Međimurske novine 1450

ANKETA

POD VUROM

Što bi gostima sve pokazali u Međimurju?

Međimurje postaje sve poželjnije turističko mjesto. Uz zelenu prirodu, toplice i uslužne Međimurce, ne čudi što ljudi iz Europe, kao i ostatka Hrvatske rado budu naši gosti. I dok to pred desetak godina nismo mogli ni zamisliti, danas niču kuće za odmor i apartmani. U novom broju Međimurskih novina, na stranicama 4. i 5., donosimo turističke pokazatelje i smještajne kapacitete koje nudi Međimurska županija. Kakve su cijene smještaja, kao i tko su nam

gosti? Odakle dolaze i što traže? Od gornjeg i donjeg Međimurja, preko Čakovca, što sve gostima imamo za ponuditi? Mađerkin breg, Mlin na Muri, vinske ceste, brojne etnozbirke, Marinu Prelog, restorane, toplice, sve to spada u naš turistički proizvod. Pitali smo naše sugrađane gdje bi oni svoje goste vodili po Međimurju i koje im prve tri destinacije padaju na pamet. Većini je na pamet prvo pao Mađerkin breg i novi vidikovac, kao i Stari grad Čakovec. (dv, Foto: Anja Tušek)

Marija Pozder, Varaždin - Pa s obzirom na to da sam ja iz Varaždina, kao gost, da dođem u Međimurje, rado bih pogledala Mađerkin breg, vaš dvorac, Stari grad i Mlin na Muri u Svetom Martinu. Bila sam na Mađerkinu bregu i u Toplicama Sveti Martin, a rado bih posjetila i Urbanovo.

Marijan Baksa, ČakovecMeni se u Međimurju sviđa onaj koncert svake godine u Zmajevu vrtu, na to bih goste sigurno odveo. Isto tako vodio bih ih Hariju u vrt, to je isto prekrasno. Dakle, svojim gostima bih ponudio neke glazbeno-zelene teme.

Ana Blagus, Čakovec - Pa to se zna, naši bregi. Pa prema Donjoj Dubravi. U Čakovcu ako ih zanima dvorac, malo se prošetati, popiti kavu. A u gornjem Međimurju pijača, jesti i gorice. Ovisno o tome tko što voli, ali nađe se zanimljivo za svakoga.

Elizabeta Miholček, ČakovecIma u bregima ono lijepo. Potrti kotač je dobar, a i Stari hrast u Čakovcu. A ovako od ostalog, pa imaju cijelo Međimurje za vidjeti. Od dvorca nadalje. Pa sad mi neke specifične destinacije na prvo ne padaju na pamet, ali sigurno ima puno toga za vidjeti.

Damir Grđan, NedelišćePrvo mi na pamet padne, s obzirom na to da volim zabavu, Toplice Sveti Martin na Muri, pa onda novi muzej u Starom gradu u Čakovcu i recimo kad su neke manifestacije, u Kotoribi Dani šibe i ribe. A i Marina Prelog ima zanimljive sadržaje.

FOTO tjedna

NAŠI VATROGASCI

Mihael, Danijel i Damir brane hrvatsku obalu

Međimurski vatrogasni trojac Damir Perhoč i Marcel Dvorščak, pripadnici JVP-a Čakovec, te Danijel Novak, dobrovoljac iz DVD-a Martinuševec, otputovali su u četvrtak, 29. lipnja, ujutro na redovnu dislokaciju u Kukljicu na otok Ugljan koji se nalazi u Zadarskoj županiji. Tamo će gasiti požare i brinuti o sigurnosti u malenom mjestu Kukljica gdje će boraviti dva tjedna, kada će ih zamijeniti druga smjena. Planira se do šest smjena vatrogasaca u godini. (sh)

10 GOdINA ulaska u EU Građani,

pridružite se!

Međimurska županija predstavila je svoj program proslave uz 10 godina članstva u EU na konferenciji za novinare u Poslovnom parku Međimurje. Prostor je odabran jer je to bivša zapuštena vojarna koja je revitalizirana najviše zahvaljujući europskim sredstvima. U revitalizaciju prostora uloženo je oko 20 milijuna eura i sada na tom prostoru radi ili studira oko 1.000 ljudi.

Proslava ulaska Hrvatske u EU u Međimurju će se odvijati u subotu, 30. lipnja, u subotu, 1. srpnja i subotu, 8. srpnja.

Počeli besplatni sistematski pregledi

Ministar zdravstva Vili Beroš posjetio je u četvrtak, 29. lipnja, ŽB Čakovec povodom početka preventivnih zdravstvenih pregleda u Međimurskoj županiji. Ukupno će na njih biti pozvano 200 građana iz Međimurja nasumičnim odabirom, ali u obzir će se uzeti stariji od 40 godina i oni koji preko

dvije godine nisu bili kod svog doktora.

Sistematski pregled obavljat će se na punktovima u Domu zdravlja u Čakovcu te u Kotoribi i Prelogu, gdje će se obavljati inicijalni pregled, vađenje krvi za laboratorijske pretrage te uzimanje ostalih potrebnih podataka od pacijenta.

Nakon toga pacijent se javlja kod svog liječnika te ga se po potrebi šalje dalje na dijagnostičke pretrage. U projekt će biti uključeno 10 ordinacija, od toga 4 privatne ordinacije i šest ordinacija Doma zdravlja. Završetak pregleda planiran je za rujan.

U petak, 30. lipnja, od 9 do 12:30 Centar znanja Međimurske županije otvara vrata posjetiteljima koji će moći razgledati Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, Metalsku jezgru i Međimursku palaču turizma.

U 11 sati u petak, 30. lipnja, je otkrivanje spomen-ploče na hrvatskom i mađarskom jeziku na lokalitetu Novi Zrin u Mađarskoj.

U subotu, 1. srpnja, od 10 do 16 sati je Dan otvorenih vrata Muzeja Međimurje kad će svi građani moći besplatno razgledati postave.

U subotu, 8. srpnja, od 10 do 12 sati u Perivoju Zrinski u Čakovcu održat će se radionice za djecu Tinker Labs, obiteljski lov na zvjezdice i nagradne pitalice za građane. (BMO)

Župan Matija Posavec u razgovoru s ministrom Vilijem Berošem VILI BEROŠ, ministar zdravstva u posjetu ŽB Čakovec

Zamjenik zapovjednika JVP-a Leon Krištofić, Mihael Dvorščak iz JVP-a Čakovec, Danijel Novak iz DVD-a Martinuševec, Damir Perhoč iz JVP-a Čakovec, zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj i zapovjednik VZMŽ-a Robert Meglić

VELIKI VODIČ trgovina koje rade ove nedjelje u Međimurju

Počeo lov na trgovine s radnom nedjeljom

Neki trgovački centri iskoristit će ljeto za ispucavanje godišnjih i preraspodjelu radnih nedjelja na lokacije atraktivnije od Međimurja

Piše: Vlasta Vugrinec

Stigao je i tako dugo očekivani 1. srpnja, datum od kojeg trgovine smiju raditi samo 16 nedjelja u godini i to prema vlastitom rasporedu. Ubrzo će se pokazati kako će u manjim sredinama poput Međimurja to biti daleko neugodnije negoli u Zagrebu gdje će uvijek raditi neka (ozbiljna) trgovina. Ostali po periferiji zemlje ćemo opet nešto više trošiti benzin i tako dodatno puniti proračun.

Kako je ovu prvu nedjelju šok najveći, odlučili smo saznati kako ove nedjelje rade trgovine u Međimurju. Tu je

sada u najvećoj prednosti Trgovina Krk (bivši METSS), koja ima najrazgranatiju mrežu trgovina u Međimurju, zbog čega smo njih i stavili u posebnu tablicu. Nakon njih slijedi TP-Kitro te Konzum, koji će također imati poneku trgovinu uvijek otvorenu.

Neke trgovine su odlučile spojiti ugodno s korisnim pa preko ljeta uopće neće raditi nedjeljom jer će vjerojatno dislocirati svoje ljude na trgovine u priobalju te riješiti godišnje odmore.

Neki trgovački lanci već su rasporedili svoje trgovine tako da pokriju tih 16 nedjelja od preostalih 26 do kraja

kalendarske godine, a neki tek slažu svoj raspored.

Trgovački centri koji imaju u sklopu sebe kinodvorane i ugostiteljske objekte naglašavaju kako će ti programi i dalje biti dostupni kao i do sada.

Kiosci i benzinske crpke su izuzete

Spominjali smo već prije u našim tekstovima da ima dosta izuzetaka od neradnih nedjelja. U prvom redu tu su benzinske crpke koje će normalno raditi. Radit će i svi kiosci koji su radili do sada, samo im je radno vrijeme ograničeno od 7 do 13 sati.

TRGOVINA SJEDIŠTE RASPORED NEDELJOM

Akademik Dragutin Feletar ispraćen na posljednji počinak

Usubotu je u Donjoj Dubravi na posljednji počinak ispraćen akademik Dragutin Feletar, istaknuti hrvatski geograf, povjesničar i pisac brojnih znanstvenih radova i knjiga kojima je zadužio Međimurje. Umro u srijedu 21. lipnja 2023. u Koprivnici u 82. godini života. Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te brojnih stručnih i znanstvenih organizacija.

Bio je jedan od vodećih hrvatskih geografa s brojnim radovima i znanstveno-stručnom literaturom. Osim geografije i demografije, njegov stručni interes bila je i ekonomska i društvena povijest, povijest umjetnosti, etnologija i ekologija.

Trgovine Krk (METSS) koje rade ovu nedjelju, 2. srpnja

Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

Čakovec, Eugena Kvaternika 7

Čehovec, Glavna ulica 131

Donji Hrašćan, 51

Donji Kraljevec, Čakovečka 1

Donji Vidovec, R. Končara 9

Goričan, Školska ulica 15

Ivanovec, Čakovečka 7

Kotoriba, Sajmišna 2a

Mala Subo�ca, Držimurec 98

Mala Subo�ca, Glavna 29a

Nedelišće, M. Viljevca 2

Nedelišće, Gornji Kuršanec

Podbrest, Marka Kovača 42

Prelog, Kneza Domagoja 19

Prelog, Trg Slobode 1

Strahoninec, M. Gupca 1

Trnovec, Radnička 73a

Vularija, Prvomajska 22

Emporium Mursko Središće Ove nedjelje ne rade, a 9 i 23. srpnja rade, za dalje rade raspored

Eurospin Čakovec Ne rade nedjeljom u srpnju i kolovozu

FONI - TEKS Sveta Marija Ne rade nedjeljom

Jug Mall centar Čakovec Ovu nedjelju rade i za�m prema rasporedu dva put mjesečno

Kanasta Nedelišće Ne rade nedjeljom

Kaufland Čakovec Rade sve nedjelje u srpnju i u kolovozu

K-GANESA - trgovina Mateja Preseka i Prekopa Ne rade nedjeljom

TP (Kitro) Varaždin Rade nedjeljom prema rasporedu objavljenom na svojim stranicama

Konzum Međimurje Ove nedjelje radi Super Konzum ČK, te trgovine u Kotoribi, Murskom Središću, Prelogu i Pribislavcu, nadalje raspored na njihovoj web stranici

KTC Međimurje Ne rade nedjeljom

Lidl Čakovec Ne rade nedjeljom u Čakovcu

LUMINI shoping centar Donji Kneginec Kroz ljeto su zatvoreni, prva radna nedjelja 27. kolovoza

Market Barbara Kuršanec Rade svaku nedjelju u srpnju, kolovozu i rujnu od 7 do 12 sa�

Midrano trgovina Železna Gora Do 1. listopada rade sve nedjelje te na Badnjak i Staru godinu

PEK-TONI d.o.o. Čakovec Ovu nedjelju rade, iduću ne rade, daljnji raspored još slažu

Plodine Čakovec Zatvorene nedjeljom do 17. rujna, a dalje rade do kraja godine

SPAR Galerija Sjever Čakovec Ovu nedjelju ne rade, sljedeću rade

SPAR Jug Mall Čakovec Ovu nedjelju rade i za�m prema raspored dva put mjesečno do 16 sa�

STANIĆ trgovina Čakovec Ne radi nedjeljom

STUDENAC trgovina Čakovec Kroz ljeto su zatvoreni, prva radna nedjelja 17. rujan

Supernova shoping centarVaraždin Kroz ljeto su zatvoreni, prva radna nedjelja 27. kolovoza

Trgovina Anica Dragoslavec Rade u srpnju, kolovozu i rujnu te 19. studenog, Badnjak i Staru godinu

Rodio se 10. srpnja 1941. u Velikom Otoku kod Legrada. Osnovnu školu polazio je u Donjoj Dubravi i Kotoribi, gimnaziju u Varaždinu, a 1965. diplomirao je na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu Industrija Međimurja. Magistrirao je 1973. na temu Podravina –geografsko-povijesna studija, a doktorirao 1982. na temi Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine.

Od 1965. do 1983. radio je kao profesionalni novinar u listu Međimurje i djelatnik u kulturi u Čakovcu i Koprivnici u Podravki. Od 1983. do 2007. predavao je na Geografskom odsjeku PMF-a, najprije kao asistent, a zatim docent, izvanredni profesor i redoviti profesor. Primarni kolegij bio mu je Industrijska geografija, a predavao je još i Uvod u geografiju, Geografsko osnove statistike, Industrija u prostornom planiranju i Geografija Afrike. Obnašao je dužnost pročelnika Geografskog odsjeka i dekana PMF-a.

Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2006., a za redovitog člana 2016. Od 2018. bio je glavni urednik časopisa Rad Razreda za društvene znanosti, od 2019. voditelj Odsjeka za etnologiju HAZU, te od 2020. i voditelj Odsjeka za znanstvenoistraživački rad HAZU u Bjelovaru. Bio je i glavni urednik časopisa Zbornik za narodni život i običaje. Od 2006. do 2011. bio je veliki meštar Družbe Braća Hrvatskog zmaja.

Autor je ili koautor 38 znanstvenih knjiga, 54 stručne knjige, 6 knjiga s područja književnosti, 37 udžbenika iz geografije, te 297 znanstvenih i stručnih radova u domaćoj i stranoj periodici. Napisao je i nekoliko stotina članaka za popularizaciju geografije i povijesti, te velik broj predgovo-

ra u knjigama i katalozima. U svojim radovima ukazivao je na važnost geografske osnove kao faktora povijesnih zbivanja i razvoja gospodarstva. Napisao je brojne radove o povijesti poduzetništva, osobito na primjeru središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Od 2020. bio je počasni građanin Koprivnice.

Sudjelovao je do danas na 203 znanstveno-stručna skupa i bio gost profesor na desetak sveučilišta u Njemačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Sloveniji, Srbiji, Kosovu i Bosni i Hercegovini. Bio je urednik nekoliko geografskih znanstvenih časopisa.

Pokrenuo je i izdavačku djelatnost, gdje u okviru naklade Meridijani uredio više od 200 brojeva popularnih časopisa, više od 50 udžbenika iz geografije za osnovne i srednje škole te gotovo 200 knjiga iz područja geografije, povijesti i susjednih struka.

Svojim radom posebno je zadužio Međimurje, o kojemu je pisao cijeli svoj život i posvetio niz knjiga i studija. Zajedno s Ogrankom matice Hrvatske u Čakovcu i Družbom Braće hrvatskog zmaja pokrenuo je više kapitalnih projekata, priredio knjigu o Josipu Bedekoviću i njegovu djelu Natale solum, te iznio dokaze da je Sveti Jeronim rođen u današnjoj Štrigovi. Surađivao s mađarskom akademijom radi otkrića Novog Zrina na Muri, o čemu je zajedno s dr. Hrvojem Petrićem napisao više knjiga. Radi stručnih i znanstvenih poticaja mlađim autorima pokrenuo je uz više drugih stručnih i znanstvenih edicija i časopis Donjomeđimurski zbornik u Prelogu, organizirao znanstvene skupove o Zrinskima u Muzeju Međimurja Čakovec, napisao ili uredio niz monografija, uz ostalo o Ogranku Seljačke sloge Prelog, o Gradu Prelogu, Legradu i drugim mjestima Međimurja, Podravine i sjeverne Hrvatske. Imao je rijetku sposobnost oko sebe okupiti veliki broj intelektualaca radi zajedničke suradnje na projektima. (JŠ)

Dragu�n Feletar svojim je radom posebno zadužio Međimurje, o kojemu je pisao cijeli svoj život

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Ako se za vikend nađete na cesti u gornjem Međimurju, susrest ćete se s brojnim stranim tablicama. I to ne samo u ljetnim mjesecima već tijekom cijele godine. Nije više novost da je Međimurje postalo prepoznatljivo na turističkoj karti Hrvatske i Europe, a tome su uveliko pomogle Terme Sveti Martin koje slove kao prvi healthness resort u Europi. Prema podacima e-visitora koji prikuplja podatke, top destinacije u Međimurju su Sveti Martin na Muri, Čakovec, Prelog, Štrigova, Mursko Središće, Sveti Juraj na Bregu i Nedelišće.

Direktor TZ-a Rudi Grula

govori kako se Sveti Martin na Muri isprofilirao kao destinacija za odmor i kongresni turizam, Štrigova za odmor, Čakovec i Prelog kao poslovno i sportsko područje, a Nedelišće kao tranzitna zona.

Sve kreće od Toplica

Sveti Martin na Muri

Sveti Martin na Muri, koji prema podacima ima daleko najveći broj posjetitelja i noćenja, poznat je prvenstveno po Termama Sveti Martin. Posjetitelji se sve više okreću opuštajućim i zdravstvenim aktivnostima poput termalnih kupki, masaža, fitnesa i drugih usluga za wellness.

Turisti traže aktivan odmor u prirodi, a kako objašnjava

direktor Turističke zajednice

Sveti Martin na Muri David Novinščak, upravo Sveti Martin na Muri kao destinacija to i nudi. - Posjetitelji se mogu uključiti u biciklizam, pješačenje,

vožnju kanuima i ribolov na rijeci Muri. Također postoje brojne pješačke i biciklističke staze koje omogućavaju istraživanje okolnog krajolika i fenomena po kojima smo poznati. Isto tako Sveti Martin na Muri poznat je po svojoj bogatoj gastronomskoj ponudi. Posjetitelji mogu uživati u lokalnoj kuhinji ili kušati tradicionalne specijalitete poput međimurske gibanice. Također postoje vrsni restorani, vinarije i kušaonice vina gdje posjetitelji mogu kušati kvalitetna autohtona vina i druge lokalne proizvode.

Okruženi smo prirodnim ljepotama, kao što su Park prirode Mura-Drava koji je pod zaštitom UNESCO-a i brojnim drugim rezervatima prirode. Posjetitelji mogu uživati u promatranju ptica i istraživanju zaštićenih područja, čime se podržava ekološki osviještena turistička ponuda.

Međimurci iznajmljivači zadovoljni: Puni smo cijelu godinu

Od kulturne baštine postoje brojne povijesne znamenitosti, primjerice Crkva svetog Martina biskupa, antički lokalitet Halicanum, u turističku ponudu izvrsno je implementiran i Centar za posjetitelje Žabnik koji čuva uspomenu na tradicionalnu djelatnost mlinarenja uz interpretaciju kulturne i prirodne baštine našega kraja. Sve su to lokaliteti koji uvelike privlače turiste zainteresirane za kulturno nasljeđe.

Holiday kuća Visija: Gostoprimstvo je na prvom mjestu

Siniša Vrbanec i Jasna Borković jedni su od iznajmljivača u Svetom Martinu na Muri, točnije Jurovčaku.

Njihova kuća za odmor nalazi se u blizini Toplica Sveti Martin, što kažu da je i bila polazišna točka za izgradnju i želju za bavljenje turizmom. Kuća je u vrhunskom stanju, u modernom drvenom štihu, a ono što joj daje dodatni “touch” su vanjski bazen, sauna i unutarnji jacuzzi. No, ono što goste vraća je vrhunska usluga domaćina. Srećom, mi smo Međimurci prirodno uslužni, voljni i željni pomoći drugima,

U Čakovcu porast noćenja

Prema podacima e-visitora, koje nam je ustupila Turistička zajednica grada Čakovca, broj noćenja u najvećem međimurskom gradu raste.

U vrijeme korone 2021. godine ukupno je zabilježeno 2.657 dolazaka i 7.796 noćenja, brojke su bile duple već nagodinu, pa je tako 2022. godine bilo čak 15.210 noćenja, a do prve polovice 2023. godine čak 16.571 noćenje. Kako je tek pred nama ljeto i Porcijunkulovo, možemo očekivati da će ta brojka biti još i veća.

pa nam je tako i prirodno da gosti kod nas budu zadovoljni.

Gosti su njihovu kuću visoko rangirali, pa tako na Bookingu imaju čistu desetku.

- Kuću smo izgradili 2019. godine. Imali smo veliku parcelu, na odličnoj lokaciji i to nas je navelo na ovaj pothvat. Nismo požalili nijedne sekunde. Kontinentalni turizam nema sezonu, mogli bismo biti puni cijele godine, no mi prakticiramo da smo puni od svibnja do listopada, a u zimskim mjesecima kuću otvorimo gostima koji se ponovo vraćaju, govore Siniša i Jasna.

Donje Međimurje tek mora doći do svog punog potencijala. Preloški DG sport isprofilirao se kao lokacija koja svojim gostima nudi pretežno sportski sadržaj. Blizina preloške Marine i Drave zasigurno pridaje težini ove destinacije. U Donjem Kraljevcu kuća Rudolfa Steinera zanimljiva je turistima,

kao i rafting u Svetoj Mariji i Donjoj Dubravi. Još kada se ostvari projekt ugostiteljsko-sportskog objekta u Svetom Mariji na obali Drave, taj će dio dobiti na dodatnoj vrijednosti. Ne zaboravimo i Zelengaj, izletište u Goričanu koje nudi hranu i piće u prirodi, a savršeno je zbog blizine mađarske granice.

Kažu, korona im uopće nije pomrsila planove, dapače, gosti su se dobro osjećali jer su imali svoj mir i zelenilo. Trenutno surađuju s agencijom Novasol, preko koje i većina gostiju dođe u njihovu kuću. 90 posto gostiju su stranci, iz Nizozemske, Belgije, Njemačke, Austrije, Poljske, Slovenije. - To su pretežno obitelji ili parovi. Dok jedni preferiraju opuštanje i odmaranje unutar dvorišta i kuće, drugi žele i malo istraživati. Uvijek im ponudimo što sve u okolici mogu raditi, od šetnje u Svetom Martinu na Muri, uz rijeku Muru, do Toplica, Mađerkina brega, adrenalinskih parkova Geler i Accredo, pa do toga gdje sve mogu kušati našu hranu u restoranima. Jako im je zanimljiva naša bogata vinska ponuda, pa se tako potrudim da svakog gosta dočeka pokoja butelja naših vinara, plata s međimurskim delicijama, kao i domaća rakija. Sve to stvara dodatnu vrijednost koju gosti itekako cijene. Kažu kako ovakvo gostoprimstvo rijetko gdje mogu naći u svijetu, a na to smo i ponosni, govori Jasna.

Njihovi gosti pretežno ostaju po tjedan dana, neki i dva. Naravno, ima i onih koji ostaju preko vikenda. Kako su se definirali kao kuća za odmor, kod njih nema slavlja djevojačkih, momačkih, rođendana i slično. Ne žive ovdje sami, okružuju ih susjedi, pa tako žele osigurati maksimalan mir. Cijena noćenja

TURISTI ZA ODMOR u međimurskom (k)raju spremni izdvojiti i

Međimurje zaista postaje turistička

Sada već znamo zadovoljiti svoje

Siniša i Jasna vlasnici su kuće za odmor Visija uslugu. Od vanjskog bazena i saune do jacuzzija,

David Novinščak, direktor TZ-a Sveti Martin na Muri, koji slovi kao broj 1 turistička destinacija u Međimurju

Donje Međimurje kaska, ali ima potencijala

Siniša i Jasna pokazuju udobnost svoje kuće za odmor koja je atrak�vna stranim turis�ma

kreće se od 120 do 200 eura, a imaju mjesto za osmero spavača. Od 2019. do danas, cijena noćenja narasla je deset posto.

Tko su naši gosti?

Prema podacima kojima raspolaže TZ Sveti Martin na Muri, najviše nas posjećuju Hrvati, Slovenci, Poljaci, Nijemci, Austrijanci, Česi, Slovaci, te turisti iz Bosne i Hercegovine.

Na području Svetog Martina nalazi se 61 objekt za odmor s ukupno 801 ležajem. Od toga 50 posto noćenja preuzima Hotel Terme Sveti Martin, 37 posto je smještaj u apartmanima, 10 posto u privatnom smještaju, a tek jedan posto u kampovima.

- U odnosu na 2021. godinu vidljiv je porast od čak 36,61 posto, a 4,2 posto manje od rekordne 2019. godine, one prije korone. Prosječno trajanje boravka je 3 dana, dva noćenja, dodaje Novinščak.

Cijene noćenje u Međimurju

kreću se od 50 do 200 eura

Na području cijelog Međimurja nalazi se preko 200 objekata za odmor, od apartmana, kuće za odmor i sobe. Privatni smještaj nadjačao je smještaj u hotelima, nadodaje Grula. Prije 5-6 godina gosti su pretežno boravili u hotelima, a sada je privatni smještaj to nadjačao, i to za 70 posto.

Kakve objekte za odmor traže turisti?

Vinski kamp Hažić jedini u Međimurju

U turističkoj ponudi Međimurje ima i prvi Vinski kamp koji se nalazi uz OPG Hažić i ima prekrasan panoramski pogled na Toplice Sveti Martin i okolne brežuljke.

- Kamp ima 12 parcela i 2 mobilne kućice, a kod svakog detalja razrade kampa, od idejnog do glavnog projekta, glavna nit vodilja bila je osigurati prostor i objekte da što manje uzur

kuća za odmor je posebna na svoj način, a s obzirom na to da se obim i oblici turizma šire iz dana u dan, a da se ljudi mijenjaju i traže nešto intimnije i opuštajuće, došlo je do razvoja kuća za odmor kao objekata za odmor za sve koji se žele malo udaljiti od svakodnevnice, pa i od brojnih turista. Kuće za odmor, osim toga, znatno utječu na promociju našeg mjesta kao turistički poželjne destinacije i sinonim su za odmor, dobre emocije, ljepotu, toplo srce i pun želudac u zelenom Međimurju gdje svaki gost može otkriti sebe u netaknutoj prirodi brežuljkastoga gornjeg Međimurja, kazao je direktor TZ-a Sveti Martin na Muri David Novinščak.

Turizam Svetog Martina na Muri ima veliki interes za gradnju kuća za odmor, posebno zbog ekonomskih, ali i drugih čimbenika, cijene zemljišta još uvijek su poprilično jeftine, a ono što kupac dobiva za tu cijenu, ne može se usporediti.

piraju okoliš. Cijeli prostor je pokriven zelenilom i drvećem, a sve da se zadrži priroda i njene posebnosti i gostima pruži osjećaj boravka u prirodi.

Otvaranjem Vinskog kampa Hažić destinacija Sveti Martin na Muri jedina je u Međimurju s takvom vrstom smještaja, što iznimno doprinosi razvoju turizma naše destinacije, govori David Novinščak.

dručju destinacije Sveti Martin na Muri postoji nekoliko „gradilišta“ koja bi se u dogledno vrijeme trebala pretvoriti u novu turističku ponudu, sa značajnim sadržajima poput wellnessa, vanjskog bazena, adrenalinskog miniparka, a koje beskompromisno podržavamo i nestrpljivo očekujemo dovršetak istih.

Uz gore navedene objekte u pripremi, Sveti Martin na Muri ponosi se i postojećim objektima obiteljskog smještaja koji visoko kotiraju prema ocjenama gostiju. U 2022. godini 9,1. U prilog tome ide i činjenica da usprkos svim nedaćama koje nam je donijela pandemija virusa, rat u Ukrajini i povećanje cijena energenata i općenito ostalih troškova, gotovo da nema slobodnih kapaciteta vikendom, a i tijekom tjedna samo sretnici i oni koji dosta prije rezerviraju uspijevaju uhvatiti slobodan smještajni objekt, govori Novinščak.

zaista turistička meka: znamo kako svoje goste

TEMA BROJA

- Budući da je naša destinacija daleko poznata po termomineralnom kupalištu, većini gostiju bitna je blizina Termi Sveti Martin, stoga mnogi turisti traže objekte za odmor koji su blizu ili u neposrednoj blizini termalnih kompleksa kako bi imali lagan pristup tim sadržajima. S druge strane, u današnje vrijeme ljudi sve više čeznu za putovanjima, ali i za intimnošću da bi im odmor protekao baš onako kako ga zamišljaju. Turistički smještaj u Svetom Martinu na Muri se do danas razvio u mnoge različite smještajne jedinice, pa su se tako razvile i kuće za odmor.

Na razvoj kuća za odmor je zasigurno uvelike utjecala hortikultura naše destinacije koja odiše osobnošću. Svaka

Kako nastavlja direktor Novinščak, trenutno na po-

vrhunska usluga

U gornjem Međimurju

turisti iz Belice!

Zanimljivo je kako među domaćim gostima ima i onih iz Međimurja. Sve je veća potražnja za kućama s bazenom u gornjem Međimurju, i to za jedan dan. Kako govori Rudi Grula, čak je i on ostao iznenađen kada je u razgovoru s jednim iznajmljivačem čuo kako su

mu gosti iz Belice i Ludbrega. Ljudi žele odmak i odmor, pa zašto to ne bismo iskoristili u svom kraju. Velika ponuda objekata daje i paletu mogućnosti. Nisu se sve kuće de�inirale kao one za odmor, već se u gornjem kraju slave djevojačke, momačke, rođendani i razne druge veselice.

Plan za dodatno privlačenje turista?

- De�initivno se razvoj kontinentalnog turizma ne može mjeriti s razvojem primorskih destinacija jer činjenica kako je Hrvatska na turističkoj karti Europe i svijeta poznata kao zemlja sunca i mora, što nažalost uvelike utječe na razvoj, odnosno sporiji razvoj kontinentalnog turizma, ali on ipak postaje sve prepoznatljiviji zahvaljujući brojnim kvalitetnim sadržajima koji se nude turistima i posjetiteljima i to tijekom cijele godine.

Mišljenja sam da je tradicionalni način korištenja godišnjih odmora iza nas, turisti i posjetitelji se češće tijekom godine koriste godišnjim odmorom na par dana i u to vrijeme žele doživjeti brojne novosti i zanimljivosti, što uvelike ide u prilog razvoju kontinentalnog turizma i povećanju broja dolazaka i noćenja turista, kao i razvoju turizma kao grane gospodarstva.

Kao javni sektor, Turistička zajednica i Općina Sveti Martin na Muri zaista dajemo sve od sebe da budemo primjer dobre prakse i zaista opravdamo slogan da je Sveti Martin na Muri destinacija aktivnog odmora i kvalitetnog življenja.

Rudi Grula, direktor TZ-a Međimurske županije

PARADOKSI NA tržištu rada: u svibnju najviše tražila prerađivačka industrija, a zaposlila javna uprava i obrana

Nezaposleni zaobilaze rad u proizvodnji

- Poslodavci su od traženih 160 za rad u proizvodnji našli svega 38 osoba radnika

Tijekom svibnja poslodavci su prijavili potrebe za 550 radnika. Najviše radnika (160) tražili su poslodavci iz prerađivačke industrije, građevinarstvu (128) i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (89), obrazovanju (34 ) i trgovini (29).

Istodobno iz evidencije nezaposlenih izašlo je 296 osoba, od čega je zbog zaposlenja evidenciju napustilo 230 osoba. Od toga je u radni odnos ušlo 213 osoba.

No dok se najviše radnika tražilo u proizvodnji, najviše zapošljavanja je realizirano u javnoj upravi i obrani – 54 osobe. Poslodavci su od traženih 160 za prerađivačku industriju našli svega – 38 osoba. U djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane su se zaposlile 24 osobe. U građevinarstvu od traženih 128 svega 22 osobe.

Krajem svibnja 2023. godine u evidenciji su bile 1.954 nezaposlene osobe, od čega je novčanu naknadu koristilo je 337 nezaposlenih osoba od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Broj korisnika naknade manji je u odnosu na travanj za 9,7

U NEDELIŠĆU otvorena Škrinjica s međimurskim blagom

Salatno lješnjakovo ulje bila je jedina novina

posto i svibanj prošle godine za 8,2 posto. Promatrano prema spolu, udio žena je 62,3 % ili 210 korisnica naknade, dok je udio muškaraca 37,7 posto, odnosno 127 korisnika.

Tijekom 2023. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključeno je 417 osoba, i to: obrazovanje nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja (204 osobe), potpore za zapošljavanje (117 osoba), javni radovi (47 osoba), potpore za samozapošljavanje (44 osobe) i potpore za usavršavanje (5 osoba).

Krajem svibnja 2023. godine evidentirana su 1.004 aktivna korisnika mjera. Daleko najveći udio – 352 osobe, odnosi se na potpore za zapošljavanje i potpore za samozapošljavanje – 332 osobe. Značajan broj aktivnih korisnika odnosi se i na obrazovanje nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja (254), a zatim u znatno manjem opsegu slijede: javni radovi (48), potpore za očuvanje radnih mjesta u sektoru tekstila, odjeće, obuće, kože i drva (17) i potpore za usavršavanje (1).

Od toga, 626 korisnika je iz 2022. godine, a 378 iz tekuće godine. (BMO)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA

www.savjetovaliste.info

savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Jedinstvena sajamska manifestacija po prvi je puta predstavila naše Međimurje na jednom mjestu

Piše: Vlasta Vugrinec

Izložba međimurskog konja, oldtajmera, i to osobnih automobila i traktora, gljiva, malih životinja bio je samo dio dvodnevnog programa na prostoru MESAP-a u Nedelišću. Naime, vrata je po prvi puta otvorila sajamska priredba koja je na jednom mjestu okupila Međimurje i sve ono što su Međimurci stvorili i još stvaraju.

Običaji, tradicija i kultura Međimurja

– Ovogodišnje ljetno izdanje MESAP-a pod nazivom Međimurska škrinjica posebna je i jedinstvena sajamska manifestacija koja po prvi puta predstavlja naše Međimurje na jednom mjestu, poručila je na otvorenju Međimurske škrinjice Tonka Rajter.

Drugim riječima, na prostoru MESAP-a u Nedelišću mogla se vidjeti međimurska ljubav prema zavičaju, tradiciji, kulturi, baštini, ali i njegovanju kulture sajmovanja.

Sve to očima posjetitelja približile su naše općine i njihovi lokalni OPG-ovi.

Našim vladarima je draga igra “mame i tate”

Gabrijel i Deni iz Vratišinca, dječaci u ranim pubertetskim godinama, odlučili su svoje slobodno vrijeme iskoristiti drugačije. Ne za kompjuterima, ne zatvoreni u sobu, već nudeći limunadu na ulici žednim vozačima. Uočili su pojačan promet u svojoj ulici, jer je paralelna, glavna zatvorena za promet i dječaci su se okušali u poduzetničkoj aktivnosti.

Nakon te objave na našoj mrežnoj stranici glavni ko-

mentari zabrinutih čitatelja bili su: - Joj, samo da roditeljima ne dođe porezna!

Zato nismo poduzetna država, a gospodarstvo ne raste, jer stvaramo klimu da se ništa ne isplati. Najgore bi zaista bilo da revni poreznici dođu i zastraše djecu i zauvijek im izbiju iz glave svaku poduzetničku aktivnost.

Iz tog banalnog primjera može se vidjeti naša antipoduzetnička klima. A u svakoj razvijenoj zemlji pa čak i koje

Bilo je tu pčelara i medara, proizvođača voća i povrća, cvijeća, domaćih rakija i vina, tradicijskih kolača, pekmeza, raznih namaza te kulturnih bogatstava poput svetomarske čipke, cekera iz Nedelišća, uspomene na Tetu Lizu i međimursku popevku…

Salatno ulje od lješnjaka

Među mnogobrojnim izlagačima teško je bilo zaobići izlagački prostor supružnika Miser iz Donje Dubrave koji su i ovoga puta častili domaćim namazom od lješnjaka, uljem i čipsom te kapučinom na bazi tog orašastog ploda. No, u Nedelišće su došli i s novitetima iz svog proizvodnog asortimana koji stalno nadograđuju. Ovoga puta, posjetitelje su iznenadili salatnim uljem te čipsom od pečenog lješnjaka. Razlika između dosadašnjeg hladnoprešanog i salatnog ulja od lješnjaka je u načinu dobivanja, doznali smo od Franje Misera.

- Hladnoprešano ulje dobiva se od sirovog lješnjaka, dok se za salatno ulje lješnjak peče, kaže Franjo. U principu, lješnjak ne peku specijalno za salatno ulje, već ga rade od sirovine koja je

ostala pri izradi njihovog, sad već dobro poznatog, namaza. - Sitni lješnjak koji ne možemo upotrijebiti za namaz jer mu je teško oguliti kožicu, jednostavno stavimo u tepsiju i pečemo ga u pećnici, kaže naš sugovornik.

Svježe pečeni lješnjaci potom se prešaju i nastaje mirisno i �ino ulje za salatu, novitet na našem međimurskom tržištu. Ne bacaju ni ono što ostaje od prešanja, već od toga rade čips koji ima intenzivniji miris lješnjaka od čipsa sirovog, nepečenog ploda.

Treba reći da se svi ti proizvodi ručno rade osim namaza koji ipak traži strojnu obradu. Naravno da ni to nije kraj novotarija iz kuhinje obitelji Miser, kako po pitanju proizvoda od lješnjaka koji ima zasađen na oko 18 hektara, tako i od maruna te šljiva. Te dvije nove kulture friško su zasadili jesenas, svaku na oko 0,60 hektara.

- Kesten smo samo dosadili. Probao sam ga već propustiti kroz kameni mlin, a što će na kraju ispasti, iznenađenje je za Dane ljuka u Donjoj Dubravi

za kada planiramo proizvod dovršiti, odnosno usavršiti. Okus već imaju u glavi i okusnim pupoljcima, ali kaže, to sada treba ostvariti i u praksi.

Kočija s međimurskim konjem Vanjski sajamski prostor pak je vrvio mališanima kojima je pažnju privukao međimurski konj, a još više mogućnost da se provozaju kočijom. Trebalo ih je samo vidjeti kako su se mudro držali u kočiji, s kojom su pažnjom pratili “kočijašicu”, a još više ponosnog, teškog hladnokrvnjaka koji ih je vukao. Ruku na srce, svi izloženi konji doista su bili prizor koji je malo koga ostavio ravnodušnim. Vranci Mladena Letine, malo ždrijebe Matije Ladića, šteta što više konja nije bilo izloženo. No, može se reći kako je takav načina prezentacije našeg autohtonog konja upravo ono što se traži u očuvanju te pasmine. Istina, nije da će se izložbom-dvjema sve preokrenuti, ali odnekud se mora početi.

desetljeće prije kod nas, djeca su učila raditi od malih nogu. I to je bila prirodna priprema za život kada se svaka osoba od djeteta trebala razviti u osobu odgovornu za samostalan život, za brigu o sebi i svojoj obitelji.

Danas činimo sve suprotno od toga. Djeci se vežu cipele do puberteta, hrani ih se žlicom do polaska u školu, nose pelene do pete godine. Ne daju im se noževi, šarafcigeri i čekići u

ruke do punoljetnosti da se ne ozlijede. Ne daju im se kućanski poslovi da se ne muče.

Odgajamo male gotovane od kojih se očekuje da, kad završe škole, preko noći postanu samostalni ljudi. Kako? Ako smo ih cijelo vrijeme odgajali da netko drugi brine o njima. Stvorili smo idealne podanike koji će iz ruku roditelja prijeći u ruke države da nastavi “brinuti o njima“. A i našim vladarima je draga ta igra “mame i tate” koji svo-

joj djeci dodjeljuju sve što im treba. Kao loši roditelji mezimcima na državnoj sisi daju novce šakom i kapom “da ne trpe u in�laciji”, a od crnih ovaca u realnom sektoru očekuju da prežive kako znaju i umiju.

Poduzetnost i odgovornost za sebe uči se od vrtića i potrebno je da sva djeca, a ne samo dvojac iz Vratišinca, nešto rade i vrebaju poduzetne prilike. Takvi će izrasti u žilave i poduzetne građane.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Franjo Miser predstavio je salatno ulje i pečeni čips od lješnjaka

Vožnja kočijom bila je mamac za djecu

OPĆINA BELICA obilježila svoj dan

Beličanci proslavili blagdan sv.

Petra i Pavla

Posebnu nagradu dobile su karatistica Ana Filipović za ostvarene rezultate na prvenstvenim natjecanjima te Snježana Bence, dugogodišnja ravnateljica tamošnjeg Dječjeg vrtića

Piše: Vlasta Vugrinec

Višednevnim slavljem Belica je obilježila svoj dan, ili kako se to popularno kaže u tom kraju, razdoblje od Petrova do Petrova. Ovogodišnji program bio je u posebno svečarskom tonu jer je općina proslavila i 30. obljetnicu svog postojanja.

Kulminacija programa bila je svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj su se rezimirali događaji unatrag jedne godine, a podijeljene su i najviše javne nagrade zaslužnim mještanima i udrugama.

Zahvalnicu općine Belice dobili su Dragutin Paler za dugogodišnji rad na dužnosti predsjednika Grobnog odbora u Gardinovcu, kao i za pomoć i rad u kapelici Srca Isusova i Marijina u Gardinovcu, Nogometni klub BSK Belica za doprinos razvoju sporta i sportske kulture tijekom 70 godina postojanja, KUD Belica za 40 godina predanog rada na očuvanju kulturne baštine te Udruga žena Belice za 15 godina doprinosa čuvanju tradicije, kulture i običaja.

Pohvalnice su uručene Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Gardinovec, muškoj i ženskoj ekipi mladeži za osvojeno prvo mjesto na Županijskom natjecanju Vatrogasne zajednice Međimurske županije i plasmanu na državno natjecanje te karatistici

Gusti Draksar (August Petrović)

Ani Filipović za ostvarene rezultate na prvenstvenim natjecanjima. Poseban poklon dodijeljen je dugogodišnjoj ravnateljici tamošnjeg Dječjeg vrtića Snježani Bence koja se više nije kandidirala za to radno mjesto.

Nagrađeni učenici

Uz Dan općine u Belici je dugogodišnja tradicija da se prigodnim novčanim iznosima nagrađuju i najuspješniji učenici. Riječ je o učenicima koji su osvojili prva tri mjesta na županijskim natjecanjima ili su postigli značajne rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima netom završene nastavne godine.

Za sudjelovanje na županijskoj i državnoj smotri iz područja građanskog odgoja i obrazovanja u povezanosti s drugim međupredmetnim temama nagrade su dobili učenici 6. a razreda: Mateja

Drk, Mura Kanižaj, Fabijan

Krznar i Tena Novak te njihova mentorica Silvija Micek te učenici nižih razreda: Leo

Fažon, Asja Vranović, Katarina Kolarić, Julia Horvat i Sara Vranović te njihova mentorica Lidija Hertarić.

Za sudjelovanje na županijskom Natjecanju iz informatike nagrađeni su Petar Borković, Petar Kocijan i Niko Kocijan i njihova mentorica Silvija Micek.

Nagradu su primili i Ozren Grgić za osvojeno 3. mjesto na međunarodnom likovnom natječaju Iserlohn-Essen-Rovinj-Karlovac-Jajce, Tena Mesarić za osvojeno 3. mjesto na međunarodnom likovnom natječaju OŠ Dornberk (Slovenija) i njihova mentorica Emina Kefelja.

Za plasman i uspješno sudjelovanje na županijskoj smotri Lidrano nagradu je primila učenica 5. razreda Tia Šarkanj te njezina mentorica Valentina Miller. Za osvojeno 2. mjesto na županijskom Natjecanju iz tehničke kulture nagrađena je učenica 7. razreda Sara Braniša i njezina mentorica Marina Ostrugnjaj.

Nagrađeni su i učenici koji su se plasirali među 10 % najboljih na međunarodnim natjecanjima. Tako su za područje informatike i računalnog razmišljanja Dabar nagrade primili Petar Borković, Petar Kocijan, Natan Janušić i njihova mentorica Silvija Micek.

Za uspjeh iz engleskog jezika Hippo nagrađeni su Annie Janušić, Bianca Kolar, Tena Horvatić, Natan Janušić, Ema Habula i njihove mentorice Marina Đura i Ivana Pavlic.

Marko Palašek i Klara Borković te njihova mentorica Vesna Herman, zatim Antonia

Požgaj i mentorica Anita Sečan te Jana Horvat i mentorica Ivana Kreminski primili su nagrade za sudjelovanje na natjecanju iz matematike Klokan bez granica.

Svestrani šenkovski

Beličanec

Među nagrađenim učenicima našao se i svestrani Ozren Grgić, budući učenik čakovečke Ekonomske i trgovačke škole. Zanimljivo je da je riječ o učeniku koji živi u Šenkovcu, ali je od 5. razreda učenik OŠ Belica. I ne samo to, riječ je o izvrsnom sportašu, trostrukom državnom prvaku u karateu i to u katama, ali i prikrivenom likovnom umjetniku.

- U Berlinu sam svojim likovnim radom u tehnici linorez osvojio treće mjesto, pohvalio se Ozren te dodao kako mu to nije jedina nagrada.

Naime, dok je bio u nižim razredima, njegov je rad bio izložen u zagrebačkoj Mimari i tada je u stvari, kaže, otkrio svoj talent za likovni.

Ipak njegova prva i jedina ljubav je karate što i nije čudno jer mu je otac Tihomir poznati karatist i izbornik hrvatske reprezentacije u katama. Da jabuka ne pada daleko, svjedoči i Ozrenova sestra Inga koja je također hrvatska reprezentativka.

U 69. godini života, nakon duge i teške bolesti, napustio nas je August Petrović iz Novakovca, poznatiji kao Gusti Draksar, jedan od najboljih pjevača i izvođača međimurske popevke i međimurske etno glazbe. Rođen je 1954. godine u poznatoj glazbenoj obitelji Petrović, tako da je veoma rano, još kao dječak, ušao u bogati svijet međimurske popevke. Malo je poznato da su sedamdesetih godina prošlog stoljeća tada mladi Josip Sanjković Mitrica, Gusti Draksar i Slavko Pintarić osnovali u Novakovcu trio VIS „Mladići“. U tom je sastavu Gusti Draksar svirao trubu, (kasnije i druge puhačke instrumente), Mitrica bubnjeve, a Pintarić harmoniku, a sva su trojica tada mladih glazbenika bili izvrsni pjevači. Jedno vrijeme vodio je obiteljski obrt, no njegova je prava ljubav bila glazba i međimurska popevka. Cijeli život tragao je za najboljim lirskim izričajima i posebno volio tužnije međimurske balade. Svojim pomalo samozatajnim odnosom prema popevki tragao je za njezinom izvornošću, kako je to naučio još kao dječak, te još za života postao legenda. Glazbena industrija prepoznala je njegov izvorni i tradicionalni pristup i interpretaciju međimurske narodne i autorske popevke, kao i

ŠENKOVEC

mnogi slušatelji radio valova. Niz video spotova nalazi mu se i na globalnim internet mrežama. Surađivao je s nizom starijih i mlađih međimurskih glazbenika, nastupao na festivalu „Kre mure i Drove“ Radija Studio M, s tamburaškim sastavom „Frikovi“ i drugima na glazbenim emisijam HTV-a „Lijepa naša“, bio čest gost na Hrvatskom radiju i lokalnim radio postajama. Najpoznatije izvedbe kao narodnih tako i autorskih popevki su mu: „Fala ti Božek za Međimurje – Šest let mi je minulo “ (zajedno s Marijanom Belčićem kao recitatorom) koja je postala svojevrsna himna Međimurju, „Materine reči“, (autor Josip Šavora), „Sedni si kraj mene stari moj pajdaš“ (autor Ivan Glavina), „Primem pero“, „Zaigrajte meni“, „Ljubav se ne trži“ , „Rodil sam se ali toužen“, „Novakovski čardaš“, „Dekanosko grobiče“, „Čim ja dojdem v Međimurje“, „Tamo kraj Mure moj je dom“, „Mura, Mura“, „Da bi se zrušile te legradske gore“, „Mamica su štrukle pekli“, „Mlinar“, „Protuletje se otpira“, „Snočka sam se šetal“ i druge. (jš)

Sanira se klizište

Ovih dana započela je sanacija klizišta u Šenkovcu, rekao nam je načelnik Robert Meglić. Općina je već prethodno sklopila ugovor

ISPRAVAK

o dodjeli bespovratnih sredstava za sanaciju klizišta u Ulici V. Bukovca u vrijednosti 1,4 milijuna kuna. (sh)

Dramska sekcija KUD- a

Belica nije nastupila

U prošlom 1449. broju

Međimurskih novinama od petka 23. lipnja, u članku Da ih nema trebalo bi ih izmisliti, potkrala nam se greška u nabrajanju pojedinih sudionika priredbe povodom 40. godišnjice KUD-a Belica.

Naime, napisali smo da je nastupila i dramska sekcija koja je premijerno odigrala "Gustuvaje 2". Međutim, dramska sekcija KUD- a

nije nastupila, na što nas je upozorio Stjepan Škvorc. Ispravno je: Nastupili su veterani KUD-a Belica, među kojima su osnivači KUD-a, koji su i dalje članovi i oni koji su se u prvim godinama rada priključili. Odigrali su predstavu "Beličko gustuvaje, 2. dio", a na gustuvaju su igrali Utekovi mužikoši. Ispričavamo se na nenamjernoj grešci. (vv)

Ozren Grgić, trostruki prvak u karateu i likovnjak

Nagrađeni učenici sa svojim mentorima

Petar Janušić, Dragu�n Paler, Patricija Juračić, Radojka Taradi, Ivica Blažić, Ana Filipović, Snježana Bence i Zvonimir Taradi

Gus� Draksar (August Petrović)

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Demokratski ruski poučak

Svi svjetski mediji i domaći komentatori već jedan tjedan komentiraju zbivanja u Rusiji i posljedice obustavljenog državnog udara plaćeničke vojske Wagner. Izuzetan interes za događaje u Rusiji nipošto nije slučajan, to je velika nuklearna sila s mogućnošću uništenja cijelog svijeta, ako vlast dođe u pogrešne ruke.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Vojni puč u Rusiji je dokazao da je moguća pobuna protiv Putina, a to je zapravo ključ za dešifriranje onoga što se dogodilo. Najprije, najviše su tim događajima u Rusiji dobili ukrajinski branitelji jer su ponovno napunili baterije i podigli već malo poljuljani moral, s obzirom na dužinu rata. Postavlja se pitanje bi li se takav događaj, da plaćenička vojska osvoji nekoliko gradova i dođe na 200 kilometara od Moskve, mogao dogoditi u vrijeme jakog Sovjetskog saveza. Niti slučajno, pobunjenici bi bili sasječeni prije nego bi krenuli. Sad je to bilo moguće jer je vlast u Rusiji velikim sredstvima �inancirala Wagner zbog svojih ambicija i uloge globalnog svjetskog igrača koji to više nije. Drugim riječima, vojne strukture su zajedno s ruskom obavještajnom zajednicom kreirale Wagner za prljave poslove u cijelom svijetu, posebno u Africi, te ih naravno debelo plaćali. Sad, kad im se žele oduzeti privilegije, došlo je do pobune.Epilog će biti poznat ovih dana jer bi se „privatna“ Prigožinova vojska trebala uklopiti u redovnu rusku vojsku. To neće ići lako, u svakom slučaju, ruska vojska će dobiti nekoliko desetaka

VARAŽDINU, Gajeva 5

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

tisuća ljudi s kriminalnim aktivnostima, koji će samom svojom pojavom i raznim pričama dodatno uništavati moral ruskog vojnika. Ruski niži i viši zapovjednici su u grupi Wagner vidjeli elitu koja dobro živi od rata, što unaprijed govori o devestiranom moralu. Prema ukrajinskim analitičarima, tri su faktora doprinjela mogućnosti pobune: višemjesečna medijska priprema, Prigožin je gotovo svakog dana bio negativna zvijezda medija, atraktivnost skupine jer je nudila duplo veću plaću vojnicima nego ruske snage koje je Prigožin „zaradio“ u Africi na svojim pohodima. No skupina Wagner nema svoju logistiku, već je dobiva od ruske vojske (toliko o samostalnosti) nema svoja skladišta goriva i streljiva, nema svoje zračne snage i zbog toga nije mogla uspjeti. Također se pokazalo da Prigožin nije pravi ruski nacionalist, svladala ga je moć novca i želja za bogaćenjem.Putinova dilema je sljedeća: mora kazniti krivce i tu nikad kraja, što će dodatno izazvati nezadovoljstva i kod sadašnje elite i u narodu. To znači da će morati plesati na ivici ponora ako želi ostati na vlasti.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Ukratko, ruski režim je dugogodišnjim zatiranjem demokracije postao slab, a totalitarizam je Putinu došao na naplatu.

Grah sa zeljem i buncekom ove godine odnio pobjedu

Lijepa tradicija gastronomije i sporta uz rijeku Muru samo je jedan dio bogatog programa Ljeta uz Muru u Murskom Središću

Piše i foto: Aleksandra Sklepić

U subotu, 24. lipnja, s početkom u 10 sati na poznatom izletištu Fusek u Murskom Središću održan je tradicionalni gastrodogađaj Što smo, kaj smo i kak kuhamo, gdje su se u pripremanju tradicionalnih jela ogledale ekipe mjesnih odbora grada Murskog Središća.

To zanimljivo nadmetanje višegodišnja je tradicija, pa se predstavnici Mjesnih odbora rado odazivaju svake godine.

Ekipa iz Murskog Središća ove je godine pripremila tradicionalni bograč s tri vrste jela i povrćem, MO Križovec je pripremio grah sa zeljem i buncekom, MO Štrukovec međimurski bograč s prilogom od zapečene palente sa čvarcima i sirom, ekipa MO-a Sitnice kuhala je sitnički gulaš,

MO Hlapičina špek �ileke, a MO Peklenica temfane želučeke s njokima.

Stručno povjerenstvo u sastavu Marijana Breglec, Boris Goričanec i Tomislav Sabo imalo je pune ruke posla i bilo je teško donijeti odluku o pobjedniku. Nakon kušanja svih ponuđenih specijaliteta u čemu je sudjelovao i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, ove je godine za najbolje jelo proglašen grah sa

zeljem MO-a Križovec, drugo mjesto pripalo je MO-u Peklenica, a treće MO-u Štrukovec. Pobjednicima kulinarskog natjecanja gradonačelnik

Dražen Srpak i žiri uručili su medalje. Sva jela koja su pripremili mjesni odbori bila su odlična što je i dokaz da su se kotlići ispraznili u vrlo kratkom roku.

Uz Tamburaški sastav

Prim i jelo i piće za sve, posjetitelji su uživali u slasnim

domaćim jelima koja su za sve bila besplatna, a piće i jelo �inancirao je kao i svake godine Grad Mursko Središće. Prije kušanja jela, održana je tradicionalna nogometna utakmica između Donjeg i Gornjeg kraja Murskog Središća, a pobjedu je odnio Gornji kraj. Lijepa tradicija gastronomije i sporta uz rijeku Muru samo je jedan dio bogatog Ljeta u Muru koje obiluje događajima za sve generacije.

DRUŠTVO žena Mursko Središće na karnevalu u Ivanić-Gradu

Maskirale se u ljetno izdanje cimera

Vesele članice Društva žena Mursko Središće sudjelovale su na 13. Međunarodnom žabarskom karnevalu u Ivanić-Gradu.

za specijalne i progresivne naočalne leće

Tamo su predstavile stoljetnu tradicijsku masku Murskog Središća - cimere. Maska je zaštićena nematerijalna baština Međimurja uglavnom izrađena od krep-papira. Članice Društva imaju dvije verzije cimera, zimsku i ljetnu masku. U Ivanić-Grad na žabarski karneval došle su u ljetnom izdanju maske i njenim veselim i toplim bojama dozvale toplo i sunčano vrijeme. Ponosno i vedra duha time su ujedno i predstavile najsjeverniji grad Hrvatske, Mursko Središće.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GASTRONOMSKI DOGAĐAJ u Murskom Središću

Tomislav Sabo i Marijana Breglec članovi žirija, Josip Frančić,Ivan Zadravec, Marko Strojko, Lucijan Pintarić članovi pobjedničke ekipe, Dražen Srpak gradonačelnik i Boris Goričanec član žirija

Drugo mjesto pripalo je MO-u Peklenica

Treće mjesto osvojio je MO Štrukovec pripremom međimurskog bograča

ŠOKANTNO SEKSUALNO zlostavljanje mačke u Piškorovcu

Traume toliko duboke da im je takvo ponašanje normalno?!

Postavlja se pitanje što se još sve događa kada kamere nisu upaljene. Ne samo u pitanju zlostavljanja životinja, već i onih koji se ne mogu braniti

Piše: Dora Vadlja

Šokantan video širio se razredom u Osnovnoj školi Mala Subotica. Učiteljica, koja je željela ostati anonimna, vidjevši o kakvom je sadržaju riječ, odmah je reagirala.

Naime, na snimci se vidi kako dječak (koji je završio 4. razred osnovne škole), seksualno zlostavlja mačku, dok skupina djece veselo gleda i aktivno pomaže u držanju i razvlačenju nesretne životinje. Iako se na toj snimci koja je kružila društvenim mrežama ne može potvrditi kako je uspio u svojoj namjeri, vidi se da je mačka, ustvari još mačić, zlostavljan, a užasan epilog je smrt mačke.

Video je snimala punoljetna osoba, dok su roditelji gledali utakmicu. Mjesto radnje je romsko naselje Piškorovec, u sklopu općine Male Subotice, a sve se događalo u večernjim satima.

Djeci je to bila zabava, a cijeli ovaj stravičan slučaj ponovno na površinu izbacuje srž problema - djecu kojoj je normalno, čak i smješno zlostavljati životinju, roditelja koji toj istoj djeci ne pružaju adekvatan odgoj i usađuju razlikovati dobro od lošeg. Govorimo o teškom izostanku moralnog kompasa, koje postavlja što će se tek u budućnosti događati, nakon mačke. Tko je na redu, djevojčica, žena?

Video mučenja mačke kružio razredom

Video je učiteljica prijavila Barbari Jagec, voditeljici skloništa Udruga dobrote iz Čakovca, koja je u suradnji s voditeljicom Azila Prijatelji Aleksandrom Hampamer sve prijavila policiji, a slučaj je završio na DORH-u.

– Sve se dogodilo dok su odrasli sjedili ispred televizora i gledali nogomet. Policija je isti dan po prijavi bila u selu, kažu da je maloljetnik koji je seksualno napastovao mačku priveden, a da drugog još traže. Ne

TOTOVEC Kobasice “odletjele” u kukuruz

Na cesti iz pravca Savske Vesi i Totovca prevrnuo se kamion s kobasicama u kukuruz u petak, 23. lipnja. Dobili smo snimku našeg čitatelja s mjesta nezgode. Iz međi-

KOTORIBA

murske Policije saznali smo da je došlo samo do bočnog prevrtanja, a kako doznajemo, vozač je srećom neozlijeđen. Nastala je samo materijalna šteta. (sh)

2018. sva su romska naselja prekontrolirana, psi su čipirani. No, kontrola se nije provodila i u tom periodu do danas ponovno je došlo do novih 300 pasa. U pet godina u romskim naseljima oduzeto je 2500 pasa. - Stalno se vrtimo u krug. Azil pse više ne može primati, tako da se psi ili vraćaju u naselje ili tek čekaju na red izlječenje i zbrinjavanje. Da se razumijemo, ima Roma koji pse drže u uvjetima kakve moraju imati. Nije da ih ne hrane, ali ti ostali psi su po ulicama, prepuni krpelja i parazita. Oni jednostavno nemaju uvjete adekvatno se brinuti o psima. S druge strane, po oglasnicima na društvenim mrežama, poput Međimurskog placa, daju se štenci, koji nisu čipirani, a koje po komentarima većinom uzimaju Romi. Dakle, ovo je situacija u kojoj je neizbježno da će se psi u romskim naseljima širiti. A ako Rome pitate zašto pse drže u takvim uvjetima, kažu da ih imaju zbog djece, djeca ih vole. Psa kojeg voliš, o njemu i brineš, govori Hampamer.

Uznemirujući video u kojem djeca seksualno zlostavljaju mačku otvara i niz drugih problema i pitanja

znamo što je bilo s mačkom, no djeca koja su sve gledala u školi su rekla da su počinitelji mačku na kraju ubili. Pitanje je i koliko je to sve dugo trajalo, koliko pokušaja dok sve nisu snimili. Doznajemo i da je jedan od glavnih aktera ovog zlostavljanja već pod nadzorom Centra za socijalnu skrb, rekla je Barbara Jagec, predsjednica Udruge

Sklonište dobrote i veterinarka koja radi u ambulanti u kojoj su zlostavljane životinje svakodnevni pacijenti.

– U petak 16. lipnja u popodnevnim satima zaprimljen je dopis općinskog državnog odvjetništva o zlostavljanju

Govorimo o teškom izostanku moralnog kompasa, koje postavlja što će se tek u budućnosti događati, nakon mačke. Tko je na redu, djevojčica, žena?

Pao na glavu s dva metra

U ponedjeljak, 26. lipnja, oko 8:10 u Kotoribi, Kolodvorskoj ulici, prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu Doma za odrasle osobe, teško je ozlijeđen 43-godišnji djelatnik poduzeća sa sjedištem na području Ludbrega.

Tijekom fasaderskih radova 43-godišnjak je uslijed trenutne slabosti pao s radne platforme, odnosno metalne skele. S visine oko 2 metra glavom je udario o betonsku

VRHOVLJAN

podlogu te se pritom teško ozlijedio.

Vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u Opću bolnicu Varaždin, gdje je zadržan na daljnjem liječenju. Kriminalistička istraživanja se nastavljaju kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice. O događaju je izvještena nadležna inspekcija zaštite na radu te nadležno državno odvjetništvo.

Optužnica protiv vozača koji je usmrtio Mariju Žignić (75)

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 19. lipnja 2023. nakon provedene istrage podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1976.) zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.

Naime, okrivljenog 47-godišnjaka tereti se da je 20. prosinca 2022., u mjestu Vrhovljan u općini Sveti Martin na Muri, upravljao teretnim

mačića u jednom naselju. Istog dana u večernjim satima zbog osnova sumnje da je počinio kazneno djelo ubijanje ili mučenje životinja iz članka 205. stavak 1. kaznenog zakona uhićen je mlađi maloljetnik. O provedenom kriminalističkom istraživanju obaviješteno je Općinsko državno odvjetništvu za mladež, dok se kriminalističko istraživanje s ciljem utvrđivanja identiteta ostalih sudionika događaja nastavlja, kažu iz PU međimurske.

No, opet se vrtimo u isti krug. Maloljetno dijete kazneno ne može odgovarati za ovaj čin. Centar za socijalnu skrb Čakovec u ovakvim situacijama postupa na način da se takvom djetetu pristupa kroz psihosocijalni tretman. No, hoće li se to uopće i dogoditi, nismo dobili konkretan odgovor.

Začarani krug nasilja

S problemom zlostavljanim i zapuštenih životinja Aleksandra Hampamer hrva se već godinama. Godine

Postavlja se pitanje što se još sve događa kada kamere nisu upaljene. Ne samo u pitanju zlostavljanja životinja, već i onih koji se ne mogu braniti. U svakom slučaju, kao društvo smo primorani na oblike psihopatskog ponašanja i adekvatno reagirati.

Učiteljica je slučaj prijavila Barbari

Jagec i Aleksandri Hampamer

vozilom suviše velikom brzinom koja nije bila prilagođena smanjenoj vidljivosti u noćnim uvjetima. Zbog toga je prednjim dijelom vozila udario u 75-godišnju pješakinju Mariju Žignić koja je prelazila kolnik te ju oborio na tlo. Tereti ga se da je potom nastavio vožnju unatrag i pritom podvozjem vozila vukao pješakinju uslijed čega je ona zadobila mnogobrojne teške ozljede od kojih je preminula. (sh)

NEDELIŠĆE Pijan zaradio kaznu od 1980 eura

U subotu, 24. lipnja, u 23:30 u Nedelišću, Ulici maršala Tita, prilikom nadzora cestovnog prometa policajci Interventne jedinice policije PU međimurske zaustavili su 39-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka.

Alkotestiranjem vozača utvrđeno je kako je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,97 g/kg. Prilikom postupanja 39-godišnjak je pogrdnim riječima vrijeđao policijske

HLAPIČINA

službenike te je uz primjenu sredstava prisile uhićen i priveden u prostoriju za zadržavanje Policijske uprave međimurske.

Zbog počinjenja prekršaja vrijeđanje policijskih službenika 39-godišnjak je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 700 eura. Ujedno je i zbog upravljanja automobilom pod utjecajem alkohola kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1280 eura uz izricanje zabrane upravljanja motornim vozilima u trajanju od tri mjeseca. (sh)

Provala u obiteljsku kuću

U subotu, 24. lipnja između 10 i 15 sati u Hlapičini, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 75-godišnjakinje, odakle je

ukrao novac i druge predmete. Materijalnu štetu vlasnica je procijenila na više stotina eura. (sh)

Aleksandra Hampamer, voditeljica Skloništa Prijatelji

Goran Šafarić

i

ravnateljica Doma za starije i nemoćne Čakovec

VLASTA PALAŠEK oprostila se od kolega iz Doma za starije Čakovec

Priredili su mi

sjajan oproštaj

Vlasta Palašek, diplomirana socijalna radnica i voditeljica Službe socijalne radne terapije i dnevnog boravka u Domu za starije i nemoćne u Čakovcu, otišla je u mirovinu.

U domu je kontinuirano radila od 1990. godine do umirovljenja zbog čega su ju preko korisnika Doma u tom razdoblju upoznale i mnoge međimurske obitelji. Kroz svoj rad upoznala je stotine i stotine korisnika Doma. - Nisam vodila evidenciju, pretpostavljam da ih je bilo blizu 2000, ako se uračunaju i korisnici dnevnog boravka, kazala je Vlasta.

A tu su i brojni djelatnici Doma s kojima je radila proteklih godina. Treba reći da je Vlasta Palašek u Domu radila i kraće vrijeme odmah nakon njegova otvaranja.

OD NEPRAVILNOSTI u Centru za kulturu Čakovec ni “n”

Tko bi se sada trebao ispričati Romanu Bogdanu?

– Romano Bogdan nudio je ostavku da izbjegne takva ponižavanja, ali ju Vi, gradonačelnice Cividini, niste htjeli prihvatiti. Htjeli ste čovjeka dotući, rekla je Sandra Oslaković

Radila sam u Domu i ranije, 18 mjeseci od početka 1980. godine, odmah nakon njegova otvorenja, ali sam se zbog obiteljskih razloga preselila i ponovno vratila raditi u Dom 1990. godine, gdje sam, kao što sam napomenula, u njemu ostala do umirovljenja.

- Oproštaj koji su mi priredili djelatnici bio je jako emotivan, kazala je. Dodala je: - Bilo mi je drago da su na proslavu došle dvije trećine zaposlenih jer smo bili kao velika obitelj. Zbog toga kako su me ispratili, osjećala sam se cijenjeno i voljeno. Priredili su mi i glazbu. Dragi su mi ljudi s kojima sam radila i voljela sam rad u Domu. Zbog toga mi je na oproštaju bilo ujedno i tužno i lijepo što su mi priredili takav oproštaj, kazala je Vlasta.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

SPORTSKO LJETO u Čakovcu

Svaki tjedan sport jedan

tjera učenike na aktivnost!

I ove godine Zajednica sportskih udruga grada Čakovca uz �inancijsku potporu Grada Čakovca organizira Ljetne sportske kampove. Pod imenom Svaki tjedan sport jedan, 19. godinu zaredom, osnovnoškolci se gotovo svakog tjedna ljetnog raspusta mogu okušati u različitom sportu te tako ljeto provesti sportski aktivno i ispunjeno.

Tehničke informacije oko ovogodišnjih kampova dao je tajnik Zajednice sportskih udruga grada Čakovca Tomica Jakopec. Održavaju se od 26. lipnja do 1. rujna, a prvi je na rasporedu kamp iz pli-

Na tapeti proteklog čakovečkog Vijeća ponovno se našao Romano Bogdan, sad već bivši ravnatelj Centra za kulturu i glavni voditelj Kazališne družine Pinkleci. No, ovog puta tražila se pravda za Romana Bogdana nakon što su ga vijećnici (prvenstveno HNS-ova Karolina Juzbašić) jednu godinu sustavno optuživali za krađu i nelogičnosti u isplatama honorara.

Od silnih nepravilnosti ipak ništa?

Podsjetimo, vijećnica, članica Upravnog vijeća Centra

za kulturu i predsjednica Odbora za društvene djelatnosti Grada Čakovca Karolina Juzbašić prozvala je ravnatelja Centra za kulturu Romana Bogdana zbog nelogičnosti u isplatama honorara i autorskih ugovora zaposlenika. No, revizija nije našla nikakvo odstupanje.

- Upravno vijeće Centra za kulturu Čakovec vršilo je pritisak da se smijeni ravnatelj Centra za kulturu Čakovec do čega je i došlo. Nalazi nadležnih organa potvrdili su da nema počinjenja kaznenog djela. Tko

Optužio gradonačelnicu za pogodovanje

Stjepan Kovač, HSS-ov vijećnik i saborski zastupnik, nakon čakovečkog Vijeća sada je svoju tvrdnju o pogodovanju u Gradu Čakovcu iznio i u Hrvatskom saboru. U javnom obraćanju optužio je gradonačelnicu Ljerku Cividini za pogodovanje privatnom investitoru novog trgovačkog centra Stop-shop koji se gradi u Čakovcu.

Romano Bogdan nudio je ostavku, gradonačelnica ju nije prihva�la, no na kraju je ipak smijenjen s mjesta ravnatelja CZK-a će se ispričati bivšem ravnatelju Centra za kulturu?

Koje će se konsekvence desiti

Upravnom vijeću Centra za kulturu, s obzirom na to da je ravnatelju učinjena ogromna šteta na njegov ugled, pitao je na proteklom vijeću Jurica

Horvat.

Gradonačelnica Ljerka

Cividini odgovorila je da je sve izneseno točno. - Dobili smo dopis Općinskog državnog odvjetništva i na temelju istog obranili nalaz revizije, rekla je.

HDZ-ova vijećnica Sandra Oslaković nadovezala se na pitanje vijećnika Jurice Horvata u vezi razrješenja

ponižavanja, ali ju Vi, gradonačelnice Cividini, niste htjeli prihvatiti. Htjeli ste čovjeka dotući. Što ćete učiniti protiv gradske vijećnice i članice Upravnog vijeća CZK-a koja je pritiskala na nas, govorila da je bilo kriminalnih djela? Davala nam je krive informacije da bismo mu izglasali nepovjerenje. Takvo ponašanje nije ljudski, kazala je vijećnica Sandra Oslaković.

Nije bilo kaznenog djela, ali…

vanja, koji se održava na Gradskim bazenima Marija Ružić u Čakovcu. Za sudionike s područja Čakovca cijena iznosi 15 eura, a za ostale 25 eura. Ona pokriva sudjelovanje na svim sportskim borilištima, a svaki sudionik dobiva majicu i bočicu za vodu te napitke. Kampovi se održavaju od ponedjeljka do petka, u pravilu od 9 do 11 sati. Prijava za svaki kamp pojedinačno je ponedjeljkom do 9 sati, na recepciji Gradskih bazena. Na svaki kamp se mogu upisati i tijekom ljeta, najkasnije 3 dana prije njegova početka.

- Na prostoru bivše vojarne u Čakovcu prodano je zemljište od 25 tisuća metara kvadratnih. Po uvjetima tadašnjeg GUP-a i urbanističkog plana bilo je jasno de�inirano kako se može graditi na kojoj površini. Nakon prodaja zemljišta od strane Međimurske županije, Grad pokreće izmjenu detaljnog plana na način da se prilagođava zahtjevima

investitora, što je i rečeno na Gradskom vijeću.

Skrećem pažnju da je prilikom prodaje zemljišta ostalim zainteresiranim investitorima izričito i decidirano bilo rečeno da je jedino moguće graditi prema postojećim urbanističkim uvjetima. Nakon izmjene detaljnog plana se investitoru omogućilo formiranje građevinske čestice isključivo za trgovački centar na 25 tisuća kvadratnih metara, što je protuzakonito, a koji je propisivao formiranje čestice od 15 tisuća kvadrata. Da se to prije napravilo, bilo bi više zainteresiranih pa bi se cijena zemljišta povećala, a što izaziva sumnju da je ovakvim djelovanjem Županija oštećena za 750 tisuća eura, rekao je Kovač.

Romana Bogdana s mjesta ravnatelja Centra za kulturu te pitala što će se poduzeti što se vijećnicima dala pogrešna informacija na temelju čega su oni donijeli odluku o razrješenju te je tražila ispriku Romanu Bogdanu. – Romano Bogdan je nudio ostavku da izbjegne takva

Ljerka Cividini navela je da Upravno vijeće nije prihvatilo izvješće o radu. Ako nije bilo kaznenog djela, ne znači da nije bilo propusta u nekakvom drugom poslovanju i radu same ustanove. Sandra Oslaković navela je da je bilo pritiska, govora, da se radi o kriminalnom djelu i ponašanju, no gospodin Bogdan je sam davao ostavku koju je gradonačelnica odbila.

Što će utvrditi nalaz revizije u Gradu Čakovcu?

Pitanje svih pitanja, koje zanima čakovečku javnost, upravo je nalaz revizije koja je čačkala �inancijske “papire” protekle čakovečke vlasti na čelu sa Stjepanom Kovačem.

- Kada će javnosti biti predstavljen nalaz revizije neovisne revizorske kuće koja je angažirana tijekom preuzimanja vlasti? Koja

je revizorska kuća radila reviziju te koliko je revizija koštala porezne obveznike, pitao je vijećnik Boris Bistrović.

Ljerka Cividini odgovorila je na prvo pitanje te navela da će vijećnik dobiti odgovor isto kad i mi, kad nadležna tijela dostave postupak i završetak.

Tema mreže predškolskih ustanova aktualizirana je na sjednici te je naglašeno kako je jedna privatna predškolska ustanova zatvorila svoja vrata, što otežava realizaciju plana da predstojeće pedagoške godine sva djeca koja to žele imaju osigurano mjesto

u čakovečkim vrtićima i jaslicama.

- Kao što znate, dobili smo državni novac za obnovu dvaju i izgradnju jednog novog vrtića. Obnavljat će se matični objekti Cvrčka i Cipelice, gdje će se otvoriti po dvije nove jasličke skupine. Vjerujemo da će one u funkciji biti do

kraja ove godine. Također, i privatni vrtići prilagođavaju se situaciji te povećavaju svoje kapacitete, posebno u jaslicama. Uvjerena sam da će najkasnije u studenom sva vrtićka djeca s područja Čakovca čiji roditelji to žele, imati osigurano mjesto u jednoj od predškolskih ustanova. Isto očekujem,

no nešto sporije s jaslicama. Ono što ne možemo jamčiti je da će svaki roditelj uspjeti upisati dijete upravo u vrtić koji želi, no nastojat ćemo da im se ide ususret. Upisi su u tijeku, konačne brojke imat ćemo za tjedan-dva, no sigurno je da će sve ustanove biti popunjene.

s harmonikom, Vlasta Palašek

Šefica Mar�nez,

RAZGOVOR s Valentinom Škvorcem uz Dan općine Male

Subotice

Interesantna smo sredina za nove investicije

U Poslovnoj zoni više nema slobodnih parcela za prodaju, stoga smo u resorno Ministarstvo poslali zahtjev za povratom čestice u državnom vlasništvu neposrednu uz našu zonu kako bismo krenuli u proširenje, kaže načelnik Škvorc

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Višednevnim programom općina Mala Subotica obilježava svoj dan koji je vezan uz posvećenje tamošnje župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije.

Nama je to prilika za poduži razgovor s načelnikom Valentinom Škvorcom.

- Godinu dana je prošlo od posljednje svečane sjednice uz Dan općine. Puno se toga napravilo, pa podsjetite sumještane što je sve to urađeno.

- U Maloj Subotici nastavljeni su radovi na obnovi Zdravstvene stanice, koji obuhvaćaju rekonstrukciju sustava grijanja i elektroinstalacija, za koje je Općina osigurala potporu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU od 46.453 eura. Dovršena je 2. faza uređenja međugeneracijskog parka u Gornjim Tratama. Ova faza obuhvaćala je izgradnju staza i hortikulturne radove, a za navedeni je projekt Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo 15.927 eura. Dovršena je prva faza izgradnje općinskog i vatrogasnog spremišta koja je uključivala i unutarnje opremanje. Druga faza predviđa vanjsko uređenje te je planirana za ovu godinu. I ovaj projekt poduprlo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u iznosu od 26.544,56 eura. Nadalje, ugovoreni su radovi na izradi i dobavi ograde oko nogometnog terena NK-a Spartak, dok je nastavak uređenja sportskog terena predviđen ove godine. Županijska uprava za ceste prošle godine provodila je projekt rekonstrukcije mosta na Trnavi koji čini dio ŽC 2022. Općina se u navedeni projekta uključila su�inanciranjem izgradnje pješačkih staza s obiju strana. U Držimurec-Strelcu je nakon uklanjanja ruševnih zgrada postavljeno novo dječje igralište, a na Domu kulture obnovljeno je krovište. U tom naselju smo završili i projekt izgradnje usporivača prometa. Projekt je su�inanciralo Ministarstvo unutarnjih poslova u vrijednosti od 18.766,42 eura. U Svetom Križu postavljene

Program uz Dan općine

Petak, 30. lipnja

• 8 – 10 sati – besplatno mjerenje tlaka i šećera ispred Doma kulture

• 18 sati – Svečana sjednica Općinskog vijeća u Domu kulture Mala Subotica

• 20 sati – grupa Magazin i predgrupa Atomi live band pod šatorom kod

OŠ Tomaša Goričanca

Subota, 1. srpnja

• Svečana proslava 130. obljetnice postojanja i djelovanja DVD-a Mala

Subotica

• 16 sati – doček gostiju kod vatrogasnog doma

• 17 sati – postrojavanje i mimohod

• 18 sati – svečana proslava u šatoru kod Osnovne škole Tomaša Goričanca

su nove klupe kod crkve i u parku kod bivšeg nogometnog igrališta, a za Društveni dom nabavljena je kuhinjska oprema. Proširen je sustav videonadzora na nove četiri lokacije te je navedenim ulaganjem značajno poboljšana sigurnost na javnim površinama i prometnicama. Središnji ured za demogra�iju i mlade dodijelio je Dječjem vrtiću Potočnica Mala Subotica 29.199 eura za poticanje razvoja predškolske djelatnosti te su roditelji polaznika oslobođeni plaćanja troška vrtića za svibanj ove godine. Nadalje, Općina Mala Subotica s Općinom Selnicom i Gradom Murskim Središćem osigurala je provedbu projekta

„Zaželi“ u sklopu kojega su se zaposlile četiri teže zapošljive osobe koje se brinu o 24 korisnika na području općine.

- Aglomeracija očito i dalje ostaje samo san. Gdje je zapelo?

- Početak radova na izgradnji kanalizacijskog sustava Aglomeracija Podbrest i Podturen najvažniji su prioriteti u narednom razdoblju. Nažalost, općina nema utjecaj na početak radova, nego je to pod upravljanjem Međimurskih i Hrvatskih voda te nadležnog ministarstva i Europske unije.

• 20 sati – Grupa Vulkan u šatoru kod Osnovne škole Tomaša Goričanca

Nedjelja, 2. srpnja

• 10:30 – mimohod udruga od zgrade Općine do crkve

• 11 sati – Sveta misa u crkvi Rođenja BDM

• 18 sati – Sajam obrtnika, poljoprivrednika i udruga na trgu ispred Doma kulture

• 19:30 – kulturni program povodom 30. obljetnice općine Male Subotice

Subota, 8. srpnja

• 10 sati – Županijsko vatrogasno natjecanje za seniore na nogometnom igralištu u Palovcu

• 17 sati- dječje utrke kod OŠ Tomaša Goričanca

• 18 sati – 6. utrka općine Male Subotice

- Jedna ste od rijetkih općina koja se digitalizirala i postala pametna općina. Zašto i što to znači za mještane?

- U današnjem ubrzanom i dinamičnom okruženju odlučili smo unaprijediti rad i okrenuti se digitalizaciji i stvaranju pametne okoline. Vijećnici općinskog vijeća već par godina sve materijale za sjednice dobivaju digitalno te smo time smanjili troškove papira, ali i znatno ubrzali samu komunikaciju. Ujedno smo nabavili aplikaciju HRcity, kojom nam je cilj povezivanje svih uključenih u rad lokalne zajednice i samih mještana. Sve to pospješuje život u

općini i olakšava svakodnevni život u njoj. Uvelike olakšava i ubrzava komunikaciju samih mještana s djelatnicima Općine. Putem aplikacije mještani mogu prijaviti i razne probleme, na što naš komunalni redar reagira u predviđenom roku. Utjecaj digitalne tehnologije na društvo sve je veći i u planu nam je u potpunosti digitalizirati i sve natječaje koji se provode u općini.

- Suživot s Romima?

- Puno smo do sada ulagali u romsko naselje Piškorovec, u infrastrukturu, u sportske sadržaje, kao i u rad s obiteljima i pojedincima te možemo reći da malim koracima ide nabolje. Nakon završetka radova i službeno smo otvorili Centar za djecu i obitelji u Piškorovcu u suradnji s UNICEF-om koji je od velikog značaja za našu sredinu jer je osmišljen kao ustanova koja će uz stručne osobe pružati podršku obiteljima iz naselja Piškorovec u odgoju djece, usvajanju osnovnih

životnih vještina te vođenja domaćinstva. Ujedno i pružiti mogućnost roditeljima da kroz zajedničku igru uz prisustvo stručnih osoba prate razvoj svojeg djeteta, pogotovo onih koji nisu uključeni u predškolski odgoj. Rani razvoj djeteta je vrlo bitan i time direktno utječemo na lakšu integraciju romske manjine u naše društvo.

- Koliko Općina pomaže i ima razumijevanja za rad brojnih udruga?

- Općina godišnje u prosjeku posljednje 4 godine osigurava oko 70.000 € godišnje za provedbu projekata udruga, dok još posebno za vatrogasna društva izdvaja 80.000 €. Stav je Općine da je ulaganje u udruge ulaganje u budućnost i zadovoljstvo zajednice i stoga je većina projekata usmjerena na kvalitetniji rad udruga građana. To ulaganje udruge vraćaju kroz svoj dobar rad i brigu o zaštiti okoliša, ljudskog zdravlja, očuvanju kulturne

baštine. Ove godine posebno smo ponosni na vrhunske rezultate karatista, mažoretkinja, tamburaša i folkloraša koji i na državnim nivou ponosno prezentiraju ime naše općine i dokaz su jednog kvalitetnog rada. Ujedno naša vatrogasna društva spadaju u sam vrh vatrogastva Međimurske županije te njihova spremnost i opremljenost čini nas sigurnijima u ovom ubrzanom vremenu.

- I Mala Subotica je krenula s poticajima za kupnju starih nekretnina. Zašto?

- Poticajem za kupnju prve nekretnine cilj nam je zadržati, ali i privući mlade obitelji u naš kraj, dok nam je poticajem za uređenje nekretnine cilj podići standard života naših mještana.Treća cjelina natječaja odnosi na vanjsko uređenje stambenog objekta kojoj je cilj da uljepšamo vizuru samog naselja. Korisnik poticaja može maksimalno dobiti 4000 €.

- Gospodarska zona dobro se proširila. Ima li mjesta za sve?

- Imamo dosta jaku i privlačnu poduzetničku zonu kojoj je svakako prednost blizina autoceste i državnih cesta. U Zoni više nema slobodnih parcela za prodaju, stoga smo u resorno Ministarstvo poslali zahtjev za povratom čestice u državnom vlasništvu neposrednu uz našu zonu kako bismo krenuli u proširenje jer postoje upiti poduzetnika za kupnju.

- Što je s međugeneracijskim parkom i ide li on?

- Međugeneracijski park radimo fazno, ovisno o proračunskim sredstvima i natječajima resornih ministarstava. Trenutno je uređeno dječje igralište, staze u samom parku, hortikultura i rasvjeta. Teren za tenis i košarku planiramo prijaviti na natječaje Ministarstva turizma i sporta.

Valen�no Škvorc, načelnik Male Subo�ce

VIJESTI iz Murskog Središća

Vijećnica

Darija Dunjko

Mahard naljutila

gradonačelnika

Darija Dunjko Mahard, vijećnica SDP-a, naljutila je svojim pitanjem gradonačelnika Srpaka. - Tko je kriv za urušavanje asfalta u Selskoj, što će pasti na trošak građana i kakvi su to inženjeri koji to nisu predvidjeli, pitala je.

Premda je pravo vijećnika da na aktualnom satu pitaju što žele, gradonačelnik Srpak se razljutio i pitao vijećnicu što je ona po struci da to pita. Odgovorio je da je do urušavanja došlo zbog visokih voda kad je Mura prijetila poplavom, a ispod Selske teče zacijevljeni potok, pa je

Kristina Glavanić dobila je Povelju počasne građanke

- Povelju Lapornik

Darija Dunjko Mahard (SDP)

zbog nabujale vode došlo do urušavanja. - Očekivao sam pohvale, poručio je vijećnici, s obzirom na uspješnu obranu od izlijevanja Mure, zbog čega nije bilo ni kapi vode u centru Murskog Središća. Raspravu je ohladio predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak kazavši gradonačelniku da je odgovorio na pitanje. (BMO)

Zbog “nestašice” asfalta kasni obnova ulica

Sanacija ulica u Murskom Središću nakon prekopavanja zbog izgradnje kanalizacije ide sporo. Zašto se ulice dugo ne asfaltiraju pitali su i gradski vijećnici. Gradonačelnik Srpak je odgovorio da je problem u nabavi asfalta. - Velike količine asfalta troše se na prometnice na potresom pogođenim područjima, zbog ubrzanog povlačenja novca iz europskog Fonda solidarnosti. Zbog toga ostale firme mogu dobiti samo 30 posto potrebnih količina asfalta, kazao je. Dodao je da bi se početkom srpnja opskrba trebala normalizirati. Od 3. srpnja nadalje započela bi i završna sanacija ulice od glavnog raskršća na spoju s Ulicom Josipa Broza Tita preko Trga braće Radića i spojem

s Ulicom Matije Gupca te do župne crkve te Frankopanske ulice.

Grad pokreće javnu nabavu i za obnovu prometnica novim asfaltnim slojem na području naselja Mursko Središće, a koje nisu bile obuhvaćene projektom Aglomeracija. Riječ je o ulicama: kralja Zvonimira, Nikole Tesle, Ruđera Boškovića, Augusta Šenoe, Vinka Žganca i Rade Končara. Također će se riješiti i sva posjedanja na prometnicama nastala zbog izvođenja projekta Aglomeracija. Procijenjena vrijednost obnove je 137.000 eura, a 35.600 eura je prijavljenim projektom dobiveno od Ministarstva graditeljstva i državne imovine.

(BMO)

Parcele za stanove da mladi ne sele u Čakovec

Tri parcele za izgradnju stanova odlukom Gradskog vijeća idu u prodaju. Najveća, veličine 4000 četvornih metra, je u blizini vrtića. Darija Dunjko Mehard je pitala ne bi li tu parcelu bilo dobro čuvati za starački dom ili srednju školu. Gradonačelnik je od-

govorio da za srednju školu postoji zemljište, a da u Murskom Središću postoje dva doma za starije. - Bolje je da se otvori mogućnost izgradnje stanova da mladi ostanu u Murskom Središću, a ne da ih kupuju u Čakovcu, kazao je. (BMO)

Školski pribor za sve osnovce

Gradonačelnik Srpak je podnio amandman, a Gradsko vijeće prihvatilo da trošak pribora za sve osnovce padne na gradski proračun. Prema broju učenika i trošku pribora za pojedini razred potrebno je oko 20.000 eura. Budući da je država preuzela trošak školske kuhinje koju je za svoje učenike prije toga plaćao Grad, oslobodila su se sredstva za

novu namjenu. Prema podacima iz osnovne škole pribor za učenike do četvrtog razreda stoji 19 eura, za učenike 5. i 6. razreda 39,70 eura, a za učenike 7. i 8. razreda 59 eura. Grad će ugovoriti kupnju pribora u nekoj od trgovina i dostaviti joj popis učenika, a roditelji će biti pravodobno obaviješteni gdje i za koji iznos mogu nabaviti pribor na trošak Grada. (BMO)

dobili su: tvrtka I-Kong, a primila ju je vlasnica Željka Tomašević, Nada Turk, predsjednica Društva žena Mursko Središće i Media-Mix-Radio 105, koju je primio vlasnik Ivan Mezga i Slavko Bregović, koji je godinama vodio KUD Mura Vrhunac proslave Dana grada Murskog Središća bila je svečana sjednica održana u utorak u Centru za kulturu Rudar. Tradicionalno na njoj se dijele javna priznanja zaslužnima za osobna postignuća i promociju grada. Ove godine odlukom Gradskog vijeća dodijeljena je posebna nagrada - Povelja počasne građanke koju je dobila Krisztina Glavanicz (Kristina Glavanić) iz Narde u Mađarskoj za posebu suradnju gradišćanskih Hrvata s gradom Murskim Središćem, u čemu se Kristina posebno ističe držeći čvrste veze sa starom domovinom.

Kristina Glavanić je nakon dodjele nagrade održala emotivni govor u kojem je izrazila koliko joj znači ta nagrada upravo zbog veza s Hrvatskom.

Godišnju nagradu, Povelju Lapornik dobili su: tvrtka I-Kong koja se bavi proizvodnjom rublja,

a nagradu je primila vlasnica Željka Tomašević, Nada Turk, predsjednica Društva žena Mursko Središće i Media-Mix-Radio 105, a nagradu je primio vlasnik Ivan Mezga tei Slavko Bregović, koji je godinama vodio KUD Mura. Nagradu Magna cum laude koje se dodjeljuje za iznimne uspjehe učenicima dobili su Edvin Nedeljko i Nikola Fučko.

Tko su dobitnici

Zahvalnice grada

Zahvalnicu grada Murskog Središća dobili su Zlata Varga, Zvonko Horvatić, Stanko Tuksar, Antun Pšeničnik, Dinko Šarić, Dražen Breglec, Ivan Novak, Vladimir Sovar i po-

sthumno akademik Dragutin Feletar, u čije je ime nagradu preuzeo sin Petar, koji je i zahvalio na gesti. Dan grada od 2019. godine slavi se 27. lipnja, uz blagdan sv. Ladislava, sveca zaštitnika Župe Mursko Središće. Tako je svečanoj sjednici prethodila sveta misa, u utorak prijepodne, na sam Dan grada. Do 2019. godine Dan grada se obilježavao 14. svibnja na datum kada je Mursko Središće dobilo status grada.

Grad se razvio zahvaljujući

projektima EU-a

Svečanu sjednicu u Centru za kulturu Rudar svojim su do-

OBILJEŽEN DAN kada su u Murskom Središću zaustavljeni tenkovi

laskom uveličali brojni uzvanici iz političkog, kulturnog, gospodarskog i vjerskog života grada, ali i okolnih općina, ali i sjeverozapadne Hrvatske i susjedne Lendave. Svojim su se govorima, uz gradonačelnika Dražena Srpaka i predsjednika Gradskog vijeća Miljenka Cmrečaka, uzvanicima obratili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, potpredsjednik Hrvatskog sabora Ante Sanader, izaslanik Vlade Republike Hrvatske i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek i župan Međimurske županije Matija Posavec. Glazbenim su ga točkama uveličali Mirko Švenda Žiga, Tamara Korunek i Marko Žerjav i Ženska vokalna skupina Ftičice Mursko Središće. Prikazan je i film o deset godina Murskog Središća u Europskoj uniji. Gradonačelnik Dražen Srpak naglasio je da Mursko Središće zahvaljuje svoj razvoj i višemilijunskim projektima koji su ostvareni zahvaljujući sredstvima Europske unije, ali i naporima Vlade Republike Hrvatske koja je ta sredstva osigurala te uspješnim prijavama Gradske uprave Grada Murskog Središća. Miljenko Cmrečak, predsjednik Gradskog vijeća, poručio je da se grad razvija ravnomjerno u nastojanju da svi dijelovi grada imaju podjednaku kvalitetu života. (BMO)

da je sukob izbjegnut jer je bilo eksplozivno

Sreća

Bio je to vruć ljetni dan, 28 lipnja 1991. godine. Pripeka, ali i miris rata u zraku. Atmosfera eksplozivna, JNA u pokretu prem vanjskim granicama tadašnje Jugoslavije. Tenkovi iz varaždinske kasarne krenuli su na Sloveniju u namjeri da se najprije obračunaju s tom najsjevernijem republikom bivše Jugoslavije koja se uz Hrvatsku odlučila osamostaliti i izaći iz bivše Jugoslavije. Odjednom, tenkovi su grmjeli glavnom ulicom prema centru Murskog Središća. Most na rijeci Muri pun je eksploziva. Da je samo upaljena jedna iskra, mogla se dogoditi katastrofa jer nadomak Murskog Središća u Lendavi je radila i rafinerija Nafta.

Trebalo je imati puno hrabrosti da goloruki građani stanu pred tenkove i

zaustave ih u njihovu pohodu. To su prije 32 godine učinili građani Murskog Središća kada su tenkovi JNA krenuli prema Sloveniji. Zaustavljeni su i skrenuti su s puta u Murskom Središću. Ustuknuli su pred narodnom voljom i pregovorima u kojima ih je uz blef zaustavio tadašnji saborski zastupnik Bolta Jalšovec iz Štrukovca. No iza mnogih dvorišnih vratiju u centru, ali i u džepovima for-

tufa središćanskih žena bili su skriveni molotovljevi kokteli za slučaj potrebe za obračun s tenkovima.

Taj dramatični događaj duboko se uvukao u kolektivno pamćenje građana Murskog Središća i svake godine obnavlja se sjećanje na taj dramatični događaj. Ove su godine događaju uz domaćine gradonačelnika Dražena Srpaka i Miljenka Cmrečaka,

predsjednika Gradskog vijeća, prisustvovali: Matija Posavec, međimurski župan, Ante Sanader, potpredsjednik Sabora kao izaslanik predsjednika Sabora, dr. Kornelije Brkić kao izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra branitelja Tome Medveda, Vlado Hranjec, voditelj područnog odjela za poslove obrane Čakovec kao izaslanik ministra obrane Marija Banožića, lendavski župan Janez Magyar i Kristina Glavanić, načelnica Narde, branitelji i građani.

Nakon prisjećanja na dramatični događaj na mjestu gdje su zaustavljeni tenkovi kraj nekadašnje poljoprivredne apoteke po tradiciji razvila se kolona u kojoj se ide do spomen-piramide poginulim i preminulim braniteljima kojima se odaje počast paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca.

UZ DAN grada Murskog Središća održana svečana sjednica Gradskog vijeća

Kristina Glavanić dobila je Povelju počasne građanke koju su joj uručili gradonačelnik Dražen Srpak i Miljenko Cmrečak, predsjednik Gradskog vijeća

Svečano obilježavanje zaustavljanja tenkova

MARTINUŠEVEC Župljani zajedno obnovili kapelicu

Kapela Presvetog Srca Isusova u Martinuševcu u potpunosti je obnovljena prije nekoliko tjedana. Sama inicijativa za obnovom potekla je od bračnog para Žnidarić, Kristine i Nenada, koji su i najzaslužniji da se cijela obnova provela u djelo, kao i mještani koji su dali svoje donacije.

Ivan Grahovec predstavio je i svoj humorističko-satirički e-časopis Apolon

Oluja ih rastjerala, a humor doveo nazad

U sklopu Dana humora otvorena je izložba karikaturista Antona Buzetija, promoviran list Zlatna smoliga, a na kraju su sve prisutne nasmijale glumice amaterke iz Gornjeg Kraljevca

Piše: Sanja Heric

Jaka vjetar i kiša koja je padala u petak, 23. lipnja, rastjerali su prve posjetitelje koji su stigli na 8. Dane humora u Malom Mihaljevcu na nogometnom igralištu. Kada se vrijeme malo smirilo, organizatori su odlučili da će samu manifestaciju ipak održati, no premjestili su je u zatvoreni prostor, u Dom kulture u Malom Mihaljevcu, pa su ujedno tim putem podsjetili načelnika Anđelka Nagrajsalovića da ta zgrada vapi za obnovom.

Promovirana Zlatna smoliga Tako su Dani humora započeli u nešto kasnijem terminu i to se pokazalo kao odlična odluka organizatora. Sam događaj otvorila je promocija satiričko-humorističkog lista Zlatna smoliga, koji su predstavili sam urednik Damir Novak, jedan od autora Ivan Grahovec te Karmen Klobučarić i Vedran Kovačić koji čine uredništvo lista. – Dani humora, kao i sve ostale manifestacije koje održavamo, ne bi bile moguće bez pokroviteljstva Općine,

BREŽNA PRIČAONICA

mjesne zajednice i suradnje svih udruga u mjestu. Od srca vam svima hvala. Pozdravljam i našeg Damira Novaka koji nam uvijek dovodi zanimljive goste, svoje kolege karikaturiste, rekla je na otvorenju Dana humora Kornelija Mesarić, predsjednica Udruge žena.

- Zahvaljujem udruzi žena, načelniku Anđelku Nagrajsaloviću koji prepoznaje važnost humora jer humor je oblik zabave sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnim i zato zalužuje visoko mjesto u terapijskim sredstvima, nadovezao se na promociji Damir Novak, inače i karikaturist u našim Međimurskim novinama.

Izložba karikaturista

Antona Buzetija

U sklopu Dana humora otvorena je i izložba slovenskog karikaturista Antona Buzetija.

Ovaj slovenski karikaturist rođen je 1959. godine u Murskoj Soboti, a nakon završene gimnazije upisao je studij likovne umjetnosti na Pedagoškom fakultetu u Mariboru. Diplomirao je iz karikature, a trenutno radi kao profesor likovne umjetnosti u osnovnoj i srednjoj školi u Murskoj Soboti. Osim karikature, crta i ilustracije te je ukupno ilustrirao 42 dječje slikovnice. Karikature je objavljivao u Vestniku, Večeri i Playboyju.

Humor je oblik zabave sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnim

Humorističnu večer dodatno su začinile glumice amaterke, koje su posjetitelje nasmijale do suza. Bile su to glumice iz Kulturno-umjetničke udruge Društvo žena Gornji Kraljevec s predstavom Nesrečne vrečke. Organizator događaja bila je Udruga žena Mali Mihaljevec, a pokrovitelj Općina Sveti Juraj na Bregu. Suorganizatori su bili: Udruga mladih Mali Mihaljevec, Nogometni klub Mali Mihaljevec, DVD Mali Mihaljevec i Mjesni odbor Mali Mihaljevec.

Izložba ekscentričnog umjetnika na drugačiji način

Protekli vikend posjetila sam izložbu Van Gogh – The Immersive Experience u Grazu i po prvi put zaista uživala svim osjetilima. Kao što su i naglasili u najavi izložbe, riječ je o multimedijskom spektaklu koji svjetski poznata umjetnička djela nizozemskog slikara predstavlja na dosad još neviđen način, barem u ovom dijelu Europe.

Ono što je drugačije od ostalih izložbi jest da su Van Goghove slike oživjeli uz pomoć predimenzioniranih projekcija i videoanimacija u kombinaciji s duševnim melodijama. Kada smo ušli u razgledni prostor, dobili smo osjećaj kao da se nalazimo usred njegovih slika. Suncokreti, Zvjezdana noć, Autoportret s odrezanim uhom samo su neke od nje-

govih najpoznatijih slika koje smo mogli vidjeti i doživjeti.

Sam Van Goghov životopis impresivan je u svakom pogledu. Kao što je to kod svakog velikog umjetnika, kojeg društvo nije shvaćalo. Slikao je samo sedam godina te je u tom razdoblju naslikao približno 850 slika i oko 900 crteža. Za vrijeme svog života prodao je tek jednu sliku i to Crveni vinograd (1888.), a

- Braću Rainer moramo prve spomenuti. Da njih nije bilo, ne bismo sve to napravili. Oni su nam izradili fasadu izvana i uredili kapelicu iznutra. Najprije su sve dolje postrugali i nanijeli emulziju na zid. Kapelica je bila puna vlage i sve su morali skinuti dolje. Donirali su i zlatnu boju oko kipa. Uz njih, na obnovi su radili i Padarići. Limar Kutnjak je računao samo materijal, ispričao nam je Nenad Žnidarić.

- Sama kapelica bila je u groznom stanju. Dok je novi župnik Mislav Mikac došao na blagoslov jela prvi put i zgledal se gore, žbuka je s plafona padala dolje. Mi nismo ni znali da oko tornja nije bilo lima pa je prokišnjavalo i voda je zatekla. Pozvao sam župnika koji je sam pogledao kapelicu i vidio da gore stoji voda, zato je i bila u takvom lošem stanju,

ispričao nam je bračni par Žnidarić.

- Krovište smo sami uredili mi uz pomoć mještana. Pomogli su nam Cmrečnjaki i Krčari te Ivan Novak, dodao je na to Žnidarić. Spomenimo još i da je donaciju za krovište dala tvrtka Zig žbuke iz Knezovca, a Cmrečnjak je darovao luster.

Same donacije župljana nisu u cijelosti bile dovoljne da se u potpunosti pokriju svi troškovi obnove pa se u tom dijelu ponovno uključio bračni par Žnidarić. Osim toga, suprug Nenad uredio je i okoliš oko kapelice te napravio klupice, dok je supruga Kristina uz pomoć Anice Cmrečnjak zasadila cvijeće uz samu kapelicu. Emina Žnidarić, kćerka naših sugovornika, pak je slikovno ukrasila unutrašnjost kapelice i obnovila kip u kapelici. Obitelj Žnidarić darovala je i meso za proštenje kojim su počastili sve donatore i ostale posjetitelje prilikom blagoslova obnovljene kapelice i samog proštenja Srca Isusova u Martinuševcu, dok je mesar Danijel Novak napravio kobasice i posušio ih. Vatrogasci DVD-a Martinuševec pak su sudjelovali u samoj podjeli kobasica na proštenju. (sh)

ŠTRIGOVA Iskoristite bespovratna sredstva od 3.000 eura

Općina Štrigova otvorila je javni poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju, u samostalnom (off-grid) ili mrežnom radu stupnja korisnog djelovanja fotonaponskih modula najmanje 18 % na području općine Štrigove. Po obiteljskoj kući može se ostvariti sufinanciranje od 40 % od ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova, ali najviše do 3.000 eura. Prihvatljivi troškovi po ovom javnom pozivu su troškovi izrade

dokumentacije te troškovi izvođenja radova, tj. nabave i ugradnje sustava i opreme. Javni poziv će biti otvoren do utroška sredstava, a najkasnije do 15. studenog tekuće godine. Za sve ostale upite vezane za provođenje tog javnog natječaja zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigove, koji se nalazi na adresi Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju na tel. br. 040/851-039 ili 040/851-134. (sh)

djela su mu postala poznatija tek 10-ak godina nakon njegove smrti i to zaslugom bratove žene koja je njegov rad predstavljala svijetu.

Vincent Van Gogh je ostao poznat i po svojoj ekscentričnosti, odnosno ćudljivoj naravi, što je i demonstrirao tako što si je odrezao uho, a kasnije i time što je napravio samoubojstvo usred žitnog polja, koje je tako rado slikao.

Njegovo najskuplje djelo je Portret doktora Gacheta (1890.) koje je prodano za 82,5 milijuna dolara i nalazi se na 26. mjestu najskupljih umjetničkih slika u svijetu.

Van Gogh se zbog svojeg osebujnog slikarstva svrstava u red najvećih pojava u novijoj europskoj umjetnosti, a ova izložba uspjela je to i pokazati u punom obujmu.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

DANI HUMORA u Malom Mihaljevcu održani po 8. put

Damir Novak, karikaturist Međimurskih novina i Malomihaljevčanin, sa svojim kolegom po karikaturi Antonom Buzetijem

Malomihaljevčani su nakon oluje premjestili događanje u tamošnji društveni dom

VIJESTI iz Preloga

Biciklisti po 11. puta u Vukovaru

Jedanaestu godinu zaredom, članovi Udruge Laganini iz Preloga krenuli su na put dug 275 kilometara. Biciklom za Vukovar ove su godine krenuli Vladimir Matijević, Tomislav Horvat, Vladimir Slamek, Nenad Hladnik, Darko Žvorc i Josip Mihalec, dok je za logistiku

bio zadužen Danijel Golubić. U Gradu Heroju posjetili su mjesta stradanja Vukovaraca, poklonili se žrtvi Vukovara te upalili svijeće na spomen-mjestima stradanja. Vrijedna je to vožnja Udruge Laganini kojom se ne zaboravljaju Vukovar i žrtve Domovinskog rata. (vv)

Donirale računala

srednjoškolcima

Završetak nastavne godine bio je u znaku darivanja, a ovoga puta djelatnike i učenike Srednje škole Prelog razveselile su članice Udruge Priločko srce poklonivši Školi dva osobna

računala. Gestom su htjele naglasiti da poštuju rad i trud nastavnika Škole te sve aktivnosti koje se u njoj organiziraju promovirajući tako Prelog, ali i Međimursku županiju. (vv)

Darivatelji krvi na okupu

Druženjem dobrovoljnih darivatelja krvi, na prostoru Marine Prelog, obilježen je Svjetski dan darivatelja krvi koji se obilježava 14. lipnja. Bila je to prigoda da se javno zahvali, ali i istakne izuzetan doprinos dobrovoljnih, neplaćenih darivatelja krvi u opskrbi nacionalnog zdravstvenog sustava dostatnim količinama sigurne krvi i krvnih pripravaka.

Učinkovit program darivanja krvi ključan je za

PRELOŠKI POLJOPRIVREDNICI donirali bale sijena obitelji Kukovec iz Podturna

Samo pomažemo kolegi!

- To nije kap u moru, to je velika pomoć i od srca im velika hvala, rekao je tom prilikom ganuti Vladimir Kukovec gutajući suze koje su samo nadirale i nadirale

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Preloški poljoprivrednici Vladimir Šalković, Mario Horvat i Petar Petković krajem prošlog tjedna svom su kolegi Vladimiru Kukovcu iz Podturna kojem je netko zapalio 130 bala sijena dopremili pomoć. Radi se o 40-ak bala friško osušenog sijena.

zadovoljavanje potrebe za transfuzijom krvi tijekom mirnodopskog vremena, kao i tijekom hitnih slučajeva ili katastrofa, kada postoji porast potražnje za krvlju ili kada to utječe na normalan rad zdravstvenih usluga. U Prelogu je druženje, u nedjelju 25. lipnja, organizirala Gradska organizacija Crvenog križa Prelog, a uz druženje, moglo se, kao i uvijek, nešto i naučiti. (vv)

Poljoprivrednicima nije trebalo dugo da se međusobno dogovore, upale traktore, natovare prikolice balama sijena te ih otpreme u Podturen. Jedini ograničavajući faktor bilo je vrijeme jer su čekali da se tek pokošena trava osuši kako bi stoka Vladimira Kukovca dobila svježu hranu.

– Jednostavno smo se spontano dogovorili i odlučili pomoći kolegi, poručio je Vladimir Šalković iz Preloga koji i sam drži krave i zna što znači ostati bez sijena.

Isto mišljenje dijelili su i ostali uz napomenu kako nevolja ne bira mjesto i vrijeme nego samo dođe. A OPK Kukovec ona prati od početka sezone. Naime, prema riječima

MOBILNI STRUČNI TIM PROJEKTA ZA OBITELJ II

Logoped, pedagog

S ciljem unapređenja i pružanja što kvalitetnije usluge u produljenom radnom vremenu dječjih vrtića partnera, u sklopu projekta ZA OBITELJ II, čiji je korisnik Grad Prelog, a čije je financiranje osigurala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda zaposlen je mobilni stručni tim kojeg čine pedagog, logoped i psiholog. Spomenuti stručnjaci svakodnevno odlaze u dječje vrtiće partnere i time doprinose ostvarenju aktivnosti projekta. Iako

supruge, dio livada koje su imali u najmu poplavila je voda za vrijeme obilnih kiša tako da su ostali bez planiranih bala. Na to se nadovezao požar koji je izbio u srijedu, 14. lipnja, oko 17:20.

Samo da podsjetimo, očevidom je utvrđeno da “uzrok požara isključuje prirodni i tehnički uzrok, dok se poduzeta ljudska radnja ne može isključiti”. Neslužbeno se navodi da je sijeno, ali i 30 bala slama, netko namjerno zapalio.

Tih 40-ak bala neće spasiti Kukovce jer u odnosu na

izgorenu količinu izgledaju kao kap u moru.

- To nije kap u moru, to je velika pomoć i od srca im velika hvala, rekao je tom prilikom ganuti Vladimir Kukovec gutajući suze koje su samo nadirale i nadirale. To kaj su se sami složili i još dopremili nemam, jednostavno ne znam što reći, ostao sam bez teksta za nešto takvo.

Dodao je kako bi radije on nekome vozio bale jer je lakše nekome pomoći nego primati pomoć. Stoga pomoć nigdje nije ni tražio, već mu se ljudi sami javljaju znajući koliko je teško

nešto moliti. A takva nevolja se može svakome dogoditi. Ni oni nisu mirovali, već su se pokušali snaći koliko su mogli. Za novu košnju je prekasno jer je većina trave pokošena, a ono što je ostalo je ocvalo i nije one prave kvalitete. - Općina Domašinec dala nam je svoju parcelu koju smo u međuvremenu pokosili, nije puno, ali ipak bolje išta nego ništa, dodao je presretni podturenski poljoprivrednik. Suze radosnice pojavile su se na licu izmučenog Vladimira Kukovca kojem su stradale bale.

i psiholog za ranu intervenciju već u vrtićima

ima pet partnera projekta, neki od njih su u projektne aktivnosti uključili i svoje područne odjele, te je rad mobilnog stručnog tima na ukupno 9 lokacija,i to: Dječji vrtić Fijolica u Prelogu te u njegova dva područna odjela - u Cirkovljanu i Draškovcu, Dječji vrtić Vesela loptica Prelog, Dječji vrtić „Kockavica“ Sveta Marija, Dječji vrtić Klinčec u Donjoj Dubravi te u područnom odjelu u Donjem Vidovcu i Dječji vrtić Žibeki u svoja dva područna odjela u Pribislavcu i Brezju.

Koje poslove obavljaju stručni suradnici mobilnog stručnog tima?

Logoped se bavi prevencijom, dijagnostikom i rehabilitacijom poremećaja komunikacije, jezika, govora i glasa. Pomaže djeci da razvijaju govorne, jezične i komunikacijske vještine. Cilj govorne rehabilitacije usmjeren je na prevenciju i intervenciju svih vrsta govorno-jezičnih i komunikacijskih teškoća koje se korištenjem različitih didaktičkih metoda i sredstava rada mogu uspješno ukloniti te pravovremeno pružiti djeci stručnu pomoć. Preventivni rad logopeda uključuje i suradnju s odgojiteljima i roditeljima te podizanje opće govorno-pedagoške kulture roditelja i odgojitelja. Predškolsko razdoblje - doba je intenzivnog razvoja i oblikovanja jezika i govora, a većina se poremećaja može dijagnosticirati u najranijoj dobi i uspješno ukloniti uz pravovremenu stručnu pomoć koju logoped ujedno i pruža kroz rad u sklopu projekta.

Pedagog kao član stručnog tima dječjeg vrtića provodi zadaće koje se odnose na ostvarivanje interakcije sa svim subjektima odgojno-obrazovnog procesa, a to su djeca, odgojitelji, roditelji/skrbnici, ravnatelj. Osigurava kvalitetne

uvjete boravka djece u vrtiću koji su u skladu s djetetovim potrebama, mogućnostima i pravima, prati razvoj i napredovanje djece s obzirom na njihove razvojne mogućnosti, interese i individualne razlike. U suradnji s odgojiteljima pedagog sudjeluje u procjeni razvojnih potreba djeteta, te u radu s djecom s poteškoćama u razvoju. Također, pomaže i odgojiteljima u vođenju pedagoške dokumentacije, te potiče stvaranje partnerskih odnosa između roditelja i vrtića, potiče aktivno uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces, te sudjeluje u organizaciji i provođenju roditeljskih sastanaka, edukativnih predavanja i pedagoških radionica te održava informativno-savjetodavne razgovore s roditeljima.

Temeljne funkcije stručnog suradnika – psihologa u dječjem vrtiću su prevencija, koja obuhvaća procjenu, identifikaciju i edukaciju, te ranu intervenciju. U sklopu prevencije psiholog prati prilagodbu

djeteta u vrtiću, utvrđuje opći razvojni status te prati zadovoljavanje potreba djeteta u odgojno- obrazovnom radu. Identifikacija obuhvaća identificiranje djece s teškoćama u razvoju i darovitu djecu dok edukacija uključuje provedbu stručnog usavršavanja odgojitelja te podršku roditeljstvu kroz individualne i grupne savjetodavne razgovore i radionice.

Psiholog kao član stručnog tima u vrtićkoj ustanovi provodi ranu intervenciju u smislu procjene i identifikacije

različitih razvojnih poremećaja, izrade individualnih planova za rad s djecom s posebnim potrebama i provedbe savjetovanja s roditeljima.

Članovi mobilnog stručnog tima u sklopu projekta bili su uključeni u dodatno osposobljavanje odnosno završili edukacije, a u cilju pružanja još kvalitetnije usluge u dječjim vrtićima te im je također nabavljena oprema i materijal za rad.

Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost Grada Preloga!

Ignac Režonja, Petar Petković, Vladimir Šalković, Mario Horvat, Valentino Šalković i Vladimir Kukovec

SAVJETI za poljoprivrednike

Odabir materijala za povišene gredice

Kod odabira materijala za izradu gredica najbolji izbor je prirodni materijal, koji neće uslijed vlage brzo propasti i nije obrađivan kemikalijama koje bi se mogle otpustiti u tlo i ući u biljke koje uzgajate. Staro i trulo drvo potrebno je izbjegavati zbog moguće veće pojave mrava. Za spojeve drva koristite se pocinčanim vijcima ili okovima, a samo drvo može se zaštititi tako da donjim rubom ne bude u zemlji, nego se iskopa žlijeb i ispuni ga se šljunkom. Drvene okvire s unutrašnje strane moguće je zaštititi oblogom od PVC folije (koja ne smije prekrivati tlo ispod gredice).

Izbor biljnih vrsta

Izbor biljnih vrsta koje se mogu saditi u povišenim gredicama je neograničen, od cvijeća, povrća, nekih vrsta voća te začinsko i ljekovito bilje. Svakako je pri izboru biljnih vrsta na povišenim gredicama potrebno voditi računa koja vrsta je kojoj dobar susjed. Pojam dobri i loši susjedi u vrtu potječe još od davnina, u vrijeme kada su Indijanci uočili tu problematiku i izumili pravilo “tri sestrice” kojim su sijali kukuruz, grah i tikvice i uočili da različitost njihovih karakteristika može djelovati obogaćujuće. Danas se znanje o utjecaju koji biljke imaju jedna na drugu prenosi s koljena na koljeno.

Poznato je da biljke susjedi imaju određeni utjecaj jedna na drugu, koji može biti koristan ili štetan, izravan ili neizravan, putem kemijskih

tvari, tzv. alelokemikalija, koje nemaju štetan utjecaj na samu biljku, ali se po otpuštanju u okoliš degradiraju i transformiraju te mogu postati toksične ili korisne za druge biljke.

Alelopatija dakle predstavlja složen biološki fenomen međusobnog djelovanja među vrstama, u prirodnim sustavima, ali i drugim agroekosustavima među usjevima i korovima.

Alelokemikalije se mogu podijeliti u nekoliko skupina: antibiotici, �itoncidi, marazmini i kolini, a iz biljaka se oslobađaju na četiri načina:

- u obliku plinova koji se oslobađaju iz lišća, a druge biljke ih apsorbiraju iz atmosfere

- ispiranjem s lišća ili stabljike za vrijeme kiše, rose, magle i snijega i apsorpcija putem korijena

- izlučivanjem iz korijena, a druge ih biljke upijaju također korijenom

- razgradnjom biljnih ostataka, pri čemu alelokemikalije dospijevaju u rizosferu nakon odumiranja i raspadanja lišća ili drugih organa

Biljka Dobri susjedi Loši susjedi cikla niski grah, kopar, krastavac, češnjak

krumpir, poriluk, kukuruz, špinat grah jagoda, krastavac, krumpir, kupusnjače

grašak, komorač, češnjak, poriluk, luk krastavac grah, grašak rotkvica, rajčica krumpir bob, kupusnjače, kim, kukuruz, hren, paprena

Otkupnu cijenu određuje europska burza

- Otkupnu cijenu formira tržište, odnosno zakon ponude i potražnje. Mi svoju baziramo na cijenama burze u Italiji, Francuskoj i Mađarskoj jer oko 60 % pšenice koju otkupimo završi na EU-ovu tržištu, kaže Nino Varga

Piše: Vlasta Vugrinec

Početkom idućeg tjedna počinje kampanja otkupa ovogodišnjeg uroda žitarica. Barem s tim poslom kreće naša najveća mlinarsko-pekarska tvrtka Čakovečki mlinovi. To znači da će se otkupljivati pšenica i raž, dok druga velika tvrtka, TSH, to radi cijele godine uz to što otkupljuje i ječam, kukuruz, zob i tritikal. I opet poljoprivrednici u žetvu kreću s istom pričom kako se ne zna otkupna cijena premda već kalkuliraju s 0,15 eura po kilogramu. Naravno, iako to još nije potvrđeno, već su puni revolta i ljutnje na otkupljivače.

Cijenu određuje burza

pšenicom. Slobodno možemo reći i da je dio manjih poljoprivrednika pojačao površine pod žitaricama rukovodeći se velikim lanjskim cijenama otkupa.

ke, do zaključenja naših novina još nije znao. Poznato je jedino da će ona ovisiti o kvaliteti zrnja čije normative propisuje država. Parametri pak su dobro poznati i temelje se na hektolitarskoj masi, količini proteina, postotku vlage i primjesama.

- Unatrag par godina bili su evidentirani nešto niži hektolitri pa smo intervenirali kako ne bi sva pšenica potpala pod najnižu klasu, dodaje Varga uz nadu da neće morati i ove godine posegnuti za tom mjerom

Neizvjesnost u zraku

Dakle, pšenice je puno i samo se čeka ulazak kombajna u polje da se vidi i njena kvaliteta. No, unatrag par tjedana slušamo kako je slavonska polja poharala žuta hrđa što bi značilo da će one kvalitetne biti osjetno manje. Koliko smo mogli čuti, na međimurskim poljima je

nema jer naši poljoprivrednici ipak malo drugačije pristupaju svom poslu, kupnji sjemena i primjeni agrotehnike. Poznato je da je naša država propisala nešto više kriterije u kodeksu otkupa koji ne omogućavaju baš preveliku šansu za visokokvalitetnom pšenicom. Stoga, onda nije ni čudno da je kod nas sve više mađarskih i slovenskih kamiona koji ju otkupljuju.

Dakle, prvi klasovi pšenice još nisu ni pali, a već je započeo “rat” kojem svjedočimo svake godine u ovo vrijeme.

Otrov u pekarskim proizvodima

grašak, bundeva, cikla, celer, suncokret, rajčica luk kopar, jagoda, krastavac, salata grah, grašak, kupusnjače mrkva grašak, češnjak, rajčica, radič, luk kopar, anis rajčica bosiljak, cikla, celer, grah, dragoljub, mrkva, poriluk, peršin

krumpir, komorač, grašak, krastavci, patlidžan, kupus, kelj

salata grah, kopar, grašak, rajčica, luk peršin, celer šparoga krastavac, salata, peršin, rajčica luk, češnjak paprika korabica, dinje, salata, rotkvica, bob, grah

- Uništili su nam mljekarstvo, stočarstvo, a sada će i nas ratare tim svojim cijenama koje su jasne samo njima, ogorčen je Petar Petković, poljoprivrednik iz Preloga.

Na koga je to točno mislio i tko su to oni, nije precizirao jer, kaže, da se sve zna. Poljoprivrednici su revoltirani jer pšenice, barem u Međimurju, ove godine ima nešto više nego lani. Lani je tako zasijano bilo oko 4 i pol tisuće hektara. S obzirom na probleme oko repičina sjajnika, dio ratara je uljanu repicu zamijenio

No, kako to uvijek biva na tržištu, a posebno ako se mu doda i ratište, ništa nije sigurno i stabilno. Cijene se voze gore dolje. Najprije je bila potražnja za pšenicom jer je Ukrajina njen veliki proizvođač pa su mnoge zemlje u strahu gomilale zalihe. Osim toga, ni Ukrajina nije izvezla sve planirane količine prema Bliskom istoku već je sve ostalo u Europi. I kako je vrijeme odmicalo, skladišta su se počela prazniti i najedanput je tržište bilo preplavljeno tim zrnjem što je naravno, dovelo i do pada cijene. Kako se bliži žetva, stare pšenice se svi rješavaju, pa čak i pošto-poto s ciljem da naprave mjesta za novu. Dakle, pšenice ima na sve strane pa se ni ne može očekivati visoka otkupna cijena.

- Otkupnu cijenu formira tržište, odnosno zakon ponude i potražnje, poručuje Nino Varga, predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova. Mi svoju baziramo na cijenama burze u Italiji, Francuskoj i Mađarskoj jer oko 60 % pšenice koju otkupimo završi na EUovu tržištu. Drugim riječima, kaže, cijena se formira za izvozno tržište.

Koliko će ona biti za naše međimurske poljoprivredni-

Ovih dana s hrvatskog su se tržišta povukli brojni pekarski proizvodi porijeklom iz Austrije jer su sadržavali zabranjeni insekticid klorpirifos. Simptomatično je i to što se kao zemlja porijekla brašna od kojeg su peciva napravljena spominje Češka. Naime, i Češka i Austrija, dugogodišnje su članice EU-a koja je ustvari zabranila klorpirifos. I sad se postavlja logično pitanje, krše li češki poljoprivrednici naredbe, možemo reći i zakone EU-a, ili pak je brašno uvezeno iz neke treće zemlje, koja nije članica

EU-a. S obzirom na blizinu i “put ukrajinske pšenice” koja je trebala preko cijele Europe doći do Afrike i Bliskog istoka, nije teško izvući zaključak.

Srećom, Čakovečki mlinovi pekarske proizvode pripremaju iz domaćeg i uvoznog brašna koje je strogo kontrolirano u zagrebačkom akreditiranom laboratoriju.

- Svaku pošiljku kontroliramo na 50-ak različitih onečišćenja, dodao je Nino Varga i naglasio kako Mlinovi iz Ukrajine ne uvoze ni brašno ni pšenicu o čemu smo pisali prije par mjeseci.

Piše: Suzana Pajić

USUSRET ovogodišnjoj žetvi pšenice

Petar Petković, poljoprivrednik iz Preloga

Žetva pšenice

Nino Varga, predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova

Trešnje zvane čežnja

Na kraju smo lipnja, a još uvijek se traže presadnice povrća i to ne samo onog kasnije epohe dozrijevanja već i proljetne. Naime, puževi proždiru sve pred sobom pa se svako malo mora koji flanc paprike, krastavaca ili tikvica dosaditi. Kad već spominjemo presadnice, stigao je radič, endivija, kinesko zelje, varaždinsko zelje i ostale kasnije sorte.

I ovoga tjedna, voće je bilo dominantno. Tako smo naišli na krupne i sočne trešnje s plantaže u Donjem Kraljevcu, sve je više malina, ribizla, a stigle su i borovnice. Tomu treba dodati i lubenice, marelice, breskve tako da se ljubitelji voća doista ne mogu požaliti na ponudu. A cijene, to je već drugi par rukava.Mladi krumpir “pao”

je na euro i pol na placu, dok se na sajmu može dobiti još jeftinije. Kako raste ponuda krastavaca, tako je i cijena povoljnija pa se oni krupni mogu dobiti već za euro pa i manje. Sajam je bio u znaku kiše, pa nije bilo puno ni

kupaca ni trgovaca. Uz standardne prodavače drva koji bilježe nešto jaču ophodnju potencijalnih kupaca, nudilo se gotovo sve isto što i na placu. Iznimka su bili zlatni i bijeli šampinjoni. (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Osobitosti prehrane pasa i mačaka dijabetičara

Piše: Ivan Taradi, univ. mag. vet. med.

4 €

Paprika (kg): 4 €

Krastavci (kg): 1-3 €

Trešnje (kg): 6 €

Salata (kg): 2,5 €

Lubenica (kg): 2 €

Bobičasto voće (250 g): 2 €

Dijabetes je kronični endokrini poremećaj koji se javlja i u pasa i u mačaka. Uzrokovan je relativnom ili apsolutnom deficijencijom hormona inzulina koji proizvode betastanice gušterače. Inzulin stimulira transport glukoze i drugih hranjivih tvari preko stanične membrane za staničnu upotrebu. Nedostatak inzulina dovodi do povišene količine glukoze u krvi (hiperglikemija) i nesposobnosti tkiva da primaju glukozu. Primarni klinički znakovi dijabetesa su poliurija (učestalo mokrenje), polidipsija (povećano uzimanje vode) te gubitak tjelesne mase. U mačaka je najznačajniji rizični faktor nastanka dijabetesa starija dob. Između 70 i 90 % mačaka oboljelih od dijabetesa starije su od 7 godina. Ostali pogodovni faktori su: nedostatak kretanja, tumori gušterače i genetski čimbenici.

Tip I dijabetesa ovisan je o inzulinu. Očituje se apsolutnim nedostatkom endogenog inzulina i on nije zabilježen u mačaka. Tip II neovisan je o inzulinu i očituje se oštećenom sekrecijom inzulina, rezistencijom na inzulin te amiloidnim taloženjem u otočićima gušterače. Rezistencija na inzulin nastaje kada su potrebne povišene koncentracije cirkulirajućeg hormona za održavanje količine glukoze u krvi i najčešći je oblik dijabetesa u mačaka. Pretpostavlja se da je mačka po svojoj prirodi rezistentna na inzulin u usporedbi s biljojedima ili svejedima. Rezistencija na inzulin se smatra adaptacijskim mehanizmom onih vrsta koje su se evolucijski razvijale kao isključivi mesojedi konzumirajući hranu koja je bogata bjelančevinama i mastima, a siromašna ugljikohidratima. Zato je periferna rezistencija na inzulin adaptivni mehanizam koji dozvoljava isporuku bjelančevina i masti u tkiva, istovremeno održavajući razinu glukoze u krvi. Od dijabetesa tipa II češće obolijevaju starije mačke koje se slabo kreću, koje

konzumiraju hranu bogatu ugljikohidratima i koje su pretile. Dijabetes pogađa otprilike jednog od 200 pasa. Kao i kod mačaka, glavni klinički znaci su polidipsija, poliurija i gubitak tjelesne mase. Bitan uvjet je netolerancija ugljikohidrata zbog nedostatka inzulina, što povećava količinu šećera u krvi i izlučivanje putem mokraće. U liječenju dijabetesa koristimo se uglavnom inzulinom iz humane medicine, a uz to osobito je važno u potpunosti kontrolirati prehranu. Otprilike jednu četvrtinu dnevnog unosa hrane treba davati prije injekcije inzulina, a hrana se daje svakodnevno u isto vrijeme. Ostale 3/4 obroka psu se daju kada se inzulin počne maksimalno izlučivati.

Mačke oboljele od dijabetesa trebalo bi hraniti visokokvalitetnim bjelančevinama u količini koja zadovoljava njihove dnevne potrebe. Unos masti kod oboljelih mačaka mora se umjereno ograničiti ako životinja ima prekomjernu tjelesnu masu. Hrana za pse i mačke oboljele od dijabetesa treba sadržavati manje količine masti, ali adekvatne količine esencijalnih masnih kiselina. Količina masti u kupovnim hranama namijenjenim za životinje oboljele od dijabetesa ne smije premašiti 20% od metaboličke energije u hrani. Sadržaj ugljikohidrata u hrani

za dijabetične životinje vrlo je važan jer ima veliki utjecaj na količinu glukoze u krvi nakon jela. Hrana koja smanjuje glikemični indeks je poželjna jer ublažava fluktuacije glukoze u krvi što doprinosi boljoj kontroli dijabetesa. Glikemičnim indeksom hranu se kategorizira na temelju njezinog učinka na količinu glukoze u krvi. Općenito složeni ugljikohidrati imaju niži glikemični indeks od jednostavnih, jer se sporije probavljaju i apsorbiraju. Ječam je izvrstan izvor škroba prikladan za prehranu životinja oboljelih od dijabetesa. Relativno niski glikemični indeks ječma povezan je s visokom količinom vlaknine i betaglukana. Najveći glikemični indeks u hranidbi pasa ima riža, stoga se u prehrani dijabetičara mora izbjegavati. Hranidba ječmom ili sirkom modulira odgovor glukoze i inzulina i zato je bolji izbor za životinje oboljele od dijabetesa od riže. Uloga sirove vlaknine u prehrani životinja oboljelih od dijabetesa također je vrlo značajna.

Važno je naglasiti da je uz terapiju inzulinom ovakav režim ishrane kod dijabetičara doživotan i svako odstupanje može imati kobne posljedice za životinju stoga je potrebna dobra suradnja između vlasnika i veterinara kliničara koji vodi liječenje pacijenta.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

MURSKO SREDIŠĆE

CIJENE PLAC

SAJAM

Zvonko Vlahek iz D. Kraljevca nudio je trešnje

Krunoslav Marković iz Novakovca sam uzgaja šampinjone

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

UKRASNI NAR obitelji Pokupec iz Pribislavca

Nema ploda, no zato cvate cijelo ljeto

- Kako je riječ o grmu, on se najlakše razmnožava grobanjem ili kako se to stručno kaže, povaljenicama, kaže Jadranka

Piše: Vlasta Vugrinec

Učenici

OŠ Vratišinec i OŠ G. Mihaljevec na terenskoj nastavi o bioraznolikosti i ekološkom uzgoju hrane

Usklopu projekta “Očuvajmo bioraznolikost u školskom vrtu” udruga Biovrt provodi edukativne aktivnosti u partnerskim školama OŠ Vratišinec i OŠ Gornji Mihaljevec .

Prošli smo tjedan organizirali terensku edukaciju na ekološkim međimurskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima). To je bila odlična prilika da učenici nauče više o ekološkoj proizvodnji hrane te blagodati i važnosti raznolikog konzumiranja za naše zdravlje.

Posjetili smo tri ekološka OPG-a i čuli njihove inspirativne priče: u OPG-u Branka Kenjereš iz Turčišća bave se ekološkim nasadima oraha i lijeske te pčelama, a učenicima su najviše pažnje uzeli njihovi konji mali poni Pisacco i 3 sportska konja, OPG Hunjadi iz Svete Marije bavi se organskom proizvodnjom jabuke i proizvoda od jabuke, žitaricama i kašama (heljda, ječam, raž)

te proizvodnjom brašna, a OPG Malek Križanec iz

Preloga koji ekološki uzgajaju maline, haskap, kupine, američku borovnicu, jagode te lješnjake. Naši domaćini zaista su se potrudili i dočekali nas i više nego srdačno, pripremili nam proizvode sa svojih imanja, ali i zanimljive priče, a kod OPG-a Hunjadi naučili su i stare igre koje su nekad djeca igrala u Međimurju.

Ekološka imanja koja smo posjetili primjer su dobre prakse i divno je slušati pozitivne i motivirajuće priče ljudi koji nisu odustali na svom putu, nego su radišni i inventivni ljudi koji ostvaruju svoje snove.

Hvala svim našim domaćinima, terenska nastava bila je odlična i sa sobom su učenici odnijeli puno korisnih znanja i uspomena. Na ovaj način, s puno praktičnih znanja, stvaramo nove osviještene generacije koje će moći i same napraviti velike primjene u društvu!

Vozeći se kroz Pribislavec prema Čakovcu, točnije u Ulici A. Starčevića, svatko tko voli bilje teško će ne primijetiti velike grmove prepunih crvenih, odnosno više narančastih cvjetova. U prolazu, teško je zaključiti o kojoj se biljci radi, no malo bliži pogled otkriva da je riječ o naru, šipku, mogranju ili kako ga sve već zovu u pojedinom kraju.

Ukrasni nar

Nar ili šipak i to onaj veliki, prepun slatkih bobica kojima se sladimo tijekom zime uglavnom mi kontinentalci povezujemo s morem i toplijom klimom. No, taj isti nar može rasti i tu kod nas. Ne daje tako velike plodove jer mu ipak fali sunce i toplina. Ista to se dešava i s bananama koje su se sasvim udomaćile u Međimurju, ali bez pravih plodova, što ne znači da ih nemaju.

Ušavši u dvorište obitelji Pokupec, vidjeli smo da grmova nara ima još, da su impresivne veličine i da sa svojim cvjetovima daju pečat ljepoti.

Ako je takav nar i neuobičajeni u Međimurju, Jadranka Pokupec koja ga je zasadila, pazi ga i njeguje, po ustaljenom međimurskom načinu, ni pod koju cijenu nije htjela stati pred naš fotoaparat i fotogra�irati se sa svojom ljepoticom. Za-

to je u razgovoru bila puno susretljivija.

Željko Pokupec Šero s unukom kraj nara supruge Jadranke Razmnožava se “grobanjem”

- Dobila sam grančicu nara koja je stigla s mora, otkrila nam je Jadranka. Zasadila sam ju direktno u dvorište, a ostalo je povijest.

Povijest pak kaže da se grančica lijepo primila, izrasla je u pravi grm koji Jadranka svako malo orezuje kako se ne bi oteo kontroli. Starije grmove orezuje čak do zemlje i za godinu-dvije opet su u punoj veličini.

- Što ga se više zalijeva, to bolje raste i cvate, dodaje.

I tu nam je postalo jasno da se radi o ukrasnom naru koji obilno cvate i ne daje plodove. U stvari, plodovi su vrlo mali, a kakvog su okusa i jesu li uopće jestivi, nismo doznali. Obitelj ih naime ne konzumira, već samo uživa u ljepoti cvjetova. Oni pak su tu gotovo cijelo ljeto.

Dakle, nije tu riječ o jestivom naru, već o ukrasnom koji umjesto sočnih plodova krase prelijepi cvjetovi, a kako se ljeto bliži kraju, i šarenim listovima. Prema tome, listovi ujesen otpadnu.

Prema riječima naše vrtlarice, uzgoj i njega vrlo su jednostavni. Sve se svodi na obilno zalijevanje. Što pak je biljka starija, to su cvjetovi krupniji. A ljepota grma osvojila je i njene susjede, rodbinu i prijatelje i svi su oni, naravno, dobili sadnicu. Ne treba ni spominjati da smo i mi izašli iz njenog dvorišta s dvjema sadnicama.

- Kako je riječ o grmu, on se najlakše razmnožava grobanjem ili kako se to stručno kaže, povaljenicama, kaže.

Drugim riječima, grančica s grma se ukopa u zemlju i nakon nekog vremena potjera korijenje i onda se izvadi i presadi na željeno mjesto. Ne treba biljku posebno štiti od zime, barem tako kaže Jadranka. Prema literaturi, nar može podnijeti temperature i do -11 stupnjeva. S obzirom na naše posljednje zime, to i nije nešto što se može očekivati u našem kraju.

Presađena biljčica već nakon jedne godine počinje cvjetati.

Isto tako, može se razmnožiti i reznicama, odnosno ožiljavanjem zrelih reznica koje se stave u vodu i čeka se da puste korijen.

Jestivi nar se inače na Mediteranu uzgaja jako dugo i predstavlja jednu od najstarijih voćnih vrsta s tog podneblja.

Može se uzgojiti i u kontinentalnoj klimi, no tada zahtijeva dosta pažnje tijekom zime. U stvari, sve ovisi o tome koja se sorta nara odabere.

Ljubitelji cvijeća vole ga zasaditi iz koštice u posude i godinama čekaju na plodove. Neki od čekanja izgube volju, dok se drugi dive plodovima koji su upola i više puta manji od “originala” čiju su košticu uzeli.

Legende o naru Skoro ni o jednoj voćki ne postoji više studija kao o naru. Smatra se simbolom plodnosti koji donosi sreću u kuću. Drevni Egipćani su bili sahranjivani s plodovima nara koji su simbolizirali nadu u novi život. U islamu vrtovi raja su puni njegovih plodova. Vjerske slike često prikazuju Djevicu Mariju ili malog Isusa kako u ruci drže nar.

Zanimljiva je priča iz grčke mitologije... Persefona je bila kćerka Demetre i Zeusa. Njena ljepota je zapala za oko bogu podzemlja Hadu i on je odlučio uzeti ju za ženu, na prijevaru, uz Zeusovu dozvolu. Demetra je obožavala kćerku i očajna je krenula u potragu za njom. Kada je saznala što se dogodilo, molila je Zeusa da je vrati. Ali bilo je kasno. Had je oženio Persefonu i dao joj da pojede jezgru nara, koji se smatrao simbolom braka. Dozvolio je da ona šest mjeseci bude kod majke, tada su na Zemlji bili proljeće i ljeto, a šest mjeseci kada je kod njega, bili su jesen i zima. Tako su nastala godišnja doba.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

BERNARDIN VRT

BERNARDIN VRT

Predavanje o pčelama (7)

Da bi se nova matica mogla ostvariti, mora se poduzeti svadbeni let. Matica ide vani u Sunce. Ostvaruje se nova matica. U tom trenutku događa se veoma iznimna stvar za cijelo domaćinstvo, radilica koje se osjeća povezanom sa starom maticom. Njihove sićušne oči počinju vidjeti kada je rođena nova kraljica. Ovo one ne mogu podnijeti, ne mogu izdržati da ono što su oni sami, može doći od drugdje. Tri sićušna prednja oka, ova tri veoma mala oka radilice su izgrađena iznutra, protkana unutrašnjom krvlju, nikada nisu bile izložene vanjskom radu Sunca. Ali sada je nova kraljica rođena od Sunca i donosi sunčevu svjetlost vlastitim tijelom u košnicu, sada pčela postaje vidovita svojim malim očima. One ne mogu izdržati to svjetlo na novoj kraljici. Cijelo se njihovo domaćinstvo priprema za rojenje. To je kao strah od nove kraljice, kao da su zaslijepljene. To je kao da mi moramo gledati u Sunce.

To je zašto se pčele roje. I sada treba još jednom ponovno utemeljiti koloniju na temelju većine radilica koje još pripadaju košnici, tj. staroj kraljici. Nova kra-

ljica mora naći nove ljude. Dio populacije košnice je naravno ostao iza, ali to su one rođene pod drugačijim okolnostima. Razlog zašto se pčele roje leži u činjenici da radilice ne mogu trpjeti novu kraljicu koja donosi novi Sunčev utjecaj.

Zašto su pčele tako osjetljive prema novom sunčevom utjecaju?

Ponekad uopće nije ugodno sresti pčelu jer vas može ubosti. U najgorem slučaju će se upaliti koža, no svejedno je prilično neugodno, a dok manje životinje mogu čak i uginuti od uboda pčele. To je zbog činjenice da je žalac zaista cijev u kojoj se neka vrsta klipa miče gore i dolje,

koji je povezan s otrovnom vrećicom. Ovaj otrov (veoma neugodan za onog tko ga je osjetio) je međutim, od velike vrijednosti za pčele. Nikako nije ugodno za pčelu da ima dio sa svojim otrovom, i stvarno ga ima samo zato jer ne može podnijeti da se približi bilo koji utjecaj izvana. Pčela želi uvijek ostati unutar sebe, ostati unutar sfere vlastite supstance. Svaki vanjski utjecaj osjeća kao uznemiravanje, kao nešto što treba odagnati svojim otrovom. Ali ovaj otrov ima u isto vrijeme sasvim drugo značenje, jer u sitnim količinama on neprestano prolazi kroz cijelo tijelo pčele, bez njega pčela ne bi uopće postojala.

PLAN SADNJE

30. lipnja - Dan cvijeta do 12 sati Nakon 12 sati odlično za košnju.

1. srpnja - Dan lista Sijemo i presađujemo lisnate biljke, salatu, endiviju, radič, kopar, kres, slanutak i korabu.

2. srpnja - Dan lista do 17 sati

S današnjim danom završava period za presadnju.

3. srpnja - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora

4. srpnja - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora

5. srpnja - Dan korijena od 14 sati U vrijeme dana korijena njegujemo korjenaste biljke, a bit će i manje novog korova.

6. srpnja - Dan korijena do 15 sati I ovaj dan do 15 sati iskoristimo za njegu korjenastih biljaka zbog novog korova

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VEtERiNARsk A AmBULANtA mR. k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Piše: Bernarda Orehovec

VOLIM

TRGOVINA KRK, u Pribislavcu

JER…

Ovoga tjedna s našom prepoznatljivom crvenom platnenom vrećicom zaustavili smo se u Pribislavcu i tamošnjem prodajnom mjestu tiskanog izdanja Međimurskih novina. Tom prilikom u redovnoj kupnji sreli smo Filipa Bakovića koji se razveselio poklonu. Uz njega, u trgovini su nas dočekale i djelatnice

Gordana Purgar i Klaudija

Sabol sa še�icom Danijelom

Kamenić. Novine čitaju koliko stignu s time da ih obavezno prolistaju čim stignu na prodajni pult. Svatko od njih zadržava se na tekstovima prema vlastitom interesu. A

Gordana Purgar, Klaudija Sabol, Filip Baković i Danijela Kamenić

oni se kreću uglavnom oko vijesti iz Pribislavca, pa sporta, kulture, viceva pa čak i, kako su rekli, ”Facebooka za

Alen Kalanjoš (18) iz Piškorovca i Zvjezdana Oršuš (16) iz Kuršanca dobili su Emu rođenu 31. svibnja. starije”. Obavezno čitaju i horoskop u koji vjeruju samo ako im pretkazuje dobre vijesti. (vv)

Aleksandar Sandi Hozjan (33) i Mirela Gojnik (25) iz Selnice dobili su kćerkicu kojoj su dali ime Alina Layla koja je rođena 25. rujna prošle godine. Starija Arlen ima 6 godina.

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Miljenko Bistrović iz Brezja. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša

Ime i prezime:

Adresa:

Broj

služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Novo 99. kolo počinje u idućem broju

Novo, 99. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 14. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. srpnja. Sretnog dobitnika 99. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. srpnja.

(mk)

Goran (40) i Jasmina (32) Ivančić iz Čakovca dobili su Saru rođenu 19. lipnja. Imaju i Gabrijela koji ima 7 godina.

Međimurske novine i BluKids vas daruju

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi

Miljenko Bistrović iz Brezja sretni dobitnik vrijednih naočala 98. kola

Bebe 2023.

UDRUGA ŽENA iz Gornjeg Hrašćana domaćin sportskih susreta

Pobjedu odnijele Dunjkovčarke

Prošle subote su na nogometnom igralištu u Gornjem Hrašćanu, u organizaciji Udruge žena Gornji Hrašćan i pod pokroviteljstvom Općine Nedelišće, održani Sportski susreti udruga žena općine Nedelišće, koji su već godinama tradicija.

Pozivu domaćina Udruge žena iz Gornji Hrašćan odazvalo se 8 udruga: Udruga žena Trnovec, Pušćine, Gornji Kuršanec, Dunjkovec, Pretetinec, Nedelisce i Črečan, te Udruga športske rekreacije Grabanice iz Nedelišća. Okupilo se preko sto žena,

raspoloženih za natjecanje, te nažalost nešto manje navijača.

Na početku sve je pozdravila Danica Novak, predsjednica Udruge žena iz Gornjeg Hrašćana, koja je poželjela svima puno sreće u igrama te dobru zabavu poslije njih.

OPASNO SE PRIBLIŽAVA najpoznatiji festival u regiji

U ime Općine prisutne je pozdravio Vladimir Topolnjak, vijećnik Općine Nedelišće.. Žene su pokazale svoje vještine i okretnost u sljedećim zabavnim igrama: spužva i voda, jaje u žlici, bacanje kolutova, viseća kuglana, metla - lopta i sokalnik med nogami.

Svjetski prvaci i techno zvijezde na Forestlandu

Tai Wof�inden peterostruki je svjetski prvak, dok noći koristi za brušenje DJ vještina, slušanje glazbe i produkciju hitova.

- Oduvijek sam htio biti i DJ. Nakon teške sportske sezone, otišao sam na festival u Australiji, nastupao je FISHER. Odmah sam se prijavio u školu za DJ-eve. U samo tri dana prošao sam tečaj, otišao u Perth na utrku, dogovorio nastup u klubu nakon utrke i kući donio i pobjedu i novo iskustvo nastupa.

Wof�inden je svjetski prvak, vozač motocikala, DJ i producent koji plijeni pažnju svojim osebujnim izgledom, stavom i karizmom. Jedan je od najkontroverznijih i radikalnih sportaša, a slobodno vrijeme provodi skačući iz zrakoplova i trenirajući borilačke sportove u kojima ima crni pojas.

- Moj normalni tjedan nije drukčiji od onog profesionalnog DJ-a, nastupam u poljskoj ligi u petak, subote su rezervirane za Grand Prix, u nedjelju putujem u Švedsku gdje u ponedjeljak i utorak vozim utrke. Obožavam se utrkivati, pobjeđivati, volim sport, a u slobodno vrijeme produciram i slušam glazbu

DILLIGAF tetovaža i

„Pain is Weakness

Leaving the Body“

Uz brojne tetovaže, Wof�inden se najviše pono-

si svojim dvjema koje su mu svojevrsni moto: „Do i look like I give a fuck“ (Izgleda li kao da me briga?) i „Pain is weakness leaving the body“

(Bol je slabost koja napušta tijelo), ali i tetovaža pisma koje mu je tata napisao netom prije nego što je preminuo od raka, a Tai postao prvi puta svjetski prvak. S Taijem nikad nije dosadno, a upravo takav set priprema za Forestland:

- Pripremam komercijalniji

EDM – Tech House vibe sa zvucima Engleske i Australije i de�initivno ću rasplesati tisuće na Forestlandu. Uzbuđen sam jer dolazim u Hrvatsku i jer ću vidjeti svoje prijatelje,

ali ovaj put natjerat ću ih da plešu.

Tattoo, barbershop, cocktail bar, zip-line, food trucks i zelena priroda Međimurja

- Međimurje je dobitnik zelenog certi�ikata Green Destination i taj certi�ikat nas se najviše tiče. Nastojanja i dugogodišnji rad da Forestland bude zeleni festival, održiv i čist također su razlog uspješne certi�ikacije cijele destinacije. Međimurje je zelena kolijevka hrvatskog održivog turizma, a to se vidi i na festivalu koji je do zaštićenog krajolika Bedekovićevih graba, okružuje

nas 10 hektara suncokreta, šuma, livada, a samo tri dana nakon festivala cijela lokacija se vraća u prvotno stanje koje je od 2023. i službeno najzelenije izletište u Međimurju, dodaje Krešo Biškup. Zeleni i održivi način provođenja festivala teži je put, no svakako sa zelenijim ishodom!

Očekuje nas 250 metara dugi zip-line preko glavne pozornice, barbershop i face i body painting Askari, ali i tattoo corner poznatog križevačkog para Ane i Marina Rončevića – Tattoo Mrlja. Food corner koji ima čak četiri kućice, chill zona i šumski bar, secret stage.

Najuspješnije među njima bile su članice Udruge žena Dunjkovec, pa žene iz Gornjeg Kuršanca, dok su treće mjesto osvojili domaćini, žene Gornjeg Hrašćana. Četvrto mjesto pripalo je Udruzi žena iz Trnovca. Črečan, Nedelišće, Pušćine i Grabanice podijelile

su 5. mjesto, dok su najmanje sreće imale žene iz Pretetinca. U pauzi između igara priređena je bogata tombola s čak 500 nagrada, a po završetku igara i proglašenja pobjednika druženje se nastavilo uz večeru, kolače i zabavu uz živu muziku. (SZ)

Franjo Novak, predsjednik Saveza umirovljenika, uručio je zahvalnicu i Jožefu Pfeiferu za zalaganje na umirovljeničkim pravima

20. SPORTSKE IGRE Saveza umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije

Najbolji umirovljeni policajci

U srijedu, 14. lipnja, u Gornjoj Dubravi u restoranu "K Jeleni" su održane jubilarne 20. Sportske igre Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije. Na samom početku sve je prisutne pozdravio predsjednik Saveza, Franjo Novak. Svima zajedno poželio je puno sreće i uspjeha u natjecanju, a povodom jubilarnih igara podijelio zahvalnice svima koji su potpomagali i podržali �inanciranje svih dosadašnjih igara (Međimurska županija i Grad Čakovec) te predsjednicima/dopredsjednicima

(Jožef Pfeifer i Franjo Bašek) koji su do sada na nivou Saveza bili organizatori igara. Od pozvanih gostiju odazvao se načelnik Ne-

delišća Nikola Novak koji je ujedno i otvorio igre. Natjecale su se četiri udruge članice Saveza u pet disciplina: viseća kuglana, streljaštvo, pikado, belot i šah. Prvo mjesto osvojila je Udruga umirovljenika unutarnjih poslova Čakovec, drugo mjesto Udruga umirovljenika Gornji Hrašćan, treće mjesto Udruga umirovljenika Ivanovec te četvrto mjesto Udruga umirovljenika Prelog.

Podijeljene su i medalje najboljim igračima u određenim disciplinama te diplome za najbolje ekipe. Nakon igara i proglašenja pobjednika uslijedilo je zajedničko druženje do kasnih sati.

(Mateja Balent)

Žene su s veseljem pozirale s osvojenim peharima

Tai Woffinden, svjetski prvak, vozač motocikala, DJ i producent, dolazi na ovogodišnji Forestland!

LJUBAV

Do 10. još uživajte u ljubavnim zadovoljstvima, dok Venera i Mars još plove vašom zonom istinske ljubavi. Oko 3. može biti vrućih i iznenadnih trenutaka, ali možda je riječ i o nekom sukobu oko novca ili različitim sustavom vrijednosti. Od 23. Venera postaje retrogradna, što znači da ćete analizirati odnos i zapitati se što doista želite u ljubavi. U sljedećih 45 dana nije vrijeme za započinjanje nove veze ili stupanje u brak. Može vam se pojaviti netko iz prošlosti ili mislite o toj osobi.

NOVAC I POSAO

Neku važnu odluku nastojite donijeti kod kuće, sami ili u dogovoru s članovima

obitelji. Pun Mjesec (3.) upozorava vas da ne zaboravite ni obveze prema poslu; taj problem će biti puno očitiji oko 21., kad bi šef mogao nastupiti veoma strogo, stoga se dobro pripremite. Nakon 10., imat ćete više obaveza na radnom mjestu, pa dobro rasporedite energiju. Mogli biste naići na veće prepreke još prije toga (19.-21.), stoga se dobro pripremite.

ZDRAVLJE

Teret radnih zadataka će vas pritisnuti, zato u izazovnim trenucima sačuvajte duševni mir i nastojte sve probleme riješiti na miran način, sa suosjećanjem i razumijevanjem. Od 23, radije biste uživali; možete li sada otići na godišnji?

LJUBAV

Važnu odluku donijet ćete već prvog dana mjeseca, kad se osjećate veoma dobro, a i neki uzbudljivi trenutak u domu može završiti u električnim zagrljajima. Možda razmišljate o putovanju ili odlasku na godišnji odmor u tim danima, no pripazite da vam nešto ne pokvari plan (10.). Tada Mars ulazi u vašu zonu ljubavi, pa su vam apetiti pojačani, kao i želja za zabavom i sportom. Prilično su napeti dani od 17. do 24., pa nemojte ulaziti u sukobe i pazite kakve odluke donosite.

NOVAC I POSAO

Ono što vam stvara teškoće ovaj mjesec je situacija kod kuće i razgovori s naj-

bližima, a možda i neki kreativni problemi i planovi koje teško ostvarujete. Oslonite se na savjet prijatelja (20.), no očekujte da ćete neke zamisli teže ostvariti; bolje je ostvarivati malo po malo, nego grabiti koracima. Više se bavite privatnim poslovima i članovima obitelji, ali morate znati da zbog retrogradne Venere (od 23.) morate smanjiti kućne investicije, a i održavati dobre odnose s najbližima. Emocije će biti nešto hladnije.

ZDRAVLJE

Ne opterećujte se previše i promijenite dugoročne planove, vidite li da se ne mogu ostvariti. Najbolji dan mjeseca je 31., kad ste puni energije i optimizma na svim razinama.

LJUBAV

I dalje ste veoma šarmantni i strastveni u komunikacijama i drugim bliskim kontaktima, pa može doći i do nekog vrućeg upoznavanja (1.-3.), što vjerojatno želite sačuvati od javnosti. Nakon 10., više se okrećete radovima u domu, možda zajedno s članovima obitelji, ali nastojte to dovesti u ravnotežu s obavezama na poslu, jer će se osoba od autoriteta postaviti veoma tvrdo, s ne baš puno razumijevanja. Sam početak i kraj mjeseca donose najbolje dane za pokazivanje ljubavne energije.

NOVAC I POSAO

Važnu novčanu odluku donosite već 1., u vrijeme

pojave Punog Mjeseca u zoni dijeljenih financija i obaveza (3.). Riješite se nekog duga ili pazite pri preuzimanju novog. Više ćete se kretati i komunicirati nakon 11., ali nećete biti u stanju donijeti dobre odluke ili procjenjivati (17.). Posebno pazite kako rasporediti energiju kod kuće i na poslu (19.21.). Uz puno napora, možda možete restrukturirati neki svoj dug (21.-22.), kako vas ne bi dugoročno opterećivao. Rad iza scene ili od kuće donosi odlične rezultate (31.).

ZDRAVLJE

Nakon 23., dobro analizirajte i procijenite vrijednost svojih ideja i načina razmišljanja. Kućno zajedništvo podižu vam raspoloženje i donose sjajne rezultate.

Veliki

za

23. 10.

LJUBAV

Astrološka polja ljubavi i partnerstva su ovaj mjesec potpuno prazna pa tu nema nekih značajnijih aktivnosti, iako je emocionalni i strastveni život nešto s čime ste sigurno zadovoljni, zbog prisutnosti sretnog Jupitera. U prva tri dana mjeseca strast vam je iznenadno probuđena, možda pri nekom izlasku i upoznavanju veoma uzbudljive osobe. Ipak, najvažnija vijest je da vaša vladarica Venera započinje svoj retrogradni hod (23.), pa će u sljedećih 45 dana donijeti potrebu za analizom prijateljskih odnosa, ali i najvažnijih planova i ciljeva. Također, ovo nije vrijeme za vjenčanje ili početak nove veze, kao ni za veće troškove.

NOVAC I POSAO

Važna vijest ili poslovna odluka stiže prvog dana mjeseca, a na to se veže i Pun Mjesec u zoni doma i obitelji: morat ćete pažljivo balansirati u srpnju kako bi ste našli dovoljno vremena za oba ključna životna polja. Čuvajte se sukoba i nastojte smiriti nečije tvrde stavove (10., 21.-22.). Šef se može postaviti veoma strogo (19.-21.), što će vam donijeti neočekivane prepreke. Zadnji dan mjeseca ipak sve rješavate.

ZDRAVLJE

Veliki radni pritisak može izazvati zdravstvene teškoće, pa pažljivo rasporedite energiju i dovoljno se odmarajte.

24. 10. - 22. 11.

LJUBAV

Zona partnerstva je i dalje obogaćena utjecajem sretnog Jupitera, a u prva tri dana očekujte iznenadne i vrckave vibracije od veoma uzbudljive osobe ili vas partner zna razveseliti pravim potezom! Nakon 10., više ćete izlaziti i družiti se s prijateljima, ali to može izazvati vrlo hladnu reakciju od strane ljubavnog partnera koji se osjeća zapostavljeno; posebno budite oprezni 19.-21. Uz pokazivanje suosjećanja, sve možete riješiti mirno. Dobro vrijeme za odlazak na godišnji je 17.

NOVAC I POSAO

U prvih desetak dana radite s puno strasti na profesionalnim zadacima, ne morate

Strijelac

23. 11. - 21. 12.

znati da 23. Venera u zoni karijere kreće u retrogradni hod: procjenjivat ćete u sljedećih 45 dana pravu vrijednost svog statusa i onoga što želite postići od svojih ambicija. Ne donosite nikakve velike odluke nego čekajte da Venera opet krene u direktan hod. U dugoročnim planovima ne budite pretvrdi, već nađite načina za promjenu metode razmišljanja. Zadnji dan srpnja donosi sjajan uspjeh zajedničkog plana.

ZDRAVLJE

Zadržite svoje reakcije pod kontrolom u izazovnim trenucima, kako ne biste napravili štetu u važnom odnosu. Transformirajte neke svoje stavove i time si otvorite širu životnu perspektivu.

LJUBAV

Na odmoru ili putovanju s dragom osobom, u prvih desetak dana uživate u strastvenim trenucima ili se jednostavno dobro zabavljate. No pažnja se brzo prebacuje na profesionalne obveze (od 10.). Iako su vam polja ljubavi i partnerstva oslobođena planetarnih aktivnosti, treba napomenuti da je Venera retrogradna od 23., pa ćete u idućih 45 dana procjenjivati što zapravo dugoročno želite u ljubavnom odnosu.

NOVAC I POSAO

Dobivate vrlo važnu informaciju ili donosite odluku prvog dana mjeseca, a vezana je za financije i vaše radno mjesto ili neki posao. Pun Mjesec (3.)

u zoni prihoda stavlja naglasak na vašu zaradu: ovaj mjesec imat ćete nekih teškoća u vezi novčanih poslova ili obaveza. Dani kao što su 10. i 21.-22. mogu vas poprilično uznemiriti, pa je potrebno naći nove izvore prihoda. Mladi Mjesec (17.) označava početak novog ciklusa u polju obaveza, pod nešto većim pritiskom nego inače. Uložite dodatne napore na poslu, a uspjeh može doći upravo zadnjeg dana srpnja.

ZDRAVLJE

Optimistični ste kad je u pitanju posao, pa se i zdravstveno bolje osjećate, a sad je pravo vrijeme za smanjivanje tjelesne težine, iako vam to baš ne ide lako. Redovita vježba stvara dobro raspoloženje.

Mario Jakšić, glumac i fotograf, organizira svoju samostalnu fotoizložbu u sklopu Čakovečkog ljeta.

Foto: Zlatko Vrzan

VIKEND VODIČ

petak, 30. lipnja

19:00 , Koncert Amadeus

Zmajev vrt obitelji Valkaj, Železna Gora

19:00, Izložba Mario Jakšić

15 godina besplatnog fotkanja, Zgrada Scheier

20:00, Grupa Magazin, predgrupa Atomi live, Mala

Subo�ca, Šator ispred OŠ

21:00, Trg Republike Čakovec, Monodrama o životu

Ćire Blaževića , Tarik Filipović

21:30 , Željko Bebek , Šetnica sv. Barbare , Mursko Središće

22:30, A�erparty , Trg Republike, DJ Vedran Car

subota,

1. srpnja

10:00

Dunjkovec

10. Dječja

biciklijada

18:00

Projekcija filmova

ŠAF-a i 29. Internacionalne

filmske radionice

Dvorana CZK-a

21:00

TBF

Koncert

Trg Republike

nedjelja,

2. srpnja

od 8 do 13 sa�

Prelog

Sajam rabljene robe

10:30

Marina Prelog

Lov na labuđe pero

21:00

Natali Dizdar Koncert

Trg Republike

kamo za vikend

MJESEČNI VODIČ

8. srpnja

19:00

Pianobox Fontana

Perivoj Zrinski promenadni koncert

20:00

koncert i promocija spota Ansambla Pučpuljike

Mlinarska kuća, Žabnik

POČINJE ČAKOVEČKO LJETO od 29.

lipnja do 22. srpnja

Ovog vikenda dolaze

Tarik Filipović, TBF i Natali Dizdar

Čakovečko ljeto održat će se od 29. lipnja do 22. srpnja. U petak 30. lipnja Čakovčance očekuje u 19 sati otvorenje izložbe u zgradi Scheier, 15 godina projekta Besplatno fotkanje autora Marija Jakšića. U 21 sat na Trg Republike, a od 22 sata Vedran

Car na afterparty. U subotu 1. srpnja od 10 sati nastupa Plesni studio Korak, od 10:30 u Perivoju Zrinski Tena Vrzan vodi radionice za djecu, a u 21 sat na Trgu Republike nastupa TBF. U nedjelju 2. srpnja nastupa Natali Dizdar. (dv)

LJETO u Svetom Martinu na Muri

Otvorenje uz predstavu i tamburaše Zrin

I ove je godine Turistička zajednica Sveti Martin na Muri, u suorganizaciji s Općinom Sveti Martin na Muri, udrugama i turističkim subjektima s područja općine te uz podršku Turističke zajednice Međimurske županije i HTZ-a organizator uspješne manifestacije Ljeto u Svetom Martinu na Muri.

Bogati program održava se od srpnja do kolovoza 2023., a nakon niza uspješnih ovogodišnjih događanja, pozivamo vas i ove subote

1. srpnja 2023. godine već od 8 sati na Dane tehničke kulture Međimurske županije kod Mlina na Muri

FORESTLAND pred vratima

21:00

Danijela Mar�nović Mursko Središće

9. srpnja

21:00

Trg slobode Prelog Opera pod zvijezdama

i ribičkog doma SRD-a Čikov. Kulturno-zabavni program nastavlja se tijekom cijelog dana, dok će u 20 sati na pozornicu stati KUU Društvo žena Gornji Kraljevec s kazališnom predstavom „Nesrečne vrečke“ uz izvedbu tradicionalnih međimurskih popevki. Nakon toga, od 21 sati uživajte u tamburaškim hitovima TS-a Zrin uz odličnu okrepu ugostiteljskog objekta Mlinarska kuća. Raspored ostalih programa možete vidjeti na mrežnoj stranici https://visit.svetimartin.hr ili na Facebooku na stranici Visit Sveti Martin. (sh)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - GUZEL JAHINA: EŠALON ZA SAMARKAND

Sažetak knjige:

Kontroverzni

Tai Wo nden radikalni sportaš

debitira kao DJ

Tai Wof�inden peterostruki je svjetski prvak, dok noći koristi za brušenje DJ vještina, slušanje glazbe i produkciju hitova, a ovog će puta nastupiti i na Forestlandu. Wof�in-

den je svjetski prvak, vozač motocikala, DJ i producent koji plijeni pažnju svojim osebujnim izgledom, stavom i karizmom. (Opširnije donosimo na stranici 21.)

PRELOŠKA knjižnica poziva

Budite dio ljetnog čitateljskog izazova

Ljeto u Knjižnici Prelog donosi zanimljive i zabavne te ležerne aktivnosti za sve članove, korisnike i sugrađane. Kako najavljuju iz knjižnice, sve su aktivnosti slobodnog karaktera i na njima se može sudjelovati bez najave za vrijeme radnog vremena Knjižnice. Za sve male ljubitelje knjiga i izazova, Knjižnica je pripremila ljetni čitateljski

izazov. Postavljeni su ciljeve čitanja koje je moguće dostići tijekom ljeta, a sudionici koji uspješno završe izazov bit će nagrađeni posebnim priznanjima i nagradama. Ne propustite priliku da otkrijete sve što Knjižnica i čitaonica Grada Preloga nudi tijekom ovog ljeta. Pozivamo vas da se pridružite našoj vrućoj ljetnoj avanturi i stvorite nezaboravne uspomene.

14. srpnja

22:00

Donja Dubrava

Maja Šuput i Taubeki

15. srpnja

Guitar Trio

Fontana

Perivoj Zrinski promenadni koncert

21:00 sat

Donja Dubrava

Željko Bebek i grupa Profeel

22. srpnja

Melum kvartet

Fontana

Perivoj Zrinski promenadni koncert

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Guzel Jahina:

Ešalon za Samarkand

Dobitnik knjige Morrie utorkom objavljene u prošlom broju je Petra Kovač iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1450

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Listopad je 1923. Građanski rat u Rusiji tek je završio i sa sobom donio siromaštvo, glad i boles�. Na ulicama Kazanja vlada kaos, sto�ne se beskućnika slijevaju u grad tražeći spas. Djeca su najviše pogođena, stoga su vlas� odlučile dio njih evakuira� iz Kazanja u topliji i hranom opskrbljen Samarkand. Na čelu ešalona najspremniji je čovjek za taj zadatak: ratni veteran Dejev. On će zajedno s komesarkom Bijelom učini� sve da pet sto�na mališana dovede sigurno do cilja. Među�m, ispostavit će se da je put pred njima nemilosrdna, lavovska bitka za svaki zalogaj hrane, za svaki gutljaj vode – za baš svaki život. Hoće li Dejev i Bijela, ta dva potpuno različita karaktera, uspje�?

Napeto i uzbudljivo štivo avanturističkog duha, koje se zbog čestih i dramatičnih obrata te nezaboravnih likova čita u jednom dahu.

POKLANJA KNJIGU

Natali Dizdar

intervju tjedna

MARIO JAKŠIĆ, glumac i fotograf iz Čakovca, priprema “throwback” izložbu

Ludo fotkanje za Myspace i Facebook baca nas u 2008.

Došlo je vrijeme da Mario konačno napravi novu izložbu koju je nazvao 15 godina projekta Besplatno fotkanje, a za 20 godina rada u kazalištu, u sklopu programa Čakovečko ljeto 2023.

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Mario Jakšić (42) iz Čakovca nije nova faca, dapače, poznat je na čakovečkoj urbanoj sceni već dugi niz godina. Član je i glumac Kazališne družine Pinklec od 2003. godine, a iste je godine u suradnji s Jelenom i Davorom Doklejom osnovao Centar za mlade CeZaM, gdje je od 2004. i 2008. godine vodio fotografsku radionicu za mlade. Godine 2007. uz

Milivoja Kuhara, Zlatka Vrzana i Vjerana Žganca Rogulju osnovao je Fotoklub Čakovec, kojim je predsjedao do 2011. godine.

Održao je i tri samostalne izložbe u tom vremenu, Designate ball, 10 godina Assiteja u Čakovcu, 20 godina Assiteja u Čakovcu te 30 godina Pinkleca.

Status slobodnog umjetnika

Može se pohvaliti i time što je 2017. godine dobio status slobodnog umjetnika pri Hrvatskoj zajednici slobodnih umjetnika, a igrao u više od 30 predstava. I dok ga jedni poznaju kao glumca iz Pinkleca, drugi ga znaju kao samostalnog fotografa bez kojeg teško da je mogao proći bilo koji koncert ili festival u Čakovcu.

Tako je došlo vrijeme da Mario konačno napravi

novu izložbu koju je nazvao

15 godina projekta Besplatno

fotkanje, a za 20 godina rada u kazalištu, u sklopu programa

Čakovečko ljeto 2023. Izložbu

možete pogledati od petka

30. lipnja u zgradi Scheier od

19 sati. Kako je ljubav prema fotkanju uopće počela?

- Doma sam imao stari

fotić, unutra �ilm, a išli smo na kampiranje na Dravi, okidao sam i na kraju razvio te fotogra�ije i vidio da su baš fora.

No, pravo fotkanje počelo je kad smo osnovali CeZaM. Prije toga smo bili dosta aktivni, imali smo bend Bakterije. Urbana scena je bila odlična u to vrijeme, prisjetio se Mario.

Besplatno fotkanje izrodio Act fest

Godine 2007. išli su s pinklecima na radionicu u Rovinj, Sedam dana stvara, a Mario je išao na usavršavanje u fotogra�iji. Tamo sam čuo za poznatog fotografa Richarda Avedona koji je hodao po Divljem zapadu i snimao portete ispred bijelog platna, a meni se to baš dopalo, govori nam Mario. I tako je te iste godine na Sajmištu u Čakovcu organiziran prvi Act fest.

- Imao sam doma bijelo platno od neke predstave, dva stalka i re�lektor. Mislio sam si, ajde da probam nešto novo, a ne klasično fotkanje

s koncerti, kako bi ljudi ipak imali neku uspomenu i tako je nastalo besplatno fotkanje, prisjeća se Mario i govori kako je do danas nastalo preko 1500 različitih fotogra�ija, a možda i više. U to je vrijeme bio tek početak društvenih

Mario Jakšić, slobodni umjetnik i fotograf iz Čakovca, poziva na svoju izložbu u petak 30. lipnja to vrijeme odlične urbane scene u Čakovcu, od brojnih koncerata, druženja i slično. A ova izložba vodi vas u to doba. Danas su osobe na fotogra�ijama odrasli ljudi, a na fotogra�ijama je ostala sva ona mladost i ludost.

mreža, MySpace, a kasnije Facebook te su zapravo te fotogra�ije bile prvenstveno za pro�ilne slike. Iz fore i hrabrosti kako biti drugačiji, nastao je cijeli fotopokret, a danas se toga prisjećamo s nekom nostalgijom. Bilo je

Slike iz izlaska, danas dio uspomene

Kako je u uvodniku istaknula Maja Žvorc, bez imalo pretencioznosti, autor priznaje da je projekt započeo iz želje da zabavi – što sebe, što ljude kojima je okružen. Opremljen bijelim platnom i fotoaparatom, obilazio je poznata okupljališta mladih i aktualna događanja u Čakovcu. Act Fest, BeerFest Sjever, Blast from the Past, Noć vještica, Stari hrast, Klub Prostor, café-bar Zrinski –samo su neki od događanja

i mjesta na kojima je Jakšić fotogra�irao svoje prijatelje, poznanike, sugrađane i bilo koga tko se te večeri htio slikati i otići kući s uspomenom na dobar provod.

Na izložbi je predstavljen izbor mnogobrojnih portreta koje je Jakšić snimio tijekom svojega petnaestogodišnjega projekta. Izloženi radovi uključuju pojedinačne, dvojne i skupne portrete koji su djelomično snimljeni u crno-bijeloj tehnici, a dijelom u boji. Poze, geste i izrazi lica portretiranih

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 12.07.2023. u CineStaru Varaždin.

variraju od namještenih do onih koje je fotograf uhvatio u trenutku spontanosti, smijeha ili promišljanja o tome koju pozu da zauzmu. Svi su radovi formata polaroid fotogra�ije koji je u početku bio povezan s autorovom idejom da se snimci mogu koristiti kao pro�ilna slika na društvenim mrežama. Iako se format pro�ilnih slika otad promijenio, Jakšić ga je odlučio zadržati, dajući izložbi dašak nostalgije za starijim danima fotogra�ije.

KAMO SUTRA Tražim preporuku za toplice s prihvatljivim cijenama

Od kad je kultura Fejsbuka zaživjela na našem planetu zemaljskom, a time i u Međimurju, traženje preporuka i recenzija podigla se na poseban nivo. No, to nije nikakva novost, ali mene uvijek nasmiju objave u Međimurskim mamama i trudnicama, ili takvim sličnim grupama kada se traže preporuke nečega s prihvatljivim cijenama.

Što su prihvatljive cijene?

Tko de�inira to? Dok je nekome nešto skupo, drugima je jeftino i obratno. No, ipak postoji caka. Primjerice, ja kad sam god u trgovini, dok uzmem neku stvar, bilo majicu, cipele, hlače, haljinu, u glavi dam svoju cijenu, to jest ono koliko bih ja izdvojila za taj predmet. I onda se ili ugodno iznenadim ili se ugodno ne iznenadim. Ali,

to ne znači da bi netko drugi, tko uzme istu stvar, u glavi de�inirao istu cijenu.

Zato je traženje preporuka za toplice s prihvatljivim cijenama u malu ruku smiješno. No, izgleda da je to samo meni zabavno, jer žene daju recenzije koje daju preporuku za toplice, a rijetko koja uopće i napiše koja je cijena. U današnjim bespućima interneta, do

takvih se informacija može lako doći. Tko još danas nema mrežnu stranicu na kojoj pišu usluge i cijene? Dakle, usporedba cijena može se lako naći, a potom i de�inirati koliko je prihvatljiva cijena za toplice.

S druge strane, mogu vam reći da mi se život prilično poboljšao od kad postoji Ženski recenziraj. Nema čega nema u toj grupi. Recenzije svega što

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Dobitnica ulaznica za film

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

je ženski um ikad pomislio, a želio je to kupiti. Ispada da sam postala bolja šopingholičarka otkad čitam recenzije. Puno puta sam odustala od neke kupovine, a samo zato što sam na vrijeme našla recenziju gospođe Marinke koja je napisala da ta pasta za cipele ne valja, ali i kako je ova parna postaja najbolja. Bogu hvala na recenzijama i internetu!

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Misija Kandahar

Dušanka Tot

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Lana uvijek u skockanom izdanju

Super par

Istaknula vitku figuru uskom haljinom

Ana i Dalibor za rukice po gradu

Divna, ljetna kombinacija

Crno-bijela je tema ovog divnog čakovečkog para

Žuto narančasta kombinacija, savršena za ljeto

LJUBAV

Donosite važnu osobnu odluku (1.), a vjerojatno je vezana uz neki važan plan ili prijatelja.

Pun Mjesec (3.), stavlja naglasak na najvažniju vezu, a izgleda da tu baš ne štima sve: oko 10. pokazuje se razlika u gledištima, a 21.-22. govore kako čvrsto stojite pri svojim stavovima i ne želite podređeni položaj. Nemojte dopustiti da vam netko šefuje: tražite da se druga strana promijeni, a možda je nečemu došao kraj. Sam kraj mjeseca je dobar za izlaske, upoznavanje i odlično druženje s prijateljima. Započnite novu osobnu fazu za Mladog Mjeseca (17.).

NOVAC I POSAO

Misli i energija svom dosta usmjereni na osobne

financije pa je važno dobro procijeniti vrijednost nekog cilja i sredstava koje zahtjeva. Venera 23. započinje svoj retrogradnih hod (45 dana), a tada morate dobro analizirati svoje prihode i ozbiljno štedjeti. Nije vrijeme ni za kakve investicije niti veće troškove. Posebno pripazite na neki zna da ni trošak 23.-24., kako vas ne bi previše uznemirio. Budite oprezni na putovanjima (19-21.).

ZDRAVLJE

Zadržite mir i stabilnost u komunikaciji u jednom važnom odnosu, privatnom ili poslovnom, jer vas može jako uzdrmati. Dobro promislite prije nego nešto odlučite ili kažete.

mjesecni horoskoP

Jarac

22. 12. - 20. 01.

LJUBAV

Sjajni Jupiter još će mjesecima donositi dobre vibracije u zonu ljubavi, pa iznenadni strastveni trenuci neće biti rijetkost ove godine, a takvo što možete očekivati 1.-3. Ipak, posvetite se i njegovanju emocionalnog odnosa s partnerom: više razgovarajte u onome što vas povezuje. U prva tri dana partner vam nešto važno želi reći, a bitno ne reagirati pretvrdo i ne nametati svoju volju, inače ćete 10. i 21.-22. imati znatnih nesuglasica. Nakon 23., analizirajte što doista želite. Najbolji dan za ljubav u srpnju je 31.

NOVAC I POSAO

Pun Mjesec (3.) stavlja naglasak na vas i vaše potrebe,

LJUBAV

Prvih deset dana ljubavni par Venera i Mars još su u vašem znaku pa ste puni strasti, ali i pomalo napeti: od 23. planet ljubavi postaje retrogradan pa ćete analizirati i tražiti prave vrijednosti u onome što očekujete u ljubavnom životu u sljedećih 45 dana. Tada nije dobro vrijeme za započinjanje veze ili stupanje u brak. Svejedno, početak mjeseca je veoma dobar pa ga iskoristite koliko možete. Od 23., nastupa vaše doba, stoga svoja razmišljanja zadržite u sebi, a prema van nastavite sjajiti.

NOVAC I POSAO

Energični Mars ulazi u zonu novca i prihoda (10.), stoga

očekujte nešto više izdataka, a ugriz financijskih obaveza dolazi 19. –21.: budite veoma oprezni u novčanim poslovima, naročito nakon 23., kad je pametno početi štedjeti. Pun Mjesec (3.) dovodi do kulminacije neki radni projekt ili skreće pažnju na situaciju na radnom mjestu. Pažljivo donosite poslovne odluke, jer vam to sad malo teže ide. Zadnji dan mjeseca pokazuje da dobro usmjerenom energijom možete postići profesionalni uspjeh.

ZDRAVLJE

Prvi dan srpnja važan je za donošenje važne odluke dok nasamo razmišljate. Pripazite i na fizičko i na psihološko zdravlje (10., 21.-22.) i riješite problem koji vas duže muči.

LJUBAV

Hladni Saturn u zoni partnerstva donio je ozbiljniji odnos ili zahlađenje i nedavni raskid. Pun Mjesec u zoni ljubavi (3.) stavlja naglasak na romantičnu vezu i traži da odbacite sve prošle terete. Ako ste u vezi, teško ćete uskladiti tu obavezu sa svojim planovima ili željom za druženje s prijateljima. Još uvijek vam je prošlost u glavi, a nakon 23. morate sve dobro analizirati. Možda će vam se javiti netko iz prošlosti ili razmišljate o toj osobi (23.-24.). Zadnji dan srpnja je odlično vrijeme za odlazak na odmor.

NOVAC I POSAO

Puni ste energije i znatno aktivniji od 10., a nakon što

Mars uđe u vaš znak, budite oprezni u danima 19.-21. jer preveliki planovi u najvažnijem odnosu neće biti ostvarivi. Nastojte poduzimati male korake. Odnosi su puni sukoba i velikih napetosti. Budite hrabri u osmišljavanju važnih ciljeva za budućnost, ali bez megalomanije (14.-15.). Vaš vladar Merkur ulazi u Djevicu (28.), pa ste promišljeni i racionalniji. Iskoristite 31., kad vam sve polazi za rukom.

ZDRAVLJE

Od 23., energija vam je na nešto nižoj razini i sada se trebate malo povući i procijeniti prethodnu godinu dana i napraviti planove za sljedeću. Analizirajte novčani i ljubavni život.

Vodenjak

21. 01. - 19. 02.

Ribe

20. 02. - 20. 03.

a Mladi Mjesec (17.) najavljuje početak novog ciklusa u najvažnijim odnosu, privatnom ili poslovnom. Dobro analizirajte sve financijske obaveze i počnite više štedjeti, naročito nakon 23., jer tada vladarica novca Venera kreće u retrogradni hod (45 dana). Uložite više napora osmišljavanju novih ideja ili u učenju, jer su dani 19.-21. veoma izazovni, a tada nailazite na prepreke u ostvarenju dugoročnog plana.

ZDRAVLJE

Čuvajte se nepromišljenih odluka (17.) ili megalomanskih planova, naročito u vezi financija, jer vas takve stvari najviše uznemiruju. Budite pažljivi u najvažnijem partnerstvu!

LJUBAV

Zona partnerstva u prvih desetak dana obilježena je nebeskim seksi parom – Venerom i Marsom, zato uživajte u strastvenim i uzbudljivim trenucima. Najvažnija vijest je da Venera u toj zoni kreće u retrogradni hod, a tada ćete propitivati stvarnu vrijednost svoje veze. Doći će do malog povlačenja ili zahlađenja, a sasvim sigurno ovo nije vrijeme za stupanje u brak ili početak nove veze. Strast ćete nakon 10. ipak pokušati rasplamsati, pa do 20. nastojte uživati što više.

NOVAC I POSAO

Donesite neku važnu odluku u vezi radnog mjesta već prvog dana srpnja, a s novom

radnom fazom krenite 17., u vrijeme Mladog Mjeseca. Ugriz financijskih obveza osjetit ćete 19.-21., kad ćete uz puno napora ostvarivati prihode, zato budite veoma pažljivi pri rješavanju novčanih izdataka. Idite malim koracima, jer sve drugo sada ne uspijeva. Smirite se, njegujte suosjećanje u odnosima s kolegama, pa će vam sve ići lakše. Obitelj vam pomaže u financijskim poslovima (31.).

ZDRAVLJE

Psihološki nemir zahtijeva vašu pažnju (3.) a tijekom mjeseca pokazat će se da se još uvijek niste riješili nekih starih tereta, koje morate što prije transformirati. U suprotnom, osjetit ćete sve i na fizičkom zdravlju.

LJUBAV

Važnu odluku u vezi ljubavnog odnosa donosite već prvog dana srpnja, a Mladi Mjesec (17.), označava početak novog ciklusa ili možda nove veze. No, želite i izlaziti s prijateljima ili ciljevi koji želite ostvariti traže puno vašeg vremena pa može doći do nesuglasica. Nastojte sve dovesti u ravnotežu ili promijenite planove jer su dani 10., te 21.22. vrlo izazovni. Mars u zoni partnerstva govori da druga osoba sada ima inicijativu, a vaš tvrdi stav (19-21.) dovodi do trvenja. Pokažite suosjećanje i mirno sve riješite.

NOVAC I POSAO

Do 10. imate još puno energije pa je iskoristite na radnom

mjestu, a tada obratite pažnju na svaki detalj u projektima. Potpuno se orijentirate na posao od 23. Zapamtite da od tog dana Venera postaje retrogradna u zoni svakodnevnog rada i obaveza: ne ulažite novac, već procijenite koliko ste zadovoljni poslom, bez donošenja važnih odluka do 4.9. Partnerski odnosi bilo koje vrste najbolje su aspektirani zadnjeg dana mjeseca, stoga iskoristite taj optimizam.

ZDRAVLJE

Možda ne bi bilo loše analizirati i stanje vašeg fizičkog zdravlja i pripaziti na unos slatke ili masne hrane. Razmislite u kakvu formu želite doći i napravite dobar plan vježbanja.

PROIZVODNJA PG iz Preloga slavi 10 godina poslovanja

Iz preloškog pogona tvrtke Paul Green dnevno izađe 2.000 para modne obuće

Velika fešta za 10 godina poslovanja, u subotu, 1. srpnja, nije da se pokažemo koliko smo veliki, nego da pokažemo zaposlenicima koliko su oni nama važni, ističe direktor Bojan Režonja

Prije deset godina, 2013. godine, na dan kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju, s radom je počela i tvornica obuće Proizvodnja PG u Prelogu, čija matična kuća ima sjedište u Austriji.

Prije nego je Paul Green odlučio investirati u Hrvatsku u vlastiti pogon, surađivali su s dvama poslovnim partnerima u Hrvatskoj, Ivančicom i Meisom. - Neposredno prije ulaska Hrvatske u EU odlučili smo se zbog jako dobrih iskustava s hrvatskim partnerima na osnivanje �irme u Hrvatskoj, ispričao nam je Bojan Režonja, direktor Proizvodnje PG u Prelogu. Nastavlja: - Prije odluke da se proizvodni pogon izgradi baš u Prelogu usporedili smo potencijale svih županija u kojima je postojala tradicija obućarske proizvodnje. U Čakovcu, Prelogu, Varaždinu, Koprivnici i Vukovaru, ali smo se na osnovi blizine granice i blizine tvornica Meiso i Ivančica, s kojima smo poslovno surađivali, ipak odlučili za Prelog gdje je na raspolaganju bila velika građevinska parcela. Tu smo vidjeli potencijal za stvaranje �irme koja će sadržavati Razvojno-tehnološki centar s proizvodnjom i logistikom. Sve te pojmove sadržane u imenu �irme vrlo smo brzo ostvarili, kazao je Bojan Režonja. Nastavlja: - Jedino nam nedostaje logistički centar za koji čuvamo parcelu koja se nalazi uz postojeće poslovne prostore. U skoroj budućnosti planiramo i tu uslugu za matičnu �irmu prenijeti u Hrvatsku. Parcelu za osnivanje �irme u Prelogu našli smo uz pomoć prijašnjeg gradonačelnika Dragutina Glavine. Kupili smo je 2011. godine, a izgradili smo je do svibnja 2013. godine te pričekali s početkom poslovanja do 1. srpnja 2013. do dana ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Istog dana slavimo ulazak Hrvatske u EU i početak stvarnog poslovanja u Prelogu.

Započeli s radom na dan ulaska Hrvatske u EU

- Počeli smo raditi s 54 radnika, a danas imamo 420 zaposlenih, od čega 330 žena, kazao je naš sugovornik. Ističe: - Odluka da investiramo u Međimurje bila je dobra odluka jer je mentalitet ovdašnjih ljudi sličan onome što mi jesmo u našoj grupaciji. Svaki pogon Paul Green ima neki “DNK” i mislim da nam ljudi s kojima ovdje dnevno stvaramo odgovaraju i da su dobro srasli u naš veliki tim. To su dokazali time da smo zahvaljujući njima sve nepogode koje smo doživjeli zadnjih godina - od pandemije te manjka radne snage i materijala - uspješno prevladali.

Izgradili smo jednu od najmodernijih tvornica u Europi. Matična �irma Paul Green u Austriji zapošljava 153 zaposlenih i tamo je ostao marketing, razvoj, dizajn, nešto montaže i proizvodnja 300 pari obuće dnevno te nabava i logistički centar. Sve ostalo je preseljeno u Prelog. Ovdje se proizvodi 2.000 para obuće dnevno. Tu su tehnički modelari, razvoj gornjišta, konstrukcije. Mjerenje normativa, potrošnju vremena

i materijala za izradu obuće za cijelu grupaciju također smo prebacili u Hrvatsku. Naime, unutar grupacije posluje niz pogona u BiH. U Prelogu su zaposleni mehaničari kako za potrebe vlastite �irme, tako i za potrebe partnera kojih je najviše u BiH. Kad se zbroje zaposleni i iz partnerskih �irmi, tada na programu Paula Greena radi 2.500 ljudi, kazao je direktor Režonja.

- U Prelogu smo vidjeli potencijal za stvaranje firme koja će sadržavati Razvojno-tehnološki centar s proizvodnjom i logistikom. Sve te pojmove sadržane u imenu firme vrlo smo brzo ostvarili, kazao je direktor. Dodaje:Jedino nam nedostaje logistički centar za koji čuvamo parcelu i koji ćemo u bliskoj budućnosti preseliti u Hrvatsku.

Nagrađuju 58 jubilaraca

Na svečanosti obilježavanja desete godišnjice �irme, u subotu, 1. srpnja, 58 radnika iz Proizvodnje PG dobit će jubilarne nagrade. To su oni koji će do kraja ove godine ostvariti deset godina rada u �irmi.

Proizvodnja PG može se pohvaliti s 350 zaposlenih koji čine lojalnu jezgru �irme. Stotinjak zaposlenih su oni koji �luktuiraju. Razlozi tome su odlasci najčešće preko granice, u druge države zbog razlike u plaćama na tim tržištima. No to nije jedini razlog �luktuaciji. - Činjenica je da smo u početku rada pogona među zaposlenima u proizvodnji imali i do 40 posto zaposlenih s visokom i višom stručnom spremom jer su prekvali�icirane osobe teško pronalazile posao u ovoj sredini pa su prihvaćale posao u našem pogonu, kazao je direktor.

Dodaje: - U Proizvodnji PG postoji mogućnost internog napredovanja, tako smo iz našeg sektora školovali tehničare koji nadziru poslovne procese kod naših partnera za Grupaciju Paul Green. Uz to oni uvode u proizvodnju i nove modele kod partnerskih �irmi zbog čega su na terenu od ponedjeljka do petka u drugim pogonima. Dva mlada preuzimača kože su 95 posto svog radnog vremena u Italiji gdje preuzimaju repromaterijal za cijelu grupaciju. U toj zemlji moguće je nabaviti kvalitetnu kožu za našu modnu obuću. U Hrvatskoj je nema. Dok

su Italija i Portugal zaštitile svoju obućarsku industriju, hrvatska država u tome nije vidjela svoj interes, kazao nam je.

Prisiljeni na uvoz stranih radnika

Proizvodnja PG nosi se s kroničnim nedostatkom radne snage, zbog čega su bili prisiljeni na uvoz radne snage. Sada je 45 stranih radnika u njihovoj proizvodnji. Stranci dolaze iz Indije i Nepala te BiH, Srbije i Makedonije. Od domaće radne snage polovica radnika je iz Međimurja, a druga polovica iz Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije. Upravo zbog nedostatka radne snage izostaju nove investicije.

- Problem je i nezainteresiranost mladih za strukovna zanimanja. Kada se otvarala Gospodarska škola u Čakovcu i za obrazovanje obućara, polagali smo nade da ćemo time osigurati buduće kadrove, međutim to se nije dogodilo, kazao je naš sugovornik. Dodaje: - Po plaćama ne zaostajemo za drugim �irmama u proizvodnji, premda su druge branše dobile poticaje, za razliku od naše industrije. Uz to ostvaruju i višu dodanu vrijednost na svoj rad nego obućarska industrija pa mogu i isplaćivati veće plaće

Po četiri para modne obuće godišnje svakom radniku na dar No ističe: - Činimo sve što je u našoj moći da naši radnici budu zadovoljni. Osiguravamo im i niz povlastica uz osnovnu plaću: besplatni i organizirani dolazak na posao. Da toga nema, ne bismo imali ni dovoljno radnika jer javni prijevoz ovdje ne funkcionira. Budući da se radi o posebnom prijevozu, nemamo pravo na odbitak PDV-a kao što to imaju javni prijevoznici. Godišnje s tom osnovom uplatimo 80.000 eura za PDV, a rado bismo taj novac dali radnicima za veće plaće, kazao je direktor. Uz osigurani prijevoz radnici dobivaju božićnicu, regres, organizirani prijevoz, nagrade za radne rezultate, topli obrok, bonus za nebolovanje, 24-satno osiguranje, uplatu u III. mirovinski stup, različite prigodne nagrade kroz godinu (8. Mart, Sv. Nikola, maškare, rođendani djelatnika…), 25 dana godišnjeg odmora, jedan dodatni dan godišnjeg odmora nakon 10 godina rada, četiri para modne obuće iz vlastite proizvodnje.

Svake godine se priređuju fešte za cijelu �irmu. - Organizacijom fešte želimo pokazati koliko su nam zaposlenici važni i vrijedni, da nije sve samo u poslu, već i u zabavi, da se međusobno spojimo kao tim, pojasnio je direktor Režonja. Cijenimo spremnost zaposlenika na odricanje, kada je trebalo i više raditi, zbog velikog broj narudžbi i situacije u pandemiji kad nismo mogli napraviti koliko je trebalo pa je to kasnije trebalo nadoknaditi. Prepoznajemo tu �leksibilnost i odricanje pa je organizacija zabave zahvala za to odricanje. Nije fešta da se pokažemo koliko smo veliki, nego da pokažemo zaposlenicima koliko su oni nama važni, istaknuo je direktor Bojan Režonja. (Božena Malekoci-Oletić, foto: Zlatko Vrzan)

Bojan Režonja, direktor Proizvodnje PG u Prelogu

Proizvodnja PG u Prelogu najmodernija je tvornica modne obuće u Europi

Gležnjače za žene od najfinije kože

NOGOMET

Sezona iz snova za Kotoripčane

Piše: Dino Jambrović

Foto: Zlatko Vrzan

Momčad Graničara iz Kotoribe osvojila je naslov prvaka u novoformiranoj Međimurskoj premier ligi, upisavši 19 pobjeda, šest neriješena ishoda i pet poraza. Osvojili su 63 boda, dok je prvi pratitelj bio Podturen s 56 bodova, a zatim slijedi

VIKTOR KANIŽAJ

Mladi Međimurec potpisao za

Lokomotivu

Viktor Kanižaj novi je igrač Lokomotive. Dvadesetogodišnji Viktor je po vokaciji desno krilo, a dolazi iz juniorske momčadi Dinama na Kajzericu. U Dinamu je proveo čak sedam godina, ali priliku u prvoj momčadi nikada nije dobio.

- Sretan sam što sam došao na Kajzericu. Prvi dojmovi su odlični sa svime. Želje? Individualno želim dati sve od sebe kako bih iskoristio dobivene prilike i kako bih pomogao ekipi u što boljim uspjesima, poručio je Kanižaj. (nl)

Bratstvo iz Savske Vesi s 51 osvojenim bodom. Imaju najefikasniji napad lige s čak 84 postignuta zgoditka, dok je drugi napad lige bilo Bratstvo s dva zgoditka manje te Podturen sa 74 postignuta zgoditka. Kotoripčani imaju petu najčvršću obranu lige s 45 primljenih zgoditaka, dok su najčvršće obrane lige momčadi Sloge iz Štrigove i BSK sa samo 41

primljenim zgoditkom u vlastitoj mreži. Po prvi put u svojoj 95-godišnjoj povijesti Kluba osvojili su i Kup Međimurskog nogometnog saveza svladavši uvjerljivo u dvije finalne utakmice momčad Međimurca. Također treba spomenuti da su i dovršili izgradnju stadiona te sada imaju odlične infrastrukturne uvjete za više rangove natjecanja.

Pod vodstvom trenera

Marija Piškora naslov prvaka osvojili su: Dominik Sabol, Dean Volar, Dario Nađ, Dominik Burek, Danijel Kvakan, Karlo Jadanić, Danijel Brčić, Nikola Golenja, Igor Gal, Petar Mikulan, Ivan Jendrić, Luka Mustač, Luka Harači, Mario Gregurina, Ivan Tilošanec, Marko Ujlaki, Vedran Purić, Franjo Dolenec, Lovro Radmanić, Marin Posa-

vec, Fran Čmrlec, Patrik Horvat, Vilim Kos, Borko Beliga, Franjo Hodak, Luka Jesenović i Danijel Nađ.

Najbolji klupski strijelac je Dario Nađ s 21 postignutim zgoditkom, zatim slijede Nikola Golenja s 19 i Dean Volar s 15 postignutih zgoditaka.

Trener Piškor spomenuo je da su svaku utakmicu

shvatili maksimalno ozbiljno velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvog dijela prvenstva. Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta. Posebno zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi Kluba koja je omogućila izvanredne uvjete za rad.

Više od tri mjeseca

NK-a Međimurje Čakovec funkcionira bez predsjednika. Naime nakon što je u ožujku ove godine odstupio Augustin Jesenović s mjesta čelnog čovjeka tadašnjeg drugoligaša, Klub je do sada vodio direktor kluba Rajko Toplek.

U kratkoj povijesti Kluba koji ove godine slavi 20.

godišnjicu postojanja nikad se Klub nije našao u tako teškoj situaciji. Osim što se ispao u 3. NL, što je nominalno četvrti rang natjecanja, Klub je spao praktički na dva slova, direktora Topleka i tajnika Miholčeka.

Vjerujemo da će u ponedjeljak doći kraj njihovim mukama i da će skupštinari na sjednici izabrati novo

vodstvo i predsjednika koji će zajedno s ljudima iz Izvršnog odbora izvući Klub iz ove nezavidne situacije.

U svemu tome imaju podršku Grada i Županije, a sama izvanredna izborna skupština Kluba održat će se u ponedjeljak 3. srpnja u 17:00 u Čakovcu u holu streljane kod stadiona SRCa Mladost. (md)

OSVOJILI dvostruku krunu

Slavlje nogometaša Graničara (K) s navijačima nakon osvajanja kupa MNS-a

ŽNK MEĐIMURJE ekspresno se vratio u najviši rang natjecanja

U novom ženskom nogometnom prvoligašu pušu novi

Piše: Miljenko Dovečer

Seniorke ŽNK-a Međimurje ekspresno su se vratile u Prvu ligu pod imenom nove udruge. Naime udruga NŠ Međimurje pod kojim imenom su pred dvije sezone igrale 1. HNL za žene se ugasila, tako da su morali krenuti pod novim imenom u natjecanje od 2. HNL za žene.

Na kraju jesenske polusezone u Drugoj ligi su nogometašice Međimurja završile na drugom mjestu iza Koprivnice, a vodio ih je Gordan Golik koji je odstupio i otišao u muški drugoligaš Međimurje. Ekipu je tada preuzeo direktor Kluba Hrvoje Goričanec.

- U proljetnom dijelu sezone preuzeo sam funkciju trenera seniorske ekipe. Seniorska ekipa bila je na drugom mjestu prvenstvene tablice i zaostajala tri boda za glavnim konkurentom ŽNK Koprivnicom. Pripreme smo počeli već u siječnju ove godine, a ekipu su sačinjavale mlade djevojke iz naše nogometne škole (prosjek 16-18 godina) plus dvije strane starije igračice. U pripremnom periodu odigrali smo sedam prijateljskih utakmica kako bismo što spremnije ušli u natjecanje, rekao je u uvodu Goričanec.

- U proljetnom dijelu natjecanja ostvarili smo sve pobjede i maksimalan broj bodova. Treba napomenuti da je najvažnija utakmica bila zadnje kolo protiv direktnih konkurentica ŽNK Koprivnice. U toj utakmici jedino pobjeda nam je osiguravala prvo mjesto, djevojke su odigrale odličnu utakmicu te smo potpuno zasluženo ŽNK Koprivnicu u Herešinu pobijedili rezultatom 0:3, dodao je Goričanec u nastavku.

Saki Yoshida zabila najviše golova, ekipa je druga najmlađa u Ligi

Prvenstvo su cure završile na prvom mjestu 2.

HNL-a za žene skupina B, s gol-razlikom 98:5, a igračica Saki Yoshida bila je najbolja strijelkinja Lige s 31 postignutim pogotkom. Na ljestvici strijelkinja odmah do nje su još dvije njezine suigračice, Lucija Vizinger sa 16 i Ana Višnjić na trećem mjestu s 14 postignutih pogodaka.

Treneri su u 12 kola upotrijebili 27 igračica, a dvije nogometašice Saki Yoshida i Nina Varga u tih 12 utakmica odigrale su svih 1080 minuta. Iza njih slijedi Katja Sedmak s 988 minuta. Na sedam utakmica kapetanica je bila Ema Čurin, na četirima Helena Damjanović, a na jednoj utakmici kapetanica je bila Katja Sedmak.

Još da spomenemo da su nakon Slavonije iz Požege čije cure su u prosjeku stare 17,25 godina, naše djevojke na drugom mjestu s prosjekom od 18,17 godina starosti. Nakon regularnog dijela natjecanja slijedile su kvalifikacije za ulazak u 1. HNL za žene.

- Prvi suparnik nam je bila ekipa HNK-a Gorica, koja je bila prvak II. HNL-a za žene skupina A. U dvjema utakmicama HNK Gorica se pokazao kao ekipa iskusnijih igračica pa su u dvjema utakmica bile uspješnije od nas (u Čakovcu smo odigrale 1:1, ali smo poražene 1:0 u Gorici). Mi smo dobili još jednu priliku pa smo odigrali još dvije kvalifikacijske utakmice s pretposljednjom

ekipom iz 1. HNL-a za žene, ŽNK Rijekom. Nije bilo lako, ali smo u dvjema utakmicama rezultatski bili bolji i zasluženo se plasirali u 1. HNL za žene (rezultat prve utakmice u Čakovcu 3:1 te druge u Rijeci 2:2), nastavio je Hrvoje Goričanec.

Baza su domaće igračice

- Ostvareni je osnovni i najbitniji cilj, plasman u Prvu hrvatsku žensku nogomet-

nu ligu, za što su zaslužni svi koji su do sada radili u ženskom nogometu ili su trenirali djevojčice. Imamo veliko bogatstvo mladih domaćih djevojaka koje i dalje moramo držati na okupu. Postigli smo svi zajedno veliki uspjeh, ali nas sada čeka još više posla. I dalje će se naš rad bazirati na radu s domaćim igračicama, eventualno s dvama ili trimai iskusnim pojačanjima da budemo stabilan prvoligaški klub. Dobro ćemo se

miti za nadolazeću sezonu. Želimo napraviti stabilan prvoligaški klub u svim segmentima: sportskom, organizacijskom i financijskom. Zahvalio bih igračicama, svima u upravi Kluba i roditeljima na ovom velikom i važnom uspjehu, završio je direktor i trener ŽNK-a Međimurje Hrvoje Goričanec. I naša sportska redakcija se pridružuje čestitkama, posebice svim igračicama, stručnom stožeru i vodstvu Kluba!

pripre-

Lea Bartolić (Vratarka)

Emily Bister (Napadačica) Greta Blagus (Obrambena)

Anamarija Fot (Obrambena) Naomie Guerra (Obrambena)

Hrvoje Goričanec

Barbara Kelava (Vratarka)

Katja Sedmak (Obrambena) Paula Škrlec (Napadačica) Sanja Šoltić (Trenerica)

nogometnom novi vjetrovi

KOŠARKA

OTVORENO PRVENSTVO HRVATSKE U-12

Međimurju dvije pobjede nedovoljne za prolaz skupine

U Zagrebu je, točnije u Dubravi odigrano tradicionalno Otvoreno prvenstvo Hrvatske za dječake i djevojčice rođene 2011. i mlađe. Prijavljeno je bilo 34 muških i 16 sastava djevojčica.

Igrale su i dvije međimurske ekipe (Međimurje, Mladost Ivanovec) u muškoj, a Mladost Ivanovec u ženskoj konkurenciji.

Mladi košarkaši čakovečkog Međimurja "upali" su u skupinu s pet ekipa, u kojoj su pobijedili zagrebački Medveščak s 48:32, pobijedili su i Požegu sa 62:19, očekivano izgubili od kasnijeg finalista Cedevite Junior s 21:69, no za prolaz skupine nužno je bilo pobijediti selekciju Košarkaškog saveza Zagrebačke županije.

Ipak, tu su ključnu utakmicu čakovečki košarkaši izgubili rezultatom 19:29. Tim su se porazom uvrstili u borbu od 17. do 24. mjesta pa su igrali protiv poznatog protivnika – Mladosti Ivanovec. U tom je dvoboju pobijedilo Međimurje s 31:14. Prije toga je Mladost Ivanovec u skupini s četiri ekipe izgubila od Kastava 9:16, pobijedila Trogir s 32:17 te izgubila od Vučića sa 14:62.

Ženska ekipa Mladosti Ivanovec/Drnje (zajednička međimursko-podravska momčad) u skupini je izgubila od Folka Borovje s 11:45, izgubila i od Kraljevice 14:31 te nes(p)retno od DOŠK-a 24:25.

Rezultati i koševi: Međimurje – Medveščak 48:32. Međimurje: Terek 21, Ostoja 9, Pavlic 9, Krištofić 3, Tomašek 2, Zdolec 2, Korent 2. Trener: Mario Novak Medo. Međimurje –Požega 62:19. Međimurje: Terek 21, Ostoja 18, Zdolec 8, Pavlic 4, Krištofić 4, Ovčar 4, Đurkas 2. Međimurje – Cedevita Junior 21:69. Međimurje: Terek 6, Ostoja 6, Korent 4, Tomašek 3, Ovčar 2. Međimurje – KSZŽ 19:29. Međimurje: Ostoja 7, Terek 6, Štefičar 2, Tomašek 2, Krištofić 2. Mladost Ivanovec (Višnjić 4, Smolković B. 2, Rubin

2, Jančec 1) – Kastav 9:16. Mladost Ivanovec (Jančec 7, Višnjić 6, Smolković B. 6, Frančić 3, Horvat 3, Baštijan 2, Rubin 2, Smolković L. 2, Ružić 1) – Trogir 32:17. Mladost Ivanovec (Višnjić 8, Smolković B. 4, Šupljika 2) – Vučić 14:62.

Utakmica za plasman od 17. do 24. mjesta: Međimurje – Mladost Ivanovec 31:14. Međimurje (Ostoja 10, Terek 10, Pavlic 3, Ovčar 2, Čurin 2, Krištofić 2, Korent 2) – Mladost Ivanovec (Horvat 6, Tkalčec 4, Rubin 2, Frančić 1, Smolković L. 1). ŽKK Mladost Ivanovec/ Drnje (Legenec 5, Kociper 4, Premec 2) – Folka Borovje 11:45. ŽKK Mladost Ivanovec/Drnje (Premec 9, Kociper 5, Pavleković 4, Glavina 2, Palvlic 2, Pergar 2) – DOŠK 24:25. ŽKK Mladost Ivanovec/Drnje –Kraljevica 14:31. (bh)

Isabella Branović (Vezna) Ana Cikač (Vezna) Ema Čurin (Obrambena) Helena Damjanović (Vezna)

Dora Kuzmić (Vezna) Nella Pintarić (Obrambena) Ema Puljić (Vezna) Katarina Rabuzin (Vezna)

Kaja Županić (Napadačica)

Saki Yoshida (Napadačica) Karla Vujević (Napadačica) Manuela Vugrinec (Obrambena)

Lucija VIzinger (Napadačica) Ana Višnjić (Napadačica) Nina Varga (Obrambena) Tara Tkalčec (Vezna)

RUKOMET

IZVRŠEN ŽDRIJEB ZA novu sezonu

Zrinskice dočekuju

Split, Čakovčani gostuju u Našicama

U Hrvatskom rukometnom savezu u Zagrebu izvršen je ždrijeb parova za novu prvenstvenu sezonu.

1. HRL za žene gdje su i naše Zrinskice broji 14 sudionika: RK Split 2010, ŽRK Koka (Varaždin), ŽRK Rudar (Labin), ŽRK Bjelovar, RK Lokomotiva (Zagreb), ŽRK Dugo Selo

55, ŽRK Zrinski (Čakovec), RK ŽARK Split, ŽRK Dalmatinka (Ploče), RK Sesvete, ŽRK Osijek, ŽRK Sinj, RK Podravka Vegeta (Koprivnica) i ŽRK Zamet (Rijeka).

Naslov prvaka brani

Lokomotiva Zagreb, a novi prvoligaši su ŽRK Sinj i ŽRK Labin. U prvom kolu

9. rujna Zrinskice dočekuju ŽARK Split. U 2. HRL Sjever gdje igraju rukometašice

NOGOMET

ŽRK Zrinskog II sezona počinje 23. rujna. Izvršen je i ždrijeb parova za novu prvenstvenu sezonu 1. HRL Sjever gdje se natječe naš MRK Čakovec. Novi članovi Lige su RKa Bjelovar, RK-a Rude II i RK-a Valpovka (Valpovo), a iz proteklog prvenstva tu su još RK-a Slatina, RK-a Maksimir Pastela (Zagreb), RK-a Požega, RK-a Metalac (Zagreb), RK-a Nexe II (Našice), RK-a Sisak, RK-a Đakovo, RK-a Dugo Selo, RK-a Vidovec, RK-a Novi Zagreb i MRK Čakovec. Prema izvršenom ždrijebu rukometaši MRK-a Čakovec u prvom kolu 16. rujna gostuju u Našicama kod Nexe-a II.

STOLNI TENIS

U RODNOM ČAKOVCU dočekali zlatnog Štefeka

Stjepan Šarić najbolji na olimpijskim igrama

Naš Čakovčanin Stjepan Šarić osvojio je zlato na Ljetnim olimpijskim igrama Specijalne olimpijade u Berlinu.

Popularni Štefek osvojio je zlatnu medalju u stolnom tenisu, na ponos cijeloj Hrvatskoj, Međimurju i svom Čakovcu te treneru Zlatku Murkoviću. Štefek je redom pobijedio sve svoje protivnike, a u finalu Lucu Swaba iz Švicarske 3:2. Prije toga bio je bolji od Cipranina Christosa Makkoulasa 3:0 i Irca Seana Sammona također s 3:0. Napomenuo nam je kako je u finalu cijela dvorana navijala za njega, a da put do vrha bio vrlo težak i zahtjevan.

Za Štefeka i Indiru Kozar koja je također nastupala u

Berlinu te osvojila treće mjesto i broncu, bliski prijatelji organizirali su doček koji se održao u Čakovcu.

Osim što je Štefek imao doček koji su mu priredili njegova obitelj i prijatelji, doček su mu priredile i nogometašice ŽNK-a Međimurje na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu gdje su ga zasluženo nagradile pljeskom i skromnim poklonom, hoodicom kluba. S obzirom da je Štefek veliki fan našeg novopečenog prvoligaša i djevojaka, i gotovo svaki put prisutan je na utakmicama, to je najmanje što su cure mogle učiniti za njega. I naša sportska redakcija pridružuje se čestitkama, bravo, Štefek! (md)

Trećeligaši zadovoljni plasmanom, u tijeku pripreme za novu sezonu

Piše: Miljenko Dovečer

Prvenstvo u 3. NL-u Sjever završilo je pred tri tjedna, a sve tri naše momčadi plasirale su se u gornji dio tablice i manje više su zadovoljne urađenim. Uprave sa stožerom već polako rade igračku križaljku za novu sezonu jer uskoro treneri počinju s pripremama.

Još nije poznato koliko će klubova brojiti liga u sljedećem prvenstvu, no poznato je da će Međimurje imati pet predstavnika uz dosadašnje Poleta, Dinama i Rudara priključuju se Međimurje iz Čakovca te Graničar iz Kotoribe.

Dinamo sezonu

završio na 5. mjestu

Premijerna sezona u 3. NL

Sjever donijela je na kraju peto mjesto na tablici i osvojenih 37 bodova u 27 odigranih kola

(11 pobjeda, četiri neriješene utakmice i 12 poraza). U Kupu

MNS-a stigli su do polufinala gdje su ispali od kasnijeg pobjednika Graničara iz Kotoribe (inače ovaj plasman je najveći u klupskoj povijesti).

Najbolji strijelac Kluba je i ove sezone Stjepan Krznar Čepa s 11 pogodaka, a slijede ga Karlo Malenović i Dominik Novak s pet zgoditaka. Filip Novak imao je najviše asistencija (5).. Najviše minuta na terenu proveo je Filip Petak (2340), dok je vratar Ivan Prekupec uspio pet utakmica sačuvati netaknutu mrežu. Pred igračima je ljetni odmor, a uprava je već krenula u slaganje momčadi za sljedeću sezonu.

- Velika zahvala od uprave ide svima koji su doprinijeli ovome rezultatu, počevši od trenera Gorupića, igračima,

sponzorima, navijačima te svima mještanima općine. Iduću sezonu također igramo u 3. NL koja za sada još nema točan broj i imena klubova, a mi da bi ispunili sve zahtjeve vodstva lige još trebamo natkriti dio tribine, pa se nadamo da će se to obaviti u najkraćem roku, poručuju iz vodstva Kluba.

U Rudaru svi zadovoljni odrađenom sezonom

U sezoni 2022./2023. laporniki su ostvarili najbolji plasman do sada u 3. NL-u Sjever osvojivši četvrto mjesto. Velike zasluge za ovaj rezultat idu i mladim igračima. U kadru seniorske ekipe bilo ih je čak 17: Niko Kolman, Vid Sakač, Rafael Debelec, Niko Perčić, Antun Puljić, Ilija Liklin, Antonio Srpak, Luka Novak, Antonio Martinjaš, Patrik Nedeljko, Ivan Cimerman, Kevin Nedeljko, Fran Antolović, Niko Kodba, Fran Debelec, Leon Škvorc i Lovro Mađarić. Svi oni i sljedeće sezone ulaze u kvotu mladih igrača. Povodom kraja sezone izdvojili smo par zanimljivih statistika.

S najviše pogodaka u mreži protivnika istaknuo

se Kevin Nedeljko, a najviše asistencija imao je Damir Zeljko. Najviše minuta na terenu proveo je vratar Niko Kodba, dok je najviše javnih opomena zaradio je Fran Antolović. Također velika zahvala ide i starijim igračima koji su svojim iskustvom i znanjem pripomogli ostvarenju ovog uspjeha.

- U sezonu 2022./23 krenuli smo malo ambicioznije s ciljem plasmana na sredini ljestvice te plasman među četiri ekipe u Kupu MNS-a. Što se tiče igračkog kadra, politika Kluba ostala je ista, a to je da okosnicu momčadi čine naši mladi igrači uz naših pet senatora Šardija, Vaša, Zeljka, Vinka, Belaja, a kojima smo priključili braću Nevena i Slavena Hlišća. Spomenuo bih i 17 naših mlađih igrača ispod 21 godine, a koji su većinom produkt rada naše Škole nogometa Rudar, rekao je u rezimeu prošlogodišnje sezone sportski direktor Tomislav Nedeljko.

- Osvajanjem četvrtog mjesta ostvaren je zacrtani cilj i time smo više nego zadovoljni jer je to i najbolji plasman NK-a Rudar u povijesti natjecanja u 3. NL.

Nažalost, cilj nije ostvaren u Kupu MNS-a jer smo ispali u 1/8 finala od NK-a BSK iz Belica, što smatramo velikim podbačajem. Nakon 21. kola natjecanja sporazumno smo raskinuli suradnju s dotadašnjim trenerom Andrijom Balajićem koji je u klubu bio skoro dvije godine i ostavio golemi trag te mu još jednom najljepše zahvaljujemo na odličnoj suradnji i profesionalnom odnosu koji je za to vrijeme pokazao. Cilj kluba s novim trenerom u idućoj sezoni je svakako ostati pri vrhu lige, dodao je na kraju Tomislav Nedeljko.

Polet samo bod iza

prvog Radnika

Naša najbolja momčad u ovom prvenstvu ponovo je Polet iz Svetog Martina na Muri kojem je prvo mjesto pobjeglo samo za bod. U prošloj sezoni bili su prvi, ali njih očito ne zanima prolazak u viši rang, jer kako kažu još nisu sazreli uvjeti za to. Osim standardno dobrog plasmana u prvenstvu ove sezone podbacili su u Kupu MNS-a gdje su ispali u 1/16 finala od susjedne Sloge iz Štrigove.

Kroz minulu sezonu 2022./2023. ekipu je vodio Josip Brezovec, koji polako završava školovanje za UEFA A trenera. Tijekom sezone boje kluba su branili igrači: Dino Jambres, Domen Štefanec, Leonard Mesarić, Dejan Glavica, Marko Žulić, Niko Mihalinec, Nikola Barat, Petar Horvat, Marko Šarić, Silvestar Žganec, Davor Telebar, Edo Topolnjak, Elvis Sabol, Ivan Mezga, Dominik Novak, Nino Patafta, Fran Krištofić, Andrej Jurinić, Vinko Horvatić, Edo i Josip Žganec, David Mezga, Sven Mlinarić i Gabrijel Lajtman. Polet je upisao 21 pobjedu (78 %), tri neriješene utakmice (11 %) te samo tri poraza (11 %). Postigli su 65 pogodaka čime su druga najefikasnija momčad lige (prosječno 2,41 po utakmici), primili 17 što ih čini najčvršćom obranom lige (0,63 po utakmici) uz gol-razliku +48 (najbolji u ligi). Osvojili su 66 bodova, tj. 2,44 po utakmici. Polet je također daleko najgledaniji klub u ligi s ukupnim brojem od 5870 (prosječno 225 po utakmici). Najbolji strijelac kluba je Marko Šarić s 11 postignutih pogodaka (dva iz kaznenog udarca).

Stjepan Šarić s majkom Mirom u Čakovcu

Jedinstvena elegancija četinjača

- Sve je to mojih ruku djelo, od sadnje, njegovanja do stvaranja različitih oblika, kaže Marija

Piše: Vlasta Vugrinec

Dvorište obitelji Smolek u Donjem Kraljevcu priča je za sebe. Krasi ga minimalizam, jednostavnost i elegancija s potpisom ruku majke i kćeri, Marije Smolek i njene kćeri Danijele Smolek Lengelić. Naše ovotjedne kandidatkinje u nagradnom natječaju Čiji je vrt najljepši međusobno su podijelile područje “djelovanja”. Tako je Marija angažirana za trajnice, dok se Danijela više posvetila ljetnicama i balkonskom cvijeću.

Četinjače u prvom planu

- U cvijeću sam od malih nogu, otkriva Marija kojoj su trenutno prva ljubav četinjače, odnosno crnogorično drveće i grmlje.

Istina, kaže Marija, prije, kad je bila mlađa, cvijeća u njenom dvorištu i kući bilo je puno više. No, danas ne stigne toliko toga imati na brizi. No, onome što je preostalo, posvetila se dušom i tijelom. A to se i vidi po urednim gredicama, parkiću u kojem je svaka bilj-

ka, svaki grm uredno podšišan i pravilno oblikovan. Čak je i nekad veliki i stari zeleni cedar dobio novi oblik koji, na prvi pogled, ne odaje da se radi o velikom stablu.

- Sve je to mojih ruku djelo, od sadnje, njegovanja do stvaranja različitih oblika, dodaje skromno Marija.

Nanizala je Marija niz četinjača uz susjedovu ogradu i svaka od njih drugačijeg je oblika. Ima tu spirala različitih oblika, pa piramida, kugli, jednostavno oblika kojih se mogla dosjetiti.

- Biljku je najvažnije oblikovati što ranije i tako usmjeriti njen rast, dodaje. Najjednostavnije je pratiti grane i one same kažu treba li ih sputati, usmjeriti ili jednostavno pustiti. Isto tako, oblik treba i neprestano održavati jer biljka i dalje raste, tjera nove, mlade izbojke. I ono što je najvažnije, većinu tih bilja-

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Čiji je vrt najljepši

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu

S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastavi� s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023.

Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastavi� i ove godine. Primije�li smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge krea�vne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor �jela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.

Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, su-

sjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.

U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokaza� svoj vrt.

Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica!

ka, od tise, raznih cimpreza, pušpanja i ostaloga, Marija je sama napelcala.

Naša kandidatkinja voli i cvjetnice pa su u proljeće cvjetali tulipani, narcisi, ima ruže, ljiljane, a posebno je ponosna na svoje žute ivančice. Ako mora neku biljku izdvojiti, onda su to kane, i to crvene.

Danijeline pelargonije

Ljubav prema cvijeću od majke je naslijedila kći Danijela. Njen interes okrenut je više prema jednogodišnjem ljetnom cvijeću. Ljetnice, prvenstveno pelargonije, trenutno su u punom cvatu i njihove raskošne grane slijevaju se s balkona i prozora u prekrasnim crvenim slapovima. Naravno da takva ljepota traži i neprestanu brigu, prije svega zalijevanje i prihranu, no to nije teško ako se zauzvrat dobije takva ljepota.

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70.

h�ps://vrtnicentariva.hr

Osvojite čak sedam poklon-bonova!

I ove godine osigurali smo prigodne nagrade za najzanimljivije uređene vrtove, odnosno zelene oaze na terasi, balkonu ili vrtu, prema ocjeni našeg stručnog žirija.

Prvu nagradu za ovogodišnje natjecatelje pripremio je BAT.

Tako će vlasnik najljepše uređenog vrta dobiti poklon-bon u iznosu od 150 eura. Isto tako, svi koji sudjeluju bit će nagrađeni i BAT-ovim poklon-vrećicama (majica,

kemijska, upaljač, grablje za vrt ili škare za rezanje). A koje su ostale nagrade,

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:

1. BAT – poklon-bon 150 eura

2. BAT – poklon-bon 100 eura

3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura

4. Međimurka BS – 70 eura

5. Vrtni centar Iva – 60 eura

6. BAT – poklon-bon 50 eura

7. Rasadnik Stella floris: 50 eura

telefon:

MARIJA I DANIJELA Smolek iz Donjeg Kraljevca zajedno stvaraju

pogledajte u nastavku teksta.

Marija i Danijela u dvorištu obiteljske kuće

Marija u svom parkiću

Red če�njača uz susjedovu ogradu

TEST Dacia Sandero Stepway 1.0 TCe 90 Expression

Nije najpovoljnija, ali nudi odličan omjer uloženo-dobiveno

Privlačan izgled, bogata oprema i dovoljno snažan motor uspjeh su koji potvrđuju mnogi europski kupci, stoga ni ne čudi kako je baš Sandero Stepway jedan od najčešćih izbora privatnih kupaca u Europi.

U svibnju 2009. godine Dacia je predstavila prvi Sandero Stepway, a iako je od tada prošlo tek 14 godina, i tri generacije, upravo se ovaj model uspio postaviti kao omiljeni model kupaca ovog brenda. Već je nekoliko godina Sandero Stepway, uključujući i standardni Sandero, najprodavaniji model privatnim kupcima u Europi, što dovoljno govori da je riječ o iznimno uspješnom modelu. A posebice se to odnosi na treću generaciju, koja je s nama od rujna 2019. godine, i koja je donijela velike promjene u odnosu na prethodnike.

Tu prvenstveno mislimo na novo i moderno podvozje,

isključivo moderne motore u ponudi, ali i privlačan izgled, bogatu opremu i mnogo prostora u kabini, a sve još uvijek po relativno povoljnoj cijeni. Od prošle godine Dacia je uvela i novi logo, a tom prilikom je i Sandero Stepway prošao minimalan redizajn koji uključuje novu masku motora s logoom, novi natpis Dacia koji je postavljen na sredinu poklopca prtljažnika te novi upravljač na kojem je novim fontom ispisano ime Dacia. No uvedena je i još jedna novost – krovni otvor pokretan strujom. On je klasičnih dimenzija, dolazi s unutarnjim pokrovom, kako vam ne bi smetalo Sunce, a napravljen je tako da ne smeta za krovne

nosače. Ako niste znali, Sandero Stepway serijski dolazi s praktičnim nosačima koji mogu stajati standardno, uz rub krova, ili se pomoću četiri vijka

mogu postaviti i poprečno, pa nema potrebe za kupnjom dodatnih poprečnih prečki, kako zahtijevaju drugi proizvođači. Samo „okretanje“ nosača traje

oko 5 minuta i stvarno nije zahtjevan ili težak posao! Gledajući izvana, Dacia je napravila izvrstan posao. Sandero Stepway sada više nikako ne izgleda kao jeftin automobil. Moderna maska, serijska LED svjetla sprijeda i straga, naplatci koji izgledaju kao aluminijski, ispupčena na poklopcu motora, srebrni umetci na branicima sprijeda i straga, plastične zaštite oko ruba čitavog vozila i dvobojni krovni nosači pun su pogodak. Također, doplatna narančasta boja Atacama odlično se uklapa u cjelinu.

No ni ulaskom u unutrašnjost nećete biti razočarani. Naime, tamo vas očekuje moderan izgled, umetci od spužvastog materijala koji se protežu čitavom širinom

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4099 x 1848 x 1535 mm

Osovinski razmak:

2604 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost:

1152 kg / 426 kg

Veličina prtljažnika

328 / 1108 litara

Vrsta motora / broj cilindara:

Benzin / 3

Pogon:

Prednji kotači

Mjenjač:

Ručni, 6 stupnjeva

Snaga:

67 kW / 91 KS

Okretni moment:

160 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 163 km/h / 14,2 s

Potrošnja (prosječna l/100 km)

6,9

CO2 emisija:

127 g/km

Cijena:

19.800 eur (149.183,10 kn)

Oprema:

8-inčni multimedijski sustav, DAB radio, bežični Android Auto i Apple Car Play, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, kartica slobodne ruke, automatska parkirna kočnica, sustav za nadzor mrtvog kuta, stražnja kamera, električni stakleni krovni otvor ...

vozila i koji podižu ukupan dojam. Naravno, neizostavan je i 8-inčni multimedijski zaslon koji dolazi s navigacijom, ali s njime serijski stiže i podrška za bežično povezivanje s uređajima Android Auto i Apple CarPlay. Da, dobro ste pročitali. I dok konkurencija uglavnom traži spajanje kablova, Dacia već sada to rješava bez njih.

Piše i foto: Igor Rudež

Moderan izgled komandne ploče uz prilično bogatu opremu

Osnovni motor s 91 KS sasvim je dovoljan za svakodnevnu gradsku upotrebu

Mjenjač sa 6 brzina je prilično precizan, ali malo dužih hodova

S druge strane, ni u doplati se ne nudi bežično punjenje mobitela, ali ipak dolazi praktičan držač pored zaslona, iza kojeg je smješten USB priključak. Uz to, još jedan USB je dostupan na dnu središnje konzole, gdje se nalazi i 12-voltna utičnica. Naravno, ne smije-

mo zaboraviti spomenuti ni komande automatskog klima-uređaja koje su, barem po našem mišljenju, odlično pogođene. Naime, dovoljno su velike, imaju ugrađen ekrančić u sredini koji prikazuje trenutnu postavku, a ujedno nude dovoljno povratnih informacija prilikom okretanja

kotačića, da ne biste trebali micati pogled s ceste. Idealno.

Ova izvedba dolazi i s automatskom parkirnom kočnicom, a odmah pored nje se nalazi i tipka za otvaranje krova, a tu je i novi središnji naslon za ruke sprijeda, koji više nije montiran u naslon sjedala, već je postavljen na pod i ispod sebe skriva maleni pretinac. Jedino je šteta što nema neku deblju izolaciju, pa prilikom duže vožnje počne žuljati.

Sandero Stepway ne nudi se s digitalnom instrumentnom pločom, što nije neki veliki minus, jer je ova koja se ugrađuje jednostavna i pregledna. Tu je veliki brzinomjer i brojač okretaja, a između njih se smjestio ekran kojim je moguće podešavati vozilo, ili vidjeti trenutne informacije o potrošnji. A kao što smo rekli, novi natpis Dacia je sada na upravljaču, dok se tipke za

putno računalo i tempomat nisu mijenjale, kao ni tipke za multimediju, koje se i dalje nalaze desno ispod upravljača. Ovaj se model može pohvaliti i dobrom ponudom prostora. Sprijeda nikada nije tijesno, a čak ni ugradnja krovnog otvora nije oduzela centimetre, pa visoki vozači neće imati problema s nedostatkom prostora. Putnici straga, koji će uglavnom biti djeca, imat će dovoljno prostora, kako za noge, tako i za glavu, a jedino bi iznadprosječno visokim moglo ponestati mjesta u svim smjerovima. U ovom cjenovnom rangu ne možemo očekivati ventilacijske otvore straga, no Dacia je ponudila 12-voltnu utičnicu u koju možemo priključiti nastavak za punjenje uređaja. Također, za pohvalu je što su sada ugrađeni i nosači pojaseva na sjedala, pa prilikom preklapanja naslona ostaju na naslonu, a ne kliznu

iza njega kada se naslon vraća u prvobitni položaj.

Prtljažnik donosi dvostruku podnicu, a jedino je šteta što s unutrašnje strane nije obložen dio prema braniku, pa bi se tijekom godina mogla oštetiti karoserija. Prtljažnik ima obujam od 328 litara, iako izgleda veće, a preklapanjem se dobiva ravna podnica, ako je dno prtljažnika postavljeno u višu poziciju. Također, otvor je širok, pa neće biti problema s utovarom većih stvari.

Za pogon testnog modela brinuo se trocilindrični jednolitreni turbomotor koji razvija maksimalnu snagu od 67 kW/91 KS. Naravno, nije riječ o sportašu, no nudi ugodnu vožnju, a njime sigurno nećete biti zadnji na semaforu. Doduše, malo je glasniji, no to je i rezultat na uštedi izolacije, a mi smo s njime trošili 6,9 litara. S malo pažnje ta se vrijednost može smanjiti za

pola litre, no i to je sasvim u redu potrošnja.

Što se pak vožnje tiče, sjedala su prosječna i sa slabim bočnim držanjem, no u gradskoj će vožnji poslužiti. Također, na kratkim neravninama automobili se zna zaljuljati, ali ništa jako ili nesigurno. Vjerojatno većina kupaca to neće ni primijetiti. Sve u svemu, Sandero Stepway je zanimljiv izbor i onaj tko ga kupi, zasigurno neće biti nezadovoljan, a jedino je šteta što ni Dacia više nije iznimno povoljna, pa ćete za takav, potpuno opremljeni model, morati izdvojiti 19.800 eura! Bez dodatne opreme izvedba Expression košta 17.400 eura, dok početni model Essential košta 15.900 eura. E, sad, je li vam bitna oprema ili samo automobil kao prijevozno sredstvo, morat ćete sami odlučiti i vidjeti isplati li se uštedjeti gotovo 4000 eura i kupiti tek osnovni model.

Vozila

dostupna odmah!

Od sada je Sandero Stepway dostupan i s krovnim otvorom Prtljažnik ima dvostruko dno, a obujam je u osnovi 328 litara

Povećan razmak od tla omogućuje lakšu vožnju izvan asfalta

Novi se logo straga odlično uklopio

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 30. LIPNJA DO 6. SRPNJA 2023.

P 30 Rimski prvomučenici, Kajo, Emilijana

S 1 Aron, Šimun, Zvjezdana

N 2 13. KROZ GOD. Oton, Martinijan, Višnja; Titular pohod BDM Macinec, Posveta crkve BDM u Maloj Subotici

P 3 Toma, apostol, Tomislav

U 4 Elizabeta Portugalska, Elza

S 5 ĆIRIL I METOD, Antun M. Z.

Č 6 Marija Goretti, Bogomila

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Laura Omazić, kći Danijele i Gorana

Mila Berljak, kći Lane i Miroslava

Dora Markušić, kći Tine i Zvonka

Rudi Martinez, sin Mirne i Jurice

Paulo Goričanec, sin Patricije i Andreja

Kiara Zadravec, kći Josipe i Predraga

Roko Mihalic, sin Ivane i Marka

Mato Stojanović, sin Lane i Zorana

Bruna Blažona, kći Anje i Florijana

Ema Kalanjoš, kći Zvjezdane i Alena

Nesa Korpar, kći Martine i Zorana

Kaja Babić, kći Zvjezdane i Dejana

Ema Kranich, kći Jasne i Milana

Matej Ciglarić, sin Ivane i Marka

Mia Horvat, kći Adrijane i Denisa

VJENČANI

Čakovec:

Ines Mađarić i Mario Krnjak

Lana Kelenc i Luka Črep

Tanja Zadravec i Marko Tijanič

Josipa Mrla i Igor Perhoč

Iva Kovačić i Mihael Podvez

Mateja Grabar i Viktor Dvanajščak

Kotoriba:

Patricia Zadravec i Deni Mustač

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 1. srpnja

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

tel. 060 310 222

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Mursko Središće:

Anita Horvat i Vjekoslav Novak

Adrijana Sovič i Mario Lacković

Lucija Šajnović i Dominik Godina

Čakovec

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Nedelišće

dr. Mario Kovač

Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216

Orehovica

dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

Selnica

dr. Monika Friščić

Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sveti Juraj na Bregu-

Lopatinec

dr. Sara Mudri

Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vratišinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE

radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Prelog:

Lidija Mesarić i Goran Sokač

Dijana Kekenj i Mario Horvat

Tajana Mati i Ivan Mikec

UMRLI

Čakovec:

Marija Žižek r. Levačić r. 1933.

Elizabeta Jalušić r. Sabol r. 1938.

Borislav Blešć r. 1961.

Marijan Marciuš r. 1956.

Diana Topličanec r. Karaman r. 1970.

Katarina Novak r. Novak r. 1937.

Dragan Pleh r. 1968.

Bernarda Horvat r. 1955.

Josip Strojko r. 1931.

Mijo Varga r. 1936.

Smiljana Marčec r. Novak r. 1968.

Stanislav Sever r. 1950.

Rozalija Horvat r. Kraljić r. 1932.

Jelena Tkalčec r. Latin r. 1943.

Draga Krištofić r. Dania r. 1944.

Mala Subotica:

Regina Sever r. Živko r. 1940.

Marija Igrec r. Hunjadi r. 1939.

Mursko Središće:

Katarina Senčar r. Babić r. 1938.

Augustin Karlovčec r. 1934.

Nedelišće:

Franjo Hrustek r. 1933.

Stjepan Šafarić r. 1930.

Štrigova:

Katarina Horvat r. Novak r. 1935.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Besplatni info telefon:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec

040 313 319

040 372 400

098 211 662

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

za opskrbu prirodnim plinom d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282

www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

 040/386-851

 040/386-853

 040/396-281

 040/386-859

OBAVIJESTI O SMRTI SJEĆANJE

Štefanija Perušek

iz Čakovca preminula 26. lipnja u 90. godini života

Franciska Bajkovec rođ. Mađarić

iz Orehovice

preminula 25. lipnja u 81. godini života

Vladimir Štefok iz Čakovca preminuo 23. lipnja u 69. godini života

Veronika Peroš rođ. Vugrin iz Čakovca

preminula 23. lipnja u 99. godini života

Franjo Punčec iz Čakovca preminuo 23. lipnja u 63. godini života

Bara Babojelić rođ. Jagodić iz Čakovca preminula u 86. godini života

Dragica Krišto�ić rođ. Dania iz Čakovca

preminula 21. lipnja u 79. godini života

Rozalija Horvat rođ. Kraljić iz Čakovca preminula 20. lipnja u 91. godini života

Terezija Mikulan

iz Donje Dubrave preminula u 86. godini života

Josip Markač

iz Goričana

preminuo 25. lipnja u 78. godini života

Pavao Blažeka iz Čehovca preminuo 25. lipnja u 87. godini života

Kolarić Stjepan iz Oporovca

preminuo 24. lipnja u 77. godini života

Vlado Mavrin

iz Domašinca

preminuo 24. lipnja u 51. godini života

Ružić Katarina

iz Hodošana preminula u 88. godini života

Dragutin Marđetko

iz Goričana

preminuo 24. lipnja u 64. godini života

Julija Kovač Rođ. Hadeljan

iz Gardinovca

preminula 23. lipnja u 87. godini života

Jelena Nestić rođ. Kedmenec

iz Donjeg Vidovca

preminula u 9. godini života

Marijan Baksa

iz Gardinovca

preminuo 16. lipnja u 64. godini života

(rođ. 1.4.1960.)

4. 7. 2020. - 4. 7. 2023.

Brat Srećko

IN MEMORIAM

FRANJO HORVAT iz Male Subotice

30. 6. 2009. - 30. 6. 2023.

Život prolazi, ali sjećanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjećaju.

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog prijatelja STJEPANA

JURASA - ŠTEFA

18. 6. 2013. - 18. 6. 2023.

Po dobru te pamtimo, s ponosom te spominjemo, vječno te čuvamo u srcima!

Obitelj Horvat Tvoji prijatelji: Drago, Đura, Gordan, Ivica, Medo, Minač, Štef,

TUŽNO SJEĆANJE

Željko Golik

Braco

2.7.2017. - 2.7.2023.

Ono što naše srce osjeća ne može se napisati.

Fališ nam…

Đurđica, Gordan i Linda s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

na rukometaša, trenera, pedagoga i prijatelja

ŽELJKA GOLIKA –BRACIJA

2. 7. 2017. – 2. 7. 2023.

S poštovanjem i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tebe. e-mail:

Vodstvo, treneri, igračice i navijači ŽRK „ZRINSKI“ Čakovec

TUŽNO SJEĆANJE

na prijatelja i doktora STJEPANA

JURASA - ŠTEFA

18. 6. 2013. - 18. 6. 2023.

S poštovanjem i zahvalnošću čuvamo uspomene na Tebe.

Igračice i vodstvo ŽRK Čakovec

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj ANTUN NOVOSELEC

5.7.1993. – 5.7.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja

Domovinskog rata

Međimurske županije

Zoran i Zoki

"Rosa, rosa, rosa… sad te pokriva" (M.P.T.)

ĐURO LISJAK

94. Ordinacija dentalne medicine Jasmina Posedi, Nedelišće, traži m/ž doktora dentalne medicine na određeno, javiti se na mob. 091/942-4481 ili na email: jasmina. posedi@gmail.com do 30.6.

95. PANA WINDOWS d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42, traži m/ž radnika u pogonu proizvodnje stolarije - cnc operatera i m/ž referenta tehničke pripreme na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@mplet.hr do 30.6.

96. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži m/ž voditelja asfalterske grupe, 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi, 2 m/ž strojara na finišeru, m/ž cestara - radnika niskogradnje, m/ž laboranta reciklažnog dvorišta (rok prijave 30.6.) i m/ž prometnog tehničara - voditelja voznog parka (rok prijave 30.7.) na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508

97. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec

76, traži 2 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranju mesa, m/ž vozača C kat., m/ž vozača B kat. i 2 m/ž prodavača na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 30.6.

98. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, 2 m/ž operatera cutter stroja, 2 m/ž radnika u preradi, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž vozača C+E kat. i m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije (rok prijave 3.7.), m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane i m/ž čistačicu (rok prijave 30.6.), te 5 m/ž radnika u klaonici (rok prijave 31.7.) na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr

99. PMP Metall d.o.o., Čakovec, Ul. Zrinsko-Frankopanska 21, traži 3 m/ž strojobravara, zamolbu poslati na gornju adresu ili na email: info@pmp.hr do 30.6.

100. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 4 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž bravara i m/ž kontrolora kvalitete na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 098/1830-293 ili pismenom zamolbom ili na email: info@primabiro.hr do 21.7.

101. PLODINE d.d., Prelog, traži 2 m/ž prodavača, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa i m/ž skladišno - transportnog radnika na neodređeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 20.7.

102. Pro Taxi Mura j.d.o.o., Čakovec, Preloška 147, traži 2 m/ž taksi vozača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/3660-304 ili na email: taximura21@gmail.com do 30.6.

103. RALE d.o.o., Obrtnička 6, Pušćine, Nedelišće, traži 2 m/ž pomoćna radnika na sortiranju metalnog otpada na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/895-555 ili na mob. 099/589-5555 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ured@rale.hr do 31.7.

104. RENE GRADNJA d.o.o., traži 2 m/ž električara na neodređeno, javiti se na mob. 099/336-9938 do 30.6.

105. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se na mob. 098/393-001 do 30.6.

106. ROBIN d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se na email: robin.ljudskipotencijali@gmail. com do 30.6.

107. ROVOKOP d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektrotehničara, m/ž građevinskog tehničara, 2 m/ž građevinska radnika niskogradnje, m/ž vozača motornog vozila i 2 m/ž rukovatelja samohodnim građ. strojevima na neodređeno, javiti se na email: uprava@ rovokop.hr do 21.7.

108. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Prelog, Glavna 45, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-370 ili na mob. 098/192-5939 ili na email:luka@whis.hr do 15.7.

109. SANITAS Gebäudetechnik d.o.o., traži 2 m/ž bravara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 098/678092 ili na email: info@sanitas-info.com do 14.7.

110. S-SEČAN d.o.o., Ivanovec, Preloge 19, traži 2 m/ž vozača kamiona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-000 ili na mob. 091/1010-402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 31.7.

111. SENKO d.o.o., Štefanec, V. Nazora 22, traži m/ž komercijalistu u prodaji na određeno, javiti se na tel. 040/337-344 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@senko.hr do 30.6.

112. SERVUS d.o.o., dr. I. Novaka 32a, Čakovec, traži m/ž tehničara za mehatroniku i m/ž elektromehaničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390167 ili na mob. 095/9060-585 ili na email: silvija@servus.hr do 3.7.

113. Smrtić oprema stolarija, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pomoćnog radnika u stolariji na neodređeno, javiti se na mob. 098/980-6580 do 12.7.

114. SPORT VISION d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: posao@spoertvision.hr do 9.7.

115. SOLEKTRA d.o.o., Trg E. Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera i m/ž mag. inž. elektrotehnike na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: lara. klovar@solektra.hr do 30.6.

116. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž vozača teretnog motornog vozila u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na email: staffservicedoo@ gmail.com do 15.7.

117. SYSTAL IT d.o.o., traži 2 m/ž PLC programera na neodređeno, javiti se na email: systal.it@gmail.com do 30.6.

118. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara i 2 m/ž radnika za rad na visini na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/572-2091 ili na email: svamlim1@ gmail.com do 30.6.

119. STUDENAC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača i m/ž voditelja prodavaonice za Čakovec, 4 m/ž prodavača i m/ž voditelja prodavaonice za Pribislavec na neodređeno, javiti se na email: ljudskipotencijalicentar@ studenac.hr do 30.6.

120. STM, G. Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i m/ž krojača na neodređeno, javiti se na tel. 040/858-170 do 12.7.

121. STS-tech d.o.o., Mursko Središće, traži 1 m/ž čistača s položenom B kategorijom na pola radnog vremena, javiti se na tel. 040/629-914 ili na email: office@ sts-tech.hr do 30.6.; više info na: www. hzz.hr

122. SPORT VISION d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: posao@sportvision.hr do 9.7.

123. ŠERCER d.o.o., traži m/ž slastičara, m/ž pekara, m/ž pomoćnog radnika u pekari i 2 m/ž vozača dostavnog vozilaradnika na održavanju na neodređeno, javiti se na tel. 040/655-593 ili na mob. 098/173-6941 ili na email: info@sercer. hr do 30.6.

124. TARNIMA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž dostavljača na neodređeno, javiti se na email: tarnima.osijek@gmail.com do 15.7.

125. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog vozila C + E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 091/4241707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.6.

126. TEHNODOM d.o.o., Trg Republike 2, D. Dubrava, traži m/ž prodavača tehničke robe na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/631-176 ili na email: dstefic3@gmail.com do 1.7.

127. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži 3 m/ž skladištara i m/ž komercijalistu - logističara na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 19.7.

128. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, M. Središće, Belica, Hodošan, Totovec, Kotoriba i Orehovica; m/ž mesara za mjesto rada D. Dubrava, te m/ž saldakontist na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-404 ili na email: posao@tpvz.hr do 30.6.

Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Čakovec, Vratišinec, Križovec, Mihovljan, Novo Selo Rok, Šenkovec, Savska Ves, Strahoninec, Nedelišće, Oporovec, Donji Vidovec, Mala Subotica, Ivanovec, Šandorovec, Totovec,

mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.6.

130.

59d, Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz i m/ž strojara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-673 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 30.6.

131. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž spremača za mjesto rada Restoran Rustica na neodređeno, javiti se na mob. 091/201-6015 do 30.6.

132. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije, Čakovec, traži m/ž skladištara, 5 m/ž mehaničara i 4 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 25.7.

133. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave i m/ž električara - elektroničara - mehatroničara na neodređeno, javiti se na email: zvonko.varga@varga-elektronik.hr do 30.6.

134. Veterinarska stanica d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 51, traži m/ž veterinarskog tehničara u ambulanti za male životinje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-505 ili na email: info@ veterinarskaprelog.hr do 30.6.

135. VRTLARIJA VIJENAC d.o.o., Strahoninec, Dravska 70, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji cvijeća na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/333-870 ili na email: info@vrtlarija-vijenac.hr do 15.7.

136. UO Caffe bar STARI MAROF, Novo Selo Rok, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 099/773-6026 ili na email: stari.marof.rok@gmail.com do 31.7.

137. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: zdravlje@ strahija.com do 30.6.

138. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, Zavnoh-a 45, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@ gmail.com do 30.6.

139. Volvo – Hrvatska d.o.o., R. Steinera 6, Čakovec, traži m/ž automehaničara za teren vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/4433-463 ili pismenom zamolbom na email: tihomir. jancec@volvo.com do 31.7.

140. Zajednički obrt autolimarija i lakiranje Kovač, Prvomajska 14, traži m/ž autolimara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9719-125 do 30.6.

141. ZT–zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž cjevara - izometričara, 2 m/ž tig-autogeno ili rel zavarivanje, m/ž montera ventilacije, m/ž montera vodovodnih instalacija, 2 m/ž čistača, m/ž montera centralnih i vodovodnih instalacija i m/ž radnika na ranču na neodređeno za rad u Njemačkoj, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/1123469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 13.7.

Oglasi Čakovečki mlinovi _165mm x visina 266 mm_medjimurske novine krivulje.indd 5

129. Trgovina KRK d.d.,

Vularija, Orehovica, Podbrest, Sveti Križ; m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec, Belica i m/ž prodavača keramike i građevine za

TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!

Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve

one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@ mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Učenici 4. b razreda OŠ

Mursko Središće, uz malu pomoć roditelja, napisali su i odrecitirali prekrasnu pjesmu za svoju učiteljicu

Aleksandru Novak od koje se opraštaju nakon četiri

godine školovanja. Kreću na novi put, s drugim učiteljima, u nove pustolovine, ali svoje će se prve učiteljice sjećati zauvijek i čuvati za nju posebno mjesto u svom srcu.

Zajedno za jedno

Zajedno za jedno, a jedno je ROK. Ima savršeni nogometni skok, i nikad, ama baš nikad ti ne zaboravi reći bok!

Zajedno za jedno, a jedno je HRŽENJAK JAN, koji je duša od čovjeka i uvijek ti uljepša dan!

Zajedno za jedno, a jedno je LARA, kreativka koja baš od svega prava čudesa stvara.

Zajedno za jedno, a jedno je DARIA, gitaristica, predsjednica, svima kao sestra starija.

Zajedno za jedno, a jedno je IVAN. Umjetnik pravi. Svaki crtež mu je kao san, sjajan, predivan!

Zajedno za jedno, a jedno je NOA, smiren, nikad ne žuri, jedino kad se penjati treba, onda ko avion juri.

Zajedno za jedno, a jedno je KARLA LEVAČIĆ. Spremna pomoći svakomu i brza kao vrapčić.

Zajedno za jedno, a jedno je LEŠNJAK LANA, prelijepa iznutra isto kao i izvana.

Zajedno za jedno, a jedno je KONTREC JOAKIM koji za svakoga lijepu riječ ima i dobar si je sa svima.

Zajedno za jedno, a jedno je SELMA koja sve čuje i zna što se u razredu događa i u kvizovima znanja često točno pogađa.

Zajedno za jedno, a jedno je LUKA, koji uvijek slabijeg od sebe brani i nalazi se uvijek na onoj dobroj strani.

Zajedno za jedno, a jedno je BORNA koji ima najljepši osmijeh u razre-

du i čija je frizura besprijekorna.

Zajedno za jedno, a jedno je SEBASTIJAN. Uvijek vedar, veseo i nasmijan.

Zajedno za jedno, a jedno je BRODAR ERVIN naš razredni fakin, koji kad želi, zna biti jako dobar i �in.

Zajedno za jedno, a jedno je KARLO HORVAT. Dobar učenik, sin i brat,možete mi na riječ vjerovat!

Zajedno za jedno, a jedno je JAKOB ČURIN brz, snažan, spretan, kao zvrk okretan!

Zajedno za jedno, a jedno je NIKA, vrijedna, dobra i lijepa ko slika, s pravom nosi ime pobjednika!

Zajedno za jedno, A jedno je ZARA, bistra, zvrckava, svako joj svoje srce otvara jer iz nje čista dobrota izgara.

Zajedno za jedno, a jedno je GORIČANEC LANA, po preslatkim rupicama na licu znana, stvarno je jedna i jedina, jedinstvena.

Zajedno za jedno, a jedno je VITO. Nogometno čudo munjevito, stvorenje plemenito!

Zajedno za jedno, a jedno je JONA, pametan, iskren, pun ideja, u trenu zna reći gdje je Gvineja!

Zajedno za jedno, A jedno je POKRIVAČ JAN. Dečko sjajan, pristojan, vrijedan, na svijetu je takav samo jedan!

Zajedno za jedno jer zajedno smo jedno! I to se tiče svih nas od Roka do Pokrivač Jana jer si nas TI UČITELJICE tako učila od prvoga dana!

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Eva Lajtman, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Ana Katarina Palašek, 6. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Tena Jančec, 7. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Nina Tot, 7. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Mali OGLASNIK

POŠALJI

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE VW POLO 1.6 tdi 2010. god., registr. do kraja 8. mj./2023., srebrne boje, prijeđeno 300 tkm, povoljno - 4.600 eura. Info na mob. 098/9471985

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, 2012. god., očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJEM BMW E46 320D 110kW 2004. godište, metalik tamno sivi, u odličnom stanju s puno dodatne opreme. Informacije na telefon: 099/6669-2375

PRODAJEM novi zadnji štitnik za Kiu Picanto, info na tel. 040/861-319

PRODAJE SE SKUTER, servisiran i registriran do 4.mj./2024., info na mob. 099/214-1748

POLJOPRIVREDA

TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

KUKURUZ U ZRNU prodajem uz moguću dostavu. Tel 091/539-2870

PRODAJEM pumpu za hidrofor, potreban servis. Info na mob. 098/9640-763

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM novu leđnu špricu za 10 eura, info na tel. 040/861-319

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnje trave ili drugo. Mob. 097/6366-354

TRAŽIM POSAO konzultanta i analize i kalkulacije cijena u građevini. Odgovornost ili I stupnja, II stupnja ili III stupnja na izrađenu konzultaciju. Aktivni penzioner. Mobitel 098/911-5452

TRAŽI SE ŠETAČ PSA - treba prošetati psa po 15-20 min dva puta dnevno (ujutro i navečer). Usluga se plaća po dogovoru. Vrijeme šetnje nije fiksno, može se prilagoditi. Lokacija je centar grada Čakovca. Molim zainteresirane da se jave na mob. 091/282-1199.

POZNANSTVA

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

MUŠKA OSOBA traži žensku slobodnu osobu za vezu, nižeg rasta, od 50 godina na dalje. Info na mob. 097/738-4072

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE KUĆA u Đelekovcu. Cijena 300 eura. Mogućnost korištenja dvorišta, garaže i velikog vrta. Upitati na mobitel 099/7100-958.

PRODAJE SE OKUĆNICA sa starijom kućom i kućom u izgradnji (legalizirano) u Gornjem Međimurju. Informacije na broj 092/165-9098

IZNAJMLJUJEM namještenu garsonijeru i sobu, cafe bar i poslovni prostor - sve u Čakovcu na odličnoj lokaciji. upitati na mob. 092/146-5716

ČAKOVEC: iznajmljuje se stan od 45 m2 jednoj ili dvjema osobama, etažno centralno grijanje na plinski bojler, poseban ulaz, dvorište, posebno režije, blizina centra, trgovina, fakulteta. Mob 098/186-2192

IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA u centru Murskog Središća. Mob. 095/923-4330

POVOLJNO IZNAJMLJUJEM novi manji stan mladom bračnom paru ili samo ženskoj osobi, info na tel. 095/897-8843

ŽIVOTINJE

RAZNO

PRODAJEM rabljeni sobni trokrilni ormar s kliznim vratima na kojima su ogledala, ormar je rastavljen zbog lakšeg transporta, dim. 2,20vx60šx2,80d cijena cca. 150 eura. info na mob. 095/848-9753

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE 2 veličine, 4 komada, od 40-50 eura/kom. Držači za kljove 15 eura/kom. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

CRIJEVO ZA VODU 35 metara s motalicom, na kotačima, armirano, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Šaljem slike, Zagreb, 098/9084-675

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA kosilice sa kotačima Gutbrod, dodatne osovine i noževi, malo korišten, prodajem za 1000 eura. Šaljem slike, ZagrebUtrina, 091/9240-293

ŠATOR ZA TRI OSOBE sa luft madracima, plinska svjetiljka, korišten jednu sezonu, prodajem za 200 eura. Šaljem slike, Zagreb, 098/9084-675

PRODAJEM aluminijsku skelu na kotačima za visinu cca 7 m, marke Krause, CLIMTEC sistem, veoma malo korištena, 30% ispod cijene. Info na mob. 098/426-021

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM drvenu kadu od 500 lit. (30 eur) i tuš kadu 90x90 cm, nekorištena, njem. proizv. (25 eura ili može dogovor). Info na tel. 040/337-426

PRODAJEM novi hidropak Einhell, nekorišten (90 eura), novi stroj za pranje rublja Candy, puni se odozgo, nekorišteno (300 eura) i peć na drva šamotna (100 eura). Upiti na broj 092/165-9098

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214107

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Božjakovine, Lucidusa, Derme, Jadran galenskog laboratorija, Hotela Zadar i druge dionice. 098/905-1011

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE NAPAJANJE Thermaltake

Toughpower SFX 550W, gold, novo, nekorišteno. Upitati na 091/5164439

PRODAJEM aparat za varenje WIGI

150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 650 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 550 eur); motokultivator Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, rotirajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 950 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. kutiji. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM UREDSKI STOL kupljen u stečaju Visokogradnje d.d., cijena 60 eur. Aktivni penzioner. Mobitel 098/911-5452

stanove

Ugostiteljske objekte Sportske objekte Teretane

Poslovne prostore

Stubišta Zdravstvene ustanove

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, stari dva i pol mjeseca, cijepljeni i očišćeni od parazita. Sve informacije na broj mobitela 097/600-6038.

AKVARIJ ŠESTEROKUTNI s 20 ribica, 20 čistača, živo bilje, 21 litru, prodajem za 40 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

AKVARIJ ČETVRTASTI od 15 litara s 20 ribica, 20 čistača, živo bilje koje daje kisik, prodajem za 30 eura. Zagreb, 098/9084675

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Ne dajte se ometati! Alkohol i ljeto

Kvalitetni odnosi u obitelji su odnosi u kojima „vidimo“ i doživljavamo jedni druge, posvećujemo se zajedničkim aktivnostima, ali prije svega osiguravamo zajedničko vrijeme, prisutnost i povezanost u kojoj nismo ničim ometani.

U ljeto smo u ovoj kolumni uplovili s porukom da je u mnogim obiteljima potrebno napraviti zaokret u organizaciji životnih navika i pravila, osvijestiti važnost međusobnih odnosa te raditi na povezanosti između roditelja i djece. Kvalitetni odnosi u obitelji su odnosi u kojima „vidimo“ i doživljavamo jedni druge, posvećujemo se zajedničkim aktivnostima, ali prije svega osiguravamo zajedničko vrijeme, prisutnost i povezanost u kojoj nismo ničim ometani. Zašto toliko inzistiram na tojj temi? Već sam to više puta obrazlagala tijekom proljeća koje je bilo posvećeno psihologiji roditeljstva, a sada ću samo podcrtati svoje kliničko zapažanje iz svakodnevnoga rada s djecom i mladima koji imaju poteškoće u mentalnom zdravlju. Dakle, sve ih je više u mojoj ambulanti s ozbiljnim problemima u emocionalnoj i socijalnoj prilagodbi, naročito početkom puberteta pa tijekom čitave adolescencije, ali su upadljiva i odstupanja u ranom psihičkom razvoju koja nalazimo kod male djece. Naravno da me to brine, više nego prije, a iza mene su skoro četiri desetljeća rada. Baveći se djecom u teškim razdobljima psihološke patnje u njihovim mladim životima, stalno svjedočim spoznaji njihovih roditelja da su nešto gadno pogriješili i propustili, nenamjerno, ne sluteći da se to njima može dogoditi. U nekom trenutku roditelji dođu do zaključaka da nisu bili dovoljno prisutni, da nisu primijetili... Ne treba nam tada još i roditeljsko grizodušje, a nemoguće ga je izbjeći. Istina je da se danas lakše dogodi da nam neke promjene u ponašanju djece promaknu, odnosno da ih dosta dugo ignoriramo. Živimo brzo i intenzivno, u poslovnom životu mnogi se ljudi jako potroše, a tu su i druge životne okolnosti koje doprinose opterećenju odraslih ljudi, pa im se dogode propusti u ulozi roditelja. Nedavno sam održala predavanje u jednoj osnovnoj školi i na kraju se u diskusiju uključila majka petero djece, gospođa koja je najmlađe dijete dobila

nakon četrdesete, i kroz suze je ispričala kako je to dijete imalo sve u životu, što starijoj djeci nisu mogli omogućiti, ali su ta djeca dobro odgojena, pristojna i uspješna, a mali ima agresivne ispade u vrtiću, hiperaktivan je, ima govorni poremećaj, loše prehrambene navike i nepravilan ritam spavanja. Ta majka je pred svima izjavila da je to posljedica pogrešnog roditeljskog pristupa, prevelike popustljivosti te prerane i prevelike izloženosti najmlađega djeteta elektroničkim medijima. Eto, i roditelji s velikim iskustvom u podizanju djece u novije vrijeme lako upadnu u zamku. Što reći? Dijete ne treba popustljivoga, kao ni prestrogog roditelja, nego brižnog i strpljivog roditelja - voditelja u stjecanju životnih vještina. Sljedeći korak je da prepoznamo kako su nove generacije elektroničkih medija, a to se ponajviše odnosi na pametne telefone i tablete, gotovo neprimjetno promijenile naš način svakodnevnoga života i obiteljsku dinamiku, okupiraju nas i kognitivno i emocionalno angažiraju do te mjere da često zaboravljamo ili zanemarujemo temeljne biološke i/ili psihološke potrebe. Problem najprije trebamo prepoznati mi odrasli kod sebe samih i krenuti s korekcijama u pristupu elektroničkim medijima. Roditelji su model, prvo trebaju mijenjati vlastite navike i uvesti pravila za sebe. Znam da se mnogima ne sviđa taj pristup, ali kako ćete poslati uvjerljivu poruku djetetu ako sami ne možete regulirati svoje ponašanje pred ekranima svih vrsta? Nemamo u životu toliko vremena koliko nam ga „digitalije“ uzimaju. Naše vrijeme provedeno s djecom (i s drugim ljudima) je dragocjeno, a da bismo se u realnoj komunikaciji kvalitetno povezali s drugima, važno je da nas ništa ne ometa. Djeca ponekad trebaju našu usredotočenu pažnju i prisutnost, ne stalno, ali ne mogu na nas stalno čekati, to ih obezvrjeđuje, znate? Za djecu je dvosmjerna komunikacija nezamjenjiv okvir za učenje. Zato trebaju nas odrasle, a najviše roditelje.

Zašto osjećam?

Odgovorite na ovo pitanje: Koliko emocija postoji?

Maja Baksa, mag. prim. educ., edukantica u psihoterapiji

www.equilibra.hr

+385 95 593 2098

Pitate li različite osobe, dobit ćete uglavnom različite odgovore. I, uistinu, emocije su toliko kompleksna stvar da kada i mislimo da prepoznajemo neku, možda se zapravo radi o nekoj drugoj. Kada razgovaramo o emocijama, ljudi često percipiraju svoje tjelesne senzacije kao emocije. No, one to nisu. Važno je razlikovati to dvoje. Iako jedno može potaknuti drugo, dvije su različite stvari. Da, osjećamo nešto u tijelu, ali ta tjelesna senzacija, odnosno osjet, nije emocija. Uzmimo za primjer grč u želucu - to

je osjet. Emocije koje mogu stajati iza tog osjeta mogu biti strah, tjeskoba, ljutnja, bijes, krivnja, ali to mogu biti i sreća, uzbuđenost, trema, euforija itd. Dakle, neka tjelesna senzacija može imati različite “emocionalne podloge”, ali može biti i određeno medicinsko stanje ili zdravstvena teškoća, nepovezani s emocijom - iako danas znamo kako su one vrlo važan faktor ljudskog zdravlja!

No, čemu to sve služi? Zašto imamo emocije, koja je njihova funkcija - ako ste se ikada zapitali ova pitanja, sigurno ste i sami došli do nekih odgovora. Jedna od te-

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Kombinacija dehidracije zbog vrućine i gubitka tekućine zbog pijenja alkohola može izazvati vrtoglavicu, mučninu, suhost usta, gubitak koordinacije i zbunjenost te povećava vjerojatnost pojave toplinskog udara.

Ljeto je i službeno počelo, temperature su sve više, a sezona godišnjih odmora je otvorena. Bez obzira na to provodi li se godišnji odmor na moru, uz rijeku ili u druženju s prijateljima u dvorištu, hladno pivo, gemišt ili koktel se često upotrebljavaju u borbi s ljetnim vrućinama. U tim situacijama se često razmišlja samo o tome kako se rashladiti, a manje o negativnim utjecajima koje alkohol ima na tjelesne i mentalne sposobnosti. Izlaganje suncu i visokim vrućinama može pojačati efekte alkohola i dovesti do ozbiljnih posljedica na cesti, u vodi ili na otvorenom. Jedan od glavnih rizika pijenja alkohola na ljetnom suncu je dehidracija. Zbog vrućeg vremena raste tjelesna temperatura te se počinjemo znojiti kako bi se tijelo ohladilo. Istovremeno, pijenje alkohola uzrokuje širenje krvnih žila i brže kucanje srca zbog čega dolazi do osjećaja topline na koži, a što može dodatno pojačati znojenje. Usto, alkohol je diuretik, što znači da njegovo konzumiranje potiče da se tijelo oslobađa tekućine putem urina, i to u većoj mjeri nego što je uobičajeno. Prekomjerno pijenje alkohola može dovesti do iritacije želuca i povraćanja čime tijelo dodatno gubi potrebnu tekućinu i povećava rizik od dehidracije. Pijenje na ljetnoj vrućini je opasno jer daje lažan osjećaj da se alkoholom u tijelo unosi količina tekućine koje je dovoljna kako bismo ostali hidrirani. Međutim, samo zato što su alkoholna pića tekućine, ne znači da i hidriraju naše tijelo. Također, alkoholna pića su često bogata kalorijama i ugljikohidratima pa daju osjećaj sitosti. A ako se osjećate sito, vjerojatno nećete jesti hranu koja bi inače pomogla apsorbirati alkohol i smanjiti njegove nepoželjne posljedice. Kombinacija dehidracije zbog vrućine i gubitka tekućine zbog pijenja alkohola može

izazvati vrtoglavicu, mučninu, suhost usta, gubitak koordinacije i zbunjenost te povećava vjerojatnost pojave toplinskog udara. Uz dehidraciju, ozbiljna opasnost do koje može doći ako dugo vremena pijete vani na suncu je upravo toplinski udar. On nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti tijela da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama zbog previsoke vanjske temperature. Alkohol negativno utječe na funkcioniranje gotovo svih organa pa tako i na dio mozga koji se zove hipotalamus, a koji je zadužen za održavanje normalne tjelesne temperature. Lako je zaključiti da nedovoljno hidriranje, uz opijanje na jakom suncu, može dovesti do toplinskog udara, i to brže nego osoba uopće shvati što se dogodilo. Simptomi toplinskog udara uključuju crvenu i vruću kožu, glavobolju, zbunjenost, grčeve u mišićima, mučninu, malaksalost, razdražljivost, ubrzani rad srca, ubrzano disanje, nesvjesticu i temperaturu iznad 40 °C.

orija jest da su nam emocije potrebne kako bismo se prilagodili svijetu u kojem živimo i na taj način preživjeli.

Tako nam, recimo, emocija straha doslovno omogućava da preživimo. Kada osjećamo strah, to je signal našem organizmu da smo u opasnosti te se pokreću svi mehanizmi potrebni za preživljavanje. No, ponekad naš mozak ne može razlučiti radi li se o stvarnoj životnoj ugroženosti ili ne, pa iste reakcije straha možemo osjećati u naizgled bezopasnim situacijama, kao npr. kada moramo održati neki govor ili tražiti šefa povišicu. Ove situacije nisu životno

ugrožavajuće, ali nam mogu donijeti socijalne posljedicemožda ćemo biti posramljeni, odbijeni, ismijani, odbačeni. A nekad je sve ovo značilo da smo u riziku od umiranja. S jedne strane doslovno fizički, a s druge strane - kada bismo bili ismijani i odbačeni od strane zajednice, ostali bismo sami. Biti sam nekad nije imalo istu snagu i mogućnost za preživljavanje kao što je to bilo kada smo bili u zajednici. Grupa ljudi puno se lakše mogla zaštititi i boriti s nekom divljom zvijeri nego pojedinac. Nekad davno.

Istovremena pijanost i dehidracija, uz moguću pojavu toplinskog udara, posebno je opasna jer može dovesti do lošeg prosuđivanja, rizičnog ponašanja i nesreća uzrokovanih nepromišljenošću i slabom tjelesnom koordinacijom. Tijekom vrućeg ljetnog dana, kupanje u bazenu, rijeci ili moru čini se kao idealan način da se rashladite. Međutim, može biti smrtonosan ako je u ovu aktivnost uključen i alkohol. Istraživanja procjenjuju da je alkohol prisutan u 30 - 70% slučajeva nenamjernih utapljanja. Osobe mogu postati dezorijentirane i imati problema s određivanjem smjera koji vodi van iz rijeke ili mora. Čak i iskusni plivači mogu pogrešno procijeniti udaljenost te se odvažiti plivati dalje nego što su htjeli, a zbog čega se kasnije mogu boriti da dođu sigurno do kopna. Nepoželjni utjecaj alkohola ne odnosi se samo na plivanje već i na upravljanje motornim vozilima na vodi, ali i na cesti. Alkohol smanjuje inhibicije pa osobe (čak i one koje su obično oprezne) mogu voziti brže i rizičnije nego inače. Osim toga, konzumacija značajno smanjuje vrijeme reakcije što dodatno povećava mogućnost nesreće s ozbiljnim pa i smrtnim posljedicama.

Jasno je da je najbolje u potpunosti izbjegavati alkohol kako bi se izbjegle njegove negativne posljedice, pogotovo tijekom iznimno vrućih ljetnih dana. No, ako ipak odlučite konzumirati alkoholna pića, pijte i dovoljno vode tijekom cijelog dana te pojedite nešto prije ili tijekom pijenja. Pijte sporo, a između dvaju alkoholnih pića popijte i bezalkoholno, najbolje vodu. Izbjegavajte direktnu izloženost suncu i plivanje pod utjecajem alkohola.

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

Nikola Petričević, magistar psihologije

VATROGASCI MEĐIMURJA

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, Izgradnju grada i upravljanje nekretninama

KLASA: 112-02/23-01/3

URBROJ: 2109-2-08-23-1

Čakovec, 26. lipnja 2023.

Na temelju članaka 17. stavka 1., članka 19. stavka 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN RH 86/08, 61/11, 4/18, 96/18, 112/19) te članka 6. stavka 3. i 6. Pravilnika o unutarnjem redu Uprave Grada Čakovca (Sl. gl. Grada Čakovca 4/22) te Plana prijma u službu za 2023. (Sl. gl. Grada Čakovca 1/23), pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama raspisuje

J A V N I N A T J E Č A J

za prijam u službu na neodređeno vrijeme na radno mjesto:

REFERENT ZA KOMUNALNU NAKNADU

u Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama Grada Čakovca – 1 izvršitelj / ica

Stručni uvje� za prijam u službu:

- srednja stručna sprema društvene ili tehničke struke, - najmanje 1 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima sukladno članku 13. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, - poznavanje rada na PC-u, - položeni Državni stručni ispit.

Osim navedenih uvjeta kandida� moraju ispunjava� i opće uvjete za prijam u službu koji su propisani odredbom članka 12. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U službu ne može bi� primljena osoba za čiji prijam postoje zapreke iz članka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Sukladno Općoj uredbi o zaš�� podataka (EU) 2016/679 (u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaš�� podataka (Narodne novine broj 42/18), Grad Čakovec kao voditelj obrade osobnih podataka sa is�ma će postupa� prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe. Osobe se primaju u službu uz obvezni probni rad od tri mjeseca. Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Natječaju odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Natjeca� se mogu i kandida� koji nemaju položen državni stručni ispit, uz obvezu da ga polože u zakonskom roku.

Uz prijavu na Natječaj kandida� su dužni priloži�:

- životopis,

- dokaz o državljanstvu (preslika važeće osobne iskaznice, putovnice ili domovnice),

- dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (original ili preslika svjedodžbe),

- elektronski zapis s podacima o radnom stažu i radnom odnosu iz HZMO,

- preslika rješenja, ugovora o radu, rješenja o rasporedu ili potvrda poslodavca da je osoba obavljala odgovarajuće poslove sukladno članku 13. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,

- dokaz o poznavanju rada na računalu (svjedodžba, potvrda, izjava i sl.),

- uvjerenje nadležnog suda da se pro�v podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak (ne starije od 3 mjeseca),

- vlastoručno potpisanu izjavu da za prijam u službu ne postoje zapreke iz članaka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,

- presliku uvjerenja o položenom Državnom stručnom ispitu. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnos� dostavlja izabrani kandidat nakon obavijes� o izboru, a prije donošenja rješenja o prijemu u službu. Dostavljene preslike ne moraju bi� ovjerene, a izabrani kandidat dužan je prije donošenja rješenja o prijmu u službu na neodređeno vrijeme dostavi� na uvid originalne dokumente.

Kandidatom prijavljenim na Natječaj smatrat će se samo osoba koja podnese pravovremenu i urednu prijavu te ispunjava formalne uvjete iz Natječaja. Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve osobne podatke i priloge navedene u Natječaju.

U prijavi na Natječaj navode se osobni podaci podnositelja prijave (osobno ime, OIB, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, broj mobitela, e-mail adresa, isključivo za potrebe postupka) i naziv radnog mjesta na koje se prijavljuje uz vlastoručni potpis.

Povjerenstvo za provedbu Natječaja utvrđuje popis kandidata prijavljenih na Natječaj, koji ispunjavaju formalne uvjete i čije su prijave uredne i pravodobne te ih upućuje na prethodnu provjeru znanja i sposobnos�. Smatra se da je kandidat koji nije pristupio tes�ranju povukao prijavu na Natječaj i više se ne smatra kandidatom. Kandida� koji ne ispunjavaju formalne uvjete iz Natječaja bi� će o tome pisano obaviješteni.

Opis poslova i podaci o plaći radnog mjesta koje se popunjava Natječajem, sadržaj i način na koji će se tes�ra� kandidate koji

ispunjavaju formalne uvjete i iz kojeg područja te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za tes�ranje, objavi� će se na službenoj web stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr. Vrijeme i mjesto održavanja tes�ranja objavi� će se najmanje pet (5) dana prije tes�ranja na istoj web stranici i na oglasnim pločama u zgradi Uprave Grada Čakovca, Kralja Tomislava 15, Čakovec. Ako kandidat ostvaruje pravo prednos� pri zapošljavanju prema posebnom zakonu, dužan je u prijavi na natječaj pozva� se na to pravo, te priloži� sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju imaju prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvje�ma.

Kandidat koji može ostvari� pravo prednos� kod prijema sukladno članku 101. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21), članku 48.f Zakona o zaš�� vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine broj 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13 i 98/19), članku 47. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 84/21) i članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine broj 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), dužan se u prijavi na javni natječaj pozva� na to pravo te ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvje�ma. Kandidat koji se poziva na pravo prednos� u skladu s člankom 101. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, uz prijavu na natječaj dužan je priloži�, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: h�ps://branitelji.gov.hr/UserDocsImages/NG/12%20Prosinac/ Zapo%C5%A1ljavanje/popis%20dokaza%20za%20ostvarivanje%20 prava%20prednos�%20pri%20zapo%C5%A1ljavanju.pdf Kandidat koji se poziva na pravo prednos� u skladu člankom 48.f Zakona o zaš�� vojnih i civilnih invalida rata, uz prijavu na natječaj dužan je priloži�, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, i sve potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta odredbe na koju se poziva, odnosno dokaz o priznatom statusu, dokaz da to pravo već nije koris�o te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji je način prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka, sporazum i slično), a pravo prednos� ostvaruje samo pod uvjetom da nema osoba koje to pravo ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Kandidat koji se poziva na pravo prednos� sukladno članku 47. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priloži� i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: h�ps://branitelji.gov.hr/UserDocsImages/dokumen�/Nikola/ popis%20dokaza%20za%20ostvarivanje%20prava%20prednos�%20 pri%20zapo%C5%A1ljavanju-%20Zakon%20o%20civilnim%20stradalnicima%20iz%20DR.pdf

Kandidat koji se poziva na pravo prednos� pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uz prijavu na natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priloži� i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Nakon raspisanog Natječaja, ne mora se izvrši� izbor, ali se u tom slučaju donosi Odluka o poništenju Natječaja u roku iz članka 24. stavka 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 8 dana od dana objave Natječaja u Narodnim novinama.

Prijave se podnose na adresu: Grad Čakovec, Čakovec, Kralja Tomislava 15, s naznakom „Za javni natječaj – referent za komunalnu naknadu“.

O rezulta�ma izbora prijavljeni kandida� bi� će obaviješteni u zakonskom roku.

PROČELNIK UPRAVNOG ODJELA ZA KOMUNALNO GOSPODARSTVO, IZGRADNJU GRADA I UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA Damir Šol�ć, mag. ing. traff.

Članovi DVD-a Gornja Dubrava Mladen Jambrović, Walter Škvorc sa sinom Nikolom, Vjenceslav Novak s velečasnim Ivanom Vugrinčićem, načelnikom Goranom Lovrecom te predsjednikom Vladimirom Gregorinom i zapovjednikom Damirom Klobučarićem

DVD GORNJA DUBRAVA

Proslavili okrugli

70. rođendan

Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornja Dubrava proslavilo je protekle subote, 24. lipnja, 70 godina postojanja. Dan prije same proslave imali su pune ruke posla, kako nam je rekao sam zapovjednik Društva Damir Klobučarić.

- Zbog nevremena koje je pogodilo našu općinu imali smo srušena stabla koja smo sanirali. U našem kraju došla je nekakva pijavica koja nam srušila šator i sve polomila, ispričao nam je Klobučarić, no ipak sve su uspjeli posložiti za ovu veliku proslavu.

Bivši velečasni blagoslovio novo vozilo

Funkciju predsjednika

DVD-a trenutno obavlja

Vjenceslav Golub, zapovjednik je Damir Klobučarić, tajnik Walter Škvorc, dok je blagajnik Vlado Gregorina. Na svečanosti povodom te velike obljetnice odazvali su se kolege iz susjednih DVDova te neki DVD-ovi iz ostatka Međimurja: DVD Gornji Mihaljevec, DVD Martinuševec, DVD Preseka, DVD Stanetinec, DVD Štrigova, DVD Robadje, DVD Macinec, DVD Gornji Hrašćan, DVD Belica i DVD Mala Subotica.

Na obljetnici je bio prisutan i načelnik Goran Lovrec te bivši velečasni, inače počasni član DVD-a Gornja Dubrava Ivan Vugrinčić koji je blagoslovio novo vozilo, kao i brojni mještani Gornje Dubrave i ostatka općine Gornji Mihaljevec. Uz zlatnu plaketu zahvalnosti, načelniku Goranu Lovrecu poklonili su posvećen kip svetog Florijana iz Marije Bistrice, a velečasnom Vugrinčiću banane, naranđe, vino i sliku za uspomenu. Sadašnji velečasni Mislav Mikac u to je vrijem imao dvije svadbe pa nije nažalost mogao prisustvovati slavlju.

- Kupili smo i blagoslovili novo rabljeno vozilo marke Nissan Navara 2,5D. To je

malo navalno vozilo iz 2004. godine, ima duplu kabinu i terensko podvozje 4x4. Uz to ima i navalno vitlo 100 m sa pištoljskom mlaznicom te spremnik vode od 330 litara, rekao nam je zapovjednik Damir Klobučarić te je dodao je kuma kod blagoslova vozila bila Tanja Novak iz Pilane Novak.

Za sve goste i posjetitelje pripremili su hranu i piće. Tu su im u pomoć uskočili lovci iz LD-a Šljuka koji su im skuhali lovački bograč, a glavni kuhari su bili Stjepan Gregorinčić, Vlado Tkalec i Stanka Novak. Da nitko ne bude žedan, pobrinule su se konobarice Nikolina Novak, Ana Marija Krčan i Viktoria Knezić, dok su šankisti bili Tomislav Bais i Jelena Bais.

- Načelnik Goran Lovrec je od DVD-a Gornja Dubrava dobio posvećen kip svetog Florijana iz Marije Bistrice, a velečasni banane, naranče, vino i sliku za uspomenu, a uz to oboje su dobili zlatnu plaketu zahvalnosti, dodao je zapovjednik Klobučarić.

Tko je dobio medalje?

Obljetnica je ujedno bila i prigoda za uručivanje priznanja pa su tako brončane medalje dobili Walter Škvorc, Nikola Gregorinčić, Bojan Novak, Vjekoslav Novak, Mladen Jambrović, Miljenko Banek, Tanja Novak i Stjepan Gregorinčić, počasni vatrogasni časnik, dok je srebrnu medalju dobio Josip Novak.

Brončane vatrogasne plamenice dodijeljene pak su sljedećim članovima: Maja Novak, Damir Knezić, Tomislav Bais, Ivan Novak, Zvonko Hunjadi, Vjenceslav Golub, Miro Novak i Vlado Gregorina, dok su srebrne plamenice dobili Damir Klobučarić, Davor Golub, Boris Novak i Mateja Dečko. Miljenko Banek dobio je i spomenicu vatrogasni veteran. (Sanja Heric)

MEĐIMURSKA KUHARICA

Juneći gulaš s noklecima

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Gulaš je jelo koje izvorno potječe iz Mađarske, a kako je Međimurju ta država susjedna, to se jelo itekako udomaćilo u međimurskoj gastronomiji. Sam naziv gulaš potječe iz mađarske

Sastojci:

- june�na

- luk

- crvena paprika

- mrkva

- češnjak

- sol, papar

- bijelo vino

- krumpir

- nokleci

riječi za govedo, pa kad bi se doslovno prevodilo, imalo bi značenje pastir ili govedar. A kako priprema gulaš kuhar Pavao Patafta koji priprema obroke za korisnike Doma za starije i nemoćne Čakovec, saznajte u nastavku.

U tavi se lagano poprži na malo ulja luk, zatim se doda crvena paprika, mrkva, češnjak i junetina koju smo prethodno narezali na kockice. Meso lagano pirjamo u njegovu soku. Nakon toga dodamo začine (sol, papar), podlijemo vodom ili temeljcem, a kad meso omekša, dodamo bijelo vino i krumpir. U međuvremenu se pripreme nokleci. Jaja se umute i doda malo soli. Postepeno se dodaje žlica po žlica brašna i mi-

Vino tjedna

Recept plus

Pačja prsa i domaći

mlinci

Mlince pripremimo tako da u posudi od brašna, jaja, soli i vode zamijesimo tijesto. Dobiveno tijesto stavimo malo neka odstoji. Zatim ga razvaljamo što je moguće tanje i pečemo ga u pećnici. Mlince, kad su pečeni, natrgamo, zagrijemo vodu i zalijemo mlince kipućom vodom. Ostavimo ih u vodi oko dvije minute. Kad omekšaju, procijedimo vodu, stavimo mlince u tavicu, podlijemo masnoćom od pečenja i malo ih ostavimo zapeći na tavici.

Pačja prsa stavimo najprije u marinadu od bijelog ulja, narančinog soka, soli i papra. Kad meso krenemo peći, stavimo ih u tavicu pa pustimo lagano peći. Kad su prsa skoro pečena, stavimo ih još u pećnicu na oko 180 stupnjeva neka se peku još desetak minuta. Na tanjuru poslužimo jelo tako da stavimo najprije mlince i na njih pačja prsa koja smo razdijelili na tanke komadiće. Uz jelo serviramo sezonsku salatu (zelenu, rajčicu, ili po želji). U slast! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci

Mlinci:

- glatko brašno

- voda

- jaje

- sol

Pačja prsa

- pačja prsa (bez kos�)

- sol, papar

- bijelo ulje

- sok od naranče

Pinsa Romana s pestom od rajčice i pikantnom salamom

ješa vilicom. Malom žlicom se smjesa dodaje u gulaš. Na kraju, gulaš zgusnemo zaprškom pa sve ostavimo na laganoj vatri još oko pet minuta.

Sauvignon - Jakopić

Uz juneći gulaš odlično poslužite bijelo vino. Dobro će se sljubiti s jelom u ovim toplim ljetnim danima. Predlažemo sauvignon proizveden u obiteljskoj Vinariji Jakopić. To vino krasi

intenzivna cvjetna aroma, u kojoj će znalci prepoznati miris cvijeta bazge. Vino je skladno, s dobrim omjerom šećera i kiselina. Uživat ćete u svakoj kapi tog sauvignona. Živjeli! (rr, zv)

Priprema:

Umijesite sve sastojke u tijesto i ostavite da fermentira od 12 do 18 sati na sobnoj temperaturi. Nakon toga tijesto premijesite i stavite u hladnjak na 2 sata.

Nakon 2 sata izvadite tijesto na sobnu temperaturu da se temperira tridesetak minuta. Razvaljajte ili razvucite rukom u ovalni oblik. Namažite pestom od rajčica i maslina i pecite 20 min na 200 stupnjeva na prethod-

Sastojci za �jesto:

- 210 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova

- 40 grama semolina

brašna

- 1/2 žličice soli

- 1/2 žličice kvasca

no zagrijanoj tepsiji/pekaču/ kamenu.

Na tople pečene pinse stavite nadjeve po želji.

- 1 žlica maslinovog ulja

- 150 ml vode

Sastojci za nadjev:

- pesto od rajčica i maslina

- mozzarella

- pikantna salama

- masline

- rajčice

- bosiljak

Kuhar Pavao Pata�a

Jakopic Sauvignon

RAJKO BOGDAN iz Murskog Središća

Bograču je teško odoljeti

Za njegova jela, oni koji su ih kušali, kažu da uvijek ispadnu jednaka, ako ih kuha i sto puta, što je dokaz da zna što radi

Piše: Aleksandra Sklepić

Bograč je jelo od mesa i povrća, a u međimurskoj kuhinji prisutan je zbog blizine Mađarske, odakle originalno potječe. Dolaskom ljepšeg vremena, rado izlazimo u prirodu, a u lijepom okruženju, na svježem zraku, najljepše je prizalogajiti, posebno iz velikog lonca. Hrana kuhana u većim količinama uvijek je ukusnija, a kad je bograč napravljen od prirodnih sastojaka, triju

vrsta mesa i svježeg povrća, teško mu je odoljeti. Kako se priprema pravi međimurski bograč, pokazao nam je Rajko Bogdan (56) iz Murskog Središća. Rajko je već trideset godina profesionalni vatrogasac, zaposlen u Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada Čakovca. Specijaliziran je za intervencije na šumskim požarima, posebno u priobalju i za desantiranje iz helikoptera, a kvali�iciran je i kao profesionalan ronioc za spašavanje ispod vode i na vodi. Član je DVD-a Mursko Središće od

Recept za bograč:

Sastojci za 25 litara

bograča:

- 3 kg jelenjeg buta

- 5 kg junećeg buta

- 5 kg svinjskog buta

- 1 kg crvene svježe

paprike

- 3 kg zelene paprike

babure

- 5 kg luka

- svježa rajčica

- 2 kg mrkve

- 3 kg krumpira

- začini: sol, papar, mljevena crvena ljuta

paprika, vegeta

- nekoliko glavica češnjaka

- 3 dl vina

Priprema: Meso narezati na kockice i ostaviti 24 sata začinjeno začinima i češnjakom, “napacano” u 3 dl

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

vina. Na početku kuhanja očistiti luk i povrće. Nasjeckani luk popržiti na ulju ili masti, dodati narezanu svježu papriku, zatim naribanu svježu mrkvu, a na povrće staviti meso narezano na kockice da se dinsta. Prvo se stavlja jelenji but, nakon 1 sata se stavlja juneći but i na kraju svinjski but. Dodati oguljenu svježu rajčicu umjesto kupljene rajčice u tubi ili slično, a kad je meso skoro kuhano, dodati krumpir narezan na ploške koji se zajedno s mesom kuha još pola sata. Dodati začine, prema vlastitom ukusu: sol, biber, papriku, vegetu. Vodu uopće ne treba dodavati jer će vodu pustiti povrće, pa je zbog prirodnih sokova iz povrća bograč još bolji i ukusniji.

Kad je meso kuhano (otprilike 2 sata sve skupa), kuhani je i krumpir.

svoje desete godine, a trenutno je na funkciji zapovjednika. Uz to, načelnik je Stožera civilne zaštite grada Murskog Središća, a odnedavno i predsjednik Mjesnog odbora Mursko Središće.

Kao vatrogasac, Rajko je sudjelovao na 3 vatrogasne olimpijade gdje je zastupao JVP Čakovec: 1998. u Danskoj, 2009. u Češkoj i 2014. u Francuskoj. 2009. su osvojili zlato, što je bilo prvi put da Hrvatska dobije zlatnu medalju s tog natjecanja. San svakog vatrogasca je ići na olimpijadu, a Rajku se posrećilo čak tri puta.

Osim profesionalnog života, Rajko uživa i u privatnom. U sretnom je braku sa suprugom Marijom (Meri) već 33 godine. Imaju sina Nikolu i kćer Patriciju koja sa suprugom Nikolom živi u Hlapičini. Unuke Lena (6) i Alina (2) velika su radost Rajku i Ma-

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

riji, pa sve slobodno vrijeme posvećuju njima.

- Aktivan sam na mnogim poljima, ali nađem vremena i za hobije, rekao nam je Rajko. Volim tradiciju, pa nastojim očuvati što veći dio prošlosti Murskog Središća, za buduće generacije. Još od punoljetnosti sudjelujem s ekipom iz Murskog Središća na fašničkim povorkama. Imamo dva kostima, koje mijenjamo tijekom godina. To su lofrači i serjonski laporniki. Kroz kostim lapornika trudimo se, obučeni kao originalni nekadašnji rudari, prikazati težak život i rad naših sumještana koji su radili u rudnicima.

Osim odlazaka na fašničke povorke, Rajko voli raditi s drvetom, pa stvara originalne kreacije, također vezane za povijest Murskog Središća. Kad ima vremena, rado ide u ribičiju, ali trenutno je zaokupljen brojnim drugim

aktivnostima, pa je ribičija “na čekanju”.

Što se tiče kuharskih kreacija, i tu je spretan i poznat u krugu svojih prijatelja i kolega. Specijalnost mu je bograč, ali i kotlovina i grah u kotlu. Za njegova jela, svi koji su ih kušali, uvijek kažu da ispadnu jednaka, ako ih kuha i sto puta. To je znak da je dobar u svom poslu, ali i precizan i pouzdan, što se od profesionalnog vatrogasca i očekuje.

- Zbog posla koji obavljam često imam priliku kuhati doma i volim kuhati. Posebno me veseli boraviti u prirodi, pa sam često zadužen za pripremu jela, kako u obitelji, tako i na terenu.

Rajkov smo bograč imali priliku i kušati, a njegov �ini domaći okus i lijep izgled, u prirodi i šumskoj hladovini, još su više došli do izražaja.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 4. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 7. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik: Mirjana Škvorc iz Belice

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1450

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 4. srpnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 7. srpnja 2023.

Rajko sa svojim međimurskim bogračem od prirodnih sastojaka

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Činit će vam se da vam je ljubav sve dalje i dalje, umjesto obratno. Trebate shvatiti da nije sve u vašim rukama, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Neki će se okrenuti nepoznatom i tajanstvenom. Drugi će gledati da što više pomognu onima koji uče ili koji tek počinju u poslu.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Čeka vas dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Neki će zajedno putovati ili nastupati u javnosti. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja.

LAV (23.7. - 23.8.)

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaćati. Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih poslovnih mogućnosti.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Prvih par dana ovog tjedna još ćete trebati izdržati poneku frustraciju, a onda vas to više neće dirati. Postat ćete jači i imuniji te ćete lakše ulaziti u partnerstva. Neka vaša ljubavna očekivanja dijelom bi mogla biti ispunjena. Nećete zapostaviti nijednu sitnicu. Vaša preciznost bit će pohvaljena.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Dobar razvoj ljubavnih događaja koji niste očekivali ohrabrit će vas da organizirate odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu.

Oni koji su još sami na putu sreću ljubav. Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigrati važnu ulogu u vašem napredovanju.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Činit će vam se kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Bit ćete u pravu, ali i ovi dani mogu donijeti nešto od razvoja ako definirate svoja ljubavna očekivanja. Preispitajte se malo dublje. Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više željeti predah ili čak poći na godišnji odmor.

BIK (21.4. - 20.5.)

Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja jer je sada bolje biti realist nego idealist. Budite tolerantni i duhoviti koliko god možete. Ako vas partner isprovocira, ne uzimajte to previše k srcu. To je prolazno. Brzina kojom ćete djelovati na radnom mjestu bit će prevelika da vas mogu slijediti.

RAK (22.6. - 22.7.)

Povremeno ćete osjetiti mala nezadovoljstva ili prolazne prepreke za ljubav. Izdržite, a najviše zato što ćete ustrajanjem uvidjeti koliko zapravo imate snage i koliko volite. Kad se čini da svi gube iluzije, vi ste dovoljno ludi da ne podlegnete. To ćete ovih dana u poslu i pokazati i dokazati.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Ovih dana vjerojatno ćete imati povoljne prilike kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude. Bit ćete spretni, konstruktivni, otvoreni, žedni izazova.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Komunikativnost i otvorenost bit će vaši aduti za zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ljubav je možda blizu, ali vi ste daleko. Sve ćete se više zanimati za novosti u svojoj profesiji. Neki će se povezati s ljudima koji su na pragu zanimljivih otkrića.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Ako ste još sami, bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu s prijedlozima punim aktivnosti i dinamike. Kako tjedan bude odmicao, postajat će sve jasnije da vi imate sposobnosti i stručnost koja se sada traži.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Vjerojatno ćete pomalo otupjeti za ljubav ili za zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate. Najviše zato što je ovo ipak prolazna faza. Pred vama je dobra prilika za razvoj karijere ili za usavršavanje u struci.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1449

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Prisjećanje na Mariju Bezeredi

Piše: Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica

Ubilješkama kipara

Luje Bezeredija, koje se čuvaju u Muzeju Međimurja Čakovec, zapisana je i sljedeća rečenica posvećena njegovoj supruzi: “Moj put bio je vrlo mukotrpan, katkad jedva izdržljiv. Izdržao sam jer sam slučajno naišao na takvu životnu suputnicu, kao što je moja Marija. To treba znati svatko tko želi nešto znati o meni.”

Bezeredijeva samozatajna životna družica i suradnica Marija, preminula je jedanaest godina nakon svog supruga 17. lipnja 1990. Urna s njezinim pepelom položena je u zajedničku grobnicu na čakovečkom groblju u Mihovljanu prije 33 godine. Osim te činjenice ovo prisjećanje na kiparovu suprugu potaknuto je i višemjesečnim radom na evidentiranju Bezeredijeve fototeke, koja se sastoji od tristotinjak negativa na staklu.

U mnoštvu kiparovih skulptura fotografiranih najvjerojatnije od 1936. do 1950. pronađene su i dvije fotografije na kojima vidimo Mariju Bezeredi. Riječ je o raritetima jer u Bezeredijevoj ostavštini osim malobrojnih zajedničkih fotografija iz njihovih zrelih godina, zapravo ne nalazimo Marijine osobne fotografije iz mlađih dana kada je svom suprugu često bila model za izradu portreta. Jedan profinjeni primjer Marijina portreta vidimo i na priloženoj fotografiji. Nije poznato da li isti negdje još uvijek postoji ili je stakleni negativ jedino svjedočanstvo o njemu.

Marija je bila rođena u Grazu 10. ožujka 1899. u obitelji Franza i Marie Weber. Podučavala je sviranju klavira i njemačkom jeziku djecu iz bolje stojećih obitelji. S jednom takvom obitelji iz Budimpešte doselila se u Zagreb. Igrom slučaja Bezeredi je kao siromašni student kiparstva jednom tjedno objedovao u domu iste obitelji, pa su se tako upoznali polovicom 1920-ih.

Vjenčali su se u župnoj crkvi sv. Blaža 19. siječnja 1927. Njihov zajednički život bio je obilježen oskudicom i čestim selidbama sve do dolaska u Čakovec 1942. Marija je radila kao glazbena pedagoginja na čakovečkoj Muzičkoj školi osnovanoj poslije 2. svjetskog rata pod vodstvom prof. Miroslava Magdalenića. Bila je njezina prva nastavnica u stalnom radnom odnosu s punim radnim vremenom. Njena je plaća bila jedini stalni izvor prihoda supružnika Bezeredi, sve dok kipar u drugoj polovici 1950-ih nije ostvario pravo na malenu mirovinu. I Marija je otprilike istodobno bila umirovljena. Unatoč raznim nedaćama ostali su skupa sve do Lujine smrti 1979. Da se kojim slučajem ova samozatajna žena za života upustila u pisanje autobiografije, njena bi knjiga u našim okvirima čitateljima bila zanimljiva podjednako kao i svjetskoj javnosti poznatiji “Život s Picassom” Francoise Gilot. Lujo je u potpunosti bio svjestan Marijine uloge u svom životu. U njegovim rukopisima nalazimo i rečenicu:

MUZEJ MEĐIMURJA Čakovec Besplatan ulaz na Dan otvorenih vrata Muzeja

Povodom 10. obljetnice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju Muzej Međimurja Čakovec organizira Dan otvorenih vrata Muzeja Međimurja u subotu, 1. srpnja, od 10

do 16 sati. Ulazak je besplatan, a moguće je pogledati stalni postav Riznice Međimurja i dio postava unutar palače Starog grada Zrinskih (dio je zatvoren zbog radova). (sh)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: 10 – 18 sati

Utorak – petak: 8 – 18 sati

Subota – nedjelja: 10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

“Velika sudbonosna promjena u mojemu životu dogodila se kada sam upoznao Mariju, koja je ubrzo postala moja žena (…) i radni drug bez kojeg bi se moj umjetnički

put razbio, a ja bih ostao tek neznatni čimbenik u hrvatskoj umjetnosti.” Kiparovo poštovanje i zahvalnost supruzi kao sudružici u brojnim životnim nevoljama ostali su zabilježeni u brojnim Marijinim portretima, koje možete vidjeti u stalnom postavu Zbirke Bezeredi u našem Muzeju.

Bezeredijev portret Marije, do 1944.

13. UMJETNIČKA KOLONIJA Štrigova Izložba Žorža Draušnika i Mire Martinića

U četvrtak, 29. lipnja, otvara se 13. umjetnička kolonija Štrigova. Događanja započinju otvorenjem izložbe Slika u slici autora Ž. Draušnika i M. Martinića u

Muzeju Međimurja Čakovec. u nedjelju, 2. srpnja, u DRAM-u u Štrigovi s početkom u 18 sati održava se Izložba fotografija istih autora. (sh)

Marija Bezeredi, do 1940.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

U planu su još dvije fronte

VREMENSKA SLIKA: Prošli petak popodne i navečer hladna fronta je donijela lokalno nevrijeme i pad temperature pa je za vikend u cijeloj zemlji bilo ugodnije. I u ovom tjednu imamo dvije fronte, prvu koja je stigla u utorak popodne, a druga će nam doći tijekom subote. Još jedna fronta već se vidi i tamo sljedeći tjedan oko utorka. Između njih bit će

i sunčanih i toplih dana. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U četvrtak već od jutra puno sunca tako da će dan proći sasvim dobro. Jutro svježe, ali danju ugodno toplo uz maksimalac oko 26 ili 27 Celzijevih stupnjeva. Podsjećamo da je ovih dana vrlo visok UV indeks, mjera štetnog sunčevog

zračenja, pa izbjegavajte duži boravak na suncu, osobito između 10 i 17 sati.

Čini se da i u petak imamo lijepo vrijeme uz polagani porast temperature, ali ostajemo malo ispod 30 stupnjeva. Dobro je da noćna i jutarnja temperatura ostaje vrlo ugodna.

Subota bi nam mogla donijeti novu promjenu vreme-

na. Tijekom dana sve oblačnije, raste mogućnost za kišu ili pljuskove s grmljavinom. U početku toplo, ali kad stigne promjena temperatura će uz sjeverni vjetar biti u padu.

U nedjelju još u noći i ujutro promjenjivo i svježije, ali tijekom dana proljepšanje vremena. Tako da će nedjelja ponovno donijeti ljepše vrijeme uz dosta sunca i ugodnu

Nema ljeta do sv. Petra

temperaturu u popodnevnim satima oko 25 stupnjeva.

Ponedjeljak bi trebao biti suh i pretežno sunčan, a temperatura će polako rasti, vjerojatno ćemo se opet približiti tridesetici.

Nova promjena vremena moguća je u utorak. Promjenjivo uz više oblaka, a mjestimice može biti kiše ili pljuskova s grmljavinom. Naravno, uz to ide i osvježenje. Čini se da je i ta fronta kratkotrajne

naravi pa bi u srijedu vrijeme opet trebalo biti ljepše.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 28. 6. 2023.)

METEOROLOŠKI

KALENDAR

• 30. lipnja 1950. god.najtopliji lipanjski dan u Hrvatskoj, u Karlovcu izmjereno 39 Celzijusa

• 4. srpnja 1989. god. u Mariji Bistrici palo 180 mm oborine (prosjek za lipanj i srpanj zajedno)

• 5. srpnja 1950.god. dosad najtopliji dan u Hrvatskoj, u Zagrebu temperatura 41 Celzijusa

SKANDINAVKA VICOTEKA

Farbanje

Poslali Hasu da ofarba nekoliko prozora. Vraća se on nakon završenog posla pa pita: -Treba li ofarbati i okvire?

Leteći zec

Što nosi leteći zec na leđima?

Orla.

Krastavci

Idu dva krastavca ulicom i sretnu teglu kiselih krastavaca.

Kaže jedan drugome: - Bjež’mo, ide marica!

Autor: Mladen Mrčela

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Pučka meteorologija

Ne pita levica kaj dela desnica

Dosti so labodoritaški reprezentaciji trebali naši Vatreni pobediti predi nek so došli na �inale �inala v Roterdam, v Nizozemsko. Neje bilo tak zdavnja pak se još zmislimo kak so nas na početko kvali�ikaciji restepli kak staro kanto Austrijanci v Osjeko i to 3:0 čisto kak suza, a mi kibici smo se nadjali kak bode to se išlo kak podmazano posle kak smo zbavili karte za Svecko labodoritaško prvenstvo v Kataro. Ali Austrijanci so ne meli milosti i jim je trebal skalp sveckih labodoritaških viceprvakov za oporavak jivoga labodoritanja štero je negda bilo na glaso, a ve več na leta nebrejo dojti k sebi kak niti mi v košarki od da nam je hmrl Dražen Petrovičov, a od toga je minulo več tridesti let. Zmislim se kak denes, deli smo si roke na srce i priznali smo kak so nam Austrijanci očitali lekcijo, ali smo ne hitili puške v kuruzo i nesmo preveč čitali ono kaj so pisali Indeks i jegovi novinari, šteri furt i navek se nejbole znajo. Tak bar oni mislijo. Poslije Austrije smo još meli hajdi teški tekmi v Ligi nacija, ali vam morem reči da so Dalič i jegovi dečki to oddelali jako dobro, očem reči, čuda bole nek smo se i nadjali. Nesmo tak dobro igrali prinas doma na travi Lepe naše, ali smo čuda bole igrali vuni,na stranjskim igrališčima i to čuda bole nek smo se i mi nadjali. Nišči se ne zmisli da so naši Vatreni pobedili Francoze vu Francuskoj, Dance v Danskoj, a to kaj smo Austrijancima vrnuli one tri komade z Osijeka to je več išlo pod normalno. Tak je to išlo pomalem, mic po mic i mi smo se dosmickali do �inala v Nizozemskoj, a tu nam je još navek se friško i poznato. Zmislimo se kak smo pobedili domače “naranđaste tulipane” posle produžetkov, ali smo vu �inalu �inala odigrali nerešeno 0:0 posle 120 minot protiv Španjolcov, a oni so, na se zadje, bili bolši na elvere tak da so odišli dimo s zlatnom želencijom, a nam je ostala srebrna.

To se znuomo, ruon tak nam je poznato kak je v Nizozemski bilo 35 000 naših kibicov i to jiv

MEĐIMUREC TJEDNA!

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

je več od pol drukalo za naše v pobedi protiv Nizozemske i unda so skorom tjeden dni čakali kaj mi pobedimo i Španjolce kaj nam je na našo žalost i na žalost naših labodoritašov ne uspelo. Priznali so nam naši kibici da so si vreme kratili v pivnicaj ili pak so skočili do Amsterdama i tam pogledali kaj se nudi od ženskoga mesa i to ve pred evropsko prvenstvo v sekso. Kuliko smo meli za čuti naši dečki so se i tam skazali.

Očem vam pravzaprav reči kak so naši Vatreni došli dimo v Lepo našo z srebrnim želencijama i da jiv je ne nišči dočakal. Kak je rekla teca Franca, to je špot sramota, dečko so, posle Austrije, pobedili se do Španjolske i to je nikaj ne vredno.

Da čovek ne poveruje, tridestipet jezer kibicov je išlo na tekmo v Nizozemsko, a na našemo aerodromo vu Velikoj Gorici nikoga.

“Hantlari” iz Zambije i Konga

Na drugoj strani dok so došli “turisti” iz Zambije, onih osem kaj so išli v Zambijo kupuvat črno deco z NR Konga jiv je dočakalo hajdi ljudi i novinarov. Oni so nas išli sramotit v Afriko, trguvali so z decom, a ne kaj bi jiv bili posvajali i na se zadje smo jim priredili dočeka kak da so bili na sveckom prvenstvo v sekso, a našim labodoritašima nigdi nikoga.

Još nekaj, niti den denes nišči ne zna, a Ivek Pernarov neče reči, kuliko penez je Lepa naša potrošila na advokate šteri so lagali da so došli po deco v Zambijo i to več po što zna šteri pot, ali je to ne bilo dosti jerbo niti zambijski soci ne sodijo na lepe oči tak da smo morali i jiv platiti kaj bode to se zišlo pošteno i po pravici. Nikaj je ne predrago ako so to levičari i ovi šteri se Morejo i šteri so ne bogoboječi i trgujejo z decom ftruc onomo kaj je dragi Božek rekel, a on je rekel da se deca delajo, a ne kupuvlejo. Ve smo zazvedili da je v Lepoj našoj čuda bole trguvati z decom, i to onom črnom, nek dobro znati labodo ritati.

Kaj bode itak z gospe Ikače?

Čim dojde mesec junjuš mam nebrem prepoznati gospo Ikačo gracko načelnico grada Siska. Dok ona dojde, za Den antifašizma, v šumo Brezovica mam zabi se drugo

sam joj je na pameti ono kaj je nigdar ne vidla nek je negdi prečitala, čula ili pak joj je nešči to se spripovedal. Ne znati što ruon točno zna kaj se je toga dneva 22. junjuša 1941. leta pripetilo v šumi Brezovici jerbo te ljudi šteri so unda tam bili so posle zavedili kak so oni pravzaprav bili prvi partizani. Ajde, to još nekak moremo čuti, makar je ne istina, ali da gospa Ikača nikaj ne zna i nikoga ne pozna što je bil v Domovinskomo rato to je špot sramoto, a žjiv se norca dela. O Domovinskomo rato joj nišči ne mora nikaj pripovedati ili pak nedaj Božek zmišljuvati jerbo je to ne bilo tak zdavnaj, ali ona to nikaj ne prizna. I ne sam to i oče kaj bi joj mi priznali da je v Brezovici nastala Lepa naša i da je još te partizanski rat ne završil. A si znuomo da je Lepa naša nastala 1991., a 1995. so odtirani okupatori šteri so Lepo našo šteli zadržati za sebe i vrnuti jo v Jugo. Nejhuje je kaj je gospa Ikača ne sama i kaj ga hajdi oni šteri još navek mašejo z staraj zastavaj i reshitavlejo se z petokrakaj! Kaj ne bodemo rekli kak se norca delajo z branitelov šteri so se borili za samostalno i neovisno Lepo našo v šteroj skup(?) živimo.

Još jeden “mister 10 posto”?

Vrnul se je još navek važeči sabornik i negdašji čakoski gracki načelnik Štef Kovačov nazaj vu ovo našo domačo (čitaj: lokalno, ali neje od glagola lokati) politiko i ve smo zazvedili kak je on bil, dok je držal, vu svojim slabim rokama, cugle čakoske gracke vlasti, “mister 10 posto”. Nekak mi je to jako čudno, kaj se to predi ne zna da je nešči “mister 10 posto” nek dok dide z vlasti. Tak se isto pripoveda za negdašjega zagrebečkoga gradonačelnika sam so te postotki tam i malo vekši. Nekak mi tu ne štimajo stare pučke poslovice štere velijo: Dej čoveko vlast pak bodeš videl kakši je i kaj je to za čoveka! A ve pak vidimo da dok te ljudi, političari (kak lokalni tak i nešterni državni) odidejo z vlasti unda zazvedimo kakši so bili, a unda jik moremo sam deti sol na rep, očem reči, v rit perje puhnuti. Neje mi le�ko priznati, ali me je natirala teca Franca jerbo je rekla kak je čuda poslov postalo dokje te 10 posto hičeno v ropotarnico povjesti(?).

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Mirko Žiga Švenda, proslavljeni međimurski pjevač ne samo u Hrvatskoj već i šire, unio je Muru u tekst himne.

Uspio je ono što Marijanu Ramušćaku, nekadašnjem ministru uprave, predsjedniku Vrhovnog suda, prvom međimurskom županu i nekadašnjem predsjedniku međimurskog HDZ-a nije uspjelo. Marijan Ramušćak predložio je predsjedniku, Vladi i Saboru 1999. godine da se u tekst hrvatske himne unese i riječ Mura, pa da dopunjeni stih glasi: Teci Muro, Dravo, Savo teci. Želio je da matica zemlja i na taj način prigrli Međimurje koje je tijekom povijesti često od nje bilo

otkidano i trpjelo pod tuđinskom vlašću. Međutim, u državnom vrhu za tu međimursku osjetljivost nisu imali sluha i Mura službeno nije ušla u tekst hrvatske himne.

Ali ako si je Josipa Lisac na predsjedničkoj inauguraciji Zorana Milanovića mogla dopustiti umjetničku slobodu izvedbe hrvatske himne, koga bi moglo povrijediti to što je Mirko Švenda Žiga dodao Muru u stih, pjevajući himnu na svečanosti Dana grada Murskom Središća ovako: - Teci Muro, Dravo, Savo teci... Bravo za Žigu jer je na simboličan način unio Međimurje u hrvatsku himnu.

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak

Japica po šumi, a maica po škarpi