TAKSISTA OPLJAČKALI u Kuršancu putnici koje je dovezao iz Zagreba
Robert Sambolek, diplomirani šumar: Zbog neodržavanja parka drveće postaje jako opasno tijekom
oluje
Kristijan Božarov, prognostičar: Ljetos se vrući sredozemni i svježi oceanski zrak miješaju upravo iznad nas, zbog toga su oluje tako jake
voditelj Odjela za kardiologiju s koronarnom
Zašto se na ultrazvuk
str. 9 str. 11 MEDIA str. 3
Coby iz Nedelišća najljepši je mladi njemački ovčar! str. 7
čeka i duže od 12 mjeseci
MURSKO SREDIŠĆE želi flaširati svoju izvorsku vodu
Vremenske neprilike ove su godine poremetile planove organizatorima Porcijunkulova, Turističkoj zajednici grada Čakovca uz potporu Grada Čakovca. Lokacija bine koja je unatrag par godina u jezeru podno zidina Starog grada s desne strane, zbog obilnih oborina natopljena je vo-
dom. Nakon duge i teške rasprave, odlučeno je kako je najpovoljnija lokacija na SRC-u Mladost. Time će se, kažu organizatori, rasteretiti gužva u gradu, a buka od koncerata neće smetati stanarima. Pitali smo naše građane što misle o novoj lokaciji bine i je li postojala bolja alternativa. (dv, zv)
Marija Dominić, ČakovecPo meni bi najbolja lokacija tu u centru grada, a da su se kućice preselile u druge ulice ili po parku. Predlažem da za iduću godinu već ranije znaju alterna�vu, a mislim da je Trg Republike idealan za to. Planiram posje�� Porcijunkulovo, a od koncerata idem na Petra Grašu i Klapu Intrade.
Spomenka Husajina, Čakovec - Da se mene pita, ja bih to sve vra�la na Trg i gotovo. Po meni je to bilo najbolje, najljepše, grad je živnuo. Znam da su tu sad izlagači, sve to š�ma, trebalo je to možda razvući po parku i binu stavi� na Trg. Naravno da ću posje�� Porcijunkulovo, a od koncerata bih išla na sve da su tu u gradu, ali sad na SRC neću ići.
Ivan Grahovec, ČakovecDobra je lokacija na SRC-u, ali mislim da bi bila još bolja ona ispred novog kupališta, pokraj vanjskih bazena. Tko bude h�o, ići će na koncert i na ovoj novoj lokaciji. Ja sam tamo 100 metri udaljen od bine, ja s terase mogu gleda� koncerte. Uglavnom po meni je ova lokacija bine čisto OK.
Edo Skender, Čakovec - Po meni je to super lokacija. Svi koje zanima tamo će i ići. Mislim da jedna od solucija sigurno i Trg Republike koji je nekad bio, ali je problem s izlagačima. Prije su ih uspjeli rasporedi�, tako da je to izvedivo. SRC je sigurno bolje nego ono na ces�, jedino bude sad sigurno manje ljudi na koncer�ma.
Vesna Novak, Čakovec - Pa okej je ova nova lokacija kod SRC-a. Tko želi, ići će, a ostali će osta� u centru grada. Ako budem imala prilike, o�ći ću na koji koncert. Recimo, od izvođača mi se sviđaju Vanna i Klapa Intrade. A sad, što se �če drugih lokacija, mislim da je SRC najprikladniji. Tamo se nitko neće uznemirava�.
Dok stariji Čakovčanci jezero podno Starog grada pamte pod vodom, mlađe generacije tek uče o tome. No, sada to mogu vidjeti i uživo, s obzirom na to da se zbog učestalih kiša voda ponovno stvara u jezeru. To muke zadaje organizatorima Porcijunkulova koji su glavnu binu morali preseliti na SRC Mladost. (dv, foto: Z. Vrzan)
ZAHTJEV ZA osobnu iskaznicu može se podnijeti u bilo kojoj policijskoj upravi
Od 24. srpnja pa sve do 31. kolovoza svi građani kojima je istekla osobna iskaznica zahtjev za novu mogu podnijeti u bilo kojoj policijskoj upravi.
To znači i onoj koja mu nije na mjestu prebivališta, odnosno Čakovčanci mogu zahtjev podnijeti primjerice u Prelogu ili pak Splitu. Naime, ako je iskaznica nekome istekla u vrijeme epidemije koronavirusa, nije morao odmah ishoditi novu, već mu je bila dobra i stara, nevažeća. Naravno, samo na teritoriju naše zemlje. No, nakon proglašenja prestanka epidemije bo-
lesti COVID-19 i proteka roka u kojem su građani bili dužni podnijeti zahtjev za zamjenu svojih osobnih iskaznica kojima je rok važenja istekao za vrijeme trajanja epidemije, dio njih to nije učinio pa još uvijek traje taj pritisak na šaltere. S druge strane, sezona je godišnjih odmora kojom se veliki broj građana koji žive i rade u inozemstvu koristi za ishođenje novih isprava što još dodatno stvara gužve na šalterima upravnih poslova u policijskim upravama i postajama. (vv)
ČAKOVEČKE ŽUPE
dobile nove župnike i vikare
Odlukom varaždinskog
OBNOVLJENI HOTEL ZA
kukce vraćen je u Perivoj Zrinski
biskupa mons. Bože Radoša došlo je do određenih promjena u Varaždinskoj biskupiji. Što se Međimurja tiče, one se za sada odnosne samo na dvije čakovečke župe, i to sv. Nikole biskupa i sv. Antuna Padovanskog.
Shodno tome, najstariju
čakovečku župu više neće voditi fra Josip Grubešić koji je razriješen s te dužnosti i Župu kao župnik preuzima
dosadašnji župni vikar fra Filip Đurđević. Za župnog vikara postavljen pak je fra Andreo Matanović. U Župu na čakovečkom Jugu za župnog vikara dolazi fra Franjo Jesenović, inače brat dobro nam poznatog i nažalost pokojnog Antuna Jesenovića.
Fra Jesenović na toj će dužnosti zamijeniti fra Stanka Belobrajdića koji je razriješen te službe. (vv)
Lakše do osobne, ali samo do kraja kolovozaFra Filip Đurđević Hotel za kukce je u srijedu, 26. srpnja 2023., ponovo postavljen na svoju poziciju u Perivoju Zrinski. Krajem svibnja ove godine hotel je uništen pa je zbog toga obnovljen, između ostaloga i donacijom Optike Briljant. (vv, foto: Z. Vrzan) Antonio Krušelj, Velimir Bašek i Ivan Cindrić u akciji postavljanja hotela
NJEMAČKA DELEGACIJA iz njemačkog okruga Rems-Murr iz pokrajine Baden-Württemberg
- U zdravstvu liječnici iz javnih bolnica ne mogu raditi u privatnim klinikama
U službeni posjet Međimurskoj županiji u četvrtak i petak došla je delegacija njemačkog okruga RemsMurr iz jedne od najbogatijih njemačkih pokrajina Baden-Württemberg, predvođena guvernerom dr. Richardom Sigelom.
Na početku posjeta održan je sastanak njemačke delegacije s predstavnicima
Međimurske županije predvođenima međimurskim županom Matijom Posavcem i gradonačelnicom Ljerkom
Cividini u Međimurskoj županiji, a nakon toga posjet
tvrtkama Tehnix iz Donjeg
Kraljevca i Proizvodnja PG iz
Preloga, uz obilazak donjeg
Međimurja.
U petak su za njemačku delegaciju predviđeni posjet
Palači turizma i Centru znanja, sastanak u Županijskoj bolnici Čakovec na temu zdravstvene i socijalne skrbi uz obilazak Dnevne bolnice i Kardiologije, posjet tvrtki Sobočan iz Murskog Središća, obilazak gornjeg Međimurja, a na kraju svečano otvorenje ovogodišnjeg Porcijunkulova.
Cilj ovog posjeta je unapređenje međuregionalne suradnje između Međimurske županije i okruga Rems-Murr u području gospodarstva, turizma, sporta te usluga u zajednici, s naglaskom na usluge u zdravstvu i socijalnoj skrbi, kao i promocija međimurskih tvrtki na njemačkom tržištu, istaknuo je župan Posavec.
Dodao je: - Njemački zdravstveni sustav jedan je od najrazvijenijih u Europi pa ovaj posjet Međimurskoj županiji pruža jedinstvenu priliku za razmjenu iskustava i dobre prakse u organizaciji i pružanju usluga u području zdravstva i socijalne skrbi.
Ovo je jedinstvena prilika za naš zdravstveni sustav da kroz suradnju i razmjenu osoblja dobijemo najbolje primjere iz uspješne njemačke prakse i implementiramo ih u svoj sustav, a sve radi
unapređenja usluge te pružanja što bolje i brže skrbi za pacijente i korisnike usluga socijalne skrbi.
Do susreta je došlo na inicijativu liječnice i saborske zastupnice Andreje Marić. Guvernera Richarda Sigela pitali smo koliko njemački građani izdvajaju za zdravstvo te mogu li liječnici iz javnih bolnica istodobno raditi i u privatnim klinikama.
- Odgovorio nam je da građani u Njemačkoj izdva-
IZVOR CUREK na šetnici uz Muru izvor je hektolitara pitke vode koja se slijeva uz Muru
jaju 14 posto za zdravstveno osiguranje (u Hrvatskoj 17,5 posto), a da liječnici iz javnih bolnica ne mogu raditi u privatnima.
Zdravstveni sustav je tamo decentraliziran zbog čega i tamošnja regija za svoju bolnicu izdvaja novac čime utječe na razinu usluga.
Dodao je: - Privatne bolnice crpe sredstva iz privatnog osiguranja, a liječnici koji u njima rade sudjeluju u raspodjeli dobiti bolnice u kojima rade.
Drugo naše pitanje bilo je vezano za gospodarstvo: osjeća li krizu jer kad ono kihne, prehladi se cijela Europa, što utječe i na naše tržište. Odgovorio je da su osjetili posljedice koronakrize i rata u Ukrajini, što se odrazilo na rast kamate, ali njihova brojna poduzeća među kojima je puno obiteljskih poduzeća brzo se okreću potrebama tržišta i digitalizaciji u suradnji sa svojim partnerima diljem Europe.
(BMO, foto: Z. Vrzan)
ERIK VRBANEC, vrsni mladi glazbenik iz Strahoninca, dobio novu trubu
Erik Vrbanec iz Strahoninca nakon uspješnog završetka gimnazije i Srednje glazbene škole u Varaždinu upisao je studij trube na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Riječ je o mladiću koji je slijep od rođenja i taj svoj “hendikep” kompenzira prekrasnim muziciranjem. A kako bi mu studentski
dani bili lakši, ovih je dana od Matije Posavca, međimurskog župana, na poklon dobio novu trubu, američke tvrtke Schilke iz Chicaga. Truba je stajala “svega” oko 4300 eura i to zahvaljujući Ivanu Senčaru, vlasniku tvrtke Euro-Unit, koji se odrekao svoje marže. (vv)
Imati prirodni izvor pitke vode veliko je bogatstvo. Mursko Središće ima čak dva izvora pitke vode na šetnici uz Muru. To su Curek i Zvirek. Curek je poznatiji i uređeniji i nalazi se na šetnici podno zdravstvene ambulante. Tijekom uređenja šetnice Grad Mursko Središće uredio je taj izvor kao česmu na koju nemali broj građana dolazi po vodu za kućnu upotrebu. Pune ju na izvoru u �laše i kanistere.
U ponedjeljak smo na izvoru zatekli Majka Nerera iz Murskog Središća koji redovito dolazi po vodu na izvor.
- Neusporedivo je bolja od one iz slavine, tako da redovito dolazim po nju. Upotrebljavam ju za kuhanje juha, čaja i kave, a vrlo ukusna je i za piće, kazao je Majk.
- To je voda koja po vodenim žilama dotječe do Mure, kazao je Dražen Srpak koji nam je iznio ideju kako bi bilo
dobro da Mursko Središće �lašira tu vodu. Ističe: - Vodu smo dali ispitati i ona je ispravna za piće. Šteta je da ispravna, zdrava pitka voda završava samo u Muri. Iz cijevi izvora Curek izlazi do 20 litara vode u minuti, što je velika količina vode kad se to pomnoži i dobije koliko vode samo u jednom danu završi u Muri. Nastavlja: - Odlučili smo ispitati je li moguće dobiti koncesiju i �laširati vodu.
Imamo Gradsko komunalno poduzeće Murs-ekom i ako
bi to bilo moguće, zašto da ne prodajemo �laširanu vodu kao dodatni prihod, razmišlja Srpak.
Dodaje: - Kad ispitamo kakve su mogućnosti za dobivanje koncesije i koliko bi koštalo �laširanje vode, najlakši posao bit će izabrati ime toj vodi. Mogla bi biti Curka jer je izvor Curek, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak. Do tada, ako ožednite na šetnici uz Muru, osvježite se pitkom vodom iz uređenog izvora Curek. (BMO)
Nakon “PTSP-a” od potresa, zadesio nas je novi - strah od olujnog nevremena. Postalo je gotovo učestalo da nakon velike vrućine, u istom danu, u popodnevnim i večernjim satima nebo postane crno. U zraku se osjeća panika. Sklanjaju se stvari s terasa i balkona, pomahnitalo se miče veš ako se suši vani, a ono najglavnije - potrebno je što prije skloniti automobil. No, nevrijeme često dođe bez prevelike najave. U Zagrebu je proteklog tjedna, od ljetnog sunčanog dana do crnog neba popraćenog olujnim nevremenom, prošlo manje od minute. Čakovec se na vjetrometini snažnog olujnog nevremena našao čak tri puta u tjedan dana. Prije svitanja probudilo nas je snažno nevrijeme koje milost nije pokazalo prema čakovečkom parku koji je ponovno razorilo. Ugostiteljskim objektima u centru grada poderalo je suncobrane, a kišobrani postavljeni za Porcijunkulovo nikako da dočekaju smiraj.
Najviše strepe poljoprivrednici, kao i oni koji u svom dvorištu uzgajaju na otvorenom. Postoje mreže kojima se određene kulture mogu zaštiti, no kod razornog vjetra i snažne kiše često je nemoguće sve spasiti. Posebno se bojimo tuče.
Nevremenom možemo proći neokrznuto samo ako se pronađemo u zatvorenom prostoru, no što ako to nije moguće? U Zagrebu je apokalipsa stigla u trenutku kada najviše ljudi kreće s posla prema svojim kućama. Promet je bio paraliziran na nekoliko minuta, a trajalo je vječnost. Oni koji su se našli na cesti u tom trenutku, ostali su zarobljeni u svojim automobilima. Potpuno nemoćni pred silinom vjetra i kiše koji su nemilosrdno šibali sve pred sobom. Hoće li se koje drvo odlomiti i udariti baš u vaš auto, bilo je pitanje više sile i sudbine. Troje je ljudi i poginulo.
govana niti su bili izvršeni arborikulturni radovi radi revitalizacije i očuvanja vitalnosti postojećih stabala, već se samo interveniralo u slučaju više sile.
Šumarski stručnjak Robert Sambolek is�če važnost njege i brige o parku da bi bio što sigurniji za građane
U Čakovcu se u vrijeme nevremena de�initivno najopasnije naći u parku. Može li nas i hoće li nas zaista drveće ubiti, razgovarali smo s diplomiranim inženjerom šumarstva Robertom Sambolekom, direktorom tvrtke Cedrus Forest.
Moramo težiti ozelenjavanju životnih prostora, ne moramo pokositi baš sve travnjake i livade, uvesti navodnjavanje gdje prije nije bilo potrebe i na kraju prepustiti takve stručne i planske radove stručnjacima
- Park Perivoj Zrinski i zelene urbane površine Čakovca, nažalost, ovih su dana izložene štetnom utjecaju nepovoljnih klimatskih prilika - olujnih vjetrova i oborina. Takve klimatske promjene nisu baš uobičajene za ovo područje, no zbog velikih temperaturnih razlika sve su veće mogućnosti za jake olujne vjetrove koji mogu izazvati štete na imovini i zelenoj infrastrukturi, rekao nam je uvodno šumarski stručnjak.
Intervencija u slučaju više sile dolazi na naplatu
Park Perivoj Zrinski kao spomenik parkovne arhitekture bio je revitaliziran
U slučaju olujnog nevremena najbolje je potražiti čvrst zaštićen prostor i boraviti u njemu dok oluja ne prođe. Treba pratiti upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda, a svatko i na svom mobitelu ili računalu može pratiti kretanje olujnih oblaka na radarskim slikama DHMZ-a. Takvo nestabilno vrijeme uz česte promjene
temperatura nepovoljno utječe i na ljudsko zdravlje, osobito kod meteoropata i naših starijih sugrađana. Valovi velikih vrućina odnose i veći broj ljudskih žrtava, što od izravnih, što od neizravnih medicinskih uzroka. Ovih nekoliko dana ipak će se situacija iznad nas stabilizirati, rekao je naš prognostičar Kristijan Božarov.
- Takvim gospodarenjem došli smo do situacije u kojoj stara stabla, dakle ona koja su starija od svoje ophodnje, to jest propisane starosti, jako slabe vitalnosti te su oštećena od primarnih i sekundarnih štetnika, gljiva, poluparazita – bršljana, imele te kukaca nametnika. Naravno, samim time su i bolje izložena povećanim kalamitetima i mehaničkim oštećenjima uslijed spomenutih nepovoljnih vremenskih prilika, nastavlja naš sugovornik.
Struka nalaže preporuku prema kojoj se svakih od pet do sedam godina treba obaviti nadzor, praćenje vanjskog izgleda habitusa stabala te na temelju toga prema zelenom katastru obaviti potrebne propisane arborikulturne radove.
Oni uključuju pravilno orezivanje, uklanjanje opasnih grana, po potrebi sidrenje, dakle �iksiranje potencijalno opasnih grana, folijarnu prihranu i gnojidbu, prozračivanje korijenova sustava, tretiranje štetnika i slično.
Time se postiže bolje kondicijsko i zdravstveno stanje stabala, kao i mehanička svojstva debla te stabilitet krošnje. Formiranjem krošnje, formira se i korijen stabala.
- Dakle, njega i provođenje preventivnih mjera u parku Perivoj Zrinski bit će potrebne unatoč prošlogodišnjem zahvatu na revitalizaciji. Vlasnik površine i onaj tko njime upravlja nadležni su za provođenje propisanih mjera te brigu o zelenilu i postojećoj infrastrukturi, kaže Sambolek.
Budući da je u parku velika aktivnost ljudi – prolaznika, rekreativaca, turista, uslijed više sile moguća je šteta po život i zdravlje ljudi.
Ljudski život je najvažniji pa nijedna zaštita nadležnog ministarstva na predmetnoj površini ne opravdava izbjegavanje i neizvršenje redovitog gospodarenja. Gospodari se i u nacionalnim parkovima, koji su pod najvećom kategorijom zaštite, a najviše se intervenira na frekventnim i potencijalno opasnim dijelovima prirode.
Pijavice brzine
150 km/h ne štede
nijedno stablo
Vrste drveća, autohtonost, starost, zdravstveno stanje, ekspozicija i pozicija rasta unutar parka kao i mnogi drugi čimbenici utječu na potencijalnu mogućnost
je šteta po život i zdravlje ljudi. ministarstva na predmetnoj površini ne opravdava izbjegavanje i neizvršenje
štete od nevremena, objašnjava Sambolek. U pravilu postoje i vrste drveća koje su zbog anatomije korijena te razvoja krošnje, recimo, otpornije na eventualne oluje i nevremena, no olujni vjetrovi i tzv. pijavice brzine preko 150 km/h i više neće poštedjeti nijedno stablo.
- Moramo istaknuti brojne drvorede i aleje koje Čakovec ima i koji su jako bitni kao pluća grada, a važni su za biološku raznolikost, smanjenje emisije štetnih plinova i stvaraju svima nama ugodnu mikroklimu u ovim sve vrućim ljetima.
Ne moramo kositi sve pred sobom!
Klimatske promjene kao posljedica globalnog zatopljenja jedan su od glavnih krivaca ovih temperaturnih gradijenata, no moramo se prilagoditi ovim uvjetima biološkim, tehničkim i antropogenim utjecajima. Moramo težiti ozelenjavanju životnih prostora, ne moramo pokositi baš sve travnjake i livade, uvesti navodnjavanje gdje prije nije bilo potrebe i na kraju prepustiti takve stručne i planske radove stručnjacima.
Komunalna poduzeća moraju educirati svoje djelatnike o pravilnom i pravovremenom izvođenju hortikulturnih i arborikulturnih radova i ako zbog trenutne društveno-ekonomske situacije nemaju stručne dje-
latnike, zatražiti periodičke strukovne analize za predmetne zelene površine od ovlaštenih specijaliziranih tvrtki s iskustvom, smatra naš sugovornik.
Zašto su oluje sve učestalije?!
Zbog čega su sve češće oluje na našem području, najbolje zna poznati prognostičar Kristijan Božarov koji objašnjava kako je ljetnih oluja bilo oduvijek, samo što nisu u svim godinama (ljetima) jednako jake i česte. To ovisi o raspodjeli zračnih masa iznad Europe.
U većini ljeta olujne fronte nalaze se sjevernije od Alpa i samo povremeno naiđu u ovaj naš dio Europe. Ove se godine ta linija razgraničenja vrućeg sredozemnog i svježeg oceanskog zraka nalazi nad našim područjima.
Zato su oluje češće i snažnije nego proteklih godina.
Općenito i sve toplija ljeta podržavaju sve jače oluje jer ima više energije i hrane za olujne procese.
Treba uzeti u obzir i da danas mjernim stanicama, kamerama i mobitelima ljudi sve ostane zabilježeno i snimljeno pa je slika (ne) vremena oko nas potpunija nego što je bila prije 10 ili 20 godina.
Više zelenila, manje depresije
Moderni gradovi koji su orijentirani na turizam i
Superćelijske su grmljavinske oluje veće, intenzivnije verzije običnih grmljavinskih ćelija opisanih iznad. Često se formiraju duž vremenske fronte gdje će nestabilan zrak pojačati snagu rastuće oluje. Super-
ćelijska grmljavinska oluja može biti jedno veliko spiralno uzlazno strujanje, koje se zove mezociklona. Neke takve oluje stvaraju jaku kišu, a neke ne, ali sve mogu stvoriti tuču, pa čak i pokrenuti tornado.
oluja na našem prostoru što kvalitetniji život građana sve se više bave trendovskom zelenom politikom. To je ujedno i politika Europe – tzv. Green Deal koji je povezan kružnim gospodarstvom smanjenja otpada, smanjenjem emisije stakleničkih plinova, poboljšanjem klimatskih prilika i uporabom alternativnih izvora obnovljive energije. Postoji i studija koja dokazuje da su ljudi koji žive u naseljima s više zelenila manje depresivni.
Park Perivoj
Zrinski kao spomenik parkovne arhitekture bio je revitaliziran i djelomično obnovljen prošle godine. Nažalost, starija drveća više desetljeća nisu bila njegovana niti su bili izvršeni arborikulturni radovi radi revitalizacije i očuvanja vitalnosti postojećih stabala, već se samo interveniralo u slučaju više sile
- Posebice bih izdvojio skandinavske zemlje u tom napretku, gdje zbog više zelenila unutar naselja imaju i veću vrijednost svojih nekretnina.
Vraćamo se u naše dvorište Čakovca, gdje se svi moramo osviješteno i odgovorno koristiti parkovima i zelenim urbanim površinama jer one svakodnevno koriste svima nama i budućim generacijama.
Nažalost, često se takvim temama i tematikama bave nestručnjaci, populisti, političari, a ne struka, zaključuje Sambolek.
Trgovine Krk
• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4
• Čakovec, E. Kvaternika 7
• Čehovec, Glavna ulica 131
• Črečan 42
• Donji Vidovec, R. Končara 9
• Dunjkovec, Glavna 21
• Frkanovec 84
• Gardinovec, Glavna 262
• Goričan, Makovica 6
• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52
• Gornji Kraljevec, Potočna 4
• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B
• Gornji Mihaljevec 74a
• Hlapičina 172
• Hodošan, Cvjetna ulica 1
• Ivanovec, Josipa Broza 85
• Kotoriba, K. Tomislava 98
• Križovec 17
• Mačkovec, J.B. Jelačića 114
• Mala Subotica, Glavna 19
• Mali Mihaljevec, R. Končara 23
• Mihovljan, Prvomajska 92
• Mursko Središće, Frankopanska 1
• Nedelišće, M. Viljevca 2
• Novakovec, Selska ulica
• Novo Selo Rok, M. Tita 49
• Palinovec 183 A
• Palovec, Glavna 43
• Pleškovec 30
• Podbrest, M. Kovača 42
• Prelog, K. Domagoja 19
• Pribislavec, B. Radića 54
• Selnica, Trg bana Jelačića 4
• Sivica, Mirogojska 4
• Sveti Martin na Muri, Trg sv. Martina 13
• Sveti Urban 33
• Šenkovec, J. Bedekovića 2
• Štefanec, Zrinskih 26
• Štrigova 25 A
• Turčišće 21
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
• Vularija, Prvomajska 22
• Zebanec Selo 11
• Žiškovec, Glavna 72
• Belica, J. Slavenskog 22
• Dekanovec, Kalnička 18
• Domašinec, K. Zrinski 1
• Donja Dubrava, Podravska 26
• Donji Kraljevec, Ludbreška 2
• Kotoriba, Murska 24a
• Macinec, Glavna 24
• Miklavec, Miklavec 45
• Mursko Središće, Frankopanska 11
• Okrugli Vrh 62/b
• Orehovica, Zrinskih 33
• Palovec, Glavna 33
• Pušćine, Školska 26
• Savska Ves, J. Bajkovca 44
• Totovec, V. Bakarića 35
• Vratišinec, V. Žganca 53
• Vrhovljan, Čakovečka 5
• Čakovec, Kaufland
• Čakovec, Super Konzum (Zagrebačka 87)
• Dragoslavec, Trgovina Anica
• Goričan, Konzum
• Kuršanec, Market Barbara
• Železna Gora, Midrano
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC
tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099
fax: 040/314 -183
mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN
Ni među poduzetnicima nema pravice. Nelojalna konkurencija nije raširena pojava samo u području sive i bijele ekonomije, već i država različitim opterećenjem dohotka od rada i alternativnih ostvarivanja prihoda potiče nelojalnu konkurenciju.
O tome je progovorio Ivan Senčar, međimurski poduzetnik, dugogodišnji član i višekratni predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije, visokopozicionirani član Hrvatske udruge poslodavaca, trenutno u izvršnom odboru malih i srednjih poduzetnika unutar HUP-a, a svojedobno i predsjednik Strukovne grupe trgovine pri Županijskoj gospodarskoj komori.
Paušalac 8 posto, a poslodavac za radnika
državi uplati 42,4 posto
Ivan Senčar ističe da je potrebno rasteretiti ukupan trošak rada kako bi neto plaće bile konkurentne neto plaćama u inozemstvu, čime bismo ne samo zadržali postojeće radnike već i privukli stranu radnu snagu, ali i osigurali održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Razlike su u oporezivanju različitih prihoda drastične.
Primjerice, paušalni obrtnik koji na dugogodišnjoj razini ostvaruje prihode u iznosu od 264.000 kuna državi na ime poreza i doprinos uplati 8 posto ukupnih primitaka, dok poslodavac koji isto toliko izdvaja godišnje na ime troškova rada za svog zaposlenika državi uplati 42,4 posto istog iznosa. Odnosno, uz jednak ukupni trošak pojedinog poslodavca, radniku koji isti posao obavlja preko paušalnog obrta na kraju godine ostane 242.341,18 kuna, što na mjesečnoj razini iznosi 20.195,10 kuna, dok zaposleniku ostane tek 151.964,29 kuna neto, odnosno na mjesečnoj razini 12.663,69 kuna. To znači da je, u ovom slučaju zaposlenik ili poslodavac koji regularno zapošljava, opterećen davanjima porezima i doprinosima 5,2 puta više u odnosu na paušalnog obrtnika. (Sve izračune izrazili smo u kunama, da bi nam bilo zornije jer se još nismo navikli na vrijednosti u eurima.)
Rentijeri apartmana
državi uplate tek
0,9 posto ukupnih primitaka Situacija je još drastičnija ako u priču uvedemo paušalno oporezivanje u turizmu jer osobe koje se koriste pozi-
cijskim rentama za istu razinu prihoda godišnje državi uplate tek 0,9 posto ukupnih primitaka. Ako toj usporedbi dodamo potencijalno isti obavljeni rad za istog klijenta preko jednostavnog trgovačkog društva (j.d.o.o.), od ukupnih prihoda na godišnjoj razini od 264.000 kuna samozaposlenom direktoru/vlasniku ostane 198.870,60 kuna, odnosno on je na ime davanja poreza i doprinosa izdvojio 24,7 posto.
- Smatram da bi svi trebali biti u istom položaju. Kad bi čovjek od početaka rastao iz vlastitog biznisa pod istim uvjetima, puno brže bi napredovao nego ako mu država da pare da otvori biznis, smatra Senčar.
Nastavlja: - Ako samozaposleni od države dobije 20 tisuća eura i kao paušalac ima pravo na niže porezno opterećenje, još se bivšem poslodavcu smije u lice: - Kao, kakvu mu je malu plaću on isplaćivao, a koliko sada kao samozaposleni puno više zarađuje.
Pri čemu ne uzima u obzir koliko je viša davanja poslodavac morao izdvojiti na njegov dohodak. U još boljoj poziciji oko davanja državi su rentijeri apartmana s 1 posto
Ivan Senčar, poduzetnik
za iznajmljivanje apartmana, dok se dohodak radnika koji prima minimalac oporezuje s 31 posto, ili s 41 posto onome koji ima plaću 1.000 eura. Takve razlike u oporezivanju ne mogu biti dobre, kaže Ivan Senčar. Dodaje: - Time izražavam svoje mišljenje jer o nejednakom oporezivanju nema jedinstvenog stava ni među nama poslodavcima. Ima onih kojima odgovara poslovati s paušalnim obrtnicima, kao prikrivenim načinom zapošljavanja.
- Smatram da mi mali poduzetnici moramo riješiti među sobom za što se zauzimamo i dodaje: - Bez obzira na to što se svi poslodavci sa mnom ne slažu oko tog pitanja, nema rasprave o tome da se radi o nelojalnoj konkurenciji koja je stvorena različitim oporezivanjem različitih oblika poslovanja.
Kazao je da je iz HUP-a dobio tablicu u kojoj su uspoređena opterećenja dohotka od rada i alternativnog načina ostvarenja prihoda iz koje je jasno vidljivo da su jedni oblici prihoda preopterećeni, a drugi neopterećeni. Ne vidim razloga da se tablica javno ne objavi, kaže Senčar.
(BMO foto: Z. Vrzan)
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA
www.savjetovaliste.info
savjeti@savjetovaliste.info
info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
POGLED ODOZDO
Nikad nismo imali zeleniju travu u srpnju jer odavno ljeti nije padalo toliko pljuskova kao ove godine. Tek što smo se oporavili od straha neće li nas zadesiti koronavirus, a već ga je zamijenio strah od toga što nose tmasti oblaci u trbuhu. Zato je zelena trava u srpnju loš znamen, simbol nečeg neprirodnog i neugodnog. Vremenske neprilike čak su zasjenile i izvanredno zasje-
danje Sabora. Bilo je za vikend, a tko je imao volje slušati natjecanje u verbalnim ispadima suprotstavljenih zastupnika, uz predvidivu matematiku u broju glasova.
Tako da se dogodilo jedno veliko ništa. Pojeo vuk magare, a račun za izvanredno zasjedanje će platiti građani. Saborski zastupnici mogu odahnuti jer napokon mogu otići na odmor. Apartmani, vile i hoteli čekaju na njih. Prosječni građani u
najboljem slučaju mogu računati na gostoljubivost rodbine ili prijatelja s nekretninama na moru. Premda, malo tko se takvoj rodbini i prijateljima raduje! Međutim, nema ni pravog oduševljenja za odlazak na odmor, kada gledamo strašne prizore požara, ne samo na našoj već i drugim obalama Mediterana.
Nakon užarenog ljeta možemo očekivati tuš na jesen jer će nas dočekati skuplja hrana.
Tuča je poharala mnoga polja i vrtove i teoretičari zavjere su uvjereni da je u tijeku specijalni rat kojim se diže cijena hrani. Kažu:
- U koroni su zarađivali farmaceuti, a sad će po toj teoriji zarađivati trgovci hranom. Namjerno kažem trgovci jer proizvođači trpe posljedice proizvodnje pod otvorenim nebom. A tko zna, ako mašti damo na volju i zavrtimo teoriju zavjere u spiralu, možda
će se udružiti trgovci hranom i farmaceuti koji će nam u budućnosti prodati “astronautsku hranu iz pilula”.
Pa tko bude imao novaca, preživjet će. Što bi posljedično razrijedilo stanovništvo Zemlje. Međutim, svijet je prekompleksno mjesto da bi grupa ljudi ma kako moćna i bogata bila, imala garancije da se neki od kotačića koje su pokrenuli neće okrenuti protiv svojih tvoraca.
OSVRT KARDIOLOGA Mihajla Kovačića, voditelja Odjela za kardiologiju s koronarnom jedinicom, na liste čekanja
- Iz svakodnevne prakse vidimo da se barem 50 % ultrazvuka srca i ergometrija uopće nije trebalo učiniti, a to utječe na dužinu liste čekanja, kaže dr. Kovačić
Uposljednje vrijeme sve više pacijenata javlja se u ured ravnatelja bolnice, voditelju odjela, a često i županu jer im je otkazan termin pretrage, npr. pregleda u kardiološkoj ambulanti, zbog čega je Mihajlo Kovačić, voditelj Odjela za kardiologiju s koronarnom jedinicom, odlučio dati osvrt na promblematiku Odjela i na liste čekanja. - Županijska bolnica Čakovec vrlo je rijetka opća bolnica u Hrvatskoj u kojoj radi svaki dan, 5 dana u tjednu, kardiološka ambulanta, ambulanta za ultrazvuk srca, ergometrija, očitavaju se EKG i holter EKG. U svakom tom radilištu dnevno se učini prosječno 10 vanjskih naručenih pacijenata, a također iste pretrage rade se i bolničkim pacijentima hospitaliziranim na odjelima kardiologije i koronarne jedinice te ostalim konzilijarnim pacijentima iz cijele bolnice. Dnevno se tako prosječno učini 15 ultrazvuka srca i kardioloških pregleda, a često su brojevi i znatno viši. Također jednom tjedno ili češće prema potrebi radi ambulanta za kontrolu elektrostimulatora i defibrilatora srca, svakodnevno se očitava holter EKG kojih se dnevno učini 6-7. Svakodnevno se očitavaju EKG-ovi za "vanjske" pacijente, radi se transezofagusni ultrazvuk srca, kontrastni ultrazvuk srca i stres-ultrazvuk.
Odradili broj UZV-a srca kao KB Dubrava
Dodaje: - Posebno ističem npr. radilište „UZV srca“ za koje trenutno u ŽB Čakovec postoji lista čekanja od preko 12 mjeseci što naši građani ne mogu nikako prihvatiti, jer „izdvajaju za zdravstvo i imaju na to pravo“.
Norma trajanja pretrage UZV srca prema svjetskim smjernicama traje 30-40 min te navedeno omogućava da se dnevno učini na adekvatan način do 8 ultrazvuka srca po radilištu, što godišnje iznosi nešto više od 2100 pregleda. Sve iznad toga su pretrage u neadekvatnim uvjetima, gdje u brzini i količini moguće dolazi do pogreške. Nemali broj dana u mjesecu se u stvarnosti učini i preko 20 pretraga na jednom aparatu.
Za primjer građanima, u ŽB Čakovec tijekom 2022. godine učinjeno je prema dostupnim i lako provjerenim podacima iz informatičkog
sustava ukupno 4.476 ultra zvuka srca, što je prosječno
373 postupka mjesečno! Od
4.476 postupaka, 2.928 ih
je izvršeno za polikliničke pacijente, a 1.548 za stacio narne pacijente. Broj od go
tovo 4.500 ultrazvuka srca učinjenih u jednog godini u općoj bolnici s 8 kardiologa nadaleko nadmašuje brojeve svih općih bolnica, čak i ne kih kliničkih centara. Reci mo, velika klinička bolnička ustanova KB Dubrava je u eri prije pandemije 2019. godine izvijestila da je u jednoj godini
učinjeno oko 5.000 UZV-a srca. Taj broj je ostvaren u znatno većem sustavu s daleko većim brojem kardiologa i specijali zanata. Očito je matematički, a i ljudski, da djelatnici Odjela kardiologije i ja kao voditelj
Odjela ne možemo biti odgo vorni za listu čekanja za UZV
srca, tvrdi Mihajlo Kovačić, voditelj Odjela. Odgovorni smo
za sebe i svoje zdravlje koje je često kompromitirano.
Nadalje, na Odjelu je tijekom 2022. godine hospitalizirano oko 2.000 bolesnika. Njih
1.000 na Odjelu kardiologije i 1.000 u Koronarnoj jedinici s postkoronarnom. Tih 2.000 pacijenata iz dviju županija, a i šire, kardiološki su u cijelosti obrađeni te je za njih napisano
2.000 otpusnih pisama. Za tih
2.000 pacijenata sestre i tehničari učinili su zdravstvenu
njegu, podijelili desetke tisu-
ća tableta, nahranili pacijente
6.000 tisuća puta, postavili stotine pelena, tisuće infuzijskih sistema…
Posljednjih 2-3 godine obujam posla porastao je za
30-40 % na isti broj kardiologa. Svakodnevno nam se upu-
ćuju pacijenti iz Varaždinske
županije. Liječnici rade preko svih limita, bez adekvatnog uzimanja tekućine, bez Zakonom o radu omogućenog odmora od 30 min.
Na Odjelu intervencijske kardiologije u samo jednoj angiosali godine 2022. učinjeno je ukupno preko 1.700 koronarografija te je implantirano preko 100 elektrostimulatora srca i kardioverter-defibrilatora. Ti brojevi u jednoj sali u jednoj smjeni, praktički su nezamislivi kolegama iz drugih bolnica i kliničkih centara koji se bave intervencijskom kardiologijom. Svakodnevno nam „ostaju“ 3-4 neobavljena pacijenta, koje potom prebacujemo i teško organiziramo službu za ponovno pretrpan idući dan,
a tim pacijentima i rodbini potom na Odjelu objašnjavamo zbog čega im danas nije učinjena intervencija.
Obim posla zahtijeva veći broj kardiologa
Mi sami ostajemo često 1-2 sata duže na radnom mjestu, u sali pod teškim olovom jer se radi u polju otvorenog zračenja, sve da se „napravi posao“, bez dodatno plaćenih tih sati. Sati koji su uskraćeni našim obiteljima kod kuće. Dodatni neplaćeni sati postoje koje provodimo kod kuće na računalima pišući otpusna pisma za idući dan jer se tijekom radnog vremena u bolnici ne stigne.
Organizirati i obaviti tako velik broj pretraga u ŽB Čakovec s 8 dostupnih specijalista kardiologa i samo 2 specijalizanta logički je nemoguća misija, a ipak trudimo se, kontinuirano na rubu psihičkog i fizičkog sagorijevanja i uspijevamo donekle održavati sustav zbog naših bolesnika.
Takav obujam posla, zbrinjavanje kardioloških pacijenata s regije od preko 350 tisuća pacijenata realno iziskuje veći broj kardiologa i specijalizanata te znatno veći broj prekovremenih sati, više od 50 mjesečno za trenutno dostupne kadrovske resurse. Jedan kardiolog otkazao je ugovor u radu, a dvoje drugih kardiologa zbog preopterećenosti poslom razmišlja o pre-
kobrojne pacijente. Uzimajući sve navedeno, jasno je vidljivo da ulažemo izuzetne napore u organizaciji službe, "pokrivanju" svih radilišta. Povremeno zbog nedovoljno djelatnika neće biti moguće organizirati rad svake kardiološke ambulante svaki dan u tjednu. Ako 1 ili 2 kardiologa odu iz bolnice, morat će se otkazati određeni dani za određena radilišta, a ljudi su naručeni za narednu godinu.
Problem su i naručeni pacijenti
koji ne dođu na termin
Primjer je razina zbrinjavanja akutnog srčanog udara. Ako pacijent npr. u Ivancu u susjednoj županiji ima bolove u prsnom košu, poziva se Zavod za hitnu medicinsku pomoć Varaždinske županije. Liječnik s terena nakon pregleda i učinjenog EKG-a direktno kontaktira dežurnog kardiologa u ŽB Čakovec te mu šalje sliku EKG-a pametnim telefonom.
kidu ugovora o radu i odlasku. Ne javljaju se kandidati na raspisani natječaj za kardiologa jer gotovi kardiolozi nedostaju u cijeloj državi, a odobrenja za nove specijalizacije ne dolaze više mjeseci i godina od Ministarstva zdravstva. Nažalost, u ŽB Čakovec imali smo više izvrsnih kandidata za specijalizaciju iz kardiologije, međutim gore navedena problematika, pogodovala je odlasku mladih ljudi iz države ili na druga radna mjesta.
Da bi očuvali psihofizički integritet djelatnika Odjela kardiologije, ljudi imaju pravo koristiti se godišnjim odmorom i zakonom odobrenim danima za edukaciju. Vrlo često kardiolozima ostaje i preko 10 dana „starog godišnjeg" još u svibnju tekuće godine. Prekovremeni sati su limitirani i sada iznose prosječno 40 sati mjesečno po kardiologu. Zbog navedenog povremeno se pojavi „rupa“ u rasporedu ambulanti i određene ambulante se moraju otkazivati, odnosno pacijenti prenaručivati u druge datume.
Primjerice za srpanj 2023. za preko 65 radilišta/dana u Kardiološkoj poliklinici nije bilo moguće organizirati službu za samo 3 radilišta (1 ambulanta, 1 UZV srca i 1 kontrola elektrostimulatora). Pacijenti za te dane bit će prebačeni u prve slobodne termine, koje uobičajeno dajemo unutar 1 ili 2 mjeseca. Uvijek uz pre-
Nažalost indiciranje pretraga koje stvaraju liste čekanja u velikoj je mjeri nepotrebno i izlazi iz okvira smjernica svjetskih kardioloških društava. Npr. iz prakse vidimo svakodnevno da se barem 50 % ultrazvuka srca i ergometrija uopće nije trebalo učiniti. Često se radi o minimalnim, nekardiološkim simptomima i bolestima, kao što je npr. jednostavna arterijska hipertenzija koja spada u domenu obiteljske medicine.
Potrebno je istaknuti također da svakodnevno imamo više pacijenata u poliklinici koji se ne pojavljuju na zakazani termin niti su ga odjavili. Dnevno budu i 2 ili 3 pacijenta po radilištu koji nisu došli na zakazani termin. Također većina bolesnika ne donosi medicinsku dokumentaciju, ne zna zbog čega su upućeni i ne znaju koje lijekove uzimaju. Sve navedeno generira vrlo velik broj pregleda koje limitirani kadrovi i oprema Odjela kardiologije nije u mogućnosti obaviti u periodu za koje naši građani smatraju da je realan. Lista čekanja za UZV srca u susjednim državama, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj u javnozdravstvenim ustanovama nije 2 mjeseca, kako često misle naši sugrađani. Liste čekanja su slične kao u Hrvatskoj, a za neke pretrage i duže.
Najvažnije je napomenuti građanima da će svaki hitni/ žurni pacijent biti obrađen u najranijem roku ili preko Objedinjenog hitnog bolničkog odjela i hospitalizacije. Ostali se prenaručuju prema uputama i redu hitnosti. Svaka prioritetna pretraga će se učiniti ranije i to je rutinska praksa u Kardiološkoj poliklinici.
Ako se postavi dijagnoza infarkta srca i potrebe za žurnim zahvatom i postavljanjem stenta, pacijent se hitno prevozi u našu bolnicu, gdje ga na Odjelu intervencijske kardiologije u sali čeka cijeli tim u 24 sata 7 dana u tjednu i odmah se ide u intervenciju kojom se spašavaju životi. Takav protokol „fast-track“ primjer je vrhunski organizirane mreže primarne perkutane intervencije na srcu kojom se ne gubi vrijeme i uvelike se poboljšava preživljenje i prognoza bolesnika naše regije.
Srčani udar liječi se kod nas na isti način kao u
Sve to stvoreno je napornim radom i požrtvovnošću liječnika naše bolnice u suradnji sa zavodima za hitnu medicinu.
Takav način liječenja srčanog udara nimalo se ne razlikuje od načina kako se radi u Švedskoj ili Švicarskoj. Što se tiče stanja koja nisu hitna, javnozdravstveni sustav izrazito je izmijenjen proteklih 2 ili 3 desetljeća. Dostupni kadrovski resursi i oprema u općim i kliničkim bolnicama apsolutno ne mogu eliminirati liste čekanja. Izrazita je neproporcija u potražnji zdravstvenih usluga u odnosu na porast kadrova i dostupan broj bolnica.
Bolničke ustanove imaju obvezu zbrinuti hitne i žurne pacijente što je prioritet, i to je „ono za što se izdvaja u zdravstvu“. Za UZV srca zbog arterijske hipertenzije koji prema kardiološkim smjernicama nije indiciran, nažalost potrebno je čekati redovan termin ili potražiti ranije termine u drugim ustanovama. Ako se ne učine velike promjene kompletnog sustava, ali i edukacije bolesnika, ta će problematika samo biti izraženija. (BMO, foto: Z.Vrzan)
prijateljice Nere
povezusu više
nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli različitih žanrova, klasike na voli navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještaŠardija, koja bi ukoričena dana
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Takozvani hibridni ratovi odjednom su postali naša nova stvarnost, iako to još ne znamo. U davno vrijeme vojna je sila bila samo sredstvo, vrijedila je sintagma da je rat nastavak politike drugim sredstvima. Ratove su dobivale moćnije vojske i lukaviji zapovjednici na bojištu, od stare Sparte do Napoleona.
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Drugi svjetski rat pokazao je da je pitanje ljudskih prava i demokracije najvažnije pitanje života milijuna ljudi i da su fašizam i totalitarizam društvo kakvo mi na Zapadu ne želimo još od stare Grčke i polisa. U posljednja dva desetljeća brzina promjena u svijetu se zahvaljujući napretku tehnologije višestruko povećala, svijet je doista postao globalno selo i ne samo to. Postao je igrište hibridnih ratova jer to omogućava tehnološki napredak.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
Zbog tehnoloških mogućnosti države su postale preslabe, glavnu riječ danas vode međunarodni savezi i organizacije bilo političke, ekonomske bilo vojne, vode se igre strateške moći. Bit će jasnije ako imamo pred očima NATO, Rusiju i Kinu, odnosno osnovni strateški sukob Zapada i Istoka, demokratskih vrijednosti i totalitarizama raznih vrsta. Zbog toga Rusiji nije važno hoće li u Ukrajini izgubiti bitku ili dvije, važno joj je da dobije strateški rat.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Tako smo došli do suvremenosti i budućnosti. Nova definicija rata je uporaba svih sredstava državne moći, a ne samo vojne, cijeli život u državi postao je sigurnosno pitanje. Više se političko, ekonomsko, ekološko, kulturno
Udruga Glas poduzetnika podnijela je Prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini Ustavnom sudu, zbog ograničavanja radnog vremena trgovina.
sudu podnijeli u suradnji s odvjetničkim uredima Doroteje Jurčić i Mladena Dragičevića.
VARAŽDINU, Gajeva 5
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.
i psihološko pitanje ne može razdvojiti. To je hibridni rat na djelu. Tako na primjer, iz Rusije stalno govore da je Europa korumpirana i to dakako nije laž, korupcije ima svugdje, no ne govore da su Rusija ili Kina daleko korumpiranije od Europe. Ili najnoviji slučaj psihološkog hibridnog rata. Zbog zagrijavanja planeta dolazi do sve većih oluja i tuča i vjetrova u Europi i na našim prostorima. Dobar dio ljudi već je gotovo uvjeren da nam tuču i oluje šalju Rusi ili Kinezi, odnosno famozni sustav HAARP koji navodno može promijeniti klimu, iako to nije istina. Tako se stvara nepovjerenje u sustav i situaciju u kojoj više nitko nikome ne vjeruje, dovoljno je da postoji sama recepcija napada, nije važno je li ona onda istinita ili ne. Netko kome je nevrijeme odnijelo krov, lako povjeruje u prvog žrtvenog jarca koji mu se nudi.
Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Nova izmjena Zakona koja zabranjuje rad nedjeljom i blagdanom dovodi u pitanje egzistenciju malih trgovina, njihovih obitelji i njihovih zaposlenika.
- Smatramo da su nametnute izmjene Zakona o trgovini diskriminatorne i predstavljaju izravno kršenje Ustava RH te povredu temeljnih poduzetničkih sloboda, tvrde iz Glasa poduzetnika.
Glas poduzetnika angažirao odvjetnike
Udruga Glas poduzetnika organizirala je i okupila svoje članove čije je poslovanje pogođeno izmjenama i dopunama Zakona o trgovini te su prijedlog Ustavnom
Odredbe Zakona o trgovini koje su stupile na snagu 1. srpnja 2023. godine dovode do nejednakosti trgovaca na tržištu zato što će se veliki trgovački lanci moći organizirati tako da jedna od njihovih prodavaonica u pojedinom gradu ili općini, pa čak i kvartu grada, radi svake nedjelje, dok malim trgovcima to nije omogućeno.
Stavljanjem malih trgovaca u istu kategoriju s velikim trgovačkim lancima, taj Zakon ignorira specifične potrebe malih obrta: poput cvjećarnica, suvenirnica, pekara, tobacco shopova, malih trgovaca i poduzetnika sličnih djelatnosti. Za te poduzetnike radne nedjelje i blagdani čine značajan dio njihovih godišnjih priho-
U LIPNJU blago povećana nezaposlenost
da, prosječno čak trećinu. Udruga Glas poduzetnika traži uravnoteženi pristup u zakonodavstvu, koji će uzeti u obzir prava i interese svih relevantnih dionika.
Zadire se u ustavno pravo na nepovredivost
vlasništva
- U zastupanju interesa svojih stranaka, ali i u osobno, smatram da predmetne odredbe Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini nisu ustavne.
Osporavanim odredbama krše se temeljna ljudska prava i slobode i to ustavne poduzetničke slobode te pravo na nepovredivost vlasništva, a koje svoje opravdanje ne mogu imati u zaštiti nekog drugog prava, kao što to zakonodavac želi nametnuti.
I konačno, skreće se pozornost da se takvim izmjenama zakona zabranio rad
i vlasnicima obrta ili trgovačkih društava, koji često rade sami, bez drugih zaposlenih ili su zapošljavaju članove svoje obitelji, a čime se izravno zadire u ustavno pravo na nepovredivost vlasništva, ali i na pravo na dostojanstveni život od svog rada.
Imajući na umu sve iznesene razloge, uvjereni smo da će Ustavni sud na temelju našeg prijedloga pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini s Ustavom RH te donijeti odluku kojom ukida sporne zakonske odredbe.
Vjerujemo da će Ustavni sud prepoznati opasnost od nastanka nenadoknadive štete u slučaju da se primjena istih odredbi ne obustavi, izjavila je Doroteja Jurčić, odvjetnica koju je angažirao Glas poduzetnika. (BMO)
Sto prosvjetara tijekom ljeta na burzi
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
Zbog toga je u demokratskom sustavu jako važno preventivno djelovanje informacijama u svim segmentima društva, bilo da su u pitanje klimatske promjene bilo napadi hakera na institucije kako bi se smanjilo povjerenje u njih bilo pak korištenje svakog oblika nezadovoljstva kao oblik hibridnog rata, tako na primjer glasine o krađi glasova na izborima. Danas, u vrijeme umjetne inteligencije, prepoznavanje što je stvarnost, a što hibridni rat u nečijem interesu, bit će i pitanje opstanka država i njihova razvoja.
Krajem lipnja 2023. godine u evidenciji je bilo 2.113 nezaposlenih osoba, što je porast nezaposlenosti za 8,1 posto u odnosu na svibanj.
Na porast nezaposlenosti u lipnju u odnosu na prethodni mjesec utjecao je povećani priljev novoprijavljenih direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja (100 osoba) i direktno iz redovnog obrazovanja (56 osoba), što je karakteristično za kretanje nezaposlenosti svake godi-
ne. Takav priljev postepeno se smanjuje do kraja rujna, kada se novoprijavljeni direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja početkom nove školske godine ponovno zaposle u obrazovnom sektoru, a srednjoškolci zaposle ili upišu na fakultet. Stoga razlog porasta nezaposlenosti u lipnju nije posljedica nekih dodatnih otežanih poslovnih okolnosti. U Međimurskoj županiji je zaposleno je 42.800 osoba, a stopa registrirane
nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za lipanj je 4,7 posto.
Tijekom lipnja iz evidencije nezaposlenih izašlo je 237 osoba. Zbog zaposlenja evidenciju su napustile 172 osobe.
Na temelju radnog odnosa zaposlene su 164 osobe (95,3 posto), dok je 8 osoba (4,7 posto) zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti: registriranje trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje
prema posebnim propisima itd.
Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije je zbog ostalih razloga brisano 65 osoba. Tijekom lipnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 396 osoba. Prvi put posao je tražilo 570 nezaposlenih osoba. Novčanom se naknadom koristilo 430 nezaposlenih osoba ili 20,4 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba.
(BMO)
ZVJEZDARNICA U SAVSKOJ VESI okupila zainteresirane mališane
Svjetlosno onečišćenje loše za ljubitelje noćnog neba
Piše: Paulina Topolko
U Savskoj Vesi u maloj zvjezdarnici Astronomskog društva Vega Čakovec ovih dana okupili su se brojni zaljubljenici u astronomiju, planete i zvijezde.
Promatrali su Mjesečevu površinu i kratere, a kroz teleskop su zavirili i veliki i mali.
Promatranje je organizirano u sklopu projekta Sunce, naša zvijezda s ciljem povećanja zanimanja za astronomiju.
specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće
*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće
Iz zvjezdarnice se mogu promatrati Mjesec, Saturn i Jupiter s obzirom na to da je raspolaže s planetarnim teleskopom.
Organizaciju promatranja zvijezda ovih su dana inače, učestalo dana ometali oblaci.
Djeca su zainteresirano
Ipak, postoji još jedan problem o kojem se malo govori, a to je svjetlosno onečišćenje. Iz Društva ističu da zna biti teško gledati zvijezde zbog svjetlosnog onečišćenja. Jer
upravo se zvjezdarnica nalazi pored Crkve koja noću jako svijetli, a tu je i zaobilaznica koja je također osvjetljena. Dobra stvar za vozače nepovoljna je za ljubitelje noćnog neba.
Mladić (23) iz Vugrišinca dobio je tri godine zatvora zbog počinjenog produljenog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je 18. srpnja 2023., nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Varaždinu optužnicu.
Okrivljenog 23-godišnjaka tereti se da je od listopada 2022. do siječnja 2023. godine u više mjesta i gradova u Međimurskoj županiji držao
ZAGREBAČKOG TAKSISTU vožnja do Kuršanca skupo stajala
Bježeći iz taksija, mladić je izvukao kontakt-ključ iz brave i ukrao novčanik s nekoliko stotina eura
Vozaču taksija u subotu, 22. srpnja 2023., kod Arene centar u Zagrebu u vozilo su sjele tri nepoznate muške osobe i naručile vožnju do Kuršanca. Kako to biva, vozač je s veseljem uključio svoj taksimetar jer se ipak radilo o vožnji od 100-tinjak kilometara. No, dolaskom u Kuršanec oko 23 sata, uslijedio je
šok. Naime, umjesto da korisnici prijevoza plate vožnju taksistu, on je platio njima, odnosno višestruko preplatio. Kako stoji u izvješću Policijske uprave međimurske, dvije muške osobe koje su se nalazile na stražnjem sjedalu udaljile su se kao i treća mlađa muška osoba koja je trebala platiti usluge. Međutim, treći je mladić
izašao iz vozila preko vozača i pritom je iz kontakt-brave vozila izvukao ključ i iz pretinca ukrao novčanik s nekoliko stotina eura. Materijalna šteta cijeni se na iznos od više stotina eura.
Tijekom nekoliko sati policijski službenici uhitili su 22-godišnjaka sa šireg područja grada Čakovca te je dovršenim kriminalistič-
U BREZJU teško stradao 51-godišnji motociklist
kim istraživanjima utvrđeno da je počinio kazneno djelo teška krađa, dok je s uhićenim 18-godišnjakom i 19-godišnjakom sa šireg područja grada Čakovca počinio i kazneno djelo prijevare. Osumnjičeni 22-godišnjak i 19-godišnjak predani su pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (vv)
U nedjelju, 23. srpnja 2023., u 16:47 na raskrižju državne ceste i županijske ceste u Brezju dogodila se prometna nesreća u kojoj je 20-godišnji vozač s područja općine Sveti Juraj na Bregu upravljao osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka državnom cestom, gdje je dolaskom do raskrižja sa županijskom cestom skretao ulijevo, a da nije propustio vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja.
Zbog toga je u njegov automobil u kočenju udario motocikl čakovečkih registarskih oznaka kojim je državnom cestom upravljao 51-godišnji motociklist s područja grada Čakovca, kada
je u krvi imao prisutno 0,84 g/kg alkohola. Uslijed udara motocikl se prevrnuo i vozač je pao. Na glavi je imao uredno pričvršćenu, ali ne i homologiranu zaštitnu kacigu.
Foto: PUM, Motociklist je u nesreći zadobio teške tjelesne ozljede
Vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec. Dva dana kasnije, odnosno u utorak, 25. srpnja 2023., iz Bolnice je došla obavijest da je motociklist zadobio teške tjelesne ozljede.
Protiv 20-godišnjaka će se podnijeti kaznena prijava zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu nadležnom državnom odvjetništvu. (vv)
kod sebe droge te u najmanje četrdeset navrata nudio i prodavao djeci droge kokain, MDMA, amfetamin, sintetski kanabinoid, gljive psilocibin i marihuanu, kao i da je omogućavao djeci konzumaciju droge.
Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru, a vijeće Županijskog suda u Varaždinu prihvatilo je prijedlog državnog odvjetništva i produljilo okrivljeniku istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (vv)
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 18. srpnja 2023. provelo prvo ispitivanje uhićenog hrvatskog državljanina 1986. godište i donijelo rješenje o provođenju istrage protiv njega zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela razbojničke krađe.
Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 37-godišnjak 15. srpnja 2023. oko 22:50 u mjestu kraj Čakovca preskočio dvorišnu ogradu i ušao u dvorište obiteljske kuće te u torbici na terasi pronašao i
uzeo novac, bankovnu karticu i mobitel. Osnovano se sumnja da je potom ušao u kuću, ali ga je uočio 60-godišnjak i pokušao ga zaustaviti pa ga je okrivljenik više puta udario po glavi i tijelu i ugrizao za ruku te pobjegao.
Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila okrivljeniku istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.
VOZAČICA (42) u Savskoj Vesi oštetila tri parkirana vozila
Još se nije stišala vijest o prometnoj nesreću u Strahonincu u kojoj je vozačica u naletu skršila nekoliko vozila, a već stiže nova takva. Ovoga puta nesreća je zabilježena u Savskoj Vesi i u pitanju je starija vozačica, ali sa značajnim promilima u krvi.
Naime, u četvrtak, 20. srpnja 2023., oko 22 sata u Savskoj Vesi, u Ulici bratstva i jedinstva, 42-godišnja vozačica s područja Orehovice upravljala je osobnim automobilom varaždinskih registarskih oznaka, dok je u krvi imala alkohola od 1,89 g/kg i nije se kretala obilježenom
prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika. Zbog toga je vozilom sišla izvan kolnika gdje je udarila u parkirani osobni automobil austrijskih registarskih oznaka. Od siline udara on je odbačen pa je udario u parkirani osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka i u betonski oglasni stup. Uslijed udara u stup došlo je do odbačaja dijelova vozila u drugi parkirani osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka. Vozačica je uhićena te će biti prekršajno sankcionirana.
PROVALIO u ugostiteljski objekt u Belici
U razdoblju od 23. do 24. srpnja 2023. godine u Belici, Ulici kralja Tomislava, nepoznati počinitelj provalio je u ugostiteljski objekt, gdje je ukrao novac, ručni sat te mobilni telefon. Materijal-
na šteta se procjenjuje na nekoliko stotina eura. Protiv nepoznatog počinitelja podnosi se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (vv)
NOVO-NORMALNO PORCIJUNKULOVO 2023. godine
Kada su binu u Zrinsko-frankopanskoj već počeli postavljati, nekolicina stanara svoje je nezadovoljstvo pokazala na licu mjesta. Ne žele da im glazba bubnja pod prozorima do ponoći
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan
Blagdan Gospe od Anđela, Porcijunkulovo, glavno čakovečko proštenje. Vrijeme je to kada Čakovec živi punim plućima šest dana. Iako je teško odrediti preciznu brojku koliko zaista posjetitelja stigne na Porcijunkulovo, svake je godine sve veća pomama.
Oni, koji manifestaciju u to vrijeme žele zaobići, otiđu na godišnji (što dalje od Čakovca), a ima i onih koji mu se vesele cijele godine. Jedva čekaju isprobati Ranger u Lunaparku, pojesti masni langoš s vrhnjem i češnjakom, pokušati naći mjesto na terasi, a sve kulminira odličnim koncertima u jezeru podno Starog grada. Vinoljupci skupo plate čašu u Vinogra-
du, zauzmu stol i obavezno probaju sve najbolje što nudi međimurska kapljica.
Znači, ako vam se ne gužva u jezeru, nema problema, zato postoji Vinograd koji je “naslonjen” na glavnu binu. Uživate u zvucima hrvatskih hitova, a usput vam nepce uživa u finom vinčeku. Ako pak želite biti dio tradicije, prošetate glavnom čakovečkom ulicom, kupite malo domaćeg sira, litru soka od aronije, ljute papričice… Nije problem potrošiti par desetaka eura, ali to je u redu, ipak je proštenje. Ugostitelji ispod radara dignu cijene svega, a nije ni hrana baš jeftina - ali nema veze, Porcijunkulovo je jednom godišnje, ušparali ste pa možete potrošiti. Bolje to nego da skupo plaćate godišnji na Jadranu. No,
Grad Čakovec raspisao je javni poziv za dostavu ponuda za prodaju langoša na manifestaciji Porcijunkulovo 2023. Poziv je bio objavljen na službenim stranicama Grada Čakovca još 12. svibnja 2023. godine, a kao kriterij za odabir ponude razmatrala se pravovremeno zaprimljena ponuda, dostava potpune dokumentacije te najviša ponuđena cijena za određenu lokaciju uporabe.
S obzirom na to da su za lokaciju br. 1. primljene dvije ponude koje su pravovremeno primljene i sadržavale su potpunu dokumentaciju kao krite-
rij za odabir, odabrana je viša ponuđena cijena zakupa. Uvidom, pregledom i ocjenom primljenih ponuda utvrđeno je da sve ponude udovoljavaju uvjetima raspisanih javnim pozivom pa je odlučeno da će odabrani ponuditelj Salim Kajkuš, inače iz Zagreba, peći langoše u Ulici kralja Tomislava/Franjevačkom trgu uz rub cvjetne gredice, na Trgu Republike kod stupova Gradova i pješačke staze prema parkingu, parku Perivoj Zrinski – istočni ulaz, prvi odvojak desno i u Perivoju Zrinski iza knjižnice, zelena površina uz stazu desno u pravcu rotora.
vremenske neprilike ove su godine poremetile planove organizatorima, Turističkoj zajednici grada Čakovca uz potporu Grada Čakovca. Bina koja je unatrag par godina u jezeru podno zidina Starog grada s desne strane, zbog obilnih oborina natopljena je vodom. Pokušali su ju odmuljiti, ali zbog podzemnih voda (Trnave) to jednostavno nije moguće napraviti, tako nam je objasnio glavni komunalac u Gradu Ivica Pongrac.
Stanari skoro 6 dana “partijali” pod oblokima
Kao bomba odjeknula je vijest početkom tjedna kako će se glavna bina preseliti na cestu u Ulici zrinsko-frankopanskoj, u stanarskoj zoni. Filipu Horvatu, prvom čovjeku TZ-a grada Čakovca, to nije bilo sporno, s obzirom na to da je to praksa drugih, modernih i većih gradova Europe.
No, u trenutku kada su binu već počeli postavljati, nekolicina stanara svoje je nezadovoljstvo pokazala na licu mjesta. Ne žele da im glazba bubnja pod prozorima do ponoći. Ipak tamo ima starijih ljudi koji žele mir. Naučeni smo na mir, zato živimo u Čakovcu.
Nakon nezadovoljstva građana zbog lokacije bine, odlučeno je da će koncerti na ovogodišnjem Porcijunkulovu ipak biti kod SRC-a Mladost.Na održanom sastanku pred-
stavnika Turističke zajednice grada Čakovca, organizatora koncerata te stručnih službi na ovogodišnjem Porcijunkulovu, dogovoreno je kako će se koncerti na čakovečkom proštenju ove godine održati na SRC-u Mladost. Razlog je jasan – građani su izrazili svoje nezadovoljstvo i negodovanje ponuđenom lokacijom Zrinsko-frankopanske ulice, nakon što je javno dana informacija da se u jezero podno zidina Starog grada zbog visokih razina podzemnih voda ne mogu održavati koncerti. Ta lokacija odabrana je na temelju sličnih pozitivnih iskustava drugih gradova.
Na tu nepredvidivu situaciju sve službe uključene u organizaciju reagirale su na najbrži mogući način i razmotrile sve segmente, a reakcije su brzo uslijedile i od Čakovčana.
Samim time buka će se izolirati od samog centra, neće biti potrebno zatvoriti cestu koja vodi u središte grada, ali i postaviti pozornicu neposredno uz stambene zgrade. Kako se na koncertima, ali i ovogodišnjem Porcijunkulovu ponovo najavljuje više desetaka tisuća posjetitelja, danima se tražio najpogodniji prostor kako bi se zadovoljili sigurnosni aspekti, ali i osigurali svi produkcijski uvjeti za organizaciju svih manifestacija.
Razmatrane su i druge lokacije u središtu Čakovca. U
Izgleda da su se smirile strasti između direktora TZ-a Filipa Horvata i OPG-ovaca izlagača od prošlogodišnjeg Porcijunkulova. Naime, prošle je godine zamisao bila da se svi OPG-izlagači presele iz centra grada, na lokaciju između Staračkog doma i tržnice, što je dovelo do velikog bunta. Na kraju su se izlagači izborili da se vrate na glavnu šetnicu u centar jer su smatrali da je
lijevom jezeru podno zidina te kod fontane u Perivoju Zrinski također nije moguće postaviti koncertnu opremu zbog podzemnih voda i raskvašenog terena, stabla i rasvjetni stupovi na parkiralištu MTČ-a ne omogućavaju postavljanje pozornice, igralište na Macanovu domu je premalo, isto kao i lokacija kod HZZO-a. Lokacija u dvorištu utvrde, ispred Riznice Međimurja, nije pogodna zbog mogućnosti narušavanja statike palače. U prvom planu ovogodišnjeg Porcijunkulova su autohtoni proizvodi, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i tradicija, što će se prezentirati na Trgu Republike, tako da i na njemu nije moguće organizirati koncerte. Dakle, pješačka zona rezervirana je za šetnju i
spomenuta lokacija loša za prodaju i posao.
Pitali smo jednu od izlagačica, Tinu Držanić iz Male Subotice ispred brenda Ljutomania, koje su im lokacije ove godine ponuđene.
- S obzirom na to da su nam ponudili tri lokacije, to jest zone u centru grada, odabrala sam onu sebi najbolju, a vjerujem da su tako odabrali i ostali izlagači, poručila je kratko.
razgledavanje, Perivoj Zrinski za Vinski grad i ugostiteljsko-zabavne sadržaje, dok će koncerti biti kod čakovečkog stadiona. Nadamo se da će to biti adekvatna i prihvatljiva lokacija za građane, posjetitelje i izvođače. Time se oslobađa parkiranje u gradu za građane i posjetitelje koji su došli na manifestaciju, a pritom i smanjuje buka stanarima.
Bez obzira na sve, ovogodišnji program Porcijunkulova ponovno jamči kvalitetne sadržaje i odličnu zabavu. Tome će sigurno pridonijeti i Petar Grašo, Vanna, Juan De Marcos Gonzales and The Euro-Cuban All Stars, Željko Bebek, Crvena jabuka i Klapa Intrade svojim nastupima, na pozornici kod SRC-a Mladost.
trebala bi biti dovršena do kraja ove godine
- Peklenica je prva na redu za priključenje, nakon 25. kolovoza, pod uvjetom da tada prođe tehnički pregled sustava, a nakon toga ostala naselja obuhvaćena Aglomeracijom
Aglomeracija Mursko Središće obuhvaća općinu Vratišinec te dijelove općina Sveti Martin na Muri, Selnice i dio Murskog Središća. Počela je prije tri i pol godine, već u startu s problemima. Ivan Kolarić, direktor glavnog izvođača Tegre, upozoravao je od početka da rok koji je u projektu ostavljen izvođačima nije realan. Što se i potvrdilo u kasnijim prolongacijama roka.
Naime, Aglomeracija Mursko Središće dugo je stajala na mjestu zbog opetovanih žalbi na javni natječaj, zbog čega su građevinari stisnuti u “cajtnot” za izvođenje radova. Tome su se nakalemili: nedostatak radne snage pa korona koja je poremetila lance dobave i posljedično poskupila građevinski materijal. Nastalo je povuci-potegni s izvođačima koji traže da im se prizna razlika u cijeni, prijete napuštanjem gradilišta, dok investitori propituju njihove zahtjeve.
Sve to krajnje korisnike koji iščekuju kad se napokon priključiti na kanalizaciju ne bi trebalo nimalo zanimati. Naime, građani su za priključenje na kanalizaciju još prije nekoliko godina potpisali ugovore s Međimurskim vodama, trpjeli raskopane prometnice za vrijeme radova i ne mogu dočekati da se posao privede kraju.
Prva bi se po hodogramu trebala priključiti kućanstva u Peklenici. Kućanstva su već dobila obavijesti za priključenje na sustav odvodnje na novoizgrađenu fekalnu kanalizaciju. U dopisu masnim slovima stoji da je najraniji termin priključenja do kraja srpnja ove godine.
Ništa prije obavljenog tehničkog pregleda
Međutim, na sastanku koji je u ponedjeljak, 24. srpnja, održan u gradskoj vijećnici u Murskom Središću, taj je rok opovrgnut. Naime, tek za 11. kolovoza Međimurske su vode zakazale tehnički pregled
nakon kojega je moguće priključenje. Ali ih je nadzorni inženjer na projektu upozorio da je i taj termin optimističan. Iz Tegre su osim toga upozorili i na manjkavost dokumentacije za tehnički pregled.
Nakon toga je na samom sastanku koji je u ponedjeljak održao gradonačelnik Srpak s izvođačima, nadzornim inženjerima i investitorom
- Međimurskim vodama, Dario Ban iz Međimurskih voda izbacio drugi mogući termin za tehnički pregled, 25. kolovoza, kao realniji. Ako tehnički prođe, kućanstva u Peklenici mogu se dan nakon toga početi priključivati.
Novinari kao “svjedoci”
Zanimljivo da je na ovaj sastanak gradonačelnik Srpak pozvao novinare kao “svjedoke” najnovijih obećanja.No ni nakon tog sastanka nismo ništa pametniji oko rokova za priključenje jer je na sastanku izrečeno puno, “onih ako” oko završetka kanalizacije i preciznih datuma kada u priključenje idu pojedina naselja iz sustava Aglomeracije Mursko Središće.
U svakom slučaju građani koji su dobili obavijesti Međimurskih voda mogu mirne duše pripremati svoju internu kanalizaciju za priključenje na sustav, ali će se moći priključiti nakon što dobiju novu obavijest u kojoj će im pisati kad se stvarno mogu priključiti na sustav. Da ponovimo, to će biti moguće nakon uspješno obavljenog tehničkog pregleda.
U slučaju da vam je potrebna stručna pomoć pri planiranju radova kako izvesti interne instalacije odvodnje, možete se obratiti djelatnicima Međimurskih voda na broj telefona za kontakte 040/373-714 i 040/373-716 te broj mobitela 098/9148-555 – osoba za kontakt je Marko Golubić. (BMO)
Dodjela nagrada zaslužnima bio je najsvečaniji trenutak svečane sjednice Općine Štrigove uz Dan općine.
Najviša priznanja dobli su Mirjana Gregur Sever i Josip Mikec, svojevrsni simboli Štrigove. Josip Mikec Nagradu općine Štrigove dobio je za dugogodišnji rad na razvoju turizma na području Štrigove. Mirjani Gregur Sever Nagrada općine Štrigove dodijeljena je za 30-godišnji rad i svestrani doprinos u djelovanju Štrigove u kojoj je od samog osnutka.
Nagradu općine Štrigove dobila je Turistička zajednica općine Štrigove u povodu 20 godina djelovanja.
Velik prostor dan je mladima i njihovim uspjesima. Tako su na svečanosti priznanja dobili odlikaši koji su svih osam godina bili odlični učenici: Vita Čavničar, Leona Horvat, Matija Horvat, Leon Kocen, Zara Pfeifer, Ira Pristav, Emili Puklavec, Leon Rebernik, Roko Sklepić, Ana Šinko, Juraj Valkaj, Maja Paola Peran, Martina Sobočan i Magdalena Vuković. Svih osam godina prosjek ocjena 5,0 imali su Ira Pristav, Ana Šinko i Martina Sobočan.
OPĆINA ŠTRIGOVA proslavila je svoj dan i na svečanoj sjednici nagradila zaslužne
- Mikec je nagrađen za razvoj turizma u općini, a Gregur Sever za 30-godišnji rad i svestrani doprinos u djelovanju Štrigove
Nagradili uspjehe svojih učenika
Priznanja za sudjelovanje na državnom natjecanju u šahu dobili su mentor Mario Kovačić i učenice Lea Heric, Vita Čavničar, Kjara Čavničar, Anamarija Petek i Mariytea Škorjanec te učenici Matija Horvat, Leon Rebernik, Mateo Kovačić, Grgur Mesić i Lovro Padarić.
Priznanje za sudjelovanje na državnom natjecanju u znanju i kreativnosti Čitanjem do zvijezda dobili su mentorica Renata Golenko i učenice Lucija Borko, Vjera Hrlec i Barbara Kodba.
Priznanje za sudjelovanje na državnoj smotri projekata iz područja građanskog odgoja i obrazovanja dobili su mentorica Klaudija Kežman i učenici Roko Sklepić, Leona Horvat, Maja Paola Peran i Ana Šinko.
Priznanje je dobio i Veliki zbor OŠ Štrigova za sudjelovanje na 66. Državnoj smotri pjevačkih zborova osnovnih i srednjih škola te njihova mentorica Nora Nemec.
Nagradu općine Štrigove dobila je Antonija Šajnović, državna prvakinja na državnom natjecanju učenika stru-
kovnih škola – Worldskills
Croatia u disciplini �izioterapeutska skrb, kao i njezina mentorica Ivana Juranko. Nagradu općine Štrigove dobila je Melani Kolmanić, državna prvakinja i svjetska prvakinja u disciplini mažoretkinje show cadet duo/trio. Svečana sjednica uz Dan općine Štrigove održana je u Domu kulture u Štrigovi, prelijepom zdanju koje je iz nekadašnjeg ružnog pačeta – zadružnog doma – preobraženo u modeni višenamjenski društveni prostor.
Hoće li Vidikovac nadvisiti slavu vinara i sv. Jeronima?
Stanislav Rebernik, načelnik općine, podsjetio je da ove godine slave 30 godina djelovanja općine i 10 godina od ulaska Hrvatske u EU. U tih 30 godina općina je doživjela veliki preobražaj, u kraj, u kojem turizam sve više raste, a krase ga vinari vrhunskim vinima. Ponosni su na Vidikovac s Goričkim sviralom, zaštitnim znakom Štrigove, uz bok svetom Jeronimu i manifestaciji Urbanova, glazbenoj koloniji klasične glazbe i radionicama keramike. Vidikovac
Križovec bez skele na Muri je kao čovjek bez jedne noge jer oduvijek su Križovčani jednom nogom bili na Muri, a drugom na kopnu. Skela im je zato od iznimne važnosti, a ostali su bez nje kad je Mura nabujala i otrgla ju s veza i odnijela nizvodno prema Novakovcu. Tamo se zaustavila na mjestu gdje je do nje nemoguće doći s kopna.
Gradonačelnik Dražen Srpak je prije nekoliko dana zajedno sa svojim stručnim kolegijem prelomio odluku da se ide u nabavu nove skele. Odjel za komunalne poslove zadužen je za pokretanje postupka jednostavne nabave za izradu projektne dokumentacije za
novu skelu Križovec. - Staru skelu da i hoćemo, ovaj čas ne možemo izvaditi na kopno jer tamo, gdje je zapela, ne postoji pristupni put do obale. Osim toga, na kopnu uz Muru na tom području zasađeni su mladi hrastovi �inancirani iz EU projekta, zbog čega ni izrada pristupnog puta ne dolazi u obzir, kazao je gradonačelnik Srpak. Micanje skele po vodi dolazi u obzir u hladnijem dijelu godine, kad vegetacija neće biti bujna kao sada. U svakom slučaju, morat ćemo ju spustiti nizvodno uz pomoć Javne vatrogasne postrojbe, HGSS-a i drugih potrebnih službi, uz dozvolu lučke kapetanije. Staru skelu moramo maknuti do neke
je postao takva atrakcija da ga je u jednoj godini posjetilo 80.000 posjetitelja. U općini prema riječima Ivana Frlina, predsjednika Općinskog vijeća, vlada sloga i gotovo da nema podjela po stranačkoj pripadnosti. Na svečanoj sjednici izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića bio je Dražen Srpak, saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća i izaslanica predsjednika Republike Zorana Milanovića, Andreja Marić, saborska zastupnica.
Iz Međimurske županije na svečanost su došli župan Matija Posavec, predsjednik Županijske skupštine Dragutin Glavina, tri pročelnika, štrigovski župnik Kristijan Kuhar te načelnici pojedinih međimurskih općina, predstavnici javnih poduzeća te kulturnog i prosvjetnog života ovog kraja.
U kulturnom programu su sudjelovali učenici OŠ Štrigova, Veliki zbor OŠ Štrigova, glazbena skupina učenika koji su Odu radosti izveli na originalan način na improviziranim instrumentima te mažoretkinje svojim plesom uz afričke ritmove.
(BMO)
Oštećena skela na nepristupačnom mjestu kod Novakovca
pogodnije pozicije nizvodno odakle ćemo ju moći izvući iz Mure. A što tada s njom, vidjet će se kad bude na kopnu.
- Osim što je oštećena, stara je 45 godina, zbog toga sam o skeli razgovarao s državnim tajnikom prometa i mora koji je kazao da je pametnije izraditi novu skelu i obećao da će ju uvrstiti u državni proračun, kazao je gradonačelnik.
Nastavlja: - Sada smo u fazi prikupljanja ponuda za projektiranje i za to će trebali izdvojiti 35.000 eura, iz gradskog proračuna, premda je moguće da ministarstvo i to djelomično �inancira kao prihvatljivi trošak. Teško je reći koji će koštati nova skela, ali izradom nove riješili bi prometovanje preko Mure za narednih nekoliko desetljeća. (BMO, foto: HGSS)
Ovakvo kulinarsko druženje u Štrigovi je održano prvi put, a želja je organizatora da preraste u tradiciju
Piše: Aleksandra Sklepić
Tradicija pripreme �inih domaćih jela važan je dio naše povijesti i kulturne baštine, stoga se brojne općine i mjesta u našem kraju trude sačuvati od zaborava barem jedan dio ovog vrijednog naslijeđa. Srećom, postoje ljudi koji imaju volje, vremena i snage za sudjelovanje u ovakvim hvalevrijednim
događanjima, a Štrigova i njeni stanovnici zasigurno su jedni od vodećih u očuvanju tradicije. U sklopu višednevne manifestacije Štrigovske noći u nedjelju 23. srpnja 2023. u 16 sati započelo je zabavno kulinarsko druženje Međimurska žlica na kojem su brojni članovi udruga i klubova s područja Štrigove i okolnih naselja kuhali tradicionalna,
već pomalo zaboravljena jela međimurskog kraja.
Ovakvo kulinarsko druženje sada je održano po prvi put u Štrigovi, a želja je organizatora da ono preraste u tradiciju, kako bi se mladim generacijama približila ljubav prema pripremanju međimurskih jela, ali i čuvanju tradicije i recepata naših baka i mama.
Manifestacija Štrigovske noći u kontinuitetu se održava od 1987. godine, a cilj je predstaviti područje Štrigove u bogatom kulturnom i etno-gastronomskom programu u kojem posjetitelji mogu direktno doživjeti način života u ovoj općini. Organizatori ovog lijepog događaja su Općina Štrigova i Turistička zajednica općine Štrigove koji su se pobrinuli da budu osigurani svi sastojci i pribor potrebni za kuhanje. Osigurali su na-
Članice Udruge žena Stane�nec pripremile su domaću friganicu: Spomenka Hiberšek, Marija Golenko, Snježana Kerman, Gordana Golub i Božica Valen�ć mirnice, kao i kotliće i drva za potpalu vatre. Kod Doma kulture u Štrigovi bilo je radno, ali i veselo. Dvadesetak ekipa zaista se potrudilo te je svaka od njih pripremila posebno jelo, koje se jede na žlicu, ali bilo je tu i kolača, štrukli, klipića te zanimljivih predjela koja su služila da
čekanje kad ručak bude kuhan prođe u dobrom raspoloženju. Kuhali su se gulaši, bograči, pretepeni vugorki, variva od povrća s mesom, vojnički grah, špek �ileki, juha friganica, a mogla se uživo vidjeti i direktna izrada popularnih međimurskih štrukli, nokleca i knedli, što su
već pomalo zaboravljene vještine. Nakon kuhanja svi raspoloženi posjetitelji mogli su degustirati jela i zabaviti se uz dobru glazbu Rangers banda i ugostiteljsku ponudu te kazališnu predstavu Veliki derbi autora Roberta Kosa koju su izveli članovi KUU-a Lipa iz Gornjeg Mihaljevca.
LIKOVNA RADIONICA
U sklopu Dana pikača u Selnici održana je i likovna radionica za djecu, a voditelji radionice bili su slikari Siniša Filip Novak iz Svetog Križa te Vladimir Bedeković iz Koprivnice. Uime KUD-a Selnica na radionici je prisustvovala Petra Mustać, inače članica Vokalne skupine Sveti Marko, koja se pobrinula da sve prođe u najboljem redu.
- Po treći put smo na Danima pikača. Godinama radimo s djecom i uvijek imamo određenu temu.
Maskota pikača na ulazu u Selnicu ove je subote, 22. srpnja, dobila novo odijelo. S obzirom na to da su prognostičari najavljivali u popodnevnim satima kišu, ekipa iz KUD-a Selnica prionula je tom zahtjevnom
poslu već u prijepodnevnim satima. – Skidanje starog pikača ide brzo, ali namatanje novog pikača je zahtjevnije jer ga treba dobro učvrstiti zbog vjetra. Ove godine došao nam je i KUD Žiškovec, predsjednica
Monika objeručke je prihvatila naš poziv, rekao nam je predsjednik KUD-a Selnica Igor Bodulica.
Ovog puta u veselom raspoloženju priključile su im se i jake snage iz KUD-a Žiškovec. Domaćini su se,
kako to i priliči, pobrinuli da gosti ne budu žedni ni gladni. Kada se male ruke slože, sve se može, pa su tako zajedničkim snagama prije samog nevremena pikaču nadjenuli novo odijelo od slame. (sh)
Ove godine je baš posebna tema, nije slobodna, i rade se pikači. Pikače radimo pomoću gline, vodenih boja, akrilom, temperom, a radimo i mozaik, gdje se izrezane isprintane sličice pikače lijepe na poseban karton, što je posebno zanimljivo djeci, objasnio nam je na radionici slikar Siniša Filip Novak.
U likovnoj radionici izrade pikača sudjelovalo je 19-ero djece. Klara Pe-
Katarina Juršić izradila je mozaik od pikača
ras, Fabijan Taradi, Ema Tuksar, Emili Pleh, Luka Moharić, Lovro Moharić, Mija Vrbanić, Petar Trstenjak, Katarina Juršić, Jakov Bistrović, Marta Bistrović, Zola Pokrivač, Noel Jambrović, Zoja Jambrović, Lena Jambrović, Ela Cilar Horvat, Maria Strnad-Horvat, Dora Perhoč i Vivian Mustać. (sh)
Grad Prelog ponovno je raspisao javni poziv za su�inanciranje izrade glavnog projekta solarne elektrane u kućanstvima. Riječ je o iznosu od 4000 eura. Svaki korisnik može dostaviti samo jednu prijavu, a iznos bespovratnih sredstava koji
može ostvariti je 225 eura. U planu za ovu godinu je su�inanciranje 20 projekata. Novac je osiguran u gradskom proračunu, a natječaj je otvoren do utroška svih predviđenih sredstava, odnosno najkasnije do kraja godine. (vv)
Na Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina Prelog 6. kolovoza nastavljaju se Dani otvorenih vrata sportova na vodi. Veslanje u kajaku, kanuu, rafting-čamcu ili pak na dasci za surfanje besplatno se nudi za sve zainteresirane posjetitelje, i one male i one velike. U organizaciji
Turističke zajednice grada
Preloga i Udruge sportske
rekreacije Croatian Outdoors iz Oporovca, a pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice, posjetitelji će moći isprobati brojne aktivnosti na jezeru, a sve uz budno oko skipera koji će se pobrinuti
za sigurnost svih korisnika plovila. Organizatori nude i mogućnost sudjelovanja u Ligi sportova na vodi – testirajte svoju kondiciju na jednom od plovila, potrudite se ostvariti najbolje vrijeme u veslanju kajakom (dvosjed) ili pak na SUP-u i krajem sezone možete osvojiti vrijedan poklon-paket Turističke zajednice grada Preloga.
Dani otvorenih vrata sportova na vodi održavaju se od 14 do 18 sati. Dovoljno je ponijeti opremu za kupanje, a za sigurnosne prsluke i plovila pobrinut će se Udruga Croatian Outdoors. (vv)
U Čehovec stiže u subotu, 5. kolovoza, drugo izdanje manifestacije Fčofci pre kovačnici. To je tradicijsko-glazbena manifestacija koja nastoji očuvati vrijednosti zanatstva, tradicijskog načina života njegovanje marljivosti, druženja, podupiranja vlastite zajednice kroz obdržavanje zajedništva. Čehovec je maleno selo s velikom tradicijom. Samo je Kovačnica fČoFci na istome mjestu preko 150 godina. Sve počinje atletskom utrkom 2. Čoska potkova,
s preprekama, dječjim utrkama i radionicama za klince i klinceze SIMS. Vrhunac programa je natjecanje u potkivanju konja Zlatna potkova. Bit će tu u bogatom programu i viteške igre za djecu, pokazat će svoje vještine i mali vatrogasci te kao šećer na kraju slijedi veliki koncert domaćih sinova Žige i Ognja u jednom drugačijem i novom spoju - mjuzikl Žiga kuri Ognja. Za malo smijeha pobrinut će se Oporovski tetec koji će potkivati konja Fčofci. (vv)
U Sportskom parku Zdenci u Cirkovljanu održan je 1. kamp GNK-a Dinamo Zagreb. Prijavilo se 35 sudionika, od toga 2 djevojčice i 33 dječaka, koje su vodili treneri iz Nogometne akademije Dinama u svakodnevnim treninzima, od ponedjeljka 17. do četvrtka 20. srpnja u Zdencima. Domaćini kampa, Uprava iz Nogometnog kluba Naprijed, marljivo je radila proteklih tjedana da sve prođe u najboljem redu te je uz sam kamp organizirala
i popratne sadržaje poput napuhanca za najmlađe te gastronomsku ponudu za sve koji dođu podržati ovaj kamp. Završnim utakmicama, podjelom diploma koje im je predao Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga, zajedničkim fotogra�iranjem i druženjem završio je kamp. Proglašeni su i najbolji u svakoj od kategorija. U mlađoj kategoriji najboljim igračem utakmice proglašen je Fran Bauer, a u starijoj kategoriji David Vlašić. (vv)
Preloške orgulje, stare 127 godina, jedan su od 274 instrumenta upisanih u Nacionalni registar kulturnih dobara i jedan su od najvrjednijih instrumenata na tom popisu
Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan
- Neka Gospodin blagoslovi sve one koji su prepoznali da su orgulje vrijedne, da su važne za ovu župnu zajednicu. One nam pomažu da podignemo, da uzdignemo srce Bogu, riječi su kojima je varaždinski biskup mons.
Bože Radoš započeo svečano misno slavlje početkom ovog tjedna u preloškoj župnoj crkvi svetog Jakoba apostola.
Povod slavlju, uoči blagdana sv. Jakoba, bio je završetak radova na obnovi orgulja koje je izgradio Josef Angster, rođeni Baranjac i znameniti europski graditelj crkvenih orgulja.
Mons. Radoš ujedno je i blagoslovio obnovljene orgulje.
Orgulje Josefa Angstera iz Pečuha izgrađene su 1896. godine, a smještene su na koru župne crkve. Predstavljaju instrument povijesne i organološke vrijednosti, pneumatskog sistema 16 registara, manualom i pedalom unutar skladno riješenog trodijelnog klasicističkog kućišta. Stilski elementi kućišta klasicističkog, tj. historicističkog izraza također upućuju na dataciju druge polovice XIX. stoljeća
i na srednjoeuropsku graditeljsku školu. Radove na obnovi orgulja započeli su 2017. godine stručnjaci iz poznate zagrebačke orguljaške umjetničke radionice Heferer, koja je ujedno jedna od najstarijih u Hrvatskoj. Svoj rad, naime, započela je davne 1868. godine. Obnova se �inancirala sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske koje je izdvojilo 192.448,07 eura, Međimurska županija podržala ju je s 13.272,28 eura, a dio je dao
i Grad Prelog te brojni donatori. U tih 6 godina izvršeni su radovi na instrumentalnom ustroju kojima je prvi puta provedena temeljita i sveobuhvatna obnova povratom izvornog stanja i izgleda instrumenta, čime je vraćen i puni sjaj autentičnog i karakterističnog Angsterova zvuka.
Prvu prezentaciju obnovljenih orgulja djelima glasovitog baroknog majstora Georga Friedricha Handela i hrvatskog suvremenog skladatelja Davora Bobića ostvario je Višeslav Jaklin u pratnji Tomislava Ratkovića na tubi.
Svečanoj kolaudaciji prisustvovala je i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.
- Zadovoljstvo mi je što kolaudacijom orgulja u crkvi sv. Jakoba apostola u Prelogu svjedočimo bogatu povijest kulturne baštine Međimurja, a istodobno podsjećamo na nespornu umjetničku vrijednost neprocjenjivog hrvatskog orguljskog fundusa kao neizostavnog dijela nacionalne kulturne baštine te važnosti njegove zaštite, očuvanja, ali i kontinuirane skrbi, rekla je ministrica tom prilikom. Podsjetila je i kako su preloške orgulje kao kultur-
no dobro zajedno s još 274 orgulja i pozitiva upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
- Te orgulje dokazuju i zavidan stupanj kulturnog života na prijelazu iz 19. u 20. stoljeća u Prelogu i Međimurju, po ljubavi prema glazbi prepoznatog kraja, čija je popevka, zbog svoje jedinstvenosti uvrštena i na popis nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a, dodala je ministrica.
Angsterove orgulje i po drugim našim crkvama
Literatura kaže da su preloške orgulje bile Angsterov najznačajniji rad u tadašnjoj biskupiji. Međunarodno poznati graditelj kraljice instrumenata tijekom života izgradio više od nekoliko stotina orgulja od kojih su mnoge i dandanas u uporabi u crkvama širom Europe.
U Međimurju njegovim se orguljama još može pohvaliti župna crkva svetoga Leonarda koje su izgrađene oko 1888. i to kao prvi rad u biskupiji te župna crkva Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije čije orgulje datiraju iz 1902. kao posljednji rad u biskupiji.
Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja se bavi uzgajanjem biljaka i životinja radi proizvodnje proizvoda koji zadovoljavaju potrebe stanovništva. Visina ostvarenih prinosa u biljnoj proizvodnji, koja je jedna od rijetkih grana gospodarstva čija se proizvodnja odvija na otvorenom, u velikoj mjeri ovisna je o vremenskim prilikama. Osim vremenskih prilika na visinu ostvarenih prinosa veliki utjecaj imaju: stanje tla, odabir sortimenta i primjena adekvatnih agrotehničkih mjera. Svaka uzgajana biljna vrsta ima određene potrebe na visinu temperatura i količinu potrebne vode u svakoj fazi rasta i razvoja. Prema podacima zabilježenim na mjernoj postaji u Murskom Središću od 1. 9. 2022. - 23. 7. 2023. bilježimo 980,6 mm oborina, no njihov raspored nije bio naklonjen primjeni potrebnih agrotehničkih mjera na ozimim usjevima.
Kraj 2022. i početak 2023. obilježile su povišene temperature kada bilježimo nekoliko dana maksimalne dnevne temperature od 18 °C koje su na našem području primjerenije mjesecu ožujku. Povišene temperature uz povećanu količinu oborina u mjesecu siječnju 2023. uzrokovale su rani početak vegetacije ozimih ratarskih kultura (žitarica i uljane repice) te raniju pojavu štetnika i biljnih bolesti. Zbog velikog vlaženja lišća i nižih temperatura tijekom mjeseca ožujka ponovno bilježimo veći napad žute hrđe. Ozimi ječam prolazi vegetacijsku fazu klasanja krajem mjeseca travnja, dok kod usjeva ozime pšenice ta vegetacijska faza nastupa nešto kasnije, u prvoj polovici mjeseca svibnja što ovisi o ranozrelosti posijane sorte. U vrijeme klasanja potrebno je obaviti zaštitu klasa od paleži klasa, međutim zbog učestalih oborina to je bilo teško obaviti. Učestale oborine krajem lipnja i u srpnju otežale su i
Mjesečne količine oborina
Piše: Suzana Pajićprodužile vrijeme žetve. U rijetkim godinama kao što je ova poklopilo se vrijeme žetve ječma, uljane repice i pšenice. Kod kasnijih hibrida uljane repice daljnje komuške još nisu dozrele što je dodatno smanjilo ostvareni prinos. Ostvareni prinosi uljane repice, čije površine su se posljednjih godina znatno smanjile, na našem području bili su od 2 do iznad 4 t/ha. Razlike u ostvarenim prinosima možemo pripisati osim stanju tla i vremenskim uvjetima i pravodobno provedenim agrotehničkim mjerama, pogotovo zaštiti usjeva od biljnih štetnika. Kod usjeva ozimog ječma na području Međimurske županije bilježimo ostvarene prinose od 3500 do 6000 kg/ha, no ostvarena hektolitarska masa je bila iznimno smanjena. Kod ozime pšenice bilježimo ostvarene prinose od 5000 do 8000 kg/ha, također sa smanjenim parametrima kvalitete (sadržaj proteina i hektolitarska masa), tako da su ovogodišnji urodi većinom u nižim kvalitativnim razredima.
Uz nižu otkupnu cijenu, smanjene prinose i povećane cijene inputa (mineralno gnojivo, sjeme, sredstva za zaštitu bilja itd.), nažalost, ove godine dosta proizvođača koji se bave proizvodnjom žitarica i uljane repice, neće ostvariti očekivanu dobit.
Mjesec Količina oborina (mm)
Rujan, 2022. 171, 60
Listopad, 2022. 11, 00
Studeni, 2022. 82, 80
Prosinac, 2022. 71, 00
Siječanj, 2023. 152, 00
Veljača, 2023. 7, 60
Ožujak, 2023. 69, 20
Travanj, 2023. 86, 40
Svibanj, 2023. 118, 60
Lipanj, 2023. 79, 80
Do 23. srpnja 2023. 130, 60
JEDEN GRUNT na imanju obitelji Zadravec u Oporovcu
Gušt je bilo gledati trogodišnjake i četverogodišnjake kako bez straha maze, hrane i igraju se s kozama. Valjaju se po sijenu, nitko ne viče: Pazi da se ne zmazeš! ili Pazi da te koza ne ugrize!
Piše: Vlasta Vugrinec
Danas vidjeti malu djevojčicu od svojih 3 ili 4 godine kako sjedi na sijenu i mazi kozu, slika je koja se i ne viđa baš često, štoviše vrlo rijetko, osim ako se ne radi o djetetu na imanju svojih roditelja. Međutim, na Obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu Zadravec, Jasminke i Stjepana iz Oporovca, to je sasvim normalna stvar. Susjedi, prijatelji, rodbina i poznanici dolaze kad kod stignu sa svojom djecom kako bi se ona mogla družiti s kozama, pa čak i musti ih, naravno ako žele.
Dan otvorenih vrata grunta
- Kao dijete uvijek smo bili okruženi domaćim životinjama, njihovim zvukovima, mirisima i njihovim društvom. Time se dičilo svako dvorište, napisali su Zadravcovi na ulazu u svoj grunt.
Selo se danas uvelike promijenilo u ovih pola stoljeća njihovih života, navode dalje, poljoprivreda se specijalizirala, niknule su velike farme koje počivaju na pro�itu - opstanku
Dječju igru i druženje sa životinjama zamijenili su “kutijasti” ljubimci. Ljudi, djeca počeli su se bojati - prezirati domaće životinje jer se “čudno” ponašaju, mirišu (smrde), ispuštaju iritirajuće i neobjašnjive zvukove. Danas se djeca čude da psi glasno laju, krave glasno muču i da koze idu meee,
da jedu hranu koja raste oko nas. Suživotom i druženjem sa životinjama razvijaju se naši instinkti, nadopunjuju se naše duhovne i socijalne potrebe. S tim u mislima , mi otvaramo novi stari svijet jednog običnog grunta, stoji na kraju poruke obitelji Zadravec.
Njihova životna misao minule je subote bila i nit vodilja tradicionalne manifestacije Jeden grunt koja se u donjem Međimurju održava već duži niz godina.
Riječ je o događaju na kojem OPG-domaćin predstavlja svoje proizvode te ugošćuje svoje kolege. Tako su se u Oporovcu predstavili OPG Hunjadi te Holera iz Goričana koji će u narednim tjednima biti također domaćini Jednog grunta.
Kako se Zadravcovi bave uzgojem koza te izradom sira, a imaju i svoju kušaonu, posjetitelji su uživali u okusima domaćih sireva i naravno, �ino pečene domaće jaretine.
Pomazi meee!
Na njihovo imanje uglavnom dolaze cijele obitelji pa su se i djeca imala čime pozabaviti. Staja u kojima obitavaju koze jednostavno je pretvorena u dječju igraonicu Pomazi meee! Postavljene su njihaljke za djecu, ali i koze. Zidovi su ofarbani i oslikani tako da sve izgleda kao prava igraonica i to s pravim i živim životinjama.
Naprosto je bilo gušt gledati djecu, trogodišnjake i četverogodišnjake, kako bez
straha prilaze životinjama, maze ih, hrane i igraju se.
Valjali su se po sijenu, gurali ruke u kante s kukuruzom i šrotom i nitko na nikoga nije
vikao: Pazi da se ne zmazeš!
Pazi da te koza ne ugrize!
Drugim riječima, roditelji su s oduševljenjem fotogra�irali svoje mališane i njihova ozarena lica.
Naravno, koze su se već odavno navikle na dječje prisustvo i nisu reagirale na dječje dodire, vrisku i galamu.
I upravo je to ono što današnjoj djeci fali, što današnje mlade obitelji traže, na čemu može počivati međimurski seoski turizam. Zadravcovi su to odavno prepoznali i uspjeli stvoriti. Suživot djece i životinja, djece koja neće frkati s nosom pri “mirisu” krave, svinje, odnosno koze. Otvorili su jednostavno lesu na svom starinskom gruntu i pustili zainteresirane u svoj život, život običnog selskog domaćinstva.
19. NATJECANJE ORAČA Međimurske županije
Udruga orača Međimurske županije organizira, već tradicionalno, 19. županijsko Natjecanje u oranju koje će se održati 29. srpnja 2022. godine. Domaćin natjecanja je općina Nedelišće, odnosno
parcela na kojoj će najbolji međimurski orači odmjeriti svoje znanje nalazi se uz cestu Čakovec-Varaždin kod Voćnjaka Nedelišće. Kao i do sada, natjecatelji će se natjecati u dvjema kategorija-
ma, plugovima ravnjacima i premetnjacima. Njihov rad ocjenjivat će licencirani suci. Pobjednik svake kategorije predstavljat će Međimurje na državnom Natjecanju u Istri krajem rujna.
Za sve posjetitelje priprema pak se besplatan gulaš. Svečano otvaranje Natjecanja je u 10 sati, a svečana dodjela priznanja i nagrada slijedi u 14:30. (vv)
Piše: dr. vet. med. Snježana Štorga, sveučilišna magistra ungulata
Krastavci svih veličina i debljina preplavili su ove kišne srijede i čakovečki plac i sajam. Shodno tome kretala im se i cijena. Drugim riječima, oni najkrupniji ili najniže klase nudili su se već po 50 centi, dok je prva klasa, ona idealna za kiseljenje, bila po 2 eura. Kako rajčica sazrijeva, tako joj pada i cijena pa se može kupiti već po 2,5 eura na placu ili 2 na sajmu. Mladi grah je i dalje po 2 eura u mahuni, odnosno 5 eura treba izdvojiti za kilogram očišćenoga. Mladi krumpir je polako pao u drugi plan, isto kao i mahune koje se mogu nabaviti po 3 eura.
Ovoga puta za oko nam je zapela ponuda Slavice Šegović iz Ivanovca, inače naše poznate proizvođačice zdrave hra-
ne koja i inače na plac dolazi samo u srijedu i subotu. Uz svoju standardnu robu, nudila je i pušleke tušta, nepravedno zapostavljene zdrave biljke.
Imamo ju svi u vrtu i nažalost, većina nas ju smatra
Grah mahuna (kg): 2 €
Grah trebljeni (kg): 5-6 €
Mladi krumpir (kg): 1 €
Mahune (kg): 3 €
Rajčica (kg): 3 € Paprika (kg): 2 €
Krastavci (kg): 1-3 €
Tušt (pušlek): 2 €
Zelje (kg): 2 €
Češnjak (kg): 7 €
Marelica (kg): 3 €
Bobičasto voće (kg): 8 €
korovom i redovito čupa. Istina, svjesni smo da je jestiva, ali navika čini svoje. A �ina je na salatu i to onako obično pripremljena, može s vrhnjem i češnjakom, kako tko već želi. (vv, foto: zv, at)
Pri latentnim infekcijama vimena bakteriološkom pretragom mlijeka izoliramo različite mikroorganizme, najčešće uzročnike mastitisa. Kliničkim pregledom vimena i pokusom prije mužnje ne mogu se zapaziti nikakve promjene.
Latentna (prikrivena) infekcija podražuje obrambene snage vimena tako da katkada spontano i nestane. Inače, stanje latentne infekcije potraje mjesecima, a najčešće se na to nadoveže kronični katar vimena. Kod kataralne upale proces zahvaća samo sluznicu cisterne, mliječnih kanala i alveola.
Dijagnoza se postavlja bakteriološkim pregledom mlijeka. Mastitis-testom i brojanjem stanica u mlijeku može se uočiti povećanje broja leukocita, koji može iznositi između 300.000 i 1.000.000 u 1 ml mlijeka. Broj leukocita je visok i u jalovih krava s folikularnim cistama na jajnicima.
Dijagnostički postupak latentne infekcije i kroničnih katara može početi u mljekari, sabirnom mjestu, staji.
Na farmi se vrši pregled vimena svih krava s obzirom na zdravlje vimena po određenom planu jedanput do dvaput godišnje, po potrebi i više puta. Dobije li veterinar obavijest iz mljekare ili sabirnog mjesta da je u stajskom uzorku mlijeka velik broj leukocita, odmah treba izvršiti pregled svih krava u staji i utvrditi uzrok povećanja broja leukocita, odnosno somatskih stanica.
Stajski pregled s obzirom na zdravlje, odnosno s obzirom na latentne infekcije i kronične katare vršimo ovim redom:
a) uzme se detaljna anamneza o zdravlju vimena i o sekreciji mlijeka (ima li u staji krava koje daju manje mlijeka iz pojedinih četvrti vimena, ima li krava presušenih četvrti);
b) izvrši se inspekcija vimena s obzirom na građu žlijezde i sisa i s obzirom na patološke promjene;
c) provede se pokus prije mužnje – ocjena prvih mlazeva mlijeka na crnoj podlozi;
d) učini se mastitis-test svake pojedine četvrti vimena;
e) uzmu se uzorci mlijeka za bakteriološku pretragu; Nakon toga se krave izmuzu, a na kraju slijedi: f) palpacija vimena.
Prilikom pregleda utvrđuje se kakve je kvalitete mlijeko, je li slankastog okusa, gruša li se prilikom kuhanja, ima li strani miris itd...
Mastitis-test – test poremećaja sekrecije. Pri izvođenju tog testa pratimo promjenu u boji i promjenu u konzistenciji mlijeka, koje se javljaju pošto na tzv. testatoru mlijeka dodamo mastitis regens. Prema boji reakcije uspoređujemo kiselost mlijeka iz pojedinih četvrti vimena. Kiselost bi, kad je vime zdravo, a krava pravilno mužena, trebala biti podjednaka s uzorcima mlijeka iz svih četvrti. Promjena u konzistenciji mlijeka (stvaranje gela, pojava krpica i končića u mlijeku) to je intenzivnija što u njemu ima
više leukocita. Prema tome, mastitis-test samo upozorava na poremećenost sekrecije vimena, a na stručnjaku je da rezultat usporedi s rezultatima ostalih metoda pregleda vimena i da na osnovi toga pravilno ocjeni reakciju.
Ako su higijenske prilike u staji vrlo loše i latentnih infekcija ima mnogo, najbolje je najprije poboljšati higijenu držanja i mužnje krava. Nekoliko tjedana nakon toga ponovit ćemo bakteriološku pretragu mlijeka svih krava i tek tada započeti liječenje onih četvrti na kojima je infekcija ponovo utvrđena. Ne treba odmah liječiti svaku infekciju vimena ako nije popraćena kliničkim manifestacijama.
Čini se da pojedine infekcije vimena izazivaju jake obrambene reakcije i na taj način štite vime od patogenih infekcija. Ako u stajama u kojima su loše higijenske prilike uništimo takve latentne infekcije u vimenu, otvorit ćemo vrata patogenim mikroorganizmima.
Najvažnija preventivna mjera u suzbijanju prethodno navedenih infekcija je higijena držanja životinja, higijena mužnje i osobna higijena mužača.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)
dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija
dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ
radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485
Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC
AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
Tel: 543 - 151
dežurni veterinar: 098/ 465 - 473
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka
radnim danom od 7 - 9 sa�
MURSKO SREDIŠĆE
Imamo odličnu vijest za sve koji žele naučiti više o organskom uzgoju iz prve ruke i inspirirati se na prekrasnom i jedinstvenom imanju. I ove godine imate priliku posjetiti imanje Biovrt u Novom Selu Rok i to u doba godine kada je on najšareniji i najbujniji – tijekom kolovoza, a imate mogućnost posjetiti ga i početkom rujna. Upoznajte i doživite pravu oazu bioraznolikosti u Međimurju. Vlasnica imanja je Silvija Kolar-Fodor, autorica, aktivistica i jedna od najpoznatijih vrtlarica u RH koja već godinama na ovom imanju prakticira brojne biovrtlarske metode i stvara jedinstvenu priču. Glavna ideja na imanju je kako uzgojiti obilje hrane uz čim manje posla – na način da priroda odradi većinu posla za nas. Svoje metode i prakse Silvija će s vama podijeliti tijekom edukativnog obilaska na imanju Biovrta.
Imanje Biovrt nastalo je prije 17 godina u Novom Selu Rok. Od hobija njegove vlasnice na početnih 400 kvadrata povrtnjaka, imanje danas uključuje 3 povrtnjaka na kojima se svake godine uzgaja veliki dio starinskih i tradicijskih sorti, voćnjake, šumski vrt, livade, oranice i močvaru na preko 5 hektara, a predstavlja pravi dragulj bioraznolikosti.
Mnogi koji su posjetili ovaj vrt istaknuli su da nikad nisu vidjeli više bioraznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na jednom mjestu, a njegovu vlasnicu često opisuju kao „hodajuću enciklopediju“.
- Riječ je o jednogodišnjoj biljci kojoj ju dovoljno dobro protresti kada je sjemenje zrelo, kaže Sonja Bistrović iz Plešivice. Sjeme padne na zemlju gdje preživi zimu i u proljeće ponovno nikne. Ne treba ga prskati niti pak zahtijeva neku posebnu njegu
Stoga posjet imanju Biovrt nije samo obični obilazak, nego pravi doživljaj uz vrhunsku edukaciju.
Tijekom posjeta vlasnica imanja provest će vas cijelim imanjem i upoznati s tehnikama koje ona primjenjuje na vrtu. Upoznat će vas s osnovama organskog vrta, šumskog vrta te voćnjaka i tehnikama koje ona primjenjuje na svom imanju.
Prijavi se na edukativni obilazak imanja BIOVRT
kolovoz (5., 12., 19. i 22.8.) rujan (2. i 7.9.)
Detalji i prijave na www.biovrt.com
Uz mnoštvo korisnih aktualnih savjeta i primjera koje možete vidjeti kako funkcioniraju u praksi, imate priliku inspirirati se i osnažiti za njihovu primjenu na svom imanju.
Kada i kako možete posjetiti imanje Biovrt?
Posjete imanju primamo uz obveznu prethodnu prijavu i to za unaprijed predviđene termine u kolovozu i početkom rujna.
Prijave su obvezne mrežnom prijavnicom, sve detalje pogledajte na mrežnoj stranici www.biovrt.com.
Naši međimurski vrtovi, znali mi to ili ne, prava su riznica zdravlja i biljaka koje vrlo blagotvorno djeluju na naš organizam. Jedna od takvih biljaka je i kopar koji dozrijeva upravo u ovo vrijeme. Nažalost, kopar uglavnom upotrebljavamo za kiseljenje krastavaca, umak od kopra i eventualno kao začin za juhu ili variva poput mahuna. Međutim, kopar ima široku primjenu.
Jednostavna i nezahtjevna biljka
Dugogodišnji vrtlari ni ne razmišljaju o sjetvi kopra jer im se on samozasijava iz godine u godinu.
- Riječ je o jednogodišnjoj biljci kojoj ju dovoljno dobro protresti kada je sjemenje zrelo, kaže Sonja Bistrović iz Plešivice. Sjeme padne na zemlju gdje preživi zimu i u proljeće ponovno nikne. Ne treba ga prskati niti pak zahtijeva neku posebnu njegu.
Pusti se na miru i raste sam od sebe, a vrtlari ga beru prema potrebi. Najčešće sada kada se krastavci pripremaju za zimu.
- Kad pripremam neko bijelo meso, puretinu ili piletinu, obavezno pravim i sos od kopra, dodaje naše sugovornica.
Sos se priprema brzo i jednostavno i sve je na bazi bešamela, samo što se na kraju dodaju ili sjemenke ili pak nježne grančice mlade zelene biljke.
Kopar ima svoj prepoznatljivi intenzivni miris i dovoljno ga je samo dodirnuti i počinje se širiti na sve strane. Upravo zbog toga se i stavlja u hranu jer joj pojačava aromu, a uz to potiče
metabolizam na bolju probavu i poboljšava apetit.
Trenutno se upotrebljava biljka, odnosno listići i grančice te sjemenke. Budući da je riječ o jednogodišnjoj biljci, zrele i suhe sjemenke koje izgledom podsjećaju na kim, mogu se spremiti i upotrebljavati tijekom zime. Doduše, sjemenke se mogu upotrebljavati i sada ako se želi jelu dati jači, intenzivniji okus.
Okus kopra se izuzetno dobro slaže sa skandinavskim jelima od riba i plodova mora, prvenstveno s lososom, haringama, rakovima, škampima i školjkama. Dobro se slaže i sa slatkovodnim ribama poput šarana, jegulje i pastrve, u vegetarijanskim jelima sa špinatom, kupusom, ciklom, grahom i krumpirom te jelima s rižom, a naročito s jajima. Čest je začin i u turskim, grčkim, ruskim i gruzijskim kuhinjama. Uz pikantne tople umake kojima daje dozu svježine može se dodati kruhu ili pecivima…
Blagodat za ljudski organizam
Iako je kopar sastavni dio naših života, imali ga mi u vrtu ili ne, konzumiramo ga redovito ni ne razmišljajući kako je on prava blagodat za naše tijelo. Jeste li znali da je on i moćan prirodni antibiotik koji uništava opasne bakterije, gljivice i plijesan što su potvrdila i novija istraživanja? Istraživanja idu tako daleko da se traži i njegov utjecaj na rast i razvoj određenih vrsta raka.
A kad se već govori o dobrobiti, treba reći da je svejedno konzumiraju li se listovi, sjemenke ili pak eterično ulje.
Već smo spomenuli da potiče metabolizam i otvara apetit pa se stoga uglavnom vezuje za iznimno povoljno djelovanje na zdravlje probavnog sustava. Esencijalne tvari iz kopra djeluju protiv nadimanja i vjetrova te tako ublažavaju i smiruju razne probavne tegobe kao što su grčevi u želucu i crijevima. Stoga se preporučuje za smirivanje proljeva jer �lavonoidi koje sadrži imaju baktericidno djelovanje i inhibiraju bakterijske infekcije.
Ljekovita svojstva kopar zahvaljuje dobrom mineralnom i vitaminskom sastavu te snažnim �itonutrijentima monoterpenima (karvon, limonen, anetofuran) i �lavonoidima (kemferol i vicenin). Kopar se osobito može preporučiti ženama,
ljekovito djeluje kod osoba koje imaju menstrualne probleme, a majkama pomaže poticanjem sekrecije mlijeka. Zahvaljujući hlapivim tvarima ublažava probleme s dišnim sustavom. Kod respiratornih poremećaja, alergija ili kašlja pomaže pri pročišćavanju dišnih putova.
Eterično ulje kopra pak se često upotrebljava kao insekticid, ali i u kozmetičkoj industriji.
Od kopra se može pripremiti i čaj pa tako on s dodatkom meda smiruje i opušta organizam te pomaže onima koji pate od stresa i nesanice. Esencijalna ulja sadrže aktivne tvari koje pomažu pri aktiviranju enzima i hormona koji imaju smirujući učinak.
Zasigurno nije preporučljivo tijekom cijele godine za doručak piti jedan te isti čaj od ljekovitog bilja. Možemo započeti promjenom čaja prema danima u tjednu, prema tome kojim su planetima pojedine biljke pridružene.
U nedjelju, dan Sunca, mogli bismo započeti s čajem od koprive tako da 8-10 listova prelijemo vrelom vodom, ostavimo 5 min, procijedimo i pijemo.
U ponedjeljak, dan Mjeseca, imamo čaj od preslice koji
je najbolje pristaviti u hladnu vodu i pustiti da kuha 5 min.
Savjet: Ako poljsku preslicu ne prepoznajete, nemojte je sami brati, nego ju radije kupite u ljekarni.
U utorak, dan Marsa, mogao bi se se piti čaj od višnjinih ili hrastovih listova koje samo prelijete vrelom vodom.
Za srijedu, dan Merkura, pogodan je čaj od kamilice i to tako da 6-8 cvjetova prelijemo litrom vode jer čaj ne bi trebao biti prejak.
U četvrtak, dan Jupitera, prelijemo 6-7 cvjetova maslačka vrelom vodom.
Za petak, dan Venere, najpogodniji je čaj od stolisnika i za litru vode dovoljne su dvije cvjetne glavice.
U subotu, dan Saturna, uzimamo sušene cvjetove bazge, a za litru čaja dovoljan je jedan veći štitac.
Čajeve je najbolje piti bez šećera kako bi, radi pravog užitka, do izražaja došla prava aroma čaja. Preporučujemo da uvijek napravite šalicu čaja
Sunce Mjesec Mars Merkur Jupiter Venera Saturn nedjeljaponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak subota
pšenica rižaječam proso raž zob kukuruz
28. srpnja – Dan lista Njegujemo biljke lista.
29. srpnja – Dan lista Sijemo matovilac za pridobivanje sjemenja u proljeće.
30. srpnja – Dan ploda do 10 sa� Od 10 sa� nepovoljno za rad s biljkama zbog silaznog čvora, kraj presadnje.
1. kolovoza – Dan ploda do 19 sa� Od 11 do 19 sa� posebno ugodno za biljke ploda.
2. kolovoza – nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Perigeja.
3. kolovoza – Dan cvijeta Dobar je dan za rad s pčelama.
više nego što je potrebno za doručak.
Ostatak ulijte u kanticu za zalijevanje sobnog cvijeća i dopunite ju vodom. Vaši miljenici na prozorima i u cvjetnjacima ubrzo će vam za to pokazati svoju zahvalnost.
Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati
(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.
VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
Saša (36) i Mar�na (34) Vurušić iz Ivanovca dobili su kćerkicu Laru rođenu 1. srpnja. Imaju i Doru koja ima 3 godine.
Danijela (21) i Antonio (22) Horvat iz Paraga dobili su sina kojemu su dali ime Liam rođenog 20. srpnja. Stariji Roko ima 2,5 godine.
Bebe
Miro Balog (25) i Leonarda Bogdan (23) iz Orehovice dobili su Dominika rođenog 11. svibnja. Na slici sestrica Nives, koja ima 3 godine, grli malog bracu Dominika.
Monika (28) i Denis (30) Malek iz Preloga dobili su kćerkicu Nolu rođenu 24. svibnja. Sestrica Lara ima 4 godine. Na slici s mamom Monikom u čijem je naručju Nola je i djed Jadran koji u naručju drži unučicu Laru.
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Vesi dobitnica naočala 99. kola
Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura. U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima
Dvoje najsretnijih osvojit će jedne sunčane i jedne dioptrijske naočale
koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.
Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Jasenka Kolarić iz Savske Vesi. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)
“Tri kupona skupi i naočale pokupi” nagradni je natječaj Međimurskih novina i Optike Briljant kojim smo u posljednjih 99 mjeseci podijelili isto toliko naočala, što sunčanih, što dioptrijskih. U svakom smo broju tijekom proteklih 8 godina objavljivali kupone, a naši čitatelji ih vjerno izrezivali i slali u našu redakciju, čime je ovaj natječaj postao tradicionalan. Optika Briljant, kao lider oftalmologije u našoj
regiji, omogućila je na taj način mnogim našim čitateljima nabavku potrebnih naočala. Kako smo došli do brojke od 100. kola, odlučili smo u suradnji s Briljantom, obilježiti taj jubilej većom nagradom.
Dobitnike sunčanih i dioptrijskih naočala donosimo 1. rujna
Iznimno u ovom kolu poklonit ćemo dvoje naočale, jedne sunčane i jedne dioptrijske naočale marke FILA. Vi birate koje želite, a za sudjelovanje trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima
brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 18. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 29. kolovoza. Sretne dobitnike 100. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 1. rujna. (mk)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);
Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati
Njemački ovčar Coby, europski junior prvak, u društvu vlasnika Jelene i Renata Novakovića. Opširnije na 3. stranici Medije. (dv, foto: Zlatko Vrzan)
VIKEND VODIČ
28. srpnja
od 9 do 22 sata
Scheier Čakovec
Izložba
minijaturnog drveća
Bonsai
19:00
Retro-etno bina
Fontana Perivoj
Tihomir Pop Asanović
21:00
Urbana bina
Trg Rudolfa Kropeka
Kids from the sky
21:30
Porcijunkulovo
Petar Grašo
SRC Mladost
srpnja
19:30
Glavna bina
SRC Mladost
18. Mali MEF
21:00
Urbana bina
Trg Rudolfa Kropeka
Groovetas�c
21:30
Porcijunkulovo
Vanna
SRC Mladost
30. srpnja
19:00
Retro-etno bina
Fontana Perivoj
Balkan Zoo+
Nina Ćorić
21:00
Urbana bina
Trg Rudolfa Kropeka
Clone Age
31. srpnja
19:00
Retro-etno bina
Fontana Perivoj
Rockin Neno&The Cadillac
21:00
Urbana bina
Trg Rudolfa Kropeka
Boris Štok
21:30
Porcijunkulovo
Željko Bebek
SRC Mladost
Jedinstveni Kubanci EuroCubans dolaze na Porcijunkulovo
Treći dan Porcijunkulova, u nedjelju 30. srpnja, u Čakovec po prvi puta dolazi originalni kubanski bend Eurocubans.
Juan de Marcos Gonzales kao glavna zvijezda benda te ključna �igura kubanske glazbe, dobitnik je nagrade Grammy. Afro-kubanski ritmovi napravit će pravi spektakl u Čakovcu i oduševiti Međimurce.
Donosimo intervju s Juanom de Marcosom Gonzalesom koji poziva Međimurce da na koncert dođu u prikladnim plesnim cipelama.
- Kako se osjećate prije svog prvog nastupa na Porcijunkulovu?
- Vrlo smo uzbuđeni što ćemo nastupiti. Ovo će biti naš treći koncert na turneji, ali prvi put sviramo u Čakovcu. Nadamo se da će publika uživati u koncertu. Neki od nas su već svirali nekoliko puta u ovom području, ali u drugim
zemljama i gradovima. Bit će to sjajno iskustvo.
- Što možemo očekivati od vašeg nastupa, trebamo li pripremiti plesne cipele?
- Putovat ćemo kroz povijest kubanske glazbe, dotaknuti se različitih žanrova koji su oblikovali našu kulturu. Kao što vjerojatno već znate, kubanska glazba proizvod je sinkretizma afričkih i europskih utjecaja. Ritmički je glazba i prigodna za ples. Stoga de�initivno preporučujemo da ponesete svoje najbolje plesne cipele i oslobodite se svega što vas sputava.
- Koje pjesme najčešće izvodite?
- Repertoar se temelji na mojoj glazbi i aranžmanima, s naglaskom na različite žanrove kubanske glazbe. Izvodit ćemo guajira-son, chachachu, afro-cuban funk, afro-cuban jazz, rumbu, son montuno i
još mnoge druge. Sve te stilove obično nazivaju “salsa”, no naš se bend značajno razlikuje od konvencionalnih sastava iz New Yorka, Miamija ili drugih latinoameričkih gradova. Mi smo 100 % kubanski.
- Jeste li već ranije nastupali u Hrvatskoj? Gdje najčešće nastupate?
- S eurokubansima će ovo biti prvi put da nastupamo u Hrvatskoj, iako većina nas ima iskustva nastupanja s bendovima poput Sierra Maestre, Buenavista Social Cluba i Afro-Cuban All Stars, Irakere i drugih grupa. Svirali smo u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu. Najčešće nastupamo na turnejama diljem SAD-a, Meksika, Japana i Europske unije s različitim bendovima.
- Što će vaš nastup učiniti posebnim?
- Iskrenost i činjenica da predstavljamo kulturu i povi-
1. kolovoza
19:00
Retro-etno bina
Fontana Perivoj
Daniel Caccia
21:00
Urbana bina
klapa Intrade
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - DR. ROSS W. GREENE: EKSPLOZIVNO DIJETE
Dobitnik knjige Lažljivi život odraslih objavljene u prošlom broju je Draga Čuček iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1454
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
Kratki sadržaj:
Kakvo je eksplozivno dijete?
Ono na uobičajene probleme reagira izrazito frustrirano – plačem, vrištanjem, psovanjem, udaranjem, grizenjem, pljuvanjem ili uništavanjem imovine. Njegovi čes� izljevi bijesa roditelje čine frustriranima, uplašenima, zabrinu�ma i očajnički željnima pomoći. Većina roditelja, u najboljoj namjeri da riješi problem, posegnula je za čitavim arsenalom mjera – od racionaliziranja, preko kažnjavanja, do terapije – bez ikakva uspjeha.
Autor knjige istaknu� je kri�čar i jedan od prvih stručnjaka u liječenju djece sa socijalnim, emocionalnim i bihevioralnim teškoćama.
jest. Kuba je mala zemlja bez bogatih resursa, ali imamo četiri važne stvari: najbolji rum, najbolje cigare, neke od najljepših žena na svijetu i glazbu. Naravno, takve atribute možete pronaći i na drugim nastupima, ali kubanska glazba je jedinstvena.
Osim Kubanaca koji će prodrmati plesni podij, očekuju vas nastupi Petra Graše, Vanne, Željka Bebeka, Crvene jabuke i Klape Intrade. U zoni Perivoj zabavite se uz vinograd i lunapark, a u Retroetnozoni kod fontane rasplešite uz izvrsne bendove retroglazbe. Dječja zona uz južni dio bedema Starog grada namijenjena je obiteljima s djecom. Osim toga, svakodnevno vas očekuje tradicionalni Porcijunkulski sajam, ulični glazbeni program, radionice starih zanata te svjetlosna predstava Wave of light.
Trg Rudolfa Kropeka
Soul Fingers
21:30
Porcijunkulovo
Crvena jabuka
SRC Mladost
2. kolovoza
19:00
Retro-etno bina
Fontana Perivoj
Roman�x
21:00
Urbana bina
Trg Rudolfa Kropeka
2 Ki�ce
21:30
Porcijunkulovo
Klapa Intrade SRC Mladost
od 17. do 20. kolovoza
Renesansni fes�val Koprivnica
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Saznajte kako uspješno odgajati eksplozivnu djecu. Revolucionarni pristup dr. Rossa Greena kojim se učinkovito rješavaju izazovna ponašanja djece – pročitajte “Eksplozivno dijete”
Ove godine na otvaranju Porcijunkulova sudjelovat će
KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca. Kulturno-umjetnička udruga osnovana je prije 20 godina, a njeguju i štite od zaborava međimursku riječ, pjesmu, običaje i plesove.
- Veseli nas po prvi puta nastupati na otvaranju ovogodišnjeg Porcijunkulova u Čakovcu. U petak, 28. srpnja, u 18 sati krenut ćemo mimohodom od Staroga grada Zrinskih prema bini tradicije na Franjevačkom trgu gdje ćemo uprizoriti Međimurske svate autorice Jasenke Novak. Također ćemo imati i svoj štand s tradicijskim kolačima iz našeg kraja, prvenstveno svatovske kolačiće.
Ponosni smo što ćemo imati priliku predstaviti autohtonu pjesmu, ples i narodnu nošnju našeg zavičaja, zaključuje Jasenka Novak ispred Udruge.
RETRO-ETNO bina na Porcijunkulovo
Retro-etno bina kod fontane u Perivoju Zrinski ugostit će nekadašnjeg međimurskog zeta – Waltera Nena Neugebauera s grupom Rockin’ Neno & the Cadillac. Tu glazbenu poslasticu možete poslušati u ponedjeljak 31. srpnja od 19 sati.
Bezbrojni nastupi po cijeloj Europi, silne turneje i poznanstva s velikim svjetskim zvijezdama rock’n’rolla obilježili su bogatu karijeru Waltera Neugebauera. Rokerski put Rockina Nene – što je nadimak koji si je Neugebauer nadjenuo po uzoru na Shakina Stevensa – zanimljiv je i dug. Čagajte uz rock-hitove u sklopu najpoznatije čakovečke manifestacije Porcijunkulovo!
Ljepotan koji osvaja na prvu njušku, a svojim nevinim pogledom otapa srca. No, iza toga stoji puno treninga i ljubavi koje mu beskonačno pružaju vlasnici
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan
Coby (1,5) već na prvi pogled nije običan pas. Još je “beba”, a već osvaja srca na prvi pogled. Velike smeđe oči, simpatična njuška, a dlaka toliko sjajna i zdrava da ju naprosto želiš pomaziti. Veselo nas je dočekao u dvorištu u društvu svojih vlasnika, Jelene (39) i Renata (45) Novakovića. Ovo je njegov dom, a toliko je mahao repom da smo znali kako smo dobrodošli.
Iako nam se on nije mogao osobno pohvaliti, Jelena i Renato ispričali su nam kakve sve odlike nosi njihov Coby. Nosi titulu najljepšeg mladog
psa pasmine i prvak je razreda mladih.
Titula najljepšeg mladog psa pasmine
Njegova vlasnica Jelena, inače učiteljica njemačkog jezika u Osnovnoj školi Ludbreg, a Renato, dugogodišnji vrhunski natjecatelj tradicionalnog karatea, danas se bavi prodajom i servisom aparata za kavu.
Renatu natjecanja nisu strana, kaže, ne može biti na miru, zato se i natječe s Cobyjem. Ljubitelji su i motora, ali najveći fokus u njihovu životu je upravo šampion Coby. Puno ime mu je Coby Loyalty Slovenia. Rođen je
29. siječnja 2022. godine, a dugodlaki je njemački ovčar.
- Prije njega, imali smo također njemačkog ovčara, Pikija. Odrastao sam u društvu njemačkih ovčara i teško mi je zamisliti život bez psa, rekao je Renato i dodao kako Coby nije “normalan” njemački ovčar, s obzirom na to da su mu roditelji također šampioni. Tata je prvak Austrije i Slovenije, a mama prvakinja Slovenije, Italije i Hrvatske u kategoriji dugodlakih njemačkih ovčara.
- Nitko ne živi bolje od naših životinja. To je zapravo savršen pasji život. Coby je stigao iz slovenskog legla poznate uzgajivačnice dugodlakih njemačkih ovčara Loyalty Slovenia, dok je Piko bio također iz poznate naše hrvatske uzgajivačnice. Že-
ljeli smo psa koji je aktivan. Kada smo ga birali, vlasnik nam je odabrao dva od deset iz legla koji su po njemu bili najbolji za nas. Čuvali smo svaki jednog, a Coby je Jelenu ugrizao za nos. I to je bio znak, odlučili smo da je to naš pas, kroz osmijeh nam govori Renato.
Kako bi pas uopće mogao biti dio natjecanja, mora imati čistokrvne, vrhunske korijene. Potrebno je biti član Hrvatskog kinološkog društva.
CACIB je međunarodno natjecanje kamo dolaze suci i natjecatelji iz cijelog svijeta. Kao što postoji natjecanje za miss svijeta, tako je ovo natjecanje u ljepoti, ali za pse. Bira se najljepši pas, a po kategorijama Coby je prvak u kategoriji juniora mladih
njemačkih ovčara, gdje je dosad osvojio trostruku titulu najljepšeg psa pasmine. Na natjecanju se gleda boja očiju, anatomija psa, dlaka, zubi, hod psa te naravno sam odnos psa prema sucu, gdje do izražaja posebno dolazi socijalizacija. Coby je aktivan 300 na sat. Mi ga od milja zovemo Skakavac, govori nam Jelena. Jede krekere i čisto meso, a obožava i jogurt. Može biti i normalna hrana, ali ništa pretjerano začinjeno.
Odgoj i socijalizacija u prvom planu - Posebna priprema ne postoji. Pas se odgaja odmalena, prolazi dresuru, najbolje sa svojim vlasnicima kao što je Coby s nama. Dakle, najvažniji je pristup vlasnika. Nema tu nasilnih, prisilnih metoda. Psi su inteligentne životinje, koje uz dobru socijalizaciju, redovito druženje, šetnje i društvo vrlo brzo sve razumiju. No, tome je potrebno podrediti život. On je stalno s nama, nije važno kamo idemo. U ka�iću s nama mirno sjedi primjerice, ali to je sve zbog toga što smo ga tako naučili, govore Novakovići.
U vrijeme našeg intervjua, Coby je znao kako je o njemu riječ. Pokazao nam je svoje omiljene aktivnosti. Polijevanje šlaufom, hvatanje loptice, ali i kako zna pozirati ispred kamere. Nije bez razloga šampion, a pred njim su brojna natjecanja jer tek mu je godina i pol.
Mihaljevec
Međimurski svati prodefilirat
JELENA I RENATO Novaković odgajaju pravogšampiona Okićen medaljama u društvu vlasnika Jelene i Renata Hlađenje u bazenu
Vaš vladar Sunce osvjetljava zonu ljubavi (do 22.), pa ste željni užitaka, zabave i sretnih trenutaka, ali kako se ovdje nalazi i retrogradna Venera, sada više analizirate što želite od veze. Nije vrijeme za početak novog odnosa (ili vjenčanja), stoga se prepustite odmaranju, a početkom rujna znat ćete na čemu ste. Od 8. do 13. kreativno iskoristite taj period, a plodove ćete ubrati kasnije. Ako ste u vezi, novi ciklus započinjete u vrijeme Mladog Mjeseca (16.): izrazite svoje brige, ali bez prevelikih zahtjeva.
Uživanje je sada dobro jer je sve usporeno, a lakše ćete
i vaditi novčanik zbog želje za hedonizmom i uzbuđenjima (6.-7., 15.-17.). Naravno, nemojte pretjerati, kako ne biste žalili kasnije zbog prevelikih troškova. Nakon 29. vrijeme je za štednju, jer će se od rujna smanjiti prostor za bitnije pomake u prihodima. Nakon 23., vraćate se u radna razmišljanja, a čekaju vas stvari za koje ste mislili kako su iza vas. Očekujte i veće račune.
Ako ste napunili baterije na godišnjem, lakše ćete se baciti na nove projekte, ali pažljivo rasporedite energiju i posebnu pozornost posvetite svim bitnim detaljima. Sve provjerite dvaput kako ne bi bilo nervoze.
Puni ste energije, zahvaljujući vatrenom Marsu u zoni ljubavi, pa se prepuštate strastima i želite uzbuđenje. Prva tri dana su zaista sjajna jer ste veseli i puni optimizma, a s članovima obitelji možete potpuno uživati. Ugodni razgovori s pravom osobom pokazuju onu vašu najveseliju stranu (9.-10.). Ne pretjerujte u analizama obiteljskih odnosa, u rujnu ćete ipak znati više. Nakon 23., provjeravate zadovoljstvo ljubavnim odnosom, samo pazite da ne bude nesporazuma.
Pun Mjesec u zoni profesionalnih obaveza (1.), daje priliku da završite sve poslovne
obaveze i prepustite se ljetnim užicima. Ove godine vam sve polazi za rukom i možete ostvariti brojne osobne želje i projekte. Veoma ste kreativni, pa razmišljate o poslu čak i na odmoru. Od 21. do 23., energija je nešto manja i slabo primjenjujete planove. Riješite se sumnji i provjerite sve detalje. Nakon 27., bacite se na radne projekte. Neke osobne iluzije nestaju nakon 29. i treba se prilagoditi na novu realnost.
ZDRAVLJE
Zadržite postojeći optimizam i dobro raspoloženje, jer ćete na taj način lakše svladati sve prepreke. Zadnjih dana mjeseca počinje veliki radni ciklus, stoga pazite da imate dovoljno odmora.
Volite komunicirati i upoznavati nove ljude, naročito ako ste na odmoru, no nekako niste toliko zainteresirani za ljubavne kontakte ili vas više toliko ne zadovoljavaju: možda razmišljate upravo o onome što doista želite. Možda je riječ o razlici u idejama i stavovima s partnerom. Pričekajte rujan, kad će vam puno stvari biti jasnije. Vaš vladar Merkur kreće u retrogradni hod (od 23.), pa će u sljedeća tri tjedna biti više nesporazuma i nejasnoća u kućnom okružju s članovima obitelji.
Trebate paziti na poslovne detalje i biti predani radu. Nemojte se previše kritizira-
24. 10. - 22. 11.
Pun Mjesec u zoni ljubavi (1.), stavlja naglasak na ljubavni odnos, a uz druge pozitivne planetarne aktivnosti, imate priliku uživati u strastvenim zagrljajima, možda na godišnjem odmoru. Slatke strasti su potaknute u prva tri dana pa se možete prepustiti bogatim emocijama i optimizmu s posebnom osobom daleko od tuđih pogleda. Propitujete neki prijateljski odnos i pitate se koja je njegova stvarna vrijednost. Vaša Venera je retrogradna, a sada niste toliko zainteresirani za najbliže odnose ili ih detaljno analizirate. Od 27., Mars u vašem znaku podiže fizičke apetite.
Radne obaveze vas prilično iscrpljuju, a ponekad i stvaraju konfuziju, pa ako imate mogućnosti odmoriti se u ovom mjesecu, nastojte se što više opustiti i ne misliti na profesionalne aktivnosti. Mladi Mjesec (16.) najavljuje novi ciklus u vezi postavljanja ili ostvarenja važnih planova, ali sada je važno samo dobro se izraziti, bez velikih očekivanja. Manje energije imate u zadnjih 10 dana kolovoza, prilično ste smušeni i nemate dovoljno koncentracije.
Psiha vam je nemirna, što donosi periode zbunjenosti i nesnalaženja (23.-27.), pa vodite računa o svom psihičkom i fizičkom zdravlju.
LJUBAV
Ovo je idealan mjesec za uživanje s partnerom na odmoru, uz veselo druženje s dragim prijateljima i česte izlaske. Morat ćete pronaći ravnotežu prema ljubavnim obavezama, te društvenim aktivnostima, a do nesporazuma i neslaganja može doći od 21. pa vas to uznemiruje. Nastojte sve okrenuti na dobro raspoloženje, uz malo više prepuštanja onoj lijepoj strani života. Nekih iluzija ćete se ipak morati riješiti samim krajem mjeseca pa se nastojte prilagoditi.
Misli su vam dosta orijentirane na profesionalni život i posao, ali s obzirom da se u
ovoj zoni nalazi i Retrogradna Venera, analizirate koju vrijednost vam predstavlja sadašnje zanimanje. Proučavajte i otkrite sve važne detalje, no konačni odgovor dobit ćete tek nakon početka rujna. Možda vam se čini da vas dovoljno ne cijene. Nova poslovna faza započinje 16., u vrijeme Mladog Mjeseca. Kad je riječ o planovima i ciljevima, prilično ste konfuzni i nemate sve potrebne informacije.
Nakon 27., podsvijest će vam biti uzburkana, pa trebate sačuvati mir kako biste sve jasnije vidjeli. Nemojte brzati sa zaključcima i čuvajte se potisnutih frustracija: provjerite sve podatke prije nego nešto kažete.
ti, opustite se. Pohvalite se za ono što ste uspješno obavili. Rasporedite dobro vrijeme za članove obitelji ili za obveze prema domu, jer ćete neke stvari teško uskladiti (21.23.), pa bi vas mogle mučiti neke sumnje. Iskoristite vrijeme za ispravljanje pogrešaka i poboljšanje detalja. Obavite sve važne razgovore s ukućanima, jer teško stvarate ravnotežu između posla i doma (26.-27.).
Psihički ste veoma stabilni i vedri, stoga iskoristite tu energiju za poboljšanje oni životnih zona gdje vam možda malo teže ide. Nakon 29., analizirajte svoju psihu i razmislite što trebate odbaciti.
23. 11. - 21. 12.
LJUBAV
Polja ljubavi i partnerstva su vam ovaj mjesec oslobođena planetarnih aktivnosti, iako vi jedva čekate ljeto kako biste uživali u zajedničkim aktivnostima s dragom osobom. Misli su vam više okrenute na profesionalne aktivnosti, zbog čega dosta planirate, dok želite iskoristiti pozitivan razvoj događaja na radnom mjestu ove godine. Sunce u polju putovanja ipak govori da se prepuštate užicima, iako su vam emocije pomalo prigušene, a analizirate i svoju životnu perspektivu. Još ste opterećeni obavezama kod kuće.
Vaš vladar Jupiter i dalje stvara dobru atmosferu na
radnom mjestu i svojim pozitivnim vibracijama omogućava vam napredak. Prva tri dana iskoristite za postizanje uspjeha, ako već niste otišli na godišnji. Imate energije za postizanje rezultata, ali nakon 23., morat ćete ponovo odraditi neki posao, uz dobru provjeru svih važnih detalja i podataka. Od nekih poslovnih pregovora nemojte očekivati puno, vidjet ćete rezultate nakon tri tjedna.
Možda ste skinuli suvišne kilograme dobrim programom vježbanja i prehrane, a nastavite s takvim pristupom i zadržite disciplinu. Ovo je odlična godina za postavljanje dobre forme i ravnotežu uma, duha i tijela.
Sada je najbolje prepustiti se ljetnim užicima i razonodi s dragim prijateljima i društvenim aktivnostima. Upoznavanje novih ljudi vas posebno veseli, a neki bi mogli biti posebno zabavni (1.-3.). Vjerojatno vam neće biti ni žao potrošiti nešto više novca na izlaske uz ugodno druženje. Na putovanjima se ipak čuvajte problema, možda u prometu, posebno nakon 23. Dobro provjerite sve detalje, a u komunikacijama se čuvajte nesporazuma i pogrešnih dogovora.
NOVAC I POSAO
U prva tri tjedna dosta razmišljate o novcu i troškovima, i svjesni ste da trebate držati troškove pod kon-
trolom. Dobro proučite sve važne detalje, a u rujnu ćete imati jasniju sliku svojeg stanja. Oko 13. nađite neko kreativno rješenje, a rezultate ćete vidjeti kasnije. Mladi Mjesec (16.) dobro je vrijeme za početak nove financijske faze, iako će vas opterećivati neke brige. Ustanovite što je to, ali nemojte tražiti odmah veliko rješenje. Nakon 29., potrebno je revidirati važan plan i prilagoditi se novoj realnosti.
Budite pribrani pri planiranju putovanja ili u ponašanju u prometu, pa se čuvajte nervoze i nesporazuma. Budite spremni na neugodna iznenađenja, što se može riješiti dobrom pripremom.
22. 12. - 20. 01.
Blagotvorni i sretni Jupiter u zoni ljubavi sigurno vas je ove godine već obradovao, a sada ste vjerojatno aktivni na putovanjima i uživate u ljetnim zadovoljstvima. Naročito dobri za putovanje su 9.-10. Željni ste svakakvih strastvenih uzbuđenja tijekom mjeseca, no ipak budite malo oprezni, jer emotivni život traži analizu, dok se pitate što je ono što vas duboko zadovoljava. Putujete li nakon 23., provjerite sve aranžmane dvaput jer može doći do nesporazuma i problema.
Pun Mjesec (1.) stavlja naglasak na važan trošak, no to je nešto što ste planirali. Više ste
Puni ste energije jer je ovo vaš mjesec, pa tražite uzbuđenja bilo koje vrste, a sada volite sjajiti i u društvu, na poslu i u ljubavi. Pun Mjesec u zoni partnerstva (1.), stavlja naglasak na važan odnos. No, ovo baš i nije najbolje vrijeme za romantične osjećaje, jer je u vašem znaku cijeli mjesec retrogradna vladarica ljubavi Venera. Propitujete prave vrijednosti i pitate se što je ono što bi vas zaista zadovoljilo u emotivnom životu. Ovo je loše vrijeme za početak nove veze ili stupanje u brak, zato ćete vjerojatno sve analizirati do početka rujna, a tada će vam puno stvari biti jasnije.
Volite potrošiti na užitke, a energični Mars tjera vas na češće vađenje novčanika. No ipak budite oprezni, jer u toj zoni i Merkur postaje retrogradan (23.), a konfuzija i loše odluke mogu dovesti do neželjenih troškova. Provjerite sve detalje u vezi svojih računa i zadržite kontrolu nad financijama. Novčane obveze ne smiju izazvati konfuziju, a svemu se više posvetite nakon 23. Posao i dalje dobro stoji, ali ne očekujte veće napretke nakon 29.
ZDRAVLJE
Brige oko financija vas ne bi trebale previše uznemiriti, jer imate dovoljno kreativnosti za svladavanje svih prepreka.
Iako sada imate nešto više energije, niste osoba koja zna energično postavljati svoje zahtjeve. Nastojte ne kritizirati ni sebe ni drugu osobu, radije se posvetite užicima na putovanju (9.-10.). Vjerojatno razmišljate o nekoj osobi iz prošlosti ili će vam se čak i javiti, ali najbolje je stare stvari ostaviti iza sebe i ne pokušavati ništa iznova. Vaš Merkur postaje retrogradan u Djevici (23.), pa ćete puno analizirati sebe i svoje odluke, te biti dosta konfuzni, naročito u važnim odnosima.
Pun Mjesec (1.), stavlja važan naglasak na završetak nekog radnog projekta ili
općenito nečeg u vezi zaposlenja: iskoristite prve dane kolovoza za završavanje važnih poslova, uz posvećivanje pažnje detaljima. Razmislite o radu na nekom kreativnom projektu, što može imati veze s poslom koji ste prije radili (23.-26.). Možda se više trebate posvetiti i dugoročnoj perspektivi izmišljanju novih ideja, jer vam je ova godina idealna za to. Od 27., vrijeme je za traženje novih izvora prihoda, a i troškovi vam se mogu povećati.
ZDRAVLJE
Vaše doba počinje od 23., kad sunce ulazi u Djevicu, ne morate biti oprezni u važnim odnosima i riješiti mnoge probleme, što vam neće ići baš lako.
21. 01. - 19. 02.
20. 02. - 20. 03.
okrenuti drugim financijskim obvezama, a sada je važno pažljivo analizirati svoje račune i otkriti svaki važan detalj. Ne donosite nikakve konačne odluke, već nastojte kontrolirati prihode i troškove, a s time je najbolje započeti oko 16. Vjerojatno i sami shvaćate da u ovom mjesecu ipak morate malo više štedjeti. Nakon što Mars uđe u Vagu (27.), bacate se s puno energije na ostvarenje poslovnih poduhvata.
Vrijeme je da se mentalno opustite, nakon što ste se prilično angažirali u prethodnim mjesecima; ipak pazite na konfuziju, naročito ako putujete. Riješite se sumnji i uživajte u postignutom.
Sunce i Venera u zoni partnerstva uvijek bi obećavali odličan provod i predivne trenutke s izabranom osobom. Ipak, Venera je retrogradna pa nastojte analizirati svoj odnos i pitate se koliko vas sve zadovoljava. Možda je došlo do malog zahlađenja kod vas ili partnera, ali sve će biti jasnije već nakon početka rujna. Do tada ne donosite nikakve važne odluke, jer ovo nije dobro vrijeme ni za početak nove veze ili vjenčanje. Mladi mjesec (16.), nudi vam priliku za početak novog ciklusa. I u emocionalnom životu dolazi do nesporazuma nakon 23.
Već i sami znate da trebate malo više štedjeti, a ni vaš
idealizam nije sada pogodan za nerazumne troškove. Ovaj mjesec morate dobro sve analizirati, naročito financijske obaveze, kako ne bi bilo neugodnih iznenađenja. Već prvog dana mjeseca morate donjeti važnu osobnu odluku, najvjerojatnije u vezi nekog važnog partnerstva, poslovnog ili privatnog. Dobra obiteljska situacija pomoći će vam u rješavanju bilo kakvih financijskih teškoća.
Psihički ste sve snažniji, a imate i snage za odbacivanje svih tereta iz prošlosti s kojima se još morate malo pozabaviti. Emocionalno ste aktivirajte u rujnu i bit ćete zadovoljniji.
Partner ovaj mjesec ima glavnu riječ i prilično je energičan, što vam u ponekim trenucima neće baš odgovarati. Od 23. dolazi do mnogih nesporazuma i konfuzije, stoga budite oprezni u komunikacijama jer je puno nejasnoća. Nastojte ne ulaziti u sukobe i pokušajte iskrenošću prevladati sve probleme. Posebno napeto može biti 26.-27., kada dolazi do sukoba ega, a i vi se možda malo pretvrdo postavljate, vjerojatno iz straha. Strasti su povećane nakon 27., zato pazite da ne strada emocionalna bliskost.
Prva tri tjedna još ste orijentirani na izvršavanje radnih
obaveza, ali sve više se pitate koliko vam je vrijedan ovaj trud i nastojite analizirati koliko ste zadovoljni sadašnjim poslom. Nemojte donositi nikakve konačne odluke dok ne saznate sve detalje i razmutite i druge mogućnosti. Tek u rujnu znat ćete na čemu ste, pa možete znati kojim putem krenuti. U najvažnijim poslovnim odnosima zadržite pribranost. S novim radnim ciklusom krenite 16., u vrijeme Mladog Mjeseca u Lavu.
Vrijeme je da se posvetite i svoje fizičkoj formi, ali prvo dobro analizirajte u kako ste stanju, te odlučite kakvu formu želite postići. Budite umjereni i ne pretjeruj te ni sa čim.
Festival rasplesao 10.000 partijanera
48 sati glazbe krenulo je suncem, a izmjenili su se dan, noć, oblaci, kiša i sunce, no dobra atmosfera i vibe stalno su bili tu. Forestland festival, ili kako ga mnogi nazivaju, međimurski Glastonbury, hrvatski moderni Woodstock, uspješno je priveo kraju svoje 11. izdanje.
- Pet dana kiše zaredom, u deset dana 8 dana je padalo, ali ni to nije spriječilo gotovo deset tisuća posjetitelja da uživaju na najboljem hrvatskom domaćem festivalu, rekao je Krešo Biškup, ispred organizatora, udruge Forestland. Svi ti predivni ljudi koji su stigli na Forestland i u petak i u subotu, ostali do kraja, plesali usprkos blatu, hladnoći, u atmosferi kakvu samo glazbeni festival može stvoriti, dokaz su kvalitete ne samo Festivala, već i destinacije. Međimurje je pokazalo da vapi za takvim događajima, baš kao i sjever Hrvatske. Hvala sponzorima, posjetiteljima i prijateljima koji su omogućili da se održi i 11. izdanje Forestland festivala!
Na tragu
Glastonburyja
Brojni izvođači, od repera i trapera, od DJ-eva do producenata, pohvalili su festival, ali i organizaciju koja je u zahtjevnim uvjetima učinila mogućim da se preko 10.000 posjetitelja zabavi i posjeti Međimurje. Relja, Buba Corelli, Jala Brat, Shin, Ante M, Lil' Frenky, JunioR, Tamzy, Miiha i Diinzo, Mr. Black, Vedran Car, Pintha InDaHouse, Aneas, Architect, veliki Kiril Djaikovski i TK Wonder, Soundmasterz i brojni drugi učinili su Woodstock u Brezju nezaboravnim.
- Ne samo da smo uspjeli po neviđenoj kiši održati festival, stvorili smo na tisuće nezaboravnih uspomena, zbog oluja tri puta gradili cijeli Forestland i borili se s prolomima oblaka. Svaki taj izazov naučio je i nas kao organizatore mnogo čemu, ali i posjetitelje, jer time smo (p) ostali jedini festival na kontinentu Hrvatske, nastavio je Krešo Biškup. Festival smo organizirali s nekoliko žanro-
va, naravno da ne vole svi sve, zato i imamo tri pozornice, 60 sati glazbe, desetke izvođača i rastemo iz godine u godinu. Kiša nije nepoznat pojam na festivalima, strani festivali često se bore s vremenskim izazovima, a upravo je takav vikend zadesio i međimurske organizatore.
S jednim okom prema 2024. godini
- Festival će se održati po 12. puta od 19. do 21. srpnja 2024. godine, na prostorima Forestland parka, a mi već sad imamo planove. Iznenadit ćemo mnoge, a iako je tek nekoliko dana prošlo od Foresta Xi,, mi se već sad veselimo izgradnji nove priče u međimurskoj šumici, zaključio je Biškup. Forestland je priča koja će tek ispričati svoja najbolja poglavlja!
Festival Forestland Xi posjetilo je oko deset tisuća posjetitelja u dva dana održavanja, velik broj turista iz Slovenije, Austrije i Mađarske, a nastupalo je 60 artista s triju kontinenta i iz 10 država svijeta!
Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 09.08.2023. u CineStaru Varaždin.
HALICANUM FEST ispred Termi Sveti Martin privukao pažnju posjetitelja
Sveti Martin na Muri, antički Halicanum, bio je bitna poveznica i trgovačko središte između Ptuja i Lendave, a bio je dio rimske ceste
Piše: Dora Vadlja
Foto: Mario Golenko
Ispred kompleksa Termi
Sveti Martin održan je zanimljiv Festival rimske kulture, Halicanum Fest, koji je posjetitelje odveo na putovanje kroz vrijeme u najsjajnije dane rimske imperije. Događaj je posjetiteljima pružio jedinstvenu priliku da dožive čaroliju starog Rima i upoznaju se s običajima, kulturom i gastronomijom tog davnog doba, a to po prvi puta.
Okupljene uzvanike uvodno je pozdravio David Novinščak, direktor ureda Turističke zajednice općine Sveti Martin na Muri, o povijesnim činjenicama govorila je prof. Petra Novinščak, dok je Festival rimske kulture otvorio načelnik općine Martin Srša.
Dodatan uspjeh
turističke destinacije
- U Termama Sveti Martin pokazali da je upravo sinergija lokalne zajednice i gospodarskog, tj. u ovom slučaju turističkog sektora, potrebna za uspjeh turističke destina-
cije. U organizaciju Festivala uključene su svetomartinske udruge poput HKUU-a Sveti Martin i Likovne republike, a u sajamskom obliku pridružili su se i lokalni OPG-ovi.
Osim same tradicije i povratka u staro rimsko doba, posjetitelji su mogli uživati u starorimskim specijalitetima i odličnim vinima Međimurske vinske ceste, dok su se najmlađi zabavljali u brojnim edukativnim radionicama. Halicanum Fest okupio je brojne ljubitelje povijesti i antike, kao i obitelji željne zabave i edukacije.
Impresivna postava događaja ponudila je raznovrsne sadržaje koji su zadovoljili sve uzraste i interese, a osim domaćih snaga Festival su svojim dolaskom uveličali i gosti iz Slovenije. Nakon ceremonije otvorenja vestalke, svećenice božice Veste, izvele su svoj ples, posjetitelji su se mogli fotogra�irati s Rimljanima, isprobati njihovu odoru ili se okušati u mačevanju, a posebno je zanimljivo bilo kad je mimohod rimskih postrojbi s carevima, caricom, senato-
rima i vestalkama prošetao kraj bazena, na oduševljenje brojnih kupača. Jedna od glavnih atrakcija bili su prikazi rimskih igara i sportskih nadmetanja. Posjetitelji su imali priliku vidjeti kako su Rimljani vježbali i natjecali se u različitim disciplinama te su čak i sami mogli isprobati neke od drevnih sportskih aktivnosti.
Gastrorimska ponuda
Također, radionice rimske škole oduševile su znatiželjne goste koji su imali priliku naučiti od najboljih kako su Rimljani stjecali znanje i obrazovanje u to doba. Ljubitelji umjetnosti imali su priliku otkriti tajne rimske umjetnosti i slikarstva kroz posebne radionice i izložbe. Gastronomska ponuda bila je jedna od najomiljenijih točaka Festivala, a vinska degustacija s Međimurske vinske ceste pružila je priliku da se uživa u slavnom rimskom vinu.
Halicanum Fest je pobudio velik interes, spajajući zabavu, edukaciju i gastronomiju u jedinstveno putovanje kroz prošlost, a kompleks Termi Sveti Martin pokazao se kao savršeno mjesto za organizaciju takvih manifestacija koje promiču kulturu i povijest te
stvaraju nezaboravne trenutke za sve posjetitelje.
- Posebno me veseli što svi turistički dionici shvaćaju važnost održivosti, pa tako na našim manifestacijama sve više anuliramo plastiku, educiramo posjetitelje o važnosti ekološkog promišljanja i prije svega zdravog života. Iskreno vjerujem da će se Halicanum Fest u narednim godinama ispro�ilirati u značajniji festival na sjeveru Hrvatske. Najvažnije od svega je podrška krovnih instituci-
ja poput Turističke zajednice Međimurske županije i Općine Sveti Martin na Muri, a nas entuzijasta i zaljubljenika u rimsko doba ne nedostaje, zaključuje Novinščak.
U suradnji sa LAG-om, Općinom, Osnovnom školom te partnerima iz Slovenije, TZ Sveti Martin na Muri prijavila je i Interreg projekt na temu Rimskog arheoturizma. Ovaj festival je pilot-projekt, a u slučaju dobivanja sredstava, sljedeće godine bit će u puno puno izdašnijem izdanju.
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
Vrijeme je podivljalo. Napamet znamo kako će protjecati vrući i sparni dan, bez obzira na to gledamo li radar ili ne. Dok smo nekad puni čuđenja gledali kako tornado nosi sve pred sobom u Americi ili nekim egzotičnim državama, sada smo ta Amerika postali i mi. Prvo se kuhamo na 36 stupnjeva, a onda u sekun-
di stigne naoblačenje, crni oblaci se spuste i krene puhati kao da je sudnji dan. U Čakovcu su već prošlog tjedna počele pripreme za najveće prošćenje u gradu, Porcijunkulovo. Kišobrani, koji su postali svojevrstan zaštitni znak našeg najvećeg eventa u gradu, ove godine kao da im svemir nešto želi poručiti.
Nije prvi put da smo se susreli s olujom. Dapače, sjećam ih se i dok sam bila puno mlađa. Ali, to je bila oluja, do dvije po ljetnoj sezoni, a sada je to gotovo svaki drugi dan. Hoćemo li i na to uskoro postati imuni? Teško. Vremenske neprilike uništavaju sve ono što nam je potrebno za život - drveće i usjeve. Bez zraka i hrane živjeti ne možemo.
S druge strane, ima i onih koji imaju potencijalni pro�it od nevremena. Tvrtke koje se bave mrežama za vrt koje stavljamo protiv tuče, kao i hortikulturne djelatnosti. Jer, sva ta uništena drveća, cvijeće i tegle potrebno je zamijeniti ako ih oluja počupa. U svakom slučaju oluje nisu nešto čemu se možemo radovati. Iako odgovara da malo
rashladi, s druge strane sve to utječe na naše mentalno zdravlje. U jednom danu temperatura padne s 36 na 18. Kako to može biti normalno? Svi govore da je najgore kada temperatura previše oscilira. Pa tako ne bismo trebali pretjerano raditi razliku između vanjske temperature i klime. Ali kako kada nam i samo vrijeme pokazuje drugačije?
Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr
Piše i foto: Luka Maruševec
Rado gledamo uspjehe naših plivača i plivačica, kako s domaćih, tako i s međunarodnih natjecanja - no iza svakog uspjeha krije se kontinuiran i predan rad. Iznimnu uspješnu plivačku priču, već preko 20 godina, u našim krajevima kroji Gradski plivački klub Međimurje.
Kroz Klub koji je osnovan 15. listopada 2002. godine prošlo je preko 500 djece u svim uzrastima, dok danas broje oko 60 članova i to u svim kategorijama, od početnika pa do veterana.
- U rad Kluba spada obuka neplivača, škola plivanja, natjecateljsko i rekreativno plivanje te individualni treninzi. Škola plivanja podrazumijeva program koji je namijenjen djeci starosti od pet godina i više, a koja samostalno mogu plivati na bilo koji način. Program se odvija tijekom cijele godine i može se priključiti bilo kad uz prethodno potrebno testiranje plivačkih vještina, rekao nam je u uvodu predsjednik Kluba Antonio Turk koji ujedno obnaša dužnost trenera.
- Obuka neplivača podrazumijeva program namijenjen djeci neplivačima starosti od pet godina i više. Provodi se u bazenu dubine 80 cm, u kojem se tijekom obuke nalaze i treneri. Svrha i ciljevi obuke neplivača su pridonijeti sigurnosti djece u vodenim aktivnostima, ukloniti sve strahove povezane s vodom, obučiti djecu plutanju, disanju i u konačnici pozitivno utjecati na psihofizičko stanje djece. Program se provodi tijekom cijele godine i može se priključiti bilo kad, dodao je Turk pa spomenuo kako se plivanjem postiže i terapeutski učinak.
- Imamo i rekreativno plivanje, tj. program namijenjen djeci koja su se odlučila baviti pliva-
njem rekreativno. Cilj programa je usvajanje i usavršavanje vještine plivanja, utjecaj na rast i razvoj, utjecaj na zdraviji život i bavljenje sportom. Rekreativno plivanje se preporučuje kao terapija djeci koja imaju probleme s kralježnicom, ali i djeci s astmom jer se plivanjem jačaju pluća. Program se također provodi tijekom cijele godine, govori nam Turk pa spominje i natjecateljski dio.
- Natjecateljsko plivanje je ustvari nastavak programa škole plivanja, koji obuhvaća sve uzrasne kategorije plivačica i plivača od početnika, mlađih kadeta, kadeta, mlađih juniora, juniora, mlađih seniora i seniora. Plivačice i plivači su svrstani u pojedine grupe, gdje se svake godine prije početka sezone radi selekcija grupa prema kronološkoj dobi. Dobne granice za natjecanja nema, pa se tako svi mogu natjecati, spominje predsjednik i trener Kluba pa govori kako se natjecanja odvijaju tijekom cijele godine uz kratku stanku tijekom ljeta, kada je kraj sezone.
- Sudjelujemo i na međunarodnim natjecanjima, no to ovisi o kalendaru natjecanja i planu rada pa tako također idemo na natjecanja u Sloveniju, Mađarsku ili Austriju. Ne volim isticati nikoga, ali jedan od najvećih uspjeha u Klubu je onaj s Prvenstva Hrvatske za kadete u veljači kada je Matej Bračko postao dvostruki prvak, osvojivši pet medalja u isto toliko disciplina. Jednako tako treba istaknuti i njegov posljednji, veliki uspjeh s netom održanog Prvenstva Hrvatske za kadete gdje je osvojio tri zlata i srebro, dodao je Antonio Turk u nastavku te spominje mogućnost i individualnog programa u Klubu.
- S osobnim trenerom će trening biti prilagođen tako da odgovara vašim željama, potrebama i vremenu. Trener vam stoji na raspolaganju svojim savjetima i demonstracijom prilikom odabira vježbi. Bilo da ste početnik ili napredniji plivač bilo dijete ili odrasla osoba, uvijek je potrebna motivacija i ohrabrenje za nastavak i održavanje redovitom tjelovježbom. Zato smo pripremili individualni pristup kako biste što brže i jednostavnije postigli želje-
ne rezultate, govori Turk koji se u svojoj karijeri posvetio treniranju i radu s djecom.
Predsjednik Antonio Turk posvetio se treniranju i radu s djecom
- Trenutno u Klubu imamo troje trenera. Osobno sam se za trenera odlučio nakon svoje plivačke karijere pa je tako redom bilo plivač, trener, a onda i predsjednik. Trenerski posao mi predstavlja i izazov i motivaciju, što pronalazim u tome da prenosim znanje i iskustva na ljude koji su u Klubu pa zajedno s njima postavimo ciljeve koje pokušamo i ostvariti, poručuje predsjednik GPK-a Međimurje koji još ponekad sudjeluje na natjecanjima, koliko je to moguće.
- Ponekad dnevno odradimo i do tri treninga, naravno uz one individualne po dogovoru. Cilj našeg Kluba je popularizacija plivanja kao sporta, a najbitniji dio Kluba su djeca i njihovi roditelji koji su naši članovi te su im najveća podrška, istovremeno djeci i radu Kluba te im ovim putem svima zahvaljujem, dodao je Turk na kraju te pozvao sve zainteresirane koji žele naučiti ili usavršiti plivanje, da se slobodno jave u Klub koji im uvijek stoji na raspolaganju.
Plivačka sezona je završila, a za Klub je to najuspješnija u njihovoj povijesti. Učlaniti se u Klub možete dolaskom u njihov ured koji se nalazi kod recepcije bazena ili mrežno ispunjavanjem upisnice na mrežnoj stranici (https://pkmc.hr/). Isto tako se može poslati e-poruka na e-adresu pkmc.kontakt@ gmail.com, odnosno, kontaktirati predsjednika Kluba Antonia Turka na broj mobitela 092/2226-955.
Posljednje natjecanje ove sezone koje se održalo proteklog vikenda, 21. i 22. srpnja u Zagrebu na bazenu Svetice, bilo je Prvenstvo Hrvatske za kadete. Od 200-tinjak natjecatelja iz 33 kluba koji su tijekom sezone isplivali limite koje je odredio Hrvatski plivački savez, dva kadeta GPK-a Međimurje, Maja Cmrečnjak i Matej Bračko, pokazala su zavidne rezultate koje nije uspio ostvariti nijedan drugi klub iz naše regije, točnije njih 14.
Matej Bračko nastupio je u maksimalnom mogućem broju disciplina, točnije njih pet i od toga osvojio četiri medalje: 100 i 200 metara leđno zlato, 100 m slobodno zlato i 200 m slobodno srebro gdje su ga stotinke dijelile do zlata. Najveća podrška tijekom svakog treninga i natjecanja Mateju su njegovi roditelji Bojan i Natalija, jednako kao i brat Luka koji je također član Kluba te ostvaruje iznimne rezultate. Zapažene rezultate primijetila je i Županija koja im je tim povodom priredila prijem, dok trener mladih perspektivnih plivača Antonio Šantek u našem razgovoru nije krio zadovoljstvo uspjesima svojih plivača.
- Stavili smo točku na i za kraj najuspješnije sezone u po-
vijesti Kluba, ali i međimurskog plivanja, gdje je Matej Bračko osvojio ukupno 9 medalja od 10 plivanih disciplina na Prvenstvu Hrvatske u jednoj sezoni, od čega pet zlata, tri srebra i jednu broncu. Uz sve te osvojene medalje i pehare tijekom sezone, što na domaćim što na inozemnim natjecanjima, možemo zaključiti da je iza njega najbolja sezona dosad, pa mogu najaviti kako je to tek početak jedne ere i početni korak do isplivavanja europskih normi, rekao je trener Antonio Šantek.
- Naša prinova Maja Cmrečnjak nakon dolaska iz susjednog kluba počela je plivati svoje osobne rekorde i osvajati medalje na domaćim i inozemnim natjecanjima, uzevši u obzir da još uvijek pliva s ozljedom, samim time je pokazala kakav borbeni duh može imati jedna 13-godišnjakinja. Ovim rezultatima zasigurno bi se ponosili i najveći hrvatski klubovi, a kako se ne bi naš mali Klub, poručio je Šantek i za kraj dodao kako još jednom čestita svojim plivačima na isplivanim rezultatima, ali i svim ostalim klubovima koji su sudjelovali na natjecanju.
I kod rukometaša je prošlo puno vremena od posljednjeg prvenstvenog kola u prošloj sezoni. Čakovečki rukometaši s prvenstvom kreću tjedan dana kasnije od rukometašica Zrinskog.
K tome s pripremama kreću i dva dana prije od njih, u utorak 1. kolovoza, pa će trener Josip Borković Joža imati oko sedam tjedana da u godini kad slave 10 godina postojanja spremi momčad. Kad je nova Uprava na čelu s predsjednikom Željkom Kavranom preuzela Klub, najavili su da im je plan najkasnije u drugoj sezoni ući u Premijer ligu. Iz Kluba je najavljena konferencija za tisak na kojoj će sa svim zbivanjima
tijekom prvenstvene stanke upoznati javnost. Bit će riječi o organizacijsko-financijskim pitanjima i problemima igračkog kadra gdje ima mnogo vijesti o odlascima i dolascima i proslave desete godišnjice uspješnog djelovanja.
Skromno i dostojanstveno u Klubu žele obilježiti ovu godišnjicu, predviđa se da će se održati uoči početka nove prvenstvene sezone, koja počinje 16. rujna gostovanjem u Našicama kod Nexea II. Tjedan dana kasnije prvi gost u Čakovcu bit će momčad Požege. Iz Uprave Kluba ističu da će prvenstvo dočekati spremno i motivirano da osiguraju što bolji plasman. (md)
PRIPREME za novu sezonu u 1. HRL-u za žene
Duga je pauza nakon završetka jednog i početka drugog prvenstva u 1. HRLa za žene. Skoro tri mjeseca rukometašice Zrinskog su bez aktivnosti, a pripreme za novu natjecateljsku sezonu počinju u četvrtak 3. kolovoza. Iskusni strateg Goran Mrđen zakazao je prvo okupljanje u dvorani NGC Aton u Nedelišću.
Trener Mrđen ima za pripreme oko pet i pol tjedana u kojima mora pripremiti ekipu kroz treninge i kontrolne utakmice za prvo kolo koje se igra 9. rujna. Na početku prvenstva Zrinskice odmah čeka daleko putovanje kada odlaze u goste ekipi Split 2010. Prvu utakmicu kod kuće u drugom kolu Zrinski igra protiv Zameta, dok je već u trećem kolu susjedski derbi protiv Koke u Varaždinu.
Iz Kluba su otišle Sara Krizmanić i Selena Milošević s time da postoji mogućnost da se Mi-
Piše: Miljenko Dovečer
U ponedjeljak, 24. srpnja, u Varaždinu u prostorijama Županijskog nogometnog saveza, održan je plenum klubova 3. NL-a Sjever, na kojem smo saznali raspored za prvenstvenu sezonu 2023./2024.
zovca imali su čak tri ogleda. Prvo su u subotu prijepodne s 11:1 pobijedili županijskog prvoligaša Razvitak iz Čičkovine, da bi isti dan poslijepodne u prvoj utakmici tradicionalnog turnira u Hlapičini pobijedili momčad NK-a Plavi Peklenica 7:1.
be u drugoj je pripremnoj utakmici ugostio momčad Nedeljanca. Gosti su poveli pogotkom Tomislava Medveda, a preokret su donijeli Dean Volar trima pogocima, dok su po jedan dodali Dario Nađ, Luka Mustač i Nikola Golenja za konačnih 6:2.
lošević, iz Grčke gdje sada igra, u Klub vrati u drugom dijelu sezone. Osim njih uglavnom će ekipa biti u istom sastavu kao u proteklom prvenstvu. Ciljevi su realni, a to je da se i u novom prvenstvu osigura plasman u gornjem dijelu prvenstvene tablice.
Naravno da Uprava intenzivno radi i na igračkim pojačanjima koja će biti predstavljena na prvom treningu. Za vrijeme prvenstvene stanke, Uprava Kluba na čelu s predsjednikom Danijelom Jankovićem, aktivno je radila da se nova sezona dočeka sa što manje financijskih problema.
Uglavnom u Klubu se nadaju i u novoj sezoni tradicionalnoj podršci vjernih gledatelja, a očekuju da ih neće iznevjeriti ni sponzori, donatori i oni odgovorni za sport u Gradu Čakovcu i Međimurskoj županiji. (md)
Liga će i u novoj prvenstvenoj sezoni koja počinje 19. kolovoza, a prvi, jesenji dio završava 18. studenoga, brojiti 10 sudionika. Igrat će se trokružno, dakle 27 kola. Utakmice će se igrati subotom, a u slučaju dogovora momčadi i dozvole odgovornih iz vodstva Lige moguć je i drugi termin.
Ispadanjem Međimurja i ulaskom Graničara (K) u ligi je sada čak pet međimurskih klubova, dakle polovica. Ždrijeb je htio da u prvom kolu četiri međimurska kluba budu domaćini, dok je bivši drugoligaš Međimurje gost. Naime, Međimurje je zbog međunarodnih turnira koji se u drugoj polovici kolovoza održavaju u DunjkovcuPretetincu (muški) i Čakovcu (žene) izašlo ususret klubovima organizatorima i svoje utakmice prvog i drugog prvenstvenog kola odigrat će u gostima. Utakmice se igraju subotom, a u prvom kolu koje je na rasporedu 19. kolovoza sastaju se: Varteks (Varaždin) – Međimurje (Čakovec), Graničar (Kotoriba) – Pitomača, Rudar (Mursko Središće) – Koprivnica, Polet (Sveti Martin na Muri) – Virovitica, Dinamo (D) –Podravina (Ludbreg).
Povjerenik za natjecanje je Ivan Novak, za suđenje Željko Franić, sigurnost Dražen Posavec, disciplinski sudac Miroslav Jurišić, a tehnički tajnik Dino Kramar, dok je kotizacija za sudionike lige 1400 eura.
Međimurski trećeligaši vrijedno se pripremaju za prvenstvo, a uz svakodnevne treninge odigravaju i kontrolne utakmice.
Polet u dva dana upisao tri pobjede
Nakon što su prošlu srijedu odigrali prvu pripremnu utakmicu i pobijedili juniore Lokomotive 2:1, protekli vikend izabranici Josipa Bre-
U nedjelju su u �inalu istog turnira s 3:0 bili bolji od susjednog Bratstva Jurovec golovima Benka, Jurinića i Mesarića, a igrali su u sljedećem sastavu: Jambres, Bančić, Mesarić, Fotak, Štefanec, Mezga, Barat, Težak, Benko, Jurinić i Patafta (Topolnjak, Vincetić, Horvat, Telebar, Lajtman i Ferlin).
Što se tiče igračkog kadra manje više su u Poletu odabrali igrače za sljedeću sezonu, a i zadovoljni su ždrijebom je prva dva kola kao domaćini dočekuju Viroviticu i Podravinu iz Ludbrega. Ovaj vikend Polet ponovo sudjeluje na dvodnevnom turniru u susjednoj županiji, gdje prvo igraju u subotu s Plitvicom u Gojancu.
Dinamo (D) uzeo još jednu kantu na turniru
Igrači Dinama iz Domašinca uzeli su još jednu “kantu”. Nakon što su osvojili turnir u svom Domašincu, protekli vikend bili su prvi na memorijalnom Turniru Darko Vincek u Vratišincu. Nakon što su prvi dan pobijedili domaći Sokol 6:3, golovima Dominika Novaka i Filipa Petaka u �inalu su s 2:0 bili bolji od momčadi Podturna.
Osim toga momčad Dinama pojačana je s bivšim igračem splitskog Hajduka, u Klub je stigao dvadesetogodišnji vezni igrač Marko Žulić. Žulić dolazi iz svetomartinskog Poleta, a dobro će doći Gorupićevoj momčadi da se zaoštri konkurencija. Prije Poleta i Dinama (D) igrao je u slovenskom Radomlju, a od 2016. do 2022. bio je član Hajdukove akademije. Sljedeću utakmicu puleni trenera Gorupića igraju protiv štrigovske Sloge.
Graničar (K) bolji od Nedeljanca u kontrolnoj utakmici
Novi međimurski trećeligaš Graničar iz Kotori-
Ovaj tjedan igrači trenera Piškora odigrat će dva pripremna susreta, oba u Kotoribi. U srijedu su igrali s momčadi Hrastovskog, dok će im u subotu protivnik biti juniori zagrebačke Lokomotive.
- Zadovoljan sam dosadašnjim tijekom priprema, ekipirani smo dobro, a dobro je što i prvu prvenstvenu utakmicu igramo kod kuće protiv Pitomače koji je novi u ligi kao i mi.
Jedino mi je malo žao što smo u Kupu izvukli najtežeg mogućeg protivnika i to u gostima, ekipu Vukovara 1991, rekao je trener Graničara Mario Piškor. Da podsjetimo, utakmicu pretkola Hrvatskog nogometnog kupa Graničar igra 30. kolovoza u Vukovaru.
Rudar slavio protiv Međimurja u pripremnoj utakmici
U sklopu priprema za novu sezonu u 3. NL Sjever, NK-a Rudar i NK-a Međimurje su prošle subote prijepodne odigrali prijateljsku utakmicu u Murskom Središću. Domaća momčad Rudara slavila je 3:0. U prvom dijelu pogotke su zabili Petar Ratajec i Evald Vinko, da bi konačan rezultat u 90. minuti postavio Benjamin Šardi. Rudar: Kodba, Radiković, Šardi, Belaj, Vinko, Jaklin, Ratajec, Martinjaš, Nedeljko P., Nedeljko K., Cimerman (Novak, Puljić, Rihtarec, Liklin, Roginić, Škvorc, Kolman, Sakač).
Međimurje: Hozjan, Krznar, Mrazović, Senčar, Štajerec, Vinski, Novak, Levak – Panić, Horvat, Turk, Juren (Jukić, Pejanović, Podvezanec, Žinić, Švenda). Svakako je zadovoljniji nakon ove utakmice bio domaći trener Damir Lepen Jurak koji će i dalje imati slatke brige jer je ojačana konkurencija. Naime ovih dana Rudar je potpisao pojačanje u vidu Davida Juraka, koji u Rudar dolazi iz Nedelišća. Radi se o mladom
24-godišnjem o igraču koji je svoj nogometni put započeo u Podturnu pa nastavio u Međimurju, Varaždinu, Zagrebu i konačno u Nedelišću. Igra na poziciji veznog igrača, a i realizatorske sposobnosti mu nisu nepoznanica tako da slobodno možemo reći da je Rudar u njemu dobio zaista pravo pojačanje.
Spomenimo i to da je u sezoni 2021./2022. kao igrač Nedelišća ujedno bio i najbolji igrač Premier lige MNS-a. Rudar ove subote, 29. srpnja na svojoj “Šuderki”, igra prijateljsku pripremnu utakmicu s momčadi Polane iz Velike Polane (Slovenija).
U NK-u Međimurje fokus je na pojačanjima
Međimurje u hodu popunjava redove, u tjedan dana uspjeli su dovesti osmoricu novih igrača, a jedno od većih pojačanja trebao bi biti ofenzivni vezni, igrač rodom iz Brazila, Matheus de Albuquerque de Souza. Matheus dolazi iz slavonskog trećeligaša Kutjeva, a prije toga je igrao u Naftaš Ivaniću, na Malti, u Portugalu, a u Europu je došao iz brazilskog kluba Atletico Goianiense. Nekoliko dana prije Klubu je pristupio 24-godišnji Luka Vinski, dosadašnji igrač Zmaja iz Makarske. Naime time lista dolazaka još nije zaključena, treba riješiti još poziciju vratara i centralnog napadača.
Što se tiče utakmica nakon poraza od Rudara, Međimurje je gostovalo u susjednoj Mađarskoj. U utorak su na gostovanju u Hevizu pobjedili domaćina 2:1 golovima Jurena i Horvata, a u srijedu su igrali protiv juniora Mladosti iz Ždralova. U subotu slijedi nova utakmica, a protivnik na SRC Mladost je susjedno Nedelišće. Trener Vjeran Simunić voli u pripremama igrati puno utakmica jer smatra da tako može najbrže uigrati momčad. Što se tiče ždrijeba i gostovanja u prva dva kola, Simunić nije baš zadovoljan takvim raspletom, ali vjeruje da će u ova tri tjedna do početka prvenstva momčad biti sve bolja.
Iz malenog stana u Čakovcu do najvećeg međimurskog “sportaša”
Piše: Luka Maruševec
Foto: Zlatko Vrzan
U
Priča o ljubavi prema sportu krenula je 2018. godine u malom stanu u Čakovcu kada je Nikola Lukman odlučio objediniti sve međimurske sportaše i klubove te cijeli međimurski sport na jednom mjestu. Kao pokretač i vlasnik portala, unatoč obiteljskim i drugim obvezama, Lukman se upustio u avanturu za koju nije bilo sigurno da će uspjeti.
Sada, pet godina nakon prve objave, možemo reći kako je njegov portal prerastao u najvećeg međimurskog „sportaša“.
Pokrenuo portal kao hobi, danas ga prati više od 25.000 ljudi
- Ideja za pokretanje portala došla je 2018. godine nakon što sam volontirao na tri portala: hrvatskareprezenatcija.hr, rukomet.hr i nogometplus.hr. Tada sam shvatio da u Međimurju nedostaje jedan sportski portal koji bi objedinio sve sportove. Na početku je to sve bio samo hobi, ali već nakon godine dana od pokretanja portala, pokrenuo sam vlastiti obrt te mi je sportski portal postao dio svakodnevnog posla, govori nam Nikola u uvodu pa otkriva kako ga danas prati više od 25 000 ljudi.
- Danas sveukupno MSM prati više od 25.000 ljudi, od toga na Facebooku 22.300 pratitelja. Portal je aktivan na Facebooku, Instagramu i YouTubeu, a u budućnosti ćemo objavljivati video sadržaje i na Tik-Toku, najavljuje naš sugovornik pa dodaje kako je početak bio itekako težak. Početak je bio težak, a neki su blatili njegov rad
- Početak je bio težak mada tako nisam razmišljao
natoč brojnim izazovima i neizvjesnostima koje je donosio sam početak, specijalizirani sportski portal Međimurska sportska mreža upravo danas slavi veliki peti rođendan.tada. Puno toga bih promijenio tim iskustvom, ali to je normalno jer sam vrlo neiskusan krenuo u vlastite vode. Prvi članak, intervju s Lukom Bobičancom, objavljen je 28. srpnja u jutarnjim satima i već se tada vidjelo, iako je bilo samo 100 pratitelja, da postoji potreba za što više sportskih vijesti u Međimurju. Bilo je svakakvih komentara, npr. da neću opstati ni mjesec dana, ali kada sam to čuo, uvijek se u meni probudio inat pa sam krenuo još jače, odlučan je bio Lukman pa spomenuo kako je tada istovremeno radio na dva druga mjesta. - Portal sam pokrenuo s 25 godina, radeći na dva druga radna mjesta. Tada sam bio zaposlenik OŠ-a Nedelišće i Nogometne škole Međimurje, a portal mi je bio kao hobi, čista zabava. Do prvih novaca radeći na portalu došao sam u studenom 2018. godine. U listopadu 2019. godine pokrenuo sam vlastiti obrt i tada je posao „procvjetao“, ali onda se dogodila koronakriza i sve je stalo. Međutim, i to teško razdoblje sam „preživio“ novim i drugačijim idejama pa s ponosom mogu gledati na sve učinjeno u prethodnih pet godina, priznaje Lukman pa govori kako mu je velika motivacija upravo neizvjesnost novinarskog rada. Neizvjesnost rada je najveća motivacija i izazov
- Ti zapravo nikad ne znaš što te taj dan čeka za računalom. Svi vrhunski rezultati međimurskih sportaša potiču me iz dana u dan te su zapravo oni najzaslužniji što ovaj portal živi već pet godina, skromno otkriva naš sugovornik pa spominje kako je neizvjesnost ujedno i najveći izazov.
- Neizvjesnost je također najveći izazov. Veliki izazov je biti prvi, točniji i što konkretniji u objavi nekih članaka. Na rad me potiče i konkurencija koja
- Svaki članak je po nečemu drag, ali ako već moram, najdraži su mi oni objavljeni o sportašima s invaliditetom. Što oni sve prolaze kroz svoje sportske živote, kakve sve prepreke imaju. Zato ovim putem posebno pozdravljam sve sportaše s invaliditetom, govori pokretač Međimurske sportske mreže i dodaje kako u radu nema klasične sugovornike.
Suradnja s klubovima, udrugama i pojedincima je presudna
- Nemam klasične suradnike, već bih istaknuo da su svi klubovi, sportske udruge i pojedinci moji suradnici. Bez njih teško bi bilo doći do sportskih vijesti koje objavljujem na svojoj stranici, dodaje Lukman te otkriva tko mu je najveća podrška.
- Ako si dobro organiziraš svoje vrijeme, onda sve stigneš. Zahvalio bih svojoj obitelji koja svakodnevno mora slušati o međimurskom sportu. Samo oni znaju koliko mene veseli pisanje članaka o našim sportašima. Međutim, iako ih gnjavim, njihova podrška je svakodnevna. Zbog dobre organizacije vremena kojom sam se naučio koristiti u prethodnih pet godina, vraćam se trenerskom poslu nakon dvije godine stanke, govori Lukman koji na portalu prati svaki aktivni sport u županiji.
Osim klubova iz Međimurja, također prati i sve naše sportaše koji nastupaju za klubove izvan županije ili u inozemstvu. Nogomet je najpopularniji sport, ali ažurno prati i sve druge.
- Svaki sport je kod onih koji ga igraju najpopularniji. Uz nogomet, mogu se istaknuti svi momčadski sportovi, zatim stolni tenis, sportski ribolov, karate, judo, tenis i mnogi drugi, smatra Lukman koji i sam organizira i vlastite događaje.
Njegov malonogometni hakl
održan je već 4. godinu zaredom
- Ne mogu vam opisati koliko ja ideja imam, ali uvijek razmislim dvaput pa ih sve ne realiziram. Hakl je posebna priča koja traje već četiri godine. Iduće godine će biti peti po redu i već sada počinju pripreme za njega. Uz hakl, svake godine do sada organizirao sam humanitarnu akciju Međimurski sportaši daruju u kojoj smo u pet akcija prikupili više od 100.000 kuna.
U nekim akcijama smo direktno kupovali udrugama što im je bilo potrebno, dok smo u drugima preko
Osnivač i vlasnik portala Nikola Lukman
Facebooka ponudili dresove sportaša, a sav je novac bio direktno uplaćen na račun potrebitih, govori pokretač Međimurske sportske mreže koji ima i brojne planove za budućnost.
- Planovi su veliki, a sada vam ekskluzivno mogu reći da u suradnji s ekipom iz HR Nogometa i SuperSporta kre-
ćemo s popularizacijom 3. NL - Sjever u kojoj će nastupati pet međimurskih klubova. Tu pripremamo jako puno toga što će biti zanimljivo čitateljima, ali i samim igračima, zaključuje Lukman naš razgovor te poručuje svima koji imaju ideje, volju i želju za radom da se ne ustručavaju i da probaju pokrenuti vlastiti posao.
VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
za
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4
TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE
PRIRODNOG PLINA:
-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA
- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC
- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)
-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
040/386-851
040/386-853
040/396-281
ŠAH
PRVIH 40 GODINA ŠAHOVSKOG KLUBA PRETETINEC
Piše: Snježana Zorković
Prošlog je vikenda održana svečana sjednica povodom 40 godina Šahovskog kluba Pretetinec. Klub je osnovan 23. siječnja 1983. godine, na prijedlog Dragutina Srneca iz Pretetinca, a i 27 osnivača.
Prvi predsjednik Kluba bio je Ivan Štefulj, a kasnije su predsjednici bili Slađan Srnec, Zlatko Novak, Ivan Kukulić, a sadašnji je predsjednik Ivica Hergotić iz Dunjkovca. Svih ovih godina kroz Klub je prošlo čak dvjestotinjak igrača. Pandemija koronavirusa i manja zainteresiranost mladih za šah osjećaju se i u ovom Klubu, pa danas imaju 13 registriranih igrača, od ko-
ji su dva stranca IM Miran Zupe i MK Fjodor Žugaj, dva registrirana suca, a klub nosi trećeligaški status. Tajnik kluba je Božidar Hajec.
Igrači Kluba nastupali su na mnogim pojedinačnim turnirima u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Španjolskoj, gdje je radio i uključio se u klub sadašnji član Matija Sršan.
Uključuju se i u sva natjecanja širom Međimurja i okolice kao što je Otvoreno prvenstvo Štrigove, Turnir Nikola Zrinski u Gornjem Kuršancu, Dani lipe u Gornjem Mihaljevcu, Memorijal Damir Mavrin u Miklavcu i Mladen Zver u Strahonincu. Klub Pretetinec organizira memorijalne turnire Ivan Štefulj i Franjo Lesinger.
Kroz mnogobrojne odigrane turnire, osvojeno je i nekoliko posebno važnih odličja. Godine 1981. Slađan Srnec bio je pionirski prvak Međimurske županije, 1985. klub osvaja 2. mjesto u Kupu Međimurja, Matija Sršan natjecao se u mlađim kategorijama u više državnih prvenstava, dok je sadašnji predsjednik Ivica Hergotić 2019. pojedinačni predsjednik Međimurske županije u brzopoteznom šahu.
Medalje za dugogodišnji rad dobili su: Dragutin Srnec, Zlatko Novak, Slađan Srnec, Dejan Vibovec, Danijel Srnec, Matija Sršan, Danijel Jurić, Ivan Milinović, Stjepan Delija, Željko Trojok, Božidar Hajec,
Ivica Hergotić, Miran Zupe i Fjodor Žugaj, a zahvalnice MO-a Pretetinec i Šahovski odbor Međimurske županije.
Godišnjici su se odazvali mnogobrojni prijatelji iz šahovskih klubova Međimurske i Varaždinske županije.
Revijalno natjecanje gostiju
Nakon svečanog dijela i okrepe, organizirano je šahovsko natjecanje u kojem se natjecalo devet ekipa iz šahovskih klubova: Slobode Mihovljan, Strahoninec, Miklavec, Gornji Mihaljevec, Goran Lopatinec, Varaždin, Varaždinske Toplice, Čakovec i Pretetinec.
Pobijedila je ekipa ŠK-a Sloboda Mihovljan koju su činili: Barbara Skuhala, Darko Šardi, Nikola Žišković i Zlatko Horvat.
Drugo mjesto osvojila je ekipa domaćina ŠK Pretetinec za koji su se natjecali: Fjodor Žugaj, Matija Sršan, Ivica Hergotić, Danijel Jurić, Slađan Srnec i Milinović Ivan. Treće je mjesto osvojila ekipa ŠK-a Strahoninec u sastavu Saša Vidović, Tihomir Želežnjak, Drago Štrukelj i Zlatko Štrukelj. Turnirom su sudili Božidar Hajec i Danijel Srnec.
Članovi ŠK-a Pretetinec pozivaju sve koji vole igrati šah da im se pridruže. Posebno apeliraju na školarce, a organiziraju i “Šah u školi” pa se nadaju da će se tradicija dobrih šahista nastaviti.
U ponedjeljak 24. srpnja su nove prvoligašice, igračice ŽNK-a Međimurje Čakovec, krenule u pripreme za novu sezonu pod vodstvom novog trenerskog kadra.
Seniorke će ove sezone voditi Robert Katanec koji nije novo lice u čakovečkom klubu.
Robert je ostavio traga radeći već sa seniorkama i u mlađim uzrasnim kategorijama. Uz njega Klubu se pridružio i Karlo Jambor koji će obavljati funkciju trenera kadetkinja, a uz to će voditi brigu i o kondicijskoj pripremi svih selekcija Kluba.
Za formu vratarki brinut će Sanja Šoltić, dok će se o zdravlju naših djevojaka brinuti dr. Sven Pal i fizioterapeutkinje Mura Janušić i Mia Milak. Koordinator je stručnog stožera, ujedno i direktor Kluba, Hrvoje Goričanec.
Pripremni period trajat će šest tjedana te će se odraditi tjedno pet treninga plus utakmice. Naše cure odigrat će i najmanje pet pripremnih susreta. Prvi je na rasporedu već ove subote kada nogometašice
Međimurja igraju u Austriji protiv ekipe UDFC-Hof. Natjecanje počinje 3. rujna, a točan raspored znat će se nakon službenog plenuma klubova.
U Klub namjeravaju dovesti tri ili četiri pojačanja
Plasmanom u jedinstvenu prvu ligu, postigli su svi zajedno veliki uspjeh, ali ih sada čeka još više posla. I dalje će se Klub bazirati na radu s domaćim igračicama te na maksimalno tri ili četiri iskusna pojačanja da budu stabilan prvoligaški klub. Baza i vlastita nogometna škola su im jako bitan segment. Igračice za sljedeću prvoligašku sezonu: Katja Sedmak, Nina Varga, Helena Damjanović, Saki Yoshida, Katarina Rabuzin, Lucija Vizinger, Greta Blagus, Paula Škrlec, Ana Višnjić, Ema Puljić, Emili Bister, Barbara Kelava (vratarka), Anamarija Fot, Ana Cikač, Lea Bartolić (vratarka), Ema Čurin, Lana Zorković, Kaja Županić, Dora Kuzmić, Karla Vujević, Nicole Murk, Anja Horvat i Tara Tkalčec. Imena igračica koje će biti dovedene sa strane, kao pojačanje, prezentirat će nakon obavljenih razgovora i prikupljenih svih potrebnih dokumenata za registraciju. Do sada su dogovorene sljedeće kontrolne utakmice: UDFC-Hof (gostovanje u Austriji, 29. srpnja), UDFC-Hof u Čakovcu (6. kolovoza), ŽNK KRIM Ljubljana u Čakovcu (8. kolovoza), FC SZOMBATHELY u Čakovcu (11. kolovoza) i ŽNK AGRAM u Čakovcu (12. kolovoza). (md)
1. h - Razrednica:
Anastazija Anka Balent
Učenici: Jan Blagus, Roko Cirkvenčić, Dian Dovečer, Ozren Novak, Lea Špilek, Tea Špilek, Niko Vlahek, Vida Vrtarić, Ema Vuk
2. h - Razrednica:
Suzana Košak
Učenici: Lara Bunc, Dea Far, Iva Hranjec, Marika Setnik, Asja Talan, Marin Vukoja
3. h - Razrednica:
Katarina Barić
Učenici: Nika Dovečer, Luka Havaić, Hana Horvat, Kaja Krznar, Tena Krznar, Ana Mesarić, Lena Papak, Nives Sabol, Lea Marta Serc
4. h - Razrednica:
Liljana Kralj
Učenici: Mia Branilović, Leon Čavlek, Eva Hranjec, David Mirić, Jakov Naranđa, Fran Pozderec, Maša Rošanić, Leon Sabol, Leona
Strahija
1. j - Razrednica:
Tanja Šimunić
Učenici: Magdalena Brezničar i Tara Kramar
2. j - Razrednica: Ana Balaban
Učenica: Mia Dodlek
3. j - Razrednica:
Tanja Šimunić
Učenici: Hana Bistrović i Leon
Zlatar
4. j - Razrednica: Ana Balaban
Učenici: Vita Andrašec, Matej Blagus, Luka Čavlek, Noa Ivković, David Patarčec, Vilim Šegović
1. p - Razrednica:
Ljiljana Zelenić
Učenici: Katja Čižmešija
2. p - Razrednica:
Sanja Rašan
Učenici: Dolores Horvat, Ema Miklaužić
3. p - Razrednica:
Ljiljana Zelenić
Učenici: Niko Bihar, Nika Habuš, Rino Horvat, Emil Purić, Lovro Šavor
4. p - Razrednica:
Sanja Rašan
Učenici: Lara Klobučarić, Erika Miklaužić, Karla Kramar, Marin Mato Medić, Jakov Horvat
5. a - Razrednica:
Sandra Balent
Učenici: Ida Babić, Klara Bajan, Sara Hranjec, Dina Košak, Petar Kuhanec, Elena Pintač
5. b - Razrednica:
Andrea Ščapec
Učenici: Lea Matjašec, Zara Ružić, Ela Sabol, Gabrijel Višnjić, Hana Zadravec
6. h - Razrednica: Mirjana Štrok
Učenici: Tena Bistrović, Eva Bukal, Gabrijel Čavlek, Kain Hranjec, Nikola Kovač, Erika Ladašić, Tea Sabol, Lili Strahija, Dea Marija Vukoja
7. a - Razrednica:
Sandra Premuš-Lepen
Učenici: Hana Branilović, Nika Naranđa, Neven Vuk
7. b - Razrednica:
Jasminka Horvat
Učenici: Samuel Furdi, Simon Pandur, Nika Rošanić, Lorena Šupljika, Leona Vidović
8. a - Razrednica:
Željka Tot
Učenici: Nikolina Kramar, Stela Krznar, Teo Krznar, Marko Vuk
8. b - Razrednica: Kristina Vrabec
Učenici: Karia Veronika Bajan, Dorian Čavlek, Nina Horvat, Nera Košak, Sara Serc, Laura Tišljarić, Dea Vidović
1. a - Razrednica: Adela Horvat
Učenici: Nives Bogdan, Tina Bogdan, Tessa Horvat, Ana Krušelj, Ela Orehovec, Eva Sušec, Lucija Svrta, Lovro Škoda, Arijan Tilošanec, Vanja Vidović, Eva Vojvoda
1. b - Razrednica:
Draženka Golub
Učenici: Lana Balog, Sana Horvat, Nikol Kežman, Hana Kuzma, Marin Latin, Alex Majetić, Rea Vidović, Ivano Virgej
2. a - Razrednica: Danijela Sabol
Učenici: Kevin Kedmenec, Dunja Knez, Vito Lipić, Lovro Lukša, Mihael Markan, Mila Nestić, Karlo Seličanec, Andreja Šverko
2. b - Razrednica: Sanela Beti
Učenici: Lana Bogdan, Tea Bogdan, Jasmina Horvat
3. a - Razrednik: Robert Katanec
Učenici: Dragana Bogdan, Marin Bogdan, Sonja Čižmešija, Leonardo Fuš, Mateja Gadanec, Florijan
Gregurec, Mila Lončarić, Alexandra Majetić, Oliver Matulin, Lorna Štefko, Laura Talaš, Lena Volar
3. b - Razrednik:
Nenad Podgorelec
Učenici: Nikolina Bogdan, Ema
Božek, Dora Fuš, Nika Gregurec, Ivan Markan, Ivano Matulic, Karla Novak, Stela Rajher, David Škoda
4. a - Razrednica: Željka Matulin
Učenici: Ela Horvat, Matija Horvat, Nikol Horvat, Alen Kovačić, Ivona Lehki, David Maloić, Jakov Pintarić, Edo Pogorelec, David Rodek, Teo Seličanec, Marta Šarek, Klara Vojvoda
4. b - Razrednica: Snježana Filipašić
Učenici: Ines Bogdan, Karlo Car, Vinko Dolenec, Ena Janković, Dora Markan, Aleksandar Patafta, Doris Rodek, Alex Šalamon, David Trstenjak
5. a - Razrednica: Barbara Salaj Zlatar
Učenici: Dina Čižmešija, Zita Horvat, Isabella Matulin, Vito Peranec, Nika Svrta, Lucijan Tilošanec, Fran Trstenjak
5. b - Razrednica: Romina Volar
Učenici: Luka Balog, Matej Hertelendi, Fran Kočiš, Noa Kos, Eva Lukša, Niko Nestić, Dino Pišpek, Petar Seličanec, Greta Siladi, Erika Šverko
6. a - Razrednica: Klaudija Vidović
Učenici: Gabrijel Dolenec, Rafael Friščić, Simon Friščić, Franko Gregurec, Kim Hudiček, Dora Kos, Tena Lehki, Valentin Matulin, Vita Novak, Mia Rajher, Julijana Žinić
6. b - Razrednici: Doria Gosarić i Martina Tota
Učenici: Rebeka Bogomolec, Sven Cenko, Laura Frančić, Maja Gadanec, Mihael Hederić, Matej Latin, Alan Smolek
7. b - Razrednica: Danijela Krobot
Učenici: Lovro Erdelji, Ava Hrešć, Sara Matulin, Hana Sović, Maja Tomašić, Zara Židov
8. a - Razrednica: Karmen Somi
Učenici: Marko Knez, Dorian Pišpek, Matja Pongrac, Valentino Sokač, Zara Ujlaki
8. b - Razrednica: Karolina Horvat Sačić
Učenici: Matilda Hodak, Lora Hrešć, Ana Markan, Gabrijela Matulin, Loredana Šverko
1. a – razrednica: Danijela Zanjko
Učenici: Kevin Ignac, Fran Leskovar, Hana Makšadi, Ryan Pintarić
1. b – razrednica: Sanja Šmaguc
Učenici: Rozalija Horvat, Melani Ignac
1. c – razrednik: Nikola Zadravec
Učenik: Tea Ignac
2. a – razrednica: Zvonka Rakuša
Učenici: Fabijan Đurđević, Sebastian Ignac, Roko Ivković
3. a – razrednica: Spomenka Švenda
Učenici: Luka Bacinger, Lucija Kozar, Luka Kralj, Emir Pec, Marijana Petrović
3. b – razrednica: Ljerka Lacković
Učenica: Karolina Horvat
3. d – razrednica: Laura Granatir Učenica: Dolores Balog
4. a – razrednica: Ivana Žganec Učenici: Nino Bezek, Ivor Čurila, Ivan Gal, Lena Ivković, Mia Mozeš, Monika Oršuš, Karla Pintarić, Lana Vugrinec
4. b – razrednica: Svjetlana Zlatarek Učenik: Karlo Ignac
4. c – razrednica: Janja Horvat
Učenik: Nikša Muršić
4. e – razrednica: Eva Pavić
Učenik: Dominik Ignac
6. a – razrednica: Marija Šobak Potočnjak
Učenice: Marija Kozar, Julija Gal
7. a – razrednica: Tamara Kronast
Učenik: Nikola Grabar
8. b – razrednica: Anamarija Mihić Učenik: Tin Čurila
PRO A – razrednica: Mija Frančić
Učenik: Renato Gavran
PRO B – razrednica: Sara Lesar
Učenici: Lara Halilović, Antonijo Ignac
PRO C – razrednica: Zita Kitanović
Učenici: Majda Oršuš, Ivona Ignac, Doroteo Ignac, Nino Ignac, Silvijo Ignac
PRO D – razrednica: Mateja Talan Dokleja
Učenici: Josip Bogdan, Dorian Horvat, Valentino Oršuš OŠ Mala
SubOTica (PŠDržimurecSTrelec)
1. a - razrednica: Marija Jelenić
Učenici: Leon Dodlek, Vanda Gal, Tia Herman, Tin Horvat, Matej Plantak, Lucija Posavec, Simon Puklek, Leo Sabol, Alexandar Sermek, Lena Šafarić, Ria Štrok, Luka Taradi, David Tkalec, Leona Vugrinec, Dalija Železnjak
1. b - razrednica: Blaženka Palatinuš
Učenici: Tena Balog, Mara Brnadić, Orin Ciglar, Una Čavkić, Borna Domjanić, Luka Đunđek, Aleksandar Fažon, Klara Horvat, Lara Horvat, Frano Lacković, Luna
Podgorelec, Viktor Švenda, Tesa Tizaj, Mia Vlašić, Borna Žinić
2. a - razrednica: Janja Fažon
Učenici: Karolina Bogdan, Naomi Branović, Mia Debelec, Andrija Drk, Ilan Horvat, Magdalena Horvat, Grga Kamenić, Izak Kovačić, Tea Krznar, Jan Obadić, Armin Tomašić, Sara Vrbanec
2. b - razrednica: Nada Črep
Učenici: Korina Bratić, Nik Drvenkar, Dorian Halić, Lana Hržić, Natanael Hržić, Noa Hržić, Josip Juras, Dorijan Kocijan, Borna Kodba, Vito Martan, Leona Mihinjač, Antun Mikulaj, Mia Sečan, Ema Škvorc, Borna Vibović, Karla Vinković
3. a - razrednica: Ljiljana Rinkovec
Učenici: Vida Brodarić, Karlo Gavez, Noel Lukačić, Eva Mlinarić, Mara Strnad, Klara Škvorc, Dorian Tizaj, Greta Zamuda
3. b - razrednica: Nina Cmrečak
Učenici: Ida Držanić, Domenika Juras, Jakov Kušanić, Niko Lacković, Edo Novak, Mario Piknjač, David Sečan
4. a - razrednica: Slavica Švec
Učenici: Tesa Balog, Edo Brnadić, Duje Domjanić, Marta Goričanec, Leonardo Ignac, Matija Kocijan, Lota Kovačić, Andrija Lovrenčić, Leo Marčec, Dorijan Mihocek, Alisa Novak, Sara Žulić
4. b - razrednica: Jasminka Drabić
Učenici: Šimun Baranašić, Isabela Bedić, Nika Drk, Lena Fažon, Ian Herman, Sandro Juras, Sebastian Kapelari, Lukas Mihinjač, Iva Puklek, Mila Štampar, Nika Štampar, Filip Trabe Baranašić
5. a - razrednica: Natalija Štefanić
Učenici: Marta Ciglar, Ania Čekunec, Violeta Golubić, Julija Kovačić, Lucija Kovačić, Sara Marušić, Adrian Međimurec
5. b - razrednica: Nevenka Polanec - Petek
Učenici: Roko Habula, Ivano Horvat, Jakov Vilić, Katina Vurušić
6. a - razrednica: Nikolina Hampamer
Učenici: Vana Gal, Zara Jevtić, Franka Kocijan, Alana Magdić, Lea Palfi, Roko Plantak
6. b - razrednica: Olivera Šercer-Žokalj
Učenici: Grga Brnadić, David Držanić, Blaž Patafta, Rena Rušanec, Mia Škvorc, Tena Vurušić
7. a - razrednik: Rajko Trojko
Učenici: Leona Drvenkar, David Horvat, Neva Novak, Ema Novak,
Ana Martan, Marta Škvorc, Vili Markač
7. b - razrednica: Mateja Čerepinko
Učenici: Abel Baranašić, Nika Halić, Nina Horvat, Julija Juras, Noa Nađ, Leonarda Vilić
7. c - razrednica: Ana Jambrović
Učenici: Hana Drk, Elena Krnjak, Maksim Juras, Lovro Horvat, Mia Medvedec
8. a - razrednica: Tihana Srpak
Učenici: Ivano Barić, Lara Berend, Vida Ciglar, Lovro Cirkvenčić, Dominik Debelec, Hrvoje Horvat, Sanja Sabol, Marija Šergić, Matija Škvorc, Aida Trstenjak, Zita Zamuda
8. b - razrednica: Ljerka Jezernik
Učenici: Lana Jančec, Corina Kovačić, David Malović, Marin Mlinarić, Franka Novak, Matija Puklek
1. c - razrednica: Jasminka Cikač
Učenici: Dorijan Ignac, Filip Oršuš, Ivan Zeko
1. d - razrednica: Bojana Mikulić
Učenici: Tina Lajtman, Ema Oršuš, Patrik Oršuš
2. c - razrednica: Ružica Maček
Učenici: Vanesa Oršoš, Mitar Oršuš
2. d - razrednica: Sanja Kovač
Učenici: Rikardo Oršoš, Dolores Oršuš, Sofija Zeko
3. c - razrednica: Suzana Švigir
Učenici: Nives Oršuš
3. d - razrednik: Tomislav Podgorelec
Učenici: Viktorija Oršoš, Marko Oršuš
3. e - razrednica: Valentina Gregorinčić-Sečan
Učenici: Magdalena Ignac, Gordana Oršuš, Tea Oršuš
U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
TRGOVINA KRK u Gornjem Kuršancu
Tijekom posjeta Trgovini Krk u Gornjem Kuršancu prodavačice Irena Bratković iz Macinca i Lidija Vučanec iz Petrijanca odmah su se pohvalile da su naše vjerne čitateljice i da su se razveselile što će biti u sljedećem broju
Međimurskih novina. Irena Bratković najprije pogleda sport jer joj sin igra rukomet, pa horoskop, pa što se događa. Pročita recepte, a poneki i isproba. S kolegicom Lidijom Vučanec pročita tko se rodio,
tko se oženio, što se događa. Lidija pak kreće od Špice, a zatim sve po redu. Bile su zadovoljne što smo im poklonili praktičnu platnenu vrećicu i sa zadovoljstvom su prihvatile što će biti predstavljene u tiskanom izdanju Međimurskih novina. U trgovini rade još i Lidija Horvat, Petra Ignac i Dajana Lesjak, sve iz Gornjeg Kuršanca. Voditeljica trgovine je Dajana Lesjak. (sz) Simpa�čne
S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastaviti s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023. Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje. Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijate-
lje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta. (sh)
BOGAT FOND nagrada
Osvojite čak sedam poklon-bonova!
Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:
1. BAT – poklon-bon 150 eura
2. BAT – poklon-bon 100 eura
3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura
4. Međimurka BS – 70 eura
5. Vrtni centar Iva – 60 eura
6. BAT – poklon-bon 50 eura
7. Rasadnik Stella �loris – 50 eura
h�ps://vrtnicentariva.hr
telefon: 095/ 815 52 58
Strahoninec - Poleve, Dravska 70.
h�ps://vrtlarija-vijenac.hr
telefon: 095/ 815 52 58
Strahoninec - Poleve, Dravska 70
Putjane ul. bb, 40000, Čakovec
h�ps://www.stella-floris.hr/
telefon: 098 902 0615
Sinovi Tian i Timon također su angažirani oko uređenja i vanjskih radova, njihov je zadatak košnja i skupljanje grana pri orezivanju te čišćenje i skupljanje otpalog lišća
Piše: Aleksandra Sklepić
Marina i Karlo Mrazović iz Vratišinca mladi su par koji sve svoje slobodno vrijeme u posljednjih trinaest godina provodi u uređivanju vrta i okućnice, što se i vidi kad se kroči u njihovo dvorište rajskog izgleda.
Oboje su zaposleni, Marina je profesorica likovne kulture i radi u OŠ Vratišinec i OŠ Strahoninec, a Karlo radi u arhitektonskom uredu kao ekonomist. Imaju dva sina, Tiana (9) i Timona (12), koji su aktivni sportaši. Tian trenira nogomet u NK-u Međimurje, a Timon je uspješan plivač, član Čakovečkog plivačkog kluba. Angažman na poslu i oko obaveza koje imaju sinovi sa svakodnevnim treninzima traži mnogo odricanja pa je trud koji ulažu u uređenje svog prekrasnog vrta još vrjedniji. Oni u uređe-
nju ne vide napor, već odmor od svakodnevnih briga, a svaku biljku njeguju s jednakom ljubavlju i pažnjom. Biljke im to vraćaju svojom ljepotom pa se svake godine Marina i Karlo iznova raduju novim radovima.
I sinovi po uzoru na roditelje pomažu pri uređenju vrta
Sinovi su također angažirani oko uređenja i vanjskih radova, njihov je zadatak košnja i skupljanje grana pri orezivanju te čišćenje i skupljanje otpalog lišća. Po uzoru na roditelje i oni vole kad je dvorište lijepo, pa ponekad i sami pokrenu akciju košnje.
Teško je nabrojiti koje se sve vrste ukrasnog bilja i grmlja mogu vidjeti, a neke od njih su crveni i zeleni japanski javor, ukrasne tise oblikovane u kuglice, thuje također oblikovane u kuglice, drvo duda koje obiluje �inim plodovima, banane, palme, drvo šimšira, borovica, maslina, saliks te mnogi drugi smješteni u dvorištu, ali i u kući.
- Sve što je zasađeno i iskombinirano kod nas isključivo je rad mojeg supruga i mene. S uređenjem smo počeli prije nekoliko godina kada smo se doselili u našu kuću. Svake godine nastojimo zasaditi neki grm, bor ili neko posebno ukrasno bilje. Suprug uglavnom odrađuje rezanje i formiranje samih grmova, a ja sam zadužena za uređenje i čišćenje našeg
malog dnevnog boravka na otvorenom, ispričala nam je Marina.
Na stražnjem dijelu vrta uredili su gospodarski dio. Zasadili su malu šumu agacije i obrađuju povrtnjak u kojem se nalaze sve vrste našeg domaćeg povrća.
Cijeli je vrt ograđen uredno obrezanim
čempresima
- Čempresi su bili moja prva božićnica “u naturi”, ispričao nam je Karlo, još dok sam bio dečko. Dobio sam ih kao zamjenu za božićnicu i tu se možda rodila prva ideja za dvorište kakvo imam danas. Srećom,
supruga Marina jednako voli uređivati dvorište, pa se sve savršeno poklopilo.
Vrt obitelji Mrazović ne dopušta odmor, tjedno je potrebno do 5 sati rada da bi izgledao ovako, a jednom mjesečno se orezuju grmovi i stabla, ovisno o sezoni, kada je što aktualno.
Dnevni boravak na otvorenom mjesto je gdje cijela obitelj najradije boravi tijekom cijelog ljeta: svaki obrok je na otvorenom, druže se, odmaraju i smišljaju nove kreativne ideje, da bi prekrasan vrt bio još ljepši. Društvo im rade i mačkice Semi i Simba i pas Snupi.
Dacia oduvijek nudi odličan omjer uloženo/dobiveno, a Jogger je upravo jedan od takvih modela, koji nudi veliku prostranost, do 7 sjedećih mjesta, a sve to košta manje od gradskih SUV modela drugih proizvođača, pa nije ni čudno kako je baš taj model čest izbor kupaca koji su nekada vozili monovolumene.
Piše i foto: Igor Rudež
Monovolumeni su gotovo izumrli, a gotovo jedini modeli koji se nude u konfiguraciji sa 7 sjedala su postali luksuzni i skupi SUV-ovi koje si većina ne može priuštiti. Stoga su u Daciji dobro razmišljali kada su razvijali jedan potpuno novi model, koji je svojevrsni nasljednik Logana MCV, no za razliku od njega, nudi prostor za do 7 sjedala. Ujedno je i zamijenio model Lodgy, koji je bio monovolumen u pravom smislu, no Jogger donosi atraktivniji izgled od obaju prethodnika, ali i bolju aerodinamiku, što znači i bolje performanse i nižu potrošnju.
Osim toga, Jogger unosi i dva nova pogonska agregata u Dacijine modele – novi turbobenzinski motor sa 110 KS te hibridnu izvedbu sa 145 KS. I dok potonja još nije stigla na tržište, na test nam je pristigla izvedba s jednolitrenim trocilindričnim turbobenzincem, koji se pokazao kao odličan izbor za ovaj model. Motor
je uparen sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem, doduše malo dužih hodova, no to prosječnom vozaču ovog modela neće smetati. Naime, nitko ne kupuje Jogger kako bi bio prvi na svakom semaforu, već kako bi imao dovoljno prostora za ljude i prtljagu. Motor je pomalo trom ispod 1900 okretaja, no nakon toga postaje živahan i nudi dobra međuubrzanja. Snaga se prenosi na prednje kotače, a izvedbe s pogonom na sve kotače nema, a ni neće biti u ponudi. Jogger je ipak „samo“ povišeni karavan, koji će vam omogućiti lakši silazak s asfalta kako biste mogli otići nekamo u prirodu, a uostalom to je i filozofija moderne Dacije.
Uz to, Jogger nije pijanac, pa će se zadovoljiti s prosječnih 7 litara benzina na 100 km. Na otvorenoj cesti s nježnom nogom na gasu ona pada na 5,5 litara, dok će na autocesti i u kreni-stani prometu ona biti između 7 i 8 litara. Sasvim dobar rezultat za preko 4,5 metara dug automobil težak gotovo tonu i pol! Motor je
nešto glasniji u radu, ali nije preglasan, dok je ovjes nešto tvrđi. Jogger nije neudoban, dapače. Jedino bi sjedala mogla biti malo udobnija i s malo više bočnog oslonca.
Kad smo već kod udobnosti, serijski stiže i središnji naslon za ruke između prednjih sjedala koji je sada postavljen na pod i skriva maleni pretinac. Iako je presvučen
platnom, malo žulja za laktove. Malo finiji materijal ili malo više spužve bi to uvelike popravilo. Vozaču će biti i lako manevriranje zahvaljujući velikim staklenim površinama, parking-senzorima i stražnjom kamerom, koja bi mogla imati bolju rezoluciju, a serijski dolazi i nadzor mrtvog kuta.
Unutrašnjost je modernog izgleda, a preuzeta je s modela
Sandero Stepway, barem što se tiče prednjeg dijela vozila, dok su straga sjedala koja se lakše preklapaju kako bi putnici mogli ući i u treći red sjedala. Treći je red namijenjen samo najmlađima jer će drugima nedostajati prostora i za glavu i za koljena. Dobro je što su za njih napravljeni i nasloni za ruke na boku, a svako sjedalo ima i vlastiti držač za čašu. Osim toga, neće ostati ni bez zraka jer se i njihovi prozori daju otvoriti, odnosno odmaknuti prema van. U drugom redu će se pak ugodno moći smjestiti svi. Naime, zbog većeg međuosovinskog razmaka od čak 2897 mm, koji je tu radi lakšeg ulaska u treći red, putnici u drugom redu imaju obilje prostora za koljena, ali i za glavu. Ako malo bolje pogledate bočnu liniju, vidjet ćete kako se linija krova uzdiže prema stražnjem
Dimenzije (DxŠxV):
4547 x 1784 x 1674 mm
Osovinski razmak:
2897 mm
Masa vozila / dopuštena nosivost:
1422 kg / 454 kg Veličina prtljažnika
160 / 506 / 1807 litara
Vrsta motora / broj cilindara: Turbo benzinski / 3
Pogon: Prednji kotači
Mjenjač: Ručni, 6 stupnjeva
Snaga:
81 kW / 110 KS
Okretni moment:
200 Nm
Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 174 km/h / 11,2 s Potrošnja (prosječna l/100 km):
6,7
CO2 emisija:
129 g/km
Cijena:
23.820 eur (179.471,79 kn)
Oprema: 7 sjedala, 8-inčni multimedijski sustav, DAB radio, bežično spajanje s uređajima Android Auto i Apple CarPlay, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, parking-senzori + stražnja kamera, naslon za ruke sprijeda, krovni nosači, Dacia kartica “slobodne ruke”, 16-inčni aluminijski naplatci…
dijelu vozila, što omogućava dovoljno prostora za glavu, bez obzira na to što se sjedi dosta povišeno u odnosu na prednja dva sjedala. Iako nemaju ventilacijskih otvora, na stražnjem dijelu prednjeg središnjeg naslona nalazi se
12V utičnica, pa će uz pomoć adaptera putnici straga moći puniti svoje uređaje.
Ispred vozača i suvozača je moderna instrumentna tabla s 8-inčnim multimedijskim zaslonom koji dolazi s podrškom za bežično spajanje s uređajima Android Auto i Apple CarPlay, što nemaju ni neki
višestruko skuplji automobili, a tu je i nova središnja konzola između prednjih sjedala gdje je smješten prekidač električne ručne kočnice.
Instrumentna ploča je jednostavna i pregledna, sve tipke su logično postavljene, a multimedijski zaslon je iznenađujuće brz u radu, pa
• 10“ tablet (navigacija 3D)
• Pomoć pri parkiranju sprijeda i straga
• Stražnja kamera
• LED Vision svjetla
• Advanced comfort sjedala
• Dvozonska automatska klima
• Alu naplatci 18“
• Metalik boja
je šteta što nema više opcija za prilagođavanje. Da sve ne izgleda obično, pobrinuo se mekani umetak s presvlakom na konzoli koji se proteže čitavom širinom vozila, a tu su i srebrni detalji na otvorima ventilacije i oko gumba za podešavanje automatskog klima-uređaja. Oni su pre-
gledni, daju dobru povratnu informaciju za koliko ste „zubaca“ okrenuli gumb i za podešavanje ne trebate uopće micati pogled s ceste. Točno onako kako bi trebalo biti u svakom automobilu. Jogger zasigurno nije najljepši auto u klasi, no miljama je daleko od svojih prethod-
nika. Privlačan prednji kraj naglašen je LED dnevnim svjetlima, tu je poklopac motora s dvama ispupčenjima, karoserija je dodatno odmaknuta od tla i oko svih rubova su postavljene zaštitne plastike, a straga okomita svjetla pomalo podsjećaju na ona s modela Volva, ali istovremeno omogućuju širok otvor za prtljažnik. A što se tiče prtljažnika, kada su u upotrebi sva sjedala, obujam mu je tek 160 litara, što je jedva dovoljno za tjedni šoping. No s dva reda sjedala obujam je već popriličnih 506 litara, a preklopljenim drugim redom sjedala obujam raste na velikih 1807 litara. I ne samo da je prostor dug, već je i visok, pa je moguće prevoziti stvarno velike predmete. A ako vam ni to nije dovoljno, tu su i „pametni“ krovni no-
sači. Naime, oni se lako i u roku od 5 minuta, pretvore iz vodoravnih u okomite, pa nema potrebe za kupnjom dodatnih poprečnih prečki, kako biste mogli postaviti nešto na krov. Izvrsno rješenje koje je uvijek pri ruci.
Iako se cijena testnog automobila s dodatnom opremom popela na 23.820 eura, treba imati na umu da u današnje vrijeme cijene novih automobila startaju od oko 15 do 16 tisuća eura. Za taj novac možete dobiti tek osnovni gradski SUV, ili poneki kompakt, no u ovom slučaju dobivate potpuno opremljeni sedmerosjed s dovoljno snažnim motorom, a ako ne trebate sedam sjedala, možete uštedjeti 900 eura. Ali kada se podvuče crta nakon svega što smo rekli, ako imate potrebu za mnogo prostora, Jogger je izvrsna prilika.
Imendani i proštenja kroz tjedan
OD 28. SRPNJA DO 3. KOLOVOZA 2023.
P 28 Prohor, Nikanor, Viktor I., Nazarije
S 29 Marta, Flora, Blaženka
N 30 17. KROZ GOD. Petar Krizolog, Rufln, Anđa; Proštenje Strelec
P 31 Ignacije Lojolski, Vatroslav
U 1 Alfons Liguori, Vjera, Nada
S 2 Gospa od Anđela, Euzebije V.; Proštenje Porcijunkula sv. Nikola Čakovec
Č 3 Bl. Augustin Kažotić, Lidija
Sretan Vam imendan!
Čakovec:
Tin Višnjić, sin Ramone i Roberta
Abel Varović, sin Dolores i Emanuela
Iris Pašalić, kći Ivane i Tomislava
Judita Vadlja, kći Marije i Ivana
Vita Maria Filipović, kći Maje-Marie i Nikole
Luka Lekić, sin Marine i Josipa
Luka Beljan, sin Karle i Alfonza
Ema Pec, kći Mar�ne i Sandija
Nika Ovčar, kći Karle i Ivana
Lovro Hržica, sin Tamare i Ivana
Lucas Ignac, sin Mateje i Bože
Roko Luteršmit, sin Kris�ne i Filipa
Eva Matotek, kći Mar�ne i Bruna
Čakovec:
Sandra Sabol i Željko Vrbanec
Tajana Tomašić i Krešo Turk
Mirela Belović i Nikola Habijan
Judita Vrbanec i David Šalamon
Ivana Novak i Marin Ključec
Josipa Žganec i Kevin Mađarić
Kotoriba:
Iva Jurčević i Vedran Kranjec
DOKTORI KOJI RADE OVU
SUBOTU 29. srpnja
Čakovec:
Čakovec
dr. Dora Goričanec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917
dr. Jakob Vrus
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317
Donji Vidovec
dr. Marija Haramija Strbad
R. Končara 7, tel. 040/615-006
Goričan
dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538
Mala Subo�ca dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182
Prelog
dr. Ljubica Slaviček
K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855
Šenkovec
dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
Štrigova
dr. Grga Šarić
Štrigova 87, tel. 040/851-010
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/
OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.
G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sa�, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sa� uz OBAVEZNU
PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE
radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sa�, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)
Obavezno je prije dolaska telefonski se ču� s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Anđela Poljak r. Horvat r. 1935.
Katarina Brezničar r. Novak r. 1940.
Marija Železnjak r. Kovač r. 1933.
Antun Ružman r. 1950.
Ksenija Radin r. 1933.
Marija Hoblaj. r. 1933.
Julijana Treska r. Mikulić r. 1945.
Ivan Senčar r. 1943.
Marija Topličanec r. Kukavec r. 1933.
Kris�na Premuš r. Sermek r. 1942.
Hinko Hu�nec r. 1942.
Kotoriba:
Barbara Vučenik r. Ribić r. 1934.
Dragan Markač r. 1978.
Mursko Središće:
Marija Marciuš r. Šafarić r. 1943.
Katarina Domanjko r. Ole�ć r. 1938.
Zlatko Furdi r. 1955.
Terezija Peras r. Petričević r. 1937.
Marija Ružman r. Ole�ć r. 1930.
Nedelišće:
Franjo Crnčec r. 1951.
Marija Krajačić r. Štagar r. 1930.
Prelog:
Vladimir Blažeka r. 1957.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.
Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
OBAVIJEST
Justina Bezek rođ. Novak iz Orehovice preminula 25. srpnja u 77. godini života
Emil Lesar iz Čakovca preminuo 24. srpnja u 82. godini života
Antun Damiš iz Pribislavca preminuo 23. srpnja u 83. godini života
Katarina Rajnović rođ. Grabar iz Čakovca preminula 21. srpnja u 77. godini života
Jula Čanadi rođ. Horvat iz Čakovca preminula 22. srpnja u 98. godini života
Viktor Korent iz Pribislavca preminuo u 66. godini života
Marija Harandi iz Goričana preminula 24. srpnja u 85. godini života
Stjepan Vrhar Mladen
1950. - 2023.
S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na Vas i Vaše strpljenje s nama. Djelatnici Metal Dekor d.o.o.
Josip Jambrović
iz Prhovca preminuo 23. srpnja u 83. godini života
Četvrtak 27.7.
17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)
20:00 - Oppenheimer PREMIJERA
PETAK 28.7.
14:00 - Mali Nikica (sink.)
17:00 - Barbie 20:00 - Oppenheimer
SUBOTA 29.7.
10:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)
13:30 - Mali Nikica (sink.)
17:00 - Barbie
20:00 - Oppenheimer
NEDJELJA 30.7.
10:00 - Mali Nikica (sink.)
13:30 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)
17:00 - Mali Nikica (sink.)
20:00 - Barbie
PONEDJELJAK 31.7.
17:00 - Barbie 20:00 - Oppenheimer
UTORAK 1.8.
17:00 - Mali Nikica (sink.) 20:00 - Cobweb
SRIJEDA 2.8.
17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)
20:00 - Barbie
2. 8. 1950. - 21. 7. 2023.
Premalo je riječi, a previše tuge….
Hvala ti za prelijepe godine…
S ljubavlju ću čuvati uspomenu na tebe.
Tvoja Zlatica
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one
Antonio Marčec, 5 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće
Kiara Mikolaj, 4 godine, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće
Judita Kontrec, 5,5 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće
Roditelji stalno nešto prigovaraju. Napraviš slučajno neku grešku, na primjer proliješ mlijeko i već počnu nabrajati tisuću razloga zbog čega se to dogodilo i da bismo trebali biti pažljiviji i to samo zbog čaše mlijeka. Pa se onda pitaš je li stvarno vrijedna sva ta vika i galama za jednu čašu mlijeka... Naši roditelji često zaborave da su i oni bili nekoć djeca. Sigurno je i njima smetalo dok su im roditelji prigovarali. Imala sam pet godina i baka me zamolila da odnesem tanjur gore po stepenicama... Slučajno sam se spotakla i pao mi je tanjur te se je razbio. Mama je dojurila odmah dolje po stepenicama da provjeri što se je razbilo, umjesto da me pita: „Ninči, dobro si?“. Ona prvo počne: „Nina
Kad sam bila mala, tata me naučio, kako voziti bicikl, plivati i trčati, uvijek je bio tu, kad mi je trebao savjet, kad god sam mala problem, znao je kako da ga riješim.
Kad sam bila bolesna, tata me je tješio, svojim toplim rukama i velikim zagrljajem, uvijek bi me nasmijao nekim svojim šalama i zato je moj tata, najbolji na svijetu.
Moj tata je zakon, najbolji je od svih, svima pomaže, sve zna i sve može, svaki dan mi kaže: „Samo naprijed, dijete jer, kad narasteš, bit ćeš tako jaka kao ja.“
Kim Glavina, 5. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak
pa mogla si se porezati, lupiti glavom u stepenice, zašto nisi gledala kamo stavljaš noge? Sad još nereda trebamo počistiti...“ Opet je započela. Najviše mi je počela prigovarati dok sam krenula u školu, pogotovo zbog zadaće i mojih ocjena. Toga mi je već dosta bilo, stalno se u nešto trebala miješati i prigovarati mi dok je tata bio tiho i samo mi je rekao da trebam više učiti. Rekla sam mami da mi to smeta. Volim svoje roditelje makar ponekad pretjeraju, znam da žele sve najbolje za mene, ali bi trebali znati da sam već dovoljno stara i da se mogu brinuti sama za sebe.
Nina Kresinger 7. b OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak
Adela Cimerman, 6,5 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće
između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.
Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.
Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.
Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Marin Horvat, 6,5 godina, Dječji vr�ć Maslačak
Mursko Središće
PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467
PRODAJEM FORD FOCUS-ST reg. do 6/24 g. Info na mob. 095/8581502
PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821
KUPUJEM AUTOMOBIL I TRAKTOR - ispravan, neispravan, karamboliran. Info na mob. 098/777-095
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
servis za čišćenje
Kuće, stanove
PRODAJE SE kombinacija motokultivatora Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine. Kosilica prednja, samohodna s kotačima, širine metar, 1000 eura. ZagrebUtrina, 098/9084-675
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM PLUG i čelične kotače za motokul�vator Honda 420. info na mob. 091/520-5576
PRODAJEM TROFAZNU pumpu za hidrofor, potreban servis. info na mob. 098/9640-763
TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POSAO
ZAPOŠLJAVAMO montera centralnog grijanja - plinoinstalatera. Informacije na tel 042/232-293, Kociper company, Varaždin
TRAŽI SE ŽENA S ISKUSTVOM ZA
ČIŠĆENJE 5 apartmana na moru u vremenu 1.8. do 10.9.2023. Smještaj osiguran. Naknada 1000 €. Mob 099/242-6650
Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane
Ostale usluge
čišćenja - peglanje
099 7843 005
TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj portfelj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo.com ili mob. 091/788-3017
MUŠKARAC starije dobi, vitke građe, visine 182 cm, upoznao bi diskretnu damu. SMS na broj 099/744-7710
Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
PRODAJEM GRADILIŠTE na jugu Čakovca vel. 1008 m2, info na mob. 091/613-9942
PRODAJU SE NOVA četiri izgrađena stana od 82m2 izvedba srednji roh bau, (3 sobe + dnevni boravak, blagovaona, kuhinja, sa 2 wc-a i 2 kupaone) u Pribislavcu ul F. Kuharića 14 – novi dio naselja, Info na mob. 095/858-1502
POVOLJNO IZNAJMLJUJEM NOVI STAN mladom bračnom paru ili samo ženskoj osobi. Info na mob. 095/898-8843
IZNAJMLJUJE SE 2-sobni stan u Čakovcu, preko puta hotel Parka, potpuno adap�ran, blizina škola, bolnice, bazena… u obzir dolazi par bez djece i osobe srednjih godina. Mobitel: 095/560-9361
ŠATOR za 3 osobe sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, prodajem za 200 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453
KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
CRIJEVO za vodu 35 metara, armirano, sa motalicom, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA
UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175
PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š� tnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467
PLOČICE za lovačke trofeje, ukrasne, drvene, 2 veličine, 4 komada, od 40-50 eura/kom. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240293
Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove
sjaj.serviszaciscenje@gmail.com
Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!
PRODAJEM ČISTOKRVNE KRUPNE ŠTENCE njemačkog ovčara, crvenocrnog plašta, stari dva i pol mjeseca, cijepljeni i očišćeni od parazita. Sve informacije na broj mob. 097/600-6038.
NAUTIČKI PRSLUCI za odrasle osobe, 2 komada, malo korišteni, 30 eura/kom. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453
Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)
Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
ČAŠICE za likere, rakiju, s lovačkim mo�vima, Češki porculan, u originalnom pakiranju, nekorišten e, 40 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM aparat za varenje
WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 650 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 550 eur); motokul� vator Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 950 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji. Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena, hlače “Levi’s 501” W36L36 (plave i crne), te hlače “Tesoro” vel. 54. Info na mob. 098/915-8640
Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004
QUINCY
je još jedan naš veliki i jaki dečko. Obožava ljude, maženje, pažnju, društvo, igru i akciju. Voli i grice i uz grice i brzo uči. U svom azilskom dvorištu je prilično miran i strpljivo sjedi i promatra i čeka svoj red za ručak i maženje, a kad je vani, onda veselju nema kraja! Rođen je u ožujku 2018., visok oko 60 cm. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.
AKIDO
nam nije imao sreće. Njegova mama Liz je u skloništu rodila 8 bebača i svi su udomljeni, čak i ona, samo je Akido ostao u skloništu. Sad je već veliki dečko koji ne zna ništa drugo osim azilskih ograda. Jako bismo voljeli kad bi se to promijenilo i kad bi i Akido upoznao svijet izvan rešetki. Akido je razigran, ak�van i veseo mladi pas željan pažnje, ljubavi, ali i akcije i učenja. Visok je skoro 60 cm. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.
PRODAJEM francuske ležaje (očuvani) dim. 210x160, 200x135 i 200x95 cm, dvosjed, stolice za blag. 6 ili 8 kom. tapeciranu garnit. masiv (4x1), elemente predsoblja i regala, kom. iverice za podove-pregrade cca. 80 m2, rodlin za autogeno plinske boce, dvije metal-drvene palete, ručni fl ex, bušilicu i razni ostali alat. info na mob. 091/5727-670
KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Ivančice Ivanec, Koke, Vindije, Derme, Božjakovine i druge dionice. Mob. 098/905-1011
Prodaje se IBC KONTEJNER od 1000 litara kao novo, jednom korišteni, oprani, može se koris� � za zalijevanje vrta. Cijena 50 EUR. Javi� se na broj 091/520-9540
POVOLJNO PRODAJEM sobni namještaj radi preseljenja, cijena vrlo prihvatljiva, info na mob. 091/520-5576
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)
RADNO VRIJEME:
PON - PET: 08:00 - 20:00 sa�
Subotom prema dogovoru
Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.
Svatko treba osobni prostor, mjesto svoje privatnosti na kojem može biti bez maske i poze
Treba mi prostor... za disanje, osobni razvitak. Za mir i odmor. Za sebe, vlastito istraživanje i slobodu... Mislim da znate o čemu je riječ. To je rečenica koju ste već izgovarali i čuli da ju drugi govore. Jednom, možda se više toga i ne sjećate, vaše je dijete u dobi od dvije godine zatvorilo vrata svoje sobe i naredilo vam: Nemoj ići za mnom. Tada to počinje, s razvojem samosvijesti već u ranom djetinjstvu javlja se potreba da imamo trenutke samo za sebe i neke svoje stvari. U tom smislu upotrebljavamo riječ prostor, ne samo kao fizičku činjenicu nego kao mjeru unutarnje izdvojenosti, razdvojenosti od drugih ljudi. Svatko treba osobni prostor, mjesto svoje privatnosti na kojem može biti bez maske i poze. Svatko ima neki prostor koji se može nazvati vlastitim. Čak i tada ljudi mogu imati unutarnje izvore snage i sebesvojnosti, svemu usprkos. Danas bih htjela progovoriti koju riječ s onim roditeljima koji vjeruju da je njihova misija da ostvare savršeno zajedništvo sa svojom djecom, da u svojoj obitelji budu uvijek povezani, roditeljima koji žele biti najbolji prijatelji svojoj djeci i ne ostavljaju im dovoljno prostora za privatnost. U sve se miješaju, žele znati o svemu što dijete radi i što mu se događa. To nije dobro, kao što nije dobro ni posve prepustiti djeci da se bave sama sobom. Ispada da je problem pronaći mjeru u roditeljskoj povezanosti s djecom i davanju prostora za
slobodu i autonomiju. Činjenica koje se roditelji boje je jasna: kad djeci damo prostor i slobodu, ona (manje ili više) griješe. Kad mogu istraživati različita rješenja i donositi odluke sigurno će činiti pogreške, a mnogi roditelji vjeruju da su oni dužni sačuvati svoju djecu od pogrešaka. Dijelom to rade zbog svoje ljubavi (ne žele da djeca budu neuspješna), a dijelom zbog svog ugleda (ne žele da oni budu neuspješni).
Eh, teško je to. Djeca moraju dobiti prostor da bi odrastala i da bi činila svoje greške u životu, sviđalo nam se to ili ne. Ako ne smiju griješiti, onda žive nekakav posuđeni život, marionete su koje pokreću njihovi roditelji, a tada imaju dvije razvojne mogućnosti: postat će buntovnici ili poslušnici. Ako se pobune protiv vas i ostatka svijeta, pred njima je buran i teškim rizicima ispunjen životni put, a ako slomite djetetov duh, imat ćete pasivno, dresirano stvorenje koje vama ne pravi probleme, ali će kasnije vjerojatno imati ozbiljnih problema u duševnom zdravlju. Znate i sami da se djeca rođenjem počinju odvajati od svojih roditelja, treba im zaštita i povjerenje, ali im treba i zraka, treba im prostora, sloboda i pravo na pogreške. Roditelji se boje i brinu zbog pogrešnih odluka i poteza svoje djece, taj strah je normalan, baš kao i činjenje grešaka... I mi smo griješili dok smo odrastali, na greškama smo učili i postali smo ljudi. Uostalom, zar više ne griješite?!
Barbara Lončarić, mag. med. techn.
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Osoba može postati emocionalno i fizički ovisna o alkoholu kako bi se nosila s anksioznošću, što na kraju dovodi do novih problema i još veće tjeskobe
Anksioznost je normalna emocionalna reakcija koju svi doživljavamo u određenim situacijama. To je osjećaj zabrinutosti, straha ili nelagode koji se može javiti kao odgovor na stvarne ili percipirane prijetnje. Uobičajena je reakcija u stresnim situacijama. Međutim, anksioznost može postati problem kada postaje prekomjerna, neprimjerena situaciji ili kad se javlja izvan kontrole osobe, utječući na njezinu sposobnost svakodnevnog funkcioniranja. To se tada naziva anksioznim poremećajem. Simptomi anksioznosti mogu uključivati osjećaje napetosti, nemira, straha, brige, povišenog srčanog ritma, ubrzano disanje, drhtavicu, osjećaj stezanja u prsima, mučninu, vrtoglavicu, teškoće sa spavanjem ili koncentracijom te osjećaj izgubljenosti kontrole.
Alkohol i anksioznost su dvije teme koje često idu ruku pod ruku, a njihova veza je složena i višestruka. Mnogi ljudi, u pokušaju da olakšaju svoje osjećaje tjeskobe i stresa, posežu za alkoholom kao privremenim izvorom olakšanja. Međutim, iako alkohol može privremeno smanjiti simptome anksioznosti, dugoročno može pogoršati taj problem. Alkohol djeluje kao depresant na središnji živčani sustav, usporavajući njegovu aktivnost. To može privremeno umanjiti osjećaj tjeskobe, ali ujedno smanjuje i osjetljivost živčanog sustava na vanjske stimulanse. Kada alkohol izađe iz tijela, tjeskoba se može vratiti, često čak i u pojačanom obliku. Alkohol ne rješava anksioznost, već je maskira. Korištenje alkohola kao načina suočavanja s anksioznošću može započeti začarani krug ovisnosti. Osoba može postati emocionalno i �izički ovisna o alkoholu kako bi se nosila s anksioznošću, što na kraju dovodi do novih problema i još veće tjeskobe. Također, uporaba alkohola može povećati rizik od razvoja drugih mentalnih poremećaja, kao
što su depresija i poremećaji raspoloženja.
Važno je razumjeti da alkohol ne liječi anksioznost, već samo pruža privremeno olakšanje simptoma. Kako bi se adekvatno nosili s anksioznošću, ljudi trebaju potražiti dugoročne strategije koje će im pomoći da se nose s tom teškoćom. To može uključivati terapiju, vježbanje ili pak neke druge tehnike opuštanja. Uz to, važno je shvatiti da osobe koje već pate od anksioznosti mogu biti osjetljivije na učinke alkohola. Alkohol može izazvati ili pogoršati simptome anksioznosti, kao što su povećana nervoza, ubrzani otkucaji srca i osjećaj nemira. Stoga, osobe s anksioznošću trebaju biti posebno oprezne kada je u pitanju konzumacija alkohola.
Terapija, podrška obitelji i prijatelja te promjena životnih navika mogu biti ključni faktori u prevladavanju anksioznosti. U konačnici, alkohol i anksioznost čine nezdravu kombinaciju. Umjesto da se alkoholom koristimo kao izlaz iz problema, trebamo potražiti zdrave načine suočavanja s anksioznošću kako bismo osigurali svoje �izičko i mentalno zdravlje na duže staze. Važno je shvatiti da anksioznost nije slabost niti znak nedostatka snage. To je medicinski prepoznatljiv poremećaj koji se može tretirati različitim terapijama. Ako osjetite da vas anksioznost značajno ometa u svakodnevnom životu ili osjećate da je teško nositi se s njom, važno je potražiti pomoć stručnjaka kako bi se pravilno dijagnosticirao i tretirao anksiozni poremećaj. Samoliječenje anksioznosti alkoholom maskira prave uzroke i produbljuje već prisutne probleme. Pravilan tretman može vam pomoći da naučite kako upravljati anksioznošću i poboljšati kvalitetu svog života.Nikada nije previše kasno (ili prerano) da se obratite za pomoć sa bilo kojim poremećajem mentalnog zdravlja ili poremećajem upotrebe supstanci/alkohola.
VATROGASNI KAMP u Strahonincu stvorio nova prijateljstva
Na samom početku 20-ak zainteresiranih mališana nestrpljivo je čekalo da ih vatrogasni zapovjednik Danijel Patafta popiše jer to je bila idealna prilika za predstaviti se i nekim novim prijateljima
Piše: Paulina Topolko
U sklopu projekta Pokrenimo ljeto s radošću proteklih mjesec dana na području Strahoninca održavaju se brojni kampovi za djecu. Kampovi su namijenjeni za svu školsku, ali i za dobar dio vrtićke djece. Ovaj tjedan na redu je vatrogasni kamp koji se održava na vatrogasnom poligonu strahoninskih vatrogasaca. Kamp se održava četvrti put.
Voditelji kampa su vatrogasci s dugogodišnjim iskustvom
Vanja Tomašić, Danijel Patafta, Filip Hadžić i Patrik Kontrec.
Biti vatrogasac nije teško
Na samom početku 20ak zainteresiranih mališana nestrpljivo je čekalo da ih vatrogasni zapovjednik Danijel
Patafta popiše jer to je bila idealna prilika za predstaviti se i nekim novim prijateljima.
Uzbuđenju nije tu bilo kraja jer slijedilo je upoznavanje s vatrogasnom opremom i vozilima. - Kad ulazimo u požar, uvijek dva vatrogasca idu zajedno. Nikad ne ulazimo sami, uvijek nam netko pomaže. Imamo i dvije vrste rukavica, jedne su za požar, a druge nosimo kad uklanjamo drvo s ceste poslije nevremena, poručio je u prezentaciji opreme predsjednik DVD-a Strahoninec Vanja Tomašić.
Cijelo vrijeme uz njega strpljiv je bio i vatrogasni model Filip Hadžić koji je na sebi imao kompletnu opremu, a u očima djece izazvao divljenje, jer puno toga nosi jedan vatrogasac.
Antun Hatlak Turčišćanec je za kojeg se dobro zna koliko voli pomagati drugima, pa ni ovaj put nije bilo iznimke. Budući da mu šogorica i susjede vježbaju za DVD Turčišće, prije natjecanja odlučio je cijelu žensku
B ekipu podržati kupnjom radne odjeće.
Predsjednica DVD-a Turčišće, Karolina Kolarić, ovim mu putem u ime svih članica ženske B ekipe zahvaljuje na donaciji. (ln)
- Ja već dugo vježbam s vatrogascima i najviše mi se sviđa kad pumpamo vodu i onda se gađa meta. To nije teško i volim ići na natjecanja, a tata me je upisao na vatrogasce, otkrila nam je Maja koja, iako mala, već ima puno vatrogasnog iskustva.
Nakon upoznavanja opreme i vozila, uslijedili su razgovori radiovezom. Tad su mališani zamislili da su na požarištu i ubrzo su krenuli razgovori o spašavanju.
Mališani su i odradili prvu vježbu, a morali su špricati metu, ali i sklopiti cijevi. Iznenadio je tu Jan koji je vježbu izveo poput pravog profesionalca. - Najljepše mi je sad bilo čunjiće gađati. Kad narastem, želim biti vatrogasac i gasiti vatru.
Iskustva u vatrogasnom poslu ima i vesela Ela koja otkriva da je u vatrogasne vode ušla prošlo ljeto. Na prvom je treningu bila s odraslima i nastavila s njima vježbati. Ipak, vježbali su i svi zajedno, a to joj je najdraže. Od svega, na vatrogasnim vježbama najviše voli vožnju kombijem. A kako i ne bi kad vatrogasci kombijem jure spašavati živote. Jedino joj je žao jer se ne voze puno u kombiju.
Najmlađi polaznik kampa je mali Roko
Najmlađi polaznici kampa su mali Roko i Rosa koji su na kamp došli zbog želje za upoznavanjem vatrogasnog posla i druženja s prijateljima. Roko će u listopadu napuniti tri godine, a već je poput pravog vatrogasca špricao
čunjiće i bacao malu vreću. Bacanje male vreće najdraže je bilo i njegovoj prijateljici Rosi. - Na kamp sam došla jer me zanima kaj radiju vatrogasci, a otkriva nam i da će postati vatrogaskinja i početi vježbati u DVD-u Strahoninec. Samouvjerena kako je i red, već sad sanja o medaljama koje će tek osvojiti. Ali takvi su bili svi polaznici kampa. Upravo to i je cilj kampa. Uključiti djecu u društvene aktivnosti, provoditi vrijeme na otvorenom te steći neka nova iskustva i vještine. A tko zna, možda se
baš na ovom kampu rode neki novi vatrogasci.
- Na kamp sam došao jer želim postati vatrogasac. Moram još razmisliti ako ću se upisati. I mama i tata moraju razmisliti. Ali mislim da ću biti vatrogasac. A kad narastem, bit ću kao Filip, otkriva nam Adrian.
Vatrogasni kamp u Strahonincu postao je mjesto nekih novih snova, želja i prijateljstva. A upravo je to pravi dokaz da naši vatrogasci rade dobar posao.
MEĐIMURSKA KUHARICA
Piše: Roberta Radović
Foto: Zlatko Vrzan
Čakovečki ugostiteljski objekt Međimurska hiža specijalizirao se za jela pripremljena po domaćoj recepturi i tradiciji. Kuhar
Zoran Nenadović podijelio je s nama recept za jelo kojem se mnogi vesele kad se uvrsti
Sastojci:
- mljeveno meso (pola svinje�na, pola june�na)
- svježe paprike
- sol, papar
- crvena paprika
- riža
- brašno
- jušni temeljac
- pasirana rajčica
- krumpir
u jelovnik - domaće punjene paprike. Osjetite pod prstima svježinu paprika i krenite u kuhinju s veseljem u pripremu ovog jela!
Mljeveno meso začinimo (sol, papar) i dodamo rižu i jaja. Lagano sve zajedno promiješamo u visokoj posudi. Paprike očistimo tako da ih ostavimo cijele, izdubimo samo unutrašnjost sa sjemenkama. Dobivenom mesnom smjesom punimo paprike. Zatim na vrućem ulju malo popržimo brašno, crvenu mljevenu papriku i sve zalijemo temeljcem i pasiranom rajčicom. U to dodamo punjene paprike i kuhamo na laganoj vatri.
Punjene paprike poslužimo na tanjuru s pireom od krumpira. Jelo posipamo svježe narezanim peršinom.
Filip Đuran iz restorana i caffe bara Međimurska hiža Čakovec uz punjene paprike i pire od krumpira preporučuje servirati bijelo vino. Odabrao je pušipel Mađerka sur lie, vrhunsko vino (12,5 % alk.). Pušipel je međimurski naziv za vina proizvedeno od sorte moslavac, šipon, furmint ili mosler. Mađerka
je brijeg s predivnim terasastim vinogradima iz kojih je grožđe za to vino. Sur lie je burgundijska tehnika njegovanja vina na �inom talogu kako bi dobila punoću, kompleksnije arome i posebnu svježinu koja mu osigurava dugovječnost. Odlično će se sljubiti s domaćim punjenim paprikama. Živjeli! (rr, zv)
U dane svetkovina Gospe od Anđela u Međimurju rado se i često peku jednostavne pogače od tikve i maka. Odlično bi bilo kad biste imali pravu tzv. "svinjsku" tikvu, ali u nedostatku navedene, dobro bi došla i obična tikvica iz bilo koje trgovine. Tikvu ili tikvice najprije treba naribati, posoliti, pustiti da malo odstoji i zatim stisnuti rukama i ocijediti, najbolje rukama. U tu se smjesu dodaju mak, šećer, jaja, malo
vrhnja i prema potrebi griz. Sve se lagano promiješa. Najbolje bi bilo napraviti i domaće kore za pogaču, a kao zamjena dobrodošle su i kore, listovi za savijače nabavljene u trgovini. Kore razvučemo i na njih poslažemo dobivenu smjesu (tikvice, mak, i ostali sastojci). Listovi se zarolaju i slažu u lim za pečenje. Prelijemo ih mješavinom vode i ulja, namažu vrhnjem i jajetom te stave peći u pećnicu. U slast! (rr)
Priprema:
Umijesite sve sastojke u tijesto i ostavite da fermentira 12-18 sati na sobnoj temperaturi. Nakon toga tijesto premijesite i stavite u hladnjak na 2 sata.
Nakon 2 sata izvadite tijesto na sobnu temperaturu da se temperira tridesetak minuta. Razvaljajte ili razvucite rukom u ovalni oblik. Namažite pestom od bosiljka i pinjola i pecite 20 min na 200
Sastojci: - �kva
- mak - sol
- šećer
- jaje
- vrhnje
- griz
- kore, listovi za pogaču
stupnjeva na prethodno zagrijanoj tepsiji/pekaču/kamenu.
Na tople pečene pinse stavite nadjeve po želji.
Sastojci za �jesto:
- 210 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova
- 40 grama semolina
brašna
- 1/2 žličice soli
- 1/2 žličice kvasca
- 1 žlica maslinovog ulja
- 150 ml vode
Sastojci za nadjev:
- pesto od bosiljka i pinjola
- burrata
- mortadela
- pistacije
KRISTIJAN
PODGORELEC iz SelniceOvo tradicionalno jelo Kristijan priprema i zbog sjećanja na djetinjstvo pa mu je drago što ga i njegova kći voli
Piše: Aleksandra Sklepić
U ljetnim mjesecima pripremaju se laganija jela, a tradicionalna međimurska kuhinja obiluje jednostavnim jelima koja su idealna za brzu pripremu i �inog su okusa.
Tjestenina je omiljeno jelo u vrućim danima, a za pripremu domaćih tjestenina dostupni su nam brojni recepti naših mama i baka. Trganci su tipično međimursko jelo koje se lako priprema, a sastojci su dostupni u svakom kućanstvu, kad god poželimo uživati u tom slasnom jelu. Trganci
su ime dobili zbog načina na koji ih pripremamo, a to je da tijesto koje se zamijesi trgamo rukom i otrgnute komadiće stavljamo kuhati u lonac.
Pripremamo ih na različite načine, s različitim primjesama i dodacima, a kako se u Selnici pripremaju trganci s zeljem, pokazao nam je Kristijan Podgorelec (43).
Kristijan živi u Selnici sa suprugom Larom i kćerkom Gitom koja ima 13 godina i sada će krenuti u osmi razred. Trgance sa zeljem kuha najviše zbog nje jer ona obožava to jelo.
Sastojci za 2 – 3 osobe:
Za trgance:
- 35 dag glatkog brašna
- 35 dag oštrog brašna
- malo soli
- voda
Ostalo:
- 1 glavica svježeg
zelenog kupusa (zelja)
- malo šećera
- malo soli
- svinjska mast i slanine
Priprema:
Brašno malo posoliti i zamijesiti s vodom. Količina vode se prilagodi tako da tijesto bude dosta tvrdo kako bi se moglo trgati na komadiće.
U lonac staviti vodu da se kuha i kad zakipi u
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
nju rukom trgati komadiće tijesta. Vodu malo posoliti i trgance kuhati otprilike 5 – 10 minuta. Kad svi trganci isplivaju na površinu kipuće vode, tada su kuhani. Zelje naribati, malo posoliti i ostaviti u posebnoj posudi neko vrijeme da pusti vodu. Zatim ga rukama stisnuti i ocijediti tekućinu pa staviti u tavicu u kojoj smo pripremili svinjsku mast. Naribano zelje popržiti na masti dok ne dobije crvenkastozlatnu boju. Za vrijeme prženja zelje posuti s malo šećera, što daje lijepu boju i poboljšava okus. Kad su trganci kuhani, ocijediti ih i na njih staviti pripremljeno prženo zelje pa slanine što im daje poseban okus. Sve skupa još kratko prepržiti i servirati vruće.
Odrastao je u Gradiščaku, a trgance je i on sam jako volio jesti cijelo djetinjstvo, pa ih priprema i zbog sjećanja na djetinjstvo te mu je drago što ih i njegova kći voli.
- Kao vlasnik tvrtke koja se bavi montažom stolarije, često putujem u inozemstvo, u Sloveniju i Austriju, a puno putujem i po Hrvatskoj, pa nemam previše vremena za kuhanje. Kuhati to �ino međimursko jelo naučila me mama Barbara i jako sam joj na tome zahvalan. Trudim se da taj recept ostane u mojoj
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
obitelji i rado svako malo pripremam trgance, ispričao nam je Kristijan.
Kristijanova supruga Lara voditeljica je mažoretkinja u Selnici i Murskom Središću, a on pomaže kad je potrebno pri organizaciji kakvih događanja te pruža podršku na sve načine.
Ovaj smo ga put susreli na kuhanju gradskih kotlića u Murskom Srediću, gdje su “Tate mažoretkinja” kuhali svoje jelo, trgance sa zeljem i njime privukli pažnju brojnih posjetitelja.
Osim što rado kuha tradicionalne trgance, Kristijan voli glazbu. U slobodno vrijeme svira brač u KUD-u Selnica, gdje je aktivan član već sedam godina. S tamburaškim sastavom čiji je član svira po kulturnim manifestacijama po Hrvatskoj te ga to opušta i uživa u druženju i putovanjima. Uz brač koji je naučio svirati u školi, Kristijan svira i druge instrumente.
U obitelji najviše ipak kuha mama Lara, a kći Gita je također već počela učiti pripremati neka, zasada jednostavnija jela.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.
Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava
daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak,
1. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka,
2. Rok za pre-
4. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Ovotjedna dobitnica: Tatjana Drvoderić iz Sivice
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti
telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED
Ime i prezime:
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.
Telefon Poliklinike: 040 391-240.
Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Adresa:
Broj telefona:
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 1. kolovoza 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 4. kolovoza 2023.
HOROSKOP
OVAN (21.3. - 20.4.)
Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos. Samci će biti pomalo ukočeni. Vjerojatno će vas svako malo nadgledati, ali vi ćete to ili zanemariti ili se praviti ludi.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
Iz dana u dan ćete se osjećati sve bolje u društvu voljene osobe. Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti na zanimljivo putovanje udvoje. Zavući se u mir vlastitog doma ovaj će vam tjedan biti glavna preokupacija. Radovi u kući ili tihe djelatnosti iz mirnih prostora događat će se spontano.
LAV (23.7. - 23.8.)
Bit će malo manje događaja, ali vaš ljubavni život i dalje će biti kvalitetan. Moguće je da ćete smanjiti izlaske. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima. Maštat ćete o boljem poslu i većim poduzimanjima. Kad se trgnete, brzo ćete se spustiti na zemlju.
VAGA (24.9. - 23.10.)
Kontakti će biti brojni, ali njihov karakter u emotivnog smislu ostat će površan. Stoga ćete o ljubavi više pričati nego što ćete je osjetiti. Mnogi će bez obzira na sve organizirati lijepe provode za svoje društvo. Bit će im dobro. Ljudi s kojim poslovno surađujete i koji su vam nadređeni, mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom.
STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će rasti. Bit ćete zadovoljni i sretni što je tako. Oni koji su još sami kontakt će započeti na intelektualnoj razini. U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija.
VODENJAK (21.1. - 19.2.)
Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posvetiti ili će jedan član iste zahtijevati njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će prve krize u kojim će trebati pokazati malo više razumijevanja za drugu stranu. Uspjet će. S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili.
BIK (21.4. - 20.5.)
Ljubavna rezignacija i neraspoloženje bit će obilježja ovih dana. Distanca u osobnim odnosima bit će vaš odgovor na potrebe druge strane za nježnostima. Ipak, pokažite bar malo pažnje kako vam kasnije ne bi bilo žao. Radi se samo o sitnicama oko kojih se ne treba živcirati.
RAK (22.6. - 22.7.)
Svoju veliku energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Poslužit ćete se novim idejama koje će povremeno iznenađivati drugu stranu. Ništa vas neće zaustaviti u izražavanju emocija. Komunicirat ćete sa suradnicima oko nevelikih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno.
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Ideja zavođenja nešto je što vas ponekad zbunjuje. Postavljat ćete si mnoga pitanja. Ovih dana nisu isključene situacije kad vam se osobe suprotnog spola nabacuju kao same od sebe. Što god se nađe na dnevnom redu, bit ćete glavni pokretač cijele stvari.
ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
U osobnim odnosima sve će vam važnije biti pitanje tolerancije, a upravo ono će vas odvesti korak prema naprijed. Ovo su dani kad ćete imate priliku vježbati uvažavanje jedno drugoga. Poradit ćete na tome na obostranu radost. Dobro su vam postavljeni kontakti, a pogotovo za sve nove ideje i projekte.
JARAC (22.12. - 20.1.)
Većinu ovog tjedna vaš privatni život neće biti sasvim miran. Trebat će dosta diplomacije i strpljenja kako bi razgovori napredovali u konstruktivnom pravcu. Nastojte vagati svaku svoju riječ. Postat ćete realniji i smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja. Otvaraju vam se vrata jedne suradnje.
RIBE (20.2. - 20.3.)
Dobar razvoj ljubavnog i društvenog života ohrabrit će vas da idete dalje. Mnogi će u svoju vezu unijeti dašak svježine odlaskom na neko zanimljivo mjesto. Bit će im bolje među ljudima. Šefovi bi mogli zatezati tamo gdje ste se najmanje nadali.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1453
Piše: Zlatko Bacinger
Muzej Međimurja Čakovec već trinaest godina zaredom organizira dječju muzejsku manifestaciju Mali školski kustosi – moj najdraži stari predmet. Cilj priredbe je odgojne i edukativne naravi: osnažiti svijest djece o potrebi čuvanja starih predmeta te poticati interes i proširiti znanje najmlađih o našoj kulturnoj baštini. No, nije li i nama odraslima potrebna edukacija, a možda i elementarni odgoj glede čuvanja starih objekata, predmeta i kulturnoga nasljeđa općenito? Jer, zaboga, ne možemo te vrijednosti prenositi na mlade ako fale i nama samima? A fale li nam doista? Osvrnimo se na nekoliko eklatantnih primjera iz, primjerice, čakovečke arhitektonske baštine.
Stariji Čakovčani sjećaju se središnjega gradskog trga i rubnih zgrada prije nego što je na njihovu mjestu podignuta robna kuća Međimurka. Stilski gledano, te stare katnice činile su arhitektonski sklad, što znači da su naši stari vodili računa ne samo o funkcionalnosti nego i o estetici svojega životnog prostora. Poput drevnih Grka, znali su da je ono što je lijepo za oko, lijepo i za dušu te da tek spoj vanjskoga i unutarnjega sklada čovjeka čini potpunim bićem. Današnji naraštaji, vođeni prvenstveno novcem i profitom, bez osobita se rešpekta bahate prema ostavštini svojih očeva te agresivno zadiru u naslijeđenu tradiciju, nastojeći je “modernizirati i osuvremeniti”. I premda se u arhitekturi spoj tradicionalnoga i suvremenoga pokatkad pokaže prikladnim, nerijetko je to ipak razočaravajući promašaj.
Izgleda da su se upravo takvom logikom krajem 70-ih godina prošloga stoljeća rukovodili čakovečki gradski oci kada su na mjestu starih građanskih kuća, koje je trebalo možda tek malo obnoviti, dograditi u starom stilu i privesti nekoj općedruštvenoj svrsi, izgradili „čardak ni na nebu ni na zemlji“ – robnu kuću Međimurka, spomenik socrealističke izgradnje i produkt društva bez samosvjesne građanske klase, civilnoga društva i kvalitetne javne rasprave. U to su vrijeme središta društvenoga života bili gradski trgovi, pa su na njima, kao gljive poslije kiše, počeli nicati robni magazini zvučnih imena poput NAMA (Narodni magazin) ili VAMA (Varaždinski magazin). U Čakovcu bi to ispalo ČAMA, ali nasreću nije, nego – kud baš –Međimurka. Kad je početkom osamdesetih završena, postala je hit poslovne izgradnje, ponos Čakovca. Doći u grad,
a ne posjetiti robnu kuću, bilo je kao da srijedom dođete u Čakovec, a ne obiđete sajam. Nikome nije pala na pamet pomisao kako će se taj “ponos” doskora pokazati kao teški promašaj. Naime, za razliku od okolnih rubnih katnica na Trgu Republike – od kojih su neke starije od dvjestotinjak godina, ali izgledom i danas uljepšavaju prostor i zrače duhom građanštine – “ČAMA” je za samo nekoliko desetljeća ostarjela i postala dominantno ružno pače čakovečke “špice”
Od njezine prvotne „modernosti“ ostali su samo navodnici. A onda se dogodilo još nešto: trgovački centri, ti hramovi potrošačkoga društva, s vremenom su se preselili na periferije, pa su gradska središta opustjela. Kako bi tomu stali na kraj i urbanoj špici vratili nekadašnju živost, gradski oci su raspisali natječaj za rekonstrukciju Trga Republike. Iluzorno je, međutim, očekivati da će u tako preuređenom i dotjeranom trgu Međimurka postati detalj koji će ga uljepšavati. Baš suprotno, bude li se rekonstrukcija pokazala uspješnom, Međimurka će još više bosti oči iole pažljivijega promatrača.
Šezdesetih godina prošloga stoljeća, dakle puno prije Međimurke, uži centar Čakovca dobio je još jedan biser “suvremene stanogradnje” – zgradu Centar, preko puta crkve sv. Nikole. I opet se posegnulo za rušenjem. Tako je nestalo nekoliko lijepih starih katnica, da bismo na tom mjestu dobili zgradu posve neprimjerenu okolnom prostoru, i još k tome “guzicom” okrenutu prema crkvi i samostanu (!).
Spomenute čakovečke arhitektonske i urbanističke promašaje nadopunimo i žalosnom sudbinom ugostiteljskih objekata koji su svojom arhitektonikom, ponudom i prepoznatljivim unutarnjim uređenjem bili simboli našega grada: Kavana Royal, Pivnica Plavi podrum i Riblji restoran. Vlasnici Kavane Royal su kra-
jem Drugoga svjetskog rata otjerani, lokal je nacionaliziran, a ime promijenjeno u Gradska kavana Čakovec. Naziv kavana je ostao, premda je dijelio malo toga zajedničkog s klasičnim kavanama. Tako je naprasno prekinuta stoljetna veza Čakovca s bečkom i budimpeštanskom kulturom kavana, a bogami i sa srednjoeuropskim građanskim i kulturnim krugom općenito. Riblji je zatvoren krajem 2009. godine i preuređen u trgovinu kozmetičkim proizvodima, a Pivnica Plavi podrum je otprilike u isto vrijeme agresivno “modernizirana”, što će reći da je na ho-ruk preuređena do neprepoznatljivosti, izgubivši pritom svoj stari narodni štih i postavši sličnija engleskom pubu. U istom dahu promijenjeno joj je i anglizirano i samo ime. Čakovec je ostao u gaćama. Stotinjak metara od Pivnice, Stari grad Zrinskih svjedočio je tim žalosnim zbivanjima, strepeći za vlastitu sudbinu. Zbog nebrige i neodržavanja sedamdesetih godina urušila se stambena zgrada uz sjeverni bedem, a na istom putu bila je i cijela fortifikacija. Tako je to drevno zdanje, nekadašnja hrvatska banska rezidencija, više desetljeća životarilo u debeloj sjeni svojega vlastitog podgrađa. Pa ipak, nije sve tako crno. U posljednje vrijeme postaje sve vidljivija osviještenost građana, političkih i društvenih struktura glede brižljivijeg i odgovornijeg čuvanja “starih predmeta”. Osamostaljenjem Hrvatske te nadilaženjem ideoloških zabluda i ograničenja postali smo svjesni golemoga kulturno-turističkog kapitala kojim raspolažemo u imenu Zrinskih, što je svakako doprinijelo odluci o temeljitoj obnovi Staroga grada. I upravo je ta znakovita poniznost pred prošlošću, a ne ideologijom potaknuta pakosna oholost, najveće jamstvo da je devastaciji naše graditeljske baštine došao kraj. Moramo, štoviše, pojačano ustrajati na odgaja-
MUZEJ MEĐIMURJA
ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO
VRIJEME:
1. travnja – 31. listopada
Ponedjeljak: 10 – 18 sati
Utorak – petak: 8 – 18 sati
Subota – nedjelja: 10 – 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
nju zajednice u kojoj će se svaki građanin osjećati kustosom (čuvarom) nasljeđa i tradicije: od svoje privatne kulturne i povijesne baštine, preko zavičajne do svjetske. Da smo na dobrom putu govori i činjenica da su čakovečka gradonačelnica i direktori Bioinstituta i poduzeća Union d. d., Saša Legin i Davor Lovrenčić, te aktualni najmoprimac Gradske kavane Čakovec Mario Marčec, uz neke uvjete zdušno podržali ideju Muzeja Međimurja Čakovec da se lokalu vrati staro ime – Royal. Potporu su dali i ideji o postavljanju spomen-ploče međuratnim vlasnicima, legendarnoj obitelji Elizabete i Geze Legenstein. Uz to, unutrašnjost kavane bit će obogaćena fotografijama s motivima čakovečkih kulturnih događanja iz dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća. Bit će to ne samo popratni marketinški sadržaji prosinačkoj izložbi Muzeja Međimurja Čakovec pod nazivom “Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein” nego i simboličan povratak Čakovca svojim korijenima. Koliko god u povijesnim prijelomima oslabjeli, ti korijeni i danas podupiru stablo prebogate prošlosti grada Čakovca.
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA: U proteklih nekoliko tjedana mjestimice je bilo jačeg nevremena, nažalost i uz ljudske žrtve te ogromne materijalne štete. Na širem području županje izmjerena je brzina vjetra do 180 km/h što je za nas na kontinentu nevjerojatna brojka. Bili smo na granici vrelog zraka južnije i svježijeg i vlažnog sjevernije pa u takvim
uvjetima dolazi do nastanka nevremena. Srećom, sad nam slijedi nekoliko ljepših dana, ali se već vidi mogućnost nove kraće promjene oko nedjelje i oko srijede u sljedećem tjednu. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Vrijeme će u četvrtak biti povoljnije. Suho i pretežno sunčano, ponegdje s umjerenom
naoblakom. Sjeverni vjetar će ostaviti ugodnije temperature pa će jutro biti dosta svježe, ponegdje uz maglu, a dnevna temperatura bi se trebala popeti na 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva.
Slično vrijeme bi se onda zadržalo i u petak. Suho, pretežno sunčano i malo toplije. Temperatura zraka ipak ostaje ugodnija tako da bi se držala
Pučka meteorologija
između 27 i 29 stupnjeva, a noć i jutro će i dalje biti ugodno svježi.
U subotu i dalje većinom sunčano, suho i vrlo toplo. Temperatura bi mogla uhvatiti trideset stupnjeva u hladu, ali sve je to prihvatljivo ljetno vrijeme bez prevelike vrućine i sparine.
Nedjelja već postaje rizičnija pa uz promjenjivu
naoblaku raste mogućnost za kišu ili grmljavinske pljuskove, osobito u popodnevnim satima. Temperatura zraka u postupnom padu s promjenom vremena.
Ponedjeljak bi nam onda trebao donijeti ugodno vrijeme, vjerojatno bez kiše ili još ujutro ponegdje koja kap.
Tijekom dana sunčana razdoblja i ugodnija temperatura. U utorak prognoziramo puno sunca i topline, a neka nova kratkotrajna fronta bi mogla stići potkraj srijede i ponovno nam donijeti lokalne pljuskove.
Četvrtak ponovno izgleda sve ljepše.
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 26. 7. 2023.)
KALENDAR
• 27. srpnja 1651.god. u velikom povodnju zbog proloma oblaka u Zagrebu poginule 52 osobe
• 28. srpnja 1947. god. na Savi kod Zagreba počela najintenzivnija hidrološka suša
• 30. srpnja 1776. god. katastrofalna tuča u Osijeku
Vic
Zašto ne možeš ispričati vic jajetu? Puknut će od smijeha!
Zmije
Pita zmija drugu zmiju.
- Jesmo li mi otrovnice?
Druga kaže: - Nismo.
Prva: - Uh, dobro, upravo sam se ugrizla za jezik.
Špekule
Dječak bacio špekule niz stepenice. Jedna špekula kaže drugoj.
- PAZI, ŠTENGE-GE-GE-GE-GE-GE!
MOZGALICA - pronađi 10 razlika
Ne bodete veuvali kak čovek more biti dosaden dok se za nekaj prime, a kak vam unda nek dopovem kak je dosadna moja teca Franca dok joj nekaj nejde v glavo. A znate kak je to, teci nesmem nikaj reči, nikaj zgombati, a niti pak nekaj hudoga otpovedati jerbo je to moja nejstareša teca i moram jo trpeti. Več hajdi dugo mi neda mira i furt me nekaj spituvle za teto Ikačo gradonačelnico Siska štera sako leto znova govori o nejstarešim partizanima v Evropi i o prvomo partizanskomo odredo šteri je zafremani v junjušo 1941. leta i to mom posle kak je Dol�i (čitaj: Hitler) napal Staljina, očem reči, Rusijo. To me furt spituvle, i to vam moram povedati, zakaj teta Ikača furt i navek govori sam o 1941. leto i to več hajdi dugo, a još je nigdar ne došla do 1945. leta i zato teci Franci davlem na praf dok me spituvle da bode itak teta Ikača došla do 1991. leta? A kaj ne bodemo pitali da bi itak ona mogla dojti do 1995. leta, očem reči, do Maestrala i do Oluje? Ima teca praf dok veli da se tomo nebremo tak v časi nadjati jerbo Ikača napreduvle kak muha v močjako.
Kak zgledi da so teta Ikača i Feri Habulinov precednik antifašistov v Lepoj našoj hodali v isto kumrovečko školo jerbo Feri ruon tak furt i navek govori o četrdeset prvoj kak da je tam bil i z partizanima tikve sadil, a narodil se je dvanaest let posle kak je rat završil. Ne znati što je itak jemo to se povedal jerbo pripoveda sam kaj jemo paše, a ne kaj se je pravzaprav pripetilo. Ve dok znuomo da se je narodil unda nam je čistam jasno da je partizane videl sam na sliki i to v knigaj štere so pisali oni kaj so meli srečo i rata preživeli. Niti je luka sadil, niti je luka jel, a niti pak podehaval, a se nejbole zna kak da je vrta štihal vu šteromo je luk rasel.
Još nekaj, teta Ikača i Feri Habulinov furt pripovedajo o antifašistima z četrdesetprve, a nigdar nikaj o antifašistima šteri so se pobunili devedesetprve i dopelali
so se prek Dunava k nam v Lepo našo na tenkima i šteli so otpelati državno mejo tijam do Virovitice prek Karlovca pak do Karlobaga. Oni so, ruon tak, meli zvezde petokrake na kapaj kak i antifašisti četrdesetprve.
Si znuomo što je to Nikola Zrinski Čakoski i kaj je on napravil za Čakovčance i za nas Međimorce.
Poznato nam je da se je narodil v Čakovco, pred nekaj vejč od štiristo let, da je živel v Čakovco, da je zafremal knjižnico, da je dopelal fratre v Čakovec, da je zlišpal čakoskoga Staroga grada, da je zazidal Novoga
Zrina pre Donji Dobravi i da ga je jedina divja svija štera j, v ono vreme, došla v Međimorje sfondala v Kuršanskoj šumici. Pred cirka 120 let mo je na glavnomo čakoskomo trgo postavlen spomenik šteroga Čakovčanci i Međimorci zovejo
„Orao“, a šteri je još denedenes tam i po jemo si poznajo Čakovca makar so ga postajli Mađari, očem reči, ondašje ugarske vlasti. Dok se očemo zafaliti za nekaj kaj je Nikola Čakovečki napravil za nas unda mo denemo venca i vužgemo sveče. No, ne delamo to sam mi nek i naši sosedi Mađari šteri ga, šteli mi to priznati ili ne, poštuvlejo i štimajo bole nek mi jerbo pre „Orlo“ moremo hajdi pot najti čuda vejč mađarski venci nek naši. Zato pitam sebe i vas: što itak bole poštuvle našega Nikolo mi ili pak naši prvi sosedi Mađari?
Naši labodoritaši so znova počeli nagajati labodo
Minuli vikend se je znova hapilo labodoritaško prvenstvo Lepe naše i to ne bi bilo niti spomena vredno da so se ne mam v prvom kolo zišli dva naši nejbolši labodoritaški klubi i to zagrebečki modri, očem reči, Dinamovci i splicki bili ftiči, očem reči, Hajdukovci i to vu zagrebečkom Maksimiro. Morem vam reči da je na se zadje tak zišlo kak se je ne nišči nadjal, niti zagrebečki purgeri, drukeri Dinama (čitaj: Bed Blu Bojsi), a niti pak splicki Dalmoši, drukeri Ajduka (čitaj: Torcidaši), a to znači da so si tri bodi otpotuvali za Dalmacijo. Nikaj je ne pomoglo
Dinamovcima kaj so vodili jerbo je Petkovič zahuzal elvera i predi nek je glavni sodec otfučkal kraja „beli ftiči“ so zabili dva gole tak da so bodi odišli za Split, a Dinamovci so odišli po riti k meši. Drugi den se je zazvedilo „z maksimirske šume“ kak so to Dinamovci pustili Hajdukovcima, očem reči, dali so jim tri bode fore kaj bi bili več jempot i oni prvaki, ali Bed Blu Bojsi velijo da niti to Hajdukovcima ne bode dosti kaj bi ostali i na krajo prvenstva na prvi mesti.
Kaj reči, Hajdukovci so ovo leto dopelali celi pušelj novi igrači, trener Leko je �ljučnul v šake i obečal je prvo mesto. Počelo je dobro, ali to je jako dauko do kraja jerbo još tre odigrati tridestipet utakmici i na krajo bode bič počil. Najte me krivo razmeti, ali na prtuletje so mladi „beli ftičeki“ (čitaj: juniori Ajduka) igrali �inale Lige prvakov i ve na početko jeseni nišči od teh mladih „belih ftičov“ ne igra za prvo momčad Ajduka, a pred dva-tri mesece so te dečki bili nejbolši v Evropi. Nebrem to razmeti. A na drugoj strani so mladi „plavi lavi“ (čitaj: juniori Dinama) ne igrali Ligo prvaka jerbo so bili slabeši od Ajdukovci, ali ve pet te dečki (Baturina, Bulat, Špikič, Sučič, Marin) igrajo za prvo ekipo i to v prvi postavi. Pital sam i teco Franco kaj mi ona pomore kak bi ja to mogel razmeti, ali ona se prestala zanimati za labodo i labodoritaše.
De se itak zmaže tuliko dežđa???
Ne znati da bode kraj ovomo vremeno štero se meja pet-šest pot na den. Niti čovek nebre prebrojiti kuliko pot na den dežđ curi, kuliko pot sonce sveti, kuliko pot je ploha, grmi, blesiče se… I to saki den makar sako jutro sonce sveti i se je mirno. Kak veter puše morete videti i v Čakovco v glavni vulici de je veter preobrnul se prcinkulske mamrele, a pol jiv je i strgal zato je i ne čudno kaj niti ovi na Interneto ne znajo kakše bo vreme i kaj naprajti:
• Pol dneva čovek treba paziti kaj ga sunčanice ne speče, a drugu polovico dneva kaj ga strela ne vudri!!?
• Dok strele pokajo i dok počne grmeti operite si glavo z šamponom od koprive, jerbo kak znate neče grom v koprive!!!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Jedan od glavnih organizatora Forestlanda upravo je Krešimir Biškup iz Čakovca. U javnosti je poznat kao tatamata za organizaciju brojnih evenata na našem području i
šire. No, Forestland je uistinu njegova “zlatna koka”. Kroz njegove ruke prolaze svi segmenti organizacije, a ovo mu je deveta uspješnica.