ANKETA POD VUROM
Naši bregi odmor su za dušu i tijelo
Ljepote gornjeg Međimurja i naši zeleni bregi skrivaju brojna mjesta koja su odmor za dušu i tijelo. Zelenilo koje imamo u tom dijelu našeg kraja pravo je bogatstvo, a nedavno je i prepoznato pa je tako naše Međimurje dobilo oznaku Green destination. To je jedina regija u Hrvatskoj s tom oznakom i imamo pravo biti sretni, a onda i ponosni jer živimo baš u tom kraju. U gornjem Međimurju smještene su i brojne vikendice pa tako mnogi
odmor od gradske vreve i užurbanog života traže upravo u svojim kućicama na bregima. Primjetno je i da su se brojni veliki portali raspisali o ljepotama Marđerkina brega i vidikovcu. Privlačna je to informacija i za brojne druge Hrvate, no mi smo provjerili koliko naši Međimurci i Međimurke odlaze u brege. Osim Marđerke, tu su i brojni vinari i druge atrakcije koje možete posjetiti ako se odlučite za takvu vrstu izleta. (Paulina Topolko, foto: Zlatko Vrzan)
Ivan Medved, Čakovec –Idem, da, imamo svojeg vinara k kojemu često idemo. Idemo i na Marđerkin breg, ali najčešće k vinaru. Skupi se društvo i onda svi skupa idemo na druženje. Lijepo nam je u gornjem Međimurju. Kod vinara je dobro i vino i hrana.
Marina Posavec, Slakovec – Baš i ne idemo u gornje Međimurje i k vinarima. Na vidikovcu na Marđerki još nismo bili. Planiramo ići, ali još nismo s�gli. Bili smo prije nego je vidikovac izgrađen. Inače smo išli privatno, s obitelji na izlet. Samo da nađemo vremena i ići ćemo opet.
Predrag Fodor, Čakovec – U gornje Međimurje i na Marđerkin breg idem jako rijetko. Isto je i s posje�ma k našim vinarima. Uglavnom, ako idem u gornje Međimurje i k vinarima, idem s prijateljima pa se podružimo.
FOTO tjedna
Mar�na Strahija, Novo Selo Rok – Idem često. Bavim se fotografiranjem pa gore često idem s mladencima napravi� svadbene fotografije. Idem i k vinarima. Gore je lijepo, imaju dobra vina i lijepu prirodu i trenutno nema puno komarci. Ako ne idem s mladencima, idem s obitelji i prijateljima.
Ljiljana Arsenić, Čakovec – Ne. Nažalost, ne idem u naše brege. Bila sam na Marđerki, ali vidikovac u to vrijeme još nije bio gotov. Poslije nisam bila. Nisam bila ni kod naših vinara. Kad sam išla gore, išli smo privatno s obitelji na izlet i druženje. Mogla bih opet u brege.
Ljeto, jesen, zimu i proljeće dočekuju na Mađerki
NASTAVAK OBRAČUNA GRADONAČELNICE ČAKOVCA I STJEPANA KOVAČA (HSS) njezinog novog koalicijskog partnera u Gradskom vijeću
GRADONAČELNICA Ljerka Cividini
STJEPAN KOVAČ, vijećnik HSS-a Gradonačelnica proizvodi šumove i buku
Nakon što je proteklog tjedna na gradskom vijeću Stjepan Kovač gradonačelnicu optužio za pogodovanje investitoru novog trgovačkog centra Stop shop, Cividini je te optužbe odbacila.
- Ponukana posljednjim istupima onog kojem poruka birača prije dvije godine nije bila dovoljna i koji misli da su Čakovčanke i Čakovčani zlatne ribice koje pamte 5 minuta, kojeg su građani zvali „mister 10 posto“, a ima obraza mene prozivati za pogodovanje, moram reagirati, rekla je uvodno gradonačelnica i nastavila:
Da se samo malo prošeće tim dijelom grada, koji mu doduše nije na putu do njegovih uobičajenih mjesta gdje bistri politiku i poslove, vidio bi da je u tom dijelu grada prometni kolaps te da je rekonstrukcija tog raskršća prioritet zbog sigurnosti građana.
Zaboravlja da ja, za razliku od njega, slušam struku, zato i postoji sporazum s Udruženjem arhitekata Međimurske županije. I kad pita, promjena urbanističkog plana na zahtjev investitora? Naravno, ali samo onda kad je zahtjev u potpunosti u skladu sa zakonom.
Ono što bi bilo smiješno da nije tragično, je činjenica da je plan uređenja sajmišta za njegova mandata mijenjan dva puta. Prvi put 2014. na zahtjev jednog investitora koji je parcelu kupljenu nekoliko godina prije kao poslovnu, prenamijenio u stambenu. I drugi put 2017. kad je stambenu namjenu zemljišta za potrebu gradnje trgovine iz stambene pretvorio u poslovnu. Zbog te prenamjene moramo graditi i kružni tok u Radićevoj.
Rekla je između ostalog na konferenciji za novinare na kojoj je prvio dio bio posvećen negativnom prikazu lika i djela prijašnjeg gradonačelnika, drugi dio pak je bio posvećen pohvalama i planovima sadašnje vlasti.
Stjepan Kovač nakon obraćanja gradonačelnice nije ostao suzdržan, jer kaže kako nije mu jasno otkud s toliko žara i žustrine gradonačelnica kreće na njega, samo jer je ukazao na očite nepravilnosti, a izborna kampanja je daleko iza njih.
- Kako je gradonačelnica meni poklonila cijeli sastavak na “čitanju za novinare”, red je da odgovorim na ovaj šum u komunikaciji, koji izgleda nije ostao samo na šumu audiosnimke prošlotjednog vijeća. Zbog toga ću ih ponoviti.
Prvo: Izgradnjom rotora se pogoduje investitoru jer je dužnost investitora zbog kojeg se rade promjene u prometu to i platiti. Nije u pitanju hoće li od ovog kao i od svakog drugog rotora građani imati koristi, već je riječ o tome što će ga oni i sami platiti umjesto investitora. U svakoj drugoj situaciji u Čakovcu investitori su sami �inancirali zahvate u prometnicu. Očito su strani investitori više vrijedni. Ili pak je samo riječ o pogodovanju iz nama
nepoznatih razloga podobnom investitoru.
Bilo je više interesenata za kupovanje parcele na kojoj se sada gradi STOP-SHOP i nijednom se nije udovoljilo želji da se mijenja GUP i prilagođava njihovim potrebama.
To se nije radilo ni za Šalomonove vlasti, a ni za moje. Promjenom GUP-a nakon kupnje ove parcele, parceli se uvelike mijenja vrijednost, ali od toga koristi ima samo investitor. Dakle, riječ je o jasnom pogodovanju.
Na svome čitanju sastavka za novinare, iako je te moje tvrdnje nazvala lažima, gradonačelnica je nakon toga jasno potvrdila te iste dvije stvari, kamu�lirajući ih u predizbornu buku, kazao je Kovač.
Pravi se javio prozivati za pogodovanje!Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca HSS-ov vijećnik Stjepan Kovač
Drago je zvohnul spas za dalmatinske vatrogasce
Za sada, sredstvo uvozimo iz Njemačke, a ako naši vatrogasci dokažu njegovu učinkovitost, kupit ćemo patent i sami ga izrađivati u našem pogonu i prodavati ga državi, kaže Dragutin Švenda
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
- Hydrex nije sredstvo na našem tržištu. Mi smo ga pri Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici registrirali prije 10-ak godina i redovno ga imamo u svojoj ponudi, upoznao nas je Dragutin Švenda, vlasnik tvrtke Švenda Tarman Chemie iz Čehovca sa sredstvom koje je u utorak, 20. lipnja, bilo temelj vatrogasne pokazne vježbe u Oporovcu.
Ispitivanje novog
načina gašenja
Nebo nad Oporovcem u utorak je nudilo pravo atrakciju. Nadlijetao ga je Air Tractor
u čak četiri preleta i “gasio” požar. Dva puta običnom vodom, a dva puta vodom u koju je bilo dodano sredstvo Hydrex iz čehovskog poduzeća.
- Hydrex je inače u redovnoj upotrebi u pojedinim zemljama Europe, a upotrebljavaju ga i vatrogasci u Kanadi. Za sada, sredstvo uvozimo iz Njemačke, a ako naši vatrogasci prihvate, odnosno dokažu njegovu učinkovitost, kupit ćemo patent i sami ga izrađivati u našem pogonu i prodavati državi, odnosno vatrogascima, dodaje Švenda.
Riječ je o ekološki prihvatljivom sredstvu jer je to i orijentacija čehovskog poduzeća koje ima već registrirano desetak takvih sredstava.
Hydrex pomiješan s vodom tvori reaktivni usporivač gorenja, a na požar otvorenog prostora izbacio ga protupožarni zrakoplov Air Tractor u 2 navrata. Treba reći kako nije bila riječ o klasičnom kanaderu koji vodu uzima iz jezera, već se punio iz cisterne JVP-a Varaždin na varaždinskom aerodromu. Već nakon prvog bacanja vidljivo je usporava-
nje širenja požara te učinkovitost gašenja efektom ohlađivanja i gušenja požara. Na mjestu izbacivanja sredstva pomiješanog s vodom stvoren je gel koji se zadržava na zapaljivom materijalu i tako sprječava njegovo gorenje.
- Sredstvo je u stvari silika-gel, topljiv u vodi koju pretvara u gel, dodao je Dragutin Švenda.
Drugim riječima, na vatru pada gel koji sprječava dovod zraka, odnosno kisika i time onemogućava širenje vatre, odnosno gasi ju. Osim toga, kao i voda, smanjuje temperaturu potrebnu za gorenje.
Gel nestaje nakon
24 sata
Gel pod utjecajem UV zraka za 24 sata nestaje, odnosno pretvara se u vodu koja dodatno osigurava požarište. Dakle, voda dodatno natopi mjesto prijašnjeg gorenja i dodatno zaštićuje, gela nema što je u današnjem svjetlu ekologije velika prednost.
- Ovo je jedna novina koju planiramo uvesti u naše djelovanje s ciljem sprječavanja brzog širenja počet-
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO općine odgovara od tretiranja odraslih komaraca
Špricu na leđa i u boj protiv komaraca
- Mi smo naručili tretiranje komaraca oko DV-a u Brezju manjim špricama i tako ćemo to napraviti i oko ostalih ustanova, igrališta i uz druge javne objekte gdje se ljudi zadržavaju na otvorenom prostoru, kaže Anđelko Nagrajsalović
- Po preporuci agronoma, u poljoapoteci kupili smo Draker Gold, sredstvo protiv komaraca i njime tretirali područje oko našeg igrališta, kaže Kristijan Juras, predsjednik NK-a Spartak iz Male Subotice.
Komarce su leđnom motornom špricom tretirali u petak navečer i slavlje svojih nogometnih prvaka proslavili su bez dosadnih krvopija. Riječ je o repelentu za neprofesionalnu uporabu koje može kupiti svaki pojedinac i za koje mu ne treba iskaznica, pojasnio dalje predsjednik kluba. Kako sada stvari stoje, tu mjeru počet će primjenjivati i lokalni čelnici općina i gradova jer im je stigla preporuka županijskog Zavoda za javno zdravstvo
da je tretiranje odraslih komaraca i to sada, onih tzv. naplavnih, neučinkovito i jako kratkotrajno. Slučaj je to u Maloj Subotici i Svetom Jurju na Bregu. - Mi smo naručili tretiranje komaraca oko DV-a u Brezju manjim špricama i tako ćemo to napraviti i oko svih predškolskih i školskih ustanova, dječjih i sportskih igrališta i uz druge javne objekte gdje se ljudi zadržavaju na otvorenom prostoru, poručio je Anđelko Nagrajsalović, načelnik općine Sveti Juraj na Bregu. No, za razliku od spartakovaca, on je angažirao DDD službu čakovečkog Bioinstituta. O leđnim motornim špricama razmišlja i Valentino Škvorc, načelnik Male Subotice. (vv)
nog požara. Zadovoljni smo djelovanjem sredstva koje i u malim količinama pokazuje veliku učinkovitost, a nije štetno za okoliš, rekao je tom prilikom Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik te dodao da se zbog ekstremnih požara koji nas čekaju moramo prilagođavati za nove situacije.
Isto tako je rekao da se sredstvo pokazalo učinkovitim i da će biti provedena daljnja testiranja kako bi se ono moglo upotrebljavati na intervencijama.
Istina, ako ga druge, snažnije, jače i bogatije zemlje upotrebljavaju već duži niz godina bez problema, pitanje je zašto ga ne bi i Hrvatska, naročito na teško pristupačnim dijelovima krša Dalmacije.
Mi pak se samo možemo pohvaliti činjenicom da je jedan Međimurec “zvohnul” nešto što bi mu se moglo isplatiti i dovesti Međimurje opet na naslovnice novina. Jer, nije u pitanju Dalmatinac koji se cijelo ljeto muči s požarom, već mali, radišni Sjevernjak koji Hydrex na malo prodaje nama koji ga kupujemo, onako, rekli bismo, na grame.
ROTARY ČAKOVEC ima novo vodstvo
Luka Munđar preuzeo predsjedničku dužnost
Luka Munđar novi je predsjednik Rotary kluba Čakovec. Uspješan završetak još jedne rotarijanske godine Rotary klub Čakovec obilježio je 19. lipnja svečanom primopredajom predsjedničke dužnos�. Dosadašnji predsjednik Kris�jan Valkaj predsjednički lanac predao je novom predsjedniku Luki Munđaru. Prije same ce-
remonije predsjednik Kris�jan Valkaj podnio je izvješće o radu Kluba i vrijednim donacijama protekle rotarijanske godine. Kroz svečanost tradicionalno su se družili s prijateljicama iz Inner Wheel kluba Čakovec, a svečanost je upotpunila mlada i iznimno talen�rana violinis�ca Ana Labazan Brajša. (dv)
Vinski turizam poprima svoje jasne konture na području gornjeg Međimurja. Postaje sve ozbiljnija potpora kontinentalnom turizmu kod nas, ako ne i njegova glavna grana. Ako ste se posljednjih mjeseci vozili našim gornjim krajem, mogli ste primijetiti da sve veći broj ljudi počinje profesionalno baviti vinogradarstvom i vinarstvom. Ali tu priča ne staje...
U gotovo svakom naselju nalazimo pomno uređene kušaonice vina, novouređene podrume, ali i nove vinske događaje koji privlače vinske znalce, ljubitelje vina, turiste i domaće ljude u naš kraj. Nije to više samo sporadična pojava za Urbanovo, Vincekovo i Martinje, već se primjerice sustavno organiziraju vinski kvizovi, vođene degustacije s određenom tematikom, upoznavanja s povijesti vinarija i proizvodnje vina, večeri sljubljivanja vina i međimurske hrane te posebni događaji u kojima su glavni aduti upravo naša nagrađivana međimurska vina.
U Međimurju trenutačno funkcionira 30-ak službenih kušaonica vina i vinskih kuća, dok ih vjerojatno ima i više, ali se time bave privatno u krugu poznanika i kupaca.
Žene kojima su vinograd i turizam u krvi
Ljeto kao da je stvoreno za takve događaje, a naši vinari upravo su tome i dali na važnosti. Tako su prije tri godine pokrenuli i manifestaciju GO!VGOrice koja se održava jednom mjesečno u lipnju, srpnju i kolovozu. Svaka od vinarija nudi svoj individualni program od vođenih degustacija do uživanja u sljubljivanju hrane i vina, a ove godine stavljen je poseban naglasak na vina koja su osvojila medalje na najprestižnijem svjetskom natjecanju vina - Decanteru u Londonu.
Osim toga, iako je još dosta mali, ipak se povećava i broj smještajnih kapaciteta uz naše vinarije. Pa tako ljubitelji vina mogu sigurno prenoćiti i ne brinuti za svoju sigurnost na putu do doma. Proširenje na smještajne kapacitete, ali i wellness ponudu, u planu ima čak nekoliko međimurskih vinara i vjerojatno će sve to i zaživjeti tijekom nekoliko godina. Uz to možemo biti ponosni i na Vinski kamp, prvi takav vrste uopće u Hrvatskoj, koji je prije dvije godine otvorila obitelj Hažić u Jurovčaku.
Veliki je to napredak u usporedbi s proteklih desetak godina, ali vinski turizam u Međimurju, kao ni u ostatku države, i dalje nije zaživio svo-
jim punim potencijalom, kao recimo u poznatim vinskim regijama u Francuskoj, Španjolskoj ili nama najbližoj Italiji. Naravno da se ne možemo uspoređivati s tim vinskim regijama koje imaju stoljetne tradicije, ali moramo uvijek težiti što možemo napraviti bolje, jače i na kraju krajeva i zabavnije od drugih hrvatskih vinskih regija i kolega po butelji.
To dobro znaju i naše sugovornice, sve od reda žene, koje se predano, s puno strasti i entuzijazma bave vinskim turizmom u Međimurju. Sve četiri svjesne su činjenice da nemamo more kao što to imaju naše južne regije, no isto tako sve četiri smatraju da itekako imamo što ponuditi kako bismo privukli što veći broj posjetitelja. Isto tako, svjesne su da se to ne događa preko noći, kao i da na razvoju vinskog turizma trebaju raditi dan po dan, u godini za godinom. Svojim znanjem i upornošću u tome izrazito uspijevaju.
Dok se jedne bave cjelokupnim vođenjem vinarije, drugima su u malom prstu radovi u vinogradima, zatim prodaja i marketing, organiziranje evenata i vođenje degustacija u svojim vinarijama.
Osim vinarki s kojima smo razgovarali u ovom broju, moramo naglasiti kako to nisu jedine vinarke koje se bave turizmom. Iza svakog našeg vinara stoje žene koje drže četiri ugla ne samo kuće, nego i vinograda. Nadamo se da ćemo imati prilike i njih u budućnosti predstaviti.
Tea Dvanajščak: Vinarija je za goste otvorena cijele godine
Tea Dvanajščak Vuković (35) iz Dragoslavca za obiteljsku je vinariju vezana od malih nogu, a danas se u vinariji najvećim dijelom bavi prodajom vina na domaćem i inozemnom tržištu te brine da bi se njihovi gosti u kušaonici osjećali kao kod kuće.
Dok se jedne bave cjelokupnim vođenjem vinarije, drugima su u malom prstu radovi u vinogradima, zatim prodaja i marketing, organiziranje evenata i vođenje degustacija u svojim vinarijama
- Dok živiš u vinogradarskoj obitelji, već odmalena se uključuješ, recimo pridržavaš šlah u podrumu ili pomažeš s prebacivanjem buteljki i sličnim poslovima. Otkako pamtim svoje djetinjstvo, sjećam se da sam oduvijek sudjelovala u nekim poslovima u vinariji, započela je svoju priču Tea Dvanajščak te dodaje da joj ni rad u vinogradu odmalena nije bio nimalo stran.
- U gorice smo išli već kao djeca. Ako smo si htjeli zaraditi za nove patike, čekao nas je neki posao u goricama. Mama mi je znala reći: - Dobro, dođi s radnicima u gorice pa si zasluži za nove patike, dodaje u nastavku.
Završila je hotelijersko-turistički smjer gdje je dobila osnove vezane za turizam, kao i potrebne prezentacijske vještine, a potom se polako uključivala u rad Udruge vinogradara i vinara Hortus Croatiae na prvim sajmovima gdje su se predstavljali, poput primjerice MESAP-a u Nedelišću. U Udruzi vinara danas obavlja funkciju tajnice i blagajnice, a svoja dosadašnja znanja nadograđuje enološkim edukacijama i tečajevima.
- 80 posto poslova vezano je za narudžbe, papirologiju, kupce i goste. Normalno, kada je gužva kod punjenja, onda i tu uskačem. Isto, kao i kad je u pitanju dostave ili kada na red dođe berba. Suprug i ja imamo još jedan hektar koji sami obrađujemo pa i tu treba i trimati i kositi i poravnavati itd., priča nam Tea.
Iako je vinogradarstvo i vinarstvo još uvijek pretežno “ muški svijet”, naša se sugovornica u tome izvrsno snašla, a kako kaže, u tome joj je zasigurno pomogla činjenica što je odrasla u vinogradarskoj obitelji.
- Već odmalena morala sam “hendlati” i muške i ženske poslove u vinariji. Uvijek sam sama sve odrađivala i nisam htjela o nekome ovisiti i dandanas tako funkcioniram. Moram reći da smo mi žene ponekad komplicirane, a muškarci su, s druge strane, u nekim poslovima puno jednostavniji. Mi žene ponekad moramo tu svoju kompliciranost smanjiti na jednostavnost pa nam je onda lakše u tom muškom svijetu, istaknula je Tea.
Kada je u pitanju vinski turizam, smatra da je on itekako zaživio posljednjih nekoliko godina.
- Vinarije su otvorene cijele godine, a gosti i turisti nam posebno dolaze često vikendom u ljetnim mjesecima, na kušanje ili pak se zaustavljaju da kupuju naša vina.
Ima još stvari na našoj vinskoj cesti na kojima moramo poraditi, uz smještajne kapacitete i ugostiteljsku ponudu, recimo dva ili tri dobra
Žene koje
turizam
Četiri vinarke Tea Dvanajščak Vuković, Andre-
ja Kocijan, Ina Kerman i Tatjana Hažić ispri-
čale su nam kako su se snašle u “muškom poslu” i na koji način u svojim vinarijama ra-
zvijaju vinski turizam
koje drže turizam u
Međimurju
restorana, ali zasigurno se dogodio veliki pomak u usporedbi sa samim počecima vinskog turizma u Međimurju kada je postojalo tek nekoliko vinarija, zaključuje Tea i dodaje da joj je neostvarena želja osvajanje zlata na Decanteru.
TEMA BROJA
Andreja Kocijan: Novom kušaonicom i eventima
privlačimo kupce
Nešto drugačiju put u svijet vinogradarstva imala je naša sljedeća sugovornica
Andreja Kocijan (39) iz Štri-
drugog kraja Međimurja, do onda se nisam susretala s vinom i takvim poslom, naravno da na početku nisam ni sama znala što me sve čeka, kako se uopće radi taj posao i koje sve obaveze donosi, ispričala nam je Andreja.
Kako ju je Petar polako uvodio u taj vinski svijet, tako je uz njega i zavoljela taj posao i jednostavno su zajedno krenuli u razvoj svoje vinarije te nastavili ono što su Petrovi roditelji započeli i koji su im još uvijek podrška u tom poslu.
Prije tri godine započeli s proširenjem podruma i dogradili su modernu kušaonicu jer su htjeli nešto više i nešto drugačije. To je bio veliki izazov jer su gradili usred korone, ali nasreću uspjeli su i to izgurati do kraja. Opseg posla im se sada povećao, posebice u segmentu vinskog turizma.
- Dok nisam žena, majka, u vinogradu ili podrumu, onda se bavim potrebnom papirologijom, vodim degustacije, osmišljavam nove događaje ili vođene vinske radionice. Do sad smo imali Prve vinske korake, Sljubljivanje vina i hrane, Arhivska vina naše vinarije, Sljubljivanje vina i sireva, Utjecaj čaše na vino i slično. Ideje ima, samo ih treba ostvariti. Nažalost, kako je ovo obiteljski posao koji zna ponekad trajati od jutra do večeri, nema se baš vremena za još nešto, dodaje u nastavku.
Priznaje da joj je ulazak u vinogradarstvo i vinarstvo bio velik izazov jer o tome ranije nije baš puno znala, no u svemu tome se odlično snašla, pa se ne libi baviti ni pretežno muškim poslovima u vinogradu.
- Kako nisam ništa znala o vinarstvu i vinogradarstvu kada sam ulazila u taj svijet, bio mi je to veliki izazov, ali mislim da sam se uz pomoć obitelji uspjela snaći. Još nisam sve naučila, još uvijek učim. Ali danas mi više nije problem ostati sama sa radnicima u vinogradu ili sama održati vinske degustacije ili otići negdje i prezentirati vino. Ali mi žene uz obitelj i sve ostalo uspješno odrađujemo i taj dio posla. Snalažljivost, upornost, odgovornost i predanost, dodaje u nastavku.
Ponosi se s nagradama s Decantera i Urbanova, ali kako kaže, nema joj ljepše nagrade nego onda kada joj gost ili kupac pohvali vino i kada vidi kako u njemu uživa.
Ina Kerman: Otvaramo nove smještajne kapacitete
Ina Kerman (38) iz Svetog Urbana vinarstvom se profesionalno počela baviti 2016. godine, a prije toga je bilo lagano koketiranje s vinogradarstvom/vinarstvom i pomaganje po potrebi kad zatreba.
- Početak je bio vrlo zahtjevan jer sam praktički morala naučiti sve aspekte odjednom nakon smrti oca, ali srećom imala sam od koga učiti na čemu sam naravno neizmjerno zahvalna. Moja zaduženja su prvenstveno vezana za vinariju, tako smo se nekako podijelili u obitelji s obzirom na to da imamo nekoliko djelatnosti koje obavljamo, ispričala nam je o svojim počecima vinarka Ina.
U Međimurju trenutno funkcionira 30-ak službenih kušaonica vina i vinskih kuća, dok ih vjerojatno ima i više, ali se time bave privatno u krugu poznanika i kupaca
Po struci je inače profesorica engleskog jezika i književnosti, ali nakon nekoliko godina shvatila je da ju taj posao ne ispunjava pa je uvijek tražila neke nove izazove.
- Mislim da je poduzetništvo prvenstveno muški svijet jer od žena se očekuje da više brinu o obitelji, kući i djeci, ali i to se mijenja i poznajem već mnogo uspješnih žena koje prilično dobro žongliraju između posla i obitelji. Nadam se da se snalazimo dobro, a i naši muški kolege su uvijek spremni pomoći. Mislim da je za uspjeh potrebna prvenstveno podrška najbližih, onda disciplina, inovativnost i mnogo rada jer u vinogradu i podrumu se uvijek nađe nekog posla, dodala je Ina u nastavku.
smještaj učinimo održivim što nam je isto važno da sačuvamo ovu ljepotu prirode koja nas okružuje, rekla nam je na naše pitanje kako rade na razvoju vinskog turizma. U budućnosti bi voljela da se više posveti pjenušcima, ali i održivom i ekološkom uzgoju vinove loze.
Tatjana Hažić:
U naš kamp turisti dolaze zbog vina
Naša sljedeća sugovornica Tatjana Hažić (41), isto kao i naša sugovornica s početka priče u vinarskome je svijetu od djetinjstva. O vinogradarstvu je učila od svojih roditelja, a iz tog doba rodila se i ljubav prema vinima.
- Sestra i ja smo praktički odrasle u vinogradu i uz sav posao koji jedna vinarija ima. Sjećam se kad smo po ovakvoj vrućini u gorice išle i u škornjama. U međuvremenu sam radila i u Toplicama Sveti Martin, ali sam shvatila da više ne mogu napredovati u tom poslu, a i cijelo vrijeme dok sam tamo radila, imala sam želju imati vlastiti biznis, započela je svoju priču Tatjana Hažić. Naša sugovornica inače je studirala turizam i hotelijerstvo te je na početku karijere radila u svojoj branši, što joj sada zasigurno pomaže u vinskom turizmu. Krajem 2012. godine odlučila je potpuno se posvetiti vinogradarstvu. Upisala je sommelierske tečajeve i radionice, a potom 2016. počela je “podrumariti” uz tatinu pomoć.
- Godinu kasnije upustila se u posao u potpunosti, ali uz pomoć i savjete enologa. Turistički sam djelatnik, a o vinogradarstvu sam sve naučila od tate. Dalje od toga nisam znala, a enolozi su mi na tom putu puno pomogli. Smatram da još puno toga moram naučiti. Zato me iznimno veseli kada dobijemo Decanter ili kad nas gosti i turisti pohvale. To je moj vjetar u leđa, priča nam naša sugovornica.
Istraživanjem tržišta, ponude i potražnje, došla je na ideju da otvori turistički kamp, prvi takav u Hrvatskoj.
gove. S vinarstvom i vinogradarstvom se ozbiljno prvi put susrela kada je upoznala svog Petra, sada supruga.
- Bilo je nekako i za očekivati, kada sam došla u obitelj, da ću se i ja baviti vinogradarstvom i vinarstvom. S obzirom na to da sam iz
- Otkad smo napravili kušaonicu, pokušavamo ljude sa svojim radionicama privući u našu vinariju i naravno u naš kraj i pokazati im sve ljepote koje nudi. Cilj nam je svakom gostu koji dođe stvoriti posebnu ljubav prema vinu, a onda i prema ovom kraju, naglasila je u razgovoru Andreja i dodala da je joj se ostvarila i dugogodišnja želja. To je novi proizvod vinarije pjenušac od pušupela imena Felicita, koji će zasigurno biti novi adut vinarije.
Na lokalnim i nacionalnim ocjenjivanjima redovito osvajaju nagrade. Nadaju se i pokojem Decanteru u narednim godinama, a najbitnije od svega joj je da joj kupci vjeruju i rado se vraćaju u njihovu vinariju. Posebno su ponosni kad vide da godinama uživamo nečije povjerenje i kad im od srca pohvale neko vino, to nam je najveća nagrada.
- Vinski turizam u Međimurju je u usponu i trenutno radimo na dovršenju smještajnih kapaciteta i nove kušaonice na otvorenom pa ćemo ubrzo moći primiti prve goste u našoj vinskoj kući, uz to posvetili smo mnogo pažnje da naš
- Usporedivši ponudu i potražnju uvidjeli smo da se takvi kampovi sve više traže. To je bio još onaj period korone i tu se stvarno pokazalo da ljudi, turisti traže takvu vrstu privatnosti. Naši posjetitelji dolaze u kamp upravo zbog vina, što me moram priznati čak i iznenadilo. Ime smo mu dali Vinski kamp jer se time moja obitelj bavi, naglasila je u nastavku.
- Smatram da imamo još dosta prostora za razvoj vinskog turizma. Nedostaje nam povezanost s lokalnim stanovništvom, ali i fale nam događaji s određenom tematikom, zaključila je Tatjana i dodala da će se međimurska vinska regija u budućnosti zasigurno svojom ponudom podići za još jednu veću stepenicu.
kao poseban oblik turističke ponude na kontinentu
SEZONSKI PAD nezaposlenosti u svibnju
Nezaposlenih ispod 2.000
Krajem svibnja u evidenciji Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bile su 1.954 nezaposlene osobe, što je smanjenje nezaposlenosti u odnosu na travanj za 5,4 posto.
Zaposlena je 43.041 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti u Međimurskoj županiji za svibanj je 4,3 posto.
Tijekom svibnja iz evidencije nezaposlenih izašlo je 296 osoba, za 15,6 posto više nego u travnju. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 230 osoba.
Na temelju radnog odnosa zaposleno je 213 osoba (92,6 posto), dok je 17 osoba (7,4 posto) zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Iz ostalih razloga iz evidencije je brisano 66 osoba.
Najviše zapošljavanja bilo je u javnoj upravi i obrani – 54 osobe. Slijedi zapošljavanje u prerađivačkoj industriji – 38 osoba, zatim ugostiteljstvu – 24 osobe i građevinarstvu –22 osobe.
Tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih no-
voprijavljeno je 185 osoba. Broj ulazaka manji je u odnosu na travanj za 15,1 posto.
Promatrajući strukturu novoprijavljenih najvećim udjelom evidentirane su osobe izravno iz radnog odnosa – 116 osoba. Nadalje, 66 osoba evidentirano je iz neaktivnosti i 3 osobe direktno iz redovnog obrazovanja.
S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja izravno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz sljedećih djelatnosti: prerađivačke industrije – 37 osoba, uslužnih djelatnosti – 17 osoba te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 10 osoba.
U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 1.048 žena (53,6 posto) i 906 nezaposlenih muškaraca, odnosno njih 46,4 posto.
U odnosu na travanj evidentiran je pad nezaposlenosti u svim ispostavama i to kako slijedi,. u Ispostavi Mursko Središće za 9 posto, Ispostavi Čakovec za 5,2 posto i Ispostavi Prelog za 3,7 posto.
(BMO)
NOVE TEHNOLOGIJE u tradicionalnoj proizvodnji
Što rade dronovi
iznad vinograda?
Nakon snimanja vinograda dronom i analize podataka mogu se identificirati npr. problematične zone u vinogradu, procijeniti broj i točna lokacija nedostajućih trsova ili pak uočiti u kojim zonama u vinogradu postoji bolest, npr. plamenjača
Piše: Sanja Heric
Donedavno smo dronove koji beru jabuke ili pak prskaju vinograde iz zraka gledali na malim ekranima, no kako izgleda, uskoro će ove nove tehnologije u poljoprivredi stići i do nas, barem djelomično.
Zasad nam još neće brati grožđe ili prskati vinograde, iako je i to već moguće u naprednijim zemljama, ali će nam pomoći da optimiziramo poljoprivrednu proizvodnju.
Dron jedan hektar snimi u tri minute
i donose nam mnoštvo korisnih podataka koji se potom softverom obrađuju. Najprije se let mora registrirati u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, a potom ga možemo dignuti u zrak. Sve to traje vrlo kratko, primjerice jedan hektar može se uslikati za samo tri minute, pojasnio nam je Tin Jelušić iz tvrtke Alti agro, koja je vinogradarima predstavila nove tehnologije u tradicionalnoj proizvodnji.
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info
info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN
POGLED ODOZDO
Inflatorna petica
Zemlja smo koja postiže izvrsne rezultate u pojedinim područjima, ali istodobno nije u stanju stvoriti zlatne standarde: ni u obrazovanju, ni u zdravlju, a bome ni kvaliteti života svojih građana. U medicini se često hvalimo dosezima pojedinih specijalista i cijelih timova, koji su izveli rijetki zahvat, ali što to vrijedi običnom smrtniku koji na vrhunsku skrb može računati kao dobitak na lutriji, ako ima novca za vrhunsku privatnu
kliniku, ako ima sreću da ga primi kakav iznimni liječnik, odjel ili bolnica. Puno je tih: ako, ako, ako! A gdje je puno takvih “ako”, nema standarda.
Slično je i u obrazovanju. Svjedočili smo prijemu iznimnih učenika, ali oni nisu reprezentativna slika svojih razreda. Oni su iznimke. Još naše obrazovanje nije u dovoljnoj mjeri osposobljeno ni opremljeno tako da iz učenika izvlači njihove najbolje sposobnosti. Pa tako patimo
Kako nam to točno dronovi opremljeni multispektralnim i termalnim kamerama mogu pomoći u pametnijom poljoprivrednoj proizvodnji, predočeno je međimurskim vinogradarima na predavanju o primjeni bespilotnih letjelica u vinogradarstvu u Vinariji Cmrečnjak u Svetom Urbanu u utorak, 13. lipnja, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede
- Dronovi koje predstavljamo opremljeni su multispektralnim kamerama. Oni iz zraka snimaju vinograde
Nakon snimanja vinograda slijedi analiza podataka vegetacijskim indeksima te poljoprivrednik nakon analize može donositi kvalitetnije odluke za upravljanje vinogradarskom proizvodnjom, ali i maksimizirati učinke proizvodnje u agronomskom, enološkom i ekonomskom smislu. Pomoću drona uočite bolest u vinogradu
Da pobliže objasnimo, pomoću drona i analize podataka mogu se identi�icirati npr. problematične zone u vinogradu, procijeniti broj i točna lokacija nedostajućih
Tin Jelušić iz tvrtke Al� agro rekao nam je da se dron može dignu� do 90 metara u zrak i u 3 minute snimi� jedan hektar vinograda
trsova ili pak uočiti u kojim zonama u vinogradu postoji neka bolest, npr. plamenjača i prema tome krenuti u zaštitu ili pak gnojidbu.
- Tradicionalno poljoprivrednici prate vinograde vizualnim pregledima, po osjećaju, po prognozi, po susjedu, analizom tla i laboratorijskim analizima. Spomenimo da vizualni pregledi oduzimaju mnogo vremena i ovise o vještinama promatrača u otkrivanju znakova potencijalnih problema. Takvi su pregledi neučinkoviti za veće poljoprivredne površine, istaknula je dr. sc. Ivana Rendulić Jelušić.
Prednost dronova u usporedbi s tradicionalnim vizualnim pregledima vinograda je
da oni mogu obaviti sve potrebne zadatke u stvarnom vremenu koristeći se kombinacijama senzora RBG kamere, multispektralne i termalne kamere, a sam korisnik potom dobiva izvještaj u vrlo kratkom roku ili stvarnom vremenu s točnim i korisnim podacima.
Isto tako, napomenula je da proizvođači u tradicionalnoj proizvodnji primijenjuju pesticide i na zdravim područjima nasada, samo kako bi bili sigurni da je problem eliminiran u svim dijelovima.
- To čini tretmane mnogo skupljima, odnosno veći je trošak zaštitnih sredstva, rada strojeva i ljudi, a veći je i negativan utjecaj na okoliš, zaključila je Rendulić Jelušić.
od društvene nepogode – poplave odličnjaka. Bilo bi zanimljivo znati kakve su rezultate postigli naši školarci na nacionalnim ispitima znanja u osnovnoj školi. Da vidimo koliko rezultati postignuti na tim ispitima odstupaju od ocjena u đačkim knjižicama. Djeca će bez obzira na ocjene u svjedodžbi ili na nacionalnim testovima završiti neke škole, započeti neke karijere, a lažne petice zaboraviti. Nedavno sam bila u Sloveniji gdje se roditelji i djeca
također bore oko ocjena na kraju školske godine. Ali djeca tamo dobivaju šarene ocjene od dvojke od četvorke, a ne kao kod nas, ako nije petica, nije ocjena. I tamo se vesele svakoj ocjeni koja je prolazna.
Mi pak bolujemo od lažne izvrsnosti i paralelno od licemjerne korektnosti. Nitko se nikoga se ne usudi nazvati ovisnikom, pijancom, kradljivcem, prevarantom, lopovom, mutnim tipom. Sve same uglađene riječi i
za tipove koji to ničim ne zaslužuju. Imperativ je ne se zamjeriti drugima, jer kao što smo svi “odlikaši”, tako smo i svi uzorni građani, naročito kad to nismo.
Najbolji su mi oni koji sami sebe nazivaju časnim i uglednim. Pa zar o tome s divljenjem ne bi trebali govoriti drugi?
Tako je bio običaj nekada, a sada svatko sam brendira svoj ugled. Nekima on vrijedi isto kao i učenička in�latorna petica.
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
KUD BELICA obilježio svojih 40 godina
Da ih nema, trebalo bi ih izmisliti
Belički folkloraši u svojih 40 godina djelovanja bilježe mnogobrojne nastupe diljem Hrvatske, ali i inozemstva na kojima izvode međimurske plesove te plesove iz ostalih dijelova Hrvatske
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
Općina Belica u znaku je obilježavanja svog Dana. Bogati ovogodišnji program otvorili su članovi tamošnjeg KUD-a i to velikom priredbom kojom su obilježili 40 godina svog rada. Riječ je o društvu bez kojeg ni jedan događaj u Belici ne može proći, društvo je to koje čuva tradiciju i baštinu svog kraja ali i rasadnik mnogih mladih talenata. Naime, u sklopu društva djeluju tri sekcije, tamburaška, folklorna i dramska. Sve one djeluju od samih začetaka, točnije od 2. ožujka 1983. godine kada je društvo osnovala skupina entuzijasta i štovatelja narodnih pjesama i plesova s namjerom čuvanja i prenošenja narodne baštine i običaja na mlađe generacije.
Zahvaljujući svojim vrijednim članovima, društvo nije posustalo u svom radu, u 40 godina djelovanja pro-
slavilo je mnoge uspjehe, ali se isto tako uspješno nosilo i s brojnim izazovima. Danas broji 70-ak članova koji svoje slobodno vrijeme posvećuju osnovnom cilju, očuvanju narodnih izričaja svojeg kraja te promicanju Međimurske baštine širom regije.
Uz svoj jubilej, za svoje su sumještane pripremili prekrasnu priredbu koja je započela, a čime drugim ako ne beličkom himnom Kalamper, kalamper koju je otpjevala
Patricija Juračić. U nastavku je folklorni sastav su uz pratnju tamburaškog sastava izveo splet pjesama i plesova izvornog i koreografiranog folklora, a nastupila je i dramska sekcija koja je premijerno odigrala predstavu „Gustuvaje 2“. Nastupu trenutno aktivnih članova KUD-a pridružili su se i oni od kojih su neki i dalje formalni članovi.
Belički folkloraši u svojih 40 godina djelovanja bilježe
mnogobrojne nastupe diljem Hrvatske, ali i inozemstva na kojima izvode međimurske plesove te plesove iz ostalih dijelova Hrvatske. Folklorna sekcija KUD-a Belica nastupila je u četiri serijala „Lijepom našom“ te su redoviti sudionici
županijskih i državnih smotri na kojima postižu zapažene rezultate. Ove godine su na Županijskog smotri izvornog folklora dobili pohvale stručnog žirija kao najkompletniji sastav te će u kolovozu predstavljati Međimursku
MEĐIMURSKA ŠKRINJICA donosi bogat dvodnevni program na MESAP-u
Od Vinskog trga i Žige
Međimurski sajam poduzetništva u suradnji s
Međimurskom županijom
i Općinom Nedelišće organizira Sajam međimurskog blaga, kulture i običaja Međimurska škrinjica, 25. i 26. lipnja.. Radi se o svojevrsnoj prezentaciji najboljega što Međimurje može ponuditi u svim segmentima djelovanja, od gospodarstva do kulturno-umjetničkog stvaralaštva.
do
Dvodnevni program sajmovanja odvijat će se u sajamskoj dvorani i na vanjskom sajamskom prostoru MESAP-a. U dvorani će se smjestiti općine, gradovi, turističke zajednice, LAGovi, poduzetnici, udruge, obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva i prijatelji sajma iz susjednih županija.
Pri dnu sajamske dvorane organizirat će se Vinski
županiju na Državnoj smotri izvornog folklora. Tamburaški sastav koji djeluje u sklopu KUD-a, također su osvajači brojnih nagrada pa se mogu pohvaliti s 2 srebrne i 2 zlatne plakete s Međunarodnog festivala tamburaške glazbe,
a jedini su sudionici svih do sada održanih županijskih smotri tamburaških orkestara i sastava u Mačkovcu. 2019. godine primili su najviše županijsko priznanje, nagradu „Zrinski“ za promicanje kulturne baštine Međimurja.
međimurskog konja i OPG-ovaca
trg, na kojem će vinogradari predstavljati autohtone sorte vina uzgojenog i proizvedenog pod nebom Međimurja.
U sklopu dvodnevnog programa, na centralnoj pozornici u sajamskoj dvorani, nastupit će kulturno-umjetničke udruge, seljačke sloge, pjevački zborovi i mažoretkinje iz područja cijelog Međimurja, a u subotu je
organiziran koncert Žige Međimurskog.
Uz bogatu ugostiteljsku ponudu u sajamskoj dvorani i kafiću u sklopu nje, na vanjskom izložbenom prostoru posjetitelji će moći uživati u ponudi jela Bajzovih dvora s mobilnom kuhinjom.
U subotu, u prijepodnevnim satima, na stočarskom dijelu sajma predstavljat će se autohtona sorta gr-
la međimurskog konja u sklopu čega će biti organizirani jahanje, vožnja te izložba starih kočija. Osim toga, organizirana je izložba starih traktora Steyr Kog iz Slovenije, kao i vozila Oldtimer kluba Međimurje. Posjetitelji Sajma moći će uživati u izložbi malih životinja u organizaciji Udruge uzgajivača malih životinja općine Nedelišće, dok je za
najmlađe posjetitelje organiziran besplatan napuhanac za skakanje. Organizacija ovog tipa sajma jedinstvena je i njen cilj jest predstavljanje Međimurja, međutim, naši prijatelji i dugogodišnji izlagači iz susjedne Varaždinske županije i Slovenije također će nekim dijelom uveličati ovaj sajam, stoga su svi izlagači dobrodošli. (dv)
prijateljice Nere
hororima
povezusu više
nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
Tihi rekvijem za kunu
GLOBALNO I LOKALNO
U očekivanju nove zlatne groznice na Dravi
Sjever Hrvatske ima
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
jednu veoma značajnu prednost za privlačenje velikih stranih investitora koja tek danas postaje globalno vidljiva – na malom prostoru sjeverne Hrvatske tri hidrocentrale, Varaždin, Čakovec i Dubrava, proizvode znatne količine električne energije. Da se izgradilo više fotonaponskih elektrana kao što je nova uz HE Dubravu u Svetoj Mariji snage oko 10 megavata, to bi bilo još više.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Druga velika prednost sjevera Hrvatske je velika gustoća stanovnika, koja doduše nije kao na zagrebačkom području, no značajan je potencijal hrvatskog sjevera.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
Treća prednost su autoceste i izgrađene prometnice, osim željeznice, te dakako mnogobrojne industrijske zone u kojima se uvijek može naći mjesta za kvalitetnog investitora.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
Od vidovskog zlata nitko se nije obogatio
Piše: Sania Bižupić
Za izgradnju tvornice baterija potrebni su značajni državni poticaji kako bi se privukli investitori, koji mogu premašiti i pola milijarde eura, a dijelom će se moći �inancirati iz europskih fondova.
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Danas su u svijetu najpoželjniji oni investitori koji ulažu u tvornice za proizvodnju električnih baterija. Između država kako u Europi tako i na drugim kontinentima potiho traje pravo nadigravanje, jedna drugoj otimaju takve investitore, jer se zna da će potreba za baterijama za električne automobile i ostala vozila trajati barem jedno stoljeće, s obzirom na broj vozila u svijetu. Kao da je riječ o pravoj zlatnoj groznici, no ovaj put tehnološkoj. Drugim riječima, to je sigurna investicija koja može donijeti veliko bogatstvo tamo gdje se izgradi, kako u zapošljavanju, tako i državi u obliku poreza.
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.
No potrebno je još nešto, netko iz Hrvatske mora kandidirati sjever Hrvatske za izgradnju tvornice baterija potencijalnim investitorima kojih, ne biste vjerovali, ipak ima. Iz našeg Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ovih su dana poručili da postoji porast interesa investitora za izgradnju tvornice baterija u Hrvatskoj, ali i mogućnost da prema našim zakonima veliki investitor u sjevernoj Hrvatskoj može dobiti i do 50 posto poticaja opravdanih troškova investicije.
Već tradicionalna manifestacija Dani zlata i starih zanata proslavljena je u Donjem Vidovcu. Mala općina u Međimurju ponosi se svojom velikom i bogatom poviješću zlatarskog zanata, koji danas predstavlja rijetkost u svijetu. Još davne 1776. godine carica Marija Terezija prepoznala je posebnost ovog zanata te je dodijelila zlatarima iz Donjeg Vidovca posebnu povelju kojom su stekli pravo za ispiranje zlata iz rijeka Drave, Save i Mure. Treba reći da se od vidovskog zlata nitko nije obogatio jer rijekom Dravom plivaju tek listići te plemenite kovine, a ne grumeni. Istina, zlato se moglo naći i poboljšati koliko-toliko teške obiteljske prilike.
Svake godine ta vrijedna povijesna povelja biva izložena kako bi se očuvala uspomena na ovaj iznimni zanat.
Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Sad se vraćamo na početak teksta, tvornice za proizvodnju baterija trebaju velike količine električne energije i smještaju se u blizini energetskih čvorišta i magistralnih dalekovoda i proizvođača električne energije, a uz urbana središta s kvalitetnom radnom snagom i obrazovanjem.
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
No, tko će kandidirati sjever Hrvatske? Još nam samo nedostaje da se župani sjeverne Hrvatske počnu natezati gdje će biti tvornica, pa će to ostati samo još jedna neiskorištena zlatna groznica na Dravi.
Manifestacija Dani zlata i starih zanata ima posebno značenje jer se ujedno slavi i Vidovo, dan Župe Donji Vidovec, koja je jedna od najstarijih župa u Međimurju.
Početak manifestacije obilježilo je ribolovno natjecanje na prostorima SRD-a Mrena, nakon čega je posjetiteljima demonstrirano ispiranje zlata. Nenad Lukša i Denis Horvat, iskusni zlatari iz Donjeg Vidovca, svima zainteresiranima su uz demonstraciju, približili postupak ispiranja zlata. Posjetitelji su zatim mogli uživati u panoramskoj vožnji kanalom HE Dubrava i predivnom krajoliku koji ih okružuje.
Na temelju Odluke o uvjetima i kriterijima korištenja prostora u objektima u vlasništvu općine štrigova za povremeno i godišnje korištenje od 31. svibnja 2023., Općina Štrigova objavljuje da je raspisan
JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP
POSLOVNOG PROSTORA BR. 7
PREDMET JAVNOG POZIVA JE POSLOVNI PROSTOR: Montažni objekt (sajamska kućica kod Vidikovca), k.č.br. 468/6 k.o. Robadje, z.k.u. 532, IV Brežni kotar, k.č. 9/B/12/2
R.B. NASELJE POVRŠINA OBJEKT POČETNA NETO ZAKUPNINA PO DANU
7. ROBADJE 91 9,00 m2 Montažni objekt (sajamska kućica) 50,00 €/dan
PRIHVATLJIVI PONUDITELJI: Pravne i �izičke osobe koje imaju registrirani obrt ili obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, s područja Općine Štrigova
PRIHVATLJIVE DJELATNOSTI: Prodaja robe na malo (prihvatljiv asortiman predstavljaju autohtoni proizvodi s područja Općine Štrigova)
ROK ZA PODNOŠENJE PONUDA: 29. lipnja 2023. do 10:00 na adresu: Općina Štrigova, Štrigova 87, 40312 Štrigova, s naznakom: „PONUDA ZA SUDJELOVANJE U JAVNOM NATJEČAJU - NE OTVARATI”
- REDNI BROJ PROSTORA – 7.“.
VARAŽDINU, Gajeva 5
Ponuda se sastoji od Obrasca 1 (Ponuda za zakup poslovnog prostora) i Obrasca 2 (Popis asortimana robe predviđen za prodaju (općina mora dati suglasnost)). Obrasci se mogu preuzeti na internet stranicama Općine Štrigova.
za specijalne i progresivne naočalne leće
*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće
Cjelokupni tekst javnog natječaja te popratna dokumentacija je objavljena na internet stranicama Općine Štrigova www.opcinastrigova.hr i na oglasnoj ploči Općine Štrigova, Štrigova 87.
Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova, koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem tel.br. 040/851-039 ili 040/851-134.
Nenad Lukša, dugogodišnji predsjednik Vidovskih zlatara
Nagrada Nenadu Lukši
Dani zlata i starih zanata održani su u sklopu Dana općine koji se slavi uz blagdan zaštitnika mjesta svetog Vida. Tako je u petak, 16. lipnja, održana svečana sjednica Općinskog vijeća Na svečanoj sjednici načelnica Bojana Petrić uručila je poklon Nenadu Lukši, dugogodišnjem predsjedniku MMK-a Vidovski zlatari u znak zahvale za njegov predan rad i trud.
Nakon toga, manifestacija se nastavila otvaranjem Etnoparka, gdje su posjetitelji imali priliku istražiti bogatstvo tradicije i kulturne baštine područja. Izložbe su prikazivale tradicionalne zanate i kreativnost lokalnih stanovnika Donjeg Vidovca, dok su umirovljenici pripremili kušaonicu tradicionalnih slastica poput orehnjače, koružnjače i makovnjače. Manifestaciju je zaokružio Festival folklora i tradicije.
Nastupili su KUD Donji Vidovec, HKDM Ljubljana
i KUD Zrin Legrad, koji su plesnim izvedbama prikazali bogatstvo međimurske tradicije. Publika je bila oduševljena izvedbom solista Alojza Nestića koji je izveo pjesmu Moj Vidovec, jako te volim, a program je dodatno obogaćen duhovitom dramskom izvedbom pod vodstvom Ivanke Crnković.
Dani zlata i starih zanata u Donjem Vidovcu još jednom su oživjeli vrijednu tradiciju i kroz raznovrsne aktivnosti prikazali ljepotu lokalne kulture i nasljeđa.
HGSS-ovac u potrazi za Natkom nakon dojave o njegovu nestanku pod vodom
NATANAEL FODOR Natko odlučio je preplivati zlokobnu Muru kraj Peklenice, ali je potonuo nekoliko metra prije druge obale
Precijenio se, Mura ga je zela
- Mura nije za kupanje jer je hirovita, puna virova, a nakon poplave još opasnija zbog naplavina koje nosi sa sobom, upozorava Miodrag Novosel Cico iz HGSS-a
Mura nije rijeka za kupanje u njoj. Ona je opasna, hirovita, puna virova, a nakon poplave još opasnija zbog balvana i drugih naplavina koje nosi pred sobom ili krije u svojim mutnim dubinama. Zbog svih tih opasnosti i mutne vode nepogodna je i za pretraživanje roniocima jer se time ugrožavaju i njihovi život, kazao nam je Miodrag Novosel Cico iz Hrvatske gorske službe spašavanja, koja se odmah odazvala na akciju potrage za nestalim muškarcem u Muri u subotu poslijepodne.
Zanemario opasnost i odlučio preplivati Muru
Natanael Fodor Natko (40) bio je nastanjen u Kapelščaku, a navodno je doselio s mora u Međimurje. Nestao je u Muri zanemarujući ili ne poznajući promuklost te rijeke pokušavajući ju preplivati.
No, nekoliko metara prije nego je dohvatio drugu obalu, opaka Mura ga je savladala i najvjerojatnije prema riječima očevidaca povukla pod površinu.
Dogodilo se to negdje oko 14 sati u subotu, 17. lipnja, u Peklenici, kamo je došao zabavljati se s prijateljima. Došli su u goste Ivici Kosu koji ima ranč uz Muru.
ČAKOVEC Serijski razbojnik
iza rešetaka
PU međimurska izvijestila je da je dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako je 49-godišnjak s područja grada Čakovca počinio ukupno pet kaznenih djela razbojništva.
Sumnja se kako je taj muškarac od 31. svibnja 2021. godine do 14. lipnja ove godine u pet navrata u večernjim i noćnim satima na područja grada Čakovca na tri benzinske postaje maskiran i uz prijetnju plastičnim pištoljem zaposlenicima, ukrao novac, cigarete i druge stvari. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na oko 6.000 eura. Izvršenim pretragama stanova koje je koristio na području grada Zagreba i Ča-
MURSKO SREDIŠĆE
završio
kovca te pretragom terena na području grada Čakovca pronađen je plastični pištolj, novac, mobiteli, odjeća, kape, rukavice i maske koji su oduzeti.
Protiv osumnjičenog 49-godišnjaka podnesene su kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu zbog počinjenja kaznenih djela te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. Ujedno, temeljem naloga nadležnog državnog odvjetnika osumnjičeni je doveden na Županijski sud u Varaždinu, gdje mu je nakon saslušanja sutkinja istrage odredila istražni zatvor te je potom predan u varaždinski zatvor. (sh)
Učenik (17) u istražnom zatvoru
Bilo je pomalo čudno društvo, kazao nam je blagim epitetom i naš sugovornik iz policije. O tome kako su se zabavljali Peklenicom kruže razne priče, a da su pili ni sami ne skrivaju. Je li i to dalo lažnu hrabrost nesretnom muškarcu koji je odlučio preplivati Muru, podcjenjujući zloslutnu rijeku i svoje moći?
U trenutku pisanja ovog teksta prošla su četiri dana od toga kad je zadnji put viđen u vodi. Dok god se ne nađe njegovo tijelo, policija ga vodi kao nestalu osobu, kazao nam je Nenad Risek, ovlašten za davanje izjave iz
PUM-a. Dodaje: - Potraga nije prestala, ali ponekad Mura dugo ne izbaci truplo jer se tijelo negdje zaustavi u dubini pod kakvom preprekom pa prođu i mjeseci dok se utopljenik ne nađe. Međutim, dok god nema tijela, tinja nada da je možda živ jer se na neki način uspio približiti obali. Nesretnog muškarca pokušala je pronaći naša i slovenska policija, pretražujući obje obale Mure.
U četvrtak bi voda mogla izbaciti tijelo ako se nije negdje
zakačilo HGSS-ovci koji su najiskusniji u potrazi na vodi, koristili su se i potražnim psom, posebno dresiranim za pronalaženje živih ili mrtvih.
U subotu su detaljno pretražili dva kilometara od mjesta gdje je muškarac zadnji put viđen i nakon toga još 10 kilometara, kako se to u njihovu rječniku kaže, brzim pregledom terena. - U nedjelju je ekipa HGSS-a pošla u potragu s potražnim psom koji je, kako smo ranije naveli, posebno treniran za takve situacije.
- Od očevidaca koji su ga zadnji vidjeli uspjeli smo izvući informacije koje su nam važne za potragu da je u vodu ušao u gaćama i da su ga vidjeli kako pliva prema drugoj obali dok mu nisu ugledali samo ruke, kao i mjesto gdje se to dogodilo, što nam je važno za početak pretrage, kazao nam je Novosel.
Čovjek koji tvrdi da mu je prijatelj, izjavio je kako je Natka pokušao spriječiti da zapliva, ali da se ovaj nije dao odgovoriti od toga.
Društvo je bilo opijeno na druženju kad se to zbilo, doznajemo iz više izvora. Tako doznajemo i to da se nakon dva, tri sata potrage za nestalim, jedan od njih, koji je za sebe tvrdio da je najmanje pijan, pokušao tražiteljima ugurati u čamac za potragu, što je neprofesionalno
- Kod takvih događaja ljudi češće više smetaju i ne pomažu u akciji, kazao je Miodrag Novosel. HGSS-ovci su profesionalci i treba ih pri potrazi pustiti da rade svoj posao po pravilima struke. Oni Muru, njezinu ćud i zamke, najbolje poznaju i znaju što treba raditi.
Potragu će nastaviti i u četvrtak, kazao je Novosel. Ako
Nestali Natanael Fodor h�o je prepliva� rijeku Muru te je u jednom trenutku nestao ispod površine vode
se muškarac utopio, zbog broja dana, koje je njegovo tijelo provelo u vodi, tada bi moglo isplivati na površinu.
Što ga je potaklo da zapliva
Međutim, nije isključeno da je ostalo negdje zarobljeno pod vodom, pod kakvim stablom ili drugom preprekom koju je donijela nedavna poplava. U tom slučaju moguće je da nikada i ne ispliva na površinu.
U Peklenici među mještanima kruže priče oko određenih lokacija uz Muru kao sastajalištima raznih ekipa sklonih opijatima. Za takve je Mura posebno opasna jer bilo kakvo konzumiranje stimulansa daje lažnu snagu i poziva korisnike na izazove kakvi mogu završiti kobno.
Kako i zašto je nastradao Natko, možda će rasvijetliti policijska istraga i obdukcija, ako mutna voda Mure ne ispere tragove. (BMO, foto: HGSS)
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 1. lipnja 2023. podnijelo Općinskom sudu u Čakovcu prijedlog da se maloljetnom hrvatskom državljaninu (2006.) izrekne odgojna mjera zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela prijetnje. Postoji osnovana sumnja da je 17-godišnji maloljetnik 9. svibnja 2023., u jednoj obrazovnoj ustanovi u Međimur-
GORNJI KURŠANEC
skoj županiji, uputio prijetnje smrću dvjema oštećenicama, kao i da je 10. svibnja 2023. donio u tu obrazovnu ustanovu plinski pištolj. Maloljetni osumnjičenik se nalazi u istražnom zatvoru, a vijeće Općinskog suda u Čakovcu prihvatilo je prijedlog državnog odvjetnika i produljilo mu istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (sh)
Ukrao motorni trimer
Tijekom noći s 19. na 20. lipnja 2023. godine u Gornjem Kuršancu, Ulici Zrinskih, nepoznati počinitelj je iz nezaključanog spremišta kuće, vlasništvo 74-godišnjaka, ukrao
motorni trimer. Materijalnu štetu oštećeni je procijenio na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
DRŽIMUREC Provalio u vikend-kuću
Između 15. travnja i 16. lipnja u Držimurcu u polju “Črnec“ nepoznati počinitelj je provalio u vikend-kuću, vlasništvo 67-godišnjaka odakle je ukrao različite metalne
MALA SUBOTICA
predmete. Materijalnu štetu oštećeni je procijenio na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Uhvatili lopova umivaonika i kvaka
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 20-godišnjak sa šireg područja općine Male Subotice počinio dvije teške krađe.
Mladić je tijekom proljeća ove godine provalio u kuću, vlasništvo ženske osobe, iz
koje je ukrao umivaonik, kvake za vrata, bakrene cijevi radijatora te garažu, vlasništvo muškarca, odakle je ukrao elektromotor i razni alat. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na više tisuća eura. (sh)
Kome je Dragica Kemeter stala na žulj?!
Prema novoj odluci o ustrojstvu, s radom će započeti Upravni odjel za EU integraciju, gospodarstvo i digitalizaciju, a ukida se Upravni odjel za upravu
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan
Na dnevnom redu protekle sjednice Gradskog vijeća pred vijećnicima se našla točka o ustrojstvu uprave Grada Čakovca. Kako je objasnila gradonačelnica Ljerka Cividini, nova organizacija gradske uprave značit će i veću e�ikasnost.
Tom odlukom uređuje se ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Grada Čakovca, rukovođenje i odgovornost za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova upravnih tijela, sredstva za rad, natpisne ploče i pečati upravnih tijela te druga pitanja značajna za njihovo djelovanje. No, neki će se odjeli i ukinuti. Kao onaj kojem je od 2003. godine na čelu pravnica Dragica Kemeter. Prema novoj odluci o ustrojstvu, s radom će započeti Upravni odjel za
KLUB VIJEĆNIKA
EU integraciju, gospodarstvo i digitalizaciju, a ukida se Upravni odjel za upravu.
Službenike, opremu, javno dokumentarno gradivo i drugu dokumentaciju, prava i obveze preuzela bi upravna tijela nove uprave.
Toj odluci odmah su doskočili oporbeni vijećnici. HDZ-ov Lovro Horvat komentirao je kako gradonačelnica na takav način stvara centralizaciju, dok je Boris Bistrović ispred Fokusa istaknuo kako je neozbiljno raditi preustroj dva puta u dvije godine. Deset godina nakon članstva Hrvatske u EU, Čakovec formira Upravni odjel za EU integraciju.
- Naravno da to nema smisla i da se radi o igrokazu kojim se želi sakriti još jedno ponižavanje pročelnice koja se, zamislite, usudila ukazati na nepravilnosti u poslovanju Gradske uprave. Okomila se
Matije Posavca bez predsjednice
Vesna Baranašić Horvat
dala ostavku
Vijećnica gradskog čakovečkog vijeća Vesna Baranašić Horvat podnijela je ostavku na mjesto predsjednice kluba vijećnika stranaka MP- NL (promijenjeno ime u NPS), HNS - LIBERALNI DEMOKRATI, HSLS, Demokrati, HDSS.
- O istome sam prvo obavijestila predsjednika svoje stranke Matiju Posavca koji je ostavku prihvatio i nakon toga obavijestila vijećnike. Budući da je klub formiran koalicijskim sporazumom stranaka MP- NL, HNSLIBERALNI DEMOKRATI, HSLS, DEMOKRATI, HDSS te s obzirom na to da sam članica stranke Matije Posavca, ja formalno ostajem i dalje članica tog kluba, samo nisam više predsjednica, rekla nam je Baranašić Horvat.
Članovi tog kluba su Josip Varga, Štefanija Damjanović, Zoran Korpar, Damir Bakač, Josip Radek, Renato Slaviček, Karolina Juzbašić i Vesna Baranašić Horvat. Ostavku je dala zbog toga što su vijećnici tog kluba, njih šestero, osim Karoline
na pročelnika Upravnog odjela, a šalje se opasna poruka kako je zabranjeno pročelnici misliti svojom glavom. Tko će doći na mjesto pročelnika novog Upravnog odjela, upitao je Bistrović.
O tome što se događa u Gradskoj upravi, misleći na međuljudske odnose, osvrnuo se i Stjepan Kovač:
– Gradonačelnica se pomalo pogubila. Narušila je međuljudske odnose, a neki djelatnici ju i tuže. Čim je došla, odmah je premjestila na drugo radno mjesto pročelnika Dražena Barića, koji je zbog toga tuži. Sada je rasformirala Upravni odjel za upravu, kako bi se riješila pročelnice Dragice Kemeter. Gospođu je stalno napadala tako da je sada na bolovanju i sprema se u mirovinu, a gradonačelnicu je tužila zbog mobinga. Ima još ljudi u Gradskoj upravi, pa i gradskim tvrtkama, s kojima je Ljerka Cividini zategnula odnose, a tako se ne može normalno funkcionirati, rekao je Kovač.
Pročelnica Odjela koji se ukida je mag. iur. Dragica Kemeter koja je u gradskoj upravi od 2003. godine. Zbog navodnih narušenih odnosa, Dragica Kemeter je na bolovanju, dok u mirovinu ima pravo otići u rujnu ove godine.
Nabildani čakovečki proračun
i proračunskih korisnika neće realizirati, među njima je vrijednosno najznačajniji planirani prihod za izgradnju objekta Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra, za čije je �inanciranje sklopljen sporazum, na temelju kojeg se mijenja tijek novca.
Značajan utjecaj na smanjenje plana ovih prihoda ima i činjenica da se, na temelju upute Ministarstva �inancija, neki, do sada planirani iznosi prihoda, ne evidentiraju kroz prihode proračuna Grada jer samo prolaze kroz račun Grada. To su npr. prihodi za elementarne nepogode i prihodi za �inanciranje užine u osnovnim školama, za što Država osigurava značajan iznos sredstava. U ostalim skupinama prihoda poslovanja nema značajnijih odstupanja, samo korekcije u manjim iznosima, objasnila je gradonačelnica.
Najavljene investicije
Grada Čakovca
Pravnica Kemeter sinonim za gradsku upravu Čakovca
Juzbašić bili spremni prihvatiti donošenje određenog stajališta o Kodeksu ponašanja članova GV s kojim se, kako kaže nikako ne slaže i koje je protivno pravilima, a koje je predložio Josip Varga.
O tome što će se događati s klubom te kada će biti izbor novog predsjednika, Josip Varga, inače predsjednik gradskog vijeća samo je kratko rekao kako za sad to ne može komentirati jer nema potpune informacije. No, radi se na tome da se riješi još ovaj tjedan.
Što pak se tiče proračuna, kako je rekla gradonačelnica Ljerka Cividini, ukupna visina s usvojenim izmjenama se povećava za 3.088.957,11 te iznosi 52.004.536,89 eura. Unutar kategorija prihodovne i rashodovne strane izvršene su korekcije u skladu s realiziranim iznosima, raspoloživim informacijama i procjeni ostvarenja do kraja proračunske godine.
- Planirani ukupni prihodi se smanjuju. U okviru prihoda poslovanja za prihode od poreza procjenjuje se mogućnost povećanja, dok se kod prihoda s drugih razina, EU, država, županija i druge općine – skupina 63, predviđa manje moguće ostvarenje od planiranog osnovnim proračunom. Naime, prema sadašnjim raspoloživim informacijama neki se planirani prihodi za su�inanciranje tekućih i kapitalnih projekata Grada
Pritom planirani iznos za investicije raste, uz promjenu izvora �inanciranja istih – smanjuju se prihodi s razine EU-a i državnog proračuna, uz istovremeno planiranje �inanciranja iz dugoročnog zaduženja. Što se tiče značajnijih investicija u proračunu, za izgradnju i rekonstrukciju ulica planiraju se znatno veća sredstva, povećanje s 3,93 milijuna na 8,5 milijuna kuna, od čega se dio u iznosu od 4.890.000 eura pokriva kreditnim sredstvima, dok se razlika pokriva sredstvima s razine EU-a ili proračuna RH te iz proračuna Grada iz namjenskih prihoda ili manjim dijelom, iz općih prihoda i primitaka proračuna.
- Kao pojedinačno najveći iznos ističem uređenje šetnice, trga s am�iteatrom i parkiralište na SRC-u, kao dio investicija iz ITU mehanizma, zatim prometnice u zoni Globetka, izgradnju Ulice 34. inženjerijske bojne s rekonstrukcijom raskrižja u kružno raskrižje na tom području, rekonstrukciju dionice ceste prema Novom Selu Rok, sanaciju Prvomajske ulice u Mihovljanu, izgradnju kružnog raskrižja u Ulici Ivana Mažuranića, rekonstrukciju raskrižja Ivana Gorana Kovačića i Sjeverne obilaznice, sanaciju staze u Ulici Ivana
Dragica Kemeter nakon diplomiranja na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1984. zaposlila se u javnom sektoru u kojem radila do danas. Od 2004. do 2007. na Pravnom fakultetu u Zagrebu bila na poslijediplomskom studiju pravnih znanosti upravno-političkog smjera te obranom rada 2007. stekla magisterij znanosti. Upisala je treću godinu doktorskog studija. Napisala je knjigu Komunalne djelatnosti, urednika prof. dr. sc. Ivana Koprića. Izdaje radove i drži predavanja za Informator. Izdavala je
Novaka u Čakovcu i drugo. Za izgradnju rasvjete također se planiraju nešto veća sredstva od planiranog u osnovnom proračunu, od ukupno planiranih 306 tisuća eura iz kredita će se �inancirati 100 tisuća eura, rekla je Cividini.
Iznos od oko 122 tisuće eura predviđen je u ovogodišnjem proračunu.
Najviše se sredstava planira za izgradnju regionalnog teniskog centra 3 milijuna eura, a ostale veće planirane investicije su sportska dvorana i dogradnja OŠ Kuršanec, rekonstrukcija zgrade DVD-a u Savskoj Vesi, rekonstrukcije gradskih dječjih vrtića i izgradnja novog na čako-
radove za Hrvatsku javnu upravu te za različite druge izdavačke kuće. Predavala je u organizaciji Instituta za javnu upravu. Radila je kao vanjska suradnica predavačica na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Držala je predavanja za Udrugu gradova, Zakladu FE, Libusoft d.o.o., diljem Republike Hrvatske te različite institucije po pozivu, iz područja javne uprave, posebno vezane za jedinice lokalne samouprave. Od 2003. pročelnica je Upravnog odjela za upravu Grada Čakovca.
večkom Jugu, energetska obnova objekata DV Cipelica, NK Sloge, solarne elektrane na bazenima, itd., ulaganja u društvene i sportske objekte, izrada projekata za zgrade, kao i značajna ulaganja na temelju ITU mehanizma, vanjski bazeni, uređenje Trga Republike, prometnice, formiranje centra za potporu poduzetništvu.
Samo lijepe želje ili i realizacija?
Vijećnici HDZ-a Sandra Oslaković i Lovro Horvat komentirali su kako je to prenapuhani proračun, prepun samo lijepih želja, dok će se malo ili ništa realizirati.
Neslušljiva audio snimka s vijeća
Kako bi i građani mogli čuti što se sve događa na Gradskom vijeću, praksa je da se na mrežnim stranicama Grada Čakovca tu večer ili drugo jutro nakon vijeća digne audiosnimka cijele sjednice. No, nakon proteklog vijeća to se nije dogodilo. Audiosnimka dignuta je tek za dva dana i neslušljiva je, jedva se
može razaznati o čemu se govore. Vrlo neobično jer se to poklopilo s baš neugodnom sjednicom i oko toga se diglo dosta prašine na društvenim mrežama. Što se dogodilo pitali smo Davida Vugrinca, pročelnika za društvene djelatnosti, koji je rekao kako treba s tehničarom provjeriti što se dogodilo sa snimkom?!
LJETO U GRADU od 29. lipnja do 22. srpnja
Na Čakovečkom ljetu
pjevaju TBF i Natali Dizdar
Čakovečko ljeto odr-
Dvije godine su promatrali, no sada kreću u akciju?
Na novinarskoj konferenciji koju su održali članovi HSS-a Stjepan Kovač, Nino Vurušić i Zoran Vidović osvrnuli su se na političko stanje u Gradu Čakovcu. Kako je rekao predsjednik HSS-a Međimurske županije Zoran Vidović, koji je u prošlom sazivu bio zamjenik gradonačelnika Stjepana Kovač, HSS se uvijek zalagao i zalaže se za ravnomjeran razvoj grada i svih prigradskih mjesta.
Ukazat će na problem, ako ga ima – Uvijek ćemo se boriti, bez obzira na to bili na vlasti
ili u oporbi za transparentan i pošten način rada, bez obzira na to tko bio na vlasti.
Stoga smo i sazvali ovu konferenciju da ukažemo na neke nepravilnosti za koje smatramo da se ne bi smjele raditi, rekao je Zoran Vidović i dodao kako je najvažnije da se mjesto u kojem živimo razvija, jer smo na kraju dana Čakovčanci i u interesu da je bude grad po mjeri čovjeka. No, smeta nam, dodaje Vidović, ako se događaju stvari koje nisu u skladu sa zakonom, na to će reagirati. Naši vijećnici, Stjepan Kovač i
Nino Vurušić, na greške koje se događaju će ukazivati.
- Podržali smo proračun Grada Čakovca za 2023. godinu, prvenstveno zbog određenih projekata koji su nam bili interesantni pa se nadamo da će biti i realizirani, kazao je Vidović.
Mladi slabo zainteresirani za politiku
Jesu li lijevo ili desno, kažu da zasad to nisu definirali. Kao HSS, ozbiljnije kreću s političkim radom. Dvije su godine, kaže Vidović,
promatrali situaciju. Problem je s mladim kadrom, kao i u svim strankama, no za iduće izbore će se kvalitetno pripremiti.
Nino Vurušić istaknuo je kako će projekte u gradu za koje smatraju da su na dobrobit građana uvijek dići ruku, no na proteklom vijeću nisu mogli podržati izmjene i dopune proračuna. –
U prošlom mandatu su nam svašta spočitavali, a sad nakon dvije godine nove vlasti ispada da su svi projekti zapravo preuzeti od nas. (dv)
ROTARY KLUB Čakovec nagradio najbolje učenike čakovečkih srednjih škola
žat će se od 29. lipnja do 22. srpnja. Ljeto u gradu manifestacija je koja je započela neformalno još 80-ih godina, a postao je događaj kojim u Čakovcu obilježavamo završetak radnog dijela godine i početak ljetnog opuštanja. Program su predstavili u Centru za kulturu Čakovec ravnateljica Helga Lajtman, Marina Kukolić, organizatorica kulturnih djelatnosti, Tamara Korunek, voditeljica glazbene djelatnosti i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini.
DANI Ivanovca Slijede KrticeOd četvrtka 8.lipnja, pa sve do nedjelje 26. lipnja Ivanovec slavi svoje dane. U posljednjem vikendu proslave, danas, u petak 23. lipnja, na rasporedu je predstava Krtice u izvedbi
Kerekeš teatra i organizaciji Udruge Izvor u Domu kulture u 19 sati. Također, u organizacijI Udruge Izvor, u subotu, 24. lipnja, održat će se cjelodnevna izložba ručnih radova članica same udruge. O izložbenom postavu predsjednica udruge Marija Pe-
Skoro jedan mjesec Čakovec će biti centar ljetnih zbivanja, a program se otvara u Galeriji čakovečkog CZK-a izložbom Hane Tintor, nastavlja kazališnim izvedbama, plesnim performansima, igrama za djecu, izložbama, koncertima na Trgu Republike TBF-a i Natali Dizdar te promenadnim koncertima kod fontane u Perivoju Zrinski.
Novost je da će po prvi puta pozornica biti sam ulaz u naš Centar za kulturu što vjerujemo kako će biti pun pogodak, rekla je ravnateljica CZK-a Helga Lajtman.
i izložba Izvora
tek je kazala: – Predstavit ćemo ručne radove koje smo radile tijekom cijele godine. Imamo ukrase od komušine, pletene, heklane, našivane, odjevne predmete i razne druge zanimljive ukrase. Ovogodišnja proslava obilježavanja Dana Ivanovca završava u nedjelju, 25. lipnja, budnicom Gradskog puhačkog orkestra Čakovec i svetom misom povodom proštenja kod poklonca sv. Ivana u 11 sati. (so)
Najboljim maturantima nagrada od 400 eura
Nagrađeni su Leo Stričak, Lovro Hranilović Petričević, Nika Micek, Vanja Modrinjak, Dino Kovač i Tena Vizinger
Rotary klub Čakovec na prigodnoj je svečanosti u Bedemu u Čakovcu tradicionalno dodijelio nagrade za izvrsnost najboljim maturantima čakovečkih srednjih škola.
Nagrade su primili učenici Leo Stričak iz Tehničke škole Čakovec, Lovro Hranilović Petričević iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, Nika Micek iz Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, Vanja Modrinjak iz Graditeljske škole Čakovec, Dino Kovač iz Gospodarske škole Čakovec i Tena Vizinger iz Srednje škole Čakovec. Tako su nagrađeni srednjoškolci
Nagradom dr. Ivan Sklepić koje su im uručili predsjed-
nik Rotary kluba Čakovec
Kristijan Valkaj i tajnik Luka Munđar.
Nagrada za izvrsnost je tradicionalna dobrotvorna
akcija Rotary kluba Čakovec koja ima svoj kontinuitet od 2004. godine. Tijekom tih 19
godina nagradu je primilo 112 najboljih maturanata.
Kriteriji za nagrade su regu-
lirani posebnim pravilnikom Rotary kluba Čakovec te se u suradnji s nastavničkim
vijećima čakovečkih srednjih škola nagrađuju samo učenici s odličnim uspjehom, a dodatne bodove nosi sudjelovanje i uspjeh na natjecanjima, izvanškolskim aktivnostima i obiteljski socijalni status. (Dora Vadlja)
RAZGOVOR s načelnikom Zvonimirom Taradijem uz Dan općine Belice
Investicije u hladnjače doživljavaju pravi boom
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
Nedjelju prije blagdana svetog Petra i Pavla u Belici se obilježava Dan općine. Mještane Gardinovca i Belice, naselja u sastavu općine, i ove godine očekuje bogat kulturno-umjetnički i sportski program koji je već započeo 18. lipnja priredbom KUD-a Belica.
Uoči njihova dana prilika je to za nešto poduži razgovor s načelnikom Zvonimirom Taradijem, jednim od nekoliko najdugovječnijih općinskih čelnika u Međimurju.
- Minula je još jedna godina koja je, po svemu sudeći, bila izazovna za mještane Belice. Što treba posebno istaknuti?
- Iza Belice je zanimljiva godina prepuna aktivnosti i događanja. Osim što se otvaraju i završavaju moderne hladnjače za pohranu krumpira, razvijaju se i ostala područja važna za svakodnevno funkcioniranje stanovnika. Tako je, primjerice, lani kod Osnovne škole otvorena najavljivana atletska staza s borilištima, pohvalio se Zvonimir Taradi, načelnik općine. Podizanje standarda i formiranje nadstandarda oduvijek nam je bilo osobito važno u kontekstu obrazovanja, odnosno škole i vrtića na području općine. Tako u Belici imamo prostranu sportsku dvoranu, provodimo jednosmjensku nastavu, imamo čak četiri skupine djece u produženom boravku, obnovljeni vrtić, a sad i atletsku stazu s tartanskom podlogom. Ima 6 staza, bacalište kugle, zaletište i skakalište za skok u dalj te skok
u vis kao i malonogometno igralište s prirodnom travom unutar atletske staze na kojoj je postavljena tartan podloga. Ukupna vrijednost investicije je 1,65 milijuna, a �inancijska sredstva za projekt osigurali su Međimurska županija, Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske i mi, naravno.
To nam omogućava i sudjelovanje u nekim natjecanjima, kao što je lani bila Hrvatska atletska liga Sjever za limače i limačice u organizaciji Atletskog kluba Međimurje, dodaje načelnik, uz napomenu da se radi o investiciji ukupne vrijednosti od oko 250.000 eura.
Redovno pomažemo naše vrtićarce, školarce i studente kroz stipendije, su�inanciranja prijevoza, udžbenika i bilježnica. Općina prati i razvojsporta i rekreacije osiguravanjem sredstava za redovan rad sportskihudruga i klubova temeljem javnog poziva, ali i sudjelovanjem u izgradnji i održavanju sportskih objekata.
- Jedna ste od rijetkih općina koje ima čak tri gospodarske zone. I ne samo to, one su i speci�ične po svojim djelatnostima.
- Istina, sve naše zone su kalamperaške, pod navodnicima, jer se u zoni Sjever nalazi i tvrtka Jelen. Mi smo jednostavno poljoprivredna općina i čuvali smo te parcele za naše ljude kako bi tamo napravili hladnjače. U suprotnom, gradili bi u naseljima ili ih uopće ne bi bilo u našoj općini. Dio njih je već otvoren, a dio se priprema za to. Drugim riječima, u Belici traje ekspanzija investicija u hladnjače.
Program uz Dan općine
Petak, 23. lipnja
- 15:30: prijem nagrađenih
učenika Osnovne škole
Belica
- 17 sati: svečana sjednica
Općinskog vijeće Općine
Belica nakon čega slijedi
druženje
- 21 sat: Koncert Mejaši, veliki šator iza školske sportske dvorane
Subota, 24. lipnja
- 18 sati nadalje: proslava 70 godina postojanja
kluba BSK
Sve tri naše zone su kalamperaške, pod navodnicima, jer se u zoni Sjever nalazi i tvrtka Jelen. Mi smo jednostavno poljoprivredna općina i čuvali smo te parcele za naše ljude kako bi tamo napravili hladnjače, ističe načelnik Taradi
jemo mladim obiteljima. Time ih ujedno zadržavamo u svojoj sredini. Visinu poticaja povećali smo s dosadašnjih 15.000 kuna na 3000 eura.
- Vaša velika želja za dalje?
- Pred nama je investicija vezana za muzej krumpira i tržnicu. Istina, ne odnosi se direktno na sam muzej, već se radi o projektu Turizam i zdrava hrana. Za tu ju namjenu predviđena zgrada javne namjene gdje će biti muzej krumpira koji će posjetiteljima dočarati povijest uzgoja krumpira, tu će se nalaziti i naša tržnica lokalnog karaktera.
žemo iskoristiti za potrebite građane ili pak mlade. Muči nas i prostor bivše ciglane pa smo iskazali interes za njenom kupnjom. No, o tom, potom!
- Općinske udruge zaista dobro rade, što se vidi po postignutim rezultatima.
- Mala ste općina s gotovo potpuno uređenom infrastrukturom. Da bi bilo sve idealno, ipak vas muči jedna stvar, �inancijski poprilično zahtjevna.
- Sve imamo, ali na i kanalizaciju.To je naša boljka jer već godinama čekamo Aglomeraciju Podturen zajedno s općinama Malom Suboticom,
- 18 sati: koncert Limene
glazbe
- 20 sati: koncert Noćna smjena
Nedjelja, 25. lipnja
- 6 sati: budnica
- 8 sati: Ribički kup, natjecanje, ribnjak Gardinovec - 10:30: sveta misa za Dan
općine u crkvi Unesenja
BDM u Belici, Dječji nogometni turnir
Nedjelja, 2. srpnja - 18 sati: susret Stari-mladi, Društveni dom Belica
Domašincom i Dekanovcom. Čekamo kao i te općine raspisivanje natječaja koji je po posljednjim informacijama najavljen za jesen. Istina, mi sami tu ništa ne možemo jer ne vodimo mi projekt, već Međimurske vode. Što se ostaloga tiče, ne mogu se požaliti. Problem starih i napuštenih kuća rješavamo poticajima koje da-
Uz to, kako bi zgrada živjela, planiramo u njoj organizirati razna događanja u koja će se uključiti i naše brojne udruge. Projekt vrijedan 400.000 eura ovih je dana prijavljen u program INTERREG Slovenija-Hrvatska. Mi smo nositelji projekta s time da su nam partneri s naše strane Turistička zajednica Međimurske županije i Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca. Prekogranični nositelj je Občina Moravske Toplice sa svojim partnerom Inovacijsko-tehnološkim grozdom Murska Sobota. Sve je to samo nastavak na današnje opredjeljenje naših poljoprivrednika i mještana koji su spoznali prednosti zdrave hrane i sve se više okreću takvoj proizvodnji. Veseli me činjenica da se upravo općina Belica među prvima uključila u takav način poticanja proizvodnje zdrave hrane.
Gotov je i projekt Ekoetnokuće u Gardinovcu i samo čekamo raspisivanje pogodnog natječaja. Naime, zašto da dajemo vlastita sredstva kad ih možemo dobiti iz projekta. Istina, čekat ćemo godinu dulje, no zato naše novce mo-
- Doista sam ponosan na rad udruga. Ne znam koje bih prvo spomenuo. Primjerice, muška i ženska mladež DVD-a Gardinovec vratila se ovih dana sa Susreta vatrogasne mladeži Republike Hrvatske i Republike Slovenije u Varaždinskim Toplicama, gdje su u konkurenciji od dvadesetak ekipa, obje ekipe zauzele 1. mjesto. KUD Belica koji je u nedjelju priredbom obilježio 40 godina rada putuje na Državne susrete izvornih skupina kao pobjednik Smotre u Donjoj Dubravi. Što reći za gardinovsku Gardružu koja praktički brine o cijelom naselju, uljepšava ga i uređuje i nositelj je tamošnjeg društvenog života. Naši sportaši, udruga žena, limena glazba, ma svi su jako dobri. Moram pohvaliti i sve mještane za ekološku osviještenost jer svojim načinom gospodarenja otpadom, odnosno odvojenim prikupljanjem otpada, općinu stavljaju na sam državni vrh. Belica je naime, bila najbolja općina u Hrvatskoj u odvojenom prikupljanju otpada pa time može stati uz bok najnaprednijim europskim sredinama. Dok je hrvatski prosjek ispod 20 %, općina Belica sa svojih 79,76 % ispunjava cilj koji je propisala Europska unija za odvajanje otpada.
Stoga je za sve njih i ove godine pripremljen bogati program, a nagrađeni će biti najuspješniji školarci i naravno, oni koji su se posebno svojim radom istaknuli lani za boljitak općine.
svim mještanima općine Belica
Općinski načelnik i Općinsko vijeće
NEDELIŠĆE u svečanom tonu proslavilo okrugli 30. rođendan osnutka općine
Načelnik Nikola Novak: Na pomolu je izgradnja južne obilaznice
Detaljan pregled učinjenog kao i najave planova iznio je načelnik Nedelišća Nikola Novak napomenuvši dobru suradnju sa svim općinama i gradovima, županijskim ustanovama i Međimurskom županijom
Piše: Dora Vadlja
Na blagdan sv. Vida Nedelišće je proslavilo veliki, okrugli jubilej. Prije 30 godina osnovana je najveća međimurska općina, a svoju snagu pokazuje kroz brojne projekte, koji ne bi bili mogući da nema Nedelišćanaca koji žive i rade u toj marljivoj sredini. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, uz vijećnike Općinskog vijeća, predsjednike vijeća mjesnog odbora, predstavnike javnih poduzeća te udruga, prisustvovali su i mnogi uvaženi gosti. Kako bi dodatno začinili tu veliku obljetnicu, u programu
su sudjelovali Pjevački zbor Josip Vrhovski Nedelišće, mališani iz Dječjeg vrtića Zvončić Nedelišće, Lea Branilović, Alexandar Dragaš te plesna skupina Područne škole Gornji Hrašćan.Svečani program bio je ispunjen brojnim porukama predstavnika vlasti, a uvodno se svima obratio predsjednik Općinskog vijeća Hrvoje Kolman, osvrnuvši se na sve što se radilo i postiglo u protekloj godini.
Radi se punom parom
- Konstruktivnom suradnjom tijekom protekle godine,
pristupili smo rješavanju problema te smo odradili dobru dionicu kojom smo omogućili realizaciju projekata važnih za boljitak naše općine, rekao je Kolman i pohvalio suradnju s načelnikom i njegovim suradnicima, kao i svim ostalim upravnim službama.
Detaljan pregled učinjenog kao i najave planova iznio je načelnik Nedelišća Nikola Novak napomenuvši dobru suradnju sa svim općinama i gradovima, županijskim ustanovama i Međimurskom županijom koja daje zamah razvoju općine. Zajednički pripremaju niz projekata u području obrazovanja, među kojima i veliku investiciju izgradnje centra za starije i nemoćne osobe koji će se graditi upravo u Nedelišću.
- Općina Nedelišće kao najveća općina u Županiji vrlo je privlačna za mlade
obitelji, a ulaganje u djecu nit je vodilja našeg Nedelišća, naglasio je načelnik Novak istaknuvši da su samo neki od prioriteta Općine izgradnja nove zgrade Osnovne škole Nedelišće, izgradnja i dogradnja dječjih vrtića, izgradnja tržnice, završetak radova na rekonstrukciji vatrogasnog doma u Pušćinama zatim uvođenje optičkog interneta te izgradnja južne obilaznice. Plakete i zahvalnice
Najnedelišćancima
Na sjednici su dodijeljena i najviša priznanja, a plakete su dodijeljene Josipu Ceilingeru iz Nedelišća za doprinos u razvoju i promociji kulture te zaštiti prirode i okoliša, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Pušćine povodom 100. godišnjice predanog rada na prevenciji te zaštiti ljudi, imovine i okoliša od
požara te drugih nepogoda i opasnosti, a plaketa je posthumno dodijeljena i Antonu Magdaleniću iz Trnovca za uspješan dugogodišnji rad i osobit doprinos u razvoju vatrogastva te angažiranom društvenom djelovanju.
Nagrade i najboljim učenicima
Dodijeljena su priznanja učenicima Osnovne škole Nedelišće i Osnovne škole dr. Ivana Novaka Macinec, pa su nagrađeni: Dino Balog, Leon Balog, Dominik Balog, Vjera Škrobar, Uma Kirić, Lana Trbović, Vita Škrobar, Luka Horvat, Karla Balog, Nina Oršuš, Tamara Ignac, Vlatka Ignac, Viktorija Ignac, Nives Ignac, Beata Horvat, Lovro Podvezanec, Jakov Marodi, Roko Ciglarić, Niko Dobša, Vito Golub, Matej Bratko Štorga, Leona Banek, Magdalena Dolar, Lorena Kregar, Ema Mezga, Matija Ceilinger, Patrik Pintarić, Leo Flinčec, Matej Grubić, Domagoj Horvat, Sven Petrović Šmic, Karlo Kirić, Vito Kukolić, Niko Senčar, Paulo Nomo Nemi i Fran Novak.
Nagrađeni su i učenici srednjih škola Marin Topolnjak i Valeria Marčec te studenti Erik Vukšić, Jan Špiclin, Anja Škvorc, Marina Šafarić i Jakov Vuk.
Nedelišće se diči sportašima
Proglašeni su perspektivni sportaši, istaknuti sportski radnici te najbolje sportske ekipe i pojedinci, pa su najboljom ženskom ekipom proglašene seniorke Odbojkaškog kluba Nedelišće Elting, najbolja muška ekipa su seniori Odbojkaškog kluba Međimurje Centrometal, najbolja sportašica Tijana Korent, a najbolji sportaš Deni Vuk.
Također su proglašeni i uspješni mladi sportaši –David Bujanić, Roko Kregar, Tara Lesjak, Luka Logožar, Jan Vibovec, a kao istaknuti sportski radnik posthumno je nagrađen Dragutin Borko.
DRAŽEN SRPAK, gradonačelnik Murskog Središća, povodom Dana grada
Ulaskom u Schengen dogodilo se novo oslobođenje
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Foto: Zlatko Vrzan
Mursko Središće najmanji je grad u Međimurskoj županiji, najsjeverniji u Hrvatskoj koji je prodisao tek ulaskom u šengenski prostor. Tko nije živio uz granicu do ulaska
Hrvatske u EU, taj ne može pojmiti s kojim je društvenim i gospodarskim ograničenja
živjelo Mursko Središće do tada. Status grada dobio je 1997. godine, ali atribute grada punim plućima razvija tek
od 2015. godine, istaknuo je gradonačelnik Dražen Srpak, koji slavi i svoju osobnu obljetnicu 10 godina na čelu grada.
- Do vremena kad je u centru Murskog Središća bila granica, osjećali smo se kao u okovima, kazao je gradonačelnik. To je bio nož u srce, za nas koji tu živimo, nešto neprirodno i neprihvatljivo, s obzirom na sve prijašnje veze među ljudima s jedne i druge strane granice. Dokaz tomu je oduševljenje građana iz obiju država, u ponoć kad smo ušli u šengenski režim. Za jedan je
Blic-rezime učinjenog
U blic-rezimeu učinjenog gradonačelnik Dražen Srpak nabrojio je ključne probleme Murskog Središća koji su riješeni posljednjih godina. Prije svih, ekološka bomba - divlje odlagalište otpada, Hrastinka, na kojem će se sada pet godina nakon sanacije održati prva motorijada. Grad je s drugim općinama kupio Murs-ekom kojem je učetverostručena vrijednost, uređena kompostana iz EU sredstava, nabavljena nova komunalna vozila. Domaćinstva su dobila po četiri kante za razvrstavanje otpada. Prije tri i pol godine počeo je projekt Aglomeracija, koji trajno rješava pitanje otpadnih voda.
- Ponovno želim zahvaliti građanima na strpljenju, ali smo time uredili nanovo sve ulice u Peklenici, Hlapičini, a uskoro i Murskom Središću. Ubrzo će krenuti izgradnja kanalizacije u Štrukovcu, a potom i Križovcu. A Šetnica sv. Barbare sa svojim sadržajima naglašava ljepotu krajolika uz Muru. Javna ustanova u Križovcu je ponos svog mjesta, grada i cijele županije. Ulica A. Mihanovića kraj groblja u Murskom Središću u potpunosti je obnovljena sredstvima MUP-a, a najstarija Ulica Matije Gupca nakon obnove je najljepša ulica u gradu, čija je obnova je stajala 3 milijuna eura. - U gospodarskoj zoni sve parcele su prodane, a od proširenja se privremeno odustalo zbog cijene od 627.000 eura. Po novom zakonu, zemljište bismo mogli dobiti besplatno, ali se moramo strpjeti za to jednu godinu, kazao je gradonačelnik. Nastavlja: Tu je projekt širokopojasnog interneta s optičkim internetom za 12.000 kućanstava za grad i gornje Međimurje, štedljivija javna rasvjeta po
- Od 2015. godine grad intenzivno dobiva atribute grada razvijanjem kulturnih, sportskih i rekreativnih sadržaja kojima podiže kvalitetu života građana
Veliki iskorak je napravljen produženjem šetnice do Svetog Martina na Muri, a još veći bit će nakon njezina produženja do Podturna u ukupnoj dužini od 20 kilometara.
No za širu sliku promjena koje su Mursko Središće učinile gradom treba napraviti mentalnu šetnju od istoka prema zapadu grada kako bi se nabrojile sve promjene na podizanju kvalitete života građana.
svim naseljima, opremljena vatrogasna društva, uređena groblja i grobne kuće, novi vrtić s produženim boravkom, uz jeftiniji vrtić zbog novaca iz projekta. Grad su�inancira dnevni boravak za učenike, školske bilježnice, nagrade učenicima srednjih škola, studentima, maturalna putovanja onima kojima treba pomoć. Rebalansom proračuna osigurat će se i bonovi za kupnju školskog pribora za učenike. To će koštati proračun oko 20.000 eura godišnje, ali se otvorio prostor jer su se oslobodili troška školske kuhinje koju je preuzela država. Osjetno su povećali naknade za novorođenu djecu. Poticaje za rušenje, kupnju ili gradnju kuće ćemo iduće godine i znatno povećati. Financirali smo i vjerske objekte, crkvu na otvorenom u Murskom Središću, pil u Peklenici i fasadu crkve u Hlapičini, grijanje i klimu u Štrukovcu. Osnovana je i Turistička zajednica područja. Spomen-parkovi naftaštva i rudarstva su jako posjećeni. No tu planovi ne staju, naročito u korištenju EU sredstava. Sa Slovenijom prijavljuju u INTERREG: tržnicu, etnokuću, uništavanje komaraca i nabavu vatrogasne opreme. Nije zaboravljena ni stara škola u Hlapičini i majur u Štrukovcu, ali za sada nema prave prilike. Ni obilaznica grada i most preko Mure čime bi na putnici iz Murskog Središća na našoj autocesti bili za 15 minuta. Uz novi most na Muri spojili bi slovensku i hrvatsku autocestu. - Od toga ne odustajem, a nije ni hrvatska Vlada, naglašava gradonačelnik Srpak. Ovisimo o susjednoj državi i njihovoj prostorno-planskoj dokumentaciji radi točke spajanja. (BMO)
mjesec postalo očigledno da je puno više ljudi sa slovenske strane u našim restoranima, na subotnjim kavama na šetnici, ali i u šetnji. Jednako tako i naših ljudi s druge strane granice, kaže.
- Za nas koji živimo uz granicu se 1. siječnja 2023. dogodilo novo oslobođenje, ističe Srpak. Dodaje: Nekom tko nije doživio, sve to što smo mi proživljavali na putu do Lendave na pet kilometara od Murskog Središća, na što smo gubili i sat zbog prelaska granice, teško može razumjeti veličinu promjene koja se dogodila. To je nemjerljivo za buduću gospodarsku, turističku i svaku drugu suradnju
Vraćen je i vlak do Lendave, a ostaje velika želja za izgradnjom biciklističke staze do Lendave, čime bi se ona
spojila po stazi koja se gradi, do Čakovca. A kad bi oni produžili prugu do Lentija, bili bismo spojeni do Zalaegerszega, kazao je Srpak.
Kad se maknu čelične konstrukcije s graničnog prijelaza, Mursko Središće uz postojeće sadržaje na šetnici, dobit će potpunu drugu vizuru.
Šetnica preobrazila
život uz Muru
Građani uz Muru nikad uz nju nisu živjeli kao sada, premda su se u njoj oduvijek kupali, vozili čamcima, lovili ribu. Ali od 2006. s drugim poimanjem
Mure počeo je preobražaj, naročito od 2012. godine nadalje kad je počelo popločenje šetnice, postavljen je bar uz Muru, otvoreni izvori pitke vode, zvonik svete Barbare, te 2021.godine i skela Fusek.
ŠRC Zalešće je, otkako je izgrađen ribički dom, jedan od najljepših u Hrvatskoj. Prostor oko njega je magičan i zato na toj lokaciji uspijevaju sve manifestacije. U planu je postavljanje bungalova za ribiče i soba u potkrovlju kao dio turističke ponude. Pri kraju je projektiranje sportskog parka: nogometnog terena s umjetnom travom i atletskom stazom s potrebnim spravama. - Za sportsko-atletski park tražit ćemo �inanciranje iz drugih izvora, a ne iz gradskog proračuna, kaže Srpak. Na terenu NK-a Rudar izgrađena je nova tribina koja je koštala oko milijun eura, a potrebno je još oko 300.000 eura ulaganja u prostore ispod nje za teretane, sanitarije i drugo. Važno je to i zbog škole nogometa u kojoj je 150 djece koja postižu krasne rezultate. Bili su prvaci 2. lige Sjever, a razgovara se o prelazu u 1. ligu, što će koštati, ali će biti i nemjerljivo iskustvo za tu djecu i njihov sportski i sveopći odgoj. Uz to i prva ekipa Rudara je trećeligaš u gornjem dijelu tablice pa zaslužuje kvalitetne uvjete. Dodao je: - Ulažemo u sve klubove u naseljima s područja grada: u navodnjavanje terena, klupske prostorije, obnovu ograda da dobiju uvjete dostojne razine 21. stoljeća.
Planinarski dom s boćalištem i stijenom
za penjanje
U planu je i malonogometno igralište uz NK Rudar s
umjetnom travom i rasvjetom, a projekt je prijavljen na jedan natječaj. Planinarski dom je kandidiran u NPO. Uz njega je predviđena stijena za penjanje i boćalište. Tzv. nova sportska dvorana, stara 22 godine, u potpunosti će se energetski obnoviti i revitalizirati od poda do stropa, s toplinskim pumpama i solarima. Do nje je škola za koju se već jednu godinu priprema dogradnja za jednosmjensku nastavu, a čiji je osnivač Međimurska županija.
Nekadašnja stara sportska dvorana, Sokolana, preuređenjem će postati društveno-kulturni centar, čija obnova će koštati 450.000 eura, od čega je 400.000 eura dobiveno iz EU-a. Uz devitalizirane teniske terene kraj Sokolane uredit će se ljetna pozornica s multimedijom i ekranom 3 puta 2 metra za gledanje utakmica i snimki s nastupa mažoretkinja i KUD-ovaca. Uz to bi se na ekranu vrtjele gradske reklame, a ljeti pozdrav turistima: Dobro došli u Hrvatsku, vidljiv na ulasku u Hrvatsku. Nova atrakcija na Muri bit će metalni viseći most koji će spajati desnu i lijevu obalu Mure na hrvatskom teritoriju. Od mosta će voditi prokrčena staza kroz džunglu uz rijeku do skele Fusek na koju će se namjernici moći ukrcati i prijeći na drugu obalu, a zatim se šetnicom vratiti u centar grada.
Ulaskom u šengenski prostor rafting na Muri dobiva novi zamah koji je zbog prijašnjeg graničnog režima bio ograničen. Kulturni život grada podignula je obnovljena knjižnica 2016. godine, a godinu kasnije Centar za kulturu Rudar koji je iz korijena promijenio navike građana, pružajući im bezbrojne mogućnosti po kojima se možemo zvati grad, istaknuo je Srpak.
PREDSTAVLJENA KNJIGA Moja Vulica Vladimira Sovara, Pekleničara koji je krajem šezdesetih otišao u Australiju
Zapisi o životu sela koji je nepovratno nestao
- Riječ je o autorovim sjećanjima na život u Peklenici, od 40-ih do 60-ih godina prošlog stoljeća, prije nego se preselio u Australiju
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Vladimir Sovar rođen je 1936. godine u Zagrebu, ali se kao dječak od četiri godine s roditeljima doselio u Peklenicu na grunt svog djeda, “Stareka Mateka” gdje je proživio najljepše godine djetinjstva i mladosti. Te godine su inspiracija za njegovu knjigu Moja Vulica u kojoj opisuje ljude i događaje tog vremena jezikom lakim za čitanjem, ali upečatljivim i poetskim stilom. Prije odlaska u Australiju
Vladimir Sovar radio je kao učitelj i novinar pa mu pisanje ide glatko. Kad počnete čitati njegovu knjigu, uvući će vas u vrijeme i događaje koji nam iz ove perspektive izgledaju nevjerojatni i nećete se od nje moći odvojiti dok ju ne pročitate do kraja. Mnoge dijelove ove knjige poželjet ćete pročitati iznova i više puta.
Sovar nije mogao doći na promociju iz Australije
U nedjelju, 18. lipnja, u sklopu Dana Peklenice u društvenom domu prepunom znatiželjnih Pekleničara predstavljena je knjiga Vladimira
Sovara Moja Vulica. To su kratke priče, zapisi o staroj Peklenici. Riječ je o autorovim zapisima o sjećanju na djetinjstvo u staroj Peklenici, četrdesetih, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, prije nego je životnu sreću potražio u Australiji.
Upravo zbog života na dalekom kontinentu nije bio
na promociji vlastite knjige u Peklenici, a koju je objavio zahvaljujući i posredstvom akademika Dragutina Feletara i nekadašnjeg prijatelja iz novinarskih dana. Ne sumnjamo da bi Vladimir Sovar bio ugodno iznenađen brojem mještana koji su došli na predstavljanje knjige i po svoj primjerak. Mnogi su uzeli i knjigu više i za svoje drage koji ne žive u njoj, ali su ostali vezani za Peklenicu. Urednik knjige je Zoran Turk, a knjigu je za tisak priredio akademik Dragutin Feletar, dok lekturu potpisuje Anita Novak. Zoran
Turk i Anita Novak predstavili su knjigu u Peklenici.
Mnogi Pekleničari će u knjizi prepoznati svoje bližnje
Prisutne je pozdravila predsjednica Vijeća mjesnog odbora Ivana Maltarić, a posebno je iznenađenje na predstavljanju bio i dolazak poznate hrvatske spisateljice Sanje Pilić, koju je na predstavljanje knjige doveo Siniša Golub.
- Mnogi Pekleničari u knjizi će pronaći i svoje bližnje, starije će vratiti u prošlost, a mlađima otvoriti oči o to-
SVETI MARTIN NA MURI
Pješačko-biciklistička staza od rotora do Kitroa
- Projektira se pješačko-biciklistička staza s oborinskom odvodnjom od rotora prema Kitrou, rekao nam
je načelnik Svetog Martina na Muri Martin Srša. Radove planiraju napraviti na toj dionici do kraja godine. (sh)
GORNJI MIHALJEVEC
Udruga Lipa slavi 20 godina
U nedjelju, 25. lipnja, s početkom u 19 sati Udruga Lipa Gornji Mihaljevec proslavit će 20 godina djelovanja
SELNICA
u mjesnom Domu kulture, a u sklopu tradicionalnih Dana lipe.
Dođite na Festival žganice
me koliko su se posljednjih desetljeća svijet, a i naš život promijenili. Riječ je o rukopisu o Peklenici iz četrdesetih, pedesetih i šezdesetih godina, jednom svijetu koji danas više ne postoji te je time knjiga još važnija, istaknuo je urednik Zoran Turk.
Istaknuo je: - Riječ je o prvoklasnom izvoru koji nam prenosi detalje kojih nema u službenim dokumentima i da ih autor nije zapisao, bili bi trajno zaboravljeni. Prema želji autora, tiskana je knjiga za svako domaćinstvo, pa i više od toga, i svi Pekleničari u Peklenici ili izvan Peklenice, te svi ostali zainteresirani za knjigu mogu se javiti predsjednici Vijeća mjesnog odbora Ivani Maltarić ili e-porukom na adresu Centra za kulturu Rudar.
Anita Novak, lektorica, predstavila je i samog autora, iznijela nekoliko zanimljivih crtica o jeziku kojim je knjiga pisana, koja sadrži i kajkavske izreke, fraze i riječi, koji doprinose autentičnosti mikroprostora i vremena koji autor opisuje.
BREŽNA PRIČAONICA
Svetek, petek, ljudima je potpuno svejedno
Ovog tjedna, osim u asfalt, vrućina nam je udarila i u glave. Nenaučeni na tako visoke temperature odjedanput, razdražljivi smo, lako planemo i smeta nam svaka sitnica. Barem sam ja tako to doživjela, a koliko čujem, slične situacije doživljavate i mnogi od vas čitatelja kamo god da ste se okrenuli.
Ujedno je i zadnji tjedan nastave pa će učitelji odahnuti, a roditelji biti na sto muka kako animirati djecu po ovim vrućinama. Na još više muka bit će oni koji rade, a nema im tko čuvati djecu. A najviše oni koji rade i za svetke, i za petke, i za vikende, i za blagdane pa nemaju ništa od spajanja i sličnih opcija. Kako je rekao jedan čakovečki konobar: -
Petek, svetek, nama je svejedno. Radimo i ionak, i ovak.
U moru svih mogućih blagdana i praznika, ljudi ni ne znaju kakav se to praznik obilježio u minulom tjednu. Ne opterećuje ih to, jer ipak, to im ne puni džepove. A kada vide kakve su cijene u dućanima, zaboli ih glava. O povrću i voću, koje bi svatko trebao jesti za svoje zdravlje, uop-
Festival međimurske žganice je festival radosti, okupljanja ljudi koji se razumiju i poštuju. Ficko je festival samoukog umijeća koje živi u mnogim međimurskim domovima, žgajarama i prešama duže od sto godina. Tek u minulih desetak godina počele su djelovati destilerije s ozbiljnijim ulaganjima, tehnologijama i znanjima. Prednjače Good Spirit, Murska dekla, Old Gods Distillery, Eko borovnice Lisjak, Stjepan Mesarić, Zvonko Petković i Radovan Zadravec, ali dominantnu i presudnu struju drži nekoliko tisuća obitelji od Štrigove do Donje Dubrave, od Murskog Središća do Kuršanca.
Ficko okuplja male i velike, prvenstveno istinski odlučne Međimurke i Međimurce
kojima je želja i volja održati pa i omasoviti kvalitetu koja se zove međimurska žganica. Načelnik Selnice Ervin Vičević prepoznao je inicijativu i pomogao na sve načine da se Festival udomi u Selnici.
U četvrtak, 29. lipnja, baš na Petrovo i Pavlovo, ide peto izdanje Festivala u selničkom Domu kulture (stara škola) na adresi Trg sv. Marka 2. Sve prijave i informacije moguće je realizirati s predsjednikom udruge MŽ Brankom Perčićem na broj 091/5814-222. Publika će u dvoranu ući točno u 17 sati, a za izlagače i proizvođače organiziran je stručni susret s prof. Marinom Mihaljevićem Žuljom, prvim autoritetom za destilate u Hrvata u 15 sati. Svi su sadržaji i posjeti besplatni. (sh)
PLEŠKOVEC Od Župe kupili parcelu za parking
Općina Sveti Juraj na Bregu će od Župe Sveti Juraj na Bregu kupiti parcelu pored škole za potrebe povećanja parkirališnih mjesta školskih djelatnika, ali i za veća događanja u samom centru mjesta. - Predlažem da Op-
ćina to otkupi za 4.500 eura. Župnik se složio s time. Pokazalo se da nemamo gdje parkirati kada imamo neke veće manifestacije u centru, pojasnio je načelnik Anđelko Nagrajsalović. (sh)
Zveru koncesija na 10 godina
Općinsko vijeće Sveti Juraj na Bregu donijelo je odluku o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih
poslova dimnjačarskom obrtu Ivana Zvera iz Putjana u Čakovcu na rok od 10 godina. (sh)
će da ne govorimo. Samo ću reći, hvala Bogu pa doma imamo vrt, i povrće i voće. Barem će koji eurić ostati u novčaniku.
Tjedan je obilježilo i divljanje na parkingu trgovačkog šoping-centra u Buzinu. Uvijek je zanimljivo čuti opravdanja koje pojedinci imaju za takve utrke. Da čovjek ne povjeruje. Nenormalno postaje
normalno. No preteške su to teme za ove ljetne vrućine.
Nadam se da se hladite negdje i da ćemo preživjeti ovo vruće ljeto. Posebice ako ste kao i ja pa vam ne padaju baš najbolje ove ljetne vrućine. Kao što kaže poznata ljetna pjesma, nekako mi sada ne idu, neke priče i akcije, ista sam ko bonaca. Ravno mi je sve. Fjaka, lagano nek nas uhvati!
RAZGOVOR s načelnikom Emanuelom Sinkovićem povodom Dana općine Goričan
Postajemo gospodarska meka za privlačenje poduzetnika
Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko VrzanPovodom Dana Općine Goričan, na Ivanje 24. lipnja, razgovaramo s načelnikom Emanuelom Sinkovićem iza kojeg su dvije godine rada na čelu općine.
- Goričan postaje sinonim za investicijske projekte. Gospodarska zona privlači sve više poduzetnika. Kako ste to postigli i na kojim se još projektima aktivno radi?
- Goričan ove godine može biti vrlo ponosan na brojne investicijske projekte. U protekloj godini prodali smo najviše građevinskih zemljišta za stambenu izgradnju i u industrijskoj zoni što znači da je Goričan postao poželjno mjesto za život kao i prepoznatljivo mjesto za ulaganje poduzetnika koji će otvoriti nova kvalitetna radna mjesta. Maksimalne napore ulažemo u gospodarski razvoj, poboljšanje infrastrukture, socijalnu skrb, brigu o djeci i mladima, obrazovanje mještana, kulturu, sport i rekreaciju, zaštitu okoliša te održivi razvoj, civilnu zaštitu, protupožarnu zaštitu kako bi mještanima
Goričana bili osigurani najbolji mogući uvjeti za lagod-
U protekloj godini prodali smo najviše građevinskih zemljišta za stambenu izgradnju i u industrijskoj zoni što znači da je Goričan postao poželjno mjesto za život kao i prepoznatljivo mjesto za ulaganje
no boravljenje na njegovim prostorima.
Općina Goričan najviše cijeni svoje mještane koje uključuje u rad i aktivnosti koliko i gdje god je to moguće. Izgradnja društvene i sportske infrastrukture preduvjet je za zadržavanje naših stanovnika, posebice mladih mještana. Što se tiče promjena u radu i organizaciji u posljednjoj godini, načelnik Sinković ističe kako su osnovali vlastiti pogon koji se brine o uređenju Goričana, on je u funkciji više od godinu dana i važno je za napomenuti da vlastiti pogon nije firma ni poduzeće, nego je proračunski neprofitni korisnik, dakle ne obavlja usluge za treće osobe, već isključivo samo za potrebe općine. Zahvaljujući toj odluci godišnje štedimo oko 50.000 eura u usporedbi kad bi poslove uređenja radila vanjska firma.
- Djeca i mladi u fokusu su Goričana. Na koje sve načina privlačite da ostanu raditi i živjeti u općini?
- Važno je za napomenuti kako se na ime povrata poreza na mlade godišnje iz proračuna općine odvaja cca 150.000 eura, što je ogroman iznos u
Bogat program povodom Dana Goričana uz odlične koncerte
Općina Goričan za 30 godina postojanja priprema bogat trodnevni program koji će trajati od petka 23. do nedjelje 25. lipnja.
Svečana sjednica održat će se u 23. lipnja u 19 sati u Domu kulture Goričan. Nakon toga program se seli na Šudericu. U 20 sati zabavit će vas DJ Alan, u 20:30 slijedi puštanje lampiona, a u 21 sat dolazi popularni pjevač Mate Bulić.
Općina časti
sve mještane i posjetitelje besplatnom
degustacijom hrane
U subotu, 24. lipnja, na Šuderici u podne počinje dječji zabavni park, u 13 sati kulinarske tajne – međunarodno kuhanje specijaliteta udruga uz besplat-
Načelnik Goričana Emanuel Sinković
nu degustaciju. Od 13 sati na rasporedu su DJ Luksi & Tamburaški sastav. U 14 sati održat će se prezentacija presretača i motocikala Policijske uprave međimurske, u 14:30 prezentacija vodenih sportova, besplatna plovidba kajacima Šudericom, a u 17:30 sportske igre za dječji vrtić i osnovnu školu. U 19 sati koncert ima Puhački orkestar Goričan, u 20 sati slijedi nastup grupe Aquarius band, a u 21 koncert
Zlatka Pejakovića. U nedjelju 25. lipnja u 10:30 održat će se procesija od Trga sv. Leonarda do župnog dvora, u 11 sveta misa, a od 13 sati janjci, odojci i piletina s ražnja. U 16 sati slijedi nastup Mažoretkinja Goričan, a od 17 sati međunarodna smotra KUD-ova i Fortuna band.
usporedbi za izvornim proračunom.
Nadalje, ove godine smo osnovali i Dječji vrtić Goričan koji će sada biti proračunski korisnik, podsjetimo kako je glavni prioritet proširenje kapaciteta vrtića kako bi se sva djeca s područja općine mogla upisati. Potpisan je ugovor gdje smo ostvarili pol milijuna eura bespovratnih sredstava. U tijeku je priprema dokumentacije za odabir izvođača.
Spomenimo i brojne kapitalne projekte koji počinju s realizacijom svi u isto vrijeme, pritisak na proračun je ogroman, međutim većina je financirana sredstvima EU-a.
- Koje sve projekte imate u planu izvršiti do kraja svojeg mandata?
- Što pak se tiče planova koji su predviđeni za realizaciju do
završetka aktualnog mandata, cilj je realizirati što više planiranih projekata i programa te se njima pritom maksimalno koristiti. Općina Goričan najviše cijeni svoje mještane koje uključuje u rad i aktivnosti koliko i gdje god je to moguće dostupnim izvorima financiranja iz fondova EU-a, nacionalnih izvora i u konačnosti izvornim prihodima Općine, kako bismo unaprijedili i olakšali život svojih stanovnika, razvili industrijske zone te u konačnici kreirali nova radnja mjesta te potaknuli doseljenje potencijalnih stanovnika u Goričan, pružanjem najboljih mogućih uvjeta.
- Uspjeli ste prijaviti projekt izgradnje sanitarne kanalizacijske mreže naselja Goričan u suradnji s Međimurskim vodama?
-Projekt izgradnje sanitarne kanalizacijske mreže naselja Goričan vrijedan 76.662.273,08 kuna, odnosno 10.174.832,18 eura, prijavljen je na sufinanciranje na fondove EU-a u travnju 2023. godine. Ako projektna prijava bude prihvaćena za sufinanciranje, tada nam slijedi utrka s vremenom s obzirom na to da je krajnji rok za završetak radova prema uvjetima natječaja 31. prosinca 2025. godine, a nakon toga preostaje određeno razdoblje da se svi korisnici priključe na kanalizaciju. Ovaj rok, kraj 2025., je vrlo optimističan, pa se nadamo da ćemo putem javne nabave pronaći određenog izvođača radova koji će to biti u stanju ispuniti. U ovom trenutku je neizvjesno hoće li raspoloživa sredstva EU natječaja biti dovoljna za financiranje svih kandidiranih projekata na razini Hrvatske, nastavlja. Projekt kanalizacije je konačno prijavljen na EU natječaj, ako se ostvari, bit će to povijesni trenutak za našu općinu.
Općina Goričan u 2023. godinu ulazi s rekordnim proračunom od gotovo 4,5 milijuna eura, odnosno 33 milijuna kuna, od čega je veći dio iznosa namijenjen za realizaciju kapitalnih projekata za što smo osigurali sredstva iz fondova Europske unije.
Općina Goričan je u 2023. godini postala ogromno gradilište, radi se na svim razinama i to investicijama vrijednim 5 godišnjih proračuna, i to sve odjedanput. Uz izgradnju novog vatrogasnog doma, još jedan od kapitalnih infrastrukturnih projekata je i izgradnja Sportskog centra
Trnava kojim će mještani
Goričana dobiti novo mjesto za rekreaciju, sport i kvalitetno provođenje slobodnog
vremena te će se time podići kvaliteta života. U tijeku je priprema dokumentacije za provođenje postupka javne nabave za dogradnju dječjeg vrtića.
Uređeno je pročelje Doma kulture, kao i unutrašnjosti Doma kulture, nadalje na redu je izmjena starih autobusnih stanica u pametne solarne stanice, te je izmjenjena stolarija na objektu Karaula u Goričanu i mnogo drugih.
Treba istaknuti i odličnu suradnju s Općinskim vijećem i predsjednikom Vijeća Petrom Baksom, gotovo sve odluke su donesene jednoglasno.
- Šuderica je najljepše park-mjesto u Hrvatskoj, čime se zasigurno dičite. Što se sve može raditi i vidjeti na toj popularnoj lokaciju u vašem kraju?
- Prepoznatljivi smo kao općina koja ima najljepši općinski park u Hrvatskoj, kao općina koja će zasigurno postati lider u povlačenju europskih sredstava.
Upravo Šuderica, kao najljepši park, mjesto je koje postaje sve popularnije i prepoznatljivije. Okuplja veliki broj mještana, kao i onih iz drugih općina koji vole provoditi vrijeme u prirodi. Postavljene su i klupe, kao i oprema za roštilj, što dodatno podiže kvalitetu tog mjesta. Također je omiljeno okupljalište brojnih ribiča i raznih ribičkih natjecanja. Valja istaknuti i povijesni fenomen Goričanske Republike koja će ove godine obilježiti 105. godišnjicu. Možemo se pohvaliti i bogatstvom udruga koje na najbolji mogući način predstavljaju i promoviraju Goričan, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu s obzirom na brojna odličja koja osvajaju na čemu im od srca čestitam i zahvaljujem.
vijeće
SAVJETI za poljoprivrednike
Vrtlarenje na povišenim gredicama
Ubrzani tempo života i sve više cijene povrća poticaj su ljudima, pogotovo u urbanim sredinama, koji se nisu bavili poljoprivrednom proizvodnjom da započnu proizvoditi dio hrane, prvenstveno povrće za vlastite potrebe. Jedan od jednostavnih načina vrtlarenja na malim okućnicama je uzgoj biljaka na povišenim gredicama. Povišene gredice predstavljaju ograđen prostor visine od 15 do čak i 100 cm, ispunjen kvalitetnom zemljom pomiješanom s kompostom u koje se mogu saditi različite vrste biljaka: povrće, cvijeće, ljekovito i začinsko bilje, te čak i neke vrste voća. Prednosti uzgoja u povišenim gredicama u odnosu na uzgoj na običnim gredicama:
- zemlja u povišenim gredicama brže se zagrijava pa je moguća ranija sadnja i povrća i drugog bilja
- bolja dreniranost i prozračnost tla te kvalitetnije tlo omogućavaju gušću sadnju biljaka
- pri niskim temperaturama lako je prekriti visoke gredice agrofolijom koja štiti biljke
- olakšana je obrada ne samo zato što nije potrebno saginjanje, već se uređuju i na takvoj širini da je svaki djelić gredice lako dostupan vrtlarevoj ruci bez ulaska na gredicu i gaženja zemlje.
Preporučena širina gredice je do 200 cm, a ako je dostupna za rad samo s jedne strane onda 80 – 100 cm - na povišenim gredicama manja je prisutnost korova zbog činjenice da je posađenom bilju olakšan razvoj i ukorjenjivanje, pa za korov imaju manje mjesta za svoj razvoj
- ako su lijepo povišene gredice uređene od materijala koji su skladni okolišu, mogu biti dekorativne u vrtu
- tlo (zemlja ) je rahlije jer se obrađuje bez gaženja pa je pogodno za ekološko vrtlarenje uz malčiranje i s prozračivanjem tla (bez prevrtanja tla štihanjem ili oranjem)
- uzgajane biljne vrste u povišenim gredicama lakše je zaštititi od najezde puževa golaća, a mogu se zaštititi i od voluharica i krtica ako se na dno gredice ispod tla poslože kameni obluci ili kamene ploče kroz koji neće moći rovati
Nedostaci povišenih
gredica:
- povećano početno ulaganje u izradu povišenih gredica - materijal
- teže zadržavanje vlage pa su zahtjevi za navodnjavanjem veći od običnih gredica
Kako napraviti povišene gredice?
Kod uređenja povišenih gredica prvi korak je odabir mjesta u vrtu gdje ćemo staviti gredice. Poželjno je da to bude neki sunčani položaj zaštićen od vjetra te da tlo bude ravno. Unaprijed je potrebno isplanirati širinu i dužinu gredica te dubinu i njihov raspored, tako da se oko i između gredica može kretati noseći potreban alat. Ako je tlo ispod gredica plodno, potrebno ga je preštihati i očistiti od trave, korova i zaostalog korijenja. Gredica može biti visoka i samo 15 cm jer će se korijenje biljaka razvijati i u tlu ispod. U slučaju da je na mjestu na kojem želimo napraviti gredice tvrdo i glinaste strukture, tada je potrebno na dno povišene gredice postaviti granje, kamenje, geotekstil itd., pa na nasipani materijal dodati kvalitetnu zemlju i kompost. Ovisno o uzgajanim vrstama razlikuju se preporučene visine gredica, tako je za salatu, mrkvu, rotkvicu, rikulu, radič i špinat preporučena visina gredica 30 cm. Mrkva, peršin, celer, grašak, bob, jagode, niske mahune, niski grah zbog razvoja korijenova sustava zahtijevaju visinu gredice od 40 cm, dok za uzgoj rajčice, tikvica, patlidžana, paprike, kupusnjača, krastavaca potrebna visina gredice iznosi 50 cm. Prilikom izrade gredica posebno je potrebno obratiti pozornost da su sve stranice okvira iste visine i da površina gredica bude ravna. Ako površina nije dobro poravnata, voda će se slijevati i nakupljati na nižem dijelu gredice, što može dovesti do truljenja uzgajane vrste. U slučaju da je tlo neravno, dno gredice može se izravnati dodajući kamenje, karton ili novinski papir.
Pomažu orošavanje, ventilatori i šlaufi s vodom
Simptomi udara su visoka tjelesna temperatura, iznad 40 Celzijevih stupnjeva, suha i vruća koža, otežano i ubrzano disanje, ubrzani rad srca, umor, povraćanje, grčevi, nesiguran hod i gubitak svijesti
Piše: Vlasta Vugrinec
U četvrtak, 21. lipnja, i službeno je stiglo ljeto. No, ne trebamo gledati na kalendar jer nam to i temperatura zraka poručuje. Istina, ne samo da nam je vruće već je i izuzetno sparno i teško vrijeme. I to ne samo nama već i našim životinjama bilo da se radi o kućnim ljubimcima ili pak svinjama, govedima, kozama, ovcama…
Naime, životinje su znatno više podložnije visokim temperaturama nego hladnoći i minusima.
Da im je teško, vidi se po tome da manje jedu, traže veću količinu svježe i hladne pitke vode, a s druge strane manje daju mlijeka i naravno slabije rastu što je posebno važno kod tova. Nije nevažno ni u kakvim se objektima drže, imaju li oni ventilaciju, jesu li životinje natiskane ili imaju dovoljno prostora za kretanje, rekli bismo prije, za odmaranje, odnosno ležanje.
Toplotni udar
dolazi iznenada
Temperatura, vlaga i svjetlost tri su najvažnija čimbenika o kojima ovisi zdravlje, odnosno rast, iskorištavanje hrane, kakvoća mesa i razmnožavanje životinja u stajama, svinjci-
ma, peradarnicima i drugim nastambama. Poremeti li se samo jedna karika u tom lancu tzv. idealne mikroklime, dolazi do poremećaja koji se onda odražava na kondiciju pojedine domaće životinje. A ovih nam dana, barem tako kažu, prijeti pravi El Nino i polako se pale meteoalarmi koji najavljuju opasnost od visokih temperatura. Stoga nije na odmet ponoviti što to znači i za životinje jer toplotni udar nema predznaka, već se može pojaviti iznenada, dakle bez prethodnih simptoma. Nažalost, može dovesti čak i do uginuća sirote životinje.
Simptomi toplotnog udara su: visoka tjelesna temperatura(iznad 40 Celzijevih stupnjeva), suha i vruća koža, otežano i ubrzano disanje, tahikardija (160-180 otkucaja srca u minuti), umor i povraćanje što je onda uobičajeno kod pasa i mačaka, grčevi, nesiguran hod i gubitak svijesti.
U takvim slučajevima životinji treba što prije sniziti temperaturu tijela. To se obično čini odvođenjem u hlad te vlaženjem njene kože. Vlažiti se može hladnim oblozima ili vodom. Ako pak su teži simptomi, najbolje je obratiti se veterinaru za pomoć.
U modernim velikim farmama situacija je, rekli bismo, pod kontrolom jer stočari imaju tzv. sustav hlađenja orošavanjem, zatim ventilacijski sustav, a i sama farma je velika i prilagođena obitavanju većeg broja životinja na jednom mjestu. Nerijetko su to i objekti poluotvorenog tipa.
Sasvim druga je stvar je tamo gdje se životinje drže u neadekvatnim objektima, odnosno malim i skučenim prostorima. Vlasnici životinje nastoje zaštititi od vrućine većim ili manjim ventilatorima, čestim polijevanjem prostora, no to samo diže postotak vlage. Stvaranje propuha i nije preporučljivo jer su mu, kao i ljudi, također podložne.
Mogu čak, posebno svinje, dobiti upalu pluća i situacija se onda samo dalje komplicira.
Pilići su još jedna vrsta životinja koji se tove i gdje ih na jednom mjestu ima i na nekoliko tisuća. Srećom, nekoliko peradara koje smo kontaktirali, ovih dana čisti svoje objekte i riješili su se životinja prije velikih vrućina.
- Pilići po tim velikim vrućinama samo zijevaju i leže te slabo nabiraju kilažu, kažu svi složno.
A leže i zijevaju i ostale životinje, stoga im ovih dana treba posvetiti posebnu brigu. Vlasnici im moraju omogućiti dovoljne količine svježe vode, hladovinu i kvalitetnu hranu. Ako ne ide nikako drugačije, neka ventilatori rade po cijele dane. Srećom, velika većina naših uzgajivača stoke pridržava se zakonskih odredbi o zaštiti životinja te su u skladu s njima investirali značajna sredstva kako bi stoka bila primjereno smještena. Ulaganja u poboljšanje smještaja, hrane i uvjeta držanja bit će još i izraženija jer Europa te izdatke posebno potiče i su�inancira.
Svinje su osjetljivije na temperaturne promjene Znanstvena i praktična iskustva pokazala su da je optimalan raspon temperature za goveda između 0 i +15 stupnjeva. U peradi u uzgojnim uvjetima optimalna temperatura za piliće je od 32 do 35 Celzijevih, a za tovnu kategoriju od 18 do 21 stupnjeva. Ovce relativno dobro podnose temperaturne promjene. Svinje su za razliku od goveda mnogo osjetljivije na temperaturne promjene. Tako je za njih optimalna temperatura zraka od 16 do 20 stupnjeva i relativna vlaga od oko 80 % te stvaranje pogodne mikroklime koju uz temperaturu i vlažnost zraka čine i brzina strujanja i sastav zraka te svjetlost.
BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
Afrička svinjska kuga i nove mjere za sprječavanje njene pojave
Piše: Mihael Kacun, DVM
Stiglo je i bobičasto voće
Ljubitelji voća napokon su došli na svoje, barem što se tiče ponude na čakovečkom placu i sajmu. Naime, stigle su bobičaste vrste pa se tako mogu kupiti maline, ribiz, ogrozd, tayberry, trešnje i višnje. Isto tako naišli smo i na ponudu plodova duda, murve ili kako smo to nekad zvali malina. No, sve se to nudi u mjericama od 250 grama s cijenom od 2 eura. Drugim riječima, kilogram ribiza ili malina stoji 8 eura. Puno je, ali treba izdržati mukotrpnu berbu pod opsadom komaraca.
Što se ostale ponude tiče, ona polako postaje standardna. Dakle, mladi krumpir i krastavci su u prvom planu, slijede mahune, grašak polako nestaje, a njegovo mjesto zauzimaju rajčica i paprika. Doduše, s obzirom na prijašnje
vremenske prilike, još uvijek se traže i flanci jer su mnogim vrtlarima propali. Veliki je izbor i sezonskog cvijeća.
Ovoga tjedna, na čakovečkom sajmu prošetali smo oko trgovaca tzv. stare krame gdje se doista može kupiti sve, od igle nadalje, pa čak i slike “ko-
munjara”, kako nam je objasnio Božidar Tkalčec iz Turčina. U mirovini je i prodajom starina, kaže, doštukava kućni budžet, ali i ubija umirovljeničke duge dane. Kupci dođu, čude se pojedinim stvarima i tek ponešto kupe. (vv, foto: zlatko vrzan)
Više puta smo vas kroz naše tekstove informirali i upozoravali na pojačani rizik o mogućnosti pojavi afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj, a samim time i na području naše županije. Trenutna situacija u našem okruženju nije dobra. To se pogotovo odnosi na Srbiju gdje je od početka godine afrička svinjska kuga kod domaćih svinja zabilježena na 129 lokacija i na 170 lokacija kod divljih svinja. U Mađarskoj je potvrđena afrička svinjska kuga kod divljih svinja na čak 303 lokacije samo ove godine. Mnogima od nas još nisu izblijedile slike iz 2006. i 2007. godine kad se na području Međimurja pojavila klasična svinjska kuga. U sjećanju su nam još mjere koje su se tada provodile: zabrana prometa, obavezni klinički pregledi prije klanja na vlastitom gospodarstvu, vađenje krvi svinjama… Da bi izbjegli isti scenarij, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja afričke svinjske kuge u RH.
Važno vas je podsjetiti da su subjekti (vlasnici, posjednici svinja) odgovorni za zdravlje životinja, svođenje rizika od pojave i širenja zarazne bolesti na najmanju moguću mjeru, poduzimanjem odgovarajućih biosigurnosnih mjera. Isto tako dužni ste veterinara obavijestiti ako postoji sumnja na pojavu bolesti, promjenjenog ponašanja, pobačaja ili uginuća vaših životinja jer je rana dijagnostika jedan od najvažnijih alata u borbi protiv te bolesti. Prilikom provođenja veterinarskih pregleda gospodarstava i kategorizacije objekata prethodnih godina educirali smo vas o provođenju biosigurnosnih mjera koje ste dužni provoditi u objektima sa svinjama i drugim životinjama. Neke od biosigurnosnih mjera koje se obavezno moraju poštovati su: objekt mora biti ograđen, ulaz u nastambe mora biti
pod kontrolom, u objekt se mogu uvoditi samo svinje koje su zdrave i koje prati sva potrebna dokumentacija, zabranjen je prijevoz i kretanje svinja zbog prirodnog pripusta u druge objekte, provoditi obaveznu dezinfekciju i čišćenje vozila i objekata, provoditi deratizaciju i dezinsekciju, ulazak u nastambe sa svinjama dozvoljen je samo članovima domaćinstva i stručnim osobama (veterinari, stručni radnici), pranje i dezinfekcija obuće kojom se ulazi u objekte sa svinjama, a u objektima koji drže od 11 do 100 svinja obavezna je i dezbarijera za vozila. Namjera ovog teksta nije oduzimanje i ono male volje koju imate za držanjem svinja za vlastite potrebe, jer uostalom i mi veterinari “živimo” od vas, nego informiranje o promjenama koje će biti na snazi od 1. 7. 2023. godine. Naime, od tog datuma zabranjeno je premještanje svinja s objekta i na objekte koji nisu kategorizirani. Objekti koji su svrstani u kategoriju 1 (to su gospodarstva na kojima se ne provode ni minimalne biosigurnosne mjere) mogu premještati svinje samo direktno u klaonicu, a klanje za osobnu potrošnju dozvoljeno je tek po odobrenju ovlaštenog
veterinara nakon izvršenog kliničkog pregleda svinja. Klinički pregled vrijedi 7 dana, a potrebno ga je najaviti ovlaštenom veterinaru najmanje tri dana prije klanja svinje, dok troškove kliničkog pregleda snosi posjednik. Prilikom izvršenog kliničkog pregleda svinja prije klanja izdavat će se potvrde o istom, a izdanu potvrdu potrebno je predočiti prilikom dostave uzoraka na trihineloskopski pregled.
O kategoriji vašega gospodarstva možete se informirati na svima vam poznate telefonske brojeve ili osobno u ambulanti. Ako vaše gospodarstvo nije kategorizirano, a posjedujete svinje, molimo vas da nas obavijestite i isto će se kategorizirati u roku od par dana. Trošak prve kategorizacije podmiruje se iz sredstava državnog proračuna. Obavezna godišnja kategorizacija koja će se provoditi također se financira iz državnog proračuna. Objekti koji su u kategoriji 1 dužni su unaprijediti mjere biosigurnosti u roku od 3 mjeseca te se obratiti nama radi podnošenja zahtjeva za ponovnom kategorizacijom za svrstavanje u višu kategoriju. Troškove ponovne kategorizacije podmiruje vlasnik gospodarstva.
Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr
AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE
ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sati
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ
radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati
Tel: 391 - 485
Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sati
Tel: 543 - 151
dežurni veterinar: 098/ 465 - 473
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati
MURSKO SREDIŠĆE
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Ja sam fizikalac, a žena se hvali
- Meni je pripala čast da odrađujem grube poslove jer mi se neprestano rađaju nove ideje u glavi, a supruga odrađuje dalje, sadi i njeguje povrće, kaže Anđelko
Piše: Vlasta Vugrinec
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
Crna pčela drvarica –koristan oprašivač u vrtu
Crna pčela drvarica (Xylocopa violacea) koristan je kukac koji se ovih dana pojavljuje u mnogim vrtovima. Iako je velika i glasna, nije ni približno tako opasna kako izgleda. Nažalost, u strahu i neznanju su velike oči, pa tako ljudi iz neznanja ponekad pogrešno misle da se radi o nekakvom crnom stršljenu i kreću ju ubijati, što je sasvim neopravdano.
Crna pčela drvarica važna je karika u biološkom lancu, vrlo je plaha i ionako će pobjeći od vas pa je sasvim neopravdano ubijati ju.
Ta pčela hrani se peludom i nektarom koje sakuplja na raznim cvjetovima te se smatra dobrim oprašivačem. Gnijezdo gradi na trulom drvu i u suhim granama u kojima buši hodnike pa otud i dolazi njezino ime “drvarica”.
Puno su veće od pčela medarica, crne su boje s ljubičastim odsjajem. Preko zime hiberniraju i počinju letjeti od ožujka ili travnja. U pravilu nisu agresivni kukci, mužjaci se doduše mogu ponašati teritorijalno, ali nemaju žalac i bezopasni su. Ženke mogu ubosti ako ih se uznemiruje. Koža nam u tom slučaju otvrdne i postane malo bolna, no simptomi ubrzo nestanu.
U pravilu se one više boje nas nego mi njih i često brzo pobjegnu čim primijete čovjeka. Nikad nisam doživjela da bi napadale, štoviše, jako ih je teško fotogra�irati jer pobjegnu čim me primijete. Posebno vole makove, muškatnu kadulju te cvjetove mnogocvjetnog graha (Phaseolus coccineus), pa ako ju želite vidjeti čim više u svom vrtu, posadite to cvijeće.
U rubrici Vrtlarica obišli smo već brojne vrtove i uvijek nas netko zatekne. Bilo da se radi o uređenju vrtnih gredica, neobičnoj biljci za naš kraj, gigantskom udomaćenom povrću, Međimurci su doista pravi majstori za vrt. Ovoga puta samo što nam oči nisu ispale u vrtu obitelji Farkaš iz Goričana. Oni su dokaz da vrt ne mora biti tlaka, već da se u vrtu i njegovoj ljepoti može i doista i uživati. Naime, u njihov vrt često dolaze sumještani po ideje i razgledavanje ljepote.
Povišene gredice
Naime, cijeli vrt obitelji Farkaš sastoji se od ručno rađenih povišenih gredica koje se nalaze i na otvorenom dijelu i u malom plasteniku.
- Prije par godina počeo sam isprobavati s povišenim gredicama, jednostavno da se što manje pregibamo, kaže Anđelko koji je sam napravio sve gredice. Prve su bile niže, svega 20-ak centimetara da bi ove, koje sada imamo, bile više i sežu do kojih pola metra.
Napravio ih je 6 kraćih i jednu dužu, od oko 5 metara, posebno za krastavce.
S druge strane, u plasteniku se protežu uz obje strane objekta. Riječ je sada o plasteniku novijeg datuma jer je stari, priručni, dao svoje.
- Ja sam zadužen za grube radove, meni se neprestano rađaju ideje u glavi, a supruga
odrađuje dalje, odnosno sadi povrće, dodaje naš vrtlar.
Vidi se kako si je i Marija dala dosta truda na sadnju i sjetvu, biranju dobrih i loših susjeda pa na gredicama pak nema čega nema. Jedino nema korova koji se brižljivo odstranjuje. Glavice salate, luk, mrkva, peršin, krastavci, sve ono što se sadi u međimurskom vrtu. I ne samo da gredice s povrćem izgledaju prekrasno, dodatni efekt su i velike tegle prepune cvijeća između gredica.
Naime, prostor između gredica posut je sitnim šljunkom koji s jedne strane sprečava rast korova, a s druge čini kontrast zemlji i zelenilu i tako već tri godine. Supruga Marija ni u plasteniku ne gazi po zemlji kad ide po povrće jer i tu je postavljena podloga. Može se reći da može u njega u sobnim papučama.
Gredice imaju i mrežu za zasjenu od sunca i naravno, ne daj Bože, tuče.
Kako se vrt smjestio tik uz susjedovu ogradu, i ona je svježe prebojena i u neku
ruku oslikana kako ne bi bila obična, bijela i bezlična.
Veći je i urod
Povišene gredice su i svojevrsna zaštita od primjerice invazije puževa, voluharica i krtica. Naime, na samom dnu nalazi se mrežica koja sprečava njihov ulaz u gredicu.
- Na mrežicu sam nasipao šumsku zemlju koju sam nakopao uz napuštene kanale i dodao malo kupljenog humusa, objasnio je Anđelko. Preskupo bi me došla samo kupljena zemlja jer za popunu gredice treba dosta materijala.
Drvo je Anđelko sam obradio i pobojio ekološkom, odnosno biobojom.
Gredice imaju već tri godine i kaže kako je vidljivo povećanje uroda, a i biljke su u boljoj kondiciji.
- Sad kad su bile ove velike kiše, voda se jednostavno iscijedila s gredica, a i sunce lakše zagrije manju površinu od cijele plohe ravnog vrta, čuli smo dalje. Biljke su u dobroj
kondiciji zahvaljujući i dobroj brizi i nešto češćem zalijevanju jer voda brzo prodire u dublje slojeve. Uz to, povrće redovito prihranjuju i to prije svega domaćim organskim gnojivom koje se temelji na koprivi. Za zalijevanje upotrebljavaju isključivo kišnicu koju skupljaju u posebnoj bačvi.
- Toj vodi dodam malo koprive i pokošenu travu, to ostavim neko vrijeme i onda time tretiram povrće, odaje nam tajnu Anđelko.
U Anđelkovoj glavi već se roje i nove ideje. Pa tako, između ostaloga, razmišlja o produljenju gredica, izradi klupice i stola za odmor, odnosno slobodnog kutka. Tu bi zajedno sa suprugom sjedio u hladovini, pijuckali bi hladno osvježenje, divanili o “svjetskim problemima” i maštali o novim i daljnjim radovima. Možda bi im se čak pridružili i bliži sumještani koji ionako svako malo svraćaju u njihov vrt. A nakon viđenog, jasno nam je i zašto.
BERNARDIN VRT
BERNARDIN VRT
Predavanje o pčelama (6)
Pčela sakuplja sve što treba za hranu, za spremanje i za daljnju razradu u vosak. Sada se moramo upitati kako pčela nalazi svoj put do cvijeća. Ona nalazi svoj put do cvijeća s apsolutnom sigurnošću, ali to se ne može objasniti samo promatrajući oči pčele. Radilica ima samo dva mala oka, jedno na svakoj strani, i tri sasvim mala na čelu.
Trutovi imaju veće oči. Ali ako studiramo ta dva oka pčele, otkrivamo da njima vidi vrlo malo, a da trima malim prednjim očima uopće ne vidi ništa. To je čudna stvar da pčela ne nalazi cvijeće pogledom, već osjetilom koje je sličnije osjetilu mirisa. Ona nalazi svoj put do cvijeća osjetilom koje je između okusa i mirisa i na svom letu ona već kuša polen i nektar. Ku-
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA
Klasa: 320-02/23-01/2
Urbroj: 2109-2-01-01-23-6
ša ih izdaleka, tako da pčela uopće nema potrebu koristiti se očima.
Matica je rođena u oblasti Sunca i nije iskusila djelatnost Sunca u potpunosti, nego je ostala u potpunosti pod utjecajem Sunca. Cijelo domaćinstvo radilica, budući da je završilo tijek Sunčeve revolucije, nije ustvari prešlo
PLAN SADNJE
23. lipnja – Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Apogeja i uzlaznog čvora
24. lipnja – Dan ploda Sijemo, presadimo i njegujemo plodonosne biljke, posebno one za pridobivanje sjemena.
25. lipnja – Dan ploda Do 12 sati, a od 13 sati povoljno za biljke korijena. Poslijepodne ćemo rani krumpir prskati preparatom 501 te ga ogrćemo.
26. lipnja – Dan korijena Poslijepodne prskamo rani krumpir preparatom 501 te ga ogrćemo.
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati
(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422
zemaljski razvoj. Te radilice se osjećaju ujedinjene s maticom, ne zato što su bile pod istim Suncem, već zato što su ostale unutar Sunčeva razvoja jer se osjećaju ujedinjene s maticom.
U svojem razvoju nisu se odvojile od od matice, a dok im trutovi ne pripadaju jer su oni sebe odvojili.
27. lipnja – Dan korijena Poslijepodne oko 17 sati prskamo rani krumpir preparatom 501 te ga ogrćemo.
28. lipnja – Dan korijena Do 10 sati, a od 10 do 19 sati nepovoljno za rad s biljkama zbog silaznog čvora.
29. lipnja – Dan cvijeta Odličan dan za rad s pčelama, odlično za umjetni uzgoj matica. Odličan dan za košnju trave.
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VeteriNarska ambUl aNta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
VEtERiNARsk A AmBULANtA mR. k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
KINO RASPORED
Na temelju Zaključka, Klasa: 320-02/23-01/2, Urbroj: 2109-2-01-01-23-2, od 21. travnja 2023.god., Grad Čakovec daje obavijest o objavi
JAVNOG POZIVA
za podnošenje zahtjeva za korištenje poticajnih financijskih sredstava za sufinanciranje dijela troškova za ekološku biljnu proizvodnju poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca
Grad Čakovec obavještava obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnike, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava/ Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, sa sjedištem/prebivalištem na području Grada Čakovca i koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca, bave se ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i ispunjavaju druge propisane uvjete, da se do 31. listopada 2023. godine zaprimaju zahtjevi za dodjelu subvencije za ekološku biljnu proizvodnju. Subvencionira se 100% troškova nadzora i izdavanja godišnje Potvrdnice za tekuću godinu i ekološka proizvodnja voća, povrća i žitarica koja je propisano evidentirana na minimalnoj površini od 0,1 ha u iznosu od 135,00 EUR/ha. Najviši iznos subvencije koju jedan korisnik može ostvariti iznosi 400,00 EUR-a.
Uvjeti za dobivanje subvencije sadržani su u Zaključku i Javnom pozivu koji su u cjelokupnom sadržaju objavljeni na oglasnoj ploči i na službenoj internetskoj stranici Grada Čakovca, www.cakovec.hr.
Informacije vezane uz Javni poziv mogu se dobiti u Službi za poslove gradonačelnika Grada Čakovca, soba 202, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec ili na tel: 040/314-937.
Za Grad Čakovec Ljerka Cividini, Gradonačelnica
Četvrtak 22.6.
CINE & PLAY reklamaw
10:00 - Elementi (sink.)
13:30 - Spider-Man (sink.)
17:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.)
20:00 - The Flash
PETAK 23.6.
17:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.)
20:00 - Transformers
SUBOTA 24.6.
10:00 - Spider-Man (sink.)
13:30 - Elementi (sink.)
17:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.)
20:00 - The Flash
NEDJELJA 25.6.
10:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.)
13:30 - Mala sirena (sink.)
17:00 - Elementi (sink.)
20:00 - Fast X.
PONEDJELJAK 26.6.
17:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.)
20:00 - Transformers
UTORAK 27.6.
17:00 - Spider-Man (sink.)
20:00 - Fast X.
SRIJEDA 28.6.
17:00 - Elementi (sink.)
20:00 - The Flash
TRGOVINA ANICA, Dragoslavec 155
Dragan Pozderec novine otvara na sportu
Dragan Pozderec ovotjedni je dobitnik platnene poklon-vrećice Međimurskih novina. Darovali smo ga u Trgovini Anica u Dragoslavcu. Dragan nam je zauzvrat otkrio što voli čitati u novi-
nama. - Međimurske novine počinjem čitati od sporta, prelazim na recepte, zatim je na redu crna kronika, pa špica, a kad to prođem, na redu su svi ostali tekstovi, otkrio nam je Dragan. Pred kameru na-
šeg fotografa Zlatka Vrzana s poklon-vrećicama stali su uz Dragana Pozdereca Bruno Fortner, trgovac iz Dragoslavca i prodavačica Ines Bogdan iz Gornjeg Mihaljevca. (BMO, Z. Vrzan)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Joker kupon 98. kola
Novo, 98. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava ovom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona
koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe)
ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. lipnja. Sretnog dobitnika 98. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. lipnja. (mk)
kupona skupi i naočale pokupi 3
Ime i prezime:
Adresa:
Bebe 2023.
Međimurske novine i BluKids vas daruju
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati,
Ivana Benko iz Čakovca, poznatija kao Greta Gardner, poznata je pin-up djevojka
koja je pozirala ispred fotoobjektiva našeg Zlatka Vrzana na Trashu and Burnu.
VIKEND VODIČ
petak,
23. lipnja
21:00
Goričan
Koncert
Mate Bulić
18:00
Mali Mihaljevec
Otvorenje 8. Dana humora
18:15
Promocija sa�ričko-humoris�čkog časopica Zlatna
Smoliga
18:45
Izložba karikatura Antona
Buze�
19:30
Predstava Nesrečne vrečke
20:00
Predstava Veliki derbi
subota,
24. lipnja
21:00
Goričan
Koncert
Zlatko Pejaković
18:00
Župna crkva sv. Jurja
mučenika, Lopa�nec
Koncert Mješovitog pjevačkog zbora KUD SCT Ljubljana
nedjelja,
25. lipnja
14:00
Marina Prelog
Lov na labuđe pero
17:00
Mursko Središće , šetnica Promenadni koncert
AUTOKLUB BLACKLISTED organizira drugi trackday Čakovec 25. lipnja postaje veliko trkalište!
Autoklub Blacklisted organizira drugi ovogodišnji trackday event u centru Čakovca u nedjelju, 25. lipnja 2023. Službene utrke kreću od 9 sati i traju cijeli dan do 19 sati. Prometnice u centru grada bit će zatvorene od 5 do 21 sati pa se stoga mole stanari da najkasnije do tog vremena maknu parkirane automobile u ulici Trg Eugena
Kvaternika i Parku Rudolfa Kropeka, te da ujedno poštuju sigurnosne mjere i upute redara i zaštitara tijekom utrke zbog vlastite sigurnosti Pravo sudjelovanja ima svaka osoba s važećom vozačkom dozvolom. Za sve posjetitelje osigurane su vožnje taksijem u atraktivnim i brzim automobilima, osobitu za malu djecu, a spektakl u gra-
LJETNE RADIONICE u Muzeju Croata insulanus
Nema dosade na školskim praznicima!
Preostalo je još nekoliko dana do kraja nastavne godine i već se razmišlja o praznicima! Kako i gdje provesti praznike? Na ljetnim radionicama u Muzeju grada Preloga! Ove godine za sve zainteresirane osnovnoškolce pripremili smo dva ciklusa radionica. U prvom ciklusu kroz radionice će polaznike voditi članice Kreativnih radionica Udruge umirovljenika Prelog koje će vrlo rado svoju kreativnu energiju prenijeti mlađim naraštajima. Vuna, štapići, vata, tkanina, sve vas to čeka u kreativnom procesu koji su osmislile naše iskusne kreativke. Radionice Veliki
i mali održati će se u Muzeju grada Preloga 28. i 29. 6. u 10 sati.
Drugi ciklus radionica polaznike će jako razveseliti i nasmijati jer stvaramo karikature. O tome što je karikatura, što je njezin cilj, kako nastaje i druge zanimljivosti o izradi karikature otkrit će najpoznatiji međimurski karikaturist Damir Novak u Maloj školi karikature u Muzeju grada Preloga od 4. do 6. 7., svaki dan u 10 sati. Aktivnosti su prigodne za djecu osnovnoškolske dobi, a broj sudionika je ograničen na 15 po radionici. Prijave za radionice su obavezne i traju do 26. 6. 2023.
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - MITCH ALBOM: MORRIE UTORKOM
Sažetak knjige:
du ove godine bit će vožnja taksijem profesionalnog vozača drift utrka. Zatvorene će biti Ulica Tome Masaryka, dio Ulice Ivana Gorana Kovačića, Trg Eugena Kvaternika i dio Ulice Otokara Keršovanija. - Molimo vas da dana 25. 6. 2023. godine do 7 sati prijepodne maknete automobile ako su parkirani u dijelu staze, Trg Eugena Kvaternika
MJESEČNI VODIČ
1. srpnja
Dunjkovec
10. Dječja biciklijada
2. srpnja
od 8 do 13 sa�
Prelog
Sajam rabljene robe od 21. do 23.srpnja
Brezje
Forestland
i Park Rudolfa Kropeka. Ujedno vas molimo da poštujete pravila ponašanja na prethodno spomenuti dan.
Prethodno spomenute ulice i dijelovi ulica bit će zatvoreni u prethodno spomenuto vrijeme, ali će se otvoriti za stanare samo za nužni prolaz vozila u sljedećim terminima do 7 sati, od 12 do 13 sati.
GLAZBENI SPEKTAKL u Železnoj Gori
Amadeus Mozart u Zmajevu vrtu
U Zmajevu vrtu u Železnoj Gori u petak, 30. lipnja, s početkom u 19 sati obitelj Valkaj organizira koncert Amadeus. Tom će prilikom ugostiti hrvatsku sopranisticu Tamaru Ivaniš, mezzosopranisticu mlađe generacije Emiliu Rukavinu, zatim tenora Emanuela Tomljenovića, baritona Grgu Peroša, a posebna gošća programa bit će sopranistica Lucija Spevec. Glavni dirigent koncerta je Matija Fortuna, a sve uz pratnju Orkestra mladih glazbenika.
od 17. do 20. kolovoza
Renesansni fes�val Koprivnica
od 25. do 27. kolovoza
Jazz u vinogradu od 1. do 3. rujna
Fes�val balona
Prelog
23. rujna
Cijena ulaznice je 10 eura, dok mještani Štrigove imaju pravo na besplatnu ulaznicu koju mogu podići u uredima Općine Štrigove svakim danom od 8 do 15 sati. Svi ostali ulaznice mogu kupiti na Tisku plus u Čakovcu u Ulici kralja Tomislava 18 ili na ulazu u Zmajev vrt na dan koncerta.
U slučaju lošeg vremena koncert će se održati drugog dana u subotu, 1. srpnja. Organizatori mole posjetitelje da ponesu deke za sjedenje na travi. (sh)
Koncert
Bajaga
GOC
Čakovec
16. prosinca
20:00
Blast from the past #10
The last dance
Dvorana GOC-a
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Dobitnik knjige Grešni vojvoda objavljene u prošlom broju je Ana Sušac iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1449
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
POKLANJA KNJIGU
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
Možda je to u vašem životu bio djed ili baka, učitelj ili kolega. Netko mudar i strpljiv, tko vam je pomogao uvidje� da svijet ima smisla i dao pokoji savjet kako se u njemu bolje snaći. Mitchu Albomu to je bio njegov profesor s fakulteta, Morrie Schwartz.
Možda ste, baš poput Mitcha, s godinama izgubili kontakt s tom osobom. Savje� su pali u zaborav. Čini vam se da je svijet postao hladniji. Ne bi li bilo lijepo kad biste je ponovno mogli vidje�? Mitch je dobio drugu šansu. Ponovno se povezao s Morriejem u zadnjim mjesecima njegova života posjećujući ga svakog utorka. Njihovo obnovljeno prijateljstvo pretvorilo se u posljednje predavanje, na temu kako živje�.
Morrie utorkom čudesan je zapis o vremenu koje su proveli zajedno i posljednji Morriejev dar čovječanstvu, priča koja je
MEĐIMURSKI MATURANTI
Maturantski godišnjak međimurskih srednjih škola
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ULAŽE U MLADE
Razvoj obrazovanja u Međimurju slika je snage koja će hraniti našu budućnost
Sustavna i promišljena ulaganja u obrazovanje u Međimurju tijekom proteklog desetljeća danas imaju vidljivu konturu čija se snaga zrcali u njezinoj razgranatosti. Osnaživanje kreće od ustanova koje skrbe za najmlađe, prelijeva se u uvjete u osnovnim školama pa preko centara izvrsnosti za područja – od tehničke kulture do umjetnosti – dolazimo do visokoškolskih ustanova na našem području čiji razvoj također snažno podržavamo. Riječ je o Odsjeku Učiteljskog fakulteta u Čakovcu te Međimurskom veleučilištu koji ukupno upisuju više od 1.500 studenata iz svih dijelova Hrvatske.
Studenti s našega područja do stipendije mogu doći i putem županijske Zaklade za obrazovanje dr. Vinko Žganec, te Zaklade Mikec.
Vodi se briga o trendovima u obrazovanju te je stvoren čitav niz mogućnosti za cjeloživotno obrazovanje. Centar znanja Međimurske županije snažno povezujemo s našim znanstveno – edukativnim ustanovama i školama generiranjem niza sadržaja. Samo u zadnjih godinu dana Međimurje je, prvo u Hrvatskoj, dobilo suvremeni Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu u Tehničkoj školi Čakovec. Navedenoj ustanovi Međimurska županija bila je partner u ovom uspješno provedenom projektu zahvaljujući kojem se danas učenici Tehničke
škole obrazuju u vrhunskim uvjetima. Usto, Centar je povezan s gospodarstvenicima te je postao mjesto gdje se stvara kvalitetna domaća radna snaga čime direktno utječemo na pozitivne trendove na burzi rada. Da je riječ o promišljenoj strategiji dokazuje i činjenica da je Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu također povezan s našim razvojno-edukativnim institutom za metalsku industriju Metalska jezgra, prvom takvom ustanovom osnovanom u krilu regionalne samouprave. Zahvaljujući takvom pristupu, Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu danas je i mjesto obrazovanja za odrasle u nizu modela posvećenih cjeloživotnom obrazovanju. U suradnji s tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje, udrugom Mladi informatičari iz Strahoninca i Međimurskim informatičkim klubom, Međimurska županija je kao partner pokrenula Centar izvrsnosti iz informatike. Cilj Centra je usmjeravanje i sustavno praćenje razvoja informatičkih vještina učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta na našem području.
Razvoj obrazovanja u fokusu je Međimurske županije jer njegova današnja slika zrcali snagu koja će hraniti našu budućnost.
Ljeto na skelama
U svoje škole Međimurska županija kontinuirano mnogo ulaže kako bi se dosegnuo najveći mogući standard učenicima i nastavnicima, te će i tijekom ovog raspusta mnogi školski kompleksi diljem Međimurja biti gradilišta. Nedavno smo potpisali ugovore kojima se definiraju uvjeti izvedbe statičke sanacije na školskim zgradama u Goričanu, Sivici i Palinovcu, ukupne vrijednosti 204.704,51 eura.
Građevinsko-obrtnički radovi u područnom školskom odjelu OŠ
Podturen u Sivici iznosit će 77.257,50 eura, na zgradi područne škole OŠ Hodošan u Palinovcu 69.033,75 eura, a na objektu Osnovne škole Goričan 58.413,25 eura. Veliki investicijski ciklus Međimurske županije podrazumijeva i rekonstrukciju prostora u područnom školskom odjelu u Zasadbregu kako bi se školi omogućiti uvjeti za jednosmjensku nastavu, dok će se u PŠ Gornji Hrašćan urediti učionice. U OŠ Vratišinec slijedi rekonstrukcija i opremanje školske kuhinje, a u OŠ Draškovec također uređenje kuhinje. U OŠ Donja Dubrava dvorište će dobiti novo ruho, a u OŠ Mursko Središće postavit će se videonadzor radi više razine sigurnosti, dok će se na zgradi područnog odjela u Gardinovcu obnoviti fasada.
Nakon što su završeni sanacija i opremanje najveće sportske dvorane u Međimurju – dvorane Graditeljske škole Čakovec – kao i energetska obnova tamošnjeg učeničkog doma, sljedeća investicija bit će rekonstrukcija kuhinje u učeničkom domu.
Intenzivirana je priprema projektne dokumentacije kako bi se iskoristila svaka šansa na nacionalnim i na natječajima iz EU fondova s težnjom da u svim preostalim osnovnim školama Međimurske županije što prije steknu uvjeti za jednosmjensku nastavu, kao i da se izgrade školske sportske dvorane gdje ih još nema.
Projektna dokumentacija pripremljena je za 15 osnovnih škola, tri srednje škole te četiri sportske dvorane.
Građanski odgoj
Nova školska godina u Međimurju donosi i novi model građanskog odgoja. U Rijeci su župan Međimurske županije Matija Posavec i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini potpisali sporazum o provođenju nastave Građanskog
Drage maturantice i maturanti!
Na pragu novog životnog poglavlja suočeni ste s važnom odlukom – trasiranjem smjera kojim ćete krenuti dalje.
Bilo da se odlučite za nastavak obrazovanja na nekoj od visokoškolskih ustanova u rodnom kraju, nekom drugom dijelu Hrvatske, ili inozemstvu, u Međimurskoj županiji ćete uvijek imati podršku. Ne govorim o podršci na deklarativnoj razini, već stvarnoj.
Upravo smo dodijelili jednokratne potpore redovnim studentima s našega područja za aktualnu akademsku godinu, a studenti s najboljim rezultatima, odnosno osvojenim dekanovim i rektorovim nagradama svake godine bivaju dodatno nagrađeni. Tu je i novi model besplatnog prijevoza vlakom za sve redovne studente, neograničeno po cijeloj Hrvatskoj. Za one koji ulaze na tržište rada u Međimurju, prednost
odgoja po riječkom modelu. Prema sporazumu, Grad Rijeka našim školama besplatno ustupa materijale potrebne za provedbu Građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti. Za Međimurje potpisivanje ovog sporazuma znači da će se od jeseni u školama koje su pokazale interes, kao izvannastavna aktivnost početi provoditi ovaj program.
„Riječ je o nadstandardu u općem nastavnom planu i programu za koji smatramo da je bitan i potreban za svakog učenika i odlučili smo krenuti u tom smjeru.
U prvom koraku planiramo u program od jeseni uvesti u 15-ak škola, a s vremenom vjerujem da ćemo obuhvatiti sve škole u našoj županiji“, ističe župan Međimurske županije Matija Posavec.
je što žive u najprosperitetnijem i najuređenijem kraju naše zemlje, kao i činjenica da iz godine u godinu bilježimo pad broja nezaposlenih. Razvijamo i naše poslovne zone te stvaramo poticajnu poslovnu klimu čime pridonosimo otvaranju novih radnih mjesta.
Niz postignuća koja smo dosegnuli u intenzivnom razvojnom razdoblju unazad deset godina postavljaju ljestvicu još više i u središte interesa Međimurske županije stavlja upravo vas – mlade kvalificirane, obrazovane ljude koje želimo zadržati. Cilj nam je rušiti barijere zbog kojih se odlazi na rad u druge zemlje Europske unije, cilj nam je našu rodnu grudu pretvoriti u zajednicu u kojoj ćete poželjeti ostati jer vam nudi pristojan život. Želim vam mnogo uspjeha na putu koji ste odabrali i da vam međimurski dom uvijek bude vrelo snage za nove izazove i pothvate. Župan Matija Posavec, mag. ing.
Međimurska županija nizom modela nastavlja olakšavati roditeljima financijski teret školovanja djece – od besplatnih udžbenika i prijevoza, do stipendiranja.
Model stipendiranja učenika koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja njeguje se od 2003. godine u suradnji Obrtničkom komorom Međimurja i jedinicama lokalne samouprave.
Ovom mjerom direktno se pozitivno utječe na tržište rada i podupire domaće gospodarstvenike, a samo u ovoj godini za obrazovanje mladih za deficitarna obrtnička zvanja uložit će gotovo 20.000 eura. Svaku generaciju koja ulazi u svijet znanja Međimurska prati uvjetima primjerenima duhu vremena i njegovim mijenama.
Ekonomska i trgovačka škola
4. A Ekonomist - Razrednica: Lidija Hižman
Popis učenika: Bakač Lana, Čurin Lana, Drk Doris, Ereiz Hannah, Habjan Enion, Habjan Vanesa, Jambrović Noa, Kevo Dino, La ković Valentina, Marčec Vitomir, Petriš Dorian Ivan, Pintarić Sanela, Posavec Lana, Purić Marija, Ramadani Quamile, Štumberger Doris, Varga Barbara
4. B Ekonomist - Razrednica: Tatjana Frančić Mikulić
Najmaturantica: Ana Vojković
Popis učenika: Branilović Branka, Cerovec Karla, Dobranić Nikol, Dodlek Elena, Drvenkar Sara, Fabijanić Marin, Filipović Lana, Jančec Jan, Kirić Filip, Kopčić Ena, Kos Lana, Krajner Ines, Oršoš Patricia, Pongrac Magdalena, Simić Ramona, Trstenjak Nikola, Vojković Ana
Najmaturant: Jan Jančec
4. HT Hoteljersko - turistički tehničar - Razrednica: Dunja Siročić
Popis učenika: Baksa Sara, Bartolić Katarina, Borković Borna, Carović Lea, Florijanić Mia, Grabar Elena, Gregorinčić Maja, Hanc Karla, Kopasić Dorijan, Mavrin Lara, Micek Nika, Novak Sara, Patafta Julijana, Strbad Bianca, Šafarić Sara, Škrobar Ema, Tušek Nola, Vuković Melita, Vurušić Niko, Zorić Korina, Žarković Leon
4. K Komercijalist - Razrednica: Saša Kraljić
Popis učenika:
Antolović Edo, Benc
Mirjam, Brzuhalski
Sven, Buhin
Ivano, Deduš Ena, Fileš Lorena, Horvat
Lana, Kalanjoš Melani, Kolenda Samanta, Krnjak Rea, Obadić
Najmaturantica: Ena Deduš
Leonie, Remenar
Dorotea-Agata, Tkalčec Dorijan, Tkalec Lara, Vlašić
Simona, Vrtarić Anja, Vukina Rafael, Žganec
Tonka, Živčec Hana
Najmaturantica: Lana Čurin
Najmaturant: Ivano Buhin
Najmaturant: Noa Jambrović
Najmaturantica:Ema Škrobar
Najmaturant: Leon Žarković
lipnja 2023.
Ekonomska i trgovačka škola
4. KŠ Komercijalist (odjel za sportaše) - Razrednik: Tihomir Blažeka
Popis učenika: Balog Dorian, Blažon Lea, Blažona Josip, Carin Lovro, Gašparić Vedran, Horvat Jakov, Jambrešić Anja, Kovačec Fran, Kupec Luj, Mađarić Lovro, Mance Ivana, Marciuš Diana, Marton Luka, Mikulić Marko, Turk Anamarija, Vurušić Mihael
4. UR Upravni referent - Razrednica: Ksenija Blagus
Najmaturantica: Tea Peras
Popis učenika: Bojko Vanesa, Felker Iva, Hatlak Paula, Jesenović Nika, Juras Zdenka, Kovač Karolina, Kralj Nives, Luburić Nikica, Mesarić Iva, Novak Nives, Otovčević Nikolina, Peras Tea, Pintarić Lana, Podvez Dorotea, Šalamon Ema, Taradi Helena, Turk Andi, Vitez Daria, Zobić Nela
Najmaturant: Andi Turk
3. T Prodavač - Razrednik: Denis Jalušić
Popis učenika: Balog Alisa, Balog Antonija, Bilić Elena, Cvetković Viktoria, Horvat Neven, Ignac Petra, Jakupak Josip, Klobučarić Paula, Matulin Tin, Modlic Jelena, Novosel Nia, Oršoš Monika, Oršuš Lidija, Šulj Ela, Teić Vlatka, Tomašić Tena, Toth Sara, Vinković Laura, Vrbanić Doroteja
3. AD Administrator - Razrednica: Tanja Skoliber
Popis učenika: Granater Klaudia, Jagec Karlo, Šopar Diana
Najmaturantica: Klaudia Granater
Najmaturantica: Diana Marciuš
Najmaturant: Karlo Jagec
Najmaturant: Lovro Carin
Najmaturantica: Paula Klobučarić
Najmaturant: Neven Horvat
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec
4. A Opća gimnazija - Razrednik: Miljenko Blažeka
Najmaturantica: Ana Šimić
Popis učenika: Baksa Lucija, Balent Jana, Beličanec Karlo, Bogdan Lara, Cerjan Rea, Crnetić Kiara, Čurin Tanja, Hoblaj Niko, Jambrešić Nika, Kalšan Tihana, Knechtl Laura, Kolarić Katja, Kuqi Leonora, Radek Laura, Sabol Lea, Šimić Ana, Tomšić Tihana, Varga Klara, Varga Teo, Vinko Jana, Vlahek Domagoj, Zadravec Anja
Najmaturant: Karlo Beličanec
4. B Opća gimnazijaRazrednica: Ana Šimunko
Najmaturantica: Dea Dominić
4. C Opća gimnazijaRazrednik: Damir Rodiger
Najmaturantica: Laura Krznar
Najmaturant: Petar Vlašić
Popis učenika: Colar Tijana, Dominić Dea, Fučko Dorijan, Halić Hana, Hertelendi Tin, Hribar Gašparović Zara, Jalšovec Luna, Janković Julia, Kečkeš Anđelina, Knezić Lucija, Krhač Maja, Kvakan Gabriel, Perčić Iva, Peter Iris, Petković Lea, Pongrac Barbara, Premuš Katja, Sarić Roko, Šincek Irina, Vlašić Petar, Vuk Nadja
Najmaturant: Ivan Grubić
Popis učenika: Balog Lucija, Buljan Nika, Cenko Laura, Đurkin Paula, Grubić Ivan, Horvat Stela, Jalušić Rea, Kolarić Ria, Kostel Vito, Krušelj Vid, Krznar Laura, Martinović Lucija, Mezga Karla, Miser Dunja, Pergar Ela, Pintarić Vita, Rojko Tea, Sokač Nika, Vrčić Vid, Vučenik Domagoj, Vuković Clara
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec
4. D Opća gimnazija - Razrednica: Zdravka Skok
Popis učenika: Babić Marlena, Blažić Nino, Conjar Jana, Dobša Ana, Feher Jakov, Filo Idora, Horvat Katrina, Hranilović Iva, Janković Luka, Kolarić Anja, Kos Tara, Mihalic Korina, Mučić Ema, Novak Nina, Novak Sara, Pavlic Grga, Polanec Lana, Prepelić Erik, Sršan Katja, Šafarić Lara, Škvorc Klara, Šoštarić Karla, Vizinger Franka
4. E Prirodoslovna gimnazija - Razrednica: Žaklin Lukša
Popis učenika: Blažek Marija, Boj
Lana, Bunjevčević
Laura, Dukić Ana, Gašparić Dora, Hodić
Marija Elena, Hranilović Petričić
Najmaturantica: Dora Gašparić
Lovro, Jakšić Jakob, Jambrošić Marko, Krsnik Leonarda, Kutnjak Lucija, Nemet Nina, Novak
Vida, Palašek Andrija, Strbad Marta, Strnad
Leon, Strnad Roko, Špiranec Franka, Trojko Lucija, Trstenjak Iris, Vajda
Leon, Vuković Stela
Najmaturant: Roko Strnad
4. F Prirodoslovno - matematička gimnazija Razrednica: Karmena Vadlja
Popis učenika: Belošević Ivan, Bilas Šimun, Blažić Domagoj, Bujanić Matija, Francišković Ana, Horvat Nikola, Katanec Leon, Katić Leon, Klasić Žana, Kovač Leonard, Kovačević Jakov, Križaić Vito, Majnarić Jakov, Malović Filip, Mihalić Klara, Pokrivač Kneja, Slaviček Ema, Strbad Dorijan, Strniščak Arijana, Strniščak Hana, Telebar Matej, Žganec Fran
4. G Jezična gimnazija - Razrednica: Lidija Kolar
Popis učenika:
Balent Antonija, Belošević Ana, Bogomolec Eugen, Culej Karlo, Đurašin
Matija, Fajić Lana, Hoblaj Lucian, Lukman
Lara, Matjačić Tara, Mesarić Vanesa, Mihoci Simona, Miller
Najmaturantica: Ana Topolnjak
Hana, Mošmondor
Lana, Novak Jakov, Novak Martina, Novak
Priska, Pasarić Gala, Potočnjak Dora, Sanjković Jan, Siladi
Mia, Stubičar
Lorena, Topolnjak
Ana, Wrana Luka
Najmaturantica: Tara Kos
Najmaturant: Lucian Hoblaj
Najmaturant: Grga Pavlic
Najmaturantica: Žana Klasić
Najmaturant: Vito Križaić
Gospodarska škola Čakovec
3. PVO (pismoslikar / vozač motornog vozila) - Razrednica: Ines Šarić
3. VO (vozač motornog vozila) - Razrednica: Karmenka Tomašek Kovač
Popis učenika: Furdi Hana, Sučić Kris�na, Taradi Kimi, Balog Matea, Bečić Lucija, Čvrk Emil, Dodlek Patricija, Grgas Vladimir, Hergo�ć Stjepan, Horvat Marko, Huzjak Lana, Kerovec Tea, Kolarić Florijan, Mar�nković Brigita Blanka, Tisaj Luka, Vlah Valerija
Najmaturantica: Valerija Vlah
Najmaturant: Luka Tisaj
Popis učenika: Drk Ma�ja, Faladžić Mišel, Hadrović Dario, Jelečki Luka, Kelemen Ivan, Meštrović Ma�ja, Novak Karla, Novak Leon, Oršuš Allisa, Rališ Borna, Štampar Vito, Švec Nikola, Taradi Josip, Turk Štefan
Najmaturantica: Karla Novak
Najmaturant: Josip Taradi
3. CG (cvjećar / poljoprivredni gospodarstvenik) - Razrednica: Karmela Radošević
Popis učenika: Ferlin Klara, Lukman Tena, Mak Katja, Setnik Monika, Sotler Klara, Treska Petra, Goričanec Stjepan, Mauko Kain, Vugrinec Filip
Najmaturantica: Tena Lukman
Najmaturant: Kain Mauko
3. KO (krojač / obućar) - Razrednica: Jančec Sanja
Popis učenika: Bišćan Vanessa, Bogdan Višnja, Horvat Mirela, Goričanec Mihael, Gregorinčić Tina, Jalšovec Marija Magdalena, Oršuš Kristina, Posavi Leona
Najmaturantica: Tina Gregorinčić
Najmaturant: Mihael Goričanec
Gospodarska
3. FK (frizer / kozmetičar) - Razrednica: Romina Žvorc
Popis učenika:
Antolašić Viktoria, Blagus Emily, Hajdarović
Lana, Harambaša
Marija, Jagenčić Sara, Kladić Leona, Kodba
Franka, Kren Rafaela, Levačić Ana, Malekoci
škola Čakovec
Najmaturantica: Hana Paler
Lana, Mikac Sara, Paler
Hana, Vrbanec Ines, Bašek Ivana, Panić
Vanesa, Petak Katarina, Rajter Viktoria, Rođak
Ema, Štefulj Nina, Vlahek Katrin, Vugrin
Paula, Žerjav Nadja
Najmaturant: Vanesa Panić
3. K (pomoćni krojač) - Razrednica: Branka Bedić
4. MT (modni tehničar)
- Razrednica: Željka Mihalic
Popis učenika: Horvat Antonija, Lovrec Stela, Oršoš Maja
Najmaturantica: Stela Lovrec
4. CP (tehničar cestovnog prometa)
- Razrednica: Danijela Cofek
Popis učenika: Bukovčan Ana, Herman Lana, Novak Danjela, Mustač Patrik, Vrbanec Nera
Najmaturant: Patrik Mustač Najmaturantica: Ana Bukovčan
3. CV (pomoćni cvjećar / pomoćni vrtlar) - Razrednica: Dunja Geršak
Popis učenika: Barlović Fran, Berdin Samantha, Brgles Leo, Goričanec Anja, Horvat Karlo, Hošnjak Ana, Hrnčić Filip, Jurčec Lea, Madić Domagoj, Magdalenić Katarina, Markan Lea, Novak Lea, Novak Roberto, Plakalović Klara, Sermek Sara, Tota Lovro, Židov Lana
Popis učenika: Bakač Andreja, Ignac Višnja, Katalenić Dorotea, Bistrović Valentina, Kelkedi Petar
Najmaturant: Petar Kelkedi Najmaturantica: Dorotea Katalenić
Gospodarska škola Čakovec / Graditeljska škola Čakovec
AT (agrotehničar) - Razrednik: Zvonimir Siladi
Popis učenika: Čuček Borna, Ilijaš Kristijan, Kocijan Antonija, Koša Lea, Kovač Dino, Miser Stjepan, Novak Leon, Novak Matej, Ovčar Matija, Rukljač Amanda, Šestak Marijana, Toplek Nikola, Treska Luka
Najmaturantica: Lea Koša
Najmaturant: Luka Treska
GRADiTeljSKA šKolA ČAKoveC
4. A Građevinski tehničar / Arhitektonski tehničar
- Razrednica: Darinka Kalšan
4. B Tehničar geodezije i geoinformatike
- Razrednica: Mirela Polgar-Kunčić
Najmaturantica: Anja Kovačić
Najmaturant: Sven Zorković
Popis učenika: Ferlin Dino, Jančec Vinko, Mustač Žan, Novak Valentino, Rumplin Matija, Volar Luka, Zorković Sven, Anušek Erik, Hadžić Hari, Jalšovec Ines, Jesenović Sara, Klarić Vito, Kovačić Anja, Lajtman Rafael, Marđetko Ela, Novak Eva, Novak Patrik, Šartaj Rajan, Širok Paula, Zanjko Leon
Najmaturantica:
Najmaturant:
Popis učenika: Božek Erik, Čonkaš David, Ivaci Elizabeta, Jarni Antonia, Kedmenec Tina, Kolonić Josip, Kovaček Filip, Krčmar Lovro, Mlinarič Erik, Murković Dominik, Novak Viktorija, Petković Klara, Petran Mihael, Rođak Domin, Vinković Niko, Žunić Sara
4. C Dizajner unutrašnje arhitekture / Dizajner keramike - Razrednica: Tamara Mustač
Popis učenika:
Čih Lucija, Denžić
Sara, Jarni Ivana, Jurković Anika, Keljar Magdalena, Kolac Eva, Kovačić Lucija, Makšadi
Emily, Mihoci
Edvina, Moharić
Franka, Novak
Emili, Novak Jelena, Pandurić Lorena, Trstenjak Petra, Janušić Tara, Mitrašinović Vanja, Paska Ena, Pintarić
Mislav, Pipinić Marija, Ribarić
Hana, Rušec
Barbara, Švenda
Anastasia
4. D Medijski tehničar / Web dizajner - Razrednik: Krunoslav Bedi
3. D Soboslikar ličilac dekorater - Razrednica: Kristina Žižek
Najmaturantica: Laura Oković
Najmaturant: Jan Novak
Popis učenika: Bergovec Doris, Čanadi Anja, Fegeš Iva, Golenja Eduard, Kodba Josip, Levačić Mura, Modrinjak Vanja, Novak Jan, Oković Laura, Palfi Sanja, Toplek Lucija, Varga Maša, Žvorc Tea, Drvoderić Juraj, Đakić Paula, Gombar Dominik, Hassan David, Horvat Karlo, Kaučić Nik, Košak Leo, Kunčić Jan, Moharić Karla, Senčar Larisa, Žbulj Mateo
3. E Instalater grijanja i klimatizacije / Monter suhe gradnje - Razrednik: Mario Božinović
Najmaturant: Jakov Pintarić
Popis učenika: Barić Karlo, Bubek Leon, Kalanjoš Dominik, Novak Patrik, Pintarić Jakov, Sinjerec Mislav
Najmaturant: Patrik Novak
3.F Keramičar oblagač / Rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima / Vodoinstalater -
Razrednica: Martina Pačandi
Najmaturant: Dario Horvat
Najmaturant: Mateo Oršoš
Popis učenika: Dominić Nikola, Habula Marko, Jalšovec Slavko, Mikac Jan, Novak Lovro, Oršuš Renato, Posavec Erik, Horvat Dario, Mihocek Jasmin, Oršoš Mateo, Plantak Dorian
3.G Autolakirer / Stolar - Razrednik: Edi Radan
Najmaturant: Aleksandar Šimunić
Najmaturant: Noah Juras
Popis učenika: Kovačič Dorijan, Bermanec Benjamin, Čanadi Kevin, Čanadi Mateo, Hadeljan Lovro, Kemec Martin, Kovač Erik, Matijačić Nikola, Šimunić Borna, Topolko Edin, Žeželj Luka
Najmaturant: Lovro Hadeljan
Popis učenika: Blažeka Sebastian, Djokić Leonardo, Dokleja Luka, Posel Leon, Rihtarec Sven, Trstenjak Lovro, Balog Sandi, Bobičanec Antonio, Jambrošić Niko, Juras Noah, Mesarić Simon, Šimunić Aleksandar, Krhač Ivan, Podkrajac Niko, Ujčić Leon
3. I Pomoćni
soboslikar i ličilac - Razrednica: Željka KorentHozmec
Popis učenika: Herjavec Karlo, Horvat Mateo, Horvat Valentino, Oršoš Rajko, Oršuš Kemal
Graditeljska škola Čakovec / Srednja škola Čakovec
3.H Fasader / Zidar - Razrednica: Tatjana Lukman
3. J Pomoćni podopolagač - Razrednik: Ilija Vabec
Popis učenika: Balog Krešo, Bogdan Radovan, Horvat Alen, Jug Boris, Oršuš Leon Popis učenika: Horvat Nino
Najmaturant: Nino Horvat
Popis učenika: Bogar Elvis, Jerešić Lovro
SREDNJA škoLA ČAkoVEc
4. A opća gimnazija - Razrednica: katarina
škvorc
Najmaturant: Elvis Bogar
4.B opća gimnazija - Razrednica: kristina Vinković
Najmaturantica: Ema Hatlak
Najmaturant: Dorian Kuqi
Popis učenika: Antolović Fran, Balent Anja, Erent Antonija, Fišter Franko, Fučko Nikola, Goričanec Marin, Grabar Dorotea, Grgić Inga, Halimić Ela, Hatlak Ema, Hertelendi Renea, Horvat Ela, Jaklin Fran, Kos Monika, Kuqi Dorian, Kuzmić Noa, Meznarić Florijan, Perko Paula, Petek Sara, Posavec Rahela, Radiković Iva, Radović Anja, Sakač Marta, Tuksar Melani, Vekić Lili Magdalena, Zadravec Iva, Žerjav Dora, Židov Magdalena
Najmaturantica: Azra Jelenić
Najmaturant: Fran Senčar
Popis učenika: Batisweiler Borna, Capan Nika, Horvat Dora, Horvatić Monika, Jalušić Mia Marie, Jeđut Dora, Jelenić Azra, Knezić Ela, Kralj Natali, Kreslin Matej, Krištofić Zara, Marodi Antonia, Martinec Nikolina, Maslać Marko, Novak Petar, Obadić Nina, Petrović Dino, Sakal Borna, Senčar Fran, Slukić Josip, Šajnović Katarina, Šajnović Kristina, Šardi Lucija, Tomašek Nika, Vizinger Tena, Vrbanec Sara
5.c Medicinska sestra opće njege / tehničar opće njege - Razrednica: Vanesa Čuka
Popis učenika: Bedeković Josipa, Bister Lucija, Didaković Tena, Gerenčer Mia, Grošanić Lana, Habula Josipa, Hanić Tena, Horvat Paola, Hutinec Lucija, Jazvić Ema, Kanižaj David, Kolenda Nevia, Kostanjević Marta, Kraljić Marko, Krsnik Karlo, Lukša Lorena, Marijan Dorian, Matjačić Ivan, Mikulan Josip, Purić Stela, Šajnović Lucija, Švenda Erik, Toplek Denis, Turk Ivan, Vrtarić Izabela
Najmaturantica Josipa Habula
Najmaturant: Josip Mikulan
lipnja 2023.
Srednja škola Čakovec / Srednja škola Prelog
4.D Fizioterapeutski tehničar / tehničarkaRazrednica: Ivana Juranko
3. E Njegovatelji - Razrednik: Mirko Gašparić
Najmaturantica: Katja Maškadi
Popis učenika: Frančić Karmela, Lukman Michelle, Makšadi Katja
Popis učenika: Bakač Tia, Bel Doris, Cvrtnjak Katja, Čajić Ivano, Fartek Tin, Hatlek Glorija, Hozmec Petar, Kolarić Luka, Krznar Emanuel, Mađarić Paula, Mirić Nino, Novak Rea, Petek Lea, Petričević Vida, Rebernik Viktorija, Sedmak Katja, Skupnjak Lana, Sušec Dora, Šajnović Antonia, Šparavec Fran, Štrok Josip, Tkalčec Nina, Toplek Mateja, Valadžija Sanela, Varga Ana, Vukotić Paula
SREDNJA školA PREloG
3. kU kuhar - Razrednica: Anica Naranđa
Popis učenika: Cirkvenčić Florijan, Glavak Lucija, Gracin Šardi Karlo, Hajdinjak Klaudija, Horvat Niko, Jambrović Patrik, Kralj Martina, Kraus Elena, Maltar Bono Alen, Oršuš Danijela, Peran Simona, Polišanski Tea, Varga Ivan
3. PkS/ko Pomoćni kuhar i slastičar / Pomoćni konobar - Razrednik: Vlado Bogomolec
3.Sk Slastičar i konobarRazrednica: Valentina kirić
Najmaturantica: Klaudija Hajdinjak
Najmaturant: Patrik Jambrović
3. PM Pekar i mesar - Razrednica: Melita Pesek
Najmaturantica:
Popis učenika: Glavina Štefica, Ignac Draženka, Ignac Sandi, Kalamari Lana, Krnjak Klara, Martinković Silvestar Simon
Najmaturant: Marsel Grivec
Popis učenika: Binaj Edison, Herjavec Kevin, Horvat Kevin, Jeđud Antonio, Kolarić Patrik, Sukanec Matija
Srednja škola Prelog / Tehnička škola Čakovec
3. EK Ekonomist -
Razrednica: Mirela Petković
4. THK Turističko-hotelijerski komercijalist - Razrednica:
Đurđica Katanec
Najmaturantica: Viktorija Marčec
Najmaturant: Patrik Zrna
Popis učenika: Delladio Tomislav Duje, Furdi Mia, Hranjec Marija, Lovrek Karla, Malek Nika, Marčec Viktorija, Mesarić Larisa, Novak Lorena, Panić Noa, Pankas William, Plačko Ciara Paulina, Vabec Lana, Vedrina Marina, Zrna Patrik
4.G Opća gimnazija - Razrednica: Ljerka Košak Marčec
Najmaturantica: Antonia Crnčec
Najmaturant: Roko Kemec
Popis učenika: Belić Marko-Antonio, Crnčec Antonia, Čižmešija Filip, Goričanec Lea, Hansderfner Ivana, Jug Petar, Kavran Tina, Kemec Roko, Kinderić Barbara, Kos Ema, Krčelić Maja, Marodi Dora, Novak Nina, Potočnik Niko, Sokačić Patrik, Šafarić Nika, Tot Jelena, Veselin Jana Doroteja, Vugrinec Sendie, Zorec Mladen, Žnidar Annamaria
Popis učenika: Blažek Marko, Hegeduš Danijela, Herman Sara, Janušić Doroteja, Jurčec Ivan, Klarić Ema, Levačić Ivan, Lončarić Ivano, Mesarić Tina, Novak Paola, Pongrac Daria, Preložnjak Ana, Stančin Anja, Špoljarić Sara, Zvonarek Ivona
TEHNIČKA šKOLA ČAKOvEc
4. ET Elektrotehničar - Razrednik: Dražen Janžek
Najmaturant: Rajan Šalamon
Popis učenika: Frančić Aleksandar, Horvat Lovro, Mesarek Dominik, Mihaljuš Karlo, Modlic Emil, Novak Fran, Panić Erik, Perčić Luka, Pokrivač Jakov, Posel Roko, Rusak Benjamin, Senčar Teo, Solomun Karlo, Strnad Domagoj, Šajnović Gabriel, Šalamon Rajan, Šegović Mateo, Tilošanec Leo, Varga Tin, Vugrin Karlo, Vuković Karlo
Najmaturant: Teo Senčar
Najmaturantica: Danijela Hegeduš
Najmaturant: Ivan Jurčec
Tehnička škola Čakovec
4. GM Prirodoslovno - matematička gimnazija - Razrednica: Renata Turk
Popis učenika: Bogdan David, Čonkaš Luka, Filipović Ana, Grabar Lucija,Hederić Emanuel, Horvat Mirta, Jurišić Nikša, Kovačić Josip, Krnjak Žankarlo, Marciuš Ian, Novak Anja, Pilić Fran Krsto, Pospišil Sven, Šubić Ivan, Tuksar Lana, Žagar Lucija
4. MT Tehničar za mehatroniku - Razrednik: Marko Markulija
Najmaturant: Ivan Belović
Popis učenika: Belović Ivan, Bujanić David, Carević Stefan, Dvanajščak Dino, Jambrošić Niko, Juras Daniel, Kontrec Karlo, Krivak David, Kutnjak Matija, Mesarić Matija, Mlinarić Sven, Pozderec Luka, Puklek Karlo, Puklek Matija, Sovar Nikša, Srnec Dino, Srnec Marko, Štefok Matija, Tekeli Karlo, Turk Filip, Zelenić Noa
Najmaturant: Matija Štefok
4. RT Tehničar za računalstvo - Razrednica: Sanja Loparić
Popis učenika: Babić Toni, Bodalec Antonio, Crnčec Samuel, Dokleja Dorian, Granatir Štefan, Hozjan Lisa Julia, Hrustek Andrija, Hudin Matteo, Jambrović Patrik, Kraljić Lukas, Latin Lovro, Petković Fran, Pevec Noa, Rešetar Sven, Stričak Leo, Šarić Marko, Šegović Luka, Špilak Ivan, Štampar Karlo, Tisaj Jura, Trstenjak David, Trstenjak Matija, Vugrinec Marko
4. ST Strojarski računalni tehničar - Razrednica: Sanja Borko
Najmaturant: Edo Novak
Popis učenika: Bermanec Erik, Blažeka Ilija, Bobičanec Jan, Ciglarić Borna, Flac Erik, Gudlin Alen, Horvat Erik, Horvat Lovro, Horvat Renato, Klobučarić Luka, Kraljić Erik, Krznar Erik, Kuhar Patrik, Lipić Luka, Medvar Luka, Mlinarić Petar, Novak Edo, Šinko Aleks, Škvorc Dorijan, Zadravec Josip, Zemljić Roko
Najmaturantica: Ana Filipović
Najmaturant: Erik Krznar
Najmaturant: Ivan Šubić
Najmaturant: Karlo Štampar
Najmaturant: Lukas Kraljić
Tehnička škola Čakovec
3. E1 Elektroinstalater, elektromehaničar, autoelektričar - Razrednik: Željko Šebestjan
3. S1 CNC operater/CNC operaterka DO Razrednica : Maja Markač Đurić
Najmaturant: Dario Miklin
Najmaturant: Marko Roko Majnić
Popis učenika: Bezek Denis, Blagus Dominik, Čurin Deni, Habuš Werner, Jovičić Mihael, Just Mateo, Korent Mario, Korpar Mihael, Majnić Marko Roko, Matjašec Damjan, McAuliffe William Thomas, Miklin Dario, Mlinarić David, Munđar Filip, Oršoš Mateo, Petroski Bojan, Raimund Eric, Rodinger Filip, Sokač Luka, Srnec Jurica, Tkalčec David, Vlah Leon, Zadravec Josip
3. S2 Bravar - Razrednica: Daniela Zadravec
Najmaturant: Fabijan Zember
Najmaturant: Luka Povodnja
Popis učenika: Andročec Dorian, Andročec Hrvoje, Černov Borna, Dominić Patrik, Golob Martin, Horvat Zoran, Korunek David, Krištofić Nikola, Kuzma Leon Valentin, Malović Erik, Oto Jan, Pokrivač Mark, Poljak Lovro, Pongračić Niko, Povodnja Luka, Radojčić Ozren, Simon Martin, Varga Ivan, Zember Fabijan
3. S3 Strojobravar - Razrednica: Anja Žvorc
Najmaturantica: Debora Hranjec
Najmaturant: Ivan Tomašić
Popis učenika: Bakač Luka, Bermanec Nika, Bračko Mateo, Dukarić Simon, Fučec Ivan, Habuš Nikola, Horvat Dominik, Hranjec Debora, Mc Henry Joseph, Mihoci Elvis, Pal Jan, Panić Noa, Škvorc Leon, Tomašek Patrik, Tomašić Ivan, Vidović Matej, Vlašić Petar, Vujić Vanja
3. S4 Tokar - Razrednica: Ana Palfi
Najmaturant: Luka Blagus
Najmaturant: Niko Branilović
Popis učenika: Balić Dominik, Blagus Luka, Branilović Niko, Bratinščak David, Čižmešija Denis, Jančec Gabrijel, Krsto Antonio, Mesarić Lovre, Moharić Stjepan, Novak David, Novak Dominik, Pintač Fran, Rojko Nino, Slokan Josip, Šimunković Benjamin, Šnajcer Patrik, Toplek Borna, Žganec Gabrijel, Žulić Marko
3. S5 Automehaničar, autolimar -
Najmaturant: Dorijan Pongrac
Najmaturant: Matija Antonović
Popis učenika: Antonović Matija, Baksa Fran, Bobičanec Andrijana Marija, Džerdži Antonio, Hunjadi David, Kovačević Luka, Lesar Matej, Meglić Luka, Mesarić Luka, Novak Ivan Tomi, Novak Tomica, Pigac Silvio, Pongrac Dorijan, Radiković Ivan, Vlah Florijan, Vurušić Leon, Žvorc Leon
Najmaturant: Matija Petric
Najmaturant: Noa Levačić
Popis učenika: Branilović Kevin, Dojčić Antonio, Golub Matej, Grgas Emil, Herman Filip, Jakopčin Ano, Jambrović Karlo, Kolarić Ivan, Kolarić Luka, Kramar Tin, Levačić Noa, Logožar David, Lovreković David, Makšadi Luka, Novak Antonio, Novak Mario, Petric Matija, Pongrac Karlo, Pužaj Nino, Salaj Ivan, Sekirnik Karlo, Vinković Fran
ŽUPAN MATIJA Posavec priredio je prijem za najbolje međimurske učenike na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima
Međimurski šampioni znanja
Puna dvorana zgrade
Scheier učenica i učenika međimurskih škola, najboljih na raznim natjecanjima
u Hrvatskoj, govori puno i o kvaliteti obrazovanja u Međimurskoj županiji, njezinim školama i mentorima koji vo-
Vito Križaić nagrađen
Oskarom znanja za rad iz kemije
Vito Križaić, učenik četvrtog razreda Gimnazije Josipa Slavenskog, Oskar znanja dobio je za red iz kemije. Tema nagrađenog rada bila je upotreba mobilnog uređaja za određivanje koncentracije obojenih otopina. Opisao je svoj rad: - Određena otopina se poslikala mobitelom i i na temelju već poznatih podataka mobilni uređaj je preko računalnog programa prepoznao koncentraciju otopljene otopine. Moj
Vito Križaićmentor je bio prof. Karlo Meglić, kazao je. Ovo mu nije prvi, nego već treći Oskar znanja, a počeo ih je osvajati već u osnovnoj školi. (BMO)
de učenike. Prijem za njih je priredio međimurski župan Matija Posavec kako bi im odao priznanje za rezultate na ovogodišnjim natjecanjima znanja u području Worldskills i informatici te postignutim uspjesima u drugim područjima zbog kojih su osvojili Oskare znanja.
Na prijemu župana Međimurske županije Matije Posavca okupilo se najviše učenika dosad: 35 najuspješnijih učenika te 23 mentora. Deset ih je osvojilo Oskare znanja, 19 na strukovnim natjecanjima - Workskills, a ostali su veliki znalci u području informatike.
Oskar znanja ove je godine dodijeljen na nacionalnoj razini 19. put te je ponovo među nagrađenima značajan udio učenika iz međimurskih škola. Dobitnici Oskara znanja su: Matea Srnec, Nikola Dolenec, Saša Ovčarić, Marijela Drvoderić, Noa Jambrović,
Marta Premuš, Gabrijel Horvat, Ema Novak, Vito Križaić i Marija Dora Marodi.
Vrijedi ponoviti i da se skulpture Oskara znanja izrađuju u Čakovcu u Centru za odgoj i obrazovanje.
Za uspjehe na natjecanju Worldskills nagrađeni su Nera Vrbanec, Tina Gregorinčić, Kristina Oršuš, Lovro Trstenjak, Rajan Šartaj, Dario Horvat, Mateo Oršuš, Florijan Gotal, Lara Mavrin, Sara Baksa, Antonija Šajnović, Karlo Kontrec, Tena Lukman, Petar Krešimir Rukavina, Kristijan Bobovec, Ana Vojnović, Lana Filipović, Ena Kopčić i Elena Dodlek.
Najbolji informatičari su Andro Štefulj, Ilan Buza, Gita Radiković, Fran Topolnjak, Ivano Lukačević i Lovro Žagar.
Ove godine nagrađene učenike vodili su sljedeći mentori: Tamara Vidović, Ivana Ružić, Iva David, Pe-
Stipendije dobilo 180 učenika
- Uz Međimursku županiju u stipendiranje su uključeni gradovi Čakovec, Mursko Središće i Prelog te 19 općina
Učenicima koji su se odlučili obrazovati za obrtnička zanimanja u utorak na svečanosti u zgradi Scheier u Čakovcu dodijeljeno je 180 novih ugovora o stipendiranju, najviše u 20 godina koliko se odvija ovaj projekt kojim se mlade motivira da se odluče za obrtnička zanimanja.
Godišnja stipendija iznosi 6000 kuna, a u godinama iza nas više od 500 učenika i učenica zahvaljujući tom programu obrazovalo se za deficitarna zanimanja. Ukupna vrijednost uložena u stipendije premašila je tri milijuna kuna.
Među stipendistima najveći interes vlada za zvanja tokara i stolara za koji se odlučilo po 20 učenika po zanimanju, po 19 za strojobravare
Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore MŽ, dijelio je ugovore stipendistima
i automehaničare, zatim po 11 za elektroinstalatere, instalatere grijanja i klimatizacije te kuhare, a devet za elektromehaničare itd.
- Danas u Međimurju djeluje 1577 obrta i dosegnuli smo razvojnu točku u kojoj imamo više otvorenih nego zatvorenih obrta, istaknuo je župan Matija Posavec te dodao da je Županija otvorena za nove oblike suradnje s HOK-om, uz daljnju dobru suradnju s Obrtničkom komorom Međimurja jer bez snažnog obrtništva nema ni snažnog
tra Knok, Vedrana Močnik, Krešimir Trojko, Karlo Meglić, Jadranka Prošev, Marija Lisjak, Zita Lajtman, Nenad Horvat, Ljiljana Tepavac Kocijan, Zdravko Kolarić, Marko Markulija, Anja Čvrk Jakopić, Zlatko Leček, Karmela Radošević, Suzana Šestan, Tatjana Frančić Mikulić, Elena David, Dejan Drabić i Viktor Lazar. Župan Matija Posavec čestitao je učenicima i mentorima te naglasio:
- Ovo je sjajan dan za Međimurje i međimursko obrazovanje. Vi ste najbolji u Hrvatskoj i to istaknite u svakoj prigodi.
Osvojili ste medalje i prva mjesta u brojnim područjima, pokazavši veličinu talenta i znanja. Uzori ste u zajednici jednako kao i vaši mentori, ali među zaslužnima za ove uspjehe ne smijemo zaboraviti ni vaše roditelje, rekao je župan dodavši da svako ulaganje
Međimurske županije u obrazovanje biva dodatno motivirano ovakvim dosezima koji bude ponos i zahvalnost.
Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Nives Kolarić Strah dodala je: - U svaki uspjeh utkana je ustrajnost i disciplina koja traži i mnogo odricanja i dodala: Vjerujte i dalje u sebe i vlastite sposobnosti i nastavite nizati uspjehe.
U prigodnom programu nastupio je Grgur Međimurec na gitari, brass kvintet Gimnazije Josip Slavenski Čakovec u sastavu Fran Kolarić, Karlo Beličanec, Ivan Požgaj i Emanuel Drk, uz mentorstvo profesora Nikole Mutvara, te plesna skupina I. osnovne škole Čakovec koju čine Tia Orel Fišter, Rose Marie Farkaš, Eda Horvat, Vida Horvat i Vita Jagečić, uz vodstvo Matije Horvata. (BMO)
gospodarstva. Župan je također naglasio da vjeruje kako će jačanje obrtništva u Međimurju pridonijeti da što manje naših ljudi odlazi u inozemstvo.
Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca, naglasila je da je obrtništvo u temelju razvoja grada.
- Ove godine Čakovec sudjeluje u stipendiranju 28 učenika sa svog područja.
- Drago mi je da vas mogu pozdraviti u Međimurju, kolijevci obrtništva. Bez sinergije obrtništva i politike nema prosperiteta ni razvoja, a u Međimurskoj županiji sjede pametni ljudi koji su još prije 20 godina prepoznali važnost strategije razvoja ovog područja, rekao je predsjednik HOK-a Kratohvil. (BMO)
UČITELJSKI FAKULTET – Odsjek u Čakovcu ima novi suvremeni studij
Odaberite atraktivne preddiplomske, diplomske i poslijediplomske doktorske i specijalističke studije na UF-u
Na UF-u – Odsjeku u Čakovcu u akademskoj godini 2023./24. možete odabrati novi studijski program učiteljskog studija, smjer Cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Završetkom tog studija možete raditi kao klasični učitelj u školi i/ili učitelj u obrazovanju odraslih, tj. steći 2 zanimanja. UF – Odsjek u Čakovcu tim programom dokazuje da ide ukorak s vremenom i potrebama ovoga kraja s obzirom na dolazak velikog broja stranih radnika. K tome cjeloživotno obrazovanje jedan je od najvažnijih
ciljeva u europskoj strategiji obrazovanja. Stoga odaberite ovaj studij i školujte se za budućnost!
Ne propus�te zanimljive izborne kolegije, ak�vnos� ili europske projekte Studiranje na UF-u – Odsjeku u Čakovcu omogućava vam daljnji kreativni razvoj vaših a�initeta. Educirajte se uz vrhunske informacijske tehnologije u Digitalnoj učionici budućnosti. Ako pak volite pjevati i nastupati, možete
izabrati Akademski zbor. Želite li se baviti volonterskim radom, odaberite kolegije Odgoj za dobrotu i Volontiranje u obrazovanju. Svoja znanja možete produbiti kolegijima kao što su Terenska nastava u prirodi ili Vizualno oblikovanje lutkarske predstave i dr., a možete neposredno biti uključeni i u europske projekte.
Studiranje na UF –Odsjeku u Čakovcu je
jedinstveno
U studentskom bistrou dostupna je studentska prehrana uz iksicu. U ugodnom okruženju Odsjeka nalazi se poučna staza s izložbom o povijesti učiteljstva i parkovnoj kulturi te glazbena klupa Popevka s izvedbama međimurskih popevki.
Studentima je dostupan dnevni boravak koji je ugodno mjesto za razgovor, gledanje TV-a ili opuštanje na trosjedu uz pogled na dvorište. Sportski tereni pružaju dodatnu mogućnost rekreacije i opuštanja. Studiranjem na UF-u ne morate biti uvijek na istom mjestu
Učiteljski fakultet potiče mobilnost studenata te omogućava studiranje u drugim europskim zemljama provedbom dvaju programa mobilnosti: Erasmus+ i Ceepus. Oba programa nude mogućnost međunarodne mobilnosti studenata. Osim semestralne mobilnosti moguća je i mobilnost studenata radi odrađivanja stručne prakse.
Odaberite jedan od studijskih programa:
• 1. Učiteljski studij –smjer Cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih
Vrsta: integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij
Trajanje: 5 godina
ECTS: 300
• 2. Učiteljski studij
Vrsta: integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij
Trajanje: 5 godina
ECTS: 300
• 3. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (redoviti studij)
Vrsta: preddiplomski sveučilišni studij
Trajanje: 3 godine
ECTS: 180
• 4. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (izvanredni studij)
Vrsta: preddiplomski sveučilišni studij
Trajanje: 3 godine
ECTS: 180
• 5. Poslijediplomski doktorski i specijalistički studiji
Sjever programima usklađenim s tržištem rada i brojnim aktivnostima za studente zalog je za bolju budućnost
Sveučilište Sjever tijekom godina svog uspješnog djelovanja etabliralo se po veličini i broju studenata kao peto javno sveučilište u Hrvatskoj, koje kontinuirano prati potrebe tržišta rada, usklađuje s njime svoje studijske programe, aktivno se povezuje sa sektorom gospodarstva, ali istovremeno svojim studentima pruža i dodanu „vrijednost“ – brojne aktivnosti i sadržaje usmjerene ne samo stjecanju novih znanja već i brojnih životnih vještina. Na 30 studijskih programa na Sveučilištu Sjever u obama sveučilišnim centrima, u Varaždinu i Koprivnici, studira više od 5200 studenata, od kojih je 75 posto onih koji stječu znanja u atraktivnom i traženom, a istovremeno i deficitarnom STEM području. Zahvaljujući suradnji s brojnim srodnim institucijama u
zemlji i inozemstvu, Sveučilište Sjever svojim studentima omogućava i upoznavanje novih sredina i iskustava, a čitav niz prepoznatljivih projekata za mlade dodatni su adut Sveučilišta Sjever za čije studijske programe iz godine u godinu vlada sve veći interes.
Gotovo 1000 studenata tijekom lipnja primilo je svoje diplome i tako završilo jedno važno razdoblje u svom životu, a ono što pokazuju analize, velik broj diplomata Sjevera vrlo brzo pronađe i svoje mjesto na tržištu rada.
Uspješan Tjedan karijera – poslodavci na Sveučilištu našli kvalitetne kadrove
Ove godine u svibnju održan je Tjedan karijera – UNIN connect week s rekordnim brojem tvrtki koje su se predstavljale dokazao je
kako je Sveučilište Sjever prepoznat i pouzdan partner u povezivanju gospodarstva i znanstvene zajednice s velikim utjecajem na rast i razvoj sjevera Hrvatske. – Drago nam je da smo uspjeli u namjeri da upoznamo naše studente s poslodavcima iz različitih sektora – od STEM područja do medicine, a i da poslodavce upoznamo s našim studijskim programima i našim vrijednim studentima kako bi što prije pronašli posao po završetku obrazovanja. Odaziv i izlagača i studenata ove je godine nadmašio naša očekivanja. Tržište rada „vapi“ za mladim kvalitetnim kadrovima s kakvima se može pohvaliti Sveučilište Sjever. Naši studenti nisu samo iz ovog sjevernog dijela Hrvatske, a tijekom godina rada Sveučilišta Sjever mnogi od tih studenata ostali su živjeti i raditi ovdje, što nam je posebno drago. Nastojimo što više surađivati s poslodavcima i zahvaljujem svima koji su prihvatili i podržali UNIN connect week. Sigurni smo da su studenti dobili puno vrijednih informacija kojima će se koristiti u svom budućem poslovnom životu. Uspjeli smo u onome što nije do sada pošlo „za rukom“ nijednom od devet hrvatskih javnih sveučilišta – održati Tjedan karijera svih pet radnih dana u tjednu, okupiti stotinu poslodavaca iz javnog i privatnog sektora, iz goto-
vo svih branši – od STEM tvrtki do poslodavaca u zdravstvu i medijskih kuća. Vjerujemo da smo svakom od studenata na Sveučilištu Sjever tijekom ovih tjedan intenzivnih dana u spajanju gospodarstva i visokog obrazovanja omogućili da dozna što više o mogućem zaposlenju i što se traži na tržištu rada, ističu na Sveučilištu Sjever dodajući kako su zahvaljujući Tjednu karijera mnogi studenti ostvarili i pravo na stipendije, za koje apliciraju uspješno studenti Sjevera i na državnom i lokalnom nivou.
Festival znanosti –pripremili radionice namijenjene djeci
i mladima
Uz poticanje izvrsnosti studenata, ali i nastavnika Sveučilište Sjever aktivno je i u popularizaciji znanosti, što je dokazao ovogodišnji Festival znanosti sviše od stotinu raznovrsnih programa od onih namijenjenih najmlađima do šire javnosti objedinjenih u temi „Priroda i znanost“. U Europskoj godini vještina Sveučilište Sjever uključilo se aktivno u prvi STE(A)
M festival u Međimurskoj županiji, na kojem su nastavnici sa Sjevera pripremili radionice namijenjene djeci i mladima kako bi potaknuli
njihovu znatiželju, približili im znanost i nova znanstvena dostignuća na kreativan način, ali i zainteresirali mlade da upravo Sveučilište Sjever izaberu za nastavak obrazovanja. Erasmus, gostujuća predavanja, terenska nastava Nova znanja i kompetencije studenti Sveučilišta Sjever stječu i kroz brojne Erasmus programe zahvaljujući kojima im se pruža mogućnost kraćeg i dužeg boravka u inozemstvu, a upravo omogućavanje mobilnosti ono je čemu teže sve više mlade generacije. Gostujuća predavanja renomiranih predavača iz društvenog, političkog i gospodarskog života česta su na kolegijima tijekom akademske godine, čime se studentima omogućava da uz teorijska znanja, steknu i praktična, iskustvena znanja i preporuke za buduće poslovne izazove od poznatih i priznatih stručnjaka. Česte su i terenske nastave, na kojima studenti također imaju mogućnost upotpuniti stečena teorijska znanja s praktičnim, omogućava im se upoznavanje s realnim sektorom i upoznavanje sa suvremenim tehnološkim proizvodnim procesima. Sveučilište Sjever na svojim studijskim programima omogućava vertikalu obrazovanja – od preddiplomskih, diplomskih
SveučilišteMeđimurski maturanti 2023.
do specijalističkih i poslijediplomskih studija pokrivajući raznovrsna područja od STEM-a, društvenih pa do umjetničkih smjerova.
Ulaganje u prostorne kapacitete i najmoderniju tehnologiju
Kontinuirano se ulaže u prostorne kapacitete Sveučilišta i u Varaždinu i u Koprivnici, pa je tako netom otvorena nova zgrada Prehrambene tehnologije s modernim laboratorijima u Sveučilišnom centru Koprivnica, a u Varaždinu se planiraju skoro nova ulaganja u prostore bivšeg vojnog objekta u Optujskoj ulici čime se nastavlja jedna od glavnih odrednica Sveučilišta da se studentima i nastavnicima omoguće odlični prostorni kapaciteti za odvijanje nastave i s najmodernijom opremom, a bivši vojni objekti dobivaju novu namjenu i postaju mjesta u kojima se stvara budućnost. Najveće integrirano sveučilište u Hrvatskoj redovito aplicira za sredstva iz državnih i europskih fondova, kao i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, nastojeći tako osigurati više sredstava za rast i razvoj usmjeren ne samo na poboljšanje obrazovne strukture u ovom dijelu Hrvatske i šire, već i gospodarstva.
Središte sestrinstva u ovom dijelu Hrvatske
Realiziran je čitav niz uspješnih i prepoznatih projekata, a netom započetim projektom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, Sveučilište Sjever, uz podršku Varaždinske županije, sa svojim Odijelom za sestrinstvo potvrđuje status vodećeg edukacijskog središta iz sestrinstva u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Suradnja je to četiriju zavoda za hitnu medicinu
Dobra vijest iz
Sveučilišta Sjever:
Od akademske godine 2023/2024 po prvi put upisuju se redovni studenti na diplomskim studijima Odnosa s javnostima i Poslovne ekonomije!
susjednih županija koja će zasigurno utjecati na zadržavanje medicinskih sestara i tehničara u Hrvatskoj, ali i na podizanje kvalitete i standarda zdravstvene zaštite građana Republike Hrvatske. Sveučilište Sjever profilira se i kao domaćin uglednih međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih konferencija, simpozija i savjetovanja, a da se osluškuju ideje studenata potvrđuje i prvi Festival inovativnih ideja FUNino nastao na prijedlog studenata Poslovne ekonomije. Upravo taj Odjel na diplomskoj razini sa svojim trima smjerovima – turizam, međunarodna trgovina te digitalna ekonomija i inovacije u novoj će akademskoj godini 2023./2024., kao i odjel Odnosi s javnostima u Sveučilišnom centru Varaždin upisati po prvi put studente u redovnoj kvoti, a ne samo u izvanrednoj kao što je
to bilo do sada. Četiri su generacije već uspješno završile specijalistički poslijediplomski studij Poduzetništvo i EU fondovi i postali eksperti u pripremi i realizaciji europskih projekata, a na Sveučilištu Sjever ponosni su i na prve doktore znanosti koji su uspješno stekli najviše akademsko obrazovanje na prvom samostalnom doktorskom studiju „Mediji i komunikacija“. Tijekom cijelog visokoškolskog obrazovanja studenti na Sjeveru imaju priliku sa svojim mentorima i nastavnicima raditi na projektima, objavljivati znanstvene i stručne radove, sudjelovati u istraživačkim projektima te u konačnici za svoj predan rad biti i nagrađeni Rektorovom nagradom.
Cjeloživotno obrazovanje Aktivna je na Sveučilištu i izdavačka djelatnost, kojom se prate
trendovi i potrebna literatura čini dostupnom studentima za pripremu ispita, radova i kolokvija, a kako je u „zdravom tijelu zdrav duh“ posebna se pažnja posvećuje i studentskom sportu u kojem ne nedostaje osvojenih medalja i priznanja u zemlji i inozemstvu. Sportaši sa Sjevera ostvarili su pravu „berbu“ medalja u predahu od studentskih obveza na nedavnom državnom natjecanju iz različitih sportova u Poreču, a za 80-ak studenata nezaboravna su sjećanja sa STEM games u Umagu, jedinstvenog susreta koji potiče udruživanje studenata u interdisciplinarne timove s ciljem rješavanja stvarnih problema današnjice primjenom znanstvene metode u natjecateljskom okruženju, na kojem su u četiri arene sa STEM područjima odmjerili snage s kolegama iz drugih fakulteta poput FER-a i
FSB-a i pokazali svoju kreativnost i znanje. Cjeloživotno se obrazovanje nametnulo kao imperativ u današnje vrijeme, tako i Sveučilište Sjever prati trendove i omogućava čitav niz raznih edukacija i specijaliziranih programa za sve dobne skupine. Uz stečeno znanje i kompetencije stečene na Sveučilištu Sjever studenti vrlo brzo pronalaze posao, a povratne informacije pokazuju kako se na Sjeveru sa studentima radi s velikom predanošću, pristupajući se svakom od njih individualno uz poticaj da budu što bolji, ali i zadovoljni lijepim uspomenama na svoje studentske dane.
Da je uistinu tako, potvrđuje i najbrojnija ALUMNI UNIN zajednica koja će biti još jedan most suradnje između bivših, sadašnjih, ali sigurno budućih generacija studenata Sveučilišta Sjever.
Studiranje na modernom, integriranom sveučilištu, dijelu europske alijanse sveučilišta, pritom na sveučilištu s najdužom tradicijom obrazovanja u ovom dijelu Europe, ali i s najljepšim pogledom s prozora – sve je to moguće na Sveučilištu u Zadru, koje i ove godine prima nove studente koji će doživjeti nezaboravno iskustvo studiranja i života u jednom od najljepših mediteranskih gradova. Sveučilište u Zadru pruža mogućnosti studiranja na 27 odjela na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. To su odjeli za anglistiku, arheologiju, ekologiju, agronomiju i akvakulturu, ekonomiju, etnologiju i antropologiju, �ilozo�iju, francuske i frankofonske studije, geogra�iju, germanistiku, hispanistiku i iberijske studije, informacijske znanosti, izobrazbu učitelja i odgojitelja, klasičnu �ilologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, pomorstvo, psihologiju, rusistiku, sociologiju, talijanistiku, turizam i komunikacijske znanosti, zdravstvene studije, Teološko-katehetski odjel, uz dislocirani Odjel za nastavničke studije u Gospiću.
Dvopredmetni studiji
Uz dio jednopredmetnih studija, brojni studiji upisuju se kao dvopredmetni, što znači da se uz redovan broj sati i ECTS bodova
dobivaju dvije komplementarne ili različite kompetencije. Pritom se posebno ističe mogućnost studiranja dvaju stranih jezika, ili odabranog stranog jezika s geogra�ijom, poviješću, arheologijom, pedagogijom itd. Različite kompetencije stječu se kroz veliki broj izbornih predmeta. Posebne mogućnosti za stjecanje kompetencija i upoznavanje studenata u međunarodnom okruženju nudi alijansa EU-CONEXUS, u kojoj je zajedno sa Sveučilištem u Zadru još osam europskih sveučilišta: La Rochelle (Francuska), Katoličko sveučilište u Valenciji (Španjolska), Poljoprivredno sveučilište u Ateni (Grčka), Tehničko građevinsko sveučilište u Bukureštu (Rumunjska), Sveučilište u Klaipedi (Litva), SETU (South East Technological University, Irska), Sveučilište u Rostocku (Njemačka) i Sveučilište Frederick (Cipar), te kao pridruženi partner Sveučilište u Odesi (Ukrajina). Studenti također mogu koristiti program mobilnosti Erasmus+ te dio studija provesti na istim i sličnim studijima diljem Europe.
Na Sveučilištu u Zadru studira se u malim skupinama, a tijekom studija studenti su uključeni u različite projekte. Međutim, redovno ili izvanredno studiranje nisu jedini načini obrazovanja. Tijekom studiranja, ili izvan njega, moguće je polaziti različite tečajeve za pomor-
ce, seminare za turističkog vodiča, program za stjecanje nastavničkih kompetencija te cjeloživotno učenje stranih jezika.
Ubrzani tečajevi engleskog, francuskog, njemačkog i španjolskog jezika
Sveučilište u Zadru putem svog Centra za strane jezike nudi ubrzane tečajeve engleskog, francuskog, njemačkog i španjolskog jezika razina A1, A2, B1 i B2. Seminar za turističkog vodiča omogućuje pola-
ganja stručnog ispita koji je, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu, uvjet za tumačenje znamenitosti turistima. Programom za stjecanje nastavničkih kompetencija pri Centru Stjepan Matičević omogućava se stjecanje temeljnih znanja i teorija o odgoju i obrazovanju, didaktici, psihologiji obrazovanja i umijeću nastavnika, svima onima koji su zaposleni ili se namjeravaju zaposliti u odgojno-obrazovnim ustanovama, a tijekom svojega obrazovanja nisu stekli potrebne nastavničke kompetencije.
Tečajevima na Pomorskom odjelu stječu se različita znanja i vještine (opasnost na brodu, radari, rad na tankerima za ulje, kemikalije i ukapljene plinove, itd.), dok posebni program obrazovanja pomoraca omogućuje stjecanje zvanja prvog časnika palube na velikim brodovima.
Novi studentski dom Svake godine Sveučilište dobiva nove sadržaje koji omogućuju lakši boravak ili studiranje u Zadru. Prošle je godine otvoren novi studentski dom, u kojemu je smještaj pronašlo 300 studenata. Posebna pažnja posvećuje se studentima s poteškoćama, kojima je prilagođeno izvođenje nastave i pristupačnost objektima, kao i studentima slabijega socioekonomskog statusa, kroz subvencionirani smještaj ili stipendije i jednokratne potpore. Uspješnim studentima osiguravaju se uvjeti za daljnji razvoj njihovih talenata.
15. TRASH AND BURN iznjedrio brojne pin-up modele
Pokraj ovakvih ljepotica teško je ostati ravnodušan
Od najpoznatijih domaćih pin-up diva stigla je Ivana Benko, poznatija kao Greta Gardner, koju na Instagramu prati čak 113 tisuća fanova
Piše i foto: Mario Golenko
Petnaesti po redu Trash and burn donio je priličnu gužvu na Izletište Goričanec, prijavilo se 300 automobila, ali je i dosta prošlo bez prijave tako da je taj broj još i veći. Također unutar ograde je bilo i stotinjak motocikala, a izvan ograde i do dvjestotinjak.
Automobili iz raznih krajeva Posebnu pažnju privlačila je ekipa iz Italije koja je došla sa svojim hot rodovima. Ta vozila ili volite ili mrzite zbog njihovih drastičnih preinaka. Hot rod je posebno modi�icirano vozilo za brzinu. Nastali su u vrijeme prohibicije za šverc alkohola i brzi bijeg od policije. Posebnu popularnost
stekli su 60-ih godina na utrkama ubrzanja na napuštenim aerodromima.
Našlo se i društvo iz Slovenije koje je stiglo sa svojim vojnim jeepovima, njih 22, a koji je svaki bio drugačiji po opremi i po izvedbi, a naravno bilo je tu i ostalih američkih automobila koji su ili bili prerađeni ili ostavljeni u izvornom obliku. Najviše pozornosti pada na samu veličinu tih automobila koji su većinom bili obiteljski, ali na našim cestama i našem
KAMO SUTRA A već smo osjetili to zlato
Ne kaže se bez razloga da se nije rodio tko bi narodu udovoljio. Mi koji ne pratimo sportsku scenu, nogometnu, ni nismo znali da se igra Liga nacija. Jedva uspijem popratiti svjetsko i europsko prvenstvo u nogometu. Ostale sportske discipline ne pratim, a ovo i ovako više spada u socijalno-društveni fenomen.
Pritom mislim na navijanje i “gledanje” tekme, kada igra naša repka. Kako smo mala država, jako nam je važno da u nečemu budemo uspješni i prepoznatljivi, a to je zasigurno nogomet. Ako bilo gdje lutate po svijetu, ne postoji kutak na planetu koji nije čuo za Luku Modrića koji je nakon Kolinde Grabar Kitarović najpoznatiji Hrvat. S time da
ne zaboravimo, da se upravo bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović proslavila na Svjetskom prvenstvu u Moskvi, što zbog izgleda, što zbog navijačkog duha.
I tako iza sebe imamo srebro i broncu, a sad opet novo srebro, iako smo svi u duši vjerovali da će konačno pasti to zlato pa da pošteno proslavimo. Nismo mi za neke
mentalitetu izgledaju kao krstarice.
Djevojke uživale u poziranju
Naravno, tu su i neizostavne pin-up djevojke koje su stigle iz Slovenije, Austrije, Mađarske, a naših je bilo ponajviše, i koje su plijenile pažnju fotografa. Od najpoznatijih domaćih stigla je Ivana Benko, poznatija kao Greta Gardner, koju na Instagramu prati čak 113 tisuća fanova. Od poznatijih pin-up
VODE VAS U KINO
Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 05.07.2023. u CineStaru Varaždin.
lica susreli smo Emu Auker iz Varaždina te Slovenku Saru Jagodić, takozvanu Miss Stacy.
Ljepotice su plijenile pažnju u zanosnim retro kombinacijama.
Moglo se uživati u rockabilly koncertima, ali odabrati nešto od vintage odjeće, obuće ili rekvizita ili napraviti frizuru inspiriranu 60-ima, a za odvažne i koju tetovažu. Opširnije o automobilima donosimo u Automobilizmu na 58. str.
DIJELIMO 1 x 2
ULAZNICE za film
KAKO DO ULAZNICA?
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
prosvjede. Nije da ih nema, ali sve to bude nekako usput i slabo primjećeno, a kamoli da možemo reći da ima dugoročnog vidljivog efekta. Ali zato kada igra repka, svijet staje. Vrijeme se pretvara u tih 90 minuta, a u našem slučaju produžeci plus penali. Zašto bi bilo jednostavno, kad može biti slom živaca. Tako je to bilo i sada u �inalu Lige nacije, ali te
Španjolce nikako da slomimo. Iako sam se “kladila” da će rezultat biti na pobjedničkoj strani naših “mrskih” neprijatelja, tijekom tekme ulovila sam se da gajim nadu za pobjedom. I dok su mi Španjolci itekako drag narod, dapače, da biram, tamo bih se i odselila, u trenutku poraza naših osjetila sam tugu. Lijepo je biti drugi, ali zlato je ipak slasnije.
Piše: Dora Vadlja
E-mail: dora@mnovine.hr
Čakovečka špica
NOGOMET
Graničara (K) s navijačima
NAKON PRVENSTVA osvojili i Kup MNS-a
Graničar iz Kotoribe uzeo dvostruku krunu
Piše: Miljenko Dovečer
Foto: Zlatko Vrzan
Kotoripski Graničar u srijedu je suvereno osvojio Kup MNS-a, u uzvratu je protutnjao Dunjkovec-Pretetincom.
Kotoripčanima
sezona za pamćenje
Ovo je bila sezona za pamćenje u povijesti kotoripskog Graničara, nakon što su suvereno osvojili naslov prvaka u Premier ligi, isto tako su podigli i pehar kao pobjednici Kupa Međimurskog nogometnog saveza “Za prvih 1000 dana djetinjstva”.
Na uzvratnu utakmicu finala Kupa MNS-a kotoripski Graničar je ušao s dva gola prednosti (5:3) u susretu s domaćim Međimurcem. Nakon
golijade u Kotoribi gdje je palo u pobjedi Graničara osam golova (5:3), slično se ponovilo i u Dunjkovec-Pretetincu, a susret je završio visokom pobjedom gostiju 2:6.
Po jako vrućem i sparnom vremenu pred oko 1000 gledatelja glavni sudac Dumančić i njegovi pomoćnici Zobec i Čurila bez problema su odradili svoj posao. Momčadi su započele utakmicu u sljedećim sastavima:
Međimurec: Šafarić, Kirić
D., Vabec, Hrustek, Špoljar - Suzuki, Horvat, Mihalković - Kirić P., Vručina, Diego. (Marciuš, Petrovečki, Logožar, Vibovec, Jazbec, Rodek, Pintarić. Trener: Jurica Vrućina.
Graničar: Burek, Kvakan, Gal, Mikulan - Jadanić, Jendrić,
Brčić - Volar, Golenja, Nađ. (Dolenec, Tilošanec, Kos, Hodak, Purić, Jesenović). Trener: Mario Piškor.
Pitanje pobjednika riješeno u prvih 20 minuta
Iako su došli s dva gola prednosti, gosti su pitanje ukupnog pobjednika riješili u prvih 20 minuta s dva gola. Za 0:1 pogodio je trostruki strijelac i najbolji igrač Graničara Nikola Golenja. Golenja je pogodak postigao u 11. minuti nakon brze kontre nakon povratne lopte Volara. U sličnoj akciji u 18. minuti gosti postižu drugi gol kada se nakon udarca mladog Volara lopta od prečke odbija Nađu koji poentira iz blizine. No tu nije bio kraj indispo-
niranoj momčadi Međimurca koja je u prvom poluvremenu praktično bila bezopasna. U 34. minuti gosti vode 0:3 golom mladog Volara na identičan način kao kod prethodna dva gola.
Momčad Međimurca jako je razočarala na ovoj utakmici, kao da ih je ubilo ovo teško, sparno vrijeme. U prvom dijelu praktički nisu uputili udarac u okvir gola, prijetili su samo ubačajima iz slobodnih udaraca.
Domaći trener Jurica Vrućina nije uspio u nastavku pokrenuti momčad niti zamjenama. Dapače, opet nakon greške u domaćim redovima u 46. minuti Golenja izlazi sam na vratara Šafarića i pogađa za visokih i nedostižnih 0:4.
Ipak u 52. minuti Međimurec dolazi do prvog gola nakon udarca Bojana Vrućine s ruba kaznenog prostora. Opuštanje gostiju pet minuta kasnije koristi Sven Jazbec i na sličan način kao Vrućina pogađa za 2:4. No tu nije bio kraj mukama domaće momčadi jer u 65. minuti gol za svoj hattrick postiže Golenja. Nakon što je ušao u igru u 76. minuti u strijelce se upisuje za 2:6 Gregurina, inače bivši prvotimac Slaven Belupa.
Graničar od
sljedeće sezone u
3. NL Sjever
Medalje najboljima dodijelio je predsjednik MNS-a Kristijan Antolović, a uz njega je bio i načelnik Nedelišća Nikola Novak.
Sve u svemu više nego zasluženi trijumf kotoripskog Graničara u Kupu, a koji je neprikosnoven bio i u prvenstvu te se plasirao u 3. NL Sjever. U svakom slučaju bit će veliko veselje u redovima Graničara, i za njihove navijače ”Ljegiju” i mnogobrojne simpatizere koji su došli u velikom broju.
S druge strane čestitke domaćinu koji je bio fenomenalni organizator uzvratne utakmice finala Kupa. Nakon utakmice svi gledatelji počašćeni su finim grahom, a oni koji su se zadržali malo dulje mogli su uživati u svirci i pjesmama dueta Šafarić.
Pobjednik Graničar i finalist Međimurec bit će sudionici pretkola završnice SuperSport Hrvatskog nogometnog kupa u sezoni 2023./24.
NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
Spartaku iz Male Subotice naslov prvaka I. MNL-a
Sedmica Bratstva (SV) protiv Naprijeda (C), Sloboda iz Slakovca desetkom ispratila Slobodu (M), osmica Graničara (N) u lokalnom derbiju protiv Dubrave (S), Omladinac (M) s tri gola ispratio Bratstvo (P)
Piše: Dino Jambrović
U Međimurskoj premier ligi, u derbiju kola Graničar je poražen u Podturnu. Za domaćine je u 22. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Mihovil Balenović. Za Kotoripčane izjednačuje Dean Volar u 38. minuti. Samo dvije minute kasnije Podturen ponovno vodi zgoditkom Igora
Šegovića. Za 3:1 strijelac je bio Matija Petak u 72. minuti. Svojim drugim zgoditkom na susretu četiri minute prije završetka susreta Šegović postavlja konačan rezultat.
Štrigovčanima lokalni derbi u Jurovcu. Nakon prvog dijela vodstvo Sloge čak 4:0 dvama zgodicima Gorana Spasića i po jednim Frana Herica i Nikole Pompera. U drugom dijelu još jednim zgoditkom Spasić je kompletirao hat-trick. Za Bratstvo su precizni bili Leo Vurušić i David Zubčić. Nakon niza loših rezultata Nedelišće je upisalo tri boda protiv Jedinstva. U 26. minuti, Mihaljevčanima je isključen Nino Cvetković zbog povlačenja suparničkog igrača u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Domaćini dolaze do vodstva zgoditkom Nikole Munđara u 43. minuti. Gosti izjednačuju u 55. minuti preko Ervina Sokača. Osam minuta kasnije za 1:2 zabija ponovno Sokač. Nedelišće izjednačuje u 65. minuti zgoditkom Vedrana Kršlaka. Isti igrač šest minuta kasnije svojim drugim zgoditkom na susretu donosi pobjedu domaćinu.
Centrometal i Međimurec odigrali su već po treći puta međusobni susret u posljednjih mjesec dana. Ovog puta bio je bolji Centrometal, dok je Međimurec bio uspješniji u kup susretima. Po dva zgoditka za Macinčane postigli su Leon Meglić i Jaša Kocijan. Mladosti Komet gradski derbi u Draškovcu. Domaćini u 51. minuti ne uspijevaju realizirati opravdano dosuđen kazneni udarac. Promašaj Draškovčana kažnjavaju Preložani zgoditkom Filipa Reifa u 57. minuti. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta, riješio je gostujući igrač
Srećko Šegović zgoditkom u 82. minuti.
Sedmica Bratstva. Četverostruki strijelac za Savčane bio je Filip Škvorc, koji je ujedno i najbolji strijelac lige. Za goste su još zabijali Luka Jakup i Matija Horvat, dok je domaći igrač Ljerko Varga pogodio vlastitu mrežu. Utješni zgoditak za Naprijed postigao je Matija Božek iz kaznenog udarca. Petarda BSK. Mrežu posljednjeplasiranog Galeba dva puta je pogodio Edi Lacković te po jednom Matija Antolović, David Partlić i Petar Šarić. Dinamo poražen u Svetoj Mariji. Nakon 70 minuta igre vodstvo Mladosti 3:0 zgodicima Dominika Gašparića, Mihaela Matoteka i Domagoja Dežđeka. U 73. minuti za Palovčane zgoditak postiže Davor Štrok, bivši igrač Svetomarčana. Za
4:1 strijelac je bio Romano Kvakan u 87. minuti. Samo minutu kasnije, domaćinu je isključen Nikola Bos zbog dviju opomena. Štrok svojim drugim zgoditkom na susretu u posljednjoj minuti postavlja konačan rezultat.
Rezultati: Draškovec – Mladost Komet 0:2 (Reif, Šegović), Podturen – Graničar (K) 4:1 (2x Šegović, Balenović, Petak; Volar), Mladost (SM) – Dinamo (P) 4:2 (Gašparić, Matotek, Dežđek, Kvakan; 2x Štrok), Nedelišće –Jedinstvo (GM) 3:2 (2x Kršlak, Munđar; 2x Sokač), Centrometal – Međimurec 4:0 (2x Meglić, 2x Kocijan), Naprijed – Bratstvo (SV) 1:7 (Božek; 4x Škvorc, Jakup, Lj. Varga ag, Matija Horvat), Bratstvo (J) – Sloga (Š) 2:5 (Vurušić, Zubčić; 3x Spasić, Heric, Pomper), BSK –Galeb 5:0 (2x Lacković, Antolović, Partlić, Šarić).
I. MEĐIMURSKA LIGA
Derbi začelja u Čehovcu pripao je ČSK. U susretu s čak trinaest zgoditaka, bilo je i devet različitih strijelaca. Kod domaćina se posebno istaknuo Roberto Višnjić koji je četiri puta pogađao mrežu Hajduka iz Brezja. Dva zgoditka postigao je Patrik Tišljarić, a po jedan Dejan Lončarić, Denis Vuk i Damjan Habuš. Poraz
064/50 20 27
Tel0,46ۥ3,49kn/min
Mob0,63ۥ4,78kn/min
Brezovčana ublažili su Denis Moharić, Hrvoje Senčar, Saša Krnjak i Ilija Ambruš.
Polet bolji od Zasadbrega
77. Za Pribislavčane je hat-trick upisao Ivan Deglin, dok je jedan zgoditak djelo Davida Bašeka. Za goste je jedini strijelac na susretu bio Filip Rodinger. Sedmica Plavih u Donjem Kraljevcu. Hat-trick je za Pekleničane upisao Robert Jezernik, dok su po jedan zgoditak dodali Leon Novak, Marko Sobočan, Sebastijan Antoković i Mario Rajf.
Spartaku naslov prvaka. Nakon prvog dijela vodstvo domaćina
1:0 zgoditkom Saše Škvorca. U drugom dijelu mrežu Mladosti iz Ivanovca još dva puta je pogađao Škvorc te je tako kompletirao hattrick. Po zgoditak su još postigli Antonio Dodlek i Andrej Bešlić. Četvorka Venere PMP. Mrežu Sokola, redom su pogađali Dražen Hudoletnjak, Matija Ovčar, Borna Škrobar i Fran Meglić.
Bez pobjednika u Čakovcu. U prvom dijelu vodstvo Sloge zgoditkom Saše Kosalca. Početkom drugog dijela za Dubravčan izjednačuje Neven Andrlon. Potpuni preokret gostiju u 88. minuti preko Gorana Posavca. U prvoj minuti sudačke nadoknade vremena bod domaćinu donosi Leon Magić. U još jednom susretu u posljednjem kolu pobjednika također nije bilo u Goričanu. Trnava dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Roka Lesingera u 58. minuti. Sedam minuta kasnije za Omladinac zgoditak postiže Mihael Jurinec te postavlja konačnih 1:1.
Hodošan slavio u Strahonincu. Za domaćine je dvostruki strijelac bio Tomislav Šafarić te jednom kapetan Karlo Kovačić. Za goste je hat-trick upisao David Hađikan, uz jedan zgoditak Jana Zrne.
Rezultati: Polet (P) – Zasadbreg 77 4:1 (3x Deglin, Bašek; Fi. Rodinger), Sloga (Č) – Dubravčan 2:2 (Kosalec, Magić; N. Andrlon, Posavec), Trnava – Omladinac (NSR) 1:1 (Lesinger; Jurinec), ČSK – Hajduk (B) 9:4 (4x Višnjić, 2x Tišljarić, Lončarić, Vuk, Habuš; Moharić, Senčar, S. Krnjak, I.Ambruš), Kraljevčan 38 – Plavi 0:7 (3x Jezernik, Novak, Sobočan, Antoković, Rajf), Strahoninec – Hodošan 3:4 (2x Šafarić, Kovačić; 3x Hađikan, J. Zrna), Spartak – Mladost (I) 5:0 (3x S. Škvorc, Dodlek, Bešlić), Sokol – Venera PMP 0:4 (Hudoletnjak, Ovčar, Škrobar, Meglić).
II. MEĐIMURSKA LIGA
Croatia poražena u Turčišću. Prvak je poveo u sedmoj minuti
zgoditkom Antonija Martinca. Za Borac PMP izjednačuje Nikola Tomašek u 73. minuti. Za potpuni preokret domaćina pobrinuo se Patrik Težak tri minute prije završetka susreta. Preokret Pobjede. Drava iz Donjeg Mihaljevca je stigla u vodstvo zgoditkom Luciana Škode u 13. minuti. Dvadesetak minuta kasnije za goste izjednačuje Leon Mikulan. Isti igrač zabija u 78. minuti zgoditkom iz kaznenog udarca. Pobjedi je u 88. minuti isključen Roko Kregar zbog dviju opomena. Samo minutu kasnije pobjedu gostujuće momčadi potvrđuje Bojan Kregar. Budućnost slavila u Držimurcu. Dva zgoditka za Miklavčane postigao je Goran Turk te jedan Krunoslav Majerić. Utješni zgoditak za Omladinac djelo je Lea Martinca. Petarda Vidovčana. Mrežu Radničkog po dva puta pogađali su Marin Posavec i Matija Matotek te je još jedan zgoditak postigao Salih Hodžić. U dvoboju dvije Slobode, uvjerljivo je bila bolja ona iz Slakovca. Čak pet zgoditaka za domaćine postigao je Kristijan Janušić. Po dva su dodali Kristijan Fegeš i Nikola Majhen te jedan Lovro Horvat. Za goste iz Mihovljana, dvostruki strijelac bio je Krešo Kovač dok se jednom u strijelce upisao Patrik Belše.
Iznenađenje u Malom Mihaljevcu gdje je poražena favorizirana Mladost iz Dekanovca. Za Mihaljevčane su strijelci bili dva puta Damjan Tomšić te po jednom Sandi Pušar i Nenad Gregorinčić dok je gostujući kapetan Ivan Hlišć pogodio vlastitu mrežu. Za Dekanovčane su precizni bili dva puta Dominik Bajs te jednom Eugen Pintarić. Derbi začelja Hajduku. Štrukovčani dolaze u vodstvo zgoditkom Karla Šardija u 13. minuti. Vodstvo domaćina povisuje Luka Malek u 59. minuti. Za Jedinstvo je u 61. minuti strijelac Antonijo Fegeš. Desetak minuta kasnije gosti izjednačuju na 2:2 preko Simona Novaka. Svojim drugim zgoditkom na susretu, Šardi u 74. minuti donosi pobjedu Hajduku.
Rezultati: Hajduk (Š) – Jedinstvo (NSnD) 3:2 (2x Šardi, Malek; Fegeš, Novak), Pušćine – Drava (K) 3:0 pf, Sloboda (S) – Sloboda (M) 10:3 (5x Janušić, 2x Fegeš, 2x Majhen, L. Horvat; 2x Kovač, Belše), Omladinac (DS) – Budućnost (M) 1:3 (Martinec; 2x Turk, Majerić), Mali Mihaljevec – Mladost (D) 5:3 (2x Tomšić, Pušar, Gregorinčić, Hlišć ag; 2x Bajs, Pintarić), Drava (DM) – Pobjeda 1:3 (Škoda; 2x Mikulan, B. Kregar),
Borac PMP – Croatia 2:1 (Tomašek, Težak; Martinec), Vidovčan – Radnički 5:0 (2x Posavec, 2x Matotek, Hodžić).
III. MEĐIMURSKA
LIGA – A
Jadran je slavio u Donjem Hrašćanu. U 11. minuti mrežu Borca pogodio je Sandro Novak.
Vodstvo mornara povisuje Andre Silva Batista u 39. minuti. Samo minutu kasnije poraz domaćina ublažio je Karo Pintač. Graničaru lokalni derbi. Za Novakovčane je hat-trick upisao Ivan Krznar, dva zgoditka postigao je Filip Katančić te po jedan Nenad Orehovec i Karlo Bobičanec, dok je gostujući igrač Luka Spudić pogodio vlastitu mrežu. Za Dubravu je dvostruki strijelac bio Dino Varga dok je jedan zgoditak djelo Borne Filipovića.
Preokret Otoka. Nakon 72 minute igre Torpedo je imao prednost 2:0 obama zgodicima Erika Kraljića. U istoj minuti domaćini dolaze do zgoditka preko Ivana Matkovića. Desetak minuta kasnije za 2:2 zabija Patrik Tkalec. Pet minuta prije završetka susreta pobjedu Otoku donosi Martin Vlah. Budućnost bolja od Napretka. Za momčad iz Podbresta dva zgoditka je postigao Nino Kraljić, dok su po jedan dodali Karlo Dodlek i Gianluca Halić. Za goste su precizni bili Luka Božak i Noa Medved.
Rezultati: Graničar (N) – Dubrava 8:3 (3x Krznar, 2x Katančić, Orehovec, Bobičanec, Spudić ag; 2x D. Varga, B. Filipović), Otok –Torpedo 3:2 (Matković, Tkalec, Vlah; 2x Kraljić), Borac (DH) – Jadran 1:2 (Pintač; S. Novak, Batista), Budućnost (P) – Napredak 4:2 (2x Kraljić, Dodlek, Halić; Božak, Medved).
III. MEĐIMURSKA
LIGA – B
Mura je upisala petardu protiv Šenkovca. Na samome susretu bilo je svih pet različitih strijelaca. Redom su mrežu Šenkovčana pogađali Ivica Telebuh, Nenad Radiković, Filip Vrbanić, Saša Varga i Nikola Perčić. Po završetku susreta, tajnik Međimurskog nogometnog saveza
Darko Jambrović predao je pehar i medalje momčadi Mure za osvojeni naslov prvaka III. MNL – skupina B.
Trnovcu susjedski derbi protiv Paraga. U listu strijelaca za
Trnovčane upisali su se po dva puta Josip Kirić i Filip Paman te po jednom Karlo Koprivec i Miljenko Melnjak. Trica Omladinca.
Mrežu Bratstva iz Preseke dva puta je pogodio Robert Brkić, dok je još jedan zgoditak djelo Perice Šoštarića. U 52. minuti domaćinu je isključen Manuel Horvat zbog udaranja protivničkog igrača rukom u leđa tijekom prekida igre.
Rezultati: Šenkovec – Mura 0:5 (Telebuh, Radiković, Vrbanić, Varga, Perčić), Omladinac (M) – Bratstvo (P) 3:0 (2x Brkić, Šoštarić), Parag – Trnovec 0:6 (2x Kirić, 2x Paman, Koprivec, Melnjak). Donji Koncovčak je bio slobodan.
NOGOMET
POD VODSTVOM Danijela Marčeca u Crikvenici
Mladi igrači NA Međimurje do 1. mjesta na turniru
Mladi nogometaši Nogometne akademije Međimurje Čakovec, vraćaju se s netom završenog međunarodnog turnira u Crikvenici s jednim zlatom i dvije bronce.
Pod vodstvom trenera Danijela Marčeca - Zigija, ekipa U-11 mladih igrača NA Međimurje, pomela je po redu sve protivnike, a jedini gol na natjecanju primili su u finalu kada su u borbi za zlato pobijedili zagrebački Dinamo 3:1.
Prije toga u grupi su pobijedili Višnjevac 3:0, Naprijed 6:0 i Ivančnu Goricu 6:0. Nakon toga u razigravanju u osmini finala bili su bolji od NK-a Podsused 2:0, a u četvrtfinalu od NK-a Zemunik 4:0. Svoju dominaciju pokazali su i u polufinalu kada su bili neprikosnoveni i s visokih 5:0 ušli u finale pobijedivši FKa Dobrinja iz susjedne BiH. Od zlatnih klinaca u najbolju momčad turnira proglašeni
ČAKOVČANEC će braniti boje Varaždina
su Jakov Vilić, Leo Marčec i Lukas Dokleja.
U finalu također dominantni Međimurci bolji od Dinama pokazali su da u Međimurju imamo puno talentiranih nogometaša. To su potvrdile i generacije U-12 i U-13 koje su osvojile broncu, ekipa U-12 je u borbi za treće mjesto pobijedila slovensku Jevnicu 2:0, a ekipa U-13 bosanskohercegovački ŠF-a Dream Team 2:0.
Pajić potpisao za Varaždin
Nakon što je proljetni dio sezone trenirao s varaždinskim klubom, Martin Pajić zadovoljio je sve klupske kriterije te će u novoj sezoni braniti boje Varaždina. Čakovča-
GIMNASTIKA
nec, po vokaciji desni bočni, u klub je došao slobodnih papira jer je u zimi raskinuo ugovor sa Šibenikom. Kovačević jako dobro poznajte Pajića jer su su-
NOVO GIMNASTIČKO natjecanje u Čakovcu
U kategoriji U-13 koju je vodio Neven Hlišć u dream team turnira izabrani su Paulo Nomo Nemi, Neven Vuk i Viktor Dodlek. U kategoriji U-12 koju je vodio Neven Bujanić u najbolju momčad turnira izabrani su Viktor Baumhak i Bernat Otto Otočević. Kategorija U-14 i mlađi koje je vodio Karlo Kosalec također je igrala na turniru, ali nedostajalo je sreće za prolazak skupine. (md)
NOGOMET
NAGRAĐEN ZA istaknutog sportskog djelatnika
Posthumno priznanje za
Dragutina Borka
Početkom 2023. u 71. godini života nakon kratke i teške bolesti preminuo je Dragutin Borko.
U igračkoj karijeri dugi niz godina bio je vratar Borca, a u novijoj povijesti
čuvao je vrata veterana
Nedelišća. Uz to, iza sebe ima brojne utakmice koje je odradio na dužnosti delegata, a posljednjih godina vodio je brigu i o stadionu
SRC-a Trate, pripremao igralište za utakmice te održavao travnjak na Tratama do savršenstva.
Bio je tajnik Nogometnog kluba Nedelišće od 1992. do 1996., igrač u seniorskim momčadima NK-a Nedelišće i NK-a Pobjeda Gornji Hrašćan te dugogodišnji igrač u veteranskoj momčadi Nedelišća, nogometni delegat MNS-a, oružar i domar NK-a Nedelišće. Na 30. godišnjici formiranja općine Nedelišće Dragutin Borko posthumno je nagrađen za istaknutog sportskog radnika.
rađivali u Međimurju kada je čakovečki klub osvojio naslov prvaka 3. HNL, upravo ispred Varaždina. Od međimurskih igrača na pripreme prve momčadi pozvani su
uz standardne Leonarda Vuka, Niku Domjanića i Martina Pajića, mladi Borna Lesjak, Karlo Lukman i Filip Kirić. (nl)
Uspješna premijera Macan kupa
Već smo naučili da ne može proći vikend bez gimnastičkog natjecanja, bilo u zemlji, bilo u svijetu, a da članovi Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan ne postignu zapažene rezultate. Slično je bilo i prošle subote, 17. lipnja, s jednim posebnim dodatkom - ne samo da su Čakovčani imali uspješan nastup, odradili su ogroman organizacijski posao. Upravo je čakovečki klub osmislio i pripremio novog gimnastičko natjecanje - Macan kup.
RUKOMET
Po prvi put održano je gimnastičko natjecanje za polaznike gimnastičkih programa namijenjenih osnovnoškolcima i srednjoškolcima u klubovima sa sjevera Hrvatske i metropole. Dvorana 2. osnovne škole na čakovečkom jugu bila je pretijesna za sve navijače, prije svega roditelje, koji su došli bodriti više od 200 natjecatelja iz osam klubova (GK Trešnjevka, GK Gimko, ZTD Hrvatski sokol, GK Brezovica, GK Sračinec, GK Vinica,
MLADE NADE Zrinskog
Dva
Nakon što su završile prvenstvena natjecanja u regionalnoj ligi Sjever, najmlađe djevojčice ŽRK-a Zrinski krenule su na turnire.
Tako su najmlađe čakovečke curice, popularni Minići, sudjelovale na turniru u minirukometu kojemu je domaćin bila Rukometna akademija Dejan Krtolica iz Slavonskog Broda. Imali su ekipe u godištima 2012. i 2013.
Obje su ekipe izborile finale i tamo tijesno izgubile
DINO ŠKVORC Na početku trenerske karijere osvojio trofej
U siječnju se ostavio aktivnog igranja nogometa, bacio se u trenerske vode, a samo pet mjeseci kasnije, odluka se pokazala kao vrlo dobra.
radnja sa šefom Carstenom Janckerom bila je odlična te su uspjeli osvojiti treću ligu, a izborili su i plasman u drugi rang austrijskog nogometa.
Urbani sportovi i GK Marijan Zadravec Macan). Macan kup je svečano otvorio najboljih hrvatski gimnastičar, osvajač olimpijskog, svjetskog i dva europska srebra Filip Ude koji je pritom izrazio veliko zadovoljstvo što se okupio takav broj sudionika.
- Ovo mi govori da gimnastika zaista živi i ima budućnost u Hrvatskoj, naglasio je pritom. Iako je na ovom natjecanju rezultat bio u drugom planu, a u prvom organizacija - na oba područja
naši gimnastičari su bili jako dobri. Pohvale za osmišljavanje ovakvog natjecanja i njegovo provođenje u djelo pristizale su sa svih strana. Macan kup je pratio i tehnički sustav ocjenjivanja i videopraćenja suđenja što ga svrstava uz bok svim ostalim natjecanjima pod ingerencijom Hrvatskog gimnastičkog saveza. Sve ovo potvrđuje kako je Čakovec jedan od istinskih gimnastičkih centara u Hrvatskoj, a Macan kup će sigurno imati svijetlu budućnost. (md)
Odlazak u austrijskog trećeligaša Leoben pokazao se kao pun pogodak. Još za vrijeme igračkih dana u austrijskom trećeligašu vodio je mlađe dobne kategorije. Austrijski klub mu je nakon prekida karijere ponudio mjesto u stručnom stožeru. Dino Škvorc je prihvatio te obnaša ulogu prvog pomoćnog trenera seniorske momčadi. Su-
U profesionalnom nogometu debitirao je sa 17 godina u tadašnjem Varteksu, a kasnije je igrao za Dinamo, Mechelen, Beitar Jeruzalem, Nea Salamis, Cluj, Hapoel Kfar Sabu, Sheriff, Split, Ankaran, Alaskhert, Honved, Rudar Velenje, Polet (SMnM) i Leoben. U mlađim uzrastima igrao je za Strahoninec i NK Čakovec. (nl)
TAMO GDJE je i sve započeo
Željko Bacinger završio karijeru
Željko Bacinger završio je svoj nogometni put tamo gdje je isti i započeo - u rodnom Nedelišću. Počeo je s 15 godina kao pomoćni sudac na starim Tratama, a svoju posljednju utakmicu u funkciji delegata odradio je 17. lipnja 2023. na SRC-
u Trate. Prigodnu plaketu uručio mu je Davor Drvenkar, dopredsjednik Udruge nogometnih delegata Međimurskog nogometnog saveza, dok mu je Nino Pintarić kao kapetan NK-a Nedelišće uručio monografiju Kluba. (nl)
u zanimljivim utakmicama. Ovime su čakovečke rukometašice još jednom pokazale da se ne moraju bojati za budućnost. Tara Vrban proglašena je najboljim golmanom u godištu 2012., a Ema Žganec najboljom igračicom finala u godištu 2013. Bravo, Tara i Ema! - Čestitamo svim igračicama na osvojenim me-
daljama i trenerici Ljubici
Vrbančić koja je još jednom
pokazala kako joj u mini ru-
kometu nema ravnoga. Pošto je Gita Šarić bila spriječena na mjesto pomoćne trenerice uskočila je Nela Vrban i osvojila svoju prvu trenersku medalju. Zahvaljujemo roditeljima koji su ponovno u velikom broju došli bodriti djevojčice u Slavonski Brod. Ovo su i Vaše medalje, poručuju iz ŽNK-a Zrinski.
Godište 2012. u grupi je slavilo protiv ekipe Đakova (16:1), ŽRK-a Brod (12:8) te zatim protiv Orahovice
(14:11). U razigravanju za polufinale su sa 7:4 pobijedile ŽRK Senia, da bi u finalu bile poražene 7:9 protiv ekipe Knežopoljska.
Godište 2013. u grupi je slavilo protiv Đakova (12:7) i Slatine (6:4), da bi bilo djevojke bile poražene protiv ŽRK-a Senia (10:11). U razigravanju za polufinale pobijedile su s 12:8 ekipu RA Dejan Krtolica, no u finalu su poražene s 11:13 protiv ŽRK-a Senia. (md)
srebra na međunarodnom turniru
Proslavili 50 sretnih godina braka uz obitelj i prijatelje
Marija i Ivan Hajdinjak iz Podbresta vjenčali su se 20. siječnja 1973. godine. Nakon svadbe odlučili su život nastaviti u Njemačkoj. Potražili su poslove koji nisu bili nimalo laki i cijeli život naporno radili kako bi svojoj obitelji osigura-
li što bolje uvjete života. Njihov brak oplemenile su dvije kćeri, Danijela i Aleksandra, koje su se također školovale i život stvorile u Njemačkoj. Osim kćeri, njihov ponos su unuci David, Luka i Niko, koji uveseljavaju njihove dane.
Nakon gotovo 50 godina rada u Njemačkoj, odlučili su se vratiti u rodno Međimurje, u Podbrest, u njihovu obiteljsku kuću koju su vjerno održavali svih ovih godina. Tu će provesti svoju itekako zasluženu mirovinu, družeći se s obitelji
PLATFORMA ZA DRUŠTVENI CENTAR ČAKOVEC
i prijateljima. Najviše će se ipak radovati posjetu kćeri Danijele i zeta Brune te kćeri Aleksandre i zeta Marija s unucima.
Svoju su 50. godišnjicu braka proslavili u Hotelu Kralj 27. svibnja uz obitelj, najbližu
Održana završna konferencija Projekt asistenta
U utorak, 20. lipnja, je u dvorani Kreativno-edukativnog centra u Pleškovcu održana završna konferencija projekta “Program
podrške: Projekt asistent”
koji Platforma za Društveni centar Čakovec provodi u partnerstvu s Općinom
Sveti Juraj na Bregu.
Od 23. lipnja 2022. do 23. lipnja 2023. godine projekt se provodio s ciljem osnaživanja organizacija civilnog društva u oporavku nakon koronakrize. Okupljene na konferenciji pozdravio je izvršni direktor
Platforme Matija Moharić, ujedno i voditelj projekta,
koji se osvrnuo na samu provedbu i izazove tijekom proteklih godinu dana. Na provedene projektne aktivnosti podsjetila je koordinatorica projekta Bojana Španiček Kanoti, dok je ispred partnera načelnik Anđelko Nagrajsalović istaknuo svoje zadovoljstvo još jednim projektom kojim je oživljena i zgrada KEC-a Murai i aktivirano je civilno društvo odnosno udruge s područja Općine.
“Program podrške –projekt asistent” Platforma za Društveni centar Čakovec provodi u partnerstvu s Općinom Sveti Juraj na Bregu,
Anđelko Nagrajsalović, Bojana Španiček Kano� i Ma�ja Moharić predstavili su rezultate uspješno provedenog projekta “Program podrške: Projekt asistent”
s provedbom je započeo 23. lipnja 2022. godine i trajat će do 23. lipnja 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 54.847,80 eura, od kojih se 85 posto �inancira sredstvima Europ-
skog socijalnog fonda (poziv Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice, referentni broj UP.04.2.1.11.0034), a preostalih 15 posto iz državnog proračuna.
rodbinu i prijatelje. Uz živu muziku, hranu i piće, feštalo se do sitnih sati. Supružnici Hajdinjak vrlo su sretni što
uz sebe imaju ovako brojno društvo, uz koje će se ovakve veselice sigurno ponavljati. (mk)
Temeljem Zaključka gradonačelnika Grada Preloga (KLASA:406-01/23-01/06, URBROJ: 2109-14-02-23-01 od 19. lipnja 2023. godine) Grad Prelog raspisuje
NATJEČAJ
za prodaju nekretnine u k.o. Prelog
I. Dana 29. lipnja 2023. godine s početkom u 09,00 sati, u prostorijama Uprave Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, Velika vijećnica provest će se javno nadmetanje za prodaju nekretnine upisane u z.k.ul.br. 8469 u k.o. Prelog, z.k.čest.br. 183/1/1/2 Sajmišna dvorište, površine 523 m2 (identična s kat.čest.br. 1247 površine 523 m2, upisana u Posjedovni list br. 7684 u k.o. Prelog) u vlasništvu Grada Preloga u 1/1 dijela. Nekretnina se prodaje po načelu „viđeno-kupljeno“ što isključuje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine.
II. Početna visina cijene nekretnine je 18.305,00 eura odnosno 137.919,02 kn (�iksni tečaj konverzije 1 euro = 7,53450 kn). Sudionik koji uspije na javnom nadmetanju može cijenu nekretnine isplatiti u cijelosti u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja ili na odgodu u trajanju od najviše do godinu dana od dana provedenog javnog nadmetanja, uz uvjet plaćanja 50 % vrijednosti nekretnine u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja. U slučaju obročnog plaćanja cijene nekretnine kupac je dužan platiti kamatu u visini 3,9% na ostatak duga. U slučaju da u navedenim rokovima ne bude plaćena cijena nekretnine, kupac gubi pravo na kupnju i kaparu. Prijenos vlasništva nad nekretninom provesti će se tek nakon isplate cjelokupne cijene nekretnine.
Troškove uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.
III. Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od 2.000,00 eura isključivo na žiro račun Grada Preloga, HR3923900011835500002, model 68, s pozivom na broj «7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate «jamčevina po natječaju-Prelog – Sajmišna ulica», najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.
Sudioniku koji uspije u javnom nadmetanju, jamčevina se uračunava u cijenu nekretnine, a onima koji ne uspiju ista se vraća odmah.
IVAN MARTAN, županijski vijećnik i predsjednik HDSS-a
Zašto na Dan državnosti nisu izvješene zastave?
Ivan Martan, županijski vijećnik i predsjednik HDSS-a, reagirao je na to što na Dan državnosti gotovo nigdje u centru Čakovca, a ni drugdje nije bilo izvješenih zastava.
- To je na čast ili (ne)čast predsjedniku Republike Milanoviću i premijeru Plenkoviću, kazao je. U bivšoj državi je za svaki praznik bilo poslana odluka da se na državni praznik
moraju na javnim mjestima i državnim ustanovama izvjesiti zastave.
Dodaje: - Ne znam je li i sada tako ili se naši oci samo znaju svađati ili znaju i nešto pametno raditi. Nastavlja: - Meni nije važno kojeg je datuma Dan državnosti. Bio je 30. svibnja. Odluka je to Hrvatskog državnog sabora i to trebamo svi poštovati. A
ne samo da gledaju kako će jedan drugome nešto podmetnuti i svađati se, umjesto da rade u interesu države i građana i da štite ono blago za koje su mnogi naši prijatelji i sugrađani dali živote. Zna se kako smo teško stekli državu, ali mi se čini, da ni jedan ni drugi nije rat ni primirisao, kazao je Ivan Martan. (BMO)
U slučaju da odabrani ponuđač odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jamčevine.
IV. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve �izičke i pravne osobe. Prvenstvo prava kupnje ima vlasnik susjedne nekretnine koja graniči s nekretninom iz točke I. ovog natječaja, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.
V. U slučaju da nekretnina iz toč. I. ovog natječaja neće biti prodana određenog dana, prodavati će se svaki prvi utorak u mjesecu s početkom u 12,00 sati s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, i uplate jamčevine najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.
VI. Detaljne informacije o nekretnini koja se prodaje moguće je dobiti u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, ili na tel. 040/645-301 i 040/638-686 u vremenu od 07,00 do 15,00 sati svakog radnog dana do javnog nadmetanja.
HELENA MATOŠA (90) Peklenice okružila kuću cvijećem
Cvijeće mi daje volju za život
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Helena Matoša iz Peklenice prevalila je devedesetu godinu života, preživjela infarkt, ali se ne predaje. Njezina okućnica je besprijekorno uređena, kao da je izašla iz kakva kataloga. Svaki milimetar staze koji vodi od ulaznih vratiju ograde do ulaza u kuću obostrano je obrubljen cvijećem. Ne kvari ga nijedna suvišna travka ili ocvale latice. Ruže su uredno podrezane na podjednaku visinu i raskošno rascvjetale tako da svakome, tko dolazi, zaigra srce od radosti.
U dvorištu u ugodnom suživotu rastu hortenzije, ka-
truže, voćke i dva reda brajdi na kojima raste grožđe.
Staza obrubljena cvijećem
U dvorištu u ugodnom suživotu rastu hortenzije, katruže, voćke i dva reda brajdi na kojima raste grožđe.
Helenu je na naš natječaj Čiji vrt je najljepši prijavila kćerka Tanja, ponosna na mamu koja usprkos godinama i krhkom zdravlju tako lijepo održava svoje cvijeće. Pri tome joj pomaže i sin Mladen, prije svega mami pripremi vodu za zalijevanje.
- Najradije zalijevam uz pomoć plastične boce u koju zagrabim vodu. Tako voda
dođe tamo kamo treba i ne prelijeva se preko tegli.
Najljepše u Heleninu dvorištu je to što vas cvijeće vodi od ulazne ograde do samih ulaznih vratiju u kuću, a pred samim ulaznim vratima dočekuje vas neobična hortenzija, kakvu nikad dosad nisam nigdje vidjela.
Hortenziju svi poznajemo po velikim loptastim cvjetovima od latica raznih boja: od bijele, raznih nijansi ružičaste do plave, ovisno o tome na kakvom terenu raste.
Neobična hortenzija
Ima ih i Helena raznih boja, ali ova na samom ulazu u kuću je sasvim posebna jer u sredini ima sitne cvjetove, kao male briljante, a oko njih
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Čiji je vrt najljepši
Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu
S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastavi s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023.
Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastavi i ove godine. Primije�li smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge krea�vne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor �jela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.
Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, su-
sjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.
Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokaza� svoj vrt.
Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica!
je širok prsten od ružičastih latica prepoznatljivih za katružu. “Pelcer” za tu neobičnu katružu donijela je od susjede.
Poznato je da žene u Međimurju najviše biljaka u dvorištu zasade razmjenjujući pelcere, tako i Helena rado drugima daje kitice za presađivanje od svojih biljaka.
Hoda uz pomoć štapa, ali od svojeg cvijeća ne odustaje.
- Zbog njega imam želju živjeti, raduje me, kaže Helena. No za dvorište kakvo ima Helena potrebna su desetljeća marljiva rada da ga se oblikuje.
Najmanje 30 godina, otkriva nam ova pozitivna žena koja je prebrodila mnoge teškoće u životu, ali je usprkos tome ostala vedra i aktivna koliko god joj to zdravlje omogućava.
h�ps://vrtlarija-vijenac.hr
telefon: 095/ 815 52 58
Strahoninec - Poleve, Dravska 70.
telefon: 095/ 815 52 58
Strahoninec - Poleve, Dravska 70
h�ps://vrtnicentariva.hr
Osvojite čak sedam poklon-bonova!
I ove godine osigurali smo prigodne nagrade za najzanimljivije uređene vrtove, odnosno zelene oaze na terasi, balkonu ili vrtu, prema ocjeni našeg stručnog žirija.
Prva nagradu za ovogodišnje natjecatelje pripremio je BAT.
Tako će vlasnik najljepše uređenog vrta dobiti poklon-bon u iznosu od 150 eura. Isto tako, svi koji sudjeluju bit će nagrađeni i BAT-ovim poklon-vrećica-
ma (majica, kemijska, upaljač, grablje za vrt ili škare za rezanje). A koje su ostale nagrade, pogledajte u nastavku teksta.
Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:
1. BAT – poklon-bon 150 eura
2. BAT – poklon-bon 100 eura
3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura
4. Međimurka BS – 70 eura
5. Vrtni centar Iva – 60 eura
6. BAT – poklon-bon 50 eura
7. Rasadnik Stella floris: 50 eura
TRADICIONALNOM NOĆNOM UTRKOM gotovo 800 trkača obilježilo početak ljeta
Pobjednici su Andrej Hladnik i Sara Špiranec!
Gotovo osam stotina trkača na startu u centru Čakovca nestrpljivo je čekalo pucanj iz topa Zrinske garde. Kad je u 21:06 zagrmio pucanj, stotine trkača krenule su i simbolično u ljeto u Čakovcu i to trčanjem ulicama grada.
- Preko 700 građana koji će u tenisicama utrčati u ljeto, pokazuje da smo kao društvo svjesni važnosti stalnog održavanja tjelesne kondicije. Čakovečki cener je, ne samo profesionalnim i rekreativnim trkačima, event koji se ne propušta, što pokazuje da je manifestacija koja je zasluženo u našem kalendaru ljetnih događanja, rekla je gradonačelnica grada Čakovca, Ljerka Cividini. Drago mi je da je zahvaljujući trci ČK10 u naš grad dođu i trkači iz ostalih dijelova Hrvatske, što je još
REZULTATI
Muškarci na 5 km
1. Karmelo Mrvica
2. Robert Zemljić
3. Vedran Rešetar
Žene na 5 km
1. Ivana Zeljko
2. Lea Kos
3. Iris Jambrešić
Muškarci na 10 km
1. Andrej Hladnik
2. Blaž Orešnik
3. Bruno Hlebar
Žene na 10 km
1. Sara Špiranec
2. Nika Svetec
3. Nina Dobša
ustraju o organizaciji, ove jedinstvene utrke te čestitam onim najbržima, iako
su svi koji sudjeluju i tako pokazuju da drže do svog zdravlja, u stvari, pobjednici!
Trkači su se podijelili na dvije utrke, na onu kraću od 5 kilometara koju je trčalo 410 trkača i na glavnu od 10 kilometara koju je trčalo 309 trkača.
- Ovako velik broj trkača pobjeda je sporta, rekreacije i mentaliteta kod ljudi koji sve više shvaćaju i razumiju važnost kretanja, ali i pobjeda organizacije i projekta koji su sudionici i navijači uz trasu prepoznali, rekao je Krešo Biškup iz organizacije ČK10. Zahvaljujemo sponzorima, prijateljima i partnerima projekta, građanima i trkačima bez kojih ova slika koja odlazi u svijet ne bi bila moguća. A posebno zahvaljujemo našim socijalnim partnerima, zadrugi Humana Nova, zakladi Katruža, ali i Međimurje PMP-u koji je prepoznao društveno odgovorno poslovanje. Sim-
boličnim skokom i davanjem pet na određenom punktu oni su potaknuli trkače na simboličnu podršku i tako prikupili 4000 eura za zakladu Katruža!
Čakovečki noćni cener CK10 noćna je utrka koja ima sad već tradiciju organizacije četiri godine, a simboličnim ulaskom u ljeto stotine trkača koje trče ulicama najbolji su primjer i pokazatelj popularnosti sporta, odgovornosti građana prema sebi, svojim tijelima i ljepoti rekreacije. Sa trkačima iz čak pet država, prethodnim pobjednicima iz Slovenije i SAD-a, utrka CK10 na najboljem je putu da postane i ostane jedna od najljepših tradicija u Čakovcu.
Idući noćni cener održat će se (ponovo) 21. lipnja 2024. i to u petak ovog puta, sa startom u 21:06 na starom mjestu, u centru Čakovca.
Vozili ih Elvis i Marilyn
Čak 300-tinjak američkih autiju, poput cadillaca, chryslera, pontiaca, forda, dodgea, plymountha, buicka i oldsmobilea vratili su nas u 50-e godine prošlog stoljeća
Piše: Sanja Heric
Foto: Mario Golenko
Ako ste za vikend prolazili kroz Sveti Martin na Muri, niste mogli da ne zamijetite ogromnu gužvu, izgledalo je kao da su se svi sjatili u našu najsjeverniju međimursku općinu. Razlog je bio samo jedan - Trash and Burn, koji se održao po 15. put, ovog puta na Izletištu Goričanec.
Na najpoznatijem mitingu američkih automobila u Hrvatskoj dočekao nas je red ljudi koji su čekali da kupe svoju ulaznicu, miris benzina i paljenja guma, dok su u pozadini odzvanjali zvukovi rockabilly glazbe.
Pristiglo je ukupno 300-tinjak autiju, neprocjenjive vrijednosti. Odmah na ulazu pažnju nam je zaplijenio Ca-
dillac Fleetwood Sixty iz 1958. godine.
- Ovaj automobil nabavili smo na licitaciji u Nizozemskoj. Malo smo ga dotjerali, sada je u voznom stanju i njime dolazimo na takve događaje, ali plan je da ga preuredimo u turističke svrhe. Na primjer, za najam za neka ekskluzivna događanja, ispričao nam je Dejan Jakopić iz Žabnika, kojeg smo zatekli u društvu sa suprugom Ljubicom.
Auto je tipičnih američkih dimenzija, dužine 5,9 metara, širine preko 2 metara, a sama vožnja na našim uskim cestama podiže adrenalin svakome tko sjedne za taj upravljač.
- Vožnja autom je jako uzbudljiva. Auto je izričito dugačak, lijepo plovi, udoban je, ali zbog njegove dužine i
širine neobično ga je voziti, u razgovoru nam je rekao Dejan.
Janez Sirk na svetomartinski Trash and Burn došao je iz Litija u Sloveniji, također u svom cadillacu iz 1959. godine. - Dolazim svake godine ovdje. Nabavio sam ga na sjeveru Njemačke. Tražio sam ga čak pet godina. Ovakav auto košta od 50.000 eura pa nadalje, a troši više nego ja, rekao nam je dobro raspoložen Slovenac Sirk, koji kod kuće ima još dva oldtajmera.
- Ovakav auto imale su holivudske zvijezde poput Johna Waynea ili Marilyn Monroe, primjerice Elvis ih je imao nekoliko. Zato su im i tako velike cijene, dodao je Sirk, koji s nestrpljenjem čeka idući miting koji će se u kolovozu održati u Brezju.
POSEBNA IZVEDBA povodom godišnjice
Fiat slavi 40 godina Pande 4x4 posebnom izvedbom 4x40° Limited Edition
Već je prošlo 40 godina od predstavljanja prve Pande 4x4, koja je donijela pogon na sve kotače u minijaturne dimenzije, a ispostavilo se kako je riječ o iznimno sposobnom automobilu, a od tada je proizvedeno gotovo 800.000 primjeraka u tri generacije.
Fiat je 1983. godine predstavio Pandu 4x4 i vjerojatno nije ni slutio koliko će taj model biti popularan, a tijekom godina je postao i legendaran. Od tada je prodano gotovo 800.000 primjeraka Pande 4x4, što je 10 % od ukupne proizvodnje Pande tijekom povijesti.
Posebna edicija Panda 4x40° Limited Edition bit će proizvedena u 1983 primjeraka, u čast godine predstavljanja prve Pande 4x4. Posebna edicija dolazi u boji Ivory u kombinaciji s 15-inčnim dvobojnim naplatcima i crnim poklopcima retrovizora te crnim ručicama. Tu su i bočne letvice s crvenim
logotipom 4x40°, te logo na B stupu.
Unutrašnjost također dolazi u boji Ivory koja se nalazi na sjedalima i instrumentnoj ploči, a tu je i logo na naslonima sjedala, a tu su i dvostruki crveni šavovi i reciklirani ma-
terijali koji su upotrebljeni pri uređivanju.
Također, ovaj model dolazi s 5 sjedala, a serijski je tu i kožni upravljač i ručica mjenjača, automatskim klima-uređajem, 7-inčnim multimedijskim zaslonom s
podrškom za Apple CarPlay i Android Auto, ali i stražnjim senzorima za parking te automatskim svjetlima i brisačima.
Izvana će se moći prepoznati i po zatamnjenim stražnjim staklima, prednjim svje-
tlima za maglu i LED dnevnim svjetlima, crvenim kukama za vuču i crnom krovnim nosačima. I sve je to super, samo što će taj model biti dostupan u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, no tko zna, možda poneki završi i kod nas. (ir)
Imendani i proštenja kroz tjedan
OD 23. DO 29. LIPNJA 2023.
P 23 Josip Caf., Sidonija, Zdenka
S 24 ROĐ. IVANA KRSTITELJA
N 25 12. KROZ GOD. Adalbert, Vilim, Doroteja; Proštenje G. Dubrava, Držimurec (Presveto srce Isusovo)
P 26 Ivan i Pavao, Vigilije, Zoran
U 27 Ćiril Aleksa; Titular sv. Ladislav Mursko Središće
S 28 Irenej, Mirko
Č 29 SV PETAR i PAVAO, Krešo; Titular Mačkovec sv. Petar i Pavao; Proštenje N. Selo na Dravi, Krištanovec
Sretan Vam imendan!
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI
Čakovec:
Melodi Zobić, kći Kristine i Leona
Pavel Bašek, sin Klare i Benjamina
Noemi Slivar, kći Lidije i Petra
Mihovil Bistrović, sin Irene i Nikole
Neva Žnidar, kći Ljiljane i Franciska
Eva Jambrošić, kći Maje i Dejana
Zoe Tkalec, kći Tatjane i Nikole
Alina Mujezinović, kći Karoline i Alije
Una Barat, kći Lare i Nikole
Lovro Kolar, sin Tanje i Davora
Tin Ignac, sin Biserke i Željka
Julijan Sovar, sin Nikoline i Maria
Vid Želežnjak, sin Matee i Karla
Jan Tkalec, sin Adrijane i Vedrana
Ana Marić, kći Lee i Krunoslava
Ian Tkalec, sin Mateje i Valentina
Marla Tokar, kći Gabriele i Karla
Marta Blažinčić, kći Tanje i Ivana
VJENČANI
Čakovec:
Marina Petrić i Emil Baliga
Tijana Marković i Denis Dokleja
Kotoriba:
Emanuel Matotek i Leona Radmanić
Hrvoje Fuš i Petra Hraščanec
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 24. lipnja
dr. Amila Janković
A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310
dr. Martina Novak
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306
dr. Anja Vurušić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915
dr. Kristina Poljski
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916
dr. Sara Bobek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304
Goričan
dr. David Skandul
Školska 16a, tel. 040/601-162
Macinec
dr. Amela Srša, zamjena: dr.
Dragana Marušić Momčilović
G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207
Mala Subotica
dr. Jelena Krešić
Glavna 31, tel. 040/631-220
Mursko Središće
dr. Biserka Goričanec
V. Nazora 19, tel. 040/543-689
Nedelišće
dr. Anita Marinović
M. Tita 1, tel. 040/821-803
Prelog
dr. Ljubica Slaviček
K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855
Sveta Marija
dr. Kristina Hutinec
P. Miškine 1, tel. 040/660-103
Štrigova
dr. Grga Šarić
Štrigova 87, tel. 040/851-010
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/
OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.
G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU
PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE
radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)
Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Dekanovec:
Valerija Novak i Jasmin Habula
Mala Subotica:
Klara Križaić i Matej Jauk
Nedelišće:
Jasmina Cvetković i Zoran Novak
Prelog:
Lorena Palačić i Jurica Božek
UMRLI
Čakovec:
Zlatko Jurmić r. 1955.
Sead Kurspahić r. 1950.
Ivan Zadravec r. 1933.
Lenard Mikloška r. 1954.
Ana Sanjković r. Sabolek r. 1938.
Dušan Kolarić r. 1964.
Terezija Haromet r. Fabić r. 1937.
Stjepan Branilović r. 1954.
Stjepan Lisjak r. 1947.
Dekanovec:
Julijana Vurušić r. Matoša r. 1939.
Mala Subotica:
Zlata Zrna r. Kovač r. 1941
Josip Horvat r. 1947.
Stjepan Hatlak r. 1953.
Karolina Gregorinčić r. Kocijan r. 1935.
Mursko Središće:
Josip Radiković r. 1942.
Rok Sokač r. 1944.
Bogdan Tuksar r. 1959.
Leo Kalanjoš r. 2022.
Nedelišće:
Franjo Petek r. 1940.
Prelog:
Marija Rus r. Slaviček r. 1933.
Franciska Tota r. Mirić r. 1930.
Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.
Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona
tel. 060 310 222
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444
Taxi Cammeo tel. 040 212 212
EKO TAXI tel. 040 330 033
Mura taxi tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755
Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne
intervencije:
Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE:
Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
Besplatni info telefon:
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859
POŠTA Čakovec tel. 040 804 007
Turistički ured Čakovec
Porezna Čakovec
040 313 319
040 372 400
098 211 662
VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
za opskrbu prirodnim plinom d.o.o.
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE
UČINKOVITA POTROŠNJA
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE
PRIRODNOG PLINA:
-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA
- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC
- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)
-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
040/386-851
040/386-853
040/396-281
040/386-859
IN MEMORIAM
hrvatski branitelj BRANKO HORVAT
28.6.2001. – 28.6.2023.
Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja
Domovinskog rata
Međimurske županije
IN MEMORIAM
hrvatski branitelj VLADIMIR LEČEK
28.6.1994. – 28.6.2023.
Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja
Domovinskog rata
Međimurske županije
OBAVIJEST O SMRTI
Regina Sever rođ. Živko
iz Orehovice
preminula 15. lipnja u 84. godini života
Katarina Novak
rođ. Novak
iz Martinuševca preminula 14. lipnja u 87. godini života
Dragan Pleh
iz Gornjeg Hrašćana preminuo u 56. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Franjo Hrustek
iz Slakovca preminula u 90. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Katarina Horvat
rođ. Novak
iz Vučetinca preminula 15. lipnja u 88. godini života
POSLJEDNJI POZDRAV
dragom tati, djedu i svekru
BOGDANU TUKSARU
preminuo dana 10. lipnja 2023. godine u 65. godini života
Zahvaljujemo se rođacima, prijateljima i znancima na podršci i izrazima sućuti. Veliko hvala dr. Vlatki Hajdinjak, djelatnicima Odjela gastroenterologije Županijske bolnice Čakovec na pruženoj pomoći, djelatnicima Doma za starije i nemoćne osobe Ščavničar Selnica na brizi i skrbi te DVD Žiškovec, KUD Žiškovec i župniku Anđelku Košćaku na posljednjem ispraćaju.
Slavko Komorski iz Zasadbrega
preminuo 18. lipnja u 82. godini života
Diana Topličanec rođ. Karaman iz Čakovca
preminula 17. lipnja u 54. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Novak
iz Čakovca
preminuo 16. lipnja u 54. godini života
Marijan Marciuš iz Šenkovca
preminuo 15. lipnja u 67. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Damir Miščančuk
iz Čakovca
preminuo 18. lipnja u 64. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Jelena Tkalčec rođ. Latin iz Pribislavca
preminula 17. lipnja u 81. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Rozalija Trupković rođ. Trstenjak
iz Totovca
preminula 15. lipnja u 96. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Katarina Senčar
rođ. Babić
iz Lopatinca
preminula 17. lipnja u 85. godini života
Temeljem Odluke o prodaji zemljišta o prodaji nekretnina u k.o. Palovec, Držimurec i Jurčevec (z.k. Benkovec) („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/22, 23/22, 6/23), općinski načelnik Općine Mala Subotica raspisuje
NATJEČAJ
za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda
1. Predmet natječaja je prodaja nekretnina kako slijedi:
1. K.O. DRŽIMUREC
Kat.općina Način uporabe k.č. Broj PL. Površina (m2) Glavna knjiga Oznaka zemljišta Broj ZK č. Broj ZK ul. Površina (čhv)
Čestice u ovoj tablici prodaju se kao jedna funkcionalna cjelina.
K.O. PALOVEC
Nekretnine se prodaju putem javnog nadmetanja podnošenjem pisanih ponuda.
1. Početna cijena za nekretnine navedena je za svaku česticu posebno u tabelama, dok se nekretnine u k.o. Držimurec prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina. Ponude se podnose za svaku česticu posebno, osim za nekretnine u k.o. Držimurec prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina.
Ukoliko postignuta najveća cijena prelazi 4.645,30 € (po fiksnom tečaju konverzije od 7,5345 jednako je iznosu od 35.000,00 kn) po čestici, odnosno za sve nekretnine u k.o. Držimurec koje se prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina, Kupcu se odobrava obročna otplata na najviše 6 rata u razdoblju od 1 godine od dana potpisivanja kupoprodajnog ugovora.
2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju fizičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu biti vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.
3. Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od 132,72 € (1.000,00 kuna po fiksnom tečaju konverzije od 7,5345) po čestici, odnosno 132,72 € (1.000,00 kuna po fiksnom tečaju konverzije od 7,5345) za sve nekretnine u k.o. Držimurec koje se prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina, na poslovni račun Općine Mala Subotica broj HR5223900011825000003 s naznakom „Jamčevina za k.č. __ (navesti broj čestice) u k.o. _____(navesti naziv katastarske općine) “, model HR 68, poziv na broj 7889 – OIB ponuditelja.
4. Pisane ponude, dostavljaju se u zatvorenim omotnicama s naznakom »Ponuda na natječaj za prodaju nekretnina – ne otvaraj« na adresu: Općina Mala Subotica, Povjerenstvo za procjenu, prodaju i kupnju imovine i provođenje natječaja, Glavna 29a, 40321 Mala Subotica, predajom neposredno u Jedinstveni upravni odjel Općine Mala Subotica na navedenoj adresi ili preporučeno poštom.
5. Ponuda mora sadržavati: - za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta, te izvadak iz sudskog registra u originalu ili ovjerenom presliku ne stariji od šest (6) mjeseci, - za fizičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice, - oznaku nekretnine (broj katastarske čestice i oznaka katastarske općine) za koju se daje ponuda, - iznos ukupne ponuđene cijene za nekretninu (ne po m2), - dokaz o uplaćenoj jamčevini, - podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude ne budu prihvaćene.
Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).
Ponuditelji mogu koristiti obrazac ponude koji se objavljuje na web stranici Općine Mala Subotica uz tekst natječaja.
6. Rok za dostavu pisanih ponuda je 17. 7. 2023. godine do 14.00 sati.
7. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene.
8. Prodavatelj snosi troškove sklapanja ugovora i troškove prijenosa vlasništva, dok porez na promet nekretnina, troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Kupac.
9. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim natječajem, smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati.
10. O odluci Povjerenstva o odabiru najpovoljnije ponude, sudionici natječaja biti obaviješteni u roku od (15) petnaest dana od dana odabira.
11. Izabrani sudionik natječaja u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s Prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru.
Ukoliko postignuta najveća cijena prelazi 4.645,30 € (35.000,00 po fiksnom tečaju konverzije od 7,5345) po čestici, odnosno za sve nekretnine u k.o. Držimurec koje se prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina, Kupcu se odobrava obročna otplata na najviše 6 rata u razdoblju od 1 godine od dana potpisivanja kupoprodajnog ugovora. U slučaju otplate kupoprodajne cijene, Općina Mala Subotica će na nekretnini, a temeljem kupoprodajnog ugovora, upisati založno pravo u iznosu kupoprodajne cijene s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima namirenja. Danom konačne isplate kupoprodajne cijene Općina Mala Subotica će kupcu izdati izjavu za brisanje založnog prava.
Uplaćena jamčevina izabranog sudionika uračunava se u kupoprodajnu cijenu.
Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom, odnosno u slučaju prodaje na rate, nakon što uplati 1. ratu.
Ukoliko izabrani sudionik u utvrđenom roku ne sklopi ugovor ili u ugovorenom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu, smatrat će se da je odustao od ponude, čime gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine.
12. Sudionicima natječaja koji ne uspiju u natječaju uplaćena jamčevina vraća se u roku 8 (osam) dana od donošenja odluke o odabiru.
13. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja.
14. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se slobodno razgledati u vlastitom aranžmanu.
15. Javno otvaranje ponuda bit će 17. 7. 2023. godine u 18:00 sati u vijećnici Općine Mala Subotica u Maloj Subotici, Glavna 29a.
16. Ukoliko koja od nekretnina iz točke 1. ovog natječaja ne bude prodana na način i u rokovima opisanim u prethodnim točkama, ponuditelji u bilo kojem trenutku mogu pisanim putem Općini Mala Subotica iskazati svoj interes za provedbu javnog prikupljanja ponuda nakon čega će Općina Mala Subotica u javnom glasilu objaviti javni poziv na dostavu pisanih ponuda u kojem će se pozvati na ovaj Poziv i njegove uvjete te naznačiti novi rok za dostavu i novi datum javnog otvaranja pisanih ponuda.
KLASA: 944-01/23-01/2
URBROJ: 2109-10-02-23-21 Mala Subotica, 23.6.2023. godine
Općinski načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc, dipl.ing.geoteh.
Društvo žena Mursko Središće u akciji prikupilo 490 eura U AKCIJI KATRUŽA
Za lijekove i terapije prikupili 3.521,98 eura
Međimurci su ponovo pokazali humanost i dobrotu te svojim prilozima u akciji Katruža za Katružu osigurali terapije i lijekove bolesnim sugrađanima.
Međimurska zaklada solidarnosti Katruža ove je godine organizirala akciju Katruže za Katružu u Svetoj Mariji, Čakovcu, Prelogu, Murskom Središću, Belici, Nedelišću i Donjem Vidovcu.
U Svetoj Mariji akciju su provele članice Društva žena te prikupile 467,50 eura, dok su u Prelogu članice Priločkog srca i Društva žena iz Goričana skupile 862 eura. Akcija je naišla na dobar odjek i u Murskom Središću gdje je prikupljeno 490 eura, u Belici 493 eura, a u
Nedelišću 155 eura. U svim trima navedenim mjestima dobrotvornu akciju provele su udruge žena, a u Donjem Vidovcu je akciju organizirala Općina te prikupila 311 eura. U Čakovcu su prilozi građana dosegnuli 743,48 eura, što ukupno iznosi 3.521,98 eura.
Zaklada Katruža od srca zahvaljuje aktivistima, volonterima i građanima koji su ponovno pokazali veliko srce i empatiju prema ljudima u potrebi.
Zahvaljuju i učenicima i djelatnicima osnovnih škola u Strahonincu, Maloj Subotici, Šenkovcu i Pribislavcu koji su pomogli u prikupljanju katruža.
(BMO)
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC
Sukladno Zaključku gradonačelnice Grada Čakovca od dana 15.6.2023., Klasa: 944-05/22-01/4, Urbroj: 2109-201-01-23-09, raspisuje se
JAVNI NATJEČAJ
ZA PRODAJU
građevinskog zemljišta u Štefancu kčbr.1263/1, k.o. Štefanec
Dana 30.06.2023. godine u 12:00 sati, na licu mjesta održat će se javno nadmetanje za prodaju zemljišta upisanog u:
zk.ul.br.1554, k.o. Štefanec, -čest.br.154/6/1, Štefančica Put, površine 105 m2, u vlasništvu Grada Čakovca, ident. s kčbr. 1263/1, k.o. iste, Štefančica Put, površine 105 m2
Početna cijena za zemljište iznosi 13,37 EUR/m2 (slovima: trinaesteura i tridesetsedam centi).
Puni tekst javnog natječaja sa svim uvjetima nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!
Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve
one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@ mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
u san
Najljepši događaj iz djetinjstva
Ne znam koji je dan bio točno, ali je meni taj dan bio poseban. Taj dan je bila jako velika kiša i nevrijeme.
Plašio sam se nevremena, ali me mama tješila.
Morali smo spustiti rolete i čekati dok ne prođe nevrijeme. Vjetar je jako puhao i stalno se čulo kako zavija i udara na sve strane. Odjednom se sve smirilo. Dignuli smo rolete i sivi oblaci su se razišli. Sunce je sve obasjalo, a nebo je
bilo plavo kao more. Onda se pojavila duga. Duga je bila puna vedrih boja, puna topline i radosti. Svi se nadamo nečemu tako lijepome.
Moja duga je svima podarila radost nakon velikog nevremena. Tako je i u životu da se nakon teškog razdoblja pojavi nešto sjajno.
Žan Šarić, 5. A, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Pobjeći u san? Uf, kako bih to voljela. Kako bih voljela provesti cijeli dan u tom jednom snu, u tom jed nom snu u kojem je sunce na svakom koraku, u kojem je sreća beskonačna, beskonačno duga, tako da i nikad ne prestaje. Ne prestaje ni sreća ni ljubav, ali rat i mržnja itekako prestaju. Voljela bih ući u jedan takav san, da se tamo svi ratovi i mržnje zaborave, da se samo zna za sreću, ljubav i poštovanje, da zablista jedan poseban sjaj u svim očima, te da zagrljaj bude glavni i najvažniji govor između svih nas. Jer svakome je na ovome svijetu potrebno da osjeti jednu toplinu koja se već u ovo vrijeme počela polako i sakrivati.Sakrivena je u svima nama, tamo negdje duboko. I potrebno je neko vrijeme da izađe van, ali tu ljubav i toplinu možemo osjetiti u našim snovima, u našim snovima kroz koje putujemo visokim i gustim oblacima. Zapravo nam samo ti oblaci i dozvoljavaju da se u njima osjećamo sigurno, ne daju da kroz san puštamo suze već da dijelimo osmijehe svim onim stvarnim i nestvarnim bićima sa kojima se susrećemo sanjajući daleke obale... Tim dalekim obalama može padati i kiša, može i pljuštiti, ali ipak uvijek izađe van neko Sunce
i uvijek se nekako dogodi jedan sretan završetak te velike oluje.
Jer “Čovjek sanja toliko sjajniju svjetlost, koliko mračnija je noć oko njega i u njegovu srcu.” Što smo mi tužniji, to ćemo imati sretnije snove, zato što ćemo u snovima odlutati u neki naš daleki svijet koji nas čini sretnijima i u kojem možemo maštati i doživjeti čak i one nestvarne situacije koje u stvarnom životu ne bismo mogli postići.
Iz toga razloga volimo i toliko spavati, jer znamo da ćemo sanjariti sve do zvijezda.
Onih naših posebnih zvijezda od kojih znamo prepoznati i onu najmanju, jer je svaka namijenjena našim dragim osobama ili nekim trenucima koji su nam se zarezali u vene, a to su naši najdraži trenuci od kojih ne možemo pobjeći,jer su vrlo posebni za nas.
Kad sanjamo, tj. kad zaklopimo oči, vidimo sve ono što nas usrećuje od petica u školi do njegovih smeđih očiju boje kestena ili plavih boje mora, od dalekih putovanja do majčinih zagrljaja.
U snovima vidimo naš put kojim želimo koračati i zato nam je najljepše pobjeći u san, u dubok san.
Josipa Herak, 7. B, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Mali OGLASNIK
MOTORNA VOZILA
PRODAJEM VJETROBRANSKA STAKLA
za oldtimer Citroen žaba. Info na mob. 098/9640-763
PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene
Alfa Rossa boje, 2012. god., očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793
PRODAJU SE LJETNE GUME marke
Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467
PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821
POLJOPRIVREDA
TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM PO -
LJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora,
servis za čišćenje
Kuće, stanove
a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POSAO
TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj portfelj. Kontakt na email: akostjuk2000@yahoo.com ili mob. 091/788-3017
POZNANSTVA
MUŠKA OSOBA traži žensku slobodnu osobu za vezu, nižeg rasta, od 50 godina na dalje. Info na mob. 097/738-4072
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
DEČKO (49 g) traži ozbiljnu žensku osobu za ozbiljnu vezu, info na mob 095/7313513
NEKRETNINE
SMS NEKRETNINE
Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
POVOLJNO IZNAJMLJUJEM novi stan od 43m2 mladom bračnom paru ili samo gospođi, info na tel. 095/897-8943
RAZNO
PRODAJEM PS4 SONY Playstation s dva kontrolera i 5 igrica, malo korišteno, za 300 eura. Info na mob. 091/396-2700
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM TERMOAKUMULACIONU
PEĆ 35KW, te poklanjam staklenke za zimnicu. info na mob. 098/947-695
PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453
Ugostiteljske objekte Sportske objekte Teretane
Ostale usluge
čišćenja - peglanje
Poslovne prostore
Stubišta Zdravstvene ustanove
PRODAJEM TROFAZNU PUMPU za hidrofor, potreban servis. info na mob. 098/9640-763
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJEM digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te hlače Levi’s 501 W36L36 (plave i crne) i hlače Tesoro vel. 54 (crne). Info na mob. 098/91-58-640
PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM MADRAC dim.
200x160x20 cm - Bonell opružna jezgra. Korišten samo za vrijeme godišnjeg, kao nov. Info na mob: 098/944-5452
Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)
Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453
PRODAJE SE suha hoblovina pakirana u vrećama od 120 lit., cijena vreće 2 eura, za veće količine moguća dostava! Za široki pojas primjene (u peradarstvu, stočarstvu, uzgoju konja itd.) Info na mob. 098/1788-216
KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/9219092
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te hlače Levi’s 501 W36L36 (plave i crne) i hlače Tesoro vel. 54. Info na mob. 098/91-58-640
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006
PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175
PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
TOM
Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004
je veseo i zaigran pseći dječarac koji jako voli loptice i našu veliku livadu na kojoj ih može ganjati. Brz je i aktivan i bio bi vam idealan prijatelj za vježbu i sportske aktivnosti. Ima super cimera s kojim se voli igrati, pa ako već i imate psa, on bi se dobro složio s njim. Rođen je u listopadu 2021., visok je oko 50 cm.
Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.
MONTY je Tomov kompić s kojim dijeli azilsko dvorište. Rođen je u travnju 2021., visok oko 58 cm. Monty je znatiželjan i aktivan dečko koji zna iskoristiti vrijeme vani na našoj livadi. Dobar je u šetnji, a voli se i igrati s Tomom. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.
SUSANNE je naša draga i nježna cura. Rođena je u prosincu 2020., visoka oko 50 cm. Ona jako žudi za ljudskom blizinom i pažnjom, samo bi se tiskala k vama i mazila. Ako ste u potrazi za vjernom prijateljicom, Susanne ima sve predispozicije da vam to bude. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.
STITCH je još jedan dragi i dobar dečko koji čeka i čeka u skloništu. Jako je dobar i friendly, i s ljudima i sa psima. Odličan je i u šetnji, poslušan, drag, prijateljski raspoložen. Jedina mala mana mu je što je vješt penjač pa vam treba dobra ograda, a možda bi bila dovoljna i samo dobra povezanost s novim ljudima pa ne bi ni imao potrebu bježati. Rođen je u veljači 2016., visok oko 65 cm. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
PSIHOLOGIJSKI CENTAR
Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)
RADNO VRIJEME:
Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati
Subotom prema dogovoru
Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.
Ljetna shema obiteljskog života
Povezanost i kvalitetan odnos između roditelja i djece uključuje razgovor, igru i druženje koje ne prekida ni zvuk mobitela ni neki drugi uređaj ili posao
Još jedna nastavna godina je za nama, stiglo je ljeto! U dugom koronarazdoblju koje je (barem privremeno) iza nas bilo je puno stresa i raznih nezadovoljstava u brojnim obiteljima i zato je sada za roditelje važno da okrenu novi list i posvete se malo više sebi i onima koje najviše vole, svojoj djeci. Pitat ćete me odmah kako da im se posvetite kad imate samo desetak dana odmora, a pred njima su duga dva i pol mjeseca školskih praznika. Samo polako, i za vas je velika stvar to što nema školskih obaveza i svih onih komplikacija s rasporedom aktivnosti, ritam je mirniji, a život opušteniji bez škole. U dogovoru s djecom, članovima šire obitelji i prijateljima (zašto ne, socijalna smo bića) pokušajte što bolje organizirati ljetnu shemu obiteljskog života. Usporite, koliko najviše možete, napravite potrebne korekcije kako ne biste samo jurili i bili nervozni i umorni. Ako se nervoze i umora niste u stanju riješiti, ozbiljno se zapitajte što je to što pogrešno radite i čim prije krenite s promjenama. Roditeljstvo je zahtjevno, pritisci su sa svih strana, od poslodavaca, medija, javnih službi, drugih članova obitelji, ali i vlastitih očekivanja i uvjerenja. Neke vanjske pritiske ne možete lako otkloniti, pa možda vrijedi razmisliti i poći od samoga sebe. Ionako ste vi djeci najvažniji i najbolji primjer kako se treba ponašati, kako djelovati u različitim situacijama, kako komunicirati, kako se s nekim povezati i razumjeti ga, surađivati i zabavljati se, ma za sve ste im primjer. Vaša vas djeca vole i žele se ugledati u vas, a odnos s vama najvažniji im je međuljudski odnos kroz čitavo djetinjstvo i adolescenciju, iako to možda ne pokazuju. Svi odnosi koji su utemeljeni na ljubavi trebaju kontinuitet i neometano vrijeme, nema drugoga recepta, važna je pri-
sutnost i posvećenost. Da bi se takav odnos razvijao, u njega treba ulagati, treba ga njegovati. Psihologijska istraživanja pokazuju da psihički problemi kod djece nemaju toliko veze s općom kvalitetom života, odnosno životnim standardom, nego puno više ovise o unutarnjim komponentama odnosa i načina bavljenja roditelja djecom. Drugim riječima, veće ili manje materijalno blagostanje obitelji nije presudno za sretno djetinjstvo i mentalne probleme djece i mladih. Siromaštvo jest, ono je značajan prediktor problema svih vrsta, i zato djeca trebaju imati osiguranu društvenu skrb ako njihovi roditelji nemaju adekvatne mogućnosti za uzdržavanje i odgoj, treba im naša solidarnost i pomoć u teškim životnim prilikama. Za veliku većinu obitelji koje ne žive u siromaštvu bilo bi dobro prekinuti jurnjavu za još većim materijalnim blagostanjem jer ima prečih stvari od toga. Mnogi to shvate tek kad se nađu u nevoljama, kad se izgubi povjerenje i bliskost, kad je kasno. Povezanost i kvalitetan odnos između roditelja i djece uključuje razgovor, igru i druženje koje ne prekida ni zvuk mobitela ni neki drugi uređaj ili posao. Prisutni smo i povezani kad nismo ničim ometani, a neometanost možemo postići samo tako što ćemo uspostaviti kontrolu nad izvorima ometanja. Razmislite sami što vas osobno najviše ometa, zbog kojih razloga i u kojim situacijama svojem djetetu kažete: čekaj malo ili sad nemam vremena. Ako vam dijete više ne prilazi da bi nešto pitalo ili ispričalo, možda se samo prilagodilo situaciji u kojoj je izostajala živa konverzacija i neprimjetno se preselilo u virtualni svijet društvenih mreža ili video-igrica. Nažalost, to se dogodilo u mnogim obiteljima, ali ljeto je dovoljno dugo da napravite zaokret.
Ljudi na prvom mjestu –zaustavimo stigmu i diskriminaciju, ojačajmo prevenciju!
Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati
čet: 09-12 sati
Kontakt tel: 099/222 1 888
Od proglašenja u Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 1987. godine, svake se godine 26. lipnja obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama s ciljem jačanja svih struktura i institucija koje doprinose smanjenju tog problema i rade na uspostavljanju društva u kojem neće biti zlouporabe droga. Cilj ovogodišnje kampanje je podizanje svijesti o važnosti promjene odnosa prema osobama koje su ovisne o drogama, u smislu odbacivanja osuđivanja i stigme te pružanja pomoći uz pokazivanje poštovanja i uvažavanja, te empatije.
Zlouporaba droga jedan je od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice u cijelom svijetu. Prema podacima UNODC World Drug Report 2022. oko 284 milijuna ljudi u svijetu u dobi od 15. do 64. godine je 2020. godine konzumiralo droge, što predstavlja povećanje od 26 % u odnosu na prethodno desetljeće. Mladi ljudi upotrebljavaju više vrsta i veće količine droga nego prethodne generacije.
Prema podacima EMCD-
u psihostimulanse, psihodepresore, halucinogene supstance ili one miješanog djelovanja. Postoji nebrojeno puno učinaka koje droge izazivaju, a jačina i oblik djelovanja ovise i o strukturi osobe koja ih uzima, međutim sve droge imaju jednu zajedničku osobinu, a ta je da nijedna od njih nije bezopasna. Droge izazivaju razvoj psihičke i/ili fizičke ovisnosti. Ovisnost o drogama nastaje kad osoba više nije u stanju kontrolirati uzimanje neke supstance te ju nastavlja uzimati iako je svjesna brojnih štetnih posljedica po svoje fizičko i psihičko zdravlje. Izostanak uzimanja sredstva o kojem je osoba postala ovisna dovodi do brojnih neugodnih simptoma apstinencijske krize.
Ovisnost o drogama nastaje kad osoba više nije u stanju kontrolirati uzimanje neke supstance te ju nastavlja uzimati iako je svjesna brojnih štetnih posljedica po svoje fizičko i psihičko zdravlje
DA (European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction) se procjenjuje da je otprilike 83,4 milijuna ili 29 % odraslih osoba u Europskoj uniji konzumiralo nezakonitu drogu barem jednom u životu, a najčešće korištena ilegalna droga je kanabis. Odrasli stanovnici Europe svake godine potroše najmanje 30 milijardi eura na droge. Oko dvije petine tog iznosa troši se na kanabis (39 %), 31 % na kokain, 25 % na heroin te 5 % na amfetamine i MDMA.
Ni naša zemlja nije pošteđena takvih trendova. Rezultati istraživanja „Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske“ iz 2019. godine pokazuju da je u Hrvatskoj ilegalnu drogu barem jednom u životu konzumiralo 24,5 % ispitanika, a broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio. Kao i u ostatku Europe, i kod nas se najčešće kao ilegalna droga upotrebljava kanabis.
Droga je svako sredstvo koje uneseno u organizam pijenjem, gutanjem, udisanjem, ubrizgavanjem ili nekim drugim načinom, dovodi do fizičkih ili psihičkih promjena, a psihoaktivne droge su ona sredstva koja dovode do promjene načina razmišljanja, osjećanja i ponašanja osobe koja ih je uzela.
Postoji puno vrsta droga i puno načina na koje se mogu svrstavati u grupe i dijeliti. Jedna od podjela svrstava ih
Zašto mladi započinju uzimati droge? Početak uzimanja droga najčešće se veže uz adolescentni period. Pubertet ili adolescencija je razdoblje u kojem dijete sazrijeva u odraslu osobu, a praćen je inatljivošću, odupiranjem autoritetu odraslih, nepromišljenošću i impulzivnim reagiranjem, a ujedno i pojačanom osjetljivošću i ranjivošću, osjećajem nesigurnosti, nerazumijevanja ostalih i potrebom za dokazivanjem samoga sebe, često na pogrešan način. To je dob u kojoj se ne želi prihvaćati uvriježene stavove o opasnostima i rizicima, mladi naprosto ne žele vjerovati iskustvima odraslih, „moraju“ sve sami iskusiti na sebi. U toj dobi privučeni znatiželjom, željom za pripadanjem grupi vršnjaka, dosadom ili nerijetko željom da brzo poprave loše raspoloženje, nemir ili nervozu i zaborave na probleme, mladi često posežu za sredstvima ovisnosti. Nesvjesni rizika, bez straha od bolesti i oštećenja, s osjećajem „besmrtnosti“, skloni vjerovati svojim „prijateljima“ i dilerima koji ih uvjeravaju da im se ništa loše neće dogoditi, prihvaćaju ponuđenu drogu i kreću na put mogućeg razvoja ovisnosti. To rezultira time da je zlouporaba sredstava ovisnosti u razvijenim zemljama vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti kod mladih, povezan s brojnim nesrećama, duševnim poremećajima i bolestima te drugim zdravstvenim i socijalnim problemima i rizičnim ponašanjima.
I alkohol je droga. Pijenje alkohola mnogim je mladim ljudima bilo „propusnica“ za konzumiranje ilegalnih droga i „trasiralo“ im put u ovisnost.
Ovogodišnji moto obilježavanja dana borbe protiv zlouporabe droga poziva na jačanje svijesti o potrebi provedbe preventivnih mjera, kako bi se mlade zaštitilo od konzumacije bilo koje vrste psihoaktivnih tvari. Jer, ne treba zaboraviti, put u ovisnost počinje prvim uzimanjem.
Kristijanu Železnjaku vatrogasno priznanje za životno djelo
Spomenica za 60 godina dodijeljena je Vinku Škvorcu, za 50 godina Zlatku Orsagu, za 40 godina Borisu Hlapčiću i Draženu Galu te za 30 godina Marku Greguriću i Kristini Čurila
Piše: Luka Maruševec Dobrovoljno vatrogasno društvo Vularija početkom lipnja trodnevnom je manifestacijom obilježilo veliku obljetnicu - 100 godina djelovanja. Iako je djelatnost vatrogastva u Vulariji zabilježena već i krajem 19. stoljeća nabavom prve ručne šprice, DVD je službeno osnovan 1923. godine.
DVD kao glavni nositelj i pokretač svih aktivnosti u Vulariji
Svečanost je započela dočekom gostiju i prijateljskih vatrogasnih društava, nakon čega je održan mimohod vatrogasaca kroz Vulariju.
- Danas je DVD Vularija glavni nositelj i pokretač svih aktivnosti u mjestu. Po-
nosni smo na svakog našeg člana i uvijek smo spremni pružiti ruku pomoći u svim nedaćama, rekao je u uvodu predsjednik DVD-a Kristijan Železnjak te spomenuo kako su mještani već 50-ih godina prošlog stoljeća svojim rukama podigli vatrogasni i društveni dom, koji je ujedno i centar društvenog života te mjesto na kojem su stasali najpredaniji vatrogasci.
Zasluženo nagrađeni istaknuti članovi
Svečanost je bila idealna prigoda da se dodijele zahvalnice, priznanja i vatrogasne spomenice. Načelnik Sektora za vatrogastvo Hrvatske vatrogasne zajednice Mario Starčević je Kristijanu Železnjaku uručio Plaketu i povelju s likom Mirka Kolarića, najviše vatrogasno priznanje
koje se dodjeljuje za životno djelo i izuzetna postignuća u vatrogastvu.
Spomenica za 60 godina dodijeljena je Vinku Škvorcu, za 50 godina Zlatku Orsagu, za 40 godina Borisu Hlapčiću i Draženu Galu te za 30 godina Marku Greguriću i Kristini Čurila. Isto tako su podijeljena priznanja vatrogasnim veteranima, a koje su primili Vladimir Mulac, Juraj Škvorc i Vinko Hlapčić.
Zlatnu plamenicu primili su Tomislav Just, Kristijan Železnjak i Marinko Orsag, dok su srebrnu plamenicu dobili Sven Pintarić, Marko Horvat i Danijel Patarčec. Brončanu plamenicu dobili su Gordana Krčmar, Branka Klinec, Damir Begović, Ivan Krčmar, Josip Fegeš, Nikica Crnčec, Benjamin Gal, Jurica Fegeš, Antun Horvat, Mirko Klinec i Siniša Čavlek.
Brončane medalje su primili Tomislav Čurila, Goran Orsag, Ivica Škvorc, Dragutin Goričanec, Vladimir Mulac, Juraj Škvorc i Ivan Kosi.
Skoro svako
kućanstvo ima člana koji je prošao obuku
- Društvo danas broji 84 vatrogasca starijih od 18 godina, od čega 27 vatrogaskinja te 52 člana mladeži i podmlatka. Prošle godine nismo imali nijedan požar, zahvaljujući preventivnom djelovanju u Društvu, a to je da skoro svako kućanstvo u Vulariji ima barem jednog člana koji je prošao obuku za vatrogasca, rekao nam je Železnjak.
- Prošle godine, unutar novoosnovane zajednice VZO-a Orehovica imali smo jednu javnu vježbu. Naši interventni članovi izlaze iz garaže s navalnim vozilom svaka tri tjedna i usput obučavaju sve ostale članove s opremom i metodama korištenja vozila u slučaju intervencija, a posebice mladež i podmladak, dodao je predsjednik DVD-a u nastavku pa se osvrnuo na opremu.
- Opremom smo nadmašili uvjete pravilnika o minimalnoj opremljenosti društva i imamo punu potporu Općine Orehovice u našem sloganu 'Postići nadstandard, da bi se zadovoljio standard', rekao nam je Železnjak te spomenuo kako im je cilj unaprjeđivati rad s mladima.
Rad s mladima kao
prioritet Društva
- Želimo i dalje unaprjeđivati vatrogasnu djelatnost unutar VZO-a Orehovica, prvenstveno rad s mladima jer to je jedini način da tradiciju vatrogastva održimo na životu, istaknuo je pa dodao kako aktivno sudjeluju na natjecanjima.
- Državno natjecanje za mladež prošle godine je
kruna naših sudjelovanja u natjecanjima. Imamo niz izvrsnih rezultata u protekle tri godine. Na natjecanjima nastupamo s muškom ekipom pomlatka, ženskom ekipom pomlatka, muškom ekipom mladeži, ženskom ekipom mladeži, muškom A seniorskom i muškom B natjecateljskom desetinom, govori nam predsjednik DVD-a.
Djecu usmjeravaju
prema humanom
djelovanju
- Ponosan sam organiziranošću Društva, osposobljenosti, opremljenosti, a posebice sam ponosan na najmlađe članove Društva čija će djeca tek obilježiti sljedećih 100 godina. Društvo u novo stoljeće rada ulazi spremno za sve izazove koje se pred njega stavljaju, rekao je u nastavku pa se osvrnuo na suradnju s DVD-om Čučerje.
- Ponosan sam i na bratsko društvo DVD Čučerje, s kojima slavimo 30 godina
bratimljenja. Naša suradnja je aktivna na svim poljima, razmjenjujemo iskustva, pomažemo u svim vidovima djelovanja. Zahvaljujem ovim putem svoj braći u DVD-u Čučurje što se prilikom svakog posjeta osjećamo kao kod kuće, rekao je Železnjak te istaknuo ono najvažnije.
- S ponosom mogu reći da je DVD Vularija jamac sigurnosti i mirnog sna svakog mještanina Vularije, ali i šire. Na kraju ponosno želim zahvaliti svim roditeljima koji nam ukazuju povjerenje i svoju djecu usmjeravaju prema dobrovoljnom, humanom i društveno korisnom djelovanju. Samo s vama kao podrškom društvo ima svijetlu budućnost u stvaranju budućih dobrovoljnih vatrogasaca koji će ovo društvo nositi za sljedeće naraštaje, dodao je na kraju razgovora.
MEĐIMURSKA KUHARICA
Teleće pečenje s mladim krumpirom
Piše: Roberta Radović
Foto: Zlatko Vrzan
Supružnici Ljubica i Dario
Pintarić u kuhinju ugostiteljskog objekta Bambina unose iskrenu strast prema dobrom iću i piću. Ako još netko ne zna gdje se nalazi Bambina, podsjećamo da je adresa za restoran gdje se može iskusiti pravi gastronomski užitak Mihovljanska 70. Vlasnici, Ljubica i Dario, svoj su ugostiteljski sadržaj fokusirali na organizaciju raznih
Sastojci:
- teleći but (ili lopa�ca)
- ulje
- sol, papar
- ružmarin
- mladi krumpir
vrsta svečanosti, catering, besplatnu dostavu hrane i gablece. Za naše ovotjedno izdanje i stalnu rubriku Međimurske kuharice Ljubica Pintarić izdvojila je recept za pripremu telećeg pečenja uz koje je kao prilog poslužila mladi krumpir. Suprug Dario pak preporučuje dobro izabrati dobro vino, primerice cabernet sauvignon, kako bi užitak bio potpun. A kako pripremiti teletinu, saznajte u nastavku.
Teleće meso mariniramo dan prije pripreme jela, odnosno pečenja. Meso mariniramo sa soli, paprom, uljem i grančicom svježeg ružmarina. Dok odstoji, teletinu ispečemo u pećnici zajedno s mladim krumpirom na 200 stupnjeva. Vrijeme pečenja traje oko dva sata. Uz teleće
Vino tjedna
Recept plus
Piletina, bijeli umak i njoki
U ove vruće ljetne dane dobrodošla su jela čija priprema ne zahtijeva mnogo vremena. Za to je uvijek dobrodošao pileći �ile. Donosimo recept za pripremu piletine s bijelim umakom. Najprije se piletina nareže na kocke. Maslac stavimo u tavu i zagrijemo ga, pa na njemu vrlo kratko pržimo meso. U međuvremenu razmutimo vrhnje, brašno, mlijeko i pri tome pa-
zimo da ne ostanu grudice. Češnjak se sitno nasjecka i stavi na meso, kako bi pustio aromu. Piletinu zalijemo pomiješanim vrhnjem i mlijekom. Sve lagano prokuhamo kako bi se sastojci sjedinili. Začinimo soli i paprom, a na kraju dodamo malo sjeckanog svježeg peršina. Kao prilog možemo poslužiti njoke (najbolje domaće) ili tjesteninu po izboru. U slast! (rr)
Sastojci:
-- pileći file
- maslac
- 1 dl vrhnja za kuhanje
- 2 dl mlijeka
- 2 žlice brašna
- češnjak
- svježi peršin
- sol, papar
Ljubica Pintarić
pečenje i mladi krumpir preporučuje se poslužiti salatu od mladog zelja. Dobar tek vam želi Ljubica Pintarić i ostali djelatnici čakovečkog restorana Bambina!
Cabernet sauvignon
– Vinarija Tomšić
Slasno pripremljeno teleće pečenje i mladi krumpir zahtijevaju osvježenje uz vrhunsko vino, primjerice cabernet sauvignon. Dario Pintarić odabrao je poslužiti čašu caberneta sauvignona proizvedenog i odnjegovanog u obiteljskoj Vinariji
Tomšić. Riječ je o suhom crvenom kvalitetnom vinu (13,5 % alk.) koje krasi sjajna, tamnocrvena boja. Aroma tog sauvignona podsjeća na zrelo crveno voće. Bogata struktura vina svidjet će se svim poklonicima dobre kapljice. Živjeli! (rr, zv)
Brzi raženi kruh
Priprema:
Pećnicu zagrijte na 190 stupnjeva.
U manjoj zdjeli pomiješate jogurt i jaje. U većoj zdjeli pomiješajte obje vrste brašna, sol i sodu pa im dodajte mješavinu jogurta i jaja. Miješajte kuhačom dok se svi sastojci ne povežu u homogenu masu. Tijesto premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu te ga mijesite nekoliko minuta da postane glatko i podatno.
Od tijesta oblikujte kuglu pa ju razvaljajte na debljinu oko 3 cm. Pospite ga raženim brašnom, stavite u pleh pre-
kriven papirom za pečenje, a zatim vrh tijesta dva puta zarežite nožem.
Pecite u pećnici zagrijanoj na 190 °C oko 40 minuta, tj. dok korica kruha ne postane čvrsta i hrskava.
Sastojci:
- 100 grama raženog brašna Čakovečki mlinovi
- 250 grama pšeničnog integralnog brašna Čakovečki mlinovi
- 1 žličica soli
- 1 žličica sode bikarbone
- 300 ml tekućeg jogurta
- 1 jaje
MIRA PERČIĆ iz Žabnika
Prava martinska gibanica priprema se s palačinkama
Osim što voli šivati, Mira rado peče kolače, posebno domaće, po tradicionalnim receptima, a i priprema domaća jela
Piše: Aleksandra Sklepić
Gibanica je kolač koji se nalazi visoko na popisu pravih obožavatelja kolača, a glavno obilježje mu je bogatstvo okusa koji se prožimaju, a koji proizlaze iz raznovrsnih nadjeva. Orasi, sir, pekmez i mak savršeno se stapaju u nezaboravan okus. Poznatija varijanta gibanice radi se s korama od tijesta, a u Svetom
Martinu na Muri smo doznali da se prava martinska gibanica priprema s palačinkama koje zamjenjuju tijesto. Priprema gibanice s palačinkama tipična je za cijeli gornji kraj Međimurja, a recept za nju
dobili smo od Mire Perčić iz Žabnika. Martinska gibanica ima još jednu speci�ičnost u odnosu na poznatiji recept, a to je da u nju ne idu jabuke. Mira je vitalna umirovljenica koja živi u obiteljskoj kući u Žabniku sa suprugom Martinom, također umirovljenikom. Radila je u poznatom međimurskom tekstilnom poduzeću Modeks, a ljubav prema šivanju još je uvijek prisutna kod nje. Voli raditi sitne krojačke popravke za obitelj i prijatelje, pa na taj način kreativno provodi svoje vrijeme. Osim šivanja, voli šetnje, prirodu, cvijeće i vrt.
Recept za gibanicu:
Za palačinke:
- 3 jaja
- 4,5 dl mineralne vode
- 4,5 dl mlijeka
- 3 ravne žlice šećera
- 360 grama glatkog
brašna
- malo soli, malo ulja u smjesu
Nadjev od maka:
- 25 dag mljevenog
maka
- 10 dag šećera
- 2 dl vrelog mlijeka
- korica limuna
Nadjev od sira:
- 50 dag svježeg sira
- 1 dl kiselog vrhnja
- 2 jaja
- prstohvat soli
Recepti iz domaće međimurske kuhinje
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
- 15 dag šećera
- po želji malo grožđica
Nadjev od oraha:
- 25 dag mljevenih oraha
- 2 žlice ruma
- 10 dag šećera
- 2 dl vrelog mlijeka
- malo cimeta, limunove korice, po želji
Nadjev od pekmeza:
- 250 g pekmeza od šljiva
Preljev:
- 2 dl vrhnja i 1 jaje
Priprema: Od smjese za palačinke ispeći 15 palačinki. Kad se ohlade, slažemo ih u kalup za torte koji smo prethodno obložili papi-
Mira s pravom mar�nskom gibanicom rom za pečenje i namastili putrom, margarinom ili po starinskom, mašću. Svaki nadjev razdijelimo na 3 jednaka dijela jer se maže u 3 serije. Na dno kalupa najprije staviti 2 palačinke, pa premazati nadjevom od maka. Prekriti palačinkom i premazati sirom, prekriti palačinkom, premazati nadjevom od oraha, prekriti palačinkom, premazati pekmezom, ponovo poklopiti palačinom, pa ponoviti sve još dva puta istim redoslijedom. Na kraju završimo palačinkom, pa zalijemo s 2 dl vrhnja u koje smo umutili 1 jaje. Pečemo 40 minuta na 180 stupnjeva. Kad je pečeno, ostavimo da se malo ohladi, pa režemo na trokute, kao tortu.
Mira je aktivna članica Hrvatske kulturno-umjetničke udruge Sveti Martin, a glavna joj je zadaća i specijalnost šivanje narodnih nošnji i kostima za folkloraše i pjevače. Umješna je u krojenju i šivanju, pa su njene nošnje i kostimi izrađeni zaista kvalitetno, pedantno i stručno. Trenutno je folklorna sekcija Sveti Martin na Muri u fazi mirovanja jer je teško naći voditelja, ali svi se nadaju da će i to proći, pa će time folklor ponovno zaživjeti, a vrijedna Mira ponovno dobiti svoj omiljeni “posao”. Osim što voli šivati, Mira rado peče kolače, posebno domaće, po tradicionalnim receptima, a i priprema domaća jela, također tradicionalna, s namirnicama koje sa suprugom uzgaja u svom vrtu.
- Prava martinska gibanica radi se s palačinkama, a ne tijestom, ispričala nam je Mira. Pripremamo je za svako proštenje i u našem je kraju obavezna na jelovniku tog dana. Ja ju osobno nisam već dosta dugo pripremala, ali svaki put se veselim kad imam priliku za izradu tog preukusnog specijaliteta. Mira je dosta radila po svadbama, kao pomoć u kuhinji, pa je i tu usavršila svoje kuharske sposobnosti. Puno je toga naučila, a gibanica koju su pripremali na svadbama u gornjem Međimurju obavezno je bila s palačinkama. Zbog toga je svoje umijeće odlučila podijeliti s nama i pokazati nam kako se priprema, kako izgleda i kakvog je okusa prava martinska gibanica.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.
Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za
predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 27. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 30. lipnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.
Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
br. 1449
POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 27. lipnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 30. lipnja 2023.
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP
OVAN (21.3. - 20.4.)
Prepreke i frustracije su na pomolu. Oni koji su u duljoj i stabilnoj vezi pa poznaju svog partnera znat će kako izdrža� ovo pomalo neugodno razdoblje. Oni koji tek počinju neki odnos vjerojatno će se privremeno udalji� jedno od drugog. Trenutno niste u najboljoj formi za rad.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
Izgledno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način poveća� bliskost u odnosima. Bit će mnogo različi�h tema, ali sve će to izgleda� ako grebanje po površini. Vaše srce i dalje je prazno. Posao će vam izgleda� nekako lakši. Ipak, to je samo vaš kut gledanja.
LAV (23.7. - 23.8.)
Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postavi� u stanje blage distance. Nekako vam više neće bi� toliko važno da razmjenjujete nježnos�, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz prak�čan rad.
VAGA (24.9. - 23.10.)
Mnogo ljudi svakodnevno će se motati motati oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeli� s njima, ali bez previše obveza. Neki će svoju vezu postavi� u rang dobrog prijateljstva i odusta� od većih in�mnos�. Partner će bi� zbunjen. Gledat ćete što bolje iskoris�� priliku koja je pred vama. Neki će zbog toga bi� spremni radi� prekovremeno.
STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
Vjerojatno ćete se dobro zabavlja�. Mnogi će osje�� privlačnost prema osobi s kojom rade, akoja će im unije� veliku svježinu u život. Oni u duljim vezama bit će vrlo krea�vni i odlazi� će zajedno na vrlo zanimljiva mjesta. Dosta će priča�. Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno.
VODENJAK (21.1. - 19.2.)
Nećete bi� u očekivano ljubavnoj formi. Ponekad ćete se čak osjeća� frustriano, ali to ćete vrlo brzo zaboravlja�. Druga strana neće vas uvijek razumje�. Objasnite što vas muči, ali i pokažite dobru volju. Tko god da vam pokuša prigovori�, vi ćete mu odgovori�.
BIK (21.4. - 20.5.)
Možda ste mogli pos�ći i više, ali nema razloga za bi� nezadovoljan. Sad ćete svoje snage usmjeri� na učvršćivanje onog što ste pos�gli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više in�mnos� i sve vam u konačnici ide u prilog. Novi suradnici pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine.
RAK (22.6. - 22.7.)
Okolnos� će vam u privatnom životu prilično ići na ruku. Voljena osoba će vas podržavati, premda će povremeno dolaziti do manjih verbalnih nesporazuma. Od vas će se očekiva� više truda, a posebno u poslovima gdje se treba pokaza� krea�vnost ili tamo gdje postoji publika.
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Nezainteresiranost ili frustracije sve će više pra�� vaš ljubavni život. Važno je da se s �m nosite strpljivo i da imate na pame� da je sve prolaznog karaktera. . Niste ni slu�li da bi vam moglo krenu� ovako dobro. Povezivat ćete se s ljudima i novim suradnicima brže i bolje nego što mislite.
ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
Vaša najdraža osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepus�te neka vas vodi. Prepustite joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i uživajte u životu. Nastavljate razvijati sve bolju poslovnu budućnost. Ostalo je još malo vremena da se dovrše pripreme. One neće još biti potpuno gotove ovaj tjedan.
JARAC (22.12. - 20.1.)
U idućim danima vaši će odnosi napredova� u pozi�vnom pravcu, a vi ćete posta� otvoreniji i raspoloženiji za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipa� nježnos�ma. Možda još čekate odgovore na neka pitanja. Kako će oni zasad izosta�, morat ćete se snaći s onim što znate i imate.
RIBE (20.2. - 20.3.)
Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Trebate se spus�� na zemlju. To je zdravo. Moguće je da će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokova� novi vjetar u leđa vama, ali i pokrenu� posao u novom smjeru.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1448
Kipić Herkula iz okolice Goričana
Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki
Područje Međimurja
omeđeno je rijekama Murom i Dravom koje su još od prapovijesti bile sastavni dio razgranate srednjoeuropske riječne mreže komunikacija. Smješteno na raskrižju kopnenih putova između Zapada i Istoka, Međimurjem je prolazio i tzv. Jantarski put – prapovijesna prometnica koja je spajala baltičko područje bogato jantarom s Mediteranom te ujedno bila jedan od glavnih cestovnih pravaca Rimskoga Carstva.
Interes Rima za panonski prostor započeo je početkom 2. stoljeća pr. Kr. Bio je potaknut ciljem stjecanja kontrole nad prometom prema Istoku, a s njime i gospodarskih te strateških pogodnosti. Nakon sloma Batonovog ustanka između 6. i 9. godine započelo je rimsko osvajanje područja između Drave i srednjega toka Dunava – uključujući i prostor današnjeg Međimurja – a trajalo je bez većih otpora do vladavine cara Klaudija ili sredine 1. stoljeća. Paralelno s nastupom rimskih legija, odvijala se i intenzivna trgovina. Ona je u svakom slučaju pospješila širenje rimske kulture i umjetnosti. Osobito značajnu ulogu u procesu romanizacije imali su italski trgovci i obrtnici te novodoseljeno stanovništvo s kojim dolazi i umjetnost stare domovine. Rim se dakle na periferijama svoga carstva nije prezentirao samo utilitarnim predmetima koji prate vojnička kretanja, kao primjerice oružjem i vojnom opremom, već i umjetničkim ostvarenjima s motivima službene religije i svakodnevnog života. Stoga diljem rimske Panonije susrećemo brojne primjerke umjetničkog obrta na temu rimskog panteona, a posebno su brojni oni ostvareni u sitnoj �iguralnoj bronci.
Vrijedan primjerak takvog umjetničkog djela je kipić junaka Herkula, otkriven 1981. godine na nalazištu Komparija nedaleko od sela Goričan (danas pohranjen u Muzeju Međimurja Čakovec). Spomenuto antičko brončano umjetničko ostvarenje vješt je kiparski rad, a njegovi plastični detalji naglašavaju kvalitetu izrade i pridonose visokoj umjetničkoj razini. Prekriven je tankim slojem �ine plemenite patine zelene boje. Herkul je prikazan en face u stojećem stavu i kontrapostu. Na glavi se razabire snažno kovrčava kosa povezana dijademom. Majestet lica izražen je umjetnički oblikovanim nadočnim lukovima i
bušenim očnim jabučicama. Plastično oblikovani obrazi upotpunjuju lice i daju mu izraz božanske uzvišenosti, dostojne najvećeg junaka antičkog svijeta. Tijelo je oblikovano vrlo skladno i pravilno. Oko snažno oblikovanog vrata i lijevog ramena prebačena je poput plašta koža čuvenog nemejskog lava, kojeg je Herkul usmrtio, izvršavajući uspješno prvi u nizu od dvanaest opasnih zadataka služeći mikenskog kralja Euristeja. U šaci lijeve ruke Herkul drži četiri jabuke iz vrtova Hesperida, kćeri moćnog Titana Atlanta, koje svjedoče o uspješno obavljenom dvanaestom, posljednjem Herkulovom zadatku.
Kao zaštitnik trgovačkog prometa, patron cesta i luka, te teških �izičkih radnika i radnika u kamenolomima, junak Herkul stekao je veliku popularnost među stanovništvom Rimskog Carstva, a upravo mu je uloga zaštitnika putova pribavila osobiti položaj među rimskim legijama. Tako je primjerice Herkul smatran pokroviteljem i uzorom prosvjećenosti monarha iz dinastije Antonina, a njegov je kult bio široko rasprostranjen upravo u vrijeme vladavine spomenutih careva.
Rimski religiozni motivi pretočeni u sitnu �iguralnu brončanu plastiku tvore –poput one monumentalnog obilježja – značajnu i nezaobilaznu komponentu umjetnosti antičkog razdoblja te su kao vrlo čest pokretni arheološki materijal pronalaženi razasuti po antičkim gradovima, vojnim logorima te ruralnim kompleksima diljem Panonije i ostatku Rimskog Carstva. Premda su ti predmeti malenih, ponekad i posve sićušnih dimenzija, oni gotovo u pravilu slijede poznate reprezentativne uzore ostvarene u monumentalnoj plastici. Kipići s motivima rimskog panteona uglavnom su imali funkciju kultne plastike koja je najčešće pripadala kućnim svetištima ili lararijima. Osim omiljenih božanstava kapitolijske trijade (Jupitera, Junone i Minerve) javljaju se osobito duž podunavskog dijela limesa kipići bogova vojnog karaktera, poput Viktorije, Marsa i Herkula. Uz importirane primjerke javljaju se relativno često i kipići lokalnih radionica provincije Panonije u koju je bilo inkorporirano i područje međimurskog međuriječja.
Promatrajući kipić junaka Herkula s nalazišta Komparija, u odnosu na srodne pri-
mjerke sitne antičke plastike, uočavaju se određene tipološke srodnosti s primjercima otkrivenima u Ptuju, Rimu i Linzu. Vrlo je vjerojatno da je kipić Herkula iz okolice Goričana – djelo visoke umjetničke razine – kao kopija po uzoru na monumentalnu helenističku plastiku, nastao u nekoj od kiparskih radionica Kampanije. Budući da su larariji vrlo česta pojava u ruralnim vilama, pretpostavlja se da je goričanski kipić Herkula import po narudžbi bogatijega kolonista Italika, vrlo vjerojatno vojnog veterana, koji je imao posjed uz desnu obalu rijeke Mure – na području danas obilježenim nazivom Komparija. Pretpostavka je da spomenuto arheološko nalazište čuva ostatke rimske ruralne vile (villa rustica), a smještaj u neposrednoj blizini sigurnog riječnog prijelaza preko Mure, korištenog od davnina do danas – predstavlja vrlo pouzdan element za takvu tvrdnju. Budući da tip i tretman brade uz zreli izraz lica na kipiću Herkula pokazuju sličnosti s portretima cara Marka Aurelija, smatra se da spomenuto vrijedno rimsko umjetničko djelo datira u razdoblje druge polovice 2. stoljeća.
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO
VRIJEME:
1. travnja – 31. listopada
Ponedjeljak: 10 – 18 sati
Utorak – petak: 8 – 18 sati
Subota – nedjelja: 10 – 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
Goričana
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Ugodniji vikend
VREMENSKA SLIKA: Stigla je stabilizacija vremena. Svaki dan sve više sunca, a to znači i sve viša temperatura koja je u nedjelju prvi put ove godine prešla 30 °C. Ovaj tjedan je još topliji, sve do petka kad stiže promjena vremena s hladnom frontom. U srijedu, 21. lipnja, u 16 sati i 58 minuta i služ-
beno je počelo astronomsko (kalendarsko) ljeto. Ujedno smo imali i najkraću noć u godini. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: U petak krajem dana se situacija mijenja. Veći dio dana puno sunca, bit će vruće i sparno. Poslijepodne i oso-
bito navečer dolazi hladna fronta uz kišu i lokalne grmljavinske pljuskove, ponegdje i nevrijeme. Temperatura prije pogoršanja preko 30, zatim će zahladiti krajem dana uz jak sjeverni vjetar.
U subotu već od jutra sve više suhog vremena i sunčanih razdoblja tako da će dan proći sasvim do-
bro. Ugodno će osvježiti pa dnevni maksimalac neće preko 26 ili 27 stupnjeva. Podsjećamo da je ovih dana vrlo visok UV indeks, mjera štetnog sunčevog zračenja, pa izbjegavajte duži boravak na suncu, osobito između 10 i 17 sati.
Čini se da u nedjelju opet imamo lijepo vrijeme uz po-
Pučka meteorologija
Kakav lipanj takav i prosinac
lagani porast temperature, ali ostajemo oko 27 stupnjeva. U ponedjeljak puno sunca, a temperatura bi se opet mogla popeti do trideset u hladu. Za utorak situacija nije posve jasna, po nekim proračunima može biti kiše i pljuskova uz novo osvježenje. No, već bi u srijedu opet moglo biti lijepo. Ugodno svježe jutro, a miran i topao dan. Slično i u četvrtak uz nekoliko stupnjeva
višu temperaturu. Krajem četvrtka i oko petka možda opet bude pljuskova.
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 21. 6. 2023.)
METEOROLOŠKI KALENDAR
• 25. lipnja 1966. god. u Zagrebu vjetar od 117 km/h počinio velike štete
• 27. lipnja 1777. padao je snijeg u središnjoj Bosni
• 30. lipnja 1950. god. najtopliji lipanjski dan u Hrvatskoj -u Karlovcu izmjereno 39 Celzijusa
SKANDINAVKA VICOTEKA
Konobar
Konobar, imaš li pivo?
- Imam.
- Je l’ ti hladno?
- Jest!
- E, a onda nešto odjeni i donesi nam tri viskija.
Vrućina
Idu dvije ziherice pustinjom.
Prva ziherica: - Vruće mi je!
Druga ziherica: - A zakaj se ne otkopčaš?
Igla i avion
Koja je razlika između igle i aviona?
Velika.
MOZGALICA - pronađi 10 razlika
Autor: Mladen Mrčela
Luka
i Zlatko još navek čakajo zlato
Ve ga ne bilo niti Francozov, Argentincov, a niti Brazilcov, ali so nam mero zeli Španjolci i to prek elveri de smo do nedele bili nejbolši na sveto. Ali kak se to veli i nad popom postoji pop, pak smo mi „popušili“ tam de smo se nejmeje nadjali. A se je tak lepo počelo, još lepše nek smo senjali. Nejpredi smo skrojili kapo Nizozemcima, ali unda smo mi naleteli Španjolcima. Dobro smo zdržal celo tekmoi, se je bilo vredo i posle produžetkov, ali najbrž smo bili preveč sigurni da nas bode pak zvlekel naš golman Livaković, ali se je to ne pripetilo. Ne zato kaj je Dominik ne branil kak tre nek zato kaj so Španjolci strelali elvere kak nigdar do ve, očem reči, strelali so tak dobro kaj je Livaković ne mel priliko niti jeno lopto prijeti tak da so se Španjolci dosmickali do zlatne želencije, a nam so ostale srebrene zlatnoga sjaja kak i pred pet let v Rusiji.
Znate kaj, nejbole so bili žalosni kibici naših Vatrenih, prek tridesti jezer kuliko jiv je došlo v Roterdam, a oni so brzčas ne došli po srebro nek po zlato. Si oni šteri so došli v Roterdam so drukali za naše kockaste, a ne znati kuliko je nas doma drukalo za kockaste, a kuliko jiv je veselo kaj so Dalič i družina zgubili i kaj so odišli po riti k meši.
Najgerek sam, jako sam najgerek je li so ve Hajdukovci čestitali Zlatkijo Daličo i našim Vatrenima na srebrnoj želenciji jerbo sima nam je poznato da so čestitke za pobjedo v polu�inalo protiv „tulipana“ došle od sih sam so Hajdukovci ne svojo poslali. Što bi rekel da Hajdukovci ne drukajo za naše Vatrene?
Pripoveda se, točneše rečeno, šepetuji se kak je kapetan naših Vatrenih Luka Modrič pošepetnol ono kaj mo je na pameti kak bode prestal igrati za Vatrene čim osvojimo zlatno želencijo, pak so se Majer i Petkovič pobrigali kaj to ne bode ovo leto. Kak igra nam i paše kaj još ne bode odišel kaj ne bodemo morali zbirati novoga kapetana.
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Neje lefko labodoritašima, a niti političarima
Tak se je i Joža Manoličov dospomenol z dragim Božekom kaj bode došel k jemo na račun čim bode Hajduk prvak Lepe naše pak se ve nikak nebre fčekati. Kak pripovedajo oni štero so bliže Jožijo otkak so mo zeli vozačko dozvolo ve mo vreme strašno pomalem ide, a nebre predi oditi kak se je dospomenol.
Nejvekše veselje je bilo v zagrebečkoj grackoj upravi de so na se glase preslavili našo srebrno želencijo jerbo da je bila zlatna unda bi morali spravljati dočeka na Jelačič placo, a v grackoj kasi ga ne penez i več hajdi dugo je propuh. Ne znati što je to pošepetnol Daličo i našim labodoritašima pak so oni odustali od dočeka. Šteli mi to priznati ili ne, ali je ne mala špot sramota kaj smo ne dočakali srebrne onak kak se to šika i kak so si zaslužili.
Da je itak zafremani sisački partizanski odred?
Dok dojde Den antifašizma unda se navek spominajo o tomo kak je prvi partizanski odred zafremani v šumi Brezovica polek Siska i to rano v jutro 22. junjuša 1941. leta. Več sam par pot pital kak so to uspeli sisački partizani šteri so večer predi odišli spat kak članovi Kominterne, štera je bila v paktu z Dol�ijom Hitlerom, a sam jeno vuro posle kak je Hitler napal Staljina „sisački partizani“ so več bili na čistam drugoj strani. Ne znati što je i otkod javil v šumo Brezovico štera je strana prava?
Ne znati kak to ovi na Interneto ne znajo da je zafremani sisački partizanski odred jerbo oni još navek pišejo da se je to pripetilo pred kraj septembra, negdi okoli Remušovoga?
Još nekaj, kajkaj toga čovek more zazvediti vu ove antifašističke dneve pak se tak pripoveda kak je fašizam nejvekše zlo minuloga dvadesetoga stoletja, a več hajdi dugo se zna kak je to komunizam šteri je poslal na drugi svet prek sto milijonov ljudi i to prek reda. Ne sam prek reda nek i brez sodov jerbo so komunistički totalitarni vladari navek govorili što je ne za nas te nema kaj iskati na ovomo
našemo sveto. Kaj se more ak je tak bilo?
Blaženi šteri povračajo se Kak je malo treba kaj se nekaj gene z mesta, a to malo je trelo i čakoskomo Grackomo večo kaj se gene z mesta. A to malo života donesel je novi gracki večnik i negdašji gracki načelnik Štef Kovačov. On je došel v čakosko Gracko veče kak večnik „seljakov“, a zamenil je esdepeovca Mirija Novakovoga. Ne bi vam znal reči je li je do ve bila šega kaj večnik z jene partije davle svoje mesto večniko z druge stranke? Znuomo dok se je, pred dve leti, zbiralo novo gracko veče unda so Štef i Miro bili z iste partije, ali kak je unda čakosko biračko telo ne prepoznalo Štefa kak novoga gradonačelnika, posle kak so suze napustile jegove plave oči, Štef si je stavil mesto sabornika, štero so mo preskrbeli esdepeovci, a on je odišel Krešijo Beljako med „seljake“ pak je ve došel z novom partiskom knigicom i poslal je Mirija v večničko penzijo. I čim je došel vu večničke klupe mam je počel na red pobirati gracko načelnico Ljerko Cividini jerbo se treba i čuti, a ne sam videti, da se je on povrnul. Dosta je praha zdigel z novim rotorom na Staromo semiščo, a ruon tak i z promjenama urbanističkoga plana. Sima nam je poznato kak se novi veliki štacun (čitaj: Stop-Shop) ne bi mogel zidati v staroj kasarni, a niti pak rotor ak se urbanistički plani ne spremenijo. Več smo dosti let na ovomo sveto pak znuomo da je Štef ne tak zdavnja bil čakoski gracki načelnik, a ruon tak znuomo da se je hajdi pot menjal urbanistički plan sam ne znati je li je to bilo točkasto ili nekše drugo mejanje. A komo se je unda pogodovalo ne znati? Najbrž onomo što je platil ono kaj se je mejalo. Ve vidite kak je teško biti političar? Ne znati kaj je teži, je li je teži biti na vlasti ili pak na drugoj strani? Nekaj si gruntam kaj bi to Štefa pitali, ali on je još nigdar ne bil na drugoj strani? Štef ve spituvle gradonačelnico ono kaj je jega nejbole smetalo dok so gfa pitali. Zna on od čega muhe crkajo i što to i kuliko plača!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Zdravkova
ribička priča o ščuki i ščukeru
Zdravko Kos dugogodišnji je strastveni ribič iz Oporovca i u svom životu ulovio je mnogo riba. Mučio se ove subote i mučio s ščukom koja se trzala te backala i tražila svu Zdravkovu vještinu kako bi ju izvukao iz Drave u mrežicu. Istina, nije bila riječ o nekom kapitalcu, već ribici od oko kilogram i pol. No, onda je nastala prava drama jer se postavilo jednostavno pitanje, je li izvukao ščuku ili ščukera. Ne treba posebno napomenuti kako je rasprava o spolu ribe trajala cijelo popodne i nije jednoglasno okončana. (vv)