Međimurske novine 1469

Godina XXVII. Broj 1469

Čakovec, PETAK, 10. studenoga 2023.

RADNICI ZAVRŠILI U BOLNICI s 40 °C od trovanja hranom

Od gableca dobili i krvavi proljev str. 9

Cijena 1,50 eur / 11,30 kn

IZBORI ZA VMO u Prelogu zaljuljali sigurnost HDZ-ove utvrde

Posavčeva Anica Naranđa pobijedila str. 3 Kolarekovu Danijelu Naranđa POREZNA UPRAVA ažurirala listu

TEMA BROJA ZLIKOVCI U PRIRODI

Primorani smo prodati centar za 3,170 milijuna eura U PEKLENICI se otvorila zemlja

str. 11

ATON u Nedelišću ide u prodaju

str. 9

str. 3-4

Tko su najveći dužnici u Međimurju? str. 3

Traktor propao u stare rudarske tunele Čak dva besplatna priloga

NEUNIŠTIVI KOROV i invazivne životinje postali su opasna pojava

Kako ljubitelji životinja i biljaka zagađuju Međimurje ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 55

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

10. studenoga 2023.

POD VUROM Rose. Merlot. Chardonnay. Riesling. Međimursko, zagorsko, slavonsko, istarsko ili dalmatinsko. Čije je bolje? Naravno, riječ je o vinu. Ovaj vikend čeka nas još jedno Martinje, a pripreme za krstitke u punom su jeku.

Lickaju se gorice i kleti, vade se najbolje čaše. Okuplja se društvo i sprema se živa muzika. Cijeli niz događanja povodom Martinja sprema se u Svetom Martinu

na Muri, ali i kod naših lokalnih vinara. Policija apelira na vozače da ne sjedaju za volan nakon martinjske noći. Španjolci kažu da dobro vino uništava džep, a loše uništava želudac.

Kakvo je ovogodišnje vino, vidjet ćemo već dan nakon Martinja. U ovotjednoj anketi Pod vurom pitali smo naše sugrađane kako će i gdje proslaviti Martinje.

(Paulina Topolko, foto: Zlatko Vrzan)

Franjo Ciglar, Čakovec – Svakako ćemo ići nekamo za Martinje. Prijašnjih godina smo to slavili u Varaždinskim Toplicama u Minervi. Ove godine planiramo na zabavu u Sivicu, bit će lijepo organizirano. Bit će hrana, piće i živa muzika.

Ples Aurore borealis iznad Međimurja Iako je običaj da se vidi u Skandinaviji, Kanadi ili Islandu, u nedjelju, 5. studenoga, stanovnici Međimurja imali su prilike vidjeti rijetku i spektakularnu pojavu polarne svjetlosti crvene boje. Trajala je samo desetak minuta, ali je ostavila neizbrisiv dojam na sve koji su je vidjeli. Jedan od njih je bio i Tomislav Kralj, koji je uspio uhvatiti ovaj prekrasan fenomen svojim mobitelom u Žabniku. (sh, foto: Tomislav Kralj)

JOSIP GRIVEC izabran za predsjednika HSLS-a i sljedeći mandat Dragu�n Glavina, član HNS-a, s funkcijom savjetnika

Monika Munđar, Čakovec – Za vrijeme mog radnog vijeka, Martinje mi je uvijek bilo radno. Uz to, slavili smo i sinov rođendan koji je dan prije, pa uvijek to spojimo. Tako će biti i ove godine. Nabavit ćemo vino, hranu i skupit će se društvo.

Marijan Novak, Pušćine – Ja idem u Štrigovu, imam već poziv. Prošle godine smo s Dixieland bendom sudjelovali u Danima vinske ceste u Štrigovi. Već znam kako će to biti.

Baš se radujem i ovogodišnjoj proslavi. Inače smo slavili u privatnom angažmanu.

Dragutin Bohnec, Sveti Mar�n na Muri – Svake godine slavimo u našem mjestu. Slavit će se na trgu, a bit će i gulašijada kod Skelarske kuće. Inače sam općinski djelatnik, pa će moja zadaća bi� pečenje kestena. Žena će bi� nešto slobodnija, pa će moći uživa� više od mene.

Mladen Haramija, Donja Dubrava – Još nije odlučeno kamo ćemo ove godine, ali mošt ćemo obavezno krs�� kako je i običaj. Obično smo išli kod nekoga u gorice tko ima vino, pa smo se okupili, zabavili se i uživali.

FOTO tjedna

Jen gemišt je kak i ništ

DRAGUTIN GLAVINA prešao k M. Posavcu?!

Nisam u Matijinoj stranci, ali ga podržavam Sve su glasnija šaputanja kako je Dragutin Glavina, bivši preloški gradonačelnik i dugogodišnji član HNS-a, napustio svoju stranku i priključio se političkoj opciji Matije Posavca, odnosno Nezavisnoj platformi Sjever.

Tim više što se pojavio na konferenciji za novinare u Prelogu koju je sazvala upravo Platforma Sjever kako bi se pohvalila rezultatima na tamošnjim izborima za VMO. Tada je zdušno hvalio Listu i rezultate, nazivajući ju čak i “našom”.

- I ja želim zahvaliti svima koji su izašli na izbore, a posebno onima koji su dali povjerenje našoj listi, poru-

čio je Glavina. Dovoljno da ga direktno upitamo za njegov politički status.

- Ne, nisam promijenio stranku i dalje sam član HNS-a, odgovorio je na naš upit. Na konferenciju je došao, kako je rekao, kao Posavčev dugogodišnji prijatelj i koji podržava njegov rad. Kako je politika “čudna stvar” i prijelazni rokovi iz stranke u stranke traju cijelu godinu, a intenziviraju se pred izbore, tko zna, možda se Dragutin Glavina i službeno prikloni svom nekadašnjem učeniku.

Naravno, sve ovisi o situaciji u HNS-u koji je više nevidljiv nego vidljiv. (vv)

Ne daju mi da odustanem Josip Grivec četvrti je put izabran za predsjednika međimurskog HSLS-a, čiji je član od najslavnijih dana stranke, kada je Međimursku županiju u dva mandata vodio njihov župan, a na čelu više međimurskih općina i dvaju gradova također su bili HSLS-ovci. U najboljim danima stranke na državnoj razini stranka je davala ministre u Vladi.

Josip Grivec i sam je bio dugogodišnji načelnik Donjeg Vidovca, a sada je drugi mandat zamjenik župana. Kolege mi ne daju da odem s čela stranke, premda imamo puno kvalitetnih ljudi, ali teško im je preuzeti vodstvo stranke jer vode privatne firme, kazao je.

Pitali smo Griveca je li moguće obnoviti snagu nekadašnjeg HSLS-a. - Uvjet za to je da jaki ljudi koje

imamo u stranci prihvate kandidature za načelnike jer je to ključno za jačanje stranke na političkoj sceni.

Dobar primjer je Friščić, koji se kandidirao i postao načelnik Kotoribe.

Izdvojio je ključne naglaske za koje se HSLS zalaže. To su decentralizacija – usmjeravanje više sredstava prema lokalnoj razini, racionalizacija – svrsishodnije trošenje sredstva kroz funkcionalno ili dobrovoljno spajanje općina, pri čemu u Međimurju općine u praksi već rješavaju niz zajedničkih potreba, a trećim prioritetom drži rad na suživotu većinske zajednice s romskom populacijom i novopridošlih radnika u smislu njihove kvalitetnije integracije u društvo. Opširnije o njihovu programu možete pročitati na 51. stranici.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

Josip Grivec

10. studenoga 2023.

POREZNA UPRAVA ažurirala listu

Tko su najveći dužnici u Međimurju?

IZBORI ZA VMO u Prelogu zaljuljali sigurnost HDZ-ove utvrde Anica Naranđa, nositeljica pobjedničke liste NPS-a u Prelogu

Danijela Naranđa, dosadašnja predsjednica MO-a Prelog

Posavčeva Anica Naranđa pobijedila Kolarekovu Danijelu Naranđa

Nezavisna platforma Sjever svoju je listu imala u 7 naselja i pobjedu je odnijela u njih 4. I u tim mjestima, osim Preloga, bilježi se velika izlaznost birača Piše: Vlasta Vugrinec

Nedjeljni izbori za članove vijeća mjesnih odbora Grada Preloga dobro su uzburkali tamošnju uspavanu političku scenu.

Naime, u čvrstu utvrdu HDZ-a predvođenu gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom koji je i predsjednik ŽO HDZ prodrla je Nezavisna platforma Sjever (NPS) Matije Posavca, relativno nova po-

litička opcija u Međimurju.

Prvim izlaskom na ovakvu vrstu lokalnih izbora i to u drugom našem gradu koji već treći mandat vodi HDZov čovjek i odmah veliki uspjeh. Naime, NPS je na izbore izašao u 7 od 8 naselja i u 4 je odnio pobjedu. No, najveći uspjeh Platforme je u samom Prelogu gdje je Posavčeva Anica Naranđa pobijedila Kolarekovu Danijelu Naranđa. Danijela Naranđa je inače, bila do-

Kako se glasalo u Donjem Međimurju MJESTO

IZLAZNOST

OSVOJENIH MANDATA

Cirkovljan

49,38 %

NPS 4, HDZ 1, SDP 2

Čehovec

39,13 %

HDZ 4, SDP 2, NPS 1

Čukovec

66,10 %

NPS 4, HDZ 1

Draškovec

41,97 %

HDZ 4, NPS 3

Hemuševec

36,41 %

HDZ 4, SDP 1

Oporovec

68,29 %

NPS 3, HDZ 2

Otok

37,45%

HDZ 3, NPS 2

Prelog

15,00 %

NPS 5, HDZ 5, SDP 1

sadašnja predjednica VMO Prelog.

Velika izlaznost birača

Lokalne izbore, posebno za VMO, karakterizira, barem je to tako bilo do sada, vrlo slaba izlaznost birača.

No, ovoga su puta stanovnici Preloga izlaznošću na izbore i s 68,29 %, koliko ih je izašlo u Oporovcu, to demantirali. Nigdje izlaznost nije bilo ispod 30 %, osim u samom Prelogu gdje je izašlo svega 15 %, odnosno od 3614 birača s pravom glasa izborima se odazvalo tek 542. Očito je ili NPS dobro motivirao svoje birače ili pak je kako je rekao Josip Slaviček (NPS): Naselja su spremna za promjene, nisu zadovoljna trenutnim ulaganjima i dosadašnjim vodstvom.

Stoga je u 4 naselja završila, barem za sada, era HDZ-a. Kako će se to odraziti na daljnje izbore, teško je reći, premda su ovi prvi

pokazatelj raspoloženja birača.

- Rezultati su sjajni i oni nas obvezuju da se borimo za naš Prelog, naglasila je Anica Naranđa, nositeljica pobjedničke liste u Prelogu ivijećnica u gradskom Vijeću.Kampanja nije bila laka jer smo se borili protiv strukture moći. Bili smo uporni, građanima smo pokazali nešto novo i dobili 22 vijećnička mjesta.

Pokušali smo doći i do reakcije Ljubomira Kolareka, no unatoč uzastopnim pozivima nije nam se javio.

No, izbore je prokomentirala Danijela Naranđa.

- S obzirom na prošle izbore, osvojili smo 60 glasova više što znači da smo na dobrom putu. S 5 osvojenih mandata u VMO Prelog koliko ima i Nezavisna Platforma Sjever ravnopravno sudjeluju u radu i otvoreni smo za svaki oblik suradnje, poručila je Danijela Naranđa.

SVETI MARTIN NA MURI

Ministar Bačić nije napravio domaću zadaću Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, svečano je otvorio Prvu stručnu konferenciju Informacijskog sustava prostornog uređenja u Termama Sveti Martin u Svetom Martinu na Muri u utorak, 7. studenoga.

- Kroz platformu ISPU napravili smo ogroman iskorak kao struka, planeri, kao građevinari, omogućivši krajnjim

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

korisnicima, bili oni stranka u postupku, službenik koji provodi proceduru ili nadzorni inženjer i voditelj gradilišta, alate koji nam podatke kojima je definiran prostor čine dostupnima, lakšima i administrativno jednostavnijima, rekao je tom prigodom na konferenciji koja je ugostila preko 500-tinjak sudionika.

Ipak, pažnju publike, posebice domaće, ukrao je dio njegovog govora kada je poz-

dravljao prisutne uzvanike i oslovljavao ih. Tako je umjesto Murskog Središća nekoliko puta pogrešno izgovorio Mursko Središte, a gradonačelnika, inače svojeg stranačkog kolegu Dražena Srpaka, prozvao načelnikom. Iako je ministar rodom iz Dubrovnika, mogao je napraviti domaću zadaću, ili barem njegov PR, i bolje proučiti geografiju i imena mjesta na sjeveru Hrvatske Ministar Branko Bačić (foto: PIXSELL/ Tomislav Mile�ć) u koja je došao. (sh)

Porezna uprava ažurirala je listu dužnika s danom 26. listopada 2023. Prema ažuriranim podacima, najveći dužnik u kategoriji pravne osobe Međimurske županije je Križevačka štedno-kreditna zadruga u stečaju sa sjedištem u Čakovcu s ukupnim dugom od 332.200 eura. Na drugom je mjestu Food trade j.d.o.o. u stečaju iz Preloga s dugom od 330.026 eura, dok je na trećem mjestu tvrtka Auti Novak d.o.o. iz Donjeg Hrašćana s dugom od 295.719 eura. Što se tiče �izičkih osoba, na prvom mjestu ažurirane

tablice je Željko Horvat Korent iz Nedelišća s ukupnim dugom od 217.293 eura. Na drugom je mjestu Anita Bajs iz Strahoninca s dugom od 172.527 eura, a na trećem Jasenka Pavleković iz Trnovca s dugom od 122.588 eura.

Na listi građana, najveći dužnik je Ljubomir Novak iz Donjeg Hrašćana s ukupnim dugom od 985.530 eura.

Nakon njega slijedi Nenad Pikl iz Čakovca s dugom od 751.636 eura, dok je na trećem mjestu Dragan Krišto�ić iz Strahoninca s dugom od 377.636 eura. (sh)

U MINISTARSTVU zdravstva sastanak ravnatelja bolnica

Ministar Beroš nam ukida odjele i smanjuje broj kreveta!?

Ministarstvo zdravlja, odnosno država, najprije nam je uzela čakovečku Bolnicu, a sada bi ukinuli i pojedine odjele te smanjili broj kreveta, doznajemo iz izvora bliskih našoj Bolnici.

Naime, ovih su dana ravnatelji bolnica i to općih i županijskih, kamo spada i čakovečka, bili na sastanku kod ministra Vilija Beroša gdje se razgovaralo o izradi nove mreže općih i županijskih bolnica.

Ništa spornoga, osim onoga dijela u kojem mreža predviđa ukidanje pojedinih odjela i smanjenje broja kreveta.

Poanta u smanjenju kreveta je u tome što bi se akutni pacijenti zbrinjavali kroz dnevnu bolnicu kojoj bi se za tu namjenu povećao broj kreveta.

Smanjenje broja tzv. akutnih kreveta planira se za sve hrvatske bolnice.

Međutim, što to konkretno znači za našu Bolnicu i hoće li i koliko kreveta izgubiti, zasad je još nepoznato. Naime, pregovori i dogovori su u tijeku.

Kako doznajemo, vodstvo naše Bolnice pak je suprotnog stajališta te se umjesto smanjenja zalaže za povećanje broja kreveta što pravda stvarnim potrebama te stručnim, zdravstvenim kadrom koji je to u stanju zbrinuti.

Vili Beroš, ministar zdravstva S druge strane, ni voditelji pojedinih bolničkih odjela nisu oduševljeni najavom njihova ukidanja. Shodno tome, uz Upravno i Stručno vijeće i svi voditelji poslali su u Ministarstvo svoje mišljenje i ideje, odnosno ono što se trenutno radi na odjelima i što bi im još trebalo da se rad i briga o pacijentima poboljšaju.

Naravno, objasnili su i što bi se desilo da se neki odjeli ukinu. Tim više što je čakovečka Županijska bolnica speci�ična i po tome što zbrinjava više od 80 % pacijenata s područja Međimurja.

Hoće li sve te argumente Ministarstvo prihvatiti i imati razumijevanje za posebnost naše Bolnice i u svjetlu zbrinjavanja romske nacionalne manjine, saznat će se vrlo skoro.

Uglavnom, vodstvo je čakovečke Bolnice, saznajemo, optimistično i nada se radu po postojećim pravilima. (vv)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ama, mama, gledaj kako je lijepa i mila, kako ima male nožice, lijepu žutu/crvenu boju na glavi i kako lijepo pliva, govori vam vaše petogodišnje ili šestogodišnje dijete skačući oko akvarija prepunih malih kornjača u obližnjem PET shopu.

Obrađuje vas mic po mic, gleda onim svojim krupnim očima, sve je ustreptalo čekajući vaš osmijeh i potvrdu da ćete mu ponovno ispuniti želju i kupiti životinjicu.

- Mama, vidi kako me gleda, već me i poznaje, nastavlja vaš mališan.

Svjesni ste toga da vas vrti oko malog prsta i da ćete na kraju popustiti jer radi se ipak o vašem malom, vašem središtu svemira. Nabacujete strog izraz lica i obećate kupovinu ako se vaš mališan bude brinuo o kornjačici. Naravno, znate i sami da će sve obećati, ali i da će to trajati svega par dana, a potom će životinjica biti vaša briga.

No, kako se radi o maloj životinjici koja obitava u malom akvariju, koja neće raditi nered po kući niti pak zahtijeva veliku brigu, ispunjavate želju.

Kako je raslo vaše milo dijete, tako je rasla i kornjačica, ako u međuvremenu nije uginula. Milo dijete postalo je tinejdžer čiji je fokus interesa daleko od kornjačice, odnosno sada kornjače. Em životinja zahtijeva veću posudu, veći životni prostor, em se osim vas nitko drugi ne brine o njoj i sine

vam spasonosna ideja. Vratit ću životinju u prirodu da se ne muči u skučenom, već da uživa u prostranstvima. U stilu dobrog Samaritanca, uzimate kornjaču, vozite se do prvog potoka, jezerca, ribnjaka ili retencije i onako pažljivo se opraštate od životinje, istisnite i pokoju suzu jer ipak se radi o višegodišnjem kućnom ljubimcu. Spuštate ju u vodu mic po mic, upravo onako kako vas je davno vaš mališan obrađivao da ju kupite.

Brišete usiljene suze dok ju pratite kako se otisnula u vodu tješeći se kako je ipak među svojima.

Naravno, pri tome vam nije ni na kraj pameti što se upravo učinili. Vaša kornjača žutouha, odnosno crvenouha veliki je proždrljivac koji ždere sve na što naiđe i potamanit će pola biljnog i životinjskog svijeta. Kako pak nema prirodnog neprijatelja, lijepo će se i razmnožavati. Drugim riječima, na neki ste način počinili ekocid jer ste pustili invazivnu životinju u prirodu i to tamo gdje joj nije mjesto.

Slično se nedavno dogodilo u okolici Hodošana gdje je netko, najvjerovatnije rješavajući se raslinja iz kućnog akvarija, u ribnjak bacio vodenu salatu koja pluta po vodi te je prekrila cijelu površinu.

Dobri Samaritanci bili su prije više desetaka godina i gospodarstvenici donjeg Međimurja koji su uzgajali barske nutrije i bizantske štakore u vrijeme kad je krzno bilo popularno. Propašću posla, nutrije su jednostavno pustili u prirodu gdje su se one

Kako kažu naše sugovornice, Međimurci doista vole kornjače pa je tako i sve više čančara.

- Čančarama nije mjesto u Međimurju, to nije njihovo prirodno stanište, ističe Monika Cindrić.

Svaka vrsta, slagali li se mi s time ili ne, ima svoje područje s kojeg potječe i gdje se osjeća najugodnije.

Općenito, kao društvu ne bi nam trebao biti cilj ima-

ti nešto egzotično i ono ne pripada našem klimatskom području.

Sad će neki reći, pa klima se mijenja, sve je toplije i kod nas uspijevaju mediteranske biljke. Istina, možemo se složiti s tom konstatacijom.

No, to ne znači da će diljem Međimurja nicati plantaže banana ili ananasa, odnosno da će šumama lutati grizliji, a livadama, koliko ih još imamo, trčati pantere i lavovi.

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

M

Čančari nije mjesto u Međimurju

Crvenouhu kornjaču u retenciji je snimila Ivana Horvat

prilagodile hraneći se djetelinom i korjenastim povrćem.

Nutrija se, osim što uništava poljoprivredne usjeve, hrani i vodenom vegetacijom te prijeti opstanku vodenih ptica. ptica. Naime, ulazi u njihova gnijezda kojima se koristi za odmaranje, iskopava i nastambe na obalama vodenih tijela što sprječava protok vode u kanalima i dolazi do urušavanja obale. Uz to, barska nutrija domaćin je brojnim parazitima, od kojih neki mogu biti preneseni i na ljude.

TEMA BROJA

10. studenoga 2023.

Zlikovci u prirodi

Srećom, već se godinama takve vrste kornjača ne mogu kupiti u PET shopovima jer su ih se ljudi počeli rješavati pa ih zato često nalazimo u prirodi.

U vodi se mlade životinjice hrane puževima, kukcima i njihovim ličinkama, punoglavcima, malim ribicama i biljem, dok se odrasle hrane uglavnom biljem. Drugim riječima, agresivni su kompetitori za stanište i hranu s autohtonom barskom kornjačom (Emys orbicularis), mogu prenijeti parazite i patogene na autohtone vrste, a ugrožavaju i ptice koje se gnijezde uz vodu.

Upravo zbog svega toga, crvenouha kornjača nalazi se na popisu od 100 najgorih stranih invazivnih vrsta gmazova u svijetu te su njezin uvoz i prodaja strogo zabranjeni.

Crvenouha kornjača je primjer strane vrste koja prirodno ne obitava u našem ekosustavu, već je u prirodu dospjela čovjekovim unošenjem. Istina, ne mora to uvijek biti namjerno, već je nekome možda i pobjegla. Kako se lijepo prilagodila novim uvjetima u potoku ili jezeru te je svojim obitavanjem ugrozila bioraznolikost, naziva se invazivnom vrstom. Rekli bismo, zlikovcem u prirodi. Pod tim pojmom još se podrazumijevaju i vrste koje negativno utječu na ljudsko zdravlje ili pak čine ekonomsku štetu na području na koje su unesena.

Invazivne vrste mogu biti kako životinjske tako i biljne. I dok životinjske invazivne vrste proždiru i autohtone vrste nestaju zbog nedostka hrane

Monika Cindrić s čičokom, neuniš�vim korovom i bambusom koji se probija kroz krov

NEUNIŠTIVI KOROV i invazivne životinje postale

Kako ljubitelji biljaka zagađu - Najčešće strane invazivne vrste dospiju u prirodu nenamjerno, transportom, bijegom iz dvorišta i parkova. No, ima i namjernog puštanja u vodotoke, kaže Monika Cindrić ili uništavanja staništa pa se ne mogu razmnožavati, biljne vrste svojim intenzivnim rastom naprosto guše ostalo bilje i površinu gdje rastu pretvaraju u monokulturu.

U Hrvatskoj je već zabilježeno više od 600 stranih biljaka i oko 300 stranih životinja, a unesene su i gljive i druge vrste organizama.

Procjenjuje se da je 10-15% njih invazivno.

EU je prepoznao, odnosno na svoju je crnu listu stavio 88 vrsta s time da broj nije konačan. Naime, neprestano se otkrivaju neke nove vrste.

- Najčešće strane vrste dospiju u prirodu nenamjerno, kaže Monika Cindrić, viša

stručna suradnica za upravljanje projektima iz Javne ustanove Međimurske prirode, jedna od sudionica na projektu Zlikovci u prirodi.

Biljne vrste običnu “pobjegnu” iz nečijeg vrta ili iz parkova, a životinjske vrste isto bijegom ili pak kako smo već opisali.

U Međimurju je već dosta biljnih i životinjskih vrsta dobilo etiketu zlikovac, odnosno nalazi se na listi invazivnih vrsta.

- U prioritetne invazivne strane vrste u Međimurju spadaju žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera), prava svilenica (Asclepias syriaca) ili cigansko perje, odnosno mi

tu biljku još zovemo ukrasna papiga, mantegacijeva šapika (Heracleum mantegazzianum) i crvenouha kornjača (Trachemys scripta), signalni rak, vodena salata, poučila nas je Monika Cindrić.

Naravno, to je samo dio jer tu spadaju i nutrije, bambus, čičoka, tigrasti komarac, azijska božja ovčica ili bubamara i španjolski puž.

- Česti su i zlatnica, dvornici, ambrozija, zlatošipka koju jako štuju pčelari jer dobro medi kao i amorfa, mnoge druge vrste manje poznate javnosti, nadopunila je listu Ivana Horvat, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode u Javnoj usta-

10. studenoga 2023.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Invazivni bambus podiže krov gospodarske zgrade

EU je prepoznao, odnosno na svoju je crnu listu stavio 88 biljnih i životinjskih vrsta s time da broj nije konačan. Naime, neprestano se otkrivaju neke nove vrste

e su opasna pojava

životinja i uju Međimurje novi Međimurskoj prirodi.

Treba spomenuti i azijsku božju ovčicu ili azijsku bubamaru koja nam se trenutačno uvlači u kuću kako bi prezimila.

Botaničari čak i agaciju svrstavaju u invazivnu vrstu, no s time se ne slažu šumari, a pogotovo pčelari. Brzo se širi, posebno na zapuštenim terenima poput livada koje postaju šikare.

- Sve te biljne invazivne vrste uglavnom nalazimo uz obale rijeka, kažu naše sugovornice jer ipak je Međimurje između Mure i Drave.

Poanta je u tome što to bilje izuzetno jako privlači oprašivače, pogotovo pčele što negativno utječe na oprašivanje domaćih biljaka.

Zimi uglavnom nestaju pa obale tekućica ostavljaju golima i izloženima eroziji.

- U invazivne vrste u Međimurju spadaju žljezdasti nedirak, prava svilenica, mantegacijeva šapika, crvenouha kornjača, barska nutrija, bizantski štakor, bambus, čičoka, ambrozija, zlatošipka, amorfa, azijska bubamara, španjolski rak, signalni rak, tigrasti komarac…

- Te biljke nemaju ni svog prirodnog neprijatelja jer se puno brže brzo šire i prilagođavaju staništima nego njihovi eventualni neprijatelji, naglašava Monika Cindrić.

Uz to, recimo to tako, samoniklo bilje tu su i vrste koje sade i siju ljubitelji cvijeća pa se one s vremenom

otmu kontroli. Jedna od njih je i žljezdasti pajasen kojem je dovoljna mala pukotina ili nepravilnost u nekoj građevini da se ukorijeni, a širi se i uz prometne koridore. Uz obale potoka i rijeka te nasipe česte su biljke cigansko perje i žljezdasti nedirak.

Nije trava kod susjeda uvijek zelenija

U našoj je prirodi da uvijek težimo nečemu novome, pa tako i u sjetvi i sadnji novih, egzotičnih biljaka, držanju životinja koje nisu s našeg podneblja. Putujemo svijetom i doma umjesto suvenira nosimo nove vrste kojima, ni ne znajući da činimo ponekad više štete nego koristi. Kako i dalje ne bismo činili grijeh prema našem okolišu, trebali bismo se prvo raspitati o biljci

ili životinji, a ne samo je uzeti, kupiti jer nam se sviđa, onako na prvu.

A ono što već imamo, a invazivno je, držati pod kontrolom.

- Bilo bi uzaludno sad ići sve čupati i uklanjati jer je to jednostavno borba s vjetrenjačama, kaže Ivana Horvat. Biljke naime imaju obilje sjemena koje vjetar raznosi diljem Međimurja.

Da je tome tako vidimo i primjer s uklanjanjem ambrozije koja šteti i okolišu i čovjeku. Jedno vrijeme bile su učestale akcije čupanja ili košnje prije cvatnje što je i najbolji način sprečavanja širenja, no nekako je sve stalo posljednjih godina. Tako bi trebalo i s zlatošipkom, amorfom i žljezdastim nedirkom, na opću žalost pčelara. Istina, za neke od tih vrsta su doneseni planovi upravljanja poput prave svilenice te žljezdastog nedirka čime bi se, ako već ne iskorijenile te vrste, bar spriječilo njihovo daljnje širenje. Što se pak kornjača tiče, ako ih se želite riješiti, najjednostavnije je obratiti se djelatnicima Međimurske prirode ili se javiti u najbližu veterinarsku stanicu. Naravno, tko ih ima, može ih i dalje držati, ali ne i puštati u prirodu.

- U zagrebačkom Maksimiru za njih postoji prihvatni centar, dodaje Ivana, te naglašava da je to prostor predviđen samo za njih pa se mogu i tamo odnijeti.

Jednostavno, na kraju svega je zaključak da svojom dojavom možete doprinijeti i ranom otkrivanju novih invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj te time spriječiti njihov unos i tako očuvati prirodu Hrvatske.

Najčešće zloglasne vrste Azijska bubamara istiskuje našu domaću Azijska božja ovčica je invazivna strana vrsta kukca podrijetlom iz istočne i jugoistočne Azije, a diljem svijeta proširena je radi biokontrole lisnih ušiju.

Jednom unesena, u nova područja se širi spontano ili kao slijepi putnik na prijevoznim sredstvima i dobrima. Prvi nalaz za Hrvatsku zabilježen je 2008. godine, a može se opaziti u voćnjacima, poljoprivrednim površinama i parkovima. Predator je koji se prvenstveno hrani biljnim ušima i drugim kukcima, u nedostatku životinjske hrane, hrani se plodovima biljaka, primjerice sokom grožđa. Time može uzrokovati značajne štete u vinogradarstvu, a ako se prilikom prerade grožđa u njemu nađe velika količina azijskih božjih ovčica, okus vina se mijenja. U kompeticiji je za hranu i stanište s mnogim zavičajnim člankonošcima koji se hrane istim plijenom, uključujući i našu zavičajnu božju ovčicu.

Prava svilenica ili cigansko perje

Cigansko perje još poznajemo i pod imenom ukrasna papiga. Invazivna je strana biljna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike.

U Europu je unesena kao ukrasna biljka još u 17. st., a u Hrvatskoj se bilježi od druge polovine 19. stoljeća.

Biljka je osunčanih, toplih staništa, često uz putove i riječne nasipe. U kompeticiji je sa zavičajnim vrstama biljaka kojima zauzima pro-

stor kada raste u gustim populacijama pa se na takvim područjima mijenja sastav prirodnih biljnih zajednica.

Bambus

Bambus je vrlo raširena vrsta diljem svijeta i većinom se upotrebljava kao ukrasna biljka ili za uzgoj zaštitnog živog zida. Ipak, autentično raste na području Ekvatora i tropskom području ispod ili iznad te linije. Raste diljem Azije, Južne Amerike, ali i na području Australije. Iako ima vrlo atraktivan izgled za uzgoj, neke vrste se vrlo brzo šire i teško iskorjenjuju, pa se smatraju invazivnima.

Zbog toga ih neke države, pogotovo one u kojima je toplija i vlažna klima koja pogoduje rastu, pokušavaju zabraniti i tako kontrolirati njihovo širenje.

Čičoka

Čičoka se zbog svojih nutritivnih vrijednosti sve više sadi u našim vrtovima iako ju se može redovno naći uz putove i oranice, kanale i obale rijeka.

Prepoznaje se po izrazito žutim cvjetovima i visokoj stabljici. No, jednom kad se posadi, naprosto je neuništiva. Trajno se održava i desetak godina, bez ikakvih naknadnih radova osim žetve. Nazivaju ju i višegodišnjim korovima, koji se osim sjemenom razmnožava i vegetativnim podzemnim organima, odnosno rizomima na kojima se oblikuju gomolji.

Naime, koliko god vadili gomolje, uvijek ostane neki sitni za iduću godinu čime se samo širi i potiskuje sve pred sobom.

6

Gospodarstvo

Trgovine otvorene ove nedjelje TP trgovine (Kitro) • Jurovec 20a • Vratišinec, V. Žganca 53 • D. Vidovec, M. Gupca 41/A

KRK trgovine (Metss) • Čakovec, Vukovarska 1 • Savska Ves, J. Bajkovca 2 • Čakovec, Mihovljanska 46 B • Čakovec, V. Morandinija 21 • Nedelišće, M. Tita 62 • Belica, Dr. Lj. Gaja 23 • Čakovec, T. Goričanca 6 • Pušćine, N. Tesle 1 a • Krištanovec 122 • Lopatinec, I.G. Kovačića 17 • Slakovec 61 • Šenkovec, Pavlinska 5 • Črečan 42 • Zasadbreg 153 a • Križovec 17 • Macinec, Glavna 61 • Šenkovec, J. Bedekovića 2 • Vratišinec, Brodec 49 • Podturen, I. Grčića 6 • Zebanec Selo 11 • Celine, Ryderova 31 • Trnovec 11 • Ivanovec, Čakovečka 7 • Sveti Križ, A. Šenoe 42

• Orehovica, N. Tesle 23 • Prelog, Jug 1 • M. Subotica, Glavna 29a • Držimurec 98 • Hodošan, Cvjetna ulica 1 • Goričan, Makovica 6 • Kotoriba, Sajmišna 2a • Gardinovec, Glavna 262 • Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4 • D. Vidovec, Glavna 45

Ostale trgovine • Galerija Sjever Čakovec (7-14 h) • KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h) • KONZUM, Kotoriba (7-13 h) • LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h) • LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h) • LUMINI, Varaždin (9-21 h) • Pekara CRO-PEK Buzovec (5:30-20:30) • PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h) • Stop Shop Čakovec (8-20 h) • Supernova Varaždin (9-14 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DALIBOR KRATOFIL, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, u Prelogu na sastanku obrtnika iz cijele Hrvatske naglasio

Obrtnici nikad traženiji, cjenjeniji i plaćeniji kao danas - Posla ima, ali nedostaje majstora jer sustav obrazovanja nije pratio potrebe tržišta rada Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Vrh Hrvatske obrtničke komore, članovi predsjedništva i Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore sastali su se u Prelogu u prostoru Hotela Panorama – Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport.

Uoči sjednice predsjedništva Hrvatske obrtničke komore održana je i konferencija za novinare o aktualnoj situaciji u obrtništvu.

- Obrtnici se još nedovoljno koriste uslugama Komore, kazao je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije, i sam aktivni obrtnik. Da samo iskoriste mogućnost jednog su�inanciranog nastupa na sajmu za promociju svojih proizvoda, povratili bi godišnji komorski doprinos, a da ne govorim o drugim uslugama.

Nakon korone sajmovi su opet oživjeli jer ponovno se vraćaju vremena da ljudi žele vidjeti proizvod uživo, a ne na slici na internetu, kazao je predsjednik Novak.

Premda se puno govori o krizi, posebice u Njemačkoj za koju su poslovno vezani naši metalci, Dražen Novak kaže da se ona kod nas još ne osjeća. Dodaje: - Obrtnici i dalje dobivaju narudžbe. Osobno pak kao građevinac mogu reći da smo puni narudžbi i za sljedeću godinu.

Ne osjeća se manjak posla

Ne osjećamo nedostatak posla. No dijelom je to jer imamo manjak radnika, pa poslo-

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

10. studenoga 2023.

Dalibor Kratofil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dražen Novak, predsjednik OK MŽ i Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga ve odrađujemo s manje ljudi.

Da svaki od nas ima desetak soboslikara, kao nekada, a ne dvojicu-trojicu, poslove bismo odrađivali brže i brže bismo trebali tražili nove poslove.

Problem unutar obrtništva je podjela na klasične obrtnike i paušalce. Od 105 tisuća obrtnika u Hrvatskoj polovica su paušalisti. Oni nisu u sustavu PDV-a, minimalno su porezno opterećeni i time nelojalna konkurencija klasičnim obrtnicima, kaže.

Prisutni su u svim djelatnostima, od građevine do usluga. Puno njih iskoristi poticaj koji daje država, čiju kasu su napunili oni s većim obvezama prema državi, a nerijetko paušalisti brzo zatvaraju obrt i vraćaju se na tržište rada.

Mislim da bi država trebala ujednačiti teret obveza, kaže Novak.

Dalibor Krato�il, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, potvrdio je da je kriza na

njemačkom tržištu problem za obrtnike koji rade na njemu, ali da ga stručnjaci uvjeravaju da kriza neće u većoj mjeri zahvatiti Hrvatsku. Naglasio je da se obrtnici jako dobro nose s krizom jer su najžilaviji dio gospodarstva i puno se lakše prilagođavaju svim situacijama.

Naglasio je da su pokazatelji poslovanja u obrtništvu za devet posto bolji nego lani. Nedostaju majstori, koji nikad nisu bili traženiji, cjenjeniji i plaćeniji nego sada.

Dodaje: - A i cijene njihovih usluga su porasle. Nastavlja: - Nedostaje kvalitetne radne snage. Sustav obrazovanja nije pratio potrebe tržišta rada.

Pitali smo ga koliko stranih radnika radi u obrtništvu, ali je odgovorio da nema egzaktan podatak jer na razini Hrvatske postoje samo procjene o tome koliko je stranih radnika u Hrvatskoj.

Uvoz stranaca nije dugoročno rješenje - Uvoz stranaca je nužna mjera, ali ne i dugoročno rješenje. Hrvatska se mora okrenuti mladom hrvatskom čovjeku i stvoriti uvjete da mladi upisuju obrtnička zanimanja jer nema boljeg radnika od hrvatskog, koji su se dokazali svugdje po svijetu, kazao je Krato�il i dodao: - Put koji moramo osvijestiti je primjer Međimurske županije koja je dala 186 stipendija za obrtnička zanimanja.

Sve analize su pokazale da velik dio obrtničkih zanimanja umjetna inteligencija neće moći zamijeniti i da će nam trebati obrtnika, naglasio je.

Skup u Prelogu pozdravio je i Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, koji je rekao da je ponosan na svoje gospodarstvenike i obrtnike.

Demokracija najbolje funkcionira u supermarketu

T

ako dugo dok nas ne udari po džepu ili zdravlju, ne reagiramo. Gunđamo po društvenim mrežama, lamentiramo za šankom ili se svađamo s političarima preko ekrana, sjedeći u fotelji, kao da nas oni čuju.

Mora se dogoditi incident s vodom opasnom za zdravlje da se građani dignu na noge i traže odgovornost.

Iz Ministarstva zdravstva trebali su nakon zaprimanja

prve žrtve u bolnicu upozoriti građane da ne piju kontaminiranu vodu da se još tko ne otruje. Inspektori su trebali zvoniti na uzbunu: Povucite vodu s polica da ne padne još koja žrtva. Ne, sve se to nekako žmuljalo, zataškavalo, uz tobožnji alibi: - Istraga još nije gotova.

Tako smo i za slučajeve trovanja hranom iz čakovečkog restorana doznali od građana jer se ljudi iz institucija ne osjećaju odgovornima

izvijestiti javnost. Trebali bi se ugledati na policiju. Već odavno dnevnim priopćenjima izvještavaju javnost o prometnim nesrećama, krađama, kaznenim djelima. Ne prejudiciraju krivnju.

Po uzoru na policiju trebale bi se u odnose s javnošću ugledati i sve druge državne službe u interesu građana, a ne da morate preko službenih kanala moljakati odgovore koji nekad stižu promptno, a nekad sporovo-

zno kao da odgovore šalju parnom lokomotivom, a ne mailom. Propusti i pogreške svugdje se mogu dogoditi.

Ali je važno stvoriti e�ikasni sustav kontrole i budnost da grešaka bude što manje. Da građani znaju da inspektori budno kontroliraju hranu, piće, zrak, zemlju i vodu da budu čisti i zdravi za ljude.

Javna je tajna da u osjetljivoj ugostiteljskoj djelatnosti rade i radnici na crno. Čim rade na crno, ne prolaze

zdravstvene i sanitarne kontrole. A peru suđe, raznose hranu, pakiraju je. Tko zna jesu li dobro oprali ruke poslije izlaska iz WC-a? Jesu li uopće upoznati s našim higijenskim standardima?

Sve su to rizici s kojima ćemo u budućnosti biti suočeni. Inspekcije će morati raditi svoj posao beskompromisno jer je to smisao demokracije da za građane odrade posao za koji su plaćeni.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo 7 Jordan Belfort danas je rado slušani predavač o svom iskustvu

Traktor propao u jamu koja se otvorila pod njim

NAJIŠČEKIVANIJE PREDAVANJE za poduzetnike, prodavače i one koji to žele postati

U Zagreb stiže Jordan Belfort, pravi “Vuk s Wall Streeta”!

OTVORILA SE rupa iznad podzemnog tunela zatvorenog rudnika ugljena u Peklenici

Podzemni tuneli prijete poput minskih polja - Rupe koje se otvaraju u zemlji su opasne po život, prije nekoliko godina jedan je mladić izgubio svoj, propavši u zemlju U utorak je u rupu koja se otvorila u polju Havlova graba u Peklenici propao traktor. Dogodilo se to prije 14 sati dok je Drago Mutvar iz Miklavca rasipavao umjetno gnojivo. Imao je sreću da ga je rasipač priključen za traktor zadržao na površini. Da mu se to dogodilo s plugom za oranje, mogao ga je povući u dubinu, a on nastradati.

Dragutin Belše, komunalni redar za Mursko Središće, opisao nam je događaj i kazao nam je da je poziv za izvlačenje dobio u 14:05, nakon čega je otpočela akcija dizanja traktora iz rupe.

Jedini način bio je uz pomoć bagera prijevoznika Ivice Varge iz Miklavca koji je provukao “gurtne” ispod traktora i zakačio ih za ruku bagera i tako doslovno podigao traktor iz rupe u koju je upao. U pomoć je priskočio i poljoprivrednik Siniša Novak iz Peklenice sa svojim traktorom.

Nakon toga uslijedila je sanacija rupe duboke nekoliko metara. S fotogra�ija snimljenih na licu mjesta koje nam je ustupio Drago Belše, komunalni redar, vidljivo je da se radi o rupi koja nakon nekoliko metra vodi u tunel.

Bager ga je izvukao iz rupe

U podzemlju 50-ak zatvorenih jama Ovo je samo jedna u nizu rupa koja se otvorila u posljednje vrijeme na području Murskog Središća gdje se u prošlosti nalazilo 50-ak rudarskih jama. One su zatvorene pred pedeset i više godina.

Očito su sanirane traljavo i sada predstavljaju opasnost po život. To nije samo prazno upozorenje, nego i podsjetnik da je prije nekoliko godina u jednu takvu jamu na području između Selnice i Vratišinca propao mladić Valentin i u njoj izgubio život. U polju u Peklenici gdje se u utorak otvorila nova jama, nalazilo se rudarsko okno o čemu svjedoči i obližnja "halda", brežuljak koji je zapravo odložena jalovina kao nusprodukt kopanja ugljena iz rudarske jame.

- Bila je tu jama P1, koja je vrlo brzo zatvorena, zbog problema s eksplozivnim plinom metanom, ispričao nam je nekadašnji rudar, koji se sjeća jame na toj lokaciji.

Ministarstvo gospodarstva pere ruke

Sanaciju otvorenih rupa nakon ovakvih događaja re-

Spasio ga rasipač da ne propadne u dubinu dovito plaća Grad Mursko Središće. U lipnju ove godine, nakon što se otvorila slična rupa u polju u Štrukovcu, obratili su se Ministarstvu gospodarstva s pozivom na sastanak na temu �inanciranja sanacije šteta nastalih prilikom urušavanja podzemnih tunela zatvorenih rudnika.

Gradonačelnik Dražen Srpak pozvao ih je na sastanak za razmatranje mogućnosti preraspodjele �inanciranja sanacija štete nastalih prilikom urušavanja podzemnih tunela od strane države jer rudnici nikada nisu bili u vlasništvu lokalne samouprave. Odgovor Gradu i gradonačelniku

iz Ministarstva blago rečeno je neodređen. Potvrdili su da je u Jedinstvenom informacijskom sustavu mineralnih sirovina upisano pet eksploatacijskih polja kojima su se koristili Međimurski ugljenokopi za eksploataciju ugljena na području današnjih jedinica lokalne samouprave: Mursko Središće, Vratišinec, Selnica, Čakovec, Sveti Juraj na Bregu i Podturen.

Sva eksploatacijska polja brisana su iz Registra eksploatacijskih polja te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema zakonskim propisima iz rudarstva nema više nadležnosti nad istima, potpisao je Robert Blažinović, v. d. ravnatelja Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt, Sektor za rudarstvo.

Gradu je preporučio da troškove sanacije može provesti uz pomoć primjerice, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ili EU-ovih fondova. Država je oprala ruke, premda je pravna sljednica one kojoj su Međimurski ugljenokopi punili proračun.

(Božena Malekoci-Oletić, foto: D. Belše)

"The Wolf Strikes Again" naziv je regionalne konferencije koja okuplja vrhunske prodavače i predavače, gdje će kao glavna zvijezda nastupiti prodajni mag Jordan Belfort, bivši broker i jedan od najpopularnijih svjetskih govornika o temama prodaje, poduzetništva i motivacije.

Najiščekivaniji je ovo poslovni događaj u regiji nakon 2007. i posjeta Zagrebu pokojnog Jacka Welcha, jednog od najpoznatijih menadžera 20. stoljeća.

Belfortova kontroverzna prošlost, kada je zbog manipuliranja tržišta dionica pritvoren na 22 mjeseca uz kaznu od 110 milijuna dolara, postala je globalno poznata nakon uspješnog �ilma Vuk s Wall Streeta, u kojem ga je 2013. utjelovio Leonardo DiCaprio, a �ilm u režiji legendarnog Martina Scorsesea zaslužio je i čak pet nominacija za nagradu Oscar.

Kao inspiracija za �ilm poslužili su Belfortovi memoari, odnosno knjige The Wolf of Wall Street i Catching the Wolf of Wall Street koje su nastale nakon izlaska iz zatvora i polučile uspjeh, nakon čega je Belfort započeo s motivacijskim predavanjima diljem svijeta.

U svojim istupima Belfort otvoreno progovara o svojem sukobu sa zakonom, nužnosti poslovne etike i cijeni koju je platio kada ju nije imao te važnosti učenja na pogreškama koje je napravio tijekom 1990-ih, a kao glavni predavač na konferenciji "The Wolf Strikes Again" sve zaljubljenike u prodaju podučit će uspješnim prodajnim vještinama, tajnim trikovima i poduzetništvu. Prvo predavanje pravog Vuka s Wall Streeta, koje će se

održati u Mozaik Event Centru u Zagrebu, 17. studenog 2023., bit će moguće pratiti i diljem regije, online.

Konferencija "The Wolf Strikes Again" kruna je "Prodajnog mindseta", jedinstvenog koncepta evenata, edukacije i networkinga osmišljenog kako bi pomogao u unaprjeđenju prodajnih vještina, iza kojeg stoji već uigrana ekipa - iskusni predavači, komunikatori i edukatori Saša Tenodi i Vedran Sorić uz podršku poznatog poduzetnika Ognjena Bagatina, ujedno i govornici na konferenciji.

Od svoga osnutka, "Prodajni mindset" radi na profesionalizaciji prodaje i uz pomoć struke otkriva tajne vrhunskih prodavača.

"Cilj konferencije Prodajni mindset: The Wolf Strikes Again je podučiti posjetitelje o naje�ikasnijim i najmoćnijim prodajnim alatima. Kroz priče uspješnih ljudi u prodaji posjetitelji će na konferenciji saznati kako pitanjima proniknuti u potrebe kupca, kako prodaju i razmišljaju vrhunski prodavači i kako postati jedan, a Jordan Belfort je tu jedan od najboljih", poručuje ekipa iz Prodajnog mindseta. Uz Belforta, tijekom idućih mjeseci postat će poznati i ostali sugovornici na konferenciji, a poslije predavanja posjetitelje očekuju i tematski party, kao i gosti iznenađenja.

Ono čega zasigurno neće nedostajati su vrhunska predavanja i predavači, koji će publiku upoznati s naje�ikasnijim prodajnim temama i strategijama.Više informacija o konferenciji možete pronaći na prodajnimindset.com, a ulaznice je moguće kupiti na entrio.hr.

Život u Međimurju 9

Život u Međimurju

30.8 rujna 2022.

GLOBALNO I LOKALNO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

10. studenoga 2023.

Donje Međimurje 17

DONJA DUBRAVA

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tko želi upravljati sportskim prostorima?

U utorak je dovršen po-

stupak primanja Hrvatske Europski san u eurozonu, od 1. siječnja 2023. iduće godine euro će biti

S

Općina Donja Dubrava dajućim zemljištem ukupne službena Najzadoamo valuta. nekoliko dana raspisala je javni natječaj površine 11988 m2, na adrevoljniji su izvoznici će nakon Njemačkejer koja za dodjelu na upravljanje i si Krbulja 19. prestati mukestrožije konverzije, je uvela krikorištenje sportskih građeJavne sportske građevidok političari tvrdeItalija da je terije za migrante, vina u njenom vlasništvu. ne smatraju se prostorima tosjoš jedan povijesni dan je Albanijom dogovorila Riječ je o javnoj sportnamijenjenima za sportaše i za Hrvatsku. god bilo, gradnju višeKako prihvatnih skoj građevini ukupne podaju se na upravljanje i korito je za za Hrvatsku uspjeh centara izbjeglice.

Od 2 vršine 321 m , s nadstrešštenje sportskim udrugama s obzirom svebalkannedaće iduće godinena nova nicom ukupne površine 201 s područja općine na neoposljednjih godina. ska ruta bit će opterećena m2, nogometnim igralištem dređeno vrijeme.

Kuna će seizbjeglica, ipak naćiai s novih 40.000 površine 9707 m2 i pripa(vv) na kovanicama više cijeli će se gradovieura, za izbjeKonkretno, Europljanin kao spomen, tako da Na ne- može danas imati njemačglice graditi u Albaniji. će biti posve zaboravljena. razini Europe govori se već ko državljanstvo i dvije ili Graba je gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama svaki je pradavna Oddobila početka uveliko da bidemokratskih se prihvatni tri kulture.vremena Ako potječe iz KOTORIBA mladić hrvatskih plemena promjena u Hrvatskoj do arapskog centri pomagali u afričkim svijeta, nosit će KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama morao uhvatiti kunu, time danas, kuna odmanjeg gotovo u državama, svejeradi sebi arapsku kulturu i Hoće li Općina uspjeti realizirati projekt rekonstrukcije vrtića, bit će vidljivo do kraja godine propisno je ograđena je dokazivao sposoneželjene valuteIdeja kojojvosu drugi priliva u Europu. identitet,daa je ako je iz ban za ženidbu, točnije suprostavljali REKONSTRUKCIJA Dječjeg vrtića Vrapčić dećih europskihi političke država i mješovitog braka, ondada i je sposoban donijeti sreću primisli postala cijenjeni ce Nere europske birokracije je da treći identitet. izabranici.

Stari su novac. bez odobrenog svojoj Udruga Međimurska i 300 domaćih, a predstavit izbjeglice U kritičnim situacijama nekad, pa čak i u novije Sad kad odlazi u zaslulastavica povodom 35. go- će se izlagači iz Austrije, Maazila ni ne prijeđu granice kao što je ova današnja, doba, odlučiti uzgajali kune lov ženu mirovinu, dišnjice rada u suradnji s đarske, Bugarske, Njemačke, Europske unije. mnogi će s mora hoće lizapona kuniće i zečeve. emocijama pomalo žaliti za Europskim klubom engle- Rumunjske, Srbije, Slovenije, Glavni razlog strožijeg štovati ne samo europske Simbolična tajna kune njom, s prema odlaskom kune gu- zakone skih i patuljastih gušana or- Hrvatske te iz još poneke odnosa migrantima već i suzbijati neje starodio vjerovanje alkemibi destabilizacija se i jedan dio državnog ganizira 30. Međunarodnu zemlje. Europske se izložje vlasti u gativni svoje druge ili čara da ona može uhvatiti suvereniteta. izložbu malih životinja te be održavaju svake dvije europskim zemljama, neke treće kulture u svakodnevovezuPapirologiju za vrtić trebaju srediti do kraja godine, načelnikguje činjenicu da Općina zeca, životu. odnosno kunića. Kuna Hrvatska iodlučile kuna poveengleskihai patuljastih godine sa željom razmjene, su zemlje već da nom svim vlasnicima životinja za Inspektori naložili dodatnu izaštitu naslučajno utapalištu pasaBazen jer dobio u više kunić nisu u jezani su stoljećima.

Ta dugošana u bez školskoj dvorani OŠ ocjenjivanja i nagrađivanja za nj nije spremna opravdao činjenicom da su bili pročelnika neće primati migrante. PiPitanje je kako i na koji nemile događaje i ističu kako čvrstutrajna ogradu, s gustom žicom koja sprečava zičnoj omekšati vezi. Latinski nazivulaz životinja i eventuveza zapravo mnogo Jože Horvata u Kotoribi. Od rezultata uzgoja. tanje migranata postalo je način ili izbjeći su sada poduzeli sve što je alni upad uo nama bazen.

Na na sklisku nepropusnu foliju postavljene suHerman tzv. za zeca jeposljedice lapis, u davno Piše: Ivan-Goran govoripolitičko samima.

U neželjene 17. do 20. oglasnik studenogjavne 2022. za jedinu Izložba seodgovaodržati Elektronički stavkućekoja Kasni rok vruće pitanje više u njihovoj moći da se nešto nisam skijalice, ni vrijeme to se nekako povesrednjem vijeku ubirao se odnosno ljestve s plutačama nabave Republike Hrvatske ra gabaritima pobrojana pod održat će se zasebno dvije pod pokroviteljstvom Opkojem europska desnica kultura, na koje svi EutakvoSanezgražanjem ponovi. na to prie godine zivalo s kamenom mudrosti porez kunovina, mnogo ropljani U četvrtak, 26. listopaisto nalazi navedeni projekt, jednostavnom napomenom izložbe, izložba gušana, te ćine Kotoribe koja ujedno zarađuje političkea poene imaju legitimno općenje reagiraloželimo je nekoliko - Istovremeno nam ići na i alkemijom pretvorbe prostor, o kojima ranije glasiti u društvu AAT u tajda, davanja održana je 21.jesjednica također napomenom da se „Ugovor o financiranju-potizložbas Udruge Međimurska ovim putem poziva sve zaPiše: Vlasta iprije, zbogVugrinec ratova gospodarima koji se vodekli odgovorni pravo.

Nažalost, današnji vijećnika, među njima i nekada su predmetne sprem u tome, srednjem vijeku.

Geothermae, inspekcija nije izvještavano, u odgovoru i kraljevstvima mogla su se aktualnog stoji saziva Općinskog mne radi o ponovljenom postupku, pora“. lastavica povodom 35. goljubljenike u male životinje oko Europe, kako u Ukraratovi ne idu na ruku emdašnji načelnik Saša Horvat. jame za vodu izgrađene zgovoru - Za nikakve nepravilnosti.

Doi različitosti, danas je ostao po- iz draškovskog vijeća Općine Šenkovec.

Kao ponuditelj s kojim je s rokom za dostavu ponuda društva. Osim u skladu platiti i je kuninim krznom. nas oko našla dišnjice postojanja Udruge. da dođu razgledati i posjetiti jini, tako i upriča Izraelu.

– Ako sam dobro shvatio, patiji vraćaju sa svim dozvolama Ovim putem društvo pitanja Mjesnog odbora Kne21. studenim u 10 sati. sklopljena spomenuta potpora znat lapis lazuli, cijenjeni Drugim riječima, na No zašto je kuna uopće društva AAT Geothermae i je nas u prošlost.

Na izložbi će biti izlo- jedinstvenu izložbu malih Zaboravlja se da natječaj za i sOpćina ciljem raspisuje poštovanja visokih eme voli zovec, koji je na navedenoj Rekonstrukcija, premaod navodi se Agencija za plaćaAATdragi Geothermae obavjekamen izdobrih kojeg senado- postojeću ogradu s trima ekoloških postala ili sinonim za utapališta pasanovac završena, od-san ženo do 800 eksponata, životinja. koji je projekt prošao krajem takozvani europski Jedan od standarda i zaštite žanrova, sjednici raspušten, spometekstu javne nabave, podranja u poljoprivredi, ribarstvu i štava zainteresiranu javnost bivala azurna plava boja u bodljikavim žicama koje su novac kao platežno sredgovorili su u Gradu Prelogu, čega će 500 biti inozemnih (vv) 2022. tek sada?

Pa to je ludost, o zajednici europskih dr- čina je poštovanje preokoliša te podzemnih voda asike na nuto je i pitanje projekta rezumijeva građevinske radove ruralnom razvoju, dok je ugokako je, sukladno dobivenim međusobno bile razmaknute srednjem vijeku. stvo i to baš u Hrvatskoj? ali i iz Geothermae na naš upit rekao je. žava utemeljen na razli- ma drugima na temelju izgradnje energane.

Dječjeg vrtića prilikom smjernicama, izvršena sanaci70 cm dodana je gusta Zbog toga je naša kuna okokonstrukcije vezan čitosti za poduzete Pravi razlogkorake. se ne krije – Vjerujem da će to do na zgradama Dječjeg vrtića, voren iznos od 5.046.599,21 kultura i suživotu. razumijevanja ljudskog Radi se o privremenim navečer, Naime, Vrapčić, što je projekt koji je ja bušotinskog prostora pronakon našeg tek- oči dostojanstva sve samo ne obična novča- žica, mi Međimurci bismo resamo u ljepoti i kvaliteti kraja godine biti riješeno, konkretno visokogradnju, sa- kunu, odnosno 669.798,82 Već dvadeset godina i različitosti objektima za testiranje voko njesta je o grabi DONJI VIDOVEC prijavljen za sufinanciranje obnovu i adaptaciju eura. Procijenjena vrijednost jekta Napredna geotermalna koja je postala kli, drot, koji sprečava ulaz nica.

U njoj je skupljeno dvineuvjerljiv je za većinu vi- naciju, krzna, uprte već usu nečem dru- kultura. U svakodnevnoj svijeta u Europu de tijekom izgradnje, a koji i prošao još prošle pad godine objekta, završne zanatske te projekta rekonstrukcije Dječenergana s internalizacijom svojevrsno utapalište pasa jećnika koji su negodovali bio životinja i eventualan u je tisuće godina povijesti. gom.

Za stare Hrvate je kao nove nadu nakon za- komunikaciji s „drugima“ ustracije ćenačelnik. biti u cijelosti sanirani i sredinom prosinca. malersko-farbarske, fasader- jeg vrtića Vrapčić na Elektrona način digla se poprilična prašina No, ako ju divlje živoIpak, zaspojeva, svaki slučaj, našla bazen. kuna bilaameričkog – srećonoša. miranja sna uugljikovih to podrazumijeva razgooj fokus nivelirani s okolnim terenom – Papirologiju za taj potničkom oglasniku javne napostojeće i po- tinje ili pak psi ipak uspiju – Je li to način na koji ske i keramičarske radove. kako ukoji Međimurju, takonitko i na se kao pradavnikao srećonoša Kuna i nije gotovozapravo više neobnove vore, usredotočenost na Ovih dana u dječjem vr- bave u kategoriji dječjih vrtića. racije za nakon završetka izgradnje i hvat trebamo srediti do kraja je pak 600.806,70 eura.Iz stvari funkcioniraju?

Za sve stavljanja dodatne zaštitne nacionalnoj razin, srećonoša, a na teren već i na kovanicama eura. Tko preskočiti ili potrgati, bazen bila obični vjeruje. slušanje, praćenje neverUpitna realizacija tiću u Donjem Vidovcu bilo vrtića zahvaljuju roditeljiumještaenergane pogodine.

S bivšim pročelnikom Amandman na Prijedlog što ne valja optužiti u bivšeg je izašlamagijski, i rudarska inspekciograde dijelu ne prostora nije smrtonosna klopka. puštanjem kažena da Hrvati vole po- više je drevnasan maMožebila li europski balnih signala sugovornika, ma na izvrsnoj suradnji jeHoće doista veselo.uspjeti A kako i ne Državnog koja bi li Općina reagon najkasnije do kraja 2024. je bilo određenih odgađanja proračuna RH za u pročelnika Jedinstvenog ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje sklisku nepropusnu foliju vijest i magiju? gijska tehnološka preživjeti, ne tiče setajna. tolikoU postavljanje pitanja i drugo. Nate koričena bi bilo kad su im stigle nove prikupljanju starog papira lizirati projekt, vidjet će se za me uvjeravao da će to biti godine.

2023. upućen predsjedniku upravnog odjela?, zapitao se Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i migranata, koliko kulture.

Ukratko, svi mi Eurona igračke.

Bilo je tu različitih i Općini Donji Vidovec koji mjesec.

Valja spomenuti i riješeno, no kako je dao otHrvatskog sabora od 23.za Nakon svega samo se movijećnik HNS-a Mladen Hren.

Također, obnovljeno je i kojoj se prije nisu uspjele Europljanin pljani moramo učiti, želi- pokaz, kocki, životinja, drveća, far�inanciranje novčanog dijela da na stranicama Općine pod Nisu uočene danaspostavljeno a novi pročelnik Tomica studenoga 2022. godine u že dodati je li trebalo doći do Bacanjem pogleda na ukupno 12 izlai izaći iz vodene zamke, može imati ili ima dva dr- mo li da naša djeca i unuci popeti mera i drvenog asortimana nagrade od 2000 kn. rubrikom Evidencija ugovora Vranović počinje s radom srekojem se predlaže dodavanje portal javnih nabavki, lako svega ovoga i tko zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim plasu tzv. skijalice, žavljanstva i istovremeno dožive europski san, a ne postavljene za građenje. ononema što je podstavke Naravno, i dalje će sudjeza 2022. No, godinu dinom studenoga, tek tada dugo za rekonstrukciju se pronalazi projekt rekon- u tablici bi graba bila smrtonotoima, za slučaj “probijanja” odnosno Uputili smo pisani upit ljestve s plutačama. više kultura, zahvaljujući rastrganu Europu, kako najvažnije, igračke su nabavlovati u akciji prikupljanja eksplicitno navedene stavke možemo započeti s realnim i opremanje DV-a Šenkovec strukcije Dječjeg vrtića Vrapsna klopka za životinje da se rudarskoj inspekciji da bismo ranije spomenutih zaštitnih i modernim sredstvima bi danas neki htjeli zbog rekonstrukcije vrtića pod ljene od novčane nagrade starog papira i već najavljuju pripremama za projekt, objana iznos od 800.000 eura potčić iz Šenkovca (ponovljeni Isprike za nemile mještani nisu nama obratili. dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a komunikacije. svojih nazadnih ideja. datumom koji je na sjednici koju su dobili u akciji Papir dolazak kontejnera sredisnio je tada načelnik Općine pisuje saborska zastupnica postupak), koji je istekao 30.

A trebalo je imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje (12.12.), već Šenkovec Robert Meglić.

Vlahek. listopada, dok se na stranici naveo nomBan 10. mjeseca. nijenačelnik smeće, Unimera iz je Ča- Boška smo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i pokovca, za osvojeno 2. mjesto (vv) životinjama koje su ulazile u Prema onome što su nam reovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju.

Međunarodna izložba malih životinja

Inspektori naložili Hoćedodatnu li Općina Šenkovec ostati mazaštitu na utapalištu bez oko pasa pet milijuna kuna?

Stari papir za nove igračke

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLApostao je velika džukela Mali slatki pesek

P

išući tekst o invaziv- ljubimca, oni se vode isklju- raznosi čarape, izgrize dječje sandučić za pisma jer “pesek” poziv veterinaru za uslugu Međimurci, otvorite vrata špajzi nim vrstama, odnosno čivo izgledom šteneta, malog, tenisiceiilipalnici žnirance na gazdi- skače ko na federima. uspavljivanja također nije

U

o malim kornjačama slatkog i milog peseka. Vidi nim cipelama. Ne daj Bože da I onda zaključak, što će Međimurju ćelepi, naravno veliki in- svesetopopiški događau istog dana jer dostapastoga, samo kojenašem su odrasle pa nisuilivišeprivući kak je kak bombonček!, gazdaričine sa- imamo nama takav koji radi sašto sve uzimamo zdravo se ne događa ništa ili teres Međimuraca.

S je u svemu tome najvažnibile onako slatke i mile kao u najčešće su riječi s kojima lonke. Iz tjedna u tjedan, psić mo štetu, a bio je tak mali pak jesjetila sve prepuno i naPri satnicu, Međimurja. gotovo.Drugim Doći ćeriječima, ljudi iz početku, sam se malih gaobzirom nose doma. tome ni- ja jepromocija sve nestašniji i sve veći pa zai sladak. je u Pitanje natiskano samouhoće li tona cijele pozivamo peseka.manifestacijama. proglašenje je važno onajorača kojoj se pasmiviše nejeboravi sobi, već trebaHrvatske, ga se riješiti.

NaravPri tome ne mislimo samovoli16 ni sati, a najuzornije ženeće turističke zajednice, i seno, naprva gostoljubivost bogatu Naime, većina ljudi radi, odnosno koliko balkonu ili dvorištu.uredi E i tu raadresa suiprijatelji, na lokalne i one naciosrodne i enogastronomiju, sati,kujsek pa je narasti, za zaključiti onda životinjeveć i ima kućne ljubim-u 17 mali koliko kojekakve di nered jer trebaudruge prostor za rodbina, susjedi, nopanitko ne ce. Neki mačkama,da mu prostorai treba i ostalih trčanje, skače preko ograde želi velikogto odraslog psa. Sljenalne.

Takosujeskloniji idući vikend, se očekuje dolazak vi- društva prepoznati, htjeti se pokažimo što imamo.

DINU,kako Gajeva 5novinari neki dokto ima onih kojisokih uvjeta za život. pa tamani mačke deći na redu je azil, no oni su gostiju iz Zagreba, pri uključiti u svesusjedove to pa makar i Izvadimo iz podruma i špajzi mipsima, volimo *Vaš specijalist za specijalne I tako, mali kujsek stiže drže i jedne i druge.

Nažaili kokoši, kopa po travnjaku. ionako prepuni.

Osim, ako čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. koščično ulje, meso z tiblireći, “za bika zatuči”. za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće lost ima i onih koji se mogu u novu obitelj koja ga redom Sve je to još nekako, no muke ga se tijekom noći ne ostaNaime, u subotu, 8. li- Mariju Vučković.

Jer ne treba se kao ce, međimursku gibanicu, svrstatiPrelog u kategoriju kojoj ne mazi pazi, gunđavidjeti kak se uvrijeđena su veće ako pokazuje vi preko ograde. Međutim, stopada, je domaLijepoi je napokon Gera ljutiti zube ako i domaće pekmeze, zimnicu, ni spominjati ime. popiški i uneredi na novom netko napada a poštar sireve pas ima i vrlo je lako ćin želim Državnog natjecanja u Uda se nacionalne manifestanijeprolaznike, slučajno pozvan, i uz čip to �ina vina. namjeri da nabave kućnog tepihu u dnevnoj sobi, kad se ne usudi ni ček spustiti u pronaći vlasnika.

Telefonski oranju, a Čakovec Izbora za cije sele u naš kraj, da mi izostavljen s popisa. To je Prilika je to da se pokaže

najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

urodio plodom. Štoviše, još

taste suvenirnice, Međimurske morali odslušati bukvicu riznice, pozovimo ljude jer o neodgovornom vlasniku. mnogi neonda znaju što imamo, I kaj preostaje?

Stašto uzgajamo na svojim viti psa u auto i odvesti ga što imanjima. dalje od mjesta stanovanja, Ne budimo dalje samonajbolje negdjeiduboko u šumu i nadati se da neće stići zatajni Međimurci kojima prijesamo vas. rad, a ne i jekući važan Nažalost,rezultata to je stvarna prezentacija tog priča i nimalo neuobičajena. rada! Ne dozvolimo našim Stoga, prijeda nabavke ljubimca, političari i na polju podobro razmislite raspitajte ljoprivrede budui u prvom se štoIskoristimo želite! planu! priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

10. studenoga 2023.

TRAGOM VAŠIH pitanja što je uzrok trovanja hranom zbog kojeg su pojedinci završili s krvavim proljevom u bolnici

Sumnja pala na obroke iz Međimurse hiže - Uzrok zaraze nije naša naša hrana, svi nalazi inspekcije su bili negativni, kaže ugostitelj Boris Novak Tko kontrolira hranu i što jedemo, aktualna je tema ne samo zbog slučaja trovanja vodom i skandala koji potresa Hrvatsku. Sporadično trovanje se događa i s hranom. O slučaju trovanja hranom koji se dogodilo nešto prije blagdana Svih svetih izvijestio nas je građanin. Zamolio nas je da istražimo slučaj o tome da se nekolicina radnika otrovala hranom iz čakovečkog lokala Međimurska hiža, od kojih su neki od njih s krvavim proljevom završili na liječenju u bolnici.

Tragom njegova pitanja odgovore smo zatražili u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, koji je prva adresa za potvrdu je li bilo slučajeva trovanja hranom na našem području.

Zamolili smo ih za odgovor o kakvoj je zarazi bila riječ, koliko ljudi se zarazilo, je li u lokalu bila sanitarna inspekcija i što je poduzeto po tom pitanju.

Uz oboljele testirano 9 djelatnika restorana Odgovorila nam je Marina Payerl-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, koji donosimo u nastavku: - Djelatnost za epidemiologiju 20. listopada informirana je od specijalista mikrobiologije o izoliranoj patogenoj bakteriji kod 6 osoba, a koja se prenosi kontaminiranom hranom, vodom i/ili direktnim / indirektnim kontaktom.

Sve oboljele osobe su 20. listopada 2023 kontaktirane i javljaju se u epidemiološku ambulantu.

Obradom se saznaje o još jednoj oboljeloj osobi s područja susjedne županije.

Epidemiološka poveznica svih oboljelih (7 osoba) bila je konzumacija obroka iz jednog restorana nekoliko dana prije pojave znakova bolesti. Oboljele osobe nisu djelatnici restorana.

Isti dan obaviještena je Uprava za sanitarnu inspekciju te Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Uz prisutnost sanitarne inspekcije 20. listopada 2023. učinjen je epidemiološki izvid u restoran gdje se ukazalo na određene higijensko-sanitarne propuste, a rješenje o istome izdala je Uprava za sanitarnu inspekciju.

Uz oboljele osobe epidemiološkom obradom je obuhvaćeno 9 djelatnika restorana te još 6 osoba iz opće populacije i kod tih 15 osoba mikrobiološkom obradom nije utvrđena patogena bakterija u stolici.

Sve oboljele osobe u potpunosti su se oporavile.

Svi daljnji postupci prema restoranu su u nadležnosti Uprave za sanitarnu inspekciju, odgovorila nam je Marina Payerl-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo.

RUMUNJKA prikupljala novac za nepostojeću udrugu

Dolijala lažna humanitarka

Boris Novak: Nije dokazano da je uzrok zaraze naša hrana

Boris Novak, ugostitelj: Bila je inspekcija i svi nalazi su negativni Borisa Novaka, vlasnika restorana Međimurska hiža, pitali smo što se dogodilo, jer se trovanje povezuje s hranom iz njihova restorana.

- Nije dokazano da je uzrok zaraze naša hrana, kazao je. Dodao je: Kod nas je bila inspekcija, uzeli su uzorke na testiranje i svi nalazi su bili negativni. Pripremamo od 500 do 600 obroka i nema šanse da je u pitanju naša hrana, kazao je te dodao da su se ljudi s probavnim problemima javili četiri dana poslije konzumiranja njihove hrane.

Pitanje što su poduzeli u ovom slučaju uputili smo i Upravi za sanitarnu inspekciju u Državni inspektorat Republike Hrvatske, ali do zadanog roka odgovor na pitanje što su poduzeli u navedenom slučaju nismo dobili, a na telefon se ne javljaju. (BMO, foto: Z. Vrzan)

DVA AUTA DVA AUTA uu Donjem DonjemVidovcu Vidovcuzavršila završilau ušumi šumi

Oduzeo prednost prolaska

Oduzeo prednost prolaska U petak, 3. studenoga, oko 15 sati na raskrižju priU petak, 3. studenoga, lazne ceste vikend-kućama oko 15 sati na raskrižju prii nerazvrstane ceste prema lazne ceste vikend-kućama Donjem Vidovcu, 32-godišnji ivozač nerazvrstane ceste prema osobnog auta s područDonjem Vidovcu, 32-godišnji ja općine Svete Marije vozio vozač osobnog auta koja s podse prilaznom cestom na ručja općine Svete Marije priključku javnoj cesti ima vozio se prilaznom cestom izgrađen kolnik. Prilikom dokoja na priključku laskom do raskrižja sjavnoj kolnicesti ima izgrađen kolnik. kom lokalne ceste ušao je u Prilikom dolaskom do raraskrižje zadržavajući smjer

kretanja prema nerazvrstanoj cesti u smjeru Donjeg skrižja s kolnikom lokalne Vidovca, a da nije propustio ceste ušao je u raskrižje zasva vozila koja se kreću tom državajući smjer kretanja cestom. Zbog opisane situaprema nerazvrstanoj cesti cije je u njegovo vozilo udario u smjeru Donjeg Vidovca, a osobni automobil čakovečkih da nije propustio svakojim vozila registarskih oznaka je koja se kreću tom cestom. kolnikom lokalne ceste upravZbog opisane situacije ljala 37-godišnjakinja. je u njegovo vozilo Uslijed udaraudario osobniosobautoni automobil čakovečkih mobil kojim je upravljala žeregistarskih oznaka na je u zanošenju sišaokojim izvan

PRIJEVARA na koju je nasjeo 40-godišnjak

je kolnikom lokalne ceste čega je došlo do prevrtanja upravljala 37-godišnjakinja. vozila na bok.

Uslijed udara osobni auOboje vozača su vozilom tomobil je upravljala hitne pomoći Vozači sukojim u prometnoj zadobili lake tjelesne ozljedeprevezeni u žena je u zanošenju sišao Županijsku bolnicu Čakokolnika udesno niz cestovnu Oboje vozača su vozilom izvan udesnoautomoniz ce- vec, je utvrđeno su kosinu,kolnika dok je osobni hitnegdje pomoći prevezenida u Žustovnu kosinu, dok je osobni u prometnoj nesreći zadobili bil kojim je upravljao muška- panijsku bolnicu Čakovec, gdje automobil kojimsišao je upravtjelesne Vozač rac u zanošenju izvan lake je utvrđeno daozljede. su u prometnoj ljao muškarac u zanošenju će biti prekršajno sankcikolnika ulijevo niz cestovnu nesreći zadobili lake tjelesne sišao izvan kolnika kosinu, nakon čega jeulijevo došlo oniran. ozljede. Vozač će biti prekrniz cestovnu kosinu, nakon (sh) do prevrtanja vozila na bok. šajno sankcioniran. (sh)

“Uložio” nekoliko tisuća eura u kriptovalute Čakovečki policajci primili su kaznenu prijavu 40-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela računalne prijevare na njegovu štetu.

Oštećeni je početkom rujna ove godine s namjerom ulaganja u kriptovalute putem mobilnih aplikacija stupio u kontakt s nepoznatom osobom. Na zahtjev prevaranta

Crna kronika 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

registrirao se na online račun za kriptovalute te pritom uložio nekoliko tisuća eura. Nakon nekog vremena zatražio je isplatu svoje zarade, ali je kao uvjet za isplatu od njega zatražen novac. Oštećeni je odbio izvršiti dodatnu uplatu, dok mu njegov uloženi novac nije isplaćen. U nekoliko navrata pokušavao je stupiti u

kontakt s prevarantom, ali nije uspio zbog čega je prijevaru odlučio prijaviti policiji.

Protiv počinitelja zbog počinjena kaznenog djela računalne prijevare podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Upozoravamo građane da budu oprezni kako ne bi postali žrtve investicijskih

prijevara. Osim što je samo ulaganje u kriptovalute rizično, postoji opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada. Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani �inancijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac. (sh)

Danima su dvije ljubazne ženske osobe zaustavljale ljude po Čakovcu tražeći donaciju za izgradnju Međunarodnog centra u organizaciji Nacionalne udruge za gluhe i tjelesno potlačene ljude i za siromašnu djecu. Naravno, Međimurci dobra srca, nasjeli su na prevaru i davali novac.

Naime, uspostavilo se da je riječ o nepostojećoj udruzi pa je na teren krenula i Policijska uprava međimurska. U srijedu, 8. studenoga, nešto prije 10 sati u krugu Županijske bolnice u Čakovcu, zatekla je 39-godišnju rumunjsku državljanku koja je od prolaznika tražila novčanu milostinju. Kako stoji u izvješću Policije, pritom je lažno navodila kako prikuplja donacije za Nacionalnu udrugu za gluhe i tjelesno potlačene ljude i za siromašnu djecu. Policijski službenici oduzeli su joj protupravno prikupljeni novac.

Novčana kazna zbog prosjačenja

Zbog prosjačenja te time počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, okrivljena je kažnjena novčanom kaznom te joj

izrečena mjere opreza zabrane posjećivanja područja Čakovca.

Pazite kome dajete novac

Policija upozorava građane da se u posljednjih nekoliko dana na području Čakovca i Preloga pojavljuju osobe koje prikupljaju donacije za razne udruge osoba s invaliditetom te pritom predočuju lažne iskaznice.

Naglašava kako su lažna prikupljanja donacija izvrstan paravan za činjenje kaznenih djela protiv imovine Tako je na području Čakovca početkom rujna ove godine nepoznati mlađi muškarac prišao 21-godišnjakinji, predstavljajući se kao gluha osoba te pritom tražeći novčanu donaciju.

Nakon što mu je oštećena predala manji novčani iznos, iskoristio je prigodu te joj iz novčanika ukrao nekoliko stotina eura. Naime, u znak zahvale za donaciju, muškarac ju je zagrlio i pri tome joj ukrao novčanik.

Također, slični slučajevi prikupljanja lažnih donacija i pritom činjenja kaznenih djela, evidentirani su i na području Varaždina te u okolnim županijama. (vv) (sh)

ZEBANEC

Maloljetnik i tri djeteta ukrali općinske kamere Međimurska policija izvijestila je da je nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja utvrđeno kako su mlađi maloljetnik i tri djeteta počinili kazneno djelo krađe.

Naime, sumnja se kako su krajem travnja ove godine u Selnici, dijelu naselja zvanom Novo Selo, ukrali dvije bežične kamere, vlasništvo Općine Selnice, a koje su bile postavljene s ciljem prikupljanja podataka o ilegalnom odlaganju otpada. Materijalna šteta procijenjena je na 1283,75 eura.

- To se dogodilo u Zebancu na samoj granici s

GORNJI KURŠANEC

Murskim Središćem gdje se nalazi ilegalno odlagalište otpada. Ukrali su nam dvije kamere, a treća kamera bila je slomljena, objasnio nam je načelnik Ervin Vičević.

Zbog počinjenja kaznenog djela krađe prema mlađem maloljetniku podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku, dok će se prema djeci podnijeti opće posebno izvješće jer se kazneno zakonodavstvo ne primjenjuje prema djetetu koje u vrijeme počinjenja djela nije navršilo 14 godina. (sh)

Vozio se mopedom pa ga ugrizla dva psa U ponedjeljak, 6. studenoga 2023. godine, nešto poslije 14 sati na obali rijeke Drave, nedaleko od Gornjeg Kuršanca, 71-godišnja hrvatska državljanka i 63-godišnji austrijski državljanin prilikom šetnje nisu držali svoje pse pod nadzorom. Uslijed opisane situacije psi su potrčali za 70-godišnjakom koji je upravljao mopedom.

Nakon što su ga sustigli, oba psa ugrizla su ga za li-

jevu nogu. Ozlijeđeni 70-godišnjak zatražio je liječničku pomoć u čakovečkoj bolnici, gdje su mu ozljede sanirane te je utvrđeno kako je u događaju lakše ozlijeđen.

Zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, vlasnici pasa novčano će se sankcionirati. O događaju će se izvijestiti nadležna veterinarska inspekcija te komunalno redarstvo. (sh)

10 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VANJI NIKOLIĆU prva nagrada

Kaže se Čakovec trijumfirao u Vukovaru Film Kaže se Čakovec, autora i redatelja Vanje Nikolića, poznatog čakovečkog �ilmaša, započeo je svoj festivalski put s impozantnom pobjedom. Na nedavno održanom Klein Film Festivalu u Vukovaru, gdje se natjecao s međunarodnim �ilmskim ostvarenjima, �ilm je osvojio prvu nagradu u izrazito jakoj konkurenciji.

Ovaj festival je okupio �ilmove koji su već imali svoje premijere na prestižnim festivalima poput onog u Berlinu te �ilmove s impresivnim budžetima koji su znatno nadmašivali sredstva koja su bila na raspolaganju za Kaže se Čakovec. Unatoč tome, �ilm je zasjao kao pobjednik. Žiri ovog festivala činili su japanski redatelj Akiyoshi Imazeki, iskusni scenarist i

10. studenoga 2023.

BORBA PROTIV kružnog toka na križanju Sajmišne ulice i Špinčićeve ulice

Dva puta smo gradili istu cestu, a sada još i rotor!

- Nije dovoljno što se pogodovalo investitoru za izgradnju Stop Shopa, nego će se sada još i graditi rotor?! Vidimo da rotor tamo uopće nije potreban. Niti ima gužvi niti zastoja, napao je Stjepan Kovač Piše: Dora Vadlja

Redatelj Vanja Nikolić iz Čakovca profesor scenaristike Milan Puzić te renomirana direktorica fotogra�ije Jovana Milanko. Film je prijavljen na još desetak festivala u istom krugu, pa s nestrpljenjem očekujemo rezultate njihove selekcije. (dv)

Susret Marka Fleminga i gradonačelnice Ljerke Cividini

Na protekloj sjednici Gradskog vijeća Grada Čakovca, koju su potencirali oporbeni vijećnici, predložena je rasprava o ukidanju odluke o gradnji rotora na križanju Sajmišne ulice i Špinčićeve ulice.

Naime, oporba smatra kako bi sredstva namijenjena za izgradnju rotora na spomenutom raskrižju, kod novog trgovačkog centra Stop Shop trebalo prenamijeniti za izgradnju IV. osnovne škole Čakovec. No, oporbeni naum nije upalio jer ta točka, kao ni ostale, nisu bile usvojene.

U obrazloženju koji je dala oporba, kako je nedavno otvoren trgovački centar Stop Shop, vidljivo je da ne postoji gužva u prometu na navedenom području, da nema

prometnih poteškoća te građani bez problema voze prometnicama u tom dijelu grada. Najžešći protivnik odluke o izgradnji rotora je oporbeni vijećnik HSS-a Stjepan Kovač koji je oštro napao na protekloj sjednici.

Stjepan Kovač: Dvaput je dvaput!

- Nije dovoljno što se pogodovalo investitoru za izgradnju Stop Shopa, nego će se sada još i graditi rotor?!

Vidimo da rotor tamo uopće nije potreban.

Niti ima gužvi niti zastoja. Sad kad je cesta još zatvorena nema zastoja, a kamoli kad se otvori.

Smatram da je to bačen novac. Pogotovo kad se otvori cesta koju sad već plaćamo dva puta, a nije ni otvorena. Za mojeg mandata bio je raspisan natječaj za izgradnju ceste Ulice 34. inženjerijske bojne i Špin-

čićeve ulice, u vrijednosti 1,9 milijuna kuna. Provodile su ga stručne službe i znam da je to bio iznos za kompletnu izgradnju ceste.

Mi smo natječaj raspisali u vrijeme izbora i onda se ljeti radilo. Za taj iznos vi ste kao otvarali cestu koja je bila samo djelomično rješena, nazvali ste to prva faza, za taj novac koji smo mi predvidjeli za kompletnu cestu, vi ste napravili samo dio. Znači pola se napravilo, a po iznosu se sve naplatilo.

Da bi ove godine krenuli u rekonstrukciju iste ceste i to u iznosu od 417,756 tisuća eura. I kao da to nije dovoljno, nego će sada građani plaćati i rotor, rekao je Stjepan Kovač.

Nije dovoljno da postoji sumnja o muljaži oko građenja i proširenja zemljišta investitoru Stop Shopa, nastavlja Kovač, nego ste mu još složili i pristupne ceste.

- Znači mi se sada zadužuje-

mo za rotor koji uopće nije potreban i ceste radimo dva puta jer dva puta je dva puta! Vidimo kako gradonačelnica brine o �inancijama Grada Čakovca, prozvao je Kovač Ljerku Cividini koja je glasno odgovorila:

Ljerka Cividini: Kako vas nije sram, stvarno ste pretjerali!

- To mi govori netko tko je ostavio dug od 12 milijuna kuna, netko tko je prometni stručnjak i tko je u svom mandatu jedino napravio svoju ulicu. Kako Vas nije sram? Stvarno ste pretjerali, povikala je gradonačelnica.

U cijelu raspravu upleo se i predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga i rekao kako se moraju držati poslovnika. Dao je riječ Stjepanu Kovaču, kako je Grad Čakovec ostavljen u plusu, a ne u minusu.

PREDSTAVLJENA nova zbirka kratkih priča AMERIKA do Čakovca

Puno priče ili pak potencijalna suradnja?

U posjetu Čakovcu boravio je otpravnik poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Mark Fleming. Tom prilikom susreo se i s gradonačelnicom Čakovca Ljerkom Cividini, a razgovarali su o mogućim oblicima suradnje.

Kako je rekao, obilazeći Hrvatsku, uvjerio se da je sjever zemlje jedan od najrazvijenijih i najdinamičnijih u zemlji. Stoga je iz prve ruke želio doznati kakvi su planovi Grada Čakovca u poticanju gospodarskog razvoja te kakve oblike suradnje želimo. Gradonačelnica je predstavljajući potencijale i planove rekla da je naše gospodarstvo �leksibilno, izvozno orijentirano i sklono inovacijama.

Nekad dominantni tekstil i građevinu zamjenjuju nove gospodarske grane, poput IT-a i turizma. Tim tvrtkama upravljaju te u njima rade mahom mlađi ljudi, a mnoge od njih u nekoliko godina iz „garaže“ izrasle su u eu-

ropski poznata poduzeća.

Američki investitori skloni su ulagati upravo u takve kompanije, rekao je otpravnik poslova, a i u Hrvatskoj, unatoč tome što smo mala zemlja, ima dosta uspješnih primjera.

Razgovaralo se i o razmjeni učenika i studenata te suradnji između naših i američkih visokoškolskih ustanova, gdje također postoji potencijal za unapređenje odnosa. Dogovoreno je da se u skoro vrijeme u Čakovcu organizira sastanak između predstavnika američkog veleposlanstva koji se bave ovim područjem, ravnateljima osnovnih i srednjih škola te dekanima visokoškolskih ustanova koje djeluju u našem gradu.

Zanimljivo je da Američko veleposlanstvo već surađuje s lokalnim gospodarstvenicima, pa tako za svoje protokolarne poklone kupuju pivo iz čakovečke pivovare „Međimurski lepi dečki“. (dv)

Nula previše otkrila dušu prof. Pranjića Kristian Novak i profesor Ivan Pranjić vodili su prijateljski dijalog, obogaćen simpatičnim dosjetkama i dubokim mislima pred punom aulom Gimnazije J. Slavenskog Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko

U petak, 3. studenoga, prepuna aula Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec bila je poprište svečanog predstavljanja zbirke kratkih priča Nula previše, autora prof.

Ivana Pranjića, nekadašnjeg predsjednika i aktualnog dopredsjednika Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.

Profesor i učenik

Svečanost je započela pod vodstvom spretnih gimnazijskih učenika, koji su se sjajno nosili s ulogom voditelja programa. Prisutnima su se uime domaćina obratili ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Sandra Breka-Ovčar te predsjednik čakovečkog Matičina ogranka Zoran

Turk. Zbirka Nula previše autora prof. Ivana Pranjića bila je glavna tema večeri, a o njoj su govorili sam autor te urednik, poznati književnik i nekadašnji učenik profesora Pranjića, Kristian Novak.

Razgovor između autora i urednika oblikovan je kao prijateljski dijalog, obogaćen simpatičnim dosjetkama i dubokim mislima. Ovaj pristup održao je pažnju publike potpuno angažiranom tijekom cijelog programa.

Poseban naglasak stavljen je na proces stvaranja zbirke, objavljene u nakladi OceanMore i nedavno uvrštene na prestižni Popis 100 najboljih knjiga za ljeto 2023. Također, raspravljalo se o mogućim budućim književnim djelima profesora Pranjića.

Profesor Ivan Pranjić i književnik Kris�an Novak Umjetnički dio večeri obogatili su operna pjevačica Tamara Korunek Lesar i gitarist Marko Žerjav izvodeći pjesme koje su posebno odražavale bogatstvo simbolike Međimurja i bosanskohercegovačkog prostora.

Dugogodišnja karijera u obrazovanju

Svojom prisutnošću na predstavljanju profesor Ivan Pranjić okupio je impresivan broj ljudi koji su obilježili njegovu dugogodišnju karijeru u međimurskom obrazovanju. Na događanju su bili njegovi nekadašnji kolege

iz profesorskog svijeta, stariji i mlađi učenici, članovi Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, prijatelji iz Bosne i Hercegovine te mnogi drugi poklonici njegova rada. Ova velika prisutnost i podrška najbolje su svjedočile o značaju ovog djela i poštovanju koje je autor zaslužio. To se najbolje ogledalo u broju prodanih knjiga i redu ljudi koji su čekali autorovu posvetu.

Zbirka Nula previše prof.

Ivana Pranjića ostavlja neizbrisiv trag u literarnom svijetu te je ovaj događaj bio još jedan dokaz njegove iznimne karijere i doprinosa književnosti.

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SPORTSKO-GIMNASTIČKI CENTAR SGC Aton ide u prodaju zbog višegodišnjeg minusa u poslovanju

Stevo Tkalčec: Primorani smo prodati Aton za 3,170 milijuna eura Uistinu smo dali svoj maksimum čitavih 15 godina, ne samo financijski, već i osobni, pa ako to više nikome ne treba, ne treba ni meni jer smatram da smo dovoljno dugo pomagali društvenoj zajednici na svoju štetu, istaknuo je vlasnik Atona Piše: Dora Vadlja Stevo Tkalčec, vlasnik trgovačkog društva Aton, Sportsko-gimnastičkog centra SGC Aton, sazvao je novinarsku konferenciju na kojoj je najavio prodaju tog sportskog objekta koji već godinama posluje u minusu. Taj sportski objekt u Nedelišću otvoren je 2008. godine, a kako se čini, bit će otvoren do kraja ove godine.

Nakon toga, ako se ne nađe kupac, Aton će se jednostavno zatvoriti. Sportski objekt izgrađen je na općinskom zemljištu, a privatni investitor je Aton d.o.o. I Aton i Općina Nedelišće u projekt izgradnje SGC-a na načelima javno-privatnog partnerstva ušli su s određenim očekivanjima, a koja su iskazana još u elaboratu iz 2006. godine, tako i u samom ugovoru.

Jedno od osnovnih očekivanja bilo je da će se dvorana upotrebljavati planiranih 1440 sati godišnje za sport i kulturu te 105 utakmica svake godine.

Bilo je očekivano i održavanje sajmova, kao i korištenje dvoranom za potrebe planirane nove osnovne škole.

Minus od 100 tisuća eura

No, ništa se od toga nije ostvarilo prema očekivanjima.

Prvo od tih 1400 sati godišnje, došli su do 1000, a nova osnovna škola ni do danas nije izgrađena. Uz sva noćenja i korištenja sportskih dionika, Aton godinama posluje s minusom od 100 tisuća eura.

- Godine 2020., pokušavajući sanirati nastale gubitke i održati funkcioniranje SGC-a, reorganizirali smo poslovanje pri čemu je došlo do otpuštanja jedne trećine djelatnika i smanjivanja samih troškova poslovanja za koje smo smatrali da nisu neophodni za daljnji rad Centra.

Potporu Stevi Tkalčecu dali su Josip Bacinger, predstavnik tvrtke Bercon, koja je radila ugovor o pravu građenja za općinu i vijećnik Mladen Posavec (NL Ma�ja Posavec) Međutim, zbog nastale globalne situacije i nesigurnosti, dolazi do rasta cijena svih režijskih troškova, kao i ostalih troškova poslovanja čime, bez obzira na reorganizaciju, nisu ostvareni željeni efekti, dok se očekivani prihodi od korištenja dvoranom i dalje nisu ostvarivali.

O svemu tome bio je informiran i sadašnji načelnik općine Nikola Novak, koji mi je prilikom našeg razgovora o tome kako će i poslovna 2022. ponovo završiti gubitkom u poslovanju kazao da će Općina kupiti SGC, što je bilo i obrazloženje zašto je u proračunu za korištenje dvoranom u 2023. bilo svega 50 tisuća eura.

Stevo Tkalčec Općini je ponudio tri opcije, prodaju SGC-a Općini Nedelišće prema izvršenoj procjeni uz beskamatnu otplatu na 12 godina, etažiranje i prodaju polivalentne dvorane s pripadajućim sadržajima, po vrijednosti 60 posto od procijenjene i izmjena ugovora, uz beskamatnu otplatu na 10 godina ili izmjenu ugovora u kojem bi se Općina obvezala uzeti u zakup planiranih 1440 sati za potrebe sporta i kulture te 105 utakmica, dok bi se cijena de�inirana ugovorom indeksirala 1. rujna svake godine pri čemu bi s 50 posto sudjelovao rast cijena na malo, a 50 posto rast bruto plaća u Međimurskoj županiji, sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Kako je Tkalčec istaknuo, 29. lipnja ove godine, odvjetnik Bojan Bacinger, kao punomoćnik Općine, dostavlja dopis u kojem odgovara kako kupnja SGC-a Općini nije prihvatljiva, kao ni polivalentne dvorane s pripadajućim sadržajima, ali da je suglasna da se ugovorno

uredi način korištenja dvoranom prema predloženom modelu 1440 sati godišnje za sport i kulturu, 105 utakmica svake godine i da je predložena indeksacija cijena prihvatljiva, što nam je i načelnik Novak potvrdio.

- Sazvan je novi sastanak u prostorijama Općine, a tijekom rasprave o navedenim prijedlozima načelnik je rekao kako oni ne mogu postići taj fond sati te da su oni utvrdili iznos koji bi mogli godišnje plaćati, da gimnastičku dvoranu ne misle plaćati iako je GK Nedelišće udruga s područja općine, a da je kupnja polivalentne dvorane za potrebe škole u nadležnosti Županije čime smo bili upućeni na razgovor sa županom. Uspjeli smo dogovoriti sastanak sa županom koji je održan 20. srpnja u Županiji, s time da moram naglasiti kako smo o istoj temi razgovarali još u veljači 2022. godine kada je župan rekao da izdržimo još godinu jer će se u 2023. sve riješiti, kojom prilikom sam župana ponovo upoznao s ozbiljnošću ove situacije pa je ponovio da njega zanima dvorana za potrebe škole koja će se graditi na zemljištu do ATON-a. Tom prigodom jasno je izrazio stav kako je sasvim logično, budući da dvorana za potrebe škole već postoji, da se ona samo pripoji novoj školi. Osim toga ponuđeni uvjeti za Županijino preuzimanje dvorane bili su isti kao i oni Općine Nedelišće, a što je gotovo 3 puta jeftinije od gradnje nove, istaknuo je vlasnik Atona.

Nastavlja kako do danas odgovor župana nije dobio, a što ujedno jedino može značiti kako ne postoji interes

VISOKA DRAVA ponovno zaprijetila Nedelišću

Županije za rješavanje nastale situacije.

- U vrijeme strahovitih pritisaka za velikim potrebama koje zahtijeva razvoj društva i jedinica lokalne samouprave, od potrebnih ulaganja u infrastrukturu, izgradnje škola i dvorana, dječjih vrtića, prostora za potrebe mladih, kulturu itd., nevjerojatno je ignoriranje i takav odnos prema Centru kakav nemaju daleko veći gradovi u Republici Hrvatskoj, a da nije bilo potrebno uložiti značajna proračunska sredstva.

Ne mogu više financirati Aton na svoju štetu

Stoga se od nas više ne može očekivati da, na svoju štetu, �inanciramo rad SGC-a, a u korist Nedelišća i cijelog Međimurja. Našu samozatajnost i zadovoljstvo učinjenim smatrali smo svojom prednošću u izgradnji ovog objekta jer je on ipak u Nedelišću, u Međimurju i vrijednost uložena u ovaj objekt zauvijek ostaje tu, međutim, još jednu godinu nije iskazan interes za pronalaženjem konačnog dugoročnog rješenja ove problematike. Uistinu smo dali svoj maksimum čitavih 15 godina, ne samo �inancijski, već i osobni, pa ako to više nikome ne treba, ne treba ni meni jer smatram da smo dovoljno dugo pomagali društvenoj zajednici na svoju štetu, a sada je vrijeme da se posvetimo sebi i osobnoj egzistenciji, zaključio je Tkalčec.

Pitali smo i načelnika Nikolu Novaka što je Općina spremna napraviti po pitanju “spašavanja” Atona. Novak je rekao kako je Općina Nedelišće zainteresirana za kupnju cijelog SGC-a Aton, a o uvjetima kupnje će razgovarati s vlasnikom Centra.

Preventivno postavljene boks-barijere Još je proteklog vikenda bio najavljen viši vodostaj Drave koja prijeti Nedelišću. Kako nam je rekao načelnik Nikola Novak, preventivno su postav-

ljene boks-barijere na najkritičnijem dijelu nasipa, koji je najniži. Radi se o dijelu nasipa koji se problematičnim pokazao u kolovozu zbog također

vodenog vala koji je protjecao iz Austrije. Na tom dijelu su tri vreće bile pod vodom, a iako je sad bila najavljena manja količina vode, preventivno su na-

pravljene boks-barijere visine jednog metra. Kod dalekovoda je također napravljeno ojačanje nasipa, no u tom području srećom uopće nije bilo vode. (dv)

Središnje Međimurje 11 NEDELIŠĆE

Zavrtje postaje moderan kvart Općina Nedelišće jasno izražava svoju želju da mladi ostanu na području općine te se kroz projekt stambene zone Zavrtja osigurava prostor na kojem mogu graditi svoje buduće domove.

No, ono što ovaj projekt čini još značajnijim jest njegova povezanost s ciljem Općine Nedelišće da stvori poticajno okruženje za mlade stanovnike.

Potpisivanjem ugovora s Hidrotehnikom d.o.o. iz Savske Vesi, Općina Nedelišće je označila početak projekta koji će značajno unaprijediti stambeno područje Zavrtje u Nedelišću. Ugovor, čija ukupna vrijednost iznosi 436.688,75 eura s PDV-om, obuhvaća niz ključnih radova na području stambene

zone Zavrtje koji će započeti početkom prosinca.

Glavni cilj projekta je oblikovanje uličnih koridora, iskop i izrada tampona, a izvodit će se različiti radovi, uključujući skidanje humusa, širok iskop i nasipavanje šljunka. Time će se pripremiti teren za buduće gradnje i stvaranje novih prometnica koje će služiti stanovnicima Nedelišća. Općina se nada da će radovi na stambenoj izgradnji uskoro započeti, stvarajući nove prilike za mlade i pridonoseći prosperitetu Općine.

Općina Nedelišće ostaje predana podršci svojim građanima, a ovaj ugovor s Hidrotehnikom d.o.o. predstavlja važan korak prema ostvarenju tog cilja. (dv)

REKONSTRUKCIJA KRIŽANJA u Nedelišću

Zatvorena Trnavska i Nazorova do kraja godine Početkom tjedna započeli su radovi na križanju Trnavske ulice i Ulice V. Nazora (ŽC 2015) u Nedelišću radi poboljšanja sigurnosti prometa. Rekonstrukcijom prometnog križanja i dijela županijske ceste 2015 ublažit će se nepregledni zavoj, spojiti pješačke staze te stvoriti nova parkirna mjesta za korisnike ambulanti, pošte, ljekarne i Općine.

Tijekom trajanja radova, križanje i određen dio dionica ulica bit će privremeno

zatvoren za promet te će se uspostaviti privremena regulacija prometa. Osobna vozila privremeno će obilazno prometovati Prvomajskom i Radničkom ulicom, dok će teretna motorna vozila prometovati Ulicom Martina Viljevca (DC 208), kroz Gornji Hrašćan i lokalnom cestom LC 20052 kroz Pretetinec, prema gra�ičkom prikazu. Očekuje se da će radovi biti završeni do kraja ove godine. (dv)

HUMANITARNO Martinje

Pomozimo macama iz Skloništa dobrote Ove godine ponovno se pomaže pri radu udruge Sklonište dobrote iz Čakovca. U sklopu proslave Martinja na MESAP-u u Nedelišću u subotu, 11. studenog, od 10 do 14 sati, svi vi koji svojom donacijom želite pomoći macama

i udruzi koja ih zbrinjava, od vesele ekipe dobit ćete široki osmijeh i toplu riječ zahvale, hot-dog, turuše, palačinke i još poneko �ino iznenađenje. Pridružite im se i plemenitom gestom pomozite macama i Skloništu dobrote. (dv)

12 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAJKO BOGDAN svojim rukama izradio repliku rudarske lokomotive i hunteka za transportiranje ugljena

10. studenoga 2023.

Napravio sam to u čast ocu ložaču i svim rudarima - Na izradu rudarske lokomotive s huntekima potaknula me je 50. godišnjica zatvaranja Međimurskih ugljenokopa u Murskom Središću iza kojih nije ostalo ništa osim fotografija

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Mursko Središće i okolicu obilježila je rudarska prošlost.

Kopanjem ugljena rudari su prehranjivali svoje obitelji, ali i gubili živote u rudarskim nesrećama. U petak će se ponovno obilježiti sjećanje na najveću među njima, u jami 3. maj, koja se dogodila 1961. godine. Ali ovaj put nećemo se baviti tom tragedijom, već pričom kako je rudarski sin Rajko Bogdan i član rudarskog zbora u čast svome ocu i svim rudarima izradio repliku lokomotive, vagona i alata kojima su se nekada služili rudari.

- Mene je na izradu rudarske lokomotive s huntekima potaknula 50. godišnjica za-

tvaranja Međimurskih ugljenokopa u Murskom Središću, Počelo je s formiranjem jedne maskirane grupe rudara kojom smo se prezentirali na Fašniku u Čakovcu i Murskom Središću. Već za tu prigodu izradio sam rudarski alat, drvenu karbitku (rudarsku svjetiljku) u natprirodnoj veličini, kao svojevrsni simbol Murskog Središća - Grada Rudara, otpočeo je priču Rajko Bogdan.

Lokomotiva je hunteke natovarene ugljenom vukla njegovom ulicom

Nastavlja: - Nakon toga nisam imao mira, nego sam sebi sam obećao da ću

Rajko Bogdan s replikom rudarske lokomo�ve i vagona za prijevoz ugljena po uskotračnoj željeznici iz vremena Međimurskih ugljenokopa izraditi lokomotivu s huntekima (vagonima) u kojima se transportirao ugljen. Bile su dvije vrste vagona. Manji za prijevoz ugljena iz utrobe Zemlje do površine koji su ručno gurali rudari i veći vagoni koje je vukla lokomotiva po uskotračnoj željeznici od rudarske jame do separacije. Ti su vagoni mogli kipati ugljen okretanjem vagona na lijevu i desnu stranu.

Uskotračna željeznica je do zatvaranja Međimurskih

ugljenokopa povezivala rudarske jame u okolici sa separacijom u kojoj je danas Spomen-park rudarstva u Murskom Središću, a prolazila je i današnjom Ulicom Marka Kovača u kojoj živi Rajko Bogdan. To je danas jedna od najljepše uređenih ulica u gradu.

Rajkov otac radio je kao ložač u maloj parnoj rudarskoj lokomotivi, uz strojovođu sugrađanina Ivana (Iveka) Brodara zvanog Cugec. - I zbog njih sam bio motiviran oživjeti cugeca, kako smo zvali rudarsku lokomotivu s huntekima natovarenim ugljenom, kazao je Rajko.

Godine 1970. je razmontirana uskotračna pruga. Ugljen iz rudnika se još dvije godine vozio kamionima, a onda su 1972. godine Međimurski ugljenokopi zatvoreni.

Ostale su samo stare fotogra�ije, sve ostalo je razneseno. Tako je Rajko Bogdan replike lokomotive i vagona - hunteka, izrađivao

tjednima i mjesecima prema starim fotogra�ijama. - Nisam imao nikakve skice ni nacrte.

Sve sam radio iz glave. Fotogra�ije sam nabavljao od kolega, arhive Grada i očevih fotogra�ija koje je sačuvao iz tog vremena. Najviše su mi pomogle fotogra�ije iz knjige Črni i beli rudari koju sam satima listao i gledao. Lokomotivu sam izradio u mjerilu mjerilu 3:1, hunteke u mjerilu 2:1, a tačke u mjerilu 1:1, kao i alate. Jedino je karabitka, rudarska svjetiljka, barem deset puta veća od stvarne, ali sa svim funkcijama prave svjetiljke. Punila se karabitom na koji je kapala voda pri čemu se stvarao plin koji je gorio i davao svjetlost nužnu za rad u mračnom rudniku.

Sve replike od lokomotive, vagona, tački i lopata Rajko Bogdan je izradio od borovine. Za sve je zaslužan jedan stari bor koji je trebalo srušiti, da ga vjetar ne sruši na kuću. - Da se to ne dogodi, srušili smo ga prije tri godine, kazao je. Čovjek kojega smo angažirali za to

Ovo nas dovodi do teme političke korektnosti, koja se često upotrebljava kao izgovor za izbjegavanje odgovornosti i suočavanja s istinom. Mnoge institucije skrivaju se iza tog pojma ili po novome iza GDPR-a, kada im postavljamo neugodna pitanja.

Na kraju si onda postavljam pitanje je li politička korektnost zapravo politička podobnost u Hrvatskoj ili podobnost velikih kompa-

nija, odnosno raznoraznih “moćnika”? Ilitiga na međimurskom: “Ništ me ne pitaj!

Ne bi se štel nikome zameriti!” Ispada da istina više nije bitna, nego da se, kako to mnogi vole reći, “nekome ne zameriš.”

Ovo je samo jedan od primjera kako ta korektnost ili GDPR, u lijepo zapakiranom celofanu, danas pridonosi cenzuri. A ja se pitam po koju cijenu sve to. Nažalost, ovog puta po cijenu zdravlja.

Replike iz borovine

Lokalno stanovništvo je vagone zvalo hunteki

BREŽNA PRIČAONICA

kazao je da će ga odvesti na pilanu, ali se nije pojavio dvije godine. Nakon toga susjed ga je htio ispiliti na “furke”, ali sam ga zamolio: - Nemoj, ja ću ga odvesti na pilanu i od njega sam napraviti “cugeca”.

Bor sam dao izrezati na pet cm debele “fosline” i tako sam dobio oko tri kubika polusušene borovine, što mi je išlo u prilog, jer sam lakše lijepio dijelove lokomotive i vagona. Neobično je kako se sve poklopilo.

Cugec je nastao od bora koji je rastao u ulici kojom je prolazila uskotračna željeznica, a moj tata je bio ložač u jednoj od lokomotiva koja je vozila tom prugom, kazao je Rajko.

Dodaje: - Želja mi je da to što sam izradio prepoznaju u Gradu i da se cugec negdje izloži, po mogućnosti u ovoj ulici kojom je prolazila pruga, te da se napiše popratni tekst o rudarskom vlaku koji je prevozio ugljen iz rudnika, za buduće generacije i turiste koji će dolaziti u Mursko Središće.

Korektnost koja to nije

P

itate li se ikada kako “korektnost” prelazi sve granice moralnog?

Upravo ovo “kako” možemo zorno vidjeti u najnovijoj aferi na nacionalnoj razini vezanoj za poznati brend gaziranog pića Coca-colu.

Iako se za slučajeve trovanja tim gaziranim napitkom znalo već nekoliko dana, a vjerojatno i tjedana, sudeći po najnovijim informacijama, u javnost se s tim javnozdrastvenim

problemom izašlo tek ovog tjedna tijekom ponedjeljka, i to nakon što su građani proširili informaciju po društvenim mrežama. Pa su se pojavile i one točne, ali i one fake informacije, te raznorazne špekulacije o uzrocima trovanja. Što je sada tu istina, teško je na kraju dokučiti.

Nastao je pravi džumbus od informacija, kako to i obično biva, kada kompanije nisu transparentne i kada

u kriznim situacijama ne reagiraju pravodobno prema javnosti. Odnosno, kada je ponovno pro�it ispred zdravlja građana. Službeni PR kompanije ovdje je dobio veliki, jako veliki, minus.

Pitanje koje se također postavlja je i što je radio Državni inspektorat i zašto oni nisu naredili povlačenje tih kontaminiranih proizvoda iz trgovina i ugostiteljskih objekata. Zašto on nije pravodobno reagirao?

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13

NAČELNIKA MARTINA SRŠU suočili smo s pitanjima koje ste postavili na našem portalu

Sportska dvorana definitivno će se izgraditi!

Među mnogim pitanjima koja su stigla od čitatelja istaknula su se ona vezana za planiranu izgradnju doma kulture, sportske dvorane i vrtića u samom centru Svetog Martina na Muri

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Općina Sveti Martin na Muri svoj dan slavi, kako je i prigodno, 11. studenoga za Martinje.

Prilika je to da se osvrnemo na stanje i razvoj u hrvatskoj, najsjevernijoj općini intervjuom s načelnikom Martinom Sršom.

Kako bismo to što kvalitetnije napravili, preko našeg portala mnovine.hr pozvali smo stanovnike općine neka postave pitanja na koja bi željeli dobiti odgovore od svog načelnika kako bi zajedno s njim sukreirali razvoj svog mjesta.

Među mnogim pitanjima koja su stigla istaknula su se ona vezana za planiranu izgradnju doma kulture, sportske dvorane i vrtića u samom centru Svetog Martina na Muri. Odgovore na njih i na ostala najzanimljivija pitanja, za koje smo procijenili da su od užeg interesa javnosti, postavili smo načelniku, a čije odgovore u nastavku u cijelosti objavljujemo.

- S obzirom na to da u projekt optičke mreže nije stavljena samo Poljska ulica u kojoj su zgrade u kojima živi dvjestotinjak ljudi, zanima me hoće li se to riješiti.

- Prema projektu PRŠI, čiji je dio i Sveti Martin na Muri, Mursko Središće i okolne općine, nije bilo predviđeno postavljanje optičkog interneta na mjestima svugdje gdje ljudi imaju veću brzinu preko 30 mb po sekundi. U ono vrijeme kada se projektirao PRŠI, Poljska ulica još nije bila ni formirana, znači nije se moglo znati da će tamo biti ulica i da bi tamo trebalo postaviti optički internet.

Na općinskim stranicama postoji poveznica na koju se ljudi mogu prijaviti, bez obzira na to prolazi li kroz njihovo mjesto optički internet.

U interesu HT-a bit će da i na tim mjestima izgradi mrežu, međutim to će biti zasebni projekt.

Kropcov grunt u centru Svetog Martina na Muri još je pod ostavinskom raspravom

Na svim dosadašnjim sastancima koje smo imali s predstavnicima HT-a, uvjeravali su nas da će nakon završetka ovog trenutnog projekta, i kada se svi spoje, da će pristupiti projektiranju svega onoga što nije obuhvaćeno projektom PRŠI. Dakako, oni će imati prioritete, i sigurno će raditi prije u onim mjestima gdje će biti veći interes.

- Je li u planu povezivanje ranije spomenute Poljske ulice direktno na rotor, da se izbjegne nezgodan zavoj na samom početku ulice? Ili postoji neki drugi plan kao npr. da se asfaltira i prilaz ulici s druge strane, odnosno da se ne skrene lijevo na brijeg na početku ulice, nego se produži ravno po poljskom putu?

- Spajanje s kružnim tokom nije u planu jer za to nema mogućnosti zbog strmina, ali se u svakom slučaju razmatra da se asfaltira produžetak ulice koji sada nije asfaltiran, kao neki kružni tok, i da se spoji na tu novu ulicu, odnosno da se na toj kritičnoj točki napravi jednosmjerni ulaz ili izlaz jer je taj dio jako nezgodan. To je svakako u planu.

- Kad će se završiti centar za kulturu te koja je njegova svrha trenutno?

- Prijavili smo se na Ministarstvo kulture za sredstva.

Nama, prema procjeni, treba između 2 i 2,5 milijuna eura da se to dovrši. To mi kao općina, sami i bez zaduživanja, ne možemo dovršiti. Ako ne dobijemo sredstva preko fondova EU-a, onda ćemo morati pristupiti zaduživanju Općine.

Dom kulture trenutno stoji, on je konzerviran. Sve oborinske vode puštene su van objekta i na njemu nema nikakvih šteta. Dom kulture može tako stajati još neko vrijeme. Međutim, meni je prioritet izgradnja sportske školske dvorane i ako se budemo morali zadužiti, onda ćemo se zadužiti za sportsku dvoranu. Ona je prioritet svim mještanima, općinskom vijeći i meni. Dom kulture će morati malo pričekati.

- Kad je u planu izgradnja školske dvorane koja se spominje već posljednjih 15-ak godina?

- Sportsku dvoranu napravit ćemo bez obzira na to

Mar�n Srša, načelnik Svetog Mar�na na Muri koji će biti način �inanciranja.

Za sportsku dvoranu je pripremljena kompletna dokumentacija koja je na evaluaciji na Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Za dovršenje doma kulture Općini je potrebno još cca 2, 5 milijuna eura

Županija je također upoznata s time. Županija bi trebala biti nositelj toga projekta jer je ona osnivač škole, a mi ćemo biti partner u projektu, koji će sudjelovati s novčanim

sredstvima s obzirom na udio u projektu. Željeli bismo napraviti dvodjelnu sportsku dvoranu i ona bi se nalazila u nastavku osnovne škole, a s njom bi bila spojena toplim hodnikom.

Tako da učenici ne bi trebali istrčavati van ili ići po kiši u sportsku dvoranu. Nalazit će se na sadašnjem terenu košarkaškog igrališta.

Nadamo se da ćemo s Međimurskom županijom i Ministarstvom obrazovanja naći zajednički jezik oko izgradnje sportske dvorane, ako ne postoje i druge opcije.

Sportska dvorana de�initivno će se napraviti. To je naša dugogodišnja želja i potreba općine!

- Kad će izgradnja nogometnog stadiona?

- Da bi se općina mogla kandidirati na natječaje europskih fondova, primjerice za nadstrešnicu koja je potrebna ako bi NK Polet htio ići u drugu ligu, zemljište bi trebalo biti općinsko. Sada je u vlasništvu NK-a Polet. Radi se na tome da Klub prebaci vlasništvo terena i onoga što pripada Klubu na Općinu i onda bi Općina mogla napraviti projekt i njime se prijaviti za �inanciranje na neki od natječaja iz fondova EU-a. Naime, udruge se trenutno ne mogu kandidirati na natječaje.

- Kad će se srušiti “Kropcovo carstvo”?

- Kropcov grunt u centru Svetog Martina na Muri još je pod ostavinskom raspravom. Dakle, to još nije imovinsko-pravno riješeno. Mi smo i ove godine u proračunu pripremili određena sredstva za kupnju toga objekta, no on još uvijek nije u fazi prodaje.

Najprije se moraju namiriti nasljednici i kada se to raščisti, onda će se moći pristupiti kupoprodaji.

U interesu je općine da se to kupi i da se na tom prostoru izgradi Svetomartinski trg s određenim sadržajima, a koji su već neko vrijeme u razmatranju. Vrlo brzo ćemo pristupiti i izradnji tog projekta.

- Na početku Dunajske ulice jako je loše sanirana cesta nakon izgradnje kanalizacije. Molimo da se to popravi.

- Dunajska ulica koja vodi prema rijeci Muri je zapravo

županijska cesta i nad tom cestom ingerenciju ima ŽUC. Dakle, ŽUC je s tim upoznat.

Sad će ići i tehnički pregled za aglomeraciju, 13. studenoga, za područje preostalih naselja Brezovec, Sveti Martin na Muri, Žabnik, Vrhovljan i Marof. Normalno da ću ukazati na te probleme i to će onda oni morati sanirati. Dakle, taj projekt još nije završen i to će se uskoro riješiti.

- Hoće li se ići u izgradnju općinskog vrtića?

- U općini imamo dva dječja vrtića. Sva djeca su zbrinuta u tim vrtićima, u uvjetima kakvi jesu. Normalno je da bismo mi htjeli za našu djecu da oni budu i bolji, međutim na natječaj koji je raspisalo Ministarstvo obrazovanja nismo se javili.

Razlog je taj što bismo na natječaju dobili novac samo za jednu skupinu u vrtiću, za 20-ak djece, i negdje oko 195.000 eura.

Hoće li Poljska ulica dobiti optički internet?

Tim novcem ne bismo mogli napraviti ono što smo si zamislili. To bi bilo dovoljno samo za jednu skupinu, a jedan vrtić koji ima barem šest skupina košta oko 2 milijuna eura. Dok ne dobijemo neka značajnija sredstva, do onda nećemo ni pristupati vrtiću jer nam njega nije nužno graditi nauštrb vlastitih sredstava. Spomenuo sam već ranije da nam je prioritet izgradnja školske sportske dvorane.

Na kraju svim mještankama i mještanima želim čestitati Dan općine Sveti Martin na Muri, a svim Martinama i Martinima sretan imendan!

svim mještanima općine Sveti Martin na Muri

čestitamo

Dan općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

14 Donje Međimurje PRELOG

Po 225 eura za solarnu energanu Grad Prelog nastavlja s dodjelom pomoći građanima koji žele ugraditi solarne panele na svoje obiteljske kuće.

Naime, ovih je dana raspisao javni poziv kojim dodjeljuje 225 eura po korisniku. Sredstva su namijenjena za izradu glavnog elektrotehničkog projekta solarne elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju. Sredstva su osigurana u gradskom proračunu i to

u iznosu od 4000 eura. Planirano je su�inanciranje 20 glavnih projekata, a poziv je otvoren do iskorištenja predviđenih sredstava, a najkasnije do isteka kalendarske godine. Svaki prijavitelj može dostaviti samo jednu prijavu.

Ako se elektrana ne postavlja na kuću, nego na pomoćnu građevinu uz nju, potrebno je i za pomoćni objekt dostaviti zemljišno-knjižni izvadak. (vv)

Koncertom u Domu kulture grada Preloga svoju će desetu obljetnicu rada i djelovanja obilježiti Pjevački zbor grada Preloga. Koncert će se održati u nedjelju, 19. studenog, s početkom u 17 sati. Kao gosti na koncertu će nastupiti sjajni umjetnici Filip Hozjak, Nadia Bistrović i Sohrab Kashef, zatim Kulturna udruga Seljačka sloga Prelog te članice Pjevačkog zbora Udruge umirovljenika Prelog uz Tamburaški sastav Udruge umirovljenika Prelog. Pjevački zbor grada Preloga djeluje već deset

godina, a danas je njegova voditeljica Martina Jakšić Rodiger. Brojni su njihovi nastupi na području grada, ali i cijele Međimurske županije, a rado se odazivaju i pozivima iz Slovenije i Mađarske te sudjeluju na susretima zborova, gdje dobivaju brojne pohvale i nagrade za svoj rad. Njihov rođendanski koncert u Domu kulture grada Preloga bit će pravi uvod u brojna događanja na području Preloga u mjesecu prosincu, ove godine pod nazivom Adventska čarolija u Prelogu. (vv)

Preloška Udruga umirovljenika organizira novi izlet za svoje članove i to u utorak, 5. prosinca. Ovoga puta putuje se u Zagreb na poznati Advent u Zagrebu. Uz to, planiran je i posjet Kaza-

lištu Kerempuh na kazališnu predstavu Predsjednici&ca.

Cijena prijevoza i ulaznice je 18 eura. Upisi su u tijeku s time da uplatu treba obaviti 7 dana nakon upisa koji traju do 30. studenoga. (vv)

Rođendanski koncert Pjevačkog zbora

Umirovljenički izlet na Advent u Zagrebu

Tko će biti najčitači?

Mjesec hrvatske knjige u preloškoj Knjižnici simbolično završava dodjelom priznanja najčitačima i pomagačima koji su obilježili 2023. godinu. Prigodna svečanost održat će se 15.

studenog u 18 sati i bit će obogaćena nastupom dramske skupine iz Osnovne škole Goričan koja će za sve prisutne odglumiti skeč iz djela Dnevnik Pauline P. (vv)

Članovi Lovačkog društva Prepelica iz Preloga, obilježili su, u petak 3. studenoga, blagdan svetog Huberta, svetom misom u njemu posvećenoj kapeli kod Otoka. Nakon mise uslijedilo je i tradicionalno druženje svih okupljenih.

3. studeni, po katoličkom kalendaru, uz svetu Silviju, spomendan je i svetog Huberta, nebeskog zaštitnika lovaca, lovočuvara i zagovornika šumara. Na osobit ga način slave lovci diljem Hrvatske. Sveti Hubert rođen je u plemićkoj obitelji 655./658.

u Toulouseu u Francuskoj.

Oženio se plemkinjom Floribanne 682. s kojom je dobio sina Floriberta koji će kasnije postati biskup. Ostao je vrlo mlad udovac i ožalošćen smrću drage žene, povlačio sve češće u šumu i tražio utjehu u lovu. Tako je prema legendi, dok je na Veliki petak lovio u Ardenima, ugledao jelena koji je imao raspelo među rogovima i čuo poziv na obraćenje. Odlučio se posvetiti službi Božjoj a sva svoja materijalna dobra podijelio je siromasima i postao svećenik. (vv)

Lovci proslavili Dan svog zaštitnika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KNJIŽNICA I ČITAONICA u Prelogu osnovana prije 120 godina

10. studenoga 2023.

Osmišljavaju projekt, radionice, ali i pivo!

Povijest današnje Knjižnice i čitaonice u „glavnom gradu donjeg Međimurja“ seže u 25. listopada 1903. godine. Obljetnica je obilježena kratkom svečanošću uz otvorenje izložbe Zdenka Bašića Piše: Ivan-Goran Herman

Pretposljednjeg je dana listopada u preloškoj Knjižnici i čitaonici u multimedijalnoj dvorani Muzeja Croata insulanus Grada Preloga obilježen 120. rođendan te ustanove.

Ona je kao čitaonica osnovana 25. listopada 1903. godine uz pučku školu te uz manje prekide nastavila s djelovanjem sve do danas.

- Kako je izgledalo samo obilježavanje ove značajne obljetnice?

– Bilo je jako ležerno, ljudi su došli veseli i vedri na početku te je takvo raspoloženje gostiju obilježilo cjelokupnu atmosferu večeri. Inače se trudimo biti susretljive i stvoriti domaći „štimung“.

Posjetitelji su bili zadovoljni izložbom gra�ika umjetnika Zdenka Bašića, koja je tom prigodom otvorena, a upriličeno je i rezanje slavljeničke torte.

Drago mi je što su svi stekli pozitivan dojam, istaknula je ravnateljica Knjižnice Maja Lesinger.

U žiži

Fond prve čitaonice bio je skroman, a prostor je osim za čitanje služio i za druženje, kaže ravnateljica.

– Nažalost, nemamo zapise koji bi nam pomogli u sastavljanju cjelovite povijesne priče ustanove. Iz novinskih članaka saznali smo podosta, primjerice, da je 60-ih godina u nju stigao prvi televizor.

Djelatnice Knjižnice Dominika Lukačić Murković i Maja Lesinger Odmah je nastala nekakva Knjižnica provodi razne prepirka između tadašnjega projekte koji se mogu svrstati mjesnog odbora i korisnika u nekoliko skupina. Jedna od knjižnice, jer su svi htjeli gle- njih uključuje nematerijalnu dati TV, ali ne i čitati knjige kulturnu baštinu - skupljapa se postavilo pitanje treba nje starih lokalnih predaja, li je održavati kao mjesto za mitova, bajki, priča i sl. Ove posudbu knjiga. Dakle, i tada je su godine izdali i slikovnicu prednjačila u nekakvim novim „Pesjanek te gledi“, a organitehnologijama, uza smijeh do- ziran je i festival LegenDra. daje Maja, osim koje u Knjižnici – Druga skupina projedanas radi i Dominika Lukačić kata na koju smo prilično Murković. ponosni jest Mreža malih – Godina 2013. donijela slobodnih knjižnica Hrvatnam je velike pozitivne pro- ske, koju smo pokrenuli 2021. mjene u poslovanju. Dobile Okupili smo više od 220 smo nov, moderan prostor koji kućica za knjige diljem Hrse nalazi u prizemlju i novu vatske, baš smo na sam svoj tehnologiju. Više smo se počele rođendan 25. listopada prokoristiti društvenim mrežama. slavili organiziranjem prve Ljudima se sviđa prostor u kojem se nalazimo, u cen- online konvencije na kojoj je tru smo zbivanja. Vrtić nam sudjelovalo više od 90 čuvaje jako blizu, što nam je ola- ra kućica. Od njih smo dobili kotna okolnost, s obzirom na isključivo pozitivan feedback, to da su svakog tjedna kod navodi Maja. Kao pozitivnu nas na pričaonicama. Nismo priču i spajanje zajednice najako udaljeni ni od Osnovne vodi primjer mještana sela škole, naglašava ravnateljica Desni Dubrovčak iz okolice Lesinger, koja dodaje i da ga- Siska, od čijih je 60-ak staje izvrsnu suradnju s drugim novnika velika većina došla ustanovama i udrugama s na otvorenje lokalne kućice za knjige. područja Grada.

Detalj s proslave. Lokalna zajednica važan je dio filozofije knjižnice kao mjesta susreta i okupljanja

Kao treću skupinu projekata kojima se bave izdvaja one iz domene medijske i informacijske pismenosti.

– U suradnji s Goethe institutom pokrenuli smo projekt pod imenom „Svoja“, namijenjen djevojčicama 1015 godina starosti, a glavna ideja je osnaživanje djevojčica u smislu pozitivnih slika o tijelu i licu. Tijekom studenoga projekt bi trebao biti i službeno predstavljen, dodaje Maja.

Od slikovnica do piva

U planu je nova slikovnica pod nazivom „Jaje na crno“ na standardu. Autorice teksta su Maja i Dominika, urednica će biti kolegica iz Virja Ivanka Ferenčić Martinčić, a za ilustracije će biti zaslužna mlada umjetnica Sanja Kolenko. Partner je Društvo „Naša djeca“ Prelog.

U suradnji s Gradom Prelogom i lokalnom Turističkom zajednicom Knjižnica je radila i na razvoju prvoga priločkog piva, koje će se službeno predstaviti na Martinje, 11. studenoga.

Radi se o pilsneru imena Dravos, koje proizvodi i puni pivovara Međimurski lepi dečki.

– Dravos je personi�ikacija rijeke Drave, sličan vodenjaku, koju su koristili Rimljani.

Kako bi se smirili dravski duhovi, u rijeku su se nekad ulijevali pivo ili vino pa nam se ovaj naziv učinio pogodnim, za kraj nam je otkrila ravnateljica Lesinger, uz dodatak da je na tom primjeru vidljive temeljne ideje koja se prožima njihovim radom, a to su suradnja i aktivan suživot lokalne zajednice.

10. studenog 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 15

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA DONJI KRALJEVEC Općinski načelnik KLASA:406-03/23-01/37 URBROJ:2109-6-02-23-5 Donji Kraljevec, 10. studenog 2023.

Na temelju članka 35. i članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), članka 10. stavka b Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Općine Donji Kraljevec (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 18/11) i Odluke Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec o prodaji nekretnine na području katastarske općine Donji Kraljevec KLASA:406-03/23-01/37, URBROJ:2109-6-01-23-4 od 14.09.2023. godine (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 22/23), općinski načelnik raspisuje

NATJEČAJ

za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda 1. Predmet natječaja je prodaja nekretnine u Donjem Kraljevcu, i to: • zk.kat.čest.br. 3818/1, k.o. Donji Kraljevec, Gornji kraj, park, površine 1310 m2, upisana u zk.ul.br.: 5889 a koja je u vlasništvu Općine Donji Kraljevec u 1/1 djelu.

Nekretnina koja je predmet natječaja nalazi se unutar građevinskog područja naselja Donji Kraljevec koje je Prostornim planom uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 3/04, 11/04-ispravak, 10/06, 12/08, 9/11, 20/13, 13/16, 15/17, 3/18, 3/19, 7/19, 17/20, 2/21- pročišćeni tekst, 8/23, 16/23) određeno kao područje više jedinične (višestambene) gradnje najviše visine do Vos=11,0 m te Detaljnim planom uređenja dijela naselja na uglu ulica Gornji kraj i Ludbreške u Donjem Kraljevcu („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 6/13) namijenjeno za izgradnju mješovite namjene – pretežito stambene namjene – višestambene.

Napomene: Nekretnina se kupuje po načelu viđeno - kupljeno, a što isključuje naknadne prigovore kupaca. Nekretnina koja je predmet prodaje mogu se slobodno razgledati uz prethodnu najavu na broj telefona: 040/655-613.

Općina Donji Kraljevec (dalje u tekstu: Prodavatelj) neće snositi troškove uređenja nekretnine, tj. u cijeni je sadržana samo cijena zemljišta.

Početna cijena nekretnine iznosi: K.O.

ZK. ČEST. BR.

KAT. ČEST. BR.

SUVLASNIČKI OMJER

VRIJEDNOST PREMA UPUTI MPUG iDI od 08.05.2023. (€)

Donji Kraljevec

3818/1

3818/1

1/1

29.700,00

Odabrani najpovoljniji ponuditelj s kojim će Prodavatelj sklopiti ugovor ima obvezu da u roku od 2 godine nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora ishodi akt o građenju i započne građenje, a 5 godina nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora završi gradnju višestambenog objekta.

2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju �izičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu biti vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.

3. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 10,00 % početne cijene, najkasnije do isteka roka za dostavu ponuda. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Donji Kraljevec IBAN: HR 1724020061808200002, model: HR68, poziv na broj primatelja: 7811 - OIB sudionika natječaja, uz naznaku “Jamčevina za sudjelovanje u natječaju”.

4. Ponuda mora sadržavati: • za �izičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice (za strane �izičke osobe presliku putovnice odnosno odgovarajući dokaz o stranom državljanstvu); • za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta te službeni izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra ili drugi odgovarajući dokument za pravne osobe sa sjedištem u drugim zemljama ne stariji od 6 mjeseci od dana objave javnog natječaja; • ponuđenu cijenu koja ne može biti niža od utvrđene početne cijene, u eurima, ispisanu brojkama i slovima; • dokaz o uplaćenoj jamčevini; • podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude neće biti prihvaćene.

Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).

5. Pisane ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama s naznakom

»Ponuda za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda, k.o. Donji Kraljevec – ne otvaraj« na adresu: Općina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, 40320 Donji Kraljevec i to predajom neposredno u Općini Donji Kraljevec ili preporučeno poštom.

6. Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama od 10.11.2023. do 22.11.2023. do 13,00 sati. Ponuda je pravovaljana ako je zaprimljena na adresi Prodavatelja do isteka krajnjeg roka za dostavu ponuda.

Dan objave natječaja u tjednom tisku smatra se danom objave natječaja.

Natječaj će se objaviti u tjednom tisku i na oglasnoj ploči Općine Donji Kraljevec.

Javno otvaranje ponuda održat će se 22.11.2023. godine u 13,00 sati u prostorijama Općine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, Donji Kraljevec, te mu mogu pristupiti ponuditelji osobno, zakonski zastupnici ponuditelja ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja uz predočenje ovjerene punomoći.

7. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim natječajem smatrat će se valjanom ako sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ako je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati.

8. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene.

Ako je prispjelo više valjanih najpovoljnijih ponuda ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene kupoprodajne cijene, provest će se usmeno javno nadmetanje odmah nakon otvaranja ponuda, a izabrat će se ponuda ponuditelja koji ponudi veću cijenu.

9. O odluci o odabiru najpovoljnije ponude sudionici natječaja će biti obaviješteni u roku od 15 (petnaest) dana od dana odabira.

10. Odabrani najpovoljniji ponuditelj obvezan je uplatiti ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o najpovoljnijoj ponudi.

Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja uplaćena jamčevina će se odabranom ponuditelju uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima natječaja Prodavatelj će vratiti jamčevinu u roku od 8 (osam) dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora.

U slučaju zakašnjenja s plaćanjem kupoprodajne cijene, smatrat će se da je odabrani najpovoljniji ponuditelj odustao od svoje ponude te će se kupnja nekretnine po kupoprodajnoj cijeni koju je ponudio prvorangirani ponuditelj ponuditi ponuditeljima koji su rangirani iza njega.

11. Odabrani najpovoljniji ponuditelj u obvezi je zaključiti kupoprodajni ugovor s Prodavateljem u roku od 8 (osam) dana od dana izvršene uplate kupoprodajne cijene sukladno najpovoljnijoj ponudi za kupnju nekretnine.

Prodavatelj snosi troškove sklapanja kupoprodajnog ugovora dok porez na promet nekretnina, troškove prijenosa vlasništva, troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi kupac.

Ako odabrani najpovoljniji ponuditelj odustane od ponude nakon što je njegova ponuda prihvaćena, ne uplatiti ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o najpovoljnijoj ponudi ili se njegovom krivnjom ne zaključi kupoprodajni u roku od 8 (osam) dana od dana izvršene uplate kupoprodajne cijene, gubi pravo na povrat jamčevine.

12. Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom.

13. Odabrani najpovoljniji ponuditelj s kojim će se sklopiti kupoprodajni ugovor je dužan dostaviti Prodavatelju dokaze o namjenskom raspolaganju predmetne nekretnine tj. o ispunjavanju zahtjeva koji proizlaze iz točke 1. ovog natječaja, a sukladno čemu će se sklopiti kupoprodajni ugovor (kao što su akt o građenju, prijava početka građenja, akt o uporabi objekta i ostalo).

14. Ako Kupac ne ishodi akt o građenju i započne građenje u roku od 2 godine nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora, a 5 godina nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora ne završi gradnju višestambenog objekta i ne ishodi uporabnu dozvolu raskida se kupoprodajni ugovor uz povrat plaćene kupoprodajne cijene umanjene za iznos jamčevine i bez prava na obračun i plaćanje zakonskih zateznih kamata te bez prava na povrat uložene investicije kupca.

15. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja.

Općinski načelnik: Miljenko Horvat

16 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

10. studenoga 2023.

Povećanje površina pod pirom

P

ir (Triticum spelta L.; Triticum aestivum spp. spelta) je polimorfna strna žitarica čija sistematska pripadnost nije potpuno utvrđena. Pretpostavlja se da je pir nastao spontanim križanjem tetraploidne dvozrne pšenice Tritcum turgidum var. dicoccum i diploidne vrste Triticum tauschii (= Aegilops squarrosa). S botaničkog stajališta pripada u porodicu trava, rod Triticum (=pšenica) i bliski je srodnik obične (meke) pšenice. U našim krajevima postoje različiti nazivi za ovu kulturu: pir ozimi, pir pravi, gobino, krupnik, dinkel, pirovica, silj, žilj, noktaš, opah, osvah itd. Prema novijim istraživanjima pir je nastao prije nekih 7000 godina na području Transkavkazija, najvjerojatnije spontanim križanjem samoniklih travnih vrsta. Najstariji nalazi ove vrste pšenice potječu iz četvrtog tisućljeća prije Krista, a pronađeni su u dolini Nila.

Azijska plemena značajno su doprinijela širenju proizvodnje pira diljem Europe, dok su ga kasnije prihvatili Rimljani šireći njegovu proizvodnju po cijelom carstvu. Stvaranjem visokorodnih sorti meke pšenice pir je potisnut iz proizvodnje i održavan je samo u bankama gena širom svijeta. Buđenjem ekološke svijesti stanovništva o potrebi korištenja zdravstveno ispravne hrane sedamdesetih godina prošlog stoljeća ponovno polako vraća na poljoprivredne površine diljem svijeta. Za ispunjenje toga cilja gotovo idealnim su se pokazala nutritivna i ljekovita svojstva oljuštenog zrna pravog pira. Prvi koraci učinjeni su u Švicarskoj, zatim Austriji, a kasnije i u drugim razvijenim zemljama zapadne Europe i Sjeverne Amerike.

Razlozi još uvijek manjeg broja hektara na kojima se uzgaja pir, osim kod ekoloških proizvođača, su: teška vršidba, osipanje zrna pri žetvi zbog lomljivog klasnog vretena, dodatni postupci ljuštenja zbog pripreme zrna za meljavu. No, zasigurno najvažniji razlog je manji ostvareni prinos u odnosu na meku pšenicu. Pri uzgoju ove kulture možemo očekivati prinos od 2,5-4 t/ha zrna u ljusci (pljevici). Ovisno o sorti može se očekivati 2132 % udjela pljeva i pljevica u ukupnoj masi klasa. U agroekološkim uvjetima povoljnim za rast i razvoj pira (voda i temperatura) manji je indeks pljeva nego u sušnoj godini.

Najveći broj sorata može se pronaći u Švicarskoj, dok su kod nas raširene sorte u uzgo-

Piše: Suzana Pajić

ju: Ostro i Bc Vigor. Vrijeme sjetve mu je od sredine do kraja listopada sa sjetvenom normom od 170-230 kg/ha. Na istoj parceli može se uzgajati svake 3-5 godine, a povoljni predusjevi su mu: korjenasti usjevi, uljana repica, suncokret, kukuruz, krumpir, mahunarke i zob.

Pir ima skromne zahtjeve prema klimatskim i zemljišnim uvjetima u odnosu na pšenicu. Za uzgoj mu najbolje mu odgovaraju plodna, duboka i umjereno vlažna tla blago kisele reakcije.

Međutim, može uspijevati i na tlima lošije kvalitete te na većim nadmorskim visinama. Pir ima brži proljetni porast od pšenice i otporniji je na niske temperature. U korištenju hraniva iz tla pir je ekonomičniji u odnosu na meku pšenicu. Ne traži velike količine dušičnih gnojiva i potreban je oprez u gnojidbi dušikom jer može doći do polijeganja. Za ostvarivanje dobrog prinosa potrebno mu je 500-700 mm dobro raspoređenih oborina. Najosjetljiviji je na nedostatak vlage tijekom vegetacijskih faza vlatanja i nalijevanja zrna.

Zrno sadrži mnoge tvari koje su važne u ljudskoj prehrani. Neki kultivari sadrže bjelančevina čak i više od 20 %. Ima veću razinu dijetalnih vlakana, proteina, nezasićenih masnih kiselina, aminokiselina i vitamina (A, D i E) u odnosu na pšenicu. Predstavlja i bogat izvor minerala poput mangana, fosfora i niacina (vitamin B3) te ima puno ugljikohidrata. Ljepak koji sadrži je više topljiv u vodi od ljepka pšenice, zbog čega je lakše probavljiv i pogodniji za ishranu ljudi koji boluju od celijakije.

Ima višu razinu esencijalnih aminokiselina od većine vrsta pšenice. Pirovo zrno jedno je od rijetkih biljnih proizvoda koji sadrži sve potrebne esencijalne aminokiseline potrebne čovjeku. Osobito je bogato aminokiselinom triptofan, koja stimulira proizvodnju hormona serotonina bitnog za raspoloženje čovjeka.

Vera Mihalic ne boji se gusaka i bez problema s njima izlazi na kraj

DOMAĆE GUSKE bezbrižno šeću dvorištem Vere Mihalic iz Štefanca

Pokolj gusaka za martinjsku pečenku Pravi gurmani kažu da nema tog piceka ili race s kojom bi se guska mogla mjeriti.

U principu, meso guske smatra se jednim od najukusnijih mesa peradi Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Vera Mihalic iz Štefanca dugo godina bavila se uzgojem purica čiji je tov tempirala uz božićno-novogodišnje blagdane. Međutim, ovog je proljeća odlučila promijeniti “asortiman” pa je nabavila male guščiće.

- Nabavila sam ih od Danijela Friščića iz Donje Dubrave, našeg poznatog uzgajivača domaćih, dravskih gusaka, kaže Vera Mihalic.

I ne samo to, Danijel Friščić specijalizirao se za proizvodnju i prodaju jednodnevne peradi, među kojima je, naravno, i dravska guska.

Jednostavan uzgoj

U odnosu na male purice, guščići su, kaže naša sugovornica, puno jednostavniji za uzgoj i manje su osjetljivi.

Jedina “nevolja” s guskama, odnosno gusanima je to što znaju biti vrlo agresivni pa se oni plašljiviji ni ne usude prići im. Doduše i hrabri znaju osjetiti njegov kljun po nogama i rukama. Jer, pravi gusak zna biti kao pravi pas čuvar.

- Puricama sam u početku morala UV lampama grijati nastambu, nisu smjele van po mokrom i bile su puno zahtjevnije po pitanju hrane, dodaje.

S druge strane, guskama je osnovna hrana paša. A kako ima veliko ograđeno dvorište baš za perad, ono je pravi raj za njih. Osim toga, uvijek se u tom dijelu borila s travom, pa s krtičnjacima, ali i nesnagom koja je vrlo česta na našim gazdinstvima. Guske su je sada

riješile svih tih problema. Popasle su svu travu i izravnale krtičnjake. Istina, u ovo kišno vrijeme pretvorile su dio ograđenog dvorišta u kaljužu jer vole vodu i kupanje.

Naravno, trava nije jedino što guske jedu, već dobivaju i šrot te kukuruz…

Kako bi postigla idealnu težinu, tj. pravu zrelost za dobru pečenku, domaća guska iz ekstenzivnog uzgoja treba se hraniti barem sedam-osam mjeseci, isto kao i domaća purica. U tom periodu dosegnu i do šest-sedam kg, ovisno o pasmini. Bijele su nešto manje i idealna im je težina oko četiri kg.

- Nisam ja krenula od početka, odnosno od samog valjenja guščića, već sam nabavila žive guščiće na proljeće i već sada dosežu svoju idealnu težinu.

Njene guske završit će kao pečenke uglavnom za Martinje, dok će dio čekati božićnu gozbu.

Sve svoje guske će predati u klaonicu Blagus odakle pak će put tržišta. Pokoja će ostati i doma, no vrlo malo jer je prava muka s njenim čerupanjem perja. Iako je guščje pero �ino i lagano, idealno za punjenje jastuka, popluna te jakni, put je do takve sirovine mukotrpan.

U domaćinstvima se to radi onako po starinski, s peglom. Zaklana guska omotala se mokrom krpom i doslovno se peglala. Naime, kako ima gusto perje, vruća voda jednostavno nije mogla sve

namočiti. Stoga se pribjegava glačalu i stvaranju debelog sloja pare, koji je onda prodro do kože i omogućio čerupanje.

No, ni to nije bilo lako kao kod pilića, trebalo je znanja i vještine s koje strane krenuti, u kom smjeru čerupati, kako bi se dobila čista guska.

Martinjska pečenka

Sav taj mukotrpan posao brzo se zaboravi kad na stolu zamiriši �ina martinjska pečenka zlaćane kožice. Pravi gurmani kažu da nema tog piceka ili race s kojom bi se guska mogla mjeriti. U principu, meso guske smatra se jednim od najukusnijih mesa peradi. A da se ne govori o masti koja se po svom sastavu može mjeriti s čistim maslinovim uljem. Ta je mast puna omega-3 kiselina, pravi

melem za srce. Guščja jetra pak su priča za sebe, san svakog kuhara i gurmana. Uz to izvor su mnogih važnih nutrijenata kao što su vitamini A, D, E, K, B12, folna kiselina i minerali, bakar i željezo. Ti nutrijenti omogućavaju neutraliziranje toksina, koji bi se inače taložili u masnom tkivu i živčanom sustavu. Naime, guska je martinjska tradicija i u stvari, na stolu se nalazi po kazni. Poznato je da je upravo ona svojim gakanjem otkrila skrovište sv. Martina koji se sakrio kako bi izbjegao imenovanje biskupom.

Recepata za martinjsku gusku ima gotovo svaki kraj za sebe. Kod nas je poznata punjena guska s jetrom i kestenima uz dodatak hajdinske kaše, restanog krumpira ili domaćih mlinci.

Recept za punjenu gusku Sastojci: • 1 guska • 2 žemlje • 2 dcl mlijeka • 1 guščja jetra • 1 žličica mas� • 15-20 kuhanih • oguljenih kestena • 3 jaja Priprema: Žemlju namočite u mlijeko, dobro žmičite, dodajte jetra i sve zajedno sameljite.

Mljevenu masu popržite na zagrijanoj masti. Kuhane, oguljene kestene narežite i dodajte žemlji i jetrima,

pa kratko popržite. Skinite s vatre, ohladite i dodajte jaja. Sve dobro promiješajte. Gusku dobro očistite i operite. Izvana je posolite i popaprite. Nadjenite je smjesom od kestena i jetri pa otvor sašijte koncem ili pričvrstite čačkalicama. Gusku stavite peći u pećnicu i pecite dok meso ne postane mekano, a guska rumena i hrskava. Ostavite da se malo hladi pa narežite na komade i poslužite uz pečeni ili restani krumpir, mlince te razne salate.

10. studenoga 2023.

Poljoprivreda 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Mačja kuga (panleukopenija mačaka)

Klupa na placu Kreše Kovačeca iz Novog Sela Rok prepuna je sezonskog povrća

ČAKOVEČKI PLAC

Slaba ponuda i na placu i na sajmu P

Piše: Hrvoje Hrastić, dr. med. vet

Ovotjedna ponuda kako na našoj središnjoj čakovečkoj tržnici tako i na sajmu u srijedu i nije bila nešto posebno. Može se reći kako je bila poprilično siromašna. Naime, na placu je bilo više praznih nego punih klupa, kao da su se svi ispuhali prethodnih dana.

Uostalom, to je bilo i za očekivati nakon blagdana Svih svetih. Međutim, ono malo prodavača što je došlo doista je nudilo sve što je čovjeku potrebno. Bilo je tu domaće paprike i rajčice, što je doista neuobičajeno za sredinu rujna, nudilo se varaždinsko zelje za kiseljenje, ali i već kiselo zelje.

Ako su i nestali cvjećari s “grobljanskim” cvijećem, pojavili su se novi s ciklamama i trajnicama. Tako se nudila sadnica

popularnog eukaliptusa za svega 5 eura, maćuhice za 0,6 eura, bilo je eucera, popularnih erika i vrijeskova.

Na sajmu su se mogle kupiti i sadnice voćaka, grmovi bo-

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Kiselo zelje (kg): Paprika (kg): Kesteni (kg): Salata (kg):

bičastog voća pa čak i sadnice vinove loze. Naravno, bili su tu i neizbježni kamioni s prikolicama prepunih drva, rezanih i u kladama. (vv, foto: Zlatko Vrzan)

CIJENE SAJAM

1€ 3€ 1€ 3€ 3€ 4€ 3€

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Feferoni (kg): Grah (kg): Kesteni (kg): Salata (kg):

1€ 3€ 0,6 € 3€ 5€ 4€ 1€

Žitarice (kg):

Med (900 gr): Mandarine (kg): Jabuke (kg):

1€ 9-11 € 1,5 € 1€

Mandarine (kg): Maćuhice: Multiflore:

2,5 € 1,5 € 0,6 € od 6 €

Maćuhice:

0,6 €

Drva (metar):

66-75 €

Čajot (kom):

Anica Perčec iz Koprivnice na sajmu je nudila bukete od feferona

anleukopenija mačaka virusna je zarazna bolest koju uzrokuje mačji parvovirus (virus mačje panleukopenije, Feline Panleukopenia Virus – FPV). Bolest karakterizira visoka smrtnost (čak i do 80 %), posebno kod mladih mačića. Bolest je vrlo zarazna, a najčešće ju prenose bolesne mačke.

Sam virus pripada porodici Parvoviridae, vrlo je otporan na nepovoljne klimatske uvjete pa je zbog toga vrlo velika prisutnost virusa u okolišu. Bolest se javlja kako kod divljih mačaka, tako i kod naših kućnih ljubimaca. Virus panleukopenije izlučuje se izmetom, ali može ga se naći i u povraćenom sadržaju, urinu, slini, krvi. Samo je vrijeme izlučivanja virusa kratko, ali zbog njegove otpornosti i dugog preživljavanja u okolišu, virusom mogu biti kontaminirane i voda, hrana, igračke, posudice za hranu i vodu, ležajevi.

Virus se isto tako može prenijeti s mačke na mačku putem zaraženog pijeska, odjeće, obuće, transportnih kutija ili putem ruku. Od panleukopenije najčešće obolijevaju mačići u dobi od tri do pet mjeseci. Virus u organizam domaćina ulazi putem sluznice probavnog sustava te se naseljava u limfnim čvorovima, usnoj šupljini, sluznici crijeva, jetri te stanicama koštane srži. Inkubacija, tj. vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma traje od četiri do deset dana. Najčešći simptomi panleukopenije

su: nedostatak leukocita, povraćanje, proljev, gubitak apetita i povišena tjelesna temperatura. Da bi liječenje bilo što uspješnije, treba ga započeti što ranije.

Liječenje je simptomatsko, prvenstveno je važno rehidrirati pacijenta, ponovno uspostaviti ravnotežu crijevne mikro�lore i spriječiti nastanak sekundarnih bakterijskih infekcija.

Najbolja prevencija panleukopenije je cijepljenje mačaka. Prvo cijepljenje mačića obavlja se u dobi između osam i devet tjedana starosti.

Osim cijepljenja u ranoj dobi, važno je redovito i docjepljivati životinju. Vrijeme ponovnog cijepljenja ovisi o samoj vakcini kojom je životinja cijepljena prvi put.

Kada i kojim cjepivom treba ponovo cijepiti mačku, odre-

dit će veterinar u vašoj veterinarskoj ambulanti. Općenito se smatra da je potrebno desetak dana od posljednjeg cijepljenja da bi imunološki sustav mačića odreagirao i stvorio potrebna antitijela te time i bio u potpunosti zaštićen.

Pravilno cijepljena mačka bit će zaštićena od virusa panleukopenije, međutim, i ona se može razboljeti, ali s daleko blažim simptomima.

Upravo zato joj život neće biti ugrožen. Uz cijepljenje, vrlo je važno i održavati higijenu prostora u kojem borave mačke, posebno onog prostora u kojem je boravila mačka zaražena virusom panleukopenije. Prostor u kojem je boravila zaražena mačka, posudice za hranu i vodu, mačji WC, igračke i ležaj potrebno je dezin�icirati.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

18 Povrtlarstvo Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRTLARICA

10. studenoga 2023.

SADILI SMO voćke s Mladenom Srnecom iz Malog Mihaljevca

Korijenu je potrebna meka postelja

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Nova puzzle-igra “Upoznajmo pomagače u vrtu”

D

anas djeca tijekom godine dobivaju mnogo igračaka, posebno za rođendane i blagdane. Nakon par dana od darivanja, igračke su razbacane po cijeloj kući i završe u kanti za smeće. Čega djeci treba više? Kvalitetnog vremena sa svojom obitelji i igračke koje uče vaše dijete o prirodi i okolišu koji nas okružuje. Zbog toga smo kreirali edukativne puzzle “Upoznajmo pomagače u vrtu” koje nude zabavno i kvalitetno provođenje vremena.

Poklonite sebi i svojim najmanjima poklon koji čini razliku, koji daje znanje i inspiraciju :) Puzzle “Upoznajmo pomagače u vrtu” na zabavan i jednostavan način pomažu djeci (ali i odraslima) da nauče prepoznavati najčešće korisne organizme oko nas te tako djelovati i na njihovo očuvanje. "Inspirirana" upravo neznanjem odraslih na društvenim mrežama pri nepoznavanju uloge korisnih organizama poput gujavica i krtica, nepoznavanju brojnih korisnih oprašivača poput crne pčele drvarice ili pak osolikih muha, kreirala sam puzzle sa stablom koje nosi fotogra�ije

i opise 18 korisnih organizama koji nas okružuju. Takvim edukativnim alatima stvaramo nove generacije mladih ljudi koji imaju znanje o korisnim organizmima koji nas okružuju i neće ih nerazumno uništavati, koji razumiju povezanost čovjeka s prirodom te koji će tim znanjem očuvati prirodu za buduće generacije, ali i svoje zdravlje. Dijelovi (puzzle) i kutija izrađeni su od kvalitetnog čvrstog kartona koji se neće oštetiti ni uz dugotrajno korištenje. Igra sadrži 80 dijelova.

Od 7. 11. do 22. 11. uz svaku narudžbu ove igre poklanjamo vam i edukativnu brošuru “Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja”. U njoj pročitajte više o važnosti bioraznolikosti te kako svi mi svakodnevnim izborima utječemo na stanje planeta i očuvanje bioraznolikosti. Uz brošuru, poklanjamo vam i čak 3 paketića sjemenja vrsti kojima ćete pomoći korisnim oprašivačima i ravnoteži u vrtu – uresnica (Cosmos bipinnatus), crnjika, djevojka u zelenom (Nigella damascena) te kadi�ica (Tagetes).

Sve detalje i kako naručiti potražite na www.biovrt. com.

- Sadna jama mora biti duplo veća od korijenja. Važno je, kaže, i da se dno graba prekopa kako bi korijenje lakše prodrlo u dublje slojeve, naglašava Mladen Srnec Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Presadnja trajnica

Zašli smo u duboku jesen, no radovi u našim dvorištima i vrtovima ne prestaju. Dapače, još se više intenziviraju jer mraz nije dokrajčio vegetaciju.

Može se reći da naši vrtovi i dvorišta u ovo vrijeme nikad nisu bili zeleniji. Pa tako još cvatu kranjčeci, beremo papriku, preostalu rajčicu, brokulu i cvjetaču. Doduše, dio toga već je na svom kraju pa se lagano vadi iz vrta i gredice se pripremaju za zimsko mirovanje.

Vade se lukovice osjetljivijeg cvijeća poput kala, dalija, kana… S druge strane sade se lukovice tulipana, narcisa i šafrana. Orezuju se i skraćuju grmovi ruža i lavande, dok se skroz reže nadzemni dio biljaka koje nestaju preko zime.

Osim sadnje voćaka, grmlja i ostalih trajnica duboka jesen idealno je vrijeme i za presadnju. Bez brige se mogu presaditi one trajnice koje se žele premjestiti na drugo mjesto. Naime, ima onih vrsta koje smo možda posadili na krivo mjesto, koje su se možda previše razrasle pa ih treba razdijeliti ili pak smo naprosto promijenili koncept izgleda dvorišta pa nam na postojećem mjestu ne odgovaraju. Presaditi se mogu i pelceri žive ograde koji su se njegovali tijekom ljeta. Tu se prvenstveno misli na kalinu i lovor-višnju koje najčešće viđamo u funkciji žive ograde.

Dakle, vrijeme mirovanja dozvoljava manipulaciju našim biljem tako da se seliti mogu i grmovi ruža, sadnice jorgovana itd. Iako vlage ima dosta, a i kiša nam je čest gost, ipak treba voditi računa da novozasađeno bilje ne ostane suho. Naravno, u ovo doba godine vrlo su rijetke takve situacije, no nikad se ne zna.

Nešto teže selidbu, odnosno presadnju podnose određene vrste crnogorica poput porodice borova pa je njih najbolje ne dirati. Osim, naravno eksperata koji im posvećuju dužnu pažnju.

Isto tako, mogu se podijeliti grmovi različitih hosti, eucera, katruža, raznih trava od pampasa pa nadalje.

Tko još nije, može posaditi maćuhice i erike koje će cvjetati sve do idućeg proljeća. Što se vrta tiče, vrijeme dozvoljava i dalje sjetvu primjerice matovilca, potočarke, sadnju graška, luka, češnjaka te presadnica zimsko-proljetnih salata koje će u rod, ako potraju ovakve prilike, stići oko nove godine.

I kad se sve to obavi, može se krenuti s orezivanjem.

Među cvjetnicama već smo spomenuli ruže, tu su i ostale penjačice, prije svega glicinija koja se inače orezuje kroz cijelo ljeto pa tekoma, pasi�lora, što već tko ima u dvorištu.

Najosjetljivije sobno cvijeće već je na sigurnom pa se polako pod krov smještaju i ostale tegle. Eventualno ostaju na otvorenom palme i citrusi koja ipak mogu preživjeti prve mrazove.

Sadnja voćaka

Sredinom mjeseca studenoga obično započinje i sezona sadnje mladih voćaka.

Doduše, trenutne vremenske prilike taj će rok vjerojatno malo pomaknuti. Naime, i sadnice su još uvijek prepune lišća, odnosno biljka nije u fazi mirovanja. Kontejniranim sadnicama to baš i ne smeta tako da one već bez brige mogu u zemlju, na svoje trajno mjesto.

Kako pak se presađuju voćke, bilo da je riječ o onim gologa korijena bilo kontejniranima, otkrio nam je Mladen Srnec iz Malog Mihaljevca. Mladena smo već upoznali kao pasioniranog ljubitelja starih sorata voćaka, kao čovjeka koji zna gdje se može naći primjerice, grančica stare sorte jabuke i potom ju nacijepiti. S njim smo sadili upravo jednu njegovu nacijepljenu trešnju.

Osim sadnje voćaka, grmlja i ostalih trajnica duboka jesen idealno je vrijeme i za presadnju.

Bez brige se mogu presaditi one trajnice koje se žele premjestiti na drugo mjesto

Mladen Srnec u sadnji trešnje

- Prvo i osnovno je odabrati odgovarajuće mjesto za novu voćku, ističe Mladen Srnec. Sadnica se stavi na zemlju i onda se oko nje označi krug, duplo veći od njene korijenove bale koji se potom iskopa. Drugim riječima, sadna graba mora biti duplo veća od korijenja.

Važno je, kaže, i da se dno graba prekopa kako bi korijenje lakše prodrlo u dublje slojeve. Sadnica se stavi u sredinu i zatrpa se i na kraju joj se doda kolac kao oslonac.

To je u idealnim slučajevima.

Međutim, kako ljudi danas “ratuju” s voluharicama koje vole grickati upravo korijenje mladih voćaka, smišljaju različite načine zaštite korijenja. Najčešće se na dno sadne grabe stavlja staklo.

- Je, razbijaju se boce, staklenke zimnice, stavljaju se krhotine keramičkih šalica, tanjura i slično, kaže Mladen te dodaje kako on ima jednostavnije rješenje i to u obliku komadića starih cigli i crjepova.

Na dno sadne jame stave se najprije komadići cigle/ crijepa, pa onda sloj rahle zemlje i tek onda sadnica.

Sadnica se potom lagano dopola zatrpa te se stavi još jedan zaštitni sloj crijepa/cigli i na kraju zemlja. Naravno, doda se i sloj humusa ili pak stajskog gnoja te se obilno zalije.

Uz stabla mladih voćaka na isti se način sade i grmovi bobičastog voća, kupljene trajnice poput raznih crnogorica te listopadnih vrsta.

10. studenoga 2023.

Piše: Bernarda Orehovec

BERNARDIN BERNARDIN VRT VRT

Kuhinjsko začinsko bilje – luk (Allium) Većina jestivih lukova potječe iz centralne Azije, a među njima je i naš crveni luk koji uzgajamo na gredici u vrtu. Za uzgoj u balkonskim sanducima i cvjetnim posudama prikladan je njegov bliski rođak vlasac (Allium schoenoprasum). Uzgajate li vlasac u vrtu, iskopajte jedan dio, podijelite na manje dijelove i posadite u lonce. Lonce s lukovicama stavite na svijetlo i toplo mjesto. Čim listovi porastu, možete ih rezati kako bi biljka tjerala što više novih. U proljeće se buseni iz cvjetnih lončića ponovno presađuju u vrt.

PLAN SADNJE 10. studenog – Dan korijena Posipavamo dozreli kompost, slažemo i prepariramo nove komposte.

11. studenog – Dan korijena od 14 sati Do 14 sati nepovoljno vrijeme za biljke zbog silaznog čvora.

12. studenog – Dan korijena do 13 sati Od 14 sati pogodno za biljke cvijeta.

13. studenog – Dan cvijeta Radimo s pčelama, presađujemo trajnice i cvatuće grmlje.

14. studenog – Dan lista Njegujemo lisnate biljke.

15. studenog – Dan lista Izradit ćemo preparat D8 iz pepela ili niže potencije, protiv zlatica varoe, štetočina s crvenom krvlju.

16. studenog – Dan ploda Završava period za presadnju, ubiremo biljke ploda koje su ostale u plastenicima i staklenicima.

Vlasac u tegli

PRIKUPLJA SE otpadna ambalaža od pesticida

Besplatan povrat otrovne ambalaže Skupljanje otpadne ambalaže od pesticida započelo je i u Međimurju i to 3. studenoga i traje sve do 20. studenoga. Poduzeće C.I.A.K. koje se bavi tim poslom objavilo je raspored još početkom ove godine.

Drugim riječima, 10. studenoga poljoprivrednici svoju otpadnu ambalažu mogu predati u Agromartinu u Svetom Martinu na Muri od 8 do 10 sati, 14. studenoga u Belici u poduzeću Dod-

Povrtlarstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lek-Agro od 8 do 11 sati te 20. studenoga u Dunjkovcu u poduzeću Poljoposavec od 8 do 10 sati. Sakuplja se isključivo prazna ambalaža tvrtki proizvođača/uvoznika koji financiraju projekt i omogućavaju poljoprivrednicima besplatan povrat njihove ambalaže: AgroChem-Maks, Agroavant, Agronom, Agroteks, Albaugh TKI* (Pinus Agro), BASF Croatia, Bayer Crop Science* (Monsanto), Bel-

chim Crop Protection HR* (Orchem), Chromos Agro, Danon, Corteva Agriscience* (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals* (Genera), Stockton i Syngenta Agro.. Mole se poljoprivrednici koji imaju više od 100 kg ambalaže ili 1 big bag (cca. 1 m3) da ne donose ambalažu na lokacije iz mreže, nego da se direktno jave tvrtki C.I.A.K. d.o.o. (vv)

ZALOG za budućnost Međimurskih voda

- Stipendiranje DEFICITARNIH ZANIMANJA (Vodoinstaler) MEĐIMURSKE VODE d.o.o., kao javni isporučitelj vodnih usluga, u sklopu svog poslovanjaodgovorno upravljaju ljudskim resursima te su, u cilju smanjenja i prevencije deficita određenih zanimanja i poboljšanja kadrovske strukture, a sve sukladno svojim potrebama, strategijama i planovima razvoja, objavile javni natječaj za dodjeljivanje 5 (pet) stipendija učenicima i učenicima srednjih škola za zanimanje Vodoinstalater/Vodoinstalaterka za školsku godinu 2023./2024., uz uvjet da imaju prebivalište na području Međimurske županije.

Iznos godišnje stipendije iznosi 1.350,00 EUR i isplaćuje se u 10 (deset) jednakih mjesečnih rata od 135,00 EUR. Prijave se podnose do 17. studenoga 2023. godine elektroničkom poštom na voda@medjimurske-vode.hr, osobnom dostavom ili poštom na adresu: MEĐIMURSKE VODE d.o.o., 40000 Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10, s naznakom „NATJEČAJ ZA STIPENDIJE“, a više informacija se može saznati na https://medjimurske-vode.hr/ javni-natjecaj-dodjela-stipendija-medimurskih-voda-za-deficitarna-zanimanja/

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422 DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

20 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2023.

VOLIM

10. studenoga 2023.

JER… Mar�na (27) i Josip Novak (27) iz Nedelišća dobili su Lukasa rođenog 3. studenoga.

Naš čitatelj Dalibor Novak u društvu prodavačice Samante Munđar

TRGOVINA KRK Križovec

Ljerka (43) i Dragu�n (66) Kocijan iz Novakovca dobili su Davida rođenog 4. studenoga. Stariji Gabrijel ima 2 godine.

Daliboru Novaku u novinama je najvažniji sport Dalibor Novak iz Križovca rado čita Međimurske novine, a sreli smo ga u podnevnoj kupovini u prodavaonici Krk u Križovcu. U našim novinama najviše čita sportske no-

vosti, a važne su mu i dobre fotografije.

S obzirom na to da je naš redoviti čitatelj, poklonili smo mu promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu

za vjernost. Ljubazna prodavačica Samanta Munđar iz Križovca iz Krkove prodavaonice također čita Međimurske novine, pa je i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv, zv)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon 103. kola Novo, 103. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

3

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 10. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2

(haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 21. studenog. Sretnog dobitnika 103. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 24. studenog. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 21.11. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Uliana Nazarenko jedinstvena u Hrvatskoj 14-godišnja Uliana Nazarenko, rodom iz Kijeva, zbog rata je bila prisiljena promijeniti adresu. Dom joj je trenutno Čakovec, a i ovdje uspješno trenira zračnu gimnastiku u Atonu u Nedelišću. Više donosimo na 3. stranici Medije. (dv, Foto: Zlatko Vrzan)

2 media

najave

VIKEND VODIČ

petak, 18:00 Muzej grada Preloga Otvorenje izložbe Igra Odabir radova umjetnika Podravine i Međimurja

20:00 CZK Čakovec Stand-up comedy show Aleks Curać Šarić Budimo realni 20:00 Meta bar Čakovec Koncert Goran Bare i Majke 20:30 Mamas & tapas FRIDAY NIGHT LIVE Fakus�x

subota, 11. studenoga 10:30 OŠ Mala Subo�ca 21. Smotra dječjeg folklornog stvaralaštva 11:00 Sve� Mar�n na Muri – kod Skelarske kuće Natjecanje u kuhanju svetomar�nskog vinskog gulaša 16:00 CZK Čakovec Duuugodan zubić vile Pinkleci Premijera predstave za djecu 18:00 Dom kulture Štrigova Mar�nje na Međimurskoj vinskoj ces� Kabare Adama Končića Adam i ona i Scifidelity Orchestra

VIKEND VODIČ 8. MEĐUNARODNA izložba karikatura Čakovec 2023.

10. studenog

20:00 Arena Varaždin Koncert grupe Dalma�no

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KUD Mala Subotica domaćin je ovogodišnje smotre

21. SMOTRA DJEČJEG folklornog stvaralaštva u organizaciji KUU-a Zvon

U dva dana predstavit će se 15 dječjih folklornih skupina 21. Smotra dječjeg folklornog stvaralaštva Međimurske županije ove godine održat će se dva dana, i to 11. i 12. studenoga 2023. u sportskoj dvorani OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica.

Na smotri će se u dva dana predstaviti 15 dječjih folklornih skupina koje djeluju u sklopu KUU-a i KUD-a, dječjih vrtića i osnovnih škola iz cijele županije te gosti iz Varaždinske županije. U subotu s početkom u 15

NOVI STAND-up show

Smijeh uz Aleksa Curaća Centar za Kulturu Čakovec priprema se za jedinstvenu večer humorističnog osvježenja u petak, 10. studenoga 2023. s početkom u 20 sati.

Poznati stand-up komičar Aleks Curać Šarić iznenadit će svojim petim one man showom Budimo realni.

sati predstavit će se FS DV Maslačak, Mursko Središće; FS DV Zvončić, Nedelišće; FS DV Kockavica, Sveta Marija; FS Područne škole Pušćine; KUD Seljačka sloga, Donja Dubrava; KUD Fijolica, Orehovica; KUD Donji Vidovec, Donji Vidovec; KUD Ivan Mustač – Kantor, Sveta Marija i domaćini KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica.

U nedjelju s početkom u 10:30 predstavit će se: FS DV Sveti Nikola, Belica; FS

POKLANJA KNJIGU SARA BLAEDEL: TIHA UDOVICA

kupon br. 1469 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

U srijedu 15. listopada 2023. godine u 18 sa� održat će se 8. Međunarodna izložba karikatura Čakovec 2023. Otvorenje i proglašenje pobjednika održat će se u Caffe baru Bedem u Starom gradu.

Damir Novak, naš poznati karikaturist

Nematerijalna kulturna baština Muzej Međimurja Čakovec jedan je od organizatora prvog međunarodnog skupa Nematerijalna kulturna baština u porječju Mure i Drave koji će se održati od 9. do 11. studenoga 2023. godine.

Povodom 20. godišnjice usvajanja Konvencije o nematerijalnoj baštini čovječanstva koju je 2003. godine usvojio UNESCO o ovoj izuzetno aktualnoj temi govorit će se iz perspektive etnologije, antropologije, povijesti, arhitekture, gastronomije te književnosti. Na

konferenciji će sudjelovati ukupno 29 izlagača iz pet država Hrvatske, Slovenije, Srbije, Albanije i Austrije.

Svečano otvorenje skupa i plenarno predavanje održano je u četvrtak 9. studenoga. u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću s početkom u 11 sati. Plenarno predavanje Regionalni pristupi očuvanju žive tradicije u Hrvatskoj održat će dr. sc.

Mirela Horvatin iz Ministarstva kulture i medija.

Skup se nastavlja drugog dana, u petak, 10. 11. 2023.,

Kratki sadržaj: Louise Rick nakon dužeg se dopusta vraća na posao kao zapovjednica mobilne policijske jedinice P13 nakon što je u pomoć pozovu iz Policijske uprave okruga Fyn. Ubijena je vlasnica poznatog pansiona na otoku, a policija tapka u mraku. Louise se pro�v svoje volje mora javi� Eiku Nordstromu iz kopenhagenskog Odjela za nestale. S njime se nije vidjela još od njihova rastanka na jednoj plaži u Tajlandu, što je vrlo teško podnijela.

Zahvaljujući novinarskom pristupu, Camilla dođe do informacija o kojima Louise nema pojma, a koje su presudne za rješavanje slučaja.

Atmosferičan, napet i nepredvidiv, ovaj će roman zaokupirati ljubitelje trilera.

12. studenog

10:30 OŠ Mala Subo�ca 21. Smotra dječjeg folklornog stvaralaštva 18:00 Sve� Mar�n na Muri – Galerija i kongresna dvorana Godišnja likovna izložba članova Likovne republike

MJESEČNI VODIČ

13. i 14. studenoga 20:00 CZK Čakovec Zlatni cinkuš

16. studenoga 20:00 CZK Čakovec – Tribina ČČ Ništa im neće bit’ Kazalište Moruzgva

21. studenoga

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC poziva

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - SARA BLAEDEL: TIHA UDOVICA Dobitnik knjige Vrag iz Bamberga objavljene u prošlom broju je Jasna Kučko iz Varaždina. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

DV Vrapčić, Šenkovec; FS DV CVRČAK - PO Stonoga, Novo selo Rok; KUD Žiškovec, Žiškovec; KUD Katruže, Ivanovec i KUU Zasadbreg, Zasadbreg. Gost smotre je dječja folklorna skupina KUD-a Marof iz Novog Marofa iz Varaždinske županije.

Preko 300-tinjak folkloraša će prezentirati pjesme, kola, plesove i nekadašnje dječje igre koje njeguju, a 90-ak tamburaša svoje umijeće prebiranja po žicama.

Tko su najbolji karikaturisti?

nedjelja,

od 10 do 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja Čakovec cjelodnevnim izlaganjima.

Treći dan skupa rezerviran je za studijski izlet po Međimurju.

Organizatori skupa su Centar za istraživanje Međimurja, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, a suorganizatori Muzej Međimurja Čakovec i Turistička zajednice Međimurske županije.

20:30 CZK Čakovec Koncert The Frajle

25. studenoga 20:00 GOC Čakovec Parni Valjak i Radio 105 30 nam je tek

30. studenoga 20:00 CZK Čakovec – Tribina ČČ Slučajni susret u sex shopu Teatar Rugan�no

16. prosinca 20:00 GOC Čakovec Blast from the past #10 The last dance Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Martinje

Ekspres kava.

Dragi trsek, Lejpi grozdek, Prave gorice, Dobre šnapserice.

Zmožna jakost vinska, Zmožna vinska duha, Pune kupice.

OHRABRITE NAS!

DOJDI K NAM!

Od malog prihoda, Od praznoga lagva, Od dosadnih gostov, Od hude babe i babjega jezika, Od jalnih sosedov,

Od premalih kupici, Od prevelikih cena, Od premalih plaći, Od prehudoga dela Od babine papuče, Od hmaje punice, Od postele pod stolom, Od svaje z sosedaj, Od mraza gadnoga, Od toče nemilosrdne, Od preslabog špricara, Od sega hudoga Od sakoga betega.

OSLOBODI NAS!

Šmarglin z šalatom, Tikvine pogače, Fanjki s pekmesom, Zdigani kolači, Fini štrukli od sira, Orehova gibanica, Pisana makovjača, Vroči pečeni kostaji,

OSLOBODI NAS!

Fina pečenica, Purica s kroketima, Pečena raca, Kisela repa z rebrecaj, Grah pretepeni, Kranjski klobasi, Filana paprika, Kuruzni žgonci, Kiseli vugorki, Sir z vrhjom, Krpice z zeljom, Knedlini s slivami, Cvirki z lukom, Sendvič s frtalom, Čurke z zeljem, Beli bubregi z lukom

DOJDI K NAM!

Govedina s hrenom, Šunkica z mladim lukom, Tusta goska z mlincima, Fini pohanci Dobri odojček,

DOJDI K NAM!

OKREPI NAS!

Dobra kaplica, Konjak z limunom, Vinski gulaš, Dobra kupica, Dobra črešjovka, Čaj z limunom i rumom, Juha z rezancaj.

Vinske litanije

POMOZI(TE) NAM!

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

2

Martinje

10. studenoga 2023.

Posebni prilog

POVIJESNI I KULTURNI KORIJENI MARTINJA

Legende o krštenju mošta i Svetom Martinu Piše: Josip Šimunko Foto: Ivor Trojnar, Zlatko Vrzan

O

pet nam je došlo Martinje, jedan od najveselijih društvenih običaja vezan za proizvodnju vinove loze i pijenje vina. Ne zna se kad su nastali običaji Martinja.

Prema legendi, Križevački štatuti nastali su u 14. stoljeću, kad su se Kalničani i Križevčani pomirili i napravili veliko spravišče. Čini se ipak da je običaj krštenja vina stariji i da potječe iz vremena početne proizvodnje vinove loze, dok su običaji krštenja vina u vrijeme novog mošta kao veseli dio vinskih svečanosti nastajali lokalno.

Tako uz najpoznatije Križevačke štatute imamo Koprivničke regule, Krapinski vandrček, Turopoljske štatute, Varaždinski fureš, Stubičke štatute, kao i Zagrebačke vinske štatute, ali i Međimurska spričavanja vinske kapljice.

Zajednički nazivnik svih tih svečanosti je Sveti Martin, što je još jedan dokaz starine. Više hrvatskih etnologa slaže se da su običaji krštenja mošta ili Martinje dio nekadašnjih purgerskih i šljivarskih ravnanja za stolom, da su dakle preneseni na slojeve naroda kao utjecaj gospodske kulture u pučku kulturu. Štatuti su dakle bili i ostali šaljivi skup pravila o tome kako se treba dobro ponašati za stolom i zatim dobro zabaviti uz mlado vino.

Zapravo vjerojatno nikad nećemo kako su i kad nastali običaji krštenja mošta. Moguća je i takozvana generativna hipoteza, da su običaji krštenja mošta nastali zbog mnogih nevolja u pretvaranju mladog mošta u vino, pa je zazivanje Božje pomoći bilo važno i presudno. Naime, nekad su vjerovanja bila mnogo čvršća

Oko Svetog Martina isprepliću se mnoge religijske i svjetovne pripovijesti.

Od gusaka koje su ga gakanjem otkrile kad se skrivao jer nije htio postati biskup, do krštenja mošta zbog kojeg je Martinje toliko popularno među pukom. Što je od toga doista istina, a što uz dobro raspoloženje nikoga ne brine previše uz dobro raspoloženje…

i čovjek je jače bio povezan s prirodom.

Tako bi se od prvotnih molitvi ili zazivanja Božje pomoći postupno događala kulturizacija u vidu posebnog obreda.

Prema etnologinji Melaniji Belaj koja je istraživala upravo običaj krštenja mošta, obitelji na Plešivici i Vukomeričkim goricama nisu znale za običaj Svetog Martina. Članovi obitelji i prijatelji skupili bi se u podrumu uz vino uz par riječi blagoslova na poticaj „starog jape“ (djeda, odnosno najstarijeg člana).

Prijašnje zazivanje Božje pomoći u puku pretvaralo se tako postupno u šaljivi obred, a „nastradao“ je biskup Martin, čiji su se datumi poklapali s krštenjem mošta.

Običaj krštenja mošta do nas je dospio iz Hrvatskog zagorja i sjeverozapadne Hrvatske pa se može smatrati da je tu pradomovina tog običaja u Hrvatskoj.

U današnje doba običaji Martinja se vezuju i za razne druge legende, tako uz kralja Artura.

Legenda o kralju Arturu u Svetom Martinu na Muri

Za nas u Međimurju je posebno zanimljiv podatak da se kod prvog spomena katoličkih župa u Međimurju 1334. godine spominju i četiri župe Svetog Martina i to u gornjem dijelu Međimurja. To je intrigantan podatak, koji povjesničari i etnolozi još nisu dovoljno rasvijetlili.

U Svetom Martinu na Muri koji ima jednu od najstarijih crkvi posvećenih Svetom Martinu i danas žive legende o vitezovima templarima i ivanovcima.

Tako i danas u Svetom Martinu postoji legenda da su kroz njega proputovali vitezovi Okruglog stola i glavom i brdom – kralj Artur. Naime, Sveti Martin se kao svetac veže za vitezove templare.

Povjesničar i predsjednik Matice hrvatske Čakovec Zoran Turk smatra da nema dovoljno dokaza o viteškim redovima u Međimurju, legende koje govore su možda tek dijelom istinite.

Gornje Međimurje i Prekmurje bilo je u u doba europskih viteških redova u kasnom dvanaestom i trinaestom stoljeću jedinstven prostor i iz tog vremena ostalo je mnogo legendi.

Te legende koje su došle do nas možda imaju svoje lokalno utemeljenje upravo u četiri župe Svetog Martina u gornjem Međimurju.

Kako se spominju u 13. stoljeću, one su sigurno nastale ranije. Prema nekim analizama, moguće je da je riječ doista o vitezovima, no daleko je to od vitezova templara. Čini se da je jedan ugarskih kraljeva, Andrija II., pozvao vitezove da čuvaju granicu u gornjem Međimurju ili su dobili posjede u Međimurju po zasluzi zbog križarskog pohoda.

Tome u prilog ide nedovoljno zapažen podatak koji iznosi Zoran Turk, da je Međimurjem u trinaestom stoljeću vladao plemeniti rod Harolda. Naime, to su dobro poznata prva međimurska vlastela Buzad (osnivač Buzovca), Čak (osnivač Čakovca), ali i Tristan i Lankret koji se spominju u listinama. Zoran Turk smatra mogućim da je zapravo riječ o imenu Lancelot, a ne Lanukret ili Lankret.

Kako su Tristan i Lancelot doista bili legendarni vitezovi kralja Artura, čini se da je najmanje dvoje plemića iz roda Haholda dobilo ima upravo po njima, legenda je na neki način spojena. Moguće je da je i samim Haholdima imponirala usporedba s vitezovima Okruglog stola kralja Artura, pa su je na svoj način i

podržavali. Kako god bilo, legenda o kralju Arturu i danas je živa u Svetom Martinu. Čini se da je riječ o spojenoj legendi od više razdoblja.

Legenda o Svetom Martinu potječe iz franačkog doba

Četiri gornjomeđimurske župe, za koje se kaže da su prastare, posvećene su Svetom Martinu. On je bio najveći franački svetac, što znači da se često spominjao na našim prostorima još od osmog stoljeća. Osim toga, etnologinja Antonija Zaradija Kiš spominje da je možda opat Martin bio prvi hrvatski biskup u ranom sedmom stoljeću. Danas pedesetak župa u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji nosi ime po Svetom Martinu i to sigurno nije slučajno.

Prava je nepoznanica kako je kult Svetog Martina spojen s vinom, a to se dogodilo, čini se, upravo u našim krajevima.

Naime, Sveti Martin je u europskim zemljama, posebno Francuskoj, bilo slavljen kao istinski svetac. Antonija Zaradija Kiš zbog toga zaključuje: “Aktualni hrvatski sv. Martin konstantno gubi na svojem prvobitnom značenju i iskonskoj svetosti, utapajući se u sofisticiranom folklornom nasljeđu krštenja mladoga vina te izgrađujući tako tradiciju pijančevanja uz šarolike pučke inovacije koje ga transformiraju u hedonističkog i raskalašenog sveca...“

Božja pomoć i misno vino Očito je u životu ljudi našega kraja i susjednih kajkavskih krajeva vino značilo toliko mnogo da ga je trebalo “krstiti”, to jest umilostiviti sile prirode da se mošt pretvori u vino, što može biti i reakcija na mnoge loše pretvorbe mošta u vino. Po tome bi se dalo zaključiti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

da je kult Svetog Martina pogodovao širenju vina, a isto je tako moguće da je katolička crkva u Hrvata i zbog pokrštavanja (misno vino) širila ideju vina i kultom Svetog Martina, a kako bi se zaboravila medovina i stari hrvatski običaji i mitovi stare vjere.

U Hrvatskoj je pokrštavanje prema nekim autorima trajalo sve do 16. stoljeća. Od ranog sedmog stoljeća pa do zrelog srednjeg vijeka postojalo je takozvano „dvovjerje“, o čemu pišu Vitomir Belaj i Radoslav Katičić, a u najnovije vrijeme i Lidija Bajuk i drugi autori. Konačno i Josip Belostenec u djelu „Natale solum“ u osamnaestom stoljeću cijelo jedno poglavlje posvećuje starim bogovima Hrvata. Zapravo, jedino se na taj način može tumačiti tako mnogo starih pretkršćanskih običaja sačuvanih do danas.

Naši pradavni preci nisu poznavali vinovu lozu i krštenje mošta, no poznavali su dobro medovinu kao biće ljudi i bogova. Nimalo slučajno, pčele se u starih Slavena, a tako i južnih Slavena pa onda i starih Hrvata, nalaze na stablu svijeta u sredini stabla. Značaj medovine kod naših starih bio je posebno važan kod rituala i godišnjih svečanosti.

Prema etnologu Ivanu Šestanu, u Dalmaciji i na današnjem jugu Hrvati su prihvatili grčki niski način uzgoja trsa, a na sjeveru rimski način proizvodnje vina na brajdama i kolcima. Odjednom je svatko tko je posjedovao komad zemlje mogao imati novo božansko piće zvano vino, kao zamjenu za nekadašnju medovinu koja je bila teže dostupna.

Kultura medovine nestaje zbog vina

Nije čudo da se kultura pijenja vina širila kao požar u Europi i po Hrvatskoj.

Kultura medovine kao podsjećanje na davnu prošlost ipak nije zaboravljena, medovina se do danas pije na našim prošćenjima i kupuju slastice od meda.

Prema dr. Vitomiru Belaju, današnje Martinje je u davna vremena spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom prije pokrštavanja 1. studenog, kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine, za njih bi se onda pripremila svečanost i čašćenje. S tim bi datum počeo zimski dio godine, poznato je da su naši stari poznavali samo zimski i ljetni dio godine te slavili samo dva godišnja doba.

Tamo gdje je postojala keltska tradicija slavili su se 1. svibnja i 1. studenog kao razdjelnice ljeta i zime, a u kršćanskoj Europi 23. travnja, odnosno Jurjevo i 26. listopada kad se slavio Sveti Dimitrije.

Zanimljivo je da je papa Grgur VIII. u šesnaestom stoljeću svojom reformom kalendara dodatno „zakomplicirao“ datume pa su se 1. studenog počeli slaviti

Svi sveti, 2. studenog Dušni dan, a 11. studenog Martinje, koje je tako postalo „pomični“ blagdan.

Parodija uvod u veselicu

Naša najstarija očuvana i zapisana tradicija krštenja mošta očuvana je u Križevačkim štatutima. Prema legendi došlo je do sukoba „plemića šljivara“ koji su pomogli kralju Beli i građana Križevčana, pa je prilikom mirenja organizirana velika svečanost uz rituale krštenja mošta. To je dakako još jedna legenda. Nije do kraja jasno zašto se parodira baš crkvena svečanost, no običaji krštenja mošta koji postaje vino imaju svoje „stroge“ rituale.

Zanimljivo je da se u nedalekom Virju mošt „krstio“ i uz pomoć boga Bakusa, govorilo se: - Tako mi pomogao otec vina vinski bog Bakus, krstitelj vina Sveti Martin i podrumar sveti vinski Vincek.

Prema etnologinji Dragici Cvetan obred krštenja započinje dolaskom Svetog Martina kad se pjeva: „Došel je došel, Sveti Martin, vince po krstil, ja ga bum pil. Kumek moj dragi, daj se napij, dugo nas nebu da se navžij.“ To su međutim stihovi Josipa Keresturija iz Štrigove s početka devetnaestog stoljeća, je li ih on samo prenio ili napisao, ne zna se. Danas je pjesma „Nikaj na svetu lepšega ni“ smatra himnom Martinja.

U suvremeno doba kultura krštenja mošta u vino seli se iz privatne sfere u javnu, danas gotovo svaki kafić organizira krštenje mošta na svoj način, njegujući time davni veseli dionizijski kult. Više se i ne zna je li običaj Martinja parodija, povratak poganskih dionizijskih običaja ili šaljiva estradna veselica, dok je prvotni smisao zazivanja božje pomoći ostao u sasvim drugom planu.

Najvažnije je ipak da se slavi jedan zanimljiv prirodni proces koji je odbio svoju svečanu verziju u narodnom šaljivom običajnom obredu.

Međimurska martinjska pjesma pjeva:

Prišel je prišel sveti Martin, On bu ga krstil, ja ga bum pil, Hej, kumek moj dragi, daj se napi, Dugo nas nebu, daj se ga vži... (tako je davno pjevao Gusti Novak iz Rimščaka kraj Svetog Urbana, prema zapisu dr. Stjepana Hranjeca) Kad bi bilo po starim pravilima, bilo bi još više veselja i opijanja jer bi oni koji su krstili mošt morali probati - baš svaki mošt koji je trebao postati vino. U današnje vrijeme ipak postoje razumne granice opijanja, što zapravo znači da sam zadani obred, i kao šaljiv, čuva od pretjerivanja.

Pečena guska za Martinje sve je manje pravilo Običaj je da se za Martinje na stolu nađe i pečena guska, možda i raca. S obzirom na dostupnost guski i peradi u Hrvatskom zagorju, guska za Martinje mogla je zapravo biti uobičajeno i dostupno jelo. Zapravo, nije se čulo da se za Martinje služi na primjer odojak ili šunka, to je očito bilo ostavljeno za najveće blagdane.

Pečena guska za Martinje više nije pravilo, jednostavno nedostaje gusaka, pa je dobra i raca ili neka druga perad.

10. studenoga 2023.

Martinje 3

Prema dr.

Vitomiru Belaju, današnje Martinje je u davna vremena spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom prije pokrštavanja 1. studenog, kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine, za njih bi se onda pripremila svečanost i čašćenje. S tim bi datum počeo zimski dio godine...

ČESTITKA ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Matije Posavca

Da nam na vinskoj cesti i dalje blistaju odličja Poštovane čitateljice i čitatelji, dragi ljubitelji vrhunske vinske kapi, pred nama je svetkovina koju od davnina ljudi našega kraja vezuju uz mlado vino, tekuće zlato s međimurskih bregova. Upravo u ovo doba godine, u podrumima naših vrijednih vinogradara i vinara mlado vino stasa i pretvara se u vrhunske, dragocjene kapljice, danas već dobro znane cijelome svijetu.

Martinje je blagdan u kojem će se diljem Međimurja, osobito u vinorodnim brežuljcima, zazvati milost i zaštita svetoga Martina za dobar konačni rezultat još jedne odlične berbe.

Vino je, kažu naši iskusni vinogradari, poput djeteta. Dok sazrijeva, traži ljubav, njegu, posvećenost i mudrost. Bez toga ni najbolja berba neće dati željene rezultate. Ruku žuljevitih od rada u vinogradu, naši vrijedni vinari silaze u podrume gdje osluškuju šapat zrenja u bačvama. Samo silno znanje i iskustvo može razumjeti govor mladog vina. Tajna toga razgovara ostaje između vinara i vina. Zbog silnog truda i rada koji prethodi pobjedi u butelji ovjenčanoj najvišim svjetskim nagradama, ljudi trebaju trenutak opuštanja i veselja, zato je običaj krštenja mošta i u našem kraju ukrašen šalama i dobrim raspoloženjem.

Tradicija je to kojom također pokazujemo koliko smo ponosni na postignuto, jer Međimurec se u radu ne zaustavlja dok ne postigne najbolji mogući rezultat. Tako je i naša vinska cesta, još prije više od 15 godina proglašena najboljim kontinentalnim turističkim proizvodom, danas cesta ponosa na kojoj posjetitelja dočekuju vina ovjenčana nagradom Decanter na svakom kilometru. Nama je tradicija važna zato što nas povezuje s nasljeđem naših predaka i drevnih vrlina koje smo baštinili.

Međimurska županija u stopu će podrškom pratiti uspon naših vinarija, osiguravajući, kako modele potpora, tako i promociju na najvišoj razini, kakvu naš kraj i zaslužuje.

Tijekom desetljeća, s udrugom Hortus Croatiae, razvijali smo modele promocije vinarstva Međimurja s težnjom da svijetu pokažemo na što smo toliko ponosni i kakve smo ciljeve kadri doseći. Sada je došlo vrijeme da uberemo plodove i tih nastojanja. Svijetu smo se otkrili i svijet hrli k nama.

Ucrtali smo svoje tragove ponosa i putokaze na sve važne karte – od turističkih do vinskih. Gradimo koncept svjetskog centra pušipela u čast naše autohtone sorte koju sada njegujemo u jedinoj hrvatskoj Green Destination regiji, a s vidikovca na Mađerkinom bregu – iz dana u dan – glas o nama odjekuje sve dalje.

Našim vinarima Martinje je uvijek prigoda i za razmjenu iskustava jer naš kraj, osim što blista najvišim odličjima za vina, blista povezanošću i suradnjom njihovih osvajača.

Zavrijedio je radišni međimurski čovjek i trenutak opuštanja pa neka vam i ovo Martinje ispuni ugodno druženje s prijateljima, uz zlatnu kapljicu. Živjeli! Župan Matija Posavec, mag. ing.

4

Martinje

10. studenoga 2023.

Posebni prilog

V I SI T . SVET I M A R T I N . H R

MARTINJE u Svetom Martinu na Muri

04.11.-12.11.2023.

04.11. SUBOTA 19:00 Koncert Zbora Sveti Martin povodom 30. obljetnice od osnutka Općine Sveti Martin na Muri OŠ Sveti Martin na Muri 05.11. NEDJELJA 10:30 Sveta Misa zahvalnica za plodove zemlje i za lovce povodom dana svetog Huberta (zaštitnik lovaca) Crkva sv. Margarete (Kapelščak) 17:00 Kazališna predstava „Čisti zmešeraj“ - KUU Lipa Gornji Mihaljevec OŠ Sveti Martin na Muri 08.11. SRIJEDA 16:30 Pobožnost 17:00 Sveta Misa Crkva sv. Martina biskupa (Sveti Martin na Muri) 09.11. ČETVRTAK 16:30 Pobožnost 17:00 Sveta Misa i Martinska procesija sa lampionima, Rimljanima i svetim Martinom na konju Crkva sv. Martina biskupa (Sveti Martin na Muri) 10.11. PETAK 16:30 Pobožnost 17:00 Sveta Misa 18:00 Svečana sjednica Općinskog vijeća Kongresna dvorana (Terme Sveti Martin)

11.11. SUBOTA 08:00 Sveta Misa 09:00 Blagoslov vina nakon mise 11:00 Sveta Misa na otvorenom uz posvetu obnovljenog i novoopremljenog Župnog dvora - Predvodi i propovijeda varaždinski biskup Bože Radoš - Podjela besplatnih kestena i guske nakon misa 17:00 Sveta Misa, Crkva sv. Martina biskupa Centar i Crkva sv. Martina biskupa (Sveti Martin na Muri) 11:00 – 16:00 Sajam i prezentacija proizvoda lokalnih OPG-ova 11:00 Natjecanje u kuhanju Svetomartinskog vinskog gulaša 14:00 Besplatna vožnja turističkim vlakićem od Termi Sveti Martin do Skelarske kuće (povratak u 16h) 15:00 Podjela vinskog gulaša 15:30 Nastup Svetomartinskih mažoretkinja 16:00 Proglašenje najboljeg gulaša i ceremonija krštenja vina po običajima Zabavlja vas: New Casino music band LOKACIJA: Skelarska kuća, Sveti Martin na Muri VODITELJ M ANIFESTACIJE M IRKO FODOR

12.11. NEDJELJA 07:30 Sveta Misa 10:30 Sveta Misa Crkva sv. Martina biskupa (Sveti Martin na Muri) 18:00 Godišnja likovna izložba članova Likovne republike Izložba radova nastalih na Likovnoj koloniji u lipnju, radovi učenika OŠ Sv. Martin na Muri nastali na likovnim radionicama, kao i dječji radovi vrtićkog uzrasta DV Smješko / Galerija i kongresna dvorana Općine Sveti Martin na Muri

MARTINJSKE FEŠTE: Kavana i catering Arka 10.11.-12.11. – Prigodni martinski menu Restoran „Potrti kotač“ 10.11.-12.11. – prigodni martinski menu 11.11. od 19 sati - Ceremonija krštenja mošta uz bogati martinski menu i živu glazbu

Bistro „Jastreb 10.11.-12.11. – Prigodni martinski menu

PUB Potkova 11.11. – od 20 sati Martinska veselica uz živu glazbu

Izletište Goričanec 10.11.-12.11. – cjelodnevne degustacije mladog vina uz prigodni martinski menu

Caffe bar Aries 10.11. i 11.11. - Martinska veselica

Izletište Vinska kuća Hažić 10.11. (15:00-20:00) 11.11. (12:00-21:00) Degustacija mladih vina i kestenja uz prigodni martinski vinski menu i glazbeni program

Caffe bar Bazza 10.11. - Gemišt party 11.11. - Martinje party 12.11. – od 9 sati Raca party (GRATIS) Caffe bar Mali Paris 10.11.-12.11. – ponuda prilagođena Martinju

POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA, studeni 2023.

TEST

Renault Austral E-Tech Full Hybrid Iconic Esprit Alpine 200 TEST

Dacia Duster 1.5 dCi 115 4x4 Journey

32

Koja od gume je najbolja?

Dmytro Varavin Dreamstime_com

TEST ZIMSKIH GUMA ZA SEZONU 2023./2024.

32

2

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Test zimskih guma za sezonu 2023./2024.

Koja od testirane gume je najbolja za ovu zimu?

Za sezonu 2023./2024. ADAC i HAK su testirali ukupno 32 zimske gume, i to 16 modela u dimenziji 205/60 R16 i 16 modela u dimenziji 225/45 R17, a riječ je o dimenzijama koje koriste manja SUV vozila i kompakti – kategorije koje su i najprodavanije na europskom tržištu.

A

DAC, HAK i ostali europski autoklubovi su i ove godine testirali zimske gume, a ovog su se puta na testu našla 32 modela najnovijih zimskih guma u dvije dimenzije - 205/60 R16 i 225/45 R17. Manju dimenziju koriste manja SUV vozila kao što su Nissan Juke, Renault Captur, Opel Crossland, Hyundai Kona i ostali modeli ove klase, a testni model je bio Volkswagen T-Roc. Drugu dimenziju pak koriste kompaktna vozila kao što je Toyota Corolla, Honda Civic, BMW serije 1 i 2 i ostali modeli ove klase, a testni je model bio Volkswagen Golf.

U odnosu na dosadašnja testiranja, došlo je do promjena u ocjenjivanju, kao i novih kategorija ocjenjivanja. Tako su glavne kategorije ocjenjivanja upravljivost, sigurnost, udobnost i ekonomičnost, a kakve su se gume pokazale na suhoj i mokroj podlozi te u zimskim uvjetima nosilo je 70% ukupne ocjene. Prvi se put analizirala i održivost guma, u što je uključeno predviđena kilometraža, izdržljivost, potrošnja goriva, težina i buka, a taj je dio nosio 30% ukupne ocjene.

Zanimljivo je kako nijedna testirana guma nije osvojila najvišu ocjenu, no njih čak 11 je osvojilo ocjenu vrlo preporučljivo, dok su čak tri modela dobili ocjenu ne preporučuje se. To su modeli Lassa Snowdays koja stiže iz Turske, Austone Athena SP-901 koja stiže iz Kine te Kormoran Snow koja stiže iz Poljske, no ova ocjena vrijedi samo za veću dimenziju.

Test zimskih guma 205/60 R16

Zimske gume u manjoj dimenziji donose posebno dobre vijesti, jer je gotovo svaki drugi proizvod vrlo preporučljiv (7/16 ili čak 43,75%). Od tih sedam istaknutih guma, četiri se mogu pohvaliti respektabilnim ocjenama i na području voznih osobina i na području održivosti (Dunlop Winter Sport 5, Michelin Alpin 6, Goodyear UltraGrip 9+ i Continental WinterContact TS 870 P), dok su tri puno jače zasjale na području voznih osobina nego kod održivosti (Hankook Winter i*cept RS3, Bridgestone Blizzak LM 005 i Firestone Winterhawk 4). Njih je spasio sustav donošenja ukupne ocjene, za koji smo naveli da se izračunava u omjeru 70:30 upravo u korist voznih osobina.

Gradski SUV modeli i kompaktna vozila najčešći su izbor europljana, pa su zato i odabrane ove dvije dimenzije guma

Inače, sve tri gume su podbacile u istoj kategoriji – relativno male predviđene kilometraže u usporedbi s konkurentima. Što se tiče najbolje sedmorke, razlike su male, ali ipak postoje i zato na njih treba obratiti pozornost. Na primjer, ako godišnje radite puno kilometara (čak i na autocestama), bilo bi dobro prednost dati segmentu vozačke udobnosti na suhoj podlozi, a tu su samo dvije gume vrlo preporučljive: Dunlop Winter Sport 5 i Michelin Alpin 6. Obje uvijek daju vozaču kvalitetne povratne informacije s upravljača, nude iznimnu stabilnost smjera kretanja i sve pokrete na upravljaču prenose na podlogu sukladno očekivanjima. Kod njih, ukratko rečeno, nema iznenađenja, uz dodatak kako im je i predviđena kilometraža vrlo velika. Ostalih pet modela pomalo zaostaju na području preciznosti prenošenja informacija s upravljača, ali ne i na području naglih izbjegavanja sudara ili po dužini zaustavnog puta, gdje su u razini s najboljima. Nažalost, na suhoj podlozi se ipak ne mogu mjeriti s navedenim Dunlopovim i Michelinovim modelima.

Na mokroj podlozi, pak, svih sedam spomenutih guma briljira kratkim zaustavnim putevima i nudi solidne osobine kod uzdužnog akvaplaninga. Kod poprečnog akvaplaninga samo Hankook Winter i*cept RS3 i Michelin Alpin 6 ne idu iznad preporučljive razine (nisu vrlo preporučljivi). Hankook Winter i*cept RS3 zato blista u zimskim uvjetima (najbolji na testu), za razliku od Goodyeara UltraGrip 9+, koji bi na snijegu mogao biti precizniji.

Sljedeća sedmorka na mokroj podlozi se preporučuje (BFGoodrich G-Force Winter 2, Fulda Kristall Control HP 2, Kleber Krisalp HP3, Falken Eurowinter HS02, Barum Polaris 5, Vredestein Wintrac i Uniroyal WinterExpert), dok im za višu ocjenu (vrlo preporučljivo) nedostaje pokoja nijansa na području sigurnosti.

Konkretno, sve osim Falken Eurowintera HS02 i Vredestein Wintraca slabije prianjaju uz mokru podlogu i tijekom zime češće pokazuju nedostatke u vlažnim uvjetima u odnosu na konkurenciju, prvenstveno po pitanju preciznosti (javlja se podupravljanje i preupravljanje), zatim gubitka čvrstog kontakta s podlogom i nešto dužeg zaustavnog puta (pogoto-

vo kod lagano zakrenutog upravljača).

Ova skupina ujedno donosi proizvode s najvećom (Fulda Kristall Control HP 2) i najmanjom (Uniroyal WinterExpert) procijenjenom kilometražom.

Preostale dvije gume u manjoj dimenziji (205/60 R16) ne preporučuju se radi jasnih sigurnosnih nedostataka te su se našle na dnu liste. Model Lassa Snoways 4 nije uopće loš na suhoj i vlažnoj podlozi, ali zato drastično zaostaje za konkurencijom u zimskim uvjetima. S druge strane, model Austone Athena SP-901 potukao je konkurenciju baš na snijegu i ledu, dok se na suhom samo djelomično preporučuje, a na mokrom se uopće ne preporučuje (slaba upravljivost, najduži zaustavni put, najlošije karakteristike kod akvaplaninga). Usporedbe radi, u trenutku kad se vozilo opremljeno modelom Bridgestone Blizzak LM 005 zaustavi, vozilo na koje je montiran model Austone Athena SP-901 kotrlja se brzinom od gotovo 40 km/h, a to na cesti predstavlja veliki sigurnosni problem.

Test zimskih guma 225/45 R17

Testovi u većoj dimenziji pokazali su kako su samo 4 gume vrlo preporučljive, njih čak 11 se preporučuje, a samo jedna se ne preporučuje. Od četiri najbolje ocijenjenih guma primjećujemo kako je samo Continental WinterContact TS870 ostvario podjednako dobre rezultate i na području voznih osobina i na području održivosti. Preostala tri modela – Michelin Alpin 6, Goodyear UltraGrip Performance + i Dunlop Winter Sport 5 – ipak su za nijansu bolja na ekološkom nego na sigurnosnom planu. Pri tome je posljednje spomenuti model u laganom zaostatku na mokroj podlozi u odnosu na prethodna tri modela.

Središnji dio tablice zauzima 11 guma, od kojih su tri dobra na području održivosti i samo solidna na području voznih osobina, na kojem bilježe po jedno propadanje. Tako Semperit Speed-Grip 5 ne blista u zimskim uvjetima, Hankook Winter i*cept RS3 nije idealan na suhoj podlozi, a Vredestein Wintrac PRO nije posebno spektakularan ni na suhom ni na mokrom. Sljedeća trojka – Giti GitiWinter W2, Kumho Wintercraft WP52 i Apollo AspireE XP Winter – pokazuju

barem po jedan nedostatak na oba polja (sigurnosnom i ekološkom). Nokian Tyres WR Snowproof, Pirelli Cinturato Winter 2 i Sava Eskimo HP2 istaknuli su se po velikoj predviđenoj kilometraži, ali su zato dosta slabiji u sigurnosnoj komponenti. Zanimljivo je i kako je model Nokian Tyres WR Snowproof odličan na mokroj podlozi, ali se zato na suhoj podlozi i u zimskim uvjetima jedva preporučuje – isto tako treba spomenuti da Nokian za ovu zimsku sezonu nudi novu gumu u ovoj klasi –Snowproof 2, koji je sigurno unaprijeđen. I model Pirelli Cinturato Winter 2 na suhoj podlozi pokazuje jasne nedostatke, dok je na mokroj podlozi i u zimskim uvjetima potpuno siguran.

Model Sava Eskimo HP2 nije briljirao ni na suhoj ni na mokroj podlozi, ali se zato preporučuje u zimskim uvjetima. Na kraju, Yokohama BluEarth-Winter V906 i Bridgestone Blizzak LM005 nisu se istaknuli ni na sigurnosnom (prvenstveno zbog nedostataka u zimskim uvjetima) ni na ekološkom planu. Model Bridgestone Blizzak LM005 bio je čak najslabiji i u zimskim uvjetima i na području predviđene kilometraže.

Na začelju ove kolone je Kormoran Snow, najgori proizvod i na suhoj (malo povratnih informacija s upravljača, spor odgovor nakon akcije upravljačem, rano i snažno preupravljanje kod naglog izbjegavanja sudara) i na mokroj podlozi (na mjestu gdje se Hankook zaustavi, ova guma se kotrlja čak 36 km/h, najlošija kod uzdužnog i poprečnog akvaplaninga). Nije mu pomogao ni podatak da je na snijegom pokrivenoj podlozi – najbolji!

Za kraj treba ponoviti kako ovaj test može dati smjernice koji proizvod eventualno izabrati, ali nikako ne treba biti odlučujući faktor, jer su razlike u rezultatima od kategorije do kategorije često velike. Zato je puno bolje u jednadžbu uvrstiti vlastite a�initete i potrebe, stil vožnje, vrijeme provedeno u automobilu (prosječan broj prevaljenih kilometara), kakvi su zimski uvjeti u području gdje živite, odnosno prelazite najviše kilometara… Novac će u toj jednadžbi također biti značajan čimbenik, ali pokušajte ne zaboraviti da sigurnost nema cijenu. Stoga, ako neki model u vama važnoj kategoriji ima ocjenu manju od preporučuje se, bilo bi dobro zaobići ga prilikom konačnog izbora novog seta zimskih guma.

10. studenoga 2023.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRLO PREPORUČLJIVO

Bridgestone Blizzak LM 005 + sigurna na suhom, najbolja na testu na

Dunlop Winter Sport 5 + ujednačena guma, precizna i sigurna

- manji nedostaci u preciznos� na suhom,

Falken Eurowinter HS02 + sigurna na suhom, još dobra na mo-

mokrom, sigurna u zimskim uvje�ma

krom, još dobra predviđena kilometraža, mala potrošnja goriva - nedostaci u zimskim uvje�ma

ispodprosječna predviđena kilometraža, manji nedostaci u izdržljivos�

na suhom kod vožnje na limitu, sigurna na mokrom, velika predviđena kilometraža, mala težina i potrošnja goriva - nešto bučnija guma

Barum Polaris 5 + dobra predviđena kilometraža, izdržljiva

Firestone Winterhawk 4 + sigurna na suhom, sigurna na mokrom,

guma, mala težina, najmanja potrošnja na testu - nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom, manji nedostaci u zimskim uvje�ma

vrlo dobra kod uzdužnog akvaplaninga, sigurna u zimskim uvje�ma, mala težina i potrošnja goriva - manji nedostaci u preciznosti na suhom, ispodprosječna predviđena kilometraža, manji nedostaci u izdržljivos�

Michelin Alpin 6 + ujednačena guma, precizna i sigurna na suhom kod vožnje na limitu, još sigurna na mokrom, vrlo velika predviđena kilometraža, mala težina i potrošnja goriva - manji nedostaci u poprečnom akvaplaningu

PREPORUČUJE SE

Goodyear UltraGrip 9+ + sigurna na suhom, dobra na mokrom,

BFGoodrich G-Force Winter 2 + još sigurna na suhom kod vožnje na

Vredestein Wintrac + još dobra na mokrom, dobra u zimskim uvje�ma, dobra predviđena kilometraža, izdržljiva guma, mala težina i potrošnja goriva - nedostaci u udobnos� vožnje i kod vožnje na limitu na suhom

Uniroyal WinterExpert + još dobra u zimskim uvje�ma, još mala

limitu, još dobra predviđena kilometraža, izdržljiva guma, mala potrošnja goriva - manji nedostaci u udobnos� vožnje na suhom, nedostaci na mokrom

velika predviđena kilometraža, najučinkovi�ja guma na testu - manji nedostaci u preciznos� na suhom

Continental WinterContact TS 870 P + sigurna na suhom, vrlo sigurna na mo-

težina i potrošnja goriva

- nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom

NE PREPORUČUJE SE

Fulda Kristall Control HP 2 + precizna i sigurna na suhom kod

Lassa Snoways 4 + još dobra na suhom, još dobra na mo-

vožnje na limitu, najveća predviđena kilometraža na testu, izdržljiva guma, iznadprosječno lagana, mala potrošnja goriva - nedostaci na mokrom, manji nedostaci na snijegu

krom, sigurna u zimskim uvje�ma, još dobra predviđena kilometraža - manji nedostaci u preciznos� na suhom

Hankook Winter i*cept RS3 + sigurna na suhom, sigurna na mokrom,

krom, dobra predviđena kilometraža, još izdržljiva guma, dobra potrošnja goriva - vrlo slaba u zimskim uvje�ma, nešto veća težina

Austone Athena SP-901 + vrlo sigurna u zimskim uvje�ma, izdr-

Kleber Krisalp HP3 + sigurna u zimskim uvje�ma, mala po-

vrlo sigurna u zimskim uvje�ma, mala težina i potrošnja goriva - manji nedostaci u preciznos� na suhom, ispodprosječna predviđena kilometraža

žljiva guma, vrlo mala potrošnja goriva

- slaba na suhom, vrlo slaba na mo-

trošnja goriva - nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom

Dunlop Winter Sport 5

Michelin Alpin 6

Goodyear UltraGrip 9+

Continental WinterContact TS 870 P

Hankook Winter i*cept RS3

Bridgestone Blizzak LM005

Firestone Winterhawk 4

BFGoodrich G-Force Winter 2

Fulda Kristall Control HP 2

Kleber Krisalp HP3

Falken Eurowinter HS02

Barum Polaris 5

Vredestein Wintrac

Uniroyal WinterExpert

Lassa Snoways 4

Austone Athena SPO-901

krom, samo prosječna predviđena kilometraža

Suha cesta (30%)

1.9

2.0

2.5

2.5

2.5

2.5

2.5

2.5

2.4

3.0

2.2

3.4

3.4

3.3

2.5

4.0

Mokra cesta (40%)

2.2

2.4

2.1

2.2

2.2

1.8

2.0

2.7

2.9

2.6

2.5

2.8

2.5

2.7

2.5

5.3

Snijeg (30%)

2.1

2.3

2.2

2.2

1.8

2.2

2.4

2.2

2.5

2.4

3.1

2.6

2.2

2.5

5.2

1.7

Ukupno - Sigurnost u vožnji (70%)

2.1

2.3

2.3

2.3

2.2

2.1

2.3

2.7

2.9

3.0

3.1

3.4

3.4

3.3

5.2

5.3

Habanje (40%)

2.0

1.6

2.3

2.5

2.8

3.1

3.0

2.5

1.3

2.5

2.5

2.1

2.3

2.9

2.5

2.7

Efikasnost (20%)

2.1

1.5

2.3

2.2

2.2

2.6

2.8

1.7

2.0

1.7

2.4

2.2

1.9

2.9

2.4

2.1

Potrošnja goriva (20%)

2.2

2.1

1.8

2.2

2.0

2.5

2.3

2.3

1.9

2.4

2.6

1.9

2.2

2.2

2.6

3.1

Buka (10%)

3.3

3.1

2.8

2.8

3.0

3.1

2.8

3.0

3.8

2.8

2.8

3.3

2.7

3.3

2.8

2.7

Održivost (10%)

3.4

3.0

3.3

3.1

3.2

3.3

3.3

3.1

3.3

3.1

4.1

3.1

3.5

3.1

3.8

4.3

Ukupno - Ekološka ravnoteža (30%)

2.3

2.0

2.4

2.5

2.8

3.1

3.0

2.4

2.0

2.4

2.7

2.3

2.4

2.9

2.7

3.1

Ukupan rezultat testa

2.2

2.2

2.3

2.4

2.4

2.4

2.5

2.6

2.6

2.8

3.0

3.1

3.1

3.2

5.2

5.3

ZIMSKE GUME 205/60 R16

Usporedni test zimskih guma u dimenziji 205/60 R16 Legenda: 0,6 - 1,5 izvrstan 1,6 - 2,5 vrlo preporučljivo 2,6 - 3,5 preporučuje se 3,6 - 4,5 djelomično se preporučuje od 4,6 ne preporučuje se

4

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRLO PREPORUČLJIVO

Semperit Speed-Grip 5 + još sigurna na suhom, još dobra na mo-

Pirelli Cinturato Winter 2 + dobra na mokrom, dobra u zimskim

Hankook Winter i*cept RS3 + sigurna na mokrom, sigurna u zimskim

uvje�ma, mala težina, mala potrošnja goriva

Yokohama BluEarth–Winter V906 + sigurna na mokrom, mala potrošnja

limitu na suhom

- nedostaci u preciznos� i manji nedostaci

uvje�ma, velika predviđena kilometraža, izdržljiva guma, mala težina, mala potrošnja goriva - jasni nedostaci u udobnos� vožnje i nedostaci kod vožnje na limitu na suhom

krom, vrlo velika predviđena kilometraža, izdržljiva guma - manji nedostaci u preciznos� na suhom, manji nedostaci na mokrom, manji nedostaci u zimskim uvje�ma

Continental WinterContact TS 870 + precizna i sigurna na suhom, vrlo sigurna na mokrom, vrlo sigurna u zimskim uvje�ma, velika predviđena kilometraža - nema

Michelin Alpin 6 + precizna i sigurna na suhom kod vožnje na

- manji nedostaci u preciznos� i vožnji na

limitu, još sigurna na mokrom, vrlo velika predviđena kilometraža, mala težina, mala potrošnja goriva - manji nedostaci u poprečnom akvaplaningu, manji nedostaci na mokrom

goriva

kod vožnje na limitu na suhom, nedostaci u zimskim uvje�ma, druga najmanja predviđena kilometraža na testu, manji nedostaci u izdržljivos�, nešto veća težina

Giti GitiWinter W2 + još sigurna na suhom, još dobra na mokrom - manji nedostaci u preciznos� na suhom,

manji nedostaci na mokrom, manji nedostaci u zimskim uvje�ma, ispodprosječna predviđena kilometraža, nešto niža izdržljivost

Goodyear UltraGrip Performance+ + sigurna na suhom, još dobra na mokrom,

Sava Eskimo HP2 + sigurna u zimskim uvje�ma, velika pred-

viđena kilometraža, izdržljiva guma, vrlo mala težina, najmanja potrošnja na testu - nedostaci u preciznos� i vožnji na limitu na suhom, nedostaci na mokrom

Kumho Wintercraft WP52 + dobra u zimskim uvje�ma, najveća predvi-

vrlo velika predviđena kilometraža, izdržljiva guma, učinkovita guma - nešto duži zaustavni put na mokrom

đena kilometraža na testu, izdržljiva guma, mala potrošnja goriva - nedostaci u udobnos� vožnje i kod vožnje na limitu na suhom, manji nedostaci na mokrom, vrlo teška guma

Dunlop Winter Sport 5 + precizna i sigurna na suhom kod vožnje na limitu, vrlo sigurna u zimskim uvje�ma, vrlo velika predviđena kilometraža, mala težina, mala potrošnja goriva - manji nedostaci na mokrom

Bridgestone Blizzak LM 005 + sigurna na suhom, najbolja na testu na mokrom, mala potrošnja goriva

Apollo Aspire XP Winter + sigurna na mokrom, velika predviđena ki-

- nedostaci u zimskim uvje�ma, mala pred-

viđena kilometraža, mala izdržljivost, iznadprosječna težina

lometraža, izdržljiva guma, mala potrošnja goriva - manji nedostaci u preciznos� i vožnji na limitu na suhom, manji nedostaci na mokrom, nešto veća težina

PREPORUČUJE SE Vredestein Wintrac PRO + još dobra u zimskim uvje�ma, dobra pred-

NE PREPORUČUJE SE Kormoran Snow + vrlo sigurna u zimskim uvjetima, velika

Nokian Tyres WR Snowproof + + dobra predviđena kilometraža, izdržljiva

viđena kilometraža, izdržljiva guma, mala potrošnja goriva - nedostaci u udobnos� vožnje i kod vožnje na limitu na suhom, manji nedostaci na mokrom

predviđena kilometraža, izdržljiva guma, mala potrošnja goriva - nepreporučljiva prvenstveno zbog nedostataka na području sigurnos�, slaba na suhom, vrlo slaba na mokrom

Continental WinterContact TS 870

Michelin Alpin 6

Goodyear UltraGrip Performance+

Dunlop Winter Sport 5

Vredestein Wintrac Pro

Semperit Speed Grip 5

Hankook Winter i*cept RS3

Giti GitiWinter W2

Kumho WINTERCRAFT WP52

Apollo Aspire XP Winter

Nokian Tyres WR Snowproof

Pirelli Cinturato Winter 2

Yokohama BluEarth Winter V906

Sava Eskimo hp2

Bridgestone Bllizzak LM005

Kormoran Snow

guma, mala potrošnja goriva - – nedostaci u udobnos� vožnje i kod vožnje na limitu na suhom, nedostaci na mokrom, nedostaci u zimskim uvje�ma

Suha cesta (30%)

2.2

2.2

2.1

2.4

2.7

2.5

2.7

2.4

2.7

2.7

3.0

3.3

2.9

3.4

2.3

3.9

Mokra cesta (40%)

2.0

2.4

2.5

2.6

2.6

2.5

2.0

2.5

2.7

2.4

3.2

2.4

2.4

3.2

1.7

5.4

Snijeg (30%)

1.9

2.2

2.2

1.9

2.5

2.8

2.1

2.6

2.3

2.9

3.0

2.3

3.0

2.1

3.2

1.6

Ukupno - Sigurnost u vožnji (70%)

2.0

2.3

2.3

2.6

2.7

2.8

2.7

2.6

2.7

2.9

3.2

3.3

3.0

3.4

3.2

5.4

Habanje (40%)

1.3

0.9

1.5

0.9

1.9

1.4

2.2

2.6

0.7

1.9

2.3

1.6

2.8

1.8

3.0

1.2

Efikasnost (20%)

2.0

1.7

2.1

2.0

2.0

2.2

2.3

2.8

1.8

2.2

2.1

2.3

2.6

2.4

3.1

1.9

Potrošnja goriva (20%)

2.2

2.3

1.8

1.7

2.5

2.3

2.3

2.7

2.8

2.6

2.3

2.2

2.6

1.6

2.4

2.2

Buka (10%)

3.1

3.4

3.5

3.7

3.3

3.4

3.1

3.4

3.0

3.8

3.1

3.3

3.4

3.9

3.4

3.9

Održivost (10%)

3.1

3.0

3.3

3.3

3.5

3.1

3.1

4.1

3.9

3.5

3.2

3.0

3.9

3.3

3.3

3.0

Ukupno - Ekološka ravnoteža (30%)

2.0

1.8

2.1

1.8

2.3

2.1

2.4

2.9

2.8

2.6

2.4

2.2

2.9

2.2

3.1

2.0

Ukupan rezultat testa

2.0

2.2

2.2

2.6

2.6

2.6

2.6

2.7

2.7

2.8

3.0

3.0

3.0

3.0

3.2

5.4

ZIMSKE GUME 225/45 R17

Usporedni test zimskih guma u dimenziji 225/45 R17 Legenda: 0,6 - 1,5 izvrstan 1,6 - 2,5 vrlo preporučljivo 2,6 - 3,5 preporučuje se 3,6 - 4,5 djelomično se preporučuje od 4,6 ne preporučuje se

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. studenoga 2023.

TEST Renault Austral E-Tech Full Hybrid Iconic Esprit Alpine 200

Oduševljava niskom potrošnjom i izgledom Nakon ne baš preuspješnog Kadjara, Renault je sada ponudio puno ozbiljniji model Austral, a testni je kompaktni SUV oduševljavao niskom potrošnjom i odličnim izgledom, a to mu nisu jedini aduti koje može ponuditi.

Tekst i foto: Igor Rudež

I

u Renaultu su priznali kako je Kadjar bio prebrz odgovor na konkurenciju, no naučili su lekciju i sada je na tržište stigao Austral. Novo ime Renaultova kompaktnog SUV modela najavljuje mnogobrojne promjene u odnosu na prethodnika, a one su vidljive već na prvi pogled.

Zaobljene i blage linije prethodnika zamijenjene su oštrijim kutevima, tu je i standardni potpis LED dnevnih svjetala, a prednja maska većih dimenzija

i sportski branik nagovještavaju kako nije riječ o bilo kakvom SUV modelu.

Gledajući s boka, velike limene površine i maleni prozori daju robusniji izgled, a izdužena stražnja svjetla naglašavaju širinu vozila. Naravno, nezaobilazni su i plastični obrubi karoserije, koji su u ovoj izvedbi sjajno crne boje, a crne boje je i krov, te kao šlag na desertu je tu Schieste mat siva boja karoserije, koja se vozi na 20-inčnim aluminijskim naplatcima. Stvarno je nepošteno reći kako Austral u ovoj izvedbi ne izgleda atraktivno.

A ovoga puta nije riječ samo o sportskom izgledu, već je riječ i o SUV-u koji ima sportski pedigre. Postavljen je na novu platformu imena CMF-CD a dolazi i s novim full hibrid E-TECH pogonskim sustavom koji se temelji se na novom 1,2-litrenom 3-cilindarskom motoru s turbopunjačem koji razvija snagu od 96 kW/131 KS i 205 Nm okretnog momenta, a koji je kombiniran s električnim motorom za dodatnu isporuku snage i okretnog momenta (50 kW/68 KS i 250 Nm), litij-ionskom baterijom kapaciteta 2 kWh (400 V) i

20-inčni aluminijski naplatci dio su serijske opreme

Sportska su sjedala udobna i dobro drže tijelo u zavojima

Austral u ovoj izvedbi ima izuzetno sportski nastup

Sustav 4CONTROL blago zakreće stražnje kotače radi bolje upravljivosti

10. studenoga 2023.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Najsnažniji Austral pokreće trocilindrični benzinac potpomognut elektromotorom, a ukupna snaga je okruglo 200 KS

Plavo slovo E označava najsnažniju izvedbu

Iako je unutrašnjost digitalna, klimatizacijom se ipak upravlja na tipke

Prtljažnik je obujma 430 litara, što nije puno za ovu klasu

Tamni Renaultov logo gotovo se stopio s prednjom maskom Čak i kad su upaljena samo dnevna svjetla, upaljena su i stražnja svjetla

TEHNIČKI PODACI Dimenzije (DxŠxV): 4510 x 1825 x 1618 mm Osovinski razmak: 2667 mm Masa vozila / dopuštena nosivost: 1592 kg/ 509 kg Veličina prtljažnika 430 – 555/1455 litara

mjenjačem s dva stupnja prijenosa za električni motor i četiri stupnja za benzinski motor. Ovaj mjenjač s 15 načina rada može podnijeti više okretnog momenta (do 410 Nm u usporedbi s 350 Nm za prvu generaciju) i snage te nudi brži odziv, a ukupna snaga sustava je 147 kW/200 KS. Neki bi rekli da je to malo, i slažemo se. S ovim modelom nećete obarati brzinske rekorde, no ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 8,4 sekunde, dok je maksimalna brzina 180 km/h. Ali Renault je ovdje više igrao na adute s područja tehnologije, pa je u ovaj model ugradio opcijski 4CONTROL Advanced sustav zakretanja stražnjih kotača, koji mu omogućuju bolje ležanje i brže prolaske kroz zavoje. Upravljački aktuator ugrađen na njegovu stražnju osovinu može zakretati stražnje kotače u suprotnom smjeru od prednjih do kuta od 5° (u usporedbi s 3,5° u prethodnoj generaciji ovog sustava)!

Tu je i multi-link stražnji ovjes za bolje prianjanje na cestu, a sve to omogućuje udobniju vožnju i bolju stabilnost u svim uvjetima.

Tu je i već dobro poznati Multi-Sense sustav kojim vozač bira način vožnje, a predefinirane su postavke Eco, Comfort i Sport. Naravno postoji i način rada gdje vozač sam može podesiti postavke kako njemu odgovaraju.

Postavke omogućuju prilagodbu ponašanja vozila te kontrolu rada pojedinih elemenata kao što su otpor upravljača, odziv motora i ovjesa, kontrola prianjanja i dinamička kontrola vozila.

A sada je moguće lako mijenjati načine rada putem tipke na upravljaču.

Iako baterija nema veliki kapacitet, Austral se često vozi na struju, izuzev na autocesti, pa je prosječna potrošnja izuzetno niska – 6,6 litara, što za preko tonu i pol težak SUV s 200 KS nije puno. Naravno, uz lakšu nogu na gasu ona se može još malo spustiti, no ne pretjerano puno. Samo je šteta što je benzinski motor, kada se upali, prilično glasan i grub u radu, a mjenjač zna biti svojeglav pa nekada prerano prebaci u višu brzinu, ili pak predugo ostaje u istoj brzini. No to se odnosi na vožnju na autocesti i na otvorenim cestama, ali u gradu je puno kultiviraniji i bolje odrađuje svoj posao. No kada se sve zbroji i oduzme, Austral je ugodan u vožnji.

Tome pridonose i dobna sjedala raskošnih dimenzija, pa ni veće osobe neće imati osjećaj da sjede na premalim sjedalima. Puno prostora sprijeda se nastavlja i straga, gdje se mogu smjestiti odrasle osobe čak i kada su prednja sjedala pomaknuta do kraja.

Osim toga, Renault je na ovom modelu ponudio i kliznu stražnju klupu od dva dijela koja se može uzdužno pomicati za 16 cm. To omogućuje ili više prostora za putnike ili više prostora za prtljagu. Tako obujam prtljažnika varira između 430 litara i 555 litara, dok je s preklopljenim stražnjim naslonom obujam od 1455 litara.

Kada se smjestite na vozačku poziciju dočekuje vas unutrašnjost koja je predstavljena na električnom Meganeu, a donosi novi upravljač i instrumente i multimediju u obliku slova L. Digitalni instrumenti se prikazuju na

12-inčnom zaslonu koji se može konfigurirati, a uvijek je pregledan i lako čitljiv, dok je okomito postavljen središnji zaslon dijagonale 12 inča, koji se također može prilagođavati. Sustav je brz u radu, a moramo spomenuti da nije uvijek intuitivan i ponekad je neku osnovnu funkciju teško pronaći.

Također, kako glazbu slušamo s USB sticka, svaki puta kada smo upalili auto, automatski je bio upaljen radio i ponovno smo morali prebacivati izvor glazbe. Dosad se to nije događalo ni u jednom Renaultu, čak ni u električnom Meganeu kojeg smo nedavno testirali, pa je možda samo riječ o nadogradnji sustava.

Komandama klimatizacije se upravlja putem fizičkih tipki koje su smještene ispod zaslona, a rukovanje je jednostavno i intuitivno. Za pohvalu su i mnogobrojni otvoreni i zatvoreni pretinci, a zanimljivo je i rješenje površine za bežično punjenje mobitela.

Ono se nalazi između sjedala, na kliznom dijelu ispred naslona za ruke, a tamo je postavljeno i odmorište za ruku. Sve to je klizno, a ispod njega se nalazi veliki zatvoreni pretinac za stvari. Jedino je šteta što nijedna površina u pretincima nije gumena ili presvučena nekim drugim materijalom, pa predmeti zveckaju ili se kližu.

Također, moramo reći i kako putnike na stražnjim sjedalima očekuju dva USB-C priključka, kao i ventilacijski otvori.

Austral je miljama daleko od svojeg prethodnika, a pritom mislimo u pozitivnom smjeru, a sada se poseban naglasak stavlja na tehnologije i udob-

Vrsta motora / broj cilindara: Hibridni / 3

Najveća brzina:

Pogon: Prednji kotači

180 km/h

Mjenjač: Automatski, 7 stupnjeva prijenosa

0 - 100 km/h:

Snaga: 147 kW / 200 KS

8,4 s

Okretni moment: 205 Nm Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 180 km/h / 8,4 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,6 CO2 emisija: 105 g/km Cijena: 49.760 eur (374.916,72 kn) Oprema: 12-inčni multimedijski sustav, automatski dvozonski klima-uređaj, Matrix LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, 20-inčni aluminijski naplatci, sportska sjedala, 4CONTROL sustav, Harman Kardon audio sustav...

Automatski

7 stupnjeva

nost u vožnji, ali i na izgled. Cijena testnog modela s dodatnom opremom se popela na 49.760 eura, no bez opcija mu je cijena 43.790 eura. Naime, dvije najskuplje opcije su 4CONTROL Advanced sustav po cijeni od 1500 eura i metalik boja od čak 1800 eura!

Sve ima svoju cijenu. Doduše, postoji opcija nešto „slabijeg“ paketa opreme Techno Esprit Alpine, a tada cijena pada na 40.490 eura.

S druge strane cjenika je pak početni model Evolution s ručnim mjenjačem i sa 140 KS snažnim blagohibridnim motorom po cijeni od 30.490 eura.

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AUTO CENTAR KOS ZASTUPNIK MG vozila

10. studenoga 2023.

Idealan za mlade urbane obitelji MG Motor osnovan je 1924. u Velikoj Britaniji. U povijesti MG automobil srušio više od 40 svjetskih brzinskih rekorda i prozvan je najkvalitetnijim i najprodavanijim trkaćim automobilom na svijetu.

A

uto centar Kos iz Varaždina na adresi Cehovska 18, dugogodišnji je pouzdani partner za kupnju i servis vozila. Renault, Dacia, Nissan, Mazda, Ford, a od nedavno i brenda MG Motor. MG Motor automobilska je marka osnovana 1924. u Velikoj Britaniji. Utemeljio ju je britanski pionir automobilizma William Morris, vlasnik tadašnje tvrtke Morris Garages, po kojem je automobilska marka i dobila ime. 1920-ih godina ideja je bila razvijati MG u smjeru sportskih automobila pa je tako u povijesti MG automobil srušio više od 40 svjetskih brzinskih rekorda i prozvan je najkvalitetnijim i

najprodavanijim trkaćim automobilom na svijetu. U skoro 90 godina od osnutka utjecaj tvrtke MG Motor raširio se na 5 kontinenata i obuhvaća 39 zemalja, a 2022. stiže i na područje Adriatic regije.

Zato se može sa sigurnošću tvrditi kako je tvrtka MG Motor davno nadmašila granice Velike Britanije i postala ikona globalne automobilske industrije.

DNA marke MG Motor

DNA marke MG Motor ujedinjuje sve vrhunske performanse zbog kojih je sama tvrtka uspješna više od 90 godina.

Specifične karakteristike marke su prepoznatljive i opipljive na svim dodirnim

točkama MG automobila. To uključuje naslijeđe, Hi-modu i visoke tehnologije.

MG je opisan kao automobil koji inspirira strast za vožnjom i slobodom na cesti dok istovremeno omogućuje sigurnost i praktičnost. Pri unapređivanju svojih modela koristio novim tehnologijama i zato se definira kao automobil budućnosti, pogodan za svakodnevne potrebe i navike modernog potrošača i urbanih mladih obitelji. „Kreiranje nove ere automobila“, kako je to službeno nazvano od strane tvrtke MG Motor započelo je 2019., a ideja je novoj generaciji pružiti kvalitetne, suvremene, inovativne modele

MG Motor vozila imaju jamstvo na tržištu - 7 godina i 150.000 km

automobila modernog dizajna i najnovijih tehnologija.

Vodeći se idejom „Kreiranja nove ere automobila“, nastale su nove generacije tvrtke MG Motor kao što su modeli MG ZS, MG EHS, MG MARVEL R, MG 5, a smatraju se nositeljima vodećih tehnologija za povezivanje čovjeka s automobilom i okolinom. Unutar MG automobila vozača će dočekati najnovija tehnologija koja će mu iskustvo vožnje učiniti zabavnim, sigurnim i učinkovitim. Također, tvrtka MG Motor u svojoj „novoj eri“ posebnu pažnju pridaje, osim tehnologiji i dizajnu automobila, i održivoj budućnosti planeta u cijelosti. Zbog toga je svaki novi MG model dizajniran i razvijen kako bi pružio izvanredne razine ekološke učinkovitosti. Impresivan dizajn u spoju s najnovijim tehnologijama osvojili su potrošače diljem svijeta.

Jedan od najbrže rastućih brendova

U 2017. tvrtka MG Motor postaje najbrže rastući brand u Velikoj Britaniji, Tajlandu, Čileu i Australiji, a 2018. tvrtka MG Motor posjeduje 323 prodajno-servisnih lokacija diljem svijeta sa stopom rasta od 51%. Također, ta je godina za tvrtku MG Motor također godina prekretnice prodajnog uspjeha zbog brzog rasta obujma prodaje: 64% u Južnoj Americi, 104% u Velikoj Britaniji, 107% u Aziji, 534% na Bliskom istoku, 708% u Oceaniji.

2019. godine MG ZS EV - čisto električno vozilo europskog standarda službeno je lansirano na tržište sa svjetskom ”Net Green” tehnologijom i “Three-core Power” sustavom.

Iste godine, globalni volumen prodaje MG automobila raste na 139.000 i MG Motor postaje službeni globalni automobilski partner nogometnog kluba Liverpool, europskog prvaka te godine.

U isto vrijeme je MG Motor nagrađen “Breakout Brand of the Year” titulom na Filipinima. 2020. postaje “Najbolja marka” na “Best 2020 Awards” u organizaciji čileanskog specijaliziranog tiska. U tom je periodu MG Motor Indija angažirala poznatog britanskog glumca Benedicta Cumberbatcha (široko hvaljenog po ulozi Sherlocka Holmesa u seriji Sherlock), kao ambasadora svoje robne marke u susret indijskom lansiranju MG Hectora, premium SUV-a.

U protekle dvije godine, tvrtka MG Motor otvorila je više od 400 prodajno servisnih salona, a rast prodaje rezultat je uvođenja modela koji oduševljavaju kvalitetom i ponuđenom opremom.

MG ZS već od 18.900,00 € zimske gume Obvezno osiguranje Krovni nosači Metalik boja

142.402,05 KN

Atraktivna ponuda vozila

Auto centar Kos d.o.o. | 042 301 200 | Cehovska 18, Varaždin

mgmotor.hr

Emisija CO2: 149 - 163 g/km. Prosječna potrošnja: 7.2 - 6.6 L / 100 L. Vrijedi za ZS Excite / Standard 1.5 VTi 78kW 106KS. Preporučena maloprodajna cijena s PDV-om i PPMV-om iznosi 19.900 EUR (149.936,55 kn). Na maloprodajnu cijenu odobrava se akcijski popust od 1.000 EUR (7.534,50 kn). Akcijska cijena je 18.900 EUR (142.402,05 kn). Fiksni tečaj konverzije 1 EUR = 7,53450 HRK. Slika je simbolična.

Definiraju ga automobilom budućnosti, pogodnim za svakodnevne potrebe i navike modernog potrošača

Atraktivna ponuda MG Motor vozila obogatit će cjelokupnu automobilsku ponudu na Adriatic tržištu s modelima poput prvog električnog karavanskog modela MG 5, B-SUV modela MG ZS u benzinskoj i električnoj izvedbi, C-SUV modela MG EHS u plug-in hybrid varijanti i električnog SUV-a MG Marvel R. Svi modeli dolaze uz jedno od vodećih jamstva na tržištu - 7 godina i 150.000 km, što MG modele čini još atraktivnijima za privatne i poslovne korisnike.

10. studenoga 2023.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

S – moto team iz Čakovca

Više od 20 godina provjeren odabir za unos vozila!

S – moto team iz Čakovca već više od 20 godina bavi se organizacijom unosa i uvoza automobila i prodajom vozila sa skladišta. Ako želite uvesti automobil, a želite sigurnu i provjerenu kupnju, obratite se S – moto teamu i oni će to odraditi umjesto vas.

Koraci pri unosu, odnosno uvozu vozila: • pronalazak vozila na internetu • kontaktiranje S moto teama • provjera dobavljača • provjera vozila • obavljanje organizacije unosa / uvoza • �inanciranje po potrebi karticama, kreditom ili leasingom • plaćanje carinskih obaveza • preuzimanje vozila

Kupnja vozila s interneta može biti riskantna ako nemate pravog partnera koji će vam pomoći pri odrađivanju potrebne dokumentacije i vođenju samog postupka unosa, odnosno uvoza.

S-moto team tvrtka je na čiji savjet i pomoć uvijek možete računati. Umjesto vas će provjeriti vozilo po šasiji i utvrditi je li na odabranom vozilu nastala šteta.

Uz to, njihov je zadatak i kontrola dobav-

ljača i oglasa. Pomoći će vam da prilikom uvoza vozila ne nastanu neugodnosti i prijevare. Ako pak niste vješti u pronalasku automobila, učinit će to umjesto vas i ponuditi vam nekoliko različitih modela, sukladno vašim željama i mogućnostima.

S-moto team može vam ponuditi odabir vozila sa skladišta koje možete odmah isprobati i vidjeti odgovara li vam model.

Osim toga, možete im se obratiti i za �inanciranje vozila, gdje nude mogućnost kreditiranja, leasinga ili plaćanja karticama.

S-moto team nudi vam garanciju na rabljeno vozilo u trajanju od 6 do 12 mjeseci te izračun trošarina i posebnog poreza.

Osim sigurnosti i provjere, brzi su i e�ikasni te će proces kupnje trajati 14 dana i ključ će biti u vašim rukama.

Kontaktirajte S-moto team i sigurno kupite novi ili rabljeni automobil. Posjetite ih na adresi Josipa Štolcera Slavenskog 2 u Čakovcu ili nazovite na telefon 040/310-370. Možete ih dobiti i na brojeve mobitela: 091/310-3700, 095/3103700, 098/241-069 ili poslati e-poruku na e-adresu info@s-moto.hr. Za više informacija posjetite njihovu mrežnu stranicu www.s-moto.hr.

INFO@S-MOTO.HR

MOB: 098 241 069

www.njuskalo.hr/trgovina/s-moto-doo Josipa Štolcera Slavenskog 2, Čakovec

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. studenoga 2023.

TEST Dacia Duster 1.5 dCi 115 4x4 Journey

Malo troši, a može svugdje

Već duže vrijeme nismo imali na testu auto s turbodizelskim motorom, pa je testni Duster bio pravo osvježenje. Uz nisku potrošnju, ovaj model nudi i pogon na sve kotače, pa će kupcima granica ovakvog Dustera biti daleko izvan asfalta.

Tekst i foto: Igor Rudež

Moderan dizajn nastavlja se straga, a kutijasta karoserija nudi mnogo prostora

I

ako je prvu Dacia revoluciju pokrenuo Logan, ne smije se u priči o revoluciji zaboraviti ni Duster, model koji je od svoga prvog predstavljanja promijenio imidž Dacije kod kupaca, a svakim novim redizajnom ili generacijom Duster pokazuje kako nije riječ samo o običnom ušminkanom SUV modelu, već da je on sposoban i malo više od pukog penjanja po rubnicima ili prijeći 100 metara makadama do vikendice. A da Duster ima dobru

reputaciju i kod nas govori činjenica kako je jedan od najprodavanijih modela privatnim kupcima, ali isto tako i rabljeni primjerci jako dobro drže cijenu.

No, što to Duster nudi? Pa riječ je o najpovoljnijem SUV modelu koji je dostupan u kombinaciji turbodizelskog motora i pogona na sve kotače, troši malo i izgleda privlačno, posebice nakon posljednjeg redizajna i novog logotipa, a upravo mu Lichen kaki metalik boja odlično odgovara, uz metalik narančastu. Izgledu pridonose i LED

prednja i stražnja svjetla s Y dizajnerskim potpisom, a tu su i masivni branici sa srebrnim i crnim umetcima koji mu daju robustan izgled. 17-inčni naplatci izgledaju dobro i dolaze s gumama dimenzija 215/65 R17 koje nisu skupe za zamjenu. Jedino je šteta što testni Duster ne dolazi s modularnim krovnim nosačima kakve smo vidjeli na Sanderu Stepwayu, no oni su dostupni u drugim izvedbama.

Nakon atraktivnog vanjskog izgleda, ni u unutrašnjosti se ne možemo požaliti. Možda djeluje pomalo

spartanski, no donosi sve potrebno.

Multifunkcionalni upravljač, analogni instrumenti i 8-inčni multimedijski zaslon su tu, a tu su i odvojene tipke, odnosno kotačići automatskog klima uređaja. Ovaj sustav koriste mnogi modeli Renault grupe i opet ćemo ponoviti – riječ je o jednom od najboljih sustava upravljanja klimatizacijom. Riječ je o tri kotačića koji daju odličnu povratnu informaciju o tome za koliko ste ga zubaca okrenuli, a dovoljno su veliki da njima možete upravljati i bez gledanja!

Jednostavno savršeno.

Možda nije najmoderniji, no kokpit je funkcionalan i nudi sve što vozaču treba

10. studenoga 2023.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEHNIČKI PODACI Dimenzije (DxŠxV): 4341 x 1804 x 1633 mm Osovinski razmak: 2673 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1518 kg/ 431 kg Veličina prtljažnika 414 / 1559 litara Vrsta motora / broj cilindara: Turbo dizel / 4 Pogon: Na sve kotače Mjenjač: Ručni, 6 stupnjeva Snaga: 84 kW / 115 KS Okretni moment: 260 Nm Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 183 km/h / 10,2 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,1 CO2 emisija: 139 g/km Cijena: 26.610 eur (200.493,05 kn) Oprema: 8-inčni multimedijski sustav, kamere u 360 stupnjeva, grijana prednja sjedala, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 17-inčni aluminijski naplatci...

Kaki boja Lichen odlično mu stoji

Najveća brzina:

183 km/h 0 - 100 km/h:

10,2 s Krovni nosači serijska su oprema

Novi logo i LED dnevna svjetla daju mu moderan izgled

Upravljanje klimatizacijom je lako i bez potrebe micanja pogleda s ceste

Odabir između vrste pogona je jednostavan i bira se pomoću velikog kotača

17-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski

8-inčni multimedijski zaslon mogao bi nuditi više opcija, no dovoljno je brz za ugodan rad

Ispred suvozača se nalazi i jedan otvoreni pretinac koji ima gumiranu podlogu pa predmeti neće klizati, a i nakon posljednjeg poboljšanja, Duster sada dolazi i s novim središnjim naslonom za ruku sprijeda koji je postavljen na pod. On je prilično čvrst, podesiv po dužini, ali i udoban i dovoljno širok za vozača i suvozača, a skriva i jedan pretinac. Sjedala su sada puno bolja nego ranije, a dovoljno je prostora i straga, gdje putnike očekuju dva USB priključka, ali ne i ventilacijski otvori. Prostora za koljena je na razini klase, dok je prostora za glavu i više nego dovoljno zahvaljujući visokom krovu.

No, pravi se biser nalazi ispod prednjeg poklopca. Riječ je o 1,5-litrenom turbo dizel motoru koji razvija snagu od 84 kW/115 KS i nudi 260 Nm okretnog momenta koji je dostupan već od 1750 okretaja, a uparen je sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem s prilično kratkim brzinama. A to stvarno i mislimo pa čim krenete morate prebaciti u drugu brzinu, dok ćete već na oko 40 km/h biti u četvrtoj brzini!

Malo čudno, ali se čovjek treba naviknuti. Zahvaljujući većem okretnom momentu bez problema smo se i na duže uzbrdice penjali u četvrtoj brzini, a na pritisak papučice gasa odmah je reagirao ubrzanjem.

Iako na se na prvu snaga ne čini velikom, ovaj je motor i više nego dovoljan za sve potrebe vozača. Dovoljno je elastičan, nudi dovoljnu maksimalnu brzinu od 183 km/h, a ni ubrzanje do

stotke od malo preko 10 sekundi nije loše. Ono što će budući vlasnici cijeniti je izdržljivost motora, ali i potrošnja.

Prosjek nam je bio tek 6,1 litru, a nismo ga štedjeli!

Najmanje će trošiti na otvorenoj cesti, kada potrošnja nerijetko pada na pet litara, dok će u gradu i autocesti biti oko 7 litara. Naravno, ove vrijednosti vrijede dok je odabran pogon na dva kotača, dok će potrošnja ipak biti malo veća kada uključite pogon na sve kotače. Odabir pogona se vrši pomoću okretnog gumba tik ispod ručice mjenjača.

Ovjes je podešen nešto mekše, pa se karoserija zna zaljuljati pri malim neravninama, no sveukupan dojam je pozitivan. Naravno, od ovakvog modela ne možete očekivati sportsku vožnju i brze prolaske kroz zavoje, no on takvoj vožnji nije ni namijenjen. Od takve vožnje mu više odgovara lagana vožnja izvan asfalta gdje se Duster osjeća kao kod kuće.

Inače, pogon na sve kotače je preuzet od Nissana, a kada se odabere pogon na sva četiri kotača, elektronika upravlja svim kotačima, a do 50 % snage može prebaciti s prednje na stražnje kotače. To mu omogućuje dobre karakteristike i na težim terenima, bez straha da ćete zapeti na nešto, zahvaljujući dobroj udaljenosti od tla od preko 210 mm. Ta visina omogućuje i višu vozačku poziciju, ali i lakši ulazak i izlazak iz vozila.

Cijena testnog Dustera se s dodatnom opremom popela na 26.610

Duster nudi mnogo prostora u prtljažniku, a ispod podnice skriva rezervni kotač smanjenih dimenzija

Preklapanjem stražnje klupe se dobiva se ravna podnica

Motor je dovoljno snažan, a istovremeno i štedljiv

eura, odnosno 25.000 eura bez dodatne opreme, što više nije diskontno, no nudi bogatu opremu, uključujući aluminijske naplatke, multimedijski zaslon, potpunu elektrifikaciju, tempomat, navigaciju, kamere u 360 stupnjeva, karticu ključ i niz druge opreme. Ako vam ipak ne treba pogon na sve kotače, moguće je naručiti i takav Duster, koji onda dolazi s paketom opreme Journey+, a cijena tada pada na 22.490 eura.

Naravno, može se birati i benzinski motor sa 130 KS po cijeni od 21.550 eura, ili pak 100 KS snažan benzinac s plinskom instalacijom za 20.600 eura. Čak je dostupan i automatik sa 150 KS snažnim benzincem po cijeni od 24.400 eura. Naravno, ne smijemo zaboraviti spomenuti ni najpovoljniju izvedbu od 19.350 eura. Nije ni čudno da je riječ o iznimno traženom modelu, jer nudi odličan omjer uloženo – dobiveno.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Suzuki Swace iz AC Baumgartner

10. studenoga 2023.

Hibridna snaga i elegancija u obiteljskom karavanu Upoznajte budućnost vožnje s novim Suzukijem Swace! Ovaj vrhunski hibridni karavan donosi inovativnu tehnologiju i atraktivan dizajn u jednom savršenom paketu.

S

uzuki Swace isprobajte u AC Baumgartner u Čakovcu i Varaždinu i uvjerite se kako ovaj hibridni karavan kombinira atletski dizajn, udobnost i napredni hibridni pogon. Evo koje su njegove glavne karakteristike.

Moćna hibridna snaga

Swace pokreće snažni električni motor i specijalno razvijeni 1,8-litreni benzinski motor, čineći ukupnu snagu sustava impresivnih 140 KS. Ovaj dinamični duo uparen je s e-CVT elektronički upravljanim bezstupanjskim mjenjačem za beskompromisnu izvedbu. Od 0 do 100 dolazi za fantastičnih 9,4 sekundi.

Uz AC Baumgartner okrenite se samoodrživosti

Atletski dizajn Swace nije običan karavan. Njegova atletska prisutnost privlači pažnju snažnim držanjem tijela, kompaktnim proporcijama i elegantnim linijama. BiLED prednja svjetla i šesterokutna rešetka dodaju posebnu notu elegancije, dok integrirane krovne šine, aluminijske naplatke i kvalitetni materijali stvaraju dojam luksuza.

Prostran i elegantan interijer

Unutrašnjost Swacea je savršeno uravnotežena kombinacija stila i prak-

tičnosti. Široka ploča s instrumentima stvara osjećaj prostranosti, a grijač kola volana, grijana prednja sjedala i automatski klima uređaj osiguravaju iznimnu udobnost. Multimedijski sustav s 8-inčnim zaslonom, Apple CarPlay i Android Auto podrškom čini povezivanje s pametnim telefonima brzim i jednostavnim.

Hibridna efikasnost

Swace nudi impresivnu učinkovitost goriva i smanjene emisije CO₂. Uz mogućnost vožnje u potpuno električnom načinu, ovaj karavan nudi savršenu ravnotežu između snage i ekološke osviještenosti. Potrošnja kombinirano po WLTP standardu je 4,5l.

LAKA GOSPODARSKA VOZILA RENAULT

bonus do 1000 € + PDV isporuka odmah Navedena ponuda odnosi se na modele: Renault Express Van, Kangoo Van, Trafic Van i Master. Ponuda vrijedi za vozila sa zalihe i samo za pravne osobe, a za kupnju vozila uz Mobilize Financial Services, svaki kupac dobiva na odabir Ugovor o održavanju do 4 godine / 100.000 km za 50 % iznosa redovne cijene ili 4 godine jamstva / 150.000 km. Posebni uvjeti za financiranje vozila putem financijskog leasinga definirani su u suradnji s UniCredit Leasing Croatia d.o.o. te su dostupni na web stranici www.renault.hr. Potrošnja goriva u mješovitoj vožnji: 4,6 – 17,8 l/100 km. Emisija CO2 : 122 – 468 g/km. Slika automobila je simbolična.

renault.hr

Auto centar Kos Cehovska 18, Varaždin, tel 042 403 300, www.autocentarkos.hr

Unutrašnjost Swacea nudi idealne uvjete za aktivan životni stil i vozača i putnika

U AC Baumgartner sve se više okreću hibridnim i električnim modelima. Odaberite kombinaciju ugodnog iskustva vožnje sa snažnim ubrzanjem, izvrsnom potrošnjom goriva i malim emisijama. Suzuki hibridni modeli ovisno o odgovarajućim uvje�ma vožnje odabiru čisto električni pogon, benzinski motor ili oba motora zajedno.

Iskoris�te potencijal snažnog elektromotora i kapacitet baterije, Suzukijevih modela koji su opremljeni načinom vožnje za potpuno električnu vožnju.

U električnom načinu rada vozilom upravlja isključivo elektromotor koji se energijom napaja iz baterije. Ovaj način rada može se koris�� za �ha putovanja bez emisija, na primjer u stambenim naseljima rano ujutro ili noću, kao i u garažama ili parkirališ�ma.

Napredna sigurnost Swace je opremljen nizom sigurnosnih sustava i sustava pomoći vozaču koji čine vožnju sigurnom i bezbrižnom. Ovi sustavi uključuju inteligentnog pomoćnika za parkiranje, sustav za prepoznavanje prometnih znakova, prilagodljiv tempomat i još mnogo toga.

Praktičnost bez premca

Swace je dizajniran za pružanje praktičnosti bez kompromisa. Prostran prtljažnik, podesivi pod za utovar i brojni pretinci i police čine ovaj karavan savršenim za obiteljske avanture i svakodnevnu vožnju.

Suzuki Swace nije samo vozilo; to je iskustvo vožnje koje nudi udobnost, stil i održivost.

AC Baumgartner

e: info@ac-baumgartner.hr w: www.baumgartner.hr Čakovec, Braće Graner 2 t. 040/328-007 PON - PET: 8:00-17:00; SUB: 8:00-12:00 Varaždin, F. Supila t. 042/421-091 PON - PET: 9:00-17:00; SUB: 8:00-13:00

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. studenoga 2023.

Martinje 5

VINARIJA ŠTAMPAR iz Svetog Urbana

Crno vino bordoških sorti bit će naš novi adut

Vinarija Štampar uskoro na tržište izlazi s novim, crnim vinom od bordoških sorti koje su zasadili na najpoznatijoj lokaciji u Međimurju na Mađerkinu bregu Piše: Sanja Heric

D

ok jesen polako skida posljednje listove s trsova naših vinograda, ogoljujući ga i pripremajući za zimski san, vinogradari i vinari nestrpljivo iščekuju dolazak Martinja, trenutka kada će se mošt “pretvoriti” u vino, simbolizirajući ne samo prelazak godišnjeg ciklusa već i obnovu života i radost koju donosi svaka nova berba.

To je vrijeme kada se vinogradari obično okupljaju kako bi zajedno otvorili prve boce mladog vina dodajući uz tradicionalni obred kršenja mošta još jedan sloj tradicije.

MARTINJE na Mađerkinu bregu

Novo crno vino uskoro u prodaji

U Vinariji Štampar iz Svetog Urbana upravo teku ubrzane pripreme s pripremanjem svojeg mladog, lepršavog vina, a kakva je bila vinogradarska godina iza nas u razgovoru nam je otkrio vlasnik David Štampar.

- Do sedmog mjeseca bilo je jako komplicirano i neizvjesno. Na kraju nam je priroda u rujnu podarila lijepo vrijeme i to je ono što je izvuklo cijelu godinu.

U ovoj fazi trenutno, bolje je nego prošle 2022. godine. Teško će se dogoditi da bi netko imao loše vino, rekao nam je pun pozitive David Štampar o protekloj vinogradarskoj godini.

Otkrio nam je da s nestrpljenjem čekaju drugu godinu. Tada će, naime, po prvi put na tržište izaći s novim, crnim vinom od bordoških sorti koje su zasadili na najpoznatijoj lokaciji u Međimurju, prirodnom terasastom vidikovcu na Mađerkinu bregu.

- Grožđe smo pobrali 2021. i druge godine vino bi trebalo biti spremno za

Ekološko vinogradarstvo, smatra Štampar, definitivno je budućnost naše vinske regije

Kušajte mlado vino uz mesne i sirne plate! prodaju. Riječ je o cabernet sauvignonu, cabernet franc i merlotu. Na nama je sada da osmislimo i ime za ovo novo vino s kojim ćemo izaći na tržište i obogatiti našu ponudu, dodao je u nastavku Štampar.

Pjenušac od pušipela ponovna zvijezda Decantera

Ove godine ponovno su potvrdili kvalitetu svojih vina na jednom od najprestižnijih svjetskih ocjenjivanja vina - Decanteru. S ponosom su istaknuli svojih pet novih medalja. Zlatom se okitio njihov pjenušac urban white, srebrom muškat žuti, a chardonnay pro contra, sauvignon i pušipel classic broncom.

- Naš pjenušac od sorte pušipel, Urban white iz 2020. godine, ponovno je osvojio zlato i to nam jako puno znači za dokazivanje kvalitete na nacionalnoj i regionalnoj vinskoj sceni, a samim time i za prodaju, istaknuo je ovaj poznati međimurski vinogradar, mlade generacije vinara, koji se nakon preuzimanja obiteljske vinarije vrlo brzo pro�ilirao i na nacionalnoj vinskoj sceni.

Jazz u vinogradu doživio treće izdanje U Vinariji Štampar, gdje se stvaraju ne samo izvanredna vina već i inovativna vinska iskustva. Njihova vizija ide daleko izvan samih čaša vina - domaćini su jedinstvene manifestacije u Međimurju poznate kao "Jazz u vinogradu," koja je ove godine proslavila svoje treće izdanje s iznimnim uspjehom.

Ovaj festival ima za cilj obogatiti već bogato vinorodno područje vrhunskim međunarodnim glazbenim doživljajem i nudi gostima priliku da uživaju u najboljem što Međimurje

ima za ponuditi. Uz gastroponudu na čelu s chefom Markom Pal�ijem te s glazbenim umjetnicima pod ravnanjem proslavljenog jazz gitarista Ratka Zjače, Jazz u vinogradu svake godine privlači renomirane jazz glazbenike iz Europe i Hrvatske, zajedno s nekim od najpoznatijih hrvatskih DJ-eva, koji svojim probranim selekcijama glazbe dodaju poseban šarm ovom događaju. Ovaj festival ne samo da čini glazbu živom već i daje vinogradarskoj regiji novi značaj, privlačeći probranu publiku iz cijele regije.

U njihovoj se vinariji najviše prodaje sauvignon, kao i pušipel klasik te pjenušac od pušipela, međimurske autohtone sorte.

Naravno, tu su i žuti muškat, pinot sivi i chardonnay.

- Ono što smo primijetili jest da oni koji tek počinju otkrivati vinski svijet, najprije započinju s aromatičnim i slatkim vinima, poput žutog muškata, a potom polako s vremenom prelaze na ostala vina, otkriva nam u nastavku ponašanje potrošača.

Po prvi put na ProWein

Najviše svojih vina prodaju na domaćem tržištu, no izvoze ga i u Švicarsku, Srbiju, Njemačku, SAD, a trenutno im je plan izvoziti i u Kanadu.

- Nanovo smo krenuli s izvozom u Srbiju i ta se suradnja jako dobro razvija.

S Kanadom pregovaramo već dvije godine i sada je napokon i potvrđeno. Uskoro bismo trebali poslati prve pakete butelja, otkriva nam u nastavku.

Vinarija Štampar je također prisutna na nacionalnim vinskim festivalima, poput Vinocoma, Grand Tastinga i Bregfesta,novog vinskog nacionalnog festivala gdje se predstavljaju vina iz regije Bregovita Hrvatska, koja obuhvaća vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Plešivice, Pokuplja i Moslavine.

- Cilj udruge Bregovita Hrvatska, čiji smo i mi članovi, je da se zagrebački ugostitelji potaknu da više kupuju i nude svojim klijentima vina iz Bregovite Hrvatske s obzirom na to da Zagreb pripada vinskoj regiji Bregovita Hrvatska, dodao je na to Štampar.

Novost je i ta što će se druge godine po prvi put će se sa svojim vinima pojaviti i na ProWeinu u Düsseldorfu, vodećem svjetskom sajmu vina i žestokih pića u Njemačkoj.

Starinski podrum daje neodoljiv š�h Vinariji Štampar (Foto: Denis Perčić)

Najviše svojih vina prodaju na domaćem tržištu, no izvoze ga i u Švicarsku, Srbiju, Njemačku i SAD

Ugostiteljski objekt na otvorenom na Mađerkinu bregu u vlasništvu obitelji Štampar radi i ovog vikenda s posebnom ponudom za Martinje. Osim vina u standardnoj ponudi, moći ćete kušati i mlado vino sorte zeleni silvanac.

Vinarija Štampar u ugostiteljskom objektu poslužuje i sokove, tople napitke i hranu. Moći ćete kušati hladne plate mesa z tiblice i suhe jezike te plate suhih kobasica i sir turoš. Prilika je to za boravak na svježem zraku uz odlična vina i međimursku gastroponudu. Njihova vina možete kušati i u Domu kulture u centru Štrigove, gdje se organizira predstavljanje mladih vina međimurskih vinara.

Ekološka proizvodnja neminovna budućnost David Štampar s mladim vinom, zelenim silvancem, koje je već u prodaji

Ekološko vinogradarstvo, smatra Štampar, de�initivno je budućnost naše vinske regije. Već godinama se pripremaju za tu tranziciju i samo je pitanje kada će se de�initivno odlučiti za prelazak na ekološku proizvodnju.

- Trenutno je samo postalo pitanje kada ćemo se upustiti u to. Hoće li to biti sljedeće godine ili godinu iza toga.

Nadam se da čim prije. Mi smo mala regija, speci�ičnih vina, i uopće se ne moramo boriti s količinama, nego s kvalitetom i položajima vina. Na tome najviše moramo u budućnosti raditi, dodao je Štampar.

- Zapravo, grožđa je sve manje, što zbog zlatne žutice, što zbog esce ili apopleksije, odnosno najstarije bolesti vinove loze poznate još od Rimljana.

I ljudi odustaju zbog toga od proizvodnje i drugih razloga.

Samim time grožđe će u budućnosti biti sve cijenjenje i skuplje, zaključio je Štampar na naše pitanje o tome što nas čeka u budućnosti po pitanju vinogradarstva.

6

Martinje

10. studenoga 2023.

Posebni prilog

MARTINJE U GRADU RUDARA

Čekaju vas krštenje mošta, Vragolani i najbolja mlada vina T radicija slavlja spomendana svetog Martina jaka je u mnogim krajevima Europe, a posebno je speci�ična u sjeverozapadnom Međimurju.

Nisu ovdje slučajno u srednjem vijeku niknule tri crkvice posvećene upravo svetom Martinu – u Murskom Središću, Podturnu i Svetom Martinu na Muri. Bit će uskoro i 700 godina od prvih pisanih izvora o tome, pa nije ni čudno što je tu ta tradicija jaka i danas. Sveti je Martin tijekom stoljeća mijenjao svoju ulogu, od uzornog Božjeg ratnika, zaštitnika trgovaca i putnika te mnogobrojnih drugih

Sveti Martin je ostao najzapamćeniji kao zaštitnik vinogradara i vinara.

uloga nekako je ovdje ostao najzapamćeniji kao zaštitnik vinogradara i vinara.

Početak u 16 sati

U Murskom Središću na Šetnici svete Barbare će se u subotu, 11. studenog, s početkom u 16 sati još jednom proslaviti ovog slavnog zaštitnika, kako drugačije, nego krštenjem mošta, Tamburaškim sastavom Vragolani i besplatnom degustacijom najboljih mladih vina Međimurja.

Za dodatni sadržaj pobrinut će se vrijedne članice i članovi udruga s područja Murskog Središća, pa tako posjetitelje očekuju i langoši, kobasice, kesteni, kuhano vino i čaj, kao i domaći kolači. Dođi i proveseli se!

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ŠTRIGOVE

Čekaju vas mlado vino, kabare, domaća gastronomija i dobra muzika

U

subotu 11. studenog od 18 sati u Domu kulture Štrigova očekuje vas Mlado Međimurje u sklopu Martinja na Međimurskoj vinskoj cesti.

Očekuje vas deset vinarija koje će predstaviti svojih deset mladih vina, a to su: Ban�i vina, Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl Medenjak, Kocijan, Kunčić, Preiner i Štampar. Mlado vino je nježno, živahno i atraktivno, karakterizira ga lagani okus, niski alkohol, vrlo intenzivan i privlačan miris te lepršava svježina.

Uz mlada vina, moći ćete u uživati u kabareu Adama Končića pod nazivom “Adam i ona”. Bit će to raspjevani, komunikativni, glazbeno-poetski kabare kakav će se po prvi puta održati u Štrigovi. Adama Končića nije potrebno posebno predstavljati, znamo ga iz serija Odmori se, zaslužio si, Ljubav u zaleđu

te �ilmova: Duga mračna noć i Penelopa.

Kazališni glumac i pjevač kojeg ćemo po prvi puta vidjeti u Štrigovi.

Tu program, naravno, ne prestaje, pa će se za glazbeni dio pobrinuti SCIFIDELITY ORCHESTRA. Nezaobilazni dio martinjskog programa je i tradicionalna gastronomija. Posjetitelji će moći uživati u martinjskom tajeru, u ponudi će biti crne čurke, dinstano zelje i restani krumpir.

Predstavit će se i lokalni OPG-ovi sa svojim proizvodima.

Cijena kotizacije je 10,00 EUR (degustacija mladih vina, kabare i glazbeni program), dok je cijena ulaznice samo za predstavu 5,00 EUR. Ulaznice za predstavu moguće je kupiti i u pretprodaji u uredu Turističke zajednice općine Štrigove.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Martinje 7

10. studenoga 2023.

MESNICA OLETIĆ IZ STANETINCA

Domaći okusi koji će vas oduševiti M

esnica Oletić predstavlja zlatni standard u proizvodnji mesa već više od četiri desetljeća.

Ova obiteljska tvrtka sinonim je za vrhunsku kvalitetu, posvećenost tradiciji i izvrsnost u pripremi mesnih proizvoda.

Svoj uspjeh temelje na pažljivom odabiru sirovina, tradicionalnim recepturama i vrhunskom pristupu proi-

zvodnji. Kroz svoj asortiman nude širok spektar svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda te specijaliteta od divljači, ističući se na tržištu po prepoznatljivom okusu i visokoj kvaliteti.

Veliki asortiman robe svježeg mesa, od junetine, svinjetine, teletine, piletine pa do mesa divljači: srna, vepar, jelen, prepoznao je i niz ugostiteljskih objekata širom Hrvatske koji ih nude na

Osim dobrih proizvoda osmijeh i ljubaznost zaš�tni su znak Mesnica Ole�ć

Iz ponude izdvajamo: • vepar za gulaš • srna za gulaš • jelen za gulaš • kobasica vepra/jelena • pršut vepra/ jelena • čurke

svojem meniju. Ukusom i kakvoćom prepoznatljivi su i suhomesnati proizvodi prerađeni na tradicionalni starinski način, kao i kobasice za pečenje, obarene kobasice, polutrajne, kobasice divljači, pršut divljači. U svojoj ponudi ima i suhomesnate plate te meso z tiblice. Domaći čvarci i domaća svinjska mast jednako su tako vrsni proizvodi ove cijenjene obiteljske tvrtke.

Njihova poslovna �ilozo�ija naglašava zadovoljstvo kupaca kao ključni cilj. S ponosom garantiraju da njihovo meso potječe od životinja uzgojenih na međimurskom, varaždinskom i podravskom području, nudeći time vrhunsku kvalitetu prilagođenu za širok spektar kulinarskih zahtjeva.

INFO Posjetite ih: u Varaždinu, Zagrebačka 39, tel. 042 /212-750 u Šenkovcu, Maršala Tita 19A, tel: 040/343-660 Prerada mesa Oletić, Stanetinec 37a, tel: 040/584-138

Mesnica Oletić posluje na dvjema lokacijama, u Šenkovcu, Maršala Tita 19A te u Varaždinu u Zagrebačkoj ulici 39. Kroz neprekidnu posvećenost kvaliteti i tradiciji, Mesnica Oletić je postala prepoznatljivo ime u industriji mesa, pružajući vrhunsku ponudu koja zadovoljava najviše standarde i zahtjeve klijenata.

OPĆINA NEDELIŠĆE I TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE NEDELIŠĆE POZIVAJU NA

17. MARTINJE U NEDELIŠĆU

T

uristička zajednica Općine Nedelišće poziva sve ljubitelje domaće hrane i dobre kapljice na 17. izdanje Martinja u Nedelišću koje se održava u subotu, 11. studenog, u dvorani MESAP-a s početkom u 10,00 sati.

Na izlagačkom dijelu predstaviti će se brojni vinari, Udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a osim degustacije mošta i tradicionalnih gastronomskih delicija u ponudi će biti i oko 1400 porcija domaće hlad(n)etine.

U 12,00 sati očekuje Vas vesela ceremonija krštenja mošta, a u popratnom kulturno – umjetničkom programu nastupaju Puhački orkestar Općine Nedelišće, Mažoretkinje Nedelišća, te trio Global koji će se pobrinuti da cjelodnevno druženje prođe u zabavnom i veselom tonu.

Ne propustite još jedno druženje i rezervirajte 11. studeni za 17. Martinje u Nedelišću!

8

Martinje

10. studenoga 2023.

Posebni prilog

VIKEND MARTINJSKIH FEŠTI

Kamo za Martinje u Međimurju?

Martinjske veselice tradicionalna su manifestacija koja se održava u studenom u čast sv. Martina, biskupa i zaštitnika vinogradara i. Na taj dan se simbolično krsti mošt i pretvara u vino, uz prigodne običaje i ceremonije. Prilika je to za druženje, veselje i uživanje u mladom vinu i domaćim specijalitetima.

U Međimurju Martinje se slavi na različitim lokacijama, od vinskih kuća i restorana pa do velikih javnih doga-

đanja kao što je natjecanje u kuhanju martinskog vinskog gulaša u Svetom Martinu na Muri. Ako želite doživjeti pravu atmosferu Martinja, posjetite nekU od dolje spomenutih manifestacija i uključite se u slavlje koje spaja tradiciju, kulturu i gastronomiju. Ne zaboravite da je Martinje vrijeme radosti, ali i umjerenosti, pa pijte odgovorno i ne vozite pod utjecajem alkohola. (sh, foto: Matej Ščavničar)

SVETI MARTIN NA MURI

Tko kuha najbolji martinski vinski gulaš?

Centralna fešta u Svetom Martinu na Muri održat će se u subotu, 11. studenog, kada se kuha tradicionalni martinski vinski gulaš kod Skelarske kuće. Za dobru atmosferu brinut će New Casino Music band, a proglasit će se i najbolje vino te

MURSKO SREDIŠĆE

izvršiti obred tradicionalnog krštenja mošta u vino. Istog dana, u 8 i 11 sati održat će se svete mise, uz tradicionalni blagoslov vina, uz podjelu besplatne pečene guske i kestena. (sh)

Na šetnici krštenje mošta uz tamburaše Vragolane U Murskom Središću na Šetnici svete Barbare će se u subotu, 11. studenog, s početkom u 16 sati proslaviti Martinje krštenjem mošta, uz svirku Tamburaškog sastava Vragolani i besplatnom

degustacijom najboljih mladih vina Međimurja, a članovi udruga pripremaju langoše, kobasice, kestene, kuhano vino i čaj, domaće kolače.

ŠTRIGOVA

Martinje, Adam i ona U subotu, 11. studenog, od 18 sati u Domu kulture Štrigova očekuje vas Mlado Međimurje i deset vinarija: Ban�i vina, Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl Medenjak, Kocijan, Kunčić, Preiner i Štampar, kabare Adama Končića i zabava uz Sci�idelity Orchestar.

VINARIJA KOCIJAN

• Petak, 10. studenog, od 19 sati - Doček Martinja u vinariji Kocijan uz TS ZRIN I ŠKARTOC LJUBAVI koji će se pobrinuti za �inu hranu.

u ponudi je mlado vino rizvanac, bogata gastronomska ponuda, a od 16 sati zabavljat će vas TS Kumovi i krštenje mošta.

VINARIJA KNEHTL MEDENJAK

• Subota, 11. studenog, degustacija vina uz meso s tiblice.

RESTORAN TERBOTZ

• 11. i 12. studenog od 18 sati, uz gastronomske delicije uz TS podrumari

VINARIJA CMREČNJAK

KAVANA STRIDON

• Subota, 11. studenog, od 8 do 23 sata - Uz standardnu ponudu vinoteke

• 11.11. bogata večera s početkom u 19 sati i zabava uz Show Time band

DONJA DUBRAVA

Fešta u goricama Mrtvički Martinje u Donjoj Dubravi po tradiciji slave dobravski goričanci.

Fešta se organizira u subotu, 11. studenog, u goricama u Mrtvički. No ove godine, Martinje slave i tamošnji umirovljenici i to u središtu Dubrave, u zgradi Zalan.

PODTUREN

Svečana priredba u Društvenom domu Martinje u Podturnu održat će se 12. studenog s početkom u 15 sati u Društvenom domu Podturen. U organizaciji KUD-a Podturen održat će se svečana priredba, kako bi zajedno proslavili Martinje.

PRELOG

Hotel Panorama Gurmanska ponuda jela i pila ove subote od 19 sati uz domaće tamburaše TS Taubeki

Gradska kavana Lovac

Ukusna hrana i dobro vino neće nedostajati, a za atmosferu će se pobrinuti Andreja i Goran Šafarić

DOMAŠINEC

Krštenje mošta U Domu kulture Domašinec održat će se promocija fotomonogra�ija 33. godišnjice Podružnice umirovljenika Domašinec, početak je u 16 sati. Nakon toga održat će se scenski prikaz tradicionalnog krštenja mošta.

NEDELIŠĆE

1400 porcija hladnetine U subotu, 11. studenoga, u dvorani MESAP-a s početkom u 10 sati očekuju vas vinari, udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a osim degustacije mošta i tradicionalnih gastronomskih delicija u ponudi će biti i oko 1400 porcija domaće hlad(n)etine. Od 12 sati slijede ceremonija krštenja mošta, Puhački orkestar općine Nedelišće, Mažoretkinje Nedelišća te trio Global koji će se pobrinuti za cjelodnevno druženje.

Restoran Martin

Martinje u Martinu 11. 11. od 19 sati uz muziciranje Žaka i martinjskog biskupa Andriju Sitara.

GORIČAN

Martinjski party u Domu kulture Mažoretkinje i Twirling klub Goričan organizira Martinjski party koji će se održati 11. studenog u 20 sati u Domu kulture. DJ Alan će se pobrinuti za nezaboravnu atmosferu, a pozvani ste svi!

10. studenoga 2023.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

ULIANA NAZARENKO (14), talentirana cirkuska zračna akrobatkinja

Plesom na kolutu na visini i do 7 metara očarava publiku Ono što je posebno važno je što gimnastičarke moraju precizno izvoditi vježbe dok održavaju ritam i ravnotežu, čineći sve to u zraku. Ta kombinacija zahtijeva nevjerojatnu kontrolu tijela, fleksibilnost, jaku jezgru te besprijekornu tehniku Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Uliana Nazarenko, 14-godišnjakinja, rodom iz Kijeva, učenica je III. osnovne škole Čakovec i 178. škole Kijeva.

Bavi se cirkuskom zračnom akrobatikom, nešto što je u Ukrajini razvijeno na visokom nivou, dok je kod nas gotovo jedinstveno. Rijetko tko se kod nas bavi tom sportskom disciplinom, a Uliana ju je spletom okolnosti donijela upravo u naše Međimurje.

Najgracioznija disciplina gimnastike

Zračna gimnastika je grana cirkuske umjetnosti koja uključuje izvođenje akrobatskih i drugih nevjerojatnih trikova na visini, a za to se koriste tri glavne opreme: platna, zračni prsten i pojasevi. Mreže su dugački komadi tkanine u koje se čini da je gimnastičar umotan.

Nadalje, zračni prsten je metalni obruč koji se uzdiže

iznad tla i gimnastičaru služi kao oslonac za izvođenje raznih trikova. Remeni ili kožne trake koje izvođač omotava oko zapešća pri izvođenju raznih trikova.

Usput, zahvaljujući radu zračnih umjetnika sferna kupola je sastavni simbol cirkusa. Danas je zračna gimnastika jedan od prilično velikih podžanrova cirkuske gimnastike. I danas, kao i prije 100 godina, gledatelji sa spregnutim dahom promatraju zračni let.

Uostalom, unatoč dostignućima znanosti i tehnologije, lebdjeti u visinu bez osiguranja mogu samo pravi majstori svog zanata.

Za ljude koji jednostavno ne mogu ne letjeti.

Uliani su sport i ples u krvi, a to nas i ne čudi s obzirom na to da joj je baka poznata Natalija Nikitina koja je balet u 90-ima popularizirala u Čakovcu. Godine 2017. odlaskom u zasluženu mirovinu, Izrazita fleksibilnost neizostavan je element u ovoj disciplini

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Kći kralja močvare Dobitnica ulaznica za film: Natalija Medved

Natalija se vratila u svoj rodni Kijev, a sve kako bi dodatno u svijetu sporta svojim znanjem i iskustvom sudjelovala u odgoju svoje unuke.

No, rat im je brzo pomrsio planove. Već početkom ožujka 2022. godine, samo par tjedana od početka ruske agresije na Ukrajinu, Natalija je povela kćerku Taisiju i unuku Ulianu u Čakovec.

- Dobri ljudi iz Čakovca zvali su me odmah kada je počeo rat. Toliko smo bile zahvalne što i dalje imamo oko sebe one kojima je stalo do nas. Pala je odluka, spakirale smo stvari, pobjegle od rata i doselile natrag u Međimurje,

N

ebo se neobično zacrvenilo u nedjelju navečer na oduševljenje svih koji su imali prilike vidjeti prekrasan fenomen. Dok kažemo polarna svjetlost, pomislimo na najsjevernije i najjužnije točke na planetu, a sada nas je ovakav prizor počastio i doma.

Polarna svjetlost, poznata i kao aurora borealis na sjevernom polu ili aurora australis na južnom polu,

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 22.11.2023. u CineStaru Varaždin.

Uliana tri-četiri puta tjedno trenira na kolutu u Atonu

Rat ih vratio u Čakovec

KAMO SUTRA

VODE VAS U KINO

KAKO DO ULAZNICA? rekla nam je Nikitina, koja je godinama vodila plesnu baletnu školu u Čakovcu kroz koju su prošle generacije i generacije balerina, od kojih mnoge danas plešu i na svjetskim pozornicama.

Prilagodba na novu okolinu najteže je pala Uliani, koja je iza sebe ostavila dvoranu u kojoj je odmalena intenzivno trenirala zračnu gimnastiku.

Dolaskom u Čakovec sve se promijenilo jer to kod nas kao disciplina ne postoji. Plan je bio da upiše i srednju školu kako bi se kasnije profesionalno time bavila. A kako bi se to ostvarilo, potrebni su naravno trud, rad i trening.

Kako ne bi izašla iz grifa,

Aton u Nedelišću Uliani je ponudio prostor gdje može trenirati. No, dogodio se i drugi niz problema, a to što u Međimurju nema trenera za tu disciplinu. Kako njena majka Taya nije trenerica, snalaze se na razne načine. I dalje su povezane s trenerima u Kijevu koji očekuju njihov povratak, a do tada Uliana trenira na svoj način, a nove pokrete često kombinira raznim videima.

Već je do sada osvojila brojne medalje, a svojim je talentom osvojila i našu publiku.

Njen nastup možete pogledati na božićnom koncertu koji će se tradicionalno održati u prosincu u Centru za kulturu Čakovec.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici.

Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Polarna svjetlost viđena i u Međimurju! jedan je od najfascinantnijih prirodnih fenomena koje možemo promatrati na našem planetu. Ovaj čaroban ples svjetlosti na noćnom nebu iznad Arktika i Antarktika izaziva divljenje i inspiraciju kod svih koji su privilegirani da ga vide. No, što je točno polarna svjetlost i kako nastaje? Polarna svjetlost je rezultat interakcije između Sunčevih čestica, poznatih kao solarni vjetar, i Zemljine

magnetske sfere. Kada se te čestice sudaraju s atomima i molekulama u gornjim slojevima atmosfere, dolazi do oslobađanja energije u obliku svjetlosti.

Ova svjetlost stvara spektakularne i često šarene oblike na noćnom nebu. Boje polarnih svjetlosti uključuju zelenu, crvenu, plavu, ljubičastu i ružičastu, a njihovi intenzitet i oblik mogu varirati. Najbolje vrijeme za

promatranje polarnih svjetlosti je tijekom zime, kada su noći najduže i najtamnije.

Arktička i antarktička područja, kao što su Aljaska, Kanada, Island, Skandinavija, Antarktik i južna Australija popularna su odredišta za ljude koji žele doživjeti ovaj prirodni čaroliju.

Legende i mitologija često su povezane s polarnom svjetlošću. Na primjer, Inuiti su vjerovali da su polarna

svjetla duše preminulih koji plešu na nebu. U drugim kulturama, ova svjetlost bila je smatrana znakom božanskog prisustva ili čarobnim fenomenom.

Mnogi putnici dolaze na ta udaljena područja kako bi svjedočili ovom prekrasnom plesu svjetlosti na nebu. Fotogra�i i zaljubljenici u prirodu često pokušavaju uhvatiti taj trenutak i zabilježiti ga za vječnost.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

4

media

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečka špica Zanimljiva boja kose, baš u jesenskim tonovima

Nasmiješeni mladi par Unijeli dašak boje na čakovečku špicu

Jednostavna crna elegancija

Tanja savršeno uskladila kaput, torbu i čizme na visoku petu

Izvele se na čakovečku špicu

45

18. svibnja 2018.

NOGOMET

ODIGRANO napeto 12. kolo 3. NL Sjever

Remi u derbiju Poletu donio naslov jesenskog prvaka

Piše: Miljenko Dovečer

Treći remi Poleta nije puno zabrinuo simpatizere kluba koji je s ovim bodom ostavio najbližeg pratitelja na istom odmaku i osigurao si titulu jesenskog prvaka. Rudar je imao vodstvo u Svetom Martinu, no domaćin ga je okrenuo da bi u završnici utakmice Liklin zabio za podjelu bodova.

Pitomača je pobjedom nad Međimurjem sustigla Rudare pa sada na -7 Polet ima 2 pratitelja, a s koliko će prezimiti ostaje provjeriti u zadnja 2 kola. Slavlje u Pitomači je s kreča u �inišu utakmice donio Matančić. Koprivnica nije uspjela doći do bodova za bijeg od začelja, ali budući da ni Virovitica nikako ne uspijeva krenuti nema previše razloga za paniku.

Podravina je ovaj put odnijela puni plijen iz Virovitice, dok je isto ostvario Varteks u Koprivnici.

Pobjednika nije bilo u Domašincu gdje je sve bitno oko pogodaka viđeno u samo 6 minuta nakon pola sata, gdje najprije gost stiže u vodstvo da bi domaćin ubrzo vratio stvari na početak što je ustvari bio i krajnji rezultat.

U međimurskom “El Clasicu” podjela bodova

Derbi susret vodećih momčadi između Poleta i Rudara sasvim je ispunio očekivanja, naročito u nastavku. Ovim remijem Polet je i teoretski osvojio naslov “jesenskog prvaka” 2 kola prije kraja ovogodišnjeg dijela prvenstva.

Polet: Jambres, Štefanec, Fotak, Mezga, Barat, Jurinić (od 61. Težak), Patafta, Benko (od 46. Šarić), Žganec, Perčić (od 75. Vincetić), Telebar. Trener: Josip Brezovec.

Rudar: Kodba, Antolović, Zeljko, Šardi, Jurak (od 79.

Martinjaš), Ratajec, Vinko, K. Nedeljko (od 69. Radiković), P. Nedeljko (od 84. Roginić-), Likin, Vaš. Trener: Damir Lepen Jurak.

Prvi dio utakmice pripao je gostima koji su kontrolirali igru, a domaćin nikako nije mogao doći do neke povezanije igre kojom bi ugrozio gol Rudara. U tom dijelu jedinu pravu šansu imao je Rudar u 28. minuti kada udarac Kevina Nedeljka završava pored desne vratnice domaćeg vratara Jambresa.

Polet bez neke izglednije prigode pa prvi dio završava rezultatom 0:0. Rudar je taj koji prvi dolazi u vodstvo i to u 54. minuti kad Fran Antolović udarac iz kuta Arpada Vaša glavom šalje u mrežu nemoćnog Dine Jambresa za vodstvo od 0:1. Lijepu prigodu za povećanje vodstva ima u 57. Petar Ratajec, no njegov udarac brani Jambres.

Sve do 72. minute igra se odvija bez nekih opasnijih prigoda za bilo koju momčad, a tada nakon domaćeg izvedenog udarca iz kornera lopta dolazi na nekih 20 metara do domaćeg igrača Filipa Perčića, koji pravim euro golom poravnava na 1:1.

Da su im preokreti specijalnost pokazuju domaćini u 79. minuti kada nakon brze akcije Šarića i Patafte ovaj potonji iz blizine šalje loptu u mrežu nemoćnog Kodbe za domaće vodstvo od 2:1. Ovaj put im to nije bilo dovoljno da uzmu puni plijen.

Rudar se ne predaje i u 83. njegovi napadači izigravaju kompletnu domaću obranu te lopta dolazi do usamljenog Luke Liklina koji posprema u

GOLOVI vrijedni vrha tablice

TABLICA 3. NL SJEVER 1

Polet (SMnM) 12

9

3

0

36-9

30

2

Rudar (MS)

12

7

2

3 22-12

23

3

Pitomača

12

7

2

3 24-17

23

4

Varteks

12

6

4

2

22-9

22

5

Podravina

12

5

1

6 14-21

16

6

Dinamo (D)

12

4

2

6 18-20

14

7

Graničar (K)

12

4

2

6 15-25

14

8

Međimurje

12

3

4

5 18-17

13

9

Koprivnica

12

2

4

6

8-19

10

10 Virovi�ca

12

0

2 10

5-33

2

kojima moramo biti prisebniji kako bismo došli do pobjede, kazao je provjereni Luka Liklin.

I u drugom međimurskom derbiju po bod svakome

mrežu za poravnanje rezultata na 2:2. Na kraju konstatacija da je sigurno ovaj susret zadovoljio oko 800 gledatelja, no Rudar može žaliti jer je po prigodama bio bliže pobjedi.

- Sve pohvale ekipi jer opet nismo izgubili i držimo jako pozitivan niz. Bio je susjedni derbi odličan, bez incidenta i s puno golova. Čestitke objema ekipama i kolegi Lepenu na dosadašnjim rezultatima, a posebno moram pohvaliti pomoćnog trenera Zorana Šardog koji je odlično pripremio i vodio utakmicu jer ja sam bio spriječen zbog bolesti, rekao je trener Poleta Josip Brezovec.

- Iako je bod protiv lidera uspjeh možemo žaliti za još 2 boda koje smo po prilikama zaslužili. Međutim u tome je čar nogometa, a mi se okrećemo narednim susretima u

U drugom međimurskom derbiju u Domašincu između Dinama i Graničara golovi su pali u prvom dijelu. Obje momčadi su pogodile vratnicu pri rezultatu 0:0. Prvo Nikola Golenja u 30. dovodi kotoripski Graničar u vodstvo 0:1, da bi domaćini 6 minuta kasnije golom Leona Rališa izjednačili za konačnih 1:1.

Dinamo (D): Prekupec, Žulić, D. Novak (od 90. Šimunić), Sabol, Hlišć, Malenović, Petak, Rališ, Mezga (od 54. Krznar), Kovač, Bacinger. Trener: Dalibor Gorupić.

Graničar (K): Mortimer, Sabol, Mustač (od 90. Mikor), Nađ (od 78. Vađunec), Golenja, Čmrlec (od 46. Brčić), Volar (od 78. Arambašić), Jadanić, Gal, Dežđek, Jendić (od 78.

Mikulan). Trener: Mario Piškor.

Na teškom blatnjavom terenu domaćini na kraju žale za pobjedom.

- Jako zahtjevna utakmica po izrazito teškom terenu.

Mislim da trebamo žaliti za sva 3 boda jer smo imali veliki broj obećavajućih situacija pred gostujućim vratima, 2 pogođene vratnice, držali smo ritam utakmice cijelo vrijeme i mislim da nas je loš teren i naša loša realizacija koštala pobjede. Dobra stvar u cijeloj priči je da smo se odmah nakon primljenog gola vratili. Ovo je sada peta ili šesta utakmica gdje igramo dobro, gdje stvaramo dobre situacije, imamo glavu i rep, nadam se da će se i realizacija poboljšati.

minute kasnije. Treba napomenuti kako je Igrec susret počeo na klupi, a u igru je ušao u 18. minuti nakon ozljede Oštreka. Ovo su bili prvi

pogoci Igreca u ovoj sezoni.

Uz njega na ovom susretu još su igrali Silvio Pigac i Mihael Rebernik. Na klupi za pričuve bio je Luka Andrašec. (nl)

Rezultati 12. kola Dinamo (D) – Graničar (K) 1:1 Polet – Rudar 2:2 Pitomača – Međimurje 3:2 Koprivnica – Varteks 0:2 Virovitica – Podravina 0:2

Raspored 13. kola

(subota, 11. studenog, 13:30) Graničar (K) – Polet Međimurje – Koprivnica Rudar – Podravina Varteks – Dinamo (D) Pitomača – Virovi�ca

Igrec dvostruki strijelac Nogometaši Nafte su se novom pobjedom izjednačili na vrhu ljestvice s momčadi Beltinci. Nafta je gostovala kod Krke, a momčad iz Len-

dave slavila je s 1:2. Dvostruki strijelac bio je Stjepan Igrec.

Međimurski napadač prvi je pogodak postigao u 35. dok je do drugog došao samo dvije

Dečki stvarno naporno rade, treniraju dobro, vjerujem da će se sve vratiti, nekad treba biti strpljiv, jako smo mlada ekipa, ja bih isto volio da je sve odmah i danas, rekao je trener Dinama Dalibor Gorupić.

- Po jako teškom i zahtjevnom terenu bilo je teško odigrati kvalitetniju utakmicu pa koristim priliku čestitati svim igračima na velikom trudu da su uopće odigrali utakmicu do kraja, zadovoljan je bio trudom igrača trener Graničara Mario Piškor.

Međimurje poraženo u Pitomači

Na teškom gostovanju u Pitomači Međimurje se 2 puta vratilo u susret, ali im je u 87. minuti presudio gol iz kaznenog udarca. Pred oko 400 gledatelja domaći golom Kajzogaja u 44. odlaze na odmor vodstvom 1:0. U nastavku najbolji strijelac Međimurja Lacić-Klarić poravnava u 63. minuti. No 5 minuta kasnije domaći ponovo vode, strijelac je bio Paradinović. Po drugi put poravnava Lacić-Klarić, ovaj puta u 79. minuti. Međutim bodovi ostaju u Pitomači jer nakon što je sudac Dergez dosudio penal za domaće, s bijele točke je precizan Matančić za konačnih 3:2 za Pitomaču.

Međimurje: Jelavić, Pejanović, Mrazović (70. Krznar),

Lacić-Klarić, Matheus, Ivančić (56. Mihoković), Drk, Vinski, Senčar, Štajerec, Bešlić (87. Horvat). Trener: Vjeran Simunić.

- Teška utakmica, loš teren, ali danas smo dali zadnji atom snage da uzmemo pobjedu i ostvarili smo to, prezadovoljan je bio trener Pitomače Ivan Presečan.

- Odigrali izvanrednu utakmicu protiv jedne od najboljih ekipa u ligi, nažalost u zadnjim minutama iz kaznenog udarca izgubili po svemu više nego zasluženi bod, rezigniran je bio trener Međimurja Vjeran Simunić.

Ni jedan ni drugi trener nisu mogli voditi momčad s klupe, domaći Presečan koji je dobio 1 utakmicu kazne i gostujući Simunić koji osim ove, ne može biti na klupi još 2 utakmice. Uz to mora platiti i kaznu od 150 eura.

U pretposljednjem jesenskom kolu Međimurje je domaćin Koprivnici. Sigurno da ni jedna utakmica nije laka, no u momčad Međimurja se vraćaju kartonirani Turk i Lesar. Vjerujemo da će pred domaćim navijačima Međimurje doći do 3 važna boda.

U ostalim utakmicama gostujuće pobjede, Podravina je pobijedila Viroviticu 0:2, a istim rezultatom 0:2 i Varteks Koprivnicu.



10. studenoga 2023.

KOŠARKA

NOGOMET

DRUGA LIGA SJEVER

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Međimurje na čistih 5/0!

I petu uzastopnu pobjedu ostvarili su čakovečki košarkaši u uvodu nove drugoligaške sezone. Ovaj put žrtvu su pronašli u sastavu Ivančice iz Ivanca koja je doputovala u Ivanovec (domaća dvorana KK Međimurja) čvrsto odlučna da "skupo proda svoju kožu".

Tako i bi, utakmica izuzetno rezultatski izjednačena do samoga kraja, a na kraju +3 za domaći sastav. Četiri košarkaša Međimurja su bila dvoznamenkasta po broju koševa – Kuzmić 19, Novak 18, Glumac 18 i Pađan 14. Ovom vrijednom pobjedom Međimurje je na tablici vodeće zajedno s bjelovarskim Vedijem i križevač-

TREĆA LIGA

REZULTATI I KOŠEVI Međimurje – Ivančica 83:80 (22:22, 26:21, 19:25, 16:12) Međimurje: Kuzmić 19, Novak 18, Kranjčec 6, Hren 8, Glumac 18, Pađan 14. Trener: Novak S. Varaždin – Mladost 81:72 Radnik – Podravac 84:81 Vedi – Petar Zrinski 83:80 Koprivnica – Bjelovar 72:90 Labrada – Virka 73:67

kim Radnikom, svi imaju skor od 5 pobjeda i 0 poraza. Veliki ispit za košarkaše Međimurja slijedi idućeg vikenda – gostovanje u Virju kod Podravca, posljednjih desetak godina "pretplatnika" na prvo mjesto u ligi. (bh)

Donji Kraljevec bez poraza!

Odigrano je treće kolo Treće lige. Nije bilo knap utakmica, sve su bile manjeviše "laganice" za favorite.

Tako je Donji Kraljevec sa skoro 30 koševa razlike otpratio Kotoribu, Gra�ičar u Ludbregu sa 50 i kusur isprašio rudare, Nedelišće bez problema u utakmici protiv Mladosti Ivanovec, Čakovec sa plus 40 i kusur bio mnogo jači od Dubravčana.

Na vrhu tablice trojac Gra�ičar, Donji Kraljevec i Varteks sa čistih 3/0! (bh)

3. LIGA 1. Grafičar

3 3 0

111 6

2. Donji Kraljevec

3 3 0

62 6

3. Varteks

3 3 0

61 6

4. Čakovec

3 2 1

89 5

5. Nedelišće

3 2 1

18 5

6. Kotoriba

3 1 2

-46 4

7. Rudar

3 1 2

-55 4

8. Mladost Ivanovec

3 0 3

-70 3

9. Vinica

3 0 3

-74 3

10. Dubravčan

3 0 3

-96 3

KOŠARKAŠKI VIKEND VODIČ Rudar – Varteks (subota, 11. studenog u 15:30, OŠ M. Središće) Dubravčan – Vinica (subota, 11. studenog u 19:00, OŠ Kotoriba) Kotoriba – Nedelišće (subota, 11. studenog u 17:00, OŠ Kotoriba)

REZULTATI I KOŠEVI

D. Kraljevec – Kotoriba 94:67 Donji Kraljevec (Lepen 29, Vlah 3, Ivanović J. 23, Ivanović D. 9, Balent 2, Švenda 2, Trupković 8, Pongrac 4, Međimurec 14) – Kotoriba (Habuš 3, Ujlaki N. 8, Munka 3, Fuš I. 24, Ujlaki D. 9, Fuš P. 15, Tkalčec 2, Jakupak 3) Grafičar – Rudar 101:47 Rudar: Bedi 2, Bogdan 5, Zadravec 7, Dodlek 15, Murković 2, Radiković 16 Nedelišće – Mladost Ivanovec 75:62 Nedelišće (Ostoja 15, Kranjčec 33, Pustić 6, Juras 4,

Marciuš 2, Mišković 3, Volf 3, Haramija 6, Šegović 3) – Mladost Ivanovec (Mihoci 3, Kocijan 2, Momčilović L. 13, Momčilović I. 14, Jelenić 8, Drvenkar 4, Šopar 12) Čakovec – Dubravčan 95:51 Čakovec (Podvezanec 14, Levačić 1, Vurušić 6, Terek M. 7, Terek D. 12, Marković 8, Novak 4, Kranjec 6, Vugrinec 18, Horčička 19) – Dubravčan (Klipić 8, Krušelj 11, Raić 5, Horvat 6, Miser 10, Kopasić 3, Žinić 8) Vinica – Varteks 58:79

Draškovec iznenadi derbi protiv Centrom Polet (P) u završnici do pobjede protiv Plavih (P), Muri derbi u Štefancu protiv Jadrana, Otok u golijadi bolji od Slobode (M), Trnovec jesenski prvak III. MNL – B Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, iznenađenje u Palovcu. Draškovec je poveo u 41. minuti zgoditkom Marla Turka. Gostima je u 59. isključen David Premec zbog 2 opomene. Unatoč igraču manje, Vitor Hugo De Souza u 74. minuti zabija za 0:2. Osam minuta kasnije, spomenuti igrač postiže i svoj drugi zgoditak.

Poraz Dinama ublažio je Davor Štrok u 88. minuti.

Podturen je s 4 komada u mreži ispratio kući Bratstvo iz Jurovca. Nakon prvih 45 minuta vodstvo domaćina 2:0 zgodicima Luke Petaka i Josipa Lepena. U drugom dijelu, “jockeri” s klupe trenera Gorana Klemenčića, Andrej Goričanec i Natanijel Šimunić postavljaju konačan rezultat. Za Šimunića je ovo prvijenac u dresu Podturna. BSK je upisao novu prvenstvenu pobjedu kod posljednjeplasirane Mladosti Komet. Nakon 69 minuta gosti su imali prednost 3:0 zgodicima Davida Hađikana i Edija Lackovića, dok je Dorian Andročec pogodio vlastitu mrežu. Domaćini se “bude” te u razmaku od samo 2 minute, točnije od 69. do 71., dolaze do 2:3 zahvaljujući zgodicima Dominika Mikuleca i Alexandra Ribeira Da Silve. Svoj drugi zgoditak na susretu za goste Hađikan postiže u 80. minuti. Pobjedu BSK potvrđuje Roberto Skoliber u posljednjoj minuti.

Jedinstvu susjedski derbi. Nakon prvog dijela igre, Mihaljevčani su imali prednost 1:0 zgoditkom Mihaela Ladića. U 53. minuti Jedinstvu je isključen Luka Ernečić zbog 2 opomene, a Centrometalu Vedran Kršlak zbog udaranja protivničkog igrača laktom u predjelu lica. Vodstvo domaćina povisuje Miroslav Jančijev u 75., koji je ujedno samo 3 minute ranije ušao

s klupe. U trećoj minuti sudačke nadoknade, glavni sudac Dario Velđi opravdano je dosudio kazneni udarac za Macinčane. Siguran s 11 metara bio je Jaša Kocijan.

U vrlo nervoznom susretu kod Jedinstva 4 opomenuta, a kod Centrometala 2. Četvorka Međimurca.

Dva puta je mrežu Bratstva iz Savske Vesi pogađao Bojan Vručina, a po jednom Filip Hrustek i Diego Gabriel.

Počasni zgoditak za Savčane postigao je Tomoki Kai. Spomenimo još da trener Dražen Škvorc više nije na klupi na Bratstva, nakon sporazumnog raskida ugovora.

Naje�ikasniju pobjedu kola upisala je Sloga protiv Mladosti iz Svete Marije. Svoju vrlo dobru formu Lan Feguš Makovec nastavio je i u ovome susretu, upisavši hatrick. Dva puta je mrežu Svetomarčana još pogađao Goran Spasić te jednom Matija Farkaš.

Na teškom i vodom natopljenom terenu, Nedelišće je slavilo u Maloj Subotici.

Nikola Munđar pogađa mrežu vratara Spartaka Jurice Valentića u 13. minuti. Za gostujuću momčad je u 70. opravdano dosuđen kazneni udarac.

Saša Treska isti ne uspijeva realizirati, odnosno pogađa vratnicu. Ipak, sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je “jocker” s klupe Nedelišća Manzoli Machado u 86. minuti. Na ovome susretu debitirao je novi trener Spartaka Denis Pokos, zamijenivši Zorana Ivančića.

Rezultati: Dinamo (P) – Draškovec 1:3 (Štrok; 2x Vitor Hugo De Souza, Turk), Podturen – Bratstvo (J) 4:0 (L. Petak, Lepen, Goričanec, Šimunić), Mladost Komet – BSK 2:5 (Mikulec, Ribeiro; 2x Hađikan, Andročec ag, Lacković, Skoliber), Jedinstvo (GM) – Centrometal 2:1 (Ladić, Jančijev; Kocijan), Međimurec – Bratstvo (SV) 4:1 (2x Vručina, Hrustek, Diego Gabriel; Kai), Sloga (Š) – Mladost (SM) 6:0 (3x Feguš, 2x Spasić, Farkaš), Spartak

:Nedelišće 0:2 (Munđar, Manzoli).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Centrometal – BSK, Nedelišće – Mladost Komet, Bratstvo (SV) – Sloga (Š), Draškovec – Međimurec. U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Bratstvo (J) – Spartak, Mladost (SM) – Podturen, Jedinstvo (GM) – Dinamo (P).

I. MEĐIMURSKA LIGA Sokol osvojio 3 boda u Hodošanu. U 32. minuti Vratišinčani su poveli zgoditkom kapetana Nine Horvata. Vodstvo gostiju povisuje Miroslav Lisjak u 78. minuti. Poraz domaćina ublažio je “jocker” s klupe Josip Kovačić u 82. minuti.

Vodeći Dubravčan nije imao većih problema u Čehovcu.

Dvostruki strijelac za goste bio je Lovro Rebrek, dok su po 1 zgoditak postigli Igor Kvezić, Danijel Nađ, Dominik Klarić i Neven Andrlon. Utješni zgoditak za ČSK postigao je Shota Sasaki. U prvom dijelu, domaći igrač Roberto Višnjić nije realizirao kazneni udarac, odnosno isti mu je obranio gostujući vratar Ivan Markulinčić.

Polet do pobjede u završnici susreta. Benjamin Ignjić dovodi Pribislavčane u vodstvo zgoditkom u 9. minuti. Za Plave u 66. izjednačuje Robert Jezernik.

“Jocker” s klupe Ernest Horvat zabija za novo vodstvo Poleta u 82. minuti.

Svojim drugim zgoditkom, Ignjić u 88. minuti rješava sve dvojbe oko pobjednika.

Susreti Trnava – Omladinac (NSR) i Naprijed – Kraljevčan 38 odgođeni su zbog vodom natopljenih terena za igru. Venera PMP poražena u Orehovici. +18

Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 76. minuti. Tada, pobjednički zgoditak za Croatiju postiže Marko Ružić.

Gostujuća momčad je bila najbliže zgoditku kada je pogodila vratnicu u 57. minuti. Zasadbreg 77 je s čak 6:2 nadigrao Strahoninec. Hatrick je za domaćine upisao Filip Levačić, dok su se po jednom u listu strijelaca upisali Patrik Mlinarić, Shuto Kato i Filip Vrtarić.

Za goste su zabijali Filip Žunić i Goki Nakamura.

Rezultati: ČSK – Dubravčan 1:6 (Sasaki; 2x Rebrek, Kvezić, Nađ, Klarić, N. Andrlon), Polet (P) – Plavi 3:1 (2x Ignjić, Horvat; Jezernik), Hodošan – Sokol 1:2 (Kovačić; N. Horvat, Lisjak), Trnava – Omladinac (NSR) odgođeno, Croatia – Venera PMP 1:0 (M. Ružić), Zasadbreg 77 – Strahoninec 6:2 (3x Levačić, 1x Mlinarić, Kato, Vrtarić; Žunić, Nakamura), Naprijed – Kraljevčan 38 odgođeno.

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Omladinac (NSR) – Kraljevčan 38, Venera PMP – Hodošan, Plavi – Croatia.

U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Strahoninec – Naprijed, Sokol – Zasadbreg 77, Dubravčan – Polet (P), Trnava – ČSK (u Donjem Kraljevcu).

II. MEĐIMURSKA LIGA Sloga u završnici do pobjede na gostovanju u Mi-

klavcu. Već u 6. minuti za vodstvo čakovečke momčadi pobrinuo se Kazuto Akagi.

Za Budućnost izjednačuje Vinko Berdin u 29., dok pobjedu gostima donosi Josip Jurić u 83. minuti. Slobodi općinski derbi. U 38. minuti Pušćinama je isključen vra-

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn |1€=7.53450kn



10. studenoga 2023.

NOGOMET

io u Palovcu, Jedinstvu (GM) metala, šestica Sloge (Š) tar Dejan Kolar zbog hvatanja suparničkog igrača tijekom prekida igre nakon dosuđenog prekršaja.

Slakovčani dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Leonarda Krampeka u 58. minuti. Gosti izjednačuju u 74., strijelac Damir Horvat koji je desetak minuta ranije ušao s klupe.

Pobjedu domaćinu donosi Priher, svojim drugim zgoditkom na susretu u drugoj minuti sudačke nadoknade.

Muri derbi kola u Štefancu. Nenad Radiković zabija za gostujuću momčad u 55. minuti. Samo 5 minuta kasnije već je 0:2 zgoditkom Nikole Šoltića. Poraz Jadrana ublažio je Deni Hanžeković u 84. minuti. Ivanovčani do boda u završnici susreta. Borac PMP prvi dolazi u vodstvo zgoditkom Karla Košaka u 10. minuti.

Za Mladost izjednačuje Nino Gajnik, dvadesetak minuta kasnije. Domaćin ponovno vodi u 41. zgoditkom Nikole Tomašeka.

Gostima je u 68. minuti isključen Nikola Horvat zbog 2 opomene.

Unatoč igraču manje, Ivanovčani dolaze do boda u prvoj minuti sudačke nadoknade zahvaljujući drugom zgoditku Gajnika na susretu. Kod obje momčadi čak po 4 “požutjela”.

Pobjeda bolja od Vidovčana.

U 8. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine.

Siguran s 11 metara bio je Bojan Kregar. Vodstvo Pobjede povisuje Leon Mikulan u 34. minuti. Vidovčan dolazi do zgoditka u prvoj minuti drugog dijela, preko Matije Matoteka.

Svojim drugim zgoditkom na susretu, Kregar u 73. rješava sve dvojbe oko pobjednika.

Mali Mihaljevec uvjerljiv protiv Radničkog. U 11. minuti strijelac za domaćine s 11 metara bio je kapetan Nino Bestijanić.

Za drugi zgoditak u mreži gostiju pobrinuo se Benjamin Srša u 20. minuti. Gardinovčanima je u 37. isključen Ivan Habuš, zbog 2 opomene. U strijelce za Mihaljevčane upisuje se i Gabriel Simao u 75. minuti.

Tri minute kasnije, Radnički smanjuje na 3:1 zgoditkom Marijana Dodića.

Konačan rezultat postavlja domaći igrač Vedran Kovačić u pretposljednjoj minuti. U susretu s čak 10 zgoditaka, Mladost je svladala Hajduk. Za Dekanovčane su dvostruki strijelci bili David Hajdarović i Ivan Jarić, dok su po 1 zgoditak postigli Matija Zorčec, Goran Ismajlovski i Ivan Novak. Za Brezovčane, sva 3 zgoditka

postigao je Saša Krnjak.

Rezultati: Budućnost (M) – Sloga (Č) 1:2 (V. Berdin; Akagi, Jurić), Sloboda (S) – Pušćine 2:1 (2x Krampek; Horvat), Pobjeda – Vidovčan 3:1 (2x B. Kregar, Mikulan; Matotek), Jadran – Mura 1:2 (Hanžeković; Radiković, N. Šoltić), Mladost (D) – Hajduk (B) 7:3 (2x Hajdarović, 2x Jarić, Novak, Zorčec, Ismajlovski; 3x S. Krnjak), Borac PMP – Mladost (I) 2:2 (Košak, Tomašek; 2x Gajnik), Mali Mihaljevec – Radnički 4:1 (Bestijanić, Srša, Simao, Kovačić; Dodić).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Sloga (Č) – Radnički, Hajduk (B) – Borac PMP, Pušćine – Mladost (D), Mura – Sloboda (S), Budućnost (M) – Pobjeda. U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Mladost (I) – Mali Mihaljevec, Vidovčan – Jadran.

III. MEĐIMURSKA LIGA –A Vodeća Drava je s čak 8 komada ispratila kući Borac iz Donjeg Hrašćana. Za domaćine su hatrick upisali Marko Zavrtnik i Matheus Alves De Moraes, dok su po 1 zgoditak još postigli Matko Ivančić i “jocker” s klupe Fran Vugrinec. Ovo je za spomenutog Vugrinca prvijenac u dresu Drave. Četvorka Omladinca u Pod-

brestu. Dva puta je mrežu Budućnosti pogađao Bojan Cirkvenčić, dok je jednom precizan bio Jurica Tizaj.

Domaći igrač Leon Strnad pogodio je vlastitu mrežu.U golijadi s čak 9 zgoditaka, Otok je bio bolji od Slobode. Hatrick je za domaćine upisao Patrik Tkalec, dok su po jednom zabijali Erik Horvat i Dejan Kočiš.

Za Mihovljančane je 2 zgoditka postigao Krešo Kovač, a po 1 Bruno Goričanec i Kristijan Culjak. Petarda Mihaljevčana. Mrežu Jedinstva redom su pogađali Sebastijan Legin, Alojz Legin, Josip Igrec, David Mihoci i David Granatir. Jedini strijelac za goste bio je Antonijo Fegeš.

Rezultati: Drava (K) – Borac (DH) 8:0 (3x Zavrtnik, 3x Alves De Moraes Matheus, Ivančić, Vugrinec), Otok – Sloboda (M) 5:4 (3x Tkalec, Horvat, Kočiš; 2x Kovač, Goričanec, Culjak), Drava (DM) – Jedinstvo (NSnD) 5:1 (S. Legin, A. Legin, Igrec, Mihoci, Granatir; Fegeš), Budućnost (P) – Omladinac (DS) 0:4 (2x B. Cirkvenčić, Strnad ag, Tizaj). Graničar (N) je bio slobodan.

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Omladinac (DS) – Drava (DM). U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmi-

ce: Sloboda (M) – Drava (K), Borac (DH) – Budućnost (P), Jedinstvo (NSnD) – Graničar (N). Otok je slobodan.

III. MEĐIMURSKA LIGA –B Bez pobjednika u Šenkovcu. Parag je nakon tridesetak minuta imao prednost 2:0 zgodicima Sandija Baloga i Amadeosa Horvata. Šenkovec u drugom dijelu dolazi do 2:2 zgodicima Ivana Šubića i Marka Halabareca. Trica Torpeda. Mrežu Donjeg Koncovčaka redom su pogađali Karlo Pintarić, Ivan Žužić i Stjepan Šoltić. Omladinac uvjerljiv protiv Bratstva.

Dva zgoditka za Mačkovčane postigao je Tomas Makar, a po 1 Benjamin Flac, Vedran Bister, Emil Trupković, dok je Aleks Hunjadi pogodio vlastitu mrežu. Oba zgoditka za Bratstvo postigao je Bojan Novak. Zanimljivo da momčad iz Preseke nije realizirala 3 opravdano dosuđena kaznena udarca. Dubrava poražena u Štrukovcu.

Nakon prvog dijela vodstvo Sivičana zgoditkom Petra Kovača. U 46. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Hajduk. Siguran realizator bio je Josip Mađarić. Za potpuni preokret i pobjedu Štrukovčana najzaslužniji je kapetan Karlo Šardi zgoditkom u 88. minuti. Trnovec jesenski prvak. Mrežu Napretka 3 puta je pogađao Moris Kuhta, 2 puta Mario Pintarić, a po jednom Karlo Koprivec, Luka Škvorc i Matej Flac. Rezultati: Torpedo – Donji Koncovčak 3:0 (Pintarić, Žužić, Šoltić), Hajduk (Š) – Dubrava 2:1 (Mađarić, Šardi; Kovač), Parag – Šenkovec 2:2 (S. Balog, Horvat; Šubić, Halabarec), Trnovec – Napredak 8:0 (3x Kuhta, 2x Mario Pintarić, Koprivec, Škvorc, Flac), Omladinac (M) – Bratstvo (P) 6:2 (2x Makar, Flac, Bister, E. Trupković, Hunjadi ag; 2x Novak).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Donji Koncovčak – Omladinac (M), Bratstvo (P) – Parag, Šenkovec – Trnovec, Napredak – Hajduk (Š).

U nedjelju (13:30) na rasporedu je utakmica: Dubrava – Torpedo.

TABLICA PREMIER LIGA 1. DINAMO (P)

11 8 3 0 37 – 18 27

2. MEĐIMUREC

11 8 0 3 27 – 11 24

3. CENTROMETAL

11 6 5 0 20 – 9 23

4. BSK

11 6 3 2 25 – 10 21

5. NEDELIŠĆE

11 6 2 3 26 – 13 20

6. DRAŠKOVEC

11 5 4 2 22 – 14 19

7. PODTUREN

11 5 2 4 30 – 21 17

8. SLOGA (Š)

11 5 2 4 17 – 18 17

9. JEDINSTVO (GM) 11 5 0 6 21 – 21 15 10. BRATSTVO (J)

11 3 1 7 9 – 26 10

11. SPARTAK

11 3 0 8 16 – 24 9

12. MLADOST (SM)

11 2 1 8 11 – 31 7

13. BRATSTVO (SV)

11 1 3 7 9 – 26 6

14. MLADOST KOMET 11 1 0 10 14 – 42 3

TABLICA 1. MNL 1. DUBRAVČAN

11 8 1 2 36 – 20 25

2. VENERA PMP

11 6 2 3 22 – 12 20

3. KRALJEVČAN 38

11 5 4 2 29 – 19 19

4. ZASADBREG 77

10 6 1 3 30 – 22 19

5. SOKOL

11 6 1 4 25 – 22 19

6. POLET (P)

11 5 3 3 34 – 22 18

7. TRNAVA

11 5 2 4 19 – 25 17

8. HODOŠAN

10 4 2 4 16 – 14 14

9. CROATIA

11 4 2 5 24 – 24 14

10. PLAVI

11 4 1 6 20 – 23 13

11. STRAHONINEC

11 4 1 6 20 – 32 13

12. NAPRIJED

10 2 2 6 9 – 18 8

13. OMLADINAC (NSR) 10 2 1 7 10 – 20 7 14. ČSK

11 2 1 8 14 – 35 7

TABLICA 2. MNL 1. PUŠĆINE

11 8 1 2 29 – 10 25

2. SLOGA (Č)

11 8 1 2 37 – 19 25

3. JADRAN

11 6 2 3 26 – 14 20

4. BORAC PMP

11 6 2 3 30 – 23 20

5. MURA

11 6 1 4 19 – 13 19

6. MLADOST (D)

11 5 4 2 27 – 24 19

7. VIDOVČAN

11 5 2 4 22– 22 17

8. M. MIHALJEVEC

11 4 2 5 17 – 20 14

9. MLADOST (I)

11 4 1 6 10 – 22 13

10. BUDUĆNOST (M)

11 3 3 5 20 – 24 12

11. POBJEDA

11 3 2 6 20 – 28 11

12. SLOBODA (S)

11 3 2 6 10 – 21 11

13. RADNIČKI

11 2 1 8 17 – 30 7

14. HAJDUK (B)

11 2 0 9 23 – 37 6

TABLICA 3. MNL-A 1. DRAVA (K) (-3)

10 8 2 0 42 – 12 23

2. GRANIČAR (N)

10 6 2 2 28 – 18 20

3. OMLADINAC (DS)

9 6 0 3 31 – 17 18

4. OTOK

10 4 3 3 18 – 23 15

5. JEDINSTVO (NSnD) 10 3 3 4 18 – 29 12 6. SLOBODA (M)

10 2 4 4 30 – 24 10

7. BORAC (DH)

9 2 3 4 23 – 29 9

8. DRAVA (DM)

10 2 2 6 18 – 41 8

9. BUDUĆNOST (P)

10 1 1 8 15 – 30 4

TABLICA 3. MNL-B 1. TRNOVEC

11 11 0 0

2. DUBRAVA

11 7 2 2 44 – 29 23

68 – 9 33

3. OMLADINAC (M) 11 7 0 4 43 – 19 21 4. TORPEDO

11 7 0 4 36 – 14 21

5. HAJDUK (Š)

11 7 0 4 28 – 22 21

6. D. KONCOVČAK

11 5 1 5 28 – 22 16

7. BRATSTVO (P)

11 2 2 7 26 – 60 8

8. PARAG

11 2 2 7 17 – 52 8

9. ŠENKOVEC

11 2 1 8 19 – 42 7

10. NAPREDAK

11 1 0 10 14 – 54 3

48

10. studenoga 2023.

STOLNI TENIS MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Talent i dobra forma stolnotenisača presudni za svaki osvojeni poen Piše: Denis Tratnjak

U četvrtom kolu međimurskih stolnoteniskih liga odigrano je 26 susreta, dok je samo pet odgođeno. Domaći teren ponovno nije bio glavna prednost pa su bodovi igračima kod kuće ostali u 12 ogleda, gosti su nosili puni plijen u 10 susreta, dok su četiri završila bez pobjednika.

Sve to samo pokazuje kako su lige i ove sezone neizvjesne te da naši stolnotenisači i čak zbog privremene dekoncentracije mogu ispustiti važne bodove. Jedno je sigurno, a to je da talent i dobra forma predstavljaju itekako važnu funkciju u svakom meču. Osim sredine prvenstva i napetosti odlučivanja o gornjem i donjem dijelu tablice, također se igra i drugo kolo međimurskog kupa pa za naše igrače uistinu nema predaha.

1. liga

U četvrtom kolu Mihovljan 3 Primabiro je zasjeo na prvo mjesto sa 100-postotnim učinkom, svladavši STKa Goričan 1 rezultatom 9:1.

Nikola Mikac i Robert Mikac istaknuli su se s tri pobjede.

HE-DRA 1 Draškovec susreo se sa STK-a Putjane Restart i nažalost po domaćina, samo su časno poraženi od prošlogodišnjeg prvaka. Boris Preksavec i Eugen Šimon s tri pobjede su vodili svoju ekipu po oba boda.

USTA Belica 1 nije imala svoj dan u ovome kolu, doživjevši visok poraz od ekipe STK-a Putjane Krystaline.

Tomislav Koprivec i Robert Lehkec bili su sjajni s tri pobjede u svojim izvedbama.

ODBOJKA

Dvije utakmice u ovoj ligi se igraju početkom sljedećeg tjedna.

Rezultati: Mihovljan 3 Primabiro – STK Goričan 1 9:1, HE-DRA 1 Draškovec – STK Putjane Restart 2:8, USTA Belica 1 – STK Putjane Krystaline 1:9, STK Hodošan 1 – ZEN-Šenkovec 2 (odgođeno), STK Mihovljan – Nedelišće 1 (odgođeno).

Raspored 5. kola: STK Putjane Krystaline – Mihovljan 3 Primabiro, Nedelišće 1 – USTA Belica 1, ZEN-Šenkovec 2 – STK Mihovljan, HE-DRA 1 Draškovec – STK Hodošan 1, STK Goričan 1 – STK Putjane Restart.

2. liga

završio bez pobjednika. Utakmica je završila rezultatom 5:5, a Stjepan Vidović tricom je uzeo bod za domaću ekipu.

Rezultati: ZEN-Šenkovec 3 – Čakovec 3 6:4, STK Donji Kraljevec 2 – STK Zasadbreg 1 3:7, GSTK Prelog 1 – ŠŠK ČAK Čakovec 7:3, HE-DRA 2 Draškovec – Čakovec 1 2:8, Kos-Kotoriba 2 – Lopatinec 1 5:5.

Raspored 5. kola: Lopatinec 1 – ZEN-Šenkovec 3, Čakovec 1 – Kos-Kotoriba 2, GSTK Prelog 1 – HE-DRA 2 Draškovec, STK Zasadbreg 1 – ŠŠK ČAK Čakovec, Čakovec 3 – STK Donji Kraljevec 2.

U borbi na stolnoteniskom bojištu, ZEN-Šenkovec 3 izašao je kao pobjednik tijesnim rezultatom 6:4. Goran Balić bio je ključni igrač za pobjedu, izvodeći nevjerojatne poteze i osvajajući tri poena za svoju ekipu. STK-a Donji Kraljevec 2 suočio se s izazovom protiv STK-a Zasadbreg 1. Nažalost, domaćin je morao priznati poraz, za koji su zaslužni tricama gostujući Nikola Magdalenić i Igor Tkalec.

GSTK-a Prelog 1 je susreo ŠŠK ČAK Čakovec i završio s pobjedom od 7:3. Dubravko Hozjak bio je ključni igrač za GSTK-a Prelog 1, a njegove izvedbe doprinijele su važnim bodovima. Ekipa HE-DRA 2 Draškovec nije uspjela zaustaviti Čakovec 1, koji je trijumfirao s rezultatom 8:2 te je na vodećem mjestu sa svim pobjedama do sada. Božidar Krnjoul i Mario Uršanić iz Čakoveca 1 istaknuli su se u ovome dvoboju tricom.

U borbi između Kos-Kotoriba 2 i Lopatinec 1, susret se

U dvoboju protiv ekipe Kos-Kotoriba 3, USTA Belica 2 izašla je kao pobjednik s rezultatom 7:3. Andrija Krušelj je s tri pobjede samo ublažio poraz. Lopatinec 2 i HE-DRA 3 Draškovec odigrali su uzbudljivu utakmicu koja se završila tijesnom pobjedom 6:4 u korist Lopatinca 2 u susretu u kojem nije bilo neporaženog igrača.

Mala Subotica 1 i STK Hodošan 2 odigrali su meč u kojem su dijelili bodove rezultatom 5:5. Jurica Pandur je briljirao za stolom i tricom donio gostima bod. Čakovec 2 Euroland suočio se s izazovom STK Putjane 3 i izašao s uvjerljivom pobjedom od 8:2.

Vladimir Rapaić predvodio je svoju momčad tricom do pobjede. Jedna utakmica je odgođena.

Rezultati: Kos-Kotoriba 3 – USTA Belica 2 3:7, Lopatinec 2 – HE-DRA 3 Draškovec 6:4, Mala Subotica 1 – STK Hodošan 2 5:5, Čakovec 2 Euroland – STK Putjane 3 8:2,

3. liga

Čakovec 4 – ZEN-Šenkovec 5 (odgođeno).

Raspored 5. kola: STK Putjane 3 – Kos-Kotoriba 3, STK Hodošan 2 – Čakovec 2 Euroland, ZEN-Šenkovec 5 – Mala Subotica 1, HE-DRA 3 Draškovec – Čakovec 4, USTA Belica 2 – Lopatinec 2.

4. liga

U dvoboju ekipa Goričan 3 i Dragoslavec Breg 1, domaćini su dominirali rezultatom 9:1. Dejan Gudlin i Patrik Dominić bili su glavni igrači koji su doveli svoju ekipu do uvjerljive pobjede.

Donji Vidovec 2 i Mihovljan 4 odigrali su napetu utakmicu koja je završila neriješeno 5:5.

Dražen Bubek iz Mihovljana 4 briljirao je na stolu i gostima donio bod.

Nedelišće 2 i Kos-Kotoriba 5 odigrali su meč u kojem je Kos-Kotoriba 5 izašla kao pobjednik s rezultatom 6:4, a Dejan Marčec je tricom samo ublažio poraz. Goričan 2 suočio se s izazovom Sveta Marija 1, ali gosti su dominirali i ostvarili maksimalnu pobjedu čistom desetkom i to na gostujućem terenu.

Goričan 5 i Donji Vidovec 1 su se sastali, a domaćini su pobijedili s rezultatom 8:2.

Gabriel Dominik tricom i neporaženi Filip Blažek bili su ključni igrači koji su osigurali pobjedu za svoju momčad.

Rezultati: Goričan 3 – Dragoslavec Breg 1 9:1, Donji Vidovec 2 – Mihovljan 4 5:5, Nedelišće 2 – Kos-Kotoriba 5 4:6, Goričan 2 – Sveta Marija 1 0:10, Goričan 5 – Donji Vidovec 1 8:2.

Raspored 5. kola: Donji Vidovec 1 – Goričan 3, Sveta Marija 1 – Goričan 5, Kos-Ko-

SUPERLIGA

Peta pobjeda Centrometala Odbojkaši Centrometala upisali su 5. pobjedu u Superligi. Gostovali su u Zagrebu kod Medicinar Trnja.

Odlično su krenuli i poveli 7:1. Domaći nisu probojni u napadu što sve gosti koriste. Kasnije su Medicinari krenuli smanjivati prednost.

Uspjeli su ostvariti 6 uzastopnih poena i povesti 13:11.

Poravnato je kod 15:15. Imao je Centrometal vodstvo od 19:17, ali u završnici seta Zagrepčani vode 22:20. Kod set

lopte za Medicinar Mišura nije realizirao kontru, uhvatio ju je Radoš i poentirao Rendić. U sljedećem poenu Lučić blokira Mirušu i set lopta za Centrometal. Prošli su domaći, ali i Zelenika za novu set loptu. Tada je Marković odsmečirao u aut i set s 27:25 pripada Međimurcima.

Drugi set opet prednost Centrometala od 5:1. Došli su domaći na -2. Ali kad se Centrometal ponovno odvojio, prednost im je samo

rasla. Dominirali su gosti u svim segmentima i lagano ovu dionicu gosti dobili 25:15.

I u 3. setu na početku bolji Centrometal koji vodi 7:3. Slično kao i u 1. setu Medicinar to preokreće u vodstvo 13:11. Prednost je malo na jednoj, malo na drugoj strani. U završnicu se ulazi s 19:19. Opet je tragičar za domaće bio Mišura koji nije prošao 3 lopte. Na drugoj strani Rendić i Juras

su to dobro odradili i donijeli pobjedu Centrometalu s 25:22.

Sada Međimurci imaju skor 5-1 i blizu su vrhu lige.

Pravu provjeru Centrometal ima u subotu od 17:00 u Strahonincu protiv osječke Murse koja je kandidat za sam vrh lige.

Centrometal: Šućur, Lučić, Juras, Marko i Matej Martinko, Novak, Rendić, Jengić, Peterlin, Zelenika, Vuk, Radoš (trener Novak). (nl)

toriba 5 – Goričan 2, Mihovljan 4 – Nedelišće 2, Dragoslavec Breg 1 – Donji Vidovec 2.

5. liga

STK-a Putjane Lateramen i CB Pingvin STK P 1367 odigrali su uzbudljiv meč u kojem su domaćini izašli kao pobjednici s rezultatom 7:3. Branko Zelić i Mladen Železnjak tricom su bili ključni igrači kod domaćina. Sveta Marija 2 i Lopatinec 3 su se suočili na stolu, a gosti su dominirali rezultatom 9:1. Mario Štefičar tricom i neporaženi Mladen Trbuhović briljirali su i ostvarili pobjedu za svoju momčad.

HE-DRA 4 Draškovec i STK Hodošan 3 odigrali su napetu utakmicu koja se završila s 6:4 u korist domaćina, a napetost ovog susreta pokazuje da nije bilo neporaženog igrača. Joka-Čakovec je odigrala fantastičan meč protiv STK-a Putjane 4 i ostvarila uvjerljivu pobjedu od 10:0.

Bila je to prava desetka domaćina. Jedna utakmica je odgođena za kraj tjedna.

Rezultati: STK Putjane Lateramen – CB Pingvin STK P 1367 7:3, Sveta Marija 2 – Lopatinec 3 1:9, HE-DRA 4 Draškovec – STK Hodošan 3 6:4, Joka-Čakovec – STK Putjane 4 10:0, GSTK Prelog 2 – USTA Belica 3 (odgođeno).

Raspored 5. kola: STK Putjane 4 – GSTK Prelog 2, STK Hodošan 3 – Joka-Čakovec, Lopatinec 3 – HE-DRA 4 Draškovec, CB Pingvin STK P 1367 – Sveta Marija 2, USTA Belica 3 – STK Putjane Lateramen.

6.A liga

STK-a Putjane 6 i Mala Subotica 2 suočili su se u nevjerojatno jednostranom

NOGOMET 1. HNL za žene

meču gdje su gosti dominirali i pobijedili mladu ekipu iz Putjana maksimalnim rezultatom 10:0.

STK-a Pribislavec i Goričan 4 su se susreli u drugom meču, ali nije bilo mjesta za milost. Domaći igrači iz STK-a Pribislavec pokazali su izvanrednu igru i ostvarili impresivnu pobjedu od 10:0.

Na kraju, Zasadbreg 2 i GSTK-a Prelog 4 odigrali su napetu utakmicu koja se završila s 4:6 u korist gostiju. Mladi Fran Matošić bio je ključni igrač koji je tricom pridonio pobjedi ekipe GSTK Prelog 4.

Rezultati: STK Putjane 6 – Mala Subotica 2 0:10, STK Pribislavec – Goričan 4 10:0, Zasadbreg 2 – GSTK Prelog 4 4:6.

Raspored 5. kola: Goričan 4 – Zasadbreg 2, Mala Subotica 2 – STK Pribislavec, Šenkovec 6 – STK Putjane 6.

6.B liga

Udruga OKUS Knezovec je pobijedila Nedelišće 3 rezultatom 6:4. Renato Varga se istaknuo s briljantnom igrom i tri pobjede. Susret između Dragoslavec Breg 2 i STK-a Donji Kraljevec 1 završio je neodlučenim rezultatom 5:5. Anton Jambrović se istaknuo tricom i donio bod domaćinu. Jedna utakmica je odgođena.

Rezultati: Udruga OKUS Knezovec – Nedelišće 3 6:4, Dragoslavec Breg 2 – STK Donji Kraljevec 1 5:5, GSTK Prelog 3 – STK Pribislavec 2022 (odgođeno).

Raspored 5. kola: Nedelišće 3 – Dragoslavec Breg 2, STK Pribislavec 2022 – Udruga OKUS Knezovec, STK Zasadbreg 3 – GSTK Prelog 3.

Nogometašice Dinama bolje od Međimurki U Zagrebu na stadionu NK-a Kustošija u nedjelju je odigrana utakmica 8. kola Supersport I. HNLŽ-a između ŽNK-a Dinamo i naših djevojaka.

Sve je bilo vrlo brzo riješeno, već u 12. minuti nogometašice Dinama imale su nedostižnu prednost od 3:0. Još jedan gol u mreži Međimurja završio je u nastavku u 73. minuti za konačnih 4:0 za Dinamo. U domaćim redovima istaknula se trostruka strijelkinja Nika Petarić.

ŽNK Međimurje: Bartolić (78. Kelava), Vizinger, Sedmak, Damjanović, Yoshida (46. Fot), Vujević, Čurin (46. Županić), Škrlec, Rabuzin (46. Kuzmić), Varga, Pereira (52. Puljić). Trener: Robert Katanec.

Nakon ovog susreta naše cure su i dalje bez pobjede, na samom dnu s 1 osvojenim bodom kao i Donat. Sljedeći vikend nogometašice Međimurja domaćin su igračicama splitskog Hajduka. (md)

49

10. studenoga 2023.

SJAJNI REZULTATI u Karate klubu Međimurje

KOŠARKA

Pribislavčanka Tara Lesjak Neporažene još samo dvije ekipe nova prvakinja Hrvatske

LIGA MLAĐIH KADETA U-15

U grupi 1 lige za igrače rođene 2009. i mlađe neporaženo je još samo Međimurje 1, dok je u grupi 2 bez poraza Varaždin. (bh)

Piše: Luka Maruševec

Karate klub Međimurje ponovno je ostvario sjajne rezultate koji su samo pokazatelj dobrog i kontinuiranog rada. Proteklih nekoliko vikenda bili su aktivni kao i uvijek, a glavne predstavnice kluba bile su djevojke.

Tara Lesjak iz Pribislavca je na Prvenstvu Hrvatske za mlađe kategorije, a koje se održalo 21. i 22. listopada u Prelogu, postala državna prvakinja u kategoriji mlađih kadetkinja do 65 kg. Tara je ukupno imala dva meča, u prvom je slavila 7:3 da bi drugi dobila rezultatom 5:3.

- Ponosno možemo reći kako imamo novu državnu prvakinju u klubu. Tara je osvojila zlatno odličje te nakon vrijednog i napornog treniranja, trud se isplatio, iskreno je poručio Adriano Marciuš iz KK-a Međimurje te dodao kako je i Ana Karadža ranije nastupala na 18. izdanju međunarodnog turnira Karlovac Open.

RUKOMET

REZULTATI I KOŠEVI

Grafičar – Rudar 106:26

Rudar: Zobić 8, Božić 3, Smolković 9, Kirić 6

Nedelišće – Međimurje 1 23:123

Nedelišće (Podvezanec F. 6, Magić 8, Poznić 9) – Međimurje 1 (Mikolaj 8, Kelkedi 6, Beuk 8, Rušnjak 12, Majnarić 34, Ostoja 14, Varga 12, Mikec 9, Toplek 20)

Kotoriba – Mladost Ivanovec 44:47 (10:9, 7:14, 12:14, 15:10)

Kotoriba (Friščić 2, Dolenec 11, Cenko 4, Kukolj 10, Pogorelec 11, Friščić E. 6) – Mladost Ivanovec (Rubin 2, Višnjić 16, Lovrenčić 8, Rubin D. 9, Levačić 2, Smolković 2, Furdi 8)

Rudar – Varaždin 61:83 (11:22, 17:20, 14:20, 18:19)

Rudar: Hodić 1, Bogdan 2, Kirić 7, Lesjak 23, Smolković 6, Robić 8, Tuksar 8, Božić 6

Međimurje 2 – Ivančica 46:60 (3:13, 11:21, 20:9, 12:17)

Međimurje 2: Posavec 2, Štefičar 2, Ostoja 10, Terek 11, Novak 2, Sambolek 5, Tomašek 6, Korent 6

Tara s trenerom i ocem Kris�janom Ana, inače učenica koja je došla iz Rijeke te trenutno pohađa Ekonomsku školu Čakovec, nastupila je u kategoriji juniorki do 59 kg, vratila se na pobjedničke staze, slavila

u dva meča i osvojila prvo mjesto.

- Velike čestitke na zlatnim medaljama i trenerima i curama koje nas čine ponosnima i izmamljuju nam

osmijehe na lica i čine trenere nervoznima kada ih ne slušaju, ali na kraju ipak odrade posao, onako, momački, zaključio je Marciuš naš razgovor.

TABLICA GRUPE 1 Međimurje

4

0

4

402

8

1.

Varaždin

4

4

0

108

8

2.

D. Kraljevec

4

3

1

186

7

2.

Rudar

4

2

2

-94

6

3.

Nedelišće

4

2

2 -122

6

3.

Grafičar

3

2

1

147

5

4.

Mladost Ivanov.

4

1

3 -216

5

4.

Ivančica

3

1

2

-10

4

5.

Kotoriba

4

0

4 -250

4

5.

Međimurje 2

4

0

4 -151

4

OSMA POBJEDA zaredom u 1. HRL-u Sjever

1. HRL za žene

Rukometaši Čakovca i dalje sami na vrhu

Zrinskicama susjedski derbi za drugo mjesto

Osam kola, osam pobjeda Čakovčana za prvo mjesto na tablici, nije baš uobičajeno za naše rukometaše.

U prekrasnoj atmosferi u dvorani Graditeljske škole rukometaši Čakovca oduševili su preko 700 gledatelja u pobjedi protiv Siska rezultatom 41:33 (21:14). Utakmica je praktično bila riješena u prvom dijelu, jer osim kratkog otpora gostiju u početku, sve je išlo na mlin Čakovčana koji na odmor odlaze s +7 (21:14).

U nastavku rutiniranom igrom Čakovčani privode susret kraju i uvjerljivo pobjeđuju rezultatom 41:33. Posebno je raspoložen bio Tin Tompić s 11 pogodaka, a pratili su ga Mateo Hozjan i Filip Goričanec sa 7 pogodaka. Pobjeda je tim važnija jer Sisak je kvalitetan sastav koji se sigurno nije nadao ovako uvjerljivom porazu. Treba spomenuti da su naši rukometaši imali i dosta promašenih zicera i više tehničkih greški nego obično, no potvrdili su već prikazanu kvalitetu i spremnost za sve izazove koje prvenstvo donosi.

Trener Josip Borković, koji je dao priliku svim igračima, postavio je promišljenu taktiku s obzirom na tip igre protivničke momčadi, a

Piše: Miljenko Dovečer Foto: Siniša Ludaš

Tin Tompić je briljirao s 11 pos�gnu�h pogodaka rukometaši Čakovca su je proveli u djelo uz vidljivo odličnu �izičku spremu. Čakovec: Horvat V., Hozjan (7), Friščić (3), Zadravec (1), Tkalčec (1), Kranjec, Sklepić (6), Vuković (2), Varošanec, Vincek, Novak (1), Solarić

(1), Horvat E. (1), Tompić (11), Đurčević, Goričanec. Trener: Josip Borković.

U nedjelju od 18:30 slijedi nova provjera, u Rudama kod Rudara II, to je drugi sastav tamošnjeg premierligaša Rudara. (md)

U prvom susretu 8. kola, 1. HRL za žene, Zrinski je pobijedio Koku u Varaždinu 27:25, i s 10 bodova se probio na visoko 2. mjesto ljestvice.

Nakon početnog vodstva Koke 2:0, gošće su uzvratile nizom od 1:5 i povele 3:5 u 9. minuti. Sredina poluvremena ipak pripada Varaždinkama. Šest minuta prije predaha tako su rukometašice koje vodi Vladimir Canjuga bile na 4 pogotka razlike (12:8) i činilo se da će mirno privesti kraju prvu dionicu. Ali, gošće su uz sjajnu Martu Kozjak na vratima imale svoje planove i ponovno napravile niz od 1:5 te je rezultat na poluvremenu bio 13:13.

Mnogo promjena u rezultatu bilo je i u drugom dijelu.

Ali i serija na obje strane.

Tako su Čakovčanke u nastavak ušle s 3 pogotka zaredom. Koka je odgovorila na isti način pa je u 36. minuti sve bilo na početku, 16:16.

U sljedećih 10 minuta igralo se pogodak za pogodak. U 45. minuti, Koka ponovno preuzima kontrolu nad rezultatom. Gošće ne posustaju.

Tri minute prije kraja one su

TABLICA GRUPE 2

1.

u prednosti za jedan pogodak (23:24). I uspijevaju puno mirnije, s više koncentracije odigrati preostalo vrijeme te na kraju slaviti 25:27.

Nevjerojatna utakmica Marte Kozjak Marta Kozjak je skupila čak 18 obrana. Sa 6 pogodaka Kala Kosovac bila je najbolja u pobjedničkom timu.

Po 5 su dale Selena Milošević i Lucija Cvitanović.

Zrinski: Kozjak, Potočnjak, Novak, Balent, Balaško (1), Kosovac (6), Milošević (5), Vara, Janković, Balić, Posavac, Megerle (5), Blaguis (3), Gudelj (2), Cvitanović (5), Golub. Trener: Goran Mrđen.

- Već sam u najavi utakmice rekao da sam očekivao da će biti ovakva utakmica i da ćemo pobijediti na malu razliku. Da ovaj susret igram opet za tjedan dana u Čakovcu, mislim da bi bila opet ista utakmica u kojoj bi pobjeda mogla ići i na jednu i na drugu stranu.

Miksali smo postavu koja bi mogla tijekom utakmice donijeti pobjedu i našli smo ju u obrani. Marta Kozjak na golu je obranila dva šuta

Marta Kozjak 'zaključala' je vrata upisavši 18 obrana koji su u konačnici odlučili susret. Čestitamo svojoj ekipi na pobjedi i gostima na borbi, zadovoljan je bio domaći trener Goran Mrđen.

- Prvo bih htjela čestitati svojim curama na pobjedi te protivnicama na pruženoj borbi. Dobro smo se pripremale za utakmicu, naravno da je bilo napeto jer je to ipak bio derbi susret koji ima posebno značenje za obje ekipe i zato mi je drago da smo odigrale dobru utakmicu te osvojili nova dva boda, kazala je Marta Kozjak koja je bila izvrsna na golu.

U sljedećem kolu, ove subote od 17:00 Zrinskice dočekuju Rudar iz Labina u dvorani Graditeljske škole.

50 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tim od 12 zaposlenika ima veliko iskustvo u postavljanju elektrana

10. studenoga 2023.

Elzeb d.o.o Kontakt osoba: Emil Zebec, 098/680-835 e-mail: solarno@elzeb.hr Varaždinska 38, Dubrava Križovljanska

PREDSTAVLJAMO tvrtku Elzeb iz Dubrave Križovljanske

Osmislili i postavili više od 600 sunčanih elektrana Piše: Snježana Zorković

Tvrtka Elzeb iz Dubrave Križovljanske ima veliko iskustvo u projektiranju i montaži solarnih elektrana jer su ih do danas osmislili i postavili više od 600 u Sloveniji, Austriji, a posljednje vrijeme i Hrvatskoj. Tim povodom razgovarali smo s Emilom Zebecom, direktorom i vlasnikom tvrtke Elzeb, koji nam je rekao: - Već trideset godina pružamo usluge, proizvode i cjelovita rješenja na području elektronike, razvijajući i proizvodeći elektroničke aparate i uređaje, a posljednjih desetak godina bavimo se i cjelovitim rješenjima na području proizvodnje solarne energije, odnosno planiranja, projektiranja i izgradnje sunčanih elektrana, kojih smo postavili više od 600, uglavnom na obiteljskim kućama, uvijek vodeći računa o potrebama kupaca, ali i uz preporuke na temelju našeg bogatog iskustva.

Tim od 12 zaposlenika ima veliko iskustvo u postavljanju elektrana. Na ruku im je išlo i sjedište tvrtke, tik uz slovensku granicu, pa nastavlja:

U Fondu najavili novi poziv Iako neki ulažu u elektrane bez poticaja, većina ih ipak upotrebljava.

- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost svake godine raspisuje poziv za subvencije koje se kreću od 40 do 80 posto.

I za to pripremamo dokumentaciju koja uključuje projekt i suglasnost distributera električne energije za priključenje na mrežu.

No, treba imati na umu da se za rezultate čeka do godinu dana. Tako je prošle godine poziv bio raspisan 15. studenog, a rezultati se očekuju ovih dana. Isto tako sada se očekuje novi natječaj na čije će rezultate trebati čekati skoro do kraja iduće godine, ukazuje Zebec te naglašava da je upravo zbog toga sada krajnje vrijeme za pripremu projekta.

- Budući da nam je sjedište gotovo na granici (desetak metara od Graničnog prijelaza Dubrava Križovljanska), a kako je Slovenija već u to vrijeme krenula s poticajima za proizvodnju električne energije iz solarnih sustava, započeli smo radove na ugradnji takvih sustava u Sloveniji.

Tamo je baš svaki investitor dobivao 180 eura po kilovatu ugrađenog solarnog sustava, sada nešto manje, ali i dalje bez natječaja, već je dovolj-

no prijaviti se. Izvjesni broj elektrana ugradili smo i u Austriji, a u posljednje dvije godine radimo sve više u Hrvatskoj jer i tu interes za solarne elektrane sve više raste.

Trenutno Republika Hrvatska potiče proizvodnju električne energije iz solarnih sustava kako bi povećala proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i tako ostvarila što veću energetsku neovisnost, napominje Zebec, dodajući da sada važeći hrvatski propisi omogućuju priključenje solarnih elektrana za vlastite potrebe.

Koliko košta solarna elektrana?

Uz trenutne cijene komponenti solarnih elektrana za vlastite potrebe prosječnog kućanstva ukupna cijena elektrane priključene na mrežu kreće se do 1100 EUR po kW instalirane snage elektrane. To je znatno manje u odnosu na cijene od prije pet ili šest godina, a primjenom novih tehnologija u proizvodnji komponenti cijene će i dalje padati.

Za zadovoljavanje potreba za električnom energijom prosječnog kućanstva dovoljna je elektrana snage oko 6 kW, a za što je potrebno oko 30 m2 površine krova, odnosno za 1 kW snage elektrane potrebno je osigurati 5 m2 površine krova.

Period povrata investicije u sunčanu elektranu građenu za vlastite potrebe obiteljske kuće uz povoljan položaj krova kreće se od 5 do 8 godina, a uz subvenciju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost taj period skraćuje se na 3 do 6 godina i u slučaju minimalne subvencije. Uz poznatu stvarnu potrošnju kućanstva tijekom cijele godine te veličine i položaja krova može se puno točnije odrediti potrebna veličina elektrane za zadovoljenje vlastitih potreba za električnom energijom, ukupni troškovi izgradnje elektrane, a nakon toga i stvarni period povrata investicije.

Izgradnja po sistemu ključ u ruke

ELZEB d.o.o. nudi izgradnju sunčanih elektrana uglavnom po sistemu ključ u ruke, odnosno od zamisli i projekta do nabavke i postavljanja zaokruženog sustava, uz što manje opterećivanje investitora. - Na temelju želja i zamisli investitora, kao i naših primjedbi i savjeta, dajemo idejna rješenja za sunčane elektrane, a zatim prilazimo izradi projekta. Naime, uz ostale, imamo zaposlenog i projektanta. Kad je projekt gotov, kreće se u ishođenje potrebne dozvole, odnosno elektroenergetske suglasnosti.

Na temelju projekta, krećemo u realizaciju koja za elektrane na obiteljskim kućama traje dan ili dva na terenu, odnosno krovištu, ukazuje Zebec

Emil Zebec, direktor i vlasnik tvrtke Elzeb

Solarne elektrane postavljaju po principu ključ u ruke te naglašava da je njihov cilj da investitor dobije najbolje za svoj novac, u što kraće vrijeme i minimalni vlastiti angažman.

Prvi dogovori o ugradnji solarne elektrane obično kreću u uredu, ali se glavnina posla odvija na terenu. - Na licu mjesta savjetujemo investitora što bi bilo dobro s obzirom ne samo na njegove trenutne potrebe, već i buduće. Naime, sunčane elektrane imaju vijek trajanja od trideset godina, tako da ne treba gledati samo trenutne potrebe energije, već koliko će se trošiti i ubuduće jer će potrošnja biti veća zbog novih uređaja, kao što su dizalice topline i električna vozila. Stoga investitorima savjetujemo postavljanje nešto jačih elektrana, za što je dodatni argument i nedavna promjena propisa vezanih uz proizvedene viškove električne energije. Kad se ishodi

elektroenergetska suglasnost, kreće se u postavljanje elektrane. - Naravno, najbolja je južna strana krovišta, ali isto tako se mogu upotrebljavati i jugozapadna ili jugoistočna strana jer rijetko tko ima idealan položaj krovišta. Elek-

- Svakako je najisplativije izgraditi solarnu elektranu za vlastite potrebe jer svaki kilovatsat koji proizvedete – ne trebate kupiti. U tom slučaju snaga elektrane ograničena je zakupljenom snagom u smjeru preuzimanja iz mreže HEP-ODS-a. U slučaju jednofaznog priključka najveća snaga elektrane je

3,68 kW, što je malo za domaćinstva, OPG-ove i slično te praktički neisplativo pa savjetujemo dokup snage, odnosno prelazak na trofazni priključak, veli Zebec, dodajući da je proizvodnja struje za prodaju nešto drugo pa se za to grade veliki sustavi, odnosno farme koje su upravo zbog toga osmišljene i izgrađene.

Što s viškom struje?

- Od početka iduće godine više neće biti problema ako domaćinstvo proizvede više električne energije nego što potroši.

Sve viškove opskrbljivač će otkupljivati te isplaćivati vlasniku elektrane na račun. Dosadašnjim načinom obračuna višak proizvedene električne energije rezultirao je prelaskom u nepovoljan model obračuna, pa se vlasnicima elektrana

Što je najisplativije?

savjetovalo da potroše svu električnu energiju koju su proizveli. Sad se to mijenja, najavljuje Zebec, dodajući da Hrvatska već neko vrijeme potiče investicije u solarne elektrane, a nedavno je došlo i do promjene propisa vezanih za izdavanje odobrenja za priključenje tako da bi se ubuduće trebalo lakše dolaziti do suglasnosti za njihovo postavljanje i ubrzati priključenje.

trane gradimo od kvalitetnih komponenti renomiranih svjetskih proizvođača, kao što su Canadian solar, Trina solar i Longi, kao i Solaredge i Huawei te, ali i po želji investitora.

Gotovo svi investitori se odlučuju da im osiguramo sav materijal zbog ukinutog PDV-a. Tako se pojedincu ne isplati kupovina materijala jer ne može odbiti PDV, upozorava Zebec, dodajući da na ugradnju i sav materijal daju jamstvo. Investitori često izražavaju bojazan od mogućih oštećenja panela vremenskim nepogodama.

Međutim još nismo imali slučaj da bi tuča razbila panele jer upotrebljavamo isključivo panele sa zaštitom od kaljenog stakla debljine 3,2 mm.

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vaši stupci 51

Proslavili dvostruku obljetnicu – 75 godina života i 60 godina OŠ

Proslavili dvostruku obljetnicu – 75 godina života i 60 godina OŠ

GENERACIJA iz Donje Dubrave

60 godina otkako su napustili školske klupe 60 godina otkako su napustili školske klupe GENERACIJA iz Donje Dubrave

Niste svaki dan zajedno, ali kada ti zatreba, tu je prijatelj Piše: Sania Bižupić Piše: Sania Bižupić

Generacija iz Donje Duiz Donje Dubrave,Generacija rođena 1948. godine, brave, rođena 1948.okupila godine, nedavno se ponovno nedavno se ponovno okupila kako bi proslavila dvostruku kako bi proslavila dvostruku obljetnicu – 75 godina života i – 75 godina života i 60obljetnicu godina otkako su napustili 60 godina otkako napustili školske klupe.

Ovajsuposeban školske okupio klupe. je prijatelje događaj Ovaj poseban iz djetinjstva koji sudogađaj se raokupio je prijatelje iz djetinjzišli, krenuli svojim životnim stva koji suali sesu razišli, krenuli putevima, se ponovsvojim životnim putevima, ali no sastali kako bi proslavili su se ponovno sastali kako svoje zajedničke uspomene proslavili svoje i bi prijateljstvo kojezajedničke traje deuspomene i prijateljstvo koje setljećima. traje desetljećima.

Osvježenje Osvježenjei uspomena uspomena tradicionalnoi tradicionalno okupljanje okupljanje Svečanost je započela

Svečanost započela svetom misom je koju je slusvetom misom kojuBerljak, je služio župnik Stjepan žio župnik Stjepan Berljak, posvećenom svim članovima posvećenom svimEmocije članovima njihove generacije. su njihove generacije.

Emocije su bile snažne, a suze radosnice bile snažne, suze radosnice prolile su seapri ponovnom prolile su se pritoliko ponovnom susretu nakon godisusretu nakon toliko godina. Marica Šte�ić, jedna od na.

Marica Šte�ić, jedna od članova generacije, podijelila članova generacije, podijelila je nekoliko riječi o ovom poje nekoliko riječi o ovom posebnom okupljanju.

Otkrila sebnom okupljanju. Otkrila je

je kako su nakon svete mise kako su nakon svete poposjetili groblje da mise bi odali sjetili groblje da bi odali počast počast svojim preminulim svojim preminulim kolegama kolegama i prijateljima.

Mai prijateljima.

Marica je takorica je također istaknula da đerse istaknula da su se kako često su često okupljali okupljali kako bi obilježavali bi obilježavali obljetnice od obljetnice od osnovne škole, osnovne škole, no ovaj put no ovaj put brojbio prisutnih bio broj prisutnih je manji. je manji.

Svaka osoba imala je svoje Svaka osoba imala je svoje razloge, bilo zbog bolesti birazloge, bilo zbog bolesti lo drugih obveza koje subiih lo drugihdaobveza koje su ih spriječile prisustvuju.

Ipak, spriječile da prisustvuju.

Ipak, unatoč manjem broju, oni su unatoč manjem broju, oni su se uspjeli okupiti i proslaviti se uspjeli okupiti i proslaviti svoje dugogodišnje prijateljsvoje dugogodišnje prijateljstvo. Proslava se nastavila u stvo. Proslava se nastavila u

jednoj od lokalnih gostionica, jednoj gostionica, gdje suodselokalnih nastavili razgovogdje su se nastavili ri, smijeh, ali i tuga.razgovoNjihova ri, smijeh, ali i tuga. generacija nije samoNjihova iz Dogeneracija nijeveć samo iz neki Donje Dubrave, su se nje Dubrave, već su se neki članovi preselili u različite članovi u različite gradove,preselili uključujući Zagreb, gradove, uključujući Zagreb, Koprivnicu, Prelog te čak u Koprivnicu, Prelog te čak u Njemačku. Kroz smijeh, MariNjemačku.

Krozškolskih smijeh, Marica se prisjetila dana ca se prisjetila školskih dana i istaknula da su bili prilično iraznolika istaknulaskupina da su bili prilično ljudi i često raznolika ljudi i često su pravili skupina nepodopštine.

Imali su nepodopštine.

Imali su pravili dva razreda, A i B, s po 30su razreda, A ise B, prisjetili s po 3040dva učenika te su 40 učenika tepraviti su se prisjetili kako su znali nerede i kako su znali praviti nerede i kako su se šalili međusobno. kako su se šalili međusobno.

prijateljstava koja su trajala Očuvanje trajnih prijateljstava koja sugeneracija trajala Očuvanje trajnih kroz cijeli život.

Ova prijateljstava kroz cijeli život.

Ova generacija pokazuje koliko su prijateljstva prijateljstava Unatoč vremenskom od-

Unatoč vremenskom odmaku i životnim promjenama, maku i životnim promjenama, članovi ove generacije održačlanovi ove generacije vaju bliske kontakte. –održaMi svi vaju bliske kontakte.

– Mi svi znamo gdje je tko. Imamo obiznamo tko. Imamo čaj da, gdje kadajenetko od nasobiprečaj da, kada netko od nassvijeće premine, kupimo barem mine, kupimo barem svijeće i odamo počast preminulom iprijatelju. odamo počast preminulom U kontaktu smo i to prijatelju.

U kontaktu to je nevjerojatno lijepo.smo Ne imoježete nevjerojatno lijepo.

Ne moto ni zamisliti, otkrila nam žete to ni zamisliti, otkrila nam je Marica.

To je svakako jedan jeod Marica.

To je svakako jedan najdragocjenijih aspekata od najdragocjenijih aspekata ovakvih okupljanja – očuvanje ovakvih okupljanja – očuvanje

pokazuje koliko isuškolskih prijateljstva iz djetinjstva dana izposebna djetinjstva i školskih dana i trajna.

– Nemaš posebna trajna.ali–prijatelj Nemaš ti brata ili isestru, brata ili sestru, ali prijatelj ti je ipak prijatelj. Niste svaki dan jezajedno, ipak prijatelj.

Niste svaki dan ali kada ti zatreba, tu zajedno, ali kada ti zatreba, tu je prijatelj, s osmijehom govojeriprijatelj, govo-iz Marica.s osmijehom Ova generacija riDonje Marica.

Ova generacija iz Dubrave ostavlja nam Donje Dubrave ostavlja nam snažnu poruku – prijateljstvo snažnu porukusu – prijateljstvo i i zajedništvo neprocjenjivi, zajedništvo neprocjenjivi, a a ona nassu podsjeća da kroz ona nastrebamo podsjeća da kroz život život čuvati te potrebamo čuvati te posebne sebne veze s ljudima koji su veze s ljudima koji su obilježili obilježili naše živote. naše živote.

2. Daljnja decentralizacija Republika Hrvatska je još uvijek previše centralizirana kako fiskalno tako i u nadležnostima te je nužno, poželjno i potrebno sve što je moguće približiti građanima, jer na taj način se smanjuje utjecaj središnje vlasti, stranačka pripadnost, itd., a to znači pravedniji i brži razvoj, zadovoljstvo građana te veće oslobađanje kreativnih i drugih potencijala pojedinaca, udruga, JLS-ove – društva u cjelini.

Mnogobrojni podaci pokazuju da europske zemlje u kojima pojedinačne regije imaju veće ovlasti i odgovornost u zakonodavnoj, poreznoj, zdravstvenoj i obrazovnoj politici gospodarski su naprednije od onih koje su centralizirane. Hrvatska je danas jedna od najcentraliziranijih država u Europi u kojoj centralna vlast kontrolira više od 90 % svih proračunskih sredstava.

Držimo da bi uvođenje glavarine od npr. cca. 500 eura po stanovniku godišnje uz koeficijent sukladno razvijenos� (na pr. Zagreb koeficijent 1, općina ili grad s manjim stupnjem razvijenos� koeficijent 1,05, još manjim 1,1, itd.). bi imalo svekolike pozi�vne učinke, pa i aktualnu problema�ku kao što je demografska, nedostatak radne snage i slično. To ne bi bio preveliki iznos u usporedbi s državnim proračunom.

3. Suživot Držimo da je nužna strategija na razini države te lokalne i regionalne samouprave s ciljem postizanja mirnog suživota kako novopridošlih radnika iz raznih zemalja, tako i romske populacije koja stoljećima živi tu, ali je još uvijek nedovoljno socijalizirana i integrirana. U pristupu rješavanja postojećih i potencijalnih problema treba pristupiti racionalno i pažljivo te uključiti sve nadležne institucije i ustanove te predstavnike općina, gradova i županija. Miran suživot znači i sigurnost, a siguran čovjek je kreativniji i zadovoljniji, a to znači i korisniji obitelji i cijeloj zajednici.

Dosadašnji način djelovanja, moramo priznati, ne daje potrebne i željene rezultate. Ulaganja u infrastrukturu u romskim naseljima u smislu izgradnje društvenih domova, cesta, komunalne infrastrukture te dodatna ulaganja s ciljem sanacije divljih odlagališta otpada neće doprinijeti integraciji Roma. Istina, naselja će biti uređenija, ali i dalje getoizirana. Integracija je pitanje stanja svijesti, a zatvorenost i život u getu, sa specifičnim načinom života ne može doprinijeti razvoju svijesti i težnji za integracijom. Obrazovanje i pravila jednaka za sve jedan su od temelja mirnog suživota i integracije.

Ovo su osnove.

Josip Grivec

HSLS Međimurske županije

Izborna skupština međimurskog HSLS-a Poštovani, sa željom obavješćivanja javnosti šaljemo sljedeće priopćenje: Održana je Izborna skupština HSLS-a Međimurske županije. Za predsjednika županijske organizacije je izabran Josip Grivec, a potpredsjednike Dražen Vidović, Vjenceslav Hranilović, Josip Dobranić, Dragutin Prprović i Dario Friščić, također je izabrano 10 vijećnika u Županijsko vijeće HSLS-a, pet članova Statutarne komisije i pet članova Nadzornog odbora.

Na Skupštinu je došao i Dario Hrebak, predsjednik, te se prigodno obratio istaknuvši kvalitetu članstva HSLS-a u Međimurju, a prigodno se obratio i saborski zastupnik Darko Klasić istaknuvši potrebu priprema za parlamentarne i druge izbore.

Iz izlaganja predsjednika HSLS-a Međimurske županije J. Grivca izdvajamo: Poštovani i dragi članovi, pred nama je Skupština ŽV te nakon konstituiranja novi izazovi pred Županijskim vijećem i svim članovima, sljedeća godina će biti vrlo zahtjevna zbog izbora za EU-ov parlament, naših parlamentarnih i predsjedničkih izbora, a 2025. su lokalni, rekao bih, nama najvažniji izbori.

Mandat ovog saziva Županijskog vijeća je pri svom završetku, pa želim iskoristiti priliku i zahvaliti svima

vama, članovima ove Skupštine, ali i svim članovima na potpori, aktivnostima i promociji naše stranke.

Snaga svake stranke, a naročito nas liberala, je u svakom pojedincu, svakom našem članu, nakon toga su aktivnosti svakog ogranka kao temelja svega. U ovom mandatu su održani lokalni izbori i imamo priliku sukreirati politiku u brojnim jedinicama lokalne samouprave (općine i gradovi) te na razini Međimurske županije. Zahvaljujem na doprinosu tim mogućnostima. Naši su vijećnici aktivni na svim razinama te time doprinose sredini u kojoj djeluju, imamo kvalitetne članove, članove koji prije svega u prvi plan stavljaju opće dobro, dok su stranački, a naročito osobni interesi u nekom dalekom, zanemarivom planu. Naši članovi svojim djelovanjem na različitim područjima svekolikog života postižu izvrsne i zavidne rezultate, to nam je velika vrlina, no zbog toga nemaju vremena posvetiti se politici i kandidirati za najodgovornije funkcije u općinama i gradovima.

Naš stranački profil je takav, uz navedenu vrlinu našeg članstva možemo dodati samozatajnost, ne koristimo se populizmom, ne koristimo se svakom prilikom za samopromociju, ne nudimo ukrasnu vrpcu, uvijek nudimo sadržaj, tj. kvalitetne i promišljene ideje, ne

koristimo se kritikom radi kritike, već nudimo rješenja i ideje. Svojim djelovanjem potpuno odudaramo od uobičajenog političkog djelovanja u Hrvatskoj i na tome vam svima zahvaljujem, budimo svoji, budimo pravi i iskreni liberali, opcija koja je dosljedna sebi, koja ne hlepi za funkcijama, već želi doprinositi kvalitetnom, principijelnom i poštenom djelovanju.

Najljepše zahvaljujem na svakom doprinosu i pozivam vas sve, dragi članovi, na jačanje stranke, svi mi, svaki pojedinac, budimo kapljica koja će činiti jedan lijepi slap (malo Cesarića) na dobrobit svih žitelja naše županije i domovine Hrvatske.

Kao i uvijek na skupštini je usvojena deklaracija koja detektira određenu problematiku i potrebu rješavanja iste.

DEKLARACIJA HSLS-a MEĐIMURSKE ŽUPANIJE O POTREBI RACIONALIZACIJE, DALJNJE DECENTRALIZACIJE I RJEŠAVANJE SUŽIVOTA TE JAČANJA FISKALNIH KAPACITETA I NADLEŽNOSTI JL(R)S-e s ciljem osiguravanja bržeg, kvalitetnijeg, sigurnijeg i pravednijeg razvoja svake sredine, a samim tim i Hrvatske u cjelini.

1. Podržavamo prijedlog racionalizacije stimuliranjem funkcionalnog ili stvarnog spajanja općina.

Kod toga treba voditi računa o volji žitelja svake općine koji su

se uglavnom saživjeli sa svojim općinama te u slučaju stvarnog spajanja držimo da je potrebno proves� referendum. U slučaju funkcionalnog spajanja držimo da je dovoljna odluka predstavničkog �jela JLS-a.

Kod stvarnog spajanja ne dijelimo mišljenje da se manje općine trebaju pripoji� većim, to nije demokratski, nego više liči na „veća riba jede manju“, držimo da je stvar dogovora među zainteresiranim općinama kako će se ta buduća općina zva� i gdje će bi� sjedište. Nametnuto pripajanje manjih općina većim te ime takve spojene općine sasvim će sigurno izaziva� nezadovoljstvo žitelja dosadašnjih općina. Ime bi trebalo poveziva�, a to znači da treba bi� povezujući faktor svih dosadašnjih općina spojenih u jednu. Sjedište bi trebalo bi� stvar dogovora, a kriteriji bi eventualno trebali bi� što veća dostupnost i prometna povezanost svih dijelova te buduće općine sa samim sjedištem. Napominjemo da u Međimurju već u praksi općine zajednički rješavaju ili imaju zajedničke ustanove i slično, sigurno je tako i u drugim sredinama. Realna je pretpostavka da će JLS-ovi preferira� funkcionalno spajanje u odnosu na stvarno.

52 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 10. do 16. studenoga 2023.

P

10 Leon Veliki, Lavoslav, Lav; Posveta Crkve Donja Dubrava S 11 Martin Tourski, Davorin Titular Podturen, Sveti Martin na Muri, Klanjanje Prelog N 12 32. KROZ GOD. Jozafat, Milenko P 13 Stanislav Kostka, Stanko Klanjanje Macinec U 14 Nikola Tavelić, Ivan Trogirski S 15 Nikola Tavelić, Ivan Trogirski Č 16 Margareta, Gertruda

Sretan Vam imendan!

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 12. STUDENOGA Čakovec

Mala Subo�ca

dr. Karmela Matjan-Bogdan I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Podturen

dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Tim bez nositelja K. Petra Krešimira IV 7, tel.

040/646-855

dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-34

Strahoninec

Donja Dubrava

Sve� Mar�n na Muri

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065 dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel.

040/868-177

dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Šenkovec

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

Lopa�nec

Vra�šinec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

112

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

Čakovec: Roko Oršoš, sin Zvjezdane Jakov Šečić, sin Vlatke i Davida Jan Carević, sin Kris�ne i Igora Rian Rumić, sin Ive i Siniše Nika Medved, kći Valerije i Mihaela Melany Horvat, kći Sonje i Dalibora Emili Kanižaj, kći Marte i Dalibora Leon Oršuš, sin Biljane i Đure Liam Kalanjoš, sin Marine i Sandija Mija Martan, kći Lorene i Igora Lucas Horvat, sin Nine i Đulijana Oliver Čurin, sin Mirjane i Marka Nikki Šalamon, sin Antonije i Deana

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

10. studenoga 2023.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Grad Prelog

tel. 040 645 301

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 314 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001 tel. 040 855 305

VJENČANI

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Čakovec: Danijela Hanjš i Marko Vrtarić Dolores Đurđa i Nikola Bobičanec Štrigova: Mateja Horvat i Jurica Kuljanac Mar�na Bogdan i Mario Škvorc

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

UMRLI Čakovec: Franjo Zorko r. 1948.

Zlata Balog r. Matjanec r. 1932.

Marija Tkalec r. Vidović r. 1939.

Biserka Janić r. Žulić r. 1943.

Ivan Žinić r. 1938.

Katarina Mar�nez r. Matoša r. 1934.

Josip Zadravec r. 1947.

Darinka Čurin r. Novak r. 1951.

Aurelija Sermek r. Petrić r. 1940.

Stjepan Trstenjak r. 1933.

Mursko Središće: Jelena Tomašić r. La�n 1932.

Nedelišće: Cecilija Drvoderić r. Kozar r. 1938. Štrigova: Ciril Kutnjak r. 1934.

Mario Grubić r. 1972.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

KINO RASPORED Četvrtak 9.11.

17:00 Inspektor Brk - sink. - premijera 20:00 The Marvels -premijera

PETAK 10.11.

17:00 Inspektor Brk - sink.

20:00 Five Nights at Freddy’s

SUBOTA 11.11.

10:00 Trolovi 3 - sink.

13:30 Vrapčić Richard 2 - sink.

17:00 Inspektor Brk - sink.

20:00 The Marvels

NEDJELJA 12.11.

10:00 Vrapčić Richard 2 - sink.

13:30 Trolovi 3 - sink.

17:00 Inspektor Brk - sink.

20:00 Five Nights at Freddy’s

PONEDJELJAK 13.11.

17:00 Inspektor Brk - sink.

20:00 The Marvels

UTORAK 14.11.

17:00 Trolovi 3 - sink.

20:00 Five Nights at Freddy’s

SRIJEDA 15.11.

17:00 Vrapčić Richard 2 - sink.

20:00 The Marvels

10. studenoga 2023.

OBAVIJEST O SMRTI

Ljudevit Kavran – Lujo iz Čakovca preminuo 6. studenog u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mirko Matić iz Podbresta iznenada preminuo 2. studenog u 50. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM

OBAVIJEST O SMRTI

Nada Šafarić rođ. Žnidarić

hrvatski branitelj

MARČELO MIKULAN 12.11.1994. - 12.11.2023.

iz Nedelišća preminula u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Krznar rođ. Dolar iz Macinca preminula u 91. godini života

Zoran Hudiček

OBAVIJEST O SMRTI

Mladen Antončić

Ivan Branilović

iz Mihovljana preminuo 2. studenog u 62. godini života

iz Nedelišća preminuo u 89. godini života

iz Kotoribe preminuo u 54. godini života

Marija Obadić rođ. Krnjak

iz Belice preminula 5. studenog u 87. godini života

Alojzije Habijan OBAVIJEST O SMRTI

Gabrijela Hudin rođ. Jurečko iz Čakovca preminula 31. listopada u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Tivadar rođ. Masten iz Pribislavca preminula 31. listopada u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Aurelija (Zlata) Sermek rođ. Petrić iz Svetog Križa preminula u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Ivančić

Katarina Igrec

iz Gornjeg Hrašćana preminuo u 80. godini života

iz Donjeg Mihaljevca preminula 3. studenog u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Škvorc iz Dragoslavca preminuo 2. studenog u 78. godini života

Jerko Levačić preminuo u 45. godini života

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29 eur / 70 kuna

Đurđa Vidović iz Kotoribe preminula u 69. godini života

Agna Hozmec rođ. Petković

OBAVIJEST O SMRTI

OBJAVITE

iz Belice preminuo 4. studenog u 90. godini života

iz Zagreba preminula 1. studenog u 82. godini života

Veronika Slaviček iz Draškovca preminula u 82. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

54 Slobodna radna mjesta 1. AC JESENOVIĆ, Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž perača vozila, m/ž autoelektričara - dijagnos�čara i m/ž administra�vnog djelatnika na info pultu, javi� se osobno na adresu do 30.11.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

2. A/D ELECTRONIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž web prodavača i m/ž prodavača, javi� se na email: natjecaj@ad-electronic.hr do 12.11.

3. AGROBELA d.o.o., Belica, traži m/ž voditelja proizvodnje, javi� se na mob. 098/600262 ili na email: info.agrobela@gmail.com do 12.11.

4.ALZASALARMSd.o.o.,Kalnička58,Čakovec, traži 2 m/ž zaš�tara - čuvara - tehničara i m/ž vatrogasca, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 15.11.

5. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaš�tara - čuvara, javi� se na mob.

091/320-7799 ili na email: info@arsenal-grupa.hr do 12.11.

6. APOPIS TRIM j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/503-2857 do 1.12.

7. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovima, javi� se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijen�.hr do 7.12.

8. ASC MLADEN d.o.o., Otok, traži m/ž automehaničara - pomoćnog radnika u autoservisu, javi� se na mob. 091/5670-784 do 30.11.

9. Autoprijevoznik Tomislav Petric, Selnica, Črna Mlaka 1, traži 2 m/ž vozača C + E kat., javi� se na mob. 098/161-4446 ili na email: tomislav.petric@ck.t-com.hr do 23.11.; više na www.hzz.hr 10. Automehaničarski obrt IVEK, Pušćine, Lj. Gaja 7, traži m/ž automehaničara i m/ž automehatroničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/895-456 ili na mob.

099/343-5671 do 30.11.

11. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži m/ž vozača, javiti se na tel 040/364-952 ili na mob. 098/846-138 ili na email: meglic@email.t-com.hr do 3.1.

12. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije i 2 m/ž tekstilna tehnologa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 31.10.

13. BELMONT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javi� se na mob. 099/323-6625 ili na email: info@belmont.hr do 30.11.

14. BILJNA MEHANIKA j.d.o.o., Lopa�nec, traži m/ž tehničara u ispitnoj stanici, javi� se na mob. 099/489-5115 ili na email: biljna. mehanika@gmail.com do 21.11.

15. Bravarija Štampar d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž zavarivača i m/ž bravara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/553-029 ili email: bravarija.stampar@ck.t-com.hr do 17.11.

16. Beauty Viva Health&Style j.d.o.o., traži 5 m/ž montera namještaja, javiti se na mob. 099/460-8876 ili na email: beautyviva.ck@gmail.com do 15.11.

17. BV PRODUCT d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 1 m/ž pomoćnog električara, 1 m/ž električara, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klime, 10 m/ž stolara, 5 m/ž montera suhe gradnje-knaufera, 2 m/ž cnc operatera i 1 m/ž tig zavarivača.

Javiti se na mob. 095/8750-312 ili email: product.bv@gmail.com do 30.11.

18. B.TEX d.o.o., Belica, B. Radić 48, traži 2 m/ž grafičara - sito�skara, m/ž skladišnog radnika, m/ž voditelja doradnih poslova (sito�sak i vez), 2 m/ž radnika u doradi (sito�sak i vez) i 15 m/ž šivača, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: gliber@btex.hr do 15.11.

19. CARIN-TRANSPORTI d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača - dostavljača C kat., javi� se na mob. 091/450-2174 ili na email: carintranspor�@vip.hr do 17.11.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

20.Cartexd.o.o.,M.Kovača99,MurskoSredišće, traži 1 m/ž djelatnika na održavanju i podešavanju automata i 8 m/ž djelatnika na montaži i završavanju poluproizvoda za autoindustriju, javi� se molbom na adresu ili email: anita.novak@cartex.hr do 30.11., više info na: www.hzz.hr 21. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž radnika u proizvodnji i skladištu - viličara, m/ž viličara, m/ž pomoćnika organizatora otpreme, m/ž električara, m/ž pomoćnikavođesmjene-mjestoradaČakovec i m/ž pomoćnika voditelja proizvodnje u smjeni - mjesto rada D. Kraljevec, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 30.11.

22. DELTABLOCK Components d.o.o., Turčišće 106f, traži 2 m/ž bravara - zavarivača i m/ž cnc operatera na plazmi rezačici, javiti se osobno na adresu ili na mob.

099/259-3317 ili na email: nikola.brumen@ deltabloc-components.hr do 30.11.

23. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinskih 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na mob.

098/911-7100 do 30.11.

24. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž edukacijskog rehabilitatora i m/ž medicinskog tehničara, javi� se mob. 098/377304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 30.11.

25. DOBRA HRANA j.d.o.o., Čakovečka 47, Pušćine, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/373-433 ili na email: mamica@mamica.hr do 30.11.

26. Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, Matice hrvatske 1, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 30.11.

27. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, traži 2 m/ž osobnog asistenta na 40 sa� tjedno za mjesto rada Vra�šinec, javi� se na mob. 098/9606-523 ili na email: info@dmsmz.hr do 30.11.

28.3Ed.o.o.,Pribislavec,Ul.dr.A.Starčevića 63/a, traži 4 m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 16.11.

29. EKOS CAKES d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž skladištara, javi� se na mob. 098/2202158 ili na email: komercijala.dkraljevec@ ekos-cakes.hr do 30.11.

30. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž limara u proizvodnji i 5 m/ž montera fasada, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng. hr do 31.12.

34. FERROMONT-KR d.o.o., traži 2 m/ž elektromontera za rad u Austriji, te 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž industrijska mehaničara i 3 m/ž cjevara za rad u Njemačkoj, javi� se na email: jobs.kr@fmt.biz do 30.11.

35. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž dimnjačara, javiti se na tel. 040/645458 ili na mob. 099/3344-451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 30.11.

36. GRADIS d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž referenta nabave, javiti se na mob.

099/3800-585 ili na email: dijana.bujanic@ gradis.hr do 23.11.

37. GERMANIA SPORT d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž trgovca operatera, javiti se na mob.

091/444-1204 ili na email: goran.makar@ germaniasport.hr do 17.11.

38.GRADAXd.o.o.,G.Kuršanec,tražim/žvozača kipera C kat., javi� se na mob. 098/1854568 ili na email: gradax@gradax.hr do 3.12.

39. HAIX d.o.o., Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u odjelu za zaštitu i sigurnost imovine, m/ž čistača, 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete (QS),m/ždomara,2m/žskladištara,m/žmehatroničara - mehaničara i m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 15.11.

40. HSG Kariera d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž operatera u proizvodnji, javiti se na mob.

099/4616-333 ili na email: mateja.slugecic@ kariera.hr do 13.11.

41. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača, javiti se na tel.

040/360-888 ili na email: inpirio@inpirio. com do 30.11.

42. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž administratora TANT ERP sustava, javi� se na email: posao@ipc.hr do 30.11.

43. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o, Čakovec, traži m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postaji, javi� se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: h�ps://molgroup. taleo.net/careersec�on/external/jobsearch.�l?lang=hr&loca�on=4205100397# do 14.11.

44. Jurčec-transporti d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat. i m/ž vozača C kat., javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email:info@jurcec-transpor�.comdo15.11.

45. Krovopokrivač Polanec d.o.o., Vukanovec 107, traži m/ž limara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1922191 ili pismena zamolba ili na email: leopolanec55@gmail.com do 19.11.

49. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 4 m/ž tehnologa, 2 m/ž transportna radnika, 6 m/ž alatničara, 3 m/ž radnika na održavanju strojeva, 5 m/ž operateranaćelijizalijevanje,2m/žinženjera kvalitete i 2 m/ž project managera, javi� se na tel: 040/321-108 ili na email: info.alucast@ lthcas�ngs.com do 12.11.

50. L&P Tehnologije d.o.o., Hrupine, Prelog, traži 4 m/ž radnika na izvlačenju žice, m/ž programskog analitičara - programera, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji žičanih jezgri, 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž sistem anali�čara za proizvodnju i m/ž referenta nabave, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@legge�.com do 30.11.

51. MAG-COMMERCE d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javi� se na email: ljudski. potencijali@mag-commerce.com do 19.11.

52. MALA MIMA j.d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji, javi� se na email: info@mala-mima.hr do 20.11.

53. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 1 m/ž limara-izolatera, 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 1 m/ž poslovođu i m/ž industrijskog lakirera. Javi� se pismenom zamolbom na adresu Čakovec, Zagrebačka 38 ili na email: dubravka.brkljacic@mik.com.hr do 14.11.

54. MAROF GRADITELJSTVO d.o.o., traži 2 m/ž zidara za rad u Njemačkoj, javi� se na mob. 099/336-9938 do 30.11.

55. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž asistenta u prodaji, m/ž brusača u inox brusioni, 3 m/ž brusača i 2 m/ž radnika na plas�ficiranju, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/630-730 ili na email: info@mar�. hr do 30.11.

56. MARITEKS j.d.o.o., Sv. Mihovila 23, Šenkovec, traži 4 m/ž šivača trikotaže - endlanje, javi� se osobno na adresu ili na mob.

098/260-087 ili na email: mario.nadj@ck.tcom.hr do 15.11.

57. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojno žbukanje, javi� se na mob.

098/241-533 do 30.11.

58. MEDICPRO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž komercijalistu, javi� se na email: info@medicpro.hr do 13.11.

ZBOG POVEĆANOG OBIMA POSLA ZAPOŠLJAVAMO: • VODITELJ GRADILIŠTA – više izvršitelja – mjesto rada: Međimurje, Varaždin, Zagreb – SSS/ VŠS / VSS građevinskog usmjerenja - POTREBNO RADNO ISKUSTVO, ALI NIJE UVJET Zaduženja: vođenje, planiranje, organizacija, koordinacija i nadziranje radova i troškova gradilišta; suradnja s investitorom i vanjskim sudionicima projekta Uvjeti: organizacijske sposobnosti, komunikativnost, stručnost, samostalnost u radu, aktivno korištenje računala, vozačka dozvola B kategorije

• VODITELJ GRADILIŠTA ZA ČELIČNE KONSTRUKCIJE – mjesto rada: Međimurje, Varaždin, Zagreb

- SSS/ VŠS / VSS tehničkog usmjerenja - POTREBNO RADNO ISKUSTVO Zaduženja: organizacija, koordinaciju i nadziranje postupka proizvodnje i montaže čeličnih konstrukcija, izrada građevinske knjige, praćenje troškova i dinamike građenja Uvjeti: organizacijske sposobnosti, komunikativnost, stručnost, samostalnost u radu, aktivno korištenje računala, vozačka dozvola B kategorije

• GRAĐEVINSKI KALKULANT – mjesto rada Čakovec

Zaduženja: izrada detaljnih građevinskih kalkulacija, komunikacija sa suradnicima/ poddobavljačima te praćenje ponuda Uvjeti: SSS, VŠS građevinskog usmjerenja

• GRAĐEVINSKI POSLOVOĐA – više izvršitelja - POTREBNO RADNO ISKUSTVO

Zaduženja: rukovođenje, koordinacija i kontrola rada radnika i podizvođača na gradilištu; nadzor i upravljanje sredstvima rada, provođenje i kontrola mjera zaštite na radu, urednosti i čistoće gradilišta Uvjeti: SSS građevinskog smjera; organizacijske sposobnosti, komunikativnost; vozačka dozvola B kategorije

59. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 5 m/ž radnika na pripremi �ska (prepress) i 5 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se na email: ks@mec.hr do 16.11.

• GRAĐEVINSKI RADNIK na proizvodnji i montaži AB konstrukcija – više izvršitelja m/ž – mjesto rada Čakovec

60. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž konobara, m/ž kuhara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž dostavljača (20 sa� tjedno), javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ medjimurska-hiza.com do 30.11.

• GRAĐEVINSKI RADNIK– više izvršitelja – mjesto rada: Međimurje, Varaždin, Zagreb

61. Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Čakovec, traži m/ž administratora - konzultanta ERP SUSTAVA, javi� se na email: posao@ipc.hr do 30.11.

62.Međimurjegraditeljstvod.o.o.,Čakovec, Zagrebačka 42a, traži 3 m/ž rukovatelja toranjskom dizalicom kranom, 2 m/ž građevinskih poslovođa, m/ž vozača motornog vozila C i E kat., 2 m/ž inženjera gradilišta i m/ž voditelja transporta, javi� se osobno na adresu ili natel.040/379-146ilinamob.098/297-282ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@m-g.hr do 15.11.

31. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara - montera namještaja u Nizozemskoj, javi� se na mob. 098/984-1949 ili na email: eli�nterijeri@gmail.com do 6.12.

46. Krojački obrt ANNA, Mursko Središće, Frankopanska 62, traži m/ž krojača i m/ž teks�lnog radnika u krojačnici, javi� se na mob.

099/543-1531 ili na email: anna.hr@ck.tcom.hr do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

32. ELIMEA d.o.o., K. P. Krešimira IV 26, Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javi� se osobno na adresu ili na mob.

098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail. com do 31.12.

47. Ljekarna Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 6.12.

63. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 21, Čakovec, traži 3 m/ž voditelja gradilišta, 10 m/ž građevinska radnika na proizvodnji i montaži ab konstrukcija, 10 m/ž građevinskaradnika,m/žračunovodstvenog referenta, m/ž voditelja gradilišta za čelične konstrukcije, 3 m/ž građevinskih poslovođa i m/ž elektroinstalatera, javiti se na mob.

098/538-9083 ili pismena zamolba ili na email: m-pmp@m-pmp.hr do 2.12.

48. Le slas�ce d.o.o., traži m/ž prodavače za mjestoradaPrelogiDonjiKraljevec,m/žprodavača za rad u kan�ni u Čakovcu, te 2 m/ž pomoćna radnika na izradi kolača i peciva, javi� se na mob: 099/456-7630 ili emailom: leslas�ce@leslas�ce.hr do 26.11.

64. Međimurje-metali d.o.o., M. Subo�ca, traži m/ž vozača teretnog vozila C kat. s dizalicom, javi� se osobno na adresu ili na tel.

040/632-500 ili na mob. 091/112-1132 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@medjimurje-metali.hr do 27.11.

33. EUROMET EXPORT-IMPORT d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži m/ž prodavača mješovite robe u prodavaonici na malo, javi� se osobno na adresu ili na email: novieuromet.prelog@gmail.com do 13.11.

10. studenoga 2023.

- zidar - tesar - armirač - limar

• RAČUNOVODSTVENI REFERENT - mjesto rada Čakovec - POTREBNO RADNO ISKUSTVO Zaduženja: knjiženje ulaznih i izlaznih računa, evidencija URA i IRA, materijalno / robno knjigovodstvo Uvjeti: SSS, VŠS, VSS ekonomskog usmjerenja

• ELEKTROINSTALATER

- rad na području Međimurske županije i u pogonima tvrtke - poželjno radno iskustvo Nudimo: stimulativna primanja, mogućnost napredovanja, dodatno usavršavanje, stalni radni odnos uz probni rok.

Kontakt 099/538-9083, zamolbe slati na email: m-pmp@m-pmp.hr 65. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 1 m/ž skladištara repromaterijala, 1 m/ž strojobravara, 1 m/ž radnika u preradi, 1 m/ž radnika na održavanju, 1 m/ž energe�čara - frigomehaničara, 5 m/ž mesarauklaoniciirasjekavaonici,5m/žradnika u klaonici, rasjekavaonici i makropakiranju, 1 m/ž administratora u skladištu svježe robe i 1 m/ž voditelja proizvodnje, javi� se

pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 30.11.

66.Metalnekonstrukcije-obrtzaproizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Glavna 158, traži m/ž bravara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/389-155 ili na mob.

098/9839-701 ili na email: mirko.samarija@ ck.t-com.hr do 30.11.

67. Metallis d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž monterametalnihkonstrukcija-pomoćnogmon-

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

10. studenoga 2023.

tera metalnih konstrukcija, javiti se na mob.

091/284-9031 do 10.11.

68. MGP d.o.o., Čakovec, Republike Italije 2, traži m/ž skladišnog radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/391-900 ili na mob.

098/426-343 ili na email: mgp@mgp.hr do 18.11.

69.MMK-MATIĆd.o.o.,Čehovec,traži3m/ž montera centralnog grijanja, plina i vodovoda, javiti se na mob. 098/1808-637 do 30.11.

70. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara, javiti se osobno naadresuilipismenomzamolbomilinaemail: mobenz92@gmail.com do 30.11.

71. MOLAREM d.o.o., Lopatinec, traži m/ž montera namještaja i drvenih konstrukcija, javiti se na mob. 099/251-4006 ili na email: molarem.tk@gmail.com do 12.11.

72. NDM PRODUKT j.d.o.o., Glavna 51a, D. Kraljevec, traži m/ž brusača pozicija, m/ž zavarivač mig/mag i tig i m/ž bravara, javiti se osobnonaadresuilinaemail:ndmprodukt@ gmail.com do 30.11.

73. NENO obrt za trgovinu, Koprivnica, traži m/ž prodavača u ribarnici (20 sati tjedno), javiti se na mob. 099/812-1510 do 15.11.

74.NEORESd.o.o.,Tekstilna1,MurskoSredišće, traži 5 m/ž pakirera, 1 m/ž konstruktora, 5 m/ž šivača i 10 pomoćnih radnika, javiti se molbom na adresu ili e-mail: neores@neores.hr ili tina@neores do 15.12.; više info na: www.hzz.hr 75. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž šivača, m/ž radnika na automatu, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž operatera na numerički upravljanom stroju i m/ž operatera na laseru za mjesto rada Savska Ves, 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama,m/žvoditeljakontrolekvaliteteim/ž kontrolora kvalitete za mjesto rada Štrigova te m/ž zamjenika voditelja kontrole kvalitete i m/ž operatera na laseru za mjesto rada Čakovec, javiti se na email: jelena.buhanec@ ntt-hr.com do 30.11.

76. Novi Feromont d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 80b, traži m/ž djelatnika u pjeskari, m/ž djelatnika na cnc vertikalnoj tokarilici-karusel, m/ž djelatnika na utovaru i otpremi proizvoda, m/ž voditelja smjene utovara i otpreme proizvoda, m/ž djelatnika na odjelu održavanja i m/ž tehnologa za metalne konstrukcije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-331 ili pismenom zamolbom na adresu do 13.11.

77. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 13.11.

78. Obiteljski dom MARA, Otok, traži m/ž radnog terapeuta i m/ž socijalnog radnika, javiti se na mob. 091/933-5666 do 31.12.

79. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž cestara - radnika niskogradnje, 2 m/ž poslovođa na gradilištu, m/ž voditelja gradilišta, m/ž hortikulturna radnika, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž automehaničara, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i 2 m/ž operatera na betonari ili asfaltnoj bazi, javiti se na tel.

040/655-525 do 30.11.

80. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž operatera na liniji za plastifikaciju, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/386-313 ili na mob. 099/3807-104 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@promming.hr do 30.11.

81. Pekara IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob. 091/613-4377 do 30.11.

82. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, Pustakovec, traži 5 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranjumesa,m/žvozačaCkat.,1m/žvozača B kat., 2 m/ž prodavača, 1 m/ž knjigovođu i m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Kotoriba na određeno, javiti se na mob.

098/282-147 do 13.11.

83. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C + E kategorije),1m/žvozačatraktora,m/žradnikazaštiteokolišaisanitacije,1m/žoperatera - mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 55

farmi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž operatera na izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž pomoćnog radnika u preradi, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž koordinatora maloprodaje i m/ž IT specijalistu, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 21.11.

84. Pletex International, ogradni sustavi, d.o.o., Mihovljan traži 2 m/ž bravara, javiti se na tel. 040/347-233 ili na mob. 098/426610 ili na email: pletex@pletex.hr do 30.11.

85. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž skladišno-transportnog radnika, m/ž mesara i m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, m/ž prodavača, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, m/ž skladišno-transportnog radnika i m/ž konobara za mjesto rada Prelog, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 24.11.

86. Polycan Aerosols d.o.o., Gospodarska 13, Vrhovljan traži 2 m/ž radnika na sastavljanju i punjenju i 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, pismena zamolba na adresu ili na email: job@polycan.eu do 30.11.; više info na: www.hzz.hr 87. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova 71, traži m/ž enologa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-466 ili na mob. 098/390-763 ili na email: posao@tpvz.hr do 30.11.

88. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23,Čakovec, traži 2 m/ž kontrolora kvalitete,m/žpjeskara-sačmara,2m/žrukovateljamosnomdizalicom,3m/žzavarivačamig/ mag i 3 m/ž bravara, javiti se na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/1830-293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr do 24.11.

89.PRIMANAMJEŠTAJd.o.o.,Čakovec,traži m/ž prodajnog savjetnika, javiti se na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr do 14.11.

90. PRIZMA d.o.o., Ivanovec, traži m/ž prodavača - savjetnika u poljoprivrednoj ljekarni, javiti se na email: prizmaivanovec@ hi.t-com.hr do 17.11.

91. REINOX d.o.o., Brezje 81A, Lopatinec, traži 2 m/ž tig zavarivača i 2 m/ž radnika u bajcaoni, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/416-419 ili pismena zamolba na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 30.11.

92. SANITAS Gebäudetechnik d.o.o. - mjesto rada Njemačka, Mihovljan, traži 2 m/ž zavarivača tig (141) ili autogeno (311), 2 m/ž bravara, m/ž vodoinstalatera, m/ž montera centralnog grijanja i 2 m/ž bravara. Javiti se na mob. 098/678-092 ili email: info@sanitas-info.com do 15.11.

93. SLAD d.o.o. - hotel Golf, Donji Vidovec, traži 2 m/ž kuhara za rad u restoranu, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/615-245 ili na mob: 098/242-670 do 15.12.

94. SMRTIĆ oprema stolarija vl. Tanja Smrtić Vugrinec, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž stolara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/980-6580 do 7.12.

95.STMd.o.o.,G.Hrašćan,traži2m/žšivača, javiti se na tel. 040/858-170 do 15.12.

96. ŠERCER d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž pekara, m/ž slastičara i m/ž kuhara, javiti se na tel. 040/655-593 ili na mob. 098/493-055 ili na email: vladimir.sercer@gmail.com do 18.11.

97. TEHNIX d.o.o. - mjesto rada Hotel Kralj, Donji Kraljevec, Ludbreška 93, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/650-172 ili na mob. 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.12.

98. TERMO-KLIMA d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž montera centralnog grijanja, javiti se osobni dolazak ili na tel. 040/822-008 ili na mob. 098/917-5940 ili na email: termoklima. hr@gmail.com do 30.11.

99. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E kat., javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.11.

100. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz,javitiseosobnonaadresuilinamob.

091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 25.11.

101. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Vratišinec, Križovec, Kuršanec, Mihovljan, Savska Ves, Strahoninec, Lopatinec, Ivanovec, Pušćine, Podbrest, Mursko Središće, Štrigova, Mačkovec, Krištanovec, Vularija, Sveti Križ, Črečan, Domašinec, Gornji Kraljevec, Šenkovec, Turčišće i Frkanovec; m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica te m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 13.11.

102. Toplice Sveti Martin d.o.o., Toplice Sveti Martin, traže 1 m/ž vss/všs referenta prodaje, javiti se na mob. 099/439-5018 ili na email: posao@termesvetimartin.com do 15.11.; više info na: www.hzz.hr 103. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu za

prodaju gospodarskih vozila, javiti se na mob. 099/202-3881 ili na email: tot.petar2@gmail.com do 30.11.

104. TVORNICA STOČNE HRANE, dr. I. Novaka 11, Čakovec, traži m/ž veterinarskog tehničara i m/ž mlinara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/329-138 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marko. krnjak@tsh-cakovec.hr do 10.11.

105. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a 45, Čakovec, traži m/ž medicinsku sestru, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail. com do 2.12.

106. Ustanova za zdravstvenu skrb Dr. Helga dental, Kotoriba, traži m/ž dentalnog asistenta - medicinskog tehničara, javiti se na email: helga.golubich@gmail. com do 30.11.

107. UNION d.d. - mjesto rada Hotel Park, Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž sobara - čistača, m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/703-1622 do 31.12.

108. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec,traži m/žweb administratora,javitise na email: zvonko.varga@varga-elektronik.hr do 30.11.

109. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara, m/ž dipl.inž. elektrotehnike, m/ž pomoćnog radnika i m/ž voditelja prodaje na neodređeno, javitisenaemail:gordan.vrbanec@v-elin. hr do 30.11.

110. VOLVO-HRVATSKA d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisera predstavnika -prodavača rezervnih dijelova, javiti se na email: tihomir.jancec@volvo.com do 18.11.

111. VUPLAST d.o.o., Savska Ves, traži 3 m/žradnikauproizvodnji,javitisenaemail: vuplast@vuplast.hr do 30.11.

112. WILLOV j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara montera namještaja za rad u Austriji, javiti se na mob. 099/4659-596 do 15.12.

113.ZADOLGrupad.o.o.,Čakovečka107, Prelog, traži 3 m/ž sastavljača pvc stolarije, javiti se osobno na adresu ili na email: info@zadol-pvc.hr do 2.12.

114. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž cjevara - izometričara, 5 m/ž keramičara, m/ž servisera plinskih trošila, 2 m/ž montera servisera klimatizacije, 2 m/ž zavarivača - tig, autogeno ili rel i m/ž voditelja poslovnih odnosa za inozemno tržište, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob: 095/1123-469 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 15.11.

56 Oglasnik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA FORD FOCUS 2,5 ST registr. do 6/24.g. Info na mob. 095/8581502.

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na tel: 091/3960-505 TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 8.800 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJU SE ČETIRI ZIMSKE GUME s felgama za Fiat Punto, dim.

165/70-14, malo trošene, za 50 eura. Zva� svaki dan poslije 16 sa� na tel. 040/865-275 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob.

098/777-095 PRODAJEM FELGE za BMW (4 kom) sa zimskim gumama Michelin Pilot Alpin dim. 225/55R/17, gume stare 1 zimu, info na mob.

099/7343-723 POLJOPRIVREDA KOMBINACIJA motokultivatora Gutbrod 6,5 KS i kosilice, dodatni noževi, osovine + laka prikolica, 1000 eura. Zagreb-Utrina, mob.

098/9084-675 PRIKOLICA DVOOSOVINKA - dimenzije sanduka 1.50m x 3.50m - očuvana, stalno garažirana - nema papire, željezna konstrukcija, drveni sanduk - cijena 500e - nije fiksno - lokacija Pribislavec, Međimurje - kontakt 099/692-9076 PRODAJEM PLUG OLT Slavonacdvije brazde, malo korišten, info na mob. 095/816-5206 PRODAJEM TRIMER Makita mod.

EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice.

Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJU SE INOX bačve za vino od 400 lit. (2 kom) i 250 lit. (2 kom). Upita� na mob. 040/364354

POSAO Zovem se Mirna Vujević. U potrazi sam za pripravničkim stažem za dentalnu asisten�cu u Zagrebu i okolici ali ne isključujem i ostale gradove. Vrijedna sam, odgovorna, marljiva i spremna raditi u timu. Ponude na mail: mirnavujevic105@gmail.com ili na mobitel: 091/358-6466 MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO može bilo što na dnevnicu, sitni popravci, poslovi u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206 POZNANSTVA MLADIĆ ŽELI UPOZNATI DAMU od 35-45 godina za život u dvoje ili brak. Samo ozbiljne ponude na tel: 099/5166-780 ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 godina za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… Fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob.

099/382-1067 DEČKO (49 g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu, info na mob.

095/7313-513 NEKRETNINE

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob.

098/944-3339 MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 750 eur). Info na mob. 098/9422821 PRODAJEM traktorsku špricu od 400 lit., rasipač umjetnog gnojiva, kombajn za krumpir i traktorsku zadnju kosu. Info na mob.

097/6046-109 PRODAJEM GRAH TREŠNJEVAC suhi netre�rani (nešpricani), mrkvu i drvene bačve više dimenzija. Info na mob: 095 505 27 60 USLUGE SOBOSLIKAR MIHALIC - IZVODIMO SOBOSLIKARSKE I FASADERSKE RADOVE, mob. 095/5312902 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama.

Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJER A u T. Masar yka 5, Čakovec. Javiti se na mob: 098/947-8801 STARIJI BRAČNI PAR traži manji stan u najam u Nedelišću ili u Čakovcu. Info na mob. 098/9422-821 TR A ŽIM STAN u Zagrebu do 250.000 EUR. Ponude posla� na mail: connie.hadzic@gmail.com PRODA JE SE SAMOS TOJEĆ A KUĆA katnica stambene površine 150 m2 i okućnice 851 m2 u Čakovcu (uporabna dozvola, plin, struja). Upitati na telefon 091/3960-505 PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEML JIŠTE u Gornjem Zebancu vel. 17x110 m. Info na mob.

098/1600-415 IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN, info na mob. 098/195-7448 PRODAJU SE NOVI izgrađeni stanovi od 82 m2 (termo fasada 15 cm i ožbukano unutra) izvedba srednji roh bau (3 sobe + dnevni boravak, blagovaona, kuhinja, 2 wc-a i 2 kupaone), u Pribislavcu ul. F. Kuharića 14 – novi dio naselja. Info na mob. 095/858-1502.

PRODAJEM ŠUMU Katanjšćak Poleve oko 600 čhv. Info na mob.

098/600-222 IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u Čakovcu, info na mob. 098/1957448 KUPUJEM PARCELU, voćnjak ili vinograd u brežnom Međimurju.

Info: 095 505 27 60 ŽIVOTINJE

Prodaje se kuća u Pušćinama (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo.

Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

1469

ŠTENAD njemačkog ovčara s rodovnicom, dvaput cijepljeni, cijena povoljna, prodaju se zbog boles� uzgajivača. Info na mob.

099/246-5011

Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim.

85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJEM NOVU NAFTAŠKU JAKNU, tamnosmeđe boje od prave kože i prirodnog krzna, veličina 56.

Info. na mob. 097/600-6038.

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 Prodajem francuske ležaje dim.

210x160-100, 200x135 i 200x95 cm (očuvani, kao novi), dvosjed, stolice za blag. 6 ili 8 kom., tapeciranu garnit. masiv (4x1), elemente predsoblja, regala, ivericu za podove-pregrade cca. 80m2, kolica za autogeno, plinske boce, dvije metal-drvene palete, radni metalni stol dim. 175/80 cm, ručni flex, bušilicu i ostali alat. info na mob.

091/5727-670.

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107 PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 350 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 350 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. kutiji (cijena 350 eur). Info na mob.

098/9422-821 POVOLJNO PRODAJEM rabljene muške i ženske pancerice, u odličnom stanju. Mob. 095/902-1134 PRODAJE SE lovačko odijelo i košulja, zelene boje, za jaču osobu, malo korišteno, cijena 20 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, cijena 30 eura/kom. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, mob.

091/9240-293

PRODAJEM laserski daljinomjer, hdmi bežični adapter za povezivanje tv s mobitelom i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 095/8165206

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob.

091/543-9006

KUPUJEM stare stripove, Nintendo i Sega igre, PS1 i PS2 konzole i igre. Ponude na mob. 098/9219092

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm.

Info na mob. 098/170-3321 PRODAJU SE DJEČJA KOLICA Graco s navlakom za kišu i za zimu, plave boje, cijena 100 eur. Info na tel. 040/395-936 PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM ŠATOR za 3 osobe s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, cijena 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob. 091/9240-293

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2

CRIJEVO ZA VODU 35 metara s motalicom (gratis pumpa), malo korišteno, prodajem za 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob.

098/9084-675

RAZNO

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari.

Info na mob. 099/404-7517

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

10. studenoga 2023.

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

PRODAJEM laserski daljinomjer, hdmi bežični adapter za povezivanje tv s mobitelom i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 095/8165206 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

10. studenoga 2023.

Vaši radovi 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

U Zara Mlinarić, 4. b, OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Ivano Križaić, 2. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

svakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Žan Kranjec, 2. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

Zara Danilović, 4. b, OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Ipak se dogodilo

Mia Jančec, 2. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

Kate Žerjav, 2. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

Odmalena sam bila jako sramežljiva. Trenirala sam i jako sam voljela plesnu gimnastiku. Trenirala sam ju otprilike 10 godina. Radila sam svašta.

Kao na primjer: premete, zvijezde bez ruku, salta, piramide, flik, flak i još puno toga. Odlazile smo na razna natjecanja u Poreč, Opatiju, Zagreb, Osijek, Šibenik, Rijeku, Čakovec, Varaždin..

Odlično nam je išlo. U grupnom plesu smo uvijek osvojile 1. mjesto. Baš je bilo zabavno. Mislila sam da ću se time baviti cijeli svoj život. Ali ipak se dogodilo nešto čega sam se bojala.

Plesna-gimnastika mi je s vremenom počela biti jako dosadna, a i trenerica se dosta promijenila u svome ponašanju. To mi je bilo jako glupo, pa sam se tada, 2021. godine sa svojim tadašnjim bližnjim prijateljicama dogovorila da ćemo se nas pet , sve zajedno, u isto vrijeme ispisati te da ćemo naći neki novi, ali zanimljiviji sport.

Na kraju, jedino smo se ispisale prijateljica Kiara i ja. Bile smo malo razočarane pošto su nas ostale ostavile na cjedilu i odbile su se ispisati iz plesne-gimnastike.

Nekoliko mjeseci sam odustala od sportova te sam imala puno više slobodnog vremena. Aliii, kao i u svakoj životnoj priči, čak i u ovoj postoji 'ali'. U 11. mjesecu počela me zanimati odbojka. Rekla sam mami i tati i bili su začuđeni mojom novom odlukom. Tata je pronašao ženski odbojkaški klub Kaštel. Odmah smo sljedećeg dana otišli pogledati kako im izgledaju treninzi i hoće li mi biti lijepo. Ja

sam bila oduševljena kad su me primili u klub. Od početka sam upoznala puno novih prijateljica. Više uopće nisam sramežljiva kao što sam bila u prošlosti. Opet se nešto sasvim slučajno i neplanirano dogodilo. Upisala se nova cura pod imenom Lana.

Kad sam je prvi put vidjela mislila sam da je jako bezobrazna, sebična, dosadna, ozbiljna… Sve to je i ona mislila o meni. No s vremenom smo se puno bolje upoznale i shvatile da smo totalno drugačije od naših mišljenja. Ovdje se dokazala poslovica 'Ne osuđuj knjigu po koricama'. I dan danas smo nerazdvojne. Dopisujemo se svaki dan, svaki sat, svake minute i družimo se svaki tjedan. Radimo svakakve gluposti za koje naši roditelji ni sami ne znaju. Moji roditelji su ponosni na mene zbog toga jer me tener premjestio u stariju grupu u samo jednoj godini rada i treniranja.

Vidim da mi ide sve bolje i bolje. Tekme imamo svaki vikend tako da se vidi veliko poboljšanje u igri kod cijelog tima.

Voljela bih se baviti odbojkom duže vrijeme i nadam se da hoću. Isto se tako nadam da ću s Lanom i dalje ostati tako bliska. Uopće nisam planirala da će se sve ovako dogoditi, ali ne bunim se jer mi je stvarno lijepo, uživam u tim trenucima mog života i jako sam zahvalna za to.

Lara Podvezanec, 8. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

58 Savjeti

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: PON - PET: 08:00 - 20:00 sa� Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Povjerenje je važno već i za dobivanje valjanih dijagnostičkih rezultata, a ne samo u tretmanu psihičkih teškoća

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. studenoga 2023.

Povjerenje u stručnjake za mentalno zdravlje

Suočavanje obitelji s dijagnozom alkoholizma

Nakon dugogodišnjeg bavljenja kliničkom psihologijom pitam se da li je došlo do smanjenja predrasuda o psihičkim poremećajima i manje s�gma�zacije osoba sa psihijatrijskom dijagnozom u našoj sredini ili se razvojem psihoterapijskih profesija težište pomaknulo sa psihopatologije na psihološki rast i razvoj, zaobilaznicu kojom se stvarna psihička patnja i poremećaj dobrim dijelom izmiču iz domene psihijatrije i kliničke psihologije. Kamo to vodi ne znamo... Procjena psihičkog stanja osobe je u opisu poslova kliničkog psihologa i psihijatra.

Svaka procjena stvara izvjesnu nelagodu, tako je i kad nam u kliničkom laboratoriju tes�raju krv i kada sjednemo na stomatološki stolac, to je dio procedura kojima stručnjaci dolaze do potrebnih informacija. Sve dijagnos�čke, kao i terapijske metode u zdravstvu se neprekidno usavršavaju zahvaljujući tehnološkom razvoju, ali i osvještavanjem važnos� kvalitetne, empa�zirajuće komunikacije stručnjaka i pacijenta (klijenta). U području psihologije, a posebno u kliničkoj psihologiji to je od osobite važnos�, temelj našega uspješnog rada je u uspostavljenom povjerenju. Ovdje ću naglasi�, pogotovo zbog mlađih kolega, da je u našoj profesiji uspostavljeno povjerenje važno već i za dobivanje valjanih dijagnos�čkih rezultata, a ne samo u tretmanu psihičkih teškoća. U medicinskom laboratoriju nam tehničari mogu i bez osobitog udubljivanja u naše emocionalno stanje izvadi� krv i dobi� upotrebljiv uzorak, a za�m i nalaz, ali ulazni podaci i nalaz psihologa uvijek u nekoj mjeri ovise o uspostavljenom odnosu između psihologa i ispi�vane osobe. Najvažnije je u radu s ljudima steći njihovo povjerenje, a dodat ću i osjećaj uvažavanja, jer to stvara sigurnost i omogućava klijen�ma da se otvore i

Suočavanje s alkoholizmom u obitelji može bi� iznimno izazovno i emo�vno opterećujuće iskustvo.

Alkoholizam je ozbiljan problem koji utječe na cijelu obitelj, a ne samo na osobu koja pa� od alkoholizma. Ovisnost o alkoholu jednog od člana obitelji izaziva veliki stres koji na različite načine pogađa cijelu obitelj te u konačnici dovodi do pojave obiteljske krize.

Razvojem ovisnos� o alkoholu odnosi u obitelji postaju narušeni, a problemi u funkcioniraju napreduju do te mjere da često dovode do raspada braka i obitelji. S obzirom na to da bi obitelj trebala bi� sigurna zajednica koja svojim članovima osigurava mir, razumijevanje, sigurnost, ljubav i poštovanje, teško je suoči� se sa spoznajom prisutnos� alkoholizma, posebice što je u pitanju bolest koja osiromašuje obitelj u svim segmen�ma funkcioniranja.

Zbog teškog suočavanja i prihvaćanja ove boles�, mnoge obitelji na sve načine pokušavaju prikri� alkoholizam. Većina njih pokušava vlas��m snagama pomoći oboljelom članu obitelji i vra�� „stari” život. Članovi obitelji prikrivaju alkoholizam i odgađaju traženje pomoći kako bi izbjegli sram, osuđivanje i s�gmu koju nosi ova bolest. S�gma se manifes�ra u predrasudama i osudi društva prema alkoholičarima, tj. prema onima koji javno priznaju da imaju problem s alkoholom. Obitelj često vjeruje da će bi� osuđeni i izolirani od strane društva, zbog toga često biraju šutnju i prikrivanje umjesto otvorenog suočavanja s problemom. Članovi obitelji često osjećaju krivicu što nisu spriječili ili liječili ovisnost svog člana, a istovremeno se trude očuva� svoju reputaciju. Također, obitelj može osjeća� strah od konflikata i potencijalnog izbijanja nasilja kod osobe koja pa� od alkoholizma. Samim �me, radi-

povjere stručnjaku. Do tog sam zaključka došla metodom vlas�te kože, svakodnevnim radom u ambulan�. Također želim naglasi� da specijalizacija u kliničkoj psihologiji otvara put povjerenja klijenta prema stručnjaku koji je svojim akademskim obrazovanjem kvalificiran prepozna� i diferencira� psihopatologiju kao i zdrave snage ličnos�, izmjeri� kogni�vne i kona�vne karakteris�ke pojedinca te da� relevantne informacije o njegovom psihološkom profilu, prisutnim tegobama i njihovom stupnju, ali i mogućnostima psihološkog tretmana i drugim alterna�vama psihološke pomoći, kao i potrebe za psihijatrijskim liječenjem. Treba jasno reći da najveći broj osoba sa psihičkim tegobama ne treba psihijatrijsko liječenje. Klinički psiholog kao stručnjak djelotvoran je u primjeni psihodijagnos�čkih alata, komunikacijskih vješ�na i širokog raspona savjetodavnih i terapijskih tehnika koje prepoznaju, razlikuju, oblikuju i/ili preoblikuju ljudsko ponašanje, kako bi se eliminirala ili smanjila patnja, pos�gla psihološka dobrobit i bolja psihička prilagodba. Velike su promjene unatrag dva-tri desetljeća nastale naglim razvojem kliničke psihologije koja uspješno iden�ficira i tre�ra različite kategorije emocionalnih poremećaja, kao i razne stresom i teškim životnim događajima uzrokovane smetnje u psihičkoj prilagodbi. Psihologijska struka je u većini razvijenih država svijeta među najbrže rastućim i najrazgrana�jim profesijama u zaš�� mentalnog zdravlja svih dobnih skupina stanovništva. To je razumljivo kada se zna da svaka četvrta osoba pa� od nekog problema mentalnog zdravlja i, kako pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, u budućnos� će taj broj još ras�, a depresivni poremećaj već do 2030. bi� će vodeći uzrok invaliditeta.

Barbara Lončarić, mag. med. techn.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Članovi obitelji prikrivaju alkoholizam i odgađaju traženje pomoći kako bi izbjegli sram, osuđivanje i stigmu koju nosi ova bolest

Muškarci su jaki!

Od pamtivijeka se od muškaraca očekuje da su jaki, da zaštite, da nahrane, da su svakodnevni superheroji, da sve odrađuju s lakoćom – ne samo �izičke stvari, već i emocionalne. Očekuje se da lakše prebrode neka kritična emocionalna/psihička stanja, očekuje se da će trebati manje podrške u tome, stoga im je ta podrška često sitna, ako ne Maja Baksa, mag. prim. educ., prak�čarka bihevioralne i u potpunosti uskraćena. Jer, baš kako to pjeva britanski analize, specijalizan�ca transakcijske analize rock bend The Cure – dečki ne plaču. To se od njih ne očekuje, osim u iznimnim situacijama.

Psihoterapija imena transakcijska analiza – kako joj i ime sugerira – analizira, među ostalim, i položaj muškaraca u društvu/obitelji uz različite www.equilibra.hr koncepte. Jedan od koncepa+385 95 593 2098

ta su takozvane zabrane. Zabrane su poruke koje nam verbalno i/ili neverbalno, najčešće nesvjesno šalju roditelji tj. roditeljske �igure tijekom djetinjstva. Naši roditelji nam – u najboljoj mogućoj namjeri – često govore da nešto ne radimo. Na primjer, "Nemoj plakati!" želeći nas utješiti kada se udarimo i boli nas, "Nemoj se svađati!" želeći umiriti situaciju kada smo u kon�liktnoj situaciji ili "Daj da ti ja zavežem cipele/zakopčam jaknu", želeći nam pomoći kada se još mučimo s kontrolom vlastite motorike. Svi navedeni (i drugi) roditeljski postupci proizlaze najčešće iz najboljih mogućih namjera, no njihovo ponavljanje tijekom godina može biti kontraproduktivno za nas.

Dječaci iz navedenog često dobivaju zabranu "nemoj osjećati", što u kasnijoj dobi ili u speci�ičnim situacijama može biti ograničavajuće. Ono čime nas "hrane" kad smo mali, u to ćemo izrasti.

U studenome – mjesecu promicanja svjesnosti o najčešćim muškim bolestima – naglasak se stavlja na poticanje muškaraca na brigu o sebi, o svom zdravlju. Znamo već da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već �izičko, duševno i socijalno blagostanje. U rizičnim situacijama, kao što je to kod npr. raka prostate, sve tri komponente zdravlja su narušene. I tada ti svi govore da “budeš jak”. Da izdržiš, da se boriš. A ti se osjećaš loše ukoliko to ne radiš u svakom trenutku. I tako dolazimo do

osjećaja krivnje i iscrpljenosti zbog kontinuiranog truda da budeš jak.

No, opet paradoksalno – jakost se može vidjeti u “slabosti”. Jakost se vidi u hrabrosti. Pokazati da ponekad niste jaki, da ne možete i ne želite stalno biti jaki je hrabrost. Plakati je hrabrost. Pokazati da ste prestrašeni je hrabrost.

Pokazati da ste ranjivi je hrabrost. Pokazati da ste smrtnici je hrabrost. Pokazati da vam treba pomoć je hrabrost. Uz toliko hrabrih situacija i stanja, slabost je zapravo nepostojeći koncept.

Ne morate biti stalno jaki da biste bili jaki!

#izbalansirajse

je biraju prikrivanje i negiranje veličine problema umjesto da se suoče s njim. Taj strah može bi� posebno izražen ako je alkoholičar nasilan ili agresivan kada pije.

Razumjeti i pomoći alkoholičaru nikako ne znači tolerira� njegovo pijenje. Zašto je važno suoči� se s problemom alkoholizma u obitelji? Ovisniku je potrebna pomoć. Jedan od koraka suočavanja je otvoreni razgovor. Obitelj bi trebala zajedno sjes� i iskreno razgovara� o problemu, to je prilika da svaki član obitelji pokuša izrazi� svoje osjećaje, brige i strahove. Drugi korak suočavanja s problemom alkoholizma u obitelji je edukacija o samoj boles�. Obitelj treba uloži� vrijeme u razumijevanje alkoholizma što uključuje učenje o uzrocima, simptomima i posljedicama ove boles�. Edukacija pomaže obitelji da razumije zašto je njihov član alkoholičar i kako mu pružiti podršku. Također, važno je zna� postavi� zdrave granice u odnosu s osobom koja boluje od alkoholizma. To može uključiva� postavljanje granica glede ponašanja, financija ili pak drugih aspekata života. Postavljanje granica pomaže obitelji da se zaš�� od nega�vnih posljedica alkoholizma. Važno je bi� dosljedan u postavljanju granica i pružanju podrške. Potrebno je bi� strpljiv i spreman na promjene i recidive.

Osim podrške osobi koja pa� od alkoholizma, obitelji također trebaju potporu. Briga o vlas�tom fizičkom i emocionalnom zdravlju ostatka obitelji također je ključna.

Vježbanje, pravilna prehrana i pravilan san pomažu očuva� snagu i emocionalnu stabilnost �jekom izazovnog razdoblja suočavanja s alkoholizmom. Traženje pomoći i podrške obitelji može pomoći da se nose s teretom boles� i pruži� im alate za bolje suočavanje sa situacijom. Što ranije suočavanje s problemom alkoholizma može spriječi� daljnje komplikacije, uključujući fizičke i psihičke boles�, financijske poteškoće te gubitak odnosa s obitelji i prijateljima.

Na koncu, alkoholizam je ozbiljna bolest koja zah�jeva stručnu pomoć, obitelj treba inzis�ra� na traženju pomoći od liječnika, terapeuta ili savjetnika koji se bavi problemima ovisnos�.

Prikrivanje i ignoriranje problema samo odgađa tretman i može uzrokova� dodatne štete zdravlju kako osobama koje pate od alkoholizma, tako i članovima obitelji. Suočavanje s alkoholizmom unutar obitelji zah�jeva hrabrost i predanost, ali svakako donosi pozi�vne promjene u živo�ma svih uključenih.

Ukoliko prepoznajete da vi ili netko od članova vaše obitelji ima problem s alkoholizmom, možete se javi� u Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam, u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije osobno ili na broj mobitela 099 222 1888.

VATROGASCI MEĐIMURJA

10. studenoga 2023.

59

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

U ČATEKSU u Čakovcu održana velika vježba civilne zaštite

Nema brige kada su tu naši operativci!

Ova vježba poslužila je kao potvrda njihove pripravnosti za izvanredne događaje Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

U impresivnom naporu usmjerenom prema sigurnosti i pripravnosti, tvrtka Čateks nedavno je bila domaćin značajne vježbe civilne zaštite poznate pod nazivom Čateks 2023. Cilj ove vježbe bio je simulirati potencijalno opasno istjecanje kemikalija iz spremnika unutar poduzeća.

Robert Meglić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije

Veliki broj sudionika

Operativne snage civilne zaštite, uključujući Međimursku županiju, Grad Čakovec i Službu civilne zaštite Čakovec - Centar 112, Policijsku upravu Međimursku, Javnu vatrogasnu postrojbu Čakovec, Dobrovoljno vatrogasno društvo Čateks, HGSS - Stanicu Čakovec, Gradsko društvo

Naši vatrogasci opremljeni za slučaj nesreće u kojima su prisutne opasne kemikalije

Prioritet je spasi� unesrećene Crvenog križa Čakovec i Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, uspješno su sudjelovale u ovoj simulaciji i demonstrirale svoju visoku razinu osposobljenosti. Ova vježba poslužila je kao po-

tvrda njihove pripravnosti za izvanredne događaje.

Svečanom događaju prisustvovali su visoki dužnosnici, uključujući zamjenika župana i načelnika Stožera civilne zaštite Međimurske

DVD MAČKOVEC odličan domaćin u pokazno-taktičkoj vježbi

županije gospodina Josipa Griveca, županijskog vatrogasnog zapovjednika gospodina Roberta Meglića te voditelja Službe civilne zaštite Čakovec gospodina Ladislava Sökea.

Ovom vježbom tvrtka Čateks

je demonstrirala svoju predanost sigurnosti i spremnosti na suočavanje s izazovima u cilju zaštite okoline i zajednice.

Učestvovanje u takvim vježbama pomaže vatrogas-

cima u održavanju svojih vještina, a također omogućuje i osoblju u tvrtki da bolje razumije postupke u slučaju hitnih situacija.

Ova vatrogasna vježba nije samo podsjetnik na važnost sigurnosti već i prilika za zajedničko stvaranje osjećaja odgovornosti prema kolegama i radnom okruženju.

Brza i profesionalna reakcija vatrogasne ekipe uvijek će biti ključna za očuvanje sigurnosti u industrijskom pogonu te nas podsjeća da je bolje spriječiti nego liječiti.

Uhvatili se u koštac s vatrom i brzinom munje ugasili požar!

U jeku rastuće svijesti o važnosti sigurnosti vatrogasne vježbe postaju neizostavan dio redovnih operacija tvrtki širom svijeta. Upravo je zato održana i ovakva u Mačkovcu, kako bi se istaknule spremnost i obučenost vatrogasne ekipe te njihova predanost zaštiti radnika i objekata Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Prikaz gašenja požara

DVD Mačkovec bio je domaćin javne pokazno-taktičke vježbe VZG-a Čakovec, područje sjever. Vježba se održala kod pogona tvrtke Strojometal Faić, a u kojoj su sudjelovali DVD-ovi Krištanovec, Žiškovec, Novo Selo Rok, Mihovljan, domaćin Mačkovec i JVP Čakovec. Ukupno je sudjelovao 31 vatrogasac.

Kako nam je rekao zapovjednik DVD-a Mačkovec Darko Zorković, ovakve su vježbe nužno potrebe za dodatnu sigurnost. Vježbom su se trenirali evakuacija i gašenje požara.

Vježbu su nadzirali predsjednik VZMŽ-a Mario Medved, glavni zapovjednik Robert Meglić, Srećko Mrazović iz DVD-a Krištanovec i Leon Krištofić, zamjenik zapovjednika JVP-a Čakovec U jeku rastuće svijesti o važnosti sigurnosti vatrogasne vježbe postaju neizostavan dio redovnih operacija tvrtki širom svijeta. Upravo je zato održana i ovakva u Mačkovcu, kako bi se istaknule spremnost i obučenost

vatrogasne ekipe te njihova predanost zaštiti radnika i objekata.

Vatrogasne ekipe marljivo rade na svojoj pripremi za ovu vježbu, što uključuje redovno održavanje opreme, treninge za spašavanje iz visina, i simulacije

različitih scenarija požara. Cilj ove vježbe bio je procijeniti njihovu sposobnost brze reakcije na iznenadne požare i druge hitne situacije.

Uzbuđenje je bilo na vrhuncu kad je počela vježba.

Simulirana požarna situacija izazvala je zabrinutost i fokus svih prisutnih, a vatrogasna ekipa brzo je djelovala kako bi lokalizirala požar i osigurala da nema ozlijeđenih. Njihova profesionalnost i koordinacija bili su impresivni, a vježba je pokazala da su spremni nositi se s najtežim situacijama. Nakon uspješnog gašenja požara, ekipa se usmjerila prema sigurnom povratku u normalno stanje.

60 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recept plus

10. studenoga 2023.

Svinjske nogice s gljivama Jesensko doba i vrijeme gljiva. Stoga svako jelo pripremljeno od ovih darova prirode u ovim će danima svima biti ugodna nadopuna jelovnika. Ivan Marđetko iz Gljivarskog društva Smrčak Čakovec na trećem izdanju Ekokotlića na Trgu međimurske prirode pripremio je zanimljivu kombinaciju gljiva i gulaša. Evo njegovog recepta za pripremu svinjskih nogica s gljivama: - U skladu s našim imenom, budući da smo gljivari, kuhamo svinjske nogice s gljivama i to s tri vrste gljiva. To su srebrna vitezovka, kovrčasta kokica i prosenjak.

Radi se o relativno neutralnim vrstama gljiva. Većinom se mogu naći u crnogoričnim šumama i u gornjem Međimurju.

U nedostatku ovih gljiva mogu se upotrijebiti i druge vrste.

Tajna recepta je dobro bijelo vino kao podloga i dobar te-

MEĐIMURSKA KUHARICA

Lepinja s ćevapima i ajvarom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Kraj čakovečke tržnice nalazi se bistro simpatična naziva - Pingvin. U ovom se ugostiteljskom objektu jela mogu konzumirati u samom lokalu, to svi znaju. Ali, ponuda ovog restorana može se naručiti i online uz dostavu na kućni prag. Pingvin se

Sastojci: - lepinja - luk - ajvar - juneći ćevapi - goveđi temeljac

predstavlja riječima: - Svježina, kvaliteta i okus tri su izvrsne karakteristike koje nas razlikuju od ostalih restorana u gradu. Za vas smo pripremili jedinstveni jelovnik koji uključuje mnoštvo ukusnih jela, pripremljenih od visokokvalitetnih proizvoda domaćih dobavljača.

Sva jela pripremamo sami, od početka do kraja, po našim provjerenim receptima.

Oslanjamo se samo na svježe i kvalitetne proizvode.

Za našu standardnu rubriku “Međimurska kuharica” kuharica Karin Rohaček predlaže brzo jelo koje će ugoditi svim ukućanima, ili iznenadnim gostima.

Ivan Marđetko s gulašem od svinjskih nogica s gljivama meljac od luka i svinjskih nogica koje se kuhaju cijele, pa se kasnije kosti povade (temeljac se kuha četiri-pet sati). Idući dan, kada se temeljac ohladi, to se otkošti i onda se dalje kuha gljivarski gulaš u loncu gdje smo stavili najprije luk, zatim temeljac, gljive, bijelo vino i začine. (rr)

Sastojci: - gljive (vitezovka, kovrčasta kokica i prosenjak) - svinjske nogice - bijelo vino - luk - začini (sol, papar)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA Kuharica Karin Rohaček

Na vrući roštilj stavimo juneće posebno začinjene ćevape i pečemo do željene mekoće mesa i dok se ne stvori lijepa korica. Lepinju premažemo goveđim temeljcem i stavimo na tavu za roštilj da se �ino prepeče. U međuvremenu narežemo luk, pripremimo ajvar (imamo li domaći, to bi bio “pun pogodak”) i sve zajedno dok je još toplo serviramo na tanjuru. Dobar tek vam želi Karin Rohaček i ostali djelatnici bistroa Pingvin!

Brioši Vino tjedna

Vino obitelji Brkić

Ana Bartulović

Ana Bartulović iz čakovečkog restorana Pingvin preporučuje uz lepinju i ćevape servirati bijelo vino. Odabrala je vino koje proizvodi obitelj Brkić.

Riječ je o svježem bijelom vinu koje će ugoditi svim nepcima i lijepo se

sljubiti s okusima svježe pečenih ćevapa i lepinje.

Uživajte u ovom vinu i svim vinima koja će biti servirana u danima Martinja, blagdana sv. Martina koji će se obilježavati ovog vikenda. Živjeli svi! (rr, zv)

Priprema: Kvasac razmrvite, dodajte malo šećera, brašno i mlake vode, pa ga ostavite na toplom mjestu 10-ak minuta. Brašnu dodajte ulje, šećer, vanilin-šećer, malo soli i lagano istučena jaja. Sve zajedno promiješajte i dodajte vlasac. Dodavanjem toplog mlijeka izradite glatko tijesto i ostavite neka se diže 15-20 minuta.

Nakon toga tijesto premijesite, razdijelite na jednake dijelove i svaki oblikujte u valjak.

Zarežite tri kraka pa ispletite male pletenice čije krajeve podvijte kako biste dobili okrugli oblik. Stavite ih u nauljeni lim neka se dižu 10 minuta.

Premažite ih jajem i pecite na 200 stupnjeva oko 20 minuta.

Sastojci: - 40 g svježeg kvasca - 500 g brašna za dizana �jesta Čakovečki mlinovi - 100 ml ulja - 50 g šećera - 1 vanilin-šećer - 2 jaja - sol - 100-200 ml mlijeka

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 61 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

EMILIJA BERMANEC iz Preloga

Noćne rolice u obitelji žive već više od 60 godina

Noćne rolice dobile su svoje ime po tome što se tijesto zamijesi navečer, a kiflice “odmaraju” cijelu noć Piše: Aleksandra Sklepić

Noćne rolice naziv su za jednostavan, ali zanimljiv starinski kolač za koji je recept s nama podijelila Emilija Bermanec (65) iz Preloga.

Rolice su bile sastavni dio njena djetinjstva, a još ih i danas rado priprema prema receptu svoje mame Margarete Fileš.

- Recept za noćne rolice u našoj je obitelji već više od šezdeset godina, ispričala nam je Emilija.

Moja mama donijela ga je iz Mađarske od svoje sestre i od tada ga sve generacije u obitelji rado pripremaju. One

spadaju u kolače koji dugo stoje, pa su idealne za blagdane, proščenja, sajmove i slično, kad se peče puno različitih vrsta kolača.

Noćne rolice dobile su svoje ime po tome što se tijesto zamijesi navečer, a ki�lice “odmaraju” cijelu noć. Zbog toga su tako prhke i ukusne.

U izvornom receptu mogu se puniti orasima ili pekmezom, ali u praksi se pokazalo da pekmez ponekad izađe iz rolica prilikom pečenja, pa se Emilija radije drži oraha. Najbolje su, doznali smo, kad se u njih stavlja putar, jer se u vrijeme

Noćne rolice Sastojci : - 40 dag brašna - 25 dag putra ili margarina - 2 žlice octa - 5 žlica vode - 25-30 dag mljevenih oraha - malo šećera za nadjev - malo mlijeka za nadjev Priprema noćnih rolica: Brašno dobro izmiješati s putrom ili margarinom, dodati ocat i vodu.

Zamijesiti navečer i ostaviti da stoji do jutra. Ujutro ra-

zvaljati na tanke “krpice” i �ilati nadjevom od oraha ili marmeladom.

Krpice od tijesta narolati da se dobiju rolice. Peći na 180 stupnjeva nekoliko minuta.

Ohlađene rolice uvaljati u šećer u prahu.

Nadjev od oraha priprema se tako da se mljeveni orasi preliju s malo vrućeg mlijeka u koji je dodan šećer.

Emilija s rolicama po maminom receptu

naših baka upotrebljavao domaći putar koji je svaka kuća imala.

Emilija je umirovljenica, a radila je u trikotaži u Prelogu. Slobodno vrijeme najradije provodi sa svojom djecom Ivanom, Miroslavom i Emanuelom, a posebno s četvero unuka, Vita (9), Jan (1,5), Neo (6) i Ian (3).

Unucima baka ispunjava sve želje, kuha po narudžbi, za svakog člana ono što najviše voli. Vita najviše voli gibanicu s tikvom i makom, a Neo svako malo naručuje

krafne. Emilija je aktivna članica Udruge žena Priločko srce iz Preloga.

Udruga broji dvadesetak žena koje su aktivne u humanitarnom radu na raznim tematskim okupljanjima, kao što je Dan katruža, Advent, Uskrsni sajam, Dani svijeća i Dan žena.

Tu prodaju proizvode koje same izrađuju, cvijeće, ukrase, a šivaju i pregače i torbe od materijala koje im je u više navrata donirao Čateks. Sredstva tako prikupljena doniraju školi, bolnici

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

i u raznim situacijama kada je nekome potrebna pomoć.

Rad u udruzi Emiliju ispunjava pozitivnim osjećajima te se rado odaziva na sve aktivnosti.

Za svoju pak obitelj najradije odvaja vrijeme jer uživa u njihovu društvu.

U njenu dvorištu prepunom cvijeća čija je velika obožavateljica, dani u dobrom društvu lijepo prolaze, a povremena priprema zajedničkog ručka za cijelu obitelj još ih više obogaćuje i ispunjava.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 14. studenoga do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 17. studenoga. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Ovotjedna dobitnica: Marija Dokleja iz Čakovca

br. 1469 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 14. studenoga 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 17. studenoga 2023.

62 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Za vas i prema vama će postojati dobre okolnosti kada se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Neki će zajedno putovati. Iz visina ćete se tijekom ovog tjedna polako spuštati na zemlju.

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti.

Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Kako tjedan bude prolazio, postojat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljeni kao kod vas ovih dana. Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi. Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih financijskih mogućnosti.

Sad vam se ljubav čini daleko, ali vam drugi sadržaji iz vašeg života daju snage da izdržite samoću i distancu u osobnim odnosima. Tako će biti cijeli ovaj tjedan. Na radnom mjestu svako ćete malo pokazivati borbeni stav, pa nećete biti ugodni kolegama. Pokušajte na sve gledati mirnije.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Razmišljat ćete i dakako analizirati što nedostaje u vašem privatnom životu. Imat ćete potrebu za povlačenjem, a vaše ljubavno raspoloženje bit će klimavo. Smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja i postati pravi realist. Slušajte druge više nego sami sebe.

RAK (22.6. - 22.7.)

Vaši poznanici ili susjedi pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite njihove pozive i budite otvoreni za ljubav.

Oni u vezama bit će opušteni i bezbrižni. Nećete zapostaviti nijedan detalj. Vaša preciznost bit će pohvaljena.

Malo je vjerojatno da ćete postići ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte boriti s nečim što nema smisla. Razlučite tko je tko, ali ne reagirajte pod svaku cijenu.

Dobro ćete kormilariti sa zahtjevnim temama. U financijskom smislu trebali biste ostvariti dobre rezultate. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Većinu idućih dana vi ćete biti sretni i zadovoljni. Nekima će se činiti kao da imaju krila. S voljenom osobom bit će spremni dijeliti ama baš sve. Male brige bit će zanemarive. Oni koji su još sami neka izlaze što češće mogu.

Sve će se više ljudi skupljati oko vas. Jednostavno će voljeti biti u vašem društvu, ali će vas katkada i kritizirati.

Ako već jeste u vezi, više ćete vremena provoditi s ekipom poznanika i partnerom nego sami s partnerom. Nađite sredinu. Intenzivirat će se suradnja sa šefovima ili onima koji upravljaju u firmi u kojoj radite.

Bit ćete spremni na mnoge ljubavne pustolovine. Oni koji već jesu u duljim vezama izlazit će na vrlo atraktivna mjesta. Pred vama su novi veliki izazovi. Nezgoda je u tome što su neminovno povezani sa suradnjom i uvažavanjem drugih, pa i onih s kojim se ne slažete uvijek.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Nezainteresiranost ili frustracije sve će više pratiti vaš ljubavni život. Važno je da se s tim nosite strpljivo i da imate na pameti da je sve prolaznog karaktera. Zato svoju vezu čuvajte te mirom i tolerancijom održavajte status quo.

Ako vam se učini da je pred vama dug put, prihvatite to s veseljem.

JARAC (22.12. - 20.1.)

RIBE (20.2. - 20.3.)

Atrakcije na koje ćete svaki dan nailaziti budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke. Imat ćete toliko motivacije da biste mogli pretjerati s tulumima.

Nemojte zbog svega zapostaviti svoje dužnosti iz drugih područja života. Hvatat će vas nervoza kad će trebati surađivati s drugima.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1468

10. studenoga 2023.

Svečani ručak grofa Feštetića Maša Hrustek Sobočan, dipl. pov. umj., ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec

U

Muzeju Međimurja pohranjujemo vrijedni primjerak pozivnice na svečani ručak kod grofa Eugena Feštetića, koji se održao 4. rujna 1887. Pozivnica je naslovljena na Alojzija Prusca (Pruszak Alajos), čakovečkog suca i tadašnjeg (grado)načelnika. Pozivnica je tiskana na većem komadu pravokutnog kartona, čiji je gornji dio ispunjen vlastoručno, krasopisom crnom tintom. Donji dio sadrži naputak o obveznom dress codu koji kaže da će „gospodin Mađar odjenuti svečano odijelo – frak, a vojnik uniformu“ (prijevod s mađarskog jezika).

Također se napominje da je zabranjeno nedolično se odjenuti. U napomeni stoji i da tko je spriječen doći, obavezan je dojaviti službeno opravdanje kod upravitelja. Ime grofa Feštetića nije doslovno navedeno, već kao mjesto stoji navod „kod grofa u Kaštelu“. Jedini grof u to doba na području Međimurja bio je Feštetić, i to Eugen koji 1883. godine, nakon smrti oca, nasljeđuje čakovečko vlastelinstvo, a neogotički kaštel u Pribislavcu, sagrađen 1870. godine, bio je njegova rezidencija. Uz pozivnicu za svečanu večeru sačuvane su i dvije kartice, svečanijeg izgleda, nebeski svijetloplave boje i obrubljene zlatom. Kartice su također ispunjene rukopisnim kratkim tekstom u crnoj tinti.

Na jednoj stoji ime i funkcija Alojzija Prusca (Prusatz Alajos) i služi kao kartica za raspored sjedenja na postavljenom svečanom stolu, dok je na drugoj, također uz ime Alojzija Prusca, izražena dobrodošlica i navedeno je točno mjesto sjedenja za stolom: „stol nalijevo, pored gospodina zapovjednika“(prijevod s mađarskog jezika). Ova kartica s uputama davala se uzvaniku kod dolaska. Natpisi na karticama pisani su mađarskim jezikom.

O pravilnom odabiru uzvanika velikim je dijelom ovisio uspjeh svečanog ručka ili večere.

Goste oko stola trebalo je poredati tako da između svake gospođe dođe po jedan muškarac, da brat i sestra ili muž i žena nikada ne sjede zajedno, da nasuprot žene sjedi muškarac i obratno. Za posluživanje gospođa zadužena su bila gospoda koja sjede do njih. Djeci nije bilo mjesto na svečanim večerama i ručcima, a ako su bila prisutna, jela su za zasebnim stolom ili čak u zasebnoj sobi.

Kod jela su bile česte zdravice, a dužnost domaćina je bila da prvi nazdravi. Pilo se za domovinu, za krasni spol i za prijateljstvo. Domaćini su pazili da su svi uključeni u razgovor i da se nađe tema zanimljiva

Pozivnica grofa Feštetića na svečani ručak, na ime Alojzija Prusca za svakog. Svečani ručak ili večera obično su trajali tri do četiri sata.

Blagovaonica je bila najljepše uređena prostorija u kući s namještajem često uvoženim iz Austrije ili Njemačke izvedenim u nekom od historicističkih neostilova od kojih je bio najpoznatiji alt deutsch ili njemačka neorenesansa. Ove reprezentativne prostorije simbolički su odražavale obiteljski status i bile dopunjene predmetima koji su im davali dodatnu osobnu vrijednost: portretima predaka, slikama, ogledalima i obiteljskim posuđem i srebrninom s ugraviranim monogramima.

Grof Eugen Feštetić imao je vlastitu stolarsku radionicu u kojoj se izrađivao namještaj. U grofovskoj stolarskoj radionici radio je između ostalih i János Schulteisz, otac kipara i prvog direktora Muzeja Međimurja Aleksandra Schulteissa. U fundusu Muzeja nalazi se originalna salonska garnitura izrađena u Feštetićevoj radionici. Majstor stolar koji ju je izradio bio je Ištvan Cajzek. Garnitura se sastoji od stola, 4 stolice, ormara i manjeg stolića za posluživanje.

Rađena je u drugoj polovini 19. stoljeća u neobaroknom stilu, od punog hrastovog drva i u potpunosti prati suvremene stilske tendencije zadnje četvrtine 19. stoljeća. Što se tiče izbora hrane, srednjoeuropska kuhinja druge polovine 19. stoljeća preuzimala je utjecaje bečkih i budimpeštanskih specijaliteta. Nabavljale su se aktualne kuharice na njemačkom ili mađarskom jeziku, što je rezultiralo obiljem germanizama u kulinarskom rječniku i nepostojanjem hrvatske terminologije u 19. stoljeću. S obzirom na to da je obližnji Graz bio snažni tiskarski centar, njemačke kuharice, recepti i jelovnici ušli su vrlo rano u građanske domove ovog područja. Tijekom 19. stoljeća u opticaju je bila Peštanska

kuharica koju je 1844. sastavila Josephine von St. Hilaire, sa zbirkom od 821 recepta.

Prva tiskana hrvatska kuharica, Nova Zagrebačka kuharica, autorice Marije Kumičić, izdana je 1888. godine i uvodi hrvatsku terminologiju. U receptima spomenutih kuharica nailazimo na, za današnje pojmove, vrlo ekstravagantna jela, poput juhe ili ragua od kornjače, račje kobasice, but našpikan srdelicama, pogače od guščjih jetara, jegulje s limunovim sokom, kuhanih puževa s kućicom, pečenja od sive čaplje, tetrijeba ili divljih goluba, prženo kravlje vime, Eingemacht od telećih žlijezda, drhtalica od tune ili punča, sir od dunje i sličnih, nama danas neobičnih recepata. Od bezalkoholnih pića u najširoj upotrebi bila je soda voda koja bi se pod pritiskom obogaćivala ugljikovim dioksidom. Pakirala se u sifonske boce od stakla s metalnim mehanizmom koji je imao ručicu za potisak. Soda se proizvodila u manjim radionicama – sodarama. U Čakovcu su djelovala tri pogona za proizvodnju sode – sodare obitelji Pethö, Buday i Zelenko. Uz dodatak ekstrakata i šećera sodari su proizvodili i osvježavajuća slatka pića koja bi se zatvarala u bočice s pivskim preklopnim čepom.

Soda se upotrebljavala za razrjeđivanje vina u špricer, a često i kao ljekovito piće u borbi protiv želučanih tegoba. Zanimljiva je činjenica da se kemijski čista soda voda prodavala u ljekarnama pa je tako već i na samoj ambalaži, na prekrasnim plavim reljefno obrađenim bocama, utisnut natpis na mađarskom jeziku: gyogyszertar a Magyar koronához Csaktornyan szikvíz, što bi u hrvatskom prijevodu značilo: kemijski čista soda voda čakovečke ljekarne pod mađarskom krunom kao što je vidljivo na dva primjera koja se čuvaju u fundusu Muzeja Međimurja. U svečanim prigodama konzumiralo se vi-

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: 8 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota i nedjelja: 10 – 14 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren. no. U specijalnim prigodama i uz slavlje služio se pjenušac.

U desetljeću između 1904. i 1914. godine u Čakovcu djeluje tvornica šampanjca Strahija i kompanjoni, koja je proizvodila pjenušac imena Animo sec. Pjenušac se proizvodio po francuskoj metodi od vina proizvedenih u gornjem Međimurju. U salonima nakon objeda služili su se likeri. Likeri su alkoholna pića obogaćena okusom voća, trava, začina ili bilja, većinom slatki i s visokim postotkom alkohola. Servirali su se u malim količinama u za to predviđene čašice za likere, s malom zapremninom. Osim likera pio se konjak, rum i rakija o čemu svjedoči proizvodnja navedenih pića u čakovečkoj tvornici likera Hochsinger i sinovi, osnovanoj 1886. godine. Vjerujemo da ovakvi domjenci nisu bili rijetkost u tadašnjem društvu. Čakovec se pod kraj 19. stoljeća profilirao kao upravno, kulturno i gospodarsko središte Međimurja, intenzivno se razvijao i proživljavao svoje doba gospodarskog procvata, u skladu s kojim se i život srednje klase promijenio na bolje te su se mogli pratiti europski suvremeni trendovi.

10. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Tmurnije i prohladno VREMENSKA SLIKA: Završetak listopada i početak studenog donijeli su nam puno sunca, iznadprosječnu toplinu, povremene nalete kiše ili proljetnih pljuskova, ali i puno vjetra. Sve to uz visoke vodostaje. I ovaj tjedan nastavlja promjenjivo s rela�vno visokim temperaturama za datum. S petkom dolazi tmurnije i prohladno

vrijeme s povremenom kišom.

Najviše kiše u petak, za vikend će polako presta�, ali će nam osta� vlažno vrijeme uz puno oblaka. Temperatura zraka će se postupno snizi�, ali još nije na vidiku neka ozbiljnija hladnoća s minusima. Opširnije o prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak oblačnije

i svježije vrijeme. Povremeno će bi� kiše i pljuskova, prava kasna jesen. Uz takvo vrijeme temperatura će bi� većinom od 8 do 12 Celzijevih stupnjeva.

Za vikend i dalje svježe vrijeme uz dosta oblaka. U subotu pretežno oblačno, još ponegdje uz malo kiše, a ujutro može bi� i magle. Temperatura zraka bi

cijeli dan mogla bi� između 5 i 10 Celzijevih stupnjeva.

U nedjelju bi trebalo bi� većinom suho, ali je moguća jutarnja magla koja se mjes�mice može i dulje zadrža�. Sredinom dana i poslijepodne možda bude i malo sunca, iako bi se magla i niski oblaci mogli zadrža� veći dio dana. Početkom novog tjedna

Sunce na Martinje najavljuje oštru zimu nastavlja se mirno vrijeme. To znači da postoji velika mogućnost za maglu i niske oblake koji se mogu zadrža� veći dio dana ili čak i cijeli dan. Sunca će bi� malo ili nimalo. Ali čini se da ponedjeljak i utorak prolaze većim dijelom bez kiše, moguće je samo malo kišice ili rosulje uz maglu. Temperatura zraka ostaje kasnojesenja, noću i ujutro blizu nule uz mogućnost za slab mraz, a dnevna između 6 i 11 Celzijevih stupnjeva, ovisno o pojavi sunca. Oko srijede i četvrtka moguća je južina, ali

IZLAZI 11.11. u 06:48 h 16.11. u 06:55 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 11.11. u 16:25 h 16.11. u 16:19 h

je pitanje koliko ćemo ju osje�� u nizinama.

Na kraju podsjećamo da je dobro redovito pra�� prognozu na Twi�eru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kris�jan Božarov 8. 11.

2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 10.-13. studenoga 2013. ciklona Teodor donijela orkanski vjetar, na Medvednici srušeno 10 tisuća stabala • 12. i 13. studenog 1993. obilan snijeg u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

• 14. studenog 2004. olujna ciklona zahvatila Hrvatsku uz velike štete na Jadranu

VICOTEKA Kod doktora

Ode pijanac doktoru na pregled i uđe u ordinaciju.

- Ne mogu te pregledati zbog velike količine alkohola u organizmu! – kaže doktor.

Na to će pijanac: - Dobro, doktore, doći ću kad se otrijeznite.

Pusti otok

Golemi kruzer prolazi pokraj malog otoka usred Tihog oceana. Svi putnici s broda vide na otoku čovjeka duge kose i brade kako skače, urla i maše iz sve snage.

– Tko je onaj na otoku? – upita kapetana jedan od putnika.

– Ne znam – kaže kapetan – ali svake godine kad prolazimo, on totalno podivlja.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Nada Mance

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA!

Kak itak se nevole (gripa, korona, kuga…) najdejo Međimorje naše malo?

Ojer i po grobjima dela reda Pozna se kaj so se ovo leto, očem reči, za ovoletošje Se Svece cvetje, lampaši, buketi kupuvali v ojerima. Istina Božek cene so bile dosti menše nek lani sam kaj smo mi v žepima meli čuda meje ojerov nek lani kuni. A to kuliko imamo ojerov po žepima ili pak buksama vidlo se po grobjima i grobima naše rodbine i naših pajdašov. Nebre nišči reči da smo šparali na jimi, ne, ali smo meje sega donesli na grobja.

Meje je bilo cvetja, menši so bili buketi, a i meje lampašov je svetilo. A to kaj lampaši krajše svetijo to nas �kajuvlejo ovi šteri jiv delajo, šteri nam jiv prodavlejo.

Poglednite, prosim vas lepo, ojeri so naprajli to kaj ga meje lampašov svetilo, a ovi šteri delajo lampaše so japrajli to kaj so ne preveč dugo svetili. Em so zdigli cene lampašima, em so nalijali meje petrolina.

Fkajuvlejo nas de što ftegne, a mi si moremo zbirati ne je li bodemo kupili lampaše nego kuliko bodemo kupili. Ovo leto se vidlo da smo si mi ne znali reda dati, ali dok so došli ojeri mam so nas navčili reda. Dok je čovek bogec, kak smo ve mi, napriliko, unda ne kupuvlemo lampaše kuliko bi šteli neg kuliko penez imamo.

Kam se ide dok čovek hmerje?

Dok smo več na grobjo da nekaj rečemo kaj bo z nami dok jenoga dneva odidemo z ovoga beloga sveta k dragomo Božeko na račun?

Moremo zi zbirati, ak nas bodo posluhnuli oni šteri bodo ostali posle nas, je li nas bodo zakopali v grob vu raki ili pak nas bodo skurili v Zagrebo? A z pepelom morejo naprajti ono kaj bodemo deci ili pak rodbini mi rekli ili pak bodo z pepelom naprajli kaj so si oni namislil, očem reči, pregruntali.

Verjem da ste čuli ili pak prečitali vu ovim našim novinama da dok čovek hmerje i dok čoveka skurijo nikoga ne brige kaj bode rodbina naprajla z pepelom. Očem reči,

pepela morejo restepsti kam god očejo, morejo po zemli, sinokoši ili pak po vodi. Morejo ga restepsti po vrčako ili pak po goricaj ili pak na vrto v zemljo zakopati.

To kam bodete vi deli pepela več nikoga preveč ne sekera i to je sam vaša briga. Ali ak rodbina oče pokojnomo vužgati svečo za Se Svece, a pepel je doma ili pak vu vrčako unda more dojti do svaje, ali ne velike jerbo se denešji ljudi slabo brigajo za svoje mrtve ne kaj bi se brigali za ljucke.

Pred par let je sosedo hmrla žena i on jo je dal skuriti, a kak je bila korona več se je ne nišči brigal kaj je sosed napravil z pepelom i da je urno odnesel na grobje. No, neje čuda cajta minulo i sosed je odišel k Božeko na račun. I on si je zaželel kaj i jega skurijo. I skurili so ga. Dok so deca čakala kaj dojde pepel Zagreba pospravljali so hižo i v japekovom kasleko so našli maminoga pepela tak da so unda meli dva sprevode najempot.

Kak bi rekel moj pajdaš �iškal: se je bilo po zakono!

Pak je došlo do svaje: Što bode itak išel vu Vukovar?

Dok dojde november, mesec v šteromo so četniki 1991. leta pokorili Vukovara; nekaj branitelov potukli (bolnica, Ovčara, Mitnica, Semišče, Velecomerc…), a ostale so otpelali v logore, dojde do svaje što bode došel vu Vukovar, što bode se poklonil i zafalili poginulim branitelima, što bode vodil kolono sječanja, što bode…? Ovo leto je gracki načelnik Vukovara Ivek Penava napravil plakata z šterim pozivle se šteri kanijo dojti vu Vukovar nek dojdo jerbo ima mesta za se, a i sobota je a k tomo državni svetek. Se je bilo vredo dok so ne plakati došli na svetlo dneva i unda so počele svaje. Jeni so bili za plakat (desni), a drugi so bili protiv plakata (levi i antifašisti). Nejveč špotanciji je Ivek doživel jerbo je odedil kaj bodo HOS-ovci vodili kolono sječanja i kaj je na plakato napisal Vukovar i to z slovom U. Hosovci još prešli jerbo ak so bili vu Vukovaro 1991. leta unda morejo biti i denes. Ali, čim se spomene slovo U mam so

na dnevnomo redo ustaše, a z ustašama dojde na dnevni red i Jasenovac i unda je ne nikaj čudno kaj je došlo do svaje. Pobunil se je protiv slova U i Milči Pupovac pak si nekaj gruntam kak bi itak on napisal Vukovar bez slova U? Još nekaj, ak je slovo U tak velika nevola za Lepo našo zakaj si Milči Pupovac na premeni prezime i to tak kaj mesto slova U dene nekše drugo slovo, nekšega drugoga samoglasnika?

Teca Franca je mam rekla kak bi se Milči mogel prezivati Pipavac ili pak Pepavac pak unda mortik ne bode mel problema i ne bode po noči senjal slovo U i ustaše.

Toplo se nadjam da bodemo tuliko spametni kaj bodemo ipak, kakši god plakat bil, došli vu Vukovar i zafalili branitelima šteri so vu Vukovaro postajli fondoša slobodnoj i neovisnoj Lepoj našoj vu šteroj se mi, ovak ili pak onak, gavalerimo.

Pajceki so ipak došli na svoje!

Kak se je tua afrička kuga pojavila i prinas v Lepoj Našoj mali selski birovi so prebobjali, očem reči, dalo se na znanje, kak bi to rekli, urbi et orbi, da se smejo klati sam pajceki šteri ne cvilijo jerbo so se svije dobile kugo, a betežni pajceki se nesmejo klati.

Tak je bilo prve dneve, ali se je posle zazvedilo da pajceki šteri cvilijo so zdravi i oni bi se mogli ponucati v kuhjama, očem reči, za stolom.

Stručnjaki za svije i pajceke (kaj odojke ne bodem spominjal) so se seli za stol i čim je nešči donesel litro slive i sakomo koršmito frakleca dal mam so se nekaj spametno dospomenuli, a to je da se zdravi pajceki smejo klati, a zdravi so oni šteri cvilijo kaj bi rekli ak vam pajceki počnejo cviliti čim noža spazijo vu vašim rokama unda so zdravi i smejo se jesti ili pak metati v tiblico.

Nekaj mi je teca Franca rekla, ali sam ne uspel zazvediti što joj je to pošepetnol da so afričko kugo donesli ovi naši šverceri dece iz Zambije ili pak Konga, ali je kugi malo duže trebalo kaj se aklimatitera tu na hataro Lepe naše.

Vladimir Pahek postao revolucionar Vid Gašparić Vladimir Pahek iz Goričana imao je glavnu riječ u dramskom prikazu autorice Kristine Štebih i redatelja Dejana Buvača u kojem je sudjelovalo 80-ak članova KUD-a Goričan.

- Član je KUD-a 15-ak godina, podijeli smo uloge i silom prilike meni je pripala glavna uloga. Glumio sam Vida Gašparića koji je bio prvi vođa revolucije koji je sa svojim prijateljima stradao u pobuni, rekao nam je Vladimir Pahek. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr