Međimurske novine 1455

Pomama za malim stanovima i urbanim vilama

DONOSIMO

ANKETA POD VUROM

Kuća, stan – green ili beton-destination

Pri odabiru kuće ili stana mnogi će osjetiti grč u želucu. Taj grč dobit će prijatelja glavobolju koja se javlja na sam spomen cijene, kredita, hipoteke i cjeloživotnog plaćanja banci. Kako ništa ne traje vječno, neće ni kredit, a kada konačno bude isplaćen, svatko tko se odlučio za takvu opciju, imat će nešto svoje. A to je daleko bolja opcija od života u podstanarstvu. U Čakovcu nove zgrade rastu jedne za drugom. Ako ne boravite često u gradu, onda se vjerojatno i iznenadite pri

svakom dolasku u grad jer zelene površine zamjenjuju stambene zgrade. A upravo su zelene površine bitne za ljude jer boravak na otvorenom i u prirodi pozitivno utječe na mentalno i fizičko zdravlje ljudi. Zelenilo, cvijeće i mir svakako ćete imati ako se odlučite na život u kući. S druge strane, morate biti spremni na više fizičkog rada koji iziskuje takva vrsta života. Pitali smo naše građane što misle, je li bolje živjeti u kući ili u stanu. (pt, zv)

Nikola Šopar, Čakovec – Mislim da je bolji stan. Živim u stanu. Oboje je dobro, ali od rođenja živim u stanu. Dobra bi mi bila i kuća da mi je netko pokloni. Što se �če grijanja, isto je kod svake novogradnje, ovisi o izolaciji, nije da je stan ispla�viji po tom pitanju.

Damir Pintarić, Nedelišće –Kuća, mislim da je kuća bolja. Imate dvorište za djecu, imate rekreaciju. Možete travu zalijeva�, to odmara, živicu reza�… Bez fizičkog rada nema ni intelektualnog, treba se kreta�. Ja ne bih stan, mislim da nema baš neke prednos�.

Jadranka Brumen, Čakovec – Ja mislim da je ipak bolja kuća. Sa stanarima u zgradi se jako teško dogovori� oko troškova kad nešto treba napravi�. Mislim da kuća iziskuje puno više održavanja, ali u kući se ima svoj mir. Lakše je u kući nego u stanu.

Marija Šopar, Žiškovec – Za mene je bolja kuća. Imam svoju slobodu, mogu nešto ima�, svoj vrt, dvorište. Da moram sad u stanu živje�, ne znam, priviknula bih se, ali u kući je više slobode. A vezano za održavanje, mislim da je bolje i lakše sa stanom, manje je posla.

Vinko Škvorc, Vularija – Kuća je uvijek bolja. Sami ste, svoji, a stan je tak’… Još ako živite u zgradi gdje su različi� susjedi, može bi� i problema. A kuća, kakva god, na svojem ste. A održavanje, mislim da je svejedno, i kuću i stan treba čis��. Jedino ako je veće dvorište, onda to iziskuje više posla.

FOTO tjedna

Sobočki župnik služi za oltarom i vatrogasnim vozilom odlazi na intervencije

Sobočki velečasni Tomislav Kos nije samo duhovni pastir u svojoj župi već i operativni član DVD-a Mala Subotica. Položio je temeljni ispit za vatrogasca, ima vozačku dozvolu kategorije C i vozi navalno vatrogasno vozilo. Snimili smo ga tijekom intervencije u Turčišću gdje su vatrogasci intervenirali nakon nesreće s poginulom osobom.

(BMO, foto: Z. Vrzan) Velečasni Tomislav Kos

Porcijunkulski oprost je

za sve, zar ne?

Ove godine Porcijunkulsko proštenje, čini se, ponovno je pojačalo internacionalni štih. Naime blagdan Gospe od Anđela oduvijek je privlačilo sve pro�ile ljudi sa svih strana svijeta. Doduše, nekad razlog nisu bili koncerti, već bogoslužje na tri jezika, hrvatskom, mađarskom i slovenskom te potpuni ili porcijunkulski oprost, koji garantira temeljito pranje duše od svih dotadašnjih grijeha. Drugi razlog je bio što su to bili dani velikog sajmovanja, pa se u Čakovec tih dana išlo i po novo blago, živinu, morhu, cipele, košare, itd… Što god bi već kome nedostajalo tih dana. Naravno da su tu bile i razne uslužne djelatnosti pa su tih dana na svoje došle i brice, švelje, pralje… i ostali koje danas od milja zovemo OPG-ovi. Ugostitelji su i tada došli na svoje, a gastroponuda je cvjetala načinom koji danas ne možemo niti zamisliti.

Jer na Porcijunkulovo se tada nije moglo skoknuti autom na par sati jer svijet je tada bio daleko veći. Jednom kad si stigao, trebao si i ostati i odraditi svoju namjeru.

Gungule, graje i akcije za proštenje bilo je uvijek, a ove godine su ju pojačale i tri

mlade dame poznate u industriji za odrasle, kako je danas od milja zovemo, predvođene našom Međimurkom Marijom Zadravec koja je došla na Porcijunkulovo u rodni kraj. Nju su posjetile kolegice s posla u Njemačkoj, već ranije poznate Hrvatice koje zajedno s našom Marijom na društvenoj mreži OnlyFans pišu povijest na kojoj bi im i Kaligula pozavidio. Prva je Ena Friedrich Kiš, rođena Čobanov. Ta bivša Playboyeva zečica iz Primoštena osim po vještinama, poznata je po tome što je i predana majka, a svoju aktivnost snima upravo sa svojim zakonitim suprugom. Druga, ništa manje poznata u svojoj umješnosti, je Josipa Karimović, rodom iz Vinkovaca, koja je široj hrvatskoj publici postala poznata emisijom Ženim sina. Ostala je neudana. Ali posao na OnlyFansu je procvjetao.

Službeno, Ena i Josipa došle su Mariji, umjetničkog imena Sweet Mery, za koju su znale da će je pronaći u Čakovcu u rješavanju svojih duhovnih obveza, čestitati na svježe osvojenoj tituli europske prvakinje u seksu kada ih je i uhvatila kamera našeg fotoreportera.

Ena, Josipa i Marija našle su trenutke odmora i pod brajdama

E, sad, neslužbeno kruži priča kako su te umjetnice došle upravo na Porcijunkulovo kako bi dobile potpuni oprost kakav se može dobiti samo u Čakovcu jer malo je vjerojatno da su se došle razuzdati na koncert Petra Graše. Te pikantne detalje

o Mariji i njezinim pratiteljicama ne zna ni Filip Horvat, direktor Turističke zajednice grada Čakovca. Čini se da će prava istina ipak zauvijek ostati prekrivena velom ispovjedne tajne.

(tn, Foto: Instagram pro�il marija.zadravec.21)

PROŠČENJE prizvalo i hrvatske perjanice industrije za odrasle

Međimurski branitelji danas žele samo mir i da se ne iskrivljuje povijest

Branitelji iz Međimurja sudjelovali su u akciji Oluja u postrojbama Hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji u sastavu Zbornog područja Bjelovar, zatim u sastavu gardijskih brigada, posebno 1. i 7. gardijske, ali i u gotovo svim drugim postrojbama Hrvatske vojske

Tekst: Josip Šimunko

Prije 28 godina dogodila se vojno-redarstvena akcija Oluja kojom je oslobođena

Hrvatska. Bila je to zadnja u nizu uspješnih operacija oslobođenja zemlje, koja je danas već upisana zlatnim slovima u povijesti, ali i sjećanju hrvatskog naroda. Pobjeda u Oluji konačno je donijela mir i toliko očekivani kraj rata, a za mlade i buduće generacije otvorena je svijetla perspektiva života u slobodi u demokraciji.

U Oluji sudjelovalo oko 2000

Međimuraca

Politički i vojno, Oluja je započela nakon neuspješnih pregovora u Ženevi o mirnoj reintegraciji okupiranih dijelova Hrvatske. Predstavnik

Srba u takozvanoj Krajini Milan Martić nije vjerovao da Hrvatska može pokrenuti neku veću vojnu akciju pa je svojim pregovaračima rekao da zavlače, dok srpska vojska ne bude spremna. U isto vrijeme srpske su snage sve više pritiskale Bihać koji je bio u okruženju, prijetila je nova Srebrenica. Operacija Oluja je za samo 25 sati preduhitrila veliku srpsku vojnu operaciju Vaganj. Srbi su u toj operaciji trebali vratiti Kupres i Livno, napredovati u dolini Neretve prema Metkoviću i najvažnije, napadom na Bihać i zapadnu Bosnu slomiti bihaćku enklavu. No, prije toga dogodila se hrvatska Oluja.

Od oko 8000 međimurskih branitelja u Domovinskom ratu, u Oluji je sudjelovao manji dio, prema nekim procjenama, oko dvije tisuće pripadnika.

Znatan broj međimurskih branitelja borio se i u prethodnoj akciji Bljesak u kojoj su Međimurci zajedno s ostalim snagama oslobodili Lipik kao i doprinos 54. samostalne bojne tijekom Domovinskog rata. Branitelji iz Međimurja sudjelovali su u akciji Oluja u postrojbama Hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji u sastavu Zbornog područja Bjelovar, zatim u sastavu gardijskih brigada, posebno 1. i 7. gardijske, ali i u gotovo svim drugim postrojbama Hrvatske vojske.

U 7. gardijskoj brigadi iz Varaždina za slobodu se borilo nekoliko stotina Međimuraca, a ni podizanje zastave pobjede na kninskoj tvrđavi nije prošlo bez njih. Svake godine na proslavu u Knin odlaze i autobusi branitelja iz našega kraja. Ovdje treba istaknuti da su Međimurci kao pripadnici 7. gardijske brigade sudjelovali u završnim operacijama u Bosni u vojnim akcijama kodnog imena Maestral i Južni potez, što je dovelo do Daytonskog sporazuma o miru i suživota na ovim prostorima. U tim operacijama zajedno su sudjelovale snage Hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH, no odlučila je uvježbanost i ratno iskustvo hrvatskih gardijskih brigada.

Doprinos 34. inženjerijske bojne iz Čakovca

Veliki doprinos oslobođenju zapadne Slavonije i Banovine dala je 34. inženjerijska bojna iz Čakovca. U Oluji je omogućila nasilni prijelaz rijeke Save našim snagama što je jedna od najtežih ratnih operacija uopće. To je doprinijelo uspjehu Oluje na zapadnoslavonskom pomoćnom pravcu napada. Uz inženjerijsko osiguranje pravca napada i razminiranje, pripadnici 34. bojne organizirali su prijelaz preko Save kod Drenova boka te rušenje mosta na Uni u Dubici.

Od 4. do 7. kolovoza 1995. provedena je vojno-redarstvena operacija Oluja u kojoj je oslobođen Knin i ostali okupirani dijelovi Hrvatske

No za međimurske inženjerce to nije bio kraj rata, sudjelovali su i u operaciji Una u rujnu 1991. godine, koja je imala za cilj pritisnuti i oslabiti snage bosanskih Srba uz Unu i Savu, no nije dobro prošla.

Možda se najmanje zna o uspjehu 2. bojne 24. domobranske pukovnije sa sjedištem u Varaždinu, koja je u Oluji za-

ČESTITKA Matije Posavca, župana Međimurske županije, povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Gradimo humano društvo u čast braniteljima!

Poštovane Međimurke i Međimurci, ovogodišnjim Danom pobjede i domovinske zahvalnosti te Danom hrvatskih branitelja obilježavamo 28. godišnjicu oslobađanja okupiranih dijelova Republike Hrvatske u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Datum 5. kolovoza uvijek će biti podsjetnik na 84 sata tijekom kojih su hrvatski branitelji oslobodili više od 10.000 četvornih kilometara našega teritorija te podizanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi ispisali nove, pobjedonosne stranice naše povijesti.

Operacija Oluja ostat će zapamćena kao simbol zajedništva i pobjede, simbol vrijednosti zbog kojih s ponosom čuvamo uspomenu na poginule branitelje te njegujemo poštovanje prema svakom branitelju među nama i članovima njihovih obitelji.

jedno s 125. pukovnijom iz Novske i Daruvara i drugim postrojbama, oslobodila veliko područje od Dubice do Hrvatske Kostajnice uz Unu na Baniji. U to vrijeme 2. bojna kao najspremniji dio varaždinske pričuvne domobranske pukovnije sastojala se od oko 700 pripadnika iz Međimurja. Pripadnici bojne mobilizirani su tek 3. kolovoza u Mačkovcu, očito zbog promjene ratnih planova ZP Bjelovar u zadnji čas, da bi već 4. kolovoza bili na prvoj crti u selima Stara i Nova Subocka te potom napredovali pravcem Jasenovac –Hrvatska Dubica – Hrvatska Kostajnica. Samo pripadnici 2. domobranske bojne znaju što im je onako umornima, jer to nisu bili profesionalni vojnici, značila vijest o oslobođenju Knina, o kojoj se na početku samo šuškalo, da bi potom zavladala neopisiva radost. To je dakako samo dio malen dio ratne povijesti međimurskih postrojbi u Domovinskom ratu i Oluji. Nikako ne treba zaboraviti doprinos specijalne policije iz Varaždina i Čakovca, radarsku postaju brigade ZMIN iz Čakovca, eskadrilu lake avijacije višestruke namjene iz Pribislavca u pripremi Oluje i niz drugih postrojbi u kojima je bilo Međimuraca, o kojima i ne znamo mnogo. Danas hrvatski branitelji iz Međimurja jedino žele živjeti u miru i da se ne iskrivljuje povijest oslobodilačkog Domovinskog rata.

S neizmjernim pijetetom i poštovanjem i o ovoj prigodi prisjećamo se svakog od 78 poginulih branitelja iz Međimurja koji su živote položili na oltar domovine, za mir i sklad u kojem danas živimo.

Mi, u Međimurju, uistinu imamo razloga za zahvalnost jer na tim temeljima, podizanim u teškim uvjetima ratnog vihora, danas gradimo zajednicu koja je primjer u Hrvatskoj. U čast svakom našem branitelju.

Na svim ljestvicama uspješnosti Međimurska županija je na vodećem mjestu. Godine mira koje su nam hrvatski branitelji osigurali iskoristili smo na najbolji mogući način – gradeći siguran dom novim naraštajima. Prošlosti

se obraćamo s poštovanjem zagledani u budućnost. Snaga i vjera koje su nosile branitelje i koje su krasile razvijenu hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi, danas su nam inspiracija. Prenesimo ponosno mladima da su tu pobjedonosnu zastavu podigla i dvojica Međimuraca - Eduard Baltić i Florijan Novak, branitelji iz našega kraja, upisani u povijest i po tom simboličnom činu podizanja stijega koji je značio slobodu i kraj mračnog doba rata.

Takvom energijom želimo kročiti u nove projekte, takvim žarom želimo stvarati zajednicu kojom vladaju ravnopravnost, solidarnost i humanost. Snaga razvojnog zamaha Međimurske županije širi se do svakog našeg čovjeka te je danas usredotočena na stvaranje uvjeta koji će Međimurce u inozemstvu vratiti rodnoj grudi.

Drage građanke i građani Međimurske županije, čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!

Edukacijski centar za

spašavanje života

Zavod za hitnu medicinu dobio je novouređeni edukacijski centar za djelatnike Zavoda u kojemu će vježbati suvremene metode spašavanja života uz pomoć internih i vanjskih instruktora. U opremanje je uloženo 181.400 eura, a u cijelosti ga je osigurala Međimurska

županija, kazala je Vladimira Križaj-Grabant, ravnateljica Zavoda. Svečanom otvorenju nazočila je prim. mr. Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, ravnatelji međimurskih zdravstvenih ustanova, međimurski župan i drugi uzvanici. (BMO)

Župan Ma�ja Posavec, mag. ing.

Pripadnici 34. bojne iz Čakovca na rijeci Savi kod Drenovog boka za Oluje

Nikola Vršić i Romeo Novak demonstriraju vježbu oživljavanja ZAVOD ZA hitnu medicinu

Čakovec postaje sve urbanija sredina, barem što se tiče novogradnje. Ako se vozite po kvartovima Martane, Vojni vrtovi, Sajmište i oko Galerije Sjever, primijetit ćete da svako malo nikne nova zgrada. Ako već nije formirana, temelji su iskopani i sve je spremno za početak gradnje.

U dvije godine 16 novih zgrada

u Čakovcu

Prema podacima koje su nam ustupile čakovečke gradske službe, u posljednje dvije godine na području Čakovca izgrađeno je 16 novih zgrada. Nove zgrade izgrađene su u četvrtima Martane

Istok, Vojni vrtovi Sjever te na Svetojelenskoj cesti.

A trenutno se na području Čakovca gradi sedam zgrada, također u četvrtima

Martane Istok i Vojni vrtovi Sjever. Od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. godine izdano je ukupno 216 građevinskih dozvola, od čega su za stambene objekte s trima i više stambenih jedinica izdane 23 građevinske dozvole, kažu iz Grada Čakovca. Čakovec poprima izgled sve modernijeg grada, a nove zgrade tome svakako pridonose. U skorije vrijeme gradit će se i još jedna zgrada, u možda ne tipično popularnom kvartu- pokraj Konzuma, na prostoru nekadašnje Bidre. Investitor je tvrtka Kanižaj, a razlog je očit- centar grada i blizina škola. Čakovec ima prednost pred ostalim većim gradovima što je kompaktan i sve je na dohvat ruke. To posebno godi mladim obiteljima i starijem stanovništvu. Ako ste mislili u Čakovec preseliti radi zabave, na krivom ste

mjestu, no za miran život on je idealan.

U prstenu Čakovca investitorima su posebno zanimljive dvije lokacije, Mihovljan i Strahoninec. Upravo su to mjesta gdje se mogu pohvaliti sve većim doseljavanjem mladih obitelji. Čakovec je na samo par minuta automobilom, a bez problema se može stići biciklom ili pješke. Blizina vrtića, škola sigurno je veliki prioritet za odabir sredine u kojoj želimo živjeti. No, ako moramo izdvojiti dvije top lokacije za novogradnju, to su de�initivno Martane na čakovečkom Jugu i Mihovljan, Zvir, takozvani Šafran.

Selo već davno nije selo, pa tako ne čudi što su u Mihovljanu niknule dvije nove zgrade. Jedna se nalazi tik prije uspinjanja na popularni Zvir, a druga se nalazi malo dalje. Kupcima su zanimljive, što zbog pogleda, što zbog blizine grada, a opet mogu imati svoju intimu. Obje su već skoro unaprijed rasprodane, a investitor je Milena gradnja. Zvonko Kristo�ić, direktor građevinske tvrtke Milena gradnja ističe kako su kupci većinom naši Međimurci koji rade ili su radili vani. Žele investirati u nekretnine, a upravo je prsten Čakovec pogodan za to. Zato je i odlučio čak dvije zgrade izgraditi upravo u Mihovljanu.

Mihovljan je povoljna sredina za život. S jedne je strane mir, a Čakovec je nadohvat ruke. To potvrđuje sve veća izgrađenost na tom području.

Trenutno se na području Čakovca gradi sedam zgrada, u četvrtima Martane Istok i Vojni vrtovi Sjever

Zvonko Kristofić, direktor tvrtke Milena gradnja, koja u ovom trenutku gradi dvije zgrade u Mihovljanu

Ipak, od nekadašnje oaze mira, Zvir sad već postaje užurbani kvart. Dobra infrastruktura i povoljna gradilišta povodom su tome.

Što se sve gradi i prodaje dobro znaju Maja Jambrović i Ivana Kirić ispred tima Greenify, koje pružaju usluge licenciranih agentica za posredovanje u prometu nekretnina, voditeljica pripreme i provedbe EU projekata, pravnog savjetovanja i upravljanja nekretninama.

Maja i Ivana na tržištu su godinu i pol dana, a iako postoje brojne agencije za nekretnine na našem području, kažu kako su našle način da se istaknu. Cilj im je klijentu pružiti potpuni servis usluga na jednom mjestu, od rješavanja dokumentacije do ključa u ruke. Brinu se o cjelokupnoj dokumentaciji, što znači da klijent nema problema s rješavanjem papirologije. S većinom klijenata ostaju u kontaktu i nakon kupnje nekretnine, a uz suradnike nude i uslugu opremanja i uređenja novog doma.

Potražnja je za stanovima velika. Događaju se dva momenta. S jedne strane starije stanovništvo prodaje velike obiteljske kuće na periferiji i želi kupiti manji stan u gradu. U ovom se trenutku

Najveća je za manjim i urbanim

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Starije stanovništvo na selu prodaje velike kuće kako bi preselilo u stanovi od 50 kvadrata, a najteže penthausi

Maja Jambrović i Ivana Kirić ispred �ma Greenify znaju što se sve gradi, prodaje i kupuje na našem tržištu

U najpopularnijem kvartu u Čakovcu, Martanama, gradi se već četvrta velika zgrada

unatoč cijenama od kojih zaboli glava

najviše traže manji stanovi do 50 kvadrata. Uz njih sve su popularnije urbane vile.

“Mali Pantovčak”, Strahoninec i Žiškovec Stanovi do 50 kvadrata, bilo u novogradnji bilo starijoj gradnji, ono su što kupci prvo traže. Zanimljivo je i da je takvim stanovima i najveća cijena. Najteže se prodaju penthausi od 100 ili više kvadrata, dok su urbane vile apsolutni trend na tržištu. Omjer cijene i ponude je odličan. Tako ćete dobiti životni prostor, svoj ulaz i dvorišni prostor. A cijena je za 140 kvadrata do 1300 eura, dok se stanovi u novogradnji prodaju za od 1800 do čak 2200 eura po kvadratu.

Izgledno, više se isplati kupiti urbanu vilu nego graditi kuću, a radi se o životnom prostoru koji je nešto između kuće i stana. Imate susjede, ali zato imate i svoj mir i izlazak na dvorište. Sve što se izgradi, to se i proda. Sve popularnije mjesto za urbane vile je Žiškovec, naselje u sklopu Čakovca. No, oni koji kupuju urbane vile većinom nisu kupci “iz snova”. Često se događa da kupce privuče cijena, no raspituju se i prije nego su s bankom provjerili uvjete kredita.

Jednima narušena

privatnost, drugima zarada

Martane na čakovečkom Jugu postaju kvart broj 1 što se tiče popularnosti. Ulica međimurskih branitelja ima tek nekolicinu slobodnih gradilišta, a čija cijena doseže i do 90 tisuća eura. U toj su ulici pretežno moderne, obiteljske kuće, ali u paralelnoj ulici uz obiteljske kuće s lijeve strane, desno su napravljene čak četiri velike stambene zgrade.

Time je došlo do narušavanja privatnosti, barem ako se pita stanare koji su

to su i nanjušili. Događa se da je i starija gradnja te kvadrature dosegnula nevjerojatnih 2000 eura po kvadratu! Što je apsolutno nerealno.

Od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. godine izdano je ukupno 216 građevinskih dozvola, od čega su za stambene objekte s trima i više stambenih jedinica izdane 23 građevinske dozvole

svoja dvorišta i kuće skupo platili, a sada su vrlo izloženi pogledima stanara iz susjednih zgrada.

Osim u tom dijelu, u Kalničkoj ulici, na raskrižju prema Martanama, niče nova stambeno-poslovna zgrada. Iako je tu do prije bila obiteljska kuća, sada će biti stambena zgrada. Na prvo izgleda neprirodno, no nema tu ničeg spornog, barem što se tiče investitora koji su mogli graditi zahvaljujući GUP-u Grada Čakovca.

TEMA BROJA

pomama stanovima vilama!

- Primijetili smo kako dosta naših kupaca ima problema s kreditiranjem. Događa se da odu u svoju banku koja ih odbije. Zato smo počele surađivati s progrupom u Zagrebu koja se bavi samo kreditiranjem od 2018. godine, no rade i s agencijama za nekretnine. Damo im podatke našeg klijenta, oni u roku od dva sata tog istog klijenta zovu, prođu upitnik i uz pomoć njega kažu u kojoj banci i u kojem je gradu klijent kreditno sposoban. Dogodilo se da primjerice naš klijent nije dobio kredit u Čakovcu, nego u Zaboku, ističu naše sugovornice, po struci pravnice, specijalistice u nekretninama.

Zanimljivo je kako su upravo i malim stanovima starije izgradnje drastično porasle cijene. S obzirom na to da se traži baš tih 50 kvadrata, oni koji prodaju stan,

No, ne kupuju se samo stanovi. S druge strane, sve više mladih obitelji traži kuću u manjim sredinama. Današnja sela postaju sve urbanija. Dobra infrastruktura, vrtić, škola, trgovina, sve su to uvjeti koji mlade obitelji privlače na selo. Dok stariji hrle u grad jer više velike kuće teško održavaju, s druge strane mladi žele vrt, zelenilo i dvorišni prostor za svoju djecu.

- Teško je dati neku generalnu sliku jer uvijek postoje mladi koji žele i vole biti u gradu te im je ugodnije i lakše živjeti u stanu, no ipak ima onih koji žele imati svoj vrt i voćnjak što im može pružiti kuća u manjim sredinama, kažu.

I dok mislimo da je u Čakovcu sve skupo, s druge strane susjedni Varaždin ima još paprenije cijene stanova.

Porez na promet nekretnina

U Hrvatskoj porez na promet nekretnina plaća kupac, i to u iznosu od 3 % od tržišne vrijednosti nekretnine. Visina poreza određuje se na temelju cijene kupoprodajnog ugovora i procjene nadležne porezne uprave. Postoje slučajevi u kojima kupac ne plaća taj

porez. To su slučajevi kada nekretninu prodaje tvrtka koja je u sustavu PDV-a. Tvrtka tada mora izdati račun koji pokazuje da je PDV uključen u cijenu nekretnine, pa u tom slučaju nema dvostrukog oporezivanja. To je obično slučaj sa stanovima i kućama u novogradnji.

Cijena novogradnje kod naših susjeda dosegla je čak 3000 eura po kvadratu. O Zagrebu ne moramo ni govoriti, tamo se o visokim cijenama često raspravlja. Novogradnja u pojedinim kvartovima ide i do 5000 eura po kvadratu. No, kupaca očito ima jer se sve rasproda i prije nego su zgrade uopće useljive. Stambeno pitanje na visokoj je ljestvici prioriteta. Pogotovo obiteljima koje se žele skrasiti. Kod nas je još uvijek vrlo normalno imati vlastitu nekretninu, bilo u obliku stana bilo kuće. Vani na zapadu to je rijetkost. Ljudi su puno fleksibilniji po pitanju promjene životnog prostora, a neki skoro pa i cijeli život žive u najmu. Kod nas je takav mentalitet nepoznanica. Bolje imati svoju nekretninu, pa makar bili u kreditu 30 godina. To nam na neki način daje osjećaj sigurnosti, ali s druge strane manje prostora za manevar u obliku promjene sredine.

Mogu li strani državljani kupovati i posjedovati nekretnine u Hrvatskoj?

Svi strani državljani iz zemalja EU-a mogu bez ograničenja kupovati i posjedovati nekretnine u Hrvatskoj pod uvjetom da se nekretnina nalazi unutar građevinske zone.

Građani trećih zemalja (izvan EU-a) mogu kupovati nekretnine pod istim uvjetima kao i građani EU-a, ali uz uvjet da prethodno ishode suglasnost Ministarstva pravosuđa na kupoprodajni ugovor, pod uvjetom da njihova domicilna država ima sklopljen ugovor o uzajamnosti između Hrvatske i dotične države.

u manji stan u gradu. Zato se na tržištu u Čakovcu najbrže prodaju

Trgovine otvorene ove nedjelje

Trgovine Krk (Metss)

• Belica, Lj. Gaja 23

• Celine, Ryderova 31

• Čakovec, E. Kvaternika 7

• Čakovec, T. Goričanca 6

• Čakovec, V. Morandinija 21

• Čakovec, Vukovarska 1

• Čehovec, Glavna ulica 131

• Črečan 42

• Domašinec, Glavna 164

• Donja Dubrava, Trg Republike 16

• Donji Hrašćan 51

• Donji Kraljevec, Čakovečka 1

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Dunjkovec, Glavna 21

• Frkanovec 84

• Gardinovec, Glavna 262

• Glavna 61

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Kraljevec, Potočna 4

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B

• Gornji Mihaljevec 74a

• Hlapičina 172

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Ivanovec, Čakovečka 7

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Krištanovec 122

• Križovec 17

• Lopatinec, I.G. Kovačića 17

• Mačkovec, J.B. Jelačića 114

• Mala Subotica, Glavna 29a

• Mali Mihaljevec, R. Končara 23

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novakovec, Selska ulica

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Orehovica, N. Tesle 23

• Palinovec 183 A

• Palovec, Glavna 43

• Podbrest, M. Kovača 42

• Podturen, Ivana Grčića 6

• Prelog, K. Domagoja 19

• Prelog, Trg slobode 1

• Pribislavec, B. Radića 54

• Pušćine, N. Tesle 1 A

• Savska Ves, J. Bajkovca 2

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Slakovec 61

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

POGLED ODOZDO

NJEMAČKO IZASLANSTVO

u sklopu dvodnevnog boravka u Međimurju posjetilo i firmu Sobočan u Murskom Središću

• Štrigova 25 A

• Turčišće 21

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Vularija, Prvomajska 22

• Zasadbreg 153 A

• Zebanec Selo 11

• Žiškovec, Glavna 72

Trgovine TP (Kitro)

• Belica, J. Slavenskog 22

• Belica, Kralja Tomislava 109

• Dekanovec, Kalnička 18

• Domašinec, K. Zrinski 1

• Domašinec, V. Nazora 4

• Donja Dubrava, Podravska 26

• Donji Kraljevec, Ludbreška 2

• Donji Vidovec, Matije Gupca 41/a

• Gardinovec 183

• Goričan, Dravska 3

• Hodošan, Prvomajska 1

• Jurovec 20a

• Kotoriba, Murska 24a

• Macinec, Glavna 24

• Miklavec, Miklavec 45

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Mursko Središće, Martinska 44

• Novakovec, Glavna 32

• Okrugli vrh 62/b

• Orehovica, Zrinskih 33

• Palinovec 137

• Palovec, Glavna 33

• Peklenica, Glavna 13

• Pleškovec 160

• Podturen, Glavna 18

• Pušćine, Školska 26

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sivica, Glavna 45

• Sveti Juraj u Trnju 15/A

• Štrigova, Glavna 101/A

• Totovec, Vladimira Bakarića 35

• Vratišinec, V. Žganca 53

• Vrhovljan, Čakovečka 5

Ostale trgovine

• Čakovec, Jug Mall

• Čakovec, Kaufland

• Čakovec, Pek-Toni

• Čakovec, Zrinsko-frankopanska 5, Super Konzum

• Donja Dubrava, Konzum

• Dragoslavec, Trgovina Anica

• Goričan, Konzum

• Kuršanec, Market Barbara

• Prelog, Glavna 24, Konzum

• Prelog, K. Zvonimira 59, Konzum

• Pribislavec, Konzum

• Železna Gora, Midrano

Nijemce smo iznenadili svojom proizvodnjom

- Od posjeta njemačkog izaslanstva nismo očekivali ništa posebno u smislu konkretnih dogovora, ali nikad se ne zna što kakav susret može donijeti, kazao je Franjo Sobočan

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Krajem prošlog tjedna izaslanstvo njemačkog okruga Rems-Murr predvođeno guvernerom dr. Richardom Sigelom i Markusom Beierom, generalnim direktorom Industrijske i trgovačke komore okruga Rems-Murr, sa suradnicima bilo je u dvodnevnom posjetu Međimurskoj županiji. Domaćini su bili međimurski župan Matija Posavec i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. Dio njihova boravka u Međimurju bio je rezerviran i za posjete međimurskim gospodarstvenicima izvoznicima, koji među ostalim posluju i na njemačkom tržištu. U Murskom Središću posjetili su tvrtku Sobočan, u Prelogu tvrtku Proizvodnja PG te tvrtku Tehnix u Donjem Kraljevcu.

Pad njemačkog tržišta

Nakon posjeta tvrtki Sobočan u Murskom Središću, zamolili smo vlasnika �irme Franju Sobočana da nam kaže svoje dojmove sa susreta s njemačkim izaslanstvom, kao i iskustvima svoje �irme s trenutnim stanjem na njemačkom tržištu.

- Od posjeta njemačkog izaslanstva nismo očekivali ništa posebno u smislu da ćemo uspostaviti nekakve posebne poslovne kontakte, ali nikad se ne zna što takav susret može donijeti, kazao

Zdrav bolesnom ne vjeruje, a ambrozija cvjeta

Kosa kao najefikasniji alat u borbi protiv ambrozije

završila je u etnozbirkama, a borba protiv ambrozije pala u zaborav.

Nije nestala s koronom, koja je zasjenila mnoge stare bolesti pa i zdravstvene tegobe uzrokovane peludom ambrozije.

Sasvim je jasno da je potencijalno smrtonosni virus potisnuo probleme s a alergijom. Strah od smrtnog virusa, koji se igrao našim živcima kao u

ruskom ruletu, bio jači od svih drugih bolesti.

Kako se virus povukao u ilegalu, tako su stare bolesti došle na svoje pa i tegobe izazvane ambrozijom.

Stare generacije su biljku ambroziju u Međimurju zvale partizanka jer se kao invazivna vrsta kod nas pojavila nakon Drugog svjetskog rata. Tko zna zašto su joj nadjenuli to ime, kad potječe iz Sjeverne Amerike, a k nama je došla i proširila se kontaminiranim

je Franjo Sobočan. Dodaje:Pokazali smo im našu proizvodnju i mogu reći da su bili vrlo iznenađeni viđenim. Stekao sam dojam da to što su vidjeli nisu očekivali i da su u Hrvatsku došli s određenim stereotipima kao bivšoj istočnoj zemlji u kojoj je i proizvodnja u takvom stanju. No kad su vidjeli što radimo i kakvom tehnologijom raspolažemo, Markus Beier, generalni direktor Industrijske i trgovačke komore okruga Rems-Murr, zatražio je naše vizitke za kontakte s tamošnjim tvrtkama, kazao je Sobočan.

To može biti samo korisno, kazao je Sobočan. Dodao je:Naša firma posluje na njemačkom tržištu, koje je trenutno u padu. Osjeća se stagnacija tamošnjeg gospodarstva.

No kao firma ne možemo stajati na mjestu, već moramo stalno traži nova rješenja. Nije dobro u poslovanju vezati se samo za jedno tržište ili segment, nego raspršiti poslovanje. Trenutno nam je u poslovanju znatno jače zastupljeno domaće nego njemačko tržište. Od inozemnih pak je jače nizozemsko i irsko tržište.

Okrenuli se domaćem tržištu i obnovili 822 hotelske sobe

- Na domaćem tržištu u ekspanziji je hotelijerska branša. Hotelijeri su u procesu velike obnove i investiranja u svoje kapacitete. Tako smo za

hotelijerske kuće obnovili 822 sobe, kaže Sobočan.

Turistička djelatnost, naročito u segmentu hotelijerstva, ekspandira i mi smo iskoristili taj trenutak, kazao je. Zanimljiv je pristup Nijemaca po pitanju krize na njemačkom tržištu. Njihov pristup zamijetili smo po načinu na koji nam je na pitanje o krizi na njemačkom tržištu odgovorio guverner dr. Richard Sigel.

Umjesto na pojam krize, u odgovoru je fokus stavio na napore njihovih poduzetnika da pronađu rješenja i dogovore na nove zahtjeve tržišta u suradnji s partnerima diljem Europe. Jedino je kao posljedicu krize spomenuo rast kamata izazvanih poremećajima nastalim uslijed korone i rata u Ukrajini. Tko zna kakvu su inspiraciju

njemačkom izaslanstvu dali međimurski poduzetnici koje su posjetili tijekom boravka u Međimurju. Posjetili su renomirane međimurske firme: Tehnix, Proizvodnju PG i Sobočan, koje su izvozno orijentirane i posluju na europskom i svjetskom tržištu. Sve one dobro poznaju i dijele sudbinu europskog gospodarstva. Franjo Sobočan kazao je: - Mi se kao firma dnevno moramo nositi sa zahtjevima tržišta i vrlo ozbiljno pristupati osiguravanju dovoljnog obima posla i urednog funkcioniranja firme u svim okolnostima. Ovaj posjet njemačkog izaslanstva više gledam u svjetlu značaja za politiku na višoj razini nego kao poslovni susret gospodarstvenika na kojem se dogovaraju konkretni poslovi, kazao je Sobočan.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

sjemenom, možda Unrinim paketima, nakon rata. Ali kad se jednom pojavila, samo se širi i širi i muči ljude osjetljive na njezin pelud.

Parcele se već dugo u Međimurju ne obrađuju motikom, kosa nam se više ne mili. Strojno uništavanje korova nije moguće na krumpirištu, kad se krumpir približava berbi, pa ambrozija caruje. Jedini način je košnja. Otrovi joj očito ne smetaju, a ekološka sredstva za nju su sveta vodica. Jedini

neprijatelj ambrozije je kosa, a kosaca ni za lijek. A u stanju je niknuti i izrasti i na malom prorezu zemlje između pločnika usred grada, a gdje ne bi na zapuštenim parcelama.

Općine i gradovi nekad su proganjali tu biljku. Čakovec je bio poznat po tome što je u suradnji s braniteljima uklanjao ambroziju sa zapuštenih parcela. Međimurska županija je u vrijeme kad je zamjenik župana bio Marijan Vukšić (HSS) vodila velike kampanje protiv

ambrozije. A onda je ambrozija prestala biti politički isplativa i svi su ju napustili na žalost onih koji i dalje pate od njezina cvjetanja. Samo časne iznimke kao Grad Prelog i Općina Domašinec su do sada izdale upozorenje građanima i vlasnicima poljoprivrednog zemljišta da uklone ambroziju. I ostali imaju odluke o tome u svojim ladicama i ako ne ide drugačije, trebaju početi udarati po džepu, da bol osjete i zdravi pa će zapamtiti kako je alergičarima.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Franjo Sobočan, vlasnik firme Sobočan

DADO IGNAC iz Trnovca

Prvi romski umirovljenik s 43 godine radnog staža

- Rodio se u romskom naselju kraj Trnovca u kolibi u siromašnoj obitelji s 13-ero djece, a radeći se izborio za život u komfornoj kući u Trnovcu

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Dado Ignac, poznati komunalni radnik iz Čakoma, krajem travnja ove godine otišao je u mirovinu s 43 godine radnog staža. Rođen je 27. travnja 1963. godine, zaposlio se 1980. godine, a umirovio 28. travnja ove godine nakon što je navršio 60 godina života i znatno prekoračio potreban staž za mirovinu. Zaposlio se s nepunih 17 godina, a mirovina čijim iznosom nije prezadovoljan iznosi 469 eura.

No Dado je čitav život pored zaposlenja u �irmi radio i druge poslove pa ni u mirovini neće biti bez posla. Godinama je sa suprugom Nadicom udomitelj djeci bez odgovarajuće obiteljske skrbi, što je iznimno odgovoran i zahtjevan posao. I sada u svom domu imaju petero djece na udomljenju. Desetljećima marljiva rada priskrbio je sebi i svojoj obitelji lijepe uvjete za život u mirovini.

Izabrao sam raditi jer nisam želio živjeti od socijalne pomoći

Rodio se u romskom naselju kraj Trnovca u iznimno siromašnoj obitelji s 13-ero djece. - Bilo nam je jako teško živjeli u kolibi na zemljanom podu, ali moj je otac inzistirao na čistoći. To mu je bilo jako važno. Utjecao je i na mene da potražim put prema boljem životu. Nikad nisam želio

živjeti od socijalne pomoći, kazao je Dado. Naglašava:

- I onda kad su mi govorili zašto radim kad bi mi bilo da živim od pomoći, ja sam odabrao raditi.

Nastavlja: Prvi posao našao sam u nekadašnjem GK Međimurju kao radnik na gradilištu. Došao sam k ondašnjem kadroviku Homanu i pitao ga za posao. Kako sam bio jako mlad, rekao mi je: - Pričekaj dva-tri mjeseca da budeš bliže 17 godina i tako da sam sa 16,5 godina počeo raditi. Radio sam na gradilištima po Čakovcu, ali i na terenu. Bio sam i na izgradnji Hotela Park u Rovinju i Begovu Razdolju.

- Kao dječak završio sam četiri razreda osnovne škole, nije mi bilo lako, morao sam ponavljati razrede, ali sam kasnije na Pučkom otvorenom učilištu završio osnovnu školu da mogu biti udomitelj, ispričao je.

Kad se zaposlio i počeo zarađivati, mogao si je stvoriti bolje uvjete za život. - Nikad neću zaboraviti pokojnog poslovođu Mišku Lovrenčića, koji mi je puno pomogao, kao i kolege zidari s posla. Kad su vidjeli u kakvim uvjetima živim u kolibi u romskom naselju, priskočili su mi u pomoć. Jako sam im zahvalan jer sam uz njihovu pomoć najprije u romskom naselju sagradio prvu čvrstu nastambu. Gradili su se soliteri u Čakovcu pri čemu se rušila neka stara garaža. Dali su mi ciglu s te

srušene garaže da ju iskoristim za gradnju kućice u naselju. Zbog toga nisam bio dobro primljen kod svojih. Svašta su mi radili, vrijeđali i tukli me jer sam “kao bio bogat”, a daleko je to bilo od bogatstva.

Kupio ruševni

grunt i izgradio kuću u Trnovcu

Zato sam shvatio da je najbolje za mene i moju obitelj život nastaviti izvan naselja. Kupio sam ruševnu kuću i grunt u Trnovcu i tamo započeo novi život izvan naselja u koje se ne vraćam i ne želim odlaziti tamo. Moj mir meni je najvažniji. Poslovođa Lovrenčić mi je pomogao i savjetima. Govorio mi je: - Dado, radi, jer tako ćeš si zaraditi mirovinu.

Veliki preokret u mom životu bio je odlazak izvan naselja u Trnovec. Polako sam gradio novu kuću. Najvažnije mi je bilo napraviti kupaonicu. Gradio sam uz pomoć sina. Svatko tko je imao prilike vidjeti dom Dade Ignaca, može se uvjeriti da ima uzorno i komforno uređenu kuću i grunt u Trnovcu. To je klasična međimurska kuća od oko 150 kvadrata tip-top uređena od podruma do krova.

No treba reći da je Dado uz redovni posao na gradilištu osam godina radio i kod jednog gazde koji je uzgajao svinje u Badličanu. - Imao je oko 200 svinja i svakodnevno sam odlazio tamo pomagati mu na farmi.

Puno mi je pomogao u životu. Plaćao mi je u novcu, davao hranu i svinju za kolinje. Svaki dan sam radeći dva posla i po 50 kilometara vozio bicikl. Bilo je dana kad sam došao s posla i nisam se stigao ni najesti, a već sam krenuo na farmu, gdje je radila i žena, a ne samo ja, ispričao je Dado.

Kad je GK Međimurje išao prema stečaju, rekao mi je Franc Bukal (pokojni načelnik Orehovice), tad šef na pilani:Najdi si drugoga posla, �irma ide kraju. Išao sam pitati za posao u tadašnji Komunal, danas Čakom, no ondašnji kadrovik Kuharić bio je skeptičan oko mog zaposlenja jer sam bio Rom. Međutim, še�ica Mira Tot je rekla, ako ne bu dobar radnik, za 3 mjeseca bu dobio otkaz.

Njezino mišljenje je bilo ili si dobar radnik ili nisi, nije važno tko si, pa su me primili. I tamo sam radio od 2000. godine do 28. travnja ove godine, do umirovljenja.

Kad sam se zaposlio prije 43 godine, broj Roma koji su radili mogao se izbrojiti na prste, prisjeća se Dado.

Danas ih radi sve više iz mlađe generacije i traže bolji život izvan romskih naselja. - Ponosan što sam prvi romski umirovljenik, kaže Dado Ignac, kojega znaju mnogi Čakovčanci jer je godinama čistio ulice Čakovca. Ima sedmero djece za koju kaže da također žive izvan romskog naselja u raznim mjestima u Zagorju i Međimurju.

KUU LIPA Gornji Mihaljevec na Porcijunkulovu

Međimurski svati prodefilirali Čakovcem

Na otvaranju Porcijunkulova u petak, 28. kolovoza, sudjelovao je KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca. Mimohodom su krenuli od Staroga grada Zrinskih prema bini tradicije na Franjevačkom trgu gdje su uprizorili Međimurske svate autorice Jasenke Novak.

Kulturno-umjetnička udruga osnovana je prije 20 godina, a njeguju i štite od zaborava međimursku riječ, pjesmu, običaje i plesove.

- Imali smo i svoj štand s tradicijskim kolačima iz našeg kraja, prvenstveno svatovske kolačiće. Ponosni smo što smo imali priliku predstaviti autohtonu pjesmu, ples i narodnu nošnju našeg zavičaja, istaknula je

PORCIJUNKULOVA

Jasenka Novak, predsjednica KUU-a Lipa.

Mladence su ovog puta glumili Robert Kos iz KUU-a Lipa Gornji Mihaljevec te Aleksandra Belec iz KUD-a Kaštel Pribislavec, koja inače radi u dječjem vrtiću u Gornjem Mihaljevcu.

- Samoincijativno smo osmislili naš nastup i došli na otvorenje Porcijunkulova. Ljudi nas rado viđaju i nakon našeg nastupa u Čakovcu imamo još više poziva za nastupe. Htjeli bismo očuvati i zaštititi od zaborava ovaj međimurski običaj, rekao nam je Franjo Halabarec iz KUU-a Lipa, koji je i sam sudjelovao u povorci na što je iznimno ponosan. (sh)

Majka Božja od Anđela

Procesija uz

euharistijsko slavlje

Porcijunkula – Majka

Božja od Anđela, blagdan je koji vežemo za 2. kolovoza 1208. godine kada se dogodilo obraćenje sv. Franje u malenoj crkvi Gospe od

Anđela u Asizu. Samim time, u Župi sv. Nikole biskupa u Čakovcu i ove su godine blagdan dočekali uz trodnevnicu i mogućnost zadobivanja porcijunkulskog ili potpunog oprosta. Blagdan Gospe od Anđela, naime, dan je potpunog oprosta, kada u franjevačkim crkvama diljem svijeta vjernici mogu dobiti oprost od grijeha.

Održana je procesija ulicama grada do dvorišta samostana i sv. misom koju je predvodio p. Stjepan Fridl, u koncelebraciji s nekoliko svećenika iz međimurskih župa predvođenih gvardijanom Franjevačkog samostana u Čakovcu fra

Josipom Grubišićem i novim župnikom Župe sv. Nikole biskupa u Čakovcu fra Filipom Đurđevićem.

Euharistijskom slavlju prethodila je svečana procesija s Gospinom slikom koju su nosili predstavnici Zrinske garde Čakovec uz prisustvo velikog broja udruga, predstavnika Policijske uprave međimurske, DVD-a Mihovljan, HKD-a Pomurje iz Lendave, KUD-ova i društava žena iz Ivanovca, Mihovljana, Mačkovca, Štefanca, Gornjeg Kraljevca, Žiškovca i Murskog Središća, pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava te mnogobrojni vjernici, građani i gosti čakovečkog proštenja.

Osim na hrvatskom jeziku, služena je i sveta misa na slovenskom i mađarskom jeziku uz velik broj vjernika iz ovog dijela Europe. (dv)

Dado Ignac sa suprugom Nadicom u svom domu u Trnovcu

Mladence su glumili Aleksandra Belec iz KUD-a Kaštel Pribislavec i Robert Kos iz KUU-a Lipa Gornji Mihaljevec

prijateljice Nere

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

PRESUDILA PRO-LIFE pjesma nazvana Duša

GLOBALNO I LOKALNO

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Oni znaju pjevati

Čakovečko Porcijunkulovo postalo je jedinstvena manifestacija u sjevernoj Hrvatskoj, koja svake godine donosi nešto novo. Ove godine koncerti su zbog nesnosnih gužvi u centru Čakovca, ali i kiša premješteni na SRC Mladost. Vjerojatno je to dobar potez organizatora jer je u centru doista pretijesno za velike koncerte.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Bendu Ogenj Močvara otkazala

nastup zbog stavova protiv pobačaja

Ogenj je koprivnički bend čiji je frontmen Tomislav Mihac Kovačic, podrijetlom iz Čehovca. Dvostruki su dobitnici Porina, a sviraju, kako kažu, pršteći, energični i iskreni folk-rock

Kako je poznato, Porcijunkulovo je vezano za blagdan Gospe od Anđela, odnosno tradicionalno prošćenje ili oprost svih grijehova u novom ruhu. Tih pet dana druženja zabava je za cijelu obitelj, od najmlađih do najstarijih, a u prilog tom konceptu bile su postavljene i četiri pozornice: velika, dječja, etno i retro, odnosno za svakog ponešto.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kako bilo, odjednom se ukazala velika prilika za novi razvoj Porcijunkulova na suvremen način. Do sada su organizatori, ponajprije Turistička zajednica grada Čakovca, koncipirali Porcijunkulovo kao bijeg od svakodnevnice te dovodili u grad mnoge popularne goste i grupe koje građani baš i nemaju prilike slušati i gledati često. Tako je bilo i ove godine, iako je kiša pokvarila dojam.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Novi poticaj razvoju brenda Porcijunkulovo od globalnog značaja, a ne više samo regionalnog, može dati ono što već imamo

VARAŽDINU, Gajeva 5

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

i svi nosimo u sebi, a to je međimurska popevka. Naime, stasali su mladi međimurski obrazovani pjevači i pjevačice koji nastupaju na europskim pozornicama, koji sigurno znaju pjevati i koji nose Međimurje u svojem srcu. Riječ je o nekoliko desetaka školovanih vrhunskih pjevača i pjevačica, što je doista impozantan broj za malo Međimurje, a koji nemaju priliku nastupati u našem kraju ili su to rijetki trenuci. Osim toga, briga za međimursku popevku u Nedelišću iznjedrila je nekoliko pjevačica i pjevača koji tu žive i koje valja čuti.

Koprivnički bend Ogenj, dobitnici Porina koji stvari izvode na podravsko-međimurskom poddijalektu, potvrdili su informaciju da im je zagrebački Klub Močvara otkazao nastup kao support bendu The Rumjacks.

Koncert je u planu za 17. kolovoza, a Ognju je Močvara otkazala zato što se, kako kažu iz Kluba, „bend Ogenj čiji pjevač javno i u samim pjesmama zagovara zabranu abortusa nikako ne uklapa u programsku logiku i misiju Kluba Močvara“.

Sporna je, naime, pjesma Duša sa zadnjeg albuma Ognja Si kak jen iz 2020. godine, inače nominiranog i za Porina u kategoriji world music.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Tih pet dana prilika je da svijetu pokažemo što je međimurska popevka, koju valja prenositi uživo mrežom u svijet u obliku autorskih komornih koncerata. Idealna pozornica zapravo je Palača Zrinski u Starom gradu, a u slučaju kiše, tu je Centar za kulturu sa svojom pozornicom. Riječ je dakako o novom konceptu Čakovca kao festivalskog grada, no ovaj put sa svojom već zaštićenom baštinom.

Volimo život!

Duša je rokerska balada na temu problematike pobačaja iz perspektive majke i nerođena djeteta. Za komentar svega što se dogodilo zamolili smo frontmena benda Tomislava Mihca Kovačica, inače iz Čehovca.

– Naša suradnja s Močvarom krenula je za vrijeme korone i zatvaranja.

Radili smo online session za njihov kanal, promovirali tada novi album Si kak jen na njihovoj terasi jer je jedino to i

bilo moguće u tom obliku. Na tom albumu nalazi se i Duša. Nama nesporna, mnogobrojnim glazbenim kritičarima fantastična rock-balada.

za specijalne i progresivne naočalne leće

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Duša je rokerska balada na temu problematike pobačaja iz perspektive majke i nerođena

projekata nisu uspjeli shvatiti da smo mi ljudi iz naroda i za narod. Da smo otvoreni i da volimo život. Pa takve su naše sve pjesme. Vesele, ljubavne, narodno-satirične, politički nekorektne, pankerske…, objašnjava Tomislav. Dvostruki standardi

Dodaje da očito postoje dvostruki kriteriji za „liberale“ i „konzervativce“.

djeteta

Valjda im je trebalo par godina da nauče taj kajkavski pa da iz konteksta zaključe da smo mi za život u bilo kojem obliku.

Ne znam samo kako iz naših nastupa, povijesti bendova u kojima smo svirali i

Što pak je osim te nelijepe epizode novo i aktualno u bendu?

– Sve mi je jasnije da su to samo floskule, isprazni pojmovi kojima se s vremena na vrijeme koristi društvo da bi zakinulo onoga drugoga. Sloboda govora? Pa nije ništ' tak strašno.

Evo, već 5. kolovoza sviramo dalje, imamo još četiri nastupa u kolovozu, zatim u rujnu i tak' dalje…, naglašava frontmen Ognja.

– Paralelno sviramo i radimo na novim materijalima. Zapravo, većina novog materijala je snimljena i čeka završni miks i master pjesama. Da sam znal kao najavni singl „jaše“ već par mjeseci, u rujnu je vrijeme za novi singl i tak' bude jedna redaljka do polovice veljače il' početka ožujka kada ide cijeli album van, treći po redu i drugačiji i od Domaj i od Si kak jen, ističe Mihac Kovačic, uz kojeg bend još čine Denis Kuzel, Borna Ilić i Petar Šimčić. Za kraj dodajmo da Ogenj spomenutoga 5. kolovoza, u subotu, imate prilike gledati na manifestaciji Fčofci pre kovačnici, čiji je Tomislav organizator.

BRZA CESTA Čakovec-Varaždin duljine 6,34 kilometara

Promet kroz Nedelišće i Pušćine

konačno će se rasteretiti

Ovoga je tjedna završilo prethodno savjetovanje za izgradnju brze ceste Čakovec-Varaždin, a nakon čega slijedi raspisivanje natječaja za izvođače radova. O brzoj cesti koja će rasteretiti promet kroz Nedelišće i Pušćine govori se već godinama, a izgleda da će projekt uskoro ugledati svjetlo dana. Kako je rekao župan Matija Posavec,

Hrvatske ceste 1. kolovoza završile su postupak prethodnog savjetovanja za izgradnju brze ceste Čakovec-Varaždin.

Sljedeći korak je da objave izvješće o prethodnom savjetovanju, nakon čega bi trebao uslijediti natječaj za izvođače radova i početak izgradnje nove ceste duljine trase 6,34 km, procijenjene na 25,5 milijuna eura bez PDV-a.

Pri završetku je i proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a planirani rok izgradnje je 24 mjeseca od početka radova. Riječ je o jednom od najznačajnijih prometnih infrastrukturnih projekata, s obzirom na broj vozila koja dnevno prolaze postojećom cestom kroz Nedelišće i Pušćine. (dv)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Osim frontmena Tomislava Mihca Kovačica, u bendu su i Denis Kuzel, Borna Ilić te Petar Šimčić

Piše: Ivan-Goran Herman

NENAD ORŠUŠ iz Domašinca

Na mjestu poginuo sletjevši u drvo

Vatrogasci su pomagali pri izvlačenju vozača koji je podlegao ozljedama

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

26-godišnji Nenad Oršuš iz Domašinca (Kvitrovca) treća je žrtva u prometu na međimurskim cestama ove godine. U subotu, 29. srpnja 2023. godine, oko 13:20 na cesti između Turčišća i Držimurca, brzinu nije prila-

godio zavoju te je sišao ulijevo izvan kolnika u cestovni jarak, automobilom udario u smjerokazni stupić te u nastavku kretanja u drveće.

Kako je izvijestila PU međimurska, na mjesto događaja izašla je hitna pomoć i vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca koji su iz vozila izvadili vozača te

POŽAR NA AUTOCESTI Zagreb-Goričan

je, nažalost, utvrđeno da je vozač od zadobivenih ozljeda preminuo.

U osobnom automobilu kao putnici nalazili su se 21-godišnjak i 25-godišnjak s područja Domašinca koji su vozilom hitne pomoći prevezeni u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje će se ozljede okvalificirati naknadno.

FIZIČKI OBRAČUN u Čakovcu na parkiralištu Želio svoju plaću, a dobio batine

U utorak, 1. kolovoza 2023. godine, oko 10 sati u Čakovcu, u Ulici Otokara Keršovanija na parkiralištu, do 29-godišnjaka došao je 34-godišnjak s područja Belice pa ga udario u glavu, a sve zbog novčanih dugovanja. Mladić je zadobio

ŽABNIK

tešku tjelesnu ozljedu te se protiv 34-godišnjaka podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Kako neslužbeno doznajemo, napadnuti mladić želio je svoju plaću, a umjesto nje zadobio je fizičke ozljede. (dv)

Opelješio benzinsku postaju

U noći s 30. na 31. srpnja 2023. godine u Žabniku nepoznati je počinitelj provalio u prostorije benzinske postaje odakle je ukrao novac. Mate-

rijalna šteta procjenjuje se na više tisuća eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

NEDELIŠĆE Parkiralište kod groblja poharao lopov

Zaprimljenom prijavom utvrđeno je da je u ponedjeljak, 31. srpnja 2023. godine, u popodnevnim satima u Nedelišću, u Grobljanskoj ulici, nepoznati počinitelj iz otključanog vozila ukrao novčanik

s osobnim dokumentima i mobitel. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Na mjesto događaja izašli su vatrogasci okolnih dobrovoljnih društava koji su očistili prometnicu. Prometnica je zbog očevida za sav promet bila zatvorena od 13:55 do 15:46 te se promet odvijao okolnim mjestima. O događaju će se podnijeti posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Vatrogasci Mađarima gasili auto!

U nedjelju, 30. srpnja 2023. godine, oko 12:30 na autocesti Zagreb-Goričan, tijekom vožnje došlo je do požara osobnog vozila mađarskih registarskih oznaka.

Vozač je po zamjećivanju prodora dima iz prostora vozila ispod poklopca motora vozilo zaustavio na udaljenosti od 150 m prije Naplatne postaje Goričan, gdje su putnici sigurno izašli iz vozila, a nakon toga požar je zahvatio čitavo vozilo. Požar vozila ugasili su vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca, okolnih dobrovoljnih društava te Vatrogasna služba Hrvatskih autocesta. Očevidom inspektora za zaštitu od požara i eksploziva odjela inspekcije Čakovec utvrđeno je da je uzrok požara prijenos topline s ispušne cijevi na nataloženu masnoću motora.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća eura. O događaju će se podnijeti izvješće nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

BOGDANOVEC Uzeo mu novčanik dok je drvario u šumi

U srijedu, 2. kolovoza 2023. godine, u jutarnjim satima u šumi kod Bogdanovca, nepoznati počinitelj iskoristio je nepažnju vlasnika koji je radio i skinuo jaknu

s novčanikom, odakle mu je ukrao novac. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

ČAKOVEC Sa štanda ukrao ruksak

U popodnevnim satima u Čakovcu, u Perivoju Zrinski, u parku, nepoznati počinitelj ukrao je ruksak sa štanda u kojem se nalazio mobitel, novčanik s novcem i dokumen-

tima i druge osobne stvari. Materijalna šteta iznosi više stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Iz otključanog kombija uzeo novčanik i mobitel

U ponedjeljak, 31. srpnja 2023. godine, u popodnevnim satima u Čakovcu, u Ulici Matice hrvatske, nepoznati je počinitelj iz otključanog kombija ukrao novčanik s novcem

DRŽIMUREC

i dokumentima te mobitel. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Drpio trimer pa ga uhvatili

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 21-godišnjakom s područja Male Subotice utvrđeno je da je od 22. do 26. srpnja 2023. godine u Držimurcu ušao sa stražnje strane dvorišta te je iz neza-

ključanog spremišta ukrao motorni trimer u vrijednosti od nekoliko stotina eura. Protiv mladića se podnosi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela krađa nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Težak prizor smrskanog automobila u kojem je izgubljen mladi život

gašenje automobila 150 m prije Naplatne postaje Goričan

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Grad MURSKO SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Općina MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina STRAHONINEC

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Općina SELNICA

Općina ŠENKOVEC

Općina GORIČAN

Općina VRATIŠINEC

Općina ŠTRIGOVA

Općina NEDELIŠĆE

Općina DONJI VIDOVEC

Općina DONJA DUBRAVA

DONJI KRALJEVEC

DOMAŠINEC

SV. MARTIN NA MURI

KOTORIBA

Općina GORNJI MIHALJEVEC

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

ŠTO JE panični napad i kako se manifestira, objasnio je psihijatar Andrej Prošev iz Županijske

bolnice Čakovec

Napadi panike jedan su od najčešćih emocionalnih poremećaja

- Simptomi su ubrzano lupanje srca, ubrzano disanje, stezanje u prsima, trnjenje ruku ili nogu, crvenjenje, znojenje, zujanje u ušima, navala osjećaja topline ili hladnoće, mučnina ili želučane tegobe, vrtoglavica, ošamućenost ili bol u glavi

Panični napad de�inira se kao iznenadni

doživljaj intenzivnog straha, uznemirenosti ili nelagodnosti koji je redovito praćen određenim tjelesnim i/ili kognitivnim (spoznajnim) simptomima kao što su ubrzano lupanje srca, ubrzano disanje, stezanje u prsima, trnjenje ruku ili nogu, crvenjenje, znojenje, zujanje u ušima, navala osjećaja topline ili hladnoće, mučnina ili želučane tegobe, vrtoglavica, ošamućenost ili bol u glavi, potom depersonalizacija (doživljaj kao da ste odvojeni od samog sebe) ili derealizacija (osoba ima osjećaj kao da svijet koji ju okružuje nije stvaran). – Navedeni simptomi napada panike obično se javljaju iznenada i jakog su intenziteta ili se mogu javiti u prisutnosti neke za osobu zastrašujuće situacije. Osim navedenih �izioloških simptoma kod osobe jako je često prisutan intenzivan i preplavljujući strah, uz neugodne misli da će osoba pasti u nesvijest, da će izgubiti razum, tj. da će poludjeti, potom da će doživjeti srčani ili moždani udar ili da će se ugušiti, pojasnio je psihijatar Andrej Prošev iz Županijske bolnice Čakovec. Ističe: – Svim paničnim napadima zajedničko je da je normalno funkcioniranje naglo i iznenadno prekinuto. Napad panike može se gledati i kao vrlo intenzivna anksioznost (tjeskoba) – vrsta straha koja se javlja kada osoba procjenjuje da njegova cjelokupna životna situacija nadilazi njene trenutne kapacitete.

Značajne životne promjene dovode do napadaja

Kada se određene životne situacije prepoznaju i procjenjuju kao opasne ili katastro�izirajuće, to dovodi do toga da se intenzivira osjećaj straha, što u tijelu potiče intenzivnu �iziološku reakciju, izlučivanje stresnih hormona kortizola i adrenalina, a adrenalin potom pojačava srčani ritam jer priprema organizam za borbu ili bijeg, puls se ubrzava, pa se takve intenzivne i nagle tjelesne senzacije producira-

ju još veći strah i zabrinutost zbog naglih i dramatičnih promjena u �iziologiji što dovodi do začaranog kruga iz kojeg se teško izlazi. Možemo govoriti o začaranom krugu napada panike, koji zapravo počinje time što osoba startno pogrešno interpretira �izičke promjene koje registrira kod sebe. Prvi napad panike, iako osobe često imaju osjećaj da se on javio „ni od kuda“, najčešće ipak ima povoda, svjesnog ili nesvjesnog. U pitanju može biti duži vremenski period u kojem je osoba izložena stresu, iscrpljenost organizma, manjak sna, intenzivna emocionalna proživljavanja (primjerice gubitak bliske osobe, kon�likti u obitelji, problemi na radnom mjestu…), značajne životne promjene što dovodi do stanja emocionalnog distresa koji se manifestira opisanim tjelesnim promjenama (to je najbolji dokaz koliko su psiha i tijelo povezani emocijama i kako utječu jedno na drugo).

Često se događa da osoba zbog izrazite nelagodnosti koju je osjetila tijekom napada panike razvije strah od ponovnog javljanja navedenih �izioloških simptoma i doživljaja. Zbog toga se panični poremećaj nekad pojednostavljeno naziva strahom od straha. Osoba iščekuje sljedeći napad panike, razmišlja o njemu npr. na sljedeći način: „Ne smijem ponovo doživjeti napad panike, ne mogu podnijeti to stanje, ako se to ponovi, možda ću umrijeti ili poludjeti.“

Kada razmišlja tako, osoba je sklona pojačano „osluškivati“ svoje tijelo, svaku registriranu tjelesnu promjenu reagira kao na indikator opasnosti, tj. znak da nešto nije u redu, da se nešto strašno događa s njom. Slijedom toga počinje izbjegavati one situacije u kojima joj se ranije javio napad panike (primjerice mjesta gdje je gužva, javni prijevoz, ka�iće i sl.) ili nepoznata mjesta koje prepoznaje kao dodatno rizična jer je neizvjesnost veća. Razmišljajući tako, katastro�izirajući i užasavajući se oko potencijalnog napada panike, koristeći se izbjegavajućim oblicima

ponašanja, osoba zapravo održava panični poremećaj koji počinje znatno utjecati na čovjekovo obiteljsko, socijalno i radno funkcioniranje.

Ako se nakon doživljenog napada panike jave ponovljeni neočekivani napadi panike, od kojih je bar jedan u periodu od mjesec dana praćen konstantnom brigom oko javljanja sljedećeg ili brigom oko posljedica napada i značajnim promjenama u ponašanju koje je povezano s napadima panike, tada govorimo o paničnom poremećaju. Ako se on ne liječi, kod nekih osoba se zbog navedenih promjena u ponašanju zbog iščekivanja potencijalnih novih napada mogu razviti sve intenzivnija izbjegavajuća ponašanja, tad govorimo o agorafobiji (strahu od bivanja na nekom otvorenom prostoru na kojem se može doživjeti panični napad, uz strah da će panični napad dovesti do gubitka kontrole, bolesti ili smrti).

Nije opasan po život

Važno je istaknuti da panični napad nije opasan po naš život i �izičko zdravlje, koliko god osoba taj trenutak smatrala da joj je život ugrožen. Napad panike obično traje nekoliko minuta, najčešće pik dostiže za desetak minuta, a sve ukupno gotovo nikada ne traje duže od pola sata, iako se osobi koja

je će joj omogućiti bijeg ili sprečavanje prijetnje. Kako to učenje često nije e�ikasno, tako je panično ponašanje često neadekvatno.

Kada osoba doživi napad panike, često se obrati u hitnu službu ili doktoru obiteljske medicine koji, s obzirom na često dramatičnu kliničku sliku, osobu može uputiti na pretrage (krvna slika, EKG, hormoni štitnjače), kao i neurološki pregled kojima je cilj ustanoviti je li tjelesno i neurološki sve u redu. Ako se pokaže da su svi nalazi uredni, tada se vrlo vjerojatno radi o napadu panike.

Najučinkovitije vrste tretmana su farmakoterapija i psihoterapija

uz razvoj realnije promjene unutarnjih doživljaja. Tehnike samopomoći

Značajan trenutak u terapiji je kad shvatimo koji su razlozi zbog kojih osoba pati od paničnih napada koji nikada ne dolaze „sami od sebe iz vedra neba“.

to proživljava čini da traje znatno duže. Napad panike osoba može doživjeti jednom, dva ili tri puta, a nakon toga mogu proći i godine da se nikad ne ponovi.

„Napadi panike” jedan su od najčešćih emocionalnih poremećaja koje susrećemo kod opće populacije (pojavnost tijekom života kod opće populacije je negdje između 1,5 – 5 % za panični poremećaj i 3 – 5,5 % za panični napadaj). Panika je dobila ime po grčkom božanstvu Panu, za kojeg se vjerovalo da u šumi napada mladiće i djevojke. Kada bi zbog nekog zvuka (šuma) pomislili da ih vreba Pan, bezglavno bi trčali u pokušaju da pobjegnu, pa je slijedom toga takav emocionalni doživljaj i ponašanje nazvano panika. Osjećaj panike, tj. uspaničenost, pojavljuje se onda kad ljudi smatraju da će za neko jako kratko vrijeme nastupiti neka katastrofa. To ih pokreće da u tom kratkom vremenu pokušaju različita ponašanja u nadi da će neko od njih biti spasonosno. Ponašanje uspaničene osobe je na prvi pogled smeteno, nekontrolirano, kaotično i nesvrsishodno. Međutim, takvo dezorganizirano ponašanje uspaničene osobe ima svoju logiku i svrhu: uspaničena osoba pokušava veći broj ponašanja u veoma kratkom vremenu u nadi da će otkriti ono ponašanje ko-

Što se tiče liječenja paničnog poremećaja, dvije su najučinkovitije vrste tretmana: farmakoterapija i psihoterapija. Od farmakološke terapije kao prva linija u liječenju upotrebljavaju se selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i benzodiazepini. Prednost farmakološke terapije je da ona praktički odmah pomaže u smanjenju simptoma što zna biti veliko olakšanje za pacijenta koji pati od navedenog poremećaja.

Međutim, često farmakološka terapija nije dovoljna, već se mora uključiti i psihoterapijski tretman. Upoznavanje pacijenta s terapijom i educiranje o prirodi panike ključna je komponenta terapije. S obzirom na to da je bit paničnog poremećaja pogrešna interpretacija simptoma paničnih napada, psihoedukacija o simptomima panike jako je važan dio tretmana.

Terapeut i pacijent suradnički oblikuju speci�ične ciljeve terapije koji je za svakoga individualan – primjerice izlaganje povećanom rasponu situacija, toleriranje i smanjivanje anksiozne zabrinutosti i boljeg prepoznavanja tjelesnih senzacija vegetativnog živčanog sustava, bolje regulacije disanja, trening relaksacije, ali i promjene određenih kognitivnih procjena kako bi se smanjio strah od paničnih napada

Cilj je da osoba anksioznost i napade panike prepoznaje kao odraz svoje osobne životne priče. Također je važno da osoba prepozna da simptomi paničnog napada nisu kriza �izičkog zdravlja, već su moguće upozorenje da nešto u životu nije kako bi trebalo biti. Kada ljudi uvide da je njihova uspaničenost posljedica, a ne uzrok, i razumiju kako pogrešno tumače svoje senzacije, tada im je mnogo lakše nositi se s tom vrstom poremećaja.

Nije loše znati neke tehnike koje mogu pomoći da se smanje simptomi napada panike (ako je slabijeg intenziteta). Treba pokušati prihvatiti činjenicu da sada proživljavamo napad panike, možemo si govoriti: „Napad panike nije opasan za moj život i proći će koliko god bilo neugodno, kroz glavu mi prolaze strašne misli koje nisu realne, svaki napad panike prije ili kasnije mora proći.” Ako se dodatno ne zastrašujemo svojim mislima, napadi panike će brže proći i bit će manjeg intenziteta. Također je važno pokušati fokusirati se na disanje tako što ćemo disati određenim tempom na sljedeći način: 4 sekunde postepeno udišemo zrak, 7 sekundi zadržimo dah i 8 sekundi izdišemo zrak. I to ponavljamo nekoliko minuta. Nekada može pomoći skretanje misli i pažnje sa sebe, tu može pomoći vježba „5-4-3-2-1“: pokušajte nabrojiti pet stvari koje vidite oko sebe, četiri koje čujete, tri koje osjetite na koži, dvije koje možete nanjušiti i jednu koju možete okusiti.

Kada ljudi uvide da je njihova uspaničenost posljedica, a ne uzrok, i razumiju kako pogrešno tumače svoje senzacije, tada im je mnogo lakše nositi se s tom vrstom poremećaja.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

Psihijatar Andrej Prošev

ČESTITKA gradonačelnice Čakovca

Ljerke Cividini

Pobjedom zacementirali hrvatsku samostalnost

U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini uputila je čestitku u kojoj stoji:

„Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Svatko tko je živio u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata pamti trenutak kad je na televizijskom ekranu ugledao hrvatsku zastavu kako se vijori iznad kninske tvrđave. Slika naših branitelja kako prolaze ulicama oslobođenog Knina obišla je svijet, a nama u domovini označila je kraj rata i konačno oslobođenje zemlje. Iako je Hrvatska u potpunosti stala na svoje međunarodno priznate granice tek nakon mirne reintegracije istočnih dijelova zemlje, hrvatski stijeg iznad Zvonimirova grada označio je konačni poraz okupatora i slom ideje o Velikoj Srbiji. Domovinski rat, a posebno vojno-redarstvena akcija Oluja pokazala je svima, a posebno nama Hrvatima da ne postoji ta sila koja može pobijediti narod ujedinjen oko jednog cilja. Tad je to bila ideja slobodne, neovisne i demokratske Hrvatske. Oluja je ušla u školske udžbenike, o njoj se predaje na vojnim akademijama, a osim što je provedena u vrlo kratkom vremenu, odrađena je vojnički čisto i bez civilnih žrtava. Na to, uz činjenicu da smo pobjedom zacementirali hrvatsku samostalnost

za sva vremena, trebamo biti ponosni.

Ta 1995. godina danas je povijest, a pred nama su drugi izazovi. Čuvanjem sjećanja na slavne dane pokazujemo da cijenimo ne samo vlastitu prošlost već posebno one koji su u Domovinskom ratu poginuli za Hrvatsku. Mnogi naši sugrađani tih dana, ne razmišljajući o opasnosti, odlučno su krenuli braniti svoje, pokazujući nam kako se voli domovina. Svima njima hrvatski narod bit će vječno zahvalan. Danas slavimo, ali i djecu i mlade učimo o tome što znače zajedništvo, predanost i odlučnost. Bez tih odlika, Domovinski rat imao bi drugačiji tijek. Imajmo to na uvijek na umu, posebno kad promišljamo kakvu zemlju želimo i kako bi ona trebala izgledati u budućnosti! Svima vam želim sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a posebno hrvatskim braniteljima njihov dan!

ŠTETE OD dugotrajnih kiša

Poljoprivrednicima iz proračuna 7 i pol milijuna

Dugotrajna poplavljenost dijela poljoprivrednog zemljišta na području katastarskih općina Mihovljan, Novo Selo Rok i Mačkovec uslijed dugotrajnog kišnog perioda s velikom količinom oborina prouzročila je štetu na poljoprivrednim kulturama.

Okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama ne smatraju se prirodnom nepogodom te se novčana sredstva za djelomičnu sanaciju štete na imovini oštećenika nisu mogla osigurati iz državnog proračuna pa je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini odlučila da se dio sredstava proračunske zalihe Grada Čakovca u iznosu od 7.543,78 eura iskoristi za isplatu pomoći poljoprivrednim proizvođačima u svrhu djelomičnog saniranja štete.

PORCIJUNKULOVO 2023. u znaku velikog porasta cijena

Tko si to može priuštiti: langoš 4 eura, vožnja u lunaparku 4 eura…

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Iza nas je turbulentno Porcijunkulovo, barem iz perspektive vremenskih neprilika koje su planove remetile i prije početka održavanja najveće čakovečke manifestacije. I dok smo navikli da je u vrijeme Porcijunkulova većinom sunčano, pa čak i vruće doba, ove je godine “ludo” vrijeme. Sparina, kiša, kao i olujna nevremena. No, unatoč svemu Porcijunkulovo se održalo šest dana. Ono što smo već primijetili prvog dana su veće cijene. To možda

Terezija Sklepić:

Bosi bi pješačili 15 km na Porcijunkulovo

Iste su evidentirane na ukupnoj površini 37,62 ha, a obračun štete odnosi se na poljoprivredne kulture na kojima je prouzročeno umanjenje prinosa od 30 i više posto po hektaru. Podrška i pomoć poljoprivrednicima poruka je da Grad Čakovec njeguje visoku razinu svjesnosti o važnosti poljoprivredne proizvodnje i o problemima �inancijske održivosti poslovanja poljoprivrednih proizvođača, u situaciji kada nepovoljne vremenske prilike znatno umanje prirod.

Iako se, kako ističu u Gradu, radi o simboličnom iznosu, on je utvrđen sukladno zakonu, prema kojem iznos novčanih sredstava ne može biti veći od 5 posto konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.

(dv)

Posljednjih sedam godina u Domu za starije i nemoćne kod čakovečkog placa živi Terezija Sklepić koja nam otkriva da je nekad glavni naglasak na Porcijunkulovu bio upravo vjera. Ljudi bi iz svih krajeva Međimurja dolazili u Čakovec u crkvu svetog Nikole biskupa, prvo na veliku ispovijed. Nakon toga uslijedila je velika sveta misa, a posebni gosti bili su Mađari. - Ja sam dolazila s bakom, išle bismo iz Dekanovca, bose sve do Mihovljana. Tamo bismo u rosnu travu brisale noge i obuvale cipele. Trebalo je paziti na cipele jer većina ljudi u tom je vremenu bila siromašna, a da smo tih 15 kilometara išli u cipelama, pete bi se istrošile. Kako je u to vrijeme bila premala da bi išla na ispovijed, strpljivo je čekala baku da završi sa svojom ispovijedi, a onda je imala veliki zadatak. Naime njezina joj je mama, koja nije išla s njima u Čakovec, rekla da mora pažljivo slušati propovijed koju drži svećenik i po dolasku kući ju treba

Gospođa Terezija Sklepić prisje�la se kako je Porcijunkulovo izgledalo nekad

znati ispričati. Bilo je to vrijeme kad su samo bogatiji imali bicikl, a samo su si oni mogli priuštiti kupovinu na štandovima koji su bili postavljeni povodom Porcijunkulova. - Ispred crkve su bila dva štanda, na jednom su se prodavale kobasice, a na drugome kruške i razno drugo voće. Više je to izgledalo kao tržnica. Priznaje nam i da je čokoladu prvi put probala kad je imala 15 godina i upoznala svog danas pokojnog supruga s kojim je provela 60 godina.

i ne čudi s obzirom na to da su cijene nakon dolaska eura porasle u svim aspektima. Tako je cijena kave s mlijekom u vrijeme Porcijunkulova dosegla 2 eura, langoš je skočio na čak 4 eura, a isto je toliko cijena jedne vožnje u lunaparku. Posljednjeg dana manifestacije pitali smo naše domaće izlagače kako su zadovoljni ovogodišnjom prodajom. Iako svatko ima svoje viđenja zadovoljstva, većinom su svi rekli kako su zaradili.

Što kažu izlagači?

Željko Vugrinec iz Nedelišća prodaje lješnjake i njegove proizvode, a kaže kako se osjeća da je manja prodaja iako on cijene nije dizao, dapače, čak su i manje nego prije dvije godine. Prošle godine nije želio imati štand zbog lokacije iza Staračkog doma.

- Pogledajte oko sebe, puno ljudi, a svi hodaju praznih ruku. Jednostavno vidi se da su se financijske okolnosti promijenile, ne kupuje se kao prije, kaže Vugrinec.

Ivana Biber ispred OPG-a Biber iz Podturna kaže kako je ove godine veća prodaje, a sve zbog stare lokacije na glavnoj šetnici. Dok Franjo Matjašec, sinonim gvirca na Porcijunkulovu, kaže kako nije zadovoljan prodajom. Nešto je zeznula kiša u dva navrata, a nešto i činjenica je zbog koncerata na SRC-u

u večernjim satima bilo manje ljudi u gradu.

Od noviteta u gradu nismo ništa posebno zamijetili, osim cijene langoša koje su zaista nerealne. Prednost su ove godine imali zagrebački prodavači koji su “pokupili” šlag i na glavnim lokacijama u centru prodavali langoše i roštilj. No, ipak se čini da su se redovi za langoš smanjili. Četveročlana obitelj platit će 16 eura 4 langoša. Na dvjema lokacijama, kada smo pitali imaju li manje prometa nego prošle godine, osjetili smo vrlo neugodnu atmosferu, a jedni su nas čak potjerali jer smo ih bilo što uopće i pitali.

Nerealno visoka cijena hrane i pića

Zato smo posjetili domaćeg ugostitelja, Ivicu Fodora iz Ivanovca, ispred Cateringa Benjamin koji je na Porcijunkulovu već 19 godina.

- Cijena langoša od 4 eura je apsolutno napuhana. Ja sam htio da kod nas bude 2 eura, ali zbog pritiska ostalih ugostitelja stavio sam cijenu 3 eura. S obzirom na to da je glavna bina izmještena na SRC, mogu reći da se osjeti malo slabiji promet u večernjim satima nego proteklih godina, ali se to nadoknadi tijekom dana. Kada povučemo crtu, mogu reći da je iza nas uspješno Porcijunkulovo, rekao je Ivica Fodor.

Mario Jakšić hrabro i šaljivo otvorio svečanost Porcijunkulova

Voditelj i glumac Mario Jakšić okrenuo je ton prilikom svečanog otvorenja Porcijunkulova. Umjesto klasičnog otvaranja, uvrstio je humor i sve skupa poprilično skratio jer, kako je rekao, svi i ovako jedva čekaju nešto pojesti i popiti. Riječ je dao glavnim ljudima Porcijunkulova, gradonačelnici Čakovca Ljerki Cividini i direktoru TZ-a Filipu Horvatu.

- Počinje još jedno Porcijunkulovo, a svi zajedno pobrinuli smo se da i ove godine zadovoljimo ukuse i okuse

svih generacija Čakovčana i onih koji će ove posljednje srpanjske i prve kolovoške dane doći u Čakovec i prošetati gradskim ulicama. Kod organizacije takvih velikih događanja uvijek imate nepredviđene okolnosti. Ove godine to je kiša, no nakon svih peripetija koje nam je izazvala, vjerujem da smo uspjeli sve staviti na pravo mjesto, rekla je gradonačelnica Ljerka Cividini. - I ove smo godine uložili jako puno truda u organizaciju i žive te pune ulice danas dokazuju

da je Porcijunkulovo zaista najveća manifestacija u Međimurju. Mi smo s velikim ponosom dali sve od sebe da bude i najbolja dosad, nadam se da smo opravdali povjerenje i da će biti onako kako je planirano, za svakog ponešto.

Želim svima šest dana vjere, tradicije i veselja, pokušajte naći nešto što još niste radili, probajte neki stari zanat, okušajte se u tradiciji, poslušajte neku novu glazbu, upoznajte nove ljude, rekao je direktor Turističke zajednice grada Čakovca Filip Horvat. Voditelj Mario Jakšić

Domaći ugos�telji langoš su prodavali po 3 eura

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini

ČLANICE MATICE UMIROVLJENIKA Međimurske županije izložile svoje rukotvorine na Porcijunkulovom

Smrdljivom haustoru unijele život ručnim radovima

Pod geslom Kaj penzioneri delaju dok nič ne delaju Matica umirovljenika Međimurske županije po prvi je put na Manifestaciji Porcijunkulovo izložila radove svojih kreativnih članica.

- Tu su nezaobilazne crne pisanice, zatim lutke iz Donjeg Vidovca, cvijeće od krep papira koje je radila podružnica Domašinec, ručni radovi

članica iz Gornjeg Mihaljevca, zatim moje slike ulja na platnu, ruže od jute, leptiriće, anđeli, heklani radovi, rekla nam je predsjednica Matice umirovljenika Međimurske županije Nada Lovrec.

Zaslužni su i za uređenje Korunićeva haustora koji već godina u centru Čakovca stoji zapušten te su za to dobili pohvale od

brojnih prolaznika. U uređenju prostora posebno su se istaknuli: Branko i vera Mezga, August Horvat, Vlado Jaklin, Dragica Kralj, Ruža Radek i Nada Lovrec.

- Prvo smo ga počistili, pomeli paučine, pokupili smeće i svu ostalu prljavštinu. Ove naše aktivnosti ne bi bile moguće da nismo dobili sredstva po projektu,

OBITELJ IM priredila iznenađenja za 60. godišnjicu braka

dodala je predsjednica Matice umirovljenika Lovrec.

Naši umirovljenici, priznaju nam, neće mirovati ni nakon najveće čakovečke manifestacije. U planu su radionice izrade mladenkinih buketa koji će se izložiti na susretu bračnih parova koji slave 50 i 60 godina zajedničkog života. (sh)

Mica i Erni proslavili dijamantni pir

U današnje vrijeme kada se svaki drugi brak raspada proslaviti 60-tu obljetnicu zajedničkog života više je nego li vrijedno spomena i divljenja.

Ovog vikenda upravo je ovaj lijepi događaj obilježila obitelj Novak iz Nedelišća. Ernestu rođenom davne 1940. godine i Mariji rođenoj 1941. obitelj je pripremila veliko iznenađenje koje su zaokružili proslavom u restoranu Atlantik u Nedelišću.

- Naši baka i djed, kojeg inače zovemo Mica i Erni, imaju godišnjicu 10. kolovoza, ali kako ne bi posumnjali da im pripremamo iznenađenje tim povodom okupili smo ih vikend ranije. Za obljetnicu smo im donijeli i veliku tortu

DOMAŠINEC, Utrka Murščak

Nagradit će se

i najsporiji trkač!

Na dan 12. kolovoza održava se peta Utrka Murščak koju organizira NK Dinamo u suradnji s Atletskim klubom Međimurje i pod pokroviteljstvom Općine Domašinec, a u organizaciju se uključuju i sve udruge s područja općine. U utrci sudjeluju trkači iz Međimurja i okolnih županija, Zagreba, Siska, Varaždina i Mađarske. Trkačima su na izbor staza od 4,5 i 12 kilometara.

Održat će se utrke za djecu te za odrasle trkače i hodače. Trkači mogu odabrati jednu od dviju duljina staze, utrka građana od 4,5 km i glavna utrka od 12 km. Na stazi od 4,5 km mogu sudjelovati i hodači, a organizirane su i utrke za djecu u nekoliko kategorija, prema dobi, na 100, 300 i 600 metara. Glavna utrka boduje se za Kup sjeverozapadne Hrvatske. Staza od 12 km ide velikim dijelom kroz polje uz prekrasan krajolik uz rijeku Muru te se veže na biciklističku stazu prema Kotoribi, a jedan dio staze je Poučna staza Murščak. Kraća staza ide prema Turčišću, pa uz nasip uz

Trnavu i do Dvorišča, preko drvenog mosta i vraća se natrag prema Domašincu. Start utrke je na nogometnom igralištu u Domašincu. Dječje utrke počinju u 17:20, utrka građana u 18 sati, a glavna utrka u 18:05. Nagrade su medalje za prva tri natjecatelja po kategorijama u objema utrkama kao i za dječje utrke te pehari za najbolje natjecatelje u ukupnom poretku u objema utrkama. Djeca u dječjim utrkama dobivaju �inišerske medalje. Nagradit će se i najsporiji trkač. Dječja utrka je besplatna, a za odrasle startnina iznosi 15 eura. Za prijave do 6. kolovoza osiguran je startni paket koji sadrži: startni broj s čipom, rukavice za trčanje, te bon za topli obrok i piće nakon utrke. Utrka se održava bez obzira na vremenske uvjete, osim dječje utrke koja se u slučaju kiše neće održati. Prijaviti se možete mrežno ili na dan utrke od 16:30 do 17:50 na igralištu NK-a Dinamo Domašinec. Dječje prijave traju do 17:15. Startni paketi mogu se podići od 16 sati.

POGLED u prošlost Stare igre osvojile male Strahoninčare

Stare su igre na Ljetnom kampu KUD-a Strahoninec “modernim” mališanima otvorile neke nove vidike, a špekule su bile prava atrakcija u

U TIJEKU JE obnova školskih zgrada diljem Međimurja

Dok se učenici odmaraju, majstori rade

Dok su učenici na praznicima, devet škola kojima je osnivač Međimurska županija obnavlja se, proširuje ili prelazi na nove izvore energije.

Škole u Goričanu, Palinovcu i Sivici pretrpjele su oštećenja u potresu. U zgradi škole u Goričanu saniraju se oštećenja na spoju stropa i zidova u blagovaonici kao i dijagonalne pukotine na stropovima u učionicama, hodniku te na vanjskom jugoistočnom zidu objekta. Naknadno su ugovoreni radovi u sklopu investicijskog održavanja te je postavljen pregradni zid u staroj blagovaonici i elektro-

instalacije. Konstrukcijska sanacija u Područnom školskom odjelu u Palinovcu podrazumijeva skidanje postojećih slojeva poda te uklanjanje šute koja se nalazi između grednika. Tim je projektom također predviđena nova nosiva konstrukcija međukata.

U Područnoj školi u Sivici okončani su sanacijski radovi te zgrada sada ima sigurnu stropnu konstrukciju, podignuti su novi zidovi kuhinje te postavljeni podovi u učionicama i kuhinji uz prateće elektroinstalaterske i soboslikarske radove. Uljepšano je i pročelje školske zgrade.

U Područnom odjelu u Gornjem Hrašćanu izvodi se rekonstrukcija unutrašnjosti objekta kojom će se dobiti tri nove učionice, proširiti kuhinja te sanitarni čvorovi.

U Osnovnoj školi u Gornjem Mihaljevcu do početka nove školske godine završit će se radovi na rekonstrukciji i obnovi sanitarnih čvorova što je podrazumijevalo izvođenje novog sustava kanalizacijske odvodnje, a u tijeku je i betoniranje podne ploče.

U punom zamahu je novi ciklus energetske obnove škola kojima je osnivač Međimurska županija. U četiri škol-

ske zgrade uvode se sustavi obnovljivih izvora energije u Osnovnoj školi Štrigova te područnim školskim odjelima u Prekopi, Peklenici i Zebancu. U svakoj od navedenih školskih zgrada postavit će se fotonaponska elektrana i dizalica topline.

Završetak radova očekuje se do kraja studenog 2023. godine, a ukupni troškovi se procjenjuju na 540.089,28 eura. Predviđeni iznos su�inanciranja iz Fonda za zaštitu okoliša Europske unije je 199.676,15 eura, dok će ostatak �inancirati Međimurska županija. (BMO)

Prošli tjedan u Strahonincu održan je Ljetni kamp KUD-a Strahoninec koji je privukao 15-ak mališana s područja općine. Djeca su imala priliku upoznati stare, pomalo zaboravljene igre. Ono što im se možda i nije sviđalo jesu bila pravila igre, pa su daleko od ušiju voditelja Kampa prilagođavala pravila sebi. Kamp su vodili dugogodišnji iskusni članovi mjesnog KUD-a Dragan Zdolec, Tamara Zdolec, Sonja Vidović, Anita Jagec, Marijana Cvija i Mladen Bujan.

Djeca su imala priliku naučiti igre poput špekulanja, gumi-gumi i činkanja.

- Najviše mi se na kampu sviđala igra gumi-gumi jer je jako zanimljiva. Naučit ću i svoje prijatelje iz ulice tu igru, pa da se možemo svi skupa igrati, otkrila nam je Petra, a njezino mišljenje dijeli i Mia koja

se voli provlačiti ispod gume. Ono što je posebno u toj igri je to da nikad ne znate kako će vam guma pasti i hoćete li se uspjeti provući bez da ju taknete.

- Na kamp sam došao jer me je zanimalo što se u KUD-u radi. Tu sam sa svojom braćom i jako mi je zanimljivo.

Svaka igra je zabavna, ali najviše mi se sviđa graditi kućice od kocenja, ispričao nam je veseli Leonardo.

Iz KUD-a ističu da im je drago što su imali priliku mališane poučiti nekim starim, pomalo zaboravljenim igrama, pjesmi i plesu. Za vrijeme trajanja kampa i sami su se prisjetili svojeg djetinjstva i vratili se u neka, ljepša vremena ispunjena dječjim osmijehom, ali ovaj put oni su bili vlasnici tog osmijeha. (Paulina

Topolko)

Umirovljenice Terezija Đorđević, Marija Vugrinec, Marija Mikulčić i Nada Lovrec pored svojih radova u preuređenom haustoru

Slavljenici Ernest i Marija s užom obitelji koji su im povodom okrugle obljetnice priredili proslavu iznenađenja

obliku srca, ispričala nam je njihova unuka Maja i priznala da im je iznenađenje itekako uspjelo.

Ernestu i Mariji u braku se rodilo dvoje sinova Bojan i Nenad, a oni su im podarili tri unuke: Maju, Kristinu i

Marinu. Posebno su ponosni i na svoje četvero unučadi: Saru, Patrika, Josipa i Jakova. (sh)

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Stanovnicima Međimurske županije čestitamo

5. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Župan Ma�ja Posavec

Zamjenik župana Josip Grivec

Predsjednik Skupš�ne MŽ

Dragu�n Glavina

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5.

kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Svim građankama i građanima čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Ljekarna Petek

Općina SVETA MARIJA

Općina PRIBISLAVEC

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

USUSRET 2. SUSRETU američkih auta u Brezju

Ulaz je besplatan, a pivo po dva eura!

Na lokaciji Forestlanda moći ćete razgledati stotinjak američkih auta, dobro pojesti i popiti, a za najmlađe je pripremljen park s napuhancima

Piše: Sanja Heric

Foto: Mario Golenko

Susret američkih auta u Brezju, na lokaciji gdje se održava Forestland, ovog vikenda u petak i subotu, 4. i 5. kolovoza, doživjet će svoje drugo izdanje. O tome što vas sve očekuje razgovarali smo s jednim od organizatora Lukom Šoltićem, iz Kluba američkih automobila St. Georges Hills.

Velika gastroponuda i dječji park

- Ulazak je besplatan, pripremili smo dječji park. Prošle godine bio je jedan napuhanac, a ove godine uključio se i Ranch Curek koji će pripremiti dva velika napuhanca i trampolin za skakanje, najavio je naš sugovornik Luka Šoltić.

Ove godine povećat će se i gastronomska ponuda. U Forestland park stacionirat će se food truck iz Bajzovih dvori, peći će i langoše, a iz Slovenije će doći majstor za

vafle, tako da će se za svakoga ponešto naći.

- U subotu u 14 sati održat će se besplatna podjela graha.

Pripremit ćemo 180 litara, a kuhat će se u obnovljenoj vojnoj kuhinji našeg Kluba.

Pivo će biti po 2 eura, a na ulazu sve čeka piće dobrodošlice. Poanta je u kampiranju, razgledavanju auta i šetnji, dolaze nam obitelji s djecom, dodao je Šoltić te dodao da ove godine očekuju stotinjak auta.

Naravno, da ne biste ostali žedni, Cocktail Catering by Shankeri bit će zadužen za ljetne koktele. Uz to, moći ćete se provozati na autobusu Hop on – Hop Off Rudi Travela, koji vozi na liniji Čakovec-Brezje-Čakovec.

- Moći ćete kupiti i ručno rađenu pin-up odjeću, šarene suknje, torbe i leptir-mašne od Kerefeke, a svoju odjevnu kombinaciju možete upotpuniti prekrasnim ručno rađenim nakitom Lesica Kreatif. Svoj štand imat će i brijačnica Brico-SPA Barbering, Archiii Ink Tattoo Studio i Miss Rockin D s pin-up frizurama koji će se pobrinuti za vaš najbolji izgled, dodaje Šoltić.

Natjecanje i defile američkih auta

Za one najhrabrije priprema se zip-line, a održat će se i natjecanje u najglasnijem, najdužem, najvišem i najstarijem vozilu, a gledat će se i koji je auto prevalio najviši

SELNICA

Podjela bonova

kreće 16. kolovoza

Općina Selnica ove je školske godine svim učenicima, polaznicima Osnovne škole Selnica i Područne škole Zebanec Selo (osim učenicima s područja naselja Štrukovec), osigurala bonove u Školskoj knjizi d.d. Za dobivanje bona potrebno je ispuniti izjavu o podacima o djetetu pa ju dostaviti u

MURSKO SREDIŠĆE

ured Općine do 11. kolovoza 2023. godine. Ispunjena izjava se može dostaviti na e-adresu: opcina.selnica@ gmail.com ili ju je potrebno ubaciti u sivi sandučić kraj ulaza u općinski ured. Obrazac izjave možete pronaći na stranici Općine. Podjela bonova kreće 16. kolovoza. (sh)

U rujnu vrtić besplatan

Prvo o čemu će odlučivati vijećnici na sjednici Gradskog vijeća Mursko

Središće u rujnu je da Grad preuzme plaćanje roditeljskog udjela ekonomske cijene boravka djece u dječjim vrtićima za mjesec rujan.

BREŽNA PRIČAONICA

Vrsarski Casanova očarao je i mene

Tijekom ovog godišnjeg odmora prvi put sam posjetila

Vrsar na zapadnoj obali

Istre, koji se nalazi između Rovinja i Poreča uz sam ulaz u Limski kanal, i ostala oduševljena njime.

Malo je mjesto, ali ima neku svoju pozitivnu vibru, iako sam u njemu provela samo jedno poslijepodne. Možda je razlog tome i to što me je prilikom silaska

put do Brezja te auto koji ima najveću zapremninu.

Za sam kraj, organizira se defile od Brezja prema Čakovcu, Novom Selu Rok, Krištanovcu, Slemenicama, Zasadbregu i Malom Mihaljevcu, a završetak je predviđen na početnom mjestu.

U petak na pozornici nastupaju Red Bull DJ Music s početkom u 12 sati, Rana Esculenta u 18 sati, The Bad week Band u 21 sat, a točno u ponoć dolazi Bijela laž. Subota pak je predviđena za Red Bull Dj Music s početkom u 12 sati, potom nastupa Zibe Unplugged u 18 sati, Donkey Hit Band u 21 sat, a u ponoć na pozornicu dolazi Expendable band. Svi ste pozvani!

S obzirom na to da roditelji imaju povećane troškove početkom nove školske godine, gradonačelnik će Vijeću predložiti usvajanje te odluke povoljne

za roditelje. Ako vijećnici usvoje spomenutu odluku, a teško je vjerovati da ju neće prihvatiti, pravo na oslobođenje od plaćanja vrtića u rujnu stekli bi svi roditelji korisnici usluge smještaja djece u predškolske ustanove za čiju djecu Grad Mursko Središće sufinancira boravak djeteta u predškolskim ustanovama na području i izvan područja grada. (BMO)

Kome pomoći i donacije

Udruzi Mažoretkinja

Mursko Središće odobrena je molba za podmirenje troškova prijevoza autobusom do Zračne luke dr. Franjo

Tuđman radi odlaska na svjetsko prvenstvo u Liverpool od 9. do 13. kolovoza ove godine. Odobren im je novčani iznos u visini od 663,61 eura. Astronomskom društvu VEGA odobreno je pokroviteljstvo u iznosu od 300 eura za 1. Regionalni susret

astronomskih društava (HRSLO) koji će se održati od 19. do 20. kolovoza ove godine. Atletskom klubu Mursko Središće odobren je iznos od 1.600 eura kao pokroviteljstvo za Utrku grada Murskog Središća. IPA Međimurje – Čakovec dobila je potporu pri organizaciji obilježavanja IPA Međunarodnog dana prijateljstva u vidu osiguranja okrepe na kraju šetnje te izradu fotografije iz zraka dronom. (BMO)

Križovcu skela na solarni pogon

Križovec će nakon što im je voda odnijela staru skelu, dobiti novu. I to ne bilo kakvu, već skelu budućnosti. Imat će solarni pogon, tako da manje ovisi o vodenoj struji Mure. No, bit će sajlom učvršćena za obalu, ali će dobiti i novo, modernije pristanište kao i pristupni put. Služit će u

nove turističke svrhe, jer broj posjetitelja koji dolazi na područje Grada Mursko Središće stalno se povećava privučeni ljepotama krajolika uz Muru te rudarskom i naftaškom baštinom koju čuvaju i spomen park i dom u Murskom Središću i Peklenici.

s broda dočekao sladoled, i to samo po 1,50 eura. No, osvojila me i priča kojom vežu turiste za svoje mjesto. Iako je Giacomo Casanova, poznati mletački pustolov i najpoznatiji svjetski zavodnik, za života samo dva puta posjetio Vrsar, to je bilo dovoljno da Vrsarani od toga slože lijepu turističku priču. Prema povijesnim spisima, odnosno autentičnim

memoarima koje je ostavio iza sebe nakon smrti, Casanova je Vrsar posjetio 1743. i 1744. godine. Kada je prvi put posjetio Vrsar, bio je neugledan i siromašan svećenik. Na povratku u domovinu u svoje je memoare zapisao tek nekoliko kratkih crtica o mjestu koje je posjetio. O Vrsaru je pisao kao o mjestu gdje je dobro piće i iće, a naglasio je i ljepotu žena.

Ipak, sudbina je uplela svoje prste i Casanova je, putujući s mletačkog otočića Malamocca, ponovno dospio u Vrsar sljedeće godine. Tada više nije više neugledni svećenik, već samopouzdan muškarac u bogatoj i blještavoj odjeći. Ovog puta kući se vratio s brojnim dogodovštinama i jednom burnom aferom s lokalnom djevojkom, služavkom don Girolama. Je li to sve istina ili ne, ostaje

svakome od nas da sam prosudi. Ono što jest bit, da su sami mještani napravili vrlo dobru pozivnicu turistima u svoje malo mjesto.

Oduševila me lijepo uređena riva, lijepe plaže, sam krajolik, niske cijene u kafićima te nekoliko stotina brodica, jedrilica, katamarana preko kojih pogled seže na brežuljak s crkvicom svetog Martina. Lijepo, mirno i opuštajuće.

Dio organizacijskog tima US car meetinga Tomi Kurečić, Suzana Škrobar, Robert Kušar, Mirko Ambruš, Jurica Jakopić, Davor Dobošić i Deni Heđa

Očekuje se dolazak vlasnika američkih auta iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Njemačke

ČESTITKA gradonačelnika Murskog

Središća Dražena Srpaka u povodu

Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

i Dana hrvatskih branitelja

Na žrtvi branitelja gradimo budućnost zemlje

Veličanstvenom vojno-redarstvenom akcijom Oluja prije 28 godina završio je Domovinski rat, rat koji je Republici Hrvatskoj nametnut i kroz koji su težim putem ostvarene samostalnost, sloboda i teritorijalna objedinjenost hrvatskih zemalja. Olujom je oslobođeno 10.400 kilometara kvadratnih ili 18,4 % ukupne hrvatske površine, a upravo na današnji dan, 5. kolovoza, u jutarnjim su satima snage Sedme i Četvrte gardijske brigade ušle u napušteni Knin i time i službeno okončale postojanje tzv. SAO Krajine. Hrvatska zastava na kninskoj tvrđavi vječni je simbol naše slobode.

Zahvaljujući pobjedi u Domovinskom ratu danas imamo demokratsku, slobodnu i neovisnu Hrvatsku koja je članica Europske unije, NATO-a, od ove godine i Schengena i eurozone, zemlja koja je dio razvijenog svijeta i dio zapadne civilizacije, kamo je uvijek i pripadala.

MURSKO SREDIŠĆE

Čestitam svim građanima Republike Hrvatske današnji Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Brojni su poznati i nepoznati junaci za život svoje Domovine platili najvišu cijenu i na tome smo im svi vječno zahvalni. Na njihovoj žrtvi gradimo budućnost naše zemlje i naša je zadaća da na krilima pobjede u Domovinskom ratu nastavimo graditi Republiku Hrvatsku kao zemlju sretnih i zadovoljnih građana.

Gradonačelnik Dražen Srpak

Od petka školski pribor na račun Grada

Od petka, 4. kolovoza, roditelji školaraca učenika Osnovne škole Mursko Središće mogu krenuti u nabavu školskog pribora u trgovini Narodne novine u Čakovcu.

Prije kupnje potrebno je na blagajni predočiti osobnu iskaznicu (roditelja) te potom obaviti kupovinu. Grad Mursko Središće će popis učenika dostaviti navedenoj trgovini.

U ČAKOVEČKOJ ULICI u Peklenici dvije ruševne kuće prijete prolaznicima

Opasne su po život

- Obje kuće su u procesu raspadanja pri čemu se jedna već raspolovila po dužini i nagnula prema pješačkom prijelazu kojim djeca idu do škole

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Surova je stvarnost da nam se sela prazne i da su pojedine kuće napuštene i zapuštene. Njihovi vlasnici su pomrli ili se razasuli po svijetu, a kuće su prepuštene zubu vremena. U Čakovečkoj ulici u Peklenici, u središtu mjesta uz sam rub pješačke staze, dvije su ruševne kuće od kojih mještani strepe.

Novčana se sredstva mogu iskoristiti od 4. kolovoza do početka školske godine. Prema dostavljenim podacima Osnovne škole Mursko Središće učenici će dobiti školski pribor u sljedećim vrijednostima: od I. do IV. razreda od 20 eura, od V. do VI. razreda od 40 eura i od VII. do VIII. razreda od 60 eura. (BMO)

Svakom osnovcu po 10 bilježnica

Grad Mursko Središće će i ove godine za učenike s područja Murskog Središća osigurati po 10 bilježnica za

svakog učenika. Bilježnice će se podijeliti početkom školske godine. (BMO)

Start za dogradnju Vrtića

Maslačak

Premda je Grad Mursko

Središće prije samo nekoliko godina izgradio novu zgradu gradskog vrtića, već sada je premali za svu djecu koja trebaju smještaj u njemu. Zbog toga je pokrenuta dogradnja za još četiri skupine djece, di-

jelom i iz sredstava EU. Ovih dana započinje postupak za pokretanje njegove gradnje. Prvi korak je pokretanje postupka jednostavne nabave za raspisivanje postupka nabave i vođenje projekta. (BMO)

Posebice jer tim putem idu djeca do područne škole. Nakon svakog olujnog vjetra s kišom sporne su kuće u sve gorem stanju. Na objema se krovišta urušavaju, a za svake kiše voda se slijeva kroz krovove u kuće. Starija od dviju kritično ruševnih kuća u Čakovečkoj ulici raspolovila se po dužini i prijeteće nagnula prema cesti i pješačkom prijelazu. Zeleno raslinje ju je uzelo pod svoje. Iz srušenih zidova rastu stabla. Dvorište je zaraslo u korov i postalo pogodno sklonište za razne gmizavce i glodavce.

Budući da je izgrađena tik uz rub pješačke staze, mještani strepe da se u jednom trenutku ne sruši na stazu i cestu.

Država je srećom propisala proceduru po kojoj općine i gradovi mogu ukloniti takve rušene kuće kako ne bi predstavljale opasnost za prolaznike i mještane. Procedura je doduše složena i dugotrajna pa od pokretanja postupka do rušenja prođe i duže od šest mjeseci. Odgovor na pitanje što je s dvjema ruševnim kućama u Peklenici zatražili smo od Josipa Sršana, pročelnika za graditeljstvo i komunalne poslove u Gradu Murskom Središću.

- Pokrenuli smo postupak za rušenje obiju kuća pri čemu je onaj za stariju kuću koja je u lošijem stanju pri kraju, kazao nam je pročelnik Sršan. Za tu stariju ruševnu kuću izdano je rješenje o izvršenju rušenja. U kontaktu smo s vlasnicom kuće koja je izrazila želju da ju ukloni o svom trošku. Rok za rušenje je također određen i ne može se rastezati. Iznosi 60 dana od izdavanja rješenja o uklanjanju, pri čemu komunalno redarstvo vodi računa o tome, pojasnio je.

U slučaju druge kuće predviđene za rušenje u Čakovečkoj ulici kraj prodavaonice Kitro,

Pjevajmo,

KUU Društvo žena Gornji Kraljevec po deseti put organizira u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa koncert sakralnih marijanskih pjesama Pjevajmo, pjevajmo Mariji. Koncert se tradicional-

postupak za njezino uklanjanje je u tijeku. Usporava ga očekivana ostavinska rasprava radi utvrđivanja formalnih vlasnika. Ostavinska rasprava je “na čekanju” najprije zbog pandemije, a potom i štrajka pravosudnih službenika i namještenika.

Da bi grad mogao pokrenuti proces uklanjanja ruševnih kuća, mora se strogo držati zakonske procedure kako bi rušenje bilo provedeno na zakonit način, kazao je pročelnik.

Sudski vještak odlučuje je li kuća za

rušenje

Najbitnije je na početku postupka angažirati građevinskog sudskog vještaka koji će dati stručno mišljenje da je zgrada za rušenje. To je prvi i najvažniji korak. Kod ruševnih građevina najčešći problemi je naći vlasnike

pjevajmo

zbog neraščišćenih vlasničkih odnosa. Grad mora o svom trošku angažirati odvjetnika koji zastupa interese vlasnika i po proceduri se u njihovo ime žali na prvostupanjsku odluku o rušenju građevine. Prije samog čina rušenja, grad mora vlasnicima poslati upozorenje o uklanjanju građevine, a ako se oni na to ogluše ili ne odazovu, slijedi rješenje o izvršenju uklanjanja građevine. Sam čin rušenja dolazi na kraju i to na trošak gradskog proračuna. Ako grad kasnije pronađe vlasnike, naplaćuje im račun za rušenje. - Grad Mursko Središće već ima iskustva sa spomenutom procedurom za rušenje. U Križovcu su slijedeći propisanu proceduru već uklonili jednu ruševnu kuću. Pred rušenjem je jedna kuća u Hlapičini, a u Peklenici su dvije u postupku za rušenje, kazao je pročelnik Josip Sršan.

dine pjevati: KUD Žiškovec, KUD Katruže, ŽVS KUD-a Šafran iz Štefanca, Udruga žena iz Sivice, ŽVS Sveti Marko Selnica, Mješoviti župni zbor Vratišinec, Mješoviti pjevački zbor Vratišinec, (BMO)

Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec Vratišinec i ŽVS KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec, koji je organizator koncerta uz potporu Općine Vratišinec.

Zapuštena kuća na putu za rušenje

Država je propisala proceduru za rušenje

Međimurci zaslužni za povratak Prljavog kazališta korijenima!

PrElOG Uništite ambroziju da drugi ne pate

Grad Prelog nije zaboravio barem podsjetiti svoje građane vlasnike poljoprivrednih parcela na obvezu uklanjanja ambrozije. Počinje sezona kad ta invazivna biljka počne cvati i ljudima osjetljivim na njezin pelud izaziva vrlo neugodne zdravstvene probleme.

Grad Prelog je sa svojih službenih stranica pozivao sve stanovnike s područja Preloga na poštovanje Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, kojom se utvrđuju agrotehničke mjere i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju. Posebno se poziva na poštovanje 6. i 7. članka, kojima se obvezuju vlasnici i ovlaštenici korištenja poljoprivrednog zemljišta da na svojem zemljištu poduzimaju

DOnjI vIDOvEc

mjere sprječavanja zakorovljenosti i to mehaničkim ili kemijskim sredstvima, radi sprječavanja širenja korova na susjedne parcele.

Također se vlasnici i ovlaštenici korištenja poljoprivrednog zemljišta obvezuju da na svojem zemljištu provode mjere za zaštitu bilja suzbijanjem bolesti i štetnika radi sprječavanja širenja biljnih bolesti i štetnika i to prema Zakonu o zaštiti bilja. Isto tako, obvezuju se vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta, zbog zaštite zdravlja stanovništva, prije cvatnje uništiti ambroziju na poljoprivrednim površinama, međama, uz poljske putove, ceste i na građevinskom zemljištu. Grad Prelog moli i apelira na sve svoje stanovnike da svoje obveze vezane za tu Odluku izvrše najkasnije do 15. kolovoza. Nakon toga, Grad Prelog će prema toj Odluci poduzeti propisane mjere. (BMO)

Traži komunalnog radnika

Donji Vidovec treba komunalnog radnika na neodređeno vrijeme. Uvjeti za prijem na posao nisu zahtjevni. Potrebno je biti punoljetan, imati nižu stručnu spremu, barem završenu osnovnu školu, zdravstvenu

KOTOrIBa

Piše: Ivan-Goran Herman

Početkom ovoga tjedna u javnosti je odjeknula vijest kako je bubnjar Prljavaca Tihomir Fileš osnovao novi bend s Davorinom Bogovićem, koji je također nazvao – Prljavo kazalište.

Tako sada imamo dva seta Prljavaca, no malobrojni se slažu koje je – pravo. Naime, Fileš, inače podrijetlom

iz Cirkovljana, kao jedan od osnivača te menadžer sastava, polaže pravo na žig i na ime jednog od najpoznatijih hrvatskih bendova.

Bliže prvijencu

Upravo se 29. srpnja napunila jedna godina otkako je preinačena odluka Trgovačkog suda, koji je izdao privremenu zabranu korištenja imena Prljavo kazalište Jasenku Houri

Tko su Međimurci Prljavci?

Tihomir Fileš zvani

Filko rođen je 29. travnja

1962. godine u Zagrebu.

S Davorinom Bogovićem, Ninom Hrastekom i Zoranom Cvetkovićem svirao je u bendu imena Ciferšlus. Nakon upoznavanja s Jasenkom Hourom, zajedno su osnovali Prljavo kazalište. Najprije su izdali maxi-single pod nazivom Televizor, a potom i prvu ploču za diskografsku kuću Suzy. Naime, Jugoton je odbio izdati njihov eponimni debitantski

album zbog provokativnih tekstova i glazbe. U žiži zbivanja u ono je vrijeme bio pank, koji je često pozivao na buntovništvo.

Filešov otac dolazi iz Cirkovljana, a Filko se u šali pita: „Zar mi još uvijek u Cirkovljanu nisu podigli neku ploču?“

Alen Kralj dugo je svirao u bendu Pips, Chips & Videoclips, a potom s Goranom Barom, The Miceks i drugim projektima. Poznati je „dečko iz Utrina“.

i Mladenu Bodalcu s pratećim bendom. Podsjećamo, i u Čakovcu su upravo toga dana na otvorenju Porcijunkulova 2022. nastupili pod imenom Houra grupa.

– Komu tko smeta, ja mislim da ne smetamo jedni drugima. Sudski spor se nastavlja, ali to nema veze s formacijom novoga benda, već s pravom nositelja žiga, a to sam ja, što Houra nažalost ne poštuje. Ništa mu ne branim, a po zakonu bih mogao, nego se veselim vidjeti kakve će tko napraviti pjesme, za Međimurske novine komentirao je Tihomir Fileš, koji je prezadovoljan pjesmama s novog albuma, Underground. Album će pod okriljem Croatia Recordsa izaći 22. rujna.

– Sa mnom su u grupi Davorin Bogović te nekadašnji gitarist benda Pips, Chips & Videoclips Alen Kraljić. Kako je i Kraljić podrijetlom iz Međimurja, možemo reći da su Međimurci najzaslužniji za povratak Prljavoga kazališta korijenima (smijeh), dodaje Fileš, uz napomenu da će novi

album biti bliži istoimenomu prvom albumu benda i da neće ulaziti u nišu koju izvodi bend Houre i Bodalca.

Stigla druga mladost

Za kraj nam je probao predočiti svoja razmišljanja kad je s ekipom tek kretao u glazbene vode i usporediti ona vremena s današnjom situacijom, gotovo pola stoljeća kasnije.

– Nismo mi u ono vrijeme puno razmišljali: ja sam imao 14 godina kad sam snimio prvu ploču. Svirali smo što smo znali i svirali smo iz srca, sad što je ispalo da je tako bilo i najbolje, to je drugi par rukava.

Sad sam se malo vratio u mladost, prezadovoljan sam materijalom koji će izaći, to je čista rokenrol priča. Krajem 70-ih bili smo klinci, sve je to na pravi način eruptiralo, objašnjava osnivač Prljavaca. Novi materijal uspoređuje s pjesmama s početka svoje glazbene karijere te ih smatra najiskrenijima, a na to razdoblje je i najponosniji, zaključuje.

sposobnost i volju za rad. Probni rad traje 3 mjeseca. Rok za prijave za komunalnog radnika završile su ovaj tjedan, pa se nadamo da će pronaći odgovarajućeg kandidata. (BMO)

Javni uvid u raspolaganje poljoprivrednim zemljištem

Do 16. kolovoza u Općini Kotoribi traje javni uvid u Prijedlog izmjena i dopuna Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Svi zainteresirani mogu dobiti uvid u prijedlog svakog radnog dana od 9 do 14 sati u zgradi Općine u Jedinstvenom upravnom odjelu.

Primjedbe se primaju u pisanom obliku. Moraju biti čitko napisane i sadržavati ime i prezime i adresu podnositelja primjedbe te

GORIČAN

Slavi Oluju

Općina Goričan priprema posebnu proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Proslava počinje polaganjem vijenaca u subotu, 5. kolovoza, u 10 sati na Trgu sv. Leonarda poginulim braniteljima. U 10.15 počasni plotun iz topa ispalit će Zrinska garda Čakovec.

jasno naveden dio Izmjena i dopuna Programa na koji se odnose ili ispunjene na obrascu koji se nalazi na službenoj internetskoj stranici Općine Kotoribe. Nakon isteka proteka javnog uvida općinski će načelnik odlučiti o primjedbama, a nakon odlučivanja o primjedbama dostavit će Izmjene i dopune Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na prethodnu suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. (BMO)

U 10.30 počinje mimohod ratnih postrojbi Republike Hrvatske, a u 11 sati počinje druženje i prigodni program u Etnokući. Iskoristite taj dan i povedite i djecu da gledajući mimohod vojnih postrojbi i slušajući govore o nedavnoj prošlosti doznaju na kakvim temeljima počiva suvremena Hrvatska. (BMO)

BuBnjar Prljavaca TIHOMIr FIlEŠ okupio staru-novu ekipu

Alen Kraljić, Davorin Bogović i Tihomir Fileš kreću na putovanje „back to the roots“

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5.

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

RAZGOVOR s Đurđicom Slamek, načelnicom Svete Marije, uz Dan općine

Pri kraju je stoljetni projekt

Aglomeracija Donja Dubrava je pri završetku. Iza nas je stvarno puno problema, od prašine, vode na cestama, graba, štete na automobilima, Bože me sačuvaj čega sve nije bilo, ističe načelnica Slamek

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Općina Sveta Marija za svoj je dan odabrala blagdan Velike Gospe koji se obilježava 15. kolovoza.

Naime, tamošnja župa posvećena je upravo Uznesenju

Blažene Djevice Marije na Nebo. Kao i svih ovih godina, uz taj dan organiziran je bogat kulturno-sportski i vjerski program. Po već ustaljenom običaju, nama pak je to prilika za poduži razgovor s načelnicom Đurđicom Slamek koja se najprije osvrnula na razdoblje ”od Veljke meše do Veljke meše” te najavila sve ono što Svetomarčane čeka dalje.

- Pri završetku je, rekla bih, stoljetni projekt naše i susjednih općina. Znači, pri kraju je Aglomeracija Donja Dubrava. Iza nas je stvarno puno problema, od prašine, vode na cestama, graba, štete na automobilima, Bože me sačuvaj čega sve nije bilo. Međutim, evo, drugi problemi su sad pred nama. Naime, nakon izgradnje Aglomeracije slijedi nam rješavanje problema oborinskih voda, odnosno prvo asfaltiranje, a onda oborinska. Nju pokušavamo riješiti tako da to bude trajno rješenje.

U sklopu uređenja prometnica proširili smo 11 cesta u naselju Svetoj Mariji i jedna se proširuje u Donjem Mihaljevcu. Naime, D. Mihaljevec već je imao ceste u širini do 5 metara, dok su u Svetoj Mariji bile do 4 metra.

Sama Sveta Marija trebala bi biti priključena na sustav krajem rujna. Vjerujem da će se to i ostvariti, dok bismo s asfaltiranjem trebali biti gotovi do kraja kolovoza. Cijeli projekt stajao nas je oko 3,5 milijuna kuna, s time da smo se 8 milijuna zadužili za asfaltiranje.

- Spomenuli ste oborinsku kanalizaciju. Kako ćete nju riješiti?

- Oborinsku odvodnju pokušavamo rješavati najprije, kako se to veli: gdje gori. Imali smo puno problema već od prije, to su u biti desetljećima gomilani problemi. Znači, u središtu naselja je to riješeno još za vrijeme mandata Marije Frančić i to nam u biti jako olakšava daljnju izgradnju jer

se novoizgrađeni dio može priključiti na već postojeći kanal koji vodu vodi u kanal iza naselja. Nažalost, za tu vrstu radova ne postoji nikakav EU projekt gdje bismo se mogli kandidirati. Stoga, gdje se može, spajamo odvodnju na postojeći sustav, a gdje nije moguće, to rješavamo sistemom slivnika i upojnih bunara. Bilo bi super da smo napraviti cijelu oborinsku odvodnju, međutim za naša naselja ona bi nas stajala više nego nas je koštala Aglomeracija.

- Kao i dosta naših općina i Sveta Marija je bila “primorana” dograditi svoj dječji vrtić?

- Za vrtić je trenutno raspisano javno savjetovanje, a nakon toga ide javna nabava. Naime, dosta dugo smo čekali s javnom nabavom jer se puno detalja nije znalo i nismo se usudili raspisati ju da ne pogriješimo. Tamo gdje pogriješite, odmah se režu postoci dobivenih sredstava. Nadam se da ćemo krajem kolovoza dobiti i izvođača radova koji bi od potpisivanja ugovora imao rok od 15 mjeseci za završetak. Nadam se da će cijene biti, da tako kažem, normalne jer ovo što se sada događa na tržištu je stvarno velika katastrofa i mislim da je dosta toga napuhano i teško nam je sve to pratiti našim proračunom.

- Uz ta dva kapitalna projekta, sigurno imate još i niz manjih?

- Evo, primjerice, raspisali smo jednostavnu nabavu za izgradnju termotehničkih instalacija na Domu kulture u Donjem Mihaljevcu koje su već praktički trebale biti gotove. No, ponuda koji smo dobili bila je “puta dva” od procijenjene vrijednosti. Stoga smo morali dati troškovnik na novu procjenu i što je još važnije, morali smo raspisati javnu, umjesto jednostavne nabave. Sada upravo to pripremamo kako bi se do kraja godine i to završilo.

Uz to, rekonstruirat će se i sustav grijanja i ugradit će se klima.

Dali smo napraviti projektnu dokumentaciju za javnu rasvjetu i to od državne ceste do lokalne ceste uz kanal u Donjem Mihaljevcu i za županijsku cestu između naselja Sveta Marija i Donji

Mihaljevec. Za oba projekta dobili smo građevniske dozvole i raspisana je nabava za izgradnju rasvjete od državne do lokalne ceste u Donjem Mihaljevcu. Naime, oni puno šeću tom dionicom i mislim da je to dobro rješenje. Pored toga, ŽUC je za te iste dionice dao projektirati i biciklističke staze. Staza se već od lokalne do državne ceste trebala napraviti, međutim problem je s izvorištem vode u Svetoj Mariji. Zbog njegova postojanja, iako nije u funkciji, znatno poskupljuju radovi, i to čak dvostruko. Međimurske vode stoga rade na zatvara-

nju izvorišta koje je u biti bunar dubine cca 8 metara s vodom koja nije za piće. Uglavnom, staza će biti malo prolongirana, a rasvjeta će biti gotova ove godine.

Uređujemo zelene površine i to nakon radova na Aglomeraciji jer su manje-više sve devastirane. To radimo zajedno s izvođačem radova, znači s tvrtkom Szabadics. Tvrtka je korektna i tamo gdje su njeni djelatnici devastirali površine, sve je poravnato, navožena je zemlja, zasijana je trava i sve o njenom trošku. Općina pak hortikulturno uređuje osta-

lo s time da je obuhvaćen i park u Donjem Mihaljevcu u Ulici Andrije Habuša gdje je u planu postavljanje i igrala.

Uz pomoć Međimurske županije uredio se okoliš naše Osnovne škole, odnosno postavila se nova ograda. Općina pak se obvezala da će iduće godine dvorište škole pretvoriti u park. Izvođač radova, Pavlic asfalt beton, usto je donirao odbojkaško igralište u Donjem Mihaljevcu i dio ceste koji će biti parking i stazicu uz školu.

- Radi li se što i na uređenju prostora oko rijeke Drave?

- Kandidirali smo Centar izletničkog turizma uz stari tok Drave s općinama Malom Suboticom i Donjim Vidovcem te trima slovenskim općinama na INTERREG Slovenija-Hrvatska. Tu očekujemo pozitivni ishod premda se prijavilo jako puno kandidata, šanse nisu velike, ali nadamo se. Naime, ove godine nije bilo natječaja Mađarska-Hrvatska pa su sada svi pohrlili na taj natječaj. Riječ je o projektu prirodne i kulturne baštine. Mi imamo kulturnu baštinu, odnosno našu čipku, Donji Vidovec ima zlaterenje i Zlatarski dom, a Mala Subotica mlin.

- Mala ste općina koja sada napokon ima i svog liječnika, a školarci su dobili pedagoga i logopeda!

- Posebno se veselim što smo dobili liječnika. Doktora smo imali oduvijek i stomatolog je tu i ljekarna, osnovna škola, vrtić, praktički imamo sve što je maloj sredini potrebno za normalan život. Do liječnika danas nije baš tako jednostavno

doći i onda smo se odlučili na poticajnu mjeru u obliku subvencioniranja liječnika koji bi došao u našu ambulantu. Srećom, dobili smo mladog čovjeka, predanog svom poslu, pristupačnog, koji je osvojio mještane. Što se tiče pedagoga i logopeda, oni su se praktički izrodili iz zajedničkog projekta Za obitelj s gradom Prelogom i općinama Donjom Dubravom i Donjim Vidovcem, odnosno njihovim dječjim vrtićima.

Tijekom trajanja projekta ti su vrtići imali besplatnog pedagoga i logopeda. Kako postoji potreba za takvim stručnim kadrom, po završetku projekta, mi smo svi potpisali zajednički sporazum o njihovu zapošljavanju, odnosno su�inanciranju. Zaposlio ih je grad Prelog, a svaka općina su�inancira određeni postotak. Sveta Marija su�inancira deset posto što znači da naš vrtić ima pravo koristiti se uslugama pedagoga i logopeda, svakog po 4 sata tjedno. To se pokazalo dostatno i predstavlja još jedan korak više u pitanju usluge u vrtiću.

Program uz Dan općine Svete Marije:

Višednevni zabavno-sportski program uz Dan općine Svete Marije započeo je 31. srpnja Šahovskim turnirom, a završit će na sam blagdan Velike Gospe misnim slavljima i mjesnim proštenjem. Blagdanu će prethoditi duhovna priprema i ispovijed. Svečana sjednica i dodjela javnih priznanja bit će 10. kolovoza u 19 sati, a Međunarodno natjecanje zaprežnim špricama u nedjelju, 13. kolovoza.

Đurđica Slamek, načelnica Svete Marije

SAVJETI za poljoprivrednike

Obveze korisnika u Ekoshemi konzervacijske poljoprivrede

Zajednička poljoprivredna politika Europske unije u novom razdoblju 2023.-2027. godine temelji se na principima okolišno održive poljoprivredne proizvodnje. Ovakav smjer poljoprivredne politike predstavlja za poljoprivredne proizvođače dvostruki izazov - uz proizvodnju dovoljne količine hrane za sve brojniju populaciju potrebno je istodobno štititi prirodu i bioraznolikost. Razborito korištenje prirodnim resursima ključno je za našu proizvodnju hrane i kvalitetu života danas, sutra i za buduće generacije. Kroz različite mjere potpora poljoprivrednim proizvođačima nadoknađuje se smanjenje ostvarenih prihoda provedbom određenih mjera korisnih za klimu i okoliš. Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., po prvi puta omogućuje ostvarivanje potpora za ekosheme kao jednogodišnje klimatsko okolišne intervencije unutar izravnih plaćanja. Ekosheme su dobile naziv zbog poveznice sa speci�ičnim klimatsko-okolišnim ciljevima ZPP, a ne zbog izravne poveznice s ekološkom proizvodnjom. Prihvatljivi korisnici su aktivni poljoprivrednici, upisani u Upisnik poljoprivrednika koji se koriste poljoprivrednim zemljištem upisanim u sustav ARKOD, dok je prihvatljiva površina za provedbu intervencije 1 ha. Ekoshema Konzervacijska poljoprivreda o kojoj je bilo pisano pred neko vrijeme je intervencija unutar proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza. Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u sustav ARKOD. Konzervacijska poljoprivreda predstavlja suvremeni koncept poljoprivredne biljne proizvodnje koji ima za cilj ostvarivanje visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa i ostvarivanje prihvatljive dobiti, a temelji se na tri međuovisna principa: minimalnom setu zahvata obrade tla, permanentnoj pokrivenosti proizvodne površine biljkama ili biljnim ostacima i pravilnoj izmjeni usjeva (plodoredu). Prihvatljivi korisnik te ekosheme je aktivni poljoprivrednik te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u sustav ARKOD. Korisniku koji je preuzeo jednogodišnju

19. ŽUPANIJSKO Natjecanje u oranju

Valentino Šalković i Nikola Perko najbolji su orači

obvezu provođenja konzervacijske poljoprivrede dodjeljuje se potpora u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda. Minimalni planirani iznos za provedbu te ekosheme iznosi 175,00 EUR/ha, dok je maksimalni planirani iznos 325,00 EUR/ha. Prihvatljivi korisnici te mjere su poljoprivredni proizvođači koji su pravovremeno podnijeli jedinstveni zahtjev i ostalu dokumentaciju, ispunjavaju minimalne zahtjeve za primanje izravnih potpora i imaju minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta. Za dobivanje potpore korisnici te ekosheme imaju obveze kojih se trebaju pridržavati.

Obveze korisnika ekosheme 31.06. Konzervacijska poljoprivreda:

• Provoditi reduciranu obradu tla, kojom se tlo ne prevrće.

• Provoditi minimalno dvopoljni plodored na svakoj parceli ARKOD, a postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi mogu predstavljati sastavnice plodoreda.

• Nakon svih radnih zahvata, potrebno je osigurati potpunu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom.

• Održavati oraničnu površinu od korovne vegetacije prema principima integrirane zaštite bilja uz obvezu primjene mehaničkih mjera.

• Korisnik je u tekućoj godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti se individualnim savjetovanjem ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz ekoshemu.

• Korisnik je obvezan voditi evidenciju o provedbi svih obveza intervencije prema propisanom obrascu.

Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini zahtjeva.

Natjecatelja je bilo malo, no sve su to bili iskusni orači. Spomenimo samo Frana Andreja Jalušića iz Ivanovca, višestrukog županijskog prvaka, orača koji je boje Međimurja branio i na državnoj smotri, ali i boje Hrvatske na Svjetskom prvenstvu

Piše: Vlasta Vugrinec

Preložani Nikola Perko i Valentino Šalković pobjednici su ovogodišnjeg 19. županijskog Natjecanja orača Međimurske županije. Natjecanje se održalo na parceli uz cestu Nedelišće-Pušćine, a prijavio se nikad manji broj orača. Bilo ih je naime svega 8, i to 5 u kategoriji plugova ravnjaka te 3 u kategoriji plugova premetnjaka.

Borba braće, rame uz rame

Natjecatelja je bilo malo, no sve su to bili iskusni orači koji su iza sebe imali brojne nastupe na natjecanjima. Spomenimo samo Frana Andreja Jalušića iz Ivanovca, višestrukog županijskog prvaka, orača koji je boje Međimurja branio i na državnoj smotri, ali i boje Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Irskoj. Fran se natjecao u kategoriji plugova ravnjaka u kojoj je bio također višestruki i do ovog natjecanja aktualni županijski prvak, Luka Perko iz Preloga.

Međutim sva ta imena nisu nimalo omela Lukina mlađeg brata Nikolu koji je suvereno vladao svojim traktorom i na kraju izašao kao

pobjednik. Samim time, svrgnuo je brata Luku s najvišeg postolja na kojem je bio tri godine zaredom.

- Nisam ni ja prvi put na ovom natjecanju, rekao je skromno Nikola Perko.

Braća potječu iz poljoprivredne obitelji s time da Luka radi na obiteljskom imanju, dok je Luka zaposlen u kotoripskom poljoprivrednom poduzeću. Drugim riječima, traktor i plug su im svakodnevnica pa se tako ni jedan ni drugi nisu posebno pripremali. Nešto posebno nije se pripremao ni drugi Preložanin na postolju, Valentino Šalković. I on potječe iz poljoprivredne obitelji, odnosno stočarske i već se bio okušao na natjecanju. On je doduše imao nešto lakši zadatak jer su se u njegovoj kategoriji natjecala svega tri orača, premda iskusna.

Orači su se natjecali pod budnim okom licenciranih sudaca iz Koprivničko-križevačke te Karlovačke županije, dok je organizacija bila u rukama Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u suradnji s Udrugom za or-

ganizaciju natjecanja orača Međimurske županije Valentino i Nikola predstavljat će Međimursku županiju na državnoj smotri koja će se održati u Istri, odnosno u Poreču, i to 29. i 30. rujna.

Udruga u problemima?

- Ako se ne trgnete, Udruge iduće godine neće biti, pola u šali, a pola ozbiljno rekao je na otvorenju natjecanja Stjepan Pokrivač, predsjednik Udruge za organizaciju natjecanja orača Međimurske županije.

Naime, malo natjecatelja, a još manje posjetitelja znak je da nešto nije u redu. Je li datum bio krivo odabran jer su neki orači bili na godišnjem odmoru, tj. bili su na moru?

Možda je u pitanju i pomanjkanje početnog entuzijazma koji prati rad svake udruge prvih godina. A orači su već ušli u 20. godinu djelovanja. Ako je to u pitanju, očito je vrijeme za preokret jer će se i doista obistiniti predsjednikove riječi. No, odluka je ipak na samim njima, najviše na mladim oračima. Naime, ove godine sve su to odreda bili mladići 30-ih godina života ili koja godina više ili manje. Novog imena nije bilo, već samo dobro nam poznata lica iz prijašnjih natjecanja.

Od 8 prijavljenih, polovica njih došla je iz Preloga, pa onda nije ni čudno što su Preložani opet, kao i unatrag dvije-tri godine, opet na postolju. Svi su oni vršnjaci, poznanici i prijatelji. Jedino im je nedostajao dosadašnji višestruki županijski prvak u kategoriji pluga premetnjaka, Bernard Matijević. Kako smo doznali, mladi Bernard sprema se za najljepši dan u svom životu, vjenčanje sa svojom odabranicom.

Drugim riječima, razbije li se preločka ekipa, natjecanje će spasti na vrlo niske grane.

Stoga je zadatak predsjedništva Udruge da animira mlade, nove orače, možda koju kolegicu oračicu, one nešto starije, ako želi da se lijepa tradicija nastavi.

Bilo bi šteta da se ne održi jubilarno 20. županijsko Natjecanje.

Kako se oralo po kategorijama

U kategoriji plugova premetnjaka najbolji je bio Valentino Šalković, drugoplasirani bio je Bruno Čerjavić, dok je Ivan Novak bio treći.

U kategoriji plugova ravnjaka pobjedu je odnio Nikola Perko, drugi je bio Fran Andrej Jalušić, a treći Luka Perko.

Piše: Suzana Pajić

Nikola Perko s prijestolja je svrgnuo svog starijeg brata Luku

Valen�no Šalković, pobjednik u kategoriji plugova premetnjaka

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Toksoplazmoza u mačaka

Piše: Tomislav Dolar, dr. vet. med.

prenosi i preko mlijeka i posteljice.

će se i izbacivati oociste koje predstavljaju izvor zaraze.

Volovsko srce

Na početku smo mjeseca koji obilježava kraj ljeta, a i dozrijevanje ponekih vrsta voća i povrća, posljednje pripreme zimnice, lov na krastavce i papriku koji su potrebni ne samo za zimnicu nego i za svakodnevnu upotrebu. Vidljivo je da neko povrće ide svom kraju pa tako se i cijene snižavaju da se čim prije „reši” tog proizvoda, kak’ bi ljudi rekli.

Svoj zlatni trenutak ovog tjedna dobio je paradajz ili rajčica, odnosno kako tko kaže u svom kućanstvu. Za ovaj proizvod se ne zna je li povrće ili voće, nekima je omiljen, nekima malo manje. Najpoznatije sorte na našem području su big beef i volovsko srce koje nam je nudila Jasmina Moharić iz Novog Sela Rok koja je sva-

ki tjedan na placu sa svojim raznim povrćem. Na sajmu je zablistao kukuruz ili po domaćim „pečenice”, koje su trenutno odlične u prehrani, a kasnije se žitarica pretvara u brašno i u druge svrhe. Isto tako velika je potražnja

CIJENE PLAC

Grah (kg): 2,5 €

Mladi krumpir (kg): 1,5 €

Mahune (kg): 4 €

Mrkva (kg): 2 €

Marelica (kg): 3 €

Rajčica (kg): 2,5 €

Paprika (kg): 2 €

Krastavci (kg): : 1-3 €

Šljiva (kg): 3 €

Lubenica (kg): 2 €

Flanci 0,5 €

Bobičasto voće (kg): 8 €

za krastavcima, paprikom, paradajzom, sad su stigli i slatki feferoni, pa patlidžan i slično. Cijene na sajmu i placu dosta su slične, možda koji cent više ili niže, ali promjene uglavnom nema. (Anja Tušek, foto: Zlatko Vrzan)

CIJENE SAJAM Mladi luk (pušlek): 1 €

Toksoplazmoza je bolest od koje obolijevaju sve vrste toplokrvnih životinja (sisavci i ptice) i čovjek. Bolest uzrokuje mikroskopski malen, jednostaničan parazit Toxoplasma gondii, koji je proširen po cijelom svijetu pa tako i kod nas. Pretpostavlja se da je oko 50 % ljudske populacije u nekom razdoblju svog života bilo u kontaktu s toksoplazmozom. Toksoplazmoza je opasna u osoba s oslabljenim imunološkim sustavom i trudnica. Ako se infekcija dogodi u trudnoći, parazit može in�icirati fetus i stvoriti ozbiljne zdravstvene probleme, pa čak i smrt fetusa.

Kako se Toxoplasma gondii prenosi?

Domaće i divlje mačke jedini su pravi konačni domaćini T. gondii, za razliku od svih ostalih životinja i čovjeka koji su prijelazni domaćini. To znači da se samo u mačaka odvija cjelokupni razvojni ciklus parazita i da samo one izbacuju uzročnika (oocistu) fecesom. Toxoplasma gondii ima tri razvojna stadija: tahizoit, oocista i cista. In�icirana mačka izlučuje fecesom oociste u okoliš, u kojem nakon nekoliko dana oociste postaju invazijski stadij za sve toplokrvne životinje i čovjeka. Ako se konzumira hrana ili voda onečišćena oocistom, u tijelu nastaju tahizoiti koji napadaju različite stanice s jezgrom. Ciljni organi koje tahizoiti napadaju su mišići, srce, jetra, slezena, limfni čvorovi i središnji živčani sustav. Pod utjecajem imunološkog odgovora nosioca zaustavlja se ubrzano razmnožavanje parazita u tkivima te se stvaraju tkivne ciste ispunjene parazitima. Ciste ostaju doživotno prisutne u tkivima. Do infekcije dolazi ako se pojede oocista ili tkivo u kojem se nalazi cista. Kod svih sisavaca uzročnik se

Kako se toksoplazmoza očituje?

U životinja invazija najčešće protječe bez simptoma. Bolest se javlja u mlađih životinja i životinja s oslabljenim imunološkim sustavom. Klinički znaci toksoplazmoze su nespeci�ični (visoka temperatura, slabiji apetit, depresija) i ovise o mjestu naseljavanja parazita. Ako je zahvaćen probavni sustav, doći će do povraćanja, proljeva, abdominalne boli; ako su zahvaćeni živci, doći će do neuroloških napada, paraliza; ako su zahvaćena pluća, doći će do pneumonije...

Kako se toksoplazmoza dijagnosticira?

Najbolja metoda je serološka analiza krvi. Nalaz oocista u fecesu je nepouzdana metoda jer mačka izlučuje oociste fecesom samo prva tri tjedna infekcije.

Što ako je moja mačka pozitivna na T. gondii?

Ako je utvrđeno da je vaša mačka pozitivna na toksoplazmozu, znači i da je stvorila imunitet na T. gondii koji ju štiti od ponovne infekcije. Mačke čiji su testovi negativni na toksoplazmozu nemaju nikakav imunitet ni otpornost prema parazitu i kada dođu u kontakt s T. gondii, in�icirat

Zbog toga je bolje ako je mačka pozitivna na toksoplazmozu, naročito ako lovi plijen. Mačka koja živi isključivo u kući ili stanu, nema kontakata s vanjskom sredinom (ne lovi plijen) i ne hrani se sirovim mesom, sigurno nema toksoplazmozu i ne predstavlja opasnost za ukućane.

Kako spriječiti pojavu bolesti?

Životinjama u prehrani ne bismo trebali davati sirovo meso i organe. Feces životinja treba svakodnevno uklanjati. Ljudi se najčešće in�iciraju preko sirovog mesa. U raznim istraživanjima utvrđeno je da 5-35 % svinjetine, 9-60 % janjetine i do 9 % govedine sadrži ciste T. gondii. Od ostalih mjera trebali bismo obavezno oprati voće i povrće prije konzumacije, ne piti nepasterizirano mlijeko i vodu u prirodi bez prokuhavanja te prati ruke prije jela. I na kraju, malo je vjerojatno da ćete se zaraziti ako mazite mačku. Mačke se redovito čiste i na taj način uklanjaju sve eventualne ciste koje bi se mogle naći na krznu. Ako se držimo higijene, opasnost od odrasle mačke kao prijenosnika toksoplazmoze je minimalna i visoko precijenjena.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

radnim danom od 7 - 9 sa�

MURSKO SREDIŠĆE

Jasmina Moharić nudila nam je paradajz

Željko Novak iz Totovca nudio je kukuruz, domaće pečenice

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

SEZONA JE kiseljenja krastavaca, a kako ih spremiti da traju mjesecima, otkrila nam je Elizabeta Novak iz Peklenice

Pripremila sam 142 staklenke krastavaca za zimu

- Krastavce kiseli po starom, obiteljskom receptu i postupku koji je provjeren i dokazan da se krastavci neće pokvariti mjesecima

Gailardija (Gaillardia) je cvijet iz obitelji Asteraceae, porijeklom iz Sjeverne i Južne Amerike.

Još se naziva i kokarda (prema njemačkom nazivu Kokardenblume) dok

je engleski nazvi blanket

�lower – u prijevodu cvijet deka (prekrivač) – odnosi se na deke američkih Indijanaca koje su bile veselih uzoraka – otud još jedan naziv – indijska deka (Indian blanket).

Postoje jednogodišnje i višegodišnje vrste, oko dvadesetak vrsta, kod nas se najčešće uzgajaju niske i visoke trajnice. Cvatu u raznim kombinacijama crvene i žute boje. Vole dobro drenirano tlo, odlično podnose sušu i najbolje uspijevaju na suncu. U slučaju da raste u previše vlažnom tlu, može se dogoditi da joj istruli korijenje i propadne. Nametnike i bolesti još nisam primijetila na njima. Općenito slovi za gailardiju da je trajnica kratkog vijeka, stoga ju je dobro i rasađivati i dodatno uzgojiti iz sjemena – zapravo dozvoliti da se rasipava sjeme i da se sama obnavlja.

Gaillardia x grandi�lora najčešća je vrsta koju uzgajamo u našim vrtovima, a nastala je križanjem višegodišnje Gaillardie aristata višeg rasta s nešto nižom jednogodišnjom Gaillardiom pulchella. Od svojih predaka preuzela je bujan rast, otpornost i dugu cvatnju. Mnoge hibridne sorte mogu se dalje razmnožavati iz sjemenja, tek poneke možete jedino razmnožiti podje-

lom biljke. Kako je trajnica kratkog vijeka, svakako ju razmnožite za svaki slučaj. Gailardija se može uzgojiti iz sjemenja ili podjelom odrasle biljke. Kod uzgoja iz sjemenja treba biti strpljiv i uporan – jednima uspijeva jako lako, drugima slabo uspijeva. Moje je iskustvo da ju je najbolje posijati na proljeće na otvoreno i zaboraviti na nju. Meni su tako posijane neke niknule odmah, a neke posijane na drugom dijelu vrta – godinu kasnije. Ali nakon što ju jednom uspijete uzgojiti i ako joj odgovara mjesto – ona se jako razraste i jako uspješno sama zasijava. Uzgojena iz sjemenja cvate iste godine.

Nakon što ocvate i padnu joj latice, još je uvijek jako dekorativnog izgleda – ostaju zeleno-crvene kuglice. Te kuglice se postupno suše i smanjuju, to je zapravo sjeme koje zori.

Kad je sjeme potpuno zrelo i suho, počinje polako opadati i raznositi se svuda uokolo – tad je vrijeme za skupljanje sjemenja. Sjeme se čuva na suhom i hladnom, a može se sijati na otvoreno bilo u jesen bilo u rano proljeće. Sjemene glavice ostavite na vrtu i radi češljugara, koji se tijekom zime hrane i sjemenjem gailardije.

Gaillardia je cvijet živih, veselih boja, pa ako želite da vaš vrt izgleda pomalo nestašno, to je de�initivno biljka koja će svojim cvjetovima unijeti razigranost u vaš vrt, ali i dugotrajnu cvatnju sve od svibnja pa do prvih mrazova.

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Elizabeta Novak iz Peklenice prava je međimurska gazdarica koja iz svoga vrta, koji marljivo obrađuje, izvuče sve najbolje. U njemu raste raznovrsno povrće za pripremu hrane i zimnice. Nema tog supermarketa koji može parirati njezinu vrtu. Iz njega povrćem opskrbljuje svoju obitelj i bližu rodbinu. Svake godine sprema i zimnicu: kiseli krastavce, ciklu, papriku jer nema boljeg povrća od onog domaćeg iz vrta koje je puno ukusnije i sočnije od kupovnog. - Ne upotrebljavam nikakva kupovna zaštitna sredstva jer želim da moja obitelj i rodbina, a pogotovo djeca, jedu samo ono što rodi zahvaljujući prirodi.

Elizabeta, koju svi zapravo zovu Biserka, za zimnicu pripremi najviše kiselih krastavaca. Do sada je već u podrum spremila 142 staklenke krastavaca, 50 staklenki cikle, a slijedi priprema kisele paprike, ajvara i pekmeza.

Krastavce kiseli po starom, obiteljskom receptu i postupku koji je provjeren i dokazan da se krastavci neće pokvariti mjesecima pa je postupak otkrila i nama.

Postupak za krastavce za zimnicu

Za zimnicu su najbolji mali krastavci kornišoni. Bi-

Recept za pripremu razblaženog octa za kiseljenje krastavaca

- 1 l vode

- 2 dl octa

- 2 žlice soli

- 2 žlice šećera

- 1 list lovora

- do 10 zrna bibera

Priprema: Nalijte vodu i ocat u lonac, ubacite šećer, sol, biber i lovorov list i zakuhajte dok ne zavrije. Maknite pripremljenu tekućinu s vatre da se ohladi i njome prelijte krastavce koje ste poslagali u staklenku.

rajte manje jer se lakše slažu u staklenke. Za četiri staklenke od litre ovisno o veličini krastavaca bit će vam potrebno oko 2 kilograma krastavaca. Veći komadi zauzimaju veći volumen, a manji se lakše stisnu i brojčano ih više stane u jednu staklenku.

Operite krastavce, odstranite peteljke, osušite i stavite ih u prethodno očišćene i suhe staklenke. Potom ih prelijete prokuhanim i ohlađenim razblaženim octom sa začinima i dobro zatvorite čistim i suhim poklopcima.

Zatim slijedi faza kuhanja krastavaca u loncu u vreloj vodi. Za to je potrebno pripremiti široki i ne preduboki

lonac (rajnglu). Na dno stavite stari ručnik i napunite ga vodom, ali tako da voda ne prekriva više od tri četvrtine staklenke s krastavcima. Trećina staklenke neka bude izvan vode. Kad voda u loncu s krastavcima u staklenkama počne ključati, lonac se makne s vatre, a staklenke se pokriju starom dekom, većom plahtom ili stolnjakom da se polako ohlade. Kad se ohlade, staklenke s krastavcima se obrišu i odlože na policu, najbolje na hladno, suho i mračno mjesto. U prohladnoj smočnici ili podrumu tako pripremljeni mogu stajati mjesecima i duže od godinu dana. Odlični su

kao zimska salata, obavezni sastojak za francusku salatu, ali i druge salate s tjesteninom ili žitaricama, uz druge sastojke.

Za rodni vrt upotrebljava frezu, konjske brikete i vodu

Premda su joj krastavci rodili unatoč ćudljivom vremenu, kazala je da su ove godine ranije rodili, ali i uvenuli. Sad su već gotovi, stabljike su žute i donose tek pokoji krastavac, ali deformiranog oblika, kakvi se obično rađaju na kraju sezone.

- Posadila sam četiri reda krastavaca, od čega su dva rodila, a dva su samo obilato cvala, ali plodova nije bilo. Sjeme za dva nerodna roda krastavaca kupila sam u jednom “našem” trgovačkom lancu, kazala je, a sjeme za rodne redove u Sloveniji.

No kako u njezinu bujnu vrtu ima svega, zanimalo nas je kako zemlju pripremi da ima tako rodni vrt. - Vrt ne oremo, nego samo frezamo, a prije nego se “pofreza” po zemlji razbacam brikete konjskog gnoja. Nikakvo umjetno gnojivo ne dodajem u vrt, kao ni zaštitna sredstva. Za vrućih i suhih dana ga zalijevam da biljke ne oskudijevaju vodom. Pritom pazim da voda teče po zemlji do korijena, a da ne polijeva listove i stabljike. Imam veliki vrt i u njemu posadim veliku količinu povrća, pa ako se nešto i pokvari, ostane dovoljno za naše potrebe, kaže naša sugovornica.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

U podrumu na polici uredno su posloženi ukiseljeni krastavci

Elizabeta Novak priprema kisele krastavce

Gaillardia

Gaillardia

PLAN SADNJE

Rudolf Steiner

Doktor filozofije i duhovni znanstvenik utemeljio je antropozofiju kao duhovnu znanost iz koje su proizašle brojne praktične grane. Na zahtjev stručnjaka s raznih područja osmislio je biološko-dinamičku poljoprivredu, waldorfsku pedagogiju, antropozofsku arhitekturu, slikarstvo i kiparstvo, umjet-

nost oblikovanja govora, euritmiju. Time je unio stvaralački preobražaj u znanstveni i kulturni život.

Zdrava prehrana –naša hrana

Za svog kratkog života napisao je preko 300 knjiga i održao oko 6000 predavanja. Njegov rad u praksi nastavila

je Marija Thun i njezin sin Matthias. Njihov rad nastavljaju unuk i unuka, iz zapisa Marie i Matthiasa. Upute za rad na imanju čitajte iz naše rubrike kao i kuhanje po uputama korijen, list, plod i cvijet. Meso možete staviti u obrok, i to 20 % ako niste vegetarijanac, a 80 % povrće i voće iz vrta.

ŠAFRAN, NAJSKUPLJI začin na svijetu, raste i u Međimurju

Odličan začin za juhu i rižota

Šafran je nekada bio egzotični i skup začin s dalekog Istoka, ali danas ga nije neobično vidjeti i u vrtu međimurskih domaćica.

Elizabeta Biserka Novak iz Peklenice dobila je sjeme zahvaljujući svojoj sestri koja je nekada radila u jednoj slovenskoj farmaceutskoj tvornici koja je sjeme rabila za proizvodnju lijekova. No Biserka je iz posijanog sjemena dobila sitne latice šafrana kojima se koristi kao začinom jelu. Šafran je jednogodišnja biljka koja na kraju glavičaste stapke razvije sitne plameno-crvene sitne latice. Kad šafran procvjeta, latice se uberu sa stapki i stave sušiti na list papira ili platneni stolnjak na zračno i svijetlo mjesto, nikako na sunce. Kad se osuše, spreme se u staklenke. - Volim prstohvat šafrana staviti u juhu zbog čega ona dobije predivnu zlatnožutu boju, kaže Biserka. Šafran

odlično ide i u rižoto, ali u tom slučaju je potrebno suhe latice šafrana zgnječiti batićem u kamenom tarioniku. Kad se latice šafrana poberu, ostavi se stapka da u njoj sazrije sjeme bijele boje. Glavice šafrana tada se podrežu, a sjeme, za razliku od latica šafrana, suši na suncu. Tako se stvori sjeme za iduću sjetvu. Sije se u travnju kad se

počne raditi vrt, direktno na gredu, ali ne pregusto. U srpnju se već beru latice šafrana i suše za začin jelima. Šafran je najskuplji začin na svijetu. Za jedan gram je potrebno izdvojiti oko 20 eura, a za najkvalitetniji i puno više. Ali za gram ovog začina treba ubrati od 140 do čak 180 cvjetova. I to ručno, cvijet po cvijet, u zoru. (BMO)

4. kolovoza – Dan cvijeta do 15 sati Od 16 sati radimo u vrtu s biljkama lista.

5. kolovoza – Dan lista Nastavljamo sa sjetvom lisnatih biljaka.

6. kolovoza – Dan lista Nepovoljno vrijeme za rad s biljkama do 9 sati zbog uzlaznog čvora.

7. kolovoza – Dan ploda od 9 sati Poslijepodne prskamo 501 na ciklu i mrkvu. Mjesec ispred zviježđa Ovna.

8. kolovoza – Dan ploda Obiranje, prerada i orezivanje voća, bobičastog voća, sakupljanje poljske preslice i stolisnika za preparat.

9. kolovoza – Dan korijena 10. i 11. kolovoza spremanje ranog krumpira, luka i dozrijelnih korjenastih biljaka.

10. kolovoza – Dan korijena Nastavljamo sa spremanjem korijenastih biljaka.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VEtERiNARsk A AmBULANtA mR. k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Piše: Bernarda Orehovec

Latice šafrana upotrebljavaju se kao začin

Petra Lehkec Šimunić (31) i Robert Šimunić (31) iz Čakovca u izlasku sa sinčićem Lukom koji je rođen 20. studenog prošle godine.

Bebe 2023.

Sanela Vuk (34) i Tomica Pigac (37) iz Ivanovca dobili su sinčića po imenu Andi rođenog 16. srpnja. Stariji Endi ima 8 godina.

Karla (28)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Jasenka Kolarić iz Savske Vesi odabrala naočale

Najviše sreće u izvlačenju 99. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Jasenka Kolarić iz Savske Vesi koja je nagradu preuzela u utorak u Optici Briljant,

preko puta zgrade Županije.

Naša je sretna dobitnica uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala naočale koje će joj savršeno pristajati.

Kao vjerna čitateljica naših Međimurskih novina, gospo-

đa Jasenka jako se razveselila kad je pročitala da je osvojila naočale. Dioptrijske naočale Jasenki Kolarić odlično će poslužiti. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta. (mk, foto: zv)

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Zaokružite koje naočale želite:

1. Dioptrijske

2. Sunčane

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

ZAIGRAJTE S NAMA

JUBILARNO 100. kolo i osvojite naočale FILA!

Dvoje najsretnijih će osvojiti jedne sunčane i jedne dioptrijske naočale Iznimno u ovom jubilarnom kolu poklonit ćemo dvoje naočale, jedne sunčane i jedne dioptrijske naočale marke FILA. Vi birate koje želite, a na kuponu trebate zaokruži� koje naočale želite. Za sudjelovanje trebate skupi� tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 18. kolovoza možete donije� osobno u kuver� u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili posla� poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 29. kolovoza. Sretne dobitnike 100. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 1. rujna (mk).

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

i Mar�n (31) Bralić iz Čakovca, koji žive u Grazu, dobili su sina Tomu rođenog 13. ožujka, a kćerkica Diva ima 2 godine.

Mario (36) i Petra (31) Peršak iz Novog Sela Rok imaju Samuela koji ima 7 mjeseci i Sebas�ana koji ima 5,5 godina.

Dobitnica preuzela nagradu u Briljantu

Chriztel Renae Aceveda iz Svetog Martina na Muri ovogodišnja je pobjednica malog MEF-a!

Foto: Mario Golenko

VIKEND VODIČ

petak,

4. kolovoza

12:00

Brezje – lokacija Forestlanda

Susret američkih automobila US Car picnik

subota,

5. kolovoza

12:00

Brezje – lokacija Forestlanda

Susret američkih automobila US Car picnik

9:00

ŠRD Klen

Sveta Marija

Ljeto ribe uz Dravu

nedjelja,

6. kolovoza

ŠRD Klen

Sveta Marija

Ljeto ribe uz Dravu

ČEHOVEC Festival željeza, kovača i ognja!

Drugo izdanje fes�vala željeza, kovača i ognja održat će se 10. kolovoza u Čehovcu. Održat će se natjecanje u potkivanju konja Zlatna potkova, viteške igre za djecu, veliki koncert domaćih sinova Žige i Ognja u jednom drugačijem i novom spoju – mjuzikl Žiga kuri Ognja. Za malo smijeha pobrinut će se oporovski tetec kojem će Čovljani potkiva� konja. Na Kapucinskom trgu bit će pripremljen kutak s burgerima. U Starom gradu bit će pripremljena zona s hranom, Carlsberg drink i DJ retrozona gdje se možete zabavi�.

najave

ŠPANCIRFEST 2023. u Varaždinu počinje 18. kolovoza

Franz Ferdinand – posebna glazbena poslastica

Ove godine Špancirfest pripremljen je u punom sjaju, očekuju vas brojni izvođači i brojne aktivnosti za starije, a i za one najmlađe.

U 10 dana nude se razni bogati programi. A sam Špancirfest, koji počinje 18. kolovoza, otvara TBF čiji će se koncert održati na PAN pozornici u Starom gradu s početkom u 21 sat.

PAN pozornica

19. 8. u 19:30 – BluVinil, a u 21 sat Silente

20. 8. u 21 sat – Neno Belan & Fiumens

22. 8. u 19:30 – Joker out, a kasnije u 21 sat Franz Ferdinand

23. 8. u 21 sat – The Croatian Pink Floyd Show

24. 8. u 21 sat – Cold Snap

26. 8. u 19:30 – Fran Vasilić, a kasnije u 21 sat Buč Kesidi

27. 8. u 19:30 – Crna kronika, a kasnije u 21 sat Parni valjak s novim pjevačem Igorom Drvenkarom Svi koncerti koji će se održati na PAN pozornici besplatni su za sve posjetitelje.

Vila Bedeković čiji je sponzor Kau�land isto tako bit će zabavno mjesto za okupljanje.

Naplaćivat će se od 10 do 12 eura, ali isto tako ima bogat program.

Vila Bedeković

18. 8. u 20:30 – Perpetuum

Jazzile

19. 8. u 20:20 – Cambi

20. 8. u 20:30 – Udavače –Kerekeš, predstava

21. 8. u 20:30 – Dimnjačar –Kerekeš, predstava

22. 8. Cassabianka – Đurđa i Franko, predstava

23. 8. u 20:30 – U zdrav mozak, predstava

24. 8. u 20:30 – Ništa bez reklame, predstava

SVETA MARIJA poziva na ljetnu manifestaciju

25. 8. u 20:30 – Goran Vinčić, stand-up komičar

27.8. u 20:30 – Nothing else matters, učenici Umjetničke škole Na Kapucinskom trgu bit će pripremljen kutak s burgerima. U Starom gradu bit će pripremljena zona s hranom, Carlsberg drink i DJ retrozona gdje se možete zabaviti.Na Kapucinskom trgu bit će pripremljen kutak s burgerima. U Starom gradu bit će pripremljena zona s hranom, Carlsberg drink i DJ retrozona gdje se možete zabaviti.

Ljeto ribe uz Dravu 5. i 6. kolovoza

Općina Sveta Marija uz blagdan Velike Gospe 15. kolovoza slavi i Dane općine Svete Marije od 30. srpnja do 15. kolovoza. Uz pregršt događanja, jedan od najvećih i najviše prepoznatljivih događaja toga kraja je i Ljeto ribe uz Dravu.

Riječ je o turističkoj, sportskoj i kulturno-tradicijskoj manifestaciji koja iz godine u godinu privlači mnogobrojne posjetitelje. Tradicionalno se manifestacija održava tijekom dvaju dana

uz derivacijski kanal HE Dubrava, u koji utječe zarobljena Drava iz Jezera HE Dubrava. Pod organizacijskom palicom Općine Svete Marije te Športsko-ribolovnog društva Klen iz Svete Marije, druženje i natjecanja u ribolovu održavaju se kod Ribičkog doma Klen više od 20 godina. Upravo je i to područje bilo domaćin Svjetskog prvenstva u ribolovu na plovak 2014. godine te 39. svjetskog ribolovnog prvenstva za klubove 2019. godine.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - SERGEJ BURDA: POVIJEST UKRAJINE

Dobitnik knjige Eksplozivno dijete objavljene u prošlom broju je Ljubica Novak iz Gornje Dubrave. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU

kupon br. 1455

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

12. kolovoza

Utrka Murščak

Domašinec

14. kolovoza

6. Gorički trail

Vinska kuća

Hažić

od 17. do 20. kolovoza

Renesansni fes�val Koprivnica

18. kolovoza

TBF

Špancirfest

Pan pozornica

19. kolovoza

BluVinil

Silente

20. kolovoza

Neno Belan & Fiumens

22. kolovoza

Joker out, Franz Ferdinand

23. kolovoza

The Croa�an Pink Floyd Show

24. kolovoza

Cold Snap

Posjetitelji manifestacije uživat će u bogatoj enogastronomskoj ponudi, a mnogobrojni ribolovci i majstori okušat će se u spravljanju �iš paprikaša. Članovi KUD-a Ivan Mustač Kantor iz Svete Marije proteklih su godina upotpunili ugodnu atmosferu svojim aktivnostima, a tako će biti i ove godine kada će u nedjelju, 6. kolovoza, izložiti tematska djela i etnozbirku.

Predstavljanjem djela svojih vrijednih ruku, članice udruge Svetomarska čipka

prikazat će tradiciju ručnih radova destinacije, od kojih svetomarska čipka, uvrštena na popis nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske, oduzima dah zamršenim uzorcima. Također će biti izložene i slike poznatog svetomarskog slikara Franje Mustača Medarova. Manifestacija će se održati 5. i 6. kolovoza 2023. godine uz derivacijski kanal HE Dubrava, odnosno u prostorijama ŠRD-a Klen Sveta Marija.

26. kolovoza

Fran Vasilić, Buč Kesidi

27. kolovoza

Crna kronika, Parni valjak s novim pjevačem Igorom Drvenkarom

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Kratki sadržaj: Jedna od najkompleksnijih tema za istraživanje na europskom kon�nentu. Knjiga novinara Sergeja Burde Povijest Ukrajine pionirski je rad na hrvatskim i susjednim prostorima. U njoj su na pristupačan novinarski način pojašnjena pogrešna tumačenja ukrajinske povijes�, koja se uglavnom sagledavala kroz rusku imperijalnu prizmu. Knjiga pojašnjava problema�čan odnos između ukrajinskog i ruskog naroda, koji su u suš�ni znatno različi� i nikada nisu bili jedinstven narod kao što se često tumačilo. Nekoć najbrojniji slavenski narod, Ukrajinci su tek 1991. uspostavili vlas�tu neovisnost, koja je ponovno ugrožena ruskom invazijom 2022. godine.

Knjiga je posvećena ukrajinskim braniteljima, a nemoguće je ispravno razumjeti ukrajinsko-ruske odnose bez poznavanja povijesti Ukrajine i Rusije.

Sergej Burda: Povijest Ukrajine

URBANA BINA u Parku Rudolfa Kropeka

Boris Štok osvojio uši i oči publike

Među ovogodišnjim odličnim glazbenim odabirom na Urbanoj bini u Parku Rudolfa Kropeka, takozvanom Narkiću-parkiću, održan je koncert Borisa Štoka, riječkog pjevača, skladatelja, tekstopisca, osvajača Porina za najbolji album alternativne glazbe Ispod kože 2019., najbolju vokalnu suradnju pjesmom Ljubav s Josipom Lisac te je bio frontmen uspješne riječke art-rock grupe Quasarr i Manofo.

Posljednjim bisom Štok je nagradio publiku pjesmom Space Oddity Davida Bowiea, a Daniel Hampamer Kiga “ulovio” ga je nakon pozornice kako bi se zajedno fotogra�irali kod sad već poznate statue koja se nalazi u Strossmayerovoj ulici u Čakovcu. Od ostalih izvođača nastupili su Kids from the sky, Miach, Clone Age, Soul Fingersi su zbog kiše bili premješteni u Meta bar, a za kraj su koncert održali 2 kitice.

RETRO-ETNO bina pravo osvježenje Porcijunkulova

Rock-zvuci orili se novom binom u parku

Retro-etno bina kod fontane u Perivoju Zrinski ugostila je brojne, sjajne izvođače u šest dana Porcijunkulova, a među njima i nekadašnjeg međimurskog zeta – Waltera Nena Neugebauera s grupom Rockin’ Neno & the Cadillac. Bezbrojni nastupi po cijeloj Europi, silne turneje i poznanstva s velikim svjetskim zvijezdama rock’n’rolla obilježili su bogatu karijeru Waltera Neugebauera. Rokerski put Rockina Nene – što je nadimak koji si je Neugebauer nadjenuo po uzoru na Shakina Stevensa – zanimljiv je i dug.

USNA HARMONIKA – taj mali i svestrani instrument

Usna harmonika je nevjerojatni glazbeni instrument koji svojom jednostavnošću i izražajnošću osvaja srca glazbenika diljem svijeta. Ovaj mali, ali moćan glazbeni instrument omogućava nam da izrazimo osjećaje kroz zvukove koje stvaramo uz pomoć udaha, izdaha, ali i pokreta…

Postoji nekoliko vrsta usnih harmonika, svaka s posebnim karakteris�kama koje odražavaju različite glazbene s�love i žanrove: dijatonska koja je najčešći �p usne harmonike i upotrebljava se u folku, bluesu i countryu, a kromatska usna harmonika koris� se gumbom na usnoj harmonici za sviranje uspona i pada polutona. To znači da je ta usna harmonika vrlo

fleksibilna i pogodna za sviranje u različi�m glazbenim s�lovima kao što su jazz, pop i klasična glazba. Tremolo usna harmonika ima dvostruke pločice koje proizvode vibrirajući efekt. Zvuk je bogat i ima puno dubine, što je čini savršenom za melodije koje žele izrazi� osjećaje i emocije. Oktavne usne harmonike imaju dvostruke pločice, ali se razlikuju od tremolo usnih harmonika po tome što proizvode zvuk s oktavom razlike. To stvara snažan i zvučan efekt, a često se upotrebljava u narodnoj i tradicionalnoj glazbi.

Svaka od �h usnih harmonika ima svoj jedinstveni karakter i zvuk koji otvaraju nebrojene mogućnos� glazbenog izraza. Bez obzira na vrstu, usna har-

monika uvijek je vjeran pra�telj glazbenika, donoseći radost, osjećajnost i dubinu u svaki nastup i svaku melodiju koju stvarate.

Zato, zaronite duboko u svijet usne harmonike i dozvolite da vas njeni zvuci inspiriraju, raduju i oplemenjuju. Kroz taj mali instrument pronalazimo neizmjernu ljepotu glazbe koja nas uvijek podsjeća na čaroliju postojanja. Posje�te EURO-UNIT trgovinu u Ulici braće Graner 8, Čakovec, gdje će vam njihovi djelatnici pomoći pri odabiru najboljih usnih harmonika pozna�h proizvođača Hohner, Canorus ili Fender. Također možete kupova� i u mrežnoj trgovini na www.euro-unit.com.

Večer Porcijunkulova na Retro-etno bini otvorio je Tihomir Pop Asanović, hrvatski jazz-rock i fusion klavijaturist, orguljaš i skladatelj Hammonda. Nastupili su i Balkan Zoo uz Ninu Ćorić, a Porcijunkulovo su zatvorili Demoni+Romantix. (Dora Vadlja, foto: Mario Golenko)

Glazbenik Walter Neno Neugebauer

Štok i David Bowie u Čakovcu

Zaplesalo se uz ritmove grupe Rockin’ Neno & the Cadillac

Tihomir Pop Asanović otvorio je Retro-etno binu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza

kolovoza

Petar Grašo otvorio koncerte glavne bine

Nova pozornica kod stadiona na kraju se pokazala kao dobro rješenje te je publika bez obzira na udaljenost od centra rado zapjevala uz svoje omiljene izvođače

Vremenske neprilike ove su godine na prvo poremetile planove organizatorima, Turističkoj zajednici grada Čakovca uz potporu Grada Čakovca. Bina koja je unatrag par godina u jezeru podno zidina Starog grada s desne strane, zbog obilnih oborina natopljena je vodom. Zbog toga je morala biti preseljena na drugu lokaciju. Nakon brojnih rasprava i mišljenja javnosti (većinom na društvenim mrežama), publici na omiljeni koncert nije bilo teško protegnuti noge do SRC-a Mladost. A to je već pokazao prvi koncert Petra Graše na koji je došlo i više tisuća posjetitelja.

Vanna i Željko Bebek također su bez problema napunili prostor SRC-a, a fantastični Kubanci, Juan de Marcos Gonzales and The Euro-Cuban All Stars rasplesali su Centar za kulturu Čakovec. U nešto mirnijem ritmu Porcijunkulovo je završilo koncertom Klape Intrade. Crvenu jabuku vrijeme ipak nije pomazilo, pa je zbog kiše koncert bio odgođen za neko drugo vrijeme.

Ovogodišnje Porcijunkulovo zaista je bilo glazbeno bogato, pa se tako unatoč svim našim različitostima i ukusima može reći da je svatko mogao naći nešto za sebe što voli. (dv, zv, mg)

KONCERTI PORCIJUNKULOVA 2023. na novoj lokaciji kod SRC-a Mladost

Petar Grašo pokazao se kao omiljeni izvođač koji je bez problema prošetao publiku do nove bine na SRC-u

Salsa se plesala i na pozornici CZK-a

Fantastična nedjeljna atmosfera uz nezaboravne Kubance

Vanna prenijela svoju odličnu energiju Plesalo se u Vanninim ritmovima

Željko Bebek čest je gost u Međimurju, a njegove pjesme vole sve generacije

IZLOŽBA u Centru dr. Rudolf Steiner

Svoje radove

izložila Nada Gorupić

U Centru dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu otvorena je 27. srpnja izložba slika Nade Gorupić iz Otoka.

Nadica Gorupić, članica Likovnog udruženja Čakovec, svoje slike izlaže na izložbama i sudjeluje na likovnim kolonijama diljem Međimurja i šire, a vodi i likovne radionice za djecu u Otoku. Ove slike naslikala je po Steinerovoj metodi, a koristila se tehnikama akrilik, enkaustika i ebru.

O njezinim slikama nekoliko je riječi rekla Natalija Peter Hunjadi, biodinamička poljoprivrednica iz Svete Marije, a kratki osvrt na njezin rad dao je i predsjednik Likovnog udruženja Čakovec Toni Fažon.

Na kraju je sve nazočne pozdravila ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner Dijana Posavec i pozvala sve zainteresirane umjetnike da se jave i izlože svoje radove. (dv)

PREDAVANJE u Knjižnici Nikola

Zrinski

Ivana Puzak provela kroz Čakovec u 20. stoljeću

U Knjižnici Nikola Zrinski u Čakovcu održano je predavanje Čakovec kroz XX. stoljeće, a koje se održalo u sklopu manifestacije Porcijunkulovo u ponedjeljak, 31. srpnja 2023. godine u Multimedijalnoj dvorani. Predavanje o važnim događajima i promjenama koje su obilježile 20. stoljeće u gradu Čakovcu održala je Ivana Puzak, profesorica povijesti u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec. Predavanje nas starim razglednicama iz knjige Srećka Pospišila 100 godina čakovečkih razglednica vodi kroz šetnju gradom i obuhvaća teme iz školstva, sporta, gospodarstva te društvenog života grada. Zanimljivo je bilo vidjeti Čakovec kako su ga vidjeli naši preci.

Predavanjem je publika dobila pogled u neki drugi, stariji Čakovec. U kojem god stoljeću bio, Čakovec je naš grad koji u svakom vremenu odiše svojom posebnom energijom. Tko zna kako će ga buduće generacije percipirati kada se o Čakovcu bude govorilo kao gradu 21. stoljeća.

NULA PREVIŠE

Ivana Pranjića na listi 100 najboljih knjiga za ljeto 2023.

Prozne minijature prožete nježnošću, nasiljem i utjehom

Pranjić je međimurskoj javnosti, osim po angažmanu u Matici hrvatskoj, poznat i kao omiljeni profesor čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog, iz koje je prije dviju godina otišao u zasluženu mirovinu

Foto: Zlatko Vrzan

Portal za knjigoljupce Najbolje knjige i ove je godine objavio popis stotinu najboljih knjiga za ljeto 2023. Lijepa je vijest da se među preporukama našla i knjiga „Nula previše“ prof. Ivana Pranjića, potpredsjednika čakovečkog Ogranka Matice hrvatske.

Pranjić je međimurskoj javnosti poznat i kao omiljeni profesor čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog, iz koje je nakon dugogodišnjega plodonosnog rada prije dviju godina otišao u zasluženu mirovinu. U njegovu slučaju, mirovina nikako ne zaslužuje taj naziv, u šali kaže.

Titranje želuca

– Književnošću se bavim od petog osnovne, pri čemu se prozom uglavnom nisam bavio, no spontano sam se okušao i u tome. Još od prve pričice koju sam zapisao vodio me smijeh, svojevrsno „titranje želuca“ pa sam doslovno s tim osjećajem za humoristično nastavio dalje.

Napisao sam šezdesetak malih forma, od kojih je 45 ušlo u ovu knjigu odabirom Kristiana Novaka, našega sjajnog spisatelja, moga učenika. Njemu, uz još nekoliko ljudi, posebnu zahvalnost dugujem što je do objavljivanja ove knjige uopće došlo: ja bih je inače vjerojatno još deset godina pisao, misleći da za knjigu mora postojati korpus od stotinu priča – ne mora (smijeh), ističe Pranjić, koji je upravo na inzistiranje bliskih ljudi pristao na objavu djela u izdavačkoj kući OceanMore.

– Na svoju radost pročitao sam da je na portalu Najbolje knjige uvrštena među stotinu najboljih knjiga za ljeto ove godine. Ostao sam, malo je reći, ugodno iznenađen. Urednica portala

Tanja Tolić nekako je došla do knjige te su je ona i njezini suradnici stavili na tu listu koja pokriva četiri kategorije, objašnjava profesor.

Osim domaće beletristike i publicistike, u kojoj se nalazi

i „Nula previše“, kategorije pokrivaju i stranu beletristiku, stranu publicistiku te knjige za djecu i mlade. Autor će djelo najesen najvjerojatnije promovirati u Gimnaziji Josipa Slavenskoj te u Scheierovoj zgradi u Čakovcu.

Učitelj i učenik – Od svojih književnih početaka veliku zahvalnost dugujem supruzi Marini, koja je moja najiskrenija kritičarka. Dao sam joj na uvid sve svoje tekstove: uvijek bi imala neku primjedbu jer ima izrazito istančan ukus te je u meni stvorila veliku sklonost prema ekonomičnosti.

Osim nje i Novaka, poticatelj mi je također nekadašnji učenik Matija Hlebar, koji me potaknuo i na prvu knjigu pjesama, a svakako moram spomenuti i gimnazijske profesorice Sandru Breku-Ovčar i Zlatku Grahovec, kojima sam prvima pročitao svoje pričice. One su se toliko smijale da mi je to bio dodatan poticaj. Riječi pohvale mogu proći, ali iskreni smijeh…

To je najbolja potvrda (smijeh), smatra ovaj umirovljeni profesor, koji je, kako kaže, pisao o onome što dobro poznaje, odnosno svome svijetu.

– Beletristika mi je uvijek bila autentična, premda su likovi obično izmišljeni – moji čak i nisu! Ta veza sa stvarnošću kod ljubitelja književnosti budi veliku znatiželju, dodaje autor. Uvijek se, kaže, trudio

Profesor Pranjić u očima

Kristiana Novaka

Ivan Pranjić bio je moj gimnazijski profesor hrvatskoga jezika i književnosti i nema riječi kojima bih opisao silan utjecaj koji je imao na mene kao osobu, ali i kao filologa, pa naposljetku i pisca. Bio je strog, pravedan, duhovit i predan i na sve je nas mlade podjednako prenosio svoje oduševljenje književnošću i jezikom. Zato mi je i velika radost što sam se toliko godina našao u poziciji da budem urednikom njegove prekrasne zbirke proznih minijatura „Nula previše“,

u izdanju renomirane izdavačke kuće OceanMore, koja objavljuje između ostalih i mnoge recentne nobelovce. Tekstovi profesora Pranjića bili su mi već na prvo čitanje toliko snažni da sam kao urednik više morao paziti da ne zeznem nešto, umjesto da nešto što je već odlično pokušavam mijenjati. Naš je proces zato bio dosta fokusiran na selekciju. Na kraju nisu sve priče završile u knjizi, ali ne zato što nisu bile dobre, nego zato što se koncepcijski ili motivski nisu uklapale. Ostat će za sljede-

ću zbirku. Drugi važan dio procesa bio je poredati ih kako treba. Iako je svaka priča za sebe jedan mali svemir, one u kombinaciji mogu razotkriti i jednu veću priču. Mislim da sam shvatio koliko bendovima može biti teško sklopiti važan album. Treći, i za mene osobno najdragocjeniji dio procesa, bio je što smo se satima družili, razgovarali o svemu i svačemu, imali smo konačno pravu izliku za provesti vrijeme zajedno usprkos obiteljskim i profesionalnim obvezama.

Najbolje knjige portal je koji je 2010. pokrenula novinarka i zaljubljenica u čitanje Tanja Tolić

osluškivati bilo učenika, njihova mišljenja, želje i strahove te ih usmjeravati. U tom se smislu, objašnjava, smatrao i učiteljem i učenikom do kraja svoga nastavničkog rada.

– Mislim da je knjiga koncentrirano napisana. Kristian Novak kao glavni urednik odbacio je dvadesetak priča koje mu se nisu uklapale u koncept. Za dobro pisanje uvijek je važno imati još jedan par očiju, to jest iskrenog prijatelja kojem nije teško reći što prema njegovu mišljenju ne valja, zaključuje Pranjić, koji nam je za kraj naveo i nekoliko svojih preporuka za čitanje.

Preporuke prof. Ivana Pranjića za čitanje

1. Branko Ćopić, Pjesme

2. Elin Pelin, Jan Bibijan na Mjesecu

3. Gabriel García Márquez, Sto godina samoće

4. Kristian Novak, Obješeni

Piše: Ivan-Goran Herman

Profesor Ivan Pranjić

Književnik Kristian Novak

„Čitatelja između redaka čeka čitav jedan život“, smatraju autori popisa u opisu Pranjićeve knjige

događaj tjedna

Chriztel Renae Aceveda osvojila Grand Prix!

Petnaest odabranih izvođača s autorskim pjesmama oduševilo je na punoljetnom obilježavanju Dječjeg internacionalnog festivala u Čakovcu Mali MEF

Piše: Mario Golenko

Na punoljetnom obilježavanju Dječjeg internacionalnog festivala u Čakovcu, poznatog kao Mali MEF, petnaest odabranih izvođača s autorskim pjesmama oduševilo je publiku.

Drugog dana manifestacije Porcijunkulova, na pozornici SRC-a Mladost, gledatelji su imali priliku uživati u izvedbama mladih talenata. Uz već poznate pobjednice iz prošle godine, Miju Ištvanić i Doroteu Prosnik, nastupilo je nekoliko malih zvijezda iz različitih gradova, uključujući Sarajevo, Split, Sloveniju, Hrvatsku i dvije predstavnice iz Međimurja.

Festival mladih talenata

Svi izvođači su se istaknuli autorskim pjesmama vezanima za dječji uzrast, stvarajući rapsodiju glasovnih i kreativnih nastupa. Ovaj

festival predstavlja priliku za djecu da pokažu svoje talente i aktivnosti te da započnu svoj put prema zvjezdanom pjevačkom nebu.

Program je bio iznimno zabavan, a voditelj Davor Dokleja svojim je šarmom dodatno obogatio događaj. Nakon svečanih izvedbi, žiri u sastavu predsjednice Antonije Jurinec, prof. glazbene kulture, prof. Darka Golubića i ranije pobjednice Dorotee Prosnik, donio je odluke o nagradama. Tisa Gal je nagrađena za najbolji scenski nastup, dok je Maris Kokeza osvojio nagradu za umjetnički dojam.

Simpatični par Edi i Una Čengić primili su nagradu za najsimpatičniji par, a posebna Nagrada umjetničkog direktora Vladimira Košira Tonke pripala je Marti Deur i So�iji Makar. Nikolina Katavić osvojila je nagradu za najbolju interpretaciju, dok je drugo mjesto stručnog žirija pripalo Viktoru Kolmaru, a prvo mjesto Evi Brumen Košar.

Grand Prix festivala za 2023. godinu osvojila je Chriztel Renae Aceveda pjesmom

Ako mi te uzmu. Rodom s Filipina, živi u Svetom Martinu na Muri, a već nam je od ranije poznata nastupima na međimurskom.

Tko su natjecatelji?

Nastupili su Tia Kališnik Klemenc iz Dravograda s pjesmom Kitty, Kitty Cat, učenica 8. razreda; Dina Šte�ić iz Donje Dubrave s pjesmom Mali moj, učenica 12. razreda; Emma Živko iz Pitomače s pjesmom Pjesma u mojoj glavi, učenica 14. razreda; Tim Marčec iz Maribora s pjesmom Tim Granata, učenik 6. razreda; Marta Deur iz Zagreba i So�ija Makar iz Zagreba s pjesmom Usudi se, učenice 10. i 9. razreda; Katarina Potnik Katka iz Radjaha ob Dravi s pjesmom

To bo moj svet, učenica 11. razreda; Edi iz Sarajeva i Una Čengić iz Sarajeva s pjesmom Raketa, učenici 9. i 7. razreda; Jana Alilović iz Zagreba s pje-

smom Srce veliko, učenica 10. razreda; Tara Lozić iz Zagreba s pjesmom Leptirić, učenica 11. razreda; Chriztel Renae Aceveda iz Sv. Martina na Muri s pjesmom Ako mi te uzmu, učenica 12. razreda; Tisa Gal iz Maribora s pjesmom Ka te češ, tak pač je, učenica 8. razreda; Viktor Kolmar iz Zagreba s pjesmom Pjesme pišem, učenik 11. razreda; Maris Kokeza iz Splita s pjesmom Čudesan svijet, učenik 8. razreda; Nikolina Katavić iz Zagreba s pjesmom Plašt ljubavi, učenica 10. razreda i Eva Brumen Košar iz Maribora s pjesmom Muzika do re mi fa, učenica 12. razreda.

Ovogodišnji Mali MEF još je jednom pokazao bogatstvo glazbenog stvaralaštva djece, a velik broj prijava svjedoči o tome koliko je ovaj festival iz Čakovca važan i prestižan za regiju. Pobjednici će sada krenuti dalje na svoj pjevački put, noseći sa sobom iskustva i uspomene s tog nezaboravnog događaja.

KAMO SUTRA Suma-sumarum čakovečkog proščenja

Već dugo neko događanje u Čakovcu nije diglo prašinu poput ovog Porcijunkulova. Kako se razvija cijeli svijet, tako se i u malim sredinama poput naše sve više prate trendovi. Dok je nekad Porcijunkulovo bilo manifestacija u normalnim gabaritima kako se nekad i živjelo, unatrag desetak godina svake se godine polako uzdiže na sve viši nivo.

Osim štandova, tradicije i gvirca, odjednom smo (su) odlučili da su nam potrebni koncerti. Ne jedan, nego šest.

A s obzirom na to da to sve skupa već traje godinama, kao da se smanjuje izbor koga zvati i na kraju platiti da pjeva za čakovečko proštenje.

Pa se tako neka imena ponavljaju ili čak redaju. No, dobro. Kažu da se to i ovako slaže kako bi se zadovoljio šaroliti

ukus publike. Bilo kako bilo, ove godine dogodilo se nešto šokantno! Binu su trebali izmjestiti iz jezera gdje je bila unatrag par godina i pronaći novu lokaciju. Nakon duge i teške borbe odlučeno je neka to bude na SRC-u Mladost. Što se očito pokazalo kao dobra lokacija jer je prvi dan na Petru Graši bilo više tisuća posjetitelja. Fanovi bi za Grašu potegli čak i par minuta

pješice od centra grada. Što je zapravo lijepo. Tako je u gradu znatno manja gužva. Nema više čepova, čak se s jednog kraja na drugi može doći bez da se šlepaš iza ljudi i čekaš da ti ne prilijepe langoš ili te poliju gemištom. Štandovi su se od protekle godine izborili za svoje mjesto - ipak su već godinama u centru grada i neka tako ostane. Filip Horvat nije

baš omiljena osoba ovih dana. No, radi kako najbolje zna i umije, a s druge strane zna da nije čokolada - ne može svakoga zadovoljiti. Jedino što nikako da zaživi je gastrozona. Malo moderniji pristup hrani na Porcijunkulovu dobro bi došao. Langoši, roštilji pod ceradom, a sve cjenovno kao da ste došli u restoran koji se bori za Michelinovu zvjezdicu.

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 16.08.2023. u CineStaru Varaždin.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film Prinčevi pustinje

Dobitnik ulaznica za film Mihaela Zadravec

18. MALI MEF tradicionalno dio Porcijunkulova

Chriztel Renae Aceveda osim glasom oduševila je i scenskim nastupom

Simpatični Tim Marčec hrabro je odradio svoju pjesmu

Marta Deur i Sofija Makar dobile su posebnu nagradu za koreografiju

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Aleksandra u rozoj košulja-haljini

Marama u sjajnoj kombinaciji

Ljetno šarenilo

Vitka linija i divna žuta haljina

Senčari u crvenim tonovima

Natalija u cvjetnoj haljini

Iris i Lorena modno su usklađene

SPORTSKI RIBOLOV

Od trenera i reprezentativca do tajnika Saveza

Preko 3200 izdanih godišnjih karata, 35 registriranih društava te 70 upisanih voda na kojima je dozvoljen ribolov, a kojima upravlja Savez športsko-ribolovnih društava Međimurske županije, čini ribolov itekako popularnom sportskom aktivnošću na području naše županije. Popularizaciji tog sporta još više doprinosi velika angažiranost novog tajnika Saveza, Ivice Jakupaka, koji je funkciju preuzeo prije pet mjeseci naslijedivši dugogodišnjeg tajnika Darka Oreškog.

U ribolovu od malih nogu - Ribolovom sam se počeo baviti od sedme godine. Tata Antun mi je bio ribolovac pa sam s njim počeo hodati na ribičiju. On se time bavio rekreativno, dok sam ja rano krenuo i u natjecateljske vode. Zbog njega sam taj sport i zavolio, rekao nam je Kotoripčanin Ivica Jakupak u uvodu te spomenuo kako mu veliku podršku u životu pružaju supruga Draženka te sinovi Dino i Ivan.

- U kadetskoj kategoriji sam bio pojedinačni prvak u županijskom Kupu, nakon čega je uslijedila stanka. Od 1998. godine opet se aktivno natječem u seniorskoj kategoriji za prvu ekipu SRD-a Som Kotoriba, govori Jakupak u nastavku pa do-

daje kako je s ekipom bio pobjednik 3. hrvatske lige, dvaput pobjednik 2. hrvatske lige te jednom viceprvak 1. hrvatske lige. Volja za ribolovom i predan rad doveli su Jakupaka ne samo do nekoliko titula prvaka već i do reprezentativnog dresa.

Branio hrvatske boje na svjetskim i europskim prvenstvima

- Dvaput sam se natjecao i za hrvatsku reprezentaciju, prvo na Svjetskom prvenstvu 2011. godine u Italiji gdje smo ekipno osvojili 13. mjesto. Također sam sudjelovao i na Europskom prvenstvu u Sloveniji 2018. godine i na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2018. godine gdje sam bio drugi u sektoru u kojem sam se natjecao, govori nam tajnik Saveza koji se bacio i u trenerske vode. Prije tri godine je u Osijeku na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti stekao uvjerenje za poslove trenera, a sve kako bi znanje prenio na najmlađe generacije.

- Posljednje četiri sam godine trener reprezentacije

U-20 sa Željkom Sabolićem

koji je kapetan, također član SRD-a Som Kotoriba. Zbog korone smo imali prekid u sudjelovanju na natjecanjima, no na Svjetskom prvenstvu U-20 u Mađarskoj, 2021. godine, bili smo šesti, a također smo se natjecali na Svjetskom prvenstvu u Slo-

veniji godinu kasnije, dodaje Jakupak koji trenutno uzima kratku pauzu od reprezentativnih natjecanja. Ranije je radio kao carinski inspektor, no sada se u potpunosti posvetio radu u Savezu i u SRD-u Som Kotoriba pa možemo reći kako se uistinu radi o pravom zaljubljeniku u ribolov.

Svoje znanje prenosi na mlade

- U karijeri sam najviše ponosan na drugo mjesto ekipno osvojeno u 1. hrvatskoj ligi sa SRD-om Som Kotoriba, na rad s djecom i nastupe s reprezentacijom, otkriva nam Jakupak koji je i desetak puta bio među najboljih 10 ribolovaca u najvišem rangu hrvatskog natjecanja.

- Osim treniranja u sklopu reprezentacije, također sam trener u SRD-u Som Kotoriba. Sada imamo i tri člana koji su reprezentativci, to su Marko Horvat, Karlo

Ivica je u rad Saveza unio novu dinamiku i energiju

Strbad i Lovro Rodek koji odlaze na Svjetsko prvenstvo u Portugalu, rekao je ponosno tajnik Saveza koji organizirano obavlja svoj posao pri čemu se trudi nikoga ne ostaviti zakinutog, već popularizirati sport. U razgovoru nam je otkrio kako u Međimurje ponovno stiže Svjetsko prvenstvo.

Uskoro Svjetsko prvenstvo u Međimurju

- Predali smo kandidaturu za organizaciju seniorskog reprezentativnog Svjetskog feeder prvenstva u lovu ribe udicom hranilicom, za 2026. godinu. To bi se trebalo održati na kanalu u Orehovici,

gdje je staza odlična, govori nam Jakupak.

- Uvjeti su zadovoljeni i kandidatura je uspješno predana te samo čekamo odobrenje. Na kraju bih zahvalio predsjedniku Zoranu Pfeiferu i Upravnom odboru Saveza SRD-a Međimurske županije na imenovanju za tajnika i pružanju prilike da radim posao koji volim, dodao je Ivica za kraj. Tako će Međimurje ponovno ugostiti najbolje ribolovce svijeta, kao što je ranije bilo Svjetsko

klupsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak. Ivica je tijekom svog života u SRD-u Som Kotoriba prošao sve funkcije pa je tako u određenim periodima bio predsjednik, blagajnik i tajnik, a sada je također predsjednik natjecateljske komisije. Cijeli život je u ribolovu, uskoro stiže i novo Svjetsko prvenstvo koje će ugostiti Savez, a s pravom možemo reći kako Ivica tijekom godina rada prerasta u pravu ikonu međimurskog ribolova.

Piše: Luka Maruševec

Foto: Zlatko Vrzan

KOTORIPČANIN Ivica Jakupak cijeli je život u ribolovu

PREDSTAVLJEN

NOVI projekt NK-a

Međimurje

Žele okupiti

što veći broj prijatelja Kluba

U utorak je NK Međimurje na glavnom čakovečkom trgu održalo druženje s prolaznicima, županom Matijom Posavcem, gradonačelnicom Ljerkom Cividini te legendom međimurskog nogometa Dragom Vabecom.

S obzirom na to da su glavni ciljevi Kluba u predstojećoj sezoni stabilizacija u svim segmentima djelovanja i okupljanje čim većeg broja ljudi koji mogu pomoći i doprinijeti radu Kluba, NK-a Međimurje će u sezoni 2023./2024. svim zainteresiranima pružiti mogućnost uključivanja u projekt klupskih kartica: prijatelj kluba i VIP Premium.

- Svjesni da u ovim vremenima nije lako izdvojiti nekoliko tisuća eura ili više za sponzorstvo ili donaciju, odlučili smo se za ovakav projekt koji će tvrtkama i pojedincima na dostupniji način pružiti priliku da podrže naš Klub i uključe se u njegove aktivnosti, kazao je predsjednik kluba Rajko Toplek.

- Kartice i pripadajuće zahvalnice bit će personalizirane te, ovisno o vrsti kartice, omogućiti cjelogodišnji besplatni ulaz na tribinu i VIP ložu na svim domaćim utakmicama NKa Međimurje, isticanje na društvenim mrežama i svim javnim publikacijama Kluba, redovno informiranje o svim klupskim aktivnostima, sudjelovanje predstavnika Kluba u promotivnim aktivnostima nositelja kartice te druge pogodnosti, nadovezao se član Uprave Antun Jukić.

Tom prigodom u prisustvu čelnika Kluba te predstavnika stručnog stožera i momčadi uručili su ih međimurskom županu Matiji Posavcu, čakovečkoj gradonačelnici Ljerki Cividini i međimurskoj nogometnoj legendi Dragi Vabecu. Planira se uručiti ih i ostalim međimurskim velikanima:

Draženu Ladiću, Robertu Jarniju, Srećku Bogdanu i Danijelu Štefulju, kao i istaknutim igračima prethodnih generacija čakovečkog nogometa.

Prošli vikend svih pet međimurskih trećeligaša upisalo pobjede

Međimurskim trećeligašima preostala su još samo dva tjedna do početka prvenstva. Prijelazni rok gdje igrači amateri slobodno prelaze iz jednog kluba u drugi završio je 31. srpnja.

Manje-više svi klubovi su ekipirani, s time da postoji mogućnost još pokojeg dolaska i odlaska u narednom razdoblju. Klubovi pod vodstvom svojih trenera marljivo treniraju uglavnom u svojim mjestima i odigravaju kontrolne utakmice. Protekli vikend svih pet međimurskih trećeligaša upisalo je pobjede.

Novopečeni trećeligaš iz Kotoribe niže pobjede

Nogometaši trenera Marija Piškora nižu pobjede u pripremnim susretima. Protekli tjedan odigrali su dva susreta i u oba pobijedili. U trećoj pripremnoj utakmici nogometaši Graničara ugostili su NK Zadrugar Hrastovsko. Palo je 10 golova, a rezultat je bio čak 8:2 za trećeligaša iz Kotoribe. U prvom poluvremenu Graničar je poveo pogotkom Deana Volara i s tim rezultatom (1:0) otišlo se na odmor. Početkom drugog dijela na 2:0 povisuje Dario Nađ, a gosti ubrzo smanjuju na 2:1. Fran Čmrlec povisio je na 3:1, a Dario Struški smanjio za goste na 3:2 i tad kreće rapsodija naše ekipe. Po dva puta zabijali su Dean Volar i novopridošli vezni igrač Jurica Grgec te jednom Danijel Kvakan za konačnih 8:2.

Prošle subote su također bili domaćini, a u goste im došli juniori zagrebačke Lokomotive. Rezultatom 2:0 Graničar je u Kotoribi bio bolji go-

lovima Domagoja Dežđeka i Deana Volara. Do početka prvenstva Graničar će odigrati još četiri kontrolne utakmice, a u subotu kod kuće ugošćuju momčad Ivančice iz Ivanca.

Trener Poleta visokim ritmom ubija protivničke momčadi

Mladi trener Poleta iz Svetog Martina na Muri, Josip Brezovec, nametnuo je svojim igračima žestok tempo priprema kroz mnogobrojne treninge i najmanje dvije utakmice tjedno.

Popularni "Breza" želi u tim utakmicama dati priliku svim igračima da se nametnu, a također gaji ofenzivni nogomet gdje želi imati visoki pritisak nad protivnikom. Za sada mu sve uspijeva protiv ekipa nižeg ranga u utakmicama gdje golovi padaju kao na tekućoj traci.

Protekli vikend Polet je sudjelovao na turniru u Gojancu u organizaciji istoimenog kluba, ali je odigrao samo jednu utakmicu. U tom polu�inalnom susretu raspucali su se strijelci Poleta i sa 6:0 pobijedili momčad Mladosti iz Margečana. Mrežu Mladosti zatresli su Luka Mezga, Nino Patafta, Dino Bančić, Leonard Mesarić, Erik Vincetić i Nikola Barat. Finalni susret protiv Nedeljanca bio je prekinut u 10. minuti zbog lošeg vremena. U tom vremenskom periodu Polet je već imao vodstvo 1:0 pogotkom novo pridošlog igrača Dine Bančića. U srijedu su Poletovci imali zahtjevni test protiv prvoligaša Sesveta, a u subotu nastupaju na turniru u Nedeljancu.

Žestoko se radi i u trećeligašu iz Domašinca

Kažu da je druga godina u novoj ligi teža nego prva, no u Dinamu iz Domašinca nemaju nikakve brige ni opterećenja. Trener Dalibor Gorupić u novoj sezoni imat će jednu od najmlađih momčadi, od koje očekuje da igraju brzi, mode-

ran nogomet sa puno tranzicija. Ovo je faza priprema gdje polako završavaju teška opterećenja u trenažnom procesu i polako se prelazi na taktičke zamisli uoči prvenstva. To sve Dinamo radi na treninzima i naravno kroz kontrolne utakmice.

Nogometaši domašinečkog Dinama prošlu subotu gostovali su u Štrigovi protiv Sloge. Igrači trenera Dalibora Gorupića bez problema su savladali domaćina 4:0. Dva gola postigao je Stjepan Krznar, dok su po jedanput poentirali Leon Rališ i Dominik Novak. Osim toga Sloga je bila dobar domaćin i poslije utakmice pa se im i ovim putem Dinamo zahvaljuje. Novi test Domašinčani imaju protiv premijerligaša Bratstva u Savskoj Vesi.

Rudar ne zna za poraz u pripremama

Rudar iz Murskog Središća nastavlja svoj niz pripremnih utakmica, pa je tako ove subote na Šuderki ugostio ekipu Polane iz susjedne Slovenije i pobijedio rezultatom od 2:0. U trećoj pripremnoj utakmici izborena je i treća pobjeda. Početak utakmice protekao je u ravnopravnom tonu s prilikama s jedne i druge strane.

Nakon dosta propuštenih prigoda Rudar dolazi u vodstvo od 1:0 u 32. minuti zgoditkom Ivana Cimermana. U 38. minuti utakmice Rudar povećava svoje vodstvo na 2:0 zgoditkom Petra Ratajeca nakon još jednog odličnog ubačaja Radikovića. Do kraja još pokoja šansa, ali bez promjena.

Trener Rudar Damir Lepen Jurak nakon utakmice nam je rekao da je zadovoljan onim što su prikazali njegovi igrači, da se osjetio nedostatak svježine nakon napornih svakodnevnih treninga što je bilo i očekivano. Treninzi traju već četvrti tjedan i ovo je svakako najteži dio tih bazičnih priprema.

Iako su manje-više zaključili listu dolazaka, iz

Rudara stiže vijest da su angažirali do sada najveće pojačanje, igrača koji dolazi iz SuperSport HNL. To je Luka Liklin, dosadašnji igrač prvoligaša Rudeša, koji se vraća u rodni grad. Rođeni Središćanec, Luka je prošao škole nogometa Međimurja, Varaždina i Slaven Belupa, igrao za prve momčadi Slavena i Rudeša i sada se vraća u svoj Rudar kojemu će zasigurno biti veliko pojačanje.

Rudar će ovaj tjedan odigrati dvije pripremne utakmice, prvu već u srijedu na igralištu Šuderka s momčadi Međimurca iz Dunjkovca Pretetinca, a u subotu 5. kolovoza gostuju kod momčadi Sloge u Štrigovi.

U svlačionici

Međimurja radi se dosta prometno

Trener Simunić, poznat po spartanskim pripremama, nametnuo je žestoki ritam treninga uz odigravanje utakmica. Momčad se popunjava u hodu, a nakon Brazilca Matheusa svlačionica Međimurja bogatija je za četiri nova igrača.

Dvojica igrača u NK Međimurje dolaze iz istog kluba, NK-a Croatia Hrastje. Mladi dvadesetogodišnji Zvonimir Mrazović igra na poziciji stopera, dok njegov vršnjak Luka Juren igra u napadu. To su već sedmi i osmi igrač čakovečkog kluba u ovom prijelaznom roku. Dva dana prije kraja prijelaznog roka čakovečki trećeligaš postao je bogatiji za još dva kvalitetna igrača.

Konkurenciju na golu pojačat će iskusni Petar Jelavić, 25-godišnji vratar koji dolazi iz zagrebačkog prvoligaša

Rudeša. Visoki, školovani vratar osim toga branio je boje Sesveta, Mladosti Petrinja, Vrbovca, Kurilovca, HAŠK-a i ZET-a. Međimurje je vjerojatno našlo pravog centralnog napadača koji nenadano dolazi iz križevačkog Radnika. Za klub iz Čakovca također je potpisao Leo Lacić-Klarić, a mladi 21-godišnji napadač u protekloj sezoni za prvaka iz Križevca upisao je 12 golova. Prije toga igrao je u Rugvici, Dubravi Tim Kabel, HAŠK-u i Croatiji Sesvete. Njihovim dolaskom momčad Međimurja sigurno će izgledati puno bolje, a u klubu najavljuju da će se do početka prvenstva još ciljano pojačati na pozicijama koje su još de�icitarne. Svoju kvalitetu Lacić-Klarić odmah je pokazao u utakmici protiv Nedelišća zabivši oba gola. Stari sportski poznanici sastali su se u Čakovcu na SRC-u Mladost u pripremnoj utakmici. Iako je domaće Međimurje u početku imalo inicijativu i zicer Brazilca Matheusa, na odmor se odlazi prednošću gostiju iz Nedelišća. Nakon proboja s desne strane lopta dolazi do Jana Treske koji iz blizine pogađa za 0:1. U nastavku i dalje inicijativa Međimurja, prvo u izglednoj poziciji promašaj Jurena, da bi novopridošli napadač Leo Lacić Klarić u 64. minuti poravnao na 1:1. Da će biti veliko pojačanje, Leo je pokazao u 76. minuti kada razantnim udarcem s dvadeset metara dovodi Međimurje u vodstvo 2:1. Sljedeću utakmicu Međimurje igra protiv Centrometala u Macincu u utorak 8. kolovoza.

Piše: Miljenko Dovečer

3. NL SJEVER

NOGOMET PREBOLIO TEŠKU bolest pa odmah zabio

Mihael Rebernik dobio najvažniju bitku u životu

Reberniku je u svibnju 2022. godine dijagnosticiran tumor limfnog sustava (Hodgkinov limfom), u trenutku kada je to saznao, nogomet više nije bio bitan. Međutim, Rebernik je baš kao i na nogometnom terenu, pokazao borbenost i vjeru u pravom trenutku pa je sada ta teška bolest iza njega.

- Na to razdoblje gledam s uzrečicom bilo pa

prošlo, ne ponovilo se. A poruka svima koji se nađu u sličnoj situaciji je uvijek ostati pozitivan i pokušati živjeti najnormalnije kao i do tog trenutka, kazao je Mihael Rebernik. U tim trenucima podrška obitelji, prijatelja, djevojke i kluba nije izostala.

- Najveća podrška su mi naravno bili obitelj, cura i prijatelji. U klubu su naravno bili korektni i puni

razumijevanja, a i bio sam pod ugovorom. Sad su mi ponudili i novi jednogodišnji ugovor i hvala im na tome, poručio je Rebernik. Da bolest nije ostavila traga na Reberniku pokazalo nam je i prvo kolo drugog slovenskog razreda. Rebernik je odradio odličnih 90 minuta, a pritom je postigao gol za konačnih 4:2.

U Čakovcu se sreli ‘bivši i budući kapetan’ Liverpoola

Slavni Steven Gerrard, trener saudijskog kluba AlEtiffag, sa svojim klubom višetjedne pripreme u Međimurju završio je utakmicom u Čakovcu protiv makedonskog kluba Rabotnički iz Skopja.

Priliku da se slika s trenerom, a nekad poznatim kapetanom Liverpoola i reprezentacije Engleske, iskoristio je mladi 9-godišnji Vito Toplek iz Novog Sela Rok. Ne samo da se slikao s Gerrardom nego je na stadionu SRC Mladosti skupljao lopte za vrijeme utakmice.

RUKOMET

1. HRL SJEVER

Vito igra već tri godine u ŠN-u Bat, a voli igrati bilo koju poziciju u sredini terena, igra lijevom i desnom nogom. Nogometni talent naslijedio je ne samo od oca

Darija već i od djeda Rajka

Topleka, a i pokojnog pradjeda Josipa. Sada je očito na redu Vito, a i njegov mlađi

6-godišnji brat Fran koji također igra nogomet. Kako nam je rekao mladi međimurski nogometaš Vito

Toplek, vrlo rado bi bio kapetan u Liverpoolu, klubu za koji navija njegov tata Dario. (md)

Rukometaši Čakovca krenuli u pripreme

I kod rukometaša je prošlo puno vremena od zadnjeg prvenstvenog kola u prošloj sezoni. Čakovečki rukometaši s prvenstvom kreću tjedan dana kasnije od rukometašica Zrinskog.

K tome s pripremama kreću i dva dana prije od njih, u utorak 1. kolovoza pa će trener Josip Borković

Joža imati oko sedam tjedana da u godini kad slave 10 godina postojanja spremi momčad. Kad je nova Uprava na čelu s predsjednikom Željkom

Kavranom preuzela Klub, najavili su da im je plan najkasnije u drugoj sezoni ući u Premijer ligu. Iz Kluba su za sada otišli Matej Ćuk i Bruno Varšić, dečki koju su dali obol u uspjesima Čakovca u protekle dvije sezone. Za sada je poznato kako su u MRK-u Čakovec stigla tri pojačanja. Filip Goričanec, srednji vanjski igrač koji dolazi iz premijerligaša Gorice, dečko je iz Šenkovca koji je dugi niz godina branio boje Gorice u najvišem

hrvatskom rangu, igrao je jako dobar rukomet, a sada se odlučio za povratak doma. Iz Varaždina se vraća međimurski igrač Tin Tompić, desno krilo. Iz RKa Koprivnica na poziciju lijevog krila dolazi Fran Friščić, a pregovara se s još nekoliko igrača. - Početne pripreme odradit ćemo na stadionu SRC-a Mladost gdje će ekipa stjecati neophodnu kondiciju, a u svrhu toga angažiran je i kondicijski trener Goran Vuk. Tehnič-

RUKOMET

ŽRK ZRINSKI Čakovec

Rukometašicama Zrinskog

cilj je Europa

Nakon skoro tromjesečne pauze čakovečke prvoligašice pod palicom iskusnog stratega Gorana Mrđena krenule su u pripreme za novu sezonu 1. HRL-a žene 2023./2024. Trener Čakovčanki Mrđen zakazao je u četvrtak 3. kolovoza prvo okupljanje u dvorani SGC-a Aton u Nedelišću. Za pripreme ima na raspolaganju oko pet i pol tjedana u kojima mora pripremiti ekipu kroz treninge i kontrolne utakmice za prvo kolo koje se igra 9. rujna. Na početku prvenstva Zrinskice odmah čeka daleko putovanje kada odlaze u goste ekipi Split 2010. Prvu utakmicu kod kuće u drugom kolu Zrinski igra protiv Zameta, dok je već u trećem kolu susjedski derbi protiv Koke u Varaždinu.

Za sada su iz Kluba otišle Sara Krizmanić i Selena Milošević, s time da postoji mogućnost da se Milošević, iz PAOKa u Grčkoj gdje sada igra, u klub vrati u drugom dijelu sezone. Osim njih uglavnom će ekipa biti u istom sastavu kao u proteklom prvenstvu.

Ciljevi su realni, a to je da se i u novom prvenstvu osigura plasman u gornjem dijelu prvenstvene tablice.

- Prvi mjesec priprema odradit će se u Atonu, gdje će cure trenirati neki put i po dva treninga dnevno uz odigravanje kontrolnih utakmica. Najmanje pet utakmica je u planu, a sigurno je da će se igrati sa Sesvetama, Kokom i Bjelovarom. Što se tiče pojačanja, u Klub su se vratile dvije cure, Gabrijela Gudelj, desna vanjska koja se vraća iz Splita te golmanica Dora Potočnjak koja dolazi iz varaždinske Koke. Pregovaramo s još dvama pojačanjima, a tu bismo trebali pokriti pozicije srednje i lijeve vanjske. Shodno tome i cilj bi nam bio plasman na treće ili četvrto mjesto, znači poziciju koja vodi u jedan od europskih kupova, rekao nam je sportski menadžer i dopredsjednik Kluba Darko Dania. Uprava i dalje intenzivno radi i na igračkim pojačanjima, kao i na prikupljanju neophodnih financijskih sredstava za novu sezonu. (md)

NATJECANJE u lovu ribe na plovak

Mihajlo Žinić najbolji

dobravski ribič

U nedjelju, 30. srpnja, održano je društveno natjecanje seniora u lovu ribe na plovak. Na natjecanju je sudjelovalo 13 članova SRD-a Štuka od kojih su najbolje ulove imali: treće mjesto s ulovom od 4001 g osvojio je Danijel Čižmešija, drugo mjesto

ATLETIKA

ko-taktički dio uglavnom ćemo raditi u dvorani Aton u Nedelišću, a prvu pripremnu utakmicu igramo ove subote u Nagykanizsi. U planu je odigravanje i utakmica s Maksimirom, Valpovkom i Koprivnicom, rekao nam je trener Josip Borković.

Nova prvenstvena sezona počinje 16. rujna gostovanjem u Našicama kod Nexea II. Tjedan dana kasnije prvi gost u Čakovcu bit će momčad Požege. (md)

s ulovom od 5741 g osvojio je Dejan Klarić, a prvo mjesto ujedno i titulu najboljeg dobravskog ribiča, s ulovom od 11.139 g osvojio je Mihajlo Žinić. Trojica prvoplasiranih nagrađeni su peharima koje je osiguralo Društvo. (nl)

9. KUP sjeverozapadne Hrvatske Monika Jalšovec vodeća u kupu

Članica AK-a Međimurje

Monika Jalšovec uvjerljivo je vodeća trkačica na 9. kupu sjeverozapadne Hrvatske s 1073 bodova. Iza nje su trenutno

Danijela Kaniški s 882 boda i Martina Kocijan s 864 boda. Do sada je istrčala ukupno 12 od 13 utrka koje ulaze u Kup, a preostalo ih je još sedam do kraja. Treba naglasiti kako su to sve utrke srednjih i dužih dionica te da nije lako biti konstantan na svima. Uz to, istaknuli bismo da je Monika 30. lipnja sudjelovala na Nexe Croatia backyard ultra 2023.

To je jedna iznimno zanimljiva utrka, formata

ultramaratonske utrke gdje natjecatelji moraju uzastopno pretrčati udaljenost od 6706 metara, tj. 4,167 milje za manje od sata. Kad se završi svaki krug, preostalo vrijeme unutar sata obično se upotrebljava za oporavak za utrku koja slijedi idući sat.

Ta je utrka eliminacijskog tipa sve dok posljednji natjecatelj ne ostane na stazi. Lokacija je bila jezero Lipovac, u blizini Našica. Monika se tu odlično snašla i zauzela deseto mjesto. Trčala je 9:44:06 h, čime je istrčala 10 krugova.

MLADI VITO susreo Stevena Gerrarda

Vito Toplek sa Stevenom Gerrardom

Mihael Rebernik iz Dekanovca pokazao je pravu borbenost

SPORTSKI RIBOLOV

NOGOMET

ATLETIKA

GORIČKI TRAIL kod Hažića se ne propušta Osvoji

titulu goričkog moža ili žene

Trčanje po goricama se nastavlja! Ovogodišnji Gorički trail održat će se 14. kolovoza u goricama VK Hažić u suradnji s AK-om Međimurje.

6. Gorički trail donosi i nešto novosti za trkače, nakon uspješno odrađene prošlogodišnje dječje utrke, ove godine mališanima opet nudimo mogućnost trčanja po goricama. Ruta je 1 red gore-dolje po goricama, bez

Adriano je ovim pozivom dobio najveće priznanje za fantas�čne igre

VELIKA NAGRADA

za mladog haklera

Adriano Debelec u kampu HNS-a

15-godišnji nogometaš NK-a Varaždin Adriano Debelec dobio je najveće priznanje za fantastične igre u protekloj sezoni.

Stipendist Varaždina dobio je poziv Petra Krpana da se priključi reprezenta-

tivnom kampu u Stubičkim Toplicama od 4. do 8. kolovoza. Uz Debelca, poziv iz NK-a Varaždin dobili su Leo Habek i Lovro Mikulčić. Adriano je prije Varaždina igrao za Međimurje. (nl)

Nogometašice Međimurja gostovale u Austriji

Seniorke su prošle subote odigrale prvu kontrolnu utakmicu na gostovanju u Austriji kod domaće ekipe UDFC Hof. Kontrolna utakmica poslužila je svrsi, a sve igračice dobile su podjednaku minutažu nakon napornog tjedna početkom pripremnog perioda.

Naše su djevojke bile dominantnije u igri, no rezultat je na kraju bio 3:2 u korist domaće ekipe. Golove za našu ekipu postigle su Helena Damjanović i Karla Vujević. Ove nedjelje naše će djevojke ekipi UDFC Hof na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu uzvratiti domaćinstvo.

Sastav: Lea Bartolić, Barbara Kelava, Tata Tkalčec, Katja Sedmak, Ema Čurin, Anamarija Fot, Ema Puljić, Helena Damjanović, Paula Škrlec, Lucija Vizinger, Kaja Županić, Karla Vujević, Dora Kuzmić, Katarina Rabuzin, Anja Horvat i Tara Lušić. Do početka prvenstva nogometašice Međimurja odigrat će još četiri kontrolne utakmice: UDFC-Hof u Čakovcu (6. kolovoza), ŽNK KRIM Ljubljana u Čakovcu (8. kolovoza), FC SZOMBATHELY u Čakovcu (11. kolovoza) i ŽNK AGRAM u Čakovcu (12. kolovoza).

(md)

ŠAHOVSKI TURNIR u Donjem Mihaljevcu

Najbolji Mladen

Trbojević iz Stridona

Protekli vikend aktivni članovi Šahovskog kluba Sveta Marija i Donji Mihaljevec organizirali su veliki šahovski turnir povodom Dana Općine Sveta Marija. Turnir je održan u Društvenom domu u Donjem Mihaljevcu.

Prilikom otvaranja turnira predsjednik kluba Danijel Kralj istaknuo je da je ovo jubilarni

10. turnir "Oluja" koji se održava povodom Dana Općine Sveta Marija i da je po broju natjecatelja do sada

najbrojniji, jer učestvuje 84 šahistica i šahista.

U ukupnom plasmanu prvo mjesto osvojio je Trbojević Mladen, Stridon, Štrigova, drugi je Vrban Mladen, Podravka, Koprivnica, a treći Biti Ozren, Novi Zagreb, Zagreb. U kategoriji do 9 godina najbolji je bio Friščić Jakov, Ivanec, do 11 godina Zobundžija Samuel, Podravka, Koprivnica, do 13 godina Dimač Petar, Koprivnica, Koprivnica, a do 15 godina Štefanec Petar, Koprivnica, Koprivnica. (Željko Pavlic)

kotizacije. Nagrada za najbrže goričko dete je osigurana!

Zatim, ide “rejserska” ili drugim riječima, ona standardna utrka. 10 redova gore-dolje po goricama, s kotizacijom od 15 eura koja uključuje 1 dl vina ili 2 dl soka, diplomu, �inišersku medalju i majicu za sve koji se prijave do 5. kolovoza! Kotizacija se uplaćuje na licu mjesta.

Uz dvije utrke, tu je i treća, ona štafetna! U toj utrci

može sudjelovati 6 timova, po 3 člana. Svaki član tima trči jedan red gore-dolje po goricama, a simboličnu nagradu osvojit će najbrži i najspretniji tim!

Kotizacija iznosi 6 eura po timu i također se plaća na licu mjesta. Sastav tima može biti mješovit, stoga pažljivo birajte! Slobodno budite kreativni u osmišljavanju imena za tim. Potrudi se da ove godine baš ti osvojiš titulu

najbržeg "goričkog moža ili goričke žene"! Ako niste natjecateljski raspoloženi, naši trkački svejedno trebaju podršku pa slobodno dođite i navijajte s naše terase, a zabavljat će vas DJ Poncije. Prijave su obavezne za rejsersku i štafetnu utrku.

Dječja utrka počinje u 17:30, rejserska u 18, a štafetna nakon završetka rejserske. (sh)

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2022./2023.

Gimnazija josipa slavenskoG Čakovec

1. a – razrednica:

Gabrijela Brljak

Učenici: Andrej Bedeničić, Borna Biber, Saša Blažić, Noa Branilović, Barbara Ciglarić, Katja Kolac, Nela Novak, Vanja Novak, Nikolina Ovčar, Mauro Sabol, Ema Šamarija, Hana Vidović.

1. b – razrednica:

Ivančica Sklepić

Učenici: Tamara Balent, Laura Borković, Eva Fodor, Manda Jeđut, Adrian Kos, Katja Plevnjak, Nela Taradi, Keti Tropša, Lucija Trupković, Luka Zlatarek.

1. c – razrednik: Petar Pavlic

Učenici: Vito Blažić, Zara Maria Caban, Sven Hrastić, Fran Hutinec, Jana Kečkeš, Valeria Marčec, Lana Mezga, Saša Mlakar, Vito Panić, Nikola Tkalčić.

1. d – razrednica:

Zlatka Grahovec Soldat

Učenici: Lucija Babić, Dora Barbić, Melisa Dominić, Paula Juras, Ena Karamarković, Ben Lacković, Zara Nedeljko, Sara Pintarić, Jakov Radek, Roko Radek, Hana Rihtarec, Ema Sobočan, Viktoria Šardi, Tena Šegović, Dorotea Tilošanec, Tara Vidović, Mak Žerjav.

1. e – razrednica:

Štefanija Požgaj

Učenici: Rita Bernat, Mateo Bujanić, Nikola Đukec, Nina Fric, Gabriel Horvat, Noa Horvat, Andrej Kanižaj, Kira Kečkeš, Filip Kitanović, Anela Krčmar, Vita Kukolj, Rea Lehkec, Jura Novak, Vito Petković, Hana Pfeifer Kacian, Ivana Pintarić, Lucija Posedi, Vinko Turk.

1. f – razrednica:

Tamara Srnec

Učenici: Kaja Baksa, Vito Benković Golubić, Eva Bogomolec, Ivor Colev, Korana Drakulić, Dominik Dukić, Dora Fažon, Luka Florjanić, Lovro Gašparić, Saša Habijan, David Horvat, Leon Horvat, Fran Janči, Kala Križnik, Filipa Međimurec, Roko Novinščak, Karlo Palfi, Filip Poljak, Nela Sabolić, Nika Šafarić, Lana Trbović, Filip Vinko, Karlo Vinko, Matej Zečar.

1. g – razrednica:

Sanja Jambrović Posedi

Učenici: Vito Ciglarić, Ana Nestić, Azra Novak, Hana Novak, Marko Pokupec, Marija Tuksar, Frano Zuzel.

2. a – razrednik:

Andrija Bacinger

Učenici: Marsel Bedi, Nika Bermanec, Klara Bijelić, Lana Flac, Karolina Horvat, Mauro Janušić, Gloria Kalšan, Niko Kolman, Elena Kustić, Alek Mlinarić, Matija Novak, Valentina Novak, Helena

Petković, Lana Režek, Margareta Sinković.

2. b – razrednica: Helena Zečar Lajtman

Učenici: Matea Bočkaj, Stela Dobranić, Patrik Jarić, Josipa Katalenić, Leda Plevnjak, Haja Rapaić, Dora Vlahek.

2. c – razrednica: Marta Jambrović

Učenici: Olga Drvenkar, Arta Hasani, Marta Mustač, Barbara Novak, Mia Novak, Eva Pahek, Ela Purić, Mirta Radiković, Borna Rihtarec, Ana Strbad, Melani Šupljika, Ana Vugrin, Vito Vukoja.

2. d – razrednica: Aleksandra Pleh

Učenici: Dora Culej, Hana Đukes, Jelena Kežman, Andrej Kos, Adina Kriković, Helena Lesjak, Saša Munđar, Brigita Petković, Lucija Rebrek, Vilim Sokač, Lana Štampar, Marta Varga, Dorja Vincek, Ena Vrančić.

2. e – razrednica: Antonija Crnčec

Učenici: Eva Cikač, Judita Herc, Lorenna Hranilović, Laura Karlovčec, Klara Kolac, Fiona Lesjak, Klara Martinjak, Neven Pleh, Ana Sabočanec, Ena Stričak, Brigita Vrbanec.

2. f – razrednica: Nina Mikolaj Varga

Učenici: Noa Botić, Roko Gluhak, Marta Hozjan, Lana Novak, Vili Novak, Leona Radek, Ema Sakač, Juraj Vičević, Dominik Vidović, Dominik Vugrinec, Andrija Železnjak, Luka Žišković.

2. g – razrednik: Nikola Mutvar

Učenici: Lorena Branilović, Petra Cvetković, Sara Hassan, Ema Horvat, Tia Horvat.

3. a – razrednica: Katarina Barat

Učenici: Mara Barbić, Selena Benkovič, Maja Bogdan, Ivan Dokleja, Vito Hozjan, Magdalena Jambrović, Karla Kralj, Roko Mađarić, Paola Novosel, Mia Pintarić, Ema Šela, Teodora Turk, Vedran Turk, Elena Zeman.

3. b – razrednica: Marta Kramar Burela

Učenici: Sara Barić, Luka Bodulica, Julia Magdalena Ciglar, Jana Flac, Frida Horvat, Hana Jagec, Teo Klasić, Lea Kovač, Lovro Marčec, Lana Naranđa, Luna Marija Novak, Rebeka Novinić, Jakov Novinščak, Klara Ovčar, Tena Perhoč, Mia Šestan, Paola Vadlja, Nika Vidović, Jana Vlašić, Martin Zadravec.

3. c – razrednica: Elvira Dolenec

Učenici: Ivano Barić, Mia Čmrlec, Katja Dania, Hana Jankulija, Frida Kraljić, Nora Mesarić, Rija Novak, Stipe Popović, Ian Posavec, Flo-

rijan Radek, Tia Srnec, Sabrina Šimunković-Meznarić.

3. d – razrednica: Martina Mavrek

Učenici: Lea Ceilinger, Anja Horvat, Dora Hranjec, Petar Jalšovec, Karlo Košir, Nika Kovačić, Erin Kozar, Lucija Krnjak, Žana Marie Munda, Larisa Nomo Nemi, Ana Novak, Magdalena Palašek, Nera Preložnjak, Ivona Simov, Barbara Vrčić, Jelena Zaspan.

3. e – razrednik: Krešimir Trojko

Učenici: Klara Dvorščak, Katarina Fumić, Viktor Gombar, Luka Ilić, Elena Juračić, Mia Jurčec, Barbara Kalinić, Fran Kolarić, Paola Lukša, Filip Nemec, Ema Novak, Zora Petričević, Danijel Pilaj, Lena Požgaj, Marta Premuš, Anamarija Srpak, Jana Stojko, Samuel Šarić, Paola Žarković.

3. f – razrednica: Melita Sambolek

Učenici: Vito Bistrović, Lara Ćurak, Luka Dakić, Luka Lukačević, Marija Dora Marodi, Vjeran Murković, Nikola Mustač, Vedran Novaković, Antonija Olčar, Fabian Posedi, Karlo Posedi, Marta Žulić.

3. g – razrednik: Nikola Lepen

Učenici: Dajana Čmrlec, Agia Malvić, Dora Novak, Sara Palnec, Ana Pintarić, Dora Sisek, Magdalena Sršan, Elena Vegh.

4. a – razrednik: Miljenko Blažeka

Učenici: Jana Balent, Karlo Beličanec, Lara Bogdan, Rea Cerjan, Kiara Crnetić, Tanja Čurin, Niko Hoblaj, Tihana Kalšan, Laura Knechtl, Leonora Kuqi, Laura Radek, Lea Sabol, Ana Šimić, Tihana Tomšić, Klara Varga, Domagoj Vlahek, Anja Zadravec.

4. b – razrednica: Ana Šimunko

Učenici: Tijana Colar, Dorijan Fučko, Tin Hertelendi, Zara Hribar Gašparović, Luna Jalšovec, Julia Janković, Anđelina Kečkeš, Lucija Knezić, Maja Krhač, Gabriel Kvakan, Iva Perčić, Iris Peter, Lea Petković, Barbara Pongrac, Katja Premuš, Roko Sarić, Irina Šincek, Petar Vlašić.

4. c – razrednik: Damir Rodiger

Učenici: Lucija Balog, Nika Buljan, Laura Cenko, Paula Đurkin, Stela Horvat, Laura Krznar, Lucija Martinović, Ela Pergar, Nika Sokač, Vid Vrčić, Domagoj Vučenik, Clara Vuković.

4. d – razrednica: Zdravka Skok

Učenici: Marlena Babić, Nino Blažić, Jana Conjar, Jakov Feher, Idora Filo, Katrina Horvat, Iva Hranilović, Luka Janković, Anja Kolarić, Tara Kos, Korina Mihalic, Ema Mučić, Nina Novak, Sara

Novak, Grga Pavlic, Lana Polanec, Katja Sršan, Lara Šafarić, Klara Škvorc, Franka Vizinger.

4. e – razrednica: Žaklin Lukša

Učenici: Marija Blažek, Lana Boj, Laura Bunjevčević, Ana Dukić, Dora Gašparić, Marija Elena Hodić, Lovro Hranilović Petričić, Jakob Jakšić, Leonarda Krsnik, Lucija Kutnjak, Nina Nemet, Vida Novak, Andrija Palašek, Marta Strbad, Leon Strnad, Roko Strnad, Franka Špiranec, Lucija Trojko, Iris Trstenjak, Leon Vajda, Stela Vuković.

4. f – razrednica: Karmena Vadlja Rešetar

Učenici: Šimun Bilas, Domagoj Blažić, Matija Bujanić, Ana Francišković, Nikola Horvat, Leon Katanec, Leon Katić, Žana Klasić, Leonard Kovač, Jakov Kovačević, Vito Križaić, Jakov Majnarić, Filip Malović, Klara Mihalić, Kneja Pokrivač, Ema Slaviček, Dorijan Strbad, Arijana Strniščak, Hana Strniščak, Fran Žganec.

4. g – razrednica: Lidija Kolar

Učenici: Karlo Culej, Lana Fajić, Lara Lukman, Hana Miller, Lana Mošmondor, Priska Novak, Ana Topolnjak.

oŠ Belica

1. a - Razrednica: Marijana Marčec

Učenici: Emir Bajrić Šimunić, Lina Bajrić Šimunić, Illia Blazhko, Nola Dodlek, Martin Herman, Toma Huić, Katarina Janković, Nika Kolar, Fran Kosir, Dvina Medved, Vito Mesarić, Mia Mikac, Doroteja Miri, Katarina Mišić, Erin Novak Matić, Leo Polgar, Luka Poljanec, Ema Požgaj, Nika Sitar, Lucija Srpak, Martin Zrna

2. a - Razrednica: Vesna Herman

Učenici: Niko Baumgartner, Klara Borković, David Čeh, Pia Dužić, Ivano Đurkin, Zita Habjan, Lovro Lehkec, Marko Palašek, Kim Polgar, Nika Srpak, Oliver Sršan, Filip Škvorc, Klara Gabriela Turkalj, Matej Vučinić

3. a - Razrednica: Zdenka Novak

Učenici: Enes Bajrić, Evita Bihar, Leo Braniša, Tomi Bratišćak, Nikola Ciglarić, Nino Hajdinjak, Tessa Herman, Annie Janušić, Dorian Kneklin, Matej Kocijan, Vito Kovačić, David Krčmar, Gilijan Makar, Tia Mihalec, Rebeka Mišić, Luna Mlinarić, Roko Srnec, Noa Škvorc, Maja Zahirović

4. a - Razrednica: Gordana Turk

Učenici: Emil Baksa, Ivano Dodlek, Žan Gereci, Leona Habula, Mia Herman, Gabriel Janković, Kaja Jurčec, Vito Krnjak, Gabrijel Miri, Lana Novak, Luka Novak, Bruna Pongračić, Stella Požgaj,

Ema Srpak, Karla Toth, Lucija Trstenjak

5. a - Razrednica: Silvija Micek

Učenici: Nela Bajrić, Petar Borković, Petar Filipović, Erik Furjan, Bianca Kolar, Gabriela Krznar, Antonia Požgaj, Jakov Srnec, Vito Srnec

5. b - Razrednica: Emina Kefelja

Učenici: Tena Horvatić, Lina Kaučić, Erik Lesjak, Zara Lovrenčić, Tia Šarkanj, Tea Rozina Turkalj

6. a - Razrednica: Ivana Pavlic

Učenici: Mateja Drk, Jona Kanižaj, Mura Kanižaj, Fabijan Krznar, Tena Novak

6. b - Razrednica: Mirjana Turk

Učenici. Jana Horvat, Natan Janušić, Niko Kocijan, Petar Kocijan, Tena Mesarić, Karlo Novak, Ana Katarina Palašek, Elena Toth, Lana Železnjak

7. a - Razrednik: Violeta Mak

Učenici: Sara Braniša, Maša Bratišćak, Melani Strahija

8. a - Razrednica: Anamarija Kovačić

Učenici. Marta Borković, Ozren Grgić, Marko Lovrek, Sven Mesarić, Martin Sirc, Nina Turk

PŠ GaRDiNovec

1. b - Razrednica:

Štefanija Mihalic

Učenici: Dejana Magdalena Babić, Lora Baksa, Roko Baksa, Nika Borko, Fran Hajdarović, Vida Horvatić, Mia Kelkedi, Lina Kolarić, Paula Kolarić, Vinko Kolarić, Nikol Nemet, Matej Zadravec

2. b - Razrednica: Lidija Hertarić

Učenici: Karlo Fažon, Vanessa Furdi, Julia Horvat, Dino Kelkedi, Katarina Kolarić, Leon Lovrek, Rafael Paler, Vanja Puškarić, Ema Toplek, Sara Vranović

3. b - Razrednik: Dražen Čavlek

Učenici: Leo Fažon, Leo Mavrin, Dina Paler, Franka Ružić, Leon Sokač

4. b - Razrednica: Martina Kolar

Učenici. Mateo Fažon, Asja Vranović, Ivan Zadravec

oŠ GoRiČaN

1. Razred - Razrednica: Andrea Vagaj

Učenici: Mihael Baranašić, Jakov Bašnec, Lana Bašnec, Ivona Bergovec, Mark Beti, Lorena Cvetko, Niko Dolenec, Iva Dominik, Ivan Gotal, Leonard Gudlin, Leonard

Majc, Tin Marđetko, Fran Mesarić, Lukas Pongrac, Matias Sokol, Ivan Vlahek

2. Razred - Razrednica: Kristina Sisek

Učenici: Roko Blagus, Ivan Horvat, Ivano Horvat, Dorian Majc, Matija Makaj, Ruby Sabol, Petar Žvorc

3. Razred - Razrednica:

Draženka Žvorc

Učenici: Matija Baksa, Lea Cvija, Josipa Dominik, Marta Dominik, Lucija Gosarić, Ivan Horvat, Mihael Hren, Lena Jakšić, Teodor Moharić, Niko Slaviček, Josip Šercer, Gregor Vražić, Vito Žbulj

4. Razred - Razrednica: Marija Horvat

Učenici: Lorena Čavlek, Melisa Gosarić, Ema Katanec, Franka Moharić, Vanja Strahija, David Šarić, Sara Vadlja, Stjepan Vugrinec, Karlo Žvorc

5. a Razred - Razrednica: Rebeka Šavora

Učenici: Ena Mesarić, Vivien Marđetko, Marko Vuk

5. b Razred - Razrednica: Zorana Makaj

Učenici: Tiana Baksa, Kristina Krznar, Matija Purgar, Stella Ružić

6. a Razred - Razrednica: Melita Sečan-Hrastić Učenici. Elena Bergovec, Nikola Gosarić, Leon Vadlja, Adam Ružić

6. b Razred - Razrednica: Martina Horvat

Učenici. Anja Baksa, Ivona Horvat

7. a Razred - Razrednica: Gordana Zvošec

Učenici: Iva Bašnec, Izak Medvar, Ivano Mesarić, Teo Sisek

7. b Razred - Razrednica: Lucija Rusak

Učenici: Lucija Blagus, Emily Ivanović, Katarina Ivanović, Noa Pahek, Iva Vugrinec

8. a Razred - Razrednik: Darko Varga

Učenici: Gabriel Pongrac, Luka Vadlja, Niko Zorko

8. b Razred - Razrednica: Sanja Crnčec

Učenici: Ivona Gotal, Mihael Makaj, Leo Pahek, Edi Vugrinec

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

POTROŠAČKI KOMPAS

Kontrolori HRT-a

Kontrolor HRT-a mi je došao na vrata i želio ući u stan da provjeri imam li televizor. Nisam ga pustio u stan i rekao sam mu da nemam televizor, ali stigla mi je kazna zbog neprijavljivanja prijemnika i računi za HRT-ovu pristojbu za posljednja 3 mjeseca. Znači, kontrolor je lažno prijavio da posjedujem televizor, a i uopće ne gledam HRT-ov program, što da radim?

Potrošač iz Čakovca

T

i plaćanje HRT-ove

s vašom obvezom plaćanja HRT-ove pristojbe, to su dva različita predmeta na sudu. Neovlašten ulaz na privatni posjed i izbjegavanje plaćanja HRT-ove pristojbe. Nemate osnove se pozvati na nezakonit postupak kontrolora kako biste izbjegli plaćanje HRT-ove pristojbe. Treba uočiti da obaveza plaćanja pristojbe ne ovisi o tome gledate li ili ne program HRT-a. Mjesečnu pristojbu su prema Zakonu o televiziji obavezni plaćati svi vlasnici ili posjednici televizora, radija ili nekog drugog uređaja za prijem audiosignala ili audiovizualnog signala (mobitel, PC, laptop, tablet i sl.). Mjesečna pristojba se plaća po kućanstvu neovisno o broju članova i proju prijamnika. Za

pristojbe

plaćanje HRT-ove pristojbe je čak i posjedovanje automobila s radioprijamnikom.

Kako u današnje digitalno doba gotovo uvijek postoji opravdana sumnja da kućanstvo posjeduje bar jedan od navedenih prijamnika, HRT može pokrenuti prekršajni postupak čim utvrdi da netko stanuje u nekretnini, što znači da će sud u konačnici utvrditi činjenice. U tom slučaju prijeti vam kazna i plaćanje zaostalih TV pristojbi.

očno je da HRT-ovi kontrolori nemaju zakonske osnove ulaziti na privatni posjed (stan, zgradu, kući) i niste ga trebali pustiti u stan, već pozvati policiju da je neovlašteno ušao u zgradu. Ali to nema vezeStoga vam savjetujemo da, ako nemate osnove za oslobađanje od plaćanja HRT-ove pristojbe, prihvatite nalaze kontrole jer tako ćete proći bez dodatnih troškova, uz uvjet da pristanete na daljnje plaćanje pristojbe. Sudski spor nemate šanse dobiti, po-

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Čiji je vrt najljepši

Piše: Željko Tomašić, predsjednik udruge Društvo potrošača Međimurja

sebno ako Vam je argument da je kontrolor napravio nepoštenu prijavu jer za to možete podnijeti privatnu sudsku tužbu za neovlašten ulazak na privatni posjed i dobit ćete taj spor, ali nećete biti oslobođeni plaćanja HRTove pristojbe.

S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastaviti s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023. Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje. Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijate-

lje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta. (sh)

BOGAT FOND nagrada

Osvojite čak sedam poklon-bonova!

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:

1. BAT – poklon-bon 150 eura

2. BAT – poklon-bon 100 eura

3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura

4. Međimurka BS – 70 eura

5. Vrtni centar Iva – 60 eura

6. BAT – poklon-bon 50 eura

7. Rasadnik Stella �loris – 50 eura

POTEPANJE u Pušćinama

Žene se Mateja Knezić i Hrvoje Bradavica

Zahvaljujući zajedničkoj inicijativi obitelji, prijatelja i susjeda, budući mladenci

Mateja Knezić i Hrvoje Bra-

davica nisu znali što im se sprema pa im je u Pušćinama organizirano potepanje. Po svemu sudeći, iznenađenje

VOLIM JER…

TRGOVINA KRK 236., Šenkovec

Mito i korupcija – to me najviše zanima!

Ovog smo tjedna posjetili trgovinu Krk u Šenkovcu i pri tome susreli čitatelja Međimurskih novina Zvonimira Sermeka. Kako nam je rekao, svake novine pročita sve od početka do kraja. Najviše ga zanimaju aktualnosti. - Volim pročitati dnevno-političke teme. Mito i korupcija, kak’

je itekako uspjelo. Mladenci su se nemalo iznenadili kada su dvorištu obiteljske kuće u Pušćinama zatekli puno

slame, konfeta i WC-papira ! Budućim mladencima želimo puno ljubavi i sreće u braku! (sh)

h�ps://vrtnicentariva.hr

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70.

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

bi rekli, ispričao nam je u jednom dahu čitatelj Sermek, kojem smo poklonili našu platnenu vrećicu. U trgovini nas je dočekala ljubazna prodavačica Jasmina Srpak iz Frkanovca kojoj smo također darovali poklon-vrećicu.

(sh) Prodavačica Jasmina Srpak i naš čitatelj Zvonimir Sermek

h�ps://www.stella-floris.hr/

Putjane ul. bb, 40000, Čakovec

telefon: 098 902 0615

Zajednička fotografija s budućim mladencima nakon potepanja

ALEN I VANJA Detić-Veseli iz Šenkovca

Naš je vrt apoteka na otvorenom

U vrtu obitelji Detić-Veseli rastu i mnoge ljekovite i začinske biljke koje Vanja upotrebljava za meleme, masti, macerate i tinkture

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

- Od bilja koje raste u našem vrtu pripremam ljekovite pripravke: meleme, masti, macerate i tinkture na bazi pčelinjeg voska, kokosove masti i hladnoprešanog ulja. Svi moji pripravci na prirodnoj su bazi, nema nikakvog dodataka, govori nam Vanja Detić-Veseli dok nas vodi u ra-

zgled svojeg vrta u Šenkovcu na početku Ksajpe.

Obitelj Detić-Veseli upoznali smo prije nekoliko godina i već tada njihov je vrt bio pravo biljno bogatstvo.

U tih nekoliko godina svoj vrt su nadopunili, dodatno uredili, a biljke su se razvile i obogatile. Dodali su i nekoliko novih instalacija od otpadnih špagi koje su pronašli na moru, drvenu

Alen i Vanja uz svoj ribnjak u kojem obitava 200-tinjak ribica hranilicu i stolice, koje su se odlično uklopile u zelenu idilu.

Posebno im dobro uspijevaju ljekovite i začinske biljke: aronija, borovnice, menta, melisa, bosiljak, timijan, hren, vlasac, kamilica, pelin, smilje, bijela i plava lavanda, ružmarin, komorač, indijska jagoda, gavez, sto-

lisnik, plućnjak, maslačak, čuvarkuća i bršljan, gospina trava, smilje, ružmarin, neven i mnoge druge biljke.

- Naš je vrt naša apoteka na otvorenom. Priroda nam daje zdravlje, zaključuju naši sugovornici obitelj Detić-Veseli te napominju da su svi, koji žele posjetiti njihov vrt, dobrodošli.

Gospina trava

• lokalna cirkulacija, opekotine, hemoroidi, ubodi insekata, rane, akne, čirevi, modrice

• nagnječenje, neuralgija, mialgija, njega kože, prevencija dekubitusa

• antivirusno, antimikotičko, antibakterijsko djelovanje

• zaštita nakon sunčanja

• ozljede mišića, kostiju i zglobova (jedino ulje koje dubinski prodire u kost ili zglob), artroza, lumbago, reuma i giht

Gavez

• zacjeljivanje vanjskih i unutarnjih rana

• edemi; kod uganuća, iščašenja, istegnuća mišića i tetiva

• posjekotine, ogrebotine, modrice, lomovi i krvarenje

Lavanda

• smiruje, opušta, otklanja osjećaj napetosti

• pomaže kod reume

• i bolova u mišićima

• za regeneraciju, zacjeljivanje rana, akni, ekcema, opekotina, bakterijskih i gljivičnih infekcija kože

Stolisnik

• protuupalna i baktericidna svojstva

• štiti kožu od vanjskih

utjecaja i čuva unutarnju vlagu, jača ju i hrani

• kod osipa, hemeroida, modrica

• smanjuje crvenilo, zaustavlja krvarenje

• terapeutsko djelovanje na: ožiljke, apscese, ekceme, akne, kraste i bradavice dojki

• seboreju i psorijazu

• za suhu, oštećenu, iritiranu i ispucanu kožu

Smilje

• protiv starenja kože, bora, naboranosti

• za mikrocirkulaciju, antiseptik za ožiljke, protiv strija, ekcema, psorijaze, smanjuje ožiljke od operacije

• protuupalno i analgetsko djelovanje

• odlično za modrice, podljeve, karpalni sindrom, kapilare, edeme, �lebitise i opekotine

Ružmarin

• analgetik, kod bolova u mišićima i zglobovima

• djelovanje na perifernu cirkulaciju

Neven

• proširene vene

• suhoća kože i usana, regeneracija kože, alergija

Maslačak

• upala kože i kostiju, zaštita od UV zračenja

Tratinčica

• štiti kožu od oksidativnog stresa, uklanja pjege

• pomaže kod opekotina, proširenih vena, upaljenih rana i edema

Muškatna kadulja

• dermatološki problemi: seboreja, dermatitis i drugo

Neobična, ljubičasta hortenzija posebno nam je zapela za oko

Vanja od svojeg ljekovitog bilja priprema meleme, mas�, macerate i �nkture

Kutak u vrtu koji su iskoris�li za sušenje ljekovitog bilja

Prekrasan gavez s ljubičas�m cvjetovima

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Na temelju Odluke Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Klasa: 007-04/23-02/02; Urbroj: 2109-104-23-01. od 27.07.2023 te članka 19.st.6 Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, raspisuje

NATJEČAJ

za radno mjesto

KNJIŽNIČARSKI TEHNIČAR/ KNJIŽNIČARSKA TEHNIČARKA

1 izvršitelj/ izvršiteljica, na određeno puno radno vrijeme, uz probni rad od 2 mjeseca (zamjena za rodiljni dopust) knjižničarski tehničar na Općem odjelu

Uvjeti:

• završena četverogodišnja srednja škola sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci,

• položen stručni ispit za knjižničarskog tehničara, Posebni uvjeti:

• poznavanje rada u CROLIST-u,

• komunikacijske vještine u odnosu s korisnicima i suradnicima,

• poznavanje jednog stranog jezika,

• računalna i informacijska pismenost,

• spremnost na stalno stručno usavršavanje.

Specifični uvjeti:

• rad u smjenama,

• rad subotom

Uz prijavu, kandidati su dužni priložiti:

• Životopis,

• Dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe),

• Dokaz o položenom stručnom ispitu za stručno zvanje knjižničarskog tehničara (preslika uvjerenja / potvrde)

• Dokaz o državljanstvu (preslika domovnica, preslika osobne iskaznice),

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci (potvrda o nekažnjavanju),

• Potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Rok za podnošenje prijave: 12.08.2023.

Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19)), dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Za kandidate prijavljene na natječaj čije su prijave uredne, pravodobne i koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se provjera znanja i sposobnosti putem intervjua. Ako kandidat ne pristupi intervjuu smatra se da je povukao prijavu na natječaj..

Navedeni dokazi prilažu se u izvorniku ili preslici koja ne treba biti ovjerena, a prije izbora kandidat je dužan predočiti izvornik.

Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola, a izrazi koji se koriste u ovom natječaju za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Nepotpune i nepravovremeno stigle prijave neće se razmatrati.

U prijavi na natječaj navode se i podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, adresa e-pošte) isključivo za potrebe postupka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679 – u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18.), Knjižnica kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe.

Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od dana objave oglasa, osobno ili poštom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, 40000 Čakovec, Trg Republike 4; s naznakom „Za natječaj – knjižničarski tehničar na Općem odjelu“.

Kandidati će o rezultatima biti obaviješteni u zakonskom roku.

Predsjednica Upravnog vijeća: Lana Rođak

Hibrid kao nijedan drugi

Nissan x -Trail s pogonskim sustavom e-POWER donosi električni motor koji pokreće vozilo, a ugrađenu bateriju puni benzinski motor, pa nema potrebe za punjenjem na punionicama, već se ovakav x -Trail vozi kao i svaki drugi benzinac.

Piše i foto: Igor Rudež

SUV-ovi uvijek troše više od klasičnih automobila iste snage i veličine, a samim time se povećava i vrijednost CO2, što automatski znači i veća davanja prilikom kupnje automobila. Kako bi tome stali na kraj, sve više proizvođača nudi i električne izvedbe svojih SUV modela, kao i one hibridne, no Nissan nudi nešto potpuno drugačije – e-POWER. Vjerojatno ste za taj pogonski sustav već čuli, no za one koji nisu, sve ćemo pojasniti.

Prema Nissanovim istraživanjima, više od 70 % vremena europski vozači SUVova provedu na gradskim i prigradskim cestama, a prema istom istraživanju vozači smatraju kako se odabirom ekološkog vozila istim odriču užitka vožnje. No Nissan je razvio sustav e-POWER i prilagodio ga europskim kupcima. To je spoj napredne baterije, električnih motora te klasičnog benzinskog motora. S ovim vozilom vozite na struju, no nema potrebe za punjenjem kabelom.

Naime, x -Trail pokreću elektromotori, a njihovu ba-

teriju puni benzinski motor. Da, ovo je potpuno drugačiji hibridni pogonski sustav koji omogućuje niži CO2, bez višesatnog punjenja automobila za daljnji put. Sustav se sastoji od 1,5-litrenog turbobenzinskog motora koji razvija maksimalnu snagu od 116 kW/158 KS koji puni 2,1 kWh bateriju, a koja potom pokreće dva elektromotora – prednji, koji razvija snagu od 150 kW/204 KS i nudi okretni moment od 330 Nm, te stražnji, koji razvija snagu od 94 kW/128 KS i nudi okretni moment od 195 Nm.

Pritom je ukupna snaga sustava 157 kW/213 KS, a pritom je dostupno i 525 Nm okretnog momenta koji se pokazao izvrsnim u trenucima kada treba prestići neko vozilo.

Benzinski motor je ugrađen standardno sprijeda, pa vožnja nije nečujna te se jedva primjetno osjeti svaki puta kada se upali benzinski motor kako bi napunio bateriju.

On ne radi čitavo vrijeme, već samo po potrebi. Naime, baterija se puni i vožnjom nizbrdo, kao i svaki put kada otpustite papučicu gasa, a regenerativno kočenje dobro je podešeno. Tako se npr. benzinski motor

nije upalio od izlaska iz tunela Sveti Rok pa sve do novog Masleničkog mosta, a prosječna brzina bila je preko 100 km/h.

No ono što oduševljava su međuubrzanja. Ovaj model nema mjenjač pa su ubrzanja linearna, a odziv na gas je trenutan, kao i na svakom drugom električnom automobilu.

A ovdje treba naglasiti i kako je težina praznog vozila gotovo dvije tone, pa s putnicima i prtljagom ona dobro premašuje tu brojku, no nikakav dodatni otpor nismo osjetili.

A iako je vožnja ugodna i brza, to se vidi i na potrošnji. Prosjek nam je bio 8,6 litara, no treba napomenuti kako je

većinu kilometraže ovaj model napravio na autocesti. Na otvorenoj cesti i uz mrvicu lakšu nogu na gasu, potrošnja se kreće između 6 i 7 litara, u gradu oko 7 do 7 i pol, dok će na autocesti ona dostići i 10 litara. No uzmu li se u obzir performanse, težina, ali i sam oblik vozila, možemo reći kako je potrošnja sasvim OK.

Što se pak tiče udobnosti, ni nakon višesatnog sjedenja za upravljačem nema nikakvih posljedica jer su sjedala udobna, no kako su presvučena kožom, ali bez ventilacije, po ovim vrućinama nije baš ugodno sjesti na njih. S druge strane, po zimi neće-

te imati problema jer sjedala dolaze s grijačima, a grijan je i upravljač. Unutrašnjost je gotovo identična manjem bratu Qashqaiju, a testni model je bio opremljen s 5 sjedala, a uz doplatu je moguće dobiti dodatna dva sjedala u trećem redu. Ona u drugom redu su klizna i s podesivim naslonima, pa možete birati između većeg prtljažnika i manje prostora straga ili više prostora za koljena, a nešto manji prtljažnik. No ni najmanji obujam prtljažnika od 575 litara svakako nije malen, a u toj konfiguraciji i straga se mogu smjestiti dvometraši iako su prednja sjedala po-

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4680 x 1840 x 1720 mm

Osovinski razmak:

2705 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost:

1908 kg / 437 kg

Veličina prtljažnika

575 / 1396 litara

Vrsta motora / broj cilindara: Hibridni / 3

Pogon: Na sve kotače, e-4ORCE

Mjenjač:

Automatski

Snaga elektromotora:

157 kW / 213 KS

Okretni moment elektromotora:

525 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h:

180 km/h / 7,0 s

Potrošnja (prosječna l/100 km): 8,7

CO2 emisija:

143 g/km

Cijena:

55.883,14 EUR (421.051,52 kn)

Oprema:

Nappa kožna sjedala, dvobojna karoserija, trozonski automatski klima-uređaj, audiosustav s 10 zvučnika BOSE, prilagodljiva LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 20-inčni aluminijski naplatci, ProPILOT, 10,8-inčni head-up zaslon, 12,3-inčni multimedijski zaslon...

Nissan x -Trail e-POWER e-4ORCE Tekna+

Okretanjem kotačića birate način vožnje

I putnici straga mogu birati temperaturu, a dva vanjska sjedala su i grijana

Upravljanje klimatizacijom je lako i bez potrebe za gledanjem

Nissan X-Trail izgleda veće nego što je

maknuta do kraja. Također, bit će dovoljno prostora i za glavu, bez obzira na to što je ugrađen panoramski krov. x -Trail je stvarno prostran. Kad se smjestite na vozačevo sjedalo shvatit ćete kako su dizajneri napravili dobar posao. Sve je postavljeno tamo gdje treba biti, a oduševljava i niz fizičkih tipki, uključujući i podešavanje klimatizacije. Klima je trozonska, pa i putnici straga mogu podešavati željenu temperaturu, no i vozač ima opciju podešavanja temperature na stražnjim sjedalima. Ispred njega se pak

C5 AIRCROSS - 29.990

• 10“ tablet (navigacija 3D)

• Pomoć pri parkiranju sprijeda i straga

• Stražnja kamera

• LED Vision svjetla

• Advanced comfort sjedala

• Dvozonska automatska klima

• Alu naplatci 18“

• Metalik boja

€*

C3 YOU!

• LED Vision svjetla

• Audio sustav s 5" ekranom, DAB

• BlueTooth®

• Manualni klima uređaj

• Tempomat

• 6 zračnih jastuka

Već od 15.550 € *

nalazi pregledna 12,3-inčna instrumentna ploča s prikazom svih informacija. Dizajn možda nije najmoderniji, no sve je pregledno. Isto je i s 12,3-inčnim središnjim multimedijskim zaslonom koji ima dobru rezoluciju i dobar odziv, no izgled nije najmoderniji. Također, USB stick s gotovo 100 GB glazbe je bez problema očitavao, a bio je učitan čitav popis pjesama, a ne djelomičan, kao kod nekih modela.

Udobnosti pridonose dobra sjedala koja nude odličnu lumbalnu potporu, a tu je i

veliki, dovoljno široki središnji naslon sprijeda, u kojem se skriva veliki pretinac za stvari. Dodatna je polica za stvari postavljena ispod mjenjača, a ispred njega se nalazi polica s bežičnim punjačem za mobitel. Kod mjenjača je postavljen i okretni gumb kojim se odabire način vožnje, odnosno terena kojim vozite. Naime, testni je model bio opremljen pogonom na sve kotače, koji je dovoljno sposoban i za veće izlete izvan asfalta ili putova.

Sve što ste pročitali nije jeftino, no u Nissanu su uspjeli ponuditi x -Trail s poštenom cijenom. Testni model košta popriličnih 55.883 eura, no riječ je o top modelu sa svom mogućom opremom! S ovakvom motorizacijom cijene kreću već od 45.166 eura u opremi Acenta, dok s pogonom na dva kotača i jednim elektromotorom snage 150 kW/204 KS cijene kreću od 38.843 eura. Uz to Nissan nudi i čak 5 paketa opreme, pa će svatko naći neku kombinaciju za sebe. Ako pak želite standardni blagohibridni benzinski motor, treba naglasiti kako onda cijene kreću od 34.516 eura, što je, u odnosu na konkurenciju i više nego povoljno, a treba naglasiti kako u svim kombinacijama serijski dolazi automatski mjenjač te je na svim kombinacijama pogona i opreme moguće doplatiti za dva dodatna sjedala, što će vas koštati 1.130 eura.

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), bijela boja. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

Prtljažnik u osnovi zaprima 575 litara prtljage

Sprijeda je ugrađen benzinski motor koji proizvodi struju za punjenje baterije

Kutijasta karoserija nudi mnogo prostora

20-inčni aluminijski naplatci su serijski

e-4ORCE oznaka je pogona na sve kotače

Unutrašnjost je moderna, pregledna i jednostavna za korištenje

Imendani i proštenja

OD 4. DO 10. KOLOVOZA 2023.

P 4 Ivan Marija Vianney, Jus�n

S 5 Gospa Snježna, Nives;

DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA; Proštenje Trnovec, Oporovec, Merhatovec

N 6 18. KROZ GOD. PREOBRAŽENJE GOSP.; Proštenje Slakovec

P 7 Siksto papa, Kajetan, Donat

U 8 Dominik, Nedjeljko, Dinko

S 9 Sv. Edita Stein, Roman, Firrnin, Tvrk

Č 10 Lovro đakon, Lovorka; Titular Cirkovljan (Lovreče)

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI

Čakovec:

Ena Šafarić, kći Emili i Denisa

Ivona Kolenko, kći Klare i Ivice

Hana Novak, kći Gabrijele i Kris�jana

Tiago Pavlic, sin Diane i Dominika

Leon Holenda Haramija, sin Marine i Zvijezdana

Mia Herman, kći Ana-Marie i Ma�je

Noel Pajić, sin Margarete i Edina

Sofia Janković, kći Barbare i Elvisa

Fran Bogdan, sin Jelene i Zorana

Ela Oršoš, kći Ljiljane i Marinka

Andi Pigac, sin Sanele i Tomice

Rafael Knezić, sin Renate i Davida

Leon Kahrimanović, sin Magdalene i Alena

Jakov Seličanec, sin Barbare i Marka

Leonido Bogdan, sin Sanje

Aria Vinko, kći Karle i Alena

Toma Kopjar, sin Nine i Luke

Lovro Fodor, sin Marije i Filipa

Leia Novak, kći Anje i Luke

Rita Hanžeković, kći Amalije i Denija

Teodor Ignac, sin Stele i Ma�je

VJENČANI

Čakovec:

Ivana Lesjak i Marko Tkalec

Jasmina Nemčić i Marino Vresk

Silvija Kristofić i Siniša Vlašić

Lorena Žigmund i Denis Dovečer

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN

za opskrbu prirodnim plinom d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282

www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 040/386-851

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE

MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBA-

VEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi:

Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

OBJAVITE

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Antonija Jalšovec i Bernard Novak

Prelog:

Mar�na Gal i Dario Horvat

Melani Sabol i Kris�jan Novak

Štrigova:

Radmila Zorec i Marko Kolmanić

UMRLI

Čakovec:

Viktor Korent r. 1957.

Marija Mlinarić r. Doničar r. 1935.

Katarina Rajnović r. Grabar r. 1946.

Emil Lesar r. 1942.

Jula Čanadi r. Horvat r. 1926.

Gabrijela Korunić r. Marčec r. 1951.

Ivan Baranašić r. 1958.

Vladimir Kozjak r. 1940.

Franc Rep r. 1948.

Mala Subo�ca:

Ljubica Canjuga r. Bašek r. 1925.

Prelog:

Paula Sabol r. 1985.

Vladimir Matjačić r. 1954.

Štrigova:

Štefanija Škorjanec r. Pintarić r. 1953.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

 040/386-853

 040/396-281

 040/386-859

KINO RASPORED

Četvrtak 3.8.

17:00 - Mali Nikica (sink.)

20:00 - Oppenheimer

PETAK 4.8.

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

20:00 - Barbie

SUBOTA 5.8.

10:00 - Mali Nikica (sink.)

13:30 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

17:00 - Barbie

20:00 - Oppenheimer

NEDJELJA 6.8.

10:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

13:30 - Mali Nikica (sink.)

16:00 - Oppenheimer

20:00 - Barbie

PONEDJELJAK 7.8.

17:00 - Mali Nikica (sink.)

20:00 - Oppenheimer

UTORAK 8.8.

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.) 20:00 - Barbie

SRIJEDA 9.8.

17:00 - Mali Nikica (sink.)

20:00 - Oppenheimer

TELEFONOM: 040/323-600

POSLJEDNJI POZDRAV

IVICA PIVAC

1952. – 2023.

S neizmjernom tugom u srcima opraštamo se od Tebe, dragi prijatelju, cijenjeni direktore, vizionaru, inspiracijo.

Snaga tvoga duha ostat će vječno u našim sjećanjima, a mudrost kojom si nas vodio trag je na kojem nastavljamo graditi budućnost, baš onako kako bi Ti to želio.

Počivaj u miru Božjem!

Uprava i djelatnici Grupe Pivac

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

restoran & pansion Varaždinske Toplice

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

GRAD ČAKOVEC

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama

KLASA: 112-02/23-01/4

URBROJ: 2109-2-08-23-2

Čakovec, 31. srpnja 2023.

Na temelju članaka 17. i 19. stavka 1 Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN RH 86/08, 61/11, 4/18, 96/18, 112/19), članka 13. stavka 4 Pravilnika o unutarnjem redu Uprave Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca, br. 4/23), pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama Grada Čakovca, raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prijam u službu na neodređeno vrijeme:

STRUČNOG SURADNIKA ZA ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE (1 izvršitelj)

VIŠEG REFERENTA ZA KOMUNALNU NAKNADU (1 izvršitelj) u Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama Grada Čakovca

Stručni uvjeti za prijam u službu STRUČNOG SURADNIKA ZA ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE:

• sveučilišni prijediplomski studij tehničke struke ili stručni prijediplomski studij tehničke struke,

• najmanje 3 godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima sukladno članku 13. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,

• poznavanje rada na PC-u,

• položeni Državni ispit,

• poznavanje stranog jezika.

Stručni uvjeti za prijam u službu VIŠEG REFERENTA

ZA KOMUNALNU NAKNADU:

• sveučilišni prijediplomski studij tehničke ili društvene struke ili stručni prijediplomski studij tehničke ili društvene struke ili kratki studij tehničke ili društvene struke,

• najmanje 1 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima sukladno članku 13. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,

• poznavanje rada na PC-u

• položeni Državni ispit Osim navedenih uvjeta kandidati moraju ispunjavati i uvjete za prijam u službu koji su propisani odredbom članka 12. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Natjecati se mogu i kandidati koji su prema ranijim propisima stekli višu stručnu spremu ako je stečena stručna sprema i struka izjednačena sa stupnjem obrazovanja iz ovog javnog natječaja (članak 35. Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine br. 74/10., 125/14., 48/23., i članka 114. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Narodne novine br. 119/22.).

U službu ne može biti primljena osoba za čiji prijam postoje zapreke iz članka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU) 2016/679 (u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine broj 42/18), Grad Čakovec kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5 Uredbe.

Osobe se primaju u službu uz obvezni probni rad od tri mjeseca.

Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Natječaju odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Natjecati se mogu i kandidati koji nemaju položen državni ispit, uz obvezu da ga polože u zakonskom roku.

Uz prijavu na Natječaj kandidati su dužni priložiti:

• životopis,

• dokaz o državljanstvu (preslika važeće osobne iskaznice, putovnice ili domovnice),

• dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (original ili preslika diplome odnosno potvrda o završenom odgovarajućem studiju),

• elektronski zapis s podacima o radnom stažu i radnom odnosu iz HZMO,

• presliku rješenja, ugovora o radu, rješenja o rasporedu ili potvrdu poslodavca da je osoba obavljala odgovarajuće poslove sukladno članku 13. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

• dokaz o poznavanju rada na računalu (svjedodžba, potvrda, izjava i sl.)

• uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak (ne starije od 3 mjeseca računajući od dana objave natječaja u Narodnim novinama),

• vlastoručno potpisanu izjavu da za prijam u službu ne postoje zapreke iz članaka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,

• presliku uvjerenja o položenom Državnom ispitu.

Kandidat za Stručnog suradnika za održavanje komunalne infrastrukture, obvezan je uz navedeno, priložiti i dokaz o poznavanju stranog jezika (svjedodžba, potvrda, izjava i sl.)

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja izabrani kandidat nakon obavijesti o izboru, a prije donošenja rješenja o prijmu u službu.

Dostavljene preslike ne moraju biti ovjerene, a izabrani kandidat dužan je prije donošenja rješenja o prijmu u službu na neodređeno vrijeme dostaviti na uvid originalne dokumente.

Kandidatom prijavljenim na Natječaj smatrat će se samo osoba koja podnese pravovremenu i urednu prijavu te ispunjava formalne uvjete iz Natječaja. Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve osobne podatke i priloge navedene u Natječaju.

U prijavi na Natječaj navode se osobni podaci podnositelja prijave (osobno ime, OIB, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, broj mobitela, e-mail adresa, isključivo za potrebe postupka) i naziv radnog mjesta na koje se prijavljuje uz vlastoručni potpis.

Povjerenstvo za provedbu Natječaja utvrđuje popis kandidata prijavljenih na Natječaj, koji ispunjavaju formalne uvjete i čije su prijave uredne i pravodobne te ih upućuje na prethodnu provjeru znanja i sposobnosti. Smatra se da je kandidat koji nije pristupio testiranju povukao prijavu na Natječaj i više se ne smatra kandidatom.

Kandidati koji ne ispunjavaju formalne uvjete iz Natječaja bit će o tome pisano obaviješteni.

Opis poslova i podaci o plaći radnog mjesta koje se popunjava Natječajem, sadržaj i način na koji će se testirati kandidate koji ispunjavaju formalne uvjete i iz kojeg područja te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za testiranje, objaviti će se na službenoj web stranici Grada Čakovca www cakovec.hr. Vrijeme i mjesto održavanja testiranja objaviti će se najmanje pet (5) dana prije testiranja na istoj web stranici i na oglasnim pločama u zgradi Uprave Grada Čakovca, Kralja Tomislava 15, Čakovec.

Ako kandidat ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu, dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo, te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju imaju prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Kandidat koji može ostvariti pravo prednosti kod prijma sukladno članku 101. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Do

movinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21), članku 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine broj 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13 i 98/19), članku 47. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 84/21) i članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine broj 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), dužan se u prijavi na javni natječaj pozvati na to pravo te ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti u skladu s člankom 101. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, uz prijavu na natječaj dužan je priložiti, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages/NG/12%20Prosinac/Zapo%C5%A1ljavanje/popis%20dokaza%20za%20 ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20zapo%C5%A1ljavanju.pdf

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti u skladu člankom 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, uz prijavu na natječaj dužan je priložiti, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, i sve potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta odredbe na koju se poziva, odnosno dokaz o priznatom statusu, dokaz da to pravo već nije koristio te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji je način prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka, sporazum i slično), a pravo prednosti ostvaruje samo pod uvjetom da nema osoba koje to pravo ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti sukladno članku 47. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja:

https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/ Nikola/popis%20dokaza%20za%20ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20zapo%C5%A1ljavanju-%20 Zakon%20o%20civilnim%20stradalnicima%20iz%20DR.pdf

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uz prijavu na natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Nakon raspisanog Natječaja, ne mora se izvršiti izbor, ali se u tom slučaju donosi Odluka o poništenju Natječaja u roku iz članka 24. stavka 4 Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 8 dana od dana objave Natječaja u Narodnim novinama.

Prijave se podnose na adresu: Grad Čakovec, Čakovec, Kralja Tomislava 15, s naznakom „Za javni natječaj –(naziv radnog mjesta na koje se osoba prijavljuje)“.

O rezultatima izbora prijavljeni kandidati biti će obaviješteni u zakonskom roku.

PROČELNIK

Damir Šoltić, mag. ing. traff.

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Ljubavne boli

Kada sam bila mala, svi su mi pričali o ljubavi, kako je to najljepši osjećaj na svijetu. Svake godine čekam taj trenutak ljubavi, pitam se kakav je osjećaj i tko će to biti. Prije dvije godine navršila sam jedanaest godina. Imala sam dvije prijateljice. S tim prijateljicama sam na svojem rođendanu igrala igru Istina ili izazov. Zavrtjele smo plastičnu bocu od već popijene Coca-cole, da vidimo tko pita i tko odgovara. Boca je stala na meni i Niki, Nika pita, ja odgovaram. Doletjelo je pitanje na koje ne znam odgovor. „Tko ti je simpatija?“ upitala me s velikim smiješkom na licu. Nisam znala kako odgovoriti. Nitko mi se nije sviđao, no ako to kažem, ne bi mi povjerovala. Na kraju, odlučila sam se za najlakši odgovor. „Kazna!“ Izviknula sam. Kazna je riječ za preskočiti pitanje ili izazov, bar sam tako mislila. „Daj, nemoj mi vikati kazna na istinu. Zašto nam samo ne kažeš u koga si zaljubljena. Mora biti netko koga poznamo jer nam ne želiš reći.“ Prigovorila je samozadovoljna. Druge dvije su me samo gledale. Panika me stresla, nitko mi se ne sviđa, ali sad ako to kažem, nitko mi neće povjerovati. Samo sam poviknula prvo ime koje mi je palo na pamet. „Borna mi je simpatija“, rekla sam nervozno, no moje prijateljica su bile prezauzete vikanjem da primijete moju nervozu. Taj dan sam cijeli bila žalosna. One me nisu htjele pustiti na miru s tim. Svaki dan kada bi Borna prošao pored nas, jedna od njih bi me upitala kada mu planiram priznati svoje osjećaje. Problem je bio da mu nisam planirala priznati svoje navodne osjećaje za njega. Bolje da sam rekla da nemam simpatiju, bilo bi bolje nego ovo. No jednog dana moja lažna želja se ostvarila. Kada sam se družila s prijateljicama, one su isplanirale da Borna meni kaže svoje

osjećaje. Budući da su one bile pored, nisam mogla reći ne. Tek tako sam dobila svog prvog pravog dečka. Biti s njim je bilo jako čudno jer mi se uopće nije sviđao, no ne mogu reći da se nisam zabavila kada smo bili skupa. Bio je tako dobar prema meni i kupovao bi mi čokolade i cvijeće, no između nas nisam osjetila nikakvu kemiju. No, trebalo nam je dosta dugo da prekinemo, otprilike tri ili četiri mjeseca, ili više, nisam sigurna. Tog dana je moja druga prijateljica, Sunčica, došla do mene i počela govoriti nešto o Borni. „E! Borna mi je rekao da želi prekinuti s tobom.“ Došla je do mene sa, za nju, tužnim vijestima. „Stvarno? I pitao je tebe da prekine sa mnom umjesto da mi dođe reći uživo?“ upitala sam, malo razočarana u njega. „Pa, tako nekako.“ Odgovorila mi je, vjerojatno malo tužna. Ja sam u sebi bila sretna, više se nisam morala pretvarati. Odnosno, morala sam za još dan ili dva, da izgleda kao da sam stvarno bila zaljubljena u njega. Nakon njega, imala sam još dva ili tri dečka, no nitko mi se nije stvarno sviđao. Sada sam starija i pametnija, znam da se ne moram pretvarati da me drugi vole. Pa što ako ne nađem nekoga za sebe, radije bih bila sama cijeli svoj život nego da sam s nekim koga ne volim. Pa da, možda kada sam bila manja bi mi ljudi govorili o ljubavi i kako je najljepši osjećaj na svijetu. No više nisam mala i više nisam nesvjesna stvarnosti. Iako i dalje čekam taj trenutak ljubavi. Ljubav me prije mučila, htjela sam čim prije naći nekog u koga ću se zaljubiti, htjela sam taj moment čim prije. No sada sam naučila da treba vremena i da ne smijem požurivati svoje osjećaje.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Karla Kraljić, 7. b, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Zara Mlinarić, 3. b, OŠ Strahoninec - Tropska riba, učiteljica Sanja Hozmec

Tena Bedić, 6 godina - Vaza s cvijećem, Dječji vr�ć Cvrčak, PO Maslačak Čakovec

Sara Repić, 3. b, OŠ Strahoninec - Sladoled, učiteljica Sanja Hozmec Bruna Barić, 5 godina - Jednorog, Dječji vr�ć Cvrčak, PO Maslačak Čakovec

Hana Varga, 5 godina - To sam ja, Dječji vr�ć Cvrčak, PO Maslačak Čakovec

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME dim. 165/70 R14 utor 5mm, cijena 40 Eur, info na mob. 098/9640-763

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

POLJOPRIVREDA

TRITIKAL prodajem uvrečan po 50 kg. Dostava moguća po Međimurju. Tel: 091/539-2870 zva� poslije 16 sa�.

TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

KOMBINACIJA motokultivatora

Gutbrod 6,5, kosilica prednja, samohodna + laka prikolica, 1000 eura. Malo korišteno. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob. 091/9240-293

servis za čišćenje

Kuće, stanove

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-

7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214107

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POZNANSTVA

DEČKO (49 g) traži ozbiljnu žensku osobu za ozbiljnu vezu max do 50 g. (ne stariju), Javi se na 095/7313-513

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

ŽELJELA BI UPOZNATI OZBILJNU OSOBU bez obaveza. Godine nisu bitne. Ostali neka ne zovu. Samo pozivi, sms isključeni. Javi se nećeš požali�. mob. 099/6723042

Ugos�teljske objekte

Sportske

objekte

Teretane

Ostale usluge

čišćenja - peglanje

099 7843 005

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJEM LIJEPI SUNČANI

2-sobni stan od 65m2 na Jugu Čakovca. Info na mob. 098/750-524

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

ŽIVOTINJE

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, cijepljeni i očišćeni od parazita. Sve informacije na broj mobitela 097/7407-600

PRODAJEM ODOJKE - više komada težine od 20-30 kg. Moguća dostava i obrada. Info na mob. 095/8420-800

AKVARIJ osmerokutni, sa 20 ribica, 20 puževa čistača, živo bilje daje kisik, prodajem za 40 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 098/9084-675

RAZNO

PLOČICE za lovačke trofeje, nove, 2 veličine, 4 komada, ukrasne, drvene, od 40-50 eura/ kom. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 098/9240-293

PRODAJE SE AUTOSJEDALICA

Marke “Maxi-cosi” za djecu težine od 15-36 kg, očuvana kao nova. Cijena 90 EUR. Telefon: 091/611-3605

CRIJEVO za vodu 35 metara, s motalicom na kotačima, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 098/9084-675

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

ŠATOR za 3 osobe sa madracima i plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, prodajem za 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š� tnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE metalni bračni krevet s podnicom, bijele boje (90 €); Stolice kuhinjske 4 Kom (25 €/ Kom); sudoper s pipom na izvlačenje (60 €); Trosjed, dvosjed + fotelja (razvlači se i trosjed i dvosjed (90 €); madraci 5 kom dim. 200x90 cm (15 €/kom); frižider obični (60 €). Tel. 091/611-3605

Građevinsko zemljište na Šafranu (Zvir), Mihovljan,1347 m2

Prodaje se atraktivno građevinsko zemljište (k.č.b. 1114/4, k. o. Mihovljan) 1.347 m2 u Mihovljanu (Šafran).

Gornji ulaz iz ulice Katerine Zrinski (Zvir), donji iz ulice Vladimira Nazora. Cijena je 70 EUR/ m2, nalazi se u asfal�ranoj ulici na vrhu brijega s prekrasnim pogledom na Čakovec, u okruženju s privatnim kućama i urbanim vilama, bez buke i prometa. Gradilište ima pristup na svu in-

NAUTIČKI PRSLUCI - 2 komada, malo korišteni, za odrasle osobe, prodajem po 30 eura/kom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

frastrukturu (struja, voda, plin, kanalizacija). Za gradilište je u svibnju 2023.g. od strane Grad Čakovec, Upravni odjel za prostorno planiranje, urbanizam i zaš�tu okoliša, izdana lokacijska informacija koja je dostupna na upit. Udaljenost do centra grada (Čakovec) je 3-5 min autom. Vlasnički list 1/1. Tereta nema. Za dodatne informacije kontakt na e-mail: miro@pck.hr, tel: 091 2333 014

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Ivančice Ivanec, Koke, Vindije, Derme, Božjakovine i druge dionice. Mob. 098/905-1011

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine.

CIJENA PRETPLATE

MJESEČNA: 40 kn / 5,31 eur

Poslovne prostore

Stubišta Zdravstvene ustanove

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 650 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 550 eur); motokul� vator Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 950 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji. Info na mob. 098/9422-821

TROMJESEČNA: 130 kn / 17,25 eur

POLUGODIŠNJA: 260 kn / 34,51 eur

GODIŠNJA: 520 kn / 69,02 eur

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr

• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu

Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• TELEFONOM: 040/323-600

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

RADNO VRIJEME:

PON - PET: 08:00 - 20:00 sa�

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Poseban program osnaživanja mentalnog zdravlja?

Igre opijanja

Psihološke usluge trebaju biti dostupne na primarnoj razini zdravstvene zaštite

I sami znate kako je lijepo čovjeku pod debelim hladom borove krošnje s pogledom na more. Štogod vidi, čuje ili pročita u novinama ili portalima, samo se raspline u beskraju plavetnila. Kad sam prije nekoliko tjedana u borovoj hladovini pročitala da je radna skupina Ministarstva zdravstva obavila preliminarne razgovore s domovima zdravlja i HZZO-om, kako bi se osigurali preduvjeti za realizaciju Posebnog programa osnaživanja mentalnog zdravlja, zazvučalo mi je nevjerojatno. Živi bili pa vidjeli, rekoh. Za program su, pročitah, pokazali interes malobrojni domovi zdravlja, a među njima, eto ga, Dom zdravlja Čakovec. „Moj“ dom zdravlja, da. Nastupilo je ljetno zatišje, nema novosti na tu temu i pitam se hoće li biti nešto od toga. Nemojte misliti da se radi o nečem novom. U Medicinskom centru Čakovec polovinom osamdesetih godina prošloga stoljeća bila su zaposlena četiri psihologa, dva radna mjesta za djecu i odrasle pacijente u bolničkim djelatnostima, a još dva isto takva u vanbolničkim djelatnostima. Jedna od zaposlenih psihologinja bila sam i ja, već 1991. godine sa završenom specijalizacijom iz kliničke psihologije. Razdvajanjem Medicinskog centra na Županijsku bolnicu Čakovec i Dom zdravlja Čakovec, 1994. godine, nas dvije psihologinje nastavile smo raditi u Domu zdravlja, sukladno ranijoj koncepciji, prema kojoj psihološke usluge trebaju biti dostupne na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Bile su to ratne godine, u općoj i obiteljskoj medicini zbrinjavani su

pored redovnih zdravstvenih osiguranika i tada pristigli brojni prognanici i izbjeglice, pripadnici vojske i policije. Ratom traumatizirana populacija djece i odraslih imala je na primarnoj razini zdravstvene zaštite dvije psihologinje, baš kako ih se ne bi stigmatiziralo, kako bi ih se pravovremeno dijagnosticiralo, uključilo u potrebne psihoedukativne, savjetodavne i psihoterapijske tretmane, a prema bolničkom sustavu upućivani su pacijenti s duševnim bolestima u užem smislu i ozbiljnijim smetnjama u psihičkoj prilagodbi. Bio je značajan i udio usluga psihologa u speci�ičnoj zdravstvenoj zaštiti, a sve te usluge u medicini rada tada su punile isključivo blagajnu javnog zdravstvenog sustava. I zamislite, u tim je okolnostima Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, popularno zvanom „Hebrangov zakon“, zacrtan put privatizacije primarne zdravstvene zaštite, a u tom procesu su psiholozi zaposleni u domovima zdravlja postali tehnološki višak i dobili poslovno uvjetovane otkaze ugovora o radu. Do 2000. godine sva radna mjesta psihologa u domovima zdravlja su ugašena! Tako je to bilo i tako sam ja prije 25 godina postala privatnica u području kliničke psihologije za djecu i odrasle. Bila je to riskantna odluka, ali tu sam još uvijek, baš u zgradi Doma zdravlja, tvrdoglavo slijedim viziju koja me davnih dana dovela u zdravstvo. U međuvremenu je kompletna primarna zdravstvena zaštita devastirana. Pitam se hoću li prije odlaska u mirovinu dočekati da se stvari promijene.

Sitnice koje život znače

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Razvojem je tehnologije de�inicija društvenih igara postala mnogo šira, no kada se spominju društvene igre, prvo na pamet pada slika više osoba koje kartaju (šnaps, bela), igraju igre na ploči (šah, Čovječe, ne ljuti se), bacaju kockice (jamb) ili se koriste tjelesnim pokretima (jamb, pantomime, twister) kako bi pokazali tko je spretniji, sretniji ili pametniji. Nažalost, društvene igre se ponekad upotrebljavaju radi što bržeg opijanja pa bezazlena zabava može prerasti u problematičnu situaciju.

Brzim pregledom najpopularnije internetske stranice za društvene igre pronaći možemo 86 igara opijanja koje se mogu kupiti u trgovini. Naravno, ondje nisu navedene sve postojeće igre, a broj iznimno poraste ako se u obzir uzmu i igre koje ljudi izmisle sami ili prilagode već postojeće.

odraslim osobama, a igraju se zbog raznih razloga, npr. druženje s postojećim prijateljima, upoznavanje novih ljudi, pridruživanje novim grupama, smanjenje anksioznosti pri druženju, popuštanje vršnjačkom pritisku, natjecanje, pokazivanje „baždarenosti“ („Ja mogu najviše popiti!“) te davanje drugima kontrole nad tim koliko i kojom brzinom ljudi piju.

Maja Baksa, mag. prim. educ., edukan�ca u psihoterapiji www.equilibra.hr

+385 95 593 2098

Kada govorimo o promjeni koju želimo postići, nekako imamo tendenciju zadati si velike ciljeve. Svakako je u redu imati velike ciljeve i ciljati najboljem jer za to svatko ima kapaciteta. No, pritom često zaboravljamo kako se dolazi do tih velikih ciljeva, a to je uz male korake. Postoji realan rizik da nam ti mali koraci, sitne promjene koje se događaju kada nešto odlučimo i krenemo u promjenu, ostaju nezapaženi, a svakako pridonose krajnjem cilju.

Uzmimo za primjer učenje čitanja: nitko ne očekuje niti pak nas tako podučava, da odjednom pročitamo cijelu riječ. Najprije krenemo učiti slova, povezivati ih, spajati u slogove, a zatim spajati slogove u riječ. Dakle, krenuli smo od najmanje jedinice – slova, odnosno glasa. Isto

možemo vidjeti i u npr. tugovanju. Kada tugujemo, nismo u mogućnosti to “odraditi” za jedan dan. Jer to je veliki cilj. I uglavnom idemo dan po dan. Slovo po slovo – dan po dan. “Preživjeti” svaki dan (u psihološkom kontekstu) možda izgleda kao mala stvar, no zapravo je to jedna “puzzla”, to jest dio slagalice koja se polako slaže i koja je dio velike slike.

Taj jedan dan ustvari jest velika stvar, samo što tada to tako ne osjećamo ni ne primjećujemo. Kada govorimo o izazovnim stanjima kao što su npr. depresija ili anksioznost, male “pobjede” u danu su te koje će nas osnažiti da se nosimo s daljnjim izazovima i osnažujemo za sve veće i veće korake. Nekad je uspjeh izlazak iz kreveta i pranje zubiju. Nekad je uspjeh izlazak

Igre opijanja najpopularnije su među tinejdžerima, studentima i mladim odraslim osobama, a igraju se zbog raznih razloga, npr. druženje s postojećim prijateljima, upoznavanje novih ljudi ili pridruživanje novim grupama

iz kuće. Nekad je uspjeh skuhani ručak. Nekad je uspjeh tuširanje. Nekad je uspjeh javljanje na telefon. Nekad je uspjeh napisana i poslana poruka.

Takve male stvari lako prođu “ispod radara”, ne smatramo ih važnima jer, eto, uobičajene su. No, kad nismo dobro, sve nam može biti otežano i predstavljati izazov. Ali ipak, unatoč tome što nismo dobro, mi odnekud izvučemo par atoma snage i odradimo nešto takvo “sitno”. I to sitno treba slaviti. Možda je drugima to uobičajena stvar, no za nas je tada to mala pobjeda koja nas jača. Malo-pomalo. Slovo po slovo. Puzzlu po puzzlu. Dan po dan. To su sitnice koje život znače.

Budući da postoji toliko velik broj igara opijanja, teško ih je obuhvatiti jednom de�inicijom, no može se reći da zadovoljavaju ove kriterije: imaju skup posebnih (jednostavnih ili složenih) pravila koja određuju kada bi i koliku količinu alkohola sudionici trebali piti, osmišljene su radi promicanja povećane konzumacije alkohola u kratkom vremenskom razdoblju kako bi se olakšalo postizanje pijanog stanja, društveni su događaj, a uključuju neku vrstu �izičkog i/ili mentalnog zadatka tijekom igranja. Igre opijanja mogu sadržavati jednu ili više sljedećih karakteristika – element vještine, natjecanja i slučajnosti. No neke igre su usredotočene prvenstveno na konzumiranje veće količine alkohola u kratkom vremenu. Igre opijanja uključuju različite igre u kojima se poražene igrače kažnjava obveznim konzumiranjem alkohola, a u rjeđim slučajevima su pobjednici ti koji moraju piti „za nagradu“. Takva pravila dovode do predvidljive, ali opasne situacije – osobe koje gube moraju piti, a što su pijanije, to imaju slabije sposobnosti zbog kojih opet češće gube i više piju. Opisani začarani krug lako može završiti prekomjernim opijanjem u kratkom vremenu.

Igre opijanja najpopularnije su među tinejdžerima, studentima i mladim

Igre opijanja vrsta su ekscesivnog epizodičnog pijenja, odnosno konzumiranje alkohola u jednoj prigodi u količini koja iznosi najmanje 60 grama čistog alkohola, tj. konzumacija 6 i više standardnih pića. Pod jednim standardnim pićem smatra se npr. 0,03 L žestokog pića, 0,125 L vina ili 0,25 L piva. Najopasnija posljedica prekomjernog pijenja je trovanje alkoholom do kojeg dolazi kad se popije više nego što jetra mogu razgraditi. Ono može izazvati probleme disanja i re�leksa povraćanja što na kraju može završiti smrtnim ishodom. Osim toga, veće su šanse da će se osoba rizično ponašati te (slučajno ili namjerno) ozlijediti sebe i druge, ali i da će netko drugi ozlijediti njih. Pijane osobe imaju smanjenu sposobnost rasuđivanja, precjenjuju vlastite sposobnosti pa sjedaju za volan i time u životnu opasnost stavljaju sebe, svoje suputnike i ostale sudionike u prometu. Zbog utjecaja alkohola na koordinaciju, čak i jednostavno hodanje može završiti prometnom nesrećom ili ozljedama uslijed pada. Većina osoba koja povremeno prekomjerno piju nisu ovisne o alkoholu, no imaju veću vjerojatnost da pijenje preraste u alkoholizam te su izloženiji dugoročnim problemima zbog negativnog učinka koji alkohol ima na gotovo sve organe u tijelu. Budući da se igre opijanja igraju u društvenom okruženju, velik problem predstavlja vršnjački pritisak, pogotovo jer se većinom radi o mladim osobama kojim je iznimno bitan osjećaj pripadanja grupi i mišljenje koje drugi imaju o njima. Pravi prijatelji će poštovati odluku o nesudjelovanju u igrama opijanja, a ako se vršnjački pritisak ipak nastavi, bilo bi dobro razmisliti o promjeni kruga ljudi s kojima se družite.

Nikola Petričević, magistar psihologije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

Piše: Paulina Topolko

Bez obzira na to radi li se o požaru, poplavi ili treba ići micati drveće s ceste nakon nevremena, oni su uvijek tu. Naravno, riječ je o vatrogascima. Ipak, većina vatrogasnih društava danas ima barem po jednu aktivnu članicu. Na području naše županije društvima predsjeda šest žena, a imamo i jednu zapovjednicu.

Za upravljačem navalnog vozila - žena

Jadranka Sermek kao predsjednica DVD-a Sveti Križ trenutno broji treći mandat i priznaje da uživa u svojoj dužnosti. Prije nego je došla na poziciju predsjednice bila je tajnica Vatrogasnog društva. Na novu ju je dužnost predložio upravni odbor.

- Ponekad me

ljudi čudno

gledaju kaj idemo na intervenciju navalnim vozilom jer neobično im je vidjeti ženu za volanom velikog kamiona, rekla nam je Ivana Biber

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

PREDSTAVLJAMO ŽENE na čelnim funkcijama u međimurskim DVD-ovima

Štikle zamijenile vatrogasnim čizmama

Jadranka Sermek, Ivana Biber, Lucia Šajnović Novak, Tanja Smolković, Karolina Kolarić Biber i Tihana Zak Tompoš za nas su ispričale kako je to biti žena vatrogaskinja na čelu DVD-a

O novom mandatu još uvijek ne razmišlja jer, kaže, ima vremena, a za svakog predsjednika potrebno je pronaći dostojnu zamjenu. Vatrogasce u Podturnu vodi svestrana Ivana Biber. Osim što se već dugi niz godina bavi vatrogasnim poslom, ponosna je vlasnica vozačke dozvole kategorije C i vozi navalno vatrogasno vozilo.

- Ponekad me ljudi čudno gledaju kaj idemo na intervenciju navalnim vozilom jer neobično im je vidjeti ženu za volanom velikog kamiona, ali kroz smijeh priznaje da se ljudi navikavaju na to. Osim što je predsjednica DVD-a, nedavno je postala i predsjednica Vatrogasne zajednice Dekanovec-Podturen.

Posao je zahtjevan, no uz volju ii trud uspješno prevlada svaki izazov koji se nađe pred njom.

Majčinstvo i vatrogastvo idu ruku pod ruku

Lucia Šajnović Novak iz DVD-a Zasadbreg u vatrogastvo se zaljubila kad je imala samo 6 godina. Trenirala je sukladno godinama i uzrastu kojem je pripadala, a otkriva da je jedva dočekala napuniti

18 godina ne bi li se mogla početi školovati za vatrogasno zvanje i priključiti se upravi

svog DVD-a. - Nekoliko godina sam bila pomoć tajniku s obzirom na to da je tadašnji tajnik bio stariji i nije se razumio u tehnologiju. Tu zimu 2021. imali smo pripreme za izbornu skupštinu te naravno sastanak za nju. Nisam se sama javila, upravni odbor je odlučio da je vrijeme da mlađi članovi preuzmu i da se malo osvježi uprava, priznaje nam ova simpatična predsjednica DVD-a. Najveći izazov bio je spojiti brigu o bebi i vatrogastvo, no Lucia je još jednom dokazala da za vatrogaskinje ne postoji nerješivo.

Podrške ne nedostaje

Glavna kod vatrogasaca u Murskom Središću je Tanja Smolković. Nakon što se dugi niz godina bavila vatrogastvom prvo je preuzela posao tajnice Društva, a kasnije je kroz razgovor s kolegama i gradonačelnikom došla do toga da je predložena za predsjednicu Društva. - Od dečki iz Društva imam jako veliku podršku i oni su prvi predložili da preuzmem tu poziciju. Posao zna biti zahtjevan, najteže je bilo na početku, no kroz rad sam već dosta toga pohvatala, ali ima zahtjevnih dana, ističe u našem razgovoru. O idućem mandatu još uvijek ne razmišlja jer preostale su joj još dvije godine mandata u

tijeku. Kako i svugdje, tako i u vatrogastvu, postoje posebni zakoni. Izmjene i dopune znaju biti zbunjujuće i nešto je na što se svatko mora naviknuti. Novi Zakon o vatrogastvu dočekao je i Karolinu Kolarić Biber, predsjednicu DVD-a Turčišće. U lokalnom je vatrogastvu bila aktivna još od djetinjstva, ali kako dođe život, otišla je na fakultet u drugi grad. Nedugo nakon povratka u rodno mjesto vatrogasci su imali izbornu skupštinu jer je predsjednik Društva podnio ostavku. Početak rada bio joj je izazovan, no ubrzo se je prilagodila novom zadatku. Ističe da nije prva žena na toj poziciji u lokalnom Vatrogasnom društvu, a najbolja podloga za rad je iskustvo koje skupljate kroz aktivni vatrogasni život i prije samog preuzimanja funkcije.

Tihana zapovijeda, a oni slušaju

DVD Mihovljan poseban je po tome jer je glavna zapovjednica Tihana Zak-Tompoš. Glavna na intervencijama je upravo žena. - Moj put na mjestu zapovjednice je započeo još 2017. godine. Zahvaljujući aktivnom angažmanu u vatrogastvu, na skupštini sam postala zapovjednica. Na prepreke nisam naišla, čak ni na

predrasude. Danas postaje normalno da je žena u uniformi. Veliku podršku imala sam od muških kolega, priznala je u razgovoru simpatična Čakovčanka. Trenutno broji svoj drugi mandat, a nada se još jednom, no do toga ima vremena. Predsjednica DVD-a Totovec je Ivanka Dančo, no u

trenutku zaključenja ovog teksta, nismo uspjeli stupiti u kontakt s njom. Nadamo se da ćemo u nastavku moći i nju predstaviti, kao i sve ostale vrijedne, spretne i svestrane međimurske vatrogaskinje pod čijim budnim okom ne postoji intervencija koja bi mogla izmaknuti kontroli.

MEĐIMURSKI VATROGASCI na dislokaciji na Ugljanu

Renato, Damir i Luka

novi spas na moru

Proteklog četvrtka, 27. srpnja 2023., izvršena je treća izmjena vatrogasaca na redovnoj dislokaciji u Kukljici na otoku Ugljanu. Treća smjena traje od 27. 7. do 10. 8.

2023. godine, a čine ju Renato Matoša i Damir Tomašić iz JVP-a Čakovec te Luka Toplek iz DVDa Pustakovec-BuzovecPutjane. (sh)

Luka Toplek iz DVD-a Pustakovec-Buzovec-Putjane te Damir Tomašić i Renato Matoša iz JVP-a Čakovec

Tanja Smolković, predsjednica DVD-a Mursko Središće Ivana Biber, predsjednica DVD-a Podturen Jadranka Sermek, predsjednica DVD-a Sve� Križ Karolina Kolarić Biber, predsjednica DVD-a Turčišće

Lucia Šajnović Novak, predsjednica DVD-a Zasadbreg

Tihana Zak-Tompoš, zapovjednica DVD-a Mihovljan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Martinova šnicla

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Nedelišćanski restoran Martin uvijek iznova oduševljava svojim gastronomskim “oblizekima”. Ovog puta kuharica Monika Kiš pripremila je i za našu standardnu ru-

Sastojci:

- svinjski file

- kajmak

- jaje

- krušne mrvice

- ulje

- krumpir

- sol, papar

briku Međimurske kuharice predstavila jelo primamljiva naziva - Martinova šnicla. Uz nju je servirala svima ukusne domaće krumpiriće. Objed je to, kako se po domaći kaže, “za prste polizati”. Vrsna kuharica Kiš donosi i recept za pripremu Martinove šnicle.

Svinjski �ile odrežemo u odrezak i dobiveno meso lagano potučemo. Začinimo. Odrezak punimo kajmakom. Dobro zarolamo i paniramo (jaje i krušne mrvice). Pržimo u dubokoj tavi na vrelom ulju. Serviramo uz domaće krumpiriće. Krumpir smo očistili i narezali na prutiće te pržili na vrelom ulju. Uz to jelo možemo poslužiti sezonsku salatu

Vino tjedna

Recept plus

Pileća juha

U vrućim ljetnim danima dobrodošla je i �ina vruća pileća juha jer, kako se kaže, “klin se klinom izbija”. Vrućina se može izbiti i vrućom juhom. Restoran Martin iz Nedelišća i kuharica Monika Kiš preporučuju pripremiti laganu, ali krepku domaću juhu od piletine i povrća. Povrće se oguli (mrkva, celer, peršin).

Piletina se nareže na komadiće i stavi kuhati u veći lonac. U vodu se stavi i očišćeno i narezano povrće te dodaju sol i papar, odnosno začini prema želji. Sve se kuha oko sat vremena. Na kraju u juhu dodamo tanke rezance i posipamo ju svježe nasjeckanim peršinom. U slast! (rr, zv).

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci

- 500 g pile�ne

- korijen peršina

- svježe lišće peršina

- korijen celera

- sol, papar

od rajčica i paprike. Dobar tek vam žele Monika Kiš i ostali djelatnici restorana Martin! (rr, zv).

Pinot sivi Vinarije Maček

Uz Martinovu šniclu, odnosno �ile punjen kajmakom odlično će poslužiti rashlađeno bijelo vino.

Blaženka Kacun Horvat preporučila je servirati sivi pinot proizveden i odnje-

Focaccia

Priprema:

Sastojci za tijesto:

govan u obiteljskoj Vinariji Maček. To kvalitetno bijelo vino slamnatožute boje (13 % alk.) potentno je, svježe i ugodno za nepca. Svakako kušajte uz to ili neko slično jelo! Živjeli! (rr, zv)

Umijesite sve sastojke u tijesto i ostavite da fermentira 12-18 sati na sobnoj temperaturi. Nakon toga tijesto premijesite i stavite u hladnjak na 2 sata. Nakon 2 sata izvadite tijesto na sobnu temperaturu da se temperira tridesetak minuta. Razvucite rukom tijesto po plehu, obilato nauljite maslinovim uljem i utisnite prstima. Posipajte ružmarinom ili bilo kojim drugim začinom.

Ovo je bazni recept kojim se možete koristiti za razne

nadjeve - rajčica/grožđe/koromač/luk - kako god volite. Mi smo svoju pečenu focacciu posipali sušenom rajčicom iz ulja.

- 300 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova

- 50 grama integralnog brašna Čakovečkih mlinova

- 1 žličica kvasca

- 1 žličica soli

- 200 ml vode

Sastojci za

nadjev:

- sušena rajčica iz ulja

- ružmarin

Kuharica Monika Kiš

NATALIJA MUNĐAR iz Križovca

Pita sa sirom naš je najdraži kolač

Nakon napornih izleta ili radnog dana obitelj Munđar uživa u Natalijinim domaćim jelima i kolačima

Piše: Aleksandra Sklepić

U bogatoj narodnoj riznici recepata za kolače, slastice i jela u našem kraju, kao i u velikom dijelu svijeta, važno mjesto zauzimaju pite od prhkog tijesta. S obzirom na regiju o kojoj se radi, nadjevi za pite također su sastavljeni od lokalno dostupnih namirnica, ali mašta onih koji pite pripremaju dovela je do bezbroj recepata. Svi su oni predobri i svaki od njih ima svoje obožavatelje. U međimurskoj tradiciji najčešće susrećemo pitu s jabukama i pitu sa sirom - jabuke su naše lokalno voće, a sir je proizvod koji je nekada bio dostupan u svakom domaćinstvu. Naše su bake sa sirom pripremale

svakojake slastice, a kako se pita sa sirom danas priprema u Križovcu, pokazala nam je Natalija Munđar (47), rodom iz Okruglog Vrha, ali od udaje živi u Križovcu.

Natalija i suprug Kristijan imaju dva sina, Davida (28) i Davora (26). Obojica su oženjeni. David sa suprugom Tenom i sinom Leonom (2 godine) živi u Sivici, a Davor sa suprugom Samantom i kćeri Ameliom (3,5 godine) u Križovcu.

- Recept za pitu sa sirom naslijedila sam od bake Franciske iz Okruglog vrha, ispričala nam je Natalija. Jako ju često pečem jer ju svi volimo. Fina je i djeci i nama odraslima, pa mi nije teško peći ju, ako treba i svaki dan.

Pita sa sirom

Sastojci za pitu od sira:

Za �jesto:

- 50 dag glatkog brašna

- 3 žumanjka

- 4 žlice šećera

- 20 dag margarina

- 1 prašak za pecivo

- po potrebi malo mlijeka

Za nadjev:

- 60 dag svježeg kravljeg sira

- 20 dag šećera

- 3 bjelanjka

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

- 3 žlice oštrog brašna

- 1 vanilin-šećer

- 4 žlice mlijeka

Priprema pite sa sirom: Sastojke za tijesto zamijesiti i tijesto razdijeliti na dva dijela. U posebnoj posudi dobro promiješati ili promiksati sastojke za nadjev. U namašćen pleh na dno staviti razvaljanu polovicu tijesta, zatim nadjev te prekriti drugom polovicom tijesta. Peći na 180 stupnjeva oko 1 sat, odnosno kad je gornji dio pite smećkaste boje.

Sastojci su lagani, nije ih teško nabaviti, tijesto je �ino i već sam se usavršila pa je slasna pita brzo gotova.

Natalija je po zanimanju švelja i zaposlena je u tekstilnoj industriji u Križovcu. Aktivna je članica Društva žena Križovec, rado ide s ekipom na izlete i pomaže pri svim aktivnostima Udruge: organizaciji raznih događaja, kulturnih priredbi, izložaba te susreta s drugim udrugama.

S obitelji također voli putovati, još otkad su sinovi bili mali, a sada nastavljaju tradiciju zajedno s obiteljima

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

svojih sinova, pa su tako već posjetili brojna turistička mjesta kao što su Trakošćan, Kumrovec, Krapina, ZOO te razne manifestacije u Zagrebu, Krapinu, Mađarsku, grad Lenti ili Zalakarosz te posjećuju sve što im padne napamet. Brzo se dogovore jer su svi za akciju. Složni su i nikad se ne razdvajaju, bilo u radovima, bilo na izletima i u slobodno vrijeme. Svi u obitelji također su veliki ljubitelji nogometa pa rado idu na utakmice.

- Trenutno nemam previše vremena za izlete jer pazimo unučicu, rekla

nam je Natalija, i to nam je glavno zanimanje. Vrt smo pretvorili u dječje igralište i najljepše je kad su u njemu naši dragi unučići, ali za uređenje dvorišta i cvijeće nađem uvijek vremena. To mi je također ljubav iz mladosti, čemu me opet naučila baka.

Nakon napornih izleta ili radnog dana obitelj Munđar, uža i šira, uživa u Natalijinim domaćim jelima: pretepeni grah, trganci, pretepeni vugorki i slično, jer kao i kolače, Natalija jela voli kuhati po narodnim receptima međimurskog gornjeg kraja.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 8. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 11 kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedna dobitnica: Franjo Kukovec iz Žiškovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti

telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1455

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 8. kolovoza 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 11. kolovoza 2023.

Pita sa sirom obožavana je slas�ca u ovoj obitelji

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Prvi dio tjedna donijet će poneku privatnu frustraciju ili prepreku za ljubav. Izdržite, a najviše jer od sredine tjedna počinje povoljnije ljubavno razdoblje kad će stvari polako dolaziti na svoje mjesto. Uz uvjet da ih ne forsirate. Doći će do poboljšanja u vašoj radnoj sferi. Postajete učinkovitiji. Dobivate vizije.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Opuštenost i neobaveznost bit će vaši aduti za uspješno zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom koga volite, a najviše zato da kasnije ne biste požalili. Ljubav više nije daleko. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti i krenut će tim smjerom.

LAV (23.7. - 23.8.)

Možda će vam izgledati kao da vam ljubav svako malo izmiče iz ruku. To će vas živcirati i rastužiti. Trebate shvatiti da nije sve u vašem nastupu, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Nitko ne voli da ga se tlači, pa tako ni vaša ljubavna meta. Nećete zapostaviti nijednu sitnicu. Vaša preciznost bit će pohvaljena.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka. Zato će mnogi pristajati i na kompromise. Ipak, shvatit ćete da ne postoji garancija ni za što na svijetu, pa će vas ta spoznaja zapravo opustiti. Nakon toga postavit ćete se prema ljubavi na nov način. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na financijske teme jer će o njima ovisiti većina stvari.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Nikako da dođete na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za vaša intimna preispitivanja, pa se okrenite sebi. Nekima će istinski odgovarati samoća jer će intuicijom osjetiti da vrijeme nije najpovoljnije za ljubav. Bit će u pravu. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Napori su i dalje tu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavoditi, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Možda će vam se činiti kao da vas pritišću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovoriti kako biste došli do boljih poslovnih rezultata.

BIK (21.4. - 20.5.)

Još par dana imat ćete osjećaj kao da vas ljubav mimoilazi, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije u kojima ćete biti u poziciji da branite ono što ste postigli. Intenzivirat će se komunikacije i kontakti sa suradnicima iz drugih gradova.

RAK (22.6. - 22.7.)

Oni koji vole, voljet će intenzivno, a druga strana će im uzvraćati malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju, jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Samci neka budu strpljivi jer ništa se ne događa preko noći. Vjerojatno ćete ići na sigurno jer će vam ne tako davna iskustva govoriti da tako postupate.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Malo je vjerojatno da ćete se osjećati usamljeno. Mnogi će uživati u vašem društvu, a na vama je da pametno birate. Već vezani će obnoviti svoj odnos na romantičan način i malo je toga što njihovoj ljubavi može stati na put. Kad se čini da ne može bolje, vi ste onaj koji uvjerava sve druge oko sebe da može.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaćati. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastaviti. Najbolje će se zapravo osjećati oni koji nemaju nikakvih obveze ni prema kome. Ipak, biti sam također nije lako. Mirujte, ne očekujte ništa posebno i bit će dobro. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Vaš trud bit će prepoznat, vi ćete dobiti na cijeni. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1454

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Ima li smisla…?

Piše: Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica

Tijekom života svi se katkad zapitamo o smislu ljudskog postojanja, o smislu našeg svakodnevnog djelovanja ili nečeg trećeg. Početkom srpnja o smislu svog javljanja našem Muzeju zapitala se gospođa Tihana Jambrović uputivši nam poruku elektroničkom poštom:

„Poštovani, javljam vam se zbog Memorijalne zbirke slikara Ladislava Kralja Međimurca. Vlasnica sam jedne slike spomenutog slikara. (…) Nisam sigurna ima li smisla ova informacija.“ Gospođa Jambrović u nastavku je rečenice suvislo zaključila „ da je šteta ne pokazati sliku javnosti ako nekad bude bila organizirana kakva izložba.“ Da bi slika uopće mogla biti izložena na nekoj budućoj Kraljevoj izložbi, njezino postojanje najprije mora biti evidentirano u muzeju, što je Priska Kulčar, nekadašnja kustosica Kraljeve Memorijalne zbirke, obavila vrlo temeljito. Postojeća evidencija Kraljevih slika u privatnom i javnom vlasništvu prema potrebi se ažurira, pa smo iznimno zahvalni nasljednici koja se unatoč osobnim dvojbama ipak odlučila dojaviti nam promjenu smještaja jedne od ranih slika Ladislava Kralja Međimurca.

Prvotni vlasnik spomenute slike bio je dr. Ivan Novak, pravnik, književnik i političar, koji je 1920-ih pomogao mladom umjetniku Kralju da u Beču nastavi ratom prekinuti slikarski studij započet 1910. u Budimpešti. U jednoj od raz-

mijenjenih poruka gđa Tihana Jambrović nam je opisala kako se slika našla u njezinu vlasništvu: "Moj prastric dr. Ivan Novak (1884.-1934.) bio je brat bake mojeg oca (Marija Jambrović), čija je obitelj imala petero djece. Sam Novak nije imao djece, a navodno je jako volio te školovao nećaka Nikolu Jambrovića. Kako mi je prastrina (Dragica, žena Nikole Jambrovića) rekla, Novak mu je poklonio 3 Kraljeve slike. Nikola Jambrović vrlo brzo pogiba u ratu, a njegova žena Dragica odlazi iz Međimurja živjeti u Rijeku i nikad se kasnije ne udaje. Ponijela je dvije slike (obje su portreti), trećoj ("Čakovec u noći", po strininoj priči) gubi se trag (mislim da su posrijedi bile obiteljske razmirice). Nas dvije često smo bile u kontaktu pa

jednu sliku ostavlja meni, a drugu mojem stricu.“

Zabilješku o slici gđe Tihane Jambrović pronašli smo i u Kraljevoj monografiji (P. Kulčar, 1989.) gdje se navodi podatak da je slike unikatnih tehnika iz ostavštine dr. Ivana Novaka naslijedila Dragica Jambrović i da se nalaze u Rijeci. (str. 195., bilješka 3.).

Za pohvalu je da nam se nova vlasnica samoinicijativno javila i poslala fotografiju Kraljeve slike, koja se više ne nalazi u Rijeci, ali je zbrinuta na području Istre (adresa poznata Muzeju). Slika je veličine 34 x 45 cm i naslikana je u tehnici ulja na kartonu. Radi se o studijskom portretu anonimnog muškarca zrele dobi sa sijedim zaliscima koji proviruju ispod crno-smeđe kape (šubare), načinjene najvjerojatnije

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: 10 – 18 sati

Utorak – petak: 8 – 18 sati

Subota – nedjelja: 10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

od krzna. Muško lice je portretirano u poluprofilu, ozbiljnog je izraza, plavih, duboko usađenih očiju, ponešto kukastog nosa i poluotvorenih usta. Muškarac je odjeven u crno odijelo s ruskom kragnom iza koje se nazire bijela košulja, a na sebi ima i kaput s krznenim ovratnikom. Pozadina i inkarnat slikani su toplim crvenkasto-smeđim tonovima, dok se na lijevoj strani slike uočava mrlja žućkasto-zelene boje. U donjem desnom kutu slike je autorov potpis - Krall, ispod kojega je upisana 1921. godina kao vrijeme nastanka.

Vlasnica te Kraljeve slike primjer je savjesnog i odgovornog vlasništva, osviještenog o javnom značenju baštine u posjedu, što proizlazi iz temeljnog uvažavanja autora i njegove kreacije.

OSVOJILI SRCA posjetitelja

I ove su godine nagrađeni najistaknutiji izlagači Porcijunkulova

Nagrađeni najizlagači Porcijunkulova

Tradicionalnom svečanošću dodjele priznanja Najbolje na Porcijunkulovu na bini tradicije nagrađeni su najizlagači.

Kao najkreativnije uređeni kutak nagrađen je Eventplus iz Domžala pokraj Ljubljanje u Sloveniji – Berni, u kategoriji Negdašnje priče na-

građena je Matica umirovljenika Međimurske županije

Kaj penzioneri delaju dok ništ ne delaju te Obrt Vesna Grgurić iz Poljane Biškupečke – tkalački stan. Najsimpatičniji izlagač je Zoran Jagušić iz Koprivnice – Samo domaće, a najsimpatičnija izlagačica

Gordana Varga iz Osijeka –Honopono. U kategoriji Fest fino nagrađen je OPG Jančec iz Donjeg Pustakovca – međimurski kolači i Izletište Zlatni breg iz Zasadbrega – međimurski trganci, najosmijeh manifestacije ima Katja Vuković iz Mačkovca, za

dugogodišnje sudjelovanje na manifestaciji Porcijunkulovo nagrađen je Svjećarsko-medičarski obrt Snježana Mekovec Črnčec iz Šenkovca licitarska srca, medenjaci, a za spoj dviju tradicija nagrada je pripala Turističkoj zajednici grada Koprivnice. (dv)

Studija portreta iz 1921., Ladislav Kralj Međimurec, privatno vlasništvo

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Nepovoljan vikend

VREMENSKA SLIKA: Ovog ljeta stalno smo na granici vrućeg zraka južnije i svježijeg i vlažnog sjevernije pa u takvim uvjetima dolazi do nastanka nevremena i svaka dva-tri dana se izmjenjuju sunce i kiša. I u narednih tjedan do deset dana situacija

će ostati slična. Zato i dalje moramo računati na nestabilno i promjenjivo vrijeme.

Dan-dva sunčanije, zatim dandva oblačnije uz povremenu kišu, pljuskove i osvježenje. Čini se najgore od petka do nedjelje, a onda prema sredini sljedećeg tjedna više sunca i

topline. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNO-

ZA: U petak raste mogućnost za kišu ili grmljavinske pljuskove, osobito u popodnevnim i večernjim satima. Mjestimice je moguće i nevrijeme. Temperatura zraka prije pogoršanja

Pučka meteorologija

Ako kolovoz žeže, vino teče

između 24 i 28 °C, zatim u postupnom padu s promjenom vremena. Čini se da bi nam dani vikenda donijeli svježe i promjenjivo vrijeme. Dosta oblaka, povremeno može biti kiše ili pljuskova, a uz sjeverni vjetar temperatura zraka bit će do-

sta niža nego u radnom dijelu tjedna. Vjerojatno ni najviša dnevna temperatura neće (puno) preko 20 stupnjeva. Vikend će nas podsjećati na ranu jesen, a ne na ljeto. Novi tjedan otvaramo svježe, u ponedjeljak još mjestimice može biti kiše, ali sve manje. Temperatura će danju biti između 20 i 23 stupnja.

U utorak i srijedu povoljnije. Jutra će biti prohladna, mjestimice i maglovita, ali dani bi uz puno sunčanog

vremena trebali biti sve topliji. Sredinom tjedna možda opet uspijemo doći do 30-ak Celzijevih stupnjeva. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 3. 8. 2023.)

METEOROLOŠKI

3. kolovoza 1877. nevrijeme s pijavicom na Braču

4. kolovoza 1981. u Pločama izmjerena dosad najviša temperatura u Hrvatskoj od 42,8 °C

Bus

Idu dvije čačkalice ulicom, sretnu ježa i jedna kaže: - Mogli smo i mi busom.

Maratonac

Bježi čovjek od psa oko bunara. Dođe drugi i kaže: - Pazi, ugrist će te pas!

- Neće, bježim mu već dva kruga.

Li

- Kako ulazi slon u li ?

- Teško.

- A kako ulazi miš u li ?

- Još teže jer je slon unutra.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Prcinkulovo se je skazalo

Minulo je Prcinkulovo, nejvekše proščeje na „Falačko zemle med dvemi vodami“. Čakali smo ga celo leto, trajalo je šest dni, a minulo je včasi tak da so nešterni niti ne ftegnuli dojti, a drugi so bajali kaj so ne mogli proščejariti saki den jerbo je saki drugi den dežđ curel. Si znuomo dok je dežđ unda proščeniki nejdejo vum, ringišpili se ne vrtijo, auteki ne vozijo, štandi ne delajo, kokice i čevapi se ne pečejo, bandisti ne igrajo, a krčmari ne služijo. Nejbole tožna so deca jerbo nebrejo ziti vum i trošiti svoje peneze z kobolarov svojih roditelov. Ruon tak nam je jasno da japeki i mamike, japice i mamice celo leto šparajo kaj se bodo skazali pred svojom decom ili pak pred vnukima kaj ne bodemo rekli pred pajdašima i sosedima. Morem vam reči da je čakosko Prcinkulovo bilo poznato po tomo kaj so ober glavne vulice bile mamrele i to v sakefele farbama, a ovo leto so bile sam bele mamrele, ali so zato proščeniki nosil mamrele v sakefele forbama, ali sam unda dok je dežđ curel, a to je bilo saki drugi den, a negda i zmest.

Letos so čakoski turistički težaki obslužavali svoje 59. Prcinkulovo, a čakoski fratri svoje 363. Prcinkulovo i to sam zato jerbo so se fratri čuda raneše hapili, očem reči, hapili so se mam čim jiv je Nikola Zrinski dopelal v Čakovec, a to je bilo zdavnja, 1659. leta. Kak bilo da bilo ovo je bilo prvo Prcinkulovo štero se svetkuvalo i obslužavalo pod ojerima. I ne sam to, nebrem reči da ga nigdar ne bilo vejč proščenikov jerbo je proščeje delalo med dežđima, ali morem vam reči da ga nigdar ne bilo vejč štandov, nigdar vejč krčmarov i kaj ne bodem spominjal pečejare kokici, nejbolših međimorskih langušov i sladoledačov. Nebrem vam reči de so naši ljudi zeli tuliko ojerov, ali furt so jiv jemali vum žepi i plačali na se strane, a stopram je pol leta minulo otkak jiv služimo. Za kune mi je bilo se jasno jerbo smo jiv šparali i v štomfama, strožokima, romarima, tiblicama, ali da smo nazobačili tuliko ojerov

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I mi se obračamo kak veter puše!?

kuliko smo potrošili za ovih šest dni proščeja to mi nikak nejde v glavo? Zakaj to nebrem razmeti? Pak zato kaj si jafčemo kak je prinas kriza, kak so plače male, a plin, struja, voda, visoke cene živeža so nas scecali do kraja. Kuliko vidimo i mi se spominamo z �igom v žepo jerbo dok dojde Prcinkulovo unda se penezi najdejo i ne sam da se najdejo nek se i trošijo. I to ne malo i na se strane. Sa je sreča kaj je Plenki ne bil na proščejo i kaj je ne videl kuliko mi Međimorci imamo penez, očem reči, kuliko trošimo. Rečite mi, prosim vas lepo, kak ve nek naš župan dojde v Zagreb, v Banske dvore, štečit peneze, a mi v Međimorjo imamo tuliko penez kaj trošimo brez reda ili kak bi teca Franca rekla, črez nered. Još si nekaj gruntam, kuliko bi ojerov Čakovčanci i Međimorci potrošili da je ne saki drugi den dežđ curel i da je saki den bilo proščeje?

Pol Čakovčancov i Međimorcov šteri se špancerajo pod suncom ovim Božekovim more reči da se zmisli, očem reči, da je vidlo kak je to zgledalo da je v čakoskomo jezero pre Staromo gardo bila voda i da so se nutri kopale ribe i kreketale žabe. Hajdi Čakovčancov još den denes seja kak bi to lepo bilo da bi znova bilo jezero okoli Staroga grada i da bi se bilo onak lepo kak so to još zdavnja, zafremali Zrinski. Oni šteri još navek sejajo vodo v jezero so ovo leto mogli videti kak to zgledi dok je čakosko jezero pod vodom. Istina Božek, vode ga ne bilo dosti, sam tuliko kuliko je dežđa nacurelo, ali zato se je glavna pozornica selila tripot po Čakovco i na se zadje je završila v Golobetki. Pitajte gracke oce i turističke težake da je voda v čakoskomo jezero ne nikša sreča? Ovo leto jim je donesla sam nevole!

Veter po parko reda dela?

Niti jeno leto je ne tak bilo kak ovo leto štero je stopram na pol pota. Nega niti jenoga dežđa kaj ne bi predi veter puhal, kaj se nej blesikalo, a negda je i toča posolila naša polja, vrčake ili pak gorice. Ne moram vam prepovedati kuliko je kvara toča naprajla v našaj, goricaj, povrtelaj, sadovjakaj jerbo smo puške i raketline protiv toče več zdavnja hitili v kuruzo. Verjem da se zmislite kak je zadje raketline protiv toče v zrak, med oblake, pustil Draš

Kataleničov z conom zvani Dudek, a on je več hajdi let pokojni. No, štel sam vam pravzaprav reči kak skorom saki pot pred dežđom veter puše i ne sam da puše nek i kvara dela: negdi je rezmetal aute, negdi je dreva spodral, negdi je i krove z hiži doli hitil… Prinas v čakoskomo parko je spodral dreva makar je za to ne mel nikše papere, očem reči, dozvole. Dok se naši komunalci spominajo i dogovarjajo, na leta, štero bodo drevo podrli veter sam dojde i spodere dreva štera mo se najdejo na poto. No, morem vam reči da veter ne podira bez reda, on podere sam one dreve štere so stare i štere več nebrejo zdržati kaj jiv zanuše malo jakši veter. Dok je te nešterne dreve štel zrušiti gospon Zdravko, šteri je med komunalcima bil zaduženi za sakefele drevje, unda smo se žjega norca delali i na se zadje smo mo otkaza dali, a ve dok je te iste dreve zrušil te malo jakši veter unda smo rekli da so tua dreva niti ne bila za drugo nek za zrušiti. I mi ljudi se obračamo, kuliko vidimo, kak veter puše!

Što oče delati v nedeljo?

Dugo so bili spominki, kak vu Vladi tak i vu Saboro, je li bodo štacuni i štacunari delali v nedelo ili pak ne? Spominki so dugo trajali, a unda se je prek noči donesel zakon kak bodo v nedelo mogli delati jedni, a drugi ne, očem reči, broj štacunov šteri bode mogel otprti svoja vrata v nedelo se je hajdi zmenšal. No, ovi veliki štacunari, kak se to veli štacunski lanci so se znašli, a mali štacunari so odišli po riti k meši. Kak i navek, nišči ne mari za male, a niti se nišči za jiv ne briga. Osim poreznikov. Mali štacuni i mali štacunari so delali svetek i petek, pak i v nedelo sam kaj bi preživeli od svojega dela, a ve so jim političari zeli kruha z rok. Ne sam da mali štacunari nemajo za beli kruh v nedelo nek nemajo niti za črni delaven den. Ne znati je li bodo Plenki i družina čuli glas malih štacunarov ili pak ne, ali morajo znati da je malih štacunarov hajdi, kak na morjo tak i na kontinento, a i oni hodajo svoje glase davat. Ak očejo pobediti na izboraj šteri bodo k leto nek poslušajo i glase malih. Je, da so mali, ali jiv je čuda, a i te mali se brojijo! Tak i gospođa Zadravec veli!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Filip Horvat nadjačao sve turbulencije

Porcijunkulova

Direktor Turističke zajednice grada Čakovca, glazbenik, profesor - sve je to svestrani Filip Horvat. Porcijunkulovo je uspjelo, unatoč brojnim vremenskim nevoljama, koje kao da su pokušale sabotirati manifestaciju. Na vjetrometini su se našli

kišobrani, a glavna bina zbog mulja je morala “pet do ponoć” pronaći novu lokaciju. Na kraju, kako to obično i biva, sve se riješilo, a Filip je u društvu Marija Jakšića sve te nevolje publici na simpatičan i ironičan način prikazao videoskečevima. (dv, zv)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak