Međimurske novine 1457

SVRAB

se zavukao u

MURSKO SREDIŠĆE suočilo se s novom nevoljom

str. 3

Policija predlaže kažnjavanje upada na posjed

NAJVEĆA MANA zatvaranja trgovina nedjeljom

BICIKLISTIČKA EKIPA pedalirala od Murskog Središća do Peraie u Grčkoj Na put se ne ide bez kreme za guzicu

PROSLAVA KROLOVA u Gornjem Mihaljevcu

Zablistale i uštimane

orgulje iz 19.

stoljeća str. 13

str. 7

ANKETA POD VUROM

Susjedova trešnja je crvenija

Sezona kuhanog ili pečenog kukuruza privodi se kraju. Cijena za pakiranje od tri komada kukuruza ove je godine prešla iznos od euro i pol. Cijele godine izvještavamo o poskupljenjima, pa tko si onda uz sve ostalo može priuštiti takvu skupu poslasticu?

Popularna lokacija za šetnje ovih je dana bilo polje kukuruza. Idealna prilika za gladne šetače da u torbu ubace i koji klip kukuruza. Prije kukuruza, bila je sezona trešnji i mjesec dana pričalo se samo o njihovoj cijeni. Ostale blagodati koje daje ta mala voćka kao da su zaboravljene. I danas

pamtim susjedovu trešnju, njene debele sočne i slatke plodove. Bila je i bolja opcija za penjanje od višnje koja je rasla u našem dvorištu. Jedan bere plodove, a drugi čuva stražu, tak se to dela, ne? Ipak, susjedi su uvijek dozvoljavali da uberemo trešnju, pa čuvanje straže nije bilo od prevelike koristi. No kako se postaviti i što poduzeti kad netko prikolicom ili kombijem dođe i s polja ukrade par tona krumpira, luka ili nečeg trećeg? Upravo smo to u ovotjednoj anketi Pod vurom pitali naše sugrađane. (Paulina Topolko, foto: Zlatko Vrzan)

Marjana Tomšić, Gradišćak – Nekad smo imali svoje polje. Događale su se krađe. Tu se uglavnom ništa ne može napravi�. Nisu to sad ni bile neke velike količine. Da je bilo u velikim količinama, svakako bi trebalo prijavi� policiji, ali ovako ne.

Stjepan Horvat, Čakovec –Ove velike krađe po poljima, to je organizirani kriminal. Kao mali jeo sam susjedove trešnje. Ne sjećam se ako se je on zbog toga lju�o. Kad u polju ubereš dvije-tri kuruze, to nije krađa. Ali kad nestane pola usjeva, to defini�vno je krađa.

Zvonimir Kalamari, Mala Subo�ca – Imam svoje polje i ove godine nismo imali problema s krađama. Prijašnjih godina smo imali krađe, krade se povrće. Kradu se i pečenice, ali to je u malim količinama. Znam da se luk i �kve kradu u velikim količinama. To nije u redu.

Vladimir Đukić, Čakovec –Defini�vno je žalosno da se to uopće događa, izgubila se ljudskost. Netko uloži svoje vrijeme, zdravlje, novce, da bi nešto imao, uzgojio i onda to ukras� i uniš��, nije lijepo ni pošteno. Trebalo bi to kažnjava� malo bolje, u smislu prevencije. I ono što čovjeka najviše boli, kazni� po džepu.

Franjo Nedeljko, Krištanovec – Sad nemam više ništa zasađeno jer se ne ispla�. Nekad sam imao kukuruz, pšenicu i krumpir. Nismo imali problema s krađama. Ove velike krađe nisu u redu, ali ukrade i ne mora ništa radi� i proda. Kad netko uzme par pečenica, to je okej, ne mogu svi ima� kukuruz.

Sveti Roče, zaštiti nas od divljanja cijena!

Štefica Martinez: U našem domu nema svraba!

- Zbog zaštite prava pacijenata ne smijemo davati takve podatke jer bi to donijelo više štete negoli koristi, naglasila je dr. Diana Uvodić-Đurić

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Priča o pojavi zaraznog svraba ili šuge, zarazne bolesti kože popraćene neugodnim svrabom i crvenkastim promjenama na koži, brzinom munje proširila se Međimurjem. Tim više što se kao mjesto epidemije naveo čakovečki Dom za starije i nemoćne. Ogorčena ravnateljica Doma Šte�ica Martinez za naše je novine istakla:

- 33 godine sam na poziciji ravnateljice i sve to vrijeme nismo imali svraba, rekla je te dodala kako si ne bi mogla dopustiti takav propust i ne obavijestiti obitelji svojih korisnika o pojavi zaraze, već da to oni moraju saznati iz medija.

Svrab nije neuobičajen u smještajnim ustanovama

Prema njenim riječima, pojava svraba u smještajnim ustanovama nije nešto neuobičajeno. Uzročnik zaraze,

odnosno infekcije je grinja Sarcoptes scabiei var. hominis, okrugli, mali, često oku nevidljiv člankonožac prilagođen parazitskom načinu življenja na koži čovjeka. Lako se prenosi s čovjeka na čovjeka izravnim dugotrajnijim �izičkim kontaktom, korištenjem odjevnih predmeta, posteljine ili ručnika zaražene osobe.

- Činjenica je da se zaraza pojavila u jednom međimurskom domu, ali ne želi se u javnost izaći s njegovim imenom, kaže ravnateljica Martinez.

Tragom toga uputili smo se prema županijskom Zavodu za javno zdravstvo te doznali da je situacija pod kontrolom te da nije to nešto oko čega se trebala dizati takva pompa i vijest dovesti do senzacije. Svraba je uvijek bilo i bit će ga i nitko od toga ne bježi.

Pokušali smo doznati ime ustanove, no nije nam uspjelo, već nam je samo rečeno da se radi o jednom domu na području Međimurja, ali ne iz Čakovca.

- Zbog zaštite prava pacijenata ne smijemo davati takve

podatke jer bi to donijelo više štete negoli koristi, naglasila je Diana Uvodić-Đurić koja trenutno mijenja Marinu PayerlPal, ravnateljicu Zavoda koja je na godišnjem odmoru.

Ime bi možda izašlo i u javnost da se radi o bolesti koja predstavlja javnozdravstvenu prijetnju za stanovništvo Međimurja.

Međutim, svrab je opisan još u Bibliji, a i danas se javlja svake godine kod otprilike 300 milijuna ljudi svih rasa i socijalnih staleža diljem svijeta. Primarni čimbenik rizika jest napučenost pa tako škole, vrtići, starački domovi, bolnice i drugi oblici velikih kolektiva nerijetko predstavljaju žarište ove bolesti.

Bolesni i stari ljudi pod povećanim su rizikom

Prema riječima epidemiologa, kod zaraze najvažnije je odmah, nakon početka terapije lijekovima, u vrućoj vodi oprati svu odjeću, posteljinu i ručnike koji su bili u upotrebi

Štefica Mar�nez, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec

posljednjih nekoliko dana te ponoviti postupak nakon tjedan dana. Tepihe i presvučeni namještaj bi trebalo usisati i vrećice iz usisavača odmah baciti. Predmete koji se ne mogu prati trebalo bi odnijeti na kemijsko čišćenje ili zatvoriti u plastične vreće na tjedan dana. Također, u sprječavanju ponovne zaraze, nužno je da se svi članovi obitelji i spolni partneri istodobno liječe. Kućni ljubimci ne zahtijevaju liječenje.

Uz pravilno liječenje kod zdravih ljudi bolest prođe bez ikakvih problema. Međutim, bolnički pacijenti i osobe oslabljenog imuniteta pod povećanim su rizikom za razvoj krustoznog svraba, koji često ima nepovoljniji ishod, stoga zahtjeva agresivniji terapijski pristup.

U provođenju terapije važno je strogo se držati liječničkih uputa kako bi se izbjegli neželjeni učinci propisanih lijekova, a za vrijeme i nakon liječenja treba se pridržavati svih navedenih mjera prevencije.

Sveti Rok, zaštitnik Župe u Draškovcu, pomogao je osiromašenom stanovništvu Međimurja u teškim gospodarskim prilikama uzrokovanih kugom. Sada pak bismo ga mogli moliti da nas spasi od divljanja cijena i stalnog poskupljenja. Kip sv. Roka nošen je tijekom zavjetnog hodočašća u Draškovcu o čemu više donosimo na 14. stranici. (vv, foto:Z. Vrzan)

SVRAB se pojavio u jednom međimurskom domu za starije i nemoćne

POVIJESNI USPJEH ostvarile na Svjetskom prvenstvu u Liverpoolu

Zlato i bronca Čakovečkim mažoretkinjama

U Liverpoolu u Engleskoj održano je Svjetsko prvenstvo u mažoret-plesu i twirlingu u organizaciji IBTF-a, krovne svjetske organizacije toga sporta. Mlađe juniorke čakovečkih mažoretkinja u

kategoriji baton �lag postale su svjetskim prvakinjama u mažoret-plesu, dok su u istoj kategoriji juniorke osvojile broncu. Tradicionalni mažoret-ples juniori osvojio je pak izvrsno peto mjesto.

– Neizmjerno smo sretne i ponosne na ova postignuća, ipak je ovo svjetska razina, a isto tako i povijesni uspjeh Čakovečkih mažoretkinja!

Ovi rezultati su dokaz cjelogodišnjega truda i odricanja

NAJVEĆA MANA zatvaranja trgovina nedjeljom

Kupci ostali bez svježeg kruha, mlijeka

i mesa

Trgovci i dobavljači promijenili politiku punjenja polica

O zatvaranju trgovina

nedjeljom raspravljalo se iz raznih aspekata: gubitaka u poslovanju, “zaštite” radnika, prava na slobodnu nedjelju. Pri tome se zaboravilo na temeljno, da trgovine postoje radi opskrbe potrošača. No već ovaj vikend, kad se na neradnu nedjelju naslonio blagdan Velike Gospe, pokazalo da su zbog zatvaranja trgovina nedjeljom najviše zakinuti potrošači.

Dan ranije i jutro poslije nisu mogli kupiti svježi kruh, mlijeko, a ni meso na izbor.

Produženi vikend

nudio ispražnjene police

U radnu subotu i ponedjeljak, uoči neradne nedjelje i utorka zbog blagdana Velike Gospe, morali ste se zadovoljiti ostacima ostataka kruha.

Najčešće je na policama bio pokoji komad rezanog kruha umotan u zaštitnu foliju, žalili su nam se čitatelji. Ništa bolje nije bilo ni u srijedu uju-

tro sa svježim mlijekom nakon blagdana Velike Gospe. - Obišao sam tri trgovačka centra u Čakovcu i ni u jednom od njih nisam našao svježe mlijeko u obiteljskom pakiranju, ni jednog proizvođača, ispričao nam jedan sugovornik i dodaje: Svi su nudili samo trajno mlijeko u tetrapaku. Slično je bilo i s mesom uoči blagdana. Morali ste se zadovoljiti veoma suženim izborom, ako ste u nabavu išli u subotu, a pomanjkanje izbora osjećalo se već i u petak uoči produženog vikenda. Naime, ono što smo saznali “of the record” od prodavača, je to da su trgovački centri zbog zabrane rada nedjeljom promijenili i politiku punjenja polica, a dobavljači dobave.

I dobavljači kalkuliraju s neradnim nedjeljama

Ponašaju se logično. Meso, mlijeko i kruh, ako se ne prodaju u subotu, već u ponedjeljak nemaju potrebnu

OBNOVA najstarije bolničke zgrade pri kraju

svježinu ili im je rok pri isteku trajanja. Kupci ga neće kupiti.

Zbog toga će vam radije na policama ponuditi zamotani kruh, trajno mlijeko koji izdrži duži rok trajanja, premda nauštrb kvalitete. Slično je i s mesom. Niste li se opskrbili željenim vrstama sredinom tjedna i spremili ga u frižider ili u ledenicu, za vikend ćete se morati zadovoljiti onime što je preostalo u ponudi.

Već smo se odvikli od toga da nam je izbor osnovnih namirnica sužen. Ista priča je i s ponudom voća i povrća na policama. Trgovci neće riskirati bogatu ponudu uoči blagdana, da bi im neprodano povrće i voće ne bi venulo na policama u zatvorenim trgovima. A kako doznajemo, tome se prilagođavaju i dobavljači svježih živežnih namirnica. Ne žele riskirati da im se nakon zatvorene nedjelje i blagdana ili produženih vikenda vrati lako kvarljiva neprodana roba. (BMO)

Feštetićka se pretvara u Centar palijative

Radovi na rekonstrukciji

krovišta i sanaciji pročelja na zgradi Feštetić koja se nalazi u sklopu Županijske bolnice Čakovec odvijaju se prema zadanom planu te će do početka mjeseca rujna oni biti završeni.

Skinut je crijep i podaskano je

krovište te će se u narednim danima krenuti s postavljanjem novog crijepa. Radovi se u cijelosti financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije. Feštetićeva zgrada na ovaj se način priprema kako bi postala budući Centar palijativne skrbi

u kojem bi se moglo smjestiti 25 palijativnih pacijenta u 15 bolesničkih soba. Osim Odjela palijativne skrbi u Feštetiću će se urediti i simulacijski centar za potrebe edukacije zdravstvenih djelatnika, ne samo iz naše regije nego i šire. (vv)

koja smo sve mi dale, ne samo ove već i u zadnjih nekoliko godina, poručile su Čakovečke mažoretkinje. Rezultata, kažu, ne bi bilo bez strpljivih i kreativnih trenerica Smiljane

MURSKO SREDIŠĆE

Nedeljko, Ive Merdanović, Leone Posavec i Tihane Novak.

– Čestitamo svim našim djevojkama, pokazale su i dokazale svoju kvalitetu!

Velika hvala i našim navi-

jačima, roditeljima, sponzorima i svima onima koji su nas pratili i bodrili iz naše Hrvatske. Dio ste naših odličja, lijepa je poruka trenerica i mažoretkinja. (igh)

se dvije rupe na mostu na Muri

Otvorile

Šokantna vijest stigla je oko podneva u četvrtak iz Murskoga Središća. Dvije zastrašujuće rupe otvorile su se na cestovnom mostu na Muri. Most je dio državne ceste preko kojega se odvija ogromni teretni i automobilski promet prema Sloveniji i Austriji. Upravo smo se oporavili od šoka zbog rekordnog vodostaja Mure i posljedica koje je on donio, kad eto ti nove nevolje, koja je posljedica vodenih bujica. Otvorile su se dvije rupetine na lijevoj stazi pješačkog mosta, gledano iz pravca Murskog Središća prema Lendavi.

Odmah po saznanju krenuli smo tražiti uzroke zašto se to dogodilo.

Davor Bobičanec, rukovoditelj Poslovne jedinice Hrvatskih cesta Varaždin, kazao nam je da se kamion PZC-a, �irme koja za njih po ugovoru održava prometnice uključujući i most na Muri, popeo na pješački prijelaz kako bi odozgora pripremio čišćenje naplavina oko nosećeg stupa na mostu.

Tom prilikom mu je otkazala hidraulika i uslijed udara pod njim su se otvorile rupe. Kamion je izvukla dizalica i za vrijeme izvlačenja kamiona most je bio kraće vrijeme zatvoren za promet. Nakon toga su nastale rupe na stazi iznimno opasne za pješake obilježene, a promet

Otvorene rupe na mostu velika su opasnost za građane

automobilima i kamionima nastavio se odvijati normalno, jer statika nije narušena, rekao nam je Davor Bobičanec, rukovoditelj Poslovne jedinice Hrvatskih cesta Varaždin. Drugo je pitanje ne bi

li bilo sigurnije i bolje da se kamion postavio na kolnik, a ne krhku pješačku stazu. Naime, prije nekoliko godina dogodila se ista stvar, samo je u igri bio drugi kamion.

(BMO)

Ovogodišnji rezulta� predstavljaju povijesni uspjeh Čakovečkih mažoretkinja

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Ne samo da se krade već se i iživljava

-

Imali smo provalu u kućicu iz koje su mi uzeli 12 vrećica s krumpirom i 80-ak velikih vreća za krumpir, ističe Ivan Fabijanić, poznati poljoprivredni proizvođač iz Štefanca čija se parcela nalazi uz cestu Štefanec-Čakovec.

No, to je bilo samo kod zadnje provale jer su ovoga ljeta imali već tri. Uz to, bilo je još toliko i upada na poljoprivrednu parcelu gdje im je pokradena paprika, zelje, tikvice, mladi krumpir…

Nažalost, Ivan je samo jedan od niza poljoprivrednika, ali i povrtlara kojima nepozvani berači pustoše po poljoprivrednim parcelama kao da su njihove. Ubiru tuđi trud i muku bez pardona, ali i uništavaju sve pred sobom.

Krađe s polja, ali i običnih malih vrtova u ovo vrijeme, nažalost, nisu nešto neuobičajeno kod nas. Događaju se, naime, iz godine u godinu i čini se kako su kradljivci sve drskiji i sve nezajažljiviji, a vlasnici sve nemoćniji. Jer ne krade se iz ljudske nevolje i gladi, onako od dva do tri kilograma krumpira, glavicu ili dvije zelja, već je to količina povrća koja se odvozi kombijima i traktorima. Dakle, krade se za daljnju preprodaju i laku zaradu, odnosno niti su kradljivci sijali niti kopali, samo olako kasiraju.

Pred drskim lopovima nemoćni su poljoprivrednici, puno toga ne može ni policija, barem dok su zakoni takvi kakvi su, odnosno dok nema kazne za upad na privatni posjed. Upravo to i predlaže Policijska uprava međimurska jer nisu učestale samo krađe s polja već i iz obiteljskih kuća, vikendica, dvorišta…

Ovako, emocije znaju proraditi, naročito ako se radi o čestim krađama kod jednog vlasnika, što je i razumljivo, pa su mogući i nepredvidljivi scenariji. Fizički obračuni, a možda i još gore.

- U tri provale u kućicu, potrgana su mi vrata i štok i opet nikome ništa, naglašava Ivan Fabijanić. Prijavili smo policiji koja je izračunala štetu samo od 70 eura koliko stoji otuđeni krumpir. Ako se ja nekome zabijem u auto, moram platiti kompletnu štetu. Zašto si ja onda ne mogu naplatiti razbijena vrata i štok, pita se naš sugovornik.

To je katastrofa, kaj se radi zadnjih godina, kaže te dodaje kako su na toj parceli htjeli napraviti i plastenik.

- Ali, kome? Za koga? Da se netko samo tak posluži, uzme kaj mu treba, a sve ostalo razbije i uništi?! Za mene je to poniženje, nepoštovanje tuđe muke i truda.

Razočaran je Ivan jer je u posljednjoj krađi ostao bez veće količine paprike. I ne samo to. Lopovi papriku nisu pažljivo brali, već su trgali grančice i grane i tako doslovno uništili cijeli grm. Neke su čak i počupali. Grane im, naravno, nisu trebale pa su ostavili sve pobacano.

- Nije im dosta da poberejo, odnesejo za sebe, nego se i iživljavaju.

Velik je broj kaznenih djela krađa povezan s protupravnim upadima na privatne posjede pa je Policijska uprava međimurska inicirala da se u novi prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ugravira i prekršaj protupravnog upada na privatni posjed, a koji bi kao takav bio kažnjiv

Parcela je ograđena žičanom ogradom, no to nije nikakva prepreka jer ju ili prerežu ili pak jednostavno strgaju i zgaze. Odustao je od daljnjeg, bolje rečeno uzaludnog popravljanja i ostavio je rupe, a sve u nadi da će provalnici u novom pohodu upptrebljavati isti ulaz, odnosno da se ne muče raditi novi.

Urod nije osigurao jer kaže da je teško na kraj izaći s osiguravajućim kućama. Premija je visoka dok je štetu teško dokazati. Naime, kaže, osiguravatelji samo kažu: To bu se oporavilo i bu ponovno zraslo!

Jadan, više ni sam ne zna kamo i kako dalje. Sjediti cijelu noć na parceli i čekati lopove, pita se, možda je jedino rješenje. I što onda kad ih vidi?

Ne smije im ništa napraviti, jedino pozvati policiju, no lopovi sigurno neće mirno sjediti i čekati njen dolazak. Da ih ganja po polju? To ne može jer je u godinama niti pak ima smisla. Jer što će onda napraviti s njima. Pitanje je i što ako po mraku dođu dva, tri ili više pa ga, ne daj Bože, prebiju. Jer u veće krađe ni ne ide samo jedan lopov sam, već se može reći kako je to dobro uigrana ekipa. Naime, grupa osoba kombijem dolazi na polje u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima i u vrlo kratkom roku u vozilo utovari poljoprivredni urod.

Znao ih je viđati i po danu i to na kraju površine gdje su bez srama brali, čitaj krali mladi krumpir pa mu čak i prijetili.

Nakon prijave lopovi idu u osvetnički čin

Ni lopovi, tati, kradljivci ili kako ih već nazvati nisu naivni. Znaju oni dobro postojeće zakone. Policija ih mora uhvatiti na djelu, a i znaju da ih vlasnici neće baš uvijek prijaviti, odnosno protiv njih podići privatnu tužbu. Em bi ih tužba stajala više nego što je počinjena šteta, a koji put i nemaju od koga naplatiti jer lopovi nemaju nikakva

Policija

kažnjavanje na posjed

Ideja je i da se protiv svakog počinitelja krađe, materijalne štete, progon poduzima

primanja. Najčešće, što ipak nije pravilo, počinitelji su iz socijalno najugroženijeg dijela stanovništva.

Osim toga, slučajevi iz prakse govore da ni prijava nije najbolje rješenje. Naime, osim što si poljoprivrednici nemaju od koga naplatiti štetu, slijedi i osvetnički čin kradljivaca.

Bilo je slučajeva da su ukrali povrće iz plastenika možda za kojih tisuću kuna, odnosno nešto više od 100-tinjak eura, a onda za osvetu razredali najlon na plastenicima ili ga porušili, počupali povrće bez da išta ukradu.

Znali su doći i jednostavno uništiti ogradu, sustav za navodnjavanje, porušiti voćke… I onda se poljoprivrednici pitaju čemu se mučiti kad lopovima mogu staviti sol na rep.

- Policija nebre nikaj dokazati ako lopov s plijenom odide kilometar od njive. To je sramota, ali i poziv drugima da se slobodno posluže našom mukom i trudom.

Ljute se s pravom poljoprivrednici koji moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih proizvođača, a shodno tome zna se tko je i što na kojoj parceli zasijao. Oni moraju imati

Policija u lovu na kradljivce s polja upotrebljava dronove

KAKO KRADLJIVCIMA s

Ivan Fabijanić čak je ostavio rupu u ogradi (označenu crvenim krugom) kako bi lopovi imali siguran ulaz u nadi da mu neće dalje uništavati ogradu

TEMA BROJA

polja stati na kraj

predlaže kažnjavanje upada posjed

krađe, bez obzira na novčani cenzus počinjenje poduzima po službenoj dužnosti

papire o porijeklu svoje robe, otpremnicu, papire od OPG-a pa se pitaju zašto to i drugi (čitaj: kradljivci) ne moraju.

Trebalo bi, kažu, bolje kontrolirati kombije s robom, tražiti popratnu dokumentaciju. Ako je nema, oduzeti robu i kazniti vlasnika, vozača ili koga već.

Ljute se i pitaju se i gdje su ti sateliti i dronovi kojima se fotogra�iraju poljoprivredne površine i kontroliraju poštuju li poljoprivrednici pravila struke i uvjete za dobivanje poticaja. Gdje su sada kada njima treba pomoći, kada su im parcele postale “na izvol’te”,

samoposluge s kojih uzima tko što i koliko želi. I to ne samo za vlastite potrebe već i za prodaju. Međimurje je malo i praktički uvijek netko negdje nekoga pozna. Pa tako i onoga koji na placu i sajmu prodaje grah, krumpir ili papriku, a nema ni centimetar zemlje ni vrta.

Kako smo doznali u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, u Međimurju nema sustavnog praćenja, odnosno nadzora satelitom ili pak dronom. Ako se i ide u snimanje, to je namjenski u određeno vrijeme i na određenom području. Istina, satelit je trebao već zaživjeti,

bom i “negativnu” statistiku, odnosno evidentiranje više krađi čime se “ruši ugled” pojedinih policijskih uprava. Drugim riječima, narušava se povoljna slika stanja javnog reda i mira. Ovako, građani ne prijavljuju takve krađe jer se ne žale povlačiti po sudovima uz neizvjesni ishod, a i policija bilježi manje kaznenih djela. Rekli bismo, vuk sit i sve koze na broju, samo pitanje je dokle tako.

Problema krađa manjih vrijednosti svjesna je naša policija, poručili su u opširnom odgovoru na naše pitanje. I ne samo to, imaju i rješenje.

no još uvijek je sve to u fazi pripreme.

Neke općine pokušale su sa stražama po poljima, no ni to nije dalo onog pravog efekta.

Problem je lako riješiti uz malo “političke volje”

Problem takvih učestalih krađa, naročito onih manje vrijednosti, može se riješiti vrlo elegantno, gonjenjem po službenoj dužnosti. Međutim, za to treba imati, kako to obično biva u našoj zemlji, samo malo političke volje. Takva pak politička volja nosi sa so-

Tijekom ljetnih mjeseci ove godine na području Policijske uprave međimurske prijavljeno je 15-ak kaznenih djela krađa poljoprivrednih proizvoda u kojima je uglavnom prijavljena materijalna šteta manja od nekadašnjih 1.000 kuna, sada 132,80 eura. Radi se o kaznenom djelu krađe male vrijednosti ukradene stvari, opisanom u članku 228. st. 2. Kaznenog zakona. Ranijih godina tijekom ljetnih mjeseci evidentirali smo znatno veći broj krađa, i do 30-ak. Najčešće se s polja krade krumpir, a potom ostalo povrće i voće. Krađama poljoprivrednih proizvoda najviše su oštećeni vlasnici OPG-ova, odnosno privatni vlasnici poljoprivrednih parcela ili vlasnici većih vrtova, a koji se u Međimurju najčešće nadovezuju na dvorišta obiteljskih kuća.

Bitno je naglasiti kako se za kazneno djelo krađe male vrijednosti ukradene stvari, prema trenutno važećoj zakonskoj regulativi, progon protiv počinitelja poduzima pokretanjem privatne parnice. Konkretno, ako policija otkrije počinitelja, oštećeni odlučuje hoće li protiv počinitelja putem nadležnog suda pokrenuti privatnu parnicu. Građani zbog takvog zakonskog rješenja vrlo često negoduju jer smatraju kako bi država trebala u njihovo ime pokrenuti kaznenih

progon protiv počinitelja svih krađa, dakle i onih u kojima je počinjena materijalna šteta manja od 132,80 eura. Zbog navedenih razloga, građani vrlo često tu vrstu kaznenih djela ne prijavljuju policiji te samim time dolazimo do zaključka kako navedeni statistički pokazatelji ne odgovaraju realnom stanju na terenu. Tzv. „tamna brojka“ spomenute vrste kaznenih djela relativno je visoka, što dodatno potvrđuje istraživanje provedeno prije nekoliko godina na području Međimurske županije. Istraživanjem su prikupljeni podaci koji upućuju na činjenicu da 50-ak posto oštećenih vlasnika krađe poljoprivrednih proizvoda ne prijavljuju policiji.

Za kazneno djelo krađe male vrijednosti ukradene stvari, prema trenutno važećoj zakonskoj regulativi, progon protiv počinitelja poduzima se pokretanjem privatne parnice

S obzirom na to da je veliki broj kaznenih djela krađa povezan s protupravnim upadima na privatne posjede (dvorišta, ograđeni voćnjaci, vrtovi, obiteljske kuće, vikendice i slično), Policijska uprava međimurska inicirala je da se u novi prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ugravira i prekršaj protupravnog upada na privatni posjed, a koji bi kao takav bio kažnjiv. Ujedno, predložila je da se protiv svakog počinitelja krađe, bez obzira na novčani cenzus počinjenje materijalne štete, progon poduzima po službenoj dužnosti. Spomenuti prijedlozi, nažalost, još uvijek nisu naišli na plodno u smislu njihove zakonske primjene.

Policijska uprava međimurska, kao jedna od vodećih uprava na području prevencije u Republici Hrvatskoj, početkom ljeta ove godine započela je s provođenjem mjera i radnji usmjerenih na suzbijanja svih pojavnih oblika krađa poljoprivrednih proizvoda. Njeni policijski službenici nadzirali su razne lokacije na kojima su evidentirane najčešće krađe, a pritom su upotrebljavali i bespilotnu letjelicu, tzv. “dron“. U akcije su bili uključeni i interventni policajci te motociklisti, koji su u koordinaciji s operaterom “drona“ nadzirali poljoprivredne površine. Takve i slične akcije provode se sustavno i koordinirano s lokalnom zajednicom tijekom ljetnih mjeseci, odnosno sezone sazrijevanja poljoprivrednih proizvoda. Što se tiče satelitskog nadzora poljoprivrednih površina, u ovom trenutku takav vid nadzora nije pod ovlašću Ministarstva unutarnjih poslova.

Svakako, i sami poljoprivrednici mogu poduzeti određene samozaštitne mjere s ciljem zaštite svojih proizvoda. Ponajprije, češće obilaziti poljoprivredne površine, a svaku krađu potrebno je odmah, bez odlaganja, prijaviti policiji. Najlakše i najučinkovitije mogu se procesuirati počinitelji koji su uhvaćeni na samom mjestu počinjenja kaznenog djela. Kod te vrste kaznenih djela puno je teže naknadno prikupiti dokaze koji će nedvojbeno teretiti počinitelja i neosporno ukazivati na činjenicu da je upravo on počinio kazneno djelo krađe poljoprivrednih proizvoda.

Koristimo se prilikom da uputimo apel žiteljima Međimurske županije da prijavljuju kaznena djela i prekršaje policiji jer je to jedini pravilan način i put da se počinitelji otkriju i sankcioniraju. Dobra suradnja građana i policije jedan je od osnovnih preduvjeta za stvaranje boljeg i sigurnijeg društva.

Ivanu Fabijaniću lopovi su �jekom krađe potrgali i cijele grmove paprike

U SRPNJU nastavljen rast nezaposlenih

Trgovine otvorene ove nedjelje

Trgovine Krk (Metss)

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Čakovec, S. Radića 22

• Čehovec, Glavna ulica 131

• Črečan 42

• Domašinec, Glavna 164

• Donji Hrašćan 51

• Donji Vidovec, Glavna 45

• Dunjkovec, Glavna 21

• Frkanovec 84

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Mihaljevec 74a

• Ivanovec, Josipa Broza 85

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Krištanovec 122

• Križovec 17

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Mačkovec, J. B. Jelačića 114

• Mala Subotica, Glavna 19

• Mali Mihaljevec, R. Končara 23

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novakovec, Selska ulica

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183 A

• Palovec, Glavna 43

• Podbrest, M. Kovača 42

• Prelog, Jug 1

• Pribislavec, B. Radića 54

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Sivica, Mirogojska 4

• Slakovec 61

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25 A

• Turčišće 21

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Zasadbreg 153 A

• Žiškovec, Glavna 72

POGLED ODOZDO

Trgovine TP (Kitro)

• Belica, J. Slavenskog 22

• Dekanovec, Kalnička 18

• Domašinec, V. Nazora 4

• Donja Dubrava, Podravska 26

• Donji Kraljevec, Ludbreška 2

• Donji Vidovec, Matije Gupca 41/a

• Goričan, Dravska 3

• Hodošan, Prvomajska 1

• Jurovec 20a

• Macinec, Glavna 24

• Miklavec, Miklavec 45

• Mursko Središće, Martinska 44

• Orehovica, Zrinskih 33

• Pleškovec 160

• Podturen, Glavna 18

• Pušćine, Školska 26

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sveti Juraj u Trnju 15/A

• Štrigova, Glavna 101/A

• Totovec, Vladimira Bakarića 35

• Vrhovljan, Čakovečka 5

Ostale trgovine

• Galerija Sjever, Čakovec (9-14 h)

• JUG MALL, Čakovec (8-16 h)

• KAUFLAND, Čakovec (8-15 h)

• KONZUM, Donja Dubrava (7-13 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)

• KONZUM, Zrinsko-frankopanska 5 (8-15 h)

• Market Barbara, Kuršanec (7-12 h)

• Midrano, Železna Gora

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• Trgovina Anica, Dragoslavec (7-11 h)

Kad banka zapilji

Sat i pol stajala sam u banci čekajući da mi daju nove kartice za stare i nemoćne roditelje koji su prevalili deveto desetljeće. Banci pucaju trezori od dobiti, ali unatoč tome maltretiraju klijente beskrajno dugim čekanjem u redu za usluge. Da ne bude nesporazuma, njihovi šalterski službenici doslovno se ubijaju od posla. Imaš dojam da moraju nositi pelene jer se ne miču sa šaltera primajući jednog klijenta za drugim. Prostor po-

Nakon prosvjetara burzu popunili mladi po završetku školovanja

- Njihov priljev postepeno se smanjuje do kraja rujna, kada prosvjetari ponovno uđu u škole, a srednjoškolci zaposle ili upišu fakultet

Krajem srpnja u evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Međimurskoj županiji bilo je 2.278 nezaposlenih osoba, što je porast nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec za 7,8 posto.

Na porast je utjecao nastavak povećanog priljeva novoprijavljenih izravno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja (100 osoba) i direktno iz redovnog školovanja (74 osobe).

Trend povećanja započeo je već u lipnju, što je karakteristično za kretanje nezaposlenosti svake godine. Takav priljev postepeno se smanjuje do kraja rujna, kada se novoprijavljeni izravno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja početkom nove školske godine ponovno zaposle u obrazovnom sektoru, a srednjoškolci zaposle ili upišu na fakultet. Stoga razlog porasta nezaposlenosti u srpnju nije posljedica nekih dodatnih otežanih poslovnih okolnosti, tumače iz Hrvatskog zavoda

za zapošljavanje – Ispostava Čakovec.

Poslodavci u srpnju tražili 498 radnika

Tijekom srpnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 394 osobe. Novoprijavljeni na burzi su najvećim dijelom osobe pristigle izravno iz radnog odnosa – 261 osoba. Nadalje, 59 osoba evidentirao je iz neaktivnosti i 74 osobe direktno iz redovnog školovanja.

Tijekom srpnja iz evidencije nezaposlenih izašlo je 229 osoba. Zbog zaposlenja evidenciju je napustila 171 osoba. Na temelju radnog odnosa zaposlena je 161 osoba, dok je 10 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije je zbog ostalih razloga brisano 58 osoba.

Tijekom srpnja poslodavci su prijavili potrebe za 498 radnika. Potrebe su pretežito iskazane u prerađivačkoj in-

dustriji – 174, građevinarstvu – 86, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 82 i obrazovanju – 33.

Tražili su se zaposlenici za rad u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji – 173, jednostavna zanimanja – 82, stručnjaci i inženjeri – 81, uslužna i trgovačka zanimanja – 49 i tehničari i stručni suradnici – 45.

U zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec s 65,5 posto (112 osoba) zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog (39 osoba) ili 22,8 posto i Ispostavu Mursko Središće (20 osoba) ili 11,7 posto.

Duže od jedne

godine posao čeka 738 osoba

U ukupnom broju nezaposlenih osoba žena je 1.329 i čine 58,3 posto ukupne nezaposlenosti, a muškaraca 949 i čine 41,7 posto nezaposlenih osoba.

Korisnici novčane naknade

U srpnju 2023. godine novčanom se naknadom koristilo 566 nezaposlenih osoba ili 24,8 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba.

Udio žena je 75,3 % ili 426 korisnica naknade, dok je udio muškaraca 24,7 posto, odnosno 140 korisnika.

(BMO)

Osobe u dobi do 24 godine čine 17,4 posto (397) ukupne nezaposlenosti, udio osoba srednje dobi je 52,2 posto (1.189), a starijih od 50 godina 30,4 posto (692). Što se tiče dužine čekanja na zaposlenje, udio dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje na zaposlenje čekaju duže od 1 godine je 738 osoba, odnosno 32,4 posto. Prvi put posao je tražilo 598 nezaposlenih osoba, pri čemu 345 žena i 253 muškaraca. (BMO)

Tijekom ove godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključene su 593 osobe, i to: obrazovanje nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja (275 osoba), potpore za zapošljavanje (180 osoba), javni radovi (69 osoba), potpore za samozapošljavanje (64 osobe) i potpore za usavršavanje (5 osoba).

Krajem srpnja ove godine evidentirana su 1.003 aktivna korisnika mjera. Daleko najveći udio, 354

osobe ili 35,3 % odnosi se na potpore za zapošljavanje i potpore za samozapošljavanje. Značajan broj aktivnih korisnika odnosi se na obrazovanje nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja (254), a zatim u znatno manjem opsegu slijede: javni radovi (67) i potpore za očuvanje radnih mjesta u sektoru tekstila, odjeće, obuće, kože i drva (10). Od toga, 518 korisnika je iz 2022. godine, a 485 iz tekuće godine. (BMO)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

slovnice ne samo da je skučen već nema ni dovoljno stolaca za sjesti za sve koji čekaju. Tako poniženi klijenti među sobom dijele solidarnost, ustupajući mjesto za sjedenje ljudima sa štakama.

I dok nakon sat i pol izađete iz banke, mislite da ste se za jedno vrijeme riješili odlaska u poslovnicu, ali varate se. Za mjesec dana banka vas ponovno zove. Ovaj put provjera podataka: ne perete li novac ili da ne petljate s

terorizmom. I opet su na meti provjere i nemoćni starcima u devedesetima. Nek’ se izvole do određenog datuma nacrtati u poslovnici banke i ažurirati svoje podatke. Dođe mi da nabavim bolnički krevet i da ih na njemu doguram u poslovnicu banke da prilegnu dok čekaju na red. Svatko tko je već obavio tu “ispovijed u banci” ima samo jedan komentar: - Očajno dugo čekanje u redu. Jesmo li to zaslužili? - Nismo. Naročito ne kad znamo koliko banke

kod nas zarađuju, a nemaju obraza zaposliti nove službenike da klijenti besramno dugo ne čekaju u redu. Dobro da su barem uveli redomate da se građani “ne pokolju” među sobom tko će prije do šaltera.

Da ne govorimo o tome da bi čovjek trebao uzeti dan godišnjeg da se odazove pozivu u banku jer ne rade sve njihove poslovnice i popodne, pogotovo ne ljeti i u sezoni godišnjih odmora. Profit iznad svega, a klijenti su za njih guske za

čerupanje i ništa više. Čak se ni bankomate ne trude puniti promptno.

Koliko sam puta, pogotovo vikendom ili ponedjeljkom ujutro, poljubila bankomat jer novca u njemu nije bilo. Ime banke neću spominjati, vodeći se onom i loša reklama je reklama.

Sve više razumijem one koji čuvaju novac samo u čarapi i s nostalgijom razmišljam o vremenu kad niste morali imati račun u banci.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Preko poticaja zaposlene 1.003 osobe

BICIKLISTIČKA EKIPA koja je pedalirala od Murskog Središća do Peraie nedaleko od Soluna u Grčkoj poručila

Na put se ne ide bez kreme za guzicu

- Putovali su osam dana svaki dan okrećući pedale od 150 do 180 kilometara

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Radost putovanja nije samo u odredištu već i putovanju. Robert Bogdan, murskosredišćanski pionir putovanja biciklom po Europi, svoju zarazu prenio je i na druge. Tako su nastale ekipne ture biciklom po Europi. Ove godine na turi do Grčke, uz prekaljenog kolegu Sašu Matića, članovi ekipe bili su Mihael Zamuda, Zvijezdan Tuksar, Krunoslav Žilavec i Miroslav Malijević. Oni su se u Grčku do Peraie, 25 km južnije od Soluna uputili 30. srpnja, a put je trajao osam dana, nakon čega su se avionom vratili iz Soluna kući.

Robert Bogdan i Saša Matić na biciklističke ture zajedno odlaze od 2018. godine, a Robert od ranije, od 2003. godine - Moje prvo iskustvo s dugom turom je iz 2003. godine, s kolegom iz Njemačke, ali je tada za to znao samo

obiteljski i uži krug ljudi jer tada nije bilo popularnosti društvenih mreža, kazao je Robert. - Za Grčku smo se odlučili prošle godine da se malo odmaknemo od dunavskih tura i odemo nekamo drugamo, i to ovaj put od “kuće” prema odredištu u Grčkoj, za razliku od prijašnjih, kada smo od neke početne točke vozili prema domu. - Odluka je bila malo nepromišljena jer smo vozili u Grčku po velikoj vrućini, u kolovozu, kazao je Saša. - Ima i to svojih čari, ali ljepše je tjerati pedale prema domu, složili su se Robert i Saša.

Ništa bez žena

I dok oni putuju uz podršku svojih žena, jedna od njih, Gordana Matić, ima i malo posebnu ulogu na njihovim putovanjima. - Počelo je tako da me je supruga Gordana odvela na početnu točku putovanja, kaže Saša. Za prvih tura sam im i tražila smje-

štaj, dok su oni vozili svoje kilometre.

- Potražila bih mjesto gdje će stati na Googleu i pretražila i rezervirala najpovoljniji hotel ili smještaj gdje će se odmoriti. Tako bude jeftinije nego preko Bookinga, pojasnila je. Ove godine Gordana je svoj godišnji prilagodila tome da posljednji dan dođe po njih

u Solun da preuzme bicikle.Sa mnom su putovale kćerke Rafaela i Saša tako da smo i mi cure imale drugu vrstu doživljaja - putovanje na četiri kotača.

Dečkima je putovanje biciklom spoj druženja, avanture i upoznavanja svijeta.

- Samo u jednom putovanju vidjeli smo osam država, a ukupno do sada 17, kažu Saša i Robert. Od Poljske na sjeveru do Grčke na jugu. One zemlje koje su biciklistički jake imaju i dobre staze, kao primjerice Francuska, Italija, Njemačka i Austrija, a da ne govorimo o Nizozemskoj, za razliku od ove prema Grčkoj, gdje su dio puta vozili i autocestom.

Ture im traju sedam-osam dana i za njih se treba pripremiti i kondicijski i opremom. Na pitanje što je obavezno potrebno uzeti na put, Robert Bogdan je kao iz topa ispalio: - Kremu za rit, nakon čega je nastala salva smijeha, ali to je živa istina jer zamislite da iz dana u dan po 150 i više kilometara jašite na biciklu. Uz to na put se ne kreće bez tri biciklistička kompleta opreme, kacige, nešto za presvući navečer, dvojih tenisica, kišne

OD 24. DO 27. KOLOVOZA

Međimurje u znaku rukometa

Treći u nizu Međunarodni rukometni turnir Pozoj handball cup

Posljednji vikend u kolovozu i ove će godine u Međimurju proteći u znaku rukometa. Treće izdanje Međunarodnog rukometnog turnira Pozoj handball cup –koji će se održati od 24. do 27. kolovoza – na jednom mjestu okupit će nekoliko tisuća mladih rukometaša i rukometašica uzrasta od 10 do 17 godina.

- Odaziv je i ove godine odličan. Prijavljeno je stotinjak ekipa, a posebno nas veseli što Pozoj iz godine u

godinu bilježi sve veći interes inozemnih klubova. Uz hrvatske rukometaše, na turniru će sudjelovati i ekipe iz Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Austrije, Slovačke i Poljske, istaknuo je Davor Varga u ime glavnog organizatora

Društva športske rekreacije

Sportska subota, koji ovaj događaj organizira u partnerstvu s Muškim rukometnim klubom Čakovec i Ženskim rukometnim klubom Zrinski. Utakmice će se tijekom četiri dana paralelno odigravati

u sedam sportskih objekata diljem Međimurja i to u sportskoj dvorani Graditeljske škole Čakovec, Sportsko-rekreacijskom centru Aton u Nedelišću, dvorani II. osnovne škole Čakovec, sportskoj balon dvorani u Prelogu, Donjem Kraljevcu i Maloj Subotici te dvorani Učiteljskog fakulteta u Čakovcu.

- Novina ovogodišnjeg turnira je što fokus neće biti samo na rukometu, već ćemo uz sportski dio programa organizirati i onaj edukativni.

kabanice, energetskih pločica, suhog voća i orašastih plodova. Ture iscrpljuju, smršavi se i do 4 kilograma, pa je dobra kondicija neophodna. Svatko trenira kako stigne, a Saša po međimurskim bregima. - Dva mjeseca prije puta istjeram na biciklu po 100 kilometara tjedno, za više od toga nemam vremena, kaže.

Ne ostavljamo “ranjenike” za sobom

- Kada vozimo ture, prilagodimo se najslabijem vozaču, ne ostavljamo “ranjenike” za sobom, kažu Robert i Saša. Pauziramo nakon svakih sat vožnje po desetak minuta, a zbog vrućine sada smo vožnje skratili na 45 minuta da se osvježimo vodom. Ali ljestvicu je potrebno postaviti visoko jer tura mora biti i izazov. Za tako duge ture potreban je i kvalitetan bicikl, koji onda traje. - Moj je star 9 godina, kaže Saša. - Na turi smo imali bicikle vrijedne od 500 do 4.000 eura. Uz to su potrebne i kvalitetne bisage koje moraju biti nepromočive tako da izdrže i više kišnih dana, a da stvari u njima ne budu mokre. Takve je teško naći ispod 150 eura te imati i

torbicu na volanu. Za osnovnu je opremu potrebno minimalno 1.500 eura i još najmanje 500 eura po glavi člana ekipe za hranu i smještaj. Putovanje u Grčku pamtit će po jednom saltu, probušenoj gumi i vožnji po autocesti.Dobro je da nas je bilo više u ekipi pa smo bili vidljiviji u prometu. To nas je štitilo jer su nas kamiondžije i vozači auta vidjeli izdaleka i pazili na nas, kažu naši sugovornici. Na granici Srbije i Makedonije vozili smo se po zaustavnom traku, na graničnom prijelazu nismo imali mogućnosti izaći na običnu cestu, na koju smo se skinuli na prvom izlazu, a duga situacija je bila u Makedoniji kad smo kod Vardara imali izbor ili preko brda ili dio puta autocestom. Tamo smo 20 kilometara vozili po bijeloj crti autoceste, na rizik. Srećom, nije se dogodilo ništa, a kada smo došli do naplatnih kućica, čovjek je izašao pred nas i pita: Majstore, kako ćemo se dogovoriti, koja ste vi kategorija? Nasmijao se, digao rampu i zaželio nam sretan put. Takva iskustva su neprocjenjiva, nezaboravna i vuku na nove ture.

Stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije educirat će djecu i mlade o važnosti zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, dok će službenici Policijske uprave međimurske postaviti informativni punkt Mobilnog preventivnog centra radi informiranja o neželjenim oblicima ponašanja, istaknuo je Varga te dodao da su događaj podržali Ministarstvo turizma i sporta, Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije, Međimurska

županija, Turistička zajednica Međimurske županije te Grad Čakovec, kao i broj-

ni sponzori, među kojima se ističu Mesna industrija Vajda, Optika Briljant te tvrtka TM.

Biciklistička ekipa koju čine Robert Bogdan, Saša Matić, Mihael Zamuda, Zvijezdan Tuksar, Krunoslav Žilavec i Miroslav Malijević na ulazu u Grčku

Naši sugovornici: Robert Bogdan, začetnik biciklističkih tura, Gordana Matić, logistička podrška po potrebi i Saša Matić, biciklist

prijateljice Nere

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Val koji se ne da zaustaviti

Zbog veoma kompliciranih i nedorečenih propisa i zakonodavnog okvira, Hrvatska je na začelju u proizvodnji energije iz Sunca. Prema prijavama zemalja Europske unije, one će u prosjeku do kraja ovog desetljeća povećati proizvodnju energije iz Sunca iz obnovljivih izvora za oko 60 posto, a Hrvatska za samo 25 posto, a ionako je na začelju po ukupnoj proizvodnji.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

PJEVAČKA SKUPINA svetomarskih umirovljenika

Povećanje od 25 posto do kraja ovog desetljeća znači povećanje ukupne energije iz solaraca za oko 1 GW. Koliko je to malo, govori i podatak da su samo prošle godine zemlje Europske unije instalirale oko 40 GW iz obnovljivih izvora, što je ravno snazi oko 40 novih nuklearnih centrala.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Razlog velikog kašnjenja u proizvodnji solarne energije u Hrvatskoj su nedorečeni propisi ili drugačije, favoriziranje velikih investitora na račun malih i građana. No i propisi za veće investitore nisu bili dorečeni, što je zaustavilo cijeli proces investiranja najmanje za nekoliko godina, uz niz afera.

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Sad i da hoćemo, ne možemo nadoknaditi to vrijeme od tri do četiri godine nerazvoja, nema dovoljno razvojnih projekata, a mali i mikroinvestitori su gotovo pa bili isključeni zbog složenosti propisa.

Osim toga prvi val razvoja obnovljivih izvora je iza nas. Danas su kamate na

VARAŽDINU, Gajeva 5

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

kredite povećane za oko tri postotna boda u prosjeku i ono što se prije investitorima činilo isplativim, danas to više nije, pa će jedan broj odustati. Vlada Hrvatske tek je ovoga ljeta uspjela dovršiti sve podzakonske akte koji bi trebali pojednostaviti procedure i pomoći građanima kao investitorima.No ono što se doista promijenilo je svijest građana, ali i naprednijih vlada u pojedinim zemljama EU-a. Građani su konačno razumjeli da su nafta i plin nedemokratski izvori energije, a da je energija dobivena iz Sunca ili obnovljivih izvora demokratska. Nijedan građanin ne može imati svoju naftnu bušotinu u dvorištu, ali svi mogu imati solarce na krovu svoje kuće ili u svojem dvorištu i koristiti se jeftinom energijom. To sad doista znaju građani cijele Europe, ni Hrvatska nije tu iznimka.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Godine nisu važne, poručuju ljubitelji pjesme

Imaju 15 aktivnih članica i članova i većinom pjevaju međimurske pjesme. Neki od njih pjevali su u zboru KUD-a i u crkvenom zboru, a većinu je poučavao Ivan Mustač Kantor

Piše i foto: Ivan-Goran Herman

Prije nešto više od šest mjeseci osnovana je Mješovita pjevačka skupina unutar svetomarske Podružnice Matice umirovljenika Međimurske županije. Inicijatori toga pothvata bili su predsjednica udruge Magdalena Kvakan (75), kao i supružnici Andrija (73) i Slavica (69) Poljak, oboje pjevači u skupini. Homogenu i vitalnu ekipu posjetili smo u njihovim prostorijama, inače bivšem matičnom uredu, na generalnoj probi uoči nastupa na svečanoj sjednici Općinskog vijeća općine Svete Marije.

skupina, a većinom pjevamo međimurske pjesme kao što su Međimurje, kak si lepo zeleno, Kak je lepo živeti v Međimurju, Lepa ruža je ta črlena katruža i druge, nabraja voditeljica Pjevačke skupine Slavica Poljak, koja je vodila i zbor u već spomenutom Kulturno-umjetničkom društvu.

– kuglanje, bacanje koluta, košarka, streljaštvo, pikado – što je nešto teže za žene, sinulo mi je da imamo izvrsne pjevače i da bi bila šteta ne osnovati grupu koja će se time baviti.

Na repertoaru im je Međimurje, kak si lepo zeleno, ali i Lepa ruža je ta črlena katruža

Od 63 do 88

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Nova svijest građana pokrenula je i pokreće novi val investiranja u obnovljive izvore u Europi. Prema prognozama, do kraja tisućljeća u zemljama Europske unije trebalo bi biti instalirano oko 900 GW energije iz obnovljivih izvora, odnosno Sunca. To je za oko 20 posto više od očekivanih procjena Europske unije na temelju prijava iz svih zemalja članica.

– Osobno pjevam više od 50 godina: pjevala sam u KUD-u Ivan Mustač Kantor i u crkvenom zboru, takoreći tijekom cijelog života. Sad kad smo u mirovini, predsjednica lokalne Podružnice umirovljenika dala nam je poticaj da osnujemo skupinu kako bi se oni koje povezuje ljubav prema pjesmi međusobno družili.

Imamo 15 aktivnih članova i članica, mješovita smo

Poljakovi nisu jedini bračni par koji svoje vrijeme posvećuje pjevanju: tu su Terezija i Matija Komorski te Marija i Ivan Bartolić, dok su ostali članovi Anđela Barić, Zdravko Sabol, Marija Kanižaj, Terezija Čanaki, Marija Janković, Terezija Levačić, Rudolf Posavec, Josip Peter i Josip Orehovec.

Iz dubine duše

Nešto više detalja o tome kako je došlo do osnutka skupine s nama je podijelila i predsjednica lokalne Podružnice Matice umirovljenika, Magdalena Kvakan.

– Htjela sam da Podružnica malo oživi. S obzirom na to da se velikim dijelom aktivnosti svode na sportove

Prenijela sam svoju ideju bračnom paru Poljak, a oni su potom potaknuli sve ostale pjevače. Nemaju stručnog voditelja, no pjevaju iz duše, a to je najljepša pjesma, ističe predsjednica.

Gotovo svi su članovi u mladosti, što je također zanimljiva informacija, bili učenicima najpoznatijega Svetomarščana, zborovođe i orguljaša Ivana Mustača Kantora, po kojem ime nosi i njihovo Kulturno-umjetničko društvo. Nemojmo zaboraviti ni činjenicu da se upravo u Svetoj Mariji svake godine u tamošnjem Domu kulture već niz godina održavaju županijske smotre pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava.

Prvi nastup skupina je imala sredinom travnja, a pjesmom su uveličali i svečanu sjednicu Općinskog vijeća 10. kolovoza u lokalnom Domu kulture.

Članovi uglavnom imaju između 70 i 80 godina, no najstarija Anđela Barić još uvijek je vitalna sa svojih 88, dok je najmlađi Zdravko Sabol tek u 64. godini života. Anđela je jedna od spomenutih koji su pjevali i u KUD-u i u crkvenom zboru, a Zdravko je prije četiriju desetljeća bio članom jednoga slovenskog zbora, u vrijeme kad se tamo školovao. Osim u Pjevačkoj skupini, djeluje i u sportskoj sekciji, no vrlo je sretan što pjeva i što se ponovo prisjeća mladenačkih pjevačkih dana. Rudolf Posavec pak zasad svoje dane provodi na relaciji Švicarska-Hrvatska, no kad je kod kuće, rado se uključuje u rad skupine. – Godine nisu važne, uglas za kraj zaključuju pjevači.

Roditelje čeka manja cijena vrtića

Svaki roditelj s područja Nedelišća, bez obzira na to gdje dijete polazi vrtić, ostvarit će prema prijedlogu načelnika pravo na sufinanciranje u povećanom iznosu. Po novom Općina bi na sebe preuzela sufinanciranje u iznosu od 150 eura za vrtić i 180 eura za jaslice. Budući da je ekonomska cijena vrtića u Nedelišću 200 eura za vrtić i 230 eura za jaslice, roditeljski udio za smještaj djeteta u vrtić bio bi 50 eura, a za jaslice 80 eura.

za specijalne i progresivne naočalne leće

- Za usporedbu, kad sam preuzeo mandat načelnika, roditelji su za boravak djeteta u vrtiću plaćali 600 kuna, što je gotovo dvostruko više nego

što predlažem sada, kazao je načelnik Nikola Novak. Dodao je da se nada da će ovakav prijedlog prihvatiti Općinsko vijeće.

Vrtić u Dunjkovcu

Za djecu s područja Nedelišća uskoro počinje izgradnja još jednog vrtića i to u

Dunjkovcu. Završena je javna nabava za izvođenje radova te po potpisivanju ugovora o gradnji s izvođačem, radovi mogu početi.

Zelenije Nedelišće

Općina Nedelišće brine i o kvaliteti zraka i prilagodbi klimatskim promjenama. Općina je u suradnji s ME-

NEA-om izradila projekt za ozelenjavanje općine i ostvarila sredstva za sufinanciranje za ozelenjavanje.

Na temelju toga posadit će oko tisuću grmova i preko tisuću stabala: javora, graba, trešnji, kruški, crnog bora, lipe.

Sadnja će početi iduće godine na različitim lokacijama: drvoredi uz državnu cestu u Nedelišću i Pušćinama, a ozelenit će se sva tri groblja u Nedelišću, Hrašćanu i Macincu, sva dječja igrališta i okoliš stadiona u Nedelišću. Pri sadnji stabala vode računa da to bude medonosno bilje.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Prvi nastup imali su sredinom travnja, a 11. kolovoza nastupali su povodom Dana općine

NOVOSTI IZ Nedelišća

DVA SLUČAJA UTAPLJANJA u Međimurju

Utopio se Darko Vlahek (48) iz Hodošana

Tijelo 48-godišnjeg Darka Vlaheka pronađeno je u ribnjaku kod ŠRD-a Trnava

U Hodošanu na Šoderici kod ŠRD-a Trnava, u srijedu, 16. kolovoza, oko 19 sati pronađeno je bilo beživotno tijelo muškarca, čiji je nestanak bio prijavljen tog istog dana. Riječ je o muškarcu, kako saznajemo, Darku Vlaheku rođenom 1975. godine iz Hodošana.

- Prijavu o nestanku osobe zaprimili smo u srijedu, 16. kolovoza. Nestali muškarac je bio posljednji put viđen 14. kolovoza kasno navečer kod ŠRD-a Trnava. Tijelo muškarca pronađeno je srijedu u večernjim satima, potvrdili su nam iz PU međimurske.

Proveden je bio policijski očevid, a pregledom tijela utvrđeno je bilo da je

SVETA MARIJA

U kanalu pronađeno tijelo

Josipa Pigaca (70)

uzrok smrti utapanje. Na tijelu nisu bili pronađeni nikakvi znakovi nasilja te nisu pronađeni dokazi koji bi upućivali na nekakvo kazneno djelo pa je mrtvozornik izdao dozvolu za ukop. Pokop će biti održan u petak, 18. kolovoza, u 15 sati na groblju u Hodošanu. (sh)

Prethodno opisani događaj nije jedini slučaj smrti od utapanja ovog tjedna. U petak, 11. kolovoza, u poslijepodnevnim satima u kanalu koji utječe u hidrocentralu kod Svete Marije pronađeno je bilo tijelo Josipa Pigaca, rođenog 1953. godine, nakon što se za njim tragalo od ranog jutra tog dana. Proveden je bio očevid, a na tijelu pokojnog nisu pronađeni tragovi nasilja.

MLADIĆ (23) NAPRAVIO pravi dar-mar Vratišincu

Razbio kafić pa napao policajca

Prava drama odigrala se protekle subote, 12. kolovoza, oko 22 sata u Vratišincu u ka�iću Mirage. Središćanski policajci dobili su dojavu o narušavanju javnog reda i mira u tom ugostiteljskom objektu te krenuli u ophodnju.

Petnaestak minuta nakon dolaska na mjesto događaja, u neposrednoj blizini ka�ića, zatekli su mlađeg muškarca za kojeg su posumnjali da je počinitelj prekršaja narušavanja javnog reda i mira. Željeli su mu provjeriti identitet pa su mu pristupili, a mladić je odmah �izički nasrnuo na jednog od policijskih službenika te ga objema rukama odgurnuo. Uz primjenu sredstava prisile napadač je svladan i uhićen te priveden u Policijsku postaju Mursko Središće na kriminalističko

PRIBISLAVEC Na mopedu ukrao luk i krumpir

U utorak, 15. kolovoza u 21 sat u Pribislavcu, prilikom nadzora cestovnog prometa u Ulici Ivana Meštrovića, čakovečki policajci zaustavili su 18-godišnjaka za kojeg su potom uspostavili da vozi neregistrirani moped.

Ali to nije sve, vozio je i bez položenog vozačkog ispita te bez zaštitne kacige, a kod sebe nije imao ni osobnu iskaznicu.

Ujedno, na mopedu je prevozio više desetaka kilograma svježe iskopanog

i ubranog luka te krumpira. Policijski službenici od 18-godišnjaka oduzeli su luk i krumpir zbog sumnje da je ukraden, dok se rad na utvrđivanju vlasnika ukradenih poljoprivrednih proizvoda, nastavlja.

Zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici, 18-godišnjak je sankcioniran izricanjem novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.730 eura. (sh)

KRAĐE ČAKOVEC S klecala u crkvi otuđila mobitel

Čakovečka policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad 42-godišnjakinjom s područja Orehovice te su pritom utvrdili kako je počinila kazneno djelo teške krađe. Sumnja se kako je u petak, 16. lipnja ove godine u Čakovcu, na Franjevačkom trgu, nakon jutarnje mise u župnoj crkvi ukrala mobitel, koji je 75-godišnja vlasnica

nakratko bez nadzora ostavila na klupici.

Tijekom istraživanja policijski službenici pronašli su ukradeni mobitel te ga vratili vlasnici.

Protiv osumnjičene 42-godišnjakinje zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

OREHOVICA Ukrao alkohol u kafiću

istraživanje. U opisanom događaju napadnuti policijski službenik nije ozlijeđen.

- Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako je 23-godišnjak s područja grada Murskog Središća, spomenutog dana oko 22:15 u Vratišincu, u ugostiteljskom objektu u Ulici dr. Vinka Žganca, narušavao javni red i mir na naročito drzak način tako što je pod vidnim utjecajem alkohola odbio alkotestiranje, vikao i galamio te pritom prevrnuo stol i nekoliko stolica. Ujedno, tijekom narušavanja bacio je nekoliko pepeljara na pod te je pritom oštetio pločice, izvijestila je policija o cijelom događaju.

Sada će se zbog počinjenja kaznenog djela napada na službenu osobu protiv

GOSPODARSKI KRIMINAL

osumnjičenog 23-godišnjaka podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Ujedno, zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekrša-

S Makedonkom utajili preko 53 tisuće eura

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 9. kolovoza 2023. donijelo rješenje o provođenju istrage protiv dvoje hrvatskih državljana (1974. i 1980.) i trgovačkog društva zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog

djela prijevare u gospodarskom poslovanju.

Kako navode, postoji osnovana sumnja da su okrivljena 49-godišnjakinja i okrivljeni 43-godišnjak u ožujku

2018. godine, kao odgovorne osobe okrivljenog trgovačkog

jima protiv javnog reda i mira, protiv 23-godišnjaka podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (sh)

U noći s četvrtka na petak (10./11. kolovoza) u Orehovici, nepoznati počinitelj provalio je u ugostiteljski objekt u Ulici A. G. Matoša, vlasništvo trgovačkog druš-

VRATIŠINEC

tva iz Male Subotice, odakle je ukrao razna alkoholna pića. Materijalna šteta utvrdit će se nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva. (sh)

Drpio alat iz nezaključane garaže

U noći sa subote na nedjelju (12./13. kolovoza) u Vratišincu, nepoznati počinitelj iz nezaključane garaže u Ulici dr. Vinka Žganca, ukrao je razni alat. Materijalnu štetu

DRŽIMUREC

društva iz mjesta kraj Čakovca, s direktoricom trgovačkog društva iz Ohrida (Sjeverna Makedonija), dogovorili da će kupiti stroj za savijanje cijevi i pritom joj neistinito predočili da će uredno platiti preuzeti stroj iako su imali unaprijed

stvorenu namjeru da stroj uopće ne plate. Osnovano se sumnja da nakon isporuke i preuzimanja stroja nisu platili ništa i tako pribavili nepripadnu korist svojem društvu, na štetu društva iz Sjeverne Makedonije, za 53.750 eura. (sh)

46-godišnji vlasnik procijenio je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Dolijali kradljivci

Preloška policija provedenim kriminalističkim istraživanjem nad 21-godišnjakom, 23-godišnjakom te starijim maloljetnikom, svi sa šireg područja Male Subotice, utvrdila je kako su počinili kazneno djelo teške krađe. Naime, sumnja se kako su početkom svibnja ove godine u Držimurcu provalili u obiteljsku kuću, odakle su potom

iz raznih prostorija ukrali više komada bakrenih cijevi za radijatore te umivaonik i kvake za vrata. Materijalnu štetu 66-godišnja vlasnica procijenila je na oko 7.000 eura. Protiv osumnjičenih mladića zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Kafić Mirage u Vra�šincu u kojem se odvijala prava drama u subotu oko 22 sata

Nakon policijskog očevida pogrebna služba odvezla je �jelo preminuloga

ČAKOVEC sanirao stazu i parkiralište uz Bolnicu

Povećali sigurnost

pješaka i vozača

Čakovec je ponovno donirao Županijskoj bolnici Čakovec. Ovaj puta su sanirali parkiralište i pješačku stazu koja vodi uz parkiralište. Grad je u radove uložio 10.000 eura. Za tu vrijednost je zamijenjen dotrajali asfalt na stazi uz Bolnicu i dotrajale rubnjake uz stazu. Na parkiralištu su sanirali prometne

otoke koji su dosad smetali korisnicima parkirališta i onemogućavali im kvalitetno parkiranje. Svakodnevno, parkiralištem oko Volnice koriste se nebrojeni korisnici zdravstvenih usluga, pa je Grad Čakovec odlučio povećati sigurnost pješaka i vozača na prostoru oko Bolnice. (BMO)

Predstavnici Zrinske garde na misnom slavlju u Gornjem Kuršancu ZRINSKA GARDA donirala kip sv. Ivana Krstitelja crkvi u G. Kuršancu

Zajedno u očuvanju spomena na Zrinske

Na misnom slavlju povodom blagdana Velike Gospe u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo u Gornjem Kuršancu blagoslovljen je kip svetog Ivana Krstitelja, koji je na rijeci Jordan krstio Isusa. Kip je djelo akademskog kipara Ante Jurkića, a

crkvi ga je darovala Zrinska garda Čakovec. - Župljani nam pomažu i uvijek se pridružuju našoj komemoraciji za Nikolu Zrinskog VII. čakovečkog koji je preminuo na području Gornjeg Kuršanca. A ovo je naš čin zahvale, rekao je Đuro Bel, predsjednik Zrinske garde

Čakovec. Dogovor o donaciji kipa, izljevenog u broncu i visokog jedan metar, pao je na lanjskoj komemoraciji u studenom uz želju da se daruje upravo na tamošnje proštenje. Postavljanjem kipa u filijalnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gor-

njem Kuršancu želi se jednostavno omogućiti javno štovanje svetog Ivana Krstitelja te potvrditi suradnja Zrinske garde i župljana u čuvanju spomena na članove hrvatske plemićke obitelji Zrinski, a napose na Nikolu Zrinskog VII. Čakovečkog. (vv)

GRAD ČAKOVEC LJETOM se koristi za građevinske radove na javnim zgradama i prometnicama

Glancaju se prigradska naselja

Nema tog društvenog, sportskog ili vatrogasnog doma u koji neće ući majstori

Ljetni mjeseci već tradicionalno su iznimno radni u svakom dijelu grada, u suradnji s vijećima mjesnih odbora pokrenut je velik broj projekata koje su tražili mještani ili pak se radi o redovnom održavanju i investicijama.

KUD MIHOVLJAN na Sinjskoj alki

Međimurskim pjesmama

gađali u sridu

KUD Mihovljan ne posustaje, nego međimursku narodnu pjesmu marljivo prezentira drugim ljudima i krajevima diljem Hrvatske i svijeta. Tako su se pohvalili nastupom na 13. Sinjskom sajmu sela i 308. Sinjskoj alci.- U Sinju smo odradili dva nastupa 7 . i 9. kolovoza pjevajući međimurske pjesme u narodnim nošnjama

u kojima smo plijenili pažnju brojnih posjetitelja, kazao je Predrag Kočila, predsjednik KUD-a Mihovljan.Bila je to prilika i za razgledavanje okolice, posebno ih se dojmila netaknuta priroda uz izvor rijeke Rude. Ovime smo proširili suradnju između dvaju gradova, Čakovca i Sinja, te stvorili nova poznanstva, istaknuo je Kočila. (BMO)

PPP IDEJA je da park postane mjesto druženja i obitavanja

Akcija PPP - Posle Posla Park

ponovo oduševila i velike i male!

PPP ili Posle Posla Park je hvalevrijedni događaj koji se održao po treći put, a prvi put ove godine (i već se jedva čeka ponovni susret!). Organizirao ga je Centar za mlade Čakovec, a više o događaju ispričala nam je glavna organizatorica, Tena Vrzan:Predivno je vidjeti šaroliko društvo koje se upoznaje i druži u parku na otvorenom.

Sve što je potrebno je malo rekvizita poput badmintona, hula-hopova, vijača i društvenih igara, a to smo donijeli i park je zaživio! Voljeli bismo da se to nastavi i spontano i potrudit ćemo se da to ostvarimo. Ponesete dekicu, grickalice i piće i dođete u park bilo ne raditi ništa bilo zaigrati koju igru s mališanima. (ib)

U Mihovljanu su izvedeni radovi na zamjeni instalacije odvodnje u sportskom domu, a u planu je zamjena dotrajale vodovodne instalacije u prostorijama nogometnog kluba, uz sanaciju zidova i stropova. Planira se i djelomična sanacija zidova na etaži društvenog doma.

U Mačkovcu u društvenom domu na red je došlo uređenje dvorane, uz sanaciju zidova, obnovu podova, termotehničke instalacije i rekonstrukciju sanitarnih čvorova te izradu toplinske ovojnice. Obnovljen je parket u dvjema prostorijama boravka tamošnjeg dječjeg vrtića, a vatrogascima DVD-a Mačkovec na prostoriju postavljena segmentna vrata.

Vrtić u Slemenicama dobio je novu zaštitnu ogradu oko dječjeg igrališta, a uredit će im i prostor za odlaganje komunalnog i selektivnog otpada. Na društvenom domu u Slemenicama će se izvesti termotehničke instalacije. U Žiškovcu su ovog ljeta nabavljeni i montirani električni grijači vode s priključnim cijevima te instalirana kuhinja u društvenom domu. Na lugarnici je sanirana krovna konstrukcija i obnovljena dotrajala limarija. Sportski dom dobio je nove tuširaonice za suce, a sanirane

su i druge prostorije i elektroinstalacije.

Zaštitne ograde, tribine, nadstrešnice

Za potrebe DVD-a Krištanovec Grad Čakovec izradio je glavni projekt za garažu i spremište tamošnjim vatrogascima, a izveden je niz radova na uređenju unutrašnjosti društvenog doma. Nova zaštitna ograda postavljena je kraj Područne škole Krištanovec.

U Novom Selu Rok novu zaštitnu ogradu dobiva rukometno igralište, a građani nadstrešnicu kod željezničke stanice.

U Savskoj Vesi su sanirane gostujuće tribine i postavljene sjedalice kod sportskog doma, a radi se i na dogradnji i rekonstrukciji prostorija mjesnog odbora

i dobrovoljnog vatrogasnog društva.

U Totovcu se također radi na modernizaciji instalacije i rekonstrukciji društvenog doma te izradi sjenice uz dom. U Štefancu su u tijeku radovi na uređenju zapadnog platoa kod društvenog doma i dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Novo Selo na Dravi ima novu zaštitnu ogradu s kućicama za rezervne igrače na nogometnom igralištu, a postavljene su i podne obloge vinila na bini i dijelu dvorane društvenog doma. U tijeku je nabava i montaža razglasa za potrebe Vijeća Mjesnog odbora, a u planu obnova stolarije ulaznih vrata na prostorijama mjesnog odbora. U Šandorovcu su u sportskom domu sanirani zidovi i stropovi, zamijenjena građevinska

stolarija te uređene tribine. Uređene su prostorije udruga i glavnog ulaza kod sportskog doma te montirana čelična nadstrešnica između kapele i društvenog doma.

Na Društvenom domu Kuršanec zamijenjena je građevinska stolarija, uređeni sanitarni čvorovi, popravljena limarija na krovištu te izvedeni razni instalaterski radovi te brojni radovi na sanaciji sportskog doma, vatrogasnog doma i u OŠ Kuršanec i vrtiću Pirgo.

U Ivanovcu je montiran klima-uređaj i postolje za potrebe snimatelja u sportskom domu. U planu je obnova postojećih koševa i asfaltiranje košarkaškog igrališta, uređenje etažnih prostorija za potrebe mjesnog odbora, sanacija zidova, obnova stropova i podnih obloga. (BMO)

Miro Bulj, gradonačelnik Sinja i Predrag Kočila, predsjednik KUD-a Mihovljan, učvrstili prijateljstvo dvaju gradova Sinja i Čakovca

Uređuje se prilaz vatrogasnom domu Štefanec

RAZGOVOR s načelnikom Matijom Ladićem povodom Dana općine Pribislavec

Nakon zujanja, sada počinje prava realizacija!

- Svi ovi projekti poboljšat će uvjete života u Pribislavcu i potrebni su našem mjestu. Zalaganjem svih zaposlenika, zamjenika načelnika iz redova romske nacionalne manjine i općinskih vijećnika uspjeli smo ostvariti ove rezultate

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

- Što je od komunalnih i kapitalnih projekata napravljeno od početka mandata?

- Ove godine Općina Pribislavec priprema projektnu dokumentaciju i izvođenje radova na nekoliko projekata. Za neke smo, nakon ishođenja potrebne dokumentacije, potpisali ugovore o izvođenju te se očekuje njihov skori početak radova.

Kao značajniji i veći projekti izdvajaju se rekonstrukcija i nadogradnja dječjeg vrtića u Pribislavcu. U tijeku je izrada projektne dokumentacije i izdavanje građevinske dozvole te tada krećemo s raspisivanjem javne nabave i očekujemo skori početak radova. Za navedeni projekt ostvarili smo su�inanciranje preko NPOO-a u iznosu od 487.000 eura.

Ove godine izvest će se i prijeko potrebna rekonstrukcija dijela Ulice Nikole Tesle, odvojak od župne crkve do raskrižja s Ulicom Dragutina Lehkeca. U tijeku je ishođenje građevinske dozvole. Preko programa podrške regionalnom razvoju pri Ministarstvu razvoja i Fondova Europske unije ostvarili smo pravo na su�inanciranje u iznosu od 40.000 eura.

Rekonstrukcija javne rasvjete na području općine također je jedan od važnijih projekata koji će se izvesti do sredine studenog. Rekonstrukcija je podijeljena u dva dijela prema projektu i izvorima (su)�inanciranja. Potpisan je ugovor na temelju provedene jednostavne nabave, a radove će izvesti tvrtka Elcop d.o.o. iz Čakovca.

Za navedene radove ostvarili smo su�inanciranje preko Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 27.800,00 eura, dok će za područje romskog naselja cijeli iznos od 15.000 eura pokriti Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Za projekt izgradnje dječjeg igrališta u romskom

naselju Pribislavec izdana je građevinska dozvola te je u tijeku provođenje postupka javne nabave. Projekt �inancira Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u iznosu od 101.000 eura.

Ove godine izvest će se i obnova vertikalne i horizontalne signalizacije na području Pribislavca u sklopu prometnog elaborata. Radovi će obuhvatiti zamjenu dotrajalih znakova, iscrtavanje pješačkih prijelaza, postavljanje treptajućih LED znakova. Nakon provedene jednostavne nabave potpisan je ugovor o izvođenju sa tvrtkom Crtorad d.o.o. iz Varaždina. Projekt su�inancira Županijska uprava za ceste Međimurske županije u iznosu od 16.000 eura.

Oko zgrade dječjeg vrtića u Kaštelskoj ulici u Pribislavcu postavit će se nova zaštitna ograda. Taj projekt prijavljen je na natječaj Središnjeg ureda za demogra�iju i mlade te je su�inanciran iznosom od 32.861,39 eura.

Uz su�inanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nabavit ćemo električnu trokolicu kako bismo lakše i brže obavljali komunalne djelatnosti te tri seta kante za razvrstavanje otpada za dječji vrtić i osnovnu školu, kako bismo mlade potakli na razvrstavanja otpada na njima svojstven način. Ovaj projekt su�inancira Fond iznosom od 5.290.80 eura.

Također, potpisan je ugovor o izvođenju radova s tvrtkom Metal-Matjašec iz Podbresta za zamjenu unutarnje ograde oko glavnog stadiona NK-a Polet u iznosu od 79.445,00 eura.

Ovaj projekt �inancirat će Općina iz vlastitih sredstava jer nije prošao je prijavljenom natječaju.

Također, Općina Pribislavec je na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU prijavila natječaj za rekonstrukciju Ulice kralja Tomislava u romskom naselju te za taj projekt ostvarila sredstva su�inanciranja u iznosu od 60.000 eura. Na

Kakav program mještane Pribislavca očekuje?

Ove godine za dane općine koji se obilježavaju uz svetkovinu svetog Bartola programom počinju u četvrtak, 24. kolovoza, neizbježnom budnicom u ranojutarnjim satima.

Taj dan navečer u 18 sati održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj će se, uz službeni dio, podružiti i zabaviti uz program vrtićevaca, osnovnoškolaca i udruga koje djeluju na području općine. Sama sjednica i programi održat će se u prostorima Aerodroma u Pribislavcu.

U petak umirovljenici podružnice, članovi Matice umirovljenika Međimurske županije, od 14 do 17 sati održat će tradicionalne sportske susrete iza Društvenog doma.

sati KUD Kaštel obilježiti svojih 25 godina od osnivanja. Za sve prisutne održat će se program uz ples, pjesmu i smijeh koji će prezentirati članovi KUD-a sa svojim gostima.

Subota je planirana kao sportski dan, na teniskim terenima održat će se teniski turnir Matuzalem u jutarnjim satima, a od 13 sati počinje tradicionalno natjecanje u kuhanju grofovske kotlovine u organizaciji NK-a Polet Pribislavec. Večer će zaključiti uz druženje, pjesmu i ples uz glazbeni sastavi Atomi Live Band koji će trajati do ranih jutarnjih sati.

NPOO prijavljena je energetska obnova zgrade Hangara na aerodromu, a za koji se još čekaju rezultati.

- Kakvo je značenje svih tih projekata za mještane Pribislavca?

- Svi ti projekti poboljšat će uvjete života u Pribislavcu i potrebni su našem mjestu. Zalaganjem svih zaposlenika, zamjenika načelnika iz redova romske nacionalne manjine i općinskih vijećnika uspjeli smo ostvariti te rezultate. Ako zbrojite sredstva

koja će se Općini Pribislavec vratiti u proračun na temelju gore navedenih su�inanciranja Ministarstva i fondova Europske unije, govorimo o iznosu od preko 785.000 eura u ovoj i narednim godinama. Oni još nisu vidljivi na terenu, ali do kraja godine sve ćemo ih ostvariti.

- Koji su projekti prioritet u narednom razdoblju?

- Projekti za 2023. godinu polako kreću prema svojoj realizaciji, a naredne godine nose nam nove iza-

Kasno popodne i večer rezervirani su za program KUD-a Kaštel Pribislavec, koji započinje od 18 sati mimohodom članova od Društvenog doma do Aerodroma, gdje će od 19

zove. Rekonstrukcije nerazvrstanih cesta, uređivanje infrastrukture, poboljšanje uvjeta života i otvaranje novih gradilišta de�initivno su prioriteti u narednom periodu. Dvorac Feštetić,

U nedjelju u župnoj crkvi u Pribislavcu održat će se dvije mise, u 8 i 11 sati. Glavnom misom u 11 sati fra Rikard Patafta, franjevac Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, obilježit će dijamantno misničko slavlje povodom 60 godina svećeništva.

područje UPU 7, uređenje Aerodroma, izgradnja nove školsko-sportske dvorane, izgradnja dječjeg igrališta u Ulici Ruđera Boškovića veliki su projekti koji nam prethode.

svim mještanima općine Pribislavec

Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Načelnik Pribislavca, Ma�ja Ladić

MAŽORETKINJE

MURSKO

SREDIŠĆE visoko se plasirale na Svjetskom prvenstvu u Liverpoolu

Mažoretkinje Murskog

Središća vratile su se kući sa Svjetskog prvenstva u Liverpoolu okićene medaljama i osvojenim visokim plasmanom.

Mlađe juniorke osvojile su srebrne medalje, a juniorke visoko 4. mjesto na Svjetskom prvenstvu u Liverpoolu.

Mali grad Mursko Središće u velikom Liverpoolu proslavile su: Eva Varga, Lana Trstenjak, Gita Podgorelec, Marija Hatlek, Zala Bedić, Valentina Turk, Ena Peras, Rea Lajtman,Veronika Mavrek, Lara Munđar, Viktoria Slamek i Jana Hren te trenerice Lara Šimić Podgorelec, Patricija Jambrošić i Elena David

Kada ekipa iz malenog grada kao što je Mursko Središće osvoji četvrto mjesto na svjetskom prvenstvu, zaslužuje najdublji naklon, a kada osvoji srebro, zaslužuje i više od toga. Oduševljeni mještani, roditelji i predstavnici

Grada Murskog Središća dočekali su svoje šampionke ispred gradske uprave Grada Murskog Središća u subotu, 12. kolovoza, već blizu ponoći. Kratkom audioporukom od srca im je čestitao i zahvalnost izra-

MURSKO SREDIŠĆE

zio gradonačelnik Dražen

Srpak koji se trenutno nalazi na godišnjem odmoru, a uime grada ih je dočekao ravnatelj Centra za kulturu Rudar Zoran Turk. -S velikim uzbuđenjem cijelo smo ljeto marljivo trenirale i sve svoje slobodne trenutke posvetile pripremama za odlazak na svjetsko prvenstvo u Liverpool.

Neopisivi ponos je kad kao članice hrvatske reprezentacije najstarijeg saveza HRSAM imamo mogućnost stajati uz bok s najboljim svjetskim plesačima u mažoret plesu i velika čast što smo mogli u naš album i srca upisati ovako lijepu uspomenu. Većini djevojaka bio je ovo prvi let avionom, prvo ovakvo prestižno natjecanje i prvo takvo veliko iskustvo. Iskrene čestitke svim timovima koji su činili našu reprezentaciju i koji su svojim rezultatima i ovaj put pokazali da smo u samom vrhu svijeta. Već kroz koji tjedan čekaju nas novi ciljevi i nove prilike, a našu članicu Evu Varga pripreme i odlazak na europsko prvenstvo u Bugarsku u

Pohvala braniteljima u obrani od poplave

Uz povijesni vodostaj Mure u Murskom Središću od 543 centimetara bili su potrebni iznimni napori da se centar grada obrani od poplave.

Tim povodom gradonačelnik Srpak posebno je zahvalio članovima va-

INES PETRIČEVIĆ iz Murskog Središća na hodočašću Camino

Na hodočašću sam došla do “kraja svijeta”

O svom Putu, kako Ines naziva hodočašće, odlučila je napisati knjigu, a već je pozvana da svoje iskustvo podijeli i na nekoliko predavanja

Piše:

trogasnih društva, Stožeru civilne zaštite, volonterima, Romima iz Sitnica, tvrtkama Tegra, Hrvatske vode, Međimurske vode, Blažon, OPG Debelec, DVD-u Pribislavec i svima ostalima koji su u bilo čemu pomogli u toj situaciji. (BMO)

Pomoć oštećenima u poplavi

Domaćinstvima u Murskoj ulici na spoju Murske ulice i Ulice Matije Gupca te odvojku Martinske ulice, a koja su zbog nemogućnosti obrane od nadiranja vode pretrpjela štetu na gospodarskim objektima i dvorištima, dodjeljuje se žurna jednokratna pomoć.

Za štetu na objektima – jednokratna novčana pomoć iznosi 700 eura, a onima kojima je voda ušla u dvorišta i napravila štetu jednokratna novčana pomoć iznosi 300 eura.

Firme Dea j.d.o.o. i Ayala j.d.o.o. oslobađaju se plaćanja zakupnine javnog prostora

do kraja 2023. godine zbog nastalih šteta prilikom poplave.

Slijedi dezinfekcija na teret gradskog proračuna svih privatnih objekata u Murskoj ulici na spoju Murske ulice i Ulice Matije Gupca te odvojku Martinske ulice i dvaju objekata uz Šetnicu sv. Barbare, koji su bili zahvaćeni poplavnim vodama.

Po povlačenju voda iz neurbanog dijela šetnice uz Muru u područjima Frgov i Fusek pripremit će se sanacija navedenog područja, čija realizacija je predviđena za kraj jeseni, početkom zime. (BMO)

Ines Petričević iz Murskog Središća ovog se ljeta uputila na avanturu života - Hodočašće duše, Camino de Santiago, po Španjolskoj. Camiño de Santiago, na hrvatskom jeziku Put za Santiago, ruta je koju prelaze hodočasnici cijelog svijeta i koja vodi u grad u Španjolskoj – Santiago de Compostela. Naziva se još i Put Svetog Jakova. Ines živi u Zagrebu i trenerica je fitnesa, čime se bavi već devet godina. Do sada nije imala pauzu od posla koja bi bila dulja od dva tjedna te ju je to dodatno motiviralo na odlazak i promjene koje su joj bile potrebne. Hodočašće je započela krajem srpnja u Francuskoj, u podnožju Pirineja, te je pješice prešla granicu između Francuske i Španjolske i nastavila hodočašće po Španjolskoj. Ukupno je prohodala 958 kilometara, a cijelo njeno hodočašće trajalo je 32 dana. Na povratku, razgovarali smo s njom i evo što nam je ispričala:

- Na hodočašće me potaknuo film “Put” koji sam gledala prije desetak godina, a koji govori o Caminu de Santiago. Otada u meni sazrijeva ideja koju sam ove godine napokon ostvarila i na tome sam neizmjerno zahvalna. Najteže od svega, za vrijeme dužeg

izbivanja, pao mi je rastanak od moje maltezerice Frkice. Na svom se hodočašću Ines susrela s brojnim preprekama i teškoćama; svakodnevni fizički napor bio je najmanji problem, jer je u dobroj kondiciji, ali probleme su stvarali žuljevi, organizacija noćenja te prehrana što je bio najveći izazov jer ne jede meso, a u prenoćištima se ne mogu pronaći obroci bez mesa. Sama je kombinirala i nabavljala sir i ribe te ostale nutritivno vrijedne namirnice, što joj je bilo potrebno za očuvanje mišićne mase. Mnogi hodočasnici, doznali smo, upravo su zbog neadekvatne prehrane imali problema s bolovima, umorom, pa čak i odustajanjem. Iako je hodanje fizički vrlo zahtjevno, donosi psihičku korist, te omogućuje hodočasniku da proširi svoje

vidike te da sagleda svoj život iz nekog drugog kuta.

- Trebao mi je svojevrsni reset, od obaveza, od ljudi s kojima sam svakodnevno radila, iscrpila sam samu sebe i došla do trenutka gdje je trebalo prekinuti krug dnevnih obaveza i izaći iz njega. Na Putu sam imala vremena biti sama sa sobom i svojim mislima te sam vidjela da moram napraviti neke promjene u životu, pri čemu sam i sada, kad sam se vratila, ostala dosljedna.

O svom Putu, kako Ines naziva hodočašće, odlučila je napisati knjigu, a već je pozvana da svoje iskustvo podijeli i na nekoliko predavanja, u Međimurju, Osijeku i Valpovu.

Kao trenerici fitnesa, ideja je da od sada počne svoja znanja o sportu i zdravlju primjenjivati u pripremi hodočasnika

za Camino. - Želja mi je da sljedeće godine odem na Camino u Portugal, a planovi su mi da svjedočanstvo s Puta podijelim sa svim zainteresiranim. Možda, u nekoj bližoj budućnosti, pokušam približiti ovaj divan način putovanja i hodočašćenja u Međimurje. Naš kraj je prepun lijepih mjesta koje bi zasigurno rado posjetili brojni hodočasnici. Ines ne odmara, već kreće dalje istim tempom. Već je ovih dana prešla kraće hodočašće u Sloveniji uz Veliku Gospu, sa svojom mamom, koja zbog operacije koljena (totalne endoproteze) ne može na dulja putovanja. Plan je u početku bio da na Camino idu zajedno, ali nažalost, nije se ostvario. Ovoj neustrašivoj mladoj ženi čestitamo od srca na uspješnom pothvatu te želimo da uspije u svim svojim planovima!

Mlađe juniorke srebrne, a juniorke četvrte

de Santiago u Španjolskoj

Aleksandra Sklepić

Ines Petričević na ulazu u grad Santiago de Compostela

Mursko Središćanske mažoretkinje ponosno branile hrvatske boje u Liverpoolu

Zablistale i uštimane orgulje iz 19. stoljeća

Orgulje datiraju iz 1883. godine, a pretpostavlja se da su sklopljene od dvojih postojećih starih orgulja

majstora Josefa

Pappa i Orszaca

Sandora

Piše: Sanja Heric

Sljedeće nedjelje, 20. kolovoza, u Župi svete Katarine u Gornjem Mihaljevcu bit će veoma svečano. Osim što se slavi proštenje za “Krolovo”, najveći župni blagdan uz blagdan sv. Kate, posebnom svečanošću obilježit će se završetak radova na obnovi orgulja iz 19. stoljeća.

Župne orgulje su inače kupljene od Kapele svetoga Križa u Maloj Subotici, a na orguljama su zapisana imena dvaju majstora, Josefa Pappa i Orszaca Sandora, pa se pretpostavlja da su sklopljene skupa od dvojih postojećih starih orgulja.

Orgulje kupljene

od Župe

Male Subotice

Na naše pitanje zna li se iz koje su godine orgulje, župnik Mislav Mikac odgovorio nam je sljedeće: - To je posao za nekoga tko ima

više volje i vremena. Mi smo tri pokušali saznati otkud su i iz koje godine.

Pregledali smo sve župne knjige, a u spisima se vidi da su nekakve orgulje plaćene 1843. godine, a neki majstor za spajanje orgulja 1883. godine.

Orgulje su išle na obnovu prošle godine u 10. mjesecu, a na obnovi su bile kod majstora Alena Kvaternika u Koprivnici.

- Orgulje su bile u dosta lošem stanju. Bilo je dosta crvotočina u drvu, limena svirala su bila svinuta i previše skraćena tako da ih je

Zabava uz Kumove

Nakon podnevnog središnjeg slavlja u organizaciji udruge Luna Gornji Mihaljevec Park mladosti od 16 sati očekuje DJ Tenox i napuhanci za klince. Nakon toga u 17 sati slijedi napeta prijateljska uta-

kmica između NK-a Središče ob Dravi i NK-a Jedinstvo, a od od 19 sati zabavljaju vas ni manje ni više nego Kumovi. Kroz cjelokupni program možete pojesti fine delicije Bajzovih dvora.

BREŽNA PRIČAONICA

Črno-belo Međimurje

Toplo-hladno. Dobro-zlo. Crno-bijelo. Ljubav-strah. Život-smrt. Svjetlo-tama. I tako u krug. Naš se život sastoji od suprotnosti kamo god da se okrenemo - u prirodi, emocionalnim odnosima i svakodnevnim situacijama. Prije nekoliko tjedana u prolazu gradom doživjela sam nekoliko situacija koje su me zabljesnule i o kojima sam potom neko vrijeme razmišljala.

ŠTRIGOVA Novi vrtić za stotinjak djece

Općina Štrigova prijavila je projekt općinskog vrta na natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. koji je raspisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Posjetimo, Općina je krenula u tom smjeru jer su vlasnice postojećeg vrtića najavila da se više neće držati vrtić.

Plan je da se da se izgradi i opremi šest novih dnevnih boravka, 3 jaslička

i 3 vrtićka, kako bi se osigurao upis u dječji vrtić za 96 djece. Procijenjena vrijednost projekta je 2 milijuna eura. Općina bi za izgradnju vrtića utrošila 1.235.516 eura vlastitih sredstava, a iz fondova EU-a planiraju dobiti 764.484 eura ako prođu na natječaju. Parcela za novi vrtić osigurana je već na prostoru iza novoobnovljenog Doma kulture u Štrigovi. (sh)

RIMŠČAK Nema više drndanja

U Železnoj Gori od Rima do Businščaka izrađena je nova cesta dužine 1700 metara i širine 2,70 metara. Ce-

stu je izradila tvrtka Tegra, a ukupan iznos svih radova iznosio je 91.294 eura. (sh)

SVETI URBAN Rokovsko proštenje

bilo nemoguće naštimati, objasnio nam je velečasni Mislav Mikac.

- Pune su bile prašine, neki dijelovi su bili i nedostajali. Najvažnije što moram istaknuti jest da smo mijenjali motor i mijeh orgulja jer su usisavale zrak iz tornja u crkvu. Zbog toga je bila razlika u temperaturi i vlazi, a to je dosta štetilo samim orguljama, dodao je u nastavku mihalovski velečasni.

Orguljašica

Danica Gašparić traži nasljednika

Ovog tjedna ide zadnje štimanje orgulja i za Kraljevo će biti u potpunosti spremne. Zbog toga je izuzetno sretna i orguljašica Danica Gašparić (78) iz Tupkovca koju smo posjetili prošlog tjedna na jutarnjoj misi.

- Sve je bilo prhko, belkasto, črvivo, a kako je tek to unutra izgledalo, opisala nam je orguljašica.

U mihalovskoj crkvi svira već 42 godine, a jedna je od rijetkih orguljašica koja, osim u nedjelju, svira mise i svakog radnog dana.

- To je ovdje tradicija. Sviram prema rasporedu misa. Svirat ću i dalje kako budem mogla, ali voljela bih da pronađem svojeg nasljednika. Imam radnog staža dosta. Sama sam učila svirati, a osnove me naučio pater iz Čakovca. Dalje je bila na redu samo vježba, ispričala nam je skromna orguljašica Danica, koja se bavi poljoprivredom i domaćinstvom.

Orgulje su bile obnavljane i 90-ih godina prošlog stoljeća. Tada je Daničin brat, majstor Fani, ugradio pogon u orgulje. - Zahvalio bih i svim prijašnjim majstorima koji su proteklih 200 godina radili na obnovi orgulja i sačuvali ih od propasti. Svaki je od njih u svojem dijelu povijesti zaslužan za to, zaključio je župnik Mikac.

U Svetom Urbanu u nedjelju, 20. kolovoza, održava se tradicionalno Rokovsko proštenje i 20. Međunarodni rally oldtimer traktora. Program započinje svetom misom u 10 sati u kapeli, a defile oldtimera kreće

MALI MIHALJEVEC

u 11:30. Ove godine domaćini rallya su: Vinarija Knehtl-Medenjak, Vinarija Kovač i Vinarija Preiner. Za kraj obilježavanja blagdana sv. Roka postavit će se tradicionalni klopotec. (sh)

Dani sela uz sport i fino jelo

Početkom rujna u Malom Mihaljevcu tradicionalno se održavaju Dani sela. Otvorenje je petak, 1. rujna, s početkom u 16 sati.

Događanje započinje turnirom u nogometu među ulicama, a moći ćete igrati i košarku, stolni nogomet, boćanje i pikado. Na kraju dana zabavljat će vas TS Podrumari, a pripremaju

se i languši i osvježavajuće piće.

Subota, 2. rujna, rezervirana je za odbojku na vodi s početkom u 12 sati. Od 12 sati u ponudi će biti lignje s krumpirom ispod peke, bečki i pomfri, kokteli te naravno ostala pića. Djecu pak očekuju napuhanci. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Općina traži spremačicu

Općina Sveti Martin na Muri raspisala je javni natječaj za prijam spremačice u službu JUO-a na neodređeno, 8 sati dnevno, uz obvezni

probni rad od tri mjeseca. Prijaviti se možete do 21. kolovoza poštom ili osobno u uredu Općine. (sh)

Jedna je starica šetala gradom pomoću štaka i naletjela na prepreku na podu.

Iza nje hodao je knjižničar i kada je vidio da neće samo tako lako moći proći, odmah je dotrčao do nje i pružio joj pomoć. Pomislila sam kako lijepo, dok s druge strane često na tom istom mjestu možeš čuti deračinu, ružna oslovljavanja od, najblaže rečeno, nepristojnih ljudi. Ili se netko zaleti u tebe ili

projuri kao muha bez glave na biciklu.

Nekoliko minuta zatim svjedočila sam još jednoj lijepoj situaciji. Konobar u restoranu preko puta knjižnice počastio je jednu drugu umirovljenicu kavom. Žena je odmah rekla da je još nitko nije tako počastio i da je to gesta koja se ne zaboravlja. Baš lijepo, iznenađujuće i pohvalno, a još je bilo ljepše vidjeti

osmijeh na umirovljenici koji je ozario njezino lice. Nekako mi je to ponovno vratilo nadu s obzirom na to da su se prije toga zaredale situacije u kojima ili su nas konobari prevarili stavivši nam na račun ono što nismo konzumirali ili pak su imali drugačije cijene istaknute na računu i na cjeniku. Ili ono što je još najgore, bili su neljubazni ili pak su se držali tako kiselo da nemaš

volje više ni popiti tu kavu koju si naručio.

Ono što sam htjela istaknuti jest da svi možemo imati svoje loše dane, ali isto tako uvijek možemo izabrati stranu. Crna ili bijela? Ili možda zelenu?

Na nama je da izaberemo. To je ono po čemu nas ljudi pamte. Budimo kao taj knjižničar i konobar! Zbog njih je ovaj svijet ljepše mjesto za život!

PROSLAVA KROLOVA u Gornjem Mihaljevcu uz obnovljene orgulje

Orguljašica Danica Gašparić (78) za obnovljenim orguljama u župnoj crkvi sv. Katarine

DRAŠKOVEC

Kamen temeljac za dogradnju vrtića

Uz blagdan sv. Roka, u Draškovcu je postavljen kamen temeljac za radove na rekonstrukciji i dogradnji tamošnjeg Dječjeg vrtića Fijolica. Dio sredstava osigurat će Grad Prelog iz svojih proračunskih sredstava dok dio sredstava stiže iz projektnih programa, odnosno iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Naime, Grad će za vrtić dobiti maksimalan iznos od

PRELOG

589.902,24 eura. Slijedom toga, prije nekoliko tjedana potpisan je Ugovor o javnoj nabavi radova s tvrtkom Gradis d.o.o. iz Savske Vesi. Rok za završetak radova je pet mjeseci od potpisa Ugovora, a za vrijeme izvođenja radova djeca iz Dječjeg vrtića bit će smještena u prostor Osnovne škole. Dodatnim kapacitetom trebala bi se riješiti lista čekanja. (vv)

Novo vozilo za brže skupljanje smeća

U sklopu daljnje modernizacije komunalnih vozila, GKP PRE-KOM nabavio je novo komunalno vozilo javnom nabavom i �inancijskim leasingom. Vozilo VOLVO/STUMMER vrijedno je 194 tisuća eura bez PDV-a, a kapacitet mu iznosi 21m 3. Opremljeno je automatiziranim podizačima koji kante prepoznaju senzorom. Nabavljeno ko-

munalno vozilo povećat će brzinu sakupljanja otpada i smanjiti troškove održavanja starog komunalnog vozila koje će se prodati. Komunalno vozilo će se dodatno opremiti edukativnim naljepnicama na bočnim stranicama, antenom za očitavanje RFID čipova na spremnicima i kamerama.

(vv)

Isprobajte svoju izdržljivost, snagu i ustrajnost

Mnogima brojka 13 predstavlja loš znak i nesreću, no ove godine 13. Divlji triatlon u Prelogu najizdržljivijem i najspretnijem natjecatelju donijet će sreću! Riječ je o utrci u kojoj mnogi sportaši, ali i rekreativci dokazuju svoju izdržljivost, snagu, ustrajnost i kondiciju. Triatlon će se održati u nedjelju, 20. kolovoza. Kao i svake godine, utrka će biti ograničena na 120 natjecatelja, a kako Divlji triatlon iznova privlači sve veći broj sportaša, valja požuriti s prijavama kako ne biste ostali kratkih rukava. Prošli triatlon bio je rasprodan tako da požurite s prijavom! Kao i svake godine svi natjecate-

M. Čavlek: Gorčanci su začetnici zavjetnog hodočašća sv. Roku

- Negda se z Gorčana išlo pešice, onak po prek, po stazici, po prašini. Tu smo si onda kupili medena čisla, išli k meši i bilo nam je prekrasno, prisjetila se Marija

Foto: Zlatko Vrzan

lji, osim majice, ručka, pića po želji, voća i napitaka na stanici za okrepu, dobivaju i unikatnu �inišer medalju. Najbolji po kategorijama bit će nagrađeni brojnim nagradama sponzora te medaljama, a najbolji u ukupnom poretku dodatnim nagradama. Za sigurnost natjecatelja brinut će se HGSS, stanica Čakovec i Crveni križ Čakovec. Cesta uz jezero zatvorit će se za promet za dodatnu sigurnost natjecatelja i publike. Nakon utrke zagarantirana je zabava i opuštanje uz dobru glazbu i sportove na vodi, poput veslanja kajakom, kanuom ili pak na dasci za surfanje, na

Marini Prelog!

(vv)

Kapelica služi već 25 godina

Misnim slavljem i molitvom minule je nedjelje obilježena godišnjica posvećenja kapelice sv. Huberta. Kapelica se nalazi u prekrasnom šumarku koji nosi ime svetoga pape Ivana Pavla II., na Dravi kod Otoka. Kapelica je podignuta 1997. godine, a 8. kolovoza 1998. blagoslovio ju je varaždinski biskup Marko Culej. U

lijepo uređenom parku kraj kapele podignut je spomenik Priločancima koji su se, prelazeći rijeku u potrazi za vrbovim šibama, utopili u nabujaloj Dravi koja je tako postala grobnicom za 14 Priločanaca. Inače, ove će se godine, sedamdeseta godišnjica tragedije na Dravi obilježiti u nedjelju 10. rujna. (vv)

- Tradiciju hodočašća u Draškovec na Rokovo zapravo su započeli stanovnici Goričana, istakla je Marija Čavlek iz Goričana koja hodočasti tu svake godine. Negda se išlo pešice, onak po prek, po stazici, po prašini. Tu smo si onda kupili medena čisla i bilo nam je prekrasno.

Složile su se s njom i njene sumještanke Terezija Moharić i Jelena Medvar koje su istakle kako je to za njih i njihove obitelji tradicija.

- Inače, doma baš i ne hodam tko zna kud i ovo mi je prilika da si zbavim dosta stvari, dodala je Terezija. Pogledam kaj se nudi i evo, kupila sam si ribeža. Pogledam si prošeciju, idem na misu i onda polako doma.

Redovno na Rokovo dolazi i moli se sv. Roku i Magdalena Vlah iz Cirkovljana.

- Tu smo svake godine, poznata nam je povijest župe u Draškovcu. Molimo molitvicu sv. Roka za naše bližnje, bolesne i naravno za svoje zdravlje. I inače volimo obilaziti svetišta pa idemo i u Mariju Bistricu, Svetu Mariju…

Dodala je i kako je to mjesto gdje se nalazi cijela familija razasuta na sve strane.

- Slušamo bandiste poslije mise, pa si malo pojedemo,

malo osladimo sladoledom i baš nam je super, dodala je gđa Magdalena.

Sveti Roče, spasi nas!

Sveti Rok dobro je poznati svetac u Međimurju. Još od davnine Međimurci su mu se klanjali i molili ga za zaštitu. Najviše je to došlo do izražaja polovicom 18. st. kada je, kako je već dobro poznato, Međimurjem vladala stočna kuga. Posebno je kosila donje Međimurje gdje je bio vidljiv nagli pad broja stoke što je rezultiralo velikim osiromašenjem stanovništva i teškim gospodarskim prilikama.

Ljudi su mu se tada zavjetovali da će mu sagraditi crkvu ako ih zaštiti od pošasti. I doista, kuge je nestalo, a Draškovec je dobio prvu i jedinu zavjetnu crkvu u Međimurju. Njena posebnost su i

dva tornja koje još jedino ima crkva sv. Jeronima u Štrigovi.

Naime, Juraj pl. Osterhuber koji je imao sjedište u Draškovcu i bio je opunomoćenik Mihaela Ivana Althana III. (1710. – 1778.), glavnog donatora crkve i tadašnjeg gospodara Međimurja, potpisao je 27. 5. 1760. u Legradu ispravu o utemeljenju crkve sv. Roka u Draškovcu.

Ne samo da je Draškovec dobio crkvu već je svake godine na tisuće vjernike hodočastilo u crkvu i zavjetovalo se sv. Roku.

Tradicija hodočašća

svetom Roku

Sve su župe iz Međimurja, ali i okolice hodočastile na Rokovo u Draškovec, no Drugim svjetskim ratom to je prestalo. Jedina župa koja je ustrajala u obnavljanju toga zavjeta svetom Roku je Župa

Goričan, koja neprekinuto dolazi na Rokovo u Draškovec svake godine. Lijepo ih je i danas vidjeti u zavjetnoj hodočasničkoj procesiju s kipom sv. Roka gdje su uz obične ljudi redovni sudionici i članovi cehovskog društva.

Iako stočne kuge više nema, danas imamo druge boljke i brige zbog kojih Međimurci nastavljaju hodočastiti u Draškovec, obnoviti zavjet i tražiti sv. Roka da ih zaštiti. Naime, zavjet sv. Roku obnavlja se svake godine i može se reći da je primjetno povećanje broja hodočasnika iz cijeloga Međimurja.

Sveti Rok jedan je od najomiljenijih svetaca mučenika i zaštitnika kršćanskog svijeta. Smatra se zaštitnikom od kuge, kolere i teških zaraznih bolesti, a u novije vrijeme i od AIDS-a. Uz to štiti od bolesti nogu i rana na nogama. Zaštitnik je životinja, pasa i veterinara. Štiti od prirodnih nepogoda. Patron je invalida, pogrešno osuđenih i neženja.

Piše: Vlasta Vugrinec

ROKOVO u Draškovcu

Marija Čavlek iz Goričana redovno hodočas� u Draškovec

Terezija Moharić iz Goričana čak je uspjela kupi� i ribež

Magdalena Vlah oduševljena je atmosferom u Draškovcu

Zavjetna hodočasnička procesija

SAVJETI za poljoprivrednike

Sjetva pokrovnih usjeva

Velika većina poljoprivrednika zbog manjka stajskog gnojiva posljednjih desetak godina krajem ljetnih mjeseci obavlja sjetvu pokrovnih usjeva (uvriježeni naziv kod poljoprivrednih proizvođača je zelena gnojidba). Sjetva tih usjeva doprinosi manjoj izloženosti tla utjecaju sunčeve insolacije i oborina. Veliku ulogu imaju u održavanju stanja površinskih i podzemnih voda, odnosno u smanjivanju njihova onečišćenja nitratima uzrokovanog poljoprivrednom proizvodnjom. Ovisno o vrsti ili smjesi vrsta koje se upotrebljavaju za uzgoj, kao pokrovni usjevi mogu imati ulogu u sprečavanju erozije tla, poboljšavanju �izikalnih i bioloških osobina tla, opskrbi hranjivim tvarima sljedećim usjevima u plodoredu, suzbijanju korova, poboljšavanju dostupnosti vode u tlu te smanjenju pojave štetnika. Osim navedenih bene�ita koji se postižu uzgojem pokrovnih usjeva valja podsjetiti poljoprivredne proizvođače na obveze koje je potrebno ispoštovati kako bi ostvarili osnovna plaćanja. Na temelju Pravilnika o uvjetovanosti (NN 46/2023), kako bi se ispoštovao GAEC 7 (Očuvanje potencijala tla) na poljoprivrednom gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površinama 10 ha i više, obveznik je na razini parcele dužan uspostaviti izmjenu kultura najmanje jednom godišnje uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu minimalno osam tjedana. To znači da u periodu nadzora (nadzora parcele koji se odvija od 15. 8. tekuće godine do 1. 10. iduće godine) na parceli napraviti izmjenu usjeva. Poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem žitarica ili uljane repice, odnosno usjeva koji se s oranice skidaju prije 15. 8. i imaju više od 10 hektara obradivih površina, a iduće godine namjeravaju uzgajati neki od jarih usjeva, odredbu GAEC-a 7 mogu ispoštivati ako uzgajaju neki od pokrovnih usjeva. Obveza uspostave plodoreda ne odnosi se na poljoprivredne parcele na kojima se uzgajaju trajni nasadi, trave i druge travolike krmne kulture i na površine pod ugarom. Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina upotrebljava za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored. Poljopri-

vredna gospodarstva na kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se upotrebljava za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored. Poljoprivredna gospodarstva koja trebaju zadovoljiti ovaj GAEC mogu izabrati bilo kakvu smjesu biljnih vrsta koja će ostati na parceli prije preoravanja najmanje 8 tjedana, što će se kontrolirati satelitskim nadzorom obradivih površina. Poljoprivredna gospodarstva koja su se odlučila na provedbu ekosheme 31. 5. minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina i isto namjeravaju provoditi uzgojem pokrovnih usjeva, trebaju obratiti pažnju na sastav biljnih vrsta u smjesi u kojoj bi udio biljnih vrsta iz porodice leguminoza trebao iznositi iznad 50 %. U ovoj se intervenciji leguminoze mogu uzgajati kao povrtne i ratarske kulture, kao stočna hrana ili za zelenu gnojidbu. Na poljoprivrednim površinama mogu biti u obliku glavnih i/ili postrnih usjeva. Tako doprinose zaštiti tla i voda od onečišćenja nitratima, s obzirom na to da se prilikom uzgoja leguminoza u minimalnom udjelu od 20 % značajno smanjuje ili u potpunosti izostavlja uporaba dušičnih gnojiva. Korisnici te ekosheme obvezni su voditi evidenciju o provedbi svih obveza intervencije prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva. Također je korisnik je u tekućoj godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti se individualnim savjetovanjem ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano za ekoshemu.

Brat bratu pomoć u poslu oko lubenica daje

Unatoč manjku sunca i topline sezona lubenica bolja je od prošle zbog velike količine padalina koje ona obožava

Pišu: Vlasta Vugrinec, Anja Tušek

Sočni i krupni plodovi, lubenica, omiljenog povrća, a neki kažu voća jer su slatkog okusa, sve se više viđaju i po našim, međimurskim poljima. Jedno takvo nalazi se i u Čakovcu, točnije u Putjanama, gdje je ovih dana berba u punom jeku. Nešto više od 500 sadnica tu je zasadio mladi David Hajdinjak (26), o kojem smo već pisali na ovim stranicama. Naime, David je nositelj OPG-a na kojem uzgaja praktički sve povrtlarske kulture koje uspijevaju u našem kraju. Ima tu svega, od jagoda do batata, krumpira, paprike, graška, rajčice pa i žitarica među kojima je i kukuruz šećerac. David sve to obrađuje sam uz pomoć svoje obitelji, prije svega brata Darija (21) te djeda Đure koji je već zašao u osmo desetljeće života.

S lubenicama već šestu godinu

- Otkako pamtim za sebe, s djedom sam bio u polju i odlazio na čakovečki plac i sajam, prisjeća se David. Tu sam vidio da vlada velika potražnja za lubenicama pa sam se odlučio okušati i u toj kulturi.

Bilo je to 2017. godine i od onda su lubenice postale sastavni dio njegova plodoreda.

Tajna uspjeha je, kaže, dobro i kvalitetno sjeme koje sam sije, njeguje u vlastitom klijalištu unutar plastenika. Sredinom svibnja, kad nema više opasnosti od kasnoproljetnog mraza, presadnice idu

van, na otvoreno mjesto koje je, naravno, adekvatno pripremljeno.

- Parcelu sam dobro pripremio u skladu s preporukom struke, postavio crnu foliju, sistem kap po kap i zasadio preko 500 komada presadnica lubenica sorte bedouin. Unatoč manjku sunca i sunčevih zraka ova sezona lubenica bolja je od prošle zbog velike količine padalina. Ako je, prema vlastitoj evidenciji, lani prodao više od tone i pol lubenica, to bi značilo da će sada biti dosta više. Jedino ako se ne umiješa viša sila ili pak nepozvani berači koji svako malo navrate na parcelu kao u samoposlugu.

- Priroda nije tu zabadav da bi čovjek to uništaval, naglašava mladi poljoprivrednik čime ilustrira da svoje povrće rijetko kad tretira. Primjerice, lubenice uopće ne šprica jer, kaže, ni nema potrebe. Naime, ipak ih nema toliko da bi se štetnici i bolesti širili. Izuzmemo li naravno ovogodišnju pošast zvanu plamenjača te proždrljivog puža španjolca.

Kako nije previše zahtjevna za uzgoj, lubenica su se sasvim dobro uklapa u proizvođački asortiman. Naime, David je stalno zaposlen jer se nažalost, od poljoprivrede ne može živjeti, pa nakon jednog posla ide na drugi. I ne samo to, osim što uzgaja lubenicu, srijedom ju prodaje i na čakovečkom sajmu zbog čega čak i mijenja jutarnju smjenu za popodnevnu. S jednog posla na drugi ide i njegov mlađi brat Dario, također stalno

zaposlen koji mu pomaže u popodnevnim satima. Naročito, u vrijeme berbe kao što je to slučaj sada, s lubenicama. Osim toga, kažu braća, ljepše i lakše se radi u društvu i vrijeme brže prođe. Zna ih posjetiti i djed Đuro, ako ništa drugo, onda u utorak popodne kad se ubire roba za čakovečki sajam. U tom poslu nije zaboravljena ni baka Marija koja pak dežura na malom štandu ispred obiteljske kuće. Tu naime svakodnevno prodaje svježe povrće i voće koje oni uberu na polju.

Omiljena ljetna poslastica

Što je viša temperatura, odnosno što sunce jače zapeče, to su lubenice traženije. Ni jedno drugo povrće, jer ipak lubenica spada u porodicu tikvi, ne paše kao rashlađena sočna, slatka tikva koja u svom sastavu sadrži više od 90 % vode, odnosno čak 92 %. Ostatak pak se odnosi na hranjive tvari koje pozitivno utječu na organizam. Prije svega tu su aktivne tvari koje ublažavaju upalna stanja te antioksidansi koji nas štite od slobodnih radikala.

Odličan je diuretik jer stimulira rad bubrega. Povećava stvaranje urina što pogoduje izbacivanju toksina iz organizma.

Za osobe sa slabim libidom, lubenica je savršena namirnica jer sadrži �itokemikaliju citrulin koja ima svojstvo opuštanja krvnih žila čime utječe na libido. U

120 grama lubenice nalazi se čak 150 miligrama citrulina. Također je bogat izvor nutrijenata važnih za zdravlje srca kao što su vitamini

A, C i B6.

Sadrži kalij i magnezij, dva minerala koji su poznati po tome što pomažu regulirati krvni tlak.

Lubenica je odličan izvor vitamina B1, vitamina koji sudjeluje u proizvodnji energije.

Nije zgorega za naglasiti i da su njene koštice također hranjive i mogu se konzumirati. I nikome neće, kako su djecu nekad plašili, lubenica rasti i tjerati lišće iz ušiju i nosa.

One su bogati izvor magnezija, fosfora, kalija i drugih minerala. U azijskoj medicini koštice lubenice se upotrebljavaju za čišćenje bubrega i u druge medicinske svrhe.

Voće ili povrće?!

Lubenica se može se kategorizirati i kao voće i kao povrće.

U voće se može uvrstiti jer raste iz sjemena, ima sladak okus i osvježavajuća svojstva.

Gleda li se botanika, spada u povrće i to u porodicu tikvovki koja obuhvaća i krastavce te bundeve. Povrće je i zato što joj životni ciklus traje jednu sezonu, dok se voće smatra plodom višegodišnjih nasada.

Piše: Suzana Pajić

Braća Hajdinjak sa svojim slatkim �kvama

DAVID I DARIO HAJDINJAK iz Čakovca u berbi slatkih tikvi

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Kalcij u hrani

Klipovi šećerca planuli su u trenu!

Ove srijede čakovečki plac bio je dosta prazan, tu i tamo koji novi kupac ili prodavač, ali sve u svemu, kako bi ljudi rekli, „bilo je po starom”. Malo ljudi posljedica je i vrućih dana te naravno, godišnjih odmora.

Shodno tome, osim klipova kukuruza, poznatog šećerca, na čakovečkom placu koji se prodavao po 50 centi za komad, praktički ništa novoga nismo uočili. Eventualno da se kupuju nešto veće količine povrća koje se polako sprema za zimnicu. Prije svega to se odnosi na ciklu, krastavce i mladi grah.

S druge strane, na čakovečkom sajmu ih ima već duže vrijeme i to skoro na svakom štandu. Što se povrća tiče, uz grah, krumpir i naravno papriku te krastavce, to bi bilo

to. Paradajz se naravno traži na sve strane jer su ga samo rijetki uspjeli spasiti od plamenjače. S druge strane, čini se kako je ovo godina tikvica pa ih ima svakakvih, krupnih i sitnih, bijelih i zelenih.

CIJENE PLAC

Grah (kg): 2,5 €

Mladi krumpir (kg): 1,5 €

Mahune (kg): 4 €

Mrkva (kg): 2 €

Marelica (kg): 3 €

Rajčica (kg): 2,5 €

Paprika (kg): 2 €

Krastavci (kg): : 1-3 €

Šljiva (kg): 3 €

Kukuruz (kom) 0,5 €

Drijen (250 g): 2,5 €

Flanci 0,5 €

Bobičasto voće pak predvodi ponudu slatkog dijela tržnice. Kupine, borovnice i aronija ravnopravno se drže uz zaboravljeni drenek koji i dalje nudi samo Željko Herman iz Strelca. (at, vv)

CIJENE SAJAM

Grah (kg): 2 €

Mladi krumpir (kg): 1 €

Mahune (kg): 5 € Mrkva (kg): 1 € Tikvica

Piše: Katarina Jančec Jasnić, dipl. ing.

Kalcij je najrasprostranjeniji zemnoalkalijski element u prirodi. U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju jer je prereaktivan, već u mineralima koji su sastavom karbonati, silikati, sulfati, fosfati ili �luoridi.

Kalcij sudjeluje u mnogim procesima u ljudskom organizmu. Najpoznatiji je po svojoj ulozi u održavanju zdravlja kostiju i zubi, ali također igra važnu ulogu u brojnim drugim funkcijama u tijelu, npr. u mišićnom funkcioniranju i regulaciji srčanog ritma. Također je važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava i sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka. Nedostatak kalcija može dovesti do različitih zdravstvenih problema, poput osteoporoze, koja uzrokuje krhke kosti i povećava rizik od prijeloma, ali i drugih zdravstvenih problema, kao što su konvulzije i umor. Kalcijem se tretiraju predmenstrualni sindrom, grčevi u nogama tijekom trudnoće, visoki krvni tlak u trudnoći i smanjuje se rizik od nastanka raka debelog crijeva. Kalcij se također upotrebljava kod tretiranja komplikacija nastalih ugrađivanjem srčanih premosnica, visokog kolesterola i za smanjivanje visokih razina �luorida kod djece.

Zbog njegove velike važnosti bitno je dovoljne količine kalcija unositi u organizam kako bi se osigurale količine potrebne za pravilan rad. Preporučeni dnevni unos kalcija je 1000 mg za odrasle osobe, uz iznimku žena starijih od 50 i svih starijih od 70 godina kojima je dnevno potrebno 1200 mg kalcija, dok se djeci u rasponu 4-18 godina preporučuje

unos 1300 mg kalcija na dan. No, velik je broj onih koji ne uspijevaju zadovoljiti dnevne potrebe za tim mineralom, zbog loše i neplanirane prehrane. Najbolji (i najpoznatiji) izvor kalcija svakako su mliječni proizvodi i mlijeko, no niz je drugih namirnica koje obiluju tim mineralom, a da to možda ni ne znate.

Sjemenke

Sjemenke su prava riznica nutrijenata. Udio kalcija visok je u maku, sezamu i chia sjemenkama. Primjerice, u samo 1 žlici maka nalazi se 126 mg kalcija, što je gotovo 15 % dnevnih potreba odrasle osobe. Sardine i losos u konzervi Sardine i losos u konzervi imaju visok udio kalcija zbog jestivih kostiju koje nalazimo u tim namirnicama. U limenci sardina naći ćemo 41 posto dnevnih potreba za kalcijem, a u lososu s kostima u limenci 24 %.

Grah i leća Bijeli je grah dobar izvor kalcija, 100 grama kuhanog bijelog graha sadrži 141 mg

kalcija, što je nešto preko 14 % dnevnih potreba.

Bademi

Od svih orašastih plodova, bademi su najbogatiji – u 100 grama badema nalazi se 248 mg kalcija, što je oko 25 % dnevne preporučene količine.

Zeleno lisnato povrće

Tamnozeleno lisnato povrće iznimno je zdravo, a neko se može pohvaliti i visokim udjelom kalcija. Kelj, špinat i blitva namirnice su s najvećom količinom tog minerala. S 200 grama kuhane blitve unijet ćete 270 mg kalcija, što je preko četvrtine dnevne potrebe.

Amarant

Amarant je tzv. pseudožitarica s visokim udjelom kalcija. U 100 grama kuhanog amaranta nalazi se 47 mg kalcija što je nešto manje od 5 % preporučene dnevne doze.

Pokušajte sve namirinice s popisa uključiti u prehranu jer je za održavanje zdravlja potrebno unositi dovoljne količine kalcija svaki dan.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

Željka Hermana uslikali smo na čakovečkom placu s crvenim drenekom te ostalim voćem i povrćem

Josip Đunđuš na čakovečkom sajmu sa svojim kukuruzom šećercom

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Kozmos, uresnica –Cosmos bipinnatus

Uresnica je jednogodišnja cvjetnica iz porodice Asteraceae porijeklom iz Južne Amerike i Meksika. To je biljka u koju se jednostavno morate zaljubiti na prvi pogled.

Grmolikog je rasta i naraste čak i preko 1,5 metara u dobrim uvjetima. Ima nježne duge igličaste listove, cvate velikim cvjetovima sve do mrazova, a jednom kad ode u sjeme u vašem vrtu, vrlo se uspješno sama zasijava. Najbolje uspijeva na sunčanim gredicama i dobro podnosi sušu. Cvate u raznim nijansama od bijele do tamno crvene boje, a cvjetovi su dobri i kao rezano cvijeće. Jako privlači pčele. Uresnice preporučujem sijati na proljeće direktno van, a one se same jako uspješno zasijavaju tako da ćete sljedeće godine imati šumu Cosmosa bipinnatusa. Jako dobro podnosi presađivanje jer ima plitko korijenje, samo je nakon presađivanja potrebno malo redovitije zalijevanje. Počinje cvasti tijekom ljeta, a na vrhuncu cvatnje je u

kolovozu i početkom rujna. Cvate sve do prvog mraza. S obzirom na to da je prilično visoka biljka, dobro birajte kamo ćete ga posaditi – da možete pokraj prolaziti, ali i da vam ne uguši ostale biljke. Preporučujem ju saditi uz ograde i u pozadinskom dijelu cvjetnih gredica.

Uresnice cvatu cijele godine i ako želite obilniju cvatnju, trgajte ocvale cvjetove jer troši mnogo energije na stvaranje sjemenki. Ipak, ostavite par cvjetova za sjeme. Ono “nastaje” u sredini ocvalog cvijeta – nakon što cvijet ocvate, ostatak cvijeta ponovno se zatvori i tad se otvara kako sjemenke počnu zoriti.

Sjeme se skuplja s biljke suho, dakle tek kad se bez problema može prstima skupiti s biljke (dok nije još zrelo je zbijeno i čvrsto se drži). I naravno, skupite ih na vrijeme prije nego se raspu po tlu.

Još preporučujem sjeme barem tjedan dana na suhom sušiti, pa tek onda pospremiti.

U VRTU Nenada i Ivane Golenko u Robadju

Starinske rajčice želimo ponuditi budućim gostima

Bave se uzgojem domaćeg povrća, a u planu im je veliko obiteljsko imanje prenamijeniti u seosko izletište s domaćim životinjama

Piše i foto: Sanja Heric

Dok većina Međimuraca muku muči s uzgojem paradajza u svom vrtu zbog velike vlage, niskih temperatura po noći i visokih po danu, u plasteniku Nenada Golenka (39) iz Robadja paradajzi uspjevaju, rekli bismo, kao od šale.

Vrt pun sočnog povrća

U svojem je vrtu, zajedno sa suprugom Ivanom (43), zasadio sorte volovsko srce i jabučar, a dodali su i nekoliko cherry rajčica. Njihove sočne rajčice intenzivnog su mirisa, mesnate i svakim ugrizom pozivaju te na još jedan zalogaj.

- To je starinsko sjeme koje je nekada postojalo u Međimurju. Sačuvali su ga moji roditelji, a njihovu tradiciju nastavljamo sada mi. Napravili smo veliki plastenik i sustav navodnjavanja, a same biljke ne tretiramo nikakvim pesticidima, rekao nam je Nenad, dok nas je vodio u razgled svog povrtnjaka.

- One prave paradajze već smo pojeli. Imali su preko kile, kile i 30 deka, dodaje naš sugovornik, čija obitelj uz

paradajz uzgaja i krastavce, papriku, šparogu, grah, mrkvu i ciklu.

U obitelji obožavaju jesti salatu od domaćeg paradajza, a ostatak što im ostane skuhaju za zimnicu. - Ako nešto od povrća ostane, otpatke bacimo svinjama, uglavnom sve potrošimo, prepričava nam.

Nenad, inače, osim što se bavi i povrtlarstvom, ima i vlastitu �irmu za proizvodnju metalnih konstrukcija, a poznat je i po tome što je u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Robadje, pa sa svojim kolegama uvijek uskače mještanima koji zatrebaju pomoć vatrogasaca.

Voli zemlju na kojoj je cijeli život odrastao, a veliki teren koji posjeduju i koji se u tom kraju naziva Pešta odlučio je s obitelji prenamijeniti u turističke svrhe. Nalaze se nedaleko od poznatog vidikovca Mađerkin breg pa vjeruju da će i sama lokacija ići u prilog pri realizaciji njihovih budućih planova.

Izletište s domaćom hranom i životinjama - Napravili smo ove godine i apartman za kokoši. Moja obitelj još uvijek ima

krave. Jedni smo od rijetkih u ovom kraju koji se još time bavimo. Imamo i pure koje puštamo da hodaju po imanju, ispričao nam je Nenad te je dodao da im je u planu napraviti jedno izletište s domaćim životinjama.

- Imamo i stotinjak svojih kokoši, svoj inkubator, tako da sami valimo piliće, dalje nam govori pokazujući na novoizgrađeni “apartman” za kokoši.

- Svaki gost koji dođe kod nas moći će jesti našu domaću hranu koju uzgajamo. Osim povrća, ponudit ćemo im i naše meso s tiblice, domaća jaja i sve ostalo što uzgojimo i proizvedemo na našem imanju,

opisao nam je svoje planove naš sugovornik.

Za turiste će izgraditi četiri kućice gdje bi mogli odsjesti i uživati u miru i zelenilu kojim su okruženi. Uz to, napravili bi i veliko dječje igralište, čiji bi se jedan dio protezao kroz šumu koja se nalazi nadomak njihova obiteljskog imanja.

- A što ćemo? Pustiti da zemlja zaraste? Moramo iskoristi zemljište koje imamo. Mislio sam i da na imanje dovedemo i konje pa bi naši gosti ovdje mogli i jahati. Tako bismo zaokružili cijelu priču, zaključuje Golenko u nadi da će u narednim godinama svoje ideje uspješno provesti u djelo.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Nenad Golenko pokazao nam je svoj domaći starinski paradajz koji uzgaja u plasteniku

Rajčica od 1,3 kilograma izrasla je u vrtu obitelji Golenko

BERNARDIN VRT

BERNARDIN VRT

Mjesečevi lukovi

Mjesec crta najniže lukove iznad horizonta kad se nalazi ispred područja Strijelca. Nakon toga lukovi se počinju uzdizati. Mjesec na nebu zacrta nešto viši luk. Mjesto gdje Mjesec izlazi pomiče se prema sjeveroistoku, dok se prema sjeverozapadu pomiče pri zalasku. Vrijeme dižućih Mjesečevih lukova ne smijemo zamijeniti s vremenom kad se Mjesec puni. Za vrijeme dižućih Mjesečevih lukova sokovi u biljci dižu se jače, stoga to vrijeme u kalendaru i nazivamo vrijeme za berbu.

sezona jabuka u Voćnjaku Čehovec

Postani sezonac i pridruži se našem timu! tražimo umirovljenike, studente i nezaposlene osobe za berbu jabuka.

saznaj više i javi nam se putem telefona ili e-maila!

kONtAkt:

Voćnjak Čehovec d.o.o.

Voćarska ulica 3, Čehovec

40323 Prelog

t: +385 40 645 353

E: davor.vocnjakcehovec@gmail.com

Piše: Bernarda Orehovec

PLAN SADNJE

18. kolovoza – Dan ploda Odličan dan za žetvu, nove nasade jagoda, preradu voća i bobičastog voća.

19. kolovoza – Dan korijena Spremanje krumpira, luka i češnjaka.

20. kolovoza – Dan korijena Njega i sijanje korjenastih biljaka, sakupljanje zrelih sjemenja korjenastih biljaka.

21. kolovoza – Dan korijena do 14 sati Završavamo do 14 sati rad s korjenastim biljkama, a od 14 sati nepovoljno za rad s biljkama zbog silaznog čvora.

22. kolovoza – Dan korijena do 20 sati Prskamo ciklu i mrkvu preparatom 501, Mjesec ispred zviježđa Ovna.

23. kolovoza – Dan cvijeta Poslijepodne prskamo preparat 501 na ciklu i mrkvu, Mjesec je ispred zviježđa Vage.

24. kolovoza – Dan lista Njegujemo i sijemo biljke lista.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VEtERiNARsk A AmBULANtA mR. k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

za opskrbu prirodnim plinom d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282

www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

 040/386-851

 040/386-853

 040/396-281

 040/386-859

Dižući mjesečevi lukovi

Vrijeme za berbu

Vrijeme za presađivanje

Padajući mjesečevi lukovi

U TRNOVČAKU obnovljena kapelica Uznesenja Svetog Križa

Kako je kapelica okupila mještane Železne Gore?

Piše i foto: Sanja Heric

Nakon 52 godine od zadnje obnove kapelica posvećena Uznesenju Svetoga Križa u Trnovčaku u sklopu naselja Železna Gora dobila je novo ruho. Zasluga je to samih mještana, a sam �iniš održan je protekle nedjelje, 13. kolovoza, kada je u Trnovčaku održana sveta misa, koju je predvodio štrigovski velečasni Kristijan Kuhar, proštenje i blagoslov novoobnovljene kapelice.

- Obnovljena je fasada, krovište, toranj, nosač zvona, postavljeno je električno zvono i struja, stavili smo gore brisoleje, uređena je unutrašnjost kapelice, postavljeni su tlakovci, postavljena nova

vrata i izgrađene su stepenice nanovo, rekao nam je mještanin Antun Brežnjak, koji je sam sudjelovao u obnovi kapelice.

Posljednji put kapelica je renovirana 1971. godine i tada ju je renovirao Martin Jakopić. Kada je točno sama kapelica izgrađena, nije poznato, ali pretpostavlja se da je postojala već tijekom 2. svjetskog rata.

Donacije za kapelicu dali su brojni mještani Železne Gore. Klupicu kod kapelice darovao je Tomislav Jakopić, tlakovce i rubnike Miro Jakopić, pločice Mario Brezovački, nosač zvona i brisoleje tvrtka NDK, ulazna vrata i novac Općina Štrigova, električno zvono Župa Štrigova i veleča-

FESTIVAL BALONA stiže u Prelog!

sni Kristijan Kuhar, krovište Stjepan Jambrović-Miškec, a luster Ivanka Podgorelec i Branka Končić. Elektri�ikaciju kapelice napravio je Stjepan Končić, a unutrašnjost kapelice uredili su Nikola Škrobar i Renato Žižek. Biserka Sobočan iz Svetog Martina na Muri obnovila je kipove, Inga Golenko dala je donaciju za električnu struju, a za žbukanje i postavljanje tlakovca oko kapelice zaslužni su Zvonko i Dominik Jakopić. Radove bagerima obavili su Denis Makovec, Aleksandar Poredoš i David Brežnjak, dok je limariju napravila �irma Marinka Verteša.

- Ako ne bi bilo donacija, bila bi obnovljena samo jedna trećina kapelice. Ostatak

VELIKA GOSPA

donacija prikupili smo kod mještana i župljana Železne Gore, a za kraj smo pripremili druženje kako bismo počastili sve koji su sudjelovali u obnovi kapelice na bilo koji način, rekli su nam mještani koje smo u subotu zatekli kod završnih priprema kod kapelice.

Poslije svete mise u nedjelju kod Područne škole Železna Gora održano je druženje mještana, koje je potrajalo do ranih jutarnjih sati uz glazbu te �ino jelo i piće. Nakon dugo vremena, mještani Železne Gore, i mladi i stari, bili su ponovno okupljeni na jednom mjestu. Za svaku pohvalu svim organizatorima!

Vrijedne ruke na Belici plele girlande

Povodom blagdana Velike Gospe najveća župna proštenja održavaju se u Belici i u Svetoj Mariji. Organizacija takvog događaja nije jednostavna i uvijek postoje mnogobrojni poslovi koje valja napraviti - od čišćenja crkve i okoliša do ukrašavanja interijera i eksterijera. Tako su i dobrovoljke na Belici, pri čemu su u većem broju okupljene u općinskoj Udruzi žena, svojim vrijednim rukama splele girlande kojima je potom ukrašena crkva. Posjetili smo ih tijekom pletenja u vjeronaučnoj dvorani uz beličku Župnu

crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije. – Nekad smo ih nazivali „ukrasnim vijencima od pušpana“, no mi nemamo samo pušpan – zapravo ga ima vrlo malo. Ljudi ga nemaju toliko kao nekad, tako da imamo neke slične zamjenske materijale – žive ograde nisu više toliko popularne pa nam materijala lagano i ponestaje, objašnjavaju kreativke. Ujedno dodaju i da bi im dobro došao još pokoji par ruku – osobito mladih – ne samo kako bi im pomogli već i da prenesu vještinu novijim generacijama. (igh)

Pripremite dekice i fotoaparate za aeropiknik na Marini

Čudesni Festival balona na vrući zrak vraća se u Prelog! Po drugi puta na obalama rijeke Drave deseci tisuća ljudi moći će uživati u prizorima koji oduzimaju dah.

Velebni baloni, koncerti popularne Vesne Pisarović i Nene Belana, ali i veliki gastrokutak, dječji park i aktivnosti kroz cijeli vikend odličan su mamac za doći u Međimurje. Pred godinu dana obale rijeke Drave po prvi puta su ugostile balone na vrući zrak i u tri dana privukli preko 25.000 posjetitelja.

Ove godine spremni smo ugostiti i duplo više

ekipa, a one nam stižu iz Engleske, Latvije, Litve, Poljske, dolaze nam Austrijanci, Mađari i naravno Slovenci. Dolazak su potvrdile 22 ekipe, a što nas sve očekuje, saznat ćete uskoro jer letački će se program održavati i tjedan uoči festivala, rekao je Krešo Biškup uime organizatora.

- Festival službeno počinje u petak 1. rujna u popodnevnim satima s letovima otvaranja, predstavljanjem ekipa i nezaboravnim večernjim night glow spektaklom. U petak nas očekuje i koncert Vesne Pisarović, dok će nas u subotu zabavljati Neno Belan i njegovi Fiumensi. Nedjelja je zamišljena kao obiteljski

dan uz glazbu, hranu, šetnju i druženje na pikniku uz Dravu, stoga pripremite svoje dekice i vidimo se na Marini u Prelogu!

Preloška Marina idealna je lokacija za balonaški aeromiting Sve od davnina, a poglavito otkako su braća Montgol�ier poletjela balonom na vrući zrak krajem 18. stoljeća iznad Francuske, čovjek gleda prema nebu i zamišlja kako je to letjeti. Međimurje i Prelog domaćini su jedinog hrvatskog festivala balona na vrući zrak, a kako je on nastao ispričali su nam Igor i Krešo: - Već godinama pla-

nirali smo napraviti festival balona, tražili smo idealnu lokaciju, prostor, vrijeme, a to sve smo pronašli u Prelogu protekle godine! Pred godinu dana prvi put poletjeli iznad Drave, a potom i organizirali trodnevni festival balona i balonaške kulture, shvatili smo da smo pronašli novi balonaški dom u Prelogu. Preko 25 tisuća posjetitelja, ali i predivne slike koje su obišle Hrvatsku i svijet su i turistički i poduzetnički poziv na dolazak u ovaj grad na Dravi, rekao je Krešo Biškup. - Scene i vizure koje su se otvorile svaki puta kad smo letjeli iznad Preloga predivne su i upravo one su bile mamac svim pilotima i

ekipama koje dolaze, rekao je Igor Mikloušić, zračni barun i profesionalni pilot, iz Balon kluba Zagreb. - Sve pozivamo da dođu u Prelog, na Marinu, uzmu dekice, sjednu s nama,

Dječji kutak, gastronomski kutak i piknik na Marini

Uz nezaboravne koncerte Nene Belana, Vesne Pisarović, nastupe DJ-a i predivni pogled na balone, u Prelogu nas očekuje i bogat gastrokutak. Stižu nam food truckovi Bajzovih dvora, Škartoc ljubavi, ali i slatka Food Vespa Špizze,

Pomodoro i Fresh Corner.

Uz hranu Dječji klub SIMS priprema i aktivnosti za najmlađe, a tu će biti i photocorner, prostor za piknik, ali i veliki vatromet u petak.

Zato spremite dekice jer vikend ćete provesti gledajući u nebo!

slušaju predavanja, dobru glazbu, gledaju letove i uživaju u programu koji će detaljno izaći idući tjedan. Više o festivalu potražite na stranicama na Facebooku i Instagramu - Festival balona na vrući zrak Prelog. Festival se održava na prostorima Marine u Prelogu oko koje će vrijediti i posebna prometna regulacija. Promet će iz smjera Preloga prema Otoku biti jednosmjeran, odnosno stvorit će se veliki kružni tok, a predlažemo svima da prostorima Marine pristupe pješke, odnosno automobile ostave i malo dalje od Marine i prošeću na piknik i festival balona.

Dio mještana koji je pomagao pri obnovi kapelice i pripremi proslave

Bebe 2023.

Daria i Luka Šprajc iz Šenkovca, koji rade u Njemačkoj, dobili su sina Jakoba rođenog 1. svibnja.

Gabrijela Zorčec (28) i Novica Obadić (33) iz Pribislavca dobili su kćerkicu kojoj su dali ima Freja Runa, a rođena je 6. kolovoza.

Branimir Malečić (48) i Ivana Maltar (41) iz Varaždina dobili su kćerkicu Enu rođenu 21. srpnja u Čakovcu. Ivana je međimurskoj javnos� poznata kao nekadašnja direktorica Turis�čkog ureda u Čakovcu.

Marija Repalust Fodor (30) i Filip Fodor (27) iz Ivanovca dobili su sina kojemu su dali ime Lovro, a rođen

Briljanta i naših novina

ZAIGRAJTE S NAMA JUBILARNO 100. kolo i osvojite naočale FILA!

Dvoje najsretnijih osvojit će jedne sunčane i jedne dioptrijske naočale

Iznimno u ovom jubilarnom kolu poklonit ćemo dvoje naočale, jedne sunčane i jedne dioptrijske naočale marke FILA. Vi birate koje želite, a na kuponu trebate zaokružiti koje naočale želite. Za sudjelovanje trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem

i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 18. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili po-

slati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 29. kolovoza. Sretne dobitnike 100. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 1. rujna (mk).

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Zaokružite koje naočale želite:

1. Dioptrijske

2. Sunčane

VOLIM JER…

TRGOVINA KRK br. 121507, na adresi Josipa Bajkovca 2 u Savskoj Vesi

Miljenko

voli

posebne priloge, a Lidija fotografije i informacije

Našeg čitatelja Miljenka Bana iz Strahoninca zatekli smo u brzinskoj prijepodnevnoj kupovini u prodavaonici Krk u Savskoj Vesi. Taman se spremao za jutarnju kavicu pa je pojurio do obližnje trgovine kako bi nabavio friške novine i informirao se o aktualnostima. Kaže kako voli pročitati sve te je pohvalio raznolikost sadržaja i opširnost tema, a uz to je Međimurske novine izdvojio kao najbolje novine našega kraja (hvala!). Dok smo mi čavrljali na kasi, pridružila nam se i Lidija Zlatarek iz Savske Vesi. Iako je na godišnjem odmoru, i dalje redovito kupuje u ovoj prodavaonici - čija je i djelatnica. Porazgovarali smo s njom “u civilu” i objasnila nam je kako voli rubriku Informacije te obožava prelistati novine i pročitati priče

o poznanicima koje prepozna na fotogra�ijama. Oboje naših čitatelja nagradili smo crvenim poklon-vrećicama koje

će moći iskoristiti za buduće kupovine u svojoj omiljenoj prodavaonici! (ib)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

je 21. srpnja.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Naši čitatelji Miljenko Ban i djelatnica Lidija Zlatarek “u civilu” s novim poklon-vrećicama

Međimurke Janja Varga i Vlatka Ciber preuzele su licencu i organizaciju Izbora miss Međimurja za miss Hrvatske koji će se održati 10. rujna u atriju čakovečkog Starog grada. (sh, foto: Zlatko Vrzan)

VIKEND VODIČ

petak,

18. kolovoza

15:00

Koprivnica, gradski bedemi

Renesansni fes�val

20:30

Špancirfest

Vila Bedeković

Perpetuum Jazzile

23:00

Špancirfest

Pan pozornica Stari grad

TBF

subota,

19. kolovoza

15:00

Natjecanje u ekipnom veslanju dravskim čamcima

Donja Dubrava

18:00

Međunarodna smotra folklora

Strahoninec

Dvorana OŠ Strahoninec

20:30

Špancirfest

Vila Bedeković

Grupa Cambi

21:00

Prvi astronomski piknik u Štrigovi

Mađerkin breg

nedjelja,

20. kolovoza

11:00

20. Međunarodni rally

old�mer traktora

Sve� Urban

19:00

Kumovi

Gornji Mihaljevec Park Mladost

21:00

Neno Belan & Fiumens

Špancirfest

PAN pozornica

najave

ŠPANCIRFEST u Varaždinu traje do 27. kolovoza Posjetite više od 500 programa

Jeste li spremni za najbolju zabavu za kraj ljeta? Svi putevi, već tradicionalno, u drugom dijelu kolovoza vode u Varaždin, gdje nešto više od tjedan dana traje najveći ulični festival, Špancirfest. Više od 500 različitih programa za bezbroj nezaboravnih doživljaja najbolja su pozivnica za doći na Špancirfest, koji počinje 18. kolovoza i traje sve do 27. kolovoza.

Glazbene zvijezde domaćeg i svjetskog

kalibra

Glazbene zvijezde svjetskog kalibra; od Franza

Ferdinanda do Perpetuum

Jazzilea, i to besplatno? Da, dobro ste pročitali, škotski rokeri stižu na Špancirfest, a da biste uživali u njihovoj glazbi, ne trebate kupiti ulaznicu jer koncert je, baš kao i svi ostali na glavnoj festivalskoj PAN pozornici Stari grad, za posjetitelje besplatan. Uz njih, tu su i mlada slovenska rock-atrakcija, Joker Out, TBF, Silente, Neno Belan & Fiumens & Brass Experience, The Croatian Pink Floyd Show, Buč Kesidi i Parni valjak feat. Igor Drvenkar. Svjetska glazbena atrakcija, vokalna skupina Perpetuum

Jazzile nastupit će prvog dana Špancirfesta na prekrasnoj pozornici Vile Bedeković powered by Kau�land i to je jedino mjesto s naplatom ulaznica, gdje se nudi pomno osmišljeni glazbeni i kazališni program. Svi su programi, osim onih u Vili Bedeković powered by Kau�land, besplatni.

Eno i gastrozone

Gastroponuda Špancirfesta nikad nije bila bogatija i ponudit će pravu čaroliju za nepce, koja će vas osvojiti na prvu. Špancir burger festival donosi izbor od nekoliko desetaka najboljih burgera,

1. REGIONALNI SUSRET astronomskih društava

Druženje pod zvijezdama u Međimurju

Astronomsko društvo Vega Čakovec organizator je

1. Regionalnog susretu astronomskih društava s prekograničnog područja Hrvatske i Slovenije „Međimurje – hotel s 1000 zvjezdica”, koji će se održati u Međimurju 19. i 20. kolovoza 2023.

U Čakovcu će tako u subotu, 19. kolovoza, od 9 do 11 sati na Trgu Republike u sklopu projekta „Sunce, naša zvijezda” biti organizirano promatranje Sunca, Sunčevih pjega i baklji solarnim teleskopima, a izložit će se i veći broj teleskopa namijenjenih noćnom promatranju neba. Samo otvorenje manifestacije održat će se u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurja s početkom u 11:30,

nakon čega slijedi panel-rasprava Svjetlosno onečišćenje. Program se u večernjim satima seli u Štrigovu gdje će se na prostoru uz vidikovac Mađerkin breg u suradnji s Općinom Štrigova održati prvi astronomski piknik Štrigovska zvjezdana noć. Uz veći broj teleskopa kojima će se moći promatrati planete i poslušati prigodno predavanje. Susret završava u nedjelju, 20. kolovoza, kad gostujući astronomi dolaze u Mursko Središće gdje će od 10 do 12 sati na Šetnici sv. Barbare biti organizirano još jedno promatranje Sunca solarnim teleskopom. Svi programi su besplatni.

(sh, foto: Zoran Novak)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - EMILY BARR: JEDINO SJEĆANJE FLORE BANKS

Dobitnik knjige Dogodilo se jednog ljeta objavljene u prošlom broju je Sara Mesarić iz Slakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1457

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

24. kolovoza

Cold Snap Špancirfest

25. i 26. kolovoza US Car Picnic Brezje

26. kolovoza

Vinski grad ponudit će 500 vrsta vina, a uz to, dva poznata chefa, Melkior Bašić i Damir Tomljanović, pripremat će u Vinskom gradu i Špancir burger festivalu jela iznenađenja. Kod Starog grada čak su dvije eno&gastrozone - Vinski grad i Carlsberg Food & Party zona, ponosne na gurmanske zalogaje. Ferdinand knedle, koje se mogu probati na Franjevačkom trgu, već su pravi hit u nekim hrvatskim gradovima, a šetajući ulicama i trgovima nećete moći odoljeti domaćim kolačima i tradicionalnim klipićima. (sh)

Fran Vasilić, Buč Kesidi Špancirfest

27. kolovoza

Crna kronika, Parni valjak s novim pjevačem Igorom Drvenkarom Špancirfest

Dani ljuka

Donja Dubrava

od 25. do 27. kolovoza

Jazz u vinogradu

Mađerkin breg

od 1. do 3. rujna

Fes�val balona

Prelog Marina

23. rujna

Koncert

Bajaga

GOC Čakovec

28. listopada

Koncert Željko Samardžić GOC Čakovec

Piknik pod zvijezdama po prvi put u Štrigovi sljedećeg vikenda

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Kratki sadržaj: Jedino sjećanje Flore Banks nape� je triler o sedamnaestogodišnjoj djevojci koja od svoje desete godine nema kratkotrajno pamćenje. Sjeća se svojih roditelja, brata, najbolje prijateljice, ali što se dogodilo jučer, nema pojma. A onda je jednog dana poljubila dečka svoje najbolje prijateljice Paige i toga se sjeća i sutra. Uvjerena kako je on zaslužan što će joj se pamćenje vra��, odluči poći za njim na Svalbard. Roditelji su joj odsutni jer je njezin brat u bolnici u Parizu, a uvjereni su kako su je ostavili s Paige. No, Paige se toliko nalju�la da ju je ostavila samu u kući. Odlazak na Ark�k otkrit će i Flori i čitateljima da nije sve onako kako se čini.

Istinski dirljiv i originalan roman, priča o tajnama i lažima, ljubavi i gubitku koji će vas istodobno uspjeti rasplakati i uliti vam nadu...

Emily Barr: Jedino sjećanje Flore Banks

POKLANJA KNJIGU

Šarenilo kostima, glazba, bubnjari, štulaši i performansi razigrat će varaždinske ulice i trgove

intervju tjedna

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 30.08.2023. u CineStaru Varaždin.

MISS MEĐIMURJA za miss Hrvatske 2023.

Odabrane finalistice Izbora za miss Međimurja 2023.

KAKO DO ULAZNICA?

Piše: Ivana Bolković

Foto: Zlatko Vrzan, Valerio Baranović

Nakon četiri godine pauze od Izbora za miss Međimurske županije, 10. rujna u atriju Staroga grada u Čakovcu čeka nas spektakl i odabir naše predstavnice na Izboru za miss Hrvatske predstavljati našu županiju na Izboru za miss Hrvatske 2023. godine.

U beauty svijetu došlo je do promjena kojima se zaista možemo veseliti. Nakon izmjena vlasnika licenci za nacionalne izbore ljepote, točnije onog “glavnog”: miss Hrvatske za miss svijeta, iskristalizirali su se timovi koji obećaju osvježenje i, nadamo se, nekadašnju hvalu i slavu izbora kojem smo se veselili kao mali i s obitelji čekali pred televizijskim ekranima da započne prijenos.

Nakon �ijaska s Milanom Šečkovićem u kojem je “nadrapala” i zasad jedina međimurska predstavnica na izboru za miss svijeta - Ivana Žnidarić, miss Hrvatske

2004. godine, licencu za izbor u rukama je držalo još nekoliko osoba, a danas je njena ponosna vlasnica Iva Loparić Kontek, ujedno i direktorica Direkcije miss Hrvatske za miss svijeta.

Iva je posjetila Čakovec protekle subote kako bi podržala novopečene vlasnice regionalne licence za miss

Međimurja - Janju Varga i Vlatku Ciber - tijekom održavanja castinga za odabir međimurskih �inalistica koje će se 10. rujna boriti za titulu najljepše Međimurke i

S tim trima lijepim i pametnim ženama imali smo priliku porazgovarati netom nakon odabira međimurskih �inalistica.

Izbor za miss Međimurja 2023.

O našem regionalnom izboru više detalja otkrile su nam Janja Varga i Vlatka Ciber, vlasnice licence za našu županiju o kojima glavna direktorica ima samo riječi hvale: - S Vlatkom već dugo i vrlo uspješno surađujem u našem modno-dizajnerskom svijetu i moja je želja bila da organizatori županijskih natjecanja budu ljudi s takvom pozadinom.

Janja Varga:

- Odabrali smo

ukupno 8 finalistica

od kojih će stručni

žiri 10. rujna u atriju

čakovečkog Starog grada odabrati

jednu djevojku koja

će predstavljati

boje Međimurja na nacionalnom Izboru u studenom ove godine

Vlatka je sama predložila svoju suradnicu i prijateljicu Janju Varga koja također ima iskustva u organizacijama događaja s naglaskom na ona modna pa je odabir novih vlasnica licence bio jednostavan i logičan, objašnjava Iva Loparić Kontek.

Janja nam je ispričala više o samom izboru koji će se održati za tri tjedna:

- Danas smo odabrali ukupno 8 �inalistica od kojih će jedna predstavljati boje Međimurja na nacionalnom izboru koji nam predstoji u studenom ove godine, govori

Izbor za miss Hrvatske obilježava 30. godišnjicu

Direktorica direkcije

Izbora Iva Loparić Kontek podijelila je s nama više detalja o nacionalnom Izboru kojem će se pridružiti i naša predstavnica:

- Ove godine obilježavamo 30. obljetnicu Izbora miss Hrvatske za miss svijeta pa planiramo zaista lijep događaj tog famoznog 27. studenog. Još smo prije nekoliko godina vratili “stari sistem” gdje se za titulu najljepše Hrvatice bore isključivo pobjednice 21 županijskog izbora, a od ove ćemo godine (nakon 15 godina pauze) uključiti i miss dijaspore. U planu je okupiti i sve dosadašnje missice kako bismo (p)ostali beauty obitelj, govori Iva.

i nastavlja kako će se sam izbor održati 10. rujna u atriju Staroga grada. - Pripremamo poslasticu koja će vrvjeti lokalnim snagama, to nam je od velike važnosti jer smatramo da si moramo biti međusobna podrška, objašnjava. Tako će prisutne, osim ljepotica, zabaviti i nastupi poznatih izvođača Srećka i Hrvoja Krišto�ića, Une Strbad te Plesnog studija Korak. Program će voditi poznati čakovečki glumac Bruno Kontrec, a, kako kaže Varga, ubacit će se i dodatni efekti iznenađenja kako bi atmosfera priličila događaju.

- Što se samih izlazaka �inalistica tiče, planiramo ukupno pet izlazaka. “Nulti izlaz”, kako ga zovemo, izlazak je koji se ne ocjenjuje, već će se natjecateljice tek predstaviti, dok će sljedeća četiri izlaska ocjenjivati stručni žiri. Djevojke će izaći u casual, business i večernjem izdanju te će zaokružiti večer izlaskom u vjenčanicama i odgovaranjem na pitanja, govori nam Janja Varga. U istima će se održati i proglašenje pobjednice, a najljepšoj će krunu predati aktualna miss Međimurja, Esmeralda Slaviček.

Iva, Janja i Vlatka protekle su subote, 12. kolovoza, odabrale 8 �inalistica: Luna Marija Novak, Valerija Vlah,

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Žana Vuković, Nika Novak, Karla Mesarek, Sara Đorđević, Tea Bunić i Lara Palnec. O tome što predstoji u narednim danima do izbora, upitali smo Vlatku Ciber:Sada je fokus na pripremama za cure. Janja i ja ćemo provesti s njima nekoliko dana tijekom kojih ćemo ih podučavati pravilnom hodu, uvježbavati koreogra�iju, otići na izlete po Međimurju i adekvatno ih pripremiti za “dan D”, govori Vlatka. Izbor će se održati pod pokroviteljstvom Međimurska županije i Grada Čakovca.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film Ljubav na prvi vau

Dobitnik ulaznica za film

Nikola Novak

Finalistice Izbora za miss Međimurja na slici: Luna Marija Novak, Valerija Vlah, Žana Vuković, Nika Novak, Karla Mesarek, Sara Đorđević i Tea Bunić (nedostaje Lara Palnec)

Iva Loparić Kontek

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Anamarija i Vedran u ljetnom izdanju u šetnji gradom

Crvena haljina – vatrena opcija za vruće ljetne dane

Ružičasta haljina i pleteni ceker osvojili su nas na prvu

Unikatna haljina za unikatnu Đuku!

Lepršava ljetna haljina uvijek je odličan izbor

Evi je zasmetalo sunce, ali mama Ivana ubrzo će kolicima u hlad

Ah, ta plava boja, podsjeća nas na more i šum valova…

NOGOMET

Spartak, Plavi, Dubravčan, Croatia i Mura uvjerljivi

Pišu: Dino Jambrović, Luka Maruševec

Proteklog vikenda odigrana je većina susreta prvog kola kupa Međimurskog nogometnog saveza. Uvjerljive pobjede upisali su Spartak, Plavi, Dubravčan, Croatia i Mura. U Donjem Mihaljevcu, Donjem Kraljevcu i Donjem Koncovčaku pobjednika su odlučivali udarci s 11 metara. U nastavku donosimo rezultate prvog kola kao i najavu drugog kola, koje se igra već ovog vikenda.

Rezultati prvog kola

U subotu, 5. kolovoza, u Držimurec-Strelecu Omladinac je slavio protiv Malog Mihaljevca rezultatom 5:2. Kup je nastavljen utakmicama koje su bile na rasporedu proteklu subo-

KOŠARKA

27. STREETBALL

tu, 12. kolovoza. Bratstvo je u Preseki poraženo od Plavih 0:12, Šenkovec je na domaćem terenu poražen od Dubravčana 2:8, Spartak je u visokoj pobjedi od 0:16 pobijedio Napredak u Gornjem Kraljevcu, dok je Mladost iz Ivanovca u Križovcu pobijedila Torpedo 1:4. Kup je nastavljen utakmicama u nedjelju, 13. kolovoza. Drava je u Kuršancu

svladala Jedinstvo (NSnD) s 4:0, Croatia je u Orehovici sa 6:0 ispratila Hajduk (Š), Borac je u Donjem Hrašćanu poražen 1:5 od Slobode (S), Dubrava je u Sivici s 2:1 kući ispratila Omladinac (M), dok je Mladost u Dekanovcu poražena 0:2 od Trnave. Otok je na domaćem terenu slavio

3:2 protiv Borca PMP, Drava je u regularnom dijelu u Donjem Mihaljevcu remizirala (0:0) protiv Budućnosti (P),

da bi nakon jedanaesteraca slavila s 4:3. Strahoninec je na domaćem terenu poražen od Sokola s 2:3, Pobjeda je u Gornjem Hrašćanu upisala pobjedu s 5:1 protiv Paraga, dok su Pušćine na gostovanju u Štefancu protiv Jadrana prošle u drugo kolo rezultatom 1:2. Mura je u Novakovcu slavila s 1:6 protiv Graničara, Vidovčan je u Donjem Vidovcu s 2:1 ispratio Slobodu (M), dok je Radnički u regularnom dijelu remizirao (3:3) na gostovanju s domaćinom, Donjim Koncovčakom, da bi nakon jedanaesteraca odnio pobjedu s 3:4.

Još jedan susret prvog kupa odigrali su Kraljevčan 38 i Trnovec u Donjem Kraljevcu. Nakon regularnog dijela rezultat je bio 4:4, da bi domaćin odnio pobjedu nakon penala s rezultatom 7:6.

Održan Turnir Vlatko Marković

Parovi idućeg kola

U subotu, 19. kolovoza u 17:30, na rasporedu su utakmice: Plavi – Hodošan (u Peklenici), Drava – Jedinstvo (GM) (u Kuršancu), Croatia – ČSK (u Orehovici), Sloboda – Zasadbreg 77 (u Slakovcu), Omladinac – Sloga (Č) (u Držimurec-Strelecu), Mura – Podturen (u Hlapičini), Pušćine – Pobjeda (u Pušćinama), Dubrava – Omladinac (NSR) (u Sivici).

Preostale utakmice će se odigrati u nedjelju, 20. kolovoza u 17:30: Radnički – Venera PMP (u Gardinovcu), Trnava – Dubravčan (u Draškovcu), Otok – Naprijed (u Otoku), Drava – Polet (P) (u Donjem Mihaljevcu), Sokol – Dinamo (P) (u Vratišincu), Kraljevčan 38 – Spartak (u Donjem Kraljevcu), Vidovčan – Budućnost (M) (u Donjem Vidvocu), Mladost – Hajduk (B) (u Ivanovcu).

Ekipa iz Donjeg Kraljevca osvojila Kotoribu

Protekle subote igrao se 27. streetball u Kotoribi.

Nastupilo je 8 ekipa od kojih se najboljom pokazala Gurni muški III iz Donjeg Kraljevca. Drugo mjesto je pripalo ekipi

Gumeni iz Ludbrega, dok su

KOŠARKA

U organizaciji Nogometne škole Sloga Čakovec održan je 5. Međunarodni nogometni turnir U-17 „Vlatko Marković“ 2023., a pobjednik je NK Slaven Belupo. Na turniru je uz domaću Slogu nastupalo još pet ekipa: NK Slaven Belupo Koprivnica, Zalaegerszegi TE (Mađarska), NK Varaždin, NA Međimurje Čakovec i NK Rudar Mursko Središće. Utakmice su se igrale na terenima nogometnih klubova Sloga Čakovec i Bratstvo Savska Ves.

Na igralištu NK-a Sloga Čakovec postignuti su rezultati: NK Slaven Belupo – NK Sloga 6:0, NK Sloga –ZTE Zalaegerszeg 1:1, ZTE

Zalaegerszeg – NK Slaven Belupo 0:0. Na igralištu NK-a Bratstvo Savska Ves: NK Varaždin – NK Rudar Mursko Središće – 7:0, NK Rudar – NA Međimurje

0:9, NA Međimurje – NK Varaždin 1:3. Utakmica za 3. mjesto: ZTE Zalaegerszeg – NA Međimurje 3:3 (ZTE pobijedio na jedanaesterce). Utakmica za 1. mjesto: NK Slaven Belupo – NK Varaždin 1:1 (Slaven Belupo pobijedio na jedanaesterce).

Konačni poredak: 1. NK Slaven Belupo, 2. NK Varaždin, 3. ZTE Zalaegerszeg, 4. NA Međimurje, 5. NK Sloga Čakovec, 6. NK Rudar Mursko Središće.

Najbolji vratar je bio Lori Horvat (ZTE Zalaegerszeg), najbolji strijelac Bruno Vlah (NA Međimurje), dok je najbolji igrač bio Josip Brundić (NK Slaven Belupo). Domaćin Nogometna škola Sloga Čakovec zahvaljuje svima koji su prisustvovali ovom turniru, kao i Gradu Čakovcu te HNS-u na �inancijskoj pomoći. (md)

treći bili domaći dečki pod nazivom Fuš fasada.

Održano je i tradicionalno natjecanje u pogađanju trica u kojem je najbolji, između 45 natjecatelja, bio Nikola Hrženjak iz Vinice. Trofej za

TURNIR slučajnih parova

fair play ove godine zaslužio je Karlo Bogomolec.

- Velika zahvala svim gledateljima koji su nas došli bodriti, hvala našim curama koje su spremile vrhunske langoše, hvala i radnoj eki-

Kuzmić i Pokos najbolji u Donjoj Dubravi

U subotu su u TK-u Dubravčan organizirali turnir slučajnih parova gdje su se prijavila 24 igrača, tj. 12 parova. Podijeljeni su bili u dvije skupine, po šest paro-

va u svakoj, a parovi su bili izvučeni slučajnim odabirom i to poslije svakog kola. U �inale su se plasirali

Jurica Pokos-Kuzmić Domagoj i Kristijan Krušelj-Ivan

Gerendaj. Nakon napetog �inala uspješniji su bili Pokos i Kuzmić rezultatom 9:7. Za sve sudionike, a i goste �ini grah pripremio je Mišel Perenc. (nl)

pi koja se brinula da ćevapi budu vrući, a piće hladno. Posebno hvala našem dugogodišnjem sponzoru Pekari Hujs, poručili su iz KK-a Kotoriba. (nl)

MEĐUNARODNI TURNIR za najmlađe

Kineski tenisači nastupali u Čakovcu

Protekle subote, 12. kolovoza, u organizaciji Teniskog kluba Franjo Punčec održan je turnir za najmlađe, dječake i djevojčice do 8, 9 i 10 godina pod nazivom Otvoreno prvenstvo Čakovca.

Nastupilo je više od pedeset natjecatelja iz klubova regije Sjever, Osijeka i Zagreba. Turnir je ove godine bio međunarodnog tipa jer je nastupilo troje natjecatelja iz daleke Kine. U konkurenciji

dječaka do 10 godina najbolji je bio Lunhe Zhang iz Kine. Mark Dombaj iz TK-a Koprivnica bio je najbolji do 9 godina, dok su u konkurenciji do 8 godina pobjednici bili svi. (lm)

KUP Međimurskog nogometnog saveza

U ORGANIZACIJI NŠ-a Sloga Čakovec

Danas prvenstvo otvaraju Varteks i Međimurje, ostali igraju sutra

Piše: Miljenko Dovečer

Današnjom utakmicom u 17:30 između

Varteksa i Međimurja počinje nova sezona 3. NLa Sjever u kojem je od 10 klubova polovica iz Međimurja. Naši klubovi kreću s različitim ambicijama, no svi najavljuju da će biti plasirani od sredine prema gore.

Polet je i ove sezone najveći favorit za naslov

Posljednje dvije pripremne utakmice protiv prvoligaša Sesveta (pobjeda 3:0) i drugoligaša Mladosti iz Ždralova (remi 0:0) pokazale su da je momčad Poleta s pravom prvi favorit za osvajanje naslova prvaka. Vodi ih mladi energični trener Josip Brezovec koji s momčadi prezentira napadački nogomet visokog ritma i teško će u ligi imati ravnopravnog suparnika. No pričekajmo 1. kolo da vidimo kako su i ostale ekipe pripremljene za natjecanje.

- Prezadovoljan sam igračkim kadrom koji je dobro izbalansiran, a nadam se da će nas ozljede zaobići pa ćemo biti pravi. Na otvorenju nove trećeligaške sezone očekuje nas susret protiv Virovitice na našem terenu koju respektiramo, ali naravno vjerujem u našu pobjedu, rekao je Brezovec i nastavio.

- S pripremama sam jako zadovoljan, priključili smo dosta mladih igrača, a liga će, vjerujem, biti izjednačena bolje nego prošle sezone. Idemo u prvenstvo puni volje i želje i svaku utakmicu po pobjedu, optimistično zaključuje trener Poleta.

U prvenstvu će raspolagati sljedećim igračima: Dino Jambres, Davor Telebar, Leonard Mesarić, Marijan Fotak, Petar Horvat, Niko-

la Barat, Silvestar Žganec, Luka Mezga, Mauro Benko, Erik Vincetić, Nino Patafta, Domen Štefanec, Marko Težak, Andrej Jurinić, Edo Topolnjak, Marko Šarić, Vanja Tuksar, Gabrijel Lajtman, Fran Bistrović, Filip Perčić, Dino Bančić.

Dinamov trener ne želi stavljati pritisak na leđa momčadi

Domašinečki Dinamo bio je kao novak u ligi prošle sezone iznenađenje jeseni, a kraj je dočekao na dobrom petom mjestu.

- Želja mi je da prije svega nastavimo s dobrim igrama, da budemo stabilni i ne dovedemo se u neku tešku situaciju što se tiče plasmana i borbe za opstanak. Mislim da smo svi skupa bili malo nezahvalni nakon jeseni gdje smo završili treći pa smo krajnji plasman na petom mjestu gledali kao neki neuspjeh. Ista situacija bila je i sa županijskim Kupom, Domašinec nikada nije došao dalje od četvrtfinala, a prošle sezone igrali smo polufinale, rekao je uvodno trener Dalibor Gorupić koji je zadržao okosnicu momčadi i dobio nekoliko kvalitetnih pojačanja.

- Što se tiče novih igrača, mislim da smo odradili odličan prijelazni rok. Stigao je Neven Hlišć, po meni ponajbolji prošlosezonski igrač našeg konkurenta Rudara, zatim Marko Žulić, bivši junior Hajduka te dosadašnji igrač Poleta iz Svetog Martina, dva igrača koja nama daju potpuno drugačiju dimenziju. Sada imamo dodatnu kvalitetu u veznom redu i izgledamo dosta dobro zahvaljujući klasi koju su nam donijeli. Dobro su se uklopili i mladi Patrik Novak i vratar David Kanižaj, a priključili smo još i neke juniore koji trebaju stasati, nastavio je trener Dinama

i rekao kakve ciljeve imaju ove sezone.

- Pripreme smo dobro odradili, možda ova zadnja utakmica, koja je bila treća u sedam dana nije dala željeni efekt. Trenirali smo četiri puta tjedno i odigrali smo osam pripremnih utakmica, gdje smo sedam puta pobijedili i odigrali neriješeno 3:3 u generalki protiv Centrometala. No sve u svemu smatram da smo bolji nego prošle sezone, no ne želim stavljati pritisak na leđa momčadi. Želja mi je da prije svega nastavimo s dobrim igrama, da budemo stabilni i ne dovedemo se u neku tešku situaciju što se tiče plasmana i borbe za opstanak. U prvom kolu čeka nas protivnik s kojim smo završili prošlogodišnje prvenstvo, Podravina u Ludbregu. Za sada nam je nepoznanica, dosta su promijenili ekipu, sigurno nećemo srljati, a vjerujem u svoju momčad i nadam se povoljnom rezultatu, završio je trener Dinama.

Igrački kadar: Ivan Prekupec, David Kanižaj, Teo Krznar, Leon Rališ, Dominik Novak, Patrik Novak, Robert Vugrinec, Stiven Sabol, Stjepan Krznar, Slaven Hlišć, Karlo Malenović, Filip Petak, Marko Žulić, Luka Marodi, Matej Mezga, Niko Jakšić, Nikola Malenović, David Kovač, Luka Bacinger, Patrik Šimunić, Florijan Tomašek, Ivan Bister, Fran Zadravec.

Rudar želi više od četvrtog mjesta, a u Kupu do kraja

NK Rudar iz Murskog Središća u prvom kolu dočekuje momčad Koprivnice. Momčad će voditi mladi trener Damir Lepen Jurak, koji je klub preuzeo pred kraj prošlogodišnjeg prvenstva u kojem je Rudar završio na visokom četvrtom mjestu. Ambicije i apetiti su malo porasli ove sezone, a agilna uprava stvara podlogu za takve rezultate. Pripreme su započeli veoma rano i spremni dočekuju prvog protivnika.

- Možemo biti zadovoljni odrađenim pripremnim ciklusom. Odradili smo tridesetak treninga i šest pripremnih utakmica protiv vrlo

dobrih ekipa. Ostvarili smo šest pobjeda, postigli 15 golova i tri primili od toga samo jedan iz igre (dva iz penala). Moram pohvaliti sve igrače koji su odlično odradili sve treninge, svi su zdravi, moramo usavršiti par taktičkih zamisli, tako da spremni i motivirani očekujemo početak prvenstva, kazao je trener Rudara. Dovedeni su novi kvalitetni igrači pa će Rudar izgledati još bolje nego prošle sezone.

- S rosterom igrača sam vrlo zadovoljan, prije svega što smo uspjeli zadržati na okupu glavninu naših igrača iz prošlih sezona, dovodili smo igrače koji su nam bili potrebni da povećamo kvalitetu i kvantitetu unutar ekipe, ali i igrače koji će se svojim karakterom vrlo brzo uklopiti u ekipu. NK Rudar će i ove sezone imati najmlađu ekipu u ligi, što pokazuje da bez obzira na ambicije nismo promijenili sportsku politiku kluba, nastavio je Lepen Jurak. Ipak ciljevi se znaju:

- Naravno, cilj nam je ostvariti rezultatski iskorak u kup i ligaškom natjecanju u odnosu na prošlu sezonu i etablirati što više mladih igrača u sezoni koja će biti vrlo ujednačena kvalitetom ekipa. Vjerujem da će momčad veće u prvom susretu pokazati svoju snagu i da će tri boda ostati na Šuderki, završio je trener Lepen Jurak. Raspolagat će sljedećim kadrom: Kodba, Vurušić, Belaj, Šardi, Vaš, Cimerman, Vinko, Liklin Ilija, Martinjaš, Mikulić, P. Nedeljko, Radiković, Zeljko, K. Nedeljko, Novak, Perčić, Škvorc, R. Debelec, Sakač, R. Debelec, te novopridošli Vurušić, Ratajec, Kocijan, Jurak, Rihtarec, Jaklin, Roginić i Luka Liklin.

Trener Graničara (K) očekuje najmanje

peto mjesto

Nakon osvajanja prvenstva u Premier ligi i Međimurskog kupa igrači Graničara imali su malo vremena za odmor. Uz mnogobrojne treninge odigrali su dosta kontrolnih utakmica u kojima su doživjeli samo jedan poraz. No to ne brine uspješnog trenera Marija Piškora.

- Pripreme su uspješno i prema planu realizirane, bilo je malih problema oko nekih izostanaka i ozljeda, na kraju je sve dobro završilo. Novi igrači brzo su se uklopili u sastav, odigrali smo nekoliko pripremnih susreta s kojima sam uglavnom zadovoljan. Mislim da smo dobro uigrali ekipu i spremno s nestrpljenjem čekamo početak sezone i prvu utakmicu kod kuće, rekao je Piškor. Iako su novi u ligi ambicije im nisu baš male.

- Imamo kvalitetan sastav, to smo dokazali u proteklom prvenstvu s dva osvojena naslova. „Pokriveni smo“ na svim mjestima u momčadi s kvalitetnim igračima, motivirani, željni se dokazati i u višem rangu natjecanja. Planovi su realni, osvojiti jedno od mjesta u gornjem dijelu tablice, konkretno četvrto ili peto mjesto. Prvenstvo će biti izjednačeno, ekipe kvalitetne pa je to dodatni motiv realizirati zacrtane i realne planove, nastavio je trener Graničara. U prvenstvo žele ući s pobjedom, a protivnik im je novopečeni trećeligaš Pitomača.

- Kao i mi Pitomača je novajlija u Trećoj ligi, čujem s velikim ambicijama. Mi smo međutim domaćini, imamo i mi iste ambicije, uz pomoć naših vjernih navijača i dobrom igrom nadam se da ćemo se na kraju mi veseliti i uknjižiti prve prvenstvene bodove, završio je Piškor.

Na raspolaganju u ovoj sezoni imat će sljedeće igrače: Burek, Dolenec, Jesenović, Gal, Jendrić, Sabol, Mikulan, Jadanić, Tilošanec, Radmanić, Kvakan, Mustač, Brčić, Arambašić, Štefić, Vađunec, Golenja, Volar, Nađ, Dežđek, Čmrlec i Hodak.

Momčad bivšeg drugoligaša

Međimurja najveća nepoznanica

Nakon ispadanja iz Druge lige najveći zadatak novog predsjednika Rajka Topleka bio je da se klub ne sroza na provincijsku momčad. Trebalo je okupiti ljude oko kluba i složiti gotovo novu momčad. Naime od prošle sezone u

klubu je ostalo četiri-pet igrača iz prve momčadi tako da je Uprava imala puno posla. Igrači su dolazili s vremenom, a posljednja dvojica su mladi međimurski igrači 21-godišnji Karlo Mihoković i isto toliko mlad Nikola Lesar koji će pojačati konkurenciju u Simunićevoj ekipi. Iskusni 70-godišnji strateg Vjeran Simunić morat će u hodu slagati momčad, a ono što znamo i što je sigurno momčad će trkački dobro izgledati. Osim toga popularni Šime je majstor da od momčadi stvori obiteljsko okruženje što će sigurno pozitivno djelovati u korelaciji između igrača. Možda će doći još pokoji igrač tako da ćemo pravu sliku momčadi vidjeti za tri-četiri tjedna kada se sve polako stabilizira. U svakom slučaju sa zanimanjem ćemo pratiti novu momčad Međimurja koje od svog postojanja igra u najnižem rangu.

U posljednjoj kontrolnoj utakmici bili su jako efikasni savladavši u Svetoj Mariji domaću Mladost 4:0 i tako se napunili dodatnim optimizmom pred početak prvenstva. Čakovčani u prva dva kola gostuju, a ligaško natjecanje otvaraju već danas u prvoj utakmici prvenstva. Od 17:30 u Varaždinu ih čeka pojačani Varteks koji ove sezone stremi k samom vrhu.

- Imam 12 spremnih igrača i golmane pa neću ni puno mijenjati. Kod mene su treninzi zahtjevni i moramo biti trkački spremni da pariramo ostalim ekipama. Kada samo vidimo Varteksov autobus mi smo već motivirani jer naš prvi protivnik je predobra ekipa koja ima jednog Dolovskog, Kanceljaka, Rumbaka. A vodi ih dobar trener s kojim se dobro poznajem. Čeka nas danas jako teška utakmica, a jedino što garantiram da će se moji igrači bacati na glavu, plastično je rezonirao trener Međimurja Vjeran Simunić. Igrački kadar: Jelavić, Hozjan, Krznar, Mrazović, Senčar, Štajerec, Vinski, Matheus, Panić-Levak, Turk, Lacić-Klarić, Novak, Gjerapić, Bešlić, Juren, Pejanović, Mihoković, Lesar i Vrbanić.

STIGLA Tena Magerle

Marko Tkalec s Hrvatskom osvojio broncu

Hrvatska muška mlađa juniorska reprezentacija pobijedila je Egipat 39:37 i osvojila brončanu medalju na 10. Svjetskom prvenstvu. To je peta medalja s tih natjecanja za našu reprezentaciju koja je i dalje uz Dansku najuspješnija u povijesti tih natjecanja.

Dio momčadi koji je napravio vrhunski rezultat bio je Marko Tkalec. Međimurski rukometaš igrao je na poziciji

NOGOMET

Zrinskice dobile veliko

pojačanje iz Podravke

desnog krila, a u prve dvije utakmice na prvenstvu postigao je 14 pogodaka. Nažalost, tada je došlo do ozljede zadnje lože, a obostrana želja izbornika i Tkaleca da Marko ponovno zaigra, nije se ostvarila te je morao mirovati sve do kraja prvenstva. Međutim u prve dvije utakmice pokazao je raskoš svog talenta te je de�initivno opravdao poziv u reprezen-

taciju. Ovo je peta hrvatska medalja s kadetskih prvenstava. Godine 2005. osvojena je bronca. Dvije godine kasnije stiglo je srebro, da bi 2009. godine naši kadeti otišli do kraja i osvojili zlato. Posljednja medalja prije Varaždina bila je brončana prije deset godina. Egipat je ostao na zlatu osvojenom prije četiri godine u Sjevernoj Makedoniji. (nl)

NEMA STRAHA za budućnost međimurskog nogometa

Međimurski rukometaš potpuno je opravdao poziv u reprezentaciju

Čak 7 Međimuraca sudjelovalo u pobjedi juniora Varaždina

Nakon ispadanja prošle godine pionira i kadeta NK-a Međimurje, najviše je pro�itirao susjedni prvoligaš Varaždin u koji je otišla većina talentiranih igrača 2006., 2007. i 2008. godišta. Osim u Varaždin nekolicina ih je otišla u mlađe kategorije slovenskih prvoligaša Nafte i Mure.

Susjedni Varaždin je najprivlačniji i najbliži, a najveći broj Međimuraca

ŽNK MEĐIMURJE

igra za juniore Varaždina kojima je prvenstvo u 1. HNL-u počelo prošle subote.

U 1. kolu NK Varaždin bio je domaćin Slaven Belupu.

U jednoj čvrstoj utakmici s puno prilika pobjeda je pripala domaćem Varaždinu 2:1, a oba gola postigao je Tin Levanić.

U jeku nadmoći domaćina i dva zicera, prvi do gola stiže Slaven Belupo u 25. minuti, da bi u 34. minuti

Levanić iz penala poravnao na 1:1. Nastavak nudi bolju prezentaciju gostiju, no domaći vratar Mamić je nesavladiv. I kako to biva, u takvim situacijama poentira druga ekipa te Levanić svojim drugim golom donosi svojoj ekipi prva tri boda.

Vrijedno je spomenuti da je u sastavu Varaždina bilo čak sedam Međimuraca. Predvodio ih je kapetan

Karlo Lukman, a osim njega starteri su bili Sven Lesjak, Borna Sabolčec i Lukas Mikolaj. U nastavku su u igru ušli Roko Domjanić i Luka Rodek, dok Teo Sanjković nije ulazio. U svakom slučaju po ovome ne bi trebalo strahovati za budućnost međimurskog nogometa, no tko zna gdje će završiti ovi igrači nakon što im prođe juniorski staž.

Seniorke poražene od zagrebačkog Agrama

Seniorke ŽNK Međimurja su u subotu na stadionu

SRC-a Mladost u Čakovcu odigrale kontrolni susret protiv ekipe Agrama iz Zagreba koje su dugogodišnje prvoligašice.

Gošće su bile dominantnije u igri tijekom cijelog

susreta i na kraju zasluženo pobijedile rezultatom 0:7. Naše su djevojke u prvom dijelu susreta pružale dobar otpor svojim suparnicama, no pritisak gošći u drugom dijelu susreta nisu mogle izdržati, pa je tako ekipa Agrama stigla do visoke pobjede.

Sigurno je da će biti teško u najvišem rangu ženskog nogometa, no vjerujemo da će naše cure spremne ući u prvenstvo. Osim svakodnevnih treninga kroz utakmice trener Katanec pokušava dići formu djevojaka. Tako će u sljedećoj pripremnoj

JUDO

utakmici naše cure ugostiti drugoligaša Pregradu. Utakmica se igra u subotu 19. kolovoza na glavnom terenu SRC-a Mladost u Čakovcu. Još je dva tjedna do početka prvenstva gdje u 1. kolu Međimurje ugošćuje zagrebački Dinamo. (md)

DRESU kadetske reprezentacije

Lorenna Hranilović odradila je završne pripreme reprezentacije prije odlaska na Svjetsko prvenstvo U-18. Međimurka Lorenna prisustvovala je na zadnjim pripremama Hrvatske kadetske reprezentacije

koje su se održale u Zagrebu od utorka 8. do subote 12. kolovoza. Sada slijede završne pripreme prije odlaska na Svjetsko kadetsko prvenstvo koje će se održati u Zagrebu od 23. do 27. kolovoza. (nl)

Nakon Gabrijele Gudelj i Dore Potočnjak u ekipu Zrinskog sletjelo je još jedno veliko pojačanje. Na poziciju lijevog vanjskog dolazi juniorska reprezentativka Tena Megerle. Tena dolazi iz Podravke, a 188 cm visoka rukometašica uskoro će napuniti 19 godina i boravit će u Čakovcu gdje je upisala fakultet.

Dosadašnja igračica Podravke koja je tamo došla s 13 godina iz Bjelovara bit će na posudbi u našem prvoligašu, pa će s njome u ekipi Zrinski biti još jači i moći konkurirati za sam vrh tablice. Osim Tene postoji mogućnost angažiranja još jedne kvalitetne mlade rukometašice, no za sada u Zrinskom ne žele izlaziti s imenom.

Zrinskice su u prvoj pripremnoj utakmici gostovale u Bjelovaru i protiv istoimenog domaćina odigrale utakmicu u kojoj je domaćin od početka do kraja kontrolirao rezultat i na kraju zasluženo slavio 34:28. Na našim se igračicama vidjelo da su na početku priprema i još ima dosta pogrešaka u igri. Trener Mrđen isprobao je sve igračice, a s napornim treninzima u dvorani Aton nastavilo se i ovaj tjedan. U Atonu će rukometašice Zrinskog danas, u petak 18. kolovoza, odigrati pripremnu utakmicu protiv ekipe Graza. Idući tjedan na rasporedu

NOGOMET

je kontrolna utakmica sa susjednom Kokom.

Mlađe ekipe Zrinskog i Preloga putovat će zajedno Po riječima sportskog menadžera i dopredsjednika Kluba Darka Danie osim ovih kvalitetnih i ciljanih pojačanja u rad prve ekipe uključeno je dosta vlastitih mladih cura i želja Kluba je da tijekom par godina imaju čim više domicilnih igračica.

Radi se i na smanjenju troškova pa je tako traženo da mlađe ekipe Zrinskog i Preloga zajedno putuju na gostujuće utakmice što će se regulirati ždrijebom za natjecanje u adekvatnom godištu. Time će ova dva kluba podijeliti troškove po pola. Osim toga dobili smo informaciju da tri generacije mladih Zrinskica 2006., 2008. i 2010. godište od danas sudjeluju na velikom međunarodnom turniru u BiH. Turnir "Bijeljina handball cup 2023" igra se od 18. do 20. kolovoza na pomoćnom terenu stadiona u Etno selu "Stanišići" i u sali Gimnazije.

Turnir se održava u najvećem prostoru takve vrste na Balkanu. Za pehare i medalje borit će se timovi iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Austrije, a procjenjuje se da će ovog vikenda kroz Bijeljinu prode�ilirati više od 1300 sudionika. (md)

POSLJEDICE VELIKE poplave

Najavljena pomoć

Bratstvu iz Jurovca

Nakon vodenog vala koji je početkom kolovoza prošao kroz našu regiju, poplavljeni su bili i neki od nogometnih terena i popratnih objekata. Vrlo teška situacija bila je na terenu Nogometnog kluba Bratstvo iz Jurovca, gdje je cijelo igralište i objekt Kluba bio pod vodom, što je uzrokovalo veliku materijalnu štetu.

Predsjednik MNS-a Kristijan Antolović posjetio je NK Bratstvo, gdje ga je dočekao predsjednik Kluba Damir Bogdan sa suradnicima te je upoznao predsjednika s nastalom štetom. Nastala šteta je velika, a Antolović je ispred MNS-a obećao �inancijsku pomoć u sanaciji nastale štete, kako bi se Klub čim prije mogao oporaviti od novonastale situacije. (nl)

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr

Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/MedimurskeNovine

U

Lorenna se priprema za Svjetsko prvenstvo

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA DONJI KRALJEVEC

Općinski načelnik

KLASA: 940-01/23-01/01

URBROJ:2109-6-02-23-5

Donji Kraljevec, 18. kolovoza 2023.

Na temelju članka 35. i članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), članka 10. stavka b Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 18/11) i Odluke Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec o prodaji nekretnine na području katastarske općine Donji Hrašćan KLASA:940-01/23-01/01, URBROJ:2109-6-01-23-2 od 27.01.2023. godine, općinski načelnik raspisuje

NATJEČAJ

za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda

1. Predmet natječaja je prodaja nekretnina u Donjem Hrašćanu, i to: • zk.kat.čest.br. 405/1, k.o. Donji Hrašćan, dvorište, površine 1765 m2, upisana u zk.ul.br.: 680 (identična s kat.čest.br. 376/2 k.o. Donji Hrašćan, dvorište, površine 1765 m2, upisana u Posjedovni list br. 466) a koja je u vlasništvu Općine Donji Kraljevec u 60/672 dijela; • zk.kat.čest.br. 405/A/2/B/3, k.o. Donji Hrašćan, stambena zgrada Donji Hrašćan, Donji Hrašćan 115, površine 62 m2; gospodarska zgrada Donji Hrašćan, Donji Hrašćan površine 74 m2; dvorište površine 1973 m2, ukupne površine 2109 m2, upisana u zk.ul.br.: 680 (identična s kat.čest.br. 376/1 k.o. Donji Hrašćan, stambena zgrada Donji Hrašćan, Donji Hrašćan 115 površine 62 m2; gospodarska zgrada, Donji Hrašćan, Donji Hrašćan, površine 74 m2; dvorište površine 1973 m2, ukupne površine 2109 m2, upisana u Posjedovni list br. 466) a koja je u vlasništvu Općine Donji Kraljevec u 60/672 dijela.

Napomena: Nekretnine se kupuju po načelu viđeno - kupljeno, a što isključuje naknadne prigovore kupaca. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se slobodno razgledati uz prethodnu najavu na broj telefona: 040/655-613. Općina Donji Kraljevec neće snositi troškove uređenja nekretnine.

Početna cijena nekretnina iznosi:

K.O. ZK. ČEST. BR. TRŽIŠNA VRIJEDNOST SUVLASNIČKOG DJELA (€) Donji Hrašćan 405/1 376/2 60/672 1.151,79 405/A/2/B/3 376/1 60/672 1.410,71 SVEUKUPNO 2.562,50

2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju �izičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu biti vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.

3. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 10,00 % početne cijene, najkasnije do isteka roka za dostavu ponuda. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Donji Kraljevec IBAN: HR1724020061808200002, model: HR68, poziv na broj primatelja: 7811 - OIB sudionika natječaja, uz naznaku »Jamčevina za sudjelovanje u natječaju«.

4. Ponuda mora sadržavati:

• za �izičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice (za strane �izičke osobe presliku putovnice odnosno odgovarajući dokaz o stranom državljanstvu);

• za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta te izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra ili drugi odgovarajući dokument za pravne osobe sa sjedištem u drugim zemljama ne stariji od 6 mjeseci od dana objave javnog natječaja;

• ponuđenu cijenu koja ne može biti niža od utvrđene početne cijene, u eurima, ispisanu brojkama i slovima;

• dokaz o uplaćenoj jamčevini;

• podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude neće biti prihvaćene.

Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).

5. Pisane ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama s naznakom »Ponuda za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda, k.o. Donji Hrašćan – ne otvaraj« na adresu: Općina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, 40320 Donji Kraljevec i to predajom neposredno u Općini Donji Kraljevec ili preporučeno poštom.

6. Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama od 18.08.2023. do 28.08.2023. do 14,00 sati. Dan objave natječaja u tjednom tisku smatra se danom objave natječaja. Natječaj će se objaviti u tjednom tisku i na oglasnoj ploči Općine Donji Kraljevec. Javno otvaranje ponuda izvršit će se 28.08.2023. godine u 14,00 sati u prostorijama Općine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, Donji Kraljevec, te mu mogu pristupiti ponuditelji osobno, zakonski zastupnici ponuditelja ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja uz predočenje ovjerene punomoći.

7. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim natječajem smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati.

8. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene. Ako je prispjelo više valjanih najpovoljnijih ponuda ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene kupoprodajne cijene, provest će se usmeno javno nadmetanje odmah nakon otvaranja ponuda, a izabrat će se ponuditelj koji ponudi veću cijenu.

9. O odluci odabira najpovoljnije ponude sudionici natječaja će biti obaviješteni u roku od 15 (petnaest) dana od dana odabira.

10. Izabrani sudionik natječaja u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s Prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru.

Prodavatelj snosi troškove sklapanja ugovora dok porez na promet nekretnina, troškove prijenosa vlasništva, troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Kupac.

Ako izabrani ponuditelj odustane od ponude nakon što je njegova ponuda prihvaćena ili ne sklopi ugovor o kupoprodaji s Općinom u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja, gubi pravo na povrat jamčevine.

11. Izabrani ponuditelj obvezan je upla�� ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u roku od 30 (trideset) dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji. Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja uplaćena jamčevina će se odabranom ponuditelju uračuna� u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima natječaja Općina će vra�� jamčevinu u roku od 8 (osam) dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji. U slučaju zakašnjenja s plaćanjem kupoprodajne cijene Općina Donji Kraljevec će kupcu obračuna� zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja.

12. Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunos� podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom.

13. Prodavatelj pridržava pravo poniš�� ovaj natječaj, ne prihva�� ni jednu ponudu, odnosno odusta� od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornos� prema sudionicima natječaja.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Čiji je vrt najljepši

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu

S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastaviti s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023. Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje. Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijate-

lje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta. (sh)

BOGAT FOND nagrada

Osvojite čak sedam poklon-bonova!

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:

1. BAT – poklon-bon 150 eura

2. BAT – poklon-bon 100 eura

3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura

4. Međimurka BS – 70 eura

5. Vrtni centar Iva – 60 eura

6. BAT – poklon-bon 50 eura

7. Rasadnik Stella �loris – 50 eura

h�ps://vrtnicentariva.hr

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70.

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

Putjane ul. bb, 40000, Čakovec

h�ps://www.stella-floris.hr/

telefon: 098 902 0615

U VRTU Terezije i Ivana Pintarića u Nedelišću

Ljetni hibiskusi u raskošnom izdanju

No, cvijeće je ipak kraljica ove priče. Tako Terezija posebno brine o belogonije, pelargonije (muškatle), stablašice hibiskusa i ljetni hibiskus koji cvate u rozim i bijelim tonovima

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Terezija Pintarić (72) u Nedelišću krije prekrasno uređenu okućnicu i vrt. Prepuno cvijeća, sve u savršenom redu, a opet ima neku posebnu notu.

Terezija je prije odlaska u mirovinu radila na Odjelu pedijatrije u Županijskoj bolnici Čakovec kao čistačica i kuharica, a sada je konačno pronašla dovoljno vremena da se posveti onome što voli.

Kaktus star preko 20 godina

Uz prekrasan vrt, Terezija od svoje desete godine plete cekere te je dugogodišnja članica Udruge žena Nedelišće. Inače je rodom iz Pretetinca. Odmalena voli cvijeće i biljke, a iza u dvorištu ima i povrtnjak. Uz brojno cvijeće ima i kutak sa sukulentima, a posebno je zanimljiv kaktus koji ima preko 20 godina. Dok cvate, ima prekrasan bijeli cvijet. Uz to nalazi se lješnjak promjera čak 9 metara.

Terezija u društvu supruga Ivana

No, cvijeće je ipak kraljica ove priče. Tako se Terezija posebno brine o begonijama, pelargonijama (muškatlama), stablašicama hibiskusa i ljetnom hibiskusu koji cvate u rozim i bijelim tonovima, hortenzijama, takozvane detelicama i palmi koja je među

zelenim grmovima koje Terezija formira u ukrasne kuglice i stolac. Uz to ima i zimski jasmin koji oblikuje u srce.

Kevin se brine za vrtni kutak

Uz to, ima vrtni kutak sa srebrnom smrekom, a iza ima

dečka Kevina (ukrasna statua), koji se posebno brine. Terezija o vrtu ne brine sama pa tako rado u pomoć uskoči i njen suprug Ivan (75).

Terezija pokraj raskošnog hibuskusa

Jasmin formiran u obliku srca

Kaktus koji ima dugogodišnji staž u dvorištu

Vrtna sjenica ukrašena raznolikim cvijećem

Kip dečka Kevina čuva srebrnu smreku

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH

OŠ Selnica

1. a - Razrednica:

Lenče Rihtarec

Učenici: Simon Kralj, Manuela Posavec, Karlo Petković, Hana Novosel, Katarina Novak, Marc Mesarić, Dea Tuksar, Ema Kraljić, Leon Kontrec, Mila Hren, Borna Herenčić, Jaka Goričanec, Iva Deban, Tia Čurin, Ena Čurin, Lucija Kreminski, Lorena Zadravec, Marinela Vargazon, Ivano Hozjan

2. a - Razrednik:

Roberta Barat

Učenici: Jakov Deban, Klara Peras, Karla Zamuda, Klara Ščavničar, Leon Pintarić, Nera Vinko, Ana Modlic, Vito Jurasović, Aleks Trajbar, Lenart Filipan, Frano Bajuk, Marin Babić, Leo Hamer

3. a - Razrednica:

Tanja Leček-Barić

Učenici: Erika Nina Hozjan, Lea Kontrec, Lana Krajačić, Jan Matjašić, Rafael Zember, Izak Tomašković, Jan Šajnović, Bruno Moharić, Gabriel Šoštarić, Julija Tkalec, Tena Kočila, Lucija Lajtman

4. a - Razrednica:

Marina Breglec

Učenici: Kaja Krajačić, Tena Ščavničar, Zoja Perhoč, Dunja Goričanec, Leon Trstenjak, Fabijan Stojko, Filip Bestijanić, Stela Škvorc, Leonardo Sabolčec, Ivano Tuksar, Mia Banić, Nila Zadravec, Fran Karlovčec, Andrija Premuš, Jasmin Škvorc, Mija Vrbanić, Erik Hažić

5. a - Razrednica:

Alenka Debelec

Učenici: Marvin Filipan, Ema Šafarić, Magdalena Ilijaš, Karlo Krajačić, Ivan Kočila, Martin Lajtman, Petar Novak, Luka Radiković, Vita Premuš, Paola Krajačić

6. a - Razrednica:

Damira Marušić

Učenici: Gloria Šardi, Deni Krnjak, Eva Novak, David Premuš, Ena Radiković, Lena Šoštarić

6. b - Razrednica:

Natalija Jurinec

Učenici: Marin Hoblaj, Gabriel Kutnjak, Petar Petričević, Gabrijela Šardi, Lovro Vinko, Franka Debelec

7. a - Razrednica:

Dubravka Žignić Resman

Učenik: Maksim Mlinarić

7. b - Razrednik:

Bojan Kozar

Učenici: Korina Kraljić, Gabriel Strniščak, Kristina Kočila, Sun-

čica Laptoš Bogomolec, Gita Podgorelec, Lovro Leko

8. a - Razrednik:

Krunoslav Makovec

Učenici: Maja Tkalčec, Fran Stojko, Dora Perhoč, Hana Herenčić, Zala Angel, Borna Petričević

8. b - Razrednica: Tanja Perhoč

Učenici: Erik Kodba, Vivian Mustać, Leona Kraljić, Ivan Brizo, Anja Žganec, Lucija Premuš

PŠ ZeBanec

1. b - Razrednica: Anica Rašperger

Učenici: Tena Hrženjak, Evelin Brodarić, Sara Novak, Daniel Pavičić, Erik Kovačić, Roko Jalšovec, Mia Jalšovec

2. b - Razrednica: Mirjana Dežđek-Ciglar

Učenici: Viktoria Vodušek, David Sklepić, Vita Špoljarić Korunić, Ian Šardi

3. b - Razrednica: Sunčica Vugrinec (Veronika Radanović)

Učenici: Marta Radiković, Noel Šalja, Niko Martinjaš, Hana Bestijanić, Mihael Hrženjak, Nicole Jalšovec, Ian Kodba, Nea Kojter, Lorena Kraljić, Danijel Kutnjak, Adam Zadravec

4. b - Razrednica: Vlasta Škrobar

Učenici: Maja Korbelj, Petar Pufek, Lori Sklepić, Leona Sabo, Stela Josipa Turk, Lana Škvorc, Simon Sklepić

OŠ STRaHOninec

1. a - Razrednica: Ksenija Meglić

Učenici: Mateo Balog, Julijana Katerina Branović, Aleks Brez, Ena Đura, Ena Đurđek, Karlo Đurđek, Franka Jambrošić, Tomo Korunić, Leo Kralj, Ivor Lajtman, Ema Magdalenić, Ana Josipa Mikolaj, Leon Mlinarić, Fran Rožman Veseli, Vita Sekirnik, Anabela Sušec, Kiara Taradi, Ema Tomašić, Leona Topčagić, Mihael Topličanec, Lina Marija Trstenjak, Nera Varga, Klara Varović, Dorian Zanjko, Zita Zorković

1. b - Razrednica: Lana Hohnjec Učenici: Žan Bubek, Petar Bušković, Ana Fegeš, Luka Jagec, Jakov Jalšovec, Eva Kolarić, Tia Kolarić, Ema Komar, Janko Kraljić, Adrian Krznar, Dora Kukovec, Ivan Lepen, Mia Mikac, Maksim Mlinarić, Helena Novak, Dino Petrić, Lukas Radiković, Lovro Rožej, Kiara Sabol, Tena Šopar, Ela

Šprajc, Petra Topolko, Lena Vlah, Lana Vranović Dežić, Luka Vuković

2. a - Razrednica: Ana Horvat

Učenici: Hana Bajkovec, Kristina Bernat, Karlo Borak, Arsen Božek, Ivan Draščić, Tena Đura, Kevin Habek, Mia Hergotić, Manuel Klekar, Karlo Kolar, Mauro Mlinarić, Nino Polak, Grgur Posavec, Lara Posavec, Ria Posavec,Tin Ptiček, Ivna Subotić,Tara Zorković, Vida Žganec

2. b - Razrednica: Jadranka Škvorc

Učenici: Vera Bezek, Magdalena Bogdan, Maksim Borko Ivinović, Ivano Borković, Nikša Božanić, Ivano Evačić, Eva Gal, Ivano Hasnaš, Karla Lacković, Roko Naranđa, Zrinka Nemec, Ivan Novak, Toma Palašek, Martin Pintarić, Emanuela Punčec, Franka Škvorc, Adela Špancer, Noa Štefanac

3. a - Razrednica: Adriana Delonga Klasić

Učenici: Noa Borko, Ema Branović, Lucijan Đunđuš, Mia Đura, Rita Ivanović, Leon Ivanušić, Kaja Kolar, Jan Kovač, Greta Pejić, Petar Pleh, Jan Topolnjak, Dorian Trokter, Vita Varga, Ema Vidović, Maša Živković

3. b - Razrednica:

Sanja Hozmec

Učenici: Alesandro Bajkovec, Ema Brumen, Zara Danilović, Vito Deban, Barbara Lucia Đunđuš, Lovro Josip Gregur, Fran Horvat, Žana Jambrošić, Luka Luketić Mesarek, Korina Mesarić, Marsel Mlinarić, Zara Mlinarić, Viktor Novak, Franka Petran, Ana Plevnjak, Magdalena Potočnjak, Mia Pucko, Hrvoje Taradi

4. a - Razrednica: Petra Žganec

Učenici: Gabriela Bernat, Dena Cerovec, Noa Čurin, Jana Gregur, Laura Kanižaj, Mia Komar, Jakov Krznarević, Nino Kukovec, Karla Masten, Sven Posavec, Tijana Simov, Filip Sutlar, Franka Šoltić, Vito Toth, Enja Trupković, Borna Varga, Karlo Vranović Dežić

4. b - Razrednik: Mario Kanižaj

Učenici: Tena Bogdan, Toma Bratković, Ante Čurila, Ana Dokleja, Sara Josipović, Liv Kolarić, Roko Mlinarić, Lorena Novak, Nela Novak, Petar Pasarić, Karla Šagi, Vjera Šlezak, Ela Zoričić

4. c - Razrednica: Sanela Gumbarević

Učenici: Patrik Brez, Denis Brkinjač, Dina Carević, Filip

Jalušić, Kevin Jalušić, Mateo Jalušić, Matko Kantoci, Leo Kolarić, Dexter Kovačić, Benjamin Kraljić, Dino Kraljić, Iva Krizman, Max Ladić, Eva Magdalenić, Klara Šmaguc, Katja Vrtarić, Karlo Vuk, Eva Vurušić

5. a - Razrednik: Aleksandar Rebernik

Učenici: Josip Barbir, Hana Ceglec, Ana Dominić, Niko Kozar, Franjo Lehkec, Noa Lesjak, Tia Leskovar, Ela Levak, Ela Šantl, Filip Šengula, Luka Zgrebec

5. b - Razrednica: Nataša Pongrac

Učenici: Jakov Bajkovec, Zara Bogdanić, Mika Brumen, Jan Grabant, Tea Horvat, Dora Hunjadi, Vjera Pintarić, Ian Posavec, Viacheslav Shupta, Kaja Sušec, Ana Šlezak, Leo Topčagić, Fran Topolnjak, Rahela Vuković

6. a - Razrednica: Vesna Mikulić

Učenici: Saša Andrašec, Mia Balenta, Lana Črep, Ivano Hižman, Greta Kolenić, Neven Kovač, Lara Krizman, Josipa Polak, Matej Posavec, Petar Rodiger, Teo Škvorc, Helena Topličanec

6. b - Razrednica: Anja Purić

Učenici: Tena Blagus, Zara Bujanić, Hana Carević, Gabriel Soldo, Leo Srša, Fran Vidović, Mia Vuk, Eva Zdolec

7. a - Razrednica: Dijana Pasarić

Učenici: Jakov Božanić, Emma Bratinščak, Vid Bubek Kraljić, Lukas Čulinović, Karlo Fegeš, Katja Jalušić, Ema Kozar, Franka Krumpić, Marin Varga, Elena Vrtarić

7. b - Razrednik: Janko Kalšan

Učenici: Maja Cmrečnjak, Mihael Hanžeković, Vito Horvat, Toni Jagec, Nela Jalušić, Denio Jambrošić, Eva Kralj, Helena Kukolić, Marko Mikolaj, Klara Pavić, Hana Ptiček, Hana Pucko, Albert Taradi, Leonard Vuković

8. a - Razrednica: Marina Mrazović

Učenici: Ela Blagus, Kevin Kralj, Leona Marđetko, Rea Petričević, Tara Rodiger, Marija Soldo, Matea Srnec, Niko Šagi, Vito Šmaguc, Leon Toth, Leon Josip Varga

8. b - Razrednik: Davor Žerjav

Učenici: Magdalena Balenta, Teo Bratković, Lucija Brkinjač, Mirna Drabić, Neda Grabrović,

Maksim Hamer, Karlo Kovač, Karlo Križnjak, Lui Trstenjak, Matija Vrbanec, Viktoria Vrbanec

OŠ SveTa MaRija

1.a - razrednica: Renata Šalković

Učenici: Matej Šprah, Martin Cvijović, Katja Kostel, Patrik Kvakan, Ena Kanižaj, Ena Mandlin, Erik Vadlja, Doris Frančić

2. a - razrednik:

Damir Kos

Učenici: Erik Balažin, Josip Grivec, Alan Jurić, Lorena Kanižaj, Simon Kopasić, Gita Orehovec Širola, David Štefok, Mišel Šulj, Vilim Vlahek

3. a - razrednica:

Marija Bobić

Učenici: Lora Erdelji, Sofija Frančić, Lana Peter, Julia Kopasić, Leonard Pongrac, Viktor Štrok, Evin Žižek, David Jambrešić

4. a - razrednica: Biserka Poljak

Učenici: Ian Frančić, Manuel Likan, Marino Lisjak, Cris Mustač, Hana Orehovec, Ivan Peter, Karla Peter, Karlo Stančec

5. razred - razrednica: Lidija Kutnjak

Učenici: Fran Fundak, Jakov Gašparić, Ivano Orehovec, Sara Igrec, Ena Pongrac, Ema Peter

6. razred - razrednica: Emina Horvat-Velić

Učenici: Vito Benko, Dorjan Goričanec, Niko Kanižaj, Karlo Košak, Antonio Kvakan, Tadej Mihalac, Tino Panić, Mishel Pintar, Juraj Štrok

7. razred - razrednica: Smiljana Frančić

Učenici: Pavla Igrec, Noa Jurić, Luna Kočiš, Luka Kuzmić, Manda Marđetko, Karlo Pavčec, Karlo Peter, David Poljak, Lucija Stanko, Lucija Tokar, Ivan Ujlaki

8. a - razrednica:

Marta Stella

Učenici: Abel Goričanec, Anja Horvat, Lorena Kočiš, Sara Krušić, Tena Panić, Rina Zvošec

8. b - razrednica:

Ivana Lukša Peranec

Učenici: Mia Bogomolec, Tea Horvat, Tea Martinec, Erik Orehovec, Lorena Orehovec

Učenici: Laura Balent, Marta Bartolić, Rafael Bartolić

3. b - razrednica: Nataša Nenadović

Učenica: Rebeka Mihalac

4. b - razrednica: Dijana Kolac

Učenici: Mateja Bartolić, Tena Bartolić, Vito Orehovec

OŠ SveTi juRaj na BRegu

1. a - razrednica: Sanja Kovač

Učenici: Tena Bestijanić, Eva Damjanac, Tena Domjanić, Luka Fučec, Sven Gotal, Karlo Jalšovec, Nika Karničnik, Mateo Lovrinčević, Stjepan Mesarić, Jakov Miljančić, Ema Petričević, Teo Posavec, Tin Posavec, Rafael Rodrigues, Mihael Sutnjak, Fran Šafarić, Stela Šimunić, Nika Šimunković, Tesa Škvorc, Leoni Špicar

1. b - razrednica: Jasmina Patafta

Učenici: Marin Čakalo, Fran Jalšovec, Mateo Jambrović, Roko Kamenar, Inna Kos, Katja Kamenar, Nella Mesarić, Pavel Mesarić, Jakov Oreški, Sara Oreški, Mia Osmić, Tena Perčić, Leonie Peter, Matej Petković, Petar Posavec, Sabina Posavec, Tena Sabolčec, Leon Šafarić, Miha Škrobar, Leon Tkalec, Šimun Turek

2. a - razrednica: Tatjana Golub

Učenici: Emanuel Dominić, Ilijana Durdov, Izabela Horvat, Luka Jurčević, Nela Klobučarić, Viktor Kocijan, Fran Krznar, Alina Kurunić, Lena Marodi, Eric Moharić, Gabrijela Osmić, Lovro Perko, Lucija Pintarić, Fran Radek, Matea Simić, Enisa Toplek

2. b - razrednica: Gordana Kolarić

Učenici: Suri Blažeka Mezga, Andreas Čanadi, Bruna Halamić, Jana Hren, Asja Jagec, Jan Lajtman, Leona Leskovar, David Novak, Izak Pavlic, Matej Perko, Jakov Pintarić, Dominik Škvorc, Lukas Tomašić, Roko Vršić, Lucija Horvat, Eva Mesarić, Ena Peras

3. a - razrednica: Vera Moharić

Učenici: Ela Dragojević, Teo Goričanec, Rina Guterman, Greta Košak, Jan Lepen, Noa Pintarić, Vida Tomašić, Leon Trupković, Eva Zadravec, Karlo Zeman

3. b - razrednica: Jelena Dokleja

2. b - razrednica: Nataša Nenadović

Učenici: Teo Bistrović, Leona Fic, Dora Gregorinčić, Emily

SREDNJIH ŠKOLA, ŠKOLSKA GODINA 2022./2023.

Hižman, Dina Jurišić, Gabrijela Kovačić, David Krznar, Nika Pergar, Emilija Živko

4. a - razrednica:

Sonja Rodinger

Učenici: Zara Bestijanić, Andrija Bistrović, Kiara Crnčec, Lena Horvat, Karlo Katanec, Saša Medved, Jan Mezga, Gabriel Novak, Simon Novak, Jakov

Pavlic, Mila Pavlic, Tena Špancer, Ana Turk, Petra Vabec, Ivan Vuk

4. b - razrednica:

Željka Kutnjak

Učenici: Kim Blažeka Mezga, Ivan Franković, Roko Hergotić, Maria Elena Horvat, Eva Kamenar, Greta Kocijan, Karla Kralj, Laura Kralj, Helena Levec, Mila Mesarić, Ana Novak, Ivona Novak, Mijo Okreša, Mirta Perko, Marina Radiković, Leon Rebernik, Karlo Sutnjak, Tena Škrobar, Ella Škvorc, Niko Zlatarek

5. a - razrednica:

Lea Kos

Učenici: Lukas Fic, Luka Kos, Lovro Lisjak, Gabriel Šafarić, Dina Novak, Marko Novak, Adela Petričević, Eva Korunić, Tena Gotal, Ilija Horvat, Helena Karlovčec

5. b - razrednica:

Borka Margareta Poje

Učenici: Rino Oreški, Matilda Ključarić, Ivona Šafarić, Sonja Jurišić, David Ivanović, Lena Jambrović, Ivan Jurčević

5. c - razrednica:

Janja Gogić

Učenici: Luka Bakač, Nina Nemet, Lana Šoštarić, Noa Talan, Luka Šparavec, Luka Vrbanec, Karla Vrbanec

6. a - razrednica:

Milana Gašparović

Učenici: Marko Raić, Lovro Kniplić, Matej Jambrošić, Lovro Radiković, Nela Mesarić, Vanesa Alija, Eva Horvatić, Fran Novak

6. b - razrednica:

Jasmina Tratnjak

Učenici: Jan Ivančok, Victoria

Levačić Tkalec, Dunja Pintarić, Ela Pintarić, Ema Sabolčec

6. c - razrednica:

Natalija Horvat

Učenici: Paula Dominić, Vanja

Glavina, Ema Horvat, Klara

Miljančić, Mia Perko, Lara

Piškor, David Kolar, Melina Vugrinec, Ivana Horvat, Leon

Gregorinčić, Eva Kušar, Antonio Novak, Ian Novak

7. a - razrednica:

Željko Kraljić

Učenici: Dora Čonda, Fran Đaković, Lea Lepen, Lora Li-

sjak, Filip Moharić, Domagoj Šoštarić, Taša Tkalec

7. b - razrednica: Tatjana Jakopic

Učenici: Meri Fujs, Leon Herman, Lana Janušić, Ema Maria Lacko, Mia Zanjko

7. c - razrednica: Marijana Belko

Učenici: Kyara Dunjko, Vinko

Košak, Dora Novak, Elena Perko, Kira Petričević, Antonija Vinković

8. a - razrednica:

Ivana Varga

Učenici: Niko Bistrović, Katarina Hamonajec, Magdalena

Janušić, Iva Mustač, Lorena

Novak, David Oreški, Grgur

Pavlic, Simon Petričević, Kaja Topličanec

8. b - razrednik: Igor Jaušovec

Učenici: Ema Bistrović, Noa

Glavina, Lovro Hoblaj, Ela

Leko, Petar Pintarić, Matija Žganec, Luka Tkalec

8. c - razrednica:

Martina Oršić

Učenici: Marinela Benkovič, Borna Čakalo, Luka Hergotić, Nika Kernjak, Noa Kovačić, David Novak, David Rodinger, Borna Treska, Taša Vuković

PŠ ZASADBREG

1. c - razrednica:

Vanja Horvat

Učenici: Lana Dunjko, Viktorija Lesjak, Antonio Raić, Ana Srpak, Roko Šajnović, Rahela Tomšić, Elena Vinković, Andro Vrbanec

2. c - razrednica:

Zrinka Kapustić

Učenici: Gita Galović, Klara Kovačić, Sandro Lesjak, Mateo Matoša, Hana Medlobi, Rahela Mesarić, Julija Šimunković, Niko Vrbanec

3. c - razrednica: Mirna Vajda

Učenici: Dora Hatlak, Franka Kniplić, Petra Kovačić, Fran Levačić, Lorena Makovec, Lana Matoša, Patrik Novak, Jakov Sakač, Melanie Srpak, Rebeka Šafarić

4. c - razrednica: Marija Jambrović

Učenici: Teo Hatlak, Simon Horvatić, Tena Jakopić, Nino Lesjak, Izabela Salaj, Leon Šimunković, Lorena Vinković

OŠ SvEti MARtin nA MuRi

1. a - Razrednica: Mirjana Bregović

Učenici: Hana Borovčak, Amelio Bratković, Lora Brodarić, Zrin Jakopić, Karla Jambrović, Leon Jekić, Nikol Kutnjak, Leona Oletić, Matej Perčić, Denis Sakač, Dora Srnec, Jona Vinko, Bella Vrhar, Erik Vuković, Ana Žagar, Leon Žganec

2. a - Razrednica: Maja Goričanec

Učenici: Dorotea Babić, Korina Baranić, Eda Baumgartner, Jakov Đurkin, Mia Korunić, Eva Kralj, Franka Kralj, Elena Kutnjak, David Novak, Lota Novak, Nika Oletić, Ema Podgorelec, Dora Prelog, Dora Rožman, Lea Sobočan, Fran Srša, Anabela Teljega, Zara Trstenjak, Sara Žganec

3. a - Razrednica: Marija Hergotić

Učenici: Petar Bogdan, Marta Boris, Petar Goričanec, Ana Horvat, Petar Horvat, Dino Huić, Luka Huić, Sven Sobočan, Filip Županec

3. b - Razrednica: Spomenka Vincek

Učenici: Santino Bratković, Niko Jakopić, Martin Oletić, Nika Perčić, Jan Podgorelec, Vita Premuš, Magdalena Sakač, Franka Sobočan

4. a - Razrednica: Ksenija Perčić

Učenici: Neo Cimerman, Borna Colar, Mateo Colar, Kijara Hadela, Karlo Jakopić, Fran Koraj, Hana Mezga Hrženjak, Gabriel Perčić, Leona Prelog, Jakov Radiković, Niko Rašperger

5. a - Razrednik: Dražen Crnčec

Učenici: Jakov Huić, Hana Perčić, Erik Podgorelec, Zoa Vinko, Nera Žignić

5. b - Razrednica: Valentina Bogdan

Učenici: Chriztel Renae

Aceveda, Karlo Balog, Luka Balog, Lucija Flac, Gabriela Goričanec, Paula Kos, Fabijan Vinko

6. a - Razrednica: Silvija Šoštarić

Učenici: Riana Herman, Tessa Oletić, Ela Perčić, Karlo Perčić, Lana Perčić, Sara Žagar

6. b - Razrednik: Marko Obadić

Učenici: Kornelija Horvat, Eduardo Novak, Una Oletić, Hana Šardi, Luka Turk, Rea Šardi

7. a - Razrednik: Jurica Novak

Učenici: Borna Bogdan, Vita Cerovečki, Greta Goričanec,

Niko Horvat, Ela Karlovčec, Ivan Katalenić, Kelly Leskovec, Leonardo Mlinarić, Vincent Rafael Novak, Lara Rožman

8. a - Razrednica: Anđelka Klemenčić

Učenici: Klara Babić, Ema Flac, Eni Herman, Kiara Horvat, Jana Hrženjak, Mario Kutnjak, Neli Kutnjak, Fran Novinščak, Fran Želežnjak

OŠ ŠtRiGOvA

1. Razred – Učiteljica: Sanja Žganec

Učenici: Kiara Domjanić, Martin Horvat, Emma Kocijan, Nicole Krznar Kolmanić, Noah Lesinger, Toni Šajnović, Veronika Škvorc

2. Razred – Učiteljica: Spomenka Tomac

Učenici: Krsto Belović, Dino Kutnjak, Loris Arnuš, Fabijan Bratovšćak, Petar Dovečer, Lucija Ivković, Sarah Kerman, Vanesa Novak, Lara Puklavec, Sara Puklavec, Vanesa Rebernik, Magdalena Vabec

3. Razred – Učiteljica: Aleksandra Komar

Rebernik

Učenici: Kjara Čavničar, Luka Horvat, Antonio Kraš, Petar Petek, Karlo Zadravec, Marko Petar Grbavac

4. Razred - Učiteljica:

Draženka Levačić

Učenici: Filip Bratovšćak, Melani Kolmanić, Marko Kristofić, Sebastian Lesinger, Šimun Mesić, Emily Novak, Izabela Novak, Lovro Posel, Sven Sklepić, Azra Žibek

5. Razred – Razrednica: Srebrenka Petra Šenji

Učenici: Maja Paula Fortner, David Jelenčić, Grgur Mesić, Lovro Padarić, Anja Jakopić, Mateo Masnec, Petar Sobočan

6. Razred – Razrednica: Martina Šoltić

Učenici: Mia Brezovački, Vinko Trstenjak, Natali Koprivec, Gabriel Slokan, Tijara Kerman, Ivan Valkaj, Kateryna Oliinyk

7. A Razred – Razrednica: Jasmina Tuksar

Učenici: Larisa Kuqi, Helena Kovač, Ana Štampar, Vjera Hrlec

7. B Razred – Razrednik: Višeslav Štimec Protrka

Učenici: Fran Novak, Marta Škvorc, Barbara Kodba, Borna Horvat, Lucija Borko

8. A Razred - Razrednica: Klaudija Kežman

Učenici: Roko Sklepić, Ana Šinko, Ira Pristav, Vita Čavničar, Leona Horvat, Leon Kocen

8. B Razred - Razrednica: Edita Medved

Učenici: Matija Horvat, Maja Paola Peran, Zara Pfeifer, Emili Puklavec, Leon Rebernik, Martina Sobočan, Magdalena Vuković, Juraj Valkaj

PŠ PREkOPA

3. Razred – Učitelj: Dubravko Posel

Učenica: Marija Paula Bogdan

4. Razred – Učitelj: Dubravko Posel

Učenik: Luka Moharić

PŠ Železna Gora

1. Razred – Učiteljica: Božena Kralj

Učenici: Alojz Dvanajščak, Nino Grefl, Ena Jambrović, Sara Perčić, Sven Makovec

2. Razred – Učiteljica: Petra Sklepić

Učenici: Anteo Jakopić i Ema Jambrović

3. Razred – Učiteljica: Petra Sklepić

Učenici: Florijan Antolašić, Magdalena Dvanajščak, Lovro Zadravec

4. Razred – Učiteljica: Božena Kralj

Učenici: Leo Jakopić, Lorena Krnjak, Laura Trstenjak, Josipa Vranović

PŠ StAnEtinEc

2. Razred – Učiteljica: Marta Mikec

Učenici: Gabrijel Golub i Borna Jambrović

4. Razred - Učiteljica: Marta Mikec

Učenici: Petar Jambrović i Andro Sabolčec

OŠ vRAtiŠinEc

1. razred - razrednica: Marijana Škvorc

Odlikaši: Ozren Balaž, Ivan Radiković, Franka Zember

2. razred - razrednik:

Damir Grašić

Odlikaši: Katarina Kaurinović, Jura Moharić, Tian Mrazović, Franka Nemec, Šimun Šoltić

3. razred – razrednik: Mladen Glavina

Odlikaši: Roko Bedić, Iva Kordić, Lukas Ian Perhoč, Veronika Šoltić, Adam Vugrinec

4. razred – razrednica: Željka Novak

Odlikaši: Natko Balaž, David Cerovec, Nikol Lipović, Ema Muršić, Lorea Petković

5. razred – razrednik: Daniel Dobranić

Odlikaši: Matej Goričanec, Leo Juršić, Luka Krklec, Viktor Mavrek, Timon Mrazović, Deni Šoltić

6. razred – razrednik: Mihajlo Ivaniš

Odlikaši: Gabriel Hodić, Leon Muršić, Benjamin Jan Perhoč

7. razred – razrednica: Martina Kuretić Sedlar

Odlikaši: Helena Hajdinjak, Sara Kovačić, Veronika Mavrek, Josipa Tuksar

8. razred – razrednica: Nina Jambrošić Vidra

Odlikaši: Ana Božić, Lana Cerovec, Rea Makovec, Marija Paula Radiković

PŠ GORnji Kraljevec

1. razred – razrednica: Andrijana Jakopić

Odlikaši: Gracia Horvat, Ivano Horvat, Sven Mikolaj, Matias Sklepić, Roko Šoštarić

2. razred – razrednica: Andreja Vrbanec

Odlikaši: Lea Kovač, Samuel Maček, Lora Tkalec, Jakov Vrbanec, David Žganec

3. razred – razrednica: Andrijana Jakopić

Odlikaši: Adela Jalušić, Jan Kovačić, Ilija Šoštarić, Leo Tkalec, Tea Tkalec

4. razred – razrednica: Andreja Vrbanec

Odlikaši: Zara Drk, Juraj Kolarić

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Električni kompakt koji osvaja izgledom

Novi MG4 tipičan je predstavnik kompaktne klase, a ističe se dizajnom koji nigdje nije prošao nezapaženo, niskom pozicijom sjedenja i dobrim performansama uz nisku prosječnu potrošnju, a tu je i cijena s potpunom opremom koja je na razini najjeftinijih izvedbi konkurencije.

Piše i foto: Igor Rudež

Najnoviji model iz ponude MG-a je kompaktni model MG4, a riječ je o isključivo električnom modelu. S tvrtkom MG već smo upoznati, a od prošle je godine ta marka prisutna i na našem prostoru i to prvenstveno sa SUV modelima i to benzinskim, hibridnim i električnim. Najnoviji model odlično nadopunjuje ponudu, a posebno se ističe atraktivnim dizajnom, posebice u crvenoj boji. Naime, nema mjesta gdje smo njime otišli a da se ljudi nisu okretali za njime, a često su komentirali kako su mislili da je to nova Honda Civic. Nema se što za prigovoriti.

Dizajneri su odlično napravili svoj posao i pogodili ukus europskih kupaca. Nizak, gotovo šiljast, prednji kraj donosi također šiljasta prednja LED svjetla, dok je stražnji dio izdignut i donosi krovni spojler razlomljen u dva dijela, stražnja svjetla zanimljivog oblika koja dodatno svijetle s gornje strane i donose zanimljiv igrokaz LED linija. Jedino je šteta što nema stražnjeg brisača, što je sve češća pojava u posljednje vrijeme, no kako smo imali prilike voziti i po kiši, moramo priznati da se kapljice ipak zadržavaju na stražnjem staklu.

Gledajući s boka, MG4 je također zanimljiv s velikim

plastičnim zaštitama na vratima, niskom linijom krova i lijepo dizajniranim 17-inčnim aluminijskim naplatcima. Krov je crne boje, a dvobojna karoserija dolazi serijski u paketu opreme Luxury, dok je metalik boja serijska na svim izvedbama.

Kako izvana, tako su dizajneri napravili odličan posao i iznutra. Tako se ispred vozača nalazi dvokraki upravljač s ravnim gornjim i donjim dijelom, a na njemu se nalaze fizičke tipke za upravljanje prečacima, dok je instrument-ploča dijagonale 7 inča i manja je od onoga što očekujemo. No to nije loše, jer je prilično pregledna, a teže je jedino vidjeti niz izbornika, kada se uključe opcije. S druge strane, središnji multimedijski zaslon donosi poznati dizajn na dijagonali od 10,25 inča, no ovog puta je popravljen najveći nedostatak – brzina. Tako sada sve teče puno brže i glađe, a jedino nam se ne sviđa što su komande klimatizacije

isključivo podesive zaslonom. Doduše, postoje i fizičke tipke ispod zaslona, no tamo možete jedino upaliti, odnosno ugasiti puhanje.

Mjenjač, odnosno kotač nalazi se na izbočenom središnjem dijelu, a tik pored njega je i prekidač ručne kočnice, a tu se našla i praktična polica za punjenje mobitela. To nam se rješenje svidjelo jer mobitel uvijek ostaje u vidokrugu, pa se neće dogoditi da ga zaboravite uzeti, kao kod nekih modela gdje je bežični punjač prilično sakriven. Ispod toga se nalaze USB priključci, 12 voltni priključak te dva držača za čaše. Prema središnjem se naslonu proteže dugački pretinac koji se može i zatvoriti, a u njega stvarno stane puno toga, a isti je slučaj i s pretincem ispod naslona.

Sjedala su presvučena kombinacijom ekokože i materijala, dobre su veličine, a vozačevo je i električno podesivo. Šteta je samo što nema mogućnost podešavanje

lumbalnog dijela. A dovoljno su udobna i stražnja sjedala, koja nude dovoljno prostora za glavu, ali i za noge, ako je riječ o prosječno visokoj osobi. No straga ipak nedostaje luksuza. Naime, nema ni središnjeg naslona za ruke, a putnike očekuje i tek jedan USB priključak za punjenje uređaja, dok ventilacijskih otvora nema. Šteta.

Prtljažnik je pak prosječne veličine s obujmom od 350 litara, a za pohvalu je i što je prilično pravilnog oblika. Također, kad se spuste nasloni stražnjih sjedala, dobiva se u potpunosti ravna površina, a obujam raste na 1165 litara. On je nešto manji od konkurencije, a razlog tome je položeno stražnje staklo, a zbog kojeg u prtljažnik ne stanu ni veći predmeti.

A sada ono što će vas najviše zanimati – pogon i autonomija. Za pokretanje se upotrebljava jedan elektromotor koji razvija maksimalnu snagu od 150

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4287 x 1836 x 1504 mm

Osovinski razmak:

2705 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost:

1685 kg / 448 kg

Veličina prtljažnika

350 / 1165 litara

Vrsta motora:

električni

Pogon: prednji kotači

Mjenjač:

Automatski

Snaga:

150 kW / 204 KS

Okretni moment:

250 Nm

Baterija:

62 kWh

Najveća brzina / 0 - 100 km/h:

160 km/h / 7,9 s

Potrošnja (prosječna kWh/100 km): 15,9

Autonomija (km):

375

CO2 emisija:

0 g/km

Cijena:

40.000 EUR (301.380,00 kn)

Oprema:

dvobojna karoserija, metalik boja, MG Pilot sigurnosni sustavi, 10,25-inčni multimedijski sustav, 7-inčna digitalna instrument-ploča, automatski klima-uređaj, sjedala presvučena ekokožom s platnenim umetcima, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 17-inčni aluminijski naplatci...

kW/204 KS i koji pritom nudi 250 Nm okretnog momenta, što donosi klasičan ugođaj u vožnji – jačim pritiskom na papučicu gasa tijelo se lijepi na naslon sjedala. Ubrzanje do stotke traje 7,9 sekundi, dok su izražajna i brza međuubrzanja, pa je preticanje

Zanimljiv svjetlosni potpis iznad stražnjih svjetala

Bočna je linija privlačna

Izbornik smjera vožnje, tipka ručne kočnice i bežični punjač nadohvat su ruke

moderno i pomalo futuristički

Unutrašnjost je moderna i jednostavna, a sve je kvalitetno složeno s od 300 do 350 km, ovisno koliko se brzo vozite. Uz to, MG4 Electric omogućuje i brzo punjenje do 135 kW, pa ćete na javnim punionicama brzo moći krenuti dalje. No to i dalje znači gotovo sat čekanja, dok će na 7 kW punionici punjenje trajati oko 9 sati. To je i dalje najveći problem električnih vozila, a još uvijek na vidiku nema nekakvog ubrzanog punjenja.

Aerodinamična karoserija omogućuje i nižu potrošnju, odnosno veću autonomiju

C5 AIRCROSS - 29.990 €*

• 10“ tablet (navigacija 3D)

• Pomoć pri parkiranju sprijeda i straga

• Stražnja kamera

• LED Vision svjetla

• Advanced comfort sjedala

• Dvozonska automatska klima

• Alu naplatci 18“

• Metalik boja

C3 YOU!

• LED Vision svjetla

• Audio sustav s 5" ekranom, DAB

• BlueTooth®

• Manualni klima uređaj

• Tempomat

• 6 zračnih jastuka

lako i brzo. Maksimalna je brzina ograničena na 160 km/h, što je uostalom i više nego dovoljno, a i tada je potrošnja visoka. A kad smo već kod potrošnje, prosjek nam je bio relativno niskih 15,9 kWh na 100 km. Naime, sve ispod 20 kWh jako je dobar rezultat. Ovdje treba uzeti u obzir djelomične vožnje na autocestama, ali i dosta vožnje po otvorenim cestama, pa bi u čisto gradskoj vožnji prosjek mogao biti i nešto niži. Ugrađena baterija neto kapaciteta 62 kWh tako omogućuje realnu autonomiju od oko 375 km. Ta brojka se u gradu penje na 400+ km, dok na autocesti možete računati

Već od 15.550 € *

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), bijela boja. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

No vratimo se mi na ugođaj u vožnji koji je, mogli bismo reći, i pomalo sportski. Naime, sjedi se dosta nisko, a sportska sjedala, precizan upravljač i brz odaziv na gasu omogućuju pravi užitak za vozača. Bez obzira na težinu baterije

koja je ugrađena u podnicu, nema neugodnih poskakivanja na neravninama ili prelaska preko uspornika, a ni putnici straga nisu se bunili da je vožnja neudobna. A kakav će tek užitak u vožnji voziti MG4 XPower koji razvija snagu od 435 KS, nudi 600 Nm okretnog momenta i ima pogon na sve kotače?

Dok čekamo da i ta sportska izvedba stigne na naše tržište, možemo uživati u standardnoj izvedbi. Testni je model najskuplji u ponudi i njegova je cijena ravno 40.000 eura s metalik bojom i dvobojnom karoserijom, a ako ga kupite do kraja kolovoza, za 1 euro možete dobiti

Veliki pretinac između prednjih sjedala može biti i pokriven

i kućnu punionicu. E, to je dobar deal!

Najpovoljniji MG4 Electric dolazi s paketom opreme Standard, ali i baterijom od 51 kWh te snagom od 170 KS, a njegova je cijena 33.500 eura. Trenutno je dostupna i treća opcija, koja se smjestila između tih dviju, a riječ je o izvedbi Comfort, koja dolazi s baterijom većeg kapaciteta i snažnijim motorom, a njena je cijena 38.000 eura. A gledajući cijenu testne izvedbe, konkurencija ne nudi ni osnovni model po toj cijeni. Stoga nije ni čudno kako je sve više MG automobila na našim cestama, a kako i ne bi kada nude dobar omjer uloženo-dobiveno.

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

Straga MG4 Electric izgleda

Prtljažnik u osnovi zaprima prosječnih 350 litara obujma

OD 11. DO 17. KOLOVOZA 2023.

P 18 Sv. Jelena Križarica; Klanjanje Šenkovec

S 19 Ivan Eudes, Ljudevit, Tekla; Proštenje u G. Hrašćanu

N 20 20. KROZ GOD. Bernard iz Clarvauxa, Samuel; Proštenje M. Središće (Marija Kraljica), G. Mihaljevec (Kraljevo), Benkovec, Čehovec, Okrugli Vrh, Zasadbreg

P 21 Pio X. papa, Hermogen

U 22 BDM Kraljica, Vladislava; Proštenje Savska Ves, Zasadbreg, Dragoslavec Selo - Križopotje

S 23 Ruža Limska, Filip Benicije

Č 24 Sv. Bartol apostol, Bariša

Imendani i proštenja kroz tjedan Sretan

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI

Čakovec:

Nola Križan, kći Nikoline i Bojana

Jan Ignac, sin Ivane i Gabrijela

Lana Barić, kći Marije i Saše

Kevin Taradi, sin Kris�ne i Kris�jana

Luka Žeželj, sin Vinke i Domagoja

Lota Mikolaj, kći Morene i Marka

Noel Topličanec, sin Lane i Mar�na

Tin Grahovec, sin Maje i Davora

Lejla Pužaj, kći Nives i Gorana

Liam Horvat, sin Danijele i Antonia

Lora Golubić, kći Lucije i Josipa

Jošua Pintarić, sin Kris�ne i Jure

Eli Vršič, kći Maje i Dejana

Vito Beč, sin Lucije i Roka

Abel Herman, sin Mihaele i Nikole

Nika Čeh, kći Kris�ne i Maria

Zrinka Fundak, kći Janje i Davida

Val Verteš, sin Patricije i Borisa

Allina Horvat, kći Ines i Andreasa

Borna Jaklin, sin Silvije i Marka

David Toplek, sin Alme i Nevena

Freja Runa Zorčec Obadić, kći Gabrijele i Novice

VJENČANI

Kotoriba:

Valen�na Habjan i Drago Vincek

Mursko Središće:

Helena Tuksar i Mario Pajek

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 19. kolovoza

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Nina Knežević

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

dr. Verica Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon:

Nedelišće:

Marta Fegeš i Emil Đuran

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna

Donji Vidovec dr. Marija Haramija Strbad

R. Končara 7, tel. 040/615-006

Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović

K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić

Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić

V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog dr. Ljubica Slaviček

K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sve� Mar�n na Muri dr. Ivana Babić

Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE

MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBA-

VEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

UMRLI

Čakovec:

Franjo Lacković r. 1936.

Stjepan Hajduk r. 1939.

Vinko Horvat r. 1941.

Dušanka Hlevnjak r. Hrženjak r. 1953.

Ivan Petak r. 1958.

Stjepan Horvat r. 1947.

Ana Toplek r. Dobranić r. 1959.

Rozalija Šajnović r. Gombar r. 1940.

Jerko Marinčić r. 1950.

Helena Trstenjak r. Fodor r. 1937.

Dekanovec:

Stjepan Fileš r. 1936.

Nada Strahija r. Narenđa r. 1942.

Kotoriba:

Milka Kedmenec r. Peter r. 1935.

Mursko Središće:

Dragica Mesarić r. Zadravec r. 1957.

Zlatko Blažić r. 1959.

Josip Stojko r. 1950.

Marija Barat r. Mađarić r. 1933.

Nedelišće:

Dragica Leček r. Topolnjak r. 1940.

Ivica Večerić r. 1980.

Boris Mesarić r. 1959.

Prelog:

Magdalena Čanadi r. Pongrac r. 1933.

Ana Vinković r. Gavez r. 1944.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

KINO RASPORED

Četvrtak 17.8

17:00 - Ninja kornjače (sink.)

20:00 - Blue Beetle - PREMIJERA

PETAK 18.8.

14:30 - Ninja kornjače (sink.)

17:00 - Barbie

20:00 - Oppenheimer

SUBOTA 19.8.

10:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

13:30 - Mali Nicolas (sink.)

17:00 - Ninja kornjače (sink.)

20:00 - Blue Beetle

NEDJELJA 20.8.

10:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

13:30 - Ninja kornjače (sink.)

17:00 - Mali Nicolas (sink.)

20:00 - Barbie

PONEDJELJAK 21.8.

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

20:00 - Oppenheimer

UTORAK 22.8.

17:00 - Mali Nicolas (sink.)

20:00 - Barbie

SRIJEDA 23.8.

17:00 - Ninja kornjače (sink.)

20:00 - Blue Beetle

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE U SPOMEN

voljeni naš DAVORIN RADOŠEVIĆ

17.8.2005. – 17.8.2023.

S ljubavlju i tugom uvijek si u našim mislima i srcima.

OBAVIJEST O SMRTI

Magdalena Marčec rođ. Hančić iz Čakovca preminula 12. kolovoza u 87. godini života

Željko Kocijan

iz Novog Sela na Dravi preminuo 12. kolovoza u 71. godini života

Helena Trstenjak rođ. Fodor iz Pribislavca preminula 9. kolovoza u 87. godini života

Jelena Pavić (Gregurec) rođ. Plačko iz Kotoribe preminula 14. kolovoza u 93. godini života

Terezija Šajn

iz Donjeg Vidovca preminula u 85. godini života

Marija Krznar

rođ. Bašnec iz Goričana preminula 14. kolovoza u 80. godini života

Ana Kočiš rođ. Sermek iz Gardinovca preminula 13. kolovoza u 80. godini života

Ljubica Čituš

iz Donje Dubrave preminula u 76. godini života

Ljubica Radović iz Palinovca preminula u 82. godini života

VINKO ŠAVORA

1944 - 1983

kćer Ružica

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Hižman

iz Pribislavca preminuo 14. kolovoza u 77. godini života

na Dražena Horvata

iz Male Subotice 11.08.2016. - 11.08.2023.

Hvala svima koji čuvaju sjećanje na tebe.

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Zadravec

iz Novog Sela Rok preminuo 15. kolovoza u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Siniša Kos iz Čakovca preminuo 11. kolovoza u 47. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Vidović rođ. Topolnjak iz Čakovca preminula 10. kolovoza u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Klinec

iz Orehovice

preminuo 10. kolovoza u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Kovačić

iz Knezovca

preminuo 11. kolovoza u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Bubek rođ. Kolar iz Šenkovca

preminula 14. kolovoza u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Fodor – Bač iz Ivanovca preminuo 10. kolovoza u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Maček

iz Nedelišća preminuo u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Mesarić rođ. Lesjak

iz Malog Mihaljevca preminula 10. kolovoza u 80. godini života

Obitelj Horvat Tvoji najmiliji

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 4 m/ž zaš�tara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 19.8.

2. ATALIAN GLOBAL SERVICES d.o.o., traži 1 m/ž spremača - čistača, javiti se na mob 098/402839 do 18.8.

3. AVES AQUILA d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/4433-462 ili na email: aves.aquila.ck@gmail.com do 20.8.

4. AUTOMATED programing solu�ons d.o.o., Mala Subo�ca, traži m/ž pls programera-inženjera elektrotehnike-mehatronike na neodređeno, javiti se na email: info@ap-solu�ons.hr do 30.9.

5. BALI d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 3 m/ž teks�lna tehnologa, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 2 m/ž mehaničara šivačih strojeva i postrojenja i 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802286 ili na email: infobalidoo@ gmail.com do 20.8.

6. Bistro Barracuda d.o.o., K. Zvonimira 30, Prelog, traži 1 m/ž kuhara, 1 m/ž konobara i 1 m/ž dostavljača, javi� se na mob. 095/356-1973 ili na email: ivica.balent@gmail.com ili osobnim dolaskom na adresu poslodavca do 31.8.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

7. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži m/ž kontrolora kvalitete - završnadorada,15m/žšivača,2m/žradnika na poslovima dorade, m/ž skladišnogradnikai2m/žgrafičara-sitotisak na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 31.8.

8. Centar za kulturu Čakovec, Trg Republike 3, Čakovec, traži 1 m/ž scenskog radnika i 1 m/ž knjigovođu, javiti se na adresu poslodavca ili putem emaila:info@czk-cakovec.hrdo21.8.

9. CHAKY TRGOVINA d.o.o., Nedelišće,Varaždinska11-13,tražim/žvozačaBkategorijeutuzemnomprijevozu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: marija.patafta@chaky.hr do 23.7.

10. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, m/ž recepcionera, m/ž kuhara i m/ž sobaricu na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec.com do 31.8.

11. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži 1 m/ž kuhara na određeno, javi� se na email: info@dg-sport.com do 31.8.

12. DIVT TRANS KC j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž taxi vozača na neodređeno, javiti se na email: taxiposao1@gmail.com do 24.8.

13. Dječji vr�ć Ribica, Žabnik, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u vr�ću i 2 m/ž odgojitelja - učitelja - med. sestre, javiti se na tel. 040/868236 ili 099/779-3447 ili na email: dv-ribica@net.hr do 31.8.

14. DIMOS-dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoninec, traži 2 m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na mob. 091/3000-268 do 31.8.

15. DOBRA HRANA j.d.o.o. za ugos�teljstvo i usluge, Čakovečka 47, Pušćine, traži m/ž konobara na određeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/548-6670 ili na e-mail: mamica@mamica. com.hr do 31.10.

16. Dom za odrasle osobe Veselko, Vugrišinec, traži 1 m/ž medicinsku sestru, 1 m/ž njegovatelja i 1 m/ž kuhara na neodređeno, javi� se na tel. 040/857-315 ili na mob. 098/284312 ili na email: danijelveselko50@ gmail.com do 30.8.

17. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž medicinsku sestru, m/ž njegovatelja, m/ž čistača, m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž likovnog instruktora, m/ž glazbenog instruktora i medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-806 ili na mob. 098/377-304 ili pismenom zamolbom na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 31.7.

18. 3E d.o.o., Pribislavec, Ul. dr. A. Starčevića 63a, traži 4 m/ž radnika u proizvodnji alu bravarije i pvc stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email:3e.stolarija@gmail.comdo31.8.

19. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno za mjesto rada Austrija, javiti se na mob. 098/984-1949 ili na e-mail: eli�nterijeri@gmail.com do 31.8.

20. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži m/ž limara u proizvodnji i 5 m/ž montera fasada na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 15.8.

21. ELEKTRO VINCETIĆ j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javi� se na mob. 099/875-6181 do 31.8.

22. EKOS CAKES d.o.o., Varaždin, V. Nazora 2, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji slas�ca i kolača na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: zeljka. vojvoda@ekos-cakes.hr do 19.8.

23. EURO-UNIT d.o.o., Braće Graner 8, Čakovec, traži 1 m/ž skladištara na neodređeno, javi� se na e-mail: jobs@euro-unit.com do 18.8.

24. GP EKOM d.o.o., Čakovec, Športska 2, traži 1 m/ž pomoćnog djelatnika na poslovima čišćenja i čuvanja garderobe i 1 m/ž električara-operatera za tehničko održavanje bazena, javiti se pismenom zamolbom na gornju adresu ili na email: gp-ekom@ck.ht.hr do 30.9.

25. GRAMEX promet roba i usluga na malo d.o.o., Donji Kraljevec, traži 1 m/ž prodavača, javi� se na email: info@gramex.hr do 1.9.

26. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica , traži m/ž djelatnika u šivaoni uzorka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, 3 m/ž čistača, 1 m/ž djelatnika za održavanje okoliša i reciklažnog dvorišta, 1 m/ž tehničara za preuzimanje i kontrolu kvalitete kože i 1 m/ž domara na neodređeno, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 27.8.

27. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz na neodređeno, javiti se na mob. 098/211-903 ili na email: vlado@ hema.biz do 20.8.

28. Industrial Montage and Welding Team j.d.o.o., traži 10 m/ž montera na neodređeno, javiti se na email: ma�a@imw-team. hr do 30.9.

29. INPRO d.o.o., V. Mačeka 8, traži m/ž tehničara mrežne podrške, m/ž projektanta dms sustava, m/ž prodavača IT rješenja i m/ž cnc operatera - bohrwerkista na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na email: branko@ inpro.hr do 31.8.

30. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž tehnologa strojne obrade, m/ž cnc operatera - bohrwerkista, 1 m/ž tehnologa-konstruktora, 2 m/ž zavarivača i 1 m/ž asistenta u računovodstvu na neodređeno, javi� se na tel. 040/360888 ili na mob. 095/906-8025 ili na email: inpirio@inpirio.com do 24.8.

31. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, A. Starčevića 63, traži 1 m/ž djelatnika u opremi, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla i 1 m/ž skladištara - rukovatelja mosnom dizalicom na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: im-comp@ck.t-com. hr do 31.8.

32. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Glavna 142, Čehovec, traži 2 m/ž stolara u pripremi proizvodnje i 3 m/ž radnika na završnoj obradi modela na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na e-mail: dijana.strahija@ jb-modelarija.hr do 31.8.

www.jazzuvinogradu.eu

AGRA - 61. MEĐUNARODNI poljoprivredno-prehrambeni sajam

Nakon plodnih 60 godina, u Gornjoj Radgoni ponovno kreće popularni sajam AGRA

U Gornjoj Radgoni, na spoju Slovenije s Austrijom, Hrvatskom i Mađarskom, od 26. do 31. kolovoza održat će se 61. međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam

AGRA koji će predstaviti vrhunsku tehniku, opremu i sredstva za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Stručnim izložbama životinja predstavit će se najbolji rezultati uzgoja, a prikazat će se i najbolje prakse suradnje s prirodom u sajamskim vrtovima.

Sajam će biti otvoren za posjetitelje svakog dana od

9 do 18 sati. Cijena ulaznice iznosit će 9 €, a tu su i popusti za umirovljenike, učenike, studente i grupe. Za djecu do 6 godina i osobe u invalidskim kolicima s pratnjom ulaz je besplatan, a iz organizacije poručuju kako će i parkiranje za sva vozila biti besplatno.

Bogat program

Mnoštvo domaćih i inozemnih izlagača ponudit će inovativna rješenja, najnoviju tehnologiju i vodeće svjetske brendove poljoprivredne mehanizacije te šumarskih strojeva i opreme. Predstavit će se

bogat program poljoprivrednih objekata i građevina kao i opreme za uređenje okućnica i okoliša stambenih objekata.

Zemlja-partner u ovogodišnjem izdanju je Indija, a predstavit će se i mnoge druge zemlje. Očekuju nas i izložbe životinja, zabavna natjecanja, bogata gastronomska i enoponuda, susret starodobnih STEYR traktora i još zaista mnogo zanimljivog i korisnog sadržaja.

Više informacija potražite na: www.sejem-agra.si i vidimo se u Gornjoj Radgoni od 26. kolovoza!

Predstavit će se i ovakvi kućni ljubimci

33. JEVTIĆ d.o.o., M. Subotica, A. Šenoe 6, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/608037 ili na mob. 095/3671-366 do 31.8.

34. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži 2 m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz i 2 m/ž električara-elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/722770 ili na e-mail: administracija@ kabel-mont.hr do 15.9.

35. KRIKA obrt za proizvodnju i usluge, Varaždinska 25A, Nedelišće, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/822-190 ili na mob. 098/632-113 ili na e-mail: krika@krika.hr do 2.9.

36. LIDO BAR j.d.o.o., Glavna 29, Prelog, traži 1 m/ž konobara, javiti se na mob 099/685-2797 do 30.9.

37. LINITO ugostiteljstvo d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 40, traži 2 m/ž djelatnika za izradu i pečenje pizza na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/199-8055 ili na email: tnikola1103@gmail.com do 24.8.

38. Ljekarne Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj. stefan@me.com do 30.7.

39. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž referenta odjela za odnose s kupcima, 2 m/ž sistem analitičara za proizvodnju, 5 m/ž kontrolora kvalitete u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž cnc operatera i m/ž financijskog računovođu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: posao.lpt@ leggett.com do 31.8.

40. MALA MIMA j.d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na tel. 0 40/384-175 ili na email: info@ mala-mima.hr do 31.8.

41. MARKOV-TRADE d.o.o., Braće Graner 5, Čakovec, traži 3 m/ž montera grijanja i klimatizacije, 2 m/ž plinoinstalatera i 2 m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se na e-mail: zamolbe@markov.hr do 1.9.

42. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Gajeva 35, Čakovec, traži m/ž kuhara i 1 m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-011 ili na mob. 098/9580-727 ili na email: info@medjimurska-hiza.com do 31.8.

43. Mesna industrija - VAJDA d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, m/ž skladištara repromaterijala, m/ž strojobravara, m/ž radnika u preradi, m/ž radnika na održavanju, m/ž energetičara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici i makropakiranju i m/ž administratora u skladištu svježe robe na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda. hr do 31.8.

44. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Gospodarska Zona Goričica, traži 2 m/ž brusača, 1 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 1 m/ž operatera na cnc laseru, 1 m/ž samostalnog inženjera strojarstva i m/ž radnika na stupnoj bušilici, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 30.6.

45. METALLIS d.o.o., Prelog, traži 1 m/ž ekonomskog tehničara na neodređeno, javiti se na mob. 091/284-9031 do 18.8.

46. MGP d.o.o., Čakovec, Republike Italije 2, traži 1 m/ž skladištara-dostavljača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/391-900 ili 098/242-454 ili na email: mgp@ mgp.hr do 31.8.

47. MOBENZ d.o.o. Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži 1 m/ž konobara i 1 m/ž prodavača naftnih derivata, javiti se osobno ili poslati zamolbu na email: mobenz92@ gmail.com do 31.8.

48. MODULAZ GROUP d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž 1 m/ž voditelja skladišta, 1 m/ž administrativnog referenta na neodređeno, javiti se na email: hr@modulazgroup. com do 10.9.

49. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba traži m/ž koordinatora zavarivanja, m/ž pomoćnog bravara i 3 m/ž bravara - strojara na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal.hr do 31.8.

50. NET d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž djelatnika u proizvodnom pogonu i 5 m/ž skladišnih radnika na određeno, javiti se na email: z.vugrinec@net-net.hr do 31.8.

51. Obiteljski dom za starije i nemoćne Ksenija, D. Mihaljevec, traži m/ž stručnog suradnika u obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe na neodređeno, javiti se na mob. 098/762-069 ili na email: obitelj.domksenija@ gmail.com do 31.8.

52. Obrt za pranje i čišćenje SKOKO, Čakovec, traži 2 m/ž perača prozora i tepiha na neodređeno, javiti se na mob. 0 98/167-2980 ili na email: skoko85@gmail.com do 25.11.

53. OLUK d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž pomoćnog limara na neodređeno, javiti se na mob. 095/912-1436 ili na email: oluk. nedelisce@gmail.com do 31.8.

54. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, Donji Vidovec, traži 1 m/ž doktora medicine na određeno, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na e-mail: mhstrbad@gmail.com do 31.8.

55. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranju mesa, m/ž vozača C kat., m/ž vozača B kat. i 2 m/ž prodavača na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 31.8.

56. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 1 m/ž vozača traktora, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C+E kategorije), 1 m/ž vozača traktora, 1 m/ž operatera-mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete i 1 m/ž poslovođu na farmi na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 31.8.

57.

Radnička 27,

2 m/ž šivača za rad u Čakovcu, javiti se na mob. 092/4173226 ili email: sb.studiobranka@ gmail.com do 1.9.

58. PLODINE d.d., Prelog, traži 1 m/ž zamjenika poslovođe, 1 m/ž voditelja pekare, 1 m/ž voditelja odjela delikatesa, 1 m/ž voditelja mliječnog odjela, 1 m/ž voditelja gastro odjela, 1 m/ž voditelja odjela voća i povrća, 1 m/ž glavnog skladištara, 1 m/ž voditelja odjela mesa, 3 m/ž mesara-prodavača na odjelu mesa, 3 m/ž skladišno-transportnih radnika, 30 m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, 1 m/ž prodavača, 1 m/ž mesara-prodavača na odjelu mesa, 1 m/ž glavnog skladištara za mjesto rada Prelog na neodređeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine. hr do 20.7.

57. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 4 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž bravara, m/ž kontrolora kvalitete, 1 m/ž voditelja kooperacije, 1 m/ž zamjenika koordinatora zavarivanja i 1 m/ž radnika na otpremi na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 098/1830293 ili pismenom zamolbom ili na email: info@primabiro.hr do 18.8.

60. Sense Logistics d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž vozača hladnjače u međunarodnomprometunaneodređeno, javiti se na mob. 095/2999-333 ili na email: sanela@sense-logistics.eu do 31.8.

61. SCONIUM d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u palačinkarnici-ugostitelja-konobara na određeno, javiti se na mob. 098/171-0002 ili na email: sc@sconium.com do 19.8.

62. SLAD d.o.o., Donji Vidovec, traži 2 m/ž konobara/kuhara za radno mjesto hotel Golf, javiti se osobno na adresu poslodavca ili na tel 040/615-245 ili 098/242-670 do 11.10.

63. SPORT VISION d.o.o., Čakovec, traži 8 m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: posao@ spoertvision.hr do 8.9.

SB Studio Branka,

Belica, traži

Oglasi Čakovečki mlinovi _165mm x visina 266 mm_medjimurske novine krivulje.indd 5 26/08/2021 13:13

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Lijepe riječi Lijepe su riječi posvuda oko nas u svakom trenu, neće nestati nikada, uvijek će biti tu.

Lijepe riječi jače su od ružnih, svaki put pobijede, jer dobar čovjek zna za njih, a loš ih daleko odvede.

Ponekad samo jedna riječ, a toliko puno znači.

Jedna riječ, a sitan dio u cijeloj priči. Lijepa riječ pjesmu ukrasi, nekad ona čovjeka spasi.

Lijepim riječima čestitku poželimo, jedni drugima podršku pružamo. Veliku snagu riječi u sebi kriju za promjenu nam moć daju.

Lijepe riječi stoje nam u srcu, takve riječi na ljepši život nas pokreću.

One su blago koje čuvaju dobro u nama i spas da ne postanemo zli u tamnoj sjeni.

Helena Perhoč, 8.razred, Osnovna škola Domašinec Učiteljica: Sanja Vebarić

Svjetlo svijeta

Oni dani kad je sve sivo i tužno i ono najljepše postane ružno tad se sjetim da je ovaj svijet prepun svakakvih mana mržnje, uvreda, krvi i rana.

Tada zaželim svijet pun ljubavi razumijevanja i pristojnosti. Svijet u kojem nisu važni ponos, novac i bogatstvo pa da su svi u njemu lažni.

Svijet gdje nam nitko ne govorikakvi trebamo biti i gdje nitko ne mora svoju osobnost kriti. Svijet u kojem nema dobrog, boljeg, najboljeg, pa ni lošeg, goreg, najgoreg. Želim samo svijet u kojem svi jednako vrijede, sanjaju i svoje snove ostvaruju, svjetlo u ljudima pobuđuju i put ka sreći slijede.

Svijet iz snova nema puno hvale, jer život nam čine stvari male. Svakom nekad svane dan, tmuran i siv, pa je čovjek pun briga, i samo njih vidi.

No, stanemo li nekad osvrnuti se na život i sagledati sve dobro u sebi, shvatit ćemo da svačiji svijet iz snova već postoji samo ga treba u duši pronaći.

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!

Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Helena Horvat, 8. razred, Osnovna škola Domašinec Učiteljica: Sanja Vebarić

Karlo Blagus, 8. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Katja Panić, 6. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Andreas Oršoš, 5. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Leon Krnjak, 6 razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Maša Bra�šćak, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Mob. 098/777095

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM GUMENI ČAMAC Maestral za 4 osobe s vanbrodskim motorom Tomos 4.5 KS. Info na tel. 040/343-08

PRODAJE SE MINI MORIS iz 1973. godine, sportski opremljen, neregistriran, nevožen, kao nov. Cijena 50.000 eura. SMS na broj 099/744-7710

POLJOPRIVREDA

TRAŽIM VOĆNJAK (ne) zapušteni na korištenje ili kupnju u okolici Čakovca, sve po dogovoru. Molim nazva� na mob. 098/355-032

TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM PLUG OLT Slavonac dvije brazde, malo korišten. Mob. 097/728-9476.

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

POZNANSTVA

DEČKO (49 g) traži ozbiljnu žensku osobu za ozbiljnu vezu, info na mob. 095/7313-513

SLOBODAN DEČKO (45 godina) iz Koprivnice, ne pije, ne puši, zaposlen, volio bi upozna� slobodnu djevojku radi veze, javite se na mob. 098/943-5011

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 850 eur). Info na mob. 098/9422821

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine. Kosilica samohodna, prednja sa kotačima + laka prikolica, 1000 eura. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJU SE inox bačve od 200 i 300 litara, te dvije plastične kace od 250 litara. Info na mob. 091/7320-908

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep� čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnje trave ili bilo što drugo. Mob. 097/6366-354

objekte Sportske objekte Teretane

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

099 7843 005

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE - 2 veličine, 4 komada, 40 eura/kom. Držače za kljove 15 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 098/9084675

NEKRETNINE

PRODAJEM GRADILIŠTE na jugu Čakovca, površine 1008 m2, info na mob. 091/613-9942

POVOLJNO IZNAJMLJUJEM u Čakovcu namještenu garsonijeru i više soba, info na mob. 092/1465716

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 200 čhv uz glavnu cestu Draškovec-Hemuševec, sva infrastruktura dostupna, kanalizacija uvedena, cijelo zemljište ograđeno, info na mob. 099/1959-496

ŽIVOTINJE

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, cijepljeni i očišćeni od parazita. Sve informacije na broj mobitela 097/7407-600

PRODAJEM ODOJKE - više komada težine od 20-30 kg. Moguća dostava i obrada. Info na mob. 095/8420-800

RAZNO

POVOLJNO PRODAJEM STARU

OČIŠĆENU CIGLU složenu na palete - 2800 komada. Info na mob. 098/170-5311

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te hlače Levi’s 501 W36L36 (plave i crne) te hlače Tesoro vel. 54 (crne). Info na mob. 098/9158640

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

CRIJEVO ZA VODU, armirano, 35 metara s motalicom na kotačima, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Zagreb-Utrina, 098/9084675

PRODAJEM RAZNE TROFAZNE

ELEKTROMOTORE. info na mob. 098/911-5452, Šenkovec

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 450 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 450 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 400 eur). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š� tnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

TRAŽE SE

berači za berbu jabuka u voćnjacima Čehovec i Nedelišće

Posao mogu obavljati umirovljenici, nezaposleni i/ili studenti. Početak rada je oko 20. kolovoza, a isplate se vrše svaka dva tjedna. Svi zainteresirani mogu se javiti putem telefona ili e-maila.

VOĆNJAK ČEHOVEC:

T: +385 40 645 353

E: davor.vocnjakcehovec@gmail.com

VOĆNJAK NEDELIŠĆE:

T: +385 40 895 220

E: jagoszeljana@gmail.com

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

NAUTIČKI PRSLUCI - 2 komada za odrasle osobe, malo korišteni, 30 eura/kom. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

ŠATOR ZA 3 OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, prodajem za 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I.

RADNO VRIJEME:

PON - PET: 08:00 - 20:00 sa�

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Psihologija u zdravstvu

Većinu psihičkih problema stanovništva treba rješavati na primarnoj razini zdravstvene zaštite, što će manje stigmatizirati osobe koje traže pomoć zbog psihičkih smetnji, smanjit će pritisak na bolnički sustav

Ponekad se osjećam kao da sam jučer počela raditi, iako sam blizu mirovine! Čitav sam radni vijek vezana za zdravstveni sustav. Rado se prisjećam osamdesetih godina, kada sam se zaposlila u Medicinskom centru Čakovec. Već nakon dvije godine rada bila sam upućena na specijalizaciju iz kliničke psihologije, a završila sam je kad je počinjao rat. Društveno okruženje iznenada se promijenilo, što je uzrokovalo brojne psihosocijalne potrese i psihičku traumatizaciju epidemijskih razmjera. Meni su tada stečena znanja iz kliničke i zdravstvene psihologije omogućila da se kompetentno nosim s izazovima svoje profesije kao samostalan stručnjak u dijagnostičkom, savjetodavnom i terapijskom radu s različitim skupinama psihički i tjelesno oboljelih osoba svih dobi. Osim toga, polovinom devedesetih bila sam osnivačica i predsjednica Društva za psihosocijalnu pomoć Čakovec, formiranoga s namjerom da kreiramo i provodimo razne preventivne i promotivne aktivnosti u području mentalnog zdravlja (stariji čitatelji će se sjetiti SOS telefona, novinskih kolumni, radioemisija i javnih tribina). U tom teškom i važnom vremenu mi psiholozi dobili smo priliku i pokazali smo značaj primijenjene psihologije u (post)ratnom društvu. Iako sam bila jedina specijalistica kliničke psihologije, prilikom reorganizacije zdravstvenog sustava odabrala sam raditi u Domu zdravlja, smatrajući već tada da većinu psihičkih problema stanovništva treba rješavati na primarnoj razini zdravstvene zaštite, što će manje stigmatizirati osobe koje traže pomoć zbog psihičkih smetnji, smanjit će pritisak na bolnički sustav te doprinijeti dugoročnoj racionalizaciji i op-

timizaciji zdravstvenog sustava. Reaktivne psihičke smetnje i stresom uvjetovane teškoće u prilagodbi brojnih pojedinaca bile su normalna posljedica nenormalnih ratnih okolnosti i društvene tranzicije. Osim posttraumatskog stresnog poremećaja porastao je broj anksioznih i depresivnih poremećaja u svim dobnim skupinama. Moglo se tada zaposliti više psihologa te omogućiti ljudima da ambulantno, kroz sustav primarne zdravstvene zaštite, dobiju potrebnu psihološku pomoć, no to se nije dogodilo. Baš naprotiv, ‘’Hebrangov’’ Zakon o zdravstvenoj zaštiti izbacio je psihologe iz domova zdravlja i do 1998. godine u međimurskom zdravstvu, u kojem su dotad radila četiri psihologa, ugašena su dva radna mjesta psihologa. Uslijedila je posvemašnja psihijatrizacija. Mnogi su tih godina postali pacijenti i sklonili se iza neke psihijatrijske dijagnoze s kojom se moglo otići na dugotrajno bolovanje ili u invalidsku mirovinu. Psihijatrijski odjeli postali su skloništa za osobe u egzistencijalnoj stisci, iako nisu bili psihijatrijski pacijenti u klasičnom smislu. Psihijatrija je na svoj način odradila društveni zadatak i sve donedavno u zdravstvenom sustavu nisu otvarana radna mjesta za psihologe. Trenutno ih je u međimurskom zdravstvu za dva više nego osamdesetih godina. Svima je jasno da kontinuirano raste potreba za psihološkom, ne uvijek i za psihijatrijskom pomoći. Važeći europski standardi rada i direktive u području zaštite mentalnog zdravlja, koje je naša država dužna implementirati, mogli bi probuditi svijest o važnosti psihološke djelatnosti na primarnoj razini hrvatskog zdravstvenog sustava. Valjda hoće.

Ne tre sam stalno delati

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Ozljede i nesreće kao značajni rizici pijenja

Dobro je poznata činjenica da kronična i prekomjerna konzumacija alkohola nepovoljno utječe na zdravlje i opću dobrobit osobe, da utječe na gotovo sva tkiva i organe u tijelu, kao i na psihičko funkcioniranje. Međutim, ne treba smetnuti s uma da i akutno pijenje nosi niz rizika; drugim riječima, i jednokratna epizoda pijenja nije bezopasna. Naime, konzumiranje alkohola povećava vjerojatnost da se dožive nesreće i ozljede. Ozljede mogu biti namjerne (tj. nasilne radnje: tučnjave, upotreba oružja, silovanja…) ili nenamjerne (saobraćajne nesreće, padovi, utapanja, opekline i slično). Što se više pije, veća je vjerojatnost da će se doživjeti nesreća, s time da one mogu biti kobne.

Zašto alkohol povećava rizik od nesreća?

Alkohol, prije svega, nepovoljno utječe na ravnotežu i remeti motoričku koordinaciju, zatim oštećuje vid i sluh te pridonosi slabljenju koncentracije. Opisano su česti uzroci padova i drugih nenamjernih ozljeda.

piti, odredite vozača koji će ostati trijezan. To se odnosi na vožnju automobila, ali i na motocikle i bicikle, pa i na brodove (čamce).

Alkohol povećava rizik, učestalost i težinu nasilnog ponašanja. Silovanja, napadi i obiteljsko nasilje usko su povezani s pijenjem. Nasilne radnje ponekad budu i brutalne, i ne samo s tjelesnim, već i psihičkim posljedicama po žrtve.

Maja Baksa, mag. prim. educ., prak�čarka bihevioralne analize, specijalizan�ca transakcijske analize

www.equilibra.hr

+385 95 593 2098

U ovim ljetnim mjesecima za većinu je nekako najprikladnije malo se odmoriti (izuzev onih koji odlaze raditi na sezonu). Vrućine nam ponekad ne daju raditi puno (i tu nam zapravo rade uslugu!), djeca su na praznicima, možda je i manje poslovnih obveza, jer su i drugi na odmoru i nekako imamo naviku da ljeti odemo na more, bazene, neku rijeku, jezero, šumu, planinu, negdje pronađemo osvježenje od vrućina.

Kako su naši roditelji planirali odmore, vrlo vjerojatno tako i mi planiramo. No, nisu nam samo te “običaje” prenijeli naši roditelji. Generacijama se prenosi i ono što mi Međimurci najbolje znamo, a to je – raditi! To je takozvani društveni skript – scenarij ili program – tipičan za našu županiju i naš mentalitet se usklađuje s time. Nemalo puta

smo čuli od najrazličitijih ljudi da “treba sam delati”, da je “posel spas za se”, da “ak ne delaš si ne valjaš” i slično. I uistinu, tako nas i odgajaju – da budemo vrijedni, motivirani, da steknemo radne navike, da radimo, jer u radu je svojevrsni spas.

I sve je to u redu. Toliko dugo dok se ne istrošimo. Dok ne osjetimo da smo iscijeđeni, umorni, a u svojoj glavi čujemo glas da “delati treba i ne smeti biti leni”. I tada se može dogoditi da se loše osjećamo ako se poželimo odmoriti. No, taj glas je glas prijašnjih generacija. Generacija koje su uistinu morale puno raditi za preživljavanje – najviše �izički; kada je život bio teži nego što je danas.

Današnje vrijeme i današnji način života su ipak malo drukčiji i na odmor bi se trebalo gledati kao na realnu

Saobraćajne nesreće često su rezultat pijenja alkohol i trećina svih smrtnih slučajeva u prometu povezana je s alkoholom

potrebu, a ne na luksuz! Kao što je važan za �izičku dobrobit, tako je važan i za mentalnu. I stoga ga ne bi trebalo preskakati, već “poduplati”! Odmarati se koliko osjećamo da nam je potrebno – možda i mrvicu više; koliko stignemo, koliko možemo i kada možemo. I ljeti i zimi. I u proljeće i najesen. Svakog praznika, svakog vikenda. Svakog dana. Mali česti odmori učinit će čuda za naše zdravlje, napuniti naše baterije i dati nam snage “za dalje delati”. Stoga, smijemo se odmoriti. Odmor ne znači da smo lijeni i da “ne valjamo”. Upravo suprotno – odmor znači da smo svjesni da se prvo moramo pobrinuti za sebe, kako bismo se mogli pobrinuti i za druge.

Pijenje alkohola, nadalje, smanjuje oprez, također rezultira lošom prosudbom zbog koje ljudi ulaze u rizične situacije, pijanost otklanja svjesnost vlastitih postupaka te povećava vjerojatnost razvoja emocija poput ljutnje. Navedeni faktori često rezultiraju agresijom i nasiljem. To znači da pretjerana konzumacija alkohola povećava rizik za povređivanjem bilo sebe bilo nekoga drugoga. Kod pijenja alkohola manja je vjerojatnost da će se pojaviti normalni signali upozorenja i predomišljanja koje obično imamo pred opasnim situacijama, što može dovesti do toga da se poduzmu radnje koje se inače ne bi. To ne samo da povećava rizik od nesreća, već je dio razloga zašto se alkohol povezuje sa samoozljeđivanjem i samoubojstvom.

Saobraćajne nesreće često su rezultat pijenja alkohola. Trećina svih smrtnih slučajeva u prometu povezana je s alkoholom. Kao još jedan zabrinjavajući podatak možemo iznijeti da je vožnja u pijanom stanju prvi uzrok smrti kod adolescenata. Jasno je da alkohol i vožnja stvaraju ozbiljnu prijetnju društvu. Nakon prometnih nesreća pokazuje se da mnoge žrtve vožnje u pijanom stanju ne stavljaju sigurnosne pojaseve niti motociklisti nose kacige - činjenice koje govore i o nepromišljenosti kao rezultatu pijenja. Stoga nemojte voziti u pijanom stanju. Ako i popijete neko alkoholno piće, odaberite alternative prijevoza; ili ako planirate

Alkohol pridonosi i rekreacijskim nezgodama. Pijenje alkohola za vrijeme bavljenja nekom tjelesnom aktivnošću višestruko je rizično: kako zbog ranije spomenute poremetnje motoričke i okulomotoričke koordinacije, također i zbog promjena u razmišljanju: nesagledavanje posljedica, precjenjivanje vlastitih mogućnosti i sl. Kod rekreacijskih aktivnosti u vodi (plivanje, veslanje…) pijenje može završiti utapanjem. Brzo pijenje alkohola može dovesti do još jednog oblika nesreće - akutnog trovanja alkoholom. Konzumacija velike količine alkohola u kratkom razdoblju može usporiti moždane funkcije i spriječiti pravilan rad centra za ravnotežu, značajno utjecati na sustave koji kontroliraju disanje i otkucaje srca, dehidrirati tijelo što u teškim slučajevima dovodi do oštećenja mozga... može dovesti do toga da se popije količina alkohola opasna po život prije nego što dođe do nekih signala o dubokoj pijanosti, npr. do nesvjestice. Općenito, težina ozljeda ovisi o koncentraciji alkohola u krvi u trenutku ozljeđivanja. No takve se ozljede mogu izbjeći. Postoje stvari koje se mogu učiniti kako bi se smanjio rizik od nesreće povezane s alkoholom, kako u smislu ograničenja količine koja se pije, tako i u smislu planiranja unaprijed. Ne postoji “sigurna” granična točka za količinu alkohola koja može smanjiti rizik. Učinak alkohola osjeti se gotovo odmah, a uglavnom svi znaju i osjećaju kada popiju previše. Ono što treba učiniti kada se spozna pijanost je prestati s daljnjom konzumacijom. Možda se čini prejednostavnim reći “samo treba prestati piti”. Ali ako je to problem, vjerojatno se već radi o ovisnosti, jer to jednom ovisniku o alkoholu nije nimalo lako. Međutim, tada mogu pomoći stručne osobe, primjerice u Savjetovalištu za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam.

Potrebno je zatražiti pomoć prije nego što se desi ozljeda, a ne čekati da se dese fatalne situacije za traženje pomoći zbog problema pijenja alkohola.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

DVD Miklavec za 40-ak sekundi pogasio požar

Tradicionalno natjecanje upotrebom podzemnih hidranata koje je održano prvi puta prije 22 godine nastavljeno je i ove godine. Tradicionalno 23. natjecanje pripalo je domaćinstvu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vratišinec, koji su na svoj svojstven i uzbudljiv način i organizirali samo natjecanje.

Ekipu čini pet članova, a natjecanje za prikaz ima spretnost, brzinu i točnost vatrogasaca da u što kraćem vremenskom

JVP ČAKOVEC

Miljenko i dva Daria na Ugljanu

smjena traje od 10. 8. do 24. 8. 2023. godine, a čine ju Miljenko Palnec i Dario Mesarić iz JVP-a Čakovec te Dario Posavec iz DVD-a Nedelišće. (sh) roku postave hidrant i sruše metu. Onim najbržima bilo je potrebno nešto više od 40-ak sekundi da „pogase požar“. Ove godine nastupilo je 26 ekipa raspoređenih po kategorijama seniori: muški i ženski (od 16 godina starosti nadalje) i u kategorijama mladeži: muški i ženski (od 12 do 16 godina starosti).

Sudački dvojac u sastavu Petar Kraljić i Mateja Vugrinec odradili su vrhunski posao jer primjedbe na suđenja nisu imali, a ove godine najbrži su bili u kategoriji muški: DVD

Miklavec I, DVD Vratišinec i DVD Palinovec; kategoriji žene: DVD Palinovec, DVD Domašinec i DVD Vratišinec; kategoriji mladež muški: DVD Vratišinec, DVD Sivica i DVD Miklavec, a u kategoriji mladež žene: DVD Vratišinec, DVD Palinovec i DVD Domašinec.

Na samom kraju natjecanja zapovjednik Društva Mihael Grbavec, ujedno i načelnik Vratišinca, koja je bila pokrovitelj natjecanja, zahvalio je svima što su došli na to tradicionalno natjecanje u Vratišinec.

Natjecanje je popratio i županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić koji je pohvalio organizaciju i zahvalio vatrogascima što održavaju tradiciju koja seže dugo u prošlost. (dp)

U četvrtak, 10. kolovoza 2023. godine, izvršena je četvrta izmjena vatrogasaca na redovnoj dislokaciji u Kukljici na otoku Ugljanu. Četvrta

DVD SAVSKA VES U subotu otvorenje

Vatrogasnog doma

Radovi su na novom Vatrogasnom domu u Savskoj Vesi završeni, uz odrađivanje tek posljednjih detalja, pa se velika svečanost planira u subotu, 19. kolovoza 2023. godine od 14 sati.

Uz obilježavanje stoljeća rada i postojanja tamošnjeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva, proslavit će se dan mjesta, ali i obilježiti završetak radova te svečano otvoriti novi vatrogasni i društveni dom.

Radi se o investiciji Grada Čakovca vrijednoj 851.870,20 eura s PDV-om, a koja će se zahvaljujući uspješnoj prijavi na mjeru

7.4.1. Programa ruralnog razvoja RH, su�inancirati u iznosu od 80 %. Time je

ovo naselje u sastavu Grada bogatije za novo vatrogasno spremište, dvjema garažama, toliko dugo očekivanim prostorima namijenjenima udrugama koje djeluju na tom području, uredima za sastanke, dvoranom s kuhinjom i drugim.

Novi drugi dom, kako tamošnjih vatrogasaca, tako i mjesnog odbora te udruga, obišli su gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, predsjednik Mjesnog odbora Savska Ves Srećko Vranović i Robert Pevec, predsjednik DVD-a Savska Ves te su zadovoljni viđenim pozvali sve ljude dobre volje da im se pridruže u velikom danu za mjesto, ali i za sve mještanke i mještane Savske Vesi. (sh)

23. NATJECANJE PODZEMNIM hidrantima u Vratišincu

DVD Miklavec - najbrži od svih sudionika u izvršenju zadatka s 40 sekundi; u gornjem redu stoje: Benjamin i Danijel Zdolec, Valen�no i Petar Posavec te Filip Mutvar, a čuče: Mihael Petran, Luka Posavec, Igor Murković i Dino Mutvar

DVD Domašinec s dvjema ženskim ekipama i objema na postolju; stoje Laura Krznar, Dora Cerovec, Barbara Kinderić, Monika Kinderić i Lucija Bister, a stoje čuče: Elena Otorepec, Ema Kovač, Tena Jančec, Jana Jančec i Anja Đurkin

Ženske članice Ana Jančec i Petra Hajdarović iz DVD-a Palinovec u akciji rušenja mete

Izgled novoizgrađenog Vatrogasnog doma u Savskoj Vesi

MEĐIMURSKA KUHARICA

Grah s hamburgerom

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Kuhar čakovečkog Doma doma za starije i nemoćne osobe Dražen Polak podijelio je s nama recept za pripremu

Sastojci:

- 1 kg graha

- 2 glavice luka

- 1 mrkva

- 1/2 celera

- 3 češnja češnjaka

- 1 žlica crvene paprike

- 0,5 kg suhog hamburgera

- 1 žlica ajvara

- 1 žlica pirea od rajčice

- sol, vegeta

- lovor

- origano

- 2 dl ulja

- 4 žlice brašna

jela pogodnog za sva godišnja doba, pa tako i ovo ljetno. Riječ je o grahu s hamburgerom. Namirnice su lako dostupne, jelo se priprema brzo i jednostavno, a ukućani će biti zadovoljni posluženim, kako i jesu korisnici Doma za starije i nemoćne u Čakovcu. U nastavku donosimo recepturu za pripremu graha.

Suhi grah namočimo dan prije kuhanja i pripreme objeda. U visokoj posudi na ulju pržimo hamburger, dodamo narezani luk i pržimo ga na laganoj vatri oko pet minuta. Zatim se na luk dodaju mrkva, celer i češnjak. Sve zajedno pržimo još dodatnih pet minuta. Potom na to stavimo crvenu papriku i grah te zalijemo vodom. Kuhamo dok grah ne bude gotovo mekan i kuhan. Pri kraju dodamo sol, vegetu,

Vino tjedna

Recept plus Vinski gulaš

Restoran Martin iz Nedelišća preporučuje u jelovnik uvrstiti vinski gulaš. Za pripremu tog jela nije potrebno mnogo vremena, a sve kreće jednostavnim postupkom, "pacanjem" mesa. Dakle, svinjetinu narežemo na kockice, dodamo sol, papar, a prema želji može i malo čilija. Ostavimo u "pacu" stajati barem sat vremena. Nakon toga u visokoj posudi na malo masti pržimo luk, a kad luk postane mekan i poprimi stakleni

izgled, dodaju se češnjak i mrkva. Lagano pirjamo oko dvadeset minuta. Zatim dodajemo svinjetinu, lovorov list i zalijemo toplom vodom. Nastavimo kuhati oko 15 minuta. Potom dodajemo krumpir narezan na kockice i bijelo vino. U međuvremenu brašno (žlica ili dvije) razmutimo u pasiranoj rajčici i dodamo u gulaš, da se sve lijepo poveže. Vinski gulaš prije serviranja ukrasimo svježe nasjeckanim peršinom. U slast! (rr, zv)

Sastojci:

- 1/2 kg svinjskog mesa

- 2 glavice luka

- mrkva

- mast

- 2 režnja češnjaka

- svježi peršin

- lovorov list

- žlica crvene mljevene paprike

- sol, papar

- 2 dl bijelog vina

- brašno

- pasirana rajčicarestoran mar�n vinski gulaš

feferone, origano, ajvar, pire od rajčice, lovor i kuhamo oko dvije minute. Na kraju povežemo zaprškom i serviramo. Dobar tek vam želi Dražen Polak i ostali djelatnici čakovečkog Doma za starije i nemoćne osobe!

Pušipel classic

Vinarije Jakopić

Uz grah s hamburgerom preporučujemo poslužiti bijelo vino. Odabrali smo autohtoni međimurski proizvod, pušipel classic, proizveden u obiteljskoj Vinariji Jakopić. Riječ je o suhom vinu (13 % alk.), dominantnih mirisa zrelog voća i pokošenog sijena. Vino

krasi harmoničnost, omjer kiseline i šećera odlično je izbalansiran, što tom vinu daje iznimnu pitkost. Preporuka temperature serviranja je od 10 do 12 Celzijevih stupnjeva. Svakako doživite u svojim nepcima ovaj intenzivan i poseban okus vina! Živjeli! (rr, zv)

Gris na mlijeku

Priprema:

Mlijeko zagrijte gotovo do vrenja, smanjite vatru i polako sipajte gris u mlijeko uz neprestano miješanje pjenjačom kako se ne bi stvorile grudice. Nastavite kuhati pet minuta neprestano miješajući dok gris ne provrije.

Dodajte sol, šećer ili med, vaniliju i cimet. Kada se griz zgusne, maknite ga s vatre i umiješajte žlicu maslaca. Servirajte u zdjelice i pospite vo-

ćem po izboru ili pekmezom, orašastim plodovima, kakaom ili naribanom čokoladom. Dobar tek!

Sastojci:

- 0,5 l mlijeka (običnog ili bademovog)

- 5 žlica grisa Čakovečki mlinovi

- 2 žlice šećera ili meda prstohvat soli

- žlica maslaca

- vanilija

- cimet

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Dražen Polak

MARINA OREHOVEC iz Murskog Središća

Žarbo pita klasik je među kolačima

Ova aktivna umirovljenica najsretnija je i najopuštenija kad peče kolače, kuha fina jela i uređuje svoj vrt

Piše: Aleksandra Sklepić

Uz domaća jela od povrća iz vrta, naša se kuhinja, posebno u ljetnim mjesecima kad imamo više vremena, odlikuje i �inim domaćim kolačima kakvi se ne mogu kupiti ni u najboljoj slastičarnici. Uz kolače od dizanog tijesta koji su omiljeni u našem podneblju, vrlo su popularne i pite od dizanog tijesta, posebice kad je riječ o ukusnom domaćem nadjevu od oraha iz vlastitog dvorišta. Žarbo pita jedan je

Žarbo pita

Sastojci za žarbo pitu:

Za �jesto:

- 20 dag margarina

- 25 dag oštrog brašna

- 1 prašak za pecivo

- 1 jaje

- 1 žlica šećera

- 1 dl mlijeka

- ½ kvasca

Za nadjev:

- 25 - 30 dag mljevenih oraha

- malo pekmeza

- 20 dag šećera

- vanilin-šećer

Priprema:

Sastojke za �jesto zamijesi�. Kvasac prije toga razmrvi� i postavi� u toplo mlijeko. Kad se �jesto zamijesi, ne treba ga diza�, iako ima u sebi kvasac.

Kad je �jesto spremno, razdi-

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

od takvih kolača, a recept za nju dala nam je Marina Orehovec (65) iz Murskog Središća. Žarbo pita ili žarbo kocke poznati su klasik među domaćim kolačima i neizostavni dio svake prave svadbene kolekcije slatkih mješavina. Marina živi u Murskom Središću sa suprugom Zvonimirom. Radila je kao prodavačica, a sada je u mirovini, a aktivna je na mnogim poljima pa je poznaju skoro svi u Mur-

jeli� ga u tri kuglice, a svaku rastanji� na veličinu pleha u kojem će se peći. Suhe orahe u posebnoj posudi pomiješa� s vanilin-šećerom i šećerom, može i bez šećera za one koji vole manje slatko. Prvi dio �jesta stavi� na nauljen ili namašćen pleh, za�m posu� polovicom nadjeva. Stavi� na to drugi dio razvaljanog �jesta pa opet rasporedi� po �jestu drugu polovicu nadjeva. Na kraju stavi� treći dio �jesta. Peći najprije oko deset minuta na 200 stupnjeva, a za�m još 20-30 minuta na 180 stupnjeva, dok se ne vidi da pita dobiva lijepu smećkastu boju. Može se proba� je li pečeno pomoću čačkalice. Ako se �jesto ne hvata za čačkalicu, to je znak da je pita gotova.

Kad je kolač pečen, može se na njega stavi� glazura od čokolade ili se može posipa� mljevenim šećerom.

skom Središću, a i u okolnim mjestima. Vrlo je otvorena i komunikativna, rado se druži i zabavlja, a najsretnija je i najopuštenija kad peče kolače, kuha �ina jela i uređuje svoj vrt. - Volim kuhati različita jela, domaća, tradicionalna, ali i neka nova. Isto je i s kolačima. Najranije recepte dobila sam od mame, a s godinama se svi usavršavamo, pa sam naučila i nešto novo. Sve rado kuham i pečem po receptu “od oka”, tako da mi je teško nekome dati recept točno na gram, rekla nam je Marina. Volim eksperimentirati s receptima, pa ponekad dodam neki svoj sastojak, čime jelo malo izmijenim. Najsretnija sam ipak u svom vrtu, koji je

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

kao apoteka, s ponosom nam je priznala Marina.

Budući da je aktivna članica Društva žena Mursko Središće, Marina dosta putuje i sudjeluje u svim manifestacijama na koje se Udruga odaziva. Sudjeluje na sportskim natjecanjima s Udrugom umirovljenika Mursko Središće, u pikadu, gdje je osvojila dosta medalja. Marina je i dugogodišnja članica Dobrovoljnog vatrogasnog društva Mursko Središće. Za vrijeme nedavne poplave u Murskom Središću za vrijedne je vatrogasce ispekla klipiće koji su ih okrijepili i dali snagu za daljnju borbu s poplavom. - Volim putovati, koliko mogu, zdravstveno i �inancijski, zato rado idem na

izlete po Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Na izlete uglavnom ide i moj suprug, ali ponekad putujem s Društvom žena, pa tu suprug mora ostati doma, našalila se Marina.

Uz sve angažmane, Marina je i politički aktivna u lokalnoj zajednici.

Od raznovrsnih aktivnosti kojima joj je život bogato ispunjen, ova vrijedna umirovljenica najradije odmara u druženju s obitelji, sa suprugom, koji joj jako puno pomaže, s kćerkom i sinom te unukama Tenom (19) i Stellom (9). Unuke vole bakine kolače, a baka ih sprema još s većim veseljem kad zna da će se njima osladiti oni koje najviše voli.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 22. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 25. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti

telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 22. kolovoza 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 25. kolovoza 2023.

br. 1457

Ovotjedna dobitnica: Danijela Bobičanec iz Strahoninca

Marina s prekrasnom žarbo pitom

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Vjerojatno ćete postati pomalo tupi jer ovih dana ništa ne ispunjava vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u svojoj vezi. Moguće je da će provokatori otići raditi nekamo drugamo, pa će svima biti lakše.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos. Samci će biti pomalo ukočeni. Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja.

LAV (23.7. - 23.8.)

Ljubavna rezignacija i neraspoloženje bit će obilježja ovih dana. Distanca u osobnim odnosima bit će vaš odgovor na potrebe druge strane za nježnostima. Ipak, pokažite bar malo pažnje nekim darom. Zavući se u mir vlastitog doma ovaj će vam tjedan biti glavna preokupacija.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Kako tjedan bude prolazio, primijetit ćete da sve bolje komunicirate s osobama suprotnog spola. Pored toga, bit ćete vrlo atraktivni i poduzetni. U takvim okolnostima možete zavesti mnoge. Oni u vezama bit će pomalo nemirni. Komunicirat ćete sa suradnicima oko nevelikih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Vaš ljubavni život ovih će dana biti prosječan. Bit ćete više-manje zadovoljni, ali ne toliko da bi se moglo reći da ste presretni. Bit će zabavljanja, ali i ugodnih doživljaja u ozračju vlastitog doma. Neki će zrelo smanjiti svoja očekivanja. Pred vama je tjedan povećanih kretanja.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vjerojatno ćete smanjiti izlaske, a više vremena provoditi na sasvim običnim mjestima. Oni koji još traže srodnu dušu baš tu bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkrivati koliko sitnice život znače. Pred vama su neke nove mogućnosti.

BIK (21.4. - 20.5.)

Šarenilo koje sad živite reflektira se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Dva koraka prema naprijed, pa jedan prema nazad. Tako bi se mogao opisati vaš radni tjedan ovih dana.

RAK (22.6. - 22.7.)

Bit ćete privlačni. Služit ćete se erotikom za potpuno zavođenje. To će vam zapravo najbolje ići od ruke u privatnom životu ako pokušate malo više razgovarati s drugom stranom, naići ćete na nerazumijevanje. Zato je najbolje da šutite. Bit će zanimljivih poslova, a posebno onih uslužnog karaktera.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotočiti na zajednički boravak u svom domu. Bit će dovoljno ostati kod kuće s voljenom osobom ili poći na neko mjesto gdje ćete biti sami Pogledajte malo bolje oko sebe i otkrit ćete da mnogo ljudi želi surađivati s vama.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Tijekom ovog tjedna vaši će se osobni odnosi vjerojatno poboljšati. Svakim danom ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba opet će biti otvorena prema vama. Većina glavnih poteza ovisit će o drugima, ali vi polako dio preuzimate u svoje ruke.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Svoju zavidnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to iskreni trud s važnim rezultatima. Poslužit ćete se novim idejama koje će povremeno iznenađivati drugu stranu. Ništa vas neće zaustaviti u izražavanju emocija.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ne gnjavite partnera dokazima ljubavi jer to nitko ne voli. Trenutačno vam je sasvim dobro, a vaša mala nesigurnost samo je plod vaše mašte. Shvatite da ne postoji garancija ni za što na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati bolje.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1456

Fotografija govori tisuću riječi

Piše: Janja Kovač, viša kustosica etnografskih zbirki

Rečenicu iz naslova vjerojatno ste čuli već mnogo puta. Fotografija o kojoj je ovog puta riječ je fotografija muzejskih predmeta.

Muzej Međimurja Čakovec u svom fundusu čuva gotovo 55.000 predmeta; oko 30.000 tisuća predmeta u zbirkama koji čine fundus muzeja i 25.000 predmeta (od kojih mnogi postoje samo u digitalnom mediju) u fondovima fototeke, hemeroteke, knjižnice i sl., odnosno sekundarne građe. Od 30.000 fizičkih predmeta u ovom je trenutku tek njih petstotinjak izloženo u stalnim postavima u Riznici Međimurja i palači Starog grada. Kad pogledamo brojke, to je vrlo malen broj izloženih predmeta. U narednim godinama taj će se broj znatno povećati nakon obnove palače i pripreme novih stalnih postava Arheološkog, Povijesnog, Kulturno-povijesnog i Etnografskog odjela.

No, u svijetu europske i svjetske muzeologije MMČ ne odskače po malom broju izloženih predmeta. Neka istraživanja pokazuju da je u muzejima javnosti dostupno između 3 i 5 posto fundusa. Prema tome, milijuni predmeta nalaze se u muzejskim čuvaonicama, daleko od očiju javnosti. Kako bi i ti predmeti postali dostupni, provode se projekti digitalizacije.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske od 2020. provodi projekt digitalizacije građe u muzejima, arhivima i knjižnicama na nacionalnoj razini. Projekt e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine sufinanciran je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Europskog fonda za regionalni razvoj. Cilj projekta je digitalizirati (skenirati, fotografirati) kulturnu baštinu te omogućiti njenu pohranu i dostupnost javnosti na nacionalnoj platformi (portal eKultura), a potom i na postojećim europskim (poput Europeane).

MMČ uključio se u projekt koristeći se mogućnosti zapošljavanja studenata na poslovima skeniranja i fotografiranja predmeta. Posao je zahtjevan i obuhvaća nekoliko faza: planiranje, pripremu predmeta za digitalizaciju, prijenos predmeta na mjesto fotografiranja/skeniranja,

manipuliranje predmetima, ponovnu pohranu predmeta, ažuriranje podataka u inventarnim knjigama te vođenje popisa i dokumentacije o cijelom postupku. S obzirom na činjenicu da MMČ nema muzejskih tehničara, preparatora, restauratora ni dokumentarista, najveći dio poslova na sebe su preuzeli kustosi muzejskih zbirki.

Poslove fotografiranja ovog ljeta obavlja Marko Kiš, 21-godišnji fotograf iz Pre-

loga. Marko je student treće godine preddiplomskog studija Multimedije, oblikovanja i primjene na Sveučilištu Sjever u Varaždinu. S fotografijom se upoznao u obiteljskim krugovima, nastavio se baviti njome kroz fotogrupu u Osnovnoj školi Prelog pod mentorstvom Silvija Benča, a potom je upisao Graditeljsku školu, smjer medijski tehničar. Polako započinje i profesionalnu karijeru u kojoj je dosad fotografirao mnogo događaja, među kojima

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: 10 – 18 sati

Utorak – petak: 8 – 18 sati

Subota – nedjelja: 10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

se ističu festival elektronske glazbe Forestland, Festival balona u Prelogu te Speedway Grand Prix. Rezultat su rada visokokvalitetne fotografije predmeta prikladne za istraživanja predmeta (bez potrebe da se radi s fizičkim predmetima što doprinosi njihovoj dugotrajnoj zaštiti), dostupnost predmeta u bazama podataka prema europskim standardima zainteresiranoj javnosti i stručnjacima iz Europe i svijeta te publiciranje u tiskanim i digitalnim medijima.

Marko Kiš priprema set za slikanje plošnih tekstilnih predmeta

Obrađena slika predmeta

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Najljepši dio ljeta

VREMENSKA SLIKA:

I u prvom tjednu kolovoza imali smo česte oborine, probleme s poplavama, a osobito je teško bilo u susjednoj Sloveniji gdje je bilo i poginulih. Čini se da ipak konačno možemo malo odahnuti, od sredine prošlog tjedna je nastupilo sunčanije i toplije

vrijeme, a i nadalje možemo očekivati lijepo vrijeme. Dani će biti sunčani, uglavnom suhi, samo ponegdje uz malu mogućnost za kraći pljusak. Temperatura će polagano rasti pa ćemo imati oko ili malo iznad 30 stupnjeva. Pravo ljeto. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U četvrtak djelomično ili pretežno sunčano vrijeme, ali u popodnevnim satima postoji i (mala) mogućnost za kraći lokalni pljusak. Temperatura zraka će ujutro biti oko 15, a poslijepodne do 29 ili 30 stupnjeva. Petak nam donosi povoljne vremenske prilike. Puno

Pučka meteorologija

Ako kolovoz žeže, vino teče

sunca i topline, većinom slab vjetar i prava ljetna temperatura. U popodnevnim satima trideset u hladu. Vrlo je mala, skoro zanemariva, mogućnost za kraći lokalni popodnevni pljusak.

I u subotu će se nastaviti lijepo vrijeme s puno sunca. Temperatura zraka će biti

prava ljetna pa bi dnevni maksimalac mogao "dogurati" na 32 stupnja u hladu. U ranim jutarnjim satima može biti mjestimične kratkotrajne magle pa pripazite u prometu. Nije ni nedjelja puno drukčija, puno sunca i topline. Temperatura zraka i dalje negdje između 31 i 34 Celzijeva stupnja.

Slično počinje i novi tjedan, još nema nikakvih značajnijih pogoršanja na vidiku. Puno sunca i ljetna temperatura između 31 i 33 Celzijeva stupnja. Moglo bi se reći da nam dolazi najljepši i najstabilniji dio ljeta

2023. Tek tamo prema kraju sljedećeg tjedna moglo bi doći do neke promjene vremena, ali to još nije sigurno.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 16. 8. 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 15. kolovoza 1537. u Bologni je padala strahovita tuča, po zapisima komadi su bili do 14 kg

• 16. kolovoza 1931. temperatura u Kninu 39,6 Celzijusa

• 20. kolovoza 1898. veliko nevrijeme i "vijor" kod Čazme

SKANDINAVKA VICOTEKA

Dijagnoza

Razgovaraju dvije bakterije:

- Što je bilo, što si tako tužna?

- Ma pusti, izgleda da sam zakačila neki antibiotik.

Kalkulator

Zašto je kalkulator najbolji čovjekov prijatelj?

- Zato što na njega uvijek možeš računati.

Pita ženska Muju:

Golf

- Jesi li ikad igrao golf?

Mujo će:

- Šta igr'o, vozio!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Kak to zgledi dok voda gospodari

V prvoj polovici augustoša smo meli priliko videti kak to zgledi na ovomo našemo "Falačko zemle med dvemi vodami", a i okoli našega maloga Međimorja dok voda gospodari z sem kaj se joj najde "pod rokom". Nejpredi smo sam poslušali kak ga hajdi dežđa i vode pre našim sosedima v Osterajhu i v Deželi, kak voda prek noči puni korita potokov i reki, a neje dugo trelo kaj je tua ista voda počela puniti našo Dravo, a i Muro. Ruon tak smo vidli i bili svedoki kak to zgledi dok voda raste i dok teče kud ona oče. I ne sam da teče nek i ruši se pred sobom (moste, hiže, nasipe) i nikoga nikaj ne posluhne. Par dni je sam trelo kaj so se korita Drave, Mure, Save, a i reki kaj se na jiv vežejo napunile i nosile so se kaj jim se je našlo na poto. No moremo reči kak so ljudi kak stranjski tak i naši mam skočili i prijeli so se sega kaj se jim je našlo pre rokaj kaj so spasili ljude i marho i kaj so ne pustili vodo preveč vum i kaj se je ne preveč rezlijala. Fala dragomo Božeko kaj se je to se skupa ipak na vreme zastajlo, makar so vode, na par mesti, bile nejvekše do ve, ali ipak smo uspeli nekak to zadržati pod kakšom takšom kontrolom. Ne je mi poznato je li što zna kuliko smo peska, očem reči, vreči peska potrošili kaj smo zdigli šance tam de so bili preniski. Najte me krivo razmeti, ali dok sam gledal kuliko se to vreči, kuliko peska je je potrošilo bil strahom kaj ne bode pesek sfalil jerbo voda je sam rasla i rasla, a vreči so se sam nakladale. Na se zadje sam bil jako srečen kaj sam bil strahom bez veze i kaj je se dobro završilo i kaj je ne nišči nastradal i kaj je pesek ne sfalil!

Kaj smo se navčili?

Vode ga bilo preveč, tekla je pomalem ili pak �letneše kak i navek, negdi je došla vum, a negda pak je sam odišla dale. Najgerek sam, jako sam najgerek kaj smo

Nemamo se jako z čim faliti

se navčili od te velike vode štera je bila nejvekjša od kak Drava i Mura tečejo polek našega „Falačka“? Očem pitati je li smo si zapamtili deje to bilo kaj je voda odišla vum, de so šanci bili malo preniski kak bi jiv ve povečali kaj drugoč nej morali biti strahom dok bode tu prinas preveč dežđa, očem reči, vode črez nered. Verjem da ste zapamtili da je zadja velika poplava prinas v Međimorjo bila pred devet let, dosti šanci smo poprajli i zato bi štel kaj nej čakali da bode drugoč velika voda nek kaj več zutra počnemo popravljati ono kaj je ne kak Božek zapoveda. Brez zamere prosim, najte me krivo razmeti.

Još nekaj, hajdi ljudi me pitalo, a i teca Franca ruon tak, kak to kaj so Drava i Mura bile tak velike, a v Trnavi ga ne bilo nikaj vode? Kaj bom vam rekel, nesam jim znal kaj reči. V Trnavi ga ne bilo vode, ali zato je voda bila znova v čakoskomo jezero pre Staromo grado i to posle cirka pedeset let. Još jempot se pokazalo da je voda jako dober sluga, ali jako slab gazda i zato teče kud ona oče ak ne zategnemo cugle!

Furt smo na hudomo glaso

Još se je ne slegel prah, još so ne spominki dokraja hejali o malim Hrvatekima šteri so zafremani v NR Kongo, a šteri so prek Zambije dohajali k nam v Lepo našo i povečavali broj Hrvatekov i več smo mi, no, ne ruon mi nek naši huligani napravili veliko sranje, očem reči, nevolo i to v Grčkoj. Verjem da vam je sima poznato kak so zagrebečki huligani v dresima BBB, drukera Dinama, odišli v Grčko i tam se zbili z drukerima AEK-a i to tak kaj je jen domaći druker skrvaril i završil na grobjo. Rečite mi, prosim vas lepo, kakši so to drukeri šteri idejo v Grčko, tobož na utakmico, a znajo da ne bodo mogli utakmico gledati jerbo jim je to napre lepo, jasno i glasno rečeno. A drukeri Dinama so ruon zbog takših huliganov ne mogli iti na utakmico kluba za šteri od malih nogi drukajo. I još nekaj, kakši so to drukeri kaj hodajo na tekmo z lancima, bokserima, bejzbol palicama i nožima? Si znuomo da si šteri so si takše "rekvizite" zeli na

utakmico te so ne došli kaj bodo drukali i jiv tekma najbrž niti ne interesera. Ve vidite, grčka policija ima se snimke, se je vidla, se je znala i pustila jiv je kaj se malo pokefajo, ali nišči je ne računal kaj bode nešči odišel k Božeko na račun i to čuda predi nek je računal. Ne razmem kak se ve naši ljudi čudijo kak grčka policija nebre zazvediti što je koga vudril, što je koga vpičil, a mi znuomo kak je v Splito nešči, pred deset let, nacrtal svastiko i još se je ne zazvedilo što je to bil? Ruon tak je nešči na Poljud dopelal, pred utakmico Hajduk Dinamo, deset kubikov batude, ali se je niti to još ne zazvedilo što je to napravil. Kak velijo Dalmoši, si znajo, ali nišči neče povedati, očem reči, cinkati.

Zakaj Hosovci nebrejo v Knin?

Sako leto znova se pripeti kaj nešterni branitelji nebrejo v Knin dok se tam obslužavle obljetnica Oluje, Den domovinske zahvalnosti i Den hrvackih branitelov i to so navek Hosovci. Nebrem nikak razmeti zakaj naši policaji ne pustijo naše branitele v Knin i to one šteri so došli v Knin za vreme Oluje, natirali agresorečetnike z našega kraljevskoga grada, z našega hatara, oslobodili okoperane "falate" Lepe naše i na kninsko tvrđavo zdigli hrvacko zastavo? Dok so došli v Knin z šmakserima, dok so pokazali zobe Srbima i četnikima šteri so štiri leti gospodarili z našim hatarom unda so bili dobri, unda jim je nišči ne branil, a ve sako leto znova imamo svaje dok tre preslaviti Den pobjede. Sima nam je poznato da je Lepa naša došla na svoje posle Oluje i da smo sima pokazali da svojo zemljo, svojo Domovino ne kanimo nikomo dati i da z nami več ne bode nišči gospodaril i zato rte onima, šteri so nam omogučili neovisno i slobodno Lepo našo, moramo to priznati i moramo jim dati kaj to proslavijo. Ak jim to ne bodemo dopuščali onda bode zišlo da smo pozabili kak je to bilo v augustušo 1995. i što je unda bil glavni.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Franjo Brezovački –zvonar u Trnovčaku

43 godine

Za Franju Brezovačkog iz Trnovčaka u Železnoj Gori možemo reći da se bavi rijetkim poslovima za današnje vrijeme. I to ne jednim, već dvama. Najprije je dugi niz godina bio bačvar, a još je i danas zvonar u obližnjoj kapelici. Ulogu zvonara preuzeo je od svog oca Jakoba, no prije toga zvonari su bili nje-

gov djed i baka Stjepan i Agata Brezovački. Zvonili su kada je netko umro u selu, za velike katoličke blagdane te svako jutro i navečer u sedam sati. Ovih dana u kapelicu je uvedeno električno zvono, no ako nestane struje, zvonar Franjo uvijek će priskočiti i zazvoniti kao nekada. (sh)

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak