Međimurske novine 1445

ANKETA POD VUROM

Elita na Jadran, a sirotinja noge v lavor

Dolaskom toplijih dana, mnogi naši sugrađani počinju razmišljati kamo na ljetovanje. Najlakše je onima koji imaju na moru kuću ili vikendicu. Za nas ostale tu su brojne grupe na Facebooku, stranice za iznajmljivanje ili pak turističke agencije koje nude razne pakete. S druge strane, in�lacija je iz brojnih novčanika istisnula i zadnje cente, pa se gleda da se prođe što jeftinije na ljetovanju. Nije tajna da su apartmani i hoteli na Jadranu skupi. Ipak, sa svih strana pljušte oglasi, ali i priče i iskustva prijatelja i poznanika koji su bili na

odmoru negdje u inozemstvu. Osim što u inozemstvu možete vidjeti razne atrakcije, steći nova iskustva i isprobati lokalnu kuhinju, i smještaj je povoljniji. U razgovoru s našim sugrađanima mnogi su nam priznali da si od svojih primanja ne mogu priuštiti ljetovanje. Također, smatraju da je ove godine Jadran destinacije za bogataše, dok će ostali ili ostati kod kuće ili pak u inozemstvo gdje je povoljnije. Tko će ove godine noge smočiti u more, a tko u lavor, pročitajte u nastavku. (Paulina Topolko, foto: Zlatko Vrzan)

Dajana Nedeljko, Krištanovec – Na ljetovanje ne idem nikamo. Nemam vremena ove godine. Inače smo išli na ljetovanje na Pag. Vjerojatno će kći sa svojoj bebom ići na more. Ja si od svoje mirove teško mogu nešto priuš��.

FOTO tjedna

Severina Bogdan, Kotoriba –Na ljetovanje ove godine idemo nekamo u Hrvatsku. Još nismo odlučili za krajnju destinaciju. Ipak, izbor nam je Hrvatska, ali moramo suprug i ja još razgovarati. I inače smo ljetovali u Hrvatskoj, ali ove godine nismo još nigdje bili.

Jelena Jakšić, Čakovec – Ove godine ostajem kod kuće, ja sam penzioner. Mislim da je na ljetovanje bolje ići u inozemstvo, isplativije je. Ja nisam nikad išla nigdje na ljetovanje. S penzionerima mogu na jednodnevno kupanje jedino ako me tko počasti. Kad si bolestan, sve ode na zdravstvo i lijekove i nikamo ne možeš.

Vlasta Jurić, Novo Selo Rok – Mi imamo svoju kuću na moru, na Viru. Tu kuću imamo od 1998. godine i svake godine smo tamo. Kći ove godine ide s mažoretkinjama u Liverpool. Radim na normi i jedva čekam godišnji. Prvo idemo k baki u Osijek, a onda na Vir na odmor.

Janko Velko, Varaždin – Ove godine ne idemo na ljetovanje, ne. Prošle godine smo bili, ove godine ne. Ove godine idemo za Njemačku, imamo tamo sina i kćer. Ja mislim da je sad došlo vrijeme da se ide nekamo drugamo. Je�inije je nego u Hrvatskoj.

U debeloj hladovini grade nove uspomene!

Još jedna generacija maturanata došla je do kraja svojeg srednjoškolskog obrazovanja. Mladi, veseli, šareni – baš kakvi moraju biti, dobro su proslavili u jezeru Starog grada! (dv, foto: Zlatko Vrzan)

DAN SJEĆANJA na nevine žrtve

Za Židove odvedene u logore smrti

Svake posljednje nedjelje u mjesecu svibnju sjećamo se nevine žrtve naših predaka, Židova Međimurja i Prekmurja, koji su odvedeni u logore smrti diljem nacističke vladavine, podsjetio

STJEPAN KOVAČ (HSS)

aktivirao mandat u Vijeću Tko je dobio pojačanje

je Andrej Pal, predsjednik Židovske općine Čakovec.

Ove godine Dan sjećanja obilježit ćemo 28.svibnja, na židovskom groblju u Čakovcu u 11 sati.

(BMO)

NOVO VODSTVO MESAP-a u Nedelišću preuzela žena

Tonka

Tonka Rajter iz Nedelišća imenovana je na mjesto direktorice MESAP-a nakon što je dosadašnji direktor Vitomir Kirić krajem travnja otišao u mirovinu.

Tonka Rajter, inače dugogodišnja stručna suradnica za organizaciju sajmova, ujedno je i jedini zaposlenik MESAP-a.

Kako nam je pojasnio načelnik Nikola Novak, Tonka Rajter ovlaštena je za zastupanje tvrtke MESAP d.o.o. te je kao jedina zaposlenica tvrtke odlukom Skupštine imenovana direktoricom do raspisivanja natječaja i imenovanja direktora po istom. Vitomir Kirić više nije zaposlen na

pozicija ili opozicija?

Stjepan Kovač (HSS), inače bivši SDP-ov gradonačelnik Čakovca, nakon što je prije par mjeseci najavio svoj povratak u Gradsko vijeće, sada će to i realizirati. Svoj je mandat aktivirao u petak 19. svibnja.

To nam je potvrdio predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga te kratko rekao kako je Stjepan Kovač aktivirao svoj mandat u čakovečkom Vijeću i da treba proći minimalno osam dana da se vrati u vijećničku klupu. Prema tome, Kovač će prisustvovati na već idućem vijeću.

- Moja odluka proizlazi iz jednostavne želje da nastavim raditi na poboljšanju naše lokalne zajednice. Bez obzira na rezultate posljednjih izbora, moja strast prema razvoju Čakovca nije umanjena. Zapravo, vjerujem da je sada, više nego ikada, važno iskoristiti svaku priliku za suradnju i konstruktivan dijalog u interesu svih građana našeg grada.

Tonka Rajter

mjestu direktora te je podnio zahtjev za odlazak u mirovinu s 30. travnjem 2023. godine i razriješen je dužnosti direktora na njegov zahtjev, dodao je načelnik Novak. (dv)

Dok sam bio gradonačelnik, stekao sam dragocjeno iskustvo i znanje koje mi omogućuje da budem učinkovit član gradskog vijeća. Želim koristiti tu poziciju kako bih nastavio raditi na projektima koji su mi bili važni tijekom

Stjepan Kovač pojavit će se već na idućem gradskom viječu

mog mandata, kao i na novim inicijativama koje će doprinijeti daljnjem napretku našeg grada, rekao je Kovač o razlozima povratka za Međimurske novine.

Podsjetimo, Stjepan Kovač je prilikom sastavljanja novog Vijeća svoj mandat stavio u mirovanje zbog osobnih razloga, a umjesto njega već skoro dvije godine u Gradskom vijeću sjedi Miroslav Novak (SDP). Zanimljivo je i to da su Stjepan Kovač i aktualna gradonačelnica Ljerka Cividini bili u rivalstvu na proteklim izborima, dok je sad Stjepan Kovač prešao u stranku (HSS) koja je u koaliciji s HNS-ovom gradonačelnicom. (dv)

OBILNE KIŠE poplavile podrume, gospodarske objekte, putove i oranice, a nabujala Mura oštetila skele kod Križovca i Podturna

Tko će platiti štetu od nabujalih voda?

- U Murskom

Središću, gdje se Mura razlijala na šetnicu i otrgla skelu kod Križovca, štete su procijenjene na 60.000 eura

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: HGSS

Međimurje će ovogodišnji svibanj pamtiti po preobilnim kišama i nabujalom vodostaju rijeke

Mure. Lokalni prolomi oblaka punili su jarke, plavili ceste, razmočili tlo i klizišta u gornjem Međimurju. Mnogi vrtovi, ali i oranice pod poljoprivrednim kulturama, na nižim kotama bili su pod vodom.

Statistike pokazuju da Mura opasno zaprijeti u svakom desetljeću barem jedanput.

Rekordni vodostaji Mure preko pet metara zabilježeni su 2006. i 2014. godine. Prošlotjedni nije dosegao te rekorde, ali su na snazi bile izvanredne mjere od poplave. Srećom, nakon poplava iz 2006. i 2014. godine puno je napravljeno na utvrđivanju i povišenju nasipa na rijeci Muri, pa nasipi nisu popustili. I vodostaj na kraju nije dosegao očekivanih 500 cm. Na vrhuncu vodenog vala vodostaj Mure kod Murskog

Središća prošli tjedan, u četvrtak, dosegnuo je razinu od 459 centimetara, što je znatno ispod rekordnog vodostaja iz 2014. godine koji je 14. rujna te godine dosegnuo 528 cm, prema podacima Hrvatskih voda.

Nakon neprospavanih noći utvrđivanje posljedica

No i ovogodišnji vodostaj izazvao je neprospavane noći vatrogascima, članovima Gorske službe spašavanja i članovima stožera Civilne zaštite, s obzirom na to da su proglašene izvanredne mjere zaštite od poplave koje stupaju na snagu kad vodostaj Mure dosegne 440 centimetara.

Mura kod Murskog Središća, nakon što je prešla visinu od 400 cm, izlila se iz korita na šetnicu, a na spoju ulica Murske i Matije Gupca prodrla je i u jedno obiteljsko dvorište.

Srećom, obitelj Juračić ima iskustava s poplavama. Dobro su se pripremili za ovu situaciju i sve vrednije stvari iz stare kuće iznijeli su na sigurno.

Skela

Nakon što je vodostaj Mure pao i Mura se povukla u korito, a neposredna opasnost prošla, zamolili smo Dražena Srpaka, gradonačelnika Murskog Središća, da sumira nastale štete. - Štete od izlijevanja Mura je prouzročila na Šetnici sv. Barbare koju je poplavila i nakon što se povuka, potrebno ju je očistiti od mulja u području oko lučice u centru grada. Šljunčane dijelove je potrebno sanirati tako da bi ponovno bila prikladna za šetače, bez rupa i smeća. Sanaciju šljunčanog dijela trebale bi preuzeti Hrvatske vode kojima Šetnica služi ujedno kao i servisni put. Mostić na Šetnici koji je ujedno i dio urbane opreme Šetnice popravit će Grad Mursko Središće iz svojih proračunskih sredstava. Najteže je od nabujalog vodostaja stradala skela u Križovcu koju je bujica vode otrgla s veza i odnijela u Podturen gdje se zaustavila ispod dalekovoda. Odmah nakon što se to dogodilo gradonačelnik Srpak je kazao da je skela u takvom stanju da bi vađenje i popravak biti preskupi pa će najvjerojatnije trebati izraditi novu skelu, a pomoć za to očekuje iz Fonda solidarnosti ili Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Šteta na privatnoj imovini građana nije bilo. Jedini trošak bila je hitna izrada zaštitnog nasipa kako bi se zaustavilo nadiranje vode u dvorište privatne kuće u Ulici Matije Gupca.

oštećena zaustavila ispod dalekovoda u Podturnu čelnicima ciljano radi utvrđivanja šteta vezanih za obilne kiše i nabujalu Muru.

Skela iz Križovca naletjela i oštetila onu u Podturnu

- Moramo utvrditi kolike su nastale štete i na kojim objektima, zbog toga sam pozvao načelnike i gradonačelnike da ubrzaju rad povjerenstava na procjeni šteta, kako bi se vidjelo ima li uvjeta za proglašenje elementarne nepogode. U to ulaze sve štete nastale zbog obilnih kiša i nabujale Mure, čija posljedica su oštećeni poljski putovi, ceste, poplavljeni pogoni i podrumi i plovila na Muri, kazao je. Uz skelu u Križovcu stradala je i ona u Podturnu na koju je naletjela skela iz Križovca dok je bujica nosila nizvodno. Martin Srša, načelnik Svetog Martina na Muri, već je krajem prošlog tjedna ukazao na štete na šetnici uz

ČESTITKA župana Međimurske županije Matije Posavca povodom Dana državnosti

U našim srcima posebno mjesto ima i 78 branitelja

Financijski se šteta koju je donijela nabujala rijeka Mura u Murskom Središću procjenjuje na oko 60.000 eura.

U ponedjeljak, 22. vibnja, je Josip Grivec, načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske županije sazvao sastanak sa svim načelnicima i gradona-

Muru i na plovilima na Muri. U gornjem Međimurju oko Štrigove otvaraju se odroni zemlje izazvani obilnim kišama. U Vratišincu u dijelu naselja kroz koji prolazi potok Brodec prema riječima načelnika Mihaela Grbavca vatrogasci su imali posla s ispumpavanjem vode u proizvodnom prostoru poduzetnika Leška i iz jednog privatnog podruma.

- Visinu šteta nastalih zbog nabujalih voda potrebno je znati i da bi župan proglasio elementarnu nepogodu.

Uvjet za to je da visina procijenjene štete prelazi 20 posto iznosa izvornih prihoda određene općine ili grada. Štete u svakom slučaju treba zbrojiti i evidentirati tako da budu činjenično potkrijepljene ako se otvori neki od fondova na koji bi se mogao aplicirati povrat sredstva za namirenje šteta, kazao je Grivec.

U Štrigovi otvoreno

10 novih klizišta

Štete od posljedica višednevne kiše zbrajaju se i u općini Štrigova. Otvoreno je deset novih klizišta, od čega su tri veća. - Jedno je kod Podruma Štrigova, drugo veće klizište nedaleko od Medenjaka u Svetom urbanu i jedno u Robadju. Otvorila su se i dva nova klizišta uz županijsku cestu, opisao nam je lokacije načelnik Stanislav Rebernik te je dodao da su stradale i nerazvrstane ceste gdje su bujice odnijela sav navožen šljunak i tim šljunkom zakrčile jarke. S

istim problemom muče se i općine Sveti Martin na Muri, Selnica i Gornji Mihaljevec. - Uništeno nam je 70 posto nerazvrstanih cesta. Uništene su bankine, a jaci puni blata i šljunka. Poplavljene su bile prostorije ribiča, šetnica, a na mlinu je slomljeno kolo, istaknuo je između ostalog načelnik Svetog Martina na Muri Martin Srša. S druge strane, u Selnici pak je bilo još poplavljeno i desetak kuća, a uz podrume stradale su i prostorije gdje ljudi žive. (sh)

Poštovane građanke i građani Međimurja, prije 33 godine, 30. svibnja 1990. godine konstituiran je demokratski, višestranački Hrvatski sabor te započeo novi put samostalne Hrvatske, put koji je nažalost bio iznimno težak. Domovinu je prvo trebalo obraniti u ratu i zato je i ovaj datum naše povijesti put sjećanja na ljude koji su položili život za svoju zemlju i put zahvalnosti prema svim braniteljima koji su se vratili svojim kućama ispunjeni ponosom i nadom. Zato čuvajmo uspomenu na ljude iz našega kraja, vojnike i policajce iz Međimurja čiji je neizmjeran doprinos utkan u oslobađanje i izgradnju Republike Hrvatske. Naši Međimurci sudjelovali su obrani svakog kutka domovine te u srcima ljudi ovoga kraja posebno mjesto ima 78 branitelja koji su položili živote na tom teškom putu.

Datum koji obilježavamo kao rođendan naše domovine za hrvatske građane više je od povijesne činjenice, to je točka na vremenskoj crti naše zemlje u kojoj je sadržana poruka budućim naraštajima da je nasljeđe samostalnosti i suverenosti jedini temelj na kojem se može graditi zajednica kakvu želimo.

Danas smo posvećeni gradnji društva osnaženog solidarnošću i humanošću jer

te vrline predstavljaju štit od zla. Međimurska županija taj duh njeguje okretanjem prema građanima te podrškom koja ulazi u svaki dom. Posebno su nam važni djeca i mladi, generacije koje će dalje pronositi ideju zajedništva koja oduvijek krasi naše Međimurje. Želimo im ostaviti društvo u kojem će se osjećati zaštićeno i cijenjeno, želimo urediti mjesta u kojima će poželjeti osnovati vlastiti dom. Dugujemo im snažan temelj koji će nositi vrijednosti, te sve što činimo, sve u što ulažemo posvećeno je tom cilju. Domovina mora ostati ono što u elementarnom značenju riječi jest – mora ostati dom. Mjesto na kojem se rađa lijepa budućnost novim naraštajima. Svim Međimurkama i Međimurcima, svim hrvatskim građankama i građanima čestitam Dan državnosti!

Župan Ma�ja Posavec

Križovec se teško

Novo klizište otvorilo se na prometnoj relaciji državne ceste koja vodi prema graničnom prijelazu u Banfiju

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Ljeto samo što nije pokucalo na vrata i već smo naveliko počeli razmišljati kamo krenuti na ovogodišnje ljetovanje. Odmah na prvu što možemo zamijetiti jest da se je ukupna turistička ponuda na Jadranu, za razliku od prošlih godina, uvelike promijenila po pitanju cijena smještaja na Jadranu i Mediteranu. Doprinijela je tome promjena službene valute u euro početkom, potom in�lacija zbog koje se počelo paziti što se i koliko kupuje i na kraju povećanja cijena energenata, što je osjetio svaki stanovnik ove zemlje.

Oni koji su svoja mjesta rezervirali već početkom godine i uspjeli uloviti rane ponude, prema svemu sudeći će najjeftinije proći. S druge strane, oni koji su tek sada krenuli razmišljati uopće kamo bi na godišnji vrlo je vjerojatno da će morati malo dublje posegnuti u džep. Pogotovo ako je u pitanju jadranska obala. Pokazuje to naše istraživanje koje smo proveli s ciljem da utvrdimo kako se ovo ljeto uopće kreću cijene, te ispada li da je od jadranske obale jeftinije zaputite se u neku udaljeniju destinaciju.

Cijene smještaja na Jadranu veće i do 30 posto - Oni apartmani koji su prošle godine koštali 70 eura po noći, sada ih cijenimo po 100 eura. Rekao bih da su cijene, uspoređujući prošle godine, porasle od 20 do 30 posto, no sve ovisi kakvi apartmani. Porasle su i druge cijene. Recimo, lignje sam nedavno platio čak 25 eura po porciji, rekao nam je Miroslav Prpić, privatni iznajmljivač iz Senja, kojeg smo igrom slučaja sreli u Gornjem Mihaljevcu i porazgovarali s njim na tu temu.

Dakako, tu je potrebno spomenuti, da Senj nije baš razvikano jadransko mjesto.

Ako pak pogledamo primjerice Poreč, u samoj špici sezone apartmani s dvije i tri zvjezdice za četveročlanu obitelj za šest noćenja kreću se od 660 eura pa do 1200 eura. Dosta jeftinija je Crikvenica. U tom se mjestu na Bookingu mogu naći apartmani iste

kategorizacije kao u prethodnom primjeru po cijeni od 400 do 450 eura.

Što idete južnije, cijene su veće. Primjerice, u Posedarju kod Zadra, za navedeni smještaj morat ćete platiti od 450 eura pa do 1500 eura. Još južnije, u Tučepima kod Makarske, za tu istu kategoriju smještaja cijene se kreću od 550 pa do 1600 eura, a ako imate uključen doručak, do 2000 eura. Osim što su skočile cijene privatnog smještaja, poskupjeli su i hoteli. Tako u Hrvatskoj nema 7 noćenja u hotelu s 3 zvjezdice za manje od 800 do 900 eura.

Apartmani na Jadranu ovog su ljeta skuplji od 20 do 30 posto u usporedbi s prošlom godinom

- Svakako, ljeto 2023. je u Hrvatskoj prilično poskupjelo u odnosu na protekle godine. Kako su se trendovi vezano uz vrijeme rezervacije zaista promijenili, dakle – ljudi ne čekaju zadnji trenutak, već svoj odmor rezerviraju ranije, kako bi imali veće mogućnosti odabira i dakako veće popuste za ranije rezervacije. Spomenimo da je u siječnju dosta hrvatskih destinacija imalo popuste do 35 %, što je obzirom na cijene, priličan iznos, ispričala nam je Karmen Matotek, iz turističke agencije sa sjedištem u Čakovcu.

Na primjer, u hotelu Medena u Trogiru koji ima tri zvjezdice, četveročlana obitelj u špici sezone, za svoj godišnji odmor na bazi all inclusive, mora izdvojiti 1775 eura ili 13.365 kuna.

Što pak se tiče hotela s pet zvjezdica, na primjer, u Zadru, u hotelu Falkensteiner funimation, četveročlana obitelj s dvoje djece do 12 godina mora za uslugu all inclusive izdvojiti 4.186 eura, odnosno 31.539,42 kuna, što je popriličan iznos. Dakako, to je jedna od najviših cijena, što si tek malobrojni građani mogu priuštiti.

- Kod nas ljudi uglavnom privatno traže smještaj jer su hoteli preskupi za nas. Više se

Koje destinacije na Jadranu su najtraženije?

Od destinacija u Hrvatskoj, najtraženiji su otoci južnog Jadrana počevši od Brača, Mljeta, Visa, Korčule

pa sve do Hvara, a od kontinentalnog dijela Jadrana to su Trogir, Baška Voda, Biograd, Crikvenica i Selce.

odlučuju na ture autobusom u nama okolne zemlje na 4 ili 5 dana. Tražene destinacije su Italija, Prag, Sicilija, Crna Gora, Makedonija, Mađarska, Njemačka i Francuska. Eventualno Tunis. Cijena takvih izleta za 4-članu obitelj je od 1.200 eura nadalje, govori nam Biserka Vukalović iz agencije Insula travel Prelog.

Skočila potražnja za inozemnim destinacijama

- Moram napomenuti da naše jadranske destinacije nisu baš jako tražene. Naime, kada stranke vide koje su cijene, vrlo često zatraže destinacije tipa Egipat, Tunis ili Mallorca, gdje za manje izdvojenih novaca dobiju uslugu all inclusive s uključenim direktnim prijevozom zrakoplovima. Također, dosta ima upita i za daleka putovanja, kao što su Tajland, Bali, Dominikanska Republika i Maldivi. Tako da sa ponosom mogu reći da su naši Međimurci, zaista svjetski putnici, dodaje u nastavku Karmen Matotek.

Upravo je to razlog što ovo ljeto imaju mnogo rezervacija za navedene inozemne destinacije. Kao primjer, izdvajaju tjedni boravak u Egiptu za četveročlanu obitelj u špici sezone u hotelima s četiri zvijezdice na bazi all inclusive već od 2.100 eura, u što je uključen i let i pristojbe i transferi te usluga all inclusive.

Još jeftinije ćete proći ako se primjerice odlučite za ljetovanje u Tunisu. Tamo četveročlana obitelj može ljetovati za već od 1726 eura, odnosno 13.004 kuna. I u ovom je slučaju u cijenu uključen let, pristojbe, transferi i usluga all inclusive.

Slična je situacija i u agenciji Varaždin Tours gdje smo razgovarali sa Sandrom Pavlinić, voditeljicom poslova. - Ljudi se interesiraju za Jadran, ali su im cijene jako visoke pa istražuju i inozemstvo. Egipat i Tunis oduvijek su povoljniji, sad se više traži, dobiješ putovanje zrakoplovom za cijenu kod nas osobnim vozilom. Neki žele samo u HR pa krate odmor. A ako imaju određeni budžet, onda se toga drže, znaju ići i radije u neke toplice pa da za istu cijenu dobiju više dana ili bogatiju ponudu, dodaje Pavlinić.

Primjerice, kako navodi u nastavku, za period od 29. srpnja do 5. kolovoza, dakle u špici sezone, u Tunisu ćete platiti hotel s četiri zvjezdice all inclusive 629 eura po osobi, dok djeca do 12 godina imaju popust. U cijenu je uključen let s polaskom iz Zagreba. Gledajući usporedno, ako pak primjerice

KAMO MEĐIMURCI idu ovog ljeta na godišnji

Zbog skupljeg Jadrana ide Goru, Tunis

Veće cijene na Jadranu tjeraju Međimurce da skraćuju godišnji odmor ili pak na ture autobusom u nama okolne zemlje na 4 ili 5 dana, ali i u udaljenije destinacije kao što su Tunis ili Egipat, gdje za manje izdvojenog novca mogu dobiti uslugu all inclusive s uključenim direktnim prijevozom zrakoplovima

bukirate hotel s tri zvjezdice u Dubrovniku, platit ćete 602 eura po osobi, polupansion, a uz to je još dodatan prijevoz u vlastitom aranžmanu.

Potrebno je spomenuti i Crnu Goru, gdje je primjerice ljetovanje u Budvi upola jeftinije nego u Hrvatskoj.

Primjerice, tamo ćete osam dana s polupansion i prijevozom iz Čakovca platiti 450 eura, odnosno 3.390.00 kuna

po osobi. Uz to, velik je interes za all inclusive ponude u Grčkoj, Albaniji, Bugarskoj jer je u tim destinacijama upola jeftinije nego kod nas.

Primjerice, u Bugarskoj ćete hotel s pet zvjezdica s uslugom all inclusive za 7 noćenja platiti po 800 eura s prijevozom. - U usporedbi s Hrvatskom Crna je Gora duplo jeftinija. Naravno, morate

biti svjesni da u toj cijeni neće dobiti super kvalitetan smještaj. Hrana i piće su također dosta jeftiniji. Na primjer jedan kompletan obrok u restoranu platit ćete oko 6 eura, a fast food će vas koštati od 3 do 4 eura. Nikšićko pivo možete primjerice nabavi 1 litru za 1 euro. Pića u noćnim klubovima su dakako skuplja, opisuje nam Nikola Balent iz agencije

Hoćete li si vi ovog ljeta moći priuš�� ljetovanje sa svojom obitelji? Što su nam odgovorili građani u našoj

TEMA BROJA

skupljeg ide se u Crnu

i Egipat

Oman, Sjeverna Koreja i Uskršnji otok, zašto ne?

- Definitivno je bilo zanimljivo putovanje u jednu od najzatvorenijih država, u Sjevernu Koreju. Zatim bi izdvojili putovanje na Uskršnji otok, za koji smo mislili da ga nećemo nikad posjetiti jer

je izoliran u Tihom oceanu, ali zašto ne, samo se treba dobro organizirati. Oman je zemlja koja nije daleko i koja nas je jako ugodno iznenadila, prekrasna zemlja, prekrasna priroda i najljubazniji

ljudi koje smo dosad sreli, ispričali su nam Putoholičari, kojima je želja vidjeti svih 7 čuda prirode i svih 7 čuda svijeta. Od svake im liste fali još jedno čudo, Amazonska prašuma i Taj Mahal.

iznenadili kako su divne zemlje s prekrasnom prirodom, ljubaznim ljudima. Bili smo izvan sezone što je bilo super jer nije bilo gužvi, puno je jeftinije, a i vrijeme nas je poslužilo, svaki dan preko 20 stupnjeva. Svakome bismo preporučili Crnu Goru, letovi su jeftini pa tako možete naći aviokarte iz Zagreba za 20 € po smjeru, istaknuli su u razgovoru.

Potepuh, koja upravo u te destinacije organizira svoja putovanja.

- Albanija je isto tako dosta popularna. Primjerice, smještaj za sedam noćenja možete dobiti već za 200 eura. Posebna je po svojim prekrasnim plažama, ali treba istaknuti s druge strane kao negativnu stranu promet koji je poprilično kaotičan, dodatno je istaknuo

naš sugovornik Balent iz Podbresta.

Kako što jeftinije organizirati putovanje?

Nastavno na ovaj novi trend koji se trenutno bilježi razgovarali smo sa strastvenim putoholičarima iz Međimurja Ivom Mihalić i Brankom Krčmarom, koji u svojim nogama imaju po-

priličan broj putovanja što u europske, što u puno udaljenije, egzotične destinacije. I oni su nedavno posjetili Crnu Goru i Albaniju.

- Išli smo na tjedan dana direktnim letom iz Zagreba do Podgorice. Tamo smo rentali auto i obišli čitavu obalu Crne Gore, a nakon toga prešli granicu i par dana putovali kroz Albaniju. Ugodno smo se

Na naše pitanje što bi preporučili čitateljima vezano za organizaciju putovanja kako bi prošli što jeftinije, poručili su sljedeće: - Svakako neka prate stranicu Putoholičari. Mi odrađujemo pola posla za njih, sve jeftine letove na koje naiđemo uvijek objavimo, pronađemo odmah i neke hotele pa ako im odgovara cijena, moraju samo poklikati i kupiti. Isto tako kod nas mogu pronaći vodiče za destinacije koje smo mi posjetili gdje se nalaze sve bitne informacije kako organizirati put do te destinacije, kako se tamo snaći, što posjetiti, pojesti itd.

Dodaju da si uvijek treba uzeti malo vremena i pretražiti različite stranice, napraviti neke kombinacije kako bi ispalo što jeftinije.

- Na primjer isti hotel na različitim stranicama

U Tunisu četveročlana obitelj može ljetovati za već od 1726 eura, odnosno 13.004 kuna, u što je uključen let, pristojbe, transferi i usluga all inclusive

uvijek ima drugačije cijene pa treba provjeriti nekoliko tih stranica i vidjeti gdje je jeftinije. O datumima putovanja isto ovise cijene, naravno da će tijekom ljeta cijene otići u nebesa. Npr. let iz Zagreba za Cipar ili Maltu u 7. ili 8. mjesecu ćete platiti i par stotina eura, dok recimo u 9., 10. mjesecu ili kasnije možete tu istu kartu dobiti za 20 ili 30 eura. I ono što je bitno, kada naletite na jeftinu kartu, treba je odmah kupiti jer već sutra će možda cijena biti dupla. Postoje mjesta koja bi ljudi htjeli posjetiti, koja su možda u tom trenutku skupa, zašto ne pogledati neke druge destinacije pa otići tamo gdje je trenutačno jeftinije, istaknuli su Putoholičari.

Najviše se putuje u Maltu, Cipar, Italiju i Grčku Po njihovom se mišljenju trenutačno najviše putuje na Maltu, Cipar, Italiju i Grčku. To su zemlje do kojih vas Ryanair može dovesti iz Zagreba za nekoliko desetaka eura pa jako puno ljudi putuje tamo. Gradovi kao što su Istanbul, London, Pariz i Dubai su uvijek traženi, to su gradovi koje možete posjetiti i nekoliko puta i nikad vam neće dosaditi. - Od daljnjih destinacija Meksiko je postao popularan nakon korone jer nije imao restrikcija pa sve više ljudi putuje i dalje tamo. Tajland je destinacija koja je uvijek popularna zbog zanimljive kulture, odlične hrane, prekrasnih plaža, dobre zabave, jedna zemlja koja može sve ponuditi. S druge strane, u Hrvatskoj, stranci se i dalje drže naše obale, dok recimo Hrvati vole istraživati kontinentalni dio. Moram spomenuti i da je naše Međimurje mnogim ljudima zanimljiva turistička destinacija, imamo što ponuditi, samo moramo malo još raditi na usavršavanju ponude te marketingu, zaključuju Putoholičari.

Putoholičari Iva i Branko ostali su oduševljeni prekrasnom prirodom u Omanu

našoj ovotjednoj anketi, pročitajte na 2. str.

VELEPOSLANICI IZRAELA i Velike Britanije isti dan posjetili Međimursku županiju

Razgledali i prezentaciju dronova u Metalskoj jezgri

Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj, Njegova Ekselencija Simon Thomas te veleposlanik Izraela u našoj zemlji, Njegova Ekselencija Gary Koren, danas su posjetili Međimursku županiju te sa županom Matijom Posavcem i gradonačelnicom Čakovca Ljerkom Cividini obišli zgradu Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanice Čakovec u kompleksu županijskog Centra znanja. Kako se u Metalskoj jezgri istodobno održavala konferencija Show CUAV, UAV & ROBOTICS, čiji su Grad Čakovec i Međimurska županija bili domaćini, veleposlanici Izraela i Velike Britanije u pratnji župana Matije Posavca i gradonačelnice Čakovca Ljerke Cividini došli su na svečano otvorenje konferencije. Na ovom za nas jedinstvenom događaju u Metalskoj jezgri okupilo se 14 izlagača iz raznih dijelova svijeta koji su predstavili i demonstrirali dronove i protudronsku opremu koja se danas upotrebljava u sve brojnijim djelatnostima. Razvijena za obrambene svrhe danas ima i sve veću širu primje-

NA TRŽIŠTU RADA u Međimurskoj županiji u travnju više zapošljavanja, a manje nezaposlenih

U travnju ne raste samo trava već i zapošljavanje

- Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 195 osoba

Krajem travnja 2023. godine u evidenciji je bilo 2.065 nezaposlenih osoba, što je smanjenje nezaposlenosti u odnosu na ožujak za 1,8 posto.

Zaposleno je 42.906 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za travanj je 4,6 posto.

nu u zdravstvu, poljoprivredi, ali i dostavi, ali se upotrebljava i u raznim elementarnim nepogodama i katastrofama u nepristupačnim područjima.

Na sastanku s veleposlanicima koji je uslijedio nakon toga, župan Matija Posavec je veleposlanicima predstavio prednosti

Međimurja i rezultate velikih recentnih ulaganja, poput projekata u zdravstvu i kulturi. S visokim gostima otvorio je i temu nove stepenice razvoja turističkih potencijala Međimurja, jedine regije u Hrvatskoj i četvrte u svijetu koja nosi oznaku Green Destination za održive oblike turizma. Župan Posavec dobio je podršku veleposlanika koji će se raspitati o potencijalnim ulagačima u svojim zemljama.

Veleposlaniku Izraela Garyju Korenu župan je govorio o izvrsnoj suradnji koju Međimurska županija njeguje sa Židovskom općinom Čakovec s kojom je realizirala niz projekata posvećenih čuvanju uspomene na žrtve holokausta. (BMO)

Tijekom travnja iz evidencije nezaposlenih izašlo je 256 osoba. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 195 osoba.

Na temelju radnog odnosa zaposleno je 176 osoba, dok je 19 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti: registriranja trgovačkog društva ili obrta, ugovora o djelu ili zapošljavanje prema posebnim propisima itd.

Brisanih iz drugih razloga 61

Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije je zbog ostalih razloga prema Zakonu o tržištu rada brisana 61 osoba, zbog izlaska iz radne snage, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i dr.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnog odnosa najčešće je realizirano u prerađivačkoj industriji – 37 osoba, građevinarstvu – 26

osoba, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 25 osoba te trgovini – 20 osoba.

Gledano teritorijalno po ispostavama Područnog ureda Čakovec u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec sa 140 zaposlenih osoba, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog – 39 osoba i Ispostavu Mursko Središće – 16 osoba. Tijekom travnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 218 osoba.

Promatrajući strukturu novoprijavljenih najvećim udjelom evidentirane su osobe izravno iz radnog odnosa – 143 osobe. Nadalje, 70 osoba evidentirano je iz neaktivnosti i 5 osoba direktno iz redovnog obrazovanja.

S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja izravno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz sljedećih djelatnosti: prerađivačka industrija – 38 osoba, trgovina – 20 osoba, građevinarstvo – 20 osoba i ostale uslužne djelatnosti – 17 osoba.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposle-

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info

savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

nih prevladavaju žene koje čine 53,8 posto nezaposlenih. Među nezaposlenima krajem travnja ih je bilo 1.111, naspram 954 muškaraca.

U travnju 2022. godine udio nezaposlenih prema spolu bio je 55 posto žena naspram 45 posto muškaraca.

Imajući u vidu razinu obrazovanja, prevladavaju osobe na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja – 904 osobe i osobe s de�icitom obrazovanja (bez završene osnovne škole ili sa svega završenom osnovnom školom) – 926 . Preostalih 235 osoba odnosi na osobe s fakultetskim obrazovanjem.

Što se tiče dužine čekanja na zaposlenje, duže od godinu dana na posao čeka 721 oso-

ba, od toga 395 žena i 326 muškaraca.

Prvi put posao je tražilo 557 nezaposlenih osoba, 332 žene i 225 muškaraca.

U odnosu na ožujak evidentiran je pad nezaposlenosti u Ispostavi Čakovec –3,1 posto i Ispostavi Prelog – 2,8 posto. dok je u Ispostavi Mursko Središće evidentiran porast nezaposlenosti za 8,4 posto.

U odnosu na travanj 2022. godine porast nezaposlenosti zabilježen je u svim ispostavama, ali sa značajnim odstupanjima. Pa je tako u Ispostavi Čakovec zabilježen porast za 10,9 posto i Ispostavi Prelog za 13,1 posto, a u Ispostavi Mursko Središće svega 1,2 posto. (BMO, Foto: Z. Vrzan)

Kako stvari idu, imat ćemo građane na privremenom odmoru u domovini

UMeđimurskoj županiji debela većina općina i gradova nikada nije uvela prireze pa se nas priča o povećanju plaća zbog ukidanja prireza ne tiče. Niti iz džepa niti u džep.

Međimurcima je najbolja “porezna reforma” odlazak u Graz ili München, gdje zarade vani puno više za nego doma. To su zemlje s produktivnim gospodarstvom pa i većim plaćama za radnike. U vrijeme suvremenih komunikacija,

kad se nostalgija za domom može ublažiti preko direktnih audiovizualnih kontakata s najbližima, sve je drugačije nego kod prethodnih gastarbajterskih generacija. Osim toga mnogi su odlučili dignuti sidro s cijelom obitelji. Tako zarađuju izvan Hrvatske, a na odmor dolaze u Hrvatsku. Dobra prometna povezanost i solidni automobili uz ukinute granične barijere takav način života značajno su olakšali. Još je bolje onima koji iz

fotelje svoje dnevne sobe ili za stolom radnog stola rade online za poslodavce na drugom kraju svijeta. Postavlja se pitanje kako će na sljedećim popisima stanovnika Hrvatska zbrajati svoje građane? Što će biti kriterij? - Građani koji se nisu odrekli hrvatskog državljanstva, ali u Hrvatsku dolaze samo na privremeni boravak radi odmora? Bojim se da bi takvi sve više mogli prevladavati u populaciji.

Kakva će biti struktura stanovništva u Hrvatskoj za desetljeće ili dva? Nekad smo govorili o radnicima na privremenom boravku u inozemstvu, a u budućnosti o građanima na privremenom odmoru u Hrvatskoj.

Liberalizacija tržišta rada u okolnostima dok Europa drastično stari i traži radnike, značajno će promijeniti i demografsku sliku Međimurja. Kad za desetljeće ili dva akutalni umirovljenici

odu na vječni odmor, a mlađi isele za boljim plaćama, kome će ostati Hrvatska, pa i Međimurje?

Naše dosadašnje političke elite koje su vodile državu od osamostaljenja nisu vodile državnički mudru politiku niti ljude doživljava kako najvredniji potencijal. Državni poglavari su se ponašali kao glave sirotinjskih obitelji koje djecu čim je moguće ranije šalju u prošnju ili tuđim ljudima za sluge.

U travnju se kosi trava i nezaposlenost

Gary Koren, veleposlanik Izraela, župan Ma�ja Posavec, Simon Thomas, veleposlanik Velike Britanije, Mario Šercer, direktor Metalske jezgre i Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca

prijateljice Nere

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO Ravnoteža jednog glasa

UZ DAN DRŽAVNOSTI 30. SVIBNJA 2023.

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Nedavno hrvatsko

odbijanje prijedloga da se u Europskoj uniji važna odluka može donijeti dvotrećinskom većinom, vrlo je važno.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Stav je hrvatske politike i diplomacije da se odluke moraju donositi konsenzusom kao i do sada, jer je to jedini način da male države ne budu preglasane od velikih i na kraju postanu njihov plijen ili sredstvo manipulacije.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Zašto je važan 30. svibnja 1990. godine?

Piše: Josip Šimunko

navodi sve većoj eskalaciji. Pobjednik se ni ne nazire, a poraz se ne smije dogoditi nijednoj strani jer je preopasan. Dugo očekivana ofenziva Ukrajine možda neće doći u obliku kakvom se nadamo.

Dan državnosti jedan je od najvažnijih državnih praznika, koji slavimo svake godine. Obilježava se na kao spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora Republike Hrvatske 1990. godine.

Demokratska Europa izgrađena je na temeljima jednakopravnosti, o bitnim pitanjima svi se moraju složiti. Kad tako ne bi bilo, postala bi manje privlačna. Čak je i politički i vojni savez NATO izgrađen na tom univerzalnom demokratskom principu, sve se države moraju složiti oko prijema nove članice, u ovom slučaju Švedske. Privlačnosti sigurnosnog kišobrana ne bi bilo da u preambuli NATO-a ne stoji da je napad na jednu članicu napad na sve članice.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Kako je rat samo nastavak politike drugim sredstvima, to može značiti dugotrajan zamrznuti sukob u kojem ne bi bilo pobjednika.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Značaj 30. svibnja 1990. zapravo je mnogo veći, jer je na taj način započeo proces i prvi korak osamostaljenja od bivše Jugoslavije. Odlučivši se za višestranačku demokraciju, Hrvatska je prestala robovati jednopartijskom sustavu prijašnje države, pa je to bila povijesna prijelomnica u razvoju države prema europskoj demokraciji.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Pitanje je može li taj demokratski princip biti važan u multipolarnom svijetu s dvama hegemonima u kojem se danas sukobljavaju SAD i Kina, ili možda nekom budućem multipolarnom svijetu s trima ili četirima hegemonima.

Rat u Ukrajini postavio je to pitanje na najvišu razinu, jer se tu direktno sukobljavaju Rusija kao agresor i Ukrajina koju podržava Zapad, što za sada

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Do mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine doći će tek ako Kina prihvati argumente Rusije kao jednakopravnih partnera, s druge strane ako SAD kao dominantna sila prihvati da je Ukrajina ravnopravan partner. No, ne samo to. U bilo kakvo mirovno rješenje moraju ravnopravno biti uključene članice pakta NATO, čitaj: europske zemlje, jer se radi o njihovoj koži. Pitanje je ima li sadašnji globalni svijet sa svojim podjelama na Istok i Zapad snage za vlastitu ravnotežu glasova, znaju li SAD i Kina, Europa i Rusija graditi snošljivi suživot jedan kraj drugoga? Ili će posredno ratovati do sve veće eskalacije, pa što bude i jesu li političari dorasli trenutku.

Često se zaboravlja da je to bio proces u kojem nismo ovisili sami o sebi. Tisuću godina je Hrvatska čuvala svoj Sabor kao mjesto samobitnosti i suverenosti koliko je to bilo moguće u dominaciji ondašnjih velikih sila Europe, Beča, Budimpešte i Turaka.

Na temelju tih povijesnih vrijednosti i čuvanja elemenata državnosti još od hrvatskih kraljeva, u dvadesetom stoljeću konačno su se poklopile europske političke silnice, došlo je do raspada Sovjetskog saveza i rušenja Berlinskog zida, pa Jugoslavija kao tampon-zona prema SSSR-u više nije bila toliko važna Zapadu.

Na taj su način prozapadne republike, Hrvatska i Slovenija, došle do daha te

REDOVNA SJEDNICA SKUPŠTINE Međimurskih voda

Prihodi sada pokrivaju postojeće troškove

Međimurske vode ovih su dana održale svoju redovnu sjednicu Skupštine Društva na kojoj su usvojena brojna izvješća među kojima i ono o stanju Društva za minulu godinu s uključenim financijskim izvješćem.

VARAŽDINU, Gajeva 5

završilo s gubitkom od 65 tisuća eura.

prve napustile jednopartijski komunistički sustav bivše države, odupirući se centralističkom modelu Miloševića koj je htio veliku Srbiju. Radi povijesne istine treba reći da je od uvođenju višestranačja odlučilo lijevo krilo komunističkog vrha Hrvatske, kojemu je na čelu bio Ivica Račan, koji je shvatio nužnost promjena.

Prvi višestranački izbori održani su krajem travnja i početkom svibnja 1990. godine u dva kruga, na kojima je premoćno pobijedila Hrvatska demokratska zajednica koju od osnutka vodi dr. Franjo Tuđman, da bi 30. svibnja bio konstituiran prvi višestranački Sabor, uz veliku proslavu u Zagrebu pred oko 200.000 ljudi. Na taj je način rođena

nova demokratska Hrvatska. No ništa tih dana nije bilo jednostavno.

Zbog kasnijih događaja i napada Beograda i jugovojske na Sloveniju i Hrvatsku, te povijesne važnosti lipnja 1991. godine i raskida svih veza s bivšom državom, izmjenama zakona 2001. godine, praznik Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990., zamijenjen je datumom 25. lipnja, dok je 30. svibnja 1990. postao spomendan Dan Hrvatskog sabora, a 8. listopada proglašen je spomendanom Dana neovisnosti.

Naime, europski i zapadni čelnici su 1991. godine plašeći se rata u bivšoj Jugoslaviji, zahtijevali odgodu proglašenja neovisnosti Hrvatske od tri mjeseca te

su zakomplicirali presudne datume od značaja za državu, što im sigurno nije bila namjera. O promjenama i važnosti pojedinih datuma odlučivale su nakon Domovinskog rata političke stranke u Saboru.

Novim izmjenama zakona, od listopada 2019. Dan državnosti obilježava se ponovno 30. svibnja kao veliki praznik.

Važan datum, 25. lipnja 1991., obilježava se pak kao spomendan Dan neovisnosti, a 8. listopada 1991. godine kao spomendan Dan Hrvatskog sabora. Kako je ostalo mjesto za jedan praznik, odlučeno je da 18. studenog svake godine bude Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Društvo je u 2022. godini ostvarilo 79,4 milijuna kuna, odnosno 10,5 milijuna eura prihoda, što je u odnosu na proteklu godinu porast od 6 %. Ukupni rashodi bili su 10,6 milijuna eura te je Društvo godinu

za specijalne i progresivne naočalne leće

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Prema riječima direktorice Sunčane Glavina, gubitak je sveden na minimum, posebice ako se prisjetimo da je stanje koje je zatekla u Međimurskim vodama, na čije je čelo stupila sredinom svibnja prošle godine, bilo prilično teško. Gubitak u poslovanju preko 1,7 milijuna kuna, golemi rast cijena materijala, energenta i usluga do kojeg je posljedično došlo zbog rata u Ukrajini i kaosa

na tržištima energenata, a valja spomenuti i boljku s nezadovoljnim postojećim radnicima, ali i nemogućnost pronalaska novih kvalificiranih radnika, vodoinstalatera, strojara i dr. Reorganizacija poslovanja i saniranje stanja imali su učinak koji je vidljiv u smanjenju gubitka, ali su i doprinijeli poslovanju u ovoj 2023. godini, koja trenutno pokazuje da Društvo posluje pozitivno, odnosno da ostvareni prihodi pokrivaju postojeće troškove. (vv)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Zastupnici na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske

IZGORIO AUTO kod naplatnih kućica u Svetom Križu

Buknuo alfa romeo 106, vatrogasci pogasili požar!

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Nedaleko od naplatnih kućica kod Svetog Križa na cesti prema Prelogu u ponedjeljak, 22. svibnja, u popodnevnim satima zapalio se automobil. Na mjesto nesreće pristigli su vatrogasci iz JVP-a Čakovec i DVD-a Mala Subotice te su pogasili požar, a potom još ostali da isperu cestu nakon uklanjanja vozila.

- Dojavu smo primili sustava UVI o požaru auta kod naplatnih kućica u Sv. Križu. Izlazimo navalnim vozilom i 6 vatrogasca te autocisternom s jednim vatrogascem. Do našeg

dolaska na intervenciji se već nalazio JVP Čakovec te im se pridružujemo u gašenju jednim vitlom za brzu navalu, a autocisterna na-

dopunjuje vodu navalnom vozilu JVP-a Čakovec, rekli su iz DVD-a Mala Subotica. Kako saznajemo, izgorio je auto marke Alfa Romeo

PROMETNA NESREĆA na križanju u Gornjem Hrašćanu

Sudar dva auta na nepreglednom raskrižju

Raskršće Čakovečke i Varaždinske ulice u Gornjem Hrašćanu bilo je poprište prometne nesreće koja se dogodila oko 12:30 protekle srijede, 24. svibnja. Sudarila su se dva osobna vozila, a do nesreće je došlo zbog nepoštovanja prednosti prolaska. Nastala je samo materijalna šteta, dok ozlijeđenih srećom nije bilo. (sh, foto: Zlatko Vrzan)

HOTEL ZA KUKCE u čakovečkom parku na meti delinkvenata

106, a sam vlasnik nije htio daljnje postupanje policije. Do požara auta došlo je najvjerojatnije zbog kvara na električnim instalacijama.

ZABAVA U čakovečkom parku

Maturanti se poslušno

zabavljaju na novoj lokaciji

Novost ovogodišnje Coolijade je u tome što je u parku s desne strane od Castelluma prema pješačkoj zoni, u jezeru Starog grada, napravljeno mjesto posebno za veselje i okupljanje maturanata. Tako su se cijeli tjedan zabavljali na navedenom mjestu, pod visokim krošnjama koje su ujedno stvarale duboki hlad. Uz povremeni nadzor policije i roditelja, Coolijada protječe

u veselom tonu. Podsjetimo, Coolijada je prvenstveno zamišljena kao preventivni projekt, koji kroz razne edukativne i zabavne sadržaje postiže primarni cilj, a to je usmjeravanje i poticanje maturanata na pozitivno ponašanje. Provođenjem mnogobrojnih aktivnosti preveniraju se razni oblici međuvršnjačkog nasilja, kao i druga neprihvatljiva te štetna ponašanja. (dv)

NESREĆA NA RADU u Čakovcu tijekom zamjene krovišta

Slomila se salonitka pa pao s 3,5 metara

U utorak, 23. svibnja ove godine oko 17 sati u Čakovcu, u ulici Travnik, dogodila se nesreća na radu u kojoj je teško ozlijeđen 59-godišnjak.

Nesreća se dogodila u trenutku kada je 59-godišnjak, inače suvlasnik tvrtke koja se bavi izradom građevinske limarije, na krovu garaže obavljao izmjere za zamjenu krovišta. U jednom trenutku došlo je do pucanja, salonitne ploče kako saznajemo, na kojima je stajao te je s visine oko

3,5 metara pao na betonski pod garaže.

Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni 59-godišnjak prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno kako je u nesreći teško ozlijeđen te je zadržan na daljnjem liječenju. Prilikom pada na pod garaže stradala su mu rebra i prsni kralješci. Na mjesto događaja išao je inspektor zaštite na radu radi poduzimanja mjera i radnji iz svoje nadležnosti. (sh)

DRŽIMUREC Ukrao instalacije za grijanje

Od 20. travnja do 20. svibnja ove godine u Držimurcu, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću te je potom iz raznih prostorija ukrao razne instalacijske elemente namijenjena za izradu sistema za grijanje, kao i druge

ZEBANEC SELO

Vandali uništili, djelatnici Briljanta odlučili obnoviti!

U četvrtak ujutro, 25. svibnja, ostali smo neugodno iznenađeni vidjevši da je uništen hotel za kukce u čakovečkom parku, koji je krajem kolovoza prošlo ljeto postavila Međimurska priroda. Nije poznato tko je to učinio, no ubrzo nakon naše objave na portalu Međimurskih novina javili su nam se djelatnici Optike Briljant iz Čakovca. Kako su nam rekli, odlučili su svojim osobnim donacijama pomoći ponovno izgraditi hotel za kukce, koji je postavila Međimurska priroda u Perivoju Zrinski u Čakovcu.

- Kada smo ujutro pročitali vijest na vašem portalu, odmah smo jednoglasno odlučili

da ćemo pomoći obnoviti hotel za kukce. Šteta je počinjena i preostaje nam samo da ga obnovimo. S tim da moram napomenuti da ćemo to napraviti svojim osobnim donacijama, dvadesetak zaposlenika Optike Briljant iz Čakovca i Varaždina, ispričao nam je Nenad Mekovec iz Optike Briljant, ožalošćen što se takvo što događa u našem gradu.

- Izvođači radova nek se jave direktno meni i krenut ćemo u obnovu, dodao je na to Nenad Mekovec u nastavkom. Ovom inicijativom žele pokazati vandalima da će ljudi sve što je potrebno obnoviti ma koliko god oni nažao nekome ili nečemu učinili. (sh)

predmete namijenjene za opremanje kupaonice. Nastalu materijalnu štetu 65-godišnja vlasnica procijenila je na više tisuća eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Ušetao u kuću i ukrao novac

U ponedjeljak, 22. svibnja 2023. godine, u jutarnjim satima u Zebanec Selu, nepoznati počinitelj je iz otključane obiteljske kuće ukrao novac. Nastalu materijalnu štetu 60-godišnja vlasnica procijenila je na nekoliko stotina eura.

Provale i krađe iz domova najčešća su kaznena djela, a žrtva može biti bilo koji gra-

HLAPIČINA

đanin. Postoje mnogobrojni kriminogeni faktori, odnosno uvjeti koji pogoduju činjenju kaznenih djela ili nastanku drugih štetnih događaja koji proizlaze iz nemarnosti, nepažnje, površnosti, lakomislenosti, nemarnog odnosa prema osobnoj i društvenoj imovini kao i nedovoljna �izička i tehnička zaštita i drugi propusti potencijalnih žrtava. (sh)

Mlađi maloljetnik provalio u kuću

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je mlađi maloljetnik s područja Međimurske županije počinio kazneno djelo teške krađe.

Sumnja se kako je krajem veljače ove godine u Hlapičini provalio u obiteljsku kuću,

odakle je iz raznih prostorija ukrao novac i nakit. Materijalnu štetu 46-godišnji vlasnik procijenio je na oko 500 eura. Protiv osumnjičenog mlađeg maloljetnika podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Vatrogasci iz JVP-a Čakovec i DVD-a Mala Subo�ca pogasili su požar na autu

Ovako sada izgleda uništeni hotel za kukce u čakovečkom parku, no inicija�vom djelatnika Briljanta on će se brzo obnovi�

Peugeot 208, jedan od slupanih au�ju, sklonjen je na zelenu površinu nakon sudara na, inače, nepreglednom raskrižju

RAZGOVOR s gradonačelnicom Čakovca Ljerkom Cividini povodom Dana grada Čakovca

Čakovec je pokretač gospodarskog razvoja

Međimurja

Zahvaljujući ITU projektu, Čakovec u narednom razdoblju očekuje građevinski boom

Piše: Dora Vadlja

O aktualnostima u Čakovcu, koji su projekti realizirani u proteklih godinu dana te koji predstoje, porazgovarali smo s čakovečkom gradonačelnicom Ljerkom Cividini.

- Kada se osvrnete iza sebe, na što ste u proteklom razdoblju posebno ponosni?

- Kako smo kapitalne investicije od prvog dana okrenuli europskim sredstvima, to će se našem gradu višestruko vratiti. Ponosna sam na sve koji su radili na pripremi dokumentacija i aplikacija, iza svih nas je, ali i pred nama, velik posao. Najnovija vijest je da u Čakovec stiže 18 milijuna eura za što smo ovog mjeseca dobili odluku ministra.

Ta su sredstva predviđena za ulaganje u kapitalne investicije i rasterećenje godinama opterećenog gradskog proračuna i zaista smo spremni pokazati što može naše Međimurje te pritom ojačati ulogu Čakovca kao pokretača gospodarskog razvoja. Prošle godine našli smo način da čakovečkim osnovnoškolcima, bez obzira u kojoj su školi, omogućimo zdraviju i besplatnu užinu. Pokrenuli smo dijalog o hrani, zdravlju i održivosti, što je upravo najvažnije od najranije dobi.

Drugi projekt u kojem su također direktno uključene mlade obitelji je i projekt potpora kojim smo im pomogli pri kupnji starih ili napuštenih kuća iznosom od više od 66 tisuća eura.

ČESTITKA gradonačelnice Čakovca

Ljerke Cividini u povodu Dana Grada Čakovca

Na promjene treba reagirati

brzo, kvalitetno i mudro

U povodu 29. svibnja, Dana Grada Čakovca, gradonačelnica Grada Čakovca

Ljerka Cividni uputila je sljedeću čestitku:

„Drage sugrađanke i dragi sugrađani!

Poveljom kojom je 29. svibnja 1579. godine, Juraj

IV. Zrinski dao trgovačke povlastice naselju uz čakovečku tvrđavu, započinje moderna povijest našeg grada. U tih četiri i pol stoljeća, ovim područjem prošle su različite vojske, izmijenilo se mnogo država i društvenih uređenja, no svo to vrijeme Čakovec je rastao i postao ono što je danas –moderni, europski grad, koji svojim stanovnicima pruža sve potrebno za normalan život te u kojem priliku za ostvariti svoje želje i snove, ima svaki njegov građanin.

Za to su zaslužni svi građani Čakovca. Svaki od nas na svom radnom mjestu, u našim obiteljima i djelovanju u zajednici, pridonosi kvaliteti života u našem gradu, svojim idejama oplemenjuje i obogaćuje sadržaje koji su nam na raspolaganju. Svačiji doprinos, koliko god bio mali, važan je dio mozaika koji naš grad svrstava među najuspješnije u zemlji.

Bilo je dakako i drugačiji ideja, izmjena i rješavanja izazova tijekom realizacije navedenih projekta, ali smo i to riješili, upravo zahvaljujući dijalogu, a i konstruktivnoj kritici uz prijedlog rješenja.

- Koje su Vas prepreke dočekale u ostvarenju zacrtanih planova?

- Bez sumnje �inancije u prvom redu. Kad sam prije dvije godine preuzimala funkciju, najteža situacija bila je upravo ona �inancijska, što mi Čakovčani jako dobro znamo. I od dana preuzimanja mandata to je bio posao broj 1, konsolidiranje �inancija uz racionalizaciju poslovanja. Dežurni dušebrižnici to ističu kao �loskule, ali to su upravo oni koji značenje tih riječi ne razumiju, a kamoli da bi ih znali provesti u djelo.

se investira diljem Čakovca i naših 13 mjesnih odbora, u ingerenciji je upravo Grada Čakovca. Osim toga grad smo u koji se više ljudi uselilo nego iz njega iselilo, čime se rijetki mogu pohvaliti, pa je potreba sve više. To vam najbolje može predočiti koliko je tu kapitalnih investicija, ali i sitnih projekata i želja građana.

Čakovec ne bi bio takav kakav jest, da nije bilo generacija koje su živjele prije nas. Svaka od njih, u tadašnjim uvjetima te s mogućnostima i alatima koji su im bili na raspolaganju, ostavila je trag u razvoju grada. Najveći gradski praznik prilika je da se prisjetimo i svih znanih i neznanih, koji su ovdje živjeli i radili te nam u nasljeđe ostavili uređen i prosperitetan grad. Živimo u izazovnim vremenima, kad na promjene treba reagirati brzo, kvalitetno i prije svega mudro. Čakovec zahvaljujući i svojim stanovnicima, kojima je stalo do načina i smjera u kojem se grad razvija, uspješno plovi tim nemirnim morem. Poznavajući Vas, svoje sugrađane, sigurna sam da prilike koje dolaze pred nas, neće ostati neiskorištene. Zajedno možemo sve, te se unaprijed radujem svakom novom provedenom projektu koji će obogatiti našu sredinu te nam nadomak kućnog praga otvoriti nove mogućnosti i sadržaje. Sretan Vam Dan Grada Čakovca!

gradonačelnica Grada Čakovca

Ljerka Cividini”

Prepreka usko vezana uz �inancije, ali i druge segmente kojima se svakodnevno čudimo, svakako je i dugo očekivani početak izgradnje novog Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra Čakovec. Ta je kapitalna investicija nešto što doslovno visi iznad glava Čakovčana i Međimuraca i koju smo svi priželjkivali već godinama ranije. Desetljećima se „lopta“ s djecom, korisnicima, njihovim roditeljima i djelatnicima Centra za odgoj i obrazovanje, evo, prošla je godina dana otkada je Grad odradio sve predradnje u suradnji sa školama te čekamo potez resornog ministarstva koje vodi projekt. Nedavno smo odradili sastanak u Zagrebu i nadamo se skorom početku radova.

- Jeste li općenito zadovoljni do sada odrađenim?

- Uvijek možemo i moramo jače, bolje i više, evo, tako ću odgovoriti, teško da ćete od mene čuti da sam zadovoljna odrađenim. Velika većina toga što se događa, gradi i u što

Pa kada posadimo jedno stablo, pitaju kad će drugo i treće, kada se postavi javna rasvjeta u jednoj ulici, javljaju se građani da treba i u njihovom kvartu, ako širimo jedan vrtić, pitanje je kad će drugi u drugom mjesnom odboru, kad adaptiramo dječje igralište, čeka se da se dopuni 68 drugih i tako u nedogled. Trudimo se zaista ostvariti sve što je u našoj moći, ono što nam dopuštaju pravila struke, ono što nam omogućuju �inancije itd.

Većina naših sugrađana to i shvaća, nije im problem pričekati mjesec ili dva da stvorimo uvjete za odrađivanje nekih njima važnih projekata i to iznimno cijenim. Jer zaista posao gradonačelnika i gradske uprave je 24 sata dnevno i nikada ne staje, koliko god se neke proziva i kudi. Mi živimo u ovom gradu, vidimo njegov svaki detalj jer se s njime susrećemo u svakodnevnim željama i potrebama građana i nastojimo da bude bolji za sve nas i naše obitelji.

Ovdje zaista moram istaći da sam iznimno ponosna na suradnike i u vijećima mjesnih odbora i gradskim kotarevima, uz zajednička promišljanja našeg grada i ideje radimo puno i na visokom nivou.

- S obzirom na zatečeno stanje u gradskoj blagajni, koliko je prostora za ulaganja?

- Kao što sam i ranije rekla, okrenuli smo se u najvećoj mjeri europskim

sredstvima i su�inanciranju iz vanjskih izvora. Tako smo dobili sredstva za obnovu dvaju i izgradnju jednog novog dječjeg vrtića u Čakovcu, izgradnju Vatrogasnog doma u Savskoj Vesi, sunčane elektrane na čakovečkim bazenima, a pribavili smo sredstva za nove sadnice diljem grada i drugo.

Uz niz kriterija i uvjeta za prijavu na natječaj i urbano planiranje, strateški smo iskoristili dio natječaja koji se odnosi na mogućnost prijave projekata kojima je realizacija započela nakon 1. siječnja 2021. godine, pa će se �inancirati izgradnja bazena u Čakovcu koja je dosad itekako opterećivala gradski proračun. Pritom treba napomenuti, da uz sve izazove na koje se naišlo tijekom izgradnje i završetka objekta vanjskih bazena u Čakovcu, stručne službe odradile su dobar posao i bazene dovele u funkciju. Uskoro otvaramo drugu sezonu na otvorenom, a naspram protekle godine bazeni će biti bogatiji zelenilom koje je posađeno prije godinu dana, instalirat će se jedro iznad dječjeg bazena u svrhu zaštite od sunca, dopunit će se sunčalište i dolaze novi suncobrani.

U segmentu izgradnje ili adaptacije zone aktivnog življenja radovi nas očekuju na SRC-u Mladost u Čakovcu, a uredit će se i biciklističke staze na relaciji Savska Ves-Totovec te biciklističke staze po Čakovcu. Iz EU sredstava Čakovčani će dobiti novi centralni Trg Republike, a formirat ćemo i inspiracijski centar kreativnosti u prostoru

bivše vojarne, kao potporu poduzetništvu.

Radimo na projektima kojima ćemo formirati nove parkove i zelene površine diljem grada, a osim iza vojarne, park se planira i na prostoru Gradskog kotara Zapad. Prijavljena je i izgradnja regionalnog teniskog centra uz koji planiramo još jedan park kao mjesto koje će spajati sve sportske sadržaje SRC-a Mladost. Uredili smo potpuno nove jaslice u Slemenicama, otkupili potrebna zemljišta za lokaciju na kojoj će se graditi IV. osnovna škola Čakovec, te riješili suglasnosti potrebne da se krene s izradom glavnog projekta za rekonstrukciju Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec. Za NPOO spremna je prijava za dogradnju učionica i školske dvorane OŠ Kuršanec te izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju II. OŠ Čakovec. Čakovcu nedostaju sigurne i prohodne prometnice o kojima se nije pravilno promišljalo pa se dosta projekata tiče upravo izgradnje i rekonstrukcije ulica te objekte javne rasvjete. Velikim dijelom riječ je o investicijama koje su građani godinama zahtijevali, uvrštene su u proračune, no nikad nisu ni započele. Za neke čak nije postojala ni projektna dokumentacija, a sve to sada se odrađuje. Uspješni smo bili i na tzv. soft projektima, poput zapošljavanja pomoćnika u nastavi, pomoći u kući, osiguravanju prehrane za djecu u riziku od siromaštva i drugo. Svim građanima Čakovca želim sretan dan našeg grada!

svim žiteljima Međimurja čestitamo Gradonačelnica i Gradsko vijeće

Ljerka Cividini, gradonačelnica grada Čakovca

ČESTITKA gradonačelnice Čakovca povodom Dana državnosti Čuvajmo i oplemenjujmo Hrvatsku

Poštovani stanovnici Čakovca i Međimurja!

Današnje generacije imaju sreću što žive u najboljem razdoblju hrvatske povijesti.

Mladi život u slobodi i demokraciji uzimaju zdravo za gotovo te se koriste prilikama koje im pruža naše članstvo u Europskoj uniji. Oni malo stariji, sjećaju se teškog puta koji je Hrvatska prošla boreći se za vlastitu slobodu i opstojnost.

Taj put započeo je 30. svibnja 1990. godine, kad je konstituiran prvi istinski demokratski saziv Hrvatskog sabora. Tog dana slavili smo početak višestranačja te sa zebnjom gledati u blisku budućnost. Bio je to početak procesa osamostaljivanja Hrvatske, koja je punu slobodu i priznanje izborila tek nakon pobjede u nametnutom i krvavom ratu.

Nacionalne ciljeve koje su zastupnici tog prvog demokratski izabranog hrvatskog parlamenta postavili pred sve nas smo ispunili. No, izazova koje nam donosi budućnost sigurno ne nedostaje. Na nama je da čuvamo i oplemenjujemo državu koju smo dobili u zalog, a radeći stvaramo bolju budućnost za našu djecu. Osamostaliti Hrvatsku i sačuvati je za sva vremena, bio je san koji smo kao narod sanjali stoljećima. Upravo se na današnji dan prije 33 godine on počeo i ostvarivati!

Sretan vam Dan državnosti!

gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini”

SVEČANA SJEDNICA OV-a Šenkovec protekla u emotivnoj atmosferi

Posthumno nagrađena Danica

Korunić, dobri duh općine

Piše: Sanja Heric

Najemotivniji dio svečane sjednice Općinskog vijeća Šenkovec, koja je bila održana proteklog petka 19. svibnja na SRC-u Gorčica u Šenkovcu, bila je dodjela općinskih priznanja. Povelja općine ove se godine posthumno dodijelila Danici Korunić, koja je više od 40 godina sudjelovala u organizaciji i provedbi brojnih sportsko-rekreativnih, ali i drugih društveno korisnih aktivnosti.

Uvijek je poticala

ljude na sport

Danica je bila poznata sportska rekreativka, sportska djelatnica i predsjednica Međimurskog saveza sportske rekreacije, a 2021. godine dobila je Priznanje Franjo Punčec za životno djelo.

- Obično nemam problema s govorima, ali ovo je moja majka. Bila je vedri duh naše općine, bila je pokretač mnogih rekreativnih događanja. Uvijek je poticala ljude na kretanje te je bila osnivačica Udruge Sport za sve Šenkovec. Upravo svim tim divnim ženama i našim sumještaima zahvaljujem što ste predložili da moja majka primi

ovu nagradu. Hvala i Općini koja je prepoznala njezin doprinos, suznih je očiju zahvalila njezina kćerka Lana Križarić.

Svečanost sjednice uljepšao je Zbor OŠ Petar Zrinski Šenkovec te skupina Iskrice iz DV-a Vrapčić, a za glazbenu podlogu na kraju sjednice zaslužni su bili tamburaši iz TZ-a Žice Šenkovec. Prigodne govore na svečanoj sjednici održali su i predsjednik Vijeća Alen Lajtman i načelnik Robert Meglić. – Općina Šenkovec osnovana je 1997. godine i sastoji se od dvaju naselja: Šenkovca i Knezovca. Ono što je speci�ično za našu općinu je to da je površinski jedna od najmanjih, a njezina površina iznosi 9,18 kilometara kvadratnih pa je samim time jedna od najnaseljenijih općina, istaknuo je uvodno Lajtman i dodao da su posebno ponosni što su općina s najvećim indeksom visokoobrazovanih u odnosu na broj stanovnika u Međimurskoj županiji. U nastavku je dodao da se Općinsko vijeće sastoji od 13 vijećnika te da su većinom glasova donijeli jako puno važnih i dobrih odluka na dobrobit svih mještana. Zahvalio je svim vijećnicima na suradnji te mještankama i mještanima zaželio sretan Dan općine.

KATARINA

(70) iz Orehovice pripremila je najbolju orehnjaču

Mera je za saku tepsiju drugačka

- Niti su orehi isti kak su negda bili niti pak se drugo i zoto treba prilagođavati meljo i cukora. Najvažneše je orehe za filj ne pariti z mlekom, nek dodati sam beljonke, ističe Katarina Patarčec

Uz Dan općine Orehovice, svake se godine tradicionalno organizira manifestacija oreha Festival oreha i sega ka kcoj ide. Lijepa je to tradicija koja okuplja tamošnje udruge i OPG-ove koji posjetiteljima nude proizvode od oraha. Tako se na njihovim štandovima uvijek nađu popularne orehnjače, pa torte od oraha i orehove ki�lice pa sve do likera orehovca.

Kako pak bi se svi dodatno potrudili i dali sve od sebe, proizvodi od oraha se ocjenjuju i nagrađuju. Tročlani žiri imao je i ove godine težak posao izabrati najbolje u četiri kategorije.

Najbolju ili najvišu ocjenu za orehnjaču dobila je Katarina Patarčec, iza nje bila je orehnjača Nine Branović, dok je treća bila Kristina Klepač. Najljepši kolač na oko pripremila je Ljiljana Krišto�ić, drugo mjesto pripalo je Petri Sušec, a treće Manueli Višnjić.

NEDELSKA

Općina Nedelišće i Atletski klub Nedelišće pozivaju vas na utrku Nedelska cenka. Utrka će se održati u nedjelju 18. lipnja 2023. godine u Nedelišću. Na utrci mogu sudjelovati svi građani koji se prijave te djeca predškolske i školske dobi na dječjoj utrci.

Od 9:30 trče vrtićarci na 300 metara, uz napomenu da roditelj može trčati uz dijete, bez ometanja ostalih trkača. U 9:45 trče

Najbolji orehovec napravila je Jasna Kampuš, drugo mjesto osvojila je Marija Ružić, a treće Katarina Patarčec.

Birao se i najdebleši orah. Među prijavljenima, najdeblešega donijela je Dalija Želežnjak, nešto manji imala je Anka Debelec, dok je treće mjesto pripalo Verici Klobučarić.

Umjetnost pripreme orehnjače

Ispeći dobru i �inu orehnjaču, barem kako smo čuli na Orehijadi, nije nimalo jednostavno, već ispada da je to prava umjetnost. Naravno, može se pripremiti dizani kolač po univerzalnoj recepturi, no pitanje je li to to. Drugim

riječima, ima li ta orehnjača pravi omjer brašna i oraha, jaja, pare li se orasi mlijekom ili im se dodaje samo bjelanjak.

- Ja imam meru za saku

tepsiju posebno, ističe Katarina Patarčec, vlasnica najbolje ovogodišnje orehnjače. NIti su orehi kak su negda bili pa se i melja, cimet i se drugo mora prilagođavati. No, najvažneše je orehe za �ilj ne pariti z mlekom, nek dodati samo beljonke.

Tajna je i u tome što se orehnjača priprema u toplini doma, pri 25 stupnjeva: Obično se zaklenem v kuhnju i nikoga ne pustim nuter.

Katarina nam je otkrila recept za orehnjaču, i to za tepsiju 35 x 22 i tri prsta visine.

Sastojci: 700 g brašna za dizana tijesta, 3,5 dcl mlijeka, 1 dcl ulja, 10 dag maslaca, 10 dag šećera, 1 kocka kvasca, prstohvat soli, 3 žumanjka. Za �il: 250 g mljevenih oraha, 100 g šećera, 1 vanilin-šećer, malo cimeta, 4 bjelanjka.

Postupak: U mlako mlijeko razmrvi se kvasac i doda 100 g šećera.

Kad se to digne, doda se ulje, rastopljeni maslac, 3 žumanjka i brašno koje se obavezno prosijeva kako bi bilo rahlo.

Zamijesi se i ostavi se dizati. Potom se tijesto razdijeli na dva dijela, malo promijesi i opet se ostavi dizati. Nakon toga se rastani na centimetar debljine i premaže �ilom koji ne smije biti ni tvrd ni premekan. Zarola se i stavi u tepsiju premazanu obavezno svinjskom masti. Još se jedanput ostavi dizati i prije pečenja premaže se toplim mlijekom. Stavi se u pećnicu koja je zagrijana na 200 stupnjeva tako dugo dok ne porumeni, a potom se temperatura smanji na 180 stupnjeva. Ukupno se peče 50 minuta.

Bogati popratni program

U sklopu Orehijade održan je i Međunarodni susret folklornih društava kojem su se odazvali Mali folkloraši iz OŠ Orehovica, djeca iz DV-a Medo Orehovica, Plesna skupina Društva Naša djeca općine Orehovice, KUD Ivan Car, Ljubljana, KUD Strahoninec, KUD Seljačka sloga, Donja Dubrava, KUD Širine, Novo Virje, KUD Tančec, Rugvica, KUD Elizabeta, Jalžabet, HKD Pomurje Lendava, Limena glazba Sesvete Ludbreške. Prije nastupa, uslijedio je mimohod svih sudionika od tamošnje Osnovne škole do spomenika orehu koji je predvodila čakovečka Zrinska garda i mažoretkinje iz Murskog Središća koje uskoro putuju na natjecanje u Liverpool.

osnovnoškolci, od prvog do četvrtog razreda, na 500 metara, a učenici od petog do osmog razreda na jedan kilometar. U 10 sati kreće utrka rekreativaca na tri kilometra i glavna utrka na 10 kilometara.

Start i cilj bit će ispred dvorane MESAP-a. Startnine nema, a svaki prijavljeni sudionik će dobiti startni broj, majicu, �inišersku medalju, okrepu i jelo nakon utrke. Svi sudionici dobi-

vaju �inišerske medalje, a posebne nagrade za prva tri trkača po kategoriji. Broj majici za sudionike je ograničen, majice se dijele prioritetno prema vremenu prijave. Utrka je �inancirana iz projekta prije sega koji provodi Općina Nedelišće u partnerstvu s Međimurskom županijom i Udrugom dijabetičara Nedelišće.

Projektom Zdrovje prije sega promiče se zdrav

način života, razvijaju se pravilne prehrambene navike, utječe se na povećanje tjelesne aktivnosti, educira o načinu borbe sa stresom, što doprinosi smanjenju pojavnosti dijabetesa i drugih oboljenja. Organizacija događanja �inancirana je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020. iz Europskog socijalnog fonda. (dv)

Piše: Vlasta Vugrinec

PATARČEC

CENKA 18. lipnja

Katarina Patarčec, vlasnica najbolje orehnjače

Prefina orehnjača

Kćerka Lana Križarić i suprug Dragu�n Korunić primili su priznanje uime preminule Danice Korunić

RAZGOVOR S MARIJOM TOMAŠEKOM povodom Dana općine Domašinec

Trudimo se postati moderna ruralna sredina poželjna za život!

Krajem svibnja žitelji Domašinca i Turčišća obilježavaju Dan općine Domašinec i 30 godina postojanja jedinice lokalne samouprave, a u lipnju NK Borac PMP iz Turčišća čak pola stoljeća od osnutka

Ivan Goran-Herman

Foto: Zlatko Vrzan

Općina Domašinec jedna je od onih međimurskih jedinica lokalne samouprave koje ove godine slave 30 godina od svoga formiranja. Prilika je to da se općinari i svi dionici društvenog života na području Domašinca osvrnu na sve što je u tih 30 godina ostvareno, ali i ono što je u tijeku i što bi tek trebalo biti napravljeno. Krajem svibnja Dan općine Domašinec obilježit će se skromno, uz svečanu sjednicu Općinskog vijeća i prigodni domjenak.

Povodom 30 godina osnutka općine Domašinec razgovaramo s načelnikom

Marijom Tomašekom, koji je na toj funkciji već u drugom mandatu.

– Najbitnije nam je da se žitelji općine osjećaju zadovoljno u svojem mjestu i da uvijek budu ponosni na općinska postignuća, poručuje Mario Tomašek

- U kojoj je fazi izgradnja vatrogasnog doma?

Hoće li se svečanost otvaranja održati na proslavi 30 godina Domašinca?

- Originalno smo planirali da se uz proslavu Dana općine otvori i rekonstruirani vatrogasni dom DVD-a Domašinec uz bogat program, no nažalost zbog raznih problema meteorološke i druge prirode to neće biti moguće. Zato smo odlučili općinski jubilej proslaviti u skromnijem tonu, a veće slavlje održat će se kad vatrogasni dom bude završen.

Što se tiče vatrogasnog doma, radovi na domu bit će završeni krajem lipnja, nakon čega pretpostavljamo da bi se tehnički pregled trebao obaviti u roku od 30 dana, a tek potom uslijedit će svečano otvorenje. To bi značilo da se svečanost može

očekivati krajem srpnja ili u kolovozu, objašnjava načelnik Tomašek.

U međuvremenu će se ipak održati jedno veselo događanje, a to je proslava 50. obljetnice osnutka NK-a Borac PMP iz Turčišća, koja će se održati u lipnju.

NK Borac PMP pola će stoljeća proslaviti uz bogatu ponudu pića i jela za sve uzraste te uz bonus ponudu vola na ražnju, a osim gastronomskih delicija, goste očekuju sportski događaji, utakmica kategorije U-13 između ŠN Dinamo-Zelenko

i NA Međimurje u 11 sati, dok će popodne snage izmjeriti veterani NK-a Borac PMP te NK-a Dinamo iz Domašinca. Za dobar štimung tijekom cijelog dana bit će zadužen TS Taubeki.

- Koje biste projekte i ulaganja posebno istaknuli kao važne za Domašinec u ovih 30 godina? Što se događa s izgradnjom i dogradnjom školske sportske dvorane?

- Tijekom 30 godina postojanja općine Domašinec puno se toga napravilo u našoj sredini, pa je tako nemoguća misija izdvojiti neki pojedinačni projekt.

Stvari se mijenjaju cijelo vrijeme, a mi kao da ih uzimamo zdravo za gotovo. U našem su kraju tijekom posljednjih

HODOGRAM uz Dan općine i proslavu 50 godina NK-a Borac PMP

Nedjelja, 28. 5. 2023.

• 15 sati – svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Domašinec uz prigodni domjenak Subota, 24. 6. 2023.

• 11 sati – utakmica između ŠN Dinamo-Zelenko i NA Međimurje

• Popodnevni sati – utakmica između NK-a Borac PMP i NK-a Dinamo iz Domašinca

• Tijekom cijelog dana – bogata ponuda pića i jela, bonus ponuda vol na ražnju, svirka Tamburaškog sastava Taubeki

30 godina krenuli s izvođenjem svi bitni infrastrukturni radovi, od opskrbe vodom i plinom do izgradnje groblja, dogradnje škole u Domašincu i tako dalje. Izgrađeni su mnogi objekti i provedeni projekti koje i danas upotrebljavamo zaboravljajući kada su napravljeni.

Nakon završetka kapitalnih investicija na rekonstrukciji domova i sportskih centara jednostavno ćemo morati prionuti projektu dogradnje škole i izgradnji školske sportske dvorane.

To je projekt o kojem ovisi razvoj i budućnost naše op-

ćine, zato što moderan način života uvjetuje ruralnoj sredini način života i rada pa tako i način te uvjete školovanja. To znači da je jednosmjenski rad škole potreba, a ne „nadstandard“, isto kao i sportska dvorana u sklopu škole te mogućnost cjelodnevnog boravka djece u školi. Ruralno područje kao što je naše to mora omogućiti svojim postojećim, ali i budućim žiteljima. Moram priznati da smo s veseljem slušali navještaj Vlade RH o dolasku silnih milijardi eura za potrebe dogradnja i izgradnja škola i dvorana programom Na-

cionalnog plana oporavka i otpornosti. No, kako natječaj uz nekoliko prolongiranja još nije ni objavljen, u razgovorima sa Županijom utvrdili smo da u taj projekt moramo krenuti što prije zajedno mi kao Općina i Županija kao osnivač, a sredstva iz Europske unije uvijek dobro dođu. Osnovna procjena I. faze troška dogradnje škole i izgradnje školske sportske dvorane je oko 3.300.000 eura, dok je za cijeli projekt koji uključuje vanjsko sportsko igralište, atletsku stazu i ogradu potrebno oko 4.700.000 eura.

Na području Domašinca u posljednjih je 30 godina napravljeno puno, a nekadašnji nadstandardi danas su standardi

Uz prije spomenuti projekt, u skorije vrijeme nas očekuje i izgradnja kanalizacije, što će nam u vrijeme izvođenja biti veliki izazov, ali nakon što bude gotova, ona će nemjerljivo podići kvalitetu i standard mještana, naglašava načelnik Tomašek, koji jednom od najvažnijih stavki koje podupiru smatra obrazovanje.

Trenutačno stipendiraju 23 studenata, a imaju i dvoje

stipendista koji se školuju za de�icitarna zanimanja. Što se tiče predškolskog odgoja, Općina su�inancira polovinu iznosa ekonomske cijene smještaja za 55 djece.

- Domašinec je već danas izgrađena ruralna sredina. Na koji način biste željeli da se općina razvija u sljedećih 30 i više godina?

- Cilj nam je privući nove poslovne partnere u općinu te tako smanjiti broj nezaposlenih u općini, ali i omogućiti dolazak zaposlenika s namjerom da na području Domašinca stvore svoj dom i ostanu. Budući da imamo dosta OPG-ova, nastojimo im pomoći održavanjem nerazvrstanih cesta, edukacijama i su�inanciranjem kontrole plodnosti tla.

Volio bih kad bi se općina u sljedećih 30 godina razvila u modernu ruralnu sredinu poželjnu za stanovanje mladim obiteljima s djecom. To bi značilo da se mlade obitelji doseljavaju u našu sredinu zbog kvalitete života i mogućnosti koje njihova djeca imaju za vrijeme školovanja, ali i slobodnog vremena. Najbitnije nam je da se žitelji općine osjećaju zadovoljno u svojem mjestu te da uvijek budu ponosni na općinska postignuća, za kraj poručuje prvi čovjek Domašinca.

svim mještanima

općine Domašinec

Piše:

Mario Tomašek

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

30. svibnja - Dan državnosti

Grad MURSKO SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

30. svibnja - Dan državnosti

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

30. svibnja - Dan državnosti

Općina NEDELIŠĆE

Općina OREHOVICA Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Općina DOMAŠINEC Općina SV. MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30.

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja četitamo

- Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DONJA DUBRAVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Općina STRAHONINEC

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Općina SELNICA

Općina ŠENKOVEC

Općina GORIČAN

Općina VRATIŠINEC

ŠTRIGOVA

DONJI VIDOVEC

Općina MALA SUBOTICA

svibnja

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Matica umirovljenika MŽ osvojila prvo mjesto!

Ukupno je pristiglo 600-tinjak umirovljenika iz 16 županija i Zagreba

ekipom umirovljenika stigao u Gornji Mihaljevec na SRC Mladost, gdje su u utorak, 23. svibnja, održani 7. Sportski susreti Matice umirovljenika Hrvatske.

Tim je povodom Gornji Mihaljevec ugostio preko 600-tinjak umirovljenika s područje cijele Hrvatske, a članovi mihalovske podružnice umirovljenika pobrinuli su se da sve prođe u najboljem redu te da svi budu zadovoljni.

– Izuzetno sam radosna i sretna što mogu uime Matice umirovljenika Međimurske

Nada Lovrec, predsjednica Ma�ce umirovljenika MŽ, pobrinula se da sve teče po planu

županije pozdraviti vas dragi umirovljenici iz 16 županija i Zagreba, ovdje u našem lijepom malom Međimurju,

istaknula je Nada Lovrec, predsjednica Matice umirovljenika Međimurske županije.

– Volimo reći da nije važan sport nego druženje, da u neku ruku su u pravu. Ali sport je puno više od toga. Djelovanjem i druženjem kroz sport pomičemo vlastite granice, dodala je u nastavku Nada Lovrec na otvorenju sportskih susreta.

Na SRC Mladost u Gornji Mihaljevec ukupno je pristiglo 600-tinjak umirovljenika iz Zagrebačke županije, Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske, Zadarske, Virovitičko-podravske, Koprivničko-križevačke, Ličko-senjske, Karlovače, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Splitsko-dalmatinske, Sisačko-moslavačke,

BREŽNA PRIČAONICA

ŠTRIGOVA Na ponudi 12 građevinskih parcela

Na području iza benzinske postaje u Štrigovi u tijeku su građevinski radovi na izgradnji ceste s oborinskom odvodnjom za potrebe budućeg stambenog naselja. Radi se o realizaciji projekta u sklopu demografskih mjera koje Općina već godinama provodi. Tijekom lipnja, mladim obiteljima

će po iznimno povoljnim uvjetima biti ponuđeno 12 građevinskih parcela s cjelokupnom infrastrukturom uključujući struju, vodu i plin. Uz to, paralelno će ići i natječaj za mještane općine za su�inanciranje solarnih panela na obiteljskim kućama. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Roditelji, javite se za naknade

Dubrovačko-neretvanske, međimurske, Šibensko-kninske, Osječko-baranjske, Primorsko-goranske, Istarske, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Grada Zagreba.

Najboljom se pokazala domaća ekipa Matice umirovljenika MŽ koja je osvojila najveći ukupan broj bodova. Natjecali su se u devet kategorija: šah, pikado muški i žene, bacanje kolutova, viseća kuglana žene i muški, belot žene i muški te briškula. Ekipa iz Međimurske županije prvo mjesto zauzela je u šahu i bacanju kolutova, drugo mjesto u kategoriji pikado žene, a treće mjesto u kategoriji viseća kuglana muški. Čestitamo na sjajnim rezultatima!

Keukenhof - najveća europska idila za ljubitelje cvijeća

Ako postoji raj na zemlji, onda je jedan od rajeva zasigurno Keukenhof u Nizozemskoj. Barem za ljubitelje cvijeća. To je još jedna od lokacija koja me očarala nakon nedavna posjeta toj zemlji.

Keukenhof se nalazi nedaleko od grada Lisse te je jedan od najvećih cvjetnih vrtova na svijetu. Proteže se na čak 32 hektara. Svake se godine ovdje posadi više od

7 milijuna cvjetnih lukovica i 800 različitih vrsta tulipana, ali i narcisa, zumbula, perunika, karan�ila i ostalog proljetnog cvijeća. Stoga ako putujete u tu zemlju na proljeće, nemojte propustiti tu rapsodiju mirisnog cvijeća. Sam vrt nalazi se na nekih pola sata vožnje od Amsterdama te je jako dobro povezan vlakom i autobusima iz bilo kojeg grada. Isplati se vidjeti jedan od najvećih vrtova

svijeta. Jedino će vam možda zasmetati velika gužva, što ni nije čudno jer je vrt otvoren samo od kraja ožujka pa do početka svibnja. Skoro jednako tako očarao me i sam centra Rotterdama. Tim više što je nakon 2. svjetskog rata u potpunosti uništen, ostala je samo crkva sv. Lovre i gradska vijećnica, te je nanovo iznova izgrađen. Svojim izgledom u centru posebno impresioniraju Kubne

kuće, koje je osmislio arhitekt Piet Blom 1984. godine i jedan su od primjera moderne arhitekture u školskim udžbenicima. Cijeli kompleks sastoji se od ukupno 38 kuća. Iako izgleda nestvarno i nemoguće, u ovim kućama ljudi najnormalnije žive kao u bilo kojem drugom stambenom objektu. U sklopu kompleksa nalazi se svjetski poznati hostel gdje možete po jako niskim cijena prespavati

Iz Općine Sveti Martin na Muri pozivaju novopečene roditelje da se jave za jednokratnu naknadu za rođenje djeteta. Zahtjev se podnosi do 22. prosinca 2023. godine.

Podnositelj zahtjeva dužan je uz zahtjev dostaviti dokaze potrebne za ostvarivanje prava: presliku osobne iskaznice obaju roditelja,

presliku uvjerenja o prebivalištu djeteta (preslika osobne iskaznice djeteta), presliku rodnog lista rođenog djeteta, a ako se zahtjev za novčanom pomoći odnosi za drugo, treće ili svako sljedeće dijete, potrebno je priložiti presliku rodnog lista i za ostalu djecu, IBAN i ime banke. (sh)

Rušite li staru kuću, evo poticaja!

Općina Sveti Martin na Muri nastavlja s dodjelom poticaja za uređenje nekretnina unutar postojećih naselja. Za rušenje starog objekta i ponovnu izgradnju stambenog objekta na

istoj parceli dodjeljuje se bespovratno 1.327 eura, a za obnovu postojećeg stambenog objekta 1.990 eura. Rok za prijavu završava 15. studenog 2023. godine. (sh)

Nasuprot Kubnih kuća odmah možete razgledati jednu od najpoznatijih tržnica svijeta Market hall. Ono po čemu je posebna jest da je cijela zgrada u obliku konjske potkove te objedinjuje stambene i poslovne prostore i tržnicu sa svježim proizvodima. Kada uđete unutra, imate dojam da ste ušli u veliki tunel, a dodatnu razigranost daje joj živopisno oslikani svod. Isplati se vidjeti!

GORNJI MIHALJEVEC bio domaćin 7. Sportskih susreta Matice umirovljenika Hrvatske

Međimurski penzioneri iz svih krajeva Međimurja okupljeni su u jednu ekipu koju je predstavljala županiju na sportskom natjecanju

Prije sportskih igara bilo je potrebno napuni� želuce kako bi puni energije mogli rastura� na natjecanju

Smiljan Treska, Drago Kraljić, Emili Bubek, Alen Kustec, Mario Buhanec i Ena Kralj kod kotla u kojem se kuhalo 400 litara gulaša za sve posje�telje

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

- Lijepo nam je u Međimurju. Krasan je dan i spremni smo za pobjedu, rekao nam je Miroslav Prpić iz Senja, koji je sa svojom

Drage sugrađanke, dragi sugrađani, Međimurke i Međimurci, drage građanke i građani Republike Hrvatske, trideset i tri su godine prošle od sjednice konstituirajućeg, prvog demokratski izabranog i višestranačkog Sabora. Hrvatski je sabor odigrao povijesnu ulogu u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća, pa je današnji dan i najprikladniji za obilježavanje Dana državnosti.

Hrvatski sabor, tijelo koje zastupa sve građane, 30. svibnja 1990. godine dobio je priliku po prvi put u novijoj povijesti samostalno odlučivati o sudbini Republike Hrvatske. Do toga je bio dalek i težak put i mnoge su generacije dale svoj doprinos kako bismo mi danas mogli slaviti nezavisnu, demokratsku i međunarodno priznatu domovinu, članicu Europske unije, saveza NATO, a od ove godine i šengenskog prostora. U slavu i čast svim generacijama koje su se borile i izborile za to, a posebno

PO DOLASKU u Vratišinec rode izazvale kuršlus i doživjele kako im djelatnici Elektre prisilno spuštaju gnijezda

Unatoč tome što su tri puta deložirane, rode su ostale

Rode pokazale da je za osnivanje obitelji sigurnost najvažnija

hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, dužni smo dostojno obilježavati ovaj datum, te ulagati napor kako bismo budućim generacijama ostavili preduvjete za ispunjen život u svojoj domovini.

I zato sa sjećanjem na sve znane i neznane junake u prošlosti, a s mislima na kreiranje ljepše zajedničke budućnosti, svima vam od srca čestitam Dan državnosti!

Gradonačelnik Dražen Srpak

TKO SU predsjednici MO-ova na području Murskog Središća?

Samo Rajko

Bogdan novi na čelu

Izbori za vijeća mjesnih

odbora na području Murskog

Središća održani su 16. travnja ove godine. U naseljima

Hlapičina, Križovec, Mursko

Središće, Peklenica i Štrukovec na izborima je bila samo jedna lista HDZ-HDS-HSLS, a u naselju Sitnice Kandidacijska lista grupe birača.

U ponedjeljak, 8. svibnja, u Gradskoj vijećnici u Murskom Središću održane su konstituirajuće sjednice vijeća mjesnih odbora.

U vijećima mjesnih odbora

Peklenica, Hlapičina, Križovec, Štrukovec i Sitnice predsjednici su ostali isti, dok je jedina promjena u Mjesnom odboru

Mursko Središće gdje je na funkciji predsjednika Rajko Bogdan, ujedno i zapovjednik

DVD-a Mursko Središće te predsjednik Stožera civilne zaštite grada Murskog Središća. Članovi Mjesnog odbora uz njega su: Miljenko Cmrečak, Kristijan Antolović, Tomislav Sabo, Marina Hoblaj, Stanislav Stojko i Zvonko Vrtarić.

U Peklenici je predsjednica

Vijeća Mjesnog odbora Ivana

Maltarić, a članovi su: Franjo Novinić, Saša Matić, Marko Varga i Darko Kolarić.

U Križovcu je predsjednik

Marko Strojko, a članovi su: Ivan Zadravec, Gordana Šoltić, Lucijan Pintarić i Josip Frančić.

U jednom od prošlih brojeva Međimurskih novina pisali smo o iznenadnom doseljenju bijelih roda u Vratišinec. Podsjetimo, rode su nakon dugo vremena, a ove godine prvi put u samom selu, među naseljenim kućama, počele graditi svoje gnijezdo. Bilo je to veliko veselje za mještane ulice Brodec, jer dolazak roda u selo, prema vjerovanju, donosi sreću.

No, kako u svakoj lijepoj priči, dođe i do neočekivanih prevrata, tako je bilo i s vratišinskim rodama. Pri gradnji gnijezda na stupu električne rasvjete, nenamjerno su izazvale kvar na električnim žicama pa su radnici Elektre bili prisiljeni skinuti gnijezdo zbog popravka kvara. Na svoju, ali i na inicijativu i prijedlog mještana ove ulice, načelnik Mihael Grbavec, koji je i sam veliki ljubitelj prirode, kontaktirao je nadležne službe i

Rajko Bogdan, predsjednik VMO-a Mursko Središće, ujedno i zapovjednik DVD-a Mursko Središće te predsjednik Stožera civilne zaštite grada Murskog Središća

U Hlapičini je predsjednik Dragutin Stojko, a članovi su Leonard Bašnec, Siniša Tropša, Karlo Bogdan i Vladimir Peras.

U Štrukovcu je predsjednik Ivan Vršić, a članovi su: Lovro Hrženjak, Marko Hoblaj, Stjepan Hoblaj i Marija Sakač.

U Sitnicama je predsjednik Milorad Mihanović, a članovi su: Klaudija Mihanović, Katarina Mehanović, Faruk Mehanović i Slađan Kalanjoš.

Mjesni odbori su zaduženi za vođenje brige o uređenju svojeg mjesnog odbora, provođenje manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana, vođenje brige o poboljšanju zadovoljavanja lokalnih potreba građana u zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, sportu i drugim lokalnim potrebama na svom području. (BMO)

u kratkom roku organizirao „akciju spašavanja roda“. Rode rušenje gnijezda zbog kvara na električnoj mreži nije obeshrabrilo, pa su već istog dana počele graditi novo gnijezdo, na istom rasvjetnom stupu, istim entuzijazmom kao i prvo.

Elektra je reagirala u rekordnom roku, pa je novim pernatim stanarima postavljeno postolje koje onemogućuje oštećenje električnih instalacija i gnijezdo su djelatnici Elektre vratili na njega. Nažalost, rodama se nije svidjelo njihovo novo, popravljeno gnijezdo, pa su istog dana otišle i počele s gradnjom na novom mjestu, nedaleko od škole, kod poduzeća Leško, na drugom kraju iste ulice Brodec. Možda je riječ o istim rodama, a možda o nekom novom paru. Bilo kako bilo, lijepo je što rode ipak nisu napustile Vratišinec. - Kao načelnika izrazito me veseli da su se nakon

dosta godina u našoj sredini pojavile rode koje su prema reakcijama na društvenim mrežama razveselile i starije i mlade. Nažalost zbog kvara na mreži, prvo gnijezdo je uklonjeno nakon čega smo brzo reagirali. Odmah sam stupio u kontakt s Javnom ustanovom za zaštitu prirode, ravnateljem ustanove i čuvarom prirode te direktorom HEP-a. Na stup je postavljen metalni držač za gnijezdo. Izgleda da su se rode preselile, nasreću ne iz Vratišinca, već samo na drugi kraj ulice Brodec, rekao nam je Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca. Dolazak roda u selo, nadaju se Vratišinčani, popravit će

brojčano stanje u školi, pa su se te predivne ptice, uslijed svoje treće deložacije, odlučile preseliti što bliže školi, kako bi njihova funkcija djelovala još jače. Možda pak nam samo pokazuju da čovjek prirodom ne može upravljati.

Vratišinčani su svejedno sretni što ih, unatoč brojnim nedaćama koje su ih snašle, rode ipak nisu potpuno napustile, već su samo pronašle mirnije mjesto za zasnivanje svoje obitelji.

Nadaju se da će rode sljedećeg proljeća ipak prihvatiti novopostavljeni obruč, koji je uz pomoć stručnih službi načelnik Mihael Grbavec naručio samo za njih.

KOME OBJEKTI nakon rastavljanja graničnog prijelaza Mursko Središće

Kontejnere bivših špedicija

dobiva Kajak-kanu klub

Bivši carinski terminal upotrebljavat će se kao parkiralište

Ulaskom Hrvatske u Schengen, granični prijelaz u Murskom Središću postao je suvišan. Ostali su objekti koji, nakon što su izgubili funkciju, samo kvare vizuru grada.

Postojeći granični objekti stari su 27 godina te bi ih ionako trebalo obnavljati. Krov koji pokriva bivši granični prijelaz izrađen je od metalnih elemenata i za obnovu bi ga trebalo pjeskariti i obojiti, što uopće nije mali trošak.

Treba napomenuti da se na granične objekte tijesno naslanja stara sportska dvorana koja je 2021. godine darovana Gradu. Njezinu obnovu jer je u derutnom stanju Grad je kandidirao za dobivanje europskih

sredstava namijenjenih ruralnom razvoju. Sredstva za to su odobrena pa uskoro kreće obnova dvorane. Da bi se moglo pristupiti njezinoj obnovi, potrebno je maknuti kontejnere, koji su u vrijeme graničnog režima prije ulaska Hrvatske u EU, služili špediterima i bili natiskani uz staru dvoranu. Stoga je gradonačelnik Dražen Srpak prije određenog

vremena, da bi razriješio tu situaciju, pokrenuo inicijativu za izmicanje kompletnog graničnog prijelaza. Nakon obavljene procedure u Ministarstvu financija realizacija izmicanja i kontejnera i krova uskoro će započeti.

Odlukom Ministarstva financija kontejneri bivših špedicija već su ranije dani na upotrebu Kajak-kanu klubu.

Bivši carinski terminal će se i dalje moći upotrebljavati kao parkiralište. Na sve to će se nadovezati i rekonstrukcija centra grada s postavljanjem semafora te kompletna sanacija cestovnog mosta na Muri. S Hrvatskim cestama usuglašen je i način prometovanja kad se svi objekti bivšeg graničnog prijelaza izmjeste. Planira se da na izlazu iz Murskog Središća prema Lendavi promet teče po dvjema trakama kao i do sada, a na ulazu u Mursko Središće po jednoj traci. Razdjelni otoci će ostati kao usporivači prometa. U prvoj fazi demontaže graničnih objekata najprije će se izmjestiti kontejneri i središnja kućica u kojoj se obavljala granična kontrola, a u drugoj fazi, nakon provedene javne nabave, do kraja godine trebao bi se izmjestiti i krov. (BMO)

Piše: Aleksandra Sklepić

Kevina Kerovca rastužilo je srušeno gnijezdo oko kojeg su se rode trudile

Pregled objekata na graničnom prijelazu koji će ići u demontažu

ČESTITKA gradonačelnika Dražena Srpaka povodom Dana državnosti Dužni smo dostojno obilježavati ovaj datum

Gradonačelnik Dražen Srpak

SVETIM KRAVICAMA

u

Galeriji

Mustač slikar Franjo Mustač iz Svete Marije proslavio pola stoljeća umjetničkog rada

Emotivni suživot čovjeka i kravice u slikama

Piše i foto: Josip Šimunko

U petak, 19. svibnja, slikar Franjo Mustač iz Svete Marije proslavio je pola stoljeća svojeg likovnog rada. Na otvorenju

izložbe slika Svete kravice u Galeriji Mustač bilo je nazočno stotinjak gostiju te članovi Likovne udruge donjeg Međimurja čiji je član Franjo Mustač, a među uzvanicima i načelnica Svete Marije Đurđica Slamek, župnik u Prelogu i dekan donjomeđimurskog dekanata

Antun Hoblaj, obitelj, rodbina i prijatelji.

Kroz program tematske izložbe i projekta koji nosi naslov Svete kravice vodio je novinar Marijan Belčić, dok je o likovnom radu slavljenika govorio novinar Josip Šimunko, ujedno predstavivši projekt i izložbu. Likovni projekt Svete kravice nastao je na temu suživota međimurskog čovjeka i kravice, koju su često u Svetoj

Mariji zbog njezina značaja za obitelj zvali i „kravica mamica“.

Suživot čovjeka i pripitomljenog goveda traje već 10.000 godina, što je arheološki utvrđeno istraživanjima na Cipru. Tijekom stoljeća kravica je bila hraniteljica obitelji u Međimurju, tko je imao kravu, nije gladovao, a djeca su čuvajući krave na paši stjecala

Pola stoljeća plodonosnog likovnog rada

Slikar Franjo Mustač Medarov rođen je 29. ožujka 1958. godine u obitelji Medarovih u Svetoj Mariji. Nakon završetka osnovne škole, upisuje Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu.

Školovanje je trajalo pet godina i on se uz pomoć dobrih profesora polako pro�ilirao u vrsnog poznavatelja različitih slikarsko-gra�ičkih tehnika dok neprestano radi i na usavršavanju osobnog izraza. Likovni izričaji su mu ponajprije mekani u smiraju pastelnih boja, cjeloviti i na kraju impresivni svojom emotivnom toplinom i gotovo mitskim ugođajem sela i zemlje.

Izlaže kontinuirano od 1982. godine s članovima Udruge u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj te samostalno u

Mali rječnik međimurskih kravica:

• Gornje Međimurje, Štrigova i okolica (kazivač Josip Heric):

DIJAA - naprijed

HOP – desno

ČAO (ČO) – lijevo

OHA – stoj

HUMI – makni se

odgovornost. To je vrijeme iza nas, selo se promijenilo i urbaniziralo sa svim blagodatima civilizacije, a sve se više probija ekološka misao u nužnom suživotu čovjeka i prirode. Zbog drugačijeg načina života, danas broj krava u Međimurju naglo pada, a najmlađa generacija i ne zna što je kravica značila nekad.

• Gornji Hrašćan (kazivač Goran Zorković, Pretetinec)

HOK – kreni lijevo

ČALI – kreni desno

HUMI – makni se

OHA – stoj

Svetoj Mariji, Prelogu, Čakovcu, Varaždinu, Buzetu i Zagrebu. Kao i tehnika, raznolik mu je i motiv, pri čemu se isto tako izdvaja u pejzažu. Do danas je naslikao oko dvije tisuće radova, najviše ulja i akvarela, ali i pastela, koji se danas nalaze na svim meridijanima i u muzejima.

Autor je spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata u Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu. Izradio je ilustracije za zbirku pjesama Balade Perice Potepuha

Pavla Ružmana i naslikao mural Isusa Krista na pročelju zgrade groblja u Svetoj Mariji. Prema njegovoj zamisli, uređena je Galerija

Mustač uz njegovu kuću, koju vodi zajedno sa suprugom Đurđicom, a pomaže i sin Jurica. (JŠ)

Projekt je svojevrsni nastavak izložbe Bilo jednom selo, o kojem Franjo Mustač na svoj način slika selo koje više ne postoji, koje je samo u mislima, u nebesklonu. Na sličan način kao i veliki hrvatski slikar Ivan Lacković Croata, Franjo Mustač progovara o selu kao zajednici života, kao ideji suživota s prirodom i njenim mijenama, koji suprotstavlja modernom načinu života.

Htjela se prikazati upravo veza međimurskog čovjeka i životinje koja je gotovo bila član obitelji. Izložena su 23 rada većeg formata koja prate odnos čovjeka i kravice tijekom godišnjih doba. Izložba Svete kravice ujedno je i edukacijski projekt, posebno za najmlađe.

U glazbenom programu uz izložbu nastupio je Mustač bend koji je uz međimurske tradicijske pjesme izveo i pjesmu Kravica u rep-verziji uz pljesak nazočnih. Slavljenik Franjo Mustač zahvalio je na dolasku i čestitkama, da bi program bio završen uz antologijsku pjesmu

• Donje Međimurje, M. Subotica, Palinovec, D. Pustakovec D. Kraljevec, Prelog (kazivač Drago Jančec, Donji Pustakovec i drugi):

HOK – kreni lijevo (uz zatezanje vojke –svi osim istočnog Međimurja)

ČALI – kreni desno (uz trešnju vojke –svi osim istočnog Međimurja)

OHAAA! – stani

HUMI – Mekni se, moram dojiti“ (u štali)

NUGO – Zdigni nogu“, vlasnik kravice je diže da vidi nije li došlo do ozljede

• Istočno Međimurje, Sveta Marija (kazivač Franjo Mustač) CUJ! – kreni lijevo HOJC! – kreni desno ĐIJE! – kreni

Nikole Pavića Međimurska koju je izveo Marijan Belčić. U organizaciji je pomogao i prijatelj autora Josip Gradečak iz Preloga, a nije izostao ni bograč.

ČESTITKA

Ljubomira Kolareka uz Dan državnosti

Brigom o svakom čovjeku doprinosimo boljitku domovine

Poštovane sugrađanke, dragi sugrađani! Pred nama je praznik, Dan državnosti. Jedan u nizu dana, izuzetno značajnih za povijest naše Hrvatske. Te 1990. godine kardinal Franjo Kuharić u svojoj je propovijedi ocijenio pobjedu demokracije prekretnicom u narodnom životu i izrazio uvjerenje da će se u budućnosti ostvarivati duhovni, moralni, kulturni i ekonomski napredak hrvatskog naroda u skladu s njegovim neotuđivim suverenitetom, a za dobro i sigurnost svih građana kojima je Hrvatska lijepa domovina. Upravo je ta rečenica putokaz kako moramo graditi zemlju u kojoj živimo. Napredak svakog našeg građanina, dobro i sigurnost svake obitelji,

VIJESTI iz Preloga

temelji su na kojima moramo graditi našu domovinu i svako njezin dio. Rad svih nas, uključenih u društveni i politički život, treba uvijek i u svakom trenutku biti u službi ljudi, bez isticanja zasluga, bez želje za samopromocijom. Ovdje u Međimurskoj županiji, brigom i razmišljanjem o svakom čovjeku, svakom stanovniku našeg Međimurja, pomoći ćemo i rastu i boljitku cijele Hrvatske. Gradonačelnik Preloga, Ljubomir Kolarek, dr. med. vet.

Deseti rođendan puhača!

Svojih prvih deset godina rada rođendanskim su koncertom u Domu kulture grada Preloga proslavili članovi gradskog Puhačkog orkestra. Bio je ovo njihov drugi ovogodišnji koncert u Domu kulture, uz već tradicionalni koncert početkom godine, tj. uz blagdan Sveta tri kralja. Iza Puhačkog orkestra u ovih je deset godina niz sjajnih nastupa, sudjelovanja na smotrama i brojnim događanjima na području grada i šire. Orkestar je osnovan inici-

jativom čelnih ljudi i promicatelja kulture Preloga i s prvim probama, pod vodstvom prof. Igora Hrusteka, krenuo je u ožujku 2013. godine. Udruga je registrirana u siječnju 2014. godine, a okuplja četrdesetak članova s voditeljicom profesoricom Jelenom Škvorc. Neki od članova Puhačkog orkestra dio su ove sjajne glazbene družine već dugih deset godina, a novi su uvijek dobrodošli. Gost koncerta bio je glumac Igor Baksa. (vv)

Odlične srednjoškolke na smotri GLOBE

Srednja škola Prelog ovih je dana sudjelovala na 26. smotri i natjecanju hrvatskih

GLOBE škola koja je održana u Čakovcu i Toplicama Sveti

Martin, a škola domaćin je bila

II. osnovna škola Čakovec. Preloška škola članica je GLOBE-a od 2001. godine i to je bila

18. državna smotra na kojoj su sudjelovali njeni učenici.

Učenice Antonija Stančin (2. G), Lara Bihar i Sara Žvorc (2.

G) predstavile su se projektom

Proljetnice – indikatori pH tla?, a mentori na izradi projekta su bili Mišo Rašan, prof. i. Valentina Pirc Mezga, prof.

U orijentacijskom natjecanju učenice su pokazale zavidno znanje kemije, biologije, geogra�ije i brojnih GLOBE protokola kojim se koriste u svom radu, a mentorica im je bila Maja Labaš Horvat, prof. Djevojke su zauzele sjajno 7. mjesto od 17 srednjih škola koje su se natjecale te su ponovile uspjeh iz prethodne godine kada su također bile prvoplasirane od svih škola Međužupanijskog centra Čakovec (škole iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije). (vv)

Obilježavanje Dana državnosti

Praznik Dan državnosti Grad Prelog obilježit će u utorak, 30. svibnja 2023. godine. Sve započinje misom za domovinu u 7 sati u crkvi sv. Jakoba u Prelogu. Potom u

8:30 slijedi polaganje vijenaca na spomenik Krešimiru Madiću u Čukovcu, u 9 sati Ivanu Sokaču u Oporovcu i u 9:30 na spomenik Domovinskom ratu u Prelogu. (vv)

Dio ljubitelja slikarstva i prijatelja Franje Mustača prilikom otvorenja izložbe

Nastup Mustač benda, u prvom planu Franjo Mustač i novinar Marijan Belčić

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Stanovnicima Međimurske županije čes�tamo

30. svibnja - Dan državnosti

Župan Ma�ja Posavec Zamjenik župana Josip Grivec Predsjednik skupš�ne MŽ Dragu�n Glavina

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Svim građankama

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Ljekarna Petek

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim

SAVJETI za poljoprivrednike

Trenutno stanje ratarskih usjeva

Ratarske i povrtne kulture pripadaju različitim botaničkim porodicama i porijeklom su iz različitih klimatskih zona te zbog toga za svoj rast i razvoj zahtijevaju više ili manje svjetla, topline i vode. Stanju tih klimatskih čimbenika i raspoloživog zemljišta nužno je prilagoditi izbor vrsta i sorti ratarskih i povrtnih kultura te tehnologiju njihova uzgoja. Osnovne �iziološke funkcije, kao što su upijanje vode, fotosinteza, disanje, transpiracija i nakupljanje stvorenih asimilata, pod izravnim su utjecajem temperature. Optimalne temperature su one temperature u kojima biljka najbolje raste i razvija se. Posljedice obilnih oborina, velikog broja kišnih dana i nižih temperatura u usporedbi s višegodišnjim prosjekom mogu se ove godine uočiti na većini ratarskih i povrtnih kulturama. Sjetva jarih ratarskih kultura koje se uzgajaju na našem području, kukuruz, suncokret, uljne tikve i soja, zbog stalnih oborina obavljena je u zakašnjenju od barem desetak dana od uobičajenog roka sjetve. Temperaturni prag za jare ratarske vrste (kukuruz, soja) je + 10 °C. Minimalna potrebna temperatura za rast kukuruza je 10 – 12 °C, ali pravog rasta nema ako temperatura zraka ne prelazi 13 °C. Najpovoljnije srednje dnevne temperature za rani porast kukuruza su između 18 i 20 °C. Soja klije pri minimalnoj temperaturi 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cvate kada je temperatura 17 – 18 °C. Optimalne temperature za njezin rast i razvoj su između 20 i 25 °C. Sjetva suncokreta obavlja se kada je tlo na dubinu sjetve ugrije na nekih 10 °C. Najpovoljnije temperature za razvoj suncokreta su između 20 °C i 25 °C. Uljne tikve su toploljubive biljke osjetljive na niske temperature, pa stradaju već kod slabog

Na težim tlima i tlima s nepropusnim slojem zadržavanje

vode na parceli

je duže i samim

time postoji

veća vjerojatnost

propadanja sjemena ili tek izniklih biljčica

MEĐIMURCI bili odlični na Međunarodnoj izložbi bučinih ulja u Varaždinu

Varaždinci su nam “oteli” črno olje

Zlato u kategoriji djevičanskih hladnoprešanih ulja osvojila su i obiteljska gospodarstva Zvonka Justa, Dražena Perčića i Darka Tkaleca te Uljara Šenkovec, dok je srebro pripalo Holeri

Piše: Vlasta Vugrinec

mraza, a ako temperature između 2 i 4 °C potraju duže od tri dana, prinos može biti prepolovljen. Preporuka je da se sjetva provede kada se sjetveni sloj tla zagrije na barem 12 – 15 °C, što je i minimum za rast i razvoj. Optimalne temperature za rast i razvoj uljne tikve iznose od 22 do 30 °C. Zbog dugotrajnog zadržavanja vode na nekim parcelama nicanje posijanih usjeva je otežano ili je izostalo. Ako je od vremena sjetve protekao dulji period, a nicanje nije nastupilo, potrebno je provjeriti nije li sjeme propalo u tlu. Na težim tlima i tlima s nepropusnim slojem zadržavanje vode na parceli je duže i samim time postoji veća vjerojatnost propadanja sjemena ili tek izniklih biljčica. Stvaranje nepropusnog sloja posljedica je provođenja mehaničkih operacija kod neprimjerene vlažnosti tla (presuho ili premokro) kao i višegodišnja obrada tla na istu dubinu (taban pluga ili tanjurače). Zbog povećane količine oborina dodana gnojiva kroz osnovnu i startnu gnojidbu najvjerojatnije se nalaze u dubljim slojevima tla te ih tek iznikle biljke s malim korijenovim sustavom ne mogu usvojiti pa je stoga potrebno „pomoći“ biljkama prihranom. Ozime žitarice (ječam i pšenica) nalaze se u vegetacijskoj fazi klasanja te je zbog povećanog potencijala biljnih bolesti potrebno provesti adekvatnu zaštitu usjeva. Prilikom izbora sredstva za zaštitu bilja voditi računa da se izabere sredstvo koje ima manji utjecaj na okoliš i neciljne organizme uz poštivanje propisane karence. Sve potrebne informacije o sredstvima za zaštitu bilja koja su registrirana na području RH može se pronaći na stranici Fitoinformacijski sustav (https://�is.mps.hr/ �is/javna-trazilica-szb/).

- Pronašli smo svoju formulu, držimo je se i jedino što mijenjamo je nažalost cijena naših ulja, naglašava Zvonko Just iz Vularije, dobitnik zlatne medalje za svoje djevičansko hladnoprešano ulje na međunarodnoj Izložbi bučinih ulja u Varaždinu.

4 zlata, 6 srebra i 4 bronce

Izložba je minule subote okupila proizvođače iz 5 zemalja, ukupno je dodijeljeno 148 medalja, 31 zlatna, 95 srebrnih i 22 brončane medalje. Među nagrađenima našli su se i naši, već dobro poznati i nagrađivani Međimurci.

- Redovito odlazimo na izložbe i medalje su nam već postale uobičajena stvar, dodaje Just.

OPG Just bavi se proizvodnjom bučinih koštica te proizvodnjom hladno i toploprešanog bučinog ulja. Iza njih je dugogodišnje iskustvo, uhodani posao i postojana kvaliteta.

- Nismo tu da se pojavimo na tržištu, zasjamo i onda nestanemo, pojašnjava naš uljar. Imamo kvalitetu koje se držimo, upotrebljavamo vlastitu sirovinu, odnosno posao nam se temelji na onoj poznatoj krilatici: od polja do stola, naglašava dalje.

Osim njega zlato u kategoriji djevičanskih hladnoprešanih ulja osvojila su i obiteljska

gospodarstva Dražena Perčića i Darka Tkaleca te Uljara Šenkovec, dok je srebro pripalo Holeri.

U kategoriji djevičanskih bučinih ulja proizvedenih tradicionalnim postupkom uz prženje, srebrne medalje pripale su Uslužnoj uljari Ivanuša, Uljari Šenkovec te OPG-ima Ivanuša, Perčić, Tkalec, kao i OPG-u Mladena Dominića. Broncu je osvojio OPG Damira Mesarića, OPG Vjerana Stričaka, zatim Uljara Donja Dubrava i Holera, dok je priznanje primio Zvonko Just.

Da su Međimurci doista postigli veliki uspjeh, svjedoči i činjenica da je kemijski analizirano, zatim i senzorski ocijenjeno 166 bučinih ulja, od čega je bilo 130 djevičanskih i 36 hladnoprešanih. U prilog kvaliteti bučinog ulja najbolje govore podaci da je ukupni prosječni broj bodova koje su ulja ove godine osvojila bila preko 30, od mogućih 35, dok je ulje s najvećim brojem bodova ove godine ostvarilo 34,5 boda, rekla je predsjednica ocjenjivačke komisije Melita Makovec, inače voditeljica Laboratorija za kemiju hrane i POU Bioinstituta Čakovec.

Međimurje bez svoje izložbe

Tradicija ocjenjivanja bučnih, odnosno črnog, koščičnog ulja, eto, preselila se u Varaždin premda su njene temelje

Zvonko Just sa svojim brojnim priznanjima i medaljama međimurske uljare. Čakovečki mlinovi svojevremeno su krenuli u taj postupak s time da i mi, pojedinci, snosimo isti dio troška. Kako se mi, pojedinci, ne možemo mjeriti s njima, sve je propalo.

postavili Međimurci koji su se negdje, po putu pogubili. Varaždinci ne samo da su nam “oteli” izložbu već su ju digli na viši nivo pa je ona prerasla u Međunarodnu izložbu bučinih ulja Alpe-Adria. Istina, Međimurska županija se u Varaždinu pojavila kao jedan od organizatora, međutim, Varaždinci su ipak imali glavnu riječ. Izuzme li se, naravno, čakovečki laboratorij koji je radio analizu ulja. Izložbe u Međimurje tako nije bilo već nekoliko godina, a kako sada stvari stoje, neće je biti ni ove godine.

Varaždinci su otišli i puno dalje sa zaštitom svog ulja, dok mi stojimo, tapkamo na mjestu i više smo odustali negoli nastavljamo, inače dugotrajan posao.

- Krivi smo i mi i Županija, ističe Zvonko koji inače vodi

Što se pak Međimurske županije tiče, ona je spremna pomoći, ali… - Županija sama ništa ne može pokrenuti ako proizvođači ulja nisu zainteresirani, odgovorila je naše pitanje Danica Pošta, pomoćnica pročelnika za poljoprivredu. Organizirali smo niz sastanaka s njima, no interesa nije bilo.

I dok Županija čeka proizvođače, a oni pak Županiju, zrakoprazan prostor naši susjedi dobro su iskoristili. Naime, “varaždinsko bučino ulje“ krajem 2019. zaštićeno je oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Republike Hrvatske, čime je postalo prvo bučino ulje s takvom vrstom zaštite. Zaštitu je pokrenula tamošnja udruga Varaždinsko bučino ulje uz potporu Županije i cijeli proces je trajao oko godinu i pol. Nisu stali na tome, već očekuju da će ulje uskoro dobiti i službenu zaštitu na razini Europske unije.

Nama pak ostaje pitanje kako su oni uspjeli, gdje smo mi zapeli. I to ne samo s uljem, jer oni imaju desetak zaštićenih proizvoda, dok smo mi uspjeli zaštiti samo meso s tiblice čiju oznaku nosi jedino meso iz Vajde. Gdje je tu sir turoš, međimurska jaretina o kojoj župan Posavec tako ponosno priča, spominjala se mrkva, pa krumpir i da se dalje ne nabraja.

Piše: Suzana Pajić

Uljara Šenkovec također se ponovno oki�la zlatom

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Hrana i klimatske promjene

Piše: dr. sc. Gordana Hajduk, dipl. ing. preh. tehn.

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Teško je bilo odoljeti malim kunićima

Čakovečki sajam ovog su tjedna okupirale male životinje. Nudili su se pilići, jednodnevni i višednevni, male racice, purice, guske i slatki kunići. Naravno da je tu vladala gužva premda se više gledalo nego kupovalo.

S druge strane, na placu su se gledale prve ovogodišnje trešnje. I to doslovno gledale jer se za kilogram tražilo čak 16 eura. Ljudi su se pitali ima li ta trešnja zlatnu peteljku ili pak zlatnu košticu. Shodno tome, prolazili su pored klupe i odmahivali glavom. Stigle su i prve marelice koje su se nudile po 6 eura, kilogram lubenice cijeni se po 3 eura, ima grožđa, krušaka te međimurskih jagoda. Suša više ne vlada ni na “voćnom odjelu”. Druga pak je stvar što poprilič-

no odskače cijenom od povrća i cvijeća. Istina, pronašli smo i grah i to visoki trešnjevac po 9 eura, mahune su od 6 do 8 eura, a ni cijena graška nije nezanemariva od 8 eura.

Mladi luk (pušlek): 1 €

Mladi krumpir (kg): 3 €

Grašak u mahuni (kg): 6 €

Grah (kg): 9 €

Rajčica (kg): 4 €

Paprika (kg): 5 €

Krastavci (kg): 3 €

Mahune (kg): 8 €

Šparoge (pušlek): 3 €

Salata (kg): 3 €

Marelice (kg): 6 €

Trešnje (kg): 16 €

Ipak i dalje su najtraženije presadnice, naročito rajčice i paprike kao i cvijeća poput pelargonija i ostalih visećih vrsta.

(vv, foto: zlatko vrzan)

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom. Najveći dio stakleničkih plinova povezanih s hranom dolazi iz poljoprivrede i korištenja zemljištima. To uključuje metan iz probavnog procesa goveda, dušikov oksid iz gnojiva korištenih za proizvodnju usjeva, ugljikov dioksid od sječe šuma za proširenje poljoprivrednog zemljišta, druge poljoprivredne emisije iz gospodarenja stajskim gnojem, spaljivanja žetvenih ostataka i korištenja gorivima na farmama. Mnogo manji udio emisije stakleničkih plinova iz hrane uzrokovan je hlađenjem i transportom hrane, industrijskim procesima proizvodnje ambalaže za pakiranje hrane te gospodarenjem otpadom od hrane.

Koja hrana uzrokuje najviše emisija stakleničkih plinova?

Utjecaj hrane na klimu mjeri se intenzitetom emisije stakleničkih plinova. Intenzitet emisija izražava se u kilogramima “ekvivalenata ugljičnog dioksida”, što uključuje ne samo CO2 već i sve stakleničke plinove. Hrana životinjskog podrijetla, posebice crveno meso, mliječni proizvodi i uzgojeni škampi, općenito se povezuju s najvećim emisijama stakleničkih plinova. Razlozi su sljedeći: za proizvodnju mesa često su potrebni veliki travnjaci, koji se često stvaraju sječom drveća, oslobađajući ugljikov dioksid pohranjen u šumama; krave

i ovce emitiraju metan dok probavljaju travu i biljke; izmet stoke na pašnjacima i kemijska gnojiva koja se upotrebljavaju na usjevima za stočnu hranu emitiraju dušikov oksid, još jedan snažan staklenički plin.

Hrana biljnog podrijetla, poput voća i povrća, cjelovitih žitarica, graha, graška, orašastih plodova i leće općenito upotrebljava manje energije, zemlje i vode te ima manji intenzitet emisije stakleničkih plinova od hrane životinjskog podrijetla.

Kako se mogu smanjiti emisije povezane s hranom?

Smanjenje emisija iz prehrambenog sektora zahtijeva promjene u svim fazama, od proizvođača do potrošača. Gdje je to prikladno, prelazak na prehranu bogatu biljnim namirnicama – s više biljnih proteina (kao što su grah, slanutak, leća, orašasti plodovi i žitarice), smanjenom količinom namirnica životinjskog podrijetla (meso i mliječni proizvodi) i manje zasićenih masti (maslac, mlijeko, sir, meso, kokosovo ulje i palmino ulje) može dovesti do značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u usporedbi s trenutnim prehrambenim navikama u većini industrijaliziranih zemalja. Alternativni proteini – kao što su mesni i mliječni

nadomjesci na bazi biljaka, proteini na bazi insekata i kultivirano meso – pružaju obećavajuće izglede i privlače sve veću pažnju, �inancijska ulaganja i tehnološke inovacije.

No proizvodi životinjskog podrijetla ostaju važan izvor prehrane i sredstava za život velikog broja ruralnog stanovništva diljem svijeta. Poboljšana hrana za životinje i tehnike hranjenja mogu smanjiti metan koji nastaje tijekom probave goveda, kao i količinu plinova koji se oslobađaju raspadanjem gnojiva. Manja veličina stada, ali produktivnijih životinja također može pomoći.

Također bolja poljoprivredna praksa, kao što je poboljšano upravljanje stajskim gnojivom i umjetnim gnojivom, rotacijska ispaša za održavanje zdravog tla za skladištenje ugljika i obnova degradiranih zemljišta mogu značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova. U isto vrijeme, smanjenje otpadne hrane je ključno. Gotovo 1 milijarda tona hrane – 17 posto sve hrane koja je dostupna potrošačima diljem svijeta –odlazi u kante za smeće svake godine. Proizvodnja, transport i dopuštanje da hrana propadne iznosi više od 8 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

radnim danom od 7 - 9 sa�

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

CIJENE PLAC

SAJAM

Danijel Friščić iz Donje Dubrave nudio je i male kuniće

Uz čišćenje graška još se s�gne i telefonira�

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Mravi uzgajaju lisne uši, bubamare ih suzbijaju

Lisne uši i mravi jedna su od čestih zajednica na koje ćete naići u vrtu.

Tamo gdje se pojave lisne uši, odmah su tu i mravi koji zapravo budno prate kad će se uši pojaviti i tada formiraju svoje “stado kravica”.

Ta neobična zajednica ima obostranu korist – lisne uši luče medenu rosu kojom se hrane mravi, a mravi brinu za lisne uši i štite ih od prirodnih neprijatelja.

Bilo da se radi o ušima na ružama, ukrasnom grmlju, voćkama, vrtu, u gotovom svim slučajevima ćete zapaziti i mrave ako malo bolje pogledate. Mravi “pastiri” raspoređuju uši po biljci te skupljaju medenu rosu, a stimuliranjem odnosno nježnim glađenjem uši ona izlučuje više medene rose.

Dakle, mravi ne jedu uši – oni ih uzgajaju.

Na vrtu ćete češće zamijetiti crne uši, na voćkama zelene, a ima ih u još mnogo nijansi – mogu biti zelene, smeđe, crvene… Najgora je najezda na vrtu kad crne uši napadnu bob. I upravo tijekom svibnja česte su najezde ušiju po biljkama. Dobra metoda odvraćanja je sjetva kamilice između boba kao mamac ušima jer će onda radije napasti kamilicu ili bijelu lobodu. Dobri mamci za uši su i štavelj i osjak. A u slučaju jače najezde ja gnječim uši ručno: nakon par gnječenja

mravi odustanu i premjeste svoje stado drugamo jer ne žele veće gubitke.

Mravi imaju i svoju korisnu ulogu u biosustavu, problem s njima samo je kad je prava najezda. Oni jako paze na uši i pomno ih štite od njihovih prirodnih neprijatelja: bubamara, osolikih muha, zlatooka… Dakle, sad na nekim voćkama možete primijetiti i mrave i uši – ali i bubamare koje su se došle hraniti tim ušima i polijegati jajašca da se i njihove ličinke mogu hraniti lisnim ušima. Stoga ne zaboravite da ćete primjenom bilo kojeg insekticida uništiti ne samo uši nego i korisne kukce koji bi te uši pojeli. Stoga je često pametnije jednostavno malo pričekati da priroda sama napravi svoje – to je tehnika koju ja uspješno primjenjujem u svom biovrtu godinama. Samo treba biti strpljiv da bubamare dođu u dovoljnom broju i polože svoja jajašca, i ta druga generacije bubamara, tj. ličinki bubamare vrlo uspješno može suzbiti i veću najezdu ušiju u vrtu.

Ako govorimo o suzbijanju uši – nebitno je je li europska ili azijska bubamara – obje su vam saveznici i pomoći će vam u vrtu u suzbijanju ušiju. I dobro naučite kako izgleda ličinka bubamare jer vam je ona vrijedni saveznik u vrtu.

Kopriva je zakon za vrt

Ako trebamo sredstvo protiv ušiju, kilogram kopriva namočimo u deset litara vode i ostavimo tako oko 24 sata i potom tom otopinom prskamo naše povrće

Piše: Vlasta Vugrinec

Vrtlari su ovih dana na velikim mukama. Pojedine vrste povrća trebaju ponovno sijati, presadnice se kilavo drže, puževi izviru na sve strane, a k tome stigle su i uši, a o bolestima koje prijete, prije svega plamenjača i pepelnice, da se i ne govori. Naime, za njihovo širenje najviše odgovaraju nestabilno vrijeme i visoke ljetne temperature.

A upravo smo svjedoci takvog vremena. Naime, dugo je bilo hladno i kišovito da bi se posljednjih dana izmjenjivali topli i suhi dani s kišom. Dakle, idealni su uvjeti za razvoj nevolja na vrtnim gredicama.

Kemija je izašla iz vrtova

Nijedan vrtlar, naročito ako povrće uzgaja za vlastite potrebe, ne voli kemiju na svojim gredicama. Shodno tome, okreće se majci prirodi koja se pobrinula da osigura prirodne fungicide i insekticide, odnosno biljke od kojih se, uz malo truda, mogu napraviti vrlo e�ikasni pripravci protiv nametnika i bolesti.

- Među tim biljem najpoznatiji je naš, praktički najrašireniji korov, kopriva, naglašava Marta Gatewood koju smo sreli u sestrinu vrtu u Štefancu. Uz nju tu je i preslica te gavez.

Doduše, u poljoprivrednim trgovinama već se mogu kupiti već gotove mješavine tih biljaka ili samo bilje od kojih se potom kuha čaj.

Izrada domaćih vlastitih pripravaka vrlo je jednostavna, a kako su kopriva, preslica i gavez vrlo rašireni, pripravak je i besplatan. Naravno, prije svega te korisne biljke

treba znati prepoznati. Nažalost, mnogi ih čupaju iz vrta i bacaju kao običan i dosadan korov, što je doista šteta.

U zaštiti povrća dovoljna je i sama kopriva koja može služiti kao sredstvo protiv nametnika, naročito lisnih ušiju, i kao gnojivo. Razlika je samo u izradi sredstava.

- Ako trebamo sredstvo protiv ušiju, kilogram kopriva namočimo u deset litara vode i ostavimo tako oko 24 sata i potom tom otopinom prskamo naše povrće, kaže naša sugovornica.

Međutim, kao gnojivo kopriva mora stajati u vodi tako dugo dok se ne zasmrdi, odnosno dok ne fermentira. Obično je dovoljno tri dana. Otopina se potom procijedi i prilikom zalijevanja mora se razrijediti u omjeru 10 : 1, odnosno deset litara vode i jedna litra otopine.

Ne mora nužno biti tako, već se kopriva može kombinirati i s raznim dodacima koji će poslužiti i kao ekološko sredstvo protiv bolesti.

- U tu smrdljivu otopinu obavezno stavimo i litru domaćeg mlijeka, jednu žličicu sode bikarbone te jednu žlicu ekološkog sredstva za pranje posuđa i onda time prskamo bilje protiv raznih gljivica i to razrijeđeno u omjeru 10 : 1.

Kao i kopriva, i mlijeko može biti izvrsno samostalno sredstvo za zaštitu i gnojidbu biljaka. Budući da sadrži kalcij, kalij, fosfor, sumpor, magnezij, željezo i niz drugih elemenata, omogućava biljkama optimalan rast i razvoj i, što je još važnije, jača njihov imunitet koji je ustvari i najvažniji u borbi s bolestima i nametnicima. Naravno, da bi ono bilo učinkovito, najbolje

je u te svrhe upotrebljavati domaće mlijeko, a ne ono iz trgovine.

Najbolja zaštita je zdrava i otporna biljka

Sve spomenuto i još pregršt domaćih recepata imaju slabu prođu ako je sezona iznimno nepovoljna, dakle puno je vlage i visoke su temperature. A kako je poznato, bolesti i štetnici najprije idu na one najslabije jedinke i potom se šire. Kako bi se to izbjeglo, preporuka je saditi samo jake i zdrave biljke, dati im sve što trebaju, od vode do hraniva. Kako pak bi takve i ostale, važno je poštovati već uvriježena povrtlarska pravila poput plodoreda, sjetve i sadnje dobrih susjeda, omogućiti biljci dovoljno “zraka”, odnosno izbjegavanje guste sadnje, iste vrste uzgajati na više mjesta u vrtu. Nije zgorega imati i tzv. mamce, biljke koje privlače uši poput koprive, lobode, bazge tako da ne napadaju povrće.

Dakle, vrt i gredice ne trebaju izgledati poput autoputa, biti čiste, jednoobrazne i bez trunke korova. Što je šarenije i raste više toga, manja je šansa da će propasti veći dio toga. A ako već dođe do zaraze bolestima, najbolje je odstranjivati oboljele listove ili čak cijele biljke iz vrta.

Protiv štetnika kao što je lukova i mrkvina muha e�ikasne su žute ljepljive ploče, a nije nezanemariv ni utjecaj začinskog bilja pa i cvijeća. Kadi�ica i neven djeluju odbojno na nematode. Bosiljak i kadulja svojim mirisima odbijaju razne muhe dok su češnjak, luk, dragoljub, timijan i kadulja odbojni za puževe.

Veliki dio nevolja može se izbjeći sadnjom u plastenike, što radi sve više i više Međimuraca.

Međutim, i za plasteničku proizvodnju treba znanja, prije svega o provjetravanju, visokoj temperaturi, ali i bolestima kojih je ipak manje nego na otvorenom.

BILJNI PRIPRAVCI za zaštitu povrća

Marta Gatewood prska blitvu pripravkom od koprive

Blitva puna ušiju

Predavanje o pčelama (2)

U gnijezdu postoji raznovrsnost ćelija. Mislim da svaki pčelar može dobro napraviti razliku između ćelija radilica i onih od trutova, a još je lakše razlikovati onu od matica jer su vrećaste. Dakle, radilice i trutovi mužjaci se razvijaju u heksagonalnim ćelijama, a matica se razvija u "vrećici".

Ona uopće ne želi imati heksagonalno okruženje.

Matica za svoj razvoj treba samo 16 dana i onda postane potpuno zrela, odnoso sasvim razvijeni insekt. Radilica treba za svoj razvoj oko 21 dan do zrelosti, što je duži period. Trutovi mužjaci trebaju 23 - 24 dana i kada izvrše svoj zadatak, oni su ubijeni.

ŽiVOtNi cikLUs PČELE

JAJE LiČiNkA kUkULJicA ODRAsLi stADiJ

Znači, imamo različite vrste pčela – matice, radilice i trutovi i sve trebaju različit broj dana za svoj razvoj.

Posvetimo se malo na onda 21 dan koji je potreban radilicama. U tome ima

PLAN SADNJE

26. svibnja – Dan ploda Sijemo, presađujemo i njegujemo biljke ploda, posebno biljke za dobivanje sjemena.

27. svibnja – Dan ploda Prskamo preparat 501 na žitarice i voćke.

28. svibnja – Dan ploda Njegujemo biljke ploda, jagode ćemo zagrtati slamom ili jelovim drvenim vlaknima da nam plodovi u srpnju ne trunu.

29. svibnja – Dan korijena Kada krumpir ima 6 lista, približno 10-15 cm visine, prskamo ga čajem od koprive.

30. svibnja – Dan korijena Sijemo i njegujemo biljke korijena.

31. svibnja – Dan korijena Sijemo i njegujemo biljke korijena.

1. lipnja – nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VEtERiNARsk A AmBULANtA mR k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

nešto vrlo posebno. Period od 21 dan nije bez značaja za ono što se događa na Zemlji. 21 dan je jednak periodu za vrijeme tijekom kojeg se Sunce jednom okrene oko svoje osi.

KINO RASPORED

Četvrtak 25.5.

17:00 - Mala sirena PREMIJERA

20:00 - Love again

PETAK 26.5.

CINE & PLAY reklamaw

17:00 - Mavka (sink.)

20:00 - Fast X.

SUBOTA 27.5.

10:00 - Drevna mišologija (sink.)

13:30 - Mala sirena

17:00 - Mavka (sink.) 20:00 - Fast X.

NEDJELJA 28.5.

10:00 - Super Mario Bros (sink.)

PONEDJELJAK 29.5.

17:00 - Drevna mišologija (sink.)

20:00 - Devotion

UTORAK 30.5.

17:00 - Super Mario Bros (sink.)

20:00 - Fast X.

SRIJEDA 31.5.

17:00 - Mala sirena

20:00 - Love again

Na slici su u prvom redu: marija Šardi, Josipa Đuranić, Anđela Čuka, Bernarda Orehovec, Zdenka Buvač, Vera Držanić, Ana Švedek, Vera solak i marija Perić. U drugom redu su: Ladislav siladi, stjepan Novak, Franjo Žemljić, marija toplek, Josip turek i Vinko Čituš.

TRGOVAČKA ŠKOLA Čakovec

Sretni nakon 60 godina mature!

Povodom 60. godišnjice mature Trgovačke škole u Čakovcu sretni i radosni okupili su se nekadašnji polaznici Škole da proslave

taj vrijedni jubilej. Ni već poodmakle godine nisu bile prepreka da petnaest

školskih prijatelja ne razmijeni uspomene iz mladih

dana u Hotelu Park, gdje su i započeli prvi susret, ali tada u većem broju. Naravno, sa svojim profesorima.

13:30 - Drevna mišologija (sink.)

17:00 - Mala sirena

Piše: Bernarda Orehovec

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti Poslovnim

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

STRUKOVNE UDRUGE socijalnih radnika pokrenule su inicijativu za zapošljavanje u osnovnim i srednjim školama

U službi zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih

Nakon tragičnog događaja u Beogradu aktualizirana je problematika mentalnog zdravlja djece i mladih te nasilja među djecom i mladima.

Socijalni radnici su bili članovi stručnih timova škola do unatrag dvadesetak godina, kada su postepeno nestajali iz obrazovnog sustava. Sada predlažu da ih tamo vrate radi zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih.

O tome su se oglasili priopćenjem koje donosimo u cijelosti.

- Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska udruga socijalnih radnika, Studijski centar socijalnog rada, Koordinacija komora u socijalnoj skrbi, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora socijalnih pedagoga, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, Hrvatska komora psihoterapeuta pokrenuli su inicijativu za zapošljavanje socijalnih radnika u osnovnim i srednjim školama.

HDZ Međimurske

županije o početku izgradnje novog

Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec

Dvadeset godina

duga želja će se konačno ostvariti

Na radnom sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem, o gradnji novog Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec ovaj tjedan razgovarali su predsjednik Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Međimurske županije Ljubomir Kolarek, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak te saborski zastupnik Dražen Srpak. - Priča o izgradnji novog Centra provlači se kroz medije već dugo vremena. Ne bih nikako htio da ovaj sastanak posluži u promotivne svrhe, kako bi se stekao utisak nekakvog pritiska ili kako bih ja ili bilo tko od nas dizao sebi ili stranci rejting. Radimo stalno, bez puno promocije i stavljanja sebe u prvi plan, radimo kako bismo svim slojevima društva osigurali ono što im pripada. Što je uostalom i naša obaveza kao stranke koja vodi Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Ljubomir Kolarek. (HDZ Međimurske županije)

Takvim pristupom socijalni radnik može uočiti rane rizike za razvoj poteškoća u ponašanju, odstupanja u rastu i razvoj te rizike za izloženost nasilju u obitelji, vršnjačkom nasilju. Strukovne komore okupljene u inicijativu navode kako je upravo socijalni radnik stručnjak koji je educiran za prepoznavanje i ublažavanje rizika u kojima odrastaju djeca i mladi kao što su siromaštvo, neprihvatljivo ponašanje, odustajanje od škole, teškoće u kontroli emocija osobito ljutnje, slabiji školski uspjeh. Posebna je uloga socijalnih radnika u podršci ranjivim skupinama djece koja rastu u siromaštvu, djeci koja odrastaju u alternativnom roditeljstvu (kod udomitelja ili posvojitelja) a za koje sada nema predviđenih speci�ičnih programa integracije i podrške u školama.

Upravo u ovoj posljednjoj ulozi vide socijalnog radnika kao koordinatora – i to u situacijama nasilja

među djecom i mladima, jer je socijalni radnik poveznica stručnog tima unutar škole ili druge obrazovne ustanove sa vanjskim dionicima međuresornog tima – a koji prema Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja među djecom i mladima čine policija, zdravstvo, socijalna skrb, pravosuđe.

Kao najveći nedostatak dosadašnje sustava zaštite djece navode činjenicu da taj sustav nije integriran i povezan.

Okupljeni u inicijativi predlažu izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama radi uvrštavanja socijalnih radnika kao stručnih suradnika u školskim ustanovama – pa tako da uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne pedagogije, obavezno bude i socijalni radnik, odnosno magistar socijalnog rada, odnosno magistar socijalne politike.

HRVATSKI ZAVOD za socijalni rad Međimurske županije obilježava 1. Nacionalni dan udomiteljstva

Postanite siguran dom onima koji ga

nisu osjetili

Hrvatski sabor je na sjednici 31. ožujka 2023. donio odluku o proglašenju Nacionalnog dana udomiteljstva koji će se obilježavati svake godine 31. svibnja.

Udomiteljstvo u Republici Hrvatskoj ima drugu tradiciju, ali je cilj daljnji razvoj i ujednačena dostupnost udomiteljstva u svim područjima Republike Hrvatske, posebice udomiteljstva za djecu.

Ovogodišnji Nacionalni dan udomiteljstva održava se prema sljedećem programu:

U utorak, 30. svibnja, od 16 do 18 sati u Murskom Središću na šetnici – promocija udomiteljstva uz aktivnosti i iznenađenja za djecu i obitelj.

U srijedu, 31. svibnja, u 12 sati u dvorani Scheier – svečano obilježavanje Nacionalnog dana udomiteljstva uz dodjelu priznanja udomiteljima.

U subotu, 3. lipnja, od 9 do 12 sati u Čakovcu na Trg Republike – promocija udomiteljstva uz aktivnost i iznenađenja za djecu i obitelj.

U nedjelju, 4. lipnja, od 16 do 18 sati na Marini Prelog – promocija udomiteljstva uz aktivnost i iznenađenja za djecu i obitelj.

U Međimurskoj županiji je 111 udomiteljskih obitelji, do toga 87 udomiteljskih obitelji za djecu i 24 udomiteljske obitelji za odrasle.

Ako razmišljate o udomiteljstvu, želite otvoriti svoje srce i imate bilo kakvih dodatnih pitanja, javite se Timu za udomiteljstvo Županijske službe Međimurske županije na brojeve telefona: 040/391-952 ili 099/5428054 (Matea Hižman, mag. soc. rada), 040/391-946 ili 099/6391-353 (Petra Takač, mag. psihologije), 040/391923 ili 099/6391-346 (Ivana Marković, dipl. pravnica).

(BMO)

HAAS/HTEC tehnološko - edukacijski centar u sklopu Strukovnog Centra Izvrsnosti za Strojarstvo u SREDNJOJ ŠKOLI LUDBREG otvoren je 13.10.2021. godine (3. u R Hrvatskoj - Osijek. Sisak, Ludbreg) ŠTO JE HTEC???

To je moderno opremljeni tehnološko - edukacijski centar koji služi izvrsnim učenicima kao i lokalnoj zajednici za dodatne edukacije, usavršavanja i osposobljavanja sa novim tehnologijamau sklopu Strukovnog Centar Izvrsnosti za Strojarstvo i to kroz module pod nazivom “AKADEMIJA 4.0 CNC INDUSTRIJE” kao što su:

- 3D tehnologije, robotika(FANUC), CAD/CAM(SolidWork, SolidCam, Espirit), CNC tokarenje(HAAS), CNC glodanje(HAAS) i 4.0 industrijska revolucija (CIMCO)CILJ HTEC- a u LUDBREGU???

Dodatno obrazovanje te međunarodno priznati certi�ikati kako za izvrsne učenike SREDNJE ŠKOLE LUDBREG tako i za dodatno obrazovanje lokalne zajednice na području cijele sjeverozapadne R Hrvatske i šire te potaknuti učenike i sve ostale na daljnja školovanja i upise u STEM područja(strojarstvo, elektrotehnika, mehatronika i druge tehničke znanosti).

CNC GLODALICA HAAS TM-2P

CNC TOKARILICA HAAS TL -

ZA OBUKU POČETNIKA

ROBOTSKA RUKA FANUC 3D MJERNA RUKA FARO UPRAVLJAČKE JEDINICE HAAS - SIMULATORI-

Oprema u SREDNJOJ ŠKOLI LUDBREG u sklopu Strukovnog Centra Izvrsnosti iz Strojarstva i HAAS/HTEC tehnološko - edukacijskog centra

PROSLAVILI OKRUGLU obljetnicu

Čakovečki osmaši nakon ponovo u “školskim” klupama

Foto: Fotokolor Vidović, Snježana Zorković, Roberta Radović

Generacija osmaša čakovečkih osnovnih škola s pečatom male mature u godini 1983. družila se u restoranu Kneja u Malom Mihaljevcu. Dugogodišnja tradicija je da sve tri čakovečke osnovne škole slave zajedno godišnjicu male mature.

U svoj đački spomenar upisali su 19. svibnja 2023. kao još jedan datum vrijedan sjećanja.

Proslava 40. godišnjice završetka osnovne škole (1983. – 2023.) protekla je

u ozračju vedrine, smijeha, pjesme, plesa i podsjetnika na školske zgode, prijateljstva, ljubavi, izlete… Rustikalni ambijent restorana Kneje dodatno je dao šarm i sjećanje na školske klupe i đačko doba.

I kako sam naziv ugostiteljskog objekta proslave godišnjice – Kneja, upućuje na šumu i neka davna, pomalo zagubljena, ali skladna vremena, tako je i ova generacija osmaša u zajedničkom okupljanju nakon četrdeset ljeta pronašla u sebi svoju “kneju”, nova obećanja za druženje uz kavu i stihove “Tako je dobro vidjeti te opet”…

8. B i A: Stoje: Denis Sanjković, Nenad Dolenčić,Goran Derk, Dalibor Flajpan ( jedini iz A raz.), Mladen Bubek, Abel Mislović, Alenka Varga, Ružica Posedi, Žaklina Ovčar, Klementina Hunjadi, sjede: Nataša Magdalenić, Vlado Klobučarić, Svjetlana Murković, Zvonko Žganec

8. C: Stoje: Bogdan Boba Bulat, Elvira Šercer Dolenec, Emil Višnjarić, Jadranko Kirić, Robert Mikac, Vesna Tropša, Rajka Barić Bertalanić, Lidija Takač Lesar, Tamara Turk Zdolec, Nevenka Vuk Novak, Željka Bacinger Novak, Željka Borković Barbir, sjede: Sunčana Glavak, Zvonimir Kolenić, Ksenija Goričanec Marković

8. A: Slobodan Veinović, Dejan Lapat, Snježana Zorković, Damir Podvezanec, Vlatka Nestić, Milena Zelić, Dubravka Hoblaj, Berta Blešč, Roberta Radović

8. B: Samir Juras, Božidar Repalust, Baksa Sarajko, Saša Barila, Vesna Jotić Slunjski, Vesna Prepelić, Mirjana Biber Hren, Ivica Smolić

8. C: Dražen Trupković, Josip Kozar, Darko Pongrac, Boris Kocijan, Nenad Grabar, Sanja Kuhar, Valerija Fic, Tatjana Šafarić, Miljenko Kovač, Renata Vusilović, Anica Horvat

I. OŠ.

I. OŠ.

III. OŠ.

III. OŠ.

III. OŠ.

klupama

8. D: Stoje: Damir Kontrec, Miljenko Risek, Lidija Rog, Koraljka Juršić, Rajko Resman, Dania Darko, sjede: Snježana Srnec, Sanja Svetec, Miljenka Mališ

8. A: Krešimir Kovačić, Slobodan Sabol, Đurđica Mošmondor, Ivan Kovačić, Dejan Kovač, sjede: Jasmina Štampar, Mirjana Ivanišević, Anita Hudić

8. B: Mario Jelenić, Danijel Perone, Milivoj Srnec, Mario Toplek, Vladimir Rapaić, Kristijan Mavrek, Denis Šarić, Josip Ružić, Nenad Sabolčec, sjede: Renata Šarić, Lidija Kacun, Verica Bel

8. C: Marjan Zadravec, Siniša Krištofić, Mladen Lepen, Zvonimir Knezić, Vlado Jančec, Danica Mošmondor, Milica Hozjan Vrtarić, Sanja Dvanajščak, Ljerka Dolenec, Roberto Kosalec, Radovan Perša, sjede: Željka Kovačić, Zvjezdana Halić, Nevenka Drvenkar Klanfar

8. D: Ivica Jalšovec, Robert Kovačić, Krunoslav Bedi, Senka Bašek, Jasna Horvat, Zoran Mošmondor, Manuela Šimunković, Tamara Srnec, Branka Toplek, Miro Wrana, Sanja Vaser, Darko Bogdan, sjede: Nevenka Novak, Dražen Novak, Alica Kožnjak

8. E: Božidar Krnjoul, Zlatko Novak, Rudolf Novak, Miroslav Gakić, Vesna Kolmanić, Irena Kanski, sjede: Danica Šafarić, Saša Budiša, Bojana Vurušić Srnec

8. D: Suzana Rodiger, Nenad Tkalčec, Gordana Balaško, Srećko Kovačić, Sanja Vuk Alfirević, Josip Mađarić

I. OŠ.

II. OŠ.

II. OŠ.

II. OŠ.

II. OŠ.

III. OŠ.

III. OŠ.

Bebe 2023.

VOLIM JER…

Jelena, Ružica i Slađana vole isprobati naše recepte

Jelenu Kanižaj i Ružicu Sabočanec upoznali smo u dućanu Trgovine Krk u Donjoj Dubravi. Jelena Kanižaj iz Donje Dubrave obradovala se kad smo rekli da ćemo ju fotogra�irati za Međimurske novine. - Uvijek sam se voljela slikati, još od malih nogu, otkrila nam je Jelena. - A nikad se ne zna tko može sliku vidjeti, budući da sam udovica (smijeh)....

Kako već lošije vidim, manje čitam, ali pogledam

horoskop i onda sve po redu, kaj mi dođe pod ruku. Ružica Sabočanec, isto iz Donje Dubrave, rekla nam je da prvo pogleda crnu kroniku, što ima iz našeg kraja, vrt, poljoprivredu, cveće… i sve ostalo koliko stigne. - Gledam recepte, kaže Ružica. U trgovini smo zatekli i Slađanu Zvošec, poslovođu, a u trgovini rade još i Maja Poljak, zamjenica Monika Vidović, Anamarija Švec i Tihana Fundak.

Slađana nam je rekla da voli pročitati Međimurske novine - prvo recepte, sve iz našeg kraja, prati naše nagradne natječaje. Još se nije prijavila, ali možda bude. - Volim vesele teme i svaki takav tekst pročitam, a sve ostalo pogledam koliko se nađe vremena.

Sve tri razveselili samo platnenom vrećicom za kupnju s logoom “Međimurskih novina”. (sz)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Damijan (39) i Mar�na (34) Horvat iz Sitnica dobili su sina Nikolu rođenog 22. svibnja. Imaju Danijela (16) Danijelu (12) i Lanu (8).

Mirjana Sečan iz Svetog Križa

sretna dobitnica vrijednih naočala 97. kola

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom na-

tječaju. Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Mirjana Sečan iz Svetog Križa. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)

Novo 98. kolo počinje u idućem broju

Novo, 98. kolo našeg

nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u idućem broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj

Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. lipnja. Sretnog dobitnika 98. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. lipnja.

(mk)

Međimurske

novine i BluKids vas daruju

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

TRGOVINA KRK u Donjoj Dubravi

Marko (39) i Snježana (47) Bobičanec iz Oroslavja dobili su kćerkicu kojoj su dali ime Anna. Rođena je 7. siječnja 20023. godine.

Naše čitateljice Ružica Sabočanec, Slađana Zvošec i Jelena Kanižaj

Branka Prišlić nakon više od desetljeća stala je ponovno ispred fotoobjektiva našeg Zlatka Vrzana, a za fotoshooting nosi frizuru Agi Art, šminku Salona ljepote Perla i odjeću Bellezza.

VIKEND VODIČ

petak

26. svibnja

kamo za vikend

21:00

MESAP Nedelišće Glavna norijada

subota

27. svibnja

Zlatni cinkuš, glazbena predstava sa stotinjak sudionika

14:00 Jezero starog grada Čakovec Natjecanje u izradi koktela

nedjelja

28. svibnja

16:00

Dom kulture Prelog Koncert Nike Božeka

21:30

Trg Republike

Gradska zajednica kulture ovih dana završava svoj najveći projekt, glazbenu predstavu Zlatni cinkuš – čakovečka pripovijest s mužikom, plesom i popevanjem. Riječ je o zajedničkom projektu nekoliko udruga, članica Gradske zajednice kulture Čakovec, koji u svojoj cjelokupnoj realizaciji okuplja stotinjak sudionika, glumaca, svirača, pjevača, plesača. Autori teksta i glazbe su Kristina Štebih i Tomislav Cvrtila, dok režiju potpisuje Dejan Buvač. Koreogra�iju rade Nikolina Mekovec i Nikola Kotur, ujedno i producent cijelog projekta. Tomislav Cvrtila dirigirat će orkestrom čija je baza Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan Stipić, a upotpunili su ga i puhači, gudači, udaraljkaši, što akademski glazbenici, što članovi Big banda i Puhačkog orke-

stra Čakovec. Pjevače je uvježbala Lana Cvrtila Magdalenić. Scenogra�iju je izradio Ivan Levačić, a za kostimogra�iju je zadužena Gospodarska škola Čakovec, na čelu s profesoricom Andrejom Modrinjak. Za šminku i frizure pobrinulo se pet domaćih salona: Albina, Backstage, Artico, Hair & Beauty Studio Trish i Studio ljepote VizArt.

Uz glumce iz Kazališne družine Štolcer, Dramskog studija Dada Kazališne družine Pinklec i KUU-a Veseli Međimurci, u predstavi sudjeluju i Studio suvremenog plesa Teuta, KUD Žiškovec te dio Ženske vokalne skupine Stridonne iz Štrigove.

Kao solisti, u izvedbi se ističu Tamara Korunek, Bojan Jambrošić i plesačica Tonka Pasarić.

U ovoj pripovijesti vraćamo se u prošlost, u dva

vremenska razdoblja. U jednome se govori o počecima kinematogra�ije, ali i drugih društvenih i političkih zbivanja između dvaju svjetskih ratova te je posvećena židovskoj zajednici, uvelike zaslužnoj za gospodarski i društveni razvoj modernog Čakovca, dok u drugoj čakovečki amateri odaju počast međimurskoj tradiciji i baštini, nezaobilaznoj u današnjoj slici grada.

Kako se radi o organizacijski i izvedbeno zahtjevnom projektu, predstava će za sada imati dvije izvedbe: 29. i 30. svibnja, obje večeri u 21 sat, u dvorani Srednje škole Čakovec. Program je organiziran u sklopu obilježavanja Dana grada Čakovca. Ulaznice su besplatne i moguće ih je bilo rezervirati ili podići u Turističkom uredu grada Čakovca. (dv)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - AURÉLIE GODEFROY: BUDI KAO COCO CHANEL

9. Zrin festival korača dalje tragovima Zrinskih

Glazbena poslastica u crkvi sv. Nikole Biskupa

Nakon uspješno održanog 17. međunarodnog orguljaškog festivala Ars Organi Sisciae, koji se netom prije katastrofalnih poplava, 7. – 14. svibnja održao u Sisku, Hrvatskoj Kostajnici, Glini i Voloderu, Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae najavljuje 9. Zrin festival – multimedijalni festival koji se ove godine proširio daleko izvan prijašnjih festivalskih izdanja, promovirajući kulturnu baštinu četiriju županija:

Sisačko-moslavačke pod čijim se pokroviteljstvom festival održava, ali i Međimurske, Karlovačke i Primorsko-goranske. Ovogodišnji Zrin festival održava se od 28. svibnja do 8. lipnja u Zrinu, Petrinji, Gornjem Viduševcu, Čakovcu, Karlovcu, Ozlju i Brodu na Kupi. Glazbenom poslasticom za Dan državnosti častimo vas u Čakovcu, u franjevačkoj crkvi sv. Nikole Biskupa. (dv)

POKLANJA KNJIGU

Aurélie Godefroy:

Budi kao Coco Chanel

Dobitnik knjige Lažljivac među nama objavljene u prošlom broju je Mirela Kovačić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1445

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj: Gabrielle Chanel, pozna�ja kao Coco, nije bila samo briljantna modna dizajnerica koja je pokrenula revoluciju u odijevanju žena, nego je, bez sumnje, i prva influencerica u povijes�. I pola stoljeća nakon smr� u vlas�tom apartmanu pariškog hotela Ritz, Coco Chanel i dalje nadahnjuje mnoge diljem svijeta. Njezina ostavš�na mnogo je veća od promjene pogleda na žensko �jelo. Njezin snažan karakter, sposobnost da se nametne u muškom svijetu i prije svega njezina nepokolebljiva odlučnost, bogatstvo su njezine osobnos� i njezin potpis za vječnost. Francuska novinarka Aurélie Godefroy vodi nas u svijet slavne Mademoiselle kako bi iz svake od nas izvukla ono najbolje.

Neka Coco Chanel bude vaša osobna trenerica! Coco Chanel - te nas dvije riječi odmah asociraju na modu, žene i Pariz!

Kamo za vikend

39. SMOTRA Međimurske popevke Nedelišće 2023.

3. lipnja uživajte u 25 međimurskih popijevki

Smotra izvorne pučke popijevke iz Međimurja

Međimurske popevke Nedelišće 2023. održat će se u sklopu događanja 30 dana za 30 godina kojim Nedelišće svečano obilježava 30 godina postojanja. Na dan

3. lipnja s početkom u 18 sati u dvoranu SGC-a ATON i uživat ćete u 25 međimurskih popijevki u izvođenju gotovo 250 solista, dueta, pjevačkih skupina u pratnji cimbala i tamburaša.

Popevke za završnu smotru u Nedelišću odabra-

lo je stručno povjerenstvu sastavu: emeritus Stjepan

Hranjec, prof., Branimir

Magdalenić, prof. i Miroslav

Novak, prof., dok će nastupiti

Anita Huđek, Ivan Mađarić, MJPS KUD Donji Kraljevec, Cecilija Merkač Hudopisk, ŽPS HKUD Goričan, MJPS

Fijolice MKUD Ivan Car, MJPS KUD Novakovec, ŽPS

UŽ Sivica, MPS KUU Seljačka Sloga, ŽVS KUU Zasadbreg, MJPS KUD Mura Mursko

Središće, ŽPS KUD Društvo

žena Gornji Kraljevec, MJPS

KUD Katruže Ivanovec, La-

VRAĆAMO SE U 90’

ra Bunc, Iva Hranjec KUD Donji Kraljevec, MJDJPS DV Cipelica PO Mrav Mačkovec, MJDJPS DV Cvrčak PO Stonoga Novo Selo Rok, MJDJPS KUU Zasadbreg, Chriztel R. Aceveda OŠ Sveti Martin na Muri, Mirjana Hudin PZ Strahoninec, MJPS KUD Mihovljan, MJPS KUU Zvon Župne zajednice Mala Subotica, ŽVS Sveti Marko KUD Selnica, Duo Beročka, Dora Bogomelec, KUD Seljačka sloga Donja Dubrava, Anita Huđek, ŽVS KUU Veseli Međimurci Čakovec. (dv)

Minea dolazi u Gradsku kavanu!

U subotu 27. svibnja u Gradsku kavanu Čakovec dolazi poznata pjevačica Minea. "..Rano, Mimo zakona, Vrapci i komarci, Da me oće Stipe, Good Boy, Lasta lastavica, Ako ovo je kraj.." te mnoge druge pjevamo uživo. Uz DJ Daraca i Mineu fešta je u Gradskoj kavani garantirana. (dv)

NEDJELJA, 4. lipnja

16. Sajam vinila u čakovečkoj Casi Latini

- Pozivamo sve ljubitelje vinila da nam se pridruže sljedećeg vikenda kako bi se ponovno upustili u kupnju, prodaju ili razmjenu ploča, kaže Robert Šestak, organizator čakovečkog Sajma. - U ovom trenutku planiran je dolazak oko 8 izlagača iz Zagreba, Koprivnice, Čakovca i ostalih dijelova ovog našeg sjevernog kraja, a ako se još netko želi prijaviti za prodaju ploča, može nam se

UMJETNIČKA ŠKOLA MIROSLAV MAGDALENIĆ

Dođite i isprobajte instrumente!

U subotu, 27. svibnja, od 9 do 12 sati u središtu grada održat će se Dani otvorenih vrata Umjetničke škole Miroslav Magdalenić. Tako će se spojiti Dani grada s prezentacijom Škole.

Ove se godine svi zainteresirani mogu na njihovom punktu u centru grada upoznati i isprobati instrumente, kao i upoznati učitelje i obrazovni sustav.

Koncerti i balet

Kod Centra za kulturu održat će se koncert Puhačkog orkestra Umjetničke škole u 11 sati.

Za 1. lipnja u Prelogu u Domu kulture od 19 sati možete poslušati najbolje učenike Umjetničke škole i

gledati izvedbu Osnovne škole klasičnog baleta. I ove godine veliko �inale je 4. srpnja kada se održava tradicional-

ni oproštaj završnih razreda, koncert i dodjela svjedodžbi na terasi Castelluma. (SZ)

MJESEČNI VODIČ

29. svibnja

19:00

Fontana park

HJER- koncert

21:30

Trg Republike Indira

30. svibnja

21:00

Srednja škola Čakovec Premijera mjuzikla

Zlatni cinkuš

3. lipnja

18:00

ATON

39. Smotra međimurske popijevke

7. lipnja

20:00

Sportska dvorana

Mursko Središće

javiti na +385 98 486 285 radi rezervacije mjesta. Od ostalih uvjeta, potrebno je da raspolažete kolekcijom vinila od minimalno 50 komada i da imate dobru volju i ljubav prema pločama, završava Šestak.

Iz Casa Latine dodaju da će atmosferu dodatno uljepšati i lagana live svirka predvođena Jakovom Šercerom.

(ib, mg)

ART OF LIVING u Zagrebu ugošćuje najvećeg humanista današnjice

Nakon 10 godina

dolazi Gurudev Sri Sri

Ravi Shankar

Nakon 10 godina Hrvatska ponovo ima čast ugostiti jednog od najuglednijih i najinspirativnijih humanista današnjice u Zagrebu od 2. do 4. lipnja. Gurudev Sri Sri Ravi Shankar osnivač je fondacije Art of Living koja danas broji preko 10.000 centara u 184 zemljama svijeta, a njegovi programi i mirovne misije dotakle su živote preko 500 milijuna ljudi.

U posjet Hrvatskoj dolazi u sklopu svoje europske turneje koju otvara gostovanjem u Europskom parlamentu na temu Mentalno zdravlje u rascjepkanom svijetu. Glavni događaj ovog posjeta Zagrebu bit će Šesto čulo – večer mudrosti i meditacije koji se održava u petak, 2. lipnja, od 18 sati u Boćarskom

domu. - Izuzetna nam je čast i privilegija što ponovno imamo priliku ugostiti Gurudeva u Zagrebu. Pozivamo vas na najveći meditacijski događaj godine Šesto čulo na kojem ćete imati priliku upoznati se s praktičnim drevnim znanjem o intuiciji, kao i iskustiti snagu duboke meditacije. Večer u društvu modernog gurua susret je koji nećete zaboraviti, izjavila je Vesna Posavec, predstavnica organizacije Art of Living u Hrvatskoj.

Večer mudrosti i meditacije Šesto čulo jedinstvena je prilika otvorena za sve radoznale da dođu iskusiti povezivanje s vlastitom intuicijom i pronalaženje odgovora na pitanja kao što su “Tko sam ja?”, “Kako se osloboditi stresa?” i “Kada vjerovati svom unutarnjem osjećaju?” (dv)

30 godina Radio 105 Selnica

16. lipnja

Dvorište MESAP-a

Opća opasnost

17. lipnja

Dvorište Mesapa Doris Dragović

21. lipnja

21:00

Park mlados� Prelog Koncert Let 3

1. srpnja

Dunjkovec

10. Dječja biciklijada

od 21. do 23. srpnja

Brezje

Forestland

od 17. do 20. kolovoza

Renesansni fes�val Koprivnica

25. do 27. kolovoza

Jazz u vinogradu

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Fashion show

Čakovec već nije vidio!

Vatromet mode okupio je manekene i manekenke koji su obilježili međimursku modnu scenu prije 15-ak i više godina

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Nakon višegodišnje stanke ponovno se vratio dugoočekivani i najveći modni događaj na našim prostorima, 14. Vatromet mode koji se održao u Centru za kulturu Čakovec, protekle subote 20. svibnja.

Kako su u uvodnom dijelu večeri rekle voditeljice

Dora Vadlja i Martina Roža, sav prihod od ulaznica otišao je u dobrotvorne svrhe i donira se Udruzi za sindrom Down Međimurske županije.

Prikupljeno je nešto više od 1900 eura, što je zaista lijep humanitarni prihod

Prava manekenska eksplozija

Na 14. Vatrometu mode okupili su se manekeni i manekenke koji su obilježili međimursku modnu scenu prije

15-ak i više godina, a uz njih se okupila i mlađa generacija, djeca i mladi koji su pokazali manekensko iskustvo koje su stekli.

Vatromet mode okupio je dizajnere i modne kuće, modele, stare i nove, frizerske i kozmetičke salone, donatore i pokrovitelje koji su dali svoj doprinos i realizirali tu veliku modnu večer. Nostalgija na društvenim mrežama izrasla je u veliki događaj koji ne bi bio moguć bez podrške i dobre volje svih navedenih. Od “stare” garde pistom su prošetali Saša Posavec i Bojan Mlinarić, Damira Golubić, Romana Đukes, Anja Mihalković, Edita Gorski, Laura Lisjak, Branka Prišlić, Kristina Jambrošić, Ines Dominić i sin Evan, Mateja Brzuhalski i kćeri Tessa i Emili, Natalija Posavec i kći Stjepana, Monika Žignić i kći Ema, Jasminka

Edita Gorski blista u vjenčanici Lidija

14. VATROMET MODE, prava modna poslastica

Laura Lisjak u crnoj haljini brenda A.R.M. Design u kombinaciji s Modina ogrlicom

Publika se okupila u velikom broju

Na pozornici su se pridružili i članovi Udruge za sindrom Down Međimurske

Voditeljice Dora Vadlja i Martina Roža

show kakav već dugo

Jagečić Žerjav i kći Mirta, Janja Varga i kći Leia, Elena Gudlin i kći Asja, Dajana Horvat i sin Borna, Dajana Grašić i sinovi Liam, Noa, Jona, Željka Obadić i kći Luna, Dina Korent i kći Mika, Goran Žižek i kći Luna, Ivana Bolković i kći Mura i Andreja Ribarić s kćerima Anni, Amy i Rose.

Brojna publika u dva sata je vidjela prekrasne modne kreacije poznatih brendova poput Enigma Stars Čakovec, DotArt Sanja Čakovec, Ne prekidaj ženu kad šuti iz Gornjeg Hrašćana, Belleza by Zdravka

Ganzer, A.R.M. Dizajn, Krojački obrt Anna Mursko Središće, O Glina Handmade Šenkovec, Gospodarska škola Čakovec, Katex Čakovec, Humana Nova Čakovec, Suzana Šarić pletivo Čakovec, Modina nakit by Marija Murk Šenkovec, Varteks

Varaždin, Blukids Čakovec, Brokat Varaždin, G Blue Sveta Marija, Kik textil Čakovec, Kookabee design-fashion i wedding Varaždin, Salon vjenčanica Lidija Varaždin, Urarna Čakovec. Za šminku modela

zaslužni su Salon ljepote Perla Čakovec, Kristina Čakovec, VizArt studio ljepote Čakovec, Imperia beauty Čakovec, Kozmetičko-pedikerski salon Freja Čakovec. Za frizure su zaslužni Agi Art, Artico, Albina, Platina, Evita in, Karmen-Monali i Hair art by Ana.

Cvijeće za organizatorice

- Nadamo se da ste uživali i da ste, baš poput nas, osjetili i podsjetili se na ona prijašnja vremena kada smo svake godine uživali u veličanstvenoj modnoj večeri poput ove. U tim je vremenima modnu scenu organizirala i vodila jedna svestrana osoba, Karmen Kovačević Jambor, najavile su voditeljice. Karmen je zahvalila svima na organizaciji i velikom odazivu, a na pozornici su se pridružile i suorganizatorice

i bivše manekenke Andreja

Ribarić i Ivana Bolković.

Na kraju su se na pozornici pridružili iz publike neki od članova Udruge za sindrom Down,

su

kojima

podijeljeni baloni.

Stjepana Posavec nosi ekokolekciju Humana Nove

Međimurske županije

Učenici Gospodarske škole publiku su oduševili svojim kreacijama Goran Žižek u elegantnom Varteksovu odijelu

Organizatorice Vatrometa mode: Andreja Ribarić, Ivana Bolković i Karmen Kovačević Jambor, koja je ujedno i začetnica cijelog modnog događaja

TRI BRATA I SESTRA koji zajedno rade u istoj glazbenoj školi

Glazbena obitelj Kovačević uživa svirajući s poznatima, djecom i svim ostalima

Nemoguće je pobrojiti sve glazbene uspjehe i suradnje ove glazbene obitelji iz Mačkovca, koja rado svoje znanje i vještine prenosi na mlađe generacije u sklopu institucije Yamaha Music School u Čakovcu

Piše: Ivan Goran Herman

Foto: Haidy Kovačević, Zlatko Vrzan

Prezime „Kovačević“ u glazbenom kontekstu u Međimurju dobro je poznato svima. Glazbena obitelj u kojoj se osobito ističu mlađe snage Abel, Maasej, Jošua i Sara već godinama nastupa u Međimurju, Hrvatskoj, regiji i šire. Od redovitih nastupa na lokalnim manifestacijama kao što su čakovečki Jazz fair, ali i baptistička crkva u rodnome Mačkovcu u kojoj su izrazito aktivni do angažmana u raznim sastavima hrvatske i internacionalne scene..

„To je to!“

Svi četvero uključeni su i u rad Yamaha Music Scho-

ola, koja kao druga otvorena takva škola u Hrvatskoj djeluje u Čakovcu. Zadnjega dana svibnja održat će se godišnja produkcija učenika spomenute škole, na kojoj će predstaviti znanja i vještine koje su stekli tijekom proteklih godina. No, kako je tekao glazbeni put voditelja Yamaha Music Schoola?

– Klavir sam počeo svirati s 9 godina. Sredinom devedesetih imao sam sreće upoznati i čuti svirku Petea Jamesa, jednoga od gostiju glazbenika koji su znali doći u posjet kad je moj otac vodio crkveni zbor naše crkve. Pete je završio Royal Jazz Academy u Londonu, no prekinuo je karijeru jer je htio pomagati ljudima pogođenima ratnim

Yamaha Music School Čakovec: Upisi u tijeku

Ova svjetski poznata škola u Hrvatskoj postoji u četiri grada: Zagrebu, Rijeci, Čakovcu i Osijeku.

Jedna od najvećih prednosti učenja po Yamaha Music School modelu jest što nude kvalitetno glazbeno obrazovanje izvan klasičnih okvira kakve nude redovne glazbene škole.

Slogan Yamaha Music School Čakovec je LET’S PLAY – što u prijevodu

ima dvostruko značenje: “idemo svirati” i “idemo se igrati” – to je �ilozo�ija škole: u svojim učenicima razvijaju ljubav prema glazbi na jedan zabavan i edukativan

način primjeren svakom uzrastu (već od 1,5 godine starosti).

Iz škole pozivaju sve zainteresirane da posjete svibanjsku produkciju i nastup polaznika 31. svibnja s početkom 19:30 sati u Srednjoj školi Čakovec. Ulaz je besplatan! Upisi novih polaznika u školu također su u tijeku, a za više informacija posjetite njihovu internetsku stranicu www.yamahamusicschool-cakovec.hr ili ih posjetite osobno na adresi Ulica kralja Tomislava 38 u Čakovcu i saznajte sve što vas zanima!

zbivanjima. Kad sam čuo njegovo sviranje, shvatio sam da je to ono čime se želim baviti.

Ujutro sam znao čekati da se probudi samo kako bi mi pokazao neke „�inte“ jazza. Krajem devedesetih vratio se kući pa smo izgubili kontakt, no pronašli smo se uz pomoć Facebooka. Ponovo smo se susreli 2013. kad sam s Gibonnijem radio na snimanju albuma u engleskome glavnom gradu, objašnjava Maasej, koji već 14 godina svira s tim poznatim hrvatskim glazbenikom. Gibonniju ga je preporučio –Matija Dedić.

– S nepunom 21 godinom već sam svirao u grupi Elvisa Stanića. U tom smislu mogu reći da sam, uz Božju pomoć, ostvario svoj san, kaže ovaj 39-godišnjak, koji je jazz-glasovir diplomirao na Kärtner

Maaseju je nedavno već drugi put dodijeljena prestižna nagrada za vrhunsko umijeće i vještinu sviranja „Status“ Hrvatske glazbene unije

Landeskonservatoriumu u Klagenfurtu. Nedavno je već drugi put dobio prestižnu nagradu za vrhunsko umijeće i vještinu sviranja „Status“ Hrvatske glazbene unije.

Njegov godinu dana mlađi brat Abel, diplomant studija jazz-bubnjeva Kunstuniversitäta u Grazu, imao je samo osam godina kad se uhvatio bubnjarskih palica. Prve privatne sate pohađao je kod bubnjara Roberta Jambrušića

Džebe, i samo par godina kasnije priključuje se Big bendu i Dixielandu Čakovec.

– U zadnjih šest godina član je američkog benda ICX s kojim je nastupao u Kini, Poljskoj, SAD-u i na Cairo Jazz Festivalu u Egiptu. Dio ICX benda je i jedan od najboljih svjetskih tenor saksofonista Gregory Tardy.

– Velik dio vremena posvećen sam angažmanu u Yamaha Music Schoolu, kaže Abel, koji svira i s međimurskim October Lightom i, naravno, Kovačević brothers.

Životne vrijednosti

Osim toga, obitelj djeluje i udrugom „Ima nade“, pri čemu svako ljeto odlaze na

Sara Kovačević je omiljena među

turneje i glazbom govore o vrijednostima u životu koje se ne mogu kupiti, a svima trebaju.

Treći „u nizu“ glazbene braće Kovačević, Jošua, studij jazz-saksofona završio je na Jazz akademiji u Beču. Također je član Gibonnijeva benda i October Lighta, a s Abelom je svirao i u Sci�idelity Orchestra, poznatom po proboju u �inale Supertalenta.

Sara je izrazito aktivna u radu s djecom. Iskustvo je, među ostalim, skupila i podučavajući djecu engleskom jeziku online. Nakon pripremnih razreda i solo pjevanja u Glazbenoj školi u Varaždinu, u Čakovcu je završila studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na lokalnom Odsjeku Učiteljskog fakulteta.

– Oduvijek sam bila okružena glazbom i jazzom, što sam jako cijenila. Posebno mi je drago vidjeti da izvrsnost kod glazbenika na razini moje braće ne znači da su ostali manje vrijedni. Ljepota je u različitim ljudskim talentima, smatra Sara.

Sara je sretna što je oduvijek okružena odličnom glazbom, što veoma cijeni. Smatra da svatko ima različit dar i nešto za ponuditi.

S njom se slaže i Maasej, koji na sličan način opisuje svoje iskustvo sviranja s Gibonnijem.

– On ima takav respekt prema glazbenicima, to je nešto zaista posebno. Kakav je u javnosti, takav je i privatno, no na pozornici je pomalo lud, u pozitivnom smislu! (smijeh) Na nastupima dajemo sve od sebe, zadnje atome energije, bez obzira na to gdje sviramo… Moraš biti fokusiran i osjetiti što želi, no opet nam omogućava da budemo svoji.

Mi glazbenici smo njemu kao frontmenu poput obrane od publike, on želi ganuti svakoga… To je vrijedna lekcija koju želim usvojiti i sam i prenositi dalje, među ostalim i putem rada u Yamaha Music School, zaključuje Maasej.

Izvrsni glazbenici i voditelji škole: Jošua, Maasej i Abel Kovačević

mlađim polaznicima škole

intervju tjedna

BRANKA PRIŠLIĆ (41), ex manekenka rodom iz Nedelišća

Sve je krenulo iz fotoobjektiva Zlatka Vrzana!

Nakon dugogodišnje modne i televizijske karijere, Branka je danas glavna tajnica u Udruzi Glas poduzetnika

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Branka Prišlić ponovno se vratila ulozi modela na 14. Vatrometu mode koji se održao u Centru za kulturu Čakovec, protekle subote nakon dugogodišnje stanke. Tom se prilikom Branka prisjetila kako je krenula njena manekenska karijera, a za koju je uvelike zaslužan upravo naš fotoreporter Zlatko Vrzan kojem je nakon dugo godina ponovno stala ispred fotoobjektiva. Danas više od 20 godina živi u Zagrebu.

U manekenskim vodama od 18. godine

- Manekenstvom sam se počela baviti s 18 godina pa do 30, u vrijeme studiranja. Radila sam u Međimurju i Zagrebu, najviše su to bile revije, kampanje. Bila sam model te sam snimala reklame. Kada sam imala 24 godine, započela sam i televizijsku karijeru. To je počelo emisijama o glazbi, najviše o rock glazbi, Rock Music Charts, ali i Hrvatsku

Top listu, što sam radila nekih četiri ili pet godina, kazala nam je početku Branka Prišlić.

Nakon toga 12 je godina radila emisiju o uređenju interijera i eksterijera, Dom na kvadrat, kao i emisiju o kulturi i umjetnosti Obzori, na svim lokalnim televizijama. Sve su te emisije izlazile i lokalno, pa tako u Čakovcu na Srce TV-u.

- Potječem iz glazbene obitelji, svi moji preci su glazbeni-

ci, pa ne čudi što volim glazbu. Iako ja ne sviram, obožavam rock glazbu, a ljubav se usadila još iz doba izlazaka u Klub u Čakovec, dodaje Branka.

Što se tiče Vatrometa mode, Branka je sudjelovala na desetak, a kao razlog prijave na ovogodišnji “povratnički” ističe Karmen Kovačević Jambor koju iznimno cijeni.

- Upravo je ona iznimno utjecala na mene i moju karijeru. Prvotno sam bila u čakovečkim mažoretkinjama od osnovne škole, nekih pet godina.

A nakon toga sam prešla u manekenske vode. Karmen je ta koja me naučila što je timski rad, odgovornost, predanost. Kako prema poslu, tako i u svemu u životu. Na tome sam joj neizmjerno zahvalna. I onda kad sam vidjela da se ponovno radi Vatromet mode, odmah sam se javila i pitala za pomoć. Uz to je ovo i humanitarna akcija, a s obzirom na to da volim pomagati i smatram da se ovime pomaže djeci sa sindromom Down, treba podržati i naše lokalne poduzetnike i obrtnike koji su se prezentirali na toj reviji, ističe Branka Prišlić.

Što se tiče anegdota s nekadašnjih snimanja, Branka ističe:

- Sjećam se kada sam snimala kalendar za 2008. godinu za Međimurske novine, to mi je bilo na čast i

Branka u mlađim danima ponos. Snimanje je bilo odlično, toliko dobra ekipa se okupila. Bila je to suradnja Frizerskog salona Ljupka i Gradske kavane u Čakovcu.

Što se tiče titula, Branka je bila miss Međimurske i Varaždinske županije 2000. godine. Nakon toga, prva pratilja za miss Alpe Adria za Hrvatsku i prva pratilja za Alpe Adria na Međunarodnom natjecanju te miss mažoretkinja Hrvatske.

- Manekenstvom sam se počela baviti s 18 godina i to na nagovor gospodina Zlatka Vrzana. Naime, s obzirom na to da sam plesala s mažoretkinjama, na jednom nastupu me slikao i potom sreo u biljarnici u Nedelišću te me pozvao da se fotkam za naslovnicu Medije. Rekla sam mu da nisam u manekenskim vodama, no on me uvjerio da sam super ispala i da bi bilo

KAMO SUTRA Nakon potopa, sunce

Svi koji me poznaju, znaju da sam ja najveći fan sunca. Ne, kod mene ne postoji dan kad mi paše kiša. To me tjera da čistim i pospremam, što je naravno dobro, ali s druge strane samo vi meni dajte sunce i lijepo vrijeme da budem dobro. Zato mi je ovih proteklih tri tjedna baš teško

palo. Znači, pa mislim da dva tjedna nismo sunca vidjeli. Čak sam počela nositi i crno, što je kontra svim mojim �ilozo�ijama oblačenja. No, to nisam bila, nego kroničan nedostatak vitamina sunca. Finale se dogodilo prošlog tjedna, kad sam doslovno zaplivala u bujici vode kod Šenkovca.

Kiša se taj dan slila kao iz kabla. Doslovno je vodena zavjesa prekrila zrak.

No, mi ne živimo u blizini neke velike rijeke (kao primjerice Mursko Središće), pa ne dijelim strah od nekih silnih poplava. Da, Trnava je bila opasno visoka, ali je većinom toliko suha, ili je ni nema, da ni ne obraćam

dobro da se fotkam. Pitao me čija sam, rekla sam od Branka Prišlića, na što je on rekao da njegova žena radi s mojom mamom i da će se dogovoriti za shooting. Tako je i bilo, Zlatko me poslikao, a meni su trebala sigurno 3 mjeseca da odnesem sliku Karmen. Kad sam to napravila, rekla mi je da je sad stvarno krajnje vrijeme da se upišem u manekensku kod nje i tako je sve krenulo, prisjeća se tih prvih dana Branka.

Završila je Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu

- Danas sam glavna tajnica u Udruzi Glas poduzetnika Hrvatske. Imam kolege volontere, dvoje kolega zaposlenih, dok sam ja odgovorna za operativne poslove u udruzi. Mogu reći da sam presretna

jer radim ono što volim, a to je suradnja s poduzetnicima i obrtnicima. Osnovali smo se u vrijeme korone.

Prije sam radila u Hrvatskoj gospodarskoj komori, no nije se dogodio nikakav transfer u Udrugu Glas poduzetnika, nego sam posao dobila na natječaju i to nekoliko mjeseci nakon završetka radnog odnosa kod bivšeg poslodavca, kada sam u vrijeme potpunog lockdown-a intenzivno tražila posao. Smatram da mi je iskustvo kod bivšeg poslodavca, kao i petnaestogodišnjeg iskustva u medijima, išlo u prilog pri dobivanju novog zaposlenja. Posljednjih sam nekoliko godina u vodstvu Društva Međimuraca u Zagrebu, čiji je predsjednik Matija Kikelj, a s kojim okupljamo naše Međimurce koji žive i rade u Zagrebu, zaključuje Prišlić.

pozornost na to. Ali taj dan sam se stvarno uplašila. Em ne volim nabujane, gradske, zmazane rijeke, to mi stvara gadljivost i strah, em nisam očekivala da će takva količina sliti na ceste.

Pa sam, pomalo bedasto i nepromišljeno krenula prema brežnom kraju i �ino zaplivala u Šenkovcu. Taman

kad sam stigla u Brezje, voda je počela opasno bujati. Ljudima je uništilo dvorišta, vrtove, podrume. Voda je doslovno bila do kolen. U tim trenucima vratimo se onim dubljim mislima i u sebi osjetimo strahopoštovanje prema silini prirode. Koliko smo često mali i nemoćni pred prirodnom pojavom – kišom.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 08.06.2023. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Dobitnik ulaznica za film Praznici na talijanski

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Svakog srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Klara Dobranić

Praznici na talijanski

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Gordana Šol�ć Siladi zasjala u cvjetnom izdanju, a Mar�na Roža cvijeće istaknula u kosi Iva i Vida u zemljanim tonovima

Petra u širokim trapez trapericama

Prekrasna obitelj Markan

Smiljana odabrala odličan prsluk od trapera

Mar�na i Petra smiješe se prekrasnoj sunčanoj subo�

Mama Lidija i kći Sofija prošetale špicom

PU MEĐIMURSKA održala Dan otvorenih vrata za srednjoškolce

Specijalci i interventna zagolicali

srednjoškolce

- O zanimanju policajac nisam previše razmišljao sve dok danas nisam vidio ove pokazne vježbe policajaca i interventne. Razmislit ću pa onda odlučiti, rekao nam je Luka Žižek iz Stanetinca s prospektima u ruci, kojeg smo zatekli na Danu otvorenih vrata PU međimurske koji je održan u Graditeljskoj školi u četvrtak, 18. svibnja.

Uz uvodno upoznavanje sa zanimanjem policajac/policajka, održala se demonstracija poligona za provjeru motoričkih sposobnosti za prijem na školovanje za zanimanje policajac/policajka, zatim pokazna vježba Centra za obuku vodiča i dresuru službenih pasa MUP-a (demonstracija rada službenog psa napadačke namjene i markiranta), kao i pokazne vježbe demotima Interventne jedinice policije Policijske uprave međimurske.

Posjetitelji su mogli vidjeti i pokaznu vježbu vodiča i službenog psa za detekciju droga te obići postavu tehničko-taktičkog zbora Ministarstva unutarnjih poslova te informativnih punktova raznih rodova policije uz mogućnost provjere

tjelesnih i motoričkih sposobnosti na prigodnom poligonu.

Dan otvorenih vrata Policijske uprave međimurske dio je promotivnih aktivnosti i jedan od najboljih načina da se građanima, prvenstveno svim zainteresiranim kandidatima, približi rad policije te da ih se dodatno potakne kako bi policijsko zanimanje izabrali za svoj životni poziv. Inače, natječaj za upis u III.

razredPolicijskeškoleJosip Jovićotvorenjedo1.kolovoza ovegodine,dokjenatječajza upisuprogramsrednjoškolskogobrazovanjaodraslihza zanimanje policajac/policajka u2023./2024.godiniotvoren do15.kolovoza.Podrobnije informacijemogusepronaći nainternetskimstranicama MinistarstvaunutarnjihposlovaiPolicijskeupravemeđimurske. (sh)

Na temelju članka 35. i čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), temeljem članka 46. Statuta Općine Selnica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 5/21 i 16/22) i Odluke Općinskog vijeća Općine Selnica o prodaji nekretnina (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/23), načelnik Općine Selnica raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju nekretnina u Selnici (Stepinčeva i Bukovčak)

1. Predmet natječaja je prodaja sljedećih nekretnina:

2 Prodaja nekretnina iz članka 1. ovog Natječaja odvijat će se u općinskoj vijećnici Općine Selnica, svakog utorka od 10 – 12 sati, počevši od 6. lipnja 2023. godine, pa do prodaje. U javnoj dražbi mogu sudjelovati sve zainteresirane �izičke i pravne osobe, a strane osobe ako ispunjavaju zakonom predviđene uvjete za stjecanje prava vlasništva.

Natjecatelji u javnoj dražbi sudjeluju osobno ili putem opunomoćenika na temelju punomoći ovjerene kod javnog bilježnika.

3. Jamčevina u iznosu od 10% uplaćuje se na žiro račun Općine Selnica: HR88 2390 0011 8385 0000 9 s pozivom na broj 68 9016 – OIB ili u blagajni Općine Selnica.

4. Natjecatelji na javnu dražbu trebaju donijeti dokaz o uplaćenoj jamčevini i presliku osobnih iskaznica svih onih koji se žele uknjižiti kao vlasnici parcele, odnosno presliku rješenja o registraciji za pravne osobe. Najpovoljnijim sudionikom u natječaju smatrat će se onaj

KLASA: 943-01/23-01/15

NAČELNIK OPĆINE SELNICA

URBROJ: 2109-15-23-01

tko u javnoj dražbi ponudi najviši novčani iznos povrh početne cijene te će se s njime zaključiti ugovor.

Kupoprodajna cijena isplaćuje se u roku 15 dana po potpisu kupoprodajnog ugovora. Kupci pravo vlasništva kupljene parcele upisuju u zemljišne knjige na osnovi zaključenog kupoprodajnog ugovora i nakon uplaćene kupoprodajne cijene.

Natjecatelju čija je ponuda niža od posljednje, jamčevina se vraća.

Natjecatelj koji u javnoj dražbi kupi parcelu, gubi pravo na povrat jamčevine ukoliko odustane od ponude ili u roku od 30 dana donošenja zaključka o prodaji parcele, ne zaključi kupoprodajni ugovor.

5. Sve ostale informacije o ovom natječaju mogu se dobiti usmeno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Selnica, na adresi Jelačićev trg 4, Selnica, na broj telefona: 040/861-344 te putem elektroničke pošte: opcina.selnica@gmail.com.

Ervin Vičević Selnica, 23. svibnja 2023.

Učenici su iz „prve ruke“ mogli vidje� kako izgleda kada se baviš jednim od najtežih, ali i najzanimljivijih zanimanja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

NOGOMET

3. NL SJEVER

Poraz Rudara u derbiju s Varteksom, pobjede Poleta i Dinama (D)

Piše: Miljenko Dovečer

Odigrano je i 25. kolo

3. NL-a Sjever nakon kojeg ostaju vrlo slične nepoznanice uoči dvaju završnih krugova. Vodeći je dvojac upisao pobjede protiv dvaju najugroženijih sastava, Koprivnica i Virovitica podijelili bodove dok su u preostalim dvama susretima Dinamo i Varteks upisali minimalne pobjede.

Iako je domaćin u Ludbregu poveo, na kraju nije izdržao pritisak odlične Brezovčeve momčadi koja je postigla četiri vezana i dopustila domaćinu da završi započetu priču oko pogodaka. Lider je rezultatski

tijesno, no ipak bez prevelike drame i neizvjesnosti zadržao čelnu poziciju nakon pobjede u Virju gdje je imao visokih

3:0 da bi se u finišu malo opustio i dozvolio domaćinu da se približi na samo pogodak zaostatka, ali ipak prekasno da bi napravio nešto više.

Dinamo izašao iz rezultatske krize

Baš je Dinamo u Domašincu pobjedom 2:1 nad Papukom iz Orahovice istisnuo Rudar s četvrtog mjesta. Golovima Filipa Petaka iz kaznenog udarca i Dominika Novaka pred kraj, Dinamo je prekinuo niz poraza i osokoljen je dočekao Graničar u Kupu.

Dinamo (D): Prekupec, Petak, Šimunić, Sabol, Malenović N., Bacinger, Vugrinec, Malenović K., Novak F., Novak D., Krznar (Medvešek, Drk, Marodi, Kovač, Jakšić, Mlinarić). Trener: Dalibor Gorupić.

- Nakon odlično odigranog poluvremena i vodstva od 1:0 pogotkom Dijanešića, u drugom dijelu utakmice gubimo ritam i dozvoljavamo domaćinu da slavi golovima, prvim iz upitno dosuđenih 11 m te drugim golom u 77. minuti iz kornera kojem je prethodilo zaleđe domaćeg napadača. Sama utakmica je kasnila nekih pola sata. Čestitke domaćinima na fer i korektnom ponašanju. Suđenje nije bilo na nivou utakmice. Mi se okrećemo utorku

i kup utakmici sa Slogom iz Zdenaca, nezadovoljan suđenjem komentirao je utakmicu trener Papuka Zoran Mandić.

- Čestitke mojim igračima na vrlo važnoj i teško izborenoj pobjedi. Mislim da je Papuk prvo poluvrijeme bio za taj gol bolji. Na poluvremenu smo malo glasnije pričali u svlačionici i očito je imalo efekta. Nakon mjesec dana ponovno smo prezentirali sve ono što nas je krasilo dosada, prije svega dobra energija, trka u oba smjera i želja za pobjedom. Ono što mi je također drago je činjenica da se ponovo navijalo za nas, iz gledališta se ponovo čulo navijanje i pljesak, što u nekoliko posljednjih utakmica nije bio slučaj. Ovom prilikom htio bih zahvaliti svima onima koji navijaju za nas kad je dobro, ali su i bili podrška u ovom periodu poraza. Prepoznat će se tko su. Čvrsto se nadam i vjerujem da će nam ova pobjeda dati vjetar u leđa u srijedu i da ćemo uspjeti nadoknaditi zaostatak u polufinalu kupa, rekao je trener Dinama Dalibor Gorupić.

U subotu su na Kokotovu vezu ponovo domaćini, ovaj puta u međimurskom derbiju dočekuju ranjeni Rudar u utakmici koja će odrediti tko će biti četvrti na tablici.

Polet i dalje gazi sve pred sobom

Polet je i dalje u trci za prvo mjesto s Radnikom iz

Križevca, u subotu su u Ludbregu pobijedili Podravinu 2:4 i domaćina još više prikovali na dno. Domaći su čak poveli, no uskoro Nino Patafta poravnava na 1:1, a nedugo zatim Leonard Mesarić preokreće na 1:2. U 60. minuti golom Nikole Barata već je 1:3 i tu je utakmica riješena.

Niko Mihalinec povećava na 1:4, a Tropšek drugim golom postavlja konačnih 2:4.

Polet: Jambres , Štefanec, Mesarić, Žganec S., Telebar, Mezga, Barat, Horvat P., Perčić, Mihalinec, Patafta (Topolnjak, Horvatić, Mezga, Žulić, Jurinić, Krištofić, Lajtman).

Trener: Josip Brezovec.

- Čestitam dečkima na pobjedi, mogla je biti i uvjerljivija jer igramo jako lijepi nogomet i to svi vide. Idemo dalje, a Podravini želim sreću i da izbore ostanak u ligi. Dolazi nam Podravac i ništa nas ne zanima osim ofanzivne igre, puno golova i naravno pobjeda. U ove preostale dvije utakmice naši mladi igrači imat će puno prilika za dokazivanje, jer nam je u novoj sezoni cilj još više pomladiti ekipu, rekao je trener Poleta Josip Brezovec.

Rudar poražen i u drugom derbiju

Varteks u Murskom Središću nije slavio pune dvije sezone, ali u subotu je pala i ta tradicija. Bumbari su sigurnom igrom stigli do sva

tri boda i osigurali matematički treće mjesto na tablici. Bumbari su igrali vrlo čvrsto, sigurno, po vrlo teškom terenu, koji je pred početak utakmice natopila kiša. U prvom dijelu svakako moramo izdvojiti prigodu Rudara u 30. minuti kada odličan udarac Silvija Radikovića odlazi za koji centimetar pokraj gostujućih vratiju.

Nagrada za dobru igru stiže na samom kraju prvog poluvremena. Kukec odnosi loptu na sredinu, dodaje do Glavice koji prolazi svojeg čuvara i rutinirano posprema loptu iza leđa domaćeg vratara za vodstvo 0:1. Dobrom igrom nastavlja i Varteks, koji nije prednost ispuštao do kraja utakmice, iako je domaćin imao dobru priliku dvadesetak minuta prije kraja, no mladi Kanižaj je bio siguran na golu.

Rudar: Kodba, Antolović, Zeljko, Belaj, Hlišć, Mikulić (od 65. Novak), Nedeljko K., Nedeljko P. (od 90. Likin), Radiković, Vaš, Martinjaš. Trener: Damir Lepen Jurak.

Ovom pobjedom Varteks je osigurao treće mjesto, a Rudar je pao na peto mjesto.

- Čestitke igračima, treneru Goričancu koji je vodio momčad kroz veći dio sezone, upravi i svima u klubu koji su sudjelovali u ovom lijepom uspjehu. Osvojeno trećo mjesto u prvenstvu nagrada je za cjelogodišnji

trud koji smo uložili tijekom ove sezone. Igrači zaslužuju posebne pohvale, sve dogovoreno u svlačionici smo proveli na terenu. Došli smo u Mursko Središće po tri boda, postavili se hrabro i nakon fantastične akcije Kukeca i Glavice uspjeli postići pogodak. Čeka nas utakmica protiv Podravine, posljednja utakmica ove sezone pred domaćom publikom i već od ponedjeljka sav fokus je na pripremi utakmice. Čestitke Rudaru na fer i korektnoj utakmici, rekao je trener Varteksa Marko Trojak.

- Nismo bili pravi iako smo na kraju mogli do boda. Međutim dosta prilika

smo ispromašivali i na kraju bodovi odlaze u Varaždin. Pokušat ćemo u ovim dvama kolima uzeti maksimalno što možemo i polako se okrenuti novoj sezoni, kazao je Damir Zeljko, jedan od iskusnijih igrača u momčadi Rudara.

Iduće 26. kolo Rudar gostuje kod ekipe Dinama iz Domašinca, to će im biti nakon Poleta i Varteksa treći uzastopni derbi. Bit će to utakmica koja će direktno odlučivati koja će momčad na kraju zauzeti tu četvrtu poziciju.

Rezultati 25. kola: Rudar –Varteks 0:1, Podravina – Polet 2:4, Dinamo (D) – Papuk 2:1, Koprivnica – Virovitica 2:2, Podravac – Radnik 2:3.

Parovi 26. kola koje se igra u subotu 27. svibnja (17:30): Dinamo – Rudar, Polet – Podravac, Varteks –Podravina, Papuk – Virovitica, Radnik Križevci – Koprivnica.

Rudar je porazom protiv Varteksa pao na peto mjesto na tablici (Foto: NK Varteks)

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Graničaru (K) derbi kola u Nedelišću, preokret Međimurca protiv Dinama (P)

Plavi (P) potopili Veneru PMP, “kiša” golova na utakmici Omladinca (DS) i Drave (K), Jadran (Š) slavio protiv Dubrave (S), Mura osvojila naslov prvaka III. MNL – B

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, bez pobjednika u Macincu. Sloga je povela u 16. minuti zgoditkom Gorana Spasića. Za Centrometal izjednačuje Darijan Treska u 37. minuti. Štrigovčani ponovno vode u 72. minuti, strijelac ponovno Spasić. Bod domaćinu donosi Jaša Kocijan u 85. minuti. U posljednjoj minuti utakmice Macinčanima je isključen Filip Kirić zbog dviju opomena. Graničaru derbi kola u Nedelišću. U 15. minuti lider prvenstva dolazi u vodstvo prekrasnim zgoditkom Danijela Brčića s dvadesetak metara. Pobjedu Kotoripčana potvrđuje “jocker” s klupe Marko Ujlaki u 87. minuti.

U posljednjoj minuti utakmice

gostima je isključen Nikola Lesar zbog dviju opomena. Draškovcu susjedski derbi.

Mrežu Naprijeda pogađa u 38. minuti Vitor Hugo de Souze, kao i u 58. minuti. Za treći zgoditak

domaćina pobrinuo se Mario Sačer u 62. minuti. Isti igrač svojim drugim zgoditkom na susretu u 70. minuti potvrđuje pobjedu Draškovčana. Iznenađenje u Svetoj Mariji. Domaćini dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Domagoja

Dežđeka u 34. minuti. Za Mladost

Komet izjednačuje Filip Reif u 42. minuti. Domaća Mladost ponovno vodi u 52. minuti preko Nikole Valjka. Preložani po drugi puta izjednačuju u 69. minuti zgoditkom Filipa Reifa. Za potpuni preokret i pobjedu gostiju najzaslužniji je Srećko Šegović u 84. minuti.

Trica Podturna. U četvrtoj minuti dosuđen je kazneni udarac za Bratstvo iz Jurovca. Udarac Kristijana Padarića brani gostujući vratar Dino Kolar. Promašaj domaćina kažnjava Igor Šegović u 27. minuti. Vodstvo Podturna povisuje Lovro Hranilović u 69. minuti. Konačnih 0:3 postavlja u 85. minuti “jocker” s klupe Luka Petak. Remi u Belici. Bratstvo iz Savske Vesi dolazi u vodstvo zgoditkom Dalibora Frančića u 17. minuti. Za BSK izjednačuje Jurica Obadić u 38. minuti. Dvadesetak minuta kasnije Bratstvu je isključen Deni Hanžeković zbog vrijeđanja glavnog suca utakmice Dražena Jurčeca s klupe za pričuve. Potpuni preokret domaćina u 64. minuti kada Ivan Conjar pogađa gostujuću mrežu. Bod Savčanima donosi Vedran Knežević u 69. minuti. U vrlo nervoznom susretu, kod BSK trojica opomenutih, a kod Bratstva četvorica.

Preokret Međimurca. Nakon tridesetak minuta igre Dinamo

je imao prednost 0:2 zgodicima Damjana Jeđuda i Karla Bakse. Za domaćine smanjuje rezultat kapetan Filip Hrustek u 42. minuti. Međimurec izjednačuje u 58. minuti, strijelac Pono Pintarić. Prvo vodstvo na susretu za domaćine u 68. minuti zgoditkom Patrika Kirića. Palovčani izjednačuju na 3:3 u 80. minuti preko Leonarda Lackovića. Samo minutu kasnije ponovno vodstvo Međimurca zgoditkom Bojana Vručine. Svojim drugim zgoditkom na susretu Kirić u 87. minuti postavlja konačan rezultat. Susret između Galeba i Jedinstva je odgođen zbog natopljenog terena za igru.

Rezultati: Draškovec – Naprijed 4:0 (2x De Souza, 2x Sačer), Nedelišće – Graničar (K) 0:2 (Brčić, Ujlaki), Centrometal – Sloga (Š) 2:2 (Treska, Kocijan; 2x Spasić), Bratstvo (J) – Podturen 0:3 (Šegović, Hranilović, L. Petak), Mladost (SM) – Mladost Komet 2:3 (Dežđek, Valjak; 2x Reif, Šegović), BSK – Bratstvo (SV) 2:2 (Obadić, Conjar; Frančić, Knežević), Međimurec – Dinamo (P) 5:3 (2x P. Kirić, Hrustek, Pintarić, Vručina; Jeđud, Baksa, Lacković), Galeb – Jedinstvo (GM) odgođeno.

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Dinamo (P) – Centrometal, Bratstvo (SV) –Nedelišće, Graničar (K) – Mladost (SM), Mladost Komet – Bratstvo (J), Podturen – Naprijed. U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Galeb – Draškovec, Jedinstvo (GM) – Međimurec, Sloga (Š) – BSK.

I. MEĐIMURSKA

LIGA

Potop Venere PMP. Već nakon 11 minuta igre Plavi su imali prednost 2:0 zgodicima Maksima Mutvara i Marka Sobočana. Venera PMP dolazi do zgoditka u 25. minuti preko Dražena Hudoletnjaka. Za 1:3 zabija Simao u 32. minuti. Mutvar svoj drugi zgoditak na susretu postiže u 44. minuti. Peti zgoditak Pekleničana djelo je Leona Novaka u 55. minuti. Konačan rezultat utakmice postavlja Robert Jezernik u 76. minuti.

Polet je s čak šest zgoditaka u mreži ispratio kući Slogu. Tri puta je mrežu svog bivšeg kluba pogađao Fabricio Cruz de Souza, dok su po jedan zgoditak postigli Mišo Palfi i Vedran Vrbanić te gostujući igrač Leandro Lacerda koji je pogodio vlastitu mrežu. U susretu s čak devet zgoditaka, Sokol je bio bolji od Hajduka iz Brezja. Za Vratišinčane je dva zgoditka postigao Saša Obradović te po

jedan Hrvoje Habek, Alen Horvat, Nikola Šoltić i Petar Petković. Za goste je dva zgoditka upisao Saša Krnjak te Davor Buhanec još jedan. Petarda Hodošana u Ivanovcu. Mrežu domaće Mladosti dva puta je pogađao David Hađikan te po jednom Renato Pintar, Josip Kovačić i Zoran Strahija. Minimalna pobjeda Trnave. U 11. minuti momčadi ČSK isključen je Antonio Balent, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 61. minuti kada za pobjedu Trnave zgoditak postiže Luka Marton. Omladinac slavio u Strahonincu. Već nakon 16 minuta igre vodstvo domaćina 2:0, oba zgoditka postigao je Filip Žunić. U 26. minuti za Omladinac zabija Kazuma Suzuki. Četiri minute kasnije za 2:2 zgoditak postiže Mihael Jurinec. Gostima je u 40. minuti isključen Ivan Drk zbog dviju opomena. Prvo vodstvo gostiju na susretu preko Suzukija u 77. minuti. Hat-trickom u 83. minuti Suzuki potvrđuje pobjedu Omladinca. Susreti Kraljevčan 38 – Zasadbreg 77 i Spartak – Dubravčan odgođeni su zbog natopljenih terena za igru.

Rezultati: Polet (P) – Sloga (Č) 6:0 (3x Fabricio Cruz de Souza, Palfi, Vrbanić, Lacerda ag), Venera PMP – Plavi 1:6 (Hudoletnjak; 2x Mutvar, Sobočan, Simao, Novak, Jezernik), ČSK – Trnava 0:1 (Marton), Kraljevčan 38 – Zasadbreg 77 odgođeno, Strahoninec – Omladinac (NSR) 2:4 (2x Žunić; 3x Suzuki, Jurinec), Spartak – Dubravčan odgođeno, Sokol – Hajduk (B) 6:3 (2x Obradović, Habek, A. Horvat, N. Šoltić, Petković; 2x S. Krnjak, D. Buhanec), Mladost (I) – Hodošan 0:5 (2x Hađikan, Pintar, Kovačić, Strahija).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Hodošan – Venera PMP, Plavi – Sokol, Hajduk (B) – Spartak, Omladinac (NSR) – Kraljevčan 38. U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Mladost (I) – Venera PMP, Dubravčan – Strahoninec, Zasadbreg 77 – ČSK, Trnava – Sloga (Č) u Donjem Kraljevcu.

II. MEĐIMURSKA LIGA

“Kiša” golova u Držimurcu. Nakon prvog dijela Drava iz Kuršanca imala je prednost 2:1 da bi na kraju bila uvjerljivo poražena 6:3. Hat-trick je za Omladinac upisao Bojan Cirkvenčić, dok su po jednom strijelci bili Petar Vlašić, Hrvoje Slaviček i Dejan Lovrenčić. Dvostruki strijelac za Kuršančane

bio je Josip Vrbat, dok je još jedan zgoditak zabio Mihael Kranjec. Iznenađenje u Štrukovcu. Hajduk dolazi u vodstvo zgoditkom Karla Šardija u 22. minuti. Za Pušćine u 31. minuti izjednačuje Yoshito Motonaga. Šardi svojim drugim zgoditkom na susretu u 36. minuti donosi pobjedu Štrukovčanima.

Croatia do pobjede u Malom Mihaljevcu. U devetoj minuti vodeća momčad lige povela je zgoditkom Denisa Poljanca. Dvije minute kasnije za domaćine izjednačuje Nino Bestijanić. Isti igrač zabija za 2:1 u 25. minuti. Gosti izjednačuju rezultat preko Miroslava Šafarića u 38. minuti. Svojim drugim zgoditkom na susretu, Poljanec u 66. minuti donosi tri boda gostima. Sloboda iz Slakovca je s čak šest komada u mreži ispratila kući Jedinstvo. Dva zgoditka za domaćine postigao je Kristijan Fegeš, dok su po jedan zgoditak dodali Kristijan Janušić, Igor Mihalic, Nikola Majhen i Kevin Čeh.

Minimalna pobjeda Dekanovčana protiv Slobode iz Mihovljana. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 72. minuti. Tada pobjednički zgoditak za Mladost postiže Dominik Bajs. Petarda Vidovčana. Svoju odličnu golgetersku formu potvrdio je i na ovome susretu Dražen Horvat, pogodivši čak četiri puta mrežu Pobjede. Još jedan zgoditak dodao je Matija Matotek. Tijekom 90 minuta igre gledatelji nisu vidjeli zgoditak u susretu između Borca PMP i Drave iz Donjeg Mihaljevca. U 52. minuti opravdano je dosuđen kaznen udarac za Mihaljevčane kada udarac Josipa Igreca brani domaći vratar Danijel Marčec.

Rezultati: Hajduk (Š) – Pušćine 2:1 (2x Šardi; Motonaga), Sloboda (S) – Jedinstvo (NSnD) 6:0 (2x Fegeš, Janušić, Mihalic, Majhen, Čeh), Omladinac (DS) – Drava (K) 6:3 (3x Cirkvenčić, Vlašić, Slaviček, Lovrenčić; 2x Vrbat, Kranjec), Mali Mihaljevec – Croatia 2:3 (2x Bestijanić; 2x Poljanec, Šafarić), Borac PMP – Drava (DM) 0:0, Vidovčan – Pobjeda 5:0 (4x D. Horvat, Matotek), Mladost (D) –Sloboda (M) 1:0 (Bajs), Budućnost (M) – Radnički odgođeno.

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Drava (K) –Vidovčan. U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Budućnost (M) – Hajduk (Š), Radnički –Mladost (D), Sloboda (M) – Mali Mihaljevec, Croatia – Omladinac (DS), Pobjeda – Sloboda (S), Jedinstvo (NSnD) – Borac PMP, Drava (DM) – Pušćine.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Prekid u Gornjem Kraljevcu. Nakon prvih 45 minuta igre

Napredak je imao prednost 4:1 dvama zgodicima Noe Medveda te po jednim Dominika Mađarića i Antuna Cilara. Za Torpedo je pogodio Jurica Berdin. Križovčani su započeli susret s osmoricom igrača da bi se u posljednjoj minuti prvog dijela susreta ozlijedila dvojica igrača te je glavni sudac Robert Kolarić morao prekinuti susret zbog nedovoljnog broja igrača za nastavak igre. Otok bolji od Borca. Za Otočane je zgoditak u prvom dijelu postigao Erik Horvat, a u drugom Mihael Kalšan. Graničar slavio u Podbrestu. Dvostruki strijelac za Novakovčane bio je Karlo Bobičanec te po jednom Ivan Krznar i Leon Žerdin. Poraz Budućnosti ublažio je Petar Sraka. Mornarima derbi kola. U 28. minuti Jadran je poveo zgoditkom Borisa Novaka. Za drugi zgoditak u mreži Dubrave pobrinuo se Sandro Novak u 34. minuti. Za domaćine je u 42. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Sandro Novak. Kod domaćina trojica opomenutih, a kod gostiju iz Sivice dvojica.

Rezultati: Napredak – Torpedo 4:1 (2x Medved, Mađarić, Cilar; Berdin), Otok – Borac (DH) 2:0 (Horvat, M. Kalšan), Budućnost (P) – Graničar (N) 1:4 (P. Sraka; Krznar, 2x Bobičanec, Žerdin), Jadran – Dubrava 3:0 (2x S. Novak, B. Novak).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Torpedo – Budućnost (P), Graničar (N) – Borac (DH). U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Jadran – Otok, Dubrava – Napredak.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Derbi kola igrao se u Trnovcu. Već u četvrtoj minuti vodstvo vodeće Mure zgoditkom Saše Varge. Za domaćine u 52. minuti izjednačuje Darko Šincek. Gosti ponovno vode u 65. minuti preko Roka

Posela. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je gostujući napadač Nenad Radiković u 79. minuti. Ovom pobjedom Mura je i matematički osigurala naslov prvaka tri kola prije završetka prvenstva.

Parag bolji od Omladinca. Strijelci za Parag bili su Sandi Balog, Darijo Balog i Ivica Balog. Za Omladinac je bio precizan Petar Sanjković. Uvjerljiv Donji Koncovčak. Čak četiri puta mrežu Bratstva pogađao je Leonardo Živcec, dok je jednom strijelac bio Patrik Vršić. Poraz gostiju ublažio je Bojan Novak.

Rezultati: Donji Koncovčak –Bratstvo (P) 5:1 (4x Živcec, Vršić; Novak), Parag – Omladinac (M) 3:1 (S. Balog, D. Balog, I. Balog; Sanjković), Trnovec – Mura 1:3 (Šincek; Varga, Posel, Radiković). Šenkovec je bio slobodan.

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Donji Koncovčak – Šenkovec, Bratstvo (P) – Trnovec, Mura – Parag. Omladinac (M) je slobodan.

FANTASTIČAN rezultat streljačice iz Zasadbrega

Anamarija Turk izborila

Svjetsko prvenstvo

Na osječkom Pampasu

članica Streljačkog kluba

Zelenbor Anamarija Turk ostvarila je fantastičan rezultat. Anamarija je postavila novi rekord od 581

ATLETIKA

krugova. Tim fantastičnim rezultatom potvrdila je normu za Svjetsko prvenstvo. U juniorskoj kategoriji bila je zlatna, kod seniorki srebrna. U disciplini zračna puška

POSTAVIO novi državni rekord

također je osvojila srebro i broncu. Na najvećoj smotri Anamarija će nastupati od 14. do 28. srpnja u Južnoj Koreji.

Roko Farkaš osvojio zlato u Grčkoj

Završilo je dvodnevno natjecanje u višebojima na grčkom otoku Naksosu, gdje je junior Slobode Varaždin

Roko Farkaš slavio u svojoj kategoriji te se vraća kući s novim državnim rekordom i normama za buduća natjecanja.

Roko je u dva dana sakupio točno 7300 bodova što je, uz državni (i osobni) rekord, ujedno i norma za ovogodišnje Europsko juniorsko prvenstvo te Svjetsko juniorsko prvenstvo koje će se održati sljedeće godine. Uz

ODBOJKA

sve to, osvojio je prvo mjesto na prestižnom natjecanju WA brončane lige.

Rokovi rezultati kojima je nadmašio prijašnji rekord za 39 bodova su: 10.53 s na

100 m (968 bodova), 6,85 m

u skoku u dalj (778 bodova),

11,90 m u bacanju kugle 6 kg

(600 bodova), 1,94 m u skoku

u vis (749 bodova), 48.80

s na 400 m (871 bodova),

13.82 s na 110 m prepone (998 bodova), 35,06 m u bacanju diska (565 bodova), 4,00 m u skoku s motkom (617 bodova), 54,50 m u ba-

KUP Međimurja za seniorke

canju koplja (655 bodova), 5:10.82 min na 1500 m (499 bodova).

Spomenimo da je ovo Rokov prvi juniorski višeboj te da je osim norme u desetoboju ispunio još dvije norme za Prvenstvo Europe. Tako je Roko osigurao svoj nastup u Jeruzalemu u čak trima disciplinama – desetoboju, utrci na 100 m te utrci na 110 m s preponama. Iskrene čestitke Roku i treneru Patriku, od kojih očekujemo još puno ove sezone! (nl)

Nedelišćanke pobijedile Štrigovu

U nedjelju je u Štrigovi odigrano polu�inale Kupa Međimurja u odbojci za seniorke u kojem su se sastale ekipa Štrigove i Nedelišće Eltinga. Očekivala se neizvjesna utakmica što je u dvoranu privuklo mnogo navijača jedne i druge ekipe.

Gošće su mnogo bolje ušle u utakmicu. Servisima Vnuk i Treska povele su

8:1. No Štrigovčanke se nisu predale. U drugoj polovici seta sustigle su prednost Nedelišća i ušlo se u neizvjesnu završnicu u kojoj su se ekipe izmjenjivale u vodstvu. U toj završnici su spretnije bile Nedelišćanke i s 27:25 došle do seta. I u drugi set bolje je ušlo Nedelišće i povelo 10:6. No tada na servis dolazi Krumpič i odličnim servisima radi

ŽNK MEĐIMURJE ČAKOVEC

velike probleme protivnicama.

Do kraja seta domaće igraju odlično i s 25:17 rezultat je poravnat na 1:1. U trećem setu Nedelišće je do sredine seta već steklo prednost od pet poena. Bez nekih većih problema to su zadržale do 25:20. Sličan je bio i četvrti set. Nedelišće je brzo otišlo na plus šest i održalo prednost do konačnih 25:19.

NOGOMET

Preostala su još dva kola do kraja prvenstva u SuperSport 2. NL-u, a čakovečko Međimurje nema još nijednu domaću pobjedu. U susretu 28. kola s Marsonijom iz Slavonskog Broda u prvom dijelu igrači Međimurja imali su dvije izgledne prilike, međutim Ratajec u 31. i Bujan u 34. minuti nisu bili dovoljno koncentrirani. Ratajec je s pet metara pogodio vratara gostiju, dok se Bujan mogao ušetati u gol, ali ga je vratar Gujić osujetio i spasio čisti gol. I dalje je nee�ikasnost jedan od osnovnih problema, a treba spomenuti i podatak da su igrali u nekompletnom sastavu, s čak 10 igrača mlađih od 21 godine.

Gosti koji imaju dosta sporu ekipu polako su pleli mrežu i u drugom poluvremenu uspjeli postići jedan gol koji im je donio tri velika boda u borbi za opstanak. U 65. minuti najbolji strijelac gostiju Mahmutović spriječen je od vratara Kanižaja u kaznenom prostoru. Sam je izveo jedanaesterac i pogodio za pobjedu 0:1.

priča gotova. Za Međimurje je gotova odavno, Čakovčani sele u niži rang natjecanja, ostalo im je pošteno odraditi završnicu sezone, pogled na zapisnik dovoljno govori o stanju u kojem se klub nalazi.

Međimurje: Kanižaj, Težački, Bacinger, Bujan , Benko, Fotak, Ratajec, Varšić (85. Kraja), Popović, Arambašić, Štajerec. Trener: Vjeran Simunić.

Slijedi gostovanje

kod Opatije

- Danas je za nas bila jako teška utakmica gdje smo bili favoriti i imali imperativ pobjede. Ekipa Međimurja je igrala rasterećeno, ali su jako dobro stajali na terenu i čekali svoju priliku iz kontri. Mi smo imali veći posjed lopte i nekoliko jako dobrih prilika koje nismo realizirali. Na kraju ipak Mahmutović zabija gol i donosi nam jako važna tri boda. Imamo još dva kola do kraja i moramo osvojiti što više bodova kako bismo osigurali opstanak u ligi, izjavio je trener Marsonije Filip Barukčić.

Kod domaćih najbolja Ana Stanković, kod gostiju su u napadu prednjačile Ljerka Herman i Maja Cmrečnjak. Završnica kupa odigrat će se u nedjelju 28. svibnja u Štrigovi. U utakmici za treće mjesto od 16 sati igrat će Štrigova i Totovec. Finale u kojem se sastaju Nedelišće Elting i Kaštel iz Pribislavcu na rasporedu je od 18 sati. (nl)

Nogometašice Međimurja poražene od Gorice

Nogometašice Međimurja došle su u uzvrat s Goricom rezultatom 1:1 iz Čakovca. U uzvratnoj utakmici za popunu SuperSport 1. HNL za žene u Velikoj Gorici poražene su od domaće Gorice rezultatom 1:0.

Jedini pogodak pao je u 41. minuti iz sumnjivo dosuđenog kaznenog udarca, a precizna s penala je bila Mia

Kalašić. Djevojke trenera Goričanca dobro su parirale nešto iskusnijim Goričankama, no nedostajalo je malo sportske sreće.

ŽNK Međimurje Čakovec: Bartolić, Sedmak, Damjanović, Višnjić (52. Županić), Yoshida, Vujević (46. Vizinger), Fot (70. Puljić), Čurin, Guerra, Škrlec, Varga. Trener: Hrvoje Goričanec.

No tu nije kraj, Međimurke imaju popravni ispit u dvjema utakmicama protiv Rijeke, pretposljednje ekipe 1. HNL-a za žene.

U Zagrebu u prostorijama Hrvatskog nogometnog saveza izvršen je ždrijeb prema kojem je domaćin prve utakmice ŽNK Međimurje Čakovec. U čakovečkom su klubu odlučili da se utakmica igra u subotu

27. svibnja s početkom u 18:00 na SRC-u Mladosti Čakovec, uzvrat pak je tjedan dana nakon toga u Rijeci.

- Dobro ćemo se pripremiti za oba susreta, kao domaćini prvog od njih nadamo se dobroj igri i pobjedi, također tradicionalnoj podršci iz gledališta, rekao je trener Čakovčanki Hrvoje Goričanec. (md)

Minimalna, ali zlata vrijedna pobjeda Marsonije u Čakovcu koju je Brođanima s bijele točke donio njihov najbolji igrač i strijelac Selmir Mahmutović. Bilježimo i 78. minutu i dobar udarac s dvadesetak metara Bacingera te 90. minutu kada je Mahmutović dva puta bio u situaciji povisiti vodstvo, oba puta Kanižaj je dobro intervenirao.

U kombinaciji s dramatičnim porazom Trnja, Marsoniji ta tri boda donose tjedan dana na sigurnoj poziciji, no daleko od toga da je

- Iako smo bili nekompletni mislim da smo pružili dobru igru protiv Marsonije. Dapače u prvom dijelu imali smo dvije dobre prilike, no ova jako mlada ekipa pati zbog neiskustva. Bez obzira što smo već prije ispali odigrat ćemo preostale utakmice korektno, a vjerujem da ćemo barem u jednoj od ovih dviju zabilježiti bar jednu pobjedu, kratko je rekao trener Međimurja Vjeran Simunić. Sljedeću utakmicu Međimurje igra danas, u petak, u Opatiji s početkom u 17:30. (md)

Roko Farkaš

Kotoripčani prvi finalisti kupa

Ove srijede, 24. svibnja, u Domašincu je odigran uzvratni susret prvog polu�inala kupa MNS-a "Za prvih 1000 dana djetinjstva".

Graničar je prvi �inalist ovogodišnjeg kupa MNS.

Kotoripčani su obranili veliku prednost od 3:0 iz prvog susreta. U prvom dijelu gostujući igrač Nikola Golenja pogađa vratnicu. Promašaj gostiju kaznio je zgoditkom Filip Novak u 62. minuti. Petnaest minuta kasnije, Kotoripčani dolaze do izjednačenja zgoditkom

“jockera” s klupe Vilima Kosa. Dinamo dolazi do pirove

KOŠARKA

Maja i Matej rasturili u Ptuju

pobjede u drugoj minuti sudačke nadoknade vremena zgoditkom Filipa Petaka iz slobodnog udarca. Rezultat: Dinamo (D) - Graničar (K)

2:1 (F. Novak, Petak ; Kos). Uzvratni susret drugog polu�inala igra se iduće srijede u Macincu, gdje Centrometal dočekuje Međimurec. Podsjetimo, Macinčani imaju prednost 1:0 nakon prvog susreta odigranog u Dunjkovec-Pretetincu. Ždrijeb određivanja domaćinstva kao i točni termini �inalnih susreta odredit će se naknadno. (dj)

POLUZAVRŠNICA Prvenstva Hrvatske za juniore U-19

Predstavnici Sjevera bez pobjede

Da se košarka na sjeveru Hrvatske po rezultatima (i seniora i mlađih kategorija) ne može mjeriti s ostatkom Lijepe Naše, znamo već odavno. Juniori čakovečkog Međimurja i Podravca iz Virja rođeni 2004. i mlađi plasirali su se na Poluzavršnicu prvenstva države sa Sjevera i ukupno ostvarili 0/6. Međimurje je igralo u Zagrebu, točnije Novom Zagrebu u Pepsijevoj dvorani najprije protiv Zadra i izgubilo 68:113, drugoga dana igrali su i izgubili od zagrebačke Dubrave 75:94, dok su trećega dana od za-

grebačkoga Bosca izgubili 60:90. Rezultati i koševi: Zadar – Međimurje 113:68. Međimurje: Kranjčec 2, Zaspan 8, Horvat 12, Kovač 2, Hren 28, Šarić 4, Gašparić 12. Trener: Novak S. Dubrava – Međimurje 94:75 (34:16, 18:17, 22:15, 20:17). Međimurje: Hren 12, Kovač 5, Kranjčec 12, Horvat 24, Gašparić 8, Šarić 2, Mikulić 5, Zaspan 3, Balent 2, Dakić 2. Bosco –Međimurje 90:60 (26:7, 17:19, 23:22, 24:12). Međimurje: Hren 9, Kranjčec 8, Horvat 9, Gašparić 6, Šarić 4, Mikulić 11, Zaspan 6, Dakić 7. (bh)

ČAKOVEC BASKET FEVER

Osmi po redu ČK Basket Fever 2023. u košarci 3 na 3 na jedan koš i ove će se godine održati na vanjskom igralištu Macanova doma (nekad Partizan) u organizaciji Košarkaškog kluba Međimurje. Ovaj će se puta igrati u sklopu Dana grada Čakovca u utorak, 30. svibnja, na praznik Dana državnosti. Sve će krenuti od 10 sati prijepodne s

haklovima najmlađih, konkretno BLUKIDS CUP za kategoriju U-14 (rođene 2009. i mlađe) te U-11 (za rođene 2012. i mlađe). U 14:30 je turnir košarkaša u kolicima u suradnji s Košarkaškim klubom invalida Varaždin. U 17 sati na rasporedu je glavni turnir, tzv. All star 3x3 košarka po FIBA pravilima. Za najbolje su pripremljene bogate nagrade. (bh)

Predstavnici Gradskog plivačkog kluba Međimurje ostvarili su sjajne rezultate u Ptuju i nastavili odličan niz na natjecanjima. U subotu, 13. svibnja, na bazenu u Ptuju održao se 4. Razvojni pokal Slovenije – 17. Pokal Terme Ptuj 2023. Samo natjecanje se održalo u dva dijela. Prvo su u subotu ujutro od 09:00 nastupali kadeti, dok su poslijepodne od 14:30 na red došli mlađi kadeti i početnici.

Na natjecanju se okupilo oko 400 natjecatelja iz Slovenije, Hrvatske, Rusije, Rumunjske i Njemačke. U jutarnjem dijelu natjecanja GPK Međimurje predstavljali su Maja Cmrečnjak, Milla Šopar, Lea Matjašec, Martin Golub, Noa Bobičanec i Matej Bračko.

- U ovim kišnim i hladnim uvjetima najbolje su se snašli

Maja Cmrečnjak osvojivši srebro u disciplini 50 m slobodno i broncu u disciplini 100 m slobodno te Matej Bračko koji i ovog puta odlazi kući s titulom najboljeg plivača natjecanja osvojivši zlato u disciplinama

50 m leđno i 50 m slobodno te srebro u disciplini 100 m slobodno, poručili su iz kluba. Martin Golub završio je 15. u disciplini 200 m leđno, Mila Šopar 26. na 200 m leđno, Lea Matjašec 19. na 200 m leđno te

21. na 100 m prsno, dok je Noa Bobičanec završio peti na 200 m leptir, 24. na 200 m leđno, 21. na 50 m slobodno te 21. na 100 m prsno. U popodnevnom dijelu natjecanja GPK Međimurje predstavljali su Jura Holetić (28. na 200 m slobodno, 26. na 100 m slobodno, 17. na 200 m prsno), Deni Premuš (sedmo mjesto na 50 m slobodno, šesto mjesto na 50 m leptir, sedmo mjesto na 50 m leđno, peto mjesto na 50 m prsno) i Lovro Horvat (26. mjesto na 50 m slobodno, 30. mjesto na 50 m leđno).

Natjecatelji su nastupili pod vodstvom trenera Antonija Turka i Antonija Šanteka, a za odličnu atmosferu oko bazena pobrinuli su se njihovi uvijek vjerni navijači. (lm)

U jako dobroj sezoni na oproštaju poraz Zrinskica od Koke

Kao što se moglo i očekivati, susjedski derbi Zrinskog i Koke bio je jako zanimljiv. Osim jednog vodstva na početku 3:2, sve ostalo vrijeme prednost je bila na strani Koke.

Najveća prednost u prvom dijelu bila je plus pet. Bilo je to nakon najveće serije Varaždinki od četiriju pogodaka zaredom (10:15) u 26. minuti. Zrinski je malo bolje odigrao ostatak vremena pa su gošće na predah odnijele tri pogotka razlike (13:16).

Budući da su domaće drugi dio započele dvama pogocima u nizu, brzo su uhvatile potpuni priključak i stigle na minus jedan (15:16). No, onda su opet dopustile gošćama još jednu veliku seriju od četiriju pogodaka zaredom i ponovno otišle u veliki minus. Ipak, nisu se predale. Dapače, sredinom drugog poluvremena ponovno su sasvim blizu (22:22).

Ali, Koka je ostala čvrsta, i do kraja uspjela ne samo sačuvati vodstvo nego ga na kraju i ponovno povećati na pet pogodaka (25:30). Marta Kozjak kod domaćih je imala 13 obrana. Prva strijelkinja

Zrinskog bila je Selena Milošević sa sedam pogodaka.

Sjenu na derbi bacilo je jako loše suđenje zagrebačkih arbitara Matije Brodića i Matije Hodžića. Sve je počelo u 11. minuti kada je nepotrebno dodijeljen crveni karton ponajboljoj domaćoj igračici Kali

Kosovac, a iza toga do kraja niz odluka koje su izazvale opravdane proteste gledatelja i obiju ekipa.

Zrinski: Kozjak (13+0), Strbad, Car, Balent, Balaško 2, Kosovac, Milošević 7(2), Varga, Marciuš, Balić 4, Posavac 5 (3),Krizmanić, Blagus 2, Rebernik, Cvitanović 5, Golubić. Trener: Goran Mrđen.

- U današnjoj utakmici nismo imali dobru energiju i dozvolili smo gošćama dosta lakih golova na početku. Ni crveni karton u desetoj minuti nije nam pomogao. Nekoliko puta smo se vratili i približili na gol, ali nije bilo snage i koncentracije da se potpuno vratimo. Nisam zadovoljan našom obranom dok je s druge strane Koka igrala jednu čvrstu obranu na rubu grubosti i mi se tu nismo najbolje snašli, no to ne umanjuje njihovu zasluženu pobjedu i ja im i ovim putem čestitam. Čestitam i svojoj ekipi na prikazanoj želji i borbenosti. Zahvaljujemo našim navijačima na podršci tijekom cijele sezone, rekao je nakon utakmice trener Zrinskog Goran Mrđen. Igračicama slijedi odmor vjerojatno do početka kolovoza, a Upravi kluba preslagivanje za sljedeću sezonu.

Na završnici prvenstva Hrvatske

sudjelovale i djevojčice U-12

U Poreču je održana završnica prvenstva Hrvatske

za djevojčice U-12. Nastupilo je 20 najboljih hrvatskih ekipa podijeljenih u četiri grupe, među njima i ekipa djevojčica ŽRK Zrinskog u grupi D zajedno s vršnjakinjama ŽRK Gospića, ŽRK Sinja, ŽRK Dugog Sela 55 i ŽRK Dugopolja.

Pod vodstvom trenera Radovana Peteka i direktorice kluba Ljubice Vrbančić za ŽRK Zrinski su igrale: Tara Vrban, Tena Blagus, Mirta Bistrović, Maša Hanžeković, Sara Rakić, Magdalena Dolar,Rina Hranjec, Ema Sabolčec, Greta Kovačević, Ena Babić, Lana Miličević, Lena Kovačić, Lea Branilović, Tea Igrec, Ena Vuri i Erna Jurić.

Prvi dan mlade su Čakovčanke odigrale dvije utakmice. U prvoj utakmici vjerojatno zbog treme puno tehničkih grešaka s obiju strana što je rezultiralo s malo golova. U takvoj igri Gospić je bio sretniji i spretniji i upisao dva boda rezultatom 9:7.

U drugoj utakmici vidjelo se da su se naše cure oslobodile treme, igra je bila bolja, brža i sa manje tehničkih pogrešaka što je rezultiralo uvjerljivom pobjedom protiv Dugopolja 19:13.

Drugog dana završnice naše djevojčice upisale su dva poraza i zauzele četvrto mjesto te su nastavile natjecanje utakmicama za plasman od 13. do 20. mjesta.

Od njih su bile bolje ekipe Sinja rezultatom 19:12 i Dugog Sela rezultatom 14:6. U utakmici protiv Dugog Sela Tena Blagus proglašena je najkorisnijom igračicom. Trećeg dana natjecanja male Zrinskice su nastavile borbu od 13. do 20. mjesta. U prvoj su utakmici pobijedile vršnjakinje iz Virovitice 12:9 i osigurale si borbu od 13. do 16. mjesta. U drugoj utakmici susrele su se s ekipom Podravke u kojoj su poražene 15:13. Neobična utakmica koja je prekinuta u 26. minuti kada su na terenu ostale samo golmanica i još jedna igračica naše ekipe (pet je igračica bilo isključeno) i prema pravilima utakmica se prekida i registrira pobjedom Podravke.

Zadnjeg dana natjecanja naše su djevojčice odigrale utakmicu za 15. mjesto i pobijedile ekipu Trogira 20:11. Igračicom utakmice proglašena je Greta Kovačević.

Nakon četiri dana i sedam odigranih utakmica naše su djevojčice svakako iskusnije, družile su se, stekle neka nova prijateljstva. Doslovno jedna ili dvije lopte u prvoj utakmici odlučile su da konačni poredak ne bude puno bolji, ali i dalje smo mišljenja kao i prije turnira da je sam plasman veliki uspjeh i na tome im od srca čestitamo. Naslov prvaka Hrvatske osvojile su djevojčice Koke Varaždin.

Piše: Miljenko Dovečer

Maja Cmrečnjak i Matej Bračko

DRUŠTVO POTROŠAČA Međimurja I psiće ubijaju, zar ne?

Udruzi Društvo potrošača Međimurja javio se potrošač iz Vukanovca sa sljedećim problemom: - Za 1. svibnja 2023. odlučili smo se za obiteljski ručak u restoranu Varaždin breg jer smo do sada nekoliko puta bili u tom restoranu i dozvoljavali su ulazak našem psiću. Sjeli smo na otvorenu terasu, a psić je bio na povodcu, miran ispod stola. No, po dolasku konobara slijedi iznenađenje, vrlo bahato nam je priopćio da psić ne smije biti na terasi? Na komentar da je bio više put sada tu i to u zatvorenom prostoru uz dozvolu, konobar je odgovorio da se neće objašnjavati, da im je inspekcija zabranila da psi budu gdje se jede makar to bila otvorena terasa.

Naravno da nismo samo psića zatvorili u auto, nego smo razočarani napustili taj restoran i ne znam hoće li nas više vidjeti.

Je li konobar zaista postupio po nekom zakonu ili nalogu inspekcije?

Potrošač iz Vukanovca

Odgovor: - Bit će ovo, očito, još jedna sezona u kojoj će se svi vlasnici kućnih ljubimaca u Hrvatskoj, a posebno turisti sa psima, naslušati nebuloza o tome gdje se u Hrvatskoj smije, a gdje ne smije sa psom.

Državni inspektorat je dao objašnjenje iz kojeg je posve jasno da konobari i vlasnici restorana gostima govore gluposti.

Ne, ne postoji zakon koji bi ljudima branio da sa psom uđu u restoran, nego se postojeći propisi odnose samo na ograničenja uvođenja životinja u prostore gdje se hrana priprema - kao što je to, uostalom, zabranjeno i ljudima koji u tim prostorima nisu zaposleni.

Sukladno odredbama Zakona o hrani i Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, nije dozvoljen ulazak životinja u prostore u kojima se hrana priprema i prodaje kao što su trgovina, kuhinje, radni dijelovi u ugostiteljskim objektima poput šanka i slično.

Doduše država je JLS-ovima dozvolila mogućnost reguliranja ulaska životinja u ostale prostore ugostiteljskog

objekta, kao što je to prostor za usluživanje hrane. Znači, ne postoji zakon koji bi branio da se sa psima, odnosno kućnim ljubimcima uđe u restoran, nego je eventualno moguće da takva odluka bude donesena na razini jedinice lokalne samouprave, a većina njih, nasreću, nije išla u zabranu dovođenja kućnih ljubimaca u prostore restorana, nego uglavnom navode kako je to zabranjeno u onim slučajevima u kojima je vlasnik objekta odlučio zabraniti ulazak psu.

Iz navedenog je jasno da je odluka o zabrani ulaska kućnim ljubimcima u restoran isključivo odluka vlasnika restorana, a ne nikakve inspekcije ili zakona. Naravno, ne može se na silu ući s kućnim ljubimcem u restoran, ali se može javno označiti u kojem objektu je zabranjen ulazak kućnim ljubimcima, kako bi vlasnici i ljubitelji kućnih ljubimaca u velikom luku mogli zaobilaziti takve restorane (objekte).

Da podvučemo, zakon koji bi vlasnicima pasa zabranio ulazak u restoran s kućnim ljubimcem doista ne postoji i nije poznato da bi u Hrvatskoj postojala jedinica lokalne samouprave koje bi to izrijekom zabranila. Naime, time bi bila u sukobu s važećim zakonima koji omogućuju dodatnu regulaciju, ali ne i zabranu. Sve se rješava regulacijom, u kojem dijelu, pod kojim uvjetima, na koji način se kućne ljubimce može dovoditi u određene prostore. Mnogi ugostitelji naglašavaju da su pet friendly i time dobivaju dodatne posjetitelje. S obzirom na to da smo turistička zemlja, trebali bismo znatno više razviti pet friendly ugostiteljstvo, što je u drugim europskim državama već desetljećima potpuno normalno.

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr

facebook.com/ MedimurskeNovine

Piše: Željko Tomašić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnjaDan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnjaDan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

30.

svibnja - Dan državnosti

Njihova je misija: Bolje čuti, bolje živjeti

- Naši akustičari, ne samo što su educirani da odabiru slušne aparate, oni ga i naštimaju, odnosno naprave tzv. prilagodbu za svakog korisnika individualno, ističe Iva Franić

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

U čakovečkoj Ulici kralja Tomislava minulog je tjedna otvorena poslovnica vodeće tvrtke na području slušne akustike u Europi, austrijski Neuroth. Poslovnica je smještena na tzv. strateškom položaju, u samom središtu grada, tik do kolega optičara.

- Mi volimo biti blizu naših potencijalnih korisnika. Volimo doći u područja gdje vjerujemo da je i njima zgodno doći do nas, naglašava Iva

Franić, direktorica Neurotha za Hrvatsku.

Čakovec je bio u planu od samog početka Austrijska tvrtka Neuroth djeluje već 115 godina. Interesantna je činjenica da se radi o obiteljskom poduzeću i sada njime upravlja već 4. generacija. Tvrtku je osnovala Paula Neuroth, koja je i sama patila od oštećenja sluha i koja zbog toga nije pristajala na lošiju kvalitetu života. Od tada

do danas Neuroth je postao vodeća tvrtka na području slušne akustike u Europi, a na području Hrvatske posluje 11 godina. Čakovečki centar dio je mreže od ukupno 11 Neurothovih centara u našoj zemlji. - I od tada volim vjerovati da mi živimo, a ne samo proklamiramo misiju: Bolje čuti, bolje živjeti. Iskreno vjerujemo da bolji sluh iznimno i neposredno u svakodnevnom životu direktno doprinosi boljoj kvaliteti života, navodi direktorica. Stoga nastoje

kroz svoj rad opravdati povjerenje svojih klijenata i dati im dovoljno alata da se svaki dan i sami mogu u to uvjeriti. Tvrtki Neuroth je Čakovec oduvijek bio interesantan. Međutim, posljednjih nekoliko godina otkako su ušli u tzv. ekspanzijski val, bilo je drugih razloga, između ostaloga i pandemija koronavirusa, zbog kojih je Čakovec morao malo pričekati.

- Sve je to malo odgodilo naš dolazak u Čakovec iako je on bio naša želja i plan od samih početaka našeg djelovanja na hrvatskom tržištu, naglašava Iva Franić, direktorica Neurotha za Hrvatsku.

Praćenje korisnika kroz “putovanje”

Neuroth je tvrtka koja iznimno cijeni određeni standard pružanja usluge. Stoga u svojoj ponudi ima svjetske proizvođače slušnih aparata.

Uz to, tu su i educirani akustičari, individualni pristup svakom klijentu i suvremeno opremljene poslovnice.

- Naši akustičari ne samo što su educirani da odabiru slušne aparate, oni ga i naštimaju, odnosno naprave tzv. prilagodbu za svakog korisnika individualno, ističe dalje.

Naime, ne postoje dva ista oštećenja sluha. Svako oštećenje kao i svako uho, priča je za sebe.

Tako je njihova posebna kvaliteta znanje i iskustvo s jedne strane te beskompromisnost kad se radi o prilagodbi s druge strane.

- Imati paletu odličnih proizvoda je jedna stvar i to je stvarno preduvjet, naglašava. Međutim, nešto je

sasvim drugo znati odabrati baš onaj proizvod koji odgovara pojedinom korisniku i još ga potom namjestiti na određene frekvencije, ugoditi svakom uhu ponaosob.

Njihova usluga, potpora i suradnja s korisnicima tu ne završavaju. Za njih su tu i u kasnijoj fazi, fazi prilagodbe nošenje aparata. Slušni aparat, ali i samo uho, naime, puno su kompleksniji od primjerice oka i naočala.

Pa tako nije isto radi li korisnik slušnog aparata u tihoj kancelariji ili u pogonu gdje buče mašine, živi li sam, udvoje ili punoj kući gdje je prava kakofonija zvukova, ide li na fešte, putuje li…

Sve te različite akustične situacije aparat mora zadovoljiti, biti na pomoći svom korisniku. On mora biti pomagalo i to funkcionalno.

Dogovorite

svoj termin

U čakovečku poslovnicu može svratiti svatko tko posumnja na problem sa sluhom.

Testiranje sluha je kod njih, naime, besplatno. Uz testiranje sluha, ljudi dobiju i informacije što je dalje najbolje napraviti.

- Ako se utvrdi oštećenje sluha, najbolje je otići svom liječniku obiteljske medicine po uputnicu za specijalistički pregled otorinolaringologu ili audiologu, naravno u čakovečkoj Bolnici ili gdje već tko želi, dodaje.

Nakon specijalističkog pregleda osoba dobiva doznaku za HZZO koje pokriva troškove slušnog aparata u iznosu od 209 eura.

Naravno, svatko za sebe odlučuje hoće li nositi slušni aparat, kakav i gdje će ga kupiti. I tu Neuroth pomaže svojim besplatnim savjetima.

- Cijene aparata kreću se od nekoliko stotina eura pa do nekoliko tisuća, ovisno o samom aparatu te potrebama korisnika, naglašava.

Korisnicima je čak omogućeno da aparat nose doma, na besplatno probno nošenje slušnih aparata u trajanju do 14 dana.

Ako sumnjate da imate problem sa sluhom i niste sigurni trebate li aparat ili ne, najbolje je da ih posjetite i Ulici kralja Tomislava 22, Čakovec te dogovorite svoj termin.

Radno vrijeme im je od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Možete ih kontaktirati i telefonom na broj: 040/601-167.

Sve se možete dogovoriti, savjetovat će vas, a vi potom dalje sami odlučujete. U poslovnici se može dogovoriti i odgođeno plaćanje, odnosno plaćanje na rate.

TVRTKA NEUROTH, slušni centar iz Austrije, otvorila je svoju poslovnicu i u Čakovcu

Iva Franić, direktorica Neurotha za Hrvatsku

Na otvorenju čakovečkog centra nastupio je Pjevački zbor umirovljenika iz Čakovca

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnjaDan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

Marina Klačmer Čalopa nova je dekanica FOI-ja

Prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa prošli je tjedan na Fakultetu organizacije i informatike izabrana za novu dekanicu u sljedećem mandatu u trajanju od tri godine. Mandat nove dekanice započinje u listopadu 2023. godine, s početkom nove akademske godine 23./24.

Rođena je 1977. u Varaždinu gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, a doktorirala je 2008. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, obranom doktorske disertacije na temu Teorija agenata i korporacijsko upravljanje u praksi hrvatskih dioničkih društava pod mentorstvom prof. dr. sc. Silvija Orsaga.

Mandat nove dekanice započinje u listopadu 2023. godine

Od studenog 2001. zaposlena je na Fakultetu organizacije i informatike. Kao redovita profesorica, nastavne aktivnosti obavlja u sklopu Katedre za gospodarstvo (Financijske institucije i tržišta, Osobne �inancije, Upravljanje institucionalnim investitorima, Poduzetnički pothvat) i Katedre za organizaciju (Strategijski menadžment, Korporacijsko upravljanje, Strategija upravljanja ljudskim potencijalima). Članica je Laboratorija za poduzetništvo i Laboratorija za strateško planiranje i odlučivanje. Sunositeljica je kolegija na doktorskom studiju Informacijske znanosti, a tijekom godina uvela je više novih nastavnih programa te kontinuirano inovira postojeće nastavne sadržaje.

S bogatim iskustvom u radu Uprave Fakulteta, prvo kao pridružena članica i voditeljica studija Ekonomika poduzetništva, profesorica

Klačmer Čalopa dolazi na mjesto dekanice Fakulteta s pozicije prodekanice za poslovanje i ljudske potencijale.

Klačmer Čalopa želi staviti veći naglasak na osnaživanje ljudskih potencijala i usavršavanje znanstvenika i djelatnika FOI-ja

Do sada je sudjelovala je na tri znanstvena nacionalna projekta MZOS-a. Bila je koordinatorica IPA prekograničnog programa Slovenija–Hrvatska 2007.–2013. Poduzetnička edukacija učenika / studenata inovatora Europe (Edu-preneur), zatim koordinatorica Erasmus projekta European Business Skills te je vodila projekt 3P – Planiram, Poduzimam, Promoviram iz programa ESF Obrazovanje za poduzetništvo i obrt. Bila

je suradnica na Interreg projektu DIGITRANS i ABCitiEs te Horizon 2020 (CRISS). Aktivno sudjeluje i na projektu „e-Škole“, a kao istraživačica i na projektu Podizanje zrelosti visokih učilišta za implementaciju analitika učenja �inanciranog iz Hrvatske zaklade za znanost. Autorica je većeg broja znanstvenih i stručnih radova te sveučilišnog udžbenika Financijske institucije i tržište kapitala, a članica je organizacijskih i programskih odbora znanstvenih konferencija.

Njezino područje ekspertize veže se uz područja poduzetništva, poslovnih �inancija, strategijskog menadžmenta i korporacijskog upravljanja. Uz navedena primarna područja interesa, a zbog sudjelovanja na više znanstvenih i stručnih projekata, širila je svoj interes i na druga područja.

U novom mandatu, na čelu institucije s više od 150 zaposlenih i oko 2700

studenata, Marina Klačmer Čalopa u svom programu naglasak će staviti na stjecanje međunarodnih akreditacija, povećanje internacionalizacije i projektne suradnje te kvalitetan nastavni i znanstveni rad, temeljen na kontinuiranoj evaluaciji i modernizaciji studijskih programa u STEM interdisciplinarnom području te primjeni interaktivnog i istraživačkog učenja, kao i kreativnog i kritičkog mišljenja u učenju i poučavanju. Klačmer Čalopa želi staviti veći naglasak na osnaživanje ljudskih potencijala i usavršavanje znanstvenika i djelatnika FOI-ja, s naglaskom na uključivanjem sve većeg broja žena u interdisciplinarno STEM područje.

Jedan od većih izazova bit će internacionalizacija doktorskog studija Informacijske znanosti te uspostava novog doktorskog studija Upravljanje digitalnim inovacijama, koji je napravljen u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

I dalje će ustrajati na proširenju prostornih kapaciteta Fakulteta kroz projekt Sveučilišni kampus 2 – Varaždin te izgradnju Centra za pred inkubaciju u pametnoj industriji, projekta koji je FOI u suradnji s Gradom Varaždinom prijavio na ITU mehanizam. Dekana bira Fakultetsko vijeće na vrijeme od tri godine, a mandat dekana može se ponoviti samo jednom uzastopno. (sz)

Marina Klačmer Čalopa

Dođite 1. lipnja na druženje u Podturen!

Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije sudjeluje 1. lipnja 2023. u obilježavanju Dana otvorenih vrata udruga organiziranjem događanja koje će se kao i protekle godine održati na lokaciji gradilišta Centra DOSTI u Podturnu.

U Podturnu se gradi Centar koji će omogućiti pružanje usluga boravka u zajednici osobama s invaliditetom, njihovu inkluziju, unapređenje socijalnih usluga na području Međimurske županije, većoj kvaliteti života građana, odnosno osoba s invaliditetom s ciljem smanjenja njihove institucionalizacije, a samim tim i razvoj kvalitetnijeg društvenog života Međimurske županije. Građani i sva zainteresirana javnost moći će vidjeti završnu fazu izgradnje Centra, kroz koji će ih provesti zaposlenici Društva i objasniti im svu

namjenu i dobrobit koju

će im taj Centar u budućnosti donijeti. Uz to moći će saznati koje se sve aktivnosti provode, upoznati dio članova, presjek svih projekata.

Dani otvorenih vrata udruga 2023. održavaju se od 1. do 3. lipnja 2023. s ciljem informiranja javnosti o radu udruga u lokalnoj i široj zajednici. Organiziranjem ove manifestacije Ured za udruge želi povećati vidljivost djelovanja udruga, posebno onih koje provode programe i projekte od interesa za opće dobro �inancirane iz javnih izvora te poboljšati percepciju udruga u javnosti. Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže u Podturnu, Glavna ulica 2, 1. lipnja 2023. (četvrtak) u vremenu od 10:00 do 14:00

sati na Danima otvorenih vrata udruga. (SZ)

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo DRUŠTVO OSOBA

MURAPLAST d.o.o. KOTORIBA

Društvo MURAPLAST uspješno završilo projekt SEM Sunčeva elektrana u Međimurju uz potporu Europske unije

Društvo MURAPLAST

d.o.o. s ponosom objavljuje

uspješan završetak projekta

“SEM Sunčeva elektrana u Međimurju”, koji je su�inancirala Europska unija iz programa Next Generation EU.

Projekt, započet u prosincu 2021. godine, privodi se kraju u lipnju 2023. godine.

Glavna svrha ovog projekta bila je smanjiti potrošnju energije u proizvodnom

pogonu društva MURAPLAST za 60,70% godišnje u usporedbi s razdobljem prije provedbe projekta.

Također je bio cilj povećati udio korištenja obnovljivih izvora energije za 367.876,00

kWh/god i smanjiti emisije

CO2 za 125,66 t/god, što će doprinijeti povećanju

konkurentnosti društva na domaćem i inozemnom

tržištu. Ovaj projekt ima i pozitivan utjecaj na okoliš kroz ostvarene energetske uštede i smanjenje emisija CO2 u Republici Hrvatskoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.080.359,11

kuna (541.556,72 EUR), od čega je Europska unija su�inancirala iznos od 2.340.336,97 kuna (310.616,10 EUR).

Tijekom provedbe projekta, implementirana su nova energetski učinkovitija rješenja, poput sustava optimiranja rada kompresora za komprimirani zrak s ciljem postizanja veće učinkovitosti elektromotora te sustava za upravljanje energijom. Nadalje, na krovu proizvodnog pogona postavljena je fotonaponska elektrana koja je povećala korištenje obnovljivih izvora energije u poslovanju te osigurala veću sigurnost opskrbe električnom energijom.

Rezultati projekta su impresivni, pri čemu je ukupna količina energije proizvedene iz obnovljivih izvora povećana za 367.876,00 kWh/god. Također, projekt je doveo do smanjenja emisija CO2 za 125,66 t/god.

Uspješni završetak projekta dokaz je usmjerenosti

društva Muraplast d.o.o. na razvoj i ulaganje u primjenu obnovljivih izvora energije u poslovanju i na provedbu mjera energetske učinkovitosti.

MURAPLAST veliku važnost posvećuje i razvoju ljudskih potencijala jer vjerujemo da uspješno poduzeće čine ljudi.

Nove investicije i novi projekti koji nam slijede u budućem razdoblju zahtijevaju nova zaposlenja te smo

PROJEKT PONUDIMO VIŠE IV

Iz Zagreba se vratili puni dojmova

Dana 19. svibnja 2023. održan je jednodnevni izlet u Zagreb u sklopu provedbe treće godine

projekta Ponudimo više IV �inanciranog od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike.

Organizacijom izleta potaknulo se dodatno međusobno povezivanje i druženje osoba s invali-

ditetom, ispunjena je potreba za zabavom, druženjem i širenjem vlastitih horizonta.

Naši korisnici poludnevnog boravka posjetili su Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu.

Korisnici su s tribina pratili iznimno atraktivne pokuse o okretnom magnetskom polju, Teslinim visokofrekventnim strujama i bežičnom prijenosu elektro-

magnetskih titraja, brodu s daljinskim upravljanjem, modelu Tesline turbine i drugome. Nakon demonstracijskog kabineta, korisnici su posjetili odjel vatrogastva, prometa, transformacijske energije, rudarstva, nafte, planetarij.

Korisnici su dan proveli u ugodnom druženju. Nakon ručka vratili su se kućama prepuni dojmova.

u neprestanom traženju za novim djelatnicima. Svojim djelatnicima nudimo mogućnost profesionalnog razvoja u ugodnoj radnoj okolini koju čine vrijedni, stručni i ambiciozni djelatnici. Projekt je su�inanciran iz: Next Generation EU.

„Financira Europska unija - Next GenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”

Fer ponuda električnog SUV-a

Najmanji SUV MG-a se osim u benzinskoj, nudi i u potpuno električnoj izvedbi, koju, osim tišine, karakterizira i drugačija maska motora, ali i još poneka sitnica, no i dalje je riječ o modelu koji nudi jako dobar omjer uloženo/dobiveno

Piše i foto: Igor Rudež

MG, marka koja je još 1924. godine nastala u Velikoj Britaniji, sada je u vlasništvu kineske tvrtke SAIC Motors, no to nije nimalo loše, jer u posljednjih par godina ova marka doživljava procvat i uskoro bi mogla biti popularnija nego prije. Iako dobri poznavatelji MG znaju kao proizvođača laganih dvosjeda bez krova, moderni MG u ponudi ima samo SUV modele. Doduše, sljedeće proljeće stiže i električni dvosjed bez krova, pa ćemo vidjeti koliko su ljudi uopće više zainteresirani za takvo vozilo.

ZS EV je gradski SUV koji konkurira Peugeotu 2008 ili

Hyundaiju Koni, a dolazi s privlačnim dizajnom. U odnosu na benzinsku izvedbu ima drugačiji prednji branik i masku, koja skriva i mjesto za punjenje. To je za pohvalu, jer je tako lakše priključiti punjač. Tu je napravljena još jedna sitnica, prikaz razine punjenja, pa ne morate ulaziti u automobil kako biste vidjeli koliko je baterija napunjena. Bočno i straga ovaj model izgleda isto kao i njegov benzinski brat, što znači kako je riječ o privlačnom i skladno dizajniranom automobilu.

Oni koji vole skladnost mogu prigovoriti jedino na bočni pogled i kotače, koji djeluju možda broj premalo. Inače, ovaj automobil je opre-

mljen 17-inčnim aluminijskim naplatcima koji su prekriveni dodatnim aeroplastičnim poklopcima, kako bi aerodinamika, a time i autonomija bili bolji. Zanimljivo je i kako je otvaranje prtljažnika napravljeno tako da je ručica logo na poklopcu prtljažnika, što nude rijetki, a riječ je o efektnom rješenju. I prednja i stražnja svjetla su LED, izgledaju dobro, a prednja i dobro osvjetljavaju put. A riječ je i o sigurnom automobilu, jer je još 2019. godine ZS testirao Euro NCAP-a i pritom je osvojio svih 5 zvjezdica, s prilično visokim ocjenama u svim kategorijama.

A da, čim se spomene autonomija, odmah se svi

pitaju kolika je ona? Pa ovisi o mnogo faktora, no nama je prosječna potrošnja bila 17,1 kWh na 100 km, što znači kako pri punoj bateriji možete prijeći oko 400 km, odnosno nešto više u gradskoj vožnji, dok će pri vožnji autocestom autonomija biti oko 350 km ili manje, ovisno kojom brzinom vozite. No za pohvalu je što ovaj model nudi mogućnost brzog DC punjenja do 92 kW, odnosno AC do 11 kW, što će omogućiti brzo punjenje baterije.

Za pokretanje se koristi elektromotorom koji razvija maksimalnu snagu od 115 kW/156 KS, što je i više nego dovoljno za pokretanje ovog vozila. Treba napomenuti i

kako ova snaga dolazi isključivo s izvedbom Long Range, odnosno s baterijom većeg kapaciteta, dok izvedba s manjom baterijom nudi snagu od 177 KS. Maksimalna je brzina ograničena na 175 km/h, no kao i kod svakog električnog automobila, sve iznad 130-140 km/h doslovce „ubija“ bateriju, odnosno troši previše. Tu su ipak važna međuubrzanja koja su kao i kod svakog drugog električnog automobila – brza i snažna, a i kad se vozi u ekonačinu rada, ne nedostaje mu snage i zasigurno nećete biti zadnji na semaforu.

Iako prilično visok, s teškom baterijom u podnici, ZS EV je prilično udoban, a čak

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4323 x 1809 x 1649 mm

Osovinski razmak:

2581 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1366 kg / 469 kg

Veličina prtljažnika 448 / 1166 litara

Vrsta motora: Električni

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač:

Automatski

Snaga: 115 kW / 156 KS

Okretni moment:

280 Nm

Baterija:

Li-Ion, 69,90 kWh

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 175 km/h / 8,6 s

Potrošnja (prosječna kWh/100 km)

17,1

CO2 emisija: 0 g/km

Cijena:

40.868 eur (307.919,95 kn)

Oprema:

7-inčna digitalna instrumentna ploča, 10,1-inčni mul�medijski sustav, kamere u 360 stupnjeva, kožna sjedala, stakleni krov, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 17-inčni aluminijski naplatci...

Preklapanjem stražnje klupe dobiva se obujam od 1166 litara, ali podnica nije ravna

Motor se nalazi sprijeda i pokreće prednje kotače

ni prelasci preko uspornika nisu neudobni, no ponekad se ovjes zna čuti malo jače. No u kabini je nadasve dobar dojam. Izgleda moderno, upotrebljavaju se, uglavnom, dobri materijali, a kožna sjedala su i dovoljno velika i udobna, a i prostora je sasvim dovoljno, posebno sprijeda, dok bi straga moglo nedostajati prostora za koljena, dok prostora za glavu ima dovoljno, bez obzira na to što je ugrađen stakleni krov.

Digitalni instrumenti dolaze serijski i prikazuju se na 7-inčnom zaslonu koji nudi određenu razinu prilagodbe, a čitljiv je i po direktnom suncu. On radi dobro i ima dobar odziv, što se ne može reći na 10,1-inčni središnji multimedijski zaslon. On dolazi s nešto drugačijim izgledom nego u benzinskoj izvedbi, no nedostaje mu brzine u radu. Tako ćete se često zapitati je li uopće prihvaćen vaš dodir na zaslon ili ne, jer mu ponekad treba i nekoliko sekundi da reagira. S druge strane, dizajn je dobar i pregledan, te nudi sve informacije koje trebate. Ispod središnjeg zaslona su tipke koje su ustvari prečaci za određene funkcije, a klimatizacijom se upravlja uglavnom putem zaslona, iako su posljednje dvije tipke namijenjene podešavanju brzine ventilacije i temperature. No i njihov odziv nije brz, jer sve se ionako radi putem istog procesora kao i zaslon.

„Mjenjač“ je okrugli i okretajem se bira u kojem smjeru vozite, a pritiskom

na vrhu aktivira se parkirna kočnica. Ovdje se malo štedjelo, pa je boja oko slova P malo izguljena, ali treba napomenuti kako je testni automobil imao preko 30.000 km. Tu su odmah postavljene i tipke za odabir načina vožnje, snage regenerativnog kočenja, kao i prikaz stanja baterije. Spomenimo i kako je središnji naslon između prednjih sjedala poprilično širok pa neće biti problema ako se istovremeno naslone vozač i suvozač, no voljeli bismo da je malo mekaniji.

Putnici straga, osim dovoljno prostora, također dobivaju veliki i dobro podstavljeni naslon za ruke s držačima čaša, a tu su i ventilacijski otvori, kao i dva USB priključka za punjenje gadgete. Sve što je potrebno u današnje vrijeme.

Kada se u obzir uzme sve, MG ZS EV je prilično dobar automobil s par nedostataka koji mnogima neće smetati. Električna izvedba ide dobro, potrošnja i autonomija su na razini europskih modela, a uz fer cijenu, sigurni smo kako ćemo ih viđati još više na našim cestama.

Testni model je i najskuplji model koji se može dobiti, a košta oko 41.000 eura, dok početni model s istom baterijom košta tek 1500 eura manje, no nudi manje opreme. Također, ako vam je dostatna i baterija od 50,3 kWh, koja nudi oko 100 km kraću autonomiju, onda cijena starta od 34.809 eura, što je noćna mora za europske proizvođače.

ZS EV je skladnog dizajna, a jedino kotači izgledaju malo premalo

Stražnji logo ujedno je i ručka za otvaranje prtljažnika

Odabir smjera vožnje bira se putem okrugle tipke

Moderno i iznenađujuće kvalitetno unutrašnje uređenje

Digitalna instrument-ploča dolazi serijski

Multimedijski zaslon mogao bi biti brži

Priključak za punjenje nalazi se sprijeda, što je vrlo praktično

Stražnji kraj izgleda najatraktivnije

Moderan prednji kraj bez klasične maske motora

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 26. SVIBNJA DO LIPNJA 2023.

P 26 Filip Nen, Zdenko

S 27 Augustin Kenterberijski

N 28 Pedesetnica - Duhovi German, Villm; Proštenje Sve� Urban, Štefanec, Sve� Juraj na Bregu

P 29 Maksim, Ervin; Proštenje Uzašašće Gospodinovo Knezovec, G. Kraljevec, Posveta crkve sv. Juraj na Bregu

U 30 Ivana Arška, Ferdinand, Srečko; DAN DRŽAVNOSTI

S 31 Pohod BDM; M.B. Kamenitih vrata, Krunoslava

Č1 Justin, Mladen, Teofil, Slobodan

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Sunčica Železnjak, kći Lane i Radovana

Erik Bašnec, sin Ivane i Filipa

Leon Sokač, sin Kris�ne i Tomice

Ema Krištofić, kći Lane i Igora

Lars Vlašić, sin Nikoline i Roberta

Deni Horvat, sin Marijane i Renata

Gabriel Pozderec, sin Nataše i Ivice

Tin Sotler, sin Laure i Elvisa

Serđan Horvat, sin Lucije i Tomislava

Filip Kukovec, sin Marine i Josipa

Domagoj Šartaj, sin Anje i Gorana

Hrvoje Oršuš, sin Zdenke i Antuna

Dominik Balog, sin Leonarde i Mire

Eva Novak, kći Petre i Denisa

VJENČANI

Čakovec:

Marija Vidović i Ingo Janči

Kotoriba:

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 27. svibnja

Diana Lukša i Ivica Bačani

Štrigova:

Belica

dr. Iva Trstenjak

Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Božidar Poljak

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

dr. Anja Vurušić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

Goričan

dr. David Skandul

Školska 16a, tel. 040/601-162

Lopa�nec dr. Željka Bošnjak

Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Macinec dr. Amela Srša

zamjena: dr. Dragana

Marušić Momčilović

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec

V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Sveta Marija

dr. Kristina Hutinec

P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sa�, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sa� uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sa�, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se ču� s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Karla Horva�ć i Krunoslav Švenda

UMRLI

Čakovec:

Vilim Novak r. 1943.

Helena Trstenjak r. Šimunić r. 1943.

Katarina Novak r. Križanić r. 1941.

Dragu�n Ružman r. 1959.

Ivan Novak r. 1959.

Đuro Balog r. 1981.

Ljudevit Plačko r. 1948.

Rozalija Črep r. Mošmondor r. 1931.

Marija Vadlja r. Kvakan r. 1954.

Otmar Križan r. 1929.

Rozalija Kodba Mesarić r. Pavleković r. 1932.

Damir Vurušić r. 1968.

Mala Subo�ca:

Josip Horvat r. 1935.

Mursko Središće:

Marija Crnčec r. Novak 1936.

Dragica Korpar r. 1941.

Marija Novak r. Balić 1941.

Elizabeta Ivanovič r. Novak 1936.

Josip Taradi r. 1945.

Nedelišće:

Slava Senčar r. Medlobi r. 1938.

Katarina Conar r. Horvat r. 1942.

Snježana Delladio r. Dugac r. 1958.

Prelog:

Ana Križaj r. Hranjec r. 1946.

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

intervencije:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 395 199

Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec

040 374 147 Bolnica

040 375 444

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI

PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Zlatko Latin iz Kotoribe preminuo u 52. godini života

Dragica Korpar

iz Pušćina preminula u 83. godini života

Jelena Mihalić rođ. Lesinger

iz Nedelišća preminula u 91. godini života

Katarina Varga rođ. Šarec iz Čakovca preminula 23. svibnja u 75. godini života

mr. sc. Ivan Kiš iz Čakovca preminuo 22. svibnja u 90. godini života

Marija Bujan rođ. Bajs iz Strahoninca preminula u 86. godini života

Objavite

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eura / 70 kuna

putem obrasca na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

telefonom: 040/323-600

Marijan Vugrinec iz Totovca preminuo 23. svibnja u 68. godini života

Julio Držanić iz Podbresta preminuo 17. svibnja u 79. godini života

Terezija Glad rođ. Horvat iz Goričana preminula 21. svibnja u 94. godini života

Rozina Kalinić rođ. Posavi iz Donjeg Vidovca preminula 21. svibnja u 82. godini života

Cecilija

Katanec

rođ. Mežnarić

iz Novakovca preminula 20. svibnja u 85. godini života

Marija Lesar rođ. Trojnar iz Pušćina preminula u 91. godini života

Hrvoje Vincetić

iz Bogdanovca preminuo 23. svibnja u 43. godini života

Ivan Patafta

iz Turčišća preminuo u 78. godini života

Veronika

Markušić

iz Donje Dubrave preminula u 83. godini života

Darko Auguštanec

iz Münchena preminuo u 60. godini života

Što ljuti moju mamu

Saznat ćete što se meni dogodilo prije tri mjeseca.

Moje patike za školu su se zamazale tako što smo dečki i ja išli igrati nogomet.

Ja sam u nogometu bio obrambeni igrač. Uobičajeno je da se ja uvijek ali uvijek moram uprljati od glave do pete!

Ali još je bilo gore, budući da nikada ne dođem na vrijeme kući, a ako slučajno mislite da mi se toga dana posrećilo – varate se!

Hm… mrtav sam!

Dakle, došao sam kući i mama je vrisnula dok me pogledala. Toliko mi je bilo vruće da sam se znojio. Vjerojatno zbog vrućine u hodniku. Zamislite!

Vani je studeni vjetar a u hodniku vruće kao na moru.

Konačno smo počeli razgovarati ali ne blago kao kruh nego strogo … ne postoji usporedba za to.

Uglavnom riječi su iz nje jurile kao papir na vjetru. Tisuću riječi u minuti. Čuo sam sve što nisam htio čuti. Zadnju rečenica: Za kaznu idi čitati!“

To ne zvuči tako ali vjerujte mi bome je. Lice joj je bilo ljutito i gromovito, oči šokirane i mrzovoljne, usta glasna i jasna a ostalo da vam ne pričam.

Osjećao sam se krivo i obećao sam da nikad više neću ići igrati nogomet u patikama za školu.

Lovro Josip Gregur, 3. b OŠ Strahoninec

Učiteljica Sanja Hozmec

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van nek zablista, nek ga čuju. Jer ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one

između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Učenici 1.b razreda I. osnovne škole Čakovec, sa svojom učiteljicom Marijom Toplek, za svoje su drage mame, povodom Majčina dana, izradili prekrasne predmete od glinamola (vaze, šalice i tanjuriće) koje su kasnije ukrasili temperama, u bojama ljubavi koju osjećaju prema svojim mamama. Sigurni smo da su se mame jako veselile tom lijepom iznenađenju i unikatnim poklonima. Čestitamo na vrhunskoj izradi našim malim umjetnicima kreativcima!

Ljuta majka

Neki dan sam u dvorištu igrao nogomet. Tada sam šutnuo loptu u cvijeće koje je pupalo i lopta se zaustavila u salati. Mama se jako naljutila.

Lice joj je bilo ljutito, pocrvenilo je kao rajčica i naboralo se kao orahova ljuska. Oči krupne i raširile se kao kad zec vidi da je u opasnosti. Usta su bila jako otvorena i vikala su.

Tijelo je bilo ukočeno i nije se micalo samo su ruke bile stisnute i mahala je njima kao ptica.

Mislim da se osjećala razočarano i žalosno.

Kipjela je od bijesa jer mi je već prije govorila da se nogomet ne igra u dvorištu nego na igralištu.

Mama je vikala, objašnjavala mi i malo manje mahala rukama. Ja sam se osjećao tužno, posramljeno i potišteno. Hvala Bogu djed je naišao i spasio situaciju. Rekao je mami da me pusti na miru i da nisam to učinio namjerno. Mami sam obećao da ću sljedeći put više paziti. Ona mi je oprostila i čvrsto sam je zagrlio.

Ali na kraju svega ne kužim zašto mi je onda za rođendan kupila gol.

Fran Horvat, 3. b

OŠ Strahoninec

Učiteljica Sanja Hozmec

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Dora Brez 1. b.

Jakov Hrženjak 1. b.

Mateo Hajdarović, 1. b.

Rian Orehovec 1. b.

Nola Rašperger, 1. b.

Ana Lara Čajić, 1. b.

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM CITROEN C5 2012. god., reg. do 2./2024., 192tkm, automa�k, senzori, servisiran, garažiran, 4 zimske gume. Info na mob. 098/426-444

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821

KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne ili karambolirane. Mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE: kombinacija motokul�vatora Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi i osovina, te kosilica s kotačima, samohodna, 1000 eura. Šaljem slike. info na mob. 091/9240-293, Zagreb-Utrina

KUPUJEM ILI UZIMAM U NA-

JAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan,

servis za čišćenje

Kuće, stanove

Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214107

PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino, više dimenzija 220, 250, 340 i 480 lit, cijena 0,27 eur/lit. Info na mob: 095/5052760

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnje trave ili drugo. Mob. 097/6366-354

POZNANSTVA

DEČKO (49 g) traži ozbiljnu žensku osobu za ozbiljnu vezu. Molim samo iskrene na mob. 095/7313-513

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

KUPUJEM PARCELU u brežnom Međimurju za vrt i voćnjak sa ili bez vikendice. Info na mob: 095/505-2760

IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu, info na mob. 098/1957448

IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA u centru Murskog Središća. Mob. 095/923-4330

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću od 1.6.2023., EC/D. mob. 091/1680-470

ŽIVOTINJE

PRODAJEM DVIJE ŽIVE GUSKE - cijena 160 kuna/kom. Tel. 098/911-5452, Šenkovec

RAZNO

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, UTD Raguse, Eko-Međimurja, Božjakovine, Spin Valisa, Derme, Tehnomonta, Hotela Zadar i druge dionice. 098/905-1011

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

Poslovne prostore

Stubišta Zdravstvene ustanove

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

CRIJEVO ZA VODU, 35 metara, armirano s motalicom, prodajem za 70 eura. Slike na mob. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214107

POVOLJNO PRODAJEM

KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

PRODAJEM PLOČICE za lovačke trofeje, 2 veličine 4 komada, od 40-50 eura/ kom. Ukras za kljove 15 eura/kom. Slike šaljem. Zagreb-Utrina, 091/9240293

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te hlače Levi’s 501 vel. W36L36 (plave i crne) te hlače Tesoro vel. 54. Info na mob. 098/91-58-640

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

YUNA

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

Nije nam jasno kako našu Yunu nitko ne primijeti. Ne samo da je lijepa i posebna, nego je i predobra! Baš je draga dama, nježna, možda samo u prvom kontaktu malo plaha, ali znatiželjna, vesela, privržena, dobra sa svima. Voli igračke, voli trčati, voli se družiti i maziti. Mislimo da je vrijeme da je netko sad prepozna kao svoju srodnu pseću dušu i odvede je domeka. Kontakt: 060/600105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

TIM Timu nije lako u skloništu. Njegova nježna duša je prenježna za buku i lavež 500 pasa oko njega. On bi svoj dom gdje bi u miru mogao uživa� sa svojim čovjekom. Tim je rođen u svibnju 2020., visok je oko 55 cm. Treba mu malo vremena za nepoznate ljude, ali kad osje� sigurnost, sam priđe i onda je to to. Onda bi se mazio i mazio! Tim

STEFAN je vesela, otvorena, zna�željna, ak�vna, puna energije. Azilsko dvorište je premaleno za nju; ona bi išla u šetnje, trčala i istraživala, a kad bi se ispucala, s�snula bi se uz svoje ljude i mazila pa na kraju dana mirno zaspala. Rođena je u travnju 2021., visoka oko 40 cm.

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

NERO je rođen u prosincu 2019. godine, visok je oko 55 cm i za njega bismo mogli reći da je sportski �p. To znači da je ak�van, da voli trča�, da je brz, zna�željan. A to znači da je u potrazi i za takvim ljudima, pa da su usklađeni u svojim afinite�ma i da zajedno budu sretni i ispunjeni i da zajedno uživaju u onome što vole. Pa evo, ako trebate društvo u svojim sportskim ak�vnos�ma, Nero bi vam bio idealno društvo. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

Jelena Klinčević,

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sa�

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Kvragu i ocjene! Svjetski dan nepušenja –31. 5. 2023.

Primjećujem i da se zadnjih godina u stručnim krugovima

jače i češće kritizira kult petica pa je i dio roditeljske populacije malo promijenio retoriku

Zadnji su tjedni još jedne nastavne godine. Ista priča ponavlja se barem četvrt stoljeća, po mojoj okvirnoj procjeni poslijeratnih godina krenuo je trend nekritične usmjerenosti na ostvarivanje što boljeg uspjeha u školi, čudna neka moda koja rezultira nesvakidašnjom in�lacijom odlikaša i nemogućnošću realne valorizacije učeničkog postignuća, a kamoli znanja stečenoga u školi. Iza mene su duge godine radnog staža u području mentalnog zdravlja djece i mladih, umorna sam i rezignirana jer vidim kako se u hrvatskom obrazovnom sustavu desetljećima ništa ne mijenja. Govorim iz pozicije stručnjaka koji odgojno-obrazovni sustav promatra izvana i zaključke o njegovim karakteristikama donosi na temelju problema u mentalnom zdravlju učeničke populacije, a ti su problemi iz godine u godinu brojniji i ozbiljniji. Znam da to nije potpuna slika, nije mi cilj ulaziti u dublju raspravu, nego ponovno ukazati na problem pritiska na učenike kako bi ostvarili što bolje ocjene na kraju nastavne godine. Koliko god ja rogoborim, što u svojoj ambulanti, što u javnom prostoru, zbog pomame za peticama u školama svih vrsta, protestiram zbog nerealne poruke djeci i mladima da uvijek trebaju dati svoj maksimum, da to koliko uče nije dovoljno dobro, da imaju sve uvjete, samo se trebaju više truditi, da vrlo dobar nije odličan, što god da kažem (npr. jesmo li mi nekad učili tako puno, jesmo

li imali sve petice, koliko je u razredu bilo onih koji vole učiti...), dakle što god da kažem roditeljima, oni me uglavnom s tupilom gledaju uz komentar da je njihovo dijete ipak moglo i trebalo postići bolju ocjenu. Ocjenu?! Primjećujem i da se zadnjih godina u stručnim krugovima jače i češće kritizira kult petica pa je i dio roditeljske populacije malo promijenio retoriku, kao nisu im toliko važne ocjene, ali sjeme je davno posijano i dobro je niklo, djeca su preuzela model, uče za petice, ocjena je instrument moći i uspjeha, statusna oznaka i društvena norma. U novostvorenom materijalističkom duhu i poretku ocjena je alatka za vrednovanje bezvrijednoga.

O znanju se tako malo priča, pa neću ni ja. Govorim o kroničnom, patološkom mehanizmu pritiska na učenike osnovnih i srednjih škola, u ovome tekstu od strane roditelja, iako pritisak vrše i nastavnici, a takva je i opća društvena klima. Kad si učenik, ne možeš doći ni baki ni kumi ni teti u dućan, a da ti ne kažu: „Uči, ocjene su važne u životu.“ Ocjene?! Tko je nas nekad toliko gnjavio?

Učenici (da, sad ću sve djecu i mlade nazvati tom jednom socijalnom ulogom) su sve više usamljeni, demoralizirani, emocionalno nerazvijeni i sakati, mnogi od njih su takvi, pate u emocionalnim poremećajima i psihičkim razvojnim krizama koje njihovi roditelji i nastavnici uglavnom ne vide, tako dugo dok je u školi sve pet.

Kak’ smo si v naši hiži?

U svibnju smo obilježili Međunarodni dan obitelji. Važnost obitelji za svako biće je vrlo velika i nadasve važna. Obitelj, tj. njeni članovi prvi su naši učitelji, skrbitelji, treneri, suci, terapeuti, savjetovatelji, partneri, iscjelitelji, kritičari, podržavatelji, navijači, voditelji, prijatelji, tješitelji itd.

Maja Baksa, mag. prim. educ., edukan�ca u psihoterapiji

www.equilibra.hr

+385 95 593 2098

Uistinu, mnogo je uloga koje članovi obitelji izmjenjuju, iskaču iz jedne u drugu, prilagođavaju se, balansiraju u zadovoljavanju naših i vlastitih potreba i želja. Kako su kompleksne ove uloge, tako mogu biti kompleksni i odnosi unutar obitelji, između njenih članova. Ta kompleksnost povremeno dovodi do toga da nam je teško vidjeti, razumjeti i postaviti granice. Ponekad zbog brige o drugima sebi teško postavljamo granice, a ponekad zbog

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sa�

čet: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/222 1 888

Još od 1987. svake se godine na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije 31. svibnja obilježava kao Svjetski dan nepušenja s ciljem podizanja svijesti cjelokupne javnosti o štetnom djelovanju duhanskih proizvoda na zdravlje pojedinca, okoliša i cijele zajednice. Ovogodišnja kampanja provodi se pod motom “Trebamo hranu, a ne duhan”, a usmjerena je poticanju poljoprivrednih proizvođača koji se bave sadnjom i preradom duhana da poljoprivredna zemljišta, umjesto za duhan, upotrebljavaju za proizvodnju hrane.

Iako je to stanovnicima razvijenih zemalja možda teško razumjeti, svijet se zbog posljedica klimatskih promjena, negativnih ekonomskih i socijalnih učinaka pandemije COVID-19, ratova i drugih nepovoljnih okolnosti, u mnogim svojim dijelovima suočava s krizom proizvodnje i dostupnosti kvalitetne i zdrave hrane.

Duhanski dim sastoji se od 7000 različitih kemijskih spojeva, od kojih je više od 70 kancerogeno

i smrtnost najizraženiji u srednjoj i starijoj odrasloj dobi.

Pušenje se smatra glavnim izbježivim čimbenikom rizika za nastanak brojnih bolesti koje su uzrok prijevremenog umiranja 10% svjetskog stanovništva. Može uzrokovati:

• nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje te se povezuje s nastankom brojnih malignih tumora (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice)

• sužavanje krvnih žila i povećanje krvnog tlaka što pridonosi nastanku bolesti srca i krvnih žila (srčani infarkt, moždani udar, Buergerova bolest)

• zbog pojačanog stvaranja sluzi u dišnim organima pušača i sužavanja malih dišnih putova uzrokuje nastanak kroničnog bronhitisa, em�izema i kronične opstruktivne bolesti pluća

različitih razloga drugima teško postavljamo granice.

No, ono što je bitno naglasiti jest da je postavljanje granica potrebno kako bi se znalo što se smije, a što ne. Što je u redu, a što ne. Unutar neke zajednice. Postavljanje granica je okvir za zajedničko skladnije funkcioniranje, na taj način smanjujemo mogućnost različitih interpretacija nepisanih pravila. Jer, svatko na svoj način razmišlja i procjenjuje prema vlastitom iskustvu.

Razmislite, kako postavljate granice? Koje su to? Što vam je prihvatljivo, a što ne? Koje su vaše vrijednosti, odnosno vrijednosti obitelji koje njegujete?

Gledamo li na obitelj kao na sistem u kojem se svaki kotačić treba okretati, onda je važno da svaki kotačić zna kako se okretati. A za to

mu – barem u početku – treba uputa, vođenje i podrška dok se ne zakotrlja sam. I, naravno, o svakom kotačiću treba brinuti. Svaka obitelj je drukčija, svaka obitelj je jedinstvena.

Dok jedan kotačić u sustavu ima poteškoća u funkcioniranju, to utječe i na ostale kotačiće. Svaka obitelj se nosi sa svojim problemima na način kako zna i umije. Stoga je bitno osnaživati one kotačiće koji prolaze kroz izazove, ali i ostale kotačiće, kako bi sistem mogao nastaviti funkcionirati.

Podmazujte sve kotačiće – provodite vrijeme zajedno, dogovarajte pravila i granice zajedno, uz kompromis i poštovanje jednih prema drugima.

Trenutno se u svijetu duhan uzgaja u više od 125 zemalja na površini većoj od 4 milijuna hektara, a loš utjecaj na okoliš nastaje i zbog toga što se zbog uvođenja proizvodnje duhana svake godine iskrči oko 200.000 hektara šuma. Prilikom proizvodnje duhana upotrebljavaju se brojni pesticidi i gnojivo što dodatno smanjuje iskoristivost poljoprivrednih površina i njihovu plodnost za proizvodnju drugih, potrebnih poljoprivrednih kultura. Pro�it koji se ostvaruje proizvodnjom duhana, u konačnici ne pokriva sve štete koje se nanose proizvodnji hrane, pogotovo ako se tome pribroje i brojni štetni učinci na zdravlje pušača.

Prema podacima WHO-a globalna epidemija pušenja godišnje uzrokuje oko 8 milijuna smrti, a među njima je i preko milijun nepušača koji umiru zbog posljedica pasivnog pušenja. Smatra se da svakih 8 sekundi u svijetu jedna osoba umre od posljedica štetne uporabe duhanskih proizvoda. Duhanski dim sastoji se od 7000 različitih kemijskih spojeva, od kojih je više od 70 kancerogeno. Navike pušenja najčešće se razvijaju u adolescentnoj dobi dok su obolijevanje

• češća oštećenja sluznice usne šupljine, kronična upala želučane sluznice, čir na želucu i dvanaesniku, a ugroženo je i reproduktivno zdravlje pušača: može se poremetiti menstrualni ciklus, a javlja se i negativan utjecaj na potenciju i plodnost

Posebno je štetno pušenje u trudnoći, a štetni učinci pušenja očituju se i na koštanom sustavu (osteoporoza) te na koži koja bude naborana, suha i pokazuje znakove prijevremenog starenja. Pušači imaju i smanjeni osjet okusa i mirisa. Iako mnogi pušači misle da ih pušenje smiruje, učinak cigarete je upravo suprotan. Pojačava se nervoza, razdražljivost, drhtanje, nesanica, a smanjuje se sposobnost koncentracije i pamćenja.

Pušenje, dakle, značajno ugrožava zdravlje pušača, kao i zdravlje osoba izloženih pasivnom pušenju, posebno djece. Štetno utječe na sve organe u našem tijelu, značajno skraćuje životni vijek i smanjuje kvalitetu života.

Kampanje koje se započinju povodom Svjetskog dana nepušenja snažan su doprinos edukaciji javnosti o važnosti poticanja zajednice na promjene potrebne za život u zdravijem, nepušačkom okruženju.

mr. spec., klinička psihologinja

Čakovec,

O AKTUALNOSTIMA U VATROGASTVU razgovaramo s Marijom Medvedom, predsjednikom VZMŽ-a

U Međimurje stiže još nove opreme i čak 2 vozila za šumske požare

Puno ulažemo u osposobljavanje vatrogasnih kadrova, sufinanciramo nabavku opreme i vozila iz sredstava premije osiguranja, provodimo preventivne akcije, organiziramo natjecanja svake godine na razini županijske zajednice za sve kategorije natjecatelja

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Vatrogastvo je grana zaštite u Međimurskoj županije bez koje bi sigurnost građana bila znatno narušena. Oni su tu u slučaju požara, poplava te drugih elementarnih nepogoda. Svoje živote izlažu radi drugih, i to nesebično.

O aktualnostima u redovima međimurskih vatrogasaca razgovaramo s prvim čovjekom Vatrogasne zajednice Međimurske županije, Marijom Medvedom.

Aktivno preko 6

tisuća vatrogasaca

- Volim reći da je vatrogastvo način života u Međimurskoj županiji, ima dugogodišnju tradiciju, a reći ću i da su naši DVDovi u svim međimurskim naseljima nositelji društvenog života. To nije ni čudno,

ukupno je u Međimurju preko

6 tisuća aktivnih vatrogasaca, a praktički nema vikenda kada se barem u jednom našem mjestu ne događa neka manifestacija u organizaciji nekog DVD-a.

No, vatrogastvo nisu samo natjecanja ili smotre, razvijen sustav kakav imamo mi u Međimurju, nezaobilazan je faktor u zaštiti od požara, ali i drugih elementarnih nepogoda koje nas mogu pogoditi, rekao je na početku razgovora Mario Medved.

Danas zaštita od požara nije jedini segment zaštite u koji se uključuju vatrogasci. Zbog promjena klime, sve je više poplava, a upravo vatrogasci su ti koji prvi izlaze na teren te pomažu zaštititi ugrožena područja. I tu je prava vrijednost naših vatrogasaca, jer kad uzmete u obzir izbjegnute materijalne štete, vidite da takav sustav ne stoji mnogo.

I dok je 2022. godina protekla relativno mirno, naši su se vatrogasci u polovici ove godine našli pred izazovom obrane od poplave, a gdje su pokazali svoju spremu. Prvi su stigli na mjesta gdje je bujica vode plavila dvorišta i podrume Međimuraca te krenuli ispumpavati vodu. S druge pak je strane sve više požara otvorenog prostora i tehničkih intervencija, a većinom zbog neodgovornih pojedinaca koji se ne drže zabrana spaljivanja.

Dolazi ljeto, vrućine te je potrebno dodatno upozoriti građane da ne spaljuju na otvorenom jer to može dovesti do velike katastrofe.

U samom smo vrhu hrvatskog vatrogastva

Međimursko vatrogastvo je u samom vrhu ljestvice hrvatskog vatrogastva.

- Iako smo najmanja županija površinom, brojimo najviše dobrovoljaca po glavi stanovnika. Imamo jedinstven sustav vatrozaštite, imamo samo jednu profesionalnu postrojbu koja broji 35 zaposlenika i sinergijski, profesionalni vatrogasci s dobrovoljcima odrađuju sve vrste intervencija.

Puno ulažemo u osposobljavanje vatrogasnih kadrova, su�inanciramo nabavku opreme i vozila iz sredstava premije osiguranja, provodi-

Odlikovanje kod

predsjednika

Zorana

Milanovića

Povodom dodjele državnih priznanja bili su u posjetu predsjedniku Zoranu Milanoviću. Iz naše županije odlikovanje je dobio Zlatko Marciuš, predsjednik Vatrogasne zajednice Nedelišće.

mo preventivne akcije, organiziramo natjecanja svake godine na razini županijske zajednice za sve kategorije natjecatelja. Posebno možemo biti ponosni što u našim redovima imamo preko 1000 pripadnika vatrogasne mladeži i pomlatka.

- Nažalost, uočavamo da imamo sve manje mladeži, onih od 12 do 16 godina, no to je donekle i razumljivo jer u toj dobi mladež ima puno i drugih obaveza, pa često ne stignu sve. No, nadamo se da će se situacija po tom pitanju ubrzo popraviti, naglašava Medved.

Usklađivanje s novim Zakonom o vatrogastvu

Na dan 1. siječnja 2020. na snagu je stupio novi Zakon o vatrogastvu koji je donio nova zaduženja i obaveze, ali i određene bene�ite.

- Što se tiče obaveza, vatrogasne zajednice se još uvijek usklađuju sa zakonom. Propisano je da jedinica lokalne samouprave koja ima dva ili više DVD-ova na svom području mora osnovati vatrogasnu zajednicu. Mi smo dosad imali deset područnih zajednica, ali nisu bile registrirane, osim Vatrogasne zajednica grada Čakovca, kao pravni subjekt. Bez obzira na sve, to je dobro funkcioniralo, ali po novom zakonu to je sad potrebno registrirati i 80 posto je riješeno, a vjerujem da će sto posto biti do kraja godine, poručio je Medved.

Aktualan je Fond solidarnosti EU-a koji je raspisan nakon razornih potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Vatrogasna zajednica Međimurske županije prijavila se na taj projekt za 42 DVD-ova,

to jest 109 vatrogasaca koji su tamo bili na intervenciji za vrijeme potresa. - Natječaj je prošao, odrađena je javna nabava i oprema je nabavljena te će tijekom mjesec dana biti i podijeljena, kaže predsjednik vatrogasaca i dodaje kako je vrijednost opreme oko 80 tisuća eura. Nadalje, vezano za bene�ite iz novog Zakona, Vatrogasna zajednica je državno tijelo te su se izborili za 62 milijuna eura iz Fondova EU-a za opremanje, obnovu i dogradnju vatrogasnih domova i za nabavku novih vatrogasnih domova. Pripremaju se za pripremu, no Medved ističe da su po tom pitanju nezadovoljni jer prednost kod prijave imaju potpomognuta područja, brdsko-planinska i otoci.

Potpisan je i novi, četverogodišnji ugovor s Ministarstvom poljoprivrede prema kojem u Međimurje stižu dva nova vozila za gašenje šumskih požara. - Vatrogastvo je iznimno plemenita djelatnost, biti vatrogasac znači pomagati drugima, ali i pridonositi razvoju sredine u kojoj živimo i radimo. Preko vatrogastva stječete nove vještine, ali i prijateljstva koja traju cijeli život. Svakom mladom čovjeku koji na bilo koji način želi sudjelovati u društvenom životu, baviti se sportom ili pak skrbiti o imovini i ljudima, bavljenje vatrogastvom najbolji je izbor.

Državno natjecanje ponovno u Čakovcu

Čakovec je prošle godine bio domaćin Državnog natjecanja za mladež i to već treći put. Pohvalila ih je Hrvatska vatrogasna zajednica zbog besprijekorne organizacije.

- Imamo puno iskustva i radimo s mladeži, pa takve pohvale ne čude. S druge strane moram naglasiti kako imamo sjajne mentore koji tu mladež pripremaju za natjecanja i na tome im hvala, kaže Medved.

Ove je godine ponovno Državno natjecanje za mladež te se ove godine održava u Novalji drugi vikend 9. mjeseca, u domaćinstvu Vatrogasne zajednice Ličko-senjske županije i grada Novalje.

Na SRC-u Mladost će se ovog vikenda u subotu 27.

svibnja održati Županijsko natjecanje za podmladak i mladež. Prve tri ekipe će se plasirati na Državno natjecanje u Novalji.

- Ono što je još novitet, a to smo inicirali na prošlom Državnom natjecanju s glavnim vatrogasnim zapovjednikom i predsjednikom, da i ekipe podmlatka budu involvirane i osjete draž državnog natjecanja. To su djeca od 6 do 12 godina i znamo da je to osjetljivo s obzirom na njihovu dobu. Nakon niza sastanaka dogovoreno je da se ne šalju na natjecanja koja traju po tri dana, nego je pronađeno drugo rješenje. Organizirat će se koordinacijska natjecanja za podmladak, a jedno će takvo biti već u rujnu ove godine, i to u Čakovcu.

Predsjednik Zoran Milanović i Mario Medved

Mario Medved prvi čovjek Međimurskih vatrogasaca

Recept plus

Lazanje i zelena salata

MEĐIMURSKA KUHARICA

Juneći sote s graškom

Što ćemo sutra kuhati? Iz tjedna u tjedan pomažemo vam u suradnji s međimurskim ugostiteljskim objektima pomoći u sastavljanju jelovnika.

Ovog puta prijedlog jela, odnosno odgovor na ovo vječno pitanje “Što kuhati?”

Sastojci:

- june�na

- grašak

- mrkva

- celer

- luk

- koncentrat rajčice

- peršin

- ulje

- sol, papar

potražili smo u čakovečkom restoranu Međimurska hiža.

Kuhar Zoran Nenadović predlaže pripremiti juneći sote s graškom. Ako ste se zapitali o značenju same riječi sote, kuhar Nenadović odgovara: - Radi se o načinu pripreme jela, a predstavlja naglo prženje na vreloj masnoći. A evo i recepta za pripremu jela –juneći sote s graškom.

Na vrućem ulju najprije treba pržiti luk, mrkvu i celer.

Zatim se na prženo povrće dodaje junetina koju smo prije narezali na trakice. Sve pirjamo dok meso malo omekša.

Zatim se dodaje grašak, začini (sol, papar), koncentrat rajčice i voda. Kad meso potpuno omekša, sote po želji zgusnemo te serviramo uz rižu ili

Vino tjedna

neki drugi prilog po izboru. Dobar tek vam želi Zoran Nenadović i ostali djelatnici Međimurske hiže!

Pinot crni Vinarije

Dvanajščak-Kozol

Dragana Proeski uz juneći sote s graškom preporučuje servirati pinot crni. Odabrala je crno vino proizvedeno u obiteljskoj Vinariji Dvanajščak-Kozol. Vinogorje gdje se ovo vino proizvodi je Okrugli Vrh. Tereni su to izvanrednog terroira, ilovače, gline i pijeska, na 224 metara visine. Pinot crni Vinarije Dvanajščak-Kozol crno je, delikatno i osobno. To suho kvalitetno

vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom sadrži 13 % alk. Preporučena temperatura serviranja 14 – 16 °C. Osim uz juneći sote, crni pinot preporučuje se poslužiti primjerice s crvenim mesom kao što su svinjetina, teletina ili divljač. Kao prilog može se servirati pečeni krumpir ili hajdinska kaša. Pinot crni odlično se slaže i s plavom ribom te šparogama. (rr, zv)

Za lazanje odaberite mljeveni juneći but i svinjetinu. Crveni luk stavite dinstati na zagrijano ulje, kad luk postane staklast, dodajte mljeveni juneći but i mljevenu svinjetinu (omjer pola-pola). Sve zajedno se lagano pirja. Nakon desetak minuta doda se crno vino, voda i umak od rajčice (domaći ili pelati). Sve se kuha još pola sata. Meso za lazanje ne smije biti presuho jer tijesto za lazanje popije dosta tekućine. Po potrebi umak od mesa za lazanje može se zgusnuti gustinom

pomiješanim vodom. Za bešamel treba rastopiti maslac, dodati glatko brašno, a dok se sve sjedini, dodati mlijeko i malo soli. Lazanje slažemo u vatrostalnu posudu ili tepsiju: prvo bešamel, zatim red tijesta (lazanje), potom meso, bešamel, sir i sve ponovo redom dok ne dođemo do vrha posude. Zadnji red obavezno mora biti meso i sir, po želji dodamo i parmezan. Lazanje pečemo u pećnici od 30 do 40 minuta na 200 stupnjeva. Uz lazanje serviramo zelenu salatu. Dobar tek! (rr)

Jastučići sa skutom i špinatom

Priprema:

U malo mlakog mlijeka dodajte kvasac i žlicu brašna te ostavite 10 minuta da se kvasac aktivira. Preostale sastojke izmiješajte mikserom za tijesto te dodajte mlijeko s kvascem. Umijesite glatko tijesto pa ostavite da se diže 20 minuta.

U međuvremenu napravite nadjev. U posudi zagrijte malo maslaca na koji stavite smrznuti špinat. Pirjajte na laganoj vatri dok se špinat ne otopi, a tekućina ne ispari. Umiješajte skutu koju ste

Sastojci:

- �jesto za lasanje

- sir (cheddar bijeli)

Bešamel:

- maslac

- glatko brašno

- mlijeko

- papar, sol

Bolognese:

- luk - mrkva

- mljeveni juneći but

- mljevena svinje�na

- rajčica (pelat)

prethodno izradili vilicom tako da dobijete kremastu smjesu. Dodajte naribanu koricu limuna i jedan žumanjak. Važno je da smjesa nije vodena kako ne bi iscurila van.

Tijesto tanko razvaljajte i režite na kvadrate 10 x 10 cm. Na kvadrate stavite manju žlicu nadjeva, a vrhove kvadrata presavinite na sredinu i uštipnite da ih spojite. Prije pečenja premažite jastučiće s malo maslinovog ulja. Pecite 15 – 20 minuta na 200 °C ili dok ne dobiju blago rumenu boju.

Sastojci:

Sastojci za �jesto:

- 250 grama pšeničnog brašna za tanka �jesta Čakovečki mlinovi

- pola pake�ća suhog kvasca

- 125 ml mlijeka

- 1 žličica soli

- 2 velike žlice maslinovog ulja

- 1 žumanjak

Sastojci za nadjev:

- 200 g smrznutog

špinata

- 200 g skute

- naribana limunova korica

- 1 žumanjak

- sol

- maslac

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Zoran Nenadović

VALENTINA BOGDAN iz Čestijanca

Pinca se često peče u našoj obitelji

Tijesto za pincu savršeno je za brojne domaće specijalitete, za kruh, pletenicu, klipiće, pa i ftičeke koji se peku za Valentinovo

Piše

Pinca ili slatki kruh kolač je od dizanog tijesta koji se tradicionalno priprema za Uskrs ili Božić. Zbog njega mnogi ljubitelji domaćih kolača jedva čekaju uskrsne blagdane, a u nekim se obiteljima, zbog svog �inog okusa i prelijepog, zanimljivog izgleda, pinca često priprema i tijekom godine.

Jednu od takvih obitelji koje pincu vole često vidjeti na svom stolu pronašli smo u Čestijancu. Valentina Bogdan (46) često peče pincu jer njezin suprug Damir i

djeca Ema, Lara i Borna obožavaju taj kolač, a tijesto od kojeg ga slaže savršeno je za brojne domaće specijalitete, za kruh, pletenicu, klipiće, pa i ftičeke koji se peku za Valentinovo.

- Svi u obitelji volimo kuhati i pripremati razna jela, posebno po domaćim, međimurskim receptima. U našoj su obitelji popularni “galabunci” - trganci s vrhnjem i slaninama, “šliker�i” - tijesto punjeno plućecima, a na posebnom su mjestu sva jela od hajdinske kaše, ispričala nam je Valentina. Kuhamo i pečemo tradicionalna jela,

Pinca od slatkog tijesta

Sastojci :

- 1 kg brašna

- 2 cijela jaja

- 10 dag margarina

- 10 dag šećera

- 1 žlica soli

- 4 dag kvasca

- 5 dl mlijeka

- limunova korica

Priprema:

Dio mlijeka (2 dl), pomiješati s 1 žličicom šećera i kvascem i staviti dizati na toplo. Margarin, šećer, jaja, sol i naribanu limunovu koricu izmiješati. Dodati preostalo mlijeko, brašno i

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

dignuti kvasac, pa zamijesiti tijesto. Staviti dizati. Kad se digne, još dva puta lagano premijesiti i staviti dizati. Kad se treći put digne, tijesto podijeliti na dva dijela. Svaki taj dio podijeliti na još dva dijela i razvući u dužu traku. dva dijela formirati u oblik križa i tako se dobiju četiri kraka. Tri kraka isplesti u pletenicu i saviti u krug, a četvrti dio saviti ispod kolača. Premazati razmućenim jajetom, ostaviti da se još malo diže i peći u pećnici na 180 stupnjeva dok se ne zacrveni. Isto tijesto može se upotrebljavati i za kolačiće, klipiće, ftičeke, kruh ili pletenicu.

domaćih, zanimljivih naziva, a isto tako zanimljivih okusa i sastojaka. Slanine su nam česti sastojak, kao pravim Međimurcima.

U obitelji Bogdan, svi su redom vrsni kuhari. Ema je studentica logopedije, Lara je maturantica, a Borna je učenik sedmog razreda, no svima je zajedničko da već znaju kuhati, a još je važnije da imaju volju iskušavati se u vještini koja je danas rijetka kod mladih. Na tome su zahvalni podjednako i mami i tati, jer nedjeljom,

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

kad Valentina ide na misu, tata Damir je glavni kuhar.

Valentina radi u Osnovnoj školi Sveti Martin na Muri kao učiteljica njemačkog jezika, a kako joj je to ujedno i rodno selo, aktivna je i u drugim područjima ovog mjesta. Članica je pjevačkog zbora HKUU-a Sveti Martin na Muri, a bila je i voditeljica folklorne skupine u Svetom Martinu na Muri. Voli se družiti, pjevati i plesati, a rado boravi u prirodi pa često vozi bicikl, planinari te ide u šetnje sa svojim

ljubimcem, psom bernskoplaninskim ovčarom Nalom. Opušta se radeći u vrtu, pa na svoj stol cijele godine donosi domaće povrće, zbog čega joj kuhanje pričinjava još veće zadovoljstvo.

- Volim kuhati i peći kolače prema domaćim receptima koje sam naučila od mame Marine i pokojne bake. Veseli me što i moja djeca uče od mene, a mogu reći da sam i ja dosta naučila od njih, što mi je još veća radost, na kraju nam je rekla Valentina.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 31. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 2. lipnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik: Valentino Škvorc iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1445

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 31. svibnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 2. lipnja 2023.

: Aleksandra Sklepić

Pinca od slatkog �jesta omiljena je u Valen�ninoj obitelji

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Svakodnevne stras� i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događa� nešto lijepo, ali ne uvijek i ugodno. Mnogi će zapam�� ove dane po dinamici. Osobe suprotnog spola pozivat će vas u svoje društvo. U poslu, nakon što dobijete potrebne informacije, krenut ćete u akciju još predanije.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Diskrecija i in�mnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojim ćete se rukovodi� u osobnom životu ovih dana. Možda ćete voljenoj osobi čak ići i na živce, jer kad ona želi izaći, vi biste ostali kod kuće. Budite malo koopera�vniji. Ponekad će vam se čini� da je oko vas previše ljudi s kojim morate komunicira� oko nevažnih stvari.

LAV (23.7. - 23.8.)

Budite blagi s voljenom osobom i ne uzimajte okolnos� koje vam ne idu uvijek na ruku previše ozbiljno. Vremena su takva da ćete se treba� prilagođava�. Oni koji to učine bolje i prihvate poneki kompromis bit će sretniji. Pred vama su izazovi diplomacije i tolerancije. Samo uz primjenu takvih vješ�na možete uspje�.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Ovih dana miješat ćete dva privatna s�la: jedan je senzacionalan, atrak�van, s puno ljudi, a drugi je �h, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete bi� glavna meta udvarača, a već drugi dan obična osoba koju primjećuju samo prijatelji. Bit ćete dobro. Kako ćete ovih dana dobi� potrebne informacije, počet ćete radi� s određenom lakoćom.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Imat ćete dobar vjetar u leđa većinu ovog tjedna. Nemojte samova�, nego idite među ljude. Oni će vas rado prihvaća� i još više želje� u svom društvu. Vjerojatno ćete imati i mnogo udvarača. Čekate da drugi daju svoj sud o onom što ste napravili zajedno sa svojim suradnicima

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život ovih će dana bi� šareni. Čas će vam se čini� da je moguće baš sve, a drugi čas da nije moguće ništa. Bit će potrebna dobra sposobnost prilagodbe kako bi izdržali sve ove raznolike izazove. Moguće je da ćete dobi� povećan obim poslova.

BIK (21.4. - 20.5.)

U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet posta� otvoreniji prema vama, a i obratno. Samci će se opet probudi� i izaći iz kuće. U poslu, bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisi� o vašoj sposobnos� suradnje s drugima.

RAK (22.6. - 22.7.)

Većinu idućih dana ćete na neki način trpje� ili bar osjeća� frustracije kad se radi o ljubavi. Izdržite, a najviše jer je ovo prilika da is�nski preispitate sebe i svoja ljubavna očekivanja. Povucite se i razmislite, pa će sve krenu� na bolje. U poslu, konačno će se drugi pokrenu�. Informacije koje ste već neko vrijeme čekali od njih s�ći će.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Male brige u privatnom životu bit će ublažene dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja i tamo osta� dok ne naiđu na neku obećavajuću privatnu atrakciju. Puno ćete priča� sa svima. Vjerojatno ćete izbi� u prvi plan.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

U društvu voljene osobe ćete vjerojatno nalazi� utjehu i mir nakon burnih radnih sa�. Oni koji su još sami teško da će nakon posla naći dodatnu energiju za ljubavna osvajanja. Radije će se opuštati u tišini ili u krugu dragih im prijatelja. Ojačat će korespondencija s kolegama koji nisu iz vašeg mjesta rada.

JARAC (22.12. - 20.1.)

U svojim privatnim odnosima bit ćete otvoreni i opušteni. Spremnost da vjerujete drugima vra�t će vam se na najbolji mogući način. Ne samo da ćete vi ima� povjerenje u partnera, nego će bi� i obratno. Budite svjesni i čuvajte to. Vaš utjecaj u poslu bit će utemeljen na vašoj stručnos� i profesionalnos�.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Uglavnom ćete više razmišlja� o ljubavi nego što ćete ljubi�. Bit će drugih koji će vas poziva� u svoje društvo, ali nećete bi� sigurni koji im je mo�v. Koliko ste dugo maštali o velikim poslovnim potezima, toliko sad imate prilike pokaza� svoje poslovno umijeće ili znanje.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1444

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Uredski i svečani primjerak Povelje gradu Čakovcu

Piše: Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki

Već gotovo tri desetljeća posljednji dani svibnja vrlo su važni za Čakovec. Naime, 29. svibnja proglašen je Danom grada Čakovca odlukom Gradskoga vijeća Grada na sjednici održanoj 28. veljače 1994. godine. Izvorište te odluke je svečana Povelja grofa Jurja IV. Zrinskog (1549. – 1603.) koja se čuva u Muzeju Međimurja Čakovec i kojom je 29. svibnja 1579. godine gospodar Čakovečkoga vlastelinstva podijelio slobode, povlastice i oproste od različitih davanja stanovnicima čakovečke utvrde i podgrađa te de�inirao njihove obaveze, što je osnova za ubrzani razvoj slobodnoga trgovišta Čakovec.

Ovaj svečani primjerak Povelje je manje-više poznat stručnoj i široj javnosti. Nešto novo, i potpuno neočekivano, donosi nam knjiga prof. em. dr. sc. Matije Berljaka “Juraj IV. Zrinski –uredski i svečani primjerak Povelje gradu Čakovcu od 29. svibnja 1579. godine” koja će biti promovirana na sam Dan grada Čakovca.

Osim što stručno i vrlo jasno objašnjava proces izdavanja srednjovjekovnih isprava, autor nam prezentira uredski ili radni primjerak Povelje za koji se dosad nije znalo da je sačuvan. Ovaj primjerak Povelje kupio je 1974. godine u antikvarijatu u Szombathelyju prof. Miroslav Vuk Croata i poklonio ga autoru knjige koji je i danas njegov vlasnik

O čemu se ovdje radi?

U kancelarijama visokih crkvenih i svjetovnih vlasti čuvali su se uredski, odnosno radni primjerci isprava iz kojih su se obično prepisivali svečani primjerci isprava namijenjeni onima na koje se odnose i obje su vrste isprava izvornici. Ovaj slučajno pronađeni uredski primjerak Povelje, koji se od svečane Povelje nebitno razlikuje u sadržaju, potvrđuje autentičnost svečane Povelje Jurja IV. Zrinskog i otklanja svaku sumnju u njezino krivotvorenje.

Uredski primjerak Povelje sastavila je, ispravila i potpisala, naravno uz pristanak Jurja IV., ovlaštena stručna osoba, i vrlo zanimljivo u ovom slučaju, vicemagister kraljevskih taverničara Juraj Debreczeny, dok je svečani primjerak potpisao njezin izdavatelj Juraj IV., a spomenuti je Debreczeny supotpisnik.

Također, za razliku od „obično“ pisanoga uredskog primjerka, svečana povelja koja je predana predstavnicima stanovnika Čakovca, napisana je ukrasnim slovima srednjovjekovnim latinskim jezikom. Na vrpcu zlatnožute, zelene i svjetlosmeđe boje pričvršćen je viseći pečat koji je oštećen, a koji je najvjerojatnije sadržavao grb Zrinskih i nekakav natpis na latinskom jeziku.

Autor knjige također navodi okolnosti koje su dovele do izdavanja Povelje, a mogu se iščitati iz same Povelje u kojoj se navodi da su grofu Zrinskom samoinicijativno došli čakovečki sudac i

ostali građani, izrazili mu poštovanje i naklonost te mu uručili spis koji je sadržavao članke „o slobodama, povlasticama i oprostima od davanja“ stanovnika Čakovca koji žive i borave unutar gradskih zidina, kao i onih izvan zidina. Zrinski je prihvatio sve što je poslanstvo tražilo i ovom Poveljom to potvrđuje za sva vremena “da taj naš grad sve više i više raste i postaje bolji kako većim mnoštvom i brojnošću građana, bogatstvom i uređenijom upravom, tako i skladom i sjajem kuća”. Obećanje su ispunili i njegovi nasljednici Nikola VII. i Petar IV. te Adam čije se povelje s potvrdom tih prava također čuvaju u Muzeju Međimurja Čakovec.

U knjizi se donose preslici obiju povelja, njihove transkripcije, kao i hrvatski prijevod svečanoga primjerka Povelje Jurja IV. Zrinskog od 29. svibnja 1579. godine.

Nakana je autora, kako sam to kaže u knjizi, do sada nepoznat povijesni izvor otkriti ljubiteljima povijesne istine te pripomoći proučavanju uloge Jurja IV. Zrinskog u Međimurju, a posebice u gradu Čakovcu, povodom 444. obljetnice Povelje i 420. godišnjice smrti Jurja IV. Zrinskog.

Zbog osjetljivosti ove vrste građe originali su spremljeni i zaštićeni od svjetlosti, no faksimili svečanoga i uredskoga primjerka Povelje mogu se vidjeti u Muzeju Međimurja Čakovec u sklopu izložbe Zrinski i čakovečki Stari grad na drugom katu palače.

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

10 – 18 sati

Utorak – petak:

8 – 18 sati

Subota – nedjelja:

10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Iako se radi o tipičnoj povelji onoga vremena, zbog svojeg je sadržaja jedna od najvažnijih isprava u povijesti Čakovca i datum njezinog izdavanja opravdano je odabran za Dan grada.

Naslovnica knjige “Juraj IV. Zrinski – uredski i svečani primjerak Povelje gradu Čakovcu od 29. svibnja 1579. godine”

Svečani primjerak Povelje Jurja IV. Zrinskog

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Ugodno svibanjsko vrijeme

VREMENSKA SLIKA: Iznimno kišovito vrijeme posljednjih desetak dana su, nažalost, pratile i poplave. Tek se za vikend konačno proljepšalo i zatoplilo, a pljuskovi su bili rjeđa pojava. U ovom tjednu kiše je ipak (bilo) znatno manje, a sunca i topline više pa smo u utorak uhvatili čak 29 stupnjeva. Temperatura zraka bit će dosta visoka i do kraja mjeseca, u većini dana

između 22 i 26 stupnjeva. Pred nama su većinom suhi dani s puno sunca, a lokalni pljuskovi najizgledniji su početkom novog tjedna. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U četvrtak još ujutro nešto oblačnije, ponegdje uz malo kiše. Tijekom dana sve više suhog vremena sa sunčanim razdobljima. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar uz najvišu

temperaturu oko 24 Celzijeva stupnja.

Lijepo i toplo vrijeme očekujemo tijekom petka uz obilje sunca i tek povremeno umjerenu naoblaku. I dalje će biti umjerenog sjeveroistočnog vjetra pa će dnevna temperatura možda biti stupanj niža, ali sve su to ugodne svibanjske temperature.

Dani vikenda izgledaju stabilno. Prevladavat će sunčano, povremeno uz

Svibanjska rosa sve nagoji, a svibanjski mraz sve ubije

umjerenu naoblaku, ali čini se bez kiše. Vjetar umjeren, u subotu mjestimice i pojačan sjeveroistočni, a u nedjelju će ipak biti slabiji. Jutra ugodno svježa, a najviša dnevna temperatura bi se trebala držati između 22 i 25 Celzijevih stupnjeva.

U ponedjeljak nešto više oblaka, a raste mogućnost za kišu ili pljusak s grmljavinom. Ne mora ih biti svugdje, ali imajte na umu da postioji taj rizik. Jutro ugodno toplo, a sredinom dana između 23 i 25 °C.

Utorak, pa čak ni srijeda, još neće biti posve stabilni dani. Izmjenjivat će se oblaci i sunce, a mjestimice uz jači razvoj oblaka može pasti malo kiše ili lokalni pljusak praćen grmljavinom. Veća šansa za pljusak je u utorak, dok bi se srijeda mogla provući suho i sunčanije. Temperatura noću od 13 do

17, a najviša dnevna oko 25 Celzijevih stupnjeva. U četvrtak se prognozira lijepo i toplo vrijeme s puno sunca.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 24. 5. 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 25. svibnja 1781. god. pao snijeg u Gorskom kotaru

• 28. svibnja 1868. god. u Zagrebu izmjereno 34,3 ºC

• 29. svibnja 1879. god. zbog obilnih kiša povodanj rijeke Drave u Osijeku

SKANDINAVKA VICOTEKA

New York MAMA, ali ja ne želim ići u New York. - ŠUTI I PLIVAJ!

Batman i Robin

Što je Batman rekao Robinu prije nego što je Robin ušao u auto ??? Robine, uđi u auto!!!

Brzinom svjetlosti

Ako baciš jabuku i žarulju s balkona i udare tlo u isto vrijeme, što zaključuješ? Jabuka pada brzinom svjetlosti!

Autor: Mladen Mrčela

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Pučka meteorologija

Najbrž so ovi ne baš dobro to prebrojili Kaj reči za, kak to Zvonkec Hodakov veli, Levo našo? Dok oni štoderajo svecko povjest, očem reči, dok prelistavlejo listeke na šterima so ratni i drugi zločinci z celoga sveta, šteri so nejbole zakrvavili roke, šteri so z čistoga mira (brez soda i socov) potukli prek sto milijonov ljudi i to sam zato kaj so mislili drugač kak oni. Več sam vam hajdi pot napisal kak je komunizam nejhujši totaliarni režim, hujši od fašizma i nacizma skupa jerbo je on za nekaj vejč od osemdeset let kuliko je hercuval potukel, kuliko se zna, prek 130 milijoni ljudi. Verjem da vam ne moram znova reči što je bil glavni med tem šteri so tukli ljude kak mi muhe, ali sam da vas zmislim kak je kineski veliki vođa Mao Ce Tung potukel prek 50 milijonov ljudi, mam do jega je jegov sosed Staljin i z 40 milijonov, unda Dol�i Hitler z 20 milijonov, Čang Kaj Šek je na drugi svet poslal 10 milijonov Kineza. Visoko na lojtrici je Vladimir Lenjin z 4 miljone, Japanec Tojo Hideki z 3 molijone, ove v Kambođi je na leta v straho držal Pol Pot i prek 2 milijone jiv je ne preživelo. Na visokomo desetomo mesti je drug Tito šteromo je Evropa prebrojila milijon ljudi za štere je on kriv kaj so odišli k Božeko na račun predi nek jiv je naš dragi Božek pozval. Morem vam reči da dok Leva naša (čitaj: jugonostalgičari) čita listeke z sim tem velikim zločincima neje jim nikaj čudno jedino dok dojdejo do desetoga mesta unda malo zašlajdrajo jerbo to nebre biti točno kaj bi Ljubičica bela bil tak veliki grešnik, a nigdar je na spovedi to ne priznal. Najbrž so ovi v Evropi ne dobro brojili. Ve vidite, sima so dobro brojili sam pre Titijo so sfušali. To kaj je na prvomo popiso pučanstva 1948. leta falilo prek sedemsto jezer ljudi, a nejveč Hrvata to pak našim jugonostalgičarima nikaj ne govori. Pak nešči jiv je sfondal ak jiv je ne bilo.

Na sesiji Savezne skupštine ondašje Juge 1951. leta je drug

Rankovič lepo priznal kak je črez

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Istina nam navek ne paše

rešte ondašje Juge od 1945. do 1951. leta prešlo 3 370 000 ljudi, a da so se komunisti na vlasti ne preveč zalagali i uspeli so sfondati sam 585 jezer ljudi ili kak je on rekel državnih neprijatelov i to bez soda po skračenom postupko (čitaj: prek noči).

Nega mira v Lepoj našoj

Morem vam reči reči da ga nega mira v Lepoj našoj. Pred dve – tri leti bili so prinas veliki potresi, nejpredi v Zagrebo, a leto dni posle se je potres preselil na Banovino, očem reči, v Petrinjo i Sisak. Još dendenes mi zvoni vu vuhima od si onih obečanja štera so nam davali političari na vlasti o tomo kak bodo se ono kaj je zrušeno popravili ili pak zazidali još lepše i noveše nek je bilo. Kaj ne bodem preveč pripovedal sam moram reči da so leta minula, a meštri so lopate i se ostalo „oružje“ štere nucajo dok nekaj popravljajo još niti ne zeli v roke. Kaj reči, Evropa je dala peneze, nacrti so napravleni, a naprajlo se je ne nikaj. Najgerek sam, jako sam najgerek kak bode se skupa to završilo jerbo smo još niti ne hiže od potresa poprajli, a več nam je došla poplava štera dela ruon takšega, ak ne i vekšega kvara. Ne znati kaj so te naši političari, šteri ve hercujejo z nami, skrivili dragomo Božeko kaj jim je poslal nejpredi potresa, a ve i poplavo i to jenomo v te istomo mandato. Najte me krivo razmeti, ali meni vam to ne vleče na dobro.

Mi Međimorci moramo priznati kak smo još navek v cukor–piksi pre dragomo Božeko jerbo nas je poplava sam malo štrajfala kak i potres, očem reči, Božek nam je pokazal da nas vidi, pokazal nam je kaj vidimo kaj se nam se more pripetiti, ali on vidi da so v Međimorjo još navek dobri ljudi pak nas malo špara. Nek tak i ostane.

Falijo

jaslice, falijo zabavišta

Jako me veseli dok prečitam kak skorom po celomo Međimorjo falijo jaslice, zabavišta jerbo to nam govori da se prinas na ovomo našemo „Falačko zemle med dvemi vodami“ još navek i deca delajo, očem reči, da se deca ne bi delala ne bi falile niti jaslice, a niti pak zabavišta. Najte me krivo razmeti, ne verjem da ga ruon

tuliko dece vejč kuliko fali mesta v jaslicama ili pak v zabavištima nek so mamice (čitaj: bake) preštimane pak več ne pazijo vnuke kak so to negda delale. Ve hodajo na Urbanovo i to z peciklinima. I ne sam to, znuomo da rat v Ukrajini več traje skorom dve leti pak je nekaj Ukrajinki došlo i odnod k nam i to z decom. Nebrem točno reči kak ovi težaki, svetleši i tamneši, šteri so došli k nam v Međimorje kruha iskat, stojijo z decom? Vidim da so i tu došle cele familije, vekše ili pak menše, pak unda i oni dok imajo čas delajo deco jerbo je to ne tak hudi i tak grdi posel kaj bi se ga okrajali. Dok se ve to skupa zeme unda je čistam nekak normalno da falijo zabavišta. Znate kak je to i naši ljudi šteri so odišli v Evropo z praznim želocom za ojerima dok dojdejo dimo unda se stisnejo k svojim ženicama pak se i jim tre�i kaj posle devet meseci nucajo jaslice. Nek se sam deca delajo, nekam bodemo jiv spravili, siguren sam da bode Evropa dala peneze kaj mi zazidamo nove jaslice, nova zabavišta jerbo i oni v Evropi nucajo težake, a naši težaki so još navek na dobromo glaso. Što bode več zabavišti obečal te bode izbore dobil, tu se bar razmimo.

Štrigoska vina z ove i one strane meje Čim je Jurica Cesarov, ravnatelj našega međimorskoga državnoga arhiva dobil naše međimorsko državljanstvo mam je z sosedima Janezima napravil izložbo o vinima, očem reči, o tomo da se je i de počelo piti i kuliko se je negda pilo. Ve smo zazvedili kak se je odnegda pilo i to kak na meji tak i na jenoj, a i na drugoj strani meje. Morem vam reči da so naše sosede z Dežele ruon tak pile makar ne vred z moškima, ali dok so si par kupički dobroga vina v sebe vlijale unda so niti moški ne meli mira i to kak ovi z jive strane meje tak i naši. Najme kaj, dok so sosede mele v sebi dobro kaplico unda je tu bila i dobra volja tak da je unda njišči ne gledal de je meja. Sosede so znale kaj očejo, a naši moški so se ne �krej vlekli nek so boto vrezali, a unda je ne trelo zabavišta jerbo je saki svojo deco doma pazil.

Kaj moremo reči, takše dece z meje ga nejveč v Raskrižjo bilo i zato je na referendumo Raskrižje odišlo dimo, v Deželo!?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Karmen Kovačević Jambor na pistu vratila “stare” manekene!

Kreatorica brojnih modnih i plesnih događanja, Karmen Kovačević Jambor iz Čakovca, voditeljica Studija Vivona. Nakon višegodišnje pauze na pozornicu Centra za kulturu u Čakovcu vratila je najveće modno događanje na našem prostoru. 14. Vatromet mode zasjao je uz brojne modne kreacije, a glavna inicijatorica je upravo energična Karmen! (dv, foto: mg)

Karmen Kovačević Jambor

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak