Međimurske novine 1456

ANKETA POD VUROM

Jeste li alergični na ambroziju?

Ambrozija svoj vrhunac doseže u kolovozu i rujnu. Počinje rasti u travnju, a pelud u zraku ostaje sve do kraja listopada. Čak pola godine imamo čast “uživati” u čarima ambrozije, no nekima ni to nije dovoljno ne bi li je uklonili. Najbolje bi bilo to učiniti odmah kad krene rasti, ali svake se godine iznova “divimo” velikim grmovima ambrozije koji ukrašavaju naš okoliš. Alergija na ambroziju ne javlja se samo kod ljudi. Alergični mogu biti i psi i mačke, a

alergije kod drugih životinja su slabije zabilježene. Ako ne uklonite ambroziju, komunalni redar vam može napisati kaznu. Sjećam se svoje alergije u jeku pandemije. Mjesec i pol su me ljudi izbjegavali jer sam izgledala kao da imam koronu, a ne alergiju na pelud ambrozije. Ako ništa drugo, alergija je dobra za održavanje socijalne distance. U ovotjednoj anketi Pod vurom pitali smo naše Međimurce kako se oni nose s ambrozijom. (Paulina Topolko, foto: Anja Tušek)

Branko Marodi, Čakovec – Ja nisam alergičan na ambroziju. Ipak, istina je da se ove godine baš i ne kosi ambrozija. U gradu nema puno ambrozije. Ali već u ovim okolnim selima ima baš dosta ambrozije. Jedino ako komunalni redar napiše kaznu, ostali samo sjede u uredima.

Stjepan Petek, Slakovec – Ja nisam alergičan, ali mislim da djeca i unuci jesu. Onda im preostaje jedino da idu doktoru. Mislim da je ove godine čak i manje ambrozije nego inače. Ja inače baš puno kosim ambroziju. Prijašnjih godina je bilo baš puno više nego je sad.

Danica Kostel, Čakovec – Ja nisam alergična na ambroziju, ali moja kći je. Kad počne sezona alergije, mora uzimati lijekove. Ne bih rekla da je ove godine više ambrozije. Mislim da se uklanja više nego prijašnjih godina. Vidim da ljudi gore u bregima kose i održavaju svoja imanja.

Josip Medved, Pribislavec –NIsam alergičan na ambroziju. Mislim da je ambrozije iz godine u godinu sve više i da se širi. Mislim da se ne poduzima dovoljno da se spriječi širenje ambrozije. Ako imaš vrt, onda ga održavaj i čisti.

Divlja Mura navrla u dom obitelji Bistrović

Za Andrejom su Bistrović i njezinu obitelj iz Murske ulice u Murskom Središću neprospavane noći. Zbog visokog vodostaja Mure i podzemnih voda poplavljena im je garaža i podrumske prostorije. Više donosimo u reportaži na stranicama 6. i 7. (sh, foto: Z. Vrzan)

Od poplave nas je branilo 335 vatrogasaca!

Specifični otočni položaj Međimurja između rijeka Mure i Drave pokazao je svu ranjivost položaja u situaciji rekordno visokog vodostaja. Spasili su nas nasipi ojačani nakon poplave 2014. godine i pravodobna pripravnost i požrtvovnost svih službi u obrani od poplave.

Kad je neposredna opasnost prošla, sastali su se svi dionici te obrane na mostu u Svetom Martinu na Muri.

To je simbolično mjesto ispod kojeg je rekordni vodeni val iz Austrije i Slovenije ulazio u Hrvatsku. Domaćin konferencije za novinare bio je Martin Srša, načelnik općine Sveti Martin na Muri, a sazvao ju je međimurski župan Matija Posavec.

- U ime svih građana moram zahvaliti svim onima koji su obranili ljude i imovinu od poplave. Pri tome nam je pomoglo dosadašnje iskustvo iz prethodnih poplava i posebno 335 vatrogasaca koji su aktivno sudjelovali u obrani od poplave. Čim se Mura spusti još za pola metra, počet ćemo dezinficirati tlo i zaprašivati protiv komaraca, najavio je župan Matija Posavec.

- Vatrogasci su odradili velik posao i dokazali da su sastavni dio domovinske sigurnosti, kazao je Robert Meglić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije. Kako su izgledali ti sudbonosni dani i što se sve zbivalo, opširno donosimo na 6. i 7. stranici. (BMO)

ZAVOD ZA hitnu medicinsku pomoć Međimurske županije Na

Marija Žibek, Selnica – Nisam alergična na ambroziju, a nije ni nitko od mojih. Sad ste me baš zapitali, s obzirom na to da nemamo alergičare, nisam ni sigurna kako ambrozija izgleda. Čula sam za alergije i trebalo bi poduzimati više da se ne širi jer stvara probleme.

Prošli tjedan Zavod za hitnu pomoć Međimurske županije dobio je novouređeni prostor za edukaciju svojih djelatnika, a po potrebi i građana.

No još ljepša vijest je bila da Zavod za hitnu medicinu šalje 9 zdravstvenih djelatnika na specijalizaciju iz hitne medicine i to četiri liječnika i pet prvostupnika sestrinstva. To je iznimno

dobra vijest jer u prethodnim desetljećima i unazad nekoliko godina zapravo nije bio specijalizacija iz hitne ni toliko edukacija kao sada. Ne treba posebno tumačiti koliko su dodatna znanja iz hitne medicine važna svakom zdravstvenom djelatniku koji radi u hitnoj.

Uz dobro educirane djelatnike, važna je i dostupnost Hitne koja se u Međimurskoj

županiji nalazi osim u Čakovcu i Prelogu, u Murskom Središću i Kotoribi. Treba naglasiti da su punktovi u Murskom Središću i Kotoribi financirani iz lokalnog i županijskog proračuna i da službeno nisu u mreži Hitne. No kako sada ide reforma zdravstva, Međimurska županija kao osnivač zdravstvenih ustanova gura i Kotoribu i Mursko Središće u novu

mrežu jer je neophodno da Hitna bude što dostupnija građanima u slučaju životne ugroženosti. Dok Kotoriba i Mursko Središće nisu u mreži za funkcioniranje Hitne, uz Kotoribu i Mursko Središće sufinancira ih i Međimurska županija. Izdvaja oko milijun kuna za punkt hitne u Kotoribi i oko 400.000 za Mursko Središće.

KAKO SMO SE obranili od povijesnog vodostaja Mure i Drave

Vatrogasci su danonoćno ispumpavali vodu mještana iz Vrhovljana

POČINJE GRADNJA obilaznice Nedelišća duge 6,3 km

Kolarek me “primio” za ruku i otpeljao u ministarstvo

- Moram izraziti zahvalnost svima koji su se posebno istakli u guranju ovog projekta, jest da su članovi vladajuće stranke, ali bez njih ne bi došlo do realizacije, kazao je Nikola Novak (SDP)

Desetljećima najavljivana obilaznica Nedelišća prema Varaždinu dobila je svoj dan “D” . Naime, 7. kolovoza 2023. godine objavljen je natječaj za odabir izvođača radova na obilaznici Nedelišća prema Varaždinu.

Bit će duga 6,343 kilometra. Na njoj će biti izgrađena tri nadvožnjaka i to preko ceste Nedelišće-Strahoninec, drugi je kod šume Čep, odnosno u nastavku Ulice Vinka Karlovića u smjeru Poleva, a treći je kod Ulice Matije Gupca u Pušćinama. Nadvožnjaci su dužine preko 150 metara. Procijenjena vrijednost radova je 25.550.000 eura. Zainteresirani za izvođenje radova imaju rok za dostavu svojih ponuda do 11. rujna.

Predstoji otkup zemljišta

Do kraja godine trebali bismo znati ime izvođača radova, kazao je Nikola Novak, načelnik Nedelišća, na konferenciji za novinare održanoj dan nakon objave natječaja, u

ANKETA

Što mještanima

Nedelišća znači nova obilaznica?

Stići od Čakovca do Varaždina prava je umjetnost. Pogotovo u vrijeme dolaska i odlaska s posla. Gužve se stvaraju već prije nadvožnjaka prema Nedelišću, a kroz Nedelišće i Pušćine gust promet nije nikakva novost. Zato će nova obilaznica sigurno rasteretiti dnevni promet, a to misle i mještani Nedelišća koji to prometno rješenje čekaju desetljećima. (dv)

utorak, 8. kolovoza. - Ako sve prođe u redu jer treba uzeti u obzir da postoji mogućnost žalbe na natječaj za ponuđača radova i otkupiti zemljište na trasi, radovi bi mogli otpočeti 2024. godine. Kad izvođač bude uveden u posao, imat će rok od 24 mjeseca da izvede radove. Sredstva za izgradnju obilaznice su osigurana.

Budući da će biti potrebno otkupiti zemljište, načelnik Novak apelirao je na vlasnike zemljišta u obuhvatu trase da ne otežavaju proces otkupa jer i o njima ovisi i početak radova.

Načelnik Novak nije krio sreću što je gradnja obilaznice napokon pokrenuta. Kazao je da ovom prilikom mora izraziti zahvalnost svima koji su se posebno istakli u guranju tog projekta. - Napokon su se isplatili svi odlasci u Hrvatske ceste, prvo u Varaždin kod Davora Bobičanca, rukovoditelja Poslovne jedinice Varaždin, pa u samu centralu u Zagreb kod gospodina Šošića koji je direktor sektora za pri-

premu i građenje. Zahvaljujem što se rokovi poštuju i sve što je bilo dogovoreno Hrvatske ceste poštuju.

Kome zahvaljuje

Nastavlja: - Želio bih zahvaliti svima pa bih krenuo redom. Da bi uopće došlo do realizacije, trebalo je napraviti projektnu dokumentaciju. Sunčana Glavak, danas zastupnica u Europskom parlamentu, tada saborska zastupnica, predložila je amandman da se projektiranje uvrsti u državni proračun 2018. godine. Ministar prometa Oleg Butković podržao je projekt, njegovom odlukom su osigurana sredstva u proračunu Hrvatskih cesta. Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić od samog početka podržavao je obilaznicu. Jedan od najzaslužnijih je Darko Šošić, direktor sektora za pripremu, građenje i rekonstrukciju koji je odgovorna osoba za investiciju u HC-u. Najviše kontaktiramo s Gordanom Rabljenović, voditeljicom pro-

FOTOKRITIKA

Hop pa u rupu?!

Ako ste se slučajno našli ovih dana u Ulici Ljudevita

Gaja u Čakovcu, mogli ste upasti u veliku rupu koja nije označena na primjeren način. Baš kao i naša čitateljica koja je naišla na nju i samo je puka sreća što nije pala u nju. A ne daj Bože da je na nju naišla noću kada se još i manje vidi. Tko zna što bi se moglo dogoditi!

jekta obilaznice Nedelišća i Pušćina, U političkom dijelu posebno je zaslužan Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, koji se politički založio da ovaj projekt dođe do ove faze. On je naš dragi prijatelj kojem zahvaljujem na svim lobiranjima u Ministarstvu, kao i na omogućavanju direktne komunikacije s Ministarstvom. Naglasio je: - Onako po domaće rečeno, zahvaljujem gradonačelniku Preloga što me primio za ruku i otpeljao u Ministarstvo. Tu je i Mario Medved, poduzetnik koji se bavi izgradnjom prometnica i koji mi je uspostavio direktne kontakte u Upravi Hrvatskih cesta i bio na svim sastancima u Hrvatskim cestama. - Molio bih da se zahvale stvarno upute zaslužnima, kazao je Novak na konferenciji za novinare, jer koliko god sam član SDP-a, nabrojeni (izuzev Medveda) sve su članovi vladajuće stranke, ali bez njih ne bi došlo do realizacije, kazao je načelnik Novak. (BMO)

- Dana 7. kolovoza šetajući ulicama našeg grada naišla sam na ovu rupetinu u Ulici Ljudevita Gaja. Ne znam kome pripada

taj šaht jer je razbijeni i na njemu nije vidljivo čiji je. Upozorila bih ostale šetače da pripaze i da slučajno u mraku ne upadnu u šaht i slome nogu, rekla nam je naša čitateljica. Osim ljudi, postoji i mogućnost da u nju padne pas, mačak ili koja druga životinja. Stoga ovim putem molimo nadležne da što prije saniraju rupu ili je barem označe vidljivije pa da više ne predstavlja opasnost za pješake, automobile i životinje. (sh)

NOVI REŽIM parkinga u krugu

Bolnice

Ulazak dozvoljen zaposlenima, a iznimno teškim pacijentima

Županijska bolnica Čakovec uvela je novi režim parkiranja unutar bolničkog kruga.

Zatvoreni „bolnički“ krug u koji se ulazi otvaranjem rampe, namijenjen je parkiranju zaposlenika četiriju zdravstvenih ustanova Županijske bolnice Čakovec, Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i Doma zdravlja Čakovec.

Kontrolirani ulazak u bolnički krug odvija se dodijeljenim parkirnim karticama koje su namijenjene isključivo za djelatnike zdravstvenih ustanova dok je svima ostalima na raspolaganju parking izvan

„bolničkog“ kruga. U slučaju da se radi o hitnim stanjima i nepokretnim pacijentima, moguće je osobnim automobilom pristupiti „bolničkom krugu“ radi lakšeg prijema, s time da nije dozvoljeno duže zadržavanje, već je potrebno po prijemu pacijenta u zdravstvenu ustanovu napustiti parking u „bolničkom“ krugu te osobni automobil parkirati na parking izvan zatvorenog „bolničkog“ kruga. Iz uprave Bolnice zamolili su da se poštuju navedeni protokoli ulaska u „bolnički krug“ na dobrobit korisnika zdravstvenih usluga, ali i zaposlenika svih zdravstvenih ustanova u „bolničkom krugu“. (BMO)

DIJELJENJE BRIGE o djetetu

Očinski dopust iskoristilo 545 Međimuraca

Josip Filipan – Zaobilaznica Nedelišća je dobra jer će se rasteretiti promet, no s druge strane nije dobro za turizam, ugostiteljstvo i trgovine. Sigurno će se smanjiti promet. No, smanjit će se prolazak brojnih šlepera kroz naselje i sigurno će se “lakše” disati.

Tena Vizinger – Mogu govoriti iz perspektive mladih. U ovom trenutku mi to ne znači nešto previše. No, u trenutku kada ja budem ta koja će putovati na posao u vrijeme najveće gužve, sigurno će mi biti potrebna. Očito je i jasno da je ova cesta prenatrpana i sigurno će biti bolje kada se obilaznica napravi.

Antun Drvar – Svaka obilaznica je dobra, može nas samo unaprijediti, a ne unazaditi. Ja ne živim na glavnoj cesti, malo sam povučen, ali stalno sam na ruti Čakovec-Varaždin i uvijek je gužva. Tako da je obilaznica najbolje rješenje, nema boljeg. Čekamo ovu obilaznicu sigurno 40 godina.

Prošle godine 1. kolovoza na snagu je stupio Zakon prema kojem i očevi imaju pravo na korištenje očinskim dopustom, a on će im biti plaćen na teret proračuna. Na području naše županije prema podacima HZZO-a od 1. kolovoza 2022. do 4. kolovoza 2023. to pravo je iskoristilo 545 Međimuraca. Također su u tom razdoblju primljena 563 zahtjeva za utvrđivanje prava na očinski dopust. Na našu molbu da nam daju podatak gdje

se nalazi Međimurje u odnosu na ostatak Hrvatske, iz HZZO-a su nam rekli da nam taj podatak trenutno ne mogu dati.

Da ponovimo, očinskim se dopustom mogu koristiti svi zaposleni i samozaposleni očevi. Za jedno dijete ostvaruje se pravo od 10 radnih dana, a za blizance ili više djece, 15 radnih dana. Dopust se može iskoristiti sve do djetetova šestog mjeseca života. (pt)

Nikola Novak, načelnik Nedelišća

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Zbog iznimno vlažne godine korovi rastu kao ludi. A najgori među njima je ambrozija na čiji su pelud mnogi ljudi iznimno alergični. No ove godine kao da je borba protiv ambrozije, za koju je košnja najefikasniji lijek, pala u drugi plan. Zasjenile su je druge klimatske i zdravstvene nevolje, što ne znači da je alergija na ambroziju nestala. U pandemiji je bila manje izražena jer su se više nosile maske, koje štite i od ulaska peludi u dišne putove. Ove su godine olujni vjetrovi, nevrijeme i prijeteće poplave bacili u drugi plan muke ljudi koji pate od alergija na ambroziju, a sezona je upravo počela.

Gotovo da nema obitelji u kojoj netko od članova uže ili šire obitelji nije alergičan. Pokušali smo doći do egzaktnih brojki koliko ljudi u Međimurju pati od alergija na pelud ambrozije. Međutim, u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije taj nam podatak nisu mogli dati jer ga nemaju. Kako nam je protumačila Marina Payerl Pal, ravnateljica Zavoda, to je zato što alergija na ambroziju nema šifru kao bolest, pa se posebno statistički ne evidentira. Statistički dakle ne postoji, unatoč tome što alergičari u sezoni alergije odlaze liječniku po lijekove zbog simptome koja ona izaziva i ne samo to, već se oni pogoršavaju ako se ne liječe.

Krajnje je vrijeme da se to ispravi jer bi brojke alergičnih na ambroziju pokazale raširenost te alergije i bile znak za uzbunu da je potrebno pokrenuti ozbiljnu akciju za njezino iskorjenjivanje. U ovom broju Međimurskih novina na 13. stranici donosimo opširan tekst o alergiji od ambrozije iz pera pedijatrice dr. Štefanije Munivrana koja tvrdi da je to veliki javnozdravstveni i ekonomski problem.

Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar pak iznosi podatak da 10 po-

sto građana Hrvatske pati od alergije na ambroziju. Iznijeli su podatke za Zagreb u kojem 150.000 građana muče različite alergije, dok se za vrijeme kolovoza i rujna tijekom kojih cvjeta ambrozija njihov broj poveća i na 250.000 građana.

Budući da se Međimurje nalazi na karti s izraženom raširenošću ambrozije, ako tih deset posto preslikamo na populaciju u Međimurju, dobit ćemo brojku od oko 10.500 građana koji u jačem ili slabijem obliku pate od alergija od ambrozije.

Ivan Kolarić pionir u borbi s alergijom na ambroziju Kakve su to muke, nositi se s alergijom od ambrozije, ispričao nam je Ivan Kolarić Iz Mihovljana, inače direktor Tegre. On se s alergijom s jakim simptomima nosi duže od dvaju desetljeća. Za sebe kaže da je pionir borbe s alergijom od ambrozije jer je, kad je on obolio, slabo bila poznata i u našim medicinskim krugovima.

- Najgori dan za alergične na ambroziju je kad nakon dužeg sušnog perioda padne kiša. Kao da se nakon te kiše sav pelud koji je pao na zemlju digne u zrak, što je muka za nas alergičare, ali nakon toga slijedi olakšanje, kazao je.

Nastavlja: - Kad razmišljam unatrag, alergičan sam nekih 25 godina. Da se nešto zbiva, primijetio sam u ranim tridesetim godinama života, kad sam ljeti patio od simptoma sličnima prehladi, samo što su simptomi trajali i po mjesec i pol.

Čudno je da sam postao alergičan jer sam odrastao na selu “u draču”. Međutim, nije to bilo kao danas. Nekada su se sve površine, čak i kanali i poljski putovi, pomno obrađivali jer su ljudi “dračom” hranili stoku. Čak su se i zelene parcele uz cestu kupovale za košnju. Znam da sam s majkom išao na licitaciju parcele uz kanal, gdje smo kosili travu za sijeno za krave. Tako da prije tridesetak i više

Što je ambrozija?

Ambrozija je korov koji raste u kontinentalnim dijelovima. Radi se o jednogodišnjoj biljci. Jedna biljka je u stanju proizvesti i do milijardu čestica peludi, što je izrazito puno. Negdje početkom kolovoza, kako noći postaju dulje, cvjetovi ambrozije sazrijevaju i otpuštaju pelud.

Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu pri širenju peludi koji putuje od biljke do biljke kako bi oplodila sjemenku i osigurala novi naraštaj sljedeće godine.

Ambrozija obično raste u ruralnim područjima, ali i

Mađarska je epicentar širenja ambrozije

U posljednjih dvadesetak godina predstavlja glavni korov u zemljama središnje i jugoistočne Europe. Epicentar širenja su Mađarska, dio Francuske, sjeverna Italija, Austrija, Ukrajina, Rumunjska, Srbija i Hrvatska. Prvi nalazi u Hrvatskoj zabilježeni su 1941. godine na području sjeveroistočne Hrvatske. Danas je najviše ima na prostoru između Save i Drave (kontinentalni dio zemlje), ali se sve više širi i uz morsku obalu od Rijeke do Dubrovnika.

godina nije bilo zapuštenih poljoprivrednih površina. Sada je to druga priča. Desetljećima se borim s ambrozijom tako da sam je dobro “izučio” i iz prve mi je ruke poznata njena rasprostranjenost. Deset kilometra u radijusu Čakovca intenzivna je proizvodnja krumpira. A krumpirišta su najveći rasadnik ambrozije. Drugo rasadište su nekadašnje zapuštene livade i građevinska zemljišta, a zatim nepokošene zelene površine uz ceste i pruge. Glavna sezona alergije od ambrozije traje od 15. kolovoza do prvog mraza. A nju nije dovoljno pokositi jedanput jer za dva tjedna naraste i opet procvate, samo na nižoj visini i treći put prije nego ju dokrajči mraz. Jest da je nakon svake nove cvatnje koncentracija peludi manja, ali ambrozija razvija jaki alergen s vrlo neugodnim i jakim simptomima, što znam iz vlastitog iskustva. Protiv nje se borim s pet vrsta lijekova da koliko-toliko ublažim simptome.

Živim u Mihovljanu i vidim da se ljudi odgovornije odnose prema tome, tako da kose barem oko svojih kuća, ali teško pojedinci mogu utjecati na velike poljoprivredne površine i građevinske parcele.

Zašto se drač

u urbanim središtima, gdje god postoji kakvo napušteno polje.

Koncentracija peludi obično je na maksimumu u popodnevnim satima, između 10 i 15 sati.

Kiša i niske jutarnje temperature usporavaju otpuštanje peludi. Pelud ambrozije može putovati daleko, više od 50 km, a u visinu više od tri kilometra.

Većina peludi padne na tlo unutar 100 m od izvora. Sjeme ambrozije može mirovati u tlu desetljećima i izrasti kada uvjeti za to budu zadovoljeni.

Krumpir se vadi u rujnu, pa se do berbe krumpirišta ne diraju, a baš to pogoduje da ambrozija na njima caruje.

Za tjedan-dva u svim pravcima oko Čakovca, prema Prelogu ili Murskom Središću, sve će slobodne površine biti preplavljene ambrozijom, kaže Kolarić. Dodaje: - U povoljnijem su položaju stanovnici briježnog djela Međimurja, gdje ona manje uspijeva, kaže Kolarić koji i zbog prirode posla poznaje svaki kutak Međimurja.

- Svake godine, da si olakšam tegobe, sredinom kolovoza započinjem odmor na moru i kad se krajem kolovoza

a guši građane?

Ivan Kolarić u polju ambrozije u elitnom dijelu Mihovljana kraj Čakovca

TEMA BROJA

vraćam na kontinent, kod Bosiljeva osjetim ambroziju koja raste u središnjoj zelenoj traki između dvaju kolničkih traka. Unatoč kvalitetnim filterima protiv peludi u autu, osjećam ju, a od Zagreba do Čakovca meni je nos već začepljen, jer ambrozija raste i u zelenom pojasu uz autocestu, podijelio je svoje iskustvo.

Prelog do 15. kolovoza upozorava, a nakon toga

kažnjava

Zanimljivo je da su kampanje za košnju ambrozije pred desetak i više godina bile znatno jače nego sada. Međimurska županija iza sebe ima zapamćenu kampanju koju je pokrenuo nekadašnji zamjenik župana Marijan Vukšić. Ne samo da se puno radilo na akcijama čupanja ambrozije već se i svaka iščupana i nagrađivala, kako bi se ljude motiviralo na akciju. Čakovec je u vrijeme kada je gradonačelnik bio Branko Šalamon svake godine uz pomoć branitelja pokretao košnju zapuštenih parcela u gradskom vlasništvu, a braniteljske udruge za stimulaciju i nagrađivao za košnju. Ako ništa drugo, te su akcije bile poticaj za uklanjanje ambrozije. Danas se sve svodi na to da se građane podsjeća na zakonsku obvezu uklanjanja ambrozije preko službenih internetskih stranica, a i to kasni. Iznimka je Grad Prelog koji je dao i rok do kojeg upozorava, 15. kolovoza, a nakon toga prijeti drugim mjerama:

populacije što, preslikano na Međimurje,

drač

- Grad Prelog moli i apelira na sve svoje stanovnike da svoje obaveze vezane uz ovu odluku izvrše najkasnije do 15. kolovoza. Nakon toga, Grad Prelog će prema ovoj odluci poduzeti propisane mjere, obavijestili su građane i vlasnike zemljišta, stoji upozorenje na službenim stranicama Preloga.

Kako se suzbija?

Kako bismo što je moguće više usporili širenje ambrozije, izuzetno je važno uklanjati ambroziju prije početaka cvatnje, mehaničkim čupanjem biljke zajedno s korijenom jer tako sprječavamo stvaranje velikih količina polena koji kod osjetljivih ljudi izazivaju alergijske reakcije.

Taj je korov potrebno suzbijati mehanički, međurednom kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom višekratnom košnjom, priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka. Biljku treba plijeviti u proljeće, odnosno tijekom travnja, svibnja i lipnja. Kad joj je visina jedva 10-15 cm, ambrozija se može suzbiti preoravanjem strništa.

Može se suzbijati agrotehničkim mjerama njege poljoprivrednih kultura: pridržavanjem plodoreda, obradom tla, pravovremenom sjetvom i gnojidbom kulture, višekratnim prašenjem strništa i neobrađene (nezasijane) poljoprivredne površine, redovitom košnjom gradskih travnjaka, svih neobrađenih površina i zelenih površina te uređenjem rubova šuma i vodotoka.

Ambrozija se može suzbiti i kemijskim sredstvi-

ma – uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, a u skladu s uputom za primjenu koja je uz njih priložena.

U Hrvatskoj je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Ambrosia artemisiifolia L. (Narodne novine 72/07) koje su se obvezni pridržavati svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta: vrtova, oranica, livada itd., šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkova i drugim javnim zelenim površinama. Naredbom se propisuju mjere obveznog uklanjanja korova ambrozije tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, a njeni obveznici moraju u više navrata sa svojih površina, uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova, redovito uklanjati i suzbijati ambroziju. O provedbi navedenih mjera brinu se poljoprivredni i komunalni redari, fitosanitarna i šumarska inspekcija.

Alergičari u vremenu kad traje sezona alergije na pelud moraju funkcionirati, hodati na posao, a kada su simptomi teški i izostati s posla. Kašljanje zna neprekidno trajati i po sat vremena, dok se ne izmuči cijeli organizam, tako da bole svi mišići, od napora

ambrozije

ne kosi, građane?

površine uz cestu najveći su rasadnik ambrozije, kaže Ivan Kolarić

Josip Srša, pročelnik za graditeljstvo i komunalne poslove u Gradu Murskom Središću i direktor Murs-ekoma, kaže da je najviše problema s uništavanjem ambrozije tamo gdje je desetak ili više vlasnika na jednoj parceli zbog neraščišćenih vlasničkih odnosa. Ako Grad i pokosi parcelu, nemaju kome poslati račun, iskreno kaže. Općine i gradovi zato pribjegavaju upozoravanju, a na zakonsku mogućnost kažnjavanja žmire. A alergičari trpe.

Ivan Kolarić, kome zdravlje ovisi o košnji ambrozije, kaže da je u 34. godini života otkrio od čega pati jer nije alergičan ni na što drugo osim ambrozije. Kaže da je razgovarajući s brojnim drugim ljudima koji pate od alergije na ambroziju, došao sam do zaključka da je okidač neka stresna životna situacija kad dođe do slabljenja organizma, što je i njemu bio okidač za to.

- U vrijeme, kad sam počeo patiti od nje, tek se počela spominjati alergija na ambroziju. Tri sam godine hodao obiteljskoj liječnici u sezoni alergije na ambroziju misleći da sam prehlađen. Osim što nisam imao temperaturu, ali je gore od prehlade to što patim od nadražaja oka, suhog kašlja, a mnogi ljudi još imaju i kožni svrbež.

- Kad je doktorica shvatila da sam alergičan na ambroziju, ni sama nije znala kako točno ta biljka izgleda, pa mi je pokazala sliku kokotove ruže, umjesto ambrozije. Tek poslije sam iz slike objavljene u Večernjem listu vidio što je ambrozija koja je tada rasla kod susjeda na građevinskoj

parceli, kazao je naš sugovornik. Dodaje: - Nažalost ni lijekovi protiv ambrozije nisu univerzalni. Svatko drugačije reagira na alergiju pa i na lijekove. Nastavlja: - Meni je i svaka godina drukčija. Nekih godina mi alergija udari na začepljenje nosa, druge na kašalj, treći put na iritaciju očiju. Iskreno, svake dvije-tri godine tražim nove lijekove, ali to što pomaže meni ne znači da će pomoći i nekome drugome.

A alergičari u vremenu kad traje sezona alergije na pelud moraju funkcionirati, hodati na posao, a kada su simptomi teški i izostati s posla. Ja si to, budući da radim na rukovodećem mjestu, ne mogu priuštiti. Ali znam kako je ljudima koji na posao dođu sa začepljenim nosom koji je nemoguće odčepiti ili nakon što su ih noću iscrpili napadaji suhog kašlja. Kašljanje zna neprekidno trajati i po sat vremena, dok se ne izmuči cijeli organizam, tako da bole svi mišići, od napora.

- Zar je rješenje da se svi mi alergičari zatvorimo mjesec i pol dana i ne izlazimo van? Zbog toga treba raditi na uklanjanju ambrozije, naglašava Kolarić. Treba ju pokositi prije nego počne cvasti jer, ako se kosi kad cvate, košnjom u cvatnji samo se podiže koncentracija peludi u zraku.

Najprije su nas dočekale apokaliptične slike iz Slovenije, a potom i najveći povijesni vodostaj Mure i Drave. Sve je započelo gradnjom zečjih nasipa, spašavanjem životinja, danonoćnim pumpanjem vode, a završilo je naviranjem vode u stambene i gospodarske objekte, zatvaranjem cesta, a potom i njihovom trganjem od siline vode. To opisano nisu slike iz apokaliptičnog filma, već slike situacije u naseljima uz naše dvije rijeke koje smo ovog tjedna zabilježili u Međimurju. Kako je rastao vodostaj, tako je rasla i psihoza!

U općini Sveti Martin na Muri mještani dobro pamte 2005. godinu kada je Mura probila nasip, potopila Izletište Goričanec i dobar dio Dunajske ulice. Poučeni tim iskustvom, koje im je ostavilo gorak okus u ustima, ovotjedni povijesni maksimum Mure od 543 cm, koji je izmjeren u ponedjeljak 7. kolovoza u 5 sati ujutro, dočekali su puno spremniji.

- Radili smo zečje nasipe, ispumpavanja, preusmjeravanje vode, podizali stvari na visinu, kontrolirali nasip s kopna i vode te evakuirali životinje, rekao nam je predsjednik DVD-a Sveti Martin na Muri Nikola Perčić, kojeg smo susreli u Vrhovljanu kod obitelji Vurušić, u čijem su dvorištu ispumpavali Muru, kako ne bi došla u dvije stambene kuće.

Rekordan vodostaj

Mure od 543

centimetara zabilježen je u ponedjeljak, 7. kolovoza, u 5 sati ujutro

- Svjesni opasnosti već u petak, 4. kolovoza, dodatno smo užadima osigurali plovne objekte, skelu u Svetom Martinu na Muri te skelu i mlin u Žabniku. Dodatno smo podigli čeličnu užad iznad rijeke kako se ne bi uslijed visokog vodostaja zakačila ogromna stabla za njih te ih tako potrgala pri čemu bi zasigurno skele otplivale nizvodno, ispričao nam je načelnik Martin Srša, koji je bio dostupan 24 sata na dan. Najkritičnije je bilo u naseljima uz samu Muru, u Žabniku, Vrhovljanu i Marofu. Nažalost, zbog pozicije kuće obitelji Smej u Žabniku, nisu mogli spriječiti prodor Mure u tu kuću, a tri člana obitelji bili su evakuirani. Pod vodom je završio i sportski dom NK-a Bratstvo Jurovec, Braniteljski dom i Ribički dom ŠRD-a Čikov kod Mlina na Muri.

- Nismo bili doma, došli smo tek u subotu. U kuću nam nije došla voda, samo malo u garažu. Vatrogasci su cijelo vrijeme tu i ispumpavaju vodu iz dvorišta, ispričao nam je Ivan Vurušić, mještanin Vrhovljana.

Slična situacija odigrala se i kod njegova susjeda Mije Tomšića. - Do nas dođu zaobalne vode. Sve je počelo u petak i onda se stvarno brzo podizala. Godine 2014. nam je isto došla do kuće, ali nije bilo toliko psihoze. Jednostavno to što se događalo u Radgoni i Petanjcima, podizalo je psihozu jer nismo znali što očekivati. Voda se podizala centimetar po centimetar, pratili smo vodostaj cijelo vrijeme. Nemoćan si, taj dio nije bio branjiv. Imali smo iskustva iz 2014., a bilo je i najavljeno da će vodostaj biti rekordan. Prvi smo put imali potrebu zvati interventne službe civilne zaštite i vatrogasce, rekao nam je Mio Tomšić.

POVIJESNO VISOKI VODOSTAJI Mure i Drave pokazali svoju

Mura, Mura si voda ti!

smo put imali potrebu zvati interventne službe civilne zaštite i vatrogasce. Voda se podizala centimetar po centimetar, bili smo nemoćni jer taj dio uz Muru nije bio branjiv, ispričao nam je Mio Tomšić iz Vrhovljana

- Njima moram posebno zahvaliti. Padala je kiša, a oni su brzo i sa žarom odrađivali što je trebalo. Ja sam srčani bolesnik, nisam im mogao ništa uskočiti, ali ti mladi ljudi koji su, da nije bilo ove havarije, mogli biti doma sa svojim obiteljima, stvarno su se maksimalno žrtvovali. Mogu samo iskreno reći hvala, kao i načelniku koji je nas je obilazio, rekao nam je suznih očiju Mio Tomšić.

- Mi nismo već toliko mladi. Stres se zbrajao kao radijacija. Kad gledaš svoje plodove rada, koji su sada u našem vrtu skroz uništeni, u tužnom tonu dodao je na to Tomšić.

Mura ugrozila kuće u Murskoj ulici

U Murskom Središću najžešća borba s Murom odvijala se na dva fronta. Prvi je bio u samom centru Murskog Središća kod Šetnice svete Barbare i Trska bara gdje su vatrogasci

DONJA BISTRICA preko Sv. Martina na Muri

Helikopter HV-a prenio 100 betonskih blokova od 2 tone

Nasip u Gornjoj Bistrici na slovenskoj obali Mure u subotu nije izdržao. Počeo je propuštati vodu koja je nadirala u Donju Bistricu, Murišče i prema Hotizi. Susjedima u nevolji priskočila je i Hrvatska vojska. Poslali su

danonoćno ispumpavali vodu iz šahtova s obzirom na to da je postojala opasnost da voda iz tih šahtova poplavi sam centar grada.

Drugi front bio je u Murskoj ulici, odvojku Martinske ulice i na spoju Ulice Matije Gupca. Tamo su se već u petak gradili zečji nasipi, nasipi od zemlje, a domaćinstava su se upozoravala da se stvari u najnižem dijelu dignu na povišeno. U Murskoj ulici otišli smo do obitelji Bistrović, kojoj

u Prekmurje helikopter koji je pomogao pri zatvaranju nasipa tako što je prenosio betonske blokove kojima se zatvorio nasip. Prenio je 100 betonskih blokova od 2 tone i brojne boks-barijere s pijeskom. (BMO)

je Mura ušla u kuću, odnosno poplavila im je podrumske prostorije te garažu. Kad smo ih posjetili u ponedjeljak, 7. kolovoza, pumpa u podrumskim prostorija još je uvijek ispumpavala vodu, a voda im je bila do same kuće, iako su prethodno kuću podigli.

- Kada sam vidjela da se s vodom više ne možemo sami boriti, pozvala sam vatrogasce. Došli su stvarno brzo s prikolicom i pijeskom. Izbušili su rupu u podrumu da može-

Potopljena Trska na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću uslikana tijekom najvišeg vodostaja Mure

- Prvi

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

U dvorištu Ivana Vurušića u Vrhovljanu vatrogasci su danonoćno ispumpavali vodu

moć

globoka

GORIČAN

Što nakon dvaju rekordnih vodostaja

Mure u jednoj godini?

Mura je dva puta ove godine zaprijetila Murskom Središću. Sredinom svibnja i početkom kolovoza. S time da je u kolovozu vodostaj bio skoro metar viši i najviši do sada. O štetama nakon posljednje poplave prerano je govoriti, kazao je gradonačelnik Srpak, to ćemo znati tek kad se voda povuče s područja Fusek kada se bude vidjelo cjelokupno stanje šetnice.

mo ispumpavati vodu i dali su nam jednu pumpu. Mi smo imali još dvije pumpe, rekla nam je Andreja Bistrović, te je dodala da su poplavljene garaže i gospodarski objekti njezinih susjeda u toj istoj ulici.

Mura na području Goričan-Kotoriba pokazala je svoju snagu. Kako je rekao načelnik Emanuel Sinković, napravljen je obilazak cijelog nasipa i dalje trenutno nema opasnosti za Goričan, iako je vodostaj Mure u Goričanu iznimno visok i trebao bi padati, blizu je maksimuma iz 2014. godine, međutim sada je nasip nadvišen u prosjeku za dodatan 1 metar.

- Trenutno na nekoliko mjesta imamo procjeđivanje vode kroz nasip što je normalno s obzirom na visoki vodostaj Mure. Voda je iz procjeđivanja bistra što je dobar pokazatelj.

Navedena mjesta, odnosno arteške bunare smo odmah nakon uočavanja sanirali, napravili smo

zečje nasipe oko njih kako bi se izjednačio tlak i kako

bi se smanjilo procjeđivanje vode kroz nasip. I

dalje nastavljamo budno

motriti situaciju. Hvala svima koji su se uključili u akciju spašavanja, poručuje Sinković.

(dv)

- Kada je 2014. Mura narasla, za jedan dan se spustila. Sada je ovako visoki vodostaj već dva dana i jako se polako spušta. Susjeda nam je rekla da je vidjela zmiju, a tu kod nas su plivali štakori. Ja sam odmah pobjegla unutra u kuću. Inače me jako strah vode tako

da mi je sve ovo grozno, ispričala nam je Andreja Bistrović, dok nam je pokazivala kuda im je sve voda ušla u kuću. Sama Murska ulica specifična je zbog nezgodne konfiguracije terena, kanala koji tuda prolazi te podzemnih voda. Sada jedino što preostaje nakon ove poplave jest da se napravi detaljna analiza i da se u suradnji s nadležnim službama pokušaju pronaći rješenja kako bi se prodor Mure do tih kuća spriječio u budućnosti.

PUŠĆINE Iskustva iz prošle poplave pomogla pri obrani

Kritično je bilo i na Dravi, gdje se još uvijek obnavlja nasip oštećen u prošloj poplavi kad se voda probila preko nasipa i poplavila poznatu plavu kuću u Pušćinama. Mnogo smo naučili iz te poplave, kazali su zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite Željko Kacun i načelnik općine Nikola Novak. Da nam se ne ponovi takav scenarij, dobro smo se pripremili i organizirali.

Uspjeli su obraniti naselje od poplave, unatoč tome što je nasip propustio na trima mjestima. Pomogla su ojačanja koja su napravljena. Sve je bilo

tako dobro organizirano da smo imali deset kamiona koji su dovozili materijala za ojačanje, posebnog dispečera koja je vodio računa da sve teče po redu i čovjeka koji je bio zadužen samo za to da ne nestanu vreće za punjenje s pijeskom. Ljudi su se spremno odazivali na akciju obrane od poplave.Digao sam jednog vlasnika mehanizacije u sitno doba noći, došao je i ne samo da je razvozio materijal nego ga je i sam utovarivao. Nažalost, prostor ne dozvoljava da pohvalimo sve one koji su dali svoj doprinos u obrani od nabujale Drave. (BMO)

Ono što možemo reći je: - Ako se ovakve razine vodostaja budu pojavljivale svakih devet godina, to možemo izdržati. Ali ako klimatske promjene dovedu do toga da se ovakvi vodostaji budu pojavljivali dva-tri puta godišnje, tada ćemo morati mijenjati cijelu filozofiju obrane od

DONJA DUBRAVA

poplava: tehnički, opremom i ljudstvom, kazao je Dražen Srpak u srijedu. Nastavlja:Pokazalo se da su pumpe bile glavni čimbenik u obrani od poplave. One koje smo pripremili prije nadolazećeg velikog vala nisu bile dovoljne.

Na kraju smo imali čak 12 pumpi u radu. Dok su tri-četiri radile, druge su čekale u pripremi na zamor materijala pumpi u radu. Zahvaljujući pumpama voda nije preko obrambenog zida i zečjih nasipa prodrla u centar.

Zbog tog smo iskustva zatražili crpke iz robnih rezervi kako bi bile na “čuvanju” u Murskom Središću, a u slučaju visokog vodostaja na raspolaganju za obranu od poplave, kazao je gradonačelnik Srpak.

Uz opremu ključnu su ulogu odigrali i ljudi, prije svega vatrogasci koji su požrtvovno danonoćno radili na obrani od poplave. Ukupno je bilo angažirano 70 ljudi, a njihov broj na prvoj crti obrane od poplave varirao je ovisno o trenutnoj situaciji. Za razliku od poplave u svibnju na šetnici je bilo manje mulja jer se voda brže povukla u korito tako da ga je bilo i lakše čistiti šmrkovima. Za razliku od šetnice, područje Fuseka bit će dulje pod vodom zbog nanesenih stabala, ali to se područje mora dobro osušiti da bismo prišli sanaciji. Nova napast će biti komarci jer će se zbog stanja na prirodnom dijelu šetnice vozilo koje zaprašuje komarce teško probijati uz Muru. (BMO)

Vikendice i polja duž Drave pretrpjele štete

Rijeka Drava izašla je iz svojeg korita, ostavljajući za sobom razornu snagu vode koja je prouzročila brojne probleme u Donjoj Dubravi. Dok su ceste prema Koprivnici postale neprohodne, a Podravski most preko rijeke Drave u Donjoj Dubravi zatvoren, poplava je ugrozila i vikendice te kuće duž korita.

Jedna od mještanki koja se suočila s tom nevoljom je i vlasnica vikend-kuće u neposrednoj blizini rijeke Drave.Na zidovima se vidi da je voda bila unutra kratko vrijeme u visini otprilike 20 cm. Srećom, naša je vikendica na najvišoj poziciji. Susjedima je sigurno bilo oko 1 metar vode, opisuje vlasnica vikend-kuće razmjere štete koju je pretrpjela njezina imovina.

- Išli smo do vikendice u nedjelju oko 7:30. Tada još voda nije ušla unutra. Tijekom prijepodneva je ušla, ali u po-

nedjeljak više nije bila. Njezina brza reakcija omogućila joj je da podigne osjetljive stvari, poput frižidera, na više pozicije, izbjegavajući veće oštećenje imovine. Iako su poduzeli osnovne mjere kako bi zaštitili svoje vlasništvo, nisu mogli spriječiti vodu da se probije. Što se tiče budućnosti vikend-kuće, vlasnica vikendice naglašava: - Kad se i izgradi vikendica uz rijeku, jednostavno treba biti svjestan da se mogu dogoditi takve situacije. Nažalost, ne možemo poduzeti neke dodatne mjere. Možemo se samo nadati najboljem, da u budućnosti neće biti takvih poplava. Ako se i dogode, opet ćemo unutra sve srediti jer se taj odmor uz Dravu ne može zamijeniti. Taj gušt nema cijenu.

Osim vlasnika kuća i lokalne vlasti poduzimale su mjere kako bi se nosile s poplavom. DVD Donja Dubrava

potvrdio je kako je rijeka Drava poplavila cestu do Selnice, rezultirajući njenim zatvaranjem, kao i ostalim cestama prema Koprivnici. Vikendice i poljoprivredne površine duž Drave također su pretrpjele štetu. - Stanje se trenutno smiruje, bankina je popravljena, ceste su prohodne i otvorene, no još uvijek postoji izazov u dijelovima šume preko mosta Donje Dubrave gdje se voda zadržava. Tijekom visokog vodostaja Drave imali smo 4 intervencije ispumpavanja vode iz podruma kuća. U jednoj od njih voda je čak prijetila i gornjem dijelu kuće, opisuje potpredsjednik DVD-a Donja Dubrava, Admir Šujak.

Ova nedavna poplava podsjetnik je na prirodu koja može biti neumoljiva, ali i na čvrstinu zajednice koja se brzo prilagođava nepredviđenim situacijama. (sb)

Mio Tomšić pokazao nam je uništeni vrt, a voda srećom nije ušla u kuću

Spasili ih zečji nasipi

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA komora Čakovec u tranziciji

Trgovine otvorene ove nedjelje

Trgovine Krk (Metss)

• Čakovec, S. Radića 22

• Črečan 42

• Domašinec, Glavna 164

• Donja Dubrava, Trg Republike 16

• Donji Hrašćan 51

• Donji Kraljevec, Čakovečka 1

• Donji Vidovec, Glavna 45

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Držimurec 98

• Dunjkovec, Glavna 21

• Frkanovec 84

• Glavna 61

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Mihaljevec 74a

• Ivanovec, Čakovečka 7

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Krištanovec 122

• Križovec 17

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Mačkovec, J. B. Jelačića 114

• Mala Subotica, Glavna 29a

• Mali Mihaljevec, R. Končara 23

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novakovec, Selska ulica

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Podbrest, M. Kovača 42

• Prelog, Jug 1

• Prelog, Trg slobode 1

• Pribislavec, B. Radića 54

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Sivica, Mirogojska 4

• Slakovec 61

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

POGLED ODOZDO

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25 A

• Turčišće 21

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Zasadbreg 153 A

• Žiškovec, Glavna 72

Trgovine TP (Kitro)

• Belica, J. Slavenskog 22

• Dekanovec, Kalnička 18

• Gardinovec 183

• Goričan, Dravska 3

• Hodošan, Prvomajska 1

• Kotoriba, Murska 24a

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Novakovec, Glavna 32

• Orehovica, Zrinskih 33

• Palovec, Glavna 33

• Peklenica, Glavna 13

• Pleškovec 160

• Podturen, Glavna 18

• Pušćine, Školska 26

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sivica, Glavna 45

• Totovec, V. Bakarića 35

Ostale trgovine

• Galerija Sjever, Čakovec (9-14 h)

• KAUFLAND, Čakovec (8-15 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)

• Market Barbara, Kuršanec (7-12 h)

• Midrano, Železna Gora

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• Supernova, Varaždin (9-14 h)

• Trgovina Anica, Dragoslavec (7-11 h)

Ništa bez lobiranja

Nikola Novak, načelnik

Nedelišća, političar je nove generacije. Među najmlađim je međimurskim načelnicima jer je tek prešao srednje tridesete godine života, a vodi najveću općinu u Međimurju.

Stjecajem okolnosti pobliže sam ga imala prilike upoznati kao zamjena kolegici na njegovoj podužoj zadnjoj presici pa je to bila prilika da steknem dojam o njemu kao političaru.

Jesu li poslodavci izgubili svoj glas?

- Strukovne grupe Županijske komore još nisu nanovo formirane, a iz njih su dolazili glasovi i kritike što ne valja u gospodarstvu

Prošla godina je za Hrvatsku gospodarsku komoru bila tranzicijska jer je donesen novi zakon o HGK. Najbitnija novina odnosi se na plaćanje članarine, koju su i dalje obvezni plaćati veliki i srednji poduzetnici, a mali samo ako to žele dobrovoljno. Ako pak zatrebaju određenu uslugu Komore, tada će ju platiti po cjeniku.

Promijenjena je i dosadašnja unutarnja struktura Komore. Primjetno je da nakon stupanja na snagu novog zakona u Županijskoj gospodarskoj komori Čakovec ne djeluju strukovne grupe, koje su bile poznate po tome da su u javnost slale poruke na aktualne probleme u gospodarstvu.

U Županijskoj gospodarskoj komori Čakovec bilo je aktivno desetak strukovnih grupa od kojih su neke bile iznimno aktivne i često su na svojim tematskim sjednicama predlagale rješenja za poboljšanje stanja u gospodarstvu, obrazovanju, poreznoj politici i u nedostatku radne snage.

Nije nikakva tajna da je dio članova bio nezadovoljan obveznom članarinom i da je to bio okidač za novi zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Komora dio prihoda ostvaruje prodajom usluga

Novi je zakon stupio na snagu početkom siječnja prošle godine. Tako je čitava prošla godina za Komoru bila tranzicijska. Smanjen je broj zaposlenih kako u nacionalnoj, tako i u županijskim komorama, a ona se mora okrenuti barem djelomično stvaranju prihoda na tržištu. Prijašnje strukovne grupe su ukinute

Tko su članovi Gospodarskog vijeća ŽK Čakovec?

i sada se moraju ponovno formirati.

– Naša Županijska gospodarska komora ima tri djelatnika i kod nas se broj zaposlenih nije smanjivao, kazao je Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore koji tu dužnost obavlja volonterski. No nije u svim županijskim komorama bilo tako. Negdje su i predsjednici bili na plaći. Županijske strukovne grupe moraju se nanovo osnovati

Do sada su međimurski poslodavci zajedničke stavove brusili na strukovnim grupama unutar Komore i odatle svoje zaključke upućivali na nacionalnu razinu. Neki od njih, kao što su metalci, građevinari i predstavnici prerađivačkih industrija, bili su vrlo glasni i kritički su artikulirali svoje zahtjeve za rješavanje problema u gospodarstvu.

- Glas poduzetnika i dalje će se moći čuti jer Gospodarsko vijeće na županijskoj razini i dalje postoji, kazao je Mladen Križaić, predsjednik ŽK Čakovec. Dodao je: - Mandat sadašnjem sastavu Gospodarskog vijeća traje do 2026. godine, a strukovne grupe trebale bi se nanovo formirati. Stupanjem na snagu novog Zakona o HGK, 4. siječnja prošle godine, a kasnije donošenjem Statuta HGK, udruženja, zajednice i strukovne grupe osnovane na temelju starog zakona prestale su djelovati, pojasnio je Križaić.

Nastavlja: - Novi Zakon predviđa strukovno udruživanje u udruženja i zajednice na nacionalnoj razini te udruživanje u strukovne grupe na lokalnim županijskim razinama, kroz županijske komore.

Gospodarsko vijeće Županijske komore Čakovec ima 13 članova iz redova renomiranih međimurskih tvrtki s mandatom od 2022. do 2026. godine. Zastupljene su najvažnije gospodarske djelatnosti u Međimurskoj

županiji:

• Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec – Nino Varga

• Tvornica stočne hrane d.d., Čakovec – Tomica Belić

• Međimurje graditeljstvo d.o.o., Čakovec – Goran

Knežević

• Pana d.o.o., Čakovec – Nikolina Babić

• M.I.P. – metal d.o.o., Pušćine

– Zvonko Rešetar

Na temelju regulative strukovna udruženja i zajednice osnovane na nacionalnoj razini iniciraju osnivanje strukovnih grupa na razini županijskih komora za koje gospodarstvenici pokažu interes. Dodao je: - Mislim da u tom procesu tranzicije treba svima da se malo resetiraju i da će iznova pokrenuti

• Toni d.o.o., Donji Kraljevec – Antun Marodi

• Sobočan d.o.o., Mursko Središće – Franjo Sobočan

• Eko Međimurje d.d., Šenkovec – Saša Novaković

• Tegra d.o.o., Čakovec – Ivan Kolarić

• Komet d.o.o., Prelog – Dražen Sinko

• Novi Feromont d.o.o., Donji Kraljevec – Rajko Šarić

• Međimurje PMP d.o.o., Čakovec – Božidar Žvorc

• b.t.c. d.o.o., Nedelišće – Ljubomir Tomašić

Predsjednik Gospodarskog vijeća Županijske gospodarske komore Čakovec je Mladen Križaić. (BMO)

udruživanje po strukama na županijskoj razini.Županijska komora Čakovec će u procesu osnivanja strukovnih grupa pružiti maksimalno potporu i osigurati sve potrebne uvjete za njihov kasniji rad. A u radu pojedinih udruženja i zajednica HGK aktivno sudjeluju i tvrtke iz Međimurske županije. (BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Posebno mi je bilo interesantno pratiti kako on kao pripadnik mlade garniture načelnika politički funkcionira. Pripada etabliranoj staroj političkoj stranci - SDP-u, koja je politički već duže u slobodnom padu. Pri tome još nije do kraja jasno ima li stranka otvoren ili zatvoren padobran te hoće li na sljedećim parlamentranim izborima sletjeti na meko ili tvrdo tlo. Nikola Novak izrazito je politički

pragmatičan. Sklon zahvaljivanju. Time pokazuje osobinu političara koji voli uključivati i koji se ne ne opterećuje što će o tome misliti stranačka vrhuška. Očito mu je puno više stalo do mišljenja građana nego do dodvoravanja stranačkom vodstvu.

Da nije takom ne bi bez imalo kompleksa hvalio HDZ-ovce koji su mu pomogli pri guranju projekta obilaznice Nedelišća. Mogao je njihov

utjecaj prešutjeti, ali nije. Kao pragmatični političar svjestan je važnosti umrežavanja, lobiranja i priznavanja zasluga onima koje to ide.

Na kraju krajeva, njegove zasluge zbog toga neće biti manje. Ako se obilaznica Nedelišća izgradi u njegovu mandatu, svi će biti u situaciji win-win.

U principu na lokalnoj razini i nema visoke politike i ideoloških cjepidlačenja.

Posao se načelnika svodi na rješavanje životnih i komunalnih problema građana. Malo je bitno koje je stranačke boje vlast kada voda prodire preko nasipa prema kućama, kad se građani muče s preopterećenim prometnicama zbog kojih ne mogu izaći na cestu ili se truckaju po udarnim rupama. Bit će zanimljivo pratiti je li Novakov politički pristup prva lasta ili proljeće koje dolazi?

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Grad MURSKO SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina STRAHONINEC

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Općina SELNICA

Općina ŠENKOVEC

Općina GORIČAN

Općina VRATIŠINEC

Općina ŠTRIGOVA

Općina NEDELIŠĆE

Općina DONJI VIDOVEC

Općina DONJA DUBRAVA

Općina MALA SUBOTICA

Općina DEKANOVEC

Općina DONJI KRALJEVEC

Općina DOMAŠINEC Općina SV. MARTIN NA MURI

Općina BELICA

Općina KOTORIBA

Općina GORNJI MIHALJEVEC

Općina OREHOVICA Općina PODTUREN

prijateljice Nere

Život u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

OPĆINSKO VIJEĆE Pribislavec u znaku promjena na vodećim funkcijama

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Potrošači uzvraćaju udarac

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Prema podacima Eurostata, in�lacija u eurozoni iznosi još uvijek visokih 5,3 posto u srpnju, što je daleko od proklamiranog cilja o takozvanoj poduzetničkoj in�laciji od dva posto, koja je poželjna zbog razvoja gospodarstva.

Dina Korent zamijenila je Zorana Tomašića

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Prema istim podacima, ni u Europi ne cvatu ruže, sve je poremećeno zbog divljanja cijena i rata, tako da se teško može predvidjeti što nosi budućnost.

U Hrvatskoj je još uvijek in�lacija oko 11 posto, no polako pada. Problem su visoke cijene prehrane u sektoru usluga i turizmu.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

posljednjim analizama naših ekonomista, promet u prehrambenom sektoru odnosno maloprodaji u trgovinama manji je za oko 2 posto u odnosu na isti mjesec protekle godine. To je odgovor građana na izazove in�lacije, iako je jasno da ona postupno topi ušteđevine.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Za prvog potpredsjednika Općinskog vijeća Pribislavec imenovan je Nikola Bakoš iz stranke Demokrati, dok već duže vrijeme funkciju drugog potpredsjednika obnaša Nenad Pintarić iz SDP-a

Održana je dvadeseta sjednica Općinskog vijeća Pribislavec, na kojoj su članovi Vijeća raspravljali o nizu važnih točaka dnevnog reda.

Realni standard građana u Hrvatskoj je zbog visokih cijena prehrane i zbog rata u Ukrajini, a prije toga i krize s koronavirusom, pao za oko 20 posto u posljednje tri godine, a pad bi bio i veći da Vlada nije pomagala pri standardu građana. To stvara pritisak na rast plaća i mirovina, što opet utječe na visinu in�lacije koja je očito tvrdokorna i sigurno se neće smiriti ove godine. Svi oni koji su preživjeli prošle in�lacije, znaju da s njom nije jednostavno živjeti.

Hoće li pad prometa u trgovinama maloprodaje u sektoru prehrane biti veliko upozorenje vlasnicima trgovačkih lanaca, ne može se znati, no trebalo bi biti.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Najteže se s in�lacijom i poskupljenjima hrane nose najsiromašniji, to je poznata činjenica koju i ne treba dokazivati, no svi su pogođeni.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Građani su na rast cijena u trgovinama reagirali onako kako jedino znaju: smanjili su broj kupovina ili kupuju manje. Prema

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Tomašić podnio ostavku

VARAŽDINU, Gajeva 5

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Naime, koliko god to negirali, živimo u određenom društvu blagostanja, police u trgovinama svijaju se od ponude, pa je potrošnja prehrambenih artikala više podložna elastičnosti potražnje. No postoje i granice elastičnosti potražnje u prehrambenom sektoru, dok su u sektoru energije i komunalnih usluga one znatno manje. Mogu li građani dobiti rat s visokim cijenama elastičnošću ponude i smanjenjem kupovina? Ekonomisti bi rekli da dugoročno mogu utjecati na smanjenje cijena, no za to treba biti veoma strpljiv. U ovom trenutku kolo vodi in�lacija, nova generacija potrošača, koji mogu zadati jaki udarac, tek uči kako se nositi s njom.

No, glavna vijest koja je obilježila ovu sjednicu bila je izbor nove predsjednice Općinskog vijeća. Na početku sjednice, Nikola Lepen,

Što je s nestalim milijunima iz blagajne?

Nakon skoro šest mjeseci, na sjednici se pojavio Nenad Pintarić, SDP-ov vijećnik koji se našao vrlo uvrijeđen na komentar vijećnice Vesne Topličanec kako određeni vijećnici ne ispunjavaju svoju funkciju, a zbog koje su izabrani. Između ostalog, Pintarić je načelnika pitao u kojoj je fazi istraga vezana za nestanak milijuna iz

predsjednik Mandatno-imunitetne komisije, obavijestio je prisutne da je dosadašnji predsjednik Općinskog vijeća Pribislavca, Zoran Tomašić, podnio ostavku na svoju funkciju krajem lipnja. Stoga je bila potreba za izborom novog predsjednika ili predsjednice. Nakon konstruktivne rasprave i prijedloga većine članova, nova predsjednica Općinskog vijeća postala je

dr. sc. Dina Korent, članica Demokrata. Dr. sc. Dina Korent nije samo članica političke stranke već je i priznata predavačica na Katedri za gospodarstvo Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.

Njezino stručno znanje i iskustvo svakako će doprinijeti radu Općinskog vijeća i njegovim budućim odlukama.

Uz izbor nove predsjednice, sjednica je donijela i odluke vezane za potpredsjednike.

Nikola Bakoš, prvi potpredsjednik

Za prvog potpredsjednika Općinskog vijeća Pribislavec imenovan je Nikola Bakoš iz stranke Demokrati, dok već duže vrijeme funkciju drugog potpredsjednika obnaša Nenad Pintarić iz SDP-a.

Vijećnik

blagajne. Načelnik Matija Ladić rekao je kako bi već bili obaviješteni da se nešto pomaklo u vezi istrage, no za sada još nemaju konkretne povratne informacije.

Što sve pripremaju za Dane općine?

za specijalne i progresivne naočalne leće

Novi sastav rukovodstva Općinskog vijeća zasigurno će unijeti svježinu i novu energiju u rad te važne institucije, koja će nastaviti svoj kontinuirani rad na donošenju odluka i rješenja koja će koristiti svim stanovnicima Pribislavca.

Ove godine za dane Općine koji se obilježavaju uz svetkovinu svetog Bartola, s programom počinju u četvrtak, 24. kolovoza. U 18 sa� održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća na prostorima Aerodroma u Pribislavcu. U petak će umirovljenici, članovi podružnice Ma�ce umirovljenika Međimurske županije, od 14 do 17 sa� održa� tradicionalne sportske susrete iza Društvenog doma. KUD-a Kaštel Pribislavec obilježit će 25 godina osnivanja. Za sve prisutne održat će se program uz ples, pjesmu i smijeh koji će prezen�ra� članovi KUD-a sa svojim gos�ma. Subota je planirana kao sportski dan, na teniskim terenima održat će se teniski turnir Matuzalem u jutarnjim sa�ma, a od 13 sa� počinje tradicionalno natjecanje u kuhanju Grofovske kotlovine.

8. MEĐUNARODNA izložba karikatura u Čakovcu

Ako ste crtač,

i do 250 eura!

Prijavite se na 8. Međunarodnu izložbu karikature koja će se održati u Čakovcu. Sudjelovati mogu svi autori, bez obzira na narodnost, dob, spol ili profesiju. Autori će se natjecati u dvije kategorije: stariji od 16 godina i mlađi od 16 godina. Tema ovogodišnje izložbe karikature je kontinentalni turizam. Tehnika je slobodna, dok je rok za slanje radova 1. listopada 2023. godine do

osvojite

kada će međunarodni žiri birati radove. Sudionici mogu poslati najviše dva rada, a njihova veličina obavezno mora biti A4 ili A3 format (300 dpi). Prilikom slanja svaki rad mora sadržavati puno ime i državu te broj rada. Svi se radovi šalju na e-mail adresu: cartoondamir@ gmail.com

Svaki autor, čiji rad bude uvršten na izložbu 50 autora, dobit će katalog.

Sudjelovanjem na izložbi autori su suglasni da im se radovi mogu upotrebljavati za promidžbu izložbe (katalog, plakat, publiciranje u medijima i sl.) bez naknade autoru. Tehnika je slobodna. Nagrade za starije od 16 godina –prva nagrada iznosi 250 eura, uključuje diplomu i katalog; druga 150 eura, diploma i katalog, a treća nagrada 100 eura. (dv)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Dina Korent izglasana je na funkciju nove predsjednice Vijeća u Pribislavcu

Nenad Pintarić, SDP

BIZARNO

Naručivala lijekove na mrtvu osobu

Božica Pongrac, vlasnica devas�rane parcele

BOŽICI PONGRAC uništeno 2000 sadnica crne johe kod Draškovca

Jal ili jednostavno ljudska zloba?!

Stvarno smo se trudili i sada je sve uništeno. Ja ne znam tko nam je tako htio napakostiti, što stoji iza toga. Najgore je što sumnjam da će se ikada otkriti tko je počinitelj, govori nam Božica

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Božici Pongrac iz Goričana uništeno je 2000 sadnica crne johe u šumskom predjelu zvanom Čapljnjak, nedaleko od Draškovca.

Kako je izvijestila PU međimurska, između 24. lipnja i 7. kolovoza ove godine u šumskom predjelu zvanom Čapljnjak, od nedaleko Draškovca, na parceli zasađenoj sadnicama crne johe, nepoznati počinitelj radnim je strojem pokosio i time uništio više stotina sadnica. Materijalnu štetu

59-godišnja vlasnica procijenila je na više stotina eura.

Gorak okus za cijelu obitelj Vidno utučena vlasnica Božica podijelila je iskustvo uništavanja koje je u ustima cijele obitelji ostavilo gorak okus. - Cijelo proljeće, skoro dva mjeseca, proveli smo u akciji pošumljavanja. Prikupljala sam papire s gospodinom Vlašićem iz šumarstva i kad je sve bilo gotovo, krenuli smo u sadnju. Uzeli smo radnike u najam, uz cijelu obitelj. Cijelu subotu, nedjelju, a u međuvremenu skoro svaki dan nakon posla. Jednu

parcelu smo kupili, a koja se spajala s našom česticom. Stvarno smo se trudili i sada je sve uništeno. Ja ne znam tko nam je tako htio napakostiti, što stoji iza toga. Najgore je što sumnjam da će se ikada otkriti tko je počinitelj, govori nam Božica.

Netko traktorom radio osmice

Posadili su 2000 crne johe i 700 hrasta koji su se već počeli formirati u grm. Kako govori Božica, sin je baš bio zainteresiran za johe i često je odlazio tamo pogledati kakvo je stanje.

- I sad je bilo ovo kišno razdoblje i dva tjedna nije bio. I onda se slučajno tamo vozio i otišao pogledati stanje. Zvao me kroz suze, kako je sve netko zmalčirao. Prestrašno. Netko je traktorom po parceli radio osmice, žalosno govori naša sugovornica i dodaje kako je taj netko još pokušao prekriti tragove toga autom. Zbog počinjenja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Hoće li se koja sadnica ipak spasiti, vrijeme će pokazati, no Božica nije previše optimistična.

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA protiv Josipa Katalenića za dječju pornografiju

Izrekli mu kaznu od 4 godine i 11 mjeseci

- Ima pravo žalbe, a suđenje je zatvoreno za javnost radi zaštite prava djece

Josipu Kataleniću, optuženom za dječju pornogra�iju, izrečena je prvostupanjska nepravomoćna presuda na Općinskom sudu u Varaždinu.

Josip Katalenić (1981.)

iz Čakovca dva puta je uhićen zbog dječje pornogra�ije. Optužnica protiv njega podignuta je 2015. i 2016. godine nakon provedenih istraga. Uhićen je dva puta, prvi put 29. travnja 2015., a drugi put u svibnju te godine zbog novih, naknadno otkrivenih kaznenih djela vezanih za dječju pornogra�iju.

Protiv Josipa Katalenića na Općinskom sudu u Varaždinu donesena je ove godine nepravomoćna, prvostupanjska presuda zbog kaznenog

djela iskorištavanja djece za pornogra�iju, na koju se ima pravo žaliti. Radi zaštite interesa djece suđenje je bilo zatvoreno za javnost.

Podsjetimo, Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu je nakon provedene istrage podiglo pred Općinskim sudom u Varaždinu optužnicu protiv njega 27. kolovoza

2015. zbog počinjenja kaznenih djela iskorištavanja djece za pornogra�iju i upoznavanja

djece s pornogra�ijom iz Kaznenog zakona.

Tom se optužnicom on tereti da je tijekom ljeta i jeseni 2014. programom Skype stupio u kontakt s 15-godišnjakom i 12-godišnjakom, snimio 15-godišnjaka u spolno

eksplicitnom ponašanju i pohranio snimku na svoje računalo, a 12-godišnjaku prikazivao vlastite i druge slike i videosnimke pornografskog sadržaja, neovlašteno ga snimao i u više navrata naveo na spolno eksplicitno ponašanje te snimke pohranio na svoje računalo.

- Okrivljenika se teretilo da je na internetu pristupao sadržaju dječje pornogra�ije i na svoje računalo pohranio 188 GB videosadržaja i slikovnih sadržaja dječje pornogra�ije, da je namamljivao djecu na sudjelovanje u snimanju dječje pornogra�ije, navodio ih na snimanje dječje pornogra�ije i prikazivao im pornografski sadržaj te da je pozivao

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 31. srpnja 2023. podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatske državljanke (1974.) zbog počinjenog kaznenog djela nedozvoljene uporabe osobnih podataka. Okrivljenu 49-godišnjakinju tereti se da

ŠTEFANEC

je 2. svibnja 2023. u Čakovcu elektroničkom poštom naručila izdavanje dva lijeka od ordinacije opće medicine u ime osobe koja je preminula 28. travnja 2023. te je potom, koristeći se zdravstvenom iskaznicom preminule osobe, podigla u ljekarni naručene lijekove. (sh)

Poštaricu ugrizao pas mješanac

U srijedu, 8. kolovoza, oko 14 sati u Štefancu, na parkiralištu u Ulici braće Radića, pas mješanac je zbog propuštenog nadzora 42-godišnje vlasnice, ugrizao za nogu 25-godišnju djelatnicu Hrvatske pošte.

Ozlijeđenoj 25-godišnjakinji hitna medicinska po-

moć pružena je na samom mjestu događaja te je pritom utvrđeno da je u događaju lakše ozlijeđena. Vlasnici psa zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira prekršajnim nalogom izrečena je novčana kazna u iznosu od 200 eura. (sh)

PRELOG 31-godišnjak prijetio socijalnim radnicama

Preloški policajci dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 31-godišnjakom s područja grada Kutine (Sisačko-moslavačka županija) utvrdili su kako je počinio kazneno djelo prijetnje.

Sumnja se kako je u ponedjeljak, 7. kolovoza ove godine, nešto poslije 14 sati u Prelogu, prostorijama Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prijetio djelatnicama Područnog ure-

NEDELIŠĆE

da kojee su obavljale poslove iz svoje domene rada, a koji su uključivali postupak provedbe mjera obiteljsko-pravne zaštite prema članovima obitelji osumnjičenog. Protiv 31-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

Autom udario u zid

vlastite kuće

U srijedu, 8. kolovoza, nešto poslije 12 sati u Nedelišću, 66-godišnji vozač upravljao je osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, kolnikom Ulice Martina Viljevca te je iz trenutno neutvrđenog razloga automobilom skrenuo izvan kolnika na nogostup, gdje je prednjim dijelom vozila udario u zid obiteljske kuće.

Ozlijeđeni 66-godišnji vozač vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć, dok će se ozljede naknadno okvali�icirati. Nakon utvrđivanja svih okolnosti, kao i to je li čovjeku možda pozlilo tijekom vožnje, slijedi pravna kvali�ikacija opisanog događaja. (sh)

MERHATOVEC

dijete da se susretne s njim, opisalo je tada optužnicu Općinsko državno odvjetništvo. Nepravomoćnu presudu zatražili smo od Općinskog suda u Varaždinu, ali u trenutku zatvaranja novina još ju nismo dobili. (BMO)

Provalio kod 76-godišnjaka

Između 3. i 5. kolovoza u Merhatovcu, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 76-godišnjaka, odakle je ukrao razni alat i druge predmete. Ma-

terijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

KRAĐE

- Netko je sve zmalčirao i traktorom po parceli radio osmice, rekla nam je vlasnica parcele

Josip Katalenić

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Stanovnicima Međimurske županije čestitamo

15. kolovoza blagdan Velike Gospe

Župan Ma�ja Posavec

Zamjenik župana Josip Grivec

Predsjednik Skupš�ne MŽ

Dragu�n Glavina

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Svim građankama i građanima čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Ljekarna Petek

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

KAKO SE nositi s alergijom na ambroziju, savjetuje dr. dr. Štefanija

Munivrana, spec. pedijatrije

Lijekovima se smiruje alergijska upala u dišnim putovima

- Ambrozija je izrazito alergena zbog čega predstavlja veliki javnozdravstveni, ali i ekonomski problem, ističe dr. Štefanija Munivrana

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) je invazivna vrsta korova koja je rasprostranjena gotovo po cijelom svijetu. Radi se o jednogodišnjoj biljci koja proizvodi vrlo veliku količinu sjemena otpornu na vanjske uvjete. Ako se radi o ekstremnim uvjetima koji su nepovoljni za njen rast, sjeme može preživjeti čak do 40 godina. Cvate u kasno ljeto i jesen, a jedna biljka tijekom cvatnje može otpustiti preko milijardu peludnih zrnaca. S obzirom na to da su peludna zrnca mala, vjetar ih može raznijeti zrakom čak do nekoliko stotina kilometara.

Izrazito je alergena zbog čega predstavlja veliki javnozdravstveni, ali i ekonomski problem. Pelud ambrozije smatra se najjačim peludnim alergenom, a simptomi su češće respiratorni nego kožni. Tijekom posljednjih je desetljeća zabilježen porast prevalencije simptoma atopijskih bolesti općenito, a također i na pelud ambrozije. Pelud

ambrozije može izazvati alergijski konjunktivitis, alergijski rinitis, alergijski rinokonjunktivitis, astmu i atopijski dermatitis.

Simptomi astme uključuju kašalj i otežano disanje

Simptomi alergijskog konjunktivitisa su crvenilo, svrbež i suzenje očiju, a simptomi alergijskog rinitisa su curenje, kongesija, tj.začepljenost nosa, svrbež nosa, kihanje i kašljanje. Simptomi astme uključuju kašalj i otežano disanje te zviždanje u prsima, a atopijskog dermatitisa crvenilo, suhoću i svrbež kože.

Također se kod alergije na ambroziju može javiti peckanje i škakljanje grla, a kod alergijskog rinitisa i glavobolja zbog kongestije nosne sluznice. Simptomi mogu varirati od vrlo blagih sve do težih alergijskih reakcija koje smanjuju kvalitetu života.

Vrlo je važno pravilno liječenje simptoma bolesti jer, ako se ne liječe, simp-

tomi se s godinama mogu pogoršavati. Pogoršanje se odnosi i na jačinu simptoma, ali i da npr. pacijent s neliječenim alergijskim rinitisom s godinama može razviti i simptome astme.

Liječenje se sastoji od izbjegavanja alergena, primjene lijekova te edukacije pacijenta i njegove obitelji ako se radi o djetetu.

Aktivnosti na otvorenom je najbolje planirati nakon kiše

Preporučuje se pratiti peludnu prognozu te organizirati svoje aktivnosti na otvorenom prema njoj. Poželjno je izbjegavati boravak u prirodi za vrijeme povećane koncentracije peludi u zraku te izbjegavati provjetravanje prostorija i automobila tijekom dana kada je koncentracija peludi najveća. Prozračivanje se preporučuje u večernjim satima. Nakon povratka kući preporučuje se otuširati i promijeniti odjeću, a ako imate kućne ljubimce, preporučuje se da se operu ili dobro očetkaju prije ulaska u kuću da na svojoj dlaci ne unesu pelud. Aktivnosti na otvorenom je najbolje planirati nakon kiše jer je tada najmanja koncentracija peludi u zraku, a izbjegavati ih kada je vjetrovito. Ne preporučuje se sušenje odjeće na otvorenom za vrijeme visokih koncentracija peludi.

Osim navedenih mjera prevencije u liječenju se upotrebljavaju i lijekovi. Cilj liječenja je smirivanje alergijske reakcije i postizanje normalne kvalitete života. Liječenje alergijskog konjunktivitisa provodi se antihistaminicima, protuupalnim i kortikosteroidnim kapima za oči.

Liječenje alergijskog rinitisa sastoji se od nespeci�ičnih mjera liječenja (npr. toaleta nosa �iziološkom otopinom), primjenom simptomatske terapije (de-

Simptomi alergije na ambroziju

Simptomi mogu varirati od vrlo blagih sve do težih alergijskih reakcija koje smanjuju kvalitetu života:

• crvenilo, svrbež i suzenje očiju

• curenje nosa

• začepljenost nosa

• svrbež nosa

• kihanje

• kašljanje

• crvenilo, suhoća i svrbež kože

• peckanje i škakljanje grla

• glavobolja zbog kongestije nosne sluznice

kongestivi – kratkotrajna primjena u odraslih), farmakoterapije te primjenom speci�ične imunoterapije. Lijekove koji se primjenjuju u liječenju alergijskog rinitisa možemo podijeliti u nekoliko temeljnih skupina: stabilizatori mastocita - kromoni, antihistaminici (lokalni i sistemski), antileukotrijeni i kortikosteroidi (lokalni ili tzv. intranazalni i sistemski).

Lijekovi koji se primjenjuju za liječenje astme dijele se u osnovne lijekove (tzv. controllers) i simptomatske lijekove (tzv. relievers). Osnovnim lijekovima smiruje se alergijska upala u dišnim putovima i preveniraju se pogoršanja bolesti, a glavnu ulogu među njima imaju inhalacijski kortikosteroidi. Od ostalih osnovnih lijekova preporučuju se antileukotrijeni te β2-agonisti dugog djelovanja koji se primjenjuju u �iksnim kombinacijama s inhalacijskim kortikosteroidom. Skupinu simptomatskih lijekova čine β2-agonisti kratkog

djelovanja i ostali bronhodilatatori (npr. ipratropij bromid, metilksantini), a najčešće primjenjivani lijek je β2-agonist-salbutamol. Također se može primjenjivati speci�ična imunoterapija.

Kako si

olakšati život

U liječenju atopijskog dermatitisa važna je dobra higijena i njega kože (uljne kupke i neutralne kreme) te protuupalna terapija. Najvažniju ulogu u liječenju imaju lokalni kortikosteroidi, a ako bolesnik ne reagira povoljno na terapiju, mogu se upotrebljavati lokalni imunomodulatori (takrolimus i pimekrolimus). Od ostale terapije upotrebljavaju se antihistaminici, fototerapija, antileukotrijeni kod bolesnika s udruženom astmom i/ili alergijskim rinitisom, lokalni antibiotici kod superinfekcija kože, Poželjno je izbjegavati boravak u prirodi za vrijeme povećane koncentracije peludi.

• prozračite stan u večernjim satima

• tuširajte se i promijenite odjeću nakon ulaska u dom

• operite i iščetkajte kućne ljubimce prije ulaska u dom da ne unesu pelud

• izlazite nakon kiše

• izbjegavajte vjetrovito vrijeme

• ne sušite odjeću na otvorenom

dok su kod teških refrakternih slučajeva indicirani sistemski imunosupresivi. Speci�ična imunoterapija je etiološka terapija kojom se može modi�icirati imunološki odgovor na alergene (postići tolerancija) te utjecati na tijek razvoja alergijskih bolesti (npr. razvoj astme u bolesnika s alergijskim rinitisom). Provodi se ponavljanim davanjem speci�ičnog alergena tijekom nekoliko mjeseci prije cvatnje ambrozije od 3 do 5 godina uz postupno povećanje doze do doze održavanja radi smanjenja ili nestanka alergijskih simptoma. Cilj je da se uspostavi imunološka tolerancija i smanje ili uklone simptomi alergijske reakcije, tj.da pacijent koji je imao simptome alergijske reakcije kod izloženosti ambroziji više nema simptoma ili su ti simptomi minimalni koji mu ne kvare kvalitetu života. Postoji u sublingvalnom obliku (kapljice pod jezik) te subkutanom obliku (injekcije), a danas se većinom upotrebljava sublingvalna imunoterapija (SLIT). Ako se radi o blažim simptomima, dovoljno je započeti terapiju (npr. antihistaminikom) kod pojave prvih simptoma, a ako se radi o težim simptomima respiratornog sustava koji zahtijevaju protuupalnu terapiju (npr. kortikosteroide), potrebno je započeti liječenje barem desetak dana prije pojave visokih koncentracija peludi ambrozije u zraku. (BMO, foto: Z. Vrzan, Pixabay)

Alergičari imaju �jekom cvatnje ambrozije simptome slične dugotrajnoj prehladi

Ambrozija raste na zapuštenim i neodređenim površinama

ČESTITKA GRADONAČELNICE

Ljerke Cividini

Pred nama je

najveći blagdan Blažene Djevice

Marije

U povodu blagdana Velike Gospe, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini uputila je čestitku u kojoj stoji:

- Blagdan Velike Gospe po mnogočemu je poseban, a ponajviše po okupljanju i zajedništvu, velikom broju dobrih djela vjernika diljem svijeta te po pjesmi hodočasnika kojom šire pozitivu, mir i poštovanje. Trenuci su to u kojima se okrećemo našoj nebeskoj zaštitnici, pravoj učiteljici izvornih ljudskih vrlina i dobrote, uz želje za prosperitet, sigurnost i ljubav, za sebe i svoje najbliže. Od srca to želim i svim ljudima dobre volje.

Najveći blagdan Blažene Djevice Marije neka nam posluži kao podsjetnik da slijedimo prave vrijednosti, okupljamo se, podržavamo i slavimo sve što je dobro te na tim temeljima gradimo na-

Gradonačelnica grada Čakovca, Ljerka Cividini

šu zajednicu za generacije koje dolaze. Neka nas uči i snazi, da se uzdignemo više nego prije kada je teško i iz te pozicije pomognemo slabijima od nas.

Uz provođenje svojih običaja tijekom blagdana, iskoristite dan za molitvu, nesebičnost i odavanje počasti dostojanstvu žene, po uzoru na Mariju, ženi nositeljici života i utjehe te simbolu dobrote. Svim stanovnicima Međimurske županije i Čakovca koji svetkuju ovaj dan, želim sretan i blagoslovljen blagdan Velike Gospe, uz želju da uz svoje najbliže skupite snagu za sve izazove koje donosi ljudski i kršćanski život!

POLITIČKI SAVJETNIK koji radi u Europskom parlamentu

Dominik Žganec živi na relaciji Brisel-Čakovec

Ovaj 38-godišnji politolog iz Čakovca u Europski je parlament stigao prvim kontingentom hrvatskih eurozastupnika. Razgovarali smo o njegovu radnome mjestu, ali i prvih deset godina Hrvatske u Europskoj uniji

Piše: Ivan-Goran Herman

Nedavno se navršilo puno desetljeće otkako je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije. Prvim kontingentom hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu kao politički savjetnik tamo je stigao i Dominik Žganec (38) iz Čakovca.

Raznolikost

obogaćuje

Ovaj diplomirani politolog u svom radu prati europsku poljoprivrednu, ali i vanjsku politiku Unije.

U globalu, nema spora da je društvo pro�itiralo, kako lokalno, tako i u cjelini.

I u Čakovcu je mnogo toga subvencionirano europskim novcem, objašnjava Žganec. Dodaje da euroskeptici često kažu kako je to i zajednički novac, no europski su fondovi strukturirani, napominje.

Potreseni tokovi

U lipnju sljedeće godine čekaju nas novi izbori za Europski parlament. Koji su pak aktualni problemi s kojima se EU kao supranacionalna zajednica trenutačno suočava?

upotrebu određenog pesticida treba smanjiti za 30 %, nužno je uspostaviti i fondove koji bi tijekom određenog razdoblja podržali tu tranziciju.

PROF. DR. MATIJA BERLJAK u Čakovcu

Poklonio original Povelje

Jurja IV. Zrinskog

Čakovec svoj dan obilježava svakog 29. svibnja, kao spomen na datum kad je 1579. godine Poveljom Jurja IV. Zrinskog dobio trgovačke povlastice. U to doba bio je jedan od 16 gradova u Hrvatskoj i Ugarskoj koji je dobio kraljevska gradska prava. Zahvaljujući prof. dr. emeritusu Matiji Berljaku, Grad Čakovec je u posjedu originala uredskog primjerka Povelje.

Uredski je primjerak, za razliku od svečanog, čiji se original čuva u Muzeju Međimurja Čakovec, bio namijenjen administrativnim poslovima te dokazuje autentičnost svečane povelje. Naime, svečane se povelje izrađuju na temelju uredskih, a nemali je broj onih za koje se vjerovalo da su ih izdale znamenite povijesne ličnosti, no kasnije se dokazalo da su krivotvorine. Prof. dr. Berljak do originala je došao tijekom

svojih istraživanja povijesti Međimurja i Čakovca te ju je odlučio pokloniti Gradu. Kako je naglasio, ta Povelja dokazuje da je Čakovec u to doba imao veliko značenje i povlašteni status među kraljevskim gradovima te označuje početak njegova razvoja u modernu, urbanu i razvijenu sredinu. Važna je i zbog proučavanja uloge Jurja IV. Zrinskog, o čijem djelovanju treba još dosta toga otkriti i napisati. Uz original uredskog primjerka Povelje, prof. Berljak Gradu je poklonio i uramljenu presliku originala čuvenog pisma koje je Petar Zrinski uoči pogubljenja uputio svojoj supruzi Katarini te koja je jedan od glavnih spomenika hrvatske povijesti i književnosti. Uz presliku su i kaligrafski i moderni prijepis. Do te, za Čakovec neprocjenjive darovnice, došlo je zahvaljujući Zrinskoj gardi Čakovec. (dv)

– U početku sam se bavio pitanjima zapadnog Balkana u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta, a u posljednjih osam godina specijalizirao sam se za poljoprivrednu politiku, unutar Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj. U okviru posla pratim i odnose EU-a s Japanom, s Kinom i s Južnom i Sjevernom Korejom. Sudjelujem u radu delegacija Europskog parlamenta za bilateralne odnose s navedenim državama.

Još tijekom pretpristupnih pregovora Hrvatska se postupno integrirala u politike EU-a. Pozitivno bih ocijenio prvih deset godina članstva Hrvatske u EU, od participiranja u strukturnim fondovima do bene�ita zajedničkog tržišta, pogotovo za izvozno orijentirane industrije ili sektore koji se oslanjaju na europsko tržište, primjerice metaloprerađivačka industrija koja je razvijena u Međimurju. Liberalizacija tržišta nije svima donijela dobro, hrvatska poljoprivreda recimo je mnogo ranjivija i ulaskom u Uniju još je veći pritisak, s obzirom na to da smo uvoznici jeftinije hrane iz drugih država članica.

Hrvatska i njeni građani profitirali su od ulaska u šengenski prostor, smatra Dominik

– Hrvatska je neto primatelj, a ne neto uplatitelj u europski proračun, tako da više dobiva negoli uplaćuje, s obzirom na činjenicu da je ispod europskog prosjeka po razvijenosti. Osobno se slažem s motom Europske unije „United in diversity!“, to jest „Ujedinjeni u raznolikosti!“ i smatram da nas ta raznolikost obogaćuje kao društvo.

Nedavno smo ušli u Schengen, što je de�initivno važan element u daljnjoj europskoj integraciji, jer ne volim granice – uvijek volim reći da između Međimurja i Prekmurja, na primjer, nikad nije bilo granice sve do 1991. godine. Prelaženje granice bez posebnih ograničenja izrazito je praktično, a osim toga, da bi se ostvarili uvjeti potrebni za ulazak u šengenski prostor, Hrvatska je trebala zadovoljiti niz sigurnosnih zahtjeva pa posljedično kotiramo kao sigurnija država, mišljenja je Dominik.

U razgovoru smo spomenuli i određeni skepticizam što se tiče prihvaćanja eura, s obzirom na to da postoje i članice poput Mađarske koje nisu bile sklone ukidanju vlastite valute.

– Hrvatska kuna je već odavno bila �iksirana na tečaj eura. Mala smo ekonomija i na tržištu od gotovo pola milijarde stanovnika koji su unutar EU-a imamo manje od jedan posto stanovnika, što znači da se u određenim stvarima trebamo prilagoditi. Jasno je da zbog veličine nismo jedna od država koja može donijeti nekakvu političku prevagu, no i dalje stoji da nam je članstvo u Uniji donijelo mnogo prednosti, ističe politolog iz Čakovca.

– Pandemija COVID-a potresla je ekonomsko-političke tokove u Europskoj uniji, uzrokovala je in�laciju, prekide u lancima opskrbe te rast cijena, a rat u Ukrajini je promijenio globalnu dinamiku međunarodnih odnosa.

Sve to je utjecalo na političku sliku današnje Unije, koja se dosta razlikuje od one otprije četiri godine s početka mandata sadašnje Komisije.

Neke progresivne politike stavljene su na čekanje, ili su se, kao u slučaju Europskoga zelenog plana, smanjile ambicije.

Taj Plan sadržava cilj da do 2050. godine EU postane emisijski i klimatski neutralna, to jest da nema neto emisija stakleničkih plinova. Plan sadrži nekoliko ključnih komponenti uz pomoć kojih bi se to ostvarilo: u poljoprivrednom segmentu i segmentu zaštite okoliša to su, primjerice, „Od polja do stola“ i Strategija o bioraznolikosti, ili „Europski zakon o klimi" i „Zakon o obnovi prirode".

Pritom postoje smjernice koje bi trebale potaknuti europsku poljoprivredu, ali i ostale sektore poput transporta, da se te emisije smanje.

Nažalost, ambicije oko visoko postavljenih ciljeva Zelenog plana postupno se smanjuju, pod izlikom da će sve to mnogo koštati građane Unije.

Naravno, valja uzeti u obzir da implementacija zakonodavstva oko takvih odluka stoji mnogo novca: ako, na primjer, poljoprivredniku postavite rok do kojeg

Sve navedeno mora se uzeti u obzir, naglašava 38-godišnji Čakovčanin, koji osim toga dodaje i da klima ne može čekati – sve negativno što vidimo da se događa s vremenom, olujama, zatopljavanjem, pojavljivanjem tornada u susjedstvu… među ostalim je posljedica i ljudskog djelovanja.

– Ekonomija je svakako važna, no čak i da se odmah krene s određenim političkim inicijativama, bit će potrebno mnogo godina da se te inicijative i odluke, budu li prihvaćene, počnu u cijelosti provoditi. Svake godine sve je više požara, poplava, nevremena, napominje.

Objašnjava i da postoji trend intenzi�ikacije u poljoprivredi, koja nema samo negativan utjecaj na okoliš nego doprinosi odumiranju ruralnih krajeva, gdje često manji poljoprivrednici izvuku najkraći kraj.

Ekonomija je važna, ali klimatske promjene ne smije se ignorirati, kaže Žganec

– Neki se bore protiv toga, no obično su najglasniji i najutjecajniji najveći proizvođači iz najvećih zemalja, koji često gledaju samo svoje partikularne interese, dodaje Dominik.

Unija nije savršena, kaže za kraj, ali je de�initivno bolji okvir za rješavanje zajedničkih problema na europskoj razini od sustava u kojem bi svaka država bila za sebe.

– Hrvatska je mala država i jedino u zajednici europskih država vidim njen prosperitet i smisao, u protivnom nema šanse u globalnoj konkurenciji, zaključuje.

Jedino u zajednici europskih država Dominik vidi prosperitet naše zemlje

BRAČNI PAR Šarkanj radi na istom sveučilištu

Ivana i Bojan – strastveni istraživači s netipičnim karijernim putom

Šarkanjevi su roditelji 11-godišnje Tije. Nakon što su radili na istoj ustanovi u Osijeku, Prehrambeno-tehnološkom fakultetu, oboje su se s vremenom zaposlili i na Sveučilištu Sjever u Koprivnici

Foto:

Uvijek je zanimljivo razgovarati sa supružnicima koji rade na istom ili pak sličnom radnom mjestu. To vrijedi i za Ivanu Dodlek Šarkanj te Bojana Šarkanja, a osobito nakon saznanja da oboje rade na istom sveučilištu. Točnije, predaju na Odjelu za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever, u Koprivnici. Bojan je pritom pročelnik Odjela i izvanredni profesor, dok Ivana trenutačno radi kao predavačica.

Njihov netipičan profesionalni put mogao bi poslužiti kao nadahnuće za mnogobrojne naše učenike i studente.

– Upoznali smo se u Osijeku, gdje smo zajedno studirali na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu.

Kasnije smo bili cimeri, skupa učili… Nakon što sam diplomirao, nisam prvo slavio, nego sam otišao napraviti kopiju uvjerenja o diplomi i poslati na natječaj koji je zadnji dan tada bio otvoren, uza smijeh se prisjeća rođeni Vidovčan Bojan (38), koji je svoj profesionalni put započeo završivši obrazovanje za prehrambenog tehničara u Srednjoj školi Prelog.

Međusobna potpora

Također 38-godišnja supruga je pak, prije nego što su im se putevi ukrstili, završila srednju Medicinsku školu u Varaždinu i postala sanitarna tehničarka. Bez međusobne potpore, ističu supružnici, njihove se karijere ne bi kretale u smjeru u kojem jesu. – Tako sam krajem 2007. godine, ni mjesec dana nakon diplome, počeo raditi na fakultetu koji sam upravo završio. Najprije sam kao znanstveni novak zaposlen na projektu, a zatim sam radio

Središnje Međimurje

NEDELIŠĆE Najboljim učenicima ljetovanje u Dramlju

Na području Nedelišća djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola Nedelišće i Osnovna škola dr. Ivana Novaka Macinec. U objema školama radi niz izrazito kvalitetnih nastavnika, a pohađa ih puno pametnih i marljivih učenika. Kao i svake godine, školarci su se plasirali na državna natjecanja iz raznih područja obrazovanja. Vrhunski rezultati učenika predstavljeni su na svečanoj sjednici Općine Nedelišće - učenici su primili priznanja, a na

NEDELIŠĆE

njihove je račune stigla i novčana nagrada u iznosu od 150 eura.

No, načelnik Nikola Novak odlučio je učenike za njihov trud nagraditi i dodatnom nagradom. U suradnji s putničkom agencijom Vitae travel organiziran je sportsko-zabavni i edukativni kamp u Dramlju na koji su pozvani svi nagrađeni učenici. Kamp traje 6 dana, a školarci i njihovi voditelji krenuli su na ljetovanje u četvrtak 3. kolovoza. (dv)

Gulašfest se ne propušta

na Katedri za biokemiju i toksikologiju. Tamo sam proveo više od deset godina, dodaje Šarkanj, koji je na početku karijere „dobro zapeo“ i polučio impresivnu znanstvenu produkciju, što mu ni kasnije nije predstavljalo problem. U međuvremenu su se Ivana i Bojan vjenčali, a potom i postali roditelji danas 11-godišnje Tije, učenice 5. b razreda u Osnovnoj školi Belica, koja je ove godine uspješno nastupila na LiDraNu. No, rad na Sveučilištu Sjever nije im prvi zajednički rad u nekoj ustanovi jer je 2015. i Ivana zaposlena na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku kao tehnička suradnica na Katedri za kakvoću hrane.

– Bojan je na Sveučilištu Sjever od 2018., a ja od 2019. godine. To nam je bila još jedna prekretnica u životu, pri čemu smo trebali odlučiti hoćemo li ostati u Osijeku, gdje smo imali stalna zaposlenja te smo bili uhodani ili ćemo se preseliti u Međimurje i s nekim stvarima krenuti nanovo. Odlučili smo se za potonje i nismo zažalili, kaže Beličanka Ivana, koja dodaje i da im je pri odluci bila važna blizina obitelji i prijatelja. Kako Bojan objašnjava, na Sjeveru sad funkcioniraju i labosi koji su prvenstveno namijenjeni poučavanju studenata, ali su i vrhunski znanstveni laboratoriji, što mu je još jedan pokazatelj da su donijeli dobru odluku.

– Dosta surađujem sa znanstvenicima iz inozemstva, osobito Austrije, pa znam što nam je potrebno u Hrvatskoj i čega ima drugdje. Suradnju smatram jednom od najvažnijih stvari u znanosti – ne samo suradnju među kolegama, već i što se tiče, primjerice, javnog sektora i industrije.

Kad smo tek stigli u Koprivnicu, primijetio sam da lokalne tvrtke nisu baš sklone takvoj vrsti suradnje, koju mi je puno lakše bilo ostvariti s inozemnim tvrtkama, na primjer iz Austrije, ali i Nigerije, Kameruna i dr. Trebalo je raditi na tome da nas prepoznaju i drago mi je što mogu reći da je danas situacija mnogo bolja, naglašava ovaj doktor znanosti, koji se najviše u svome znanstvenom radu bavi mikotoksinima i proučavanjem plijesni: tako proučava kako rastu pri različitim uvjetima, kako ih eliminirati ili spriječiti da tvore mikotoksine i dr.

Dosta prati i razvoj novih tehnologija, nove načine korištenja mikročipovima i senzorima u svojoj branši, ali i šire. Ujedno je i predsjednik Upravnog vijeća Centra dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu.

Rad i razbibriga

Kod obitelji Šarkanj postoji i jasan plan aktivnosti, koji je za znanstveni rad izrazito važan.

– Za dobro funkcioniranje potreban je mir, a ja to najviše imam noću, kad cure odu na spavanje. (smijeh) Nakon dnevnih obveza, na ostalim stvarima radim od otprilike 23 sata ponekad i do 4 ujutro. Tako mi odgovara, noćni sam tip, naglašava Bojan, dok se na njega nadovezuje supruga, koja pak preuzima „jutarnju“ smjenu. – Naprosto nastavljam tamo gdje je on stao – radim od 4 ujutro do 8 ili 9 sati. Obično mi pred spavanje, a ponekad i tijekom, glavom prolaze misli i planovi, analize svega što i kako trebam napraviti. Ujutro se to iskristalizira i uglavnom znam čega se prvo uhvatiti i kojim redom rješavati obveze, objašnjava Ivana, koja se na-

kon fakulteta, dok je Bojan bio u Osijeku, najprije zaposlila u Našicama, gdje je radila za privatnu tvrtku.

– Na matičnom fakultetu počela sam kao tehničarka. Radila sam na Odjelu za senzoriku, a sama senzorika na kraju me zaintrigirala – ima dosta poveznica sa psihologijom. Kako sam pohađala Srednju medicinsku školu, medicina je uvijek igrala posebnu ulogu u mome radu pa to volim na taj način povezivati. S vremenom sam dobila mogućnost upisa doktorata, što sam i učinila, dodaje znanstvenica, s napomenom da u temi doktorata nastoji povezati područje svog interesa, senzoriku, s muževim fokusom – mikotoksinima. Preciznije, istražuje mogu li se povezati senzorika piva i pojavnost mikotoksina u njima, u ovom slučaju – u craft pivu.

Posebnost u pristupu radu na Odjelu prehrambene tehnologije vidljiva je i na primjeru voćnjaka ispred Sveučilišta Sjever u Koprivnici, gdje su Bojanovi studenti zaduženi svaki za po jednu voćku.

– Brinu se za voćku od početka do kraja studija, svake godine ih orezuju, najesen pokupe plodove i nešto naprave od njih. Žele li diplomu, moraju donijeti neki proizvod koji su napravili – bilo džem, jabučni ocat, čips od plodova ili nešto drugo, jasan je Šarkanj.

A što znanstvenici s beličkom adresom rade u slobodno vrijeme, a koje imaju vrlo malo?

– Učlanili smo se u Kulturno-umjetničko društvo Belica. To nam je ispušni ventil u kojem se u potpunosti isključujemo iz poslovnih aktivnosti i razmišljanja. Svakoga tjedna jedva dočekamo petak da uživamo u prekrasnom druženju, završava Ivana.

Udruga za očuvanje kulturne baštine Međimurska gruda iz Dunjkovca, uz pomoć Općine Nedelišće, Turističke zajednice općine Nedelišće i Vijeća mjesnog odbora Dunjkovec organizira natjecanje u kuhanju međimurskog gulaša Gulašfest 2023.

Natjecanje će se odvijati 26. kolovoza 2023. godi-

STRAHONINEC

ne s početkom u 12 sati na prostoru kod igrališta NK Međimurca Dunjkovec-Pretetinec.

Za posjetitelje se organiziraju besplatna degustacija i podjela gulaša. Za dobru atmosferu i druženje nakon natjecanja pobrinut će se glazbeni sastav Treća smjena. (sh)

Međunarodni susret folklora

Kolovoz je u Strahonincu rezerviran za tradiciju. Ove godine u subotu, 19. kolovoza, ponovno će se održati Međunarodni susret kulturno-umjetničkih društava iz cijele regije. Dolaze gosti iz Srbije, Makedonije,

MALA SUBOTICA

Bosne i Hercegovine, ali i iz mnogih dijelova Hrvatske. Susret počinje i 18 sati u Školskoj sportskoj dvorani u Strahonincu, a dobrodošli su svi koji žele uživati u dobrim predstavama ili tradicionalnom plesu. (pt)

Tko je dobio poticaje za uređenje nekretnina?

Općina Mala Subotica donijela je odluku o dodjeli poticaja za kupnju i uređenje nekretnina na području općine. Poticaje u iznosu od 4.000 eura dobili su:

Ivan Strnad iz Palovca, Denis Goričanec iz Male

Subotice, Matea Zvonarek iz Cirkovljana, Ivan Šegović iz Palovca, Ivan Dokleja iz Belice, Andreja Vrbanec iz Male Subotice, Mario Novosel iz Držimurca i Slaven Hlišć iz Svetog Križa. (sh)

DOMAŠINEC Obvezno uklanjanje ambrozije!

Domašinec je poslao obavijest vlasnicima i posjednicima zemljišta da su u obvezi provoditi mjere i aktivnosti usmjerene na uništavanje ambrozije. Svi vlasnici i posjednici zemlji-

šta obvezni su pridržavati se naredbe o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije. U više navrata dužni su tijekom godine suzbiti ambroziju. (dv)

Piše: Ivan-Goran Herman

Privatna arhiva obitelji Šarkanj

Bojan i Ivana roditelji su 11-godišnje Tije

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Gospe

Sanja i Damir Novak: Popravite nam asfalt!

Supružnici Damir i Sanja Novak više ne znaju na koji način apelirati da im poprave lokalnu cestu

Piše i foto: Sanja Heric

- Mi ne tražimo novi asfalt, samo želimo da nam pokrpaju cestu koju imamo kako spada, rekao nam je bračni par Damir i Sanja Novak iz Robadja, koji nas je pozvao da vidimo u kakvom je lošem stanju njihova cesta.

Kažu da se za svoju cestu bore već skoro šest godina. Već desetak puta su bili na općini zbog toga, ali cesta se nije popravila kako treba te i dalje predstavlja opasnost za mještane koji tamo žive, ali i ostale nenamjernike koje navigacija tamo vodi do Mađerkina brega.

Problem i novoiskopani jarak bez betonskih slivnika

- Još je moj pokojni japek, dok je bio živ, išao na općinu

Damir i Sanja Novak pokazuju nam raspucan asfalt, ispod kojeg možeš propas� ako na njega dođeš gumom od auta jer ispod njega nema šudra

zbog te ceste. Tu su bile jame jedno 4 ili pet godina i nisu ih došli zakrpati. I sad, dok je

Antun Zadravec: - Popravit ćemo kad se koncesionar vrati s godišnjeg!

Nakon što nam se javio bračni par Novak nazvali smo u Općinu Štrigovu da pitamo jesu li upoznati s tom cestovnom problematikom.

Tajnica Mirjana Gregur-Sever uputila nas je na Antuna Zadravca koji je, kako saznajemo, izašao na teren u Robadje.

- Izašli smo na teren i vidjeli stanje. Popravit ćemo, ali koncesionar nam je trenutno na godišnjem. Kada se vrati, budemo probali riješiti problem, pokrpat ćemo. Kiše i bujice nam rade velike probleme na našim cestama.

Antun Zadravec rekao nam je da su izašli na teren i da će pokrpa� cestu

Jednu popravimo, dođe nova kiša i bujica i već ponovno moramo drugu popravljati, rekao nam je Antun Zadravec na naš upit.

BREŽNA PRIČAONICA

Špilja svetog Romualda

Godišnji odmor nastojim uvijek iskoristiti za istraživanje još nepoznatih terena i mjesta koja mi stoje na popisu za posjet. No, ponekad i kada već posjetiš neko mjesto, nešto ti ipak može promaknuti. Tako mi je promaknula špilja svetog Romualda ili Lomardova pećina u Limskom zaljevu. Prvi sam put posjetila Limski kanal prije tri godine,

TRNOVČAK

Dođite na proštenje i blagoslov kapelice

U Železnoj Gori u predjelu zvanom Trnovčak nadolazeće nedjelje, 13. kolovoza, održava se proštenje uz blagdan Uznesenje Svetoga Križa i blagoslov novoobnovljene kapelice s početkom u 11 sati.

- Na kapelici je postavljen novi bakreni krov s tornjem, pročelje i stavili smo nova vrata. Moramo još posta-

ŠTRIGOVA

viti tlakovce, urediti okoliš oko kapelice te pomalati unutrašnjost kapelice. Sve će biti spremno do nedjelje pa vas sve pozivam prvo na svetu misu, a potom na druženje kod područne škole, pozvao je sve mještane Ivan Frlin, inače predsjednik OV-a Štrigova te jedan od organizatora obnove kapelice. (sh)

Škola dobila fotonaponsku elektranu

Na krovu zgrade Osnovne škole Štrigova instalirale su se fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe. U tijeku su radovi na spajanju električnih vodova, invertera te popratne električne opreme. Također se radi na prilagodbi kotlovnice za spajanje dizalica topline.

U Područnoj školi Prekopa također su postav-

ljeni fotonaponski moduli te se privode kraju radovi na elektroinstalacijama i u kotlovnici. Obavljaju se i strojarski radovi koji podrazumijevaju demontažu postojeće cijevne mreže i ogrjevnih tijela, nakon čega slijedi ugradnja i spajanje novih ventilokonvektora te postavljanje dizalice topline. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Obnovljene orgulje čut

ove godine bilo grdo vreme, voda je tekla ispod asfalta i sada je voda napravila breg od asfalta, a ispod toga nema šudra. Kada dođeš gumom od auta na taj dio asfalta, možeš propasti autom. Asfalt samo puca, opisivao nam je mještanin Robadja situaciju, dok nas je vodio u obilazak da vidimo kako to izgleda.

Naši sugovornici dodaju još da su prije nekoliko mjeseci iskopali jarak s lijeve strane ceste kada se do njih dolazi iz smjera Leskovca gore po ulici, koji se isto tako nije pokazao kao najsretnije rješenje.

- Iskopali su jarak s lijeve strane bagerom na brzinu, bez betonskih slivnika i sada kako bujica vode teče, trga asfalt i uništit će i taj dio asfalta koji je dobar. Ne moraju nam raditi novi asfalt, ali neka pokrpaju kako se spada, u jedan su nam glas rekli supružnici Novak.

Zbog takve ceste boje se pustiti i svoju desetogodišnju kćer Emily da se vozi biciklom ili da se dolje spušta svojim rolama. Dodaju i da je problem i to što u njihovu ulicu često zalutaju stranci da dođu do Mađerkina brega i onda se moraju okretati jer dalje po cesti na sam vrh ne mogu.

Turisti se često izgube u njihovoj ulici

- Svaki tjedan ovdje možete vidjeti strane registracijske oznake i aute koji ovdje prolaze ne bi li došli do Mađerke. Ne znam zašto ne mogu staviti tablu za Mađerku i usmjeriti ljude na pravi put, da ne dolaze do nas. Jer ovdje kod nas se samo pješke može do Mađerke. Govore cijelo vrijeme o turizmu, a ne postoje table, dodao je na sve naš sugovornik Damir, koji se nada da će nakon njihova istupanja u javnost riješiti ove probleme.

ćete za Krolovo

U nedjelju, 20. kolovoza, u župi i općini Gornji Mihaljevec slavi se Krolovo. U 11 sati održava se proštenje tradicionalna sveta misa u crkvi Svete Katarine uz svečano otvorenje obnovljenih orgulja.

U organizaciji udruge LUNA Gornji Mihaljevec Park mladosti od 16 sati

SVETI

očekuje DJ Tenox i napuhanci za klince. U 17 sati očekuje vas napeta prijateljska utakmica između NK Središče ob Dravi i NK Jedinstvo, a od od 19 sati zabavljaju vas ni manje ni više Kumovi! Kroz cjelokupni program možete pojesti �ine delicije Bajzovih dvora. (sh)

MARTIN NA MURI

Na evaluaciji sportska dvorana i škola

Načelnik Martin Srša proteklog je tjedna na Međimursku županiju odnio projekte vezane za dogradnju tamošnje osnovne škole i izgradnje sportske dvorane na evaluaciju. Podsjetimo, dugogodišnja želja mještana

je dobivanje sportske dvorane, a kao potreba pokazala se i dogradnja škole kako bi učenici mogli pohađati jednosmjensku nastavu. Trenutno sve ide prema tome da se te dugogodišnje želje i ostvare. (sh)

ali s kopnene strane. Ovog puta brodicom smo se dovezli u zaljev i po prvi sam put vidjela Romualdovu pećinu smještenu na južnim obroncima Limskog zaljeva. Sam uspon do špilje jako je strm, ali ako i baš niste u kondiciji, moguće ga je svladati.

Romualdova pećina naše je važno je arheološko nalazište, spomenik prirodne baštine, dom zaštićenih vrsta

šišmiša te mjesto hodočašća. Prema povijesnim dokumentima, prvi zapisi o pećini datiraju iz 1590. godine, a još je zanimljivija usmena predaja koja se prenosi s koljena na koljena.

Istrijani govore da je u toj špilji oko 1000. godine živio i sveti Romuald, redovnik i pustinjak podrijetlom iz Ravene, a u znak sjećanja na njegov skromni život u pećini

su se do 1942. priređivale procesije. S njim se povezuje i osnutak obližnjeg Samostana sv. Mihovila Arkanđela oko 1040. godine.

U samom špilji pronađeni su i zanimljivi ostaci izumrlih životinja poput špiljskog medvjeda i hijene te lava i leoparda. Pronađeni su ostaci pračovjeka, od njegovih artefakata kao što su šila, strugala do zuba kutnjaka

djeteta, koji je ujedno i najstariji ostatak pračovjeka pronađen u Istri.

Pećina je duga 105 metara, uski i niski ulaz vodi do nekoliko većih i impresivnih dvorana. Vijugav hodnik mjestimice se širi i tvori sedam većih prostorija, ali izrazitih ukrasa. Svakako se isplati posjetiti ako ste za takav vid aktivnog odmora i željni vidjeti nešto novo.

POZVANI SMO u Robadje u predio zvani Krpec

ČESTITKA gradonačelnika Murskog

Središća uz blagdan Velike Gospe

Djevice Marije

Blagdan Velike Gospe ili svetkovine Uznesenja

Blažene Djevice Marije jedan je od najvećih katoličkih blagdana, a nama u Republici Hrvatskoj, kojima je Blažena Djevica Marija zaštitnica, posebno je važan, nakon Uskrsa i Božića najveći je vjerski blagdan.

Kao i svi kršćanski blagdani, nudi nam priliku da promislimo o istinskim životnim vrijednostima, da se posvetimo obitelji i bližnjima i trudimo se biti bolji – i za sebe i za druge.

Prilika je da se pomolimo za one koji stradavaju, bilo od rata bilo od vremenskih neprilika i pomolimo se Majci Božjoj na što skorijem kraju njihovih patnji.

Svim vjernicima koji slave Veliku Gospu od srca čestitam ovaj katolički

MURSKO SREDIŠĆE

Međimurci vole pjevati

Nebeskoj Majci

blagdan, sljedeći njene poruke o miru, međusobnom razumijevanju i obiteljskom zajedništvu. Provedite i vi ovaj blagdan sa svojim obiteljima, u ljubavi, miru i vjeri, uz blagoslov Blažene Djevice Marije. Gradonačelnik Dražen Srpak

- Nismo mogli ni zamisliti koliko će prekrasnih pjesma biti ispjevano našoj Nebeskoj Majčici, koliko će vrsnih pjevača iz raznih dijelova Hrvatske stati uz oltar naše Gospe Snježne u deset godina, kazala je Štefica Jambrošić u ime organizatora

U subotu, 5. kolovoza, na blagdan Gospe Snježne u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa Vratišinec po deseti put je održan koncert sakralnih marijanskih pjesama Pjevajmo, pjevajmo Mariji. Koncert je počeo zajedničkom pjesmom Gospi Vratišinskoj.

na Bregu, Murskog Središća, Selnice, Garešnice, Nove Rače, Gornjeg Miklouša, zagrebačkih Horvata, Podturna, Štefanca, Novakovca, Žiškovca te mlade solistice sestre Žana i Adela Žganec i Sara Piskač iz Krištanovca.

Neprekinuta tradicija

Što

će biti

s produženim boravkom u Vrtiću Maslačak?

Zahvaljujući projektu Vrtić za sve �inanciranom iz Europskog socijalnog fonda, Dječji vrtić Maslačak je skoro dvije godine, završno s 23. kolovoza, roditeljima osigurao uslugu produženog boravka u matičnom vrtiću u Murskom Središću do 21 sat, a u Područnom odjelu u Peklenici do 18 sati.

Uslugom produženog rada vrtića koristilo se 77 korisnika, djece. Produženim boravkom roditelji su se koristili ovisno o svojim potrebama, nekad na jedan dan u tjednu, nekad tjedan ili dva u mjesecu, ovisno o svojim radnim ili obiteljskim potrebama, kazala nam je Ivana Maltarić, ravnateljica DV Maslačak.

Kako je ta usluga dobro primljena među roditeljima, pitali smo je što dalje, kad �inanciranje iz projekta završi?

- Nadam se da će se projekt nastaviti, ali za to je potrebno pričekati otvaranje novog natječaja jer je projekt već bio produživan. Osim toga, projekt Svi u vrtić ne za-

vršava istodobno u svim predškolskim ustanovama. Negdje je počeo i završio ranije, a drugdje kasnije pa se natječaj ne prilagođava pojedinoj ustanovi. Bude li nastavljen, DV Maslačak bit će spreman na novu prijavu, kazala je ravnateljica.

No, naglasila je da produženi boravak nije jedina, premda značajna je dobrobit tog projekta.

Zahvaljujući njemu, Vrtić je kadrovski ekipiran tako da su zaposlene dvije odgojiteljice, pedagoginja i spremačica. Svi ostaju zaposleni i po završetku projekta. Uz to, sredstvima iz projekta omogućene su edukacije svih odgojitelja, nabavljena je oprema za Vrtić te pokriven dio režijskih troškova u vrijeme trajanja projekta.

Projekt Svi u vrtić prijavili su u partnerstvu s Dječjim vrtićem Potočnica iz Male Subotice. Ukupna vrijednost projekta je 592.144,60 € (4.461.513,46 kn). Financirao se 100 posto iz Europskog socijalnog fonda.

(BMO)

- Kad smo 2014. osmislili koncert sakralnih pjesma koji je te godine održan po prvi put, nismo mogli ni zamisliti koliko će prekrasnih pjesma biti ispjevano našoj Nebeskoj Majčici, koliko će vrsnih pjevača iz raznih dijelova Hrvatske stati uz oltar naše Gospe Snježne, čiji kip krasi pokrajnji oltar župne crkve i pjesmom zamoliti Majku za svoje potrebe, kazala je na početku koncerta Šte�ica Jambrošić, predsjednica KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec u ime organizatora koncerta. Potporu koncertu dala je Općina Vratišinec.

Na koncertima u proteklim godinama u Vratišincu pjevali su zborovi iz Mačkovca, Ivanovca, Sivice, Strahoninca, Čakovca, Svetog Jurja

Šte�ica Jambrošić zahvalila je prijašnjem župniku Pavlu Mesariću koji je s radošću prihvatio da se koncert održava u župnoj crkvi te svim pjevačima iz Žiškovca, Mačkovca, Ivanovca i Selnice te Župnom zboru iz Vratišinca koji su sudjelovali na prvom koncertu. Uz punu podršku sadašnjeg župnika Josipa Blažona koncert u župnoj crkvi nastavio je svoju tradiciju održavanja u župnoj crkvi.

Na svih 10 koncerata uz Vokalnu skupinu Društva žena Gornji Kraljevec bila je i Julijana Kočila, voditeljica, uvijek spremna pomoći i pratiti i druge zborove, istakla je Šte�ica Jambrošić. Glazbena pratnja Vokalnoj

skupini Društvo žena Gornji Kraljevec ove godine bila je Marija Magdalena Kočila na orguljama. Članice Društva žena Gornji Kraljevec izvele su pučku pjesmu Ja sam sirota i tradicionalnu Se verne dušice, koju je zapisao Miroslav Vuk.

KUD Katruže Ivanovec i ŽVS KUD Šafranec otpjevali su narodnu Zdravo budi Marijo, koju je uglazbio Anđelko Klobučar i pjesmu Dragutina

Domjanića K soncu prosi saka ruža, koju je uglazbio Rudolf Matz. Za nastup ih je pripremio Vinko Jakupak.

KUD Žiškovec izveo je pjesme Kao Marija, na tekst i glazbu Maje Majcen i Sred burne noći, a za nastup su

ih pripremile Tatjana Mikolaj i Julijana Kočila.

Koncert završio sa Zdravo, Djevo Župni zbor Župe Uzvišenja Svetog Križa izveo je pjesmu Večernji zvon na tekst Bernarda Sokola, Ave Mariju na tekst i glazbu Branka Jalšovca i Marijo, moli za nas na tekst Branka Radikovića. Za nastup ih je pripremio Branko Jalšovec.

Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec Vratišinec izveo je pjesmu O, Najsvetija, koju je harmonizirao Franjo Dugan, pjesmu O, Marijo Majko, slatki spokoju u obradi Joška Ćaleta i izvornu pučku sakralnu pjesmu O, Djevo Bezgrešna. Za nastup ih je pripremila Antonija Jurinec.

Udruga žena Sivica izvela je pjesmu Viktora Dugančića Marijo najljepši cvijet si ti i pučku, Fatimska pjesma, a za nastup ih je pripremila i pratila na gitari Patricija Kovač. Ženska vokalna skupina Sveti Marko iz Selnice izvela je pjesmu F. Mendelsohna Zdravo Marijo i hebrejsku Shalom lakh Miriam. Voditeljica vokalne skupine je Ivana Tkalec.

Koncert je završio pjesmom Zdravo Djevo koji su pjevali svi sudionici koncerta. Na orguljama ih je pratio Branko Jalšovec, a dirigirala je Julijana Kočila. (BMO)

Vokalna skupina Društvo žena Gornji Kraljevec koju vodi Julijana Kočila, uz glazbenu pratnju Marije Magdalene Kočila

Članice KUD-a Žiškovec s voditeljicom Tatjanom Mikolaj, prvom zdesna

10. KONCERT SAKRALNIH marijanskih pjesama u župnoj crkvi u Vratišincu

Udruga žena Sivica uz glazbenu pratnju Patricije Kovač na gitari

Provedite blagdan u ljubavi, miru i vjeri, uz blagoslov Blažene

TENOR IZ PRELOGA o radnom ljetu, novostima i prinovi

Filip Hozjak uspješno se nosi sa svim izazovima

Na koncertu u Prelogu Filip će 10. rujna nastupiti uz pratnju Varaždinskog tamburaškog orkestra pod ravnanjem Tibora Büna, dok će se kao posebna glazbena gošća predstaviti Gabriela Hrženjak

Piše: Ivan-Goran Herman

Foto: Privatna arhiva/Filip Hozjak

Na blagdan sv. Jakoba, 25. srpnja, koncert je u svome rodnom Prelogu trebao održati poznati međimurski tenor Filip Hozjak. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika i velike mogućnosti grmljavinskog nevremena, Turistička zajednica grada Preloga i sam Grad odgodili su koncert, dok je novi termin planiran za 10. rujna.

Iako su se vremenske prilike za taj koncert pokazale nepovoljnima, na obiteljskom planu za Filipa je situacija potpuno suprotna, naime, njemu i supruzi Ivani prije nepuna dva mjeseca rodila se mala Arta.

– Kao i svim novopečenim roditeljima, svakako nam predstoji izazovno razdoblje, no presretni smo! (smijeh)

Veselio sam se solističkom koncertu u rodnom gradu, ali eto, morali smo odgoditi zbog više sile.

Filip i njegova supruga Ivana prije nepuna su dva mjeseca postali ponosnim roditeljima male Arte

Unatoč tomu, publiku 10. rujna očekuje, ja vjerujem, izvrstan koncert. Preda mnom je radno ljeto, imat ću sreće ako se uspijem krajem mjeseca malo odmoriti na Krku, otkriva Hozjak.

Hrpa nastupa

Naime, Četiri tenora odradili su koncerte u Prelogu početkom srpnja u sklopu manifestacije Opera pod zvijezdama, potom na Viru i u Betini na Murteru, dok 14. kolovoza nastupaju u Crikvenici, a dan kasnije u Baškoj Vodi. Osim toga, 24. kolovoza nastupit će i u Jelsi na Hvaru, a u rujnu slijede koncerti u Vinkovcima, Bujama, Ivanić-Gradu…

Na koncertu u Prelogu Filip će nastupiti uz pratnju Varaždinskog tamburaškog orkestra pod ravnanjem Tibora Büna, dok će se kao posebna glazbena gošća predstaviti Gabriela Hrženjak.

– Novi termin vezan je uz 70. obljetnicu tragedije na Dravi, u kojoj je život izgubilo 14-ero stanovnika Preloga, objašnjava. Dodaje i da će nastupiti na ovogodišnjem Festivalu kajkavskih popevki u Krapini, na kojem se već nekoliko puta pojavljivao.

– Nazvao me Siniša Leopold, umjetnički ravnatelj Festivala, i rekao mi da ima duet za mene. Radi se o pjesmi „Naš Božji dar“, koju ću otpjevati sa sopranisticom Lucijom Jelušić Šimatović iz Klanjca. S njom sam već prethodno pjevao jedan duet, a i kolegica mi je u opereti Grofica Marica, ističe tenor koji je od pretprošle godine u stalnom angažmanu Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija.

U Komediji igra naslovnu ulogu u rock-operi Jesus Christ Superstar, a dijelom je ansambla i u već spomenutoj Grofici Marici i drugim predstavama kao što su Alfi Kabiljo, Ljepotica i zvijer, Moji mjuzikli #2 te Ludnica s tenorima. Zgrada Kazališta trenutačno je u procesu obnove, a u tijeku je i kolektivni godišnji odmor, no sve bi se uskoro trebalo pokrenuti. Mjuzikl Ljepotica i zvijer, primjerice, u međuvremenu se izvodi u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.

– Tu i tamo uleti i pokoji solo-nastup poput najavljenog koncerta u Prelogu, ponegdje nastupim i kao gost iznenađenja… Četiri tenora svakako će u skorije vrijeme izdati novu pjesmu, a trenutačno je aktualan album 4 tenora i Šibenska narodna glazba –Tvrđava sv. Mihovila live, koji je u pretprodaji, kaže Hozjak.

Radi se o snimci lanjskog spektakla koji se vrlo brzo rasprodao i na kojem su šibenski Glazbari ujedinili snage s 4 tenora. Tu zaokruženu priču potom su objavili na spomenutom CD-u. S kolegama tenorima Đanijem Stipaničevom, Markom Pecotićem i Vladimirom Garićem pojavit će se i na 26. Večerima dalmatinske šansone, koje se održavaju 18. i 19. kolovoza u Šibeniku. – Ove godine nećemo se predstaviti novom pjesmom, već nastupamo prve večeri koja nosi naziv „U počast

pjesmama Vice Vukova“. To je i posebnost festivala, ta večer starih skladbi koja je ove godine posvećena velikom hrvatskom pjevaču, rođenom u Šibeniku, naglašava 32-godišnji pjevač.

Mnogobrojne nagrade

Filip Hozjak polazio je Glazbenu školu u Varaždinu kod prof. Blanke Tkalčić, a studij pjevanja nastavio na Sveučilištu za glazbu i primijenjenu umjetnost u Grazu u klasi prof. Ulfa Bästleina.

Nakon jedne godine ponovo se vraća u Hrvatsku te upisuje studij pjevanja na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u klasi prof. Berislava Jerkovića, koji je i završio. Krajem 2012. sudjelovao na Natjecanju Lazar Jovanović u Beogradu, gdje je osvojio prvu nagradu.

4 tenora 14. kolovoza nastupaju u Crikvenici, a slijede nastupi u Baškoj Vodi, na Hvaru, u Vinkovcima…

Godinu kasnije na Međunarodnom natjecanju Lav Mirski u Osijeku također je osvojio prvu nagradu te posebnu nagradu kao apsolutni pobjednik 3. kategorije.

U svibnju 2014. na istom natjecanju osvojio je prvu nagradu u solističkom natje-

SPORTOVI na vodi

Ponesite samo opremu za kupanje!

Dani otvorenih vrata sportova na vodi održat će se 13. kolovoza od 14 do 18 sati. Dovoljno je ponijeti opremu za kupanje, a za sigurnosne prsluke i plovila (kajak, kanu, čamac za rafting i SUP) pobrinut će se udruga Croatian Outdoors.

Dani otvorenih vrata sportova na vodi uključeni su u projekt Razvoj i unapređenje turističkog proizvoda – Sportovi na vodi Grada Preloga koji je u velikom dijelu sufinanciran iz Fonda za turistički nerazvijena područja i kontinent, odnosno

OPOROVEC

Hrvatske turističke zajednice. Cilj projekta je razviti i unaprijediti turistički proizvod Sportovi na vodi grada Preloga, uključiti turistički proizvod u ponudu smještajnih objekata destinacije i turističkih agencija u obliku izleta ili turističkih aranžmana, povezati pružatelje aktivnosti i destinacijske menadžment organizacije te doprinijeti gospodarskom boljitku destinacije. Projekt se fokusira i na održivost destinacije jer je zahvat navedenih aktivnosti u okoliš minimalan. (dv)

Pomolili se Ledenoj Gospi

Misnim slavljima te druženjem mještana i njihovih gostiju obilježen je u Oporovcu blagdan Gospe Snježne. Misno je slavlje u tamošnjoj kapelici predvodio župnik Župe sv. Jakoba ap. st. iz Preloga Antun Hoblaj, a svečanosti u Oporovcu nazočili su i gradonačelnik Ljubomir Kolarek, predsjednik Gradskog vijeća Đuro Ujlaki, zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan, dok je svima njima

domaćin bio Damir Dominić, predsjednik Mjesnog odbora Oporovec. Gospa Snježna, Gospa od Sni(je)ga ili Ledena Gospa, katolički je blagdan koji se slavi 5. kolovoza, a njoj je posvećena kapelica u Oporovcu. Inače, kapelica je u Oporovcu sagrađena 1898. godine, betonsko-željezna ograda oko kapelice podignuta je 1927., a kapelica je obnovljena 1996. godine. (dv)

canju, kao i prvu te posebnu nagradu za apsolutnog pobjednika u kategoriji opernih ansambala (s baritonom Borisom Šilijem).

Iste godine primio je Rektorovu nagradu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Već sljedeće, 2015. godine osvaja prvu nagradu te ujedno i posebnu nagradu kao apsolutni pobjednik u kategoriji mjuzikla na natjecanju Lav Mirski u Osijeku.

Prije tri godine nominiran je i za Nagradu hrvatskoga glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina, koju je zaslužio ulogom grofa Tassila u opereti Grofica Marica, koja je također bila nominirana za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji operete i mjuzikla. Isto je vrijedilo i za Jesus Christ Superstar, u kojoj je Hozjak tumačio naslovnu ulogu.

Otkako je Filip u grupi 4 tenora, u kojoj je zamijenio Marka Škugora, na Večerima dalmatinske šansone u Šibeniku čak su triput (i jednom ranije) osvajali prvu nagradu publike. Često surađuju s Goranom Karanom, koji je svoj autorski potpis ostavio na pjesmama kao što su Moja Dalmacija, Noćas te sanjam, majko (drugi je autor pokojni Žare Siriščević), božićna pjesma Divna je noć i Adio, ljubavi, kojom su se lani predstavili na Splitskom festivalu.

CIRKOVLJAN

Lovreče jedno od najpopularnijih proštenja

Jedno od najpopularnijih mjesnih proštenja u našem kraju je sigurno ono u Cirkovljanu. “Svako mjesto ima svoje proštenje, jedino Cirkovljan ima Lovreče“, izreka je koja se veže za Cirkovljan. Cirkovljan kao mjesto postoji od davnina, a crkva se u prvim kanonskim spisima spominje već 1334. godine. Najvjerojatnije je ona nekoliko stoljeća bila i župna crkva; možda za cijeli ovaj dio Međimurja oko Preloga. I ove godine Cirkovljan je posebno proslavio svoj mjesni blagdan,

Lovreče, blagdan svetog Lovre. Uoči blagdana sv. Lovre, trodnevnicu je od ponedjeljka do srijeda, svakoga dana u 18 sati, predvodio prečasni Stjepan Najman, župnik Župe sv. Nikole biskupa u Varaždinu, dekan Istočnovaraždinskog dekanata. Centralno misno slavlje, poldanjicu na blagdan sv. Lovre, predvodio je monsinjor dr. Juraj Batelja, zagrebački kanonik i postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca. (dv)

PRELOG Vijenci Ivanu Sokaču i Krešimiru Madiću

Praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Grad Prelog obilježio je misom za domovinu, u petak, 4. 8. 2023. godine, u župnoj crkvi sv. Jakoba u Prelogu te polaganjem vijenaca na spomenik Domovinskom ratu u Prelogu i na spomenike hrvatskim braniteljima,

Ivanu Sokaču u Oporovcu te Krešimiru Madiću u Čukovcu. Svečanosti su nazočili, uz predstavnike braniteljskih udruga s područja Preloga, predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki, zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan te predstavnici mjesnih odbora s područja Preloga.

Filipa čekaju mnogobrojni nastupi i angažmani

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15.

kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza blagdan Velike

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

- blagdan Velike Gospe

kolovoza

Gospe

LJETO RIBE uz Dravu

Hrskave pastrve i svježa dravska riba za prste polizati

Manifestacija je spoj strastvenih ribiča, natjecanja i gastronomije, a uvjeti ribolova bili su izazovni kao nikada prije

Piše i foto: Sania Bižupić

Sveta Marija je ovog ljeta postala epicentar okupljanja za strastvene ribiče iz različitih krajeva, zahvaljujući manifestaciji Ljeto ribe uz Dravu. Ta spektakularna događanja započela su proteklog tjedna, a vrhunac je bio subotnji dan ispunjen ribolovnim nadmetanjima i gastronomskim užicima uz HE Dubrava.

Subota je donijela vrhunsku zabavu za sve prisutne, dok su ribolovci i posjetitelji mogli svjedočiti natjecanju u lovu ribe udicom na plovak. Dok su se natjecatelji borili sa svojim udicama, posjetitelji su bili počašćeni gastronomskim čarima.

Mirisi pečenih papalina, svježe dravske ribe i hrskavih pastrvi razveselili su okusne pupoljke prisutnih. Nema sumnje da je manifestacija Ljeto ribe uz Dravu udovoljila i najzahtjevnijim nepcima.

Ogroman vodostaj

izazov za ribolovce

I dok su se natjecatelji trudili ostvariti najbolje rezultate, jedan ribolovac se izdvojio kao pravi šampion.

Mladen Gress iz ekipe

Smuđ Legrad pokazao je svoju izuzetnu ribolovnu vještinu, osvojivši čak 2431 bod i time zaslužio titulu pobjednika cjelokupnog natjecanja. Osim toga, Mladen je dominirao i u sektoru B, osvajajući prvo mjesto.

Dinko Golubić iz ekipe

Klen Sveta Marija također je ostvario izvanredan rezultat s 2286 bodova, što mu je donijelo drugo mjesto u cjelokupnom natjecanju. Dinko je također osvojio prvo mjesto u sektoru A, ističući se kao pravi majstor ribolova.

mjesto u cjelokupnom natjecanju, Pero je dobio priznanje kao najbolji u

C, što je svakako izvanredan uspjeh.

Dok smo razgovarali s pobjednikom Mladenom Gressom, saznali smo o izazovima s kojima su se natjecatelji suočavali. Mladen je podijelio svoje razmišljanje: - Ovo natjecanje je bilo samo po sebi izazovno zbog uvjeta po kojima se lovilo, ogroman vodostaj kakav se ne viđa često.

Pitajući ga o njegovom najdražem trenutku tijekom natjecanja, Mladen je spomenuo: - Najdraži trenutak natjecanja je često je samo vaganje, tako je i sada bilo jer sam saznao da sam najbolji na stazi.

Također je naglasio da težina pojedinačnog ulova nije ključna, jer "nije bitna težina pojedinog ulova jer i male ribe donose ponekad prevagu u cjelokupnom rezultatu."

Čari uz Dravu

Na kraju, Mladen je poručio svim mladim ribičima koji gaje strast prema ovom hobiju: - Ovdje bih vas ispravio te rekao da ovo nije hobi, već sport, a kao i u svakom sportu, potrebno je puno odricanja, truda i treniranja da bi se postigli dobri rezultati.

Manifestacija Ljeto ribe uz Dravu dokazala je da ribolov spaja strasti, okuplja ljude i stvara nezaboravne trenutke u prekrasnom prirodnom okruženju. Svi sudionici, bilo kao natjecatelji bilo kao posjetitelji, svjedočili su spoju ljubavi prema ribolovu i čarima života uz Dravu.

DONJA DUBRAVA

Natjecanje u ekipnom

veslanju

Natjecanje u ekipnom veslanju 19. kolovoza u 15 sati organizira Nautički klub Fljojsar, a natječu se muške i ženske ekipe. Promovira se veslački sport uz korištenje tradicionalnim drvenim čamcima. Natjecatelji su ekipe iz Donje Dubrave te ekipe iz okolnih mjesta. Veslačka staza dužine je 2 km i odvija se na kanalu HE Dubrava od mosta kod Svete Marije do lučice Nautičkog kluba kod skele Fljojs. Veslačka staza na kanalu HE Dubrava duljine je 4 km (muški) i 2 km (žene),

GORIČAN

a kreće se od mosta kod Svete Marije (M) i mosta D. Vidovec (Ž) te završava kod nautičkog doma Fljos. Pozivaju se svi zainteresirani da prijave svoje ekipe ili pitaju o natjecanju na broj mobitela: 098/723- 335, Dražen Miser. Čamci i vesla su osigurani, ograničen broj, te je otvorena i mogućnost probe ili treninga od 7. 8. do 17. 8. 2023. u večernjim satima. Najbolje ekipe bit će nagrađene peharima, a svi ostali sudionici dobivaju medalju za sudjelovanje. (sh)

Safe 2gether protiv klimatskih promjena

Općina Goričan je zajedno s vodećim projektnim partnerom Općinom Šentilj iz Slovenije kandidirala projekt Safe 2gether na otvoreni poziv za dostavu projektnih prijava za standardne projekte u okviru prioriteta 1 i 3. Ukupna vrijednost projekta je 902.410 eura, od čega se na Općinu Šentilj odnosi 642.940 eura, a na Općinu Goričan 259.470 eura.

Projekt se odnosi na promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanje rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe temeljene na ekosustavima.

Načelnik Goričana Emanuel Sinković istaknuo je da je cilj projekta uspostavljanje trajnog partnerstva

SVETA MARIJA

između dvaju projektnih partnera radi upravljanja i prevencije posljedica prirodnih katastrofa, koje su uglavnom uzrokovane klimatskim promjenama te zajedničke obuke i opremanja postrojbi za odgovor na katastrofe i razne opasnosti.

Teritorij obaju partnera je uz rijeku Muru. Klimatske promjene imaju isti učinak na klizišta i druge katastrofe. Uspostavljeno održivo partnerstvo je cilj koji žele postići.

Projekt uspostavlja novi način pristupa upravljanju i prevenciji posljedica prirodnih katastrofa kroz aktivnu suradnju prekograničnih općina. Slijedi postupak evaluacije projekta te objava informacije o odobrenim projektima. (dv)

U skladu s predloženim imenovanjem županijskog vatrogasnog zapovjednika, Anđelko Gašparić iz Svete Marije preuzima odgovornu ulogu vršitelja dužnosti zapovjednika Vatrogasne zajednice općine Svete Marije. Njegovo imenovanje stupilo je na snagu, a mandat će trajati jednu godinu.

DONJI VIDOVEC

Gašparić ima bogato iskustvo i strast prema vatrogastvu. Njegova pozadina kao stručnjaka iz Svete Marije osigurat će kompetentno vođenje Vatrogasne zajednice te daljnje unapređenje vatrogasnih aktivnosti u okviru općine. (dv)

Prijateljstvo s Fužinama

Izaslanstvo Općine Fužine iz Primorsko goranske županije održalo je radni sastanak s načelnicom Općine Donji Vidovec Bojanom Petrić. Načelnici su dogovorili da se kultura, tradicija i povijest Donjeg Vidovca

predstave na manifestacijama u Fužinama kroz nastup Kulturno umjetničkih udruga, tradiciju ispiranja zlata i sportskih udruga. Sporazum o suradnji i prijateljstvu potpisati će se tijekom rujna u Fužinama. (sh)

Stjepan Slaviček, Simona Vlašić, Luka Pozderec, Mihael Pongrac i Tomica Klarić pripremali su papaline, svježu dravsku ribu poput mrena, plotice, klena, nosaća, podusta i hrskave pastrve

Specifični uvjeti i veliki kišobran, koji je bio obvezan rekvizit

Treće mjesto osvojio je Pero Pregiban, pobjednik je bio Mladen Gress, a Dinko Golubić osvojio je drugo mjesto

Treće mjesto osvojio je Pero Pregiban iz ekipe Bistra Repaš, s 1479 osvojenih bodova. Iako nije dosegao prvo

sektoru

PRED VRATIMA SEZONA BRANJA u Voćnjaku Čehovec koji se bavi uzgojem jabuka, jagoda i lješnjaka na 150 hektara

Traže radnike sezonce, studente i umirovljenike za branje jabuka

Voćnjak Čehovec d.o.o. Voćarska ulica 3, Čehovec 40323 Prelog

T: +385 40 645 353

E: davor.vocnjakcehovec@ gmail.com

Svi berači dobiju knjižicu o sezonskom radu, što je posebice isplativo za umirovljenike jer im nakon određenog broja radnih dana raste mirovina

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

U Čehovcu, na čak 80 hektara, leži pravi zeleni biser - Voćnjak Čehovec. Ta prekrasna poljoprivredna oaza postala je simbol plodnosti i predanosti lokalne zajednice uzgoju voća u skladu s prirodom.

Voćnjak Čehovec prostire se na prostranim parcelama koje pružaju dom brojnim voćnim stablima, od tradicionalnih sorti koje su se uzgajale generacijama unazad, do novijih sorti koje udovoljavaju suvremenim zahtjevima tržišta. Gala, jonagold, zlatni delišes, idared, granny smith i fuji sorte su jabuka koje dozrijevaju u Čehovcu.

Voćarstvo njihova specijalnost

Davor Košak iz Hodošana upravitelj je Voćnjaka Čehovec već pet godina, a prije toga je radio u Rasadniku Sveta Marija i Voćnjaku Nedelišće. Upravo je voćarstvo njegova specijalnost.

Prije su se u Voćnjaku uzgajale isključivo jabuke, ali sada su se okrenuli i drugim kulturama. Tako uzgajaju jagode na tri hektara i lješnjake na 46 hektara, dok je prije bilo 150 hektara isključivo jabuka.

Kako objašnjava Davor

Košak, jabuke u Voćnjaku uzgajaju i beru u Čehovcu te izvoze.

No, kao i u svim branšama, Voćnjak Čehovec ima problema s radnom snagom. Mladi se sve rjeđe odlučuju baviti branjem, pa tako u Voćnjaku većinom rade stariji i umirovljenici. Sezona branja jabuka krenut će već drugi tjedan. Gala je među najranijim sortama te će biti zrela i spremna za branje već sredinom kolovoza, dok berba traje do kraja listopada.

Velika potreba za radnom snagom

- Tako u Voćnjaku većinom rade umirovljenici koji dođu zaraditi, ali se uz to i podružiti. Uz to zapošljavamo studente, kao i nezaposlene. Svi dobiju knjižicu o sezonskom radu, a umirovljenicima je to isto jako dobro jer im nakon određenog broja radnih dana raste mirovina, govori voditelj Voćnjaka Čehovec.

U svijetu koji se sve više okreće prema održivosti i prirodi, Voćnjak Čehovec je svjetionik koji pokazuje kako se može postići ravnoteža između ljudskih potreba i zaštite okoliša.

Davor Košak, direktor Voćnjaka u Čehovcu

Vladimir Kolarić u mirovini radi već 6 godina!

Vladimir Kolarić (69) iz Donjeg Kraljevca u Voćnjaku Čehovec radi od 1982. godine.

- U mirovinu sam išao 2017. godine, no i dalje povremeno radim. Ovisno o tome kako se dogovorimo, radim nekad cijeli dan, nekad samo par sati. Prijavljen sam kao sezonac, govori nam marljiv sugovornik Kolarić koji ima i par hektara vlastitog voćnjaka.

Sezonski rad ne utječe negativno na mirovinska primanja umirovljenika

Sezonski rad pruža izvrsne prilike za dodatni prihod, �leksibilnost i iskustvo rada u različitim industrijama. Međutim, često se suočavamo s nesporazumima i zabrinutošću među umirovljenicima koji su zainteresirani za sezonski rad. Jedan od najčešćih mitova je da će umirovljenici morati platiti dodatni porez na sezonski rad ako se odluče raditi sezonski.

Sezonski rad ne dovodi automatski do povećanja poreza koje umirovljenik mora platiti.

Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi pravno je obvezujući dokument koji regulira odnos između poslodavca i sezonskog radnika angažiranog za privremeni posao u sektoru poljoprivrede.

Ovaj tip ugovora često je korišten kada su potrebni dodatni radnici tijekom sezonskih aktivnosti kao što su sjetva, berba ili druge poljoprivredne aktivnosti koje zahtijevaju povećanu radnu snagu u određenim razdobljima godine.

Prednosti

Kaže kako život ne završava odlaskom u mirovinu. Dapače, rad ga održava vitalnim. Najgore je sjesti pred televiziju i zapustiti se.

- Nažalost, mladi ovo ne žele raditi. Nije težak �izički posao, ali svejedno je teško privući na rad u voćnjak. Zato pozivam i ostale umirovljenike poput mene da nam se pridruže ovdje u Voćnjaku, nešto će zaraditi, a i biti vitalniji, zaključuje Vladimir Kolarić.

sezonskog rada za

umirovljenike

Sezonski rad je izvanredna prilika za umirovljenike da dodatno zarade, ostanu aktivni i pridonesu različitim industrijama. Važno je razbiti mitove i zablude vezane uz

dodatne porezne obveze jer sezonski rad ne dovodi do povećanja poreza koje umirovljenici moraju platiti. S

poslodavcem koji uplaćuje davanja, �leksibilnošću radnog vremena te očuvanjem poreznih povlastica i socijalnih primanja, sezonski rad predstavlja �inancijski povoljan izbor koji osigurava sigurnost i stabilnost. Umirovljenici mogu mirno zakoračiti u svijet sezonskog rada i uživati u svim njegovim prednostima. U nastavku pojašnjavamo neke od glavnih prednosti sezonskog rada za umirovljenike:

• Poslodavac uplaćuje davanja:

Jedna od velikih prednosti sezonskog rada je da poslodavac preuzima plaćanje poreza na dohodak na sezonski rad. To znači da umirovljenici neće morati brinuti o uplatama poreza i doprinosa jer je to obaveza poslodavca. To omogućava umirovljenicima da se fokusiraju na svoj rad i uživaju u dohotku bez suvišnih briga.

• Fleksibilnost i kontrola:

Sezonski rad često nudi �leksibilno radno vrijeme, što je idealno za umirovljenike koji žele održati ravnotežu između rada i osobnog života. Umirovljenici mogu odabrati sezonske poslove koji se uklapaju u njihovu rutinu i interese, što pruža dodatnu kontrolu nad njihovim vremenom.

• Socijalna sigurnost i mirovinska primanja:

Sezonski rad ne utječe negativno na socijalnu sigurnost ili mirovinska primanja umirovljenika. Mirovinske naknade i socijalni bene�iti ne bi se smanjivali zbog sezonskog rada.

Vladimir Kolarić u mirovini i dalje radi kao sezonac u poljoprivredi

Ušli smo u sezonu graha i šljiva

Na čakovečkom placu zrak se dosta raščistio od prošlotjednog Porcijunkulova. Ima onih stalnih kupaca koji se naravno vole podružiti s prodavačima, popričati s nekim novim ljudima, ali i navaliti na papriku, paradajz i krastavce ako je još potrebno za zimnicu ili baš za salatu uz današnje jelo. Šaren stol ovog tjedna imala je naša draga Gordana Špoljarić iz Nedelišća koja je imala razno povrće sve od kelja i zelja do paprike, rajčice, čak i bučinog ulja. Sve više i više se javljaju znakovi sazrijevanja šljiva, standardnih marelica, tu i tamo koja lubenica. No, ipak njih ima više na čakovečkom sajmu koji je svake srijede malo „Porcijunkulovo” po broju

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Identifikacija rizika

Analiza rizika

Vrednovanje rizika

Nadzor

i izvještavanje

Proces upravljanja rizicima prema normi HRN ISO 31000:2018

Bioinstituta

Piše: dr. sc. Vesna ŠimunićMežnarić, dipl. ing. kem.

P

posjetitelja kupaca s drugih sela, gradova, županija, čak i susjednih država. Kad već govorimo o čakovečkom sajmu, ove srijede svoj vrhunac doživio je i grah trešnjevac,

CIJENE PLAC

Grah (kg): 2,5 €

Mladi krumpir (kg): 1,5 €

Mahune (kg): 4 €

Mrkva (kg): 2 €

Marelica (kg): 3 €

Rajčica (kg): 2,5 € Paprika (kg): 2 €

Krastavci (kg): : 1-3 € Šljiva (kg): 3 € Lubenica (kg): 2 €

ali i prve šljive koje nam je nudio mladi prodavač Nino Kocijan iz Štefanca koji je ove srijede na sajam došao samo sa šljivama da ih sve proda. (Anja Tušek, foto: zv)

CIJENE SAJAM

Grah (kg): 2 €

Prvi korak u procjeni rizika je prepoznavanje rizika koji bi se mogli spriječiti ili umanjiti tijekom ispitivanja. Drugi korak je određivanje utjecaja rizika, od nepoželjnog koji nema negativnog utjecaja na ispitni rezultat do jako ozbiljnog koji dovodi do nezadovoljavajućeg rezultata i mogućih štetnih posljedica za naručitelja. Različita je i učestalost pojave rizika, od rijetkih (npr. jednom godišnje) do čestih (npr. dnevno). Kombiniranjem utjecaja i učestalosti rizika dobiva se veličina rizika kao brojčana vrijednost, a što je veća, to je i rizik veći. Za svaki navedeni rizik osim navedenih procjena, najbitnije je pronaći mjere za njegovo umanjivanje i sprječavanje.

Rizici koji se odnose na djelatnost laboratorija:

• nepristranost prema naručiteljima i povjerljivost podataka

• uspješna komunikacija s naručiteljem i unutar laboratorija

• zaštita na radu

• fluktuacija i preopterećenje zaposlenika

• prostorni i okolišni uvjeti

• oprema za mjerenje i mjerna sljedivost

• nabava opreme, kemikalija i potrošnog materijala

• upiti, ponude i ugovori s naručiteljima

• uzorkovanje, transport i prijem uzoraka u laboratorij

• označavanje, čuvanje uzoraka i priprema uzoraka za ispitivanje

rocjena rizika u laboratorijima Bioinstituta temelji se na normama za kvalitetu ISO 9001:2015 i ISO 17025:2017 (specifična za laboratorije), kao i smjernicama za upravljanje rizicima (HRN ISO 31000:2018) te metodama procjene rizika (HRN EN 31010:2010).• ispitivanje uzoraka

• obrada i upis rezultata, izvještavanje o rezultatima

• procjena mjerne nesigurnosti

• osiguranje valjanosti rezultata

• nadzor nad podacima i zapisima

• pritužbe i nesukladni rad Upravljanje rizicima uključuje:

• izbjegavanje rizika (npr. odbijanje uzoraka za koje nisu zadovoljavajuće razvijene metode ispitivanja te upućivanje na druge laboratorije)

• preuzimanje rizika kako se ne bi propustila prilika (npr. zaprimanje većeg broja uzoraka od uobičajenog radi zadržavanja pojedinog kupca, iako to predstavlja opterećenje za resurse u laboratoriju)

• uklanjanje izvora rizika (npr. ocjenom dobavljača,

osigurava se da se potrošne robe i usluge nabave na vrijeme radi zadanih rokova za ispitivanje uzoraka)

• mijenjanje vjerojatnosti za rizik ili njegovih posljedica (npr. nabava opreme od bolje ocijenjenih dobavljača, manji rizika od kvara opreme)

• dijeljenje rizika (npr. dio ispitivanja preuzima drugi laboratorij, rizik od nezadovoljavajućeg rezultata dijeli se s drugim laboratorijem)

• zadržavanje rizika nakon odlučivanja, uz sagledavanje problema (npr. dostava uzoraka u neodgovarajućoj ambalaži, te utjecaj na konačni rezultat ispitivanja) Laboratorijska djelatnost Bioinstituta obuhvaća ispitivanje više od 1000 akreditiranih parametara ispitivanja, stoga je važno identificirati te sustavno upravljati rizicima kako bi se poboljšala efikasnost i učinkovitost laboratorijskih aktivnosti.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija

dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

Gordana Špoljarić na placu nudi sve od bučinog ulja pa do različitog povrća

MURSKO SREDIŠĆE

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Uspostava konteksta

Mladi Nino Kocijan sa svojim šljivama ljudima je zasladio dan na čakovečkom sajmu srijedom

KATARINA DONKO iz Hlapičine

U vrtu čuvam još i bakino sjeme

Ponekad je priroda nemilosrdna pa otežava rad lošim vremenom, velikim kišama ili sušom, ali ovoj vrijednoj vrtlarici ništa ne može oduzeti volju

Piše: Aleksandra Sklepić

Skupljanje

Nastavljamo s edukacijama u II. osnovnoj školi u sklopu projekta Školski vrt - škrinja znanja, a koji Škola provodi u suradnji s udrugom Biovrt – u skladu s prirodom. Cilj projekta je olakšati učenicima usvajanje gradiva iz nastavnih predmeta Prirode i društva te Prirode, učeći kroz iskustvo u školskom vrtu. Cilj će ostvariti nizom aktivnosti, a neke od njih su obnova i proširenje gredice u školskom vrtu, obnova hotela za kukce, obnoviti oznake i sl. Najvažnije od svega, osnažit će učitelje/-ice škole, ali i zainteresiranu lokalnu zajednicu, ciklusom edukacija o organskom vrtlarenju i očuvanju bioraznolikosti.

Tema treće edukacije/ predavanja je obuhvaćena naslovom Skupljanje i čuvanje sjemenja u vlastitom vrtu. Pozivamo sve zainteresirane da nam se 18. 8. 2023. (petak) u 18 sati pridruže u prostorijama II. osnovne škole.

Predavanje će provoditi Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u

skladu s prirodom te autorica knjige Vrtlarenje u skladu s prirodom. Predavačica

će vas upoznati s važnošću čuvanja sjemenja. Naučit ćete osnove sakupljanja sjemenja najčešćih biljaka koje uzgajamo u vrtu, načinima skupljanja i pohrane te trajanjem klijavosti. Bit ćete upoznati s brojnim praktičnim trikovima kako najlakše uzgojiti i spremiti zdravo i klijavo sjeme te na koji način osigurati da traje i nekoliko godina.

Bez sjemenja nema hrane, budimo neovisni u uzgoju vlastite hrane!

To predavanje idealan je završetak ove vrtlarske sezone, ali i uvod u početak iduće. Edukacija je besplatna, otvorena za zainteresiranu javnost i nije potrebna prethodna prijava.

Radujemo se vašem dolasku. Obnovimo znanje o vrtlarenju kako bismo stvorili škrinju znanja za nove generacije; škrinju u koju će svaki zainteresirani učenik zaviriti kao bi dobio osnove o vrtlarenju i time ćemo stvoriti nove vrtlare za održivu budućnost!

U srcu mirnog sela Hlapičine, u blizini rijeke Mure smjestio se pravi domaći vrt čija je vlasnica i kreatorica Katarina Donko (67). Katarina je u mirovini, a po zanimanju je krojačica. Otkako više nema obavezu odlaženja na posao, potpuno se posvetila svom velikom vrtu, koji joj za svu brigu, pažnju i posvećeno vrijeme uzvraća �inim plodovima kroz cijelu sezonu.

U velikom vrtu nema čega nema

U Katarininu vrtu koji je veličine oko 170 kvadratnih metara, zaista nema čega nema. Uzgaja sve povrće koje uspijeva i udomaćeno je u našem kraju: krastavce, luk, mrkvu, peršin, rajčicu, papriku, pasternak, salatu endiviju, radič, sve druge ljetne i zimske sorte salate, grah, tikvice, grašak, peršin, celer, rikolu i jagode. Voli zasaditi i neke nove vrste te iskušati njihov uzgoj, ali najradije uzgaja tradicionalno povrće koje je svima naj�inije.

Čuva sjeme koje joj je dala baka, a presadnice su isključivo domaće uzgojene

Za velik vrt poput Katarinina, potrebno je mnogo znanja i rada, a važan faktor uspjeha je dobro sjeme, koje Katarina čuva jer joj ga je dala

baka Klara Filipan. Svake ga godine pažljivo skuplja, označava i upotrebljava sljedeće godine, kako bi se sačuvala uspomena na baku, ali i kvaliteta plodova proizašlih iz domaćeg sjemena.

- Sjeme koje upotrebljavam isključivo je domaće. Spremala ga je moja baka i upotrebljavala svake godine, zatim moja mama, a sada ja. Presadnice također uzgajam sama, sve je domaće, starinsko, i na to sam posebno ponosna, a i povrće je mnogo ukusnije i ljepše, rekla nam je Katarina. Samo sam jednom probala uzgojiti mrkvu od sjemena koje sam pokupila od mrkve kupljene u dućanu, ali plodovi su sljedeće godine bili nikakvi, pa sam ostala vjerna svom načinu rada.

Posao s presadnicama i sijanjem traje od siječnja do prosinca, doznali smo od ove iskusne vrtlarice. Već na

početku godine kreće sijanje prvih presadnica, koje se zatim, kad je toplije vrijeme, sele u plastenik, gdje čekaju svoje vrijeme za sadnju na gredice. Kad se sve presadnice posade, plastenik dobiva nove stanovnike, rajčicu i krastavce, koji su ovdje zaštićeni od vanjskih utjecaja. Vrijeme zadnjih godina ne ide u prilog vrtlarima, pa je potrebno i zaštititi vrt od tuče, rješavati probleme s raznim bolestima i vlagom te nametnicima, ali Katarina je već prava stručnjakinja pa sa svime uspješno dođe na kraj. Najviše borbe ima s rovcima, koje ništa ne može zaustaviti pa se kao krojačica dosjetila da za svaku presadnicu zašije malenu mrežicu u koju je posadi. Za to je potrebno vremena i volje, čega Katarini nikada ne ponestane.

Živimo isključivo od plodova našeg vrta

U istoj kući s Katarinom živi njezina kći Tanja s obitelji i troje djece, Filip, Leona i Bartol. Sve povrće i voće koje se nalazi na njihovu stolu potječe isključivo iz Katarinina vrta. Od povrća se radi zimnica, a od voća pekmezi i sokovi. Prošle je godine Katarina spremila 50 staklenki kuhane rajčice koju su već svu potrošili jer u domaćim jelima, �ilanoj paprici, zelju, pa čak i na pizzi, upotrebljavaju samo domaću slasnu rajčicu iz svog vrta.

Za zimnicu priprema i papriku, krastavce, miješanu salatu, grahovu salatu i ajvar, a od voćnih sokova tu su sok od bazge, aronije i kupina, ribizla, a pekmezi su od šljive i jabuke, od kupina, marelica,

ovisno o urodu kojeg voća i povrća pojedine godine. Špajz je, uglavnom, uvijek pun, jer Katarini ništa nije teško, već naprotiv, uživa u spremanju zimnice za svoju obitelj. Unuk Bartol koji će sada ići u drugi razred, također ima svoj mali dio vrta u kojem, uz bakinu pomoć i savjete, već od ranog proljeća uzgaja svoje plodove. U dvorištu su i domaće kokice koje nesu �ina domaća jaja, a neizbježni su i domaći pilići koji ručak, uz povrće iz vlastitog vrta, čine savršenim.

Kako bi i povrće i voće bilo zdravo i sigurno za upotrebu, u ovom se vrtu i prska i gnoji isključivo prirodnim sredstvima: lišćem koprive protiv ušiju, a mješavinom domaćeg mlijeka, vode i sode bikarbone protiv peronospore. Uz čišćenje korova, zalijevanje, skupljanje sjemena, sadnju, okopavanje i branje slasnih plodova, posla u ovako velikom vrtu ima cijele dane, cijele godine.

Ponekad je priroda nemilosrdna, pa otežava rad lošim vremenom, velikim kišama ili sušom, ali ovoj vrijednoj vrtlarici ništa ne može oduzeti volju. Uvijek krene ispočetka, sadi ako treba i po nekoliko puta, dok nije zadovoljna svojim vrtom onako kako je zamislila.

U vrtu se obavezno nađe i predivnog cvijeća koje mami vrijedne pčelice i naglašava opći dojam vrta, a od začinskog bilja koje se skriva po kutovima, Katarina rado sprema i čajeve koji uz vitamine iz domaćeg povrća, pomažu pri očuvanju zdravlja cijele obitelji.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Unuk Bartol već ima svoj mali vrt, a nama je ponosno pokazao grm salate

Katarina nam je pokazala svoje velike zelene paprike

PLAN SADNJE

Plan za obiteljski povrtnjak

Računa se da godišnje upotrebljavamo od 80 do 100 kg raznovrsnog povrća po osobi, a također i toliko krumpira. Ako imamo mogućnost, u blizini naših kuća uredimo naš povrtnjak. U povrtnjaku sada, kada se bliži jesen, načinimo prvu jesensku obradu tla, a to je da prekopamo i pripremimo sve za naš budući vrt. Prekopava

se na dubinu od 25 do 30 cm. Jesenskim prekopavanjem uništavaju se i razni štetnici, to su rovci grčice, koji žive u tim slojevima tla. Moramo se pobrinuti i za ogradu, alate i vodu da je u blizini. Za početak se moramo pobrinuti za humus kojim ćemo pognojiti. Za gnojenje u početku možemo upotrebljavati i gnojnicu koju napravimo od bilja koje

zalijevamo tako da na 1 litar gnojnice stavimo 10 litara vode.

Sljedeće što moramo pripremiti je i naš kompost koji dobivamo jednu godinu.

Sve slobodno vrijeme možemo iskoristiti u našem budućem povrtnjaku, gdje se povremeno odmaramo i proizvodimo svoju hranu koja nam je uvijek blizu.

11. kolovoza – Dan korijena Dinamiziramo pepeo ili od niže potencije izradit ćemo pripravak D8 pro�v zla�ce, varoe i štetnika s crvenom krvlju.

12. kolovoza – Dan cvijeta Počinje period za presadnju.

13. kolovoza – Dan cvijeta Ljetno orezivanje voćaka.

14. kolovoza – Dan lista Sakupljanje zrelog sjemena u dane cvijeta za cvjetnice, zrelog sjemena lisna�h biljaka na dane lista, sjeme korjenas�h biljaka na dane korijena, a sjeme plodonosnih biljaka na dane ploda.

15. kolovoza – Dan lista Sijemo biljke lista, provodimo mjere pro�v puževa.

16. kolovoza – Dan ploda Iskoris�mo za izradu vlas�tog škropiva pro�v mrava u stanu (Sunce i Mjesec ispred zviježđa Lava).

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801

Jedno od temeljnih načela provođenja konzervacijske poljoprivrede je permanentna pokrivenost tla biljkama koje se provodi pokrivenošću tla uzgajanim usjevom i/ili biljnim ostacima. Biljni ostaci mogu biti od ostataka prehodno uzgajanog usjeva ili sjetve postrnih usjeva ili međuusjeva. Ostaci usjeva ostaju na površini tla, ali mogu biti potrebni pokrovni usjevi ako je razmak između žetve jednog usjeva i sadnje sljedećeg predug. Pokrovni usjevi poboljšavaju stabilnost CA sustava, ne samo zbog poboljšanja svojstava tla već i zbog njihove sposobnosti promicanja povećane bioraznolikosti u agroekosustavu.

Dok komercijalni usjevi imaju tržišnu vrijednost, pokrovni se usjevi uglavnom uzgajaju zbog svog učinka na plodnost tla ili kao hrana za stoku. U područjima gdje se proizvode manje količine biomase, kao što su polusušne regije ili područja erodiranih i degradiranih tala, pokrovni usjevi su korisni zbog:

• zaštitite tla tijekom razdoblja bez uzgaja glavne kulture

• mobiliziranja i recikliranja hranjivih tvari

• poboljšanja strukture tla i razbijanja zbijenih slojeva tla

• rotacije u monokulturi

• može se koristiti za suzbijanje korova i štetočina

Pokrivni usjevi uzgajaju se između žetve i sadnje

komercijalnih usjeva, kori-

steći se preostalom vlagom u tlu. Njihov se rast prekida ili prije sjetve sljedećeg usjeva ili nakon sjetve sljedećeg usjeva, ali prije nego što počne kompeticija između dva usjeva. Uzgoj pokrovnih usjeva doprinosi poboljšanju proizvodnje, ali predstavlja i izazov kod poljoprivrednih proizvođača. Za uspješno obavljanje konzervacijske poljoprivrede (CA) stalna pokrivenost poljoprivredne površine biljnim ostacima trebala bi iznositi minimalno 30 %. Što je veći postotak pokrivenosti biljkama i/ ili biljnim ostacima, to je i veći konzervacijski učinak. Stalna-permanentna pokrivenost tla ima veliki utjecaj na smanjenje erozije tla, smanjenje isparavanja vode i veće in�iltracije vode kroz pro�il tla, poboljšava biološku aktivnost tla itd. Osim navedenog biljni ostaci od prethodnog usjeva (npr. slama) djeluju kao jastuk koji smanjuje pritisak na tlo ispod kotača te stoga igraju važnu ulogu u smanjenju zbijanja tla. Kod provedbe konzervacijske poljoprivrede (CA) potrebno je raditi procjene pokrivenosti tla uzgajanim usjevom i/ili biljnim ostacima. Valja napomenuti da svaka uzgajana vrsta nakon svog uzgoja ostavlja određenu količinu biljnih ostataka. Količina biljnih ostataka ovisna je o provedenoj agrotehnici i tome kako se upotrebljavaju biljni ostaci. Ako se npr. kukuruz upotrebljava za proizvodnju kukuruzne silaže, tada je količina znat-

no manja u usporedbi proizvodnje kukuruza za zrno i malčiranja kukuruzovine. Procjena pokrivenosti korisna je u planiranju provedbe radnih operacija obrade i procjenu intenziteta konzervacije, odnosno zaštite tla. Procjena pokrivenosti obavlja se nakon provedenih svih radnih operacija obrade tla i nakon sjetve/ sadnje sljedećeg usjeva ili za planiranje uzgoja sljedećeg usjeva. Svaka mehanička operacija obrade tla ima za posljedicu smanjenja pokrivenosti tla u određenom postotku. Osnovne metode procjene pokrivenosti tla biljnim ostacima su:

• poprečnolinearna metoda (a)

• fotousporedna metoda (a)

• proračunska metoda (b)

a) Uključuje promatranje/ mjerenje na terenu i ponovljena mjerenja za dobivanje reprezentativnih/prosječnih rezultata.

b) Zahtjeva generalizaciju i kalkulaciju u svrhu planiranja konzervacijskih zahvata obrade tla.

17. kolovoza – Dan ploda Obiranje, prerada i orezivanje voća i bobičastog voća, ljetno obrezivanje voćaka.

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282

www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA

SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

Piše: Bernarda Orehovec

SAVJETI za poljoprivrednike Pokrivenost tla u konzervacijskoj poljoprivredi (CA)

Piše: Suzana Pajić

Izidora Dijanušić (30) i Ivan Gačić (41) iz Ludbrega dobili su sina Vala rođenog 5. kolovoza, koji je rođen u Čakovcu.

Bebe 2023.

Nikolu Filipovića (35) iz Križovca snimali smo u društvu kćerkice Vite Marije rođene 6. srpnja i petogodišnjeg Ivana. Mama Maja Marija (25) rješavala je svoje obaveze.

Anja

i Filip

Bedi iz Krištanovca, koji žive u Passau u Njemačkoj, dobili su malu Tenu rođenu 29. ožujka, a imaju i Davida starog 7 godina.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

ZAIGRAJTE S NAMA JUBILARNO 100. kolo i osvojite naočale FILA!

Dvoje najsretnijih osvojit će jedne sunčane i jedne dioptrijske naočale

Iznimno u ovom jubilarnom kolu poklonit ćemo dvoje naočale, jedne sunčane i jedne dioptrijske naočale marke FILA. Vi birate koje želite, a na kuponu trebate zaokružiti koje naočale želite. Za sudjelovanje trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem

i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 18. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili po-

slati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 29. kolovoza. Sretne dobitnike 100. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 1. rujna (mk).

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Zaokružite koje naočale želite:

1. Dioptrijske

2. Sunčane 2

VOLIM JER…

TRGOVINA KRK br. Čehovcu 528

Juraj Švenda sportski je tip

Juraj Švenda iz Čehovca rado čita Međimurske novine, a sreli smo ga u podnevnoj kupovini u prodavaonici Krk u Čehovcu. U našim novinama najviše voli

čitati sport, crnu kroniku i recepte. S obzirom na to da je naš redoviti čitatelj, poklonili smo mu promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu za vjer-

nost. Ljubazna prodavačica Anita Ivanović iz Krkove prodavaonice također čita Međimurske novine, pa je zato i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

(31)

(32)

Ana Marija (29) i Nenad Leva�ć (30) iz Šemovca dobili su Šimuna rođenog 21. srpnja u Čakovcu. Starija Brigita ima 3 godine.

Naš čitatelj Juraj Švenda i prodavačica Anita Ivanović

Avanturistica Elena del Duca iz Čakovca na �ilipinskom otoku Siquijor na slapovima Cambugahay

VIKEND VODIČ

petak,

11. kolovoza

od 12 pa nadalje

Manifestacija “GO!VGOrice”

Međimurske vinarije

15:00

Sve� Mar�n na Muri

Dani vina i jabuke, pohod po kle�ma

17:00

PPP

Posle posla park

Perivoj Zrinski

20:30

Mamas & Tapas & Angry

Moose

Friday Night Live - 4 Four Jazz & Zoran Puljek

subota,

12. kolovoza

Utrka Murščak

Domašinec od 12 pa nadalje

Manifestacija “GO!VGOrice”

Međimurske vinarije

nedjelja,

13. kolovoza

18:00 i 20:00

CZK Čakovec

Film Barbie

utorak,

15. kolovoza

Blagdan Velike gospe od 9:00 pa nadalje

Vollyfest

New Casino

Terme Sve� Mar�n

Baloni na

Obala rijeke Drave u Prelogu ponovo će ugostiti velebne balone na vrući zrak. Preko 20 ekipa stiže ponovo u Međimurje gdje će se vinuti u visine uz predivne vizure kopnene Hrvatske. Tri dana, dva koncerta, preko 20 ekipa i očekivanih 30.000 posjetitelja učinit će prvi vikend rujna nezaboravnim!

Najveća manifestacija u povijesti donjomeđimurskog kraja, Festival balona Prelog,

najave

vrući zrak dolaze u Prelog!

održat će se od 1. do 3. rujna, no nemojte se uplašiti ako balone vidite iznad svojih kuća i koji dan ranije. Sponzor događaja je AC Baumgartner iz Čakovca, čije ćete Suzukijeve modele moći vidjeti na Festivalu.

U petak na festival balona stiže Vesna Pisarović, dok je subota rezervirana za Nenu Belana i njegov bend The Fiumens. - Dva renomirana izvođača, tri dana, dječ-

MANIFESTACIJA "GO!VGOrice"

ji sadržaj, popratni zabavni program, gastrokutak koji će zadovoljiti sve ukuse, ali i predivan ugođaj jedinstven za Marinu u Prelogu garancija su zasigurno najbolje manifestacije ovog ljeta, dodao je Biškup.

- Sam letački program odvijat će se i nekoliko dana uoči Festivala balona, stižu nam ekipe iz Engleske, Francuske, Litve i Latvije, iz dalekih sjevernih krajeva Poljske.

14. kolovoza

6. Gorički trail

Vinska kuća

Hažić

od 17. do 20. kolovoza

Renesansni fes�val Koprivnica

18. kolovoza

TBF

Dječji, gastronomski i rekreativni kutak

- Na samom Festivalu spremili smo u suradnji s Dječjim klubom SIMS iz Preloga bogat dječji kutak, od radionica do igraonica i edukacija, a sam festival bit će speci�ičan, specijaliziran aeromiting koji će osim balona privući i padobrance, rekreativne letjelice i zmajeve lokalnih roda, završio je Biškup.

Savršen užitak za ljubitelje vina

11. i 12. kolovoza

Svi ljubitelji vina i gastronomskih užitaka imat će priliku okusiti vrhunski doživljaj na manifestaciji "GO!VGOrice", koja će se održati 11. i 12. kolovoza. Ta manifestacija, smještena u slikovitim međimurskim bregima, pruža nezaboravan vikend ispunjen izvrsnim vinima, raznolikom gastronomijom te nevjerojatno opušteno i zabavno okruženje.

Užitak za sva osjetila Manifestacija "GO!VGOrice" raj je za vinske hedoniste i gurmane. Posjetitelji će moći uživati u degustacijama vina iz renomiranih vinarija, uključujući vinarije

DVANAJŠČAK-KOZOL, HAŽIĆ, KERMAN i ŠTAMPAR.

Prijateljska atmosfera i prirodna ljepota

Oni koji traže bijeg od gradske vreve i svakodnevnog stresa sigurno će pronaći utočište na manifestaciji "GO!VGOrice". Smještena u prekrasnim međimurskim bregovima, ta manifestacija pružit će posjetiteljima priliku za bijeg u prirodu i opuštanje u pitomom okruženju.

U nastavku donosimo program:

Vinarija Dvanajščak-Kozol

11. – 12. kolovoza

12:00 – 20:00

sva vina iz ponude vinarije ponuda jela

Vinarija Hažić

11. kolovoza 15:00 – 20:00

12. kolovoza 10:00 – 20:00 degustacija svih vina iz ponude vinarije, ponuda jela summer hitovi by DJ Ira

Vinarija Kerman

12. kolovoza 2023.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - TESSA BAILEY: DOGODILO SE JEDNOG LJETA

Dobitnik knjige Povijest Ukrajine objavljene u prošlom broju je Josip Šimunko iz Donjeg Kraljevca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1456

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj:

Piper Bellinger je utjecajna, modno osviještena mlada žena, a zbog otkačenih zabava uvijek je u središtu pozornos�. Kada popije previše šampanjca, tulum na krovu hotela otme se kontroli i ona završi u pritvoru, a njezin očuh zaključi da je ovoga puta doista pretjerala. Oduzima joj sve i, kako bi je naučio odgovornos�, šalje je da zajedno sa sestrom vodi bar pokojnog oca u gradiću Westportu.

Piper se još nije ni raspakirala, a već se susrela s naoči�m, brada�m kapetanom Brendanom, koji ne vjeruje da će ona izdrža� dulje od tjedan dana izvan Beverly Hillsa.

13:00 – 20:00

sva vina iz ponude vinarije ponuda jela, chill & relax glazba

Vinarija Štampar – Mađerkin breg

11. kolovoza 12:00 – 22:00

12. kolovoza 10:00 – 22:00

sva vina iz ponude vinarije ponuda jela

Špancirfest

Pan pozornica

19. kolovoza

BluVinil

Silente

Špancirfest

20. kolovoza

Neno Belan & Fiumens Špancirfest

Ljetna noć

Gornji Mihaljevec Kumovi

Utrka drvenim čamcima

Donja Dubrava

22. kolovoza

Joker out, Franz Ferdinand Špancirfest

23. kolovoza

The Croa�an Pink Floyd Show Špancirfest

24. kolovoza

Cold Snap Špancirfest

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Romantična komedija za potpuni užitak. Seksepilan, osjećajan i duhovit ljubavni roman kojem nećete moći odoljeti.

Tessa Bailey: Dogodilo se jednog ljeta

POKLANJA KNJIGU

PRVI VIKEND u rujnu

intervju tjedna

ELENA DEL DUCA iz Čakovca i Tobias Egger na putovanju oko svijeta

S ruksakom na leđima na putovanju bez plana!

- Proveli smo mjesec dana u Tajlandu, zatim mjesec dana u Vijetnamu, a trenutno završavamo još jedan

Filipinima. Sljedeća destinacija na redu je Indonezija

Piše: Dora Vadlja Foto: Privatna arhiva

Elena Del Duca (25) iz Čakovca i Tobias Egger (25) iz Koruške, Austrija, odlučili su se na avanturistički korak koji većini ostaje samo

u maštarijama – putovanje oko svijeta. Njihova priča počela je na prvom spoju kada su se upoznali, a već tada su sanjarili o nevjerojatnom putovanju koje će ih odvesti na razne destinacije diljem svijeta.

Uz malo odricanja do cilja

- Nismo tada znali kako bismo to ostvarili. Ja sam još studirala i živjela u Hrvatskoj, dok je Tobias već bio u Austriji. No, nakon što sam se i ja preselila i zaposlila u Austriji, počeli smo 'službeno/neslužbeno šparati', tj. razgovarati o tome kako bi bilo da krenemo na put oko svijeta, rekla nam je Elena o svojoj uzbudljivoj životnoj avanturi. Ideja se postepeno razvijala, a kada su shvatili da će im za putovanje bez �iksnog plana trebati znatno novca, odlučili su se posvetiti štednji.

- Ostajemo otvoreni prema osjećajima i dnevnim događanjima. Ponekad produžimo boravak u nekom gradu ili državi, a ponekad odlučimo napustiti već unaprijed rezerviran smještaj jer smo shvatili da to nije ono što tražimo

- Radili smo i štedjeli oko godinu dana. Prvih šest mjeseci smo se usredotočili na štednju, a sljedećih smo šest mjeseci maštali i planirali, objašnjava naša sugovornica. Njihov prvi cilj bio je Tajland, koji je bio logičan izbor zbog jednostavnosti putovanja i činjenice da je Tobias već bio tamo prije tri godine.

- Proveli smo mjesec dana u Tajlandu, zatim mjesec dana u Vijetnamu, a trenutno završavamo još jedan mjesec na Filipinima. Sljedeća destinacija na redu je Indonezija. Planiramo svoje destinacije na temelju preporuka ljudi koje upoznamo na putovanju te društvenih mreža, kaže Elena. Smještaj je također imao svoju evoluciju.

Neugodna iskustva sa

smještajem

- Na početku smo birali jeftin i čist smještaj s dobrim recenzijama. Međutim, nakon tri mjeseca putovanja, postali smo izbirljiviji i sada biramo isključivo čisto i sigurno mjesto za spavanje. Imali smo neugodnih iskustava s insektima, neugodnim mirisima

KAMO SUTRA Koga biste poveli na Noinu arku?

Nije bilo ugodno živjeti uz rijeku ovih dana. Međimurje je omeđeno čak dvjema, Dravom i Murom, koje su dio našeg identiteta. Kao mala odrasla sam uz Muru u Murskom Središću. Baka je imala kuću u Ulici Matije Gupca, doduše s lijeve strane, a Mura nam je bila desno. No, zato sam kao mala vrlo često preko susjedova vrta jedva čekala doći do rijeke.

Nije Mura već onda bila čista. Čista je bila kada je moja mama bila mala, pa se sjećam priča kako su se kupali, a dno se vidjelo kristalno čisto. U mom je sjećanju Mura brza i mutna. Nepredvidiva. No, djeca nemaju strah. Pogotovo ja, koja sam oduvijek bila malo i prehrabra. Sjećam se jednog ljeta kada smo moja prijateljica Petra i ja odlučile prekršiti pravilo.

Ušle smo u Muru i sjećam se kao da je bilo jučer - nije mi bilo nimalo ugodno. Silina rijeke, a dno se od mulja ne vidi. Izašle smo van, nakon nekog vremena i poprilično smrdjele. Baka je naravno odmah znala što se dogodilo. Nakon toga više nam takve ideje nisu padale na pamet. Drava je druga stvar. U Dravi se kupamo skoro svako ljeto, u sklopu raftinga. Kreće se od

Svete Marije nizvodno prema Donjoj Dubravi. Drava ima neku drugu energiju. Kao i kod svake rijeke, treba biti posebno oprezan. Treba poznavati mjesta za kupanje, a ne kao muha bez glave srnuti u potencijalnu nevolju. Kod Gornjeg Hrašćana, Drava ima razne trave koje, ako se upecate, ne stvaraju baš najugodniji osjećaj. Kažu da energija rijeke djeluje tera-

- Imali smo neugodnih iskustava s insektima, neugodnim mirisima i vlagom, otkriva Elena

i vlagom, otkriva Elena. Bez obzira na to je li riječ o hotelima, Airbnbovu smještaju ili hostelima, čistoća je ključna.

Tobias i Elena otvoreni su prema trajanju svog putovanja, za koje planiraju da traje oko jedne godine, možda malo više ili manje. Iako putovanje s ruksakom donosi svoje izazove, njih dvoje su spremni na sve.

- Ostajemo otvoreni prema osjećajima i dnevnim događanjima. Ponekad produžimo boravak u nekom gradu ili državi, a ponekad odlučimo napustiti već unaprijed rezerviran smještaj jer smo shvatili da to nije ono što tražimo, zaključuje Elena. Njihova neustrašiva duša i želja za istraživanjem donose im neprocjenjive uspomene dok plove svijetom bez okova �iksnih planova. Elenu smo već ranije u našim novinama predstavili kao primalju koja je svoju praksu izoštrila u državnoj bolnici u Tanzaniji.

peutski. Što svakako i osobno mogu potvrditi. No, s druge strane, rijeka ima razarujeće svojstvo.

Ovog smo vikenda svi strepili za sve one koji žive u blizini, pratili vodostaj i pratili stanje na terenu. Slovenija je žestoko stradala. Priroda je ponovno pokazala svoju moć i našu ljudsku nemoć. Koliko god brana postavili, bujica rijeke pokaže koliko je jača.

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 23.08.2023. u CineStaru Varaždin.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film ANĐEO TAME

Dobitnik ulaznica za film

Lucija Durdov

mjesec na

Poljubac nastao na White Sand Dunes (Mui Ne)

Avantura čamcima u Hoi Anu u Vijetnamu

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Mirna haljinu od trapera uskladila torbom i sandalama

Sven Pal iz doktorske kute “uskočio” u trenirku

Tomica i Kal

Osmijehom pro�v jesenskog ljeta

Mar�na Zubić u sportskom izdanju

Klaudio i Bergita subotnje kišno jutro iskoris�li za šetnju

Bojana u totalno kul izdanju

NOGOMET

Međimurski trećeligaši finiširaju pripreme i dalje nižu pobjede

U finalu im je protivnik bila domaća Plitvica, a rezultat je bio kao i u polufinalu

Još je osam dana preostalo do početka nove sezone u 3. NL-u Sjever u kojem Međimurje ima čak pet predstavnika. Od prošle godine to su Polet iz Svetog Martina na Muri, Rudar iz Murskog Središća i Dinamo Domašinec. Od novih su tu čakovečko Međimurje koje je ispalo iz 2. HNL-a te kotoripski Graničar koji je kao prvak Premijer lige ušao u viši rang. Protekli tjedan klubovi su uglavnom radili na tehničko-taktičkom planu kroz treninge i pripremne utakmice.

Polet i dalje gazi sve pred sobom

Da će i ove godine biti glavni favorit za osvajanje prvog mjesta igrači trenera Brezovca pokazali su u utakmici protiv Sesveta, novog člana 1. HNL-a.

Polet gazi sve pred sobom, posljednji je stradao NK Sesvete, do sada najjači protivnik Poleta u pripremama. Mladići trenera Josipa Brezovca s 3:0 ispratili su goste iz predgrađa Zagreba. Već nakon 45 minuta Polet je imao prednost od 2:0. Oba pogotka postigao je Nino Patafta. Prvi puta mrežu je zatresao u 30. minuti, da bi isto ponovio devet minuta kasnije. U drugom dijelu susreta pogodak za pobjedu 3:0 postiže novopridošli napadač Mauro Benko.

Polet je osvojio još jedan turnir, ovaj put u Gojancu u organizaciji tamošnje Plitvice. Prvo su u polufinalu u utakmici 2×30 minuta bili bolji od Bednje 1:0 golom Luke Mezge iz 14. minute. Brezovec je u toj utakmici izveo sljedeći sastav: Jambres, Telebar, Štefanec, Fotak, Horvat, Barat, Žganec, Mezga, Perčić, Benko i Patafta.

1:0 za Polet. Jedini gol djelo je Maura Benka iz 17. minute. U ovom susret za Polet su igrali: Topolnjak, Telebar, Horvat, Fotak, Vincetić, Barat, Žganec, Težak, Mezga, Benko i Patafta. Do početka prvenstva predstoji im još utakmica protiv drugoligaša Mladosti iz Ždralova, ove subote u Svetom Martinu s početkom u 11:00.

Rudar će biti još jači s novim pojačanjem

Rudar iz Murskog Središća ne zna za poraz, u ovim ljetnim pripremama upisao je petu i šestu uzastopnu pobjedu.

Prošlu su srijedu bili bolji od premijerligaša Međimurca 2:0. U prvom dijelu prilike s obiju strana, no na odmor se odlazi netaknutih mreža. Do vodstva od 1:0 Rudar stiže u 52. minuti kada Arpad Vaš iz slobodnog udarca postiže pravi eurogol. U 65. minuti je konačnih 2:0, kada odličan ubačaj Zeljka u gostujuću mrežu ubacuje Petar Ratajec.

Nova žrtva bila je momčad Sloge koja je ugostila Rudar u Štrigovi prošle subote. U pobjedi 1:3 strijelci za Rudar bili su Kevin Nedeljko iz kaznenog udarca, Antonio Martinjaš te Evald Vinko. Jedini strijelac za domaću Slogu bio je iskusni Dejan

Slunjski.

Rudar: Kodba, Roginić, Zeljko, P. Nedeljko, Belaj, Antolović, Jurak, Vaš, Vinko, K. Nedeljko, Ratajec (Kocijan, Radiković, Šardi, Novak, Jaklin, Cimerman, I. Liklin, Sakač, Rihtarec). Trener: Damir Lepen Jurak.

A u srijedu su bili bolji od Međimurca. U prvom dijelu prilike s obiju strana, no na odmor se odlazi netaknutih mreža. Do vodstva od 1:0

Rudar stiže u 52. minuti kada Arpad Vaš iz slobodnog udarca postiže pravi eurogol. U 65. minuti je konačnih 2:0, kada odličan ubačaj Zeljka u gostujuću mrežu ubacuje Petar Ratajec.

Još kad im se priključi Luka Liklin, dosadašnji igrač prvoligaša Rudeša, koji se vraća u rodni grad, bit će sigurno pri samom vrhu. Sigurno je jedno, a to je da će svi navijači Rudara oduševljeno prihvatiti njegov dolazak i dočekati ga kao svog ljubimca. Ujedno će Luka imati prigodu zaigrati zajedno sa svojim mlađim bratom Ilijom, koji je također igrač Rudara. Do prve prvenstvene utakmice protiv Koprivnice odigrat će još jednu kontrolnu utakmicu ove subote na Šuderki protiv momčadi Tehničara iz Cvetkovca.

Graničar doživio prvi poraz u pripremama

Kotoripčani su protekli tjedan odigrali dvije kontrolne utakmice i upisali pobjedu i poraz. Novopečeni trećeligaš Graničar je u Kotoribi bio bolji od Ivančice iz Ivanca 2:1 nakon preokreta. Nešto bolju igru u početku gosti su okrunili golom Roberta Bregovića. U 35. minuti ponajbolji igrač domaćina Nikola Golenja s oko 18 metara neobranjivo pogađa u gornji desni kut za 1:1.

Drugo poluvrijeme počinje izglednom prilikom gostujućeg igrača Kostelca. Nakon toga domaći napadač Dean Volar puca kraj gola.

Isti igrač malo poslije oko 52. minute pogađa za vodstvo domaćina 2:1, što je na kraju i konačni rezultat.

Igrači Graničara iz Kotoribe doživjeli su prvi poraz u ovim pripremama. Bolji od Graničara bio je Borac iz Imbriovca, a krajnji rezultat bio

je 2:1. Jedini pogodak za Kotoripčane postigao je Nikola Golenja. Treba spomenuti da je momčad iz Kotoribe promašila jedanaesterac. U subotu 12. kolovoza generalku pred početak prvenstva igraju se s Bratstvom (Savska Ves) u Kotoribi.

Dinamo će gledatelje ugostiti na novoj

natkrivenoj tribini

Trećeligaš Dinamo iz Domašinca dobio je na svom glavnom igralištu novo ruho. Kako bi nogometni navijači i igrači imali što bolje uvjete za sportska događanja, “Kokotov vez” dobio je krov. Dio tribine od 150 mjesta ima novi krov, pa će gledatelji moći bezbrižno gledati utakmice i kada vremenske prilike budu nepovoljne. Ta investicija ne bi bila moguća bez velikog truda i podrške zajednice, zbog čega se iz kluba zahvaljuju svima koji su doprinijeli ostvarenju ovog vrijednog projekta.

Nogometaši Bratstva (SV) i Dinama (D) odmjerili su snage u prijateljskom susretu igranom u Savskoj Vesi. Trećeligaš iz Domašinca bio je bolji s 2:0. Mrežu Bratstva u pripremnom susretu zatresli su Dominik Novak i Luka Bacinger. - Zadovoljan sam ovogodišnjim pripremama jer je odaziv na treninge bio skoro maksimalan pa smo mogli odraditi sve što smo planirali. U svih dosadašnjih šest utakmica upisali smo pobjede, a odradili smo i kvalitetni prijelazni rok. Pogotovo pojačanja u veznoj liniji gdje novopridošli Neven Hlišć i Marko Žuljić omogućavaju ekipi da može imati kontinuiranu igru. Odličan je i Patrik Novak na desnom boku, a dobra je i vijest što imamo osim Prekupca još jednog

kvalitetnog vratara, mladog Domagoja Kanižaja, rekao je trener Dalibor Gorupić. Do početka prvenstva Domašinčani imaju još dvije pripremne utakmice, jednu su odigrali u srijedu protiv Spartaka iz Male Subotice, a drugu igraju danas protiv Centrometala u Macincu.

Međimurje za gol bolje od Graničara iz Đurđevca

Prije odlaska na produženi odmor, prošli petak prijepodne NK Međimurje je na terenu s umjetnom travu ugostilo NK Đurđevac, člana 1. županijske lige. Golom Ede Novaka iz 43. minute upisalo je pobjedu 1:0. U dinamičnoj utakmici bilo je prilika s jedne i druge strane, a dva tjedna prije prvenstva Međimurje će odigrati još dvije kontrolne utakmice. Što se tiče pripremnih utakmica, Međimurju su u dva navrata otkazali susrete međimurski klubovi zbog nedovoljnog broja igrača.

Nakon što 5. kolovoza nije odigrana utakmica u Prelogu s Mladosti koju su

domaćini u zadnji čas otkazali, iz istih razloga nije u utorak odigrana ranije i na vrijeme dogovorena utakmica s Centrometalom u Macincu. Obje utakmice su otkazane u posljednji trenutak pa Čakovčani nisu mogli u međuvremenu naći drugog protivnika.

Što se tiče igračkog kadra, još su neki igrači na probi, tako da će se momčad Međimurja i dalje slagati u hodu. Uprava čini velike napore u pribavljanju financijskih sredstava raznim akcijama kako bi se klub stabilizirao u svim segmentima.

U subotu u 18 sati NK Međimurje čeka dogovorena utakmica u Svetoj Mariji s NK Mladost što je Čakovčanima ujedno i generalka pred početak prvenstva u 3. NL-u Sjever i susreta s Varteksom u Varaždinu. Varteks i Međimurje prvi, dan ranije od uobičajenog termina subotom, otvaraju prvenstvo, a utakmica se igra u petak 18. kolovoza u 17:30 na stadionu Slobode Varaždin.

Piše: Miljenko Dovečer

NOGOMET

KUP Međimurskog nogometnog saveza

Utakmicama kupa započinje nova sezona

Protekle subote i službeno je počela nova nogometna natjecateljska sezona u našoj županiji, susretom između Omladinca (DS) i Malog Mihaljevca u prvom kolu kupa MNS-a. Domaćini su uvjerljivo nadigrali Mihaljevčane rezultatom

5:2. Ovog vikenda igraju se i preostali susreti prvog kola.

Raspored utakmica 1. kola kupa koje su na rasporedu u subotu, 12. kolovoza (17:30): Bratstvo – Plavi (u Preseki), Donji Koncovčak – Radnički (u Donjem Koncovčaku), Šenkovec – Dubravčan (u Šenkovcu), Napredak – Spartak (u Gornjem Kraljevcu), Torpedo – Mladost (I) (u Križovcu).

Utakmice koje se igraju u nedjelju, 13. kolovoza (17:30): Drava – Jedinstvo (NSnD) (u Kuršancu), Croatia –Hajduk (Š) (u Orehovici), Borac – Sloboda (S) (u Donjem Hrašćanu), Dubrava – Omladinac (M) (u Sivici), Mladost – Trnava (u Dekanovcu), Otok – Borac PMP (u Otoku), Drava – Budućnost (P) (u Donjem Mihaljevcu), Strahoninec – Sokol (u Strahonincu), Pobjeda –Parag (u Gornjem Hrašćanu), Jadran – Pušćine (u Štefancu), Graničar – Mura (u Novakovcu), Vidovčan – Sloboda (M) (u Donjem Vidovcu).

U utorak, 15. kolovoza u 17:30 na rasporedu je utakmica: Kraljevčan 38 – Trnovec (u Donjem Kraljevcu). (dj)

LJETNI PRIJELAZNI ROK

Klubovi doveli brojna novu sezonu su u punom

Od 15. lipnja službeno je započeo ljetni prijelazni rok koji je završio 31. srpnja. U tom razdoblju igrači su mogli bez istupnice, promijeniti klub. Postupak promjene je taj da je igrač morao preporučeno poštom (recipis) svom matičnom klubu poslati pismenu molbu za odlazak iz kluba ili ako ima istupnicu koju je izdao njegov matični klub. Nakon 1. kolovoza pa sve do 15. listopada, igrač se može registrirati samo istupnicom.

III. NL – SJEVER

NK Međimurje pojačao je Leon Valentin Kuzma iz ND Lendava 1903 (NS Slovenije). Redove NK-a Polet (SMnM) pojačali su Luka Ernečić (iz NK-a Jedinstvo Gornji Mihaljevec), Mauro Benko (iz NK-a Međimurje), Erik Vincetić (iz NK-a Ivančica Ivanec), Marijan Fotak, Marko Težak i Dino Bančić (iz NK-a Varaždin).

NK Rudar Mursko Središće pojačali su Petar Ratajec (iz NK-a Međimurje), Leo Vurušić (iz NK-a Bratstvo Jurovec), Fran Jaklin (iz ND Lendava 1903), Borna Rihtarec (iz ND Lendava 1903), David Jurak (iz NK Nedelišće), Karlo Kocijan (NK-a Nedelišće), Matej Roginić (NK-a Varaždin).

NK Dinamo Domašinec pojačali su Neven Hlišć (iz NK Rudar Mursko Središće), David Kanižaj (iz NK-a Varteks Varaždin), Patrick Novak (iz

NK-a Trnava Goričan), Marko Žulić (iz NK-a Polet (SMnM)). Redove NK-a Graničar Kotoriba pojačali su Domagoj Dežđek (iz NK-a Mladost Sveta Marija), Dominik Arambašić (iz NK-a Međimurje), Noa Vađunec (iz NK-a Podravina Ludbreg), Niko Štefić (iz NK-a Tehničar Cvetkovec), Lovro Radmanić (iz NK-a Trnava Goričan).

Međimurska

Premier liga

Redovima NK-a Nedelišće pristupili su Tino Hladnik i Davor Balent oba (iz NK-a Mladost Komet Prelog), Domagoj Kanižaj (iz NK-a Međimurje), Vito Petković (iz NK-a Šenkovec), Vito Vugrinec (iz NK-a Pušćine), Domagoj Lončar i Valentino Jelovečki (oba iz NK-a Croatia Hrastje).

NK BSK Belica pojačali su Karlo Baksa (iz NK-a Dinamo Palovec), Siniša Baksa (iz NK-a Sloga Čakovec), David Hađikan (iz NK-a Hodošan), Matija Antolašić (iz NK-a Radnički Gardinovec), Robin Zanjko (iz NK-a Međimurje), Kristijan Magdalenić (iz NK-a Budućnost Miklavec) i Luka Valentić (iz NK-a Omladinac Držimurec-Strelec). U NK Mladost Sveta Marija pristigli su Petar Gašparić (iz NK-a Mladost Komet Prelog), Luka Marton (iz NK-a Trnava Goričan), Ivan Vagjunec (iz ŠNK-a Razvitak Čičkovina).

NK Centrometal Macinec pojačali su Vedran Kršlak (iz NK-a Nedelišće) i Niko Gelo (iz NK-a Polet Pribislavec). Redove NK-a Međimurec Dunjkovec – Pretetinec pojačali su Mario Oršić (iz NK-a Jalžabet), Antonio Ante Vukelić i Patrik Mraz (oba iz ŠNK-a Zadrugar Hrastovsko), Jakov Pintarić (iz NK-a Pomorac 1921 Kostrena) i Fran Cerovčec (iz NK-a Međimurje).

U redove NK-a Sloga Štrigova pristigli su Danijel Marčec (iz NK-a Borac PMP Turčišće), Matija Farkaš (iz NK-a Nedelišće), Lan Feguš Makovec (iz SV Feldbach – NS Austrije), Borna Keča (iz ŠD-a Cirkulane – NS Slovenije), Goran Vuk (iz NK-a

Nedelišće). U NK Bratstvo Jurovec pristigli su Simon Farič i David Kranjec (oba iz NK-a Mostje – NS Slovenije), Petar Kranjec (iz ND Nedelica – NS Slovenije), Simon Vida (iz NK-a Kapca – NS Slovenije), Sven Mlinarić (iz NK-a Polet (SMnM)), Rok Filipič (iz ŠDa NK Veržej – NS Slovenije), Husejn Šakušić (iz NK-a Graničar – NS Slovenije).

Redove NK-a Bratstvo Savska Ves pojačali su Saša Kosalec (iz NK-a Sloga Čakovec), Simon Novak (iz NK-a Jedinstvo Novo Selo na Dravi) i Dražen Mlinarić (iz NK-a Dinamo Domašinec). NK Spartak Mala Subotica pojačali su Srećko Šegović i Emanuel Pintarić (oba iz NK-a Mladost Komet Prelog), Patrik Kirić (iz NK-a Međimurec Dunjkovec-Pretetinec) i Gabrijel Drk (iz NK-a Podturen).

U NK Mladost Komet Prelog pristigli su Luka Alavanja (iz NK-a Drava Kuršanec), Matija Kuhar (iz NK-a Međimurec Dunjkovec-Pretetinec), Antoni Šemper (iz NKa Bratstvo Kunovec), Luka Duvnjak (iz NK-a Bestovje), Alexandro Ribeiro Da Silva (iz NK-a Galeb Oporovec), Timotej Kos (iz NK-a Galeb Oporovec), Luka Fodor (iz NK-a Draškovec) i Dominik Mikulec (iz NK-a Vrbovec).

Novi igrači NK-a Draškovec su Antonio Balent (iz NKa ČSK Čehovec), Fran Kemec i David Attila Takacs (oba iz NK-a Naprijed Cirkovljan), Mario Turk (iz NK-a Vrbovec), Thomas Andrey Araujo Costa (iz HNK-a Tomislav – NS BiH), Elvis Sabol (NK Podravina Ludbreg), Marko Galoši (iz NK-a Mladost Komet Prelog).U NK Podturen pristigli su Gabrijel Drk (iz NK-a Dinamo Domašinec) i Marko Radovan (iz NK Polet (SMnM)).

Redove NK-a Dinamo Palovec pojačali su Antonio Dodlek (iz NK-a Spartak Mala Subotica), Deni Kovačić (iz NK-a Borac Imbriovec), Florijan Cirkvenčić (iz ND Lendava 1903 – NS Slovenije), Toma Sabo (iz NK-a Međimurje).

U NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec pristigli su Luka To-

Igrači koji odlaze u inozemstvo

Igrači Valentin Cvetković (iz NK-a Bratstvo Jurovec), Fabricio Cruz de Souza (iz NK-a Polet Pribislavec),Matija Kolar (iz NK-a Dinamo Palovec), Eduardo Dos Santos da Silva (iz NK-a Podturen), Matej Ivaci (iz NK-a Drava Donji Mihaljevec), Dario Šoltić (iz NK-a Sokol Vrati-

mašić i Fran Tomašić (oba iz NK-a Centrometal Macinec).

I. MNL

U NK Naprijed Cirkovljan pristigli su Nikola Mesarek i Filip Horvat (oba iz NK-a Drava Donji Mihaljevec), Dino Škiljo (iz NK-a Budućnost Podbrest), Ivan Šimunković (iz NK-a Otok), Leon Vlahek (iz NK-a Kraljevčan 38 Donji Kraljevec), Ivan Matković (iz NK-a Otok), Fran Varvir (iz NK-a Koprivnica), Nenad Jesenović (iz NK-a Borac Donji Hrašćan).

Redove NK-a Sokol Vratišinec pojačali su Lovro Mesarić (iz NK Bratstvo Jurovec), Filip Novak (NK Dinamo (D)), Mateo Radiković (iz NK-a Sloga (Š)), Miroslav

Lisjak i Davor Žagar oba (iz NK-a Zasadbreg 77), Denis Novosel i Aleksandar Vincek oba (iz NK-a Hajduk (Š). U NK Plavi Peklenica pristigli su Josip Cvilko (iz NK-a Varteks Varaždin), Josip Žganec i Niko Trstenjak (oba iz NK Poleta (SMnM), Rafael Debelec i Antonio Srpak (oba iz NK Rudar (MS)).

U NK Hodošan pristigli su Simon Jakšić (iz FC-a St. Martin/R. – NS Austrije), Dorian Zagorščak Smetiško (iz NK-a Galeb Oporovec), David Srpak (iz NK-a Trnje Trnovec). Redove NK-a Zasadbreg 77 pojačali su Karlo Goričanec i Filip Vrtarić (oba iz NK-a Hajduk Štrukovec), Bruno Novak (iz NK-a Međimurec (DP)), Dario Lisjak (iz NK-a Plavi Peklenica), Roko Zelić (iz NK-a Hajduk Brezje),

šinec), Stiven Lacko (iz NKa Spartak Mala Subotica), Rok Šnofl (iz NK-a Sloga Štrigova), Fran Krištofić (iz NK-a Polet (SMnM)), Vito Kocijan (iz NK-a Dinamo Palovec), Kento Suzuki (iz NK Međimurec (DP)) i Sašo Kavaš (iz NK-a Sloboda Slakovec) odlaze u inozemstvo.

David Oreški (iz NK-a Vučetinec), Patrik Klujber (iz SD-a Polana – NS Slovenije), Ivan Zelić (iz NK-a Međimurec (DP)). U NK Croatia Orehovica nije bilo pojačanja. NK ČSK Čehovec pojačali su Leo Braniša (iz NK Mladost Komet Prelog), Karlo Križanić (iz ŠNK-a Radnički Hrženica), Marsel Radiković (iz NK-a Draškovec), Shota Sasaki (iz NK-a Pušćine). U NK Omladinac Novo Selo Rok pristigli su Noa Medved (iz NK-a Napredak Gornji Kraljevec) i Matija Paman (iz NK-a Trnovec), Roko Mađarić (iz NK-a Sloga Čakovec). NK Kraljevčan 38 (Donji Kraljevec) pojačali su Borna Sršan (iz NK-a Naprijed Cirkovljan), Luka Kalšan (iz NK-a Mladost Komet Prelog), Igor Erdelji (iz NK-a Mladost (SM)), David Mihoci, Albino Ribić i Lovro Vitković (svi iz NK-a Galeb Oporovec), Andrija Perković (iz NK-a Spartak Mala Subotica), Maike Augusto Da Cruz i Matija Mišić (oba iz NK-a Mladost Komet Prelog), Jurica Koprek (iz NK-a DubravkaZagorac Turčin), Joao Vitor Martins Barnabe (iz Santa Cruz MG – NS Brazil).

Redove NK-a Strahoninec pojačali su Stjepan Balić (iz NK-a Međimurje), Filip Kolarić (iz NK-a Borac (DH)), Lovro Kregar (iz NK-a Pobjeda (GH)) i Dario Kukovec (iz NK-a Zasadbreg 77). NK Dubravčan (Donja Dubrava) pojačali su Adrijan Radiković (iz NK-a ČSK Čehovec), Ivan Markulinčić (iz NK-a Podravac Kitro Sesvete

Piše: Dino Jambrović

pojačanja, pripreme za punom jeku

Ludbreške), Danijel Nađ (iz NK-a Graničar (K)), Vladimir Mesec (iz NK-a Centrometal Macinec), Igor Kvezić (iz NK-a Jedinstvo Gornji Mihaljevec), Marko Ujlaki (NK-a Graničar Kotoriba).

U NK Trnava Goričan pristigli su Srđan Bajus i Neven Pađen (oba iz NK-a Galeb Oporovec), Marin Posavec (iz NK-a Vidovčan Donji Vidovec), Martin Toplek (iz NK-a Turnišče, NS Slovenije). Kod NK-a Venera PMP (Sveti Juran na Bregu) nije bilo pojačanja.

Redove NK-a Polet Pribislavec pojačali su Nikola Krištofić (iz NK-a Sloga Čakovec), David Farkaš (iz NK-a Trnava Goričan), Franjo Ladić (iz NKa Omladinac (NSR)), Matija Andrašec (iz NK-a Podturen), Karlo Zrna (iz NK-a Hodošan), Andrija Želežnjak (iz NK-a Sloboda Mihovljan), Leo Vrbanić i Matija Vrbanić (oba iz NK-a Zelengaj Donji Kućan), Ernest Horvat (iz ŠNK-a Polet Martijanec).

II.

MNL

U NK Sloboda Slakovec pristigli su Leonardo Krampek (iz NK-a Čevo Podevčevo), Mario Vočanec (iz NK-a Dinamo Babinec), Dominik Balić, Niko Jalušić, David Vibovec, Matej Dobša, Leon Strah i Sebastijan Jalušić (svi iz NK-a Međimurec (DP)). NK Hajduk Brezje pojačali su Roko Balent (iz NK-a Draškovec) i Ivan Fučec (iz NK-a Međimurec (DP)).

NK Budućnost Miklavec pojačali su Antonio Dragović (iz NK-a Polet Pribislavec), Karlo Paler (iz NK-a Omladinac (NSR)), Mario Juretić (iz NK Hajduk Brezje), Lovro Horvat, Ivan Mezga i Mateo Dervenkar (svi iz NK-a Polet (SMnM), Matija Antolović (iz NK-a BSK Belica), Matija Šimunić (iz NK-a Podturen), Zvonimir Radovan (iz NK-a Mladost Dekanovec) i Leonardo Balog (iz NK-a Podturen).

Redove NK-a Pobjeda

Gornji Hrašćan pojačali su Erik Mlinarić (iz NK-a Centrometal Macinec), Dominik

Preložnjak (iz NK-a Nedelišće), Niko Tučić (iz NK-a

Trnovec), Juraj Bistrović (iz NK-a Venera PMP Sveti Juraj na Bregu), Patrik Piškor, Karlo Dodlek i Nino Kraljić (svi iz NK-a Budućnost Podbrest) i Jan Novak (iz NK-a Sloga Čakovec), Vanja Zorković (iz NK-a Omladinac Mačkovec).

U redove NK-a Mladost Ivanovec pristigli su Emanuel Varga (iz NK-a Polet Pribislavec), Matija Barlović (iz NK-a Omladinac (DS)) i Matija Meznarić (iz NK-a Galeb Oporovec). Novi igra-

či NK-a Sloga Čakovec su Karlo Kovačić (iz NK-a Strahoninec), Andrej Bešlić (iz NK-a Spartak Mala Subotica), Benjamin Srša (iz NK-a Mali Mihaljevec), Josip Jurić (iz NKa Ban Jelačić Vukovina) i Jan Bogdan (iz NK-a Venera PMP Sveti Juraj na Bregu).

U NK Pušćine pristigli su Marko Dreven (iz NK-a Pobjeda (GH)), Robert Punčec (iz NK-a Budućnost Miklavec), Renato Punčec i Luka Papec (oba iz NK-a Strahoninec), Patrik Cirkvenčić i Filip Vabec (oba iz NK-a Šenkovec), Antonio Boltek (iz NK-a Polet Cestica). Novi igrač NKa Radnički Gardinovec je Alen Hajdarović (iz NK-a BSK Belica).

NK Mladost Dekanovec pojačali su Stiven Drk (iz NKa Borac PMP Turčišće), Ivan Jarić (iz NK-a Mladost Komet Prelog), Goran Ismajlovski (iz ŠNK-a Mladost Šemovec), Josip Balog (iz ŠNK-a Mladost Šemovec). Novi igrači NK-a Mali Mihaljevec su Dino Buhanec (iz NK-a Sloboda Slakovec), Benjamin Krnjak (iz NK-a Napredak (GK)), Marko Korošić (iz NK-a Zasadbreg 77), Filip Turk (iz

NK-a Šenkovec), Alen Drk (iz

NK-a Budućnost Miklavec), Gabriel Simao Da Cunha (iz

NK-a Plavi Peklenica), Celso

Aparecido Gama Junior (iz

FK-a Austria ASV Puch – NS Austrija).

U NK Borac PMP Tur-

čišće pristigli su Nikola Pintarić (iz NK-a Ivančica

Ivanec) i Dario Novak (iz

NK-a Draškovec). Novi igrači

NK-a Jadran Štefanec su Luka Lesjak (iz NK-a Sloga

Čakovec), Petar Krizman (iz NK-a Jedinstvo (NSnD), Deni Hanžeković (iz NK-a Bratstvo (SV)), Ivica Apostolovski (iz NK-a Kraljevčan 38 Donji Kraljevec), Dominik Kamenić i Luka Jurović (oba iz NK-a Polet Pribislavec), Emanuel Hadžić i Dino Jalušić (oba iz NK-a Strahoninec) i Šimun Petek (iz NK-a Bratstvo (SV)). Nova pojačanja u NK Mura Hlapičina su Andi Hatlek (iz NK-a Torpedo (K)), Luka Perčić (iz NK Polet (SMnM), Patrik Kovač, Marko Šoltić i Nikola Šoltić (svi iz NK-a Sokol Vratišinec), Tomica Nerer (iz NK-a Plavi Peklenica).

III. MNL – skupina A Novi igrači NK-a Jedinstvo Novo Selo na Dravi su Nino Blagović (iz NK-a Sloga Čakovec), Lovro Bacinger (iz NK-a Strahoninec). U NK Drava Donji Mihaljevec pristigli su Dino Žmuk (iz NK-a Borac PMP Turčišće) i David Granatir (iz NK-a Galeb Oporovec). Nova pojačanja u NK Drava Kuršanec su Marko Tomašić (iz NK-a Nedelišće), Darko Trstenjak (iz NK-a BSK Belica), Krunoslav Hruškar (iz NK-a Centrometal Macinec) i Marko Mihalinčić (iz NK-a Jedinstvo (NSnD), Filip Bezek, Matko Ivančić (iz NK-a Sloga Zagreb), Jurica Jalušić (iz NK-a Polet Pribislavec), Marko Zavrtnik (iz NK-a Centrometal Macinec), Roan Posavec (iz NK-a Pušćine) i Roko Kregar (iz NK-a Pobjeda (GH)).

U NK Sloboda Mihovljan pristigli su Antonio Đuranić, Ivan Sambolek i Dejan Drvoderić (svi iz NK-a Radnički Gardinovec). Redove NK-a Omladinac DržimurecStrelec pojačali su Benjamin Dominić (iz NK-a Kraljevčan 38), Stjepan Jalšovec, Martin Marčec i David Cirkvenčić (svi iz NK-a Dinamo Palovec), Sandi Magdalenić (iz NK-a Hodošan), Petar Hadeljan (iz NK-a Bratstvo (SV)), Saša Novak (iz NK-a Mladost Ivanovec) i Tomica Mlinarec (iz NK-a Trnava Goričan). Novi igrači NK-a Otok su Dario Prlog (iz NK-a Plitvica Selnik), Dino Božek i Roman Oehler

(oba iz NK-a Mladost Komet Prelog), Luka Šmrček (iz ŠNKa Gora Globočec Ludbreški), Kristijan Lešić (iz ŠNK-a Poljanec).

NK Budućnost Podbrest pojačali su Tihomir Toplek (iz NK-a Mladost Ivanovec), Karlo Kušec (iz ŠNK-a Gora Globočec Ludbreški), Petar Vlašić (iz NK-a Omladinac (DS)). U NK Borac Donji Hrašćan pristigli su Danijel Horvat (iz NK-a Radnički Gardinovec), Matija Horvat (iz NK-a Mladost Dekanovec) i Alex Ignac (iz NK-a Naprijed Cirkovljan). Nova pojačanja u NK Graničar Novakovec su Ricardo Valter Da Costa (iz NK-a Sloga Čakovec), Alen Dugac, Nikola Granđa i Josip Barbarić (svi iz NK-a Prigorje Žerjavinec), Marin Šarić (iz NK-a Lasta Gudovac), Ivan Peteljak (iz NK-a Croatia Hrastje) i Ivan Babić (iz NKa GOŠK Gotalovo).

III. MNL – skupina B

Nova pojačanja u NK Hajduk Štrukovec su Valentino Mezga (iz NK-a Zasadbreg 77) i Jakov Štampar (iz NK Međimurec (DP)). Novi igrači NK-a Trnovec su Luka Škvorc (iz NK-a Međimurec (DP)), Matija Pintarić (iz NK-a Nedelišće), Mario Pintarić (iz NK-a Pušćine), Moris Kuhta (iz NK-a Mladost Varaždin), David Rog (iz NK-a Trnje Trnovec), Mateo Đuran i Danijel Košak (oba iz NKa Sloboda Slakovec). U NK Donji Koncovčak pristigli su Patrik Cerovec (iz NK-a Sloboda Mihovljan) i Benjamin Hozjan (iz NK-a Sloga Štrigova).

Nova pojačanja u NK Bratstvo Preseka su Sven Dimač (iz NK-a Centrometal Macinec), Aleks Hunjadi (iz NK-a Jedinstvo (GM)) i Alen Oršuš (iz NK-a Parag). Novi igrači u NK Torpedo Križovec su Dominik Zver (iz NK-a Šenkovec), Štefan Turk (iz NK-a Rudar (MS)), Martin Cmrečki, Vito Patafta i Leon Magić (svi iz NK-a Sloga Čakovec).

U NK Dubrava Sivica pristigli su Damir Čurin (iz NK-a Hotiza – NS Sloveni-

Igrači koji odlaze na područje drugog saveza

Igrači Borko Beliga (iz NK-a Graničar (K)), Slaven Hlišć (iz NK-a Rudar (MS)), Rey Ferenčina (iz NK-a Mladost Komet Prelog), Luka Harači (iz NK-a Graničar (K)),Saša Hojski (iz NK-a Jedinstvo (GM)), Dino Pomper (iz NK-a Dubravčan Donja Dubrava), Kristijan Janušić (iz NK-a Sloboda Slakovec),Petar Hrebak (iz NK-a Centrometal Macinec), Roman Trtinjak, Leon Trtinjak, Sven Hošteter i Rajko Plantak (svi iz NK-a Mladost Dekanovec), Ivica Smiljanec (iz NK-a Jadran Štefanec), Leo Vuković i Dino Šartaj (oba iz NK-a Dubravčan (DD)), Filip Reif (iz NK-a Mladost Komet Prelog), Filip Varga, Tomislav Čavala i Emanuel Fleten (svi iz NK-a Naprijed Cirkovljan), Dario Levatić (iz NK-a Strahoninec), Dario Kapeš (iz NK-a Dubravčan (DD)), Luka Rodek (iz NKa Međimurec (DP)), Petar

je), Stevica Žganec (iz NK-a Podturen), Stiven Kovačić (iz NK-a Rudar (MS)), Rudi Žganec (iz NK-a Podturen).

Novi igrači u NK Napredak

Gornji Kraljevec su Bojan

Balaško i Silvio Sabol (oba iz NK-a Omladinac Mačkovec).

Novi igrači NK-a Omladinac Mačkovec su Marko Dokleja (iz NK-a Mladost Ivanovec), Tomas Makar (iz NK-a Zasadbreg 77), Borna Toplek (iz NK-a Sloga Čakovec), Vedran

Conjar (iz NK-a Budućnost Miklavec), Marko Bogović (iz NK-a Centrometal Macinec), Ivan Blaži (iz NK-a Strahoninec), Matija Kosec (iz NK-a Trnovec), Sven Jazbec (iz NK Međimurec (DP)), Matija Pofuk, Leon Podnar i Dragan Sačer (svi iz NK-a Kraljevčan 38 Donji Kraljevec), Dario Vugrinec i Dino Božić (oba iz NK-a Galeb Oporovec), Kristijan Škrlec i Damir Škrlec (oba iz NK-a Sloboda Slakovec), Damjan Pintarić (iz NK-a Budućnost Podbrest), Mario Sačer (iz NK-a Draškovec), Antonio Kutičić (iz NK-a Međimurje), Danijel Mavriček (iz NK-a Drava Kuršanec), Matija Božek (iz NK-a Naprijed Cirkovljan), Borna Petrovečki (NK-a Međimurec (DP)), Siniša Fajt (iz NK-a Mladost Sveta Marija), Jurica Vručina (iz NK-a Međimurec (DP)) i Alen Kokotec (NK-a Sloboda Slakovec) odlaze na područje drugog saveza.

Bister (iz NK-a Sloboda Mihovljan), Teo Kolar (iz NK-a Šenkovec) i Filip Bobek (iz NK-a Novakovec).

Redove NK-a Šenkovec pojačali su Martin Kovač (iz NK-a Međimurec (DP)), Sandi Balog, Dado Ignac, Ivica Balog, Darijo Balog i Vedran Oršoš (svi iz NK-a Parag), Boris Radiković (iz NK-a Dinamo Žiškovec). Novi igrač NK-a Parag je Amadeos Horvat (iz NK-a Bratstvo Jurovec).

SPORTSKI RIBOLOV

ŠKOlA RIbOlOVA U ŠRD Amur Nedelišće Otkrijte ribarske tajne

Dragi roditelji i mališani, u suradnji s Turističkom zajednicom općine Nedelišće i Zajednicom sportskih udruga općine Nedelišće, ŠRD Amur Nedelišće organizira nezaboravan događaj - Malu školu ribolova, koja će se održati 26. kolovoza, od 8 do 17 sati na ribnjaku u Gornjem Hrašćanu.

Zbog velikog interesa, ove godine Mala škola ribolova održava se čak dva puta, a drugi termin je upravo 26. kolovoza. 25 djece, u dobi od 5 do 15 godina, prijavilo se za sudjelovanje. Sva su mjesta već popunjena, što nam dokazuje da je interes za ovaj događaj nevjerojatno velik.

Na Maloj školi ribolova djeca će naučiti sve tajne ribolova, tehnike, vrste mamaca i riba, a sve pod stručnim vodstvom iskusnih instruktora. Događaj je

osmišljen u dvije faze - prvo će se održati teorijski dio u kojem će djeca steći sve potrebne informacije, a zatim slijedi praktični dio na vodi, gdje će prvi puta iskušati svoje ribolovne vještine. Ujutro je planirana okrepa za sve sudionike, a roditelji, slobodno dođite pratiti svoje male ribiče jer i za vas je osigurana okrepa. Uz to, sva djeca dobit će majice za uspomenu, diplome o položenoj obuci te kadetske članske iskaznice ŠRD-a Amur Nedelišće. Djeci će biti dodijeljeni ribički štapovi koje će moći zadržati u svom vlasništvu kako bi i nakon ovog događaja mogli uživati u ribolovu. Ovo je sjajna prilika za vaše mališane da otkriju čaroliju ribolova i prirode na jedinstven način. Dođite i uživajte u prekrasnom danu na vodi! (sb)

RUKOMET ČAKOVČANKA u dresu varaždinskog kluba

Dora Pajić potpisala za Koku

Čakovečka rukometašica Dora Pajić nova je članica varaždinske Koke u koju je došla iz osječke Olimpije. Dora je pred par godina iz Zrinskog otišla u osječki prvoligaš Osijek, a jedno je vrijeme igrala i za drugi klub iz Osijeka, Olimpiju. Naime u Osijeku je Dora na studiju na

Kineziološkom fakultetu. Sada se vraća bliže kući, u klub gdje će ju trenirati poznati rukometni trener Vladimir Canjuga. Tako će obitelj Pajić imati dva predstavnika u najvišem rangu, jer njezin brat Martin od ove godine brani boje nogometnog prvoligaša Varaždina. (md)

VRATIŠINEC poziva na Memorijalni turnir Bukovec Farkaš iduću subotu

Rukometni klub Sokol Vratišinec organizira tradicionalni Memorijalni turnir Bukovec Farkaš koji će se održati u subotu, 19. kolovoza 2023., na igralištu Osnovne škole dr. Vinka Žganca u Vratišincu. Na turniru sudjeluju: RK Prelog, RK Nedelišće, MRK Čakovec i domaćin RK Sokol Vratišinec. Kao i svake godine planirana je revijalna utakmica veterana RK-a Zalaegerszeg veterani iz Zalaegerszega iz Mađarske i RK-a Sokol veterani iz Vratišinca.

KOŠARKA

Podsjetimo, turnir se organizira već dugi niz godina, u spomen na prerano preminule rukometaše Danijela Bukovca i Zlatka Farkaša iz Vratišinca.

Turnir počinje u 18 sati, a prije turnira upriličeno je polaganje cvijeća i svijeća na Danijelove i Zlatkove grobove na groblju u Vratišincu.

Organizator poziva sve ljubitelje dobrog rukometa na turnir i na domjenak uz dobru glazbu i osvježenje. (as)

MEĐIMURKA u Rumunjskoj

Nika Rodek odlična na Euru

Nika Rodek, igračica koja je prve košarkaške korake napravila u rodnom Čakovcu i Radosti, predstavljala je hrvatski dres u kategoriji U-20 B divizije u rumunjskoj Craiovi.

Djevojke su zauzele deveto mjesto omjerom od šest pobjeda i jednim porazom. Nika je po valorizaciji bila

NOGOMET

MEĐIMUREC U-14 okupit će 16 ekipa

U Dunjkovec-Pretetinec dolaze veliki europski klubovi

Piše: Nikola lukman

Jučer je u prostorijama MESAP-a održano medijsko predstavljanje 25. izdanja Međunarodnog nogometnog turnira mlađih dobnih kategorija Međimurec U-14.

Ovogodišnji turnir će biti održan 19. i 20 kolovoza, a okupit će 16 ekipa iz rekordnog broja zemalja. Na terenima u Dunjkovcu/ Pretetincu igrat će Dinamo, Hajduk, Juventus, Aston Villa, Crvena Zvezda, Sparta Prag, Hammarby, Oxala, CSKA Sofija, Legia, FK Adria, Varaždin, Rapid Beč, Ferencvaroš, Slovan Bratislava i domaćin Međimurec.

Više o turniru, ali i njegovom značaju na konferenciji za medije govorili su župan Matija Posavec, načelnik općine Nedelišće Nikola Novak, predsjednik MNS-a Kristijan Antolović te predsjednik NK-a Međimurec i predsjednik Organizacijskog odbora turnira

ŽNK MEĐIMURJE

Međimurec U-14 2023. Mišel Ganzer. Načelnik općine Nikola Novak nije krio ponos što će Nedelišće ugostiti tristotinjak nogometaša.

- Zahvaljujem Mišelu Ganzeru i cijeloj Upravi Kluba što ovaj turnir raste te je sve bolji i bolji. Ja sam još kao dječak pratio ovaj turnir i onda je to bio jedan mali turnir, a sada je došao na nogometnu kartu Europe. Općina NK-u Međimurec pomaže pri infrastrukturi te smo u proteklih nekoliko godina napravili velike stvari za Klub. Također, za drugu godinu imamo velike planove za klupsku infrastrukturu. Sami turnir je turistički potencijal općine, ali i županije, rekao je Nikola Novak. Kristijan Antolović, predsjednik MNS-a, čestitao je NK-u Međimurec na dugoj tradiciji. - Čestitam NK-u Međimurec na velikih 25 godina. Turnir je započet 1998. na krilima brončane medalje na Svjetskom prvenstvu. Ovaj

turnir je možda i najjači u Europi. Dolazi Juventus koji je sam vrh svjetskog nogometa što je samo jedan pokazatelj koliko vrijedi ovaj turnir. MNS je pomogao financijski, ali i u nekom drugom smislu. Nadam se da će turnir trajati i dalje, poručio je Antolović. U ime organizatora medijima se obratio Mišel Ganzer, predsjednik Organizacijskog odbora turnira.

- Hvala svima što se došli. Rekao bih da je naš turnir jedan od najboljih u Hrvatskoj te da je jedan od najznačajnijih u Europi, barem što se tiče tog godišta. Ove godine obilježavamo 25. jubilej te smo ponovno okupili 16 renomiranih europskih ekipa.

Možemo reći kako je Juventus magnet te ga je bilo jako teško dovesti. Možemo biti sretni i ponosni što su se odazvali. Smatram kako je njihov dolazak odličan zalog za budućnost turnira. Dolazi tristotinjak nogometaša, plus članovi stožera. Po prvi pu-

Seniorke pobjedile Slovenke

Seniorke su u utorak na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu odigrale svoj drugi kontrolni susret protiv slovenskih prvoligašica, ekipe Krim Rolljet iz Ljubljane. Susret je obilovao brojnim prilikama kako s jedne, tako i s druge strane, a pri tome su se najviše iskazale vratarke obiju ekipa.

Ponajbolja igračica Saki Yoshida dva je puta zatresla

LOVNO STRELJAŠTVO

mrežu gošći, postigavši jedan pogodak početkom i drugi u samom finišu susreta. Ekipa je igrala u kombiniranom sastavu, a čak pet kadetkinja upisalo je svoje prve minute u seniorskom sastavu. Sastav: Lea Bartolić, Emily Bister, Manuela Vugrinec, Ema Čurin, Ema Hrnčić, Dora Kuzmić, Katarina Rabuzin, Saki Yosida, Karla Vujević, Mihaela Letonja i Tara Lušić. Još su nastupile:

Brigita Presečki, Barbara Kelava, Vivian Mustać, Paulina Cirkvenčić i Lucija Kraljić.

Trener: Robert Katanec.

Već ove subote naše djevojke ugošćuju ŽNK Agram iz Zagreba, a utakmica će se igrati na glavnom terenu stadiona SRC-a Mladost u Čakovcu s početkom u 16 sati.

Ulazak je besplatan. U HNS-u u Zagrebu održan je Plenum klubova Prve nogometne li-

12. KOLO LIGE međimurskih strijelaca u Macincu

Vješti u baratanju lovačkim oružjem

ta ekipe će biti smještene u Hotelu Parku u Čakovcu dok će drugi dio biti smješten u Varaždinu. Pojedine ekipe dolaze u ponedjeljak pa će trenirati i odigravati utakmice u Čakovcu. Imamo bogatu povijest, a velika većina današnjih reprezentativaca igrala je na našim terenima. Također, najskuplji defanzivac u povijesti nogometa, Joško Gvardiol, igrao je kod nas 2014. godine. Finale će biti u noćnom terminu, u nedjelju u 20 sati. Hvala svima što su nas financijski podržali, ponajviše Županiji, Općini, HNS-u, MNS-u Ministarstvu sporta, sponzorima, donatorima i volonterima bez kojih ta priča ne bi mogla funkcionirati, poručio je Mišel Ganzer.

Dopredsjednik Organizacijskog odbora Matija Cimerman zahvalio je ekipama što su prihvatili poziv te je pozvao sve gledatelje da posjete 25. izdanje turnira.

ge žena čiji je sudionik i ŽNK Međimurje Čakovec. Liga u novoj 2023./24. prvenstvenoj sezoni broji osam sudionika, prvenstvo počinje 3. rujna, a u 1. kolu se sastaju: ŽNK Osijek - ŽNK Donat Zadar (u Osijeku), ŽNK Agram - ŽNK Hajduk Split (u Zagrebu), ŽNK Međimurje Čakovec - ŽNK Dinamo Zagreb (u Čakovcu), HNK Gorica - ŽNK Split (u Velikoj Gorici). (md)

najjači adut hrvatske reprezentacije s prosjekom 10.1 poenom, 6.3 skoka i 4.4 asistencije po utakmici.

- Nika, čestitamo ti i želimo sve najbolje u daljnjoj karijeri s tvojim trenutnim klubom Trešnjevkom te Hrvatskom reprezentacijom, poručili su iz ŽKK-a Radost. (nl)

U nedjelju, 6. kolovoza 2023., na lokaciji lovačkog doma u Macincu održano je 12. kolo Lige međimurskih strijelaca. Lovačko društvo Srnjak Macinec kao domaćin organiziralo je gađanje na glinene golubove, a sastavni dio ekipe su predstavljale članice društva koje ravnopravno i uspješno sudjeluju u natjecanju.

Ekipu iz Macinca redoslijedom su predstavljali Mario Brkinjač, Marijana Juren, Robert Sambolek, Tanja Borko, Ivan Podvezanec i Danijel Rukljač. (dv) Ekipa iz

Macinca: Mario Brkinjač, Marijana Juren, Robert Sambolek, Tanja Borko i Ivan Podvezanec

Stjepan i Margareta Tivadar okrunili su svoj život s 50 godina braka STJEPAN I MARGARETA Tivadar iz Donjeg Koncovčaka

Proslavili zlatni pir

Stjepan i Margareta Tivadar iz Donjeg Koncovčaka su u subotu, 29. srpnja, proslavili zlatni jubilej, 50 godina braka. Svečana misa zahvalnica što su tolike godine dočekali skupa služena je u kapelici sv. Margarete u Kapelščaku.

Uz dirljive riječi župnika vlč. Mladena Gorupića, bračni par Tivadar obnovio je obred vjenčanja. I za ovaj zlatni obred odabrali su isti dan kao i 1973. godine, kad su se vjenčali.

Oba puta položili su ruke na križ. Samo ovaj put za zahvalu na ljubav, vjernost i brižnost kojoj su se zavjetovali prije pola stoljeća. Uz čestitke, župnik Gorupić poklonio im je križ.

Uz zlatne mladence bila je njihova brojna obitelj, djeca Boris, Robert, Daniela i Andrea sa svojim obiteljima. Podarili su im zajedno

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Čiji je vrt najljepši

S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastaviti s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023. Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje. Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijate-

lje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta. (sh)

BOGAT FOND nagrada

Osvojite čak sedam poklon-bonova!

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:

1. BAT – poklon-bon 150 eura

2. BAT – poklon-bon 100 eura

3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura

4. Međimurka BS – 70 eura

5. Vrtni centar Iva – 60 eura

6. BAT – poklon-bon 50 eura

7. Rasadnik Stella �loris – 50 eura

h�ps://vrtnicentariva.hr

slavlja počelo je veselje. Veselilo se i radovalo duboko u noć, a ovaj divan jubilej nam može biti primjer ljubavi,

praštanja i nesebičnosti, poručili su njihovi najmiliji koji su im se pridružili u slavlju. (BMO)

U prvom redu slijeva nadesno: zet Damjan, kćerka Andrea, zlatni mladenci Stjepan i Margareta Tivadar, kćerka Daniela i zet Mar�n. U gornjem redu slijeva: sin Robert, žena Bojana, sin Boris i dvanaestero unučadi, dvoje praunučadi, a svečanosti se pridružila brojna rodbina i prijatelji. Nakon misnog

UDRUGA DRAGOVOLJACA i veterana Domovinskog rata

- Podružnica Međimurske županije

Sportskim natjecanjem i druženjem

članova obilježen Dan pobjede

U subotu, 5. kolovoza 2023. godine, u povodu Dana pobjede, domovinske zahvalnosti, hrvatskih branitelja i 28. obljetnice VRO Oluja u Društvenom domu u Mihovljanu održano je druženje i sportsko natjecanje članova Podružnice Međimurske županije Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata. Evocirajući i prisjećajući se uspomena na dane odvijanja vojno-redarstvene operacije Oluja, dane ponosa i slave, kao i doprinosa međimurskih postrojbi i

međimuraca koje su neposredno sudjelovale u VRO na području Banovine na potezu Jasenovac-Dubica-Kostajnica i Dvora na Uni.

U VRO Oluja bile su angažirane borbena skupina 24. domobranska pukovnija

Varaždin koju su činili pripadnici 2. bojne sastavljene isključivo od Međimuraca, 34. inženjerijska bojna HV Čakovec, pripadnici Policijske uprave Međimurske jačine satnije, vod Vojne policije u sastavu 69. samostalne satnije Vojne policije Bjelovar kao

i nemali broj Međimuraca u profesionalnim gardijskim i policijskim postrojbama;

1. gbr. Tigrovi, 7. gbr. Pume, specijalne policije Roda Varaždin i drugih.

Na druženju se okupilo stotinjak hrvatskih branitelja Domovinskog rata iz čitavog Međimurja, a njih 35 se natjecalo u disciplini viseća kuglana.

Natjecanje se održalo kao izlučno natjecanje za sastavljanje ekipe Međimurske županije za sudjelovanje na 27. Državnom športskom

natjecanju dragovoljaca i veterana domovinskog rata koje će se održati 23. rujna 2023. u Kutini.

Pravo nastupa na Državnom natjecanju stekli su osvajači: 4. mjesta Franjo Marciuš iz Nedelišća, 3. mjesta Vladimir Golubić iz Krištanovca, 2. mjesta Franjo Mavrin iz Belice i 1. mjesta Željko Kodba iz Čakovca.

Za dobru organizaciju, okrepu i prehranu pobrinuli su se domaćini članovi Ogranka Mihovljan.

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70.

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

Putjane ul. bb, 40000, Čakovec

h�ps://www.stella-floris.hr/

telefon: 098 902 0615

SUZANA LUKŠA iz Donjeg Vidovca

Uspomene putovanja pretočila u oazu ljepote

Suzanin vrt oduševljava raznovrsnošću biljaka - od palmi iz Tribunja, banane, stabala kruške sorte nashi, korisnih za dijabetičare, maslina iz Dalmacije, šljiva i cikas palmi, sve do biljaka čijih imena se ne sjeća, no koje su postale dragocjeni podsjetnici na putovanja

Piše i foto: Sania Bižupić

Čarolija prirode i putovanja isprepletena je u predivnom vrtu koji krasi dom Suzane Lukša iz Donjeg Vidovca. Ta strastvena putolovka, obrtnica i vrtlarica stvorila je pravu oazu koja spaja elemente raznih

svjetskih destinacija i biljaka u harmoničnu cjelinu.

Uspomene iz

cijelog svijeta

- Svaki kutak ovog vrta nosi priču i uspomenu, ističe Suzana Lukša, dok opisuje bogatstvo svojeg vrta. - Budući da smo mi putoholičari,

jako volimo putovati. Iz svakog mjesta koje posjetimo, uvijek neku biljku ili sjeme ili kamen donesemo doma i ugradimo u svoj vrt. Suzanina strast za putovanjima odvela ju je kroz cijelu Europu, Ameriku, Dubai i dalje, donoseći komadiće svijeta u njeno dvorište.

Njezin vrt odiše kombinacijom kontinentalnih i mediteranskih elemenata, stvarajući jedinstvenu atmosferu. - Ljubo, muž, jako puno pomaže, vodi brigu i održava, dodaje Suzana, ističući važnost partnerstva u stvaranju ovog malog raja.

Suzanin vrt oduševljava raznovrsnošću biljaka - od palmi iz Tribunja, banane, stabala kruške naši, korisnih za dijabetičare, maslina iz Dalmacije, šljiva i cikas palmi, sve do biljaka čijih imena se ne sjeća, no koje su postale dragocjeni podsjetnici na prošla putovanja.

- Nastojimo dio svijeta unijeti u naš vrt, objašnjava Suzana, ističući da je njezin poticaj za prijavu na natječaj

Čiji je vrt najljepši bio podijeliti inspiraciju za uređenje vrtova i ponosno pokazati svoj vlastiti cvjetni raj.

Suzana se prisjeća trenutaka kada je dobila kaktus s mora. No, ta biljka postala je njen izazov. - Već sam ga podijelila puno ljudi, no on raste k’o lud, priznaje Suzana s osmijehom. Ali taj kaktus nije usamljen u svojoj rastućoj divljoj priči. Uz njega su kaktusi iz Budve i Dubrovnika.

Duboko povezan vrt s majčinskim nasljeđem

Suzanin vrt nije samo prostor gdje priča priče svojih putovanja i svakodnevnog života. On također nosi u sebi duboko ukorijenjenu vezu s njenom prošlošću.

- To nismo ništa dirali, probali smo osmisliti tako da bude održivo. Tu ima i prekrasna bijela magnolija, dodaje.

Ulaz u Suzaninu kuću krasi Scadoxus multi�lorus, cvijet koji ima svoju priču. - Ovo je interesantna biljka. Ovaj cvijet poklonila mi je gospođa iz Donjeg Vidovca. Ova narančasta biljka cvjeta ljeti, a bijela cvjeta od studenog pa

Održivi raj

Vrt nije samo estetski izazov već i mjesto gdje Suzana upotrebljava svoje biljke za izradu kozmetičkih proizvoda. - Imam smilje, od kojega pravim macerat. Svake godine pravim kremu i ulje, otkriva Suzana. A melisa, limun, smilje i menta stvaraju osvježavajuće vode s okusom u kojima uživa s obitelji na terasi.

sve do Božića, sa smiješkom objašnjava Suzana.

Osim toga, Suzana u svom vrtu čuva i autohtone biljke koje je njena majka uspjela nabaviti, uključujući rijetku božikovinu koja raste iznimno sporo i može preživjeti i do 300 godina.

U središtu vrta stoji ginko biloba, stablo koje je stiglo iz Novog Marofa. Godine 1981. Suzanina je majka donijela malu biljku, a danas, ispod sjene ginko biloba, uzdižu se dva mala drvca koja će uskoro naći svoje mjesto u Frkanovcu, domu Suzanine prijateljice. Ta tradicija dijeljenja biljaka i njihovih priča odražava duh zajedništva i povezanosti koji vlada u Suzaninu vrtu.

Suzana naglašava da njezin vrt nosi posebnu dušu, svaka biljka i svako stablo ima svoju priču. Njen vrt prožet je ljubavlju prema prirodi i putovanjima, kao i prema obitelji koja zajedno sudjeluje u njegovuodržavanju. - Svaki

član obitelji daje dio sebe u ovaj vrt, Suzana dijeli. - Ovo nije suvremeni vrt, ovo je retrovrt. Svaki segment ima svoju priču, objašnjava Suzana. Ona planira i buduće nadogradnje svog vrta, uključujući rajski cvijet koji čeka da procvjeta nakon 11 godina.

Vrt kao umjetničko djelo Suzana, koja već dvadeset godina vodi uspješan Modni studio Latea, uspješno balansira između svojeg posla i održavanja prekrasnog vrta. - Vrt je jedna vrsta umjetnosti, naglašava ona, ističući paralele između svoje kreativnosti u modnom dizajnu i stvaranja harmonije u vrtu. Suzanin vrt nije samo njen osobni raj već i inspiracija za sve zaljubljenike u prirodu i kreativnost. Njena oaza ljubavi, sjećanja i truda istinski zaslužuje divljenje jer je svaki cvijet i biljka u njemu stvoren s posebnim značajem i pažnjom.

Ljubo i Suzana Lukša u svom vrtnom kutku za odmor

Ogromna banana musa

Ulaz u Suzaninu kuću krasi Scadoxus mul�florus

Smilje, melisa i menta

KRISTINA KOZAR već 80 godina uzgaja marijin vijenac

Ljubav je tajna za najljepše cvijeće

U Ivanovcu živi umirovljenica Kristina Kozar koja uzgaja ruže, hortenzije, stare sorte voćki, ali i cvijeće koje na istom mjestu raste još od njezina djetinjstva

Piše: Paulina Topolko

Foto: Zlatko Vrzan

Tamnoružičasta boja cvijeća razbija zelenilo ispred kuće vedre i nasmijane umirovljenice u Ivanovcu. Opojan miris širi se dvorištem, a od šarenila cvijeća teško je zadržati pogled na samo jednom grmu. Gospođa Kristina iza sebe broji 83 godine života, a skoro isto toliko ima i staža u uzgoju cvijeća.

Najponosnija je na cvijet marijin vijenac koji na istom mjestu raste već preko 80 godina. Riječ je staroj i pomalo zaboravljenoj sorti cvijeća. Priznaje i da ne vodi pretjeranu brigu o njemu, već nakon što ocvate, vjetar rasprši sjeme i ponovno iduće godine naraste novo cvijeće. - To cvijeće raste na ovome mjestu još otkad sam ja bila mala. Nismo ga nikad premještali na drugi dio dvorišta. Dosad je svake godine to cvijeće bilo nisko. Pogledajte samo kako

je sad visoki grm i cvate posljednja dva tjedna, a to mu nije uobičajeno, ispričala nam je. Vješto skriva, ali ipak joj je malo krivo jer je u noći bila kiša praćena jakim vjetrom koja je malo poremetila cvjetnu harmoniju.

Hortenzije uljepšavaju i vjenčanja Svoje je cvijeće oduvijek nesebično dijelila, pa je tako i prije tri tjedna dobar dio svojih bijelih hortenzija dala jednoj mladoj ženi ne bi li ukrasili svadbenu salu njima. - Bili su kod mene i narezali su puno bijelih hortenzija, jako su lijepo izgledali buketi. A pogledajte samo koliko ih je ostalo, pokazuje nam na velike grmove ovog cvijeća koji ne odaju dojam da su prije samo par tjedana bili porezani.

Dodaje da ne vodi pretjeranu brigu o grmolikom cvi-

jeću među kojima su i opojni ljubičasti hibiskusi. Zalijeva ruže koje ima zasađene u

svim bojama i veličinama i cvijeće koje raste u teglama. Prevladava klasično jednogodišnje bilje, a otkriva da ih nikad ne zalijeva vodom iz slavine. - Čula sam negdje, ali ne sjećam se više gdje, da je cvijeće najbolje zalijevati kišnicom. Od tada redovito skupljam kišnicu i zalijevam cvijeće u teglama i ruže. Ove velike grmove ne zalijevam. Oni imaju veliko i snažno korijenje pa sami iz zemlje povuku vodu. Nisu nikad uvenuli. Evo, zalijem ih malo, ali samo ako je duže vrijeme sušno razdoblje.

Ljubav se ljubavlju vraća Gospođa Kristina i njezino cvijeće pravi su dokaz

da se ljubav ljubavlju vraća. Njezino cvijeće osjeća sjaj glasu svoje vlasnice koja brine o njemu i ljubav kojom govori o njemu. Uvijek ga rado poklanja, a obrezuje tek kad nešto ocvate. Grmove ne oblikuje, već pušta prirodi da odradi taj dio posla umjesto nje. Ni sama nije sigurna koliko vrsta cvijeća ima jer neko je cvijeće samoniklo. Upravo je takav i puzavac koji raste između betonskih ploča, a cvate najsjajnijim bojama.

Ima i zasađene stare sorte marelice, breskve, kruške i jabuka za koje kaže da su i dalje rodne kao i kad su bile mlade.

Pri brizi za uređenje okućnice, točnije travnjaka pomažu joj sin i unuk koji

kose travu. Baš za vrijeme našeg posjeta je čekala da dođu pokositi, a ispričala nam je da joj je to od velike pomoći jer sustigle su je godine i ne može sve sama obavljati.

Tamnoljubičasti veliki cvjetovi hibiskusa plijene pažnju svakoga tko uđe u dvorište. Gospođa Kristina je ponosna upravo na to cvijeće čijoj se ljepoti ne može nadiviti.

Na naše pitanje koje joj je cvijeće najdraže, otkriva da nema najdraže cvijeće. Sve joj je podjednako drago i na svaki je cvijet jednako ponosna.Ipak, cvijeće u njoj budi radost i veselje, a svaki joj dan otkriva neke nove ljepote.

Gospođa Kristina u očaravajućim hibiskusima

Samoniklo bilje uzvraća ljubav

Marijin vijenac ponos je vlasnice

Hortenzije cvatu cijelo ljeto

Poseban sjaj lončanicama daje kišnica

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA, ŠKOLSKA

OŠ Macinec I PŠ G.HraŠćan

1. b - razrednica:

Paulina Mikolaj Blagus

Učenice: Hana Balog i Lara

Bogdan

1. c - razrednik:

Igor Pergar

Učenica: Stela Ignac

2. a - razrednica:

Kristina Balent

Učenici: Domagoj Ignac i Lucija

Balog

3. a - razrednica:

Dušanka Keresteš

Učenica: Iva Balog i Lea Ignac

3. b - razrednica:

Sanja Tkalec

Učenice: Klaudija Oršoš i Elvira

Ignac

3. c - razrednica:

Veronika Vincek

Učenici: David Ignac, Ivana Balog i Lea Balog

4. b - razrednica:

Jasna Murković

Učenica: Veronika Balog

4. c - razrednik:

Branko Grabar

Učenice: Ivona Ignac i Melany

Ignac

5. b - razrednica:

Ana Jankaš

Učenica: Nives Horvat

6. a - razrednik:

Gabrijel Kovačić

Učenici: Dino Balog i Simon Oršuš

6. c - razrednica:

Natalija Jezerinac

Učenik: Teo Ignac

7. a - razrednica:

Dijana Kirić

Učenik: David Kovačić

8. b - razrednica:

Željka Trupković

Učenici: Ema Fegeš, Nikola Jovičić, Leon Oršoš, Žan Vibovec

1. e - razrednica:

Bernarda Novak

Učenice: Olivera Herman i Laura Kralj

2. d - razrednica:

Bernarda Novak

Učenici: Alex Kocijan, Helena Magdalenić, Leda Novak, Eli Posavec

3. d - razrednik:

Zvonimir Sabol

Učenici: Leon Boj, Matej Fegeš, David Gavez, David Horvat, Marta Jambrović, Nina Medlobi, Borna Meglić, Sven Mlinarič, Petar Treska, Noel Vugrinec

4. e - razrednica: Vesna Perhoč

Učenici: Liam Balog, Jakov Fegeš, Borna Horvat, Jan Kocijan, David Meglić, Vjera Škrobar, Hana Škvorc, Tara Vibovec

5. d - razrednica: Kristinka Vugrinec

Učenici: Karlo Novak, Lena Branilović, Lena Trupković

OŠ MurskO SredIŠće, PŠ Peklenica I PŠ HlaPIčIna

1. a - razrednica: Vesna Čalopa

Učenici: Jan Črešnjovec, Saša Danilović, Liam Golubić, Tesa Hren, Ivan Kozjak, Bono Kraljić, Melvin Majsan, Luna Rob, Ivano Štefanić, Roko Žganec

1. b - razrednica: Andrea Dobranić

Učenici: Alex Braniša, Jan Ciglarić, Una Cilar, Jan Hoblaj, Roko Jambrošić, Franjo Markulin, Luka Orehovec, Tara Petek, Luka Radiković, Luka Strahija, Rino Tkalec, Marsel Vidović, Dita Žerjav

1. PE – razrednik: Marinko Pintarić

Učenici: Filip Biro, Lorna Mlinarić, Manuel Murković, Eva Nerer, Hana Novak, Liam Srnec, Aida Šagi, Simon Šoltić, Mia Trajber, Maja Turk

1. HL - razrednica: Gabrijela Purić

Učenik: Bartol Franjo

2. a - razrednica: Željka Žganec

Učenici:. Karlo Kralj, Leona Lajtman, Vili Matijašević, Lucija Matjašić, Eva Nestić, Lana Strnad, Erik Zobić, Ivano Žganec

2. b - razrednica: Zvjezdana Balent

Učenici: Dora Deban, Maja Flac, Ana Horvat, Tessa Hrženjak, Tin Kolac, Ivan Leško, Marko Leško, Gabrijel Orehovec, Stella Orehovec, Ana Sanjković, Iztok Tkalec, Luka Trstenjak, Lorena Vuri

2. PE - razrednica: Lidija Škvorc

Učenici: Hana Bratinščak, Noa Farkaš, Ana Govedić, Filip Jezernik, Lana Jezernik, Alina Kovač, Mia Kustec, Jan Panić, Mia Tomašić, Franka Živko

2. HL - razrednica: Martina Horvat

Učenici: Gabriel Majsan i Jura

Matijašec

3. a - razrednica: Lidija Vuri

Učenici: Jakov Bezek, Adian Božić, Evan Božić, Lana Hoblaj, Ana Malović, Estera Novak,

Leona Novak, Stela Perčić, Karla Rebernik, Petra Štefanić

3. b - razrednica: Dubravka Posavec

Učenici: Mia Bićanić, Lovro Bobičanec, Mia Branda, Kaja Hozjan, Ela Jakopić, Lena Jambrošić, Vita Ladić, Jurica Medvar, Vita Petek, Sven Trbuhović, Franko Vinko, Lucija Žerjav

3. PE - razrednica: Tajana Rihtarec Višnić

Učenici: Luka Goričanec, Lukas Govedić, Aleks Jambrošić, Vilim Krumpić, Patrik Lajtman, Mia Medved, Vilim Srnec, Eva Sršan, Adam Strojko, Elena Tuksar, Matija Vinković

3. HL - razrednica: Martina Horvat

Učenica: Katarina Šupljika

4. a - razrednica: Mirjana Mošmondor

Učenici: Edi Cilar, Anela Golubović, Mila Horvat, Aleksander Saša Ikodinović Kodba, Lara Mihaljević, Niko Nemec, Karlo Novak, David Puklavec, Adrian Ribarić, Luka Vačić, Edward Valenta Jevstifejev, Sara Živčec

4. b - razrednica: Aleksandra Novak

Učenici: Jakob Čurin, Noa Čurin, Lana Goričanec, Nika Hoblaj, Daria Horvatić, Jan Hrženjak, Jona Jakšić, Joakim Kontrec, Lana Lešnjak, Zara Perčić, Rok Prša, Lara Srpak, Ivan Srša, Vito Strahija

4. PE - razrednica: Željka Repalust

Učenici: Kaja Drk, Neli Hižman, Mia Jambrošić, Kjara Koss, Lena Kovačić, David Kustec, Dora Munđar, Kaja Novak, Ian Sršan, Matej Varga

4. HL - razrednica: Dea Dobranić

Učenici: Mia Balažinec, Leona Franjo, Kirtana Janiška, Pia Kokalj, Fran Vinković, Ena Vuri

5. a - razrednik: Sanjin Tomšić

Učenici: Sergej Danilović, Igor Kukulić, Leona Kuternik, Petar Leško, Paul Munđar, Edvin Nedeljko, Leona Perčić

5. b - razrednica: Jelena Rajter

Učenici: Franka Božić, Jakov Nestić, Nika Strahija, Roko Štefan, Karla Tuksar

5. c - razrednica: Marina Drvarić

Učenici: Iva Cimerman, Filip Filip, Filip Franjo, Sara Hoblaj, Lovro Lesjak, Sara Radiković, Marija Strojko, Dorian Teljega, Kristijan Turk, Saša Vinković

6. a - razrednica: Martina Cimerman Teljega

Učenici: Alex Bakač, Lucija Klujber, Ida Kolac, Sebastian Kordiš, Gabriel Murković, Matea Sobočan

6. b - razrednica: Nataša Radiković

Učenici: Dolores Ciglarić i Leon Lešnjak

6. c - razrednica: Anamarija Novak

Učenici: Adrijan Bedić, Fabian Frančić, Toma Frančić, Sara Hižman, Helena Novak, Kaja Pevec, Leon Štefanić, Dino Tomašić, Ana Zadravec

7. a - razrednica: Ružica Pahor

Učenici: Idora Gogić, Ena Halimić, Martin Mihaljević, David Pahor, Sven Tot

7. b – razrednik: Tomislav Hajdarović

Učenici: Matej Fućak, Asia

Hoblaj, Lovro Nedeljko, Niko Novak, Ena Oletić, Josip Oletić, Nikol Strahija

7. c - razrednica: Biserka Hren

Učenici: Tena Cerovec, Lovro Cimerman, Dina Hižman, David Jambrošić, Mia Majsan, Hana Tuksar, Noa Varga

8. a - razrednica:

Jasminka Jagečić Žerjav

Učenici: Borna Fućak, Ema Gradiček, Ariana Novak, Bea Šajnović, Lukas Trstenjak

8. b - razrednica:

Ksenija Bilas

Učenici: Mateo Drk, Kaja Đuranec, Hana Filip, Ivan Frančić, Matija Mikolaj, Dora Tkalec

8. c - razrednica: Srebrenka Puklavec Trstenjak

Učenici: Hana Edišar, Elena Frančić, Ivor Petričević, Ela Slamek, Lana Trstenjak, Moris Tuksar

8. d - razrednica: Maja Herman

Učenici: Koko Božić, Gabriel Lesjak, David Palnec, Josip Zadravec

OŠ nedelIŠće, PŠ DunjkOvec I PuŠćIne

1. a - Razrednica: Ana Marciuš Knezić (Iva Novak)

Učenici: Nela Bogdan, Dino Bregović, Ella Buden, Doris Ciceli, Nola Gyöfi, Sara Jalušić, Lucija Kolman, Florian Ladić, Erik Novak, Alan Radiković, Tia Sabol, Dita Sekirnik, Vilim Vlah, Adriano Žerjav, Aleksander Žnidarić

1. a - Razrednica:

Snježana Novak

Učenici: Nera Blagović, Aleksej Božić, Bruna Crnčec, Martin Dolar, Adam Fernandez Polanec, Tina Grabar, Jošua Jagec, Maxim Lindić, Emeri Regina Obase, Nela Petković, Anabella Puklavec, Tara Trupković, Marina Vuković, Matko Zoka

1. d - Razrednica: Lidija Pintarić

Učenici: Noa Andročec, Sofia Andročec, Patrik Bajzek, Zara Ciglarić, Ema Čanadi, Manuel Đuran, Fran Farkaš, Vito Horvat, Borna Jurinić, Edvin Kozina, Moreno Kregar, Tian Novak, Korina Oreški, Noa Posavec, Mark Pozvek, Marsel Tomašić, Tino Trupković, Toni Trupković, Tara Vagjunec, Nella Vojković

1. P - Razrednica:

Suzana Baksa

Učenici: Maša Cvrtila, Mihaela Gal, Timotej Mustak, Hana Škvorc, Matej Šmaguc, Leon Tkalčec, Livija Žnidarić

2. a - Razrednica:

Anamarija Novak

Učenici: Pia Babić, Karlo Češnjaj, Lena Dominić, Leona Hamer, Elena Horvat, Ian Malić, Mate Martinjaš, Rosa Mikolaj, Jakov Molnar, Dora Perhoč, David Posavec, Oliver Šercer, Vito Topolnjak, Gabrijela Treska

2. b - Razrednica: Renata Posavec

Učenici: Edvin Branilović, Bela Knezić, Nives Krznar, Anastazija Košir, Mila Maček, Ivan Mikolaj, Leon Novak, Sofija Novak, Linda Smrtić, Damjan Tasković

2. d - Razrednica:

Višnja Špicar

Učenici: Vito Branilović, Erin Debelec, Rita Dragaš, Marta Fegeš, Bruno Florjanić, Lena Fodor, Nea Fundak, Neo Hergotić, Eva Hunjadi, Matija Korunić, Gabrijel Lesar, Lena Novak, Rajan Pozvek, Bianka Preložnjak, Filip Senčar, Erika Ščerbić, Otto Thes, Jakov Varga, Franka Vidović, Luka Vuković, Josipa Zadravec

2. p - Razrednica:

Sanja Marciuš

Učenici: Noa Celinger, David Dolar, Armando Horvat, Judita Hutinec, Aleksandar Križnar, Jona Legin, Paula Marciuš, Elena Posavec, Tena Posavec, Ana Marija Tkalec, Magdalena Trupković, Fran Tuđan, Šimun Turk

3. a - Razrednica:

Melita Tkalec

Učenici: Leona Balić, Elina Bašek, Nesa Fučec, Dina Janeš, Manuela Logožar, Nadan Emmanuel Obase, Una Srnec

3. b - Razrednica:

Ivana Slukić

Lora Bezek, Lorena Ciceli, Leon Mesarek, Leon Novak, Klara Perhoč, Filip Pintarić, Leon Podvezanec, Selim Posavec, Zola Treska, Mia Tučić

3. d - Razrednica:

Dajana Novak

Učenici: Gabrijela Cofek, Noel Ganzer, Klara Kirić, Karla Korunić, Evan Leček, Asja Mikulan, Maša Mlinarić, Ervin Pertlik, Gašpar Pleh, Kiara Ana Srnec

3. p - Razrednica: Snježana Topolnjak

Učenici: Lovro Camplin, Hana Cvrtila, Vilim Đuran, Mirta Grubić, Maja Novak, Dita Topolnjak

4. a - Razrednica: Željka Klamfar Kirić

Učenici: Jura Barbić, Tia Bašek, Tanja Braniša, Hana Ganzer, Jakša Jalušić, Lorena Karlović, Matija Mikulić, Azra Novak

4. b - Razrednica: Marija Kovač

Učenici: Ana Bacinger, Mia Bacinger, Andro Dominić, Jakov Ivanuša, Jakov Kirić, Nikol Kirić, Fran Korošic, Pia Korošic, Ema Lepoglavec, Doris Sekirnik, Anna Tkalec

4. d - Razrednica: Melanija Šalamon

Učenici: Ivan Bistrović, Karla Florjanić, Elena Kovačić, Rea Marciuš, Evan Pertlik, Lana Petran, Bruna Soldat

4. p - Razrednica: Tamara Ceilinger

Učenici: Vinka Ceilinger, Ruben Hutinec, Dean Jalušić, Petar Kirić, Laura Košir, Petar Logožar, Franjo Obersnel, Jakov Perenc

5. a - Razrednica: Sanja Špiranec

Učenici:Dominik Cindrić, Zvonimir Horvat, Magdalena Kirić, Vito Korent, Korina Posavec, Žan Posavec, Vito Silaj, Roko Štefulj, Dino Zgrebec

5. b - Razrednica: Jelena Sršan Pavlic

Učenici: Lucija Bacinger, Marko Burela, Jan Gerenčer, Marta Kutnjak, Fabijan Vaser

5. c - Razrednik: Aleksandar Puklavec

Učenici: Mia Gašparlin, Tena Krnjak, Luka Magić, Nikola Podvezanec, Marin Trupković, Dorotea Zita

5. d - Razrednica:

Danijela Horvat

Učenici: Roko Ciglarić, Niko Dobša, Adrianna Fernandez Polanec, Vito Golub, Beata Horvat, Katja Kelenc, Luka Maček, Evan Novak, Franka Pintarić, Gabriel Preložnjak, Ana Maria Špiranec, Sara Trupković

6. a - Razrednica: Željka Pavlic

Učenici: Mihael Banić, Leona Klišan, Luka Krznarić, Erin Maček, Domagoj Marčec, Matej Sklepić

6. b - Razrednica: Dubravka Vukšić

Učenici: Eva Branilović, Magdalena Dolar, Borna Kovačić, Ema Mezga, Petar Patafta, Karlo Pintarić, Karlo Serec, Petar Slukić, Ivan Zdolec

6. c - Razrednica: Martina Puklavec

Učenici: Eva Bedić, Alexandar Dragaš, Teo Fegeš, Jakov

ŠKOLSKA GODINA 2022./2023.

Marodi, Vito Mesarek, Paulo Nomo Nemi, Antonio Pozvek, Lea Rešetar, Timotej Špoljarić, Marta Topolnjak i Ivona Vidović

6. d – Razrednica:

Smiljana Colar

Učenici: Filip Baljak, Lea Branilović, Nikša Dovečer, Anijan David Jalušić, Adriano Juras, Zara Kravaršćan Hidanović, Ivan Novak, Bella Posavec, Bea Slaviček

7. a – Razrednica:

Ela Igrec

Učenici: Augustina Cmrečnjak, Aleksandar Gašparlin, Vid Kirić, Kajo Kozar, Niko Mošmondor

7. b – Razrednica:

Karmen Habijan Buza

Učenici: Tonka Cimerman, Lea Kovačić, Nela Marciuš, Noa Molnar, Anja Strah, Lovro Škvorc, Anja Žarković

7. c – Razrednica:

Mateja Grabar

Učenici: Mia Krizman, Ema Mikulić, David Rušec, Dora Takač, Katja Zorković

7. d - Razrednik:

Nikola Bistrović

Učenici: Hutinec Nela, Legin Zoja, Logožar Hana, Pintarić Sara, Pokos Leona, Treska Asja, Vučković Krsto

8. a - Razrednica:

Ivana Sokač

Učenici: Noa Gerenčer, Leona Graf, Marko Lepoglavec, Lorena Lukša, Fran Novak, Mateo Posavec, Mia Risek, Vedran Štefulj, Mihael Trupković, Dino Vinko

8. b - Razrednik:

Veljko Posavec

Učenici: Matija Ceilinger, Alana Horvat, Lovro Kutnjak, Lora Marciuš, Franka Mesarić, Stela Novak, Lovro Perenc, Nika Podvezanec, Ivan Lukas Posavec, Jona Žvorc

8. c - Razrednica:

Kristina Horvat

Učenici: Mia Bratko Štorga, Borna Horvat, Dalia Novak, Patrik Pintarić, Lovro Podvezanec, Ida Posavec, Tiana Režek

PRO - Razrednica:

Karla Lešnjak

Učenici: Horvat Roko (6.r), Oršoš Amela (6.r.), Oršuš Mihajllo (1.r.), Varga Patrik (1.r.), Zorić Robert (4.r.), Žnidarić Arman (3.r.)

OsnOvna škOla

POdturen, Pš sivica, Pš nOvakOvec i Pš Miklavec

1. a - razrednica:

Vlatka Žganec

Učenici: Barbara Balog, Lucija Biškup, Elena Brzuhalski, Tian

Dolenec, Nela Kolar, Elena Mađarić, Zrinka Trstenjak

2. a - razrednica: Vanja Barić

Učenici: Karlo Furdi, Bella Jambrošić, Stela Kerhač, Vinko Mikac, Damian Murković, Dorijan

Pec, Kaja Tkalec

2. b - razrednica:

Ljiljana Ovčar

Učenici: Edward Balog, Jana Cerovec, Lucija Cesar, Karlo Dodlek, Maša Hatlek, Petar

Mihalec, Leon Strahija, Mijo Škvorc, Fran Zobić

3. a - razrednica: Vesna Zadravec

Učenici: Jana Balenović, Larisa Horvat, Erik Kolar, Emanuel Kolmanić, Fran Marković, Janja

Ovčar, Emanuel Režonja, Vita

Škvorc

4. a - razrednica: Kristina Levačić

Učenici: Klara Biškup, Ivan Rudi Drk, Mia Horvat, Viktor Mikac, Tomi Vrbanec, Nikolina

Vugrinec

4. b - razrednica:

Ljubica Horvat

Učenici: Ena Andrašec, Zara Levačić i Josip Zobić

5. a - razrednica:

Alen Sambolec

Učenici: Dora Blažon, Iva Jalušić, Luka Petrović, Nikola Šantak

5. b - razrednica:

Željka Podgorelec Sirc

Učenici: Alen Antolašić, Lara Hajdarović, Lovro Mikulčić, Lovro Novak

6. a - razrednica: Dubravka Ovčar

Učenici: Ena Kovač, Kaja Krznar, Luka Murković, Andrija Trstenjak, Tena Žagar

6. b - razrednica:

Lea Valkaj

Učenica: Ema Horvat

6. c - razrednica:

Monika Drk

Učenica: Pavla Hatlek, Jona Levačić, Patrick Lovrenčić, Lovro

Mihalec, Klara Vrančić

7. a - razrednica:

Ksenija Zadravec

Učenici: Noa Bobičanec, Lovro

Golubić, Elena Otorepec, Asija Trstenjak

7. b - razrednica:

Aleksandra Trupković

Učenici: Stela Kolar, Filip Polanec i Ena Šafarić

8. a - razrednica:

Sanja Seitl

Učenici: Ana Antolašić, Martin Jalšovec, Gabrijel Režonja, Tea Strahija

8. b - razrednica: Lea Sršan

Učenici: Martin Antolović, Emily Božić, Leo Dragović, Nino Jambrošić, Sara Srpak, Mia Šela, Julija Žganec

1. s - razrednica:

Mirjana Brzuhalski

Učenici: Mathias Govedić, Erik Jezernik, Vanessa Karlovčec, Jan Novak, Stjepan Poljaković, Krsto Simun, Leona Varga

2. s - razrednica:

Dijana Bedi-Šela

Učenici: Leon Palir, Izabela Poljaković, Ida Trstenjak, Doris Vidović

3. s - razrednica:

Jasna Posavi

Učenici: Sabina Golubić, Nina Mihalic, Martin Slamek, Mateo Šimunić

4. s - razrednica:

Snježana Horvat

Učenici: Dino Bakač, Erik Paler, Nevena Recek, Vanja Varga, Vita Varga, Ana Vrtarić, Leona Vrtarić

1. n - razrednica: Ljubica Blažon

Učenica: Ana-Maria Bogdan

2. n - razrednica: Jelena Bister

Učenici: Barbara Novak, Lana Novak i Josipa Vinković

3. n - razrednica: Ljubica Blažon

Učenici: Sara Krznar i Fran Novak

1.m - razrednica: Sanja Vaser

Učenici: Lamija Blažon i Nela Murković

2. m - razrednica: Sanja Vaser

Učenici: Leon Glavina, Petar Mavrin i Leo Novak

3. m - razrednica: Ivanka Andrišek

Učenici: Erik Kirić, Tena Novak, Ivan Zadravec, Luka Zadravec

4. m - razrednica: Ivanka Andrišek

Učenici: Ana Otorepec, Tessa Otorepec, Sara Rozinkranc, Mateo Zadravec

Na temelju članka 11. Statuta Centra za kulturu Čakovec, od 9. studenoga 2022. godine, ravnateljica Centra za kulturu Čakovec, dana 4.8.2023. godine, raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prijem zaposlenika na radno mjesto KNJIGOVOĐA – 1 izvršitelj

na određeno vrijeme od godinu dana s mogućnošću stalnog zaposlenja s punim radnim vremenom uz probni rad u trajanju od 6 mjeseci

UVJETI:

- mag. struke (ekonomija) ili sveučilišni ili stručni specijalist ekonomske struke

- minimalno tri (3) godine radnog iskustva u struci, u poslovima financija, računovodstva i knjigovodstva

- komunikacijske vještine

- napredna razina računalne pismenosti

- izražena odgovornost, marljivost i samostalnost u radu

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

- životopis

- dokaz o državljanstvu (domovnica, preslik važeće osobne iskaznice ili putovnice)

- dokaz o stečenoj stručnoj spremi (original ili preslik diplome)

- dokaz o radnom iskustvu (elektronski zapis s podacima o radnom stažu iz evidencije HZMO-a, preslika rješenja, ugovora o radu ili potvrda poslodavca o poslovima koje je osoba obavljala)

- dokaz o naprednom poznavanju rada na računalu (svjedodžba, potvrda, izjava ili sl.)

- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (izdano u vrijeme raspisanog natječaja)

Preslike traženih dokumenata ne moraju biti ovjerene, a izabrani kandidat dužan je, prije sklapanja ugovora o radu, priložiti dokumentaciju u izvorniku ili ovjerenom presliku.

Za kandidate prijavljene na natječaj koji ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja provest će se pisana provjera stručnog znanja i intervju.

Prijavu na natječaj mogu dostaviti osobe oba spola (čl. 13. Zakona o ravnopravnosti spolova NN RH 82/08, 69/17).

Prijava na natječaj mora biti potpisana.

Kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju dokazuju to rješenjem ili potvrdom o priznatom statusu i potvrdom o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdanom za vrijeme javnog natječaja te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji način je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka i sl.).

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21) uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti sve potrebne dokaze za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju dostupne na poveznici:

https://www.zakon.hr/z/973/Zakon-o-hrvatskim-braniteljima-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanovima-njihovih-obitelji

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN RH 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Riječi i pojmovi korišteni u javnom natječaju, koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Prijavom na natječaj kandidati su izričito suglasni da Centar za kulturu Čakovec, može prikupljati, koristiti i obrađivati njihove podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka, a sukladno propisima koji uređuju područje zaštite podataka.

Rok za podnošenje prijava je 8 dana od dana objave natječaja u Međimurskim novinama.

Prijave na natječaj dostavljaju se na adresu: Centar za kulturu Čakovec, Trg Republike 3, 40000 Čakovec s naznakom “za natječaj –za radno mjesto - knjigovođa” ili na info@czk-cakovec.hr

Nepotpune i nepravovremene prijave na natječaj neće se razmatrati.

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

O rezultatima izbora kandidati će biti pisano obaviješteni u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Centar za kulturu Čakovec zadržava pravo da ne prihvati ni jednu od pristiglih ponuda ili da poništi natječaj.

KLASA: 112-01/23-02/03 URBROJ: 2109-103-01-23-1 Čakovec, 4.8.2023.

Ravnateljica: Helga Lajtman, mag.rel.publ./univ.bacc.cult.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

restoran & pansion Varaždinske Toplice

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Nudi sve: luksuz, brzinu i udobnost

Jedan od najluksuznijih SUV modela na našem tržištu kupcu će ponuditi mnogo toga, a ističe se dobrim performansama, udobnošću i bogatom opremom, a sada izgleda bolje nego prije, no za sve to ipak treba gurnuti ruku dublje u džep.

Lexus RX vjerojatno je najpoznatiji model ovog proizvođača, a prva generacija je u prodaju stigla 1998. godine. On je ujedno i najprodavaniji Lexus s preko 3,5 milijuna prodanih primjeraka, a u Europi je prodano preko 300.000 ovog modela. Uzmemo li u obzir kako je riječ o luksuznom terencu, onda one izgledaju jako dobro. A novi model sada ima puno bolji dizajn, još više luksuza i novi motor, a najsnažnija izvedba hibridnog pogonskog sustava s 371 KS vezana je za najbolji paket opreme F Sport, a upravo nam je takva izvedba stigla na test.

Iako na prvu ne izgleda da je riječ o najsnažnijem modelu, a bilo bi to vidljivije da je boja karoserije bila crvena ili zelena, kakve su u ponudi, dok u sivoj boji više vuče na eleganciju. No to nije ništa loše. Tu su i mat crni 21-inčni naplatci s gumama 235/50

R21 koji ipak govore kako nije riječ o tek bilo kakvom SUV-u.

Osim toga, peta generacija ovog modela izgleda odlično. Sada donosi novi dizajn prednjeg dijela vozila gdje je ma-

ska i dalje velikih dimenzija, no sada je bolje uklopljena u ostatak dizajna. Gledajući s boka, gornja linija prozora ima kupeovski izgled i spušta se polako, a ide sve do prozora prtljažnika, pa izgleda da krov straga lebdi, kako bi rekao proizvođač. Straga su i najveće promjene u dizajnu u odnosu na prethodnika, pa su svjetla sada spojena, a stražnji kraj izgleda jako sportsko. I da ne pomislite kako nema brisača stražnjeg prozora, on je ugrađen, ali je sakriven ispod stražnjeg spojlera, pa je Lexus dobro ukomponirao eleganciju i funkcionalnost.

Postavljen je na platformu TNGA-K, a ona je omogućila smanjenje ukupne težine automobila za 90 kg i ukupne visine za 10 mm, što je u konačnici rezultiralo 15 mm nižim gravitacijskim središtem. Međuosovinski razmak povećan je za 60 mm, dok je zadržana ista duljina, a smanjen je bočni nagib kotača. Širina traga kotača je veća i to 15 mm sprijeda i 50 mm straga. Sada su vanjske dimenzije dužine 4890 mm, širine 1920 mm i visine 1695 mm, a međuosovinski je razmak sada

dug 2850 mm. Težina praznog vozila je 2175 kg, a za pohvalu je i što je nosivost 575 kg, što je sve rjeđe vidjeti u posljednje vrijeme. Pritom prtljažnik ne briljira s 461 litrom, no zato serijski nudi električno podizanje i spuštanje stražnjih naslona, a njihovim spuštanjem dobiva se ravna površina i obujam od 1678 litara.

A bez obzira na težinu, RX nema problema s preticanjima, ubrzanjem ili pak međuubrzanjima, a za to je zaslužan najsnažniji pogonski sustav koji je dostupan u ovom modelu, a sastoji se od 2,4-litrenog turbobenzinca s

četirima cilindrima snage 272 KS i dvama elektromotorima. Jedan je ugrađen na stražnju osovinu i ima snagu od 103 KS, dok je drugi ugrađen između motora i automatskog mjenjača, a razvija snagu od 87 KS. Ukupna snaga koju razvija sustav je 371 KS, a pogon je stalan na četiri kotača, a uz to serijski dolazi i upravljanje na sva četiri kotača, odnosno i stražnji kotači se zakreću i to do četiri stupnja, što olakšava upravljanje, ali i manevriranje po gradskim ulicama. Nov je i klasičan 6-stupanjski automatski mjenjač koji je puno bolji izbor od CVT-a, kod ko-

jih motor često ide u visoke okretaje i stvara beskorisnu buku. Zato je vožnja u ovom modelu i više nego ugodno tiha, pa čak i kada pritisnete gas do kraja, a tada vidite kako ovaj pogonski sklop nema problema s prilično teškim automobilom.

Naime, ubrzanje od 0 do 100 km/h traje tek 6,2 sekunde, a jako su dobra i međuubrzanja, pa za ubrzanje od 60 km/h do 100 km/h treba tek mrvicu više od 3 sekunde. Ako želite, ugrađene su i polugice iza upravljača pa i sami možete mijenjati brzine kada vam najbolje odgovara, a i one

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4890 x 1920 x 1695 mm

Osovinski razmak:

2850 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost:

2175 kg / 575 kg

Veličina prtljažnika

461 / 1678 litara

Vrsta motora / broj cilindara: Benzinski / 4 + dva elektromotora Pogon: Na sve kotače

Mjenjač:

Automatski, 6 stupnjeva prijenosa

Snaga sustava:

273 kW / 371 KS

Okretni moment:

551 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 210 km/h / 6,2 s

Potrošnja (prosječna l/100 km):

10,1

CO2 emisija:

182 g/km

Cijena:

122.180 EUR (920.565,21 kn)

Oprema:

Grijana i hlađena kožna sjedala sprijeda i straga, upravljanje na sva četiri kotača, audiosustav Mark Levinson s 21 zvučnikom, IPA pametno parkiranje, 14-inčni multimedijski sustav, automatski trozonski klima-uređaj, LED svjetla, stražnja kamera s opcijom čišćenja, 21-inčni aluminijski naplatci...

Piše i foto: Igor Rudež

Brzine se mogu mijenjati i polugicama iza upravljača

Ukupna snaga hibridnog pogonskog sustava je 371 KS

Obožavamo vidjeti okrugle fizičke gumbe za podešavanje temperature

Ovim modelom možete slobodno sići s asfalta jer dolazi s pogonom na sve kotače

su se pokazale kako su dobro ukomponirane u čitav sustav. Iako je ovaj model snažan i ima sportski pedigre, ipak ga je najbolje voziti laganije. Tada se ne čuje nikakva buka, nema trzanja pri ubrzanjima i pravi je užitak putovati i na dulja putovanja.

Prosječna potrošnja nam je bila 10,1 litru, što je dobar rezultat za takvo vozilo, s time da treba naglasiti kako u gradskoj vožnji potrošnja pada ispod 8 litara, dok će na autocesti ona biti između 10 i 11 litara. Najugodnije nam je RX 500h bilo voziti otvorenim

C5 AIRCROSS - 29.990 €*

• 10“ tablet (navigacija 3D)

• Pomoć pri parkiranju sprijeda i straga

• Stražnja kamera

• LED Vision svjetla

• Advanced comfort sjedala

• Dvozonska automatska klima

• Alu naplatci 18“

• Metalik boja

C3 YOU!

• LED Vision svjetla

• Audio sustav s 5" ekranom, DAB

• BlueTooth®

• Manualni klima uređaj

• Tempomat

• 6 zračnih jastuka

Već od 15.550 € *

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), bijela boja. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

cestama jer se tada prepuštate pravom užitku, a i potrošnja pada ispod 9 litara.

A i sam boravak u kabini je užitak. Prednja sjedala i stražnja dva vanjska sjedala su grijana i hlađena, presvučena su kožom, tu je i trozonski automatski klima-uređaj, mnogo prostora sprijeda i straga, a čak i dvometraši imaju dovoljno mjesta straga čak i kad su prednja sjedala pomaknuta do kraja. Osim toga, ni nakon duže vožnje sjedala ne umaraju. A užitak je i upravljanje svime po kabini. Naime, i dalje postoje fizičke tipke, preki-

dači i gumbi koji olakšavaju podešavanje temperature ili glasnoće te ostalih važnih funkcija, a i dalje je ostalo dovoljno prostora za ogroman 14-inčni multimedijski zaslon koji donosi mnoge informacije, brz je u radu i pregledan, no ne i najmodernije dizajniran. Tu je i digitalna instrumentna ploča, ali i projiciranje informacija na vjetrobransko staklo. Naravno, sve se to može podešavati, a ako želite isprobati baš sve kombinacije, za to rezervirajte barem pola dana. A uz to, serijski je i audiosustav Mark Levinson s 21 zvučnikom, pa

Putnike straga također očekuju grijana i hlađena sjedala,

je, ako imate kvalitetne glazbene datoteke, užitak slušati omiljenu glazbu.

Lexus RX 500h F Sport jedan je od najudobnijih SUV modela koje smo imali prilike voziti, a zasigurno se može usporediti s njemačkim suparnicima, od kojih je u nekim detaljima vjerojatno i bolji, a iako je ukupna cijena testnog modela 122.180 eura, to je u rangu tek početnih modela njemačke konkurencije. Dok je ovdje ipak riječ o potpuno opremljenom modelu za koji možete doplatiti jedino metalik boju.

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

Straga novi RX donosi trendovska spojena svjetla

Prtljažnik u osnovi zaprima tek 461 litru, a preklapanjem sjedala dobiva se obujam od 1678 litara

Novi RX puno je ljepši od prethodnika, posebice straga

vlastita zona klimatizacije te dva USB priključka, kao i 220 V utičnica

Ručica automatskog mjenjača je minijaturna

Vozačevo je mjesto ugodno, a najviše dominira veliki 14-inčni multimedijski zaslon

OD 11. DO 17. KOLOVOZA 2023.

P 11 Sv. Klara, Jasna, Suzana

S 12 Anicet, Hilarija, Veselka

N 13 19. KROZ GOD. Poncijan i Hipolit, Filomena

P 14 Maksimilijan Kolbe

U 15 VELIKA GOSPA;

Proštenje Pušćine, Belica, Sv. Marija, Sv. Martin na Muri

S 16 Stjepan Ugarski, Rok; Titular Draškovec, G. Hrašćan

Č 17 Hijacint, Liberat, Miron

Imendani i proštenja kroz tjedan Sretan Vam imendan!

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Vito Blažinčić, sin Božice i Denisa

Rian Halić, sin Marte i Denisa

Zita Štefić, kći Lucije i Emila

Roko Laksar, sin Jelene i Mar�na

Zita Herceg, kći Petre i Marina

Erna Vrček, kći Vlatkice i Filipa

Nika Kamenić, kći Davorke i Nikole

Nika Hatlak, kći Barbare i Dejana

VJENČANI

Čakovec:

Stela Glavaš i Marcel Novko

Dasia Oreški i Mišel Vidović

Maja Maher i Nikola Zadravec

Katarina Korent i Tarik Begovac

Dekanovec:

Elizabeta Haček i Alen Kontrec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 12. kolovoza

Kotoriba:

Jessica Čižmešija i Patrik Mar�nčić

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Belica

dr. Iva Trstenjak

Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Karmela Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Brigita Haubrich Hrandek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović

Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat

Školska 16b, tel. 040/601-538

Mala Subo�ca

dr. Jelena Krešić

Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić

V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić

Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak

Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

Vra�šinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE

MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBA-

VEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi:

Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Mursko Središće:

Jelena Kutnjak i Luka Rasinec

UMRLI

Čakovec:

Josip Jambrović r. 1941.

Franjo Šol�ć r. 1956.

Mijo Žvorc r. 1943.

Franjo Habuš r. 1943.

Jus�na Bezek r. Novak r. 1946.

Ivan Zadravec r. 1941.

Zorica Šajn r. Žlender r. 1953.

Slava Žvorc r. Klinec r. 1930.

Nada Lovrek r. Kopasić r. 1967.

Dekanovec:

Zlatko Brumen r. 1960.

Kotoriba:

Ana Lukša r. Matulin r. 1933.

Angela Kolenda r. Ivanković r. 1939.

Mala Subo�ca:

Nenad Oršuš r. 1997.

Mursko Središće:

Emilija Šalari r. Mezga r. 1936.

Željko Serec r. 1955.

Vid Šestak r. 1946.

Dejan Žganec r. 1982.

Prelog:

Marija Glavina r. Novak r. 1942.

Tražimo suradnike na portalu

Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

040 371 200

040 374 147

KINO RASPORED

Četvrtak 10.8.

13:30 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

17:00 - Ninja kornjače (sink.) PREMIJERA

20:00 - Barbie

PETAK 11.8.

17:00 - Ninja kornjače (sink.)

20:00 - Oppenheimer

SUBOTA 12.8.

10:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

13:30 - Mali Nicolas (sink.)

17:00 - Ninja kornjače (sink.)

20:00 - Barbie

NEDJELJA 13.8.

10:00 - Mali Nicolas (sink.)

13:30 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

17:00 - Ninja kornjače (sink.)

20:00 - Oppenheimer

PONEDJELJAK 14.8.

17:00 - Ninja kornjače (sink.)

20:00 - Barbie

UTORAK 15.8.

17:00 - Mali Nicolas (sink.)

20:00 - Oppenheimer

SRIJEDA 16.8.

17:00 - Ninja kornjače (sink.)

20:00 - Barbie

Zlatko Blažić

iz Gardinovca preminuo 4. kolovoza u 64. godini života

Stjepan Hajduk, prof.

iz Čakovca preminuo u 84. godini života

Dragica Leček rođ. Topolnjak

iz Pretetinca preminula u 83. godini života

Franjo Šoltić

iz Lopatinca preminuo 28. srpnja u 68. godini života

Vinko Horvat

iz Pribislavca preminuo 3. kolovoza u 83. godini života

Matija Pavleković

iz Čakovca

tragično preminuo

4. kolovoza u 27. godini života

Franjo Lacković

iz Strahoninca

preminuo 3. kolovoza u 87. godini života

Rozalija Šajnović

rođ. Gombar

iz Pribislavca preminula 6. kolovoza u 84. godini života

Marija Varga

iz Kotoribe preminula u 96. godini života

Stjepan Horvat

iz Čakovca preminuo 5. kolovoza u 77. godini života

Zlatko Brumen

iz Turčišća

preminuo 29. srpnja u 64. godini života

Dušanka Hlevnjak, rođ. Hrženjak iz Čakovca preminula 4. kolovoza u 71. godini života

Zorica Šajn, rođ. Žlender iz Čakovca preminula 30. srpnja u 71. godini života

Slava Žvorc, rođ. Klinec iz Ivanovca preminula u 93. godini života

Ivan Zadravec

iz Dragoslavca preminuo u 82. godini života

Mijo Žvorc

iz Ivanovca preminuo u 80. godini života

Anđela Strahija, rođ. Reif iz Preloga preminula 5. kolovoza u 85. godini života

Nada Strahija

iz Hodošana preminula u 82. godini života

Stjepan Fileš

iz Hemuševca preminuo 5. kolovoza u 87. godini života

Ivan Petak

iz Domašinca preminuo u 65. godini života

Milka Kedmenec

iz Svete Marije preminula u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI Magdalena Čanadi iz Hodošana preminula u 91. godini života

Marija Glavina rođ. Novak iz Preloga preminula 1. kolovoza u 82. godini života

Nenad Oršuš iz Domašinca preminuo 29. srpnja u 27. godini života

Anđela Kolenda, rođ. Ivanković iz Čukovca preminula 31. srpnja u 85. godini života

Ana Lukša

iz Donjeg Vidovca preminula 29. srpnja u 91. godini života

Vid Šestak

iz Donjeg Vidovca preminuo u 78. godini života

Nada Lovrek

iz Donjeg Vidovca preminula u 57. godini života

Franjo Habuš

iz Donjeg Kraljevca preminuo u 81. godini života

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza blagdan Velike Gospe

MEĐIMURSKE VODE d.o.o.

Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 objavljuju

OGLAS

za zasnivanje radnog odnosa

VODOINSTALATER/KA Vodoopskrbe – 2 izvršitelja/ice

Uvjeti:

- SSS/KV – tehničke struke

- Radno iskustvo: sa ili bez radnog iskustva

- Vozačka dozvola: B kategorija (uz mogućnost ispunjenja ovog uvjeta u roku od 12 mjeseci od zaposlenja)

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca

Rad se obavlja na području Međimurske županije.

Zamolbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta, dostaviti na adresu: Međimurske vode d.o.o., Čakovec, Ul. Matice hrvatske 10, 40000 Čakovec ili na email: voda@medjimurske-vode. hr do 02. 08. 2023

U skladu s politikom zaštite osobnih podataka Međimurskih voda d.o.o. sva zaprimljena dokumentacija temeljem ovog oglasa (zamolbe kandidata i dokazi o ispunjavanju uvjeta te ostali podaci koje kandidati dostavljaju dobrovoljno) biti će vraćena na zahtjev kandidata, odnosno trajno uništena u roku od 18 mjeseci nakon odabira kandidata te ista neće biti korištena za druge natječaje za zapošljavanje ili u druge svrhe.

Više o uvjetima natječaja i opis poslova na: https://medjimurske-vode.hr/zaposljavanje/

Na temelju članka 11. Statuta Centra za kulturu Čakovec od 9. studenoga 2022. godine ravnateljica Centra za kulturu Čakovec, dana 4.8.2023. godine, raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prijem zaposlenika na radno mjesto SCENSKI RADNIK/REKLAMER - 1 izvršitelj na određeno vrijeme od godinu dana s mogućnošću stalnog zaposlenja s punim radnim vremenom uz probni rad u trajanju od 2 mjeseca

UVJETI:

- četverogodišnje srednje stručno obrazovanje-tehničkog smjera

- minimalno jedna (1) godina radnog iskustva u struci

- položen vozački ispit B kategorije

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

- životopis

- dokaz o državljanstvu (domovnica, preslik važeće osobne iskaznice ili putovnice)

- dokaz o stečenoj stručnoj spremi (original ili preslik svjedodžbe)

- dokaz o radnom iskustvu (elektronski zapis s podacima o radnom stažu iz evidencije HZMO-a, preslika rješenja, ugovora o radu ili potvrda poslodavca o poslovima koje je osoba obavljala)

- dokaz o položenom vozačkom ispitu B kategorije

- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (izdano u vrijeme raspisanog natječaja)

Preslike traženih dokumenata ne moraju biti ovjerene, a izabrani kandidat dužan je, prije sklapanja ugovora o radu, priložiti dokumentaciju u izvorniku ili ovjerenom presliku.

Za kandidate prijavljene na natječaj koji ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja provest će se intervju.

Prijavu na natječaj mogu dostaviti osobe oba spola (čl. 13. Zakona o ravnopravnosti spolova NN RH 82/08, 69/17).

Prijava na natječaj mora biti potpisana.

Kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju dokazuju to rješenjem ili potvrdom o priznatom statusu i potvrdom o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdanom za vrijeme javnog natječaja te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji način je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka i sl.).

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21) uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti sve potrebne dokaze za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju dostupne na poveznici:

https://www.zakon.hr/z/973/Zakon-o-hrvatskim-braniteljima-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanovima-njihovih-obitelji

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN RH 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Riječi i pojmovi korišteni u javnom natječaju, koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Prijavom na natječaj kandidati su izričito suglasni da Centar za kulturu Čakovec, može prikupljati, koristiti i obrađivati njihove podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka, a sukladno propisima koji uređuju područje zaštite podataka.

Rok za podnošenje prijava je 8 dana od dana objave natječaja u Međimurskim novinama.

Prijave na natječaj dostavljaju se na adresu: Centar za kulturu Čakovec, Trg Republike 3, 40000 Čakovec s naznakom "za natječaj –za radno mjesto – scenski radnik/reklamer" ili info@czk-cakovec.hr

Nepotpune i nepravovremene prijave na natječaj neće se razmatrati.

O rezultatima izbora kandidati će biti pisano obaviješteni u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Centar za kulturu Čakovec zadržava pravo da ne prihvati ni jednu od pristiglih ponuda ili da poništi natječaj.

KLASA: 112-01/23-02/02

URBROJ: 2109-103-01-23-1 Čakovec, 4.8.2023.

Ravnateljica: Helga Lajtman, mag.rel.publ./univ.bacc.cult.

OBAVIJEST O SMRTI

Vladimir Matjačić

iz Oporovca

preminuo 24. srpnja u 69. godini života

Ivan Baranašić iz Goričana preminuo 23. srpnja u 65. godini života

Agneza Slaviček, rođ. Habuš iz Goričana preminula 21. srpnja u 67. godini života

Agneza Zeljko

iz Hodošana preminula u 72. godini života

Paula Sabol iz Hodošana preminula u 39. godini života

Barbara Vučenik

iz Donje Dubrave preminula u 89. godini života

Dragan Markač

iz Donjeg Vidovca preminuo u 46. godini života

Boris Mesarić

iz Pušćina preminuo u 65. godini života

Josip Stojko

iz Murskog Središća preminuo u 73. godini života

Dragica Mesarić, rođ. Zadravec

iz Murskog Središća preminula u 66. godini života

Emilija Šalari, rođ. Mezga

iz Murskog Središća preminula u 87. godini života

Dejan Žganec

iz Murskog Središća preminuo u 42. godini života

OBJAVITE

PUTEM OBRASCA na našoj

web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu

Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600

Posjetili smo

Dječji vrtić Leptirići u Zebancu.

Taj vrtić područni je odjel DV

Dječja mašta iz Čakovca, a veselu djecu zatekli smo u ljetnom, morskom raspoloženju s tetama

Blaženkom Heric

i Ines Bistrović.

Doznali smo što polaznici tog lijepog vrtića, okruženog livadama i šumicom, misle o moru i ljetu:

Nani Levačić (3,5 godine):

Još nikad nisam bio na moru. Idem sutra i tam bum se kupao, ronio i išel bum najti ribe.

Noa Tibaut (5,5 godina):

Na moru sunce jako sije i tam su valovi, volim se kupati na valovima jer idem gor i dol. Za šest dana idem na more i dugo bumo tam. Na moru rasteju breskve i naranče. More je slano i nesmemo ga piti.

Nikol Čekunec (3,5 godine):

Jakov Jezernik (5,5 godina):

Dok smo bili na moru, mama je jela črnu rižu. Na moru je se fest drago (skupo).

Idem još jemput na more, u Trogir. Htio bih se voziti s velikim brodom i da me del�in zagrli.

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!

Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one

između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Gabriel Šafarić (4,5 godine):

Dok sam bila na moru, sam sam plivala. I školjke sam brala.

Sutra idem na godišnji. Ne znam da idem na more. Jučer smo bili na ringišpilu. Tam je bila velika zmija, ne prava. Na ringišpilu ima još i sladoleda i sendviča i pive.

Tata i teta su pili pivu, a mi smo bili na crvenom toboganu.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Lina Kaučić, OŠ Belica, 5. razred, učiteljica Emina Kefelja

Karla Pongračić, OŠ Belica, 8. razred, učiteljica Emina Kefelja

Jan Raspet, 4,5 godina, DV Lep�rići Zebanec

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM RENAULT CLIO 1,4 registriran do 10. mjeseca, gume 165/65-14, info na mob. 095/883-0117

AUTO FORD FOCUS 2.5 ST registriran do 6.mj./2024 g., info na mob. 095/858-1502.

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM ČETIRI alu felge veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505.

POLJOPRIVREDA

TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM PLUG OLT Slavonacdvije brazde, malo korišten. Mob. 097/728-9476.

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi i osovine. Kosilica prednja, samohodna + laka prikolica, cijena 1000 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM motornu leđnu prskalicu Farelli i plastičnu kacu od 500 litara. info na mob. 098/1600-415

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 400 lit. (2 kom) i 250 lit. (2 kom). Upita� na tel. 040/364354

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnje trave ili bilo što drugo. Mob. 097/6366-354

099 7843 005

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

NEKRETNINE

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu vel. 17x100 m, voda i struja dostupni. info na mob. 098/1600-415

PRODAJU SE NOVI izgrađeni stanovi u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe + dnevna + blag. + 2 wc i 2 kupaone) u ul. F. Kuharića 14, izvedena vanjska termo fasada 15 cm i unutarnja žbuka + svi priključci. info na mob. 095/8581502.

PRODAJE SE LIVADA - pogodna za kuću, blizina glavne ceste u Pušćinama, info na mob. 098/9640763

PRODAJE SE SAMOSTOJEĆA

KUĆA katnica, stambene površine 150 m2 i okućnice 851 m2 u Čakovcu (uporabna dozvola, plin, struja). Upitati na telefon 091/3960-505.

ŽIVOTINJE

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, cijepljeni i očišćeni od parazita. Sve informacije na broj mobitela 097/7407-600

PRODAJEM ODOJKE - više komada težine od 20-30 kg. Moguća dostava i obrada. Info na mob. 095/8420-800

AKVARIJ šesterokutni s 20 ribica, puževima i živo bilje koje daje ribicama kisik, kompletno uređen, za 30 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

RAZNO

POVOLJNO PRODAJEM STARU

OČIŠĆENU CIGLU složenu na palete - 2800 komada. Info na mob. 098/170-5311

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJEM PUMPU za hidrofor, potreban servis. info na mob. 098/9640-763

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

CRIJEVO ZA VODU s motalicom na kotačima, dužine 35 m, armirano, prodajem za 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina 091/9240-293

PRODAJEM IZ KUĆE: ležaje dim. 210x160x100, 200x135 i 200x95 cm (kao novi, očuvani), tapec. gar. 4x1, dvosjed, elemente predsoblja i regala, 6 ili 8 stolica za blagovaonu, tepihe, bušilicu, fl exa, 2 met. palete, cca. 50 m2 iverice i ostalo iz kuće… ima toga još, info na mob. 091/5727-670.

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 650 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 550 eur); motokul� vator Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 950 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji. Info na mob. 098/9422-821

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

TRAŽE SE

berači za berbu jabuka u voćnjacima Čehovec i Nedelišće

Posao mogu obavljati umirovljenici, nezaposleni i/ili studenti. Početak rada je oko 20. kolovoza, a isplate se vrše svaka dva tjedna. Svi zainteresirani mogu se javiti putem telefona ili e-maila.

VOĆNJAK ČEHOVEC:

T: +385 40 645 353

E. davor.vocnjakcehovec@gmail.com

VOĆNJAK NEDELIŠĆE:

T: +385 40 895 220

E: jagoszeljana@gmail.com

NAUTIČKI PRSLUCI za odrasle osobe (2 kom), cijena 30 eura/ kom. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675 PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š� tnika 35 mm, duž. š� tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

ŠATOR za 3 osobe s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, prodajem za 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine.

CIJENA PRETPLATE

MJESEČNA: 5,31 eur/ 40 kn

TROMJESEČNA: 17,25 eur/ 130 kn

POLUGODIŠNJA: 34,51 eur/ 260 kn

GODIŠNJA: 69,02 eur/ 520 kn

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr

• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu

Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• TELEFONOM: 040/323-600

na novom kuponu na adresu: Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Mentalni poremećaji rastući su javnozdravstveni problem

Jelena

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec,

RADNO VRIJEME:

PON - PET: 08:00 - 20:00 sa�

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Ovih ljetnih mjeseci, prateći dnevni tisak svako malo zapnem na domaćim zdravstvenim temama, pa sam tako pročitala da je Državna revizija ispitivala planiranje i dostupnost ljudskih resursa, odnosno broj liječnika i teritorijalnu pokrivenost primarnom zdravstvenom zaštitom te izdala 28 naloga i naputaka zdravstvenoj administraciji - Ministarstvu zdravstva, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Uz ostalo, ustanovljeno je da na razini primarne zdravstvene zaštite nema dugoročnog planiranja potreba za ljudskim resursima, nema analize stanja, nema Mreže javnozdravstvene službe ni evidencije specijalizacija. Ja to ne shvaćam, radi se, a ne zna se tko, što i kako, zar je to moguće?

revizije? Potom slijedi u 2024. godini uvođenje novog modela ugovaranja i �inanciranja zdravstvene zaštite.

Vidjet ćemo kako će to bude izgledalo. Primarna zdravstvena zaštita godinama je polako i uvjerljivo propadala, u svim svojim segmentima. I ja sam svjedok tog procesa, naročito degradacije skrbi za mentalno zdravlje, koje je protjerano iz domova zdravlja prije četvrt stoljeća. Stanje mentalnog zdravlja je loše i krajnje je vrijeme da se psihološka djelatnost vrati u bazu zdravstvenog sustava.

Na mladima svijet ostaje

Stanje mentalnog

zdravlja je loše i krajnje je vrijeme da se psihološka djelatnost vrati u bazu

zdravstvenog

sustava

Ministar zdravstva bez imalo uzrujanosti, a kamoli nelagode, ističe da su problemi akumulirani desetljećima, svi uočeni nedostaci rezultat su nebrige prethodnih administracija. U reformi zdravstva koju on najavljuje naglasak je stavljen na jačanje uloge domova zdravlja, osnažuje se izvanbolnička specijalistička zdravstvena zaštita i jača infrastruktura na razini primarne zdravstvene zaštite. Reorganizira se hitna medicinska služba, spajanjem saniteta i hitne medicine, uvode se sestrinska savjetovališta za pružanje osnovne skrbi za određene kronične bolesti, psihološka i logopedska djelatnost pri domovima zdravlja te se uvodi i �izikalna terapija na primarnoj razini. Ja pročitala, sve lijepo piše. U drugoj polovini ove godine, planirano je donošenje Mreže javnozdravstvene službe kao i Plana i programa mjera zdravstvene zaštite. Planirano ili naloženo od Državne

Brojni su okidači, među kojima se ističe pandemija, pa razorni potresi, rat u Ukrajini i globalna kriza, zbog čega su mentalni poremećaji rastući javnozdravstveni problem. Poznato je da čak 50 posto svih mentalnih poremećaja započinje prije 14. godine života, a 75 posto ih započinje prije 18. godine. Hospitalizacije koje se odnose na mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja čine 17,2 posto od ukupnog broja hospitalizacija u Hrvatskoj, a prema duljini hospitalizacije su na prvome mjestu. Sve to znaju u Ministarstvu i zato su najavili provođenje tromjesečnog pilot-programa osnaživanja mentalnog zdravlja, čiji će nositelji biti domovi zdravlja u pet županija, a koji za cilj ima provjeriti kako preusmjeriti zaštitu mentalnog zdravlja na rano prepoznavanje i liječenje na razini primarne zdravstvene zaštite. Ambiciozno, vrlo kratak rok provedbe, a još uvijek nigdje ništa konkretno o programu, za koji kažu da će biti važan pretkorak za dodatno unapređenje i zaštitu mentalnog zdravlja u sklopu nove Mreže javne zdravstvene službe. Živi bili pa vidjeli!

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Svake se godine 12. kolovoza obilježava Međunarodni dan mladih. Odluku o tome 1999. godine donijela je svojom rezolucijom Generalna skupština Ujedinjenih naroda na preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade s ciljem podizanja svijesti o važnosti mladih, njihovih ideja i postignuća. Ovogodišnja tema obilježavanja je “Zelene vještine mladih: ususret održivom svijetu”. Mladi su snaga koja pokreće svijet, bez njihovog aktivnog uključivanja u planiranje očuvanja okoliša i donošenje odluka, nije moguće postići ciljeve koji vode održivom razvoju i rješavanju globalne ekološke krize. Prisjetimo se uzrečice – “Na mladima svijet ostaje!” Ona najbolje oslikava snagu i važnost mladih, kao dijela populacije prema kojem svi imamo velika očekivanja, a koji je ujedno i jedan od njenih najranjivijih dijelova.

U svijetu živi preko 1,8 milijardi mladih osoba u dobi od 10 do 24 godine. Značajan dio njih živi u kon�liktnim zonama te su izloženi nesigurnosti, siromaštvu i drugim nepovoljnim okolnostima.

više od 44.000 adolescenata (11,5 %) u dobi 10 do 19 godina ima probleme s mentalnim zdravljem. Važno je na vrijeme prepoznati probleme mentalnog zdravlja u mladih i pomoći im da potraže stručnu pomoć. Razdoblje mladosti, pogotovo period adolescencije, karakteriziran je impulzivnošću i traženjem brzih i naglih rješenja. Pijenje alkohola i korištenje drugih sredstava ovisnosti relativno se često upotrebljava kao metoda „samopomoći“ kod dijela adolescenata. Alkohol je najčešće prvo sredstvo ovisnosti koje mladi probaju i s kojim se često prvi put susretnu u obiteljskom domu gdje im alkohol nerijetko bude i ponuđen nagovorom roditelja ili druge rodbine. Neke od osobitosti pijenja kod mladih su:

• kombiniranje više vrsta alkoholnih pića ili pijenje s drugim psihoaktivnim supstancama

• pijenje u posebnim emocionalnim stanjima (radost, tuga, bolest)

• brzo ispijanje alkoholnih pića u “rundama” ili čak takmičenje u tome

Mladost je razdoblje pozitivnih promjena, rasta, razvoja i sazrijevanja, ali ujedno i razdoblje u kojem je osoba izuzetno podložna poremećajima

mentalnog

zdravlja

Izloženost pandemiji, potresima, ratovima i drugim stresnim okolnostima značajno je utjecala na �izičko i mentalno zdravlje mlade populacije.

Mladost je razdoblje pozitivnih promjena, rasta, razvoja i sazrijevanja, ali ujedno i razdoblje u kojem je osoba izuzetno podložna poremećajima mentalnog zdravlja. Polovica svih mentalnih poremećaja javlja se prije 14. godine života, a tri četvrtine prije 25. godine. Počeci mnogih mentalnih poremećaja ostaju neprepoznati, pripisuju se karakternim osobinama, tvrdoglavosti, neobuzdanosti i neprilagođenosti ili problematičnom ponašanju te se stručna pomoć potraži u već napredovalom lošem mentalnom stanju, što značajno može otežati liječenje i pogoršati prognozu za oporavak. Posljednjih je godina zabilježen značajan porast mentalnih poremećaja u mladih. Vidljivo je to iz porasta broja hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, kao i iz porasta broja samoubojstava mladih. Brojna istraživanja pokazuju da je od pojave pandemije bolesti COVID-19 broj mentalnih poremećaja porastao za 25 %, a najnovije UNICEF-ovo istraživanje procjenjuje da u Hrvatskoj

• pijenje na prazan želudac

• pijenje alkohola da se utoli žeđ

• pijenje više dana bez pauze

• neobaziranje na moguće posljedice

• pijenje radi postizanja nekog efekta, npr. smanjenja treme.

Mladi ne razmišljaju o mogućim posljedicama pa je alkohol čest uzrok stradanja mladih u prometnim nezgodama, kod raznih namjernih i nenamjernih ozljeđivanja, zbog agresivnih ispada (kriminal), u slučajevima spolnog zlostavljanja, samoubojstvima mladih ljudi, kao i trovanja alkoholom ili predoziranja nekim drugim sredstvom ovisnosti.

Učestalo i prekomjerno pijenje alkohola kod mladih mogući je znak nekog mentalnog poremećaja te je važno na vrijeme ga prepoznati i intervenirati. Pružanjem pomoći pridonijet će se stvaranju sigurne i podržavajuće okoline za odrastanje mladog čovjeka. Važno je pokazati razumijevanje, ne osuđivati, ali inzistirati na traženju stručne pomoći jer su sve intervencije korisnije i učinkovitije ako se primijene u ranoj fazi razvoja poremećaja.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

U CIRKOVLJANU održan II. Kup svetog Lovre

DVD Palinovec na postolju dva puta

Na natjecanju vatrogasnog podmlatka sudjelovalo je ukupno 14 ekipa

Piše: Paulina Topolko

Foto: Studio Vipro

Na nogometnom igralištu Sportskog parka Zdenci u Cirkovljanu održan je II. Kup svetog Lovre, natjecanje vatrogasnog podmlatka. Na natjecanju je sudjelovalo sveukupno 14 ekipa, 4 u kategoriji podmladak ženski i 10 u kategoriji podmladak muški i to iz dobrovoljnih vatrogasnih društava Cirkovljan, Draškovec, Donji Hrašćan, Donji Mihaljevec, Kotoriba, Palinovec, Sveta Marija i Vratišinec. Natjecala su se djeca starosti od 6 do 12 godina. Prvo mjesto u kategoriji pomladak ženski zauzele su članice DVD-a Palinovec, kao i u kategoriji pomladak muški.

- Djecu za natjecanja pripremamo zapravo cijele godine. Određen broj treninga na tjednoj bazi nemamo jer i treneri i djeca imaju svoje obveze. Aktivnije smo počeli trenirati u travnju i od tada pripremamo djecu za natjecanja. Ove godine već su sudjelovali na nekim natjecanjima, a ono glavno čeka ih početkom rujna. S djecom rade Aleksandro Sabol, Sara Sabol, Ana Jančec i Ivan Petar Srpak. Osim djece i naravno njihovih roditelja koji ih u svemu podržavaju, ti su ljudi najzaslužniji za njihove uspjehe, skromno nam je ispričao predsjednik DVD-a Palinovec Franjo Jančec i dodao da je njegov zadatak samo koordinirati između svih potreba u društvu.

U kategoriji podmladak ženski treće je mjesto zauzela ekipa domaćina DVDa Cirkovljan, a drugo DVD Donji Mihaljevec. U kategoriji podmladak muški treće je

JVP ČAKOVEC uključio se u projekt Svaki tjedan sport jedan

mjesto zauzela ekipa DVD-a Donji Hrašćan, a drugo DVD Donji Mihaljevec. Za prva tri mjesta djeca su dobila pehar, dok su ostali dobili diplome. Medalje i priznanja dodijeli-

Vatrogasne sirene usrećile

mališane

Vatrogasac Marcel Dvoršćak nekada se aktivno bavio streljaštvom, a danas je dio JVPa Čakovec i omiljeni predavač mališanima

Piše: Paulina Topolko

Na čakovečkoj streljani održan je kamp streljaštva u sklopu projekta Svaki tjedan sport jedan. Osim raznih kampova, svaki tjedan djeci se organiziraju i razna gostujuća predavanja. Tako je na kampu streljaštva gostovao Marcel Dvoršćak. Na SRC Mladost došao je u navalnom vatro-

gasnom vozilu i već na sam zvuk sirena izazvao divljenje i interes kod djece.

- Djeca su bila jako zainteresirana za posao vatrogasca kao i za razgled vatrogasnog vozila. Zvuk sirena ih je posebno usrećio. Također je dečkima bilo zanimljivo kad su špricali iz cijevi. Ubrzo su im se priključile i djevojčice i

zabavi nije bilo kraja, rekao nam je Tomica Jakopec, tajnik Zajednice sportskih udruga Čakovec.

Ovo je bilo prvi put da je ostvarena suradnja s Javnom vatrogasnom postrojbom Čakovec, ali zbog pozitivne reakcije djece vjeruju da nije ni posljednji put. Ističu da se trude svakim kampom u go-

ste dovesti jednog predavača, pa je tako ostvarena suradnja s Međimurskom prirodom, Muzejem Međimurja Čakovec, ČAKOM-om i mnogim drugima. Djeca su tako osim streljaštva upoznala i posao vatrogasca, ali i su upućena kada treba zvati vatrogasce, kako spriječiti požar i odgovorno se ponašati.

li su predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki i zapovjednik DVD-a Cirkovljan Zvonko Gašparić.

Uz to nagrađena su i dva najmlađa člana koja su sudjelo-

DVD ČUKOVEC

vala na ovome natjecanju. Na kraju svega uslijedilo je druženje djece, njihovih roditelja, posjetitelja natjecanja i članova svih DVD-ova.

Uskoro blagoslov novog

vatrogasnog vozila

Uoči blagdana sv. Jakoba, zaštitnika mjesta Čukovec, svečano je bilo u četvrtak 27. srpnja, ispred prostorija DVD-a Čukovec. Vatrogascima je uručeno novo kombivozilo, odnosno održana je primopredaja ključeva. - Sad nas čeka registracija vozila, ali prije toga treba složiti sirene i osposobiti vozilo za tehnički pregled. U rujnu ćemo svakako imati blagoslov vozila i svečanost, a o svemu ćemo obavijestiti medije, rekao nam je

u telefonskom razgovoru Nikola Madić iz DVD-a Čukovec. Primopredaji ključeva prisustvovali su gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, predsjednik Gradskog vijeća Đuro Ujlaki i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i �inancije Grada Preloga Željko Poredoš. Vrijednost investicije, kombi-vozila s opremom, približno je 20.000,00 eura te je iznos �inanciran iz proračuna Grada Preloga. (pt)

Nakon natjecanja najbolji su dobili medalje i pehare, a ostali priznanja

Djevojčice su se srčano borile za pobjedu

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pileći odrezak punjen mlincima i suhim šljivama

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Piletina je zahvalna namirnica jer se može pripremati na svekolike načine. Ugostiteljski objekt Martin iz Nedelišća i kuharica Monika Kiš izdvojili su za našu stalnu rubriku Međimurska kuharica recept za pripremu pilećeg odreska punjenog mlincima i suhim šljivama.

Sastojci:

- pileći odresci

- suhe šljive

- domaći mlinci

- domaći kroke�

- tamni umak

Jelo pripremite za ovonedjeljno obiteljsko blagovanje, a recept će dobro poslužiti i za blagdanski stol za Veliku Gospu. U nastavku slijede recept i upute za pripremu koju donosi kuharica Kiš.

Pileći �ile nareže se na odreske, lagano potuče i začini. Zatim odreske �ilea punimo kuhanim domaćim mlincima i suhim šljivama.

Sve savijemo u roladu i pečemo na roštilju ili u pećnici.

Pileće odreske serviramo uz domaće krokete.

Bonus tog recepta je tamni umak kojim prelijemo pileće odreske. Dobar tek vam želi kuharica Monika Kiš i ostali djelatnici restorana Martin u Nedelišću!

Umak bolognese sa špagetima

Recept plus

Bolognese je jelo koje se brzo i jednostavno priprema, a vole ga gotovo sve generacije. Hamburger (špek, slanina) se nareže na sitnije kockice i stavi pržiti na zagrijanu tavu. Na hamburger se doda malo maslinovog ulja, naribana mrkva, celer i nasjeckan luk. Sve zajedno lagano se pirja na umjerenoj temperaturi. Zatim se doda mljevena junetina. Meso se dobro poprži i stalno miješa kako bi se junetina usitnila. Dodaje se vino uz lagano mi-

ješanje. Kad alkohol ispari, u tavu se doda pasirana rajčica. Bolognese se kuha na laganoj temperaturi uz povremeno miješanje. Prema potrebi dodaje se povrtni temeljac kako bismo dobili �ini umak. Kao prilog u vreloj posoljenoj vodi skuhaju se špageti. Servirati u dubokom tanjuru tako da se špageti preliju umakom bolognese, posipa parmezanom te ukrasi minirajčicom, vlascem i cvijetom lavande. Dobar tek vam želi restoran Martin iz Nedelišća! (zv, rr)

ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci

- 400 g mljevene june�ne

- pasirana rajčica (prema potrebi)

- 100 g hamburgera

- mrkva

- celer (korijen i stabljika)

- luk

- bijelo vino

- maslinovo ulje

- sol, papar

- povrtni temeljac

- parmezan

Vino tjedna

Maček – pinot crni

Blaženka Kacun Horvat iz restorana Martin u Nedelišću uz pileći odrezak punjen mlincima i suhim šljivama preporučuje servirati pinot crni proizveden u obiteljskoj Vinariji Maček. To kvalitetno crno vino (13 % alk.)

okusom i mirisom podsjeća na jagodu, kupinu, a pomalo i na ljubičicu. Vino krasi lijepa crvena boja rubina. Vino servirajte u široj trbušastoj čaši, na 18 Celzijevih stupnjeva. Živjeli! (rr, zv)

Ćevapčić-burek by Rudolf Štefan

Priprema:

Pomiješajte mokre sastojke i dodajte im pola suhih sastojaka. Kada ste ih dobro izmiješali, dodajte drugu polovicu suhih. Umiješano tijesto ostavite da odmori 20 minuta.

Nakon 20 minuta tijesto podijelite na četiri jednaka djela i u svaki dodajte 25 g maslaca sobne temperature. Pustite da odmori 15 minuta ispod aluminijske folije.

Uzmite četvrtinu tijesta s maslacem i razvaljajte ga ili razvucite rukama što tanje možete kako bi se burek lijepo razlistao.

U široki lonac stavite maslinovo ulje. Ugrijte ga i dodajte sitno nasjeckani luk. Prodinstajte luk 15-ak minu-

ta na laganoj vatri te dodajte sitno nasjeckan češnjak i prodinstajte ga oko 5 minuta. Zalijte vinom i pustite da iskuha. Sirove ćevapčiće iskidajte na manje komadiće i pecite na tavi na jakoj vatri. Dodajte pasiranu rajčicu i malo vode po potrebi. Začinite soli, paprom, peršinom i dodajte tabasko (opcionalno). Kuhajte 40-ak minuta. Što duže kuhate na laganoj vatri, to bolje. Smjesa je gotova kada je dovoljno gusta da može puniti tijesto.

Rasporedite nadjev na 3/4 tijesta, zarolajte i napravite oblik puža. Stavite ga u dobro nauljenu posudu koja dobro prenosi temperaturu. Stavite ga peći na 220 °C na 30 minuta.

Sastojci za tijesto:

- 750 grama brašna za burek

- 10 grama soli

- 400 ml vode

- 50 ml suncokretovog ulja

- 100 grama maslaca

Sastojci za nadjev:

- 350 grama sirovih ćevapčića

- 500 grama pasirane rajčice

- 150 grama luka

- umak tabasko (opcionalno)

- 4 režnja češnjaka

- 1 dl maslinovog ulja

- sol

- papar

- 20 grama nasjeckanog peršina

- 2 dl crvenog vina

- 1 ml aceta od jabuke

ili jabučnog octa

IZ PEĆNICE

Kuharica Monika Kiš

BLAŽENKA HERIC iz Železne Gore

Pretepene vugorke kuham po mamičinom receptu

Trenutno je svaki domaći vrt naših vrijednih kuharica prepun slasnih, zrelih krastavaca pa se oni pripremaju na brojne, maštovite načine

Piše: Aleksandra Sklepić

Variva s vrhnjem, domaćeg naziva “pretepena” jela, karakteristična su za Međimurje, a najviše se pripremaju za vrijeme ljetnih mjeseci jer predstavljaju lagan, ukusan i osvježavajući obrok.

U našem kraju vrhnje je oduvijek bilo dio narodne kuhinje, a “pretepali” su se grah, krastavci, mahune, razne juhe, pa čak i štrukli sa sirom. U svakoj je kući bilo domaćeg

mlijeka i vrhnja, pa se ono upotrebljavalo na najbolje načine. Danas to više nije tako, ali domaći recepti i tradicija utkani su u naše kuharice, pa se takva jela ne zaboravljaju. Trenutno je svaki domaći vrt naših vrijednih kuharica prepun slasnih, zrelih krastavaca pa smo u Železnoj Gori pronašli kuharicu koja u sezoni obavezno i često priprema “pretepene vugorke”. Blaženka Heric

Pretepeni vugorki

Sastojci za “pretepene vugorke”, za 4 osobe:

- 3 ili 4 komada salatnih krastavaca

- 3 ili 4 komada većih krumpira

- 1,5 litra vode

- sol

- biber

- mljevena slatka crvena paprika

- vegeta

- mljeveni papar

- češnjak

- �mijan, lovor

- 3 dl kiselog vrhnja

- 2 žlice brašna

- ulje ili svinjska mast

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Priprema:

Oguljeni krumpir nareza� na ploške i kuha� u slanoj vodi. Krastavce (“vugorke”) također oguli� i nareza� na ploške, posoli� i kratko vrijeme ostavi� posoljene u posebnoj posudi.

Kad je krumpir kuhan, u lonac doda� dobro ocijeđene krastavce i nastavi� kuha� još deset minuta. Doda� začine (vegetu, sol, lovor, mljeveni papar, �mijan), sve po vlas�tom ukusu. Od 2 žlice brašna i ulja ili mas� napravi� zapršku. U zapršku doda� sitno nasjeckan češnjak da pus� svoju aromu. Doda� pečenu zapršku u lonac i za�m još doda� vrhnje koje smo prethodno u posebnoj posudi dobro razradili vodom, da u jelu ne budu grudice. Servira� toplo ili hladno, po želji.

(49), rodom iz Grkaveščaka, živi u Železnoj Gori sa suprugom Dragom, kćerkom Leom (25) i sinom Franom (21). Radi kao odgojiteljica u dječjem vrtiću već skoro trideset godina, a kreativnošću potrebnom za rad s djecom odlično se koristi i u drugim segmentima života. Najviše od svega, kad ima vremena, voli vrtlariti i uređivati okućnicu, uz kuću ima uređen park s ukrasnim biljem i cvijećem, puno lavande, te malu baru sa živopisnim biljem koje raste u vodi i oko vode. Tu se skupljaju i svakojake životinjice, leptiri i ptice, pa tako mala bara izgleda kao komadić raja

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

okružen predivnim međimurskim bregima.

- Kad imam slobodnog vremena, volim uređivati svoj vrt i cvjetnjak, a rado se zabavljam i kuhanjem. Mnogi recepti po kojima kuham su tradicionalni, iz obitelji, a recept za “pretepene vugorke” baština je moje drage mamice iz Vučkovca. Kad imam vremena za odmor i opuštanje, najljepše mi je u ležaljki, s knjigom u ruci, ispričala nam je Blaženka.Blaženka je aktivna članica i trenerica u udruzi Sport za sve u Štrigovi. Udruga broji petnaestak stalnih članica, a tijekom godine dolaze i nove, povremene čla-

nice. Uključuju se u gotovo sve aktivnosti koje organizira Međimurski sportski savez te sudjeluju na brojnim sportskim susretima i druženjima, što ovu svestranu Međimurku, uz sve njene aktivnosti, drži u formi i daje joj energiju.Obitelj Heric voli se družiti i provoditi vrijeme zajedno, a kći koja je prehrambena inženjerka unosi novine u jelovnik pa se osim tradicionalnih jela, pripremaju i obroci s novim, zdravim namirnicama. Slasni mirisi �inih jela i cvijeća oko kuće te bregi koji ih okružuju, čine dom ove obitelji prekrasnim utočištem u koje se svi rado vraćaju.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 16. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 18. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedna dobitnica: Marija Hozjan iz Selnice

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1456

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 16. kolovoza 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 18. kolovoza 2023.

U ljetnim mjesecima Blaženka rado priprema pretepene vugorke

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Strastvenost koju ćete pokazivati prema drugoj strani ponekad će je uplašiti. Čini se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe.

Ipak, trebat će malo više takta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi. Budite umjereniji. Bit će dana kad ćete se zateći u iskušenju samodopadnosti.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Strpljenjem i tolerancijom mogli biste poboljšati odnos s voljenom osobom. Nikakva rasprava, neće donijeti rezultate. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata, pa budite suzdržani. Bit će dobro. Zaposleni u svim djelatnostima povezanim s akcijom moći će u bavljenju svojim poslom doći do izražaja više nego inače.

LAV (23.7. - 23.8.)

Uviđate da ne vrijedi mrziti niti se svađati jer to ne vodi nikamo. Potom sve to otpustite i fokusirajte se na ono što je dobro u vašem privatnom životu. Tehnika da se jednim udarcem ubiju dvije muhe ovaj put neće sasvim upaliti, no vaša sposobnost da radite dvije stvari u isto vrijeme hoće.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Elokvencija i otvorenost bit će vaši aduti za zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom koga volite, a najviše zato da kasnije ne biste požalili. Ljubav je možda daleko, ali vi ste tu. Ključ uspjeha u poslu ovih dana nalazi se u suradnji i prihvaćanju ponekog kompromisa.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe koje srećete na zabavama ili na sportskim priredbama. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primijetite. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane zadovoljne. Postajat će sve jasnije da vi imate potrebna znanja.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Sad vam je potpuno jasno da volite i da vas vole. Jedino što se pitate dokle će to tako trajati. Ovo pitanje sada je suvišno, a vaše brige samo opterećuju sklad koji možete živjeti. O vama ovisi hoćete li se okrenuti k svjetlu ili k tami. Što je najgore, bit ćete u pravu.

BIK (21.4. - 20.5.)

Pojavit će se novo svjetlo na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i nećete moći vjerovati da vam se otvaraju nove lju bavne prilike. Dotjerajte se i izađite van. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja.

RAK (22.6. - 22.7.)

Imperativ u vašem privatnom životu bit će zabavljanje. Nećete težiti ozbiljnoj vezi, bar ne pod svaku cijenu, no ako se ona dogodi, prihvatit ćete je. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mladim društvom. Moguće je da ćete se zateći u situaciji kad će se mjeriti vaša postignuća.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Premda emotivno nećete osjećati ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozitivan i vedar stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Neki će tako partijati s poznanicima bez plana. Nakon što ste riješili jedan problem, od sada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Oni koji vole, voljet će intenzivno, a druga strana će im uzvraćati malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Dani su dobri za ljubav i društveni život. Pogledajte bolje oko sebe i naći ćete mnogo onih koji bi željeli surađivati s vama.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Prvi dio tjedna donijet će lijepe ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog. Pred vama je dobra prilika za razvoj karijere.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Bez obzira na unutrašnju sigurnost i samopouzdanje, činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnosti samokontrole ovisit će u uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se i dajte sve od sebe, ali pri tom budite realni.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1455

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Askos – međimurska, hrvatska, europska baština…

Autorica teksta: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Postupne promjene uzrokovane poznavanjem tehnoloških postupaka izrade željeznih predmeta, na jakim su temeljima kasnobrončanodobne kulture polja sa žarama utjecale na formiranje arheološkog razdoblja, koje je prema novoupotrebljavanoj kovini dobilo naziv željezno doba. Razvoj metalurgije željeza uvjetovao je nastanak novih, do tada nekorištenih oblika materijalne kulture, posebice vidljivih ne samo u proizvodnji opreme ratnika ili rekvizita za sprezanje konja već i u oblikovanju keramike te funkcionalnih i ukrasnih dijelova nošnje. Promjene su nastale i u društvenim odnosima jer je uspon rudarstva i trgovine ubrzao proces društvenog raslojavanja započet još tijekom brončanog doba te uvjetovao stvaranje vladajućega sloja ratnika i trgovaca. Njihovu moć i bogatstvo oslikavaju grobovi pod zemljanim humcima ili tumulima bogato opremljeni grobnim prilozima poput oružja, nakita, keramičkih posuda te konjske i konjaničke opreme. Učestalija su naselja smještena na strateškim visinskim položajima iako su još uvijek najbrojnija nizinska naselja otvorenoga tipa.

Spomenute su novine na području gotovo čitave srednje i dijelu zapadne Europe uvjetovale formiranje nadregionalnoga kulturnog kompleksa koji je prema glasovitom nalazištu Hallstatt u Austriji nazvan halštatska kultura. Spomenuta je kulturna pojava obuhvaćala i sjevernu Hrvatsku, na području koje su egzistirale kulturne skupine (Dalj, Budinjak, Kaptol, Japodi, Kolapijani) poznate pod nazivom istočna halštatska kultura. Otvorenost i prohodnost Panonske nizine pogodovala je brzom protoku dobara i ideja, pa je tako sjeverna Hrvatska bila sjecište kulturnih utjecaja iz susjednog jugoistočnoalpskog i donjopodunavskog, ali i udaljenog balkanskog i kavkasko-pontskog prostora te iz visokorazvijenih mediteranskih centara – Grčke, Etrurije i Italije. Starije željezno doba međimurskoga međuriječja trajalo je od sredine 9. stoljeća pr. Kr., a obilježila ga je kaptolska

skupina istočne halštatske kulture. Njegova je početna faza ustanovljena nedavnim arheološkim iskopavanjima nalazišta Gorica u Goričanu, gdje su otkriveni ostaci naselja s poluukopanim objektima, datirani u sam početak starijega željeznog doba. Područje Goričana i njegove neposredne okolice ujedno čuva najvrjedniju stariježeljeznodobnu prapovijesnu baštinu Međimurja s nekoliko ubiciranih naseobinskih nalazišta te znamenitim grobljem ispod tumula na položajima Gmajna, Buci i Gorinka – najvećom poznatom stariježeljeznodobnom nekropolom grobnih humaka u Hrvatskoj.

Grobovi ispod tumula pripadali su višim slojevima zajednice. Imali su svrhu isticanja moći i položaja uglednih članova društva, kao primjerice ratnika te rodovskih ili plemenskih vođa. Grobni je ritual obuhvaćao spaljivanje pokojnika obučenog u nošnju i opremljenog osobnim predmetima te pohranjivanje njegovih ostataka u urnu, koja je potom polagana ili ukopavana u zemlju iznad koje je podignut humak. Grobu su prilagane keramičke posude u kojima se nalazila popudbina, ali i predmeti kojima se pokojnik koristio za života te darovi za zagrobni život, kao primjerice, nakit, dijelovi nošnje, vojna oprema i oružje. Najčešće se radi o luksuznim predmetima koji potvrđuju trgovinu s udaljenim razvijenim središtima. Budući da je podizanje većih grobnih humaka bio je dugotrajan i zahtjevniji postupak, smatra se da je njihovu

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

10 – 18 sati

Utorak – petak:

8 – 18 sati

Subota – nedjelja:

10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

izgradnju provodila organizirana skupina ljudi, dok je u ceremonijalu pokopa vjerojatno sudjelovala cijela zajednica ili barem njezin znatan dio. Spomenuta goričanska nekropola predstavlja jedinstvenu sliku dvadesetak dosad istraženih tumula s individualnim paljevinskim ukopima bez unutarnjih drvenih ili kamenih konstrukcija. Među nalazima dominiraju raznovrsni oblici keramičkih posuda, dok je u manjoj mjeri zastupljeno oružje i dijelovi nošnje. Keramika iz goričanskih tumula pokazuje visoku oblikovnu i tehnološku razinu. Brojne su posude premazane grafitom čime se postizao efekt metalnoga sjaja, zatim bojane crnom bojom na crvenoj podlozi, dekorirane motivima trokuta i spirala, kositrenim lamelama te plastičnim aplikacijama ptica i rogatih životinja.

Među arheološkim nalazima goričanske nekropole rijetkošću, oblikom i kvalitetom izrade ističe se grafitom oslikan askos ili vrč za piće. Osim svog posebnog oblika, goričanski askos ima dršku na kojoj je figura većega goveda u pratnji dva manja. Otkriven je u funkciji grobnoga priloga i datira u 7. stoljeće pr. Kr. Jedan je od samo desetak sličnih posuda s područja Panonske nizine i pripada najljepšim primjercima svojega vremena. Plastična aplikacija bika na ručki nalikuje znamenitoj brončanoj figurici bika otkrivenoj u kneževskom grobu u Moravskoj, što govori o vrsnosti majstora modelara goričanskog askosa. Takve su posude zajedno sa šalicama za

posluživanje činile komplete često korištene tijekom gozbovanja, na što upućuju njihovi učestali nalazi dokumentirani među inventarima ratničkih grobova.

Zoomorfna je plastika još od razdoblja brončanoga doba predstavljala ritualna, simbolična i magijska vjerovanja pretočena u umjetničko izražavanje, pa se tako plastični prikazi glava i tijela bika na keramičkim posudama u halštatskoj kulturi povezuju sa solarnim kultom, a pronalaženi su u značajnijim grobnim cjelinama po cijelom jugoistočnoalpskom području. Motiv se bika s obzirom na naglašenu važnost njegove plodnosti, povezuje sa štovanjem Sunca kao pokretačke snage u prirodi koja će nakon umiranja omogućiti ponovno rađanje. U grčkoj mitologiji bik se pojavljuje kao obličje koje poprimaju bogovi, ali i čudovišta. Dakle, s jedne strane kao simbol bogova predstavlja plodonosnu snagu Sunca, a s druge pak strane mračne sile koje donose uništenje i propast u podzemni svijet. Upravo zbog toga je bik smatran svetom životinjom kojom gospodare bogovi. Halštatski je čovjek bio svjestan svoje podčinjenosti i ovisnosti o prirodi. Štovanje prirodnih sila o kojima je ovisio opstanak zajednice bilo je iskonski usađeno vjerovanje naslijeđeno iz starijih prapovijesnih razdoblja. Goričanski askos prema tome sjedinjuje ideju plodnosti i rađanja, odnosno simbolizira život.

Stariježeljezodobni askos iz groblja pod tumulima nedaleko od Goričana

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Konačno ljepši tjedan

VREMENSKA SLIKA: U dosadašnjem dijelu ljeta stalno smo bili na granici vrućeg zraka južnije i svježijeg i vlažnog sjevernije pa u takvim uvjetima dolazi do nastanka nevremena i svaka dva-tri dana izmjenjuju se sunce i kiša. Od petka do nedjelje imali smo

česte oborine, probleme s poplavama, a osobito je teško bilo u susjednoj Sloveniji. Čini se da u ovom tjednu konačno možemo malo odahnuti i očekivati ljepše vrijeme. Dani će biti sunčaniji, uglavnom suhi, samo još tijekom četvrtka ponegdje uz malu mogućnost za

kraći pljusak. Temperatura će polagano rasti i do vikenda opet uhvatiti ljetnih 30 stupnjeva, a sljedeći tjedan i malo iznad. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak izgleda suho i pretežno sunčano. Vjetar će biti slab

Pučka meteorologija

Što kolovoz ne iskuha, to rujan ne prokuha

pa je osim jutarnje svježine mjestimice moguća i kratkotrajna magla, a danju ćemo se zagrijati na vrlo toplih 27 Celzijevih stupnjeva.

Za vikend bi se trebalo nastaviti lijepo vrijeme s puno sunca. Temperatura zraka će polagano rasti pa bi dnevni

maksimalac ponovno mogao "dogurati" na 30 stupnjeva u hladu. Dobro je da nam noći ostaju ugodno svježe pa će se dobro spavati. U ranim jutarnjim satima može biti mjestimične kratkotrajne magle pa pripazite u prometu.

Po svim pokazateljima i sljedeći tjedan nastavlja ljetno. U ponedjeljak suho, sunčano i vruće uz dnevni maksimalac oko 31 Celzijev stupanj. U utorak i srijedu vjerojatno će biti još stupanj-dva toplije. I dalje uz puno sunca. Nije ni četvrtak puno drukčiji, iako

neki prognostički materijali pokazuju da bi krajem dana mogao pasti kakav lokalni pljusak. Moglo bi se reći da nam dolazi najljepši dio ljeta 2023.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 9. 8. 2023.)

METEOROLOŠKI

• 13. kolovoza 1716. god. pao je snijeg u Bosni i uzrokovao velike štete poljoprivredi

• 14. kolovoza 1716. god. u Zagrebu pala "silna solika i tuča"

Rođendani

Rođendani su jako korisni. Što ih više imaš, to duže živiš.

Slučajnost?

Štef razmišlja naglas…

Dan ima 24 sata, u gajbi su 24 piva! To nikako ne može biti slučajnost.

Odanost

Učiteljica pita Pericu:

- Tko je razbio prozor?

- Zar stvarno mislite da ću odati vlastitog brata, pita Perica.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Saborniki odelavlejo nadvure (!), a precednik na urlabo?

Dok so saborniki oddelavali posebno sesija štero jim je sazval Precednik Zoran Milanovičov z conom zvani Zoki, a na štero je on (kak se i napre pripovedalo) ne došel, on si je na Hvar pozval pajdaša i srbina Milorada Dodika precednika i gazdo z Republike Srpske. Dok so saborniki "glodali kosti" štere jim je na dnevni red hitil Zoki on se je bavil, tobož, z međunarodnom politikom!?

Kaj je itak srbin Dodik delal na našemo Hvaro?

Kamo bo soza nek na oko, nesam tu mislil na Dodika i Hvar nek na teco Franco štera me več tri dni (i to durh marš) spituvle pokaj je itak četnik Dodik došel na naš hrvatski Hvar i to s zrakomlatom srpskoga precednika, i ruon tak četnika, Alekse Vučiča? Pokaj je došel to sam Milanovič zna, šteri ga je i pozval, a on kakši je je, šegavi i na svojo roko, to neče nikomo reči.

To vam je ruon tak kak da so maloga Iveka pitali što mo je japa (narodil se je v koroni dok smo si maske nosili), pak je otpovedal po istini, očem reči, onak kak je znal: japa i ja ne znamo, a mama nam neče reči.

A mortik si je Dodik došel ubirat gruntišče za vikendico na Hvaro? Mortik?

Den pobjede, domovinske zahvalnosti i Den hrvackih branitelov

Salo leto petoga augustuša obslužavlemo Den Oluje, a to je i Den pobjede, domovinske zahvalnosti i Den naših hrvackih branitelov. To bi moral biti nejveseleši i nejsvetešji den v Lepoj našoj jerbo je toga dneva 1995. leta obranjena i stvorena Lepa naša, neovisna, slobodna i naša, a mi to svetkujemo bole kak daj nas nešči z bičom tiral makar je to i državni svetek. Svetkujemo tak kaj pozabimo deti zastave vum na hiže, pozabimo dojti vužgati sveče i zafaliti se onim našim branitelima šteri so za Lepo našo dali ono nejveč kaj so meli, a to so jivi životi. A na mešo več zdavnja ne hodamo kaj

Šteri je itak nejstareši zanat na sveto?

bi se zafalili i dragomo Boćžeko kaj nam je pomogel kaj smo četnike i jugosoldatesko natirali nazaj pre meje otkod so i došli i to tak kaj so Virovitica-Karlovac i Karlobag i dale naši. Negda je bila šega kaj smo si šteri smo svetkuvali Den pobjede nejpredi došli na mešo, a posle smo lepo si skupa išli do spomenika poginulim branitelima i tam položili vence i vužgali sveče i rekli od srca fala za jivo žrtvo, a denes vužižemo sveče jeden den, a na mešo štera je drugi den nejvčpot nišči ne dojde…

Točneše rečeno dojdejo velečasni i oni šteri redovito hodajo.

Nekaj si gruntam što bi itak moral dojti vužigat sveče i zafalit se branitelima? Najbrž bi morali dojti političari i saborniki štere so ljudi zebrali kaj bodo jiv predstavljali kak deloven den tak i za svetke. Kuliko vidimo nešterni saborniki redovito hodajo, a nešterni redovito i to preskačejo. Napriliko sabornik Štef Kovačov je ne došel kak da je to ne jegov Den pobjede, kak da je to ne jegov Den domovinske zahvalnosti, a jegov partiski, očem reči, stranački pajdaš Zoran Zoki Vidovič mo je bil branitelj! Kuliko vidimo niti med političkim cvetjom ga ne pravice.

Več 28 let Srbi, očem reči, četniki bajajo kak so naši braniteli, za vreme Oluje, nejpredi rezrušili Knina, a unda natirali četnike v Srbijo otkod so se i dotepli k nam. Morem vam reči da sam bil v Knino v aprilo 1996. leta sam osem meseci posle Oluje. Bil sam nejpredi po Knino, a posle sam odišel na tvrđavo polek naše hrvacke zastave, tam sam se sel na zid i z žujom v roki sam gledal doli. Celi Knin mi je bil kak na roki i morem vam reči da sam ne videl niti jeno podrto hižo kaj znači da je naša hrvacka vojska ne rezrušila stari hrvatski kraljevski grad Knin kak so to četniki od prvoga dneva pripovedali i još den denes derejo isto kozo. Kak sam vam to po istini povedal tak vam morem reči, i to z rokom na srco, da sam ne videl niti jenoga traktora.

Prečital sam na Interneto: - Oni šteri so 1991. leta iskali potvrde da so ne sposobni braniti Lepo našo denes davlejo potvrde što more dojti, a što pak ne, v Knin na proslavo Dneva pobjede!

Nejbolša v Evropi ili pa na sveto?

Nebrem vam ve stoprocentno točno reči je li je naša Slatka Mery Zadravcova z Pupinoga sela nejbolša v Evropi ili pak na sveto kaj se venodjanja dotikavle jerbo nišči točno ne zna je li je v Šveckoj bilo svecko ili pak evopsko prvenstvo. Nebrem, očem reči, ne vupam vam reči kak jo onak sočno teca Franca zove, ali Mery je za jo �ljundra i teci je sejeno je li je ona nejbolša �ljundra v Evropi ili pak na kugli zemaljskoj. Znuom, rekli bodete, pak nemamo mi saki den evropsko prvakonjo pa makar to bilo i vu venodjanjo. Neje Slatka Mery kriva kaj je ona napravlena od takšega materijala kaj jo furt srbi v jački med nogami i kaj to furt treba čohati, a čim jo čovek bole čoše jo bole srbi. To se je prvič pripetilo na ovomo našemo sveto od kak je naš dragi Božek stvoril sveta pak se do denes. Nebrem veruvati, ali najbrž je tak ak je sama Mery to rekla. Najme kaj, ona veli da je joj ne dosti ak jo počoše dest komadi kak god oni dugi i debeli bili i kuliko ona sebe pozna za jeno potrebno telo bi dosti bilo cirka pedeset komadov i to ak so vekši i trdeši tem bole (?)! Nesam ruon bil na čakoskomo proščejo dok je Mery došla na gvirc z svojimi pajdašicami z šterima ima skupnoga obrta v nejstarešemo zanato na sveto, ali velijo oni šteri so jiv vidli da čistam kredno zgledijo i da so se za jimi bračali si oni moški šteri so bili na proščejo brez ženi. Kak god ona dobro zgledi, ali ako znuomo, očem reči, ne znamo kuliko je tu komadi bilo nutri, ne znamo je li so bili tenki, debeli, frugljavi, glatki, črni, beli, čokoladni, z glavičom ili pak bez i kak dugo so bili nutri i kuliko pot so hodili nutri vum i hlaparili veno. Nekak si gruntam da bi ja došel v to Merino grabo z "svojom mrcinom" to bi vam bilo kak da bi si ja, šterim nosim šolce broj 42 kupil batove škorje broj 46. I kaj bi unda bilo? Kaj? Se bi hlebentalo. I kakše bi unda to čohanje bilo? Najte me nikaj čudno gledati, morem vam reči da sam jako srečen kaj se je k dežđo ravnalo pak sam te den ne išel na proščeje! Kaj ne bode nešči rekel da je letos ne nikši hasen od dežđa!?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Petar Špoljarić pomagao preko 24 sata u komadu

Povijesno visoki vodostaj

Mure u Sv. Martinu na Muri iznjedrio je naše nove junake.

Vatrogasac Petar Špoljarić iz

Jurovca dežurao je i pomagao svojim mještanima preko 24 sata u komadu te je najduže od svih svojih kolega proveo na terenu.

Ispumpavali su vodu iz dvorišta mještana, gradili su zečje nasipe gdje je bila potreba te obilazili nasipe. Potrebno je spomenuti da Petar ima tek 17 godina, a vatrogascima se priključio prošle godine. Mali, a ustvari jako veliki, svaka ti čast od svih nas! (sh)

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak