Međimurske novine 1452

Treba nam bolja obrana od tuče!

Čakovečki gradski cirkus oko Centra za kulturu vrti se dalje

DJEČJA PSINA prokazala lakovjernost na društvenim mrežama Ošišani dječak s placa jedino treba dobrog frizera!

POČELA JE ŽETVA najvažnije krušarice

str. 3 str. 10 str. 16

Pšenica podbacila

“VESELA” VOZAČICA (23) zabila se u tri auta u Strahonincu

Obitelj Dolar: - Šteta je totalna na BMW-u i škodi

str. 9 str. 9

ANKETA

POD VUROM

Problematični dečki – El Niño i Lucifer

Vrućine, sparine, toplinski val, srpanj konačno pokazuju svoje pravo lice. U zimi nam je bilo hladno, pa smo se grijali. Onda su cijene plina bile visoke, pa smo priželjkivali ljeto i sunce. Došlo nam je i ljeto, a imam osjećaj da ponovno svi priželjkuju zimu, jer teško se diše, vruće nam je i znojimo se. Razmišljam, baš smo simpatični mi ljudi, sve što se događa oko nas moramo imenovati. Pa tako, kad

ovo pišem, vani nas prži Lucifer. S druge strane, njegov prijatelj El Niño trenutno se nalazi iznad Paci�ika i stvara probleme u Meksiku. Meteorolozi predviđaju da će on do nas stići za neka dva mjeseca. Također, predviđaju i da će nastaviti raditi probleme i u nastavku ove godine. Naše smo sugrađane pitali kako se oni nose s vrućinama i bore protiv njih. (Paulina Toplek, foto: Anja Tušek)

Marijeta Cvjetković, Kočevje – Protiv vrućina se štitim tako da se mažem faktorom 50. Nosimo i šešire za zaštitu od sunca. Klimu kod kuće nemamo. Ujutro prozračimo, a poslije sve zatvaramo. Onda opet kroz noć imamo otvoreno. Imamo bazen doma, pa ne idemo na kupanje, već se kupamo navečer.

Nenad Panić, Črečan –Protiv vrućina se borim jako teško. Da si olakšam, držim se hlada, vidite da i sad izbjegavam sunce. Zaštitnu kremu ne nanosim osim kad idem na more. Kod kuće nemam klimu i ne uspijevamo baš rashladiti. Na bazene i u toplice idem, a kod kuće zamračimo prostorije.

Davorka Gregurić, Čakovec – Protiv vrućine se borim na način da ne izlazim iz kuće. Evo i sad žurim kući i više ne izlazim do pet poslijepodne. Ako moram na sunce, nanosim zaštitnu kremu. Prostorije rashlađujemo klimom. Na bazene ne idem i ne kupam se jer ih ne volim, ali unučić će ići na bazen.

Katarina Čorvila, Dragoslavec – Najviše sam unutra u kući pa se tako štitim. Ako moram izaći van, stavim šešir na glavu i to je to. Zaštitnu kremu ne koristim, mažem maslinovo ulje, ne dobijem opekline od sunca. U Međimurju je puno više sparine nego u Splitu.

Martina Ladić-Jurković, Bogdanovec – Najčešće nismo vani između 11 i 16, 17. Kod kuće imamo klimu. Ako idemo van, nanosimo zaštitnu kremu, faktor 50. Imamo kod kuće bazen i onda se kupamo po potrebi, ujutro ili popodne.

Zajednički skok u Dravu

Kapljice vode špricale su na sve strane kad se dvjestotinjak zaljubljenika u prirodu najednom sjurilo u rijeku Dravu. Vriska, cika i veselje, padalo je tijelo preko tijela, no nikome ništa nije smetalo. Sve je to bilo za njihovu Dravu. Više o samom događaju donosimo na str. 8. (vv, foto: Z. Vrzan)

ČAKOVEČKA HITNA bez kolabiranih pacijenata Međimurci su se privikli na vrućine

Četvrtak nam je donio kratko osvježenje u nizu toplih dana, a već živa u termometru opet ide do 30 stupnjeva i više. Takve temperature kojima treba pridodati i veliku vlažnost zraka, rekli bismo mi, sparinu, utječu na ljudsko zdravlje. To može biti lagana omaglica, pad tlaka pa sve do infarkta.

SVESTRANIM maturantima nagrada za postignuća

Zdenka Barbarića desetero maturanata nosi u srcu

Piše: Dora Vadlja

Karlo Beličanec, Irina Šincek, Katja Premuš, Stela Horvat, Tea Rojko, Lucija Balog, Lea Petković, Lucian Hoblaj, Tara Kos i Kiara Crnetić ovogodišnji su maturanti Gimnazije J. Slavenski Čakovec kojima je tradicionalno uručena Nagrada Zdenko Barbarić.

Ovu su nagradu postigli svojom marljivošću kojom su se istaknuli tijekom četiri godine izvannastavnih

aktivnosti. Zdenko Barbarić bio iznimno svestran i kreativan učenik, a posebice u pisanoj riječi.

Kao član novinarske grupe pokrenuo je školski list Čagi. Nažalost, nakon teške bolesti preminuo je, a kako bi njegov svestrani duh živio dalje, u njegovu čast najkreativnijim učenicima za nastavak njihova školovanja uručuje se simbolična �inancijska potpora.

Kao i proteklih godina, na uručivanje nagrada stigla

je i Zdenka Barbarić, majka pokojnog Zdenka.

Kako je istaknula ravnateljica Gimnazije J. Slavenskog Čakovec Sandra Breka Ovčar, to su umjetnici, pjevači, plesači, fotoreporteri, slikari.

- Sve redom naši talentirani učenici koji su uz svoje redovno izvršavanje obveza koje je bilo na visokoj razini, uz odličan uspjeh, zadovoljavali i naše potrebe za onom krasnom ljudskom stranom, a to je umjetnost.

- Radimo normalno i nema povećanog priliva pacijenata zbog tegoba uzrokovanih visokim temperaturama, odgovorila je na naš upit Vladimira Križaj-Grabant, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije.

Drugim riječima, Međimurci su se privikli na klimatske promjene i sve više ljetne temperature. Oni kojima vrućina smeta pridržavaju se savjeta svojih liječnika dok pak drugi jednostavno sami brinu o sebi i izbjegavaju, koliko to god mogu, boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana. Ako se već i moraju izlagati, nose kape, šešire i mažu se zaštitnim kremama. (vv)

Vladimira Križaj-Grabant, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije

Nagrađene učenice Tea Rojko, Lucija Balog, Lea Petković Stela Horvat, Tara Kos i Kiara Crne�ć sa ravnateljicom Sandrom Breka Ovčar i Zdenkom Barbarić

SKUPŠTINA MEĐIMURSKE županije usvojila prvi rebalans proračuna

“Štukaju” za škole radi sufinanciranja iz EU projekata

-Župan je najavio i drugi rebalans za jesen, radi novog ciklusa projekte financirane iz Nacionalnog programa oporavka

Zbog projekata koji će se �inancirati iz EU fondova, a iziskuju i su�inanciranje iz županijskog proračuna, usvojen je prvi rebalans na ovotjednoj Skupštini Međimurske županije.

ŽUPANIJSKA BOLNICA ČAKOVEC energetski obnovljena

Prepolovili energiju za grijanje

Završeni su radovi na energetskoj obnovi Županijske bolnice Čakovec kojom je obuhvaćeno više od 20.000 četvornih metara površine na 4 bolničke zgrade. Postavljena je toplinska izolacija na vanjske zidove, krovove i stropove. Izmijenjena vanjska stolarija. Ugrađene su dizalice topline za grijanje i hlađenje, rekuperatori zraka, klima-komore i ekonape.

Saniran je instalacijski kanal za toplovodne instalacije. Ugrađeni su kolektori za pripremu potrošnje tople vode.

Dodan je sustav za daljinsko praćenje potrošnje energenata i vode.

Zamijenjena je kompletna rasvjeta s novom na bazi LED tehnologije. – Sve to rezultiralo je uštedama na godišnjoj potrebi za grijanje

JAK VJETAR i tuča rasturali u praskozorje

prostora za 58 posto, kazao je Alen Višnjić, direktor Međimurske energetske agencije. Radovi na energetskoj obnovi Bolnice trajali su 19 mjeseci.

Igor Šegović, ravnatelj Bolnice, kazao je da su energetskom obnovom dignuti uvjeti za rad u bolnici na višu razinu, čime i pacijenti dobivaju veću kvalitetu zdravstvene skrbi.

Župan Matija Posavec je kazao da je cjelokupna investicija koštala 5,5 milijuna eura, polovica sredstava za energetsku obnovu Bolnice osigurana je iz kohezijskog fonda EU-a, 32 posto je osigurano iz županijskih sredstava, a 18 posto iz Fonda za su�inanciranje EU projekata.

Više o projektu na stranici 36. (BMO)

Župan Matija Posavec je nabrojio samo neke od njih iz Fonda solidarnosti EU: obnovu škole u Goričanu, Palinovcu, Sivici, nekadašnjih ambulanti u ulici Matice hrvatske u Čakovcu, sanaciju krovišta zgrade

Feštetić.- Unatrag nekoliko dana Županija je dobila pozitivno očitovanje za spomenute obnove, pa nisu bili planirani u proračunu koji se donosio potkraj prošle godine, kazao je.

Sveukupno prihodovna strana proračuna se prvim rebalansom povećava

Nevrijeme poharalo Međimurje!

U dijelu Štefanca, zvanom Mali Štefanec, olujni vjetar “podral je kružnjake, rashital črepe s hiži, koci, štali i škednji, ščehal drevja i strgal grane

U četvrtak, 13. srpnja, nakon 4 sata u noći, snažno olujno nevrijeme popraćeno kišom, vjetrom, i ponegdje tučom, pogodilo je dijelove Međimurja.

Nevrijeme je srušilo stabla i strovalilo ih na prometnice te su tako bile zakrčene brojne ceste i putevi. JVP Čakovec i međimurski lokalni DVD-ovi imali su pune ruke posla. U 4:50

započeli su s intervencijama dvaput u Ivanovcu, triput u Čakovcu, zatim u Donjem Vidovcu, Vratišincu, Macincu, Maloj Subotici, Badličanu, Murskom Središću, Lopatincu, Belici, Brezju, Oporovcu, Donjoj Dubravi, Prelogu, Pušćinama, Gornjem Mihaljevcu, a vjerujemo i u dosta drugih mjesta.

Stradao je i čakovečki park, a također su potrgani

i suncobrani i bijeli kišobrani u centru postavljeni za Porcijunkulovo.

Jak vjetar otpuhao je i krovove s gospodarskih objekata, a najveće štete su zabilježene u Štefancu. Naime, u dijelu zvanom Mali Štefanec, olujni vjetar “podral je kružnjake, shital ploče s koci, štali i škednji, strgal drevja.

Tuča je bila zabilježena u Macincu i Brezju, no kakvi

su razmjeri šteta, još nije poznato.

- Ovo je već četvrta tuča koja je pogodila moje imanje u Okruglom Vrhu ove godine, požalila nam se Mirjana Biber Hren. Istina, šteta nije velika, ali tek sam sve dovela u red od one prethodne i sada opet sve ispočetka.

Dodaje kako je više stradalo područje na potezu od

za 1,849 milijuna eura, a uporište je i u povećanim proračunskim prihodima. Razlog tome su i povrati sredstava za EU projekte koji su već provedeni, ali rast drugih proračunskih prihoda. Župan je već najavio i drugi rebalans za jesen. I taj će biti vezan uz novi ciklus natječaja za projekte �inancirane iz Nacionalnog programa oporavka iz EU sredstava.

Prije svega radi se o gradnji škola i sportskih dvorana. Međimurska županija već ima spremna idejna rješenja za 17 škola i sportskih dvorana diljem Međimurja, te za projekte u zdravstvu, Centar za starije osobe u Nedelišću i niz drugih projekata. (BMO)

Slakovca prema Okruglom Vrhu gdje je tuča desetkovala površine pod tikvama te stabla u tamošnjim šumarcima.

Jak vjetar uništio je i raspelo te kip Djevice Marije u Cirkovljanu. Zbog nevremena i srušenih borova na žice, struje oko pet sati nije bilo na području općina Štrigove i Selnice. (sh, vv)

Anika i Antun Kamenić iz Štefanca ostali su bez krova na gospodarskoj zgradi u svom dvorištu

Stablo divljeg kestena na ulazu u stari grad nije izdržalo pod naletom olujnog vjetra

Vjetar nije zaobišao ni Djevicu Mariju u Cirkovljanu

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Jeste, obrana od tuče nam treba, jasno i glasno poručuje Josip Patarčec iz Orehovice koji je raketar oko 7 godina.

Tom svojom izjavom pridružuje se i ostalim svojim kolegama raketarima, poljoprivrednicima, običnim ljudima s vrtovima, dvorištima, voćnjacima i vinogradima koji zazivaju obranu, što više zahtijevaju njeno provođenje. Svoj zahtjev temelje na slovu zakona koji je na snazi još od 2007. godine i propisuje rad sustava obrane. Druga je stvar što se posljednjih godina dešava u našoj zemlji oko obrane koja više liči na igre bez granica. S jedne je strane Državni hidrometeorološki zavod kao tijelo koje je nadležno za operativne poslove obrane od tuče s mišljenjem da je ona upitna, odnosno nije učinkovita. S druge strane, na to mišljenje ne obazire se Ministarstvo poljoprivrede koje je nakon konzultacije sa županijama zauzelo stav da treba nastaviti provedbu postojećeg sustava obrane od tuče u skladu s važećim zakonskim propisima. Zakonski propisi nalagali su obranu od tuče raketama i prizemnim generatorima s time da su se negdje po putu rakete pogubile i od 2020. godine više nisu u uporabi. Po putu se gube i generatori kojih je primjerice ovoga ljeta, barem u Međimurju, upola manje nego lani. Ne smijemo zaboraviti ni naš pilot-projekt zasijavanja oblaka reagensom avionom koji je egzistirao vrlo kratko, od 2006. do 2009. godine.

Avione je neslavno prizemljio tadašnji ravnatelj Hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić uz opetovano obrazloženje kako su upitne učinkovitosti. U biti, u našoj zemlji sve je upitno, i rakete i avioni i generatori. A sve radi na isti princip, odnosno dovođenja srebrova jodida u oblake. I tu se opet moramo referirati na zemlje u našem okruženju gdje postoji i egzistira ista takva obrana pa čak i avionima. Jedina je razlika u tome što se to u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Francuskoj itd. radi na privatnoj inicijativi ili udruženju pojedinih poljoprivrednika.

Ministarstvo poljoprivrede prije dvije je godine najavilo potpuno ukidanje obrane od tuče, no još ne postoji politička volja da se u saborsku proceduru uputi prijedlog o stavljanju zakona o obrani od tuče van snage

Možda papagajskom “upitnom učinkovitošću”, a rijetko kad neučinkovitošću, kad obrana dođe i kod nas u privatne ruke, postane učinkovita i upravo ono što nam treba. Put pak k trasiranju privatne inicijative, sjetimo se pretvorbe i privatizacije, je uništiti sve postojeće. Da je tome tako ne moramo ići daleko. Sjetimo se samo kako su nestale rakete, odnosno postale su upitne učinkovitosti.

Ne ulazeći duboko u povijest, naši raketari još se uvijek sjećaju kvalitete raketa koje je izrađivala tadašnja naša tvornica “Đuro Đaković”. Naravno, ona ih je prestala proizvoditi, kao i veliki broj drugih zemalja koji su odustale od borbe protiv tuče raketama. Po rakete se tada išlo preko granice, u Srbiju i Crnu Goru. - “Crnogorke” su letjele k’o sam vrag i imale su domet 9 km, sa sjetom se prisjećao Ivan Sršan, raketar iz Belice koji se do posljednjeg daha borio s raketama iz Čačka čiji je domet bio svega 6 km pa je morao čekati da mu se oblaci više približe. Osim toga, neke su rakete bile stare i po nekoliko godina te su znale “zaštekati”. I tako su ipak proglašene upitne učinkovitosti i jednostavno su nestale.

S tim mišljenjem raketari se nikako nisu mogli složiti jer su učinkovitost raketa ispitivali tučomjerima koje je svaka “postaja” imala.

- Svaki raketar ima i mjerni uređaj, tzv. tučomjer koji mjeri intenzitet tuče. On se redovito nakon svake intervencije šalje u DHMZ gdje

Donje Međimurje bez obrane

Područje Međimurske županije brani se s radarskog centra RC-2A Varaždin, a sezona obrane od tuče započela je 15. lipnja 2023. godine (službeno), a u stvarnosti nakon DHMZove dostave otopine srebrova jodida postajama. Na području županije aktivno je 12 postaja (skoro upola manje nego prethodne

godine) za obranu od tuče koje su raspoređene na sljedećim lokacijama: Robadje, Preseka, Dragoslavec, Vratišinec, Macinec, Brezje, Novo Selo Rok, Čakovec, Belica, Čukovec, Šandorovec i Orehovica. Sve postaje raspolažu prizemnim generatorom za obranu od tuče, a rakete se ne upotrebljavaju.

se ispituje. I na njemu se vidi da rakete uspiju razbiti tučonosne oblake jer ako i nešto pada iz oblaka, to više nije led veličine oraha ni lješnjaka, već više solika. Drugim riječima, vidi se da je raketa došla do oblaka, uspjela je tamo ispustiti puno sitnih zrnaca oko kojih se hvata vlaga koja se ledi, dodatno je tada uzalud objašnjavao Ivan.

Tuča nas redovno prati

Dakle, s postojećim sustavom obrane od tuče, župan Matija Posavec svake godine proglašava elementarnu nepogodu tuču. Zadnja je bila prošle godine kada je tuča padala u srijedu, 25. svibnja, te u petak, 27. svibnja. Treba reći da je sustav obrane ove godine na snazi tek od 15. lipnja iako zakon nalaže da to bude od 1. svibnja. Logika stvari nalaže se da se tu ne poštuje zakon, odnosno da se krši.

Zašto tako kasno upitali smo DHMZ i evo što su nam odgovorili:

- Operativna obrana od tuče započela je 15. lipnja 2023., a provodi se djelovanjem prizemnih generatora kroz mrežu 300 aktivnih generatorskih postaja na kojima rade po dvije osobe. Generatorskim postajama operativno se koordinira s osam radarskih centara. Tijekom 2021. i 2022. odgoda početka sezone operativne obrane od tuče u odnosu na uobičajeni početak 1. svibnja, posljedica je nerealizacije stavljanja izvan snage postojećeg Zakona o sustavu obrane od tuče i posljedično tome kašnjenju u organizaciji i provođenju svih potrebnih pripremnih radnji koje DHMZ provodi s vrlo ograničenim kadrovskim i financijskim mogućnostima koja su mu na raspolaganju. Odluka o stavljanju izvan snage postojećeg Zakona o sustavu obrane od tuče, između ostaloga, temeljila se i na analizi postojećeg Zakona sustava obrane od tuče, odnosno Izvješću i mišljenju o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj, koju smo izradili na zahtjev Ministarstva poljoprivrede 2018. godine.

U njoj su jasno navedeni argumenti i podaci na temelju kojih smo upozorili kako se novac poreznih obveznika troši na nešto što nema znanstvene temelje, nema dokaza uspješnosti i isplativosti te bez kontrole djeluje na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim učincima na okoliš te sigurnost i zdravlje ljudi, stoji u odgovoru.

U oči upada da Zavod ne želi trošiti novac poreznih obveznika na nešto što nema znanstvene temelje. Točno,

OSTAJEMO LI uskoro bez sustava protugradne obrane?

Obrana od tuče nam očito treba

Svaki raketar ima i mjerni uređaj, tzv. tučomjer koji

mjeri intenzitet tuče. I na njemu se lijepo vidi, ako i nešto pada iz oblaka, da nakon intervencije to više nije led veličine oraha ni lješnjaka, već solika

Supruga Štefica na tučomjeru mjeri veličinu ledenih zrnaca

ali i netočno jer se država, a pod nju spada i DHMZ s našim novcima, novcima poreznih obveznika, ponaša kao pijani milijarder. No, određenim analizama višegodišnjeg prosjeka, utvrđeno je da je

TEMA BROJA

u kombiniranoj obrani, koja je ranije postojala, količina ispuštenog reagensa pola grama po hektaru branjene površine mjesečno, pri čemu srebrov jodid nije ni opasna ni otrovna tvar.

Srećom, ove godine tuče gotovo da nismo ni imali, no prave ljetne vrućine, a samim time i oluje, tek dolaze. Tako da nije pitanje hoće li biti proglašena elementarna nepogoda, već je

pitanja kad. Tih dvanaest generatora, koji su smješteni na potezu oko Čakovca pa prema gornjem Međimurju teško da će svladati tučonosne oblake. Pitanje je što je s donjim dijelom Međimurja jer generator djeluje samo u Čukovcu. A lanjska el. nepogoda tuča bila je proglašena i za područje Preloga te Svete Marije. Teško da je stanovništvo tog dijela županije mišljenja da se ne smije streljati u oblake, odnosno u dragoga Bogeka kako je to bilo rečeno u seriji Gruntovčani.

A evo kakav je stav DHMZ-a po tom pitanju: - Sustav se već nekoliko godina suočava sa značajnim smanjenjem visine ukupnih prihoda, osobito iz proračuna županija s branjenog područja koje uplaćuju sve manje ili njihova financijska potpora potpuno izostaje. Zbog kontinuiranog smanjenja financijskih sredstava, DHMZ je 2020. godine zatražio i dobio suglasnost Ministarstva poljoprivrede da se operativna obrana od tuče obavlja samo prizemnim generatorima koji, kao i rakete, u tučonosne oblake unose istu tvarkemijski reagens srebrov jodid. Osim financijskih razloga, također se pokazalo kako su rakete koje su se primjenjivale bile vrlo upitne kvalitete te je njihova povremena zabrana djelovanja od strane Hrvatske kontrole zračne plovidbe zbog preleta zrakoplova postajala sve učestalija uslijed povećanja zračnog prometa.

I dok traje prebacivanje loptice, neki župani spremni su investirati puno više u obranu, mogli bi se reći, praktički je financirati za svoju županiju, ali “to je složen i slojevit račun” i ne može se samo tako odrediti iznos po jednoj županiji. Ili ne želi!?

I obrana od tuče je političko pitanje

Ruku na srce, i Ministarstvo poljoprivrede još je prije dvije godine, nekako u vrijeme kad su ukinute rakete, najavilo da će potpuno ukinuti postojeći sustav obrane od tuče uz isto obrazloženje kao i DHMZ: - Nije znanstveno dokazano da je učinkovit.

Međutim, takav potez nije nimalo popularan tim više što tuča svake godine pogodi određeni dio Hrvatske. Drugim riječima, nitko nije spreman stati pred “narod”, odnosno još uvijek, kako se to kod nas lijepo kaže, ne postoji politička volja da se u saborsku proceduru uputi prijedlog o

Županija 5 godina nije uplatila ni lipu za obranu od tuče

Novčana sredstva za provođenje operativnog rada obrane od tuče osiguravaju se iz sljedećih izvora u visini do:

• 20 % od sredstava državnog proračuna predviđenih pozicijom – sredstva pomoći za otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda

• 30 % od sredstava Ministarstva poljoprivrede i šumarstva predviđenih proračunskom pozicijom – sredstva poticaja za osiguranje usjeva

• 1 % od sredstava proračuna županija na branjenom području, osim Grada Zagreba koji izdvaja 0,1 % proračuna za tekuću godinu

Novčana sredstva uplaćuju se na žiro-račun DHMZ-a na posebnu poziciju – za obranu od tuče. Uplate Međimurske županije od 2018. do 2022. godine su potpuno izostale, dok je 2023. godine za potrebe operativne obrane od tuče uplatila 6.637,00 EUR.

U trenutnoj eri ekološke osviještenosti, a koji put i preosviještenosti, često se u negativnom kontekstu spominje reagens srebrov jodid. No, utvrđeno je da je u kombiniranoj obrani, koja je ranije postojala, količina ispuštenog reagensa pola grama po hektaru branjene površine mjesečno, pri čemu srebrov jodid nije ni opasna ni otrovna tvar.

stavljanju zakona o obrani od tuče van snage. Vodi se politika “ne talasaj” pa nitko ni ne propituje (ne)provođenje postojećeg zakona.

Problem obrane od tuče, bilo da se provodi raketama, generatorima bilo avionima, je u tome što se radi o metodama koje su se uvele ili se žele uvesti bez ikakvih prethodnih ili kasnijih istraživanja učinkovitosti, isplativosti i štetnosti na zdravlje ljudi i okoliš, navode u DHMZ-u.

Naime, u svjetskoj znanstvenoj zajednici te u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji postoji jasan i jedinstven stav: ne postoji ni jedan znanstveno utemeljeni dokaz uspješnosti i učinkovitosti obrane od tuče.

Metode koje nemaju čvrsta uporišta u znanosti i koje nije moguće nedvojbeno dokazati ne treba operativno provoditi u praksi. Pogotovo to nije dužnost nacionalne meteorološke i hidrološke službe. Tehnološki, organizacijski i operativno sustav obrane od tuče dio je DHMZ-a, prvenstveno, zbog povijesnih razloga.

Međutim, ovakva organizacija djelatnosti odstupa od svjetskih i europskih standarda jer državne hidrometeorološke službe ne obavljaju ovakve zadatke. Temeljna je zadaća DHMZ-a motrenje olujnih pojava, njihova prognoza te rana i pravovremena upozorenja kako bi se zaštitili životi, sigurnost i imovina građana

Hrvatske. Zadaća DHMZ-a nije umjetno utjecati na vrijeme metodama koje nemaju znanstvenih uporišta, koje su zastarjele i štetne za zdravlje ljudi te okoliša. Kako će se dalje razvijati sustav obrane od tuče, hoće li se postojeći modificirati ili uvesti neki drugi oblik obrane od tuče na lokalnoj razini, ostaje na onima koji imaju mandat donošenja odluka. DHMZ će im svojim informacijama, analizama i studijama temeljenim na znanstveno dokazanim činjenicama pomoći pri donošenju odgovarajućih mjera, strategija i politika. Hoće li se ugledati po tom pitanju na primjere ostalih zemalja EU-a, teško je reći. No zna se da u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj obranu od tuče na određenom teritorijalnom području provode agencije koje su dio Ministarstva poljoprivrede. U Austriji, Sloveniji i Njemačkoj zaštita od tuče je rezultat privatnih inicijativa i financira se privatno ili lokalno na malom, ograničenom području.

U Francuskoj zaštita od tuče je također rezultat privatne inicijative i provodi se na području četiri francuske regije.

Trenutna alternativa poljoprivrednicima, ali i nama građanima je da sve osiguramo od tuče. No, ljudi su se već toliko puta opekli s premijama osiguranja i isplatama štete da više ni ne jure u osiguravajuće kuće.

Josip Patarčec pali prizemni generator

POČELA IZGRADNJA Regionalnog centra gospodarenja otpadom Piškornica

Sav međimurski otpad završavat

će u Koprivničkom Ivancu

Župan Matija Posavec sa zamjenikom Josipom Grivcem je u Koprivnici prisustvovao uvođenju u posao izvođača radova na projektiranju i izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica.

Župan Matija Posavec je istaknuo da ovim potpisom ugovora kreće projektiranje i izvođenje radova na Piškornici, a kompletni posao prema tom ugovoru mora biti završen 2027. godine kada bi u punom smislu te riječi sav otpad iz Međimurske županije odvozio na Piškornicu. Dio otpada iz naše županije već se odvozi tamo. - Odvozom otpada na Piškornicu rješavamo pita-

nje odlagališta u Totovcu, koje može ako treba, ostati kao svojevrsna pretovarna stanica, kazao je župan. Otvaranje Piškornice je za nas važno jer ćemo postati županija bez odlagališta otpada na svojem teritoriju, kazao je župan Posavec.

Riječ je o prvoj fazi u projektu izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica, vrijednog 88.910.270,74 eura, dok će ukupna vrijednost projekta koja obuhvaća i izgradnju pretovarnih stanica, nabavu mobilne opreme i nadzor nad izgradnjom RCGO-a Piškornica iznositi oko 120 milijuna eura. (BMO)

MEĐIMURJE USPJEŠNO u povlačenju sredstava za razvoj kontinentalnog turizma

Stiglo 463.708 eura da ojača međimurski turizam

U Palači turizma u Čakovcu prezentirani su rezultati provedenog natječaja sredstava iz Fonda za turistički nerazvijene dijelove Hrvatske i Fonda za udruživanje turističkih područja. Sredstva se prikupljaju iz turističkih članarina i turističkih pristojbi.

Sredstva dodijeljena u Međimurje ukupno iznose 463.708 eura, od toga je 271.000 eura za tri projekta dodijeljeno TZ Međimurske županije.

- Zadovoljni smo jer nas sveukupna cifra svrstava među uspješnije, kazao je Rudi Grula, direktor TZ Međimurske županije.

Župan i predsjednik TZ Međimurja Matija Posavec kazao je da se turizam u Međimurju bazira na tri stupa: interpretacijskim centrima diljem Međimurja kako bi turisti obilazili različite zanimljivosti u Međimurju, drugi stup je revitalizacija

POGLED ODOZDO

Nema kutka Međimurja gdje ne miriše novi asfalt

- Pripremili smo 25 novih projekata izgradnje pješačkih i biciklističkih staza, sanacije opasnih prometnih točaka, a u redovno održavanje cesta godišnje ulažemo oko 2,5 milijuna eura, ističe Đurđica Hamer, ravnateljica ŽUC-a

Zrinskih i Frankopana, a treći stup je revitalizacija dvorca Feštetić koji će u budućnosti biti edukacijsko-obrazovno turistički centar, istaknuo je župan Posavec.

Na svečanosti koja je upriličena u Palači turizma dodijeljeno je 11 ugovora, od ukupno 17. Neke ugovore Hrvatska turistička zajednica dodjeljuje direktno. To su ugovori za TZ Međimurske županije, TZ grada Preloga i nove TZ Mura i Gorice. Od većih iznosa za razvoj kontinentalnog turizma

TZ Prelog je za udruživanje s donjomeđimurskim općinama i za zajedničke marketinške projekte dobila

15.000 eura, a TZ područja

Mura i Gorice za unapređenje postava Cimpera oko

30.000 eura. A za brojne druge turističke projekte diljem Međimurja dobiveno je ukupno 142.708 eura iz fondova HTZ-a. (BMO)

Županijska uprava za ceste je za ovu godinu predvidjela proračun u iznosu od 7,2 milijuna eura. Ove godine proračun ŽUC-a veći je za dva milijuna eura od uobičajenog zbog dobivanja bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a. Naime, ŽUC na ime godišnje naknade za ceste od vlasnika motornih vozila i djelomičnog �inanciranja cestovne infrastrukture zajedno s općinama i gradovima ostvaruje vlastite prihode od oko pet milijuna kuna. Čak 98 posto ukupnih prihoda ŽUC-a troši se na sanacije, rekonstrukcije i gradnju županijskih prometnica. ŽUC upravlja s 462 kilometra županijskih cesta u Međimurju, izuzev prometnica na području Čakovca.

Iz Fonda solidarnosti obnovljeno

15 km cesta

- Dobili smo priliku prijaviti projekte u Fond solidarnosti i uspjeli privući značajna sredstva te završiti posao na

11 dionica, odnosno 15-ak kilometara javnih cesta. Radilo se o sanacijama kolnika i kolničke konstrukcije. Dodala je: - Pripremili smo 25 novih projekata izgradnje pješačkih i biciklističkih staza, sanacije opasnih prometnih točaka, uz što ne zapostavljamo redovno održavanje cesta u koje godišnje ulažemo oko 2,5 milijuna eura.

Nastavlja: - Pri kraju je izgradnja pješačke staze s oborinskom odvodnjom u Vratišincu vrijedna 193.827,38 eura, kao i rekonstrukcija cesta sa stazama i odvodnjom u Oporovcu i Draškovcu vrijedna 490.269,10 eura, zatim rekonstrukcija križanja s izgradnjom pješačke staze u Selnici ukupne vrijednosti 233.444,50 eura. Također slijedi rekonstrukcija ceste i izgradnja pješačke staze u Slakovcu – investicija od 400.000 eura, zatim rekonstrukcija dijela ceste u Kotoribi za 79.971,13 eura, izgradnja biciklističke trake na dionicama Čestijanec-Lapšina i

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Bukovje-Križovec ukupne vrijednosti 138.934,26 eura, kao i obnova ceste i izgradnja staze na dionici Železna Gora-Toplice Sv. Martin, investicija vrijedna 625.270 eura. Nadalje, slijedi rekonstrukcija i izgradnja pješačko-biciklističke staze u Svetoj Mariji (81.800 eura), a potpisan je i sporazum o su�inanciranju smirivanja prometa u Pribislavcu za 16.300 eura. Promet će smirivati i ulaganjima u rješenja na prometnici u Gornjem Hrašćanu i Selnici.

Bolja cesta za Mađerkin breg

Župan Matija Posavec pohvalio je veliki zamah u domeni prometne infrastrukture u svakom kutku Međimurja te suradnju ŽUC-a i jedinica

lokalne samouprave koja je vidljiva i u praćenju velikih aglomeracijskih zahvata nakon kojih se promptno saniraju prometnice.

- Zatražili smo i prekategorizaciju ceste koja vodi prema Mađerkinu bregu, lokacije koja okuplja sve više ljudi, kako bismo mogli pronaći i realizirati kvalitetno rješenje prilaza i odlaska s te turistički vrlo popularne točke u Međimurju. Od resornog Ministarstva zatražili smo i prekategorizaciju ceste u Frkanovcu uz koju se nalazi Matulov grunt. Prekategorizaciju očekujemo i za dio jedne prometnice u Kotoribi kao preduvjet realizacije pravca Kotoriba-Murakeresztur, također je istaknuo župan Posavec. (BMO, foto: Z. Vrzan)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Paklena vrućina, a liječnici se ne usude reći županu da presicu drži u hladu

Kultura ulizivanja dobila je takve razmjere da te zaboli glava. Prisustvovala sam službenom događaju na kojem je društvena anomalija dovedena do apsurdnih razmjera u banalnoj situaciji. Presica, a zapravo mala svečanost završetka energetske obnove Bolnice, sazvana je u 11 sati u krugu Bolnice na vrelom suncu i asfaltu. Župan je sazivajući presicu razmišljao o tome da novoobnovljena bolnica

bude savršena kulisa temi presice. Zaboravio je pritom da će se time iz zdravstvene ustanove poslati pogrešna poruka. U podne se ne stoji na suncu. Tim više što su na događaju bili brojni liječnici. Kako će im građani vjerovati u štetnost Sunčevih zraka, ako ni liječnici sami ne poštuju svoje preporuke.

Liječnici uzvanici tog događaja umjesto da župana upozore na to, šute ko zaliveni. Nemojmo se onda

čuditi što političari, jer im to dopuštamo, misle da o svemu znaju više od stručnjaka i da u svemu njihova mora biti zadnja.

Pa ako su liječnici i drugo nazočno zdravstveno osoblje šutjeli da se županu ne bi zamjerili, novinari još uvijek imaju svetu zadaću da se zamjere i kažu - car je gol.

Da ne govorim o tome da je postojao rizik da se netko od uzvanika sruši na suncu, slušajući prigodne govore

koji uvijek, ma ako uzvanici željeli biti kratki, potraju.

Pitam zdravstvene djelatnike prije početka presice i dolaska župana, kakvu to poruku šaljete građanima o štetnosti boravka na suncu usred dana iz srca zdravstvene ustanove?

Sliježu ramenima i odgovornost bacaju na župana, on je tako htio.

Ne lezi vraže, s istom primjedbom obraćam se županu. Odmah je shvatio poantu i

osobno uzeo govornicu pod ruku i unio je u hol na ulazu u bolnicu. Doduše na kraju događaja župan je “uzeo struku pod zaštitu” i kazao da je presica preseljena u hol na savjet struke.

Pitala sam ga nakon toga gdje mogu dići “diplomu za doktora”.

No šalu na stranu, ali što se još “struka i stručnjaci” ne usude reći županu, u strahu da ne ugroze mandat ili stolicu?

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

ŽUPANIJSKA UPRAVA za ceste predstavila gdje sve obnavljaju ceste

Đurđica Hamer, ravnateljica Županijske uprave za ceste

Jesu li bregunice ključ rješenja pro�v najezde komaraca u Međimurju?

Trgovine otvorene ove nedjelje

Trgovine Krk

• Čakovec, E. Kvaternika 7

• Čehovec, Glavna ulica 131

• Črečan 42

• Donja Dubrava, Trg Republike 16

• Donji Hrašćan 51

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Dunjkovec, Glavna 21

• Frkanovec 84

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Kraljevec, Potočna 4

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B

• Gornji Mihaljevec 74a

ZAŠTITA PRIRODE uvijek je i zaštita čovjeka

Par bregunica dnevno istrijebi 10.000 komaraca

Uzurpirali smo tri četvrtine kopna, a betoniranjem obala rijeka uništili smo gnjezdišta bregunica

Piše: mr. sc. Siniša Golub, Međimurska priroda – Javna ustanova

Foto: Luka Hercigonja

Nakon nedavnih visokih vodostaja Mure, nezaobilazna tema postali su komarci. Najezda krvopija kojoj smo svi izloženi svakodnevno se probija na stranice tiskanih novina i internetskih portala. Svaki dan općine i gradovi najavljuju špricanje, zamagljivanje, zaprašivanje ili koju već metodu smanjenja broja komaritosa. Jedni će najezdu pripisati klimatskim promjenama, drugi opet smatraju da u Međimurju još nije satrano dovoljno močvara pa komarci imaju poligon za razmnožavanje, trećima je svejedno, četvrti na toj invaziji zarađuju. Za pojedinca koji želi vrijeme provesti na otvorenom, bilo u prirodi bilo na svojem gruntu, problem je tu i biva sve izraženiji.

Kako je problem nastao?

Tijekom vječne borbe čovjeka protiv prirode, osim direktnih melioracija močvarnih staništa, prirodni tokovi nizinskih rijeka Mure i Drave pretvarani su od krivudavih (meandrirajućih) u pravocrtne.

Pritom su prirodne obale učvršćivane teškim gromadama vapnenca ili popularno rečeno „betonirane“ kako rijeka više ne bi mogla derati obalu. To se i dandanas naziva zaštitom od štetnog djelovanja vode. Prilikom tog učvršćivanja, zatvorena je mogućnost bregunicama, pčelaricama, vodomarima i još nekim pticama da u finim zemljanim nanosima uz rijeku (tzv. riparijska zona) izdube svoje rupe za gniježđenje.

Osim, dakle, što su isušene vjekovne močvare, betonira-

njem obala ljudi su zaustavili (zapravo: poremetili) riječnu dinamiku stvaranja novih korita i odronjenih riječnih obala u kojima svoja gnijezda dube prirodni neprijatelji komaraca. Jer, suprotno onome što ste zapamtili iz gradiva osnovne škole, ne gnijezde se sve ptice u krošnjama stabala. Neke ptice to čine na najčudnijim mogućim mjestima.

Danas, pedesetak godina nakon betoniranja riječnih obala, pitamo se i čudom čudimo otkud toliko komaraca. Iako odgovor nikad nije jednostavan, veliki dio otkriva se upravo u tim „zabetoniranim“ obalama gdje se kolonije bregunica više ne mogu gnijezditi. Shodno tome, nema gnijezdećih parova koji dnevno tamane tisuće komaraca na mjestima gdje se ti komarci legu.

Pa onda komarci navale prema naseljima, u naseljima žive birači koji zovu svog načelnika neka nešto poduzme, načelnik naruči zaprašivanje i riješi se tek 10 % problema (kako je pisano u izdanju ovih novina od 16. lipnja 2023.).

Što su bregunice?

Bregunice (lat. Riparia riparia) najmanje su predstavnice obitelji lastavica na našem području, gnijezde se u cijeloj Europi i na Mediteranu, kao i dijelovima Sjeverne Amerike, a zimi sele na jug u istočnu i južnu Afriku, južnu Aziju i Južnu Ameriku. To su ptice nalik na lastavice i zapravo su njihove rodice. Za razliku od lastavica i piljaka koji se gnijezde bliže ljudima, bregunice dube rupe u odronjenim riječnim obalama. Rupe budu duge i do metar, a na kraju rupe je proširenje u kojem polažu jaja i othranjuju

ptiće. Ponovimo, poput lastavica, i bregunice su selice.

Razni autori iznose razne podatke o tome koliko komaraca istrijebi jedan par bregunica tijekom perioda gniježđenja, odnosno kad hrane svoje mladunce, ali brojke se kreću od nekoliko tisuća do čak 10.000 komaraca dnevno. Da, dobro ste pročitali: jedan par bregunica dnevno može eliminirati do 10.000 komaraca!

Koliko insekticida treba jedno kućanstvo da eliminira 10.000 komaraca? Je li to uopće izvedivo? Koliko korisnih i nevinih kukaca strada u tom procesu špricanja? Kako kemijsko tretiranje komaraca u konačnici utječe na samog čovjeka? Zapita li se tko što tome?

Čuvajući bregunice

čuvamo sebe

Svake godine, zasad samo na području Nedelišća, organizira se akcija čišćenja obala za bregunice. Fizičkim radom uklanja se vegetacija koja obrasta odronjene obale, kako bi bregunice po dolasku u Međimurje mogle odmah izdubiti nove rupe i početi s gniježđenjem. Što biva s kolonijom tih ptica ako nema prikladnog staništa? Pomislili biste da će cijela kolonija bregunica odletjeti dalje i pronaći pogodno mjesto. Ali brus: čovjek je uzurpirao preko 75 % kopnenih staništa na ovom planetu, pa bregunice ne mogu naprosto otići na neko drugo mjesto jer tog mjesta nema. I tako, iz godine u godinu, imamo sve manje bregunica i sve više komaraca.

E sad, svake godine tijekom akcije pripreme obale za gniježđenje bregunica dobivamo čudne poglede, pa čak i zajedljive komentare neupućenih. Istina, tih je komentara svake godine sve manje, ali ipak postoje. Kao da ljudi nisu dio prirode, kao

da smo odvojeni od ekosustava u kojem živimo, kao da se nas sudbina bregunica i žaba ne tiče. Sve do trenutka kad se bumerang neznanja obije o naše glave. Tad se zapitamo, ali bude prekasno.

Pritom malotko, ako itko uopće, o stvarima promišlja drukčije. Recimo ovako: koliko bi lokalni proračuni uštedjeli na zaprašivanju komaraca kad bi te komarce reducirale bregunice? Kamo bi se ta lova mogla pametnije uložiti? Kako ja kao pojedinac mogu pomoći jednom paru bregunica, e, da bi onda taj par pomogao eliminirati do 10.000 komaraca dnevno. Ma, da je samo stotinu komaraca dnevno, što ja kao ljudska jedinka mogu učiniti?!

Za početak, može se poosvijestiti činjenica da postoje učinkovitiji načini smanjenja broja komaraca od pukog zaprašivanja odraslih jedinki u naseljima.

Naravno, ti načini moraju se prakticirati tijekom ključnih trenutaka u godini, kad kolonije bregunica na proljeće traže mjesto za gniježđenje, a ne u trenutku dok odrasli komarci već navale na toplokrvna tjelesa.

Ukratko, ključ je u zaštiti prirode, u donošenju politika koje će u obzir uzeti grijehe počinjene tijekom posljednjeg stoljeća iz pozicije neznanja, ali grijehe koje danas (iz pozicije znanja i razumijevanja) treba ispraviti tako da svi dijelovi jednadžbe budu ispravno posloženi. A kao i kod svake politike i strategije, nema pomaka bez akcije.

Zato, eto, svakog proljeća pripremamo stanište za dolazak selica bregunica u naše malo Međimurje. Možete se i dalje čudom čuditi ili pronaći prikladnu odronjenu obalu u svojoj općini uz Muru i Dravu, pa da zajedno za sljedeće proljeće uplaniramo akciju.

• Turčišće 21

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Zebanec Selo 11

• Žiškovec, Glavna 72

Trgovine TP (Kitro)

• Belica, J. Slavenskog 22

• Dekanovec, Kalnička 18

• Domašinec, K. Zrinski 1

• Donji Kraljevec, Ludbreška 2

• Gardinovec 183

• Hodošan, Prvomajska 1

• Jurovec 20a

• Kotoriba, Murska 24a

• Macinec, Glavna 24

• Hlapičina 172

• Ivanovec, Josipa Broza 85

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Križovec 17

• Mačkovec, J.B. Jelačića 114

• Mala Subotica, Glavna 19

• Mali Mihaljevec, R. Končara 23

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novakovec, Selska ulica

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183 A

• Palovec, Glavna 43

• Pleškovec 30

• Podbrest, M. Kovača 42

• Prelog, K. Domagoja 19

• Pribislavec, B. Radića 54

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Sivica, Mirogojska 4

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25 A

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Okrugli vrh 62/b

• Orehovica, Zrinskih 33

• Peklenica, Glavna 13

• Podturen, Glavna 18

• Pušćine, Školska 26

• Savska Ves, J.Bajkovca 44

• Sveti Juraj u Trnju 15/A

• Totovec, V. Bakarića 35

• Vrhovljan, Čakovečka 5

Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec

• Jug Mall centar Čakovec

• Kaufland Čakovec

• Konzum Čakovec, Zagrebačka 87

• Konzum Goričan

• Konzum Kotoriba

• Konzum Prelog

• Konzum Pribislavec

• Konzum, Mursko Središće

• Market Barbara, Kuršanec

• Midrano Železna Gora

• Pek Toni Čakovec

• SPAR Galerija Čakovec

• SPAR Jug Mall Čakovec

• Trgovina Anica, Dragoslavec

UDRUGA OBOLJELIH od leukemije i limfoma moli za pomoć

Trebaju novo vozilo

- Za dostavu lijekova i kreveta za bolesnike

Udruga oboljelih od leukemije i limfoma moli međimurske općine, poslovne subjekte i građane da im priskoče u pomoć �inancijskom potporom da zamijene službeno vozilo, jer sadašnje koje koriste je na izdisaju. Do sada su im u tome pomogli Međimurska županija i međimurski gradovi, pa mole i druge da im se pridruže u tome.

Udruga na području

Međimurske županije sa službenim vozilom dostavlja medicinska pomagala za nastavak liječenja pacijenata na kućnoj njezi. To je zahtjevan program kojeg provode u interesu oboljelih bez obzira na to jesu li naši članovi udruge ili nisu.

Osim toga, službeno vozilo koriste za nabavku i dostavu lijekova kojih trenutno nema na našem tržištu te odlaze vozilom u susjedne države kako bi ih kupili i dostavili oboljelima.

Koriste ga i za prijevoz u projektima: Plastičnim čepovima do skupih lijekova za svakodnevno dostavljanje čepova u Totovec gdje ih pakiraju u big bag vreće.

Na taj način �inanciraju lijekove i pomoć oboljelima te njihovim obiteljima.

Osim projekta prikupljanja plastičnih čepova UOLL provodi i trogodišnje programe: Pokažimo oboljelima da nisu sami, Art terapija i Crtanjem do zdravlja. Za sve te aktivnosti potrebno je službeno vozilo.

Donaciju možete uplatiti na: IBAN: HR5123400091116005263

Primatelj Udruga oboljelih od leukemije i limfoma, Poziv na broj: 02/ 040 723

Emil Vibović, predsjednik UOLL-a, zahvaljuje unaprijed svima na razumijevanju i ukazanoj podršci. (BMO)

Početkom travnja svake godine, djelatnici Međimurske prirode i volonteri pripremaju dravske obale za dolazak kolonija bregunica na gniježđenje u Međimurje (foto: Arhiva MP-a)

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

LOV NA ZLATARSKI prsten u Donjem Vidovcu

GLOBALNO I LOKALNO

Viškovi plina od kojih boli glava

Za građane je nova afera u Hrvatskoj za koju oporba krivi Vladu zvan Viškovi plina zapravo samo još jedna afera, no nerazumljiva. Jedino što se zaključuje je da tu opet netko debelo zarađuje (čitaj: krade) na račun poreznih obveznika, odnosno građana.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Betonci najuspješnije

lovili i veslali

Motonautički klub Vidovski zlatari već je 13 godina zaredom organizator tradicionalne manifestacije u čast ispiranju zlata, ali i na hrabre ratnike protiv Turaka - Vidovske voke

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No afere ne bi ni bilo da je situacija na tržištu plina drugačija, da je zbog jake zime plin nedostajao i da je skup. Zbog zidanja cijena plina kao posljedice rata u Ukrajini i domaćih afera, donesena je politička odluka na razini Vlade da se domaći plin ne smije prodavati u inozemstvo, već domaćem operateru HEP-u. Problem nastaje onog trenutka kad je skladište plina Okoli popunjeno i ne može više primati plin, pa se viškovi plina skladište u transportnom sistemu. HEP potom mora prodati te viškove plina pošto-poto jer nema kamo s njim. No i PPD kojemu većinom prodaje te viškove plina ima svoje viškove plina zbog dugotrajnih ugovora i manje potrošnje zbog slabe zime. Tako se viškovi plina u HEP-u vraćaju dobavljaču plina jer se ne smiju prodavati, ali po manjoj cijeni od nabavne. Usput, tržišni viškovi plina u Europi krajem zime su i doveli do jakog spuštanja cijene.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

HEP od INA-e u zimi nabavlja plin po cijeni od oko 47 eura po megavat satu, u vrijeme dok je cijena plina u Europi mnogo viša jer je plin tržišna kategorija. Uostalom, zabrana izvoza domaćeg plina donesena je zbog potrošača, kako bi oni imali jeftiniji plin. No cijena plina je naglo i višestruko pala krajem zime. No tu je uredbu premijer Plenković već ukinuo, pa HEP od INE više ne mora primati viškove plina. Naravno da je sve to znala

VARAŽDINU, Gajeva 5

Vlada i premijer, no uredba da se domaći plin ne smije prodavati u inozemstvo bila je na snazi. Ukratko, na taj je način nastao gubitak u HEP-u od oko 200 milijuna eura, ljeti se plin troši veoma malo, a plinska polja ga i dalje proizvode, dok je skladište Okoli koje pune zakupci plina puno. Viškom plina u transportnom sustavu upravlja HROTE, dok HEP, čini se, nema utjecaja na određivanje viškova plina. Jednostavno, INA (MOL) prodaje plin HEP-u, no ovaj ga ne može potrošiti, pa nekom mora vratiti plin, pa se postavlja pitanje tajnih dogovora. Osim toga, zašto INA ljeti ne zatvori ventile na hrvatskim poljima plina, zar je to tako teško? Očito nekom odgovara nastalo stanje.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Članovi Motonautičkog kluba Vidovski zlatari Donji Vidovec i ove su godine organizirali svoju tradicionalnu manifestaciju Lov na zlatarski prsten koja je ove godine doživjela svoje trinaesto izdanje. Manifestacija je to koja ima turistički značaj, a povezana je s tradicijom ispiranja zlata u ovome kraju, a vezana je i za legendu o hrabrosti Donjovidovčana koji su se u vrijeme Zrinskih hrabro borili protiv Turaka. Stoga su potom nazvani Vidovski voki.

Ovogodišnji Lov na zlatarski prsten privukao je 18 ekipa, a održao se na standardnom mjestu, na odvodnom kanalu HE Dubrava kod donjovidov-

skog mosta. Natjecanje se sastojalo od spusta čamcem niz kanal u kojem su dva veslača i jedan alkar koji tijekom vožnje gađa zlatarski prsten, odnosno alku koja visi s Vidovskog mosta i nastoji sakupiti što veći broj bodova.

- Ključ uspjeha je mirna ruka, ali i poznavanje vode. Naime, čamac se mora dobro usmjeriti prema alci, prepustiti se struji i onda samo dobro oko i preciznost - kazali su iskusni natjecatelji.

Svaka ekipa imala je po dva pokušaja. I dok je nekima alka zapela za štap, drugi su je vadili iz vode, a podosta prstenova je i otplutalo niz vodu. Nakon svega, najveću

spretnost i mirnu ruke imala je iskusna trojka zvana Betonci koju su činili Damir Cenko, Denis Kranjec i Ivan Friščić. Drugo mjesto pripalo je ekipi Kalanica u sastavu Božidar

VELIKI SKOK za spas rijeke Drave u Svetoj Mariji

Njari, Josip Habijan i Marinko Čmrlec. Na trećem mjestu našla se ekipa Liter i voda koju su predstavljali Mihael Nestić, Ivan Lovrek i Patrik Strbad. (Vlasta Vugrinec)

200-tinjak ljudi sjurilo se u rijeku

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Nadamo se da će afera biti razotkrivena u potpunosti i da će se saznati što se dogodilo i je li bilo krađa. Jedan od problema je i taj što je tu bitan faktor skladište plina Okoli, koje na temelju takozvanih krivulja kapaciteta daje signal može li novi plin u skladište ili ne. Jedan domaći stručnjak INA-e iz Cirkovljana koji je gradio skladište plina Okoli, kaže da su malverzacije lako moguće. Do kraja ove godine bit će u probnom radu skladište plina Grubišno polje, sam projekt treba bi biti dovršen do 2027. godine. To je jedan od strateških projekata Hrvatske za sigurnost opskrbe plinom, pa bi takve tržišno uvjetovane afere u nas trebale postati prošlost, barem tako tvrde optimisti.

Na svetomarskom kupalištu koje se smjestilo na mirnom rukavcu rijeke Drave minule nedjelje održan je tradicionalni Veliki skok za rijeku, popularni Big jump.

Običaj je to koji se s godinama proširio na gotovo sve europske zemlje, odnosno rijeke. Ljubitelji prirode sinkroniziranim simboličnim skokom u vodu skreću pozornost na važnost očuvanje vodotoka i prirode.

Svetomarščani i ljubitelji rijeke Drave, zajedničkim pak su skokom upozorili na probleme prekomjerne regulacije rijeka i na važnost očuvanja prirodnih vodotoka kojima obiluju Međimurje i Podravina.

Niz strmu obalu, slilo se 200-tinjak ljudi, mlado i staro, i uronilo u osvježavajuću vodu gdje su mnogi nastavili uživati u kupanju. Dio ih se uhvatio vesla i kajaka, dok pak su se oni koji više vole

čvrsto tlo pod nogama preselili u hladovinu obližnjeg šumarka i igrali odbojku na pijesku. Bilo je tu još i drugih igara, a treba spomenuti da su organizatori, Općina Sveta Marija te Zaštitarsko-ekološka

udruga Senjar (ZeuS) za sve njih pripremili bogatu gastronomsku ponudu. Shodno tome druženje je bilo i uz kobasice, hrenovke, pečene ribice i pržene krumpiriće, naravno, sve besplatno. (vv; zv)

PODRUČNA ŠKOLA Gornji Hrašćan kreće u proširenje

Učenicima tri nove učionice, kuhinja i WC

U Područnom školskom odjelu u Gornjem Hrašćanu potpisan je ugovor o izvođenju radova, odnosno rekonstrukciji unutrašnjosti tog školskog objekta, vrijedan 65.532,38 eura. Građevinskim zahvatom dobit će se prostor za tri nove učionice, proširit će se kuhinja i sanitarne prostorije, što je prijeka potreba zbog rasta broja učenika.

za specijalne i progresivne naočalne leće

- Novost je da će od jeseni Područnu školu u Gornjem Hrašćanu pohađati učenici od prvog do šestog razreda i ova investicija je usmjerena stvaranju adekvatnih uvjeta za nastavu s povećanim brojem učenika i naš odgovor na tu

potrebu. Tijekom ljeta intenzivno se radi i u drugim našim ustanovama kako bismo novu školsku godinu dočekali s još višim standardom, rekao je župan Matija Posavec.

Područni odjel u Gornjem Hrašćanu s vremenom treba postati matična škola, no to nije na nama, već na Vladi RH.

Nadalje, osim što ćemo graditi novu školu u Nedelišću, ulagati u Područni odjel u Dunjkovcu, trebat će izgraditi i osnovnu školu u Paragu i to je prijeka potreba u ovoj sredini, ističe župan i dodaje kako nije u pitanju nikakva segregacija, već je Parag velika sredina kojoj je potrebna škola. Načelnik

Nedelišća Nikola Novak zahvalio je županu na ulaganjima na ovom području te najavio početak projektiranja nove osnovne škole u Nedelišću, kao i školske sportske dvorane u Dunjkovcu.

- Ova obnova nam mnogo znači jer nam osigurava prostor, toliko potreban u svjetlu činjenice da je matična škola u Macincu prenapučena. U novoj školskoj godini, u ovom područnom odjelu očekujemo 80-ak učenika, kazala je ravnateljica Božena Dogša. Tvrtka Intermegrad izvodit će radove koji bi trebali biti gotovi do početka školske godine. (dv, zv)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Pobjednička ekipa iskusnih majstora u gađanju u sridu: Damir Cenko, Denis Kranjec, Ivan Friščić i Denis Horvat, predsjednik MNK-a Vidovski zlatari

I staro i mlado skladno je skočilo u Dravu

IZBOG DJEČJE PSINE nastala zavrzlama u javnosti

Ošišani dječak s placa jedino treba dobrog frizera!

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je dijete samovoljno sjelo na prodajni pult tržnice

Društvene mreže postale su većini ljudi jedini izvor informiranja, a ovog se tjedna pokazalo koliko je to nevjerodostojno i opasno.

Grupe na društvenim mrežama, Facebooku, postale su mjesto gdje ljudi svašta pišu, od objava do komentara, a (pre)često kao anonimni izvor. Iza te objave ne zna se tko stoji, osim admina koji vodi grupu. Uzima se zdravo za gotovo, bez provjere pozadine ili sagledavanja situacije iz drugog kuta

Od muhe nastao slon

A javnost najviše reagira na objave koji imaju veze s nasiljem, naravno. Tako je početkom ovog tjedna nastala cijela zavrzlama

Da, frizura nije baš dobro ispala, ali srećom to se da lako popraviti

oko slučaja obrijanog dječaka na čakovečkoj tržnici. Iz anonimne objave na grupi Čakovčanke i Čakovčanci, zabrinuta majka poslala je tri fotografije svog sina kojeg su usred bijelog dana napala trojica dječaka, držali ga i brijali. Komentari su buknuli, podrška dječaku, maltene je ispao čakovečki Luka Ritz. A sve do trenutka kada je policija objavila da to baš i nije bilo tako. Nadzorne kamere pokazale su da je iz muhe nastao slon. Dječaka nitko nije prisilio na brijanje, a sad je li u pitanju bio Tik-Tok izazov,

neka oklada ili jednostavno dječja psina, još se utvrđuje. Kako je izvijestila PU međimurska, u nedjelju, 9. srpnja 2023. godine, u 11:45 u prostorijama Policijske postaje Čakovec, 56-godišnjak podnio je prijavu kako su u petak, 7. srpnja oko 18 sati na prostoru tržnice u Čakovcu, njegovo dijete prisilno ošišala druga djeca.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je dijete samovoljno sjelo na prodajni pult tržnice te ga je jedno od prisutne djece ošišalo trimerom, dakle nisu potvrđeni navodi

PIJANA VOZAČICA (23) zabila se u tri auta u Strahonincu

KURŠANEC Pijan muškarac (34) pištoljem ustrijelio sebe i dijete

iz prijave 56-godišnjaka te nisu utvrđeni elementi kaznenog djela počinjenog na štetu ošišanog djeteta.

Nepotrebno uznemiravanje

javnosti

S obzirom na to da nisu utvrđene okolnosti koje se navode u objavi na jednoj društvenoj mreži, a koju su preuzeli te objavili brojni lokalni i nacionalni mediji, apeliramo da se objavama ovakvih i sličnih netočnih te neprovjerenih informacija može nanijeti znatna šteta svim sudionicima nekog događaja, posebice djeci. Ujedno, takvim objavama nepotrebno se uznemirava javnost te se time potpuno netočno sugerira kako je stanje sigurnosti na nekom području narušeno, napisali su iz policije.

Ukratko, dječak je postao “popularan” preko noći, u očima javnosti ispao je velika žrtva, da bi na kraju ispalo da je u pitanju bila očito tek loša komunikacija roditelja i djeteta koja je izazvala halabuku u javnom prostoru.

U Kuršancu se u nedjelju, 9. srpnja, odvila prava drama koja je mogla završiti kobno za 34-godišnjaka, ali i jedno dijete. O cijelom događaju oglasila se policija koja je navela da je dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako je 34-godišnjak počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

Naime, sumnja se kako je u nedjelju oko 19:30 u Kuršancu, na dvorištu obiteljske kuće, pod utjecajem alkohola neoprezno rukovao pištoljem uslijed čega je došlo do opaljenja.

- Zrno ispaljeno iz pištolja prošlo je kroz lijevu

šaku osumnjičenog te potom pogodilo dijete koje je pritom zadobilo ustrjelnu ranu desne nadlaktice. Ozlijeđeni su privatnim vozilom prevezeni u čakovečku bolnicu, gdje su zadržani na daljnjem liječenju, dok će se njihove ozlijede naknadno okvalificirati, izvijestila je PU međimurska.

Iz čakovečke bolnice rekli su nam da su ozljeđeni dobrog općeg stanja te da su pušteni doma na kućno liječenje.

Protiv 34-godišnjeg okrivljenika podnijet će se optužni prijedlog Općinskom sudu u Čakovcu zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana. (sh)

TURČIŠĆE Susjedima treštio zvučnicima

U subotu, 8. srpnja, nešto poslije 23 sata u Turčišću, pod utjecajem alkohola, javni red i mir narušavao je 32-godišnjak. U obiteljskoj kući na kojoj su bili otvoreni prozori, pomoću prijenosnog zvučnika puštao je glasnu glazbu te time remetio mir i spokoj ostalih mještana.

Preloški policajci oduzeli su mu zvučnik te su ga uhitili. Tijekom privođenja 32-godišnjak vrijeđao je policijskog službenika raznim pogrdnim riječima. Zbog navedenih događaja 32-godišnjak će biti prekršajno sankcioniran. (sh)

Obitelj Dolar: - Na BMW-u i škodi šteta je totalna!

Udarila je u parkirana vozila ispred kuće obitelji Dolar, a osim autiju, stradala je i ograda, ali i kuća

Piše i foto: Paulina Topolko

Jedan sat nakon ponoći u Strahonincu u srijedu, 12. srpnja, došlo je do prometne nesreće. U Čakovečkoj ulici u blagom zavoju, mlada vozačica izgubila je nadzor nad vozilom i udarila u parkirana vozila ispred kuće obitelji Dolar.

- Bili smo u krevetu i odjednom se je čuo snažni udarac. Pogledao sam prvo kroz prozor, no kako je bilo već jedan sat nakon ponoći, javna rasvjeta se je ugasila pa se nije ništa vidjelo. Izašao sam iz kuće i vidio aute koji su bili spotrti i odbačeni u ogradu, prepričava nam vlasnik kuće Franjo Dolar.

- Upravljajući pod utjecajem alkohola (1,93 g/kg) osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, kolnikom Čakovečke ulice, 23-godišnja "mlada vozačica" u blagom zavoju nije se kretala obilježenom prometnom trakom, a koja se proteže uz desni rub kolnika. Zbog opisane situacije automobilom je sišla izvan kolnika, gdje je prednjim dijelom udarila u dva parkirana osobna automobila, čakovečkih registarskih oznaka, priopćila je PU međimurska jutro nakon nesreće.

- Mi smo ostali zatvoreni u dvorištu, aute je vozačica nabila u ogradu i nama je bio blokiran izlaz na cestu. Pokazujući mjesto gdje je udarila plava škoda, gospodin Dolar nam prepričava kako je riječ o novom autu, starom tek pet mjeseci. Auto je u vlasništvu unukove djevojke, kupljen iz jedne auto kuće u Varaždinu gdje je i otpremljen nakon nesreće.

- Škodu je odbacilo u BMW, unukov auto koji je na kraju i zaštitio moj auto pa on nije jače stradao, ali je udaren, no ništa se ne vidi na njemu, dodao je.

Da stvar bude gora, obitelj Dolar je prije dvije godine stavila novu ogradu i obnovila kuću. Čekaju majstora za ogradu koji će dati predračun, a onda bi osiguranje trebalo pokriti štetu. U nesreći, tre-

ba dodati, malo je oštećena i kuća i žlijeb.

Na mjesto nesreće izašli su policija i hitna medicinska pomoć. Vozačica je prvo bila u šoku, a vozilom hitne medicinske pomoći prevezena je u Županijsku bolnicu Čakovec gdje će se ozljede naknadno okvalificirati.

- Pitanje je i kad ćemo i koliko novca skupiti za popravak štete. Na BMW-u i škodi

šteta je totalna. U srijedu su tri puta došli slikati štetu i sad čekamo. Automobili su kod automehaničara, no čeka se osiguranje, rekao nam je Dolar.

Protiv vozačice bit će podnesena prekršajna prijava za izazivanje prometne nesreće s prouzročenom materijalnom štetom te zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola.

Franjo Dolar pokazao nam je uništenu ogradu

Krš i lom nastao je nakon zabijanja u parkirane aute kod obitelji Dolar (foto: PU međimurska)

ROMANO BOGDAN, kamen spoticanja ili kamen zaglavni?

Čakovečki gradski cirkus oko Centra za kulturu vrti se dalje

Piše: Tomislav Novak

Foto: Zlatko Vrzan

TRETIRANJE na području Čakovca

Zuje, zuje dosadni komarci

Prema planu dezinsekcije te traženjima građana Grad Čakovec dogovorio je provedbu drugog ovogodišnjeg tretmana komaraca na području Čakovca i mjesnih odbora.

S obzirom na najavljenu vremensku prognozu, očekuje se da bi efekt suzbijanja u ovom tjednu bio najbolji, a prema predviđanjima i sama razina toplotnog vala koji slijedi, dovest će do manjeg broja komaraca u narednom razdoblju. Tretiranje će se provesti preparatom na bazi

permetrina Phobi super PB+ u koncentraciji od 5 posto (0,5-1L/hektar) metodom hladnog zamagljivanja.

Tretman komaraca proveo se u Ivanovcu, Štefancu, Savskoj Vesi, Kuršancu, Totovcu, Novom Selu na Dravi, Šandorovcu, dok će se u petak 14. srpnja tretirati u Mačkovcu, Žiškovcu, Slemenicama, Krištanovcu i Novom Selu Rok od 5 do 7 sati ujutro. Grad Čakovec i Mihovljan tretirat će se u drugoj polovici srpnja. (dv)

OGRANAK Matice hrvatske u Čakovcu Nagradit

U prostorijama čakovečkog Ogranka Matice hrvatske održana je posljednja sjednica Predsjedništva i Nadzornog odbora prije početka ljetne stanke.

Među ostalim točkama, vodstvo Ogranka jednoglasno je donijelo odluku o pokretanju nagradnog natječaja za istraživačke radove učenika osnovnih i srednjih škola u Međimurskoj županiji. S obzirom na njegov značaj na širokom rasponu znanstvenog rada, broj monogra�ija i drugih radova posvećenih istraživanju međimurskih tema te na dugogodišnju suradnju s Maticom hrvatskom, odlučeno je da se dodjeljivanja nagrada imenuje po akademiku Dragutinu Feletaru. Prvo raspisivanje

natječaja planirano je već za nadolazeću školsku godinu, a javnost će o detaljima i uvjetima prijave biti obaviještena pravovremeno.

Zbog spomenutog značaja, kao i uloge koju je igrao u njegovom pokretanju krajem 1960-ih, odlučeno je i da će novo izdanje Hrvatskoga kajkavskog kolendara za 2024. godinu također biti posvećeno akademiku Feletaru.

- Na jesen će biti raspisan natječaj, posebno za osnovne i srednje škole, tročlano povjerenstvo će ocjenjivati radove. Pristup će biti sličan kao kod literarnih, samo će ovo biti istraživački - dakle povijest, etnologija, geogra�ija, jezik. Pretpostavljamo da će najviše ipak biti povijest u prvom planu, rekao je predsjednik Zoran Turk. (dv)

ŠAHOVSKI klub Sloboda

Fran Sarač mali je gospodar srpnja

Šahovski klub Sloboda

Mihovljan u nedjelju je bio domaćin tradicionalnog međunarodnog šahovskog turnira Gospodar srpnja. Natjecanje je u predvorju dvorane Graditeljske škole Čakovec okupilo oko 130 sudionika, u seniorskoj i kadetskoj konkurenciji.

Turnir je otvorila gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, prigodnim obraćanjem sudionicima, ali i odigravanjem prvog poteza natjecanja uz predsjednika kluba domaćina, Franju Jančikića.

Nakon našeg prošlotjednog teksta o tome kako gradonačelnica Ljerka Cividini zahtijeva ostavke od članova Upravnog vijeća CZK-a, diglo se mnogo prašine i svi su se počeli jagmiti za medijsku pažnju i pravdanje vlastitih stavova. Tako se novom silinom zavrtjelo kolo koje je počelo ustvari još od preuzimanja vlasti nove gradonačelnice. Znamo da je Romano Bogdan bivši zamjenik gradonačelnika koji je napustio HNS te prešao u SDP. Bilo je to vrijeme dok je SDP suvereno vladao Čakovcem. Kao sitni znak zahvalnosti postavili su ga za ravnatelja CZK-a. A da bi to mogao postati, iz uvjeta koje ravnatelj mora zadovoljavati izbacili su visoku spremu, a umjesto toga su ubacili značajne dosege u kulturi. Drugim riječima nacrtali su to radno mjesto mjesto za Romana Bogdana. Nije pretjerano reći kako je to napravio upravo SDP.

Romano zna za taj svoj krimen i očekivao je da će morati napustiti mjesto ravnatelja nakon što je Čakovec preuzeo HNS, zbog toga je i nudio svoju ostavku gradonačelnici Cividini u više navrata, kako kaže. No ona je tada to odbijala prihvatiti. I onda se pojavilo novo Upravno vijeće CZK-a koje je demonstrativno tražilo smjenu Bogdana i to nakon što se navodno napokon dogovorio s gradonačelnicom da se prihvati njegova ostavka.

Dakle Romano Bogdan prestao bi biti ravnatelj i ova-

ko i onako. No Upravno vijeće navalilo je da to izvede vrlo glasno, na sva zvona, javno ga inkriminiravši za sumnjive radnje koje kasnije baš i nisu dokazane. Već je tada sve skupa odavalo dojam privatnog obračuna jer je javna čakovečka tajna kako se bivši bliski prijatelji Bogdan i Klaić više godinama ne podnose. Očekivana katarza u čakovečkoj kulturi izostala je.

- Tko će se sada ispričati Romanu Bogdanu?, zabrinuto je pitao SDP-ovac Jurica Horvat, koji je, zanimljivo, bio predsjednik Vijeća koje je Romana postavilo za ravnatelja. A to je ustvari ona �inta, kad pustiš vjetar pa se aboliraš ako prvi glasno pitaš: Tko je prdnuo?

Upravnog vijeća CZK-a Čakovec s priopćenjem u kojem potvrđuje kako gradonačelnica Cividini zahtijeva njihove ostavke. No oni su mišljenja kako je taj zahtjev neutemeljen, a kako je Romano Bogdan na optužbe Upravnog vijeća odgovarao šutnjom, njima se podrazumijevalo da je kriv.

Drugarska je to gesta SDP-a i treba je cijeniti.

Gospodar srpnja odigran je po švicarskom sustavu natjecanja u devet kola, uz pravila FIDE za brzopotezni šah, a valja napomenuti kako se turnir obračunava za međunarodnu brzopoteznu rejting listu.

Na kraju šahovske nedjelje, najbolji u kadetskoj kategoriji te ujedno mali gospodar srpnja je Fran Sarač iz Šahovskog kluba Stridon Štrigova, dok je kod seniora najbolji Denis Gjuran iz ŠK-a Gornji Mihaljevec. (dv)

Damir Klaić nije znao kako je šutnja zlato, a ne priznanje krivice

Damir Klaić: Šutnja je priznanje krivice*

Gradonačelnica koja nije odmah htjela prihvatiti Bogdanovu ostavku, sad je usmjerila re�lektor protiv vlastitog Upravnog vijeća i zahtijeva od njih ostavke, a navodno i javnu ispriku.

Na to je reagirao Damir Klaić – Ključ, predsjednik

Ivica Perhoč ak�virao je rezervni ešalon SDP-a u podršci gradonačelnici

Ivica Perhoč hrabro uz gradonačelnicu*

Reakciju pak na odgovor Damira Klaića poslao je Ivica Perhoč, koji uz to što je predsjednik gradskog SDP-a je i direktor Čakoma, gradske �irme kojem je še�ica ustvari gradonačelnica. SDP je k tome u Gradskom vijeću više nije toliko bitan kao koalicijski partner otkako je ostao kratak za jedno mjesto, jer vratio se po svoj mandat Stjepan Kovač, no reinkarniran kao neugodni seljak. Zbog toga SDP treb gradonačelnici pružiti malo javne podrške kako ne bi ona ispala kaj kriva pa i Perhoč odrješito traži podnošenje ostavki članova Upravnog vijeća CZK-a.

Romano uživa u poziciji generala nakon bitke*

I na kraju javio se glavom Romano Bogdan, nakon duge šutnje obrisao je znoj sa čela od predanog rada u kulturi i dignuo glavu. Možda nagovoren, možda izmamljen Klaićevom arhaičnom tezom - šutnja je dokaz krivice, a možda jer sad može! Uglavnom, Romano je došao na svoje te je i on poslao priopćenje u kojem se razmahao riječima napokon udahnuvši zraka. Najprije bi čovjek pomislio, mogao si ostati gospodin do kraja... No s druge strane, u ovoj ljepljivoj kaši “kulture” u kojoj se miješaju stranke, rodbina, prijatelji bivši i budući, očevi i sinovi, sitne i krupne usluge... nitko nije bio gospodin, pa zašto ne bi i Romano opet u masu zagrabio i svojom kutlačom te zavrtio karusel tog kravala još jednom?

*Sva priopćenja aktera možete u cijelosti pročitati na stranici 32.

CESTOVNI TROKUT Bolnica - pošta - Macanov dom, djelomično je zatvoren za promet

Izbjegnite gužvu kroz centar grada

Piše: Dora Vadlja

Počela je obnova Ulice ZAVNOH-a u Čakovcu, u dijelu između kružnih raskrižja kod Bolnice i pošte. Planirano trajanje radova je 16 dana, odnosno do 26. srpnja, a procijenjena vrijednost je 94 tisuće eura. Na navedenom dijelu ulice uklonit će se postojeći dotrajali asfalt s kolnika i pješačke staze te postaviti novi. Na kružnom toku prema Županijskoj bolnici Čakovec izvadit će se granitne kocke, popraviti slivničke rešetke i šahtovi te postaviti novi habajući sloj asfalta. Odradit će se i sanacija usporivača prometa na pješačkim prelazima u Ulici Tome Masaryka prema Hrvatskoj pošti, Autobusnom kolodvoru i Macanovu domu.

Tijekom trajanja radova na snazi će biti privremena regulacija prometa. Za promet će se zatvoriti kružno raskrižje kod Bolnice, osim za stanare i djelatnike, dio Ulice ZAVNOH-a, neposredno uz kružni tok te dio Ulice Tome Masaryka na dijelu uz Autobusni kolodvor.

Kako bi se osigurao nesmetan autobusni promet u prvoj fazi, omogućeno je prometovanje autobusima na dijelu Ulice Tome Masaryka, dok je u drugoj fazi prometovanje autobusa omogućeno na dijelu Ulice ZAVNOH-a, a za sav promet zatvara se dio Ulice Tome Masaryka.

- Kako bi se smanjile gužve, molimo sve sudionike prometa koji ne mogu

Iako promet nije u potpunos� zatvoren, izbjegavajte trokut koje čine ulice ZAVNOH-a, Ivana Gorana Kovačića i Tome Masaryka

upotrebljavati alternativne pravce, da poštuju postavljenu privremenu regulaciju, javljaju iz Grada Čakovca. Ako dolazite iz smjera Podturna, obavezno skrenite prema Sjevernoj obilaznici,

a ako dolazite iz smjera Buzovca, nakon rotora kod Kišovice skrenite prema I. OŠ i preko Mihovljanske ulice. Ako želite doći do Bolnice, napravite to Sjevernom obilaznicom.

Romano Bogdan Slobodni - nit je kriv nit je više ravnatelj

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA DONJI KRALJEVEC

Općinski načelnik

KLASA:372-01/23-01/09

URBROJ:2109-6-02-23-2

Donji Kraljevec, 14. srpnja 2023.

Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora („Narodne novine“ br.: 125/11, 64/15, 112/18), članka 5. stavka 1. Odluke o davanju u zakup i kupoprodaji poslovnog prostora („Službeni glasnik Međimurske županije“ br.: 5/20) i Odluke o raspisivanju javnog natječaja a davanje u zakup poslovnog prostora (KLASA: 372-01/23-01/09, URBROJ: 2109-6-02-23-2 od 14. srpnja 2023. godine), općinski načelnik raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora u Palinovcu

A) PREDMET NATJEČAJA

1. Predmet natječaja je zakup poslovnog prostora u Palinovcu, Palinovec 22 – Društveni dom, ukupne korisne površine 73 i 67,70 m2, odnosno: • z.k.č.br. 107/6, k.o. Palinovec, zk.ul.br. 1304, površine 786 čhv, 1/1 vlasništvo Općine Donji Kraljevec (identična kat.čest.br. 2748/1, k.o. Palinovec, u mjestu, društveni dom, površine 710 m2, upisano u Posjedovni list broj: 863, 1/1 Općina Donji Kraljevec), odnosno dio poslovnog prostora koji se odnosi na prizemlje objekta površine 73 m2 i 67,70 m2 namijenjen za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva.

Napomena: Poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju, te će ga zakupnik urediti i privesti ugovorenoj namjeni u svom trošku, a što će se regulirati Ugovorom o zakupu poslovnog prostora. Isto tako Ugovorom o zakupu regulirat će se da najpovoljniji ponuditelj nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora dati u podzakup.

Poslovni prostor koji je predmet zakupa se može razgledati radnim danom od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu u Općini Donji Kraljevec ili na telefon broj 040/655-126.

2. Početni mjesečni iznos zakupnine je 1,00 EUR/m2/mjesečno.

Osim zakupnine, zakupnik je dužan plaćati troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora (redovno održavanje, manji popravci instalirane opreme, uređaja i unutarnjih instalacija, čišćenje poslovnog prostora, soboslikarski radovi, popravci svih oštećenja koja su prouzročena krivnjom zakupnika, kao i drugi troškovi manjih preinaka kojima se ne mijenja konstrukcija, raspored, namjena ili vanjski izgled poslovnog prostora).

Zakupnik snosi i troškove koji proizlaze iz korištenja, održavanja i uređenja prostora (struja, voda, telefon, grijanje, spomenička renta, pričuva, komunalna naknada, vodna naknada i drugo).

3. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina od dana sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora.

B) UVJETI NATJEČAJA

4. Na natječaju za zakupu poslovnoga prostora ne može sudjelovati �izička ili pravna osoba koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom proračunu i Općini Donji Kraljevec, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se �izička ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja.

5. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 100 % ponuđene mjesečne zakupnine (iznos jednomjesečnog zakupa), najkasnije do isteka roka za dostavu ponuda. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Donji Kraljevec IBAN: HR17 2402 0061 8082 0000 2, model: HR68, poziv na broj primatelja: 7811 - OIB sudionika natječaja, uz naznaku »Jamčevina za sudjelovanje u natječaju za zakup«.

6. Pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ako se te osobe u svojoj ponudi pozovu na to pravo, ako ispunjavaju uvjete iz natječaja, uvjete iz važećeg zakona koji uređuje zakup i kupoprodaju poslovnog prostora i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine. Ako osobe koje ostvaruju pravo prednosti nisu nazočne otvaranju ponuda uputit će im se poziv da se izjavne o prihvaćanju najvišeg ponuđenog iznosa zakupnine za poslovni prostor koji se daje u zakup. Poziv će se uputiti poštom ili elektroničkom poštom na adresu dostavljenu u ponudi, a ako se osoba u ostavljenom roku ne izjasni o prihvaćanju najviše ponuđenog iznosa zakupnine, smatrat će se da isti ne prihvaća. Pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu nema pravna osoba čiji je osnivač ili suosnivač �izička osoba koja ima pravo prvenstva sukladno odredbama navedenog zakona, odnosno pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora imaju samo �izičke osobe koje ispunjavaju propisane uvjete i obavljaju obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost.

C) SADRŽAJ PONUDE

7. Ponuda mora sadržavati:

• za �izičke osobe: ime i prezime, adresu, OIB i presliku osobne iskaznice (za strane �izičke osobe presliku putovnice odnosno odgovarajući dokaz o stranom državljanstvu);

• za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta, OIB te izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra ili drugi odgovarajući dokument za pravne osobe sa sjedištem u drugim zemljama ne stariji od 6 mjeseci od dana objave javnog natječaja;

• ponuđeni mjesečni iznos zakupnine po m2 koji ne može biti niži od utvrđene početne cijene, u eurima, ispisanu brojkama i slovima;

• kratki opis planirane djelatnosti;

• dokaz o uplaćenoj jamčevini;

• podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude neće biti prihvaćene;

• potvrda Općine Donji Kraljevec, Odsjeka za �inancije i računovodstvo kojom se potvrđuje da ponuditelj nema dugovanja prema Općini Donji Kraljevec;

• Uvjerenje nadležne porezne uprave o nepostojanju duga prema državnom proračunu, odnosno odobrenje odgode plaćanja obveza s pridržavanjem rokova plaćanja, ne stariju od 3 mjeseca od dana objave javnog natječaja;

• ovjerenu presliku dokumentacije kojom se dokazuje pravo prvenstva osoba iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja, ne stariju od 3 mjeseca od dana objave javnog natječaja;

• ukoliko se dokazuje pravo prednosti za članove uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovima uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili za djecu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, dokaz o srodstvu (rodni list ili druga potvrda nadležnog tijela;

• ukoliko se dokazuje pravo prednosti za braniteljske socijalno-radne zadruge za obavljanje registrirane djelatnosti koje su evidentirane u evidenciji braniteljskih socijalno-radnih zadruga koju vodi nadležno ministarstvo ili koje su korisnice poticaja nadležnog ministarstva, potvrdu nadležnog ministarstva o statusu, ne stariju od 3 mjeseca na dan otvaranja ponuda;

• izjavu da ne traje zakup drugog poslovnog prostora, ovjerenu kod javnog bilježnika (za osobu koja se poziva na pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora – članak 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji).

Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).

D) ROK ZA DOSTAVU PONUDE I OTVARANJE PONUDA

8. Pisane ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama s naznakom »Ponuda za zakup poslovnog prostora, Palinovec – ne otvaraj« na adresu:

Općina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, 40320 Donji Kraljevec i to predajom neposredno u Općini Donji Kraljevec ili preporučeno poštom.

Ponuditelji trebaju na poleđini omotnice navesti svoje ime i prezime, adresu, odnosno naziv pravne osobe i adresu sjedišta a.

9. Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama od 14.07.2023. do 25.07.2023. do 10,00 sati.

Dan objave natječaja u tjednom tisku smatra se danom objave natječaja.

Natječaj će se objaviti u tjednom tisku i na oglasnoj ploči Općine Donji Kraljevec.

10. Javno otvaranje ponuda izvršit će se 28.07.2023. godine u 10,00 sati u prostorijama Općine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, Donji Kraljevec, te mu mogu pristupiti ponuditelji osobno, zakonski zastupnici ponuditelja ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja uz predočenje ovjerene punomoći.

E) ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUDITELJA

11. Svaka dostavljena ponuda za zakup poslovnog prostora koji je izloženi na ovom natječaju smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je ponuđeni mjesečni iznos zakupnine niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati.

11. Najpovoljnija ponuda je ona koja je valjana ponuda a sadrži najviši iznos ponuđene mjesečne zakupnine.

Ako je prispjelo više valjanih najpovoljnijih ponuda ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene mjesečne zakupnine, provest će se usmeno javno nadmetanje odmah nakon otvaranja ponuda, a izabrat će se ponuditelj koji ponudi veću cijenu.

12. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude donosi se u roku od 15 dana od dana javnog otvaranja pisanih ponuda.

F) SKLAPANJE UGOVORA O ZAKUPU

13. Najpovoljniji ponuditelj u obvezi je najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru preuzeti poslovni prostor i sklopiti Ugovor o zakupu.

Ukoliko najpovoljniji ponuditelj u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja bez opravdanog razloga ne potpiše Ugovor o zakupu poslovnoga prostora, smatrat će se da je odustao od sklapanja ugovora o zakupu, gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine te će se javni natječaj za predmetni postupak ponoviti.

Ugovor o zakupu poslovnog prostora smatra se sklopljenim i proizvodi pravne učinke danom njegove solemnizacije (potvrde) od strane javnog bilježnika.

Zakupodavac snosi troškove sklapanja ugovora dok troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Zakupoprimatelj.

Zakupodavac nije odgovoran za ishođenje uvjerenja o minimalnim tehničkim uvjetima za predložene djelatnosti, ni za druga uvjerenja ili dozvole, ni za dokumentaciju koja je potrebna za ishođenje istih. Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja uplaćena jamčevina će se odabranom ponuditelju uračunati u mjesečni iznos zakupnine za prvi mjesec korištenja prostora, a ostalim sudionicima natječaja Općina će vratiti jamčevinu u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Najpovoljniji ponuditelj je u obvezi plaćati mjesečnu zakupninu unaprijed, najkasnije do 10. - tog u mjesecu za tekući mjesec.

14. Prije potpisivanja ugovora najpovoljniji ponuditelj obavezan kao instrument osiguranja plaćanja zakupnine, dostaviti zakupodavcu bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika koja pokriva godišnji iznos ugovorene zakupnine.

G) OSTALO 13. Zakupodavac pridržava pravo izmjene odnosno poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja ugovora o zajmu poslovnog prostora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja.

Općinski načelnik: Miljenko Horvat

MURSKO SREDIŠĆE Koncerti na Ljetu uz Muru privukli po 2.000 građana

Organizacija koncerata i gastronomskih događanja pokazali su se kao dobar miks sadržaja za građane na manifestaciji Ljeto uz Muru u Murskom Središću.

- Napravili smo dobar potez što smo termin preselili iz kolovoza na zadnji posljednji lipnja i početak srpnja tako da se ne preklapamo s Porcijunkulovim u Čakovcu, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak, po završetku Ljeta uz Muru.

Kazao je da su najposjećeniji su bili koncerti Željka Bebeka i Danijele Martinović koji su privukli po dvije tisuće posjetitelja svaki od njih, a dobrim se pokazalo i spajanje Wine Festa s koncertom. Ove godine je izostala Murska alka. Dijelom zbog slabijeg interesa ekipa za sudjelovanje u

KUHANJE KOTLIĆA prava je atrakcija na rekreacijskom ribnjaku Zalešće

ovom zabavnom natjecanju. Tome je vjerojatno kumovao i prekid tradicije u koroni, ali i promjenjive vremenske prilike zbog kojih se mijenjao termin, a na kraju i odgodila Murska alka.

Iznimno popularno je i okupljanje na Zalešću kad se kuhaju jela na žlicu u kotlićima. Ove godine ih je kuhalo 27 ekipa. Sve što se skuhalo besplatno je podijeljeno posjetiteljima, kojih je bilo oko 2.000. Zalešće privlači svojim zelenilom, ribnjakom, rekreativnim sadržajima, klupama i stolovima u hladovini uz živu svirku za bolji ugođaj. Kratki odmor uz ribnjak privlači posjetitelje sa svih strana, a ne samo domaće ljude. Novi zabavni događaji spremaju se za rujan za September u Središću.

Pogranični (grado)načelnici žele susret u M. Središću zbog šetnice

U Bad Radkersburgu je održan bilateralni sastanak gradonačelnika i načelnika pograničnih gradova i općina iz Austrije, Slovenije i Hrvatske, a sastanku je nazočio i gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik Dražen Srpak. Cilj susreta u Bad Radkersburgu je zajednička strategija zaštite područja uz rijeku Muru, kao i iskorištavanje tog područja u turističke svrhe, prekogranična suradnja gradova, povezivanje ponuda na objema obalama rijeke Mure i dugoročni boljitak svih gradova i

njihovih građana. Premda je susret pograničnih načelnika i gradonačelnika već u prošlosti održan u Murskom Središću, nakon prezentacije šetnice uz rijeku Muru i načina na koji se Mursko Središće okrenulo rijeci te prezentaciji ostalih turističkih proizvoda, poput Spomen-doma rudarstva Cimper i Spomen-parka naftaštva, ostali su čelnici pograničnih gradova izrazili želju da se sljedeći susret ponovo održi u Murskom Središću, kako bi i uživo doživjeli sve viđeno na prezentaciji. (BMO)

Vibrotraka na spoj

Frankopanske i Nazorove

Spoj Frankopanske i Nazorove jedan je od osjetljivijih prometnih točaka u Murskom Središću. Tu puno vozača i pješaka skreće prema ambulanti i osnovnoj školi, pa je već bilo i prometnih nesreća s ozlijeđenima. Zbog toga je već ranije izrađen elaborat za postavljanje osvjetljenja i vibrotrake radi veće sigurnosti u prometu, a sada se priprema i uređenje pješačkog prijelaza

u Frankopanskoj ulici na navedenom spoju s Ulicom Vladimira Nazora. Zadužuje se Odjel za komunalne poslove za pokretanje aktivnosti oko izrade prometnog elaborata radi postavljanja dviju uzdignutih ploha na kolniku za usporavanje prometa i zabrane prometovanja za autobuse i kamione (osim za stanare) u Poljskoj ulici u Murskom Središću. (BMO)

Jakopić će voziti predškolce

Djeca koja nisu polazila vrtić ljeto će provesti u predškoli u Dječjem vrtiću Maslačak Mursko Središće. Program predškolskog odgoja održavat će se u prijepodnevnim satima u trajanju

27 kotlića nahranilo cijelo Mursko Središće

Moglo se isprobati 27 različitih jela maštovitih kuhara, od različitih vrsta graha, gulaša, bograča, dinstanih jetrica i trganci sa zeljem

Piše: Aleksandra Sklepić

U nedjelju, 9. srpnja, u prijepodnevnim satima na ribnjaku Zalešće u Murskom Središću održano je tradicionalno kuhanje jela “Gradski kotlići”.

Sudjelovalo je čak 27 ekipa: KK Rudar Mursko Središće, Ogranak ulice J.B. Tita, Gruntači, SRD Mura, Mažoretkinje Murskog Središća, Teniski klub Murskog Središća, ŠN Rudar, NK Rudar, DVD Peklenica, KUD Mura, NK Rudar veterani, Udruga umirovljenika, DŽ Mursko Središće, DVD Mursko Središće, Rudarski zbor, Disco šmrk, LD Mursko Središće,

Iz susjednog Vra�šinca u goste su došli kuha� bograč u kotliću članovi Mješovitog pjevačkog zbora dr. Vinko Žganec, na fotografiji

Veterani NK Mura, GPO, NK Plavi Peklenica, MPZ Vratišinec, UDVDR, OK Plavi Peklenica, Veterani domovinskog rata te PD Bundek. Iz njihovih se kotlića moglo isprobati 27

jela maštovitih kuhara, od različitih vrsta graha, gulaša, bograča, kiselog zelja, dinstanih jetrica, pa čak i trganci sa zeljem. Članice ekipa također su ispekle i donijele razne kolače i poslastice, a moglo se i osvježiti pićima za sve okuse i naraštaje, što je za sve posjetitelje bilo osigurano na trošak Grada Murskog Središća.

Ekipe su počele s pripremama već od ranih jutarnjih sati, kako bi jela bila spremna za podjelu posjetiteljima u 12 sati kako je bilo dogovoreno.

salveta i kruha, dok su ekipe bile zadužene za organizaciju i nabavu posuda, kotlića, pribora za kuhanje, plinskih boca i drva za vatru. Nakon dobrog ručka posjetitelji su uživali uz glazbu i ples.

Kuhanje u kotlićima bila je zadnja aktivnost planirana za ovogodišnje Ljeto uz Muru, a gradonačelnik Dražen Srpak već je najavio nove, zanimljive sadržaje za mjesec rujan, kad počinje September v Središću gdje će biti također odličnih programa, koncerata i zabavnih druženja.

od 250 sati godišnje, a da bi djeca došla u predškolu, osiguran im je prijevoz autobusom tvrtke Jakopić. Grad će to koštati 73 eura po danu prijevoza.

(BMO)

Ekipa

Središće zajednički je pripremala bograč: Igor Hren (Bolta), Miljenko Medved (Mile), Marko Žganec, Željko Kovačić (Đango)

Za feštanje uz Muru

Križovčanima je Mura u krvi i jedino pravo mjesto za druženje i feštanje ljeti za njih je uz Muru. Na inicijativu mještana uz skelarsku kućicu podignuta je nadstrešnica, a pod njezin krov postavljeni su drveni stolovi i klupe za uživanje u jelu i piću.

U zadnjoj poplavi vodena bujica im je odnijela skelu koja je dio identiteta mjesta, pa dok čekaju povratak stare ili izgradnju nove, na samoj lokaciji otrgnute skele postavili su nadstrešnicu površine oko 25 četvornih metara. - Ona je namijenjena svim mještanima. Tu se mogu okupljati i roštiljati kad nešto slave ili se vesele, kazao nam je Marko Strojko, predsjednik Mjesnog odbora Križovec.

Dodaje: - Nadstrešnicu smo podigli na inicijativu mještana. Mjesni odbor i Grad Mur-

sko Središće iz proračunskih sredstva osigurali su novac za njezinu građu, a mještani su je dobrovoljnim radom sami izgradili. Pokraj nje je veliki roštilj, a uskoro bi trebao stići i manji kako bi sve za zabavu u prirodi uz samu obalu Mure bilo nadohvat ruke.

Skelu je nažalost za poslednje poplave vodena bujica otplavila do Novakovca. Tamo je zaglavljena u vodi, na nepristupačnom mjestu. Do nje se ne može doći s obale.

- Još se nije iskristalizirao odgovor je li isplatljivije rješenje šlepati je do Križovca ili će biti jednostavnije izraditi novu skelu, kaže Marko. Dodaje: Malo je onih koji ju trebaju za prijevoz do svojih vinograda ili poljoprivrednih parcela, a sve više onih koji bi se izletnički vozili

Grad Mursko Središće je kao i svake godine za svaku ekipu osigurao bonove u vrijednosti od 25 i 35 eura po ekipi, u Mesnici Mihalić i trgovini KTC za nabavu potrebnih namirnica, tanjura, žlica,

Po svom je lijepom običaju obišao svaku ekipu, kušao svako od ponuđenih jela i zahvalio ekipama na sudjelovanju i pozvao ih da se i druge godine odazovu na ovu zanimljivu vrstu druženja na otvorenom.

s jedne na drugu obalu Mure. Posebno je zanimljiva posjetiteljima Javne ustanove kao dio izletničke ponude. U svakom slučaju, Križovec u dogledno

vrijeme ponovno treba dobiti svoju skelu, bilo staru bilo novu, kaže Marko Strojko, predsjednik MO-a Križovec.

Škole nogometa Rudar i NK Rudar Mursko

od gore slijeva: Jerko Korbelj (Brc), Biserka Ratajec, Franjo Varga, Josip Sabolčec, Silva Korbelj, Zlatko Zadravec, Ivan Kontrec, Božica Puh, Katarina Kukovec i Mar�na Balažić različitih

Marko Strojko, predsjednik MO-a Križovec, pod nadstrešnicom uz Muru koja služi mještanima za druženje

KRIŽOVČANI UDRUŽILI snage i postavili nadstrešnicu

HALICANUM FEST u Svetom Martinu na Muri

Dolaze nimfe, rimski car, legionari i gladijatori

Festival rimske kulture po prvi put se održava u Svetom Martinu na Muri, a posjetiteljima želi dočarati cjelokupan rimski život

Piše: Sanja Heric

Rimljani i rimska kultura oživjet će u Toplicama Sveti Martin sljedećeg vikenda, 22. srpnja, u sklopu Halicanum festa - festivala rimske kulture, koji će se po prvi put održati u toj općini.

Rimska moda, vojska, igre…

Novi je to projekt projekt tamošnje Turističke zajednice i Općine Sveti Martin na Muri, očekuju vas novi sadržaji vezani za rimsku

kulturu. Središte događanja bit će parking ispred puba Potkove. Tamo će se od 17 sati održavati rimske radionice za djecu: Rimska škola, Rimske igre, Rimska vojska, Rimska moda, Slikarstvo i Govorništvo.

- Svoj djeci i njihovim

roditeljima bit će ponuđena

topnička limunadom napravljenom od poznate termomineralne vode i rimski kruh, tzv. libum. Za uspomenu će dobiti i suvenir. Sve navedene rimske igre i potrebni rekviziti izrađeni su na te-

Brendiraju se kao antički Halicanum

Općina Sveti Martin prijavila se na EU natječaj Roman arheoturizam zajedno s TZ-om Sveti Martin na Muri, LAG-om Međimurski doli i bregi, Muzejem Ptuj, Društvom Petovia Ptuj i LAG-om Ptuj.

- S obzirom na to da se na Interreg javljaju programi turističkog i kulturnog sadržaja, odlučili smo da je vrijeme da se brendira Halicanum, odnosno da se Sveti Martin brendira kao antički Halicanum. S obzirom na to da su pokazatelji da je arheoturizam u porastu i da sve više ljudi preferira ovakve sadržaje. To nam je prilika da sačuvamo našu baštinu i da kroz cijeli niz aktivnosti koje će se provesti napravimo i dodatna istraživanja i konzervaciju i na kraju krajeva i održivost cijele te baštine, rekla je Petra Novinščak, povjesničarka i ravnateljica OŠ Sveti Martin na Muri, koja ujedno radi na tom projektu kao suradnica.

Želja je da u Svetom

Martinu na Muri pokrenu festival kao što je to u Ptuju, ili recimo kao što je to Renesansni festival u Koprivnici. - Nastojat ćemo da s vremenom naš festival preraste u nešto takvog. Ove godine imamo probni festival koji će se održati prvi put. Dolaze postrojbe iz Ptuja, varaždinskih toplica, radimo radionice, scenske prikaze, vatromete, najavila je Novinščak.

BREŽNA PRIČAONICA

melju arheoloških podataka i stručne literature. Na taj je način želi se približiti, ali i dočarati posjetiteljima rimski život i rimske dječje igre iz davne prošlosti rimskog Halicanuma, opisao nam je kako će izgledati radionice David Novinščak, direktor TZ-a Sveti Martin na Muri. Nakon radionica slijedi središnji dio Halicanum festa gdje ćete moći u rimskoj povorci vidjeti rimskog cara, upoznati se s nimfama i legionarima.

Život u rimskom logoru

- U 18 sati kreće mimohod legija, a u 18:30 prezentirat će se život u rimskom logoru. Očekuje nas kuhanje i prezentacija rimskih jela uz degustaciju vina s Međimurske vinske ceste, prezentacija izrade oružja i starih zanata te prezentacija izrade lukova, streličarstvo, opisao nam je Novinščak.

Mimohod legija i postrojavanje zakazano je za 20:30, a sam dolazak rimskog cara i početak ceremonije očekuje

ŠTRIGOVA

Vinari dobili svoj ured

U Domu kulture u Štrigovi u srijedu, 5. srpnja, načelnik Štrigove Stanislav Rebernik i predsjednik

Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae Robert Horvat potpisali su ugovor o korištenju poslovnog prostora.

Rimljani su štovanje nimfi (niža božanstva, lijepe božice prirode) preuzeli od Grka, a prinosili su im žrtve, gradili sve�šta i oltare, posvećivali šume, gajeve i gore

se u 21 sat. Oko 21:15 zakazano je postrojavanje legionara i gladijatorske borbe, a u 21:30 atraktivan show s vatrom.

Povorka s bakljama, prinos žrtve božici Dijani Luni, InspirAntika – Traumaticsart – ples s vatrom, potom kreativne radionice plesa nim�i, plesa na svili te izrade antičkog mozaika i antičkog vjenčića samo su neke od zanimljivih stvari koje vas očekuju. Na vama je samo da uronite u magičan svijet antike Halicanuma.

– Dogovor je bio da, kada obnovimo Dom kulture, mjesto u njemu dobiju i naše udruge koje djeluju na području općine. Svoje mjesto

tako su sada dobili i naši vinari okupljeni u ovoj udruzi, rekao je načelnik Stanislav Rebernik.

Predsjednik Hortus Croatiae zahvalio je načelniku na ustupanju prostora i dodao da će im itekako ovaj prostor koristiti, posebice sada kada su zaposlili direktoricu Udruge. Potpisivanju ugovora prisustvovala je i nova direktorica društva Marina Srša. (sh)

Štrigovska zvjezdana noć

Štrigova će u subotu, 19. kolovoza, ugostiti prvi astronomski piknik, gdje će se moći uživati u Kiši zvijezda padalica (Suze svetog

Lovre) te od najpoznatijih hrvatskih astronoma saznati sve o zvijezdama i svemiru iznad nas. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Oformili Dječju vokalnu skupinu

Iz HKUU-a Sveti Martin pozivaju sve zainteresirane mlade da im se priključe u dječju vokalnu skupinu u sklopu Udruge. Ciljana skupina je uzrast od petog do osmog razreda osnovne škole. Mladi će imati priliku predstavljati HKUU i općinu na raznim nastupima, festivalima, televiziji, smotrama i sl. Na repertoaru će biti tradicionalne dječje popijevke, kombinacija igara i pjesama te moderan glazbeni izričaj novijeg datuma.

- U vokalnoj skupini mladi će kroz interaktivne zanimljivosti, igre i ples imati priliku učiti o etnografskoj i kulturnoj

baštini našeg kraja, načinu i pravilima izvođenja određene glazbe, surađivati sa stručnim i renomiranim glazbenim pedagozima, sudjelovati na raznim seminarima (glazbenim i folklornim), upoznati velik broj mladih iz ostalih krajeva i kulturnih udruga kroz nastupe i druženja, kažu iz HKUU Sveti Martin. Želja je da se aktivno sudjeluje u očuvanju kulturne i etnobaštine i tu baštinu prenijeti na buduće generacije. Prijaviti se možete direktno na stranici HKUU-a na Facebooku ili na e-adresu: hkuusvmartin@gmail.com. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Ljetna noć

Gladijatori su bili ratni zarobljenici, osuđeni zločinci, kršćani, robovi i profesionalni borci, a u Rimu su se gladijatorske borbe prvi put izvodile 264. pr. Kr. (Foto: Srećko Nike�ć/Pixsell)

Šišanje na čakovečkom placu - što nas je naučilo?

Slučaj s čakovečkog placa i šišanje malca obišao je ovog tjedna cijelu Hrvatsku i naučio nas je nekoliko stvari. Prvo, nonšalantnost medija, od onih lokalnih, pa do nacionalnih koji odmah na prvu objavljuju ono što im se nađe pod rukom, bez provjera činjenica, jedne i druge strane. Tako smo dobili pravi čušpajz vijesti, komentara na društvenim mrežama i teorije

internetskih dušebrižnika da bi se na kraju ispostavilo da je u pitanju samo dječja psina koja, da su se provjerile činjenice, ni ne bi zaslužila objavu u medijima.

S druge strane, to ponovno pokazuje da se i danas ama baš svatko može baviti novinarstvom i da ama baš svatko može otvoriti internetski portal. Na fakultetu koji sam ja pohađala, bez obzira

na to da je i on imao nekih nedostataka, jest da se svaka činjenica mora provjeriti na više strana te da ju novinar mora interpretirati na najbolji mogući način. Istina mora biti superlativ, a provjera informacija sama bit cijele priče. Inače nismo novinari, već piskarala i komunikatori koji prenose PR priopćenja.

Kao treće, ova ista priča u samu srž prikazuje koliko

Nakon Dana lipa u općini Gornji Mihaljevec priprema se Ljetna noć u organizaciji Udruge Luna. Događaj je zakazan za nedjelju, 20.

kolovoza, na SRC-u Mladost s početkom od 17 sati. Za vrhunsku zabavu pobrinut će se grupa Kumovi. Dobrodošli ste svi! (sh)

je internet nevjerodostojan, a kamoli da je vjerodostojan izvor za neku vijest. Profil na Facebooku danas može napraviti svatko, bez da otkrije svoj pravi identitet. Nikad ne znamo je li to prava osoba ili je netko drugi stvorio taj profil pretvarajući se da je osoba čiji je profil ukrao. A još su gore anonimne objave, gdje ne znaš tko, što i zašto piše to što piše.

Kada se na stranu stave mediji, slučaj nas uči i da mi sami moramo provjeriti činjenice prije negoli ih učinimo toliko javnima. Vjerujem da je majka koja je stavila tu objavu na društvene mreže bila ishitrena i preneražena time što se dogodilo njezinu sinu, bez objektivnosti i sagledavanja svih činjenica, a samo dijete je sada naučilo da nije u redu lagati i da istina kad-tad izađe na vidjelo.

Načelnik Stanislav Rebernik, direktorica Udruge Hortus Croatiae Marina Srša i predsjednik Robert Horvat nakon potpisivanja ugovora

Petra Novinščak sudjeluje u kreiranju Halicanuma u Svetom Mar�nu na Muri

VIJESTI iz Preloga

Lepenjki, sport i glazba na

Ljetnim noćima

Nogometni klub Mladost Komet organizira, 42. po redu, tradicionalni Malonogometni noćni turnir Memorijal ing. Vladimira Skoka te usporedo s njim Ljetne noći grada Preloga. I ove godine priprema se bogat zabavni program, uz bogatu ugostiteljsku ponudu.

Nogometni dio turnira ove će se godine igrati kroz kategoriju Med vulicama i u mlađim dobnim kategorijama, od utorka 18. srpnja do nedjelje 23. srpnja. Za turnir Med vulicama ekipu mogu činiti igrači sastavljeni iz najviše tri susjedne ulice Preloga te igrači iz nekog od naselja koje čine Grad Prelog (Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Hemuševec, Oporovec, Otok). Također dobrodošle su ekipe i iz ostalih mjesta Međimurja i Podravine, uz uvjet da nastupaju samo igrači iz tog naselja. Kod ekipa koje dolaze izvan Preloga, igrači mogu nastupiti iz cijelog mjesta koje se prijavljuje. Pozivaju se ekipe koje se žele prijaviti i dobro zabaviti da se prijave na broj telefona 099/5284761. Uz turnir Med vulicama,

igrat će i limači (rođeni 2014. i mlađi), mlađi pioniri (rođeni 2012. i mlađi) i stariji pioniri (rođeni 2008. godine i mlađi). Kotizacija nema ni u jednoj kategoriji. U svakoj konkurenciji nagrađuju se najbolji golman, igrač i strijelac. Ekipe se mogu prijaviti svakodnevno do 17. srpnja na broj telefona 099/528-4761, gdje se mogu dobiti i sve potrebne informacije. Izvlačenje je predviđeno za ponedjeljak, 17. srpnja, u Parku mladosti u Prelogu.

Uz mali nogomet i ove će se godine organizirati turnir u odbojci na pijesku. Radi se o amaterskom turniru gdje je uz pokazivanje odbojkaškog znanja najvažnije druženje i dobra zabava. Ovdje je prijava za ekipu dvadeset eura u muškoj i ženskoj konkurenciji, a prijave su moguće na broj telefona 099/528-4761. Svakodnevno sve posjetitelje očekuje bogata ponuda jela i pića te naravno, puno dobre glazbe. Dođite i uživajte u vrućim ljetnim noćima, mali nogomet i odbojku na pijesku u Prelogu, u Parku mladosti, od 18. do 23. srpnja. (vv)

Sportovi na vodi za osvježenje

Toplo vrijeme, prekrasno plavo nebo i osvježavajuća Drava izmamili su brojne posjetitelje proteklog vikenda na Sportsko-rekreacijsku zonu Marina Prelog. Dodatna motivacija dolaska velikog broja posjetitelja bili su i Dani otvorenih vrata sportova na vodi, koji su se protekle nedjelje, 9. srpnja, održavali tik uz ugostiteljski objekt Marina.

Korisnici plovila, uz budno oko educiranih skipera, mogli su tako na jezeru besplatno uživati na raznim plovilima – kajaku, kanuu, rafting čamcu i SUP-u, a nekolicina se odvažila i zapisala za Ligu sportova na vodi. Oni s najboljim vremenima u veslanju kajakom dvosjedom ili SUP-om ušli su u konkurenci-

U kućama bi živjelo do 8 korisnika

Za formiranje takvih zajednica postoji potreba jer ima Preložana s doista teškim i složenim životnim pričama koji ni nemaju kamo otići iz svojih straćara, a nemaju se ni kome obratiti za pomoć, kaže Kolarek

- Grad Prelog premala je sredina za izgradnju doma za starije i nemoćne, poručuje gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Odgovor je to bio na vijećničko pitanje Snježane Ladić o prijavi grada na natječaj vrijedan 50 milijuna eura na koji se javila Općina Nedelišće s Međimurskom županijom.

No, to ne znači da Prelog ništa ne radi po pitanju problematike svojih starijih i nemoćnih građana te skupine ranjivih ljudi. Štoviše, kako se moglo čuti, grad je zainteresiran za dva nova oblika pomoći najranjivijoj skupini kroz dva nova projekta koja bi, prema naznakama, resorno ministarstvo ozbiljno su�inanciralo.

gruntišta i sad je na nama da odlučimo kako ćemo ih i u koju svrhu obnoviti, odnosno staviti na korištenje.

Naravno, kako je riječ o starim kućama, kupnja i nije iziskivala puno sredstava što se ne može reći i za njenu obnovu.

Tim potezom Grad će riješiti i problem starih, napuštenih nekretnina koje su postale pravo ruglo i izvorište miševa, štakora te ostale gamadi.

Osim toga, prijetnja su i sigurnosti prolaznika, naročito djece koja baš vole takva tajnovita i napose, zabranjena mjesta.

Stambene zajednice bile bi slične onima koje već desetljeće i više postoje u gradu Čakovcu i u kojima žive osobe s intelektualnim teškoćama.

U Prelogu bi se radilo o osobama sa psihičkim dijagnozama. Istina, osobe koje su sposobne same se brinuti za sebe već žive u takvoj zajednici, ali u okviru doma. Sada pak bi to bila prava kuća unutar naselja s time da bi korisnici bili 24 sata pod nadzorom.

Osim toga, cijelo donje Međimurje trebalo bi imati barem dvije kuće u kojima bi bili smješteni beskućnici, no nema niti jednu.

Beskućnici su sada na brizi Crvenog križa premda to nije u opisu njegovog djelovanja.

Drugim riječima, barem jedna stambena zajednica bila bi iskorištena samo za njih.

- Jedini problem je kako naći ljude, djelatnike koji će raditi u tim kućama.

Za formiranjem takvih zajednica postoji potreba jer ima Preložana s doista teškim i složenim životnim pričama koji ni nemaju kamo otići iz svojih straćara, koji se nemaju kome obratiti za pomoć i ovakve zajednice bile bi im idealno rješenje.

Poludnevni boravak druga je opcija

ju za vrijedne poklon pakete Turističke zajednice grada Preloga. Iznenađujuće je to što je u nedjelju plovila koristilo rekordnih 87 korisnika, dok je prosjek posjećenosti prijašnjih Dana otvorenih vrata sportova na vodi 35 korisnika. Dokaz je to sve veće popularnosti rekreacije na jezeru, ali i unapređenja turističkog proizvoda sportova na vodi kojim se nastoji podići privlačnost Preloga za posjetitelje i turiste.

Sljedeći Dani otvorenih vrata sportova na vodi zainteresirane posjetitelje očekuju već 23. srpnja u razdoblju od 14 do 18 sati, u kolovozu 6. i 20. kolovoza, a u rujnu za Festival balona na vrući zrak, 2. rujna. (vv)

Obiteljske kuće s

8 korisnika

Riječ je o projektu deinstitucionalnosti doma za odrasle osobe u Orehovici. Drugim riječima, do 2025. godine, osobe koje imaju preduvjete za uključivanje u lokalnu zajednicu izaći će iz institucije i smjestit će ih se u tzv. stambene zajednice.

Grad Prelog je spreman pomoći davanjem obiteljskih kuća koje je pokupovao. Istina, riječ je tek o 2 ili 3 stare kuće koje bi se uredile i preuredile u svojevrsnu stambenu zajednicu za maksimalno 8 korisnika.

- Grad je pokupovao nekoliko starih obiteljskih

Centar za socijalnu skrb

A djelatnici preloškog Centra za socijalnu skrb imaju razloga za veselje. Doduše, načekat će se, ali već i najava ulijeva barem malo nade. Naime, izgradit će se nova zgrada samo za njih i to sredstvima resornog ministarstva. Prema naznakama, novi objekt bi se smjestio u stražnji dio u Glavnoj ulici 65. Riječ je o adresi na kojoj se nalazi ona stara zgrada o kojoj

zgradu

smo već puno puta pisali i koja će se srušiti. No, prije toga, njeni stanari moraju preseliti u zamjenske stanove u POS-ovoj zgradi. Trenutno traje procjena tih starih stanova da se vidi koliko će njeni stanari morati doplatiti svoj novi dom. Naime, zamjena ne ide po principu stan za stan što će neke i neugodno iznenaditi. (vv)

Uključivanje ranjivih skupina ljudi u lokalnu zajednicu moguće je i kroz tzv. poludnevne boravke, što je još jedna opcija kojoj se Grad Prelog želi priključiti. - Za te potrebe imamo zgradu stare porezne uprave koju smo nedavno kupili i koja se nalazi u samom središtu grada. Kandidirali smo je na projekt energetske obnove i mislim da je savršena za taj vid pomoći našim sugrađanima.

Cijeli projekt je u rukama Doma za starije osobe u Orehovici i s preloškim gradonačelnikom te tamošnjim Centrom za socijalnu skrb tek se razgovara, no namjere su ozbiljne s jedne i druge strane.

Osim toga, manje-više sve troškove bi pokrilo resorno ministarstvo koje, doduše još uvijek nije raspisalo nikakav natječaj.

A Prelog samo to i čeka jer je kao lokalna jedinica partner u cijeloj priči. Jednom kada natječaj bude završen i svi papiri sređeni, ostali posao će se vrlo brzo napraviti. Uostalom, do 2025. godine samo su još oko dvije godine.

Piše: Vlasta Vugrinec

GRAD Prelog bi gradio stambene zajednice za ranjive skupine ljudi

Snježana Ladić

dobit će novu

SAVJETI za poljoprivrednike

Uloga korijena kod biljaka

Samo zelene biljke mogu proizvesti organsku tvar iz vode i anorganskih hranjivih tvari iz tla i ugljikova dioksida iz zraka. Budući da korijenje apsorbira vodu i hranjive tvari, znanje o njihovu razvoju, opsegu i aktivnostima te kako se oni mijenjaju promjenama u okolišu neophodno je za znanstveno razumijevanje proizvodnje biljaka. Korijenje većine kultiviranih biljaka vrlo je rašireno i duboko prodire u tlo, često nadilazeći nadzemne dijelove. Oni apsorbiraju velike količine vode iz većih dubina zla, a mlađi, dublji dijelovi korijenskog sustava posebno su aktivni kako se usjev približava zrelosti. Hranjive tvari se također apsorbiraju na dubokim razinama tla kada su dostupne i proizvode izražen učinak i na količinu i na kvalitetu prinosa uzgajanog usjeva. Stoga, priroda podzemlja važan je čimbenik u proizvodnji usjeva. Iako je opći oblik korijena uvjetovan nasljeđem, odnosno pripadnosti određenoj porodici, vrlo je osjetljiv na okolišne uvjete. Mokro tlo i posljedično slabo prozračivanje, osobito u ranim vegetacijskim fazama razvoja usjeva, pogoduju plićem razvoju korijenova sustava, a umjereno suho tlo dubljem. Potonji je više razgranat i ima mnogo veću upijajuću površinu te time i veću upojnu moć. Poželjna vrsta korijenskog sustava je ona koja u potpunosti zauzima tlo do odgovarajuće dubine i u dovoljnom radijusu kako bi se osiguralo dovoljno vode i hranjivih tvari za poticanje dobrog rasta uzgajane biljke u svakom trenutku. Pravilnim metodama obrade tla, a posebno navodnjavanjem i drenažom, može se održavati umjereno vlažno tlo do znatne dubine, pospješiti dobre navike ukorjenjivanja i povećati prinose. Gnojiva također imaju značajan učinak na razvoj korijena. Nitrati sprječavaju prodiranje korijena i potiču povećano grananje. Fosfati se uspješno koriste u poticanju dubokog ukorjenjivanja, vrlo poželjan razvoj posebno u područjima izloženim suši.

Priroda podzemlja važan je čimbenik u proizvodnji usjeva. Iako je opći oblik korijena uvjetovan nasljeđem, odnosno pripadnosti određenoj porodici, vrlo je osjetljiv na okolišne uvjete

Piše: Suzana Pajić

Uspješno presađivanje ovisi o osiguravanju dovoljne apsorpcijske površine, što je rezultat koji se često postiže prethodnim presađivanjem tijekom ranijeg rasta. Održavanje pravilne ravnoteže između korijena i izdanka također je vrlo važno. Pravilnim metodama obrade tla stvaraju se uvjeti u tlu pogodni za rast i širenje korijena. Duboka obrada tla često dovodi do ozljeda korijena i smanjenja prinosa. Malčiranje i nedostatak obrade često potiču plitak razvoj korijena. Plodoredi u semiaridnim regijama ponekad se prave s obzirom na promjenu korijena, pri čemu se usjevi s dubokim i gustim korijenjem izmjenjuju s onima sa slabijim i plitkim korijenjem.

Mješovite kulture, koje nalazimo u prirodi, često nadmašuju čiste usjeve i mogu se općenitije upotrebljavati u sustavima intenzivne poljoprivrede. Smanjena konkurencija korijena može djelomično objasniti veće prinose. U mnogim poljoprivrednim praksama odnosi korijena zaslužuju veću pozornost nego što im se pridaje. Poznavanje rasta i razvoja korijena od je vrijednosti kod problema erozije tla, iskorjenjivanja korova, selekcije i prilagodbe usjeva na kisela ili alkalna tla te na mnoge druge načine. Međuodnos edafskih čimbenika s aktivnostima korijena je složen. Temperatura tla, na primjer, ne samo da ima izravan učinak na rast korijena, već na njega utječe neizravno kroz prozračivanje tla. Na višim temperaturama potrebno je više kisika za održani rast nego na nižim. Bliska veza postoji između snage rasta korijena i otpornosti na bolesti.

Mnoge bolesti od velike ekonomske važnosti uzrokovane su organizmima iz tla koji ulaze u korijen i uzrokuju njegovo potpuno ili djelomično propadanje. To rezultira smanjenim prinosima ili potpunim gubitkom usjeva. Odabir biljaka čije je korijenje otporno na napade i ozljede gljivicama jedan je od načina borbe protiv bolesti.

i Dragan Čurin iz Svetog Urbana među prvima su s�gli pred Čakovečke mlinove sa svojom pšenicom

POČELA JE ŽETVA najvažnije krušarice

Pšenica je podbacila

Pšenica je suha s vlagom kojom koja se kreće oko 12 %, ali će problem biti u hektolitarskoj masi. Standard je 74 kilograma po hektolitru i mnoga zrnja teško će to doseći

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Ulaskom kombajna u polja počeli su padati prvi klasovi pšenice. Samim time, počeo je i otkup ovogodišnjeg uroda koji je krenuo malo kasnije nego je to bilo uobičajeno. Primjerice, lani je to bilo već 4. srpnja, dok su sada prvi traktori stigli tek 11. srpnja. No, kako se moglo čuti, razloga za zadovoljstvo nema jer je pšenica, zbog vremenskih prilika, podbacila.

Naravno, žetva još nije ni počela niti se znala cijena, a već su novinske stupce punili poljoprivrednici sa svojim nezadovoljstvom, pa čak i prijetnjom štrajkom. Istina, više oni slavonski nego naši međimurski. Nije da su oni presretni cijenom od 20 centi za kilogram pšenice premium klase i ako rogobore, rogobore u sebi ili unutar uskih krugova.

Nema gužve pred Mlinovima

Bilo kako bilo, s prvim otkupnim danom stigli su prvi traktori i kamioni prepuni pšenice. Istina, traktora je bilo manje s time da su one velike kolone i zakrčeni promet

ostali u ropotarnici povijesti. Sve su to zamijenili kamioni, šleperi različitih registarskih oznaka, od slovenskih, mađarskih do različitih hrvatskih gradova. Rekli bismo, najmanje je onih ČK.

- Mlinove sam zvao još u subotu jer je pšenica bila spremna za žetvu, rekao nam je Josip Dominić iz Črečana prvog dana otkupa. Pšenica je nikakva i više ju neću sijati. Dat ću zemlju nekome drugome neka ju obrađuje.

Prema procjeni s 1500 klaftri dobio je nešto manje od 3 tone pšenice. Ništa bolje nije prošao ni poljoprivrednik iz Belice koji pod pšenicom ima 4 hektara.

- Među prvima sam dopeljal svoju pšenicu i otkupili su mi je pod drugu klasu, poručio je. To je bila najbolja pšenica. Sada pak vozim drugu turu koja je puno lošija jer je s lošije parcele. Bit ću sretan ako bude treća ili četvrta klasa.

Kaže kako je pšenici dao sve što joj je bilo potrebno, ali kiša je učinila svoje. Klasje je polegnuto, obrastao ih je drač i to neuništivi slak.

- Pitanje je što će sad biti s toga. Klas je pun zrnja, no svako drugo je puno, odno-

Mali poljoprivrednici godinama su Čakovečkim mlinovima predavali svoju pšenicu i raž na polog, odnosno uslužno skladištenje. Drugim riječima, dali su pšenicu koju su prodavali tijekom godine ili su po potrebi u protuvrijednosti uzimali brašno. Od ove godine,

sno nisu se sva zrna nalijala dovoljno.

Problem će biti ako sada na sve to padne kiša. Klasje koje je dolje na zemlji neće se stići osušiti pa će doći do proklijavanja i onda je takvo zrno nemoguće prodati. Eventualno za stočnu hranu. S druge strane, kiša i vjetar mogu naštetiti i klasju koje još uvijek stoji uspravno i to rasipanjem zrnja.

Do Čakovca sa svojom pšenicom prvog otkupnog dana potegnula je i Sanja Stubičar iz Gornje Dubrave.

- Prinos je puno slabiji, godina je općenito bila lošija, a imali smo i poplave, rekla je pa se ni ne nadam nekoj

nema više te mogućnosti. - Odlučili smo se za taj korak jer su to u biti ostaci iz prošlosti s kojima želimo raskrstiti, dobili smo objašnjenje. Drugim riječima, pšenica i raž se prodaju odmah, a to vrijedi i za one koji su pšenicu davali na polog, a potom uzimali brašno.

zaradi. Doduše, više mi je nastradao ječam. U principu, ima i malo pšenice i htjela ju je dati na polog, međutim tek je dolaskom u Mlinove doznala da se to više ne prakticira. Kaže, nije ni čitala izdanu obavijest gdje to jasno piše. Problem će biti u hektolitarskoj masi Svi do jednoga rekli su kako je pšenica suha, praktički neće biti odbitaka zbog vlage koja se kreće oko 12 %, ali će problem biti u hektolitarskoj masi. Standard je 74 kilograma po hektolitru koji će mnoga zrnja teško doseći. Samim time, bez obzira na postotak proteina, zbog hektolitara pšenica bi mogla potpasti u nižu klasu.

Zbog toga su i mnoge oči uprte u vodstvo Čakovečkih mlinova koje je već znalo intervenirati kod države da se, s obzirom na kišnu godinu, korigiraju parametri. Naime, poznato je da država određuje parametre otkupa od postotka proteina, vlage, hektolitarske mase do postotka primjesa. Cijena pak je u rukama otkupljivača koji pak gledaju stanje na europskim burzama.

O uvjetima i cijenama ovogodišnjeg otkupa pšenice i raži u Čakovečkim mlinovima, više pročitajte na stranici 38.

Josip Dominić iz Črečana

Obitelj Stubičar htjela je pšenicu da� na polog, no to više nije moguće

Stiglo je vrijeme paradajza i paprike

Kišno jutro otjeralo je brojne prodavače s čakovečkog sajma tako da se može reći da je to bila još jedna kišna srijeda u nizu. Ipak, ostali su oni najuporniji i to uglavnom sa svojom domaćom robom, odnosno povrćem iz vlastitog OPG-a. Shodno tome, sajam, a može se reći i klupe čakovečke tržnice, preplavila je rajčica i paprika. Je međimurska, ali pretežno iz plastenika. Samim time i cijene su bile različite. Tako su se na sajmu rajčica i paprika mogle kupiti već za 2 eura po kilogramu, dok na placu cijenila i do 4 eura. Za oko nam je zapela i žuta rajčica iz Celina koja se nudila po 3 eura. Mladi krumpir, bijeli i crveni, već je pao na euro, pa čak i ispod toga, dok se primjerice kilogram zelene

salate nudio po 3 eura. Drugim riječima, njena sezona je pri kraju i pada u drugi plan. Ako čega još ima u izobilju, onda je to voće i doista se može birati. Od bobičastih

vrsta, preko lubenice, marelica, bresaka do jabuka, krušaka i grožđa. Ne smijemo zaboraviti ni prekrasne bukete rezanog sezonskog cvijeća kao ni presadnice kasnog povrća. (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Mršavite uz unos veće količine hrane!

Piše: Nikola Talan, mag. nutr.

Vjerojatno ste već čuli izreku: „Ako želiš smršaviti: jedi manje, kreći se više!“

Mehanistički to je točno, međutim ostvarivanje navedene izjave nije nimalo lako! Jer ako je mršavljenje toliko jednostavan proces, zašto ljudi imaju toliko problema s njim?!

Navedeni savjet je, po meni, sam po sebi kriv za više propalih pokušaja mršavljenja nego svi ostali faktori zajedno!

Zašto?

Majka priroda podarila nam je vrhovnog vladara koji nam govori kada i koliko jesti: osjećaj gladi.

Kao i drugi osjećaji, glad nam daje svrhu i smjer. Glad nas motivira da konzumiramo hranu kao što nas strah motivira da nešto izbjegnemo.

Znanost je jasno pokazala da je nedostatak gladi najvažniji prediktor uspješnog mršavljenja. Dakle, to nije praćenje unosa energije, nije motivacija ili disciplina... Glad je neprijatelj. Glad vas tjera da jedete više od onoga što biste racionalno htjeli.

Bez gladi, provođenje kalorijskog deficita bilo bi jednostavno, samo biste svjesno morali donijeti odluku da želite „jesti manje“ (u ovom smislu konzumirati manje energije), toga biste se držali određeni period i evo rezultata!

Što je kalorijski deficit?

Kako bi došlo do bilo kakve promjene tjelesne mase, točnije tjelesnih zaliha energije, moramo napraviti neravnotežu između unosa i potrošnje energije.

Dakle, ako kao cilj imamo smanjenje tjelesne mase, osnovna zadaća nam je osigurati dugotrajnu i održivu negativnu energetsku ravnotežu (kalorijski deficit)!

Jednostavnije rečeno, morate unositi manje kalorija nego potrošite, konstantno tijekom određenog (često podužeg) perioda. Zapamtite, niste se udebljali preko noći, isto ne možete ni očekivati za proces gubitak tjelesne mase!

Glad je strašan protivnik jer je evolucija našu regulaciju gladi učinila homeostatskom po prirodi: znači da što ste mršaviji, postajete gladniji. To je sjajno ako ste pračovjek i trebate motivaciju za lov na životinje kako ne biste ostali gladni. Međutim, nije toliko dobro u današnje vrijeme kada je visokopalatabilna (izrazito

fina/primamljiva) hrana svugdje prisutna te svakodnevno u supermarketu buljite u pizzu ili sladoled koji vas doslovno mame da ih kupite i pojedete.

“Jedi manje” vrlo je težak zadatak!

“Jedi manje“ podrazumijeva konzumaciju istih namirnica, ali njihove manje količine. Navedeno zahtijeva stalnu samokontrolu zbog toga što ćete stalno jesti manje nego što vam to vaš apetit signalizira. Nije iznenađenje da većina ljudi ne uspijeva s primjenom navedenog savjeta.

Rješenje? Jedite više, a ne manje.

Konzumacija više niskokalorične hrane bogate volumenom dokazano je jedan od najuspješnijih načina za gubitak tjelesne mase!

Ideja iza koncepta/strategije konzumacije većeg volumena hrane je uključivanje namirnica s niskim kalorijskim sadržajem po jedinici volumena.

Navedeno omogućuje konzumaciju veće porcije/količine hrane i/ili produljeni vremenski period konzumacije hrane usred čega ćete minimizirati unos kalorija/energije te smanjiti osjećaj gladi koji bi proizašao iz situacije da unos energi-

je/kalorija pokušate smanjiti na bilo koji drugi način! Uzimajući u obzir da, gram po gramu, različiti makronutrijenti daju različit broj kalorija, konzumacija volumena hrane omogućuje vam da prioritet date namirnicama velikog volumena kako biste povećali sitost i zadovoljstvo konzumiranim obrocima bez povećanja unosa kalorija.

Kod navedenoga je bitno odvojiti pojmove količine/volumena/mase hrane i stvarnog energetskog sadržaja kojeg pojedina hrana sadrži jer navedeno nije isto! Ukratko, konzumacija volumena hrane način je konzumacije veće količine hrane bez općenitog ili pretjeranog povećanja unosa energije/kalorija.

PRIMJER:

Tipičan mediteranski doručak: 2 velike kriške integralnog kruha sa sirom, 1 čaša poluobranog mlijeka i jabuka. Usporedite to s ova 3 ogromna Sashimi omlet wrapa.

Oba obroka sadrže ~620 kalorija (energije), ali pogodite koji će vas više zasititi i duže održati sitima!

Dakle, tajna je u pronalasku namirnica i recepata koje vam omogućavaju unos veće količine/volumena hrane bez paralelnog unošenja značajne količine energije/kalorija...

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

MURSKO SREDIŠĆE

Darinka Trupković iz Šenkovca nudila je papriku i rajčicu iz svog plastenika

Marija Zadravec iz Novog Sela Rok redovno na sajmu prodaje svoje povrće

Hoće li nam znanje o uzgoju hrane i o skupljanju sjemenja u budućnosti biti dovoljno?

Nakon borbe za sjeme u Hrvatsku i nakon što mi je konačno sve došlo u normalu, nakon masu odrađenih volonterskih sati za zagovaranje Zakona o sjemenju u RH i nakon se je cijela priča oko sjemenja u RH posložila kako treba i krenula u nekom pozitivnijem smjeru - eto nam “veselja” na EU razini.

I to ne samo jednim prijedlogom jednog zakona, nego dvama, Zakona o sjemenju i Zakona o deregulaciji novih genetskih tehnika. Radi se o prijedlozima zakona koji bi bili obvezujući za sve zemlje članice. I to toliko grozni u nacrtu - da su gori od najcrnijih scenarija. U ovim se trenucima vrlo razočarano pitam zar će zaista EU dozvoliti korporacijama da preuzmu naše sjemenje i našu hranu? A s druge strane, trebamo li se uopće čuditi? Velike kompanije lobiraju godinama, a Europa je bila zadnja linija obrane za prava potrošača da jedu provjerenu hranu nasuprot kompanijama i nije dozvoljavala da se samo tako stavlja genetski modi�icirana hrana na tržište. To je značilo velike gubitke, mnogo neostvarenih pro�ita velikih. Zato je posljednjih nekoliko godina bilo lobiranje na najžešće.

Dakle, Europska komisija je 5. 7. 2023. predstavila paket zakona u vezi s “održivim korištenjem prirodnih resursa”, koji uključuje novu Uredbu EU o sjemenu i zakonski prijedlog za deregulaciju Novog genetskog inženjeringa.

Oba nacrta zakona jako su loša i za čuvanje sjemenja i bioraznolikosti i za zaštitu potrošača s jedne strane, dok s druge uvelike pogoduju tome da korporacije preuzmu sjeme i hranu u EU!

VRTLARICA

Eterična i ljekovita kraljica

Nadnevak 5. 7. 2023. mračan je dan za poljoprivrednike koji žele sačuvati svoju neovisnost od velikih sjemenskih korporacija - jer prema tumačenju pravnog tima austrijske udruge Arche Noah – nacrt zakona uskraćuje pravo poljoprivrednicima na sjeme.

Nadnevak 5. 7. 2023. mračan je dan za sve potrošače koji žele znati što kupuju i jedu - jer su tu veliki pritisci korporacija da se nove GM tehnike proglase “konvencionalnim”. Time biljke dobivene novim GM tehnikama oplemenjivanja neće biti predmet procjene rizika regulatora sigurnosti hrane i neće postojati obaveza označavanja ovakve hrane da je GMO - a time pretvoriti sve potrošače u EU u pokusne kuniće.

Ako još nemate, nabavite komadić zemlje, krenite uzgajati vlastitu hranu, čuvajte sjeme! Treba nam građanski bunt, trebamo prestati podržavati taj sustav svojim novcem, treba poslati jasnu poruku da ne želimo lošu hranu na tržištu i da ne želimo biti pokusni kunići. Ali budite svjesni da, ako prođu ovakva dva zakona, niste sigurni ni na svom imanju, nema te šume dovoljno duboke da se sakrijete od sustava kontrole - jer npr. ne možete spriječiti pelud s GM polja da vam ne kontaminira usjeve. Ne možete spriječiti da nas time ne pozovu na sud zbog kršenja patenta hranom koju uzgajate! Neće to biti dovoljno, sad je vrijeme da se ljudi jače i glasnije dignu. Više o akcijama kojima ćemo se pridružiti ostalim udrugama diljem EU vezano za reakciju na ove loše prijedloge zakona možete uskoro čitati na www.biovrt.com.

Trenutno traje berba cvjetova. Doduše, to više vrijedi za plantažni uzgoj te daljnju preradu, no i one koji imaju po nekoliko grmova, a miris ljeta i svježine žele sačuvati za zimske dane

Piše: Vlasta Vugrinec

Sunce je sve nemilosrdnije i prži sve pod sobom. Vrtovi i dvorišta izgledaju iznureno i žedno. Jedino kome takvi vremenski uvjeti odgovaraju u našim međimurskim dvorištima je lavanda. Trenutno je punom cvatu, opojni miris širi se posvuda. Osim nas, miris privlači i mnogobrojne pčele, bumbare i leptire.

Međimurskomediteranski miks biljaka

Biljke iz porodica lavanda nekada smo gledali samo na slikama ili im se divili na našem Jadranu, posebno na otoku Hvaru. Međutim, kako su naša dvorišta s vremenom postala međimursko-mediteranski miks biljaka, rijetko

tko nema barem jedan ili dva grma. - Volim lavandu zbog njenih mirisnih cvjetova, rekla nam je Zvjezdana Kamenić iz Štefanca koju smo fotogra�irali kraj velikog rascvjetanog grma. Lavanda ne samo što je ukras naših dvorišta, biljka je koju vole i oprašivači, vole ju i kulinarski majstori, zatim kozmetičari, uljari i mogli bismo tako nabrajati unedogled.

A zapravo je riječ o vrlo jednostavnoj i nezahtjevnoj biljci koja postoji u 40-ak varijanti. Vrste se razlikuju po veličini grma i cvijeta, količini ulja, vremenu cvatnje itd. Za nas kontinentalce pak je najvažnije da preživi našu zimu i da ju ne moramo nabavljati svakog proljeća. - Jednom kad se dobro ukorijeni, nema s njom pro-

blema jer raste li ga raste, dodaje naša ovotjedna vrtlarka. I doista, iz godine u godinu sve je veća, ima sve više i više cvjetova. No, da bi tome bilo tako, treba ju ujesen oblikovati, odnosno dobro podrezati.

Berba lavande

Trenutno traje berba cvjetova. Doduše, to više vrijedi za plantažni uzgoj te daljnju preradu, no i one koji imaju po nekoliko grmove, miris ljeta i svježine žele sačuvati i tijekom zime. Stoga ubrane cvjetove čuvaju i spremaju shodno svojim željama.

- Stručak lavande znam osušiti i objesiti u vrtnoj kućici u kojoj uživamo tijekom ljeta. Čuli smo da tjera komarce, kaže naš sugovornica.

Osim toga, stabljikama lavande puni vaze, naravno bez vode, kako bi se osušile, a ne istrulile i to tako može stajati do iduće berbe. Svježi ili pak osušeni cvjetovi mogu se staviti u posudice i ostaviti po kutovima kuće i tako dobiti očaravajući miris doma.

Njima se mogu puniti i mali jastučići, obične male platnene vrećice ili jednostavno obični til i time dobiti mirisni jastučići za ormare, vitrine ili bilo koju drugu kutiju za odjeću. Pored toga što miris tjera moljce, sprječava i stvaranje ustajalog mirisa. Poanta trenutne berbe je rezanje stabljika te poticanje novih cvjetnih izboja. Naime, cvate dva puta godišnje i to prvi put bogatije krajem proljeća i početkom ljeta te drugi put, nešto slabije, krajem jeseni. Lavanda se orezuje kako bi se dobio lijepi, gusti i zbijeni grm. Bez toga, biljka prerano ostari, postane drvenasta, neugledna sa sve manje cvjetova. Stoga ju je najbolje

šišati dva puta na godinu. Prvi puta je to nakon prve cvatnje, a drugi put najesen ili u proljeće pred vegetaciju. Tad se ostavi 10-ak centimetara zelenih mladica koje će se razviti u prekrasan grm.

Obožavaju ju kuhari i kozmetičari

Već smo spomenuli da ju obožavaju kuhari jer je njena upotreba u kulinarstvu poznata koliko i njena ljekovita upotreba. Drevni narodi i civilizacije lavandu su koristili za izradu slastica i kolača, začinjavanje ribe, mesa… Od nje se prave rakije i likeri, macerati, čajevi, ulja, kreme, sapuni, parfemi, mirisne vodice, proizvodi kojima je naglasak na mirisu. S druge pak strane, ispričane su i ispisane stranice i stranice o dobrobiti njenog eteričnog ulja koje ima umirujući miris, što ga čini izvrsnim tonikom za živce. Pomaže pri liječenju migrene, glavobolje, anksioznosti, depresije, napetosti i stresa. Eterično ulje izvrstan je lijek za razne vrste bolova. Pomaže kod neuralgija, išijasa, lumbaga, bolova u vratu, djeluje na upale mišića i smanjuje mišićnu bol i napetost, utječe na reumu, uganuća, lumbago.

Ulje lavande može se napraviti i doma i to vrlo jednostavno. Nekoliko šaka osušenih cvjetova stavi se u staklenku, najbolje onu tamnu pa se sve prelije nekim od bazičnih ulja.

Najbolje bi bilo maslinovo, hladnoprešano i to tako da se prekriju cvjetovi. Sve se to ostavi stajati na suncu nekoliko tjedana, naravno pokriveno, a potom se procijedi kroz gustu gazu. I mirisno, eterično i ljekovito ulje za domaću uporabu je tu.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Zvjezdana Kamenić obožava cvjetove lavande, odnosno lavandina

BERBA CVJETOVA lavandina i lavande

Grm lavande ima manje i zbijenije cvjetove

PLAN SADNJE

Predavanje o pčelama (9)

Radilice donose kući ono što sakupe od biljaka i prerađuju to u vlastitim tijelima u vosak, od kojeg zatim grade predivne strukture saća. Krvne ćelije u ljudskoj glavi međutim rade istu stvar. Iz glave one prolaze u cijelo tijelo. Krv koja cirkulira kroz cijelo tijelo prenosi isti rad kao i onaj koji u košnici rade pčele. Slično je i s ćelijama naših mišića koje, još jednom, odgovaraju voštanim ćelijama pčela, ali budući da su mekše, brže se rastvaraju, tako je to manje primjetno. Dakle, krv ima iste snage kao što su one od radilica. Ćelije koje ćete prve naći razvijene u ljudskom embriju i koje zatim ostaju nepromijenjene, one su koje

već postoje na ranom stupnju života embrija. Pčela gradi tijelo, ali za radilice, to tijelo je košnica – ćelije. Ova gradnja saća odgovara onom što se događa unutar naših tijela, da krvne ćelije u stvarnosti rade ovo iz vrste voska – ali to nije lako dokazati. Mi smo građeni od vrste voska, baš kao što saće formira veličanstvenu strukturu koju nalazimo u košnici. Čovjek ima glavu, a ova glava radi na svom divnom tijelu koje je ustvari košnica i sadrži u svojoj vezi između bjelančevinastih ćelija, istu vezu koja postoji u košnici između kraljice i radilica. Naši živci se stalno uništavaju, mi stalno upotrebljavamo svoj

živčani sustav. Mi svoje živce ne ubijamo odmah kao pčele trutove jer bi u tom slučaju trebali svaku godinu umrijeti, ali naši živci svaku godinu slabe i tako čovjek postepeno stvarno umire. Mi tada više ne možemo svoje tijelo osjećati ispravno, a čovjek ustvari uvijek umire od istrošenosti svojih živaca.

Glava predstavlja gnijezdo i tu je sve dobro zaštićeno. Ako se glava ozlijedi, to je ozbiljna stvar i glava to ne može podnijeti. Jednako, ono što se događa kroz prisutnost nove kraljice koja je tamo zbog svadbenog leta, to je nešto što pčele ne mogu podnijeti i radije odlaze nego ostaju s njom.

14. srpnja – Dan korijena Izrađujemo škropivo D8 protiv variole, štetnika s crvenom krvlju i krumpirove zlatice.

15. srpnja – Dan korijena Do 18 sati njegujemo biljke korijena.

16. srpnja – Dan cvijeta Odličan je dan za rad s pčelama i umjetni uzgoj matica, a počinje i period za presadnju.

17. srpnja – Dan cvijeta U slučaju suše prije mraka prskamo biljke i zemlju ispod njih preparatom 500. Kada ponovo steknemo dojam da je biljkama potrebno zalijevanje, tada ponovimo prskanje.

18. srpnja – Dan lista Provodimo mjere protiv puževa.

19. srpnja – Dan lista Kada Sunce prelazi u zviježđe Raka (20. 7.), onda sijemo matovilac za dobivanje sjemena za iduću godinu.

20. srpnja – Dan ploda Odličan je dan za žetvu.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VEtERiNARsk A AmBULANtA mR. k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

KINO RASPORED

Četvrtak 13.7.

10:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

17:00 - Mali Nicolas (sink.) PREMIJERA

20:00 - Nemoguća misija: Odmazda prvi dio PREMIJERA

PETAK 14.7.

10:00 - Mali Nicolas (sink.)

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

20:00 - Indiana Jones

CINE & PLAY reklamaw

SUBOTA 15.7.

10:00 - Spider-Man (sink.)

13:30 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

17:00 - Mali Nicolas (sink.)

20:00 - Nemoguća misija: Odmazda prvi dio

NEDJELJA

16.7.

10:00 - Spider-Man (sink.)

13:30 - Mali Nicolas (sink.)

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

20:00 - Indiana Jones

PONEDJELJAK 17.7.

seZOna breskVi

sAmOBERBA: Uberite ih sami u Voćnjaku Agra u Vratišincu!

svakog dana od 8 do 19 sati.

kontaktirajte nas za više informacija!

m: + + 385 97 745 3865

E: agra@agra.hr

W: www.agra.hr

10:00 - Mali Nicolas (sink.)

17:00 - Spider-Man (sink.) - rođendan

20:00 - Nemoguća misija: Odmazda prvi dio

UTORAK 18.7.

10:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

17:00 - Spider-Man (sink.)

20:00 - Indiana Jones

SRIJEDA 19.7.

10:00 - Mali Nicolas (sink.)

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

20:00 - Nemoguća misija: Odmazda prvi dio

Piše: Bernarda Orehovec

TRGOVINA KRK, u Nedelišću

Naš čitatelj Tomislav Vugrinec u društvu prodavačica Julije Branilović, Danijele Hrešć, Ivane Šafarić i Jelene Banić

Tomislav Vugrinec čita sve!

Tomislav Vugrinec rado čita Međimurske novine, a sreli smo ga u prodavaonici Krk u Nedelišću. Kaže kako u našim novinama čita sve, od prve do zadnje stranice.

S obzirom na to da je naš redoviti čitatelj, poklonili smo mu promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu za vjernost. Ljubazne prodavačice Julija

Branilović, Danijela Hrešć, Ivana Šafarić i Jelena Banić također čitaju novine i spremno su stale ispred naše kamere.

(dv)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon 99. kola

Novo, 99. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. srpnja. Sretnog dobitnika 99. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. srpnja.

(mk)

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Međimurske novine i BluKids vas daruju

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati,

Josipa (26) i Jurica (40) Janđel iz Čakovca dobili su sina kojem su dali ime Noa. Rođen je 22. veljače.

Marinko (36) i Janja (32) Juras iz Palovca dobili su kćer Mari koja je rođena 24. svibnja.

Virna Hošnjak i Vanna predstavit će svoju plesnoglazbenu suradnju na ovogodišnjem Porcijunkulovu.

Poznata pjevačica imat će pojačanje na pozornici, naših poznatih plesačica Koraka, a čija je voditeljica Virna. (dv, Foto: Zlatko Vrzan)

VIKEND VODIČ

petak,

14. srpnja

21:00

Čakovec

NOMA bar

Tamburanje: TS Do-Re-Mu

21:00

Donja Dubrava

Sportski park Krbulja

Maja Šuput i Taubeki

20:30

Žabnik

Mlinarska kuća

Pub quiz

subota,

15. srpnja

19:00

Guitar Trio

Fontana

Perivoj Zrinski

promenadni

koncert

21:00

Donja Dubrava

Sportski park Krbulja

Željko Bebek i grupa Profeel

20 sa�

Skelarska kuća Sve� Mar�n

LAJNAP Devedesete ( Vlatko

Štampar, Aleks Curać Šarić, Goran Vugrinec i Saša Turković)

20:30

Skelarska kuća Sve� Mar�n

Trash party 90-te

19 sa�

Društveni dom Prete�nec

Večer komedije

nedjelja,

16. srpanj

14:00 - 19:00

Novouređeni obalni pojas

dravskog jezera kraj Preloga

LegenD(r)a - fes�val mitova i bajki dravskoga kraja

najave

MJESEČNI VODIČ

22. srpnja

Melum kvartet

Fontana

Perivoj Zrinski promenadni koncert

od 21. do 23.srpnja

Brezje

Forestland

28. srpnja

Porcijunkulovo

TAMBURANJE U NOMA baru večeras od 21 sat

Sviraju međimurski

DONJA DUBRAVA slavi 30 godina

Zabavljaju Maja

Šuput i Željko Bebek

Sportski park Krbulja u Donjoj Dubravi priprema veliku feštu povodom 30 godina Donje Dubrave. U petak vas očekuje slavlje

i dobar provod uz Maju Šuput i Taubeke od 21 sat, a u subotu također u isto vrijeme Željko Bebek i grupa Profeel.

LAJNAP kod Skelarske kuće u Svetom Martinu na Muri

Poznati komičari o 90-ima

Devedesete u 21. stoljeću je događaj koji se ne smije propustiti! Markirajte datum – 15. srpnja u 20 sati i uputite se u Sveti Martin na Muri kod Skelarske kuće, mjesto gdje će se ova nezaboravna tematska večer održati. Na ovoj posebnoj večeri nastupit će LAJNAP-ovi nostal-

gičari: Aleksandar Curać Šarić, Saša Turković, Vlatko Štampar i Goran Vugrinec. Ti iznimno talentirani komičari će vas provesti kroz razne anegdote, uspomene i humoristične priče vezane za devedesete, dajući vam priliku da se nasmijete do suza. (sh)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - CARLEY FORTUNE: SVA NOVA LJETA

Sažetak knjige:

tamburaši Do-Re-Mu

Sad već tradicionalna fešta na mjesečnoj bazi - Tamburanje u NOMA baru, održat će se upravo ovog petka, 14. srpnja, s početkom u 21 sat. Zvijezde večeri su “međimurski lepi dečki” iz Tamburaškog sastava Do-Re-Mu koji oduševljavaju publiku svojom

svirkom širokog glazbenog opusa. Od tete Lize pa do Balaševića, sve se nađe na njihovom repertoaru. Osim dobre svirke, tu je i tradicionalna litra i voda po akcijskoj cijeni pa računajte s time da nećete otići kući prije fajrunta u 2 sata ujutro.

ČAKOVEČKO LJETO nastavlja

se i ove subote

Kod Fontane nastupaju Guitar Trio

U sklopu Čakovečkog ljeta u subotu 15. srpnja u 19 sati održat će se promenadni koncert Guitar Trio kod Fontane u Perivoju Zrinski. Guitar Trio čine gitaristi Branimir Novak, Mario Igrec i Davor Juro-

vić. Na repertoaru su im, uz vlastite kompozicije, The Beatles, C. Corea, J. McLaughlin, Al di Meola, J. Hendrix, A Piazzolla, međimurske tradicijske pjesme i druge fusion, jazz i blues skladbe.

Petar Grašo

29. srpnja

Porcijunkulovo

Vanna

30. srpnja

Porcijunkulovo Juan De Marcos

Gonzales and The Euro-Cuban All Stars

31. srpnja

Porcijunkulovo Željko Bebek

1. kolovoza

Porcijunkulovo

Crvena Jabuka

2. kolovoza

Porcijunkulovo Klapa Intrade od 17. do 20. kolovoza

Renesansni fes�val Koprivnica

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

POKLANJA KNJIGU

Carley Fortune: Sva nova ljeta

Dobitnik knjige Asertivna žena objavljene u prošlom broju je Ljubica Mikulaj iz Brezja. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1452

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Šest su godina Percy i Sam bili nerazdvojni, najbolji prijatelji i srodne duše. Proveli su nezaboravna ljeta zajedno, plivajući, čitajući i radeći u šarmantnom restorančiću njegove majke. Njihovo se prijateljstvo postupno pretvorilo u nešto puno više, no splet okolnos� i nesporazuma doveo je do prekida koji im je oboma slomio srce.

Po Percynu povratku u Barry’s Bay, otkrivaju da ne mogu jedno bez drugoga. No sjena prošlos� i počinjenih pogrešaka još uvijek visi između njih. Može li Percy skupi� hrabros� prizna� što se dogodilo jednog ljeta i može li joj Sam opros��? Naime, i on ima priču koju mora ispriča�...

Šest ljeta da bi se zaljubili. Jedan trenutak da bi se rastali. Neodoljiv roman o drugoj prilici, opraštanju i čaroliji ljubavi.

Dečki iz aktualnog sastava Do-Re-Mu

Maja Šuput Željko Bebek

MAŠA VARGA (18) iz Murskog Središća

Sa stripom Lova osvojila prvu nagradu

Kroz svoje stripove i ilustracije, Maša prikazuje vječnu težnju mladih da se uklope u okolinu koja ih često ne razumije

Piše: Aleksandra Sklepić

Maša Varga (18) iz Murskog Središća još od djetinjstva voli crtati te u tome pronalazi odmor i opuštanje od svakodnevnih obveza. Ove je godine završila srednju školu, smjer medijski tehničar u Graditeljskoj školi u Čakovcu, a za svoj zapaženi angažman u području stripa osvojila je prestižnu nagradu. Njezin profesor Matija Varga iz Murskog Središća na natječaj koji je organizirala Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek poslao je nekoliko radova te se Mašin istaknuo i osvojila je prvu nagradu u konkurenciji pristiglih radova iz cijele Hrvatske. Svečana dodjela nagrade još se očekuje, ali priznanje je već u njenim rukama.

Vilenjakinja u postapokalipsi

- Crtanje je dio mene još od malih nogu, otkad sam se rodila. Umjetnošću sam se koristila da pobjegnem od svakodnevnih teškoća u životu, vršnjačkog nasilja u školi i od kućnog života, ispričala nam je mlada umjetnica. Umjetnost i crtanje uvijek su bili mehanizam za bijeg. Stvorila sam vlastiti svijet u kojem mogu pričati priče kroz svoje likove.

Strip za koji je Maša osvojila prvu nagradu nosi naslov „Lova“. Glavni lik je mlada vilenjakinja Lova koja živi u postapokaliptičnom svijetu u kojem vladaju divovi i kroz svoj život, od teškog početka, uspinje se do vrha i postaje najstrašnija osoba u podzemlju u kojem živi. Ostali likovi su također mladi ljudi koji se

sukobljavaju i bore s neprijateljskim svijetom koji ne razumije i ne uvažava probleme i poteškoće mladih. Iako se radi o zamišljenom svijetu, Maša je stripom savršeno prikazala vječnu težnju mlađih generacija za traženjem pravde i istine, što često nailazi na otpor. Kako je strip pisan na engleskom jeziku, zasigurno će privući veći krug čitatelja i na taj način ostvariti Mašin san da postigne uspjeh u tom području.

Crtanje - najveća ljubav - Želja mi je baviti se umjetnošću i profesionalno se baviti dizajnom i crtanjem. Volim raditi ilustracije, kreirati likove, priče, izmišljena mjesta; koncept-art me privlači i dobra sam u tome. Nadam se

UKULELE – zabavni instrument za ljeto

Jedan od najzanimljivijih i najzabavniji glazbenih instrumenata za ljeto je svakako ukulele. Ukulele je mali, četverožičani instrument koji se može usporediti s gitarom, porijeklom je iz Portugala, ali je postao popularan na Havajima u 19. stoljeću, a može se koristiti za sviranje širokog spektra glazbenih stilova, od pop glazbe do folka. Postoje četiri glavne vrste ukulela: soprano, koncert, tenor i bariton.

- Soprano ukulele je najmanji od četiri tipa. Ima standardni tuning od G-CE-A. Zbog svoje male veličine, soprano ukulele ima oštar, melodičan ton.

- Koncert ukulele je malo veći od soprano ukulelea. Ima isti tuning kao i soprano ukulele, ali ima puniji i bogatiji ton.

- Tenor ukulele je još veći od koncert ukulelea. Ima isti tuning kao i soprano i koncert ukulele, ali ima još puniji i dublji ton.

- Bariton ukulele je najveći od četiri tipa. Ima tuning od E-A-D-G, isti kao i bas gitara. Bariton ukulele ima najdublji i najpuniji ton od svih ukulela.

Osim četiri glavna tipa, postoje i drugi tipovi ukulela, kao što su bas ukulele, guitalele i najmanji model poznat kao sopranino.

Kada birate ukulele, važno je uzeti u obzir veličinu, ton,

i udobnost. Ako ste početnik, možda je najbolje da počnete sa soprano ukuleleom, jer je najmanji i najlakši za sviranje. Ako ste iskusniji glazbenik, možda biste željeli probati koncert, tenor, ili bariton ukulele, jer imaju bogatiji i puniji ton. Bez obzora koji ćete tip ukulela odabrati, uživat ćete u sviranju ovog divnog instrumenta. U svojoj bogatoj ponudi ukulela, EURO-UNIT ima poznate proizvođače: Ivan'S UKE, Cascha, Fender, Ortega, Lanikai, Kohala, Keiki, Cordoba, Epiphone, ... Posjetite EURO-UNIT trgovinu u ulici Braće Graner 8, Čakovec ili kupujte online na www.euro-unit.com

ću od sada moći sve svoje vrijeme posvetiti svojoj najvećoj ljubavi, a to je crtanje.

Tijekom ljeta Maša planira pronaći privremeni posao vezan za medije i ilustracije, a

krajnji joj je cilj preseliti se u Zagreb gdje će moći u većem opsegu raditi posao ilustratora i dizajnera, a u slobodno se vrijeme planira i dalje posvetiti crtanju stripova.

Maša sa svojim stripom koji je osvojio prvu nagradu na natječaju Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek da ću uspjeti pronaći i posao u tom području. Zbog školskih obveza do sada nisam imala vremena posvetiti se crtanju koliko bih željela, ali sada sam završila školu i nadam se da

PUČPULJIKE zaključile sezonu u Žabniku

Promovirale spot za

pjesmu Rijeka Mura tiho šumila

U prekrasnom ambijentu Mlinarske kuće u Žabniku u subotu, 8. srpnja, održan je koncert Ansambla Pučpuljike te je tom prilikom predstavljen i premijerno njihov spot Rijeka Mura tiho šumila.

- Zaključili smo ovu zborsku sezonu koncertom i promocijom spota Rijeka Mura tiho šumil” u Mlinarskoj kući u sklopu Ljeta u Svetom Martinu na Muri u organizaciji Turističke zajed-

nice Sveti Martin na Muri. Atmosfera je bila više nego odlična, lijepo je pjevati u prirodnom ambijentu kraj naše drage rijeke Mure, rekle su članice ansambla Pučpuljike. (sh)

Pučpuljike su predstavile premjerno spot za pjesmu Rijeka Mura tiho šumila

Događaj tjedna

ŽUPANIJSKI TAMBURAŠKI ORKESTAR Stjepan Bujan – Stipić

Osvojili zlato i grand prix nagradu u Bratislavi

U Bratislavi, gradu koji je po riječima organizatora, slovačko glazbeno srce, održan je od 5. do 8.srpnja 12. International Youth Music Festival. Ove godine predstavili su se i članovi Županijskog tamburaškog orkestra Stjepan Bujan – Stipić iz Čakovca te su na povratku u Čakovec sa sobom ponosno donijeli zlato i Grand prix nagradu. Na put iz Čakovca u Bratislavu 5. srpnja krenula su 23 svirača i dirigent orkestra prof. Tomislav Cvrtila.

U natjecateljskom dijelu programa predstavili su se trima skladbama, i to redom: Promenada (Božo Potočnik), Pjesma i ples br. 2 (Josip Kaplan) i Međimurski venček (Franjo Kežman). Na natjecateljski dio Festivala prijavilo se 16 različitih orkestara i zborova iz Australije, Češke, Slovačke, Filipina, Kanade, Litve, Španjolske, Poljske i Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan – Stipić iz Čakovca. Orkestre i ansamble ocjenjivala je strukovna komisija

TRUCK SHOW u Čakovcu postao pravi spektakl

Kamionske gromade plijenile pažnju kod Adria Oila

Iz Slovenije stigao je kamion koji se vozi samo po Americi, a upravo su taj posjetitelji dosad mogli vidjeti samo na televiziji i u filmovima

Čakovec je proteklog vikenda postao prava kamionska destinacija. Na južnoj obilaznici, kod benzinske postaje Adria Oil, organiziran je 12. susret zvan Truck show, u organizaciji Udruge profesionalnih vozača Convoy. Kako nam je rekao Goran Brumnjak Učkarić, predsjednik udruge profesionalnih vozača Convoy, cijeli događaj protekao je bolje od očekivanog.

Slovenski peterbilt zvijezda na cesti

- Odazvalo nam se 120 prelijepih, tuniranih kamiona različitih marki. Ove godine se odazvalo puno više gostiju iz susjedne Slovenije, a iz Slovenije stigao je i kamion koji se vozi samo po Americi, a upravo su taj kamion posjetitelji mogli vidjeti samo na televiziji i u filmovima. Ove godine ne da su ga samo mogli vidjeti nego su se mogli i voziti s njim po čakovečkoj obilazni-

ci. To je kamion pod imenom Peterbilt. U svakom slučaju možemo biti zadovoljni organizacijom i posjetom, mislim da smo napravili dobar susret. Sve je prošlo u najboljem redu bez ikakvog incidenta i svađa, naprotiv, preko par tisuća ljudi koji su nas posjetili bili su prezadovoljni, rekao nam je Goran Brumnjak Učkarić. Klub američkih vozila Sv. Juraj na Bregu kuhali su grah na veselje svih gladnih posjetitelja.

Vukli se kamioni i obarale ruke

Uz zabavni dio, organiziran je i natjecateljski, u vuči kamiona i obaranju ruku. Svi pobjednici dobili su vrijedne nagrade i medalje, a svi koji su sudjelovali utješne nagrade sponzora. Dodatno se održalo natjecanje u vožnji kamiona maketa, na daljinsko upravljane (djeca), a cilj je bio proći stazu u što kraćem roku. Svi natjecatelji su također dobili nagrade sponzora. Dodijeljeni su pehari i plakete za najljepši kamion i za najljepši interijer.

U vuči kamiona najbolji su bili KOS transporti, Jakopić team i Stokilaši. Kod žena prvakinje su bile Pume, drugo mjesto osvojile su Adria Bar 2 i treće Adria bar 1. Najjača djeca bila su iz ekipe Ćevapi, zatim Zvrkovi i Kamionđije. U obaranju ruke najbolji je bio Josip Strmečki, drugi Mili, a treći Mario Tambić.

koja je Županijskom tamburaškom orkestru Stjepan Bujan – Stipić dodijelila zlatnu plaketu s osvojenih 97 bodova od mogućih 100 i Grand prix nagradu kao najbolje ocijenjenom orkestru na cjelokupnom Festivalu.

Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan – Stipić ovim putem zahvaljuje Gradu Čakovcu i Hrvatskoj elektroprivredi na doniranim sredstvima za sudjelovanje na 12. International Youth Music Festival. (sh)

Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko

Paula, Danijela i Željka snažne su žene Ufff, a tko kaže da i najmlađi ne mogu povući kamion?!

Članovi Županijskog tamburaškog orkestra Stjepan Bujan – Stipić nakon osvajanja zlata i grand prixa

NAJVEĆI PARTY na sjeveru trest će Forestland park 21. i 22. srpnja

Vrijeme je za XI. Forestland!

Festival Forestland već 11 godina centralni je ljetni događaj mladih u Međimurju, ali i na kontinentu Hrvatske. Nastao je po uzoru na velike strane glazbene festivale

U Forestland parku, nedaleko od Brezja, organizacijski odbor novog izdanja Forestlanda održao je konferenciju za novinare. Krešo Biškup, glasnogovornik organizacijskog odbora, izrazio je zahvalnost svim podupirateljima festivala, posebno Međimurskoj županiji i Općini Sveti Juraj na Bregu. - Zahvaljujem svima koji nam pružaju podršku jer

nemamo istu razinu publiciteta kao što uživa Zagreb ili jadranske destinacije. Unatoč tome, u proteklih 11 godina festival je postao ponos turizma na sjeveru Hrvatske, izjavio je Krešo Biškup. Festival Forestland održat će se od 21. do 23. srpnja, a očekuje se dolazak više tisuća posjetitelja. Organizatori su pripremili oko 400 šatora u kampu i 2000 parkirališnih mjesta u

Što preko dana?

Forestland uz glazbeni program krasi i popratni sadržaj koji uključuje veliki food corner, stiže nam Škartoc, Bajzovi i Pomodoro, a u pripremi je i fresh corner za osvježenje. Uz

Graf�iti Jam koji se odvija i uoči foresta, dnevni stage koji će nas zagrijavati (i hladiti) i preko dana, tu je i poznati šumski šank na kojem će koktele raditi naš Stephan, cocktail maj-

stor iz Švicarske. Naravno, 250 metara dug zip-line preko cijele pozornice svi žele isprobati, pogotovo u noći jer iskustvo je nezaboravno! Vidimo se na

Forestu!

Ulaznice možete kupiti na ulazu na festival, u sustavu Entrio, ulaznice za petak vrijede i u subotu, a samo subota moći će se kupiti na ulazu po cijeni od 20 eura.

neposrednoj blizini, a osigurana su i dodatna parkirna mjesta u okolici. Podupiremo festival i pružamo tehničku podršku organizatorima jer težimo obogaćivanju turističkih sadržaja na području naše općine, zbog čega smo pokrenuli osnivanje turističke zajednice i projekt turističkog centra, rekao je načelnik Nagrajsalović. Očekuje se dolazak oko 10.000 posjetitelja, a jedna od atrakcija bit će zip-line dug preko 250 metara.

Devet DJ-ica preuzima Forestland!

Lenna, Talija, Emily, Rosana, Risa, Andrea, Lena, Valery i Ivana preuzimaju petak i najavljuju pakleno opasnu čagu na Forestroom pozornici! Jedinstvena tech-house pozornica će biti rezervirana za ženske DJ artiste i kao takva biti jedinstvena u Hrvatskoj, ali i na regionalnoj electro sceni.

Od mladih zvijezda Exita i SeaStara, do Forest rezidentica i prekaljenih DJ-ica, Forestroom je mjesto koje će okupiti tisuće na najboljem raveu na Forestu. Posebna pozornica koja je nastala po uzoru na kultni Boiler room koncept, u nekoliko godina prometnula se u vjerojatno najjači alternativni stage na festivalima.

- Svake godine oduševe nas DJ-ice koje nastupaju, od Alenne iz Ukrajine, do kineskinje Ivy, Hrvatice Insolate i

techno kraljice Nushe, pa smo ove godine odlučili posvetiti petak ženskom nastupu, techno i house glazbi na Forestroom pozornici, rekao je booking manager festivala Saša Mikac. - Cijeli festival vrvi odličnom glazbom, odličnim imenima, priliku za nastup dobili su brojni domaći DJ-i i reperi, odlični stranci, ali i imena koja puno rade, prijatelji festivala i dobro nam svima znani naši resident artisti.

Tko nastupa?

Uz satnicu po danima koja izlazi uskoro, poznati su svi artisti koji nastupaju na Forestlandu. Ove godine nam dolaze iz Izraela, Turske, BiH, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Njemačke, Hrvatske, Srbije, ali i Velike Britanije, naravno uz one domaće. Poseban osvrt je na Kirila Djaikovskog koji na Forestland stiže sa svojom pjevačicom, tamnoputom TK Wonder, ali i Bubu Corellija i Jalu Brata, vjerojatno najpo-

Besplatne fotke!

Forestland i ove godine organizira besplatno fotkanje tebe i ekipe na posebnom uređenom kutku! Navrati u Forest Corner i ponesi fotku za uspomenu, a fotka te jedan, jedini Darko Mareš!

pularniji dvojac na Balkanu čiji hitovi bilježe platinaste naklade. Uz njih na Forestland stiže i Mr. Black (We Rave You), izraelski DJ koji iza sebe ima nastupe na najboljim svjetskim festivalima, od Ultre (Split & Miami) do rezidencije u klubovima po Engleskoj, Ibizi i Nizozemskoj. Za izdvojiti su i techno �loor artisti, koji uz Female Friday DJ-ice broje Ramira

Lopeza, kralja techno glazbe, Vedrana Cara, kralja etera u Hrvatskoj, Felipe Zonu iz kineskog kluba Space Plus, do koprivničanca s berlinskom adresom Kraundlera, ali i turskog DJ-a Alicana Baykara. Nije za zaboraviti spomenuti Tomu in der Muhlena, DJ-a s rovinjsko-njemačkom adresom, koji će prodrmati techno pozornicom Forest Room u subotu.

Festivalski program predstavili su načelnik općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović, Krešo Biškup, glasnogovornik organizacijskog odbora i župan Matija Posavec

Atmosferu je zagrijao DJ Anaes

atrakcija na Forestu

Forestland team poziva na najbolji festival u regiji i šire

Događaj tjedna

USPJEŠNA 11. Opera pod zvijezdama u Prelogu

Ne pamti se tako veliki odaziv publike

Koncert za pamćenje ipak se nije dogodio u punoj mjeri zbog prejakog razglasa u glazbenoj pratnji solista, koji je prigušivao emocije i interakciju s publikom

Piše: Josip Šimunko

Jedanaestu godinu zaredom Prelog je bio domaćin Opere pod zvijezdama. Prva Opera pod zvijezdama održana je 2013. godine, prigodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju te se ove godine obilježava deseta godišnjica priključenja naše zemlje Europskoj uniji.

Trg ispred Doma kulture u Prelogu bio je u nedjelju ispunjen do posljednjeg mjesta, ne pamti tako veliki odaziv publike koja je satima stajala uz pozornicu, pa čak i mame s malim bebama. Gotovo svi stolovi u Rossi i Lovcu bili su unaprijed rezervirani.

Svi su očekivali spektakl, znajući da se u sastavu 4 Tenora nalaze vrhunski solisti Vla-

dimir Garić, Đani Stipaničev, Marko Pecotić i Filip Hozjak iz Preloga, koji je nedavno postao tata.

U dvosatnom druženju s publikom čuli smo niz opernih arija, evergrina i popularne talijanske kancone i popularne domaće pjesme. 4 Tenora najprije su se predstavili zajednički, a potom su izabrali mahom solističke nastupe.

Filip Hozjak dobio je veliki pljesak kad god bi se pojavio na sceni, posebno za izvođenje pojedinih kajkavskih popevki. Izvedene su i popularne skladbe koje su već potpisi 4 Tenora, Brod bez imena, Pričaj mi, Sve je tvoje, Moja Dalmacija i druge.

Koncert za pamćenje ipak se nije dogodio u punoj mjeri zbog prejakog razglasa u glaz-

benoj pratnji solista, koji je prigušivao emocije i interakciju s publikom. Tako posebnih ovacija, kako je to bilo na prvom koncertu 4 Tenora u Prelogu, i nije bilo, dok su se 4 Tenora svojski trudili, nadigravajući se s razglasom. Naime, publika

koja je stajala u pozadini napravila je svojevrsni zvučni zid tvoreći zvukovni am�iteatar, a izvan njega najviše se čula upravo glazbena pratnja. Na taj je način emotivni doživljaj vrhunskog koncerta platio ceh velikom broju posjetitelja,

odnosno premalom prostoru trga za ovu prigodu.

Uoči samog početka Opere pod zvijezdama, iz centra Preloga, digao se balon na vrući zrak, koji je najavio ovogodišnji Festival balona u Prelogu koji će se održati od 1. do 3. rujna.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 26.07.2023. u CineStaru Varaždin.

Kada vam i komp na poslu javi da je vanjska temperatura blizu rekorda, onda znate da je vrijeme ili otići na more ili instalirati bazen u vrtu.

Ako nemate ništa od toga, nadam se da barem imate klimu na poslu i(li) doma. Da, da, svi znamo da je najbolje ne raditi prevelike temperaturne razlike u prostoriji,

ako je vani 33 stupnja, no s druge strane većini paše kad s vrelog parkinga uđe u �ini, hladni dućan.

Kad smo kod dućana, nema više laganog šopinga u nedjelju. Ima, ali se sad morate potruditi saznati koji i kad radi (čisto informativno, u našim novinama možete pronaći popis koje sve trgovine rade nedjeljom). Nikad

nisam bila fan odlaska u dućan na svetu nedjelju, ali s druge strane, radila je pa eto.

Kao, žao ti je svih koji rade za vikend (uključujući i nas novinare), ali postoje zanimanja u kojima rad vikendom zaista ne mora postojati.

Jedno od toga je i trgovina. No, tako smo se navikli da nam je sve superdostupno, da ne razmišljamo o momentu,

što ako ne bi radile? I onda se dogodilo da ne rade! Naravno, rade, ali sad ipak moraš pogledati gdje i koje. Kao, malo su nam otežali odluku da odemo po špeceraj u nedjelju. Drugo, nije u pitanju samo trgovina za namirnice, navikli smo da bismo mogli nove cipele kupiti nedjeljom. Sve te navike čine nas ljudima. Dali su nam prst,

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Nikica: Kako je sve počelo

Dobitnik ulaznica za film Nikola Božić

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

KAMO SUTRA Uvijek prevruće ili prehladno, a i gdje kupiti cipele nedjeljom?!

koji se pretvorio u ruku i sada nam je teško ostati bez toga. Sjećam da sam se jednom u subotu u Beču odlučila predvečer otići u šoping. Ostala sam šokirana jer sam zaboravila da u civiliziranom svijetu trgovine u subotu rade do 18 sati. Kakva nedjelja?

To je dan za odmor i žurne službe. A valjda će to i nama jednom postati normalno.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Đani Stipaničev, Vladimir Garić, Filip Hozjak i Marko Pecotić oduševili su Preložane

Publika je uživala u popularnim opernim arijama

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Lori i Doris, prijateljice po trapez hlačama

Goran i Maja za rukice po špici

Mateja i Alenka se odlučile za crveno-žutu kombinaciju

Nikolina i Ma�ja u casual izdanju Odlična prugasta, ljetna haljina

Odlična mašna zavezana u punđu

Lagana ljetna šetnja kroz grad

NOGOMET

Najčvršća obrana osigurala im prvo mjesto

Momčad Jadrana iz Štefanca osvojila je naslov prvaka, upisavši 20 pobjeda, pet neriješenih ishoda i tri poraza. Osvojili su 65 bodova, dok je prvi pratitelj bio Graničar iz Novakovca s deset bodova manje, nakon kojeg slijedi Dubrava s 53 osvojena boda. Imaju drugi naje�ikasniji napad lige sa 76 postignutih zgoditaka, dok je naje�ikasnija momčad lige bio Graničar s čak 85 zgoditaka. Mornari imaju daleko najčvršću obranu lige sa samo 23 primljena zgoditka, dok je druga obrana lige Budućnost s 39 primljenih zgoditaka.

Pod vodstvom trenera

Gorana Hadžića, naslov prvaka osvojili su: Leon Novak, Ivica Perčić, Andre Silva, Boris Novak, Borna Dominić, Leon Jambrović, Renato Šte�ičar, Danijel Štampar, Dino Mičanović, Josip Bajkovec, Matija Klekar, Ilija Mihalic, Denis Vuk, Andreas Antonović, Karlo Zdolec, Sandro Novak, Etto, Ivica Smiljanec, Shinji Uchiba, Yushi Toshi-

Slavlje nogometaša Jadrana iz Štefanca s osvojenim peharom i medaljama

yama, Deni Kresinger, Niko Pongračić, Josip Kranjčec, Mihael Hrastić, Goran Zlatarek i David Krznar.

Najbolji strijelac lige je Sandro Novak s 30 postignutih zgoditaka, drugi naje�ikasniji u momčadi je Danijel

Štampar s 11 i Denis Vuk sa sedam postignutih zgoditaka.

Trener Hadžić spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvog dijela

prvenstva. Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta te povratak u II. MNL. Posebno se zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi kluba koja je omogućila izvanredne

uvjete za rad. Na čelu uprave kluba je mladi i ambiciozni predsjednik Matija Pavleković.

Članovi uprave su: Davor Višnjić, Dejan Šantek, Josip Petrović, Slaviša Mihalic, Antun Marodi, Ivica Pintarić, Ivica Krizaić, Darko Frančić, Petar

Kristo�ić i Vlado Jančec. Plod dobrog rada uprave i organiziranosti kluba vidi se i na tome da se nakon nekoliko godina konačno i osnovala Nogometna škola Ivanovec/Štefanec na inicijativu nekoliko roditelja što je svakako za veliku pohvalu. (dj)

Najbolji napad lige doveo ih do titule prvaka

prvim mjestom te im je cilj zadržati momčad na okupu, kao i dovesti, nekoliko kvalitetnih pojačanja na de�icitarnim pozicijama. Zahvaljuju se i vjernim navijačima, koji su

ih pratili na domaćem terenu, kao i na gostovanjima. Posebno zahvalu posvećuju vjernim sponzorima, koji su uvelike pomogli oko rada kluba. (dj)

Nakon odigranih 26 susreta u III. MNL - B skupina, titulu najmomčadi ponijela je momčad Mure iz Hlapičine.

Ostvarili su 23 pobjede, jedan neriješen ishod te su doživjeli u drugome kolu samo jedan prvenstveni poraz na gostovanju u Donjem Koncovčaku. Osvojili su 71 bod, drugi je bio Donji Koncovčak sa 61,

a treći Trnovec s 56 osvojenih bodova. Imaju naje�ikasniji napad lige s čak 152 postignuta zgoditka, dok je drugi napad lige imao Trnovec sa 106 zgoditaka. Imali su najčvršću obranu lige, sa svega 18 primljenih zgoditaka, dok je u tom segmentu igre drugu obranu lige imao Trnovec sa 31 zgoditaka.

Pod vodstvom trenera Leonarda Sanjkovića, naslov prvaka osvojili su: Tkalec Nino, Vuri Sebastijan, Šprajc Nino, Telebuh Ivica, Varga Saša, Vrbanić Filip, Radiković Nenad, Posel Roko, Tkalec Luka, Sakač Nikola, Perčić Nikola, Jurović Marko, Krajačić Fran, Vurušić Karlo, Jambrošić Nino, Ladić Ivan, Tuksar Niko-

la, Brezovački Mateo, Bogdan Valentino i Ramić Rafael.

Najbolji strijelac lige Nenad Radiković dolazi iz redova Mure koji je protivničke mreže pogađao čak 58 puta. Zatim slijedi Valentino Bogdan s 18 i Ivica Telebuh s 13 postignutih zgoditaka.

Iz kluba poručuju da su prezadovoljni osvojenim

NK JADRAN ŠTEFANEC osvojio III. MNL - skupina A

NK MURA HLAPIČINA osvojila III. MNL - skupina B

Nogometaši Mure iz Hlapičine sa zasluženo osvojenim peharom i medaljama

NOGOMET RUKOMET

JUNIORSKA REPREZENTACIJA

Hrvatske

Tri igračice Zrinskog na Europskom prvenstvu

Na Europskom prvenstvu za juniorke u Rumunjskoj u reprezentaciji Hrvatske bile su i tri članice ŽRK-a Zrinski.

Nažalost unatoč dobroj igri

Eme Balaško, Nine Siročić, a pogotovo Kale Kosovac reprezentacija Hrvatske nije polučila dobar rezultat.

U skupini sa Švedskom, Nizozemskom i Švicarskom u sva tri susreta naše reprezentativke upisale su poraze. Ema Balaško, a posebno Kala Kosovac u svakoj utakmici su bile među boljim igračicama i strijelkinjama, no ni to nije pomoglo. U sve tri utakmice desio se istovjetan scenarij, u prvom poluvremenu odlična igra i vodstvo naših reprezentativki, da bi u nastavku neobjašnjivo nestale s terena.

Nakon što se nisu plasirale u borbu za završnicu slijedila je borba za razigravanje od 9. do 16. mjesta. No i tu je hrvatska ženska juniorska reprezentacija ostala bez pobjeda. U dvije utakmice poražena je od Njemačke i Islanda po istovjetnom scenariju kao na početku natjecanja.

Iako se očekivalo da ostvare bolji rezultat nego na prošlom prvenstvu kada su bile sedme, naše reprezentativke su razočarale i u dvije utakmice borit će se za plasman od 13. do 16. mjesta. Cure iz čakovečkog kluba nisu razočarale, dapače dobile su jedno vrijedno iskustvo koje će im koristiti u daljnjoj karijeri. (md)

3. NL SJEVER Polet, Dinamo i Rudar započeli pripreme, Graničar i Međimurje kreću uskoro

Piše: Miljenko Dovečer

Za šest tjedana kreće nova sezona 2023./24 u 3. NL

Sjever koja će očito imati isti broj klubova kao i prošle, deset. Radnik Križevci plasirao se u viši rang, posljednje Virje je ispalo, dok je Papuk iz Orahovice odustao od natjecanja. Na njihovo mjesto došli su Pitomača, Graničar Kotoriba i čakovečko Međimurje. Tako će ove godine polovica klubova u ligi biti iz Međimurja, uz prije navedene dvije ekipe tu su još od prošle sezone Polet, Rudar i Dinamo (D). Manje više međimurski klubovi su ovaj tjedan krenuli u pripreme, jedino Međimurje kreće u ponedjeljak.

Polet i ove sezone puca na visoke

pozicije

Trener seniorske momčadi Josip Brezovec ponovno je zakazao okupljanje momčadi za ponedjeljak 10. srpnja, a nakon kratkog sastanka održan je i prvi trening na igralištu Poleta. Pripremne treninge uglavnom će odrađivati na svojim terenima.

Trenirat će se 4-5 puta tjedno, a uz Josipa Brezovca tu će biti pomoćni trener Zoran Šardi. Igrački kadar za sada ostaje manje-više nepromijenjen, većina igrača koji su nastupali u prošloj sezoni i dalje ostaju na okupu. Redove kluba za sada napustili su Fran Krištofić (Austrija), Niko Mihalinec (NK Križevci), Josip Žganec (NK Plavi - Peklenica), Vinko Horvatić (NK BednjaBeletinec) i Sven Mlinarić (NK Bratstvo - Jurovec).

Trenutno s prvom momčadi trenira nekoliko novih igrača, na njima je da se nametnu stručnom stožeru, a oni koji zadovolje potpisat će

pristupnicu i biti registrirani.

Iz kluba poručuju da će kroz nekoliko dana obavijestiti javnost o novim pridošlicama i odlascima iz kluba.

Raspored pripremnih utakmica: 15.7. NK Polet - NK Kutjevo; Sveti Martin na Muri, 19.7. NK Lokomotiva (juniori) - NK Polet; Daruvar, 22.7. NK Polet - NK Razvitak (Čičkovina), 23.7. Turnir Hlapičina, 30.7. NK Plitvica (Gojanec)NK Polet, 2.8. NK Polet - NK Sesvete, 6.8. NK Nedeljanec - NK Polet, 12.8. NK Mladost (Ždralovi) - NK Polet.

Rudar želi ponoviti prošlogodišnji uspjeh

Trener Damir Lepen Jurak sa svojim pomoćnikom Ninom Vurijem održao je u ponedjeljak prvi službeni trening NK-a Rudar Mursko Središće na početku ovogodišnjih priprema. Klub je u ljetnom prijelaznom roku napustilo četvero igrača. Braća Neven i Slaven Hlišć, kojima Klub zahvaljuje na protekloj sezoni, Antonio Srpak, mladi vratar koji je ove godine upisao svoje prve seniorske minute te domaći dečko, Fran Antolović, kojemu se ukazala prilika pokazati svoje talente u višem nogometnom rangu.

Prvom treningu odazvao se 21 igrač na koje se računa u nadolazećoj sezoni dok će se njih četvorica zbog privatnih obaveza uključiti naknadno (Vinko, Cimerman, Martinjaš, Puljić).

Prvom treningu prisustvovali su: Kodba, K. Nedeljko, Jaklin, Vurušić, Šardi, Antolović, Ratajec, Roginić, Belaj, Radiković, Vaš, Rihtarec, Sakač, Zeljko, Kolman, Mikulić, P. Nedeljko, Liklin, Škvorc, Debelec, Podkrajac i Novak.

Trener Damir Lepen Jurak na sam početak priprema pozvao je veći broj igrača, a primjetno je da su na pripreme pozvani i mlađi igrači godišta 2005. i 2006., tako da će imati prigodu proći pripreme sa seniorskom momčadi, a ujedno se i nametnuti treneru za ostanak u kadru iste.

Pripreme će se odvijati na stadionu Šuderka čiji je travnjak opet nakon dužeg vremena u dobrom stanju zahvaljujući velikom trudu prijatelja kluba i članova Izvršnog odbora kluba, a napose domara i oružara kluba Dragutina Balaža-Dade.

Prema riječima sportskog direktora Tomislava Nedeljka još uvijek traju dogovori oko dolaska još jednog vratara. Inače u planu trenera Lepena održati je do početka prvenstva 30 treninga i odigrati šest pripremnih utakmica, a domaćinstvo i satnica odredit će se naknadno. Raspored pripremnih utakmica: 15.7. Rudar - Bednja (M. Središće 18:00), 22.7. RudarOdranci, 29.7. Rudar - Polana, 2.8. Rudar - Međimurec, 5.8. Rudar - Sloga (Š), 12.8. Rudar - Tehničar.

Dinamo (D) u ovoj sezoni želi

stepenicu više

I domašinečki Dinamo kao i prethodna dva starosjedioca krenuo je u ponedjeljak s pripremama. U klubu su zadovoljni radom mladog trenera Gorupića koji će u nadolazećoj sezoni pokušati napraviti iskorak boljim plasmanom i afirmacijom mladih igrača. Dobro organizirani trećeligaš ima odlične uvjete, a treninzi i utakmice će se odvijati uglavnom na dva terena.

Klub su napustili Dražen Mlinarić, Filip Novak, Gabrijel Drk i Luka Medvešek, a došli su Neven Hlišć, David Kanižaj, Marko Furdi, Patrik Novak. U pripreme su priključeni juniori: Teo Krznar, Ivan Bister, Fran Zadravec i Florijan Tomašek. Trener Dalibor Gorupić kroz pripremni period odradit će 24 treninga, a pritom će odigrati i osam prijateljskih susreta.

Raspored pripremnih utakmica: 15.7. turnir Domašinec, Dinamo - Mladost (D) 18:00, 16.7. utakmica za 1. ili 3. mjesto, 22.7. turnir Vratišinec, dvije utakmice, 29.7. Sloga Štrigova, 5.8. Bratstvo Savska Ves, 12.8. Centrometal Macinec, 15.8. Međimurec Dunjkovec-Pretetinec.

Graničar (K) ne misli plesati samo jedno

Sezonu iz snova imao je Graničar iz Kotoribe. Osvojio je prvo izdanje Međimurske Premier lige, a uz taj trofej dodao je i onaj pobjednika međimurskog Kupa. Tako su Kotoripčani zaključili odličnu sezonu s dvostrukom krunom na glavi. Za takav su rezultat potrebni, prije svega, uprava koja živi s klubom, igrači koji

su dobri, trener i navijači koji bodre klub. To sve dok se poklopi, dođu i rezultati. Bilo što da od toga izostane, teško je nešto napraviti. U Graničaru se sve poklopilo, uz upravu koja živi za i uz klub, izvrsnih igrača i atmosfere oko kluba. Navijači su bodrili Graničar u velikom broju i onda je lakše sa svime upravljati.

No u klubu ne misle spavati na lovorikama, danas u petak, počinju s pripremnim treninzima za nadolazeću sezonu. naravno da će na klupi i dalje biti trener Mario Piškor.

- Osim dvadesetak treninga imamo dogovorenih nekih osam prijateljskih utakmica. Nadam se da pripreme budu dobro prošle, bez ozljeda da u prvenstvo uđemo spremni. Znam da će biti tu i mora i svega, no nadam se da ćemo uspjeti sve posložiti i da nam pripreme budu dobro prošle. Što se tiče novih igrača zasad su došla njih trojica. Povratnik iz Svete Marije, domaći dečko iz Kotoribe. Došao je Arambašić koji je prošao školu nogometa u Slavenu, a bio je u Međimurju sada. I Niko Štefić koji je isto prošao školu nogometa u Slavenu i dolazi nam iz Tehničara. Možda još uspijemo dovesti nekog od iskusnijih igrača. Vjerojatno bude došao još jedan mlađi dečko. Možda smo malo u sredini tanki, ali tu bi nam trebao jedan iskusni vezni igrač. To bi onda bilo to, kazao je trener Piškor. Graničari ne misle plesati samo jedno ljeto, dapače.

- Ako ne pobjeđuješ, onda bude malo gledatelja. A ako malo gledatelja dolazi, teško klub funkcionira. Morali se budemo pokušati boriti za gornji dio ljestvice. Među prvih pet, to bi trebao biti cilj. Gornji dio ljestvice, no puno je tu dobrih ekipa, optimističan je trener Graničara.

Raspored pripremnih utakmica: 16.7. Graničar - Tehničar Cvetkovec, 22.7. Graničar - Nedeljanec, 26.7. Graničar - Zadrugar Hrastovsko, 29.7. Graničar - juniori Lokomotiva (Z), 2.8. Borac Imbriovec - Graničar, 5.8. Graničar - Ivančica Ivanec, 9.8. Sloga Štrigova - Graničar, 12.8. Graničar - Bratstvo (SV).

Međimurje cilja

gornji dio tablice, pristupio Senčar

Bivši prvo i drugoligaš od svih pet međimurskih

trećeligaša u pripreme kreće posljednji, u ponedjeljak 17. srpnja. Loš rezultat i ispadanje u četvrti rang natjecanja dosta je utjecao na čakovečki klub. Nakon što je pred nešto manje od dva tjedna izabrano novo vodstvo kluba na čelu s predsjednikom Rajkom Toplekom intenzivno se krenulo u potragu za igračima.

U klubu ciljaju dovesti tri, četiri iskusnija igrača, dok će većina njih biti mladi međimurski igrači koji su potekli u školi nogometa. Želja je vratiti i neke od igrača koji su svoj put gradili u klubovima diljem Hrvatske. Jedan od njih je dvadesetjednogodišnji Karlo Senčar koji se nakon deset godina vraća u Čakovec. Kao mladi dvanaestogodišnjak odlazi u susjedni Varaždin gdje se zadržava pet godina, da bi ga potom zapazila Rijeka i dovela u svoje redove.

Tu se zadržava kratko i potom odlazi u Osijek, koji ga ustupa Orijentu iz Rijeke. Nakon dvije i pol godine provedene u riječkom drugoligašu vraća se u klub iz kojeg je potekao. Iako mlad već ima dovoljno iskustva kojim će pomoći svojim novim suigračima.

Osim njega povratnik u momčad je i mladi dvadesetogodišnji Lovro Levak Panić koji je jednu sezonu proveo u štrigovskoj Slogi. Mladi Čakovčanec pokušat će se nametnuti u veznoj liniji. Još jedan igrač potpisao je pristupnicu za Međimurje, Dominik Štajerec. Njemu je istekla posudba iz Slaven Belupa i sada je u statusu slobodnog igrača pristupio čakovečkom trećeligašu. Plemeniti ljevak konkurirat će na poziciji lijevog boka i krila.

Većina novopridošlih igrača priključit će se mladoj momčadi tijekom sljedećih tjedana, a iz kluba su poručili da će na vrijeme obavještavati javnost o igračkim promjenama. Što se tiče treninga, kao i kod ostalih trećeligaša, odvijat će se na domaćim terenima. Plan odigravanja pripremnih utakmica još nije gotov, informacije o protivnicima bit će poznate idući tjedan.

Sve u svemu u NK-a Međimurje nadaju se stabilizaciji, da klub bude najmanje oko sredine tablice i da se ponovo izgradi povjerenje prema bivšem prvoligašu.

STREETBALL turnir u Donjoj Dubravi

Gumeni osvojili Krbulju

Od ove godine odlučeno je da Streetball u Donjoj Dubravi bude otvoren za sve igrače, a ne samo za domaće dečke. To se pokazalo kao pun pogodak jer je ovogodišnji turnir bio najjači i najkvalitetniji u njegovoj povijesti.

Uz domaće stigle su ekipe iz Kotoribe, Donjeg Kraljevca, Virja i Ludbrega. Nakon prijava deset ekipa raspoređeno je u dvije skupine u kojima igra svaki sa svakim i dvoje prvoplasiranih ide u polufinale.

Poredak nakon razigravanja u skupini A: 1. Vruće ptice (Andrija Hrženjak, Antun Gregar Hrženjak, Antonio Šoš, Patrik Fišer), 2. Viđeno (Jakov Ivanović, Matija Međimurec, David Lepen, Erik Trupković), 3. Marti (Bruno Ribić, Miran

Hoblaj, Tomislav Hatlak, Gabrijel Švenda), 4. Krbulja Boyzz (Petar Jakupak, Benjamin Horvat, Ivan Fuš, Lovro Žinić), 5. Međimurski lepi dečki (Luka Sabol, Kain Hranjec, Jan Orehovec).

Poredak u skupini B: 1. Gumeni (Borna Vađunec, Roko Turek, Sandro Hrešć, Bono Krušelj), 2. Teniski klub Dubravčan (Karlo Igrec, Patrik Blažeka, Kristijan Krušelj, Vid Krušelj), 3. Frančesko i odabrani (Fran Raić, Mladen Mikulan, Benjamin Ujlaki), 4. Mont Boys (Karlo Klipić, Krešo Klipić, Dorian Amos Matulin, Dario Lukša), 5. Caffe bar Rock (Neven Ujlaki, David Ujlaki, Roberto Ujlaki, Franjo Zvošec). U napetim polufinalnim susretima TK Dubravčan pobjeđuje Vruće ptice 22:20, a Gumeni ekipu Viđeno

NOGOMET I ODBOJKA NA PIJESKU

PRAZNIK SPORTA u Prelogu

21:18. U utakmici za treće mjesto Vruće ptice dobivaju ekipu Viđeno 21:18. U finalu Teniski klub Dubravčan nakon odličnog starta ne uspijeva držati korak protiv ludbreške ekipe Gumeni koji pobjeđuju rezultatom

21:10 i postaju pobjednici ovogodišnjeg izdanja turnira. Prvoplasirane ekipe su primile pehare i novčane nagrade.

U pauzi nakon odigravanja po skupinama održano je natjecanje u pogađanju trica. Od prijavljenih 24 natjecatelja sa sedam pogodaka najbolji je bio Franjo Zvošec kojemu je pripao pehar i novčana nagrada. Da natjecatelji ne ostanu gladni pobrinule su se udruge koje su se u šatoru natjecale u kuhanju „Dobravskog kotlića“. (nl)

Novi Feromont osvojio turnir u nogometu, Cofleki u odbojci

Proteklog je vikenda, 8. i 9. srpnja, na prostorima Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport u Prelogu održan 11. "Ožujsko med firmama", a sudionici, isključivo djelatnici tvrtki, natjecali su se u nogometu i odbojci na pijesku. Organizatori turnira bili su DG Sport i DSR Stars.

U nogometu su se natjecale 24 ekipe, a također su se 24 ekipe natjecale u odbojci na pijesku. Interes je bio i znatno veći, ali iz organizacijskih ra-

zloga, ističu organizatori, veći broj ekipa ove godine nažalost nije bio moguć.

Osim nogometa i odbojke, organizator se pobrinuo i za niz popratnih natjecanja i zabavnih sadržaja za koje je zaslužan DJ Balentelli. Svi željni dodatne zabave mogli su se prijaviti na natjecanja u ispijanju piva, bacanju kugle ili gađanju prečke. Najbolji su osvojili vrijedne nagrade sponzora. Nije se zaboravilo ni na najmlađe, koji su mogli uživati na napuhancu.

NAJUSPJEŠNIJI

POJEDINAC na

natjecanju Roko Farkaš rasturio na državnom prvenstvu

U vikendu iza nas održano je atletsko Seniorsko prvenstvo Hrvatske u Karlovcu.

Roko Farkaš je ponovio prošlogodišnji uspjeh i osvojio tri zlatne medalje u sprinterskim disciplinama, što ga čini najuspješnijim pojedincem Prvenstva. Prvog je dana istrčao 100 m u vremenu 10.67 s, a rezultat od 21.22 s donio mu je zlatnu medalju na 200 m u nedjelju, unatoč vjetru u prsa (-0,4 m/s).

Tako je Roko potvrdio status najbržeg Hrvata u pojedinačnim, ali i štafetnim utrkama. Štafeta 4x100 m za seniore u sastavu Pavao Strahija, Nikola Pošta, Janko Kišak i Roko Farkaš u subotu je dominirala stazom i osvojila zlatno odličje s rezultatom 41.60 s. (nl)

NOVI ANGAŽMAN u 3. NL Zapad

Saša Lukman novi trener Pazinke

Početkom tjedna u Pazinu se dogodila promjena. Točnije, Elvis Brajković, njihov dosadašnji trener, preuzeo je NK Halubjan, jednog od aspiranata za sam vrh 3. NL Zapad. U Pazinu je proveo dvije godine.

Nakon njegovog odlaska, Pazinka nije dugo tražila njegovu zamjenu. Točnije, već nakon 48 sati, za trenera seniorske momčadi postavljen je 33-godišnji Saša Lukman, dosadašnji trener Mladosti iz Rovinjskog Sela.

Lukman je prije odlično radio u omladinskom pogonu i sa seniorima NK-a Smoljanci Sloboda, a onda je trenirao i kadete Uljanika. Proteklog ljeta je u Rovinjskom Selu s uvjerljivo najmlađom momčadi u ligi mirno plovio kroz 1. ŽNL.

Posebno se istaknuo u protekloj sezoni gdje je čak 12 juniora dobilo priliku u seniorskoj momčadi Mladosti iz Rovinjskog Sela te su svi oni odigrali gotovo

nevjerojatnih 7892 minute tijekom prošle sezone. S obzirom na potentnu pazinsku mladost i iskusne senatore koji zadužuju klub već godinama, možda je baš to presudilo. Prva pojačanja za narednu sezonu očekuju se u narednom tjednu, sukladno potrebama i željama novog trenera. (nl)

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

U najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu, nogometu, odigran je niz kvalitetnih i neizvjesnih utakmica. Nakon odigranih susreta po skupinama, uslijedile su utakmice osmine finala, četvrtfinala i polufinala.

- Treba napomenuti, da su usprkos malim trzavicama, sve utakmice odigrane u fair-play i veselom ozračju, poručio je Vladimir Belić iz DG Sporta, koji je zajedno s nogometašem i trenerom NKa Mladost Komet iz Preloga Denisom Golubićem uručio nagrade najboljim ekipama.

za

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

www.mnovine.hr

Čitajte nas putem naše web stranice Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/MedimurskeNovine

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27

Tel0,46ۥ3,49kn/min

Mob0,63ۥ4,78kn/min

Prvo mjesto u nogometu osvojila je ekipa Novi Feromont iz Donjeg Kraljevca, drugo ekipa 2EN usluge, treće ekipa IM Comp te četvrto ekipa Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije.

Odbojka je potrajala do dugo u noć zahvaljujući odličnim ekipama. Prvo mjesto osvojila je ekipa Cofleki koji su stigli čak iz Zagreba, drugo mjesto ekipa Tin Jalšovec, treće mjesto ekipa Rihatrec/ Kozar te četvrto mjesto ekipa Reiff j.d.o.o. Ovom prilikom, organizator zahvaljuje svim ekipama koje su sudjelovale, kao i mnogobrojnim sponzorima. (md)

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

 040/386-851

 040/386-853

 040/396-281

 040/386-859

Mladi i perspektivni trener Saša Lukman

Ulaz joj krase dubrovački koralji

- Sve od ulaza u dvorište do balkona opkoljeno je cvijećem, a iza kuće Marija ima još jedan vrt u kojemu je biljkama dopustila da rastu po volji

Piše i foto: Božena Malekoci-Oletić

Mariju Novak iz Križovca na nagradni natječaj Čiji vrt je najljepši prijavila je snaha Tena. Željela je da javnost vidi svu raznolikost Marijina vrta.

Kad zađete u ulicu gdje Marija živi, ne trebate provjeravati kućni broj jer već po izgledu okućnice znate da ste stigli na pravo mjesto.

Sve od ulaza s ceste do balkona ukrašeno je cvijećem.

Premda ima puno cvijeća, Marija priznaje da voli mediteransko i egzotično bilje.Tako

će vam na ulazu dobrodošlicu poželjeti dubrovački koralji, čiji koraljnocrveni cvjetovi podsjećaju na izdanke koralja. Do njih je mjesto zauzela još jedna malo poznata biljka mačji rep, koja je dobila ime po duguljastim cvjetnim izdancima, obraslim mekanom crvenom, a ne crnom dlakom, koji podsjećaju na repiće mačića.

Banane za tropski ugođaj

- Moja ljubav su palme i banane, kaže Marija. Tropski

ugođaj je vidljiv i po tome što montažni bazen za kupanje nadvisuje banana. Potrebno je samo uključiti mašu i evo vas na tropskoj plaži. - Tjedan dana sam bila na moru i iznenadila sam se koliko je narasla, kaže Marija.

Uživa u traženju ukrasnih biljaka koje su rjeđe ili po nečemu posebne: boji cvjetova, obliku ili rijetkosti u našem podneblju.

Tako nam nabraja da uz obične ima i indijske banane, cikas palme, agrume i ružmarin. Sve to treba zaštititi u

hladnijem dijelu godine od hladnoće.

Marija je nekada imala nasad jabuka, ali ih je zamijenila nasadom novogodišnjih drvaca raznih vrsta tako da ih ima za svačiji ukus.

Ljetni jorgovan

Posebnost njezina vrta je u tome da zapravo ima dva vrta. Jedan okružen cvijećem ispred kuće, a drugi, oku prolaznika nevidljiv, melem za njenu dušu. - Taj

drugi vrt koji sam pustila je da raste kao mala biljna džungla, iza kuće meni je draži, kaže Marija. Dodaje: - U njemu zasadim što mi je volja.

Ne patim od toga da mi bilje budu posađeno kao u katalogu, nego da je vrt što prirodniji. Usred bilja je u tom drugom vrtu ponosno stoji poluotvorena drvena kućica, koja je zapravo dnevni boravak na otvorenom koji služi za opuštanje.

Marijina obitelj ima privilegiju da njihov grunt graniči s Murom, pa ako požele, lako dođu do njene obale i rashlade se pogledom na Muru.

Teško je izdvojiti iz biljnog obilja Marijina vrta. Zapamtila sam ljetni jorgovan jer do tada nisam ni znala da postoji.

U tom zelenom vrtu iza kuće rastu brojne vrtne biljke, kojima je Marija dopustila da rastu kako je njima volja.

MARIJA NOVAK iz Križovca uređuje dva različita vrta oko kuće

Balkon opkoljen cvijećem

Ljetni jorgovan

Marija Novak uz svoje dubrovačke koralje koji joj krase ulaz u kuću

Mačji rep

Stari bicikl u novoj funkciji stalka za cvijeće

TEST Toyota bZ4x AWD Style

Električni prvijenac iz Toyote oduševljava mogućnostima, ali ne i cijenom

Toyota je poznata kao veliki proizvođač hibridnih automobila, a s malim zakašnjenjem konačno je ponudila i potpuno električni automobil koji je napravljen u suradnji sa Subaruom i nudi mnogo toga, no uteg oko vrata mu je cijena.

Piše i foto: Igor Rudež

Toyota je oduvijek bila sinonim za hibridna vozila zahvaljujući Priusu, koji je upravo taj pogon uveo na tržište, no kad su u pitanju električna vozila, Toyota je kaskala za konkurencijom, a konačno je pretprošle godine predstavljen njihov prvi velikoserijski električni automobil – bZ4x. Iako nemaštovitog imena, on ipak ima značenje – bZ označava Toyotinu strategiju smanjenja CO2 „Beyond Zero“, dok 4 označava veličinu vozila, a x da je riječ o SUV modelu.

Toyota je ovaj automobil razvila u suradnji sa Subaruom, pa se tako na tržištu može naći i Subaru Solterra, koja je dostupna samo u izvedbi s pogonom na sve kotače i donosi nešto drugačije dizajniran prednji kraj vozila.

A kad smo već kod dizajna, moramo priznati kako je riječ o futurističkom dizajnu koji je privlačan, a „novo Toyotino lice“ gledat ćemo i na budućim električnim modelima marke.

Također, dizajn odlično skriva

dužinu od 4690 mm, a gledajući s boka, više liči na coupe SUV nego na klasičan oblik kao kod modela RAV4.

Speci�ičan je i dizajn stražnjeg dijela gdje se ističu velika svjetla, maleni spojler koji je postavljen između njih i stražnjeg stakla te krovni spojler koji donosi „prazninu“ u sredini, a sve je to napravljeno u svrhu aerodinamike i što manje potrošnje. Sve češće proizvođači ne ugrađuju stražnji brisač stakla, pa je taj trend preuzela i Toyota. Tu su i plastične zaštite oko kotača koje donose dizajnerske detalje kao na modelu RAV4, a testni je model bio opremljen dvobojnim 20-inčnim aluminijskim naplatcima.

U unutrašnjosti opet nešto novo, a prvo što ćete primijetiti su 7-inčni digitalni instrumenti koji su postavljeni nešto više i pomaknuti su dalje od upravljača. To je vrlo slično Peugeotovu i-Cockpitu, no tu je vidljivost nešto bolja. Nov je i upravljač s nizom �izičkih tipki za upravljanje raznim funkcijama, a na gornjem dijelu stupa postavljen je sustav Driver Monitor Camera (DMC), gdje je postavljena kamera za prepoznavanje budnosti vozača, što je iz sigurnosnog aspekta dobro, no prilikom prekrivanja sustav se zvučno javlja i ispisuje poruku kako ne „vidi“ oči vozača. I to će se dogoditi svaki puta kada skrećete, a pritom

držite gornji dio upravljača. Središnjom konzolom pak dominira veliki 12,3-inčni multimedijski sustav koji radi dovoljno brzo, no voljeli bismo da je iskoristivost velike površine zaslona bolja jer ovako ima mnogo praznina i možda nepotrebnih podizbornika. Tu je i podrška za bežično spajanje s uređajima Apple CarPlay i Android Auto, pa neće biti potrebno �izički spajati uređaj. Za pohvalu su i komande klimatizacije koje su dobile vlastite �izičke gumbe. Povišena središnja konzola između vozača i suvozača donosi i okretni mjenjač, oko kojeg su postavljene �izičke tipke svih prečaca koje bi mogli često upotrebljavati, a tu je i zatvoreni pretinac u kojem se nalazi bežični punjač i klasičan USB priključak. Ispod tog dijela je napravljen dodatni spremnik, odnosno polica, koja donosi dva USB-C priključka, kao i 12V utičnicu, ali i policu na koju stane i ženska torba. Također, ispod središnjeg naslona za ruke nalazi se veliki prostor za pohranu koji se može odijeliti plastičnim umetkom, a dosta su veliki i pretinci u vratima. Toyota je ovdje napravila dobar posao s korisnim spremnicima.

Prednja su sjedala udobna, a vozačevo se podešava električno, a oba su sjedala grijana, ali i hlađena, što je

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4690 x 1860 x 1600 mm

Osovinski razmak:

2850 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 2085 kg / 465 kg

Veličina prtljažnika 452 / 1611 litara

Vrsta motora:

Električni / 2 motora

Pogon: Pogon na sve kotače

Mjenjač:

Automatski, 7 stupnjeva

Baterija:

71,4 kWh

Snaga:

160 kW / 218 KS

Okretni moment:

336 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 160 km/h / 6,9 s

Potrošnja (prosječna kWh/100 km) 17,3

CO2 emisija: 0 g/km

Cijena:

78.197 eur (589.175,30 kn)

Oprema:

Paket sigurnosnih sustava Toyota Safety Sense, AC 11 kWh i DC 150 kW punjenje, 12,3-inčni mul�medijski sustav, 7-inčni digitalni instrumen�, automatski dvozonski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 20-inčni aluminijski naplatci, panoramski krov, grijana i hlađena sjedala, JBL ozvučenje...

pun pogodak u ljetno doba, kada se sjedala brzo zagriju. A nije loše ni na stražnjim sjedalima. Doduše, nedostaje im pro�ila, no dva su vanjska sjedala grijana, tu su i ventilacijski otvori, ali i dva USB-C priključka za punjenje uređaja. Središnji naslon za

Priključak za punjenje se nalazi sprijeda s vozačeve strane, što olakšava punjenje

Moderan interijer donosi visoko postavljene digitalne instrumente, ali i niz pre�naca

20-inčni naplatci ne izgledaju preveliko

C5 AIRCROSS - 29.990 €*

• 10“ tablet (navigacija 3D)

• Pomoć pri parkiranju sprijeda i straga

• Stražnja kamera

• LED Vision svjetla

• Advanced comfort sjedala

• Dvozonska automatska klima

• Alu naplatci 18“

• Metalik boja

DOSTUPNO ODMAH!

ruke dobro je podstavljen i dobre je visine, a najveće iznenađenje je prostranost na stražnjoj kupi, pa i dvometraši mogu sjediti iza vozača dvometraša. Ne nedostaje ni prostora za glavu iako je ugrađeno panoramsko staklo. Pri prostranosti svakako pomaže i veliki međuosovinski razmak od 2850 mm.

Prtljažnik u osnovi zaprima 152 litre i nešto je manji od konkurencije, a malen je dio uzeo i JBL subwoofer. Pravilnog je oblika i dobro iskoristiv, a preklapanjem stražnjih naslona obujam raste na 1611 litara, koji je iskoristiv samo s više manjih predmeta jer je dizajn stražnjeg stakla takav da ne stanu više stvari. Dobro je što je podnica u potpunosti ravna.

Što se tiče pogonskih motora, u izvedbu s pogonom na sve kotače ugrađena su dva motora koji daju ukupnu snagu sustava od 160 kW/218 KS i pritom nude 336 Nm okretnog momenta. Ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 6,9 sekundi, dok je maksimalna brzina elektronski ograničena na 160 km/h, dok će brzinomjer tada prikazivati 170 km/h.

Odziv na pritisak papučice gasa je odličan, kakav smo i navikli kod električnih automobila, ali međuubrzanja su također vrlo dobra, a mogli bismo reći i iznenađujuća, ako uzmemo u obzir veličinu i težinu automobila te snagu sustava. Ako se uz to u obzir

uzmu i ozbiljnije mogućnosti izvan ceste, bZ4x postaje još zanimljiviji. A boravak tijekom vožnje također je pozitivan. Buke gotovo da ni nema, ovjes je podešen na udobnu vožnju, pa ćete se s pravilno odmjerenom nogom na gasu osjećati kao da sjedite doma u fotelji. Baterija je dobro raspoređena u podnici automobila pa se ni kod prelaska preko uspornika ne osjeća dodatna težina, kao kod nekih električnih automobila.

A kad smo kod baterije, u ponudi je samo ona kapaciteta 71,4 kWh, za koju, u ovoj izvedbi, tvornica obećava autonomiju od 415 km. Naravno, to je vrlo teško postići, a mi smo u prosjeku mogli prijeći oko 350 km, uz prosječnu potrošnju od 17,3 kWh/100 km, što je jako dobar rezultat za ovakav automobil. Treba imati na umu i kako je dio testa bZ4x proveo i na autocesti s prosjekom od 120 km/h. Srećom, podržano je brzo punjenje do 150 kW!

Toyota bZ4x prilično je dobar automobil, no najveći problem bit će mu cijena. Naime, testni model košta čak 78.197 eura! Doduše, riječ je o modelu sa opremom Style, odnosno gotovo takozvanom „full“ opremom. Najpovoljnija izvedba s pogonom na sve kotače košta 68.220 eura. Gledajući početak ponude, osnovni model s jednim elektromotorom snage 204 KS i pogonom na prednje kotače starta od 65.300 eura.

C3 – 15.990 €*

C3 AIRCROSS – 20.900 €*

Kamera za prepoznavanje vozača je diskretno postavljena iznad upravljača

Električni motor je smješten sprijeda

bZ4x izgleda robusno, posebice straga

Prtljažnik u osnovi ima obujam od 452 litre

Stakleni krov je podijeljen na dva dijela

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 14. DO 20. SRPNJA 2023.

P 14 Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar

S 15 Presveti Otkupitelj, Dobriša

N 16 15. KROZ GOD. Gospa Karmel. Proštenje BDM Dragoslavec Breg (Križopotje), Štrukovec, Kapelščak (Sv. Margareta), Sv. Juraj u Trnju, D. Dubrava

P 17 Aleksije, Branko, Marcelina

U 18 Friderik, Simforoza, Ljuba

S 19 Aurelija,Zora,Zlatka,Makrina

Č 20 Ilija prorok, Margareta, llijana

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Liana Novak, kći Valentine i Dina

Santino Oršoš, sin Sabine i Danijela

Tin Baksa, sin Paule i Davora

Luka Ignac, sin Tamare i Josipa

Ermin Oršuš, sin Jasmine i Tihomira

Lara Vinković, kći Jelene i Jurice

Erik Frančić, sin Roberte i Antonia

Maša i Mila Kovačić, kćeri Sare i Gordana

David Papić, sin Mirele i Tomislava

Luka Strahija, sin Jane i Kristijana

Amela Oršoš, kći Romine i Santina

Lara Vurušić, kći Martine i Saše

Roko Lipović, sin Barbare i Danijela

Izak Trstenjak, sin Jelene i Matije

Tea Bašnec, kći Tamare i Maria

Lovro Kalamari, sin Kristine i Leona

Lena Kanižaj, kći Laure i Brune

Tina Oršuš, kći Pauline

VJENČANI

Čakovec:

Ivana Golec i Rajko Trojnar

Branka Hegeduš i Darko Halić

Sanja Vrban i Mario Strnad

Dekanovec:

Jelena Krhač i Alen Horvat

Kotoriba:

Jelena Hunjadi i Saša Mišir

Nedelišće:

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 15. srpnja

Kotoriba

Belica

dr. Iva Trstenjak

Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Marta Domljanović

Poliklinika Medikol, Prešernova

bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Nina Knežević

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

dr. Verica Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

dr. Snježana Permozer

Hajdarović

K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Macinec

dr. Ana Ratajec Galović

Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mursko Središće

dr. Slobodan Oluić

V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Sveti Martin na Muri

dr. Ivana Babić

Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Doris Cvetković i Mihael Ladić

Prelog:

Patricija Pintač i Marko Sršan

Martina Beti i Ivan Kapelari

Štrigova:

Sanja Sović i Jurica Tomac

UMRLI

Čakovec:

Katarina Štampar r. 1941.

Bernarda Varošanec r. Toplek r. 1936.

Katarina Ružić r. Čanadi r. 1936.

Katica Mustač r. Kovač r. 1947.

Marija Bogdan r. Srša r. 1942.

Silvija Bogdan r. 2007.

Franjo Vurušić r. 1951.

Vladimir Oršuš r. 1959.

Josip Horvat r. 1960.

Đuro Horvat r. 1943.

Tomislav Mandić r. 1942.

Mala Subotica:

Irena Škrebenta r. Jagec r. 1937.

Anđela Tisaj r. Bašnec r. 1941.

Marija Žvorc r. Mihalic r. 1931.

Mursko Središće:

Stjepan Korunić r. 1950.

Marija Kirić r. Vinceković r. 1935.

Natanael Fodor r. 1983.

Željko Hamer r. 1964.

Terezija Kralj r. Karlovčec r. 1932.

August Sever r. 1932.

Nedelišće:

Zdenka Bauer r. Ivančić r. 1956.

Danica Štefulj r. Bašek r. 1958.

Štrigova:

Katarina Srnec r. Šparavec r. 1944.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

INVESTICIJSKI CIKLUS Međimurske županije u naše zdravstvo

U zgrade čakovečke bolnice

Najveći investicijski ciklus Međimurske županije u naše zdravstvo okončan je energetskom obnovom Županijske bolnice Čakovec, čiji je završetak danas obilježen prigodnom svečanošću. Već u završnoj fazi ovog velikog projekta, vrijednog 5.505.183,08 eura, Međimurska županija otvorila je novi ulagački ciklus u zdravstvu te započela pripremu za uspostavu palijativnog centra te za gradnju novog prostora za bolničke laboratorije u krugu zdravstvenog kompleksa u Čakovcu. U Županijskoj bolnici nastavljena su ulaganja u obnovu odjela i medicinsku opremu. Upravo započinje cjelovita rekonstrukcija Odjela neurologije, još jedne djelatnosti Županijske bolnice Čakovec kojoj će se osigurati suvremeni uvjeti rada. Ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović, dr. med., pozdravio je brojne uzvanike svečanosti:

- Radi se o velikom projektu u kojem su obnovljene zgrade Županijske bolnice Čakovec i zgrada Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Osim što su zgrade lijepe, obnova je donijela mnoge preinake koje će pridonijeti kvaliteti rada, kao i uštede na energentima, rekao je ravnatelj Šegović, zahvalivši Međimurskoj županiji koja je pokrenula projekt.

Građevinski radovi na energetskoj obnovi bolničkih zgrada započeli su 7. prosinca 2021. godine, a planirani trošak investicije procijenjen na 5.240.369,78 eura do završetka radova narastao je tek za pet posto.

Pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb te predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec Sonja Tošić Grlač zahvalila je izvođačima radova na korektnosti i poštivanju rokova: - Nisam slutila koliko ćemo prepreka kolegica Strnišćak, kolega Višnjić i ja morati svladati u ovom velikom projektu te nas ova uspješna završnica utoliko više veseli. Pokazali smo kako izvedba projekta mora izgledati, rekla je Sonja Tošić Grlač uz posebnu zahvalu izvođačima, nadzornom tijelu, projektantu te djelatnicima Bolnice.

Bespovratna sredstva iz europskih fondova u

ovom ulaganju iznosila su 2.750.043,35 eura, a preostali dio iznosa pokriven je iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a u visini od 18 posto, odnosno 995.421,06 eura, dok je Međimurska županija –kao nositelj projekta – uložila

1.759,718,67 eura, tj. 32 posto.

Alen Višnjić, direktor MENEA-e, osvrnuo se na benefite koje projekt donosi: - Analizirali smo moguće uštede, a sedam godina kasnije svjedočimo završetku velikog posla energetske obnove. Radovi su trajali 19 mjeseci tijekom kojih su obnovljene četiri zgrade ukupne bruto površine veće 20.000 kvadratnih metara.

Uz toplinsku izolaciju zidova i stropova, ugrađene su dizalice topline, klima-komore, rekuperatori zraka, zamijenjena stolarija, postavljene ekonape, kolektori za toplu vodu te suvremena rasvjeta kao i daljinsko praćenje potrošnje energenata, što u konačnici donosi 58 posto uštede na energentima. Osim vizure, energetskom obnovom povećana je i trajnost zgrada te udobnost boravka u njima, pojasnio je direktor Međimurske energetske agencije.

Projektom su obuhvaćeni paviljon I. i paviljon II. (tzv. saće) te opskrbno-servisni centar i spojni hodnik.

Od 2016. do 2023. međimursko je zdravstvo doživjelo procvat zahvaljujući velikim ulaganjima u sve ustanove, ulaganjima koja su dosegnula 180 milijuna kuna. Izgrađen je novi Dom zdravlja, vrijedan više od 40 milijuna kuna, rekonstruiran i opremljen Zavod za javno zdravstvo, Zavod za hitnu medicinu te bolnički prostor za radiološku djelatnost uz kupnju uređaja za magnetsku rezonanciju, a obnovljen je i opremljen niz odjela Županijske bolnice Čakovec, a u izradi je projektna dokumentacija za zgradu zdravstvenih laboratorija i rekonstrukciju Feštetićeva majura. Sljedeća nabava –kada je o medicinskoj opremi riječ – je novi CT uređaj.

BUDIMO

NASLJEDNICI NA

PONOS PRECIMA

- Osvanuo nam je još jedan dan velikog ponosa. Težimo kvalitetnom zdravstvenom sustavu, najboljim mogućim uvjetima za pacijente i djelatnike i ovo je jedan od rezultata te težnje. Prije četiri godine procjenjivali smo vrijednost

ove investicije, da bismo po završetku radova svjedočili još jednom dosegu: usprkos turbulentnom tržištu ostali smo unutar pet posto povećanja troškova, što je jedinstven primjer racionalnosti i odgovornog upravljanja javnim novcem. Pametnom razvojnom strategijom i kandidiranjem te uz pomoć naših izvornih sredstava danas nastavljamo ono što su naše bake i djedovi, majke i očevi započeli. Gradili su novu bolnicu odričući se vlastitih prihoda koji su prije 50 godina bili skromniji nego danas. Ali gradili su i izradili. Mi smo nasljednici toga truda i odricanja. I dužni smo čuvati naš zdravstveni sustav, naše ustanove u ime i na dobrobit naših sugrađana i našega Međimurja. Dužni smo ulagati u ljude i to činimo, a to je posao koji ne završava i koji će Međimurskoj županiji uvijek biti prioritet, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec, dodavši da je velikim ciklusom energetske obnove zgrada u javnom sektoru na energentima ušteđeno oko 37 milijuna kuna: - I zato ćemo usprkos i u inat svakoj nepravdi, nerazumijevanju ili izostanku pomoći i dalje sami stvarati nove vrijednosti, provoditi racionalnu, pametnu i odgovornu politiku kojoj su u prvom planu naši sugrađani i kvaliteta njihova života, dodao je župan.

Svečanosti su prisustvovali saborska zastupnica Boška Ban Vlahek, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina s potpredsjednikom Ivicom Baksa, gradonačelnici Čakovca i Preloga Ljerka Cividini i Ljubomir Kolarek, županijski vijećnici, općinski načelnici, ravnatelji svih zdravstvenih ustanova Međimurske županije, voditelji bolničkih odjela, županijski pročelnici i ravnatelji te brojni drugi uzvanici.

Projekt energetske obnove Županijske bolnice Čakovec financiran je iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. putem Poziva na dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora u okviru Prioritetne osi 4c1.4.

SJEĆANJE

na dragog tatu

Andriju Bauera

iz Pušćina 11.7.2022. - 11.7.2023.

Život prolazi, ali sjećanje ostaje zauvijek.

Hvala svima koji te se sjećaju.

Sin

Franjo, kći Katarina, snaha Marijonka, zet Holgar, te unuci Lina i Fiona

Dragan Vuk

iz Šandorovca preminuo 10. srpnja u 56. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Barbara Podgorelec

rođ. Tkalec iz Šenkovca

preminula 9. srpnja u 72. godini života

OBAVIJEST

Marija Lovrek iz Belice preminula 7. srpnja u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

August Sever

iz Nedelišća preminuo u 91. godini života

Franjo Marčec

iz Nedelišća preminuo u 77. godini života

Marija Makar

iz Dekanovca preminula 9. srpnja u 87. godini života

O

OBAVIJESTI O SMRTI

Anđela Poljak rođ. Horvat iz Čakovca preminula 11. srpnja u 89. godini života

Anđelko Topličanec iz Šandorovca

preminuo 8. srpnja u 70. godini života

Franjo Židov iz Draškovca preminuo u 69. godini života

Ivan Kranjec

iz Donjeg Vidovca

preminuo 9. srpnja u 80. godini života

Željko Balent

iz Donjeg Mihaljevca

preminuo 7. srpnja u 58. godini života

Novak Josip

iz Kotoribe preminuo u 86. godini života

Dragutin Matulin

iz Donjeg Vidovca preminuo u 76. godini života

Zdravko Žilavec

iz Gardinovca preminuo u 57. godini života

SJEĆANJE

na pokojne

7. 12. 1999.

Biserka Lajtman rođ. Peras 15. 2. 2013.

Viktor Peras 18. 11. 2019.

Uvijek ste u našim mislima. Vaša familija

hrvatski branitelj DRAGUTIN KODBA

15.7.1992. - 15.7.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja

Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJESTI O SMRTI

Katica Mustač iz Donjeg Mihaljevca preminula u 76. godini života

Marija Marciuš rođ. Šafarić

iz Gornjeg Hrašćana preminula u 80. godini života

Franjo Cvetković

iz Nedelišća preminuo u 68. godini života

Gašpar Stjepan

iz Murskog Središća preminuo u 79. godini života

Brezničar Katarina rođ. Novak iz Štrukovca preminula u 83. godini života

Franjo Tarandek

iz Murskog Središća preminuo u 75. godini života

Katarina Brezničar rođ. Novak iz Štrukovca preminula u 83. godini života

e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335p.p. 160, 40000 Čakovec SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

Marija Peras

Projekt

U okviru projekta ZA OBITELJ II, čiji je korisnik Grad Prelog, a čije je financiranje osigurala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, bila je nabavljena i oprema koja se odnosila na elektroniku i uređaje za dječje vrtiće partnere na projektu i to: Dječji vrtić Fijolica Prelog, Dječji vrtić Vesela loptica Prelog, Dječji vrtić „Kockavica“ Sveta Marija, Dječji vrtić Klinčec Donja Dubrava, te Dječji vrtić Žibeki za Područni odjel Pribislavec.

Navedena oprema nabavljena je za potrebe provođenja usluge produljenog radnog vremena

dječjih vrtića, a koja omogućava i daje dodatnu vrijednost same usluge. Temeljem provedenog postupka jednostavne nabave odabran je najpovoljniji ponuditelj, tvrtka Lasercopy d.o.o. iz Varaždina s kojom je sklopljen Ugovor o nabavi elektronike i uređaja za dječje vrtiće ukupne vrijednosti od 32.088,89 eura.

Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost Grada Preloga!

U Čakovečkim mlinovima započeo otkup pšenice i raži

Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivredne proizvođače da se od utorka, 11. srpnja 2023. godine, u silosu u Čakovcu prima u otkup pšenica i raž roda 2023.

Kako je izvijestio predsjednik Uprave Nino Varga, pšenica se prima svakim danom od 8 do 20 sati. Raž (isključivo suha) prima se od ponedjeljka do petka od 8 do 14 sati.

Otkupni blokovi temeljem vagarinki obrađuju se samo radnim danom (od ponedjeljka do petka) od 8 do 20 sati. Pšenica i raž se ne primaju na polog ni na uslužno skladištenje.

Otkup će trajati do popunjenja silosnih kapa-

citeta, a najkasnije do 15. kolovoza 2023. sukladno uvjetima otkupa koji su javno objavljeni na otkupnom mjestu u silosu Čakovec i na mrežnim stranicama Čakovečkih mlinova.

Isplate u roku od dva radna dana po predaji žitarica u silos

Cijena za tonu pšenice premium klase je 200 €, 1. klase 190 €, 2. klase 180 €, 3. klase 170 € i 4. klase 160

€, a cijena za tonu raži 170 €.

Ulazni kalo je 1 %, a u cijenu je uračunat i prijevoz

do silosa Čakovec. Cijene izražene u kunama po kilogramu uz fiksni tečaj konverzije 1

€ = 7,53450 kn su sljedeće:

Premium 1,51, 1. klasa 1,43, 2. klasa 1,36, 3. klasa 1,28, 4. klasa 1,21 i raž 1,28.

Neće se primati pšenica s proteinom manjim od 9,0 %, vlagom iznad 21 %, hektolitarskom masom manjom od 70 kg/hl, ni s primjesama iznad 6 %. Također se ne

primaju tritikal (pšenoraž), ječam i zob.

Pšenica ili raž koja se prima mora biti zdravstveno ispravna za upotrebu u mlinskoj industriji (detaljnije u Uvjetima otkupa).

Isplata za prodanu pšenicu i raž je u roku od 2 radna dana po predaji žitarica u silos (odnosno 2 radna dana od dana izdavanja otkupnog bloka ili primitka fakture).

Vlasnici žitarica prilikom predaje žitarica obavezni su dati na uvid broj računa za isplatu u IBAN formatu i potvrdu Porezne uprave ako imaju status obveznika po PDV-u.

Privremena prometna regulacija oko mlina

Za vrijeme prihvata pšenice privremeno će se regulirati i promet oko mlina u

Čakovcu. Dostavni traktori i kamioni dolaze Ulicom žrtava fašizma (od strane Elektre) prema Mlinskoj ulici te će na parkiralištu uzduž navedene ulice formirati kolona. Iz Gajeve i Novakove ulice neće se moći ulaziti u kolonu ni na istovar pšenice. U mlinu će se za vrijeme žetve moći besplatno dobiti vlažna pljeva.

za obitelj II

Nabavljena elektronika i uređaji za dječje vrtiće

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2022./2023.

Područna škola Turčišće

1. c razred - razrednica:

Vanesa Novak

Učenici: Malović Andrej, Marić Marko, Patafta Una

2. c razred - razrednica:

Marija Novak

Učenici: Bermanec Laura i Halić Tena

3. c razred - razrednica:

Vanesa Novak

Učenici: Horvat Darsel i Košak Filip

4. c razred - razrednica:

Marija Novak

Učenici: Klarić Nika i Vuk Anja

ekonomska i Trgovačka škola čakovec

1. a (ekonomist) - Razrednica:

Jasmina Zaborski

Učenik: Rafael Kocijan

1. b (ekonomist) - Razrednica: Sara Novak Dobošić

Učenici: Nina Cirkvenčić, Nina Gregorinčić i Amalija Kovač

1. HT1 (hotelijersko–turistički tehničar) - Razrednica:

Ivana Oreški

Učenici: Lorena Stojko, Vita Škrobar i Dora Zvošec

1. HT2 (hotelijersko–turistički tehničar) - Razrednica:

Snježana Vrtarić

Učenici: Saša Cmrečnjak, Sara Korošic, Lea-Emili Muršić, Hana Pintarić, Darija Žganec

1. UR (upravni referent)

- Razrednica: Ivana Puzak

Učenica: Viktorija Turek

2. a (ekonomist) - Razrednica: Maria João Vinković

Učenice: Paula Markić i Veronika Martinčević

2. b (ekonomist) - Razrednik:

Dragutin Migles

Učenici: Tomo Balent, Ena Buhin, Dorijan Kolarek, Lorena Lukman, Zara Maček, Marko Mihalović, Karina Šarić, Vita Trupković, Domagoj Zrna

2. HT (hotelijersko-turistički tehničar)

- Razrednica:

Andreja Antolić Petak

Učenici: Magdalena Podvez, Marija

Ana Radiković, Roko Uroda, Lea

Zadravec

2. KŠ (komercijalist-odjel za

sportaše) - Razrednica:

Gordana Dajč

Učenica: Sara Pokrivač

2. UR (upravni referent)

- Razrednik: Zvonko Radek

Učenica: Tea Rodek

2. AD (administrator) - Razrednica:

Sandra Veličković

Učenik: Tomislav Levačić

2. T (prodavač DON) - Razrednica:

Sanja Koraj

Učenici: Albina Jezernik, Kristina Kovačić, Valentina Šoštarić, Rosana Pec

3. a (ekonomist) - Razrednica: Valentina Perčić Štefok

Učenici: Lea Horvat, Martina Kolarić, Sara Lukša, Melani Mesarić, Fran Šardi

3. b (ekonomist) - Razrednik: Josip Posavec

Učenici: Laura Antolašić, Roko Babić, Emili Glavina, Doris Hrešć, Goran Jambrečić, Karlo Jambrošić, Jasmina Kuzma, Lana Novak, Kristina Šafarić, Nikol Šarić

3. HT (hotelijersko-turistički tehni-

čar) - Razrednica: Petra Knok

Učenici: Nika Brkić i Pavla Nađ

3. K (komercijalist) - Razrednica: Gordana Lovrečić, prof.

Učenici: Josipa Jakopić, Dorotea Novak i Paula Vrtarić

3. KŠ (komercijalist-odjel za

sportaše) - Razrednica: Nikolina Drvenkar – Fučko

Učenici: Iva Branilović, Helena Damjanović, Karla Hergotić, Dino Horvat, Tena Kerovec, Magdalena Lončar, Ema Marčec, Lea Marodi, Tena Marodi

3. UR (upravni referent) - Razred-

nica: Antonija Mikuša Zeko

Učenici: Nika Andrašec, Ricca Bistrović, Melany Klobučarić, Iva Kovačić, Alma Mikulan, Mišel Mustač, Iva Nešić, Lana Posedi, Sandra Silaj

3. T (prodavač DON) - Razrednik: Denis Jalušić

Učenici: Viktoria Cvetković, Josip Jakupak, Paula Klobučarić, Tin Matulin, Jelena Modlic

4. a (ekonomist) - Razrednica: Lidija Hižman

Učenici: Enion Habjan i Noa Jambrović

4. b (ekonomist) - Razrednica: Tatjana Frančić Mikulić

Učenica: Sara Drvenkar

4. HT (hotelijersko-turistički tehničar) - Razrednica: mr. Dunja Siročić

Učenici: Sara Baksa, Katarina Bartolić, Elena Grabar, Maja Gregorinčić, Karla Hanc, Lara Mavrin, Nika Micek, Sara Novak, Julijana Patafta, Bianca Strbad, Sara Šafarić, Nola Tušek, Melita Vuković, Korina Zorić, Leon Žarković

4. K (komercijalist) - Razrednica:

Saša Kraljić

Učenici: Ena Deduš, Simona Vlašić

i Anja Vrtarić

4. KŠ (komercijalist-odjel za

sportaše) - Razrednik:

Tihomir Blažeka

Učenici: Lea Blažon, Lovro Mađarić

i Ivana Mance

4. UR (upravni referent)

- Razrednica: Ksenija Blagus

Učenici: Vanesa Bojko, Iva Felker, Zdenka Juras, Nikica Luburić, Iva Mesarić, Nives Novak, Lana Pintarić, Ema Šalamon, Helena Taradi, Daria

Vitez, Nela Zobić

Kovačić, Inka Kovačić, Filip Mesarić, Mihael Murk, Lara Novinić, Jura Pintarić, Mura Plačko, Bruna Pongračić, Krsto Sokolić, Katja Šalamon, Gabriel Tomašević, Matea Toplek, Filip Tremski, Nea Vinko, Mirta Živković

1. b - Učiteljica: Marija Toplek

Učenici: Andro Biševac, Jakov Blažinčić, Dora Brez, Ida Cerovec, Ana Lara Čajić, Laura Čulinović, Niva Joleen Feifarek, Domagoj Grgić, Mateo Hajdarović, Jakov Hrženjak, Katarina Juršić, Aleksandar Kavran, Patrik Močnik, Roko Mutvar, Vito Peharec, Nola Rašperger, Maksim Rok, Rino Sabolek, Gracija Škec, Jakov Topolnjak

1. c - Učiteljica: Draženka Blažeka

Učenici: Matija Golubić, Maša Dubroja, Ira Horvat, Freja Kokić, Mia Paola Kolarić, Eva Petak, Ema Petrinović, Marta Mikulić Ganzer, Tian Pustić Varšić, Rajana Ramadani, Zoa Šopar, Iva Vukoja, Nicol Krnjak, Luka Gomzi, Tomo Šteinglin, Vigo Rok

2. a - Učiteljica: Anita Vadas

Učenici: Una Blašković, Roko Juričan, Gracia Lesjak, Sven Matijašec, Ida Matjašec, Leo Milićević, Maša Mošmondor, Adrian Oenga Varga, Leona Peharec, Larisa Pintarić, Jakov Toplek, Vedran Tošić, Lara Amber Varga

2. b - Učiteljica: Aleksandra Pospišil

Učenici: Lukas Belošević-Strbat, Toma Dekar, Filip Faić, Filip Jocić, Fran Kolac, Kaja Kovač, Maša Kozjak, Mihael Medved, Stella Mesarić, Mark Miličević, Bartol Papec, Borna Piskač, Mia Podgorelec, Olja Preininger, Lovro Pušić, Damjan Rajić, Bruna Tkalec, Tin Trbović, Rok Zavrtnik

2. c - Učiteljica: Velimira Vinković

Učenici: Viktor Barić, Frano Bičak, Ana Blažon, Mihael Brković, Marta Dukić, Sven Fras, Ena Gala, Eva Glavina, Mirta Gradišer, Lovro Horvat, Liam Lesjak, Sven Matjačić, Dean Hayden Matjan, Mihael Medved, Gloria Nekić, Gita Panić, Donat Sorić, Klara Škvorc, Moris Taradi, Noel Vuković

2. d - Učiteljica: Tanja Žganec

Učenici: Matia Elena Žbulj, Dora Špoljarić, Bruna Škvorc, Lota Modlic, Ivan Džerdži, Yusef Hachem, Mateo Krajner, Jakov Krnjak, Jakov Lisjak, Patrik Mađarić Krnjak, Lovro Strbad, Mark Šarić, Leonardo Šopar

3. a - Učiteljica: Vesna Horvat

Učenici: Lovro Čajić, Leon Dokleja, Kaja Drvoderić, Natan Gašpar, Ariana Horvat, Greta Janković, Lea Janković, David Kodba, Lara Kovačić, Ida Lajtman, Ivan Logožar, Mila Mutvar, Hana Slokan, Laura Smilović, Andro Štefulj, Filip Toth

3. b - Učiteljica: Draženka Rob

Učenici: Dora Barušić, Borna Branilović, Marko Cikron Belić, Noa Debelec Ambruš, Mia Dolar, Tonka Džanko, Sara Jalšovec, Tamara Kitanović, Vito Kosić, Noel Krištofić, Deni Mavrin, Lukas Mesarić, Sebastijan Murk, Nika Poje, Ivanka Poljak, Klara Telebuh, Vita Topolnjak, Paula Tošić, Mia Sofia Veselko

Daniel Horvat, Patrik Janež, Ela Kozar, Karlo Kukovec, Patrik Marciuš, Leo Pongrac, Mila Pujić, Vigo Sanjković, Ian Silaj, Helena Takač, Selena Trubić

3. d - Učiteljica: Danijela Topličanec Učenici: Izabela Babić, Sven Biškup, Ivan Borković, Mark Liam Kolarić, Mura Kovačić, Paula Krajačić, Morea Ljušaj, Rafael Marodi Hrušoci, Lucija Novak, Ivano Petrić Sabljak, Daša Posavec, Petar Raguž, Noa Varga, Eva Vinković

4. a - Učiteljica: Slavica Pospiš Učenici: Jakov Bakač, Borna Brez, Zoran Drakulić, Endi Hatlak, Vita Jezernik, Vinko Kovač, Ivor Krajcer, Tea Krištofić, Darla Leček, Mia Nedeljko, Aleks Novak, Adam Oslaković, Natan Petek, Luna Plevnjak, Marija Režek, Maša Serec, Laura Soldo, Tena Sovar, Jan Tkalec, Maša Toplek

4. b - Učiteljica: Snježana Drabić Učenici: Jakob Čižmešija, Bruno Damjanović, Lucija Golubić, Alisa Vera Grabar, Nella Habjan, Loris Jesen, Viktoria Klobučarić, Leona Kozjak, Tena Petrinović, Mirjete Ramadani, Dora Vidović

4. c - Učiteljica: Željka Perko Učenici: Kristijan Babić, Ena Borlinić, Leda Borlinić, Maja Borlinić, Matej Branilović, Naomi Cimerman, Evian Rea Horvat, Roko Kokić, Vanja Kovač, Tomi Lovrenčić, Marta Markač, Dino Markač, Luka Novak, Marijana Novak, Dunja Nemec, Hermina Ostoja, Dora Perčić, Bruna Pleh, David Peras, Mihael Šencaj Tomašek, Viktor Trstenjak Madžar, David Vidović, Lucija Vinković, Vili Zemljić

5. a - Učiteljica: Ela Vujnović Blagus

Učenici: Ivan Dobranić, Hana Dolar, Jakov Hudin, Lena Hudin, Vito Janković, Vito Kerman, Iker Novak, Iva Novak, Petar Pavčec, Karla Pongračić, Agata Telebuh, Bela Valpatić

5. b - Učitelj: Marinko Horvat

Učenici: Dea Barulek, Lucia Juračić Mesarek, Lena Kovačić, Ema Mošmondor, Zara Rašperger, Noah Sabolčec, Rudi Tuksar, Robert Vinković, Ena Vočanec, Jakob Žnidar

5. c - Učiteljica: Anemari Vugrinec

Učenici: Niko Belović, Sana Cimerman, Rahela Dukić, Pia Laura Glavaš, Mila Grgić, Nikola Homan, Nela Horvat, Lota Korent, Leda Križnik, Lota Križnik, Noa Krušić, Ema Radek, Ivan Raguž, Roko Vinković, Lovro Žagar

5. d - Učiteljica: Nina Somođi Učenici: Eda Horvat, Ema Jakupak, Zara Jambrošić, Eugen Janković, Karlo Korpar, Jakov Kostanjević, Ena Martinjak, Šimun Nekić, Luna Obadić, Karlo Perčić, Ana Plavetić, Sara Rakić, Kaja Srnec, Tesa Srnec, Ida Vadlja, Lovro Žerjav

5. e - Učiteljica: Vlasta Žnidarić Filip Baksa, Viktor Baumhak, Mia Flac, Roko Kozjak, Tena Ladić, Lukas Murk, Greta Novaković, Melani Radek, Luka Vuković

vat, Karlo Horvat, Hana Hrebak, Tena Hrebak, Toma Jambrošić, Stjepan Kavran, Petra Koštarić, Simon Kovačić, Leon Lepen, Iva Medved, Paula Peras, Asja Pintarić, Ivor Serec, Iva Višić

6. b - Učiteljica: Julijana Levak

Učenici: Roko Barušić, Jakov Bužić, Tia Fišter Orel, Hrvoje Jambrošić, Juraj Kovač, Hana Lepen, Dorijan Majsan, Dora Matotek, Neda Mesarek, Jakov Mlinarić, Mila Novak, Nera Štrek, Roko Taradi

6. c - Učitelj: Matija Horvat

Učenici: Ida Horvat, Vita Kačer, Lara Kontrec, Nika Kosalec, Niko Levačić, Jura Ovčar, Eva Radek, Nera Ružić, Sara Ružić, Matea Tomašek, Barbara Žižek

6. d - Učiteljica: Anita Novak

Učenici: Tomo Golub, Roko Igrec, Klara Kipke, Bartol Levačić, Neva Novak, Petar Novak, Katja Ovčar, Petar Režek, Max Varga

6. e - Učiteljica: Sanja Murk

Učenici: Rafael Dukić, Amy Farkaš, Tia Kosić, Vito Perko, Neo Rok, Matija Strbad, Luka Štampar, Marta Trstenjak, Niko Trupković, Anja Žganec Rogulja

7. a - Učiteljica: Romana Holetić

Učenici: Martin Baumhak, Kaja Colarić, Vinko Drvoderić, Jan Fišter, Dorian Gombar, Mia Hlebec, Fabijan Horvat, Viktorija Hrustek, Dea Janušić, David Koštarić, Eva Marčec, Adrian Murk, Sara Novaković, Eva Radiković, Dora Vuk

7. b - Učiteljica: Tina Novoselc

Učenici: Evan Črnjak Koraj, Nataša Drakulić, Vida Horvat, Arien Kovačić, Filip Kozjak, Jan Mavrin, Gita Novak, Luka Panić, Lena Patafta

7. c - Učiteljica: Ivana Pintarić

Učenici: Ria Bajsić, Eba Horvat, Filip Jambrošić, Mislav Maračić, Sara Martinjak, Magda Moharić, Lukas Obadić, Šimun Sabo, Rajna Šopar

7. d - Učiteljica: Jelena Filo

Učenici: Zita Gojnik, Adrian Kipke, Lana Milićević, Branimir Murković, Ema Rodiger, Matija Sakal, Amalia Senčar, Paula Šalamon, Maša Šopar, Marko Topolnjak, Tesa Trbović, Vita Vadlja, Nela Vrban, Jan Karlo Zanjko, Lucija Žagar

8. a - Učiteljica: Bojana Terzo

Učenici: Janja Baksa, Kiara Banić, Ana Barić, Lucija Bočkaj, Domagoj Ciglarić, Matteo Demario Časni, Klara Jurić, Martin Krištofić, Tessa Medved, Zita Mlinarić, Nino Novak, Heda Pintarić, Marko Trstenjak, Marcel Vočanec

8. b - Učiteljica: Silvija Martišek

Učenici: Marko Bungić, Fran Čonkaš, Nikola Dolenec, Lara Hajdinjak, Tea Hamer, Ana Korent, Lana Magdalenić, Tin Martin Majerić, Fran Ivan Marić, Saša Ovčarić, Ena Požgaj, Liam Rok, Maja Slaviček, Marko Strbad

Marko Strbat, Franka Strnad, Marinela Vincetić

8. d - Učiteljica: Suzana Sklepić Šarić

Učenici: Dona Babić, Matija Bedi, Filip Hozjan, Vilim Janković, Dario Kozjak, Vili Lukovnjak, Jan Miroslav, Zita Novak, Patrik Rakić, Pablo Srpak Šoltić, Elena Šarić, Matija Šopar, Mirta Žerjav

Posebni razredni odjel - Učiteljica: Iva Gavez

Učenici: Cvitković Luka, Glavaš Gabriel Jona, Makar Vita, Mikulić Martina, Oršuš Martina, Šestan Mateo, Varošanec Nano, Zec Pavle

Pš novo selo rok

1. razred - Učiteljica: Zdenka Buljan

Učenici: Jakov Colarić, Ria Hatlak, Lorena Jurinec, Ana Klarić, Noa Marčec, Ena Munđar, Andrija Šimunić, Noa Vuković

2. razred - Učiteljica: Branka Hranjec

Učenici: Anabela Baksa, Benjamin Blešć, Bruna Bužić, Joakim Hamunajec, Tia Hatlak, Marta Horvat, Zoja Jambrović, Vita Kolar, Mihael Rajh, Zrinka Vrbanec, Nikol Žganec

3. razred - Učiteljica: Alexandra Sašek Strbad

Učenici: Gita Baumhak, Lena Ciglarić, Fran Krsto Golub Dobranić, Ivano Horvat, Patrik Kolar - Fodor, Hanah Koštarić, Patrik Martinjak, Vilim Novaković, Franka Šimunić, Vito Toplek, Gabriel Vibovec, Fran Vuković, Tia Zadravec

4. razred - Učitelj: Saša Novaković Učenici: Zora Bubek Čurila, David Dragović, Tea Igrec, Tena Kelkedi, Josip Klarić, Laura Rodinger, Volodymyr Shyshkin , Oliver Tratnjak, Filip Trstenjak

Pš krišTanovec

Kombinirani razredni odjel 1. i 3. razred - Učiteljica: Tea Bogdan

1. razred: Ema Bakač

3. razred: Gabriel Fric, Filip Mikulaj, Antonia Novak, Ella Sabol, Aria Žižek

Kombinirani razredni odjel 2. i 4. razred - Učiteljica: Veronika Horvat Kapelari

2. razred: Noa Novak, Jan Škvorc

4. razred: Ena Pintarić, Karla Žganec

1. a - Učiteljica: Helena Slamek

Učenici: Isabella Bajsić, Tian Čižmešija, Abel Horvat, Vilim Kiš, Leda

3. c - Učiteljica: Jasminka Štefić Učenici: Bogdan Beliachenko, Lana Božinović, Eli Dobrić, Vigo Gomzi,

6. a - Učiteljica: Gordana Ovčar Učenici: Luka Bistrović, Fran Blažić, Una Čonkaš, Nela Držanić, Rafael Džanko, Jan Gregorec, Adrian Hor-

8. c - Učiteljica: Natalie Plešnar

Učenici: Vanesa Hatlek, Lovro Jeđut, Fabijan Kovač, Bela Veronika Lovrenčić, Liam Mičić, Vinko Radek,

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

i. osnovna škola čakovec (Pš krišTanovec i Pš nsr)

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve

one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava

2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Najljepši događaj iz djetinjstva

Ne znam koji je dan bio točno, ali je meni taj dan bio poseban. Taj dan je bila jako velika kiša i nevrijeme.

Plašio sam se nevremena, ali me mama tješila.

Morali smo spustiti rolete i čekati dok ne prođe nevrijeme. Vjetar je jako puhao i stalno se čulo kako zavija i udara na sve strane. Odjednom se sve smirilo. Dignuli smo rolete i sivi oblaci su se razišli. Sunce je sve obasjalo, a nebo je bilo plavo kao more. Onda se pojavila duga. Duga je bila puna vedrih boja, puna topline i radosti. Svi se nadamo nečemu tako lijepome. Moja duga je svima podarila radost nakon velikog nevremena. Tako je i u životu da se nakon teškog razdoblja pojavi nešto sjajno.

Žan Šarić, 5. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Najljepši događaj iz djetinjstva

Kad sam bila mala, tata me naučio, kako voziti bicikl, plivati i trčati, uvijek je bio tu, kad mi je trebao savjet, kad god sam mala problem, znao je kako da ga riješim.

Kad sam bila bolesna, tata me je tješio, svojim toplim rukama, i velikom zagrljajem, i uvijek bi me nasmijao, s nekim svojim šalama i zato je moj tata, najbolji na svijetu.

Moj tata je zakon, najbolji je od svih, svima pomaže, sve zna i sve može, svaki dan mi kaže : „Samo naprijed dijete,

kad narasteš, bit ćeš tako jaka kao ja.“

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Jer

Kim Glavina, 5. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Bartol Franjo, 2. r., PŠ Hlapičina, učiteljica Gabrijela Purić

Mia Pucko, 3. b, OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec, Sladoledni kup

Mia Kustec, 2.r PŠ Peklenica, učiteljica Lidija Škvorc

Ema Brumen, 3. b., OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec, Tropska riba

Fran Horvat, 3. b., OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec, Voćni kup

Mali OGLASNIK

POŠALJI

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, 2012. god., očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke

Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM če� ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821

PRODAJEM BMW E46 320D 110kW

2004. godište, metalik tamno sivi, u odličnom stanju s puno dodatne opreme. Informacije na tel: 099/6669-2375

PRODAJE SE SKUTER 2006.god., servisiran, reg. do 4.mj/2024., te odijelo za motor i kaciga. upita� na mob. 099/2141-748

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA NEDELIŠĆE

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM KUKURUZ U ZRNU u vrećama pakiran po 50 kg. Tel: 091/539-2870 zva� poslije 19 sa�

TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/1760088

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I

ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarstvo

KLASA: 350-01/22-01/04

URBROJ: 2109-12-04-23-22

Nedelišće, 12.07.2023.

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), Zaključka načelnika Općine Nedelišće o utvrđivanju prijedloga

UPU područja „Podvrtnice Ulice Zrinskih“ u Gornjem Kuršancu KLASA: 350-01/22-01/04, URBROJ: 2109-12-01-23-21 od 12.07.2023. i Zaključka načelnika Općine Nedelišće o utvrđivanju prijedloga UPU područja „Malenka - zapad“ u Gornjem Kuršancu KLASA: 350-01/22-01/03, URBROJ: 2109-12-01-23-23 od 12.07.2023. objavljuje se

JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOZIMA

URBANISTIČKIH PLANOVA

UREĐENJA UPU područja „Podvrtnice

Ulice Zrinskih“ u Gornjem Kuršancu

i UPU područja

„Malenka – zapad“ u Gornjem Kuršancu

1. Javna rasprava traje od 17.07.2023. do 18.08.2023.

2. Javni uvid u prijedloge predmetnih urbanističkih planova uređenja područja moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Nedelišće, Maršala Tita 1, 40305 Nedelišće, svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme, te na mrežnim stranicama Općine Nedelišće https://nedelisce.hr/, a poveznica je dohvatljiva na mrežnim stranicama stručnog izrađivača http://urbia.hr/ .

3. Javno izlaganje stručnog izrađivača o prijedlozima UPU održat će se u prostorijama Mjesnog odbora u G. Kuršancu, Trg Mirka Blazinarića 3, G. Kuršanec, dana 09.08.2023.

- Za UPU „Podvrtnice Ulice Zrinskih“ u Gornjem Kuršancu s početkom u 16:00 sati

- Za UPU „Malenka - zapad“ u Gornjem Kuršancu s početkom u 16:30 sati.

4. Primjedbe i prijedlozi na rješenja iz prijedloga urbanističkih planova uređenja mogu se davati tijekom javne rasprave, zaključno s 18.08.2023. i to na način:

- postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja stručnog izrađivača

- davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja

- upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Općini Nedelišće, Maršala Tita 1, 40305 Nedelišće.

Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora.

ZAPOŠLJAVAMO montera centralnog grijanja - plinoinstalatera. Informacije na tel 042/232-293, Kociper company, Varaždin

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570

POZNANSTVA

ŽELJELA BI UPOZNATI OZBILJNU OSOBU bez obaveza i koji živi sam, po mogućnos� staros� od 60 do 65 godina. Ako imaš te osobine molim te javi se, a ostali neka ne zovu. Molim bez sms-a na broj 099/672-3042

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

KUPUJEM PARCELU sa ili bez vikendice za voćnjak i vrt u gornjem Međimurju. Info na mob: 095/5052760

PRODAJE SE KUĆA u Čakovcu od 200 m2, centar grada, izuzetna lokacija, mirna ulica, garaža, dvorište, adap� rana 1988. Mob. 098/9291603

POVOLJNO IZNAJMLJUJEM novi stan mladom bračnom paru ili samo ženskoj osobi. Upitati na tel. 095/897-8843

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu vel. 17x110 m, pogodno za gradnju vikendice, voda, struja, info na mob. 098/1600-415

ŽIVOTINJE

AKVARIJ sa 20 ribica, puževima čistačima, živo bilje daje kisik, prodajem za 40 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJEM ČISTOKRVNE KRUPNE ŠTENCE njemačkog ovčara, crvenocrnog plašta, stari dva i pol mjeseca, cijepljeni i očišćeni od parazita. Sve informacije na broj mobitela 097/600-6038.

RAZNO

CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano, sa motalicom na kotačima, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

ŠATOR za 3 osobe, sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 200 eura komplet. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 2 veličine, 4 komada od 40-50 eura/ kom. Ukrasni držači kljova, 15 eura/ kom. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

NAUTIČKI PRSLUCI 2 komada, malo korišteni, prodajem po 30 eura/ kom. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

PRODAJU SE dva nova zapakirana madraca dim. 200x90 cm, visine 16 cm, vrlo povoljno. Info na mob. 099/6970-715

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM aluminijsku skelu na kotačima za visinu cca 7 metara marke Krause Climtec sistem, veoma malo korištena, 40% ispod cijene. Info na mob. 08/426-021

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. š� tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM aparat za varenje

WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 650 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 550 eur); motokultivator Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, rotirajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 950 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. kutiji. Info na mob. 098/9422-821

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Ki ljubiti ne zna, naj se ne hapljuje!

Važno je shvatiti da zaljubljenost ne traje vječno jer kad-tad u svijesti zaljubljene osobe pojave se dijelovi realne slike o partneru.

Da bismo se zaljubili, trebamo razviti sliku o pravom partneru, iskriviti stvarnost i ustrajati na tome da se projicirana vrijednost partnera održi u vremenu. Uzalud je osobi u tom zatelebanom stanju skretati pažnju na realne nedostatke obožavanog partnera, to je može samo razljutiti i još jače učvrstiti u zabludi. Sama će se nakon nekog vremena probuditi i zapitati što joj je bilo jer svaka zaljubljenost traje samo onoliko koliko se održava projicirana predstava o partneru, a to je najčešće nekoliko mjeseci. Kad je u pitanju zaljubljenost, dvije su mogućnosti: neki se zaljubljuju u partnera za kojeg vjeruju da je savršen, a drugi ne doživljavaju partnera kao idealnog, ali smatraju da je on onaj pravi, potpuno odgovarajuća osoba. Poznate su vam situacije kad se svi u okolini čude nečijoj zaljubljenosti u grubijana, alkoholičara ili kriminalca i više je nego jasno da se ne radi o idealnom partneru, što ipak nije prepreka da netko u njemu prepozna baš ono pravo i dragocjeno. Mehanizmi kojima se zaljubljena osoba koristi da bi održala vlastitu iluziju su različiti, oni su nesvjesni i svrha im je da održe projekciju o partneru. Na djelu su selektivna percepcija, ignoriranje, minimizacija, precjenjivanje ili potiskivanje, kao i fantaziranje, sve što može hraniti projekciju. Ali kad razlike između očekivanog i stvarnog partnerovog ponašanja postanu tako upadljive da ih spomenuti psihički mehanizmi ne mogu neutralizirati, dolazi do sloma

projekcije. Što će biti dalje ovisno je o tome kako doživimo stvarnost koja se probila kroz projekciju. Važno je shvatiti da zaljubljenost ne traje vječno, jer kad-tad u svijesti zaljubljene osobe pojave se dijelovi realne slike o partneru. Posljedice kraja zaljubljenosti mogu biti pozitivne ako se rodi ljubav ili prijateljstvo i negativne ako doživimo razočaranje ili čak mržnju prema stvarnoj osobi u koju više nismo zaljubljeni. Zaljubljenost rjeđe predstavlja uvod u ljubav nego što je uvod u razočaranje i raskid odnosa. Većina veza koje su počivale na nerealnim predstavama sruši se u susretu s realitetom. Zato je većina ljudi puno više puta u životu, počevši od vrtića pa do staračkog doma, doživjela zaljubljivanje nego stvarnu ljubavnu vezu. Dobra je stvar da kako odrastamo i sazrijevamo sve se manje slijepo zaljubljujemo. Kroz život naučimo gledati ljude kakvi jesu, ne idealiziramo ih, trudimo se objektivno vidjeti sebe i druge ljude. Zato ljubav uopće ne mora početi fazom zaljubljenosti. Psihički zrela osoba zapravo se ne može zaljubiti, naprosto jer ispravno vidi stvarnost i osobu koju je spremna voljeti. A to je ono bitno u priči: znači da već od samog početka osobu koja nam se jako sviđa možemo prihvatiti realno onakvom kakva je i zavoljeti je, bez zabluda i krivotvorenja. Ako smo maštoviti i romantični, ljubav će imati kvalitete koje je čine čarobnom, bez bura i brodoloma kakve izaziva zaljubljenost…

Zašto su promjene nužne

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Čaša nije zamjena za dobro društvo

Ljeto je. Završila je nastava, mnogi se koriste zasluženim godišnjim odmorima. Organiziraju se brojne sportske i kulturno-zabavne manifestacije koje privlače veliki broj ljudi, planiraju se obiteljska ili prijateljska druženja, a većina je ljudi u nekom opuštenom životnom ritmu.

Na portalima i društvenim mrežama objavljuju se fotografije dobro raspoloženih, zgodnih i nasmijanih lica koja ostavljaju dojam dobre zabave i uživanja. Ipak, jesu li svi u dobrom društvu i raspoloženju?

Maja Baksa, mag. prim. educ., edukantica u psihoterapiji

www.equilibra.hr

+385 95 593 2098

Prema nekim teorijama ljudsko tijelo se obnavlja svakih nekoliko godina. Stanice u tijelu obnavljaju se tijekom vremena, a najviše vidljivo obnavljanje možemo primijetiti npr. na svojoj koži. Svaki put kada zadobijemo neku ozljedu – ranu, ogrebotinu –naš organizam čini sve kako bi se oštećeni dio kože obnovio. Takav “promijenjeni”, novi dio nas zatim nastavlja svoju funkciju zajedno s ostatkom svih naših stanica, organa i drugih dijelova koji čine naše fizičko tijelo. Taj mehanizam prilagodbe ima svrhu da nas održi živima. Promjena koja dolazi s time pomaže nam da nastavimo biti živi i nastavimo imati život. Istim mehanizmom koristi i naše “psihološko tijelo”. Naša psiha ima svoje načine kako da se prilagodi nekim potencijalnim – realnim ili nerealnim – opasnostima, kako bismo se održali na životu. To je, recimo, uloga

stresa – mehanizam koji nam pomaže da preživimo jer nas drži na oprezu, od nas iziskuje dodatnu energiju, dodatno trošenje, svojevrsno opterećenje, jer naše biće osjeća neku opasnost. Tada smo u tzv. mehanizmu “fight or flight” (ima i drugih naziva i verzija). Znači, spremni smo za borbu ili bijeg da preživimo. Ono što je vrlo bitno je da u takvim periodima ili nakon njih ne zaboravimo odmoriti i “napuniti baterije”, kako nam taj mehanizam stresa ne bi učinio “medvjeđu uslugu”.

Emocija tuge, na primjer, također je jedna vrsta mehanizma koja nam pomaže da preživimo, da se promijenimo, da preispitamo i prilagodimo dosadašnji vlastiti sustav vrijednosti i prema potrebi stvorimo novi koji će nam pomoći nastaviti živjeti u (novom) promijenjenom svijetu.

Promjenu, dakle, možemo gledati kao dobru stvar

Prva čaša će naime donijeti olakšanje, osjećaj opuštenosti i naizgled umanjiti prazninu, ali jutro će ponovo donijeti sve probleme i loše osjećaje koje se na taj način pokušalo izbjeći.

Ne treba zaboraviti da i u takvoj atmosferi koja poziva na druženje i zabavu, ima onih koji svoje dane i sate provode osjećajući se odbačeno i nekorisno, ili naprosto, usamljeno. Bilo da su sami bilo okruženi drugim ljudima, mogu se osjećati odbačeno, tužno, razočarano i imati osjećaj da ih nitko ne razumije. Usamljenost nije nimalo lijepa ni ugodna emocija. Sačinjena je od osjećaja praznine i potpune izoliranosti od drugih osoba, iako ne mora uključivati i fizičku samoću.

za nas. Promjena nas potiče da živimo. Promjena nas potiče da izađemo iz svoje zone komfora. Naravno, u zoni komfora je ugodno i sigurno i ponekad bismo voljeli tamo ostati zauvijek. No, zapitajte se koliko smo zapravo aktivni, kada smo u svojoj zoni komfora. Koliko imamo prilike živjeti i iskusiti nove stvari kada smo u svojevrsnoj “uljuljkanosti”?

Stoga, promjena je uobičajen dio naših života i važno je da svaku promjenu prihvatimo. Bila ona u našoj kontroli ili izvan naše kontrole. Svaku promjenu možemo sagledati kao priliku za novo iskustvo, za novo učenje –o sebi, o drugima, o svijetu. Promjena može biti prilika, a ne problem. Promjena može biti izazov, a ne prepreka. O nama ovisi kako ćemo na promjenu gledati i što ćemo od toga dobiti.

Ovakav je osjećaj česti pratitelj u životu starijih osoba, a može se javiti i u braku i drugim oblicima partnerskih veza u kojima nedostaje smislena komunikacija i pokazivanje ljubavi i pažnje prema partneru. Često se razvije nakon odlaska osobe u mirovinu, kao i kod roditelja čija djeca odrastu, zasnuju svoje obitelji i odsele se (sindrom praznog gnijezda). Radi se o prijelaznom životnom razdoblju u kojem se ljudi susreću s nužnošću prihvaćanja starenja, kao i s osjećajem gubitka životnog smisla i svrhe. Takvi su osjećaji izraženiji kod žena nego kod muškaraca jer su one tradicionalno posvećenije svakodnevnoj rutini i brizi oko djece za vrijeme njihovog odrastanja. Nakon što djeca odu, javljaju se razmišljanja o starosti, bolesti i nemoći i strah od odbačenosti i samoće, umjesto da se dobiveno vrijeme iskoristi za aktivnosti koje se nisu mogle upražnjavati za vrijeme dok su djeca bila mala. Važno je prepoznati te negativne osjećaje i strahove i na dobar način se pokušati s njima nositi. Jedan od mogućih izbora je bavljenje hobijima ili uključivanje u različite udruge koje organiziraju različite oblike druženja i aktivnosti. Može se putovati, planinariti, upisati se na tečaj stranog jezika, krojenja, izrade

suvenira ili slično. Dobro je organizirati druženja, ponovo se povezati sa starim prijateljima i nastojati osmisliti svoje slobodno vrijeme na aktivan i pozitivan način. Sve će to doprinijeti prevladavanju negativnih osjećaja i boljem raspoloženju. Međutim, osobe sklone prepuštanju negativnim emocijama, ako nemaju uz sebe nekoga tko će prepoznati da ih je potrebno malo “pogurnuti” u neko društvo ili aktivnost, mogu izabrati krive načine nošenja s usamljenošću i osjećajem napuštenosti. Jedan od čestih pogrešnih načina prevladavanja negativnih osjećaja je korištenje alkohola i cigareta, ili nekog drugog sredstva ovisnosti. Čaša vina navečer, kako bi se lakše izdržalo bol u grudima, osjećaj praznine i strah od nesanice, mnoge je žene koštala ulaska u svijet ovisnosti o alkoholu. Prva čaša će naime donijeti olakšanje, osjećaj opuštenosti i naizgled umanjiti prazninu, ali jutro će ponovo donijeti sve probleme i loše osjećaje koje se na taj način pokušalo izbjeći. Usamljena osoba navečer popije čašu vina ili nekog drugog pića jer misli da će tako biti manje sama, ili će ju samoća manje boljeti. Nakon nekog vremena jedna čaša nije dovoljna za postizanje istog osjećaja pa se količina popijenog povećava. Rijetko tko prepozna prelazak granice umjerene konzumacije i početak razvoja loše navike. Ovisnost se ušulja neprimjetno, relativno brzo, pogotovo kod žena. Problem zbog kojeg se započelo piti – usamljenost – neće nestati, samo će mu se pridružiti i osjećaj promašenosti, srama i krivnje zbog razvijenog alkoholizma. Kod mnogih je osoba alkoholizam nastao kao pokušaj bijega od negativnih emocija i način samoliječenja od straha, bespomoćnosti i praznine u duši. Donio je još izraženiji život prepun strahova, poricanja, osjećaja krivnje, usamljenosti i stalnog bježanja od sebe i od drugih. Stoga se sjetimo da čaša nije dobar drug. Za prevladavanje osjećaja usamljenosti i praznine koji može biti i potenciran stalnim nametanjem slika uspješnosti, ljepote, sreće i zadovoljstva na portalima i društvenim mrežama, važno je pozabaviti se svojim mislima i osjećajima i pokušati ih prepoznati i prihvatiti. Ako to nismo u stanju učiniti sami, dobro je potražiti pomoć sebi bliskih osoba, a ponekad i stručnjaka te ponovo naučiti uživati u povezanosti sa sobom i ljudima oko sebe.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Domaćin DVD Donji Vidovec zasjao na vrhu

DVD Donji Vidovec dobio je domaćinstvo natjecanja nakon dugogodišnje pauze

Piše i foto: Sania Bižupić

Uzbudljiva atmosfera

ispunila je Sportski park Kalanica protekle nedjelje, kada je DVD Donji Vidovec ponosno ugostio Vatrogasno natjecanje seniora. Nakon dugog niza godina ovaj vatrogasni tim dobio je čast biti domaćinom natjecanja, koje je okupilo pet vatrogasnih društava spremnih da se suoče s izazovima i pokažu svoje vještine.

Vatrogasci iz DVD-a Donji Vidovec, DVD-a Donji Mihaljevec, DVD-a Sveta Marija, DVD-a Donja Dubrava i DVD-a Kotoriba pripremali su se s posebnom predanošću i že-

ljom za uspjehom i to u kategorijama muška A, muška B, ženska A i ženska B prema pravilniku Hrvatske vatrogasne zajednice iz 2018. godine, izvodeći dvije suhe vježbe sa štafetom. Svako je društvo pokazalo svoje vatrogasne vještine stečene tijekom godina marljive obuke i priprema.

Domaćini ponosni pobjednici

Nakon napetog nadmetanja DVD Donji Vidovec zasjao je na vrhu osvojivši prvo mjesto u kategoriji muška A. Njihova iznimna spretnost, brzina, stručnost i nevjerojatan timski duh donijeli su im zasluženo priznanje. Svojim

izvedbama oduševili su publiku i sudionike natjecanja demonstrirajući iznimno visoke standarde vatrogasne struke.

DVD Kotoriba također je zasluženo slavio ovog vikenda osvajajući prvo mjesto u B kategoriji, dok su se izvrsnim nastupom plasirali na drugo mjesto u A kategoriji.

Natjecatelji iz DVD-a Donja Dubrava i DVD-a Sveta Marija također su pružili izniman doprinos ovom vatrogasnom okršaju. DVD Donja Dubrava osvojio je treće mjesto u A kategoriji, dok je DVD Sveta Marija ostvario izvrsne rezultate i zauzeo drugo mjesto u B kategoriji. Njihova predanost i vještine u vatrogasnom djelovanju svakako su zaslužile visoko priznanje. Pored natjecateljskog duha

ŽUPANIJSKO NATJECANJE za seniore u Palovcu

Sudjelovalo 89 ekipa i čak 900 natjecatelja

Piše: Luka Maruševec

Foto: Zlatko Vrzan

ovaj događaj također je okupio vatrogasce i entuzijaste iz različitih društava pružajući im priliku za razmjenu iskustava, izgradnju prijateljstva i zajednički napredak u vatrogasnoj zajednici.

DVD Donji Vidovec - tradicija hrabrosti i solidarnosti

Osnovan davne 1884. godine DVD Donji Vidovec s ponosom nosi titulu najstarijeg društva u mjestu. Njihova predanost i kontinuirani rad svjedoče o tradiciji hrabrosti i solidarnosti vatrogasaca iz Donjeg Vidovca. Vatrena pobjeda na domaćem terenu samo je jedna od mnogih priča koja slavi njihovu strast prema služenju zajednici i zaštiti života i imovine.

Čak 900 natjecatelja sudjelovalo je na Županijskom vatrogasnom natjecanju za seniore koje se održalo prošle subote, 8. srpnja, na igralištu NK-a Dinamo u Palovcu. Samo natjecanje započelo je u 13 sati te se odvijalo na pet natjecateljskih staza i dvjema stazama za štafetu.

- Sudjelovalo je 89 natjecateljskih desetina. Sudjelovala je 61 muška ekipa, a ženskih 28. Sveukupno je sudjelovalo 900 natjecatelja koji su se natjecali u četirima kategorijama, rekao nam je u uvodu voditelj natjecanja, zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj.

DVD Palinovec

najuspješniji

Natjecanje se odvijalo u četirima kategorijama, muška A i B kategorija te ženska A i B kategorija.

- U muškoj A kategoriji sudjelovalo je 36 ekipa. Prvi je bio Palinovec II, drugi Gardinovec, a treći Krištanovec. U B kategoriji je sudjelovalo 25 ekipa te je prvo mjesto zauzeo Palinovec, drugo Draškovec te treće Vularija. U ženskoj A kategoriji sudjelovalo je 15 ekipa. Prvi je bio Gardinovec, drugi PustakovecBuzovec-Putjane, a treći Palinovec 1. U B kategoriji je sudjelovalo 13 ekipa, pri čemu je prvo mjesto pripalo Malom Mihaljevcu, drugo Vučetincu te treće Nedelišću, rekao nam je Kanižaj u nastavku.

- Kada gledamo po uspješnosti, onda je najuspješniji Palinovec koji ima prvo mjesto u ka-

tegoriji muških A i B te treće mjesto u kategoriji žena A i Gardinovec koji ima jedno prvo mjesto u kategoriji žena A i jedno drugo mjesto u kategoriji muških A, dodao je voditelj natjecanja Kanižaj.

Na natjecanjima sudjeluje sve veći broj ekipa

- Zadovoljan sam natjecanjem. Sve je prošlo uspješno te bih zahvalio svim natjecateljicama i natjecateljima, domaćinu DVD-u Palovec, VZOu Mala Subotica, sucima, tehničkom osoblju i svima koji su bili dio ovog natjecanja i dali svoj doprinos da bi se održalo, poručio je Kanižaj pa dodao kako još nije poznato tko će biti domaćin natjecanja sljedeće godine, već će to biti odabrano nakon raspisa i pristiglih prijava kada će se odabrati domaćin koji zadovoljava sve uvjete.

- Prisutna je tendencija rasta natjecateljskih desetina u odnosu na prethodnu godinu i želimo imati još veći broj ekipa u narednim godinama. Ovim natjecanjem završili smo ciklus natjecanja koja su u ingerenciji Vatrogasne zajednice županije i sada dalje slijede kupnatjecanja koja provode dobrovoljna vatrogasna društva. Isto tako cilj nam je da se pripreme naše ekipe koje će predstavljati našu županiju na Državnom natjecanju mladeži u Novalji drugi vikend u mjesecu rujnu ove godine, zaključio je na kraju voditelj natjecanja, zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj.

VATROGASNO NATJECANJE seniora u Donjem Vidovcu

Pobjednička muška A ekipa DVD-a Donji Vidovec Stoje: Zoran Cenko, David Šarkanj, Mislav Miser i Ivan Miser; čuče: Leon Cenko, Mihael Mihalic, Petar Čukulic, Denis Embreuš i Filip Petrić

DVD Kotoriba plasirao se na prvo mjesto u B kategoriji i drugo mjesto u A kategoriji

Marija Kutnjak i Danijela Škrobar iz DVD-a Vuče�nec savršeno su ovladale vitlom

Recept plus

Tiramisu na način nedelišćanskog restorana Martin

MEĐIMURSKA KUHARICA

Mesni sir s krumpirom

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Znate li da mesni sir nema veze sa sirom? Riječ je zapravo o proizvodu dobivenom od visokokvalitetnog �ino usitnjenog svinjskog mesa

Sastojci:

- mesni sir

- krumpir

- sol

- ulje

- svježi peršin

sa specijalnom mješavinom začina koja mu daju poseban okus i aromu. Pavao Patafta kuhar u Domu za starije i nemoćne osobe Čakovec za ovotjednu standardnu rubriku Međimurske kuharice donosi recept za pripremu mesnog sira. Ističe, kako korisnici ove institucije, rado na jelovniku imaju upravo ovo jelo jer je lagano. Krenimo s ljubavlju u kuhinju. Priprema ovog jela je brza i jednostavna.

Mesni sir najprije narežemo na šnite i stavimo ih pržiti na roštilj ili tavu. Šnite nije potrebno dugo pržiti, već tek toliko da poprime rumenu boju i laganu hrskavu koricu. U visoku posudu stavimo grijati vodu. Krumpir očistimo (ogulimo), narežemo na kockice i stavimo kuhati u vodu koju prema želji posolimo. Kad je krumpir kuhan, ocijedimo ga, stavimo u tavu,

Vino tjedna

prelijemo malo zagrijanim bijelim uljem te posipamo svježe narezanim peršinom. Poslužimo na tanjuru zajedno s mesnim sirom. Dobar tek vam želi kuhar Pavao Patafta i ostali djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec!

Pušipel - Vinarija Jakopić

Uz mesni sir servirajte moderno vino. Odaberite primjerice autohtonu međimursku sortu - pušipel. Obiteljska Vinarija Jakopić u svojoj vinskoj karti bilježi Pušipel supreme. Ovo vino

autohtonog međimurskog branda s ponosom će se “šepuriti” na vašem stolu i doprinositi lijepoj atmosferi blagovanja. Svakako kušajte! Živjeli. (rr, zv)

Lagan i osvježavajuć kolač je tiramisu. Idealan je za pripremu u vrućim ljetnim danima jer ne zahtijeva dug boravak u toploj kuhinji. Recept za pripremu ove slastice svima prepoznatljive pod nazivom tiramisu donosi nedelišćanski restoran Martin. Najprije se žumanjci na pari miksaju sa šećerom. Kad su dobro izmiksani (oko 20 minuta) i dobro ohlađeni, dodaje se sir mascarpone. U posebnoj posudi

izmiskamo slatko vrhnje te sve zajedno na kraju sjedinimo sa smjesom dobivenom od žumanjaka, šećera i sira. Piškoti se namaču u kavu pomiješanu s rumom. U tepsiju stavljamo redom piškote i na njih kremu. Na kraju posipamo kakaom i ukrasimo listom svježe mente. Stavimo ohladiti u hladnjaku. Dobar tek vam žele djelatnici ugostiteljskog objekta Martin u Nedelišću! (rr, zv)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Pizza s mozzarellom i cherry rajčicama

Priprema:

U mlaku vodu dodajte šećer i promiješajte da se rastopi. Posipajte kvasac po vodi - NE MIJEŠAJTE (pustite dio koji pluta na površini da sam padne) i pustite da se hidrira petnaestak minuta. Tako će se aktivirati. Spreman je kad se na površini pojave mjehurići.

Sve ostale sastojke stavite u posudu i promiješajte pa dodajte hidrirani kvasac. Mijesite ručno što dulje možete, a mikserom 10-15 minuta.

Ostavite tijesto da se diže 2 sata. Premijesite ga i

Sastojci - 4 žumanjka

- 8 žlica šećera

- sir mascarpone

- slatko vrhnje

- piško� (1 pakiranje)

- crna kava

- rum

- kakao za posipanje

- svježa menta

oblikujte u 2 veće kugle ili 6 manjih - ako radite pizzete. Razvaljajte ili razvucite rukom u krug. Nadjeve stavite po želji. Pecite na 200 stupnjeva 15 min na prethodno zagrijanoj tepsiji/pekaču/ kamenu.

Sastojci za �jesto:

- 250 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova

- 5-7 grama suhog

kvasca

- 150 ml mlake vode

- 1 žličica soli

- 1/2 žličice šećera

- 1 žlica maslinovog ulja

Sastojci za nadjev:

- šalša od rajčice

- mozzarella fior di la�e

- masline

- cherry rajčice

- maslinovo ulje

Kuhar Pavao Pata�a

MARIJA KOVAČ iz Jalšovca

Maštovita rolada od tikvine koštice

Neobična rolada postala je jako popularna pa se traži na svim okupljanjima i druženjima gdje se Marija pojavi

Piše: Aleksandra Sklepić

Jela od buče, odnosno tikve, kako je nazivamo u Međimurju, čine velik dio naše tradicionalne kuhinje pa mnoge kuharice i kuhari rado pripremaju pogače s tikvom, juhu od tikvi, kropce i mnoga druga jela, a pravo bučino ulje obavezan je sastojak brojnih međimurskih salata. Buča kao povrće dobro uspijeva u našem podneblju, pa se uzgaja u gotovo svakom vrtu, ba-

rem u nekoliko komada, za vlastiti “gušt”. Tikvino meso prikladno je za mnoge kolače, a u sebi sadrži vrlo malo masnoće, a obiluje natrijem, što je dobro za ishranu osoba s bolestima srca. Bučine pak koštice, s ljuskom ili bez nje, sadrže esencijalne nezasićene masne kiseline, koje su neophodne za zdravlje krvožilnog sustava i regulacije masnoća u organizmu.

Jedan od neobičnih kolača od tikve, za koji zacijelo ne znaju mnogi, za nas je

Recept za roladu od tikvine koštice:

Sastojci:

Za �jesto:

- 6 jaja

- 5 žlica šećera

- 1 vanilin-šećer

- korica od 1 limuna

- 10 dag mljevenih bučinih koš�ca golica

- malo ulja za premaza� papir za pečenje

Za kremu:

- 1 kiselo vrhnje ili mileram vrhnje

Priprema: U posudi za miksanje miksati 6 bjelanjaka, 5 žlica šećera i 1 vanilin-šećer. Zatim dodati 6 žumanjaka, ribanu koricu limuna i mljevene koštice golice koje se samelju u blenderu ili multipraktiku. Biskvit uliti u pleh, na papir za pečenje koje smo prethodno premazali uljem, da se tijesto ne zalijepi za papir. Peći desetak minuta. Kad se tijesto ohladi, premazati ga izrađenim vrhnjem, zarolati u roladu i omotati papirom za pečenje, kako se rolada ne bi odvajala. Staviti u hladnjak i ohlađeno rezati na roladice željene debljine.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

ispekla Marija Kovač (58) iz Jalšovca. Marija živi u Jalšovcu sa suprugom Josipom, a poznati su po tome što se bave udomiteljstvom.

- Suprug i ja nemamo svoje djece, pa smo se počeli baviti udomiteljstvom prije petnaest godina, ispričala nam je Marija. Kod nas već trinaest godina žive brat i sestra koji su sada već mladić i djevojka. Sretni smo što im možemo pružiti dom, a oni nam uzvraćaju ljubavlju i pažnjom.

Recept za roladu od tikvine koštice Marija je dobila od prijateljice, a ova je rolada postala jako popularna pa se traži na svim okupljanjima u Marijinu kraju. Kako je Marija aktivna članica Caritasa u Štrigovi i sudjeluje u svim aktivnostima, rolada je kolač koji često priprema. Uz Caritas, Marija je aktivna članica Udruge udomitelja djece Međimurja pa i tamo vole taj neobičan kolač od tikvinih koštica. Članica je i Crkvenog vijeća u Štrigovi, a Caritas uskoro planira susret za stare i bolesne u Župi Štrigovi, oko čije je organizacije također angažirana.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

- Na natjecanju u pečenju proštenjskih kolača održanom prije dva tjedna u Murskom Središću sa svojom sam roladom osvojila nagradu za najmaštovitiji kolač. Na to su me natjecanje pozvale upravo kolegice članice Udruge udomitelja iz Murskog Središća i radosna sam što sam mogla sudjelovati.

Za hobije ili rekreaciju ova svestrana žena nema vremena. Najviše se trudi djeci omogućiti da sudjeluju u svim željenim aktivnostima,

pa se uključuje kao pomoć u raznim zadaćama ili samo pomaže s prijevozom do mjesta gdje se održavaju aktivnosti, nastupi i slično. Djeca joj, uz svoje obveze, rado pomažu i u kuhinji, peku palačinke, fritule, a u nedjelju se djevojka okušala i u izradi domaćih međimurskih štrukli sa sirom te je u tome bila vrlo uspješna. Marija rado peče kolače po receptima svoje mame, a uz djecu, osim što kvalitetno provode vrijeme zajedno, čuva i uspomenu na mamu i na tradiciju uz koju je odrasla.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 18. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 21. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 18. srpnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 21. srpnja 2023.

br. 1452

Ovotjedni dobitnik: Franjo Soldat iz Dunjkovca

Marija sa zanimljivom roladom lijepog izgleda i slasnog okusa

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Vjerojatno ćete postati pomalo tupi jer ovih dana ništa ne ispunjava vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u svojoj vezi. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori otići raditi nekamo drugamo.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos. Samci će biti pomalo ukočeni. Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede.

LAV (23.7. - 23.8.)

Ljubavna rezignacija i neraspoloženje bit će obilježja ovih dana. Distanca u osobnim odnosima bit će vaš odgovor na potrebe druge strane za nježnostima. Ipak, pokažite bar malo pažnje nekim darom kako vam kasnije ne bi bilo žao. Na radnom mjestu vjerojatno ćete se boriti sa šefovima.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Kako tjedan bude prolazio, primijetit ćete da sve bolje komunicirate s osobama suprotnog spola. Pored toga, bit ćete vrlo atraktivni i poduzetni. U takvim okolnostima možete zavesti mnoge. Oni u vezama bit će pomalo nemirni. Komunicirat ćete sa suradnicima o nevelikim temama, ali ćete to odraditi besprijekorno.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Vaš ljubavni život ovih će dana biti prosječan. Bit ćete više-manje zadovoljni, ali ne toliko da bi se moglo reći da ste presretni. Bit će zabavljanja, ali i ugodnih doživljaja u ozračju vlastitog doma. Neki će zrelo smanjiti svoja očekivanja. Pred vama je tjedan povećanih kretanja. Mnogi će putovati u drugi grad zbog posla.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vjerojatno ćete smanjiti izlaske, a više vremena provoditi na sasvim običnim mjestima. Oni koji još traže srodnu dušu baš tu bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkrivati koliko sitnice život znače. Pred vama su neke nove mogućnosti.

BIK (21.4. - 20.5.)

Šarenilo koje sad živite reflektira se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Vjerojatno ćete imati razne reakcije, ali snagu ćete uvijek crpiti iz svoje ljubavi i međusobnog uvažavanja. Dva koraka prema naprijed, pa jedan prema nazad. Tako bi se mogao opisati vaš radni tjedan ovih dana.

RAK (22.6. - 22.7.)

Bit ćete privlačni. Služit ćete se erotikom za potpuno zavođenje. To će vam zapravo najbolje ići od ruke u privatnom životu. Ako pokušate malo više razgovarati s drugom stranom, naići ćete na nerazumijevanje. Zato je najbolje da šutite. Bit će zanimljivih poslova, a posebno onih uslužnog karaktera.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotočiti na zajednički boravak u svom domu. Bit će vam dovoljno ostati kod kuće s voljenom osobom ili poći na neko mjesto gdje ćete biti sami. Pogledajte malo bolje oko sebe i otkrit ćete da mnogo ljudi želi surađivati s vama.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Tijekom ovog tjedna vaši će se osobni odnosi vjerojatno poboljšati. Svakim danom vi ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Osvježit će vas zanimljiv izlet ili putovanje. Većina glavnih poteza ovisit će o drugima, ali vi polako dio preuzimate u svoje ruke.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Svoju zavidnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to iskreni trud s važnim rezultatima. Poslužit ćete se novim idejama koje će povremeno iznenađivati drugu stranu. Ništa vas neće zaustaviti u izražavanju emocija. Učvrstit ćete stečene pozicije.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ne gnjavite partnera s dokazima ljubavi jer to nitko ne voli. Trenutačno vam je sasvim dobro, a vaša mala nesigurnost samo je plod vaše mašte. Shvatite da ne postoji garancija ni za što na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati bolje.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1452

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Ljetna Muzeologajnica 5 za 5

Piše: Ines Virč

Utjednu od 17. do 21. srpnja 2023. godine (od ponedjeljka do petka) Muzej Međimurja Čakovec organizira zanimljive dječje radionice za vrijeme ljetnih praznika.

Pod zajedničkim naslovom, Ljetna Muzeologajnica – 5 za 5, svaki će se dan održati jedna tematska radionica.

U ponedjeljak, 17. srpnja 2023., od 11 do 12:30 sati održat će se radionica pod naslovom Licitarsko srce (voditeljica: Ines Virč). Polaznici će saznati brojne zanimljivosti o medičarskom obrtu i što sve medičari proizvode, cifrat će licitarska srca, izrađivati votive, a čeka ih i slatka degustacija.

U utorak, 18. srpnja 2023., od 11 do 12:30 sati održat će se radionica pod naslovom Legenda o zmaju Pozoju (voditeljica: Ines Virč). Polaznici će upoznati međimurske predaje o zmaju Pozoju, izrađivati zmajeve

i straničnike i rješavati zagonetne slagalice.

U srijedu, 19. srpnja 2023., od 11 do 12:30 sati održat će se radionica pod naslovom Heraldika (voditeljica: Ines Virč). U uvodnom dijelu susreta učenici će saznati brojne povijesne činjenice o obitelji Zrinski, upoznati pojedine članove znamenite obitelji te usvojiti osnovna znanja o

heraldici. U kreativnom dijelu učenici će izrađivati grbove nekadašnjih gospodara Međimurja, ali i vlastite grbove.

U četvrtak, 20. srpnja 2023., od 11 do 12:30 sati održat će se radionica pod naslovom Ljetni maskenbal (voditeljica: Ines Virč). Pokladno razdoblje običajno je najbogatiji dio godine. Polaznici radionice saznat će brojne zanimljivosti o pokladnim običajima u Međimurju i uživati u izradi tradicionalnih međimurskih pokladnih maski.

U petak, 21. srpnja 2023, od 11 do 12:30 sati održat će se radionica pod naslovom Kinč (voditeljica: čuvarica međimurske baštine Marija Novak). Polaznici će saznati brojne zanimljivosti o kinču i izrađivat će ukrase od krep-papira.

Sve radionice održat će se u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Radionice su namijenjene djeci od 6 do 12 godina.

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

10 – 18 sati

Utorak – petak:

8 – 18 sati

Subota – nedjelja:

10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Cijena 5 radionica je 15 eura. Prijave se primaju na e-adresu: ines.virc@mmc. hr. Pratite mrežne stranice www.mmc.hr! Veselimo se susretu!

Obojeno i neobojeno licitarsko srce

Cvijeće od krep-papira nazivamo kinč

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Sunčan i vruć vikend

VREMENSKA SLIKA: U proteklih tjedan dana vrijeme se stabiliziralo. Do petka je još bilo promjenjivo uz lokalne pljuskove, ali od vikenda nadalje zavladalo je pravo ljetno sunce i vrućina preko 30 stupnjeva. Fronta uz osvježenje se očekuje u četvrtak, ali se vidi da bi nakon toga ponovno došao niz sunčanih i vrućih dana.

Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Četvrtak bi nam trebao donijeti olakšanje. Preko nas će se premještati hladna fronta s kojom će biti više oblaka, mjestimice može biti kiše ili grmljavinskih pljuskova, nadajmo se da neće biti i nevremena. Glavnina promjene će biti na sjeveru zemlje.

Zapuhat će pojačan sjeverac uz značajno osvježenje pa će dnevna temperatura vjerojatno ostati malo ispod 30 °C.

U petak opet pretežno sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom. Ujutro ugodno uz temperaturu od 14 do 17, a danju će zatopliti do 28 ili 29 stupnjeva u hladu, ali će lagani sjeveroistočni vjetar još uvijek biti ugodan.

Pretežno sunčano i vruće vrijeme očekujemo i tijekom subote tako da bi živa u termometrima mogla pokazati između 32 i 34 stupnja.

Nedjelja nastavlja suho i većinom sunčano pa će dnevna temperatura biti još nekoliko stupnjeva viša. Nakon ugodnog jutra danju će biti vruće uz maksimalac oko 35, možda čak i 36 Celzijevih

stupnjeva. Imajte na umu da je UV indeks ovih dana vrlo visok pa između 10 i 17 sati treba smanjiti boravak na suncu ili se adekvatno zaštititi.

Čini se da bi nam i ponedjeljak donio suho i sunčano ljetno vrijeme, a temperatura zraka bi mogla narasti još više, između 35 i 38 °C.

U utorak vruće i sparno uz puno sunca, ali krajem dana nije isključen lokalni pljusak s grmljavinom. Nai-

me, približit će nam se jedna fronta koja bi nas mogla malo okrznuti i u srijedu donijeti ugodniju temperaturu uz mogućnost za pljuskove. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 12. 7. 2023.)

METEOROLOŠKI

KALENDAR

• 15. srpnja 1841. god. jaka tuča u Bistri ozlijedila mnogo seljaka na polju

• 16. srpnja 1940. god. orkansko nevrijeme haralo Slavonijom

SKANDINAVKA VICOTEKA

Aligator

Kako se zove aligator koji ima navigaciju?

- Navigator!

Kakao

Kako se zove čokoladni prašak koji se smije?

- Hahao!

Uvijek umjeren

Razgovaraju dva pijanca o svojim navikama u ispijanju alkohola.

Jedan kaže:

- Pa, tako, volim popiti pivo, možda dva, eventualno cijelu gajbu.

Autor: Mladen Mrčela

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Pučka meteorologija

Ako su u srpnju kišni i hladni dani, budu žitnice i podrumi prazni

Kad umre čovjek, umire dio svijeta, i zemlja postaje teža, iskusnija i ljudskija i veća za jednu bol i dublja za jednu ranu kojoj je lijek teško pronaći… ...takvi su nas osjećaji i takva razmišljanja ispunjavali dok smo stajali pokraj zatvorenog lijesa u kojem su počivali zemni ostaci poštovanog gospodarstvenika i dragog prijatelja Đure Horvata jer, eto, umrije nažalost još jedan čovjek, u pravom smislu te riječi, i to ne bilo kakav, nego onaj HOMO SAPIENS, čovjek uma i srca, bogatog iskustva i mudrosti životne, iznimno druželjubiv i dobrohotan, kako to volimo reći u svakodnevnom govoru, jednostavno LJUDINA…, čovjek velik, svima nama drag i blizak, čovjek kojeg smo voljeli i poštovali, čovjek koji će zasigurno i nakon svoje smrti nastaviti živjeti s nama, u našim sjećanjima, u brojnim uspomenama, u našim molitvama…

Proživio je naš prijatelj Đuro svojih osamdesetak godina, a da nije stigao do zaslužene mirovine. Imao je toliko ideja, toliko želja i svakodnevno ih je pretakao u nove proizvode, nove radne pobjede i uspjehe tako da na mirovinu nije stigao ni misliti jer ga je njegov neuništivi duh za boljitak i napredak stalno tjerao naprijed i nije mu dopuštao da stane.

Rođen je prije 80 godina u Draškovcu i diplomirao je ekonomiju, no život ga je odveo u metalnu �irmu Rade Končar u Donjem Kraljevcu gdje je 25 godina bio voditelj proizvodnje i u metalu i uz metal je ostao do svoje iznenadne smrti. Nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj osnovao je svoju tvrtku Tehnix i kako je bio poduzetan, inovativan i vizionar napravio je, sa svojim stručnim timom, u koji spadaju i njegovi sinovi Željko i Dubravko, od Tehnixa vodeću ekoindustriju za zbrinjavanje otpada i zaštitu okoliša ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi, a slobodno možemo riječi i u svijetu. Tvrtka se bavi projektiranjem, proizvodnjom, opremanjem i servisiranjem opreme i strojeva vlastite tehnologije za gospodarenjem otpadom.

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I umre još jedan čovjek…

Za svoj rad na gospodarenju otpadom primio je brojna domaća i strana priznanja i nagrade posebno za inovativni rad iz područja zaštite okoliša. Proglašen je i poduzetnikom godine za 2016. godinu u Hrvatskoj, a te iste godine proglašen je i poduzetnikom godine u Europi, a ušao je i u uži izbor za četiri najbolja svjetska poduzetnika u Monacu u izboru kandidata iz pedeset zemalja.

U vrijeme Domovinskog rata bio je predsjednik Kriznog stožera u Donjem Kraljevcu i sa svojim lovcima pomagao je kod zauzimanja karaula na granici prema Mađarskoj. Bio je svugdje gdje su ga zvali, trebali i gdje je svojim znanjem i iskustvom mogao pomoći.

Uvijek je govorio da uspjeh svake tvrtke, pa tako i njegove, ovisi o dobrim i zadovoljnim djelatnicima tako da su u Tehnixu djelatnicima već nekoliko godina isplaćivali plaće od tisuću eura, a osim toga dobivali su i trinaestu plaću, regres, a majkama je davao trajne povišice i uvijek je pomagao djelatnicima koji su mu se obratili za pomoć jer je tako želio spriječiti nepotrebno iseljavanje naših ljudi.

Za njega su jedni govorili da je ljevičar, a drugi da je desničar, jer je on pomagao i jednima i drugima, a on je bio gospodarstvenik i to ne bilo kakav nego gospodarski lider i uvijek je bio na liniji poštenja, pravednosti i predanosti radu i nikad i ni pod kojim uvjetima nije od toga odstupao.

Kao čovjek velikog srca punog dobrote i suosjećanja pomagao je koliko je mogao svima koji su mu se obratili za pomoć i zato mu svi možemo slobodno reći jedna VELIKA HVALA i zahvaliti kao velikom čovjeku, dobročinitelju i prijatelju koji se nije bojao izazova, koji se suprotstavljao nepravdama i koji je čvrsto bio na strani poštenja i predanosti radu, stvaranju i inovacijama za što je dobio ne samo mnoga priznanja nego i ono ljudsko HVALA što mu je kao skromnom i jednostavnom čovjeku najviše značilo. Časteći i spominjući se njegovog života ovdje na zemlji zahvaljujemo mu na svemu dobrome, lijepome i plemenitome što je učinio za svoje najbliže, prije svega obitelj, rodbinu, prijatelje i poznanike, za djelatnike u svojoj kompaniji, za ovozemaljsku domovinu Hrvatsku koju je sanjao, želio, gradio i volio. Posebno je volio svoje i naše Međimurje malo, taj

„Falaček zemle med dvemi vodami“ šteri je naš dragi Božek dal nama Međimorcima, jer dobri smo i čestiti ljudi, a takav je bio i naš prijatelj i gospodin Đuro.

Pomagao je mnogima, pomagao je svima kojima je pomoć bila potrebna, svima koji su ga za pomoć molili. Na njegovom oproštaju, na groblju u Donjem Kraljevcu okupilo se puno ljudi, više od tisuću, ali mnogi nisu došli da zahvale svom prijatelju i dobročinitelju za sva ona dobročinstva koja su od njega primili. Od njega su se oprostili varaždinski biskup mons. Bože Radoš i svećenici koji su zahvalili za pomoć koju je dao stradalima od potresa u Petrinji i Sisku, Varaždinskoj biskupiji, za pomoć koju je dao župama u svom rodnom Draškovcu, Donjem Kraljevcu, Prelogu kao i svim drugim župama, od njega su se oprostili njegovi lovci, a i njegova Zrinska grada Čakovec u kojoj je bio član i podupiratelj od prvoga dana i to već dvadeset godina. Ne znam zašto, ali nitko nije izrazio riječi zahvalnosti za svu pomoć koju je godinama davao svojem rodnom Draškovcu, a poznato nam je da je gotovo svakodnevno pomagao i svojoj općini Donji Kraljevec pogotovo kada je bio u pitanju standard stanovnika općine. Znamo da je bio aktivan i u Društvu inovatora Hrvatske, kao i u Poslovnoj Hrvatskoj, bio je i savjetnik nekadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, ali niti on nije našao vremena za svoga savjetnika. Nisam nabrojao sve koji su propustili priliku da se zahvale velikom prijatelju i nesebičnom donatoru za sva dobročinstva koja je činio za vrijeme svog relativno dugog i plodnog života kada već opaka bolest nije imala milosti.

Pitanje koje se nameće zašto se tako brzo, gotovo preko noći, zaborave brojna djela dobrote i ljubavi koja je čovjek kakav je bio Đuro Horvat činio čitav svoj život. Govorimo samo o djelima za koja znamo, a gdje su sva ona brojna djela dobrote i ljubavi za koja je samo naš Đuro znao.

Poštovani i dragi naš Đuro, od srca ti hvala za tvoju dobrotu, za tvoju ljudskost, za tvoju plemenitost, za tvoje dobro i plemenito srce, za tvoje pomoći i prijateljstvo.

Neka ti je laka ova hrvatska i međimurska gruda koju si tako neizmjerno volio

Počivao u miru Božjem!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Damjan Kolarekmeđimurski Bear Grylls

Damjan Kolarek u nadolazećem vikendu u sklopu 24 divljine preplivat će 10 kilometara starog toka Drave, a prenoćiti na njezinom najdivljem predjelu. Baš kao što to čini poznati Britanac Bear Grylls, čije dokumentarce o divljini imamo prilike gledati na malim ekranima. (sh, foto: zv)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak