INTERVJU s dr. med. Borisom Hlebecom s Odjela neurologije Županijske bolnice Čakovec o opasnoj autoimunoj bolesti
20 str. 10
DRŽAVU NIJE dovoljno stvoriti, potrebno je i znati dobro gospodariti
SANACIJA OPASNE ZGRADE u samom centru Čakovca
II. OŠ ČAKOVEC - nesreća s dva stradala radnika dobit će sudski epilog Optuženi ravnatelj, domar i škola
ZLATNI CINKUŠ okupio stotinjak međimurskih kulturnih amatera Kristinin mjuzikl po međimurskom
2
Mi Hrvati u šali često kažemo da je naša specijalnost ta da spajamo praznik s vikendom. Već na početku godinu slažu se ideje i planovi kako iskoristiti što više odmora i slobodnih dana, a da se potroši što manje godišnjeg odmora. I dok su neki vješti u tome i redovno to rade i koriste, drugi si zbog posla kojim se bave to ne mogu priuštiti. Produženi vikend idealna je prilika za odmoriti se ili za odraditi poslove koji čekaju svoj red. S prvim produženim vikendom stvaraju se i gužve na
cestama, a svi putovi obično vode na Jadran. Spajanje praznika i vikenda obično kreće već oko Uskrsa, pa se nastavlja na Praznik rada. Ipak, prava je tragedija ove godine bila ta da je Praznik rada bio u ponedjeljak te se tu nije uspjelo puno iskoristiti, no melem za oči je lipanj i Tijelovo. S obzirom na to da pada u četvrtak, lako se spoji s petkom i uz dva dana vikenda, evo prilike za četiri dana odmora. Što naši sugrađani misle o tome, te spajaju li vikende i praznike, saznajte u nastavku. (pt)
Nada Balent, Mala Subo�ca – Da, spajam. Sad sam u mirovini, ali kad sam radila, spajala sam vikende. I to nam je baš odgovaralo i jedva smo čekali to. Najbolje su nam odgovarali državni blagdani jer se je moglo radi�, za razliku od crkvenih.
Anica Dogša, Grabe – Ja spajam ako se može spoji�. Spajamo praznike koliko možemo i onda idemo na more. Koliko se točno može spoji�, nisam sigurna. Već 28 godina zaposlena sam u svojoj firmi, tako da ne znam koliko se točno može spoji�.
Na staroj Dravi od Donjeg Vidovca prema Donjoj Dubravi naš fotoreporter Zlatko i njegov pajdaš Neno, oboje pasionirani kajakaši, na pješacima nepristupačnom mjestu pronašli su Lovrekov “šank”. Sve je to zbunjujuće jer šanka ustvari nema već je samo natpis okačen na vrbu.
No saznali smo o čemu je riječ. Uz Lovrekov šank postoje Kraljev i Požgajov šank. To su označene markacije na mirnijim, ali nepristupačnim dijelovima obale Drave na kojima se tradicionalno druži nekoliko obitelji. Do lokacije stižu čamcima koje tada međusobno povežu da se natoči runda i nazdravi. Tradiciju nastalu prije tri godine prihvatili su i drugi ljubitelji plovidbe Dravom. Pa je tako u to ime i naš Neno potegnuo međimursku vodu.
Na ideji čestitamo Lovreku i ekipi. Živjeli!
(BMO, foto: Zlatko Vrzan)
OPTUŽNICA protiv ravnatelja, domara i II. OŠ Čakovec
Ilija Lončarić, Đurđevac – Ja si mogu spoji� kad god želim. Ja sam freelancer. Ako mi treba slobodan vikend, ja si uvijek mogu složi� da mi bude slobodan. Sam slažem svoj raspored, ne ovisim o praznicima ili o šefu.
Dejan Drvoderić, Čakovec – Nekad spajam, nekad ne spajam. To najviše ovisi o poslu. No, jednom ili dva puta na godinu mogu spoji�. Kad uspijem spoji�, idem na more ili na neki izlet. Nema pravila kad spajam vikende.
Mar�na Slukić Palinkaš, Čakovec – Da, spajam praznike i vikend. Plan je osta� doma i odmori� se, malo gušta�. Imam takav posao da mogu spaja� kad mi odgovara. Kad nema posla, uvijek mogu spoji�. Jedino ako je nekakva sila, gužva, onda ne. Ali i šef je rekao da spajanje nije problem.
Teška nesreća koja se dogodila 18. listopada 2021. u dvorani II. osnovne škole Čakovec dobit će sudski epilog. Podsjećamo, dvojica radnika, zaposlenika škole, pala su sa skele i zadobila ozljede opasne po život tijekom stavljanja promotivnog plakata na prozore u dvorani te Škole. Optužnica je stigla nakon skoro dvije godine i to protiv ravnatelja i domara zbog počinjenih teških kaznenih djela protiv opće sigurnosti.
Okrivljenom 66-godišnjem Vinku Grgiću, sad već bivšem ravnatelju okrivljene obrazovne ustanove u Čakovcu, stavlja se na teret da je 18. listopada 2021., u prostoru sportske dvorane, tijekom obavljanja radova montaže na zidovima i stropu dvorane propustio osigurati da pokretna tipska metalna skela, na kojoj su radove obavljali 52-godišnjak i 64-godišnjak, s visine od 5,5 metara iznad tla bude adekvatno statički osigurana i da zaštitna ograda skele bude pravilno postavljena. Tereti ga se i da je propustio osigurati radnicima zaštitne kacige, zaštit-
Policajac �jekom uviđaja čuva skelu s koje su pali radnici koji su postavljali promo�vne plakate na stakla. Na slici se vidi i gornji dio pomičnog zida koji je mrežas� i on je narolan gore ispod svoda, odakle se spušta dolje ne pojaseve i drugu zaštitnu opremu.
Okrivljenog 56-godišnjeg zaposlenika ustanove na poslu domara (J. Š.) tereti se da je tijekom obavljanja radova najprije prislonio skelu s dvojicom radnika na spušteni pregradni zid dvorane, a potom na upravljačkom
ormaru tipkama pokrenuo podizanje pregradnog zida i spuštenih koševa za košarku pa je zbog podizanja pregradnog zida došlo do prevrtanja naslonjene skele i pada radnika na tlo. Pregradni zidovi su ustvari neka vrsta cerade koja se po potrebi diže i spušta kako bi se
dvorana mogla upotrebljavati i po dijelovima. Dvojica radnika teško su stradali pri padu. Tako je 52-godišnjak zadobio potres mozga, prijelom čeljusti i iščašenje zgloba, a 64-godišnjak višestruke ozljede mozga s moždanom korom i prijelom kralježaka. (dv, zv)
Medicinsko-biokemijski, patološko-citološki i transfuziološki laboratorij dobit će novu zgradu u dvorištu ŽB Čakovec
Piše: Sanja Heric
Foto: Zlatko Vrzan
Udvorištu Županijske bolnice Čakovec uskoro bi trebala niknuti još jedna zgrada u kojoj će se nalaziti svi zdravstveni laboratoriji
ŽB Čakovec: medicinsko-biokemijski, patološko-citološki i transfuziološki laboratorij.
Najavljeno je to proteklog petka, 2. lipnja, na konferenciji za medije u biblioteci ŽB Čakovec, gdje su potpisani i ugovori za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju nove zgrade između arhitekta
Jurice Hajdarovića i ravnatelja
Bolnice Igora Šegovića.
Kamen temeljac
najkasnije do 31. prosinca
– Danas smo se ovdje našli zbog lijepih vijesti. Kao što znate, u našoj bolnicu djeluju tri laboratorija. To su: medicinsko-biokemijski, patološko-citološki i transfuziološki laboratorij. To su laboratoriji bez kojih ne možete zamisliti
djelovanje jedne bolnice. Gotovo svaki pacijent koji uđe u našu bolnicu treba određenu razinu korištenja usluga tih laboratorija, naglasio je uvodno ravnatelj Bolnice Igor Šegović.
– Djelatnici laboratorija
godinama rade u uvjetima kojima nisu zadovoljni, ali njih ne čujete da gunđaju. Oni rade, prije svega jer vole svoj posao, i to vidite i na tim ljudima i na voditeljicama laboratorija koje su danas ovdje prisutne.
Godinama je postojala ideja i njihova želja, mi smo ih saslušali i vidjeli što se može učiniti da se njima poboljšaju uvjeti rada. Naravno, da se i pacijentima poboljšaju uvjeti dobivanja usluge, dodao je u nastavku ravnatelj čakovečke Bolnice.
Ideja je da se laboratoriji maknu iz podruma ŽB Čakovec i da se napravi nova, posebna zgrada u koju će se smjestiti sva tri laboratorija. Nova zgrada nalazila bi se pokraj zgrade gdje se trenutno nalazi magnetska rezonanca. Ugovor o izradi projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju novih zdravstvenih laboratorija potpisali su ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović i arhitekt Jurica Hajdarović, uime tvrtke izvođača projektno-tehničke dokumentacije. Projekt će se u 90-postotnom iznosu �inancirati iz europskih fondova, a ostatak iz vlastitih sredstava.
Pročelnica Odjela za patologiju i citologiju ŽB Čakovec Ivanka Vidić Paulišić naglasila je nemaju adekvatne uvjete za rad već 40 godina
– Jako sam sretna što se konačno kreće u projekt izgradnje zgrade za laboratorijske djelatnosti u našoj Bolnici. Generacije laboratorijskih djelatnika pokušavale su izdignuti naše pacijente,
CESTA preko tjedan dana zatvorena čekala radove, a radova niotkud
Ogorčeni mještani Vratišinca i Ulice Brezje javili su nam se da iskažu svoje nezadovoljstvo zbog zatvaranja ceste koja povezuje Vratišinec i Mursko Središće. Naime, kako smo obavještavali, cesta je privremeno zatvorena zbog radova pa se vozi obilaznim smjerom kroz Peklenicu ili kroz državnu cestu Štrukovec-Mursko Središće. Sve bi to bilo u redu, mještani bi nekako i zaboravili dodatne kilometre i
trošenje goriva koje im nitko neće refundirati, da radnika zapravo ima u tom dijelu. Već preko tjedan dana radnika nema, cesta je prohodna, a prolaz je i dalje zabranjen. Ljudi se okolo voze na posao, školski autobus, razne dostave i slično također. Pitamo se do kada će ljudi bez razloga upotrebljavati obilazne pravce, a na takozvanom gradilištu već tjedan dana "nema žive duše". Razumljiva je ljutnja i ogorčenje mještana
ravnatelj ŽB Čakovec, i arhiekt Jurica Hajdarović nakon potpisivanja ugovora
djelatnike i aparaturu iz podruma bezuspješno do sad, rekla je pročelnica Odjela za patologiju i citologiju ŽB Čakovec Ivanka Vidić Paulišić te je naglasila da nemaju adekvatne uvjete za rad već 40 godina.
– Mi nemamo prirodnog svjetla koje nam je potrebno za rad, nemamo adekvatnu ventilaciju, a radimo s toksičnim kemikalijama, nemamo ni prozore koje je moguće otvoriti i to samo na kip i ako se popnemo na stolac, stol ili ljestve. Nemamo adekvatne prostore za našu aparaturu. Svaki mjesec imamo jednu poplavu, nekada i fekalijama, imamo poplavu nakon svake veće kiše. Imamo ambulantu na citologiji za djecu, za onkološke pacijente i ostale praktično uz mrtvačnicu. Otpadanje žbuke i vlaga samo su neki od neadekvatnih uvjeta koje je nabrojila doktorica Vidić Paulišić.
Kako je najavljeno, projektna dokumentacija za novu zgradu trebala bi biti gotova do jeseni, a prvi radovi planiraju se u prosincu 2023. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i župan Matija Posavec, koji je najavio da je
VINARIJA ŠTAMPAR
proslavila okruglu brojku
jučer Upravno vijeće Županijske bolnice Čakovec donijelo vrlo značajnu odluku za sve stanovnike Međimurske županije i pacijente čakovečke Bolnice, a to je pokretanje postupka kupnje novog 128-slojnog CT uređaja.
Kupuje se novi
128-slojni CT
- Započinje projekt o kojem jesmo dugo sanjali, ali nismo u njega srljali, već smo ga pažljivo i promišljeno pozicionirali u sve strateške dokumente, a ovo je rezultat te politike i zalog konačne realizacije. Dosegnut ćemo cilj te pacijentima i djelatnicima pružiti uvjete kakve zaslužuju. I na tome nećemo stati: krećemo u nabavku novog, suvremenog CT-uređaja kako bismo pacijentima omogućili suvremenu dijagnostiku, naglasio je župan Posavec. Ulaganja u zdravstvo nastavljaju se rekonstrukcijom Zavoda za hitnu medicinu koja je u tijeku, a nakon toga i hortikulturnim uređenjem dvorišta u bolničkom krugu, parkirališta kao i obnove i opremanja bolničkih odjela, među kojima je sada na redu Odjel neurologije.
Mađerkin breg bio je u srijedu, 7. lipnja, kulisa 110. godišnjice postojanja vinarije obitelji Štampar iz Svetog Urbana. Ovaj veliki jubilej proslavili su u krugu prijatelja, poslovnih partnera i medija. Bila je to ujedno prilika i za proslavu novih odličja na najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju vina. Vinarija Štampar posebno se diči ove godine sa svojih pet novih medalja koje su osvojili na Decanteru. Zlatom se
okitio njihov pjenušac urban white, srebrom muškat žuti, a chardonnay, sauvignon i pušipel classic broncom. - Sretan sam što nasljeđujem i vodim našu vinariju, što je ujedno i teret, ali mislim da imamo jedan pravi smjer te da smo zadnje dvije godine pokazali da pušipel i sauvignon u Međimurju daju najbolje rezultate, istaknuo je vinar David Štampar. (sh)
ANTUNOVO PROŠTENJE
na čakovečkom Jugu od 9. do 13. lipnja
Po 29. put Župa na čakovečkom jugu održava svoju proslavu sv. Antuna Padovanskoga koja se obilježava 13. lipnja. Kao i do sada, pripremljen je bogati svjetovni i duhovni program koji je, kažu organizatori, usmjeren na djecu i roditelje.
Mještanima nije jasno zašto su zatvorili cestu, a s radovima uopće još nisu ni počeli
Brezja i Vratišinca koji su tek prije nekoliko mjeseci završili s agonijom jama i radova na cesti, razbijenih auta i slično, a sad se opet osjećaju da im netko ispituje granicu tole-
rancije. A kako saznajemo, netom prije zatvaranja novina, nekome je prisjelo pa je maknuo znakove pa su se mještani ponovno počeli voziti tom dionicom ceste. (as)
Sve započinje već u petak, 9. lipnja, i to koncertom Dixieland banda u 17 sati na Trgu sv. Antuna Padovanskog. Subota donosi predstavu za djecu Tata Slikovnica u 17 sati. Tog dana kreće i trodnevna duhovna priprema za samo Antunovo, 13. lipnja. Bit će tu ispovijed, duhovni nagovori te večernje mise u 19 sati.
Na sam blagdan, u utorak, 13. lipnja, održavaju se
misna slavlja po nedjeljnom rasporedu od 7, 9 i 11 sati. Središnje misno slavlje u 11 sati predvodi fra Ante Barišić, a nakon mise slijedi procesija s moćima sv. Antuna Padovanskog.
Popodne, točnije u 17 sati održat će se Antunovski blagoslov djece i ljiljana te dodjela nagrada i zahvalnica sudionicima natječaja Cvjetići sv. Antuna. Na natječaj čija je tema bila Molitva za mir pristiglo je oko 130 dječjih radova iz cijele zemlje.
Treba spomenuti i to da se 18. lipnja organizira prigodni susret 80-godišnjaka, pripadnika čakovečke Župe sv. Antuna Padovanskog. (vv)
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Foto: Zlatko Vrzan
Moćne i relevantne zemlje su prije svega gospodarski snažne i njihova snaga i važnost proizlaze iz njihove gospodarske moći. Stanje na tržištu radne snage indikator je stanja u gospodarstvu, govori o njegovu zdravlju. Ništa nije od jučer, od prije četiri godine, mandata ove ili one vlasti. Za gospodarski razvoj potreban je određen kontinuitet i kao za uspjeh preko noći, potrebno je barem dvadesetak godina. Ako govorimo o stanju u gospodarstvu, tada gledano s aspekta tržišta rada, onda možemo govoriti i o velikoj neravnoteži koja nas prati iz velike nezaposlenosti u drugu krajnost, nedostatak radnika.
Slikovito, od stanja kada se broj nezaposlenih na burzi opasno približavao broju od 10.000 nezaposlenih do sadašnjeg stanja kad je pao na oko dvije tisuće, a na burzi su, što se politički korektno zove, teško zapošljive kategorije, s de�icitom obrazovanja, vještina i znanja koje je vrijeme pregazilo, zdravstveni razlozi ili isluženost.
Velika neravnoteža na tržištu rada bila je u jednom vremenu na strani poslodavaca, sažeto u poslovici: V jen grm vrtinem, tri radnika izlete van, a kasnije, kad je klatno prevagnulo na drugu stranu: Iz jednog grma tri poslodavca izlete van. Nijedna strana te klackalice ne treba likovati jer ni jedno ni drugo nije zdravo, a korijeni nezdrave ekonomije zakopani su duboko u prošlosti.
Visoka zaposlenost pokazatelj zdrave ekonomije
O zdravlju ekonomije najbolje govori podatak o visokoj zaposlenosti radno
aktivne populacije. Ali ne ona umjetno stvorena kakva je bila u socijalističkoj ekonomiji, čija je intencija bila socijala i sigurnost posla od prvog dana radnog staža do umirovljenja. Većina starijih građana tog se razdoblja sjeća s nostalgijom, a pretvorbe s gnjevom jer su izgubili “radna mjesta na koja su dolazili s veseljem”. Pretvorba je svima uzdrmala tlo pod nogama jer većina građana do tranzicije nije znala što znači raditi za tržište i nositi se s konkurencijom, osim iznimki – �irmi koje su izvozile na zapadno tržište. Međutim, tadašnja visoka zaposlenost koja se dičila malim broj nezaposlenih na burzi ima svoje naličje. Puna zaposlenost je bila ideološki imperativ, pa su mnoge �irme imale prekobrojne koji zapravo nisu imali što raditi, ali su bili na platnom spisku jer se i tako čuvao socijalni mir.
Kao studenticu, u prvoj polovici osamdesetih, 1983. ili 1984. godine, šokirao me profesor kolegija Međunarodnih odnosa uspoređujući našu ondašnju ekonomiju s onom iz razvijenih zemalja. Izrekao je brutalnu dijagnozu da je pola tadašnjih jugoslavenskih �irmi zrelo za stečaj, ali da nitko nema snage donijeti takvu političku odluku. U ondašnjem sustavu bilo je nezamislivo “otpuštati radničku klasu”. Socijalni mir i čim veću umjetnu zaposlenost je ondašnja država rješavala prelijevanjem dohotka iz pro�itabilnih �irmi u nepro�itabilne i kroz nadnice solidarnosti i uz pomoć fondova za nerazvijene iz razvijenih republika u nerazvijene republike i pokrajine. A kad je taj balon prenapuhan, politika je pokrenula prekovremeni rad državne štamparije novca čime je stvorena neviđena hiperin�lacija potkraj osamdesetih prošlog stoljeća. Ondašnji poznati ekonomist Drago Buvač u predvečerje
sloma bivše države napisao je knjigu Slom hiperin�lacije ili Jugoslavije. Čovjek je bio u pravu. Slomila se država koja s problemima iz loše ekonomije i zatrovanih nacionalnih odnosa, koje je stvorila, nije znala izaći na kraj. Naime, nikad ne završi dobro kada je ekonomija sluškinja politike.
Stari mentalni sklop prenijeli u novu državu
To što smo stvorili svoju državu, ne znači da smo izašli iz mentalnog sklopa stare ekonomije. To što smo stvorili svoju državu nije dovoljno, puno je važnije znati njome upravljati, a posebno stvoriti zdravu ekonomiju. Stvaranje nove države pratio je slom socijalističkih �irmi koje su već od početka osamdesetih bile na putu za stečaj. Stariji će se prisjetiti neuspješnih privrednih reformi, programa stabilizacije koje su pokušale ozdraviti neozdravljivo.
Nekonkuretno gospodarstvo sa zastarjelom tehnologijom, koje je živjelo na Lohn poslovima, na koje je svoju priliku čekala masa još jeftinije radne snage u nerazvijenom svijetu od naše zemlje, slomilo se početkom devedesetih u nepovrat. Primjer tog sloma je naša tekstilna industrija devedesetih. Počeli smo na težak način otkrivati da na otvorenom tržištu treba biti produktivan i konkurentan.
Pri čemu produktivnost ne znači samo iscrpljivanje radnika kroz produženje radnog vremena kao žvakaće gume, već dobru organizaciju posla i upotrebu novih tehnologija i znanja kojima se stvaraju proizvodi više dodane vrijednosti.
Zdravo gospodarstvo je ono koje na svjetsko tržište iznosi konkurentne proizvode koji imaju prođu, donose zaradu kako bi najjednostavnijim rječnikom poduzetnik mogao
investirati u daljnji razvoj i mogao plaćati svoje radnike. Onaj koji u svojim poslovnim procesima ima stručne, inventivne zaposlenike jer će mu upravo ti donijeti novi razvoj, novu konkurentnost na tržištu i tako u krug.
U globalnoj ekonomiji potraga za jeftinom radnom snagom obišla je cijeli svijet. Mobilnost radne snage je sveopća pojava i na jeftinu radnu snagu ne može se više računati. I Filipinci bježe iz Hrvatske kad se je domognu, dalje na Zapad u potrazi za boljim plaćama.
A nama ne treba potpuno prazna burza, nego visoka zaposlenost i to ne bilo kakva, nego ona u kojoj barem dvije trećine aktivnih stanovnika rade i uzdržavaju umirovljenike, djecu, učenike, studente i ljude koji iz zdravstvenih razloga ne mogu raditi. Ne ona socijalistička puna zaposlenost kad se radi socijalnog mira zapošljavalo samo da čim više ljudi bude na platnom spisku, pa iako samo polovica radnika u �irmi radila, a druga se skrivala od posla. Istina da se ljudi s nostalgijom sjećaju vremena kad pritisak na poslu nije bio prevelik jer je na nekim mjestima bilo više zaposlenika nego radnih zadataka. Tko za tim ne bi žalio?
Imamo 43.000 zaposlenih koji uzdržavaju sebe i 58.000 neaktivnih
Premda je broj zaposlenih u Međimurju u odnosu na pasivne građane povoljniji nego u ostatku Hrvatske, jer imamo 43.000 zaposlenih u odnosu na 105.000 stanovnika, u odnosu na zdrave ekonomije to još nije dobro. Statistički 43.000 zaposlenih uzdržava 58.000 neaktivnih stanovnika: umirovljenika, djece, mladih na školovanju, nezaposlenih i nesposobnih za rad. Međutim ni ta brojka
Dinamika otkaza na međimurskom tržištu rada od siječnja do travnja 2023.
- To što smo stvorili svoju državu, ne znači svoju državu nije dovoljno, puno je važnije
nije sasvim transparentna jer iz nje nije razvidno koliko je u toj brojci stranih radnika koji pune mirovinski i zdravstveni fond naše države. Nedostaju i brojke i o aktivnim građanima koji privređuju u inozemstvu, a svoje doznake šalju obiteljima u Hrvatsku, kao ni koliko umirovljenika je svoje mirovne u potpunosti ili djelomično zaradilo u inozemstvu. Posljedično samo
možemo “odokativno” nagađati o tome jer službeno nema takvih sređenih datoteka u Hrvatskoj. I dok u dijelu društva postoji žal za prošlošću u smislu da su nekada radna mjesta bila sigurnija, a radnici bolje zaštićeni, ako skinemo tu nostalgičnu mrenu s očiju i jasno pogledamo prošlosti u oči, vidjet ćemo bolesnu ekonomiju u kojoj se doho-
Mario Jakšić, profesionalni glumac, dao je svoj doprinos da bi ilustrirao našu temu
rast pa se tako sadašnja Vlada hvali da mi bilježimo rast dok drugi stagniraju i signaliziraju da ulaze u recesiju. Rast na obilnim sredstvima iz EU-a nije zdravi gospodarski rast. Korisno je povlačiti sredstva ujednačavanja komunalnog standarda, ali naš fokus tim više mora biti na konkurentnosti gospodarstva.
Međutim, ni sredstva za nerazvijene u bivšoj državi nisu smanjila jaz između razvijenih i nerazvijenih, Slovenije i Hrvatske i ondašnjeg Kosova kao sinonima za nerazvijene, tako ni sada priljev sredstva iz EU-a sam po sebi neće smanjiti jaz između razvijene Njemačke i Danske i nerazvijene Hrvatske. Samo će naše škole i ustanove dobiti ljepše i toplije zgrade, ulice će biti uređenije, tlo i vode zaštićeniji od zagađenja zbog gradnje kolosalnih sustava kanalizacije. Nakratko dok radovi traju, građevinski sektor će biti zaposlen, a zbog nedostatka radne snage i njihov veliki uvoznik. Ali sve to neće doprinijeti razvijenosti našeg gospodarstva.
Razvijenosti zemlje i njezine ekonomije doprinosi podizanje obrazovne strukture, ali tako da se to znanje povezuje i pretače u gospodarstvo, doprinosi inovativnosti i pronalaženju tržišnih niša gdje se prodaju proizvodi više vrijednosti i cijena. To je jedini način.
Domaći otpor prema tržišnoj ekonomiji, a bježimo k njoj u inozemstvo
znači da smo izašli iz mentalnog sklopa stare ekonomije. Stvoriti znati njome upravljati, a posebno stvoriti zdravu ekonomiju
dak prelijevao iz zdravih u bolesne �irme iz nekadašnjih razvijenih republika u nerazvijene preko fondova za nerazvijene, a kao što smo rekli, socijalni mir kupovala štamparija novca i kola su se na kraju slomila u hiperin�laciji.
Nažalost boljke starog ekonomskog modela vuku se do današnjih dana. Još se borimo s time koliko je
nezaposlenih na burzi, a ne koliko da još radnih mjesta stvorimo da broj radno aktivnih stanovnika prevlada broj pasivnih.
Fatalna sličnost Fondova za nerazvijene i fondova EU Kao jedna od najsiromašnijih članica Europske unije hvatamo se za fondove za ne-
razvijene koji se za razliku od ex Juge u EU ljepše zovu. Razlika u povlačenju sredstva iz EU-a u odnosu na one za nerazvijene je u kontroli trošenja novca koja je u odnosu na onaj iz ex Juge u EU rigorozna, premda se i sada tu i tamo otvara pitanje nenamjenskog trošenja sredstava. Međutim oni trenutno, kad smo se izvještili u povlačenju novca, bildaju naš proračun i
nama iz egzotičnih zemalja. I nema u tome ništa loše ako bi ekonomska politika bila usmjerene na povećanje broja zaposlenih u odnosu na broj pasivnih građana i na podizanje konkurentnosti naših �irmi. Međutim to ne događa, već nam i stranci bježe na Zapad.
Ni sredstva za nerazvijene u bivšoj državi nisu smanjila jaz između razvijenih i nerazvijenih, Slovenije i Hrvatske i ondašnjeg Kosova kao sinonima za nerazvijene, tako ni sada priljev sredstva iz EU-a sam po sebi neće smanjiti jaz između razvijene Njemačke i Danske i nerazvijene Hrvatske
poveća primanja i poboljša uvjete rada.
Nastavlja: - Poslodavci su svjesni da nedostaje radnika, posebno kvali�iciranih. Zato su kod traženja radnika na zavodu snizili kriterije i uvjete za radna mjesta. Također detaljnije opisuju radna mjesta i uvjete rada s naglaskom na posebne bene�icije koje su spremni ponuditi radnicima: plaće, božićnice, slobodne dane, rad od ponedjeljka do petka, bez prekovremenog rada ili da je prekovremeni rad dodatno plaćen.
Za određena radna mjesta, koja traže niže razine obrazovanja, kao što su npr. pomoćni radnici, dio poslodavaca je maksimalno snizio kriterije tako da imaju samo dva uvjeta: prvi je motiviranost za rad, drugi da osoba ima barem završenu osnovnu školu.
Zanimljivo kako se duboko u mentalni sklop društva uvukao otpor prema novoj tržišnoj ekonomiji kod kuće, s druge suočavamo se s izraženim bijegom radne snage u zemlje s razvijenim tržišnim ekonomijama “jer se tamo bolje zarađuje”. Kod kuće nećemo, ono što drugdje s lakoćom prihvaćamo. I to je bilo tako u prošlom i u sadašnjem sustavu.
Promjene se kod nas događaju presporo i samo kad nas zahvate velike krize, kao ona iz 2008. godine. Nakon te godine dogodio se drugi veliki val stečajeva postsocijalističkih �irmi i ponovno punjenje burze ogromnim brojem nezaposlenih, preko osam tisuća njih. Dio �irmi koje su naučile lekciju prestrojile su se i našle tržišne niše u izvozu u zapadna gospodarstva. Ulaskom Hrvatske u EU ta razvijena gospodarstva nošena konjunkturom su apsorbirala velik dio radne snage s našeg tržišta. Po prvi put naši su se poslodavci, nakon što smo se duže nego drugi izvlačili iz krize, suočili s nestašicom radne snage i uvozom najprije iz bliže regije, a kako su se bliži bazeni praznili, tako i radna snaga dolazi k
- S obzirom na situaciju na tržištu rada u Međimurju i nedostatak radne snage, danas su radnici oni koji mogu uvjetno rečeno “birati” poslodavca, posebice u djelatnostima koje su snažno zastupljene u Međimurskoj županiji kao npr. metaloprerađivačka industrija, pojasnio je Nikola Hren, predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ispostava Čakovec. Radnici zaposleni kod različitih poslodavaca međusobno komuniciraju i tako među sobom prenose glas o “boljim” i “lošijim” poslodavcima. Dodaje: - Činjenica je da poslodavci koji prednjače s visinom plaće i ostalim uvjetima nemaju problema s nedostatkom radne snage i �luktuacijom, istaknuo je Nikola Hren.
Dakako da se u javnosti priča i o tzv. crnim listama nepoželjnih poslodavaca, ali HZZ njom ne raspolaže. Predstojnik Hren dodaje: Obveza je Hrvatskog zavoda da na svaku primljenu potrebu za radnicima uputi osobe iz evidencije koje najbolje odgovaraju de�iniranim uvjetima. Kod upućivanja nezaposlenih osoba na otvorena radna mjesta bitno je da poslodavci ispunjavaju Zakonom o radu predviđene radne obveze iz radnog odnosa.
Kazao je: - Postoje poslodavci koji danas nude minimalne plaće, s tim da treba istaknuti da davanje minimalne plaće nije nepoštovanje zakonom predviđenih obveza.
Međutim, ističe da takvi poslodavci u pravilu teško zadovoljavaju svoje potrebe za radnicima i imaju veliku �luktuaciju radne snage jer im radnici često odlaze raditi poslodavcima koji nude bolje uvjete, pa je u njegovu interesu da s obzirom na nedostatak kvali�icirane radne snage
Hrvati više nego prije mijenjaju posao, a praksu davanja otkaza namjeravaju nastaviti. Potvrdilo je to istraživanje koje je lani provela Katedra za psihologiju rada Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a potvrđuje i ono portala MojPosao.
Davanje otkaza pokrenulo tržište rada
Prema istraživanju Katedre za psihologiju rada, petina Hrvata je u trenutku provođenja istraživanja tražila novi posao, a četvrtina (27 %) je to namjeravala napraviti u narednih godinu dana.
Istraživanje portala MojPosao je drastičnije te pokazuje da je u posljednje tri godine gotovo polovica (45 %) radnika dala otkaz, a gotovo svaki drugi to planira napraviti tijekom godine dana.
Zvonimir Galić, profesor s Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta, objašnjava da su zbog metodologije istraživanja brojke portala MojPosao vjerojatno precijenjene, ali potvrđuju trend dinamike kakve na domaćem tržištu rada nikada nije bilo. A odgovor zašto ljudi mijenjaju posao zapravo je vrlo jednostavan: zato što mogu.
Godinama smo imali tromo tržište rada, a promjena posla najčešće je bila vezana za dobivanje, a ne davanje otkaza. Ta dinamika je vidljiva i na našem međimurskom tržištu rada.
U članku donosimo i tablicu iz koje je vidljiva dinamika razloga prestanka radnog odnosa u koje uvid ima Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ispostava Čakovec. - Ovdje smatram potrebnim napomenuti da se zaposlenici koji daju otkaz u pravilu ne prijavljuju u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jer već imaju dogovoren sljedeći radni odnos kod novog poslodavca, ističe predstojnik Hren.
Jučer, 5. lipnja 2023., u 69. godini života preminuo je poznati međimurski
poduzetnik Stanislav Brzuhalski iz Čakovca, vlasnik Međimurke BS.
U prodaji alata počeo je još u Robnoj kući Međimurka (tada još pod Trgocentrom) gdje je bio voditelj prodaje alata, pa kasnije u samostalnoj tvrtki Međimurka DD, da bi 1993. osnovao vlastitu �irmu Međimurka BS, koja ove godine slavi 30 godina postojanja, a uz to što je od nje napravio sinonim za kvalitetne alate organizirao je i kvalitetni i naširoko poznati servis strojeva i alata. Pravi međimurski poduzetnik, predan poslu od glave do pete. Nije čudo što mu je Grad Čakovec dodijelio Godišnju nagradu za iznimno djelovanje u području gospodarstva prije tri godine.
No, manje je poznato da je Brzuhalski bio i pasionirani ribič koji nije propuštao priliku da ode na omiljeno Vransko jezero. Iako su mu jednako dragi bili i izleti svojom
brodicom na moru ili bivanje u kućici na Dravi. Jednostavno je obožavao prirodu, ali i ljude.
Naime, osim ribolova i lova, imao je još jednu strast – igranje bele. Obožavao ju je kartati s prijateljima za koje je uvijek imao vremena. Svi koji ga znaju sjećat će ga se kao nekog tko je uvijek spreman pomoći, pa ako treba i �izičkim radom. Čak je i vlastitu ulicu pretvorio u nešto što bi se prije zvalo prijateljskom zajednicom negoli susjedstvom. (tn)
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info
info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099
fax: 040/314 -183
mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN
POGLED ODOZDO
- Uz međimursku popevku se plakalo i pjevalo, i to ne jedan dan, nek više dana, to je bilo kao svadba. Mladi danas to ne znaju, mi nismo imali mobitele, pjesma nam je bila sve, sažeo je u nekoliko riječi popevku Ivan Lisjak, KUD Novakovec
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
- Međimurske pjesme pjevam iz srca i to već jako dugo jer sam ušla u 81. godinu života, kaže Cecilija Merkaš iz Domašinca koja je pokušala opisati što joj znači međimurska popevka: To su jako velike emocije, to je ono kaj nosim u srcu i to se ne da opisati niti povedati.
Teško je kratko opisati međimursku popevku koja odiše prije svega melankolijom za rodnim krajem jer su Međimurci, prije svega muškarci, odlazili u pečalbu. Bilo je ih je svuda, od Amerike do Australije i nažalost, neki su tamo ostali i zauvijek. Uz pjesmu su se rađala djeca, igrala, išla u školu, kopao se kukuruz i želo se žito, išlo u vojsku (rat), vraćalo se iz nje, slavilo se i žalovalo uz nju. I sve te emocije ljudi su satkali i uglazbili.
- Uz međimursku popevku se plakalo i pjevalo, i to ne jedan dan, nek više dana, to je bilo kao svadba.
Mladi danas to ne znaju, mi nismo imali mobitele, pje-
Vremenske prilike ne idu na ruku u spajanju praznika. Vrijeme je demotivirajuće za odlazak na izlete ili na more. Doduše, sretnici koji imaju svoju vikendicu na moru mogu spavati i tamo spavati jer more nije tako toplo kao prošle godine. Jadranska obala de�initivno nije prijateljski raspoložena prema gostima s kontinenta Hrvatske. Ne da ih baš ne žele, nego si građani s prosječnim primanjima ne mogu priuštiti
odmor na Jadranu. Štoviše, kad se jedan vlasnik apartmana sažalio nad domaćim gostima i ponudio za naše niže cijene, vatreni susjedi Dalmatinci doslovno su ga napali zbog toga jer su se, kažu, namučili da dignu cijene i tako opelješe strane turiste.
Neće jedan redikul njima rušiti cijene! Istina je da su oni sami sebi srušili rejting. A kad čovjek bolje razmisli, kad se skupi nešto para, bolje tri dana u neki hotel nego sedam
dan u goste takvim gazdama u apartman.
Nije to doduše ništa novo. Bilo je u povijesti našeg turizma dvostrukih cjenika za domaće i strane goste i prije hrvatske samostalnosti. Nemalo puta se izdešavalo da ste rezervirali i unaprijed platili hotel, ali bi vas na recepciji dočekao hladan tuš: - Smještaj je prebukiran. Pa bi da vam kao domaćem turistu ponudili neku rupu. Računajući, da kad ste već četiristo-petsto
sma nam je bila sve, sažeo je u nekoliko riječi popevku Ivan Lisjak, KUD Novakovec.
I upravo je ta, naša popevka, kao tradicijski napjev Međimurja, 28. studenog 2018. godine, upisana na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Dodjela Povelje u Čakovcu
Pet godina kasnije, odnosno minulog tjedna, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek na prigodnoj je svečanosti u Čakovcu dodijelila povelje zaslužnima za uvrštenje međimurske popevke na listu UNESCO-a. Povelje su dodijeljene Međimurskoj županiji, Muzeju Međimurja Čakovec, Zajednici hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, općini Sveti Juraj na Bregu, Kulturno-umjetničkoj udruzi Seljačka sloga Nedelišće te Udruzi Matapur. Iza tih imena, rečeno je tom prigodom, nalaze se brojni ljudi koji su predano radili
na priznanju međimurske popevke i koji su taj veliki posao iznijeli kao pobjednici. Naime, uz sve vrijedne nositelje naše baštine, brojne pjevačice i pjevače, ipak se Elizabeta Toplek, poznatija kao Teta Liza, posebno ističe kao najvjerniji glas i zaštitno lice međimurske popevke.
Nažalost Teta Liza za svog života nije doživjela Povelju UNESCO-a. Naime, umrla je svega dva mjeseca ranije. I nekako je na čakovečkoj ceremoniji ostala visjeti u zraku i njena posthumna povelja pa iako ona stajala i u Muzeju Međimurja.
Ministarstvo kulture određivalo dobitnike povelja - Povelje su uručene nositeljima i stručnjacima koji su sudjelovali u izradi kandidature međimurske popevke na popis nematerijalne kulturne baštine, pojasnila je ministrica Obuljan Koržinek.
Nositelji su, dodala je dalje, u principu svi oni koji su
izvorni promicatelji kulturnog dobra, dakle oni koji su stavili na raspolaganje opise kulturnog dobra, snimke, fotogra�ije, audiovideosnimke svojih nastupa i radova unutar KUD-a. - Međutim, tu tradiciju njeguju i baštine svi oni koji se odluče prenositi ju dalje.
Upitana tko je odredio kome će povelje biti uručene, odgovorila je: Poveljom je bilo nemoguće obuhvati sve nositelje, dodala je ministrica i naglasila kako bi se ovdje moglo čak sve i nabrojiti, iako teško. No, poznato je da je nominaciju međimurske popevke potpisalo 73 pojedinaca i institucije. Pa bi bio red, ili se to samo tako čini, da su svi oni nabrojeni na nekoj dodijeljenoj povelji. Ili još i bolje, da su poštom dobili barem zahvalnicu, ako već ne Povelju. Čekala se pet godina, pa par mjeseci sim ili tam, ionako ne bi ništa promijenilo, osim smanjilo gorak okus u ustima pojedinih KUD-ova.
kilometara od doma, umorni i zgužvani od puta, vapite za tušem, pristati na sve, samo da se dokopate tople vode, čiste plahte i plaže.
Sjećam se jedne takve zgode s recepcije hotela u Rapcu, kada su njemački gosti prebukirali moju sobu. A ja sam, jer su oni plaćali ondašnjim markama, trebala kapitulirati. Ali, unatoč umoru nakon puta u "katrici" bez klime, nisam se dala ušutkati. Napravila sam glasni i histerični napad
na recepcionare, zahtijevajući uplaćenu uslugu, tim više što sam bila “blagajnik” za dva para u društvu. Para mi je izlazila na uši, jer su nam kao zamjenu za dvije hotelske sobe, bez srama ponudili zajedničku peterokrevetnu sobu, kao u dječjem odmaralištu. Podcjenjivački, kao da je to u redu za domaće goste sa sjevera kontinenta iz nekog sela za koje do tada nisu čuli. Ali su se preračunali, a mi ipak smjestili kako spada.
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
KIŠNI PONEDJELJAK međimurskim vozačima zadao nevolje
Zbog uklanjanja vozila i blokova dio državne ceste
D-3 u smjeru južne obilaznice grada Čakovca bio je zatvoren za promet čak 6 sati
Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan
Crni, kišni ponedjeljak
5. lipnja za brojne međimurske vozače bio je kao uklet. U jednom danu zaredale su se četiri prometne nesreće.
Ona koja je izazvala najve-
ću pažnju javnosti dogodila se kod kružnog toka kod benzinske pumpe Formula nadomak Nedelišća.
Nesreća se dogodila oko
11:30 kada je 42-godišnji
vozač upravljao teretnim automobilom s priključnim vozilom koje je prevozilo vangabaritni teret – tri betonska bloka. Kako je izvijestila policija, promet na toj dionici bio je djelo-
Nesvakidašnja nesreća u kružnom toku korak do Nedelišća
mično obustavljen nekoliko sati. Teretno vozilo, registracije iz Krapine, kretalo se po kolniku kružnog toka u smjeru južne obilaznice grada Čakovca. Nažalost, uslijed tehničke neispravnosti teretnog automobila, došlo je do pucanja vijaka
Na cesti između Žiškovca i Štrukovca tog se ponedjeljka u večernjim satima, oko 20:30, dogodila četvrta prometna nesreća u kojoj su sudjelovala čak tri osobna automobila. Kako nam je kasnije rekla policija, vozač rođen 1973. godine iz Zebanec Sela s 1,6 promila u krvi nije prilagodio vožnju
mokrom kolniku pa je u zavoju izletio na suprotnu traku i bočno udario drugi automobil koji je vozio Pribislavčanin, 1978. godište. Na to je naletio i treći automobil koji je vozio 24-godišnjak iz Murskog Središća. Zbog zadobivenih ozljeda sva trojica vozača prevezena su u bolnicu.
koji su spajali nosač sedla sa šasijom teretnog automobila.
To je rezultiralo prevrtanjem priključnog vozila i padom betonskih blokova na kolnik. Zbog obavljanja očevida, uklanjanja vozila i blokova, dio državne ceste
Da ljudima stvarno svašta padne na pamet pokazuje događaj koji se oko 15:30 zbio u Ulici Globetka u Čakovcu u trgovačkom centru Pevex. Naime, dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 50-godišnjak sa šireg područja grada Preloga, počinio kazneno djelo oštećenja tuđe stvari. 50-godišnjak je na
odjelu kućanskih aparata trgovačkog centra struganjem pomoću oštrog predmeta oštetio vrata na 30-ak hladnjaka raznih marki. Na opisani način oštetio je trgovačko društvo iz Zagreba za više tisuća eura. Protiv osumnjičenog 50-godišnjaka podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
D-3 u smjeru južne obilaznice grada Čakovca bio je zatvoren za promet od 11:30 do 17:45.
Vozač teretnog vozila je sankcioniran novčano zbog počinjenog prekršaja prema odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
U vrijeme prevrtanja labudice u rotoru kod Nedelišća, u Čakovcu su se u kratkom roku dogodile još dvije prometne nesreće s materijalnom štetom.
Prva na adresi Braće Graner 1, kod Đurkina u Čakovcu, u kojoj su sudjelovala dva osobna automobila. Srećom, nema prijavljenih ozlijeđe-
Nemili događaj zbio se u utorak, 6. lipnja, nešto poslije 7 sati u Nedelišću u Ulici Matije Gupca. Začule su se sirene vatrogasaca, a potom smo od JVP-a Čakovec saznali da je riječ o požaru u pomoćnoj prostoriji obiteljske kuće, odnosno pušnici, koji se potom proširio na garažu i krovište kuće. Požar su ugasili pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Nedelišće.
Očevidom uz stručnu pomoć inspektorice za zaštitu od požara utvrđeno je
KRAĐE
nih sudionika prometne nesreće. A nakon toga oko 13:30 došlo je do sudara između dvaju osobnih automobila na čakovečkoj južnoj zaobilaznici, nedaleko od benzinske postaje Adria Oil.
Srećom, ni u ovom incidentu nije bilo ozlijeđenih osoba. (dv)
kako je 80-godišnji vlasnik zapalio vatru u pušnici koja se proširila na ostatak prostorije, a potom i na garažu te krovište kuće. U požaru je izgorjela pušnica te dio garaže i krovišta kuće, dok je 80-godišnji vlasnik kuće lakše ozlijeđen. Nakon pružene liječničke pomoći u čakovečkoj bolnici pušten je na kućnu njegu. Materijalna šteta procijenjena je na više tisuća eura. O požaru će se izvijestiti nadležno državno odvjetništvo. (sh)
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 23-godišnjak sa šireg područja grada Čakovca, počinio kazneno djelo krađe. Sumnja se kako je u ponedjeljak, 5. lipnja ove godine, u večernjim satima u čakovečkom Parku Rudolfa
Kropeka, ukrao zaključani bicikl, vlasništvo 56-godišnjakinje. Materijalna šteta procijenjena je na oko 200
eura. Tijekom istraživanja čakovečki policajci pronašli su ukradeni bicikl pa ga vratili vlasnici.
Protiv osumnjičenog 23-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela krađe podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)
prijateljice Nere
povezusu više
nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je
ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
VARAŽDINU,
GLOBALNO I LOKALNO
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
Ujutarnjim satima 6. lipnja ruske su snage digle u zrak znatan dio brane Nova Kakhovka, jednu od najvećih u svijetu, s katastrofalnim posljedicama za jug Ukrajine, ali posredno i Europe. Prema međunarodnom pravu, to je je ratni zločin koji će se pamtiti desetljećima. Razlog miniranja brane je usporavanje ukrajinske ofenzive koja zapravo već traje, uvodnim borbama na istoku Ukrajine. Američki obavještajni izvori također potvrđuju da su ruske snage minirale gornji dio brane, a uništena je i strojarnica hidroelektrane.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
je to bilo do sada i svojevrsnu ucjenu Europe, moguć je drugi Černobil, samo još strašniji.
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
Piše: Paulina Topolko
Foto: Zlatko Vrzan
U subotu, 3. lipnja, u Strahonincu je održana druga po redu Gulašijada. Time su i zaključeni ovogodišnji Dani općine. Na natjecanje se prijavilo 30 ekipa, a na kuhanje gulaša odazvalo se je njih 29. Ekipe su činili članovi raznih udruga, društva i skupina ili jednostavno prijatelji.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
Zapovijed za rušenje okupirane brane došla je s najvišeg vrha ruske vlasti. Rezultat je stravičan, vodeni val se na pojedinim mjestima podigao deset i više metara, a ogromno jezero dugo preko 200 kilometara, praznit će se nekoliko mjeseci nakon prvog udarnog vala, što već izaziva humanitarnu i ekološku katastrofu, voda nosi mine i životinje, neposredno je ugroženo oko 20.000 stanovnika. Štetu nije moguće sanirati prije završetka rata.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Do nove eskalacije sukoba i ruske paranoje s najvišeg vrha došlo je nakon što su ukrajinski partizanski dronovi uspjeli doći do Moskve i kad se shvatilo da mogu nositi takozvane prljave radioaktivne bombe, tako na primjer radioaktivno smeće i slično. Na taj bi način Moskva, kao prijestolnica Rusije, i život u njoj dugoročno mogli postati neposredno ugroženi. Drugim riječima, ukrajinske snage zaobišle su nećkanje Zapada o tome treba li pomoći Ukrajinu raketama većeg dometa.
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.
Stručni žiri činili su poznati sudionik Masterchefa
Na taj su način ruske snage spriječile napad iz južne Ukrajine i područja Hersona i odgodile ga za neko vrijeme, ali i zaustavile dotok pitke vode prema Krimu i 800.000 stanovnika. To je ruska igra na sve ili ništa.
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Na strateškoj razini, riječ je o svojevrsnoj ucjeni Europe od ruske vlasti. Najveća ukrajinska atomska elektrana Zaporožje mogla bi ostati bez vode, a to znači samo još veću nestabilnost nego
Kako se čini, miniranje brane Nova Kakhovka s ruske strane zapravo je potez očajnika koji u nedostatku pobjede diže rat ili ga pokušava dići na najvišu nuklearnu razinu, potencijalnom prijetnjom atomima. Tu ne bi bilo biti pobjednika, već bi u Rusija i Europa bili poraženi. Kako su već davno pojasnili atomski stručnjaci, vjetrovi će u tom otpuhati radijaciju i na Rusiju.
Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
Ruske su snage zapravo naštetile same sebi, Krim će ostati bez vode, a Rusija više neće moći ucjenjivati Ukrajinu i svijet poplavom, a da se i ne govori o osudi međunarodne javnosti tog ratnog zločina.
SVEČANA SJEDNICA OV-a Strahoninec
Nikola Kotur, Đurđica Krnjoul i Ivan Lukman. Pokušali smo i zaviriti na liste za ocjenjivanje, no jedino što smo uspjeli doznati jest da se svaki gulaš ocjenjuje u više kategorija, a onaj pobjednički mora biti savršen. Za pobjedničke ekipe bile su osigurane nagrade u suradnji s malom mesnicom iz Poleva. Također, prve tri su dobile i pehare, a za ostale su bile rezervirane medalje.
Tajnu dobrog gulaša otkrio nam je Milorad Sarap iz pobjedničke ekipe Trio fantikus. – Tajna dobrog gulaša su dobri sastojci i dobra paprika. Papriku za ovaj gulaš sam kupio u Vojvodini. Na kraju kuhanja dodajemo još jedan začin koji je isključivo osobna radinost. Stavi se češnjak, slavonski špek se me-
lje i list peršina. Bitno je i dobro izdinstati meso da pusti svoju aromu, a onda i luk. Obično ljudi rade obrnuto, no ovako je bolje, jer luk upije aromu mesa.
Treće mjesto zauzela je ekipa Amateri, drugi su bili članovi ekipe JUO-a Strahoninec, a prvi, kao što smo već spomenuli Trio fantikus.
Također, brojne su ekipe imale kreativna imena poput Črni lonec, Trde kuhače, Mislite na seks, Amateri , a bilo je i onih koji nisu znali kako im se ekipa zove, pa su na naše pitanje samo zbunjeno gledali. Zabava u Strahonincu trajala je do dugo u noć, a svirao je Privat bend.
za specijalne i progresivne naočalne leće
imun
Svečana sjednica Općinskog vijeća Strahoninec održana je u parku u Dravskoj ulici, u petak, 2. lipnja. Sjednici su prisustvovali brojni uzvanici i gosti iz političkog života Međimurja. Uz domaćina, načelnika Franju Lehkeca i predsjednika Općinskog vijeća Vladimira Lepena, prisutne su pozdravili i župan Matija Posavec. Tu su bili i Ljubomir Kolarek kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića i Dražen Srpak kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića. Na sjednici je najavljena dogradnja vrtića i škole, ali je također istaknuto da se mjesto širi velikom brzinom. Na priredbi su nastupili
mališani iz Dječjeg vrtića Suncokret Strahoninec koji se predstavili pjesmom, plesom i starim igrama. Veliku pažnju privukli su učenici tamošnje osnovne škole koji su kroz dramsku predstavu uzvanicima pojasnili zbog čega su hantlari bitni za selo. Nakon sjednice otkriven je i spomenik Hantlar u obližnjem parku.
Hantlar je napravljen u čast prekupcima stoke (hantlarima) koji su bili nadaleko poznati u ovom kraju. Čak se i navijačka skupina iz Strahoninca zove Hantlari, upravo ovim prekupcima u spomen. Plastični spomenik s kravom i prekupcem privukao je veliku pažnju lokalne javnosti. (Paulina Toplek)
U petak, 9. lipnja, u Etnozbirci prof. emeritusa dr. Jurja Kolarića, bit će održana promocija nekoliko njegovih knjiga te predstavljen njegov svećenički i znanstveni rad. Dr. Kolarić napisao je preko 40 knjiga i znanstvenih tekstova, a za svoj rad dobio je niz priznanja i odličja. O njegovu radu će govoriti vlč. Josip Drvodelić, župnik u Goričanu, Đuro Bel, u ime Zrinske garde te publicist Marijan Majstorović. Program započinje u 17 sati razgledavanjem zbirke, a promocija knjiga u 18 sati. (jš)
Gajeva 5Strogi žiri u čijem su sastavu bili Ivan Lukman, Đurđica Krnjoul i Nikola Kotur, poznati natjecatelj iz Masterchefa Pobjednička ekipa Trio fantikus, koju su činili Milorad Sarap, Robert Sekirnik, Zoran Zobec i Marko Lončarić skuhala je najbolji gulaš Na gulaše, koji su bili za prste polizati, nitko nije ostao U mjesnom parku otkrili su spomenik Hantlaru kako bi se mještani upoznali s poviješću svojeg mjesta
Međimurska popevka dio je našeg identiteta i zajedništva, tijekom povijesti popevka je ostavila brojne tragove u sudbinama naših ljudi
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan
39. izdanje Međimurske popevke okupilo je u subotu 3. lipnja gotovo 250 izvođača.
Ta nadaleko poznata smotra ove je godine bila dio bogatog programa 30 dana za 30 godina općine Nedelišće, posvećenog 30. godišnjici postojanja najveće međimurske općine.
Kultura se prenosi s koljena na koljeno
Na samom početku ispred organizatora brojnu je publiku pozdravila predsjednica Kulturno-umjetničke udruge
Seljačka sloga Nedelišće Jasna
Hajdinjak te kazala kako se u Međimurju punim srcem prenosi kultura našeg kraja iz generacije u generaciju.
Ljubav, sjeta i poštovanje –to su međimurske popevke, utkane su živote Međimurki i Međimuraca, a svima nama
ona je po sredini srca, kak črljeni jabuki koščica. Ljubitelje međimurske popevke pozdravio je načelnik Nikola Novak zahvalivši svima koji su našu popevku stoljećima njegovali i pjevali kao i skladateljima i etnomuzikolozima koji su je zapisivali i sačuvali od zaborava.
- Zahvaljujem svim članovima kulturno-umjetničkih društava s područja Međimurja jer ste upravo vi čuvari međimurske pjesme.
- Međimurska popevka dio je našeg identiteta i zajedništva, tijekom povijesti popevka je ostavila brojne tragove u sudbinama naših ljudi – s popevkom se ispraćalo, dočekivalo, slavilo i tugovalo, ona je obilježila život svakog Međimurca u našoj povijesti, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec te dodao kako je prije 10 godina naša popevka pre-
poznata i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a prije 5 godina na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
Međimurska popevka naša je tradicijska kultura te omiljen i prepoznatljiv glazbeni trag hrvatskog identiteta prepoznat i izvan naših granica.
Predsjednik Skupštine Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije Miljenko Zelenbaba u ime Hrvatskog sabora kulture dodijelio je diplomu dugogodišnjem članu KUD-a Seljačka sloga Nedelišće Marijanu Topolnjaku.
U programu ovogodišnje završne smotre izvedeno je 25 popevki koje je odabralo stručno povjerenstvo u sastavu Stjepan Hranjec, Branimir Magdalenić i Miroslav Novak, nakon održanih predsmotri u Donjem Kraljevcu i Murskom Središću te dječjoj smotri u Svetom Martinu na Muri.
Međimurske popevke 2023., uz najveći udio domaćih izvođača, okupile
Jasna Hajdinjak predsjednica TZ-a Nedelišće
su i pjevače iz Varaždina i Slovenije, a na pozornici su se izmijenile sve generacije, što je zalog za budućnost tog našega blaga, koje je od 2018. godine upisano u UNESCO-ov popis blaga čovječanstva, odnosno Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Brojni izvođači iz Međimurja
Na 39. smotri međimurske popevke nastupili su Ivan Mađarić uz pratnju tamburaškog sastava KUD-a Šandorovec, Mješovita pje-
Mirjana Hudin poznata je pjevačica popevke
vačka skupina KUD-a općine Donji Kraljevec, Cecilija Merkač Hudopisk, Ženska pjevačka skupina HKUD-a Goričan, Mješovita pjevačka skupina Fijolice uz pratnju MKUD-a Ivan Car Slovenija, Mješovita pjevačka skupina KUD-a Novakovec, Ženska pjevačka skupina Udruga žena Sivica, Muška pjevačka skupina KUU-a Seljačka sloga Nedelišće, Ženska vokalna skupina KUU-a Zasadbreg, Mješovita pjevačka skupina KUD-a Mura Mursko Središće, Ženska pjevačka skupina KUD-a Društvo žena Gornji
brave popela se na pozornicu smotre
Kraljevec, Mješovita pjevačka skupina KUD-a Katruže Ivanovec, Lara Bunc i Iva Hranjec, članice KUD-a općine Donji Kraljevec, Dječja pjevačka skupina DV Cipelica, Dječja pjevačka skupina DV Cvrčak, Dječja pjevačka skupina KUU-a Zasadbreg, Chriztel R. Aceveda, Mirjana Hudin, Mješovita pjevačka skupina KUD-a Mihovljan, Mješovita pjevačka skupina KUU-a Zvon ŽZ Mala Subotica, Ženska vokalna skupina Sveti Marko KUD-a općine Selnice, Beročka, Dora Bogomolec uz pratnju KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava, Anita Huđek i Ženska vokalna skupina KUU-a Veseli Međimurci Čakovec.
Dugogodišnjoj tradicionalnoj glazbenoj manifestaciji prisustvovao je župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik Nedelišća Nikola Novak, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, predsjednik Skupštine Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije Miljenko Zelenbaba, predsjednica KUU-a Seljačka sloga Nedelišće Jasna Hajdinjak te mnogobrojni ljubitelji glazbe i narječja međimurskog dijalekta.
Ma�ja Berljak, autor Povelje Jurja IV. Zrinskog
U ČAKOVCU predstavljena knjiga o uredskom i svečanom primjerku
Knjiga Juraj IV. Zrinski. Uredski i svečani primjerak povelje gradu Čakovcu iz 1579. godine najnovija je knjiga profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu i svećenika Zagrebačke nadbiskupije Matije Berljaka, koja je svečano predstavljena u prostoru galerije Centra za kulturu u okviru obilježavanja Dana grada Čakovca. Naime, upravo je Povelja Jurja IV. Zrinskog izdana u Čakovcu 29. svibnja 1579. godine, a po njoj kralj Rudolf II. priznaje slobodarstvo grada Čakovca, dok njegove posebnosti i povlastice osigurava veleposjednik Juraj IV., na molbu suca te građana i stanovnika grada.
Kada su obljetnice u pitanju, knjiga je izdana upravo prigodom 444. godišnjice spomenute Povelje te 420. godišnjice smrti Jurja IV. Zrinskog, što je istaknuo i Đuro Bel, predsjednik Zrinske garde Čakovec, s kojom je u sunakladništvu autor objavio knjigu. - Ponosan sam što mogu uz Dane grada biti dio ove svečanosti i predstaviti ovu vrijednu knjigu. Ponosan sam zbog više razloga, ponajviše jer je prof. Berljak član Zrinske garde i jer smo ovime sunakladnici već njegove treće knjige, rekao je Đuro Bel. (dv)
ZAGREBAČKA FIRMA dobila čak
4 lokacije
Grad Čakovec raspisao je javni poziv za dostavu ponuda za prodaju langoša na manifestaciji Porcijunkulovo 2023. koja će se održati od 28. srpnja do 2. kolovoza 2023. godine na području Čakovca. Poziv je bio objavljen na službenim stranicama Grada Čakovca dana 12. svibnja 2023. godine. Kao kriterij za odabir ponude razmatrala se pravovremeno zaprimljena ponuda, dostava potpune dokumentacije te najviša ponuđena cijena za određenu lokaciju uporabe.
S obzirom na to da su za lokaciju br. 1. primljene dvije ponude koje su pravovremeno primljene i sadržavale su
Zgrada na adresi Kralja Tomislava 3 doslovno je pukla na pola nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, idući takav ne bi izdržala
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan
potpunu dokumentaciju kao kriterij za odabir, odabrana je viša ponuđena cijena zakupa. Uvidom, pregledom i ocjenom primljenih ponuda utvrđeno je da sve ponude udovoljavaju uvjetima raspisanih javnim pozivom pa je odlučeno da će odabrani ponuditelj Salim Kajkuš, inače iz Zagreba, peći langoše u Ulici kralja Tomislava/Franjevačkom trgu uz rub cvjetne gredice, na Trgu Republike kod stupova Gradova prijatelja i pješačke staze prema parkingu, parku Perivoj Zrinski – istočni ulaz, prvi odvojak desno i u Perivoju Zrinski iza knjižnice, zelena površina uz stazu desno u pravcu rotora. (dv)
Glavna čakovečka ulica u centru grada Kralja Tomislava građena je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Većinom su u centru grada živjele židovske obitelji. Svatko tko šeta centrom, na svoje oči može vidjeti u kakvom su (lošem) stanju pročelja. Posljednja obnova fasada bila je prije Univerzijade, dakle 1986. godine.
Potres pokazao loše stanje zgrade
O obnovi pročelja u centru govori se aktivno unazad par mjeseci, a činjenica je da se više ne može govoriti samo o estetici, već o nužnoj sanaciji koja je prijeko potrebna nakon dvaju potresa koji su se 2020. godine dogodili prvo u ožujku s epicentrom u Zagrebu, a nakon toga krajem godine u Petrinji.
što je preminuo Hanzi (čakovečka legenda), u zgradi živi tek jedan stanar. Činjenica je i ta, što su u toj zgradi živjeli pretežno socijalni slučajevi, koji pričuvu nisu plaćali. Vlasništvo je većinom gradsko, dio je privatan, dok je upravitelj Gradsko poduzeće Stanorad.
U toj zgradi, od malih nogu, od 1981. godine živio je Tomislav Biškup.
- Zgrada Kralja Tomislava
3 dugo je bila na glasu kao problematična zbog samih stanara jer se većinom radilo o socijalnim slučajevima. Dakle, radilo se o dosta problematičnom susjedstvu, rekao nam je Tomislav Biškup koji u centru živi cijeli svoj život. Sve je bilo “pod kontrolom” do potresa koji su na vidjelo izvukli u kakvom je zaista stanju zgrada.
pitanju zgrade u centru grada koje su zaštićene kao kulturno dobro, bilo je potrebno čekati mišljenje Konzervatorskog odjela u Varaždinu, koji su prije par dana dali zeleno svjetlo za sanaciju, rekao je Tomislav Biškup čiji otac živi u navedenoj, opasnoj zgradi.
Prema riječima statičara, objašnjava Biškup, da se dogodi još jedan potres, zgrada bi se prevrnula ili u dvorište ili na glavnu čakovečku ulicu, koja je pješačka zona. Tako nakon tri godine čekanja, zgrada kreće u sanaciju i to već ovaj mjesec kao prioritet.
O stanju i početku sanacije navedene zgrade upitali smo direktora Marka Tomašića iz Stanorada koji je rekao kako je stambeno-poslovna zgrada Kralja Tomislava 3, Čakovec potresom zadobila oštećenja dijela građevine. Stražnji istureni dio objekta, zabatni zid koji se nalazi iznad dijela jednog stana te je za taj dio početkom 2022. izrađen pregled i projekt sanacije.
poziv za Porcijunkulovo Ugostiteljima dokumentacija nije jača strana?
Kako su objavili na gradskim stranicama, poništava se poziv za dostavu ponuda za obavljanje ugostiteljske djelatnosti za vrijeme manifestacije Porcijunkulovo 2023. koji je objavljen 12. svibnja 2023. godine na internetskoj stranici Grada
Čakovca. Poziv se poništava jer nitko od ponuditelja nije dostavio potpunu dokumentaciju koja je bila preduvjet za odabir. S obzirom na to da nitko od ponuditelja nije dostavio potpunu dokumentaciju, sve se ponude odbijaju. (dv)
Najviše je stradala zgrada na adresi Kralja Tomislava 3. Doslovno je pukla po pola, stanari su raseljeni, a nakon
S gornjeg kata iseljeni su svi stanari jer je i struka rekla kako je zgrada opasna za život. Nakon potresa dobila je žutu naljepnicu koja označava stupanj oštećenja.
- Iseljeni su od gore svi stanari jer je i struka rekla kako je zgrada opasna za život. Zahvaljujući konačnom potezu gradskog poglavarstva, gornji kat je nakon potresa 2020. godine dobio žutu naljepnicu, koja označava stupanj oštećenja.
No, naša birokracija kočila je projekt obnove. GP Stanorad mogu pohvaliti, odmah su intervenirali na svaki naš poziv, međutim obnova nije u njihovim rukama. Pričuva se nije plaćala, zbog navedenih stanara koji su u njoj živjeli i nije bilo sredstava kojima bi se obnova pokrenula. S druge strane, s obzirom na to da su u
- Tijekom 2022. godine utvrđeno je kako je potrebna rekonstrukcija cijelog krovišta zgrade zbog dotrajalosti, uz napomenu kako krovište ne predstavlja neposrednu opasnost po stanare ni po prolaznike. Odrađeni su radovi hitne intervencije na vijencu i limariji prema gradskoj ulici. Budući da se potrebni radovi na cijelom krovištu preklapaju s potrebnim radovima po projektu sanacije iz točke 1., naručena je izrada projekta rekonstrukcije cijelog krovišta koji je trenutno u završnoj fazi.
Tomašić: Zid pod stalnim nadzorom statičara Nakon što projekt bude izrađen i dobivene potrebne dozvole, ide se u rekonstrukciju krovišta koje uključuje i potresom oštećeni zid. Predmetni zid je pod stalnim nadzorom statičara, utvrđeno je da nema daljnjih oštećenja te su u tijeku radovi osiguranja zida (zaštitna mreža), kao privremena mjera do rekonstrukcije cijelog krova, kazao je direktor Stanorada. Za sanaciju su odgovorni svi suvlasnici zgrade, dakle vlasnici privatnih poslovnih i stambenih prostora i Grad Čakovec kao vlasnik prostora te GP Stanorad kao upravitelj zgrade za provedbu. GP Stanorad u užem centru grada, dakle u Ulici Kralja Tomislava upravlja četirima zgradama, kućnih brojeva 1, 3, 7 i 14. Te su zgrade u velikoj većini u privatnom vlasništvu, osim Kralja Tomislava 3 koja je u većinskom vlasništvu Grada Čakovca.
RAZGOVOR S NAČELNIKOM Nikolom Novakom povodom Dana općine Nedelišće
Novost je povećanje sufinanciranja za boravak djece u vrtićima. Iznosi sufinanciranja za vrtićke skupine je 130 eura za prvo dijete, 170 eura za drugo dijete i 200 eura za treće dijete
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan
Povodom Dana općine Nedelišće razgovaramo s načelnikom Nikolom Novakom. Nedelišće ove godine slavi 30 godina, pa su stoga program nazvali 30 dana za 30 godina. No, nije bogat program jedino što Općina Nedelišće ima za ponuditi.
- Nedelišće je kao najveća općina u Međimurju, ujedno i vrlo privlačna za mlade obitelji. Blizina grada, ali i niz pogodnosti tome doprinose. Izrađen je i cijeli novi kvart?
- Uređena je Ulica Antuna Mutvara, prva nova ulica u Nedelišću nakon dugog niza godina gdje je uređena prometnica i pješačka staza. Krećemo u daljne uređenje tog velikog kvarta i nadamo se što većem dolasku novih stanara. Dodijeljeno je 16 poticaja za uređenje nekretnina, doneseni novi pravilnici koji kvalitetnije de�iniraju uvjete, a uvodi se i nova kategorija – kupnja nekretnina. Poticaj za sve tri kategorije – kupnja, rušenje i obnova iznositi će 3000 eura.
- Na koje sve načine Općina Nedelišće ulaže u svoje građane?
Dan općine:
15. lipnja
SGC Aton
18 sati
Svečana sjednica Općinskog
vijeća Općine Nedelišće
16. lipnja
Školska sportska dvorana
18 sati
Svečanost povodom Dana škole
Osnovne škole Nedelišće
Dvorište MESAP-a
20 sati
Besplatni open air koncert: OPĆA
OPASNOST (predgrupa Pastiri)
16. i 17. lipnja
Željeznička postaja Dunjkovec
10 – 18 sati
Dani otvorenih vrata zbirke
Štrekari u Dunjkovcu
- Općina Nedelišće provela je niz mjera za poboljšanje kvalitete života svojih građana, posebno kada su u pitanju obrazovanje i skrb o djeci. Kroz projekt Igrajmo se!, uz samo produženo trajanje radnog vremena triju vrtića, od kojih su dva na području naše općine, provode se sportske i glazbene aktivnosti, učenje engleskog jezika, a nabavljen je i dio opreme.
Novost je povećanje su�inanciranja za boravak djece u vrtićima, na temelju odluke koja je donesena na 16. sjednici Općinskog vijeća. Iznosi su�inanciranja za vrtićke skupine je 130 eura za prvo dijete, 170 eura za drugo dijete i 200 eura za treće dijete, dok je za jasličke skupine 160 eura za prvo dijete, 200 eura za drugo dijete i 230 eura za treće i svako sljedeće dijete. Tim iznosima Općina Nedelišće svrstala se uz općine koje izdvajaju najviše za boravak djece u vrtiću.
Dovršena je izgradnja dječjih igrališta u Dunjkovcu, Trnovcu, Črečanu, Macincu, Paragu, a uskoro će krenuti u Gornjem Kuršancu i u Nedelišću u ulici Žarkovice.
17. i 18. lipnja
Lovački dom u Nedelišću 10 – 22 sata
Festival Art forest
17. lipnja
Kanal Zrinski u G. Kuršancu
14 sati
Kup općine Nedelišće
– lov ribe udicom na plovak
Dvorište MESAP-a
20 sati
Besplatni open air koncert:
DORIS DRAGOVIĆ
(predgrupa Atomi Live Bend)
18. lipnja
Dvorište MESAP-a
9 sati
Nedelska cenka
– utrka za sve generacije
Crkva Presvetog Trojstva
18 sati
Koncert međimurskih
studenata glazbe – Samanta
Grahovec i Franjo Novak
Povećano je su�inanciranje produženog boravka u Osnovnoj školi Nedelišće i uvedeno su�inanciranje za osnovne škole na području Varaždina. Učenicima dviju naših osnovnih škola podijeljene su bilježnice s motivima općine, a nabavljene su i radne bilježnice za učenike prvog razreda osnovnih škola. Od sljedeće školske godine, roditelji svih učenika će dobiti pomoć za nabavu radnih materijala u iznosu od 50 EUR-a.
Povećani su iznosi stipendija, 120 eura za studiranje na području RH, 150 eura za studiranje u inozemstvu, a u uvedena je i nova kategorija – stipendija za studente koji studiraju na području Međimurske i Varaždinske županije koja iznosi 60 eura.
- Novi vrtići i škole u fokusu su Nedelišća. O čemu je riječ?
- Došlo je do velikih pomaka i u budućim kapitalnim projektima u obrazovanju. Općina je na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja iz programa Nacionalnog programa oporavka i otpornosti prijavila tri projekta: izgradnju dječjeg vrtića u Dunjkovcu s trima vrtićkim i dvjema jasličkim skupinama, dogradnju Dječjeg vrtića Zvončić s četirima jasličkim skupinama i izgradnju novog dječjeg vrtića na zemljištu Župe Nedelišće, na kojem je dobiveno pravo građenja na 99 godina. Najbrže će biti realiziran vrtić u Dunjkovcu jer za njega postoji gotova projektno-tehnička doku-
mentacija, radovi bi trebali početi sredinom godine.
Nakon što je 25. kolovoza stigla Odluka o prihvatljivosti projektnog prijedloga, 27. prosinca je održano svečano uručivanje ugovora u prostorima Metalske jezgre u Čakovcu od strane premijera Andreja Plenkovića za izradu projektno-tehničke dokumentacije nove zgrade Osnovne škole Nedelišće, za koju je u međuvremenu pokrenuto projektiranje. Općina �inancira projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju školske sportske dvorane u Dunjkovcu.
Za izgradnju školske dvorane Osnovne škole dr. Ivana Novaka Macinec dokumentacija je spremna i čeka se natječaj iz programa NPOO-a, dok je za Područnu školu Gornji Hrašćan dogovoreno uređenje potkrovlja i vanjskih sportskih terena.
- Program Zaželi i dalje pomaže zapošljavanju žena koje brinu o starijima? Provodi li se projekt i dalje?
- Općina je provela program Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III., zaposlio je 16 žena koje su brinule o 132 korisnicima. Uz pomoć u kući, korisnici su jedanput mjesečno dobivali i paket kućanskih potrepština. Čeka se raspisivanje novog natječaja na koji će se Općina sigurno prijaviti.
Počela je i provedba projekta Zdrovje prije sega kojim se pomaže u borbi protiv dijabetesa i drugih bolesti kroz niz sportskih i edukativnih aktivnosti, po-
dizanja svijesti o prevenciji, a sve u suradnji s vrhunskim stručnjacima. Projekt je �inanciran iz ESF-a, a vrijednost mu je gotovo pola milijuna kuna.
- Nedelišće konačno dobiva i svoj prvi dom za starije i nemoćne. Centar za starije osobe nužna je potreba?
- Krajem godine raspisan je natječaj iz programa NPOO-a za izgradnju centra za starije osobe. Projekt je prijavljen u suradnji s Međimurskom županijom, a prijavitelj je Općina Nedelišće. U sklopu centra bilo bi mjesta za 122 osobe u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, ordinacije opće i dentalne medicine, gerontocentar, prostor za dnevni boravak osoba, �izikalna terapija i druge usluge.
- Gospodarska zona Goričica i dalje buja. Koliko je tvrtki smješteno, ima li i novih najava o gradnji?
- Proširena je Privredna zona Nedelišće, a širenje je već najavio vlasnik poduzeća Marodi tjestenine. U istoj zoni počelo je s radom i poduzeće Hodex, što nas izrazito veseli jer se sad ta poluprazna zona počela razvijati. Ujesen je održano
službeno otvorenje poduzeća b.t.c. u Gospodarskoj zoni Goričica, a imamo i najavu o novoj izgradnji od poduzeća Metal euro.
- Koje su trenutno najveće kapitalne investicije u Nedelišću?
- Od najvećih investicija u Nedelišću je dovršen novi Vatrogasni dom, rekonstruirana je Ulica braće Radića koja mu služi kao prilaz i dvorište starog Vatrogasnog doma. U Pušćinama je započela rekonstrukcija Vatrogasnog doma, kao i rekonstrukcija nasipa. To su dva najveća kapitalna projekta u Pušćinama nakon dugo vremena, a ukupna im je vrijednosti više od 4 milijuna eura. Započelo je uvođenje optičkog interneta koje će se provesti kroz projekt PRŠI, a za ostalo područje komercijalnom izgradnjom. Uz �inanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pristupilo se uklanjanju divljeg deponija uz nasip u Paragu te postavi kamera za nadzor područja. Prijavljena su i dva velika projekta na natječaj iz NPOO-a: Interpretacijski centar Cekar i dovršetak SRC Trate, dok se sredinom godine očekuje se raspisivanje nabave za izgradnju obilaznice Nedelišća i Pušćina.
Mursko Središće priprema se za ovogodišnju manifestaciju Ljeto uz Muru. Od 2019. godine Dan grada i Ljeto uz Muru održavaju se u istom periodu, u lipnju i srpnju. Svečanost obilježavanja Dana grada koji je vezan uz blagdan sv. Ladislava – zaštitnika župe - održat će se 27. lipnja, dok će se obilježavanje zaustavljanje
tenkova održati 28. lipnja. Središnja dva vikenda manifestacije su od 30. lipnja do 9. srpnja uz napomenu da će se prvi događaji održati i dva tjedna prije. Manifestacija donosi
koncerte vodećih hrvatskih glazbenih imena, a održat će se i razni kulturno-zabavni događaji. Neće nedostajati ni sportsko-zabavnog sadržaja, gastronomskih događaja, događaja namijenjenih djeci i raznih drugih sadržaja. Ove godine na manifestaciji nastupit će Željko Bebek, Danijela Martinović, Klapa Kampanel i Ljubavnici. Tradicionalno će se u prvom vikendu manifestacije odvijati Sajam domaćih proizvoda, zabavno ekipno natjecanje Murska alka, KUP grada, Spust čamcima za rafting od Zeva do lučice, šahovski turnir, natjecanje u pečenju proštenjskih kolačima te kulturni program.
KLARA GLAVINA iz Murskog Središća čuva vrijedno blago iz naše domaće povijesti
- Njezine priče o tome kako je asistirala ocu dok je Križovčanima vadio zube i kako se zaposlila u vrijeme kada su žene bile kod kuće jednako su vrijedne kao i njezine starine
U zadnjem vikendu mjeseca lipnja, svaki dan u poslijepodnevnim satima za djecu će se održati Ljetni paviljon mašte, razne edukativno-zabavne radionice. Ljetni dječji festival u organizaciji Društva Naša djeca održat će se 16. lipnja. Nezaobilazni gastrodogađaj Gradski kotlići održat će se 9. srpnja na ŠRC-u Zalešće.
Kao uvod u Dan grada i Ljeto uz Muru gastrodogađaj Što smo, kaj smo i kak kuhamo te serjojnski nogometni okršaj Gornji i Donji kraj održat će se na izletištu Fusek 24. lipnja u prijepodnevnim satima. (BMO)
Obavještavaju se svi građani grada Murskog Središća koji u sklopu projekta Aglomeracija Mursko Središće nisu ostvarili pravo na priključno okno na parcelu da imaju pravo ostvariti njegovo sufinanciranje u iznosu od 200 eura i to kada izvedu tehnički ispravno priključno okno na svojoj čestici. O izvođenju priključka potrebno je podnijeti zahtjev Gradu Murskom Središću
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Klara Glavina iz Murskog Središća ima 84 godine, ali za sebe kaže da je cijeli život aktivistica, a zbog toga i puna vrijednih priča iz davnine koje bi trebalo sačuvati kao nematerijalnu baštinu. Rodom je iz Križovca, a aktivizam je naslijedila od svog oca Pavla Jambrošića koji je bio pokretač svega što se događalo u mjestu, a u sve što je pokretao je uključivao i nju od omladinskih dana, ranih pedesetih prošlog stoljeća. Tako je do danas aktivna članica Društva žena Mursko Središće.
Središće samo je na njemu obnovljena šlinga. Naime, Klara često iz svoje privatne zbirke posuđuje te starinske platnene komade za potrebe manifestacija.
pa će djelatnici Grada u suradnji s Međimurskim vodama napraviti kontrolu na licu mjesta nakon čega slijedi isplata sufinanciranog iznosa.
Za sva tehnička pitanja prije izvođenja radova potrebno je kontaktirati Međimurske vode na broj telefona: 040/373-714 i 040/373-716 te mobitel 098/9148-555 (Marko Golubić). (BMO)
Dobitnici poticaja za uređenje nekretnina na području grada Mursko Središće uz prava imaju i određene obveze na koje podsjećaju iz Grada obzirom da se radi o novcu iz gradskog proračuna koji je javni novac.
Korisnici poticaja koji namjeravaju urediti stambeni objekt za stanovanje kao i njegovi članovi uže obitelji moraju u roku od dvije godine nakon odobrenja poticaja prijaviti prebi-
valište na adresi stambenog objekta za koji je odobren poticaj i zadržati prebivalište neprekidno sljedećih deset godina bez promjene. Ukoliko se ne ispuni navedeni uvjet korisnik poticaja dužan je Gradu vratiti dobivena sredstva najkasnije 60 dana nakon što nastane neispunjenje navedenih uvjeta. Za kontrolu provedbe navedene odluke zadužen je Jedinstveni upravni odjel. (BMO)
Teško je odlučiti odakle početi priču o toj nevjerojatno energičnoj i pozitivnoj ženi, umirovljenici, koja je u svoje vrijeme bila jedna od rijetkih zaposlenih žena. - Bila sam među prvih 15 zaposlenika MTČ pozamanterije u Murskom Središću. Radila sam trideset godina, otišla u invalidsku mirovinu i sada sam u njoj već 34 godine. Zadovoljna sam mirovinom. U ono vrijeme se u izračun mirovine uzimalo 10 najboljih godina i to 84 posto od plaće i meni je dobro, po novom sam dobila pravo i na dio suprugove, kaže Klara koja svoju mirovinu najviše troši na unuke i praunuke. Ima troje djece, osam unuka i čeka šesto praunuče.
Stogodišnji tkani
stolnjak kao da je jučer izrađen
Znajući da u svom domu čuva vrijedne predmete narodne baštine, spremno nam je na poziv otvorila vrata svog doma i pokazala pravo blago. Užitak za oči je vidjeti tkani laneni stolnjak star stotinjak godina, koji izgleda kao da je jučer izašao s tkalačkog stana. Takva kvaliteta danas se više ne stvara. Ponosna je vlasnica i našivenog pokrivača za krevet, koji se nekada stavljao iznad jastuka i perine da ukrasi krevet svojim bogatim cvjetnim vezom. Prekrivač je star blizu sto godina. Zahvaljujući Društvu žena Mursko
U svojoj kolekciji tradicionalne odjeće ima i prelijepu starinsku crnu guzanicu, s karakterističnim sitnim, crvenim cvjetićima. Tu su i dvije elegantne, ženstvene košulje od bijelog platna stare nekoliko desetljeća, jedna s vezenim ovratnikom, a druga s posebnim ručno rađenim gumbićima. Žene su same izrađivale sićušne gumbiće od bijelog tvrdog papira, koji su opšile koncem i tako ih učvrstile da traju desetljećima.
Ima i elegantne crne “fortofe”. Ali u svojoj zbirci ima i jedan ženstveni, bijeli izvezen bogatim vezom, koji je šteta upotrebljavati za drugo osim za pokazivanje. Marame su nekada čuvale ženske glave od hladnoće, a načinom vezanja bile su i ukras na glavi. U svojoj kolekciji sačuvala je dva končenca koji su se nosili nedjeljom na misu, a prelevaneci samo za velike blagdane, na krštenje ili svadbu.
Molitvenik iz 1901. godine
Blago u njezinoj zbirci su i dva molitvenika starija od sto godina. Na jednom je vidljivo otisnuta 1901. kao godina izdanja. Molitvenik je iz obiteljske ostavštine. Zanimljivost je da ima otisnute blagdane 27 godina unaprijed. Radoznalo smo pročitali neke dnevne molitve i otkrili da za pojedine starinske hrvatske riječi danas trebamo prevoditelja jer više ih ne koristimo ni tako ne govorimo.
Klara bi mogla pričati priču o tome da su se ona i suprug tri puta selili prije nego su izgradili lijepu obiteljsku kuću na sadašnjoj adresi. O tome kako se uspjela zaposliti u vrijeme kad su žene u pravilu bile kod kuće postoji zanimljiva priča. - Išla sam na krojački tečaj, ali i bila predsjednica omladine u Križovcu u vrijeme kad se gradio druš-
tveni dom, ranih pedesetih. Cijelo selo moralo je dati svoj doprinos u njegovoj gradnji od cigle koje su radili mještani. Stroj koji ju je proizvodio nije smio stati, a bio je blagdan Tijelova, pa seljani nisu htjeli raditi na crkveni blagdan. Tako su radili vatrogasci, učitelji i omladinski aktivisti. Došli su po mene i rekli: - Klarica, dođi kaj učiteljica ne bu sama radila, ne bu ti žal, buš nagrađena, a i težaka buš od hiže odradila, jer ga je svaka kuća trebala dati. I išla sam. Poslije su me pozvali na sastanak i rekli da sam u grupi za posao u budućoj tekstilnoj tvornici, kasnije poznatoj kao MTČ pozamanterija, ispričala nam je.
Na početku nas je bilo 15. Išli smo najprije na poduku u Čakovec, a onda smo počeli montirati strojeve u Murskom Središću i raditi u tvornici koja je izrađivala trake i narasla na 120 zaposlenih, a pod drugim vlasnikom radi i danas.
Ali nije to jedino što je naučila raditi u životu. Od mame je naučila vještinu izrade cvijeća od krep-papira.- Izrađivale smo ne samo cvijeće već i vijence za svadbe i pogrebe, kazala je. Kasnije smo susreli čovjeka koji još pamti da su išli k Čučkovima, kako su zvali njezinu obitelj u Križovcu, po vijenac za pokojnika.
Što je radila kao “zubarska asistentica”
Posebno zanimljiva figura u njezinoj obitelji bio je otac Pavao, mjesni aktivist koji je pokrenuo mnogo toga pa i otvaranje groblja u Križovcu, 1953. godine, mjesni vodovod i druge stvari. Bio je i šoštar koji je svojima izrađivao cipele, ali i zubar koji je mještanima vadio zube i odlazio na intervencije u sitne noćne sate, u pola noći, dva ili tri sata ujutro. Naučio je taj “zanat” od svog
strica koji pak je znanje donio iz Budimpešte. Otac je imao posebni zubarski alat za to, a Klara ili njezina sestra su mu asistirale prilikom vađenja zuba. Držale su glavu onome kome se zub vadio, ali ne zbog toga da ju ne miče, nego su prstima morale napipati žile na sljepoočnici i blago ih pritisnuti prstima da bol bude manja. Glavni alat je sličio vadičepu s polugom na navoj na čijem vrhu je bila pločica koja se prislonila na unutarnju stranu pokvarenog zuba. Konac se namatao na navoj tako dugo dok zub nije popustio i ispao. Ako nije uspjelo na taj način, upotrebljavala su se kliješta. Kad je zub izvađen, pacijent je isprao ranu i usta rakijom, ispljunuo sadržaj u posudu s pepelom i intervencija je bila gotova.
Klara ne pamti da bi netko nakon te intervencije patio od komplikacija.
Nažalost, zubarski alat nismo vidjeli jer ga čuva njezin nećak.
Sakupljačica starog novca
Zanimljivo da je “zubarski zanat” nakon očeve smrti 80. godine prošlog stoljeća naslijedila njezina sestra koja je to radila još neko vrijeme. I kad mislite da ste otkrili sve, Klara ima nova iznenađenja. Voli skupljati novac, pa ima lijepu zbirku domaćeg i stranog novca, a posebno je ponosna na kovanice iz 1858., 1859., 1860., 1861. i 1919. godine koje su pronašli kad je sestra na obiteljskom gruntu u Križovcu kopala temelje za novu kuću. - Tako sam i ja odlučila staviti kovanice prilikom gradnje kapelice sv. Josipa u Murskom Središću. Nek’ se nađu za koje stoljeće i budu podsjetnik na naše vrijeme, ispričala je Klara od čijih se priča teško rastati.
BUJICE VODE otvorile novi gorući problem - nedostatak kanalizacije
- Kanalizacija je trenutno broj jedan u Štrigovi, istaknuo je između ostalog načelnik Stanislav Rebernik
Piše: Sanja Heric
Bujice vode koje su prije dva tjedna nahrupile u centar Štrigove napravile su duboku jamu između nekadašnjeg Čavleka i nove trgovine HST automatika, što je bila jedna od glavnih tema na aktualcu Općinskog vijeća Štrigova, 31. svibnja.
Reagirati treba brzo
- Kanalizacija je veći problem od cesta i razvoja turizma. To je naš prvi prioritet. Počele su pucati stare cijevi, amonijak ih sve uništava. Nestaju kanalizacijske cijevi, a nažalost cijela Štrigova ide u potok Štrigovčak, vrlo malo nas prazni svoje septičke jame. Neki korisnici skoro pa nikad. Kanalizacija je trenutno broj jedan u Štrigovi, istaknuo je između ostalog načelnik Stanislav Rebernik. A dodatan je problem što je kod nove stambene zgrade zacijevljen dio potoka Štrigovčak.
Novi predsjednik Vijeća
Ivan Frlin napomenuo je da se to sada treba kvalitetno sanirati kako se to više ne bi događalo. Svi su se složili da je neophodno da se stave veće cijevi koje idu prema potoku te da u rješavanje problema treba čim prije uključiti stručne službe, tim više što dolazi ljeto.
Na to se nadovezao i vijećnik Filip Tkalčec (HDZ) pored čije se trgovine nalazi sama
Trenutno je u izradi Goričko sviralo. Kako saznajemo, napravit će se dva sistema orgulja. Jedan je sistem orgulja na struju, odnosno džuboksa, a drugi će sistem funkcionirati pomoću vjetra. Cijena orgulja iznosi 184.000 eura plus PDV, a izvođač rado-
Proteklog tjedna u srijedu, 31. svibnja, održana je 20. po redu sjednica Općinskog vijeća Selnica. Načelnik Ervin Vičević izvijestio je vijećnike pod točkom ostala pitanja da je prije tjedan dana Općina potpisala ugovor s tvrtkom Pavlic asfalt-beton za usporenje prometa u Čakovečkoj ulici u centru Selnice.
- Izgradit će se tri podignute plohe i postavit će se nova signalizacija tako da će taj dio kroz Selnicu postati zona 30 kilometara na sat i tim smo napravili maksimalno što se da napraviti vezano za sigurnost prometa, rekao je na to načelnik Ervin Vičević. (sh)
Što se tiče DVD-a, agonija se bliži kraju, izdvojio je načelnik Vičević. - Konačno smo našli banku koja će nam dati kredit. Čekamo još HBOR da nam odobri
sredstva. Nadam se da ćemo za dva tjedna riješiti taj zadnji korak. Radovi bi uskoro trebali početi, najavio je načelnik Vičević. (sh)
rupa. - Vrijeme je da se sada reagira. Kada se sad to otvorilo, vidi se što se događa. Svodi se na to, što je davnih dana napravljeno, da dolaze ovamo tri cijevi manjih dimenzija, a čista logika govori da to ne mogu te cijevi progutati, rekao je na to Tkalčec te dodao da Ivica Mustač iz Hrvatskih voda ima nekoliko mogućih rješenja.
Štete na cestama
štete od poplave do 16. lipnja
va je iz Rogaške Slatine u Sloveniji.
- Idemo i u pregovore sa Županijom jer je u županijskom proračunu predviđena i ta stavka za Goričko sviralo. Tako ćemo dobiti i županijska financijska sredstva, rekao je načelnik Stanislav Rebernik.
Jedva sam dočekala ponovno čitati članke o razočaranim građanima o cijenama piva ili kave na Stradunu, Opatiji, Visu… niz dalje nastavite sami. Uvijek jedno te isto. Svakog ljeta jedna te ista priča. Ispada da su ljudi neinformirani ili se ne znaju informirati. Jer kako drugačije to nazvati? Primjera radi, nije isto ako ćete sjesti na kavu ne
koj dalmatinskoj zabiti s plastičnim stolcima ili pak u kultni opatijski kafić smješten u dvorištu luksuznog hotela Millenium. Ako odabir padne na to drugu, onda ste svjesni, barem biste trebali biti, da ćete jednu kavu platiti tri puta više, ako ne i četiri puta više.
Zadnji put kad sam bila u Wagneru u Opatiji račun za dvije kave i jedan komad
Šteta je još nastala i kod Angrokocena gdje je voda podigla i rastrgala asfalt, a uz to stradalo je još igralište kod škole, koje se pretvorilo u bazene s blatom. Uz sve to, najviše su stradali dijelovi županijskih i državnih cesta.
- Još ne znamo u kojem su stanju klizišta, moguće je da će se pojaviti i nova kada se cijela situacija smiri, istaknuo je načelnik Rebernik i zaključio da se prva procijenjena šteta kreće oko 830.000 eura.
Iz Općine Štrigove pozivaju se obiteljski poljoprivredni proizvođači na području općine da do 16. lipnja 2023. podnesu svoju prijavu u uredovno radno vrijeme (od ponedjeljka do petka 8 – 14 sati) za štete na građevinskim objektima, ratarskim i povrtlarskim kulturama i krmnom bilju. Prijavljuju se štete poljoprivrednika upisanih u Upisnik, na površinama koje nisu osigurane. Za prijavu je potreban podatak o MIBPG, OIB, broj računa i ARKOD. (sh)
U nedavnim poplavama na području Selnice najviše je stradao selnički ribnjak. - Pripremao se za ulazak u prvu ligu. Uništen je riblji fond, dio je otišao prema
Murskom Središću, dio riba je uginuo. Uništene su sve platforme, napomenuo je selnički načelnik. Šteta je procijenjena na oko 40.000 eura. (sh)
SVETI MARTIN NA MURI
- Tijekom lipnja snimat će se iz zraka dronovima, sukladno primjenjivim propisima za korištenje zračnog prostora Republike Hrvatske i odredbama pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova radi uvida u stvarno stanje
izgrađenosti na području općine Sveti Martin na Muri, izvijestili su iz Općine. Kako napominju, snimke će služiti za digitalizaciju poslovanja Općine Sveti Martin na Muri radi povećanje kvalitete i standarda života mještana. (sh)
GORNJI MIHALJEVEC
U tijeku su Dani lipe u općini Gornji Mihaljevec. U nedjelju, 11. lipnja, održat će se biciklijada kroz općinu. U
9 sati planirane su prijave u Parku mladosti, a početak biciklijade zakazan je u 10 sati. Svi ste pozvani. (sh)
torte iznosio je stotinjak kuna. Nismo radili dramu od toga jer smo dobro znali kamo idemo i uživali u pogledu na palme i more dok je vjetrić lagano pirkao. Bismo li ponovili, ponovili bismo ako bismo to željeli i imali za to mogućnosti. Ako pak ne, produžili bismo i našli neki jeftiniji kafić, kojih, hvala Bogu, ima, kao i turista, što domaći, što
stranih, s nešto većom platežnom moći.
Isto se sada događa i s cijenama ljetovanja na Jadranu. Žale se ljudi da je sve poskupjelo, da su cijene otišle u nebesa itd. I što sad, jesu, a što mi tu možemo napraviti? Apsolutno ništa po pitanju cijena.
Možemo jedino odabrati neku drugu destinaciju, neku drugu državu i neko drugo
more, koje je trenutno jeftinije. Ili pak planinu, gradove na kontinentu u kojima još nismo bili, a koji su trenutno jeftiniji. Izbora ima napretek, samo se treba dobro informirati. Od kukanja nad cijenama nećemo dobiti ništa, a tržište će se već pobrinuti za one koji svoje usluge cijene puno previše. Bez brige, vjerojatno će im to sve doći na naplatu u godinama koje dolaze.
Na čiju sramotu je čik završio u cvijeću?
Prelog je predivan gradić pun srdačnih i marljivih ljudi. Jedan je od najuređenijih gradića sjeverne Hrvatske. Nije samo PRE-KOM zaslužan za uređen i čist izgled grada, već i građani s jako razvijenom svijesti o čisto-
ći grada i ukusom za lijepo. Stoga iz TZ grada Preloga mole pojedince koji se nisu našli u prethodnom opisu da ne lome leptirima krila, da ne bacaju opuške u cvijeće i nagrđuju Prelog. (vv)
Ove subote Prelogom je prošla karavana oldtajmera, automobila i traktora iz Slovenije i Hrvatske. Radilo se o gostima iz Slovenije, iz mjesta Dornava, a njihovi domaćini u Međimurskoj županiji bili su članovi Ol-
dtimer kluba Međimurje. Subotnji dan proveli su na Marini Prelog. Akumulacijskim jezerom Hidroelektrane Dubrava provezli su ih članovi Nautičkog kluba Labud iz Preloga. (vv)
Ljeto nam se prikralo, a time i ljetna shema radnog vremena. Od 5. lipnja pa do 1. rujna 2023. Knjižnica i čitaonica radi u jednoj smjeni zbog godišnjih odmora i sudjelovanja na inozemnim mobilnostima.
Zbog obveza na projektima, predavanjima na kongresima te organizacije festivala LegenDra, ove godine će ljetne aktivnosti u knjižnici biti slobodnog tipa. (vv)
U subotu, 10. lipnja, u Čehovcu se održava drugo izdanje manifestacije Fčofci pre kovačnici. To je tradicijsko glazbena manifestacija koja nastoji očuvati vrijednosti zanatstva, tradicijskog načina života, njegovanje marljivosti, druženja, podupiranja vlastite zajednice kroz obdržavanje zajedništva. Čehovec je maleno selo s velikom tradicijom. Samo je Kovačnica fČoFci na istome mjestu preko 150 godina. Isto tako, Čehovec je mjesto iz kojeg je ponikao i proširio se zvuk glazbene tradicije Međimurja i Hrvatske zahvaljujući Mirku Švendi Žigi, koji i danas tu glazbenu tradiciju širi po meridijanima i paralelama
svijeta. U Čehovcu je ponikao i Tomislav Mihac Kovačic, vođa benda Ogenj, a koji je na tradiciju nakalemio iznimno uspješno i zvuke 21. stoljeća. Drugo izdanje festivala željeza, kovača i ognja, počinje atletskom utrkom 2. čoska potkova, s preprekama, dječjim utrkama te SiMS radionicama za klince i klinceze. Vrhunac programa je natjecanje u potkivanju konja Zlatna potkova. Bit će tu u bogatom programu i viteške igre za djecu, pokazat će svoje vještine i mali vatrogasci te kao šećer na kraju veliki koncert domaćih sinova Žige i Ognja u jednom drugačijem i novom spoju – mjuziklu Žiga kuri Ognja. (vv)
Jedine potrepštine za pripremu vanjkovaca, koje su nam kotoripske žene htjele odati, jesu dobra volja, zrnce ljubavi i spretne ruke
Pišu: Vlasta Vugrinec, Sania Bižupić
- Recept za vanjkofce?
E, to jedino nebrete dobiti, se drugo vam damo kuljko očete, poručile su nam kotoripske žene koje su i ovoga puta pripremile prefine kolače koji su nestali u trenu.
A one su bile samo dio dvodnevne tradicionalne turističko-gastronomske manifestacije Dani šibe i ribe u Kotoribi.
Jedine potrepštine za pripremu vanjkovaca, koje su nam htjele odati, jesu dobra volja, zrnce ljubavi i spretne ruke.
Subotnja Ribijada
Linjak, amur, šaran, diver i srdela, ribe su koje su tamošnje udruge pripremale na različite načine na subotnjoj Ribijadi. Ugodnoj atmosferi u šumarku, preko puta škole, doprinijelo je i lijepo vrijeme.
Riba se pekla, pržila, a pripremao se i fiš za brojne goste koji su stigli iz svih krajeva. Između ostaloga, došli su Slovenci, čula se pokoja mađarska riječ, a registracije automobila bile su od Krapine, Varaždina, Osijeka pa nadalje. Tomu treba pridodati i da je
Općina ponovno osigurala besplatan vlak na relaciji Varaždin-Kotoriba s time da je sve putnike namjernike na kotoripskoj stanici dočekao tamošnji Puhački orkestar.
Ne samo da su Kotoripčani svoje goste počastili finim ribljim specijalitetima, već su pripremili i pravo bogatstvo salata. Uz obveznu krumpir-salatu i grah-salatu na stolovima su se našle i različite salate od tjestenine, povrća i žitarica. I nitko nikome ništa nije brojao, jelo se koliko se moglo, a o okusu hrane najbolje svjedoče zadovoljna i masna
JUBILARNI 20. FESTIVAL Kre Mure i Drove u Prelogu
lica te lizanje prstiju. Naime, bonton ipak nalaže da se riba jede prstima.
- Naše udruge samo su se pobrinule za ribe, ističe Dario Friščić, načelnik općine koji je i sam stajao uz veliki tanjur i pekao srdele.
Naime, Općina im za potrebe njihova rada na početku godine, prema planu i programu daje novac koji potom udruge raspoređuju prema svojim potrebama. A za Ribijadu se doista nije štedjelo na svježoj ribi. Tko je otišao gladan iz Kotoribe, sam si je bio kriv. Subotnji program
Jubilarni 20. festival Kre Mure i Drove održan u petak u Prelogu, u organizaciji radija Studio M, bila je glazbena večer retrospektive i otvaranja škrinjice prelijepih sjećanja tijekom dvaju desetljeća. Da su izabrane autorske, kajkavske pjesme, među njih više od 440 koliko ih je iznjedrio festival, ostale zapažene, potvrdila je publika koja je u ispunjenom Domu kulture pljeskom ispratila gotovo svaku notu pa i zapjevala. Soliste je pratio festivalski
orkestar pod vodstvom Valentina Škvorca.
Na cvjetnoj pozornici koja je odisala u jubilarnom tonu pjevali su: Ivana Tkalec, Mario Mustač, Emina Božić, Božidar Brajković, ŽVS KUU Zasadbreg, Juraj Galina, Ivica Jurgec, Antonio Šopar, Cure iz Centra, ŽVS Sveti Marko uz TS KUD Selnica, Robert Svetlačić, Martin Srpak, Zvonimir Dravec, Josip Sanjković Mitrica, TS Frikovi, Rahela Žižek, Mladen Medak Gaga, Tino Jelenić i Saša Štefić.
Na kraju večeri simbolično su nagrađeni oni koji su na festivalu predano radili svih 20 godina. Nagrade su primili Martin Srpak, festivalski orkestar Frikovi i KUU Zvon Župne zajednice Mala Subotica. Festival je u jubilarnom izdanju tako poprimio i humanitarnu notu jer se radilo o slikama domaćih umjetnika, Franje Ružmana Brke i Mirjane Varga, koji su svoja djela ustupili Međimurskoj zakladi solidarnosti Katruža, a koja će financijska sred-
stva usmjeriti za liječenje potrebitih.
Proglašene su najslušanije pjesme s lanjskog festivala:
1. Sega bode, samo ne bo nas – Mario Mustač uz TS Frikovi
2. Zakaj iščeš čega nega – Ivica Jurgec uz TS Frikovi
3. V Međimurju tak je lepo – Ivana Tkalec i Marija Magdalena Kočila uz TS Frikovi Na samom kraju u programu iznenađenja nastupio je Dixieland band Čakovec. (vv)
Budući da priroda dosljedno integrira biljke i životinje u raznoliki krajolik, glavni princip održive poljoprivrede je stvaranje i održavanje raznolikosti.
Budući da se obavljanjem bilo koje vrste poljoprivredne proizvodnje utječe na prirodu radi njenog održavanja potrebno je poznavati način kako ona funkcionira.
Razumijevanjem tih načela možemo ih iskoristiti za smanjenje troškova i povećanje pro�itabilnosti uz istovremeno održavanje stanja tla. Ljudsko djelovanje u prirodi dovodi do promjena kako u tipu prisutnih vrsta tako i u njihovom broju na nekom području.
Na područjima s povećanim utjecajem uzrokovanim ljudskim djelovanjem u prirodi mogućnost pojave korova, biljnih bolesti ili štetnika je veća. U slučaju da zajednice postaju složenije i raznolikije, to su manje oscilacije u broju određenih vrsta i zajednice su stabilnije. Jedan od načina postizanja veće raznolikosti je uzgoj međuusjeva. Ovakav način proizvodnje uključuje uzgoja više od jednog usjeva na istoj poljoprivrednoj površini u isto vrijeme.
Sustavi istovremenog uzgoja različitih vrsta zahtijevaju pažljivo planiranje i određivanje provedbe potrebnih operacija i mogućih posebnih intervencija kako bi se održala ravnoteža između vrsta koje se međusobno uzgajaju. Pravilnim planiranjem i izborom vrsta za sjetvu ili više usjeva omogućuje se e�ikasnije korištenje sunčeve energije, vode i hraniva iz tla.
Osim navedenog prilikom uzgoja različitih biljnih vrsta smanjuje se pojava štetočina, posebno insekata. Ako su biljne vrste u mješavini pametno izabrane, zbunjujuće djeluju na štetnike, a osim toga takva smjesa privlači predatore. Postoji nekoliko osnovnih principa prilikom uzgoja
Piše: Vlasta Vugrinec
međuusjeva na koje treba obratiti pažnju. Potrebno je napraviti pravilan prostorni raspored kako bi se maksimizirala međusobna suradnja između izabranih posijanih usjeva i smanjila njihova međusobna konkurencija. Prilikom sjetve potrebno je postići optimalnu gustoću (sjetvena norma) međuusjeva kako bi se izbjegla prenatrpanost, odnosno potrebno je postići optimalan broj biljaka po jedinici površine. Kod izbora biljnih vrsta treba dati prednost usjevima različitih rokova dozrijevanja u cilju smanjenja konkurencija za potrebnim resursima (voda, hraniva, svjetlost) tijekom razdoblja najveće potrebe za istima. Odabrani usjevi trebaju biti kompatibilni s glavnim usjevom u pogledu potreba za vodom, hranivim tvarima i tlom. Međuusjev ne bi trebao biti alternativni domaćin za štetnike i bolesti glavnog usjeva. Odabirom bilo kojeg od sustava uzgoja međuusjeva zahtijevaju dodatno znanje u provođenju potrebnih agrotehničkih mjera. Jako često ovakav tip uzgoja usjeva zahtijeva pažljivo određivanje vremena provođenja različitih operacija te može zahtijevati posebne intervencije kako bi se održalo ravnotežno natjecanje između vrsta koje se međusobno uzgajaju.
Kesteni u posljednje vrijeme postaju sve popularnije sadnice i kod nas u Međimurju. Pa se tako u okućnicama sade obični pitomi kesteni, ali i maruni koje najčešće povezujemo s Istrom. Isto tako, polako niču i plantažni nasadi prije svega hibridnog kestena čiji su plodovi mnogo veći, lako se čiste, slađi su i žući iznutra od običnih. Mamac za sadnju je i to što su puno skuplji. Istina, nije riječ o nekim velikim površinama, već onima manjih od jednog hektara.
Bolesti i štetnici kestena
Iako se kesten smatra šumskim samoniklim drvom, ipak i on traži njegu i zaštitu.
No, u odnosu na ostale voćne vrste nije ga potrebno toliko tretirati zaštitnim sredstvima. Čak naprotiv, većina plantažera se odlučuje za eko uzgoj za što se dobivaju i poticaji, ističe Krešimir Mesarić iz Rasadnika kestena MIPEX.
Prije same sadnje, temelj je dobro pripremiti tlo koje mora biti blago kiselo te odabrati dobre i zdrave sadnice, po mogućnosti otporne na rak kore, osu šiškaricu i trulež korijena. Ipak, tijekom sezone, koliko god se pazilo, dolaze razni izazovi kojima treba posvetiti pažnju.
Prije svega tu su voluharice koje vole korijenje, a najviše ono mlado. Kako bi se izbjegao “napad”, potrebno je prilikom sadnje u sadnu rupu staviti mljeveno staklo, prirodne repelente ili mrežu oko korijenova sustava te redovito međuredno održavati nasad (malčiranje, košnja ili rotodrljanje u ranijim fazama jer se kestenov korijen ne smije oštećivati). Na tržištu ima raznih otrova, no s njima treba oprezno, naročito kako ne bi došlo do trovanja ptica.
Nakon voluharica, prijetnju predstavlja i divljač poput srne ili zečeva koja može uništiti kompletni nasad preko noći. Ogradite parcelu ili svaku pojedinu sadnicu za sebe.
- Potkornjaci (Xyloborus dispar) također su velika prijetnja. Stoga tijekom proljeća treba obavezno staviti crvene ljepljive ploče s etilnim alkoholom kao atraktantom. Popularni brend je Rebell Rosso, a možete ih i sami izraditi uz malo truda. Potkornjaci napadaju samo �iziološki oslabljena stabla pa je potrebno voditi računa o dobroj kondiciji stabala, dostatnoj prihrani i ocjeditom ili dreniranom te-
Krešimir Mesarić provjerava prisutnost potkornjaka u nasadu
renu da nema stresa od viška vode, navodi Mesarić.
Od svega, plantažeri ipak najviše strahuju od raka kore. Zato je bitno odabrati visoko rezistentne sorte. Preporuka je redoviti nadzor u nasadu te po potrebi sanirati sumnjivu ranu ili odrezati cijelu granu, dezin�icirati je bakrom i staviti voćarski vosak. Deblo se preporučuje na jesen ili rano proljeće premazati vapnom uz dodatak bakra i sumpora. Time se sprječavaju i štete od mrazeva.
Fitoftora je također gljivično oboljenje i napada korijenov vrat, a javlja se u zbijenim i natopljenim tlima u anaerobnim uvjetima. Preventiva je odabir visoko otpornih podloga kestena, dobra priprema tla (da bude što rahlije tlo u zoni korijena), odabir lokacije gdje brzo otječe višak vode te plitka sadnja (čak i podignuta kao humak).
Premda je kesten voćka toplih krajeva i pripada grupi helio�ilnih biljaka kojima je potrebno puno svjetlosti, ipak koru mladih sadnica treba zaštititi od direktnog sunca.
Struka preporučuje stavljanje mrežica protiv sunca. Rast mladih sadnica ometa i visoka trava pa nju je najbolje držati na minimumu.
- Gusjenice i insekte u načelu ne treba tretirati, no ako primijetite da vam je više od jedne trećine lisne mase nešto pojelo, upotrijebite insekticid
(preporučujemo ekološki). Samo izbjegavati špricanje u fazi cvatnje kestena da ne ubijete pčele.
- Zimsko prskanje preporučuje se u kasnu jesen i/ili rano proljeće i to bakrenim pripravcima radi dezinfekcije (6 kg/ha je dozvoljeno u eko uzgoju).
Tijekom godina, neki plantažeri rade prihranu preko lista u određenim fenofazama. Po potrebi za prskanjem se
poseže prije i nakon stresnih situacija kao što su jake kiše, tuča, toplinski udari i tada se najčešće primjenjuju probiotici, aminokiseline i alge. Ako planirate podizanje plantaže krupnoplodnog hibridnog kestena, obratite nam se e-porukom na e-adresu kresimir@mipex.hr ili pozivom na broj 098/242-112. Rado ćemo vam pomoći savjetom, kaže Krešimir Mesarić iz rasadnika Mipex Agro.
U prošlom smo broju pisali o nikad većoj cijeni krumpira. No, ovoga se tjedna situacija promijenila i to zahvaljujući većoj ponudi. Drugim riječima, konkurencija je učinila svoje pa se cijena spustila i mladi krumpir se na sajmu nudio po 1,5 euro.
Kako to već biva, na čakovečkom placu nešto je skuplji i za kilogram se tražilo od 2,5 do 3 eura, kako bijelog tako i crvenog. Lanjski pak se na placu drži svojih 0,8 eura.
Premda smo već u polovici lipnja, redovi za presadnice povrća i dalje ne jenjavaju kao ni za cvijeće. Treba reći da je i bogata ponuda buketa, odnosno rezanog cvijeća. Posebno se ističe ukrasni luk, crni kim, bijeli ljiljani te turski karan�ili.
Ponuda povrća je standardna s time da smo naišli i na mladi matovilac i špinat. Krastavci, paprika i rajčica već su postali dio standardne ponude i cijena im polako počinje padati. Uz lanjsku
mrkvu, pojavila se i mlada pa njoj je i cijena u skladu s time, tj. nudi se po 3 eura. Voćne vrste također se mogu birati jer doista ima svega od jagoda, marelica i bresaka do ribizla. (vv)
Piše: Vedran Trogrlić, univ. mag. med. vet. teriogenologije
Cilj svakoga uzgajivača goveda je posjedovanje zdrave i dugovječne krave sa što većom proizvodnjom mlijeka i izvrsnim komponentama mlijeka (visoki postotak masti i proteina, a nizak sadržaj somatskih stanica i mikroorganizama) te dobivanje što više vitalne i zdrave teladi. Zahvaljujući umjetnom osjemenjivanju i intenzivnoj selekciji bikova, genetski potencijal za proizvodnju mlijeka stalno raste. No, visoka proizvodnja mlijeka donosi do poremećaja u reprodukciji krava koje se manifestira slabijom plodnošću i većim ekonomskim gubicima za vlasnika.
Uspješno teljenje jedna je od najvažnijih stvari za uzgajivače u govedarstvu. Teljenje krava podrazumijeva izlazak teleta iz maternice kad je završeno vrijeme nošenja ploda. Kao takvo predstavlja kritično razdoblje u životu krava jer su one tada izložene velikom stresu, a javlja se i �iziološka promjena vimena od stanja nelučenja mlijeka (suhostaj) u stanje kada se luči mlijeko. Da bi se teljenje odvijalo bez stresa i problema, važno je pravilnim držanjem i hranidbom (menadžmentom) pripremati kravu tijekom gravidnosti, neposredno prije teljenja i poslije teljenja. Teška teljenja iscrpe kravu i imaju negativan utjecaj na proizvodnju mlijeka i plodnost.
Teljenja možemo najjednostavnije podijeliti na lako teljenje bez pomoći ili uz pomoć jedne osobe i na teško teljenje uz stručnu pomoć veterinara, uz mogućnost oštećenja reproduktivnog trakta te kirurškog zahvata (carski rez).
Uz pravilni menadžment na lakoću teljenja utječu i drugi čimbenici kao što je starost (prvotelke se zbog manje zdjelice teže tele nego starije krave), godišnje doba (teljenja su u pravilu teža tijekom zimskih mjeseci, iako je broj mrtvorođene teladi veći u ljetnom razdoblju, a razlog takvog stanja je držanje životinja na paši bez nadzora) i spol teleta odnosno težina (jer muška telad ima teži tijek teljenja nego ženska).
Direktni genetski utjecaj odnosi se na tijek teljenja preko veličine i oblika teleta, pa čak i sposobnost da
tele bez pomoći prođe kroz porođajni kanal. Maternalni utjecaj je vezan za oblik porođajnog kanala i dimenzije zdjelice krave i način na koji se kod krave odvija teljenje. Korelacija između direktnog i maternalnog utjecaja često je negativna: manja/lakša telad ima poželjni direktni utjecaj jer se lakše teli, tj. lakše prolazi kroz porođajni kanal krava, ali mala/lakša ženska telad imaju kasnije u životu manje dimenzije porođajnog kanala i zdjelice što se odnosi na nepoželjni maternalni utjecaj.
Budući da se proizvođači mlijeka suočavaju sa silnim informacijama na tržištu, od dostupnosti sjemena iz različitih zemalja i uzgojnih vrijednosti prikazanih na različite načine, naš cilj je pomoći uzgajivačima goveda u izboru bikova visokih uzgojnih vrijednosti za svojstvo lakoće teljenja.
Podaci o tijeku teljenja i podrijetlu životinja temelj su
za procjenu uzgojne vrijednosti. Uzgojne vrijednosti za svojstvo lakoće teljenja standardizirane su na vrijednost 100 i standardnu devijaciju od 12 bodova. Prema njemačko-austrijskom sustavu ocjenjivanja uzgojna vrijednost za lakoću teljenja paternal (otac) govori o rođenju svakoga teleta bika, a maternal (majčinske) uzgojne vrijednosti sadrže informacije o teljenju kćeri tog bika. U nizozemskom NVI sustavu uzgojna vrijednost izražena je kao relativna uzgojna vrijednost s prosjekom 100 i standardnom devijacijom od 4 boda (bikovi s uzgojnom vrijednošću iznad 104 daju lakša teljenja).
Prema američkom genetskom ocjenjivanju izračunava se postotak procijenjenih teških teljenja kod prvotelkih. Upotrebom bikova s uzgojnom vrijednošću manjom od 8 % očekuju se lakša teljenja i manji stres kod prvotelki.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija
dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ
radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485
Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
Tel: 543 - 151
dežurni veterinar: 098/ 465 - 473
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka
radnim danom od 7 - 9 sa�
MURSKO
SREDIŠĆE
Upravo uživamo u zrelim plodovima jagoda. Jagode su zeljaste trajnice iz obitelji ružovki, Rosaceae. Iako jagode svrstavamo u bobičasto voće, plodovi jagoda zapravo nisu prave bobice. Zanimljivo je i što se sjeme jagoda nalazi se na plodu, izvana su prekrivene sjemenkama – za razliku većine voća koje ima sjemenke unutar plodova. Pri spomenu šumskih jagoda mnogi se sjete djetinjstva i branja ovog bobičastog voća po rubovima šumaraka i livadama. Okus i miris šumske jagode je nezaboravan, a mnogi su ih pripravljali zgnječene s malo šećera. Šumske je jagode gotovo nemoguće pronaći u trgovinama, glavni problem je trajanje – one ne mogu dugo stajati nakon branja, a “tehnike održavanja” uglavnom sveg bobičastog svježeg voća od vrtova do trgovina a nažalost tretiranje kemikalijama (maline, kupine, šumske jagode) ili i još k tome branje poluzrelih plodova velikih jagoda – zato im je okus jako često – razočaravajući.
Želite li vratiti onaj iskonski okus jagoda iz djetinjstva – uzgojite ih u svom vrtu. Šumske jagode uspijevaju i na suncu i u polusjeni iako im puno bolje odgovara polusjena jer im je prirodno stanište šuma. Jako se brzo razmnožavaju i već za godinu
Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.comdana tvore tepih jagoda. Plodovi su jako mirisni i sočni, kad dozrijevaju, miriše cijela gredica. Lišće ovih jagoda je ljekovito, a plodovi sadrže puno vitamina C. Kod sadnje je jako bitno da se ih ne posadi previsoko ili preduboko – “baza” biljke mora biti u ravnini sa zemljom. Ne treba ih saditi preblizu jednu drugoj jer nakon plodova masovno tjeraju vriježe kojima se razmnožavaju, tako da jako brzo popune sve praznine i “odjure” i na druge gredice. Preporučljivo je ponegdje između posaditi češnjak, on ih štiti od bolesti, točnije sive plijesni koja zna napadati plodove.
Šumske je jagode najbolje malčirati slojem lišća i iglica crnogorica, one vole blago kiselo tlo i to će im ova vrsta malča opskrbiti.
Kao i kod vrtnih jagode, šumske jagode vole svakih 3-4 godina mijenjati poziciju, jer iscrpe tlo na kojem rastu. Zato se i prirodno „sele“ vriježama na nova mjesta – stoga im to i dopustite kad se krenu širiti. Od svog bobičastog voća, šumske jagode trebaju najmanje mjesta, gotovo svatko s okućnicom može naći mjesto za šumske jagode, pa nemojte propustiti uživati u njihovim �inim plodovima.
Borove iglice sadrže aktivne sastojke koji potiču iskašljavanje i izbacivanje sekreta iz dišnih putova čime pospješuju liječenje upale grla i bronhitisa
Piše: Vlasta Vugrinec
Bilje oko nas neizmjerno je vrelo bogatstva vitamina, minerala, antioksidansa i niza drugih tvari koje pogodno djeluju na ljudski organizam. Samo se treba okrenuti oko sebe, prepoznati biljku, proučiti njena svojstva i na vrlo jednostavan i ekonomičan način može se doći do jeftinih i domaćih “lijekova”.
Izbjegavati tisu i tuju
Margareta Vujanić (76) iz Čakovca dobro to zna i kad kod stigne, biljke pretvara u domaće ljekarije. Trenutno se na prozorima njene obiteljske
kuće nalaze staklenke s mladim borovim vrhovima koji se otapaju na suncu u običnom kristalnom šećeru.
- Sad čekam da se šećer otopi i da vrhovi bora puste ono svoje, kaže Margareta. Potom ću otopinu procijediti, staviti u male �lašice i tim sirupom se boriti protiv kašlja.
Borove iglice sadrže aktivne sastojke koji potiču iskašljavanje i izbacivanje sekreta iz dišnih putova čime pospješuju liječenje upale grla i bronhitisa, a mogu pomoći i u ublažavanju simptoma astme. Iako se u biti mogu brati sve vrste iglica, u širokom luku treba izbjegavati tisu i tuju jer su otrovne.
Vrhovi bora u biti su mladi izdanci tek potjerani koji su svojom svjetlom bojom uočljivi na vrhovima grana. Vrlo su mekani i lako ih je ubrati. Kad se beru za sirup,
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije obilježilo je u četvrtak, 01. lipnja 2023. godine Dane otvorenih vrata organizacijom događanja koje se kao i prošle godine održavalo na gradilištu Centra DOSTI u Podturnu.
U Podturnu se gradi Centar koji će omogućiti pružanje usluga boravka u zajednici osobama s invaliditetom, njihovu inkluziju, unapređenje socijalnih usluga na području Međimurske županije, većoj kvaliteti života građana, odnosno osoba s invaliditetom s ciljem smanjenja njihove
institucionalizacije, a samim tim i razvoj kvalitetnijeg društvenog života Međimurske županije.
Građani i sva zainteresirana javnost mogli su vidjeti završnu fazu izgradnje Centra, kroz koju su ih proveli zaposlenici Društva.
U prostoriji koja je predviđena za poludnevni boravak bio je prikazan kratki �ilmić sa slikama, a slike su prikazivale radove od samog početka do danas.
Uz to mogli su saznati koje se sve aktivnosti provode u Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom, međusobno se upoznati i
podružiti. Posjetilo nas je oko 40-tak naših članova i korisnika usluga, predstavnici partnerskih organizacije i ostala javnost koja je
naravno treba izabrati ona stabla koja nisu uz cestu ni blizu bilo kakvog drugog onečišćenja. Standardnog recepta na grame nema, već je sve odokativno, ovisno o posudi u koju se stavljaju. Slično kao i s domaćim višnjevcem. Dakle, u čistu staklenu bocu, najbolje od zimnice, stavi se red borovih mladica/vrhova, pa red šećera i to se ponavlja dok se staklenka ne popuni. Najvažnije je da slojevi završavaju šećerom. Boca se zatvori kako ne bi upale ose, pčele, muhe i ostali kukci i stavi se na sunčano mjesto. Šećeru treba otprilike 6 tjedana da se otopi i onda se sve prelije preko gaze i stavi se u �lašice koje se začepe. Ako se i ne potroše tijekom zime, mogu stajati i duže vrijeme. Naravno, sirup se može pretvoriti i u likere dodatkom alkohola.
se željele upoznati s našim radom, a posebno zahvaljujemo na načelniku Općine Podturen, ujedno i domaćinu organizacije.
BERNARDIN VRT
BERNARDIN VRT
Trutovi su mužjaci, oni mogu oploditi (ova moć oplodnje dolazi od Zemlje), trutovi je sakupe u nekoliko dana za vrijeme kojih nastavljaju rast unutar zemaljske evolucije i prije nego dosegnu zrelost. Kod pčela je jasno vidljivo da oplodnja (muška plodnost) dolazi od zemaljskih snaga, a ženska sposobnost da razvije jaje dolazi od snaga Sunca. Dakle, vidite, lako je zamisliti koliko je značajna duljina vremena kojom se stvorenje razvija. To je vrlo značajno jer, prirodno, nešto se događa unutar određenog vremena što se ne bi moglo dogoditi bilo u kraćem bilo u dužem vremenu jer bi se tada dogodile sasvim druge stvari. Matica se razvija u 16 dana. Tada je točka na Suncu nasuprot nje i matica ostaje unutar Sunčeva razvoja. Preostali dio Sunčeva kursa prolaze radilice, ali one također ostaju unutar Sunčeva razvoja, one zapravo ne prelaze na zemlju. One se stoga osjećaju potpuno srodne s maticom jer pripadaju istom Sunčevu utjecaju, cijelo domaćinstvo radilica osjeća se povezano s maticom.
iz ovih neoplođenih jaja, ni radilice ni matice. Dakle, kada je matica neoplođena, radilice i matice ne izlaze, samo trutovi, takva je kolonija prirodno beskorisna.
radilica
9. lipnja – Dan cvijeta Njegujemo biljke cvijeta.
10. lipnja – Dan cvijeta Odličan je dan za rad s pčelama, odlično za umjetni uzgoj matica, dobar dan za izradu preparata 507 i 504.
11. lipnja –Dan korijena Do 16 sati njegujemo biljke korijena.
12. lipnja – Dan lista Sijemo endiviju, radič, kelj, lisnati kelj.
13. lipnja – Dan lista Njegujemo biljke lista do 19 sati.
14. lipnja – Dan ploda Žitarice prskamo odoljenom, radimo s pčelama da ih potaknemo za nabiranje meda.
15. lipnja – Dan ploda Do 15 sati njegujemo biljke ploda, a od 16 sati povoljno raditi s biljkama korijena.
Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati
(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
VEtERiNARsk A AmBULANtA mR. k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
Četvrtak 8.6.
12:00 - Mavka (sink.)
14:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.) PREMIJERA
17:00 - Spider-man (sink.)
20:00 - Transformers: Uspon zvijeri PREMIJERA
PETAK 9.6.
14:00 - Spider-Man (sink.)
17:00 - Mala sirena (sink.)
20:00 - Fast X.
SUBOTA 10.6.
10:00 - Mala sirena (sink.)
13:30 - Nevjerojatni Maksim (sink.)
17:00 - Spider-Man (sink.)
20:00 - Transformers: Uspon zvijeri
NEDJELJA 11.6.
10:00 - Spider-Man (sink.)
13:30 - Nevjerojatni Maksim (sink.)
17:00 - Mala sirena (sink.)
20:00 - Fast X.
PONEDJELJAK 12.6.
17:00 - Spider-Man (sink.)
20:00 - Transformers: Uspon zvijeri
UTORAK 13.6.
17:00 - Mala sirena (sink.)
20:00 - Fast X.
SRIJEDA 14.6.
17:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.)
20:00 - Transformers: Uspon zvijeri
Genetska predispozicija, u kombinaciji s okolišnim čimbenicima kao što su infekcija virusom Epstein-Barr te nedostatkom vitamina D pridonose razvoju te bolesti
Pjevačicu Anđu Marić i Niku Antos, potom glumicu Selmu Blair i Christinu Applegate povezuje jedna stvar, a to je bolest multipla skleroza, od koje samo u Hrvatskoj prema najnovijim podacima boluje preko 7000 ljudi. Svaka osoba s MS-om ima različite simptome, pa ju zato i nazivaju bolešću s tisuću lica.
Od MS-a češće obolijevaju mladi, a žene otprilike duplo češće nego muškarci. U Hrvatskoj je najveća prevalencija multiple skleroze zabilježena na području Gorskog Kotara u općinama Čabar i Delnice te u središnjem dijelu Istre u općinama Pazin, Tinjan, Žminj, Sveti Lovreč i Kanfanar.
O tome što je to multipla skleroza, koji su njezini simptomi i kako ju liječiti razgovaramo s doktorom medicine Borisom Hlebecom s Odjela neurologije Županijske bolnice Čakovec.
- Što je to multipla skleroza?
- Multipla skleroza je autoimuna bolest, odnosno bolest u kojoj imunološki sustav osobe napada vlastito tkivo. Autoimuni odgovor, oštećenje, usmjereno je na ovojnice živčanih snopova koji poput “žica” prenose informacije u mozgu i kralježničkoj moždini, a također dolazi do oštećenja i na razini stanica u mozgu u moždanoj kori. To dovodi
do toga da razni dijelovi našeg živčanog sustava više ne mogu normalno komunicirati, što dovodi do oštećenja funkcije.
- Što je uzrok MS-a?
- Točan uzrok MS-a nije poznat. Smatra se da genetska predispozicija, u kombinaciji s okolišnim čimbenicima, uzrokuje razvoj bolesti. Ti okolišni čimbenici su infekcija virusom Epstein-Barr, nedostatak vitamina D, pušenje, debljina te povećan unos natrija (soli). Najbolje istražen i najjasnije povezan s razvojem bolesti jest virus Epstein-Barr, osobito ako je prvi susret s virusom nastupio u ranoj adolescenciji i ako se razvila klinička slika bolesti - infektivna mononukleoza. Od ostalih okolišnih čimbenika rizika ističe se vitamin D; epidemiološka istraživanja jasno su pokazala da je pojavnost multiple skleroze viša u sjevernim zemljama, pa se nameće zaključak da u navedenome vitamin D ima važnu ulogu kao posljedica smanjene izloženosti suncu (koje je važno za “stvaranje D vitamina u koži”).
Osim toga, dokazano je da je visoka serumska razina vitamina D povezana sa smanjenim rizikom za razvoj multiple skleroze. Na temelju danas dostupnih dokaza jasno je da je mehanizam te povezanosti puno složeniji i dugotrajniji, odnosno da seže još u vrijeme intrauterinog razvoja s obzirom na to da nedo-
Doktor Boris Hlebec is�če da je rano liječenje mul�ple skleroze od iznimne važnos�
voljna razina serumskog vitamina tijekom trudnoće može povećati rizik za multiplu sklerozu u potomstvu, pa je to važno napomenuti i kod trudnica s multiplom sklerozom.
- Koji su prvi, tipični simptomi i kako reagirati?
Postoje društva oboljelih, čak ima i Youtube kanal na koji se može pretplatiti s mnoštvo edukativnih materijala ( https://www.youtube. com/@SDMSHrvatske ).
Osim toga, u Međimurju djeluje Ogranak Društvo
MS-a Međimurske županije na adresi Aleksandra Schulteissa 19, 40000 Čakovec. Kontakt telefon je 040/396-470, a predsjednik društva je Ivan Škec, kojeg možete dobiti na broj mobitela 098/960 6523.
- Kada i tko (u kojoj životnoj dobi) može oboljeti od MS-a?
- Od MS-a češće obolijevaju mladi, a žene otprilike duplo češće nego muškarci. Podaci za Republiku Hrvatsku za 2015. godinu govore o prevalen-
ciji od 145 bolesnika na 100.000 stanovnika, uz omjer ženskih naspram muških bolesnika od 2,5 naprema 1. Većina oboljelih bolest razvije od 15. do 45. godine života, a najviše u 20-im i 30-im godinama.
- Prvi simptomi mogu biti izrazito različiti i nisu nužno tipični. U suštini simptom MS-a može biti bilo koji simptom koji je posljedica oštećenja središnjega živčanoga sustava. Međutim, neki su simptomi češći i tipičniji za multiplu sklerozu. Simptomi kao što su gubitak oštrine vida s diskromatopsijom (dojam blijedih ispranh boja, naročito crvene), bolnim pokretima očnih jabučica, dvoslike s poremećajem motorike očnih jabučica, spastična parapareza/tetrapareza/ hemipareza, osjetni ispadi prema centralnom tipu,
poremećaji koordinacije, intencijski tremor, ataksija, smetnje mokrenja, pojava “struje” koja putuje kroz tijelo kod savijanja vrata, pogoršanje spomenutih tegoba na vrućini itd. samo su neki od mogućih simptoma MS-a, međutim s obzirom na izuzetnu raznolikost tih simptoma, njih je potrebno sagledati u kontekstu anamneze, neurološkog statusa i pretraga izučenog profesionalca (liječnika).
Laicima je vrlo lako lažno posumnjati na tu bolest, s obzirom na količinu različitih simptoma koji se mogu pojaviti, što često dovodi do nepotrebne zabrinutosti nakon što ljudi “guglaju” svoje nerijetko izrazito nespeci�ične simptome i smetnje. Savjetujem uvijek konzultirati radije svojeg obiteljskog liječnika, koji će znati simptome staviti u kontekst, i po potrebi uputiti na neurološki pregled.
U 85 % bolesnika multipla skleroza počinje kliničkim izoliranim sindromom (CIS), što je zapravo prvi “šub” bolesti. Uz dovoljno dugo praćenje, u većine će bolesnika CIS prijeći u relapsno-remitirajuću multiplu sklerozu (RRMS), što je najčešći oblik bolesti koji obilježavaju faze aktivacije bolesti i potom faze kada bolest miruje. Međutim, svaki relaps iza sebe može ostaviti i nepovratno neurološko oštećenje (koje katkad može biti vrlo blago). Tijekom vremena epizode remisije postat će sve kraće, a de�icit (oštećenje) sve teže, dovodeći kumulativno gledajući do invalidnosti. Ako bolesnike s RRMS-om ne liječimo, nakon 10 – 15 godina 70 % njih razvit će progresiju bolesti obilježenu kontinuiranim povećanjem neurološke onesposobljenosti s relapsom ili bez relapsa, što nazivamo sekundarno progresivnom multiplom sklerozom (SPMS). Otprilike 15 % bolesnika od početka ima progresivan tijek bolesti, što nazivamo primarno progresivnim oblikom bolesti (PPMS).
- Može li se i kada liječiti?
- MS se za sada ne može izliječiti, ali se može i mora liječiti. Liječenje multiple skleroze može se podijeliti u 3 dijela: liječenje relapsa (pulsna kortikosteroidna terapija), liječenje koje modi�icira tijek bolesti (redovna “glavna” terapija koja smanjuje broj relapsa) te simptomatsko liječenje (liječenje pojedinih simptoma i posljedica bolesti).
Rano liječenje multiple skleroze od iznimne je važnosti: liječenje lijekovima koji smanjuju aktivnost bolesti te pravodobna (brza) promjena liječenja ako uočimo aktivnost bolesti, temelj su dugoročnog očuvanja funkcioniranja kod oboljelih. Liječenje koje modi�icira tijek bolesti duboko je promijenilo lice multiple skleroze kao bolesti te mnogi oboljeli sada uz pravilnu terapiju žive mnogo kvalitetnije no što je to ranije bilo moguće.
- Postoje li genetske ili neke druge (radna okolina, stres) predispozicije koje dovode do oboljenja od multiple skleroze?
- Genetika i okoliš sigurno imaju izrazito važnu ulogu, kao što je već spomenuto. Osobe koje imaju koju drugu autoimunu bolest također češće obolijevaju od multiple skleroze. Međutim ljudi često razne bolesti pripisuju “stresu”, koji je svakako neugodan, ali i često zlorabljen u popularnoj literaturi kako bi ljudi racionalizirali i pojednostavili razne bolesti čiji su uzroci kompleksni i teško dokučivi. Ljudi se nerado nose sa stvarima koje su izvan njihove kontrole i razumijevanja, pa stoga volimo izmisliti objašnjenja i uzroke da nas utješe. S tim na umu, valja reći kako stres, iako sasvim sigurno neugodan, ipak nije “kriv za sve” - te nije uzrok multiple skleroze.
- Kako si olakšati život s MS-om?
- Najbolji način da si čovjek olakša život s MS-om jest da se pravilno liječi.
Žene obolijevaju duplo češće nego muškarci
U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI 111 udomiteljskih obitelji brine za djecu i odrasle osobe bez svog doma, ali to je dovoljno samo za najteže slučajeve
Broj udomiteljskih
obitelji na koje se u slučaju potrebe može računati u Međimurskoj županiji dovoljan je samo za smještaj
najtežih slučajeva, a ne sve kojima je potrebno izdvajanje, kazala je Matea Hižman, mag. soc. rada
UMeđimurskoj županiji imamo 111 udomiteljskih obitelji, od toga 87 za djecu u koje je smješteno 228 djece, 24 udomiteljske obitelji za odrasle u koje je smješteno 85 odraslih osoba, jedan dom za djecu, Dom Bogar, u koji je smješteno 10 djece. Udomiteljstvom kao zanimanjem u radnom odnosu bavi se 6 udomiteljica, od čega dvije za djecu i 4 za odrasle osobe. Manje je poznato da djecu udomljava 39 romskih udomiteljskih obitelji. Važno je napomenuti da je 40-ak
djece i 10-ak odraslih smješteno iznad kapaciteta koji ima u udomiteljskim obiteljima u našoj županiji, tako da postoji nasušna potreba za novim udomiteljima, pogotovo za zbrinjavanje djece.
Broj udomljenih je velik, kao i udomiteljskih obitelji, ali nije dovoljan da primi svako dijete ili odraslu osobu koja sa sobom vuče tešku životnu prtljagu. Potrebno je još sigurnih i toplih domova koji će osobama koje sreća u životu nije pomazila pružiti šansu za novi početak i bolji život. Udomiteljskih obitelji na koje se u slučaju potrebe može računati u Međimurskoj
županiji je dovoljno samo za smještaj najtežih slučajeva, kazala je Matea Hižman, mag. soc. rada. Dodaje: Susrećemo se sa situacijama kada ima i
Udomitelji dobivaju naknadu za obavljanje udomiteljstva za uložen trud u zbrinjavanju korisnika. Uz to opskrbninu, odnosno, novčanu naknadu namijenjenu podmirivanju troškova života korisnika te džeparac za korisnike za osobne potrebe. Iznosi naknada kako za udomitelje i njihovo obavljanje udomiteljstva tako i opskrbnine ovise o dobi korisnika i njihovim speci�ičnim potrebama.
Postoji mogućnost da udomiteljstvo bude i zanimanje, ali tek nakon šest mjeseci bavljenja tradicionalnim udomiteljstvom. Ako se udomitelj bavi time kao zanimanjem, tako ima pravo na �iksnu plaću, radni staž i plaćaju mu se mirovinski i zdravstveni doprinos, uz to dobiva i opskrbninu za
korisnike. Mora brinuti za vrijeme radnog odnosa udomitelja konstantno za troje djece ili četvero odraslih.
Ako razmišljate o udomiteljstvu, želite otvoriti svoje srce i imate bilo kakvih dodatnih pitanja javite se Timu za udomiteljstvo
Županijske službe Međimurske županije na brojeve telefona:
• 040/391-952 ili
099/542-8054
– Matea Hižman, mag. soc. rada
• 040/391-946 ili
099/639-1353
– Petra Takač, mag. psihologije
• 040/391-923 ili
099/639-1346
– Ivana Marković, dipl. pravnica
više djece u potrebi za smještajem, ali smo ograničeni smještajnim kapacitetima. Nastavlja: - Problemi nisu manji ni sa smještajem odraslih osoba jer nedostaju novi udomitelji i smještajni kapaciteti za odrasle osobe, kazala je.
Kod odraslih osoba imamo sreće da u našoj županiji djeluje više obiteljskih domova pa u trenucima kad nemamo mjesta u udomiteljstvu povremeno uspijemo smjestiti korisnika u obiteljske domove ili u domove za starije i nemoćne osobe, kazala je dodala je Petra Takač, mag. psihologije.
Udomiteljstvo ne smije biti jedini izvor prihoda
Kao što postoji potreba za udomiteljima, tako postoje i kriteriji tko može biti udomitelj. Prije svega punoljetna osoba koja ima poslovnu sposobnost i ne smije biti društveno neprihvatljivog ponašanja. To znači da u obitelji udomitelja ne može biti prekršaja iz nasilja u obitelji ni kaznenih djela.
Petra Takač, mag. psihologije Netko iz udomiteljske obitelji mora imati vlastiti prihod, bilo to plaća bilo mirovina iz čega je razvidno da se buduća udomiteljska obitelj neće uzdržavati samo iz prihoda od udomiteljstva. Kandidat za udomitelja mora proći proceduru psihološke obrade. Uzimaju se podaci za socijalnu anamnezu i prolazi se edukacija za osposobljavanje za udomitelje u trajanju od 40 sati. Što se tiče stambenih uvjeta, svaka udomiteljska obitelj mora imati sobu za korisnike. Ako su u pitanju djeca, mogu biti u sobi s biološkom djecom udomitelja, ali im udomitelji moraju osi-
Udomiteljstvo je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se korisniku djetetu ili odrasloj osobi osiguravaju smještaj, skrb i potpora u udomiteljskoj obitelji.
Udomiteljstvom se djeci pruža prilika da odrastaju, razvijaju se i stječu životne vrijednosti u obitelji, ali i odraslim osobama, koje nisu u mogućnosti brinuti se o sebi, najčešće starije i nemoćne osobe, osobe s tjelesnim, intelektualnim i mentalnim oštećenjem osigurava se toplina, osjećaj
Po prvi puta u Hrvatskoj, ali i u Međimurskoj županiji, obilježen je Nacionalni dan udomiteljstva. Vrhunac svečanosti obilježavanja Nacionalnog dana udomiteljstva u zgradi Scheier u Čakovcu bila je dodjela priznanja udomiteljima koji se duže time bave.
Posebnu, Zlatnu plaketu za čak 26 godina aktivnog bavljenja udomiteljstvom dobila je udomiteljica Kata Bortot koja je u vrijeme Domovinskog rata sa suprugom Antunom došla živjeti u Čakovec, da bi ubrzo nakon toga oni otvorili svoja srca za druge i postali udomitelji.
Priznanje za 5 godina bavljenja udomiteljstvom dobile su: udomiteljska obitelj Nedeljka Horvata iz Pribislavca, Gordane
gurati odvojen krevet, radni stol i ormar. Nekretnina mora biti u vlasništvu udomitelja ili ako su u podstanarstvu, moraju imati ugovor o najmu.
Halabarec iz Pribislavca i Katice Blažon iz Čakovca.
Za 10 godina udomiteljstva zahvalnica je dodijeljena Jasminki Novak iz Lopatinca, Gabrijeli Zahirović iz Gardinovca i Anđelki Kovačić iz Mačkovca.
Plaketu za 15 godina udomiteljstva dobili su Elvis Kralj iz Totovca, Dado Ignac iz Trnovca, Dušanka Tkalčec iz Ivanovca i Marija Kovač iz Jalšovca. Tradicija udomiteljstva u Hrvatskoj postoji još od prve polovice 20. stoljeća, a prvi zakon o udomiteljstvu u Republici Hrvatskoj donesen je 2007. godine. Upravo u tom stoljeću dogodile su se mnogobrojne promjene na širenju izvaninstitucionalne skrbi za djecu i odrasle osobe.
Tim za udomiteljstvo uvijek na raspolaganju udomiteljima
pripadnosti, te adekvatna skrb koja im je potrebna ovisno o dobi, stanju i stupnju teškoća koje imaju.
Smještaj u udomiteljsku obitelj osigurava se za djecu koja su doživjela neko ozbiljno traumatsko iskustvo, djeca čiji su roditelji umrli, nepoznati, nestali ili su isti zbog bolesti spriječeni brinuti o njima, djeca koja su zanemarivana i zlostavljana. Smještaj za odrasle osobe osigurava se kad nemaju vlastitu obitelj, a nisu sposobni brinuti sami za sebe.
Novi udomitelji se u pravilu javljaju po preporuci drugog udomitelja ili su to osobe koje su bile u doticaju s udomiteljstvom, bilo da su bile udomljene u djetinjstvu bilo da udomljavanje nastavljaju djeca udomitelja kad odrastu. No povremeno se jave i novi koji su za udomiteljstvo čuli promocijom.
Petra i Matea iz Tima za udomiteljstvo ispričale su slučaj jedne udomiteljice koja je tu odluku donijela nakon što je slučajno bila na jednom rođendanu na koji je došla i druga udomiteljica s udomljenim djetetom. Taj susret ju je naveo na to da se i sama počne baviti udomiteljstvom. Osobni kontakt ili iskustvo najčešće vode prema udomiteljstvu. Što se tiče razine obrazovanja, najvažnije je da osoba koja se želi baviti udomiteljstvom ima završenu barem srednju školu, a profesija pri tome nije važna.
Tim za udomiteljstvo iz Županijske službe Međimurske županije udomiteljima u svakom trenutku kad zatrebaju stoji na raspolaganju za stručnu pomoć i podršku. Udomitelji im se mogu javiti za savjet ili pomoć pri rješavanju problema u bilo koje doba dana na njihove brojeve telefona i izvan službenog radnog vremena.
Uz to udomitelji prolaze i edukacije na kojima se osnažuju za probleme s kojima se susreću u svakodnevnoj brizi za svoje korisnike. Udomiteljstvo je težak posao koji traje cijeli dan svakog dana u tjednu, ali i ispunjujući. Nema veće plaće od one da ste nekoga s lošim životnim startom digli na noge . Taj osjećaj se ne može mjeriti ni s kakvim materijalnim uspjehom ili postignućem.
TRGOVINA KRK, u Podturnu
Maša Levačić iz Podturna rado čita Međimurske novine, a sreli smo ju u prijepodnevnoj kupovini u prodavaonici Krk u Podturnu. Rado kuha, pa se najviše zadržava na stranicama Narodne
kuharice i naših pre�inih recepata. Uz to čita sport i kulturu.
S obzirom na to da je naša redovna čitateljica, poklonili smo joj promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu
U OKVIRU PROJEKTA ZA OBITELJ II provedena edukacija na temu „Darovita djeca“
nagradu za vjernost. Ljubazna prodavačica Tamara Antolašić iz Podturna iz Krkove prodavaonice također čita Međimurske novine, pa je zato i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Novo, 98. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri
kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj
U sklopu projekta ZA OBITELJ II, čiji je nositelj Grad Prelog, provedena je još jedna edukacija za odgojitelje i stručne suradnike. Ovaj put, edukacija je bila usmjerena na osposobljavanje za rad s darovitom djecom, a održao ju je Centar Proventus d.o.o. iz Zagreba. Edukacija je bila usmjerena na prepoznavanje, razumijevanje, usmjeravanje unutarnjeg svijeta darovite djece ta na ključne točke rada s darovitom djecom od prepoznavanja darovitosti i razumijevanja do osnaživanja kapaciteta stručnjaka koji rade s djecom da odaberu najbolji pristup kojim će darovitom djetetu pomoći da ostvari svoje potencijale, a istovremeno smanji poteškoće s kojima se susreće. Neke od tema koje su detaljnije razrađene su: “Svako dijete je
darovito” – najčešći mitovi o darovitosti; Što je darovitost i kako ju prepoznati? Pogrešne dijagnoze darovitosti; Darovitost u različitim područjima inteligencije; Što kada se utvrdi darovitost djeteta – zakonski okviri i propisi; “Meni je dosadno!” – darovito dijete u odgojno obrazovnom sustavu; Motivacija i darovitost; Totalno drukčiji od drugih? – socio emocionalni razvoj darovitog djeteta; A može i ovako! – kako osnažiti darovito dijete.
Edukacija na temu „Darovita djeca“ održala se kroz šest termina, ukupnog trajanja 48 školskih sati, a voditelj edukacije bio je psiholog s višegodišnjem iskustvom u radu s djecom. U edukaciju je bilo uključeno 20 odgojitelja iz pet dječjih vrtića partnera te 2 stručna suradnika Mobilnog
stručnog tima projekta ZA OBITELJ II. Po uspješno završenoj edukaciji potvrdu o stečenim kompetencijama dobilo je osam odgojitelja iz DV Fijolica, četiri odgojitelja iz DV Klinčec, tri odgojitelja iz DV Vesela loptica, dva odgojitelja iz DV Kockavica Sveta Marija, tri odgojitelja iz DV Žibeki te pedagog i logoped Mobilnog stručnog tima. Edukacijom su obuhvaćena teorijska znanja potrebna za shvaćanje i rad s darovitom djecom uz dodatne praktične primjere koje će polaznici koristiti u svom radu.
Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost Grada Preloga!
Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. lipnja. Sretnog dobitnika 98. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. lipnja.
(mk)
Ime i prezime:
Adresa:
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati
Kristina Štebih, autorica teksta Zlatni cinkuš, napravila je nešto što Čakovec već dugo traži. Okupila je stotinjak međimurskih amatera, koji to više nisu. Britkom riječju, humorističnim sekvencama i ljubavnim intrigama odvodi publiku u vrijeme početaka čakovečke kinematogra�ije, istovremeno propitkujući gospodarsku i političku problematiku između dvaju svjetskih ratova te značaj židovske zajednice u razvoju urbanog grada Čakovca. Paralelno s time plete se gotovo �ilmska ljubavna priča, u kojoj se mogu prepoznati svi, bez obzira na to gdje i kada živjeli. Foto: Zlatko Vrzan
9. lipnja
17:00
Dixieland band
Čakovec
Trg sv. Antuna Padovanskog
18:00
Donji Mihaljevec
Koncert duhovne glazbe
Crkva Antuna Padovanskog
21:00
Brain Holidays
Prostor Čakovec
10. lipnja
10:00
Završna priredba Dječjeg
vr�ća Cvrčak
CZK Čakovec
9:00 do 20:00
Fčofci pre kovačnici
Čehovec
Etnofes�val
20:00
Etno rock mjuzikl
Žiga kuri ogenj
19:00
Predstava za djecu
Tata slikovnica
Čakovec, Trg pape Ivana Pavla II.
21:00
Koncert Saša Lozar
Čakovec, Trg pape Ivana Pavla II.
11. lipanj
16:00-19:00
TS Podrumari
Čakovec, Trg pape Ivana Pavla II.
17:00
Big Band Čakovec
Trg svetog Antuna Padovanskog
Trash and Burn održave se ove godine na Izle�štu Goričanec u Svetom Mar�nu na Muri, u petak i subotu, 16. i 17. lipnja. Cijeli fes�val će se vrtje� u retros�lu, od opakih američkih automobila i motora iz čitave Europe, pin-up djevojaka, burlesknih nastupa, tradi�onal ta�ooa, vintage štandova s odjećom, burn-out boxa na kojem će vlasnici američkih automobila pokazati umijeće ‘’paljenja guma’’ bit će otvoren cijeli dio dana, a posje�telji će moći upotrebljava� i taksi Trash&Burn ford thunderbird iz 1959. godine koji će vozi� na relaciji
fes�vala i Toplica Sv. Mar�n. U subotu preko dana paralelno s fes�valom na bazenima Termi Sve� Mar�n bit će organiziran i pool party s rockabilly DJ-em, a posje�telji Trasha and Burna imat će poseban popust od 20 % na ulaznice za Aquapark, uz predočenje narukvice fes�vala.
Trash&Burn je prošle godine ugos�o preko 200 starih američkih automobila i isto toliko motora, a ove godine očekuje se da se tradicija nastavi i postave novi rekordi.
Glazbeni dio fes�vala donosi top svjetske bendove i DJ-eve,
Messer Chups su vjerojatno najpozna�ji surf rock and roll bend na svijetu, čiji je zaš�tni znak prekrasna Zombirella na basu, koja će ujedno bi� i DJ nakon nastupa. The Monsters iz Švicarske postoje od 1986. i isto tako jedan su od najpozna�jih svjetskih garage trash bendova, Lola Lola iz Portugala je odličan rhythm & blues bend koju predvodi Carla Capela, pozna�ja i kao DJ Just Honey, A� Edge &The Shadowbirds se vraćaju na Trash and Burn nakon 12 godina, a jedan od novijih austrijskih rockabilly bendova The Selenites otvorit će
Ljeto na sjeveru već 11 godina ne može se zamisliti bez festivala Forestland. Još od 2013. godine srpanj je rezerviran za najveći elektronski, ali i hip hop, trap i rap festival.
Od 21. do 23. srpnja 2023. godine Brezje će se ponovo transformirati u najveći festivalski pogon u Hrvatskoj gdje će u 48 sati festivala ugostiti gotovo 60 artista na preko 14 hektara festivalske površine. - Pred gotovo četiri godine uveli smo uz DJ-nastupe i koncept live nastupa, odnosno hip hop i trap, započinje Saša Mikac, organizator i booking manager. Ogroman dio glazbenog prostora danas pripada upravo tim pravcima, a njihov nastup i stil glazbe komplementaran je EDM i elektronici, stilu koji gajimo na glavnim, masovnim pozornicama. Ove godine uz Kirila Djaikovskog iz Makedonije stižu i Buba Corelli i Jala Brat iz Bosne i
Hercegovine, ali i brojni regionalni izvođači. - Vraća nam se Dekova iz Kine, iz Izraela dolazi odličan, vrhunski DJ Mr. Black na valu suradnje s produkcijskom i e-zine kućom WE RAVE YOU, Tai Wof�inden nam dolazi iz Velike Britanije.
Najdugovječniji elektronički festival na kontinentu
- Kada je Forestland započeo 2013., nitko se nije mogao nadati popularnosti i dugovječnosti organizacije. Svake godine idemo korak dalje, poboljšavamo cijeli koncept, ali i učimo, govori Krešo Biškup iz organizacije. Od popratnog sadržaja, do razvoja destinacije, mislimo na Forestland 365 dana u godini, a provodimo ga samo dva, tu nema mjesta za greške. U 2023. nadamo se provesti najbolji festival do sad, očekujemo najveći broj posjetitelja, ali i najatraktivnije uređen festivalski pro-
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - ANDREW O’HAGAN: VODENCVJETOVI
Sažetak knjige:
U jeku rudarskih štrajkova i bujanja tačerizma najbolji prijatelji Tully Dawson i Noodles brode kroz muke mladalaštva po škotskim ulicama. Noodles ne zna što će kad maturira, obitelj mu je u stanju raspada, a knjige, koje obožava, korisnima smatra jedino srednjoškolska profesorica. Tully radi kao tokar, duša je svakog tuluma i karizmom može otvori� sva vrata koja su im, tog toplog ljeta osamdeset i šeste, naoko zatvorena. Puni ideala i uvjereni da je lijek životu samo zabava, s otkačenim društvom kreću put Manchestera na niz koncerata, u noć vrijednu pamćenja. Desetljećima poslije, pod muklim teretom srednjih godina, Noodles prima poziv od Tully, s lošim vijes�ma.
Dramatičan, nostalgičan i iznimno duhovit roman o nedvojbenim vrijednostima i izazovima doživotnog prijateljstva.
12. lipnja
19:30
Hrvatski barokni ansambl
ovogodišnji fes�val. Preko dana u subotu na malom stageu sa svojim surf projektom nastupat će Urban Zotel & The Thundertones. Uz bendove nastupat će i pozna� DJ-evi koji će pušta� muziku s vinilnih ploča, od 50’s rock and rolla, rhythm & bluesa, rockabillyja, soula, garage rocka, pa sve do psychobillyja.
Upad se naplaćuje 6 eura po danu ili 9 eura za oba dana. Uz kupljenu ulaznicu može se i besplatno kampira�. Vlasnici američkih automobila i motora ne plaćaju ulaz. (sh, foto: Miran Meznar)
Crkva sv. Jakoba
Prelog
13. lipnja
10:00
Kazališna družina Pinklec Čakovec Ja (ne) pričam, predstava za djecu
16. i 17. lipnja
Trash and burn
Sve� Mar�n na Muri
16. lipnja
Dvorište MESAP-a
Opća opasnost
17. lipnja
Dvorište MESAP-a
Doris Dragović
21. lipnja
21:00
Park mlados�
Prelog
Koncert Let 3
1. srpnja
stor. Nastavljamo suradnju s Graf�iti ranch Legrad, vraća nam se Tattoo Mrlja, Askari Barbershop iz Slovenije, a tu je i nezaboravni zip-line od preko dvije stotine metara!
Zip-line, kamp, chill zone, eco friendly i zeleni festival
- Međimurje je dobitnik zelenog certi�ikata Green Destination i upravo se taj certi�ikat nas najviše tiče. Nastojanja i dugogodišnji rad da Forestland bude zeleni festival, održiv i čist također su razlog uspješne certi�ikacije cijele destinacije. Međimurje je zelena kolijevka hrvatskog održivog turizma, a to se vi-
di i na festivalu Forestland koji je odmah do zaštićenog krajolika Bedekovićevih graba, okružuje nas 10 hektara suncokreta, šuma, livada, a samo tri dana nakon festivala cijela lokacija se vraća u prvotno stanje koje je od 2023. i službeno najzelenije izletište u Međimurju, dodaje Krešo Biškup. Zeleni i održivi način provođenja festivala teži je put, no svakako sa zelenijim ishodom!
Festivalske ulaznice po cijeni od 30 eura za oba dana mogu se kupiti u sustavu Entrio ili na �izičkim prodajnim mjestima, dok se kamp i VIP ulaznice mogu kupiti već za od 35, odnosno 75 eura.
Dunjkovec
10. Dječja biciklijada
od 21. do 23. srpnja
Brezje
Forestland
od 17. do 20. kolovoza
Renesansni fes�val Koprivnica
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Dobitnik knjige Rama II objavljene u prošlom broju je Renata Gačal iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1447
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
VODE VAS U KINO
Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 22.06.2023. u CineStaru Varaždin.
Autorica teksta Kristina Štebih ističe kako je ideja o cinkušu u njoj “kuhala” godinama, iznjedrila se prije tri godine, ali ju je korona stopirala
Piše: Roberta Radović, Dora Vadlja
Foto: Mario Golenko
Sukus dugogodišnjeg kontinuiranog i kvalitetnog rada čakovečkih amatera slio se u velebni međimurski mjuzikl nazvan Zlatni cinkuš. U dva dana, 29. i 30. svibnja 2023. godine, na praizvedbi i premijeri te pripovijesti s mužikom, plesom i popevanjem u dvorani Srednje škole Čakovec scenom je prode�ilirala "crème de la crème" čakovečkog kazališnog, plesnog, pjevačkog, glazbenog i KUD-ovskog amaterizma, koji to više nije. Izrastao je u profesionalne vode koje trebaju, i više nego zasluženo, poteći i predstaviti se van Međimurja.
Ideja se kuhala godinama
Autorica teksta Kristina Štebih britkom riječju, humorističnim sekvencama i ljubavnim intrigama odvodi
publiku u vrijeme početaka čakovečke kinematogra�ije, istovremeno propitkujući gospodarsku i političku problematiku između dvaju svjetskih ratova te značaj židovske zajednice u razvoju urbanog grada Čakovca. Paralelno s time plete se gotovo �ilmska ljubavna priča, u kojoj se mogu prepoznati svi, bez obzira na to gdje i kada živjeli.
- Ideja o cinkušu u meni se kuhala godinama. Pred tri godine skoro pa u šali smo pričali o mjuziklu, a onda se nakon korone aktivno bacili na posao. Prošlu jesen održana je prva proba, a cinkuš je svjetlo dana ugledao baš na Danima grada Čakovca, rekla je Kristina Štebih.
Podjelom uloga glumci, pjevači i plesači daruju publici ono najbolje od sebe, svatko od njih ponaosob, svoj karakterističan i prepoznatljiv glas, pokret, mimiku. Glazbena pratnja, originalna glaz-
ba, kao i obrade Tomislava Cvrtile, pretaču �inim nitima međimursku glazbenu baštinu i suvremeni izričaj. Plesne, pjevačke, glumačke i glazbene dionice pomno su osmišljene i iskoreogra�irane, a na dvama ogromnim videozidima projiciraju se dokumentarističke fotogra�ije starog Čakovca.
Publika osjeća u svakom trenutku koliko je za tih sat i pol mjuzikla uloženo vremena, truda, zajedničkih proba i predanog rada. Redatelj Dejan Buvač napravio je zlatni posao, interpretativno je razradio scenarij, situacije mjuzikla te karaktere pojedinih solista i uloga. Na sceni ansambl mjuzikla vrhunski i profesionalno priču plete u brodvejskom stilu
“Zlatni cinkuš” utisnuo se publici u “srčeko” kao nezaboravni doživljaj prepun emocija te je nerijetko od ushićenja potekla suza radosnica, suza ponosa što smo Međimurci. Svaki pljesak i ovacije bile su naklon svim akterima mjuzikla, kako onima na sceni, tako i svima koji rade iza scene na ozvučenju, koreogra�iji, scenogra�iji, kostimogra�iji,
frizurama, likovnom oblikovanju, videu, fotogra�ijama, tehnici i rasvjeti. Organizator projekta je Gradska zajednica kulture Čakovec, a Nikola Kotur je producent cijelog projekta, koji je uz Nikolinu Mekovec radio i na koreogra�iji. U mjuziklu sudjeluje gotovo stotinjak osoba, a glavne uloge uvjerljivo i vrhunski iznose Tamara Korunek, Siniša Obadić, Bojan Jambrošić, Marko Baksa i Franjo Sedlar. Sjajne plesačke dionice izvela je Tonka Pasarić. Tomislav Cvrtila vodio je orkestar sastavljen od članova Županijskog tamburaškog orkestra Stjepan Bujan Stipić uz članove Big banda i Puhačkog orkestra Čakovec. Pjevače je uvježbala Lana Cvrtila Magdalenić. Scenogra�iju je osmislio i izradio Ivan Levačić. Originalnu kostimogra�iju odradila je Gospodarska škola Čakovec i profesorica Andreja Modrinjak. Za šminku i frizure pobrinulo se čak pet domaćih salona: Albina, Backstage, Artico, Hair & Beauty Studio Trish i Studio ljepote VizArt. Uz glumce iz Kazališne družine Štolcer, Dramskog stu-
Kao što kaže legenda nepoznatog proroka, što Medardo daje, to 40 dana traje. U prijevodu: Medarda slavimo na 8. lipnja, a prema mitovima i legendama kakav je taj dan, takvo će biti naredno ljetno razdoblje. Čak je i Milan Sijerković, legendarni meteorolog, nažalost pokojni, znao imati tu izreku tijekom izlaganja prognoze za taj datum.
Sveti Medard je poznati svetac u Francuskoj. Njegov blagdan je u katoličkom kalendaru kod Francuza ustanovljen 8. lipnja, eto, baš na početku ljeta. Na svetim slikama obično ga se prikazuje kao biskupa nad kojim je raskriljeni orao koji ga štiti od kiše.
Zanimljivo je kako je upravo sveti Medardo zaštitnik meteorologa. Evo još nekih
pučkih izreki koje sam uspjela pronaći u bespućima interneta: - Sveti Medardo što nam daje, četrdeset dana traje. Ako je na Medardovo kiše, bit će je tri tjedna. Kakav bude dan Medarda bio, takav bit će za njim mjesec cio. Kiša Medarda četrdeset dana traje. Ako je na Medardovo kiše, bit će je osam tjedana. Medardov dažd na saku tablu sena vudri. Če je na Medardevo dažd, onda
križi raseju (štetit će sjenu koje se neće pokupiti), niti pšenicu križi raseju - jer se nekad poslije žetve pšenica slagala u kupe zvane križ).
Narod se nekada radovao da na Medardu bude lijepo, radi kosidbe. Uostalom, u ta stara vremena kada se srpom želo, istekom tog razdoblja je počinjala i žetva, jako važan posao o kojem je ovisilo preživljavanje obitelji. S druge
dija Dada Kazališne družine Pinklec, Dječjeg gradskog kazališta Čakovec, KUU Veseli Međimurci, u predstavi sudjeluju i Studio suvremenog plesa Teuta, KUD Žiškovec te dio Ženske vokalne skupine Stridone iz Štrigove.
Cinkuš zavrjeđuje
brojne pozornice
Zlatni cinkuš zavrjeđuje brojne pozornice, poput zagrebačkog Lisinskog. Rezultat je timskog rada, gdje su svi podjednako bitni, i to se na sceni itekako vidi, čuje i osjeća. Kraj petog mjeseca donio je zlatnu krunu – zlatni mjesec, zlatno zvono čakovečkog amaterizma. Bravo, bravissimo za sve! Neka Zlatni cinkuš zvoni što dalje i što jače!
DIJELIMO 1 x 2
ULAZNICE za film
Dobitnica ulaznica za film
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
strane, vruće i sušno vrijeme nije nimalo pogodovalo nekim kulturama, poput krumpira, zelja i drugih povrtnica.
E, sad, vjerovati ili ne, vjerojatno je ta izreka došla s nekim razlogom. Iako se prognozom baš i nema smisla baviti jer nije da će od vašeg kukanja prosvjetliti sunce, no mogu se prolongirati ili odgoditi neke aktivnosti, pogotovo u ljetnim mjesecima.
Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr
Na prvoj finalnoj utakmici kupa MNS-a u Kotoribi između Graničara i Međimurca okupilo se oko 600 gledatelja koji su vidjeli čak osam golova.
U prvom poluvremenu stidljivi domaćin kao da je prepustio inicijativu gostima koji prijete preko Vručine i Diega, ali domaći vratar Burek otklanja sve opasnosti. Ipak Graničar prvi dolazi u vodstvo nakon jedne kontre kada lopta dolazi na volej Nađu koji u 20.
minuti s deset metara pogađa za 1:0. Nakon toga igra se rasplamsala, a u prvom planu su vratari Burek i Šafarić koji brane zicere Kiriću i Golenji. Ipak bolja igra Međimurca dolazi na naplatu iz nepostojećeg jedanaesterca koji realizira u 44. minuti Bojan Vručina, igrač koji je iznudio kazneni udarac.
U nastavku igre u samom početku pala su tri gola. Bez obzira na to što je Međimurec poveo golom Diega u 50. mi-
U POSLJEDNJEM KOLU svladali Belišće
nuti, na teren kao da je izašla neka druga momčad Graničara. Postali su goropadniji i u dvije minute preokrenuli rezultat. Na 2:2 je u 52. minuti poravnao Golenja, a dvije minute kasnije domaći vode 3:2 golom Volara. Gosti su u maloj krizi jer domaći u 73. minuti imaju dva gola prednosti golom Mustača.
Ipak momčad Međimurca nakon tog kratkog šoka brzo se vraća u igru, kada Diego svojim drugim golom u 75.
Piše: Miljenko Dovečer
Međimurje se od drugoligaškog nogometa oprostilo pobjedom u utakmici s Belišćem.
Već u trećoj minuti u kontri domaći vode 1:0 golom Bujana što je ujedno bio prvi gol Međimurja na domaćim utakmicama u ovoj polusezoni.
Gosti se brzo vraćaju u igru golom Gazića u 13. minuti. U otvorenoj utakmici Međimurje ponovo dolazi u vodstvo prekrasnim golom Brune Bujana iz slobodnog udarca s nekih dvadeset metara u 20. minuti. No Belišće uzvraća istom mjerom u 36. minuti kada najbolji gostujući igrač Anočić iz slobodnog udarca s preko dvadeset metara poravnava na 2:2 i s tim se rezultatom otišlo na odmor.
U nastavku, početkom drugog dijela pošteno su se ispromašivali domaći igrači Benko, Ratajec i Težački. Time se koriste gosti kada Anočić drugim golom, ponovo iz slobodnog udarca dovodi Belišće u vodstvo 2:3. Iako je primio tri gola, domaći vratar Kanižaj u nekoliko prilika spašava gol i drži svoju momčad u igri. To se prvo desilo u 82. minuti kada Benko s nekih desetak metara poravnava na 3:3, da bi
u sudačkoj nadoknadi Težački iz slobodnog udarca donio pobjedu Međimurju 4:3. To je bila ujedno i prva domaća pobjeda Međimurja u ovom prvenstvu.
Međimurje: Kanižaj , Cerovečki, Težački, Bacinger (46. Popović), Bujan, Benko, Turk, Fotak, Ratajec, Vršić (81. Pejanović), Štajerec. Trener: Vjeran Simunić.
'Nadam se da će se pronaći pravo rješenje, talenta ne nedostaje'
- Čestitke ovim mladim dečkima na pobjedi za kraj sezone, još su jednom pokazali da zaista vrijede i da svi redom mogu biti ozbiljno dobri igrači. Odigrali su danas hrabro, rastrčano i pobjeda je došla kao nagrada. Ne samo za današnju utakmicu nego i za sve što su ovog proljeća pokazali, iako posljednji niti jednom nisu olako ušli u utakmicu, da su imali uz sebe samo dva dobra iskusna igrača uvjeravam vas da bi sve to izgledalo puno drugačije. Belišće se pokazalo kao dobra momčad, posebno Anočić koji talentom pripada u Dinamo ili Hajduk, a ne u treću ligu. Sada je sve što se kluba tiče u rukama ljudi koji vode
minuti smanjuje na 4:3. No to nije bilo sve, u ovoj zanimljivoj, na momente žustroj igri vidjeli smo još jedan gol, osmi na utakmici kada u 90. minuti za Graničar pogađa drugi put Golenja.
Rezultatom 5:3, Graničar je stekao solidnu prednost pred uzvrat, ali još uvijek je sve otvoreno. Uzvratna utakmica finala igra se u srijedu, 21. lipnja u Dunjkovec-Pretetincu.
Juniorski sastav Dinama osvojio je naslov prvaka Hrvatske pobjedom u posljednjem kolu protiv Osijeka.
Dinamo je naslov prvaka osvojio sa 74 boda, dva ispred Hajduka. Obol tom velikom uspjehu juniorskog sastava Dinama dao je i 20-godišnji Viktor Kanižaj iz Donjeg Mihaljevca. Mladi Međimurec ove je sezone zabio četiri ligaška gola, a veću minutažu imao je u drugom dijelu sezone. Također, u prvom dijelu sezone upisao je i dva nastupa u Ligi prvaka mladih.
Kanižaju 15. lipnja istječe stipendijski ugovor s Dinamom pa ćemo već vrlo brzo saznati gdje nastavlja karijeru. Za juniore više nema pravo igrati, a kako Dinamo ne računa na njega, za očekivati je da ćemo Kanižaja gleda-
U sezoni je zabio četiri pogotka, a nastupio je i u Ligi prvaka mladih
ti u nekom prvoligaškom ili drugoligaškom društvu. Kanižajeva prva registracija vezana je uz NK Čukovec, zatim je dvije godine bio u Međimurju, a član Dinama je od 2015. godine. (nl)
grad, nadam se da će se pronaći pravo rješenje jer ovdje talenta ne nedostaje, ima ga u izobilju, komentirao je poslije utakmice trener Međimurja
Vjeran Simunić.
- U jednoj otvorenoj utakmici bez imperativa ekipa Međimurja je iskoristila svoje prilike i čestitam im na pobijedi. Mi smo u napadu još bili i raspoloženi, zabili tri gola, stvorili još bezbroj prilika koje nismo iskoristili, ali u obrani smo previše poklanjali i zato je rezultat takav, izjava je trenera Belišća Dine Gavrića.
Klub od iduće godine
u 3. NL Sjever
Odluka o prvaku lige pala je u nedjelju, u Prvu ligu odlaze Sesvete, dok će Zrinski iz Jurjevca za ulazak u viši rang igrati s Kustošijom.
U subotu je zaključena borba za ostanak, odnosno borba za izbjegavanje kvalifikacija pošto su Međimurje i Osijek odavno zauzeli pozicije koje znače ispadanje. Na kraju rasplet kakav je malo tko očekivao, u kvalifikacije ide Zagorec, momčad koja je od svih kandidata odradila najdojmljivije proljeće, no u posljednja dva kola nije uspjela ostvariti zacrtano, nije u po-
sljednjem kolu uspjela ostati barem neporažena na svom terenu protiv Grobničana, čak i tako su bili iznad crte sve do četvrte minute sudačke nadoknade u Hrvacama kada je Trnje golom Akinole došlo do pobjede i preskočilo Vidakovu momčad.
Izvučeni su parovi za ulazak u SuperSport 2. NL, Zagorec je za protivnika izvukao ekipu Krka s kojim će u dvije utakmice odlučiti tko će biti drugo, a tko trećeligaš od iduće sezone. U preostala dva para sastaju se Slavonija (Požega) - Radnik Križevci, Zadar - Karlovac.
Što se tiče čakovečkog kluba, NK Međimurje će se od iduće sezone natjecati u 3. NL Sjever, u ligi koja će povećati broj klubova s 10 na najmanje 14. Tko će voditi klub nakon ostavke predsjednika Jesenovića koji je odstupio još pred više od dva mjeseca, saznat će se na skupštini koja će se održati 20. lipnja.
Piše: Miljenko Dovečer
Nogometašice Međimurja nakon pobjede 3:1 u Čakovcu, u uzvratnom susretu u Rijeci izborile su remi 2:2 i tako izborile ulazak u najviši rang ženskog nogometa u Hrvatskoj.
Teško je u nekoliko rečenica sažeti sve što se događalo na kultnoj Kantridi u Rijeci, kako prije, za vrijeme, tako i nakon utakmice. Vjerojatno su i navijače, trenere, a pogotovo naše igračice obuzimale gotovo sve emocije u tih nekoliko sati. Ali ono što je najvažnije da je posljednjim sučevim zviždukom svima pao kamen sa srca i da su cure zajedno sa stožerom, vodstvom kluba i vjernim navijačima mogle proslaviti povratak u najviši rang natjecanja.
- Još jednom zahvaljujemo našim navijačima koji su nas pratili kroz sve ove utakmice, a posebno kvalifikacijske. Njihova podrška sasvim sigurno je pomogla našim djevojkama, pogotovo u ovoj posljednjoj utakmici gdje su nadglasali domaće navijače, rekli su iz kluba.
Što se tiče same utakmice nakon prvih 45 minuta domaće su imale minimalno vodstvo, mlade Čakovčanke igrale su previše bojažljivo, s određenom tremom zbog velike odgovornosti koju je nosio ovaj susret. Nisu međutim dozvolile domaćima da se razmašu i eventualno povećaju vodstvo. Naše djevojke nisu se predavale kod vodstva Rijeke od 1:0 i 2:1, već su hrabrom igrom izborile remi i veselju nije bilo kraja. Zgoditke za našu ekipu postigle su u 48. minuti
Ana Višnjić i u 82. minuti Nina Varga. ŽNK Međimurje: Bartolić, Vizinger (36. Višnjić), Blagus, Sedmak (56. Čurin), Damjanović, Yoshida (90.Županić), Guerra, Škrlec, Branović, Varga, Tkalčec (84. Vujević). Trener: Hrvoje Goričanec.
Prva utakmica
donijela prevagu
- Mislim da je odlučila prva utakmica u Čakovcu. Imali smo tada i problema na putu, pokvario nam se autobus na pola puta i sat vremena smo bili na autocesti. Također, nije nam mogla nastupiti jedna od naših najboljih igračica, Ema Šulentić, i tim porazom već je sve praktički bilo gotovo. Znao sam kakvu imamo ekipu i da se teško vratiti. Bio sam uvjeren da ćemo dati gol ili dva, ali pitanje je uvijek koliko ćemo primiti s ovakvom obranom. Mi smo limitirana ekipa i tako smo igrali cijelu ovu sezonu. Međimurje zasluženo ide u viši rang. Nemamo podršku ni od koga, ni od Grada. Eto, jučer je na Kantridi bila lijepa atmosfera, a više od pola tribine je navijalo za Međimurje. Pa o čemu mi onda pričamo, rekao je poslije utakmice trener nogometašica Rijeke Robert Krznarić. - Što reći nakon ovakvog uspjeha, čestitke igračicama koje su slijedile taktičke zamisli i nisu se predavale kod vodstva iskusnijih igračica Rijeke. U prvom poluvremenu imali smo probleme, ali smo se u nastavku presložili, promijenili taktiku, popunili srednji red i boljom igrom došli do velikog rezultata, kratko je nakon utakmice prokomentirao trener Čakovčanki Hrvoje Goričanec.
Čestitke od naše sportske redakcije curama i stožeru na čelu s trenerom Hrvojem Goričancem!
Predstavljeni planovi za sljedeću sezonu
Na tiskovnoj konferenciji održanoj u utorak, novinarima su se obratili predsjednik Mato Kljajić, dopredsjednik Ivan Mezga, direktor i trener Hrvoje Goričanec, kapetanica Helena Damjanović i dokapetanica Katja Sedmak.
Prvi je govorio direktor i trener ŽNK-a Međimurje Hrvoje Goričanec.
- ŽNK Međimurje broji više od 80 djevojaka koje redovno treniraju. Raspoređene su u četiri kategorije, a treniraju ih stručni treneri. U sljedećoj godini želimo krenuti s još jednom ekipom, curama od 1. do 4. razreda kako bismo još više omasovili ženski klub. U ovu sezonu krenuli smo u natjecanje kao novi klub, s novim rukovodstvom. Seniorke su krenule iz Druge lige koju smo na kraju i osvojili. Nije bilo lagano jer na polusezoni smo zaostajali za Koprivnicom tri boda. Znali smo da će nam utakmica s Koprivnicom biti ključna te smo cijelo vrijeme bilo fokusirani na to. Pokazali smo znanje, iskustvo i lagano ih pobijedili 3:0. Kvalifikacije su bile još teže. Igračice Gorice bile su bolje, prošle su nas pa nas je čekala Rijeka koju smo skautirali tijekom cijele sezone. Na domaćem terenu slavili smo s 3:1, tamo 2:2 pa smo izborili nastup u 1. HNL za žene. Vjerovali smo jedni u druge, borili se i sve nas je to nagradilo. Mi smo kolektiv, od Uprave pa sve do igračica,
poručio je direktor i trener kluba Hrvoje Goričanec.
- Sada imamo na spisku 27 seniorki i morat ćemo reducirati kadar, naći klub u regiji s kojim ćemo surađivati. Optimalno bi bilo da imamo 22 igračice u seniorskom rangu, pretežno bi to bile domaće cure. Od strankinja bi imali najviše njih dvije, zadržati ćemo Japanku Yoshidu i dovesti eventualno još jednu koja mora biti pojačanje. Pripreme ćemo započeti početkom kolovoza, a prvenstvo počinje u rujnu, kazao je na kraju Goričanec.
'Želimo stvoriti stabilan nogometni klub, prepoznatljiv na sjeveru Hrvatske'
Na njega se nadovezao predsjednik kluba Kljajić.
- ŽNK Međimurje je jedna nova priča, a za to su zaslužni svi koji su do sada radili u ženskom nogometu ili su trenirali djevojčice. Imamo veliko bogatstvo mladih domaćih djevojaka, imamo dvije kategorije u prvoj ligi, što je izuzetno važno. Ja osobno volim izazove, volim raditi gdje se može napraviti pomak pa sam se prihvatio funkcije predsjednika. Želimo napraviti stabilan ženski klub u županiji. Sigurno ćemo raditi kako treba, imat ćemo stabilnost, a veliki fokus dat ćemo u radu s mladima. Imamo veliki potencijal, odlične trenere, a na nama u Upravi je da stvaramo još bolje uvjete. Probat ćemo biti ponos Grada Čakovca i Međimurske županije. Kao predsjednik dat ću sve od sebe kako bi napravio sve zacrtane ciljeve. Naglašavam, svi koji su do sada radili
NAGRADA za trud i rad
Zoran Lesjak prvi je stranac u mađarskom prvoligašu ZTE Zalaegerszeg koji je u veteranskim godinama produžio ugovor s klubom.
Lesjak je u mađarskom klubu među suigračima iznimno cijenjen dok ga navijači obožavaju. Njegova bespoštedna borba na terenu prepoznata je sa svih strana, a klub ga je nagradio novim ugovorom. Lesjak je u ZTE-u od 2018. godine, a s klubom je ispisao povijest osvajanjem kupa.
Također, Lesjak je ove godine jedan od prijatelja Malonogometnog hakla te će najbolji pojedinci dobiti poklone mađarskog prvoligaša. (nl)
u ženskom nogometu dali su svoj doprinos u ovom uspjehu. Pozivamo sve one koji žele pomoći ženskom nogometu, da nam se jave. Pohvaljujem i roditelje koji su velika podrška djeci. Naglasio bi da je naš smjer razvoj domaćih cura uz nekoliko pojačanja. Imamo reprezentativke i one će nam biti glavne nositeljice, rekao je Mato Kljajić.
- Prvu stepenicu smo uspjeli preskočiti. Sada je sve na nama jer je činjenica da ženski nogomet raste. Na nama je da ostvarimo cilj koji smo htjeli napraviti prije pet godina. Krenuli smo ispočetka, čista obraza i cilj nam je da na sjeveru Hrvatske budemo nositelji. Nije nam cilj biti samo jednu sezonu u ligi, već želimo stvoriti stabilan nogometni klub, prepoznatljiv na sjeveru Hrvatske. Mi smo jedna nova ekipa i imamo šanse uspjeti u našim ciljevima, kazao je dopredsjednik Ivan Mezga.
Novinarima su se obratile i kapetanica Damjanović te dokapetanica Sedmak.
- Već sam šestu godinu u klubu i smatram da smo napravile veliki uspjeh. Sezona je bila naporna, na polusezoni je otišao trener, ali nismo posustale, a uspjeh se sada vidi. Smatram da možemo igrati u prvoligaškom društvu i mislim da uz veliku motivaciju možemo ostvariti ciljeve. Svi se nadamo mirnom ostanku u ligi, rekla je Helena Damjanović.
- U klubu sam od 2019. godine, a nogomet igram od ranije. Što se tiče ove sezone, pokazale smo da smo jako jedno. Uz zajedništvo i kvalitetu, pokazale smo da zaslužujemo nastup u prvoj ligi, kratka je bila Katja Sedmak.
Elvis Sabol ovu će sezonu jako dugo pamtiti. Poznati međimurski nogometaš Elvis Sabol ove je sezone nastupao za Polet (SMnM) u jesenskom dijelu sezone da bi se u zimskom prijelaznom roku priključio momčadi Podravine. U oba kluba zapravo je ispričao vrlo slične priče.
U posljednjem jesenskom kolu igrajući za Polet postigao je pogodak vrijedan jesenskog naslov prvaka. Poletovci su ugostili Viroviticu, a za jesenski naslov trebali su tri boda koja im je donio Elvis Sabol u 90. minuti. U subotu su tri boda trebala Podravini koja je iskoristila isti recept kao i Polet prije šest mjeseci. U igru su stavili Sabola, a on je to vratio pogotkom. Pogodite kada – u 90. minuti te je time ostavio Podravinu u 3. NL Sjever.
Kako bi priča bila još bolja, ta dva pogotka koja smo opisali su mu jedina dva u ovoj sezoni. Jedini zaključak je da se Sabol specijalizirao za zadnja kola i najvažnije utakmice. Sabolu jako dobro ide i u trenerskim vodama gdje trenira NK Otok s kojim je pobijedio Graničar (N) 10:1. (nl)
Počela je i sezona haklova na vanjskim terenima. U sklopu manifestacija i priredbi u Čakovcu na Macanovu domu, konkretno na bivšem legendarnom vanjskom
rukometnom igralištu "na Partizanu", haklalo se od jutra do "trde kmice".
Bila je prijavljena
ukupno 41 ekipa sa 160 i više haklera na tri koša. Igralo se i za bodovanje
za 3x3 košarku koja je usput i olimpijski sport. Dakle, prijepodne su haklali klinci iz kategorije
U-11, rođeni 2012. i mlađi, od 10 ekipa najbolji su bili klinci iz Bjelovara
okupljeni u ekipi Borik, drugi je bio Crazy hill iz Ludbrega, a treći KKDK1 iz Donjega Kraljevca. U tri godine starijoj generaciji, onoj U-14 najbolji su bili domaći Konjići iz KK Međimurja, drugi je bio Borik Bjelovar, a treći Crazy hill iz Ludbrega. Oko 14 sati terene su zaposjeli košarkaši u kolicima, a najbolji su bili KKI Zagreb, drugi
Gemišteki iz Varaždina, a treći KKI Zagreb 2. Konačno u najgledanijoj, seniorskoj konkurenciji od 12 sastava najbolji su bili dečki iz ekipe Radnik Križevci, drugi su bile Rezerve iz Zagreba, a treći Zagreb 3x3. U natjecanju u šutiranju trice najbolji je bio Mark Šoltić, dok je u zakucavanju pobijedio Martin Vedriš. Cijelo vrijeme turnira puštala se i dobra mjuza, bila su i dva DJ-a, bilo je klope, cuge... Uglavnom, sve čestitke organizatoru KK Međimurju na ovom turniru i jedva čekamo sljedeći! (bh)
3. NL SJEVER
Završilo je natjecanje u 3. NL Sjever utakmicama 27. kola, a naše momčadi plasirale su se u gornji dio, Polet je drugi, Rudar četvrti, a Dinamo (D) peti. Nismo baš morali čekati zadnji sučev zvižduk jer je već nakon prvih 45 minuta završnog kruga bilo izvjesno da će naslov u Križevce. Visoko vodstvo na odmoru u Virovitici i prvi dio bez pogodaka u Koprivnici lišio je drugi dio ta dva dvoboja svih neizvjesnosti. Tako su na kraju igrači Josipa Brezovca ipak stigli tek do pirove pobjede u finišu susreta pogotkom Andreja Jurinića, a prvak Radnik potvrdio naslov s još dva pogotka u drugome dijelu, te petardom najavio ulazak u kvalifikacije.
Od triju momčadi koje su strahovale zbog ispadanja deblji je kraj izvukao Podravac jer je Varteks sve bodove pokupio iz Virja iskoristivši četiri minute pada koncentracije Podravca početkom drugog dijela utakmice, a pri tome Podravina u zadnjoj minuti susreta treći pogodak postigla za potvrdu pobjede koja bi trebala biti dovoljna za ostanak u ovome probranom društvu.
Rudar je za kraj svojim navijačima podario rekordnu pobjedu, a Papuk s druge strane svojim priredio neugodan oproštaj od sezone koja je rezultatski dobro završila, no očito će trebati dobro zasukati rukave kako bi u narednu ušao bez briga i problema. Zablistao je mladi Niko Perčić koji je nakon samo nekoliko minuta provedenih u igri započeo svoju seriju pogodaka upisavši hattrick za samo dvadesetak minuta.
Kako će izgledati liga naredne sezone, još nije poznato,
ali imat će sigurno više od sadašnjih 10 članova, optimalni broj je 14. Međimurje će imati sigurnih pet predstavnika, starosjedioce Polet, Rudar i Dinamo te nove ekipe Graničar (Kotoriba) i Međimurje (Čakovec). Hoće li se im priključiti i Nedelišće, još nije poznato.
Rudar deklasirao
Papuk i potvrdio visoko četvrto mjesto
Igrači Rudara raspucali su se u utakmici protiv Papuka kojeg su pobijedili s visokih 8:1, čime su potvrdili četvrto mjesto. Trostruki strijelac bio je Niko Perčić, po dva puta su pogodili Kevin Nedeljko i Ilija Liklin te jednom Arpad Vaš.
Rudar: Srpak, Antolović, Zeljko (54. Novak), Šardi,Mikulić (46. Liklin), Cimerman (61. Perčić), K. Nedeljko, P. Nedeljko, Radiković, Martinjaš (61. Debelec), Vaš (71. Sakač). Trener: Damir Lepen-Jurak.
- Današnja utakmica s Rudarom u Murskom Središću realan je odraz stanja u našem klubu. Poraz od 8:1 nije poraz, to je katastrofa. Svojim igračima koji su došli na utakmicu ništa ne mogu zamjeriti. Došli smo s devet igrača i dva vratara, bez ijedne zamjene s tim da je cijelu utakmicu odigrao naš prvi vratar Mahaček, ali kao igrač, a svi ostali igrači borili su koliko su mogli, iako više od tri mjeseca igraju bez plaće. Neki nisu niti došli tako da je dobro da je sezona završila. Što će dalje biti s klubom ne znam, ali bojim se najgoreg scenarija, rezigniran je bio poslije utakmice trener Papuka Zoran Mandić.
- Na najljepši mogući način kombinatornom i razigranom igrom zaključili smo vrlo dobro sezonu NK-a Rudar. Ovom prilikom zahvaljujem se svim
našim navijačima na fenomenalnoj potpori, za ekipu sada slijedi odmor, a nakon toga dobre pripreme i sezona u kojoj vjerujem da nas očekuje još puno lijepih trenutaka, kazao je trener Rudara Damir Lepen – Jurak.
Što reći na kraju na sve to, jedno je sigurno da Rudar u svom kadru ima jako, jako dobre mlade nogometaše koji uz ove malo nešto starije Vaša, Vinka, Zeljka, Šardija, Radikovića kao senatore moraju biti okosnica momčadi za iduću sezonu te im apsolutno treba dati prostora da se do kraja razviju. Puno navijača je otišlo zadovoljno viđenim, a to je sigurno bila lijepa pozivnica da se vrate opet na Šuderku na početku sljedeće sezone.
Uzastopnom sedmom
pobjedom Polet
okončao prvenstvo
Polet je do zadnjeg kola bio u trci za naslov prvaka, no za jedan bod utekao mu je Radnik iz Križevaca koji će ići u kvalifikacije za Drugu ligu. U posljednjem kolu Polet je gostovao u Koprivnici gdje je pogotkom Andreja Jurinića u 86. minuti došao do pobjede.
Kako su još ranije osigurali opstanak, bila je to prilika da trener Koprivnice Bojan Tucaković pruži priliku igračima koji su kroz sezonu manje igrali te darovitim juniorima. U prvom poluvremenu veću inicijativu imali su gosti iz Međimurja koji su stvorili nekoliko izglednih prilika, ali nisu uspjeli svladati vratara Ramaja.
U nastavku slična priča, Polet je igru preselio na polovicu Koprivnice koja se disciplinirano branila. Gosti su ipak ugurali loptu u mrežu u 86. minuti, a strijelac je bio Andrej Jurinić. Igrači Koprivnice sucu
su se požalili da je suparnička momčad uoči pogotka napravila dva prekršaja, ali sudac nije vidio ništa sporno.
Unatoč pobjedi, Polet se utakmicom u Koprivnici oprostio od naslova prvaka, jer je momčad Radnika Križevci uvjerljivom pobjedom u Virovitici osvojila prvo mjesto.
Polet: Jambres, Štefanec (64. J. Žganec), Mesarić, L. Mezga (77. Lajtman), Žilić (77. D. Mezga), Mihalinec, Horvat, Patafta, S. Žganec (64. Horvatić), Perčić (57. Jurinić), Telebar.
Trener: Josip Brezovec.
- Odlična utakmica za kraj sezone, dobro smo parirali ekipi Poleta, na kraju ipak spretniji gosti i odnose tri boda i ja im čestitam na tome. Mojoj momčadi i upravi još jednom čestitke na opstanku u ligi, sada svi na zasluženi odmor i onda u nove pobjede, riječi su trenera Koprivnice Bojana Tucakovića.
- Čestitam svojim dečkima na cijeloj godini i na svemu i Križevcima na naslovu i želim im svu sreću u kvalifikacijama.
Za mene su moji dečki najbolji na svijetu i naravno naš predsjednik Miro bez kojeg ovaj klub ne bi bio tu gdje je sad, rekao je nakon utakmice trener Poleta Josip Brezovec.
Poraz Dinama u Ludbregu za kraj
sezone
Domašinečki Dinamo se od ove loše polusezone oprostio porazom u Ludbregu. Domaća Podravina je pobjedom 3:2 osigurala status u ligi, a pogotke za Dinamo su postigli Karlo Malenović u 75. i Dominik Novak u drugoj minuti sudačke nadoknade.
Dinamo: Medvešek, Rališ, Novak D., Sabol, Šimunić (76. Drk), Malenović K., Mlinarić ( 61. Vugrinec), Petak, Novak
F., Kovač D (55. Marodi), Malenović N. (46. Jakšić). Trener: Dalibor Gorupić. - Dobro smo ušli u utakmicu, zabili dva gola i nadao sam se mirnom privođenju utakmice kraju, međutim nemamo potrebno iskustvo i zrelost za to. Čestitam ekipi Dinama i treneru Gorupiću na fer i korektnoj utakmici. Čestitke i mojim dečkima na pobjedi. Cijela sezona je nam je bila jedna velika škola i nadam se da ćemo svi skupa izvući pouke i izaći jači u susret sljedećoj sezoni, sretan je nakon izborenog opstanka bio trener Podravine Matija Kristić. - Čestitam Podravini i treneru Matiji Kristiću, kojega iznimno poštujem i cijenim, na pobjedi. Početnih 15 minuta je bilo na strani domaćina, ostatak utakmice na našoj, pa onda dolazimo negdje do ovih konačnih 3:2. Po ne znam koji put suđenje nije bilo na razini na kojoj bi trebalo biti na ovoj razini natjecanja. Preozbiljna je ovo razina i liga da bi se na njoj netko vježbao i došao malo vikendom zabavljati. No dobro. Završili smo sa sezonom, uzet ćemo sada nekoliko dana odmora od nogometa i vidjeti tko, kako i gdje dalje. Ovom prilikom hvala mojem igraču Filipu Petaku koji je ovaj tjedan uskočio u trenerske cipele i zamijenio me na treninzima. Hvala upravi kluba na podršci kroz cijelu sezonu. Hvala onim najvjernijim navijačima. Posebno želim istaknuti da sam ponosan na svoje igrače i na sve što smo ostvarili u proteklih 11 mjeseci. Kroz cijelu sezonu smo kao novaci u ligi bili u gornjoj polovici tablice i igrali smo polufinale Kupa. Da je možda moglo još korak dalje, moglo je, ali smo debelo prebacili zadane ciljeve s početka sezone, a to mnogi zaboravljaju. Kao što sam rekao, slijedi odmor pa ćemo vidjeti kako dalje, opširno je elaborirao trener Dinama Dalibor Gorupić. Rezultati posljednjeg 27. kola: Koprivnica – Polet 0:1, Podravina – Dinamo 3:2, Rudar – Papuk 8:1, Virovitica – Radnik 0:5, Podravac – Varteks 1:2.
• kvalitetni materijali renomiranih proizvođača
• povoljne cijene
• stručni djelatnici i vrhunska usluga
• besplatna dostava na gradilište
- Omiljeni božur mi je onaj bordo, mada svi su mi lijepi i teško je ijednog izdvojiti, rekla nam je naša kandidatkinja nagradnog natječaja Emina Miri
Piše: Sanja Heric
Foto: Zlatko Vrzan
Zamamni mirisi božura doveo nas je do prvog ovogodišnjeg vrta koji predstavljamo u našem nagradnom natječaju Čiji je vrt najljepši.
Emina Miri iz čakovečkog Juga obožava ovaj starinski cvijet koji je nekada krasio vrtove naših baka, a ni danas nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Eminin omiljeni cvijet
- Zovem ih božuri jer su za mene katruže one tri-četiri starinske. Nabavljam ih posvuda; i kod nas, neke sam nabavila u Dekori domu u Buzetu, pa zatim neke iz Njemačke, Poljske, Češke i gdje god se ukazala prilika. Zatim tu su i razmjene s prijateljicama, ispričala nam je 59-godišnja Emina, kojoj je upravo božur
omiljeni cvijet te je od njega napravila osnovu svog vrta.
U našoj se regiji za božur ili katruže upotrebljavaju još i nazivi kraljev cvijet, božurak, cvjetni inat i trojačke rože. Porijeklo božura je Kina, gdje se uzgaja više od 1000 godina, a kako je u početku ukrašavao samo carske vrtove i vrtove bogataša, nazvan je carskim cvijetom.
Otporan je na niske temperature pa u našim kontinentalnim klimatskim uvjetima vrlo dobro prezimljava. Cvate u proljeće, tijekom svibnja i lipnja, a svojim nas cvjetovima veseli samo nekih tjedan dana.
- Omiljeni božur mi je onaj bordo, mada svi su mi lijepi i teško je ijednog izdvojiti. Ove im je godine odgovaralo to što je bilo puno vlage, a temperature su visoke. Tako da su ove godine cvali samo tjedan
Nekoliko sto�na cvjetova najrazliči�jih božura krasi Eminino dvorište dana, dodaje naša sugovornica, koja si doma sama pelca cvijeće.
nešto počupam, nešto zasadim, ponešto i mijenjam jer mi je dosadno ako uvijek sve isto izgleda. Volim sve, ali božuri su preuzeli prevlast u vrtu, dodala je u nastavku Emina dok nas je vodila u razgledavanje vrta.
S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastavi� s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023.
Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastavi� i ove godine. Primije�li smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge krea�vne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor �jela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.
Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, su-
jer cvatu cijele godine. Kada cvijet ocvjeta, ja ga izrežem i tako svako put ponovno.
I tako svaki dan. Krasne su mi i hojhere. To mi je otkriće od unazad nekoliko godina. Trajnice su i drže i po zimi i po ljeti, opisuje nam u nastavku. Ljeti na zalijevanje potroši od sat i pol do dva sata dnevno. No ništa joj nije teško jer cvijeće obožava, priznaje nam, puno više nego kućanske poslove, čišćenje i kuhanje.
sjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.
U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.
Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstavi� svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond. (sh)
telefon: 095/ 815 52 58
Strahoninec - Poleve, Dravska 70 h�ps://vrtlarija-vijenac.hr
Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615 h�ps://www.stella-floris.hr/ Za božur ili katruže upotrebljavaju se još i nazivi kraljev cvijet, božurak, cvjetni inat i trojačke rože
- Nekada sam imala puno više toga, a sada me nažalost kičma poštela štekati. Godine 1997. sam došla sam iz Opatije i u tamošnjoj Angiolinu sam uzela kitice šimšira, napelcala ih i zasadila je. Svake godine
Vrt nadogradila šipcima
U prednjem dijelu vrta, napravila je ogradicu od šimšira, zasadila različite hoste, hojhere, zimzelene grmove, sukulente, bršljane, kao i različite vrste šipaka, koji također opijaju svojim mirisom i bojama latica.
- Šipke, odnosno ruže volim
I ove godine osigurali smo prigodne nagrade za najzanimljivije uređene vrtove, odnosno zelene oaze na terasi, balkonu ili vrtu, prema ocjeni našeg stručnog žirija.
Prva nagradu za ovogodišnje natjecatelje pripremio je BAT. Tako će vlasnik naj-
- Inače, ja to pustim da se samo zalijeva, ali morate biti prisutni te svakih 15 minuta premještati navodnjavanje. Treba dosta vremena i zato sada sve više prelazim sa sezonskog cvijeća na trajnice, zaključila je ljubiteljica cvijeća Emina, koja voli svoje znanje i iskustvo o cvijeću razmjenjivati sa svojim “cvjetnim” prijateljicama.
Prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz
• gotovi vrtići od sobnog bilja
• gotovi vrtići za dvorišta, okućnice ili groblja
• velika ponuda vrtnog alata, gnojiva, ukrasnih
• kombiniramo prema vašim željama i mogućnostima
h�ps://vrtnicentariva.hr
ljepše uređenog vrta dobiti poklon-bon u iznosu od 150 eura. Isto tako, svi koji sudjeluju bit će nagrađeni i BAT-ovim poklon-vrećicama (majica, kemijska, upaljač, grablje za vrt ili škare za rezanje). A koje su ostale nagrade, pogledajte u nastavku teksta.
Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:
1. BAT – poklon-bon 150 eura
2. BAT – poklon-bon 100 eura
3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura
4. Međimurka BS – 70 eura
5. Vrtni centar Iva – 60 eura
6. BAT – poklon-bon 50 eura
7. Rasadnik Stella floris: 50 eura
Novi motor u ponudi
Za modelsku godinu
2024., toyota Yaris dobiva dodatan hibridni pogonski sustav snage 130 KS, ali i poboljšane i nove toyota t-mate sigurnosne sustave koji dolaze serijski, a nekih promjena ima i u unutrašnjosti.
Toyota je pripremila određene promjene na modelu Yaris za novu modelsku godinu 2024., a najveća je novost dodatan hibridni pogonski sustav. Naime, uz već postojeći Hybrid 115, u ponudu stiže i izvedba Hybrid 130.
I dok je osnova sustava ista, nova izvedba nudi maksimalnu snagu od 96 kW/130 KS, što je 15 KS više nego do sada, povećan je i okretni moment sa 141 Nm na 185 Nm. On će omogućiti bolja međuubrzanja, a bolje je i ubrzanje od 0 do 100 km/h. Tako snažniji Yaris sada ubrzava za 9,2 sekunde, što je pola sekunde bolje nego do sada, a maksimalna brzina od 175 km/h je ostala ista.
Prosječna je potrošnja ostala gotovo ista, 4,2 do 5,1 litre, dok je razina CO2 između 96 i 116 g/km, ovisno o izvedbi. Osim toga, Toyota kaže i kako je odziv na gas sada brži, a snažniji će hibridni pogonski sustav
biti dostupan u izvedbama
GR Sport i Premiere Edition, a na pojedinim će tržištima biti dostupan i u izvedbi High.
Toyota u Yarisu već serijski nudi mnogobrojne sigurnosne sustave, kao i sustave pomoći vozaču, a među njima je i sustav za sprječavanje nekontroliranog ubrzanja, sustav za zaustavljanje u nuždi,
kao i ograničivač brzine u suradnji sa sustavom RSA, a serijski dolazi i sustav ažuriranja putem zraka (OTA).
Toyota je pripremila i novosti u unutrašnjosti koja uključuje 7-inčnu digitalnu instrumentnu ploču (serijski od srednje razine opreme) ili u boljim paketima opreme onu dijagonale 12,3 inča, a u
ponudi je i novi multimedijski zaslon koji dolazi u veličinama od 9 ili 10,5 inča. Tu je i Toyota Smart Connect multimedijski sustav s bržim odzivom i navigacijom u oblaku, kao i podrškom za glasovne naredbe.
Sada je dostupno i bežično povezivanje s Apple CarPlay i Android Auto ure-
đajima, a tu su i dva USB-C priključka. Do sada je bio dostupan samo jedan i to klasični USB.
U ponudu stiže i nova Neptune plava boja s kontrastnim crnim krovom na izvedbi Premiere Edition, a ona dobiva i nove 17-inčne aluminijske naplatke. Izvedba Premiere Edition bit će dos-
tupna i u platinasto biserno bijeloj boji, kao i u srebrnoj metalik boji.
Na nekim će tržištima biti omogućena mrežna rezervacija već od 1. lipnja, no prve se isporuke očekuju tek na jesen. Također, cijena novih izvedbi nije najavljena, no bit će poznata uskoro. (ir)
Osvježen izgled i novi motor
najmanji Opelov model i jedan od omiljenih modela domaćih kupaca – Corsa, prošla je redizajn, pa sada i ona dolazi s prednjom maskom vizor, kao i veći Opelovi modeli, a u ponudu je stigao i snažniji električni motor.
Četiri su godine prošle od premijere posljednje generacije Corse, pa je pravo vrijeme za zatezanje bora ovog gradskog modela. Najveće dizajnerske promjene su vidljive sprijeda, gdje je Corsa dobila već dobro poznatu masku Vizor, pa sada ima isto lice kao i veći Opelovi modeli.
No osim nove maske, tu je i novi branik, a prednja svjetla se sada mogu naručiti i u izvedbi Intelli-LUX LED matrix. Tu je i nov dizajn aluminijskih naplataka, kao i jedna nova boja – Graphic Grey, koju i vidite na priloženim fotografijama.
Što se tiče motorizacije, u ponudi su novi 1,2-litreni turbobenzinci dostupni u izvedbi sa 74 kW/100 KS ili 100 kW/130 KS, koji su dostupni u blagohibridnoj 48V izvedbi, a u ponudi će biti i ostale benzinske izvedbe, dok
će kupci moći birati između ručnog i automatskog mjenjača. Naime, za sada nisu objavljene informacije o svim motorima koji će se naći u ponudi redizajnirane Corse, pa nema informacija hoće li u ponudi ostati početni atmosferski benzinski motor snage
55 kW/75 KS, kao i hoće li i dalje biti dostupne dizelske izvedbe.
Što se pak tiče električne izvedbe, ona mijenja ime iz Corsa-e u Corsa Electric, iako će oznaka straga ostati samo slovo „e“(!), a osim već standardne izvedbe sa 100
igranje igara dok čekate
grupa BMW sklopila je partnerstvo s platformom za igre airConsole kako bi u novi BMW serije 5 donijela jedinstvenu vrstu igranja igara u automobilu, pa će svako čekanje u automobilu biti puno zabavnije, posebice ako budete igrali igre u društvu.
BMW donosi još jednu novost u svoje automobile, pa je tako nova serija 5 dobila i platformu AirConsole za igranje igara dok vozilo miruje, na primjer, dok je spojen na punjenje baterije, ili dok nekog čekate. Ovo je prvi BMW koji je dobio tu mogućnost, a u bliskoj budućnosti će i drugi najnoviji modeli dobiti istu mogućnost.
Sve što trebate imati je pametni telefon, koji preuzima ulogu kontrolera, a igre se igraju na zakrivljenom zaslonu. Kada pokrenete aplikaciju AirConsole, putem QR koda spojite svoj pametni telefon i igranje igara može započeti. Također, moguće je i igranje više igrača, pa svi putnici mogu istovremeno igrati igre natjecanja, što će svakako biti zanimljivo.
Ovisno o tržištu, dostupne su trkaće i sportske igre, kao i razni kvizovi, simulacije, strategije i ostale igre. Od
početka će biti dostupno 15 igara, a one uključuju igre Go Kart Go, Golazo, Music Guess i Overcooked, a već je najavljeno kako će se redovito širiti ponuda igara.
Kako bi proslavili lansiranje igranja u automobilu, BMW predstavlja novi i5 s jedinstvenim izgledom za igranje. Njegov dizajn simbolizira uranjanje u iskustvo igranja do pojedinačnih piksela. Veliki pikseli jasno su prepoznatljivi kao posveta sada već kultnoj 8-bitnoj eri računalnih igara. Shema boja nadahnuta je raznim igrama dostupnim na platformi AirConsole.
A kako bi se proslavilo lansiranje igranja u automobilu, BMW je predstavio i poseban i5 s jedinstvenim vanjskim izgledom koji simbolizira uranjanje u iskustvo igranja. Veliki pikseli su prepoznatljivi kao posveta kultnoj 8-bitnoj eri računalnih igara. (ir)
kW/136 KS s autonomijom od 357 km, stiže i snažnija izvedba sa 115 kW/156 KS i baterijom većeg kapaciteta od 54 kWh, koja nudi autonomiju od 402 km i mogućnost brzog punjenja.
Unutrašnjost donosi novi upravljač i presvlake sjedala, a tu je i dorađena digitalna instrumentna ploča te novi 10-inčni multimedijski sustav kojim se može upravljati glasovno. Srećom, komande klimatizacije još su uvijek odvojene od zaslona i njime se upravlja trima okruglim tipkama.
Naravno, tu je i niz sigurnosnih sustava, kao i sustava pomoći vozaču, a redizajnirana se Corsa očekuje na tržištu na jesen, po još nepoznatoj cijeni. (ir)
Imendani i proštenja kroz tjedan
OD 9. DO 15. LIPNJA 2023.
P 9 Efrem, Ranko; Klanjanje Goričan
S 10 Bogumil, Dijana, Greta
N 11 10. KROZ GOD. Barnaba, ap., Borna; Proštenje Frkanovec, Mar�nuševec (PSI), Čes�janec (sv. A. Padovanski)
P 12 Ivan Fakundo, Bosiljko
U 13 Antun Padovanski, Ante, Antonija Titular sv. Antun Padovanski Čakovec
S 14 Rufin, Elizej, Dinga
Č 15 Sv. Vid, Modest
Sretan Vam imendan!
ROĐENI
Čakovec:
Mišel Bogdan, sin Karoline i Jasmina
Lukas Krizman, sin Melani i Petra
Aminna Buhić, kći Nikoline i Harisa
Sofia Gregurić, kći Lane i Gorana
Mar�n Kaniški, sin Maje i Miljenka
Hana Križanec, kći Lane i Domagoja
Tadej Š�rinić, sin Marije i Davora
Tara Slaviček, kći Helene i Hrvoja
Samuel Ključarić, sin Jelene i S�vena
Gabriel Cvetko, sin Aide i Antonia
Toma Šafarić, sin Karle i Dina
Ema Makar, kći Mateje i Dina
Jakov Biber, sin Marie Magdalene i Igora
Vita Božić, kći Maje i Vanje
Bruna Furdi, kći Karle i Maria
UMRLI
Čakovec:
Marija Podvezanec r. Bernat r. 1941.
Ivan Kiš r. 1933.
Jelena Mihalić r. Lesinger r. 1933.
Hrvoje Vince�ć r. 1980.
Rozalija Krištofić r. Ratajec r. 1929.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222
Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444
Taxi Cammeo tel. 040 212 212
EKO TAXI tel. 040 330 033
Mura taxi tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec tel. 040 373 111
Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 10. lipnja
Mursko Središće
Belica
dr. Iva Trstenjak
Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230
Čakovec TIM BEZ NOSITELJA
dr. Karmela Matjan-Bogdan
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320
dr. Brigita Haubrich Hrandek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-
340
dr. Renata Hranjec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
Goričan
dr. Ivana Jambrović-Horvat
Školska 16b, tel. 040/601-538
Lopa�nec
dr. Željka Bošnjak
Pleškovec 30, tel. 040/856-113
dr. Mirjana Markobašić
V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Podturen
dr. Biserka Poje Jelenić
Čakovečka 3, tel. 040/847-040
Prelog
dr. Diana Krešić
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856
Strahoninec
dr. Marija Gluhak
Dravska 32, tel. 040/688-065
Sve� Mar�n na Muri
dr. Svetlana Drobnjak
Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177
Šenkovec
dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak
M. Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/
OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sa�, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sa� uz OBAVEZNU
PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE
radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sa�, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)
Obavezno je prije dolaska telefonski se ču� s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Ivan Fučko r. 1947.
Terezija Barić r. Lesjak r. 1943.
Ana Leček r. Jambrošić r. 1949.
Terezija Tisaj r. Tisaj r. 1936.
Etelka Stojko r. Ribarič r. 1946.
Zlatko Kamenar r. 1958.
Milan Štefić r.1955.
Dekanovec:
Antun Furdi r. 1951.
Rozina Kalinić r. Posavi r. 1941.
Kotoriba:
Regina Matulin r. Sokol r. 1928.
Veronika Markušić r. Štefić r. 1940.
Mala Subo�ca:
Karolina-Dragica Marković r. Vajdić r. 1939.
Mursko Središće:
Andrija Herženjak r. 1933.
Amalija Režek r. Hrženjak r. 1946.
Terezija Vuković r. Horvat r. 1939.
Franjo Lacko r. 1960.
Blaž Kolarić r. 1943.
Nedelišće:
Ivana Medved i Nikola Baksa
Prelog:
Marija Gosarić r. Petak r. 1943.
Katarina Varga r. Šarec r. 1948.
Čakovec:
Ana-Emina Živko i Jasmin Erdelja
Blanka Nemec i Nenad Malašić
Mateja Talan i Karlo Dokleja
Prelog:
Barbara Hegeduš i Ivan Kancijan
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.
Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
intervencije:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
tel. 040 395 199
Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651
CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100
Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595
Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859
POŠTA Čakovec tel. 040 804 007
Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
Porezna Čakovec tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec
040 374 147 Bolnica
040 375 444
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4
TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE
PRIRODNOG PLINA:
- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA
- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM
- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM
PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA
- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)
- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI
ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI
komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851
komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853
komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281
dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Terezija Mađarić
iz Zagreba preminula 2. lipnja u 88. godini života
Vid Bogdan
iz Pribislavca
preminuo 4. lipnja u 60. godini života
Željko Požgaj
iz Orehovice
iznenada preminuo 24. svibnja u 54. godini života
Zlatko Jurmić
iz Savske Vesi
preminuo u 68. godini života
Veronika Kovačević rođ. Sokač iz Cirkovljana
preminula u 85. godini života
Zlata Zrna
iz Svetog Jurja u Trnju
preminula u 82. godini života
Terezija Gudlin rođ. Vuk
iz Goričana
preminula 2. lipnja u 79. godini života
Emilija Matotek
iz Kotoribe
preminula 98. godini života
Marija Rus rođ. Slaviček
iz Draškovca
preminula 4. lipnja u 90. godini života
Verica Vuković
iz Preloga
preminula 4. lipnja u 90. godini života
Mijo Janković
iz Svete Marije preminuo u 68. godini života
Vlado Magić
iz Oporovca
preminuo 2. lipnja u 63. godini života
Juraj Pigac
iz Oporovca
preminuo 1. lipnja u 87. godini života
Nokto Safet iz Čakovca
preminuo u 85. godini života
Drago Mesarić
iz Hodošana
preminuo u 66. godini života
Milan Štefić
iz Svete Marije
preminuo u 68. godini života
Milka Ivković
iz Donjeg Pustakovca
preminula u 89. godini života
Regina Matulin
iz Donjeg Vidovca
preminula u 96. godini života
Terezija Tisaj rođ. Tisaj
iz Goričana
preminula 28. svibnja u 88. godini života
Marija Škvorc rođ. Lesinger
iz Črečana preminula u 85. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Katarina
Golubić
rođ. Sokač iz Čakovca preminula 3. lipnja u 76. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Vladimir Mlinarič
iz Nedelišća
preminuo
u 69. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ivan Jalušić
iz Čakovca
preminuo 1. lipnja u 92. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Zlatko Kamenar
iz Mačkovca
iznenada preminuo
30. svibnja u 66. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Željko Čelebić
iz Cirkovljana
preminuo 2. lipnja u 68. godini života
ZAHVALA
Prigodom preseljenja u prekogrobni život naše drage mame, bake, prabake, sestre
iz Donjeg Pustakovca 12. 6. 1934. - 30. 5. 2023.
Zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, znancima koji su došli na ispraćaj, osobno ili pisano izrazili svoju kršćansku sućut i blizinu te cvijećem i svijećama iskazali svoju ljubav prema našoj preminuloj majci. Zahvaljujemo vlč. župniku Darku Kelemeniću na toplom evanđeoskom ispraćaju, prisutnim svećenicima vlč. Miji Horvatu i vlč. Mladenu Sinkoviću te sestrama karmelićankama B.S.I. Hvala svim djelatnicima Doma Strahija i Županijske bolnice Čakovec koji su se brinuli i liječili našu majku u bolesti i nemoći. U nadi Uskrsne proslave i preobražajnog zajedništva, oslonjeni na Kristove riječi: “Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će.” (Iv 11, 25), ostajemo povezani. Tvoji najmiliji
OBAVIJEST O SMRTI
Dušan Kolarić iz Savske Vesi preminuo 2. lipnja u 59. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Šajnović iz Pribislavca preminuo 1. lipnja u 91. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ivan Kelenc iz Gornjeg Hrašćana preminula u 85. godini života
53. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na tisku, 2 m/ž radnika na automatu, 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu, m/ž pomoćnog skladišnog radnika, m/ž voditelja održavanja, m/ž operatera na numerički upravljanom stroju i m/ž tehničara na izradi uzoraka na neodređeno, javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 10.7.
54. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 3 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/776-203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ ck.t-com.hr do 30.6.
55. Obrt za pranje i čišćenje SKOKO, Čakovec, traži 2 m/ž perača prozora i tepiha na neodređeno, javiti se na mob. 098/167-2980 ili na email: skoko85@gmail.com do 25.11.
56. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a Pušćine, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@ okno.hr do 30.6.
57. PANA WINDOWS d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42, traži m/ž radnika u pogonu proizvodnje stolarije - cnc operatera na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@mplet.hr do 25.6.
58. PANEX AGM d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera vozač B kat. i m/ž vozača C kat. na neodređeno, javiti se na tel. 040/384-357 ili na mob. 098/354-980 ili na email: filip. miko@panexagm.com do 15.6.
59. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži m/ž voditelja gradilišta, 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi, 2 m/ž strojara na finišeru, m/ž cestara - radnika niskogradnje i m/ž laboranta reciklažnog dvorišta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 30.6.
60. PINKY – S d.o.o., Pribislavec traži m /ž tehnologa u razvoju dodataka za beton na neodređeno, javiti se na email: milivoj@pinky-s.com do 12.6.
61. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranju mesa, m/ž vozača C kat., m/ž vozača B kat. i 2 m/ž prodavača na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 30.6.
62. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, 2 m/ž operatera cutter stroja i 2 m/ž radnika u preradi (rok prijave 3.7.), m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa (rok prijave 18.6.) i m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane (rok prijave 30.6.) na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr
63. PLODINE d.d., Prelog, traži 2 m/ž prodavača na neodređeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine. hr do 23.6.
64. POLI-EL j.d.o.o., Lopatinec, traži m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se na mob. 095/5943844 ili na email: info.poliel@gmail. com do 10.6.
65. RALE d.o.o., Obrtnička 6, Pušćine, Nedelišće, traži 2 m/ž pomoćna radnika na sortiranju metalnog otpada na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/895-555 ili na mob. 099/589-5555 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ured@rale.hr do 31.7.
66. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se na mob. 098/393-001 do 23.6.
67. SANITAS Gebäudetechnik d.o.o., traži 2 m/ž bravara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 0 98/678-092 ili na email: info@ sanitas-info.com do 14.6.
68. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž vozača teretnog motornog vozila u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na email: staffservicedoo@gmail.com do 15.6.
69. SYSTAL IT d.o.o., traži 2 m/ž PLC programera na neodređeno, javiti se na email: systal.it@gmail.com do 30.6.
70. SUMMA –CON d.o.o., Prelog, Hrupine 22, traži m/ž strojarskog tehničara, m/ž inženjera zaštite na radu, m/ž zavarivača i m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/633-777 ili na mob. 099/535-1681 do 15.6.
71. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limarakrovopokrivača - tesara i 2 m/ž radnika za rad na visini na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722091 ili na email: svamlim1@gmail. com do 30.6.
72. STUDENAC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača i m/ž voditelja prodavaonice za Čakovec, 4 m/ž prodavača i m/ž voditelja prodavaonice za Pribislavec na neodređeno, javiti se na email: ljudskipotencijalicentar@ studenac.hr do 23.6.
73. ŠPIZZA, Nikole Pavića 2, Čakovec, traži m/ž kuhara-pizza majstora na neodređeno, javiti se osobno adresu ili na mob. 095/5611-030 do 22.6.
74. ŠERCER d.o.o., traži m/ž slastičara, m/ž pekara, m/ž pomoćnog radnika u pekari i 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju na neodređeno, javiti se na tel. 040/655-593 ili na mob. 098/173-6941 ili na email: info@sercer.hr do 30.6.
75. TARNIMA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž dostavljača na neodređeno, javiti se na email: tarnima.osijek@ gmail.com do 14.6.
76. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog vozila C + E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.6.
77. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Čakovec, Črečan, Gornji Hrašćan, Donji Vidovec, Donja Dubrava, Gornji Kuršanec, Držimurec, Sveti Križ, Pušćine, Vularija, Ivanovec, Krištanovec, Sveta Marija, Kotoriba, Križovec, Mačkovec, Nedelišće, Novo Selo Rok, Oporovec, Orehovica, Pribislavec, Savska Ves, Slakovec, Strahoninec, Sveti Martin na Muri, Šandorovec, Šenkovec, Zasadbreg i Žiškovec, m/ž skladišno - transportnog radnika i m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec, Belica i Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 30.6.
78. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz i m/ž strojara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241673 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 11.6.
79. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu na neodređeno, javiti se na email: tot.petar2@gmail.com do 12.6.
80. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž spremača za mjesto rada Restoran Rustica na neodre-
đeno, javiti se na mob. 091/201-6015 do 30.6.
81. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 5 m/ž mehaničara, m/ž informatičara za podršku poslovnim procesima i m/ž specijalistu za planiranje i kontrolu proizvodnje na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla. hr do 16.6.
82. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave i m/ž električara - elektroničara - mehatroničara na neodređeno, javiti se na email: zvonko.varga@ varga-elektronik.hr do 30.6.
83. Veterinarska stanica d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 51, traži m/ž veterinarskog tehničara u ambulanti za male životinje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-505 ili na email: info@ veterinarskaprelog.hr do 30.6.
8 4. Udruga pomoć neizlječivima, Čakovec, traži m/ž psihologa u palijativnoj skrbi 10 sati tjedno, javiti se na mob. 095/915-9410 do 13.6.
85. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: zdravlje@strahija.com do 30.6.
86. Zajednički obrt autolimarija i lakiranje Kovač, Prvomajska 14, traži m/ž autolimara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9719-125 do 30.6.
87. ZT–Zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž cjevara - izometričara, 2 m/ž tig-autogeno ili rel zavarivanje, m/ž montera ventilacije, m/ž montera vodovodnih instalacija, 2 m/ž servisera plinskih trošila, m/ž montera centralnog i vodovodnih instalacija, m/ž radnika na ranču na neodređeno za rad u Njemačkoj, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/1123469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 21.6.
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve
one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@ mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Američki avion
Dena 22. 2. 1942. na polu između Kralovca i Vratišinca kre štreke pau je doli američki ratni avion. Nutri je bilo 11 vojniki i sij su preživeli. Si ljudi z sela su bežali glet. To priču je pripovedal moj pradeda Valent šteri je unda prvi pot jeo čokoladu. Čokoladu su mu dali američki vojniki.
Ilija Šoštarić, 3. razred PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić
Moj tata i jegov deda
Meni je tata rekel kak su on i jegov deda negda skupa delali. Se kaj se doma potrlo, sami su poprajli. Rekel je kak su skupa švasali, rezali s �leksom, popravlali pluge… Znali su iti i na betonažu. Tata se čuda nafčil od dedija, a tak se bum i jo nafčil od tatija.
Leo Tkalec, 3. razred PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić
Tri brati
Moj deda Ivo jako često mi pripoveda priče iz svojeg djetinstva. Največ mi prepoveda o svojaj dvamaj brataj. Oni su Jožek i Valek. Moj deda je najmlajši od tri brati. Jožek ih je stalno nagovaral na nekše bedastoče. Jempot su čak sosedi �krali kokoš, spekli ju i pojeli. Dok je japa to zazvedil fest je bil srdit. Moj deda se jako bojal pak je se priznal. Jožek je bil kažnjeni z „pet na rit“. Več nigdar su to ne naprajli.
Jan Kovačić, 3. razred PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić
Spominek z dedom
Jemput mi je deda prepovedal
kak su išli na pole po seno. Baka je vozila traktora, deda je hital bale na prikolicu, a tata ih je gore slagal. Odjemput se zdigel veter, oblaki počeli biti črni, počelo se blesikati i grmeti. Deda je rekel da su se ne meli kam skriti, a �letno je počel i dešč cureti. Na kraju su se itak pod prikolicu skrili i bili jako straho kaj ih grom ne vudri. Dok se vreme malo smirilo, �letno su dišli dimo. Deda je rekel da je to bil jen od hujših dnevi.
Tea Tkalec, 3. razred
PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica
Andrijana Jakopić
PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na tel: 091/3960-505
PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, 2012. god., očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793
PRODAJU SE LJETNE GUME marke
Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467
PRODAJEM 4 ZIMSKE GUME dim. 165/70 R14, utor 5.5 mm, info na mob. 098/9640-763
PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821
PRODAJEM 4 ZIMSKE GUME s felgama za Fiat Punto, dim. 165/70/14, kao nove, cijena 100 eur. info na telefon 040/865-275
servis za čišćenje
Kuće, stanove
PRODAJE SE okretač sijena, ispravan, u dobrom stanju, te mehanička podna vaga do 350 kg. Upita� na tel: 040/660-027
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo� ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJEM KUKURUZ U ZRNU uvrečan po 50 kg uz moguću dostavu. Tel: 091/539-2870
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane
Ostale usluge
čišćenja - peglanje
Poslovne prostore
Stubišta Zdravstvene ustanove
sjaj.serviszaciscenje@gmail.com
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE ŠUMA od 1407 čhv kod Bogdanovca. Ponude na mob. 095/520-9915
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POZNANSTVA
DEČKO (49 g) traži žensku osobu za vezu. Ako si sama javi se. Molim samo iskrene. Javi se na mob. 095/7313-513
ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/3821067
NEKRETNINE
Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA u centru Murskog Središća. Mob. 095/923-4330
PIZZERIA U NEDELIŠĆU traži pizza majstora i osoblje za rad u pizzeriji. Ponude i ostale info na mob. 095/198-8055
IZNAJMLJUJEM namješten 2.5-sobni stan u centru Čakovca, Uska ulica. info na mob. 098/352-099
MLADOM BRAČNOM PARU ili samo ženskoj osobi povoljno nudim novi stan od 1.6. na dalje. Info na mob. 095/897-8843
ŽIVOTINJE
PRODAJU SE MALI PATULJASTI
ZEČIĆI stari mjesec dana. Info na 097/631-0093
ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine.
CIJENA PRETPLATE
MJESEČNA: 40 kn / 5,31 eur
TROMJESEČNA: 130 kn / 17,25 eur
POLUGODIŠNJA: 260 kn / 34,51 eur
GODIŠNJA: 520 kn / 69,02 eur
• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr
• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr
• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu
Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
• TELEFONOM: 040/323-600
AKVARIJ s poklopcem, svjetlom, 15 ribica, puževima čistačima, živim biljem, prodajem za 60 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
AKVARIJ s poklopcem i svjetlom, 15 ribica guppy, puževi čistači, živo bilje, prodajem za 60 eura. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293
RAZNO
KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Božjakovine, Spin Valisa, Derme, UTD Raguse, Hotela Zadar i druge dionice. 098/905-1011
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM čašice za likere, rakiju, češki porculan, ručni rad, s lovačkim mo� vima, 9 komada, prodajem za 40 eura. Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453
PRODAJEM pločice za lovačke trofeje, drvene, ukrasne, 2 veličine, 4 komada, cijena 40-50 eura/ kom. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675
KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
CRIJEVO ZA VODU, 35 metara, armirano, s motalicom na kotačima, prodajem za 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod s dodatnim noževima i osovinom, kosilica prednja, radne širine 1 metar, samohodna, cijena 1000 eura. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
PRODAJU SE INOX bačve za vino od 400 lit. (2 kom) i 250 lit. (2 kom). Upita� na 040/364-354
PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te hlače “Levi’s 501” vel. W36L36 (plave i crne) te hlače “Tesoro” vel. 54 (crne). Info na mob. 098/91-58-640
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA
UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175
PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š� tnika 35 mm, duž. š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/7613467
PRODAJEM SOBNI NAMJEŠTAJ radi preseljenja, vrlo povoljno, cijena po dogovoru. info na mob. 091/520-5576
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)
RADNO VRIJEME:
Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sa�
Subotom prema dogovoru
Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.
Dijete mlađe od dvije godine ne treba biti izloženo ni jednom ekranu jer njegove kognitivne i senzoričke funkcije nisu dovoljno formirane da bi ono moglo konzumirati tako posredovane informacije
Eh, da mogu ovaj slogan ubaciti u glave roditelja male djece, pa da im bude stalni podsjetnik kojega će se držati. Danas ću obrazložiti zašto mislim da je to jako važno. Otkada su pametni telefoni postali naši novi članovi obitelji, koji većinu ukućana 24 sata, sedam dana u tjednu čine dostupnima ostatku svijeta, nešto se nezdravo i štetno događa s našim obiteljskim odnosima, i šire, sa svim našim stvarnim međuljudskim odnosima, koji su uzmaknuli pred virtualnim komunikacijama na koje smo se masovno navukli. Nervoza što ne stižemo uraditi puno potrebnih i važnih zadataka i stres što nam stalno fali vremena posljedica su jednostavne činjenice: stvarni svijet nikamo nije otišao (zasad) i mi u njemu trebamo analogno i sukcesivno odraditi sve što smo i prije trebali, a kako ćemo kad nam virtualni svijet stalno uzima pažnju i dragocjeno vrijeme? Tako da se sjetimo da sami možemo, znamo, hoćemo i trebamo povremeno i pravovremeno isključivati virtualnu stvarnost koja se „uekranila“ svuda oko nas. Još nije kasno da u vlastitom životu uspostavimo ravnotežu između realne i virtualne stvarnosti, o tome sami odlučujemo. To je prioritet ove generacije roditelja male djece koja neće znati kako je svijet izgledao prije no što je svaki pojedinac, svojom voljom, bez imalo prisile, pristao biti non-stop „prikopčan“ na internet. Roditelji male djece imaju sada posebnu odgovornost da djecu najprije dobro upoznaju sa stvarnim svijetom u kojem trebaju steći sve potrebne životne vještine, kako bi ona, polako, u primjerenim dozama i oblicima, u predškolskoj dobi krenula s upoznavanjem sadržaja na internetu. Roditelji dragi, dijete mlađe od dvije godine ne treba biti izloženo ni jednom ekranu jer njegove kognitivne i senzoričke funkcije nisu dovoljno formirane da bi ono moglo konzumirati tako posredovane informacije. Ne ulazeći u analizu da li i koliko ekrani štete zdravlju i psiho�izičkom razvoju djeteta kažem vam jednostavno to da dvodi-
menzionalna elektronička slika nije informativna za malu djecu, jednostavno nema edukativnu vrijednost. Tražiti na internetu sadržaje koji su prikladni za tu dob je gubljenje vremena jer sve što malo dijete treba vidjeti, čuti, dodirnuti, pomirisati, nanjušiti, osjetiti, razumjeti, izraziti i primiti postoji samo u okruženju u kojem dijete raste, a izvori, prenositelji i tumači svih informacija su roditelji i uže socijalna okolina koju dijete postepeno upoznaje. Da bi to odrasli mogli omogućiti malom djetetu oni sami se trebaju dobro snalaziti u svemu što zovemo stvarni život. Mame i tate, stvarni život koji vodite sa svojom stvarnom djecom treba biti neometan virtualnim sadržajima, sve ono što nudi beskraj interneta samo je dodatak u vašem životu, dodatak za koji imate vrlo malo vremena jer maloj djeci trebate omogućiti različite praktične aktivnosti koje uključuju osjetilna iskustva u svim senzornim modalitetima, dvosmjernu komunikaciju kroz koju djeca najbolje uče i socijalne igre kojima se povezuju s okolinom. Kada uvodite digitalne medije obavezno odaberite primjeren sadržaj koji ćete i vi gledati s djetetom, pokazivati mu i tumačiti, baš kao da gledate slikovnicu. U dobi od dvije do pet godina digitalne medije treba ograničiti na sat vremena, a u kasnijem djetinjstvu maksimalno dva sata. Ekrani se ne koriste za zabavljanje, umirivanje, uspavljivanje ili distrakciju za vrijeme hranjenja malog djeteta, ta svakodnevna praksa mnogih roditelja posve je pogrešna, zar ste stvarno tako slabo informirani?! Ni televizor ne treba biti uključen kao pozadinska zvučna kulisa u prostoriji s malim djetetom jer ono treba pretežno čuti zvukove i govor na materinskom jeziku, a ekranima nije mjesto ni tamo gdje dijete spava. Barem sat vremena prije odlaska na spavanje treba isključiti sve digitalne medije i s malim djetetom provesti večernje rituale hranjenja, higijene, maženja, pričanja i ušuškavanja u krevet. Zar ima nešto ljepše od toga?
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
uto i sri: 15-18 sa�
čet: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/222 1 888
U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo velikog povećanja broja ovisnika o kockanju. Značajnu ulogu u tome je imala i epidemija koronavirusa. Ograničena je bila sloboda kretanja, ljudi su ostajali bez posla, a mnogi sportski događaji bili su odgođeni ili otkazani. Kao rezultat toga bilježimo ogroman porast online kockanja. Online kockanje je posebno rizično za nastanak ovisnosti o kockanju jer je vrlo dostupno, a često izostaje osjećaj da se kocka stvarnim novcem, a ne virtualnim, pa je i veća šansa za gubitkom kontrole.
Smatra se da u Hrvatskoj između 50.000 i 100.000 ljudi ima problem s kockanjem. Najčešće vrste kockanja koje dovode do ovisnosti su: online kockanje, igre na automatima, igre za casino stolom, sportsko klađenje, lutrija, a u posljednje vrijeme se problematično pokazalo i ulaganje u kriptovalute.
Ovisnost o kockanju je bolest koja je obilježena učestalim, ponavljajućim epizodama kockanja koje dominiraju životom bolesnika na štetu socijalnih, profesionalnih, materijalnih i obiteljskih vrijednosti i obaveza.
je u njoj povećana sklonost impulzivnim radnjama. Muškarci češće obole, međutim žene brže razvijaju ovisnost nakon susreta s kockanjem. Kod ovisnika o kockanju česte su kognitivne distorzije, odnosno iracionalni obrasci razmišljanja. Tako ćete nerijetko čuti kockare kako kažu da je baš danas njihov dan ili pamte samo onaj veliki dobitak i očekuju ga uskoro ponovo, a umanjuju ostale gubitke koji su u međuvremenu nastali. Isto tako, neki kockari smatraju da imaju više sreće od drugih ljudi ili da su bolji od drugih, međutim matematika kockanja im ne ide u korist. Često smatraju da nakon serije gubitaka ide dobitak, te će reći da je kod bacanja novčića veća vjerojatnost da novčić padne na pismo, ako je prije toga 10 puta zaredom novčić pao na glavu. Naravno, matematički je šansa u svakom bacanju 50 posto.
Najčešće vrste kockanja koje dovode do ovisnosti su: online kockanje, igre na automatima, igre za casino stolom, sportsko klađenje, lutrija, a u posljednje vrijeme se problematično pokazalo i ulaganje u kriptovalute
Neke od promjena u ponašanju mogu biti: nedostatak novca na bankovnom računu, skrivanje izvještaja bankovnog računa i kartice, učestalo posuđivanje novca, nestajanje vrijednih stvari u kući, zapostavljanje sebe, obitelji, posla i slično. Ovisnik o kockanju zapravo nije ovisan o samom činu kockanja, već o osjećajima uzbuđenja, neizvjesnosti ishoda i riziku koji prate kockanje. Nastanak ovisnosti o kockanju je složen proces za čiji je razvoj potrebno određeno vrijeme, stoga u početku nitko ne kreće igrati misleći da će postati ovisan. Klinička slika ovisnika o kockanju ima sličnosti s kliničkom slikom ovisnika o alkoholu i drugim ovisnostima. Kao što alkoholičar mora piti sve više da bi postigao jednaku razinu zadovoljstva i uzbuđenja, tako i kockar „mora“ sve više kockati. Važno je napomenuti da se težina bolesti ne mjeri s učestalošću kockanja, količinom potrošenog novca i iznosom dugova, što bi značilo da nije teži ovisnik onaj koji ima 100.000 kuna veći dug od drugog ovisnika. Iznos dugova je samo jedan od simptoma bolesti. Težina bolesti se očituje u mentalnom i �izičkom zdravlju bolesnika, utjecaju bolesti na njegovo funkcioniranje u društvu, na poslu i u obitelji. Raniji početak kockanja povećava rizik za nastanak ovisnosti, pa je zato adolescencija kritično razdoblje, jer
Što se tiče liječenja ovisnosti o kockanju, kao i kod drugih ovisnosti, vrlo važnu ulogu ima obitelj. Bolest utječe na sve članove obitelji tako što narušava odnose, �inancijsku situaciju, mentalno zdravlje i drugo. Ovisnici o kockanju ili članovi njihove obitelji obično se javljaju stručnjacima za pomoć u poodmakloj fazi bolesti, katkad i nakon pokušaja suicida. Liječenje je dugotrajno i zahtijeva brojne promjene u ponašanju ovisnika, ali i cijele obitelji. Kao i kod drugih ovisnosti, potrebno je uspostaviti potpunu i trajnu apstinenciju od kockanja. Kako bi se ovisniku pomoglo u prestanku kockanja, potrebno je provesti mjere smanjenja dostupnosti iskušenja poput izbjegavanja mjesta i osoba koje se povezuju s kockanjem, brisanje svih korisničkih računa na online mjestima za klađenje, priznavanje svih dugova svojim najbližima, a nerijetko ovisniku treba potpuno ograničiti pristup novcu. U tom slučaju je potrebno imati osobu od povjerenja koja je najčešće član obitelji, a koja će određeni period, dok se ponovno ne uspostavi kontrola, voditi brigu o �inancijama. Najučinkovitijom metodom liječenja ovisnosti o kockanju, pokazala se grupna terapija. Grupa je jaka motivacijska okolina sa snažnom potporom i ohrabrujućim obrascima. Međutim, ovisnik mora biti motiviran za apstinenciju i spreman na �ilozo�iju rada grupe. Ovisniku koji je donio odluku i želi riješiti svoj problem biti će koristan i individualni tretman, osobito kognitivno-bihevioralna terapija, a u težim je slučajevima nerijetko nužna i hospitalizacija. Najvažnije je učiniti prvi korak i potražiti stručnu pomoć, a vrstu i način liječenja predložit će stručnjak kojem se ovisnik ili njegova obitelj javi.
Na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu u subotu, 27. svibnja, održano je Županijsko vatrogasno natjecanje za mladež i podmladak. Natjecalo se više od 90 ekipa iz cijelog Međimurja.
Nakon uzbudljivih natjecanja koja su počela u 12 sati, a održavala su se u staznim natjecanjima i utkama štafeta, sve je završilo kulminacijom dodjela medalja u 19 sati. Voditelj natjecanja bio je Mladen Kanižaj, a natjecanje se odvijalo u četiri kategorije. Prve tri plasirane ekipe u kategoriji mladeži plasirale su se na državno natjecanje
koje se održava ove godine u rujnu u Novalji, dok ekipe podmlatka idu u koordinacijska natjecanja. Najmlađi
član na natjecanju bio je Noa
Trojnar iz DVD-a Strahoninec koji je osvojio simpatije svih sudionika natjecanja. Okupljene su pozdravili
župan Matija Posavec, predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga, predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske
županije Mario Medved i zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Robert Meglić.
DVD Pretetinec odnio je pobjedu u kategoriji podmladak žene, drugo mjesto zauzela je ekipa DVD-a Donji
Mihaljevec, a treće mjesto DVD Mala Subotica. U toj kategoriji natjecalo se 14 ekipa.
DVD Palinovec I najbolji je bio u kategoriji podmladak muški, dok je drugo mjesto zauzeo DVD Donji Mihaljevec, a treće mjesto DVD Donji Hrašćan. U kategoriji se natjecalo 49 ekipa.
Ekipa DVD Gardinovec najbolja je bila u dvije kategorije, ženska mladež i muška mladež.
DVD Palinovec zauzeo je drugo mjesto u kategoriji ženska mladež, a treća je bila ekipa DVD-a Krištanovec. Devet ekipa natjecalo se u ovoj kategoriji.
DVD Krištanovec zauzeo je drugo mjesto u kategoriji muške mladeži, a ekipa DVDa Sveta Marija bila je treća u konkurenciji od 20 ekipa.
Mlade vatrogasce pozdravio je i međimurski župan Matija Posavec koji je naglasio kako Međimurje ima najjaču tradiciju vatrogastva u Hrvatskoj i da imamo najveći broj vatrogasaca po glavi stanovnika. – Budućnost vatrogastva u Međimurju će biti još jača i bolja. Budite ponosni na sebe svi vi koji ste danas sudjelovali na natjecanju. Danas ste pravi ponosni međimurski vatrogasci i puno sreće na državnom natjecanju, poručio im je župan.
Na temelju članka 10. Odluke o uvjetima, načinu i postupku upravljanja nekretninama u vlasništvu Općine Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 15/16.) Općina Štrigova objavljuje da je raspisan
Prodaje se sljedeća nekretnine u vlasništvu Općine Štrigova:
123 Štrigova 29
Najviša ponuđena cijena smatrati će se najpovoljnijom ponudom.
Opis nekretnine:
Poslovni prostori pod 1.1. i 1.2 nalaze se u središtu Štrigove, uz glavnu prometnicu. Od priključaka izveden je priključak el. struje, vodovoda, kanalizacija priključena na septičku jamu. Svi komunalni priključci na zgradi su zajednički za sve prostore. Godina gradnje je 1983. godina. Energetski certifikat – razred G. Poslovni prostori pod 2.1. i 2.2 nalaze se u središtu Štrigove, uz glavnu prometnicu. Izvedena je javna komunalna infrastruktura na koju je moguće priključenje: vodovod, električna struja, plin, telefon. Godina gradnje je 1900. godina. Energetski certifikat – razred C.
Rok za podnošenje ponude za kupnju nekretnine izložene na prodaju u ovom Javnom natječaju je 10 dana, a počinje se računati od početka sljedećeg dana od dana objavljivanja teksta Javnog natječaja u novinama.
Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je internet stranicama Općine Štrigova www.opcinastrigova.hr i na oglasnoj ploči Općine Štrigova, Štrigova 87.
Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova, koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem telefonskog broja: 040/851-039 ili 040/851-134.
MEĐIMURSKA KUHARICA
Mamas & Tapas bar u centru Čakovca oaza je uvijek zanimljive gastronomske ponude u stilu �inger fooda, odnosno hrane koja se poslužuje u obliku zalogajčića. Druga je ruka tako istovremeno slobodna za piće, pa se idealno sljubljuju hrana i piće. U Mamas & Tapas baru mogu se kušati najbolja vina međimurskih vinarija te prirodna vina iz regije i Hrvatske. Osim toga, u sklopu Mamas & Tapas bara nalazi se i Angry Moose
Sastojci:
- šareni grah
- luk
- paprika
- češnjak
- vrhnje za kuhanje
- mlijeko
- glatko brašno
- sol, papar
- crvena mljevena
paprika
- lovorov list
s impresivnom ponudom od više od 350 etiketa najboljih piva iz cijelog svijeta, tako da nitko tko uđe u taj ugostiteljski objekt neće ostati ni gladan ni žedan. Za našu ovotjednu rubriku kuhar Desimir Sudar preporučuje jelo za koje će ipak biti poželjan pribor - međimurski pretepeni grah. Kako se priprema? Evo sedam najbitnijih koraka. Najprije se u lonac stavi suhi grah, očišćeni luk i paprika. Sve se zalije vodom te stavi kuhati od 45 do 80 minuta (ovisi o vrsti graha). Bitno je da se grah kuha na jakoj vatri, ali istovremeno treba paziti da se ne prekuha. Za drugi korak bitno je da u zdjeli izmiješamo mlijeko, vrhnje za kuhanje, kiselo vrhnje, brašno i crvenu mljevenu papriku. Treći korak podrazumijeva jednostavnu radnjugrah treba procijediti. Četvrta točka naređuje da se grah stavi u lonac i zalije novom vodom. Dodaje se lovorov list i pusti da voda s grahom za-
vrije. U petom koraku miks mlijeka i vrhnja propustimo kroz cijedilo, odnosno sito i umiješamo u grah. Potom se dodaje češnjak. Šesti korak znači da sve kuha tako dugo dok grah nije kuhan do kraja. Slijede začini te se dodaju sol i papar. Završnica, odnosno sedmi korak glasi: servirati s tostiranim kruhom i špekom. Dobar tek vam želi Desimir Sudar i ostali djelatnici Mamas i Tapas bara!
Uz međimurski pretepeni grah najbolje je servirati, a što drugo nego domaće craft pivo. Katarina Hofman iz Mamas i Tapas bara preporučuje servirati pivo brenda Nikola Zrinski. U pivovari Međimurski Lepi Dečki pripremljen je proizvod koji odaje počast tom čakoveč-
kom vojskovođi, hrvatskom banu i pjesniku. Radi se o svijetlom pšeničnom pivu (4,3 % alk.). Tim se pivom se Pivovara iznimno ponosi jer je ime dobilo upravo po Nikoli Zrinskom VII. Čakovečki je praunuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka. (rr, zv)
Pećnicu zagrijte na 200 stupnjeva. Na lim za pečenje stavite papir za pečenje kolača. Navedene sastojke (svinjska mast, šećer, med, kukuruzno brašno, jaje, soda bikarbona, cimet, mljeveni orasi) stavite u posudu i zamijesite. Kad dobijete �inu smjesu koja se odvaja od posude, prstima oblikujte kuglice. Poredajte ih na lim za pečenje (na papir). Svaku kuglicu malo
pritisnite kako biste dobili tanje, ali veće medenjake i na njihov vrh stavite polovicu jezgre oraha. Dobivene kuglice pecite oko 8 minuta. Bitno je da se medenjaci previše dugo ne peku, kako ne bi bili pretvrdi. Dobro je znati da se oni nakon vađenja iz pećnice još malo stvrdnu tijekom hlađenja. Konzumiraju se uz kavu ili čaj. U slast! (rr)
Priprema: Brašno Čakovečkih mlinova, prašak za pecivo, sol i kakao pomiješajte u zdjelici i ostavite sa strane.
Maslac otopite na laganoj vatri i ostavite da se malo ohladi pa ga izmiksajte sa šećerom, vanilin šećerom i jajima.
Dodajte jogurt i ulje pa sve još kratko izmiksajte. Pripremljene suhe sastojke dodajte malo pomalo i miksajte smjesu mikserom na najmanjoj brzini dok ne nestanu sve grudice.
Sastojci:
- 150 g svinjske mas�
- 100 g šećera
- 150 g meda (bagrem ili kestenov)
- 360 g kukuruznog brašna
- 1 jaje
- prstohvat sode bikarbone
- cimet
- žlica mljevenih oraha
- polovice jezgre oraha za ukras
Biskvitnu smjesu izlijte u pobrašnjen kalup za kuglof. Kuglof pecite 50-55 minuta na temperaturi od 160 °C. Čačkalicom provjerite je li tijesto pečeno. Umutite bjelanjke, a u čvrst snijeg polako dodajte šećer, uz stalno miksanje. Na kraju dodajte i malo limunovog soka te miksajte dok smjesa ne postane glatka i sjajna. Ohlađeni kuglof pažljivo preokrenite na tanjur za posluživanje i prelijte glazurom.
Sastojci:
- 340 grama glatkog brašna Čakovečkih mlinova
- 1 prašak za pecivo
- 40 grama kakaa u prahu
- 1/2 žličice soli
- 115 grama maslaca
- 240 ml ulja
- 2 x 180 grama tekućeg jogurta
- 2 jaja
- 400 grama šećera
- 2 vanilin šećera
Sastojci za
glazuru:
- 250 grama šećera u prahu
- 2 bjelanjka
- sok od pola limuna
Vještina izrade prave, domaće međimurske torte od oraha dugo se vremena prenosila “s koljena na koljeno”
Piše: Aleksandra Sklepić
Kolači i slastice od oraha u Međimurju dio su svih važnih događanja. U našoj prošlosti, u vrijeme kad su se svadbe i sve velike svečanosti održavale kod kuće, jedna od glavnih atrakcija i zadataka za glavnu kuharicu svakako je bila priprema torte od oraha. Orasi su u Međimur-
ju sveprisutna namirnica, pa se nalaze u brojnim jelima i slasticama, od davnih dana, kad još nije bilo recepata na internetu. Zbog toga se vještina izrade prave, domaće, međimurske torte od oraha dugo vremena prenosila “s koljena na koljeno”. Marija Kramar (70) iz Svetog Križa pokazala nam je kako se priprema i kako
mora izgledati prava, domaća torta od oraha. Marija je u invalidskoj mirovini, a svoj radni vijek provela je radeći u čarapariji nekadašnje tvornice MTČ Čakovec.
Svoje umirovljeničke dane Marija provodi aktivno, koliko joj dozvoljavaju bolovi zbog kralježnice koju je dva puta operirala. Ne odustaje od aktivnosti, pa je aktiv-
Za žu� biskvit:
- 5 jaja
- 15 dag šećera
- 15 dag glatkog brašna
- 1 prašak za pecivo
- ½ dl mlijeka
- ½ dl ulja
- korica od limuna
Za smeđi biskvit:
- 5 jaja
- 15 dag šećera
- 15 dag glatkog brašna
- 1 prašak za pecivo
- ½ dl mlijeka
- ½ dl ulja
- korica od limuna
- 10 dag oraha
Za glazuru i šam za
ukrašavanje:
- 4 bjelanjka
- 5 dag margarina
- malo ruma
- 5 dag čokolade za
kuhanje
- šećer u prahu
- 2 žlice oštrog brašna
Postupak izrade domaće torte od oraha: Žuti biskvit – Miksati
3 cijela jaja i 2 žumanjka s 15 dag šećera (od 2 jaja odvojimo bjelanjak koji
ćemo na kraju trebati za izradu šama za ukrašavanje). Zatim dodamo 15 dag glatkog brašna, 1 prašak za pecivo, ½ dl mlijeka i ½ dl ulja, naribanu koru od 1 limuna. Miksamo i pečemo u kalupu za tortu. Pečemo na 180 stupnjeva 30 minuta.
Smeđi biskvit – Miksati
3 cijela jaja i 2 žumanjka (odvojimo bjelanjak od 2 jaja za šam). Dodamo 15 dag glatkog brašna, 1 prašak za pecivo i 10 dag oraha, ½ dl ulja, ½ dl mlijeka, izmiksamo i pečemo na 180 stupnjeva 30 minuta.
Svaki biskvit, kad se ohladi, prerežemo po sredini da dobijemo 2 žuta i dva smeđa dijela, da dobijemo više slojeva, kako bi torta ljepše izgledala prilikom serviranja
Prije nego biskvite mažemo kremom, moramo ih dobro natopiti mješavinom
od 1 dl ruma, 2 žličice vode i 1 žličicom šećera u prahu, da biskvit bude vlažan.
Krema – Skuhati u posudi 2 dl mlijeka, 2 žlice oštrog brašna, 5 dag čokolade, 10 dag šećera, 15 dag mljevenih oraha, 5 dag margarina i 3 žlice ruma. Rum se dodaje u ohlađenu kuhanu kremu. Kad je krema spremna, slažemo tortu. Na dno stavimo smeđi biskvit, namažemo kremu, zatim žuti biskvit, pa krema, pa opet smeđi biskvit i ponovo žuti, ili obrnutim redoslijedom, prema želji. Na složenu tortu namazati glazuru. Glazura se izrađuje tako da na pari rastopimo 10 dag čokolade za kuhanje i 5 dag margarina. Kad masa postane glatka, prelijemo je po složenoj torti.
Na pari napravimo šam od 4 bjelanjka koje smo na početku odvojili i 25 dag šećera, čime ćemo ukrašavati tortu. Miksati bjelanjke i šećer da šam bude tvrd, da bi se lakše njime ukrašavalo. Na kraju tortu i oko nje posipamo mljevenim orasima.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
na članica udruge Sport za sve u Orehovici, gdje odlazi na vježbanje, a članica je i udruge Brest iz Podbresta. U Brestu se s ostalim članovima udruge dobro zabvavljaju izrađujući razne predmete za Uskrs, Božić, cvijeće od najlon čarapa, ukrase i predmete od kukuruznog “parošija”, koje izlažu na izložbama u sklopu raznih sajmova. Članica je i Udruge umirovljenika Prelog, gdje pjeva u pjevačkom zboru pod voditeljstvom Ljubice Crnčec i sudjeluje u plesno-scenskoj skupini koju vodi Katarina Herman.
- Udala sam se s 16 godina i s pokojnim suprugom Stjepanom proživjeli smo zajedno lijepih, tužnih i mukotrpnih 48 godina, dok nas dragi Bog nije rastavio. Sada živim sama, a pomažu mi kćeri i unuci, koji su svi jako dobri prema meni, ispričala nam je Marija.
Marija ima dvije kćeri, Gordanu i Jadranku. Kći Jadranka živi s njom i suprugom Mladenom u istoj kući, a imaju dva sina, Majkla i Bornu, a treći sin Mišel je poginuo 2011. godine, pa je tuga u kući još uvijek prisutna. Kći Gordana sa suprugom Božidarom ima sina Stjepana i kćer Anu Mariju, a žive pokraj roditeljske kuće. Uz petero unuka, Marija ima i četiri praunuka: Vilim, Liam, Tonka i Marin. Praunuci su joj velika radost, pa se najviše veseli njihovom posjetu i druženju s cijelom obitelji.Vedar duh i aktivnost ovu svestranu umirovljenicu održavaju u kondiciji, pa ona uživa u mirovini. Koliko joj dozvoljava zdravlje, radi u kući, kuha, čisti, pere i uređuje dvorište, a slobodno vrijeme posvećuje sebi i svojim lijepim aktivnostima.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.
Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za
predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 13. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 16. lipnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Ovotjedni dobitnik: Marija Kos iz Čakovca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.
Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
br. 1447
POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 13. lipnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 16. lipnja 2023.
HOROSKOP
OVAN (21.3. - 20.4.)
Premda emotivno nećete osjećati ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozitivan stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će to cijeniti i razumjeti vašu privremenu nezainteresiranost za ljubav.
Riješite se velikih sumnji koje se pojavljuju kada stvari ne idu glatko.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
Izgledno je da će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaćati. Otuda će uslijediti i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto biti bolje. Iako će vaši nadređeni pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik.
LAV (23.7. - 23.8.)
Ovih dana zaista će zasjati svjetlo na vašem ljubavnom nebu. Bit ćete ugodno iznenađeni koliko i kako vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Riješit ćete sve veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed.
VAGA (24.9. - 23.10.)
Vaše strasti će porasti, a vi postati zavodljivi. Voljena osoba će to dočekati sa zadovoljstvom. Istovremeno će ojačati i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom, jer ćete željeti postići sve. Polako. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti.
STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
Neki bi se povremeno mogli osjećati usamljeno. Najbolje je primiriti se i povući u tišinu i meditaciju. Svoje očekivanja formirat ćete prema trenutačnom stanju, pa će ona biti skromna. Ipak, bit će i lijepih događaja. Zato se više otvorite. U temama povezanim s financijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja.
VODENJAK (21.1. - 19.2.)
Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo sigurne opcije. Nećete biti zadovoljni s prihodima jer mislite da možete više.
BIK (21.4. - 20.5.)
Ljubav će biti bliže nego što vam se čini, samo što se trenutno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu, nego radije pričekajte. Malo po malo i doći ćete na svoje. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate pustiti neka ide svojim tokom.
RAK (22.6. - 22.7.)
Vaš ljubavni život bit će i dalje bogat, a vi ćete postajati sve smireniji. Strasti će biti tiše, no zadovoljstvo neće izostati. Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. Izgleda da ćete biti u pravu. Samci će uspješno zavoditi. Pustite druge da se izraze, a ako treba, makar vam to bilo čudno, i da vas vode.
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Kad se o ljubavi radi, ovih dana osjećat ćete se poput ribe u vodi. Otvorenost drugih prema vama, ali i obratno, učinit će da će brzina kojom ćete djelovati ponekad biti zapanjujuća. Bit će potrebno usporiti radi druge strane. Ipak, neke informacije će se početi pojavljivati ovih dana.
ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
Ako ste još sami, ovih dana ćete težiti samo dobroj zabavi. Bit ćete željni opuštanja i slobode. Veselje je dobro, no bitno je da u startu drugoj strani priznate kakve su vam namjere. Tako ćete oboje biti zadovoljni. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu.
JARAC (22.12. - 20.1.)
Pojavit će se niz pitanja povezanih s vašim privatnim životom. Neki će čačkati do kraja, a baš tu biste se trebali zaustaviti i malo pričekati. Najviše jer će odgovori s vremenom doći sami od sebe. Zato budite strpljiviji i pažljiviji. Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati motiva i volje više nego drugi.
RIBE (20.2. - 20.3.)
Iz dana u dan bit će sve više događaja u vašem privatnom životu. Moguće su nove ljubavi, zaljubljivanja ili sreća u postojećem odnosu. Uživat ćete. Svakim danom sve će se više povećavati obim poslova koje trebate obavljati, a s tim će ići i veći napori.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1446
Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki
Muzej Međimurja Čakovec čuva rimsku stelu koja odavno privlači pažnju svojim likovnim i epigrafskim osobitostima. Radi se o nadgrobnom spomeniku koji je prema nekim navodima grof Nikola IV. Zrinski dao ugraditi u utvrdu čakovečkog Starog grada i za koji se vjerovalo da potječe s područja Čakovca. Međutim, novija su stručna razmatranja s velikom vjerojatnošću utvrdila da je mjesto pronalaska spomenutoga spomenika mađarsko mjesto Vép nedaleko od Szombathelya u kojem su grofovi Zrinski od 1591. do 1612. godine posjedovali dvorac i imanje te ju prenijeli u Čakovec. Dakle, stela je izvorno bila upotrijebljena na području agera rimske kolonije Savarije.
Nadgrobna ploča očuvana je u cijelosti, a sastavljena je od zabata uklopljenog u četverokutnu podlogu, portretne niše, natpisnog polja i baze, dok usadnik za postolje nije sačuvan. U smislu strukturalne tipologije ona je jedinstvena i ne može se ubrojiti ni u jednu tipološku skupinu noričko-panonskih stela, dok je analogijama najbliža arhitektonskim stelama. Potječe iz sjeveroistočne Slovenije, odnosno iz jedne od klesarskih radionica u gradovima najbližima kamenolomskom izvorištu bijelog alpskog mramora na Pohorju – najvjerojatnije rimske Celeje (Celeia, Celje u Sloveniji).
U gornjim uglovima nadgrobnog spomenika reljefni su motivi krilatog morskog čudovišta, združeni s likovima dupina smještenih u preostalom slobodnom prostoru. U zabatu je prikazana Rimska vučica omeđena dvjema pticama te motiv smokvina drveta. Ispod zabata smještena je portretna niša s pokojnicima smještenima u školjci srcoliko oblikovanog gornjeg dijela. Prostor između rubova školjke i portretnoga polja zauzimaju po dva naga krilata erota dječje dobi, prekriženih nogu, a kod svakoga se nazire po jedno krilo. Četiri reljefne rozete popunjavaju preostao prazan prostor između erota i školjke, zaokružujući na taj način horror vacui kao temeljnu odliku likovne zamisli čitavog gornjeg dijela stele.
Baza stele sadrži prilično oštećen prikaz konjanika u vojnoj funkciji, što je čest
Nadgrobna stela Publija Antonija i Klaudije Dagumene prizor na stelama širom Rimskoga Carstva, dok su gornji kutovi baze ukrašeni po jednom rozetom. Budući da je dvadesetpetogodišnji Publije mogao biti tek na početku vojničke karijere, pretpostavka je da konjanik simbolizira srodnika ili pretka te predstavlja metaforu obiteljske vojničke tradicije.
U školjkasto oblikovanoj portretnoj niši isklesani su portreti pokojnika – Publija Antonija na desnoj strani i Klaudije Dagumene na lijevoj. Na ženskom liku vidljivo je pokrivalo za glavu oblikovano poput razmjerno plitkog i širokog turbana. To je pokrivalo nalik na tzv. noričke kape kakve su nosile žene u podunavskim provincijama.
Na kratkom i širokom vratu Dagumena nosi punu ogrlicu (torkves) s polumjesečastim privjeskom, što je jedan od najomiljenijih ženskih nakitnih predmeta na grobnim spomenicima Norika i Panonije. Dagumena je odjevena u tzv. galsku žensku tuniku, koja se razvila na velikome djelu sjeverozapadnoga prostora carstva i bila prije svega svojstvena Galiji i Po-
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO
VRIJEME:
1. travnja – 31. listopada
Ponedjeljak: 10 – 18 sati
Utorak – petak: 8 – 18 sati
Subota – nedjelja: 10 – 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
rajnju, a zastupljena je tek na nekolicini grobnih portreta srednjega Podunavlja. Dagumeni slijeva, a desno na slici, prikazan je Publije Antonije odjeven u tuniku i togu početnoga carskog razdoblja. Prikazan je s razdjeljkom na sredini čela i naglašenom kosom iznad ušiju što upućuje na oponašanje jednog od sedam tipova frizure cara Trajana te razmjerno pouzdano datira spomenik na početak 2. stoljeća.
Epitaf čakovečke stele posve je očuvan, a njegov prijevod glasi: Publije Antonije Favor, Lucijev sin, iz tribusa Klaudije, star 25 godina. Klaudija Dacumena, Titova kći, stara 45 godina. (Za podizanje spomenika) pobrinula se nasljednica Faventina. Budući da se gentilicij Antonius u Panoniji udomaćio tek od kraja 2. stoljeća, Publije Antonije je u svoju domicilnu provinciju s obzirom na osobno ime njegova oca mogao doći iz sjeverne Italije. Klaudija
Dagumena nosila je carski gentilicij koji je bio široko rasprostranjen u sjevernoj Italiji i u rano romaniziranim zapadnim provincijama,
ali ipak nigdje toliko kao u Panoniji. Njezino osobno ime keltskog je podrijetla, vjerojatno uklesano kao Dacumena, a mišljeno kao Dagumena. Podrijetlo pak Faventine, koja je kao obvezana nasljednica dala podići spomenik moglo bi biti hispansko. Iako rodbinski odnos dvoje pokojnika kao majke i sina nije epigrafsko-onomastički jasno vidljiv, smatra se pretpostavljenim temeljem općenitih okolnosti, kao što su odgovarajuća razlika u dobi i zajedničko komemoriranje na spomeniku, na kojemu su predočeni kao ravnopravni likovi u istoj perspektivnoj razini.
Reljefni prizori rimske nadgrobne ploče iz Čakovca, uključujući portrete pokojnika, alegorijsko-mitološke slike i ukrasno-simbolične motive predstavljaju bogat i osebujan likovni sadržaj, koji uz očuvan natpis oslikavaju proizvodne i društvene okolnosti nastanka i datiranja stele te pridonose razumijevanju društvenoga identiteta pokojnika i njihovog međusobnog odnosa u rimskoj provinciji Panoniji.
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA: Peti mjesec je završio kao kišniji i malo svježiji od normale. Početak šestog mjeseca i dalje prati ugodna temperatura, ali nestabilno vrijeme pa i dalje teško spojimo cijeli dan bez kiše ili pljuska, a mjestimice je bilo i obilne kiše, čak i nevremena, osobito u susjednoj Sisačko-moslavačkoj županiji. Kiše i lokalnih pljuskova bit će još, najizgledniji su početkom novog tjedna, ali ne mogu se potpuno isključiti nijedan dan. S prvim
danom lipnja počelo nam je i klimatološko ljeto, dok ćemo ono kalendarsko dočekati 21. 6. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Čini se da promjenjivo i nestabilno vrijeme ostaje i tijekom četvrtka. Ujutro mjestimice kratkotrajna magla, zatim će biti suho i djelomično sunčano sredinom dana, ali kasno popodne i navečer uz ponovno više oblaka mjestimice će biti kiše ili pljuskova
s grmljavinom. Temperatura zraka ipak u laganom porastu pa ćemo u najtoplijem dijelu dana uhvatiti 25, možda i 26 stupnjeva uz neizbježan osjećaj sparine.
Lijepo i vrlo toplo vrijeme očekujemo tijekom petka uz obilje sunca i tek povremeno umjerenu naoblaku. Kasnije popodne i navečer opet raste mogućnost za kraći lokalni pljusak s grmljavinom, ali će u dosta mjesta ostati suho. Temperatura zraka će polagano ra-
sti pa bi se mogla popeti i do 27 ili 28 Celzijevih stupnjeva. Bit će i pomalo sparno svih ovih dana.
Subota, a osobito nedjelja, neće biti posve stabilni dani. Izmjenjivat će se oblaci i sunce, a mjestimice uz jači razvoj oblaka može pasti malo kiše ili lokalni pljusak praćen grmljavinom. Veća šansa za pljuskove je u nedjelju, dok bi se subota uz malo sreće mogla provući suho i djelomično sunčano. Temperatura noću od 14 do 18, a najviša dnevna između 24 i 27 Celzijevih stupnjeva.
Izgleda da i sljedeći tjedan počinje nestabilno, čak i oblačnije i mokrije nego kraj ovog tjedna. Puno oblaka s kraćim sunčanim razdobljima, a povremeno može biti kiše ili pljuskova. Malo će osvježiti. Prema sredini tjedna moglo bi biti više sunčanih razdoblja, a vjerojatnost za kišu će se smanjiti. Čini se
da bi i temperatura mogla polagano opet rasti.
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 7. lipnja 2023.)
• 6.6.1978. na Korani kraj Veljuna uspostavljena prva automatska hidrološka postaja u Hrvatskoj
• 7.6.1902. rođen u Splitu fizičar i meteorolog Ante Obuljen
• 10.6.1964. požar uniš�o meteorološku postaju na Medvednici (na Sljemenu u Tomislavovom domu)
• 12./13.6.1974. mraz u Gorskom kotaru (temperatura u Zalesini -2 ° C)
Kosturi na kavi Kosturi na kavi Bila 2 kostura na kavi.
Jedan od njih je imao spomenik sa sobom. I sad ovaj 2 kostur ga pita: Zašto nosiš sa sobom taj spomenik?
A ovaj će na to:Ja bez dokumenta nikuda ne idem.
Šah
Pitaju zeca, -Zeko koja ti je najveća želja?
-Naučiti igrati šah.
-A zašto upitaju ga, -Da pojedem lovca! Reče zec.
Prinas saki ima svoj Den državnosti
Kak god nas je malo, nas Međimorcov i naših prvih sosedov Hrvatov, ali kuliko vidimo saki od nas bi štel meti svojega dneva državnosti, a to sam zato kaj so Den državnosti šteroga ve imamo i svetkujemo kak državnoga svetka zebrali Hadezeovci. A, prosim vas lepo, što ga je drugi mogel zebrati da so na vlasti bili HDZ-e i hadezeovci: Verjem da se još zmislite kak je prvi precednik Lepe naše bil Franjo Tuđmanov i da so na prvaj večstranačkaj izboraj pobedili hadezeovci i oni so zafremali prvu vlast tak da so oni unda zebrali i dneva državnosti. Ruon tak se zmislimo, jerbo je ne bilo tak zdavnja, da so na vlast došli, posle deset let, Ivica Račan i drugovi pak so unda oni preselili den državnosti z 30. majuša na 25. junjuš. Ve pak vas lepo pitam je li se vi zmislite kaj se je pripetilo 25. junjuša? Ak se nikak nebrete zmisliti i ak vam nikak neče na pamet pasti kaj se je toga dneva itak pripetilo bodem vam povedal da je toga dneva naš Hrvatski Sabor donesel odluko da se Lepa naša restavlja od Juge i da ide na svoje. To je bilo 1991. leta, ali vam moram povedati kak so za to svoje glase dali pak sam hadezeovci jerbo so esdepeovci odišli vum z sabornice dok je trelo roke zdiči, očem reči, nesi so bili sigurni je li so je za rastavo ili pak so ne? Ali bi ve oni šteli kaj bi Den državnosti bil jeden den za šteri so svoje glase ne dali hadezeovci, a nebrejo jerbo nebrejo spremeniti ono kaj so naprajli (odišli vum) ili pak kaj so ne naprajli (dali svoje glase za rastavo). Zdravo seljački rečeno šteli bi denes mejati ono kaj se je prpetilo pred vejč od tridesti let.
Nekaj drugo mene gvinta zakaj nišči od nas Hrvatov, a ruon tak i od nas Međimorcov, ne dene zastavo na hižo za Den državnosti kak da drfčemo kaj nas nej što na red pobiral? A, vidite, čistam drugač je pre našim sosedima Hrvatima v Bosni, očem reči, Hercegovini, tam so zastave na sakoj hiži. Kuliko vidimo jiv je ne sram
kaj so Hrvati, kaj imajo Lepo našo makar živijo pre prvim sosedima jivo srce tuče za trobojnicu i za šahovnico i od jiv se moramo navčiti kaj je domoljublje.
Vrnoli so se naši
„turisti“ iz Zambije
Soci v Zambiji so naše „turiste“ šteri so išli po deco z Konga pustili dimo i to skupa z decom. Socima v Zambiji tre veruvati ak so oni tak presodili. Ne znati što je sparil deco i naše posvojitelje i ne znati je li so oni dobili ono deco po štero so i došli? Kuliko znomo naši posvojitelji so deco ne predi vidli dok do ne tua došli, očem reči, vidli do jiv sam na sliki dok so jim papere shajali v Zlataro. Rekel je Ivek Pernarov da so to deca slična jeden drugomo kak jejce jejco, ali nekak jiv ipak oni tam prespodobijo. Pak i črnci so nam si isti onak na prvi videc, a posle i mi vidimo da je saki svojo formo. No, kak bilo da bilo, naši „turisti“posvojitelji so se vrnuli i to z decom, ali ipak saka čast socima v Zambiji šteri so presudili za naše makar je Ivek Pernarov drukal kontra i bil je svedok optužbe. Kaj reči, Ivek je zabadav putuval v Zambijo kak bi to naši sosedi Zagorci rekli: Martin v Zagreb, Martin Zagreba.
Još se je točno ne zazvedilo
Ne bodete veruvali, ali još se je točno ne zazvedilo kaj se je pripetilo cirka pred petnaest let da je precednik Lepe naše bil z glavom, bradom i mustačima Stipe Mesičov.
Unda je v jenomo cajto buknula afera kak je Stipe kupuval tenke od �inske Patrije i kak je to red on šteri se spomina, šteri dogovarja, a šteri ima peneze te unda dobi i pinko, očem reči, mito. Kak so tenki hajdi velike igračke i kak je naša vojska trebala hajdi tenkov unda je i pinka bila velika, prepovedalo se je, pisalo je po novinaj, a i po sodima celoga sveta so se spomimali kak je bil v pitanjo malo vekši kupček od prek šesto jezer ojeri. Leta so pomalem sprehajala, sodi i soci so se mejali i na se zadje se je zazvedilo kak so Finci te peneze dali našemo Stipi, a naši poskoki, uskoki ili kak se več ne zovejo so niti do dneva denešjega ne uspeli zazvediti što je itak dobil, očem reči, zel te peneze? Probajte sami
zrečunati kuliko je vode preteklo pod Dravskim mostom za te petnaest let, ali trag penezov se je zgubil i mi smo ne zazvedili v čijemo žepo so te penezi završili? Niti Bajić, a niti Cvitan so nam to nigdar ne znali reči. Tak bar velijo. Ak so penezi odišli z Finske, a zna se komo so bili poslani unda so se najbrž zastajli na državni meji i nešči što je unda reda delal na meji (čitaj: pometal) je nekam sranil te peneze. No, to je zdavnja bilo, brzčas ga več niti toga „redatelja“ ne med živima tak da moremo stoprocentno biti sigurni kak se to nigdar ne bode zazvedilo. Što bi rekel da se nekaj takšega more pripetiti v denešje vreme da se zna za saki čovekov korak? Je za čovekov korak se zna, a penezi so čistam nekaj drugo. Ve pak se to nikak ne bode moglo zazvediti da i mi v Lepoj našoj imamo ojere pak se ne bode nikak moglo prespodobiti šteri so naši ojeri, a šteri pak �inski?
Dari za Den
Jeden den predi Dneva državnosti Lepe naše (30.05 )Grad Čakovec je preslavil svojega dneva (29.05.) i kak je red čuda se je ljudi zišlo, čuda je dobroga i lepoga rečeno, a ruon tak je i Grad dobil hajdi dari. No, neje sam dobil nek je i podelil sima onima šteri so si to zaslužili jerbo so bili lani nejbolši ili pak so več dugo nejbolši. Grad Čakovec je dobil dva dare, jenoga važnoga i jenoga velikoga. Dobil je knigo profesora Matije Berljaka o povelji štero je Juraj IV Zrinski pred 444 let dal varoši Čakovec štera se je posle toga počela širiti i denes je čistam kreden grad. Velik dar je došel od naše Hrvacke vlade, minister Fuchs z pajdašima je donesel potpisanoga ugovora kaj bo se delal prinas v Čakovco Reginolni Centar za odgoj i obrazovanje za deco z posebnim potrebama, a o tomo so se Čakovčanci i Međimorci več spominali skorom dvajsti let. Konačno se je ve te projektlin genul z mrtve točke, našli so se penezi tak da se toplo nadjam kak to bode v nejkrajšemo roko završeno i kaj dečica ne bodo morala duže čakati. Zemlja je več prepravljena v Martanaj, a penezi čakajo v državni kasi, tak so nam bar gospon minister rekli!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Christel R. Aceveda raznježila je sve prisutne na Smotri međimurske popevke u Nedelišću. Poznatu međimursku pjesmu
Dej mi, Bože, joči sokolove otpjevala je kao da je rođena Međimurka. Za sve one koji je još ne znaju, dolazi iz Filipina, a u Međimurje, točnije Sveti Martin na Muri doselila je 2020. godine, kada je upisala i tamošnju osnovnu školu. Trenutno pohađa razred 5. b, a mi se nadamo da ćemo još i u budućnosti slušati ovaj anđeoski glas. (sh)
Dej mi, Bože, joči sokolove iz usta Christel R. Aceveda zvučala je anđeoski