Međimurske novine 1460

ANKETA

POD VUROM

Od gableca je bolja ženina kuhinja

Prema Hrvatskom jezičnom portalu gablec je svaka užina koja se jede priborom za jelo, za razliku od sendviča. Odnosno, riječ je o toplom obroku između doručka i ručka. Kako su Hrvati poznati kao najdeblji narod u Europskoj uniji, pravo je pitanje čime se uopće hrane i ako naručuju, za što se odluče. Naravno, debljini kumuju i razni drugi faktori poput treninga i kretanja, ali i prehrambenih navika. Samo u centru Čakovca, u krugu od nekoliko metara, nalazi se više fast foodova,

ali i restorana koji pružaju uglavnom istu ili sličnu prehranu. Najčešće su to kebabi, pizze, prženi krumpirići i hamburgeri, a u ponudi imaju i više vrsta gaziranih pića. Mnogima je i ujutro kad se spremaju na posao usputna postaja i pekara, što opet ne ide u prilog zdravoj prehrani. No naručuju li naši sugrađani često gablece i kakva je uopće ponuda, pitali smo naše sugovornike u ovotjednoj anketi Pod vurom. (Paulina Topolko, foto: Dora Vadlja)

Miljenko Rohtek, Zavešje Podbelsko – Često sam na putu pa nemam neko veliko iskustvo s gablecima u Međimurju. Radim u inozemstvu pa se za ručak nekad pobrine i moja �irma. Osobno preferiram domaću kuhinju, tako da mi dostava i nije neka opcija.

Renata Kopjar, Pušćine – Inače radim u Grazu pa nisam sigurna kakva je ponuda tu. Ipak, poslije posla znam pokupiti neko jelo jer meni samoj se to svakako više isplati nego da kuham. No kad sam doma, onda su stvari drugačije, jede se domaća kuhinja.

Radomir Grujić, Čakovec – Nisam upoznat s time kakva je ponuda gableca jer ih ne koristim. Obično kupim neki mali obrok ako sam gladan, ali budući da sam u mirovini, jedem uglavnom doma. Meni je ženina kuhinja najbolja.

Bruno Matotek, Čakovec – Kakvi gableci, ni ne stignem jesti. Na poslu hranu nosimo od doma, ali i naručujemo. Pojedemo nešto u školi gdje radim ili naručimo neki fast food. Ponuda naravno ovisi i o restoranu.

FOTO tjedna

Đurđica Šarić, Varaždin – Ne naručujem, volim kuhati. Kuham za svoju obitelj. Volimo domaća jela i nijedan gablec ne može zamijeniti domaću kuhinju. Uglavnom u subotu naručimo pizzu, ali tijekom tjedna nam se više isplati kuhati doma.

Čovjek pod paljbom mediokriteta

Predimenzionirani pištolji velikih kalibara osvanuli su u centru Čakovca, ispred Centra za kulturu, i izazivaju čuđenje i podijeljene emocije. Nekima pozitivne, nekima negativne. Nije ga mogao zaobići ni Češo Emir iz Zagreba koji je u Čakovec stigao poslovno. Kaže, bravo Međimurci, vrlo ste kreativni! Instalacije potpisuju autori Nedim Hadži Ahmetović Mafa, Robert Jurak i Izidor Zadravec, a u sklopu ovogodišnjeg Zrinskog Art Festivala koji traje od 7. do 9. rujna. (dv, tn)

U BOJ S KOMARCIMA Međimurci krenuli i sami

Komarce špricamo kak smo negda muhe

Muku po komarcima mnogi su građani preuzeli u svoje ruke. U poljoapotekama kupili su insekticid protiv komaraca i njime tretirali svoje dvorište. Dosta im je toga da ne mogu sjediti vani na terasi, a najviše to rade zbog djece, naročito one manje koja znaju imati ubod do uboda. Riječ je o repelentu za neprofesionalnu uporabu koji može kupiti svaki pojedinac i za koji mu ne treba iskaznica, doznajemo iz jedne poljoapoteke.

Tretira se ili po međimurskom šprica leđnom špricom ako se radi o velikom dvorištu punom zelenila koje je inače raj za krvopije ili pak običnom malom vrtnom špricom.

Najvažnije je poprskati upravo mjesta gdje se oni najviše zadržavaju, poput grmlja, cvijeća, drveća i slično. Postupak je isti kao i kod špricanja muha, samo što se ne kupuje originalni sprej, već se sredstvo na bazi piretroida razrjeđuje vodom. No, treba reći kako efekt takvog tretiranja nije dugotrajan. Naime, za par dana krvopije se vraćaju i postupak se ponavlja. Tu mjeru već primjenjuju pojedini sportski klubovi, ali i čelnici općina i gradova jer im je još u lipnju stigla preporuka županijskog Zavoda za javno zdravstvo da je tretiranje odraslih komaraca i naplavnih neučinkovito i jako kratkotrajno. (vv)

VATROGASNA ZAJEDNICA MŽ Miroslav Kocijan v.d. zamjenika zapovjednika

Županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić imenovao je za vršitelja dužnosti zamjenika županijskog vatrogasnog zapovjednika Vatrogasne zajednice Međimurske županije Miroslava Kocijana iz Male Subotice do godinu dana. Miroslav Kocijan je član DVD-a Mala Subotica od 1987. godine i ima zvanje višeg vatrogasnog časnika I. klase. Obavljao je i, između ostalog, funkcije pomoćnika zapovjednika VZMŽ-a od 2009. do 2013., zatim zamjenika zapovjednika VZPO-a Belica-Mala Subotica-Orehovica od 2001. do 2013. te zapovjednika VZPO-a od 2013. do 2022. Po struci je inače inženjer građevinarstva. Podsjetimo, prije njega tu je funkciju obavljao Robert Meglić, prije nego je imenovan za zapovjednika VZMŽ-a u veljači 2023. Od tog imenovanja pa do ovog tjedna nije imao svog zamjenika. (sh)

DARIO FRIŠČIĆ, načelnik općine Kotoriba u sukobu je interesa

To mi je prvi glas!

Friščić je prenio upravljačka prava temeljem udjela u vlasništvu na svoju suprugu, koja ne smije biti njegov povjerenik ili druga osoba koja ih izvršava za njegov račun, kaže Povjerenstvo

Pišu: Vlasta Vugrinec, Sanja Heric

Povjerenstvo za odlučivanje o sukoba interesa početkom ovoga mjeseca utvr-

OPĆINA ŠENKOVEC

dilo je kako je Dario Friščić, načelnik općine Kotoriba u sukobu interesa. Naime, kako stoji u odluci tereti ga se da je propustio prenijeti upravljačka prava na temelju udjela

Smije li firma

bivšeg pročelnika

Nine Hrena poslovati s Općinom?

Na sjednici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa raspravljalo se i o predmetu na zahtjev načelnika Općine Šenkovec Roberta Meglića. On je povjerenstvu postavio upit smije li društvo Simul Plus j.d.o.o., čiji je vlasnik i direktor bivši pročelnik JUO Općine Šenkovec Nino Hren, stupati u poslovni odnos pružanja savjetodavnih usluga s Općinom Šenkovec.

- Povjerenstvo je na 22. sjednici dalo mišljenje da pročelnik u jedinici lokalne samouprave nije obveznik Zakona o sprječavanju sukoba interesa te da sa stajališta primjene ZSSI-a nema zapreke da obveznik Robert

Meglić, općinski načelnik Općine Šenkovec, sklopi ugovor o pružanju savjetodavnih usluga i poslovnoj suradnji s predmetnim društvom, s obzirom na to da zaprimljenog očitovanja ne proizlazi da je obveznik Robert Meglić s bivšim pročelnikom Jedinstvenog upravnog odjela Općine Šenkovec u odnosu povezanosti koji bi pretpostavljao primjenu odredbi ZSSI-a o sprječavanju sukoba interesa, odgovorila nam je Mia Juranić, glasnogovornica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Kontaktirali smo i samog načelnika Roberta Meglića da ga upitamo kakav je odgovor dobio od navedenog Povjeren-

MOST DRAVA Varaždin u promet je pušten 1898. godine

Nakon 70 godina, baš bih obnovu

Željeznički most na rijeci Dravi, izgrađen je i pušten u promet davnog 7. rujna 1898. godine. Nakon njega na istom tom mjestu 1953. godine izgrađen je sadašnji most

Mostu, kojim često putuju brojni Međimurci, ali i školarci, potrebna je obnova. Kako smo već pisali, željeznički most preko rijeke Drave preko kojeg prometuju vlakovi na relaciji Čakovec-Varaždin vapi za obnovom. Trenutna ograničena vozna brzina preko mosta je 20 na sat. Ipak,

kako su naknadno rekli iz HŽ Infrastrukture, most nema nikakvih statičkih oštećenja te je siguran za prometovanje. U dostupnom Planu poslovanja 2022.-2026. spomenuta je i sanacija pruge od Zaprešića do Čakovca. U spomenutom dijelu naglašena je i obnova mosta Drava Varaždin.

u vlasništvu (temeljnom kapitalu) trgovačkog društva DORS PROJEKT d.o.o. na drugu osobu (povjerenika), u razdoblju od 4. lipnja 2021. do 16. ožujka 2023., za što mu

Dario Friščić, načelnik općine Kotoribe

je izrečena sankcija obustave isplate dijela neto mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 265,45 eura.

Naime, Friščić je prenio upravljačka prava temeljem udjela u vlasništvu na svoju suprugu, koja ne smije biti njegov povjerenik ili druga osoba koja ih izvršava za njegov račun.

- To mi je prvi glas, nemam pojma o tome niti pak koja je svrha kažnjavanja, poručio je načelnik Friščić za Međimurske novine.

stva. - Dobio sam nadopunu, odnosno dodatna pitanja na koja im moram odgovoriti, kao na primjer jesam li s pročelnikom u rodbinskoj vezi te imam li kakvih udjela u toj �irmi. Tako da ću konačan odgovor u vezi predmeta dobiti nakon što zaprime moje dodatne odgovore, rekao nam je Meglić. Upitali smo ga i čime se bavi navedena �irma bivšeg pročelnika. - Radi se o javnim nabavama, a to je ono što naša općina treba pa bi zato koristili usluge te �irme, odgovorio nam je kratko. (sh)

Dodao je kako je još 2021. godine svoja upravljačka prava rješavao s javnim bilježnikom i tada je to bilo u redu.

- Općina ne radi s tom �irmom i na svakom natječaju na koji se javimo moramo dati popis �irmi koja se moraju izuzeti upravo zbog eventualnog sukoba interesa. Uostalom, to piše i na službenim stranicama općine, kaže Friščić.

Za sada još nije dobio nikakvu službenu obavijest niti ga je tko obavijestio telefon o tome i kaže, ako treba, platit će kaznu samo da to skine s vrata. Nije, kaže čak ni znao da je tema Povjerenstva za sukob interesa.

Doznajemo da su za osam manjih čeličnih mostova u izradi projektni zadaci izrade tehničke dokumentacije. Naglašavaju da se radi o radovima redovitog održavanja te da im je u planu sve izvesti u navedenom roku, ali priznaju da sve ovisi o raspoloživim �inancijskim sredstvima. Upi-

tali smo ih i koliko se često radi provjera stanja mosta te kad je provedena posljednja obnova. Rekli su da se stanje provjerava redovito, sukladno internim aktima HŽ Infrastrukture d.o.o., te se izvode radovi redovitog održavanja, no precizniji odgovor nismo dobili. (Paulina Topolko)

Direktor Turističke zajednice grada Čakovca Filip Horvat rijetko se odvaja od svog omiljenog prijevoznog sredstva, skejtborda, koji je takoreći njegov zaštitni znak. No izgleda da Filip prelazi sa skejtborda na konja.

Naime udruga Zrinski konjanici Međimurja održala je svoju skupštinu na kojoj je odabrano novo vod-

stvo, a umjesto dosadašnjeg predsjednika Udruge, prvog međimurskog župana, Marijana Ramušćaka, za novog predsjednika izabran je Filip Horvat koji je u svom obraćanju okupljenima naveo kako će mu jedan od primarnih ciljeva biti naglašavanje turističkog potencijala ovog projekta. Više pročitajte na str. 10. (dv)

Šenkovečki načelnik Robert Meglić

Piše, foto: Dora Vadlja

Usvakodnevnom

životu, vrijeme za gablec je trenutak kada udahnemo i barem na brzaka unesemo u organizam nutritivan obrok koji nam daje energiju da nastavimo radni dan.

Gableci su posebna kulinarska tradicija koja se razvila u mnogim dijelovima svijeta, pružajući nam priliku da napunimo svoje trbuhe i duše. Obično se konzumira između doručka i ručka, ili ručka i večere. Njegova popularnost varira od regije do regije, ali jedno je sigurno - gableci su omiljeni obrok mnogih.

Njihova posebna privlačnost leži u jednostavnosti i raznolikosti. Bez obzira na to jeste li ljubitelj tradicionalnih jela ili avanturistički nastrojeni prema novim okusima, gableci nude širok izbor. U Hrvatskoj su, na primjer, gableci postali kultni obrok.

Restorani i kafići diljem zemlje nude raznolik izbor gableca koji će zadovoljiti sva nepca. Klasični gableci često uključuju hranu poput sarmi, gulaša, čobanaca ili pečenja. Uz to, često su posluženi s raznim prilozima poput domaćih kruhova, krumpira ili salata.

No, gableci nisu rezervirani samo za Hrvatsku. Mnoge druge zemlje imaju svoje verzije tog obroka. U Njemačkoj Brotzeit je ekvivalent gablecima i uključuje različite vrste kruha, kobasica i sira. U Italiji, merenda je lagani međuobrok koji često uključuje bruschette, paninije i voće.

U Aziji ulični prodavači nude raznovrsne gablece, uključujući dim sum, tempuru ili razne vrste tjestenine. Gableci nisu samo ukusna hrana

već i društveni događaj. Ljudi često izlaze s prijateljima ili kolegama na gablec kako bi se opustili i razgovarali dok uživaju u hrani. Jer… Tko voli jesti sam?

Susjedi i prijatelji iz djetinjstva spojili ugodno s korisnim

Upravo to se pitaju susjedi i prijatelji iz djetinjstva, ekipa za pet, koja je u Ulici palih boraca u Hodošanu spontano došla na odličnu ideju. S obzirom na to da su svi samci, zašto bi jeli sami i kuhali svaki posebno, ako mogu spojiti ekonomično s druženjem?

Na području Međimurja ima raznih cateringa koji nude dostavu gableca. Neki od njih su Braco, Klopan, Kocka, Prepelica, Međimurska hiža, KTC, Bambina i Atlantik

Taman u vrijeme gableca, posjetili smo ih Hodošanu i našli za kuhinjskim stolom Vesne Vlahek (67) koja je taj dan bila u ulozi domaćice. Vesna je dugi niz godina radila u tajništvu župana u Međimurskoj županiji, a sada je u mirovini. Ivan Barić, prvi susjed koji ima 80 godina, vratio se iz Poreča gdje je godinama vodio restoran, a umirovljena ekonomistica Emilija Sabol (76) radila je 20 godina u Končaru. Tom veselom društvu nedostajale su još dvije susjede, Nada Biber (63) i Ana Blagus (80), koje zbog drugih obaveza nažalost nisu mogle doći na ručak i druženje.

Susjedi osmislili za 5 u Hodošanu!

Kako kažu, za ovakvu tradiciju “krive” svoje roditelje, koji su se također ovako družili i međusobno si pomagali. Nije bilo tog kolača ili klipića koji se nije podijelio sa susjedima. A sudbina je ovo društvo ponovno spojila, u poodmakloj dobi uspjeli su sačuvati ono najdragocjenije - prijateljstvo i druženje. A naravno, smijeha nikad ne nedostaje.

Oko menija se uvijek lako dogovore. Ipak, ima onih koji su zbog zdravstvenih razloga na posebnoj prehrani, kao Emilija Sabol, no to svi znaju, pa je tako riža ili nešto laganije uvijek pripremljeno posebno za nju. Nedjeljom se ne druže za ručak jer im

onda svakome dođe netko od rodbine, a u ponedjeljak se jedu “ostanjki”, no zato se već u utorak počne planirati što će se i kod koga jesti. Dogovor brzo padne. Ipak se toliko dugo poznaju da znaju što se kome sviđa, a i tko što najbolje priprema.

- Osim što je ovo ekonomičnije jer, recimo, nema smisla da jedan batak pečem samo za sebe, ovo je prvenstveno oblik druženja, jer tko voli jesti sam, rekla nam je domaćica Vesna Vlahek koja je pripremila ukusnu krem-juhu od krastavaca, rižu s povrćem, pohana krilca i pečeni krumpir s piletinom u pećnici.

No, nije da se jedino druže u vrijeme ručka. Nema to-

ga što zajedno ne slave, od rođendana do Nove godine. Njihova povezanost zrači takvom pozitivnom energijom, da biste naprosto željeli biti dio ovakve zajednice. Zamislite koliko ljudi na ovom svijetu ne pozna svoje prve susjede, a kamoli da zajedno svakodnevno ručaju. Neprocjenjivo. Ovo je zaista dobar primjer u našem društvu kako bi se ljudi, posebice stariji, a koji su često sami, mogli povezati i zajedno provoditi vrijeme. Jer, zaista, ima li ljepšeg nego jesti u dobrom društvu?

Cijene namirnica divljaju

Uz sve to, osim što nitko ne voli jesti sam, cijene hrane

su zbog inflacije podivljale. Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u kolovozu 7,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, što znači da je inflacija na godišnjoj razini porasla prvi put nakon osam mjeseci pada, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku. Inflacija je, naime, postepeno popuštala od studenog prošle godine, kada je dosegnula rekordnih 13,5 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, cijene hrane, pića i duhana porasle su u kolovozu na godišnjoj razini u prosjeku za 10,1 posto.

S takvim cijenama, zasigurno ćete dva puta razmis-

ISPLATI LI SE samcima kuhati samo za sebe ili je bolje svakodnevno naručiti gablec?

Vesna Vlahek, Emilija Sabol, Ivan Barić, Nada Biber i Ana Blagus iz Ulice palih boraca Zato je svaki dan netko drugi domaćin. Uz to što je ekonomično, najviše ih veseli

Toni Podgorelec, pomoćnik u kuhinji

osmislili ručak

Hodošanu!

boraca u Hodošanu ne žele jesti sami. veseli zajedničko druženje

liti što ćete kupiti, a potom kuhati taj dan. Da, ima onih koji u svom vrtu uzgoje voće i povrće, meso i jaja, no ako ste osuđeni isključivo na trgovinu, znate da je zaista sve skupo.

Ako ste radnik, imate dvije opcije. Ili ćete si pripremiti neki obrok večer ranije, bilo u obliku salate s tjesteninom, tunom i povrćem bilo da ćete pronaći alternativu u obliku kupovnih gableca. Pekara je nužno zlo, a i vrapci na granama znaju da ćete od svakodnevnog bureka ili bilo kakvog pekarskog proizvoda dobivati kile, a koje ćete još i skupo plaćati.

Zato smo provjerili kakva je uopće ponuda gableca na

našem području. Na području Međimurja ima raznih cateringa koji nude dostavu gableca. Neki od njih su Braco, Klopan, Kocka, Prepelica, Međimurska hiža, KTC, Bambina i Atlantik.

Ako ste samac, zasigurno vam se neće isplatiti kuhati cijeli ručak od juhe, glavnog jela, salate pa do deserta. No, potrebno je unositi što raznolikiju hranu kako biste imali energiju, pa zato mnogi posežu upravo za gablecima.

Gableci većinom po 4 eura

KTC u Čakovcu jedna je od opcija za one koji žele pojesti nešto “na žlicu”. Cijena je prihvatljiva jer ako izra-

čunate koje sve namirnice morate kupiti za pripremu cjelovitog ručka, ispada da se gablec zaista isplati. A pri tome nemate zezanciju s cijelim procesom kuhanja, a kasnije čišćenja. Uostalom, ako ste zaposleni, rijetko tko može funkcionirati cijeli radni dan natašte ili samo s doručkom.

Tako ćete primjerice u KTC-u pitomački odrezak platiti 4, pohane lignje 6, black nuggets sa sirom 3,50, grah s kobasicom 4, juneći saft gulaš 4, a špagete bolonjez također 4 eura. Većinom se ovakve cijene kreću i na ostalim lokacijama koje imaju gablec u ponudi.

Gableci su zaista in. Cijena je prihvatljiva jer ako izračunate koje sve namirnice morate kupiti za pripremu cjelovitog ručka, ispada da se takav način obroka zaista isplati. A prema tome nemate zezanciju s cijelim procesom kuhanja, a kasnije čišćenja

Zlatko Kovač specijaliziran upravo za gablece

Čak 400 gladnih usta dnevno hrani Zlatko Kovač, dugogodišnji ugostitelj iz Pretetinca, koji je većini poznat kao vlasnik Lipe u Nedelišću. Lipa sada ima drugu funkciju pa je Zlatko kuhinju preselio u Dunjkovec. Specijalizirani su upravo za gablece i catering.

- Imamo veliku kuhinju od 100 kvadrata, kuhamo 400, a nekad čak i više gableca dnevno. Kuhamo za razne tvrtke, udruge, starije

Primjer tjednog gablecjelovnika kod Zlatka Kovača

U ponedjeljak je na meniju narodni gulaš, odrezak na međimurski, kaša, salata, nadalje pileći file na međimurski, kaša, salata, pečena šunka, pečeni krumpir i ajvar. U utorak se jede mesna štruca na lovački, pire, salata, filana paprika, pire, pileći file na lovački, pire, salata, narodni gulaš, grah varivo sa špekom i narezanom kobasicom, a u srijedu pljeskavica na žaru, kalapajsani, salata, grah ala divlji zapad, bečki odrezak, kalapajsani, salata, pečeni pileći file, kalapajsani, sa-

i nemoćne te Caritas, rekao nam je Zlatko Kovač kojeg smo taman ulovili u vrijeme kada su se gableci počeli pripremati za odlazak na brojne lokacije Međimurja.

Imaju čak petero vozača koji od podneva startaju kako bi hranu dostavili na vrata gladnih. A kako im izgleda

lata, narodni gulaš. U četvrtak je u ponudi pileći paprikaš, riža, salata, fino varivo s kuhanim mesom, odrezak esterhazy, riža, salata, narodni gulaš, jetra na žaru, pečeni krumpir i tršćanski umak, a u petak pariški odrezak, krumpir-salata, pileći file na orly, krumpir-salata, prženi oslić, krumpir-salata, pašta fažol s hrenovkom, a lignje na pariški, pomfrit, tartar samo po narudžbi s time da je njihova cijena nešto viša, 5 i pol eura. Zaista se može naći za svakoga ponešto.

dnevni raspored, Zlatko govori:

- Kuhari rade od 6 do 1 jer se prvo treba napraviti priprema. Kuhinja počinje raditi u 7. Šef kuhinje je Alen Kustec, dok mu je glavni pomoćnik Toni Podgorelec, nastavlja Zlatko i dodaje kako ih je u smjeni ukupno četvero.

Kuha se od ponedjeljka do subote, a nedjeljom većinom ne rade. Svaki dan imaju pet vrsta menija, obavezno dva variva i tri mesna. Uz meso je prilog i salata, kao i kruh koji se nalazi u smjeni. Glavni kreator za meni je upravo Zlatko, a kaže kako se meni slaže na tjednoj bazi. Cijena je većinom 4 eura. Pripremaju i catering po narudžbi.

- Sve nas više zovu upravo stariji. Ljudi ili nemaju vremena kuhati ili im se jednostavno ne isplati kuhati, pogotovo ako su sami i nemoćni. To je najjednostavniji način da se pojede barem jedan obrok na žlicu dnevno. Lako se za večeru pripremi nešto u hodu. Ako pogledate što se uopće danas može kupiti u dućanu za takvu cijenu, a i koliko ćete vremena potrošiti na samu pripremu, stoga ljudi sve više posežu za dnevnim gablecima, zaključuje vlasnik Kovač.

Alen Kustec, šef kuhinje Nikene

Zlatko Kovač, ugostitelj i vlasnik Nikene koja dnevno hrani i do 400 gladnih ustiju

Vesna Vlahek, Emilija Sabol i Ivan Barić dio su ekipe koja prakticira ručak za 5 u Hodošanu

Trgovine otvorene ove nedjelje

KRK trgovine (METSS)

• Čakovec, Mihovljanska 46 b

• Čakovec, S. Radića 22

• Črečan 42

• D. Dubrava, Trg Republike 16

• Domašinec, Glavna 164

• Donji Kraljevec, Čakovečka 1

• Donji Vidovec, Glavna 45

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Držimurec 98

• Dunjkovec, Glavna 21

• Frkanovec 84

• Goričan, Makovica 6

• Goričan, Školska 15

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Kraljevec, Potočna 4

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 b

• Hlapičina 172

• Hodošan, Cvjetna 1

• Ivanovec, Čakovečka 7

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Krištanovec 122

• Križovec 17

• Macinec, Glavna 61

• Mačkovec, J. B. Jelačića 114

• Mala Subotica, Glavna 29a

• Mali Mihaljevec, R. Končara 23

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Tita 62

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novakovec, Selska ul.

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Pleškovec 30

• Podbrest, M. Kovača 42

• Podturen, I. Grčića 6

• Prelog, K. Domagoja 19

• Prelog, Trg slobode 1

• Pribislavec, B. Radića 54

• Pušćine, N. Tesle 1 a

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Sivica, Mirogojska 4

• Strahoninec, M. Gupca 1

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Sveti Martin na Muri, Trg sv. Martina 13

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Šenkovec, Pavlinska 5

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25 a

• Trnovec 11

• Turčišće 21

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Zasadbreg 153 a

• Žiškovec, Glavna 72

TP trgovine (KITRO)

• Belica, J. Slavenskog 22

• Domašinec, K. Zrinski 1

• Donja Dubrava, Podravska 26

• Gardinovec 183

• Goričan, Dravska 3

• Kotoriba, Murska 24a

• Mursko Središće, Martinska 44

• Novakovec, Glavna 32

• Okrugli vrh 62/b

• Orehovica, Zrinskih 33

• Palovec, Glavna 33

• Peklenica, Glavna 13

• Pleškovec, Pleškovec 160

• Podturen, Glavna 18

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sveti Juraj u Trnju 15/a

• Štrigova, Glavna 101/a

• Totovec, V. Bakarića 35

• Vrhovljan, Čakovečka 5

OSTALE TRGOVINE

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KAUFLAND, Čakovec (8-15 h)

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• Market Barbara, Kuršanec

• MIDRANO, Železna Gora

• Supernova Varaždin (9-14 h)

• Trgovina Anica, Dragoslavec (7-11 h)

Veselila nas je svaka niknula biljka

S namirnicama iz školskog vrta znaju što jedu

Školski vrtovi postaju sve važnija vještina za život, a kako stvoriti povrće bez pesticida, koristeći se pomagačima iz prirode, školama pomaže i udruga Biovrt, koju vodi Silvija Kolar-Fodor. Vještine koje djeca nauče radeći u školskom vrtu korisni su im alati za cijeli život jer će znati kako sami uzgojiti nutritivno vrijedne namirnice.

- To je tim važnije sada kada namirnice postaju skupe, a na police dućana dolaze izdaleka pri čemu gube na vrijednosti.

Preko djece cilj nam je širiti znanje na odrasle, ističe Silvija Kolar-Fodor.

Sanja Ambruš i Dubravka Baksa vode biovrtlarsku grupu u OŠ dr. Vinka Žganca, surađujući i u projektu Bioraznolikost u vrtu s udrugom Biovrt, koju vodi Silvija Kolar-Fodor. - U projektima smo već četvrtu godinu i iskustva koja smo stekli u biovrtu upotrebljavamo u nastavi. Djeca, članovi Povrtlarske grupe, prenosili su na satima Prirode, odnosno Biologije svoje znanje drugima, kazala je Sanja Ambruš.

Dodala je: - Učili smo o štetnosti pesticida, pa u svom

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info:

POGLED

CIMERMAN

Nema muškog ili ženskog poduzetništva ili je uspješno ili nije!

Poduzetnik je uspješan ili nije, neovisno o tome

je li muškarac ili žena. Shvatila sam to u razgovoru s Bernardom Cecelja, ženom koja ima iznimnu poslovnu inteligenciju i koja vidi priliku, gdje svi poslovno netalentirani ljudi ne vide ništa. Svatko od nas dobio je svoje talente da učini s njima nešto za života, biblijskim jezikom rečeno da ih umnoži. Ostavi neku vrstu blaga iz sebe. Bernarda je svoj talent poslovne žene zasigurno umnožila.

Tome svjedoči da kroz svoje �irme zapošljava preko 200 ljudi. Velika je stvar s 200-tinjak ljudi stvoriti uspješne poslovne “pakete”.

Postoji niz teorija o muškom i ženskom poduzetništvu, stilovima upravljanja, ali budući da već duže vrijeme pratim poslovne ljude, razgovaram s njima, neke od njih poznajem pobliže, a neke pratim s distance, prateći njihove puteve, vidim da u suštini razlike nema. Svi uspješni poslovni ljudi bili

oni muškarci ili žene imaju isti modus. Drže do kvalitete svojih proizvoda ili usluga, striktno poštuju rokove, svoje djelatnike, dobavljače i ispunjavanje obveza. Redom su inovativni i posluju na svjetskom tržištu. A sve ostalo su nijanse u karakteru osobe.

Iznad svega po dolasku u te uspješne �irme vidim da uspješni poduzetnici ne pate od veličine. S jednakim poštovanjem se odnose prema svakome i prema onima koji nisu na istoj razini kao oni.

Nikada njihovi uredi nisu holivudski raskošni, niti ta vrsta poduzetnika svojom odjećom ili stilom ponašanja pokazuje razmetljivost.

Čak te iznimne žene i muškarce prati suzdržana diskrecija. Oni su svjesni svog uspjeha i nemaju potrebu napuhavati se njime.

Duboko su svjesni i tuđe zavisti, ali ju ignoriraju. Poduzetnici su ljudi koji su uvijek na ledu. Dovoljan je jedan krivi korak, da nekom stanu na kurje oko i da ih se

školskom vrtu uzgajamo povrće bez njihove uporabe. Tako proširujemo znanje, ali na opipljiv i konkretan način, a djeca to svoje prenose i doma na svoje roditelje. Veselili smo se kad smo nešto posadili, pa su iz toga niknule biljčice i dale plodove.

Udruga Biovrt je osim u Vratišincu educirala o bioraznolikosti u vrtu i u OŠ Gornji Mihaljevec. U edukaciji je ukupno sudjelovalo 114 učenika obiju škola, a na 10 vrtlarskih radionica i 4 terenskih edukacija sudjelovalo je 40 učenika koji su se educirali o vrtlare-

nju, bioraznolikosti i zaštiti okoliša. U objema školama postavili su nove kućice za ptice, ježeve i šišmiše, pojilice i hranilice za ptice. Dodajmo i to da polovica, 15, od 30 osnovnih škola u Međimurju ima školski vrt ili voćnjak. U većini škola rad u školskom vrtu organiziran je kroz izvannastavne aktivnosti. Zatim u gotovo svim školama nastava se povezuje sa školskim vrtom ili voćnjakom. Škole upotrebljavaju voće i povrće iz svojih vrtova i voćnjaka za prehranu učenika. (BMO)

za osvetu uvalja u blato. A kad se to dogodi, ni cijela vatrogasna postrojba nije dovolja da spere blato s njih.

Jednom mi je takav uspješni, a suzdržani poduzetnik kazao da ni po koju cijenu ne želi biti doživljen kao veliki ili prvi, jer čim stršiš, smetaš mnogima. Njegova je poslovna logika bila raspršiti poslovanje da prikrije svoju veličinu.

Nismo zemlja u kojoj se plješće uspjehu, osim ako nije sport u pitanju.

OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec uzgajaju povrće u svom vrtu uz pomoć prirodnih pomagača

Maja Poredoš, Sanja Ambruš, Dubravka Baksa, Karla Vrtarić, Kevin Kerovec, Mihajlo Ivaniš i Silvija Kolar-Fodor

Mali, ali koristan školski vrt u OŠ dr. Vinka Žganca Vra�šinec

TVRTKA BERNARDA slavi 25 godina poslovanja

Sve je počelo s Bernardinih 13

Na Bernardinim krevetima i madracima spava se po Europi, Aziji, sjevernoj Africi i na kruzerima koji kruže diljem svijeta

Piše i foto: Božena Malekoci-Oletić

Od prvog dana poslovanja prioritet tvrtke Bernarda su kvaliteta i rokovi isporuke. - Kako smo u poslovanju otpočeli s izvozom na njemačko tržište, koje nam je i dalje najveće tržište, morali smo se prilagoditi uvjetima “policijskog sata” isporuke, otpočela je priču Bernarda Cecelja, vlasnica istoimene �irme madraca i kreveta, o tome kako su se uspješno održali 25 godina na tržištu.

Objašnjava da policijski sat znači da u velikim gradovima dobiju termin istovara u hotel. Budući da su hoteli većinom smješteni u strogom centru, ne postoji mogućnost prilaza kad se sjetite. Može se doći samo pet minuta prije dogovorenog termina, ali ne i pet minuta kasnije. -Ta okolnost nas je od početka naučila poštovati rokove, kaže. Nastavlja: - Zahvaljujući poslovnoj suradnji sa špedicijom Kos transporti uspijevamo održati taj poslovni model. Zahvalna sam im na tome da striktno poštuju rokove isporuke, unatoč svim nepredviđenim teškoćama koje prijevoz nosi. Neizbježno je da se ponekad pokvari kamion na putu ili se dogodi prometna nezgoda, ali mi to kao korisnik njihove usluge prijevoza naše robe nismo

osjetili jer unatoč svemu na istovar na odredište stigao je na vrijeme. A to je važno, jer kupac rok i kvalitetu cijeni i vraća se dobavljaču, kaže.

Za održavanje kvalitete proizvoda od prvog dana surađuju s Tekstilno-tehnološkim fakultetom i sa Šumarskim fakultetom, gdje provjeravaju svoje proizvode i repromaterijal koji u njih ugrađuju. Sastav proizvoda mora u potpunosti odgovarati deklaraciji, njihova je politika.

Najskuplji madrac nije nužno najbolji

Bernarda je poznata kao inovativna �irma. Do prije korone kontinuirano su lansirali nove modele madraca, uz striktno pravilo u kakvom je sastavu bio prijavljen na testiranje, takav se bez izmjena izrađuje dok god je u proizvodnom programu. - Znamo da kupci prepoznaju i cijene kvalitetu i zbog toga nam se i vraćaju, rekla je Bernarda. Kupcima samo ne prodajemo, već ih i savjetujemo. Naglašava: - Najskuplji madrac, zbog komponenti koje su ugrađene u njega, ne znači da je i najbolji za osobu koja ga želi kupiti. Zato smo mi tu u ulozi savjetnika što bi za određenu osobu bio najbolji izbor. Iz razgovora s kupcem možemo preporučiti madrac, odnosno krevet ovisno o njegovu zdravstvenom stanju ili tegobama. Ovisno o tome je li

osoba na nešto alergična, pati od nekih bolova, ima iza sebe operacije i slično. Prema tim informacijama može se izraditi madrac. Puno puta izrade unikat za određenu osobu. Što se tiče dimenzija, nema te koju ne mogu napraviti, ne samo po veličini, već i po obliku. - Za nas je kupac kralj i želimo mu ispuniti želje i toga se držimo svih 25 godina, ističe naša sugovornica.

Nastavlja: Da bismo to postigli, neprestano educiramo ljude u svim segmentima poslovnog procesa. Odškolovali smo nekoliko majstora, a naročito radi toga da možemo imati učenike na praksi, što bez mentora nije moguće.

- Poslujemo prilično dobro, međutim ne mogu reći da nas tijekom ovih 25 godina nisu zadesile različite krize. Prisjeća se: - Baš 1998. godine kad smo otvarali �irmu, mahom su se �irme zatvarale. Ali kao poduzetnik znaš da se krize javljaju ciklički. Naročito nas je pogodila korona zato što opremamo hotele. A u vrijeme korone sve je bilo zatvoreno. Niti smo što mogli isporučiti niti smo mogli proizvoditi.

Radnicima, dobavljačima i državi ne ostatjem dužna

No i u toj nepredvidivoj situaciji Bernarda je sačuvala je �irmu i zaposlenike, vodeći se mišlju: - Zlo će proći, a gdje poslije naći zaposlenike, ako ih

u krizi otpusti. Svi zaposlenici, bez obzira na kojem mjestu su radili, dobivali su plaću koja je bila dogovorena ugovorom, bez obzira jesu li sjedili doma ili radili smanjenim kapacitetom. Svima je bilo sve isplaćeno, u bruto iznosu sa svim porezima i doprinosima. Samo na početku 2020. nismo mogli isplatiti uskrsnicu, ali već božićnicu smo isplatiti, kazala je.

Financijske obveze smo mogli ispuniti jer unaprijed vodimo računa da su nepredviđene okolnosti moguće. Zbog toga uvijek imamo neku rezervu. Moj je stav da državi, radnicima i dobavljačima ne smijem ostati dužna, pa ako treba, obveze ću podmiriti prodajom moje zadnje imovine. Do sada u 25 godina poslovanja nikada nismo zakasnili s isplatom plaća.

Plaće smo dizali i u ovoj krizi u vrijeme in�lacije za 16,5 posto. Uz to dajemo uskrsnice i božićnice, dječje darove i vodimo na izlet cijeli kolektiv. Svake godine, osim u koroni, nekamo putujemo. Išli smo u Njemačku, Italiju, Sloveniju, Makedoniju, Prag, Vukovar, na različite destinacije u Hrvatskoj…

Kad Bernarda slavi, svi dobivaju poklone

Bernarda ove godine slavi 25. rođendan, tako u rujnu u vrijeme obljetnice, svim kupcima svojih proizvoda daruju 25 posto popusta. Govoreći i o nepovoljnim vanjskim okolnostima s kojima se �irma nosila tijekom proteklih godina poslovanja su i katastrofe. Nedavno je u neposrednom susjedstvu izbio požar na reciklažnom dvorištu i sva sreća što se nije proširio na tvrtku Bernarda. - Mi smo ionako rizična proizvodnja zbog sirovina kojima se koristimo u proizvodnji. Radi predostrožnosti imamo dobru protupožarnu zaštitu, rigorozne kontrole sustava, vlastitu vatrogasnu postrojbu, ugovore s vatrogascima iz Čakovca i Pušćina, nekoliko hidranata u dvorištu koje smo odmah otvorili kad je u susjednom reciklažnom dvorištu izbio požar. Svaki čas održavamo i edukacijske vježbe s vatrogascima. Ugradili smo instalacije za vatrodojavu jer u pro-

izvodnji i u skladištu imamo drvo, ljepilo, tkanine, spužve, sve je lako zapaljivo i može se začas pretvoriti u buktinju. Uz to plaćamo osiguranje protiv požara. Da se požar od susjeda kojim slučajem proširio k nama, plamtjelo bi i sve oko nas. Zahvaljujući naporima i dobroj reakciji vatrogasaca to je spriječeno, naglašava Bernarda. Poplavu su imali 2012. godine, kad je puknuo nasip na Dravi. Prije mjesec dana poplava je ponovno zaprijetila Pušćinama. Da spriječe štetu, sve proizvode koje bi mogla dosegnuti voda dizali su na regale, punili kamione, nosili u drugi poslovni prostor preko puta da ih zaštite od vlage, a kad je opasnost prošla, vratili na staro mjesto.

Sve spomenute krize tijekom proteklih 25 godina uspješno su prebrodili unatoč brojnim stresovima.

Na Bernardinim krevetima i madracima spava se po cijeloj Europi, ali i Aziji, sjevernoj Africi i na kruzerima koji kruže diljem svijeta.Nije lako ući u hotelske lance, ali imali smo sreću da smo u ušli u njih posredstvom partnera koji kupuje madrace za velike hotelske lance, a ostali smo zbog bezuvjetne kvalitete.

To povlači pitanje gdje se formalno školuju i koji kadrovi sudjeluju u proizvodnji madraca. Za šivaonicu su potrebni tekstilni radnici, a kako ih iz obrazovnog sustava dolazi sve manje, starije iskusne radnice

educiraju mlađe. Za stolare i tapetare uz one koji dolaze iz škole, majstore iz �irme educiraju one koji dođu u taj dio proizvodnje.

Bernarda surađuje i s dva fakulteta. Šumarski ispituje i daje potvrdu da je proizvod sukladan namjeni i funkciji koju deklarira, a Tekstilno-tehnološki fakultet ispituje kvalitetu tkanina koje ugrađuju u proizvode. U proizvodnji upotrebljavaju vatrootporne, vodootporne, tkanine sa srebrom… Na fakultetu ispituju kakvoću, tvrdoću, propusnost i piling tkanina. Premda ih moraju certi�ikati i proizvođači, u Bernardi ih radi svoje sigurnosti šalju na “štih probe” odgovara li stvarni sastav deklaraciji.

Tvrtka Bernarda počela je poslovati s 13 zaposlenih, pri čemu je trinaesta bila osnivačica �irme, Bernarda Cecelja. Naglašava: - Nismo počeli s madracima, nego s proizvodnjom box kreveta, koje sam odmah na početku zaštitila u Zavodu za intelektualno vlasništvo u Zagrebu, 1998. godine. Vlastitu proizvodnju madraca i kreveta smo počeli jer je s kooperantima bilo teško održavati rokove. Bilo je to vrijeme epidemije međusobnih dugovanja, zbog čega nismo imali sigurnost rokova isporuke pa smo i proizvodnju preuzeli u svoje ruke. Bila je to dobra odluka i danas je �irma narasla na više od 160 zaposlenih.

Volim reći da je Bernarda original, a ostali kopije

- U 25 godina postojanja nisam se osvrtala na to što radi konkurencija, nego sam uvijek gledala da svi naši proizvodi budu izvorno naši. Po našoj ”recepturi” i prema našim kreacijama. Izrazito smo inovativna �irma o čemu svjedoči jako puno medalja koje smo dobili na međunarodnim sajmovima za inovacije.

Međutim sve te nagrađene inovacije pretvarali smo u proizvodnju. Naše inovacije nisu stajale u ladici, nego smo iz njih stvarali naše proizvode. Volim reći da

je Bernarda original, a ostali su kopije, kaže. Dodaje: Puno nas �irmi kopira, naročito u zemljama u okruženju. Srce madraca, njegova jezgra, mora biti izrađena od opruga. Opruge madracu daju prozračnost, a tijelu potporu. Ne možemo doduše spavati na “federima”, pa se oni oblažu protektorima.

To su čitave nauke jer zadaća madraca je da dobro drži tijelo, omogućava prozračnost kako se tijekom spavanja ne bismo mučili u “parnoj kupelji”, nego se probudili odmorni i čili za novi dan.

Kupci prepoznaju i cijene kvalitetu i zbog toga nam se i vraćaju, rekla je Bernarda

Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

Pravi razlozi

inflacije

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Povećanje inflacije u odnosu na prošli kolovoz iznosi 7,8 posto. Nakon osam mjeseci pada inflacija je u Hrvatskoj opet počela rasti, pa se doista treba zapitati koji su pravi uzroci. Najviše su porasle cijene hrane, za 10,1 posto i usluga za 7,8 posto, dok su cijene energije porasle 4,3 posto. U eurozoni smo drugi po visini inflacije, nakon Slovačke.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

kivanja velika. U Hrvatskoj troškovi hrane iznose oko 20 posto ukupne potrošnje. U Sloveniji troškovi hrane iznose samo 11 posto, koliko i u Austriji i Njemačkoj. Zanimljivo je da troškovi hrane u SAD-u iznose samo 6,7 posto.

U BELICI održan 23. Festival krumpira

Hrvatska je inflacija u najvećem dijelu ovozna, pa bi se onda moglo pomisliti da inflacija jednako pogađa sve, a to nije istinito. Naime, svi koji to mogu u svoje cijene ugrađuju očekivani rast inflacije i rast troškova, tako da ona sama sebe hrani. Ako očekujemo da će inflacija biti visoka, ona će takva doista i biti.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Porast plaća je dobrodošao, to zna svaki hrvatski radnik. Ono što, čini se, ne zna ni hrvatski radnik ni Vlada, je tko su na kraju inflatorne igre dobitnici, a tko gubitnici inflacije.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Potrošeni format priredbe!?

Ovo što se dalo vidjeti, bila je blijeda slika nekadašnje priredbe koja je okupila sve Beličance, krumpiraše i prijatelje krumpira

Piše: Vlasta Vugrinec

Općina Belica i Udruga uzgajivača merkantilnog krumpira Međimurske županije minule su subote bili organizatori tradicionalnog 23. po redu Festivala krumpira. Bila je to manifestacija koja je svjetlo dana ugledala nakon pandemije korone. Donijela je i redizajn knjižice s tradicionalnim jelima krumpira.

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

U Hrvatskoj je na djelu preraspodjela realnog dohotka između radnika i poduzetnika, nekad bi to značilo između između bogatih i siromašnih. Konkretno, Vlada favorizira poduzetnike radi investicijske klime na račun radnika. U tom kontekstu valja čitati i podatak o rastu hrvatskog BDP-a ove godine, koji je među najvišima u eurozoni.

Kako ljudi moraju jesti, najviše rastu troškovi hrane, pa su tu i inflatorna oče-

VARAŽDINU, Gajeva 5

Domaći poduzetnici su u očekivanu inflaciju ugradili i svoju povećanu dobit. To se zapravo od njih i očekuje, no ne na način grabeži jer dinamika inflacije stvara dobitnike i gubitnike u državi. Prva je o takozvanoj „pohlepoinflaciji“ progovorila njemačka ekonomistica Weber prije dvije godine, čije su teze isprva negirane, da bi danas bila savjetnica njemačke Vlade. Ukratko, ona je ustanovila da je za rast inflacije u europskim prilikama najviše zaslužna porast dobiti poduzetnika, a to znači i nedovoljne mjere države na suzbijanju inflacije. Da zaključimo, u Hrvatskoj je uloga dobiti čak 3,5 puta veća od uloge povećanja plaća, što je mnogo više od prosjeka eurozone. Konkretno, domaći poduzetnici u Hrvatskoj zbog inflacije zarađuju tri puta više u odnosu na SAD i dva puta više u odnosu na prosjek eurozone.

ne tehnologije, preko jela od krumpira i torte, 15 ekipa koje se natječu u kuhanju jela od krumpira, nagrade zaslužnim krumpirašima, sve je to izostalo. Izostali su i krumpiraši te posjetitelji. Jest da je bila subota i da se brao krumpir, međutim brao se i ranije pa su se svi odazivali.

stvari stoje, to će biti zadatak novog predsjednika Udruge krumpiraša koja također ide silaznom putanjom i slijedi put gašenja kao što su to napravile primjerice Udruga ratara MŽ pa voćara itd.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Zbog toga domaća javnost s velikim nestrpljenjem očekuje mjere Vlade, najavljene za sredinu rujna, pitajući se tko će stati na kraj inflaciji.

Što se događa s Festivalom?

Svi oni koji prate Festival, minule su se subote pitali što se to događa s tom lijepom manifestacijom koja je znala okupiti sve Beličance na jednom mjestu, ali i Međimurce sa svih strana. Jer, ovo što se dalo vidjeti, bila je blijeda slika nekadašnje priredbe na čiju su organizaciju mnogi mogli gledati s dozom zavisti.

Povorka koja je prikazivala razvoj krumpiraštva u Belici, od motike do kombajna koji su zadnja riječ suvreme-

Je li pauza od korone ostavila svog traga, je li sadašnji predsjednik Damir Mesarić doista toliko istrošen koliko sam naglašava i samo čeka svoju smjenu, je li zakazala Općina ili pak su jednostavno nastala takva vremena u kojima je teško okupiti ljude, animirati ih kako bi dali nešto za svoj kraj? A na kraju i za promociju svog krumpira, namirnice koja je podigla Belicu, školovala djecu, gradila kuće i imanja.

Je li postojeći format Festivala potrošen pa ga treba dopuniti, izmijeniti, dati mu dašak svježine? Kako sada

To bi stvarno bila šteta jer Festival ima potencijala, ima se što za pokazati i prezentirati i Beličanci se doista imaju čime poštimati. Činjenica je da se sve mijenja i da se ne može živjeti na staroj slavi pa tako i Festival mora ići ukorak s vremenom.

No, ne mogu se ljudi pozivati na Festival s tri štanda krumpira, a da ne probaju fine i prefine delicije koje su inače pripremale vrijedne članice tamošnje Udruge žena.Stoga, ako su starije generacije umorne i dale sve od sebe, tu su mladi koji doista ne bi smjeli zaboraviti na svoju povijest, povijest krumpira i sve ono što ide uz to. Možda će se nešto i promijeniti uz otvorenje Muzeja krumpira?

Bila bi stvarno da se Festival ugasi jer ima potencijala, ima se što za pokazati i prezentirati i Beličanci se doista imaju čime poštimati.

Priznanja za izgradnju hladnjača Dio festivalske tradicije je i podjela priznanja zaslužnima za promociju krumpira, odnosno priznanja su primili ljudi koji su pomogli pri realizaciji i izgradnji modernih skladišta krumpira. Tako su zahvalnice dodijeljene državnom tajniku ministarstva poljoprivrede Zdravku Tušeku, Kristijanu Mavreku, Marijanu Novaku, Zvonimiru Obadiću, Mirjanu Dodleku, Dijani Lovrenčić, Damiru Mesariću, načelniku Zvonimiru Taradiju, ali i odvjetničkom uredu Ivice Plavetića.

za specijalne i progresivne naočalne leće

Postrojenje na trokutu u Čakovcu

REKONSTRUKCIJA na postrojenju HEP-a

Za sigurniju opskrbu potrošača strujom

Na trafostanici kod trokuta u Čakovcu već duže vrijeme mogu se primijetiti radovi. RIječ je o zamjeni

starih komponenti novima kako bi opskrba strujom ostala sigurna. Naime električna energija s dalekovoda

od 110 kv u Međimurje dolazi na dvije točke. Jedna točka je u Prelogu, a druga u Čakovcu. (BMO, foto: Z. Vrzan)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Zahvalnice su primili Ivica Plavetić, Zvonimir Obadić, Damir Mesarić, Zdravko Tušek, Zvonimir Taradi, Kristijan Mavrek, Marjan Novak, Dijana Lovrenčić i Franjo Dodlek koji je preuzeo nagradu za sina Mirjana

ponovnog buđenja

KOLIKO alkohola je previše?

Normalnog čovjeka bi 5,24 promila ubilo, ali ne i baždarenog

Kako je moguće da čovjek koji ima 5,24 promila alkohola u krvi funkcionira i još je za volanom? Postoji li granica smrtonosne količine alkohola i koja je to vrijednost?

Zamolili smo za pojašnjenje liječnicu Dijanu Uvodić-Đurić koja se bavi i liječenim alkoholičarima i upućena je u tu temu.

- Takva količina alkohola u krvi normalnog čovjek bi ubila, ali ne i nekoga tko je baždaren. Ljudi različito reagiraju na količinu alkohola u krvi, što ovisi i o građi tijela i o tome koliko je tijelo istrenirano na pijenje.

Ljudi koji duže piju podnose veće količine alkohola u krvi i naoko funkcioniraju dobro. Dok s druge strane, ljudi koji nisu navikli na

pijenje i kod manjih količina alkohola u krvi, a pogotovo s količinom od 5,24 promila, pali bi u alkoholnu komu. Za ilustraciju, imali smo slučaj

djeteta koje je s 1,7 promila alkohola u krvi bilo u pretkomatoznom stanju, kazala je dr. Diana Uvodić-Đurić. Dodala je: Ljudi, koji s visokom dozom alkohola naoko funkcioniraju dobro, obično iza sebe imaju dugotrajni staž pijenja. No to su bolesni ljudi u čijem tijelu se događaju promjene i oštećenja organizma koja u jednom trenutku dovode do urušavanja organizma, upozorila je.

Znakovi i simptomi trovanja alkoholom uključuju: zbunjenost, ukočenost, povraćanje, napadaje, sporo disanje (manje od osam udisaja u minuti), nepravilno disanje (razmak od više od 10 sekundi

između udisaja), blijedu ili plavu kožu, nisku temperaturu tijela i nesvjesticu. Osoba koja je u nesvijesti ili se ne može probuditi, može biti u životnoj opasnosti, potrebno je pozvati hitnu pomoć.

Alkohol deprimira živce koji kontroliraju akcije poput disanja, otkucaja srca i re�leksa povraćanja, koji vas čuva od gušenja. Konzumiranje velike količine alkohola može usporiti, a u nekim slučajevima i isključiti te funkcije. Temperatura tijela se također može sniziti što dovodi do srčanog zastoja. Uz to, razina šećera u krvi može pasti dovoljno nisko da uzrokuje napadaje.

Koncentracija alkohola u krvi: Pripitost – 0,5 – 1,5 promila – 6 dcl piva ili 2,5 dcl vina ili 0,8 dcl žestokog; pijanstvo – 1,5 – 2,5 promila – 1,5

PRIBISLAVEC Presrela staricu (71) na biciklu i ukrala joj 50 eura

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je starija maloljetnica s područja Međimurske županije počinila kazneno djelo razbojništva. Naime, sumnja se kako je osumnjičena prošle srijede, 30. kolovoza oko 19 sati u Pribislavcu, Industrijskoj ulici, rukama uhvatila metalnu košaricu pričvršćenu za prednju stranu bicikla, kojim je nogostupom upravljala 71-godišnjakinja. Osumnjičena je potom povukla bicikl prema sebi, uslijed čega je vozačica pala

ČAKOVEC

na nogostup. Prilikom pada iz košarice bicikla ispao je novčanik, vlasništvo 71-godišnjakinje. Osumnjičena je zatim iz novčanika ukrala 50 eura te pobjegla s mjesta događaja. Oštećena je naknadno zatražila liječničku pomoć u Županijskoj bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno kako je u događaju lakše ozlijeđena. Zbog počinjenja kaznenog djela razbojništva prema osumnjičenoj starijoj maloljetnici podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

U tučnjavi teško ozlijedili 45-godišnjaka

l piva ili 0,8 vina ili 2,5 dcl žestokog pića; jako pijanstvo – više od 2,5 promila – 2 l vina ili 4 – 5 dcl žestokog pića i alkoholna koma – više od 4,0 promila – 1 l rakije ili drugog žestokog pića. (BMO)

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 18-godišnjak i 21-godišnjak s područja općine Kotoribe te 19-godišnjak sa šireg područja općine Svete Marije, počinili kazneno djelo sudjelovanja u tučnjavi. Naime, sumnja se kako su osumnjičeni u petak, 16. lipnja ove godine u Čakovcu, nedaleko od ugostiteljskog objekta u Ulici Tome Masaryka, zbog prijašnjih nesuglasica �izički nasrnuli na 45-godišnjaka

te ga pritom rukama i nogama izudarali po glavi i tijelu, a potom su se udaljili s mjesta događaja. Ozlijeđeni 45-godišnjak zatražio je liječničku pomoć u Županijskoj bolnici Čakovec, gdje je utvrđeno da je u događaju teško ozlijeđen. Protiv trojice osumnjičenih mladića zbog počinjenja kaznenog djela sudjelovanja u tučnjavi, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

KRAĐE GORIČAN Provalio u obiteljsku kuću

Što li je sve popio da je toliko napuhao?

MORTUS PIJAN 42-godišnjak iz Nedelišća uhićen

S nevjerojatnih

S čak 5,24 promila alkohola vozio je u nedjelju ujutro 42-godišnji muškarac iz Nedelišća. Jedina puka sreća bila je u tome što u prometu zbog njega nitko nije stradao i što nije prouzročio nikakvu prometnu nesreću sve dok ga policajci nisu zaustavili prilikom nadzora u Ulici maršala Tita.

5,24 sjeo

- Alkotestiranjem vozača utvrđeno je kako je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 5,24 g/kg. Vozač je uhićen te priveden u policijsku postaju. Uz podnesen optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 42-godišnji povratnik u počinjenju pre-

NESREĆA u šumi kod Gornjeg Zebanca

za volan!

kršaja upravljanja motornim vozilima pod utjecajem alkohola, tijekom ponedjeljka, 4. rujna, bio je odveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu, izvijestili su iz PU međimurske.

Tolika koncentracija alkohola u krvi vjerojatno bi ubila čovjeka pa je ovo i svojevrstan medicinski feno-

Rušio drvo pa se teško ozlijedio

U utorak, 5. rujna, oko 14:30 u šumskom predjelu zvanom Kamenica, nedaleko od Gornjeg Zebanca, prilikom rušenja stabla crne johe, dio krošnje pawo je na 42-godišnjaka. Vozilom hitne me-

dicinske pomoći ozlijeđeni 42-godišnjak prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da je u događaju teško ozlijeđen. Ovaj događaj je svakako dobra prigoda da upozorimo

građane da prilikom rušenja stabala, bilo u šumama bilo na nekim drugim lokacija, budu obazrivi te da poduzmu sve potrebne sigurnosne mjere kako bi se izbjegli takvi i slični događaji. Koliko mogu

men, a i 42-godišnjak je očito dobro “baždaren”.

Inače, hrvatski rekorder je Makaranin kojem su 2003. izmjerili 7,44 promila. No on nije bio pijan za volanom, već je lokao kod kuće i kako su pisali tada nacionalni mediji, navodno je popio osam boca viskija. (sh, foto: Pexels from Pixabay)

Između 15. kolovoza i 2. rujna u Goričanu, Frankopanskoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u prostorije obiteljske kuće, odakle

ČAKOVEC Ukrao ljestve

Između 22. kolovoza i 2. rujna u Čakovcu, Ulici bana Josipa Jelačića, nepoznati počinitelj iz otključanog, ograđenog dvorišta trgovačkog društva sa sjedištem u Bednji (Varaždinska župa-

HLAPIČINA

je ukrao razni alat, kućanske aparate i druge predmete. Materijalnu štetu 49-godišnja vlasnica procijenila je na više stotina eura. (sh)

nija) ukrao je aluminijske ljestve. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.(sh)

biti opasne situacije prilikom rušenja stabala, upozorava i događaj iz susjedne, Varaždinske županije, kada je prilikom rušenja stabla bukve smrtno stradao 65-godišnjak. (sh)

U četvrtak, 14. rujna, u ranim poslijepodnevnim satima u Hlapičini, nepoznati počinitelj provalio je u prostorije lokalnog nogometnog kluba, odakle je ukrao novac, razni alat i sportsku opremu

te druge predmete. Materijalna šteta utvrdit će se nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Iz kluba nestao novac, alat i sportska oprema

Dr. Diana Uvodić-Đurić

PERUANAC koji je više od pola života proveo u Čakovcu

Alois Stipetich Godenzi: U Međimurju sam ostao zbog statistike!

Radio je u banci, prodavao uređaje za grijanje, strojeve za branje jabuka, turistički je vodič i vlasnik praonice na čakovečkom Jugu, ljubitelj ronjenja, a trenutačno i jedini bas u Pjevačkome zboru „Josip Štolcer Slavenski“

Piše: Ivan-Goran Herman

Foto: IGH/Privatna arhiva A. S. Godenzija

Više od polovine života u Hrvatskoj je proveo Alois Peter Stipetich Godenzi (65), Peruanac hrvatskoga podrijetla. Rođen je u peruanskom gradu Chimboteu, a većina njegova „hrvatskog staža“ otpala je upravo na „međimursku prijestolnicu“ – Čakovec. Posjetili smo ga u njegovoj praonici deka i popluna na čakovečkom Jugu, što je samo jedan u nizu zanimljivih biznisa kojima se Alois u životu imao prilike baviti – osim što je radio u banci, prodavao je uređaje za grijanje, strojeve za branje jabuka, turistički je vodič… No, ponajprije da čujemo kako je uopće završio u Hrvatskoj iz daleke Južne Amerike.

Ljubav u doba koledža – Kako se može „skužiti“ iz prezimena Stipetich, otac mi je bio Hrvat, živio je u okolici Gospića odakle je odselio u Peru, u kojem je zasnovao obitelj. Moj godinu i pol stariji brat i ja smo sredinom sedamdesetih završavali srednju vojnu školu, a tada je u Peruu svako malo dolazilo do državnog udara. Tata je bio povezan s izviđačima te je uz njihovu pomoć pronašao

stipendiju koja bi omogućila da brat ode u SAD, ja u Japan.

Prije toga smo na poziv rođaka, koji su sebi protumačili da nemamo gdje studirati, otišli u tadašnju Jugoslaviju. Nama je tada bilo apsolutno svejedno kamo ćemo, nismo imali predrasuda, objašnjava poduzetnik, koji je na kraju u Varaždinu završio Fakultet organizacije i informatike. Prvotni plan uključivao je povratak u Peru nakon studija, no kako možete naslutiti, tom se planu ispriječila – ljubav!

– Kolegica s kojom sam učio za ispit iz statistike pozvala me na rođendan svoje prijateljice u Malu Suboticu, mjesto za koje dotad nisam ni znao gdje je, to mi je bio prvi dolazak u Međimurje. Tamo sam upoznao svoju sadašnju suprugu Danicu – ostalo je povijest. Zato, uvijek kad me pitaju kako to da sam ostao u Hrvatskoj, kažem: „Zbog statistike“, uza smijeh ističe uvijek dobro raspoloženi Alois, koji ima dvije kćeri, Moniku i Vanesu, te četiri unučice: Kleu, Nolu, Alinu i Miju.

Klea Puškadija, najstarija od njih, s djedom je posjetila Peru 2016. kako bi upoznala tu osebujnu zemlju, rodbinu, raznovrsno voće i kuhinju o kojima joj je pričao. Ostale unučice, dodaje Alois, čekaju svoj red.

Đe ronimo?

Društvenih angažmana Aloisu također ne nedostaje: početkom osamdesetih kao ljubitelj ronjenja učlanio se u Ronilački klub Drava u Varaždinu, u kojem je stekao puno prijatelja. Slično se može konstatirati i za drugi njegov veliki angažman, onaj u Pjevačkome zboru „Josip Štolcer Slavenski“, u kojem je popularni „Lojzek“, kako mu tepaju kolege pjevači, trenutačno jedini „pravi“ bas.

– U Zboru sam od sredine devedesetih, u to vrijeme trebao mi je ispušni ventil od nekih poslovnih suradnji i svakodnevnih stresova, a pjevanje mi je poslužilo kao lijek. Mislim da je druženje s ljudima veliko bogatstvo, još više ako usput zajedno radite nešto što volite.

Zato svima preporučujem da se učlane u neki klub ili udrugu, dodaje Lojz, koji voli pjevati i svirati akustičnu gitaru, ali i još poneki instrument kao što je charango, tradicionalna lutnjica koja je popularna u andskom području Južne Amerike. Izgledom podsjeća i na malu gitaru.

Alois kaže da je rodnu zemlju posljednji put posjetio prije nešto manje od šest godina: pandemijske okolnosti malo su mu poremetile planove. Peru je zemlja velikih razlika, objašnjava.

– Mi mislimo da je Hrvatska korumpirana zemlja, no u Peruu korupcija je doslovno prisutna na svakome koraku. Ljudi se boje za sigurnost i zbog sve češćih slučajeva pljačkanja i sl. Neki ljudi žive kao tajkuni i imaju jako puno novca, dok većina živi na rubu siromaštva. Nema više srednjeg sloja. Pandemija je ukazala na puno problema: samo 30 posto zaposlenih je službeno prijavljeno, ostali rade na crno, zbog čega u vrijeme koronavirusa nisu mogli tako jednostavno dobivati pomoć od države, ističe.

S više od 32 milijuna stanovnika i više od milijun kvadratnih kilometara teritorija, Peru je izrazito raznolika zemlja s predivnim krajolicima, turističkim atrakcijama kao što je citadela Inka Machu Picchu, Andama, karakterističnom glazbom, ali i kuhinjom. Jedna je od poznatih peruanskih poslastica cuy (kuj), odnosno – pečeni zamorac!

Padeži najteži

A s obzirom na to da je hrvatskoga podrijetla, koliko je pak hrvatskog jezika Alois poznavao kad je ovamo tek došao, pitali smo.

– Ništa, nula, znao sam par pozdrava i to je to. Tri mjeseca su mi bila potrebna da razumijem jezik, no govor mi je bio jako težak. Počeo sam konkretno govoriti tek nakon šest mjeseci. Najteži su mi bili padeži! (smijeh) Kako hrvatski jezik nema članova, mučio sam se s objašnjenjima, kako reći npr. Ivanova kuća.

Brat je išao u školu stranih jezika, a ja sam samo koristio njegove knjige. Podučavala me pak sestrična, koja je studirala medicinu. Tada smo već imali i prijatelje iz zgrade, a gitara mi je bila glavna potpora u upoznavanju novih ljudi i

stjecanju poznanika, navodi Stipetich Godenzi, koji je oduvijek bio vrlo komunikativan i rado je pristupao svima. Ispričao nam je i što ga je najviše iznenadilo u početku, kad je tek uselio. – Šokiralo me je, kad sam bio kod strica, da je televizor upaljen kad nitko ne gleda. Da svjetlo gori, a nitko nije u sobi. Mislim, i mi smo u Peruu imali takve trenutke, ali najčešće bismo što prije ugasili, da se štedi. Stalno sam imao osjećaj da ljudi više potroše nego što zarađuju, a opet nisu bili u minusu – to sam osobito primijetio kad sam radio u banci, o fenomenima koji su ga pomalo začudili kaže Peruanac.

Najviše ga je šokiralo kako su televizor i svjetlo u Hrvatskoj upaljeni i kad nikoga nije bilo u sobi…

Bez obzira na sve, jako voli zemlju koja je postala njegova druga domovina, dodaje. – Hrvatska je predivna, ovdje sam zasnovao obitelj i manje-više napravio sve u životu što sam htio. Sad se već jedno vrijeme spremam na putovanje u Peru, no čekam pravu priliku, zaključuje.

Lojz voli svira� i pjeva�. Na slici drži charango ili peruansku gitaru, zanimljiv instrument iz porodice lutnji

Alois sa suprugom Danicom u Peruu krajem 2017. godine. Iza njih je najviši vrh Perua, Huascaran (6768 m)

Sa Zborom „Slavenski“ na Zlatnoj lipi Tuhlja 2022. godine

BISERKA SOBOČAN iz Svetog Martina na Muri bila je misionarka ljubavi

Uz Majku Terezu provela sam divnih osam godina

Život u redu potpuno je promijenio njen pogled na život, drugim očima gleda na životne vrijednosti, a svijet je za nju sada potpuno drugačiji

Piše: Aleksandra Sklepić

U modernom svijetu koji cijeni samo materijalno, prava je rijetkost pronaći nekoga tko stavlja druge ispred sebe i spreman je odreći se udobnosti i života u sigurnoj luci, da bi pomagao nepoznatima.

Biserka Sobočan (53) iz Svetog Martina na Muri upravo je takva osoba. Biserka je bila časna sestra, misionarka ljubavi u Redu Majke Tereze.

Razgovarali smo s njom o njenom neobičnom i plemenitom životnom putu te kako je on utjecao na nju i na to kakva je osoba sada, nakon tog neponovljivog iskustva.

- Neobično je kako me

život odveo u smjeru da postanem časna sestra, ali danas, nakon dvadeset godina, vidim da se sve desilo s razlogom i da sam morala doživjeti to divno iskustvo.

Nakon završene srednje škole, studirala sam agronomiju u Zagrebu, a kako potječem iz obitelji koja jako drži do vjere, često sam išla na svetu misu u zagrebačku katedralu. Tamo sam upoznala svećenika koji je pomagao misionarkama ljubavi, i tu sam prvi put čula za njih. One su imale svoju kuću u Zagrebu, gdje su se brinule za siromašne, bolesne i napuštene ljude.

Ubrzo sam shvatila da im se želim pridružiti i bila sam čvrsta u svojoj odluci.

Zahvaljujem na tome i svojoj obitelji, roditeljima i djedovima i bakama koji su u mene usadili poštenje, poštovanje, marljivost i ljubav.

Red „misionarki ljubavi“

Majke Terezije djeluje u cijelom svijetu, a sjedište mu je u Indiji, u Calcutti. Tamo je Majka Terezija započela svoje misionarstvo. Svoj život sestre su posvetile pomaganju ljudima koji doslovno nemaju ništa i nikoga, a Biserka je odmah shvatila da je i njoj mjesto među njima.

Nakon što je pristupila Redu, Biserka je 1992. godine poslana na postulaturu u Englesku, a poslije toga boravila je u Rimu i Napulju

U Londonu se brinula o ljudima koji su svi ostavili

Nakon što je pristupila Redu, Biserka je 1992. godine poslana na postulaturu u Englesku, gdje je boravila neko vrijeme. Živjela je u Londonu i Liverpoolu. - Za vrijeme boravka u Engleskoj, prvi put sam doživjela da vidim ljude koji su sasvim sami na svijetu. Sestre iz Reda u kojem sam bila doslovno idu po ulicama, po napuštenim krajevima, ispod mostova i skupljaju bolesne, ostavljene. Bilo je tu bolesnika s otvorenim ranama koje čak ni bolnice nisu htjele primiti, majki s djecom koje nemaju nikoga na svijetu, staraca. Brinule smo o svima njima u kućama koje smo imale na korištenje i domovima za starije. U pučkim smo kuhinjama pripremale hranu, previjale im rane ili im samo davale krov nad glavom. Nikada neću zaboraviti jedan događaj. Bolesnik kojeg je hitna pomoć ostavila pred vratima kuće gdje smo živjele i za kojeg sam brinula 24 sata na dan, bio je smrtno bolestan, a ja sam baš taj dan imala neku obavezu. Čekao je cijeli dan u mukama da se vratim, da bi mi umro na rukama. Taj me događaj naučio i osvijestio da mi više dobivamo od ljudi o kojima brinemo nego oni od nas.

Da bi mogao shvatiti siromahe, moraš živjeti poput njih

Poslije Engleske Biserka je živjela u Napulju i Rimu, u novicijatu 4 godine, gdje se pripremala za svoje prve zavjete. Provela je dosta vremena s Majkom Terezom koja ih je savjetovala, duhovno i praktično i to pamti kao najljepše razdoblje.

- Majka Tereza nas je učila živjeti kao siromasi. Za vrijeme mog pripadanja Redu, imala sam cijelo vrijeme samo dva sarija (odjeća časne sestre). Da bi mogao pomoći siromahu, moraš osjetiti kako je živjeti u siromaštvu, tek tada možeš znati kako se osjeća onaj kome pomažeš, uvijek nas je učila Majka Tereza. Živjeli smo od donacija, imali samo najosnovnije namirnice, nismo imale zdravstveno, staž ni plaću. Na taj se način jedino čovjek može potpuno posvetiti Bogu.

Zavjeti u Redu Majke Tereze obnavljaju se svake godine, deset godina. Nakon deset godina polažu se vječni zavjeti, ali Biserka je 2000. godine, nakon osam godina u Redu, odlučila vratiti se svom životu i obitelji.

Za vrijeme svog života kao časna sestra, upoznala je sestre iz cijelog svijeta, iz Čilea, Meksika, Madagaskara i Indije te je od njih saznala kakva je sve patnja i u njihovim državama. S jednom od

majci. Dolazi iz obitelji s osmero djece (4 sestre i 4 brata), pa joj je obitelj oduvijek na prvom mjestu.

Svestrana Biserka u sebi i danas nosi ljubav prema drugima i poštenje

njih ostala je još danas u kontaktu, a prije tri ju je godine i posjetila u njenom rodnom Čileu pa su zajedno posjetile i Peru. Život u Redu potpuno je promijenio njen pogled na život, drugim očima gleda na životne vrijednosti, a svijet je za nju sada potpuno drugačiji. Trenutno živi u roditeljskoj kući gdje zajedno s braćom i sestrama brine o bolesnoj

Biserka se još uvijek trudi živjeti životom koji je naučila od Majke Tereze. Skromna i samozatajna, u slobodno vrijeme rado slika, članica je udruge likovnih umjetnika Likovna republika u Svetom Martinu na Muri. Restaurira namještaj, izrađuje razne ukrase, a nedavno je restaurirala kip Isusa i Marije za kapelicu u Trnovčaku kod Železne Gore. Voli šivati, voli cvijeće, a zanimljivo je da ima položen tečaj za padobranku, skipericu, menadžericu, radila je kao zaštitarka i zna upravljati većinom poljoprivrednih strojeva. Voli jahanje, govori engleski, njemački i talijanski jezik, a otvorena je za učenje svega novog što još nije isprobala i naučila. Partner Kruno, uz njenu obitelj, velika joj je podrška u svim aktivnostima.

- Najveće blago i bogatstvo nije u novcu, statusu, kućama i autima, već su

Zanimljivo je i da ima položen tečaj za padobranku, skipericu, menadžericu, radila je kao zaštitarka i zna upravljati većinom poljoprivrednih strojeva

najveći dragulji u srcima i dušama ljudi, poručila je svima naša sugovornica. Sreća nije u stvarima, slavi i mobitelima, sreća je u pomaganju drugim ljudima i poštenju. Iako je sa svim svojim talentima mogla imati drukčiji život i poslovnu karijeru, Biserka je zadovoljna svojim životom u obitelji i zahvalna je Bogu što ju je pozvao da bude, barem na neko vrijeme, u plemenitom pozivu pomaganja ljudima. Svima bi savjetovala neka ostanu otvorena srca, neka slušaju svoju savjest i ne ustručavaju se krenuti putem dobrote i nesebičnosti, jer za taj put nikada nije prekasno. Svi smo mi ljudi i griješimo, ali kad do toga dođe, važno je ustati i krenuti dalje uz Božju pomoć.

Biserka se još uvijek trudi živje� životom koji je naučila od Majke Tereze

Biserka (dolje desno) s misionarkama ljubavi u Hamburgu

POČELA ŠKOLA za 2.704 učenika čakovečkih osnovnih škola

Najavljena dogradnja II. osnovne škole Čakovec

U ukupno 7 čakovečkih osnovnih škola, od čega 5 redovnih (I., II., III. Osnovna škola te OŠ Kuršanec i OŠ Ivanovec) te Centru za odgoj i obrazovanje i Umjetničkoj školi Miroslav Magdalenić, danas je u školske klupe sjelo 2.704 učenika.

U školama u ingerenciji Čakovca povećao se broj učenika, a prvašića je naspram prošle školske godine kada ih je bilo 291, za 3 više uz jedan njihov novi razredni odjel. Dobrodošlicu prvašićima, ali i svim učenicima uputila je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. Obilaskom II. osnovne škole, uz ravnateljicu Snježanu Odak Hrkač te Krešimira Jurčevića, načelnika Policijske postaje Čakovec, djeci su poželjeli puno novog znanja, uspjeha i prijateljstava. Pritom su dali osnovne informacije učenicima i roditeljima uz početak nove školske godine.

- Razlog zbog kojeg smo danas upravo u ovoj osnovnoj školi je najava nečega što će obilježiti naredno razdoblje u našem gradu. Već sad smo

DJEČJI VRTIĆ Cipelica

prepoznatljivi po ulaganjima u obrazovanje te stvaranju mogućnosti za stjecanje novih znanja i vještina, a ono što nam slijedi je veliki investicijski ciklus u gradnji obrazovne infrastrukture. Konačni je cilj imati 6 redovnih škola, Regionalni edukacijsko–rehabilitacijski centar i Umjetničku školu Miroslav Magdalenić, spremne za sve suvremene, današnje i buduće oblike nastave, rekla je gradonačelnica Cividini i nastavila kako će upravo jedno od prvih ulaganja biti u čakovečkoj II. OŠ, gdje će se dograditi novo krilo škole sa šest učionica, kako bi se mogla održavati cjelodnevna nastava. Program Građanskog odgoja i obrazovanja od ove školske godine provodi se u svim čakovečkim osnovnim školama po riječkom modelu. U svim školama, osim u OŠ Kuršanec, organiziran je produženi boravak. Interes je velik, kapaciteti su popunjeni, a ovaj projekt Grad �inancijski potpomaže s 50 posto iznosa. (dv)

Mali Francuzi od iduće pedagoške godine

U čakovečkom Dječjem vrtiću Cipelica predstavljen je program Poleti s francuskim s Vukom. Radi se projektu koji provodi Veleposlanstvo Republike Francuske u Republici Hrvatskoj, kojim žele potaći što veći broj naših građana na učenje francuskoj jezika. Projekt su predstavili ataše za jezičnu i obrazovnu suradnju Francuskog instituta u Zagrebu, Benoît Le Dévédec, prof. Slađana Domladovac iz Agencije za odgoj i obrazovanje te mr. sc. Andreja Silić, koordinatorica projekta na području Varaždinske i Međimurske županije. Kako su tom prili-

kom rekli, francuski je jedan od nekoliko svjetskih jezika, govori se na pet kontinenata, poslovni je i jezik diplomacije te je drugi strani jezik koji se najčešće uči. Situacija u Hrvatskoj je drugačija, kod nas samo 1,8 posto učenika uči francuski jezik, što je šteta, jer poznavanje stranih jezika otvara mnoga vrata i mogućnosti. Krajem ovaj mjeseca u Čakovcu će se održati stručni skup za odgojitelje, učitelje i sve zainteresirane za ovaj program, a djeca će se u Cipelici, ako roditelji pokažu interes, u njega početi upisivati od sljedeće pedagoške godine. (dv)

OMILJENA jesenska manifestacija

Stiže još jedna Jesen u Čakovcu

Iako smo još u vrućem ljetu, šarenilo jesenskog iznenađenja već nam polako kuca na vrata, uvodi nas u svoje boje, zvukove, plodove i promjene. Turistička zajednica grada Čakovca započinje s prijavama za ovogodišnju manifestaciju Jesen u Čakovcu koja će se održati od 22. do 24. rujna.

Jesen u Čakovcu tradicionalna je jesenska manifestacija, koju već godinama organiziramo sa željom da

MORALNE DILEME u Gradskom vijeću Grada Čakovca

Smije li navijati za sestru gradonačelnicu?

MDS-ovoj vijećnici izreći će se preporuka da uskladi svoje djelovanje u Gradskom vijeću s odredbama Kodeksa te da se izuzima od glasovanja

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Može li vijećnica

MDS-a Željka Novak sudjelovati u glasanju prilikom donošenja akata, izvješća ili odluka na Gradskom vijeću, a koje predlaže njezina sestra gradonačelnica Ljerka Cividini? O tome će gradski vijećnici odlučiti na idućem vijeću koje će se održati idući tjedan.

Vijećnik Fokusa Boris Bistrović još je 13. srpnja 2023. godine podnio prijavu na tu temu Povjerenstvu

NAKON RASPUSTA starih članova

Nakon što je proteklog tjedna gradonačelnica Ljerka Cividini potvrdila raspust članova Upravnog vijeća Centra za kulturu Čakovec, u sastavu Damir Klaić, Miljenko Zelenbaba, Nikolina Mekovec i Karolina Juzbašić, pitali smo tko su novi članovi.

- Prema Zakonu o kulturnim vijećima i �inanciranju javnih potreba u kulturi, osnivač bira većinu ako je osnivač jedinica lokalne samouprave, a sukladno tome imenovana su tri člana.

za nadzor primjene Kodeksa ponašanja članova Gradskog vijeća. Prema odluci koja se predlaže Gradskom vijeću, vijećnici Željki Novaki izreći će se preporuka da uskladi svoje djelovanje u Gradskom vijeću s odredbama Kodeksa te da se izuzima od glasanja prilikom donošenja akata, izvješća ili odluka na Gradskom vijeću, a koje predlaže njezina sestra gradonačelnica Ljerka Cividini.

U odluci, čija je predsjednica HNS-ova Karolina Juzbašić, Povjerenstvo poziva vijećnicu Željku Novak da ak-

tivno raspravlja na točkama dnevnog reda, daje prijedloge za razvoj i funkcioniranje Grada Čakovca, samo što se, u svrhu zaštite javnog interesa od sumnji u bilo kakav sukob interesa, treba izuzeti od glasovanja o aktivima koje predlaže gradonačelnica.

Ta se tema već ranije protezala na gradskim raspravama, no Željka Novak do sada je govorila kako to što su u rodnom srodstvo nema veze s njenom vlastitom prosudbom o glasanju. No, slažu li s time i ostali gradski vijećnici, vidjet ćemo već na idućem vijeću.

na jednom mjestu prezentiramo domaće tradicionalne proizvode, mukotrpan rad, ali i ljubav u njihovu uzgoju i proizvodnji.

Prijave za sudjelovanje na manifestaciji Jesen u Čakovcu primaju se do 18. rujna 2023. godine. Pronađite košaricu punu događanja, druženja i veselja, a koja vas tijekom jeseni strpljivo čeka i kreirajte baš svoju paletu boja i uspomena, poručuju iz TZ-a grada Čakovca. (dv)

Novi članovi Upravnog vijeća imenovani od osnivača su Sandra Breka-Ovčar, prof., inače ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog, izvršna direktorica MURID-a Marina Držanić, bacc. oec. i Marko

IZABRANO NOVO vodstvo

Žerjav, prof. gitare i poznati čakovečki glazbeni virtuoz. Preostala dva člana čine predstavnici Centra za kulturu, jedan u ime Stručnog vijeća CZK-a, to je Neven Taradi, dipl. ing. i jedan član, šef tehnike

Tko su sve zrinski konjanici?

U prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu održana je skupština udruge Zrinski konjanici. Ta udruga osnovana je na inicijativu Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i Međimurske županije još 2018. godine, s ciljem njegovanja višestoljetne konjaničke i viteške baštine u Međimurju i kulturnog nasljeđa Zrinskih, no tijekom idućeg je razdoblja zbog nepovoljnih okolnosti i smrti gosp. Josipa Črepa, jednog od glavnih inicijatora i poznavatelja vještina vojničkog jahanja, njena aktivnost zamrla. Na po-

ticaj vodstva Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu odlučeno je stoga da je sazrio trenutak za obnovu već tada planiranih aktivnosti.

Tim povodom na održanoj skupštini izabrano je novo vodstvo – umjesto dosadašnjeg predsjednika udruge, nekadašnjega međimurskog župana, gosp. Marijana Ramušćaka, za novog predsjednika izabran je Filip Horvat, direktor Turističke zajednice grada Čakovca, koji je u svom obraćanju okupljenima naveo kako će mu jedan od primarnih ciljeva biti naglašavanje turističkog potencijala ovog projekta.

Na mjesta dopredsjednika izabrani su Matija

Ladić, načelnik Pribislavca i predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja

Međimurec, te Tara Damjan, ujedno i nova nastavnica/instruktorica jahanja, dok je za tajnika izabran Saša Vuković, voditelj ureda Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, u čijim se prostorima ujedno nalazi i sjedište Udruge. Zapovjednikom stožera ostao je gosp. Vlado Matić iz Strelca, a dozapovjednicima Branimir Novak i Krunoslav Mikulan.

Kao glavni ciljevi Udruge u narednom su periodu naglašeni potreba za njenom

i rasvjete u CZK, predstavnik radnika, koji se tek treba imenovati. Predsjednika će Upravno vijeće birati među sobom na prvoj sjednici, odgovorili su iz Grada Čakovca. (dv)

vizualnom reprezentacijom u međimurskoj javnosti, odnosno povezivanje s ostalim uzgajivačima konja na prostoru Međimurske županije. Uz to, naglasak je stavljen i na jačanje veza s uzgajivačima međimurskog konja kao autohtone, no nažalost još uvijek ugrožene pasmine. U tom smislu jedna od prvih akcija bit će određivanje datuma prikladnog za proglašenje Danom međimurskog konja. Dugoročni ciljevi uključivat će početak uvježbavanja jahača te napokon i njihov kostimirani nastup na javnim manifestacijama.

Željka Novak, MDS-ova vijećnica

Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca

Sandra Breka-Ovčar Marko Žerjav Marina Držanić

Članice Udruge žena Gornji Hrašćan slijeva nadesno: Davorka Novak, Darinka

UDRUGA ŽENA Gornji Hrašćan

Prisjetile se trenutaka u 17 godina

Protekle nedjelje se u Društvenom domu u Ģornjem Hrašćanu u organizaciji Udruge žena Gornji Hrašćan održala izložba ručnih radova, članica Udruge. Izloženi su kačkani stolnjaci i gobleni Mirjane Kralj, vaze, buketi i cvijeće od papira koje je izra-

dila Milena Lesar te vezeni stolnjaci Marine Dolar. Kako je danas sve manje interesa za rukotvorine, što zbog toga što ih žene imaju sve manje vremena i interesa izrađivati, a i nisu više u modi, žene su zaključile da je ovo zadnja

takva izložba, pa su dodale novost. Na inicijativu Danice Novak, predsjednice Udruge žena Gornji Hrašćan, koja sljedeće godine slavi “svoju punoljetnost”, napravljena je i izložba fotografija, pehara i novinskih izrezaka kroz koje su se prisjetili svih postignu-

NOVA ULAGANJA u Dječji vrtić Zvončić u Nedelišću

STRAHONINEC Peticija za sigurnost

Ovih dana u Strahonincu u Ulici Katarine Zrinski postavljeni su ležeći policajci, a sve je krenulo od peticije stanara te ulice. Kako doznajemo, vrijednost radova

ŠENKOVEC

ća tijekom prethodnih 17 godina. Žene su bile aktivne i lijepo se dužile, pa su se prisjetile sportskih natjecanja, maškara, izleta, uređivanja mjesta, šetnji, dramskih i sportskih susreta, proslave godišnjica… (S. Zorković)

Još slasnija hrana u novoj kuhinji!

S predanim ciljem stvaranja optimalnog okruženja

za naše najmlađe sugrađane, Općina Nedelišće s ponosom predstavlja obnovu kuhinje u Dječjem vrtiću Zvončić.

Ulaganje u potpuno novu kuhinju, opremljenu po najnovijim standardima

sigurnosti i higijene, odražava Općinu Nedelišće kao istinskog partnera u brizi za dobrobit djece. Obnova je obuhvatila sve, od temeljite zamjene instalacija do postavljanja novih pločica.

U fokusu obnove bila je briga za naše vrijedne vrtićke kuhare koji pripremaju ukusne obroke za naše mališane.

Novim modernim uređajima, kao što su napa-sustav, pećnica, hladnjak i razni pomoćni uređaji, kuhari sada imaju optimalne uvjete za kreativnu pripremu zdravih obroka. Taj korak naprijed osigurava djeci svježe pripremljene, uku-

sne i hranjive obroke koji su temelj zdravog rasta i razvoja.

Ova značajna investicija u naš vrtić ostvarena je zahvaljujući Općini Nedelišće i Središnjem državnog uredu za demografiju i mlade. Sredstvima iz općinskog proraču-

na osigurano je 70.000 eura, dok je Središnji državni ured doprinio sa dodatnih 20.000 eura.

Obnova kuhinje u Dječjem vrtiću Zvončić samo je jedan od koraka u kontinuiranom trudu Općine Nedelišće da

REKONSTRUKCIJA pješačke staze u Nedelišću

uloži u budućnost svoje djece. Ulaganjem u infrastrukturu i okruženje vrtića, Općina osigurava da naša djeca imaju najbolje moguće uvjete za rast, učenje i igru, postavljajući temelje za uspješnu budućnost.

Ulica od centra do groblja dobit će novi izgled

Nikola Novak, načelnik

Nedelišća i direktor tvrtke GRADAX d.o.o., Dražen Igrec, potpisali su ovih dana ugovor o rekonstrukciji pješačke staze na dijelu Čakovečke ulice u Nedelišću. Projekt rekonstrukcije pješačke staze na dijelu Čakovečke ulice u Nedelišću, dionica od centra naselja do groblja, sufinanciraju Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 35.600 eura te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu

iznosila je 2.616,53 eura, a projekt je u potpunosti financirala Općina Strahoninec. Izvođač radova je tvrtka Crtorad iz Varaždina. (pt)

Po 30 i 60 eura za učenike

Općina Šenkovec osigurala je sufinanciranje radnog materijala osnovnoškolskim te srednjoškolskim učenicima s područja općine. Sufinanciranje se svodi na jednokratnu pomoć od 30 eura za osnovne škole te 60 eura za srednje škole. Pravo na sufinanciranje imaju učenici koji imaju prebivalište na području općine Šenkovec te čiji roditelji/skrbnici imaju prebivalište na području općine Šenkovec. Svi koji zadovoljavaju uvjete trebaju

MALA SUBOTICA

Mjesni odbor Mala Subotica i Puhački orkestar općine Male Subotice organiziraju nadolazećeg vikenda Dane sela Mala Subotica. Tim povodom obilježit će se 125 godina postojanja limene glazbe i 25 godina Puhačkog orkestra općine Male Subotice. U subotu, 9. rujna, u šatoru na Trgu kod Doma kulture planirana je Gulešijada od 14 sati, a seoske športske igre od 15 sati. Gulaš će se besplatno

OREHOVICA

čitko popuniti obrazac te ga dostaviti u poštanski sandučić općinske uprave ili poslati e-poštom na e-adresu: julija.hajdarovic@ senkovec.hr. Dokumentaciju je potrebno predati do 1. listopada. Naknadna predaja dokumentacije neće se uvažavati. Nakon predaje potrebne dokumentacije, predviđeni iznos će se uplatiti na IBAN roditelja/ skrbnika. Obrazac možete preuzeti na internetskim stranicama Općine. (sh)

dijeliti za sve, dok će se za feštu pobrinuti Allegro band. Sljedećeg dana, 10. rujna, u 17 sati organizira se godišnji koncert Puhačkog koncerta općine Male Subotice u Domu kulture u Maloj Subotici. Gosti će biti Vokalna skupina KUU-a Zvon, Mažoretkinje Male Subotice i Limena glazba Belice. Nakon koncerta druženje se nastavlja uz TS Frikovi. Dobre atmosfere zasigurno neće nedostajati! Svi ste pozvani! (sh)

50 eura za srednjoškolce

Općina Orehovica financijski potpomaže svojim učenicima srednjih škola koji su u statusu redovnog učenika upisani u ovu školsku godinu i to u bilo koju srednju školu u Republici Hrvatskoj. Jedini zadatak

učenika je da se jave na natječaj, najkasnije do 19. rujna, odnosno da dostave zatraženu dokumentaciju. Tada stječu pravo na jednokratnu novčanu pomoć od 50 eura . (vv)

Pomoć pri analizi tla

od 40.000 eura. Ukupna vrijednost investicije iznosi 173.443,75 eura.

Prije nego što krene sama rekonstrukcija pješačke staze, tvrtka Međimurje-plin d.o.o. obnovit će plinske mreže, a istodobno će Međimurske vode d.o.o. preuzeti zadatak revitalizacije vodovodne mreže, uključujući priključke za kuće. Kada se završi, obnovljena pješačka staza neće samo pružiti sigurnije i udobnije iskustvo pješacima već će doprinijeti i ukupnoj urbanističkoj estetici Nedelišća. (dv)

Općina Orehovica i dalje pomaže svojim poljoprivrednicima sufinancirajući im i kontrolu plodnosti tla, popularnu analizu tla. Pod “poljoprivrednicima” se podrazumijevaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, zadruge i trgovačka društva koji imaju sjedište ili prebivalište na području općine.

Ukupna vrijednost jedne kontrole tla iznosi 52,50 eura s time da korisnik plaća samo 20 %. Ostatak u podjednakim omjerima pokrivaju općina i Međimurska županija. U sam postupak ulazi uzimanje uzoraka na terenu, laboratorijske

analize uzoraka, interpretacije rezultata, izdavanje preporuke za gnojidbu te ustrojavanje baze podataka o stanju plodnosti tla na području općine. Pojedini korisnik može maksimalno tražiti kontrolu 4 uzorka tla s time da uzorak pokriva 5 hektara zemljišta.Svi zainteresirani za postupak analize trebaju se javiti najkasnije do 15. rujna ove godine.

Na poziv se ne mogu javiti, odnosno nemaju pravo na potporu svi oni koji imaju nepodmirene obveze prema Općini, što će se provjeravati u službenim općinskim evidencijama. (vv).

Štampar, Milena Lesar, Mirjana Kralj, Blaženka Boj, Desanka Marciuš, Mirko Petek (prvi posjetitelj izložbe), Danica Novak, Marija Korent, Jadranka Herman i Ljiljana Kovač

Dragica Posavec, Alen Blagović, Sanja Slan i Nikola Novak u obnovljenoj kuhinji

RAZGOVOR S Mihaelom Grbavcem, načelnikom Vratišinca, uoči Dana općine

Od Križova do Križova Vratišinec promijenio svoju vizuru

Promjene su vidljive na vanjskom izgledu naselja koje je prije toga desetljećima izgledalo jednako

Piše i foto: Božena Malekoci-Oletić

Da su se u općini Vratišinec zakotrljale promjene vidljivo je po vanjskom uređenju naselja i intenzivnoj izgradnji infrastrukture. Posebice je to izraženo jednu godinu unatrag, mjereći vrijeme od Križova do Križova, župnog blagdana koji je ujedno i Dan općine Vratišinec, a slavi se 14. rujna.

Vratišinec je desetljećima izgledao jednako, a sada se njegova vizura počela ubrzano mijenjati od samog ulaza u mjesto.

- Željeli smo povećati svoju vidljivost, a to smo izveli tako da uredimo sve što je bilo derutno i izgradimo sve što nam je bilo potrebno na vanjskoj infrastrukturi, kazao je načelnik Mihael Grbavec. Uređenje smo počeli od ulaza u Vratišinec iz pravca Čakovca, gdje se na prilazu mjestu nalazi mjesno groblje. Budući da kraj njega prolazi županijska cesta, odlučili smo ukloniti dotrajalu i bolesnu živicu i čemprese i zatvoriti ga, novom betonskom ogradom. Time smo zaklonili pogled na sprovode s ceste i osigurali dignitet obredu ispraćaja pokojnika. Nedaleko od groblja bliže samom ulazu u naselje godinama je stajala derutna željeznička stanica, ruglo i prst u oko mještanima koji su kraj nje prolazili. Sada je obnovljena u trošku Općine, prvenstveno da ljepše izgleda, ali i da se prostori u njoj ponovno iskoriste kako za čekaonica za putnike, a ostatak prostora za potrebe Općine. Na peronu je postavljena i i moderna nadstrešnica za one koji čekaju vlak vani.

Počeli s uređenjem od pruge

Općina je uredila i dio zapuštenih površina oko pruge. Novi vlasnik već je počeo uređivati staru pilanu, za novu namjenu, a okoliš stare veterinarske zgrade preko puta za sada Općina održava košnjom jer će se novoj namjeni prići nakon što Tegra više ne bude taj prostor upotrebljava kao deponij za svoja gradilišta koja su još aktivna na uređenju infrastrukture.

Dugo vremena Vratišinec nije imao de�iniran centar mjesta. On se počeo formirati rušenjem jedne kuće u centru kako bi se uredio parkirni prostor oko zgrade općine te zelena površina koja će se urediti u minipark. Njegovo uređenje tek slijedi.

Zbog izgradnje kanalizacije glavna Ulica Vinka Žganca kroz Vratišinec je bila godinama raskopana, ali tek pred koji mjesec dobila je novi sloj asfalta, oborinsku odvodnju i pješačku stazu koja vodi prema školi. Time je povećana sigurnost učenika na putu do škole, ali je i mjesto dobilo uredniji i moderniji izgled.

Nakon završetka radova na kanalizaciji gotovo sve ulice presvučene su novim slojem asfalta, a dobit će ga i one koje još nisu došle na red. Godinama je bila težnja da se povežu sva naselja unutar općine Vratišinec, Gornji Kraljevec i Remis pješačkim stazama da ljudi mogu šetnjom ili biciklom doći iz jednog mjesta u drugo. Izgradnjom pješačko-biciklističke staze Gornji Kraljevec-Remis to je i učinjeno.

Po prvi put vratišinski kotlići

Kako se ove godine slavi 30 godina postojanja općine, proslava je zamišljena u nešto drugačijem formatu tako da okupi što veći broj građana. U četvrtak na blagdan Križova je sveta misa i svečana sjednica. U petak će se u školi održati likovna kolonija na kojoj će gostovati i djeca iz OŠ Strahoninec. U subotu će biti postavljena izložba njihovih radova. U petak će se održati koncert Opće opasnosti i Noćne smjene

kao predgrupe. Vratišinske udruge će u subotu od 13 sati nadalje po prvi puta kuhati vratišinski kotlić: gulaš, bograč, grah ili tko što od njih želi na trošak Općine tako da jela besplatno podijele građanima, koje nakon toga čeka koncert Privat banda i zabava za sve.

Sve će se to odvijati pod šatorom na RK Sokol kraj škole što je u središtu mjesta pogodno za dolazak svih mještana.

- Sada možemo reći da su nam sva naselja povezana stazama izvan naselja, unutar naselja za neke staze su projekti završeni, a u drugima se prolazi njihovoj izgradnji, kazao je načelnik. Šteta samo što nemamo bolji javni prijevoz, kazao je.

- Ono što nije vidljivo, ali je važno za kvalitetnu infrastrukture je rekonstrukcija vodovodne mreže i rekonstrukcija javne rasvjete, dodao je načelnik.

Sigurnosnoj situaciji u mjestu doprinosi i uvođenje videonadzora na pojedinim lokacijama na mjesnom groblju

i na prostoru NK-a Napredak u Gornjem Kraljevcu. Sportašima zasigurno puno znači za bolje uvjete rada izgradnja sustava navodnjavanja na igralištu NK-a Sokol. Premda je Vratišinec pred izgradnjom novog vrtića, ne zanemaruju ni uređenje sadašnjeg vrtića Srčeko da bi djeci bio što ugodniji boravak u njemu, uz pomoć sredstava državnog Ureda za demogra�iju. Uz to prostor kraj škole krasi lijepo veliko dječje igralište, a još jedno će se postaviti kraj sadašnjeg vrtića. Kvaliteti uređenja doprinosi i niz manjih zahvata kao što je postavljanje

klupica na dječjem igralištu u Gornjem Kraljevcu, postavljanje pametnih klupa u centru naselja Vratišinec.

Naručena je i nova “pametna” autobusna stanica, sa solarnim napajanjem za punjenje mobitela preko puta lokala Mirage. Svojim će izgledom jako promijeniti vizuru mjesta. A nove nadstrešnice autobusnih stajališta osim u Vratišincu postavit će se i u Gornjem Kraljevcu i u Remisu, tako da budu ujednačene.

Važna je infrastruktura, a još važniji ljudi

Dobra infrastruktura važna je za kvalitetu života, ali da bi ljudi ostali, važno je i ulaganje u ljude. - Moje je stajalište od početka mandata da općinu Vratišinec čine ljudi i cijela nit vodilja je da pokrivamo sva životna razdoblja, od rođenja do umirovljenja, potporama građanima.

Su�inanciramo novorođenčad darom za roditelje koji iznosi prijašnjih 2.000 kuna za rođenje djeteta. Boravak djeteta u jaslicama su�inanciramo sa 155 eura, a u vrtiću sa 115 eura. Za svako drugo dijete iznos su�inanciranja se povećava za 10 posto, a za treće je boravak besplatan. Su�inanciramo svu djecu bez obzira na to koriste li se vrtićem u Vratišincu ili gdje drugdje.

Učenike osnovne škole podupiremo s 30 eura u nižim razredima i s 40 eura u višim razredima za kupnju radnog materijala za školu, kaže načelnik. Nastavlja: - Jednokratnu pomoć na početku školske godine dobivaju i učenici srednjih škola u iznosu od 40 eura. Uz to Općina iz svog proračuna su�inancira

učenike koji su odabrali obrtnička zanimanja s 55 eura mjesečno.

Svi redovni studenti od Općine dobivaju jednokratnu naknadu od 55 eura, a uz to Općina stipendira i 14 studenata na različitim fakultetima. Iznosi stipendija su 55 eura za studije u Čakovcu i Varaždinu i 80 eura za Zagreb, a bilo je to 500 kuna.

Umirovljenici dobivaju jednokratne bonove kao darove za Božić i Uskrs, ovisno o cenzusu to je 200, odnosno 300 kuna. Vratišinec daruje za blagdane i starije od 65 godina bez primanja. Za Uskrs ove godine poklon-bonove je dobilo 169 umirovljenika i 42 starije osobe bez primanja. Iz proračuna se isplaćuju i jednokratne socijalne naknade prema potrebi i troškovi stanovanja za šest osoba svaki mjesec.

Tu ulaganje u ljude ne staje. Pred Općinom je veliki projekt izrade jaslica i vrtića za ukupno 60 djece. Građevinsku dozvolu su ishodili pa slijedi javna nabava za izgradnju montažnog vrtića i paralelno osnivanje općinskog vrtića s 14 djelatnika, od odgojiteljica do domara. S početkom iduće pedagoške godine djeca s područja općine Vratišinec trebala bi polaziti nove jaslice i vrtić. To je zasigurno najbolja demografska mjera za roditelje dok su oni na poslu.

Društvenom životu doprinose tri udruge KUD dr. Vinko Žganec, Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec i KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, dva DVD-a Gornji Kraljevec i Vratišinec i tri sportska kluba NK Sokol, NK Napredak i RK Sokol. Posebno pak je aktivna Udruga mladih koji su pokretači brojnih aktivnosti u općini.

svim mještanima općine Vratišinec

Mihael Grbavec, načelnik Vra�šinca

NASTAVLJA SE gradnja vatrogasnog doma u Selnici

Banki svaki dan moramo slati sliku!

Rok za izgradnju novog vatrogasnog doma je 1. prosinca 2023.

Piše i foto: Sanja Heric

Ipak ide dalje! Na oduševljenje selničkih vatrogasaca nastavlja se gradnja vatrogasnog doma u Selnici, a koliko smo se i sami uvjerili proteklog tjedna, radovi su u visokoj fazi izvršenosti.

Što se trenutno radi?

- Pri kraju su vodovodne instalacije, uskoro će započeti keramičarski radovi, trenutno se rade pregradni zidovi, stolarija je stavljena unutra i sada se trenutno još radi i fasada, istaknuo je predsjednik DVD-a Selnica Davor Debelec dok nas je vodio po gradilištu novog vatrogasnog doma, koji bi trebao biti gotov do 1. prosinca 2023.

- Banka je izuzetno stroga. Svaki dan trebam joj slati slike

i dokaz što se sve tog dana napravilo na domu. Direktor banke želi vidjeti što se napravilo, dodao je Debelec ističući da se jako veseli završetku radova iako oni nisu završili kako su planirali, odnosno na 140. godišnjicu Društva, u srpnju prošle godine. O vatrogasnom domu bilo je govora i na posljednjoj održanoj sjednici Općinskog vijeća Selnica proteklog četvrtka, 31. kolovoza. - Svečano otvorenje će vjerojatno biti održano za sljedeće Markovo, no sam dom će biti ranije gotov. Nadamo se da papirologija neće trajati toliko dugo kao što je to za vrtić. S tim je na kraju prošlo super, a sad idemo dalje, rekao je na tu temu načelnik Ervin Vičević.

- Možemo organizirati doček Nove 2024. u novom

BREŽNA PRIČAONICA

Koje su tajne dugovječnosti?

Okinawa u Japanu, Sar-

dinija u Italiji, Loma

Linda u SAD-u, Ikaria u Grčkoj i Nicoya u Kostariki mjesta su u kojima ljudi žive nevjerojatno dugim i bogatim životima. Takva mjesta nazivaju se plavim zonama, a taj termin skovao je novinar i istraživač Dan Buettner. Svoja otkrića prezentirao je u novom dokumentarcu imena Tajne plavih zona.

Maštu mu je zagolicalo što to rade ti ljudi da dosežu tako duboku starosnu dob. Tako primjerice, u Okinawi stanovnici imaju razvijen osjećaj za životnom svrhom koju nazivaju ikigai te se većinom svi bave vrtlarstvom. Jedu ljubičasti batat, a osnovno im je pravilo uvijek se zabavljati, biti opušten i napuniti želudac samo do 80 posto. U Sardiniji je došao do zaključka da strmost sela

domu, rekli su na to vijećnici, zadovoljni što cijela priča uz puno muke oko kreditiranja doma ipak ide do kraja, makar uz dvije godine zakašnjenja.

Bolji uvjeti za selničke vatrogasce

Inače, sama zgrada sastoji se od velike garaže za interventna vozila, spremišta vatrogasne opreme, svlačionica, sanitarija, učionice i konferencijske dvorane, streljane i spremišta te triju prostorija namijenjenih za udruge s područja općine.

- U vanjskom dijelu napravit će se poligon za vatrogasne vježbe. Planiramo i jednog dana napraviti jednu veliku nadstrešnicu sa stražnje strane jer je na tom dijelu cijelo popodne sunce. Taj bismo dio onda mogli iskoristiti za dru-

SVETI MARTIN NA MURI Sufinanciraju produženi boravak

Općina Sveti Martin na Muri i ove je godine osigurala besplatne bilježnice s prekrasnim općinskim motivima, a dodatno daje

SELNICA

potporu tako da će od ove nastavne godine 50 posto sufinancirati boravak učenika nižih razreda u produženom boravku. (sh)

Tehnički pregled kanalizacije

Tehnički pregled kanalizacije najavljen je za početak listopada. - Počinju s Peklenicom, a potom će doći do nas. Nadamo se da će to

biti u tom u roku. Svugdje nedostaje radne snage, ali su sada prešli sve granice, rekao je načelnik Ervin Vičević. (sh)

Diplomirala Bosiljka Oletić

i svakodnevno kretanje određuju dugovječnost. Iako jedu dosta ugljikohidrata, za tu je sredinu specifična priprema tjestenine i kruha od kiselog tijesta, što je puno zdravija verzija obroka.

Da je važan i geografski položaj pokazuje Ikaria u Grčkoj. Tu je odrasla generacije ljudi koja je samodostatna. Proizvode najzdraviji med na svijetu bez ikakvih kemika-

ženja i okupljanja većeg broja ljudi koje ćemo imati u budućnosti, rekao nam je Debelec, predsjednik selničkog DVD-a.

Općina je za novi dom dobila 7,4 milijuna kuna iz EU fondova, dok se ostatak financira uz kreditiranje, pri čemu je zaslugu za dogovor s bankom imao i međimurski župan Matija Posavec.

- U narednom razdoblju posjetit će nas župan s kojim ćemo obići radove i pokazati mu kako napreduju radovi, najavio je selnički načelnik Ervin Vičević.

DVD Selnica sveukupno broji 50-ak članova, od čega je 25 članova operativnih. Novi vatrogasni dom bit će mjesto na kojem će napokon imati osigurane uvjete koje nakon 140 godina djelovanja i zaslužuju, više nego itko drugi.

Selnički vijećnici jednoglasno su donijeli odluku o izmjenama Odluke o visini koeficijenata za obračun plaća službenika i namještenika u JUO Općine Selnice. - Radi se o tome da sada imamo radno mjesto viši referent za opće i upravne poslove, a to se ustvari odnosi na našu Bosiljku koja je nedavno diplomirala te joj ovim putem i čestitam. Bosiljka će sada biti zaposlena na tom radnom mjestu, pojasnio je predsjednik OV-a Selnica Nikola Hren.

Bosiljka Oletić sada će biti zaposlena kao viša referentica za opće i upravne poslove

SVETI JURAJ NA BREGU

Koncert pod zvijezdama na starom groblju

Uoči proštenja Imena Marijina u subotu, 9. rujna, u Pleškovcu se planira Koncert pod zvijezdama Pjevačkog zbora Sveti Juraj na Bregu na

starom groblju kraj crkve. U slučaju lošeg vremena koncert pjevačkog zbora održat će se u crkvi. (sh)

BREZJE Besplatna škola streljaštva

Streljački klub Zelenbor Brezje organizira besplatnu školu streljaštva za djevojčice i dječake od 11 do 15 godina starosti. Upisi se

održavaju od ponedjeljaka do petka od 18:30 do 20 sati na streljani u Brezju iza dječjeg vrtića. Broj mjesta je ograničen. (sh)

lija, kao i vino koje čuvaju u amforama. Obavezno se piju i biljni čajevi. Posebno je zanimljiva zajednica adventista u Loma Lindi u Kaliforniji. U prehrani su im zastupljene cjelovite žitarice, orašasti plodovi te puno voća i povrća. Osim prehrane, bitno je i svakodnevna fizička aktivnost, kao i međusobno druženje te volontiranje i pomaganje drugima.

U Nicoyi stogodišnjaci izgledaju kao sedamdesetogodišnjaci. Razlog tome je njihovo svakodnevno kretanje. Nema tamo teretane, već ljudi sve poslove obavljaju svojim rukama. Neće kupiti tortilju, već je sami u potpunosti izrade. Žive opuštenim životima, bez stresa i znaju kako se odmoriti i zabaviti. Nije sve u poslu, a mi bismo puno toga mogli naučiti i od svih njih!

Predsjednik DVD-a Selnica Davor Debelec pokazao nam je novi vatrogasni dom u izgradnji

RAZGOVOR S Darijem Friščićem uz Dan općine Kotoribe

Želja nam je stvoriti mikrokvart s mladim obiteljima

Novim gradilištima oživio bi se stari dio Kotoribe i dobio bi moderniju vizuru. Time bismo zadržali mlade kad već ne možemo privući doseljavanje, ističe Dario Friščić.

Piše: Vlasta Vugrinec

Uz blagdan Uzvišenja Sv. Križa, koji se obilježava 14. rujna, svoj dan slavi Kotoriba. To je ujedno i datum tamošnjeg proštenja jer je župna crkva posvećena Uzvišenju Sv. Križa i Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije. Kao i do sada, uz Dan općine organiziran je višednevni kulturno-sportski program s time da ove godine Kotoriba obilježava i 30. obljetnicu svog osnutka pa će slavlje biti i u tom tonu. Prema riječima načelnika, na svečanoj će se sjednici u petak, 15. rujna, prikazati i kratak �ilm kojim će se podsjetiti na proteklo vrijeme, odnosno kako se Kotoriba razvijala tijekom 3 desetljeća.

A uz Dan općine razgovarali smo s načelnikom Darijem Friščićem kako bismo se podsjetili što se sve dogodilo od lanjskog do ovog Križeva, kako se to tamo kolokvijalno kaže.

- Dan općine prilika je da se rezimiraju rezultati rada u godini. Pa što se sve radilo i napravilo u tom vremenu?

- Kad govorimo o vremenu od Križeva do Križeva, bilo je uglavnom posvećeno poslovima oko naše nove zgrade općinske uprave s poslovnim prostorima. Nakon preseljenja, naime, trebalo je urediti i okoliš. Trenutno se odvijaju radovi na uređenju nerazvrstane ceste uz prugu na koju se nadovezuje parkiralište te okretište. Uz to, u rekonstrukciju ide i glavna cesta kako bi se sve prilagodilo novoizgrađenom centru Kotoribe.

Migracija stanovništva prema ovom dijelu je doista velika, svakodnevne su gužve tako da jednom to treba urediti do kraja za svagda.Ove godine bilo je dosta aktualno i iznajmljivanje poslovnih prostora u novoj zgradi pa smo konačno

prije mjesec dana popunili i posljednji prostor. Doduše, nisu svi još u funkciji, no bit će tijekom mjeseca, možda i prije.

Kako smo iselili iz starih prostora, gornji dio zgrade ostao je prazan, dok je donji dio prodan. Tu planiramo smjestiti naše udruge koje su izgubile ili nemaju svoje prostore. Smjestit ćemo ih u prostorije takve kakve jesu i mislim da će većina njih biti zadovoljna. Imaju i našu bivšu veliku vijećnicu gdje mogu održavati svoje skupštine i sastanke.

Uredili smo i gornji dio knjižnice i čitaonice, a ostalo nam je još dosta posla kako bismo sve to uredili u onom obimu kako smo planirali. Dodatno smo opremili naš dječji vrtić vanjskim uređenjem igrališta te postavljanje m novog igrala u obliku vlakića. Vrtić je dobio i novu ogradu u dužini od 165 metara. Od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dobili smo oko 6.600 eura za održavanje spremišta za komunalne strojeve i alate. Radovi su obuhvatili demontažu, limarske radove, tesarske radove i stolariju.

Nažalost, imali smo i poprilični izdatak koji nismo planirali niti pak smo ga prihvatili s oduševljenjem. Riječ je o rušenju zgrade staroga vrtića koja je bila jedna od najstarijih kotoripskih građevina. Zgrada je bila u lošem stanju i planirali smo urediti krov, međutim u prosincu prošle godine dio krova se urušio i jednostavno se cijela zgrada morala srušiti, ukloniti građevinski materijal i poravnati teren kako bi se sve saniralo i dovelo u red.

Radimo i na uređenju kružnog pila, odnosno želja nam je obnoviti klasicistički pil Presvetog Trojstva pa smo se

javili na natječaj Ministarstva kulture i dobit ćemo 10.000 eura. Istina, konačna cijena rekonstrukcije pila bit će puno veća jer zahtijeva poveći obim radova. Osim toga, pil je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro te je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Probat ćemo ga nekako etapno preko Ministarstva završiti da trošimo čim manje svojih sredstava.

- Što mještane očekuje u narednom razdoblju?

- Idemo u izgradnju dječjeg igrališta u središtu naselju, čekamo rezultate natječaja za postavljanje javne rasvjete u Sajmišnoj ulici i Ulici A. Stepinca.

Krenuli smo i nastavit ćemo otkup privatnih parcela za potrebe formiranja gradilišta budućih obiteljskih kuća. Riječ je o prostoru za koji je već napravljen detaljan plan i nalazi se istočno od osnovne škole gdje se sad nalaze poljoprivredna zemljišta.

svim mještanima općine Kotoriba

Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Tu bi bila naša nova stambena zona, novi dio Kotoribe. Nova gradilišta dala bi novu vizuru novoga modernijega kvarta. Gradilišta nam kronično nedostaje i to ne samo od lani, već je to višegodišnji problem. Nitko prije nije konkretno radio na tom problemu računajući da će se prodati i revitalizirati stare kuće.

Shodno tome, općina je među prvima krenula s poticajima za kupnju i uređenje starih nekretnina. Istina, dio toga uspio se riješiti, međutim većina mladih želi svoje obiteljsko gnijezdo graditi nanovo, biti u kvartu okruženi sa svojim vršnjacima gdje će se i djeca imati s kime igrati. Pa bi se tako ujedno stvorio i mladi kvart po uzoru na druga međimurska mjesta.

Nedostatak gradilišta nije posljedica doseljavanja, već više činjenice da svaki mladi čovjek želi biti svoj na svome. Ovo je više mjera da ih zaustavimo u Kotoribi, a ako uspijemo neke i privući, još i bolje. Znam da je to teško jer velike sredine mladima danas više i nude. Zato im Općina pomaže koliko može, od vrtića, preko osnovne do subvencioniranje srednje škole, stipendiranja studenata, �inanciramo i socijalni dio, dajemo poticaje za uređenje nekretnina, izradu fasada, sve samo da zaustavimo iseljavanje, da ljudi ostaju tu živjeti i raditi.

- Kako stoji gospodarstvo općine?

- U našoj Gospodarskoj zoni Jug na samom ulazu u Kotoribu, koja je jedna od modernijih i uređenijih zona, prodane su sve parcele. Pogodovali smo i pogodujemo onima koje su odlučili u nju investirati i tu graditi svoje poslovne prostore. U projektiranje idemo i dalje. Iza te zone nalazi se još jedna koja

se proteže na 10 hektara i još ju nismo uredili pa radimo na tome kako bismo i tu privukli potencijalne investitore. U tom području nalazi se i naša najveća tvrtka Muraplast koja je ujedno i pokretač, zamašnjak kotoripskog gospodarstva. Ona zapošljava i najveći dio naših ljudi pa je i predložena za dodjelu općinskog priznanja.

Po stupnju razvijenosti gospodarstva vrlo smo visoko, na 4. mjestu u Međimurju. Uz naše Kotoripčane, svoje zaposlenje tu nalazi i dobar dio radnika iz susjedne Podravine te ostatka Međimurja. Interesantno je da se mladi iz Podravine voze svaki dan na posao i ne znam ni jednog koji bi se primjerice preselio u Kotoribu izgradivši ili kupivši tu kuću.

- Kotoriba je godinama imala problem sa stanjem sigurnosti na svom području. Kakva je danas situacija?

- Sigurnost mještana je sigurno bitan faktor u našoj općini, ali isto tako i u cijelom Međimurju, pa tako pokušavamo s PU Prelog dignuti sigurnost na što veću razinu. Mogu reći da stanje nije kritično, ali nije ni idealno. Muku mučimo i dalje s dijelom stanovništva koje se oglušuje na sve, od plaćanja komunalne naknade, odvoza smeća i nadalje. Kad smo već kod smeća, to nam je i rak-rana. Onima koji ne plaćaju odvoz koncesionar oduzme kante pa onda otpad završava po svuda u naselju i van njega. Jedan počne i onda se i ostali počinju povoditi za njim. Nažalost, općina sama to ne može riješiti tako dugo dok se takvi pojedinci kriju iza zaštićenih računa i sličnih povlastica. I nije Kotoriba jedina koja se suočava s time.

Program uz Dan općine

Višednevno obilježavanje Dana općine već je započelo. Ono što slijedi je promocija Kotoripskog rječnika, natjecanje ribiča, odnosno tradicionalni 40. kup Kotoriba 2023.

Kruna obilježavanja bit će svečana sjednica koja će se održati 15. rujna i na ko-

joj će se, između ostaloga, dodijeliti javna priznanja zaslužnima.

Blagdan Križeva i kotoripsko proštenje je u nedjelju, 17. rujna, a središnje misno slavlje u 11 sati predvodi vlč. Branko Koretić, župnik Župe sv. Petra apostola Ivanić-Grad.

Dario Friščić, načelnik Kotoribe

Da ti se osmijeh vrati, u Mali Mihaljevec svrati!

U ovom selu nedostaje samo jedna stvar, a to je međimurski jal

Piše i foto: Aleksandra Sklepić

Mali Mihaljevec malo je selo od četiristotinjak stanovnika, ali velikog srca. U njemu se tijekom godine organiziraju brojne manifestacije: Dani humora, Advent, izložba karikatura, igre među vulicama, kuhanje graha za 1. maj, vuzmenka i Dani sela na kojima se druže uz sportske igre i dobro jelo. Posjetili smo

ih na Danima sela, gdje je već od prvih sati na igralištu NK-a

Mali Mihaljevec vladala vesela atmosfera.

Dva nezaboravna dana sporta i druženja

Dani sela trajali su dva dana, u petak, 1. rujna, kad su održani turnir u nogometu

UZ DAN općine Pribislavec

i razne sportske igre, a nastavilo se u subotu odbojkom na vodi i druženjem te dobrom hranom koju je pripremao kuhar Renato Mesarić. U petak navečer moglo se i zaplesati i pjevati uz Tamburaški sastav Podrumari, a članice Društva žena pripremile su fine langoše. U subotu su u ponudi bili i lignje, krumpir ispod peke, bečki odrezak te razni kokteli

Najbolju grofovsku kotlovinu pripremili Pikači iz Nedelišća

Kuhanje je organizirao NK Polet, pri čemu nije bilo kotizacija te je svaka od 12 ekipa dobila paket mesa i povrća. Paralelno se odvijala i izložba povijesnih letjelica, a uvečer je uslijedio koncert Atoma

Piše: Ivan-Goran Herman

Grofovska kotlovina tradicionalan je dio proslave općinskih dana u Pribislavcu, a tako je bilo i ove godine u subotu, 26. kolovoza, kod mjesnog aerodroma. Kuhanje je natjecateljskog karaktera

te su ekipe imale tri sata da pokušaju spremiti najbolje jelo.

– Ocjenjuju se okus i miris, ali i tekstura te urednost, naglasio je natjecateljima predsjednik žirija Danijel Naranđa, nagrađivani međimurski kuhar koji predaje u Srednjoj školi Prelog i koji je na istoj

funkciji bio i lani. Osim njega, u žiriju su bili i Marko Mesarić te lokalni župnik Marko Rac.

Kako nam je objasnio predsjednik organizatora NK-a Polet Saša Grkavac, nije bilo kotizacije, a svaki tim, njih ukupno 12, dobio je paket svježeg mesa i povrća.

i osvježavajuća pića. Ozračje na Danima sela bilo je veselo, a užurbani organizatori i zadovoljni mještani, posjetitelji i sudionici u igrama, pokazali su da ovdje postoji nevidljiva sila koja drži selo na okupu.

U čemu je tajna i recept za veselo i složno selo, otkrio nam je Vedran Kovačić, predsjednik VMO-a Mali Mihaljevec: - Najvažniji su dobri temelji. Damir Novak, bivši predsjednik VMO-a, najviše me naučio o ovom poslu. Moj je mentor i uzor i smatram da je zaslužan za dobru suradnju. Po običaju koji je uveo, a kojeg se i danas držimo, svaku manifestaciju organiziraju sve udruge zajedno, nema isticanja i preuzimanja zasluga. Najvažnije je da se gleda dobrobit sela u cjelini, a ne pojedine udruge. Tada smo uspješni i zadovolji, a to se vidi na licima mještana i na oda-

zivu koji je svake godine sve veći. Zahvaljujemo i načelniku općine Anđelku Nagrajsaloviću koji nas podupire i posjećuje svaki događaj.

Za dobru suradnju zaslužni su svi zajedno

- Dane sela Mali Mihaljevec organiziramo već deset godina, ispričala nam je Karmen Kovačić, jedna od nositelja organizacije svih događanja. Prvi su održani 2013. godine, a njihova prethodnica bile su sportske igre. - Uspješno održavamo

tradiciju i ponosni smo na to. Dobro ozračje možemo pripisati odličnoj suradnji između svih udruga. Aktivni su DVD Mali Mihaljevec, Udruga žena, Udruga mladih i Nogometni klub. Na druženju smo shvatili da u ovom selu nedostaje samo jedna stvar, a to je međimurski jal. Našu teoriju dokazao je i načelnik susjedne općine Šenkovec Robert Meglić koji je dolaskom i druženjem podržao ovu lijepu manifestaciju, u društvu s načelnikom općine Sveti Juraj na Bregu Anđelkom Nagrajsalovićem.

Prvo mjesto osvojila je ekipa Pikača iz Nedelišća, drugi su bili članovi Novog Beograda iz Pribislavca, a treći tim DVD-a Pribislavec.

Znanje i sreća

Jedna od ekipa bile su Žgadije iz susjedne Belice, među

kojima su Nikola Makar, Andrija Dodlek, Dino Dodlek, Darko Lovrenčić, Valentino Lovrenčić te Luka Srpak.

– Prvi put smo ovdje, očekujemo dobro iće i piće, a ostalo je do sreće… No, ni znanje nije naodmet, u šali odgovaraju.

Prošlogodišnji pobjednici bili su članovi ekipe Caffe bara Brasil 3/Bijela ruža/Plavi, a svoje su znanje odlučili pokazati i ove godine.

– Branimo lanjski naslov, a htjeli smo i na Bogračfest u Lendavu koji se također održava danas, no radije smo ovdje u Pribislavcu, ističe ta mnogobrojna momčad.

Ekipa ŽOK-a Kaštel ima staža na Kotlovini, a članovi koje smo zatekli u pripremama – Marko Obadić, Ivan Gabaj, Zoran Lajtman i Željko Bihar –trudili su se, kao i ostale ekipe,

Drugo mjesto osvojila je ekipa Novi Beograd, dok je treći bio tim lokalnoga dobrovoljnog vatrogasnog društva

obraditi sastojke najbolje što su mogli.

Atomi i letjelice Kako nas je podsjetio načelnik Pribislavca Matija Ladić, osim kotlovinskih poslastica na aerodromu se odvijala i izložba povijesnih letjelica. Uvečer je pak publiku uveselio nastup Atomi Live Banda.

Uz nabrojene, sudjelovale su i ekipe Športskog ribolovnog društva Sunčanica Pribislavec, Bomo rešili Macinec i Pribislavec te Črez nered Cirkovljan, Palovec, Pribislavec.

DANI SELA ponovno okupili sve udruge i generacije

Robert Meglić, Mijo Novak, Damir Novak, Vedran Kovačić i Anđelko Nagrajsalović na druženju su se dobro zabavljali

Predsjednica Udruge žena Kornelija Mesarić i njen suprug Renato bili su glavni kuhari na Danima sela

Pikači iz Nedelišća, osim vječne slave, osvojili su i vrijednu nagradu (foto: IGH)

Izvrsno raspoloženje vladalo je kod jedne od brojnijih ekipa, Pfosten Gurt Experta (foto: IGH)

TRAKTORIJADA u Selnici okupila preko 80 ljubitelja čeličnih divova

Za rođendan sam si kupio porsche s kosom!

Zvukovi traktora dobro su prodrmali protekle subote selnički kraj

Piše i foto: Sanja Heric - Za rođendan sam si kupio porsche 108 junior s kosom iz 1958. godine. Nabavio sam ga u Jastrebarskom od prvog vlasnika, ispričao nam je u jednom dahu Dario Cenko iz Macinca, inače strastveni kolekcionar starih i rijetkih traktora, kada smo posjetili 17. Traktorijadu u Selnici u organizaciji Oldti-

mer kluba Selnica i Općine Selnice.

Kao i njegovi kolege, obožava proces restauracije starih čeličnih divova te uživa u druženju s osobama koje dijele tu istu strast. Tako su se mogle čuti razne anegdote o traktorima, a informacije o modelima, markama, motorima i tehničkim karakteristikama svojih ljepotana sipali su iz rukava.

Iz Vratišinca u Selnicu stigao je o Stanko Horvat, ali nam je priznao da mu to nije prvi put. Obožava takva druženja pa se zato i svaki put odazove. - Došao sam stayerom s 18 konja, a proizveden je 1960. godine. Posjedujem ga 16 godina, a

upotrebljavam ga uglavnom za ovakve manifestacije i lijepa druženja, istaknuo je Horvat. Njegovim su traktorom bili oduševljeni i malci koji su se pronašli u blizini i zamolili ga mogu li se s njim fotografirati, što im je Stanko drage volje dopustio.

Ove godine okupio se preko 80-ak entuzijasta, a da sve prođe u redu pobrinuo se organizator tog atraktivnog događaja u Selnici Ignac Šardi. - Zadovoljan sam kako je sve prošlo i da smo se okupili u ovolikom velikom broju.

Došlo nam je 87 vlasnika starih traktora. Drago mi je što su sudionici bili zadovoljni organizacijom. Još i sada primam pozive zahvale, zaključno nam je rekao Šardi, vlasnik jedinstvenog muzeja oldtajmera u Hrvatskoj.

RUŠEVNA KUĆA u Peklenici više nije opasna za prolaznike

Komunalci stisnuli, a vlasnica srušila i očistila teren

Prije otprilike mjesec dana pisali smo o dvjema ruševnim kućama u Čakovečkoj ulici u Peklenici koje su zbog svoje derutnosti postale opasne za prolaznike, pogotovo školsku djecu koja svakodnevno prolaze stazom uz njih do škole.

Upravni odjel za graditeljstvo i komunalne poslove

Mursko Središće pokrenuo je unatrag nekoliko mjeseci postupak za njihovo rušenje.

Prije nekoliko dana starija i dertutnija od dviju spomenutih kuća je srušena, a zemljište primjereno očišćeno

od građevinskog otpada i naraslog korova. - Uspjeli smo se dogovoriti s nasljednicom da to učini u svojoj režiji i trošku i ona je na obostrano zadovoljstvo očistila teren u svojoj organizaciji, kazao nam je pročelnik Josip Sršan.

Dodao je: - Za drugu kuću koju također čeka sudbina rušenja, a nalazi se u istoj ulici, još traje postupak ishođenja dozvole za rušenje. Kad procedura završi, ili će to učiniti vlasnik sam ili Grad umjesto njega na njegov trošak, kazao je. (BMO)

Dario Cenko sa svojim “novim” porscheom 108 junior s kosom

Siniša Posavec na plavom ljepotanu, a do njega stoje s priznanjima Franc Ščavničar, Marijan Stojko, Stanko Zebec i Marko Štefan

Stanko Horvat iz Vratišinca s devetogodišnjacima Vitom Jurasovićem i Leonom Pintarićem iz Selnice, koji su ga zamolili da isprobaju traktor i fotografiraju se

Očišćena ledina nakon rušenja Derutna kuća prije rušenja

SAVJETI za poljoprivrednike

Mikotoksini

Mikotoksini su metaboliti plijesni, toksični su ili mogu imati druge negativne učinke na ljude i životinje. To su spojevi različitih kemijskih struktura koji onečišćuju žitarice i druge namirnice posebno u tropskim krajevima. Mogu ući u prehranu čovjeka i životinja izravnom ili neizravnom kontaminacijom. U izravnoj kontaminaciji prehrambeni materijal je osnova rasta toksikogene plijesni. Gotovo sve namirnice mogu biti dobri domaćini za rast plijesni. Neizravno pak se pojavljuje kada su kontaminirani dodaci namirnicama. Plijesan se u žitaricama može razviti tijekom njihova rasta u polju, skladištenja i prerade. Žitarice malog zrna sve do skladištenja i prerade slabo su podložne za tvorbu mikotoksina, u odnosu na žitarice velikog zrna, poput kukuruza. Kontaminacija mikotoksinima općenito je povezana sa žitaricama niskog stupnja kakvoće. Rasprostranjenost i pojavljivanje mikotoksina variraju u ovisnosti o klimatskim uvjetima, osobito o vremenu žetve, transportu i skladištenju. Sadržaj vode zrna u žetvi važan je parametar za naknadni porast plijesni. Žitarice malog zrna žanju se u pravilu kada im je sadržaj vode nizak pa se tako smanjuje mogućnost rasta plijesni. Jedino se kukuruz ubire sa sadržajem vode koji potpomaže pri porastu plijesni pa se prije skladištenja zrnje suši. Nakon kikirikijeva brašna, kukuruz je najveći izvor ulaska mikotoksina u krmu.

Pri tome je iznimno važna i zemlja podrijetla kukuruza jer je u zemljama Dalekog istoka kukuruz redovito kontaminiran a�latoksinom. Od 100.000 vrsta plijesni, koliko ih je danas poznato, preko 200 vrsta proizvodi mikotoksine.

Najvažnijim mikotoksinima

stočne hrane smatraju se a�latoksini, trihoteceni, fumonizini, zearalenon i okratoksin

A, a sintetiziraju ih najčešće plijesni rodova: Aspergillus, Penicillium i Fusarium.

Glavne toksikogene

vrste plijesni i njihovi

glavni mikotoksini

A�latoksini (AFT) su prirodni mikotoksini koje proizvode mnoge vrste gljiva,

Mikotoksini su spojevi vrlo različitih kemijskih struktura koji onečišćuju žitarice i druge namirnice posebno u tropskim krajevima, jer viša temperatura i vlažnost pogoduju rastu plijesni

NA OBITELJSKOM IMANJU Vadlja u Mihovljanu brale se superbobice

Urod aronije ljetos upola manji nego lani

Iako vlasnik imanja Stjepan Vadlja u kilama broji čak i upola manji urod nego prošle godine, ovogodišnji je sok slađi

Piše: Dora Vadlja

od kojih su najznačajnije

Aspergillus �lavus i Aspergillus parasiticus. A�latoksini su otrovni i najkancerogenije poznate supstance. Stvaraju se na polju i tijekom skladištenja, a najčešće su u kukuruzu, sezamu, kikirikiju, pamuku, riži, pistacijama, sjemenkama tikve, bademima, lješnjaku, suncokretu, soji, sušenom voću, začinima, mlijeku i mliječnim proizvodima i mesu.

Okratoksini (OTA) su skupina mikotoksina koji nastaju uglavnom tijekom skladištenja zrna, a produciraju ih plijesni iz roda

Penicillium i Aspergillus, rasprostranjenih širom svijeta. Najtoksičniji i najčešći mikotoksin je okratoksin A, sintetiziran iz plijesni Aspergillus ochraceus i Penicillium viridicatum. Okratoksin A otkriven je kao metabolit Aspergillus ochraceus, a pronađen je u zobi, ječmu, pšenici, zrnu kave i drugim proizvoda za ljudsku i životinjsku potrošnju. Citrinin je mikotoksin koji sintetizira nekoliko vrsta plijesni iz roda Penicillium, a u najvećim količinama Penicillium citrinum. Pojavnost citrinina dokazana je u različitim vrstama žitarica i njihovim proizvodima u grahu, voću, sokovima od voća i povrća, vinu, bilju i začinima, maslinama i pljesnivom siru. Deoksinivalenol (DON) je mikotoksin koji proizvode plijesni roda Fusarium. Najčešće nastaje na polju, ali može nastati i tijekom skladištenja te je u velikoj mjeri otporan na preradu. Uglavnom se pojavljuje u zrnima žitarica kao što su kukuruz, pšenica i ječam, rjeđe kod zobi, raži i riže. Pojavljuje se u područjima s umjerenom klimom. Kontaminacija usjeva ovisi o vremenskim uvjetima, a pogoduje joj visoka vlažnost u vrijeme cvatnje biljke. Otporan je na toplinsku obradu, stoga se može naći u proizvodima od žitarica kao što su proizvodi od brašna, kukuruzne pahuljice, hrana za dojenčad, slad, pivo, a sušenje uroda nakon žetve ne utječe na razinu DON-a u zrnu.

Obiteljsko imanje Vadlja, vlasnika Stjepana i Danijele, nalazi se u Mihovljanu pokraj Čakovca. Kako nam govori Stjepan Vadlja, OPG je nastao iz želje prema prirodnoj proizvodnji i skladnom suživotu s prirodom. Pred 6 godina odlučili su se baviti proizvodnjom aronije. Posadili su 300 sadnica koje su već drugo ljeto urodile prve plodove.

- U kolovozu 2022. godine nabrali smo 375 kilograma aronije koju smo prešanjem pretvorili u čisti prirodni sok bez ikakvih dodataka. Dobili smo 210 litara soka koji je namijenjen za prodaju na lokalnom tržištu, rekao nam je na početku razgovora Stjepan Vadlja.

Berba na ekstremnoj vrućini

Ovogodišnja berba odvijala se posljednji vikend u kolovozu, kada su dnevne temperature dosezale i 37 stupnjeva. No, upornim beračima malo znoja nije smetalo. U svega par sati nabrali su 180 kilograma aronije, a od čega je prešanjem nastalo 110 litara prirodnog soka. Čak ni otporna aronija ove godine nije mogla izbjeći loše klimatske uvjete. U trenutku branja, krajem kolovoza, bobice su već bile poprilično osušene, ali prilično slatke.

Aronija već godinama slovi kao ljekovita i nadmoćna biljka čiji plodovi imaju izrazito ljekovitu moć za ljudski organizam. E�ikasno ga pročišćava od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. Mnogobrojna istra-

živanja otkrila su da ta biljka tamnih bobica poboljšava cirkulaciju krvi u krvnim žilama, a svakodnevnim konzumiranjem vrijednosti kolesterola i triglicerida snižavaju se pa se tako štiti kardiovaskularni sustav.

Aronija se preša u Goričanu

Sok od Stjepanovih aronija je sto posto prirodan, a proizvodi se u skladu s biodinamičkom proizvodnjom prema učenju dr. Rudolfa Steinera.

- Naše područje prodaje prvenstveno se odnosi na lokalno tržište Međimurske

Kreativne ideje za sok od aronije

Osim što možete piti sok od aronije kao klasičan napitak, postoji mnogo kreativnih načina za uživanje u njemu. Dodajte ga u smoothie, kreirajte koktele. Napravite osvježavajuće koktele upotrebljavajući sok od aronije, soda-vodu i kriške limuna. Dodajte sok od aronije u recepte za kolače, pite ili sladoled za bogatiji ukus.

Upotrijebite sok od aronije kao osnovu za salatne preljeve ili umake za meso. Sok od aronije je ne samo zdrav već i ukusan napitak koji može unaprijediti vašu ishranu i doprinijeti vašem općem zdravlju. Dodajući ga u svoju ishranu, možete uživati u svim blagodatima te malene, ali moćne bobice.

županije. S obzirom na to da smo dostupni na kanalima društvenih mreža, kupci mogu biti i iz drugih županija. Sok od aronije dostupan je na tržištu od kraja kolovoza, s obzirom na to da se berba i prešanje rade sredinom kolovoza. Budući da nemamo velike količine u skladištu, prodaja se odvija tijekom godine sve dok ne prodamo raspoložive zalihe, nastavlja Stjepan.

Aronijin trpki okus nije svima baš i najdraži pa se tako aronija najčešće konzumira kao sok. Često se od nje rade pekmezi i džemovi.

Sok od aronije ima impresivan nutritivni sastav i može pružiti brojne zdravstvene koristi kao što su antioksidativna zaštita jer je aronija bogata antioksidansima, poput antocijana, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju rizik od oksidativnog stresa.

Visok sadržaj vitamina C u aroniji jača imunološki sistem i pomaže organizmu pri borbi protiv infekcija. Aronija može pomoći u održavanju zdravog krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčanih bolesti. Može pomoći u regulaciji probave i smanjenju upalnih procesa u gastrointestinalnom traktu.

Antioksidansi u aroniji doprinose zdravlju kože, spre-

čavajući prerano starenje i očuvavajući njenu elastičnost. Od booma do pada cijene

Aronija je unatrag desetak godina postala pravi boom na našem području. U počecima je cijena soka dosezala visoku cijenu, pa se tako isplatila njena proizvodnja. U većini slučajeva se prodavala baš u obliku soka. I danas je tako, ali je cijena znatno pala. Sada ćete litru soka od aronije pronaći i po šest eura. Aronija se na veliko sadi na još nekim područjima Međimurja, dok puno ljudi ima po par grmova u svojim dvorištima.

Damir Kovačić iz Železne Gore ima sto nasada aronije. Kaže kako je njegov ovogodišnji urod također manji nego prošle godine, no neznatno. Kao i Stjepan Vadlja, Damir aroniju prešanjem pretvara u sok.

- Naša je aronija dosta razrasla, pa imamo velike grmove. Čak smo primijetili da su ove godine bobice bile baš velike. Iznenadilo me koliko je aronija zaista otporna, s time da je ovo ljeto bilo na meti poplava, pa onda suše. Brojimo nešto manji urod nego prošle godine, ali neznatno, nastavlja naš drugi sugovornik Damir, koji u svom vrtnom carstvu ima i borovnice.

Piše: Suzana Pajić

Vlasnik imanja, ujedno i berač Stjepan Vadlja

Paprika je i dalje najtraženija

Topla i sunčana srijeda ovoga je tjedna doista napunila čakovečki sajam. Kolone vozila slijevale su se sa svih strana, a sve u potrazi za domaćim povrćem. Prije svega, to se odnosilo na papriku, kako baburu i paradajzericu, tako i crveni rog te mladi grah i krumpir. Drugim riječima, sprema se zimnica, kiseli se paprika, nešto malo još i krastavaca i naravno, kuha se ajvar, kečap te nadaleko poznata lovačka salata s mladim grahom. Tko još nije nabavio svoje presadnice jesensko-zimskih salata, to još uvijek stigne jer ih ima u izobilju. Jedino gužve nije bilo oko kamiona s drvima jer je cijena metra poprilično paprena.

Koliko je sajam bio pun, toliko je središnja čakovečka tržnica bila prazna. I tu se najviše nudila paprika, bilo je dosta i rajčice, graha te krastavaca. No, ono što je posebno plijenilo

pažnju i teško je bilo ne zamijetiti bila je klupa Ane Horvat prepuna ukrasnih tikvica. Bilo je velikih šefova po 3 eura, malih po 1,5 eura te ostalih vrsta koje je teško opisati. (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Gluten u hrani i bezglutenska prehrana

Piše: Andreja Lazar, mag. ing. techn. aliment.

Bezglutenska prehrana

predstavlja prehranu iz koje se izostavlja protein gluten, odnosno namirnice koje sadrže pšenicu, ječam, raž i zob ili njihove križane sorte. Dok se u suvremenom društvu sve više pojedinaca opredjeljuje za bezglutensku prehranu kao svoj životni stil, često zbog razloga koji nisu nužno vezani za zdravstvene potrebe, važno je napomenuti da postoje osobe koje su medicinski obvezan pridržavati se takvog prehrambenog režima zbog svojih speci�ičnih zdravstvenih stanja ili dijagnoza.

Kada je sadržaj glutena u hrani kao gotovom proizvodu manji od 20 mg/kg, tada je dopušteno na proizvodu navesti izjavu "bez glutena". Ako se proizvod sastoji ili sadržava jedan ili više sastojaka proizvedenih od pšenice, raži, ječma i zobi ili njihovih hibridnih vrsti, koji su posebno prerađeni s ciljem smanjenja količine glutena, a ne sadržava količinu glutena višu od 100 mg/ kg u gotovom proizvodu, tada je dopušteno navesti izjavu "vrlo mali sadržaj glutena".

Poznato je da gluten može izazvati različite poremećaje, kao što su celijakija, dermatitis herpetiformis, glutenska ataksija, alergija na pšenicu i preosjetljivost na gluten. Upravo je zato bezglutenska prehrana jedini način liječenja, kako u pacijenata s celijakijom, tako i u ostalim poremećajima povezanim s glutenom. Često se suočavamo s izazovima u održavanju potpune bezglutenske prehrane, budući da gluten može biti skriveni sastojak mnogih proizvoda, a žitarice koje prirodno ne sadrže gluten mogu biti kontaminirane. Također, rizik od kontaminacije je prisutan tijekom pripreme bezglutenskih jela, bilo zbog upotrebe opreme i posuđa koje je bilo u kontaktu s glutenom, zajedničkih ku-

hinjskih prostorija bilo zbog nedostatka svijesti i obuke o pravilnom postupanju s bezglutenskim proizvodima. Taj izazov postavlja pitanje sigurnosti bezglutenskih proizvoda koji se konzumiraju izvan vlastitog doma.

Jedan od najučestalijih poremećaja povezanih s intolerancijom na gluten je celijakija, autoimuni poremećaj koji se razvija kod osoba s genetskom predispozicijom i koji izaziva imunološki odgovor na gluten. Iako primarno pogađa tanko crijevo, celijakija se manifestira širokim spektrom simptoma, uključujući gastrointestinalne i ekstraintestinalne znakove. Osim toga, dovodi do poremećaja u apsorpciji važnih hranjivih tvari kao što su željezo, folna kiselina, kalcij i vitamini topljivi u mastima. Obično se manifestira u ranoj dječjoj dobi, no može se javiti i kod odraslih osoba, često mnogo godina nakon što su bili izloženi glutenu.

Bezglutenska prehrana je karakterizirana kombinacijom prirodno bezglutenskih namirnica s bezglutenskim zamjenskim namirnicama na bazi žitarica. Razne namirnice

prirodno ne sadržavaju gluten (riža, krumpir, kukuruz, meso, riba, voće i povrće), a postoje i dijetetski proizvodi bez glutena namijenjeni bolesnicima s celijakijom označeni napomenom "bez glutena" i/ili simbolom prekriženog klasa pšenice (brašno, tjestenine, kruh, kolači, slatkiši). S vremenom, dostupnost hrane proizvedene s bezglutenskim brašnom znatno se poboljšala, omogućujući pacijentima da pronađu bezglutenske zamjene za gotovo svako jelo koje obično sadrži gluten, uključujući pizzu, perece, tjesteninu, pa čak i pivo. Bezglutenska prehrana nije preporučljiva za širu populaciju jer nema znanstvenih dokaza koji bi potvrdili njenu korist kod osoba koje nemaju simptome intolerancije na gluten. Umjesto toga, važno je naglasiti da postoje mnoge nutritivno bogate alternative bez glutena, uključujući razne žitarice, sjemenke, mahunarke i orašaste plodove, kao što su amarant, kvinoja, proso, lan i slanutak. Ove namirnice ne samo da daju raznolikost i okus bezglutenskoj prehrani već je i obogaćuju mikronutrijentima.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

radnim danom od 7 - 9 sa�

MURSKO SREDIŠĆE

Ana Horvat iz Novog Sela Rok na placu je plijenila pažnju svojim �kvicama

Mirko Štulić iz Črešnjevice redovni je prodavač na čakovečkom sajmu

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

U rijeci Dravi nađeni su opasni metaboliti glifosata

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom u suradnji s Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom sudjelovala je u studiji uzorkovanja vode u 12 europskih zemalja u listopadu 2022. koju je proveo Pesticide Action Network Europe (PAN Europe). Uzeli smo uzorke vode na nekoliko lokacija u Međimurju te slali u laboratorij na testiranje na ostatke glifosata / AMPA-e (metabolit glifosata koji nastaje u procesu razgradnje glifosata). Najnoviji rezultati istraživanja govore o zabrinjavajuće velikim koncentracijama glifosata i njegovog metabolita AMPA u vodama diljem Europe, ali i kod nas – u rijeci Dravi nađeni su opasni metaboliti glifosata.

Glifosat je najrašireniji herbicid kao djelatna tvar u zaštiti bilja. Mnogi ga poznaju kao aktivni sastojak herbicida Cidokor, Total i sl. No, nije ni približno toliko bezopasan koliko su nas u to pokušale uvjeriti kemijske korporacije s ciljem ostvarivanja zarade i sve je više dokaza koliko je poguban i za okoliš i za ljudsko zdravlje. Odobrenje Europske unije za glifosat kojim su se poljoprivrednici naširoko koristili desetljećima ističe krajem godine i u tijeku je jako lobiranje kemijskih korporacija da se produži odobrenje prodaje glifosata idućih 15 godina. Zemlje članice EU-a, pa tako i Hrvatska, glasat će krajem godine o tome hoće li se produžiti dozvola ili ne.

Glifosat je totalni herbicid i potpuno uništava sve biljke na koje se nanese. Zato mu je primjena bila prilično ograničena i svodila se je na okućnice ili tretiranje korova na kraju sezone. Međutim, njegova je primjena porasla sredinom 90-ih prošlog stoljeća s korištenjem GM biljaka i najviše je primjenjivan kod GM usjeva u koje je ubačen gen otpornosti na glifosat. A biljke tolerantne na herbicide predmet su i nove uredbe kojom se pokušava

izlobirati odobrenje nove generacije GM biljaka u EU-u, što nije nikako dobro za potrošače u EU-u, jer predstavlja dupli rizik – s jedne strane novi GM organizmi u okolišu s nepoznatim posljedicama za okoliš i ljude, s druge strane više glifosata i ostalih herbicida na poljima.

Herbicidi na bazi glifosata primjenjuju se i kod prisilnog dozrijevanja (tzv. desikacija), gdje se kemijski ubrzava zorenje žitarica, suncokreta, krumpira i drugih povrtnih kultura, kao i suzbija korov prije same berbe. Naravno, ako se glifosat primjenjuje prije same berbe, zabrinjavajuća je činjenica u kojim se količinama može nalaziti u kulturama koje se ubiru nakon tretiranja. Upravo je preosjetljivost na gluten kod sve više ljudi sve češće povezana s ovakvim tretiranjem žitarica. Zabrinjavajuća je propaganda da se bez glifosata ne može u mnogim granama poljoprivrede, poput voćarstva, što je dezinformacija. U trajnim nasadima sigurna, jednostavna i netoksična alternativa glifosatu je košnja. Ali, jednostavnije je jednom pošpricati i ne „mučiti“ se s košnjom, ubrzati dozrijevanje, riješiti se korova s polja, bez osjećaja odgovornosti za ono što se radi okolišu i ljudskom zdravlju… Alternative postoje i glifosat nije nužan da bi se proizvelo dovoljno hrane u EU-u. Stoga je vrijeme da svi osvijestimo da primjena pesticida itekako ima dalekosežne posljedice i da ništa magično ne nestane jednom dok pošpricamo – nego, eto, kao i glifosat – ostaje u vodama, pada na nas u kiši i tako trajno ugrožava naše zdravlje. Više detalja i cijeli izvještaj pročitajte na www.biovrt.com.

Nema ajvara bez crvenog roga

Najviše crvene rog paprike završi u ajvaru, slaže se i pinđur, pa sataraš i naravno, vrlo popularna salata od pečene paprike.

Piše: Vlasta Vugrinec

Povrće u našim vrtovima u svom je zenitu. Krastavci se polako bliže svom kraju, rajčicu beru još samo rijetki, odnosno oni koji su ju uspjeli sačuvati od plamenjače, dok je paprika u punom rodu. To pak znači da se sprema zimnica na sve moguće načine, od običnog zamrzavanja do isprobavanja svakojakih novih recepata s interneta.

Sveprisutni crveni rog

- Krastavce kiselim, a papriku, paradajz, luk i mrkvu dinstam i potom spremim u �lašice, kaže Zdenka Munđar iz Ivanovca koju smo zatekli u njenom malom vrtu.

Dinstani miks pojednostavljuje joj postupak kuhanja primjerice gulaša, raznih variva i sličnih jela. Osim toga, tijekom hladnijeg perioda godina, njena obitelj jede i uživa u domaćoj hrani. Vrt joj nije velik, no ipak ima ono osnovno što im je potrebno. Dakle, uz već spomenuto povrće sije obavezno i razne salate, nađe se tu i pokoji grm začinskog bilja poput vlasca, ljupčaca…

Ove godine, naša vrtlarica posebno je ponosna na urod paprike, među kojima se nalazi i crveni rog, sorta posebno tražena u ovo vrijeme. Iako i kod nas uspijeva, teško da se taj crveni rog može mjeriti s onim slavonskim ili primjerice podravskim. U tim krajevima je i malo drugačije tlo, a imaju i veću tradiciju uzgoja. Srećom, dovoze ga u Međimurje po raznim placevima i sajmovima gdje ga ovih dana doista ima pregršt. I nije ni tako skup u odnosu na drugo povrće. Naime, upravo ta sorta ima vrlo različitu primjenu i stoga

ju mnogi obožavaju. Može se puniti, peći, sušiti, narezati i tako spremiti u zamrzivač. No, najviše crvene rog paprike završi u ajvaru, slaže se i pinđur, pa sataraš i naravno, vrlo popularna salata od pečene paprike. Za razliku od velike većine ostalih sorti, rog se odlikuje debelim “mesom” i pomalo slatkastim okusom koji se idealno slaže s kiselinom, odnosno octom ili limunom, kako tko već voli.

Ta salata se također sprema za zimu. Neki gotovu salatu čuvaju u staklenkama dok pak drugi pečenu i oguljenu papriku spreme u zamrzivač i salatu prave po želji.

Crveni rog služi i kao dodatak pri kuhanju gulaša, variva, pripremi raznih pečenja i stoga se narezan na trakice sprema u zamrzivač. Treba reći da tako spremljen nimalo ne gubi svoja svojstva, već je zimi prava poslastica.

Naravno, nitko ne kaže da se tako ne može spremiti ni druga sorta paprike, no rog je ipak tu neprikosnoven.

Njegovo

veličanstvo - ajvar

Svatko tko jednom proba domaći ajvar, teško da će posegnuti za kupovnim. Jer domaći se radi po provjerenom starom receptu i što je još važnije, prema vlastitom ukusu. To pak znači da može biti ljući ili slađi, krući ili bolje tekući, od pečene ili kuhane paprike, sa zelenim paradajzom ili onim zrelim, s dodatkom patlidžana, samo s paprikom, uz dodatak češnjaka, pokoje gljive i moglo bi se tako nabrajati u nedogled. No, jedno je sigurno, domaći ajvar je prava delicija koja iziskuje puno posla i brdo zmazanog posuđa. Međutim,

prvom žlicom mirisne poslastice sve se to zaboravi.

Ajvar je začin, dodatak jelu ili kako ga već nazvali, koji se može jesti tako iz staklenke, jednostavno namazan na kruh poput pekmeza, neizostavni je uz roštilj, kobasice, pečena jaja i kao dodatak jelu. Istina,

mnogi kažu da ga je grehota dodati u jelo jer se mu okus izgubi premda jelu daje ono nešto.

S obzirom na sve nabrojeno, za ajvar ne postoji ni neki specijalni ili univerzalni recept već svaka obitelj ima svoj, čuva ga i prenosi s generacije na generaciju.

Recept za domaći ajvar

Sastojci:

• 5 kg narezane paprike

• 1,5 kg narezanog patlidžana

• 0,5 l paradajz

• 3 l vruće vode

• 2 dl vinskog octa

• 3 žlice soli

• papra po ukusu

• 2,5 dl ulja

Priprema: Paprika se opere, očisti, nareže i staviti kuhati u slanu kipuću vodu s octom i uljem dok ne omekani. Za to vrijeme patlidžan, prerezan na pola ili četvrtine, peče se u pećnici. Kuhana paprika se izvadi, ocijedi i usitni (blender ili mašina za mljeveno meso) i stavi u veliki lonac.

Pečeni patlidžan se oguli, također usitni i doda paprici. Doda se i pola litre kuhanog paradajza, ulje i kuha se na laganoj vatri. Po potrebi doda se još soli i papra, može i češnjak, ljuta papričica… Dok se kuha do željene gustoće (oko sat vremena), ajvar je potrebno i povremeno miješati kako ne bi zagorio. Gotov, vrući ajvar stavlja se u vruće �lašice koje se potom nepokrivene vraćaju u zagrijanu pećnicu kako bi se stvorila lagana korica. Ohlađena korica zalije se uljem da se spriječi prodor zraka u ajvar, �lašica se zatvori i spremi na hladno i tamno mjesto.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

U VRTU Zdenke Munđar iz Ivanovca

Crvena rog paprika nezaobilazna je u pripremi zimnice

Zdenka Munđar obožava papriku, posebno crveni rog

BERNARDIN VRT

BERNARDIN VRT

Podjela biljaka (II)

Cvjetnice u dane cvijeta

Cvijeće u buketiću ostat će duže svježe, a miris biti intenzivniji ako ga režemo u dane cvijeta, po mogućnosti ujutro. Ako smo cvijeće rezali u dane cvijeta, obrezana će biljka napraviti puno bočnih izdanaka s cvjetovima. Suho cvijeće ubrano u tim danima dugo će sačuvati svježu boju, dok će je ono ubrano u druge dane brzo izgubiti.

Plodonosne biljke u dane ploda

U plodonosne biljke ubrajamo sve biljke koje stvaraju plod u područjima sjemena. To su grah, grašak, krastavac, tikva, leća, kukuruz, paprika, rajčica, tikvice, ozimo žito, jaro žito, jagode, sve voćke i bobičasto voće. Te se biljke pozitivno odazivaju u danima sijanja, presađivanja, njege i spremanja u dane ploda.Ako sijemo uljarice u dane ploda, postići ćemo najbolji urod sjemena. Najviše ulja dobit ćemo ako tako posijane uljarice njegujemo i prskamo preparatom 501 u dane cvijeta. Za proizvodnju sjemena posebno su prigodni dani kada je Mje-

sec ispred zviježđa Lava. Ako pazimo na to da plodonosne biljke pohranjujemo u danima ploda, uskladištene će najdulje trajati, a klijavost sjemena bit će najbolja. Kod berbe voća dodatno izabiremo vrijeme dižućih Mjesečevih lukova.

Nepovoljni dani

Za poljoprivrednike koji rade s biljkama, cvjećare i vr-

PLAN SADNJE

8. rujna - Dan ploda do 16 sati Počinje period za presadnju, berba i prerada voća, grožđa i bobičastog voća.

9. rujna – Dan cvijeta

Radimo s pčelama, dobar dan za košnju. Ujutro nasade kupusa za kiseljenje prskamo preparatom 501, prerada kupusa.

10. rujna – Dan cvijeta do 13 sati od 14 sati povoljno za biljke lista.

11. rujna – Dan lista Sijemo lisnate biljke.

12. rujna – Dan ploda Ugodan dan za rane usjeve ozimih žitarica, ljetno orezivanje voćaka.

13. rujna – Dan ploda

seZOna JabUka

tlare bitno je znati da postoji i nepovoljno vrijeme za rad, kao što su pomrčina, čvorni položaj Mjeseca ili planeta, kao i druge negativne konstelacije. Ako zbog nestašice vremena posao moramo obaviti za vrijeme nepovoljnih dana, loš utjecaj dana sijanja poboljšat ćemo okopavanjem i njegovanjem biljaka u pogodno vrijeme.

sAmOBERBA: Uberite ih sami u Voćnjaku Agra u Vratišincu!

svakog dana od 8 do 19 sati.

kontaktirajte nas za više informacija!

m: + 385 97 745 3865

E: agra@agra.hr

W: www.agra.hr

Za vlastito sjemenje odaberemo posebno lijepe i zdrave, tipično oblikovane plodove krastavaca, tikvica i paprike. Uberemo ih u dane ploda i ostavimo ih da leže.

14. rujna – Dan ploda

Do sredine rujna je vrijeme za zeleno gnojenje i na prazne površine stavimo lupinu, zob ili raž.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VEtERiNARsk A AmBULANtA mR k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



Piše: Bernarda Orehovec

Sukladno članku 11. Statuta Centra za kulturu Čakovec od 9.11.2022. godine i članka 7. Odluke o izboru i načinu rada povjerenstva za provođenje postupka javnog natječaja za knjigovođu od 4.8.2023. godine, ravnateljica donosi

ODLUKU O PONIŠTENJU JAVNOG NATJEČAJA

I. Poništava se javni natječaj za prijem zaposlenika za radno mjesto knjigovođa na određeno vrijeme od godinu dana s mogućnošću stalnog zaposlenja uz probni rad u trajanju od 6 mjeseci – 1 izvršitelj, koji je objavljen u Međimurskim novinama 11.8.2023. godine, na web stranicama Centra za kulturu Čakovec i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s obzirom da kandidat ne zadovoljava formalne uvjete natječaja.

II. Ova Odluka objavit će se na web stranici Centra za kulturu Čakovec i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te u Međimurskim novinama.

III. Protiv ove Odluke nije dopušteno podnošenje pravnih lijekova.

IV. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

KLASA: 112-01/23-02/03

URBROJ: 2109-103-01-23-7 Čakovec, 28.8.2023.

Ravnateljica: Helga Lajtman, mag.rel.publ./univ.bacc.cult.

Sukladno članku 11. Statuta Centra za kulturu Čakovec od 9.11.2022. godine i članka 7. Odluke o izboru i načinu rada povjerenstva za provođenje postupka javnog natječaja za scenskog radnika/reklamera od 4.8.2023. godine, ravnateljica donosi

ODLUKU O PONIŠTENJU JAVNOG NATJEČAJA

I. Poništava se javni natječaj za prijem zaposlenika za radno mjesto scenski radnik/reklamer na određeno vrijeme od godinu dana s mogućnošću stalnog zaposlenja uz probni rad u trajanju od 2 mjeseca – 1 izvršitelj, koji je objavljen u Međimurskim novinama 11.8.2023. godine, na web stranicama Centra za kulturu Čakovec i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s obzirom da kandidat ne zadovoljava formalne uvjete natječaja.

II. Ova Odluka objavit će se na web stranici Centra za kulturu Čakovec i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te u Međimurskim novinama.

III. Protiv ove Odluke nije dopušteno podnošenje pravnih lijekova.

IV. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

KLASA: 112-01/23-02/02

URBROJ: 2109-103-01-23-7

Čakovec, 28.8.2023.

Ravnateljica: Helga Lajtman, mag.rel.publ./univ.bacc.cult.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Drugi kupon 101. kola

Novo, 101. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 26. rujna. Sretnog dobitnika 101. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. rujna. (mk)

TRGOVINA KRK u Čakovečkoj ulici 37 u

Strahonincu

Obavezno čitamo kolumne

vaših novinara

Naša vjerna čitateljica

Darinka Bogdanić, dobro poznata svim generacijama Strahoninčara, u trgovini Krk obavljala je svoju redovitu kupnju. Ističe da voli pročitati Međimurske novine jer uvijek pronađe nešto zanimljivo za sebe, a poseb-

no voli rubriku s receptima. Za vrijeme našeg posjeta u smjeni su bile i trgovke Željka Blagus i Ela Sabolek Lehkec. Petkom najviše uz kavu vole pročitati naše novine. Vesele ih pozitivne vijesti, ali i kolumne naših novinarki, koje obavezno čitaju iz broja

u broj. Naravno, najkorisnije su im vijesti iz Strahoninca, ali ni one iz drugih općina ne zaobilaze. I na kraju, kako su i naše vesele i simpatične dame rekle, vrećicama će se od sad redovito koristiti pri obavljanju svakodnevnih kupnji. (Paulina Topolko)

kupona

skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

2

Barbara Horvat i Dinka

Korunek odabrale naočale

Najviše sreće u izvlačenju jubilarnog 100. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imale su Barbara Horvat iz Lopatinca koja je osvojila dioptrijske naočale i Dinka Korunek iz Šenkovca koja

je osvojila sunčane naočale. Svoje su naočale preuzele u utorak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naše su sretne dobitnice uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrale naočale marke FILA koje će im savršeno pristajati.

Kao vjerne čitateljice naših Međimurskih novina, Dinka Korunek i Barbara Horvat jako su se razveselile kad su pročitale da su osvojila naočale. Ostat će i dalje čitateljice naših novina i klijentice Briljanta. (mk, foto: zv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati,

Djelatnik Briljanta uručio je sunčane naočale Dinki Korunek, a Barbara Horvat odabrala je dioptrijske naočale uz pomoć djelatnice Magdalene

Gospođa Darinka u društvu svojih omiljenih trgovki Željke i Lee

janskom �ilmskom festivalu, na premijeri �ilma The Palace, pojavila se u društvu supruga, poduzetnika Sandra Mura. Ema je glumila u �ilmu poznatog redatelja Romana Polanskog, a svoju je glumačku karijeru započela kao djevojčica u Čakovcu, u Dječjem gradskom kazalištu. Manekensku karijeru gradila je u Italiji, a nakon vjenčanja sa Sandrom vratila se živjeti u Hrvatsku. Ema je na venecijanskom tepihu nosila crnu asimetričnu haljinu dizajnera Francesca Murana, koja je imala prorez na trbuhu, a naša lijepa glumica tako je otkrila i da čeka svoje prvo dijete. (dv, foto: Getty images, Franco Origlia)

VIKEND VODIČ

petak,

8. rujna

19:00

Zrinski Art Fes�val

Otvaranje izložbe

ZAF

Izložbeni salon

Muzeja Međimurja

Čakovec

20:00

Zrinski Art fes�val

Teuta

Puni krug

Centar za kulturu

subota,

9. rujna

16:00

Centar za kulturu

Čakovec

Mala scena Vinko Lisjak

Studio suvremenog

plesa Teuta

Dječja plesna predstava

Reciklinčica

18:00

Kotoriba

Promocija

Kotoripskog

rječnika

20:00

Mađerkin breg

Koncert

Leteći odred

nedjelja,

10. rujna

17:00

Godišnji koncert Puhačkog

orkestra Mala Subo�ca

Dom kulture Mala Subo�ca

20:00

Izbor za miss

Međimurske

županije

Atrij Starog grada

najave

petak, 15. rujna

18:00

Izložba slika Stanka Padarića

Od Mure do goric

Muzej Croata insulanus

Prelog

subota, 30. rujna

8:00

Dani kruha i zahvale

ispred Doma kulture

Prelog

23. rujna

Koncert

SEPTEMBER U Murskom Središću u CZK-u Rudar

Pinkleci dolaze svojom predstavom Drvljaci

U sklopu manifestacije September v Središću u Centru za kulturu Rudar održat će se u subotu 16. rujna s početkom u 16 sati kaza-

lišna predstava, nakon koje će uslijediti radionice koje će održati članovi Kazališne družine Pinklec iz Čakovca. Riječ je o predstavi Drvljaci,

ZRINSKI ART FESTIVAL u Čakovcu

Izložba radova u Muzeju Međimurja

U petak 8. rujna otvorit će se izložba radova sudionika ovogodišnjeg Zrinski Art festivala u Muzeju Međimurja Čakovec. Početak je u 19 sati u Izložbenom salonu Međimurja, Čakovec.

Zrinski art festival jedna je od najvitalnijih međunarodnih manifestacija koja se održava u Čakovcu već osmu godinu zaredom. Manifestacija objedinjuje umjetnost i kulturu u medijima svih vrsta koje ostvaruju hrvatski umjetnici i međunarodni gosti. Njihov izbor prošao je selekciju koja se rukovodila željom organizatora da ovogodišnja naslovna tema bude Trash Art, aktualan pokret na međunarodnoj umjetničkoj i kulturnoj sceni. Manifestacija se održava na više lokacija u

Čakovcu te gostuje i u Starigradu na Hvaru. Tradicionalno jedna od lokacija je i Muzej grada Čakovca. U muzejskom galerijskom prostoru izlaže 31 autor koji svojim radovima dotiče pitanje reciklaže, kićenosti, ironiju i humor. Pritom bez pretenzija da sugeriraju više od onog što publika sama uočava, ipak nastoje osnažiti kolektivnu svijest o tome da je Zemlja ugroženo mjesto nasiljem nad prirodom, smećem, pesticidima i manipulacijom ljudi koje odgaja u prekomjerne potrošače nametajući im „globalizacijom“ oblike nekulture i neukusa te otuđenje od izvornih individualnih i nacionalnih vrijednosti.

Umjetnici ništa ne nameću, tek nuđaju spoznaju druge realnosti.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - EMILY HENRY: TI I JA NA ODMORU

Kratki sadržaj:

za koju je ansambl Kazališne družine Pinklec dobio Aidin maslačak za najbolju predstavu na prestižnom 9. Festivalu dječije umjetnosti

HEMUŠEVEC

FEDU. Predstava i radionice su besplatni. Predviđena dob je - viši razredi osnovne škole i srednjoškolci, iako predstavi mogu prisustvovati i mlađi.

Lutkarski igrokaz Mudra sova i lukava lisica

U sklopu obilježavanja blagdana Male Gospe u Hemuševcu, za najmlađe se priprema posebno iznenađenje. Od 16 sati, uz slobodan ulazak, u Domu kulture u Hemuševcu, na rasporedu je lutkarski igrokaz Mudra sova i lukava lisica, u izvođenju Dječje scene Teatra Gavran. Nakon uspješnice Doktor od životinjica, Dječja scene Teatra Gavran pripremila je novi igrokaz Mudra sova i lukava lisica, čiji je autor Miro Gavran, lektirni pisac za djecu i mlade.

Autor lutaka i redatelj predstave je magistar glume i lutkarstva Jakov Gavran, dok je originalnu glazbu skladala Hana Huljić. U predstavi će nastupati diplomirani glumci – lutkari

Luka Bjelica i Davor Kovač, koji su ovladali tehnikom lutkarskog zanata.

Dramaturg na predstavi je sveučilišni profesor i doktor lutkarstva Hrvoje Seršić. Priča ovog igrokaza je namijenjena djeci od 3 do 9 godina, događa se u šumi, a glavni junaci su šumske životinje, koje sve odreda imaju karakteristike ljudskih bića.

U nježnoj edukativnoj predstavi djeca će se susresti s marljivom vjevericom čiju zimnicu ukrade lisica i koja uz pomoć mudre sove uspijeva povratiti svoje blago, ali i steći samopouzdanje koje je u životu nužno svakom živom biću.

Predstava traje 35 minuta.

Bajaga

GOC

Čakovec

1. listopada

19:00

Koncert Varaždinskih baroknih večeri crkva

Prelog

od 10 do 13 sa�

Čakovec

8. fes�val međimurskih slas�ca

Bakini kolači

Atrij Starog grada Čakovca

od 11. do 17. listopada

Mobilna izložba Diverterra u Kotoribi

28. listopada

Koncert Željko Samardžić GOC Čakovec

16. prosinca

20:00

Blast from the past #10

The last dance

Dvorana GOC-a

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Dobitnik knjige Prestani previše razmišljati objavljene u prošlom broju je Paulina Horvat iz Svete Marije Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1460

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

POKLANJA KNJIGU

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

ALEX i POPPY naizgled nemaju ništa zajedničko. A opet, otkako su se prije dvanaest godina upoznali, najbolji su prijatelji. Iako većinu godine žive odvojeno –ona u New Yorku, a on u Ohiu – svakog ljeta nekoliko tjedana otputuju zajedno. Sve do prije dvije godine, kad su to veličanstveno upropas�li. Otad ne razgovaraju. Iako je Poppy ostvarila sve o čemu je sanjala, i dalje nije sretna. Dapače, kad bi krenula o tome razmišlja�, shva�la bi kako se posljednji put osjećala sretnom upravo na tom sudbonosnom odmoru u Hrvatskoj s Alexom. Stoga će pokuša� uvjeri� svog najboljeg prijatelja da ponovno zajedno ljetuju...

Dvoje najboljih prijatelja. Deset zajedničkih ljetovanja. Posljednja prilika za ljubav.

Emily Henry: Ti i ja na odmoru

Čakovečki Pinkleci dolaze u Mursko Središće

FINALISTICE IZBORA za miss Međimurja 2023. godine

Upoznajte djevojke koje se natječu za titulu najljepše Međimurke

Izbor miss Međimurja za miss Hrvatske održat će se ove nedjelje, 10. rujna, s početkom u 20 sati, u atriju čakovečkog

Piše: Ivana Bolković

Foto: Studio MaRRtinez

O našem regionalnom Izboru za miss Međimurja 2023. godine nedavno su nam više detalja otkrile Janja Varga i Vlatka Ciber, vlasnice licence za našu županiju. - Predstavljamo 8 �inalistica odabranih 12. kolovoza od kojih će jedna predstavljati boje Međimurja na nacionalnom izboru koji

nam predstoji u studenom ove godine, govori Janja Varga. One su Luna Marija Novak, Valerija Vlah, Žana Vuković, Nika Novak, Karla Mesarek, Sara Đorđević, Tea Bunić i Lara Palnec. - Pripremamo poslasticu koja će vrvjeti lokalnim snagama, to nam je od velike važnosti jer smatramo da si moramo biti međusobna podrška, objašnjava Varga.

Posjetitelje će, osim ljepotica, zabaviti i nastupi poznatih izvođača Srećka i Hrvoja Krišto�ića, Une Strbad te Plesnog studija Korak. Program će voditi poznati čakovečki glumac Bruno Kontrec.

Tri dana priprema

za Izbor

Da izbori ljepote nisu tek jednovečernji show, potvrđuje

i činjenica da djevojke čak i za lokalni Izbor idu na pripreme. Stižu u petak, 8. rujna, i to u popularni restoran i pansion Mamica u Pušćinama. - Subota je rezervirana za opuštanje i izlet po međimurskim bregima uz pauzu za ručak u Izletištu Goričanec, a u nedjelju je sve podređeno večernjem spektaklu. Šminke, frizure, odjeća, obuća - sve treba biti savršeno, govori nam organizatorica Vlatka Ciber. U nedjelju će tako u 20 sati u atriju Staroga grada u Čakovcu, započeti i spektakl ljepote obogaćen ostalim programima.

Djevojke će pred publiku izaći ukupno pet puta. Za sve frizure bit će zaslužan Frizerski salon Stil, dok će Calm Beauty Centre i Imperia Beauty & Nails šminkom dodatno naglasiti prirodnu ljepotu.

“Nulti” se izlazak ne ocjenjuje, predviđen je kao predstavljanje djevojaka uz prigodnu koreogra�iju i standardiziranu odjeću za koju je zaslužan Andy Fashion. Prvi službeni izlazak proteći će u ležernom izdanju uz modni

brend B’Roth i Mary M nakit, dok ćemo djevojke u drugom izlazu gledati u poslovnom izdanju brenda Botun.

- Treći i četvrti izlasci rezervirani su za glamurozna izdanja u kojima će se djevojke predstaviti u večernjim haljinama brenda Bariba te vjenčanicama poznatog salona Lidija. Morat će i odgovoriti na pitanja stručnog žirija te tako

pokazati koja od njih zaslužuje predstavljati Međimurje na Izboru za miss Hrvatske u studenom, govori Vlatka. U vjenčanicama će se održati i proglašenje pobjednice, a najljepšoj će krunu predati aktualna miss Međimurja, Esmeralda Slaviček. Izbor će se održati pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Grada Čakovca.

Starog grada

Janja Varga i Vlatka Ciber, vlasnice regionalne licence i organizatorice Izbora za miss Međimurja

Žana Vuković, Nika Novak, Lara Palnec, Luna Marija Novak i Sara Đorđević

Karla Mesarek, Tea Bunić i Valerija Vlah

Upoznajte finalistice Izbora

Tea Bunić (17), Koprivnica

Sedamnaestogodišnja

Tea dolazi iz Koprivnice, no većinu vremena provodi u Čakovcu gdje pohađa Graditeljsku školu, smjer arhitektonski tehničar. Jako voli crtati, a slobodno vrijeme najradije provodi u šetnji sa psom, vožnji bicikla ili druženju s prijateljima.

Dosada je nekoliko puta radila kao hostesa, a ovo joj je prvi izbor ljepote. Prijavila se na preporuku i nagovor prijatelja, a željela bi se u budućnosti baviti modelingom pa se nada da će joj nadolazeći Izbor otvoriti prava vrata.

Sara Đorđević (17), Totovec

Sara će na Izboru predstaviti boje Totovca. Pohađa Ekonomsku i trgovačku školu u Čakovcu, smjer upravni referent. Prijavila se radi novih poznanstava i stjecanja novog beauty iskustva.

Iako joj je ovo prvi izbor, nedavno je imala priliku koračati modnom pistom.

Hobiji su joj vožnja biciklom i igranje odbojke, a ponosna je članica DVD-a Novo Selo na Dravi.

Karla Mesarek (26), Čakovec

Karla voli sve vezano za modu i ljepotu i rado bi ostvarila poslovnu karijeru u beauty svijetu. Završila je Ekonomsku i trgovačku školu u Čakovcu, a slobodno vrijeme najradije provodi pišući poeziju, slušajući glazbu ili u teretani. Velika ljubav joj je i košarka. Smatra da je ljepota ipak važna u životu i da bi svatko trebao moći istaknuti na sebi ono lijepo bez osuda. Ima iskustva s fotomodelingom i online modelingom.

Izbora za miss Međimurja

Luna Marija Novak (17), Strahoninec

Nika Novak (20), Ludbreg

Gimnazijalka

Luna Marija obožava učenje pa se unaprijed veseli budućem studentskom životu.

Svjetla pozornice nisu

joj strana; dugi niz godina bavila se plesom, a nastupala je i u nekoliko mjuzikala s poznatim imenima hrvatske estrade. Od

6. godine bavi se i manekenstvom, a zanima je i fotogra�ija, atletika i trčanje. Također volontira što je posebno usrećuje i ispunjava.

Niku trenutno možete pronaći u ludbreškom ka�iću gdje radi, a završila je frizersku školu. U slobodno vrijeme boravi u teretani, uči strane jezike, šeće i crta, a nikada nije sudjelovala na izborima ljepote. Doduše, prijavila se na Izbor 2019. godine, no odustala je zbog straha od javnog nastupa. Voljela bi ga prebroditi pa se prijavila na ovogodišnji Izbor za miss Međimurja, a uz to smatra da će joj Izbor pomoći pri jačanju samopouzdanja veseli se novom iskustvu te novim poznanstvima.

Lara Palnec (19), Mursko Središće

Aktivna Lara trenutno stanuje na njemačkoj adresi gdje studira i radi kod stomatologa kao sestra i tehničarka. Devetnaestogodišnja ljepotica dosada nije sudjelovala na izborima ljepote, a na izbor ju je nagovorila i prijavila majka. Kako kaže, htjela se jednog dana okušati i u tome pa zašto to ne bi bilo sad! Lara voli crtanje, slikanje, ples i šminku, a glavna okupacija u slobodno vrijeme joj je Tik-tok.

Valerija Vlah (19), Belica

Mlada Beličanka Valerija posljednje se tri godine bavi modelingom i manekenstvom i nosi revije brojnih lokalnih dizajnera. Sudjelovala je i na nekoliko izbora ljepote i svaki put ponosno ponijela neku od lenti. Završava Gospodarsku školu u Čakovcu i uspješno je položila vozački ispit za vožnju kamiona! Najdraži hobi joj je šminkanje i uljepšavanje prijateljica, a u beauty svijetu joj se sviđaju revije.

Žana

Vuković (18), Pribislavec

Žana je učenica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, smjer upravna referentica. Već osam godina trenira odbojku, voli ples i gimnastiku kojima se ranije također bavila, a slobodno vrijeme provodi u teretani ili s mlađom sestrom. Nedavno je stekla prvo manekenstvo iskustvo koje joj se jako svidjelo, upoznala je nove ljude i s nekima ostala u prijateljskim odnosima pa se tomu nada i nakon Izbora za miss Međimurja. nada

intervju tjedna

VIŠE OD 1500 posjetitelja 3FF-a u Čakovcu

Bez Panike: pank, metal, hardcore… nisu i ne mogu biti mrtvi!

Festival alternativne glazbe u Perivoju Zrinski održava se od 2016. godine početkom rujna. Na svoje tada dolaze ljubitelji žešćeg zvuka kojih ipak nema toliko malo kako se čini…

Piše: Ivan-Goran Herman

Foto: Anja Tušek

Rujan je u Čakovcu započeo u znaku alternativne glazbe pa su tako prva dva dana toga mjeseca obilježili bendovi s metal, hardcore i punk predznakom koji su na 3FF-u, festivalu alternative, dobrano zagrijali ljubitelje žešćeg zvuka.

Često se na raznim mjestima i po „kuloarima“ čuje da je vrijeme alternativnih glazbenih pravaca prošlo. Ako su kritičari pank već početkom 80-ih smatrali prolaznim, što možemo zaključiti puna četiri desetljeća kasnije?

Sa svih strana

Sudeći po broju posjetitelja, događanje je pun pogodak, a tomu je doprinio i line-up koji je ove godine uključivao domaće bendove Media Stres (Čakovec), Graysoul (Goričan), Youth Against (Čakovec), Bez Panike (Čakovec), ali i bendo-

KAMO SUTRA

Krenuo je još jedan novi ciklus u godini. Onaj koji nam je svima najprirodniji. Početak nove školske godine. Kao da smo programirani da smo najproduktivniji upravo početkom rujna. Iako puno ljudi misli da je početak onaj za Novu godinu, to zapravo i nije tako. Do sredine lipnja damo sve od sebe, a nakon toga slijedi dugo, toplo, vru-

ve koji nisu iz Međimurja poput Arises (Zadar), Cold Snap (Varaždin), FNC Diverzant (Zagreb), Debeli Precjednik (Osijek) i Antitodor (Pula).

Organizaciju ovoga nekomercijalnog festivala odradilo je 15-ak volontera vezanih uz udruge CeZaM i 3FF, a vode ga od 2016. godine. Jedan od njih je i naš sugovornik Neven Levačić Nevčo.

– Još 2014. preuzeli smo udrugu 3FF od starije ekipe te počeli organizirati koncerte u hodniku Staroga hrasta. Godinu kasnije oživjeli su udruga CeZaM i klub Prostor pa smo koncerte preselili tamo.

Kako je postojala ideja da organiziramo open air festival, zaključili smo kako bi bilo najbolje da se i dalje zove 3FF. Prije sedam godina organizirali smo prvi festival u parku, kaže Levačić, koji smatra da je ovogodišnje izdanje prošlo odlično.

– Poslužilo nas je vrijeme, procijenili smo da je u petak jezero ispunilo 600-tinjak lju-

di, dok je subota bila još jača, nekih 800-900 posjetitelja, dakle više od 1500 ljudi u dva dana. U petak je u malom jezeru održano i događanje Posle Posla Park, na kojem su klinci s roditeljima uživali u poslijepodnevnim aktivnostima, tako da je ovaj vikend bio lijepo „zapakiran“ događajima u Perivoju Zrinski, naglašava Nevčo i dodaje kako su se gostima dopali ambijent, atmosfera, produkcija, organizacija i sam grad.

– Nadamo se da publika dijeli slično mišljenje, zaključuje, uz dodatak da poziciju u parku čiste sami i stalno apeliraju na posjetitelje da paze na prirodu i park.

Špica je zakon!

Početak djelovanja čakovečkog benda Bez Panike veže se uz 1993. godinu, kad su uopće nastale prve ideje o zajedničkom sviranju. Klasičnu postavu benda čine Bruno Bujanić (gitara), Zoran Rodi (bas, back vokal), Ivana Špi-

cer Špica (vokal) i Krešimir Horvat Šokre (bubnjevi), s kojima smo i razgovarali prije subotnjeg nastupa. Pritom se postava nije mijenjala od 1995. godine, s izuzetkom bubnjara – Šokre je na toj poziciji zamijenio dotadašnjeg bubnjara Davora Nikolića Nickija.

– Dugo smo razmišljali kako ćemo se zvati, bilo je tu doista svakakvih prijedloga, a onda sam ja slučajno bubnuo „Sve ćemo se dogovoriti, bez panike!“ i ime je ostalo, objašnjava Bruno.

Danas se stiliziraju kao „Bez Panike tribute“, s obzirom na činjenicu da ne sviraju aktivno, već se samo povremeno okupljaju radi nastupa.

Pjevačica Špica u zlatno doba benda imala je i neformalni krug obožavatelja: na jednom je nastupu među publikom osvanuo ogromni transparent s porukom „Jebeš Seve, Špica je zakon!“

– U devedesetima je skoro svatko imao ili barem htio

imati neki bend, tada su pank i neki drugi žanrovi postali i malo dostupniji, smatra Špica, inače vrhunska frizerka i edukatorica. Uzmemo li u obzir da je Rodi mehaničar, Bruno voditelj u čakovečkom Azilu, a Krešo vlasnik IT obrta, nameće se zaključak da ova šarolika grupa doista spaja neočekivano.

A što bi poručili onima koji kažu da su pank, metal i ostali slični pravci – „mrtvi“?

– Ne možeš reći da cijeli jedan sloj alternativne glazbe i političkog izričaja može biti mrtav. To je kao da kažeš „narodna glazba umire“… Glazba ne umire, ona nekad ima malo više sljedbenika, nekad manje.

Bilo koja alternativna glazba ostaje zauvijek zato što uvijek ima ljudi koji prate sve što ide uz nju. Kad kažu da više nema pank koncerata, to samo znači da ne obraćaju pažnju, mišljenja je Špica, s kojom se slažu i bendovski kolege. „Glazba spaja!“ poručuju za kraj.

Odzvonio još jedan početak nove školske godine

će ljeto koje nas automatski uspori. Oni u privatnom sektoru znaju kako se tijekom ljeta nikakvi pretjerani poslovi ne sklapaju. Ima izuzetaka, ali u svakom slučaju kao da svi čekaju kraj kolovoza kako bi se zalaufali u posao. Ako se sjećate, u novinarskom žargonu ljeto je bilo sezona kiselih krastavaca. Ima anegdota o

riječkim novinarima koji su u ljetnim mjesecima stajali kraj pruge i čekali crnu kroniku.

Kao, ništa se nije posebno događalo. Politika miruje, gospodarstvo miruje, kontinentalni gradovi su prazni. Em zbog vrućine, em zbog masovnog odlaska u morske krajeve. I tako ljeto proleti. Ne stigneš se okrenuti i već je počela nova školska godi-

na. Što je dobro za školarce jer se vraćaju svojim radnim navikama.

Ako pitate mame, većina jedva čeka početak škole upravo zato, a druge boli glava jer znaju da na neki način i njima kreće nova školska godina.

Teško je i neispravno generalizirati, no činjenica je kako su u mojoj generaciji

djeca bila puno samostalnija. Ne sjećam se da je mama ikada sa mnom pisala zadaću ili čak znala što je zadaća. To je bio jedino i isključivo moj zadatak.

Prema pričama u mojoj okolini, sve mi se čini kako škola više nije samo zadatak učenika, već i roditelja. No, kako to utječe na stjecanje radnih navika?

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 20.09.2023. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film Mia i ja

Dobitnica ulaznica za film Anita Šimunić

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Bend Bez Panike čine Bruno Bujanić (gitara), Krešimir Horvat Šokre (bubnjevi), Ivana Špicer Špica (vokal) i Zoran Rodi (bas, back vokali)

Čakovečka špica

Foto: Mario Golenko

Lana Remar u efektnom kombinezonu

Lepršava plava haljina

Emica i Ela u ljetnom điru

U ljetnom izdanju u šetnji gradom

Dama u crnom

Ljetna špicerica

Skockani Mateja i Leon

NOGOMET

Polet sam na vrhu, Dinamo (D) do prve pobjede, remi Međimurja

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Damir Perhoč

Treće kolo u nedjelju su remijem zaključili Međimurje i Pitomača. Subota je bila polovična u smislu gostujućih i domaćih momčadi pa je završilo 2:2. Uspješni domaćini su bili Podravina i Varteks, dok su se s gostovanja pjevajući vraćali Dinamo i Polet.

Brezovčeva momčad je zahvaljujući jedinom pogotku na susretu u režiji Fotaka ostala na maksimalnom učinku i s devet bodova sama je na vrhu. Dinamo je slavio u Kotoribi gdje je sjajni Leon Rališ u razmaku od petnaest minuta preokrenuo vodstvo domaćina i donio sva tri boda svojoj momčadi.

Polet slavio u derbiju, prvi poraz Rudara

Nakon pobjede u vječitom susjedskom derbiju Polet se nalazi na vrhu tablice 3. NL Sjever s gol razlikom 6:0. Iako je ovaj put teže došao do bodova, Polet je pokazao da je najozbiljniji pretendent za prvaka lige.

Ambijent kakav bi poželjeli i klubovi 1. lige okupio je preko 600 gledatelja koji su pratili jednu čvrstu utakmicu u kojoj je presudio jedan gol. U prvom dijelu ispitivanje snaga s ponekom prilikom s obje strane, možda je najbolju za Polet imao Patafta u 36. minuti. S druge strane za domaći Rudar prigodu je imao Patrik Nedeljko kojem u 26. minuti udarac u korner skreće golman Jambres.

U drugi dio utakmice gosti iz Svetog Martina ušli su puno bolje i u prvih deset minuta stvorili tri izgledne prigode gdje, prvu nakon izvedenog kornera u 50. minuti koristi Marijan Fotak i glavom šalje loptu u mrežu nemoćnog Kodbe za vodstvo Poleta od 0:1. U tom dijelu Polet je imao još dvije odlične prigode za povećanje vodstva, prvo u 51. minuti pogađaju prečku, a zatim u 54. Niko Kodba zaustavlja još jedan opasan udarac. Do kraja zgoditaka više nije bilo te Polet još jednom slavi u Murskom Središću, ovaj puta teže i možda malo sretno i spretno, ali treba reći zasluženo. Domaći u drugom poluvremenu unatoč borbenosti i želji nisu imali priliku postići pogodak i tako su upisali prvi poraz nakon deset uzastopnih pobjeda.

Marijan Fotak (broj 6) zabio je jedini pogodak na derbiju u Murskom Središću

Rudar: Kodba, Antolović, Roginić (85. Šardi), Zeljko (56. Radiković), Belaj, Ratajec, Vinko (72. Martinjaš), K. Nedeljko (56. Liklin), P. Nedeljko (56. Cimerman), Jurak, Vaš. Trener: Damir Jurak-Lepen.

Polet: Jambres, Mesarić (16. Štefanec), Fotak, Mezga, Barat, Horvat, Patafta (88. Težak), Benko (46. Jurinić), Žganec, Perčić (65. Bančić), Telebar. Trener: Josip Brezovec.

Sljedeći vikend Rudar odlazi na gostovanje u Ludbreg, gdje ga čeka Podravina, dok Polet na svom terenu ugošćuje novaka u ligi, kotoripski Graničar.

- Pravi derbi, puno gledatelja. Vidi se da smo bolji, malo smo se mučili, ali zasluženo pobijedili. Idemo iz tjedna u tjedan i pripremati se za svaku tekmu na isti način i moram napomenuti i pohvaliti naše navijače koji su došli u velikom broju i bili naš 12. igrač i opet pokazali da smo svi jedni uz druge. Kao što sam i rekao našeg sljedećeg protivnika, Gra-

Rezultati 3. kola

Rudar – Polet 0:1

Graničar (K) – Dinamo (D) 1:2

Varteks – Koprivnica 4:0

Podravina – Virovitica 2:1

Međimurje – Pitomača 1:1

Utakmice 4. kola (subota, 9. rujna, 17:00)

Dinamo (D) – Varteks Polet – Graničar (K)

Virovitica – Pitomača

Podravina – Rudar

Koprivnica – Međimurje

ničar shvaćamo kao i svaku drugu ekipu. Očekujem maksimalni ritam svoje momčadi s puno okomitosti i naravno pobjedu, kazao je trener Poleta Josip Brezovec.

- Nažalost došao je kraj i našoj seriji, međutim tek je početak prvenstva. Jedan period imali smo crnu rupu, nismo se uspjeli vratiti. Međutim kao ekipa rastemo i siguran sam da ćemo iz utakmice u utakmicu biti bolji. Poglavito kada se do kraja oporavi Luka Liklin koji će, siguran sam, još više oplemeniti našu igru. Mi ćemo i dalje forsirati svoj način igre koji će vjerujem biti učinkovit već protiv naš sljedećeg protivnika gdje tražimo tri boda, rekao je trener Rudara Damir Lepen Jurak.

Dinamu (D) preokretom u Kotoribi prvi ovosezonski bodovi

U donjomeđimurskom derbiju u Kotoribi, Dinamo iz Domašinca došao je do prvih ovosezonskih bodova, dok s druge strane Graničar ni u drugoj utakmicu na domaćem terenu nije uspio postići dobar rezultat.

Pred oko 300 gledatelja domaći su poveli krajem poluvremena u 44. minuti golom Deana Volara. U nastavku Dinamo dodaje gas i u petnaest minuta preokreće rezultat s dva gola Leona Rališa (u 50. i 65. minuti), pa prva tri ovosezonska boda dolaze na konto momčadi iz Domašinca.

Graničar: Burek, Sabol, Mikor (68. Čmrlec), Musač (83.Štefić),

Nađ (55. Mikulan), Golenja, Volar, Jadanić, Arambašić (83. Vađunec), Dežđek (55. Kvakan), Jendrić. Trener: Mario Piškor.

Dinamo: Prekupec, Žulić, D. Novak (46. Bacinger), P. Novak (78. N. Malenović), Sabol, Krznar (90. Marodi), Hlišć, K. Malenović (87. Mezga), Petak, Rališ, Šimunić. Trener: Dalibor Gorupić. - U jednoj teško gledljivoj utakmici smo pred kraj poluvremena poveli 1 0. Gosti su bolje ušli u drugo poluvrijeme i postigli vrlo brzo dva zgoditka što se na kraju pokazalo i konačnim rezultatom. Pokušali smo osvježiti ekipu izmjenama što smo donekle i postigli, jer smo u završnici barem napravili pritisak na gol gostiju. U tom periodu smo imali i jedan zicer koji nismo iskoristili. Pred sam kraj utakmice je također bila, po meni i jedna izuzetno sporna situacija u gostujućem šesnaestercu. Na naše čuđenje glavni sudac je situaciju vidio potpuno drugačije. U mirnoj i mlakoj utakmici bez i jednog oštrog starta sudac je dodijelio čak 10 opomena. Po takvom kriteriju je pitanje bi li utakmica uopće završila da su suparnici bili oštri i nabrijani. Čestitke gostujućoj ekipi na zasluženoj pobjedi, a na nama je da se u sljedećim utakmicama pokušamo odužiti boljim igrama našim vjernim navijačima kojih je bilo u velikom broju, elaborirao je domaći trener Mario Piškor.

- Najprije želim od srca čestitati svojim igračima. Onaj tko nije u nogometu ili sportu općenito, ne zna što znači imati nula bodova i na poluvremenu gubiti 1:0. Moji igrači su izašli na drugo poluvrijeme, odigrali čudesno, pokazali karakter, gard i preokrenuli utakmicu sa teretom na leđima koji sam već spomenuo. Vjerujem da će nas ova pobjeda sada stabilizirati i gurnuti prema naprijed. Mislim da smo zasluženo pobijedili, ako se sve zbroji, bili smo za taj jedan gol bolji. I hrabriji, a vele da sreća prati hrabre, barem su mene ovaj tjedan u to uvjeravali. Na kraju hvala i svim našim navijačima, a najveća hvala onima koji su kroz tjedan bili iskrena podrška, sretan je bio nakon pobjede trener Dinama Dalibor Gorupić.

U sljedećem kolu Dinamo u Domašincu dočekuje favorizirani

Varteks, dok Graničar ima još teži posao, odlazi na noge lideru u Sveti Martin na Muri.

Međimurje i Pitomača remizirali i podijelili po bod

U posljednjoj utakmici trećeg kola u nedjelju je zbog zauzetosti stadiona Mladosti Međimurje bilo domaćin Pitomači u Svetom Martinu na Muri. U obostrano žustroj igri natjecatelji su podijelili po bod rezultatom 1:1. U prvom dijelu jalova premoć gostiju iz Pitomače, praktično bez prilika i na odmor se odlazi bez golova. Međimurje je dobro djelovalo u obrani i pokušavalo kontrama ugroziti goste.

To im je uspjelo u nastavku kada na desnoj strani lopta dolazi do hitrog Nikole Lesara koji upošljava na drugoj stativi Dominika Štajerca koji iz blizine u 52. minuti zakucava za 1:0. Nekoliko minuta kasnije Međimurje je moglo povećati vodstvo na sličan način, ponovo Lesar probija desnu stranu, zavrće do Matheusa koji je neprecizan. Gosti rade mnogobrojne izmjene i pojačavaju ritam i u 69. minuti dolazi do poravnanja. U završnicu se ubacio i stoper Pavličević koji kroz šumu nogu pogađa ispod ruke vratara Jelavića za 1:1. Do kraja susreta Pitomača plete mrežu, a Međimurje iz dvije kontre Pejanovića i Jurena zamalo dolazi do pobjede.

Međimurje je taktički pokazalo dobru igru, pogotovo u fazi obrane i u tranziciji kod brzih izlazaka u kontre. Umjesto kažnjenog Simunića na klupi ih je vodio Andre Silva. Međimurje: Jelavić, Bešlić, Lesar, Pejanović, Turk (63. Juren), Senčar, Matheus (90.Puljić), Krznar, Mrazović, Vinski, Štajerec.

- Ma nažalost nismo bili pravi danas i ne mogu biti nimalo zadovoljan. Čestitam ekipi Međimurja na borbenoj utakmici, izjavio je nakon susreta Ivan Presečan, glavni strateg Pitomače. Trener Međimurja Simunić koji izdržava kaznu od dvije utakmice suspenzije, s ograde igrališta je davao savjete svojim igračima. Sutra odlaze na megdan Koprivnici koja još nema ni boda.

- Sjajna igra, bod je kao pobjeda. Dečki su ginuli na terenu, bacali su se na glavu i protiv odlične Pitomače uzeli bod. Idemo u goste ranjenoj Koprivnici koja je još na nuli, ali idemo se i tamo potući, rekao je Vjeran Simunić.

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

BSK s dvije pobjede na prvom mjestu, Nedelišće uvjerljivo protiv Bratstva (J)

Novom pobjedom Venera PMP zasjela na prvo mjesto I. MNL-a, Sloboda Slakovec do pobjede u općinskom derbiju protiv Pobjede, Omladinac (DS) slavio protiv Budućnosti (P), Torpedu (K) tri boda u Donjem Koncovčaku

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, općinski derbi završen je bez pobjednika. Centrometal je poveo u 31. minuti zgoditkom Jaše Kocijana, dok je dvije minute kasnije za Međimurec izjednačio Jakov Pintarić što je bio i konačan rezultat utakmice. Uvjerljiva pobjeda Nedelišća. Tri puta je mrežu Bratstva iz Jurovca pogađao Nikola Munđar, a po jednom Saša Treska, Domagoj Lončar i Valentino Jelovečki. Poraz gostiju ublažio je Antonio Zadravec. Savčani poraženi u Prelogu. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 59. minuti kada je opravdano dosuđen kazneni udarac za Mladost Komet. Siguran realizator bio je Alexandro Ribeiro da Silva čime je svojoj momčadi donio tri boda. Istim rezultatom do gostujuće pobjede stigao je Dinamo u Štrigovi. Mreže su mirovale sve do 74. minute, kada za Palovčane pobjednički zgoditak postiže trener-igrač Josip Fažon. Podturen bolji od Jedinstva. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Igor Šegović, dok su još po jedan zgoditak postigli Mihovil Balenović i Matija Petak. Za Mihaljevčane su zabijali Mihael Ladić i Denis Srnec. U 88. minuti, Podturnu je isključen vratar Dino Kolar zbog dviju opomena, a u posljednjoj minuti Andrej Goričanec također zbog dviju opomena.

Spartak nadigrao Draškovec. Već u 2. minuti gostujući kapetan Matija Radiković pogađa vlastitu mrežu. Vodstvo domaćina povisuje Srećko Šegović u 22. minuti. Draškovčanima je u 3. minuti prvog dijela sudačke nadoknade vremena, glavni sudac Patrik Kolarić isključio Tonija Zagoršćaka zbog udaranja suigrača u predjelu glave tijekom poluvremena prilikom izlaska s terena za igru zbog neslaganja oko izvođača slobodnog udarca. Treći zgoditak Spartaka djelo je Nike Frančića u 60. minuti. U 65. opravdano je dosuđen kazneni udarac za Draškovec. Udarac Huga de Souza brani domaći vratar Jurica Valentić, no nakon odbijene lopte gostujući napadač postiže zgoditak za konačnih 3:1.

BSK nakon uvjerljive gostujuće pobjede u Jurovcu, nastavlja svoju vrlo dobru formu pobjedom i protiv kvalitetne momčadi Mladosti iz Svete Marije. Mrežu gostujućeg vratara Alena Đurmana pogodio je kapetan Petar Šarić u 73. minuti.

Rezultati: Centrometal –Međimurec 1:1 (Kocijan; Pintarić), Podturen – Jedinstvo (GM)

4:2 (2x Šegović, Balenović, M. Petak; Ladić, Srnec), Mladost Komet – Bratstvo (SV) 1:0 (Ribeiro da Silva), Nedelišće – Bratstvo (J) 6:1 (3x Munđar, S. Treska, Lončar, Jelovečki; Zadravec), Sloga (Š) – Dinamo (P) 0:1 (Fažon), Spartak – Draškovec 3:1 (Radiković ag, S. Šegović, Frančić; Vitor Hugo), BSK – Mladost (SM) 1:0 (Šarić).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Bratstvo (SV) – BSK, Draškovec – Mladost Komet, Dinamo (P) – Podturen, Međimurec – Sloga (Š). U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Bratstvo (J) – Centrometal, Mladost (SM) – Nedelišće, Jedinstvo (GM) – Spartak.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Trica Croatije. Mrežu ČSK, dva puta je pogađao Denis Poljanec te jednom Josip Bali. Naprijed bolji od Plavih. U 17. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Cirkovljančane te je tom prilikom Pekleničanima isključen vratar Antonio Srpak zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Siguran realizator bio je Borna Černov. Istim rezultatom Venera PMP slavila je u Donjem Kraljevcu. Pobjednički zgoditak gostiju djelo je Karla Šopara u 29. minuti. Tijekom 90 minuta igre u susjedskom derbiju Hodošana i Trnave gledatelji nisu vidjeli zgoditak te je susret završen s nepopularnih 0:0. U 82. minuti Hodošanu je isključen fizioterapeut Mladen Smolek, zbog psovanja glavnog suca Željka Turka s klupe za pričuvne igrače. U pretposljednjoj minuti domaćinu je još isključen vratar Dejan Mlinarec zbog udaranja protivničkog igrača šakom u predjelu lica tijekom prekida igre.

Poletu derbi kola. Već u 2. minuti Pribislavčanima je isključen David Farkaš zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Unatoč igraču manje na terenu za igru gosti su poveli u 71. minuti zgoditkom Franje Ladića. Za drugi zgoditak u mreži Omladinca pobrinuo se u 85.“jocker” s klupe Renan Franca te potvrdio pobjedu svoje momčadi. Ovo je za spomenutog igrača prvijenac u dresu Poleta.

Bez pobjednika u Zasadbregu. Domaćini su poveli u 48. minuti zgoditkom Davora Mikulića, koji je upisao prvi zgoditak u dresu

Zasadbrega 77. Bod Dubravčanu donio je Lovro Rebrek u prvoj minuti sudačke nadoknade vremena. Domaćini su pogodili vratnicu u 53. minuti, a gosti u 68. minuti. Sokol “proletio” kroz Strahoninec. U 13. minuti domaću mrežu pogodio je Mateo Radiković. Vodstvo Vratišinčana povisuje Miroslav Lisjak u 47. minuti. Isti igrač pet minuta kasnije postavlja konačan rezultat utakmice.

Rezultati: Omladinac (NSR) – Polet (P) 0:2 (Ladić, Franca), Hodošan – Trnava 0:0, Croatia – ČSK 3-0 (2x Poljanec, J.Bali), Zasadbreg 77 – Dubravčan 1-1 (Mikulić; Rebrek), Naprijed – Plavi 1:0 (Černov), Kraljevčan 38 – Venera PMP 0:1 (Šopar), Strahoninec – Sokol 0:3 (2x Lisjak, Radiković).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Venera PMP – Strahoninec, Plavi – Kraljevčan 38, Polet (P) – Croatia. U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Sokol – Omladinac (NSR), Dubravčan – Naprijed, Trnava – Zasadbreg 77 (u Donjem Kraljevcu), ČSK –Hodošan.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Bez pobjednika u Turčišću. Borac PMP dolazi u vodstvo zgoditkom Nikole Patafte u 24. minuti. Za Vidovčan izjednačuje u 88. minuti Dino Nemet. Domaćin ponovno vodi u 89. preko Karla Košaka. U trećoj minuti sudačke nadoknade opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad. Siguran s 11 metara bio je Nemet.

Pušćine slavilo u Gardinovcu. Čak četiri zgoditka za goste postigao je kapetan Karlo Levanić, dok je jedan još dodao Soma Aguro. Za Gardinovčane su zabijali Dominik Toplek i Marijan Dodić. Jadran uvjerljiv u Čakovcu. Nakon prvog dijela mornari su imali prednost 1:0 zgoditkom Dominika Kamenića. U drugom dijelu mrežu Sloge još su pogađali Petar Krizman, Etto i Ante Ričko. Poraz domaćina ublažio je Mateo Novak. Gosti su posljednjih dvadesetak minuta igrali s desetoricom igrača, zbog isključenja Emanuela Hadžića. Slakovčanima općinski derbi. Pobjeda dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Alena Galinca već u 2. minuti. Za Slobodu izjednačuje Nikola Majhen u 28. minuti. Domaćini vode u 71., strijelac Kristijan Fegeš. Dvije minute prije završetka susreta za Slakovčane je opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je

Majhen. Bez zgoditaka u Dekanovcu. U lokalnom derbiju Mladosti i Budućnosti iz Miklavca susret je završen najnepopularnijim nogometnim rezultatom. Miklavčanima je u 77. minuti isključen Karlo Paler, zbog dviju opomena.

Mura poražena u Malom Mihaljevcu. U 60. minuti mrežu gostiju pogodio je Alen Drk. Isti igrač petnaest minuta kasnije potvrđuje pobjedu Mihaljevčana. Preokret Mladosti. U prvom dijelu rezultat je bio 1:1. Strijelac za domaćine bio je Nikola Horvat, a za goste Davor Buhanec. U drugom dijelu prvi su poveli Brezovčani preko Roka Balenta. Svojim drugim zgoditkom Horvat izjednačuje za Ivanovčane. Pobjedu Mladosti u 76. minuti donosi Mihael Vurušić.

Rezultati: Sloga (Č) – Jadran 1:4 (Novak; Kamenić, Krizman, Santos Etto, Ričko), Sloboda (S) – Pobjeda 3:1 (2x Majhen, Fegeš; Galinec), Mladost (D) – Budućnost (M) 0:0, Borac PMP – Vidovčan 2:2 (Patafta, Košak; 2x Nemet), Mali Mihaljevec – Mura 2:0 (2x Drk), Radnički – Pušćine 2:5 (Toplek, Dodić; 4x Levanić, Aguro) , Mladost (I) – Hajduk (B) 3:2 (2x Horvat, Vurušić; Buhanec, Balent).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Hajduk (B) –Sloga (Č), Pušćine – Mladost (I), Mura – Radnički, Budućnost (M) – Borac PMP. U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Vidovčan – Mali Mihaljevec, Pobjeda –Mladost (D), Jadran – Sloboda (S).

III. MEĐIMURSKA LIGA – A

Preokret Drave u Donjem Hrašćanu. Nakon prvih 45 minute vodstvo Borca 2:1. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Leonard Bistrović dok je za goste zgoditak postigao Roko Kregar. U drugom dijelu preokret Kuršančana s još dva zgoditka Kregara te jednim Matka Ivančića. Zahvaljujući zgoditku Ivana Samboleka u vlastitu mrežu u 19. minuti, Otok je stigao do tri boda na gostovanju u Mihovljanu.

Omladincu derbi kola. U 47. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Tomica Mlinarec. Za Budućnost izjednačuje Filip Martinec u 73. minuti. Pobjedu Omladincu donosi “jocker” s klupe Jurica Tizaj u 82. minuti. Jedinstvo do boda u završnici susreta. Sve do 80. minute Drava iz Donjeg Mihaljevca imala je prednost 3:0 s dva zgoditka Sebastijana Legina te jednim Karla Lipića. Domaćin

se “budi” u posljednjih desetak minuta utakmice te stiže do konačnih 3:3. Dvostruki strijelac za Jedinstvo bio je Antonijo Fegeš, dok je jedan zgoditak još dodao Luka Makšadi.

Rezultati: Omladinac (DS)

– Budućnost (P) 2:1 (Mlinarec, Tizaj; Martinec), Sloboda (M) –Otok 0:1 (Sambolek ag), Jedinstvo (NSnD) – Drava (DM) 3:3 (2x Fegeš, Makšadi; 2x S. Legin, Lipić), Borac (DH) – Drava (K) 2:4 (2x Bistrović; 3x Kregar, Ivančić). Graničar (N) je bio slobodan.

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Drava (K) – Sloboda (M), Graničar (N) – Jedinstvo (NSnD). U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Budućnost (P) – Borac (DH), Drava (DM) –Omladinac (DS). Otok je slobodan.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Petarda Trnovca u Gornjem Kraljevcu. Za vodeću momčad lige dva zgoditka postigao je Moris Kuhta te po jedan Mario Pintarić, David Rog i Matej Flac. Počasni zgoditak za Napredak djelo je Luke Božaka. Preokret Omladinca. Već nakon 11 minuta igre Bratstvo je imalo prednost 2:0, oba zgoditka postigao je Bojan Novak. U nastavku susreta Omladinac dolazi do pobjede zgodicima Matije Trupkovića, Benjamina Flaca i Emila Trupkovića. Parag slavio u Šenkovcu. Svoju vrlo dobru formu Parag je nastavio i pobjedom protiv Šenkovčana. Po dva zgoditka za goste postigli su Amadeos Horvat i Dario Balog. Za domaćine su poraz ublažili Vedran Oršoš i Sandi Balog. Torpedu tri boda u Donjem Koncovčaku. U listu strijelaca za Križovčane dva puta se upisao Stjepan Šoltić te jednom Dominik Zver. Za Koncovčane je strijelac bio Marko Vuković dok je još gostujući igrač Martin Cmrečki pogodio vlastitu mrežu. Iznenađenje u Sivici. Hajduk je u 15. minuti poveo zgoditkom Karla Šardija. Za Sivičane izjednačuje Dino Halabarec u 34. minuti. Pobjedu gostima donosi Miljenko

Bistrović u 43. minuti.

Rezultati: Donji Koncovčak

– Torpedo 2:3 (Cmrečki ag, Vuković; 2x Šoltić, Zver), Napredak

– Trnovec 1:5 (Božak; 2x Kuhta, M.Pintarić, Rog, Flac), Šenkovec

– Parag 2:4 (V. Oršoš, S. Balog;

2x Horvat, 2x D. Balog), Bratstvo

(P) – Omladinac (M) 2:3 (2x Novak; M. Trupković, Flac, E. Trupković), Dubrava – Hajduk (Š) 1:2 (Halabarec; Šardi, Bistrović).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Parag – Bratstvo (P) (u Preseki), Hajduk (Š) –Napredak, Torpedo – Dubrava. U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Omladinac (M) – Donji Koncovčak, Trnovec – Šenkovec.

RUKOMET

ŽRK ZRINSKI

Održan Dan rukometa u sjećanje na Željka Golika Bracu

Prošli petak se u dvorani Graditeljske škole Čakovec održao prvi puta Dan rukometa u sjećanje na prerano preminulog trenera Željka Golika. Odigrane su četiri izuzetno zanimljive rukometne utakmice i mišljenja su da je ovaj format pun pogodak. Od ranih popodnevnih sati do kasno u noć dvorana je bila ispunjena igrom, smijehom i druženjem.

Prvo su na parket izašle U-11 djevojčice Zrinskog i odigrale utakmicu protiv vršnjakinja iz Preloga. Na kraju su slavile male Zrinskice, ali rezultat je ovdje bio toliko u drugom planu da ga autor ovih redaka nije ni zapamtio. U drugoj utakmici opet susret istih takmaca, ali u malo starijoj generaciji, igrale su kombinirane U-13 i U-15 ekipe. I ovdje su Zrinskice bile bolje

od susjeda iz Preloga. Treća utakmica bila je uvertira u �inale večeri i sastale su se ekipe Zrinski 2 - Podravka

2. Gošće su zasluženo slavile. Tijekom pauze prije početka glavne utakmice večeri održana je kratka svečanost u kojoj su se supruzi pokojnog Željka Golika, okupljenim sportašicama, roditeljima i ostalim prijateljima rukometa obratili Josip Varga, predsjednik Gradskog vijeća grada Čakovca, ispred gradonačelnice Ljerka Cividini te Ivica Baksa, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije ispred župana Matije Posavca. Obojica su stavili naglasak na ostavštinu Željka Golika kao velikog trenera koji je posebno volio rad sa najmlađim rukometašicama i rukometašima. Na kraju je dopredsjednik kluba Darko Dania uručio cvijeće supruzi Željka Golika.

POTPISAO za austrijskog prvoligaša

Završene pripreme, sutra utakmica protiv ŽARK-a Split

U glavnoj utakmici večeri sastale su se prva ekipa Zrinskica i Sesveta Agroproteinke. Ovo je treneru Mrđenu bila generalka pred početak prvenstva sljedeću subotu. U dobroj i borbenoj utakmici koja ničime nije odavala da je prijateljska na kraju su Zrinskice zasluženo slavile 31:28 jer su većinu utakmice bile u vodstvu i kontrolirale rezultat.

Zrinskice su dva dana prije odigrale još jednu pripremnu utakmicu sa susjedama iz Varaždina i upisale pobjedu 29:20. Kontrolirale su rezultat od prve do zadnje minute i na kraju zasluženo pobijedile. Posebno dobra igra bila je u drugom dijelu susreta, gošće za takvu igru nisu imale odgovarajuća rješenja. Bila je ovo dobra prilika da trener Mrđen

Jura Egon Juranić ostvario inozemni transfer

Talentirani čakovečki rukometaš karijeru će nastaviti u austrijskom rukometu. Jura Egon Juranić nakon nastupa za Čakovec i Varaždin, karijeru je odlučio nastaviti u austrijskom najvišem rangu. Otišao je u SC Ferlach koji s klupe vodi poznati rukometaš i stanovnik Čakovca Risto Arnaudovski.

- U klub sam stigao na poziv trenutnog trenera

GIMNASTIKA

seniorske ekipe Ferlacha, umirovljenog, slavnog igrača Riste Arnaudovskog. Uz Ristu, tu je također ikona hrvatskog rukometa, Miro Barišić, na poziciji pomoćnog trenera. Iako sam jedan od najmlađih igrača u ekipi, u pripremnim utakmicama sam dobio jako puno prilike i minutaže te se računa na mene što mi jako puno znači. Siguran

SVJETSKI KUP u Turskoj

Tijana Korent korak do medalje

Iako je kvali�ikacije odradila s najboljom ocjenom, Tijana je u �inalu ostala korak do medalje. Od bronce ju je dijelilo samo 0,066 bodova.

Zlatna je bila legendarna

Uzbekistanka Oksana Ćusovitina, a preostale dvije medalje su uzele domaće Turske predstavnice Bengisu Yildiz i brončana Ceren Biner, obje s ocjenom 12,950. Ipak velike čestitke Tijani na nastupu, a

MRK ČAKOVEC

Čakovečki rukometaši obilježavaju 10 godina rada

isproba još neke varijante prije generalke koju su igrale protiv Sesveta.

Zrinski: Potočnjak, Strbad, Makarov, Balić, Blagus (1), Kosovac (5), Posavac (5), Balaško (3), Gudelj (5), Megerle, Cvitanović (10), Balent, Novak, Vidović, Golubić, Briški. Trener: Goran Mrđen. Sutra počinje prvenstvo u 1. HNLŽ, a Zrinskice su domaćin Splitu.

- Vjerujem da smo spremni za početak prvenstva u kojem očekujem uz dobre igre i dobar plasman. Cijenimo i respektiramo svakog protivnika, no sutra nas protiv Splita zanima samo pobjeda. Vjerujem da ćemo kao uvijek imati gromoglasnu podršku naših navijača, rekao je trener Zrinskog Goran Mrđen. Utakmica između Zrinskica i ŽARK-a Split igra se u subotu 9. rujna u dvorani Aton u Nedelišću s početkom u 18 sati. (md)

Tjedan dana pred početak nove prvenstvene sezone, 9. rujna, u Muškom rukometnom klubu Čakovec obilježit će mali jubilej, 10. obljetnicu djelovanja. U dvorani Graditeljske škole Čakovec od 16 sati priređen je raznoliki program, od koncerta kultne grupe Pips, Chips & Videoclips, do završnog zajedničkog druženja.

Između toga predviđena je i prijateljska utakmica seniora, „generalka“ pred početak prvenstva, a tu je i pregled postave osvojenih klupskih odličja, bogata nagradna igra te raznovrsna ponuda hrana i pića.

Sjajno odrađuju pripreme

Prvenstvo počinje iduće subote, 16. rujna, gostovanjem u Našicama, a igrači trenera Borkovića u pripremama gaze svoje protivnike i već sada su očito u natjecateljskoj formi. Tako su protekli tjedan odigrali dvije pripremne utakmice i u obje ubilježili pobjede.

�izički i taktički pripremio za sva iskušenja koja nudi nova sezona.

Seniori su proteklog vikenda odradili i “morske” pripreme u Dramlju koje su se pokazale kao dobitna kombinacija za psiho�izičku pripremu igrača i team building. Odigrali su pripremnu utakmicu protiv MRK-a Kozala iz Rijeke i ostvarili pobjedu rezultatom 28:34.

Ekipa U-17 peta na turniru u Koprivnici Ekipa U-17 sudjelovala je prošlog vikenda na 14. Memorijalnom turniru za dječake “Braća Đelekovčan” u Koprivnici i osvojila peto mjesto.

već idućeg vikenda očekuje je nastup u Mađarskoj. - Bilo je bolje nego u kvali�ikacijama, ali sam dobila lošije ocjene jer se, eto, htjelo pogurati Turkinje da budu druga i treća. Znam da zvuči kao da se žalim na sutkinje, ali stvarno je to bila realna situacija ovaj put, razočarana je bila Tijana Korent koja će novu priliku imati već sljedećeg tjedna u Mađarskoj. (nl)

sam da je ovaj transfer velika odskočna daska za moju daljnju rukometnu karijeru i znam da ću ovdje jako puno napredovati, kazao nam je Jura Egon. U samom klubu dočekalo ga je puno stranaca, a Juranić je jedan od najmlađih u svlačionici.

- Treninzi su kvalitetni te naporni i jako se dobro radi. Ekipa, iako je veći-

nom sastavljena od igrača iz različitih država, jako je složna i puno se radi na poboljšanju timskog duha. Od prvog treninga, svi su me igrači, a i treneri jako dobro prihvatili i osjećam se vrlo dobrodošao, zaključio je mladi rukometaš. Mladog Čakovčanca pratit ćemo u njegovoj austrijskoj avanturi. Sretno, Jura! (nl)

PRVI PUTA održan u Hrvatskoj

Aton domaćin međunarodnom trenerskom seminaru

Sportsko-gimnastički centar Aton u Nedelišću bio je domaćin značajnog trenerskog seminara vezanog uz jedan od novijih oblika gimnastike TeamGym-a, a koji se po prvi puta održavao u Republici Hrvatskoj. Od 30.8. do 3.9. u suradnji Tehničkog odbora TeamGym gimnastike, Europske gimnastičke federacije i Hrvatskog gimnastičkog saveza organiziran je TeamGym Coaches Course

kojem je prisustvovalo 24 trenera iz 7 zemalja Europe. TeamGym je moderna grupna gimnastika čija ekipna natjecanja uključuju nastupe u muškim, ženskim i miješanim timovima, a izvode se na tlu, trampettu i tumbling traci te je prepoznat u mnogobrojnim nacionalnim savezima kao jedna od veoma uzbudljivih vrsta gimnastike i nadasve atraktivna za gledatelje. (nl)

Dobra i e�ikasna igra i uvjerljiva pobjeda protiv Tungsram SE-a Nagykanizsa 41:23 (20:8), dobar su znak pred skori početak prvenstva da su Čakovčani u dobroj formi i spremno čekaju početak nove sezone. Igrači su dobro pripremljeni, željni igre i dokazivanja, trener Borković pak ih je dobro

Mlada ekipa igrala je protiv ekipa RK-a Koprivnica, RK-a Valpovka, RK-a Novi Zagreb i RK-a Borac Banja Luka. Unatoč nedostatku igrača i povredama, ekipa se hrabro borila te pokazala karakter. Istaknuli su se Andrija Železnjak, Andrija i Noa (vratari) i Luka Ilić te mlađi igrači Jan Belović i Karlo Kovač. Najteži protivnik bila im je RK-a Koprivnica, dok je ekipa RK-a Borac Banja Luka na kraju osvojila turnir.

Mladi rukometaši nastavljaju dalje s pripremama za prvenstveni dio na kojima, kako kažu, moraju poraditi na taktici, kondiciji, obrani i strpljivom napadu. (md)

NOGOMET

POČELA NOVA sezona

Nogometašice Međimurja pred TV kamerama poražene od Dinama

Piše: Miljenko Dovečer

Nogometašice Međimurja prvenstvo u 1. HNLŽ-u otvorile su pred svojim gledateljima protiv zagrebačkog Dinama. Zbog popularizacije ženskog nogometa HNS je donio odluku da u svakom kolu prenosi jednu utakmicu, a ovaj put kamere su bile uključene na stadionu Mladosti u Čakovcu.

Nažalost, naše nogometašice su upisale poraz 0:2, a golovi su pali u prvih pola sata igre. Čakovčanke su se uglavnom branile i pokušavale iz kontri ugroziti gol Dinama. Zagrepčanke su u vodstvo došle u 15. minuti iz kornera, kada na loptu glavom nespretno nalijeće Paula Škrlec i postiže autogol.

Drugi gol gošće postižu u 28. minuti kada Nika Petarić vara svoju čuvaricu i s lijeve strane s ruba kaznenog prostora pogađa suprotni kut za vodstvo 0:2. To se pokazalo kao krajnji rezultat, a naše cure pokazale su dobru igru, pogotovo u nastavku.

ŽNK Međimurje Čakovec: Bartolić, Blagus, Sedmak, Damjanović, Yoshida, Vujević (46. Panayiotou), Čutin, Škrlec (75. Kuzmić), Rabuzin (59. Vizinger) Shidara, Varga. Trener: Robert Katanec.

U međuvremenu neposredno pred utakmicu, u subotu je u Športsku 2, tj. u redove naših seniorki stigla još jedna igračica iz inozemstva, Cipranka Marinella Panayiotou. Marinella je prošle sezone bila članica KFF Vllaznia Shkodër, kluba koji je prošle sezone nastupao u ženskoj Ligi prvakinja, a prije toga bila je članica Omonie iz Nicosie i Lokomotive iz Stare Zagore. Marinella je ujedno i reprezentativka Cipra, a debi je imala odmah početkom

ATLETIKA

drugog poluvremena protiv Dinama.

U sljedećem kolu djevojke trenera Kataneca gostuju kod splitskog Hajduka. Kadetkinje i pionirke startale pobjedom i remijem

Dan ranije od seniorki prvenstvo je počelo i mlađim kategorijama pa su u 1. kolu HNLŽ pionirke i kadetkinje ŽNK Međimurja ugostile vršnjakinje iz HNKa Gorica.

U prvoj utakmici naše pionirke pod vodstvom trenera Marija Šarića razmontirale su nogometašice Gorice dvocifrenim rezultatom. Već na poluvremenu je bilo visokih 5:0 za Međimurje, a isto toliko golova palo je i u nastavku za konačno visokih 10:0. Lea Horvat je bila trostruka strijelkinja, dok su po dva gola postigle su Ema Jalšovec i Ena Madić. Jedanput su mrežu tresle Karla Kivač i Nera Štrek, a jednom su gošće zatresle i mrežu same.

Pionirke: Novak, Kolar, Modrić, Škrlec, Jalšovec, Kivač, Horvat, Pleh, Pokos, Brzuhalski, Madić (još su igrale: Leskovar, Tkalec, Vočanec, Štrek, Tuksar, Bistrović). Trener: Mario Šarić.

U starijoj kategoriji kadetkinja nakon velike borbe cure su podijelile bodove u igri bez golova. Završilo je 0:0, a vatreno krštenje na klupi ŽNK-a Međimurje imao je mladi trener Karlo Jambor.

Kadetkinje: Kukec, B. Horvat, A. Horvat (52.Šimatić), Tkalčec, Presečki (71. Katalenić), Hrnčić (46. Mustač), Cirkvenčić, Peharda, Kovač, Balaško i Bračko. Trener: Karlo Jambor. U drugom kolu pionirke i kadetkinje odlaze u Split, a domaćin će im biti Hajduk.

POMOĆ UDRUZI za sindrom Down Trčite humanitarnu utrku u Mačkovcu

kovca. Utrka će se održati u subotu, 9. rujna 2023. godine, kod Sportskog doma u Mačkovcu, s početkom u 18 sati na dužini od 5.7 km, dok će se prije toga održati i četiri dječje utrke.

SESTRE POSAVEC rasturaju u inozemstvu

Od Strahoninca do poljskih i rumunjskih velikana

Paula i Stela pravi su primjer da neprekidan trud i rad mogu ostvariti sportske snove

Piše: Luka Maruševec

Djevojke koje su krenule malim koracima, svojim radom i trudom vinule su se ne samo do reprezentativnog dresa već do uspjeha i karijera o kojima sanjaju mnoge mlade rukometašice. Paula se odlično prilagodila u Rumunjskoj gdje je već drugu sezonu zaredom, dok je Stela novi angažman pronašla u Poljskoj.

Paula niže uspjehe u Rumunjskoj

- Nakon turbulentne sezone provedene u slovenskom Krimu, stigla je ponuda rumunjskog kluba oko koje nisam previše razmišljala.

Znala sam da se želim nastaviti razvijati u profesionalnom smislu tako da nije bilo većih dilema. S obzirom na to da sam prošle sezone prvi puta otišla daleko od svoje domovine, trebalo je neko vrijeme da se adaptiram na novu sredinu. Ali to je nešto što većina igrača prolazi, ja sam imala sreće što sam upala u odličan klub s velikodušnim ljudima uz koje mi je prilagodba bila lakša. Što se tiče same kulture, grada i ljudi, podosta je slično, čak se i jezik u nekim segmentima može povezati s našim, ali i drugim jezicima, tako da sam se tu brzo snašla, govori nam Paula koja je s klubom osvojila odlično treće mjesto u prvenstvu. U nastavku nam otkriva kako u rukometu nema posebne tajne uspjeha.

- Nema neke velike tajne, ono čega se držim odmalena i što sam naučila je rad, red i disciplina. Ima naravno uspona i padova, treba naučiti iz grešaka, ali i iz uspjeha te nastaviti dalje. Držim se toga i vjerujem da je to put koji donosi rezultate, dodaje međimurska rukometašica u nastavku pa otkriva kako tijekom sezone znaju imati i do 7 treninga uz utakmicu vikendom, što varira ovisno o gostujućim putovanjima i

obvezama u EHF Europskoj ligi.

Najvažnije stavke u sportu - upornost, disciplina i hrabrost

- Mladim djevojčicama i dječacima koje zanima rukomet poručila bih da budu uporni i da ustraju. Uvijek bi trebali znati koje su njihove sposobnosti, ciljevi i da hrabro koračaju tim putem, govori nam u nastavku pa spominje daljnje planove.

- Ako će sve ići normalnim tijekom, voljela bih da ovo rukometno putovanje traje što duže i igrati na profesionalnom nivou dokle će god tijelo i zdravlje to dozvoljavati. Prošla sezona je završila i više nego zadovoljavajuće. Zauzele smo 3. mjesto u rumunjskoj ligi i samim time osigurale plasman u EHF Europsku ligu, tako da nas ove sezone čeka i malo gušći raspored. Ali veselim se novim izazovima i nadam se isto tako uspješnoj sezoni. U Rumunjskoj se sve više ulaže u rukomet, ekipa je super tako da su i očekivanja velika, osvrnula se Paula o nastupima u klubu CS Gloria Bistrița-Năsăud. Na prijateljskom turniru odigranom

tijekom ljeta, proglašena je najboljom strijelkinjom za što je primila i zasluženu nagradu. No, naša skromna rukometašica samo je kratko poručila kako je dobro iskoristila pruženu priliku. Za to vrijeme njezina sestra Stela promijenila je klub i otišla po novi angažman u Poljsku u MKS Lublin. Stela nakon zagrebačke

Lokomotive 'preselila' u Poljsku

- U Lokomotivi sam bila 7 godina. Puno toga sam tamo prošla i skupila rukometnog iskustva, ali sam osjetila da je trenutak za novi korak u mojoj karijeri. Osjetila sam da sam spremna probati nešto više, nešto novo. Uvjeti su u novom klubu odlični. Imamo sve što je sportašu potrebno da bude na visokoj razini. Sve je dobro organizirano i usmjereno na što bolje rezultate i ciljeve, rekla nam je Stela pa dodala kako tjedno znaju imati i do 8 treninga, što se naravno mijenja ovisno o rasporedu utakmica.

- Za sad sigurno ostajem u Poljskoj godinu dana. Jos je prerano pa ne mogu reći hoću li nastaviti igrati u

Poljskoj ili negdje drugdje, ali za sada sam zadovoljna u novom klubu, osvrnula se naša rukometašica na buduće planove na klupskoj razini.

Odmah osvojila turnir i titulu najkorisnije igračice Stela je s novim klubom, koji se natječe u Superligi te je dvadesetdvostruki državni prvak, odmah osvojila prijateljski turnir na kojem je proglašena MVP-om turnira, tj. najkorisnijom igračicom. Kao i njezina sestra Paula, poručuje kako u rukometu nema neke skrivene tajne uspjeha.

- Nema neke posebne tajne uspjeha. Samo predani rad, ustrajnost, odricanje, težnja da svaki dan budem bolja i naučim nešto novo. Mlađim rukometašima i rukometašicama bih poručila da nikad ne odustaju od svojih ciljeva. Na sportskom putu naići ćete na puno prepreka i poteškoća, ali ne dopustite da vas to obeshrabri. Uživajte u tome što radite, zaključila je Stela.

Iako su ih profesionalne karijere razdvojile te je svaka krenula svojim sportskim putem, Paula i Stela uvijek se rado vraćaju kući u svoj Strahoninec, ocu Draženu, majci Editi i sestri

Leoni.

Stela u Poljskoj s osvojenom nagradom za najkorisniju igračicu turnira

Paula u Rumunjskoj s osvojenom medaljom za treće mjesto u prvenstvu

MIRA I STJEPAN KOSTEL iz Čakovca proslavili zlatni pir

Zavjete ljubavi obnovili pred svećenikom koji ih je vjenčao

Mira i Stjepan Kostel iz Čakovca vjenčali su se 1. rujna 1973. u crkvi Svetog Nikole u Čakovcu, a vjenčao ih je pater Riki Patafta. Pedeset godina kasnije, svoje su bračne zavjete i zavjete ljubavi obnovili u crkvi svetog Antuna Padovanskog u Čakovcu, s istim svećenikom koji ih je vjenčao. Misno slavlje predvodio je župnik fra Josip Šoštarić.

Mira i Stjepan imaju tri kćeri, Tamaru Kanižić, Kseniju Bilas i Sašu Kostel-Marčec i devetero unuka. Sretni su i blagoslovljeni velikom obitelji, a ljubav i sloga vladaju među svima, kako među supružnicima, od prvog dana, tako i među kćerima i njihovim obiteljima.

Slavlje uz zlatni pir održalo se u Bajkovitoj šumi u Lopatincu. Kći Tamara za tu je prigodu pročitala predivan govor koji je svima izmamio suze na oči.

- Svi znate da se volim izražavati riječima, rečeni-

cama, igrati se riječima… Pa mama i tata, i vama sad želim pokloniti riječi. Postoje tišine koje kažu puno i rečenice koje ne govore ništa, a ipak u duši ostaje beskrajno puno toga što se ne može izreći. Nemojte dopustiti malim životnim radostima da prođu pored vas... Dok vam svaki dan donosi toliko malih događaja, koji su tu baš zbog vas. Da vam popune život i dadu mu smisao. Samo vaše postojanje ovdje, je i vaš smisao. Danas na ovaj dan, utopite se u čaši uspomena, nazdravite najprije sebi, a onda onima koji su putovali s vama kroz život i onima koji još uvijek putuju s vama. Vaše kćeri, unuci, prijatelji. A mi, mi ćemo vas voljeti kako starite kao što ste vi voljeli nas, kad smo odrastale.

Pričajte ponavljane priče, a mi ćemo imati strpljenja kakvog ste vi imali kad smo bile male.

Uživajte u prijateljima, kao što ste to nama dopu

štali, uživajte u razgovoru s unucima jer u njima vidite nas. Griješite, jer smo i mi griješile, a niste nas ismijavali ispravljajući nas.

Živite... A mi vam pružamo ruke kao što ste vi činili kad smo mi pravile prve korake.

Sad se u ovom trenutku osvrnite oko sebe i pogledajte koliko zapravo sreće imate.

Slobodno poljubite zemlju, zagledate se u nebo, okusite more, potonite u ljubav koju imate. Umirite se i šapnite jedno drugom - vrijedilo je! Jer nikad ne znate što će prije stići, sutrašnji dan ili sljedeći život. I za kraj čestitajte sebi… Jer privilegija života je starjeti sa svojom dušom u duetu. Nema svatko tu privilegiju, zar ne?

Sretna vam godišnjica braka! Volimo vas! Čestitamo slavljenicima i želimo da dočekaju još mnogo zajedničkih obljetnica! Slavljenici s unucima:

Na temelju članka 10. Odluke o uvjetima, načinu i postupku upravljanja nekretninama u vlasništvu Općine Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 15/16.) Općina Štrigova objavljuje da je raspisan

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU NEKRETNINA U VLASNIŠTVU OPĆINE

Prodaje se sljedeća nekretnine u vlasništvu Općine Štrigova:

r.br broj zemljišta kat. općina zkul. naseljePovršina u m/2 Početna cijena u E Jamčevina u E - 10%

1.51/3/1/1/1KO Štrigova520Štrigova 88A

1.1. POSLOVNI PROSTOR BR. 5 NA 1. KATU suvlasnički dio 244/1000, etažno vlasništvo E-5

2. 31/2KO Štrigova123Štrigova 29

2.1. POSLOVNI PROSTOR BR. 1 U PRIZEMLJU Vlasništvo 1/1, etažno vlasništvo E-1

2.2. POSLOVNI PROSTOR BR. 2 U PRIZEMLJU vlasništvo 1/1, etažno vlasništvo E-2

SRETAN 6. ROĐENDAN DRAGOJ UNUCI

EMILI NOVOSELEC

iz Donje Dubrave

Zdravlje,

sreća i veselje, to su moga srca želje

baka Ružica

47,3012.401,621.240,16

31,1413.474,021.347,40

32,4414.047,381.404,74

Najviša ponuđena cijena smatrati će se najpovoljnijom ponudom.

Opis nekretnine:

Poslovni prostori pod 1.1. nalazi se u središtu Štrigove, uz glavnu prometnicu. Od priključaka izveden je priključak el. struje, vodovoda, kanalizacija priključena na septičku jamu. Svi komunalni priključci na zgradi su zajednički za sve prostore. Godina gradnje je 1983. godina. Energetski certifikat – razred G.

Poslovni prostori pod 2.1. i 2.2 nalaze se u središtu Štrigove, uz glavnu prometnicu. Izvedena je javna komunalna infrastruktura na koju je moguće priključenje: vodovod, električna struje, plin, telefon. Godina gradnje je 1900. godina. Energetski certifikat – razred C. Rok za podnošenje ponude za kupnju nekretnine izložene na prodaju u ovom Javnom natječaju je 10 dana, a počinje se računati od početka sljedećeg dana od dana objavljivanja teksta Javnog natječaja u novinama.

Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je internet stranicama Općine Štrigova www. opcinastrigova.hr i na oglasnoj ploči Općine Štrigova, Štrigova 87

Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova, koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem tel.br. 040/851-039 ili 040/851-134

Vida Kanižić, Šimun Bilas, Jakov Kanižić, Edo Kanižić, Mirna Bilas i Franka Kanižić

ZAVRŠIO JE NAŠ NAGRADNI NATJEČAJ Čiji je vrt najljepši 2023

U sljedećem broju objavljujemo

Za naše sudionike natječaja pripremili smo bogat nagradni fond u BAT-u, Vrtlariji Vijenac, Međimurki BS, Vrtnom centru Iva i Rasadniku Stella floris

Piše: Sanja Heric

Stigli smo do trenutka koji smo s nestrpljenjem iščekivali – do završetka našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši 2023. Naši novinari obilazili su tijekom ljeta vrtove diljem Međimurja i naš redakcijski žiri neće imati nimalo jednostavan zadatak – izabrati onaj najljepši.

Svaki vrt nosi jedinstvenu priču

Svaki vaš vrt nosio je jedinstvenu priču, a u svakom cvijetu i biljci mogla se osjetiti vaša strast prema vrtlarenju. Zahvaljujemo

svima koji su prijavili svoje cvjetne ideje, odnosno one svojih najbližih, susjeda ili prijatelja, kao i svima vama koji ste s nama podijelili svoje vrtne tajne.

Odaziv je bio jako dobar i ukupno nam je pristiglo 14 prijava, a u ovom broju objavljujemo sve naše natjecatelje. U natječaju Čiji je vrt najljepši sudjelovali su: Vanja Detić-Veseli i Alen Veseli iz Šenkovca, Suzana Kemec iz Prekope, Kristina Kozar iz Ivanovca, Suzana Lukša iz Donjeg Vidovca, Emina Miri iz Čakovca, Marina i Karlo Mrazović iz Vratišinca,

Ljubica Novak iz Domašinca, Marija Novak iz Križovca, Andreja Mandlin iz Svete Marije, Helena Matoša iz Peklenice, Josip Ožegović iz Šenkovca, Terezija Pintarić iz Nedelišća, Marija Smolek iz Donjeg Kraljevca i Marija Trstenjak iz Dragoslavca.

Čeka vas čak 7 vrijednih nagrada

Za sve sudionike nagradnog natječaja pripremili smo bogat nagradni fond od čak sedam nagrada. Za prvo mjesto darujemo poklon-bon u BATU-u u iznosu od 150 eura, za drugo mje-

sto također poklon-bon u BAT-u od 100 eura. Za treće mjesto Vrtlarija Vijenac poklanja poklon-bon od 80 eura, dok će za četvrto mjesto natjecatelj dobiti poklon-bon od 70 eura u Međimurki BS. Za peto mjesto predviđen je poklon-bon Vrtnog centra Iva u iznosu od 60 eura, a za šesto mjesto poklon-bon od 50 eura u BAT-u. Za sedmo mjesto Rasadnik Stella �loris također daruje poklon-bon u iznosu od 50 eura. Pobjednike i dobitnike nagrada objavljujemo u sljedećem broju!

h�ps://vrtnicentariva.hr

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70.

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

telefon: 095/ 815 52 58

Putjane ul. bb, 40000, Čakovec

telefon: 098 902 0615 h�ps://www.stella-floris.hr/

Dobrodošli na sajam niskih cijena

Sretno svima! Vanja De�ć-Veseli i Alen Veseli iz Šenkovca

Emina Miri s unukom Jurom iz Čakovca

Marina i Karlo Mrazović iz Vra�šinca

Helena Matoša iz Peklenice

Josip Ožegović iz Šenkovca

objavljujemo pobjednike!

Suzana Kemec iz Prekope

Kristina Kozar iz Ivanovca

Ljubo i Suzana Lukša iz Donjeg Vidovca

Ljubica Novak iz Domašinca

Marija Novak iz Križovca

Andreja Mandlin iz Svete Marije

Terezija i Ivan Pintarić iz Nedelišća

Marija i Danijela Smolek iz Donjeg Kraljevca

Marija s Vinkom i Laurom Trstenjak iz Dragoslavca

ADRENALINSKI CENTAR Pozoj-Varga

Mali udarac, korak nazad, digli se i radimo dalje

Prethodni mjesec, rast vodostaja rijeke Drave donio je izazove ne samo stanovnicima Donje Dubrave već i poslovnim subjektima duž korita rijeke Drave. Adrenalinsko-rekreacijski centar Pozoj-Varga, mjesto gdje se posjetitelji mogu prepustiti uzbuđenju sportskih i rekreacijskih aktivnosti, u svojoj ponudi obuhvaća spust starim tokom rijeke Drave, paintball, no i klasične sportske sadržaje poput nogometa i odbojke na pijesku, a također možete uživati u aktivnostima poput gađanja lukom i strijelom, bacanja sjekira, igranja viseće kuglane, stolnog tenisa, igre križić-kružić i mnogo drugog.

Adrenalinsko-rekreacijski centar Pozoj-Varga pridružio se listi onih koji su se suočili s poplavama, ali unatoč nedaćama, vlasnik Darko Varga izražava optimizam u procesu oporavka.

- Potopljeni je podrum. Spremište, sanitarni čvor natopljen, a u kućici vode nije bilo. Iako je podrum pretrpio značajnu štetu, Darko Varga ističe da su razmjeri štete, nasreću, bili manji od prvotnih strahovanja.

Na temelju članka 11. Statuta Centra za kulturu Čakovec od 9. studenoga 2022. godine ravnateljica Centra za kulturu Čakovec, dana 8.9.2023. godine, raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prijem zaposlenika na radno mjesto SCENSKI RADNIK/REKLAMER

1 izvršitelj, na neodređeno vrijeme, uz probni rad od 2 mjeseca

Uvjeti:

- četverogodišnje srednje stručno obrazovanje- tehničkog smjera

- minimalno jedna (1) godina radnog iskustva u struci

- položen vozački ispit B kategorije

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

- životopis

- dokaz o državljanstvu (domovnica, preslik važeće osobne iskaznice ili putovnice)

- dokaz o stečenoj stručnoj spremi (original ili preslik svjedodžbe))

- dokaz o radnom iskustvu (elektronski zapis s podacima o radnom stažu iz evidencije HZMO-a, preslika rješenja, ugovora o radu ili potvrda poslodavca o poslovima koje je osoba obavljala)

- dokaz o položenom vozačkom ispitu B kategorije

- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (izdano u vrijeme raspisanog natječaja)

Preslike traženih dokumenata ne moraju biti ovjerene, a izabrani kandidat dužan je, prije sklapanja ugovora o radu, priložiti dokumentaciju u izvorniku ili ovjerenom presliku.

Za kandidate prijavljene na natječaj koji ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja provest će se intervju.

štete

Mjere koje su spriječile veće razmjere

Nakon što je poplava pogodila Centar, Darko Varga ističe da su prve akcije bile ključne za minimiziranje potencijalnih posljedica. - Pratili smo vodostaj praktički cijelu noć, a ujutro smo, prije 7 sati, otišli tamo. Već smo gazili po vodi. Dignuli smo frižidere, agregate, klupe, opremu za paintball i slično na povišenje i to je sve što smo mogli učiniti, navodi Varga.

Na pitanje o utjecaju poplave na poslovanje, vlasnik Centra objašnjava: - Katastrofa neće previše utjecati. Zamjene se i/ili kupe stvari koje su oštećene ili nestale kao što su čučnjevi za viseću kuglanu, slama za luk i strijelu i slično, planovi za nastavak poslovanja su dakle u tijeku.

Unatoč izazovima, Centar se brzo usmjerio prema obnovi. Već za vikend nakon poplave, grupa od osam osoba uspješno je provela cjelodnevno čišćenje, popravke i osvježavanje infrastrukture. - Sve osim luka i strijele te viseće kuglane je funkcionalno, kaže Varga. Centar se već vratio u

SURADNJA općina Fužine i Donjeg Vidovca

akciju, pružajući svojim posjetiteljima izazove i zabavu.

Vizija budućnosti i odlučnost

Odgovarajući na pitanje o budućim mjerama opreza, gospodin Varga navodi: - Infrastruktura nam je prilično oskudna. Potrebno je samo voditi računa i postaviti sve uređaje koji rade na električnu energiju, kao i osjetljive predmete na vodu i vlagu, na više pozicije. Darko Varga dijeli svoje osjećaje o suočavanju s oporavkom: - Osjećaj nije bio baš lijep. Godine stvaranja, no već u samo par trenutaka, sve pliva. No, na kraju krajeva, moram reći da situacija nije bila toliko loša kao što se činilo.

Imamo odličnu ekipu, sve smo brzo sanirali, oprali mulj s terase i na kraju još i posložili stvari na bolje, tako da ništa, idemo dalje. Mali udarac, korak nazad, digli se i radimo dalje. Već smo počeli i s grupama. Iako su poplave donekle usporile poslovanje, s Darkom Vargom na čelu, Centar se priprema za nastavak pružanja uzbuđenja i nezaboravnih trenutaka svojim posjetiteljima.

Vidovčani gostovali na Marun Festu

Početkom ovog kolovoza izaslanstvo općine Fužine iz Primorsko-goranske županije predvođeno načelnikom Davidom Bregovcem posjetilo je Donji Vidovec i uspostavilo kontakt s Bojanom Petrić, načelnicom općine Donji Vidovec. Riječ po riječ i dva su predstavnika otkrila da imaju puno toga

zajedničkoga, odnosno da dolaze iz dviju općina slične veličine i s velikim potencijalom u daljnjem turističkom razvoju.

Tada je pao i dogovor o suradnji. Konkretno, da se kultura, tradicija i povijest Donjeg Vidovca predstave na manifestacijama u Fužinama kroz nastup kulturno-umjet-

ničkih udruga, tradiciju ispiranja zlata i sportskih udruga.

To se i dogodilo ovih dana kada su Međimurci sudjelovali na 4. Marun Festu, medenoslasnom festivalu u Gorskom kotaru. Načelnica Petrić pritom je najavila i potpisivanje sporazuma o suradnji i prijateljstvu između dviju općina.(vv)

Prijavu na natječaj mogu dostaviti osobe oba spola (čl. 13. Zakona o ravnopravnosti spolova NN RH 82/08, 69/17).

Prijava na natječaj mora biti potpisana.

Kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju dokazuju to rješenjem ili potvrdom o priznatom statusu i potvrdom o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdanom za vrijeme javnog natječaja te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji način je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka i sl.).

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21) uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti sve potrebne dokaze za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju dostupne na poveznici:

https://www.zakon.hr/z/973/Zakon-o-hrvatskim-braniteljima-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanovima-njihovih-obitelji

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN RH 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Riječi i pojmovi korišteni u javnom natječaju, koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Prijavom na natječaj kandidati su izričito suglasni da Centar za kulturu Čakovec, može prikupljati, koristiti i obrađivati njihove podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka, a sukladno propisima koji uređuju područje zaštite podataka.

Rok za podnošenje prijava je 8 dana od dana objave natječaja u Međimurskim novinama.

Prijave na natječaj dostavljaju se na adresu: Centar za kulturu Čakovec, Trg Republike 3, 40000 Čakovec s naznakom „za natječaj – za radno mjesto – scenski radnik /reklamer “ ili info@czk-cakovec.hr

Nepotpune i nepravovremene prijave na natječaj neće se razmatrati.

O rezultatima izbora kandidati će biti pisano obaviješteni u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Centar za kulturu Čakovec zadržava pravo da ne prihvati ni jednu od pristiglih ponuda ili da poništi natječaj.

Ravnateljica: Helga Lajtman, mag.rel.publ./ univ.bacc.cult.

KLASA: 112-03/23-01/05

URBROJ: 2109-103-01-23-1 Čakovec, 8.9.2023.

Stoje: Renato Lukša, Mirela Varga, Željko Špoljarić, Dragan Mikulan i Darko Varga; sjede: Saša Štefić i Vjekoslav Pačandi

Brojni baloni očarali tisuće u Prelogu!

Tri dana festivala balona, ukupno šest letova, dva spektakla noćne iluminacije i odlični koncerti u Prelog su proteklog vikenda privukla desetke tisuća posjetitelja. Registarske oznake iz svih dijelova Hrvatske, ali i one iz Slovenije, Austrije, Mađarske i brojnih drugih država dokaz su posjećenosti ove mlade, ali nevjerojatno popularne manifestacije.

„Prelog je proteklog vikenda posjetilo preko 30 000 ljudi, imali smo ukupno šest letova, dva predivna spektakla noćne iluminacije, koncerti Vesne Pisarović i Nene Belana bili su odlično prihvaćeni, a najdraži dio je pogled na nasmijana lica obitelji, mladih i općenito posjetitelja“ rekao

je Krešo Biškup, organizator festivala.

Čak 18 timova s ukupno 22 balona letjelo je u Prelogu, ekipe su pristigle iz Nizozemske, Litve i Latvije, ali i Poljske, Austrije, Slovenije i naravno Hrvatske.

„Velika nam je želja pokazati svima koliko je ovaj dio Hrvatske prekrasan za doživjeti iz balona. Pritom ne mislim samo na posjetitelje i turiste već i na strane balonaške ekipe koje nas posjećuju i od kojih većina odlučuje nakon festivala produžiti svoj boravak u Hrvatskoj. Prizori koje su posjetitelji i timovi doživjeli, tisuće fotografija balona nad Međimurjem koje se dijele na društvenim mrežama, kao i najave svih da

se žele vratiti i iduće godine, nama su pokazatelj uspjeha ove manifestacije“ rekao je Igor Mikloušić, organizator festivala.

najavili povratak festivala i u 2024. godini

„Zahvalni smo gradonačelniku grada Preloga, Ljubomiru Kolareku i njegovom timu koji nas je ugostio, prihvatio domaćinstvo ove manifestacije i pomogao u provedbi ove vjerojatno najpopularnije nove manifestacije u Hrvatskoj“ rekli su organizatori. „Definitivno se vidimo uskoro, a za 2024. godinu planiramo novosti i poboljšanja balonaške fieste, ali i popratnog programa!“

Festival balona na vrući zrak u Prelogu

Lejla Seferagić, Krešo Biškup, Ljubomir Kolarek i Igor Mikloušić, organizatori Festivala

Noćne iluminacije bile su najefektniji dio Festivala

Festival je privukao posjetitelje iz svih dijelova Hrvatske, ali i okolnih zemalja

Međimurci su cijeli vikend uživali u pogledu na balone u letu

Čak 22 balonaške ekipe stigle su na Festival balona u Prelog

Svijetla budućnost francuskog kompakta

Najnovija generacija Renaulta Meganea bit će dostupna isključivo kao električna izvedba, a ističe se dizajnom, ali i kvalitetnom unutrašnjosti s detaljima kakve do sada nismo očekivali od francuskih kompaktnih automobila

Budućnost je bliža nego što se čini, barem ako je suditi po Renaultu. Naime, peta generacija Meganea je isključivo električna. No usporedno s njom se i dalje prodaje četvrta generacija koja je predstavljena 2016. godine, a koja je prošla kroz facelift 2020. godine. Tako su u salonima sada dvije potpuno različite generacije tog popularnog francuskog kompakta.

Testni Megane E-Tech Electric postavljen je na modularnu platformu CMF-EV koja je namijenjena za električna vozila, pa je pametnim smještajem baterije dobiveno više prostora u kabini, ali i u prtljažniku. Odmah tu možemo spomenuti kako je prtljažni prostor izuzetno pravilnih linija i više nego dobro iskoristiv, a jedino je šteta što se preklapanjem stražnjih naslona ne dobiva potpuno ravna površina. Osnovni obujam je 440 litara, dok se s preklopljenim naslonima obujam povećava na 1332 litre.

Osim toga, i u unutrašnjosti ima mnogo prostora, pa se i iza vozača dvometraša može smjestiti odrasla osoba kojoj neće ponestati prostora ni za koljena, ali ni za glavu, zahvaljujući kutijastom dizajnu. Putnike straga očekuju i USB priključci, kao i ventilacijski otvori, a i u stražnjim vratima je pretinac za odlaganje sitnica presvučen tkaninom, pa predmeti u njima ne lupaju.

Sprijeda se sjedi udobno i pomalo povišeno, a sjedala su velika i udobna. Megane E-Tech je prvi Renault koji je

uveo novi dizajn digitalnih instrumenata i središnjeg multimedijskog zaslona. On dolazi pod nazivom OpenR, a dijagonale je 12 inča. Nov je i operativni sustav koji se temelji na sustavu Android Automotiv, a istovremeno je i intuitivan, ali i brz u radu. Svi USB priključci su novi tip USB-C, no Megane nam nije htio pročitati 128 GB USB stick s glazbom.

Tu je i novi trokraki upravljač s, uglavnom, dodirnim tipkama, ali i gumb Multi Sense za lakši odabir načina rada. Iako je klimatizacija ugrađena na zaslon, temperatura i ventilacija se podešavaju pomoću fizičkih tipki koje su smještene tik ispod zaslona. To je dobro riješeno. Odmah ispod njih je i površina za bežično punjenje mobitela, a onda je sljedeći pretinac smješten na pod, a u njega stanu i veće, odnosno stvari koje su i prilično visoke. Tu su i praktične pregrade koje možete podešavati kako vama najbolje odgovara. Središnji naslon je dovoljno širok, a ujedno skriva dostatan zatvoreni pretinac, a ispred samog naslona je malena

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4200 x 1768 x 1505 mm

Osovinski razmak:

2685 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost:

1783 kg/ 375 kg

Veličina prtljažnika

440/1332 litara

Vrsta motora:

Električni

Pogon:

Prednji kotači

Mjenjač:

Automatski

Snaga:

160 kW /218 KS

Okretni moment:

300 Nm

Kapacitet baterije: 60 mAh

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 160 km/h / 7,4 s

Potrošnja (prosječna kWh/100 km): 15,9

CO2 emisija: 0 g/km

Cijena: 53.730 eur (404.828,69 kn)

Oprema:

12-inčni multimedijski sustav open R Link i Harman Kardon audio sustav, automatski dvozonski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, toplinska pumpa, paket advanced parking + driving assist, 20-inčni aluminijski naplatci...

površina idealna za čuvanje kovanica. Naravno, i sprijeda je u pretincima na vratima postavljen tkaninom.

Udobnost u vožnji je naglašena i dobrom izolacijom pa ni pri velikim brzinama buka vjetra nije prevelika, a tijekom testa smo prolazili i neravnim makadamskim prometnicama koje su čekale završni sloj asfaltiranja te se pokazao kako je vožnja udobna i po tim, ipak neravnim površinama.

Električni motor je smješten sprijeda i pogoni prednje kotače, a snaga mu je 160 kW/218 KS, a pritom nudi i 300 Nm okretnog momenta. No ono što nam se svidjelo je uglađeno ubrzanje bez nepotrebnog trzaja prilikom kretanja.

nude zanimljiv dizajn

Maksimalnu brzinu od 160 km/h lako postiže, a ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 7,4 sekunde. To je i više nego dovoljno, a u gradskoj vožnji, gdje su često gužve, dovoljan je i ekonačin rada koji smanjuje potrošnju struje, a vozi se dovoljno brzo. Iza upravljača su smještene i polugice kojima se upravlja snaga regeneracije prilikom otpuštanja gasa, a šteta je što 20-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski

TEST Renault Megane E-Tech Electric techno EV60

Piše i foto: Igor Rudež

Gledajući s boka, Megane koketira sa SUV izgledom

Stražnja LED svjetla

Straga ima mjesta i za odrasle osobe

nije ugrađen sustav za vo žnjom putem jedne papučice.

A što se baterije tiče, ugrađena je ona kapaciteta 60 kWh, a uz prosječnu po trošnju od 15,9 kWh možete računati s oko 350 km otvo rene ceste, a preko 400 km isključivo gradske vožnje. Naravno to uvelike ovisi o težini papučice noge na gasu, pa vrlo lako u sportskom na činu tada možete u prosjeku trošiti i više od 20 kWh/100 km. Podržano je i brzo pu njenje, što olakšava punjenje na javnim punionicama.

Inače, baterija je u pot punosti novorazvijena i de bljine je tek 110 mm i težine 395 kg. Zanimljivo je i kako je za 40 % manja od one koja se ugrađuje u već vremešni Zoe, a nudi bolje karakteri stike. Kako bi postigli tako kompaktne dimenzije, inže njeri su se morali okrenuti novim kemijskim elementi ma za ugradnju u litij-ionske

NMC (nikal, mangan, kobalt) baterije. Te je baterije razvio LG i imaju veći udjel nikla i manji udjel kobalta, što im povećava energetsku gusto ću na 600 Wh/L. Odlikuju se i novim sustavom hlađe nja tekućinom smještenim u donjem kućištu baterije, prvim takvim u nekom Renaultovu modelu. Taj su stav upotrebljava cijevi od lijevanog aluminija, što ba terije čini kompaktnijima i

izvedba s baterijom kapaciteta 60 kWh i snagom od 218 KS košta 47.190 eura. Za pohvalu je što je već i

najosnovniji model bogato opremljen, a to uključuje i 18-inčne aluminijske naplatke, Arkamys Auditorium s 4 zvučnika, 12 inčne digitalne instrumente i 12 inčni multimedijski zaslon,

SUV C3 AIRCROSS

karticom slobodne ruke, klimom, tempomatom i nizom ostale opreme.

I što reći na kraju? Renault je okrenuo sasvim novi list u kompaktnoj klasi i ponudio model koji se bez

problema može uspoređivati i s premium modelima, ali je ipak i dalje povoljniji od njih. No dok je u ponudi i standardni Megane, kod nas će električna izvedba teško uzeti veći tržišni dio.

Električni motor ugrađen je sprijeda i pokreće prednje kotače

Megane E-Tech Electric izgleda odlično

Ispred vozača sve je novo i moderno

Preklapanjem stražnjih sjedala obujam raste na 1332 litre, no podnica nije ravna

Stražnje kvake sakrivene su u C nosaču

Imendani

i

proštenja kroz tjedan

OD 1. DO 7. RUJNA 2023.

P 8 ROĐENJE MARIJINO MALA GOSPA; Titular Mala Gospa Mala Subo�ca, Proštenje Hemuševec, Selnica, Sveta Marija, Posveta crkve Čakovecu sv. Antun

S 9 Petar Klaver, Strahimir

N 10 23. KROZ GOD. Nikola Tolentinski, Pulherija; Proštenje Jurovčak (Ime Marijino)

P 11 Proto i Hijacint, Helga

U 12 Ime Marijino, Dubravko; Klanjanje Podturen

S 13 Ivan Zlatousti, Zlatko, Ljubo

Č 14 Uzvišenje sv. Križa; Titular Vratišinec, Kotoriba, Vukanovec, Sveti Križ

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI

Čakovec:

Sara Gavez, kći Maje i Simona

Magdalena Škvorc, kći Mar�ne i Maria

Adeo Vrbanić, sin Stele i Patrika

Rahela Voglar, kći Bernarde i Anđelka

Ena Mezga, kći Ane i Leona

Hana Bukovčak, kći Fa�me i Josipa

Lovro Varga, sin Suzane i Gorana

Ena Oreški, kći Mateje i Ivana

Asja Bogdan, kći Brigite i Damira

Zrinka Blagović, kći Ines i Hrvoja

Vili Pavčec, sin Tamare i Branka

Viktor Božić, sin Manuele i Daria

Toma Škvorc, sin Manuele i Ivana

Liam Le�na Pintarić, sin Lane i Davida

Mia Rajher, kći Anamarije i Filipa

Magdalena Kralj, kći Mateje i Roberta

Tena Bačić, kći Anamarije i Leona

Liam Bogar, sin Patricije i Željka

Karlo Spahija, sin Lane i Gorana

VJENČANI

Čakovec:

Viktorija Horvat i Roberto Ignac

Sana Đukes i Ivica Migles

Rebeka Pintarić i David Mesarić

Lucija Rodinger i Luka Jančec

Kotoriba:

Barbara Zadravec i Ma�ja Pintarić

Mursko Središće:

Mar�na Kozjak i Nikola Bogdan

Klara Srša i Aleksandar Sklepić

Prelog:

Marija Radiković i Juraj Grabar

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 9. rujna

dr. Karmela Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović

Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat

Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopa�nec

dr. Željka Bošnjak

Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subo�ca

dr. Jelena Krešić

Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić

V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić

Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog dr. Zrinko Karlović

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sve� Mar�n na Muri dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE

MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBA-

VEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi:

Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Anita Pavlić i Marko Belec

UMRLI

Čakovec:

Franjo Ko�ač r. 1944.

Štefanija Kanižaj r. Kranjec r. 1942.

Ivan Šol�ć r. 1950.

Vladimir Mesarić r. 1958.

Marija Horvat r. Kamenić r. 1931.

Vinko Bali r. 1947.

Marija Petek r. Krnjak r. 1931.

Dragu�n Golenko r. 1967.

Danica Gačić r. Hajdinjak r. 1957.

Marija Horvat r. Pintarić r. 1927.

Dragu�n Horvat r. 1957.

Kotoriba:

Gabrijel Matulin r. 1950.

Mursko Središće:

Ivan Sermek r. 1947.

Anđela Trstenjak r. Herceg r. 1928.

Marina Kukulić r. Kraljić r. 1961.

Ivan Posavec r. 1951.

Nedelišće:

Terezija Kovačić r. Golubić r. 1929.

Damir Bendeković r. 1959.

Štrigova:

Štefanija Benigar r. Nadižar r. 1946.

Mila Viđak r. Lekić r. 1931.

Napomena:

Greškom ma�čara Ma�čnog ureda Prelog, u prošlotjednom izvješću pogrešno je objavljen podatak o sklapanju braka za Mariju Radiković i Juraja Grabara, te Anitu Pavlić i Marka Beleca.

U izvješću od 1. rujna 2023. navedeni su ispravni podaci za mladence.

Mladencima Mariji Radiković i Juraju Grabaru, Ani� Pavlić i Marku Belecu iskreno se ispričavamo na pogrešci, te im želimo puno lijepih trenutaka u zajedničkom životu.

Tražimo suradnike na portalu

Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444 Taxi Cammeo

060 310 222

040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

tel. 040 311 755

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI KINO RASPORED

Četvrtak 7.9.

17:00 Mia&me (sink.) - premijera

20:00 Moje grčko vjenčanje - 3 premijera

PETAK 8.9.

17:00 Mia&me

20:00 Zvuk slobode - premijera

SUBOTA 9.9.

10:00 Nestašna zubić vila

13:30 Ninja kornjače

17:00 Mia&me

20:00 Moje grčko vjenčanje 3

NEDJELJA 10.9.

10:00 Ninja kornjače

13:30 Nestašna zubić vila

17:00 Mia&me

20:00 Zvuk slobode

PONEDJELJAK 11.9.

17:00 Mia&me

20:00 Moje grčko vjenčanje 3

UTORAK 12.9.

17:00 Nestašna zubić vila

20:00 Gran Turismo

SRIJEDA 13.9.

17:00 Ninja kornjače

20:00 Equalizer 3

povodom smrti Tome

Kontreca

iz Zebanec Sela preminulog dana 31. kolovoza u 78. godini života

NAJISKRENIJE ZAHVALJUJEMO svim dragim ljudima koji su s nama podijelili bol i tugu i ispratili našeg dragog supruga, oca i djeda na vječni počinak. Hvala za molitve, svijeće i riječi utjehe. Zahvaljujemo osoblju i liječnicima Kirurgije.

Tugujuća obitelj

hrvatski branitelj DAMIR GOLUBIĆ

8.9.1995. - 8.9.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja

Domovinskog rata

Međimurske županije

Stjepan Kozar

iz Domašinca preminuo 27. kolovoza u 85. godini života

hrvatski branitelj STJEPAN JURIĆ

10.9.1991. - 10.9.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja

Domovinskog rata

Međimurske županije

Ivan Vusak

iz Macinca preminuo u 72. godini života

Ivona Antolek

Marija Horvat

Stjepan Vuković iz Mačkovca preminuo u 78. godini života

Dubravka Kolac rođ. Kolonić iz Čakovca preminula u 71. godini života

Marija Horvat rođ. Kamenić iz Orehovice preminula u 93. godini života

Ivan Šoltić iz Čakovca preminuo u 74. godini života

Ivan Braniša iz Belice preminuo u 86. godini života

Andrija Kovač iz Goričana preminuo 4. rujna u 79. godini života

Vinko Bali iz Donje Dubrave preminuo u 77. godini života

Svjetlana Hrešć rođ. Jurčec iz Preloga preminula 27. kolovoza u 55. godini života

Mijo Novak iz Malog Mihaljevca preminuo 3. rujna u 66. godini života

Marina Kukulić rođ. Kraljić iz Murskog Središća preminula u 63. godini života

iz Preloga preminula 2. rujna u 36. godini života

iz Dekanovca preminula 29. kolovoza u 96. godini

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600

POLICIJA pojačano na cestama zbog početka nove nastavne godine

Policajci na biciklima za siguran put učenika do škole

U ponedjeljak, 4. rujna, ponovno se oglasilo školsko zvono i označilo početak nove nastavne godine. Učionice diljem Međimurja su oživjele tim više što je zauzeto više klupa u prvim razredima osnovnih škola. U školu je krenuo 13.221 učenik, među kojima 9.430 osnovnoškolaca

te 3.791 srednjoškolac, što je za 82 učenika više u odnosu na prošlu godinu. I prvašića je više nego lani, pa ih je u školske klupe sjelo 1.203.

Kako pak bi ti mali đaci prvaci sigurno došli i ušli u svoju školu, Policijska uprava međimurska pokrenula je uobičajenu kampanju, odno-

Memorijalna biciklijada uz

Dan međimurskih branitelja

U povodu Dana međimurskih branitelja, Zajednica braniteljskih udruga Međimurske županije u suradnji s Udrugom LAGANINI Prelog organizira Memorijalnu biciklijadu sa željom da se oda poseban pijetet hrvatskim braniteljima iz Međimurske županije, koja je prva istjerala bivšu JNA sa svog prostora 1991. godine te je prva u RH zauzela jednu vojarnu sa svom opremom i time posebno pomogla pri zauzimanju vojnih objekata

bivše JNA u Varaždinu, kao i hrvatskim braniteljima u Dalmaciji, Slavoniji, karlovačkom ratištu i šire.

U sjećanje na te dane, a posebno na sve koji su na bilo koji način bili uključeni u navedena događanja, a danas ih više nema među nama, organiziramo „Memorijalnu biciklijadu“

9. rujna u 10 sati. Kreće se iz Čakovca, obilazi mjesta bivših karaula i završava u Goričanu oko 13 sati. Zajedno u ratu, zajedno u miru! (vv)

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI

KLASA: 350-02/23-01/04

URBROJ: 2109-17-02-23-11

sno pridružila se nacionalnoj akciji "Poštujte naše znakove" koja se odnosi prije svega na prvašiće koji sudjeluju u prometu diljem Međimurja, najčešće kao pješaci na putu od kuće do škole. Od ove godine na području Čakovca u pomoć prvašićima i svim ostalim školarcima priskaču policijske biciklističke ophodnje.

Svakog dana tijekom rujna, posebice u vrijeme početka i završetka nastave, pojačano će preventivno nadzirati prilazne ceste, ulice i raskrižja u blizini škola, radi nesmetanog i što sigurnijeg dolaska i odlaska djece u i iz škole.

Temeljna zadaća policijskih službenika koji će obavljati nadzor nad odvijanjem prometa, a po potrebi i upravljati prometom, je omogućiti siguran prijelaz djece preko kolnika. I ne samo to, pozornost će posvetiti i nediscipliniranim vozačima, odnosno vozačima koji ne poštuju prednost prolaska pješaka na obilježenom pje-

Nositelj izrade Općina Sveti Martin na Muri temeljem članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) objavljuje,

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu V. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja

Toplica Sveti Martin (u daljnjem tekstu Prijedlog plana)

Javni uvid o Prijedlogu plana trajat će 14 dana, od 11. rujna do 24. rujna 2023. godine

Javno izlaganje o Prijedlogu plana održat će se 14. rujna (četvrtak) 2023. godine u 14:00 sati, u kongresnoj dvorani Općine Sveti Martin na Muri (Trg Svetog Martina 7, 40313 Sveti Martin na Muri – 1. kat).

Izloženi materijal može se vidjeti radnim danom od 08:00 do 14:00 sati u prostorijama Općine Sveti Martin na Muri (Trg Svetog Martina 7, Sveti Martin na Muri), od 08:00 do 14:00 sati u prostorijama Općine Štrigova (Štrigova 31) te na mrežnim stranicama Općine Sveti Martin na Muri https://opcina.svetimartin.hr/, Općine Štrigova https://opcinastrigova.hr/ i Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije https://zavod.hr/

Poziva se javnost - sudionici u javnoj raspravi, da temeljem izlaganja i uvida u izloženi materijal svoje prijedloge i primjedbe na Prijedlog Plana, osim na javnom izlaganju, bilo upisom u knjigu javnog uvida ili u pisanom obliku, dostave najkasnije do 24. rujna 2023. godine na adresu Općine Sveti Martin na Muri (Trg Svetog Martina 7, 40 313 Sveti Martin na Muri) ili na službeni e-mail opcina.svmartin@gmail.com

Primjedbe koje nisu čitko potpisane s adresom predlagatelja ili su dostavljene poslije zakazanog roka, neće se razmatrati.

OPĆINSKI NAČELNIK Martin Srša

šačkom prijelazu te ih sankcionirati.

Jednako tako, policijski službenici će sankcionirati i sva nepropisno parkirana i

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

zaustavljena vozila u zonama škola.

Policijske biciklističke ophodnje će se učestalo kretati ne samo kod škola već i na

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI

KLASA: 350-02/23-01/03

URBROJ: 2109-17-02-23-14

relacijama kretanja djece, središtu grada, parku i kolodvorima radi što veće sigurnosti naše djece i građana. (vv)

Nositelj izrade Općina Sveti Martin na Muri temeljem članka 96. Zakona o prostornom uređenju (‘’Narodne novine’’ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) objavljuje,

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu VI. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri (u daljnjem tekstu Prijedlog plana)

Javni uvid o Prijedlogu plana trajat će 14 dana, od 11. rujna do 24. rujna 2023. godine

Javno izlaganje o Prijedlogu plana održat će se 14. rujna (četvrtak) 2023. godine u 13:00 sati, u kongresnoj dvorani Općine Sveti Martin na Muri (Trg Svetog Martina 7, 40313 Sveti Martin na Muri – 1. kat).

Izloženi materijal može se vidjeti radnim danom od 08:00 do 14:00 sati u prostorijama Općine Sveti Martin na Muri (Trg Svetog Martina 7, Sveti Martin na Muri) te na mrežnim stranicama Općine Sveti Martin na Muri https://opcina.svetimartin.hr/ i Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije https://zavod.hr/

Poziva se javnost - sudionici u javnoj raspravi, da temeljem izlaganja i uvida u izloženi materijal svoje prijedloge i primjedbe na Prijedlog Plana, osim na javnom izlaganju, bilo upisom u knjigu javnog uvida ili u pisanom obliku, dostave najkasnije do 24. rujna 2023. godine na adresu Općine Sveti Martin na Muri (Trg Svetog Martina 7, 40 313 Sveti Martin na Muri) ili na službeni e-mail opcina.svmartin@gmail.com

Primjedbe koje nisu čitko potpisane s adresom predlagatelja ili su dostavljene poslije zakazanog roka, neće se razmatrati. OPĆINSKI NAČELNIK Martin Srša

Nikola Ceilinger i Noah Radovan čine samo jednu od biciklističkih patrola

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

1. AMP d.o.o., Brezje, traži 1 m/ž operatera na strojevima za izradu ambalaže. Javiti se na email: uprava@amp-ambalaza.hr do 21.9.

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička 3, Čakovec, traži 2 m/ž vozača kamiona, javiti se osobno na adresu ili na email: A.J@ AC-JESENOVIC.HR do 31.10.

3. APOPIS TRIM j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/503-2857 do 1.12.

4. Autobusni prijevoznik „Zoki Tours“ vl. Zoran Blešć, Pleškovec 173, traži 1 m/ž vozača autobusa, javiti se na mob 098/553-125 ili email: zoki.blesc©gmail. com do 14.9.

5. AUTOMATED programing solutions d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž pls programera - inženjera elektrotehnike - mehatronike na neodređeno, javiti se na email: info@ap-solutions.hr do 30.9.

6. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž zavarivača, m/ž električara na održavanju i m/ž cnc operatera, javiti se na tel. 040/602-222 ili mob. 091/6016024 ili na email: info.arteferro-gorican@ arteferro.com do 30.9.

7. RT FOOD IVO d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž dostavljača, javiti se na mob. 095/177-1042 ili na email: palacinkarnicavz@gmail.com do 30.9.

8. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž komercijalistu - prodavača alata i strojeva, m/ž skladištara, m/ž voditelja skladišta i m/ž montera i servisera opreme za radione, javiti se na email: info@autoset-turek. hr do 15.10.

9. BRA-MAR d.o.o., Gospodarska 12, Vrhovljan, 40313 Sv. Martin Na Muri, traži m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž operatera na cnc savijačici limova, m/ž cnc tokara - glodača, m/ž brusača - pomoćnog radnika, m/ž bravara, m/ž mig-mag zavarivača, m/ž lakirera metalnih konstrukcija i m/ž kontrolora kvalitete, zamolbu donijeti osobno ili poslati na email: martin@ fp-bra-mar.hr ili valentino@fp-bra-mar. hr do 15.10.

10. BERNARDA d.o.o., Pušćine, traži 1 m/ž voditelja šivaone i 2 m/ž stolara, javiti se sa pismenom zamolbom na adresu: Čakovečka 136a, Pušćine ili emailom: bernarda@ bernarda.hr do 30.9.

11. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži m/ž kontrolora kvalitete - završna dorada, 15 m/ž šivača, 2 m/ž radnika na poslovima dorade, m/ž skladišnog radnika i 2 m/ž grafičara - sitotisak na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gliber@btex. hr do 30.9.

12. BRINET d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž frizera, javiti se na tel. 040/688-496 ili na mob. 091/587-9033 do 30.9.

13. BV PRODUCT d.o.o., traži 1 m/ž pomoćnog električara, 1 m/ž električara,10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klime, 10 m/ž stolara, 5 m/ž montera suhe gradnje-knaufera i 2 m/ž cnc operatera za rad u Njemačkoj. Javiti se na mob. 095/8750-312 ili email: product.bv@ gmail.com do 31.10.

14. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž sobaricu na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec.com do 30.9.

15. CNC-ING d.o.o., Nedelišće, R. Končara 21, traži 1 m/ž cnc operatera. Javiti se osobno na adresu ili na mob: 099/738-2282 do 15.9.

16. CWS BOCO d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž radnika u praoni - linija tepiha. Javiti se pismenom zamolbom na adresu: Republike Austrije 1, Čakovec ili na email: dajana. hlebec@cws.com do 4.9.

17. DG SPORT d.o.o., M. Gupca 102, Prelog, traži m/ž voditelja kafića i restorana, javiti se na email: info@dg-sport.com do 30.9.

18. DOBRA HRANA j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, Čakovečka 47, Pušćine, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/548-6670 ili na e-mail: mamica@mamica.com.hr do 31.10.

19. Dom za starije i nemoćne osobe Novinščak, Čakovec, Mihovljanska 46 C, traži 1 m/ž kuharicu (rok prijave 24.9.) i 2 m/ž njegovatelja (rok prijave 17.9.). Javiti se sa pismenom zamolbom na gornju adresu ili na email: sara.jambres@domnovinscak.hr

20. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž pomoćnog djelatnika u kuhinji, javiti se na tel. 040/829-181 ili na mob. 091/571-3658 ili na email: info@ domzastarije-slakovec.hr do 30.9.

21. Dom za starije i nemoćne Štrigova, traži m/ž spremača, m/ž višu medicinsku sestru, m/ž kuhara, m/ž medicinsku sestru, m/ž fizioterapeuta, m/ž pomoćnog kuhara za mjesto rada Štrigova, m/ž spremača, m/ž njegovatelja, m/ž medicinsku sestru za mjesto rada Mursko Središće, javiti se na tel. 040/333-933 ili na mob. 098/259-865 do 30.9.

22. FIONA d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na čišćenju, javiti se na tel. 042/232-400 ili na mob. 091/110-3838 ili na email: fiona@ vz.t-com.hr do 15.9.

23. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži m/ž voditelja gradilišta, 5 m/ž montera fasada, m/ž limara u proizvodnji za mjesto rada Pušćine i m/ž montera ventiliranih fasada za mjesto rada Njemačka, javiti se osobno na adresu ili na email: karlo@elting. hr do 30.9.

24. ELIMEA d.o.o, Prelog, K.P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1687042 ili na email: elimeae@gmail.com do 31.10.

25. EKO FARMA MARCIUŠ, Pušćine, traži m/ž pomoćnog radnika na određeno, javiti se na mob. 091/1150-954 ili na email: ekofarma.marcius@gmail.com do 5.10.

26. EMPORIUM d.o.o., Sveti Martin na Muri, traži 1 m/ž prodavača, javiti se na mob. 095/902-8237 ili na email: emporium@ck.t-com.hr do 3.10.

27. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara-montera namještaja na neodređeno za mjesto rada Austrija, javiti se na mob. 098/984-1949 ili na e-mail: elitinterijeri@gmail.com do 30.9.

28. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, traži 2 m/ž radnika na ravnanju metalnih konstrukcija, 5 m/ž strojobravara i 5 m/ž zavarivača, javiti se na email: posao@eko. hr do 30.9.

29. FODOR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o. Čakovec, traži 1 m/ž konobara i 1 m/ž kuhara u MAMAS&TAPAS BAR. Javiti se na tel: 040/363-726 ili mob: 091/238-2715 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 14.9.

30. FRAMOS TECHNOLOGIES d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodnje javiti se na email: n.varsic-goricanec@framos.com ili putem linka: https://framos. jobs.personio.de/job/1008837#apply do 15.9.

31. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž industrijskog mehaničara, 3 m/ž cjevara i 2 m/ž elektromontera za mjesto rada Njemačka, javiti se na email: jobs.croatia@christof.com do 30.9.

32. GK SOLARNE ELEKTRANE d.o.o., Prelog, traži 1 m/ž montera solarnih panela. Javiti se na e-mail: g.k.solarne.elektrane@

35. GKP PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7B, Prelog, traži 2 m/ž komunalna radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-458 ili na mob. 099/334-4451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@ pre-kom.hr do 30.9.

36. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz, javiti se na mob. 098/211-903 ili na email: vlado@hema. biz do 20.9.

37. HSG Kariera d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž operatera u proizvodnji, javiti se na mob. 099/4616-333 ili na email: mateja. slugecic@kariera.hr do 24.9.

39. Industrial Montage and Welding Team j.d.o.o., traži 10 m/ž montera na neodređeno, javiti se na email: matia@ imw-team.hr do 30.9.

40. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž backend developera, javiti se na email: info@ ipc.hr do 30.9.

41. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž kv vozača C kat., m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C + E kat., javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-750 ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti.com do 30.9.

ra-elektroinstalatera za mjesto rada Domašinec na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/722-770 ili na email: administracija@kabel-mont.hr do 15.9.

43. KEČKEŠ d.o.o., Prelog, Trg sv. Florijana 25, traži 2 m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-887 ili na mob. 091/607-1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@keckes.hr do 30.9.

na poslovima čišćenja i čuvanja garderobe i 1 m/ž električara - operatera za tehničko održavanje bazena, javiti se pismenom zamolbom na gornju adresu ili na email: gp-ekom@ck.ht.hr do 30.9.

38. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica , traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i m/ž mehaničara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 15.9.

42. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži 2 m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz za mjesto rada Hodošan i 2 m/ž električa-

44. KRIKA obrt za proizvodnju i usluge, Varaždinska 25A, Nedelišće, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/822-190 ili na mob. 098/632-113 ili na email: krika@krika. hr do 30.9.

45. LAGANINI d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, javiti se na tel. 040/858060 ili mob. 091/1822-512 do 15.9.

gmail.com do 30.9.

33. Golden Shine j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera, javiti se na mob. 098/162-9204 ili email: helenavarga101@gmail.com do 30.9.

34. GP EKOM d.o.o., Čakovec, Športska 2, traži 1 m/ž pomoćnog djelatnika

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

FIAT PUNTO 1.2 i FORD FOCUS

2.5 ST registrirani do 6/2024g., Info na mob. 095/858-1502

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na tel: 091/3960-505

POLJOPRIVREDA

TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 850 eur). Info na mob. 098/9422821

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine. Kosilica samohodna sa kotačima + laka prikolica, 1000 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

PRODAJEM PLUG OLT Slavonac - dvije brazde, malo korišten. Mob. 097/728-9476.

PRODAJE SE GROŽĐE miješane sorte cca 3000 kg berba 24.9., cijena po dogovoru, te se povoljno prodaje bijelo kvalitetno vino. Info na mob. 098/913-9451

PRODAJEM orahovo ulje hladno prešano, suhi grah i drvene bačve od 220, 250, 340 i 480 lit. Info: 095/505-2760

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 400 lit (2 kom) i 250 lit (2 kom). Upita� na tel. 040/364-354

KUPUJEM PARCELU voćnjak ili vinograd sa ili bez kuće/vikendice u gornjem Međimurju. Info: 095/505-2760

NEKRETNINE

Prodaje se kuća u Pušćinama (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 90.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

KUPUJEM PARCELU voćnjak ili vinograd sa ili bez kuće/vikendice u gornjem Međimurju. Info: 095/505-2760

PRODAJU SE NOVI IZGRAĐENI STANOVI od 82 m2 (termo fasada 15 cm i nutarnje ožbukano) izvedba srednji roh bau,( 3 sobe + dnevni boravak, blagovaona, kuhinja, 2 wc i 2 kupaone) u Pribislavcu, ul. F. Kuharića 14 – novi dio naselja, Info na mob. 095/858-1502

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću, EC/D, nazva� na broj mob. 091/1680-470

PRODAJE SE SAMOSTOJEĆA

KUĆA katnica stambene površine 150 m2 i okućnice 851 m2 u Čakovcu (uporabna dozvola, plin, struja). Upitati na telefon 091/3960-505

USLUGE

IZVOĐENJE HIDROIZOLACIJE na privatnim i poslovnim objektima. Info na telefon: +385 91 926 7739 ili +385 91 604 2628 ili info@gr-pts.com

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep� čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAObranja grožđa, jabuka ili bilo što drugo. Mob. 097/728-9476

ZAPOŠLJAVAMO plinoinstalatera-varioca, montera centralnog grijanja. Informacije na tel 042/232-293, Kociper company, Varaždin

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM laserski p daljinomjer,hdmi bežični adapter za povezivanje tv s mobitelom i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE (2 vel., 4 kom), cijena 40 eura/ kom. Ukras za kljove 15 eura/ kom. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE frižider obični Gorenje (60 €); Madraci dim. 200x90 cm (5 Kom, cijena 15 €/Kom) i Regal 2 m širine (50 €). Info na telefon: 091/611-3605

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, cijepljeni i očišćeni od parazita. Info na mob. 097/600-6038.

AKVARIJ od 30 litara, kompletno uređen sa 20 ribica, 20 čistača, živo bilje daje kisik, 40 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJEM ŠTENAD njemačkog ovčara, dvaput cijepljeni, tetovirani, majki i ocu displazija kukova i laktova očitana u Njemačkoj, roditelji s nula displazije. Info na mob. 099/246-5011

RAZNO

CRIJEVO za 35 metara s motalicom na kotačima, armirano, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

1460

PRODAJEM francuske ležaje dim. 210x160-100, 200x135 i 200x95 cm (očuvani kao novi), dvosjed, stolice za blag. 6 ili 8 kom, tapeciranu garnit. masiv (4x1), elemente predsoblja, regala, ivericu za podove-pregrade cca. 80m2, kolica za autogeno plinske boce, metal-drvene palete (2 kom), radni metalni stol dim. 175/80 cm, ručni flex, bušilicu i ostali alat kao i ostalo. info na mob. 091/5727-670

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

PRODAJE SE bračni krevet metalni bijele boje sa podnicom (90 €); Stolice za blagovaonu 4 kom (25 €/kom); Trosjed dvosjed + fotelja na razvlačenje (90 €); Korito sudopera dvodjelno s jednoručnom pipom na izvlačenje (60 €). Telefon 091/611-3605

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te hlače “Levi’s 501” W36 L36 (plave i crne) te hlače “Tesoro” vel. 54 (crne). Info na mob. 098/9158-640

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJEM Razne stvari: čekić, rolcange, grip-cange, konop na kolutu, voćarske škare, š� hače, motike, od 3 eura na više. Zagreb-Utrina, mob 091/9240-293

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE GRAĐA IZ SLOVENSKE

PILANE S DOSTAVOM:

• stolarske i građevinske daske

• letve

• grede

• fosne

• ostala građa Javiti se na broj telefona: +386 68 681 374

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM aparat za varenje

WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 450 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 450 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 400 eur). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, prodajem za 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE GROBNO MJESTO u Čakovcu (Mihovljan) na odličnoj lokaciji. Telefon: 099/500-6616

PRODAJEM AEG staklokeramičku ploču za kuhanje (4 plin), uščuvano i malo korišteno, te poklanjam kupaonski ormarić s ogledalom i komodu s ladicama. Info na mob. 097/631-6345

PRODAJEM orig. ratkape za renault 16 cola i 4 čelične felge 13 cola sa 4 rupe, GPS navigacija Vivax 350 za 50 eura, korito za sudoper dvodjelno i trodjelno. info na mob. 098/558-988

PRODAJEM KROVNE PROZORE (4 kom) dim. 74x140, plas�čni, još zapakirani, cijena 250 eur/kom. Info na mob. 098/213-275

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

servis za čišćenje

Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2

Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

NAUTIČKI PRSLUCI za odrasle osobe, 2 komada, malo korišteni, prodajem po 30 eura/kom.

Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!

Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Pre izvoru joj je rodni kraj, tam mala, sitna na puot kreče, pomali raste, pomali teče.

Ribe za sobom vleče, i listje i kitje, vetrek ju pomali tira i neda ji mira.

Suončece ju topi, diežđek ju puni, vija se, ka čim več toga vidi. Čuda puoteci si dela, ka na več struoni gledi.

Uspuot posljuša popievke razne, ftičeki se oglašuvlejo i skupa z riekom oni plešejo.

Teče rieka i �letno i pomali.

Negda se žuri kak da bi ju tirali. Negda pak je trudna ka jedva more dale iti.

Tekla bu ona dugo časa, tekla i tekla, ali ne i zanavek.

Negdi bu postala i teči prestala.

Tuožna bu, al negdi kraja bu sikak mela, de bu druga voda ona postala i na več kak prije bila.

Vrnuti se več na mogla, tam de završi, tam bu i ostala. Jer rieka sam v janu struon ide i nikak se nuozrat vrnuti nebre.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Matej Petermanec, 8. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Marta Borković, 8.razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Lana Kovačić, 7. razred, OŠ Domašinec, Ivek premišlavle kome bi kaj ostavil, učiteljica Emina Kefelja

Helena Horvat, 8. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Fran Pintarić, 6. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Dorotea Jambrošić, 8. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Teče rieka

Helena Perhoč, 8. a OŠ Domašinec Učiteljica Sanja Vebarić

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

PON - PET: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Tinejdžeri u školi

Škola ide bolje i lakše mladima koji posjeduju kvalitete stabilnog identiteta, a takvih nema puno

Briga o sebi

Škola nije najvažnija stvar u životu tinejdžera, nikad to nije bila. Većina mladih nekad, kad smo mi bili mladi (Koji mi? Dobro pitanje!) dominantno je bila zaokupljena stvaranjem bliskih prijateljstava i ljubavnih veza, slušanjem muzike i izlascima. Škola ni današnjim tinejdžerima nije najvažnija u životu, pogotovo nakon nekoliko godina pandemije koja je ostavila čudan trag u stvarnosti. Mnogi su se pogubili u prostranstvima interneta, izgubili interes za svakodnevicu, čini im se da je budućnost neizvjesna, čemu se uopće truditi? Mladima škola nije naročito važna, ali njihovim roditeljima je, panično se boje za njihovu budućnost. Znate, stavovi tinejdžera o školi razlikuju se i od stavova djece i od stavova odraslih. To je činjenica koju trebamo imati na umu kako bismo sačuvali vlastiti duševni mir, dok oni ne izađu iz tih godina. Zato je roditeljski mudro zahtijevati da idu u školu i prolaze razred po razred, a tinejdžer bi trebao sam odlučivati o tome hoće li se truditi za izvrstan ili tek dovoljan školski uspjeh. Kažem to, iako znam da roditelji u ovoj zemlji uglavnom inzistiraju na dobrim ocjenama. U osnovnoj školi dobre su im samo petice, u srednjoj može proći i četvorka. Mnogi roditelji stvaraju pritisak, a od stručnjaka očekuju da nedokazanu mladež privedu redu, radu i disciplini. Moram vam reći da su stručnjacima mogućnosti utjecaja ograničene karakteristikama mlade osobe. Akademsko postignuće iliti školski uspjeh ovisi o stabilnosti identiteta, a ovo je najosjetljivija i najnestabilnija životna dob. Škola ide bolje i lakše mladima koji posjeduju kvalitete stabilnog identiteta, a takvih nema puno. Intervencijama izvana, pretjeranom kontrolom, ali i premalom kontrolom, kao i odustajanjem od kontrole, roditelji mogu zakomplicirati izgradnju identiteta svog adolescenta. Rješenje je u ravnoteži i suradnji, u dobrim i brižnim

odnosima koji će potaknuti stvaranje stabilnije ličnosti, u razumijevanju i toleranciji prema promjenama raspoloženja, manjku energije i motivacije kod mladih osoba. Za vrijeme i nakon pandemije utvrđeno je da mladi osjećaju dodatan stres, manjak interesa i orijentacije u životu, pokazuju sve više adaptacijskih smetnji. Primjetna je manja uključenost u stvarnost, prezasićenost boravkom na društvenim mrežama uz kontraproduktivno sukobljavanje i roditeljsku nemoć da spriječe loše odluke, jer mladi nađu načine da ih zaobiđu. Nova vremena i nove metode, a zapravo stara priča. Kao što to nisu bili naši roditelji, iako su mislili da jesu, tako ni vi niste kontrolori života svojih tinejdžera, a oni nisu više mala djeca. Inzistiranje na dobrim ocjenama je frustrirajuće i sigurno neće u njima pobuditi želju za učenjem, prije će se dogoditi da zamrze školu, a možda i vas! Učenje je težak i ozbiljan posao, sjetite se sebe u srednjoškolskoj dobi. Vjerojatno vas nitko nije tjerao da danonoćno učite za petice niti vas nagrađivao za dobre ocjene. Bilo kako je bilo, odrasli ste i osamostalili se. Roditelji mogu željeti najbolje, mogu očekivati najviše, ali će na koncu, u najboljem slučaju dobiti onoliko koliko njihovo dijete uloži truda i postigne u životu. Znanje je bogatstvo, a ocjene u našim školama su već godinama slabo mjerilo znanja. Učimo da bismo znali, jer znanje je moć. To nije samo fraza. Stariji uglavnom i ne znaju što sve mladi znaju, oduvijek je tako. Učiti znači stjecati iskustvo, a školsko je učenje samo djelić našega ukupnog znanja. Taj je djelić potreban i nezaobilazan za stjecanje profesionalnih kvalifikacija, kad-tad to shvatimo. Samo mirno i strpljivo, roditelji, ima vremena, učenje je cjeloživotni proces, maraton a ne sprint. Utrčali smo u novu školsku godinu, čuvajte živce i sretno!

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sati

ČET: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/2221-888

Svaka osoba se nosi sa stresom na drukčiji način, no jasno je da neke strategije nisu zdrave, npr. korištenje sredstava ovisnosti (alkohol, droga, cigarete) koje štete ostalim područjima brige o sebi

Briga o sebi je, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, sposobnost pojedinca, obitelji i zajednice da promiče vlastito zdravlje, sprječava bolesti, održava zdravlje te da se s bolesti i teškoćama nosi uz podršku zdravstvenih djelatnika ili bez nje. Drugim riječima, briga o sebi su sva ponašanja kojima je cilj postići životnu dobrobit, odnosno poboljšati i održavati tjelesno i mentalno zdravlje. Ona je ključna za izgradnju otpornosti na izvore stresa koje ne možemo eliminirati. Kada se poduzmu koraci za brigu o svom tijelu i umu, pojedinac je bolje opremljen da živi punijim životom. Zbog toga je bitno procijeniti na koji se način brinemo o nekoliko različitih područja života, a okvirno ih možemo podijeliti na tjelesnu, društvenu, emocionalnu, mentalnu i duševnu briga o sebi. Bitno je pronaći ravnotežu koja nam omogućuje usmjeravanje pažnje na svako od navedenih područja. Ponekad je potrebno pridati više brige jednom određenom području kako bi se uspostavila ravnoteža ili se oslobodilo od stresa. Potrebno je brinuti o svom tijelu kako bi ono učinkovito funkcioniralo. Budući da su um i tijelo jako povezani, briga o tijelu će pozitivno utjecati na to kako se osjećamo i razmišljamo. Briga o tijelu se odnosi na hranu i tekućinu koje unosimo u sebe, koliko sati i kako spavamo, koliko smo fizički aktivni, i koliko se dobro brinemo o osobnoj higijeni i tjelesnim potrebama. Također, odlazak na preglede kod liječnika i uzimanje propisanih lijekova

dio su dobre tjelesne brige o sebi.

Ljudi su društvena bića kojima je potrebna redovita interakcija s ostalima. Stvaranje i održavanje zdravih društvenih odnosa bitni su za zdravlje i dobrobit osobe, dok izoliranost može negativno utjecati na mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje osobe. Ponekad je teško pronaći dovoljno slobodnog vremena, no važno je ne zanemarivati kvalitetno druženje s obitelji i prijateljima. Emocionalna briga o sebi odnosi se na prepoznavanje i reguliranje vlastitih neugodnih emocija kao što su ljutnja, tuga i anksioznost. Bitno je pronaći zdrave strategije nošenja sa stresom koje možemo koristiti na siguran način. Svaka osoba se nosi sa stresom na drukčiji način, no jasno je da neke strategije nisu zdrave, npr. korištenje sredstava ovisnosti (alkohol, droga, cigarete) koje štete ostalim područjima brige o sebi.

Mentalna briga o sebi obuhvaća aktivnosti koje stimuliraju mozak i održavaju um oštrim. Samo neki od primjera za to su rješavanje križaljki, čitanje knjiga, bavljenje novim hobijima, učenje novih vještina ili informacija o temama koje nas zanimaju.

Duševna (spiritualna) briga o sebi uključuje aktivnosti i navike koje pomažu u davanju dubljeg osobnog smisla i ispunjenosti. Ono se ne odnosi isključivo na religiju, a može uključivati aktivnosti kao što su provođenje vremena u prirodi, volontiranje, pronalaženje mjesta u zajednici i prepoznavanje vrijednosti koje su nam osobno najvažnije. Veza između alkoholizma i brige o sebi je dvosmjerna. S jedne strane, alkoholizam može biti posljedica nedovoljne brige o sebi u jednom ili više područja života, dok s druge strane alkoholizam može biti uzrok nedovoljne brige o sebi. Ovakva složena međusobna povezanost u krajnjem slučaju može dovesti do samozanemarivanja, odnosno ekstremnog nedostatka brige o sebi koji značajno ugrožava tjelesno i mentalno zdravlje osobe, kao i njenu životnu sigurnost. Osoba ne samo da prestaje biti sposobna brinuti o sebi, već prestaje tražiti nužnu zdravstvenu i socijalnu pomoć. U tom slučaju bitna je velika podrška obitelji, prijatelja i stručnjaka kako bi se osobi pomoglo i vratilo je na pravi put koji uključuje neprekidno održavanje brige o sebi u svim područjima života.

Nikola Petričević, magistar psihologije

DVD Palinovec najbolji u kategoriji podmladak muški

1. Koordinacijsko natjecanje vatrogasnog podmlatka sjeverozapadne Hrvatske, koje je okupilo 400-tinjak djece, održalo se 2. rujna 2023. godine u Čakovcu na terenima SRC-a Mladost Čakovec

Piše i foto: Mario Golenko

Sportsko-rekreacijski centar Mladost u Čakovcu u subotu je bio stjecište djece i mladih okupljenih u vatrogasnim društvima Hrvatske.

Tijekom dana održana su dva velika natjecanja, a prvi su na borilište izašli natjecatelji prvog Koordinacijskog vatrogasnog natjecanja podmlatka sjeverozapadne Hrvatske. Natjecalo se 400-tinjak djece iz Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke te Krapinsko-zagorske županije, na što su posebno ponosni predsjednik VZMŽ-a Mario Medved i vatrogasni zapovjednik MŽ Robert Meglić. Prvi susret prijateljstva u vatrogastvu sjevernih hrvatskih županija održan je u Čakovcu, a u neku ruku je i

pokušaj ostvarenja želje kako bi se ovakav tip natjecanja nastavio i kako bi došlo do nacionalnog natjecanja �inalista koordinacijskih natjecanja.

Na natjecanju je sudjelovalo po 10 ekipa podmlatka iz Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Ukupno 39 ekipa i više od 400 djece. Natjecanje je bilo podijeljeno na ekipna natjecanja u vatrogasnim vještinama i u štafetne utrke. Usprkos vrućini djeca su hrabro odradila sve zadatke i postigla odlične rezultate. Međimurje ostvarilo odlične rezultate dvjema pobjedničkim ekipama.

Nakon natjecateljskog dijela uslijedilo je postrojavanje i proglašenje pobjednika. Sve

POVIJESNI REZULTATI

prisutne redom su pozdravili: Matija Posavec, župan Međimurske županije, Nedeljko Vukalović, zamjenik predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice za kontinent i izaslanik župana Varaždinske županije, Mijo Brlečić, predsjednik koordinacije Središnje Hrvatske, Zdenko Čarapar, predsjednik koordinacije istočne Hrvatske, Stjepan Skuliber, predsjednik koordinacije sjeverozapadne Hrvatske i izaslanik župana Krapinsko zagorske županije, Mario Medved, predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije, Darko Palaš, predsjednik Vatrogasne zajednice Koprivničko-križevačke županije, Marijan Lovrenčić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije, Robert Meglić, zapo-

vjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije, Željko Nađ, zapovjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije i Zdravko Filipaj, kontrolor natjecanja.

DVD Palinovec najbolji je bio u kategoriji podmladak muški, dok je drugo mjesto zauzeo DVD Donji Mihaljevec, a treće mjesto DVD Vrtlinovec. U kategoriji se natjecalo 20 ekipa.

DVD Remetinec odnio je pobjedu u kategoriji podmladak žene, drugo mjesto zauzela je ekipa DVD-a Struga, a treće mjesto DVD Bedekovčina. U toj kategoriji natjecalo se 19 ekipa.

Lijepo je vidjeti takvu brojnost u podmlatku za jedno od najplemenitijih zvanja kao što je vatrogastvo.

DVD Pretetinec postigao svoj najveći uspjeh!

Prošle subote slavili su i družili se vatrogasci DVD-a Pretetinec i njihovi prijatelji. Nakon odličnog uspjeha na regionalnom natjecanju među četirima županijama (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska) na koji su se plasirali nakon županijskog natjecanja vrijedilo je proslaviti.

Cure su na natjecanju imale najbolje pojedinačno vrijeme i drugo vrijeme u ukupnom poretku među podmlatkom.

Kako su se osim tog vremena bodovale godine i štafeta, osvojile su ukupno 6. mjesto koje je također bilo nagrađeno zlatnom medaljom. Tako su pokazale da i mali mogu biti veliki.

DVD Pretetinec je malo društvo koje ima 64 člana, od toga što je posebno bitno naglasiti čak 35 podmlatka i mladeži, što je bogatstvo i budućnost tog Društva.

Sinergija koja je rođena između mladih vatrogasaca, njihovih roditelja, mentora

Mirka Horvata, Matije Ivanuše i Luke Kravaršćana, predsjednika DVD-a Damira Podvezanca, zapovjednika Matije Ivanuše i tajnika Mirka Horvata, rijetko se viđa.

Pa ne čudi što su danas s ponosom na sve svoje vatrogasce proslavili završetak jako dobre sezone u kojoj je podmladak žena osvojio prvo mjesto na županijskom natjecanju, pomeo konkurenciju i osvojio čak tri medalje na općinskom natjecanju i to

za podmladak žene, muški i mladež, dok je starija muška ekipa bila četvrta. Takav rezultat dogodio se prvi put u povijesti ovoga DVD-a.

Na rezultate su posebno ponosni i roditelji mladih vatrogasaca koji ističu da je sve rezultat iznimne suradnje s mentorima i upravom.

Kako su nam djevojke rekle, sve su dobre prijateljice i jedva čekaju svaki trening, izlet, druženje, sladoled… jer mentori su super i odlično se slažu.

Za tri godine DVD slavi 100 godina postojanja, nadaju se da će do onda postati još i bolji te se plasirati i na državno natjecanje,

rekao je Matija Ivanuša, zapovjednik Društva. (sz)

Podmladak žena najbolji na županijskom natjecanju: stoje slijeva nadesno Mirko Horvat, Kris�jana Horvat, Magdalena Kirić, Antonija Preložnjak, Lorena Novak, Maja Dovečer i Ma�ja Ivanuša, a čuče Lana Petran, Kiara Ana Srnec, Lora Bezek, Nikol Kraljić i Klara Kirić

Mlade nade iz DVD-a Palinovec, brat i sestra s pobjedničkim peharom

Ekipa DVD-a Palinovec bila je najbolja u muškoj konkurenciji

MEĐIMURSKA KUHARICA

Vegesalata sa šampinjonima i tikvicama

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Kulinarski specijaliteti Gradske kavane Lovac u Prelogu nadaleko su poznati. Osim bogate a la carte ponude, jela s roštilja, pizza, svečanih ručkova i proslava u ovom ugostiteljskom objektu nudi se i svakodnevni topli obrok te mogućnost cateringa. U jelovniku Gradske kavane Lovac

Sastojci:

- lisnata salata (različite vrste)

- šampinjoni

- �kvice

- jogurt

- senf

- med

- limun

- sol, papar

svoje omiljeno jelo pronaći će i vegetarijanci, odnosno svi koji žele ponekad pojesti nešto bezmesno. Šef kuhinje

Davor Vadlja stoga je za našu standardnu rubriku Međimurske kuharice odabrao i pripremio vegetarijansku salatu sa šampinjonima i tikvicama. Priprema jela je brza i jednostavna, stoga će uz kuhanje ostati dovoljno slobodnog vremena za druge vam drage aktivnosti.

Očisti se i opere više vrsta lisnate salate. Salatu serviramo na tanjuru. Zatim se na jakoj vatri prže gljive (šampinjoni) i tikvice koje smo prethodno narezali na tanke ploške. Šampinjone možemo ostaviti cijele ili ih također narezati na ploške, ovisno o njihovoj veličini. Kad tikvice i šampinjoni omekšaju, to je znak da su dovoljno pečeni. Dodamo ih salati na tanjurute sve prelijemo laganim

Vino tjedna

Recept plus

Slasni perec

Za pripremu slasnog pereca uvijek je pravo vrijeme. Evo recepta za brz i ukusan perec. Najprije se prosije brašno. Mlijeko se zagrije. U malo zagrijanog mlijeka stavi se dizati kvasac. Jaja se izmute. U zdjeli promiješamo brašno, mlijeko, kvasac i jaja. Dobivenu smjesu tijesta ostavimo da se polagano nadigne. Kad se tijesto diglo, izmiješamo ga još jednom te podijelimo na dva dijela. Svaki dio oblikujemo u duguljast oblik koji formira-

mo u polukrug, oblik pereca. Perec premažemo jajem koje smo izmutili. Perece stavimo peći na 180 stupnjeva. Vrijeme pečenja je oko jedan sat. Preporuka: kad su pereci napola pečeni, prekrijemo ih folijom za pečenje kako pereci ne bi poprimili previše tamnu boju. Perec se servira ohlađen. Može se servirati uz domaći džem ili pak uz tople napitke kao što su kava, čaj ili mlijeko. U slast! (rr)

Sastojci:

- 1 kg glatkog brašna

- pake�ć kvasca

- 2 jaja

- 3 žumanjka

- 2 dl ulja

- 6 dl mlijeka

- sol

- 100 gr šećera

- 1 jaje za premaz

- korica limuna - rum

Kuhar Davor Vadlja

dresingom. Pripremili smo ga tako da smo pomiješali jogurt, senf, med, limun i začine (sol, papar). Tanjur možemo ukrasiti svježim listovima mente i kriškama limuna. Dobar tek vam želi kuhar Davor Vadlja i ostali djelatnici Gradske kavane Lovac!

Chardonnay Novak

Vinogorje Međimurja i obitelj Novak podarili su poklonicima vina odličan chardonnay. Ovo osvježavajuće vino, zanimljivog voćnog i gotovo možemo reći retrookusa, preporučuje servirati uz vegetarijansku salatu sa šampinjonima i tikvicama Amir Pokvić, iz Gradske kavane Lovac u Prelogu. Chardonnay proizveden i odnjegovan po recepturi obitelji Novak (12 % alk.) prepoznaje se po ugodnom voćnom mirisu. U njemu

Knedle sa šljivama

prevladavaju arome nedozrelog voća poput zelene dinje i zelene jabuke. Prisutne su i note zelenog čaja. Takav okus daje vinu živost, pa iako glavnu riječ vode izražene kiseline, ovo vino ima uravnoteženu kiselost. Chardonnay Novak uvijek će biti vaš dobar odabir jer ovo vino spada u popularnija bijela vina.

Vino je najbolje servirati na temperaturi oko 15 stupnjeva. Živjeli!

(rr, zv)

Priprema: Kuhane krumpire ogulite i još vruće protisnite. Stavite ih na dasku dok su još topli i zamijesite tijesto uz dodatak brašna, maslaca i jajeta.

Takvo tijesto razdijelite na nekoliko dijelova, a svaki oblikujte poput svitka.

Od tih svitaka odrežite prikladan komad i splosnite ga dlanovima.

U sredinu tog komada tijesta stavite jednu šljivu, preklopite krajeve tijesta na šljivu i napravite okruglice. Gotove okruglice stavite u vrelu vodu i kuhajte ih nekoliko minuta dok se ne pojave na površini

vode. Kuhane okruglice valjajte u prženim mrvicama.

Uzmite tavu, zagrijte preostali maslac i pržite mrvice do rumenkaste boje. U toj tavi valjajte okruglice da budu sa svih strana obložene mrvicama. Gotove okruglice složite u zdjelu i posipajte ih šećerom u prahu.

Sastojci:

- 1 kg krumpira

- 35 dag oštrog brašna Čakovečkih mlinova

- 1 cijelo jaje

- 1 dag maslaca

- 1/2 kg šljiva

- 10 dag krušnih mrvica

- 8 dag maslaca

- šećer u prahu za posipanje

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

ZVONKO JAKOPIĆ iz Grabrovnika

Lovački bograč s mesom divljači

Zvonkova je želja da unuci, kad odrastu, krenu njegovim korakom i da zavole lov, kako bi ih deda koji put mogao povesti sa sobom na neponovljiva iskustva druženja u prirodi i s prirodom

Piše: Aleksandra Sklepić

Međimurje je živopisan kraj koji je poznat po ljubiteljima prirode i lova, tako da brojna naša sela, posebno ona u gornjem Međimurju, imaju lovačka društva koja su vrlo aktivna i privlače stalno nove članove. Tako zanimljiv hobi nosi sa sobom mnogo rada i odgovornosti, ali svima nam je jako dobro poznato - tamo gdje su lovci, tamo se i dobro jede. Recepti s mesom divljači pravim su gurmanima uvijek zanimljivi, a kad je kuhača

Sastojci za 50 litara

bograča:

1 cijela srna (12 kg)

4 kg govedine

4 kg svinje�ne

3 kg divlje svinje

8 kg luka

1 kg svježe paprike

2 glave korijena celera

3 glavice češnjaka

1 kg svježe mrkve

½ litre pasirane rajčice

1 mala flašica ajvara

4 žlice vegete

sol i papar po ukusu

3 ljuta feferona

2 vrećice suhih vrganja

3 žlice mljevene baranjske paprike

1 litra crnog vina

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

u ruci iskusnog lovca i još k tome vrsnog kuhara, zagarantiran je vrhunski lovački bograč o kojem se još dugo priča.

Zvonko Jakopić (62) iz Grabrovnika majstor je u pripremanju bograča od mesa divljači i s nama je podijelio svoj recept. - Lovac sam već trideset godina i na svakom lovačkom natjecanju na kojem sam bio, kuhao se bograč. Uvijek sam gledao kuhare kako to pripremaju, pa sam se odlučio i sam isprobati. Ispalo je jako dobro, a mogu se pohvaliti da sam

Priprema: Izdinstati luk do zlatne boje, dodati meso srne i vepra te malo dinstati i miješati. Usitniti mrkvu, celer, papriku i češnjak te dodati u meso. Dinstati da meso i povrće puste sok, zatim dodati govedinu i još neko vrijeme sve zajedno dinstati. Zatim, na kraju, dodati svinjetinu i zaliti vodom pa sve zajedno kuhati. Dodati začine prema receptu i povremeno probati meso, da se ne raskuha. Kad je meso pri kraju, dodati feferone, rajčicu, ajvar i vrganje. Na kraju napraviti zapršku i uliti u bograč. Kratko ostaviti da uzavri i uliti jednu litru crnog vina da se sve skupa još kuha par minuta. Uz bograč jako dobro paše kuhani krumpir narezan na kockice. Krumpir se ne stavlja kuhati u bograč, nego se servira na tanjur u koji se onda stavlja bograč.

nedavno, prilikom otvorenje obnovljene kapelice u Trnovčaku, kuhao bograč za čak 100 ljudi, pohvalio nam se skromni Zvonko. Zvonko je u mirovini, a radio je cijeli radni vijek u Sloveniji kao zidar. Živi sa suprugom Miljenkom, a imaju dvije odrasle kćeri, Simonu i Irenu, koje ne žive s roditeljima, ali su blizu. Obje vode svoj posao, a nije im teško raditi, što su sigurno naslijedile od svojih vrijednih roditelja. Rado svrate u roditeljski dom, gotovo svakodnevno, a Zvonka i Miljenku najviše veseli kad stignu i unuci Luka, Denis i David pa s dedom uče o prirodi, poljoprivredi i lovu. Zvonko obožava prirodu i životinje pa kod svoje vikendice u kojoj

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

rado provodi većinu vremena ima sedam jelena lopatara o kojima se brine i koji su njegov veliki ponos.

U svom vinogradu ima tisuću trsova, a kod kuće uzgajaju pajceke, piceke, purice, race i zečeve.

- Član sam Lovačkog društva Fazan iz Štrigove i rado idem na sva druženja i natjecanja, ispričao nam je. Imam i tri medalje, zlatnu, srebrnu i brončanu, za organizaciju raznih događaja. Društvo živi od turizma pa često idemo na lovačke ture s turistima, u čemu jako uživamo jer u našem su kraju šume prekrasne i svaki je odlazak neponovljiv doživljaj.

Trenutno sam dopredsjednik kluba, a vodim turi-

ste kao zamjenik lovnika već osam godina.

Pitali smo Zvonka supruga ljuti li se što je toliko odsutan s lovcima, pa nam je rekao da se iz početka ljutila, dok je jednom nije poveo sa sobom pa je tada shvatila zašto je tako lijepo na lovačkim druženjima.

Zvonkova je želja da unuci, kad odrastu, krenu njegovim korakom i da zavole lov kako bi ih deda koji put mogao povesti sa sobom na neponovljiva iskustva druženja u prirodi i s prirodom.

Kad nije zaposlen, a to je rijetko, Zvonko i doma pomaže pri pripremanju ručka te rado roštilja i peče meso ispod peke u čemu je također izvrstan.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 12. rujna do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 15. rujna. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1460

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 12. rujna 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 15. rujna 2023.

Ovotjedna dobitnica: Katja Knežić iz Čakovca

Zvonko s lovačkim bogračom od mesa divljači

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Svojim šarmom i smislom za humor uspjet ćete nadvladati distancu u osobnim odnosima koja će se topiti iz dana u dan. Voljena osoba sve će vas više podržavati, a ni vi joj nećete ostati dužni. Bit će vam zaista drago što je tako. Malo više truda pokazat ćete u poslovima kreativnosti.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Budite blagi s voljenom osobom i ne uzimajte okolnosti koje vam ne idu uvijek na ruku previše ozbiljno. Dani su takvi da ćete se trebati prilagođavati. Oni koji to učine bolje i prihvate poneki kompromis, uživat će u većem međusobnom povjerenju. Mnogo posla je pred vama, a uz to idu i napori.

LAV (23.7. - 23.8.)

Pred vama su dani u kojima će biti šarenih ljubavnih iskustava. Oni koji su još sami neka se dotjeruju i izađu među ljude, ali neka njihovi kriteriji budu realni. Oni u vezama bit će sasvim zadovoljni ako prihvate voljenu osobu takvu kakva jest. Volite kreativan ili umjetnički rad,

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaši privatni odnosi bit će dobri, ali nećete imati razloga za oduševljenje. Ova monotonija ponekad će biti razbijena malim svađama ili provokacijama. Ne dajte im da se razviju. Ostanite mirni i čuvajte ono što imate. Uzet ćete stvari u svoje ruke, dati sve od sebe i napraviti veliki korak

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemama izaći ili se povući u svoj svijet.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Većinu idućih dana ćete se potruditi ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na diskretniji način, ali i dalje ćete biti zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanjiti izlaske. Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti.

BIK (21.4. - 20.5.)

Pred vama su dani bogati izlascima i zabavama. Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja. Koliko vi mislite na drugu stranu, toliko će i ona misliti na vas. Pojavit će se novi suradnici iz drugog radnog okruženja .

RAK (22.6. - 22.7.)

Diskrecija i intimnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojim ćete se rukovoditi u osobnom životu ovih dana. Možda ćete voljenoj osobi čak ići i na živce jer kad ona poželi izaći, vi biste ostali kod kuće. Budite malo otvoreniji za društvo. Izgledat će kao da svi nešto razvlače, ali vi nećete čekati ništa.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, da prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Tek uz više humora i samokontrole stvari mogu krenuti nabolje. Umjetnici će dobiti lijepu priliku u svom radu.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Kad ste se istrenirali da vam sve bude ravno, opet se budi ljubav. Malo ste iznenađeni novom situacijom, ali prilagodit ćete se. Svakome je draže biti s nekim nego sam. Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da biste morali. Sve ćete se više zanimati za financije ili nove sustave.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Bit ćete sretni što vas drugi razumiju. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lakše će je sresti na neobičnim mjestima ili onim povezanim s umjetnošću.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami na putu sreću ljubav.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1459

Muzeologajnica i u novoj vrtićkoj/školskoj godini

Piše: Ines Virč

Muzeologajnica, edukativno-kreativni projekt Muzeja Međimurja Čakovec, obuhvaća niz predavanja i radionica na temu zavičajne povijesti i kulturne baštine Međimurja i namijenjen je djeci vrtićkoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga uzrasta. Saznajte više o tom projektu na poveznici: https://mmc. hr/muzeologajnica.html, a mi ćemo vam s veseljem odgovoriti na sva vaša pitanja. S obzirom na to da su 2023. i 2024. proglašene Europskom godinom vještina, edukativno-kreativni sadržaji Muzeologajnice bit će još više usmjereni postizanju zadanih ciljeva, tj. brzom i točnom izvođenju složenoga slijeda naučenih radnji koje

PODTUREN

pojedincu omogućuje lakše i uspješnije obavljanje određenih aktivnosti na edukativno-kreativnim radionicama kao što su crtanje, cifranje licitarskih srca, izrada božićnih ukrasa od tradicionalnih prirodnih materijala, šivanje, pletenje, ukrašavanje črnih pisanica, izrada predmeta od gline, origami, izrada maketa i brojne druge. Radionice će uz muzejsku pedagoginju izvoditi brojni nositelji vještina koji svoja znanja i umijeća održavaju živima i strpljivo prenose na mlađe naraštaje. Svaki susret s nositeljima vještina bit će nova prilika za različite kreativne radove, ali i nova znanja i razmišljanje jer će vas voditelji svojim vještim rukama i pričom odvesti u neka druga, ne tako davna vremena (svakako pratite stranice na Facebo-

oku i mrežne stranice Muzeja Međimurja Čakovec i Riznice Međimurja kako biste se na vrijeme prijavili na određena predavanja i radionice).

Pred nama je rujan. Bliži se kraj ljeta. Jesen se već tiho i polako šulja u naše Međimurje. Ako ne znate što sve, naravno uz svakodnevne poslove, morate obaviti u rujnu, zavirite u Univerzalni etnokalendar za Međimurje i okolicu ili svake godine ispočetka, u kojem autorica Smiljana Petr-Marčec navodi svece i običaje tijekom godine, savjete iz starih međimurskih stoljetnih kalendara, pučka vjerovanja i praznovjerja, radove i običaje uz njih… I budite kreativni i marljivi jer ve su dnevi več čuda krajši i opomenejo nas na zimu…

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

10 – 18 sati

Utorak – petak:

8 – 18 sati

Subota – nedjelja:

10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Radionica izrade kućica za ptice

Dana 14. 8. 2023. godine Zaštitarsko ekološka udruga Čaplja organizirala je ekološku radionicu za mlade koju provodi u sklopu svojih aktivnosti. Okupilo se 30-ak djece od 6 do 12 godina u prekrasnom prirodnom okolišu Ekokućice Čaplja uz rijeku Muru u Podturnu. Tema radionice bile su kućice za ptice. Zaštitarsko-ekološka udruga Čaplja osnovana je prije dvadeset godina na inicijativu nekoliko zaljubljenika u prirodu, s ciljem da promovira ekološku osviještenost mještana Podturna.

Trenutno ima 35 članova koji su vrlo aktivni na radnim akcijama ekološkog

značaja, organizaciji tribina, obilježavanje dana vezanih uz ekologiju i aktivnostima koje provodi Općina Podturen.

Radionica izrade kućica za ptice jedna je od mnogobrojnih zanimljivih aktivnosti, a organizirana je s ciljem da se djeci približi važnost brige za okoliš u kojem žive i da se na zanimljiv način potakne mlade sumještane da sudjeluju u brizi i čuvanju životinja i biljaka oko sebe.

Nakon kratkog uvoda, djeca su imala priliku oslikati kućice za ptice raznim bojama, prema vlastitim idejama te su nakon sušenja kućice postavljene na obližnja stabla kako bi pružile

utočište i dom mnogobrojnim vrstama ptica koje žive uz Muru. U aktivnostima oko radionice pomogla je i

Udruga slobodnih umjetnika Podturen na čemu im organizator najljepše zahvaljuje. (Aleksandra Sklepić)

Svaki susret s nositeljima vještina bit će nova prilika za različite kreativne radove

Mališani su uživali bojeći kućice

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Sunčano i vrlo toplo

VREMENSKA SLIKA: Druga polovica kolovoza donijela nam je puno sunčanih i toplih dana. Sam kraj mjeseca obilježilo je malo svježije vrijeme uz mjestimičnu kišu, ali s prvim danom rujna (ujedno i prvim danom klimatološke jeseni) nam se opet vratilo ljeto. Po svim prognostičkim materijalima sljedećih tjedan dana nastavlja se u ljetnom tonu. Kiše nema na vidiku, bit će suho, sunčano i vrlo toplo. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U četvrtak nastavak pretežno sunčanog, ugodnog i zdravog kasnoljetnog vremena. Jutro će biti svježe uz temperaturu između 11 i 14, a tijekom popodnevnih sati mjerit će se oko 27 Celzijevih stupnjeva.

U petak očekujemo suho, sunčano i još stupanj toplije vrijeme uz puno sunca, ujutro s mjestimičnom maglom. Nakon svježeg jutra s temperaturom

oko 13, danju ćemo se ugrijati na toplih 28 stupnjeva.

Čini se da nam i subota donosi povoljne vremenske prilike. Jutro će biti svježe, mjestimice s maglom, ali dan bi nam trebao biti sunčan i vrlo topao s temperaturama između 28 i 30 Celzijevih stupnjeva.

I u nedjelju obilje sunca, vrijeme će biti lijepo, sunčano i toplo. Idealno za planove na otvorenom ili odlazak

Pučka meteorologija

Iza topla i suha rujna ide hladan i mokar listopad

na more jer je i temperatura mora još uvijek dosta visoka. Ovdje na kopnu očekujemo da bi dnevni maksimalac bio oko 30 Celzijevih stupnjeva.

Prvi dan novog tjedna će nam i dalje biti suh i pretežno sunčan uz maksimalnu temperaturu oko 30 Celzijevih stupnjeva. Čini se da suho, sunčano i ljetno vrijeme ostaje i sredinom tjedna. Vinogradari i poljoprivrednici će sigurno biti zadovoljni ovakvim prognozama. Tek tamo krajem četvrtka i oko petka može pasti nešto kiše ili kakav pljusak uz manje osvježenje.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 6. 9. 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 5. rujna 1873. tornado na Dugom otoku usmrtio desetak ljudi

• 7. rujna 1946. u Zagrebu na Griču izmjereno 34,2 Celzijusa

• 9. rujna 1755. u okolici Bjelovara jaka tuča oštetila raslinje

• 11. rujna 1970. pijavica zahvatila Veneciju i usmrtila 36 ljudi, a 500 ih ozlijedila

SKANDINAVKA VICOTEKA

Autoškola

Auto autoškole ludom brzinom ulijeće na benzinsku pumpu i koči.

- Molim vas, ugasite motor, viče radnik vozaču.

- Ugasio sam. To se instruktor trese u autu.

Folirant

Učiteljica proziva Pericu:

- Perice, jučer ponovo nisi bio u školi!

- Baka mi je bolesna!

- Svaki put kad izostaneš iz škole, tebi je baka bolesna. Ne vjerujem u to!

- Pa da, učiteljice, i mi sumnjamo da baka folira!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Neje se niti v trenerima

Kuliko sam vam minuli tjeden rekel zakuhalo se v labodoritaškomo lonco i labodoritaši Dinama, očem reči jivi menegeri smo zmenili trenera Igora Biščana jerbo so labodoritaši ne igrali kak je uprava splanerala, pak so zeli Reki trenera Jakiroviča, a unda pak je i Reka morala najti nekšega novoga trenera jerbo so joj Dinamovci „�krali“ Jakiroviča. Oni so ne dauko išli nek so si vu Velikoj Gorici zadrobiščili Željkija Sopiča. No, kuliko smo vidli neje se v trenerima jerbo so Dinamovci ispali z Evropske lige, a Reka pak z Konferencijske. To isto so naprajli Hajdukovci i Osječani šteri so ne zmenili trenere. Očem reči, da bi Dinamovci došli na isto da so i ne zmenili trenera, ruon tak bi bili ispali i z Biščanom i da so to ne naprajli ne bi se zamerili Miškovičo, a niti pak Reki. Kaj reči, pak nikaj drugo nek da treneri ne igrajo nek labodoritaši. Dinamovci so ipak uspeli ostati v Evropi makar v tretji ligi, ali i to je čuda vejč nek da so ostali praznih šaki kak Reka, Hajduk i Osijek.

Morje je plavo i v Splito

Verjem da vam je palo v oko i to kak je v Splito se belo, od Hajduka pak na dale, sam je morje plavo. Si znuomo da je voda v morjo bez boje i da se čre jo vidi, ali samo je nebo ober je, a ono je plavo tak da je i morje plavo. Nebo je plavo, morje je plavo tak kaj bodo i Hajdukovci znali da so Dinamovci ruon tak plavi i da so oni prvaki Lepe naše. Tak je bar zadjih dvajsti let. Kak je sako zlo za nekše dobro tak je i to kaj so Dinamovci več na leta nejbolši v Lepoj našoj pomoglo Dalmošima kaj rajši i gosteše hodajo v cirkvo. A Zakaj? Zato kaj jedino v cirkvi morejo videti kak velečasni oblečeni v belo opravo pre saki meši zdiguvle pehara (čitaj: kaleža).

Pak smo mi Međimorci nejbolši? Malo, malo, pak se pripeti kaj smo mi Međimorci nejbolši v Lepoj našoj. Tak se je pripetilo kaj so policaji, prosto rečeno, navohali rekordera z maliganima vu krvi. Najme kaj, policaji so v Nedeliščo zastajli šofera šteri je vozil auta z

Najte vejč piti kak morete podnesti

5,24 promilov maliganov. To vam je kak da ribič prime soma od deset kil. I znate kaj so policaji nejpredi naprajli dok je jiva frulica jako glasno zapopevala? Nejpredi so se pogledali, a unda so pogledali frulico jerbo jim je šofer čistam kredno zgledal. Na tri – štiri so se, i to z očima, dospomenuli kaj bodo čoveko još jempot dali kaj puhne v frulico. Kaj so se dospomenuli to so i napravili, ali je frulica i drugoč isto pokazala kaj znači da je šofer hajdik dugo slonel na šanko ili pak v goricaj pre pajdašo v pelnici med lagvaj. Posle se je zazvedilo kak je čovek več par pot puhal i fala dragomo božeko navek je nekaj napuhal, ali nigdar tak čuda kak ve v Nedeliščo. Došli so i doktori šteri so rekli da je čovek ne dosti spil kaj bi se žjimi pelal v črlenomo križo nek more iti z policajima v stanico i tam bode ostal tak dugo dok se ne strezni. Najbrž tri dni kak je prognozeral stareši policaj. Doktori, a i policaji, nam navek govorijo nek ne pijemo vejč kak moremo podnesti, no ne znati je li of naš gospon more tak čuda podnesti ili pak je pil na srce. Mortik je Hajdukovec, pak ga je strašno tre�ilo to kaj so jegovi "beli ftiči" zgubili doma od Istre z Pule. Brzčas so ga policaji i to pitali, ali jiv je nej bajbole razmil!

Smetje je podražilo

Ono o čemo se je več hajdi dugo šepetujilo se je i pripetilo: smetje je podražilo, očem reči, komunalci so zdigli cene prevoza našega domačega smetja na smetlišče. Čim se glasneše šepetujilo da bodo čeki za odvoz smetja vekši komunalci so nam se glasneše obečuvali kak se to ne bode pripetilo. I kam če suza nek na oko tak so vekši čeki za smetje došli v naše hižne poštarske ormareke. No, kaj bom vam rekel, pak bilo je i pitanje dneva da se to bode pripetilo ako je se ono kaj je v paper, folijo, tetrapak ili pak v drugo smetje zamotano dražeše unda mora i ambalaža biti dražeša. Si živijo od penez, od ojerov pak tak i komunalci tak da so ipak komunalci, na se

zadje, deli točko na i. Morem vam reči da sam si to nekak premagadil, a mortik i zato kaj si nebrem pomoči, ali dok sam čul da so i v belom Zagreb grado čeki za smetje vekši, a nišči ne vozi smetje unda sam ne mogel k sebi dojti. Kuliko vidimo mi smo još dobro prešli jerbo naši komunalci, još navek, saki tjeden dohajajo na naše hižne adrese, kak čakoski tak Priločanci, a i Serjančari. Nek Tomaševičovi zagrebečki purgeri dojdejo k nam v Međimorje glet kak jim varoš mora zgledati!

Stari traktori v Selnici

Minulo soboto je Selnica bila puna starih traktorov. Bilo jiv cirka okoli osemdeset. Si so bili stari sam so nešterni zgledali kak novi jerbo so bili na friško pofarbani. Bili so traktori i traktoristi i z Dežele. Videl sam i Mojco z Draskoga Središča kak se na repigi pelala. Velijo da je to bilo več sedemnajsti pot otkak se stari ili prefarbani traktori shajajo v Selnici, a unda se voziojo po celoj opčini i to od Zebanca Gornjega i Doljnjega, prek Zaveščaka, Bukovca i Koncovčaka pak nazaj do Selnice. Untig dosti za celo soboto. Velijo traktoristi da je to hajdig komad za prepelati se z traktorom, ali to morejo nekak zmagaditi, ali dok šoferi i jivi mitfajeri morajo šest pot jesti i šest pot iti na tank štel na puni želodec to je niti malo ne le�ko zdržati. A kaj se more ak so se opčina Selnica i jeni mesni odbori za se to pobrigali? Nebrete biti takši kaj se bodete okrajali od punoga stola, a šofersko telo i šoferska duša so navek ženi. Nejgerek sam kaj bodo ovi vu Selnici još zmislili? Imajo svojo međimorsko žganico, imajo svojega selničkoga pikača, imajo svoje traktore i Traktorijado, imajo novo zabavište, imajo muzeja oldtajmerov, imajo svojega tramvaja, a kuliko čujem počeli so se i engleski vučiti. Čim to Englezi zazvedijo mam se bodo dotepli k nam da vidijo de je to Međimorje, de je tua opčina Selnica de se ljudi, posle tretje žganice, engleski spominajo?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Mladen Flac donirao krv 100. put!

Duboki respekt zaslužuje naš sljedeći Međimurec tjedna. U ponedjeljak, 4. rujna, Mladen Flac (59) iz Novog Sela Rok darovao je krv po 100. put. Krv je počeo davati s 18 godina nakon što je preživio tešku nesreću

na nogometnoj utakmici i bio 11 mjeseci prikovan za krevet. Tada je prepoznao značaj darivanja krvi i zakleo se da će uvijek pomoći kada bude mogao. Svaka čast! (sh)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak