Međimurske novine 1453

MARIJA ZADRAVEC (27), Sweet Mery, podijelila iskustvo rada u pornoindustriji

Snimam brutalne pornoscene koje su najviše plaćene

TEMA BROJA

MULTIPLA SKLEROZA

Bolest s tisuću lica od koje boluje 150 Međimuraca

Oslijepio sam, nisam mogao ustati iz kreveta, ali ne dam se!

media str. 4-5

GRAĐANI trpe posljedice štrajka sudskih službenika

Nebremo početi delati hižu jer sud štrajka

str. 3

TKO ĆE ŠTITITI starije građane koji su sve češće na meti drskih provalnika

Helenu

Matoša (90)

iz Peklenice opelješio dok je

iznosila smeće

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA za ubojstvo Minke Pec i ranjavanje šest osoba u Paragu

Ubojicama 55

godina zatvora

str. 12 str. 9

str. 4-5

Životna priča Branka Polanca iz Žabnika str. 39

DONOSIMO POPIS ODLIKAŠA: II. OŠ Čakovec, OŠ Donja Dubrava, PŠ Donji Vidovec, OŠ Draškovec, OŠ Gornji Mihaljevec

ANKETA POD VUROM FOTO tjedna

Ljeto u Međimurju postalo je stvar ukusa

Posljednjih godina naše se Međimurje širi s turističkom ponudom, a u skladu s time postaje bogatije i za kulturne manifestacije. Isto tako, sve je bogatiji program povodom obilježavanja dana gradova i općina u Međimurju. Sukladno tome organiziraju se razni koncerti.

Tako je nedavno u Murskom

Središću nastupila Danijela

Martinović. Prošli vikend u Donjoj Dubravi nastupio je Željko Bebek, koji se ubrzo

vraća u Međimurje. Gotovo da već i nema vikenda bez nekog koncerta, a ovaj tjedan čeka nas Forestland u Brezju koji će ponovno okupiti sve generacije. Ove godine već su se održali razni programi u našem kraju, a uskoro nas čeka ono po čemu su čakovečka ljeta poznata, Porcijunkulovo. U razgovoru s našim sugrađanima, brojni od njih primijetili su da ono traje sve duže, ali i da je program vrlo bogat. (pt, zv)

Ana Vrbanec, StrahoninecNa događajima u Murskom Središću nismo bili. Ipak, ovo što se održava u Čakovcu, na to znamo navra��. Na koncerte idemo ovisno o izvođaču. Mislim da ovo što će sad bi� za Porcijunkulovo je u redu, ima za svakoga ponešto. Svakako ćemo nešto posje��. Mislim da je dobro da se takvo nešto održava.

Dijana Pavlović, Mursko Središće - Da, posjećujemo ono što se održava u Međimurju. Bili smo sad u Murskom Središću kad je bilo organizirano Ljeto uz Muru. Uskoro će Porcijunkulovo, a bili smo i u centru Med dvemu vodami. Program i koncer� su baš dobri. Sad za Porcijunkulovo ćemo doći i po danu na štandove i navečer na koncerte, sigurno na Bebeka.

Damir Patafta, Lopatinec - Slabo posjećujem manifestacije koje se organiziraju, nažalost zbog zdravlja. Inače bih posjećivao više, baš kao i prije kad sam mogao. Program koji nas čeka za Porcijunkulovo je baš dobar, mislim da će to bi� super kao i sama manifestacija.

Boro Ratković, Čakovec - Ja osobno ne posjećujem to što se organizira jer ne volim gužvu. Nisam bio sad i na ovome što je bilo u Murskom Središću. Neću sad baš ni na Porcijunkulovo ići. Više mi se je svidjelo prije, kad je trajalo kraće.

Mimi i Moca snalažljivi pokretni snimatelji

Nemaju holivudske uvjete, ni �ilmske tračnice, a ipak su se snašli kako snimati u pokretu. Za to je bio potreban skuter, vozač u kojega snimatelj ima povjerenja, jer ipak treba držati kameru na ramenu i sjediti natraške na zadnjem sicu skutera u vožnji. Dvojac koji se zna od djetinjstva iz školskih klupa, Milan Zadravec Mimi vozi motor, a Željko Agejev Moca snima i bez prvih �ilmskih uvjeta znaju kako dobiti efektnu �ilmsku snimku.

(BMO, foto: Zlatko Vrzan)

MAĐERKIN BREG dobiva novu atrakciju

Zasvirat će orgulje na vidikovcu

Mihael Micek, Čakovec - Ja sam tu u domu umirovljenika, pa sam često u gradu i pra�m što se održava. Mislim da je program dobar. Nekad je to kraće trajalo, ali meni se više sviđa sad kad je boga�je. Nekad je tu ispred crkve bilo sve puno šatora i održavao se tradicijski program. Za glazbeni program se ne sjećam ako je bilo što ili ne.

VATROGASCI NAKON OLUJE raščišćavali prometnice u 12 naselja gornjeg Međimurja od srušenih stabala

Hvala ti, Božek, na vatrogascima!

Nakon olujnog nevremena praćenog jakom kišom i vjetrom, Javna vatrogasna postrojba Čakovec primila je pozive za intervencije iz 12 naselja u gornjem Međimurju gdje je olujni vjetar rušio stabla na prometnice zbog čega su bile neprohodne, kazao je Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP-a Čakovec. Nakon primljenih poziva na intervencije dižemo lokalne DVD-ove, kazao je.

Pozivi su stigli iz Grabrovnika, Vratišinca (Brodec), Brezja, Gornjeg Mihaljevca, Železne Gore, Pleškovca, Zasadbrega, Gra-

diščaka, Robadja, Murskog Središća, Selnice i Mihovljana.

Najviše posla imali su vatrogasci u Štrigovi, čak devet intervencija na različitim lokacijama u samoj Štrigovi, plus tri u Robadju i dvije u Železnoj Gori. Oko četiri sata odlazili smo sa jedne intervencije na drugu, kazao nam je Aleksandar Karlovčec, zapovjednik DVD-a Štrigova. Nastavlja: - U Štrigovi smo micali porušena stabla s prometnica na šest lokacija, a na tri objekta pomagali smo prekriti krov ljudima kojima je vjetar odnio crijep. U Robadju smo na tri lokacije micali s prometnica srušena

stabla, a Železnoj Gori na dvije lokacije.

Vatrogasci iz tri DVD-ova, Štrigove, Robadja i Železne Gore, ukupno njih 15, sudjelovalo je u otklanjanju posljedica od olujnog nevremena. Za intervencije su upotrebljavali četiri vozila, od čega i je od velike pomoći bilo navalno vozilo s ljestvama radi prekrivanja krovova te nezaobilazne motorne pile kojima su sjekli srušena stabla na prometnicama.

Možemo samo reći hvala ti, Božek, na vatrogascima jer bez njihovih intervencija mnogi bi građani ostali odsječeni od svijeta. (BMO)

Postavljanje Goričkog svirala, nove atrakcije vidikovca na Mađerkinu bregu, ide prema kraju. Trenutno se u sam vidikovac ugrađuju velike orgulje koje će svirati međimurske popevke uz pomoć vjetra. Za sam Dan općine neće sve biti spremno, ali… - Svirat će se na tri načina. Prva opcija bit će ubacivanje novčića u džuboks i odabir neke od ponuđenih pjesama, zatim će biti ponuđena mogućnost sviranja na klavijaturi koja će biti spojena na sviralo. Za treći način, uz pomoć vjetra, još ćemo malo morati pričekati, rekao nam je načelnik Štrigove Stanislav Rebernik.

Kako saznajemo, sustav cijevi za orgulje na vjetar još se ne može postaviti do kraja jer HT prethodno mora postaviti svoje antene, što je prethodno dogovoreno jer je postavljanje antena na vidikovcu bilo kompromis za Ban�i i Strmec breg, gdje su trebali ići veliki antenski stupovi.

- Najprije ih moraju postaviti i ojačati taj zadnji dio, a tek onda se može instalirati i završni dio orgulja. Tako da ćemo za Dan općine u petak, 21. svibnja, predstaviti samo prve opcije i naravno, ako to vrijeme bude dopuštalo, rekao je Rebernik. (sh)

Članovi DVD-a Štrigova u akciji

Nebremo početi delati hižu jer sud štrajka

- Hoće li banka imati razumijevanja za kašnjenje radova jer je bio štrajk i nismo mogli doći do novca i neće li nas penalizirati, pita se mladi par iz Čakovca

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Štrajk u pravosuđu traje već 8 tjedana i ne nazire mu se kraj. S druge strane, obični građani već su na rubu živaca jer ne mogu obaviti poslove koji su im od “vitalne važnosti” premda to pravosuđe ne tretira tako.

Kao primjer navodimo mladi bračni par iz Čakovca koji se sprema za gradnju svoje obiteljske kuće.

Kako upisati hipoteku za APN-ov kredit?

- Trebala nam je gotovo godina da prikupimo sve potrebne papire i dozvole, poručuje mladi čovjek. Dobili smo i kredit preko APN-a i sada bismo trebali samo s izvođačima radova sklopiti ugovore. A sklopiti ugovore znači platiti akontaciju, no zbog štrajka ne mogu do svog novca. Naime, na sudu trebaju upisati hipoteku banke

za kredit, no zbog štrajka to ne mogu.

Jadni i očajni jer su do sada na raznorazne dozvole potrošili barem 10-ak tisuća eura, strahuju hoće li uopće moći ispoštovati sve rokove gradnje kako to propisuju uvjeti kreditiranja. Hoće li banka imati razumijevanja za kašnjenje radova jer je bio štrajk na sudu i oni nisu mogli doći do novca i neće ih penalizirati? Hoće li zbog toga “popušiti” i sav uloženi novac?

- U banci su nam rekli neka napišemo požurnicu predsjedniku suda u Čakovcu, dodaje mladi bračni par. Isto nam je preporučio i javni bilježnik s time da, ako treba, požurnice e-mailom šaljemo tri puta na dan dok nam se slučaj ne riješi.

Nisu oni jedini koji muku muče s tim problemom, već i oko 5000 drugih koji su dobili isti kredit.

Istina, jedino ako imaju zvučno prezime, kao što je

Jandroković ili Banožić, sve će biti riješeno isti ili idući dan. Ti ljudi su svoje hipoteke riješili jer, eto, ne štrajkaju svi sudski službenici. Dakle, niti su pravila štrajka svuda ista, niti sudska praksa niti pak su ljudi kojima treba pomoć suda tretirani pod istim uvjetima. Sve već viđeno.

I poslodavci imaju velike probleme i prijete tužbama

Naš par iz Čakovca treba novac, odnosno akontaciju dati izvođaču radova kako bi time zapečatio ugovor i dobio datum početka radova svoje obiteljske kuće. U suprotnom, izvođač radova bi se lako mogao predomisliti i uzeti druge klijente. Naravno, ako se i on sam ne nađe u velikim problemima od kojih su neki već počeli kucati na vrata.

Konkretno, potencijalni graditelj kuće čakovečkog para ima svoje dužnike, iz-

MEĐIMURJE je i dalje lider u gospodarenju otpadom

među ostaloga i državu, ali ni on ne može ništa jer sud trenutno ne radi ni postupke prisilne naplate, koji su, kao i upisivanje hipoteke za kredite APN-a, de�inirani kao hitni slučajevi.

Nitko se neće iznenaditi ako gospodarstvenici, ali i obični građani, ozlojeđeni krenu s dizanjem tužbi prema državi, o čemu su već ozbiljno počeli brujiti kuloari.

Ne rade se i ne rješavaju ni drugi hitni predmeti kao što su privremene mjere radi osiguranja novčanih ili nenovčanih tražbina, a ni redoviti sudski postupci.

Pravo je pitanje što je s ostalim postupcima, “nehitnima” slučajevima poput rastave braka, ostavinske rasprave i da ne nabrajamo dalje. Osim toga, tko je taj koji može reći što je kojoj osobi hitno? Čim je nešto na sudu, nije beznačajno ni nešto bez čega se može ili ne može.

Pribislavec “uredniji” od Čakovca

Piše: Vlasta Vugrinec

Općine Belica, Dekanovec, Domašinec, Podturen, Goričan, Martijanec, Sveta Marija, Donji Vidovec, grad Prelog i općina Donja Dubrava deset su najboljih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj po odvojeno sakupljenom otpadu.

Piše to u Izvješću o komunalnom otpadu za 2022. godinu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Međimurje je time ponovno potvrdilo da

je lider u gospodarenju komunalnim otpadom.

Skočili s 184. mjesta na 26.

Treba još i naglasiti da u svim tim sredinama o otpadu brine GKP PRE-KOM iz

Preloga.

- Nemam što novo reći, kaže Siniša Radiković, direktor GKP-a PRE-KOM. Kod nas su dobro posložena sva tri stupa, komunalno poduzeće koje dobro radi svoj posao, općine i grad Prelog koji ima-

ju zdrav odnos prema zaštiti okoliša i naravno sami naši korisnici koji se također odgovorno odnose prema otpadu.

Da se dobro radi u poduzeću, svjedoči i primjer općine Pribislavec koja je s 184.

mjesta došla na 26. mjesto s 52,08 % odvojenog otpada čime je pretekla i Grad Čakovec koji se nalazi na 32. mjestu s 48,31 %.

Općina Strahoninec nalazi se na 12. mjestu, Šenkovec na 13., Donji Kraljevec na 14, Donja Dubrava na 15, a

Što sudovi uopće rade?

Što se sve radi, odnosno ne radi na našem Općinskom sudu u Čakovcu odgovorila je na naš upit Irena Hoblaj, glasnogovornica suda.

- U razdoblju od početka štrajka državnih službenika i namještenika u pravosudnim tijelima koji je započeo 05. lipnja 2023. do danas, na Općinskom sudu u Čakovcu, a sukladno uputi predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, rješavaju se hitni predmeti u kojima je ugrožen život, zdravlje i sigurnost ljudi, te predmeti u kojima bi za stranke mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.

U kaznenim predmetima radi se o hitnim predmetima u kojima se odlučuje o istražnom

zatvoru, te maloljetnički predmeti, u parničnim predmetima odlučuje se o privremenim mjerama, u ovršnim predmetima odlučuje se o privremenim mjerama, o prijedlozima za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama, te o pravnim sredstvima ovršenika u postupcima izravne naplate, dok se u izvanparničnim predmetima odlučuje o osiguranju dokaza. Zemljišno knjižni odjel zaprima predmete, te ih plombira, čime se čuva prvenstveni red upisa u zemljišnu knjigu, dok se rješenja provode u zemljišnoj knjizi u hitnim predmetima u kojima za stranke prijeti nenadoknadiva šteta.

među prvih 20 je i općina Vratišinec koja se smjestila na 19. mjesto. Među prvih 50 sredina, čak ih je 18 iz Međimurja.

Sve se može kad postoji volja No, ono što Pribislavec izdvaja u cijeloj toj priči je činjenica da se i Romi polako privikavaju na odvojeno prikupljanje smeća te redovno plaćanje mjesečnih računa koji su isti kao i za sve druge stanovnike općine.

- Mi smo se praktički iz “općine smeća” preobrazili i postali vodeća sredina u PRE-KOM-ovoj obitelji s romskom populacijom po naplati i količini odvoza komunalnog otpada. Od 167 obitelji, čak njih oko 100 redovno, svaki mjesec plaća odvoz, kaže Matija Ladić, načelnik općine Pribislavec Činjenica je da se loše navike ne stvaraju preko noći pa tako neće ni nestati. No, lijepo je vidjeti i čuti da se i kod njih stvari mijenjaju nabolje

Službenici čakovečkog suda u prosvjedu u Parku Rudolfa Kropeka GRAĐANI trpe posljedice štrajka sudskih službenika

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Da bolujem od multiple skleroze, saznao sam kad sam imao samo 33 godine. S tim da moram napomenuti, da me kolegica s posla nije natjerala doktoru, pitanje je bih li sam otišao i tako rano saznao da bolujem od te bolesti, započeo je svoju životnu priču Branko Polanec iz Žabnika u Svetom

Martinu na Muri, koji boluje od bolesti s tisuću lica, kako ju često nazivaju zbog nepredvidljivosti simptoma i poteškoća za pacijente.

- Branko, ja vidim da nešto ne valja, rekla mi je kolegica s posla. Lijeva ruka i lijeva noga nisu mi funkcionirale.To su problemi bili… Nisam mogao pravilno hodati, to se osjetilo, priča nam dalje naš sugovornik.

Imao je tek 33

godine…

Prvi znak za uzbunu bila je situacija kada se nije uopće mogao pomaknuti iz kreveta. Dobro se sjeća tog dana jer je njegova sestra išla na svetu potvrdu. Branko baš tog dana nije mogao ujutro ustati iz kreveta. Tijelo mu je bilo prikovano za krevet i nije se mogao natjerati da stane na noge. Tako da je propustio i sam obred svete potvrde ujutro u crkvi.

Tek je nešto kasnije tog dana konačno došao k sebi pa je onda šogor došao po njega i odveo ga na ručak gdje je bio ostatak njegove obitelji. Bio je to prvi veći simptom koji je povezao s multiplom sklerozom kada je sve rekonstruirao. Dijagnoza mu je postavljena ranih 90ih godina.

- Jedan tjedan bio sam u Kliničkom bolničkom centru u Ljubljani. Nažalost, onda nije bilo magnetne i prvo sam išao na punkciju. Tamošnji doktori postavili su mi dijagnozu multiple skleroze. Nisam imao nikakvog pojma o multiploj sklerozi i to mi je bila uopće prva riječ o toj bolesti, prepričava nam dalje Branko.

- Dobro se sjećam da mi je doktor u svojoj sobi rekao neka prvo sjednem, a da ćemo onda razgovarati. Ja mu nazad rekao pa mogu ja stajati. On meni da ne, ne, neka sjednem, dodaje u nastavku.

I tada se zbio trenutak neugodne istine koji mu je zauvijek preokrenuo tadašnji život naglavačke. Doktor mu je rekao da će za koju godinu morati u mirovinu, ali on mu i dalje nije vjerovao što mu to govori. Teško je u tom trenutku mogao pojmiti o čemu mu točno doktor govori.

Trenutak istine

- Ja sam bio lud čovjek. Kakva penzija, pa imam samo 33 godine. Bio sam u ono vrijeme malo veći šef, penzija mi nije bila ni na kraj pameti, prisjetio se Branko. Međutim, nažalost, ono što mu je doktor početno rekao, obistinilo se nakon četiri godine. Za četiri godine od početne dijagnoze morao je zaista otići u penziju jer je bolest napredovala. Prošao je nekoliko komisija u tom periodu, liječnike, jedni su mu govorili da mu nije ništa, drugi da je njegovo stanje zaista ozbiljno i da mora čim prije početi s terapijama.

- Prvo sam osjećao trnce, grčeve po cijelom tijelu, a nakon dvije godine oslijepio sam na jedno oko. Izgubio sam potpuno vid. Sjećam se da je tog dana bio sabor HSLS-a u Zagrebu i jedva sam se dopelal doma automobilom. Otišao sam u bolnicu i dobio kortikosteroide, dodaje, sretan što je terapija odmah djelovala.

Ističe da je u tom procesu bila jako bitna terapija koju je dobio te da je uvijek vjerovao svom doktoru, a alternativna liječenja nikad nije isprobavao.

- Pa kakši si ti to invalid?! Dobro izgledaš! Pa tebi nije nikaj, česta je izjava ljudi koji se sreću s oboljelima od multiple skleroze

Što je to multipla skleroza?

Multipla skleroza je kronična bolest središnjega živčanog sustava obilježena pojavom nepravilnih i nepredvidivo razasutih žarišta demijelinizacije u dijelovima mozga, produžene ili leđne moždine, s djelomičnim ili potpunim propadanjem živčanoga tkiva. Multipla skleroza stoga je bolest koja ima raznolike kliničke slike i oblike, obilježene bržim ili sporijim napredovanjem te

dužim ili kraćim oporavcima. Tijek i ishod bolesti različiti su; može brzo dovesti do invalidnosti i smrti, ali se može i razvijati postupno, napredovati u valovitom tijeku s pogoršanjima i oporavcima funkcija ili se zaustaviti u bilo kojoj fazi. U liječenju se primjenjuju kortikosteroidi, koji mogu skratiti i ublažiti pojedine mahove bolesti te njihove posljedice.

Bolest napreduje svojim tijekom, koji je specifičan i drugačiji za svaku osobu, a trenutno se liječi u Zagrebu.

- Već deset godina sam na lijeku Copaxone 40 koji si ubrizgavam pomoću injekcije. Uz to, dobio sam preporuku da uzimam 15 kapi vitamina D3 svaki dan i toga se držim, opisuje u nastavku.

- Imao sam lezije na mozgu, oštećenja, no neću ići u detalje. Sada mi je dobro, no problem je kičma, a za to mi sada doktori govore da je to već datum proizvodnje. Inače, strašne bolove trpim, po cijelom tijelu, a noći su najgore. Ruke, noge, grčevi, posebice ako fizički nešto radim… Znate kako je kod nas, uvijek nekaj moramo delati, govori dalje.

Nikad se nije predao

- Žena mi je spas u 90 posto slučajeva. Nekad i pozabim pa podignem nešto što ne bih trebao pa onda imam probleme. Ne bih smio ništa raditi. Ja se uvijek vodim preporukama doktora. Ne treba previše filozofirati. I to je pravilo, nema druge.

Od trenutka kada je saznao za bolest pa do danas misao vodilja mu je da se uvijek nečime mora baviti. Kad mu je bila postavljena dijagnoza, doktor mu je napomenuo da nikada ne odustane od života i što ga briga.

- Živite život, bavite se nečim, pronađite aktivnosti koje vam odgovaraju. Možda sam ja i onda pretjerao, otišao sam i u politiku, od lokalne do one regionalne, radio sam i dugi niz godina u turizmu. Murske ladje su recimo moj proizvod, dodaje u nastavku.

Osnovao je i jednu od najdugovječnijih knjigovodstvenih firmu u Međimurju, koju sada vodi njegova kćerka Martina Polanec-Katalenić. Zbog svoje se bolesti nikad nije predao, iako zna biti jako teških dana, tim više što se kod te bolesti nikad ne zna što donosi sljedeći dan. Jedan dan sve može biti super, a drugog dana možeš biti paraliziran od boli.

- Toplice, pa kaj buš ti u toplicama, pa ti dobro izgledaš. Često su mi znali to reći. A mi u toplice idemo na održavanje. Mi se nikad nećemo izliječiti, jedne stvari nestaju, a druge se pojavljuju. I tako u krug. Plivanje i šumske terapije nam pomažu, govori nam dalje.

Društvo MS-a MŽ-a broji 108 članova Branko Polanec sudjelovao je i u samim počecima stvaranja Društva multiple

MULTIPLA SKLEROZA bolest s tisuću lica, od koje

Oslijepio sam, mogao ustati no još se ne

U 33. godini Branku Polancu iz Žabnika dijagnosticirana je multipla skleroza, no unatoč tome što mu je život nakon toga kao ruski rulet, nikad se nije predao

Sjede članovi Društva multiple skleroze MŽ-a Mirjana Hrustek, Vesna Babok, Nadica Štefičar i Drago Radiković, Branko Polanec, koji je s nama podijelio svoju životnu priču s multiplom sklerozom. Okupljeni s istim zdrastvenim

boluje oko 150 Međimuraca

sam, nisam ustati iz kreveta, dam!

skleroze Međimurske županije. Isprva su djelovali kao sekcija Varaždin gdje im je bilo i sjedište. Bilo je to 1995./1996. godine.

Samo Društvo multiple skleroze Međimurske županije osnovano je bilo 2002. godine, a prva je predsjednica bila Marija Mihalic. Danas društvo vodi Ivan Škec iz Čakovca.

- Prošle godine obilježili smo 20 godina postojanja društva. Imamo 108 članova, većinom su članice žene. Preko 70 posto su žene, ostalo su muški. Ukupno imaju 15 zaposlenih: jedna administrativna djelatnica, a ostalo su asistenti.

Društvo provodi različite programe preko Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U okviru tih programa imaju zaposleno 14 asistenata tako da 14 ljudi koji boluju od multiple skleroze u Međimurje dobije adekvatnu njegu koju trebaju. Na tom programu imaju i partnerstvo s Društvom multiple skleroze Vukovarsko-srijemske županije.

- Prije smo imali zaposlene gerontodomaćice, a Ministarstvo nas uopće nije obavijestio da gerontodomaćice neće više postojati. Nakon 10 godina, jednostavno su ukinuli taj program. Od ove godine novi je projekt Mali svijet. Imamo i aktivnosti preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i kreativne radionice. ZZJZ bi trebao dati pet doktora gdje bismo imali kreativne radionice edukacije.

Sa Zavodom za zapošljavanje osmislili smo radionice o tome kako se zaposliti. Istina je da imamo invaliditet, ali možemo raditi. Na radionici će članove educirati kako da razgovaraju s poslodavcem. Uspjeli smo za svoje članove dobiti karte za plivanje na Čakovečkim

Koji su glavni simptomi multiple skleroze?

Glavni simptomi multiple skleroze: umor, dvostruki ili zamagljeni vid, problemi s govorom, slabost u udovima, gubitak snage ili osjetljivosti u bilo kojem

bazenima. Dobili smo i šest teretana za vježbanje.

Pokrenuli su i projekt

MS 2023. gdje su im partneri na projektu Međimurska županija, Grad Čakovec, Općina Nedelišće i Ljekarna Čakovec. Aktivnosti su im Kad se male ruke slože i Sportske igre MS-a. Nažalost, sportske igre se neće održati jer ih lokalna samouprava ne prati onoliko koliko bi trebala. - Partner nam je i DV Pčelice, Ivanovec. Bili smo u vrtiću u Ivanovcu gdje smo djecu upoznali s osobama s invaliditetom. Bitno je da o tome djeca od najmanje dobi počnu učiti i bilo je prekrasno. Dali su nam podršku narančastim majicama i na Svjetski dan multiple skleroze. S HEP-om imamo projekt Vježbom do kvalitetnijeg života, ističe Škec.

Što je uzrok bolesti, još se ne zna

Najmlađa članica Društva multiples skleroze Međimurske županije ima 22 godine. Priključila im se nedavno. S druge strane, najstariji član ima oko 90 godina. Članovi su većinom u dobnoj skupini od 50 do 70 godina. Djece, na sreću, nemaju.

- Danas se dijagnoza multiple skleroze može dati već na temelju simptoma. Potvrda je kada se iz kralježnice izvadi likvor, gdje on pokaže. Lijekovi su sada puno dostupniji, dok je prije trebalo puno duže ili recimo tri puta u godinu dana završiti u bolnici da se

U Međimurju žarište u Svetom

Martinu na Muri

U Hrvatskoj prema najnovijim podacima od multiple skleroze boluje preko 7000 ljudi. Svaka osoba s MS-om ima različite simptome, pa ju zato i nazivaju bolešću s tisuću lica.

Od MS-a češće obolijevaju mladi, a žene otprilike duplo češće nego muškarci.

U Hrvatskoj je najveća prevalencija multiple skleroze zabilježena na području Gorskog kotara u općinama Čabar i Delnice te u središnjem dijelu Istre u općinama Pazin, Tinjan, Žminj,

dijelu tijela, vrtoglavica ili nedostatak ravnoteže, trnci ili ukočenost, problemi s kontrolom mokrenja i poteškoće u hodanju ili koordinaciji pokreta.

dobiju odgovarajući lijekovi. I puno više lijekova je na tržištu, opisuje Škec.

Što je uzrok te bolesti, još se uvijek ne zna. Da znaju uzrok, pronašli bi lijek. Smatra se i istražuje se bolest poljupca. Ono što je zanimljivo jest da primjerice Romi nemaju multiplu sklerozu, ni crnci.

- Primjerice, u našem društvu Brankova sestra ima multiplu sklerozu, imamo mamu i sina, mamu i kćer, ali nije još dokazano da je bolest genetski povezana. Ono što se preporučuje jest da se djecu roditelja oboljelih od MS-a tretira vitaminom D3. On pospješuje i jača naš imunitet. I možda se uspije tako prevenirati, ali opet ne smije se pretjerivati. Treba imati mjeru jer prevelike količine vitamina D mogu kasnije uzrokovati još gore stanje, uključila se u razgovor i Lana Laptoš, administrativna djelatnica u Društvu multiple skleroze Međimurske županije.

Svaka osoba s multiplom sklerozom je, kako ističu, individua za sebe. Nisu svi u istome košu. Bolest ima oscilacije. Jedan dan si dobro, drugi dan nisi. Ljudi o samoj bolesti ne znaju previše, pa zbog toga često zna doći i do nerazumijevanja na ulici.

- Bila je situacija prije nekoliko tjedana gdje sam se posvađao s jednim čovjekom pred Galerijom zbog toga kako se parkirao. Pitao me: - Kakši si ti to invalid? To puno puta dobijemo po nosu. Ljudi ne znaju. I onda tako reagiraju, napomenuo je predsjednik Škec.

Sveti Lovreč i Kanfanar. Na temelju epidemioloških projekcija našeg ZZJZ-a u Međimurju je oko 150 oboljelih od multiple skleroze, a najviše ih je zabilježenih u općini Sveti Martin na Muri.

- Samo u mojoj ulici u Žabniku ima nas četvero koji smo oboljeli od multiple skleroze. Nismo svi genetski povezani. A ukupno u općini Sveti Martin na Muri ima nas desetak. Uzrok bolesti još se uvijek istražuje, ispričao nam je naš sugovornik Branko Polanec.

Ljudi koji obole od multiple skleroze hvataju se za svaku slamku i treba vrlo oprezno govoriti o toj bolesti i educirati ljude, ističu dalje.

- Multipla je jako zeznuta, teška bolest. Tko ju nema, ne zna kako je nama oboljelima. Doktori ju na primjer znaju dijagnosticirati i svakodnevno su u doticaju s oboljelima, ali ne znaju kako se mi osjećamo i što mi sve prolazimo i kakva je to bol koju osjećamo. Pogotovo je najgore kada ljudi ne znaju prihvatiti bolest i pri tome su podrška i razumijevanje obitelji najbitniji, zaključuje Škec.

Radiković, a stoje predsjendik društva Ivan Škec, administrativna djelatnica Lana Laptoš i zdrastvenim problemom jedni su drugima velika podrška

Trgovine otvorene ove nedjelje

Trgovine Krk

• Čakovec, E. Kvaternika 7

• Črečan 42

• Donji Vidovec, Glavna 45

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Dunjkovec, Glavna 21

• Frkanovec 84

• Goričan, Makovica 6

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Kraljevec, Potočna 4

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B

• Gornji Mihaljevec 74a

• Hlapičina 172

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Ivanovec, Josipa Broza 85

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Križovec 17

• Mačkovec, J.B. Jelačića 114

• Mala Subotica, Glavna 19

• Mali Mihaljevec, R. Končara 23

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novakovec, Selska ulica

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183 A

• Palovec, Glavna 43

• Pleškovec 30

• Podbrest, M. Kovača 42

• Prelog, K. Domagoja 19

• Prelog, Trg Slobode 1

• Pribislavec, B. Radića 54

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Sivica, Mirogojska 4

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25 A

• Turčišće 21

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Zebanec Selo 11

• Žiškovec, Glavna 72

Trgovine TP (Kitro)

• Belica, J. Slavenskog 22

• Domašinec, K. Zrinski 1

• Donja Dubrava, Podravska 26

• Donji Kraljevec, Ludbreška 2

• Donji Vidovec, M. Gupca 41/a

• Gardinovec, Gardinovec 183

• Goričan, Dravska 3

• Macinec, Glavna 24

• Mursko Središće, Martinska 44

• Novakovec, Glavna 32

• Okrugli Vrh, Okrugli vrh 62/b

• Orehovica, Zrinskih 33

• Peklenica, Glavna 13

• Podturen, Glavna 18

• Pušćine, Školska 26

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sivica, Glavna 45

• Štrigova, Glavna 101/A

• Totovec, V. Bakarića 35

Ostale trgovine

• Čakovec, Kaufland

• Čakovec, Pek Toni

• Dragoslavec, Trgovina Anica

• Kuršanec, Market Barbara

• Prelog, Konzum

• Železna Gora, Midrano

ZAŠTO PBZ zatvara poslovnice u Međimurju pitao je vijećnik Željko Pavlic

Zašto je zatvorena poslovnica u gospodarskom centru u Donjem Kraljevcu?

Prije određenog vremena Privredna banka Zagreb preuzela je Međimursku banku koja je imala 14 poslovnica diljem Međimurju, a danas ih ima samo 7, kazao je Željko Pavlic, vijećnik MDS-a u Županijskoj skupštini Međimurske županije. Na pitanje je ga je potakla činjenica da je nedavno zatvorena poslovnica u Donjem Kraljevcu, jednom od gospodarskih centara Međimurske županije. Stanovnici Donjeg Kraljevca i okolice prisiljeni su sada usluge potražiti u najbližoj poslovnici u Prelogu ili Čakovcu. Na taj način je otežan pristup klijentima uslugama banke, a i otežani

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA dodijelila ukupno 51.500 eura u bespovratne turističke potpore, ali najavila i zaokret prema inovativnim i održivim rješenjima

Biobare za namakanje turista

- Ove godine potpore dobio 21 korisnik za uređenje ili opremanje kapaciteta, nabavu hidromasažnih bazena, sadržaja za wellness, dječjih igrališta, električnih i običnih bicikla te adrenalinskih sadržaja

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Međimurska županija je ove godine iz proračuna dodijelila 51.500 eura bespovratnih potpora u turizmu. Potpore su se uglavnom odnosile na uređenje, opremanje ili proširenje turističkih kapaciteta, nabavu hidromasažnih bazena, sadržaja za wellness, dječjih igrališta, električnih i običnih bicikla te adrenalinskih sadržaja.

Tko su dobitnici ovogodišnjih potpora?

jer sada smo došli u fazu kada moramo razmišljati što ćemo u segmentu smještaja dalje podržavati, kako bismo se izdvojili od drugih destinacija.

- Imati jacuzzi u sklopu smještajnog kapaciteta više nije nešto novo i naši se iznajmljivači, ako žele biti konkurentni, moraju okrenuti prema novim sadržajima jer i druge destinacije u Hrvatskoj na kontinentu su sve bolje, a da ne govorimo u onima u okruženju.

Pravo na potpore ostvario je 21 prijavitelj. Odobreni se iznosi kreću od 1.500 do 5.000 eura po pojedinom projektu, a iznosi se isplaćuju nakon realizacije.

Dobitnici potpora su: Međimurski ceker iz Prekope, Accredo iz Zasadbrega, OPG Apolonija Polak iz Pleškovca, Potepuh iz Podbresta, DIACRO Mala hiža iz Mačkovca, Šte�ica Varšić iz Vrhovljana, Mario Hrešć iz Murskog Središća, Da-

rinka Kovačić iz Hlapičine, Rudi-express iz Mihovljana, Nikola Kolarić iz Podturna, City projekt iz Čakovca, OPG Spomenka Bacinger iz Vukanovca, Ivan Novak iz Murskog Središća , Natalija Mesarić iz Čakovca, Benjamin Kranjčec iz Vratišinca, Ljiljana Zadravec iz Čakovca, Josip Hrustek iz Male Subotice, DG Sport iz Preloga, Varga d.o.o. iz Donje Dubrave, Biserka Perčić iz Brezovca i SHANKERI iz Strahoninca.

uvjeti rada zaposlenicima, ističe Pavlic. Dodaje, Privredna banka Zagreb u 2022. godini je imala 1,4 milijarde dobiti, što je povećanje u odnosu na 2021. godinu od 27 posto, pa su nerazumljivi razlozi za zatvaranje poslovnice.

Zatražio je uz pomoć stručnih službi Županije pisani odgovor PBZ-a.

Podsjetimo, na rad PBZ-a nedavno se žalila i vijećnica na sjednici Gradskog vijeća Murskog Središća. Naime, tamo je bio problem da jedan od dva bankomata nije radio, a drugi je bio prečesto prazan, naročitom vikendom i ponedjeljkom ujutro. (BMO)

Sve oštrija konkurencija na kontinentu Hrvatske i okruženju

- No Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, najavio je zaokret u budućim natječajima za potpore: - U budućim podjelama potpora moramo se usmjeriti prema inovativnim sadržajima

Traže se bare za kupanje bez klora i algicida Naglasio je da je među turistima sve popularniji održivi turizam i sve traženiji biobazeni u koje se ne ubacuje klor i algicidi. To je umjetna bara u kojima se voda pročišćava na prirodan način i iz kojih se

u okoliš ne ispušta voda opterećena kemikalijama. Takvi bazeni se grade u Austriji i Švicarskoj. Pogotovo je važno da taj trend uhvate iznajmljivači smještajnih kapacitete u gornjem Međimurju, gdje će biti razgranatog sustava pročistača otpadnih voda. Ako se uz smještajne kapacitete izgradi 50 klasičnih bazena,

moglo bi to biti veliko opterećenje i problem za okoliš, upozorio je Rudi Grula. Zbog toga je najavio da će se u svim budućim natječajima za dodjelu malih potpora u turizmu poticati takva ekološki održiva rješenja, naglasio je Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA

CIMERMAN

Ono što je u koroni bio WC-papir, sad je kuglica sladoleda

Svako vrijeme ima svoje simbole, koji su markeri duha vremena. Početak koronakrize pamtimo po histeriji kupovine WC-papira. Sjećamo se praznih polica u dućanu i pretrpanih polica u kupaonici ili WC-u.

U nekim domovima još uvijek imaju zalihe iz vremena korone. Zavladala je panika da ljudi neće imati čime obrisati delikatno mjesto, ako neće moći izaći iz kuće. Sad je ikona poskupljenja cijena ljetovanja,

kuglica sladoleda. Sladoled je pribijen na križ, ako sezona ne bude rekordna, ako turisti ne popune sve novoizgrađene apartmane i prastare turističke postelje po cijeni većoj od 120 eura na noć.

Ispada da na more idemo samo radi toga da bismo polizali kuglicu sladoleda. Sladoled je svakoga dana u središtu nacionalnih informativnih emisija svih televizijskih kuća. Do kraja sezona saznat ćemo cijenu svih kuglica sladoleda

u svakom i najmanjem turističkom mjestu na Jadranu, ali i na kontinentu kamo se također širi turizam.

Možda ruke od tih vijesti trljaju proizvođači industrijskog sladoleda u kutijama jer kutiju sladoleda od litre i više sada možete kupiti po cijeni dviju kugli u skupljoj slastičarnici.

Omiljenog ljetnog deserta se ipak većina nas ne odriče. Pogotovo po ovakvim paklenim vrućinama kad vam se ne

da stajati za štednjakom, pa je šalica sladoleda po povratku s posla omiljena zamjena za brzi obrok, dok se malo ne rashladimo.

I tako dok jednome ne smrkne, drugome ne svane. Ovo ljeto pamtit ćemo po kuglici sladoleda i velikim vrućinama.

Cijena kuglice sladoleda čak je bacila u sjenu i štrajk zaposlenih u pravosuđu.

Naime, građani se teško poistovjećuju s tom branšom,

s kojom je u životu najbolje ne imati posla. Tako da im veće emocije izaziva cijena sladoleda nego njihov štrajk.

Čovjek bi pomislio da bi Plenković mogao dobiti sljedeće izbore da ograniči cijenu sladoleda na jedan euro, pa makar propali svi slastičari ove zemlje.

Naime, još obožavamo da ćaća na vrhu vlasti odlučuje i brine o svemu i da se njemu hodočasti kad se postavljaju sindikalni zahtjevi.

Ovogodišnji dobitnici potpora u turizmu

KAKO SU prošli upisi učenika u srednje škole

Djeca shvatila što se isplati

- Za 249 slobodnih mjesta u Tehničkoj školi bilo je 335 zainteresiranih učenika, 88 više od upisnih mjesta

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Kako su prošli ovogodišnji upisi u srednje škole, za koja zanimanja su interes pokazali učenici i što je ostalo slobodno za jesenski upisni rok, pitali smo Nives Kolarić Strah, pročelnicu za obrazovanje Međimurske županije.

- Ovogodišnji ljetni upisni rokovi u srednje škole u Međimurskoj županiji pokazali su značajan porast interesa za obrazovne programe koje nudi Graditeljska škola Čakovec. Škola je u aktualnom upisnom roku stigla do 600 učenika. To je sjajan rezultat, uz najavu dobrih jesenskih upisa. lz Graditeljske škole potvrđuju da im je najavljen određeni broj prelazaka iz drugih obrazovnih ustanova, pa će brojka od 600 učenika biti i nadmašena, kazala je pročelnica Nives Kolarić Strah. U Graditeljskoj školi Čakovec za jesenski upisni rok ostalo je jedno mjestu za građevinske tehničare, po četiri mjesta u smjerovima podopolagača i pomoćnih podopolagača, stolara, autolakirera, fasadera, dva su slobodna mjesta u smjeru vodoinstalatera, tri mjesta u obrazovnom programu za pomodne soboslikara i ličioce te osam slobodnih mjesta u smjeru za soboslikare/ličioce/dekoratere.

U Srednjoj školi Prelog najveći interes učenika u ljetnom roku vladao je za zvanje kuhara te je u taj program upisano 18 učenika, no ostalo je još osam mjesta za jesenski rok. U smjer za ekonomiste upisano je devet učenika, a mjesta ima još za 13. U smjer za turističko-hotelijerske komercijaliste upisano je 15 učenika, a ostalo je još i sedam slobodnih mjesta. U program za zvanje konobara upisana su tri učenika, pa je na jesen moguće upisati još devet učenika. Za zvanje mesara upisana su četiri učenika, a slobodno je ostalo deset mjesta. I za upis za zvanje pekara u jesenskom roku ostalo je 11 mjesta, dok je u ljetnom roku upisan samo jedan učenik. U smjer slastičara upisano je osam učenika, a ostalo je šest slobodnih mjesta. Za pomoćne kuhare slastičare upisani su svi zainteresirani učenici - njih devet, pa je ostalo tek jedno slobodno mjesto.

U smjer pomoćnog konobara upisana su dva učenika, a za jesenski rok ostalo je osam slobodnih mjesta. Ministarstvo obrazovanja povećalo je upisne kvote za zanimanja koja nudi i Srednja škola Prelog pa je odatle generiran i veći broj slobodnih mjesta u jesenskom roku. No, ne radi se ni o kakvom problemu niti će biti viška radne snage među nastavnicima i nastavnicama. Posrijedi je tek činjenica da je djece iz godine u godinu manje, a upisne kvote su povećane.

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec uobičajeno bilježi najveće zanimanje za obrazovni program ekonomist, a ove godine porastao je interes i za program hotelijersko-turistički tehničar. I dosad je u dva navedena programa bilo upisano po 48 učenika, odnosno dva razredna odjela.

Povećan je bio i interes za upis u obrazovni program za komercijaliste - u odjelu za sportaše - pa se nekolicina učenika s prvim prioritetom nije mogla upisati u taj smjer. Od ukupno 184 mjesta u ETŠ-u, za jesenski rok ostala su tek četiri slobodna mjesta i to po jedno mjesto za zvanja: ekonomist, hotelijersko-turistički tehničar, komercijalist i upravni referent.

Nedovoljno mjesta

za sve koji htjeli u frizere, kozmetičare i pedikere U Gospodarskoj školi Čakovec najviše je interesa bilo za zanimanje frizera, kozmetičara i pedikera, no, nažalost, u te obrazovne programe nisu se mogli upisati svi zainteresirani učenici zbog prevelikog interesa u odnosu na broj slobodnih mjesta. Slobodnih mjesta za jesenski rok ima u sljedećim programima: agrotehničar - šest mjesta, tehničar za cestovni promet - četiri mjesta, modni tehničar - osam mjesta, krojač - sedam slobodnih mjesta, zatim pomoćni krojač - dva slobodna mjesta, potom obućar - šest mjesta, vozač motornih vozila - pet mjesta, cvjećar - devet mjesta, a pomoćni cvjećar tri slobodna mjesta te na kraju poljoprivredni gospodarstvenik - četiri slobodna mjesta.

Za sve programe koje nudi Tehnička škola Čakovec u ljetnom roku je vladao velik

Prijave za jesenski upisni rok za učenike koji upisuju srednju školu, prema odluci resornog Ministarstva, traju od 21. do 25. kolovoza, dok će konačne ljestvice biti objavljene 26. kolovoza. Krajnji rok za dostavu upisnica je 29. kolovoza.

Povećan interes za programe

VIJEĆNICI U Skupštini Međimurske županije pitali su

interes te se prijavilo više učenika od broja slobodnih mjesta. Na ukupno 249 slobodnih mjesta Tehnička škola je zaprimila 1290 prijava, a neposredno pred zaključavanje upisnih lista na ljestvicama po zanimanjima za 249 slobodnih mjesta bilo je 335 zainteresiranih učenika, tj. 88 više od upisnih mjesta.

Za jesenske upise u Tehničkoj školi ostala su samo dva slobodna mjesta za zanimanje autolimara i jedno slobodno mjesto za zanimanje bravara.

U Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec najveći broj prijava pristigao je za program opće gimnazije, trostruko veći od propisanog broja upisnih mjesta.

Svi zainteresirani učenici nisu se mogli upisati ni u smjer prirodoslovne gimnazije te prirodoslovno matematičke gimnazije. Petnaestak učenika u tri navedena gimnazijska smjera nažalost morali su biti raspoređeni u druge smjerove unutar te ili drugih škola.

Ostalo je tek sedam slobodnih mjesta za jesenski rok u smjeru jezične gimnazije u Srednjoj školi Čakovec. Ove godine najveći interes je vladao za upis u programe za obrazovanje medicinskih sestara, odnosno tehničara te �izioterapeutskih tehničara. U ovoj obrazovnoj ustanovi nije ostalo slobodnih mjesta za jesenski upisni rok, a interes za sve smjerove škole bio je veći od broja slobodnih mjesta.

Graditeljske škole - Međimursku županiju kao osnivača raduje povećan interes za upis u obrazovne programe koje nudi Graditeljska škola Čakovec, a kako se radi o de�icitarnim zvanjima na tržištu rada, vjerujemo da će se to odraziti i na gospodarske trendove Međimurja u godinama koje slijede, ističe pročelnica Nives Kolarić Strah. Tehnička škola Čakovec u ljetnom upisnom roku ostvarila je jedan od najboljih rezultata u proteklih 15-ak godina. Uz veliki broj kandidata za upis, prijavljuju se učenici sa sve boljim ocjenama, time se povisuje bodovni prag. Na tržište rada ili u nastavak školovanja na višim i visokim učilištima, iz Tehničke škole Čakovec u lipnju ove godine otišlo je 220 maturanata, a istovremeno je u prve razrede upisano 247 učenika, što je porast za jedan razredni odjel, odnosno za 27 učenika. Navedene brojke sigurno će se pozitivno odraziti i na tržište rada, osobito kada je riječ o strukovnim zanimanjima iz sektora strojarstva, računarstva, mehatronike i elektrotehnike.

Tehnička škola Čakovec je s Međimurskom županijom, kao snažnim partnerom, uspješno provela projekt uspostave Regionalnog centra kompetentnosti i to prva u Hrvatskoj. Danas je RCK Tehničke škole Čakovec mjesto gdje se na najsuvremeniji način obrazuju kadrovi tehničke struke, u moderno opremljenim kabinetima pripremaju za nastavak školovanja, a ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Regionalni centar kompetentnosti TŠ-a centar za cjeloživotno učenje jer nudi niz programa prekvali�ikacije i specijalizacije.

Time je uloga Regionalnog centra neraskidivo povezana s gospodarstvom Međimurja kojem predstavlja učinkovitu i direktnu podršku, zaključuje pročelnica.

Željko Pavlic o cestama, a Ivica

Požgaj o pranju zuba u vrtiću

Aktualni sat Županijske skupštine je vrijeme rezervirano za vijećnička pitanja. Vijećnici tada pitaju ono što nije na dnevnom redu, zastupajući osobne preferencije, interese određenih grupacija ili probleme građana. S prošlotjedne sjednice izdvajamo dva vijećnička pitanja.

Željko Pavlic (MDS) pitao je župana je li zadovoljan ulaganjima Hrvatskih cesta u Međimursku županiju.

Svoje pitanje je potkrijepio sljedećom računicom. Izračunao je da će Hrvatske ceste iz trošarina za goriva ove godine oprihodovati 246,12 milijuna eura. Naglasio je: - Proporcionalno će se iz Međimurske županije u državni proračun uplatiti 6 milijuna eura.

Dok su obilaznice

Nedelišća, Čakovca, Murskog Središća i Preloga na čekanju, istodobno se u cestovnu infrastrukturu Varaždinske županije

ulaže 100 milijuna eura, kazao je. - U Međimurskoj županiji godinama čekamo na ulaganja u našu kritičnu cestovnu infrastrukturu, tu pogotovo mislim na obilaznice Nedelišća, Čakovca, Murskog Središća i Preloga.

Zadnje ulaganje u našoj županiji je bilo u I. fazu Sjeverne obilaznice Čakovca koja je puštena u promet 13. srpnja 2020. godine. Ovako izgleda da se novac od trošarina prikupljen u Međimurju slijeva u druge

krajeve Hrvatske, nezadovoljan je Pavlic.

- Nisam zadovoljan dinamikom investiranja u Međimursku županiju, premda stvari kreću s mrtve točke, odgovorio je župan.

Dodao je da se završava otkup zemljišta za prometnicu od Čakovca prema Varaždinu pa bi na jesen trebao biti raspisan natječaj za izvođača radova.

I dok je pitanje Željka Pavlica imalo političku težinu, što reći o pitanju Ivice Požgaja (NPS) koji je u Županijskoj skupštini pitao za problem (ne)pranja zuba djece u čakovečkim vrtićima? Pri postavljanju pitanja pozvao se na roditelje “koji su mu se obratili s problemom higijene zuba” u vrtićima u Čakovcu. I dva mjeseca od proglašenje kraja pandemije korone, djeca u pojedinim čakovečkim vrtićima ne peru zube, kazao je, te dodao da je poznato da djeca vole dijeliti igračke, pribor za jelo i četkice pa je bilo logike za (ne)pranje zuba u pandemiji.

Ali sada za tim nema potrebe, tim više što u nekim vrtićima djeca peru zube, a u drugima ne. Tražio je odgovor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kako je moguće da se tako nešto dešava u našim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Nives Kolarić Strah, pročelnica za obrazovanje Međimurske županije

Željko Pavlic (MDS)

Ivica Požgaj (Nezavisna pla�orma Sjever)

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Godišnji odmor kao navika ili potreba

Jedno od stečenih radničkih prava koje mora osigurati poslodavac je godišnji odmor i tu nema ništa sporno. Godišnji odmor bio je način da se radnik barem jednom godišnje malo opusti i zaboravi brige i nevolje, od slabih plaća do socijalnih i obiteljskih problema. Tako je bilo nekada, no nije dovoljno jasno je li tako i danas. Čini se da zbog promjene klime uzrokovane ljudskim nepoštovanjem prirode i nepodnošljivih ljeta, godišnji odmor postaju kraći ili se pomiču prema jeseni.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Prema najnovijoj vijesti HINA-e, čak 42 posto građana Hrvatske prošle godine nije imalo dovoljno novca za godišnji odmor. Ove godine situacija na Jadranu još i gora. Radi usporedbe, prema podacima Eurostata, samo deset posto Šveđana ne može si priuštiti godišnji odmor, dok je Hrvatska na repu zemalja Europske unije. U EU-u si 28 posto ljudi u prosjeku ne može priuštiti klasični godišnji odmor.

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Zbog promjena u društvu i drugačijoj ulozi rada, godišnji odmori danas više nisu kao što su nekad bili, pa se mnogi odlučuju provesti svoj godišnji odmor na drugačiji način, putovanjima u više navrata, posjetima zanimljivim događajima i slično.

I prije su ljudi štedjeli za godišnji odmor, danas pak uzimaju manje ili veće kredite ili se zadužuju

VARAŽDINU, Gajeva 5

Petar Pongrac – znanstvenik iz Goričana koji živi i radi u Izraelu

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

karticama. Trebalo bi međutim propitati što se krije iza brojke od 42 posto, mogli bi se dobiti neočekivani odgovori. Jedno je sigurno, s obzirom na to da enormna poskupljenja na hrvatskoj obali i popularnim destinacijama, klasični godišnji odmor višečlane obitelji je postao prilično skup sport, a to se pogotovo odnosi na obitelji s djecom. Jedno je sigurno. Godišnji odmori sigurno nisu beskorisna, promašena ideja iz prošlosti, mogu biti navika, no najvažnije je nešto drugo. Na godišnjem odmoru, kakav god bio, ljudi se opuste i počnu razmišljati na drugačiji način, postaju „objektivni“ promatrači i vide sebe u novoj i drugačijoj ulozi, vide kako drugi žive i što je važno, a što im je manje važno. To je makar bilo i kratko izuzetno korisno iskustvo. U suvremeno doba događa se fragmentacija godišnjih odmora. Formiranju se različiti modeli odmora ovisno u interesu, klasično „izležavanje“ na suncu više nije u modi.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Najvažnije iskustvo koje današnji čovjek nosi s godišnjeg odmora je intimno postignuće, razvoj samosvijesti i novi put osobnosti, a ne više koliko se boca vina popilo ili ples do zore ili slično.

Petar Pongrac iz Goričana živi pomalo neuobičajen život jednog postdoktoranda. Naime, trenutno radi na sveučilištu u državi u kojoj se možda ne bi svatko usudio živjeti u ovom vremenu – u Izraelu. Usto putuje svijetom, iskušao je život diljem Europe, a ima i svoj bend

Petar je nakon studiranja na Prirodno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je primio i Rektorovu nagradu za znanstveno-istraživački rad, doktorirao u području mehanike stijena te u tom području sada radi na trogodišnjem znanstveno-istraživačkom projektu na Sveučilištu Beer Shevi u Izraelu.

Proučava kretanje tektonskih ploča

– Osnovna stvar kojom se bavimo su deformacijski eksperimenti stijena tipičnih za pojedine dijelove Zemljine kore. Rezultati i podaci koje tada dobivamo nam kompleksnim izračunima omogućavaju modeliranje ponašanja tektonskih ploča te u krajnjoj liniji mogu biti korišteni za unapređenje geodinamskih modela koji predviđaju mogućnosti potresa, pojašnjava nam.

Ljubav prema geologiji razvila se kao prirodan slijed afiniteta prema prirodnim znanostima, a nakon studija na

PMF-u, upisivanje doktorskog studija činilo se kao prirodan nastavak karijere. Iako mu je prvotna želja bila dobiti radno mjesto u Zagrebu te tako i plaćen doktorski studij, prilika za to mu se nije pružila, na čemu je danas zahvalan. – Nakon stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa u zagrebačkom Gradskom uredu za zaštitu okoliša, počeo sam se javljati na natječaje izvan Hrvatske, tako sam relativno brzo bio primljen na doktorske studije u Brisbane, Varšavu, Dundee i Prag, od čega je, eto, Prag prevagnuo. Bilo je izazovno jer je to značilo i prekid petogodišnje veze poslije odlaska. No prošle godine sam ondje doktorirao, a u sklopu doktorata sam godinu dana proveo na Sveučilištu u Tromsu u Norveškoj i šest mjeseci na Sveučilištu u Orleansu u Francuskoj, što su bila uistinu jedinstvena iskustva, govori nam Petar.

Život u inozemstvu sa sobom nosi brojne izazove, lekcije, ali i neprocjenjivo iskustvo. Kako kaže, takav život ima i prednosti i mane, no on se odlučio usmjeriti na prednosti.

Velika je prednost iskusiti kako ljudi žive u drugim kulturama, u potpuno drugačijim uvjetima te kako imaju zaista potpuno različito poimanje života. No nešto najbolje u takvom načinu života je neposto-

janje monotonije, što mi inače općenito teško pada. Dakako, udaljenost od obitelji nosi svoje te se, u neku ruku, koliko god bili prihvaćeni, uvijek osjećate kao stranac, no sve je to jako individualno.

Život u Izraelu neusporediv je s onim u Hrvatskoj

No, kako sam kaže, život u Izraelu neusporediv je sa životom u Hrvatskoj, napose kada je u pitanju velika rasna, nacionalna i religijska multikulturalnost, ali i političke razmirice. Ipak, prilagodba na novi život tekla mu je lakše od očekivanog.

– Iako živim na samo 50 km udaljenosti zračne linije od pojasa Gaze i tamošnje ratne zone, rat se tu slabo osjeti. Ustvari, taj rat sam po sebi ni nije onakav kakvim ga mi zamišljamo. Do vojnih okršaja dolazi samo kad političke tenzije između Palestine i Izraela izmaknu kontroli, a stanovništvo blizu granice već dobro zna kako se ponašati u slučaju uzbune. Uzbuna u Beer Shevi, gdje sam ja, oglašava se nekoliko puta godišnje, no srećom bez ljudskih žrtava. Najtužnija stvar koja se dešava u Izraelu su povremeni teroristički napadi, i to ponajviše u Jeruzalemu. S druge strane, Tel Aviv je jako siguran i opušten grad s predivnom obalom na Mediteranu. Usprkos vanjskopolitičkim problemima, iznenađujuće je koliko se Izrael brzo razvija, pogotovo u tehnološkom smislu.

Upravo zato mu i vrijeme u Izraelu prolazi brzo, a svaki njegov novi radni dan na Sveučilištu u Izraelu izgleda dru-

gačije. Dio vremena provodi na sastancima sa svojom radnom skupinom, a dio u uredu. – Samo vrijeme u uredu je opet raspoređeno na obradu eksperimentalnih rezultata, planiranje projekta i razvoj metoda te na pripremanje znanstvenih članaka. Ono što mi nedostaje je poučavanje i rad sa studentima, no trenutno nema slobodnih kolegija koje bih mogao barem djelomično predavati. S druge strane, imam ulogu neke vrste podmentora dvojici doktoranata, pa sam uz svoj projekt uključen i u njihove doktorske projekte.

Spaja znanost, glazbu i avanturizam Osim što mu vrijeme ispunjava znanstvena karijera, Petar ima i svoj bend, a zaljubljenik u glazbu je od malih nogu.

– Brat Emil je još kao klinac svirao gitaru pa sam i ja htio svirati, i tako sam krenuo s bubnjevima. Tijekom srednje škole i fakulteta svirao sam u raznim bendovima, a sve do mog odlaska u Prag na doktorat, bili smo aktivni kao Azra tribute band, no gospodin Branimir Štulić nam je svojim odvjetnicima zabranio daljnje nastupe zbog autorskih prava. Ipak, posebnim me ponosom ispunjava nedavni album s bendom Southern Waves, za koji sam snimio bubnjeve i klavijature, ističe.

Dok spaja znanost, glazbu i svakako avanturistički život, nada se da će nakon isteka projekta na kojem radi svoje mjesto pod suncem pronaći u nekom ipak mirnijem kraju.

za specijalne i progresivne naočalne leće

Piše: Tatjana Barat

Petar Pongrac u Crvenom moru

S kolegom na elektronskom mikroskopu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA za ubojstvo Minke Pec i ranjavanje šest osoba u Paragu

Ubojice dobile 55 godina zatvora

Prvooptuženik Nino Balog za ubojstvo Minke

Pec dobio je 16, a Mario Balog 15 godina dugotrajnog zatvora, dok se ostatak odnosi na pokušaj ubojstva još šest ljudi među kojima je bilo i dijete

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Nino Balog, prvooptuženi u slučaju ubojstva

Minke Pec koje se zbilo 24. kolovoza 2021. oko 21 sat u Paragu osuđen je na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina. Mario Balog, drugooptuženi u tom slučaju, također je osuđen na dugotrajnu kaznu zatvoru, ali na 25 godina. Epilog je to presude Županijskog suda u Varaždinu koja je objavljena 10. srpnja.

Presuda je za sada nepravomoćna jer se osuđenici imaju pravo žaliti.

Krvava noć u Paragu

Mirnu večer u Paragu, tog 24. kolovoza, prekinula je rafalna paljba koju je iz kalašnjikova raspalio tada 22-godišnji Nino Balog. Minka Pec u tom je trenutku sjedila ispred svoje kuće i pala pokošena metkom. Suprug Tugomir je stajao uz nju i kako je tada rekao,

PRIBISLAVEC

Božja providnost spasila ga je od metka. Te sreće nisu bila dvojica njegovih sinova Branko i Saša te desetogodišnja unuka Monika koji su zadobili prostrijelne rane i završili u čakovečkoj Županijskoj bolnici. Uz njih je u bolnici završio i susjed Mihael Ignac te njegova rođakinja Sandra Bogdan (16).

Rafalna paljba bila je odgovor na svađu dviju obitelji, Pec i Balog, zbog pro�ila na Facebooku.

Kako stoji u zapisniku sa suđenja, obojica okrivljenika došla su do kuće Branka Peca broj 70, zajedno s ocem prvog optuženika Nine Baloga, pri čemu je prvi optuženik Nino Balog zaprijetio da će ih sve ubiti. U nastavku sukoba njegova oca s Brankom Pecom na ulici ispred kuće broj 166, Nino Balog donio je automatsku pušku „kalašnjikov“, model MD 63, cal. 7,62x39 mm, originalnog tvorničkog/ serijskog broja ACM 2797 na dvorište kuće 69 te je zajedno s optuženikom Mariom Balogom vikao: - Svi ćete umrijeti

i Minka će završiti u grobu!

Krenula je rafalna paljba koja je pokosila nesretnu Minku i ranila još šest osoba.

Krivi su!

Prvooptuženik Nino Balog nepravomoćnom presudom kriv je za ubojstvo Minke Pec za što mu je određena zatvorska kazna od 16 godina, po 7 godina zatvora za pokušaj ubojstva Branka i Saše Peca, 8 godina za Moniku Pec te po 3 godine za pokušaj ubojstva Tugomira Peca, Aleksandre Bogdan i Mihaela Ignaca. Sve zajedno je to 47 godina, no kazna mu je objedinjena na 30 godina. U to mu se uračunava i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 24. kolovoza 2021. nadalje.

Drugooptuženom Mariju Balogu utvrđena je kazna od 15 godina za ubojstvo Minke Pec, 7 godina za pokušaj ubojstva Monike Pec, po 6 godina za Branka i Saše Peca te po

ŽALBA zbog preblage kazne za trgovanje

ljudima

21-godišnjaka prisiljavao na prosjačenje

Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu je 10. srpnja podnijelo žalbu protiv prvostupanjske presude Općinskog suda u Varaždinu kojom su dvojica hrvatskih državljana (1984. i 1977.) oglašena krivima zbog počinjenog kaznenog djela trgovanja ljudima.

Žalba je podnesena jer državno odvjetništvo smatra kako su okrivljenicima izrečene preblage kazne s obzirom na počinjenje teškog i ozbiljnog kaznenog djela i izostanak bilo kakvih olakotnih okolnosti. U žalbi je predloženo da se okrivljenicima izreknu kazne zatvora bez djelomične uvjetne osude.

Naime, okrivljeni 39-godišnjak je proglašen krivim da je od veljače do srpnja 2016.

ISTRAŽNI ZATVOR

godine u Varaždinu iskoristio loše životne prilike i smanjene mentalne sposobnosti 21-godišnjaka te ga prijetnjama i �izičkim zlostavljanjem prisiljavao na svakodnevno prosjačenje i krađe na području Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije, a da mu je okrivljeni 46-godišnjak u tome pomagao. Presudom je optuženom 39-godišnjaku izrečena kazna zatvora u trajanju od dvije godine, od čega deset mjeseci bezuvjetno, a jedna godina i dva mjeseca uvjetno s rokom kušnje od tri godine, dok je okrivljeni 46-godišnjak osuđen na kaznu zatvora od jedne godine i dva mjeseca, od čega šest mjeseci bezuvjetno, a osam mjeseci uvjetno s rokom kušnje od dvije godine. (BMO)

Nožem prijetila socijalnim radnicama

dvije godine za ranjavanje Tugomira Peca, Aleksandre Bogdan i Mihaela Ignaca. Ukupno 40 godina pojedinačnih kazni, Mario Balogu objedinjeno je na 25 godina zatvora s time da se i njenu u to uračunava vrijeme lišenja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 24. kolovoza 2021. nadalje.

Obojici su izrečene i sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od 2 godine i bit će provedene u ustanovi za izvršenje kazne zatvora.

Automatska puška „kalašnjikov“, model MD 63, cal. 7,62x39 mm, originalnog tvorničkog/serijskog broja ACM 2797, pronađena tijekom očevida 25. kolovoza 2021., bit će uništena po pravomoćnosti presude.

Dobio udarac u glavu i ugriz jer je branio svoje!

Sat vremena prije ponoći u Pribislavcu dogodilo se razbojništvo. Kako je javila policija, 15. srpnja 2023. godine oko 23 sata u Pribislavcu, nepoznati muškarac je preskočio zatvorenu dvorišnu ogradu te je na terasi iz torbice ukrao novac, bankovnu karticu i

mobilni uređaj nakon čega je kroz otključana vrata ušao u kuću.

U kući je počinitelja zatekao 60-godišnjak te ga pokušao spriječiti u bijegu, no počinitelj ga je šakom udario u glavu, nastavio ga udarati po tijelu i na dvorištu te ga u jednom trenutku ugrizao

za nadlakticu nakon čega je uspio pobjeći iz dvorišta.

Ozlijeđenom 60-godišnjaku pružena je liječnička pomoć te je utvrđeno da je lakše ozlijeđen, dok je materijalna šteta procijenjena na nekoliko stotina eura.

Brzim djelovanjem policijski službenici su sljedećeg

dana u jutarnjim satima uhitili 37-godišnjaka s područja Pribislavca te je dovršenim kriminalističkim istraživanjima utvrđeno da je počinio kazneno djelo razbojnička krađa nakon čega je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (dv)

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 12. srpnja provelo prvo ispitivanje uhićene hrvatske državljanke (1993.) zbog osnovane sumnje da je počinila pet kaznenih djela prijetnje. Postoji osnovana sumnja da je osumnjičena 30-godišnjakinja 4. srpnja ove godine u mjestu kraj Čakovca, prišla zaustavljenom službenom vozilu u kojem su bile dvije državne službenice i zaprijetila im, kao i da se 11. srpnja ove godine u istom mjestu, uočivši u dva navrata

službeno vozilo istog državnog tijela u kojem su bile tri službenice, zatrčala prema vozilu i s nožem u ruci im prijetila. Državno odvjetništvo podnijelo je prijedlog da se protiv osumnjičenice odredi istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela i opasnosti od počinjenja kaznenih djela kojima prijeti koji je sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila i odredila osumnjičenici istražni zatvor.

(BMO)

ČAKOVEC Optužen zbog krađe parfema

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 10. srpnja podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (2004.) zbog počinjenog produljenog kaznenog djela krađe. Okrivljenog se 19-godišnjaka tereti da je u svibnju ove godine u Čakovcu i Ivancu u dva navrata ušao u prodavaonice i s prodajnih polica neopazice uzeo i zadržao

za sebe više bočica raznih parfema ukupne vrijednosti veće od 900 eura. Okrivljeni 19-godišnjak nalazi se u istražnom zatvoru, a državno odvjetništvo podnijelo je prijedlog da se istražni zatvor produlji zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela koji je vijeće Općinskog suda u Čakovcu prihvatilo i produljilo istražni zatvor. (BMO)

PROVALA u trgovini u Kuršancu

U noćnoj nabavi špeceraja

Nepoznati počinitelj provalio je u trgovinu odakle je ukrao prehrambene proizvode, alkoholna i bezalkoholna pića te cigarete. Sa srijede na četvrtak, s 19./20. srpnja u Kuršancu, u Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u trgovinu odakle je ukrao

prehrambene proizvode, alkoholna i bezalkoholna pića te cigarete.Materijalna šteta utvrditi će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

(BMO)

na meti razbojništva

Minka Pec stradala je sjedeći pred svojom kućom

Prvookrivljeni Nino Balog, foto: Vjeran Žganec Rogulja, Pixsell

Drugookrivljeni Mario Balog, foto: Vjeran Žganec Rogulja, Pixsell

BORIS BISTROVIĆ podnio prijavu protiv Željke Novak

Gradonačelničina sestra u sukobu interesa?

Boris Bistrović, gradski vijećnik i predsjednik Kluba vijećnika stranke Fokus, podnio je prijavu protiv gradske vijećnice Željke Novak (MDS) Povjerenstvu za nadzor primjene Kodeksa ponašanja članova Gradskog vijeća Grada

Čakovca. Kako stoji u prijavi, Novak je u krvnom srodstvu (sestra) s gradonačelnicom Čakovca Ljerkom Cividini, a kao gradska vijećnica opetovano glasuje već mjesecima i sudjeluje u donošenju akata Gradskog vijeća koje pred-

PORCIJUNKULOVO 2023. pred vratima

Gastrozonu spriječilo atomsko sklonište?

Još je prošle godine bilo riječi o gastrozoni koja je iza Staračkog doma u centru grada trebala zaživjeti u vrijeme Porcijunkulova. No, umjesto toga direktor TZ-a Filip Horvat imao je ideju da ta zona bude namijenjena za OPG-ove koji su toliko negodovali, da su na kraju izborili lokaciju u glavnoj ulici.

Pitanje gastrozone ponovno se povuklo i u pripremi ovogodišnjeg Porcijunkulova, a ideja je bila da se napravi simpatičan “kvart”

gdje bismo na jednom mjestu mogli pojesti i popiti. No, infrastruktura i vlasnički odnosi to nisu dozvoli. Kako nam je rekao direktor TZ-a Filip Horvat, ideja je bila da se ta zona infrastrukturno opremi kako bi cijele godine bila spremna, ne samo u vrijeme Porcijunkulova, već i kada se održavaju druge manifestacije. No, za to je potrebna izmjena GUP-a jer je po sadašnjem na toj lokaciji u planu izgradnja podzemne garaže i atomskog skloništa. (dv)

ČAKOVEC, prometnice

Na popravak ide kritična cesta od Mihovljana do Novog Sela Rok?

Radi se projektna dokumentacija za rekonstrukciju prometnice od Mihovljana do Novog Sela Rok. Cesta ukupne dužine oko 1700 metara, u potpunosti će se obnoviti i proširiti, a cijelom dužinom izgradit će se i pješačko-biciklistička staza. Vrijednost te investicije je 1.150.000 eura. Za ove dvije investicije Grad Čakovec se

kreditno zadužio. Uredit će se i Ulica dr. Ivana Novaka u Čakovcu te su pripremni radovi već u tijeku. Investicija je vrijedna 240.000,00 eura, a rekonstruirat će se postojeće pješačke staze, postaviti rubnici i opločnici, izgraditi oborinska odvodnja te urediti zelene površine, sadnjom više do 40 stabala. (dv)

BEZ OBZIRA na “prašinu”

Kreće izgradnja rotora u Stjepana Radića

U tijeku je izrada projektne dokumentacije za novo kružno raskrižje u Ulici Stjepana Radića. Prema planu, radovi bi trebali započeti odmah po završetku uređenja Ulice 34. inženjerijske bojne, a predviđaju

rješavanja opasne točke u prometu nastale pojačanom gradnjom posljednjih godina u tom dijelu grada. Planirana vrijednost investicije je otprilike 700 tisuća eura. (dv)

laže gradonačelnica (njezina sestra). Isto je u suprotnosti s člancima kodeksa: Članak 4., Načelo zaštite javnog interesa - Član Gradskog vijeća ne smije koristiti dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njim povezana

te ne smije biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njegovu objektivnost. Situacija u kojoj sestra gradonačelnice glasuje za akte koje predlaže sama gradonačelnica je eklatantan primjer

ČAKOVEČKI VANJSKI BAZENI pravi ljetni hit

stvarnog sukoba interesa koji je u Kodeksu objašnjen u članku 3. jer se radi o situaciji kada je privatni interes nositelja političkih dužnosti utjecao ili se osnovano može smatrati da je utjecao na nepristranost nositelja političke

dužnosti u obavljanju njegove dužnosti. Željka Novak samo je kratko komentirala da će se očitovati na prijavu tek kada dobije službenu obavijest. Gradonačelnica Cividini rekla kako za prijavu ni ne zna, a ni ne želi ju komentirati. (dv)

Brčkanjem na bazenima protiv paklenih vrućina!

Sezona je počela 1. lipnja, no pravo ljeto ove je godine malo kasnilo. Zato je prva gužva na bazenima bila 8. lipnja, a potom 22. lipnja

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Vruće, vruće, užasno nam je vruće! Zato protiv paklenih vrućina najbolje pašu brčkanje i kupanje. Oni koji nisu na moru, spas od ljetnih temperatura traže na vanjskim bazenima u Čakovcu koji su od prošle godine ponovno ljetni hit. To govore i brojke koje je s nama podijelio direktor EKOM-a Miodrag Novosel.

Preko 3 milijuna kupača

- Na dan 30. srpnja 1999. godine otvoreni su gradski bazeni, dakle uskoro slavimo 24. rođendan. U te 24 godine kroz bazene je prošlo preko 3 milijuna korisnika. Ove godine u prvih šest mjeseci 78

tisuća, a u 2022. godini 164 tisuća korisnika, rekao nam je Miodrag Novosel.

Primjerice, prošle godine, kada su se vanjski bazeni otvorili, dnevni prosjek kupača bio je 888. Ljeto je popularno za kupanje, a sve to traje do početka rujna kada bazeni već standardno idu u remont. Tako će biti i ove godine, dakle do 3. rujna možete se kupati na vanjskim bazenima.

Sezona je počela 1. lipnja, no pravo ljeto ove je godine malo kasnilo. Zato je prva gužva na bazenima bila 8. lipnja, a potom 22. lipnja. Najviše građana kupa se za vikend, a najveća špica je nedjeljama kada kupači imaju najviše vremena za uživanje na čakovečkim bazenima.

Ove godine u glavnom fokusu remonta je dotrajala kupola, postala je preopasna. Tako će se mijenjati kompletna konstrukcija i stakla, dok će izgledom ostati ista.

Kupači nisu samo iz Međimurja, tako smo sreli i Damira

koji sa svojom obitelji dolazi iz susjednog Varaždina.

- Prošle godine sam na vanjskim bazenima bio sigurno 15 puta, a uživamo i ove godine. Redovni smo posjetitelji, a vanjski bazeni su odlični. Makar, ja bih k tome dodao i neki vodeni park, proširio bih to i onda bi to bila fantazija, rekao je Damir Blaži koji s obitelji na čakovečkim

bazenima uživa. Kaže kako bi svima preporučio da se baš ovdje hlade tijekom ljeta.

- Tu sam inače svaki dan, na unutarnjim bazenima, a sada preko ljeta idemo van. Aktivno plivam, nekad nisam imao toliko vremena, a sada je to zbog zdravlja. Dolazim s unucima Brunom i Markom i super nam je, rekao nam je Vladimir Pevec iz Čakovca.

Vanjski bazeni mjesto su kupanja, druženja i razgovora

Boris Bistrović (Fokus) Željka Novak (MDS)

Vladimir Pevec s unucima Brunom i Markom

DŠR Grabanice, Podravec

GULAŠIJADA

Međimurju

članovi

DRUŠTVA športske rekreacije Grabanice Nedelišće

Domaćini skuhali najbolji gulaš

Prošle subote, 15. srpnja, u Grabanicama se održala

Gulašijada, koja je ove godine okupila najveći broj ekipa dosad. Skupilo se trinaest ekipa: domaćini Udruga športske rekreacije Grabanice iz Nedelišća, ekipa Podravec u Međimurju, Mažoretkinje Nedelišće, Sport za sve Pušćine, Dunjkovski zeti, Točeri iz Pretetinca, ekipa Bez imena, Marciuši Gornji Hrašćan, Udruga žena Pretetinec, Udruga žena Dunjkovec, Udruga malih životinja Nedelišće, Udruga žena Gornji Hrašćan te Udruga Štajer iz Središća ob Dravi, koja već godina gostuje na ovoj manifestaciji. Početak kuhanja bio je u 12, a završetak u 15 sati. Domaćini su ekipama pripremili meso, a povrće, začine i dodatke su ekipe birale prema svojoj želji. Na svim štandovima bilo je prepuno delicija od suhog

mesa, raznovrsnih kolača, domaćeg kruha, narezaka… Među najfinijim bio je domaći kruh na štandu Udruge žena Gornji Hrašćan. Gulašijadu je organizirala Udruga športske rekreacije Grabanice, koja je sve prisutne počastila već u podne gulašom, a organizirali su i vrijednu tombolu. Plesale su Mažoretkinje Nedelišća, a prisutne je pozdravio Nikola Novak, načelnik općine. Program je vodio predsjednik Udruge Radovan Marčec. Gulaš je probao i Matija Posavec, župan, te bivši načelnik Darko Danija.

Skuhane gulaše ocijenila je komisija u sastavu Branko Perko, Josip Ljubić i Snježana Zorković. Zadatak nije bio nimalo lak jer su svi gulaši bili fini, a presudile su finese u okusu gotovog gulaša, ali i izgled štanda, koji je također

OŠ NEDELIŠĆE korak bliže izgradnji

Žene Udruge žena Pretetinec pozirale su uz Matiju Posavca i Darka Daniju, koji je njihov počasni član bio važan pri konačnom vrednovanju. Najljepše su štand ove godine ukrasili članovi Udruge malih životinja iz Nedelišća. Ocijenjeno je ove godine najbolji gulaš skuhala ekipa DŠR-a Grabanice, drugo su mjesto osvojili iz ekipe

Podravec u Međimurju, dok je treće mjesto osvojio gulaš Udruge žena Gornji Hrašćan. Svi ostali su podijelili četvrto mjesto. Mnogobrojni posjetitelji brzo su pojeli sve pripremljeno, pa se tražila i porcija više. (sz)

Između Atona i MESAP-a 4000 kvadrata nove škole

Nedelišće, kao najveća općina u Međimurju, nakon niza godina, konačno je napravila veći korak za izgradnju nove osnovne škole. Školska zgrada, od oko 4000 metara kvadratnih prostora, gradit će se između dvorane Atona i dvorane MESAP-a u Nedelišću i bit će u narednom trogodišnjem razdoblju sigurno jedan od najvećih projekata na našem području.

Potpisan je ugovor vrijedan 99.650 eura s izabranom tvrtkom VIZ-EX d.o.o.

Nedelišće o izradi projektno-tehničke dokumentacije za školsku zgradu. Ugovor su

potpisali ravnatelj Osnovne

škole Nedelišće Ivica Pajić i direktor tvrtke izvođača Ivica

Vizinger, u prisustvu župana

Međimurske županije Matije

Posavca, zatim voditeljice projekta Petre Pavičić iz REDEA-e, županijskih pročelnica Nives

Kolarić Strah i dr. sc. Anite Pe-

rešin, načelnika općine Nede-

lišće Nikole Novaka i njegova

zamjenika Zlatka Marciuša te općinskog vijećnika Mladena Posavca.

- Osnovna škola Nede-

lišće jedna je od najvećih u Međimurju i u ovom trenutku

broji više od 550 učenika te je dio razvojnog sporazuma

Sjever na osnovu čega nam je i sufinancirano 90 posto troškova izrade projektno-tehničke dokumentacije, rekao je župan Matija Posavec te dodao da se, nakon izrade idejnog projekta, mora dobiti suglasnost resornog Ministarstva, potom projekt ide na natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a paralelno će se izvoditi preostala potrebna dokumentacija, od glavnog projekta nadalje.

Načelnik Nedelišća Nikola Novak naglašava da je put prema novoj školi trebalo dobro trasirati, što se od prvih ideja čini još od 2006. godine.

STRAHONINEC

Općini 291.000.00 eura

za zemljište

U četvrtak, 13. srpnja, u Strahonincu je održana 15. sjednica Općinskog vijeća Strahoninec. Vijećnici su na dnevnom redu imali točku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za kupnju građevinskog zemljišta u vlasništvu Općine Strahoninec. Riječ je o zemljištu koje se nalazi sjeverno od zaobilaznice. Nizali su se tu razni prijedlozi ne bi li se pronašlo najbolje rješenje. Na natječaj o prodaji zemljišta pristigla je samo jedna ponuda tvrtke Remenar MP d.o.o. iz Dekanovca, a iznos ponuđene cijene iznosi 291.000.00 eura. Komisiju za prodaju građevinskog zemljišta činili su Dražen Vidović, Mario Topolnjak i Dejan Balenta.

NEDELIŠĆE

Vijećnik Topolnjak izvijestio je kako su iz tvrtke Remenar MP priložili na natječaj svu potrebnu dokumentaciju i zadovoljavaju sve uvjete za prodaju, odnosno kupnju zemljišta. Nakon toga vijećnik Dejan Balenta zatražio je na uvid ugovor o prodaji zemljišta. S druge strane vijećnik Hrvoje Šlezak zamolio je da se ubuduće vijećnicima prilože i dodatni materijali poput zapisnika Odbora komisije za prodaju i ostale popratne dokumente. Načelnik Lehkec odgovorio je da se ugovor sklapa tek nakon donošenja odluke o prodaji. Prijedlog o prodaji zemljišta je prihvaćen i čeka se potpisivanje ugovora. (pt)

Prijavite ako vam je tuča uništila više od 30 posto!

Na dan 13. srpnja 2023. zabilježeni su nepovoljni vremenski uvjeti i tuča na području Nedelišća. Prema dostupnim informacijama došlo je do šteta na pojedinim ratarskim, povrtlarskim i voćarskim kulturama koje bi se mogle značajno odraziti na visinu prinosa.

Radi sagledavanja i utvrđivanja mogućih šteta od posljedica nepovoljnih vremenskih uvjeta, iz Općine Nedelišće mole da informativno dostavite svoje viđenje stanja pojedinih ratarskih,

povrtlarskih i voćarski kultura u svom vlasništvu, odnosno procjenjujete je li šteta na kulturama veća od 30 posto.

Kako biste informaciju o stanju kultura mogli dostaviti Povjerenstvu za procjenu štete od prirodnih nepogoda na području MŽ, molimo vas da svoje prvo priopćenje dostavite zaključno s 21. srpnja 2023. do 12 sati. Obrazac za prijavu štete PN možete dobiti u Općini Nedelišće ili klikom na poveznicu na stranici Općine. (dv)

BELICA TRAŽI vatrogasnog zapovjednika

Uvjet je da dolazi iz redova članica VZO-a Belica

Općina Belica raspisala je javni poziv za izbor imenovanje vatrogasnog zapovjednika. Izabranom zapovjedniku mandat traje pet godina. Uvjet je da dolazi iz redova članica VZO-a

MALA SUBOTICA

Belica, da ima srednju stručnu spremu, vozačku dozvolu kategorije B, uvjerenje o osposobljenosti u vatrogastvu i potvrdu relevantnosti obavljanja poslova vatrogastva. (BMO)

Tko je dobio potporu?

Ravnatelj Ivica Paić našalio se da ima osjećaj da se s pričom o novoj školi u Nedelišću rodio, s obzirom na to da ideja datira duboko u prošlost. - Sretan sam što svjedočim ovom činu jer bi bila šteta da se strategija osmišljena prije 20 godine ne realizira, kazao je. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za Zelenu tranziciju u Osnovne škole Nedelišće sklopljen je u siječnju 2023. godine između Osnovne škole i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije iz programa Mehanizma za otpornost i oporavak. (dv)

Općina Mala Subotica s Međimurskom županijom sufinancira poljoprivrednicima kontrolu plodnosti tla. Općina i županija pritom snose veći dio troška, a manji dio otpada na poljoprivrednike.

Ove godine potporu za kontrolu plodnosti tla dobilo je 15 poljoprivrednih proizvođača ili OPG-a: Dejan Horvat, Danijel Škvorc. OPG Držanić, SOPG Stiven Ivković, OPG Željko Obadić, PP Oreški, PG Ivica Mikulaj, OPG Dejan Žarković, OPG Blaženka Ciglar, OPG Boži-

dar Puklek, Damir Horvat, OPG Tomica Janković, OPG Mladen Janković, OPG Dragutin Magdalenić i OPG Filip Horvat. Iznos potpore pojedinom proizvođaču ovisi o broju uzoraka zemlje koji je dao na kontrolu.

Za šest uzoraka poljoprivredniku je ukupna cijena kontrole tla iznosila 315 eura, pri čemu Općina Mala Subotica u cijeni participira sa 126 eura, jednako toliko daje i Međimurska županija, a na podnositelja prijave otpalo su 63 eura. (BMO)

u

i Udruga žena Gornji Hrašćan te

žirija: Josip Ljubić i Branko Perko

DOBROSUSJEDSKI

ODNOSI zlata vrijede

Magyar i Srpak povezuju

Lendavu i Mursko Središće

U četvrtak, 13. srpnja, na radnom sastanku u Lendavi susreli su se Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik i njegov kolega, župan Janez Magyar.

I komarce će

“potamaniti” zajedno

Grad Mursko Središće i Občina Lendava surađuju po pitanju EU projekata te su tako prijavljena dva na Interreg. Jednim bi se, ako projekt bude uspješno ocijenjen, u Murskom Središću izgradila tržnica, a u Lendavi na razglednom stupu Vinarium posebna rasvjeta. Drugi je vezan za opremanje vatrogasaca. Surađuje se i po pitanju turizma, zaštite prirode i elementarnih nepogoda, a čak i po pitanju prekogranične zaštite komaraca, preko zajednički prijavljenog projekt u Interreg.

Tema prošlotjednog sastanka bila je gradnja pje-

HELENA MATOŠA (90) bila je žrtva kradljivca koji je vrebao trenutak da se uvuče u kuću radi krađe

šačko-biciklističke staze od Murskog Središća do Lendave čime bi se osigurala sigurnost za pješake i bicikliste. Od ulaska Hrvatske u šengenski prostor svakog ih dana ima sve više na prometnici od Lendave do Murskog Središća.

Žele biciklističku

stazu od Lendave do Središća

Ima li se na umu da će vrlo skoro Mursko Središće biti povezano obostranim stazama uz državnu cestu do Čakovca, odnosno u nastavku od Čakovca do Varaždina i prihvati li Lendava inicijativu za izgradnjom biciklističke staze od Lendave do Murskog Središća, time bi se stvorila jedna značajna međudržavna biciklistička ruta.

Druga tema sastanka je bila obnova mosta kod Regal shopa na lokaciji između dvaju bivših graničnih prijelaza. (BMO)

SVETI JURAJ NA BREGU

Sve je to cirkus!

Međimurske općine Sveti Juraj na Bregu i Kotoriba dobile su prošlog tjedna ugovore o financijskim potporama usmjerene na sufinanciranje troškova stanovanja mladim obiteljima i mladima u 2023. godini. Tako je načelniku Općine Sveti Juraj na Bregu Sveti Juraj na Bregu Anđelku Nagrajsaloviću dodijeljen ugovor ukupne vrijednosti 16.560 eura.

Deset mladih obitelji s prebivalištem na području

Općine Sveti Juraj na Bregu, temeljem javnog poziva koji će općina uskoro raspisati, dobit će mogućnost sufinanciranja plaćanja podstanarstva u maksimalnom mjesečnom iznosu do 180 eura, odnosno 2.160 eura za 12 mjeseci. Sredstva će se isplatiti retroaktivno za period od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine.

- To je pilot projekt i prvi put se dodjeljuju ova sredstva, mi smo se prijavili i prošli.

Samo je iznijela smeće, a lopov iskoristio priliku da ukrade novac

Ne prođe tjedan, a gotovo ni dan u tjednu, kad lopovi ne provaljuju u kuće diljem Međimurja. Posebno su im na meti kuće starijih ili nemoćnih osoba. A to će u Međimurju biti sve veći problem jer stanovništvo stari i sve je više samačkih staračkih domaćinstva koja su nezaštićena od sve drskijih provalnika. Ni činjenica da su većinu vremena zaključani u kući ne jamči im sigurnost jer svatko u nekom trenutku mora izaći iz kuće. Nemoguće je stalno i za najmanju sitnicu kuću zaključavati, a prozore zatvarati. Došlo je vrijeme da počnemo ozbiljnije razmišljati kako zaštititi starije od drskih provalnika.

Pred nešto više od dva tjedna na meti drskog provalnika bila je i 90-godišnja Helena Matoša iz Peklenice kojoj se drski provalnik uvu-

kao u kuću dok je ona iznijela smeće. Očito je dobro znao da je sama i da se teže kreće što je njemu bio dovoljno da na brzinu pokupi novac pronađen u kući.

Provalnik vrebao trenutak za provalu

Netko je očito pažljivo vrebao navike Helene Matoša (90) iz Čakovečke ulice u Peklenici kako bi joj provalio u kuću i odnio novac, kad ona na trenutak otvori ulazna vrata.

Lopovu je to uspjelo prije dvije nedjelje oko 14 sati kad pošten svijet uživa u nedjeljnom ručku ili se odmara nakon toga. Helena uglavnom živi sama jer sin radi na terenu, pa se zaključava u kuću. Međutim, lopov se uvukao u kuću kad je ona iznijela smeće u kantu u dvorištu. Kako je žena iznimno krhke građe

i zdravlja, nakon moždanog udara teško se i sporo kreće. Upravo to je iskoristio drski lopov, koji je vrebao pogodan trenutak da se uvuče u kuću.

Lopovu je išlo u prilog da je kuća okružena bujnim raslinjem, grmljem i cvijećem što je iskoristio da neopaženo uđe u kuću. Nedavno smo o njoj i njezinu vrtu pisali u rubrici Čiji vrt je najljepši.

Lopov je u kući pronašao je sinov novac, oko 600 eura i njezin novčanik u torbici i izvukao iz njega dva puta po 20 eura.

Da joj je netko bio u kući, shvatila je čim se iz dvorišta vratila u nju. Vrata svih prostorija u kući su bila otvorena, kao i prozor koji gleda ulicu, a jastuci isprevrtani, ispričala nam je Helena. Kuća je zaklonjena od pogleda s ulice visokim čempresima. Savršeno za lopova da se lakše prikrije.

Ušao kroz vrata, izašao kroz prozor

Zbog toga je pljačkaš i otvorio prozor za lakši bijeg iz kuće, a da ga Helena nije uspjela ni vidjeti ni čuti. Lako se mogao skrivati iza ukrasnog grmlja ili visokih čempresa i tako vrebati pogodan trenutak da uđe i izađe iz kuće s opljačkanim plijenom. Inače se Helena zaključava u kuću kad je sama u njoj. Tijekom tjedna joj navraća gerontodomaćica, ali te nedjelje nažalost bila je sama, a morala je nakratko izaći iz kuće, što je bilo dovoljno lopovu da se uvuče u nju. Možda je sreća u nesreći da se nisu sreli jer ju je u tom slučaju mogao i ozlijediti. Policija lopovu još uvijek nije ušla u trag. (BMO)

Ukupno je podijeljeno na 43 ugovora, a iz Međimurja smo dobili mi i Kotoriba. Kako će to funkcionirati još ne znamo detalje, ali općine će raspisati javni poziv i odrediti kriterije, pri tome će se obavezno u obzir uzeti socijalni kriterij, rekao nam je načelnik Nagrajsalović. Upitali smo i načelnika nisu li ovakvi natječaji uvijek kontraproduktivni jer nakon njih uvijek dolazi do povećanja cijena nekretnina i najma?

- To je cirkus, moguće je da će se ovime potaknuti još veće cijene najma. Isto tako, možda im je to i način da se riješi problem onih najmodavaca koji još uvijek iznajmljuju na crno, odgovorio nam je Nagrajsalović, i sam svjestan da se time neće riješiti navedeni problem mladih i stanovanja. Već je to samo prolongiranje postojećih problema naših mladih po pitanju osiguranja krova pod glavom. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Pušu, pušu vjetrovi promjena…

Nesretni čakovečki kišobrani. Ove godine jednostavno nikako i nikako da uspiju ostati cijeli iznad međimurske metropole.

Nešto što je trebala biti radost za građane, sada šalje ružnu sliku iz našeg grada i kao da nam priroda između redaka šalje poruku što nas čeka u budućnosti ako se ne osvijestimo po pitanju ekologije.

BIVŠI GRANIČNI prijelaz Mursko Središće u procesu demontaže

Nakon 27 godina podsjetnik na granicu odlazi u povijest

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Započeli su radovi na izmicanju kontejnera i središnje kućice na graničnom prijelazu u Murskom Središću. Tome su prethodili dogovori s Ministarstvom financija i Policijskom upravom međimurskom.

Nakon niza održanih sastanaka gradonačelnika sa stručnim službama Ministarstva financija i Policijske uprave Međimurske te obavljene procedure u Ministarstvu financija realizacija izmicanja kontejnera i središnje kućice na graničnom prijelazu u Murskom Središću danas je započela.Tako će se u prvoj fazi izmjestiti

kontejneri i središnja kućica za vršenje graničnih kontrola, a u drugoj fazi, nakon provedenog postupka javne nabave, do kraja godine trebao bi se izmjestiti i krov. Prije nekog vremena gradonačelnik Dražen Srpak pokrenuo je inicijativu za izmicanje kompletnog graničnog prijelaza u Murskom Središću s obzirom na to što su postojeći resursi stari 27 godina.

Nakon toliko vremena granične objekte je uhvatio i zub vremena, pa bi temeljita obnova zbog korozije zahtijevala i znatna sredstva. Naime, obnova krovišta iziskivala bi pjeskarenje i bojenje, što je sve samo ne jeftino. Uz to sam centar Murskog Središća u tom slučaju bi i nadalje nagrđivala

Još lani se na graničnom prijelazu izražavala dobrodošlica na sjevernom ulazu u Hrvatsku

konstrukcija koja više ničemu ne služi.

Uz to, 2021. godine Gradu je darovana stara sportska dvorana čiju je obnovu Grad prijavio za obnovu u Fond regionalnog razvoja. Kako su Gradu odobrena sredstva, uskoro kreće obnova dvorane,

a postojeći kontejneri uz granični prijelaz samo smetaju za buduće radove. Nakon izmicanja graničnih objekata i obnove stare dvorane i novih sadržaja na otvorenom uz nju Mursko Središće će dobiti još ljepši ulaz u grad. (BMO)

Prema podacima Europske agencije za okoliš iz 2019. godine, Europska je unija četvrti najveći izvor stakleničkih plinova na svijetu nakon Kine, SAD-a i Indije. Posljedice klimatskih promjena uključuju gubitak bioraznolikosti, pojavu šumskih požara i smanjene prinose usjeva itd. Visoke temperature, kojima smo svjedoci ovih dana, ne daju nam disati, pogotovo ne tu kod nas u Međimurju gdje

je visok postotak vlage zbog naše Mure i Drave.

Ono što posebno zabrinjava jest da je porast temperatura u Europi u proteklih 30 godina više nego dvostruko veći od globalnog prosjeka i veći nego na bilo kojem drugom kontinentu. U izvješću službe programa Copernicus Europske unije za klimatske promjene naglašava se da je upravo Europa živa slika globalnog zagrijavanja i podsjet-

nik na to da čak ni dobro pripremljena društva nisu sigurna od utjecaja ekstremnih vremenskih uvjeta, čemu smo i svjedoci ovih dana.

U razdoblju od 1991. do 2021. došlo je do znatnog rasta temperatura u Europi po prosječnoj stopi od oko 0,5 °C po desetljeću. Uslijed tog rasta, led alpskih ledenjaka stanjio se za 30 m od 1997. do 2021. Jedna od posljedica je i otapanje grenlandske

ledene ploče koje doprinosi ubrzanom podizanju razine mora. U ljeto 2021. na Grenlandu je došlo do otapanja, a na njegovu najvišem vrhu, postaji Summit, prvi put u povijesti zabilježena je kiša.

Potresi, visoke temperature, olujna nevremena i ljudske žrtve dostigle su nas, no mi ljudi i dalje po svom. Kada će nam konačno doći do glave da tako više ne može dalje?

Helena Matoša (90)

RAZGOVOR SA STANISLAVOM REBERNIKOM, načelnikom Štrigove, povodom Dana općine

Turizam raste, a sve fekalije završavaju u potoku!

- Na području cijele općine, a posebice u naselju Štrigovi treba izgraditi kanalizaciju jer s postojećim sistemom nema turizma!

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

- Koje ste značajne projekte završili u svojoj općini u posljednjoj godini?

- Najznačajniji projekt koji je završen tijekom ove godine je vidikovac na Mađerkinu bregu, a koji je izgrađen u sklopu Interrega, odnosno prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Ili točnije –u sklopu tog projekta izgrađen je bike rest point namijenjen biciklistima uz koji je izrastao i vidikovac! Kao posebna vrijednost, odnosno svojevrsni raritet je Goričko sviralo (orgulje) koje je ugrađeno u sam vidikovac. A svirat će se na nekoliko načina – ubacivanjem novčića i odabirom neke od ponuđenih pjesama; sviranjem na klavijaturi koja je spojena na sviralo i uz pomoć vjetra, što je najveća posebnost cijelog projekta.

Želim posebno naglasiti još jedan projekt koji je iznimno važan, a koji smo tijekom posljednje godine u potpunosti stavili u funkciju – naše komunalno poduzeće Štrikom. Poduzeće upravlja Vidikovcem i teretanom, brine se o komunalnim poslovima i sl. Samim time je ono u potpunosti opravdalo svoje postojanje i teško je danas zamisliti uspješan rad Općine bez tog poduzeća.

- Kakva je perspektiva razvoja turizma u Štrigovi?

Na čemu sve radite? Što još imate u planu od značajnijih projekata koji će dopuniti turističku ponudu općine?

- Turizam se u Štrigovi ubrzano razvija na način da smo i sami ugodno iznenađeni. Podatak da je naš vidikovac u jednoj godini, koliko je otvoren, posjetilo oko 80 tisuća posjetitelja, govori o tome koliko ova destinacija u kutku države postaje privlačna i zanimljiva. Jučer je Štrigova bila najviše poznata po odličnim vinima. Danas smo toj prepoznatljivosti dodali atrakciju Goričkog svirala. Istovremeno moramo znati što nam to treba sutra da bismo i dalje ostali prepoznatljivi i traženi. Potvrđuje se činjenica da je gornje Međimurje zaista jedan turistički biser u ovom kontinentalnom dijelu države.

U tom smislu – ima još puno posla, istaknuo je štrigovski načelnik

Zbog toga je obaveza svih nas lokalnih sredina koje pokrivaju ovo područje, da čuvamo oplemenjujemo i razvijamo taj, očigledno veliki turistički potencijal. Samo kvalitetna i raznovrsna ponuda garancija je same opstojnosti turizma i na tome treba kontinuirano raditi i djelovati. Shodno tome smatram da smo mi u Štrigovi na dobrom putu s još puno posla koju treba odraditi. Prije svega tu je potreba za daljnjim povećavanjem smještajnog kapaciteta uključujući i hotelski. Paralelno s tim treba hitno i bitno povećati gastronomsku ponudu. Nadalje, ovaj prekrasan brežni kraj, prekrasna, još uvijek sačuvana priroda, svakako privlače mnogobrojne turiste. Zbog toga ne smije biti ni komadić zapuštenog zemljišta, ne smije biti nijedna zapuštena i neuredna okućnica, nijedna staza koja nije uređena! Na području cijele općine, a posebice u naselju Štrigovi treba izgraditi kanalizaciju jer s postojećim sistemom nema turizma! U tom smislu – ima još puno posla!

Osim prekrasne, raznovrsne prirode, potrebni su nam i takvi sadržaji koji će privući turiste da ostaju duže ovdje. Osim poznatih, očekujemo da će to uskoro biti naš Centar za posjetitelje Sv. Jeronim pa onda Svjetski centar pušipela za koji se čekaju rezultati natječaja. Treba spomenuti i zanimljivu poučnu stazu čija realizacija će biti uskoro. S obzirom na to da smo

Stanislav Rebernik, načelnik Štrigove

prepoznati kao sredina koja ima puno sadržaja vezanih za klasičnu glazbu, likovnu umjetnost, sigurno je da ćemo u tom pravcu napraviti daljnji iskorak. Započeli smo ozbiljne razgovore oko ideje o sadržajima vezanim za astronomiju koji bi mogli završiti realizacijom znanstveno-edukativnog centra sa zvjezdarnicom. Završno, u planu je zip-line na Mađerkinu bregu te fontana vina uz Goričko sviralo. Ne smijemo nikako zaboraviti našu Turističku zajednicu koja

je okosnica turizma u općini pa i šire!

- O izgradnji kanalizacije u Štrigovi govori se već nekoliko godina... U kojoj je fazi sada ovaj projekt?

- Kanalizacija je već duže vrijeme na samom vrhu naših prioriteta, naročito što se tiče naselja Štrigove. Kanalizacijska mreža sa pročistačem prijavljena je na Nacionalni plan oporavka i opornosti, pa se nadamo da ćemo konačno i mi doći na red! Situacija u naselju Štrigovi je alarmantna

s obzirom na to da sve fekalije završavaju u potoku! Dodatno se stvar pogoršava jer se postojeće cijevi, zbog djelovanja amonijaka, jednostavno urušavaju. Dakle, kanalizacija spada u najvažnija pitanja u općini, a mi je sami, bez pomoći Međimurskih voda, odnosno države, ne možemo riješiti. Osim ovog centralnog dijela koji je prijavljen na natječaj, Međimurske vode projektiraju i njegovo proširenje, a Općina ima idejni projekt za sva ostala naselja.

- U svibnju smo bili svjedoci obilnih padalina koje su nanijele višestruke štete na cestovnoj infrastrukturi, ratarskim kulturama itd. Kako se saniraju novootvorena klizišta?

- S obzirom na to da smo površinom među najvećim lokalnim sredinama u županiji, održavanje infrastrukture je konstantno prisutno, a naročito u ovim nestabilnim vremenskim uvjetima. Zbog toga u takvim okolnostima dolazi do izražaja naša komunalna tvrtka svojim dvama traktorima i potrebnim priključcima. Znamo da zbog veličine prostora i količine problema ne stignemo biti odmah na svakoj lokaciji pa mještanima zahvaljujemo na njihovu strpljenju. Dobro je da u mnogim slučajevima možemo računati na pomoć Hrvatskih voda i cesta te svih javnih poduzeća Međimurske županije!

- Načelnik ste u Štrigovi već dugi niz godina. Kako ste toliko dugo godina

uspjeli zadržati povjerenje mještana da ponovno glasaju za vas?

- Ujedno i teško i lagano pitanje. Teško jer je nezahvalno pa i neodgovorno generalizirati što drugi o tebi misle! Lagano jer postoji iskustvo zajedničkog života i rada dugi niz godina iz čega se objektivno mogu izvući neki zaključci. Vjerojatno je većina naših mještana uvidjela da mi je iskreno stalo do naše općine i njenog razvoja. Očigledno su većinom zadovoljni s rezultatima rada općinske ekipe. Možda im se dopada naša pristupačnost, prisutnost i angažiranost kada trebaju usluge Općine. Najkraće rečeno, smatram da smo međusobno izgradili ono što je najbitnije u svim ljudskim odnosima – iskreno povjerenje. A da bi se ono dogodilo, potrebno je puno toga prije posložiti!

- Što vam je još uvijek neostvareni “san”?

- Moj, još uvijek neostvareni san kao načelnika općine, samo je jedan – da značajno počne rasti broj mještana koji će živjeti u ovom prekrasnom kraju! U konačnici, to je osnovna �ilozo�ija postojanja i djelovanja lokalne samouprave – da se stvaraju uvjeti koji su u njenoj nadležnosti a koji će omogućiti dostojan život svakog njezinog stanovnika. Zbog toga je Općina razvila paket mjera „Od rođenja do zaposljenja“ koji je po svojoj �inancijskoj izdašnosti itekako motivirajući za mlade obitelji!

PRELOG Ipak se kreće!

Priča o preloškoj obilaznici konačno stiže svome kraju, odnosno, bliži se početak građevinskih radova. Naime, tijekom nekoliko tjedana, nakon godišnjih odmora, kreću prvi radovi na tom infrastrukturnom kapitalnom projektu od iznimnog značaja za Prelog. Sve je to rezultat održanog radnog sastanka, na kojem su sudjelovali Darko Šošić, direktor Sektora za pripremu, građenje i rekonstrukciju te Željko Hujs iz Hrvatskih cesta d.o.o., Ivan Kolarić iz Tegre d.o.o. te gradonačelnik Preloga

Ljeto u knjižnici

Ljeto u Knjižnici Prelog donosi zanimljive i zabavne te ležerne aktivnosti za sve članove, korisnike i sugrađane!

Sve su aktivnosti slobodnog karaktera i na njima se može sudjelovati bez najave za vrijeme radnog vremena Knjižnice.

Za sve male ljubitelje knjiga i izazova, Knjižnica je pripremila ljetni čitateljski izazov. Postavljeni su ciljevi čitanja koje je moguće dostići tijekom ljeta, a sudionici koji uspješno završe izazov bit će nagrađeni posebnim priznanjima i nagradama.

Iz Knjižnice i čitaonice grada Preloga poručuju i sljedeće:

- Potičemo vas da istražite nove autore, žanrove i književne svjetove kako

GRAD PRELOG muku muči sa slobodnim mjestima u vrtiću i jaslicama

Ljubomir Kolarek i Željko Poredoš, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i �inancije Grada Preloga. Trasa obilaznice dužine 6835 metara započet će od državne ceste D20 i zapadno od ulaska u Prelog, prolaziti preko poljoprivrednog zemljišta sjeverno od naseljenog područja Preloga, preko županijske ceste Ž2026 te se nastaviti prema naselju Cirkovljan koje također obilazi sa sjeverne strane. Istočno od Cirkovljana obilaznica se spaja na postojeću trasu D20. (vv)

16 mališana je “izvisilo”

U vrtiće na području grada upisano je 385 mališana s time da u DV Fijolicu polazi 267, a u Veselu lopticu 118 vrtićaraca i jasličara

Piše: Vlasta Vugrinec

- Upise u naš vrtić imali smo početkom mjeseca svibnja i pristiglo nam je 69 prijava, kaže Kristina Posavec, ravnateljica preloškog Dječjeg vrtića Fijolica.

biste otkrili svoje nove omiljene naslove. Još jedna od aktivnosti koje smo pripremili za posjetitelje je megabojanka koja će vas uroniti u čarobni svijet mora te će kasnije krasiti zidove naše knjižnice. Uz to organiziramo interaktivnu igru s AR kućnim ljubimcem za djecu i mlade.

Zahvaljujući progresivnoj tehnologiji proširene stvarnosti, djeca će moći istraživati virtualnog kućnog ljubimca kroz knjižnične prostore, rješavati zadatke i pronaći skrivene nagrade.

Posudba knjiga je neograničena, a rok za povrat je produljen na 60 dana kako bi čitatelji imali dovoljno vremena za uživanje u svojim omiljenom štivu. (vv)

Koncert Filipa Hozjaka na Jakoplje

Uz blagdan sv. Jakoba, zaštitnika „Župe priločke“, u utorak 25. srpnja koncert će u Prelogu, na Trgu slobode održati Filip Hozjak, uz pratnju Varaždinskog tamburaškog orkestra.

Filip Hozjak nastupio je i u programu ovogodišnje Opere pod zvijezdama, kao dio 4 Tenora, a ovoga puta će se predstaviti uz sjajne tamburaše okuplje-

OPOROVEC Pomazi MEEEE!

OPG Zadravec i ove godine na svom imanju u Oporovcu organizira turističko-gastronomsku manifestaciju Jeden grunt.

Događaj je to koji nudi ponudu proizvođača hrane s područja donjega

Na kraju cijelog postupka upisana su 52 nova mališana i to u vrtićke i jasličke skupine. Samim time, vrtić Fijolica u novu pedagošku godinu starta s 267 polaznika. Međutim, treba reći i da je 16 mališana “izvisjelo” i nije se uspjelo upisati te se nalazi na listi čekanja ili kako se to sada službeno zove, nalaze se na listi prednosti. Pri upisu, glavni kriterij bio je zaposlenost obaju roditelja.

Veliki priliv mladih obitelji na jugu grada

Na području Preloga djeluje gradski DV Fijolica s područnim odjelima u Cirkovljanu i Draškovcu. Od prije par godina, na jugu grada svoja vrata otvorio je i prvi privatni

vrtić. Dječji vrtić Vesela loptica privatna je ustanova za odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi, osnovana 2017. godine na temelju suglasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. U vrtiću se provode integrirani jaslički i 10-satni program, a veri�icirao ih je MZO. U oba programa uključene su različite sportske, edukativne i stvaralačke aktivnosti.

U sve te ustanove upisano je 385 polaznika, s time da Fijolicu polazi 267, a Veselu lopticu 118 vrtićaraca i jasličara.

Međutim, to nisu dovoljni kapaciteti za svu djecu jer se stvorila lista čekanja. A samo da podsjetimo, u prosincu 2019. godine svečano je otvoren nadograđen i proširen vrtić u Prelogu u kojem sada postoji 10 skupina. Draškovec ima 3 skupine, dok u Cirkovljanu djeluje jedna koja obuhvaća djecu u dobi od treće godine života do polaska u školu.

Pola jasličara, pola vrtićaraca

U prvotnom krugu upisana su 44 mališana, i to 23 vrtićke dobi te 21 jasličar. Roditelji su imali pravo žalbe tako da je sada sve skupa njih 52.

Djeca koja su izvisjela i nalaze se na listi prednosti, po mogućnosti upisivat će se tijekom godine ako se oslobode mjesta u pojedi-

ne u Varaždinskom tamburaškom orkestru, a kao posebna glazbena gošća na pozornici će se predstaviti Gabrijela Hrženjak.

Koncert započinje u 21 sat.

Tenor Filip Hozjak završio je Akademiju za umjetnost i kulturu Osijek, a u stalnom je angažmanu Kazališta Komedija od 2021. godine. (vv)

nim skupinama ili dođe do proširenja kapaciteta dječjeg vrtića. Bilo da se tu radi ustrojavanjem nove odgojno obrazovne skupine bilo o otvaranju novih objekata, poput proširenja vrtića u Draškovcu.

Istina, kuloari već šuškaju i o mogućem proširenju vrtića u samom Prelogu.

- Puno mladih ljudi doseljava se i gradi obiteljske kuće na jugu grada i to je jedan od razloga što je pojačan pritisak na naš vrtić, ističe ravnateljica Posavec.

Ne treba zaboraviti ni da su se vremena promijenila i da gotovo svako dijete ide u vrtić ili jaslice jer su majke zaposlene, ali i bake te djedovi. Drugim riječima, nestao je baka-servis i sada umjesto njega djeca polaze vrtić.

Da pak se rađa doista puno više djece, govore i podaci pa je tako lani rođeno 67 beba, godinu prije 59, a najviše ih je bilo 2020. i to čak 80.

Shodno tome, traže se i rješenja za svu neupisanu djecu. Pa se tako kreće u rekonstrukciju postojećeg vrtića u Draškovcu. Riječ je o vrtiću koji se nakon 17 godina podstanarstva u učiteljskom stanu, u zgradi Osnovne škole Draškovec, a zahvaljujući 2,5 milijuna kuna vrijednom ulaganju Međimurske županije i Grada Preloga, 2009. preselio u novu, vrtićku zgradu, na adresi Nikole Tesle 2. No, sada i ta zgrada, nakon 14

godina, ide u proširenje jer je pretijesna. Ovime još jedino ostaje riješiti pitanje Područnog odjela u Cirkovljanu koji se također polako, ali sigurno puni. No, kako kaže prvi čovjek Preloga: Idemo korak po korak!

Do ožujka nova mjesta u Draškovcu

Ovih je dana u preloškoj gradsko upravi potpisan ugovor o javnoj nabavi radova na rekonstrukciji i dogradnji Dječjeg vrtića u Draškovcu. Ugovor su potpisali gradonačelnik Ljubomir Kolarek te Nenad Matjačić, direktor tvrtke Gradis d.o.o. iz Savske Vesi.

Dio sredstava osigurat će Grad iz svojih proračunskih sredstava, dok 589.902,24 eura stiže iz projektnih sredstava. Rok za završetak radova je pet mjeseci od potpisa ugovora, a za vrijeme izvođenja radova djeca iz Dječjeg vrtića u Draškovcu bit će smještena u prostor Osnovne škole Draškovec.

- Mi se nadamo kako će novi prostori biti u uporabi u ožujku iduće godine, napominje ravnateljica Posavec. Novim proširenjem mjesta bi se našlo i za sve one koji su sada na listi čekanja. Time bi se ukupni broj polaznika popeo na 411, barem s onima koji su trenutno na listi čekanja.

Istina, do tada lista čekanja neće biti ista. Dio roditelja snaći će se na druge načine za svoje mališane (možda drugi vrtić ili teta čuvalica), a do tada će još djece napuniti godinu dana i time steći uvjete za upise u vrtić.

Međimurja, a očekuju vas igraonice i druženje s umiljatim životinjama, obilazak imanja i obiteljskoga muzeja te degustacija sireva. Cjelodnevna priredba započinje u 10 sati, u subotu, 22. srpnja. (vv)

STARI OBIČAJI

Potepalo se mladencima Tihani i Davidu Vinkoviću

Kris�na Posavec, ravnateljica DV Fijolica Prelog

Običaj potepanja nije zaobišao ni buduće mladence Tihanu i Davida Vinkovića

iz Domašinca proteklog vikenda.. Društvo im je zadalo pravi posao čišćenja u Doma-

šincu i Turčišću, a zabave uz hranu, piće i živu glazbu do jutarnjih sati nije nedostajalo.

Budućim mladencima želimo puno ljubavi i sreće u braku. (Lea Novaković)

Vesela ekipa na kraju potepanja zapjevala je uz harmoniku i iskoris�la trenutak za zajedničko fotografiranje

Poljoprivreda

SAVJETI za poljoprivrednike

Vrste korijena i njegov razvoj

Korijen u tlo prodire u različite dubine i širine ovisno o biljnoj vrsti, ali i o stanju tla (�izikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima tla) i vremenskim prilikama. Različite dubine i širine prodiranja korijenova sustava u tlo uzrokovane su činjenicom da se pored glavnog korijena stvara i bočno korijenje, koje se i samo razgranava, čineći sveukupno – korijenov sistem. Kod dikotiledona su dobro razvijeni glavni i bočni korijeni, a kod monokotiledona izrasta i adventivno korijenje jer glavni korijen rano odumre. Utvrđeno je da kod nekih biljaka korijen može doseći dubinu čak i do 30 m. Ukupna dužina korijenova sistema jedinki ponekad je iznenađujuće velika. Tako je preračunato da kod jedne individue pšenice ona iznosi oko 80 m. Kod nekih biljaka, korijen ima i veliku zapreminu, ako je vretenast (mrkva) ili gomoljast (repa).

Kod biljaka sjemenjača začetak korijena nalazi se već u embriju sjemena te pri fazi klijanja sjemena izbija prvi korijen koji predstavlja produžetak klicina korijena, a naziva se primarni korijen.

U prvim fazama razvoja biljke korijen brže raste jer je za razvoj mlade biljke potrebna voda i hraniva te osiguranje potpore kako bi se mogla normalno razvijati. Korijenov sustav koji nastaje daljnjim razgranavanjem primarnog korijena označavamo kao primarni korijenov sustav. Mnoge biljke mogu razviti korijen iz stabljike ili lista, a takav korijen naziva se adventivan i može dopuniti ulogu primarnog korijena. Ako se primarni korijen razvija kao glavni korijen, snažniji od bočnih žila i žilica te se u cijelom sustavu proteže kao osovina, takav se primarni korijen naziva osovinski. Njenu nasuprot postoji difuzni korijenov sistem, u kojemu se primarni korijen slabije razvija ili rano prestaje s rastom, a kao kompenzacija razvija se veći broj bočnih žila podjednake veličine. Korijenov sustav žitarica i drugih trava jednim dijelom je primaran, a drugim većim dijelom je adventivan. Kod klijanja žitarice najprije izbija klicin korjenčić

Piše: Suzana Pajić

(pšenica i zob razvijaju 3 klicina korjenčića, raž 4, a ječam 5-8). Sekundarni korijen razvija se iza nicanja iz pupoljka na koljencu stabljike najbliže površine tla, odnosno iz čvora busanja. Prema obliku korijen možemo podijeliti na: končast, vretenast, repast, žiličast i razgranat. Rast korijena počinje klijanjem sjemena. Kada biljni embrij izlazi iz sjemena, korijen embrija formira korijenski sustav. Vrh korijena zaštićen je korijenskom kapom, strukturom koja je jedinstvena za korijenje i razlikuje se od bilo koje druge biljne strukture. Korijen se stalno mijenja jer se lako oštećuje dok korijen gura kroz tlo. Vrh korijena može se podijeliti u tri zone: zona stanične diobe, zona izduživanja i zona sazrijevanja i diferencijacije. Zona stanične diobe je najbliža vrhu korijena; građen je od stanica meristema korijena koje se aktivno dijele. Zona produživanja korijena mjesto je gdje se novonastale stanice povećavaju u duljinu, produžujući tako korijen. Počevši od prve korjenove dlake zona je sazrijevanja stanica gdje se korijenske stanice počinju diferencirati u posebne vrste stanica. Bočni dio vrha korijena podijeljen je u tri područja: gornje područje sazrijevanja, srednje područje izduživanja i donje područje diobe stanica na vrhu korijena.

U području sazrijevanja korjenove dlake izlaze iz glavnog korijena, a stanice su velike i pravokutne. Područje izduženja nema korijenskih dlačica, a stanice su i dalje pravokutne, ali nešto manje. Kroz središte korijena u području sazrijevanja i području elongacije prolazi vaskularni cilindar.

U području stanične diobe stanice su mnogo manje. Korijen ima vanjski sloj stanica koji se naziva epidermis, koji okružuje područja osnovnog tkiva i vaskularnog tkiva. Epidermis pruža zaštitu i pomaže u apsorpciji. Korjenove dlačice, koje su produžeci epidermalnih stanica korijena, povećavaju površinu korijena, uvelike doprinoseći apsorpciji vode i minerala.

Lakirani nokti ne odaju ženu “od zemlje”

- Mislim prezentirati naša tipična jela, slana i slatka, naša vina i rakije, ali i svoje cvijeće, posebno lizijantuse koji su mojih ruku djelo, ističe Maja

Piše: Vlasta Vugrinec

- Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu pratim još od faksa, kaže Maja Zelenić iz Domašinca, međimurska predstavnica na ovogodišnjem natjecanju koje će se održati 7. listopada u Sv. Petru u Šumi, Istarska županija.

Istina, dodaje, kako se na natjecanje nije prijavila sama, već je sve bilo na nagovor sestrične Vanje, sestrične suprugove majke koja živi u Zagrebu.

- Već par godina mi je govorila kako će me prijaviti, dodaje Maja.

Na kraju je Vanja stupila u kontakt s Katicom Jerleković, predsjednicom Udruge Uzorne hrvatske seoske žene, proslijedila joj je Majin broj. Uz početno negodovanje, Maja je ipak pristala i priprema se za put u Istru gdje želi svoj kraj i Međimurje predstaviti najbolje što zna i može. Na izbor se inače prijavilo 19 žena iz cijele Hrvatske.

Mlada agronomka

preuzela mamin posao

I dok Mateja Vranović dolazi iz sektora stočarstva i mljekarstva, Maja je u sasvim drugim vodama. U Križevcima je naime stekla titulu bacc. ing. agronomije, što je bio logični slijed njena života. Rasla je uz roditelje koji su se bavili cvjećarstvom i povrćarstvom tako da su joj presadnice cvijeća i povrće u krvi.

Od prošle godine je “nasljednica” majčina posla i nositeljica OPG-a koji se bavi proizvodnjom presadnica povrća, cvijeća, začinskog bilja i uzgojem svježeg povrća te rezanog cvijeća. Kako uzgajaju krizanteme, tako uz Sve svete rade i aranžmane.

Malo je ljubitelja cvijeća koji nisu čuli za Mariju Zelenić, Majinu majku koja je svoje presadnice prodavala kako na kućnom pragu, tako i na sajmovima od Preloga do Murskog Središća i Štrigove.

- Od svoje 15. godine, preko ljeta i ja sam išla na tržnicu, prisjetila se Maja. Vozili su me tko je god stigao, tata, tete, sosedi, tako dugo dok nisam položila vozački ispit.

Danas, naravno, sama vozi kombi i sama odlazi na sajmove.

U ponedjeljak je u Svetom Martinu, utorak u Prelogu, srijedom u Čakovcu, četvrtkom u Murskom Središću, petkom u Štrigovi i u subotu ponovno u Prelogu i tako iz tjedna u tjedan Maja plasira robu na tržište. Za to vrijeme, u plastenicima radi jedna zaposlenica, a mama i tata uskoče kad treba.

- To je rad bez radnog vremena i slobodnih vikendi, ali je istovremeno i �leksibilno radno vrijeme i sve se da posložiti ako čovjek uistinu voli i uživa u poslu. U konačnici je to ipak posao koji plaća račune.

Svoje bilje uzgaja na oko 2300 kvadrata plasteničke

površine i pola hektara na otvorenom. - Ići u širenje proizvodnje, mislim da mi nije pametno. Najbolje je imati taman toliko koliko si čovjek može sam napraviti i sam plasirati na tržište. A meni je ovo sasvim dovoljno, taman toliko koliko mogu sama.

I za deset godina i više, vidi se u tom poslu jer je stekla određeni ugled, ima svoje kupce kojima nikad ne bi ponudila nešto što ni sama ne bi kupila.

Proizvodima pokriva proljeće, ljeto, jesen, a zimi, istina od Božića do Sv. tri kralja se uspiju i malo odmoriti te isplanirati novu sjetvenu godinu. Drugim riječima, proizvodnju ne misli širiti, eventualno ju modernizirati. Uostalom, i do sada su uvijek išli ukorak s vremenom u kojem žive.

Ekipa se ekipira

Uz uhodani posao, Maja stigne i na ljetovanje s obitelji, suprugom i dvoje djece. Oni su joj ujedno i velika podrška u svemu pa i u predstojećem natjecanju.

- Sigurno će ići sa mnom, jedino ne znam za mlađeg sina koji ima svega 3 godine, dodaje naša sugovornica.

A to znači da će svi biti obučeni u narodne nošnje njena kraja, kako to nalažu i propisi natjecanja. Htjela bi da joj KUD-ovci budu kulisa premda tamošnji KUD više ne postoji, no nada se da će ipak uspjeti skupiti nekoliko bivših.

Kako je Domašinec tik do Gardinovca i Maja poznaje Mateju Vranović, žene su već počele razgovarati, razmjenjivati mišljenja, a i Mateja je imala pregršt savjeta za svoju nasljednicu.

Drugim riječima, polako priprema svoju ekipu, raspoređuje zadatke jer Međimurje ima puno toga za pokazati.

- Mislim prezentirati naša tipična jela, slana i slatka, naša vina i rakije, ali i svoje cvijeće, posebno lizijantuse koji su mojih ruku djelo, dodaje.

O plasmanu ni ne razmišlja, drago joj je što je njena kandidatura toplo odjeknula u Međimurju, među njenim sumještanima, a u konačnici i stalnim kupcima.

Natjecanje promatra kroz prizmu stjecanja novih iskustava, upoznavanja novih ljudi, a u konačnici i pronalasku istomišljenika u poslu kojom se bavi.

Prva kandidatkinja iz Međimurja bila je Darinka Premuš iz Belice, i to 2020. godine. Zatim je tu bila 2021. Mateja Vranović iz Gardinovca koja je ujedno ponijela i titulu najuzornije hrvatske žene i time izbor dovela u Međimurje i Čakovec. Te se godine natjecala Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca.

Po propisu natjecanja kandidatkinja mora biti stara između 25 i 65 godina, hrvatska državljanka, koja živi na selu, uživa ugled u svojoj sredini, ima lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo, proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ ili stvara umjetnička djela.

MAJA ZELENIĆ međimurska je predstavnica na Izboru za najuzorniju seosku ženu

Maja Zelenić ponosna je na lizijantuse i papriku u svojem plasteniku

Mladi grah po popularnih 3 eura

Ni ove srijede kišno jutro nije protjeralo ni prodavače ni kupce s placa i čakovečkog sajma. Naime, kišu je ubrzo rastjeralo sunce i sve je krenulo normalnim tokom. To pak znači da je krenula potraga za krastavcima jer su se počeli spremati za zimnicu. Oni pak koji ju ne rade, krastavce pripremaju kao običnu salatu koja je idealna za ove vruće ljetne dane.

Paradajz i paprika postaju standard isto kao i ovogodišnji krumpir, kelj, zelje, mrkva…

No, namirnica koja je počela osvajati ponudu je mladi, rekli bi Međimurci, presni grah, sorte trešnjevac. Unatrag nekoliko godina pišemo na ovom mjestu o njegovoj cijeni koja je višestruko viša od kilograma mesa. Trenutno se ona

sada ne čini i tako drastična jer se na čakovečkom sajmu kilogram graha u mahuni nudio za 3 eura po kilogramu, a očišćeni tek 5 eura. S druge strane, na placu mu je cijena bila 3 eura u odnosu na 6 pa sve do 8 eura za očišćeni. Ili

trgovci nisu uskladili cijene kako to inače ide ili pak ga doista ima toliko da mu je cijena takva kakva je. No, ne sumnjamo da će takve razlike biti i dalje s time da će cijena i na sajmu rasti, naravno. (vv, foto: zv, at)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Onečišćenje mikroplastikom

Piše: Dunja Turk, dipl. ing./ prof. biologije

Pojam „mikroplastika“ je de�iniran 2004. godine i odnosi se na male plastične čestice veličine od 0,001 do 5 mm. Prema načinu nastanka, mikroplastika se dijeli na primarnu i sekundarnu. Primarna mikroplastika ciljano se proizvodi kao dodatak mnogim proizvodima za industriju i domaćinstva, npr. industrijski abrazivi, peleti koji se upotrebljavaju kao sirovina za proizvodnju različitih predmeta te perlice u kozmetičkim proizvodima, pilinzima i pastama za zube. Sekundarna mikroplastika nastaje fragmentacijom i raspadanjem plastičnih predmeta u okolišu uslijed �izičke abrazije ili prirodnih procesa razgradnje pod utjecajem UV-zračenja, temperature, vjetra, valova i drugih okolišnih faktora. Izvori sekundarne mikroplastike u okolišu su sintetska odjeća, trošenje automobilskih guma, plastični otpad odložen na odlagalištima itd.

Onečišćenje mikroplastikom predstavlja ozbiljan globalni problem s obzirom na njenu rasprostranjenost u svim okolišnim sredinama: vode, tlo, zrak, sediment, ledenjaci, živi organizmi. Onečišćenje mikroplastikom rašireno je diljem svijeta, ali potencijalne posljedice i rizici za ljudsko zdravlje i okoliš su veći u pojedinim područjima, gdje je obilnost mikroplastike veća uslijed speci�ične industrije, ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda te neučinkovitog upravljanja otpadom (neprikladna odlagališta, spaljivanje, bacanje plastike u tlo i vode itd.).

Prisutnost mikroplastike nepovoljno utječe na ekološku ravnotežu u okolišu i štetno djeluje na žive organizme. Mikroplastika je nađena u 800 vrsta živih organizama na svim tro�ičkim razinama. Vodene životinje su izložene mikroplastici uslijed zapetljanja u plastične otpadne predmete, konzumacijom onečišćenog plijena ili direktnim unosom čestica koje nesvjesno progutaju zbog

male veličine ili ih zamijene za hranu zbog sličnog oblika i boje. Ljudski organizam je izložen mikroplastici putem hrane, vode, lijekova, kozmetičkih proizvoda i prašine u zraku. Mikroplastika je nađena u različitim prehrambenim proizvodima kao što su svježi i procesuirani morski plodovi, kuhinjska sol, voda za piće, med, pivo, šećer, mlijeko, čaj te razne namirnice pakirane u plastičnu ambalažu. Ranije je prevladavalo uvjerenje da mikroplastika bezopasno prolazi kroz probavni sustav živih organizama. Danas je poznato je da se fecesom izluči više od 90 % ingestitrane mikroplastike, dok preostali udio iz probavnog sustava prelazi u krvotok, uslijed čega može doći do oštećenja i narušavanja funkcije mnogih organa. Štetnost mikroplastike se povećava njenim međudjelovanjem s onečišćivačima iz okoliša i aditivima dodanim u procesu proizvodnje, jer na taj način služi kao nosač i prijenosnik toksičnih kemikalija i patogenih mikroba u okoliš i žive organizme.

Mnogi aspekti problematike onečišćenja mikroplastikom još nisu sasvim istraženi i razjašnjeni. Metodologije uzorkovanja, pripreme uzoraka i analize mikroplastike nisu standardizirane, zbog čega su rezultati različitih istraživanja često neuspore-

divi. Temeljem dosadašnjih istraživanja ima dovoljno dokaza da onečišćenje mikroplastikom predstavlja prijetnju globalnoj društvenoj, okolišnoj i ekonomskoj održivosti, stoga su nužne hitne i učinkovite strategije njene redukcije. Neke vlade su već ograničile upotrebu jednokratne plastike kao što su boce za napitke, plastične vrećice, slamke, pribor za jelo te zabranile neesencijalnu i namjerno dodanu primarnu mikroplastiku koja nije neophodna za funkcioniranje proizvoda. Da bi se mogla provoditi učinkovita regulacija i kontrola zagađenja okoliša mikroplastikom, potrebno je najprije uskladiti, optimizirati i standardizirati analitičke metode za pouzdanu identi�ikaciju i kvanti�ikaciju. Onečišćenje mikroplastikom je oku nevidljivo i često ignorirano, stoga je potrebno osvijestiti javnost o navedenoj problematici i educirati o mogućnostima individualnog doprinosa rješavanju problema, npr. zamjenom plastike alternativnim materijalima (drvo, staklo…), višekratnom upotrebom plastičnih predmeta, odvojenim prikupljanjem i odlaganjem s ciljem recikliranja i ponovnog upotrebljavanja, nošenjem odjeće od prirodnih materijala, ugradnjom �iltera na odvod perilice rublja, upotrebom prirodne kozmetike itd.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

MURSKO SREDIŠĆE

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Bračni par iz Hrženice nudio je mladi grah trešnjevac

Grah Željka Ma�ća obilno je rodio

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Pripremila:

Plamenjača rajčice

Ove sezone uzgoj rajčica vrlo je izazovan zbog puno kiše, što pak pogoduje širenju gljivičnih bolesti. Najveći strah svih vrtlara je naravno plamenjača. Iako ima više gljivičnih bolesti koje se mogu pojaviti na rajčici, ako su uvjeti pogodni – plamenjača je ta koja može napraviti najviše štete.

Plamenjača rajčice je gljivična bolest uzrokovana gljivicama Phytophthora infestans, a koja se prvenstveno širi po vlažnom vremenu –najveća opasnost od širenja bolesti jest tijekom čestih kiša ljeti. U engleskom govornom području naziva se late blight – kasna palež. Samo u uvjetima previše vlage može se i dogoditi masovno širenje te bolesti i masovno propadanje usjeva, a to se onda događa jako brzo – unutar 1 tjedna može propasti cijela biljka.

Zanimljivo je da je početak pojave te bolesti većinom tijekom sezone uobičajen na krumpiru, pa se kasnije seli na rajčicu. Početna pojava bolesti vidljiva je kao otok, promjena boje na listu, dok na naličju donjih listova možemo vidjeti sive “kraste”, u daljnjoj fazi se na biljkama manifestira kao smeđa trulež: uništava listove koji izgledaju spaljeno po listovima te imaju žute i smeđe mrlje po površini listova, kasnije počinju smeđiti i propadati plodovi. Za vrijeme vlažnog vremena jasno se može vidjeti na donjim listovima sivo-bijela prevlaka. Najviše pogađa biljke iz porodice pomoćnica kao što su rajčica i krumpir. S listova se polako seli i na ostale dijelove biljke. Plamenjača se može proširiti i na plodove i na stabljike.

Čim zapazite bolest, odmah uklonite i uklonite zaražene dijelove kako biste spriječili širenje bolesti. Ako zalijevate rajčice, nikako nemojte polijevati biljke, nego zalijevajte kraj stabljike, po tlu. Također, privezivanje rajčica uz stupove i micanje donjih listova također one-

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

mogućuje zadržavanje vlage i zaustavlja širenje bolesti – jer se onda kraj tla, gdje se najviše zadržava vlaga, prozračnije. I jako je bitno da je tlo pomalčirano, da se vlaga zadržava ispod malča i da je oko rajčica čim suše. Dakle upamtite – uvjeti su ti koji su odgovorni za širenje bolesti, a mi možemo veliki dio toga spriječiti, a time usporiti razvoj bolesti. I jedino kad krenu bolesti ima smisla prskati domaćim pripravcima koji djeluju ili protiv gljivica ili koji jačaju biljke. Moje iskustvo s tom bolesti jest da se je doista trebamo bojati ako imamo jako vlažno ljeto, kad često pada kiša. U takvim uvjetima praktički je nemoguće zaustaviti širenje bolesti, biljke i plodovi naočigled propadaju. Za sušnih godina općenito imamo puno manje problema s bolestima rajčica. U svakom slučaju, malčiranje, prozračnost biljaka, redovita kontrola i stalno uklanjanje zaraženih dijelova s vrta znatno će pomoći i usporiti širenje bolesti – pa tako da ako neće biti previše kiše, uz dobre biološke metode i redovito šišanje i dalje možete održati rajčice sve do jeseni. Ovakvih ljeta će uvijek biti – zato uvijek razmišljajte i o alternativi. Ja kraj kuće imam niz niskih rajčica u teglama – tu su na suhom i nikad ne obole od plamenjače. Uzgoj u plasteniku/stakleniku također drži rajčica podalje od previše vlage – zato je i tamo puno manje problema s plamenjačom.

Naježim se na sam spomen nevremena

- Tuča nam je desetkovala vrt. Ščehani je kukuruz i to onaj domaći koji smo zasadili za kuhanje, uništena je paprika, potrgani su krastavci i rajčica, požalio se Antun Piše: Vlasta Vugrinec

Veliko nevrijeme popraćeno tučom minulog tjedna nije samo čupalo stabla, lomilo granje i skidalo krovove, već je napravilo i značajnu štetu u našim vrtovima.

- Tuča nam je naprosto desetkovala vrt, požalio nam se Antun Mesarek iz Domašinca. Ščehani je kukuruz i to onaj domaći koji smo zasadili za kuhanje, uništena je paprika, potrgani su krastavci, rajčica a o jabukama da i ne govorim.

Nešto će se oporaviti, ali…

Dva reda domaće, starinske sorte kukuruza lijepo su napredovale i već su se počeli pojavljivati klipovi koje obitelj s velikim guštom jede. Kuhani ili pečeni, svejedno im je jer se radi o slatkoj sorti. Tuča je neke stabljike toliko uništila da ih je jednostavno morao odrezao, dok preostale gleda sa zebnjom u nadi da će se ipak oporaviti i dati kakav-takav klip. Listovi izgledaju kao da ih je netko nožem razrezao na trakice koje se, jedna za drugom, počinju sušiti. Metlice na vrhu ni nema ili jadno i tužno visi.

Antunova supruga se rasplakala kad je vidjela gredice s paprikom. Vrhovi i pomalo otežane grane od plodova bili su pokidani i razbacani po cijelom vrtu. Umjesto da plodove uskoro ubiru, ono malo

što je ostalo na grmu, morali su otkinuti i baciti jer nije bilo ni jedne cijele paprike. A zna se da su takva oštećenja, odnosno rane, idealni ulazi za razne boleštine. Tim više što je vrijeme toplo i sparno, pogodno za razvoj pepelnice, plamenjače itd.

- Mladi grah trešnjevac bio je spreman za branje, dodaje. Sadimo ga za svoje potrebe jer mu se cijena penje u nebesa, ističe naš sugovornik. Grmovi su polegnuti, listovi pokidani i pitanje je hoćemo li imati i drugu berbu.

U obilasku vrta, za divno čudo, našli smo na cijelu, cjelcatu tikvicu bez ikakvih naznaka oštećenja. Istina, bila je dobro skrivena pod listovima kako svog matičnog grma, tako i kukuruza.

Antun je već umoran od borbe s prirodom i polako razmišlja da digne ruke od svega. A onda, kaže, nešto će ipak preživjeti i bolje išta nego ništa. Žao mu je vrtnu parcelu zapustiti, sjediti doma prekriženih ruku i kako se to lijepo u Međimurju veli: Krasti Bogu dane.

Treba nam obrana od tuče

Antun Mesarek samo je jedan od brojnih vrtlara koji zbrajaju štete u vrtu. I ne samo to, skupljaju otpale, još zelene plodove jabuke, kruške, šljive i ostalog voća. U krošnju se praktički ni ne usude pogledati jer preostali

plodovi imaju tragove ledenih kuglica. Iz svega toga zaključak je lako donijeti. Treba nam obrana od tuče što ide u prilog našoj temi iz prošlog broja Međimurskih novina o potrebi sustava obrane od tuče. Nepostojanjem obrane ispada da bi cijeli vrt, voćnjak i dvorište trebali biti natkriti mrežom protiv tuče.

I ne samo to jer biljke imamo i na balkonima, prozorima, stepenicama, svuda gdje tegla može stajati.

- Ili ćemo jednostavno odustati od svega, dodaje Antun. Mučiš se cijele godine, savijaš kičmu po žegi i kiši kako bi imao nešto svoje i onda ti u par sekundi tuča sve uništi. I da je to barem samo jednom tijekom ljeta.

Tek što se sanira šteta od jedne tuče, kaže, evo ti crnih oblaka i najava one iduće.

- Sve me strah kako će to ići dalje. Zbog nevremena i tuče već smo morali mijenjati

krov na kući i gospodarskim zgradama što nije mali novac. Što se pak osiguranja tiče, jedno je osigurati krov kuće, stakla na prozorima i stvari veće vrijednosti premda ni to ne rade jer baš nisu skloni vjerovanju u taj vid zaštite. No, pitanje je što s malim stvarima poput vrtnih gredica. Tko će to osigurati kad premija sigurno iznosi više negoli vrijednost onoga što izraste. Međutim, ono što beremo sa svojih vrtova nema komercijalnu vrijednost. Vrijednost je u našem trudu, muci, guštu u vrtlarenju, a u konačnici i konzumiranju domaće, netretirane hrane koju smo sami uzgojili. Možda je i u tome caka. Ako će puno ljudi vrtlariti i imati svoje voće i povrće te cvijeće, tko će onda kupovati u velikim trgovačkim lancima. Naravno, onim stranim koji se pune uvoznom robom od koje žive uvozni lobiji te razni prekupci i mešetari.

U VRTU Antuna Mesareka iz Domašinca

Antunu Mesareku �kvice preživjele tuču

Listovi kukuruza izgledaju kao da ih je netko izrezao na trakice

Završno predavanje o pčelama (10)

U ovim dosadašnjim prenesenim predavanjima pokušali smo vam pružiti mogućnost da zavirite u izuzetno djelovanje prirode.

Pčela ne može svašta jesti. Ona može jesti samo ono što joj je već dano od biljke. Pčela, dok se približava biljci, traži nektar, uzima ga za sebe i prerađuje ga, izgrađuje ono čemu se moramo toliko diviti kod pčela, izgrađuje cijelu građevinu saća, građevinu od ćelija u košnici. Mi gledamo pčelu koja sjedi na cvijetu, siše cvjetni sok, a

onda ulazi u košnicu i iz sebe izgrađuje, zajedno s drugim pčelama, voštane ćelije da bi ih napunila medom. Oblik

ćelija oblikovan je tako da su one jedna do druge, a njihova šupljina je oblikovana kao što su oblikovani kristali kvarca.

PLAN SADNJE

21. srpnja – Dan ploda Još sijemo i njegujemo plodonosne biljke za pridobivanje vlastitog sjemena.

22. srpnja – Dan ploda Do 19 sati njegujemo biljke ploda.

23. srpnja – Dan korijena Njegujemo biljke korijena.

24. srpnja – Dan korijena Sijemo repu, crnu rotkvu i ostale rotkvice.

25. srpnja – Dan korijena Do 12 sati, a nakon 12 sati nepovoljno za rad s biljkama zbog silaznog čvora.

26. srpnja – Dan korijena Do 12 sati, a od 14 sati rad s biljkama cvijeta. Mjesec je pred zviježđem Vage i poslijepodne ćemo prskati ciklu i mrkvu preparatom 501.

27. srpnja – Dan cvijeta Beremo i njegujemo biljke cvijeta do 23 sata.

seZOna breskVi

sAmOBERBA: Uberite ih sami u Voćnjaku Agra u Vratišincu!

svakog dana od 8 do 19 sati.

kontaktirajte nas za više informacija!

m: + 385 97 745 3865

E: agra@agra.hr

W: www.agra.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VEtERiNARsk A AmBULANtA mR. k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Kino raspored

Četvrtak 20.7.

17:00 - Mali Nikica (sink.)

20:00 - Barbie PREMIJERA

petak 21.7.

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

20:00 - Cobweb PREMIJERA

subota 22.7.

10:00 - Spider-Man (sink.)

13:30 - Mali Nikica (sink.)

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

20:00 - Barbie

nedjelja 23.7.

10:00 - Spider-Man (sink.)

13:30 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

17:00 - Mali Nikica (sink.)

20:00 - Nemoguća misija

ponedjeljak 24.7.

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

20:00 - Barbie

utorak 25.7.

17:00 - Spider-Man (sink.)

20:00 - Nemoguća misija

srijeda 26.7.

17:00 - Mali Nikica (sink.)

20:00 - Cobweb

Piše: Bernarda Orehovec

VOLIM JER…

TRGOVINA Konzum 732, u Čakovcu

Bebe 2023.

Mar�na (40) i Ivica (41) Bes iz Donjeg Koncovčaka dobili su Laru rođenu 27. travnja.

Amira Posavec čita sve!

U Konzumu 732. u Čakovcu u kupnji smo zatekli Amiru Posavec. Amira je naša čitateljica i zanimaju ju sve vijesti u našim novinama. Rekla nam je da čita sve, od Medije, sporta

i crne kronike. Svakodnevno nas prati i na našem mrežnom portalu. Razveselili smo ju platnenom vrećicom koju će iskoristiti za kupnju. Ljubazna prodavačica Suzana Sedlar iz

Čakovca svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu. Nju smo također nagradili praktičnim šoping-vrećicama naših i vaših Međimurskih novina. (mk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Briljanta i naših novina

Joker kupon 99. kola

Novo, 99. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. srpnja. Sretnog dobitnika 99. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. srpnja (mk).

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Dario (33) i Adrijana (30) Božić iz Strahoninca dobili su kćerkicu Brunu rođenu 28. ožujka. Starija Pavla u tatinu naručju ima 5 godina.

Sanela (31) i Roman (34) Tomašić, Međimurci koji su se iz Sivice preselili u Zagreb, dobili su Evu rođenu 30. svibnja.

Međimurske novine i BluKids vas daruju

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati

Ovog tjedna mali poklon podijelili smo našoj čitateljici Amiri Posavec i prodavačici Suzani Sedlar

Porno glumica Marija Zadravec, Sweet Mery podijelila brutalno iskustvo života u pornoindustriji. Opširnije donosimo na stranicama Medije 4. i 5.

Foto: Zlatko Vrzan

VIKEND VODIČ

najave

MJESEČNI VODIČ petak,

od 21. do 23. srpnja

Brezje

Forestland

Fes�val

20:00

Mađerkin breg

Otvorenje Goričkog svirala

21:00

Selnica, Dom kulture

Stand up Gola is�na

Aleksandra Lazića

subota,

22. srpnja

19:00

Melum kvartet

Fontana

Perivoj Zrinski

promenadni

koncert

19:00

Igralište OŠ Selnica

Aquarius band

19:00

Dom kulture Štrigova

Tarapana band i Šafarići

nedjelja,

23. srpnja

16:00

Gastro natjecanje

Međimurska žlica i nastup Rangers banda

Dom kulture Štrigova

16:00 - 21:00

Halicanumfest

Ispred pub-a Potkova u Termama Sve� Mar�n

ŠTRIGOVSKE NOĆI

noći

Zabavite se uz Tarapanu, Rangerse i Šafariće

Općina Štrigova nadolazećeg vikenda slavi svoje dane. U petak, 21. srpnja, u Domu kulture u centru Štrigove održava se svečana sjednica Općinskog vijeća Štrigove, a u 20 sati zakazano je otvorenje otvorenje orgulja na vidikovcu Mađerkin breg. Drugog dana, 22. srpnja, održava se proštenje svete Magdalene, a svete mise su u 8 i 11 sati. Očekuje vas i sada već tradicionalna utrka Stridon run koja starta u 19 sati i koncert Tarapana Ban-

da u 21 sat u Domu kulture. Prije toga, u 18 sati uživajte u programu Glazba i vino uz duo Andrea i Goran Šafarić. U nedjelju, 23. srpnja, kod Doma kulture, možete se okušati u kuhanju tradicionalnih međimurskih jela na žlicu ili pak samo doći na degustaciju kuhanih jela što će pratiti, već od popodnevnih sati, dežurni Rangers bend, a uz to će nam se pridružiti i KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca s dramskom izvedbom Veliki derbi. (sh, foto: Pixsell/ Ivica Galovic)

ČAKOVEČKO LJETO nastavlja

se i ove subote

Kod fontane nastupa Melun kvartet

U sklopu Čakovečkog ljeta u subotu 22. srpnja u 19 sati održat će se promenadni koncert Melun kvarteta kod fontane u Perivoju Zrinski. Sastav izvodi jazz, jazz rock, free jazz, blues standarde te autorske kompozicije članova benda. Čine ga glazbenici koji svojim

profesionalnim muziciranjem njeguju improviziranu glazbu, uz različite stilske utjecaje. Članovi kvarteta su: Filip Eldan, klavir, Hrvoje Šenjug, gitara, Neven Mehun, bubnjevi, i Aleksandar Vešić, kontrabas, e bass. Melun kvartet osnovan je početkom 2023. godine.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - ELENA FERRANTE: LAŽLJIVI ŽIVOT ODRASLIH

28. srpnja

21:00

Porcijunkulovo Petar Grašo

29. srpnja

21:00

Porcijunkulovo Vanna

30. srpnja

21:00

SELNICA i Dan pikača

vodilji “do iberlaufa”

Pogledajte Golu istinu

Aleksandra Lazića

Dan pikača u Selnici obilježava se nadolazećeg vikenda, a temeljite pripreme već su započele. U subotu, 22. srpnja, održat će se dječja radionica u dvorištu Doma kulture – stara škola s početkom u 10 sati. Predviđeno trajanje radionice je 2 sata, ovisno o broju djece koja će sudjelovati.

IZLOŽBA

Od 12 sati će se na ulazu u Selnicu namotati veliki pikač, dok se za večernje sate planira zabava uz Aquarius band na igralištu kod osnovne škole u Selnici uz podjelu �inog bograča. Dan prije toga, u petak 21. srpnja 2023., u 21 sat u dvorani Doma kulture gostuju Alex i Bara sa svojom predstavom Gola istina. (sh)

Čakovečki vintage i radovi Danice Kapelari

U sklopu manifestacije Porcijunkulovo 2023., u ponedjeljak 24. srpnja 2023. godine u 18 sati na Općem odjelu Knjižnice otvorit će se izložba Čakovečki vintage i radovi Danice Kapelari. Kroz izložbu nas vode predmeti koji su obilježili naše živote i ukrašavali naše domove tijekom 20. stoljeća. Tako će biti izloženi stari pisaći strojevi s početka 20. stoljeća, radioprijemnici, fotoaparati i stari telefoni iz fundusa Muzeja strojeva u Ivanovcu, stare

fotogra�ije, razglednice i novine iz fonda Zavičajne zbirke Insulana, porculanski servisi za posluživanje kave iz privatnih zbirki, tabletići i stolnjaci radovi članica udruge Zlatne ruke, radovi Danice Kapelari koja se bavi izradom ukrasnih predmeta izrađenih makrame tehnikom iznimno popularnom u 20. stoljeću. Izložba je otvorena do 16. kolovoza 2023. godine, a može se razgledati u radno vrijeme Knjižnice.

Porcijunkulovo Juan De Marcos Gonzales and The Euro-Cuban All Stars

31. srpnja

21:00

Porcijunkulovo Željko Bebek

1. kolovoza

Porcijunkulovo Crvena jabuka

2. kolovoza

21:00

Porcijunkulovo Klapa Intrade od 17. do 20. kolovoza

Renesansni fes�val Koprivnica od 25. do 27. kolovoza Jazz u vinogradu Mađerkin breg

od 1. do 3. rujna

Fes�val balona Prelog Marina

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

POKLANJA KNJIGU

Elena

Ferrante:

Lažljivi život odraslih

Dobitnik knjige Sva nova ljeta objavljene u prošlom broju je Zorana Pogorelec iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1453

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj: Napulj ranih 90-ih dvadesetog stoljeća. Giovanna je jedinica u obitelji situiranih srednjoškolskih profesora. Djevojčica koja ulazi u pubertet i koja se mijenja, a njezino lijepo lice, barem kako misli njezin otac, postaje ružno, nalik na ono njezine tete Vi�orije. Mijenja li se Giovanna doista? Pretvara li se u svoju tetu, ženu koju jedva poznaje, ali koju njezini majka i otac očito preziru? Postoji li negdje zrcalo u kojem može vidje� kakva je doista?

Giovanna traga za odgovorima u bogatom i siromašnom Napulju prelazeći nevidljive, ali teško propusne granice...

Priča je to u kojoj se is�ne neprestano otkrivaju i opovrgavaju.

Lažljivi život odraslih – u sjajnom prijevodu Ane Badurine – fascinantna je, moćna priča o odrastanju, novo remek-djelo jedne od omiljenih i najhvaljenijih autorica svijeta.

Pjevač Tarapana Banda Frano Pehar poziva vas na Štrigovske

Ludbreški komičar Alex poznat je po svojoj

FORESTLAND TRESE BREZJE ovog vikenda 21. i 22. srpnja

Sve je spremno za najjači party u godini!

I ove godine nam dolaze DJ-i iz Engleske, po prvi puta i iz Izraela, ali i iz Turske, Austrije, Njemačke, Slovenije, BiH i Srbije, naravno uz našu domaću snagu

Najveći kontinentalni festival elektronske, rap, hiphop i trap glazbe na redu je ovaj vikend. Međimurski

festival Forestland održat će se po 11. puta i to od 21. do 22. srpnja. Dva dana, 48 sati, tri pozornice, 60 artista, DJ-a i repera, ali i nekoliko tisuća ljudi stiže na Forest!

Od petka u 13 sati, kada kreće glavna pozornica, pa sve do nedjelje u 12 kada točno u podne Rosana Rabuza zatvara Forestroom, a Pintha Forestland stage, Međimurje je centar glazbe.

- Dekada, desetljeće je iza nas u organizaciji, u Forestland priči i veselimo se i ovom, novom izdanju, rekao je Krešo Biškup iz organizacije. Forestland se gradi godinu dana, a mi već razmišljamo i o idućim, novim izdanjima, veselimo se razvijati ovu priču i u turističkom smjeru jer Forestland je svakako adut regije. I ove godine nam dolaze DJ-i iz Engleske, po prvi puta i iz Izraela, ali i iz Turske, Austrije, Njemačke, Slovenije, BiH i Srbije, naravno uz našu domaću snagu. Ukidanjem Schengena još

više smo se povezali sa Slovenijom, festivali ruše granice, povezuju i opuštaju ljude, zato baš i je event industrija najveći generator turističkih dolazaka, pojasnio je Biškup.

Techno, trap, house ili rap?

Na festivalski petak će, uz neizostavni „Forestland“

ili main stage, noć obilježiti i Forestroom. Po prvi puta cijela pozornica pripada isključivo ženama koje će od 19:30 pa sve do ranih jutarnjih sati vladati šumskom pozornicom.

Uz nama dobro poznate Risu Brown, Emily i Andreu Fox iz Maribora, na Forestland stiže i Lena Glish, ali i mlade nade elektronske scene iz regije – Lanna i Talija iz Srbije. Kroz suradnju sa srbijanskim Ministarstvom kreativne i inovativne industrije i program „Serbia creates music“, Forestland će ugostiti djevojke koje su razvalile Exitom i brojnim drugim festivalima, a upravo će im Forestland biti prvi izlazak u Hrvatsku.

Uz Female Forestroom, na Forestland glavnoj pozornici očekuje nas nastup

sjeveru jako dobro poznatog Kirila Djaikovskog koji nastupa uz svoju vokalisticu TK Wonder. Kirilu prethodi energični nastup dvojca Buba Corelli i Jala Brata, ali i vjerojatno najboljeg regionalnog DJ-a i producenta Architecta koji se vraća na Forest nakon 7 godina.

Subota će u šumici odzvanjati ritmovima Ibize i njemačkog techna koje spa-

jaju na „Roomu“ Ramiro Lopez, Tomo in der Muhlen i Kraundler, dok će main stage gorjeti uz nastupe Relje, Detrona, mladih slovenskih repera JunioRa i Tamzyja, a sve će kulminirati nastupima izraelskog DJ-a Mr. Blacka i Taia Wof�indena. Festival na glavnoj Forest pozornici zatvaraju Vedran Car i svima dobro poznati Pintha in DaHouse.

Tattoo, piercing ili zip-line?

Forestland ne bi bio najbolji izlazak u šumicu da tamo ne možete navratiti i na Tattoo kod Mrlje, u barbershop Askari iz Lenarta, na face painting, henna bodypainting ili piercing. Uvijek je tu opcija spustiti se najdužim zip-lineom preko cijele glavne pozornice, možda baš u trenutku nastupa tvog omiljenog DJ-a. Uz food court

by Pomodoro, Bajzovi i Škartoc, brojni popratni sadržaj, na Forestlandu možeš kupiti i nove majice Micakatapepa iz kolekcije XD, ali i nove Forestland majice, ili platnene vrećice za svaki dan. Festivalske ulaznice i na ulazu na festival će iznositi 30 eura i vrijede za oba dana, dok ulaznice samo za subotu možete kupiti na ulazu (ili online u subotu popodne) po cijeni od 20 eura.

Forestland crew

Međimurje postaje centar glazbe Instalacije savršeno ukomponirane u šumsku vibru

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Novookrunjena europska prvakinja u seksu, svjetski poznata pornozvijezda, službeno jedina pornoglumica u Hrvatskoj, po struci kuharica - sve je to jedinstvena 27-godišnja Marija Zadravec iz Pribislavca. Za Međimurske novine dala je prije dvije godine svoj prvi intervju kao pornoglumica i time ostvarila slavu.

Danas o njoj bruje svi, digla je prašinu u javnosti jer je odlučila iskreno progovoriti o nesvakidašnjem poslu kojim se bavi. Seks, porno�ilmovi, nastranost, fetiši i dalje su tabu našeg društva, no Marija je tome odlučila stati na kraj.

Završila je školu za kuharicu, praksu je odrađivala u Pilki u Čakovcu, a kasnije je imala i vlastiti restoran AX

Fanovi ju oblijeću

Marija kao iz “paštete” iskače u medijima već dvije godine skoro svaki mjesec. Ljude očito zanima kako je to raditi u pornoindustriji, a Mariji to nije problem podijeliti. Dok ima onih koji se nad tim zgražaju, ima onih koji ju javno podržavaju. To smo i

No, to nije bilo ono što je željela od života. Kaže, oduvijek su je privlačile snimke seksa i razmišljala je kako bi bilo da se i ona u tome okuša. Prije tri godine otvorila je pro�il na OnlyFansu gdje i danas ima najbolju zaradu.

- OnlyFans je zapravo Instagram, ali bez cenzure. U moru slika i videouradaka muškarci zapravo najviše žele ostvariti direktnu komunikaciju. Ekstra im je privlačno i

osobno doživjeli na snimanju ovog priloga, na čakovečkim Gradskim bazenima. Mariji su prilazili, pretežno muškarci, pitali za sel�ie i pružili joj podršku. Jedan od njih je bio i spasilac koji je ušao u bazen i ovjekovječio upoznavanje s Marijom.

osjećaju se posebno ako snimam neku scenu koju naruče i izgovaram njihovo ime. Javljaju se neki koji bi samo razgovarali, no većinom je u pitanju sadržaj za zabavu i uzbuđenje.

- Imam preko tisuću fanova koji su pretplaćeni na moj pro�il, kaže nam Marija koja na pro�ilu na Instagramu ima 43,5 tisuća pratitelja, a većinom zahvaljujući slavi koju je stekla kao europska prvakinja u seksu početkom lipnja u Švedskoj.

Na ulici, u taksiju, na moru, na plaži, u trgovini, rijetko ju tko ne prepoznaje, a reakcije su šarolike. Ljudi se zalijeću, neke je sram, drugi se "poskrivećki" fotkaju da ih ne vide žene, ali većina je onih koji joj prilaze, daju podršku i rado okinu sel�ie. Ima zaista svega, ističe Marija čije je pornoime Sweet Mery.

Marija, kao jedina pornoglumica u Hrvatskoj, počela je najprije sa snimanjem amaterskih pornouradaka, a potom prešla na profesionalne. Razlog je očit. Profesionalna produkcija više se plaća, a snimanje traje kraće.

U svijetu pornoindustrije je tri godine, a dosad je snimila 20 �ilmova, od kojih uskoro izlazi još jedan. U Europi, najveći broj pornoprodukcijskih kuća ima Češka, gdje Marija pretežno i snima.

Nikog više ne zanimaju

“normalne” scene

- Prag kao grad zadovoljava sve uvjete, pornogra�ija je legalna, pa je tamo i najlakše doći do posla. Uz to, najveća je zarada jer se tamo snimanju neobične stvari. To je u posljednje vrijeme popularno, jer nikoga više, nažalost ne zanimaju “normalne” scene. Meni je to malo glupo, ali takav je svijet.

U taj svijet uđeš po preporuci, a tako sam i ja završila u tom biznisu.

Marija, kao jedina pornoglumica u Hrvatskoj, počela je najprije sa snimanjem amaterskih pornouradaka, sada je profesionalka

Snimam pornoscene su najviše

Puno me prijatelja pita kako to mogu raditi, a odgovor je vrlo jednostavan - sve je pitanje percepcije.

U mojoj glavi to je posao koji odrađujem. Morala sam biti sto posto sigurna da to

želim i mogu jer u suprotnom je to nemoguće raditi, govori Marija.

Od produkcijskih kuća �ilmove otkupljuju brojne, svjetski poznate pornostranice, kao i televizijske kuće.

Snimanje traje po dva-tri sata.

- Prvo radimo fotke za cijeli scenarij, što zapravo iziskuje najviše vremena. I po tome se onda snima. U Njemačkoj sam snimala za

MARIJA ZADRAVEC (27), Sweet Mery, podijelila iskustvo rada u pornoindustriji

Radi se o ekstremnom seksu, koji uključuje više muškaraca. Marija kaže kako se najbolje uklapa u takve kategorije, zbog opasnog izgleda i brojnih tetovaža

Za većinu tetovaža zaslužan je tattoo majstor Igor Mezga

Marija je spremno stala ispred našeg fotoobjektiva

pornoindustriji

Na ulici, u taksiju, na moru, na plaži, u trgovini, rijetko ju tko ne prepoznaje, a reakcije su šarolike. Ljudi se zalijeću, neke je sram, drugi se "poskrivećki" fotkaju da ih ne vide žene, ali većina je onih koji joj prilaze, daju podršku i rado okinu selfie

glumcem koji se prvi puta okušao u tome i nije jednostavno bilo izvedivo. Za to je potrebno puno iskustva jer je velika opasnost od povrede. A svjetske produkcije si to ne mogu niti žele priuštiti, nastavlja.

Marija kaže kako je zdravija od većine žena jer prije svakog snimanja ima detaljni pregled. Vadi krv, daje grleni i vaginalni uzorak, sve se šalje na testiranje i tek kad dođu rezultati, može krenuti snimanje. U tom svijetu preveliki je rizik od zaraza pa je stoga i logično da se sve pretrage prije moraju standardno odraditi.

Što se tiče prehrane, Marija ističe kako prije snimanja ne jede, a otkad radi u ozbiljnoj pornoindustriji, smršavila je čak 11 kilograma. Ne izgladnjuje se, nego je jednostavno više pažnje posvetila prehrani.

glumcima, no kaže kako se sada više-manje svi znaju. Od poznatijih imena pornoscene, rado bi snimila video s pornoglumcem Dannyem D. - Na setu vlada opuštena atmosfera. Upoznamo se, prođemo scenarij, a tijekom snimanja se obavlja i fotošuting. S obzirom na to da snimam ekstremne scene, ljudi imaju puno pitanja. Primjerice, znaju biti scene u kojima muškarci uriniraju po meni, no iza toga je posebna priča. Dakle, to nije urin, nego voda. Prije svakog takvog snimanja glumci moraju popiti minimalno 4 litre vode, koju potom moraju prije snimanja izbaciti iz sebe, tako da ne ostaje urin, nego voda. No, naravno, to većina ljudi ne zna, pa onda izgleda potpuno drugačije, iskrena je Marija.

Milijun eura, ili ipak manje?

Snimam

brutalne pornoscene koje najviše plaćene

pornokina, a tamo izlaze i časopisi, pa su zato potrebne i fotogra�ije.

- Sva snimanja su na visokom nivou. Iza toga stoji vrsna produkcija, nema mjesta pogreškama. Primjerice, prije svakog snimanja dobijem scenarij, na koji ja mogu, ali i ne moram pristati i potpisati. Recimo, ne bih nikada pristala

na snimanje scena koje imaju religioznu konotaciju. Ne jer sam religiozna, nego jednostavno mi je to izigravanje s višom silom.

Scene koje Marija snima su brutalne. Radi se o ekstremnom seksu, koji najčešće uključuje više muškaraca.

- Najbolje se uklapam u takve kategorije zbog svog opa-

snog izgleda i brojnih tetovaža koje imam. Pa ispada da to sve mogu podnijeti, što očito i mogu. Moram biti potpuno opuštena. Priprema ovisi o tome kakvu scenu snimam. Primjerice, ako je u pitanju analni seks ili dupli analni koji znam snimati, to iziskuje �izičku pripremu. Od klistira do širenja rupe, kao i uzimanja

lijekova koji me zatvore na par sati. Nakon toga se i osjet smanji pa tako to izgleda na videu puno ekstremije nego zapravo je. U svakom slučaju, za takav seks je potrebno imati glumce koji znaju što rade i koji su puno puta u tome sudjelovali, govori Marija.

- Jednom sam imala snimanje grupnog seksa s

- Ima djevojaka koje prije snimanja mogu jesti, ali meni to nije ugodno jer svakako moram proći čišćenje, pogotovo ako je u pitanju snimanje analnih scena. Pa mi je tako jednostavnije ne jesti, a s druge strane mi i trbuh izgleda ravnije.

Mariji �ilmovi nisu za svačije oči. No, publiku očito ima. Na setu se upozna s

Na Europskom prvenstvu u seksu, prema navodima stranih medija osvojila je 995 tisuća eura. Kaže kako će joj ta titula sada dodatno dići cijenu. O tome koliko se zapravo zarađuje u pornoindustriji, kaže kako je to jedan od rijetkih poslova u kojima žene zarađuju više nego muškarci. Po snimanju zaradi od 500 do 2000 eura, a sve ovisi o tome koje su scene u pitanju. Ekstremnije je naravno i više plaćeno. Marijina otvorenost prema pitanju pornogra�ije i seksa u društvu se gleda podvojeno. No, ona ističe kako nema problema s nikakvim komentarima. U to je ušla sto posto svjesno, zna što radi. Tko voli će gledati, a tko ne, neka okrene glavu.

Osvojila najviše bodova na Europskom prvenstvu u seksu

Seks-sajmovi nisu ništa novo u Europi. Primjerice, održavaju se i u nama susjednoj Sloveniji. Marija kaže kako je već nastupila u Ljubljani, a uskoro će i u Celju. No, ono što je javnosti najviše zagolicalo maštu je upravo Europsko prvenstvo u seksu koje se održalo u Göteborgu, Švedskoj. Marija, kao jedina predstavnica iz Hrvatske, osvojila je prvo mjesto. Kaže kako je bilo dosta problema s cijelim natjecanjem koje je bilo uživo, a zbog hakerskih napada koju su sve i prekinuli prije vremena. U užem izboru borila se s Ukrajinkom Taliom Mint, no na kraju je ipak publika presudila te je njoj pripala pobjednička titula.

Natječe se u 16 disciplina, šest tjedana po šest sati dnevno. Za svako natjecanje Švedski seksualni savez postavio je najvažnije kriterije s bodovima za svaku disciplinu. Sustav bodovanja podijeljen je na 70 posto glasova publike, a 30 posto ocjenjivačkog suda.

Kategorije natjecanja su zavođenje, masaža i erotska masaža, predigra, oralni seks, pentracija, oslobađanje, izgled spolnih organa, umjetnička izvedba poze, kreativnost u promjeni poze, izdržljivost i broj orgazama, podignuti krvni tlak i otkucaji srca, najljepša i najkompliciranija poza Kamasutre te par koji je najviše pokazao angažmana tijekom natjecanja.

STAND UP SHOW devedesete

Imate li i vi čiste gaće za doktora?

Gromoglasan smijeh odzvanjao je protekle subote, 15. srpnja, Svetim Martinom na Muri gdje su nastupili poznati komičari Vlatko Štampar, Aleks Curać Šarić, Saša Turković i Goran Vugrinec. Jesu li i vas vaše mame uvijek pitale imate li čiste gaće? I to za slučaj da vam se nešto dogodi pa morate do doktora, dok sve ostalo nije bilo važno? Jesu li i vama djeca postavljala neugodna pitanja poput onoga što je to klitoris i slično? Jeste li uvijek nastradali i ponovno dobili batine kada vas je mama našla u tučnjavi?

Ovo su samo neka od pitanja i situacije o kojima su poznati komičari temeljili svoj scenski nastup, a naravno na repertoaru su bili naši političari i njihove stranke te naši susjedi Srbi. U 90 minuta publici su podijelili svoje najbolje fore o devedesetima, na teme kao što su odrastanje, školovanje, tehnologija, brak i ostale životne situacije u kojima se svatko iz publike mogao pronaći. Nakon komičara, posjetitelji su uz Skelarsku kuću uživali i trash zabavi do kasnih noćnih sati. (sh, foto: Terca art)

MARIJANA HARČA izdala svoju prvu zbirku poezije

Pjesmom protiv predrasuda

Marijani Harči, 23-godišnjoj djevojci iz Donje Dubrave, ostvario se san. Uspjela je svoje pjesme pretočiti u zbirku poezije koja je ovih dana ugledala svjetlo dana. O simpatičnoj mladoj djevojci, punoj elana i životne energije, pisali smo već u Međimurskim novinama. Naime, Marijana od rođenja boluje od cerebralne paralize, grupe trajnih poremećaja razvoja pokreta i držanja koji uzrokuju ograničenja aktivnosti. Pisanje joj je i terapija, ispušni ventil. Na papir izbaci sve ono što ju muči, što se skupilo u njoj jer ljudi još uvijek nisu imuni na predrasude o onima koji su drugačiji. A ona je drugačija jedino po tome što ne hoda samostalno, već uz pridržavanje ili pak je u kolicima. Piše o onome što vidi oko sebe, pogledima koje lovi na sebi te što bi željela jednog dana biti, postati i imati.

- Tekstovi uglavnom ovise o mom raspoloženju koje je

događaji

kao i vrijeme vani, kaže mlada djevojka. Ne treba onda ni čuditi što je većina pjesama o meni i mojoj borbi te da zbirka pjesama nosi naslov Pjesmom protiv predrasuda.

Pozitivan i neslomljiv duh prepoznali su i njeni sumještani pa su se rado uključili u humanitarnu akciju koju je organizirao tamošnji Teniski klub, a sve s namjerom da joj pomognu pri izdavanju tako željene prve zbirke pjesama.

ČAKOVEČKO LJETO kod fontane u parku

Guitar Trio oduševio

virtuoznošću i izričajem

Repertoar koji su izveli bio je zaista raznolik, protežući se od međimurskih napjeva do latino glazbe, popa i rocka

Odlična atmosfera vladala je na platou kraj fontane, u sklopu Čakovečkog ljeta. Nastupio je nevjerojatni Guitar Trio, sastavljen od talentiranih glazbenika Branimira Novaka, Maria Igreca i Davora Jurovića.

Odmah po najavi njihova nastupa, bilo je jasno da se ne radi samo o običnom "profesionalnom i majstorskom izvođenju poznate glazbe".

Mnogi su po prvi puta imali priliku čuti njihov zajednički nastup. Iako još uvijek imam nekoliko prigovora na račun organizatora zbog početka koncerta u 19 sati, pri tempe-

raturi od 31 stupnja, publika je hrabro podnijela vrućinu, a nisu nedostajali ni srdačni pljeskovi. Kreativna publika je pronašla rješenje tako što je većina stolaca odnijela ispod drveća, stvarajući prekrasan ambijent u parku koji je izgledao kao čarobna šuma, ispunjena magičnim zvucima gitara. Repertoar koji

su izveli bio je zaista raznolik, protežući se od međimurskih napjeva do latino glazbe, popa i rocka. Glazbenici bi započeli svaku kompoziciju s nekoliko originalnih taktova, a zatim bi prešli u svoju jedinstvenu sferu, stvarajući svojevrsnu interpretaciju pjesme koju su izvodili. Ponekad su samo naznačili promjene, a ponekad su se približili eksperimentalnom izričaju. No, taj odmak od originala više nije bio bitan. U svojoj izvedbi ti izvanredni glazbenici su utkali svoju strast, osjećaje, temperament i osobnost, što je jednostavno bilo duševno. To je ono što vrijedi doživjeti jer je to puno više od profesionalnosti i majstorstva. Valja napomenuti da su svi članovi trija živjeli rock glazbu, a ta karakteristična nota bila je izvrstan dodatak latino i međimurskim izvedbama. Nastup tih glazbenika na platou kraj fontane ostavit će neizbrisiv trag u srcima publike jer su svojom virtuoznošću, jedinstvenim izričajem i predanošću prema glazbi dokazali da su istinski majstori svog zanata.

ZLATKO PEPSI Nedeljko ima novu pjesmu i spot

Jesmo li zadovoljni svojim životima?

Na godišnjicu antologijske pjesme Međimurje tak mi fališ, miklavski romantik Zlatko Pepsi Nedeljko snimio je novu pjesmu i trinaesti videospot Radi, štedi. Pepsi je autor stihova na kajkavskom, glazbe i aranžmana. U svom šaljivom stilu, poput njegovih ranijih projekata Jes mala, Šef nas hroni, Nej sam ti jo baš za delo, Hajdi Heidi, Žena me trenera…, govori o licu i naličju života koje živimo.

Pjesma je šaljiva i izrazito životna, a autor se pita koje su zapravo prave životne vrijednosti, jesmo li zadovoljni

svojim životom. Šaljivi, igrani kadrovi i odlična energija dominiraju videospotom. Uz Pepsija svirali, pjevali i glumili su Angelina Švidkih, Ivana Tkalec, Petra Mustač, Julijana Kočila, Mario Dodlek, Marinko Hodić te naravno Pepsi.

Pjesma je snimljena u Studiju Ivana Mikulića u Belici, dok je videospot sniman u Ferketincu u domu Jelene Juka. Spot je snimao i montirao Žan Novosel, dok je scenarij i režiju odradio Pepsi kao autor i motor cijelog projekta.

Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko

Najviše ovacija publike dobio je naš domaći komičar Vlatko Štampar

Idilična svirka Branimira Novaka, Maria Igreca i Davora Jurovića

Publika se od vrućine sakrila među raskošne borove

Marijana Harča

Intervju tjedna

BEND Zaprešić Boys ove godine postaje punoljetan

Uz njihove navijačke pjesme i slavimo i plačemo

Nema Hrvata koji ne zna riječi pjesama Samo je jedno, Srce vatreno, Neopisivo ili Igraj moja Hrvatska. Donosimo intervju s jednim od vokala benda, Sašom Plešom, koji nam je otkrio kako rane početke benda, tako i buduće glazbene planove ekipe iz Zaprešića

Piše: Ivana Bolković

Foto: Nevio Smajić

Zaprešić Boys najslušaniji je bend tijekom svih sportskih manifestacija u Hrvata. Uz njihove tekstove slavimo, tješimo se, dočekujemo naše igrače i ponosno urlamo iz petnih žila bez obzira na dob, spol i trenutno okruženje u kojem se nalazimo.

A ovog su ljeta nastupili u Međimurju i to na velikoj fešti povodom 10. obljetnice poslovanja tvrtke Proizvodnja PG, preloškog pogona tvrtke Paul Green.

Na neki su način dečki iz ovog benda zapečatili to jedinstvo koje vlada u našoj zemlji kada igraju Vatreni, Kauboji ili drugi hrvatski sportaši na međunarodnim natjecanjima, bez obzira na sport. Zasigurno su doprinijeli i tome što su za svakog nogometnog prvenstva svjetski mediji izvještavali o vatrenom ludilu u maloj Hrvatskoj pa i ne čudi što su ih prepoznali i izvan naših granica.

Donosimo intervju s jednim od vokala benda, Sašom Plešom, koji nam je otkrio kako

rane početke benda, tako i buduće glazbene planove ekipe iz Zaprešića.

- Tko su Zaprešić Boys?

- Ima nas petero: Marko Novosel koji je zaslužan za sve naše tekstove, potom njegov brat Ivan Novosel, zatim Bojan Šalamon Shalla, bivši član grupe Connect i producent koji, osim za nas, radi produkciju pjesama i za zvijezde hrvatske estrade poput Jacquesa, Nine Badrić, Zsa Zse i mnogih drugih. Tu je onda i Zdeslav Klarić koji je isto tako i član bendova Pips Chips & Videoclips te Meritas, a donedavno je svirao i sa Sarom Renar. I moja malenkost, Saša Pleše. Bilo je i drugih članova u ranim počecima, no ovo je aktualni sastav već duže vrijeme. Dečki su svi rodom iz Zaprešića, a ja živim tamo već 15 godina, iako sam rodom iz zagrebačkih Dugava.

- Kako je došlo do ideje za stvaranjem navijačkih himni?

- Kao i obično, gledali smo tekmu i bodrili naše. Tog smo jednog “običnog” dana, pred 18 godina, po završetku utakmice otišli kod Shalle u studio.

KAMO SUTRA Dvoličnost

Pred nama je najveći festival na ovim prostorima, Forestland. Možete vi o tome imati mišljenje kakvo hoćete, ali činjenica je da ekipa koja stoji iza organizacije dobro zna što radi. Sjećam se prvog Forestlanda koji je nastao iz želje za zabavom u koji je bio ukomponiran tek entuzijazam. Bio je to ljetni party namijenjen isključivo

domaćoj ekipi, a sada nakon desetljeća pretvorio se u must have festival. Impresivno.

Ne posjećuju ga već dugo samo domaći, dapače, ekipa potegne iz raznih dijelova Hrvatske, Slovenije i okolice. Dobro je za turizam, dobro je za feštu. Repertoar glazbe se prilagodio novim vibrama u društvu, a svi znamo da nismo čokolada i ne možemo

Bili smo super raspoloženi i iz zezancije smo otpjevali par navijačkih stihova, Shalla je to snimio i dodao malo jeke i bubnja pa smo shvatili da to super zvuči. Kako je Shalla u to vrijeme bio član grupe Connect, odlučili smo zajedno snimiti pjesmu i tako je nastala poznata pjesma posvećena klubu Dinamo Boja mojih vena koju je publika odlično prihvatila. Potom nas je kontaktirao Marko Lasić Nered pa smo s njime napravili Srce vatreno, a zatim smo ponovili suradnju s Connectom i izbacili singl Samo je jedno. Neko smo vrijeme stvarali u tim gostujućim kombinacijama, a onda smo odlučili preuzeti kormilo i otisnuti se sami u glazbeno-navijačke vode.

- Pa, mislim da niste pogriješili. Pjesme Neopisivo ili Igraj moja Hrvatska odjeknule su jednako snažno na skali navijačkih himni, zar ne?

- Da, jednako se glasno ore tijekom tekmi (smijeh). Imamo doduše i drugih pjesama, rekao bih za dobar dvosatni glazbeni program. Nedavno smo bili

kod naše veleposlanice u Češkoj jer smo održali već drugi koncert tamo i okupio se zaista velik broj posjetitelja. Saznali smo i da smo u Češkoj u samo 28 dana imali preko 30 tisuća preslušavanja naših pjesama (na platformi Spotify) pa smo se odlučili okrenuti i prema češkoj publici, jer, i Češka je naša (smijeh). Nekako su nas zavoljeli nakon �inala svjetskog prvenstva 2018., dolazili su ovamo u Hrvatsku i “napalili se” na naše pjesme i kulturu navijanja.

- Znači li to da ćete snimati navijačke himne i za češku reprezentaciju?

- Ne, nismo o tome ni razmišljali, a kamoli razgovarali. Do sada smo imali ponude za himne određenih klubova u Hrvatskoj, no za druge repke nismo. Mislim da ni ne bismo prihvatili takvo što, no, nikad ne reci nikad.

- OK, kako onda planirate osvojiti češka srca?

- Evo imamo “na lageru” novu energičnu stvar, a ono što će je učiniti izvrsnom je videospot. Njega planiramo snimiti u Češkoj sa 6 ili 7 Čehinja, bazenom i velikim tulumom po Češkoj. Inspiracija nam je spot grupe Metallica za klasik Whiskey in the Jar. Bit će zakon, vidjet ćete (smijeh).

na svakom koraku

svakoga zadovoljiti. Diskusija o žanru glazbe je tek klasična borba s vjetrenjačama, a rasprava o tome što su, a što nisu cajke u rangu s poslovicom: Ako se sa svinjom valjaš u blatu, shvatiš da svinja uživa.

Narodna, folk glazba, uvijek je u društvu imala stigmu. Vukla je za sobom hrpu stereotipa. Tamo izlaze

seljačine, tamo su cure lake, tamo se pije i nakon toga se događaju prometne nesreće. Sve vezano za narodnjake imalo je negativni prizvuk. Tako je bilo u vrijeme kada sam bila jako mlada (u vrijeme srednje škole i fakulteta).

Stigma je ostala ista. No, nešto očito privlači ljude na takve izlaske jer je uvijek sve puno, svi pjevaju, zabavljaju se.

- Pa, jedva čekamo. Čestitamo i na punoljetnosti benda pa nas zanima kako ćete obilježiti ovu važnu godišnjicu. Pripremate li nešto posebno za fanove?

- Osim novog singla, 25. srpnja imamo koncert na Trgu bana Jelačića u Zagrebu koji je otvorenog tipa pa pozivamo sve koji mogu da nam se tamo i pridruže i proslave s nama. Potom idemo u famozni ImoCki*, gdje nastupamo 5. kolovoza, a već 26. kolovoza gostujemo na festivalu CMC200 u Slavonskom Brodu. Ono najvažnije, 12. rujna idemo na veliku turneju po Australiji gdje obilazimo zajednice Hrvata pa nas put vodi u Sydney, St. Albans, Canberru, Perth i Adelaide. Vraćamo se početkom studenog, a onda imamo i svoj prvi koncert u Slovačkoj!

* referenca na hrvatsku zastavu s istoimenim natpisom koju drže nogometni navijači iz Imotskog

- Snimili ste i najslušaniju pjesmu na području Zagreba o gradu Zagrebu, Duša moga grada. Mogu li možda i Međimurci očekivati nešto na temu Mure i Drave?

- Nešto ćemo riješit’ (smijeh), rekao je za kraj Saša Pleše.

Nevažno je li u pitanju Čakovec, Varaždin, Zagreb. Narodnjaci su tu, prisutni su. Samo su sada postali neki “novi” narodnjaci. Srpski trap pokorio je našu scenu. Ako pogledate bilo koju pjesmu tog žanra, ima milijunske preglede. Mladima paše, mladi ih pjevaju, mladi se na to zabavljaju. Druga su vremena, svijet se mijenja i u redu je iskusiti nešto novo.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 02.08.2023. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film Paučina

Dobitnik ulaznica za film Viktorija Goričanec

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Zaprešić Boys: Zdeslav Klarić, Bojan Šalamon Shalla, Marko Novosel, Ivan Novosel, Saša Pleše

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Marijana i Leona znaju zašto je sladoled omiljeni ljetni desert

Maja, Tia i malena Dea

Ana u odličnoj žuto-zelenoj kombinaciji Ljetno usklađeni

Katja u pripijenoj žutoj haljini

Vlatka i Luka u laganom điru po gradu

Međimurje krenulo s pripremama, Polet posjetio slavni Steven Gerrard

Piše: Miljenko Dovečer

Iza većine međimurskih trećeligaša drugi je tjedan priprema, dok su se nogometaši Međimurja prvi puta okupili u ponedjeljak. Organizacija prvenstva u 3. NL Sjever provodit će se iz Varaždina, Nogometnog središta Sjever. Plenum klubova vezan za novu sezonu i početak prvenstva održat će se u ponedjeljak, 27. srpnja. Prvenstvo bi trebalo početi 19. kolovoza.

Međimurje posljednje krenulo u pripreme s trenerom Simunićem

Nova uprava NK-a Međimurje dala je povjerenje treneru Vjeranu Simuniću koji će i ove sezone vodit Međimurje. Njegov pomoćnik bit će Brazilac Andre Batista Silva, bivši igrač Čakovca i Međimurja koji se udomaćio u našem kraju gdje je živi i radi u jednoj �irmi.

Prvom treningu novogstarog trenera prisustvovalo je 22 igrača, uglavnom nogometaša iz škole nogometa. Sve su to mladi igrači pred kojima je tek prava nogometna budućnost. Od igrača iz proteklog prvenstva ostala su samo trojica: Turk, Štajerec i Vrbanić. No, tu su bili i novi Karlo Senčar i Abel Krznar koji su počeli s igranjem u čakovečkoj školi nogometa, a vratio se i Lovro Panić Levak. Iskusni trener Simunić kao i uvijek pun je optimizma.

- Trenirat ćemo svaki dan, treninzi će biti naporni i zahtjevni, želim da odigramo niz pripremnih susreta da uigramo momčad i vidimo gdje smo u ovom trenutku. Igrački kadar popunjavat ćemo u hodu, a siguran sam da ću uz pomoć

odgovornih u klubu uspjeti dobro pripremiti i uigrati momčad i da će se situacija glede organizacijsko-igračkog pitanja do početka prvenstva popraviti i da ćemo spremno dočekati prvu utakmicu, bio je kratak trener Simunić. Da bi bili konkurentni u ovoj ligi, klub se treba pojačati s najmanje četiri kvalitetna igrača, a kako saznajemo, intenzivno se radi na tome.

U pripremnom periodu

imaju u planu odigrati šest pripremnih utakmica, a prva je na rasporedu već sutra (subota) 21. srpnja prijepodne kada u 10 sati igraju u Murskom Središću protiv Rudara. Nakon toga slijede utakmice protiv mađarskog trećeligaša

Heviza (25.srpnja), a slijede Nedelišće (29. srpnja), Mladost Komet (4. kolovoza), Centrometal (9. kolovoza) i Mladost SM (12. kolovoza).

Na kraju prvog

tjedna priprema

Polet posjetio Steven Gerrard

Iza igrača Poleta prvi je tjedan priprema, a sreću u daljnjem tijeku priprema i prvenstvu zaželio im je glavni trener Al Ettifaq Cluba, slavni i poznati Steven Gerrard koji je sa svojim novim klubom tu na pripremama. Igrački kadar za sada ostaje manje-više nepromijenjen, većina igrača koji su nastupali u prošloj sezoni i dalje ostaju na okupu.

Redove kluba za sada su napustili Fran Krišto�ić (Austrija), Niko Mihalinec (NK Križevci), Josip Žganec (NK Plavi - Peklenica), Vinko Horvatić (NK Bednja - Beletinec) i Sven Mlinarić (NK Bratstvo - Jurovec).

Iz kluba poručuju da će tijekom nekoliko dana obavijestiti javnost o novim

pridošlicama i odlascima iz kluba, no koliko saznajemo, najmanje dva bivša igrača Međimurja, Fotak i Benko, pristupila su Poletu. Igrači trenera Brezovca krenuli su i s utakmicama, u srijedu su igrali protiv juniora Lokomotive u Daruvaru, a u subotu 22. srpnja igraju protiv Razvitka iz Čičkovine.

- Moj način rada i dalje ostaje isti, ekipa mora energetski biti spremna za ono što tražim, a to je ofenzivni nogomet s puno dinamike. I u ovom prvenstvu težimo da budemo prvi s time da će osim nekoliko iskusnih igrača biti puno, puno mladih koje želimo a�irmirati, kazao nam je trener Brezovec.

U prvoj pripremnoj utakmici Rudar bolji od Bednje Prvi tjedan priprema Rudar je okončao utakmicom protiv Bednje iz Beletinca koju je savladao rezultatom 4:2. Prva pripremna utakmica bila je odmah puni pogodak. Dobrom igrom domaći su najavili svoje ambicije u novom prvenstvu. Novo pojačanje Petar Ratajec predstavio se dvama pogocima, dok su po jedan postigli Liklin i Rihtarec.

Osim svakodnevnih treninga iz kluba dolazi vijest da je mladi sastav Rudara dobio novu snagu u svlačionici. Nakon Borne Rihtareca, Frana Jaklina, Lea Vurušića i Petra Ratajeca, klubu iz Murskog Središća priključio se 19-godišnji Matej Roginić. Mladi Varaždinac dolazi iz NK-a Varaždin, a tamo je igrao za gotovo sve uzraste. Proteklu sezonu igrao je s juniorima 1. HNL, a po vokaciji je napadač.

Ove subote trebala se odigrati utakmica s ekipom Odranci iz susjedne Sloveni-

je, no kako su gosti otkazali svoj dolazak, u Rudaru su se pobrinuli da ipak imaju pripremnu utakmicu. Tako će se ove subote 22. srpnja na igralištu Šuderka s početkom u 10 sati odigrati utakmica s momčadi Međimurja iz Čakovca.

Međimurje je do ove sezone nastupalo u 2. HNL, no nakon ispadanja iz nje sada su zajedno s Rudarom u 3. NL Sjever. Bit će zanimljivo vidjeti s kakvim snagama naše međimurske momčadi ulaze u ovo natjecanje, iako ima još dosta vremena za kadrovske igračke promjene u ekipama. Rudaru su se u odnosu na utakmicu s Bednjom u momčad vratili braća Kevin i Patrik Nedeljko, Ivan Cimerman te nakon sanirane ozljede Silvio Radiković.

U Dinamo (D) došao novi igrač, forma se brusi na turnirima

Tendencija međimurskih trećeligaša je da okupe i a�irmiraju čim veći broj mladih igrača. Na tom tragu su naravno i vodeći ljudi domašinečkog Dinama na čelu s predsjednikom Zvonkom Ovčarom. Tako je ovih dana u klub došao mladi vezni igrač Marko Žulić koji je prošao školu nogometa splitskog Hajduka.

Osim svakodnevnih treninga igrači trenera Dalibora Gorupića formu bruse na turnirima. protekli vikend oni su bili domaćini već tradicionalnog Turnira Antun Krznar Rokec. NK-a Dinamo iz Domašinca ostvario je očekivanu pobjedu na tradicionalnom memorijalnom turniru koji okuplja brojne nogometne timove i predstavlja važan sportski događaj u regiji. Dinamovci su bili jako e�ikasni i u dvije

utakmice postigli 10 golova. U prvoj utakmici pobijedili su Mladost iz Dekanovca rezultatom 6:0. U �inalnom susretu, NK Dinamo (D) se susreo s momčadi Borac PMP. Dinamo (D) je dominirao na terenu, postigavši ukupno četiri gola, dok je obrana Borca PMP bila nemoćna. Konačni rezultat utakmice bio je 4:0 u korist NK-a Dinamo, koji je tako osvojio naslov pobjednika turnira.

Ovaj vikend slijedi novi turnir, u Vratišincu 22. i 23. srpnja gdje uz Dinamo nastupaju Venera, Podturen i domaći Sokol. I tu će Dinamo odigrati dvije utakmice.

Graničar (K) u pripreme startao remijem protiv

Bednje

Nakon što su odigrali sezonu iz snova u kojoj su se plasirali u 3. NL Sjever i osvojili Međimurski kup, igrači Graničara imali su malu pauzu. Okupili su se prošli petak i već nakon dva dana odigrali su prvu pripremnu utakmicu. U prvoj kontrolnoj

utakmici u Donjoj Dubravi bili su domaćin Tehničaru iz Cvetkovca.

Nakon zanimljivih 90 minuta igre susret je završen bez pobjednika 1:1, iako je s obiju strana bilo prilika za promjenu rezultata. Strijelac za domaće bio je Volar, efektni pogodak za goste postigao je Ovnić, sudio je Marijan Dumančić iz Čakovca, a domaća momčad igrala je u sljedećem sastavu: Burek, Mikulan, Jendrić, Gal, Sabol, Jadanić, Kvakan, Mustač, Brčić, Volar, Golenja (još su igrali: Jesenović, Čmrlec, Tilošanec, Arambašić, Hodak, Šte�ić i Vađunec). Trener: Mario Piškor.

- Pristiglo je nekoliko novih zanimljivih igrača koje moramo uklopiti u prošlogodišnju ekipu. Imamo još dosta vremena i siguran da ćemo biti spremni za ovu zahtjevniju ligu, rekao je domaći trener Mario Piškor. U sljedećem kontrolnom susretu, u subotu 22. srpnja u 18 sati, Graničar je u Kotoribi (Sportski park) domaćin momčadi Nedeljanca.

Rudar, Dinamo (D) i Graničar (K) odigrali prve pripremne utakmice

ATLETIKA RUKOMET

SVE POPULARNIJI sport u Međimurju

Nastavak rukometa u osnovnim školama, Bruno Varšić zlatni na SP-u

Piše: Miljenko Dovečer

Nedavno održana akcija Rukometnog saveza Međimurja i DŠR-a „Sportska subota“

– POZOJ - minirukomet u međimurskim osnovnim školama u potpunosti je uspjela pa se uskoro očekuje njen nastavak.

- Sve međutim ovisi o raspoloživim sredstvima jer je to i do sada bio problem. Želja nam je u ovaj koristan projekt i akciju uključiti što više sudionika, nadamo se i dalje podršci odgovornih u Županiji, Općini Sveti Juraj na Bregu, gradovima Čakovcu i Prelogu koji su nam do sada u velike uz naša sredstva pomagali da akcija uspije, rekao je predsjednik Rukometnog saveza

Međimurja Rudolf Marciuš.

Program izvode profesori tjelesne i zdravstvene kulture i licencirani treneri rukometa, njih ukupno osam, sve pod vodstvom prof. Darija Varge. Provodi se kao izvanškolska aktivnost, dva puta tjedno po jedan školski sat, a namijenjen je učenicima i učenicama nižih razreda osnovnih škola s područja naše županije, a za sve učesnike je besplatan.

- Počeo se je provoditi prošle, nastavio ove godine, nadamo se da će se nastaviti s još više učesnika. Jedinstven je na području naše županije, ne pravi razliku između spolova, radi se uz podršku Školskog sportskog saveza naše županije i u suradnji s osnovnim školama. Za sada je zamišljen kao pilot-projekt manjeg obima, s tri škole i maksimalno 30 polaznika, no zbog velikog interesa kako djece tako i osnovnih škola u dosadašnjem dijelu programa sudjelovalo je sedam osnovnih škola (I. i II. OŠ Čakovec, OŠ Nedelišće, Prelog, Mala Subotica, Sveti Juraj na Bregu i Šenkovec), a prema zaprimljenim upitima postoji još škola koje se žele uključiti u program. Sve pak to ovisi o raspoloživim �inancijskim sredstvima, kaže predsjednik. - Do sada je u programu sudjelovalo 419 mladih uče-

PRELOŠKI TRKAČ Andrej Hladnik

nika i učenica, dugogodišnji cilj programa je višegodišnja održivost i značajna ekspanzija istog, a cilj je također da se u sredinama gdje se program izvodi formiraju rukometni klubovi gdje bi djeca nastavila svoj rukometni put, završio je Marciuš i na kraju naglasio da za ovaj program i projekt postoji interes i van naše županije.

I Čakovčanec zaslužan za zlato na Svjetskom prvenstvu

Hrvatska rukometna reprezentacija gluhih je na Svjetskom prvenstvu u Danskoj osvojila zlatnu medalju pobijedivši u �inalu s 28:22 Njemačku što im je treće uzastopno svjetsko zlato. Prvo poluvrijeme Hrvatska je dobila s 14:12, no početkom drugog dijela isključeni su bili Pero Jukić i Tomislav Bošnjak. Naši rukometaši uspjeli su utakmicu privesti kraju za novi, veliki uspjeh.

U našoj reprezentaciji sjajan je bio vratar Bruno Varšić koji je osim odličnih obrana postigao i dva pogotka. Spomenimo kako je upravo Bruno Varšić član Muškog rukometnog kluba Čakovec. Tomislav Bošnjak najbolji je strijelac turnira s 44 postignuta pogotka, dok je nama poznati vratar Bruno Varšić proglašen najboljim vratarom. Njih dvoje ujedno su uvršteni u najbolju sedmorku turnira.

Hrvatska muška rukometna reprezentacija gluhih jedna je od najtrofejnijih sportskih momčadi/ekipa u Hrvatskoj s osvojenih osam olimpijskih medalja (pet zlata, srebro i dvije bronce). Na Europskim prvenstvima imaju pet zlata te po srebro i broncu, dok na Svjetskom prvenstvu sada imaju osvojena tri zlata. Svjetsko prvenstvo održava se od 2014. godine, a prvi svjetski prvak bila je Hrvatska. Isti uspjeh ponovili su i 2018. godine, tako da je ovo njihov treći uzastopni naslov.

Bio je nogometaš, a danas je vrhunski atletičar

Dečko iz Preloga rastura u trčanju kamo god da dođe, a u atletiku se zaljubio sasvim slučajno. Andrej Hladnik sportom, tj. nogometom počeo se baviti još od malih nogu s 5 ili 6 godina, a igrao je nogomet do 25. godine po par međimurskih klubova - Mladost iz Preloga, Čukovec 77 te ga je prestao igrati zbog obiteljskih obaveza i posla. Paralelno s nogometom jedan kratki period je trenirao i grappling, ali nije to dugo potrajalo.

U atletici se našao par mjeseci nakon nogometa. Počeo je sam trčati po šumskim putovima

te nakon prijave na kros ligu u Prelogu doslovno zagrizao u svijet trčanja. Od 2018. godine je član AK-a Varaždin, gdje ima trenera Josipa Lackovića koji mu piše plan treninga, bez kojeg dosadašnji rezultati ne bi bili ostvareni.

- Ciljeve koje imam u trčanju je stalni napredak k boljem i bržem trčanju te ekipna i pojedinačna postolja na državnim prvenstvima u svim disciplinama od 5 km do maratona, kros utrka, trail utrka, a i utrka na atletskim stazama, kazao nam je Andrej. Najbolji rezultat mu je polumaraton u Čakovcu s vremenom 1:10:25 h te maraton u Splitu 2:34:25 h.

MEĐUNARODNI miting u Čakovcu

Na Sljemenu postao prvak Hrvatske

- Puno je lijepih i posebnih utrka bilo kroz moju trkačku karijeru, ali najljepša mi je iz Svjetskog prvenstva u trailu u Innsbrucku (Austrija) na kojoj sam nastupio ove godine u šestom mjesecu te bio najbolji od hrvatskih predstavnika na kratkom trailu - 45 km s 3400 elevacije te zauzeo u ukupnom poretku 98. mjesto od 170. u muškoj svjetskoj konkurenciji trčeći po tirolskim Alpama. Također, posebne su mi planinska utrka sa Sljemena, gdje sam postao državni prvak u planinskom trčanju na duge staze u 2022. godini te Plitvički maraton gdje sam

pobijedio, ispričao nam je preloški trkač. Trčao je jako puno utrka u životu, a otkrio nam je što ga to točno ispunjava.

- Najviše me ispunjava adrenalin u utrci i dobar osjećaj nakon odlične utrke i dobrog rezultata, kad sam osobno zadovoljan rezultatom i plasmanom, a to nije uvijek jer nije sve tako bajno i ne ide uvijek kako sam si zamislio. Ima tu više faktora koji utječu na rezultate, kakav ti je dan, kako si se odmorio, što si pojeo, kako si trenirao. Jako puno volje i odricanja i treniranja treba za odlične rezultate, poručuje Andrej pa otkriva kako mu je obitelj najveća podrška.

Obitelj mu je najveća podrška

- Najveća podrška u karijeri je moja obitelj, supruga Adrijana i kći Ria koje me neizmjerno podržavaju u tome sportu, koje razumiju moje izostanke radi treninga i utrka zbog koji me nekad nema par dana doma, kazao je Andrej. Hladnik prati sve sportove, a kad stigne pogleda neku dobru utakmicu ili utrku. Najviše prati nogomet, NBA, UFC te Formulu 1. Za kraj razgovora poslao je poruku mladim sportašicama i sportašima.

- Bitno je dobro si isplanirati dan treninzima i poslom, uvijek se nađe vremena za sve što voliš u životu, samo se ne smije kukati kako je teško ili kako nemaš vremena za nešto, zaključio je Andrej naš razgovor.

Ana Dobša prva na 800 metara

Na Međunarodnom atletskom mitingu Čakovec 2023. koji se održao na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu sudjelovalo je 200 atletičarki i atletičara iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Ovo natjecanje uvršteno je i u kalendar Svjetske atletike (WA) što znači da će su svi rezultati priznati za

postizanje normi za svjetska i europska prvenstva te ulaze u tablice WA i EAA.

Organizator, AK Međimurje, osigurao je i dodatni poticaj za postizanje vrhunskih dostignuća pa je za pet najboljih rezultata cjelokupnog mitinga prema atletskim tablicama pripremio i novčane nagrade. Novčane nagrade bile

osigurane i za postizanje rekorda mitinga, a za to je

trebati trčati 100 m ispod

10,70 sekundi kod muških

i 12,02 kod žena, na 800 m

1:51,27 (M) i 2:07,12 (Ž), u

skoku s motkom preskočiti

5,45 kod muških i 4,20 kod

žena, u skoku u dalj preko

7,91 (M) i 6,36 (Ž) te disk

baciti preko 64,34 kod muš-

karaca i 58,55 kod žena. No,

nažalost, nitko nije oborio ove rezultate.

Od naših natjecatelja odličan rezultat postigla je atletičarka Međimurja Ana Dobša koja je bila prva na 800 metara kod seniorki rezultatom

2:11,27. U istoj disciplini na treće mjesto plasirala se Tena Marodi iz AK-a Mursko Središće. (md)

Piše: Nikola Lukman

Andrej, supruga Adrijana i kći Ria

Andrej u cilju svjetskog prvenstva u trailu u austrijskom gradu Innsbrucku

FILIP ŠKVORC iz Peklenice

Od zagrebačkog Dinama do najboljeg strijelca Premier lige

Nogometom se bavi od četvrte godine, a za to je definitivno "krivac" tata Dražen, poznati međimurski trener. Živjeli su u stanu u sklopu stadiona u Hohenemsu pa je Škvorc mlađi bio primoran igrati se nogometnom loptom.

Škvorc je u profesionalnoj karijeri igrao za Varteks, Varaždin, Dinamo, Lokomotivu, Sesvete, Goricu, Hrvatski dragovoljac, Muru, Međimurje, Lučko, Kapfenberg, Rudar i Bratstvo.

Golgeter iz NK-a Bratstvo (SV)

Mario Tot, Ante Čačić, Željko Sopić, Mario Tokić, Kurt Russ, Vladimir Petrović, Andrija Balajić i Dražen Škvorc su treneri koji su ostavili najviše traga na njegovom nogometnom putu.

RUKOMET

31-godišnji napadač protekle sezone postigao je 36 pogodaka za svoje Bratstvo (SV). - Tajna uspjeha je u klubu Bratstvo jer to što

MEĐIMURSKA VRATARKA u Bundesligi

je tamo, to nema ni jedan drugi klub u Međimurju, od predsjednika kluba na čelu pa sve do naših "Žibeka" te odjela za marketing i druš-

Lena Ivančok priključila se novom klubu

Nakon što je fantastično zamijenila hrvatsku reprezentativku Luciju Bešen na vratima Lokomotive, međimursku vratarku Lenu Ivančok u Ligi prvaka pratili su mnogi klubovi. Iako je Lokomotiva izgubila 13 od 14

NOGOMET

utakmica u Ligi prvakinja, Lena Ivančok bila je jedna od rijetkih svijetlih točaka zagrebačke ekipe. Također, bila je glavna uzdanica trenera Šoštarića u osvajanju naslova prvaka s Lokomotivom. Njezine sjajne igre

TALENTIRANI Matija Mendelski

primijetili su i u njemačkoj Bundesligi.

Lenin novi klub u novoj sezoni bit će bundesligaš Sport Union Neckarsulm. Lena je s njemačkim klubom potpisala ugovor do 2025. godine. (nl)

Međimurec potpisao za austrijskog drugoligaša

Iako je krenuo na pripreme sa Slaven Belupom, mladi 19-godišnji Matija Mendelski nije ostao u kadru novog trenera Ricarda Moniza te je bio primoran pronaći novo rješenje za prvu seniorsku sezonu.

Najbolji strijelac juniora Slaven Belupa sa sedam golova u prošloj sezoni karijeru nastavlja u drugom austrijskom rangu, točnije u SV Horn, klubu koji je prošle

je ta “titula” očekivana realnost. Moj cilj je bio jedini dati maksimum na terenu zajedno sa svojim suigračima koje ovim putem moram istaknuti jer smo stvarno jako velika klapa van i na terenu, kazao nam je Filip Škvorc.

Nakon igračke karijere postaje trener

U vikendu iza nas održano je atletsko Seniorsko prvenstvo Hrvatske u Karlovcu. Roko Farkaš je ponovio prošlogodišnji uspjeh i osvojio tri zlatne medalje u sprinterskim disciplinama, što ga čini najuspješnijim pojedincem Prvenstva. Prvog je dana istrčao 100 m u vremenu 10.67 s, a rezultat od 21.22 s donio mu je zlatnu medalju na 200 m u nedjelju, unatoč vjetru u prsa (-0.4 m/s).

tvenih mreža. Osjećam se normalno, nije da sam ganjao tu titulu, iskreno nisam to niti pratio dok mi nisu rekli suigrači, smatram da

Od sljedećih ciljeva Škvorc je u prvom redu istaknuo zdravlje. Također, međimurski nogomet će uskoro dobiti još jednog trenera s licencom UEFA B jer Škvorc završava akademiju za tu kategoriju. Već sada svoje nogometno znanje prenosi na mlađe, a nakon karijere želi se 100 % posvetiti trenerskom poslu.

Tako je Roko potvrdio status najbržeg Hrvata u pojedinačnim, ali i štafetnim utrkama. Štafeta 4 x 100 m za seniore u sastavu Pavao Strahija, Nikola Pošta, Janko Kišak i Roko Farkaš u subotu je dominirala stazom i osvojila zlatno odličje s rezultatom 41.60 s.

MEĐIMURJE-PLIN

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO

ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

 040/386-851

 040/386-853

 040/396-281

 040/386-859

Piše: Nikola Lukman

Škvorc (desno) u dresu Bratstva iz Savske Vesi

sezone završio na četvrtom mjestu. U Bundesligi 2 dočekali su ga i dva Međimurca,

Dino Škvorc i Matija Horvat koji brane boje Leobena. (nl)

Međimurski ples i pjesmu donijeli u Bosansku Krupu

Folkloraši i tamburaši KUD-a Mura prije pandemije korone sprijateljili su se s KUD-om Grmeč iz Bosanske Krupe. - Družili smo se u Bosanskoj Krupi i Murskom Središću, a sada kad je koronakriza iza nas, ove godine nastavili su suradnju razmjenom programa.

Ponudili smo KUD-u Grmeč da sudjeluju na našem susretu folkloraša u Murskom Središću, izvijestio je Tihomir Benčić, stručni voditelj folklornih grupa. Glazbena pratnja folklorašima KUD-a Mura bili su tamburaši KUD-a Strahoninec, jer glazbenici KUD-a Mura ni-

su mogli ići, osim berdaša, kazao je Benčić.

Bosanska Krupa pitoreskni je gradić u BIH na obali rijeke Une. Iznad rijeke je stari grad u kojem su nekad boravili i Zrinski, što je i poveznica s Međimurjem. A grad je poseban po tome što na glavnom trgu ponosno

OBRTNIČKA KOMORA Međimurske županije poziva na oprez

stoje dvije crkve: katolička i pravoslavna i jedna džamija. Odlazak KUD-a Mura u Bosansku Krupu pomogao je i Grad Mursko Središće plativši prijevozniku za autobus 840 eura s uključenim PDV-om. (BMO; foto: Tihomir Benčić)

Nije svaki majstor – majstor!

Temeljem medijskih napisa o pojavi „lažnih majstora“ na tržištu i predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Dražen Novak poziva na oprez i provjeru odabranih izvođača radova ili usluga.

Tim povodom uputio je priopćenje za javnost u kojemu pojašnjava tko se ima pravo koristiti titulom majstor.

- Činjenicu da na tržištu nema dovoljno majstora, pokušavaju iskoristiti neregistrirani izvođači radova koji sebe nazivaju majstorima, a za kojima često ostaju radovi i usluge upitne kvalitete koje svoju cijenu nikako ne mogu opravdati kvalitetom ni razinom usluge.

Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore

Međimurske županije, upozorava da je prije sklapanja posla potrebno zatražiti i potvrditi samu ponudu izdanu od izvođača radova ili usluga, na kojoj je moguće vidjeti na koji način je registriran budući izvođač radova. Ako je ponuđač obrtnik, u tom slučaju je za obavljanje velikog broja djelatnosti morao položiti majstorski ispit, najveći stupanj obrtničkog obrazovanja.

Za manji broj djelatnosti potrebna je odgovarajuća srednja škola ili položen ispit o stručnoj osposobljenosti. Svoga budućeg izvođača radova moguće je provjeriti u Obrtnom registru, koji sadrži popis i podatke svih obrta u HrvatskojPreglednik obrtnog registra - pretraga (gov.hr).

Majstorska diploma jasno pokazuje poslodavcima, potencijalnim klijentima, ali i široj javnosti da je upravo ta osoba dokazala izvanredne praktične vještine i teorijska znanja u svojoj struci.

U organizaciji Obrtničke komore Međimurske županije u proteklih 27 godina uspješno je majstorske ispite položilo gotovo 900 majstorica i majstora. Diploma o majstorskom zvanju znak je kvalitete, garantira visoku razinu stručnosti i kvalitete proizvoda i usluga koje pružaju majstori.

Upravo ta činjenica ključna je za zaštitu i sigurnost potrošača, osobito u djelatnostima vezanima uz npr. elektro ili građevinska zanimanja za koja

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Čiji je vrt najljepši

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu

S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastaviti s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023. Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje. Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijate-

lje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta. (sh)

BOGAT FOND nagrada

Osvojite čak sedam poklon-bonova!

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:

1. BAT – poklon-bon 150 eura

2. BAT – poklon-bon 100 eura

3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura

4. Međimurka BS – 70 eura

5. Vrtni centar Iva – 60 eura

6. BAT – poklon-bon 50 eura

7. Rasadnik Stella �loris – 50 eura

h�ps://vrtnicentariva.hr

su vezana najčešća nezadovoljstva potrošača.

Majstori su preuzeli i veliku odgovornost za prenošenje svojeg znanja i obrtničkih vještina na mlađe generacije, a samim time i na opstanak struke i razvijanje obrtničke i gospodarske klime, ne samo u našoj županiji nego i šire, naglašava predsjednik međimurskih obrtnika

Dražen Novak, te dodaje da se nada da će novih 194 stipendistica i stipendista koji su nedavno potpisali ugovore s Obrtničkom komorom Međimurske županije opravdati očekivanja i biti u stanju odgovoriti na potrebe tržišta, objasnio je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70.

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

Putjane ul. bb, 40000, Čakovec

h�ps://www.stella-floris.hr/

telefon: 098 902 0615

KUD MURA u posjetu prijateljima u BIH

Tihomir Benčić, voditelj folklornih sekcija (najviši u sredini) s folklorašima KUD-a Mura i tamburaša KUD-a Strahoninec kraj Une u Bosanskoj Krupi

MARIJA TRSTENJAK (32) iz Dragoslavca pokazala nam je svoju šarenu okućnicu

Volim šarene ljetnice, posebno surfinije!

- Od ljetnica do trajnica, od lukovica do grmlja. Svake godine pokušavamo posaditi nešto novo, a i zimi, kad ništa ne cvate, ukrasimo okućnicu da nam je uvijek veselo, ispričala nam je Marija

Piše i foto: Sanja Heric

Zaljubljenica u surfinije.

Tako bismo u tri riječi mogli opisati našu sljedeću sudionicu nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši Mariju Trstenjak

(32) iz Dragoslavca. Prozore i balkone njezine kuće krase upravo te ljepotice s velikim, baršunastim i nježnim cvjetovima od tamnoljubičaste pa do žute boje, ili u kombinacijama s bijelom bojom.

- Obožavam surfinije i ljetnice. To su mi najljepše biljke. Imaju životopisne boje i to je ono što me kod njih privlači. Inače omiljena boja mi je zelena, a što se tiče cvijeća, volim šareno, ispričala nam je Marija pokazujući nam svoj vrt.

Svake godine posade nešto novo

- Prijavila sam se na natječaj Čiji je vrt najljepši jer sa svojim suprugom Vinkom i djecom volim uređivati svoju veliku okućnicu koja se prostire na oko 6500 metara kvadratnih. Nalazimo se u mirnom mjestu s prekrasnim pogledom na Ivančicu, Varaždin i ostala brda. U vrtu stalno nešto cvate. Od ljetnica do trajnica, od lukovica do grmlja. Svake godine pokušavamo posaditi nešto novo, a i zimi, kad ništa ne cvate, ukrasimo okućnicu da nam je uvijek veselo, dodaje Marija, koja je inače po struci cvjećarka, ali trenutno radi kao prodavačica u Svetom Urbanu.

Dok smo se šetali Marijinim dvorištem, oko nas je svuda pravi mali zeleno-cvjetni raj. Ruže, kraljice penjačica klematis, trajnice, karanfili, vodenike, ukrasne koprive, čempresi, božikovina, lovor višnja, palma, bršljani, erike, sable, mladi pitomi kesteni, paprat, noćne frajle, tulipani, bambusi, bagrem…biljke su koje uljepšavaju okućnicu Marijine obitelji, koja ovdje živi već pet godina.

Prilaz kući od pragova tračnica

Posebno je lijep prilazni put do kuće koji je napravljen od nekadašnjih tračnica u obliku stepenica, a dodatnu čar daju zečevi koje s vremena na vrijeme puštaju van kako bi mogli slobodno trčkarati velikim dvorištem.

- U uređenju okućnice pomažu mi muž i djeca. Uglavnom zalijevamo navečer kada se spuste temperature. Kako sam po struci cvjećarka, cvijeće mi predstavlja poseban gušt, zaključila je Marija, koja se svojim slobodnim trenutkom koristi za vrt i guštanje u svom cvijeću.

Šarene surfinije Marijino su omiljeno cvijeće

Palma okružena surfinijama

Kćerkica Laura uživa u igri sa zečevima u vrtu

Marija sa sinom Vinkom i kćerkom Laurom pozira nam usred svog cvjetnog raja na stepenicama od nekadašnjih pragova tračnica

NOVI COUPE iz Mercedesa

Novi coupe CLE ima tešku zadaću zamijeniti dva modela

Novi Mercedes-Benz CLE će zamijeniti dva modela, klasu C i E u izvedbi coupe i kabriolet, a bit će dostupan s benzinskim i dizelskim motorima koji su potpomognuti blagom hibridnom tehnologijom, a kasnije stiže i paprena izvedba AMG.

Mercedes-Benz smanjuje ponudu svojih modela, pa će tako C-klasa coupe i E-klasa coupe imati jednog nasljednika – potpuno novi CLE. Gledajući po dimenzijama, smjestio se između ta dva modela, a to potvrđuju i dimenzije u unutrašnjosti gdje je uglavnom prostranije nego u staroj C-klasi coupe, odnosno ima nešto manje prostora nego u staroj E-klasi coupe, a prtljažnik je sada velik 420 litara.

Vanjskim izgledom se više oslanja na novu E-klasu, a svakako izgleda skladnije i atraktivnije od obaju prethodnika, dok je unutrašnjost glavne linije i komponente preuzela s nove C-klase, a u unutrašnjosti se ističu 12,3-inčni digitalni instrumenti i okomito postavljen 11,9-inčni multimedijski sustav.

Ponuda motora se oslanja na benzinske i dizelske izvedbe koje su potpomognute blagim hibridom, a elektromotor sada razvija 17 kW/23 KS. Trenutno je od dizelaša u ponudi samo izvedba CLE 200 d snage 145 kW/200 KS i 440 Nm okretnog momenta. Samo dizelaš i osnovni benzinac CLE 200 su dostupni s pogonom na dva kotača, dok su sve ostale izvedbe 4MATIC, odnosno s pogonom na sve kotače. Doduše, osnovni benzinac je dostupan i u izvedbi 4MATIC.

CLE 200 nudi snagu od 150 kW/204 KS i 320 Nm okretnog momenta, a slijedi CLE 300 4MATIC koji razvija najveću snagu od 190 kW/258 KS i nudi 400 Nm okretnog momenta, dok je trenutna top izvedba CLE 450 4MATIC koji razvija snagu od 280 kW/381 KS i nudi okruglo 500 Nm okretnog momenta. Ubrzanja traju od 7,5 do 4,4 sekunde, a maksimalne brzine se kreću od 238 km/h do 250 km/h. Mjenjač je uvijek automatski 9G-Tronic.

Cabrio stiže tijekom sljedeće godine i imat će meki krov, a ponuda motora će biti ista. U budućnosti nas očekuje i sportska AMG izvedba, a vjerojatno će biti riječ o plug-in hibridnom pogonskom sustavu... (ir)

OSVJEŽENI izgled i motorizacija

Peugeot je osvježio izgled gradskog modela 208, a stigli su i novi motori

Prošlogodišnji najprodavaniji automobil u Europi, peugeot 208, prošao je tretman pomlađivanja, a novi motori i atraktivniji izgled trebali bi mu pomoći da zadrži poziciju najprodavanijeg modela.

Nakon što je u svibnju predstavio osvježeni 2008, Peugeot je pripremio i osvježenje za model 208, iznimno važan model koji je prošle godine bio najprodavaniji automobil u Europi, a od lansiranja krajem 2019. godine proizvedeno je gotovo milijun primjeraka ovog modela. Peugeot je pojednostavio izbor i sada će se nuditi tri paketa opreme – Active, Allure i GT, a u ponudi će biti šest pogonskih sklopova.

Redizajnirani 208 donosi novi izgled prednjeg dijela s novim svjetlosnim potpisom, a GT izvedba, kakvu vidite na fotografijama, donosi i tri neovisna LED optička modula koja čine izgled kandži. Tu je i novi svjetlosni potpis na stražnjem dijelu vozila, a sprijeda je vidljiv i novi Peugeotov logo.

208 dobiva i dvije nove boje karoserije – žutu Agueda i sivu Selenium, a ukupan broj dostupnih boja je sada sedam. Također, bez obzira na paket opreme, svi modeli dolaze sa sjajnocrnim poklopcima retrovizora, dok GT izvedba dolazi i sa sjajnocrnim lukovima kotača i opcijskim crnim krovom. U ponudu stižu i novi aluminijski

naplatci u veličinama od 16 i 17 inča.

Unutrašnjost donosi nove tkanine na sjedalima, novim presvlakama od alcantare koji dolaze u opciji, a sada serijski sve izvedbe dobivaju i 10-inčni multimedijski zaslon. Također, osim osnovnog paketa Active, sve ostale izvedba donose i 10-inčne digitalne instrumente. Promijenjen je i izgled ručice ručnog mjenjača.

Što se motorizacije tiče, u ponudi su benzinci PureTech sa 75 KS (5 brzina) i 100 KS (6 brzina), a slijede novi blago-

hibridni motori Hybrid 100 i Hybrid 136, a oba dolaze s 48 voltnim hibridnim sustavom koji je kombiniran s e-DCS6 elektrificiranim 6-stupanjskim mjenjačem s dvjema spojkama koji uključuje elektromotor.

Što se tiče električne izvedbe, ona sada ima oznaku E-208, gdje je slovo e postalo veliko, a sada dolazi s motorom koji razvija snagu od 115 kW/156 KS koji je kombiniran s 51 kWh baterijom s autonomijom od 400 km. Tu je i podrška za brzo punjenje do 100 kW gdje punjenje traje 25 minuta (20-80 %), dok na 7,4 kWh Wallboxu punjenje traje 4 sata i 40 minuta.

Objavljeni su i paketi opreme, pa tako serijski u paketu Active dolazi novi svjetlosni potpis s 3 vertikalne grupe sprijeda i 3 vodoravne LE diode straga, ručni klima-uređaj, električni prednji i stražnji prozori, električni retrovizori, PEUGEOT i-Cockpit s 10-inčnim središnjim zaslonom osjetljivim na do-

dir, USB-C utičnica na prednjoj strani. Sljedeći paket opreme je Allure koji donosi i 16-inčne aluminijske naplatke "NOMA", rešetku u boji karoserije, pomoć pri parkiranju sprijeda i straga, električno sklopive retrovizore, PEUGEOT i-Cockpit s 10-inčnom digitalnom instrumentnom tablom i 10-inčnim HD središnjim zaslonom osjetljivim na dodir, infotainment sustav s potpunom povezanošću pametnog telefona PEUGEOT i-Connect, 2 USB-C utičnice sprijeda, 1 USB-C utičnica i 1 USB-A utičnica straga, dok top model GT donosi i prednja svjetla Full LED, parkirnu kameru visoke razlučivosti, pristup i pokretanje bez ključa, prilagodljivo ambijentalno osvjetljenje, 10-inčnu digitalnu ploču s instrumentima s 3D zaslonom, električno sklopive retrovizore s osvjetljenjem dobrodošlice, sjajne crne lukove kotača, GT značke i ostalu opremu. Cijene još nisu poznate.

U unutrašnjosti se sada upotrebljavaju kvalitetniji materijali

Stražnji dio donosi najviše dizajnerskih promjena

Unutrašnjost je preuzeta iz nove C-klase

Sjedala mogu biti presvučena raznim materijalima

MODERNA reinterpretacija klasika

NSU Prinz u modernom obliku i s električnim motorom

Kako bi obilježili 150. obljetnicu Audijeve lokacije u Neckarsulmu, dvanaest je pripravnika u Audiju elektrificiralo kultni model NSU Prinz, podarili su mu moderan izgled, a možda u nekoj dalekoj budućnosti stigne i na ceste.

Polaznici tečajeva automobilske mehanike, karoserije i ostalih konstrukcijskih dijelova vozila u Audiju ponosno su predstavili koncept "EP4". "E" označava električni pogon, a "P4" NSU Prinz 4, model proizveden u Neckarsulm tvrtke NSU Motorenwerke od 1961. do

1973. godine. "Željeli smo napraviti automobil koji nije samo brz i izgleda cool, već i u čast 150. godišnjice lokacije", rekao je Dean Scheuffler, pripravnik za automobilskog mehaničara u Audiju u Neckarsulmu. Što se tiče izgleda, mladi dizajneri napravili su odli-

čan posao i klasičan izgled prenijeli u moderan oblik. Naravno, dodatna proširenja blatobrana i stražnji spojleri dodatno naglašavaju

sportski duh ovog koncepta. Navodno je unutrašnjost napravljena u duhu sportskih automobila jednostavno i bez previše dodataka, no

njena fotografija još nije objavljena.

A najveća promjena je ugrađeni motor. Umjesto benzinskog motora koji je

razvijao snagu od 22 kW/30 KS, sada je na njegovo mjesto ugrađen elektromotor koji razvija maksimalnu snagu od 176 kW/240 KS i preuzet je iz modela e-tron modelske godine 2020.

Baterija je preuzeta iz plug-in hibridne izvedbe modela Q7, a ugrađena je ispod prednjeg poklopca, gdje se nekada nalazio spremnik goriva. A prava je šteta što nisu objavljeni nikakvi detaljniji tehnički podaci. A tko zna, možda u budućnosti i vidimo nešto slična i na cesti jer pomama za takvim automobilima svaki je dan sve veća i veća. (ir)

• 10“ tablet (navigacija 3D)

• Pomoć pri parkiranju sprijeda i straga

• Stražnja kamera

• LED Vision svjetla

• Advanced comfort sjedala

• Dvozonska automatska klima

• Alu naplatci 18“

• Metalik boja

C3 AIRCROSS – 20.900 €*

C3 – 15.990 €*

C5 AIRCROSS - 29.990 €*

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

Električni motor ugrađen je straga i pokreće stražnje kotače Izgledom moderni NSU Prinz podsjeća na klasik

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 21. DO 27. SRPNJA 2023.

P 21 Lovro Brindiški, Danijel pr., Dane, Danica; Klanjanje Mala Subotica

S 22 Marija Magdalena, Manda; Titular Sv. Marija Magdalena Štrigova, D. Kraljevec

N 23 16. KROZ GOD. Brigita, Apolinar, Proštenje Preseka (sv. M. Magdalena), Hlapičina (sv. Joakim i Ana)

P 24 Kristina, Mirjana, Kunigunda

U 25 Jakov, apostol, Kristofor; Titular sv. Jakob Prelogu, Proštenje Čukovec

S 26 Joakim i Ana roditelji BDM; Proštenje Sivica

Č 27 Klement Ohridski, Klemo

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Poljina Kondyk, kći Albine i Valenta

Adella Šket, kći Nikoline i Patrika

Karla Vutek, kći Jelene i Kristijana

Nika Buhin, kći Paule i Smiljana

Ela Jaklin, kći Jasmine i Saše

Noell Kos, sin Arjete i Daria

Matej Zadravec, sin Veronike i Dražena

David Štefko, sin Jelene i Danijela

Ivano Lisjak, sin Romane i Ivana

Jana Kontrec, kći Katarine i Mihajela

Adrian Halić, sin Barbare i Filipa

Leda Lovrec, kći Vlatke i Danijela

Mateo Bogdan, sin Verice i Zlatka

VJENČANI

Čakovec:

Tara Friščić i Filip Makšadi

Sara Jagec i Patrik Tomašić

Marija Martinjak i Marko Madžar

Vanja Srnec i Antonio Juras

Kotoriba:

Sara Lovrek i Bojan Miljančić

Mala Subotica:

Valentina Žvorc i Luka Kozar

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 22. srpnja

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-

306

dr. Anja Vurušić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Kristina Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

dr. Sara Bobek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

Goričan

dr. David Skandul

Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec

dr. Amela Srša, zamjena:

dr. Dragana Marušić Momčilović

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće:

Mirela Tuksar i Zvonimir Radovan

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec

V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Podturen dr. Biserka Poje Jelenić

Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Sveta Marija

dr. Kristina Hutinec zamjena: dr. Marko Šrajbek

P. Miškine 1, tel. 040/660-103

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

tel. 060 310 222

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Nedelišće:

Anđelina Kraljić i Rikardo Dragović

Štrigova:

Josipa Ranteš i Matej Markuš

UMRLI

Čakovec:

Dragutin Matulin r. 1948.

Branko Novak r. 1946.

Željko Balent r. 1965.

Dragan Vuk r. 1967.

Ivan Kranjec r. 1944.

Andreas Novak r. 1985.

Marija Kišić r. Klobučarić r. 1937.

Barbara Podgorelec r. Tkalec r. 1951.

Marija Lovrek r. Brzuhalski r. 1942.

Stjepan Baksa r. 1940.

Ivan Šardi r. 1950.

Blaženka Sekirnik r. Horvat r. 1959.

Jelena Leich r. Balent r. 1928.

Dekanovec:

Marija Makar r. Nedeljko r. 1937.

Mursko Središće:

Bojana Panić r. Prenar r. 1983.

Stjepan Gašpar r. 1944.

Jelena Vidović r. Novak Benko r. 1936.

Nedelišće:

Franjo Cvetković r. 1955.

Franjo Marčec r. 1946.

Prelog:

Ana Škoda i Ivo Djak

Laura Pintar i Paolo Novak

Tea Taradi i Karlo Šestak

Josip Novak r. 1937.

Franjo Židov r. 1955.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Besplatni info telefon:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

040 372 400

098 211 662

OPĆINA DONJA DUBRAVA

TRG REPUBLIKE 13 40328 DONJA DUBRAVA OIB: 63140387407

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19,144/21, 114/22), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

kojim Općina Donja Dubrava, Trg Republike 13, 40328 Donja Dubrava, OIB: 63140387407, kao pravna osoba u čijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na k.č. 5089/3, 5072/1, 5089/2, 5079/5, 5079/6, 5079/7, 5079/8, 5079/9, 5082/3, 5082/2, 5082/1, 5239, 5122/1, 5089/6, 5111/7, 5102, 5111/3, 5118, 5127/1, 5119, 5128/52, 5128/61, 5128/60, 5128/59, 5128/58, 5128/57, 5129, 5196/1, 5199/3, 4277/1, 4492, 4490, 4489, 4488, 4485, 4484, 4483, 4482, 4481, 4501, 4502 u k.o. DONJA DUBRAVA, obavještavaju nositelje stvarnih prava na katastarskim česticama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem su izgrađene nerazvrstane ceste, o započinjanju postupka evidentiranja istih u katastar i zemljišnu knjigu.

Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuju se snimke izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta.

Predstavnici Općine Donja Dubrava započeti će 22.07.2023. s obilježavanjem granica zemljišta na kojem su izgrađene nerazvrstane ceste uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije tvrtke GiP Šarić d.o.o. iz Vučetinca, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči sa zemljištem na kojem su izvedene nerazvrstane ceste, mogu obaviti uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 25.07.2023 godine od 09:00-11:00 sati u poslovnici tvrtke GiP Šarić d. o. o., u Prelogu, na adresi Glavna 29 prvi kat.

Općina Donja Dubrava Načelnik: Marijan Varga

Antun Ružman

iz Preloga preminuo 16. srpnja u 73. godini života

Marija Železnjak rođ. Kovač

iz Strahoninca preminula u 91. godini života

hrvatski branitelj SLAVKO KORUNEK

27.7.2005. - 27.7.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske

Jelena Leich rođ. Balent iz Čakovca preminula 11. srpnja u 96. godini života

Julijana Treska rođ. Mikulić

iz Dunjkovca preminula u 79. godini života.

Ivan Senčar

iz Nedelišća preminuo u 80. godini života

Vladimir Blažeka

iz Čehovca preminuo 12. srpnja u 67. godini života

Ljubica Canjuga rođ. Bašek

iz Vularije preminula u 99. godini života

Kristina Premuš rođ. Sermek

iz Belice preminula 14. srpnja u 82. godini života

Stjepan Baksa

iz Gardinovca preminuo 11. srpnja u 84. godini života

Zlatko Furdi

iz Svetog Jurja U Trnju preminuo u 68. godini života

OBJAVITE

Marija Topličanec rođ. Kukavec

iz Totovca preminula 12. srpnja u 90. godini života

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu

Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 4 m/ž zaštitara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 19.8.

2. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/845-806 ili na mob. 099/271-4461 do 4.8.

3. AGRO BIBER d.o.o., Podturen, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na email: agrobiber@gmail. com do 30.7.

4. ALDORA TIM d.o.o., Savska Ves, J. Bajkovca 107, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/742-6748 do 20.7.

5. ARNO d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila-hladnjače na neodređeno, javiti se na mob. 091/2433-462 ili na email: transporti@arno.hr do 1.8.

6. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., A. Šenoe 88, Šenkovec, traži 5 m/ž montera centralnog grijanja, vodovoda i ventilacije na neodređeno, javiti se na tel. 040/361-037 ili na mob. 098/184-9721 il na email: info@ aqua-instalacije.hr do 30.7.

7. AVES AQUILA d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/4433-462 ili na email: aves.aquila.ck@gmail.com do 20.8.

8. AUTOTRANSPORTI MAJNIĆ, J. Muraia 4, Čakovec, traži m/ž disponenta - komercijalistu i 2 m/ž vozača C + E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-524 ili na email: kristina@ at-majnic.com do 31.7.

9. AUTOMATED programing solutions d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž pls programera-inženjera elektrotehnike-mehatronike na neodređeno javiti se na emaiL: info@ap-solutions.hr do 30.9.

10. Atalian global services Croatia d.o.o., M. Središće, traži m/ž spremača - čistača 35 sati tjedno na određeno, javiti se na mob. 098/402-839 do 30.7.

11. BALI d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 3 m/ž tekstilna tehnologa, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 2 m/ž mehaničara šivaćih strojeva i postrojenja i 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 31.7.

12. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži m/ž kontrolora kvalitete - završna dorada, 15 m/ž šivača, 2 m/ž radnika na poslovima dorade, m/ž skladišnog radnika i 2 m/ž grafičara - sitotisak na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gliber@btex. hr do 30.7.

13. BV Product d.o.o., traži m/ž montera suhe gradnje, m/ž cnc operatera, m/ž stolara, m/ž bravara i m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 095/8750-312 ili na email: product.bv@ gmail.com do 31.7.

14. CWS-BOCO d.o.o., Republike Austrije 1, Čakovec, traži m/ž radnika u praoni - linija ručnika na neodređeno, javiti se pismenim putem ili na email: dajana.hlebec@cws. com do 30.7.

15. CHAKY TRGOVINA d.o.o., Nedelišće, Varaždinska 11-13, traži m/ž vozača u tuzemnom prijevozu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: marija.patafta@chaky. hr do 23.7.

16. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, m/ž recepcionera, m/ž kuhara i m/ž sobaricu na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec.com do 31.8.

17. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž dostavljača pekarskih proizvoda, m/ž pomoćnika organizatora otpreme robe i m/ž električara na neodređeno, javiti se na tel. 040/375-512 ili na mob. 091/6186-446 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 31.7.

18. Čalopek strojarstvo d.o.o., Čakovečka 136, Pušćine, traži m/ž bravara - zavarivača, m/ž montažera - mehaničara polj. mehanizacije - bravara i m/ž cnc operatera - tokara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 4.8.

19. D.GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C + E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/189-5242 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dario.gregorincic@gmail.com do 11.8.

20. DIMOS-dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoninec, traži 2 m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na mob. 091/3000-268 do 31.8.

21. Dom za starije i nemoćne Mesmar, Prelog, V. Žganca 3, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460-403 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dommesmar@gmail. com do 15.8.

22. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž medicinsku sestru, m/ž njegovatelja, m/ž čistača, m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž likovnog instruktora i m/ž glazbenog instruktora na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-806 ili na mob. 098/377-304 ili pismenom zamolbom na email: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 31.7.

23. DRVO-MONTAŽA Najman, Cirkovljan, Ul. Zdenci 18, traži m/ž montera stolarije i namještaja na neodređeno, javiti se na mob. 098/955-0050 do 31.7.

24. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za radno mjesto Grabrovnik (na određeno 20 sat tjedno), javiti se mob. 098/9606-523 ili na email: info@dmsmz. hr do 15.8.

25. ĐURKIN d.o.o., B.Graner 1, Čakovec, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: djurkin@ck.t-com.hr do 31.7.

26. 3E d.o.o., Pribislavec, Ul. dr. A. Starčevića 63a, traži 4 m/ž radnika u proizvodnji alu bravarije i pvc stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail. com do 30.7.

27. EduSteam j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž učitelja u Tinker labs školi na određeno (10 sati tjedno), javiti se na email: info@ edumath.eu do 31.7.

28. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži 2 m/ž cnc operatera (rok prijave 31.7.), m/ž limara u proizvodnji i 5 m/ž montera fasada (rok prijave 15.8.) na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na email: karlo@elting.hr

29. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno, javiti se na mob. 098/9841-949 ili na email: elitinterijeri@gmail.com do 31.7.

Šenkovec, traži 6 m/ž zavarivača, 4 m/ž strojobravara, 3 m/ž brusača alata-alatničara, 4 m/ž skladištara repromaterijala, 2 m/ž autolakirera i m/ž rukovatelja viličarom na neodređeno, javiti se na email: posao@eko.hr do 23.7.

31. EKOS CAKES d.o.o., Varaždin, V. Nazora 2, traži m/ž prodavača i m/ž skladištara (rok prijave 31.7.), te 10 m/ž radnika u proizvodnji slastica i kolača (rok prijave 19.8.) na određeno, javiti sepismenomzamolbomnaadresu ili na email:zeljka.vojvoda@ekos-cakes.hrdo31.7.

32. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 098/347-372 ili na email: ekonomat1@gmail.com do 28.7.

33. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž industrijska mehaničara za rad u Njemačkoj, 2 m/ž elektromontera i 3 m/ž cjevara na neodređeno, javiti se na email: jobs.kr@fmt.biz do 31.7.

34. Ferro-Preis d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, traži m/ž voditelja vanjskih usluga na neodređeno, javiti se pisanim putem na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup. com do 11.8.

35. GERMANIA SPORT d.o.o., Mala Subotica, traži 2 m/ž djelatnika za rad u kladionici na neodređeno, javiti se na mob. 091/444-1204 ili na email: goran.makar@ germaniasport.hr do 28.7.

36. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž dimnjačara, m/ž grobara, m/ž pomoćnog dimnjačara, m/ž čistača i m/ž vozača na neodređeno, javiti se na tel. 040/645-458 ili na mob. 099/334-4451 ili pismena zamolba na adresu ili na email: marina@pre-kom do 6.8.

37. GREEN PRESTIGE j.d.o.o., Ul. Zrinskih 85, Štefanec, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/5452-555 ili na email: prestige.fsalon@gmail.com do 27.7.

38. Gumi centar Rešetar d.o.o., Prelog, Hrupine 1a, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/910-9244 ili na email: gumi. centar.resetar@gmail.com do 28.7.

39. GRADAX d.o.o., Gornji Kuršanec, Pušćine, traži m/ž rukovatelja samohodnim strojevima, m/ž zidara, m/ž građevinskog tehničara - poslovođu na gradilištu niskogradnje, m/ž tesara, m/ž građ. inž. niskogradnje, m/ž asfaltera i m/ž vozača kipera C kategorije na neodređeno, javiti se na mob. 098/185-4568 ili na email: gradax@gradax.hr do 25.7.

40. GP EKOM d.o.o., Čakovec, Športska 2, traži m/ž električara-operatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: gp-ekom@ck.ht.hr do 31.7.

41. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica , traži m/ž djelatnika u šivaoni uzorka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji

obuće, 3 m/ž čistača, m/ž djelatnika za održavanje okoliša i reciklažnog dvorišta, m/ž tehničara za preuzimanje i kontrolu kvalitete kože, m/ž domara, 2 m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž skladištara gotove robe i m/ž domara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 24.7.

42. Hilding Anders d.o.o., K. Zvonimira 38, Prelog, traži m/ž specijalistu u kontrolingu, 10 m/ž šivača, 2 m/ž radnika u skladištu i 5 m/ž tapetara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-043 ili na mob. 099/390-7520 ili pismena zamolba na adresu ili na email: lucija.horvat@ hildinganders.com do 29.7.

43. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međun. prijevoz na neodređeno, javiti se na mob. 098/211-903 ili na email: vlado@hema. biz do 22.7.

30. EKO MEĐIMURJE d.d.,

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2022./2023.

II. OSNOVNA ŠKOLA ČAKOVEC

1. a - razrednica: Ema Škvorc

Učenici: Borna Baksa, Rea Balog, Karlo Bistrović, Kaja Colev, Kaja Čalopek, Helena Dolenec, Ivan Dominić, Sara Grabant, Vilim Grabar, Jakov Horvat, Lina Jelenić, Vito Jezerinac, Karlo Kozjak, Leonarda Krznar, Jakša Megla, Manda Mošmondor, Gabriel Pintarić, Martin Vrbanec, Lorena Vurušić

1. b – razrednica: Dubravka Hamer

Učenici: Juraj Čakardić, Eva Fodor, Jura Golub, Marin Hublin, Lorena Jugović, Iris Kelemenić, Leon Kovač, Una Kriković, Sven Marciuš, Bruno Mesarić, Aleksandar Pavičić, Ana Pintarić, Vito Plechinger, Ella Sabolić, Lovro Stanić, Hana Strbad, Franka Šafarić, Maša Varga, Viktor Vuk, Tara Vurušić, Greta Zver, Jura Zver

2. a - razrednice:

Marjana Modrić i Sanja Barulek

Učenici: Filip Balažić, Luka Birač, Mia Bratuša, Una Hodak Odić, Zoja Horvatić, Tesa Hranilović, Lucija Kliček, Max Marković, Mila

Mošmondor, Rino Patafta, Jerko Perković, Bono Srnec, Astrid

Švenda, Petar Tomašek

2. b - razrednica:

Marijana Haramija

Učenici: Matej Angel, Iva Cerovec, Nika Jaklin, Ema Kraljić, Teo Lepen, Nola Mađarić, Zala

Marčec, Petar Mesarić, Matija Mikac, Stela Ostoja, Filip Štefan, Lana Topličanec, Luka Topličanec, Ivan Vidović, Patrik Vurušić

2. c - razrednica:

Ida Veselovac

Učenici: Siniša Biškup, Abel Haramija, Luka Horvat, Iva Hozjak, Lukas Novak, Lucija Pergar, Ivona Požgaj, Karlo Sabol, Kaja Srpak, Adrijan Sršan, Roko Vabec, Tin Vinko

3. a - razrednica:

Dunja Mikulaj

Učenici: Kimi Mihael Belec, Zita Belović, Luka Capan, Rea Genov, Zita Igrec, Teodor Jurović, Krsto Klobučarić, Jura Knezić, David Koraj, Eduard Kuqi, Maša Kvakan, Ariana Lajtman, Vjera Marčec, Mia Mesarić, Sven Krunoslav Novak, Matej Peras, Bruna Šarić, Mia Špiranec, Helena Treska, Iva Turk, Zara Varošanec, Vito Velđi, Borna Vidović, Ana Vlašić

3. b - razrednica:

Gordana Korent

Učenici: Filip Dolar, Kimi Fras, Lucija Jović, Lea Kostanjevac, Noa Kovač, Leona Krištofić, Iskra Kuretić, Megan Lacko, Donna Lovrenčić, Mila Martinjaš, Ivan Mikulaj, Matej Novaković, Kim Pavlic, Vita Perčić, Lara Samobor, Noa Lennon Vlahek, Ema Žganec

4. a - razrednica: Editta Šanta Lesjak

Učenici: Ena Babić, Maksim Belko, Vinko Blažon, Emili Eršeg, Ivija Filo, Mila Fodor, Fran Fotak, Matija Horvat, Rafael Jezernik, Tonka Kramar, Mia Lončarić, Irina Obadić, Joshua Palijan, Lara Pergar, Martin Vučenik

4. b - razrednica:

Ljiljana Đukes

Učenici: Jakov Colev, Tessa Debelec, Isabella Devčić, Erik

Dvanajščak, Tara Hodak Odić, Luka Horvat, Lota Lebar, Ana Katarina Lesjak, Adam Magdalenić, Majda Mihalović, Jakša Novak, Petar Smolković, Tamara Tuksar, Franka Vičanović, Franka Vukina

4. c - razrednik: Domagoj Turk

Učenici: Saša Baričević, Dario Biškup, Vito Đurkas, Lovro Horvat, Roko Igrec, Jakov Kolenko, Dora Kovačević, Ana Križanić, Marta Majnarić, Karlo Marčec, Karolina Pavičić, Sara Pergar, Lovro Pervan, Lucija Sedlar, Niko Stojko, Lota Varošanec, Ana Zadravec

5. a - razrednica: Ivana Ivanković

Učenici: Dorian Ban, Ozren Bukal, Ivano Camplin, Neva Fulir, Tin Habuš, David Horvat, Tea

Hozjak, David Kovač, Tomo Kriković, Roko Krištofić, Mia Legin, Luce Lovrenčić, Lovro Marciuš, Matej Matjačić, Hana Muškinja, Patrik Ostoja, Tian Peras, Fran Sarač, Nela Sklepić, Tilia Žvorc

5. b - razrednik: Dario Varga

Učenici: Petar Balunović, Helena Čakardić, Izak Golenko, Rina Hranjec, Dominik Lebar, Mia Marković, Letizia Martan, Ida Mihalović, Tomislav Smolković, Lorena Sršan, Adela Šimunković, Mateo Vuković, Marta Zver

6. a - razrednica: Tina Smolković

Učenici: Fran Babić, Lovro Balog, Ana Bedić, Hana Bel, Martin Golub, Vinko Horvat, Kaja Kostel, Mura Magdalenić, Luka Megla, Niki Pavlic, Nola Puškadija, Nadia Strah, Luna Žižek

6. b - razrednica:

Valentina Jozić Preksavec

Učenici: Neva Dolar, Franka Habuš, Lora Horvat, Judita Klobučarić, Dunja Kokanović, David Kolarić, Jana Maltar, Andro Rapaić

6. c - razrednica:

Marijana Pintar

Učenici: Anabela Bel, Lara Bel, Roko Hajdinjak, Neva Haramija, Hana Horvat, Grazia Jelenić, Andro Klobučarić, Lena Lovrenčić, Niko Magdalenić, Lorena Mrazović, Mila Mrvac, Zara Oltran, Tadej Rob, Lorena Strahija Škvorc, Saša Šegović, Niko Terek, Marko Zadravec

7. a - razrednica: Ivanka Novak

Učenici: Korina Belko, David Debelec, Ivan Fumić, Karlo Horvat, Marko Horvat, Sara Kelemenić, Rene Kuretić, Ivano Lukačević, Oliver Ostoja, Vita Sabolić, Teo Šantek, Maja Vugrinec, Fran Zadravec, Petar Zadravec

7. b - razrednik: Petar Korbelj

Učenici: Ilona Baričević, Adriano Debelec, Lorena Kermek, Tesa Kovačević, Leon Legin, Lea Matjačić, Jana Mikulaj, Vita Mikulić, Dora Plechinger, Hana Posavec, Maxim Axel Stojiljković, Anamari Šafarić, Nela Šarić, Marija Turk

7. c - razrednica: Ivana Jambrošić

Učenici: Mirta Bistrović, Ema Blažinčić, Franka Cerovečki, Edo Đurkas, Borna Kelkedi, Ena Magdalenić, Juraj Majnarić, Mislav Novak, Vito Patafta, Vito Pevec, Sebastian Sedlar, Noa Srša

8. a- razrednik: Vladimir Cesar

Učenici: Karlo Batisweiler, Sven Bukal, Ela Maria Ebner, Ria Flajpan, Luka Forgač, Nevia Fotak, Miša Haček Lučić, Borna Horvat, Filip Horvat, Ivan Jalšovec, Vita Petek, Zara Srnec Šarić, Saša Srpak, Doroteja Sršan, Borna Strah, Lena Terek, David Vinko, Leon Žvorc

8. b - razrednica: Sandra Radiković

Učenici: Maja Bedić, Franka Fulir, Krsto Habuš, Vita Novaković, Luka Šafarić, Emili Vabec

8. c - razrednica:

Ina Magić

Učenici: Boro Ban, Lovro Belović, Lara Grujić, Nikola Jalšovec, Nela Jošt, Aiša Lepen, Noa Lepen, Franka Mikulić, Gabrijela Olčar, Aleksandra Petroska, Sara Subašić, Marcel Tkalec, Tibor Vukina, Lorena Žinić

OŠ DONjA DubrAVA

1. a razred – razrednica: Marina Horvat

Učenici: Matej Hertl, Mykola Hlukhovskyi, Karlo Horvat, Dina Mališić, David Mihaljac

2. a razred – razrednica: Tamara Žiga

Učenici: Ena Golubić, Anja Haramija, Ela Horvat, Nela Klipić, Ela Međimurec, Nela Mihaljac, David Mišković, Maša Švenda, Petar Vitković, Leonarda Zvonar

3. a razred – razrednica: Viktorija Mikor

Učenici: Patrik Brljak, Naomi Horvat, Paula Horvat, Tesa Horvat, Timon Horvat, David Kvakan, Lorena Lisjak, Luka Lovasić, Bruna

Maltar, Luna Vučenik, Veronika Žinić

4. a razred – razrednica: Koraljka Jakupak-Popović

Učenici: Roko Bogomolec, David Čižmešija, Petra Demeter, Jakov Globlek, Rea Horvat, Anela Mikulan, Borna Sabočanec, Deni Varga

5. a razred – razrednica: Renata Dolenec

Učenici: Zara Horvat, Tin Jambrešić, Sara Knez, Ana Marija Lisjak, Lana Lovasić, Viktoria Lovrek, Ivano Lukša, David Miser, David Punčikar, Lukas Vladimir Srnec

5. b razred – razrednik: Anđelko Lisjak

Učenici: Mateja Horvat, Karlo Kelava, Patrik Pongrac, Bruna Rusak, Petar Šestak, Dina Štefić, Brigita Vadas, Mateja Žinić

6. a razred – razrednica: Antonia Sirutka

Učenici: Tena Brljak, Dorotea Horvat, Mihael Štefić

6. b razred – razrednica: Marina Vadas

Učenici: Helena Čižmešija, Helena Gadanec, Mihael Grivec, Jan Horvat, Gregor Kuzmić, Teo Međimurec, Gabriel Zvošec

7. a razred – razrednik: Gašpar Mikulan

Učenici: Antonija Ipša, David Kelava, Andro Lovrenčić, Karlo Nestić, Aron Punčikar

7. b razred – razrednica: Gordana Mirović

Učenici: Magdalena Horvat, Teo Knez, Karlo Lukša, Luka Lukša, Marija Šestak, Patrik Žinić

8. a razred – razrednica: Renata Heric

Učenici: Marija Brljak, Lara Jakupak, Klara Ostrugnjaj, Mateo Rebok, Roko Vratislavski

8. b razred – razrednica: Ivana Friščić Dornik

Učenici: Ramona Matotek, Tara Vučenik

POdruČnA ŠKOLA dOnji VidOVEC

1. b razred – razrednica: Valentina Jambrešić

Učenici: Sunčica Bogdan, Vid Čmrlec, Valentino Horvat, Erik Jankulija, Mihaela Kontrec, Matija Lovrek, Simon Lukša, Bernard Mihalic, Lejla Nestić, Vito Ostrugnjaj, Lara Smolek, Ashton Aleks Srnec, Niko Šubaša, Matej Vadas, Mihael Žemlić

2. b razred – razrednica: Rajka Kalšan Učenici: Stjepan Horvat, Jan Jambrešić, Ivona Kegalj, Domagoj Matulin, Manuel Matulin, Alex

Nestić, Lucija Ostrugnjaj, Luka Šestak, Erik Zvošec, Jelena Žerjav

3. b razred – razrednik:

Damir Dolenec

Učenici: Ian Lukša, Gabrijel Lukša, Tena Vugrinec, Jakov Žinić

4. b razred – razrednica: Petra Žerjav Učenici: Lovro Cenko, Karlo Horvat, Greta Kontrec, Josipa Lukša, Marta Nestić, Anja Poljak

OŠ drAŠKOVEC

1. razred - Razrednica: Ksenija Dukarić

Učenici: Jakov Balent, Maša Cimerman, Dora Hižman, Erni Horvat, Maša Horvat, Iva Kočiš, Rea Magić, Moreno Mihaljac, Ivano Perinić, Romel Švenda, Iris Vadas, Petra Žeželj

2. razred - Razrednik: Filip Židov

Učenici: Fajić Lara, Horvat Mia, Kovač Niko, Matjačić Matej, Pintarić Nesa, Sabolić Ana, Taradi Klara, Tota Vida, Varga Ella, Vlah Roko

3. razred - Razrednica: Nina Lesinger

Učenici: Manuel Bartolić, Patrik Gašparić, Eva Jančec, Mirna Jesenović, Matias Mihaljac, Lorena Mikec, Manuel Mikec, Tena Mikec, Nadia Mirić, Fran Pigac, Lovro Pigac, Emanuel Pongrac, Dora Repalust, Ivia Slaviček, Renee Slaviček, Vedran Špoljar, Karla Taradi

4. razred - Razrednica: Ljubica Kovač

Učenici: Manuel Balent, Roko Gorupić, Fran Horvat, Leon Marđetko, Bela Pavčec, Lana Pavičić, Jakov Pavlic, Korina Slaviček, Ijan Varga, Gabrijel Verli, Sara Zadravec

5. razred - Razrednica: Ana Marija Balent Žemlić

Učenici: Simon Balent, Tonka Križaj, Dora Mikec, Patrik Repalust, Marsel Švenda

6. razred - Razrednica: Marina Držanić

Učenici: Edi Horvat, Ela Horvat, Armando Švenda, Bruno Topličanec

7. razred - Razrednica: Martina Kovač

Učenici: Greta Bartolić, Erika Bartolić, Leo Lipić, Leona Orehovec, Marija Slaviček, Helena Pongrac

8. razred - Razrednica: Sanja Paša

Učenici: Leo Dolenec, Jan Horvat, Gabriela Pavlic, Dino Slaviček, Vanesa Šalković, Stela Vlah

OŠ GOrNjI MihALjEVEC

1. razred - Razrednica: Silvija Soldat

Učenici: Luna Boršić, Matko Branda, Helena Jurković, Paula Kolman, Mia Krnjak, Zoran Krobot, Klara Mikulan, Teresa Lesinger, Leon Mikulan, Dino Novak, Omea Novak, Stela Novak, Nika Pilaj, Nikol Preložnjak, Doris Stojko, Hana Stubičan, Tesa Šimunković, Petar Zadravec

2. razred - Razrednica: Ljubica Žabek Horvatić

Učenici: Laura Brežnjak, Mihael Horvat, Bruno Ladić, Edward Moharić, Mia Novak, Tea Novak, Filip Srša, Mia Srša, Rian Šprajc, Roko Tomašić

3. razred - Razrednik: Goran Mikulan

Učenici: Ema Košir, Gabriel Kuzma, Arian Lovrec, Vita Mikulan, Noa Novak, Ema Posavec

4. razred - Razrednica: Gordana Polundak

Učenici: Maja Gregorinčić, Elena Lovrec, Denis Novak, Kaja Novak, Zara Perko, David Posel, Nino Posel, Antonio Škvorc

5. razred - Razrednica: Marta Lončar – Vinković

Učenici: Rene Fegeš, Leon Kuzma, Emerik Novak, Eva Novak, Laura Posavec, Ervin Srnec, Gabrijela Stubičan, Elena Vurušić, Tomo Zadravec

6. a razred - Razrednica: Andrijana Perčić

Učenici: Jan Bogdan, Marin Branda, Borna Ladić, Nicole Lesinger, Luka Novak

6. b razred - Razrednica: Ivana Kaniški

Učenici: Jan Boršić, Marta Ladić, Kiara Leskovar, Tijana Bogdan, Magdalena Srnec, Petar Jurković, Alan Joos, Antonio Hren

7. razred - Razrednica: Natalija Guterman-Vuk

Učenici: Katarina Flinčec, Domagoj Heric, Filip Krištofić, Saša Pilaj, Nika Škorjanec, Leo Trupković

8. razred - Razrednik: Pero Obadić

Učenici: Gabrijela Flinčec, Hana Glogovec, Tia Kos, Rene Mikulan, Paola Novak, Vanesa Šimunković, Karlo Štampar, Fran Vurušić

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve

one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava

2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Pobjeći u san

Pobjeći u san? Uf, kako bih to voljela. Kako bih voljela provesti cijeli dan u tom jednom snu, u tom jednom snu u kojem je sunce na svakom koraku, u kojem je sreća beskonačna, beskonačno duga, tako da i nikad ne prestaje. Ne prestaje ni sreća ni ljubav, ali rat i mržnja itekako prestaju. Voljela bih ući u jedan takav san, da se tamo svi ratovi i mržnje zaborave, da se samo zna za sreću, ljubav i poštovanje, da zablista jedan poseban sjaj u svim očima, te da zagrljaj bude glavni i najvažniji govor između svih nas. Jer svakome je na ovome svijetu potrebno da osjeti jednu toplinu koja se već u ovo vrijeme počela polako i sakrivati.Sakrivena je u svima nama, tamo negdje duboko. I potrebno je neko vrijeme da izađe van, ali tu ljubav i toplinu možemo osjetiti u našim snovima, u našim snovima kroz koje putujemo visokim i gustim oblacima.

Ljubavna pjesmica

Tvoj osmijeh mi svijetli dan, Tvoj pogled me grije kao san, Srce mi brzo kuca kad si tu, Sve bih dala za tvoj zagrljaj.

Svaki tren s tobom mi je blagoslov, Sve mi je u životu jasno i prozirno, Jer kad si tu, sve oko mene sjaji, A sve što želim je da zauvijek ostaneš.

Neka se nebo na nas sruči, Neka kiša lijeva bez prestanka, Ja ću te držati čvrsto, I zajedno ćemo se boriti.

Za tebe bih učinila sve, Za tebe bih izgubila glavu, Jer kad si tu, sve je tako jasno, Sve je tako jednostavno.

Tvoja ljubav mi je kao sunce, Topla i nježna, uvijek prisutna,

zato, moja ljubavi,

da znaš da te volim zauvijek.

Vita Varga, 7. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Zapravo nam samo ti oblaci i dozvoljavaju da se u njima osjećamo sigurno, ne daju da kroz san puštamo suze već da dijelimo osmijehe svim onim stvarnim i nestvarnim bićima sa kojima se susrećemo sanjajući daleke obale... Tim dalekim obalama može padati i kiša, može i pljuštiti, ali ipak uvijek izađe van neko Sunce i uvijek se nekako dogodi jedan sretan završetak te velike oluje.

Jer "Čovjek sanja toliko sjajniju svjetlost, koliko mračnija je noć oko njega i u njegovu srcu."

Što smo mi tužniji, to ćemo imati sretnije snove, zato što ćemo u snovima odlutati u neki naš daleki svijet koji nas čini sretnijima i u kojem možemo maštati i doživjeti čak i one nestvarne situacije koje u stvarnom životu ne bismo mogli postići.

Iz toga razloga volimo i toliko spavati, jer znamo da ćemo sanjariti sve do zvijezda.

Onih naših posebnih zvijezda od kojih znamo prepoznati i onu najmanju, jer je svaka namijenjena našim dragim osobama ili nekim trenucima koji su nam se zarezali u vene, a to su naši najdraži trenuci od kojih ne možemo pobjeći,jer su vrlo posebni za nas.

Kad sanjamo, tj. kad zaklopimo oči, vidimo sve ono što nas usrećuje od petica u školi do njegovih smeđih očiju boje kestena ili plavih boje mora, od dalekih putovanja do majčinih zagrljaja.

U snovima vidimo naš put kojim želimo koračati i zato nam je najljepše pobjeći u san, u dubok san.

Josipa Herak, 7. b, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

I

Želim

Lana Željeznjak, 6 razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja Jana Horvat, 6. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Maša Bra�šćak, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Lina Kaučić, 5. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Mali OGLASNIK

POŠALJI

mali oglas 0 - 24 sata

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, 2012. god., očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM BMW E46 320D 110kW 2004. godište, metalik tamno sivi, u odličnom stanju s puno dodatne opreme. Informacije na telefon: 099/6669-2375

POLJOPRIVREDA

TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088

PRODAJEM MOTORNU KOSILICU za travu i električne škare za živicu. Info na mob. 099/8270-774

PRODAJEM MLIN ČEKIČAR sa el. motorom 6 Kwh i sklopkom. Upita� u Šenkovcu na mob. 098/9115452

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine, kosilica samohodna prednja + laka prikolica, 1000 eura komplet. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

servis za čišćenje

Kuće, stanove

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

ZAPOŠLJAVAMO

POZNANSTVA

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/3821067

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE SAMOSTOJEĆA KUĆA na Belici od 85m2 s podrumom i velikom okućnicom od 15 ara. Građena 1966. godine, posjeduje sve potrebne dokumente. S novim prozorima i ulaznim vra�ma, te svježe obloženom fasadom 2020. godine, ova kuća pruža izvrsnu priliku za adaptaciju. Zidana od opeke i betonskih ploča, jamči izvanrednu čvrstoću i trajnost. Ne propustite ovu jedinstvenu priliku! Cijena je dostupna na upit. Za više informacija nazovite: 00386/51-265-644.

IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA u centru M. Središća. Mob. 095/923-4330

ŽIVOTINJE

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

NAUTIČKI PRSLUCI za odrasle osobe, 2 komada, po 30 eura/kom. Malo korišteni. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PLOČICE za lovačke trofeje 2 veličine, 4 komada, od 40-50 eura/kom. Nove nekorištene, šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

ČAŠICE za likere, rakiju i slično, s lovačkim mo� vima, Češki porculan, prodajem za 40 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJEM francuske ležaje (očuvani) dim. 210x160, 200x135 i 200x95 cm, dvosjed, tapeciranu garnituru masiv (4x1), elemente predsoblja i regala, pojedinačno stolice, ploče-iverice za podovepregrade cca. 80m2, rodlin za autogeno plinske boce, dvije metal-drvene palete, ručni flex, bušilicu i razni ostali alat. info na mob. 091/5727-670.

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š� tnika 35 mm, duž. š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM ČISTOKRVNE KRUPNE ŠTENCE njemačkog ovčara, crvenocrnog plašta, stari dva i pol mjeseca, cijepljeni i očišćeni od parazita. Sve informacije na broj mob. 097/600-6038.

Prodaju se NOVA 4 izgrađena stana od 82m2 izvedba srednji rouhbau,( 3 sobe+dnevni boravak,blagovaona,kuhinja,s 2 wc i 2 kupaone) u Pribislavcu ul F. Kuharića 14 – novi dio naselja. Info-095 858 15 02.

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Ostale usluge

čišćenja - peglanje

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

montera centralnog grijanja - plinoinstalatera. Informacije na tel 042/232-293, Kociper company, Varaždin 099 7843 005

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

AKVARIJ šesterokutni s 20 ribica guppy, 20 čistača, živo bilje daje kisik, lijepo uređen, 30 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM AKVARIJ zapremnine 21 litru, sa 20 ribica guppy, 20 čistača, živo bilje daje ribama kisik. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

RAZNO

PRODAJU SE DVIJE PIVSKE BAČVE od 30 lit., cijena 25 eura po komadu. Zva� na mob. 099/511-2552

ŠATOR za 3 osobe s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, prodajem za 200 eura komplet. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Ivančice Ivanec, Koke, Vindije, Derme, Božjakovine i druge dionice. Ponude na mob. 098/905-1011

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 650 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 550 eur); motokul� vator Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 950 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji. Info na mob. 098/9422-821

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sa�

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Mame i tate, dvaput pročitajte! Mamurluk

Za pravilan psihofizički razvoj djeca, naročito u ranoj dobi, trebaju intenzivnu dvosmjernu komunikaciju, senzitivne i dostupne roditelje, mamu i tatu kojima je najvažnije odgovoriti na dječje razvojne potrebe

Kad razgovaram s djecom kako bih stekla dojam o atmosferi koja vlada u njihovu domu, obvezno ih pitam nedostaju li im ponekad roditelji. Od mlađe djece brzo i lako saznam da im najčešće oboje fale, ili barem jedno od njih, češće tata koji puno radi, a kad dođe doma, onda se odmara. A kako se odmara? Tako da gleda u neki ekran, najčešće mobitel. Ili je na laptopu. Ili drijema pred televizorom. Mama isto nema puno vremena, ona stalno nešto radi po kući, a usput u ruci drži mobitel, ili brzinski po�pka na tabletu, ili krajičkom oka gleda seriju na televizoru. Mi živimo u digitalnom patrijarhatu, čast iznimkama. Starija djeca vrlo često na isto pitanje protestno uzvikuju da im roditelji ne fale jer ih nikad i nije bilo, pa kako da im onda fale?! Reći ćete da je to tako s djecom koja imaju probleme pa zato dolaze na razgovore sa psihologinjom, ali moje kliničko iskustvo poklapa se s rezulta�ma brojnih istraživanja s raznih strana svijeta koja pokazuju da su djeca sve više usamljena i da im nedostaju roditelji. Iako smo posljednjih godina zbog pandemije svi puno više kod kuće, dakle boravimo u istom fizičkom prostoru (ali ne i zajedničkom psihološkom prostoru), sve se više govori o novim oblicima otuđenja i usamljenos�. Tu smo, a daleko jedni od drugih. Za pravilan psihofizički razvoj djeca, naročito u ranoj dobi, trebaju intenzivnu dvosmjernu komunikaciju, senzi�vne i dostupne roditelje, mamu i tatu kojima je najvažnije odgovori� na dječje razvojne potrebe. Nažalost, često se događa da roditelji nemaju vremena ni strpljenja, stavljaju dijete na čekanje, požuruju ga ili prekidaju, ne baš zbog nekog prečeg posla, nego zbog navike non-stop prisutnos� na društvenim mrežama, koja uz sve ostale ekranske navike dovodi do odgađanja ili nereagiranja na dijete koje nešto želi podijeli� s roditeljem. Tada se djeca počinju osjeća� bespomoćno, htjela bi bi� viđena i uvažena, pokušavaju privući roditeljsku pažnju, treba im osjećaj sigurnos� i bliskos�, a toga nema. Bespomoćnost ne gasi njihovu nadu, pokušavaju i dalje jer vjeruju svojim roditeljima i slijede ih, trebaju njihovu ljubav i prihvaća-

nje, ne odustaju. Djeca su strašno uporna u traženju da se bavimo njima i njihovim potrebama, a to kod roditelja nerijetko izaziva još veći stres i konflikt izbora. Naravno da djeca vide da je roditelju nešto drugo važnije od njih samih. Tipkate po mobitelu, a dijete nek’ čeka? Dječja se samosvijest oblikuje kad dijete ima potvrdu o svojoj vrijednos� u životu važnih osoba i zato je vrlo štetno kad roditelj ne odgovara neposredno i usredotočeno na djetetove pozive, a onda pronalazi izgovore ili obećanja za budućnost ili potkupljuje dijete. Distorzije slike o sebi na taj način nastaju već u ranom dje�njstvu. Ako dijete nije moglo vjerova� roditelju, počinje sumnja� i u svoje osjećaje i ne vjeruje u sebe. Naravno, sve to jako opterećuje i zbunjuje dijete. Roditelj koji je često okrenut drugim ak�vnos�ma i zahtjevima na koje spremno odgovara, dok istovremeno kontakt s djetetom prekida i ostavlja ga na čekanju, dodatno zbunjuje svoje dijete. Pitate zašto ne možete naizmjence malo �pka� po mobitelu pa malo razgovara� s djetetom? Zbog nezrelos� kogni�vnih funkcija može se dogodi� da dijete već za koju minutu bude dekoncentrirano ili zaboravi što ste zajedno radili ili razgovarali, pa kad se vi opet hoćete uključi�, dolazite do zaključka da je dijete nezainteresirano i da mu nije ni bitno što se trudite. A zbunjeno dijete počinje osjeća� da je glupo. U njegovoj su se glavici ugnijezdile disfunkcionalne misli koje će ga jednoga dana doves� u moju ambulantu. Bespomoćan sam. Nevažan sam. Glup sam. Sam sam. Da, svaki put kad roditelj odabere da� prednost svom pametnom telefonu ili laptopu, dijete ostaje samo. Tako prolaze godine. Već prije puberteta većina djece koja mi dolazi izgubila je povjerenje i nadu da će im se neka odrasla osoba posve��, osjećaju da nikoga nemaju ni doma ni u školi. A kako su djeca prilagodljiva i kopiraju odrasle, tako su se i ona navukla na ekrane. Bliskost, uvažavanje i razumijevanje traže u prostranstvima interneta. Završit ću rečenicom koju često čujem od jednog dječaka s kojim puno razgovaram: „Je, tak’ vam je to“.

Nikola Barat, bacc. med. techn.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sa�

čet: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/222 1 888

Mamurluk je skup simptoma koji se javljaju nakon pretjerane konzumacije alkohola. Jedan je od obrambenih mehanizama našeg organizma koji nas podsjeća kako je pretjerano uživanje u alkoholnim pićima štetno i opasno. Počinje nekoliko sa� nakon opijanja, a može traja� i dulje od jednog dana. Većina ljudi ga osjete jutro nakon pretjerane konzumacije, s obzirom na to da se alkohol najčešće konzumira u večernjim sa�ma. Simptomi koji se mogu javi� su: glavobolja, mučnina, vrtoglavica, razdražljivost, dehidracija, nesanica, povraćanje, proljev, osjetljivost na svjetlo i zvuk itd. Ti simptomi mogu bi� izrazito neugodni i znatno oteža� funkcioniranje osobe u svakodnevnim ak�vnos�ma. U većini slučajeva, simptomi su najgori kada se razina alkohola u krvi vra� na nulu.

Do umora, slabosti i promjena raspoloženja može doći zbog toga što alkohol može izazvati acidozu i smanjenu razinu šećera u krvi

Razni su čimbenici koji utječu na pojavnost mamurluka i razlikuju se od osobe do osobe. Kod nekih ljudi dovoljno je i jedno piće za pokretanje simptoma mamurluka, dok neki izbjegnu simptome i nakon mnogo više pića. Alkohol može nadraži� sluznicu želuca i poveća� količinu kiseline u njemu, što može doves� do bolova u trbuhu, mučnine i povraćanja. U jetri se razgrađuje do acetaldehida, kojeg se jetra i bubreg pokušavaju što prije riješi� iz organizma, pa dolazi do pojačanog izlučivanja mokraće, a samim �me i do dehidracije, glavobolje i vrtoglavice. Do umora, slabos� i promjena raspoloženja može doći zbog toga što alkohol može izazva� acidozu i smanjenu razinu šećera u krvi. Alkohol nega�vno utječe i na kvalitetu sna, što može doves� do nesanice i tjeskobe. Do tjeskobe dolazi i kad se osoba ne može sje�� nekih događaja iz vremena kad je bila u opijenom stanju ili kad se sje� u kakve je sve neugodne situacije dovela sebe ili druge ljude oko sebe. Na pitanje postoji li lijek za mamurluk, svaka osoba će ima� neku svoju teoriju. Mnogo takvih teorija je nedokazanih, a neke su čak i štetne. Tako možete ču� izreku “klin se klinom izbija”, odnosno, da se mamurluk liječi unošenjem dodatnih količina alkohola. Ne-

ki pak smatraju da kava može pomoći. Stručnjaci se nikako ne slažu s ovim tezama. Dodatno unošenje alkohola samo će produži� trajanje mamurluka, dok kava djeluje kao diure�k, stoga će vam samo još jače dehidrira� �jelo. No, ipak postoje neke preporuke koje dokazano mogu pomoći. Naravno, prva preporuka je izbjegavanje alkohola u potpunos�. Među�m, ako već posežete za alkoholom, neka bude u što manjim količinama. Ako pijete alkohol na prazan želudac, povećava se brzina apsorpcije alkohola i brže može doći do opijenos� i isto tako prouzroči� mamurluk. Preporučuje se nešto pojes� prije, ali i �jekom konzumacije alkohola. Da biste se nosili s dehidracijom, važno je pi� dovoljno vode, posebice kod mamurluka koji uključuje pojačano znojenje, povraćanje i proljev. Isto tako, treba pazi� koju vrstu alkoholnih pića pijete. Neka alkoholna pića sadrže više toksičnih spojeva, tzv. kongenera, koji utječu na jačinu simptoma mamurluka. Tako tamnija pića poput viskija ili crnog vina imaju više toksičnih kongenera od svjetlijih pića kao što su votka ili bijelo vino. No, valja naglasi� da to ne znači da od svjetlijih pića neće bi� mamurluka. Tablete pro�v bolova su često oružje pro�v glavobolje dan poslije opijanja, ali one mogu bi� “dvosjekli mač”. Iako nam privremeno mogu pomoći u borbi pro�v glavobolje, stavljamo dodatan napor jetri, koja se trudi detoksicira� �jelo od alkohola. Pušenje cigareta i uzimanje drugih psihoak�vnih supstanci također može pogorša� simptome mamurluka. Bitno je razlikova� mamurluk od intoksikacije alkoholom, koja može bi� opasna po život. Razlikuje se od mamurluka po tome što disanje može bi� sporo i nepravilno, koža može bi� blijeda, javlja se zbunjenost i ukočenost, a često i nesvjes�ca. Većinom je rezultat pretjerane konzumacije alkoholom u kratkom roku. Jedini pravi lijek pro�v simptoma mamurluka je vrijeme. Vaše �jelo treba vremena da se oporavi od alkohola. Zato je najbolje odmori�, pi� dovoljno tekućine, jes� redovito i zdravo te strpljivo pričeka� da simptomi prođu. Ako vam se u posljednje vrijeme često javlja mamurluk, razmislite o javljanju nekome od stručnjaka iz naše Djelatnos�.

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr

Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/ MedimurskeNovine

DVD Krištanovec tri puta zlatni

250 mladih iz 49 ekipa pokazalo svoju spretnost u osam disciplina u kojima se provjerava brzina i umijeće rukovanja vatrogasnom opremom

Pišu: Luka Maruševec, Mario

Golenko

Foto: Mario Golenko, DVD Krištanovec

Dobrovoljno vatrogasno

društvo Žiškovec u suradnji s Vatrogasnom zajednicom grada Čakovca i ove godine je organiziralo Igre vatrogasne

mladeži, jedinstveno natjecanje čija atraktivnost privlači mnoge natjecatelje s područja

Međimurske županije.

Mlade snage

DVD-a Krištanovec

najuspješnije

Natjecanje se sastoji od osam disciplina kojima se provjeravaju spretnost, brzina i umijeće rukovanja vatrogasnom opremom i to:

štafetna utrka na 200 metara s preprekama, vježba s vatrogasnom brentačom, polaganje tlačnoga voda, rušenje mete, skakanje u vreći, pikado, gusjenica s ljestvama te slalom.

Ovogodišnje natjecanje okupilo je oko 250 natjecatelja u 49 ekipa iz Međimurske županije, a najboljima su uručena odličja i priznanja. Posebno priznanje primili su najmlađi natjecatelji Zara Novak i Toma Sobočan, petogodišnjaci koji su izazvali simpatije brojne publike i ostalih natjecatelja, dok je Samuel Šarić proglašen najspretnijim voditeljem.

U kategoriji pomladak žene, prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Krištanovec, druga je bila ekipa DVD-a Domašinec, a treće mjesto pripalo je ekipi DVD-a Peklenica. U kategoriji pomladak muški, pobijedila je ekipa DVD-a Mihovljan, srebro je osvojila ekipa DVD-a Žiškovec, a broncu DVD Sveti Križ.

U kategoriji mladež žene, pobjednice su iz DVD-a Krištanovec, drugoplasirana je ekipa DVD-a Šandorovec I., dok su trećeplasirane djevojke iz DVD-a Domašinec. U ka-

tegoriji mladež muški, prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Krištanovec II., drugo mjesto ekipa DVD-a Kuršanec, a na trećem mjestu natjecanje su završili članovi prve ekipe DVD-a Krištanovec.

Podršku ovom natjecanju dali su dopredsjednik Vatrogasne zajednice grada Čakovca Srećko Mrazović, jednako kao i Županija i Grad Čakovec. Mlade snage DVD-a Krištanovec, u ukupnom poretku, ostvarile su najbolje rezultate osvojivši tri prva te jedno treće mjesto.

'Ovo je veliki uspjeh za naše malo selo'

- Izuzetno smo ponosni na uspjehe mladih. Ove godine uspjeli smo se plasirati po prvi put na državno natjecanje i s muškom i sa ženskom mladeži, tako da smatramo da je to jedan jako veliki uspjeh za naše malo selo. Isto tako naš se pomladak na svakom natjecanju

bori za sam vrh, rekao nam je u uvodu Damir Mrazović iz DVD-a Krištanovec te dodao kako u svom DVD-u imaju tri kategorije mladih, odnosno, mušku i žensku mladež te ekipu pomlatka.

- Posvećujemo dosta vremena radu s mladima, a pogotovo s mladeži. Istina je da danas mladi imaju jako puno obaveza tako da pokušavamo uskladiti vrijeme vježbanja kako kome odgovara, dodao je Mrazović u nastavku pa spomenuo kako danas broje 30 mladih (pomladak i mladež) u DVD-u.

- Smatramo da je to jako velika brojka jer danas je jako teško okupiti mlade, a još pogotovo mladež u vatrogastvu. Krištanovec je naselje smješteno oko osam kilometara od Čakovca, tako da puno djece trenira sportove kao što su nogomet, rukomet, karate... Pokušavamo i

trudimo se privući što više mladih u naš DVD jer ipak na njima će ostati vatrogastvo, koje u Krištanovcu traje 98 godina, objašnjava Mrazović pa otkriva što je najbitnije u vatrogastvu.

Tajna uspjeha: 'Mi vlečemo dok treba'

- Za uspjeh u vatrogastvu je potrebna volja, želja, htijenje te maksimalno ozbiljan pristup. Smatramo da imamo znanja, iskustva, želje za najviše ciljeve, sada je samo na mladeži da dođu i da vježbaju

i da se trude. Tajna našeg uspjeha leži u tome da 'mi vlečemo dok treba', poručio je Damir Mrazović na kraju našeg razgovora.

Vatrogasnu mladež u Krištanovcu vode Srećko Mrazović, Luka Vidović, Alen Jarni, Mario Kodba i Damir Mrazović. Kvalitetan rad, predanost i odlični rezultati ne izostaju, a mi im želimo još puno uspjeha u daljnjim natjecanjima, kao i na nadolazećem državnom.

Vatrogasac iz DVD-a Mursko Središće Stjepan Mesarić, vozač iz

NAŠI VATROGASCI brane obalu Stjepan, Dubravo i Rajko

otišli na Ugljan

Proteklog četvrtka izvršena je druga izmjena vatrogasaca na redovnoj dislokaciji u Kukuljici na otoku Ugljanu. Druga smjena, koju čine Rajko

Bogdan i Dubravko Cvetko iz JVP-a Čakovec te Stjepan Mesarić iz DVD-a Mursko Središće, traje od 13. pa sve do 27. srpnja ove godine. - Planira se do šest smjena što će odrediti glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko

Tucaković, odnosno, do kada će trajati požarna sezona. U opseg njihovih poslova spadaju sve aktivnosti koje vatrogasci rade, od požara na građevinama i objektima, na otvorenim prostorima, na plovilima, zatim tehničke intervencije, ispumpavanje vode i drugo, rekao nam je zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj o njihovim aktivnostima na Ugljanu.

JVP-a Čakovec Dubravko Cvetko i voditelj na dislokaciji iz JVP-a Čakovec Rajko Bogdan

IGRA VATROGASNE MLADEŽI u Žiškovcu

Zajednička fotografija predstavnika DVD-a Krištanovec, najuspješnijeg na Igrama vatrogasne mladeži

Helena Sabadi, Leona Novak, Nives Dodlek i Anđelina Hrženjak iz DVD-a Krištanovec s osvojenim peharima

Hobotnica ispod peke

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Od ljetnih vrućina možete se skloniti i osvježiti u restoranu Martin u Nedelišću, a ujedno ćete biti okruženi mirisom začinskog bilja, �inih jela i odličnih vina. Dašak

Sastojci:

- hobotnica

- maslinovo ulje

- krumpir

- povrće (rajčica, luk, mrkva)

- ružmarin (grančica)

- sol, papar

mora donijet će i jelo poput hobotnice ispod peke, a recept nam je vrlo rado ustupila kuharica Monika Kiš. Hobotnicu možemo naći u ribarnicama na čakovečkoj tržnici ili trgovačkim centrima. Odledimo je, očistimo i operemo. Skuhamo je, a znalci kažu da je u vodu u kojoj kuhamo hobotnicu dobro staviti i pluteni čep od vina koje smo već prije konzumirali. Kad je hobotnica kuhana, ocijedimo je. Očistimo krumpir i povrće. Zatim u tepsiju stavimo najprije hobotnicu, a oko nje krumpir i povrće (rajčica, luk, mrkva) te lagano začinimo (sol, papar).

Prelijemo maslinovim uljem pa stavimo u peku ili pećnicu. Na tanjuru serviramo hobitnicu, krumpir

Vino tjedna

Maček cuveé

Uz hobotnicu ispod peke s povrćem odlično će se sljubiti bijelo vino. Blaženka Kacun Horvat iz nedelišćanskog ugostiteljskog objekta Martin preporučuje poslužiti kvalitetno vino proizvedeno u Vinariji Maček. Odabrala je

Recept plus

Juneći gulaš i integralna tjestenina

U srpanjskim vrelim danima za tjedni ili nedjeljni objed preporučuju se laganije varijante jela. I gulaš može biti na toj listi preporuke. Donosimo recept za pripremu junećeg gulaša uz koji poslužimo domaću integralnu tjesteninu. Junetinu najprije narežemo na kockice. Zatim u tavi zagrijemo bijelo ulje i na njega stavimo dinstati narezanu junetinu. Kad junetina pusti svoj sok, smanjimo vatru i nastavimo meso lagano dinstati. U međuvremenu naribamo

mrkvu na tanke rezance. Mrkvu dodamo u junetinu, lagano promiješamo i prema potrebi podlijemo jušnim temeljcem. Možemo dodati i malo bijelog vina. Potom dodamo začine (sol, papar) i junetinu dinstamo dok meso i mrkva lijepo ne omekšaju. Dok se gulaš dinsta, pripremimo domaću integralnu tjesteninu. Zamijesimo pirovo, crno i malo bijelog brašna s jajetom i vrlo malo tekućine. Dobivenu masu tanko razvaljamo i narežemo na željene oblike

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci

- june�na

- mrkva

- žlica blagog ajvara

- jušni temeljac

- dvije žlice bijelog vina

- sol, papar

- bijelo ulje

- pirovo brašno

- crno brašno

- malo bijelog brašna

širokih rezanaca. Tjesteninu kuhamo u vrućoj vodi kojoj smo dodali malo soli. Kad je kuhana, tjesteninu ocijedimo i na tanjur stavimo tjesteninu i gulaš. Uz jelo serviramo sezonsku salatu (zelenu, rajčicu ili svježi krastavac). Dobar tek! (rr)

Pizza s artičokama, kuhanom šunkom i burratom

i povrće uz grančicu ružmarina. Dobar tek vam želi kuharica Monika Kiš i ostali djelatnici nedelišćanskog restorana Martin. (rr,zv)

Maček cuveé koji predstavlja �inu mješavinu nekoliko sorti grožđa. U ovo ljetno doba svojom aromom i okusom svakom će nepcu podariti osjećaj svježine i ugode. Svakako kušajte ovu osvježavajuću kupažu. Živjeli! (rr, zv)

Priprema: U mlaku vodu dodajte šećer i promiješajte da se rastopi. Posipajte kvasac po vodi - NE MIJEŠAJTE (pustite dio koji pluta na površini da sam padne) i pustite da se hidratizira petnaestak minuta. Tako će se aktivirati. Spreman je kad se na površini pojave mjehurići.

Sve ostale sastojke stavite u posudu i promiješajte i dodajte hidratizirani kvasac. Mijesite ručno što dulje možete, a mikserom 10-15 minuta.

Ostavite tijesto da se diže 2 sata. Premijesite ga i oblikujte u 2 veće kugle ili 6 manjih - ako radite pizzete.

Sastojci za �jesto:

- 250 grama brašna za pizzu Čakovečkih

mlinova

- 5-7 grama suhog

kvasca

Razvaljajte ili razvucite rukom u krug. Nadjeve stavite po želji (osim kuhane šunke i buratte). Pecite na 200 stupnjeva 15 min na prethodno zagrijanoj tepsiji/pekaču/ kamenu.

Nakon što je pizza pečena, dodajte kuhanu šunku i burratu.

- 150 ml mlake vode

- 1 žličica soli

- 1/2 žličice šećera

- 1 žlica maslinovog ulja

Sastojci za nadjev:

- šalša od rajčice

- mozzarella fior di la�e

- ar�čoke

- kuhana šunka

- burrata

- maslinovo ulje

Kuharica Monika Kiš

ŠTEFANIJA OREŠKI iz Peklenice

Prhke mađar kifle s orasima

Bile kifle slatke ili slane, uvijek su dočekane s oduševljenjem svih koji se nalaze za stolom

Piše: Aleksandra Sklepić

Ki�le su kolač koji vole svi obožavatelji slatkih kolačića, a za njihovu pripremu potrebne su vješte ruke i iskustvo. U našoj tradicijskoj kuhinji ki�le nalazimo u svim oblicima te od različite vrste tijesta, a kreativnost svake kuharice svaku od vrsta pretvara u zasebni specijalitet. Uglavnom, bile ki�le slatke ili slane, uvijek su dočekane s oduševljenjem svih koji se nalaze za stolom.

Mađarske ki�le s �ilom od oraha još su jedan od recepata koji se, zbog blizine Mađarske granice i tijesno povezanim i isprepletenim običajima i kulturama Mađarske i Međimurja, peče i u našem kraju.

Mađarske ki�le, ili “mađar ki�le” rado peče Oreški Štefanija (62) iz Peklenice, pa nam je otkrila recept i način izrade tih slatkih ki�lica. Štefanija je rođena i živjela u Ivanovcu, a zbog udaje se doselila u Peklenicu, gdje živi sa suprugom Darkom. Oboje su u mirovini, a imaju dvije odrasle kćeri, Jasminu i Sanju, koje žive u Austriji. Jasmina ima kćer Vanessu koja ima jednu godinu.

- Recept za mađar ki�le dobila sam od kolegice s kojom sam radila. Općenito volim skupljati recepte od kolača koje sam isprobala, a na poslu je uvijek bilo svakojakih vrsta kolača čije smo recepte razmjenjivali, kako s

Recept za mađar kifle

s orasima:

Sastojci:

Za �jesto:

- 4 žumanjka

- 50 dag glatkog brašna

- 1 margarin (25 dag)

- 2 dl kiselog vrhnja

Za filanje:

- 4 bjelanjka

- 20 dag mljevenih oraha

- 20 dag šećera

- malo ruma

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Priprema mađar ki�li: Zamijesiti i rastanjiti

5 mlinaca od tijesta. Svaki premazati vrućim uljem ili rastopljenim margarinom da se odvoje kad se budu pekli pa ih zajedno zaviti u roladu. Staviti pripremljenu roladu u hladnjak da odmara oko

2 sata. Nakon toga roladu rezati na krugove, po presjeku, svaki komad posebno razvaljati, premazati pripremljenim �ilom te saviti u oblik ki�le. Peći 20 minuta na 180 stupnjeva, ili malo duže, ovisi želite li jaču boju i hrskavost.

Kad su ki�le pečene, uvaljati ih u mljeveni šećer.

Štefanija s mađar kiflama koje plijene pažnju svojim raskošnim izgledom

kolegicama s posla, tako i s prijateljicama, susjedama i slično, ispričala nam je Štefanija. Sada u novije vrijeme, rado i na internetu uzmem koji recept, pa isprobavam. Moja je mama pekla uglavnom tradicionalne kolače, a ja sam već kao mlada djevojka voljela iskušavati i modernije.

Štefanija je radila 32 godine u uredu, u poznatoj međimurskoj tvornici MTČ, skoro do mirovine. Nakon što se ta tvornica zatvorila

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

još je 3 godine radila kao njegovateljica u Austriji. U slobodno vrijeme Štefanija rado sudjeluje u aktivnostima koje organizira Udruga Sport za sve iz Murskog Središća, čija je aktivna članica. Dva puta tjedno vježbaju, idu na razne izlete, natjecanja i druženja. -Učlanila sam se zbog zdravlja i druženja i zaista uživam u svemu što doživimo s Udrugom. Nemam baš mnogo slobodnog vremena, ali za to se uvijek negdje pro-

nađe nekoliko sati.Kad god ima priliku, Štefanija ode u posjet kćerima, pripazi na unučicu Vanessu i tome se najviše veseli. Kad kćeri mogu, obavezno dođu do roditelja u rodnu Peklenicu pa se svi zajedno druže uz neki od �inih maminih kolača po nekom novootkrivenom receptu.

Kad su pak sami, Štefanija i Darko uređuju grunt, brinu o kućanstvu i nikad im nije dosadno.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 25. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 28. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1453

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 25. srpnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 28. srpnja 2023.

Ovotjedni dobitnik: Marija Vinković iz Žiškovca

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Vaši privatni odnosi razvijat će se dobro. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Objektivno, vrata nečijeg srca vama su otvorena. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate. Slijedeći svoj put doći ćete do faze kad treba biti na usluzi drugima.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Uglavnom ćete se snalaziti kako znate i umijete. Jedan dan bit će sjajno, a drugi nikako. Najbolje da se ovaj drugi dan osamite. Ne ulazite u rasprave jer one neće dobro završiti. Ono dobrog vremena između vas i voljene osobe provedite u ljubavi. Uspjeh će biti nadohvat ruke. Primijetit ćete da svemu tome nedostaje pravi sadržaj.

RA

LAV (23.7. - 23.8.)

Distanca koju ćete primjećivati u osobnim odnosima ponekad će vas zaista zabrinjavati. Prihvatite je kao priliku da poradite na svojoj unutarnjoj osobnoj inventuri. Ovo je prolazna faza koju morate proći. Nema vam druge. Izađite u susret jednoj osobi koja nije sigurna kako obaviti zadano.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaši privatni odnosi bit će dobri, ali nećete imati razloga za oduševljenje. Ova monotonija ponekad će biti razbijena malim svađama ili provokacijama. Ne dajte im da se razviju. Ostanite mirni i čuvajte ono što imate. Isplati se. Zamislit ćete se nad svojom budućnošću, a posebno nad svojim talentima. Shvatit ćete da oni nisu do kraja izraženi i iskorišteni.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Premda će vaša veza objektivno napredovati odlično, vi sami bit ćete skloni čačkanju po sitnicama, a posebno svog unutrašnjeg svijeta. Takvim pristupom oduzet ćete nešto od spotanosti, pa nemojte pretjerivati. Opustite se. Volite ravnotežu više nego borbu, ali ovih dana ipak ćete se morati izboriti za neka svoja prava.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Tijekom narednih dana vi ćete ući u kvalitetniju, ali i diskretnu ljubavnu fazu. Oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće u društvu partnera. Koliko ste dugo planirali neke poslovne poteze, imate prilike pokazati poslovno umijeće.

BIK (21.4. - 20.5.)

Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Pred vama je sve otvoreniji put za razvoj na profesionalnom planu. Kod nekih će se to pokazati kao sve bolje povezivanje i suradnja s ljudima iz struke ili sa strancima.

RAK (22.6. - 22.7.)

Pred vama su dani bogati izlascima i zabavama. Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja. Koliko vi mislite na drugu stranu, toliko će i ona misliti na vas. Širite poslovne kontakte. To će vas osnažiti i potaći da još predanije radite dalje.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Još nije sasvim sazrelo vrijeme za velike ljubavne pothvate. Zato maštate i planirate u tišini. Oni koji su u vezama voljet će na diskretan način i bez previše zahtjeva. Čini se kao da svi nešto čekaju, ali vi više nećete čekati ništa. Jednostavno ćete znati da se kockice slažu sve većom brzinom.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Razmišljat ćete i analizirati što nedostaje u vašem privatnom životu. Imat ćete potrebu za povlačenjem, a vaše ljubavno raspoloženje bit će klimavo. Smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja. Mnogo posla je pred vama, a uz to idu i napori. Ovih dana osjetit ćete da vam ponekad nedostaje i sabranosti za sve što treba odraditi.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Oni koji su već u vezama razmišljat će kako učvrstiti svoj odnos s voljenom osobom. Oni koji su još sami neće previše izlaziti, ali neće im biti ni loše. Intenzivirat će se suradnja sa šefovima ili onima koji upravljaju u firmi u kojoj radite. Morat ćete se pokazati kao ozbiljan i profesionalan suradnik.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Nastavit će se vaša zanimljiva ljubavna faza u kojoj neće nedostajati ni strasti, ali ni opuštenosti u odnosu s osobom koju volite. Neki će rado izlaziti i s prijateljima. Uglavnom, malo je onih koji će biti sami. I oni će rado krenuti van, među ljude. Pred vama su zanimljivi izazovi.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1452

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Čakovečka prepoznatljiva arhitektura

Piše: Maša Hrustek Sobočan, dipl. pov. umj., ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec

Od 1904. godine Čakovec postaje općina s gradskim obilježjem. Grad je središte sudstva, općinske uprave i trgovine, institucije školstva i željezničko čvorište. Uređivan je i čist, od 1893. noću osvijetljen električnom rasvjetom, a ulice su omeđene pločnicima i drvoredima. Za uređenje grada zaslužno je Udruženje za uljepšanje grada, osnovano 1862., kao i čakovečki gradonačelnik Alojzije Prusac. Uz njega se ističe i graditelj Valent Morandini koji je svojom inicijativom potaknuo mnoge promjene u gradu. Početkom 20. stoljeća usporedo ulicama prometuju automobili i kočije, a najveći promet odvija se od kolodvora prema gradu i obrnuto. Godine 1903. regulirano je korito potoka Trnave i isušuje se močvarno tlo. Pojačana je izgradnja te Čakovec postaje moderno i ugodno mjesto za život.

Unutar perioda 1880. –1914. godine podignute su mnoge građevine zahvaljujući kojima je utemeljen osnovni arhitektonski obris grada. Institucionalne javne zgrade kao i većina privatne izgradnje do početka 20. stoljeća građene su u uniformnom historicističkom stilu. Počevši s Novom gradskom vijećnicom (danas Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, područna služba Čakovec) sagrađenoj u drugoj polovini 19. stoljeća postavljeni su temelji za izgled javne gradnje. Zgrada je oblikovana simetrično i ima vrlo jednostavno raščlanjeno pročelje. Podijeljena je na donji prizemni i gornji dio, fasade blago naglašene paralelnim linijama koje potenciraju horizontalni karakter zgrade. I donji i gornji prozorski otvori su kvadratni bez ikakvih reljefnih ukrasa. Ovakva jednostavnost i simetričnost prenijet će se na izgradnju školskih, sudskih i vojnih objekata u gradu. Državni učiteljski odgojno-obrazovni institut (danas Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu) podignut je za potrebe obrazovanja učitelja koji će u hrvatskim školama podučavati mađarski jezik. Škola je od 1879. do izgradnje nove zgrade djelovala u prostorijama dvorca Zrinski u središtu Čakovca. Školu je izgradio Valent Morandini 1888. godine. Izgled zgrade definirat će u potpunosti nove standarde i postati osnovni tip tlocrta i pročelja koji će se kasnije ponavljati u izgradnji škola i javnih institucija. Ovaj

objekt je u razdoblju izgradnje slovio kao vrlo moderan, a sama institucija je u suvremenom životu grada Čakovca odigrala značajnu ulogu i mnogo pridonijela njegovom postepenom razvitku u sve jače i stvarnije središte Međimurja. Zgrada je 1904. – 1905. proširena za dva bočna krila. Državna građanska škola (danas I. osnovna škola Čakovec) je svoje stare adaptirane prostorije imala u zgradi Nove gradske vijećnice. Izgradnja nove škole najavljena je 1896. godine u sklopu proslave milenijske godine i slavlja tisuću godina postojanja mađarske države. U sklopu obilježavanja ove velike obljetnice podizane su državne škole u mnogim pokrajinama. Impozantnu novu školsku zgradu projektirao je budimpeštanski arhitekt Bálint Zoltán. Završena je 1898. godine čemu svjedoči i mozaik u ulaznom stubištu, a svečano je otvorena 29. lipnja 1899. godine. Zgrada kotarskog suda izgrađena je 1902. godine u istom uniformnom historicističkom stilu namijenjenom zgradama javnih i državnih institucija. Pročelje zgrade je vrlo jednostavna varijanta prije pokazanih škola –izduženo pročelje s minimalno naglašenim središnjim rizalitom, podijeljeno na tri nivoa. Tek nakon 1902. postepeno dolazi do uvođenja secesijskog repertoara koji se isprva manifestira samo kao izvanjski dodatak u dekoraciji fasade. Te godine Petar Salon gradi Državnu osnovnu školu (danas Pučko otvoreno učilište). Iako je sagrađena iste godine kao i Kotarski sud, na njoj već vidimo velike stilske promjene u maštovitijoj dekoraciji pročelja, kombinaciji materijala – kamena, opeke i ukrasnih gipsanih ornamenata koji daju puno življi dojam. Prava promjena i stilski preokret dogodit će se izgradnjom Trgovačkog kasina (danas Dom sindikata) 1903. – 1904. godine. Korjenito drukčija od svega do tada izgrađenog, izazovna i potpuno drska u svojoj modernosti, zgrada kasina izgradila se privatnim kapitalom čakovečkih trgovaca. Secesija se oživotvorila u punoj formi. Na području Čakovca, pa čak i šire, u ovakvoj potpunoj morfološkoj i estetskoj simbiozi nikad više ponovljena. Tadašnji čakovečki trgovci pod vodstvom Rudolfa Wollaka koji je imao odlučujuću riječ, u želji da izgrade modernu i upečatljivu zgradu unajmili su projektanta u samom centru cvatuće secesije na ugarskoj strani Monarhije – u Budimpešti. Arhitekt projektant

zgrade je Henrik Böhm, poznati mađarski secesijski arhitekt stasao u okrilju škole autentične mađarske secesije vodećeg mađarskog arhitekta Ödöna Lechnera kojeg se danas u literaturi često navodi kao oca i tvorca mađarske secesije. Lechner je postavio temelje prepoznatljivoj mađarskoj varijanti stila Art Nouveau Mnogi njegovi učenici, poput Béle Lajte, Henrika Böhma, Ármina Hegedűsa, Sandora Baumgartnera za svoj stil dužni su njemu. Čakovčani danas krivo navode za projektanta zgrade Trgovačkog kasina osobu pod imenom Ödön Horvath. Nema nikakvog pismenog dokaza o postojanju arhitekta tog imena iz razdoblja prijelaza 19. u 20. stoljeće niti na području Hrvatske niti Mađarske. S druge strane, mađarski autori kao što su János Gerle1 te Anna Megyeri2 deklariraju Henrika Böhma kao projektanta zgrade Trgovačkog kasina u Čakovcu. Sama zgrada rađena je u stilu mađarske nacionalne varijante secesije koja kombinira opeku s drugim građevinskim materijalima. Tlocrt zgrade je vrlo moderan i prekida bilo kakvu tradiciju uniformiranih fasada kod kojih vanjski izgled ne korespondira s unutrašnjim prostorijama. Pozicija same zgrade također je vrlo bitna. Zgrada se nalazi na izlazu iz perivoja i na samom ulazu u centar grada i ima vlastitu istaknutu poziciju. Ornamentacija u crvenoj opeci oživljava bijelo pročelje secesijskim krivudavim linijama i zadebljanjima, detalji su razrađeni do sitnica, od posebno osmišljenih završetaka oluka do dekoracije vrata i drvenih okvira prozora. Vrlo je specifična, i za ovu zgradu karakteristična, dekoracija u vidu ženskih glava s dugim pletenicama i krunom na glavi. U njima je izražena sva simbolika secesijske lepršavosti i ženstvenosti. Izvođač radova na zgradi kasina bio je lokalni čakovečki graditelj Valent Morandini. U secesijskom stilu građena je i kavana Royal, smještena do trgovačkog kasina. No, ovdje se radi o kasnijoj secesiji, puno umjerenijoj u dekoraciji i bez

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

10 – 18 sati

Utorak – petak: 8 – 18 sati

Subota – nedjelja: 10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

izrazite upotrebe krivudavih i valovitih linija tipičnih za prva secesijska zdanja. Kavana je sagrađena 1913. godine u stilu budimpeštanske kavane Otton. Što se tiče samog centra grada, u posljednjih dvaju desetljeća 19. stoljeća ustanovljen je tip jednokatne stambeno-poslovne kuće s lokalima ili trgovinama u prizemlju i rezidencijalnim prostorijama na katu. Ogledan primjer takve gradnje je Zgrada čakovečke štedionice (danas zatvorena PBZ poslovnica), sagrađena 1884. godine. Zgrada je prvotno bila jednokatnica, a drugi kat dodan je kasnije u 20. stoljeću. Tipičan graditeljski element koji se provlači kroz većinu gradskih kuća tog razdoblja je i erker ili zazidani balkon koji oživljava pročelje zgrade. U susret inicijativi za obnovom gradskih pročelja ovaj kratki pregled trebao bi služiti kao dokaz da Čakovec ima građevinsku povijest koju vrijedi sačuvati.

1 János Gerle, Atilla Kovács i Imre Makovecz, „A Századforduló Magyar Építészete“. Budapest: Szépirodalmi kőnyokiadó – Bonex, 1990.

2 Anna Megyeri, „A földre építek, az égben bízom: a Morandini építészcsalád a Monarchiában“. Zalaegerszeg: Salla Közhasznú Alapítvány, 2010.

Trgovački kasino 1914. godine, danas Dom sindikata, razglednica (izvor: „100 godina čakovečkih razglednica“)

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Dinamično ljetno vrijeme

VREMENSKA SLIKA: Vrućina, ali i lokalni grmljavinski pljuskovi obilježili su prošli tjedan. Mjestimice je bilo i jačeg nevremena, ali sve je to normalno uz ovakve velike ljetne vrućine. Slično i u nadolazećem razdoblju. U drugom dijelu ovog tjedna vrućina će popustiti. I dalje može biti pljuskova. Tek u ne-

djelju i ponedjeljak ponovno očekujemo suho i sunčano vrijeme, ali nova fronta moguća je opet tamo s utorka na srijedu. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Vrijeme će u četvrtak biti promjenjivo uz izmjenu oblaka i sunca. Mjestimice može biti kiše rano ujutro ili lokalnog

pljuska u popodnevnim satima. Temperatura zraka bi trebala ostati ispod 30 stupnjeva pa ćemo nakon dužeg niza vrućih dana ipak malo predahnuti.

Slično vrijeme bi se onda zadržalo i u petak. Neće biti potpuno stabilno pa mjestimice može biti kiše ili pljuskova praćenih grmljavinom,

Pučka meteorologija

Sv. Ilija gromovnik

ali svakako će biti i sunčanih razdoblja. Temperatura zraka ostaje ugodnija tako da bi se držala malo ispod 30 stupnjeva.

Čini se da je i subota rizična za pljuskove, osobito popodne ili predvečer. Bit će tijekom dana i sunčanih razdoblja. Temperatura zraka između 24 i 28 °C.

Nedjelja ima mogućnost ostati potpuno suha i sunčanija pa je sigurnija i povoljnija za vanjske aktivnosti. Malo toplije pa možda temperatura opet dođe do 30 °C.

U ponedjeljak bi vrijeme trebalo biti suho, sunčano i vruće uz visoku popodnevnu temperaturu preko trideset stupnjeva. I utorak će biti vruć i sparan, ali prema kraju dana moguć je dolazak nove hladne fronte sa sjeverozapada pa može biti lokalnih oluja. U

srijedu onda izgleda svježije i nestabilnije.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 19. 7. 2023.)

METEOROLOŠKI

KALENDAR

• 21. srpnja 1983. god. u Vostoku na Antark�ci izmjerena temperatura -89,5 Celzijusa

• 22. srpnja 1972. god. na Dravi kod Donjeg Miholjca obrane od poplave trajale 15 dana

• 24. srpnja 1799. god. vrlo kišna godina u Engleskoj do 17.studenog je bilo samo 8 dana bez kiše

Puž i kornjača Što je rekao puž dok se vozio na kornjači? -YEEEEEEEEEHAAAAAAAAAAA!

Gužva

Idu dva zrna pijeska pustinjom i jedno kaže: -Uh, što je danas gužva!

Rođendan Što je to malo, žuto na podu? Smoki slavi rođendan.

"Američki" Ide lik ulicom i stane na burek.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Žiga međimorski pomaže Zrinskoj gardi

Sima na „Falačko zemle med dvemi vodami“ je poznato kak naš Žiga međimorski več duže od tridesti let popevle naše međimorske pesme i razveseljuvle srca nas Međimorcov gde god mi bili, očem reči, na šteroj god strani sveta mi Međimorci delali i živeli. Jednako ga štimamo mi Međimorci na ovomo našemo „Falačko zemle“ kak i oni šteri so odišli za kruhom v Evropo, Ameriko ili pak Australijo. No, ne razveseljuvle Žiga sam nas Međimorce nek i se druge šteri imajo radi međimorske popevke, a posebno kajkavce onkraj Drave se do Zagreba pak i dale. Pred kraj minuloga meseca junjuša je Žiga popeval v našemo Središčo na Muri pak je spopeval i državno himno „Lepa Naša“ i to tak kaj je v himno del i reko Muro štera odnavek teče polek Središča i pod vrtima Serjančarov. On je mesto „Teci, Dravo, Savo teci…“ spopeval „Teci, Muro, Dravo, Savo teci…“ tak kaj je i Mura bila v našoj himni kak je odnavek, od stoletja

sedmoga, Mura bila meja prema

Međimorjo, očem reči, prema našim sosedima, a nejvečpot je to bila Mađarska. Poznato nam je kak je naš Međimorec i pjesnik

Milivoj Slaviček, pred nekaj vejč od tridesti let, prekrajal naša himno i kak je v himno zrival „sinje morje“, ali je unda pozabil na našo Muro, štero je nigdar nišči ne prešel i navek je bila meja. Pred štiri leti je čakoska Zrinska garda poslala Hrvackomo Saboro i sabornikaj predloga kaj bi se i reka Mura zrivala vu himno, a tu je čuda pomogel i naš profesor, doktor i monsinjor z Doljnjega Hraščana, Đurek Kovačov, očem reči, Đurek Kolaričov i to tak kaj bi mesto redeka „Teci, Dravo, Savo teci…“ bil redek šteri bi se ovak popeval: „Muro, Dravo, Savo teci…“, ali je do dneva denešjega te Gardin predlog i tua „nova himna“, očem reči, spremejena i dopujena z Murom, još navek ne došla na dnevni red.

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

U boj, u boj….

Zrinska garda se zahvaljuje Žigi, tak so mi bar rekli, kaj jim i on pomaže kaj bi naša Mura, štera je nigdar ne pokleknula niti pred jenim neprijatelom ipak jenoga dneva došla v himno kak se šika jerbo si je to i zaslužila. Treba biti strpliven, a mi Međimorci smo odnavek to bili pak unda bode i Mura našla svoje mesto v himni polek Drave, Save i morja sinjega. Ak bodemo dosti glasni i si skupa za to drukali.

Kaj očejo od Luke Modriča, a kaj od labodoritašov?

Šest let je minulo kak so naši labodoritaši Luka Modričov i Dejan Lovrenov bili pozvani na sod v Osjeko de so jiv spituvali kuliko so penez dobili dok so z Dinama išli labodo nagajat i ritat tijam v Englesko i kuliko penez so od toga kaj so kaserali morali dati Zdravkeco Mamičo, šteri jiv je prodal. Bilo je dosti zdavnja, ali se još zmislim kak da je bilo fčera jerbo so naši labodoritaši igrali kvali�ikacije za Svecko labodoritaško prvenstvo v Rusiji, a za izbornika je došel Zlatko Daličov, šteri je z našim labodoritašima ispisal nejlepše stranice od stoletja sedmog do denes kaj se labodoritanja dotikavle. Verjem da se zmislite kak je sod v Osjeko presodil kak Lovren, Modrič i Mamič nemajo tak velike grehe kaj bi morali v rešt iti i oni so oslobođeni sega. Ali, to je ne preveč dugo trajalo jerbo je ovo leto, posle šest let, znova zazvedilo kak so dečki ne bez greha i kak se morajo znova javiti na sod. Ne znati komo so se oni kaj zamerili i što kaj oče komo dokazati i to prek naših nejbolših labodoritašov? Dok me to gvinta nekaj si gruntam da nekomo smeta kaj so naši labodoritaši furt med nejbolšima i kam god odidejo igrat navek se dimo vrnejo s želencijama jerbo da je ne tak bi več zdavnja te spise zapakeral v ropotarnico povjesti. Najgerek sam kaj ne bode naše labodoritanje odišlo po riti k meši kak nam je odišla i košarka dok nam je nejbolši košarkaš Dražen Petrovič nastradal v saobračjnoj nesreči, a oni šteri so bili glavni v košarki so v penzijo poslali i Mirkija Novosela do unda nejbolšega našega trenera. Posle toga naša košarka i naša državna

reprezentacija nikak nebre, i to več tridesti let, dojti k sebi. Imamo dobre igrače, dobre košarkaše i hajdi jiv je igralo i igra v Ameriki v NBA ligi, a naša reprezentacija je furt v drugi ligi. Izbornike mejamo, igrače ruon tak, ali ne pomaže bog zna kaj. Ne bi štel kaj natiramo Modriča, Lovren je več som odišel i strahom sam kaj bi za Lukom i Dalič odišel, a unda bi mogli naši Vatreni na pot za košarkašima. Neje da bi to štel, ali se mi nekak na to vleče. Ne znati što je itak v toj Lepoj našoj jalen Daličo i Vatrenima?

Niti teci Franci to nikak nejde v glavo?!

Nesam kanil nikaj vejč pisati za teto Ikačo z Siska i Dnevo antifažizma v Brezovici, ali mi teca Franca neda mira. Spituvle ona mene, a unda moram i ja dale ne sam teto Ikačo nego i vas. Pita teca mene zakaj so antifašisti, komunisti i partizani ne zafremali prvoga partizanskoga odreda na ovomo našemo hataro posle šestoga aprila dok je Hitler napal negdašjo Jugo, a ne kaj so čakali kaj Dol�i napadne Rusijo i Staljina? Dobro teca veli, to zgledi kak da so se naši partizani borili za Rusijo i za Staljina, a ne za Jugo. Kaj sam ja znal sam joj rekel, a to je: Komunitička partija, štera je zela cugle vlasti vu svoje roke čim je počel rat je bila članica Kominterne skupa z Rusijom i Staljinom, a sima nam je poznato kak je Staljin sklopil pakta z Hitlerom dok so delili Poljsko. Kuliko znuomo Dol�i si je nekaj pregruntal vu svoji nacistički glavi i genul je kaj napadne Staljina, a dok je to napravil unda se je sima presvetilo to da Dol�i oče biti glavni na ovomo našemo sveto. To je to kaj se Dol�ija dotikavle, a zakaj so naši partizani ne svoje partizanske odrede naprajli mam dok je Dol�i napal Jugo to sam vam ja ne mogel nikak objasniti teci Franci jerbo sam ne v to vpučeni. Jerbo dok je rat počel prijateli i neprijateli so se mejali prek noči, tak so i Dol�i i Staljin odišli spat navečer dvajstiprvoga junjuša 41. leta kak partneri a dok je vjutro Dol�i z bombaj zbudil Staljina unda se je saki brnol na svojo strano, očem reči, genuli so jeden na drugoga. Nesam ruon siguren da sam uspel teci Franci objasniti ono kaj me je pitala?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Preživjela mađarsku okupaciju, dvije Jugoslavije i Hrvatsku

Ana Pahek iz Goričana proslavila je stoti rođendan. Rođena je 17. srpnja 1923. godine u Goričanu. Preživjela je Kraljevinu SHS, Kraljevinu Jugoslaviju, mađarsku okupaciju, FNRJ, SFNRJ i doživjela Hrvatsku. Kakav bi to rođendan bio bez torte, a proslavila je zajedno sa sinom Zvonimirom i snahom Marijom, kao i svim članovima uže obitelji. (dv)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak