Međimurske novine 1464

Kakvi su Međimurci vozači?

ANKETA POD VUROM FOTO tjedna

Koncentracija, strpljenje, odgovornost, samokontrola i �leksibilnost samo su neke od karakteristika dobrog vozača. Svjedoci smo kako se svako malo na našim cestama događaju prometne nesreće, bile one tek s materijalnom štetom bilo nažalost sa smrtnim posljedicama. Svatko tko sjedne za volan postaje potencijalna žrtva u prometu, a na to mogu utjecati razni fakto-

ri. Već vrapci na granama znaju kako su najveći neprijatelji svakog vozača alkohol i umor. Naravno, svatko može imati loš dan, padne koncentracija i nesreća se može dogoditi u tren oka. Zato je važno biti odgovoran na cesti, zbog sebe i ostalih sudionika u prometu. Pitali smo naše građane što misle kakvi su Međimurci vozači, ali i kakvi su oni sami.

(dv, zv)

Vladimir Lisjak, Lopa�nec - Mislim da smo dosta dobri vozači. Ima previše gužve na cestama, pogotovo u vrijeme kada se ide doma s posla. Cijela obilaznica zna bi� zakrčena. Onda su ljudi malo nervozni, umorni i moguće da se zbog toga događaju nesreće. Ja sam dobar vozač, imao sam nesreću, ali je to bilo davno.

Dragu�n Lesjak, ČakovecPa neki su dobri, a drugi često ne gledaju pred sebe, nego petljaju po mobitelu i naravno da onda koncentracija pada u prometu. I to stvara dekoncentraciju u prometu koja onda rezul�ra i prometnim nesrećama. Recimo, vidi vozač da skreće lijevo, čeka do kraja i onda se sje� da bi mogao skrenu� kad mu već nale� drugi automobil i naravno da se nesreća dogodi.

Marija Obadić, Belica - Ma dobri su vozači generalno. Ja nemam potrebe vozi�, pa sad već skoro 20 godina ne vozim iako sam prije toga normalno vozila. Uzrok nesreća je velika brzina, tako sam ja lani izgubila sina u nesreći na nadvožnjaku. Tako da sigurno mogu reći da je brzina broj jedan uzročnika smr� na cestama.

Tomislav Halabarec, Čakovec - Ma dobri smo vozači. Ja sam odličan vozač, nemam prometne nesreće iza sebe, srećom. A sad, zašto se nesreće inače događaju, vrlo je jednostavno. Nema prevencije, a i kamere su postavljene na krivim lokacijama. Najviše se luduje po takozvanoj ciganjskoj magistrali prema Pribislavcu, zašto tamo nema kamere?!

Željka Siladi, Kotoriba - Međimurci kao vozači su brzi, ali oprezni. Generalno smo dobri vozači. Mislim da je najveći uzrok prometnih nesreća alkohol, to je broj jedan. A, drugi razlog su komocija, prebrzi automobili, a premladi ljudi. Ja sam siguran vozač, barem tako mislim za sebe.

Evo dokaza za one koji misle da tartufi ne rastu u Međimurju!

Vinarija Štampar održala je prošlog tjedna zanimljiv i jedinstven Lov na tartufe u gornjem Međimurju, koji

je vodio Željko Zgrablić iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, jedan od vrhunskih stručnjaka

za tartufe u Hrvatskoj. Sreći nije bilo kraja kada su svoju tezu i potvrdili, čemu svjedoči i ova fotogra�ija

(desno) s Monikom Štampar koja u rukama drži prave crne međimurske tartufe iz štrigovske šume. (sh)

OLEG BUTKOVIĆ otvorio radove na preloškoj zaobilaznici

Bageri ulaze

dva tjedna

VIJEĆNICI SKUPŠTINE Međimurske županije traže ustavnost zakona o preuzimanju bolnice

Ne žele bolnicu dati državi bez borbe

Odlukom većine vijećnika Županijske skupštine zatražit će se ustavnost zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojemu bi država preuzela osnivačka prava nad našom bolnicom. Odluka je usvojena većinom glasova županijskih vijećnika. Protiv odluke da se zatraži ustavnost zakona bila su tri vijećnika HDZ-a nazočna na skupštini: Igor Ivković, Goran Kozjak i Miljenko Zobić.

Igor Ivković, vijećnik HDZ-a, u raspravi je kazao da je nepotrebno tražiti ustavnost jer je to već zatražio Grad Zagreb, pa je to samo ponavljanje i to radi političke propagande, PR-a i populizma.

- Nitko nas nije pitao slažemo li se s time, kao što su nas pitali u vrijeme Milanovićeve vlade kad je Skupština glasanjem prihvatila prenošenje osnivačkih prava bolnice, radi sanacije, kazao je župan.

Ovaj put nam se bolnica oduzima bez pitanja, suprotno zakonu o lokalnoj samoupravi u čijoj nadležnosti je zdravstvena skrb stanovnika. Nemamo apsolutno nikakva jamstva što će se nakon preuzimanja dogoditi s bolnicom, njezinim razvojem i odjelima, kazao je župan. Upozorio je da se bez suglasnosti županije koju omogućava i novi zakon neće moći potvrditi novi ravnatelj. (BMO)

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković jučer, 5. listopada, otvorio je radove na izgradnji preloške zaobilaznice. Uveo je izvođače radova u posao vrijedan 9,45 milijuna eura. Zaobilaznica ju dužine 6,8 kilometara i projekt Hrvatskih cesta tako da će one snositi i većinu troškova njene izgradnje.

- Zaobilaznica će s jedne strane povećati sigurnost prometa u gradu, naglasio je tom prilikom ministar Butković. S druge pak strane povezat će obje preloške gospodarske zone, Sjever i Istok, te će time sav tranzit ići njome, a ne kroz središte grada.

Čakovečka Tegra i varaždinski Colas, kao izvođači radova, sada samo čekaju da poljoprivrednici sa svog zemljišta uberu jesenske plodove kako bi na teren poslali svoje bagere. Prema riječima Ivana Kolarića iz Tegre, bit će to otprilike za dva tjedna, a za to vrijeme oni će se uvesti u posao.

Rok za završetak radova je 18 mjeseci. Treba reći kako postojeća cesta neće

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture

biti zatvorena, eventualno u fazi spajanja.

Ministar Butković najavio je i daljnja ulaganja u Međimurje.

- 24. listopada u Hrvatskim cestama otvaraju se ponude za izgradnju obilaznice Nedelišća i Pušćina pa uskoro slijedi uvođenje radova i na toj dionici.

Osim toga, u visokoj fazi pripreme je i nastavak radova na čakovečkoj Sjevernoj obilaznici gdje traje javna nabava. Priprema se i obilaznica Šenkovca te novi most na spojnoj cesti Čakovec-Varaždin.

Što se Murskog Središća tiče, studijska dokumentacija je gotova i traju dogovori sa susjednom Slovenijom o spojnoj točki. Tek tada može se završiti projektna dokumentacija i krenuti s daljnjim planiranjem. (vv; zv)

AGONIJA STANARA u Glavnoj 65 u Prelogu

Osjećamo se izigrano, jadno i bolje da nas zgrada zatuče

Vi budete dobili drugoga stana, kaže Ivan Glavina da mu je odgovorio gradonačelnik tijekom njihovog prvog razgovora i dodao kako ne mora ništa više ulagati i tako je obustavio radove

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

- Niti sam tražio novi stan niti ga trebam, a o preseljenju u novu POSovu zgradu čitao sam u novinama i čuo od drugih ljudi, kažu Ivan i Ljuba Glavina, vlasnici stana u preloškoj Glavnoj ulici 65.

Naime, iz grada Preloga nitko nije došao k njima, sjeo s njima i razgovarao o preseljenju sve do prije nekoliko dana kad im je na vrata pokucao procjenitelj, inače gradski zaposlenik, odnosno viši stručni suradnik za gospodarstvo Marko Blažeka.

- Došao je bez metra, nije htio ni sjesti, a kamoli popiti kavu s nama. Čak nije ni pregledao cijeli stan i sve ono što smo renovirali, ali ga je zato procijenio na vrijednost od oko 18.000 eura.

I tu je započela njihova noćna mora zbog koje su i nas pozvali. Naime, zamjenski stan pretvorio se u stan za koji moraju sad, najedanput, nadoplatiti oko 70.000 eura.

Njihov stan nalazi se u staroj zgradi koja je zbog nebrige postala pravo ruglo, ali i opasnost za prolaznike. Sa zgrade u kojoj trenutno žive tri stanara, četvrti je u inozemstvu, opada žbuka, po nogostupu se mogu primijetiti komadi cigle i crijepa u dvorištu, a polusrušena ograda, kojoj je teško razabrati boju, zarasla je

isto kao i dvorište. Jedan napušteni stan vlasništvo je Grada Preloga.

Ciljanom izmjenom detaljnog plana uređenja na toj parceli od oko 4000 kvadrata, od čega se na zgradu odnosi oko 200 kvadrata, omogućena je izgradnja višestambene zgrade sa 60 stanova i još niz popratnih objekata.

Moraju doplati oko

70.000 eura

Kako su ga ljudi po Prelogu zaustavljali i pitali kad će u novi stan, odlučio je sam otići gradonačelniku

Ljubomiru Kolareku da vidi na čemu je, odnosno treba li i dalje ulagati i uređivati postojeći stan u kojem živi već 65 godina.

- Ne, vi budete dobili drugoga stana, kaže da mu je odgovorio gradonačelnik i dodao kako ne moram ništa više ulagati i tako sam obustavio radove, opisao nam je Ivan svoj prvi razgovor s gradonačelnikom.

Kaže kako gradonačelnik nijednom riječju nije spomenuo ni natuknuo da će morati novi stan doplatiti, samo da će doći procjenitelj.

- Pital sam se zakaj uopće treba procjena ako ti želiš mene maknuti od tuda, ja to ne tražim, dodaje Ivan.

Kako je nova zgrada napredovala, išli su već pogledati novi stan i odabrali na prvom katu stan od 73 kvadrata u zamjenu za svoj od 90 kvadrata.

- Bili smo blago šokirani kako je procjenitelj obezvrijedio sve ono što smo uredili u stanu, od podova i stropova, zidova, zamjene prozora i vrata, uvođenja plina, vodu. Sve je to njemu bilo vrijedno oko 6000 eura. Kad sam to videl, bilo mi je svega dosta i rekao sam si kako više nemamo o čemu razgovarati, dodao je Ivan.

Najviše ga je naljutilo što je odokativno, štoviše površno odredio površinu stana na 64 kvadrata i vrijednost od oko 18.000 eura. Istina, ni on sam ga nikad nije mjerio, no nakon posjeta procjenitelja uzeo je metar u ruku i izmjerio 90 kvadrata.

I sad bi za novi stan, ako se odluči preseliti, morao nadoplatiti oko 70.000 eura.

- Novi stan su procijenili na 90.000 eura i ja bih sada u mirovini njima trebao toliko platiti. Pa kaj oni misliju, da sam ja budala?

Da se tu radi o par tisuća eura još bi i platili, ali ovako ni u ludilu, složno kaže bračni par Glavina. Za taj novac radije bi si kupili neku kućicu.

Grad Prelog je samo vlasnik zemljišta na kojoj se zgrada nalazi. Nad samom zgradom nema nikakve ingerencije, osim nad jednim stanom kojem je vlasnik.

Preseljenje stanara iz Glavne 65 u novu POS-ovu zgradu poteglo se i na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća. Evo kako je to gradonačelnik Ljubomir Kolarek objasnio:- Ovih dana su obavljeni prvi razgovori s 4 stanara iz Glavne 65. Oni su bili malo, moram reći, neugodno iznenađeni. Ja kao gradonačelnik i vi kao vijećnici imate i nekakvu odgovornost prema svemu tome. Ne možemo mi stan građen prije 160 godina mijenjati za stan koji je izgrađen danas pod istim uvjetima. Napra-

Ne idem u Podravinu hranit’ komarce

Bračni par Glavina dijeli sudbinu s Marijom Glavina koja u zgradi živi 37 godina te Helenom Hajdinjak koja je najmlađa stanarka i živi tu “tek” 30 godina. I njima je procjenitelj umanjio kvadraturu stana, onako, kažu, odokativno i to za barem 10-ak kvadrata.

- Ma nejdem ja tam v Podravinu komarce hranit, kaže Marija Glavina, vlasnica nešto manjeg stana, točnije od 60-ak kvadrata.

Ja sam bolesna i nekoliko puta tjedno moram doktoru koji mi je sada blizu, �ljučnem do tam, a iz Podravine treba dojahati.

Ljuta je na Grad i na gradonačelnika koji su prema njenim riječima krivi za stanje cijele zgrade koja je gradsko ruglo, ruina. Pita se gdje je završio sav taj novac koji su godinama davali za pričuvu.

- Najbolje da se cela zgrada zruši i zatuče me pa nišče ne bude imal već problema, nikam nejdem, dodaje je Marija. Ovo ionak’ nije zgrada za život ljudi, već je obična štala. Malo jači veter može saki čas otpuhnuti celi krov.

Cijela ova situacija najteže pada Heleni Hajdinjak kojoj je nedavno, po tko zna koji put, prodrla voda u stan zbog procurivanja krova. Otišla je gradonačelniku da ga pita kome i zašto plaća pričuvu. Prvo što ju je gradonačelnik pitao je zna li ona uopće čija je

vili smo procjenu i one se kreću od 15.000 do 25.000 eura po stanu. Kad 1350 eura po kvadratu novog stana zbrojimo i postojeće vrijednosti njihovih stanova oduzmemo, oni ostatak vrijednosti stana moraju riješiti. Da li će to biti preko njihove djece ili ne, mi moramo to tako napraviti zbog drugih građana. Ako neće htjeti prihvatiti takve uvjete, tri stana će sigurno ići na prodaju javnim putem. Jedan stan smo odlučili ostaviti jer dr. Zrinko Karlović ide u mirovinu,

to zgrada, pri čemu se, kaže, rasplakala.

- Nemojte se plakati, rekao mi je tada i dodao kako ću dobiti novi stan. I to je bilo sve, kaže Helena Hajdinjak.

Sada pak ispada da mora za novi stan nadoplatiti oko 60.000 eura.

- Kreditno sam nesposobna, dodaje. Složila sam se s time da im otplaćujem 300 eura mjesečno za novi stan. Ako prije umrem, nek’ si stan uzmu, no nisu pristali. Kupila je drva za zimu, ovaj tjedan imala je zakazan dogovor za uvođenje plina i sada ne zna što bi.

Ni jedan stanar ne želi djecu opterećivati nikakvim dodatnim kreditima, a kako Marija kaže: Kaj pak sam ja dala djeci? S niti 300 eura mirovine nemam ni za kruh.

Svi su, kažu, ljuti na gradonačelnika jer im je obećao nove

nama treba doktor pa će nam stan biti đoker za novog. Stanari isto tako moraju biti svjesni da će tijekom par godina zgrada u Glavnoj biti u puno gorem stanju jer se u nju nije ulagalo godinama, rekao je gradonačelnik.

Nova POS-ova zgrada je prošla tehnički pregled i svi budući stanari su pogledali svoje stanove. Tijekom mjesec dana očekuje se i svečano uručenje ključeva za 16 kupljenih stanova.

stanove i nije ni jednom riječju spomenuo nadoplatu koja im sada visi nad glavom. Drugim riječima, trebao im je to prije reći, a ne ih dovesti pred gotov čin. Pod takvim uvjetima ne žele iseliti pa makar im se zgrada srušila na glave.

A Grad bez njihova pristanka ne može bagerima na zgradu jer nema ingerencije nad njom.

Ivan i Ljuba Glavina

Marija Glavina Helena Hajdinjak

Piše Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Kao što je nebo visoko, tako je i premijer daleko. Čitavog premijerskog mandata, možda ni u tri, nikada neće stati u vašem selu, a još manje u vašoj ulici kako bi znao što vam nedostaje i što vam zagorčava život. Premijer će u najboljem slučaju, nakon kratkog pretraživanja na karti, znati pronaći vaše mjesto, ali nema pojma kako je živjeti u njemu. Fali li mjesta za djecu u vrtiću ili jaslicama, je li školi potrebna dogradnja, obnova ili oprema, curi li sportska dvorana, ako ju uopće imate. Muči li vas nedostatak javnog prijevoza pa ste osuđeni na tuđu dobru volju da vas odveze liječniku, u ljekarnu po lijek ili kad zaboli zub, do zubne ambulante ili do bankomata po novac.

Za sve od kanalizacije od jaslica zadužen je načelnik, gradonačelnik ili župan, ako su u pitanje škole, bolnice i ambulante.

Nisu slučajno europska politika i novac okrenute regijama

Nije slučajno da europska politika zbog toga puno pažnje posvećuje regijama i da su projekti za podizanje, odnosno ujednačavanje regionalnog infrastrukturnog standarda, ali i kvalitete života građana, uključujući i ruralni razvoj skrojeni regionalno, pri čemu je povezivanje različitih regija na projektima samo dodatno vezivno tkivo za bolje povezivanje europskih susjeda. No država je tu posrednik između Brisela i Belice, nema bez njezina blagoslova.

Kad je formirana Hrvatska i slijedom toga 1993.

godine uveden novi teritorijalni ustroj, u Međimurju smo umjesto jedne općine Međimurje dobili niz manjih novih općina s utvrđenim izvorima prihoda i obvezama.

One nisu bile zamjena za bivše mjesne zajednice koje su postojale u svakom naselju, ali bez poreznih prihoda, izuzev mogućnosti uvođenja samodoprinosa. Da ne ulazimo preduboko u povijest, prvobitni lokalni ustroj u prvim godinama djelovanja obilježile su i određene korekcije i prepravci, u kojemu su se neka naselja izdvojila u posebne općine, a neka naselja iz jedne općine prešla u drugu. U početku je novoj općinskoj administraciji trebalo vremena da se snađe u svojim ovlastima i zadaćama. Tih prvih godina njihove oči bile su uprte u županiju koja im je u prvim godinama bila velika logistička podrška kako bi općine savladale novi zakonodavni okvir i naučile odrađivati svoje obveze.

U tim godinama Čakovec je bio jedini i glavni grad Međimurja.

Bio je pokazni primjer i putokaz općinama kako se savladavaju pojedini problemi i svi su čekali odluke čakovečke gradske administracije koje su potom “kopirala”općinska vodstva.

Stvari su se stubokom počele mijenjati nakon direktnog izbora načelnika, gradonačelnika i župana.

Općine su, ovisno o njihovoj �inancijskoj moći sukladno poreznim prihodima, počele formirati upravne odjele koji s vremenom postaju sve profesionalniji. A načelnici i gradonačelnici izabrani na direktnim izborima vode računa da se omile građanima i da im se zavuku pod kožu i na sljedećim izborima.

To je dakako znatno lakše postići nakon otvaranja europskih fondova kad je potekao novac iz briselske u općinske blagajne. Općine su u relativno kratkom roku naučile kako se pišu projekti koji dobivaju zeleno svjetlo u europskim fondovima.

Zahvaljujući tom novcu razvoj komunalne infrastrukture je preskočen za mnoga desetljeća. Radi se o tome, kad tog novca ne bi bilo, gradovi i općine desetljećima ne bi od vlastitih prihoda skupili novca za velike infrastrukturne radove kao što su kanalizacije, zbrinjavanje odlagališta, gradnja vrtića i drugi projekti. Ovako im ostane više novaca iz izvornih prihoda za hladni pogon, razne potpore različitim kategorijama građana, koji ih biraju na izborima.

Tko se dolazi hraniti na proračunske jasle

Dakako da im više novca na raspolaganju u proračunu daje i veću moć. Na proračunske jasle se dolaze hraniti udruge. Iz te blagajne se �inanciraju razne manifestacije na kojima se građane časti besplatnim koncertima ili predstavama. A nije zaboravljeno ni to da ljubav ide kroz želudac pa su masovna okupljanja uz kotliće na otvorenim prostorima postala proračunski standard.

Kao što smo rekli na početku, premijer je daleko, a načelnik blizu. Njega se može sresti u lokalnom ka�iću, dućanu, ambulanti, utakmici, na dječjoj priredbi ili na cesti. On je svakodnevno izložen susretima i kontaktima sa svojim građanima i zato je svakome od njih u interesu da ga pamte po dobrom, a pogreške minimalizirati od očiju javnosti. (Grado)načelnik se ne

može, za razliku od premijera, zatvoriti u Banske dvore i posredno preko svojih ministara i savjetnika informirati o tome kako narod živi. Načelnici i gradonačelnici htjeli to-ne htjeli to na svoje oči vide, uši čuju i prema tome znaju. Oni imaju poluge moći ako imaju volje mijenjati politiku odozgo jer iza sebe imaju bazu koja ih je direktno izabrala i iz koje crpe svoju moć. Uvijek se mogu pozvati na svoje građane i njihove zahtjeve.

(Grado)načelnici mogu biti korektiv državne politike

Premijer je visoko i daleko od stvarnog života, a život udaljen od stvarnosti lako opije i zavede. Svede se na uži ili širi kabinet ljudi kojima su interesi daleko od onih koje imaju obični ljudi. Zato načelnici jednako kao i građani na izborima mogu biti korektiv državne politike. Tim više što su objedinjeni u svoje interesne udruge: načelnika, gradonačelnika i župana. I preko tih udruga mogu utjecati na politiku države.

Istini za volju, županija, općine i gradovi u značajnoj mjeri, premda proračunski znatno slabiji od države, prednjačili su u donošenju demografskih mjera. To se odnosi na besplatan prijevoz djece u školu, mjeru koja je u Međimurskoj županiji osmišljena u podjeli tereta između Županije, gradova i općine. Jednako tako je bilo i s udžbenicima za djecu. Kasnije se država uključivala u te projekte, a općine i gradovi kako je država dio tereta skidala s njih išli su dalje u su�inanciranje školskog pribora i radnih bilježnica. Čak su pojedine općine i gradovi prije države djeci

Trojac koji utječe na naše živote: (grado)načelnici Dražen Srpak i Ljubomir Kolarek kao čelnici u lokalnim sredinama gdje direktno brinu o potrebama građana, a premijer Plenković u Vladi kroji život u cijelom društvu i državi

POLITIKA SE brusi iz baze prema vrhu

Više očekujemo

- Premijer je visoko i daleko od stvarnog života, kao što dugogodišnji župnici poznaju svoje

župljane

Novi vr�ći i da bude dovoljno mjesta za svu djecu u njima briga su (grado)načelnika

TEMA BROJA očekujemo od (grado)načelnika premijera

osiguravali besplatne užine u školi. Novost su i darovi za novorođenčad, potpore za obnovu ili kupnju starih kuća, darovi za umirovljenike za Božić i Uskrs. Država se pomoći umirovljenicima dosjetila puno kasnije, u koroni i in�laciji.

Želim samo naglasiti da oni koji žive uz ljude puno bolje poznaju potrebe svojih građana. Načelnici i gradonačelnici koji su na vlasti uzastopno nekoliko mandata praktički poznaju svoje građane, kao što dugogodišnji župnici poznaju svoje župljane.

Premijeru to nikad neće uspjeti jer niti može upoznati sve građane, a još manje njihove životne probleme.

Zato je politička uloga načelnika u državi tako važna, ne u smislu da se od njih stvori kult šerifa, nego kao reprezentanata koji pred državom zastupaju interese građana.

Pred nama su parlamentarni izbori. Ne samo obični građani koji će izaći na izbore, već i načelnici, gradonačelnici i župan u svojim će političkim strankama među koalicijskim partnerima biti u prilici da nameću politike u interesu građana.

Manje-više većina građana postala je imuna na lijepa obećanja. Svi želimo i očekujemo lijepu budućnost, ali pitanje je tko na koji način, kako i u kojem roku može to ostvariti. Tko ima snage povući zajednicu prema naprijed.

Hrvatsku prije svega treba urediti i to u svakom pogledu, od uređenja okoliša do uređenja društva. Gledano izvana previše smo neuredni. Otrcani i zapušteni. Glavni grad Zagreb nam ne može biti uzor jer je nakon smjene Bandićeve vladavine postao nepokošeni grad u kojem je najviše procvala ambrozija.

To je primjer da nakon lošeg (grado)načelnika može doći lošiji. I dokaz da put u pakao bez kapaciteta za upravljanje, samo s dobrim namjerama, vodi u pakao.

Dakle, birači od političara trebaju tražiti čvrsta jamstva kako će ostvariti promjene.

Lokalne sredine

ne smiju postati staračke enklave

Posljedice depopulacije koja nam se dogodila zbog egzodusa mladih najbolje osjećaju lokalne sredine. One ostaju staračke enklave. A starenje, bez pomlađivanja, vodi samo jednome, izumiranju i propasti.

Tu temu moraju grado(načelnici) nametati ministrima u vladi i premijeru. Jači su u tome od njih. Ne smiju dopustiti ni sekundu da premijer i ministri uporno zatvaraju oči pred činjenicom da je Hrvatska iznimno prometno nepovezana. Ljudima treba

omogućiti da žive što bliže svojem kraju, a to je moguće tako da na posao putuju što je moguće brže, i to javnim prijevozom. Katastrofalan je podatak da je zrak u Hrvatskoj jedan od najzagađenijih u Europi, a praktički nam je propala sva teška industrija u tranziciji. Ali zaboravljamo na ispušne plinove iz automobila bez kojeg se u Hrvatskoj ne može živjeti jer je javni prijevoz izvan velikih gradova - mrtav. Ministar zdravstva trebao bi urlati zbog toga jer zna da je zagađeni zrak uzrok brojnih bolesti, a naše zdravstvo grca u dugovima. Kao što je tekuća voda iskorijenila brojne zarazne bolesti, tako bi i čišći zrak poboljšao zdravlje građana u jednakoj mjeri kao preventivni pregled, koji samo otkrivaju načeto zdravlje, a čisti zrak ga prevenira. Zanimljiva je i paralela da moć načelnika i gradonačelnika (i župana) potencijalno raste jer izvire iz mandata koji su im na izborima dali građani, a istodobno opada moć ministara. U prijašnjim vladama oni su bili autonomni u svojim područjima. Danas su postali “no name” zamjenjivi činovnici koje premijer mijenja čim je poljuljan rejting vlade. Čuvaju se čistoća i bezgrešnost premijera i vlade kao institucije, a dežurni krivci za mrlje na premijeru i vladi su ministri sa svojim “slabostima i ljepljivim prstima” zbog čega imaju rok trajanja do trenutka kad se oko njih počne širiti prljava mrlja prema premijeru i vladi.

HDZ je praktički progutao sve svoje koalicijske partnere i više nema jake, autonomne ministre iz drugih stranka, čime su izgubljeni politički pluralizam, sinergija i svježe ideje.

Vlada zbog toga izgleda kao slabokrvno tijelo s premijerom koji se dobro održava na životu uz pomoć potpora koje iz proračuna dijeli interesno i politički proračunato.

Velika je šteta za Hrvatsku što nemamo dvodomni parlament, u jednom bi sjedili zastupnici građana, u drugome županija. To bi omogućilo ravnomjerniji razvoj Hrvatske.

I dok se na nacionalnoj razini pretvaramo u jednopartijsku državu, u Međimurskoj županiji, srećom, slika je politički šarenija od one na nacionalnoj razini.

Još imamo načelnika i gradonačelnika iz različitih političkih stranaka. Samo za ilustraciju, u Čakovcu gradonačelnica dolazi iz HNS-a, kao i načelnici u Belici, Donjoj Dubravi i Vratišincu. U Murskom Središću i Prelogu gradonačelnici dolaze iz HDZ-a, a uz njih i načelnici u Dekanovcu, Goričanu, Kotoribi i Maloj Subotici. U Strahonincu je na vlasti načelnik iz HSS-a, kao i Svetoj Mariji i Domašincu. U

najvećoj općini u Međimurju, u Nedelišću, načelnik je iz SDP-a kao i u Svetom Jurju na Bregu i Štrigovi. U Svetom Martinu na Muri načelnik je iz HSLS-a.

U Međimurju su tako opstale stranke koje su na državnoj razini marginalne ili u odumiranju, a na lokalnoj razini građani njihovim opcijama daju legitimitet, njihovi političari pokazuju da politički kapital dolazi iz različitih političkih opcija.

Neke novije protestne stranke koje djeluju na državnoj razini, od Možemo do Mosta i Domovinskog pokreta u Hrvatskoj do sada se nisu kod nas ukorijenile. Znači li to da su Međimurci pragmatičniji i reagiraju na provjereno, isprobano i dokazano?

Na međimurskim je političarima teret da zemlju učine boljom Hrvatski građani kao i Međimurci siti su neizvjesnosti, prije svega one koju donosi starost s malim mirovinama, a posljedica su nesređenosti društva. Građani zbog toga odlazak u mirovinu shvaćaju kao prisilni pakt na pristajanje na siromaštvo. Zbog toga bježe u inozemstvo kako bi se osigurali od siromaštva. U Međimurju je taj strah posebno izražen jer Međimurci ga nose u genima iz vremena kad su u prvom valu iseljavanja krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih od siromaštva bježali u Njemačku, Austriju, Švicarsku i prekooceanske zemlje.

Dakle, načelnici, gradonačelnici, kao i župan imaju posebni zadatak da uvjere prije svega nacionalnu vlast da iskorijeni taj strah i osigura građanima uvjete koji će ublažiti neizvjesnost. Mora se promijeniti paradigma upravljanja državom i društvom. Ne može državni proračun pucati po šavovima od su�icita, da bi vlada mogla podijeliti kako je njoj milo. Potrebno je zahvaćati manje i pustiti građane, poduzetnike i lokalnu samoupravu da sami upravljaju svojim životima.

Ljudi danas ne žele biti ekonomski marginalci i socijalni ovisnici. Od tog statusa bježe u inozemstvo. To pokazuju i prilikom prvog povratka u domovinu. Vraćaju se s izvanjskim simbolima bogatijeg statusa: grade statusne kuće, voze statusne automobile i nose statusnu odjeću.

To je zapravo žalosno. Pravi statusni simboli bila bi veća razini obrazovanja, znanja, kulturnih potreba i kulture življenja. A načelnicima i gradonačelnicima, pogotovo koji su na dnevnoj vezi s vladajućim, ali i drugim središnjicama svojih stranka, prilika je da izlobiraju takav politički preokret i to ponude biračima na predstojećim parlamentarnim izborima.

života, a (grado)načelnici poznaju svoje građane, župljane

Trgovine otvorene ove nedjelje

TP trgovine (Kitro)

• Gardinovec 183

• Domašinec, K. Zrinski 1

• Macinec, Glavna 24

• Goričan, Dravska 3

• D. Dubrava, Podravska 26

• Štrigova, Glavna 101/A

• Novakovec, Glavna 32

• Kotoriba, Murska 24a

• Peklenica, Glavna 13

• Palovec, Glavna 33

• Sivica, Glavna 45

• Sveti Juraj u Trnju 15/A

• Podturen, Glavna 18

• Vrhovljan, Čakovečka 5

• Pleškovec, Pleškovec 160

• Okrugli Vrh 62/B

• M. Središće, Martinska 44

KRK trgovine (Metss)

• Ivanovec, Čakovečka 7

• Sveti Križ, A. Šenoe 42

• Orehovica, N. Tesle 23

• Prelog, Trg Slobode 1

• Prelog, Jug 1

• M. Subotica, Glavna 29a

• Držimurec 98

• D. Kraljevec, Čakovečka 1

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Goričan, Makovica 6

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• D. Dubrava, Trg Republike 16

• Draškovec, Draškovićeva 13

• D. Vidovec, Glavna 45

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Krištanovec 122

• Pleškovec 30

• Lopatinec, I.G. Kovačića 17

MEĐIMURSKI KALAMPER kreće u osvajanje tržišta

• Slakovec 61

• Šenkovec, Pavlinska 5

• M. Mihaljevec, R. Končara 23

• Domašinec, Glavna 164

• Hlapičina 172

• Frkanovec 84

• Mihovljan, Prvomajska 92

• G. Kraljevec, Potočna 4

• Sveti Urban 33

• Macinec, Glavna 61

• Vratišinec, Brodec 49

• Podturen, I. Grčića 6

• Zebanec Selo 11

• Celine, Ryderova 31

• Trnovec 11

• Čakovec, E. Kvaternika 7

• Čakovec, Vukovarska 1

• Savska Ves, J. Bajkovca 2

• Čakovec, Mihovljanska 46 B

• Čakovec, V. Morandinija 21

• Nedelišće, M. Tita 62

• Belica, Dr. Lj. Gaja 23

• Strahoninec, M. Gupca 1

• Čakovec, T. Goričanca 6

• Pušćine, N. Tesle 1 a

• Čakovec, S. Radića 22

Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (7-14 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• PLODINE, Čakovec (7-21 h)

• Stop Shop Čakovec (8-20 h)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Premijer Plenković nadurio se na dvije Hrvatske. On vidi samo jednu, punu postignuća. Doživio je kritike osobno jer se poistovjetio s ulogom premijera. A živa je istina da je Hrvatska podijeljena na dvije države. Na veću; zapuštenu i siromašnu i drugu manju, ali bogatiju i privilegiranu.

Zapuštena je ona koja je bolesna, a nije sigurna hoće li na vrijeme dobiti potrebnu zdravstvenu uslugu. Neki dan sam slušala o tome kako

D. Mesarić: Ušli smo u najjači trgovački lanac

- Za robnu marku kalampera zasadili smo najkvalitetnije sorte, i to one koje sadrže više od 17% suhe tvari, naglašava Damir Mesarić

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Međimurski krumpir koji sa županijskom robnom markom Međimurski kalamper tek sada službeno stiže na tržište, odnosno počinje njegova distribucija prema trgovačkim centrima. Rečeno je to, između ostaloga, na konferenciji za novinare u zgradi Županije.

Tzv. javna kampanja promocije Međimurskog kalampera prati i prigodni kratki �ilmić koji dočarava predanost međimurskog poljodjelca svojoj zemlji.

- Za sada je riječ samo o jednom trgovačkom centru iz kojeg su nas molili da ne spominjemo ime jer je postupak još u tijeku, kaže Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira i sam uzgajivač krumpira iz Belice.

Predsjednik se nada kako će za krumpir biti zainteresirani i drugi, domaći centri.

Jedinstveni vizualni identitet

Krumpir koji će nositi etiketu robne marke Međimurski kalamper može se pakirati u bilo kojoj pakirnici, odnosno u svim postojećim. Međutim, krumpiraši se trebaju držati propisanih pravila, tj. zakonitosti koje sa sobom nosi etiketa robne marke.

- Moramo poštovati sva organoleptička svojstva, dodaje predsjednik. Drugim riječima, sav krumpir morat će se podvrgnuti analizi.

Isto tako, svi koji žele svoj krumpir plasirati na tržište tako trebat će prijaviti točne količine krumpira. I tek kad one budu priznate i prođu ana-

Vrećica međimurskog kalampera koja s�že u trgovačke centre

lizu, mogu ići put pakirnice. Međimurski kalamper pakira se u posebne vrećice od 2,5 kg koje uzgajivači dobivaju zajedno s etiketom i sve mora biti na broj i štimati. U suprotnom, na tržištu pod tim imenom moglo bi se naći doista svašta. Najbolje od međimurskog krumpira

U vrećama će završiti, kako se to kolokvijalno kaže, najbolje od onoga što izraste na međimurskim kalamperištima.

- Za tu namjenu zasadili smo najkvalitetnije sorte, i to one koje sadrže više od 17 % suhe tvari, naglašava Damir Mesarić. Po završetku zbiranja krumpira, ustvari već i u to doba počinje veća potražnja za tom našom namirnicom. Stoga, uzgajivači krumpira

Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkan�lnog krumpira i Milorad Šubić, Savjetodavna služba

već sada moraju razmišljati dalje, o idućoj godini, odnosno o ugovorima s centrima.

Dakle, međimurski krumpir svojom se kvalitetom uspio nametnuti najjačem trgovačkom lancu u Hrvatskoj, no sada se tek zahuktava borba za lidersko mjesto u Hrvatskoj, koje mu i pripada.

Krumpir je naša strateška poljoprivredna kultura u smislu količine proizvodnje jer su u Međimurju pod krumpirom 1.874 hektara zemlje, što čini proizvodnju od 101.000 tona, tj. 70 posto hrvatske proizvodnje! Čak 862 obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva, uz poljoprivredne organizacije, vezana su za krumpir.

Na čelu povjerenstva za izdavanje robne marke Međimurski kalamper je Milorad Šubić, iz Savjetodavne službe, koji je tom prilikom naglasio: - Povijest je ostavila zapise o tradiciji proizvodnje krumpira u našem kraju, a danas, kada se naši proizvođači uspješno prilagođavaju dobu digitalizacije, ostaje nam izazov očuvanja zemljišta. Cilj kojem smo posvećeni je primjena novih tehnologija očuvanja plodnosti tla i smanjenje kemijskih sredstava u zaštiti bilja u korist alternativnih. To je naša misija koju provodimo 20 godina i koja je garancija da iza naše robne marke uistinu stoji kvaliteta.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

umirovljenici u dubokoj životnoj dobi dobivaju termine za zdravstvene pretrage za nekoliko mjeseci što je apsurdno jer za tih nekoliko mjeseci, kad im je dodijeljen termin, možda neće biti živi.

Slično je i s terminima za odlazak na komisiju koja odobrava osobne invalidnine, također se čeka nekoliko mjeseci. Možda ni taj termin ne dočekaju živi.

Zaposlene mame strepe od trenutka kad zatrudne za

svoju budućnost jer su stavljene u poziciju da daju otkaz da bi mogle čuvati dijete jer je upitno hoće li u jaslicama biti za njihovo dijete mjesta. To je baš “poticajna” demografska mjera za rođenje barem drugog, a kamoli trećeg djeteta.

Sigurnost u starosti je noćna mora zbog crkavice od mirovine nakon desetljeća rada. I to nije sve, starost je rijetko zdrava i lijepa. Uglavnom treba nečiju pomoć i potporu. Čiju? - Ako djeca ra-

de od jutra do večeri, a starci za domove nemaju novca ili za njih u njima nema mjesta, a ni dostupne pomoći u kući. Zaposlenici u Hrvatskoj moraju imati auto da bi stigli na posao i obavili sve druge obveze koje životna svakodnevica nosi. Zaista je luksuz trećinu plaće, čak i više od toga, izdvajati za kredit za auto, registraciju, tankiranje i održavanje. Stan je hrvatski san, za sve one koji nisu rentijeri. Nerijetko se u stanu od 30-

ak kvadrata tiskaju mlade, tročlane obitelji. To je ta neprivilegirana i zapuštena Hrvatska, koja se ne razbacuje milijunima koji padaju iz namještenih poslova, dogovorenih provizija, serviranih parcela, poslova s državom i stanova za političke podobnike, koji bez srama uz to upotrebljavaju i državnu subvenciju za gradnju kuće. Dakle, premijeru, okrutna je realnost da živimo u dvjema paralelnim Hrvatskama.

Da, premijeru, imamo dvije Hrvatske: privilegiranu i zapuštenu

INTERVJU s prof. dr. sc. Marinom Klačmer Čalopa, novom dekanicom FOI-ja

Želimo potvrditi status vodeće obrazovne institucije i internacionalno

Povećanje internacionalizacije, stjecanje međunarodnih akreditacija i daljnje ulaganje u znanstveno-nastavni kadar bit će u fokusu nove Uprave FOI-ja!

Piše: Tomislav Novak

Nova dekanica Fakulteta organizacije i informatike od ove je jeseni prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, koje se sada već dosta generacija FOI-jevaca rado sjeti. Doktorirala je 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ali još od 2001. radi na FOI-u, danas kao redovita profesorica na Katedri za gospodarstvo i Katedri za organizaciju. Bila je aktivna na unapređivanju nastavnih programa te sudjelovala u nastavi doktorskog studija Informacijske znanosti te na sveučilišnom specijalističkom studiju Menadžment poslovnih sustava, na kojem je i suvoditeljica. Bila je i prodekanica za poslovanje i ljudske potencijale na FOI-ju. Cijelo to vrijeme nije zapustila ni znanstveni rad koji je bio fokusiran na korporacijsko upravljanje i �inancijske institucije, a bila je dio više nacionalnih i međunarodnih projekata. Autorica je udžbenika i niza znanstvenih radova na svom području �inancija i upravljanja.

- Moglo bi se reći kako FOI poznajete u dušu i Vaša nastavna i znanstvena karijera duboko je vezana za njega. Na kojim dobrim praksama će biti naglasci u sljedećem razdoblju te možemo li očekivati kakve novine ili promjene naglasaka u usmjerenju i funkcioniranju FOI-ja u sljedećem razdoblju?

- Svakako ćemo nastaviti graditi FOI na dobrim i uspješnim praksama prethodnog razdoblja. To uključuje fokus na kvalitetu obrazovanja i istraživanja u području informatike, organizacije i poslovanja te suradnju s relevantnim industrijama kako bismo osigurali da naši programi i dalje odgovaraju potrebama IKT tržišta rada, koje se najbrže mijenja. Također, nastavit ćemo s modernizacijom studijskih programa, uključujući razvoj online studija kako bismo omogućili pristup obrazovanju i studentima izvan naše regije i otvorili FOI širem tržištu obrazovanja. Povećat ćemo internacionalizaciju FOI-ja, a to uključuje napore da steknemo dvije važne međuna-

rodne akreditacije studijskih programa: EFMD - European Foundation for Management Development i ASIIN - Accreditation Agency for Study Programmes in Engineering, Informatics, Natural Sciences and Mathematics. EFMD predstavlja mrežu od preko 900 institucija i 30 tisuća profesionalaca, okupljenih radi razvoja društveno odgovornih lidera i menadžera koji spajaju akademski i poslovni sektor, što će podići kvalitetu programa i povećati atraktivnost za strane studente.

Želimo akreditirati i svoje prijediplomske i diplomske studijske programe u polju informatike uglednom akreditacijskom agencijom za studijske programe iz područja tehničkih znanosti, informatike, prirodoslovlja i matematike ASIIN. Nastavit ćemo razvijati programe za poticanje poduzetništva i inovacija među našim studentima, uključujući projekte poput Centra za predinkubaciju u pametnoj industriji i podršku startup inicijativama, poput programa Startup@FOI.

Posebnu pažnju posvetit ćemo i promicanju rodne ravnopravnosti u području informatike i ekonomije kako bismo povećali udio žena u IT sektoru. Uvodimo i novi doktorski studij Upravljanje digitalnim inovacijama u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, kako bismo odgovorili na izazove suvremenog poslovnog svijeta. Također, ne odustajemo od nastavka proširenja prostornih kapaciteta

FOI-ja i moramo iznaći rješenje za realizaciju projekta

Sveučilišni kampus Varaždin – faza II, kako bismo osigurali adekvatne uvjete za izvođenje nastave i istraživanja.

U narednom mandatu od tri godine bit ćemo otvoreni svim novim idejama i inicijativama koje će doprinijeti daljnjem razvoju FOI-ja kao vodeće obrazovne i istraživačke institucije na ovim prostorima.

- Informatika je danas de�initivno u svim porama društva, kako to utječe na kurikul i način rada fakulteta te kako ostaje aktualan s potrebama tržišta?

- Na FOI-ju kontinuirano prepoznajemo važnost prila-

godbe nastavnih programa suvremenim zahtjevima društva. Usvojili smo progresivne pristupe u nastavi, a posljednjih godina to uključuje tehnologije poput umjetne inteligencije (AI) i strojnog učenja (machine learning) u područjima kao što su obrada podataka, prepoznavanje uzoraka, analitika i autonomni sustavi.

FOI na svojim studijskim programima već nudi module koji se bave ključnim temama poput upravljanja računalnim resursima, blockchain tehnologijom, biometrijom i ostalim tehnologijama koje su danas visoko tražene na tržištu rada. Primjena tehnologija Internet of Things (IoT) također je uključena u razvoj aplikacija i sustava koji upotrebljavaju senzore, bežičnu komunikaciju i analitiku podataka.

- Po čemu se FOI izdvaja od ostalih informatičkih visokoškolskih ustanova?

- FOI se svakako izdvaja po svojoj jedinstvenoj interdisciplinarnosti koja spaja područja ekonomije i informatike. Ključnu ulogu ovdje ima i tradicija Fakulteta (više 60 godina od osnutka) i veliko iskustvo u obrazovanju studenata u području informacijskih znanosti, informacijskih tehnologija, ekonomije, organizacije te drugih povezanih područja. Slijedom toga, FOI danas nudi različite, a opet povezane programe studiranja na svim razinama (od prijediplomskih do doktorskih),

biraju te kakve promjene očekujete u budućnosti?

a isto tako i teritorijalno pokrivamo značajan dio središnje i sjeverozapadne Hrvatske, omogućujući na taj način studentima da odaberu okolinu koja im najbolje odgovara. Upravo taj spoj ekonomskih i informatičkih znanja omogućava studentima da razumiju kompleksne izazove suvremenog poslovanja te da pronađu inovativna rješenja koja se oslanjaju na tehnologiju. Poslodavci to prepoznaju i naši studenti tu imaju značajnu prednost na dinamičnom tržištu rada.

Sve te inicijative re�lektiraju naš angažman u održavanju aktualnosti i relevantnosti nastavnih programa.

Također proaktivno revidiramo studijske programe na različitim razinama obrazovanja. Pokrenuli smo i nova usmjerenja na stručnom studiju Informacijske tehnologije i digitalizacija poslovanja, što dodatno obogaćuje spektar mogućnosti za studente. U tome veliku zaslugu ima bivša Uprava FOI-ja na čelu s bivšom dekanicom prof. dr. sc. Ninom Begičević Ređep, koje sam također bila dio. Najnoviji iskorak sada slijedi i na doktorskoj razini, gdje pokrećemo već ranije spomenuti združeni doktorski studij Upravljanje digitalnim inovacijama.

- Koje smjerove i znanja studenti danas najradije

- Studenti koji dolaze na FOI pokazuju izuzetan interes za upis prijediplomskih studijskih programa, što je posebno značajno s obzirom na negativne demografske trendove u Hrvatskoj. Interes za informatički sveučilišni studij Informacijski i poslovni sustavi bio je gotovo trostruko veći od kvote, dok je stručni studij Informacijske tehnologije i digitalizacija poslovanja privukao gotovo 12 puta više kandidata nego što je bilo raspoloživih mjesta. Za nas to znači da su mladi uspjeli prepoznati kvalitetu naših studijskih programa, koji interdisciplinarno povezuju informatička i ekonomska znanja te poslovne vještine.

Surađujemo s više od 500 partnerskih tvrtki, pri čemu studenti već od treće godine prijediplomskog studija stječu stručnu praksu, a to posebno doprinosi njihovoj visokoj konkurentnosti na tržištu rada. FOI aktivno uključuje poslodavce u nastavni proces kroz različite modele učenja kroz rad, što omogućava stalnu modernizaciju studijskih programa i uvođenje novih interdisciplinarnih područja. Očekujemo nastavak ovog trenda i u budućnosti, no bit će izazovno nametnuti se na konkurentnom tržištu rada. Negativni demografski tren-

dovi su nešto s čime će se cijeli sustav obrazovanja teško nositi. No, FOI će nastaviti unapređivati i prilagođavati svoje studijske programe, a osim toga, planiramo modernizaciju i proširivanje naših prostornih kapaciteta i na svim lokacijama na kojima se izvodi nastava (Varaždin, Zagreb i Sisak).

- Ima li Varaždin neke svoje praktične prednosti kad je u pitanju studiranje?

- Varaždin je poznat po prijateljskoj atmosferi i bogatoj kulturnoj sceni, a u novije vrijeme prepoznati smo kao jako IT središte u ovom dijelu Hrvatske. Grad nudi sigurno okruženje te je poznat po svojoj arhitekturi i znamenitostima, a njegova veličina olakšava studiranje mladima.

U Varaždinu je izrazito dobra povezanost svih važnih institucija u obrazovanju. Primjerice, svi FOI-jevi objekti nalaze se na 5 minuta udaljenosti od Studentskog centra u Varaždinu i Studentskog doma. Grad nudi i druge razne smještajne opcije te brojne mogućnosti za karijerni razvoj.

To našim studentima daje pozitivnu perspektivu za cijeli život. Mislim da je Varaždin izvrstan primjer grada koji je po mjeri svakog studenta i sigurno će svakome obogatiti iskustvo tijekom studiranja.

prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

UDRUŽIVANJE Štajerske i Međimurja za veći napredak

GLOBALNO I LOKALNO

Borba za međimursko podzemlje

Prema istraživanjima

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Naše vino i voće trebali bi završiti u Austriji

Sporazum podrazumijeva suradnju u područjima obrazovanja, znanstvenih istraživanja, kulture, sporta i turizma, javne uprave, kao i poljoprivrede

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

stručnjaka, Hrvatska iz geotermalnih izvora i podzemlja ima potencijal za gradnju geotermalnih elektrana snage 1 gigavata, što je tisuću megavata, odnosno milijun kilovata. Imamo podzemlje koje je među najtoplijima u Europi i koje zapravo nismo znali iskoristiti. Radi usporedbe, ako znamo da za jedan megavat snage treba izgraditi stotinu malih solarnih elektrana na krovovima snage 10 kilovata, potencijalna snaga geotermalnih elektrana iznosi 10.000 takvih malih solarnih električnih centrala.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Upravo je ovih dana Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na temelju provedenog natječaja izdalo dozvole za istraživanje geotermalnih voda na istražnim prostorima za pet polja u četiri županije uz Dravu. U Međimurju su dozvole izdane za polja “Međimurje 5” - društvu INA i polju “Kotoriba”, odnosno društvu Viola Energy Generation (ponuditelj se oslanja na društvo iz Turske).

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

INA je dobila dozvolu za istraživanje polja Međimurje 5 na području općina Selnice i Svetog Jurja na Bregu, a tvrtka Viola Energy Generation za područje polja Kotoribe i Donje Dubrave.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

VARAŽDINU, Gajeva 5

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Na osnovi dosadašnjih istraživanja utvrđeno je da kod Kotoribe na dubini od 3500 do 4000 metara temperatura iznosi od 130 do 170 stupnjeva. Polje Međimurje 5 kod Selnice, s bušotinama od oko 3000 metara, ima potencijal temperature od 110 do 139 stupnjeva.

Malo je poznato da i kod Preloga postoji geotermalni potencijal od oko 170 stupnjeva, no ne u Draškovcu, već na zapadu Preloga, koji je također neiskorišten. Da je to točan podatak potvrđuje i Antun Novinić, nekadašnji rukovoditelj bušenja INA-e u Međimurju, a danas umirovljenik koji živi u Cirkovljanu.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Kako se čini, od međimurskog toplog podzemlja koristi će imati Turci i Mađari preko naše INA-e, a uz pomoć europskih sredstava. Građanima, općinama i gradovima u našem kraju preostaje za sada potencijal Sunca jer očito nije bilo volje ni potencijala, a onda ni mogućnosti da se krene u istraživanje podzemlja.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

U Međimurskoj županiji boravili su državni ministar za europske, međunarodne poslove, obrazovanje i ljudske potencijale Savezne države Štajerske Werner Amon sa suradnicima te veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Josef Markus Wuketich, koji su sa županom Matijom Posavcem i gradonačelnicom Čakovca Ljerkom Cividini razgovarali o nizu modela radi unapređenja suradnje dviju snažnih europskih regija.

Jačanje veza

Župan Posavec i austrijski državni ministar Werner Amon potpisali su i sporazum koji podrazumijeva sveobuhvatan koncept suradnje u područjima obrazovanja,

znanstvenih istraživanja, kulture, sporta i turizma, javne uprave, kao i poljoprivrede, osobito voćarstva i vinogradarstva, zatim ekonomije te povezivanje s regionalnim organizacijama poput Saveza Alpe-Jadran. Radit će se i na osnaživanju suradnje Štajerske i Međimurja u europskim projektima.

- Potpisivanje sporazuma o suradnji s jednom od gospodarski najproduktivnijih i najjačih regija Austrije, ali i Europe, za Međimursku županiju znači korak prema dragocjenoj razmjeni iskustava i novim aspektima razvoja. Štajerska i Međimurje geografski su blizu, naši stanovnici mentalitetom su slični,

ZAKLADA dr. Vinko Žganec nagrađuje izvrsnost u učenju

Potpore do 700 eura

Međimurska zaklada dr. Vinko Žganec ponovno se jače aktivirala i to nakon što su u Upravni odbor ušli novi ljudi. Starom odboru istekao je mandat, a u sve se umiješala i nesretna korona. Riječ je o zakladi koja je osnovana prije desetak godina radi promicanja izvrsnosti u našoj županiji i nagrađivanja najistaknutijih učenika, studenata i poslijediplomanata, odnosno doktoranada. Do sada je za 455 učenika izdvojeno oko 61.000 eura.

Sandra Breka-Ovčar, nova upraviteljica i ravnateljica čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog, tako je ovih dana najavila novi natječaj.

- Javnim pozivom koji je raspisala Međimurska županija nagradu može ostvariti svaki učenik, student, ali i poslijediplomant, s time da ćemo posebno bodovati poslijediplomske, odnosno doktorske radove koji su od posebnog interesa za gospodarski, kulturni, obrazovni i znanstveni razvoj Međimurske

županije, naglasila je Sandra Breka-Ovčar.

No, to ne znači da su isključeni srednjoškolci jer će se njima uz ocjene bodovati i rezultati državnih i međunarodnih natjecanja. Treba spomenuti kako se boduje i socijalni status prijavitelja koji može biti i presudan.

Javni poziv ostaje otvoren

NOVOSTI IZ Međimurskih voda

a u Štajerskoj radi uistinu velik broj naših državljana, što su sve izvrsni temelji naše suradnje, naglasio je župan Posavec, dodavši da je na današnjem sastanku bilo riječi i o turističkim potencijalima dviju regija, kao i razmjenama na području poljoprivrede –u svjetlu naše težnje da i na austrijsko tržište plasiramo kvalitetne proizvode naših poljoprivrednih gospodarstava.

Pravi put razvoja

Državni ministar Werner Amon, zahvalivši na gostoprimstvu, ocijenio je upravo takav oblik regionalne suradnje pravim putem razvoja i jačanja europskih regija, uz naglasak da su Štajerska i Međimurje srodni i po orijentiranosti održivom razvoju te očuvanju prirodnih resursa.

do 3. studenoga kako bi kandidati mogli prikupiti potrebnu dokumentaciju za kandidaturu, a maksimalan iznos nagrade je 700 eura. U Zakladi za sada ne raspolažu konačnim iznosom koji misle isplatiti u obliku jednokratnih pomoći za sve koji se prijave jer se tek sada okreću i prema donatorima. Dakle, uputili su javni poziv našim gospodarstvenicima i svim drugim građanima našega kraja koji žele uplatama na račun Zaklade djelovati u cilju nagrađivanja i čuvanja znanja kao vrhunske vrijednosti jedne zajednice. (vv)

Završena prva faza energetske tranzicije

Međimurske su vode završile prvu fazu energetske tranzicije izgradnjom integriranih solarnih elektrana na krovovima uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Čakovcu, Podturnu, Novom Selu na Dravi i Donjem Kraljevcu. Ukupna vrijednost ove 1. faze iznosi 247.243 eura, a �inancirana je iz vlastitih sredstava Međimurskih

za specijalne i progresivne naočalne leće

voda. Solarne elektrane koje su instalirane imaju snagu od 225 kW i njima

će se pokrivati 10 -50 posto potrošnje električne energije po pojedinom uređaju za pročišćavanje.

Očekivana ušteda električne energije impuls je za daljnju energetsku tranziciju Međimurskih voda, koja obuhvaća izgradnju neintegriranih solarnih

elektrana na vodocrpilištima Nedelišće i Prelog, te integriranih sunčanih elektrana na ostalim vodoopskrbnim objektima. Sve ove investicije planiraju se �inancirati iz nacionalnih i EU sredstava, a put su ka smanjenju troškova električne energije, energetskoj neovisnosti i samoodrživosti Međimurskih voda.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

www.mnovine.hr Čitajte nas i putem naše web stranice

Sporazum su potpisali državni ministar Werner Amon i župan Ma�ja Posavec

Sandra BrekaOvčar

TEŠKO STRADAO Pekleničar pod utjecajem alkohola

Pao s kvada i zadobio

ozljede opasne po život

Ozlijeđeni vozač vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć

Piše: Dora Vadlja

Teška nesreća dogodila se 1. listopada oko 30 minuta nakon ponoći u Peklenici kada je 55-godišnji Pekleničar pao s kvada (četverocikla).

Kako je izvijestila PU međimurska, upravljajući četverociklom, čakovečke registarske oznake, pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,42 g/kg, kolnikom Trga pekleničkih rudara, 55-godišnji vozač brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste, zavoju i vidljivosti. Uslijed opisane situacije

prilikom izlaska iz zavoja izgubio je nadzor nad upravljanjem zbog čega je došlo do pada vozača na kolnik i prevrtanja četverocikla na bočnu stranu te klizanja po kolniku i udara u uzdignuti rubni kamen nogostupa.

Ujedno, 55-godišnji vozač tijekom vožnje četverociklom bez zaštitne kabine na glavi nije nosio zaštitnu kacigu.

Ozlijeđeni vozač vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć. Kako doznajemo, vozač je teško stradao te ima ozljede opasne po život. Prilikom

ZA VIKEND ČAK 9 prometnih nesreća na međimurskim cestama

Na motor sjeo s 1,77 promila

Tijekom proteklog vikenda na međimurskim prometnicama evidentirano je devet prometnih nesreća od čega pet s nastalom materijalnom

štetom te četiri nesreće s ozlijeđenim sudionicima. Klasifikacija ozljeda bit će poznata nakon zaprimanja liječničke dokumentacije.

Prisutnost alkohola kod sudionika prometnih nesreća

KURŠANEC Maloljetnik izmislio priču i nazvao hitnu

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je mlađi maloljetnik s područja Varaždinske županije počinio kazneno djelo lažne uzbune.

Osumnjičeni je u petak, 1. rujna ove godine, u 20:38 pozivom s mobitela obavijestio hitnu medicinsku pomoć kako je u Kuršancu, Varaždinskoj ulici, muškarac prilikom pada

PRELOG

udario glavom o pod te da krvari. Izlaskom tima hitne medicinske pomoći na mjesto događaja, ozlijeđeni muškarac nije pronađen te je utvrđeno kako se radi o lažnoj dojavi.

Prema osumnjičenom mlađem maloljetniku zbog počinjenja kaznenog djela lažne uzbune podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Direktor oštetio trgovačko društvo za više od 2 mil. eura

Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave međimurske dovršili su kriminalističko istraživanje započeto temeljem kaznene prijave trgovačkog društva iz Preloga te zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu.

tijekom dana vikenda utvrđena je kod osam vozača. Najveća koncentracija od 1,77 g/kg utvrđena je kod 35-godišnjeg motociklista koji je u subotu, 30. rujna, oko 17 sati u Frkanovcu skrivio prometnu nesreću. S obzirom na veliki broj evidentiranih sudionika prometnih nesreća pod utjecajem alkohola, ponovno podsjećamo

kako je alkohol jedan od najčešćih uzročnika stradavanja u prometu. Ako sjedate za volan, postoji samo jedan izbor – bez alkohola. Vaš život je predragocjen da biste ga utopili u alkoholu. Vozače pozivamo da nakon konzumacije alkoholnih pića ne sudjeluju u prometu. Podsjećamo da se upravljanjem pod utjecajem alkohola povećava rizik od izazivanja

prometnih nesreća. Tako kod koncentracije alkohola 0,5 g/ kg postoji dva puta veća mogućnost za izazivanje prometne nesreće, a kod koncentracije od 1,2 g/kg ta mogućnost je čak 35 puta veća. Stoga, pozivamo sve vozače da nakon konzumacije alkoholnih pića ne upravljaju vozilima u prometu na cesti, upozorava policija. (dv)

SLOVENAC skrivio nesreću

Dijete i majka zaradili teške ozljede

Na dan 2. listopada zaprimljene su prijave ozljeda Županijske bolnice Čakovec iz kojih je vidljivo da je u prometnoj nesreći koja se dogodila u srijedu, 13. rujna ove godine, u Novom Selu na Dravi, 24-godišnjakinja zadobila teške tjelesne ozljede, a dijete teške tjelesne ozljede opasne po život.

ČAKOVEC Naletio na biciklisticu kod centra Jug Mall

U subotu prije podneva došlo je do prometne nesreće kod čakovečkog Jug Malla. Kako doznajemo, na ženu srednje životne dobi koja se vozila na biciklu na

parkiralištu je naletio automobil austrijskih registarskih oznaka. Žena je zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je prebačena u bolnicu. (dv, foto: zv)

Spomenuta nesreća dogodila se u srijedu, 13. rujna, oko 12:40 u Novom Selu na Dravi, na raskrižju Prvomajske ulice i Ulice dr. Vinka Žganca. Slovenski državljanin rođen 1996. godine upravljao je osobnim automobilom, slovenskih nacionalnih oznaka, kolnikom Ulice dr. Vinka Žganca te dolaskom do raskrižja s Prvomajskom ulicom, vozilo u kretanju nije držao što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te

na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. Uslijed opisane situacije automobilom je djelomično sišao izvan kolnika, gdje je prednjim dijelom automobila udario u zid kuće.

U trenutku nesreće 26-godišnji vozač u automobilu je prevozio dijete koje nije bilo smješteno u posebnoj sigurnosnoj sjedalici, izvijestila je PU međimurska.

Vozilom hitne medicinske pomoći 24-godišnja putnica iz osobnog automobila te dijete prevezeni su u čakovečku bolnicu, gdje su zadržani na daljnjem liječenju. Protiv vozača, 26-godišnjeg slovenskog državljanina, zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 45-godišnjak s područja grada Preloga počinio kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Naime, sumnja se kako je u svojstvu direktora i odgovorne osobe u trgovačkom društvu iz Preloga, od siječnja 2021. do svibnja 2023. godine s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist sklopio nekoliko ugovora o zajmu s pripadajućim aneksima

KRAĐE

ČAKOVEC

ugovorima. Temeljem tih ugovora, a prema njegovu nalogu kao direktora, izvršen je prijenos novčanih sredstava sa žiro-računa spomenutog trgovačkog društva na njegove osobne tekuće račune. Ujedno, na isti način izvršene su mu i isplate u gotovini putem blagajne spomenutog trgovačkog društva. Na opisane načine za sebe je pribavio znatnu imovinsku korist te prouzročio znatnu štetu trgovačkom društvu iz Preloga u ukupnom iznosu nešto većem od 2.000.000 eura. Protiv osumnjičenog 45-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Ukrao odjeću za 200 eura

U ponedjeljak, 2. listopada 2023. godine, u 16:45 u Čakovcu, ispred trgovine odjevnim predmetima u sklopu trgovačkog centra u Špinčićevoj ulici, čakovečki policajci pronašli su 23-godišnjaka koji nekoliko minuta ranije iz spomenute trgovine ukrao raznu odjeću u vrijednosti nešto manje od 200 eura.

Policijski službenici oduzeli su ukradene predme-

te od 23-godišnjaka te ga priveli u Policijsku postaju Čakovec. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 23-godišnjak s područja općine Pribislavec počinio kazneno djelo krađe te je protiv njega podnijeta kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Ujedno, osumnjičeni je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

IVANOVEC Provalio u podrum

U noći s petka na subotu (29./30. rujna) u Ivanovcu, nepoznati počinitelj provalio je u podrumske prostorije obiteljske kuće u Kalničkoj

ulici, odakle je ukrao razni alat. Materijalnu štetu 44-godišnji vlasnik procijenio je na više stotina eura. (sh)

prevrtanja vozač je pao s kvada te je prevezen u bolnicu

Strašan prizor smrskanog bicikla pod kotačima automobila

DELEGACIJA u Kini

Suradnja Čakovca i Yanchenga

Krajem rujna izaslanstvo Grada Čakovca boravilo je u službenom posjetu Narodnoj Republici Kini. Izaslanstvo kineskog grada 2019. godine posjetilo je Čakovec i Međimurje, pa je tom prilikom dogovoreno potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu. Osmomilijunski Yancheng i Čakovec gradovi prijatelji postali su lani, a uzvratni posjet čakovečke delegacije iskorišten je i za razgovore o mogućim oblicima suradnje. U čakovečkoj delegaciji bili su i pročelnica

MIHOVLJAN

Upravnog odjela za �inancije Grada Čakovca Lidija Jaklin, pročelnik Službe gradonačelnice Grada Čakovca Svetislav Drakulić, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama Damir Šoltić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša Ninoslav Šipoš te pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti David Vugrinec. (dv)

Svečanom sjednicom proslavili 820 godina mjesta

Punih 820 godina stara su arhivska vrela u kojima se spominje Mihovljan, mjesto koje je danas sastavni dio Čakovca. Njegovo prvo spominjanje seže u 1203. godinu, u Listinu kralja Emerika kojom je crkva sv. Mihovila u današnjem Mihovljanu dobila privilegij, što je zapisao Vladimir Kalšan, profesor povijesti i autor monogra�ije o Mihovljanu iz 2003.

Sjednica MO-a Mihovljan okupila je u tamošnjem društvenom domu velik broj

MAGISTAR PROMETA Dino Posavec iz Čakovca

Ako ima toliko nepropisnih zebri, kako će djeca naučiti pravila?

Osim što na području Čakovca nisu riješeni neki problemi koji su se već pojavljivali u medijima, javljaju se i novi. Podižu se nove zgrade, raste broj stanovništva, a cestovna infrastruktura ne prati te trendove.

prijatelja naselja, mještanki i mještana, članove udruga, a popratnim nastupima oduševili su KUD Mihovljan, zbor Udruge umirovljenika Mihovljan, Dječji zbor I. osnovne škole Čakovec, Čakovečke mažoretkinje, Gradski puhački orkestar grada Čakovca i KUU Veseli Međimurci, dok su samu uvertiru u veliki dan za mjesto mimohodom ulicama Mihovljana i špalirom na ulazu u društveni dom napravile mažoretkinje i čakovečki puhači. (dv)

DJEČJI TJEDAN U Čakovcu Međunarodni dan djeteta

Dječji tjedan je tradicionalna godišnja akcija i aktivnost posvećena djeci koja se obilježava od 1953. godine. Svojim programskim sadržajima i akcijama

Dječji tjedan svake godine obuhvaća najviše djece i odraslih u gradovima i općinama gdje djeluju osnovna društva Naša djeca (DND). Ovogodišnje obilježavanje

Dječjeg tjedna traje od 2. listopada, Međunarodnog dana djeteta, pa do nedjelje 8. listopada, a provodi se uz ciljeve usmjeravanja pozornosti javnosti prema ostvarivanju prava, potreba i aktivnosti djece, organizaciju posebnih aktivnosti za djecu u tim danima te poticanje stručnog rada odraslih s djecom. (dv)

MACANOV DOM u Čakovcu

Obnova simbola gimnastičkog svijeta

Macanov dom u centru Čakovca, simbol gimnastičkog svijeta, vapi za obnovom. Kreće se u projekt rekonstrukcije i opremanja, a ukupna vrijednost radova procijenjena je na 157.950,39 eura. Novim projektom najavljena je rekonstrukcija zgrade, uz kvalitetno i suvremeno opremanje sportske dvorane. Pomoćne prostorije nisu funkcionalne i već su dotrajale, kao i dvorana, pa je najavljeno kako će se posta-

viti novi prozori, podne keramičke obloge, rekonstruirati i opremiti svlačionice i sanitarni čvorovi te dobaviti i postaviti sportska oprema i drugo. Planirano je postavljanje pristupne rampe za osobe s invaliditetom uz ulično pročelje građevine. U svrhu povećanja energetske učinkovisti sustave rasvjete, provest će se i zamjena postojeće rasvjete s energetski učinkovitim rješenjima. (dv, zv)

U novijem dijelu grada Čakovca oko Županijske bolnice u planu je daljnja gradnja građevina stambene i druge namjene. Kako razvoj prometne infrastrukture ne prati i ne može pratiti porast napučenosti pojedinih područja u gradu, dolazi do nakupljanja problema u prometu koje valja prvom prilikom riješiti. O svemu navedenom razgovarali smo s autorom priručnika za vozače i sudskim vještakom za cestovne prometne nesreće Dinom Posavcem, mag. ing. prometa.

– Ubuduće će nastati veliki problemi u tom dijelu grada, posebno kada se izgrade svi ti objekti, porastom broja stanovnika, a posljedično i broja motornih vozila. Već se sada može vidjeti kako pojedina raskrižja nisu adekvatno projektirana te će se stvarati potencijalni zastoji, a sve to utječe na razinu sigurnosti prometa. Nema dovoljno parkirališnih mjesta, pojedina prometna signalizacija je izvedena suprotno pravilima struke...

Cijeli kvart bi trebao postati zonom smirenog prometa, obrazlaže Posavec, uz opasku da je potrebno analizirati pojedine prometne situacije - na nekim mjestima potrebno je brzinu kretanja vozila ograničiti na 20-30 km/h, dok bi je drugdje trebalo ograničiti na brzinu hoda pješaka, posebno u neposrednoj blizini dječjeg igrališta i vrtića.

Neodrađen posao

Radi se o kvartu koji zatvara ulice ZAVNOH-a, Marije Zidarić, Rudolfa Horvata, Ivane Brlić Mažuranić, Jurja IV. Zrinskog…

– Tamo je i nekoliko nepreglednih raskrižja u blizini vrtića Vjeverica, pri čemu bih istaknuo raskrižje ulice Ivana Gundulića i Marije Jurić Zagorke na kojem je postavljen prometni znak „Obvezno zaustavljanje“ koji, međutim, kod vozača ne izaziva željeni efekt. Ako on nije dovoljno uočljiv, što po meni jest, tada je potrebno postaviti dodatnu signalizaciju koja bi ih upozoravala da se moraju obvezno zaustaviti, predlaže prometni stručnjak.

– U medijima je već bilo pokrenuto pitanje i obilježenog pješačkog prijelaza kod vrtića Vjeverica u ulici ZAVNOH-a koji završava na parkirališnom mjestu, što je nepropisno. Policijska uprava međimurska najavila je da će se do predviđene sanacije toga raskrižja zabraniti parkiranje na spornome parkirnom mjestu, no to se nije dogodilo. Iz Grada Čakovca poručeno je da postoje prioritetnija raskrižja pa se slijedom toga dade zaključiti da za 200-tinjak djece koja pohađaju vrtić Vjeverica nije prioritet da se uredi pravilno prometna signalizacija. Grad Čakovec je „Grad - Prijatelj djece“, ali ovakvim nemarom, očito samo na papiru.

Djeca s odgojiteljicama idu u šetnje i kad pritom naiđu na takve situacije, njima je to normalno, što znači da se od malih nogu uče nepravilno, no ne svojom krivnjom, nego onoga tko je to pogrešno ucrtao. Nažalost, nadležna tijela nisu odradila svoj posao – kaže Posavec, koji uvijek ističe ulogu prometnog odgoja i obrazovanja, a potom i važnosti uloge medija kad govori o tome što može pomoći da se spriječe razne tragedije. No, provodi li se sustavan i kontinuiran rad s djecom?

Povremene akcije

Trenutačno povremene akcije provode Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i druge organizacije. Takve aktivnosti su dobro došle, kaže, međutim bez sustavnog i kontinuiranog rada, bez rada kod kuće, u interakciji roditelja s djecom, nema prevelike učinkovitosti u povećanju sigurnosti i zaštiti djece u prometu.

Posavec se posebno osvrnuo

na vozače bicikala i na električne romobile, koji su u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama svrstani u kategoriju tzv. osobnih prijevoznih sredstava. – Zakonske odredbe su precizno de�inirane: vozači bicikala, kao i vozači osobnih

prijevoznih sredstava, dužni su kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom. Problem nastaje kada grad, poput Čakovca, ali i većine drugih gradova, nema izgrađenu biciklističku infrastrukturu, i tada prisiljavamo vozače bicikala da se kreću kolnikom, što može biti itekako opasno za njih. Vozačima osobnih prijevoznih sredstava pak iznimno dopuštamo da se mogu kretati po površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa, pod uvjetom da vode računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, to jest da ne ugrožavaju pješake koji se kreću svojim površinama, objašnjava stručnjak.

Važno je znati kako su vozači bicikala i osobnih prijevoznih sredstava koji se kreću biciklističkom stazom dužni prije stupanja na kolnik ceste koju namjeravaju prijeći, kada biciklistička staza preko kolnika nije označena, zaustaviti bicikl i osobno prijevozno sredstvo i gurati ga kao pješak preko obilježenog pješačkog prijelaza ili kolnika ceste, dodaje. – Kako sada nastupa godišnje doba koje je nezgodno za vozače uslijed iznenadne pojave magle, skliskog kolnika, kiše i sl., vozači bicikala i osobnih prijevoznih sredstava koji sudjeluju u prometu noću uvijek, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, dužni su biti označeni re�lektirajućim prslukom, odjećom ili drugom re�lektirajućom oznakom, baš zato da budu vidljivi vozačima motornih vozila, na kraju upozorava Dino Posavec.

Piše: Ivan-Goran Herman

Pogled na Ulicu Jurja Zrinskog IV. i križanje s Ulicom Rudolfa Horvata u Čakovcu. U tom bi dijelu bilo potrebno proglasi� zonu smirenog prometa

Ispod ovoga znaka STOP trebao bi bi� i znak da je na tome mjestu obilježeni pješački prijelaz

Na ovome mjestu pješački prijelaz završava u rubniku, što nije u skladu s prometnim propisima

RAK-RANA međimurskog gospodarstva je iseljavanje produktivnog dijela stanovništva, tvrdi Ivan Senčar, član GSV-a

Radnici iz Međimurja odlaze zbog neizvjesnosti

- Stanje u kojem čovjek ne vidi smisao za ostanak jer godinama čeka, a ništa se posebno ne događa, istaknuo je Ivan Senčar

Ispod “sjajnih” brojki rezultata poslovanja međimurskog gospodarstva kriju se nagomilani problemi o kojima je otvoreno progovorio Ivan Senčar, predstavnik poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću Međimurske županije.

- Gledajući statistiku, gospodarstvo posluje pozitivno, ali radi se o sistematiziranim podacima starim jednu godinu, a pritom treba uzeti u obzir da se danas situacija brzo mijenja. Statistika se može i ne mora brzo uzeti u razmatranje jer je trenutna situacija potpuno drugačija od statistike.

Glavni problem

kronični nedostatak

radne snage

Poduzetnici i dalje imaju probleme koje su imali i prijašnjih godina i na koje godinama upozoravaju, ističe Senčar.

Dodaje: - Glavni problem je kronični nedostatak radne snage koji je izazvan različitim

poremećajima. Pri tome smo samo mi poduzetnici loši dečki i dežurni krivci za iseljavanje i male plaće. Mi, poduzetnici u trgovačkom sektoru, optuženi smo da dižemo cijene i marže u nedogled.

Nastavlja: A nitko ne govori što je ispod tih problema. Visina PDV-a je zabranjena tema. Zašto? - Zato što puni državni proračun, a ne pita se što građani imaju ili nemaju od toga. Dodaje: - Naučeni smo na politiku koja se provodi po modelu - svima ćemo uzeti, ali samo nekima ili podobnima dati. ‘Ajmo jednom okrenuti situaciju. Nemojte vi nama uzeti, ali nam nemojte ni dati, poručio je Ivan Senčar. Naglašava: - To bi trebalo nekako uokviriti da možemo dijeliti veće plaće jer opterećenja su i dalje velika.

Smatra i: - Radna snaga ne odlazi iz Međimurja zbog novca, već zbog neizvjesnosti.

Upozorava: - Tu riječ, neizvjesnost, treba dobro

REZULTATI međimurskog gospodarstva

Dobit 36 posto veća

Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, kazao je das u pokazatelji poslovanja poduzetnika za prošlu godinu pozitivni. Prosječna neto plaća bila je 830 eura. To je povećanje od 9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ostvareni su veći prihodi i rashodi. U prosjeku je ostvarena 36 posto

veća dobit. Porastao je broj poduzetnika, obrtnika i zaposlenih u međimurskom gospodarstvu.

Tako pokazuje statistika, ali pitanje je koliko je na rast prihoda i troškova utjecala in�lacija, posebno cijena energenata i koliko se zapravo radi o realnom, a koliko samo o nominalnom rastu gospodarstva. (BMO)

STRAHONINEC

se posebno ne događa.

zapamtiti, jer ona odražava stanje u stigmatizirani kao loši dečki

150 eura za srednjoškolce i 80 za osnovce

nije smanjena državna uprava, kao ni porezi. Te su kozmetičke promjene na poreze i plaće kap u moru. Često sam bio ismijan zbog toga, kaže Senčar, ali ostajem na stajalištu da smanjenje PDV-a na 22 ili 23 posto može povećati plaće za od 200 do 300 eura. Uvijek ću govoriti da je visina PDV-a velika rak-rana. O tome nitko ne govori, samo smo mi poduzetnici zločesti

Ivan Senčar, predstavnik poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću Međimurske županije

dečki. Usuđujem se reći da percepcija poduzetništva nikad nije bila lošija nego je sada. Čak smo u očima svojih djelatnika dežurni krivci da nešto možemo, a ne želimo dati. Mislim da bi ovaj put netko morao sagledati da kriza nije međimurska, nego da ulazimo u svjetsku krizu, zaključio je Senčar. (BMO)

Na održanom Općinskom vijeću u Strahonincu izglasan je prijedlog prema kojem je potvrđen nastavak sufinanciranja troškova produženog boravka u osnovnoj školi. Općina plaća 50 % iznosa, odnosno 80 eura po djetetu, dok drugu polovicu plaća skrbnik. Boravak djeluje treću godinu zaredom te su trenutno zaposlene dvije učiteljice. U boravak je upisano 41 dijete. Vrijedi spomenuti da je 29 djece s područja op-

NEDELIŠĆE

ćine Strahoninec. Preostalih 12 djece dolazi s područja Čakovca. Do početka ove kalendarske godine Općina je plaćala i školski obrok. Nakon što je država preuzela brigu o plaćanju, u općinskoj blagajni ostalo je viška novca. Taj višak preusmjeren je na jednokratne potpore za srednjoškolce pa će svi prijavljeni na poziv dobiti džeparac od 150 eura. Prema trenutno dostupnim podacima, javilo se 70-ak mladih. (pt)

Dođite na Dane zahvalnosti!

Najdugovječnija i najveća manifestacija u organizaciji Turističke zajednice općine Nedelišće Dani zahvalnosti za plodove zemlje otvara svoja vrata u subotu, 7. listopada 2023. godine, u sajamskoj dvorani MESAP Nedelišće s početkom u 10 sati.

Devetnaest godina manifestacija je domaćin brojnim pletiljama, pojedincima i čuvarima tradicije i ručnih radova. Plodovi jeseni, kao nit vodilja, proteže se kroz sve izložbene štandove.

NEDELIŠĆE dobiva prijeko potreban centar za starije osobe

61 soba za one koji se više ne mogu brinuti o sebi

Novi suvremeni centar nudit će i izvaninstitucionalne usluge za dodatnih 350 vanjskih korisnika

Kao populacija starimo, a time je sve veća potreba za izgradnjom novih domova koji će pružiti skrb u zreloj dobi našeg stanovništva.

Tako će najveća općina u Međimurskoj županiji konačno dobiti centar za starije osobe. Tako je potpisan ugovor o izgradnji centra za starije osobe koji će uvelike pridonijeti ublažavanju deficita smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne ljude te kvaliteti njihova života. O tom se projektu govori već duže vrijeme, a sada su poduzeti konkretni koraci kako bi se to i ostvarilo.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu potpisan je ugovor o izgradnji

centra za starije osobe koji će se graditi u Nedelišću. Centar za starije osobe podrazumijeva suvremeni koncept u kojem će na 5.300 kvadratnih metara, u 61 sobi, od čega 18 jednokrevetnih i trokrevetnih te 25 dvokrevetnih biti smješteni korisnici, no centar će nuditi i izvaninstitucionalne usluge za dodatnih 350 vanjskih korisnika.

Pomoć osobama oboljelima od alzheimera

Izgradnjom i opremanjem centra će se osobama ovisnima od tuđoj pomoći, oboljelima od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika

demencije pružiti smještaj prema najvišim standardima. U centru će biti smještena i stomatološka ordinacija, ordinacija opće medicine, pružat će se psihosocijalna pomoć, nuditi usluga �izikalne terapije, također dostupna vanjskim korisnicima bilo u centru, bilo u njihovu domu, kao i usluga pripremanja te dostave hrane.

Ugovor o početku izgradnje

Nakon što su u proljeće ove godine župan Međimurske županije Matija Posavec i načelnik Nedelišća Nikola Novak potpisali sporazum o partnerstvu na izradu

projektne dokumentacije i prijavi projekta za izgradnju i opremanje županijskog centra za starije osobe, danas je s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem, u prisustvu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpisan i ugovor za taj strateški projekt u kojem je Međimurska županija partner Općini Nedelišće. Riječ je o investiciji procijenjenoj na 12 milijuna eura, a natječajem je odobren maksimalni mogući bespovratni iznos od 6.138.048 eura, dok će se za preostali dio investicije tražiti rješenja u europskim ili nacionalnim fondovima. (dv)

Posebnu notu manifestaciji daje i degustacijski dio s tradicionalnim međimurskim proizvodima. Svečano otvorenje manifestacije zakazano je u 10 sati uz blagoslov pripremljene hrane i jesenskih plodova. Sve do 15 sati očekuje vas bogat kulturno-umjetnički program, izložbeno-prodajni sajam domaćih proizvoda i rukotvorina, izložba oldtajmera, izložba gljiva, brojne degustacije te bograč i besplatne pržene ribice. (dv)

AEROKLUB MEĐIMURJE Pribislavec

Puštanje zmajeva i druženje 7. listopada

Na kraju dječjeg tjedna, a povodom provedenog natječaja Aeroklub Međimurje i Grad Čakovec pozivaju na neobično druženje u izradi i puštanju zmajeva na Aerodromu u Pribislavcu ove subote 7. listopada 2023. godine od 9 sati.

Kako smo vas već izvještavali, povodom provedenog natječaja Grada Čakovca za Najakciju 2023. projekt

Aerokluba Međimurje Pozoji nad gradom, kako nam javlja predsjednik Aerokluba Dragutin Prprović, ulazi u završnu fazu ovaj vikend pa vas sve poziva da se odazovete na zajedničko druženje na Aerodromu. Svoju prijavu

i dolazak možete najaviti na e-adresu: akmmodelari@ gmail.com kako bi organizatori mogli blagovremeno osigurati dovoljan broj zmajeva i prigodnih poklona za svakog sudionika akcije.

Cilj akcije je okupiti roditelje s djecom na radionici koja će obuhvaćati izradu zmajeva i njihovo ukrašavanje, a odvijat će se na Aerodromu u Pribislavcu. Akcija će završiti zajedničkim druženjem uz puštanje zmajeva i proglašenjem najljepše ukrašenog zmaja priredbe. Aeroklub Međimurje poziva roditelje i djecu da se u što većem broju odazovu na nesvakidašnje druženje na svježem zraku. (dv)

Ovako će prema idejnom rješenju izgleda� novi suvremeni centar

DRŽAVA SUFINANCIRA vrtiće od jeseni U Murskom Središću povećat će plaće odgojiteljima

Od ove jeseni država se prvi put uključuje u su�inanciranje dječjih vrtića koje je dosad isključivo bilo na grbači općina i gradova. Važno je napomenuti da će razina �inancijske potpore varirati ovisno o razvijenosti pojedine općine ili grada.

Najslabije razvijenim općinama i gradovima država će su�inancirati 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtić, a svaku sljedeću skupinu postotak su�inanciranja se smanjuje, da bi za najrazvijenije gradove i općine udjel su�inanciranja pao na 6,5 posto.

Za Mursko Središće, koji se svrstava u 5. stupanj razvijenosti, to bi značilo da će država su�inancirati 25 posto ekonomske cijene vrtića.

- Su�inanciranje će biti 67 posto naprama 33 posto u korist roditelja, kojima ćemo smanjiti �inancijski teret. Povećat ćemo plaće odgojiteljicama, a isto tako, ovo su�inanciranje omogućit će nam da dodatno ne opterećujemo gradski proračun, rekao je gradonačelnik Dražen Srpak, na nedavno održanoj sjednici Gradskog vijeća. (sh)

EUROPSKI TJEDAN sporta u školi Zabavne igre za razgibavanje

Elementarnim igrama učenika Osnovne škole Mursko Središće završen je Tjedan obilježavanja Europskog tjedna sporta kojim se pokušava pokrenuti sve dobne skupine na kretanje i rekreaciju.

To ne moraju biti određeni sportovi, već i razne zabavne igre. Učenici razreda 6. c i 8. c OŠ Mursko Središće razgibavali su se kroz elementarne igre: prenošenje lopte palicama u paru, brže do stolice, nošenje lopti između koljena,

PROŠTENJE U PEKLENICI po starinski

Gosti vole pekleničko proštenje i gošćenje

- “Pravo” na tako bogat proštenjski ručak gosti dobiju nakon što su bili na misi kraj kapele

tunel, stisni kolut i potrči, provlačenje tuljca kroz štap, ruka do ruke i dodavanje lopte iznad glave.

U igrama je sudjelovalo 40 učenika. Navedenom aktivnošću završen je ovogodišnji Europski tjedan sporta u Murskom Središću.

U Tjednu sporta prezentirani su brojni sportovi i zasigurno su barem neke potakli da se sportom ili rekreacijom nastave baviti i dalje po završetku Europskog tjedna sporta.

(BMO)

PROMJENA NA čelu MO-a Peklenica

Franjo Novinić novi je predsjednik

Zbog osobnih razloga Ivana Maltarić podnijela je ostavku na mjestu predsjednice i članice Vijeća mjesnog odbora Peklenica. U subotu, 30. rujna, održana je sjednica Vijeća mjesnog odbora Peklenica s jednom točkom dnevnog reda: izbor predsjednika Vijeća mjesnog odbora Peklenica. Članovi Vijeća mjesnog odbora jednoglasno su izabrali Franju Novinića za novog predsjednika.

Franjo Novinić već je obnašao dužnost člana Vijeća mjesnog odbora Peklenica u prošlom sazivu, a u sadašnjem sazivu je također član te je stoga vrlo dobro upoznat sa svim projektima i aktivnostima u naselju Peklenica.

- Nastavit ćemo brinuti se o našem naselju da lijepo i uredno izgleda. Ostalo nas je četvero članova Mjesnog odbora. Zamjenu člana za

Ivanu Maltarić nemamo jer je na izborima za Mjesni odbor bila samo jedna lista, tako će nastaviti raditi s četiri člana Vijeća, što je dovoljno za kvorum. Osim toga, uhodana smo ekipa i dobro poznajemo probleme u mjestu pa ćemo nastaviti raditi kao i do sada, kazao je Franjo Novinić, novi predsjednik Mjesnog odbora Peklenica. (BMO)

Nekada je svako mjesto u Međimurju imalo svoje proštenje kraj svoje kapele. No nisu sva mesta u jednakoj mjeri sačuvala tradiciju slavljenja zaštitnika svog mjesta, i ne manje važno, okupljanja obitelji i šire rodbine na “gošćenju” nakon mise posvećene patronu mjesta.

Peklenica slavi proštenje u čast Kraljice Svete Krunice, kojoj je posvećena mjesna kapela u sastavu Župe Vratišinec. Pada na prvu nedjelju listopada, ove godine to je bilo 1. listopada. To je jedno od rjeđih jesenskih proštenja u Međimurju, koje je dolazi u vrijeme dok su najvažniji poljoprivredni radovi već bili završeni, a plodovi polja već spremljeni. U nekadašnjem selu to je bilo vrijeme kad su ljudi imali više vremena za opuštanje. S obzirom na to da

je već bilo i ponešto hladnije vrijeme, olakšavalo je pripremu jela u doba kad frižideri i ledenice nisu bile sastavni dio međimurskih kućanstava.

Pekleničari dobro pogoste svoje goste

Nitko zapravo ne zna reći zašto je pekleničko proštenje čuveno u svom kraju i zašto na to proštenje dolazi jako puno gostiju. Možda zato što Pekleničari drže do toga da dobro pogoste svoje goste.

Pekleničari se posebno pripremaju za taj događaj na koji pozivaju svu bližu rodbinu i prijatelje. Tradicionalno je za obiteljskim stolom na proštenje u Peklenici bilo između 20 i 30 gostiju. Domaćice su se cijeli tjedan prije proštenja pripremale za njega. Bilo je obavezno ispeći domaće mlince s barem 10 jaja i nekoliko

vrsti kolača. Starije domaćice su barem tri dana prije proštenja pekle samo kolače, od 9 do 12 vrsta. Počelo se sa suhim kolačima, koji mogu držati, a na kraju su se pekli kolači s kremama te pogače ili palačinke koje su se služile kao dio slijeda proštenjskog ručka. Na stolu su od jutra do odlaska posljednjeg gosta bile pune tacne kolača, a na glavnom meniju obavezno tri vrste mesa: govedina u juhi, zatim svinjska i pileća pečenka te pohanci. Specijaliteti pakleničkog proštenja bili su i mesna štruca s kuhanim jajima u sredini i sezonska salata.

Tradicija ne smije zamrijeti

No podrazumijevalo se, da bi se “ostvarilo pravo” na tako bogat proštenjski ručak, da gosti prije njega odu na mi-

su na otvorenom kod kapele. I gosti se toga reda većinom drže. Zato je na pekleničkom proštenju uvijek velik broj ljudi na misi. Iza ručka je na redu obilazak brojnih štandova, kojih je na Peklenici uvijek puno kao na Mariji Bistrici, te vožnja na ringišpilima. Obvezno je i posluživanje užine gostima oko 17 sati. Da se ta tradicija ne izgubi, gradonačelnik Dražen Srpak, koji ne propušta pekleničko proštenje, odlučio je dati mu vjetar u leđa.

- Moramo uložiti i određena sredstva da ta tradicija najvećeg seoskog proštenja u Međimurju preraste u manifestaciju, kazao je. Bilo bi dobro da se i Dani Peklenice pridruže tom slavlju jer po dosadašnjem rasporedu su u sjeni Dana grada Murskog Središća, kazao je. (BMO)

U redakciju Međimurskih novina ovog se tjedna ponovno javila Sanja Novak, mještanka Robadja, nezadovoljna time što im još nije sanirana cesta na koju su upozorili u našem broju 1456. tjednika Međimurske novine, od 10. kolovoza.

Sanja Novak i njezin suprug Damir istaknuli su sljedeće: - Poštovani, kao obitelj, više ne znamo kome se obratiti. Svi kontakti koje smo imali s Općinom Štrigovom nisu rezultirali nikakvim napretkom. Obratili smo im se prije čak tri godine, ali do danas nisu poduzeli ništa kako bi riješili naš problem. Situacija je postala ne samo frustrirajuća već i sramotna.

Obećali su nam iz Općine da će se cesta sanirati kada se

koncesionar vrati s godišnjeg, on se vratio, a i dalje ništa nije

pokrenuto vezano za sanaciju. - Cesta u našem naselju nalazi se u užasnom stanju, s velikim rupama i pukotinama koje predstavljaju ozbiljan rizik za sigurnost svih nas. Čak i osnovna održavanja, poput košnje i čišćenja okoliša, izostaju. Da barem kose jednom mjesečno i da očiste ovu prašumu koju imamo, ali ni to nije napravljeno. Molimo, ako nemaju resurse za veće zahvate, barem neka pokrpaju ove rupe i pukotine na cesti. Situacija je postala nepodnošljiva, uputili su apel Sanja i Damir Novak, koji se nadaju da će se njihov glas napokon čuti i da će se poduzeti odgovarajuće mjere za poboljšanje situacije. (sh)

Pekleničari i njihovi gos� na pekleničkom proštenju

ANJA I DAMIR NOVAK iz Robadja poručili Općini Štrigovi Koncesionar se vratio s godišnjeg, a cesta nam je i dalje užasna!

Čitatelji Damir i Sanja Novak ponovno ukazuju na problema�čnu cestu u Robadju, koja još uvijek nije sanirala

Franjo Novinić u Na�nom parku, zaš�tnom znaku Peklenice

OPĆINSKO VIJEĆE Sveti Juraj na Bregu u znaku rasprave o problemima u prometu koji muče mještane

Ograničenje je 40, a jure 80 km na sat!

Ulicom Vladimira Nazora u Lopatincu svakodnevno se voze nesavjesni vozači, koji ne poštuju znakove ograničenja brzine

Piše: Sanja Herić

Ulica Vladimira Nazora u Lopatincu postala je trkalište.

Upozorila je na tu problematiku vijećnica Anđela Novak, koja i sama živi u toj ulici te je svakodnevna svjedokinja prebrze vožnje pojedinih vozača.

Nekoliko puta vozači završili u ogradama

- Ograničenje kod nas je 40 kilometara na sat, a pojedini voze duplo, čak 80 kilometara na sat! Brzina je strašna i nekoliko su puta već završili u ogradi kod Babića!

A ni to nije sve! Uletjeli su i drugim susjedima! I meni su dva puta doletjeli u podrum stare kuće uz cestu, upozorila je vijećnica Novak, koju smo posjetili da nam i sama pokaže tu kritičnu točku.

- Posebno je opasno jer se nedaleko od naše kuće nalazi i autobusno stajalište i baš tu djeca izlaze iz autobusa. Zar trebamo čekati da netko nastrada, zavapila je u nastavku vijećnica Novak. Na Općinskom vijeću u Svetom Jurju na Bregu predložila je da se postave ležeći policajci na tom kritičnom mjestu. Ili da se učini bilo što drugo da se poboljša sigurnost na tom dijelu prometnice.

- Vezano za ležeće policajce, problem je da oni prave buku onima koji žive u neposrednoj blizini. Možda da se probaju postaviti oni znakovi koji pokazuju kojom brzinom se voziš, to bar malo osvještava vozače. Semafor je, s druge strane, najskuplje rješenje jer košta oko 50.000 eura, istaknuo je na to načel-

SVETI MARTIN NA MURI Kanalizacija u Poljsku ulicu

Na poziv investitora i općinskog načelnika Martina Srše, održan je sastanak s predstavnicima projekta

Međimurskih voda, izvođača Hidrotehnike d.o.o.

i nadzora Nord-Ing d.o.o.

Tema sastanka bila je skori početak radova na kanalizacijskoj mreži u Poljskoj ulici koja nije bila obuhvaćena projektom Aglomeracije, a nalazi se tek stotinjak metara od novoizgrađene kanalizacijske mreže te tristotinjak metara od centra. Razgovaralo se o svim predradnjama koje

je potrebno izvršiti prije nego se započnu radovi. S obzirom na to da u Poljskoj ulici stanuje četrdesetak, pretežno mladih obitelji s djecom, potrebno je za vrijeme izvođenja radova omogućiti nesmetan i siguran promet vozila i pješaka, a posebno učenika u školu i kući.

Radovi trebaju početi ovog mjeseca, a investicija vrijedi više od 290.000 € s PDV-om. Nakon toga, bit će asfaltirane pješačke staze i preostali dio ulice. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Zašto je došlo do smjene direktora SRC-a Mladost?

Vijećnik Mladen Borko na posljednjem održanom Općinskom vijeću u Gornjem Mihaljevcu upitao je načelnika Goran Lovreca, prilikom prihvaćanja izvješća načelnika za razdoblje od prvih šest mjeseci ove godine, zašto je došlo do promjene direktora SRC-a Mladost. - To je pod našom, općinskom ingerencijom, a mi o tome nemamo pojma, komentirao je vijećnik Borko očekujući načelnikov odgovor. - Direktor je podnio

ostavku na mjesto direktora u spomenutom poduzeću, ali mislim da je na redu usvajanje izvješća načelnika o tom razdoblju. Znači, može biti dio izvješća i ne mora. Inače, raspisan je natječaj za spomenuto radno mjesto tako da će se dio problema oko rukovodstva SRC-a Mladost rješava, odgovorio mu je na to načelnik Lovrec. Podsjetimo, do sada je na tom radnom mjestu radio Mario Novak iz Vukanovca. (sh)

nik Anđelko Nagrajsalović. - Što reći na sve to? Iz policije smo dobili izvješće da je kamera u Brezju zabilježila vozača koji je vozio čak 160 km/sat! Tko nema pameti, nema pameti, dodao je načelnik Nagrajsalović.

Problematično i autobusno stajalište u Okruglom Vrhu

No, problemi nisu ograničeni samo na Ulicu Vladimira Nazora. Vijećnica Zlatka Vinković iz Okruglog Vrha pak je upozorila na autobusno stajalište koje se nalazi doslovno usred šume i koje također

predstavlja veliku opasnost za školsku djecu.

Stajalište nema nikakvo osvjetljenje, što je iznimno opasno, a na tom području su se čak dogodile prometne nesreće, uključujući i one s tragičnim ishodom. - Možemo li barem razmotriti postavljanje solarnog osvjetljenja kako bismo povećali sigurnost, upitala je Vinkovićeva načelnika Nagrajsalovića, koji je obećao pokušati pronaći rješenje.

Vijećnik Tihomir Karničnik iz Vučetinca također je iznio svoju zabrinutost u vezi s mjestima na kojima stoje školski autobusi. Postoji mnogo

Prvi smo uveli digitalnu putovnicu

Usvijetu u kojem tehnološki napredak neumorno mijenja način na koji živimo i radimo, stigla je era putovanja koja se više ne oslanja samo na papirne knjižice i pečate na stranicama. Da, dobro ste pročitali, a Hrvatska je jedna od prvih zemalja u svijetu uz Finsku koja će to i iskusiti. Naime, uveli smo digitalne putovnice. Za početak, digitalnim

putovnicama moći ćemo se identificirati i putovati iz Zračne luke dr. Franjo Tuđman. Doduše, prva faza testiranja digitalne putovnice imat će određena ograničenja. Tako će na početku biti dostupna samo za korisnike Androida, dok je iOS verzija najavljena za kraj godine i moći će se putovati samo iz Zračne luke dr. Franjo Tuđman. Prije putovanja po-

trebno je najaviti putovanje unutar aplikacije, dok će na aerodromu putnici imati poseban izlaz na kojem će biti potrebno skenirati pametni telefon, umjesto pokazivanja papirnate putovnice.

Digitalnu putovnicu možete već danas aktivirati, a jedini preduvjet za sve je aktivirana e-Osobna iskaznica. Nakon aktivacije e-Osobne iskaznice, slije-

mjesta na kojima djeca čekaju autobus na cesti, no često nema odgovarajućih znakova ili upozorenja. Karničnik je predložio postavljanje znakova za autobusna stajališta kako bi se rizik od nesreća smanjio.

- Roditelji bi htjeli da autobusi stoje na svakom zavoju. Vozači tada i sebe izlažu problemu kada stoje gdje nije obilježeno stajalište. Strogo je prema pravilniku propisano gdje može biti stajalište, zaključio je Nagrajsalović i dodao da imaju popis od 28 lokacija na kojima staje bus, ali da za sve nije moguće dobiti suglasnost za uređenje.

PLEŠIVICA Dođite na Kestenijadu

Udruga Sport za sve Plešivica u subotu, 7. listopada, na trim stazi u Plešivici organizira Kestenijadu i centralnu proslavu povodom

ŠTRIGOVA

obilježavanja Svjetskog dana pješačenja s početkom u 13 sati. U slučaju lošeg vremena odgađa se za 8. listopada. (sh)

Tečaj za poljoprivrednike

U utorak, 7. studenog 2023., održat će se tečaj za poljoprivredne proizvođače Proizvodno vezana plaćanja (stočarska proizvodnja)

i IAKS mjere (stočarska proizvodnja) 2023. u Domu kulture u Štrigovi. Predavačice će biti gospođa Mirjana Bengeri i Valerija Čižmak. (sh)

di preuzimanje aplikacije Certilia, a unutar nje ćete skenirati i verificirati svoju putovnicu. Nakon toga dovoljno je dodati digitalnu putnu vjerodajnicu (DTC) u postojeću aplikaciju Certilia, koju možete preuzeti online ili instalirati uz podršku studenata u bilo kojoj policijskoj upravi ili postaji koja obavlja upravne poslove. Kako se projekt bude

razvijao, broj graničnih prijelaza i zemalja uključenih u njega će rasti, kažu inicijatori ovog projekta, sve do trenutka kad će digitalna putna vjerodajnica postati univerzalno prihvaćena i standardizirani dokument za sve građane Europske unije. Do 2030. navodno će digitalne putovnice morati imati sve zemlje. Hoće li tako uistinu i biti?! Živi bili pa vidjeli!

Vijećnica Anđela Novak pokazala nam je dio Ulice Vladimira Nazora kojom vozači bezglavo jure

PRELOG Traže se kandidati za javna priznanja

I ove će se godine u Prelogu dodijeliti javna priznanja zaslužnim građanima i udrugama, koji su, svatko na svoj način, pomogli pri razvoju Preloga. Slijedom toga, objavljen je oglas za podnošenje inicijative za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga. Pozivaju se građani i pravne osobe da pismeno podnesu svoje prijedloge i obrazloženje

najkasnije do 13. studenog 2023. Javna priznanja Grada Preloga su: počasni građanin grada Preloga, nagrada Grada Preloga za životno djelo, grb grada Preloga te plaketa grada Preloga. Sve informacije mogu se pronaći u raspisanom oglasu za podnošenje inicijative za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga. (vv)

Ove godine rođeno je već 49 beba

Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek treći puta je ove godine podijelio jednokratne naknade za novorođenčad. Ovom prilikom podijeljeno je ukupno 15 naknada. Naknade iznose za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva 270 eura, zatim za drugo dijete 350 eura, za treće dijete 400 eura, za četvrto 600, a za peto i svako sljedeće dijete u obitelji naknada iznosi 730 eura. Roditelji i dalje imaju pravo i na poklon-bon za kupnju opreme za novo-

rođeno dijete, a vrijednost poklon-bona iznosi 70 eura. Ovom je prilikom podijeljeno pet naknada za prvo, pet naknada za drugo, tri naknade za treće dijete i dvije naknade za četvrto dijete u obitelji, odnosno ukupno 6.480 eura. Kao dodatni poklon podijeljene su i besplatne godišnje

članarine za Knjižnicu i čitaonicu grada Preloga, kao i poklon-bonovi Dječjeg kluba SiMS. Ukupno je ove godine podijeljeno 49 naknada za novorođenčad. (vv)

Jesenska biciklijada

Članovi udruge Laganini u subotu su organizirali svoju tradicionalnu Jesensku biciklijadu. Na kružnu rutu dugu 30-ak kilometara 100-ak biciklista krenulo je ispred župne crkve u Prelogu prema Otoku, Oporovcu, Draškovcu, Čukovcu, Hemuševcu, Donjem Kraljevcu i Cirkovljanu da bi se ponovno u Prelogu vratili na startno, odnosnu ciljno mjesto. Tu su ih čekali grah i okrepa.

Članovi udruge pripremili su i nagrade za najstarije, odnosno najmlađe bicikliste. Kao najstariji biciklisti nagrađeni su nagrađeni su Ivan Belić (74) i Zora Hajdinjak (71) iz Preloga, najbrojnija obitelj bili su Sabolčeci iz Čehovca, mama Mateja, tata Kristijan, djeca Tino (6), Lora (8) i Vigo (2), koji su ujedno bili i najmlađi sudionici biciklijade te baka i deda Marija i Vladimir Goričanec. (vv)

U studenom su izbori za VMO

Stanovnici Preloga idućeg mjeseca, 5. studenoga, ponovno idu na izbore. Ovoga puta riječ je o izborima za članove vijeća mjesnih odbora kojima je danom istupanja ove odluke

PRELOŠKO GRADSKO GROBLJE

ide u dogradnju

Izgradit će se i novo parkiralište

Nakon blagdana Svih svetih maknut ćemo borove jer groblje ide u proširenje uz izgradnju primjerenijeg parkirališnog mjesta, kaže gradonačelnik Kolarek

Svi koji su barem jednom posjetili preloško gradsko groblje ili, nažalost, bili na posljednjem ispraćaju svog pokojnika, znaju da je prava vještina pronaći parkirno mjesto. Posebna pak je priča blagdan Svih svetih kada su prilazne ulice zatvorene za promet pa se parkira tko gdje stigne i može. Pa makar to bilo i pred nekim prilaznim putom obiteljske kuće čiji vlasnik ne može izaći iz kuće. S druge strane, starije osobe, koje su i inače najčešći pohoditelji groblja, tada moraju daleko pješačiti pa upravo taj dan izbjegavaju za posjet.

Jer kako god groblje bilo veliko, parking je sa svojih 20 i kusur mjesta, doista usko grlo i neprimjeren za današnje doba. Svjesni su toga i u Gradu i kako je najavio gradonačelnik Ljubomir Kolarek, nakon blagdana Svih svetih groblje ide u proširenje uz izgradnju primjerenijeg parkirališnog mjesta.

Prvo su na redu borovi

Kako sada stvari stoje, proširenje ide i s lijeve i desne strane.

- Želja nam je proširiti groblje i radimo projekt njegove nadogradnje, kaže gradonačelnik. Nakon blagdana Svih svetih maknut ćemo

borove koji su tamo zasađeni kako bi se groblje proširilo.

S druge pak strane, odnosno lijeve gdje se sada nalazi poljoprivredno zemljište i Grad ima u vlasništvu oko 10 hektara, planira se izgraditi novo, primjerenije parkiralište. Na kojoj će se površini ono nalaziti i za koliko automobila, nije rekao. No sigurno je kako će to biti adekvatnije nego postojeće.

Ljudi su znali parkirati duž cijele grobljanske ulice, s jedne i druge strane pa sve čak do Trga slobode.

Uređenje Trga slobode

I ulicu uz Trg slobode te

križanje s Ulicom kneza Branimira, također u tom grobljanskom kvartu, također treba što prije urediti jer je poveći dio raskopan. Međutim, to se neće tako skoro dogoditi jer ispod grobljanske ulice ide glavni vodovodni vod prema župnom dvoru i dalje do preloškog Juga.

- Ne bi bilo primjereno da sad uređenje te ulice kandidiramo prema fondovima, dobijemo sredstva, sve lijepo uredimo i onda nakon godinu ili dvije opet krenemo sve prekopavati, kazao je gradonačelnik. Kako je trenutno u gradu u fazi realizacije 10-ak, točnije 12 investicija, taj dio ulica ipak će morati malo pričekati.

na snagu istekao mandat. Drugim riječima, vijeća MO Prelog, Otok, Čehovec, Cirkovljan, Draškovec, Oporovec, Hemuševec i Čukovec su raspuštena.

(vv)

Udruge, javite se!

Grad Prelog objavio je javni natječaj za �inanciranje javnih potreba u 2024. godini. Predmet natječaja je prikupljanje pisanih prijedloga projekata organizacija civilnog društva koje djeluju u područjima kulture, teh-

ničke kulture, udruga osoba s invaliditetom te ostale udruge iz sličnih područja. Ukupna planirana vrijednost natječaja je 46.300 EUR. Krajnji rok za dostavu prijedloga programa je 31. listopada. (vv)

USPORIVAČI PROMETA na raskršću potrtih ograda

Do kraja godine brzine će biti pod kontrolom

Nijedna sjednica ove godine nije prošla bez pitanja o rješavanje prometne problematike na raskršću Ulice Franje Glada i Ulice Antuna Mihanovića. Mi smo ga nazvali raskršće potrtih ograda, veoma je frekventno jer nalazi se na izlazu Preloga prema Čehovcu gdje se nalazi Gospodarska zona Sjever. Srećom, dugo nije bilo nesreća i novorazbijenih ograda, no stanari nestrpljivo čekaju rješenje.

Tim više što im je obećano

postavljanje usporivača prometa. Što je do sada učinjeno, zanimalo je i vijećnike.

- Preko projekta Ministarstva unutarnjih poslova dobili smo 10.800 eura za tu namjenu, objasnio je gradonačelnik Kolarek te dodao da je izabran i izvođač radova i to tvrtka Pavlic asfalt-beton iz Donjeg Kraljevca. Drugim riječima, obećao je kako će raskršće do kraja godine dobiti usporivače prometa.

Usporivači prometa, rekao je, ne postavljaju se prema željama vijećnika, gradonačelnika ili stanara ulice, već za to mora postojati prometna studija.

Međutim, to nije jedino područje u gradu za koje se traži kontrola brzine, odnosno usporivači i ostale prometne prepreke. Naime, Prelog kao gospodarsko središte zapošljava oko 4000 radnika na svojih 7600 stanovnika. I svi oni,

prema najnovijim podacima, sudjeluju u 2,8 % hrvatskog izvoza.

- Gužva u Prelogu znači da se tu ipak nešto radi, naglasio je Kolarek. Kad bi se svi vozači držali pravila i propisa, odnosno kad bi savladali prometnu kulturu, onda bi znali kojom se brzinom smije voziti po lokalnim i županijskim cestama. Dakle, onda ne bilo ni takvih pitanja na svakoj sjednici.

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Preloško groblje okruženo je ogromnim borovima koji će se maknu�

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga

SAVJETI za poljoprivrednike

Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina

UZahtjevu za potpore u 2023. godini poljoprivredni proizvođači imali su mogućnost odlučiti se za sjetvu leguminoza na oraničnim površinama u minimalnom udjelu od 20 %. Ta je intervencija jedna od mogućih Ekoshema. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina je jedna od proizvodno nevezanih izravnih plaćanja, a isplaćuje se u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza. Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u sustav ARKOD. Proizvodna godina u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine.

Koje su obveze poljoprivrednika?

Ova intervencija obuhvaća uzgoj zrnatih i/ili krmnih leguminoza i/ili leguminoza za zelenu gnojidbu kao glavnih usjeva i/ili sekundarnih usjeva na minimalno 20 % oraničnih površina poljoprivrednog gospodarstva, a poljoprivredni proizvođači su podnošenjem zahtjeva za ovu ekoshemu preuzeli sljedeće obveze:

- Obvezno je voditi evidenciju o pretkulturi/kulturama i planiranoj kulturi/kulturama na oraničnim površinama uključenim u intervenciju, ali i o uzgoju kultura na preostalom dijelu oraničnih površina u godini preuzete obveze o provedbi intervencije.

- Zabranjena je uporaba mineralnih gnojiva, ali je dopuštena uporaba organskih gnojiva i/ili gnojiva i poboljšivača tla koja se koriste u ekološkoj proizvodnji.

- U tekućoj godini obvezno je završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz ekoshemu.

- Obvezno je voditi evidenciju o provedbi svih obveza intervencije na propisanom obrascu. Obrasci su dostupni na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja i Ministarstva poljoprivrede. Popunjen obrazac evidencije (Obrazac 3. Evidencija o provedbi ekosheme Intervencije 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina) treba dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca 2023. godine. Ako je korisnik potpora uključen u ekološku proizvodnju i uzgaja

Piše: Suzana Pajić

leguminoze za pčelinju pašu, košnju ne smije provoditi prije 1. kolovoza.

Koje su vrste mahunarki i smjese prihvatljive za ekoshemu?

Za sjetvu su prihvatljive: soja, soja za stočnu hranu, grahorica jara, grahorica ozima, lupine, grašak, djeteline, bob, esparzeta (grahorka), lucerna, grahor satrica, grah, slanutak, bob, leća, vigna grah, smiljkita i smjesa leguminoza i žitarica te smjesa leguminoza i biljnih vrsta iz drugih porodica.

Pri izboru vrste i/ili smjese različitih biljnih vrsta s mahunarkama treba voditi računa o tlu (teško tlo lošijih vodo-zračnih odnosa ili lakše i propusno tlo), vremenskim čimbenicima, namjeni korištenja biljne mase (hrana za ljude i/ili domaće životinje ili popravak tla), ali i planiranom plodoredu na svakoj pojedinoj ARKOD parceli. Također, izbor pogodne vrste/smjese ovisi i o načinu obrade tla, odnosno o opremljenosti poljoprivrednog gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom.

Sjetvu mahunarki treba obaviti kad su povoljni uvjeti za ujednačeno i brzo nicanje te razvoj mladih biljaka. Za uspješnu proizvodnju svih poljoprivrednih vrsta pa tako i mahunarki važno je poznavati značajke tla na parcelama na kojima planiramo sjetvu, ali i zahtjeve poljoprivredne vrste koju planiramo sijati prema vanjskim čimbenicima (temperatura, voda, svjetlost, zrak).

Neke mahunarke (leguminoze) imaju velike zahtjeve prema okolišnim čimbenicima dok su neke puno skromnijih zahtjeva.

Tijekom odabira vrste ili smjese za sjetvu kod ekosheme minimalni udio leguminoza nužno je voditi brigu o narednoj poljoprivrednoj vrsti koju će se sijati/saditi na pojedinoj ARKOD parceli. Ovisno o planiranom plodoredu bira se vrsta i/ili smjesa. Pri tome je obavezno voditi računa o životnom vijeku leguminoza.

Jan silira, tri voze i dvo gaziju

Zimska hrana za krave radila se na gospodarstvu Mladena Novaka, Marijana Horvata, Vladimira Šalkovića i Petra Petkovića. Sve skupa posilirao se kukuruz s 25 hektara

Piše: Vlasta Vugrinec

Nakon pšenice, ječma i ostalih ozimih žitarica, naši poljoprivrednici, konkretnije stočari, krenuli su u svoja polja po kukuruz, i to cijelu stabljiku. Drugim riječima, radila se silaža koja je posebno vrijedna u hranidbi krave jer sadrži veliku koncentraciju energije tako potrebnu preko zime, ali i u ostatku godine.

Združene snage

Preložana

Posao spremanja silaže i nije toliko kompliciran koliko je riječ o količini kukuruza koji se moraju najprije sasjeckati ili silirati na polju, zatim dovesti do gospodarstva i tu

dobro nagaziti. Stoga je nekoliko preloških poljoprivrednika udružilo svoje snage i traktore te su zajedničkim snagama za silažu spremili kukuruz s oko 25 hektara. Zajednički su tako pripremili hranu za krave na gospodarstvu Mladena Novaka, Marijana Horvata, Vladimira Šalkovića i Petra Petkovića. Kod svakog su radili dva dana s time da su podijelili posao.

- Ja sam bio samo na polju sa silo-kombajnom, tri su s traktorima vozili sječku doma, dok su dva samo ravnali i gazili silažu, opisao nam je Mladen Novak grupni rad Preložana pri pripremi silaže.

Riječ je o dugogodišnjim stočarima i dobrim prijatelji-

ma tako da je posao obavljen u rekordnom roku. Nisu si trebali puno toga objašnjavati ni “crtati” jer je svaki dobro znao svoj zadatak. - Tajna dobre silaže je istiskivanje zraka iz mase, dodaje naš sugovornik. Naime, zrak je glavni krivac za njenu kvarljivost.

Važno je dobro istisnuti zrak Naravno, sam proces siliranja zahtijeva i optimalnu fazu zriobe kukuruza, odnosno biljka ne smije biti ni potpuno zelena ni suha. U takvom poluzrelom stanju najbolje se iskoristi njena hranidbena vrijednost. Treba reći da priločka grupa silažu radi isključivo samo

MEĐIMURCI solidni na Državnom natjecanju u oranju

od kukuruza bez ikakvih drugih dodataka. Silažu su radili u silosima, kako zovu “objekt” s dvije strane omeđen betonskim zidom, visine oko metar i pol do dva. Nakon što se sječka dobro nagazi, pokrije se folijom kako bi se omogućila nesmetana fermentacija bez prisustva zraka. Folija osim toga štiti silažu od vremenskih (ne)prilika poput kiše, vjetra i snijega. Ne napravi li se sve po pravilima struke, sav trud može otići u vjetar. Naime, silaža se može pokvariti ili, rečeno njihovim rječnikom, skiseliti se, javlja se plijesan, hrana poprima neugodan miris i stoka ju ne želi jesti.

Trda zemlja lovila se za pljug

Minulog vikenda u Poreču je održano 19. Državno natjecanje orača. Međimursku županiju su predstavljali Preložani Nikola Perko u kategoriji plugova ravnjaka i Valentino Šalković u kategoriji plugova premetnjaka. Uz njih na natjecanju su sudjelovali i Fran Andrej Jalušić iz Ivanovca i Katarina Pokrivač iz Čakovca koji su se nalazili u ulozi sudaca. Prvi nastup mladih Međimuraca na ovakvom natjecanju rezultirao je šestim mjestom Valentina Šalkovića te sedmim Nikole Perka. - Zemlja je bila malo zeznuta, kaže Valentino Šalković (26). Osim što je bila crvena, bila

je dosta tvrda i lovila se za plug. Puno je drugačija od naše međimurske. Bilo je tu i tamo i kamenja, dodao je, no za to su suci imali razumijevanja i nisu davali negativne bodove.

Kad bi morao ponoviti ovo iskustvo, svakako bi se dodatno pripremio za istarsku crljenicu. Slična iskustva i “probleme” imao je i Nikola Perko. Natjecali su se sa župa-

nijskim plugovima, a oba su imala samo jednu želju pred natjecanje: da ne budu zadnji. Međutim, našli su se u zlatnoj sredini od 12 orača u svakoj skupini.

PRELOŠKI POLJOPRIVREDNICI zajedničkim snagama pripremaju silažu

Grupni rad na siliranju kukuruza

Valen�no Šalković, Katarina Pokrivač, Nikola Perko i Fran Andrej Jalušić

Kesteni s međimurskih šuma trenutni su hit

Uz naše međimurske marune, na placu i čakovečkom sajmu trenutni su hit i kesteni, svježe ubrani u našim šumama. No, za razliku od maruna koji se nude po 7 eura, kesteni su upola manji pa im je i cijena takva. Dakle, kreću se od 3 do 4 eura po kilogramu. Primjetno je i sve više varaždinskog zelja, domaćeg grožđa te jabuka koje se prodaju po 80 centi. Paprika se još uvijek može kupiti, ima nešto i rajčice te krastavaca. Uglavnom, ništa neuobičajeno za ovo doba godine. Shodno tome, polako ulazimo i u eru “grobljanskog” cvijeća pa su maćuhice svuda oko nas kao i popularne multiflore. Multiflore se kupuju i za dvorišta i

balkone, a cijena im se kreće od 5 eura nadalje, ovisno o veličini. Klupe stenju i pod težinom vrijeska kojeg ima u svim bojama kao i nešto

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Tularemija

Piše: Miljenko Horvat, dr. vet. med.

skupljih i trajnijih erika. Uz presadnice cvijeća, tu su i presadnice jagoda kao i kasnih salata te kupusnjača.

(vv, foto: Zlatko Vrzan)

Tularemija je zarazna bolest pretežno divljih glodavaca koja se povremeno prenosi na domaće životinje i čovjeka (zoonoza), akutnog je ili kroničnog toka. Etiologija i epizootiologija: Uzročnik je Francisella tularensis. Od domaćih životinja bolest je utvrđena kod ovce i pasa, a u nekih drugih vrsta samo su dokazana antitijela. Izvori i rezervoari infekcije su divlji glodavci, a za čovjeka, barem u Europi, redovito divlji zec, njihovi sekreti i ekskreti te kontamnirane voda i hrana. Infekcije se prenose kontaminiranom hranom i vodom, unutar iste vrste životinja kohabitacijom, krpeljima, a psi se inficiraju aportirajući ubijene zečeve ili ptice. Uzročnik ulazi u životinju i čovjeka kroz probavni (hranom i pitkom vodom) i respiratorni trakt (kontaminiranom prašinom) ili kroz kožu utrljanjem ili ubodom ektoparazita (krpelji i dr.).

Za bolest su prijemljive brojne vrste životinja. Otprilike u dvadesetak vrsta životinja utvrđena je tularemija. Za tularemiju su prijemljive mnoge vrste ptica, gmazovi i žabe. Razudbeni nalaz: Kod akutnih slučajeva nalaze se hiperemije larinksa i pluća, plućni edem, akutni gastroenteritis, povećani limfni čvorovi, osobito mezenterijalni i slezena.

Obično nema krvarenja. Kod kroničnih slučajeva nalaze se mršavost, anemija, nekrotični čvorići u jetri, slezeni, plućima, uopće na ulaznim vratima infekata u koži (ubod krpelja), nekrotična žarišta, pleuritis i bronhopneumonija.

Klinički nalaz:

Ovca - bolesne ovce su nevesele, apatične, ne jedu,

zaostaju za stadom, šepaju, temperatura im je do 41,6 C, slabe su u zadnjem kraju, a u koži imaju nekroze na ulaznom mjestu infekta.

Pas - mršavost, gnojne rane, apscesi i ulcera po površini tijela, jako povećani limfni čvorovi, pareze i paralize zadnjeg kraja tijela.

Zec - senzorij bolesnog zeca jako je promijenjen, zec je neveseo, trom, ne plaši se čovjeka. Seljaci izjavljuju da su rukom uhvatili zeca koji nije htio bježati. Obično smatraju da se radi o nastreljenom zecu. Mogu se javiti spontane ekscitacije i manježne kretnje.

Kod ovaca morbiditet iznosi oko 40 %, a letalitet oko 25 %. Ovisi o tome kad se bolest dijagnosticirala i stala suzbijati.

Dijagnoza: Tularemija će se jedva moći klinički prepoznati, ipak može se posumnjati u nju ako postoji epizootiološka indikacija. Patološko-anatomski može se zaključiti na tularemiju ako postoje nekrotični čvorići sastavljeni od vrlo ži-

lave, gotovo gumozne mase. Tularemija se može sigurno dijagnosticirati bakteriološki, imunitetski i biološkim pokusom. Za života pretragom nekrotičnih čvorića ekstirpiranih povećanih limfnih čvorića, a postmortalno pretragom promijenjenih dijelova organa. Imunitetski može se za života dijagnosticirati tularemija brzom krvnom ili serijskom (sporom) aglutinacijom i alergijskom reakcijom s pomoću alergena tularina. Biološki pokus vrši se na zamorčadi koja ugine za 14 dana. Imunitetskim metodama može se utvrditi tzv. anamnestička dijagnoza tularemije. Diferencijalnodijagnostički treba isključiti pasterelozu i pseudotuberkulozu.

Liječenje: Bolesne životinje treba neškodljivo ukloniti kao izvor infekcije za druge životinje i čovjeka (vidi profilaksa) pa ih ne treba liječiti. Mogu se izliječiti streptomicinom. Profilaksa: Bolest se suzbija po zakonu. Treba uništiti izvore i rezervoare infekcija.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija

dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

radnim danom od 7 - 9 sati

MURSKO SREDIŠĆE

Marija Podvez iz Dragoslavca nudila je međimurske kestene

Stjepan Kovač iz Domašinca posebno je pohvalio svoje mahune i ciklu

Prijavi se na edukaciju Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka, 14. listopada (subota)

Znate li da je idealno vrijeme za sadnju voćaka bilo prije 5 godina? Toliko je potrebno čekati da voćke koje smo posadili daju kakav značajniji rod. Ali nemojte očajavati, drugo idealno vrijeme je upravo sad – i to na jesen.

Stoga nemojte propustiti priliku da posadite voćnjak ove jeseni. Upravo sada je idealno vrijeme da se pripremite za sadnju svog voćnjaka i osigurate si obilje voća za sebe i svoju obitelj u godinama koje slijede.

Ako vas muče pitanja koje vrste voćki odabrati, koje sorte, kako isplanirati voćnjak, kako posaditi voćku, kako se zaštititi od nametnika… na pravom se mjestu – sve ćete to naučiti u mojoj edukaciji. Sama radionica održat će se u mojim voćnjacima i bobičnjacima, tako da imate jedinstvenu priliku učiti o kreiranju voćnjaka na konkretnim primjerima.

Neke od tema koje će biti posebno obrađene na radionici:

U VRTU Đure Mačeka iz Čakovca

- planiranje voćnjaka (izbor vrsti, sorti, podloga, razmak kod sadnje…)

- sadnja voćaka i bobičastog grmlja

- zaštita voćaka od nametnika i voluharica

- zaštita voćaka od divljači

- zaštita voćaka od mrazopuca

- kako sami uzgojiti i razmnožiti voćke

- osnovne tehnike kalemljenja voćaka – praktični prikaz

Moguće su promjene termina prema vremenskoj prognozi, što će biti dogovoreno s polaznicima.

KADA ODRŽAVAMO

EDUKACIJU:

14. 10. (subota) 10:0014:00 (u slučaju lošeg vremena radionica se odgađa na 21. 10.)

KAKO SE PRIJAVITI:

Sve ostale detalje o samoj radionici i kako se prijaviti pogledajte na naslovnici stranice www.biovrt.com.

Prijave primamo isključivo mrežnom prijavnicom koja se nalazi na stranici. Broj sudionika je ograničen.

Korijen kikirikija načičkan zrelim mahunama

Tko se želi okušati u uzgoju “erdnussa”, može u trgovini kupiti neljušteni kikiriki i zrno jednostavno staviti u zemlju. Tako će vidjeti da kikiriki ne raste na drvetu, već se vadi iz zemlje

Piše: Vlasta Vugrinec

Već smo navikli da u našim vrtovima možemo naići na svakojaka iznenađenja. Naime, uz klasične povrtne kulture za naše podneblje, sve se češće nalaze i biljke o kojima smo nekad samo čitali ili gledali u kojekakvim emisijama.

Jedna od njih je i kikiriki koji bi neki svrstali u egzotičnu biljku jer se uglavnom uzgaja u tropskim i suptropskim zonama. Naime, najveći proizvođači kikirikija trenutno su Kina, Afrika i Indija. Međutim, riječ je o biljci koju redovno sade Slavonci, ima je na virovitičkom području, ali i u našim vrtovima. Doduše, ne sadi se na veliko i u komercijalne svrhe, premda ima pionira u Hrvatskoj i na tom polju, već onako za vlastiti gušt. Često je urod dovoljan tek za novu sadnju.

Dobar urod na imanju Mačekovih

Đuro Maček sa svojom obitelji, naročito unukom Davidom Hajdinjakom, već nam je dobro poznat na ovim stranicama. Riječ je o obitelji koja se godinama bavi poljoprivredom, a u novije vrijeme David je intenzivirao uzgoj povrća i voća. Znamo ih po uzgoju jagoda, graška, batata, lubenica, a sada i po uzgoju kikirikija. Ni oni nemaju veliku parcelu niti pak ubiru tone uroda, ali se skromnim plo-

dovima mogu pohvaliti. Jer iščupani korijen naprosto je načičkan mahunama prepunim zrnja kikirikija.

- Mahune najprije treba dobro očistiti od zemlje i osušiti, poučio nas je djed Đuro. Potom se oljušte i da bi se moglo guštati u kikirikiju, zrna trebi ispeći i malo posoliti.

Istina, mogu se jesti i “sirovi”, samo se moraju dobro osušiti. Takvi osušeni, ujedno su i sadni materijal. Drugim riječima, svatko tko se želi okušati u uzgoju “erdnussa” ili zemljanog oraha, može u trgovini kupiti neljušteni kikiriki i zrno jednostavno u proljeće staviti u zemlju. Možda još i bolje da ga najprije zasadi u malu posudicu i tek onda grmić, kad prođe vrijeme opasnosti od mraza, presadi na otvoreno. Ako grmići i ne rode obilno, barem će vidjeti kako izgleda, uživati i u nježnožutim cvjetićima i diviti se mahunama na korijenju. Uostalom, vidjet će da kikiriki ne raste na drvetu, već se vadi iz zemlje. Jer kikiriki se uzgaja slično kao i krumpir. Dakle, i njegovi se grmići ogrću zemljom. Ne treba posebno naglašavati kako ga treba redovno okopavati kako bi se spriječio rast korova i naravno, zalijevati ako dugo ne padne kiša.

Cvjetovi ulaze u zemlju

Jednogodišnja biljka zanimljiva je i po tome što plo-

dove formira ispod površine tla. Može narasti do visine od 30 do 50 centimetara. Iako ga mnogi svrstavaju u orašaste plodove, botanički, kikiriki pripada porodici mahunarki zajedno s graškom, lećom, grahom i drugima. Također kod te kulture postoji još jedna zanimljivost, a to je da se cvjetovi biljke razvijaju iznad zemlje, a zatim se zbog svoje težine svijaju prema zemlji i ulaze unutar nje gdje se razvijaju i sazrijevaju mahune kikirikija. Svjetlosmeđa ljuska s okomitim linijama sadrži dva ili tri zrna kikirikija. Svako ovalno zrno sastoji se od dviju polovica koje su prekrivene crveno-smeđom tankom kožicom. Kikirikiju odgovaraju topla, sunčana podneblja s umjerenom količinom oborina. Da bi se postigli zadovoljavajući prinosi, potrebno mu je obilje svjetlosti i topline. Ako mu se osim toga osigura dovoljno visoka vlažnost zraka, izrast će u vrlo lijepu bujnu biljku.

Upotreba kikirikija

Kikiriki svi najviše volimo kao zabavnu, zaraznu grickalicu koju počneš grickati i ne možeš se zaustaviti. Kako je zasitan, u slučaju neočekivane gladi može poslužiti kao brza slastica i zamjena za nezdravu brzu hranu.

No, on je puno više od toga. S obzirom na sadržaj bjelančevina i masti, kikiriki se prerađuje i u maslac, ulje,

brašno i pahuljice. Redovni je sastojak čokolada i brojnih konditorskih proizvoda kao i kolača.

U svom sastavu ima niz mononezasićenih masnih kiselina, kao što je npr. oleinska kiselina koja sprječava koronarne bolesti srca. Sužavanje krvnih žila uzrokovano masnim naslagama ograničava dotok krvi u srce. Začepljenje krvnih žila može dovesti do srčanog udara.

Također smanjuje razinu lošeg LDL kolesterola i povećava dobar HDL kolesterol. Osim toga, poboljšava rast i zdrav razvoj tijela.

U kikirikiju se nalazi i vitamin E koji pomaže u očuvanju integriteta između stanica sluznice i kože pa time štiti našu kožu. Između ostaloga, u njemu se nalazi triptofan koji pomaže pri oslobađanju serotonina, povećava njegovu vrijednost i sprječava depresiju.

Međutim, s njim valja biti vrlo oprezan jer se kikiriki smatra jednim od najčešćih alergena u hrani i u ekstremnim slučajevima može kod nekih ljudi uzrokovati alergijske reakcije opasne po život.

Ljudi koji pate od alergije na kikiriki trebaju ga izbjegavati i ne trebaju konzumirati druge proizvode u kojima se nalazi kikiriki, na primjer maslac od kikirikija.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Đuro Maček s grmom tek izvađenog kikirikija

BERNARDIN VRT

BERNARDIN VRT

Miholjska mlada kopriva

Oko Miholja (ovu godinu 4. listopada) nabrat ćemo mlade listove velike koprive. Posušene ih upotrebljavamo za čaj, smrvljene pak kao dodatak brašnu kod pečenja kruha.

Kopriva uređuje procese željeza, a u gore navedeni dan procesi su posebni jer se radi o procesima meteorskog željeza koje jača volju te daje Mihaelovu hrabrost, koja nam je potrebna.

Dr. Rudolf Steiner u svojoj knjizi govori:

"Pogledamo li oko sebe moderan život, kakav se razvijao tijekom posljednjih stoljeća, možemo uočiti da je glavno obilježje ove materijalističke kulture upotreba željeza u području zemaljskog života.

Upitamo li se što je na tako neusporediv način povezalo ljude i utrlo putove za različite grane materijalističke kulture i učinilo ih laganim, posvuda vidimo da je to željezo i ono što je iz

njega moglo nastati. Kada govorimo o materijalizmu u životu mišljenja, istina je da se bit materijalizma nalazi, da je sve tvar, a da je duh neka vrsta, pari sličnog, rezultata djelovanja tvari. No

materijalizam čovječanstva u posljednja četiri stoljeća nije vidljiv samo u činjenici da ljudi materijalistički misle, on se također očituje u načinu na koji postupamo s vanjskim stvarima."

PLAN SADNJE

6. listopada - Dan cvijeta Režemo kupus za kiseljenje.

7. listopada - Dan cvijeta Dobar je dan za zakopavanje preparata, sakupljanje mlade velike koprive za čaj, radimo s pčelama.

8. listopada - Dan lista Provodimo mjere protiv puževa.

9. listopada - Dan lista do 15 sa� Od 16 sa� povoljno za biljke ploda.

10. listopada - Dan ploda Od 14 sa� nadalje zakopavamo vegetabilni preparat sa stolisnikom.

11. listopada - Dan ploda Sijemo ozime žitarice, beremo i prerađujemo voće, grožđe i bobičasto voće.

12. listopada - Dan ploda do 13 sa� Od 14 sa� povoljno vrijeme za biljke korijena. Biljke mogu osta� u vrtu ako ih kod prodora hladnog vremena i mraza prskamo preparatom 507.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

U VINOGRADU Roberta Horvata iz Svetog Urbana

Šećeri

i

kiseline savršeno sljubljeni

- S obzirom na to da je ovo bila jedna od izazovnijih vinogradarskih godina, mi smo zadovoljni jer je urod jednak prošlogodišnjem. Kvaliteta je iznadprosječna, a šećeri i kiseline su se savršeno uskladili. Ovo će biti jedna divna godina za naša vina, najavio je vinar Robert Horvat iz Svetog Urbana kod kojeg smo bili na berbi klonske selekcije pušipela. Projekt klonske selekcije pu-

šipela je rezultat zajedničkog rada Međimurske županije i Agronomskog fakulteta iz Zagreba, uz suradnju Savjetodavne službe iz Čakovca.

- Suradnja s Agronomskim fakultetom datira još godinama unatrag i ponosan sam što smo danas dostigli ovu fazu s 1400 trsova i da sada plemke Vinarije Horvat uzimaju i drugi vinari i na taj način razvijaju pušipel, naglasio je župan Matija Posavec.

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

Župan je također doveo i goste iz Austrije, uključujući državnog ministra za europske, međunarodne poslove, obrazovanje i ljudske resurse Savezne države Štajerske Wernera Amona te veleposlanika Republike Austrije u Republici Hrvatskoj, Njegovu Ekselenciju Josefa Markusa Wuketicha, koji su se također okušali u berbi grožđa. (sh)

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

 040/386-851

 040/386-853

 040/396-281

 040/386-859

Piše: Bernarda Orehovec

Mlada kopriva

Robert Horvat zadovoljan je vinogradarskom godinom i očekuje izvanredna vina

S KOJIM SE PROBLEMIMA

U prostorijama Doma

Novinščak u Čakovcu u povodu Dana starijih osoba održan je okrugli stol o problemima s kojima se susreću osobe starije životne dobi.

U Hrvatskoj živi, ovisno o regiji, od 23 do 25 posto stanovništva starijeg od 65 godina. U Međimurskoj županiji podaci su nešto povoljniji. Od ukupno nešto više od 105 tisuća stanovnika, njih 21.600 su starije osobe, odnosno oko 21 posto njih u ukupnoj populaciji. Manji udio od prosjeka Hrvatske zahvaljujemo visokom natalitetu u dijelu romske populacije.

Najveć izazovi s kojim se susreću osobe starije životne dobi je siromaštvo zbog niskih mirovina. U prosjeku iznose 570 eura, ali znatan dio umirovljenika prima ispodprosječne mirovine. To se pokušalo popraviti ostvarivanjem prava na dio mirovine pokojnog bračnog druga, ali je nepoznato koliko je to popravilo kvalitetu života umirovljenika jer se na rješenja čeka mjesecima.

Oni su svoje odradili i zaradili

- Postoje stereotipi da su starije osobe samo na teret, da ne rade, nego samo troše. Međutim zaboravlja se da su oni svoje odradili i da im država ništa poklanja, nego da su sve to zaradili, naglasila je Franciska Ćetković, dipl. soc. radnica, predsjednica Udruge umirovljenika Grada Čakovca i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Čakovca.

Kazala je da se općine i gradovi svojski trude interventnim potporama umirovljenicima poboljšati kvalitetu života u vidu darova za Božić, Uskrs i jednokratnim intervencijama u slučaju potrebe. U tome im se pridružuje Županija, ali sve to nije dovoljno. Male mirovine ograničavajući su faktor i za smještaj u domove umirovljenika. Mirovne jedva da dosežu mogućnost smještaje u javne ustanove, koje su jeftinije jer ih subvencionira država. Privatni domovi moraju cjelokupnu ekonomsku cijenu smještaja

prevaliti na korisnike. Bilo bi pravednije da se uvede sustav vaučera, čime bi veći broj umirovljenika s nižim mirovinama imao pristup smještaju u dom. Zbog malih kapaciteta javnog doma, na smještaj u Dom za starije i nemoćne u Čakovcu čeka se i do 10 godina. S druge strane, da su razvijeniji servisi pomoći starijima u kući, smanjio bi se pritisak na smještaj u domove. Bilo bi više mjesta za one kojima je nužna cjelodnevna briga zbog demencije i nepokretnosti. Ostalima bi puno više pomogla izvaninstitucionalna pomoć, da ostanu čim duže u svom domu. Naime, veliki je stres ostaviti poznatu okolinu i otići u dom.

Zlostavljaju ih bližnji, ali i u institucijama

Velika tabu-tema je zlostavljanje starijih od strane njegovih najbližih. Zlostavlja ih se verbalno, fizički, socijalno i ekonomski. Često su ugroženi zbog famoznih ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju pri čemu se oni koji bi trebali brinuti o starijima ne pridržavaju ugovornih obveza prema starijima. Nerijetko bliski srodnici raspolažu mirovinama umirovljenika, a uskraćuju im hranu ili grijanje. Ograničavaju socijalne kontakte s prijateljima i rodbinom ili prakticiranje vjerskih potreba.

Nije bolje ni u institucijama gdje su stariji također izloženi nasilju. Posebice je bilo incidenata u udomiteljskim obiteljima. Nasilju su izloženi i od strane šalterskih službenika koji se prema starijima odnose s visoka ne trudeći se objasniti im njihova prava na njima razumljivom, a ne stručnom jeziku.

Izlagačice na skupu bile su i Melita Horvat, mag. soc. rada iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područna služba Čakovec, Lea Jurković, dipl. soc. radnica iz Doma Novinščak i Đurđica Hlapčić, mag. med. techn., iz Srednje škole Čakovec. (BMO)

Hotel za kukce osvojili Bundeki i IPA Međimurje!

Na Trgu međimurske prirode u Križovcu 13 ekipa pripremilo je gozbu za nepca i oči. Izvrsna jela besplatno je kušalo 400 posjetitelja svih generacija

Bučina juha, langoši, bograč od srnetine, vinski gulaš, međimurski grah, gljivarski gulaš, roštilj, zlatarski grah, zapečeni grah s rebrecima, kisela repa s grahom i buncekom, grah s mesom, ribički roštilj i krumpir te rolane tikvice s četiri vrste sira bila su jela pripremljena na trećem izdanju Ekokotlića na Trgu međimurske prirode u Križovcu.

Organizator, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, u subotu 30. rujna okupila je 13 ekipa vođenih vrsnim “kuhačama”. Pokazali su svoja kulinarska umijeća u što se uvjerilo oko 400 posjetitelja. Jela su degustirali i druženje na otvorenom između ostalog obišli saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak te Josip Grivec, zamjenik župana Međimurske županije. Ekokotlić imao je prvi put natjecateljski karakter.

Međunarodni žiri

Žiri u sastavu Jon (Jack) Jenneta (rezident na Matulovu gruntu iz SAD-a), Marko Strojko (vijećnik Grada Murskog Središća i predsjednik MO-a Križovec) i Mihaela Mesarić (stručna voditeljica Međimurske prirode) nije imao nimalo lak zadatak. Svi timovi pokazali su izvrsnost u kulinarstvu, uređenju radnih jedinica i pripremi jela na održiv način, sa što manje plastike. Stoga je dodijeljeno više nagrada od planiranih. Za svaku

kategoriju ravnopravno dvije nagrade, a dodijeljena je i jedna posebna nagrada.

Ekonagrade

Prvu nagradu – Najbolji ekokotlić osvojilo je Planinarsko društvo Bundek (Mursko Središće) i IPA Međimurje (Čakovec). Obje ekipe osvojile su hotel za kukce. IPA Međimurje najavila je postaviti hotel za kukce u IPA Centru u Gornjem Kuršancu. Drugu nagradu – Najoriginalnije uređeno kuharsko mjesto osvojio

Ekomeštri od kotlića i kuhače

Svi timovi pokazali su ljubav prema prirodi, ali i dobrom jelu. Treće izdanje Ekokotlića oplemenile su ekipe: Mjesni odbor Križovec, Mjesni odbor Miklavec, Moto nautički klub Vidovski zlatari (Donji Vidovec), Moto nautički klub Mura (Kotoriba), Kajak-kanu klub Mura (Mursko Središće),

Planinarski klub Extrem (Čakovec), Planinarsko društvo Bundek (Mursko Središće), HGSS – Stanica Čakovec, Gljivarsko društvo Smrčak (Čakovec), IPA Međimurje (Čakovec), Za-

štitarsko-ekološka udruga Čaplja (Podturen), Ekološka udruga Platana (Nedelišće) i SRD Trnava (Hodošan).

je Moto nautički klub Vidovski zlatari (Donji Vidovec) i Kajak – kanu klub Mura (Mursko Središće). Ekipe su osvojile set literature o zaštiti prirode. Treća nagrada – Ekološki najodrživija kuhača. Kuhanje bez plastike! otišla je Ekološkoj udruzi Platana (Nedelišće) i Planinarskom klub Extrem (Čakovec). Ekipe su osvojile kućice za ptice. Posebna nagrada za vinski gulaš i “TOP gemišt” dodijeljena je Moto-nautičkom klubu Mura (Kotoriba). Ekipa je osvojila prigodnu majicu i promotivne materijale Međimurske prirode.

Oslikavanje lica i tijela

Bonus događanja u okruženju zgrade posjetiteljskog Centra Med dvemi vodami bilo je i oslikavanje lica i ruku (body art) na temu životinjskih vrsta s autorskim potpisom slikarice Lidije Jelene Jurčec. Posjetitelji su također obilazili galerijski postav Centra Med dvemi vodami i poučnu stazu “Čovjek i rijeka”.

Piše: Roberta Radović

MEĐIMURSKA PRIRODA treći je put organizirala kulinarsku manifestaciju

susreću starije osobe Siromaštvo i zlostavljanje pod starost ne zaslužuju

Pavel Ribarić, Darko Dragičević, Nenad Lukša, Monika Cindrić, Kristina Karničnik, Iva Korunek Bašek, Antun Ujlaki (drugi red), Velimir Bašek, Siniša Golub, Marko Strojko, Jon (Jack) Jenneta i Mihaela Mesarić (prvi red)

Stariji trebaju našu empatiju i pomoć

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH)

Vlada predlaže zakon opasnih namjera

Ovakvo zakonsko rješenje predstavljalo bi novo iscrpljivanje i zastrašivanje novinara i medija, odnosno – kao i SLAPP – još jedan oblik zloporabe pravosuđa s ciljem ograničavanja slobode izvještavanja i prava javnosti da bude informirana o postupcima vlasti opasnih namjera

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) izražavaju duboku zabrinutost i nezadovoljstvo zbog predloženog uvođenja novog kaznenog djela u kazneni zakon, koje se odnosi na neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje koje se tiče sudionika postupka.

Smatramo da takav prijedlog možemo nazvati i zakonom opasnih namjera jer predstavlja ozbiljnu prijetnju novinarskoj profesiji i slobodnom novinarstvu.

Iako iz Ministarstva pravosuđa i uprave tvrde da je cilj prijedloga zaštita pretpostavke nedužnosti i prava na privatnost okrivljenika i drugih sudionika u postupku, teško je zanemariti da se ova promjena događa u

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA

Klasa: 320-01/23-01/13

Urbroj: 2109-2-01-01-23-5

vrlo osjetljivom političkom trenutku, neposredno prije superizborne 2024. godine. Takav kontekst izaziva sumnje da vlast upotrebljava navedeno zakonsko rješenje kako bi zaustavila neugodno curenje informacija koje su od javnog interesa. Iako su novinari izrijekom isključeni kao osobe koje bi ovakvim zakonom mogle kazneno odgovarati, evidentno je da će im biti onemogućeno ili barem otežano medijsko izvještavanje o kaznenim postupcima i procesuiranju politički izloženih osoba. Novinari i novinarke bi prihvaćanjem takvog prijedloga Kaznenog zakona bili dovedeni u situaciju da ih se pritišće da otkriju izvore, a s pravom se može postaviti i pitanje hoće li dolaziti do

toga da se provjeravaju sve komunikacije naših kolega i kolegica kako bi se ustanovilo tko je prekršio zakon i odao podatke iz istrage.

Još jednom podsjećamo kako je inicijativa za uvođenje novog kaznenog djela krenula iz političkog vrha početkom ove godine, nakon što su objavljeni transkripti razgovora u slučaju Josipe Rimac, u kojima su spomenuti visoki dužnosnici vladajuće stranke. Tada je premijer Andrej Plenković najavio kako će curenje informacija postati kazneno djelo.

"Ovakve situacije da nam netko stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano ide van, čine političke probleme i cure, to se neće dogoditi jer će to biti kazneno djelo",

Socijaldemokrati osnovali gradsku organizaciju u Murskom Središću

Za predsjednicu izabrana

Darija Dunjko Manhard

U srijedu, 20. rujna 2023., održan je Osnivački sabor Gradske organizacije Socijaldemokrata u Murskom

poručio je tada Plenković, najmoćnija politička �igura u državi.

Građani Hrvatske trebaju biti svjesni da će primjena tog zakona ozbiljno ograničiti medijsko izvještavanje o važnim aferama i na kraju ih lišiti informacija od javnog interesa.

Ovakvo zakonsko rješenje predstavljalo bi novo iscrpljivanje i zastrašivanje novinara i medija, odnosno – kao i SLAPP – još jedan oblik zlouporabe pravosuđa s ciljem ograničavanja slobode izvještavanja i prava javnosti da bude informirana o postupcima vlasti.

Za Izvršni odbor HND-a, Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Za SNH, Maja Sever, predsjednica SNH-a

Središću. Nakon osnivanja općinskih organizacija Šenkovec, Podturen i Sv. Juraj na Bregu ovo je prva gradska organizacija Socijaldemokrata u Međimurskoj županiji. Svečanom događaju prisustvovali su, između ostalih, saborski zastupnik i glavni tajnik Socijaldemokrata Nikša Vukas, potpredsjednica

Središnjeg odbora i predsjednica Općinske organizacije Podturen Mirjana Murk, predsjednik Županijske organizacije Međimurske županije

Mladen Novak, predsjednica Općinske organizacije Šenkovec Ruža Sermek i predsjednik Općinske organizacije Sv. Juraj na Bregu Kristijan Zelić. Za predsjednicu Gradske organizacije Socijaldemokrati Mursko Središće izabrana je Darija Dunjko Manhard, za potpredsjednika izabran je Tomislav Korbelj, a za tajnika Patrik Veren. Predsjednica je

u svom obraćanju izjavila kako će raditi na jačanju organizacije aktivnom suradnjom i dijalogom s građanima. Mursko Središće je posebno mjesto s bogatom poviješću i nevjerojatnim potencijalom. No, kao i svaki grad, suočava se s izazovima i prilikama.

- Okupili smo se ovdje jer imamo zajedničku želju za pozitivnom promjenom i spremni smo preuzeti odgovornost za budućnost našeg grada, za bolji život naših sugrađana i za razvoj naše zajednice.

Zalagat ćemo se za grad u kojem svi građani imaju jednake prilike za uspjeh i gdje se svaki glas čuje.

Naša snaga leži u raznolikosti i u našoj sposobnosti da radimo zajedno prema zajedničkim ciljevima, izjavila je Dunjko Manhard.

Novoizabrana predsjednica pozvala je građane da se pridruže Socijaldemokratima i svojim idejama, entuzijazmom i energijom daju svoj doprinos stvaranju bolje budućnosti za Mursko Središće. Mladen Novak

U Čakovcu, 06. listopada 2023.

Temeljem Zaključka o davanju u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta Grada Čakovca u svrhu poljoprivredne obrade javnim prikupljanjem ponuda i o raspisivanju javnog natječaja, Klasa: 320-01/23-01/13, Urbroj: 2109-2-0101-23-2, od dana 03.10.2023. godine, Grad Čakovec daje

Obavijest o objavi

JAVNOG NATJEČAJA

za zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta Grada Čakovca u svrhu poljoprivredne obrade javnim prikupljanjem ponuda

Cjeloviti tekst Javnog natječaja, u cjelokupnom sadržaju koji sadržava sva pravila i uvjete javnog nadmetanja, objavljen je na službenoj internetskoj stranici www.cakovec.hr i na oglasnoj ploči Grada Čakovca.

Prijava na natječaj se dostavlja u pisanom obliku u zatvorenoj omotnici s imenom i prezimenom te adresom podnositelja prijave, kao preporučena pošiljka s povratnicom na adresu: Grad Čakovec, Upravni odjel za EU integraciju, gospodarstvo i digitalizaciju, Ulica kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec, uz naznaku: „Prijava na Javni natječaj za davanje u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta Grada Čakovca – ne otvaraj“ ili osobno u uredovno radno vrijeme u pisarnicu Grada Čakovca.

Prijave će se zaprimati do 30.10.2023. godine.

Nepotpune prijave, prijave dužnika Grada Čakovca, prijave koje nisu predmet Natječaja kao i prijave dostavljene nakon isteka roka neće se razmatrati. Dodatne informacije mogu se dobiti u Gradu Čakovcu, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec, II kat, soba 202 ili na tel.040/314-937.

Ljerka Cividini, mag. ing. traff./univ. spec. oec.

Poduzeće Cromatic d.o.o. iz Preloga traži

VODITELJA ODJELA DIZAJNA I PROIZVODNJE

Zadaci:

- Dogovaranje sastanaka na mjesečnoj bazi s voditeljima

- Planiranje poslova s voditeljima timova na dnevnoj bazi

- Koordiniranje i rješavanje poslova oko nadolazećih projekata

- Osiguravanje pravovremenih isporuka u dogovoru s voditeljima timova i proizvodnjom proizvodnjom

- Po potrebi pojačavanje tima novim zaposlenicima

Uvjeti:

- osoba tehničkog usmjerenja ali nije uvjet

Tvrtka CROMATIC d.o.o. je podružnica danske tvrtke Holtec

Automatic A/S. Cromatic d.o.o. ima sjedište u Prelogu, a kompanija je orijentirana na rast u razvoju tehnologije u automatizaciji. Specijalizirani su za razvoj složenog softvera i hardvera.

Svi zainteresirani se mogu javiti na email: nk@cromatic.hr ili na telefon: 099 464 6094 www.cromatic.hr

Gradonačelnica

Drugi kupon 102. kola

Novo, 102. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju.

I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 24. listopada. Sretnog dobitnika 102. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. listopada. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

kupona skupi i naočale pokupi 3 2

Snježana Jambrošić

iz Sivice odabrala naočale

Najviše sreće u izvlačenju 101. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Snježana Jambrošić iz Sivice. Svoje je naočale preuzela u utorak u Optici Briljant, preko

puta zgrade Županije. Naša je sretna dobitnica uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala svoje nove naočale koje će joj savršeno pristajati. Kao vjerna čitateljica naših Međimurskih no-

vina, gospođa Snježana jako se razveselila kad je pročitala da je osvojila naočale. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta. (mk, foto: zv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati,

Snježani Jambrošić iz Sivice naočale je uručio djelatnik Briljanta

Vanja (34) i Ivana (30) Vrbanec iz Mačkovca dobili su sina kojem su dali ime Lovro, rođenog 11. rujna. Stariji Šimun ima 3,5 godine.

Ivica (43) i Andreja (33) Šarić iz Mihovljana dobili su kćerkicu kojoj su dali ima Aura, rođenu 18. svibnja. Stariji Mark ima 9 godina.

Lana Mlinarić (36) i Goran Spahija (37) iz Savske Vesi dobili su sina Karla rođenog 13. kolovoza.

Nikolina (31) i Bojan (38) Križan iz Čakovca dobili su Nolu rođenu 1. kolovoza.

Vanessa Kralj, nova pjevačka nada

Vanessa Kralj nedavno je predstavila svoj izvanredni pjevački talent tijekom nastupa u emisiji Superstar. Intervju s Vanessom Kralj pročitajte na 3. stranici časopisa Medije. (sh, foto: Zlatko Vrzan)

VIKEND VODIČ

petak, 6. listopada

13:30 – 19:30

Muzej Međimurja Čakovec

Psihošpancir

16:00 – 20:30

CZK Rudar, Mursko Središće

Fes�val Murski cimeri

19:00

Dom kulture Prelog

Marimba

solo recital Filipa Marčeca

subota,

7. listopada

9:00 – 12:00

Čakovec, Trg Republike

Dan ružičaste vrpce

10:00

MESAP Nedelišće

Dani zahvalnos�

10:00

Totovec

Humanitarna utrka

Totovec run

11:00

Perivoj Zrinski, Čakovec

32. obljetnica ustroja

54. samostalne bojne

10:00 – 19:00

Scheierica, Čakovec

Psihošpancir

15:00 – 19:00

Dvorana Muzeja Međimurja

Stari grad Čakovec

Psihošpancir

15:00 – 19:30

CZK Rudar, Mursko Središće

Fes�val Murski cimeri

nedjelja,

8. listopada

10:30 – 19:00

CZK Rudar, Mursko Središće

Fes�val Murski Cimeri

18:00

Draškovec, crkva sv. Roka

Koncert

Varaždinski komorni orkestar

najave

Glazbena poslastica za listopad u CZK-u Rudar Mursko Središće

Varaždinski komorni orkestar – koncert poklanja publici

PRAIZVEDBA u HNK-u Varaždin

Kristian Novak u novoj predstavi Slučaj vlastite

pogibelji

Koprodukcijom s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivan pl. Zajc Rijeka u HNK Varaždin dolazi nova predstava Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji.

Kristian Novak, rodom iz Međimurja, jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pisaca, napisao je za Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu tekst koji će biti jedan od centralnih dramskih događaja iduće sezone.

Novak je autor uspješnih i nagrađivanih romana Čr-

na mati zemla, Ciganin, ali najljepši te manje poznatog prvijenca Obješeni. Posljednja dva romana izazvala su oduševljenje i kritike i publike.

Kajkavski ima veliki kapacitet za kon�likt i komično, ali kod Novaka još veći kapacitet za ozbiljnu emociju, pa i tragiku. Tema je neriješeno ubojstvo koje priču vodi u smjerovima koji otkrivaju društvene i intimne traume. Praizvedba predstave će se održati iduću subotu, 14. listopada 2023. godine.

SCHEIERICA u Čakovcu Glazbeno putovanje

Veselih Međimurki

Vesele Međimurke pozivaju na glazbeno putovanje Hrvatskom.

Od malog Međimurja, preko podravskih i prigorskih do slavonskih napjeva, podijelit će s vama ljubav prema tradicijskoj folklornoj glazbi. Ove godine, kao

11. listopada

20:00

CZK Čakovec

Stara škola kreka – iz tame u svjetlo monodrama Marina Ivanovića

14. listopada

Po prvi put će u Murskom Središću nastupiti Varaždinski komorni orkestar u nedjelju, 15. listopada, u 19 sati. Bit će to pravi glazbeni spektakl ovog prestižnog i nagrađivanog glazbenog sastava. Koncert je su�inanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija, a ulazak je slobodan. Varaždinski komorni orkestar danas nastavlja višegodišnju tradiciju komornog i orkestralnog muziciranja u Varaždinu, osobito jaku pedesetih i šezdesetih godina prošlog

CZK ČAKOVEC

stoljeća. Nakon što je dekretom ukinut rad ondašnjeg kazališnog orkestra, Varaždin je tridesetak godina bio bez vlastitog orkestralnog ansambla, da bi se tek u samostalnoj Hrvatskoj konačno ostvarila zamisao o orkestru kao posebnom i trajnom čimbeniku kulturnog života grada.

Zasluga je to mnogih Varaždinaca, posebno profesionalnih glazbenika - gudača, članova najuglednijih zagrebačkih orkestara i pedagoga varaždinske glazbene škole.

donosi božićno-baletni spektakl

9:00

Čakovec, Trg Republike

Sajam stripa

20:00

HNK Varaždin

Praizvedba

Kris�an Novak

Slučaj vlas�te pogibelji

15. listopada

15:00

Čakovec, Trg Republike

30 godina Zodiac Banda

19:00

CZK Rudar, Mursko Središće Varaždinski komorni orkestar

20:00

Scheierica, Čakovec Glazbeno putovanje Veseli Međimurci

27. listopada

20:00

CZK Čakovec Šta � misliš sa svojim životom? Ivica Lazaneo, SplickaScena

28. listopada

gosti, s njima će muzicirati: Tamburaški sastav KUD-a Šandorovec, Ženska vokalna skupina Sv. Marko KUD-a općine Selnice te Neven Kolarić na cimbalu. Ulazak je besplatan, a održat će se u zgradi Scheier u Čakovcu 15. listopada.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - AMY MCCULLOCH:

Dobitnik knjige Mali vinograd u Provansi objavljene u prošlom broju je Višnja Blagus iz Goričana. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA

kupon br. 1464

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Najpoznatija i najgledanija božićna priča Orašar baletne trupe Ukrainian Classical Ballet u koreogra�iji Valerija Petroviča Kovtuna dolazi u Čakovec u CZK 16. prosinca 2023. godine u 20 sati. Ulaznice su u prodaji po cijeni od 25 eura od ponedjeljka, 2. listopada. Naglašavaju kako rezervacije ne primaju.

Balet Orašar jedan je od najpoznatijih i najizvođenijih baletnih predstava na svijetu. Radi se

BEZ DAHA

Kratki sadržaj:

Nakon što je zamalo izgubila život na Snowdonu, novinarka Cecily Wong zarekla se da se više nikad neće pope� na planinu. Sada joj je ponuđeno da intervjuira svjetski poznatog alpinista Charlesa McVeigha dok se penje na vrh planine Manaslu u Nepalu i postavlja svjetski rekord. Postoji samo jedan uvjet: ona mora s�ći prva. Netko je na njezinu šatoru ostavio upozorenje da na vrtoglavim visinama vreba ubojica. Izolirana u planinama, sa samo povremenim kontaktom s vanjskim svijetom, Cecily će mora� preživje� zjapeće puko�ne ledenjaka, nedostatak kisika i zastrašujuće lavine, ali i niz nesreća koje nagovještaju da tajanstveni ubojica doista postoji…

o najčarobnijoj božićnoj bajci koja je ispričana tradicionalnom baletom koreogra�ijom jednog od najpoznatijih koreografa, baletnog majstora i laureata mnogobrojnih nagrada i međunarodnih priznanja – Valerija Petroviča Kovtuna. Čakovčani će tako prvi put uživati u predstavi zbog koje se uvijek traži ulaznica više i koja je redovito rasprodana na svim svjetskim pozornicama.

21:00

GOC, Čakovec Koncert Željko Samardžić

13. i 14. studenoga

20:00

CZK Čakovec Zlatni cinkuš

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Roman koji kombinira fascinantno planinarsko iskustvo s vrhunskom trilerovskom napetošću. Opasan uspon. Jeziva istina. Ubojica na planini.

Amy McCulloch: Bez daha

KNJIGU

Kristian Novak, poznati književnik rodom iz Svetog Martina na Muri

U prodaji ulaznice za Orašar!

intervju tjedna

VANESSA KRALJ iz Lapšine svojim nastupom osvojila žiri i publiku u Superstaru

Najviše pjevam balade, ali otvorena sam za sve žanrove

Međimurje joj je posebno priraslo srcu i tu se zapravo, kako nam je priznala, osjeća kao da joj je to pravi dom

Tekst: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Simpatična Vanessa Kralj (23) zadivila nas je svojim pjevačkim talentom prilikom nastupa na Superstaru otpjevavši s puno emocija pjesmu Dajem ti rič grupe Dalmatino. Njezina iznimna osobnost, senzibilnost i šarm, ali prije svega njezin predivan glas, osvojili su žiri i publiku.

tetom, mama mi je rekla da se svakako moram zaposliti, a budući da je ona imala kozmetički salon i trebala je nekog, ja sam tu upala. Radim na ugradnji trepavica za što sam završila tečaj, dodaje nam u nastavku.

Od

rođenja okružena glazbom

Inače živi u Leibnitzu u Austriji, ali velik dio svog vremena provodi kod svoje bake Katarine Perčić u Lapšini. Međimurje joj je posebno priraslo srcu i tu se zapravo, kako nam je priznala, osjeća kao da joj je to pravi dom. U Lapšini smo je i posjetili te nam je tom prigodom ispričala tko je zapravo Vanessa, čime se sve bavi i što su joj interesi.

- Osjećam se puno bolje ovdje kod bake, vjerojatno zato što sam tu odrasla. Ovdje dolazim i jednostavno se opuštam, dok u Grazu imam mnogo obaveza, uključujući studij i posao, opisuje nam Vanessa.

Osim što radi u kozmetičkom salonu, studira u Grazu engleski jezik, psihologiju i �ilozo�iju, nastavnički smjer. - Kad sam započela s fakul-

KAMO SUTRA

Za sve nas fanove kratkih rukava i sandala, ovo bablje ljeto najdraži nam je dio godine. Iako smo već zakoračili u listopad, još uvijek se komotno nosi ljetna odjeća. No, kada pogledamo na kalendar, nije da je baš prirodno da dnevne temperature sežu i do 27 stupnjeva. Možda je to jer su se godišnja doba pomaknula za točno

Vanessa je od malih nogu bila okružena glazbom jer su njezina mama Marina i otac Vladimir bili pjevači te su u domu uvijek puno slušali glazbu.

- Mama mi je ispričala da sam kao malena plakala u crkvi dok je zbor pjevao jer sam osjećala da je to prekrasno. Emocije su me obuzimale i tada je mama znala da ću se jednog dana baviti glazbom, prisjetila se Vanessa svojih početaka.

Roditelji su je potom prijavljivali na glazbena natjecanja u Austriji, a tijekom godina Vanessa je marljivo radila na razvoju svog glasa. U "modernom dobu" počela je snimati svoje kućne nastupe i dijeliti ih na društvenim mrežama.

- Počela sam objavljivati svoje glazbene uratke na Instagramu i Tik-Toku i odjednom je to sve eksplodiralo.

Mnogo ljudi mi je pisalo da imam talenta i da bih trebala nastaviti s tim. To me zaista motiviralo, pa sam čak počela pisati tekstove pjesama na njemačkom jeziku, dodala je.

Duže vrijeme nećkala se da li se prijaviti na neki glazbeni show te je napokon pala odluka da se prijavi na Superstar u Hrvatskoj s obzirom na to da je uz hrvatsku glazbu i odrasla.

Ljubav prema glazbi duboko je usađena u Vanessinu srcu, i to je nešto što ju pokreće i ispunjava svakog dana. Za nju glazba nije samo izraz umjetnosti, već je to način na koji se izražava, kako prenosi svoje emocije, kako se povezuje s drugima i kako pronalazi smisao u svom životu.

Svaki ton, svaka nota i svaka riječ u pjesmi ima po-

Paše nam ovo bablje ljeto

jedan mjesec, pa tako svibanj bude toliko hladan da i dalje mislimo da je zima, a ne već na debelo proljeće. Zato mi se već nekako i sviđa miris jeseni. Nema mi ljepšeg nego šetati jesenskom šumom, brati kestene, vrganje, a u zraku se osjeća miris lišća. Šuma u svim bojama pokaže svoju raskoš. Po danu je taman vrijeme za skoro i

kratke rukave, a navečer već paše i vatrica kad se krčkaju kesteni.

Uz to, ovo je doba berbe grožđa. Vinogradi su u gornjem Međimurju u svom punom cvatu. Sve se zeleni, a grožđe je zrelo i slatko. Iako mi je proljeće nekad bilo najdraže godišnje doba, u posljednjih par godina vidim sve više ljepota baš u jeseni.

seban značaj za Vanessu. Ona vjeruje da glazba ima moć dodirnuti duboko u srce ljudi i da može biti izvor inspiracije i utjehe.

Trenutno su joj omiljeni pjevači Freddie Mercury i domaća grupa Parni valjak, a posebno voli bezvremensku pjesmu "Ljubavna". Vanessa uživa u rock-pop glazbi, ali najčešće izvodi balade, iako je otvorena za različite glazbene žanrove. Kroz glazbu, Vanessa izražava svoju ranjivost, radost, tugu i ljubav. To je njen način da se poveže s ljudima širom svijeta i da podijeli svoju strast prema glazbi s drugima.

Nikad odustati

Na pitanje o najvažnijem životnom savjetu koji je dobila, Vanessa je odgovorila:Nikada ne smijete odustati od svojih snova. Svaka situacija ima i svoju pozitivnu i negativnu stranu. Važno je težiti prema pozitivnom i iskoristiti svoj život u potpunosti jer imamo samo jedan život koji treba živjeti do kraja. Njezina strast prema glazbi i nepokolebljiva odlučnost da slijedi svoje snove inspiriraju mnoge, a njezin izvanredan talent, vjerujemo, garantira da ćemo u idućim godinama uživati u njezinim pjesmama.

Možda je to i zato što sam jesen uvijek doživljavala kao početak nove školske godine. A imam osjećaj da je jesen nekad puno ranije došla nego sad. U sandalama smo praktički do kraja rujna, dok je nekad u to vrijeme bilo kiše i blata. U svakom slučaju, jesen polako stiže, a ja se ne bunim. Naravno, godišnja doba nisu nešto na što možemo utjecati,

ali je svakako nešto na što nas asociraju. Nakon što prođu ljetne sparine, sezona godišnjih odmora, jesen baš dođe kao vrijeme stvoreno za šetnje, putovanje, istraživanje. Vidjet ćemo kako će se kretati korona koja, sad već znamo, pokuca na vrata u većem mahu taman dolaskom hladnijeg vremena.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 18.10.2023. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Dogman

Dobitnica ulaznica za film Dubravka Turk

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Vanessa Kralj vidi se u budućnosti na velikim pozornicama

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Jasna u efektnoj zelenoj košulji

Margareta i Nikoleta prošetale gradom

Mar�na i Marina u sportskom izdanju

Saša i Nataša, zanimljivi špiceri u nošnjama

Supružnici Mikulan prošetali ruku pod ruku

Prekrasan sako pepito uzorka

VOLIM JER…

TRGOVINA KRK (Metss), Mala Subotica

Josip Makar najprije pročita viceve i sport

Mirjana Novak, prodavačica, Josip Makar i Sanja Kolarić, zamjenica poslovođe

Ovaj tjedan platnenu vrećicu za kupnju s logoom

Međimurskih novina poklonili smo Josipu Makaru iz

Male Subotice. Zauzvrat nam je otkrio da ponajprije voli

PRELOG

pročitati viceve i sport, a potom događanja u školama.

Nakon toga se prebacuje na čitanje svih ostalih tekstova. Zatekli smo ga u trgovini METSS-a u Maloj

Dođite na Dane meda

U subotu, 14. listopada, sve ljubitelje najzdravijeg prirodnog pripravka – meda, čekaju Dani meda u Prelogu u organizaciji Udruge pčelara Nektar, Prelog.

Nakon nekoliko godina pauze, posjetitelje Dana meda u Prelogu, koji će se održavati od 9 do 13 sati, očekuju degustacije meda, pripravaka od meda, kao i raznih delicija poput medenjaka i pita. One najmlađe oduševit će i posjet velike marljive pčelice, zaštitne maskote Udruge. Štandovi pčelara moći će se naći u centru Preloga, kod crkve sv. Jakoba.

Dani meda u Prelogu ove godine dobivaju i posebno značenje. Naime, u 2023. godini Udruga pčelara Nektar, Prelog, koja danas broji 58 članova, slavi 10. obljetnicu svoga postojanja. Udruga je osnovana 4. rujna 2013. godine, na inicijativu osnivača Ivice Balenta, Nenada Režeka i Vladimira Sabolića, koji su i sazvali osnivačku skupštinu. Cilj Udruge je suradnja s Hrvatskim pčelarskim savezom i drugim srodnim organizacijama, a udruga razvija i unapređuje pčelarstvo na području Preloga, kao i Međimurske županije, okuplja i aktivira članstvo te razvija

Subotici, a snimili smo ga s prodavačicom Mirjanom Novak iz Male Subotice i Sanjom Kolarić, zamjenicom poslovođe iz Dekanovca. (BMO)

oblike stručnog obrazovanja članova.

Pod motom „Med hrani i od mnogih bolesti brani“, Udruga želi osvijestiti javnost o zdravim učincima čarobnog dara prirode, o zalaganju i radu marljivih pčelara, sačuvati prirodu i zdrav način proizvodnje meda te kupcima omogućiti 100 % organske, lokalne i domaće proizvode. Povodom obilježavanja 10 godina postojanja Udruge, 14. listopada u 8 sati u crkvi sv. Jakoba održat će se i misa. Požurite po svoju dozu najukusnijeg prirodnog lijeka i ojačajte imunitet pred dolazak zime! (sh)

Poštovani poslodavci - pridružite se!

Sajam poslova u Regionalnom centru kompetentnosti

Tehničke škole Čakovec

Sajam je prilika da direktno komunicirate s našim talentiranim i motiviranim učenicima koji su željni novih znanja i praksi. Podijelite s njima što vaša tvrtka nudi i što očekuje od budućih zaposlenika. Molimo vas da svoje sudjelovanje potvrdite najkasnije do 10. listopada 2023. putem linka https://bit.ly/poduzetnik ili linka na službenim stranicama Škole - www.tsck.hr

Sajam je organiziran u okviru projekta Uspostava RCK u strojarstvu SJEVER – TŠČ.

Datum: 12. listopada 2023.

Vrijeme: 8.00 - 16.00 sati

Lokacija: Tehnička škola Čakovec, Športska 5, Čakovec

Konnichiwa, Peklenica!

Druženje učenika i gostiju iz Japana cijeli je dan bilo ispunjeno zabavom, sportom, ali i učenjem

Piše: Aleksandra Sklepić

Povodom Europskog tjedna sporta koji se obilježava od 23. do 30. rujna, učiteljice 1. i 3. razreda u Područnoj školi Peklenica Željka Repalust i Lidija Škvorc organizirale su zanimljivu aktivnost u kojoj su podjednako uživali i domaćini i gosti. Taj dan učenici su dobili atraktivne goste iz svijeta sporta: Tomoki Kai i Onishi Shunsuke, igrače NK-a Bratstvo iz Savske Vesi. Pozvala ih je učiteljica Lidija Škvorc koja je prijateljica s njima već duže vrijeme.

- Da sport povezuje ljude, države i kontinente, dobro je poznato, a dokaz tome je susret koji smo organizirali u našoj školi. Gosti su nam bili nogometaši Tomoki Kai i Onishi Shunsuke, igrači NK-a Bratstvo iz Savske Vesi. Oni su uz vrlo zanimljivu prezentaciju predstavili učenicima 1. i 3. razreda japansku kulturu i običaje te naučili učenike pozdrave i izraze na japanskom jeziku, ispričala nam je Lidija Škvorc.

Druženje učenika i gostiju iz Japana cijeli je dan bilo ispunjeno zabavom, sportom,

ODRŽAN 8. festival slastica Bakini kolači

ali i učenjem. Gost Tomoki Kai potrudio se i pripremio zanimljivu prezentaciju o Japanu i radoznalim učenicima ispričao brojne zanimljivosti o svojoj zemlji: što Japanci jedu, koliko ljudi živi u Japanu, a koliko u Hrvatskoj, naučio ih je kako na japanskom reći “dobro jutro”, “dobar dan”, “dobra večer”, “kako si”; učili su brojiti na japanskom, iako već neki od njih, koji treniraju karate, znaju japanske brojke. Učili su o pismu u Japanu, o udaljenosti Peklenice i Japana i koliko traje putovanje avionom iz te daleke zemlje.

Natalija Munđar napravila najbolji kolač

Ove je godine prijavljeno dvadeset i sedam natjecateljskih kolača pa stručna komisija nije imala lak zadatak pri odabiru najboljeg kolača

Piše: Aleksandra Sklepić

U subotu, 30. rujna, u prijepodnevnim satima u Čakovcu je održan 8. po redu festival međimurskih slastica

pod nazivom Bakini kolači. Organizator te lijepe manifestacije je Udruga za očuvanje kulturne baštine Međimurska gruda iz Dunjkovca.

Udruga Međimurska gruda osnovana je na inicijativu Tihomira Štefulja, Branka Horvata, Franje Soldata i Ivana Pongraca, a cilj udruge je unapređenje seoskog života

Oduševljeni učenici aktivno su se uključili u prezentaciju, a za kraj cjelodnevnog druženja odigrali su s nogometašima nogometnu utakmicu u kojoj su svi bili pobjednici.

Sigurni smo da su mnogih prvašići i trećašići prvu noć nakon susreta u snu otputovali u Japan ili zaigrali nogomet, što je i cilj ovakvih lijepih susreta u učionici.

Takva aktivnost dokaz je da u školi ne mora biti dosadno i da se i kroz igru mogu svladati brojna nova znanja koja će djeci biti motivacija za učenje i istraživanje.

u svim njegovim aspektima, kao i promocija i unapređenje obiteljskih gospodarstava.

Udruga se kroz brojne aktivnosti bavi promidžbom sela Dunjkovec, a festival slastica Bakini kolači samo je jedan od zanimljivih događaja koji iz godine u godinu stječe sve veću popularnost, kako među natjecateljima, tako i među posjetiteljima.

Udruga surađuje s mnogim turističkim zajednicama pa je odaziv na festival još jedan od rezultata dobre suradnje s drugim selima i udrugama.

U atriju Starog grada Čakovec ove su se godine okupili članovi petnaest udruga s područja Međimurske županije, predstavnici OPG-a Trstenjak iz Žabnika, a drugi put zare-

dom predstavnici TZ Središče ob Dravi iz susjedne Slovenije. Lijepo vrijeme privuklo je brojne posjetitelje, koji su mogli uživati u vrhunskim kolačima spravljenim po receptima naših baka.

Festival je bio natjecateljskog, izložbenog i prodajnog karaktera, a ukrasi na stolovima i rukotvorine vrijednih članica i članova svih prijavljenih udruga doprinijeli su bajkovitom ambijentu bogate međimurske prošlosti i kulturne baštine. Jesensko cvijeće, izvezeni stolnjaci i kuhinjske krpe, izlagačice u narodnim nošnjama, sve je to stvaralo dojam savršenog spoja tradicionalnih kolača i kulture.

Ove je godine prijavljeno dvadeset i sedam natje-

cateljskih kolača pa stručna komisija u sastavu Slađana Herman i Marija Borković nije imala lak zadatak pri odabiru najboljeg kolača. Prema njihovoj ocjeni najbolji kolač napravila je članica Udruge žena Križovec Natalija Munđar. Druga je bila Ivanka Habuš iz Udruge Gardruža Gardinovec, dok je treće mjesto osvojila Ljubica Kutnjak, članica udruge Sport za sve iz Murskog Središća. Lentu za izvorno međimursko ponijela je Štefanija Jambrošić iz KUU-a Udruga žena Gornji Kraljevec. Nagrade pobjednicima uručili su direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula i Franjo Soldat,

Međimur-

predsjednik

ske grude.

Članice udruge Brest iz Podbresta rado se odazivaju na fes�val Bakini kolači: Danijela Cirkvenčić, Nada Bašek, Emilija Mlinarić, Draga Halić i Julijana Šipuš

Pobjednice su s ponosom primile svoje zaslužene nagrade: Rudi Grula, Natalija Munđar, Franjo Soldat, Ivanka Habuš, Slađana Herman, Ljubica Kutnjak, Štefica Jambrošić i Marija Borković

ZANIMLJIVI GOSTI Tomoki Kai i Onishi Shunsuke iz NK-a Bratstvo na obilježavanju Europskog tjedna sporta u PŠ Peklenica

Učenici 1. i 3. razreda PŠ Peklenica, učiteljica Lidija Škvorc i gos� Tomoki Kai i Onishi Shunsuke

Učenje kroz igru i veselje zbog susreta s gos�ma

Piše: Miljenko Dovečer Polet nastavlja marširati ligom i nakon teškog gostovanja u Pitomači odakle se vraća kući s tri boda za koja je bio dovoljan tek jedan pogodak, a potpisnik je bio Andrej Jurinić. Bez pobjednika je okončan derbi u Varaždinu gdje je svaka momčad postigla po jedan pogodak koji je vrijedio jednog boda. Poveli su gosti pogotkom mladog Ratajeca, a konačan rezultat je postavio Kanceljak desetak minuta prije kraja utakmice. Raspucani su bili igrači iz Kotoribe protiv fenjeraša koji nije uspio postići niti počasni pogodak, a zablistao je sjajni Dario Nađ koji je uspio postići hattrick za samo dvadeset minuta. Gostujuću pobjedu je ostvarila i Podravina na gostovanju u Čakovcu gdje je Mario Sačer zabio dva pogotka za vodstvo gosta da bi to prepolovio Brazilac De Souza, no dalje od toga Simunićeva momčad nije mogla. Velika tri boda iz Koprivnice nose nogometaši Dinama, Prekupec obranio jedanaesterac kod 0:1. Golom Jurinića za tri boda Polet se odvojio na vrhu

Domaća Pitomača bila je razigrana, agresivna u svakom duelu, stvarala prigode. Imala je i podršku svojih vjernih navijača koji su se na tribine ponovno sja�li u velikom broju. No u derbiju kola pred oko 500 gledatelja Polet je u Pitomači golom Jurinića u 34. minu� došao do nova tri boda i sigurno vodstvo na tablici. U prvom dijelu udarci nogometaša Pitomače su uglavnom završavali u bloku. I onda najbolja šansa domaćih u prvom dijelu kada se nakon solo prodora Matančić odlučio za udarac, ali sijevnulo je �k uz vratnicu. Nakon takve inicija�ve domaćih u 34. minu� ukazao se Jurinić i nakon jednog ubačaja glavom pospremio u domaću mrežu za, ispostavit će se kasnije, konačnih 0:1.

U nastavku susreta ponovno je domaća momčad imala terensku inicija�vu, ali nije urodilo plodom. Polet je izdržao pri�sak domaćina i osvojio nova, vrijedna tri boda i tako pobjegao pratnji, s obzirom da su drugoplasirani

Rudar i trećeplasirani Varteks remizirali u Varaždinu. Glavni sudac ovog susreta bio je mladi Karlo Rupčić. U nekoliko navrata svojim je odlukama razbjesnio domaću publiku, te igrače obje momčadi.

Na kraju je pokazao čak 11 žu�h kartona (šest u domaćim i pet u gostujućim redovima).

Polet (SMnM): Jambres, Mesarić, Fotak, Telebar, Perčić, Mezga, Barat, Žganec S., Pata�a, Benko, Jurinić (Horvat, Štefanec,

3. NL SJEVER

Hattrick Darija Nađa, Polet sam na vrhu, Dinamu bodovi u gostima

Vince�ć, Težak, Tuksar, Lajtman, Bančić) Trener: Josip Brezovec.

-Nakon ovakve utakmice, mogao bi reći da mi se gadi nogomet. Čes�tam ekipi Poleta na pobjedi i bodovima, ali mi smo u ovom susretu u potpunos� dominirali i to su vidjeli svi koji su pra�li ovu utakmicu. Gos� su u prvom dijelu doslovno jednom zakoračili u naš šesnaesterac i poen�rali. Jedan prekid stajao nas je bodova. S druge strane, što god smo pokušali, nije htjelo u gol. Mislim da smo pokazali ponovno dobar nogomet, dečki su dali maksimum i ne mogu im ništa zamjeri�. Što se sudačkih odluka �če, nemam komentara, neke stvari jednostavno nemaju smisla, razočaran je bio domaći trener Presečan.

- Pravi derbi super tekma, čes�tam dečkima na pobjedi i Pitomači na gostoprimstvu, bio je zadovoljan Josip Brezovec trener Poleta.

Podjela bodova u Varaždinu, Rudar drži drugo mjesto

U još jednom derbiju kola nogometaši Varteksa i Rudara remizirali su na stadionu Slobode, u uzbudljivoj utakmici koja je imala dva različita poluvremena, u prvom je bolji bio Rudar, a u drugom Varteks.

Gos� su u Varaždinu krenuli vrlo otvoreno, s visoko postavljenom obranom, a to je i rezul�ralo odličnom prigodom u 8. minu�, kada Jurak pogađa sta�vu. Samo minutu kasnije, prije� i Glavica, ali njegov udarac odlazi preko gola, no vrlo teško su Bumbari probijali visoko postavljenu obranu Rudara. Središćanci su čak u nekoliko navrata s�zali do kaznenog prostora domaćina, i opasno prije�li, ali Mrmić je ponovno bio odličan. Prvi udarac u okvir gola Varteksovci su upu�li u 29. minu�, kada lijepo prolazi Dolovski, ali njegov udarac s dvadesetak minuta nije dovoljno opasan. Gos� u 35. minu� tresu još jedne akcije, nakon još jedne dugačke akcije gos�ju. A to kao da je bila najava gola gos�ju. Obrana Varteksa ponovno je dopus�la ulazak s krila, prvi pokušaj Ratajeca, Mrmić brani, ali lopta mu se u nastavku još jednom vraća za vodstvo gos�ju 1:0 u 40. minu�. Najbolju prigodu u prvom dijelu

Varteks ima u 42. minu�, kada Kanceljak dijagonalom izbacuje Stojka, a njegov centaršut obrana Bumbara skida �k ispred natrčalog Glavice. Potom i odlična prigoda iz slobodnog udarca, �k izvan kaznenog prostora, malo slijeva. Vlah namješta loptu i puca, ali njegov udarac odlazi preko gola.

U nastavku Varteks kreće još ofenzivnije, ulaze Rumbak i Kos, ali ofanziva domaćih ostavlja i nešto više prostora Rudaru. Pa tako gosti prijete preko Cimermana, ali njegov udarac Mrmić skida tik ispod grede, u 74. minuti. I onda veselje na drugoj strani, Glavica se ne predaje u kaznenom prostoru, a nakon duge akcije, lopta dolazi do Matije Kanceljaka koji se lijepo oslobađa igrača, i prizemnim udarcem pogađa za 1:1. Rezultat se do kraja utakmice nije mijenjao, nažalost domaćih navijača, a i jedni i drugi su izlazak svojih ljubimaca s terena ispratili pljeskom.

Rudar : Kodba, P. Nedeljko, Zeljko, Radiković, Vinko (70. Cimerman), Jurak (81. Mar�njaš), Šardi, Vaš, L. Liklin, Ratajec, K. Nedeljko. Trener: Damir Jurak Lepen.

- U svakoj utakmici nam je lošije prvo poluvrijeme, kao da se tražimo. Možda je i jedan od razloga što smo dosad prak�čki svaku utakmicu krenuli s drugim sastavom, imamo i neke nove igrače, još se možda i malo tražimo. To je teško, jer moramo troši� puno energije, da se vra�mo, ali nadam se da ćemo i to popravi� u utakmicama koje predstoje, rekao je mladi Dorian jakupak igrač Varteksa rodom iz Međimurja.

- Šteta da nismo zadržali vodstvo, no i bod je velik k’o kuća. Varteks je odlična ekipa, bi� će pri samom vrhu. U derbiju pro�v mog bivšeg kluba Međimurja nema kalkulacija, idemo na pobjedu, rekao nam je Petar Ratajec strijelac gola u Varaždinu.

Dario Nađ s tri zgoditka potopio Virovitičane u Kotoribi

Domaća momčad u 16. minu� iskoris�la je prvu pogrešku gostujuće obrane te je Dario Nađ svojim pogotkom doveo domaću momčad u prednost. Do odlaska na odmor Nađ je u još dva navrata pogodio gostujuću mrežu,

u 28. minu� s bijele točke te u 36. minu� iz igre. U drugom dijelu gostujući trener Krešimir Crvenka ubacio je mlade igrače koji su uspostavili terensku ravnotežu. Ipak su domaći iskoris�li još jednu prigodnu. Dean Volar svojim zgoditkom u 64. minu� postavio je konačnih 4:0.

– Čvrsta domaća momčad u kojoj igra nekoliko igrača s prvoligaškim iskustvom iskoris�la je naše pogreške i došla do uvjerljive pobjede. U našim redovima posebno bi istaknuo Juru Kasumovića, nakon utakmice rezimirao je Krešimir Crvenka, trener Virovi�ce.

- Prije svega čes�tam ekipi na prikazanoj igri i pristupu. Dominirali smo od prve do zadnje minute i mislim da je s obzirom na prikazano na terenu rezultat u najmanjoj mjeri realan, a mogao je bi� i veći. Pro�vniku zahvaljujem na fer i sportskoj igri te im želim puno sreće u daljnjem natjecanju, sretan je bio domaći trener Mario Piškor.

Graničar: Burek, Sabol, Mustač, Nađ (63. Kvakan), Golenja, Volar, Jadanić, Gal, Arambašić (76. Štefić), Dežđek (76. Mikor), Jendrić (63. Mikulan). Trener: Mario Piškor.

Dinamo pobjedom

0:3 u Koprivnici zaključio sedmo kolo

Domašinečki Dinamo iznenadio je domaću Koprivnicu u posljednjoj utakmici 7. kola 3. NL Sjever. Već u 2. minu� iskusni, kapetan momčadi Čepa Krznar dovodi svoju momčad u vodstvo. Domaćin pokušava na sve načine doći do poravnanja, a najveću priliku propus�o je Radotović u 25. minu� iz penala. Njegov udarac obranio je vratar Prekupec. Gorupićevi puleni ne samo da su izdržali pri�sak, već su i pred kraj utakmice povećali vodstvo za konačnih 0:3. Strijelci su bili Luka Bacinger u 82. minu� i Leon Rališ u 89. minu�. S nova tri boda došli su na 6. mjesto, a u slijedećem kolu ponovo gostuju, ovaj put u Virovi�ci.

Dinamo: Prekupec, Žulić, Novak (66. Kovač), Krznar (90. Jakšić), Hlišć (66. Vugrinec), Malenović, Petak, Rališ (90. Marodi), Mezga (53. Malenović), Bacinger, Šimunić. Trener: Dalibor Gorupić.

najteže utakmice pogotovo poslije pobjede i jako se bojim ovog susreta zbog lošeg prošlogodišnjeg iskustva, kazao je trener Dinama Dalibor Gorupić.

Međimurje kiksalo kod kuće, tri boda idu u Ludbreg

Rezultati 7. kola

Graničar (K) – Virovitica 4:0, Varteks – Rudar 1:1, Međimurje – Podravina 1:2, Pitomača – NK Polet 0:1, Koprivnica – Dinamo (D) 0:3.

Utakmice 8. kola

(subota 7. listopada u 16:00)

Rudar - Međimurje, Virovi�caDinamo (D), Polet - Koprivnica, Graničar (K) - Varteks, Podravina - Pitomača.

- Konačno je ekipa imala glavu i rep, kontrolirali smo utakmicu i pobijedili jako dobru ekipu Koprivnice po meni zasluženo. Promijenili smo malo sustav i po meni iznenadili domaćina, a posebne pohvale idu našem vrataru Prekupcu kojem je ovo, mislim već četvrta obrana penala u ovoj sezoni. Zadnja linija na čelu s prokušanim Filipom Petakom igrala je bez greške, u napadu su odlični bili Bacinger i Krznar, a mladi Žuljić konačno je bio na visini svog renomea. Što se �če sljedećeg gostovanja kod posljednje Virovi�ce moram reći da nas čeka teški ispit. To su

Neugodno iznenađenje za svoje navijače priredilo je Međimurje koje je kiksalo kod kuće od Podravine. Sve je bilo riješeno u prvom dijelu, gos� su vodili 0:2 golovima Marija Sačera, a na konačnih 1:2 smanjio je Matheus. Već u prvom dijelu uz dva pogotka gos� su imali još tri izrazite prilike za uvjerljivo vodstvo, svaki put u �m akcijama zaslužna u tome je domaća slaba i spora obrana. U drugom poluvremenu rezultat se nije mijenjao, domaći i dalje slabi, valja zabilježi� tek 59. minutu kada Lacić-Klarić nije iskoris�o 100-postotnu priliku izjednači� rezultatski ishod i upitnu 69. minutu kada je domaćima poništen pogodak nakon izvođenja udarca iz kuta.

MEĐIMURJE: Jelavić, Lesar (46. Juren), Novak (85. Podvezanec), Turk, Lacić-Klarić, Horvat (46. Pejanović), Matheus, Drk, Vinski, Štajerec (89. Švenda), Bešlić (46. Krznar). Trener: Vjeran Simunić. Subota pak Čakovčanima donosi novo i teško iskušenje, lokalni derbi, gostovanje u Murskom Središću kod Rudara. - Zavrijedili smo najmanje bod u ovoj utakmici, no život ide dalje i okrećemo se narednom susretu. Iako je u ovoj utakmici Rudar favorit, nećemo se odmah preda�. Vjerujem u svoje suigrače i siguran sam da ćemo jednom požrtvovanom igrom na “Šuderki” pos�ći pozi�van rezultat, op�mis�čan je kapetan Čakovčana Daniel Turk.

TABLICA 3. NL SJEVER

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Palovčani poraženi u susjedskom derbiju, Štrigovčani slavili u Maloj Subotici

Piše: Dino Jambrović U Međimurskoj Premier ligi, Međimurec prošao kroz Prelog. U 41. minuti dosuđen je kazneni udarac za gostujuću momčad. Siguran realizator bio je Bojan Vručina. Vodstvo Međimurca povisuje Jakov Pintarić u 59. minuti. Dvije minute kasnije za domaćine zgoditak postiže Antonio Šemper. Svoj drugi zgoditak na susretu Vručina postiže u 87. minuti. Poraz Mladosti Komet ublažio je Alexandro Ribeiro da Silva u posljednjoj minuti iz kaznenog udarca. Gosti nisu uspjeli realizirati kazneni udarac na susretu, odnosno domaći vratar Luka Fodor isti je obranio. Tri minute prije završetka susreta domaći navijač Davor Čonkaš udara po delegatskoj kućici te nesportski vrijeđa Miju Horvata, delegata susreta. Preokret Centrometala. Podturen je poveo u 15. minuti zgoditkom Luke Petaka. Za domaćine izjednačuje Jaša Kocijan u 40. minuti. Gostima je u 80. minuti isključen Matija Petak zbog dviju opomena, kao i predstavnik kluba Vjenceslav Hranilović zbog vrijeđanja glavnog suca utakmice Patrika Kolarića. U istoj minuti, pobjedu Centrometalu donosi Erik Glogovec. Mladost iz Svete Marije je pod vodstvom novog trenera Gorana Jagića upisala pobjedu protiv Bratstva iz Savske Vesi. U 68. minuti, mrežu gostiju pogodio je Mihael Matotek. Pobjedu Svetomarčana potvrđuje Nikola Valjak u 85. minuti. Spartak upisao i treći uzastopni prvenstveni poraz. Domaćini su ipak prvi došli do prednosti zgoditkom Emanuela Šegovića u 18. minuti. Sloga izjednačuje u 60. minuti preko Matije Farkaša. Isti igrač donosi pobjedu gostima u 88. minuti. U vrlo nervoznom susretu, kod obje momčadi po četvorica “požutjelih”. BSK bolji od Dinama u susjedskom derbiju. Odlučujući trenutak utakmice, dogodio se u 40. minuti. Tada je zgoditak svom bivšem klubu postigao Dario Šmit. U posljednjoj minuti utakmice, Palovčanima je isključen Leonardo Lacković zbog dviju opomena. Nakon prošlotjednog poraza u Draškovcu, Nedelišće se vratilo pobjedom protiv

Jedinstva. Gostujuću mrežu pogodio je Saša Treska u 35. minuti. Za Mihaljevčane izjednačuje Mihael Ladić u 55. minuti. Pobjedu domaćinu donosi Domagoj Lončar u 67. minuti. Jurovčani bolji od Draškovca. Bratstvo dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Davida Zubčića u 57. minuti. Pobjedu domaćina potvrđuje “jocker” s klupe Niko Perčić u 78. minuti.

Međimurska

Premier liga

Rezultati: Centrometal – Podturen 2:1 (Kocijan, Glogovec; L. Petak), Mladost Komet – Međimurec 2:3 (Šemper, Ribeiro da Silva; 2x Vručina, Pintarić), Nedelišće – Jedinstvo (GM) 2:1 (S.Treska, Lončar; Ladić), Spartak – Sloga (Š) 1:2 (E.Šegović; 2x Farkaš), BSK –Dinamo (P) 1:0 (Šmit), Bratstvo (J) – Draškovec 2:0 (Zubčić, N.Perčić), Mladost (SM) – Bratstvo (SV) 2:0 (Matotek, Valjak)

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Bratstvo (SV) – Centrometal, Draškovec –Mladost (SM), Dinamo (P) –Nedelišće, Podturen – Spartak

Nedjelja: Jedinstvo (GM) –Bratstvo (J), Međimurec – BSK, Sloga (Š) – Mladost Komet

Utakmice se igraju s početkom u 15:30.

Sokol, Venera PMP i Polet (P) upisali nove pobjede, Mura poražena u Pušćinama, Drava (K) bolja od Graničara (N)

U I. međimurskoj ligi, Polet je uvjerljivo slavio u Cirkovljanu, pod vodstvom novog trenera Saše Paske. Dvostruki strijelac za goste bio je Ivan Deglin, dok su po jedan zgoditak postigli Mišo Palfi, Jožek Blagus i Renan Franca. Jedini strijelac na susretu za Naprijed, bio je Borna Černov. Veneri PMP tri boda u Peklenici. Već u 7. minuti vodstvo gostiju zgoditkom Karla Šopara. Vodstvo Venere PMP povisuje Gabriel Mihalić u 39. minuti. Za treći zgoditak u mreži domaćina pobrinuo se Dražen Hudoletnjak u 57. minuti. Poraz Plavih, ublažio je Maksim Mutvar u posljednjoj minuti utakmice. Kraljevčanu 38 susjedski derbi. Već nakon 18 minuta igre, domaćini su imali vodstvo 2:0 zgodicima Augusta Da Cruza i Igora Erdeljija. U 31. minuti, momčad

ČSK ne koristi kazneni udarac, odnosno uspješno je intervenirao domaći vratar Luka Topolnjak. Gosti ipak dolaze do zgoditka u 44. minuti preko kapetana Aldina Begovića. Pobjedu Kraljevčana 38, potvrđuje Joao Vitor Martins u 57. minuti. Trica Trnave. Mrežu Strahoninca redom su pogađali Hrvoje Vugrinec, Jakob Jakšić i Filip Pišpek. Zasadbreg 77 bolji od Croatije. Hattrick je za domaćine upisao Filip Levačić, dok je još jedan zgoditak dodao Filip Rodinger. Za goste su strijelci bili Denis Poljanec i Alves da Silva. Hodošanu tri boda u Novom Selu Rok. U listu strijelaca za goste upisali su se Zoran Strahija, Jan Zrna i Simon Jakšić. Omladincu je desetak minuta prije završetka susreta isključen Matija Paman zbog dviju opomena. Sokolu derbi kola. Dubravčan dolazi u vodstvo zgoditkom Nine Mirića u 16. minuti. Vratišinčani izjednačuju u 47. minuti preko Adriana Hermana. Gosti ponovno vode u 71. minuti, strijelac Dominik Klarić. Domaćin po drugi puta na susretu izjednačuje u 85. minuti, zgoditkom “jockera” s klupe Viniciusa Gontija. Samo dvije minute kasnije, isti igrač donosi pobjedu Sokolu.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Rezultati: Omladinac (NSR) – Hodošan 0:3 (Strahija, J. Zrna, Jakšić), Zasadbreg 77 – Croatia 4:2 (3x Levačić, Fi. Rodinger; Poljanec, Alves da Silva), Naprijed – Polet (P) 1:5 (Černov; 2x Deglin, Palfi, Blagus, Franca), Kraljevčan 38 – ČSK 3:1 (Da Cruz, Erdelji, Martins; Begović), Strahoninec – Trnava 0:3 (Vugrinec, J. Jakob, Pišpek), Sokol – Dubravčan 3:2 (2x Gontijo, Herman; Mirić, Klarić), Plavi – Venera PMP 1:3 (Mutvar; Šopar, G. Mihalić, Hudoletnjak)

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Plavi – Omladinac (NSR), ČSK – Strahoninec, Polet (P) – Kraljevčan 38, Hodošan –Zasadbreg 77

Nedjelja: Dubravčan – Venera PMP, Trnava – Sokol u Donjem Kraljevcu, Croatia –Naprijed

Utakmice se igraju s početkom u 15:30.

U II. međimurskoj ligi, Sloga je s čak devet komada u mreži ispratila kući Mladost iz Dekanovca. Hattrick je upisao Josip Jurić, po dva zgoditka postigli su Karlo Kovačić i Andrej Bešlić, a po jedan Mateo Novak i Filip Čalopek. Utješni zgoditak za goste postigao je Emilijan Sanjković. Derbi kola Pušćinama. Rano vodstvo domaćina

u 6. minuti, kada mrežu Mure pogađa Robert Punčec. Pobjedu domaćina potvrđuje Karlo Levanić u posljednjoj minuti utakmice. Istim rezultatom Mladost iz Ivanovca je bila bolja od Budućnosti. Već u 6. minuti vodstvo Mladosti zgoditkom Nine Gajnika. U 49. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Robert Babok. Samo dvije minute kasnije, Mladosti je isključen Matija Barlović zbog dviju opomena. Borac PMP do pobjede u završnici susreta. Nakon prvih 45 minuta vodstvo domaćina 1:0 zgoditkom Nikole Tomašeka. Početkom drugog dijela preokret Slobode zgodicima Igora Mihalica. Borac PMP izjednačuje u 72. minuti zgoditkom Tomašeka. Pobjedu domaćinu donosi Dario Lesar u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. Pobjedi tri boda u Gardinovcu. Odlučujući trenutak utakmice, dogodio se u 57. minuti. Tada, pobjednički zgoditak za goste postiže Alen Galinec. Bez pobjednika u Malom Mihaljevcu. Jadran je u 6. minuti poveo zgoditkom Borisa Novaka. Bod Mihaljevčanima donosi Marin Kelner u 23. minuti.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Rezultati: Sloga (Č) – Mladost (D) 9:1 (3x Jurić, 2x Kovačić, 2x Bešlić, Novak, Čalopek; Sanjković), Pušćine – Mura 2:0 (Ro.Punčec, Levanić), Borac PMP – Sloboda (S) 3:2 (2x Tomašek, Lesar; 2x Mihalic), Mali Mihaljevec – Jadran 1:1 (Kelner; B. Novak), Radnički – Pobjeda 0:1 (Galinec), Mladost (I) – Budućnost (M) 2:0 (Gajnik, Babok) Srijeda, 4. 10. 2023: Hajduk (B) – Vidovčan Subota: Mura – Sloga (Č), Budućnost (M) – Hajduk (B), Sloboda (S) – Mali Mihaljevec

Nedjelja: Vidovčan – Pušćine, Pobjeda – Mladost (I), Jadran – Radnički, Mladost (D) – Borac PMP Utakmice se igraju s početkom u 15:30.

U III. međimurskoj ligi skupina A, derbi kola pripao Kuršančanima. Drava dolazi u vodstvo zgoditkom Alvesa de Moraesa u 67. minuti. Samo četiri minute kasnije za Graničar izjednačuje “jocker” s klupe Ivan Krznar. Za 2:1, Alves zabija u 79. minuti. Spomenuti igrač, hattrick ostvaruje u posljednjoj minuti utakmice te postavlja konačan rezultat. Trica Borca. Mrežu Otoka, redom su pogađali Matej Pozderec, Leonard Bistrović i Matija Horvat. Desetak minuta prije završetka

susreta, gostima su isključeni Josip Novak i predstavnik kluba Igor Petković, zbog psovanja glavnog suca Roberta Kolarića. Bez pobjednika u Mihovljanu. Strijelci za Slobodu bili su David Posavec i Neven Ivković, a za Jedinstvo Antonijo Fegeš i Mihael Kregar. Petarda Budućnosti. Hattrick je za domaćine upisao Antonio Maček, dok su po jedan zgoditak još postigli Luka Kregar i Filip Martinec. Poraz Drave iz Donjeg Mihaljevca ublažio je Marko Mihaljac.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Rezultati: Drava (K) –Graničar (N) 3:1 (3x Alves de Moraes; Krznar), Sloboda (M) –Jedinstvo (NSnD) 2:2 (Posavec, Ivković; Fegeš, Kregar), Borac (DH) – Otok 3:0 (M.Pozderec, Bistrović, Horvat), Budućnost (P) – Drava (DM) 5:1 (3x Maček, Kregar, Martinec; Mihaljac)

Omladinac (DS) je bio slobodan.

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Graničar (N) – Budućnost (P)

Nedjelja: Drava (DM) – Sloboda (M), Otok – Drava (K), Jedinstvo (NSD) – Omladinac (DS)

Borac (DH) je slobodan. Utakmice se igraju s početkom u 15:30.

U III. međimurskoj ligi skupina B, Dubrava je bila uvjerljiva u Šenkovcu. Hattrick je za Sivičane postigao Petar Kovač, dva zgoditka dodao je Dino Halabarec, a po jedan Armando Kovačić i Jura Pintarić. Poraz domaćina ublažili su Roko Zemljić i Vedran Oršoš. Petarda Torpeda u Preseki. Mrežu domaćeg Bratstva redom su pogađali Leon Magić, Andreas Jelenić, Dominik Novak, Stjepan Šoltić i Ivan Žužić. Donji Koncovčak bolji od Napretka. Dvostruki strijelac za Koncovčane bio je Patrik Murota, dok je još jedan zgoditak postigao Patrik Cerovec. Počasni zgoditak za Napredak postigao je Luka Božak. Hajduk poražen u Mačkovcu. Čak četiri zgoditka za Omladinac postigao je Tomas Makar, a još jedan Perica Šoštarić. Dvostruki strijelac za Štrukovčane bio je Karlo Šardi. Trnovcu susjedski derbi. Četverostruki strijelac za Trnovčane bio je Mario Pintarić, tri zgoditka postigao je Moris Kuhta, a po jedan Jurica Mikulić, Igor Bahun i Matej Flac. Poraz Paraga, ublažio je Amadeos Horvat.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Rezultati: Donji Koncovčak – Napredak 3:1 (2x Murota,

Cerovec; Božak), Šenkovec –Dubrava 2:7 (Oršoš, R. Zemljić; 3x Kovač, 2x Halabarec, Kovačić, Pintarić), Bratstvo (P) – Torpedo 0:5 (Magić, Jelenić, Novak, Šoltić, Žužić), Omladinac (M) – Hajduk (Š) 5:2 (4x Makar, Šoštarić; 2x Šardi), Parag – Trnovec 1:10 (A. Horvat; 4x Mario Pintarić, 3x Kuhta, Mikulić, Bahun, Flac) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Hajduk (Š) – Parag, Torpedo – Omladinac (M), Napredak – Šenkovec

Nedjelja: Trnovec – Donji Koncovčak, Dubrava – Bratstvo (P)

Utakmice se igraju s početkom u 15:30.

DENIS

TRATNJAK unio je svježinu u funkcioniranje saveza

Voditelj liga, igrač, DJ, programer i otac u jednom

- Mladi bi se što više trebali uključiti u sport te se i ove godine, uz sve međimurske lige i novi kup, nastavlja Liga mladih, rekao je voditelj i tajnik liga

Tekst: Luka Maruševec

Foto: Zlatko Vrzan

Za sebe će reći kako je, ipak, amaterski i manje poznat igrač koji je na poziciji voditelja liga i tajnika Međimurskog stolnoteniskog saveza naslijedio poznatog Franju Flaca.

Već su prošle dvije godine od preuzimanja jednih od najvažnijih uloga u funkcioniranju i organizaciji natjecanja naših igrača i igračica, savez je dobio potrebnu svježinu, dok je interes za sport u porastu pa tako i oni mlađi konstanto bilježe sjajne rezultate.

Igrati je počeo u školi, no u Belici je krenulo za ‘ozbiljno’

- Stolni tenis smo preko zime igrali kratko u osnovnoj školi, a nakon toga pauza sve do 2013. godine kada sam počeo aktivnije igrati te natjecati se u međimurskim ligama. Član sam Udruge stolnotenisača amatera iz Belice. Nismo klub, već udruga čija je glavna zanimacija stolni tenis i naravno druženje uz njega, otkrio nam je Tratnjak u uvodu razgovora te spomenuo kako su važnu ulogu u tome imali njegov otac i prijatelji.

- Kako se osnovala udruga 2011. i moj tata je postao član, koji još i danas igra, u to vrijeme sam aktivno igrao nogomet pa se oko godinu i pol nećkao i krenuo aktivnije igrati stolni tenis. Kolege iz osnovne škole Danijel, Nikola i Tomica su igrali već pa je bilo lakše se uklopiti, a sljedeće godine su me i primili u ekipu USTA Belica 1, s kojom sam krenuo i u natjecanja u županijskim ligama. Iz posljednje lige došli smo do treće, a sada i malo pojačani igramo i prvu županijsku ligu. Stolni tenis mi predstavlja natjecanje, uživanciju, pokazivanje svojih vještina te na kraju i druženje i razmjenu iskustva s drugim igračima, poručio nam je novi voditelj i tajnik liga pa otkrio kako je ustvari i „došao“ do tih funkcija.

Završni rad poslužio kao ‘podloga’ za vođenje liga

- Nažalost gospodin Flac zbog zdravstvenih razloga vi-

še nije mogao obnašati ove funkcije. U razgovoru s njim smo došli do zaključka da bih mogao preuzeti voditeljsku odgovornost. Podloga je i bila u tome što sam kao završni rad na Međimurskom veleučilištu izradio web aplikaciju za upravljanje turnirima i natjecanjima pa s te strane postoji podloga za vođenje i organizaciju, a kako je Flac obnašao i dužnost tajnika, naslijedio sam i to od njega, poručio je Tratnjak te dodao

zatim unošenje prijava ekipa, organiziranje rasporeda, prihvat zapisnika s utakmica, unos rezultata, generiranje tablica, komunikacija s voditeljima te briga o svim ekipama i obavezama natjecanja... Što se tiče poslova tajnika, tu je više papirologija, dok glavne odluke donosi izvršni odbor, rekao je Denis u nastavku pa se dotaknuo i svojih igračkih uspjeha.

- U stolnom tenisu zasad

vima, spominje Tratnjak pa govori o novostima u radu Saveza.

Fokus je na radu s mladima, uskoro kreće i novi kup

- Novosti uglavnom uključuju davanje više potpore u radu s mladima te naravno klubovima. Od prošle sezone se nastavlja „Liga mladih“ te sve međimurske lige, a premijerno se od ove sezone igra i kup natjecanje. Ostale propozicije se nisu mijenjale, dodao je Denis koji smatra da bi se djeca čim više trebala baviti sportom.

Donjeg Kraljevca, Virja pa do Zagreba i jadranske obale, otkriva nam Tratnjak koji od drugog Forestlanda uvijek sudjeluje kao podupirajući DJ. - Posljednje četiri godine sam i aktivno uključen u organizaciju Forestrooma gdje sam kao stage manager zadužen da sve funkcionira po programu, kao i da se u prijateljskoj atmosferi svi DJ-evi na tom stageu osjećaju ugodno i prijateljski. Već dugi niz godina sam rezident u Ivancu u Kavani Ivani, a kako nas je ova situacija s COVID-om ulijenila, tako sve više i zbog obitelji smanjujem gaže i vikende provodim u obiteljskog atmosferi, poručio je Denis te dodaje kako mu je obitelj važna karika.

Obitelj kao najveća podrška

lige mladih, prošle

Ostale medalje su

- Poruka mladima je da se što više bave sportom te uključe i po mogućnosti u stolni tenis. Stolni tenis je sport brzog razmišljanja i reakcije, kretanja i koncentracije gdje ovisiš sam o sebi. Svakim treningom sve više se napreduje u njemu, a dokazano je da i usporava bolest Alzheimera. U međimurskim ligama ima puno igrača i druženja kao i u „Ligi mladih“ pa se mogu pridružiti obližnjem klubu koji su raspoređeni po cijelom Međimurju, govori nam Tratnjak pod čijom palicom mladi u našim ligama imaju i pravu priliku doživjeti čari stolnoteniskog

natjecanja. Osim funkcije u savezu, Denis također radi kao web developer, ali kao i DJ.

Web developer koji već 20 godina radi kao DJ

- Zaposlen sam u �irmi Konplast u Pušćinama gdje radim na poziciji web developera u obiteljskoj atmosferi te uz pomoć kolega koji svaki projekt olakšaju s pomoći i savjetom. Uloga DJ-a ja došla točno prije 20 godina na „Shark mix“ competitionu u legendarnom Diskoklubu Šampion. Od onda sam nastupao i radio partyje i fešte većinom po sjevernoj Hrvatskoj, od Murskog Središća, Čakovca, Koprivnice, Ludbrega, Varaždina, Ivanca, Domašinca,

- Obitelj mi je najveća podrška u radu te imaju puno razumijevanja za preuzete obveze. Žena Tea te kćeri Pia i Zoja. Također je i starija kći krenula u sportske vode i već godinu dana trenira u Nogometnoj školi Sloga, gdje se kao jedina cura na treningu i utakmicama bori s dečkima svoje generacije u kategoriji predpočetnika. Uz to su je odlično prihvatili te je uz njih osvojila već i prve nogometne medalje s turnira i vrtićke lige, dok Zoja više sklonosti u vrtiću pokazuje prema plesu i glazbi, ponosno govori Tratnjak koji je inače svoje najmlađe godine života proveo u Dekanovcu, zatim seli u Belicu gdje je pohađao vrtić i osnovnu školu sve dok nije osnovao obitelj i s njom preselio u Čakovec gdje živi zadnjih 9 godina.

- Kako se u informatici i programiranju sve ubrzano mijenja, uzbuđenje u učenju novih stvari je motivacija koja te gura sama od sebe, a također i nove ideje koje čekaju realizaciju. Slobodnog vremena uz sve ovo moram priznati da nemam previše, a najviše ga provodim u krugu obitelji, zaključio je Tratnjak naš razgovor. Međimurske stolnoteniske lige i ove godine nastavljaju uspješnu dugu tradiciju te će ponovno biti odigrane pod našim sponzorstvom.

Denis, kćeri Pia sa svojim nogometnim medaljama i Zoja s ta�nim peharom te supruga Tea

te sa Štefanjskog

liga s osvojenim peharom i

RUKOMET

Rukometaši Čakovca stopostotni

Čakovečki rukometaši odigrali su i treću utakmicu u 1. HRL-u Sjever.

S gostovanja iz Dugog Sela rukometaši Čakovca vraćaju se s pobjedom i nakon tri odigrana kola imaju stopostotni učinak.

Ekipa U-15 upisala dvije pobjede i poraz

Niko Perčić u (zelenom dresu) okružen trojicom pro�vničkih igrača

OD VRATARA DO GOLGETERA

Od prvog vratara do čovjeka

koji zabija pogotke

Niko Perčić u sezonu je startao kao prvi vratar, ali nakon nekoliko kola stvar se kod njega promijenila.

Prema svemu sudeći, klub je napravio u ovom trenutku dobar potez. Njega je na golu zamijenio Emanuel Perčić, dok je Niko premješten na poziciju igrača u polju.

Premijeru na igračkoj poziciji imao je protiv Bratstva (SV) (1:1) dok je u pobjedi protiv Draškovca ušao s klupe. Međutim, samo tri minute bile su mu dovoljne

da postigne pogodak koji je naposljetku bio važan u pobjedi 2:0.

- U ulozi igrača se osjećam ugodno, zbog manjka igrača odigrao sam već nekoliko pripremnih utakmica. Pozicija mi nije nepoznata jer sam znao igrati i u mlađim kategorijama.

Što mi budućnost nosi, nisam siguran, no spremam sam se prilagoditi kako bih pomogao svojoj momčadi, kazao nam je Niko Perčić. (nl)

Sven Lesjak dobio reprezentativni poziv

Fantastične igre u dresu juniora Varaždina došle su na naplatu. Sven Lesjak, juniorski igrač Varaždina, dobio je poziv u Hrvatsku

reprezentaciju do 18 godina koja će igrati tri utakmice u Umagu. Lesjaka ćemo gledati u susretima s Nizozemskom, Norveškom i Danskom. (nl)

Anđela Mužinić osvojila turnir u organizaciji STK-a Zasadbreg

Na subotnjem turniru u organizaciji STK-a Zasadbreg sudjelovalo je 16 natjecatelja (6 iz Slovenije i 10 iz Hrvatske). U glavnom dijelu turnira u borbi za nagradu SPA vikend u Toplicama Sveti Martin osvojila je aktualna europska prvakinja Anđela Mužinić Vincetić, drugo mje-

ODBOJKA

sto Primož Kancler, treće mjesto podijelili su Bojan Lukežić i Ljubiša Gajić. U utješnom dijelu turnira prvo mjesto osvojio je Peter Jereb, drugo mjesto Mladen Rajković, treće mjesto podijelili su Ivan Puljko i Boris Đuračić. (nl)

CENTROMETAL odlično ušao u novu

U prvom dijelu rezultat se izmjenjivao u korist jedne, pa druge ekipe. Prvo su do 26. minute (11:12) stalno u vodstvu bili Čakovčani, da bi domaći do odlaska na odmor preokrenuli i na poluvremenu je 14:13 za Dugo Selo.

U nastavku potpuna dominacija naših rukometaša koji u 44. minuti imaju visokih +8 (16:24). Do završetka utakmice prednost je još povećana i utakmica završava visokom pobjedom naših rukometaša 27:37. Nezadrživi su bili Petar Sklepić i Tin Tompić koji su postigli svaki

ŽENSKI RUKOMET

1. HRLŽ

U 1. kolu 1. HRL U-15 Sjever mladi rukometaši Čakovca igrali su s favoritima lige, GRK Varaždin 1930 i izgubili 23:15. Utakmicu su većim dijelom prvog poluvremena igrali dobro uz zaostatak od 2 gola, ali su domaćini pred kraj otišli na +5. U drugom dijelu nisu uspjeli preokrenuti rezultat. Nino Gregurina dao je 5 golova, a u obrani se istaknula cijela ekipa. Vidi se napredak u igri, zalaganju i htijenju.

po 8 pogodaka, dok je Mateo Hozjan upisao 5 golova.

MRK Čakovec: Hozjan (5), Friščić (4), Zadravec (2), Batisweiler, Martinez, Tkal-

U 2. kolu u Areni Varaždin ostvarili su dvije pobjede, protiv RK-a Varaždin 28:16 i RK-a Ludbreg 23:10. Istaknula se početna postava koja je ostvarila veliku prednost. Najefikasniji su bili Nino Gregurina s 18, Kovač K. sa 7 i Belović J. sa 6 golova. Golmani Rakić i Car imali su dosta obrana i bili efikasni. Utakmice su pokazale potencijal ekipe koji se može dodatno podići uz redoviti rad na treninzima.

čec, Sklepić (8), Vuković (1), Varošanec, Vincek, V. Horvat, Novak (4), E. Horvat, Toplek (1), Tompić (8), Goričanec (4).

Trener: Josip Borković.

Zrinskice s pobjedom iz Osijeka

Zrinskice s novom pobjedom u Osijeku i nova dva boda, bez poraza u dosadašnjem dijelu prvenstva, na drugom su mjestu I. HRLŽ-a, odmah iza Podravke koja ima utakmicu više.

Prvo poluvrijeme domaće su imale prednost sve do 29. minute kada naše rukometašice preokreću i na odmor odlaze s minimalnom prednošću 9:10. Izabranice trenera Mrđena silovito su krenule u nastavak susreta i u 32. minuti već imaju +4

(9:13). Prednost još više raste tako da u 40. minuti naše cure imaju +6 (13:19). Tu razliku manje-više održavaju do kraja utakmice i pobjeđuju 19:26.

Selena Milošević bila je naje�ikasnija sa 7 golova, dok je do nje Tena Megerle sa 6 pogodaka.

ZRINSKI: Kozjak,Balent (2), Balaško, Kosovac (3), Milošević (7), Balić (2), Posavac (5), Megerle (6), Blagus, Gudelj (1), Potočnjak, Cvitanović. Trener: Goran Mrđen.

- Očekivano teška utakmi-

Sonja Makarova pozvana na pripreme kadetske reprezentacije Hrvatske

Nakon Anje Balent, Kale Kosovac, Eme Balaško i Tene Megerle koje su pozvane na pripreme juniorske reprezentacije Hrvatske u čakovečki klub stigla je još jedna pozivnica.

Mlada Sonja Makarova pozvana je na pripreme kadetske reprezentacije Hrvatske koje će se od 9. do 15. listopada održati u Prelogu. Sonja je standardni

sezonu

Pobijedili Marsoniju usred Slavonskog Broda

Prvo kolo donijelo im je gostovanje u Slavonskom Brodu. Tamošnja Marsonia značajno se pojačala za novu sezonu i iskazala ambicije da se bori za vrh Superlige. Isto kao i Centrometal.

MOK MARSONIA – OKM

CENTROMETAL 0 : 3 (22:25,

17:25, 15:25)

Međimurci su krenuli u sastavu Juras i Peterlin kao primači, Zelenika i Šućur kao srednjaci, korektor Rendić, tehničar Martinko i libero Radoš. Centrometal je na početku utakmice poveo 4:0. Domaći su to

brzo stigli i poravnato je 9:9. S par blokova Međimurci se odvajaju i vode 15:10. Tu prednost zadržavaju do završnice.

Približili su domaćini na 21:23.

Više od toga nisu mogli, set završava 25:22 za Centrometal.

Početkom drugog seta ekipe

ca, kako god je možda rezultat na kraju, neću reći dosta visok, ali s jednom boljom razlikom i nismo otvorili dobro utakmicu što se tiče napada, ali napad je bio okej. Mi smo bili u šansi, ali smo i puno promašili, čak 14 promašaja prvo poluvrijeme što je stvarno previše pa je to nekad gore nego kad si nemoćan. Drugo poluvrijeme smo malo, ‘ajde, tako da kažem pod navodnicima, zbrojili glavu u toj realizaciji i odigrali okej obranu i na kraju bih rekao, s obzirom

golman naših ekipa U-17 i druge seniorske ekipe, a prve minute u najvišem rangu natjecanja skuplja i kod trenera Mrđena. Dobre obrane nisu promakle ni izborniku Vedranu Krkaču te je Sonju uvrstio na popis reprezentacije. Ovo je još jedna potvrda i priznanje čakovečkom klubu za dobar rad s mladima.

Ove subote Čakovčani su u 4. kolu u 19 sati domaćini ekipi Novog Zagreba u dvorani Graditeljske škole. Dolazi ekipa koja igra čvrstu obranu i brzi tranzicijski napad. - Naši dečki žele nastaviti sjajan niz pobjeda i ostati u samom vrhu ligaške tablice. Stoga im je potrebna vaša podrška i glasno navijanje kako bi pronašli dodatnu motivaciju i snagu za osvajanje novih bodova. Pridružite nam se u što većem broju u subotu navečer i bodrite naše seniore na putu do nove pobjede! Pokažimo protivniku snagu našeg grada i navijača te budimo 8. igrač u lovu na nove bodove, poručuju iz kluba. Podršku našim seniorima dati će i Plesni Studio Korak sa svojim odličnim plesnim kreacijama. (md)

na to kako se kretao rezultat kroz drugo poluvrijeme, zasluženo pobijedili. Čestitam igračicama Osijeka, sigurno da su one pobjedom protiv Lokomotive doma, tko god da dolazi ovdje mora biti na neki način, kažem pod navodnicima sportski u strahu jer su tu utakmicu odigrali dobro, mislim da su i ovu utakmicu bili okej, ali mislim da smo mi, eto, ne mislim, nego sam siguran da smo mi odigrali dobru tekmu. Tri utakmice, tri pobjede, samo da se ne umislimo, rekao je nakon utakmice trener Zrinskog Goran Mrđen.

- Pa, evo, nažalost nismo potvrdili onu pobjedu protiv Lokomotive. Prvo poluvrijeme smo po meni odigrali jednu dosta dobru i kvalitetnu obranu, međutim napad nije funkcionirao od prve minute. Zrinski je pokazao danas da bi ove sezone mogao biti u prve tri-četiri ekipe i čestitam im na pobjedi, realan je bio domaći trener Tomislav Rešicki. Sljedeće kolo naše su cure slobodne (Sinj odustao), a onda nakon reprezentativne pauze čeka ih 21. listopada gostovanje u Koprivnici kod Podravke Vegete.T (md)

se izmjenjuju u vodstvu sve do 10:9 za Brođane. Ali nakon toga postoji samo Centrometal koji serijom od 9:0 rješava pitanje i tog seta. Domaći nikako da prođu, zaustavljao ih je odličan blok gostiju. Nakon toga odrađivanje posla za 25:17. U trećem

setu Centrometal je poveo 11:7 i već tu je bilo očito da bodovi idu za Međimurje. Prednost je samo rasla do konačnih 25:15. Bila je to uvjerljiva partija črečanskog sastava koji nije imao slabu točku. Time su se potvrdile najave da Centrometal ima

odličnu ekipu ove sezone i da se mnogo može očekivati od njih. U sljedećem kolu Centrometal je domaćin momčadi Rovinja. Utakmica se igra u subotu 7. listopada s početkom u 19 sati u dvorani osnovne škole u Strahonincu. Ulazak je besplatan.(md)

STOLNI TENIS

1. HRL SJEVER

Sonja Makarova

SADRŽAJNA jesen u Centru Dr. Rudolfa Steinera

Pridružite se 3. Hrvatskim danima biodinamike

Biodinamička poljoprivreda sama po sebi teži usklađivanju poljoprivrednih aktivnosti s prirodnim ritmovima i ciklusima. Jesen u biodinamičkoj poljoprivredi predstavlja vrijeme kada se priroda priprema za zimu, odnosno kada kreću jesenske obrade tla, sjetve i sadnje u skladu s lunarnim kalendarom te izrada i uporaba biodinamičkih kompostnih hrpa i pripravaka kako bi se poboljšala plodnost tla za sljedeću godinu. Kako bi se iskoristile maksimalna vitalnost i kvaliteta usjeva, berba i žetva u biodinamičkoj poljoprivredi također se obavljaju u skladu s prirodnim ciklusima. Jesen kao prijelazno razdoblje između ljeta i zime igra važnu ulogu u održavanju ove ravnoteže.

Upravo zbog spomenutih razloga ustanova, ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera, Donji Kraljevec, za ovu je jesen pripremila brojne projekte i aktivnosti iz područja biodinamičke poljoprivrede.

Studijsko putovanje po Italiji i Francuskoj

Sredinom rujna u organizaciji Centra dr. Rudolfa Steinera i Lokvina d.o.o. za ekološku poljoprivredu, organizirano je stručno studijsko putovanje – ekološka i biodinamička poljoprivreda u Italiji i Francuskoj. Tom su prilikom organizirana

brojna stručna i edukacijska predavanja i posjet biodinamičkim gospodarstvima kao primjerima dobrih praksi te obilazak pokazno-edukacijskih sajmova iz područja ekološke i biodinamičke poljoprivrede. Središnji događaj studijskog putovanja odnosio se na posjet TECH & BIO salonu u Francuskoj, jedinom stručno-pokaznom sajmu iz navedenih područja poljoprivrede. Riječ je o saj-

mu koji se organizira svake dvije godine, a ovogodišnji je okupio preko 375 izlagača iz 20 zemalja, s preko 20. 000 posjetitelja, a uključivao je više od 100 demonstracija na otvorenom polju. Sajam predstavlja jedinstvenu priliku spoja starih zanata eko i biodinamičke poljoprivrede i novih tehnologija i inovacija zelenih politika.

Organizirana međunarodna

konferencija i pokrenut projekt „ORGANIC DISTRICT“/ EKO REGIJA

Kako bi obilježili „EU Organic day“, koji je službeno 2021. godine pokrenula Europska komisija, ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije, u Čakovcu, 26. rujna 2023. godine, organizirala je Međunarodnu konferenciju na temu „BIO DISTRICTS”. Tom prilikom pristupilo se potpisivanju Pisma namjere o pokretanju projekta „BIO DISTRICT“ za Međimursku županiju. Tim je sporazumom Međimurska županija postala prva regija u Hrvatskoj koja sudjeluje u ostvarenju ciljeva i aktivnosti svjetske asocijacije Bio District za promicanje održive poljoprivrede i razvoja i time članica IN.N.E.R. – Međunarodne mreže ekoregija. Prema Europskoj komisiji, ORGANIC DISTRICT (Eco-Regions / Bio-Districts) definira se kao zemljopisno područje na kojem poljoprivrednici, javnost, turistički subjekti, udruge i tijela javne vlasti sklapaju sporazum o održivom upravljanju lokalnim resursima, temeljen na ekološkim načelima i praksa-

ma. Cilj je maksimizirati gospodarski i socijalni potencijal teritorija, a svaki “biookrug” uključuje način života, prehranu, ljudske odnose i upravljanje prirodnim resursima.

Tom strategijom omogućit će se daljnje napredovanje naše zemlje prema zelenim i održivim politikama poslovanja, zdravoj i sigurnoj hrani te poticanje lokalnih zajednica i poljoprivrednih gospodarstava ekološki prihvatljivoj proizvodnji i uzgoju namirnica.

Trenutno su na području Europe i Mediterana osnovana ukupno 63 organska distrikta, dok ih je 11 u razvojnoj fazi.

Podršku za ostvarivanje organskog distrikta Međimurske županije, svojim su potpisom Pisma namjere dali župan Međimurske županije, Matija Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera Dijana Posavec, direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, Sanja Krištofić, predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi, Mario Moharić, predsjednik LAG-a Mura-Drava, Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove Međimurska priroda, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Nevenka Belak, predsjednica Društva za biološko-dinamičko gospodarenje Duga, Igor Klopotan, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, te direktor IN.N.E.R.- a – Međunarodne mreže ekoregija, Salvatore Basile te predsjednik IN.N.E.R.-a Emilio Buonomo iz Italije.

Gosti navedene konferencije te ujedno i predavači, uz Salvatorea Basilea i Emilija Buonomoa (Italija),

bili su i Sundeep Kamath (Indija), međunarodni savjetnik BFDI-a - Biodynamic Federation Demeter

Internationala te kroz online predavanja Cesare Zanasi (Italija), profesor na Sveučilištu Bologna i

član IN.N.E.R.-a te Jostein Hertwig (Švedska), direktor G.A.O.D. - Global Alliance for Organic Districts.

U sklopu obilježavanja 3. Hrvatskih dana biodinamike, ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera poziva sve zainteresirane da se pridruže sljedećim aktivnostima:

Seminar 13. i 14. listopada

U suorganizaciji Instituta Ekosemena, Društva biodinamičkih proizvođača Slovenije, Društva Demeter Slovenija i ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera održat će se dvodnevni seminar na temu „Vitalnost hrane od polja do stola“ s dr. Jensom-Ottom Andersenom (Danska). Navedeni seminar održat će se od 13. i 14. listopada 2023. godine na adresi Čebelarski center Gorenjske, Rožna dolina 50a, Lesce, Slovenija. Obavezna prijava i informacije na: info@semenjalnica.si

Izrada biodinamičkih preparata 21. listopada

Edukacija i radionica izrade biodinamičkih preparata predviđena je za termin 21. listopada 2023. godine, subota, na lokaciji Holiday Home Lina, Pleškovec 154a, Međimurska županija, s početkom u 10 sati.

Obavezna prijava na: info@centar-rudolf-steiner.com

Međunarodni susret od 23. do 30. listopada

Od 23. do 30. listopada u Centru dr. Rudolfa Steinera, Donji Kraljevec, održat će se Međunarodni susret predstavnika Sekcije za biodinamičku poljoprivredu pri Goetheanumu.

Ostvarivanje organskog distrikta Međimurske županije podržali su: Rudi Grula, Igor Klopotan, Nevenka Belak, Matija Posavec, Mladen Jakopović, Emilio Buonomo, Dijana Posavec, Sanja Krištofić, Siniša Golub, Mario Moharić i Salvatore Basile

TEST – Opel Grandland GSe PHEV AWD

SUV sportskih predispozicija

Iako ima već podosta godina na leđima, nedavno obnovljeni Grandland ipak ima za ponuditi više nego bismo očekivali, a najsnažnija izvedba GSe nudi i dobre performanse uz nisku potrošnju, čak i kada je baterija prazna.

Na jesen 2017. godine Opel je na Salonu automobila u Frankfurtu predstavio Grandland X, kompaktni SUV koji je došao kao svojevrsna zamjena za Za�iru, a napravljen je na EMP2 platformi PSA grupacije na kojem se voze i Peugeot 3008 i 5008 druge generacije, ali i Citroen C5 Aircross ili DS 7 Crossback. Redizajnom u 2021. godini Grandland gubi X iz naziva, a dobiva i novo Opelovo obiteljsko lice s takozvanom Vizor maskom.

Sada mu je i izgled privlačniji i moderniji, a dvobojna crno-bijela karoserije u kombinaciji s 19-inčnim aluminijskim naplatcima pravi je pogodak. Najsnažniju inačicu ćete lako prepoznati i zbog dvaju otvora za punjenje – s lijeve se strane puni struja, a s desne benzin te po GSe oznaci na prtljažniku. Da ovaj model igra na sportski izgled, govori i činjenica kako su plastični obrubi oko čitavog vozila u boji karoserije, umje-

sto u tamnosivoj boji, kakvi se uglavnom ugrađuju na konkurentne modele. Prednja i stražnja svjetla dolaze u LED tehnologiji, a prednja su s tehnologijom Matrix i odlično osvjetljavaju cestu, a testni je model imao i ugrađen sustav Night Vision koji upozorava na ljude i životinje u mraku.

Ulaskom u unutrašnjost dolazimo do dijela na kojem se najviše vidi kako je ovo model koji je predstavljen prije gotovo 7 godina. Ona donosi sportska sjedala s certi�ika-

tom udobnosti AGR, a ona su presvučena kombinacijom kože i alcantare, dok je ostatak unutrašnjeg uređenja isti kao i kod ostalih izvedbi. Tu je digitalna instrumentna ploča i 10-inčni multimedijski zaslon, koji je ipak manjih dimenzija nego kod novije konkurencije, a po središnjoj konzoli još se uvijek nalazi puno gumbića! No da nas krivo ne shvatite, nama se to svidjelo jer je upravljanje klimatizacijom i ostalim postavkama puno lakše i sigurnije. Tu je i tek

jedan USB priključak, koji nije htio očitavati 128 GB USB stick s glazbom, no ugrađen je i bežični punjač za mobitel.

Na upravljaču je mnoštvo tipki za podešavanje, a posebno hvalimo i što se bez dodirnog zaslona, samo tipkama na volanu, može ući u zapisnik poziva ili imenik i odabrati koga želite nazvati. To je oduvijek bilo rijetko u automobilima. Za pohvalu je i što se praćenje traka može isključiti tipkom kod mjenjača, a radnju nije potrebno po-

navljati sve dok vi ponovno ne uključite tu opciju. Stara škola koja nam sve više i više nedostaje u najnovijim modelima.

Tu je i klasična ručica automatskog mjenjača koju još uvijek nisu zamijenile tipke, što je također prednost. Sve u svemu, postavke ovog automobila se mogu podešavati gotovo žmirećki.

Što se tiče prostora, sprijeda ga je dovoljno, a vozačka pozicija povišena i sjedi se prilično okomito. Možda će sam trebati par dana dok ne namjestite sjedalo prema vlastitom guštu, ali jednom kada namjestite, uživat ćete tijekom vožnje. No problematično može biti straga. Naime, prostora je iza visokog vozača malo, ali i iza prosječno visokog vozača situacija nije baš puno bolja. Tko da će se tamo odrasli rijetko osjećati ugodno na dugim putovanjima. No djeca će imati mjesta, ali će im nedostajati punjači. Iako postoje ventilacijski otvori za putnike straga, što je pohvalno, ispod njih se nalazi veća ravna površina, no bez ikakvog priključka! Ako već nema USB-a, onda se mogla ugraditi barem 12-voltna utičnica. No ovo je još jedan od dokaza kako ovaj model već ima godina.

No Grandland nudi i nešto moderno, a riječ je o plug-in hibridnom pogonskom sustavu koji se sastoji od 1,6-litrenog turbobenzinca koji razvija

maksimalnu snagu od 147

kW/200 KS i pritom nudi 300 Nm okretnog momenta i dva elektromotora, od kojih

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4477 x 1906 x 1609 mm

Osovinski razmak:

2675 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost:

1867 k g/ 503 kg

Veličina prtljažnika 390/1528 litara

Vrsta motora:

Hibridni/4

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač:

Automatski, Mul�-Mode

Snaga:

221 kW / 300 KS

Okretni moment:

520 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 235 km/h / 6,1 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 8,6

CO2 emisija: 27 g/km

Cijena:

59.818,28 eur (450.700,82 kn)

Oprema:

Night Vision, 10-inčni mul�medijski sustav, dvozonski automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, AGR sjedala, dvobojna karoserija, 19-inčni aluminijski naplatci...

Piše i foto: Igor Rudež

Gledajući s boka, Grandland izgleda veći nego što stvarno je

Straga ima dovoljno mjesta samo za djecu

Zbog baterije i pogona na sve kotače prtljažnik je smanjen na 390 litara

Ručica automatskog mjenjača je poznata iz ostalih modela PSA grupacije

je jedan postavljen na stražnju osovinu i omogućava pogon na sve kotače. Ukupna snaga sustava je 300 KS, što ovom modelu omogućuje odlične performanse. Tako ubrzanje od 0 do 100 km/h traje tek 6,1 sekundu, dok je maksimalna brzina 235 km/h. Nije loše za jedan kompaktni SUV. Treba imati na umu da je težina vozila gotovo 1,9 tona, a glavnina dodatne težine je u 14,6 kWh bateriji koja omogućuje do 81 km vožnje u gradu, što je u praksi bilo od 55 do 65 km, odnosno do 66 km na otvorenoj cesti, što je u pravilu bilo od 40 do 50 km. Kada je baterija puna, prosječna potrošnja je ispod 5 litara, no uz praznu bateriju prosjek se diže na 8,6 litara. Ali uz redovito punjenje i vožnju isključivo po gradu, s ovim modelom možete ostvariti i manje prosjeke, pa čak se i voziti isključivo na struju. Na trofaznom punjaču snage 7,4 kW punjenje traje oko 2 sata, dok će na običnoj kućnoj utičnici punjenje trajati preko 7 sati, odnosno taman tijekom noći, kako bi sutradan baterija bila puna.

Grandland odlično prima gas, posebice u načinu Sport, kada je i upravljač nešto teži,

Dobar omjer modernih i retrodetalja u kabini, a posebno su nam se svidjele fizičke tipke koje uvelike olakšavaju podešavanja

a brzine se prebacuju nešto kasnije, iako ponekad mjenjač prebaci i prije nego što bi trebalo. No bez obzira na sportske predispozicije, Grandlandu ipak više godi umjerena vožnja, kada je buka niska, a neravnine i zavoji se prolaze uz minimalno gibanje karoserije i kada svaka beba lako tone u san.

Grandland GSe je najveći i najsnažniji Opelov automobil koji je trenutno dostupan na tržištu, a srazmjerno tome tu je i cijena od 57.357,91 eur, odnosno 59.818,28 eur koliko je koštao testni model s dodatnom opremom. To nije mali novac, no treba imati na umu kako je u najsnažnijoj izvedbi dostupan isključivo

i najbolji paket opreme. Ako vam nije potreban pogon na sve kotače, dostupan je i plugin hibrid s ukupnom snagom od 225 KS, a tada cijene kreću od 46.886,46 eura i dostupna su tri paketa opreme, a ne smi-

jemo zaboraviti napomenuti kako Opel nudi Grandland i s turbodizelskim motorom sa 130 KS, a s osnovnom opremom cijena takve izvedbe kreće od 36.949 eura. Pohvalno da se još nudi dizelska izvedba. Naravno, najpovoljnija je izvedba s 1,2-litrenim turbobenzincem i ručnim mjenjačem, kada cijene startaju od 32.760 eura. Opel zaista nudi mnogo izvedbi ovog modela, pa je teško reći koja je najbolja, jer svaka ima svoje prednosti i mane. A iako ima godina, Grandland još uvijek može pružiti mnogo toga, posebice ljubiteljima gumbića u interijeru, ali i klasičniji izgled bez „svemirskog“ dizajna. Mogli bismo čak i reći kako Opel s ovim modelom nudi retroštih s modernim dodacima.

19-inčni naplatci izgledaju odlično

Sportska sjedala dolaze s certifikatom udobnosti AGR

Inteligentna prednja LED svjetla odlično osvjetljavaju po mraku

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 06. listopada do 12. listopada 2023.

P 06 Bruno, Fides, Verica

S 07 BDM od Krunice (Ružarija)

Proštenje Jurovčak (Kraljica sv. Krunice), Prekopa

N 8 27. KROZ GOD. Demetrije i dr., Hugo, Šimun

Proštenje Peklenica (Kraljice sv. krunice), Proštenje Prelog (Kruničarsko proštenje)

P 9 Dionizije Aerop.,lvan Leonard

U 10 K Franjo Borgia, Daniel i dr.

Klanjanje Sveti Martin na Muri

S 11 Ivan XXIII. papa, Prob

Č 12 Serafin, Maksimilijan

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Jakov Krznar, sin Petre i Marka

Elba Lisjak, kći Amande i Luke

Matej Horvat, sin Mar�ne i Daria

Mia Paragi, kći Kateryne i Ante

San�no Horvat, sin Mirele i Marka

Lota Madžar, kći Marije i Marka

Lukas Borko, sin Bijanke i Luke

Mauro Vibovec, sin Nikoline i Miše

Maria Oršuš, kći Rosane i Nenada

Eva Horvat, kći Kris�ne i Hrvoja

Leo Vršić, sin Lane i Patrika

Tia Ignac, kći Višnje i Joze

Ria Bočkaj, kći Doroteje i S�vena

VJENČANI

Čakovec:

Melita Horvat i Goran Topličanec

Antonija Kranjec i Robert Kolarić

Nikolina Kralj i Filip Tomašić

Čakovec

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Jakob Vrus

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Dekanovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 7. LISTOPADA

Orehovica dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Prelog dr. Zrinko Karlović

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575

Pribislavec dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor

dr. Zdenka Ivanović-Azenić

Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Nedelišće

dr. Jurica Vidović

M. Tita 1, tel. 040/313-216

Selnica dr. Monika Friščić

Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sve� Juraj na Bregu-Lopa�nec

dr. Sara Mudri

Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vra�šinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE

MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Tatjana Tisaj i Aleksandar Kramar

Mursko Središće:

Lucija Horvat i Jurica Hoblaj

Nedelišće:

Mar�na Ko�ač i Szilveszter Gyergyák

Prelog:

Silvia Hlubucek i Branko Potočnik

Katrina Jakšić i Nikola Pavlic

Suzana Sabol i Marko Opačak

UMRLI

Čakovec:

Marija Turk r. Žganec r. 1932.

Antun Kolarić r. 1944.

Franjo Kocijan r. 1942.

Nada Levačić r. Radiković r. 1955.

Ivan Ciglarić r. 1944.

Tomislav Marjanec r. 1950.

Jelena Jambrović r. Posavec r. 1928.

Josip Šopar r. 1957.

Ivan Horvat r. 1943.

Franciska Dominik r. Markač r. 1941.

Dragu�n Labazan r. 1968.

Antun Treska r. 1939.

Ivan Novak r. 1942.

Julijana Hat r. Novak r. 1927.

Rozina Maček r. Horvat r. 1933.

Magda Domjanić r. Sitar r. 1965.

Mursko Središće:

Branko Perčić r. 1970.

Jaroslav Weiser r. 1938.

Slavica Novak r. Novak r. 1936.

Sabina Vurušić r. Varga r. 1949.

Nedelišće:

Marija Krajner r. Novak r. 1938.

Slađana Dvojak r. 1978.

Marijan Pintarić r. 1953.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Besplatni info telefon:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

040 372 400

098 211 662

K I N O R A S P O R E D

K I N O R A S P O R E D

Četvrtak 5.10.

17:00 Psići u ophodnji - sink.

20:00 Saw x - PREMIJERA

PETAK 6.10.

17:00 Vrapčić Richard 2 - sink.

20:00 Ubojstvo u Veneciji

SUBOTA 7.10.

10:00 Vrapčić Richard 2 - sink.

13:30 Psići u ophodnji - sink.

17:00 Ninja kornjače - sink

20:00 Saw x

NEDJELJA 8.10.

10:00 Nestašna zubić vila - sink.

13:30 Nestašna zubić vila - sink.

17:00 Ninja kornjače - sink.

20:00 Ubojstvo u Veneciji

PONEDJELJAK 9.10.

17:00 Psići u ophodnji - sink.

20:00 Saw x

UTORAK 10.10.

17:00 Ninja kornjače - sink.

20:00 Ubojstvo u Veneciji

SRIJEDA 11.10.

17:00 Psići u ophodnji - sink.

20:00 Saw x

SJEĆANJE JALŠOVEC

JURAJ iz Čakovca

7.10.2007. - 7.10.2023.

Tvoji Mira, Nenad i Tihomir

Zorica Vojković

rođ. Haček iz Čakovca

preminula 2. listopada u 84. godini života

Pavao

Hlapčić

iz Čakovca

preminuo 27. rujna u 78. godini života

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj

IVAN

BAŠEK

9.10.1995. - 9.10.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata

Međimurske županije

SJEĆANJE Franjo Čanadi

7.10.2022. - 7.10.2023.

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

OBAVIJEST O SMRTI

Antun

Korpar iz Čakovca

iznenada preminuo 3. listopada u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vladko

Mavrek iz Čakovca

preminuo 2. listopada nakon duge i teške bolesti

OBAVIJEST O SMRTI

Eduard

Pavlic

iz Čakovca

preminuo 30. rujna u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Sabolek

iz Belice

preminuo 3. listopada u 57. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan

Jerković

iz Gornjeg Kuršanca

preminuo u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vjerko

Kermek

iz Čakovca

preminuo 29. rujna u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kristijan Mesarek

iz Novakovca

preminuo 1. listopada u 50. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franciska

Vlah

rođ. Kerovec

iz Preloga

preminula 30. rujna u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Tereza

Novak

rođ. Vinković

iz Novakovca

preminula 28. rujna u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Šte�ica

Marđetko iz Kotoribe

preminula u 83. godini života

90. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 5 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranju mesa, m/ž vozača C kat., 1 m/ž vozača B kat., 2 m/ž prodavača, 1 m/ž knjigovođu, m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Kotoriba i 2 m/ž vozača C kat. na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 10.10.

91. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 1 m/ž vozača traktora, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C + E kategorije), m/ž radnika zaš�te okoliša i sanitacije, 1 m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na farmi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž operatera na izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/ž skladištara - viličarista, m/ž pomoćnog radnika u preradi i 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, javi� se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina. hr do 20.10.

92. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži m/ž djelatnika u odjelu uvođenja promjena, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 4 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćna djelatnika u odjelu završne obrade, 2 m/ž djelatnika u odjelu kontrole dimenzije modela, 3 m/ž cnc programera, 3 m/ž djelatnika u odjelu 3D skeniranja, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, javi� se pismenom zamolbom na adresu: pibextra@pib-extra.hr do 31.10.

93. PITON d.o.o., Čakovec, traži m/ž rukovatelja strojem za razminiranje, javi� se na mob. 091/648-7264 ili na email: piton.hr@gmail.com do 31.10.

94. PPK karlovačka mesna industrija, traži 1 m/ž vozača, javi� se na email: goran.sajatovic@ppk.hr do 31.10.

95. Prehrambena industrija Vindija d.d., Varaždin, Međimurska 6, traži m/ž kotlovničara - frigorifičara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudskiresursi@vindija.hr do 25.10.

96. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika na određeno, javi� se na email: ibarisic@ prima-namjestaj.hr ili putem linka: HTTPS://prima-karijere.talentlyft. com/o/Dzg/apply do 9.10.

97. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika na liniji za plas�fikaciju metala, javi� se na tel. 040/396-333 ili na mob. 099/380-7104 ili na email. posao@ promming.hr do 31.10.

98. Rasadnik Iva d.o.o., Štefanec, B. Radića 54, traži 2 m/ž rukovatelja traktorom, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/337-781 ili na email: ivana.rasadnik@gmail.com do 1.10.

99. RE-GRA d.o.o., Prelog, Ul. K. Zvonimira 18, traži m/ž prodavača - skladištara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/608-058 ili na mob. 091/508-5701 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@regra.hr do 12.10.

100. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara. Javi� se na email: zamolbe@markov.hr do 13.10.

101. ROBIN d.o.o., Donja Dubrava, traži 1 m/ž poslovođu u trgovini, javi� se na email: robin.ljudskipotencijali@gmail. com do 8.10.

102. Royal otpremništvo d.o.o., Prelog, Glavna 45, traži m/ž konobara i m/ž kuhara za rad u restoranu, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/192-5939 ili na email: luka@whis.hr do 13.10.

103. SANITAS Gebäudetechnik d.o.o.mjesto rada Njemačka, Mihovljan, traži 2 m/ž zavarivača tig (141) ili autogeno (311), 2 m/ž bravara, m/ž vodoinstalatera i m/ž montera centralnog grijanja. Javi� se na mob. 098/678-092 ili email: info@sanitas-info.com do 18.10.

104. SCONIUM d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u palačinkarnici - ugostitelja - konobara, javiti se na mob. 098/171-0002 ili na email: sc@sconium. com do 20.10.

105. SERVUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javi� se na mob. 095/9060585 ili na email: mail@servus.hr do 15.10.

106. Sistem MEP d.o.o., Svetojelenska bb, Čakovec, traži m/ž skladišnog radnika - prodavača u trgovini građ. materijala, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/637-8398 ili na email: info@ sistem-mep.hr do 14.10.

107. SMRTIĆ oprema stolarija vl. Tanja Smr�ć Vugrinec, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž stolara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/980-6580 do 2.11.

108. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži m/ž krojača, 2 m/ž šivača i m/ž radnika na pegli, javiti se na tel. 040/858-170 do 31.10.

109. SUMMA–CON d.o.o., Prelog, Hrupine 22, traži m/ž strojarskog tehničara - inženjera strojarstva i m/ž čistača, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/633-777 ili na mob. 099/535-1681 ili pismenom zamolbom na email: office@summa-con.hr do 12.10.

110. SUNTEC d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž strojara - voditelja smjene na stroju za proizvodnju plas�ke, ekstruzija i termoformiranje. Javite se osobno na adresu Industrijska 46 ili na tel. 040/615189 ili na mob. 098/658-522 ili na email: suntecdoo@gmail.com do 31.10.

111. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara i 2 m/ž radnika za rad na visini, javi� se osobno na adresu ili na tel: 040/853813 ili 091/5722-091 ili na e-mail: svamlim1@gmail.com do 30.10.

112. ŠERCER d.o.o., Murska 33, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju, 1 m/ž pekara i m/ž slas�čara na neodređeno, javi� se na tel. 040/655-593 ili na mob. 098/173-6941 ili na email: vladimir.sercer@gmail.com do 4.10.

113. ŠIŠ ŠIŠ j.d.o.o., Goričan, traži m/ž frizera, javi� se na mob. 099/6711-8966 do 15.10.

114. ŠPIZZA, Čakovec, N. Pavića 2, traži 2 m/ž kuhara - pizza majstora, javi� se osobno na adresu ili na mob. 095/5611030 do 15.10.

115. TEHNIX d.o.o. - mjesto rada Hotel Kralj, Donji Kraljevec, Ludbreška 93, traži m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili na mob. 099/3109413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.10.

116. TAHO CENTAR, Pušćine, Čakovečka 69, traži m/ž servisera tahografa i vatrogasnih aparata, javi� se na mob. 098/458057 ili na email: tahocentar.sara@gmail. com do 30.10.

117. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logis�čara, m/ž skladištara za mjesto rada D. Kraljevec i m/ž djelatnika u apoteci za mjesto rada Mar�janec, javi� se na email: info@toni-marodi.hr do 31.10.

118. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C + E kat., javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 15.10.

119. Transpor� Kliček - obrt za prijevoz, Prvomajska 6, Šandorovec, traži 2 m/ž vozača, javiti se osobno na adresu do 15.10.

bujan@trgovina-krk.hr do 30.10.

121. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavača mjesto rada Donja Dubrava i Kotoriba, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/402-404 ili na email: posao@tpvz.hr do 26.10.

122. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije, Čakovec, traži 1 m/ž skladištara, 5 m/ž mehaničara, 4 m/ž pomoćna radnika, 5 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž informa�čara za podršku poslovnim procesima i m/ž administratora - izrada uzorka, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 6.10.

123. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara, javiti se na mob. 098/241-767 do 31.10.

124. UNIMER d.o.o., Čakovec, traži m/ž autogenog rezača i m/ž vozača kamiona s kranom, javi� se osobno na adresu R. Steinera 3 ili na tel. 040/390-500 ili na mob. 091/369-2010 do 15.10.

125. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a 45, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara, javiti se na e-mail: denisvaal@gmail.com do 20.10.

126. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara i m/ž dipl.inž. elektrotehnike na neodređeno, javi� se na email: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 25.10.

127. WILLOV j.d.o.o., Nedelišće, traži 8 m/ž stolara - montera namještaja za mje-

sto rada Austrija na određeno, javi� se na mob. 099/4659-596 do 31.10.

128. ZADOL Grupa d.o.o., Prelog, Čakovečka 107, traži m/ž pomoćna radnika za sastavljanje pvc stolarije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646-944 ili na mob. 099/2580-747 ili na email: info@zadol-pvc. hr do 13.10.

129. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž cjevara - izometričara, 5 m/ž keramičara, m/ž servisera plinskih trošila, 2 m/ž montera servisera klima�zacije, 2 m/ž zavarivača �g, autogeno ili rel, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob: 095/1123-469 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 31.10.

120. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Vratišinec, Križovec, Kuršanec, Mihovljan, Savska Ves, Strahoninec, Lopatinec, Ivanovec, Pušćine, Donja Dubrava, Štrigova, Mačkovec, Šenkovec, Krištanovec, Vularija, Sve� Križ, Črečan, Domašinec, Gornji Kraljevec, Turčišće i Frkanovec; m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica te m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.

NEKRETNINE

Mali OGLASNIK

RAZNO

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec,

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob. 098/777-095

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4

D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 9.500 eur. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME dim. 165/70 R14 utor 5-6 mm. Posla� sms na broj 099/744-7710

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM PLUG OLT Slavonacdvije brazde, malo korišten, info na mob. 095/816-5206

TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine, kosilica samohodna s kotačima + laka prikolica, cijena 1.000 eura. Zagreb-Utrina, info na mob. 091/9240-293 Male

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 850 eur). Info na mob. 098/9422821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJE SE PILA Echo 65 451

OES/38 15 cola 2.30 KW, 3,10 KS 2021. godine, tri sata rada s pilom, cijena 350 eur (nova je 530 eur). Info na mob. 097/602-8906

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

HITNO ZAPOŠLJAVAMO plinoinstalatera montera centralnog grijanja, uvjeti i plaća odlični. Informacije na tel: 042/232-293, Kociper company Varaždin

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO branja jabuka ili bilo što drugo u proizvodnji i slično. Mob. 095/816-5206

POZNANSTVA

DEČKO (49 g) traži žensku osobu za vezu, javiti se na mob. 095/7313-513

MEĐIMUREC TRAŽI CURU-ŽENU od 35 do 55 g za brak, dijete ne smeta. Javi� se na tel. 099/5166780

Prodaje se kuća u Pušćinama (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI STAN od 32 m2 u Novom Zagrebu (Trnsko) studen�ci/studentu. Za informacije nazvati na mob. 091/568-9922

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središću, EC/D, info na mob. 091/1680-470

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Moguće useljenje 15.10.2023. Javiti se na mob: 098/947-8801

KUPUJEM VOĆNJAK ILI VINOGRAD u brežnom Međimurju sa ili bez kuće/vikendice. Info na mob: 095/505-2760

ŽIVOTINJE

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, dva i pol mjeseca, crvenocrnog plašta, cijepljeni i očišćeni od parazita. Sve informacije na broj mobitela 097/600-6038

PRODAJU SE ODOJCI - moguća dostava i obrada. Info na mob. 095/8420-800

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM razne stvari - ručne alate: bat, kramp, štihača, voćarske škare, prodajem po cijeni od 3 eura na više. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE bračni krevet metalni bijele boje s podnicom (90 €); Stolice za blagovaonu 4 kom (20 €/Kom); Korito sudopera dvodjelno s jednoručnom pipom na izvlačenje (60 €); Frižider obični Gorenje (60 €). Tel: 091/6113605

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE autosjedalica marke

“MAXI-COSI” za djecu težine od 9-18 kg kao nova (90 €); Madraci dimenzije 90x200 cm 5 kom (15 €/kom) i Fotelja štofana (60 €). Tel: 091/611-3605

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 450 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 450 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 400 eur). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM laserski daljinomjer, hdmi bežični adapter za povezivanje tv s mobitelom i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 095/8165206

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

Ben je maleni rastom, dobar s djecom i drugim psima i hitno traži svoj novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca, a kontakt je 099 4800 640.

Max ima nešto više od godinu dana, naviknut je na djecu, živi u romskom naselju, ali traži novi dom. Cijepljen je i čipiran. Kontakt: 099 4800 640.

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

servis za čišćenje

Kuće, stanove

prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

Aro je predivan mladi pas koji traži novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca i treba ak�vne ljude. Obožava igru, šetnje i lop�ce. Molim vas podijelite ga iako bi ga udomili, zovite na 099 4800 640.

Floki i Dona još uvijek traže dom! Ostaju sami jer njihovi ljudi idu trbuhom za kruhom izvan države. Dona ima deset godina, ali je vitalna i zdrava dok je Floki star sedam godina i željan društva i pažnje. Oboje su potpuno veterinarski opskrbljeni. Kontakt: 099 4800 640

KUPUJEM stare stripove, Nintendo i Sega igre, PS1 i PS2 konzole i igre. Ponude na mob. 098/9219092

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

NOVI NAGRADNI NATJEČAJ u našoj rubrici Stvaraonica

Dragi naši mali i veliki kreativci, s novom školskom godinom otvaramo i novi likovni i literarni natječaj “Reči mi baka, kak je bilo, dok se negda v školu hodilo?”

Želja nam je da od svojih baka i djedova, prabaka i pradjedova, rođaka ili roditelja pokušate saznati kako je bilo ići u školu i biti učenik u njihovo vrijeme. Je li bilo lakše ili teže, jesu li se oni veselili učenju ili su najsretniji bili za vrijeme odmora ili druženja s prijateljima.

Pitajte ih kakve su bile knjige, jesu li morali puno učiti, jesu li i oni imali pune ormare pribora i sportske opreme, kakve su im bile zadaće i koje su najljepše uspomene ponijeli iz tog doba.

Razgovarajte s njima, oni će rado podijeliti svoja sjećanja s vama. Nacrtajte ili naslikajte događaje iz davnih školskih dana, po pričanju sugovornika ili u svojoj mašti, napišite pjesmu ili priču na jednu od navedenih tema.

Na taj ćemo način postići da se uspomene zauvijek sačuvaju od zaborava.

Najuspješnije autore očekuju i vrijedne nagrade:

OJesensko lišće

Polaznici Dječjeg vrtića Maslačak u Murskom Središću s tetama su proučavali lišće koje u jesen mijenja boje i pada s drveća. Ispričali su nam što su vidjeli i pritom naučili, a neki od njih nacrtali su lišće koje su pronašli u svom ili vrtićkom dvorištu:

Listići su crveni, žuti i zeleni. Padaju dok je jesen. Onda ih uberem. List ima žile. (Lana Dobranić, 6 godina)

• 2 obiteljske ulaznice za Muzej Međimurja Čakovec

• 2 obiteljske ulaznice za Spomen-dom rudarstva Mursko Središće

• 1 obiteljska ulaznica u Javnoj ustanovi za zaštitu prirode Međimurska priroda

• 1 promo paket u Javnoj ustanovi za zaštitu prirode Međimurska priroda

Pozivamo vas sve da se uključite, od vrtićkih skupina do osmog razreda. Najbolje radove birat ćemo po kriterijima:

- držanje zadane teme

- dočaravanje doživljaja nekadašnje škole u Međimurju

- kvaliteta ukupnog literarnog ili estetskog doživljaja (originalnost, urednost, maštovitost)

Radove kao i do sada pošaljite e-porukom na adresu stvaraonica@ mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Natječaj počinje odmah, a radovi se šalju cijelo vrijeme do 15. listopada 2023. godine, a mi preporučujemo da ih pošaljete što prije. Objava dobitnika nagrada bit će 20. listopada 2023. Veselimo se vašim novim kreativnim idejama!

Nika David, 5 godina, Dječji vrtić Maslačak Mursko Središće

Žile na listu su da se lišće može najesti i piti vodu. (Kiara Mikolaj, 5 godina)

List raste na drvetu. List ima peteljku, glavnu žilu i male žilice. (Ivona Drk, 5 godina)

Moje lišće uopće još nije palo. Drži se s peteljkom za granu. Dok padne, sakupljam lišće i stavljam ih tiskati. (Antonio Marčec, 6 godina)

Ja sam jučer pronašao lijepoga žuto-smeđega lista na dvorištu. Pao je s drveta jer je puhao vjetar dok je jesen. (Vito Rihtarec, 6 godina)

Gledali smo i crtali lišće. S povećalom smo gledali žile na listu. (Evan Majsan, 6 godina)

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Reči mi baka, kak je bilo, dok se negda v školu hodilo?

Zita Čanadi, 5 godina, Dječji vrtić Maslačak Mursko Središće

Andro Biševac, 2.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Leda Borlinić, 5.c, I.OŠ Čakovec, učiteljica Ela Vojnović Blagus

Jakov Jančec, 2. b, Osnovna škola Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

PON - PET: 08:00 - 20:00 sa�

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Iskrenost u ljubavnim vezama

Znam da vam je jasno da iskrenost trebamo u odnosima sa svim bliskim osobama, a ne samo u ljubavnim vezama. Iskrenost trebamo zapravo u većini međuljudskih odnosa i situacija jer nam ona daje uvjerljivost i povezuje nas sa drugima. Ali tko se nije zbog iskrenosti bar jednom opekao i zaključio da ona ipak nije savršeno oruđe za ostvarivanje bliskosti sa drugima? Naravno, to se svakom dogodilo, barem privremeno mu je iskrenost stvorila probleme, iako su se puno češće otvorila vrata za traženje rješenja nekih problema.

Kaže se da su djeca najiskreniji ljudi koji postoje, prije nego što počnu uočavati kako stoje stvari na ovome svijetu.

I zato iskrenošću, kao uostalom sa svime u životu, naučimo taktizirati još kao djeca. Kalkuliramo s dozom istine koju dijelimo s nekim, najprije manipuliramo roditeljima, a to se kasnije proteže i na druge ljude.

iskrenosti pretpostavlja da se partneri potpuno spoznaju i izbrišu vlastite ego-granice, što rezultira ljubavnom simbiozom u kojoj postojimo samo mi.

To je u prvi mah opojno stanje, ali ne i mentalno zdravo. No dobro, nije to baš prava psihopatologija, uglavnom se većina nas pribere i shvati da u stvarnom ljubavnom odnosu postoji granica između potrebne iskrenosti i grčevitog zahtjeva za potpunom iskrenošću.

Većina shvati da voljeti nekog znači poštovati njegovo pravo da on pored mi bude i ja, da voljeti nekog znači imati povjerenja i poštovati njegovu privatnost. Bliskost nije isto što i stapanje s partnerom, ne trebamo znati sve jedno o drugom.

Recidiv

Većina shvati da voljeti nekog znači poštovati njegovo pravo da on pored mi bude i ja, da voljeti nekog znači imati povjerenja i poštovati njegovu privatnost

Iz iskrenosti ili neiskrenosti proizilaze neki naši najsvjetliji ili najtužniji trenuci u životu. I zato je ona doista važna. Iako nedostižna. Praktički je nemoguće ostvariti potpunu iskrenost jer bi nam više vremena trebalo za prepričavanje stvari iz života nego što imamo vremena za život sam.

Sve se ne može dijeliti ni s kim drugim, ne bismo stigli ni sami sa sobom. I zato je uvjerenje da ćemo u pravoj ljubavi biti apsolutno iskreni djetinjarija koja nam može zadati puno bola ako je na dobar način ne raskrinkamo. Fantazma o potpunoj

Lijepo je dijeliti puno toga, a još je ljepše imati osjećaj da te druge strana s pojerenjem prepušta životnim izazovima bez potrebe da te kontrolira. Da, činjenica je da ljudi koji previše inzistiraju na iskrenosti u ljubavi često samo pokušavaju kontrolirati odnos jer su ljubomorni.

Iskrenost ne može nikad biti potpuna i zbog još jednog razloga koji je temelj svake ljubavne veze, a to je suosjećajnost. Šutnja zaista može biti zlato.

Ne treba uvijek biti iskren, ako će to povrijediti nečije osjećaje. Jedina je iznimka od ovoga pravila situacija kad bi neiskrenost o toj istoj stvari još više povrijedila osjećaje druge osobe i izazvala veće posljedice od same iskrenosti.

Ponekad je tako teško odlučiti kako postupiti da je dobrodošla stručna pomoć.

Nikola

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

U liječenju alkoholizma najvažnije je uspostaviti apstinenciju. Ona je „kamen temeljac“ za sve ostale promjene koje su potrebne da bi alkoholičar svoj život ponovno doveo u red. No, teže od uspostavljanja apstinencije je održavanje. U tome izniman značaj ima grupna podrška u klubovima liječenih alkoholičara. S obzirom na to da je alkoholizam kronična bolest, alkoholičari koji apstiniraju često se pronađu u rizičnim situacijama, kada ponovno posegnu za alkoholom. Tada govorimo o recidivu. Recidiv se može dogoditi nakon mjesec dana apstinencije, ali i nakon jedne, pet ili više od deset godina apstinencije.

Kada dođe do recidiva, alkoholičar najčešće ima osjećaj krivnje, srama i tjeskobe jer je iznevjerio svoju obitelj, prijatelje i terapeute

Kada dođe do recidiva, alkoholičar najčešće ima osjećaj krivnje, srama i tjeskobe jer je iznevjerio svoju obitelj, prijatelje i terapeute. Za svoj recidiv traži različita opravdanja i može se dogoditi da zbog osjećaja krivnje izgubi volju za nastavak liječenja. Tada je važno da njegova obitelj, prijatelji ili terapeuti na vrijeme prepoznaju recidiv i bez osuđivanja ga prihvate kao dio nastavka liječenja. Pretjerano osuđivanje ne pomaže bolesniku isto kao ni pretjerano žaljenje. Potrebno je naći balans između tih dviju krajnosti kako bi recidivist uvidio da je situacija ozbiljna, ali isto tako mu dati do znanja da smo mu podrška. Svaki recidiv je potrebno prijaviti najbrže moguće, već na prvom sastanku. Detaljno ga analizirati, uvidjeti zašto je došlo do njega, sanirati štetu koju je prouzročio i pokušati naći načine kako da se ubuduće spriječi. Upravo su stvaranje ozračja povjerenja, otvorenosti, zbližavanja s drugima i pripadnost grupi neki od

razloga zašto su baš klubovi liječenih alkoholičara najbolji terapijski način održavanja apstinencije. Recidivi mogu biti opasni za alkoholičare jer oni u većini slučajeva ne mogu popiti samo jedno piće, a ponovno uzimanje velikih količina alkohola za njihov već načeti organizam ima znatno teže posljedice. Treba im dati do znanja da za njih ne postoji društveno prihvatljiva konzumacija alkohola. Oni ne mogu uspostaviti kontrolu pijenja i brzo će nakon jedne čašice alkohola doći do količina koje su pili prije liječenja. Do recidiva može doći i bez pijenja alkoholnih pića, a takav recidiv se naziva ''suhim'' recidivom. To je stanje kada se alkoholičar vrati starim obrascima ponašanja, odnosa i komunikacija, a počinje i izbjegavati liječenje. Najčešće prethodi klasičnom ''mokrom'' recidivu.

Uzroci nastanka recidiva mogu biti razni. Bježanje od problema, samouvjerenost, nestrpljenje, izostanak podrške, kon�likti, posjećivanje rizičnih mjesta ili prijatelja itd.

Umjesto suočavanja s problemom, alkoholičari mogu posegnuti za alkoholom i na nekoliko trenutaka pobjeći od problema, no nakon triježnjenja problem je i dalje prisutan, a često i još teži zbog njihovog recidiva. Do recidiva dolazi i kada se obitelj i bližnji najmanje nadaju. Uspostavljena je dugotrajna apstinencija, stvari idu jako dobro, no dolazi do pretjerane samouvjerenosti. Bolesnik smatra da može sve sam, da ne treba više dolaziti na grupe podrške, prestao je raditi na poboljšanju svojeg ponašanja i razmišljanja te se opusti u svom tom uspjehu i poseže za alkoholom. Put oporavka je dugotrajan, ne ide uvijek onako kako si bolesnik zamisli.

Očekuje da će brzo nakon početka apstinencije dobiti istu ulogu supruga i oca kao što je imao prije pijenja. Stoga je nestrpljenje također čest uzrok nastanka recidiva. Nadalje, nakon uspješne rehabilitacije, neki smatraju da se mogu vratiti u svoje staro društvo s kojima su pili alkohol. Misle da su dovoljno očvrsnuli i da se mogu oduprijeti iskušenju, no ne shvaćaju da je samo pitanje vremena kada će pokleknuti.

Kod recidiva je najvažnije da osoba ne odustane od liječenja i potraži pomoć prvom prilikom. Osim bolesnikove motivacije za nastavak liječenja, najvažnije je kako će njegova okolina reagirati na recidiv. Potrebno je pristupiti empatično, bez stigmatiziranja, pomoći mu da se opet postavi na noge i pronaći načine kako da se idući puta odupre iskušenju.

Barat, bacc. med. techn.

VATROGASCI MEĐIMURJA

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Najmlađi članovi balonima su složili simpa�čan slogan: Vatrogasci 193

SVEČANO OTVOREN i proslavljen novoizgrađeni vatrogasni dom u Domašincu

Domašenski vatrogasci našli svoje mjesto pod suncem

Novi vatrogasni dom znači i višu razinu sigurnosti za mještane Domašinca i okolice. Projekt, vrijedan više od devet milijuna kuna, završen je na našu radost i ponos u rekordnom roku

Svečano je bilo u Domašincu protekle subote kada se s ponosom otvorio novoizgrađeni vatrogasni dom u centru mjesta. Članovi DVD-a Domašinec bili su ispunjeni ponosom i cijelo mjesto je slavilo otvorenje novog vatrogasnog doma, izgrađenog u samo godinu dana.

Na prošlogodišnjoj svečanoj sjednici povodom Dana općine Domašinec, postavio se kamen temeljac, da bi 30. rujna 2023. novi objekt, u cijelosti podignut sredstvima europskih fondova, bio centar proslave otvorenja. Nije moglo biti ljepšeg poklona

predanim vatrogascima koji će stotu obljetnicu svoga društva, za četiri godine, dočekati u novom vatrogasnom objektu.

Novi dom za još bolje rezultate

Međimurski vatrogasci predani su čuvari najvrjednijeg nasljeđa naših predaka – humanosti i solidarnosti –vrlina koje su misao vodilja dobrovoljnog vatrogastva. Utoliko je postizanje adekvatnih uvjeta za rad naših vatrogasaca, poput izgradnje novog doma, važan zadatak za cijelu zajednicu.

U ime 90-ak aktivnih članova DVD-a Domašinec

predsjednik Robert Filipović rekao je da je riječ o modernoj zgradi koja nudi optimalne uvjete a za smještaj vozila i opreme te će rezultat ove investicije sigurno biti motivacija mladim generacijama da se priključe radu DVD-a: - Novi vatrogasni dom znači i višu razinu sigurnosti za mještane Domašinca i okolice. Projekt, vrijedan više od devet milijuna kuna, završen je na našu radost i ponos u rekordnom roku i dokaz je da Međimurje živi vatrogastvo, rekao je predsjednik Filipović te dodao kako novi dom ima kome ostati na čuvanje i korištenje jer u redovima DVD Domašinec ima 32 mladih i

djece, u ukupnom broju od 96 članova.

Čestitao im i glavni zapovjednik Slavko

Tucaković

Čestitke na novom vatrogasnom domu uputili su i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske i državni tajnik Slavko Tucaković te načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek koji je kazao kako ovo velebno izdaje vatrogasnog doma krasi centar Domašinca te je na ponos svih mještana.

- Ovo je rezultat rada vrijednih vatrogaskinja i vatro-

gasaca kao i vodstva DVD-a kojima pripadaju najveće zasluge za izgradnju ovog vatrogasnog doma, čestitam vam na tome.

Župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je prisustvovao i polaganju kamena-temeljca prije godinu dana, izrazio je zadovoljstvo zbog kvalitetno i - unutar ugovorenog roka obavljenih radova.

- Dobili ste lijep i prekrasan objekt koji neka vam bude svima na ponos. Kao što ste vi vatrogaskinje i vatrogasci naš ponos, vi zavrijeđujete veliko poštovanje jer vatrogastvo nije poziv već način života. Međimurje se s pravom ponosi svojim vatrogascima, postižete izvanredne rezultate na svim razinama natjecanja, a svojom organiziranošću primjer ste i pokretači društvenog života i srce mnogih mjesta, rekao je župan te srdačno i toplo pozdravio jednog od najstarijeg vatrogasca u Domašincu, Stjepana Katanca starog 94 godine.

Svečanom otvorenju uz brojne mještane nazočili su zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Robert Meglić, predsjednik Vatrogasne zajednice MŽ Mario Medved, zapovjednik JVP Čakovec Mladen Kanižaj, načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi, načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc kao i brojna prijateljska vatrogasna društva.

Stjepan Katanec bio dvogodišnjak kada se osnovao

DVD

DVD Domašinec djeluje od 1927. godine, a dvije godine kasnije rodio se Stjepan Katanec koji danas ima 94. godine.

- Mislili smo da smo vam do sada javili sve lijepe vijesti u vezi otvorenja, no ipak ih imamo još. Za one koji ne znaju, naše dobrovoljno vatrogasno društvo djeluje od 1927. godine, dok se s zadovoljstvom možemo pohvaliti kako je na samom otvorenju prisustvovao i naš najstariji član rođen 1929. godine, samo dvije godine nakon osnutka DVD-a Domašinec. Danas ima samo 94 godine, a on je Stjepan Katanec. Malo je reći da se ponosimo njime, živio ti nama još toliko, poručili su članovi DVD-a Domašinec.

Stjepan Katanec najstariji je vatrogasac u Domašincu, a dočekao je i novi dom

Piše: Dora Vadlja

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković čes�tao na novootvorenom domu

Međimurska gibanica

Recept plus Svinjski odrezak u tamnom umaku

MEĐIMURSKA KUHARICA

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

"Menza" je novi restoran u Čakovcu na adresi Zagrebačka 87. Riječ je o ugostiteljskom objektu koji kombinira izvrsnu kvalitetu hrane s elegantno uređenim interijerom. Prednost restorana je i mogućnost korištenja besplatnim velikim parkingom. Vlasnik Dražen Žvorc, ističe kako je vizija ovog objekta postati omiljeni restoran za stanovnike Čakovca i njegove posjetitelje koji će moći kon-

Sastojci:

- luk

- češnjak

- tamno pivo

- žlica senfa

- jušni temeljac

- 3 žlice brašna

- 3 žlice vinskog octa

- 3 žlice smeđeg šećera

- svinjski but

- riža

zumirati ukusan obrok, bilo kao gablec ili kao objed za pojedince. Za našu stalnu rubriku "Međimurska kuharica" kuhar Dario Toplek izdvojio je recept za pripremu svinjskog odreska u tamnom umaku. Krenimo radosno u kuhinju i uživajmo u sljubljivanju mirisa i okusa!

Rustikalno uređenje ugostiteljskog objekta Martin u Nedelišću gotovo svi poklonici dobre hrane poznaju vrlo dobro. Onima koji još nisu okusili jela s potpisom Martina, preporučujemo što prije zastati na najprometnijoj cesti koja spaja Čakovec i Varaždin, u Nedelišću na adresi restorana Martin i neka upoznaju zašto je to mjesto sinonim za izvrsnu hranu. U ovom se objektu uvijek mogu dobiti i odlične slastice, a za našu rubriku "Recept plus" kuharica Monika Kiš izdvojila je recept za pripremu međimurske gibanice. Kako kaže, priprema je jednostavna iako na prvu, izgleda složeno: pripreme se nadjevi, kore se mažu maslacom i nadijevaju redom: orasi, kore, mak, kore, kravlji sir, kore i na kraju jabuke. Završimo korama koje

se premažu domaćim kiselim vrhnjem i sve stavimo peći. Evo još nekoliko savjeta. Lim za pečenje obložimo papirom za pečenje i na njega stavimo listove za savijaču. Slijedi prvi nadjev odnosno pomiješani orasi s malo mlijeka i šećerom. Mak, šećer, vanilin-šećer i grožđice prelijemo vrućim mlijekom, izmiješamo i ohladimo. Nadjevom premažemo drugi red listova. Na nadjev od maka stavimo par listova tijesta i zatim nadjev od sira (u sir smo dodali jaja, šećer i otopljeni maslac). Na novi red listova tijesta stavimo ribane jabuke sa šećerom i cimetom. Pečemo na 180 stupnjeva oko sat vremena. Pečemo još pola sata. Gibanicu posipamo šećerom u prahu i ukrasimo crnim ribizlom ili nekim drugim bobičastim voćem i žličicom marmelade

Sastojci:

- tijesto za savijaču

Nadjev orah:

- 200 g oraha

- 80 g šećera

Nadjev jabuka:

- 700 g jabuka

- 80 g šećera

- cimet

Nadjev mak:

- 200 g maka

- 2 dl mlijeka

- 100 g grožđica

- 50 g šećera

- vanilin-šećer Nadjev sir:

- 500 g svježeg sira

- 50 g šećera, malo soli

- 50 g maslaca

- korica limuna

po želji. Dobar tek vam žele Monika Kiš i ostali djelatnici restorana Martin! (rr, zv)

- grašak

- bijelo ulje

Za umak:

- luk

- češnjak

- tamno pivo

- žlica senfa

- jušni temeljac

- 3 žlice brašna

- 3 žlice vinskog octa

- 3 žlice smeđeg šećera

Svinjski but pečemo isprva na naglo, a nakon toga ga pirjamo pola sata u vlastitoj tekućini. Začinimo po želji (sol, papar) i zgusnemo s gustinom ili bijelim brašnom. Možemo i zasebno pripremiti tamni umak tako da najprije na malo ulja stavimo luk i češnja, zalijemo tamnim pivom, dodamo senf, jušni temeljac, sve zagrijemo pa zgusnemo brašnom, vinskim octom i smeđim šećerom. Kad je svinjski but pečen, narežemo ga na odreske, prelijemo tamnim umakom i kao prilog serviramo rizi-bizi. Dobar tek vam žele Dražen Žvorc, Dario Toplek i ostali djelatnici restorana "Menza"!

Vino tjedna

Silvanac zeleni

– Belović

Uz svinjske odreske u tamnom umaku i rizi-bizi Tina Srpak iz novog čakovečkog restorana "Menza" preporučuje servirati bijelo vino. Njezin izbor je silvanac zeleni, proizveden i odnjegovan u obitelji Belović. Vino krasi lagana svježina, nježnost (12

% alk.), aroma ljetnih sorti jabuka. Osvježavajućeg je okusa, vitkog tijela, dugačkog trajanja, s efektnom voćnom svježinom na retrookusu. Svakako kušajte uz to ili neko drugo jelo po vašem ukusu. Živjeli! (rr, zv)

Tijesto za pizzu

Priprema:

Suhi kvasac, žličicu šećera, žličicu brašna i malo toplog mlijeka dobro izmiješajte te ostavite na toplom mjestu da se kvasac digne. U većoj posudi prosijte brašno, dodajte soli i dobro izmiješajte. Zatim u brašno dodajte dignuti kvasac i mlaku vodu pa umijesite tijesto.

Mijesite ga 10 minuta uz dodavanje brašna sve dok ne dobijete mekano tijesto koje se ne lijepi za ruke. Tijesto lagano nauljite maslinovim uljem, vratite u zdjelu, prekrijte ga,

a zatim ostavite da se diže barem 45 minuta. Preporučuje se čim duže odmaranje tijesta jer će biti prozračnije. Tijesto podijelite na dva dijela, svaku polovicu stavite na papir za pečenje, dobro razvucite, prebacite na pleh i nadjenite omiljenim sastojcima. Pecite u

prethodno zagrijanoj pećnici na 250 stupnjeva Celzijevih (uz ventilaciju) na donjoj rešetki oko 10 minuta.

Sastojci za dvije pizze:

- 500 g pšeničnog bijelog brašna za pizzu Čakovečki mlinovi

- 1 žličica soli

- 1 vrećica suhog kvasca

- 50 ml mlijeka

- 1 žličica šećera

- 250-280 ml mlake vode

- 1 žlica maslinovog ulja

Kuhar Dario Toplek

ANDRIJANA JAKOPIĆ iz Grabrovnika

U vrijeme berbi obavezno pečem štruce s orasima

Ljubav prema kuhanju i pečenju Andrijana nastoji prenijeti i na svoje učenike pa često „na slatko“ zamiriše i u kuhinji u PŠ Gornji Kraljevec

Piše: Aleksandra Sklepić

Kolači od dizanog tijesta zarolanog i punjenog nadjevom u Međimurju nose naziv “štruce”. Pri samom spomenu njihovo imena, opet nam se vraćaju uspomene na bake i na njihove slasne štruce koje se ne mogu mijenjati ni s jednim kolačem, pa čak ni onim kupljenim u najboljoj slastičarnici. Štruce predstavljaju

obavezni dio opreme stola kod važnih događaja, a posebno u jesen, kad su dvorišta i voćnjaci puni oraha i lješnjaka, a u tijeku su veliki radovi branja plodova čije je dozrijevanje kruna cjelogodišnjeg rada u poljoprivredi.

Kolači s orasima i lješnjacima oduvijek su bili važan dio svih radova i zbog energije koju daju orasi i lješnjaci, a zalogaj poput ovog itekako

Recept za štruce s orasima i lješnjacima:

Sastojci za �jesto:

- 600 g oštrog brašna

- 100 g svinjske mas�

- 4 žumanjka

- 140 g šećera

- 250 ml mlijeka

- 2 žlice šećera

- 2 vrećice suhog kvasca

Sastojci za nadjev:

- 250 g mljevenih oraha

ili lješnjaka

- 120 g šećera

- 1 vanilin-šećer

- 1,5 dl vrućeg mlijeka

Priprema štruca s orasima i lješnjacima:

Ugrijati mlijeko, dodati 2 žlice šećera i kvasac. Ostaviti na toplom da nabubri.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Od brašna, kvasca i ostalih sastojaka zamijesiti glatko tijesto. Ostaviti da se diže oko 1 sat.

Dok se tijesto diže, pripremiti nadjev. Mljevene orahe ili lješnjake pomiješati sa šećerom i mlijekom, da ne bude prerijetko. Dignuto tijesto premijesiti i prepoloviti na 2 dijela. Svaki dio razvaljati na debljinu od 1 do 2 cm. Svako tijesto premazati nadjevom, zarolati u štrucu i premjestiti na lim za pečenje.

Svaku štrucu prije pečenja premazati uljem. Peći 10 min na 200 stupnjeva, zatim još od 40 do 45 min na 180 stupnjeva. Tople štruce prekriti krpom i ostaviti da se ohlade.

motivira na rad u voćnjaku ili vinogradu, posebno u svježe jesensko jutro.

Andrijana Jakopić (36) iz Grabrovnika otkrila nam je tajnu pripreme štruca kakve se peku u gornjem Međimurju. Iako je odrasla u Vratišincu, Andrijana je preuzela običaje brežnog kraja, posebno u kuhinji i u tome se izvrsno snalazi. U vrijeme berbi koje su sada u punom jeku, njezina kuhinja često miriše na štruce s orasima i lješnjacima.

Andrijana je po zanimanju učiteljica razredne

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

nastave, a radi u Područnoj školi Gornji Kraljevec. Majka je dvojice dječaka – Florijana (10) i Filipa (4) koji su joj glavna motivacija za pripremanje raznih slatkih iznenađenja.

- Stanujem u Grabrovniku gdje svakodnevno kuham za svoju obitelj, uglavnom tradicionalna jela. Dio hrane proizvodimo sami na vlastitom imanju. Odrasla sam u Vratišincu, a kuhati sam naučila, uz roditelje, još kao djevojčica jer se u našoj obitelji oduvijek dobro jelo. Osim za obitelj, rado se kuhače primam i kada ugošćujemo prijatelje i

rodbinu. Uz slana se jela često na stolu nalaze i slastice, a nedjeljom je neizostavno nešto „zdigano“. Dječaci se najviše raduju buhtlama s marmeladom ili čokoladom, slanim klipićima, perecima kakve je nekada pekla moja baka. Kako je vrijeme berbi, tradicija je da se pripremaju i neizostavne zdigane štruce s orasima, a po želji supruga Miroslava i s lješnjacima. Ljubav prema kuhanju i pečenju nastojim prenijeti i na svoje učenike pa često „na slatko“ zamiriše i u kuhinji u PŠ Gornji Kraljevec, ispričala nam je.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 10. listopada do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 13. listopada. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedna dobitnica: Dragica Gašparlin iz Šenkovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1464

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 10. listopada 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 13. listopada 2023.

Andrijana s prekrasnim štrucama s orasima

Napokon će između vas i voljene osobe doći do opuštenosti kojoj ste težili. Ništa više neće biti isforsirano, a dani će vam spontano donositi prilike za ljubav. Vaše osobno neraspoloženje dolazit će iz drugih područja života, pa to zanemarite. Posao će vam izgledati sve čudniji.

Počinje faza intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život odjednom će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju. Mnogo posla je pred vama, a za to treba i mnogo energije. Možda će vam katkada nedostajati inspiracije.

Šarenilo koje sad živite odražava se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Vi ćete vjerojatno prolaziti sve te reakcije, ali vaša snaga bit uvijek prisutna u svemu. Obnoviti ćete neke stare kontakte.

Kamo god izašli, osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa makar u početku i ne izgledao obećavajući.

Ubrzo će shvatiti da im lijepa riječ širom otvara svoja vrata. Napredovanje u karijeri bit će izgledno.

Tijekom narednih dana vi ćete ući u nešto diskretniju ljubavnu fazu. Potreba za povlačenjem ojačat će. Oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće u društvu partnera. Stići će potrebne informacije i sad ćete moći raditi punim plućima.

Ako ste još sami, malo bolje pogledajte osobe s kojim poslovno surađujete. Jedan poziv na kavu mogao bi vam donijeti vrlo ugodno poznanstvo, a kasnije možda i nešto više. Oni koji već jesu u vezama uživat će u sasvim običnim stvarima.

Oni koji su već u vezama gledat će da učvrste svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i postaviti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami neće previše izlaziti, ali neće im ni biti loše. Pred vama su izazovi diplomacije i tolerancije.

Vozit ćete mirno i sigurno većinu tjedna. Povremeno ćete se uplesti u mrežu raznih ljudi i vješto ćete s njima komunicirati. Oni koji su još sami lako će nailaziti na nova lica, a neka će im se i jako svidjeti. Ipak, težit ćete neobvezujućem. Vjerojatno ćete odlično prosperirati u uslužnim bavljenjima.

Malo veće strasti i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događati nešto lijepo i ugodno. Mnogi će zapamtiti ove dane po kvalitetnijem erotskom životu. Osobe suprotnog spola rado će vas pozivati u svoje društvo.

Ovih dana kombinirat ćete dva privatna stila: jedan je atraktivan, senzacionalan, s puno ljudi, a drugi je tih, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete biti zvijezda večeri, a već drugi dan običan čovjek iz dućana. Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama.

Kako tjedan bude prolazio, primijetit ćete da sve bolje komunicirate se osobama suprotnog spola. Pored toga, bit ćete i poduzetni. U takvim okolnostima možete pridobiti mnoge. Ako ste sami, izađite van. Oni u vezama bit će sasvim dobro. Dolaze odgovori koje ste čekali.

Iz dana u dan vi ćete se ipak osjećati sve bolje u društvu voljene osobe. Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti ne lijep izlet u dvoje, a treći, koji su možda još sami, počet će izlaziti češće i s više nade za ljubav.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1463

Ivan Lesjak – začetnik lončarske obitelji

Pripremila: Janja Kovač, viša kustosica etnografskih zbirki

UMuzeju Međimurja Čakovec 13. listopada 2023. godine otvara se izložba Lončarska obitelj Lesjak. Izbor predmeta iz donacijā članova obitelji Lesjak. Na izložbi ćemo predstaviti lončarske radove triju člana te obitelji: Ivana Lesjaka, Antuna Lesjaka i Đurđicu Horvat. Kao najavu izložbe u današnjem tekstu predstavljamo začetnika te lončarske obitelji – Ivana Lesjaka.

Ivan Lesjak jedno je od najpoznatijih imena među čakovečkim lončarima. Rođen je 1908. godine u Jalšovcu, no već u ranoj mladosti dolazi u Čakovec u kojem će provesti cijeli život. Po dolasku u Čakovec primljen je kao naučnik (inaš) kod lončara Franje Kermeka. Prema tadašnjim pravilima svaki je naučnik trebao raditi kod majstora najmanje tri godine, a potom je mogao i sam pristupiti polaganju majstorskog ispita. Lesjak je majstorski ispit položio 10. listopada 1934. godine pred povjerenstvom u Zagrebu.

Svaki je majstor dobivao svoj jedinstven broj koji je u obliku pečata utiskivao na svoje proizvode. Lesjak je imao pečat na kojem je pisalo njegovo prezime (ponekad i ime), broj 3510 i Čakovec kao sjedište obrta. Iste godine kad je položio majstorski ispit, 1934., otvorio je vlastitu lončarsku radionicu u Čakovcu u tadašnjoj Ulici JNA-a, današnjoj Ulici bana Josipa Jelačića. U prvim godinama su prostori za rad i življenje bili gotovo jedni te isti, a s vreme-

nom su izgradili kuću za stanovanje. Svi prostori koji su se upotrebljavali za stanovanje u radionici postali su radni prostori.

U svojem je obrtu aktivno radio do 1972. godine kada predaje obrtnicu. No, u fundusu MMČ-a čuvaju se predmeti koje je sam potpisao i datirao u 1980. godinu, pa možemo sa sigurnošću reći da je izrađivao lončarske predmete i nakon službenoga umirovljenja 1972. godine. Velika pomoć u poslu bila mu je supruga Julijana. Kao i mnoge žene obrtnika (licitara, izrađivača dječjih igračaka, lončara) ona je „cifrala”,

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

10 – 18 sati

Utorak – petak: 8 – 18 sati

Subota – nedjelja: 10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

odnosno oslikavala i glazirala proizvode te ih prodavala na sajmovima.

Ivan i Julijana imali su troje djece: kćeri Mariju (udanu Medlobi) i Jelenu (udanu Henrikson) te sina Antuna. Jelena je imala veliki a�initet prema crtanju i povremeno je pomagala majci Julijani pri oslikavanju proizvoda. Sin Antun bio je najaktivnije vezan za lončarstvo.

Ivan

1984., a

Lesjak umro je

Julijana 2012. godine. Kopija diplome Ivana Lesjaka

Ivan Lesjak za lončarskim kolom, iza njega stoji unuka Đurđica Horvat, rođena Medlobi

Lončarski pečat Ivana Lesjaka na jednom od njegovih proizvoda

Na spametnomo študento ne tre šparati

Da je sabornica z partije šteri se Morejo, a v nikaj se preveč ne razmejo, Sandra Benčič ne sejala kak bode ona precednica vlade v Lepoj našoj mi nigdar ne bi zazvedili kak je ona dugo vu visoke škole hodala, očem reči, študerala. Najme kaj, ona je študerala na pravnomo fakulteto punih 18 (slovima: osemnajst) let. Bila bi grehota da ve ona ne bi došla v Banske dvore, a Lepa naša joj je osemnajst let plačala visoke škole, očem reči fakulteta. Najbrž je ona to študerala pomalem kaj bi si navuke čim bole zapamtila. Najte me krivo razmeti, ali to mora biti velika želja za znanjem ak je ona tak dugo zmagadila. Ali i to je čuda bole nek da si je kupila diplomo na bilo šteromo pijaco prinas v Lepoj našoj ili pak prek Save v Bosni ili pak Hercegovini.

Morem vam reči kak je moj vrtni sosed Pišta za osemnajst let zbavil pučko i sredjo školo, a posle je za dvanajst let zbavil dva pete stupnje školi, jenoga šestoga i jenoga sedmoga tak da ve ima fakulteta i dvanaest let radnoga staža i čuda je bliže penziji nek naša Sandrica. I zato se najte nikaj čuditi kaj ga mojega soseda Pištija ne v politiki jerbo dok je delal i študeral je ne mel čas za politiko. Ruon kaj si je zel časa kaj se oženil i troje dece zafremal.

Antifašizam se more Sandra Benčičova more biti premjerka jerbo jo je stric bil na križnomo poto, a prastric (to sam niti ne znal kaj postoji) pak joj je bil velečasni (tak nam je bar rekla) i pokazal joj je pravoga životnoga pota – prek osemnajstletnoga fakulteta ravno v politiko. Kuliko vidimo ovi z partije Moremo se morejo. Rekla nam je Sandrica da je antifašizam stvoril Lepo našo i vrnul Istro i Dalmacijo nazaj k nam. Nebrem nikak razmeti Sandrico jerbo ak je študerala osemnajst let i to pravo unda bi morala znati kak je Italija kapitulerala 8. septembra 1943 .leta, a sam

Politika se još navek rivle na prvo mesto

dva dni posle, 10. septembra je Ante Pavelič poništil Rimske ugovore i vrnul je nazaj v Lepo našo kak Istro, tak Dalmacijo i otoke. Ak sam dobro razmel Sandrico ona nam oče reči kak je i Ante bil antifašista. Ruon tak znamo kak so još v novembro 1920. leta potpisani Rapalski ugovori po šterima je Kraljevina SHS poklonila Italiji Istro, Zadra i otoke, a par let posle i Reko, a NDH je to vrnula nazaj v Lepo našo mam posle kak so Talijani odišli po riti k meši.

Ipak bode nekaj z naših reoplanov

Ne bi vam znal točno reči kuliko je cajta minulo od kak so se naši političari počeli spominati kaj bode Lepa naša nabavila nove reoplane šteri bodo pazili naše plavo nebo. Znuom sam da je to bilo dosti predi korone i kak so naši političari ne mogli nigdi na sveto, najti nekoga što bi delal ruon takše reoplane kakše mi nucamo. Ne bodete veruvali, ali niti Ameri so ne do dneva denešjega uspeli naprajti ruon takše reoplane kakše bi mi nucali. I na se zadje naš premijer je hitil kocko, a ona se zastajla na Francozima tak da je of tjeden došel prvi reoplan, prvi Rafal, šteri bo branil naše nebo. Morem vam reči da čim je došel mam so se naši ftiči pobunili jerbo ve so ne navčeni kaj bi se još nešči vozikal po naši nebi osim ftičov. Sa je sreča kaj je prvi Rafal došel ve na jesen dok so se lastavice i rode preselile v topleše kraje tak da ga na naši nebi dosti mesta.

Nikak da se dospomenejo čakoski gracki večniki

Nikak de se dospomenejo

čakoski gracki večniki kaj se dotikavle minuloga Prcinkulovoga. Si znuomo da je Prcinkulovo glavno čakosko i međimorsko proščeje i da so v to vreme v Čakovco nejvekše stiske. Dohajao ljudi z celoga Međimorja, a i naši sosedi z Lepe naše, Dežele, a i Hungarije k nam trošit peneze. Tak je bilo i ovo le-

to. No, gracki večniki se nikak nebrejo dospomenuti kuliko ga v Čakovco bilo proščenikov i kuliko so penez potrošili? Najme kaj, kak velijo gracki oci v Čakovco je bilo na proščejo vejč od dvjesto jezer proščenikov i oni so potrošili hajdi penez i to nejveč do ve. Na se zadje je zišlo kak so si na Prcinkulovo zaslužili sam je ono kaj je falilo grad Čakovec platil z svoje kase. Z tem se slažejo oni šteri v grado Čakovco držijo cugle vlasti vu svojimi rokami, ali se s tem ne slažejo oni šteri čakajo na vlast, a za ve so v opoziciji. Več je minulo vejč od dva mesece, a još se pozicija i opozicija nikak nebrejo dospomenuti. Znuomo da je bilo hajdi ljudi, znuomo da je sako malo dežđ curel, a ruon tak znuomo da so pevači i pevačice popevali v Golobetki jerbo je čakosko jezero bilo pod vodom. A ruon tak nam je ne čudno kaj so krčmari zaslužili kak nigdar do ve jerbo je pijača, a i jesti nigdar ne bilo dražeše.

Sosed Tonča još navek nebre pozabiti kuliko je potrošil na proščejo kak na rodbino tak na deco i vnuke. Stiha mi je pošepetnol, kaj ne bode jegova Barika čula kak gomba, kak mo je od penzije ostalo nekaj meje od pedeset ojerov. A kuliko znuom nema on baš tak jako malo penzijo.

Čakoski gracki oci so pozvali naše sosede Zagorce kaj zmerijo kak je globoka voda v jezero pre Staromo grado. Kuliko sam mel za čuti kaj bode se naprajlo z podzemnaj vodaj bode odredil ZOO vrt v Zagrebo jerbo jedino oni znajo kuliko vode nuca čakoski pozoj šteri stanuvle pod čakoskim Starim gradom jerbo on nebre živeti brez vode kak niti čakoski stari grad, a niti pak navek ženi Čakovčanci. Dok je čakosko jezero furt bilo pod vodom unda je pozoj živel kak gospon, a ve bi čakoski oci šteli kaj bi pozoj ostal, a i kajbi za Prcinkulovo mogel Željko Bebek ili pak Severina popevati v Jezero. Nek se gracki večniki dospomenejo kaj jim je važneše pozoj ili pak bina za pevače?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Nada Rozinkranc glanca čakovečku tržnicu!

Nada Rozinkranc iz Miklavca zaslužna je za urednu i čistu čakovečku tržnicu. Čisti tržnicu već više od jedne godine, a kaže kako su njenim radom zadovoljni svi redom - i kupci, izlagači, kao i prolaznici. Nema nikakvih problema, trudim se da bude čisto, poručuje simpatična Nada koja je zaslužila biti ovotjedna Međimurka tjedna. ( dv, Foto: Zlatko Vrzan)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak