Međimurske novine 1470

Godina XXVII. Broj 1470

6.854

Čakovec, PETAK, 17. studenoga 2023.

Cijena 1,50 eur / 11,30 kn

prekršaja snimile su prometne nadzorne kamere

TEMA BROJA NADZORNE KAMERE

POČELE PRIJAVE na str. 42-43 naše nagradne natječaje

Biramo najbolje božićne kolače i Biramo najljepši božićni ukras Žvorc i Munđar razdijelili građevinu i metal

str. 3

PROMJENE u Međimurje PMP-u

U Vratišincu poskupili i smrt

str. 12

str. 4-5

OPĆINSKO vijeće

MEĐIMURJE JE HRVATSKI REKORDER po broju nadzornih kamera u prometu

Vesele vozačice rastući su trend u prekršajima ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

Posebni prilog

Napravite koline iako nemate svinju str. 60

2

Aktualno

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FOTO tjedna

ANKETA POD VUROM

Kako je Martinje skoro postalo Coca-colinje?

Prošli je tjedan bio u znaku Coca-Coline afere. Do bolovanja u jednom gutljaju, postalo je novi izazov. Poslije subotnjeg izlaska, povod za odlazak na hitni prijem obično je lom ili alkohol. No dovoljna je i bočica vode Romerquelle. Sve je počelo u subotu navečer. Javnost pak je to saznala u ponedjeljak navečer od liječnika.

Coca-Cola je obavijestila o tome tek u utorak popodne. Kako je tjedan odmicao, prijavljenih je slučajeva bilo

sve više. Mnogi se slažu da je ministar Beroš u cijeloj aferi rekao i prvu pametnu.

Pijte običnu vodu, a ne Coca-Colu. Čitajući komentare na društvenim mrežama, vidimo da građani baš i ne vjeruju rezultatima analize.

Uzorci su bili gotovo savršeni. Kao heroj tjedna uletjelo je Martinje, pa smo zaboravili na Coca-colinje. Što Međimurci misle o aferi, pročitajte u ovotjednoj anketi. (Paulina Topolko, foto: Zlatko Vrzan)

Robert Dunjko, Štrukovec – Ne vjerujem ničemu u ovoj državi pa ni rezulta�ma analize.

Nemam razloga za vjerova�.

Ne pijem gazirana pića, ni sokove, ni mineralnu vodu.

Pijem samo običnu vodu, to je i onako najzdravije.

Radovan Perša, Čakovec – Čuo sam što je bilo, no ne znam neke detalje, nema ničeg pametnog tu. Inače ne pijem gazirana pića. Ne vjerujem da je baš samo jedna bočica bila s greškom, odnosno s onim ostacima sredstva za pranje.

Drago Jurović, Čakovec – Pa vjerujem rezulta�ma analize.

Ne pijem i ne kupujem gazirana pića. Nitko od mojih ne kupuje to. Moguće je da ima više takvih slučajeva, bilo je i ranije ove godine. Ali to bi bila neka kemikalija. Moglo bi utjeca� na prodaju.

Draga Hlapčić, Čakovec – Ja uopće ne pijem coca-colu.

Mislim da nije to namjerno napravljeno da bi oni sad išli trova� ljude. Dogodio se je propust pri pranju. Vjerojatno će sad to bolje pazi� koliko stavljaju tog sredstva. Može bi� i to da će utjeca� na prodaju.

Matea Medlobi, Čakovec – Ne pijem coca-colu ni ništa slično.

Radim u dućanu pa vidim da to već utječe na njihovu prodaju. Kupuje se sve osim �h spornih. Prvo smo sve skidali s polica, pa opet vraćali, ali ljudi su sad na oprezu.

Chriztel popevkom naježila cijelu Hrvatsku!

O dvanaestogodišnjoj Chriztel Renae Aceveda iz Svetog Martina na Muri već smo pisali, a ovog tjedna postala je poznata i cijeloj

Hrvatskoj nakon gostovanja u Supertalentu gdje se predstavila u međimurskoj narodnoj nošnji s pjesmom Dej mi, Bože, joči sokolove.

Iako je porijeklom s Filipina i međimurski joj nije materinski jezik, njezina izvedba bila je puna emocija te je

PRELOŠKI HDZ rezimirao je rezultate izbora za VMO

Kolarek tvrdi da nije izgubio izbore u Prelogu

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

– Najviše glasova ukupno je dobila koalicija HDZ-HSS i to 792 glasa ispred Nezavisne platforme Sjever koja je dobila 789 glasa te SDP-a 231 glas, osvrnuo se na izbore u Prelogu Ljubomir Kolarek potvrdivši time da je njihova koalicija izborni pobjednik. Štoviše, osvojili su 60 glasova više nego na prijašnjim izborima.

Iako iskusni političar, između ostaloga i sa saborskim mandatom, Kolarek je očito zaboravio da se broj osvojenih glasova pretvara u mandate, odnosno vijećnička mjesta te da se tek onda vidi tko je gdje. A mandati pokazuju da je koalicija HDZ-HSS osvojila tek 24 od mogućih 52 mandata, dakle čak nema ni polovicu. Koalicija je inače u svim naseljima do sada imala svog

predsjednika/ -cu, dakle imala je apsolutnu vlast.

Pobjeda!

Pohvaliti se da su osvojili 60 glasova više u odnosnu na vrijeme od prije 4 godine, također nije za pohvalu.

Naime, izašlo je gotovo duplo više birača i onda dobiti samo 60 glasova.

Pobjeda!

U najvećem mjesnom odboru, Odboru Prelog, Kolarekovu rodnom mjestu, mandati su izjednačeni i “političke igre” donijet će pobjednika.

Je li to pobjeda?!

Uz sve manevre kako bi doveo vodu na svoj mlin i uvjerio sve oko sebe u pobjedu HDZ-a, nije mogao ne spomenuti svog prethodnika, Dragutina Glavinu. Postavlja se pitanje što mu kod bivšeg gradonačelnika smeta. Podsjećanje na njegove rezultate ra-

Ljubomir Kolarek, predsjednik GO HDZ-a ne sumnja u pobjedu svoje stranke ne sumnja u pobjedu svoje stranke da i hvale za njegovu uspjehu vladavinu ili to što je sve bliže Matiji Posavcu, odnosno jednom je nogom već u njegovoj stranci premda Glavina to opovrgava.

Pobjeda!

Svima pak koji sumnjaju u jačinu liste HDZ-HSS poručuje: Idemo dalje!

dirnula srca svih gledatelja, a posebno onih koji su ponosni na svoj međimurski identitet. (sh, foto: Nova TV)

OBILJEŽAVANJE 18. studenoga

Prisjećamo se Vukovara i Škabrnje Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, koji se obilježavaju 18. studenog, i ove godine će prigodnim programima biti obilježeni u Murskom Središću, Prelogu i Čakovcu, kao i u ostalim manjim mjestima u Međimurju.

Mursko Središće započet će obilježavanje u petak, 17. studenog, u 17 sati svetom misom u crkvi Marije Kraljice i sv. Ladislava, a po završetku svete mise formirat će se kolona od crkve prema Trgu braće Radića gdje će se ispred spomenika poginulim brani-

teljima Piramida položiti vijenac i zapaliti svijeće.

Istog dana i Čakovec će se prisjetiti svih stradalih s početkom u 17:30 na igralištu NK-a Sloga Čakovec, potom svetom misom u crkvi svetog Antuna Padovanskog Čakovec u 18 sati. Iz čakovečkog Juga krenut će kolona sjećanja prema Vukovarskoj ulici.

U Prelogu će se obilježiti u petak u 17 sati.

Obilježavanje će se održati ispred spomenika Domovinskom ratu u Prelogu najprije paljenjem svijeća, a drugog dana položit će se cvijeće i upaliti svijeće ispred spomenika Domovinskom ratu u Prelogu. (sh)

17. studenoga 2023.

UZ 18. STUDENOGA, Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i stradanja Škabrnje

Najveća bitka trajala je 87 dana Bitka za Vukovar započela je 24., a neki tvrde i 25. kolovoza 1991. godine, od kada započinju stalno granatiranje i zračni napadi na grad, a završila 18. studenog, a prema nekim izvorima 20. studenog 1991. godine predajom zadnjih branitelja. Bitka za Vukovar bila je najduža i najkrvavija bitka Domovinskog rata, od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku.

Procjene CIA-e i američkih analitičara govorile su da će Hrvatska pasti za dva tjedna, s obzirom na snagu JNA, koja je u to vrijeme �igurirala kao treća sila u Europi. Tijek događaja bio je potpuno drugačiji od zamisli vojnih planera iz Beograda. Slabo naoružane hrabre branitelje Vukovara pomognute snagama policije, agresor nije mogao savladati tri mjeseca, točnije 87 dana, što je dalo vremena Hrvatskoj da se naoruža i pripremi za dugotrajni rat i konsolidira obranu. Jedna od strateških odluka koja je promijenila tijek rata u to vrijeme bila je odluka predsjednika Franje Tuđmana da se krene u blokadu vojarni JNA 13. rujna 1991. godine, a presudni momenat bila je predaja snaga varaždinskog 32. korpusa JNA.

Odnos snaga deset na jednoga

šire područje Vukovara, odnosno vukovarsko bojište branila su ukupno 4823 branitelja. Do studenog taj se broj povećavao, no nikad nije bio veći od 6700 branitelja. Sam grad Vukovar branilo je od 1800 do 2000 branitelja. Na dan 14. rujna 1991., obrana samog grada Vukovara nije imala nijedan tenk ni oklopni transporter, osim 30 topova manjeg kalibra i 12 topova kalibra preko 100 milimetara te 63 minobacača, uz oskudicu u municiji. U gradu je ostalo oko 15.000 civila, od toga 3500 djece. Oslobođenjem sjevera Hrvatske i padom 32. varaždinskog korpusa JNA, kao i drugih dijelova Hrvatske, u Vukovar je postupno stiglo nešto topova i tenkova. Ukupno je do studenog obrana imala 26 tenkova i transportera, 52 topa kalibra do sto milimetara, 32 topa preko 100 milimetara, jedan VBR i 68 minobacača. Snage neprijatelja, JNA i Teritorijalne obrane u napadu, tog istog dana, 14. rujna 1991. godine, iznosile su ukupno 57.154 pripadnika JNA, od toga 15.700 pripadnika srpskih paravojnih postrojbi. Do kraja opsade grada Vukovar je napadalo oko 60.000 vojnika i paravojske, uz 1600 tenkova i transportera i čak 1100 topova svih kalibara te premoć u zraku.

Odnos snaga neprijatelja i obrane bio je bio deset prema jedan na strani neprijatelja. Na dan 14. rujna 1991. godine, a to je vrijeme blokade i zauzimanja vojarni u Hrvatskoj,

Razlikuju se i procjene gubitaka. Prema hrvatskim procjenama, poginulo je od 10.000 do 15.000 pripadnika JNA i neprijateljskih formacija, do 10.000 je ra-

Različite procjene poginulih i ranjenih

STRATEŠKE PROMJENE u Međimurje PMP-u

Žvorc i Munđar razdijelili građevinu i metal

Odnos branitelja i agresora bio je jedan prema deset, agresor je napadao s devet elitnih brigada i ukupno preko 60.000 pripadnika i raznih formacija, a snage obrane imale su najviše 6700 branitelja na cijelom vukovarskom bojištu Piše: Josip Šimunko

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

njeno, uništeno najmanje od 400 do 600 tenkova, te oko 20 zrakoplova i helikoptera. Prema srpskim izvorima, na vukovarskom bojištu prikazani su mnogo manji gubici, prema tim podacima ubijeno je oko 1100 vojnika, 2500 je ranjeno te je uništeno 110 tenkova i tri zrakoplova. U obrani Vukovara poginulo je od 1100 do 1300 pripadnika snaga ZNG-a i policajaca te obrane grada, podaci se razlikuju, ranjeno je preko 700 pripadnika obrane grada. Poginulo je od 1100 do 1350 civila, podaci se dosta razlikuju zbog nemogućnosti provjere.

Tri faze bitke za Vukovar

U prvoj fazi napada na Vukovar koja je trajala sedam dana, snage neprijatelja nisu uspjele ostvariti svoj cilj, brzo zauzimanje Vukovara i započela je opsada grada i druga faza napada. Deblokada grada je pokušana s hrvatske strane više puta u listopadu i studenom 1991. godine, no nije uspjela zbog premalo snaga i oružja. Vode se ogorčene bitke na cijelom vukovarskom bojištu kao i u samom gradu. Od 15. listopada Vukovar je u potpunom okruženju te započinje treća faza obrane grada koja traje više od mjesec dana. Branitelji se odupiru heroizmom, ratnim lukavstvima i dobrom obranom grada. Neprijatelj

nakon pada Vukovara čini stravične zločine, ubija ranjenike iz vukovarske bolnice i civile, a preostale odvodi u logore, gdje teško stradavaju.

Stradanja zadnje grupe međimurskih policajaca

Iz PU Varaždinske upućeno je 11. rujna 1991. godine 185 policajaca u Vukovar koji su ostali braniti Vukovar kao zadnja grupa, prije toga smjene su bile svaka dva tjedna. U sastavu PU varaždinske tada je i PS Čakovec. Preživjela su 154 pripadnika, a znatan dio je bio zarobljen, dio se probio iz obruča. U obrani Vukovara i Slavonije poginulo je deset međimurskih policajaca, 26 ih je ranjeno, a jedan se vodi kao nestali.

Poginuli su u Vukovaru: Josip Šajnović, Mladen Vinko, Vladimir Rojko, Damir Lehkec, Dragutin Lehkec, Antun Mutvar, Darko Tišljarić, Dragutin Friščić, Dražen Štefulj i Ljubomir Jalšovec. Iz sastava PU varaždinske poginuli su međimurski policajci Ivan Hižman, Božidar Košir i Željko Pongrac. Iz sastava PU sisačko-moslavačke poginuo je međimurski policajac Predrag Kozar. Kao nestali vode se međimurski policajci Ivan Oreški, djelatnik PS Čakovec nestao nakon pada Vukovara i Vlado Štampar, djelatnik PU varaždinske, nestao u Karadžićevu.

Međimurje PMP promijenilo je vlasničku strukturu, točnije razdvojilo se na Međimurje PMP d.o.o. i PMP strojarska tehnika d.o.o. Do toga je došlo jer su Božidar Žvorc i Darko Munđar odlučili podijeliti poslovanje pa se prvi svojim projektima fokusirao na građevinu, a drugi na metal.

Ovaj proces razdvajanja traje već neko vrijeme, no službeno je i završila potkraj listopada kad se Darko Munđar brisao kao suvlasnik i direktor Međimurje PMP-a, a istodobno pola osnivačkog kapitala preneseno na tvrtku PMP strojarska tehnika, gdje je Munđar jedini vlasnik. Žvorc pak je time ostao jedini vlasnik Međimurje PMP-a. Poravnali su račune i u nekim popratnim tvrtkama u kojima su bili suvlasnici. Da je ovo dobra poslovna odluka pokazuju već i ovogodišnji rezultati tvrtki koje su sad više fo-

Božidar Žvorc potpuno se fokusirao na građevinu i sada je jedini vlasnik Međimurje PMP-a kusirane na izvedbu u svom core businessu. Tvrtka Međimurje PMP, koja se sada bavi samo građevinom, uvelike je poboljšala svoju produktivnost, no i počela sudjelovati u zahtjevnijim projektima kao što je bila gradnja Data Centra North, koji je građevinski morao zadovoljiti najviše svjetske sigurnosne standarde. (tn)

NOVA MREŽA hitne medicinske pomoći i sanitetskog prijevoza

Hitna u Kotoribi radi cijeli tjedan!

Na dan 16. studenoga na snagu je stupila nova odluka ministra zdravstva Republike Hrvatske koja donosi značajna unapređenja u mreži hitne medicinske pomoći i sanitetskog prijevoza na području Međimurske županije. Ova odluka, koja je rezultat suradnje s lokalnim vlastima, posebno će utjecati na kvalitetu hitne medicinske skrbi u regiji, s obzirom na visok broj terenskih intervencija, koji premašuje 7000 godišnje.

Do sada Međimurska županija je �inancirala jedan tim u Murskom Središću od 2017. godine te dva tima hitne medicinske pomoći u Kotoribi od 2019. godine, s mjesečnim troškom preko 15.000 eura. Novom odlukom, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje preuzima �inanciranje tih timova. Posebno važna vijest je povećanje broja timova u Kotoribi, gdje će od sada svaki dan dežurati tim 2 u 24-satnoj smjeni, suprotno dosadašnjem vikend-radu.

U drugim gradovima poput Čakovca, Murskog Središća i Preloga, broj timova ostaje nepromijenjen, što znači da će Čakovec imati deset timova s liječnikom (timova 1), Prelog pet timova 1, Mursko Središće pet timova 2 (s medicinskim tehničarom i vozačem), dok će Kotoriba, prema novoj odluci, imati pet timova 2.

Odluka također pojačava sanitetski prijevoz Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije devetim timom, uključujući i dva nova djelatnika u prijavno-dojavnoj jedinici sanitetskog prijevoza.

Ravnateljica Zavoda Vladimira Grabant istaknula je zadovoljstvo širenjem mreže hitne pomoći, posebno ističući kontinuirano ulaganje Međimurske županije. Pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić-Grlač izrazila je zadovoljstvo poboljšanjima u mreži, naglašavajući da će to rezultirati kvalitetnijom skrbi za pacijente. (dv)

4

Aktualno

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

P

osljednjih godina svjedoci smo sve većeg broja �iksnih nadzornih kamera na našim cestama.

Ako se, primjerice, zaputite od centra Murskog Središća do Čakovca, proći ćete kroz čak četiri mjesta na kojem su postavljena kućišta, a u njima i moguće kamere. Ili, ako pak iz Malog Mihaljevca vozite prema Varaždinu, kroz najbližu rutu koja obuhvaća Dunjkovec, proći ćete kroz tri kamere.

Represija kamerama na sjeveru Hrvatske

Ove navedene primjere iz stvarnog života o velikom broju kamera u Međimurju potvrđuju i podaci koje smo izračunali s obzirom na broj kamera u našoj županiji i površinu koju ona obuhvaća.

Ispada da smo po broju kamera po kvadratnom kilometru daleko na vrhu, ispred svih županija u Hrvatskoj. Tako kod nas u Međimurju jedna kamera dođe na svakih 21 km2 (vidi Tablicu 1), dok u Varaždinskoj županiji koja je odmah iza nas po broju kamera na površinu županije, jedna kamera “pokriva” tek 63 km2 . Na trećem pak je mjestu Splitsko-dalmatinska županija gdje jedna kamera “pokriva” 86 km2. Najmanje kamera po površini pak se nalazi na području Sisačko-moslavačke županije. Kod njih jedna kamera pokriva čak 559 km2.

Da sami sebe provjerimo i ne glumimo li žrtvu bezveze, izračunali smo i na koliko stanovnika u županiji ide jedna kamera. Kad li ono… i tu smo u vrhu! Prešišala nas je samo Ličko- senjska županija, no samo zato jer ima više nego duplo manje stanovnika.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prošle su četiri godine od kad je postalo popularno postavljati kamere za nadzor prometa u Međimurskoj županiji. Do danas je instalirano 35 kućišta s četiri kamere koje se prilagođavaju prema potrebama, a planira se dodatno postavljanje kućišta. No ključno pitanje korisnosti tih kamera ostaje - jesu doprinijele smanjenju broja nesreća na međimurskim cestama i jesu li vozači postali svjesniji?

Naime kod nas je običaj da se zbog bezobzirnih vozača kažnjavaju svi vozači, čemu služi i uvođenje kamera, dok upravo oni koji su problematični u prometu i rade najteže prekršaje ostaju nedodirljivi.

Proučavajući statistike od 2019. godine, možemo primijetiti određene varijacije u broju smrtno stradalih u prometnim nesrećama u Međimurju.

Naime, u 2019. godini zabilježeno je 12 poginulih osoba, a sljedeće godine taj se broj smanjio na 9. U 2021. godini bilježimo daljnji pad na 6 poginulih osoba, dok je 2022. godina zabilježila porast na 8.

TEMA BROJA

17. studenoga 2023.

MEĐIMURJE REKORDER po broju nadzornih kamera u odnosu na ostatak Hrvatske

Mlade pijane vozačice rastuć trend u promet prekršajima

Kamere bez obzira na vašu brzinu provjeravaju i istek prometne dozvole vozila kao i ima li vlasnik vozila važeću vozačku dozvolu

U istom trendu je za sada i ova godina za koju aktualni podaci do 15. studenoga govore o 7 smrtno stradalih. No godina još nije završila i treba uzeti u obzir da su 2020. i 2021. godina bile i godine pandemije pa je bio smanjeni promet.Ako se gleda ukupan broj prometnih nesreća retrospektivno kroz godine onda se bilježi određeni

U 2013. godini u Međimurje je zabilježeno 743 prometnih nesreća, a ove godine do 15. studenoga 517 nesreća

Tablica 1: Nadzorne kamere u Hrvatskoj

Koliko km Koliko pokriva jedna stanovnika pokriva kamera jedna kamera 330 12787 2

Popis županija u Hrvatskoj

Broj kamera

Bjelovarsko-bilogorska županija

8

Brodsko-posavska županija

16

127

8174

Dubrovačko-neretvanska županija

16

111

7241

Istarska županija

27

104

7252

Karlovačka županija

9

403

12511

Koprivničko-križevačka županija

17

103

5980

Krapinsko-zagorska županija

13

95

9303

Ličko-senjska županija

19

282

2258

Međimurska županija

35

21

3025

Osječko-baranjska županija

15

277

17299

Požeško-slavonska županija

7

260

9203

Primorsko-goranska županija

12

299

22209

Sisačko-moslavačka županija

8

559

17569

Splitsko-dalmatinska županija

53

86

8027

Šibensko-kninska županija

14

213

6902

Varaždinska županija

20

63

8013

Virovitičko-podravska županija

10

202

7066

Vukovarsko-srijemska županija

26

94

5555

Zadarska županija Zagrebačka županija i grad Zagreb

28 18

130 206

5726 59508

pad. U 2013. godini u Međimurju su zabilježene 743 prometne nesreće, a godinu kasnije njih 713. Rekordnih 809 nesreća zabilježeno je 2015. godine, dok smo u 2016. imali 747 nesreća, 2017. nešto manje, 768 nesreća, a 2018. njih 646. Značajan pad dogodio se 2019. godine kada je zabilježeno 531 nesreća, a zatim i 2020. godine s najmanjih 425 nesreća, ali opet to je vrijeme pandemije koronavirusa i lockdowna. Potom, 2021. godine bilježimo 480 nesreća, dok su zadnje promatrane godine 2022. zabilježene 517 nesreća.

Kamere snimile 6.854 prekršitelja

Kako na upotrebu kamera i njihov utjecaj na stanje na međimurskim prometnicama gleda policija razgovarali smo s načelnikom Postaje prometne policije Sinišom Šajnovićem.

- Na dionicama gdje su postavljene kamere i kućišta smanjio se broj prometnih nesreća, kao i prekršaja, nema više grubih kršenja prometnih propisa na tim mjestima. Naime, kamere su bile postavljene na onim mjestima gdje je bio

zabilježen velik broj prekršaja i gdje su se događale teže prometne nesreće, uvodno nam je rekao Šajnović.

Ukupno je od postavljanja kamera 2019. pa do danas utvrđeno 6.854 prekršaja, što je skoro okruglih 7.000 prekršaja na području naše Međimurske županije.

- U tijeku je javni natječaj za nabavu novih kućišta i kamera na razini MUP-a. Bitno je ako su jedinice lokalne samouprave zainteresirane da mogu preko MUP-a stupiti u kontakt i o svom trošku na svom području dogovoriti da se postave kućišta. Već je nekoliko općina na takav način samostalno kupilo kućišta, rekao nam je naš sugovornik Šajnović.

- Građani nas samostalno zovu, najviše nam šalju mailove o kritičnim točkama u prometu na svom području, rekao nam je Šajnović i dodao da se nova kućišta uskoro trebaju postaviti u Donjem Pustakovcu i Donjem Kraljevcu.

Zanimljiva činjenica koju mnogi ljudi nisu svjesni, a zbog koje prekršitelji često dobivaju

kazne, odnosi se na vozače kojima je istekao rok vozačke dozvole.

Naime, sustav kamere je opremljen mehanizmom koji automatski detektira ovakve situacije, a nije uvjetovan samo prekoračenjem brzine.

Naime, kada netko vozi automobil s isteklim tehničkim pregledom ili pak vlasnik je vlasniku vozila istekla vozačka dozvola, kamera to precizno bilježi i fotogra�ira vozilo.

Mnogi nisu upoznati s tom činjenicom, pa ih često iznenadi kad u poštanski sandučić stigne obavijest o kazni.

- Dosta je prekršaja koji su vezani za to da vozači voze aute po cijeloj cesti i ne drže se svoje prometne trake, nego prelaze u suprotnu traku.

12,83 godina - prosječna starost osobnih automobila na području Međimurske županije u 2022. godini

17. studenoga 2023.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

karaca za volanom, no da se događa i sljedeće.

– Sve je više i više žena koje piju i sjedaju za volan.

Riječ je o mladim djevojkama koje su pod utjecajem alkohola.

Nekad je to bilo nezamislivo.

Bila je rijetkost da se pijana žena uhvati za volanom, istaknuo je načelnik.

Najcrnije prometne točke u Međimurju?

ći su tnim I takvi prekršaji se sankcioniraju, rekao je u nastavku razgovora naš sugovornik.

Inače, u cijeloj Hrvatskoj je negdje oko 117 kamera te ukupno 399 kućišta, što znači da je skoro 10 posto kućišta u Međimurskoj županiji. Tu je postotak tako velik zahvaljujući lokalnoj samoupravi koja sama kupuje kućišta za rizične prometne točke.

- Ako gledamo po broju poginulih u ostatku Hrvatske, moram napomenuti da smo u samom vrhu već godinama.

Na 110.000 tisuća stanovnika imamo godišnje oko 8 smrtnih slučajeva. U usporedbi s ostatkom Hrvatske, spadamo u sam vrh statistike po pitanju sigurnosti, komentirao je Šajnović.

Novi trend – pijane vozačice

Što se tiče prekršaja, kamere najčešće bilježe brzinu, potom nekorištenje sigurnosnim pojasom, vožnju neregistriranim vozilo, korištenje mobitelom tijekom vožnje, kao i nepropisno pretjecanje. Ako se izvan naselja prekorači brzi-

na, kazna se kreće od 5 do 15 tisuća kuna, a u naselju od 10 do 20 tisuća kuna. Naravno, tu su i oduzimanje vozačke dozvole i negativni bodovi.

- Više je muškaraca koji čine prometne prekršaje.

Dakako treba uzeti u obzir i to da je muških vozača više, a samim time i više muškaraca počini prometne nesreće, naglašava u nastavku. Što se tiče rekordera u prometnim prekršajima, najveća zabilježena brzina je 212 kilometara na sat u kolovozu 2022. godine. U pitanju je bio vozač motocikla, koji je uhvaćen kamerom u Čakovcu na obilaznici, gdje je brzina ograničena na 80 kilometara na sat. Motociklom je vozio 22-godišnji vozač motocikla marke Yamaha YZF R1, delničkih registarskih oznaka. Za utvrđene prekršaje 22-godišnjak je dobio novčanu kaznu u iznosu od 12.500 kuna te zabranu od dva mjeseca za upravljanje motornim vozilima kategorije A. S druge strane, ima pak i jako sporih vozača koji usporavaju promet, što je isto vrlo

Tablica 2: Broj smrtno stradalih po godinama u Međimurju Godina

Broj stradalih

2023. ( do 15.11.)

7

2022.

8

2021.

6

2020.

9

2019.

12

opasno. Posebice se to događa ispred postavljenih kućišta za kamere gdje se pojedini vozači voze daleko ispod dopuštene brzine.

Najpijaniji vozač pak je nedavno uhvaćen u Ulici maršala Tita u Nedelišću s nevjerojatnih 5,2 promila u krvi u rutinskoj kontroli policiji. Samo je bila puka sreća što je sve prošlo u redu i da nije nastradao tko god se s tim 42-godišnjakom susreo na cesti.

Na naše pak pitanje kojih pijanih vozača ima više, sugovornik odgovara da je više zabilježenih pijanih muš-

Međimurje je suočeno s nekoliko kritičnih prometnih točaka, gdje se događaju ozbiljne nesreće koje iziskuju hitno rješavanje. Jedna od najcrnjih točaka je raskrižje državne ceste D20 u Ivanovcu, gdje se susreću Ivanovec, Štefanec i Prelog. Na tom području česte su prometne nesreće, često s teškim posljedicama, unatoč nekim prethodnim građevinskim zahvatima. Nažalost, ti zahvati nisu bili dovoljni da se potpuno spriječi nastanak nesreća.

Druga značajna crna točka je raskrižje u Čakovcu kod Baumgartnera, gdje je nedavno zabilježena nesreća s tragičnim ishodom. Kamion se sudario s osobnim automobilom, rezultirajući smrtnim stradanjem jedne osobe.

Također, novo raskrižje kod BAT-a predstavlja izazov jer je već zabilježen značajan broj ozlijeđenih osoba od otvaranja nove ceste.

- U gradu Čakovcu je najveći promet i tu dolazi i do najvećeg broja prometnih nesreća ako gledamo u odnosu na cijelo Međimurje, kaže naš sugovornik.

Dugi niz godina, cesta uz kanal od Orehovice do ulaza u Donju Dubravu predstavljala je ozbiljan problem. Na tom dijelu su se često događale prometne nesreće, s izlijetanjima u kanal i ponekad tragičnim ishodima za vozače i putnike.

Uočena je potreba za promjenama pa je sada postavljena odbojna ograda koja, iako još nije potpuno završena duž cijele dionice, većim dijelom uspješno sprječava izlijetanja vozila u kanal. Ovom prometnom infrastrukturom značajno se poboljšala sigurnost na toj prometnici.

Nedelišće također ima brojne prometne nesreće, ali u posljednje vrijeme nesreće su uglavnom rezultirale materijalnom štetom, što je ipak pozitivan pomak prema poboljšanju sigurnosti.

U Međimurju je od početka godine do sada poginulo sedam osoba, dok smo prošle godine bilježili osam smrtnih slučajeva.

- Unatoč činjenici da je danas znatno više vozila na cestama, važno je napomenuti da je smrtnost znatno smanjena u usporedbi s prošlim

Broj vozačkih dozvola u Međimurju?

30.012 - žene 35.836 - muškaraci Načelnik Postaje prometne policije Siniša Šajnović o rezulta�ma postavljanja nadzornih kamera u Međimurju vremenima, kada je manji broj vozila bio praćen većim sigurnosnim rizicima i ozbiljnijim ishodima prometnih nesreća, naglašava u nastavku.

Ako analiziramo statistiku, primjećujemo da je broj pješaka i biciklista koji sudjeluju u prometnim nesrećama vrlo mali. Međutim, kada do takvih nesreća dođe, vrlo mali postotak biciklista ili pješaka prođe bez ozljeda, a to je ono što je jako opasno.

- Srećom, broj prometnih nesreća s romobilima prilično je nizak. Iako se događaju, njihov utjecaj nije značajan. No, važno je naglasiti obavezno korištenje zaštitnom kacigom.

Primjećujemo poboljšanje u odgovornom parkiranju romobila, a sankcije su propisane za nepropisno odbacivanje ili prijevoz preko pješačkih ili biciklističkih prijelaza, istaknuo je naš sugovornik.

Pri tome se osvrnuo i na sljedeće: – Posljednjih godina svjedočimo apsurdnom trendu gdje su stariji vozači postali kritičniji faktor. Vozači stariji od 65 godina izazivaju više ozbiljnih incidenata od vozača mlađih od 25 godina. Unatoč tome, medijski se više ističu nesreće s mladim vozačima, što stvara dojam da su oni češće uključeni u prometne nesreće. Nažalost, i ove godine imali smo nekoliko smrtnih slučajeva sa starijim vozačima.

Razlog tome može biti smanjenje re�leksa i koncentracije kod vozača starijih od 70 godina, što je ozbiljna tema koja zahtijeva pažnju.

Na kraju našeg razgovora načelnik Šajnović podsjetio je i na početak zimskih uvjeta na cestama. Od srijede, 15. studenog, uz već obavezno korištenje dnevnim svjetlima, sada je također obvezna zimska oprema na vozilima.

- Želim apelirati na vozače da se na vrijeme pripreme za izazove zimskih uvjeta na cestama, a ova preporuka posebno vrijedi za profesionalne vozače, dodao je u nastavku razgovora.

- Također, potrebno je napomenuti da je potrebna i veća strpljivost svih sudionika u prometu, uključujući vozače i pješake. Vremena su se promijenila, a promet je postao značajno gušći u usporedbi s onim prije 15 godina. Zbog

Tablica 3: Ukupan broj prometnih nesreća od 2013. do 2022.

toga je nužno razvijati veći stupanj tolerancije u prometu, zaključio je Šajnović.

Kakav je vozni park Međimuraca?

U protekloj godini, Međimurska županija bilježi i zanimljive statističke podatke o voznom parku na svojim cestama. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, ukupno je u 2022. u Međimurju registrirano 44.124 osobnih automobila, od čega je velika većina, čak 41.085 vozila, bila rabljena, s produženjem važenja prometne dozvole. S druge strane, 3.039 novih automobila prvi put je stiglo na međimurske ceste.

Ako pogledamo unazad, u stanicama za tehnički pregled na području Međimurske županije 2020. godine zavedeno je ukupno 42.527 osobnih vozila. U usporedbi s primjerice 2015. godinom, kada je u Međimurju ukupno registrirano 35.237 osobnih automobila, vidi se porast registriranih autiju za 7290, što znači da, unatoč pandemiji koronavirusa, tržište automobila nije doživjelo pretjerano veliki pad.

Jedan od ključnih pokazatelja našeg voznog parka jest prosječna starost vozila na ovom području, koja trenutno iznosi 12,83 godina. Kada je riječ o markama, Međimurci su tijekom 2022. godine najviše birali Volkswagen, čija se prisutnost očitovala u čak 6.215 registriranih vozila. Renault i Opel dijele drugo i treće mjesto s 4.617, odnosno 4.363 vozila.

Na četvrtom mjestu nalazi se Peugeot s 2.733 vozila, dok je Škoda zauzela peto mjesto s 2.537 registracija. Audi, BMW, Ford i Mercedes slijede kao ostale popularne opcije na međimurskim cestama.

Kada su u pitanju potpuno novi automobili, Volkswagen ponovno dominira. S 569 novih registracija, ovaj je njemački auto na vrhu ljestvice, dok mu Škoda s 312 i Renault s 292 pokušavaju stati na kraj.

KIA, Audi, BMW, Opel, Mercedes-Benz i Peugeot također su zabilježili svoj udio u novim registracijama, ali Volkswagen i dalje drži prvu poziciju.

Ako pak pogledamo broj izdanih vozačkih dozvola, zaključno s posljednjim danom listopada 2023. godine, na području Policijske uprave međimurske ukupno 65.848 osoba posjeduje vozačku dozvolu, od čega 30.012 žena i 35.836 muškaraca.

Prometne nesreće 2013.-2022.

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Broj prometnih nesreća

743

713

809

747

768

646

531

425

480

517

6

Gospodarstvo

Trgovine otvorene ove nedjelje, 19. studenoga TP trgovine (Kitro) • Belica, J. Slavenskog 22 • D. Dubrava, Podravska 26 • D. Kraljevec, Ludbreška 2 • D. Vidovec, M. Gupca 41/A • Dekanovec, Kalnička 18 • Domašinec, K. Zrinski 1 • Gardinovec 183 • Goričan, Dravska 3 • Hodošan, Prvomajska 1 • Jurovec 20a • Kotoriba, Murska 24a • M. Središće, Frankopanska 11 • M. Središće, Martinska 44 • Macinec, Glavna 24 • Miklavec 45 • Novakovec, Glavna 32 • Okrugli Vrh 62/B • Orehovica, Zrinskih 33 • Palovec, Glavna 33 • Peklenica, Glavna 13 • Pleškovec, Pleškovec 160 • Podturen, Glavna 18 • Pušćine, Školska 26 • Savska Ves, J. Bajkovca 44 • Sivica, Glavna 45 • Sveti Juraj u Trnju 15/A • Štrigova, Glavna 101/A • Totovec, V. Bakarića 35 • Vratišinec, V. Žganca 53 • Vrhovljan, Čakovečka 5

KRK trgovine (Metss) • Belica, Dr. Lj. Gaja 23 • Celine, Ryderova 31 • Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4 • Čakovec, Mihovljanska 46 B • Čakovec, T. Goričanca 6 • Čakovec, V. Morandinija 21 • Čakovec, Vukovarska 1 • Čehovec, Glavna ulica 131 • Črečan 42 • D. Dubrava, Trg Republike 16 • D. Kraljevec, Čakovečka 1 • D. Vidovec, Glavna 45 • Domašinec, Glavna 164 • Donji Hrašćan 51 • Držimurec 98 • Dunjkovec, Glavna 21 • G. Hrašćan, Čakovečka 52 • G. Kraljevec, Potočna 4 • G. Mihaljevec 74a • Gardinovec, Glavna 262 • Goričan, Školska ulica 15 • Hlapičina 172 • Hodošan, Cvjetna ulica 1 • Ivanovec, Čakovečka 7 • Kotoriba, K. Tomislava 98 • Krištanovec 122 • Lopatinec, I.G. Kovačića 17 • M. Mihaljevec, R. Končara 23

• M. Središće, Frankopanska 1 • M. Subotica, Glavna 29a • Macinec, Glavna 61 • Mačkovec, J.B. Jelačića 114 • Mihovljan, Prvomajska 92 • N. Selo Rok, M. Tita 49 • Nedelišće, M. Tita 62 • Novakovec, Selska ulica • Orehovica, N. Tesle 23 • Palinovec 183 a • Palovec, Glavna 43 • Podturen, I. Grčića 6 • Prelog, Jug 1 • Prelog, Trg Slobode 1 • Pribislavec, B. Radića 54 • Pušćine, N. Tesle 1 a • Savska Ves, J. Bajkovca 2 • Selnica, Trg bana Jelačića 4 • Sivica, Mirogojska 4 • Slakovec 61 • Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13 • Sveta Marija, B. Radića 28 • Sveti Križ, A. Šenoe 42 • Šenkovec, J. Bedekovića 2 • Šenkovec, Pavlinska 5 • Štefanec, Zrinskih 26 • Štrigova 25a • Trnovec 11 • Turčišće 21 • Vratišinec, Dr. V. Žganca 2 • Vularija, Prvomajska 22 • Zasadbreg 153 a • Zebanec Selo 11 • Žiškovec, Glavna 72

Ostale trgovine • EUROSPIN Čakovec (8-20h)

• Galerija Sjever Čakovec (7-14h) • JUG MALL Čakovec (8-16h) • KAUFLAND, Čakovec (8-15h) • KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15h) • KONZUM, Kotoriba (7-13h) • LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14h) • LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14h) • PEK-TONI, Čakovec (7-13h) • Pekara CRO-PEK Buzovec (5:30-20:30h) • PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21h) • Stop Shop Čakovec (8-20h) • Supernova Varaždin (9-14h) • Trgovina Anica, Dragoslavec (7-11h)

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SANITARNA INSPEKCIJA u Međimurskoj hiži pronašla nedostatke vezane za higijenu i tražila

zabranu stavljanja neprikladne hrane na tržište

Novčana kazna i prekršajni postupak protiv vlasnika Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Prošli tjedan pisali smo o slučaju trovanja hranom koji se povezuje s obrocima koji su pripremljeni u Međimurskoj hiži u Čakovcu. Za taj slučaj obratili smo se pisanim putem i Upravi za sanitarnu inspekciju. Pitali smo ih što su poduzeli po pitanju trovanja hranom u čakovečkom lokalu Međimurska hiža.

Odgovor nam je u pisanom obliku stigao, ne kako smo tražili u četvrtak, prije zaključivanja Međimurskih novina, nego dan kasnije u petak, kada su Međimurske novine već bile na kioscima.

Ipak, za pojašnjenja nikad nije prekasno, pa odgovor Uprave za sanitarnu inspekciju o tome što su poduzeli po pitanju trovanja hranom u čakovečkom lokalu Međimurska hiža donosimo u nastavku u ovom broju Međimurskih novina.

- Po obavijesti epidemiološke službe Zavoda za javno

Sporni obroci pripremljeni su u Međimurskoj hiži zdravstvo Međimurske žu- utvrđeni su nedostaci vezani panije sanitarna inspekcija za zahtjeve higijene hrane te Državnog inspektorata oba- je doneseno usmeno rješenje vila je inspekcijski nadzor s za otklanjanje nedostataka i nadležnim epidemiologom u zabrane stavljanja na tržište ugostiteljskom objektu Me- neprikladne hrane. đimurska hiža iz vašeg upiZbog utvrđenih prekršaja ta. Inspekcijskim nadzorom izrečene su novčane kazne i

NA BURZI RADA u listopadu bilo 2.166 nezaposlenih osoba

pokrenut je prekršajni postupak protiv vlasnika objekta prema odredbi Zakona o hrani i Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, odgovorili su nam iz Uprave za sanitarnu inspekciju.

Poslodavci jedva našli pola traženih radnika Krajem listopada 2023. godine u evidenciji Područnog ureda Čakovec bilo je 2.166 nezaposlenih osoba. Zaposleno je 43.335 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti za listopad je 4,8 %.

Tijekom listopada iz evidencije nezaposlenih izašlo je

358 osoba. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 259 osoba. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 240 osoba, dok je 19 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Iz evidencije nezaposlenih je zbog ostalih razloga brisano 99 osoba.

Tijekom listopada poslodavci su prijavili potrebe za 577 radnika. Potrebe su pretežito iskazane u prerađivačkoj industriji (196), obrazovanju (121), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (81) i građevinarstvu (71).

Tijekom listopada u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 359 osoba. Najvećim udjelom evidentirane su osobe izravno iz radnog odnosa – 188 osoba. Nadalje, 88 osoba evidentirao je iz neaktivnosti i 83 direktno iz redovnog školovanja. (BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Zlatni cinkuš kao znamen novog trenda

P

ostoje prekretnice u razvoju Međimurja.

Razdjelnice, kao stup graničnik novog doba. Kraj devedesetih s rušenjem nekadašnjih velikih firmi označio je kraj razdoblja starog načina života: muževa na domaćoj ”baušteli” i žena čuvarica kuće i švelja u nekoj tekstilnoj “fabriki”.

Bio je to i kraj načina egzistencije: - “s jednom nogom u tvornici, a drugom na zemlji”.

Drugačije radno vrijeme i pristup poslu u novom društve-

nom i gospodarskom sustavu dokrajčili su taj način života.

Sljedeća dva desetljeća u ovom stoljeću obilježila je borba za egzistencijalni opstanak. U tržišnom pročišćavanju svašta je izgorjelo, ali i novoga se rodilo.

Od uvoza stranih radnika do rasta plaća.

Međimurcima se dogodila još jedna značajna promjena.

Otkrili su ljepotu dokolice. Čakovec je dobio špicu na kojoj se ritualno ispija kavica u društvu.

Međimurci putuju kao nikad,

ali ne samo kao radnici na gradilišta, već kao turisti na daleka odredišta. Učlanjuju se u klubove i udruge. Prestali su se sramiti sebe i svojega govora.

Raste im samosvijest. Počeli su se cijeniti, pisati i objavljivati knjige.

Od konzumera, postaju stvaratelji kulturnih sadržaja.

Jedna generacija prerezala je tradiciju svojih očeva - da se djeci čim prije stavi kruh ruke, nauštrb visokog obrazovanja.

Podmetnula je leđa i svoju

djecu poslala u svijet visokog obrazovanja.Tako je Međimurje u ovom stoljeću dobilo novu generaciju koja se ostvaruje uspješno, ne samo u biznisu, već i u kulturi. Međimurje ima svoje glazbenike, plesače, glumce, pjevače, književnike.

Mjuzikl Zlatni cinkuš je trenutak koji je na simboličnoj razini označio početak novog međimurskog trenda. Njegovi tvorci možda nisu ni svjesni značaja svog pothvata, šireg od same predstave, koju je publika

prigrlila punim srcem. Veličina Zlatnog cinkuša je u tome što je na svjetla pozornice iznijela sve vrste umjetničkog stvaralaštva koje djeluje u Međimurju: od svirača, plesača, pjevača, dirigenta, glumaca, stručnjaka za ton, rasvjetu, video, kostime do scene. Svojim djelom pokazali su nam da su Međimurci iza sebe ostavili status “šljakera”.

Sto godina od velike skupštine za nacionalnu emancipaciju i pravo Međimuraca na vlastiti razvoj, uspjeli smo u tome.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 7

POLIKLINIKA LUMBALIS svjetski prepoznata u rješavanju problema s kralježnicom i mišićno-koštanim sustavom bez operacija

U proljeće otvaraju filijalu u Čakovcu - Dva bračna para Jurak i Rok otpočela su priču o zdravstvenom turizmu prije 10 godina u vrijeme duboke gospodarske krize kad je to izgledalo suludo Poliklinika Lumbalis ove godine slavi 10 godina postojanja. Krenula je s radom 2013. godine u sklopu Termi Sveti Martin kao Lumbalis Centar, a od 2018. godine kao Poliklinika Lumbalis. Danas je po kvaliteti usluga poznata diljem svijeta, a priča o njezinu stvaranju iznimno je poticajna.

Njezini su osnivači u privatni zdravstveni biznis ušli u izuzetno nepogodno vrijeme, ali se pokazalo da su upravo nepovoljni uvjeti najbolji poticaj da se stvori nešto zaista veliko. Deseta obljetnica rada Poliklinike Lumbalis je odlična prilika za osvrt unatrag kako su je stvorili njezini osnivači: Marko Jurak, Lidija Jurak, Petra Rok i Miloš Rok, koji je ujedno i direktor poliklinike.

Dva bračna para Jurak i Rok otpočela su priču o kontinentalnom zdravstvenom turizmu u vrijeme duboke gospodarske krize i nezaposlenosti u Međimurju, pa je otvaranje takvog projekta izgledalo suludo. Hrvatska je bila tek na ulasku u Europsku uniju.

Cijelu priču je počeo Marko Jurak, koji je dobio posao u Zagrebu gdje je proveo proveo tri mjeseca na stručnom usavršavanju područja dekompresijske terapije kralježnice. Njegov ondašnji šef otvarao je �ilijalu u Termama Sveti Martin, a kako je već bio u vezi sa sadašnjom suprugom Lidijom, skupa su došli u Toplice Sveti Martin. Petru Rok poznaju još od fakulteta, izlazili su zajedno te se intenzivno družili. Kad je Markov šef odlučio uhodanu �ilijalu prodati, odlučili su je kupiti prijatelji: Lidija, Marko, Petra i Miloš s kojim je Petra tada bila u vezi i to je bio početak Lumbalisa. - Kupili smo malu �irmu čija djelatnost je bila zdravstveni turizam, objašnjava Petra Rok. Petra, Lidija i Marko završili su specijalistički studij �izikalne terapije, ali trebali su nekoga to će sve to voditi i raditi menadžerski posao pa su uključili Miloša,

nikada nismo odbijali priliku za poslovni napredak. I mi i naši zaposlenici doslovno smo se u početku borili za posao. Zajedničkim snagama smo se doslovno borili za posao koji je u početku bio vrlo zahtjevan. U međuvremenu se Lidija stručno dodatno usavršila u području individualne rehabilitacije traumatoloških, ortopedskih i neuroloških stanja i problema s kojima se pacijenti susreću kroz aktivnosti svakodnevnog života. Kad je zdravlje u pitanju ljudi su spremni izdvojiti novac za kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Kvaliteta života u određenom trenutku postane prioritet ispred svega što su prepoznali ne samo domaći ljudi već i pacijenti koji im se vraćaju iz cijelog svijeta. No, Lumbalis je

čuven po rješavanju problema s kralježnicom. Veću kvalitetu rada s kralježnicom donio je u Lumbalis Mario Iličić koji je zbog posla u Lumbalisu došao iz Slavonije, kazao je Marko Jurak. Mario Iličić imao je nove ideje i vještine i tu je krenula priča o Lumbalisu kao odličnom centru za probleme s kralježnicom. Mario ima međunarodne certi�ikate za manualni rad s kralježnicom i to je područje koje je rijetko gdje pokriveno u Hrvatskoj. Iličić i Jurak rade dekompresijsku terapiju kralježnice, kada nastanu problemi s diskom između kralježaka često zbog sjedilačkog načina života. Rijetke su poliklinike kao Lumbalis koje imaju dekompresijsku terapiju kralježnice i stručnjake na taj način omogućavaju ljudima regeneraciju kralježnice. Nije stoga čudno da kroz Polikliniku dnevno prođe sto pacijenta od sedam ujutro do osam navečer u potrazi za kvalitetom života. -Iznimno sam ponosna što smo Toplice Sveti Martin odlijepili od sinonima da tu dolaze bolesni i nemoćni, kazala je Lidija Jurak, jer smo kvalitetom rada i pristupom dokazali da čovjek ovdje može doći na aktivni odmor i da je današnjem čovjeku doza �izioterapeutskog servisa jako potrebna. Mnogi ljudi zbog toga dođu na odmor s terapijama, završava. Lumbalis je počeo s četvero zaposlenih, danas ih je 22 na platnoj listi. Njihove su reference toliko blistave da im dolaze ljudi doslovno sa svih strana svijeta od Kuvajta, Australije do susjednih zemalja.

(BMO, Foto: Z. Vrzan, privatna arhiva)

Petra Rok u svom dijelu posla posvećena je trudnicama i majkama s malom djecom, jer je uz diplomski studij iz �izioterapije završila i Akademiju za ginekologiju i porodništvo zbog čega vježba s trudnicama i mamama u Čakovcu. - U proljeće iduće otvorit ćemo novi prostor i �ilijalu na području Čakovca, kazala je Petra Rok. Dodaje : - U dvorani će se održavati vježbe za trudnice, vježbe za mame i bebe u prvoj godini života.

To je također dosta nepokriveno, a važno područje rada, kazala je. Stereotip je da trudnica ne bi trebala vježbati. Naprotiv, svaka trudnica mora vježbati za

normalno funkcioniranje tijela i kralježnice. Trudnice bi trebale što manje mirovati, vježbati u skladu sa svojim mogućnostima i normalno obavljati svakodnevne aktivnosti ukoliko je trudnoća uredna. Za porod treba i �izički i psihički biti spremna. Na vježbama imao psiho�izičku pripremu za sam porod i vježbe prilagođene trudnicama u svakom tromjesečju. Vježbati mogu trudnice od 15 tjedana trudnoće do samog kraja. Program se nastavlja kad bebica ima dva mjeseca.

Zajedno vježbaju mama i beba do devet mjeseci starosti bebe, a nakon toga mame i bebe vježbaju odvojeno.

Marko Jurak, Lidija Jurak, Miloš Rok i Petra Rok, osnivači Poliklinike Lumbalis

TERME SVETI MARTIN

Glavne djelatnosti poliklinike su ortopedija, �izikalna medicina i rehabilitacija, a specijalnost Poliklinike je rješavanje problema s kralježnicom i mišićno-koštanim sustavom korištenjem neoperativnih metoda kao što su dekompresijska terapija kralježnice i manualna terapija.

Krajem 2018. godine poliklinika Lumbalis kreće u proširenje djelatnosti

pri čemu se pokazalo da je on klarinetist s menadžerskim sposobnostima.

Jako smo se trudili pomoći svakom pacijentu

- Posao se razvijao zahvaljujući tome što smo se dodatno trudili pomoći svakom pacijentu, kazao je Marko Jurak. Dodaje: - Što smo dulje

na kardiologiju, neurologiju, urologiju i opću internu medicinu te u ponudu uvodi i preventivne sistematske preglede.

Poliklinika Lumbalis okuplja stručan tim doktora, �izioterapeuta, radnih terapeuta i medicinskih sestara kako bi svaki korisnik mogao napraviti ključne pretrage te na istom mjestu obaviti i terapije za određena bolna stanja.

radili i dublje ulazili u posao, bolje smo osluškivali potrebe pacijenata. Tako smo uvidjeli da nam nedostaju specijalisti, koji bi dodatno pregledali i dijagnostičkim postupcima utvrdili stvarno stanje pacijenta. Krenuli smo s ortopedima, što je bio okidač za otvaranje poliklinike i nakon toga su se liječnici samo odazivali na suradnju. No cijelo smo vri-

Trudnice mogu bi� tjelesno ak�vne kroz cijelu trudnoću što je dobro i za majku i za dijete.

jeme težili tome da dobijemo najbolje u svojoj specijalnosti.

Tako su nam se pridružili Goran Kozjak, Mihajlo Kovačić, Marko Hranilović, Spomenka Kiđmet Piskać… To se pokazalo dobrim smjerom, kazao je Miloš Rok. - A počeli su doslovno ni iz čega. - Nismo imali ni obiteljsko zaleđe ni nasljedstvo. Otvorili smo j.d.o.o.

Dobili smo neke potpore, uzeli kredite i uz upornost, znanje koje smo imali, prihvatili smo se posla. Kad se osvrnemo unatrag, danas se ne bismo usudili ponoviti to, pogotovo kad se sjetim u kakvim smo vremenima počeli raditi, kaže Miloš Rok, direktor Lumbalisa. Nastavlja: - Ušli smo u posao privatnog zdravstva što je izgledalo kao totalna ludost. Počeli smo s kreditima koji čak nisu ni bili poslovni krediti, nego privatni. Snalazili smo se. U početku nismo bili registrirani kao poliklinika, ali je Lumbalis uvijek bio u imenu naše djelatnosti, ispričao je. - U početku je bio apsolutni prioritet da zaradimo za plaće, platimo sva davanja, kazala je Lidija Jurak. Uspjeli smo jer smo radili subotom i nedjeljom te

Vježbe za trudnice i mame s bebom

jice Nere

ma

ovezuu više

nisam ni ve godine m ići na m u tome, azgovoru

eme voli žanrova, lasike na

i navečer, oko nje je

lustracije voj fokus tracije za umještaa, koja bi koričena na

Život u Međimurju 9 Piše: Josip Šimunko Život u Međimurju 8 GLOBALNO I LOKALNO

josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen po-

stupak primanja Hrvatske Kako u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti umjetna službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će inteligencija prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je pomaže to još jedan povijesni dan doktorima za Hrvatsku. Kako god bilo,

Z

to je za Hrvatsku uspjeh aokupljeni svakods obzirom na sve nedaće nevnim brigama malo posljednjih godina. pažnje posvećujemo Kuna će se ipak naći i znanstvenim vijestima koje tektirati pomoću glasa, što na kovanicama eura, više nas sve više zapljuskuju s ra- je sigurno jeftinija i najbrža kaostrana spomen, danene- metoda i osim toga donosi znih i kojetako se ipak će biti posve zaboravljena. kako probijaju do nas. Jedno mnogo ušteda. Trenutno se pradavna vremena svaki Od početka demokratskih istraživanja u petje takvo istraživanje američke provode mladić hrvatskih plemena promjena u iHrvatskoj do područja biomarkera glaklinike Mayo kanadskih morao uhvatiti kunu, time danas, kuna je dana od gotovo neurološki poremećaji, istraživača ovih po- sa: je dokazivao damoždani je sposoneželjene valute kojoj su tako na primjer buđuje pažnju.

Znanstveno ban za ženidbu, točnije suprostavljali i političke udar, alzheimer, bolesti sr-da je utvrđeno da ljudski glas je sposoban donijeti sreću ca, rak grkljana i glasovni primisli postala cijenjeni ima oko 200.000 različitih svojoj izabranici.

Stari su psihijatrijski novac. karakteristika, koje umjetna poremećaji, respiratorni nekad, pa čak i u novije Sad kadmože odlazipratiti u zasluinteligencija i poremećaji, (upale doba, uzgajali kunepluća za lov ženu mirovinu, mnogiduće s poremećaji razlikovati takozvanim KOPB) i u području pedina kuniće i zečeve. emocijama pomalo žaliti za bokim učenjem. poremećaja Simbolična tajna (kakune njom, s odlaskom kune gu- jatarskih Rezultati su pomalo govor,vjerovanje autizam). alkemiNačin je staro bi se i jedan dio spektakularni, uzdržavnog pomoć sni nekoliko čara daglasa ona ima može uhvatiti umjetne inteligencije po- obrade suvereniteta. faza: prikupljanje glasova kusima je utvrđeno dapoveona zeca, odnosno kunića.

Kuna Hrvatska i kuna svim nisu jezicima, čišćenje (čitaj: uvježbano računalo i kunić slučajno u jezani su stoljećima.

Ta dugo- na šumova, pomoću natrajna temelju broja od zičnoj vezi.analiza Latinski naziv vezavelikog zapravo mnogo podataka) može na osnoviU algoritama za zeca jedubokog lapis, uučenja davno govori o nama samima. umjetneto inteligencije, analize glasavijeku utvrditi bolujese i vrijeme se nekakostvapovesrednjem ubirao klona ili modela glasa i li porez netko kunovina, od šećerneabolesti zivalo s kamenom mudrosti mnogo ranje novogpretvorbe sintetičkogu tipa dva ili od Parkinsonoi alkemijom prije, davanja gospodarima stvaranje glasa.

Budućnost u mnogim vei kraljevstvima bolesti i Alzheimerove mogla su se srednjem vijeku. područjima ljudskog djelobolesti.

Dovoljno je desetak Do danas je ostao poplatiti i kuninim krznom. samo što nije stigla, sekundi da na os- vanja znat lapis lazuli, cijenjeni Nogovora zašto jepakuna uopće smo spomenuli samo novi toga računalo može di- ovdje postala novac ili sinonim za dragi kamen iz kojeg se dojagnosticirati šećernu bolest jedan uski segment. U cijenovac kao platežno sred- bivala azurna plava boja u tipa dva, a mnogi i ne znaju li postupak sigurno će biti stvo i to baš u Hrvatskoj? srednjem vijeku. da je uopće imaju. Umjetna ugrađen i dio ljudskih praZbog toga je naša kuna Pravi razlog se ne krije inteligencija prepoznaje še- va, snimljeni uzorak glasa sve obična novčasamo u ljepoti i kvaliteti će sene uzeti samo uz ćernu bolest s vjerojatnošću moćisamo nica.

U njoj je skupljeno dvikrzna, već u nečem druod čak 89 posto za žene i potpis pacijenta. Zloupoje tisuće godina povijesti.

Zakod stare Hrvate je rabe su uvijek moguće, no 86gom. posto muškaraca, Ipak,jeza slučaj, našla kuna bila – za srećonoša. dok doktoru dijagnozu tako bilosvaki u cijeloj ljudskoj se kao pradavni srećonoša i nije povijesti. trebaKuna često zapravo i više mjeseci.

Treba istaknuti i natakva kovanicama eura. Tko bila obični srećonoša, već da Kanadski istraživači su nadijagnostika ne kaže da Hrvati ne vole pomagijski, bila je drevna maučili umjetnu inteligenciju može zamijeniti doktore i vijest i magiju? tehnološka tajna.uU konzultacije dagijska prepoznaje 14 razlika kao i liječenje, glasu kod bolesnih ljudi, koje no znatno će ubrzati i pojefljudsko uho ne može razliko- tiniti postupke dijagnoze. vati. Istraživači se već usre- Vjerojatno se neće dugo čedotočuju i na druge skupine kati da takva praksa zaživi bolesti koje je moguće de- u svijetu, a time i kod nas.

DINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne t za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DODIJELJENE NAGRADE dobitnicima u kampanji Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju 2023. godine

17. studenoga 2023.

Bicikl osvojio Josip Vusilović iz Mačkovca - Za vikend biciklom prođem po 200 kilometara U Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije dodijeljene su nagrade dobitnicima u kampanji Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju 2023. godine.

Prvu nagradu, bicikl, osvojio je Josip Vusilović iz Mačkovca, drugu nagradu, sportski sat, Denis Janković iz Palovca, a treću nagradu, sportsku jaknu i re�lektirajuću navlaku za ruksak, dobila je Maja Čalopek iz Čakovca.

Biciklističku kacigu osvojila je Josipa Tizaj iz Strelca, a petu nagradu – pametni sat za mjerenje koraka, pojas za hodanje i re�lektirajuću navlaku za ruksak – osvojila je Brankica Novak iz Nedelišća. Dobitnici glavnih nagrada osvojili su i sigurnosnu opremu za pješake i bicikliste.

Mladen Jančec prešao najviše km

Najviše kilometara na biciklu prošao je Mladen Jančec iz Male Subotice – 1.170 kilometara, a uz to je pješice prošao 220 kilometara.

Od pješaka najviše je propješačio Saša Lesjak iz Ivanovca – 231 kilometar.

Oni su osvojili ciklokompjuter, pojasnu torbicu, re�lektirajuću navlaku za ruksak i funkcionalnu majicu.

Josip Vusilović s nagradnim biciklom Poklon-pakete u ovoj akciji još su dobili: Miroslav Gakić iz Strahoninca, Jasna Toplek Dobranić iz Žiškovca, Ivan Šoštarić iz Selnice, Alenka Novak iz Pribislavca, Branko Polanec iz Lopatinca, Veronika Derk iz Brezja, Jasenka Novak iz Strahoninca, Darinka Varga iz Novog Sela na Dravi, Marijan Murković iz Mihovljana, Alenka Maslać iz Gornjeg Hrašćana, Katarina Borko iz Čakovca, Ljubica Ladić iz Pribislavca, Ana-Marija Bogdanović iz Nedelišća i Dino Kalamari iz Male Subotice.

Ove godine na natječaj su primljene 104 važeće prijave, od toga je rezultate prijavilo 65 žena i 39 muškaraca koji su tijekom akcije prošli ukupno

22.855 kilometara. Od ukupnog broja važećih prijava, 83 prijave (80 %) su se odnosile na zaposlene osobe.

Nagradni bicikl došao u pravi čas

Josip Vusilović (60) iz Mačkovca, dobitnik prve nagrade – bicikla, kazao je: – Mislim da je nagrada došla u prave ruke, naime vikendima se vozim biciklom. Tijekom tjedna treniram sprinterske discipline u AK-u Međimurje, a navečer oko pet kilometara šetam sa suprugom. Cijeli život sam aktivan.

Za vikend biciklom prođem po 200 kilometara, zimi nešto manje, a ljeti nešto više. Vozim se se po okolici Čakovca, ali

vozim i ture od Štrigove do Kotoribe. Moj sadašnji bicikl je star 6 godina i budući da ga intenzivno “trošim”, ovaj novi će mi dobro doći, kazao je Vusilović.

Izvlačenje nagrada odvijalo se u prisutnosti organizatora, sponzora i članova komisije u sastavu: Marina Payerl-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo MŽ, Irena Levačić, pravnica iz Zavoda, Zvonimir Taradi, načelnik Belice, Miodrag Novosel, direktor GP-a Ekom, Alenka Hošnjak, predsjednica Savjeta za sigurnost prometa na cestama MŽ i Renata Kutnjak Kiš, voditeljica djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja u ZZJZ-u. (BMO)

17. studenoga 2023.

Crna kronika 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEŠKE OZLJEDE u Pleškovcu

“Malo” popila pa sjela na bicikl U subotu, 11. studenoga oko 17:30 sati u Pleškovcu, dogodila se prometna nesreća u kojoj je teške ozljede opasne po život zadobila 53-godišnja biciklistica.

Upravljajući biciklom nizbrdicom te pod utjecajem alkohola od 1,74 g/kg, 53-godišnja vozačica u jednom trenutku izgubila je nadzor nad upravljanjem zbog čega je došlo do prevrtanja bicikla i pada vozačice na kolnik.

Tijekom vožnje noću 53-godišnja vozačica na biciklu nije imala upaljeno jedno

DOLAZI SEZONA zimskih uvjeta na cesti

Neugodan prizor prevrnutog motora u kojem su stradali mladi vozač i maloljetna suputnica

OPET NA TAPETI opasan prijelaz u Vukovarskoj ulici

18-godišnjak i maloljetnica pali s motora

Vozač i putnica prevezeni su vozilom hitne pomoći u Županijsku bolnicu Čakovec U srijedu, 15. studenoga 2023. godine oko 15 sati u Čakovcu, na raskrižju Vukovarske ulice i prilazne ceste ugostiteljskom objektu, 44-godišnja vozačica s područja Nedelišća upravljala je osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka prilaznom cestom te je dolaskom do raskrižja s Vukovarskom ulicom, koja

je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ušla u raskrižje, a da nije propustila sva vozila koja se kreću tom cestom.

Zbog toga je u njen automobil udario motocikl čakovečkih registarskih oznaka, kojim je Vukovarskom ulicom upravljao 18-godišnjak s područja Strahoninca, a koji je prethodno obilazio zaustav-

ljena vozila ispred sebe po prometnoj traci namijenjenoj za promet vozila iz suprotnog smjera na mjestu, gdje je to zabranjeno horizontalnom prometnom signalizacijom.

Nakon udara motocikl se prevrnuo te su na kolnik pali vozač i maloljetna putnica. Vozač i putnica prevezeni su vozilom hitne pomoći u Županijsku bol-

nicu Čakovec, gdje im je pružena liječnička pomoć, dok će se ozljede naknadno okvalificirati.

Za vrijeme vožnje na cesti vozač i putnica na motociklu imali su propisane, homologirane i uredno pričvršćene kacige.

Ovisno o kvalifikacijama ozljeda slijedi daljnji postupak. (dv)

PIJANO MARTINJE na međimurskih cestama

U Maloj Subotici puhnuo 3,05 promila Tijekom pojačanih aktivnosti povodom Martinja utvrđeno je 15 prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola, javila je nakon vikenda međimurska policija. Policijski službenici Policijske uprave međimurske povodom Martinja proveli su pojačane aktivnosti usmjerene sprečavanju te sankcioniranju prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola.

Tijekom provođenja pojačanih aktivnosti ukupno je utvrđeno 88 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega 15 prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola i to od 0,5 do 1 g/ kg tri prekršaja, od 1 do 1,5 g/kg četiri prekršaja

svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani te nije bila označena reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom.

Vozilom hitne medicinske pomoći prevezena je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno kako je u nesreći zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život te je zadržana na daljem liječenju. O prometnoj nesreći dostavit će se izvješće nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

Nikamo bez adekvatne zimske opreme!

U narednom razdoblju očekuje nas promjenjivo vrijeme praćeno kišom, vjetrom i maglom. Upravljanje vozilima u ovakvim uvjetima je otežano pa se vozačima savjetuje pojačan oprez jer se tada povećava opasnost od prometnih nesreća. Zimski uvjeti na cestama su uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica.

Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama je zabranjen promet za motorna vozila koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretna vozila s priključnim vozilom. Vozač motornog vozila dužan je prije uključivanja u promet očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu. Podsjećamo, prema Odluci o obveznoj uporabi zimske opreme na zimskim

HLAPIČINA

dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj propisana je obveza uporabe zimske opreme od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja sljedeće godine. Novčanom kaznom od 660 do 1990 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da se prometuje vozilom koje nema propisanu zimsku opremu ili teretnim vozilom s priključnim vozilom. Za taj prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 190 do 660 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti, odnosno tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Novčanom kaznom od 130 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako vozilom upravlja suprotno odredbama tog članka. (dv)

Provalio u kuću, no ništa nije ukrao

Tijekom utorka, 14. studenoga 2023. godine u Hlapičini, nepoznati počinitelj provalio je u kuću, gdje je ispreturao stvari, no ništa

RAČUNALNA prijevara

nije ukrao. Materijalna šteta utvrdit će se naknadno. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

Pripazite kome dajete podatke bankovne kartice

te iznad 1,5 g/kg osam prekršaja. Nadalje, slijedi osam prekršaja prekoračenja brzine, tri prekršaja upravljanja prije stjecanja prava na upravljanje, pet prekršaja nepropisne upo-

rabe mobitela u prometu, 17 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, sedam prekršaj tehničke neispravnosti vozila, prekršaj zabrane upravljanja vozilom te 32 ostala prekršaja.

Najveća koncentracija alkohola od 3,05 g/kg utvrđena je u subotu, 11. studenoga u 22:55 sati u Maloj Subotici, kod 39-godišnjeg vozača osobnog automobila. (dv)

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je 25-godišnjak s područja grada Zagreba počinio kazneno djelo računalna prijevara.

Početkom ove godine oštećeni 73-godišnjak je putem društvene mreže Facebook stupio u kontakt s osobom s kojom je potom putem aplikacija Viber i Messenger dogovorio kupnju akumulatora za električni skuter. Prilikom dogovaranja detalja kupnje, oštećeni je nepoznatoj osobi, na njezino traženje, poslao sve podatke

o svojoj kartici tekućeg računa i to broj kartice, broj računa te CVC broj. Kroz određeno vrijeme stariji muškarac je primijetio da mu je s računa skinut novčani iznos od 1.190,25 eura za koji je iznos i oštećen.

Protiv mladića se podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Upozoravamo građane da nikada neprovjerenim osobama ne daju podatke svojih bankovnih kartica, a posebice i CVV/CVC kod (Card Verification Value/Code) s poleđine kartice. (dv)

10 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. studenoga 2023.

Nives Kolarić Strah, Ivan Pranjić, Renato Mikulan, Mirna Ladašić-Turk, Ljerka Cividini, Đuro Blažeka, Zoran Turk, Ma�ja Posavec, Ana Jauk, Igor Šegović, Sven Pal, Zvonko Kovač, Ksenija Virgej i Dario Friščić

USPJEH OGRANKA MATICE hrvatske Čakovec

Zlatne povelje za tri izdane knjige - Postigli povijesni uspjeh Ogranka u polju nakladništva Ogranku Matice hrvatske u Čakovcu krajem prošlog mjeseca na godišnjoj skupštini Matice hrvatske u Zagrebu dodijeljene su čak tri Zlatne povelje kao priznanja za sva tri kandidirana izdanja, čime je postignut povijesni uspjeh Ogranka u polju nakladništva.

Tim povodom ove je srijede, 8. studenoga, u dvorani uz prostorije čakovečkog Ogranka sazvana konferencija za medije. Predsjednik Ogranka

Zoran Turk i župan Posavec nagrađenima su dodijelili Zlatne povelje.

Za knjigu Jučer je bilo sutra primjerak povelje dobio je autor Zvonko Kovač koji je ujedno preuzeo i primjerak za odsutnog prof. Ivana Majića, autora pogovora, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu kao nakladnik te gradonačelnica Cividini uime Grada Čakovca kao sunakladnika. Zlatnom poveljom za monografiju

Stoljeće bolnice u Čakovcu, 1922. – 2022. nagrađeni su autori Mirna Ladašić-Turk i Zoran Turk te urednik dr. Sven Pal, dok su ju kao nakladnik i sunakladnik primili i Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu te Županijska bolnica Čakovec, u čije ju je ime preuzeo ravnatelj dr. Igor Šegović.

Napokon, Zlatne povelje za Rječnik govora Kotoribe dodijeljene su autorima Ani Jauk i Đuri Blažeki i leksič-

koj savjetnici Kseniji Virgej, nakladniku Ogranku Matice hrvatske u Čakovcu te predstavnicima Općine Kotoribe i KUD-a Kotoriba kao sunakladnika, načelniku Dariju Friščiću i predsjedniku Renatu Mikulanu.

Pozdravnim riječima okupljenim uzvanicima i predstavnicima medija obratio se predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk, koji je ponajprije za-

hvalio Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu za potpori bez koje redoviti rad Ogranka, pa onda ni objava ovakvih kvalitetnih izdanja ne bi bili mogući.

Uime autora nagrađenih knjiga govorio je sveučilišni profesor Zvonko Kovač, ističući kako je svaka od nagrađenih knjiga odraz jednog aspekta međimurskog identiteta i književne nadarenosti te kolektivnih nastojanja kako na gradnji

i održavanju bolnice, tako i na čuvanju jezičnih izričaja i bogatstva kajkavskog narječja.

Prigodnim riječima potom su se obratili i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini te međimurski župan Matija Posavec, čestitavši na postignutom uspjehu te naglasivši kako Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu ovakvim svojim izdanjima radi na promicanju ugleda i vrijednosti čitavog Međimurja. (BMO)

NOVA POTPORA roditeljstvu

Besplatne grupe podrške pružaju informacije, savjete i zajednicu Ovako izgleda unutrašnjost balon-dvorane koja još uvijek nije u funkciji

BALON-DVORANA kod Učiteljskog fakulteta

Nema pristupa za osobe s invaliditetom?

Vijećnik Nino Vurušić na protekloj je sjednici Gradskog vijeća postavio pitanje vezano za novu balon-dvoranu koja se nalazi pored Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, na mjestu nekadašnjeg vanjskog rukometnog igrališta.

- Dali smo suglasnost za ne znam točno što, da nas ništa neće koštati, ni ne znam košta li nas što. O tom potom, ali dobio sam informaciju da je izvedeno na način da nije omogućen pristup osobama s invaliditetom, znači da te osobe ne mogu pristupiti, odnosno ni navijati za svoje ili se baviti tamo nekim sportom, rekao je vijećnik Vurušić i tražio pismeni odgovor.

Iz Grada su odgovorili: - Točno je da trenutno nije

omogućen pristup osobama sa smanjenom pokretljivošću u balon-dvoranu na prostorima Učiteljskog fakulteta, ali to je jer dvorana još nije u funkciji. Za punu funkcionalnost objekta potrebno je riješiti i adekvatne svlačionice što je predmet 2. faze provedbe projekta. Uvidom u projektnu dokumentaciju koja je u izradi (investor GK MZ Macan), utvrđeno je da je njime predviđeno rješavanje pristupa balon-dvorani osobama sa smanjenom pokretljivošću, a sve u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, tj. Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevinama osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. (dv)

Županijska bolnica Čakovec organizira besplatne grupe podrške za roditelje djece s teškoćama iz spektra autizma te roditelje djece s drugim teškoćama ili nepoželjnim ponašanjima Novoosnovane grupe podrške za roditelje, inicijativa dječje i adolescentne psihijatrice dr. Melani Smilović i psihologinje Nikoline Magaš Raguž, pružaju siguran prostor za razmjenu iskustava, informacija i savjeta. Ova podrška, podijeljena u dvije grupe, obuhvaća roditelje djece s dijagnozom iz spektra autizma te roditelje bez obzira na dijagnozu. Ideja je potekla iz stvarne potrebe, kako bi roditelji zajedno rješavali izazove. Grupe se trenutno održavaju jednom mjesečno, prvog (autizam) i posljednjeg (izazovi) ponedjeljka u mjesecu od 18 do 19 sati na Poliklinici psihijatrije u Čakovcu. Dr. Smilović ističe važnost dijaloga među roditeljima te dodaje da grupe pružaju platformu gdje

roditelji mogu međusobno dijeliti svoje priče, saznanja i savjete, gradeći zajednicu razumijevanja. Nikolina Magaš Raguž, psihologinja s ranijim iskustvom u vrtićima, naglašava da ni stručnjaci ne znaju sve izazove s kojima se roditelji suočavaju. Radom u vrtićima prepoznala je nedostatak informacija o pravilima i podršci, posebno za roditelje djece s autizmom. Za uključenje u grupu potrebna je uputnica za dječjeg psihijatra na ime djeteta, no dobrodošli ste nazvati na 040/375-358 i saznati sve informacije. Planira se povećanje termina na dva puta mjesečno za svaku grupu, omogućavajući prisustvovanje roditeljima autista prvog i trećeg ponedjeljka te roditeljima djece s ostalim

Melani Smilović, dr. med., spec. dječje i adolescentne psihijatrije, Ivana Kedmenec Hozjak, bacc. med. techn. i Nikolina Magaš Raguž, mag. psych., po održanoj drugoj grupi podrške roditeljima djece s teškoćama iz spektra au�zma izazovima ili nepoželjnim ponašanjima drugog i četvrtog ponedjeljka u mjesecu.

Prisustvovanje nije obvezno, ali kako se zajednica razvija, planiraju se i radionice s terapeutskom svrhom ka-

ko bi se dodatno podržala roditeljska zajednica. Ova inicijativa pruža praktičnu pomoć i emocionalnu podršku pa su roditelji dobrodošli u svakom trenutku. (ib)

17. studenoga 2023.

Središnje Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U MALOJ SUBOTICI održana 22. Smotra dječjeg folklornog stvaralaštva

Najbolji putuju u Kutinu, Đakovo i Vinkovce Minulog je vikenda u Maloj Subotici održana dvodnevna 21. Smotra dječjeg kulturnog stvaralaštva u organizaciji Zajednice HKUU-a MŽ, Odbora za dječje folklorno stvaralaštvo i KUU-a Zvon tamošnje župne zajednice. Na smotri se predstavilo 15 dječjih folklornih skupina s oko 300 izvođača koje djeluju u sklopu KUUova i KUD-ova, dječjih vrtića i osnovnih škola iz cijele županije te gosti KUD Marof iz Novog Marofa.

U subotnjem dijelu Smotre nastupili su FS DV-a Maslačak, Mursko Središće; FS

Sudionici smotre prije nastupa DV-a Zvončić, Nedelišće; FS DV-a Kockavica, Sveta Marija;

FS Područne škole Pušćine; KUD Seljačka sloga, Donja

Dubrava; KUD Fijolica, Orehovica; KUD Donji Vidovec,

JAGODA VIČEVIĆ, učiteljica razredne nastave i hrvatskog jezika u Macincu

Donji Vidovec; KUD Ivan Mustač – Kantor, Sveta Marija i

domaćini KUU Zvon župne zajednice Male Subotice.

Nedjelja pak je pripala FS-u DV-a Sveti Nikola, Belica; FS-u DV-a Vrapčić, Šenkovec; FS-u DV-a CVRČAK - PO Stonoga, Novo selo Rok; KUD-u Žiškovec, Žiškovec; KUD-u Katruže, Ivanovec i KUU-u Zasadbreg, Zasadbreg.

Smotru je pratio dječji folklorni pedagog i koreograf Goran Knežević koji će dati svoj osvrt te odabrati skupine koje će predstavljati Međimurje na Festivalu dječjeg folklora u Kutini, dječjim Đakovačkim vezovima i dječjim Vinkovačkim jesenima. (vv; zv)

Hmajugača sam pretvorila u slikovnicu Osim slikovnice, dosad je objavila knjigu Seshat na engleskom jeziku i u suautorstvu s dr. Krunoslavom Bedijem te zbirke stihova Kraj tebe stih i Kolajna od soli Piše i foto: Sanja Heric

-Slikovnicajenastalaizjedne moje pjesme prema istinitim događajima. To je pjesma o mojem učeniku, kojemu sam bila razrednica. Bio je tako, malo zločest, ali često. S obzirom na to da više nisam znala kako s njim, rekla sam mu da ako i dalje biti takav, da ću o njemu napisati pjesmicu, ispričala nam je sa smiješkom na licu Jagoda Vičević, koja je nedavno izdala svoju novu knjigu - ovog puta slikovnicu Hmajugač na kajkavskom jeziku.

- Kada sam pročitala tu pjesmu pred cijelim njegovim razredom, svi su se “cepali” od smijeha. Danas je Hmajugač star već više od 30 godina.

Pjesma je ostala, i svi su je jako dobro prihvatili, i odrasli i djeca, jer ima dozu šaljivog, ispričala nam je spisateljica Vičević, koja obožava stari, kajkavski jezik pa onda nije ni čudo što na njemu piše i svoje pjesme.

Elena Zadravec ilustrira slikovnicu

Slikovnica Hmajugač inače je već četvrta objavljena knjiga Jagode Vičević, a ilustracije u slikovnici napravila je mlada, talentirana slikarica Elena Zadravec, rodom iz Selnice.

- Slikovnica je pisana na kajkavskom, a prilagodila sam ju školskoj djeci. Slova su velika tiskana što djeci omogućava učenje čitanja, a sadrži i bojanku za razvoj �ine motorike kod djece te

prijevod riječi na standardni hrvatski jezik, ispričala nam je učiteljica razredne nastave i hrvatskog jezika u Macincu.

Ono što je važno za naglasiti, slikovnica Hmajugač prva je slikovnica za djecu na kajkavskom jeziku, čime se autorica izuzetno ponosi.

Kroz slikovnicu spisateljica ujedno promovira Međimurje i naš kajkavski jezik među vrtićkom djecom i školskom djecom do 10. godine.

Za one koji se pitaju gdje kupiti sliUčiteljica Jagoda Vičević sa slikovnicom Hmajugač

HMAJUGAČ Pre mirum biti nebre, kak da’j kršele meu Dober biti - to bi un i som šteu.

Jezik se mu stolno, kak klopotec, vrti F kuruzijo se skrivle, f pivnicu udbeži Na nojži, f kmici, povoka išče - nič se ne boji Drčer, skoče, prekupicuvle se - kak da grmi Popevle, krči, vreišče - saki bogi den.

“Nič ne boga, bo pre hiži krič i špot, po je skočjo, zaradi črešen, čez sosidof plot.”

Sosida je rekla ka je zlejtani kak kal bezjok, A druga ka je brščas opo s torbe Une črne, grde kero nosi vrok...

Jagoda Vičević, učiteljica hrvatskog jezika

kovnicu, ona se za sada može kupiti preko tiskare Letis.

Poezija u duši učiteljice

Učiteljica Vičević dosad je objavila knjigu Seshat na engleskom jeziku i u suautorstvu s dr. Krunoslavom Bedijem te zbirke stihova Kraj tebe stih i Kolajna od soli.

- Prije svega pišem poeziju. Nisam prozni tip. Imam doma još materijala za bar oko dvije pjesničke zbirke. Ima pjesama koje su dječje, ali i odraslih. Teme su od ljubavnih, pejsažnih, misaonih…, ispričala nam je učiteljica Vičević.

Svoje pjesničke radove intenzivno objavljuje i predstavlja u časopisima te na društvenim mrežama, a najpoznatija grupa u kojoj možete pratiti njezine objave je grupa na Facebooku „Lepo naše Međimurje“.

- Meni pjesma nije pjesma ako nije emotivna. Ne volim kada ljudi kažu da je to zanat. To de�initivno nije zanat, već izraz dubokih emocija, zaključila je naša pjesnikinja.

Dosad je nekoliko primjeraka slikovnice donirala Županijskoj bolnici Čakovec, a slikovnica je predstavljena i vrtićkim mališanima u Dječjem vrtiću Leptirići u Zebanec Selu i Dječjem vrtiću Selnički zvončići u Selnici.

Nikola Novak bacio je kamen temeljac na mjestu gdje niče novi vr�ć

POLOŽEN KAMEN temeljac

Dogodine u Dunjkovcu cika u novom vrtiću Pred dva mjeseca krenula je izgradnja novog dječjeg vrtića u Dunjkovcu.

U Nedelišću je i više nego potreban novi vrtić, a to je ujedno jedna od većih investicija vrijedna čak 3 milijuna eura i izgradnja i opremanje.

Kako je rekao načelnik Nikola Novak, za manje od godinu, na tom će se mjestu čuti dječja igra i cika, a vrtić će biti izgrađen na kat gdje će biti i dječje igralište. Novi vrtić u Dunjkovcu nalazi se pored Područne škole Dunjkovec, imat će 5 dnevnih boravaka za ukupno 84 djece, od čega 3 za vrtićke skupine i 2 za jasličke skupine.

- Ovo je jedan od najvećih projekata u našoj općini unatrag 30 godina. Zahvalan sam što je Ministarstvo zna-

STRAHONINEC

nosti i obrazovanja iz programa MPOO za ovaj objekt osiguralo 900 tisuća eura.

Nadam se da ćemo dogodine moći prijaviti za još dodatno su�inanciranje, a ostatak će pokriti Općina kreditnim zaduženjem, rekao je Nikola Novak, načelnik Nedelišća.

U prizemlju vrtića nalazit će se dvije jasličke skupine, kuhinja i kotlovnica, dok će na prvom katu biti tri vrtićke skupine uz igralište.

Naravno, uz sve to će biti sanitarije i dodatni prostori koji su potrebni. Dobra je vijest što će se svi obroci pripremiti upravo ovdje u vrtiću, time će hrana biti svježa za vrtićke polaznike.

Bit će i novih zapošljavanja, od odgojitelja/-ica do kuhara/-ica i spremača/-ica. (dv)

Ništa od blatnog Božića?

Kreću radovi u Međimurskoj ulici u Strahonincu.

Asfaltni sloj trebala bi dobiti i Ulica Josipa Bajkovca koja je već duže vrijeme rasko-

pana. Vrijednost radova u Međimurskoj ulici iznosi 154.728,94 eura. Radovi bi trebali trajati do Božića. (pt)

12 Gornje Međimurje MURSKO SREDIŠĆE

Što je s obilaznicom grada?

Gradonačelnik Dražen Srpak iskoristio je aktualni sat u Hrvatskom saboru kako bi se dotaknuo za Mursko Središće ključnog pitanja – obilaznice s mostom preko rijeke Mure.

- Ulaskom Republike Hrvatske u Schengen kolone su se smanjile, međutim gotovo 18 tisuća šlepera i dalje prolazi centrom grada. Uz to, gradnjom brze ceste do Čakovca riješilo bi se i povezivanje gornjeg dijela Međimurja na autoput. Ministre, je li Republika Hrvatska odustala od tog projekta ili je glavni i osnovni problem za njegov „status quo“ potreba dogovora s Republikom Slovenijom o točci spajanja, to jest poziciji novog mosta s obzirom na to što on spaja dvije države, a to je preduvjet za daljnje radnje u realizaciji ovog projekta, pitao je Dražen Srpak u Saboru.

Oleg Butković, ministar prometa, odgovorio je: - Kad govorim o obilaznici Murskog Središća, projektu koji je dugo pripreman, budući da je za njega još 2018. godine

izrađena studija izvodljivosti s idejnim rješenjem, Hrvatska vlada i Ministarstvo, odnosno Hrvatske ceste nisu odustale od tog projekta, niti ćemo naravno odustati, ali je činjenica da smo imali određenih poteškoća jer on spaja Mursko Središće i Lendavu s druge strane, oko spojne točke, za što nam je potreban dogovor sa susjednom Republikom Slovenijom kako bi se dogovorila spojna točka i slijedom toga išlo dalje u projektiranje te ceste, kazao je ministar Butković.

Dodao je: - Mi te razgovore vodimo, postoje određena razmimoilaženja oko te točke, međutim, svi napori Vlade, odnosno Ministarstva u sljedećem razdoblju će biti da što prije definiramo spojnu točku kako bi se onda projektiranje te ceste, koja je obilaznica Murskog Središća, dovršilo. Tako da ćemo vrlo brzo, nadam se, završiti te razgovore sa susjednom Republikom Slovenijom, potpisati tu spornu točku, definirati ju i krenuti u realizaciju tog projekta, kazao je ministar Butković. (BMO)

Spomen na poginule rudare U povodu 62. obljetnice rudarske nesreće u jami Maj 3 položili su vijenac i zapalili svijeće Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, Dragutin Stojko, potpredsjednik Gradskog vijeća, članovi obitelji poginulih u nesreći, preživjeli sudionik nesreće Franjo Bogdan iz Hlapičine, članovi Podružnice umirovljenika Mursko Središće te Rudarski zbor Mursko Središće. Župnik Marijan Horvat predvodio je molitvu za poginule rudare.

U noći s 8. na 9. studenog 1961. godine u tamošnjoj jami došlo je do požara, u kojem je život izgubilo deset rudara. Nezapamćenu nesreću životom su platili: „palilac mina“ Franjo Kodba (47) iz Murskoga Središća (rodom iz Križovca), jamski vozači Mijo Sobočan (40) iz Brezovca i Ivan Novak (35) iz Plešivice, pomoćni kopači Aleksa Čurin (41) iz Zebanca (rođen u Peklenici) i Martin Škrobar (32) iz Grkavešča-

ka te kopači Stjepan Kutnjak (37) iz Žabnika, Ivan Perčić (34) iz Lapšine, najstariji od njih Stjepan Pintarić (50) iz Šafarskoga, Josip Šafranić (34) iz Jurovčaka i najmlađi među njima, Ivan Vinko (30) iz Grkaveščaka.

Katarina Braniša iz Hlapičine, čiji je otac poginuo u rudarskoj nesreći u Maju 3, okupljenima se obratila prigodnom pjesmom o rudarima.

- Dosta nas je fala Bogu još i denes živih dece od rudorov. Dok smo bili mali delali su za nas tu v rudniku, uglena su kopali. Bili su mokri, črni, zmozani ali su nas decu navek k sebi rado stisnuli. Mnogi od njih penzije su se fčekali, a naši su nažalost zanavek pod zemlom oči zaprli. I tak dugo dok budu naša srca kucala, uspomena na njih bude začuvana. A denes kak i sako leto sveće im vužgimo, Očenaša zmolimo i od srca zahvalimo, pjesnički se izrazila Katarina Braniša.

(BMO)

Grad Mursko Središće u organizaciji s Udrugom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, Ogranak Mursko Središće i Udrugom hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, Podružnica Mursko Središće, u petak, 17. studenog s početkom u 17 sati obilježit će Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja

na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Obilježavanje će započeti svetom misom u crkvi Marije Kraljice i sv. Ladislava, a po završetku svete mise formirat će se kolona od crkve prema Trgu braće Radića gdje će se ispred spomenika poginulim braniteljima Piramida položiti vijenac i zapaliti svijeće.

(GMS)

Kolona za branitelje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. studenoga 2023.

OPĆINSKO VIJEĆE Vratišinec donijelo je niz odluka o povećanju naknada

Poskupili i smrt Piše: Božena Malekoci-Oletić

Koliko političkim strankama

- Naknada za grobno mjesto po novom stoji od 100 do 400 eura, ovisno o veličini grobnog mjesta i je li ono za domaće ljude ili za one sa strane Vijećnici Općinskog vijeća Vratišinec na prošlotjednoj sjednici poskupili su naknade za mjesno groblje. Tako je u moru poskupljenja s kojima se susreću građani poskupila i smrt. Milena Granatir, predsjednica Općinskog vijeća, opravdala je poskupljenje kazavši: - Jednostavno smo prisiljeni na poskupljenje, zbog troškova održavanja groblja.

Evo koliko će po novom iznositi naknade za groblje: naknada za dodjelu grobnog mjesta za domaće korisnike groblja (Vratišinec, Gornji Kraljevec, Krištanovec i Žiškovec) uplaćuje se jednokratno i iznosi 100 eura za jednostruko grobno mjesto, 150 eura za dvostruko grobno mjesto i 200 eura za trostruko grobno mjesto.

Naknada za dodjelu grobnog mjesta za osobe s prebivalištem izvan spomenutih naselja uplaćuje se jednokratno i iznosi 200 eura za jednostruko grobno mjesto, 300 eura za dvostruko grobno mjesto i 400 eura za trostruko grobno mjesto i grobnicu.

Naknada za korištenje grobne kuće (mrtvačnice) za domaće korisnike groblja (Vratišinec, Gornji Kraljevec, Krištanovec i Žiškovec) uplaćuje se jednokratno i iznosi 30 eura. Naknada za korištenje grobne kuće (mrtvačnice) za osobe s prebivalištem izvan domaćih naselja uplaćuje se jednokratno i iznosi 50 eura.

Godišnja naknada za korištenje groblja iznosi 16 eura za jednostruko grobno mjesto, 24 eura za dvostruko grobno mjesto i 27 eura za trostruko grobno mjesto i grobnicu.

Naknada za izvođenje radova na mjesnom groblju Vratišinec (izrada i rekonstrukcija spomenika) iznosi 70 eura. Naknada za izvođenje sitnijih popravaka na spomeniku do maksimalno 200 eura iznosi 35 eura.

Naknadu za izradu i rekonstrukciju spomenika plaća izvođač radova na temelju izdane suglasnosti općinskog načelnika i ispostavljenog računa za uslugu.

Vijećnici su na sjednici prihvatili odluku o raspoređivanju sredstva za rad političkih stranka zastupljenih u Općinskom vijeću Vratišinec za 2024. godinu. Proračunom su osigurana sredstva u iznosu od 132,72 eura po vijećniku, a još 10 posto za izabranog vijećnika podzastupljenog spola, što su u vratišinskom Vijeću pripadnici muškog spola jer ih je među vijećnicima manje nego žena.

Općinsko vijeće Vratišinec ima ukupno 9 vijećnika. Tri vijećnika su iz redova SDP-a, od kojih je jedan muškarac pa imaju ukupno pravo na 411,43 eura iz proračuna.

HNS ima tri vijećnika, dva iz podzastupljenog spola, što im ukupno donosi 424,70 eura i Nezavisna platforma Sjever (Matije Posavca) tri vijećnice i pravo na 398,16 eura iz općinskog proračuna.

Ja sam “kolateralna žrtva” promjene koeficijenta, moram podići svoj koeficijent zbog pročelnika koji ne može ima� veću plaću od načelnika, kazao je načelnik Mihael Grbavec šinec porast će za 18 posto.

Općina Vratišinec je ostala bez pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela. Dosadašnja pročelnica je još ljetos otišla drugamo za boljom plaćom.

Općina će raspisati novi natječaj za pročelnika, ali s većim i nadaju se privlačnijim koe�icijentom koji bi kandidate trebao privući na ponudu za zapošljavanje . - Ja sam “kolateralna žrtva” te promjene koe�icijenta, kazao je načelnik Grbavec. Nastavio je: Moram podići svoj koe�icijent jer načelnik po zakonu mora imati veću plaću od pročelnika, kazao je. Tako će svi od pomoćnog radnika, dostavljača spremača do načelnika dobiti veće plaće. Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku Međimurske županije.

Veće naknade i općinskim vijećnicima

Veće naknade izglasane su i općinskim vijećnicima.

Predsjedniku Općinskog vijeća određena je naknada u iznosu od 99,54 eura neto mjesečno. Ukupna godišnja neto naknada koja pripada predsjedniku ne može iznositi više od 1.194,48 eura. Za

prisustvo sjednicama predsjedniku, odnosno sadašnjoj predsjednici naknada za prisustvo sjednicama se ne isplaćuje dodatno.

Za razliku od predsjednice, vijećnicima Općinskog vijeća uključujući i potpredsjednika Vijeća određuje se naknada za nazočnost sjednici općinskog vijeća u iznosu od 40 eura neto po sjednici. Za prisustvovanje na dijelu sjednice vijećnicima pripada 20 eura neto po sjednici, ali prisustvovanje na dijelu sjednice mora biti naznačeno u zapisniku sa sjednice.

Ukupna godišnja neto naknada po članu Općinskog vijeća ne može iznositi više od 796,34 eura.

Službenici i namještenici Jedinstvenog upravnog odjela koji prisustvuju sjednici Vijeća izvan radnog vremena također imaju pravo na naknadu prema važećem Pravilniku. Članovi radnih tijela koji nisu vijećnici kada su prisutni na sjednici pripada im naknada u iznosu od 20 eura neto. Povećanju vijećničkih naknada protivila se jedino Biserka Tarandek, vijećnica SDP-a.

Povećali plaće službenicima i načelniku

Plaće općinskih službenika i načelniku općine Vrati-

Biserka Tarandek i Antonija Šol�ć, vijećnice oporbenog SDP-a

Žele prodati staru veterinarsku

Stara veterinarska, derutna zgrada s pripadajućim zemljištem uz samu prugu na ulazu u Vratišinec s pripadajućim zemljištem, ići će u prodaju. Općina je dala izraditi procjenu zemljišta i pripadajuće nekretnine radi prodaje.

Parcelom se u vrijeme gradnje kanalizacije koristila Tegra za potrebe odlaganja materijala i parkiranja strojeva. Kako su radovi na kanalizaciji privedeni kraju, tako će se parcela osloboditi i oglasiti za prodaju.

Vijećnica SDP-a Biserka Tarandek, koja je na ovoj sjednici imala i riječi pohvale za načelnika i vladajuće jer su vidljivi napori na uređenju Vratišinca, ipak je raspravu na sjednici zaključila u kritičkom tonu. Kazala je: Povećali smo plaće, vijećničke i druge naknade, a prodajemo općinsku nekretninu, tako proizlazi iz odluka koje smo donijeli na sjednici.

17. studenoga 2023.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OV ŠTRIGOVA o novim cijenama

ŠTRIGOVA

40 eura više za vrtić

Tko može i gdje prelaziti granicu?

Općina Štrigova će po novome sufinancirati 190 eura za vrtić i 245 eura za jaslice u lokalnom, privatnom dječjem vrtiću Piše: Sanja Heric

Općinsko vijeće Štrigova, kao dio svojih inicijativa za zadržavanje mladih u općini, u utorak, 7. studenog, donijelo je odluku u vezi sa su�inanciranjem predškolskog odgoja, jaslica i vrtića.

Konkretno, svako dijete čiji roditelji ili staratelji imaju prebivalište u Štrigovi imat će pravo na su�inanciranje u iznosu od 190 eura za vrtić i 245 eura za jaslice u lokalnom, privatnom dječjem vrtiću.

Nova ekonomska cijena vrtića i jaslica

- Postojeće vlasnice vrtića su najavile povećanje cijene vrtića za obje skupine djece, i to za 40 eura po djetetu. Kao načelnik, predlažem da Općina sudjeluje u su�inanciranju ovog povećanja, zadržavajući naše dosadašnje postotke su�inanciranja, odnosno 71,5 posto za vrtić i 76,8 posto za jaslice. Konkretno, Općina će preuzeti ¾ tog povećanja, dok će ro-

diteljima ostati otprilike ¼ troškova.

Važno je napomenuti da nova ekonomska cijena usluga iznosi 266 eura za vrtić i 319 eura za jaslice.

- Vrtić i djeca su zasigurno naš najveći prioritet. Naš stav je da prihvatimo koliko je god moguće roditeljskog udjela. Dogodilo se to da je poskupljenje iznimno poraslo. Recimo, dosad su roditelji plaćali 66 eura, a sada odjedanput 106, što je dosta veliko poskupljenje.

Smatram da je ova odluka dobra za olakšanje roditelja, istaknuo je vijećnik Damir Kovačić.

Osvrnuvši se na razlike u cijenama vrtića izvan općine, vijećnica Katja Zadravec je primijetila da je vrtić u Štrigovi skuplji od vrtića nekih drugih općina.

- Mi plaćamo vrtić u Gornjem Mihaljevcu 100 eura, a općina za vanjske su�inancira 70 eura, ako se ne varam. Po takvom je ekonomska cijena u Gornjem Mihaljevcu 170 eura. Kako je to moguće, takva razlika? To je kod nas u Štrigovi onda skuplje nego u nekim

SVETI MARTIN NA MURI

Priključite se na kanalizaciju Iz Općine Sveti Martin na Muri obavještavaju mještane naselja Čestijanec, Lapšina, Jurovec, Brezovec, Sveti Martin na Muri, Vrhovljan,

Žabnik i Marof da se od ponedjeljka, 13. studenog 2023. godine, mogu priključiti na sustav za odvodnju otpadnih voda. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Vijećnica Katja Zadravec upitala je kako je moguće da se ekonomska cijena vr�ća u Štrigovi i Gornjem Mihaljevcu razlikuje za cca 100 eura

Na posljednje održanoj sjednici OV-a Štrigova u utorak, 7. studenog, svoje izlaganje održao je na početku sjednice načelnik Policijske postaje Mursko Središće Miljenko Vrbanec. Najviše pozornosti bilo je usmjereno na novi režim uz granicu nakon što su susjedi Slovenci ponovno uveli privremenu graničnu kontrolu na granicama s Hrvatskom i Mađarskom.

- Ponovno su uvedene granične kontrole na ulazu u Sloveniju na način da se kontroliraju veliki granični prijelazi. U pravilu, nema više prelaska kroz zelenu crtu, dakle kroz šumu ili polja. Na točkama prelaska gdje su postavljene rampe moguće je prelazak samo uz pograničnu propusnicu, istaknuo je načelnik Vrbanec.

- U kontaktu sam s kolegama iz Slovenije.

Oni su rekli da neće raditi probleme lokalnom stanovništvu. Dakle, ako odete preko prijelaza s rampom i nemate pograničnu propusnicu, uzet će od vas podatke i provjerit će vas te vjerojatno neće podnijeti nikakvu prijavu, dodatno je pojasnio u nastavku.

Miljenko Vrbanec, načelnik Policijske postaje Mursko Središće Dakle, državljani Europske unije i dalje mogu prelaziti granice, uključujući i manje granične prijelaze poput Preseke, Ban�ija i Bukovja, gdje nema policijskog nadzora. S druge strane, na većem prijelazu u Murskom Središću postoji stroža kontrola, a jedini ulazak u Europu preko tih graničnih prijelaza omogućen je građanima trećih zemalja. Važno je imati na umu nove uvjete prelaska granice kako biste izbjegli nepotrebne neugodnosti i provjere.

Na kraju, načelnik je dodao da trenutno kroz Međimurje ne prolazi migrantska ruta, no s obzirom na opću nestabilnost uzrokovanu ratovima, postoji mogućnost da se situacija promijeni. (sh)

gradovima. To je strašno, 100 eura razlike po djetetu, to su ogromni novci! Nemoguće je da su energenti toliko porasli, komentirala je nezadovoljno vijećnica Katja Zadravec te rekla da im može, ako žele, pokazati uplatnicu za vrtić koju plaća u Gornjem Mihaljevcu.

Raspravljalo se nakon toga i o problemu nedostatka mjesta u štrigovskom vrtiću. Tajnica Mirjana Gregur-Sever naglasila je da su tražili dodatnih pet mjesta po skupinama, ali Ministarstvo je odbilo taj zahtjev, što su vlasnice vrtića prenijele uredu Općine.

Vijećnik Antun Zadravec je istaknuo da se trenutno nalaze u situaciji “uzmi ili ostavi” s obzirom na to da je to jedini vrtić u Štrigovi te naveo da se slaže s hitnom

potrebom za izgradnjom novog, općinskog vrtića.

- Vrtić, nije to stvar koja se može preko noći napraviti. Postupak uključuje formiranje poduzeća i druge administrativne korake, što će potrajati neko vrijeme.

Ako prođemo na ovom natječaju, krenut će se druge godine u izgradnju vrtića.

Ako ne prođemo, onda ćemo ići u kreditno zaduženje. Vrtić je pitanje svih pitanja.

A o cijeni sad neću govoriti jer nemam uvid, ovo je dobra informacija i provjerit ćemo je, zaključio je načelnik Stanislav Rebernik.

SVETI JURAJ NA BREGU

centraciji od 0,21 promila, zatim se pojavila i vijest o 0,29 promila, te na kraju o mjestu i vremenu uzimanja samog uzorka.

A ono što je najčudnije, DORH je u svom priopćenju o navedenoj nesreći priopćio da “nije utvrđena prisutnost alkohola ili prisutnosti droga, psihotropnih tvari i lijekova koji utječu na psiho�izičke sposobnosti osumnjičenika“. Mnogi su to

shvatili da nije imao alkohola u krvi, no s obzirom na to da je riječ o javnom dužnosniku, a kako bi se spriječile insinuacije i ostale dezinformacije, smatram da je DORH ovdje morao biti jako precizan i jasno naglasiti koliko je promila bilo zabilježeno, bez obzira na to hoće li taj mali postotak biti uzeti u obzir u sudskom procesu ili ne.

Vjerojatno ni za te promile ne bismo saznali da

netko iz bolnice nije nalaz poskrivečki poslikao i plasirao ga u javnost. Ispada da se i tu nešto htjelo zataškati.

I kako onda imati povjerenja da institucije rade svoj posao? Da ga rade pošteno?

A kako je onda kada se običan građanin nađe u takvim situacije, da li se onda i u tim situacijama manevrira bitnim činjenicama, kako bi se “spasili” neki tamo moćnici?

Idemo u izgradnju općinskog vrtića

Nitko se nije javio na natječaj Općina Sveti Juraj na Bregu raspisala je javni poziv za �inancijsku potporu usmjeren na su�inanciranje troškova stanovanja mladim obiteljima i mladima u 2023. godine. Naime, tom potporom je postojala mogućnost su�inanciranja plaćanja podstanarstva u maksimalnom mjesečnom iznosu do 180 eura, odnosno 2.160 eura za 12 mjeseci. Zanimljivo je da se u mjesec dana, koliko je bio otvoren natječaj, nitko od

mještana nije javio za sufinanciranje.

Načelnika Anđelka Nagrajsalovića upitali smo hoće li možda ponovno raspisati natječaj, no odgovorio nam je da ga neće ponoviti.

- To su sredstva koja su dobivena od Ministarstva. Mi smo im sada poslali dopis da se na naš natječaj za sufinanciranje nitko nije javio, a tko bi zadovoljavao uvjete, dakle tko ima potpisan ugovor o podstanarstvu, objasnio nam je Nagrajsalović. (sh)

Nemao pa imao, promile u krvi

N

akon Coca-Cole, na nacionalnoj sceni svjedočili smo novoj aferi, sada već bivšeg ministra obrane, Marija Banožića, koji je skrivio prometnu nesreću i pritom ubio 40-godišnjeg Gorana Šarića iz Privlake.

Kao i kod afere s Coca-Colom, i ovdje su iskočile informacije za koje ne znamo jesu li ustvari istinite.

Ono što smo se svi pitali jest je li ministar bio pijan

dok je vozio. Inače, tu informaciju policija daje skoro pa odmah nakon nesreće, najkasnije drugo jutro. No, u ovom slučaju za tu smo informaciju saznali tek tri dana nakon prometne.

Najprije su se već tijekom vikenda u kuloarima pojavile informacije da je Banožić imao debelo preko jednog promila alkohola, potom je u ponedjeljak navečer isplivao podatak da se radilo o kon-

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

14 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vesela ekipa pris�gla je čak iz Švicarske na mar�nsku Gulašijadu

Ekipu DVD-a Lapšine ni kiša nije spriječila da pokaže svoje kulinarske majstorije

17. studenoga 2023.

Urban Pokrivač odlično priprema gulaše i jela na žlicu

GULAŠIJADA u Svetom Martinu na Muri okupila preko 70-ak ekipa

Gulašima privukli i Švicarce i Austrijance

Bilo je oko 65 posto sudionika koji nisu iz Međimurja, a to puno govori o tome koliko smo postali poznati po ovoj manifestaciji u Hrvatskoj i van nje, rekao je direktor TZ-a Sveti Martin na Muri David Novinščak Piše i foto: Sanja Heric

Da je Gulašijada u Svetom Martinu na Muri postala regionalno poznata, govori činjenica da su na ovogodišnjem programu sudjelovali susjedi iz Slovenije i Mađarske, ali i gosti iz Austrije i Švicarske.

I ne samo to, osim domaćih ljudi, na Gulašijadu su pristigli i građani iz svih krajeva Hrvatske.

- Ovog puta ugostili smo grupe iz Vukovarsko-srijemske županije, potom Baranje, Bjelovara, ali i iz Splita i Rijeke. Bilo je oko 65 posto sudionika koji nisu iz Međimurja, a to puno govori o tome koliko

smo postali poznati po ovoj manifestaciji u Hrvatskoj i van nje, ispričao nam je direktor TZ-a Sveti Martin na Muri David Novinščak.

- Čak su nam došle i dvije agencije s autobusima. Dvije iz Rijeke i jedna iz Splita. S tim da su turisti iz dvije agencije prenoćili u našem kraju, dodao je Novinščak, zadovoljan cijelom manifestacijom iako se u subotu činilo da će im kiša poremetiti planove.

U subotu se tako okupilo preko 70-ak ekipa. Natjecatelji su se trudili svojim kulinarskim majstorijama impresionirati stručni žiri gulašem, dok su neki došli samo da se

Osim gulaša, vra�na na rašljama Drage Pongračića, bila je posebni specijalitet dobro zabave. Žiri u sastavu kuhari Josip Benko i Karlo Gra-

SVEČANA SJEDNICA OV-a Sveti Martin na Muri

cin Šardi te Franjo Makovec, bivši načelnik, nije imao ni-

malo lagan zadatak kada su morali odabrati tri najbolja.

Prvo mjesto pripalo je ekipi Inox dimniki, drugo mjesto osvojila je ekipa Sajko i plaćenici, a treće Veseli Međimurci mlađi. Nagrade su im uručili načelnik općine Martin Srša i direktor Turističke zajednice David Novinščak, a nakon proglašenja pobjednika uslijedila je ceremonija krštenja mošta.

Osim natjecateljskih ekipa bogatstvu ponude manifestacije doprinijeli su i lokalni OPG-ovi koji su ponudom svojih proizvoda posjetiteljima dali priliku da istraže raznolikost lokalnih proizvoda. Sama manifestacija

se pozicionira kao održiva, s naglaskom na ekološku osviještenost. Organizatori su predani promicanju održivog razvoja te ističu važnost ekološki prihvatljivih praksi u organizaciji događanja.

- Na internetu smo pročitali da organizirate u Svetom Martinu na Muri Gulašijadu i odlučili smo iz Kneginca doći ovamo. Prvi put smo ovdje i možemo reći da nam je super.

Dobra je organizacija i jako je puno ljudi, rekao nam je uime vesele ekipe iz Kneginca Dražen Sodar i dodao da će i druge godine obavezno doći na svetomartisnku Gulašijadu.

Makovec počasni građanin, a Vukoviću plaketa Dobitnicima općinskih priznanja iskazana je zahvalnost za godine uloženog truda, rada i predanosti Piše i foto: Sanja Heric

Općina Sveti Martin na Muri proslavila je proteklog petka, 10. studenog, 30 godina postojanja. Tim je povodom održana svečana sjednica Općinskog vijeća Sveti Martin na Muri na kojem su zaslužnim mještanima, udrugama i tvrtkama dodijeljena općinska priznanja za izuzetan doprinos općini.

Tko je sve bio nagrađen?

Počasnim građaninom proglašen je bivši načelnik Franjo Makovec, dok je Plaketu općine Sveti Martin na Muri odlukom Općinskog vijeća dobio Petar Vuković, angažirani vatrogasac i promicatelj starinskih sorti jabuka.

Zahvalnice općine Sveti Martin na Muri ove godine u kategoriji gospodarstva za 25 godina uspješnog poslovanja dobili su: �irma Vnuk,

Petar Vuković dobio je Plaketu za znatni doprinos u razvoju vatrogasne, poljoprivredne i društvene djelatnos�

Ugostiteljski obrt Jastreb, dok su Zahvalnice za 30 godina poslovanja uručene �irmama INFO POINT i Agro Martin. U kategoriji sporta Zahvalnicu dobivaju Josip i Dragica Kirec, koji održavaju teren i opremu NK-a Polet i Stanka Kutnjak, koja vodi Svetomartinske mažoretkinje. Za doprinos kulturi Zahvalnicu dobivaju Anđelka Klemenčić, Dominik Padarić i posthumno Branko Perčić. Za doprinos turizmu

Zahvalnice su primili Stanko Trstenjak, Branko Polanec i Ivana Knez. U kategoriji obrazovanja i vjerskog odgoja Zahvalnicu su dobili Osnovna škola Sveti Martin na Muri i Župa sv. Martina biskupa.

U kategoriji zaštite i spašavanja Zahvalnice su dodijeljene DVD-u Sveti Martin na Muri, DVD-u Lapšina, Policijskoj upravi međimurska i HGSS-u – Stanici Čakovec.

Zahvalnice za komunalni razvoj općine dobili su Hrvatske vode, Međimurske

Bračni par Kirec, Jože i Dragica, već 30 godina volon�raju u NK-u Polet

vode, Elektra Čakovec, ŽUC, Međimurje-plin i Murs-Ekom, a u kategoriji zaštite prirode Zahvalnicu je dobila Međimurska priroda.

Ipak ide sportska dvorana?

– Ono što nam svakako nedostaje, a o čemu se govori već 30 godina na svakoj svečanoj sjednici je školska sportska dvorana koju naši mještani, a pogotovo učenici, s nestrpljenjem iščekuju. Mislim da je iduća godina krajnji rok

da se krene u izgradnju tog objekta, istaknuo je u svom govoru načelnik Martin Srša i dodao još da je općini potrebna i dogradnja škole radi uvođenje jednosmjenske nastave za osnovnoškolce. Podršku tim planiranim projektima dao je i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec koji sjednici nazočio umjesto spriječenog župana Matije Posavca. A sad, hoće li se nagodinu zabiti i prva lopata za sportsku dvoranu – živi bili pa vidjeli!

Počasnim građaninom proglašen je Franjo Makovec, koji je bio načelnik čak 6 mandata

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 15

16 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Plinotehnika je gotovo pola stoljeća lider u rješavanju plinskih izazova

17. studenoga 2023.

Energetska budućnost počinje u novoj zgradi Plinotehnike Plinotehnika je na svečanom otvorenju s ponosom predstavila svoju novu poslovnu zgradu u Ivanovcu.

Otvaranjem ove moderne zgrade ostvarit će nove uspjehe u proizvodnji infracrvenih grijalica, a očekuje vas i showroom proizvoda tvrtke Weber i Vailant.

Bogata povijest inovacija i stručnosti u tvrtki Plinotehnika traje gotovo pola stoljeća, a sada se kreće u osvajanje energetske budućnosti iz nove poslovne zgrade. Od svog osnutka 1975. godine, tvrtka se uspinjala uzlaznom putanjom tehnološkog napretka i proizvodne izvrsnosti, stoga je otvaranje proizvodnog pogona bio logičan slijed ove uspješne priče.

Plinotehnika je vaš pouzdan partner Rezultati njihove predanosti su impresivni: preko 100 kotlovnica učinka 30 – 1 000 000 kW, više od 10 000 plinskih grijača raznih izvedbi i velik broj plinskih infracrvenih grijalica, isparivača te pripadajuće opreme za iskorištavanje UNP-a.

Uz 20 stručnjaka zaposlenih u tvrtki, vlastiti razvoj i servisnu mrežu, Plinotehnika se ističe kao partner na kojeg se možete osloniti.

Gotovo 50 godina inovacija – od prošlosti do novog pogona

Nakon uspješnih koraka u projektiranju i izvedbi plinskih instalacija i kotlovnica, Plinotehnika je 1977. godine postavila temelje razvoja plinskih rješenja s proizvodnjom prototipa plinske infracrvene grijalice tipa FAO 5. Od tada, tvrtka je neprestano evoluirala, uvodeći na tržište serije plinskih IC grijalica, atmosferskih plinskih plamenika te toplozračnih grijača zraka poznatih kao ‘tajfuni’.

Ponosni su na svoje dosege poput razvoja plinskih ventilokonvektora, proizvodnje plinskih roštilja te zadovoljenja zahtjeva ISO 9001:2000 standarda, čime su stekli certifikat od reno-

Patrik i Vesna Pintarić, vlasnici Plinotehnike, ugostili su brojne goste na svečanom otvorenju

Najnovija inovacija su grijalice Hybrid!

Radite na struju ili plin, ovisno o trenutačnim uvjetima i dostupnosti energenata, idealne za vas su grijalice Hybrid. Posebno su prilagođene vlasnicima solarnih modula koji žele maksimalno iskoristiti višak električne energije.

mirane njemačke tvrtke TÜV SÜD 2007. godine.

Nastavljajući s inovacijama, Plinotehnika je 2015. godine dovršila europski projekt Ispitivanje proizvoda u svrhu CE oznake, potvrđujući visoku kvalitetu svojih proizvoda.

Kruna dugogodišnjeg truda dolazi u obliku novog proizvodnog pogona i poslovnog prostora.

Nova zgrada – nove mogućnosti

Danas, Plinotehnika predstavlja široki proizvod-

Zlatko Đurkin, Patrik Pintarić, Matija Posavec i Vjeran Vrbanec na svečanom otvorenju

Osim proizvodnje, nova zgrada sadrži i showroom Weberovih roštilja

Patrik Pintarić, Ljerka Cividini, Vesna Pintarić i Matija Posavec

ni program, obuhvaćajući plinske IC grijalice tamnog i svijetlog zračenja, plinske ventilokonvektore Termogas, plinske zagrijače zraka (tzv. ‘tajfuni’) te isparivače UNP-a.

Pružaju vrhunske usluge, uključujući izvođenje kućnih i industrijskih plinskih instalacija, instalacije UNP-a, ispitivanje i servis plinskih instalacija te kontrolu kvalitete. U novoj poslovnoj zgradi nalazi se proizvodni pogon za infracrvene grijalice i prateći elementi. Osim modernih uredskih prostora i radionica, novo postrojenje će također sadržavati izložbene prostore s proizvodima Vaillant i Weber, vodećih svjetskih proizvođača roštilja i opreme za roštiljanje. Posjetite ih u Ivanovcu i uvjerite se u njihovu kvalitetu i stručnost!

30. rujna 2022.

17. studenoga 2023.

Donje 17 Donje Međimurje Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DONJA DUBRAVA KOTORIBA

Tko želi upravljati Umirovljenici, javite sportskim prostorima? seOpćina za Donja božićnicu!

Dubrava dajućim zemljištem ukupne Općina poziraspisala je Kotoriba javni natječaj va svoje umirovljenike ko-i za dodjelu na upravljanje ji primaju mirovinu manju korištenje sportskih građeod 400 eura davlasništvu. im se jave vina u njenom kako bi ostvarili pravo na Riječ je o javnoj sportbožićni poklon-paket. skoj građevini ukupne Pripojave se321 primaju od ponevršine m2, s nadstrešdjeljka do petka, zaključno nicom ukupne površine 201 2 28. studenoga. Važno je mdo , nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-

DONJA DUBRAVA

Antun Benko, Vlado Čmrlec Čarli i Vlado Mikulan vodili su ceremoniju krštenja mošta Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

DVOSTRUKO MARTINJE u Donjoj Dubravi

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena

Sveti Martin dvaput Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu je krstil tudumapasa

svim vlasnicima životinja za Inspektori naložili dodatnu zaštitu utapalištu pasaBazen - Zišlo nas se dosta, meli smo ina pečenoga pajceka od 32jer kgdobio kojega smo sega pojeli, otkrio nemile događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventunam je Antun Benko, aktivni član Udruge. su sada poduzeli sve što je alni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. u njihovoj moći da se nešto skijalice, odnosno plutačama Piše: Vlasta Vugrinec ljestve sRiječ je o skupini vlasnika Mrtvička je jedno od dvaju takvo Slavili i umirovljenici ne ponovi. vinograda u vinorodnom po-

vinorodnih područja na tom

- Istovremeno želimo na-

prostor, o kojima je ranije u društvu AAT taj dijelu.

Obilježavanje, odnosnokli odgovorni dručju nedaleko od Dobrave.

Naime, grožđe rodi još glasitiNe da su dobravski Piše: Vlasta Vugrinec dasamo su predmetne spre-

inspekcija nije izvještavano, stojiOrešca u odgovoru bolje rečeno proslava Mar-Geothermae, Ti vinogradi se ne spuštaju i na području koji se mne goričanci Martinje, jame za slavili vodu izgrađene nikakve blagdana svetog s brega, većnepravilnosti. se gorice nalaze iz draškovskog nalazi prekodruštva.

Drave, ali još u skladu već su sa to svim po prvi puta na-tinja Za ili nas je priča okoMar-našla dozvolama - Ovim putem društvo Drugim riječima, na i spravili tina,AAT nekako se u Međimurju u pitomoj ravnici uz rijeku spada pod Međimurje. i dobravski umirovdruštva Geothermae i ciljem poštovanja visokih Geothermae s trima veže za gornji, briježni Nisu to obavjegoricama postojeću - Zišloogradu nas se dosta, meli ekoloških ljenici. Organizirali su se, utapališta pasa završena, od- dio.AATDravu. standarda i zaštite zainteresiranu javnostveć bodljikavim žicamapajceka koje suod pripremili su domaće kolače, Međutim, to nePrelogu, znači da seštava s tisuću i više trsova, smo i pečenoga govorili su u Gradu okoliša te podzemnih voda je, sukladno dobivenim “vinski” svetac slavi ikako svega stotinjak, zasađenih međusobno 32 kg kojega sega pojeli, �inu hranu, dobru kapljicu, bilesmo razmaknute ali i iztaj Geothermae na našneupit prilikom izgradnje energane. sanaciu donjem, ravničarskom za vlastiteizvršena potrebe.

Naime, okootkrio nam je Antun Benko, naoružali se dobrim ras70 cm dodana je gusta vezan za poduzete korake. dije-smjernicama, Radi se o privremenim prostoraniprolu. Štoviše, kako se totekobičnoja bušotinskog u pitomoj ravnici nema žica, aktivni član Udruge. položenjem i zabava je bila Naime, nakon našeg mi Međimurci bismo reobjektima za testiranje voNapredna geotermalna Naravno, bilo je tuulaz i pje- zagarantirana. staneš takvih površina niti pak us- kli, drot, sta okaže: grabi kojana jekrumpir postala i vi-jekta koji sprečava de tijekom koji diš cijeliutapalište donji kraj, ipak pijeva bilo koja sorta grožđa. životinja sme i smijeha, a nije nedoIstina, izgradnje, u krštenjuamošta s internalizacijom svojevrsno pasaima ienergana i eventualan pad u će biti u cijelosti sanirani i gorice, vinograde, praviugljikovih Nema tu pinota, chardonaya, stajalo mladog vina koje pomogao im je gorični bišspojeva, na način bazen. diglasvoje se poprilična prašina No,ni ako ju divlje živonivelirani s okolnim terenom vino, i to jako dobro. nemapostojeće čak ni graševine, se pilo iz njihovih originalnih kup Vlado Čmrlec Čarli, uz kao i po-sa- tinje kakoseu Međimurju, tako i na Po-obnove ili pak psi ipak uspiju završetka izgradnje i štuju se razin, svi vinski od sv.stavljanja mo najotpornija šmarnica, preskočiti vinskih čaša, a koju nose obje- nakon asistenciju Vladeka Mikulana dodatne zaštitne nacionalnoj a nasveci teren ili potrgati, bazen puštanjem energane u poVinka, Juraja, Urbana, Bartola tudom ili direktor, kako gdje šenu oko vrata.

Ona je djelo, i Antuna Benka.

Našla se tu je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. do krajate 2024. i Martina.inspektorata Ti vinogradiiz se nespremnih već zovu tuzasortu grožđa. Nakako je već poznato, Antuna jošnajkasnije i kuma Barbara kum ja Državnog jama testiranje sklisku nepropusnu foliju gon godine. spuštaju s brega, već se goricevodeTaukupne sorta tu raste635 od m. pam- kojom Benka.

Vinko.

Zagreba. duljine je graba prekrivena i Nakon svega se monalaze u pitomoj ravnici uz tivijeka Dobravčanijejei se po kojoj Kako pak nisu bi slavlje bilo Slavlje nije samo bilo održano Također,i obnovljeno se prije uspjele NisuDravu, uočene rijeku na područjupostavljeno ne odriču. dostojno datumu tradiciji, žeudodati goricama, ni u vinogradu je li trebalo doći do ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodeneizamke, Donje Dubrave.

Dvadesetak vlasnika mošt je krstio i uskijalice, vino “pre- svega ni bilo kakvoj klijeti.

Sastaovoga i tko zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla-re- postavljene su tzv. tvorio” gorični biskup Vlado dovno se okuplja i slavi Marli su se u zgradi Zalan i uz dugo bi graba bila smrtonoUputili smo pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve s plutačama.

Dobravski goričanci tinje.

Ovogodišnji domaćin Čmrlec Čarli uz pomoć Vladruženje i pjesmu dokazali sna klopka za životinje da se ranije spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo Među najvećimno štovatebio je Hajdinjak deka Mikulana i naravno, mještani da je Martinje stvarno dan Isprike za nemile nisu nama obratili. odVlado strane životinja,Hajki. a dobili uvid u zapisnik, do ograda ljima vinskog sveca niu tomsve U Mrtvički, kako se zove taj Antuna Benka. Veselo druš- zajedništva makar A trebalo ijeveselja, imati samo u svrhu onemogućavanja zaključenja naših novina događaje dijelu Međimurja svakako je dio, skupilo se podosta vlasnitvo zabavljalo se uz dobru bili kilometrima udaljeni od smo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i poudruga Dobravski goričanci. ka vinograda i znatiželjnika. kapljicu i još bolju hranu.. trsa i grozdja.

Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju.

napomenuti da se na površine 11988 m2pravo , na adrepoklon-paket ne ostvaruje si Krbulja 19. na temelju ranije dostavJavne sportske građeviljenih podataka, već je pone smatraju se prostorima trebno u Općinu donijetii namijenjenima za sportaše nove.seUmirovljenici se daju na upravljanjekoji i korižele prijaviti ne smiju imati štenje sportskim udrugama sdugovanja područja prema općine Općini. na neo(vv) dređeno vrijeme. (vv)

Deca, moja deca KUD Seljačka sloga val međimurske popevke, Međunarodna Donja Dubrava od 2018. izložba Memorijal Deca, moja deca godine organizira svojevr- koji će se održati u školskoj malih životinja stan festival međimurske sportskoj dvorani OsnovKOTORIBA

Udruga popevke naMeđimurska kojem nastulastavica povodom 35. gopaju izvođači iz Međimurja i šire, a rada izvode nam dišnjice u svima suradnji s dragu popevku.

MemoriEuropskim klubom englejal je pokrenut gušana s ciljemorda skih i patuljastih se međimurska popevka ganizira 30. Međunarodnu prezentira publici u svim izložbu malih životinja te njezinim ioblicima, onom engleskih patuljastih guizvornom, ali idvorani onom stilišana u školskoj OŠ ziranom, no uz nepromijeJože Horvata u Kotoribi. Od njen Pozornicom 17. do izgovor.

20. studenog 2022. je do danas prošlo više od održat će se zasebno dvije tridesetizložba izvođača, a memoizložbe, gušana, te rijal je snimljen u doba izložba Udruge Međimurska pandemije koronavirusa lastavica povodom 35. go-i u dokumentarnom obliku. dišnjice postojanja Udruge.

Ove godine, 18.

11.

Na izložbi će biti izlo2023., čeka nas novi festiženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih

GORIČAN

ine 300 domaćih, predstavit škole DonjaaDubrava s će se izlagačiu iz19Austrije, početkom sati. MaNastupit će Njemačke, KUD Seđarske, Bugarske, ljačka SlogaSrbije, DonjaSlovenije, DubraRumunjske, va - dječjitefolklor, Hrvatske iz još ženska poneke vokalnaEuropske skupina, solisti Sazemlje. se izložša Šte�ić Sale i svake Ivan Brljak, be održavaju dvije cimbulaši Andrijarazmjene, Maronić godine sa željom i Vilim Čituš,iKUD Donji Viocjenjivanja nagrađivanja dovec i solist Alojz Nestić, rezultata uzgoja. ženska vokalna Izložba će seskupina održati KUD-a Veseli Međimurci, pod pokroviteljstvom OpCecilija Merkačkoja Hudopisk, ćine Kotoribe ujedno Zvonimir Dravec, Puhački ovim putem poziva sve zaorkestar općine Donje Duljubljenike u male životinje brave, a kao poseban gost da dođu razgledati i posjetiti dolaze poznati Dixieland jedinstvenu izložbu malih band. (vv) životinja. (vv)

Zubar se privremeno Stari za nove igračke seli upapir Čakovec DONJI VIDOVEC

Ovih dana u dječjem vrOrdinacija dentalne tiću u Donjem Vidovcu bilo medicine Doma zdravlja jeČakovec doista veselo.

A kako inone u Goričanu, bisiteljice bilo kadtima su imJosipe stigleBelonove igračke.

Bilodr. je tu različitih vari Žuljić, med. dent., kocki, farzbog životinja, radova nadrveća, adaptaciji mera i drvenog asortimana ordinacije, počevši od 13. za No, onoprivrešto je 11.građenje.

2023. godine najvažnije, igračke su nabavmeno se seli u prostor ljene od novčane nagrade u zgradi Doma zdravlja koju su dobili u akciji Papir Čakovec u Čakovcu, Ivanije iz Čana smeće, GoranaUnimera Kovačića 1e, u ordinaciju posebnog kovca, za osvojeno 2. mjesto

u kategoriji dječjih vrtića. dentalnog dežurstva naIz vrtića zahvaljuju roditelji2. katu zgrade. ma Radno na izvrsnoj suradnji vrijeme i broju prikupljanju starog ordinacije ostaju isti,papira a ori OpćinićeDonji Vidovec za dinacija na novoj privre�inanciranje dijela menoj lokacijinovčanog raditi parnim nagrade odod 2000 kn.14:30, datumima 7 do Naravno,datumima i dalje će sudjea neparnim od lovati akcijiBroj prikupljanja 13 do u 20:30. telefona starog papira i već najavljuju za kontakt je 040/601-855. dolazaksubota kontejnera srediRadna je četvrta u nom 10. mjeseca. mjesecu. (vv) (vv)

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

Dajem na znanje da se sve zna!

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici vaka profesija izložena Bože, posumnjati ili propiti- i onako na koljenima još ga

US

Ovo što se danas događa

je nekom oblikuilipri-privući vati njihovu riječ.

Njihinštiti svedojučerašnji cipelare je prestrašno I onnašem Međimurju će naravno veliki to događaprijatelji istog dana jer imamo dostai tragično. toga, samo maltretiranja, saborski imunitet,Spa zakon, je sa svih strana. da sve se čudimo mladima koji setisaka, ne događa ništa ili teres Međimuraca. u svemu tome najvažni- što uzimamo zdravo prijetnji društveno paobzirom moć i uvijek moja ja promocija Dokle tako?

Dokle će zabježe glavom bezće obzira. pak jei sličnih sve prepuno i na ostaje satnicu, Međimurja. gotovo.

Doći ljudiMeiz neprihvatljivih oblika po-proglašenje riječ protivnajorača njegove, gdje nam državnici, županijski đutim, ima i onih koji znaju je u je Pitanje natiskano manifestacijama. je samo hoće li to i cijele Hrvatske, pozivamo radnim samo kolegom16 naravno, njegova uvijek jača. turističke lokalni političari dolazei ibogatu odlaze.

Pri našanja. tome neSmislimo sati, a najuzornije žene zajednice,“prijetiti”, uredi i seda napolitičari gostoljubivost i šefom već čovjek nekako Ništa to ne znači da ste vi u blatiti nas ne trepnuvši okom Kako se bilježe sva njihova na lokalne već i one nacio- u 17 sati, pa je za zaključiti kojekakve srodne udruge i enogastronomiju, pa onda izađe na kraj ili jednostavno da imate snimljenu i izvrtati činjenice?

I miseim pokažimo (ne)djela, tako se bilježe i nase očekuje i dolazak vi- društva prepoznati, htjeti to što imamo. nalne.

Tako je idući vikend, da pravu, promijeni posao. No, kako njegovu izjavu ili reakciju, moramo vjerovati na riječ i ša. A zna se, što je političar kako mi novinari to volimo sokih gostiju iz Zagreba, pri uključiti u sve to pa makar i Izvadimo iz podruma i špajzi izaći na kraj s našim poli- broj upućenih poziva. Jer, on diviti im se. Zbog čega? Pa ranjiviji, što se ga više uhvati čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. koščično ulje, meso z tiblireći, “za bika zatuči”. tičarima koji očito misle da je ipak jači, ima jače zaleđe iza i oni su samo ljudi od krvi s “prstima u pekmezu”, više Naime, u subotu, 8. liMariju Vučković.

Jer ne treba se kao gibanicu, su stup društva, neprikosno- sebe i uvijek štite jedni dru- i mesa koji bi trebali raditi ce,ćemeđimursku migoljiti, vrludati i izvrtati stopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti ako domaće pekmeze, zimnicu, vene i nezamjenjive ličnosti ge. Tek kad se dogodi nešto posao za koji su izdašno pravo stanje stvari. ćin koje Državnog natjecanja u da se nacionalne manifestanije da slučajno pozvan, i uz tood �ina vina. sve znaju najbolje i uvijek ozbiljno i neporecivo, onda netko plaćeni, ne kažem, pre- sireveNajgore svega toga je oranju, a Čakovec IzboraNe zadajcijeostaje sele usam, našnakraj, da mi izostavljen je tosve da se pokaže su, naravno, u pravu. vjetrometini plaćeni. s popisa. To je daPrilika se danas može pronajuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-

vjeriti. I stoga, hvala ti Bože,

god u njega ne vjerutakoliko suvenirnice, Međimurske jem, na današnjoj riznice, pozovimotehnologiji ljude jer i pametnim telefonima.

Oni mnogi ne znaju što imamo, bilježe sve i ne pamte selekšto uzgajamo na svojim tivno, kako im paše u kojem imanjima. trenutku.

Osim toga,samoide li Ne budimo i dalje se u krajnost, teleoperateri zatajni Međimurci kojima izlistati ono što želite jemogu važan samo rad, a ne i dokazati. Istina, ne pada mi prezentacija rezultata tog na pamet ići tako daleko, rada!

Ne dozvolimo jer spavam kao malanašim beba političari da i na normalno polju poi ujutro se mogu ljoprivrede u prvom pogledati ubudu ogledalo.

Samo planu!

Piše: Vlasta Vugrinec dajemIskoristimo na znanje. priliku jer E-mail:vlasta@mnovine.hr tko zna kada će takva svita Piše: Vlasta Vugrinec ponovno svratiti u naš kraj! E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Poljoprivreda SAVJETI za poljoprivrednike

Hmelj nestao s naših polja

H

melj (obični hmelj, divlji hmelj, lat. Humulus lupulus) je biljka penjačica iz porodice Cannabaceae, red Rosales kao i konoplja.

Postoje određene sličnosti tih dviju biljaka, no najveće razlike su u kemijskom sastavu njihovih smola. Hmelj sadrži samo gorke smole, koje ne sadrže psihoaktivne spojeve. Šišarke hmelja sadrže gorku tvar lupulin, alkaloid humulin, eterično ulje do 2 %, hmelj taninsku i valerijansku kiselinu. Osim toga nađeni su i hormoni, klorogena kiselina, �lavonoidi (kemferol, kvercetin-3-glikozid, leukocijanidin, leukodel�inin), tanini (do 3,4 %), kumarini i vitamini (B1, B3, B6, PP).

Uzgojem hmelja bavi se otprilike 2600 poljoprivrednih gospodarstva u EU-u na oko 26.500 ha što čini 60 % ukupnih površina na kojima se obavlja uzgoj hmelja u svijetu. Uz Njemačku gdje se hmelj uzgaja na otprilike 17.000 ha, najveći proizvođači u EU-u su Češka, Poljska i Slovenija.

Pod proizvodnjom ove kulture podrazumijevaju se tri skupine proizvoda: šiškarice hmelja (svježe ili osušene), hmelj u obliku praha i peleta i ekstrakte hmelja. Svim ovim proizvodima zajedničko je da sadrže određenu količinu alfa kiselina, sastojak hmelja koji pivu daje gorčinu i druge okuse. Sadržaj hmelja varira ovisno o vrsti piva, a posebno njegovoj gorčini, te o sorti hmelja. Svjetska potražnja za alfa kiselinom procjenjuje se na oko 8000 tona godišnje i to na temelju činjenice da je za proizvodnju svakog hektolitra piva potrebno prosječno 4,1 g alfa kiseline. Zbog napretka u tehnologiji proizvodnje piva i sve veće sklonosti potrošača manje gorkim pivima sadržaj hmelja u pivu smanjuje se od 1995. godine kada je još iznosio 6,3 g alfa kiselina po hektolitru. Premda je svjetska proizvodnja piva u porastu, potražnja za alfa kiselinama ne prati takve trendove. Naime, ponuda alfa kiselina nadilazi potrošnju, pa su prosječne cijene hmelja dosta niske od 2009. godine. Postoje mnogobrojni dokazi o korištenju hmelja u proizvodnji piva, od �inske sage „Kalevala“ za koju se smatra da postoji unazad 3000 godina i prenosila se usmenom predajom, do pisanih dokaza o uzgoju hmelja iz 736. godine koji uzgoj hmelja povezuju s hmeljskim vrtom lužičkog zatvorenika u blizini Geisenfelda u Halletu, okrug Njemačke. Redovnica Abbess Hildegard od Bingena u 12. stoljeću prva je opisala korisne osobine hmelja poput

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IGRE s miševima i ostalom gamadi

17. studenoga 2023.

Glodavci bježe u naše kuće i skladišta

Prvi znak da je miš u kući je specifični miris, a potom i “mrvice” koje glodavac ostavlja za sobom. A da se o šuškanju, grickanju i sličnim neugodnim zvukovima ni ne govori Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Piše: Suzana Pajić

ljekovitih, kozmetičkih i umirujućih svojstava koja djeluju na središnji živčani sustav. U Ingolstadtu je 23. travnja 1516. godine održan godišnji skup trgovaca gdje je obznanjena Povelja bavarskog kneza Wilhelma IV. koji donosi „Zakon o čistoći piva“ koji sadrži odredbu da se u pivu ne smiju nalaziti nikakvi dodaci osim ječma, hmelja i vode. U vrijeme AustroUgarske hmeljarstvo se počelo razvijati u Češkoj (pokrajina Saaz, grad Žatec), dok je prvi slovenski pivar i vlasnik pivovare u Žalcu, Franc Žuža 1853. godine posadio prve sadnice hmelja u Savinjskoj dolini. Hmelj se u Hrvatskoj počeo uzgajati početkom 20. stoljeća doseljavanjem Slovaka na područje Iloka.

Zadruga za iskorištavanje voća i pečenje rakije u Iloku Sredotočna pecara žeste osnovana je 1910., a zbog potreba sušenja hmelja 1927. izgrađena je sušara.

Godine 1956. osnovana je Zemljoradnička zadruga, koja se 1970. reorganizira i dobiva naziv Agrokomerc.

Na početku djelovanja Agrokomerc se koristi bivšom sušarom Sredotočne pecare žeste, koju kasnije modernizira. Od 1970.do 1975. godine intenzivira se proizvodnja hmelja koji u to vrijeme zauzima nekih 215 hektara obradivih površina.

Nažalost, tijekom Domovinskog rata prestaje se s proizvodnjom hmelja na ovom području. Projekt zasnivanja proizvodnje hmelja sredinom devedesetih godina na području Kalničkog prigorja započinje na inicijativu Dragutina Trščeka.

Pokusni hmeljarnik podignut je na imanju Stjepana Habijanca u Gregurovcu te je u to vrijeme osnovana Prva hmeljarska zadruga u S. Petru Orehovcu. Do 2008. godine Zadruga raspolaže s 16 hektara nasada hmelja.

Zbog smanjene potražnje, problema oko plasmana i nižih otkupnih cijena 2012. godine prestaje djelatnost Zadruge, a time i uzgoj hmelja u Hrvatskoj.

Stižu nam hladniji dani kada je najljepše boraviti u toplini vlastitog doma. No, nismo mi jedini koji se sklanjaju od zime, već i životinje traže sigurno sklonište. I to ono gdje će im biti suho, ne previše hladno, a uz to obiluje i hranom. Naravno, prije svega tu mislimo na razne glodavce, miševe i štakore čija nam najezda prijeti.

Kućni glodavci

Vlasnici kuća već dobro znaju da se u ovo vrijeme vrata i prozori ne ostavljaju otvoreni, pa čak ni na tzv. kip.

Miš će u sekundi šmugnuti u kuću i zavući se u prvi skriveni kutak. Istina, mnogima već i jesu pa je krenula oštra borba živaca i snalažljivosti.

Prvi znak da je miš u kući je speci�ični miris, a potom i “mrvice” koje glodavac ostavlja za sobom. A da se o šuškanju, grickanju i sličnim neugodnim zvukovima ni ne govori. U svom domu, naravno, nitko ne želi otrove, pa se glodavci love na ljepljive trake, pločice, mišolovke i slične izume.

Mačka tu malo kome pomaže jer niti ju puštamo u kuću niti pak se može zavući iza zamrzivača, frižidera, štednjaka i sličnih aparata iza kojih se miševi skrivaju.

Naime, upravo zbog topline koju stvaraju svojim radom privlačni su miševima.

Međutim, nisu samo otvoreni prozori i vrata jedini ulaz kojim se koriste miševi. Njima ni ne treba veliki otvor, dovoljna im je rupica od cca 2 cm da se provuku. Stoga je važno provjeriti takve otvore.

To mogu biti vrata ili prozor

garaže uz kuću ili u sklopu kuće, rupa na crijepu i odmah su na tavanu, a potom i u dnevnoj ili spavaćoj sobi.

Odatle će se brzo preseliti u špajzu ili kuhinju gdje je više hrane na svakom koraku. A znamo onaj osjećaj kad shvatimo da je miš bio u kuhinji ili ga tamo imamo.

Gospodarski objekti

Miševi se zavlače i u gospodarske objekte, podrume, skladišta, sjenike, uskladištena drva i slično. Tamo im je raj jer hrane ima dovoljno.

Uz miševe, tu svoja skloništa pronalaze i štakori. Iako se u Međimurju redovno provodi deratizacija, ta se gamad

tako brzo množi da ju treba uvijek iznova i ponovno uništavati. Nažalost, i zime su nam takve kakve jesu, tople i bez debelih minusa, tako da većina te “nesnage” preživi i još se jači i snažniji na proljeće počinju razmnožavati.

Otrov je tu idealno rješenje, no i najnezahvalnije, naročito ako na dvorištu i imanju žive psi i mačke. Dobar pas koji im zna stati na kraj je stoga optimalno rješenje, ali i u kombinaciji s rodenticidima koje onda treba dobro zaštiti kako psi i mačke ne bi mogli do njih.

Problem s nesnagom je tim veći po selima što je sve više napuštenih kuća o koji-

ma se nitko ne brine i koje su pravo leglo glodavaca. Jer dobro se zna da glodavci žive na jednom mjestu, a hranu traže na drugom. Stoga, koliko god mi čistili i spremali hranu na sigurno, zatvarali vrata i prozore, cementirali i najmanju rupicu te učili psa i mačku da nikoga ne puštaju u dvorište, susjedovi glodavci uvijek nađu način da nam zagorčaju život.

Naime, ne znam kome se kosa ne diže na glavi već na sam njihov spomen, a da se o potencijalnoj šteti od izgrizenih vrata, srušenih drva, načetih krumpira ili jabuka, pojedenog kukuruza ili pšenice ni ne govori.

ŽELJKO POSAVEC dao neopozivu ostavku na mjesto predsjednika

Ivan Škvorc vodi Udrugu uzgajivača malih životinja Na sam blagdan sv. Martina Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće održala je svoju izvanrednu skupštinu.

Naime, dosadašnji predsjednik Željko Posavec još je 6. studenoga podnio neopozivu

ostavku na mjesto predsjednika Udruge. Shodno tome, izvanredna skupština u kojoj su sudjelovala 62 člana, što je natpolovična većina, bila je ujedno i izborna. Za novog predsjednika jednoglasno je

izabran Ivan Škvorc iz Frkanovca, dugogodišnji uzgajivač i član udruge dok je također jednoglasno za novog člana Upravnog odbora Društva jednoglasno izabrana Marijana Šafarić. (vv)

Ivan Škvorc, novi predsjednik

17. studenoga 2023.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Natalija i OPG Stanojlović iz Štrigove na sajam su stigli s voćnim sadnicama

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Voćne sadnice izbile su u prvi plan U drugoj smo polovici mjeseca studenoga i to je idealno vrijeme za sadnju voćaka. Stoga i nije čudno da se na čakovečkom sajmu najviše ljudi vrtjelo oko štanda OPG-a Stanojlović iz Štrigove.

Naime, oni su poznati proizvođači svih vrsta sadnica, od tzv. običnih voćki, do stubastih i grmlja bobičastog voća. Cijena komada pak se kretala od 7 eura za voćke poput jabuke, trešnje, šljive, marelice i breskve do 15 eura za bademe.

Istina, one manjih, stubastih krošnji isto su bile nešto skuplje, ovisno i sorti i veličini.

Uz domaću sadnicu, dobije se i “recept” za sadnju i uzgoj.

Uz voćke, najviše se kupovalo varaždinsko zelje, naravno, vrijeme je kiseljenja zelja. Što se čakovečkog placa tiče, kako vrijeme odmiče, tako je i pro-

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

davača sve manje. Ipak, mogu se pronaći interesantne stvari.

Ivan Trupković iz Šenkovca tako nudi zeleni paradajz po 3 eura za kilogram i prema njegovim riječima, dobro ide. Kupuju ga ljudi koji rade

zimnicu, najčešće za turšiju i miješanu salatu. Dosta se nudi i čajota, odnosno meksičkog krastavca, kako onog s bodljama tako i bez. Kupiti se mogu i kesteni, a stigli su i prvi adventski vjenčići. (vv)

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Kiselo zelje (kg): Paprika (kg): Kesteni (kg): Salata (kg):

1€ 3€ 1€ 3€ 4€ 4€ 3€

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Feferoni (kg): Grah (kg): Kesteni (kg): Salata (kg):

Čajot (kom):

1€

Žitarice (kg):

2,5 €

Med (900 gr): Mandarine (kg): Jabuke (kg):

9-11 € 1,5 € 1€

Maćuhice : Mandarine (kg): Voćne sadnice:

0,6 € 1,5 € od 7 €

Maćuhice:

0,6 €

Drva (metar):

66-75 €

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Ivan Trupković iz Šenkovca na placu je uz crveni nudio i zeleni paradajz

1€ 3€ 0,8 € 3€ 5€ 4€ 1€

Avitaminoze – bolesti zbog nestašice vitamina Piše: dr. vet. med. Sandro Korent

Klinički podaci Skupina klinički različitih bolesti koje se temelje na nestašici vitamina u organizmu. Uglavnom nastaju na osnovi relativne nestašice (hipovitaminoza), rjeđe zbog potpune nestašice vitamina u tijelu (avitaminoza). Hipovitaminoze i avitaminoze imaju posebno praktično značenje u mladih životinja koje rastu u uvjetima oskudne ili jednolične hranidbe, pogotovo u nehigijenskim prilikama pa općenito u zimskim i ranim proljetnim mjesecima, kada stoka ne dobiva svježe zelene hrane, i u godinama oskudice, kada je hrana manje vrijedna.

Nestašica vitamina može nastati zbog nedostatne količine vitamina u hrani pa govorimo o primarnoj ili alimentarnoj nestašici. S druge strane, do nestašice vitamina može doći zbog raznih okolnosti koje otežavaju primanje, resorpciju i iskorištavanje vitamina u tijelu (npr. poremećaje apetita i resorpcije zbog bolesti želuca i crijeva, invazije crijevnih parazita, bolesti jetre i dr.) ili povećavaju njihovu potrošnju (akutne zarazne bolesti ), visoka vrućica, hladnoća, koncentrirana ugljikohidratna ili bjelančevinska hrana, težak rad).

U tim slučajevima govorimo o uvjetnoj ili sekundarnoj nestašici vitamina. U etiologiji avitaminoze, navedene okolnosti obično imaju važnu ulogu. Do nestašice vitamina u organizmu može doći i zbog djelovanja tzv. antivitaminskih faktora ili antivitamina, tj. različitih kemijskih tvari koje u organizmu blokiraju biološku funkciju vitamina. Poznato

je antivitaminsko djelovanje tvari biljnog i životinjskog porijekla (npr. u kukuruzu, preslici, paprati, pljesnivoj djetelini, u utrobi riba i dr.), kemijsko-farmaceutskih preparata (sulfanilamid, aspirin itd.). Klinička slika avitaminoza vrlo je različita, već prema vrsti vitamina koji nedostaje.

Katkad se istodobno radi o nestašici dvaju ili više vitamina (poliavitaminoza). Dijagnozu avitaminoze možemo smatrati sigurnom ako životinja, primajući vitamin koji nedostaje, brzo ozdravi, izuzevši dakako, poodmakle slučajeve.

Liječenje

Reguliramo hranidbu (dajemo hranu koja obiluje vitaminom koji nedostaje) i zoohigijenske prilike (ispust, paša, svijetle i zračne nastambe). U težim slučajevima i kada se avitaminoza pojavi masovno, liječenje podupiremo dajući vitaminske preparate za peroralnu ili parenteral-

nu aplikaciju. Za liječenje su najprikladniji preparati koji sadrže samo jedan vitamin, izuzevši one koji, poput ribljeg ulja, sadrže zajedno vitamin A i D, ili kao kvasac, više faktora iz B-kompleksa. Osim avitaminoza pojedinim vitaminima i vitaminskim preparatima liječimo razne druge poremećaje.

Profilaksa

Treba izbjegavati jednoličnu hranu. Hrana mora biti raznovrsna i svježa. Ne treba davati hranu koja zbog nestručnog spremanja izgubi pravu vrijednost. Ako okolnosti koje pogoduju razvoju nestašice vitamina ne možemo ukloniti, manje vrijednu hranu treba davati u što manjoj količini, uz to profilaktički i vitamine. Profilaksa nestašice vitamina napose je važna u uzgoju podmlatka, u graviditetu, u životinja koje mnogo proizvode ili teško rade te općenito zimi i u proljeće.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Povrtlarstvo Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRTLARICA

17. studenoga 2023.

MARIJA BELALOV iz Čakovca oduševljava meksičkim krastavcem

Glatki ili bodljikavi čajot, koji izabrati?

Meksički krastavac udomaćio se u našim vrtovima. Jedni vole bodljikavi, a drugi glatki plod, no oba su nutritivno izuzetno bogata i blagotvorno djeluju na naš organizam Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Mušmula – Mespilus germanica

M

ušmula (Mespilus germanica) je veliki listopadni grm ili malo stablo iz obitelji ružovki (Rosaceae). Poznata je i pod narodnim nazivom divlja kruškica. I uistinu, zreli plod medenog je okusa koji podsjeća na okus kruške. Porijeklom je iz jugozapadne Azije i jugoistočne Europe, a u Europu su je donijeli Rimljani kojima je bila važno voće. Posljednjih je nekoliko stoljeća nepravedno zaboravljena pored ostalog konzumnog voća, ali ipak se polako vraća u naše vrtove i voćnjake.

Raste ili kao grm ili manje stablo i naraste do 8 metara visine te ima relativno kratki životni vijek – 30-50 godina. Posljednjih se godina može naći u ponekim rasadnicima, a tamo je većinom cijepljena na dunju pa raste kao malo drvce.

Mušmula me je oduševila time što jako brzo rodi nakon sadnje, nerijetko već iduće godine ako je cijepljena na dunju kao podlogu.

Cvate vrlo kasno, tijekom svibnja, pa tako izbjegne kasne proljetne mrazeve i redovito rodi.

Cvjetovi su bijeli, veliki i vrlo dekorativni. Nakon cvatnje razvijaju se mali smeđi plodovi koji dozore tek u kasnu jesen, tijekom listopada i studenog.

Nezreli plodovi su čvrsti, svijetli iznutra i vrlo trpki, pa se ne upotreblja-

vaju u tom stanju – osim za liječenje afti i krvarenja u ustima zbog stezajućih svojstava. Plodovi su zreli dok potamne i omekšaju, lagano se objese na granama te iznutra postanu smeđi. Tada se konzumiraju i odličnog su medenog okusa koji malo podsjeća na okus kruške. Konzumiranje mušmule je kao da jedete gotovi prirodni medeni pekmez direktno s stabla. U plodu je 5 izrazito velikih sjemenki.

Kada se bere mušmula?

Neki čekaju prve mrazeve kad mušmule dozore na granama, ali zapravo možete ju pobrati i malo prije. Naime, kad je već zrela, ona ne stoji dugo i morate ju pojesti isti dan ili najkasnije drugi dan, jer počne brzo fermentirati i truliti. Na samom stablu kod niskih vanjskih temperatura stoji duže pa ju onda radije berite postepeno, koliko vam treba tijekom jeseni.

Možete pobrati i nezrele plodove – naravno u vrijeme dok se i očekuje da će početi zoriti, rasporediti ih u sanduke ili košare i plodovi će s vremenom i tako omekšavati pa ih možete probirati i konzumirati. To je i jedini način kako se ona može i prodavati, jer kako sam napisala, dok je već potpuno zrela, brzo počne propadati.

Mušmule spremne za konzumiranje

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

- Najprije mu nožem treba odstraniti bodlje, potom se oguli i nareže poput krastavaca za salatu, poučila nas je Marija Belalov iz Čakovca o postupku obrade popularnog meksičkog krastavca ili čajota.

Potom mu se, kaže, dodaju sol, koščično ulje te ocat i salata je spremna za jelo.

Popularni čajot osvojio Međimurce

Ako je i prije spadao u egzotičnu biljku, čajot ili, kako se još popularno naziva, meksički krastavac danas je već uobičajena kultura u našim vrtovima. Jedni vole bodljikavi, a drugi pak glatki varijetet. U svakom slučaju i jedan i drugi plod nutritivno su izuzetno bogati i blagotvorno djeluju na naš organizam.

A najvažnije od svega, riječ je o plodu niske kalorične vrijednosti. Kod osjetljivih osoba, sok koji se obilno luči kod guljenja ploda može izazvati iritaciju kože, pa je zato kod guljenja preporučljivo upotrebljavati rukavice. Što se pak pripreme tiče, kaže naša sugovornica, samo je nebo granica. Može se, naime, peći bilo da je mariniran bilo punjen sirom, odnosno mesom, može se pripremiti na salatu, kao varivo i kao slastica. Priprema se kao i tikvice pa su nebrojeni načini pripreme. Osim ploda, jestiva je i cijela biljka pa se listovi spremaju kao špinat ili čaj koji je djelotvoran za smirivanje krvnog tlaka i liječenje mokraćnih putova.

Kažu znalci da mu je jestiv i gomolj koji pak podsjeća na krumpir. Lako ga je i razmnožiti jer se odlikuje velikom košticom koja već u rano proljeće daje pup, a sve se potom presadi na otvoreno nakon prestanka opasnosti od mrazova. Eventualna mana, ako se to tako može reći, je što mu za rast treba potporanj jer se radi o penjačici. I dok krastavac još može puzati po zemlji, bodljikavog čajota teško bi bilo očistiti od svega nakupljenog sa zemlje na bodljama. Najbolje uspijeva na brajdama ili vrtnoj ogradi.

Kao potporanj dobro mu mo-

že poslužiti i odraslija voćka.

Posadi se u proljeće uz stablo u vrtu ili dvorištu i biljka se penje po stablu sve do vrha krošnje. Vriježe mu mogu doseći i do 10 metara.

Stoga, ako ga i ne želite jesti, njegove duge vriježe na pergoli mogu poslužiti kao izvrsna hladovina tijekom ljeta.

I ne samo ljeta, već i tijekom tople jeseni jer se čajot ubire tek sada. Ne treba posebno spominjati pogled na plodove koji vise s brajde, posebno ako je urod obilan pa su plodovi načičkani jedan do drugoga.

Otvorenost za nove okuse

Čajot ili meksički krastavac, kako mu i samo ime govori, podrijetlom je iz Srednje Amerike koju su svijetom proširili pomorci s dalekih putovanja. Vjerojatno je tako stigao i do nas gdje se intenzivnije širi po našim dvorištima unatrag desetak godina.

I Međimurci su postali nešto otvoreniji i skloniji prihvaćanju novih i neisprobanih okusa. Doduše, danas se i puno putuje pa se uvijek isprobava hrana zemlje domaćina. Ima i onih koji se vode rečenicom: Kaj sam nigdar ne jel, nigdar ni ne bum!

Srećom, takvih je malo pa nam svako malo pod ruke ili u tanjur stigne neka nova, za nas egzotična biljka.

U svojoj domovini meksički krastavac poznat je još od davnina. Uzgaja se zbog ukusnih plodova namijenjenih

Brajda čajota bez bodlji

Marija Belalov obožava čajot na salatu ljudskoj prehrani. U povoljnim klimatskim uvjetima, gdje biljka preživi tijekom više godina, za ljudsku se prehranu upotrebljava i zadebljali korijen.

Plodovi su izrazito bogati proteinima i vitaminima, poglavito vitaminom C, kalcijem, kao i mnogim aminokiselinama.

Poznata su i njegova ljekovita svojstva. Tako se čajevi od lišća čajota primjenjuju kao pomoćna sredstva kod arterioskleroze, povišenog krvnog tlaka, za otapanje

bubrežnih kamenaca, a još su od kolonijalnih vremena na Jukatanskom otočju poznata blagotvorna svojstva te biljke u liječenju raznih dječjih bolesti.

Vrlo se lako i jednostavno razmnožava

Za uspješan rast i razvoj biljka treba tlo bogato humusom i naravno, toplu klimu jer ipak se radi o biljci iz toplijih krajeva. To znači da će ga uništiti mraz i zima te da ga iduće godine treba ponovno saditi. Međutim, kako ima jaku snagu korijena i ako je zima blaga, može se desiti da ga ni ne treba saditi, već sam nikne.

No, da se ne čeka hoće li ili neće sam niknuti, sadimo ga sami. Sigurno ste već primijetili ako vam stoji doma, na toplom, kako počne tjerati klicu koja zna o-ho-ho narasti.

Sačuvamo ju i jednostavno ju u proljeće stavimo u zemlju, odnosno posadimo u vrt ili dvorište.

Damo li joj sve što treba, obilno će nas nagraditi urodom.

17. studenoga 2023.

Povrtlarstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDIN VRT VRT BERNARDIN

Piše: Bernarda Orehovec

Začinska i ljekovita biljka – ružmarin (Rosmarinus officinalis)

PLAN SADNJE 17. studenoga - Dan ploda Kasna berba grožđa.

18. studenoga - Dan korijena od 11 sa� Kod mrkve i cikle koje stvaraju sjeme u drugoj godini odaberemo plodove �pičnog oblika i zdravog izgleda, provjerimo i okus.

Mjesto ureza premažemo ugljenom.

Grančice ružmarina

19. studenoga - Dan korijena Ubiremo preostale biljke za uporabu �jekom zime.

20. studenoga - Dan cvijeta od 10 sa� Poslije 10 sati radimo s pčelama.

21. studenoga - Dan cvijeta do 9 sa� Od 9 sa� nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog perigeja.

Ovaj mali zimzeleni grm se tako može uzgajati u cvjetnoj posudi, samo ga zimi unesemo u zatvoreni prostor da raste s ostalim začinskim biljkama. Kao začin upotrebljavamo ga za mesna jela, pečenje mesa, jela od rajčice, krumpira, juhe

od kelja i slično. Dovoljne su samo male količine kako bi jela postala ukusnija i lakše probavljiva. Suhe listiće za upotrebu skinemo sa stabljike. Već se od davnine znalo za ljekovita svojstva ružmarina jer on djeluje smirujuće i jača rad srca. Osim toga,

ružmarin potiče aktivnost žuči i smiruje grčeve. Reznice se zakorjenjuju u tresetnom lončiću. Ako prezimi na pogodnom i prikladnom mjestu, može se uzgajati i održati mnogo godina. Mjesto u vrtu za uzgoj ružmarina mora biti zaštićeno, sunčano i toplo.

Na temelju članka 15. Odluke - Mjere za ostanak mladih u općini Štrigova (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 22/23.)

Općina Štrigova objavljuje

JAVNI POZIV

za dodjelu potpore studentima u 2023. godini 1. Pravo sudjelovanja temeljem ovog javnog poziva imaju studenti koji imaju prebivalište na području Općine Štrigova.

Na javni poziv mogu se javiti studenti prve, druge, treće, četvrte i pete godine, upisani kao redovni i vanredni studenti (status sudenta).

2. U svrhu dodjele potpore, potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju: • potvrdu o upisu na veleučilište ili sveučilište (status studenta) • presliku osobne iskaznice (s OIB-om) • podatak o računu banke (IBAN) • kontakt (mobitel i email) 3. Prijave se podnose putem web obrasca objavljenog na web stranici općine do 28. studenog 2023.

4. Potpore studentima s područja Općine Štrigova isplaćivat će se u iznosu od 350,00 EUR i to u dva navrata (175,00 EUR za zimski i ljetni semestar) 5. Za ostale informacije možete se obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova ili na telefon 040/851-039 ili 099 735 8111.

OPĆINA ŠTRIGOVA KLASA: 602-04/23-01/1 Stanislav Rebernik URBROJ: 2109-18-01-23-1 općinski načelnik, v.r. Štrigova 16. studenog 2023.

ZALOG za budućnost Međimurskih voda

Stipendiranje DEFICITARNIH ZANIMANJA (Vodoinstaler) MEĐIMURSKE VODE d.o.o., kao javni isporučitelj vodnih usluga, u sklopu svog poslovanjaodgovorno upravljaju ljudskim resursima te su, u cilju smanjenja i prevencije de�icita određenih zanimanja i poboljšanja kadrovske strukture, a sve sukladno svojim potrebama, strategijama i planovima razvoja, objavile javni natječaj za dodjeljivanje 5 (pet) stipendija učenicima i učenicima srednjih škola za zanimanje Vodoinstalater/Vodoinstalaterka za školsku godinu 2023./2024., uz uvjet da imaju prebivalište na području Međimurske županije.

Iznos godišnje stipendije iznosi 1.350,00 EUR i isplaćuje se u 10 (deset) jednakih mjesečnih rata od 135,00 EUR. Prijave se podnose do 17. studenoga 2023. godine elektroničkom poštom na voda@ medjimurske-vode.hr, osobnom dostavom ili poštom na adresu: MEĐIMURSKE VODE d.o.o., 40000 Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10, s naznakom „NATJEČAJ ZA STIPENDIJE“, a više informacija se može saznati na https:// medjimurske-vode.hr/javni-natjecaj-dodjela-stipendija-medimurskih-voda-za-de�icitarna-zanimanja/

22. studenoga - Dan lista Njegujemo salate i zeljarice koje se još nalaze u plastenicima i staklenicima koje ćemo iskoris�� za jelo �jekom zime.

23. studenoga - Dan lista Pripremamo nove kompostne kupove.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422 DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

22 Vaši stupci

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FOTOKINO KLUB Ivanovec i Hrvatska samouprava Stipan Blažetin Sedahel

17. studenoga 2023.

Deset godina suradnje, prijateljstva i stvaralačkog zanosa

Sve je započelo točno prije desetak godina na poziv gospodina Chabe Prosenjaka iz Hrvatske samouprave Serdahel i Murakeresztur u Mađarskoj koji je želio povezati djecu dviju država s obje strane Mure da se druže i sprijatelje kroz kameru i �ilm. Veza pomurskih Hrvata u Republici Mađarskoj s rodnom međimurskom grudom u Republici Hrvatskoj traje jako dugo, osobito u održavanju kulturoloških i tradicionalnih manifestacija kako bi se sačuvali govor, pjesma i tambura. Nažalost, gospodin Chaba teško obolijeva i umire, a njegov rad nastavlja Bernadett Blazsetin koja okuplja djecu iz tamošnjih osnovnih škola, a njima se pridružuju osnovnoškolci ivanovečke škole.

Na filmskim radionicama u Serdahelu Fotokino klub Ivanovec okuplja sve mlade �ilmaše koji odlaze u Serdahel gdje se godinama održavaju prigodne �ilmske radionice kao ljetni �ilmski kampovi u Kuriji u Serdahelu, ali isto tako �ilmske ljetne radionice i kampovi održavaju se i u Lijepoj Našoj kako bi tamošnji pomurski Hrvati mogli upoznati krajeve, govor i domovinu svojih predaka. Snimljeni su brojni dokumentarni �ilmovi, reportaže, igrani �ilmovi i videospotovi u kojima su svoje �ilmske korake započeli Andrea Svélecz, Bernadett Turul, Boglárka Tirpák, Erik Hegedüs i József Rodek iz Serhdahela, a njima su se

Karla Kraljić, Sara Petrović, Eva Šafarić, Vita Varga, Nataša Kralj- voditeljica, Radovan Petković- predsjednik i voditelj FKKI, Slavica Petković- tajnica FKKI, Lidija Pintarić, Stjepan Petković, Melita Kraljić- predsjednica VMO Ivanovec, Dalija Dokleja, Jozsef Rodek, Bernade� Turul, Boglarka Tirpak, Erik Hegedus, Andrea Svelecz

priključili �ilmaši iz Ivanovca Stjepan Petković, Lidija Pintarić, Saša i Iva Bulović, Ivan Munđar, Filip Lesjak, Dino Farkaš te mnogi drugi.

Punih desetak godina snimale su se narodne nošnje, pjesme i tamburaši uz izvedbu međimurskih narodnih pjesama, zlatari i gibanica iz Serdahela, govori i običaji prekmurskih Hrvata, ljetni kampovi u Vlašićima na otoku Pagu, Crikvenici i Rijeci, a sve je to zabilježeno fotoobjektivom kao trajna uspomena na sve dane prijateljstva i druženja. U subotu, 4. studenog u Kuriji u Serdahelu na poziv Hrvatske samouprave Stipan Blažetin održano je zajedničko druženje i promo-

cija �ilma „Naših 10 godina“ koji su montirali članovi FKK Ivanovec, a sadržavao je isječke radionica tijekom svih godina. Na početku, sve su prisutne pozdravili Radovan Petković, predsjednik FKKI, i Bernadett Blazsetin u ime Hrvatske samouprave u Mađarskoj. Okupilo se pedesetak gostiju i članova s obiju strana kako bi se prisjetili što se sve događalo i bilježilo tijekom deset godina.

A sve je započelo pjesmom serdahelskih mladih tamburaša koji su podigli atmosferu i uveli nas čaroban svijet glazbe i �ilma. U to vrijeme osnovnoškolci, a sada već odrasli ljudi, mnogi su nakon gledanja �ilma

podijelili svoje iskustvo i zadovoljstvo što su bili članovi ove vrijedne �ilmske ekipe. Sve ovo posebno su pohvalile Viktorija Havasi, načelnica općine Serdahel, a upravo je općina omogućila boravak i smještaj djece u radionicama, te Melita Kraljić, predsjednica VMO Ivanovec, te Nataša Kralj, profesorica Hrvatskoga jezika iz OŠ Ivanovec, koja je s �ilmašima bila od prvih �ilmskih koraka.

U ovih desetak godina uložen je veliki trud kako bi se djeci omogućilo da kroz �ilm i medij upoznaju jedni druge, svoje škole i svoj jezik, da budu ponosni na svoju Domovinu koju uvijek nose u srcu.

Veliko priznanje za Fotokino klub Ivanovec i Radovana Petkovića Hrvatska samouprava Stipan Blažetin Serdahel svake godine dodjeljuje posebno priznanje za održavanje veza i suradnju s maticom zemljom, a ove godine ovo veliko priznaje uručeno je upravo Fotokino klubu Ivanovec i njezinom predsjedniku Radovanu Petkoviću. Podijeljeni su pokloni i priznanja s obiju strana, a tajnica kluba FKKI Slavica Petković sve prisutne pozvala je na zajedničko fotografiranje uz prigodno hrvatsko-mađarsku tortu koja je specijalno izrađena za ovu priliku u našem Međimurju. (Nataša Kralj)

17. studenoga 2023.

Dobro je znati 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SMARTWAY iz Svetog Martina na Muri, vaš pouzdan partner za elektroinženjering i pametne sustave

Suvremeni pristup elektrotehničkom i održivom projektiranju

Direktorica tvrtke Smartway, Petra Mesarić

Smartway zapošljava stručnjake za elektrotehničko inženjerstvo: sustave automatizacije, sustave za praćenje potrošnje i kinoindustriju Elektroinženjerska tvrtka Smartway s dugogodišnjim iskustvom na europskom tržištu, pod vodstvom stručnjakinje iz područja elektrotehnike i pametnih sustava upravljanja Petre Mesarić, idealan je partner koji pruža usluge projektiranja, nadzora i izvođenja projekata. Nude rješenja za pametne kuće i solarne elektrane, o čemu smo razgovarali smo s vlasnicom tvrtke, doktoricom elektrotehnike Petrom Mesarić.

Transformacija obiteljskog posla u renomiranu tvrtku

“Moj otac imao je elektroinstalaterski obrt koji sam ja, silom prilika, morala preuzeti nakon završetka studija.

Brzo sam ga transformira-

Kako realizirati projekt pametne kuće?

U početku, nije nužno da projekt pametne zgrade, odnosno kuće bude sastavni dio projektne dokumentacije za građevinsku dozvolu.

No, bitno je da projektna dokumentacija bude spre-

la u renomiranu tvrtku za elektrotehnički inženjering širom Europe“, kaže vlasnica tvrtke. „Uz specijalizaciju za kinoprojekte, odlučila sam se posvetiti osobnom angažmanu u projektiranju te otvorila projektni ured.“ Danas tvrtka Smartway djeluje u području elektrotehničkog inženjerstva te

Nude mogućnosti upravljanja

Bitno je de�inirati što želite od sustava pametne zgrade ili kuće. Evo koje su sve mogućnosti i što možete obuhvatiti upravljanjem. a. sustav grijanja/hlađenja/ventilacije – upravljanje s jednog mjesta ili zonsko za određene prostorije b. sustav rasvjete – samo gašenje i paljenje svjetla na on/off ili i reguliranje c. sustav roleta/sjenila, zasjenjivanja – podizanje i spuštanje roleta s obzirom na dan ili noć – automatsko dizanje roleta ujutro – praćenje kretanja sustava i zasjenjivanje u skladu s tim d. sustav videoportafona – javljanje i otvaranje s jednog mjesta ili mogućnost javljanja s mobitela kada netko zvoni na ulaznim vratima kuće e. sustav tehničke zaštite – videonadzor – dojava u slučaju propuštanja vode, neovlaštenog pristupa f. upravljanje sustavom pametne kuće – sučelje centralno u kući na jednom mjestu na kojem je moguće javiti se kad netko zove, podesiti temperaturu grijanja, isključiti alarm ili pogasiti sva svjetla prilikom izlaza iz kuće – upravljanje pametnom kućom preko mobitela i mogućnost podešavanja grijanja/hlađenje na putu prema doma – mogućnost gašenja svih svjetla jednom tipkom kraj izlaznih vratiju – paljenje i gašenje božićne rasvjete samostalno u određeno vrijeme

mna za fazu izvođenja radova te da bude usklađena s ostatkom projektne dokumentacije.

Iz toga slijedi da je preporuka izraditi ga odmah s glavnim projektom.

vam može ponuditi rješenja projektiranja, nadzora i izvođenja projekata u području elektroinženjerstva.

Njihova uža specijalnost su pametni sustavi upravljanja energijom koji omogućavaju integraciju niza različitih tehničkih sustava u zgradarstvu i industriji, pametne kuće, sustavi praćenja potrošnje energijom i solarne elektrane.

Solarne elektrane kao budućnost

“Solarne elektrane su naša budućnost i sigurnost opskrbe energijom. To su uvidjeli mnogi i stoga je već normalno da je solarna elektrana standardni dio elektrotehničkog projekta.

Po pitanju izvođenja solarnih elektrana, radimo s renomiranim proizvođačem solarnih panela tvrtke Solvis d.o.o. te iza sebe imamo realizirane projekte na području Međimurske županije”, istaknula je direktorica Petra Mesarić.

Ideja o samostalnoj proizvodnji vlastite električne energije primamljiva je, oso-

Kontakt: SmartWay Glavna 23, Sveti Martin na Muri petra@smartway.com.hr 095/814-0654 Pon-Pet: 7-15

Vrijednosti tvrtke Smartway su odgovornost i stručnost Najveće vrijednosti tvrtke su odgovornost prema poslovanju, poštovanje dogovora te stručna i kvalitetna rješenja. Tvrtka surađuje s privatnim i poslovnim subjektima, a ističe se kao dio projektantskog tima za energetsku obnovu Energetskog instituta Hrvoje Požar.

“Iznimno nam je bitno da su naša ponuđena rješenja stručna te kvalitetna, a ono što projektiramo i izvedemo da bude optimizirano, odnosno da radimo onako kako bismo napravili i da sami sebi radimo“, pono-

bito kada to znači smanjenje računa za struju i stvaranje doma koji će biti energetski samoodrživ.

Dugoročno, ulaganjem u vlastitu solarnu elektranu, štedite i smanjujete ovisnost o turbulentnom tržištu ener-

sno ističe Petra Mesarić.

Svoje bogato iskustvo u radu s privatnim i poslovnim subjektima temelje na iznimnom povjerenju i preporukama investitora, arhitekata i ostalih suradnika. Upravo zbog toga dio su projektantskog tima za energetsku obnovu Energetskog instituta Hrvoje Požar koji će biti pilot-projekt, a koji će objediniti Sustav automatizacije i upravljanja zgradom s obnovljivim izvorima energije te tako podržati zgradu u težnji k energetskoj neovisnosti.

potrebama, čemu je doskočio i Smartway.

Pametne kuće – suvremena realnost

genata, a povrat investicije bit će još brži uz mnoge poticaje.

Također, pametni solarni sustavi omogućuju vam praćenje i kontrolu potrošnje energije i pomažu optimizirati sustav prema vlastitim

„Moja specijalnost su pametne zgrade i energetska neovisnost“, kaže vlasnica Petra Mesarić koja je doktorirala na tu temu prije šest godina.

Potražnja za sustavima pametnih kuća raste zbog potrebe za povećanjem kvalitete bivanja u prostoru, energetske učinkovitosti i automatizacije potrošnje”, rekla nam je Petra Mesarić.

Sve im se češće javljaju obitelji, osobito ako je riječ o novogradnji, koje žele integrirati sustav rasvjete, grijanja, hlađenja i klimatizacije, potrošnju energije te ujedno i upravljati svime time.

U početku je bitno znati koji je budžet za takav sustav, a nakon toga slijedi izrada projeknog rješenja i usklađenja sa svim ostalim suradnicima kako bi sustav u konačnici bio funkcionalan

“Prilikom odabira opreme, prvo saslušamo investitora te njegove želje. Nakon toga, dajemo svoje mišljenje i na temelju iskustva dajemo svoj prijedlog ponuđača opreme. Volimo stajati iza svojih rješenja dugoročno, stoga vrlo pomno dajemo

prijeloge za isporučitelja opreme te integratora sustava.

Posebice nam je važno da oprema i integrator budu kvalitetni te da nude vrhunsku uslugu tehničke podrške”, naglašava vlasnica Petra Mesariić.

Partnerstvo u isporuci opreme

24 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2023.

Antonija (22) i Nikola (35) Hajdarović iz Belice dobili su sina kojem su dali ime Tino rođenog 10. listopada.

Tino ima još dva brata, stariji Mateo ima 5,5 godina, a mlađi Roko 1,5 godina.

17. studenoga 2023.

PREDSTAVLJENA KUHARICA „Slatko z Međimurja“ LAG-a Mura i Drava

Od međimurske gibanice do trepe i pogače U sklopu završne konferencije projekta „Okusi domaće“ LAG-a Mura-Drava u Centru dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, u srijedu 8. studenog predstavljena je kuharica „Slatko z Međimurja“. Kuharicu je predstavila autorica predgovora i viša kustosica Muzeja Međimurja Čakovec Janja Kovač, a recepte je odabrala Slađana Herman, nastavnica kulinarstva u Srednjoj školi Prelog, uz radionicu i degustaciju odabranih vrsta kolača.

Predstavljeni su recepti slastica međimurske gibanice, međimurske povetice s makom i lješnjacima, međimurske pletenice s grožđicama, zdigane kuruzne zlevanjke s orasima i makom, slatki kukuruzni močnjak sa šumskim voćem, zdigana štruca s makom i orasima, slatke kuružnjače s orasima, tenka pšenična zlevanjka s jabukama i pekmezom od šljiva, međimurska trepa i pogača

Leonarda La�n (33) rodom iz Čakovca i Marko Šarlija (32) iz Crikvenice, a žive u Rijeci, dobili su sina po imenu Vito, rođenog 22. lipnja. Stariji Šimun ima 2,5 godine.

s tikvom i makom. Prema riječima Janje Kovač i Slađane Herman, svi sastojci mogu se naći u gotovo svakoj međimurskoj kuhinji i ne zahtijevaju posebnu pripremu.

Svima koji su pomogli pri pripremi ove manifestacije zahvalio je predsjednik LAG-a Mura-Drava Mario Moharić te voditelj LAG-a Mura-Drava Mihael Ružić.

Knjižicu s receptima oblikovao je Studio Reci Da. U ime Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula rekao je da je riječ o velikom projektu i promociji međimurske kuhinje te istakao da pamćenje svakog događaja ide i kroz hranu.

Uz nazočnost dožupana Josipa Griveca koji je uputio lijepe riječi organizatorima projekta, na predstavljanju kuharice bili su prisutne i načelnice općina Sveta Marija i Donji Vidovec, Đurđica Slamek i Bojana Petrić, predstavnici REDEA-e, rav-

VOLIM

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Recepte za kuharicu je odabrala Slađana Herman, nastavnica kulinarstva u Srednjoj školi Prelog nateljica Centra dr. Rudolf Steiner Dijana Posavec, Sanja Krišto�ić, predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi koja je napomenula da su slastice nepravedno zanemarene u našoj kuhinji, te Anica Lenart u ime LAG-a Moslavina. Kuharica „Slatko z Međimurja“ može se nabaviti besplatno u međimurskim LAG-ovima, turističkim uredima i JLS-ovima.

(JŠ)

JER…

Međimurske novine i Optika Briljant

Joker kupon 103. kola Novo, 103. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I ovog mjeseca, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

3

tri kupona koje smo objavili u prošlim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 10. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 21. studenog. Sretnog dobitnika 103. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 24. studenog.

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 21.11. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

TRGOVINA KRK (METSS) Dunjkovec

Franjo Domjanić voli aktualnosti u novinama Franjo Domjanić iz Okruglog Vrha rado čita Međimurske novine, a sreli smo ga u prijepodnevnoj kupovini u prodavaonici Krk u Dunjkovcu. U našim

novinama čita sve, a kaže kako ima puno zanimljivosti i aktualnosti.

S obzirom na to da je naš redoviti čitatelj, poklonili smo mu promotivnu platnenu vre-

ćicu kao svojevrsnu nagradu za vjernost. Ljubazna prodavačica Lara Črnčec iz Krkove prodavaonice također čita Međimurske novine, pa je i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv, zv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Pastiri „Doživjeli desetu“ Pastiri – Bijelo dugme tribute band slavi desetu obljetnicu djelovanja. U grupi djeluju Alen Horvat Zibe (vokal), Filip Krznar, Matijas Brdar (obojica bubnjevi), Ivica Kolarić (bas), Bojan Krušec (klavijature) i Oliver Novak Špiro (gitara).

Korijeni im sežu u 2013., a dosad su za svoje „ovčice“ odradili mnogobrojne uspješne nastupe u zemljama regije.Više donosimo na 7. stranici Medije. (igh, Foto: Zlatko Vrzan)

2 media

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najave

VIKEND VODIČ

VIKEND VODIČ

21. studenoga

petak,

20:30 CZK Čakovec Koncert The Frajle

17. studenoga 17:00 Mursko Središće - Crkva Marije Kraljice i sv. Ladislava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 17:00 Prelog - Ispred spomenika Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 20:30 Mamas&Tapas Čakovec Friday Night Live Lea Sings Ella 21:00 Meta bar Čakovec 10. obljetnica djelovanja grupe Pas�ri (Bijelo dugme tribute band)

25. studenoga 20:00 GOC Čakovec Parni Valjak & Radio 105 30 nam je tek Dejan Buvač, Ivan Mezga, Husein Hasanefendić, Igor Drvenkar i Siniša Janušić

PARNI VALJAK kao rođendanski poklon za 30 godina Radija 105 Selnica

Igor Drvenkar prvi će put zapjevati u Čakovcu Osnivač benda, autor i gitarist Parnog valjka Husein Hasanefendić i pjevač Igor Drvenkar stigli su danas u Čakovec kako bi najavili koncert Parnog valjka povodom 30 godina Radija 105 koji će se održati 25. 11. 2023. u dvorani GOC-a u Čakovcu.

U vrijeme koncerta Parni će valjak proslaviti svoj 48. rođendan, a veliko je zadovoljstvo povodom koncerta pokazao osnivač Radija 105 Ivan Mezga. - Naš je cilj za-

subota, 18. studenoga 18:00 Sve� Juraj na Bregu Župna crkva Sv. Jurja Mučenika u Lopa�ncu Večer muških zborova i klapa MPZ Bistrani, Klapa Balinjera i MVS PZ Sve� Juraj na Bregu 19:00 Donja Dubrava – školska dvorana Fes�val međimurske popevke Memorijal za tetu Lizu Deca, moja deca

nedjelja, 19. studenoga 10:00 Hotel Terme Sve� Mar�n 1. humanitarna utrka FundRace

hvaliti svim našim vjernim čitateljima koji su 30 godina uz nas. Svi me pitaju kako da smo sada odabrali Parni valjak, baš smo htjeli dovesti nekoga i staviti točku na i, rekao je Mezga. Parni valjak će u Čakovcu prvi puta nastupiti u novom sastavu.

Nakon smrti frontmena Akija Rahimovskog, glavni glas preuzeo je mladi Igor Drvenkar.

- Kada nas je Aki tako iznenada napustio, imali smo

HARIS DŽINOVIĆ zapjevat će na Štefanje

Pariške kapije zagrmit će u dvorani GOC-a U utorak, 26. prosinca, na Štefanje u dvoranu GOC-a dolazi Haris Džinović. Na glazbenoj se sceni pojavljuje 1981. godine s ansamblom Sar e Rome, a nakon raspada sastava 1989. nastavlja samostalno. Poznat je po mnogim hitovima: I tebe sam sit kafano, Laže mjesec, Dajte vina, hoću lom, Rano je za tugu, Ostariću, neću znati, Jesu l' dunje procvale, Sjećaš li se one noći, Noćas mi je srce ranjeno, Kako mi nedostaješ, Traži, traži, Muštuluk, Pariške kapije, Odlaziš od mene i drugi.

Haris Džinović

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - ILARIA TUTI: CVIJEĆE IZNAD PAKLA Dobitnik knjige Tiha udovica objavljene u prošlom broju je Mirjana Sečan iz Svetog Križa. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU ILARIA TUTI: CVIJEĆE IZNAD PAKLA

kupon br. 1470 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj: U izoliranoj zajednici na sjeveru Italije, u mjestu okruženom legendama i mis�čnim folklorom, pronađeno je golo �jelo muškarca, iskopanih očiju. Na poprište s�že iskusna detek�vka Teresa Ba�aglija, a s njom i novak Massimo Marini, kojem je to prvi dan na novom radnom mjestu.

Suvišno je i reći da se postarija detek�vka oštrog jezika s novim kolegom nikako ne slaže, mada se on trudi svim silama. Unatoč mještanima koji ne surađuju i mjesnoj policiji koja ne vjeruje u “moderne metode” rada, Teresa upozorava da je ovo ubojstvo tek prvo i da će ubojica opet napas�.

Prije nego se to dogodi, detek�vka mora rasples� mrežu mitova.

iza toga već duži loš period iza sebe. Korona nas je godinu i pola unazadila. Nekako smo došli u situaciju u kojoj kao da smo se morali pomiriti da ćemo morati živjeti s mislima u onome što je nekad bilo. No, želja benda je bila da sviramo dalje, iako je tuga bila ogromna. Nismo znali hoćemo li smoći snage, no kada smo odlučili da idemo dalje i u kadru se pojavio Igor, na neki način se počela obnavljati energija benda.

Nismo tražili Akijevu kopiju, nego nekoga tko ima svoj glas, stas i energiju. I kažemo da je bio pun pogodak, rekao je Husein Hasanefendić.

Parni valjak po treći put ove godine predstavlja novu pjesmu. Naslova Sad kad znaš, riječ je o njihovu novom singlu s pjevačem Igorom Drvenkarom, čime nastavljaju postepeno predstavljati autorski materijal koji će oblikovati i u novi studijski album.

MEMORIJAL za tetu Lizu

Ako tražite triler zbog kojeg ćete zaboraviti na sve osim čitanja – Cvijeće iznad pakla ono je što tražite!

20:00 CZK Čakovec Humanitarni koncert za Centar MURID Filip Hozjak, Gabriela Hrženjak i Varaždinski tamburaški orkestar

30. studenoga 20:00 CZK Čakovec – Tribina ČČ Slučajni susret u sex shopu Teatar Rugan�no

16. prosinca 20:00 GOC Čakovec Blast from the past #10 The last dance 20:00 CZK Čakovec – Tribina ČČ Orašar – balet

Deca, moja deca Na dan 18. studenoga 2023. čeka nas novi festival međimurske popevke, Memorijal Deca, moja deca koji će se održati u školskoj sportskoj dvorani Osnovne škole Donja Dubrava s početkom u 19 sati. Nastupit će KUD Seljačka sloga Donja Dubrava – dječji folklor, ženska vokalna skupina, solisti Saša Šte�ić Sale i Ivan Brljak, cimbulaši Andrija Maronić i Vilim Čituš, KUD Donji Vidovec – solist Alojz Nestić, ženska vokalna skupina KUD-a Veseli Međimurci, Cecilija Merkač Hudopisk, Zvonimir Dravec, Puhački orkestar Donje Dubrave, a kao poseban gost dolazi Dixieland band.

28. studenoga

26. prosinca 20:00 GOC Čakovec Koncert Haris Džinović

15. svibnja 2024.

20:00 CZK Čakovec Koncert Chris Bo�

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Teta Liza

17. studenoga 2023.

kultura i scena

O MJESECU hrvatske knjige u čakovečkoj Knjižnici s ravnateljicom ustanove Ljiljanom Križan

Pričali priče i kuhali!

Završio je Mjesec hrvatske knjige, a među sudionicima našla se i čakovečka Knjižnica, u kojoj je tijekom 30-ak dana provedeno mnoštvo aktivnosti Piše: Ivan-Goran Herman

Od 15. listopada do 15. studenoga pod geslom „Nek' ti riječ ne bude strana(c)“ održavala se već dobro poznata manifestacija Mjesec hrvatske knjige. Cilj ovogodišnjeg izdanja bio je ukazati na važnost prevoditelja. I u čakovečkoj Knjižnici Nikola Zrinski tim je povodom organiziran čitav niz aktivnosti, događanja, radionica, promocija… O svemu nam je više rekla ravnateljica ustanove Ljiljana Križan.

– Manifestaciju smo otvorili na Dan dječjih knjižnica, 16. listopada, predstavom i dodjelom nagrada najčitačima te najkreativcima.

Učenici OŠ Strahoninec pod mentorstvom Ane Horvat i Sanele Gumbarević izveli su predstavu Legenda o Strahonincu. Istoga je dana otvorena izložba Međimurski gastarbajteri autora Sandre Mikac i Borivoja Radojčića.

Dan kasnije kod nas je održan književni susret s koprivničkim spisateljem Markom Gregurom, a 18. listopada u predvorju Dječjeg odjela dobro posjećena promocija novog romana Krunoslava Mikulana Noć crnog sunca, nabraja ravnateljica.

Čitanje i hrana

Te je subote, 21. listopada, organizirana i druga radionica u sklopu programa Domaćinstvo u Knjižnici, nazvana Bundevasto druženje.

MINISTARSTVO kulture i medija

Prilika za kulturne i kreativne industrije Za tradicijske obrte, arhitekte, dizajnere, fotografe, glumce, pjevače, medije i gaming industriju osigurano 33 milijuna eura bespovratnih sredstava Ministarstvo kulture i medija za kraj 2023. godine najavilo je objavljivanje natječaja „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“, u okviru kojega je osigurano 33.180.702,10 EUR bespovratnih sredstava.

Tko može na natječaj?

Radionicu decoupagea s članicama Udruge umirovljenika i Heklicama povela je Željka Novak – Naše drage članice grupe Heklice družile su se s vrtićarcima i osnovnoškolcima čitajući im priču Juha od bundeve Helen Cooper. Nakon priče naše su seniorke s djecom pokazale kulinarska umijeća te nam pripremile ukusnu juhu od bundeve i sipanu pitu od jabuke. Međugeneracijsko Bundevasto druženje završili smo kušanjem spremljene juhe i kolača, uz osmijeh se prisjetila ravnateljica Križan.

U utorak, 24. listopada, svoju je zbirku pjesama Zrenje u Knjižnici predstavio ovogodišnji pobjednik književnog natječaja Mladi Krleža, Ivan Goran Žunar. Sljedećeg dana održao se susret književnog kluba Udruge slijepih Međimurske županije. Predstavljeno je nekoliko knjižnih naslova uz koje su sudionici

razgovarali i raspravljali o uvjetima u kojima žive žene, djevojke i djevojčice u svijetu. – Posljednjeg četvrtka u listopadu u našoj se ustanovi odvijalo županijsko natjecanje u čitanju naglas. Radi se o pothvatu čiji ciljevi uključuju poticanje čitanja i popularizaciju knjige, a namijenjen je učenicima osnovnoškolske dobi.

Na natjecanju je sudjelovalo 17 natjecatelja iz devet međimurskih škola. Predstojećeg je pak petka organizirana i radionica Zdrava prehrana u sklopu programa Procvjetajmo koji provodimo u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije. Sudjelovali su učenici 3. b razreda III. OŠ Čakovec s razrednicom Vesnom Panić, dodala je Križan.

FORESTLAND kandidiran za najbolji festival u Hrvatskoj

Decoupage i glazba Prve subote u studenom, 4. 11., s članicama Udruge umirovljenika i Heklica uz vodstvo Željke Novak održana je radionica decoupage tehnike, što je sljedeće subote, na Dan narodnih knjižnica, ponovljeno, no toga puta za djecu. – Okupio se lijep broj žena pa smo uz dobro raspoloženje prionuli radu. Dva dana kasnije, u ponedjeljak, prekrasnim nas je druženjem pod nazivom Glazbeni vremeplov glazbom 50-ih godina prošloga stoljeća proveo naš poznati radijski voditelj Dragutin Molnar Čarli, istaknula je Ljiljana Križan. Za kraj dodaje da je neposredno prije manifestacije nabavljeno i novo bibliobusno vozilo, čime su usluge Knjižnice dignute na još višu razinu.

Nagrada Ambasador poticaj da budemo još bolji Forestland je ponovo kandidiran za najbolji festival u Hrvatskoj u organizaciji domaćeg promotora te je još jednom laureat za nagradu.

U konkurenciji brojnih festivala, jedan je od malobrojnih na kontinentu, te jedini takav van Zagreba što daje dodatnu težinu i snagu tom festu. Podsjetimo, ove se godine naš najpoznatiji festival održao od 21. do 23. srpnja gdje je Brezje transformirano u najveći festivalski pogon u Hrvatskoj gdje je u 48 sati ugošćeno gotovo 60 umjet-

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nika na preko 14 hektara festivalske površine.

- Uskoro ćemo najaviti 12. izdanje Forestlanda, a upravo ova nominacija nam je još jedan poticaj i vjetar u leđa da nastavimo. Iako je 2023. bila iznimno izazovna, zahtjevna i zanimljiva, sigurni smo da ćemo u 2024. napraviti još i bolji posao. Sama nagrada Ambasador i nominacije su nešto što nas veseli i daje dodatni značaj Forestlandu, jedinoj manifestaciji ovakvog tipa na kontinentu, ali i jednoj od najvećih manifestacija

na sjeveru Hrvatske, rekao nam je jedan od glavnih organizatora Forestlanda Krešo Biškup.

U četvrtak, 30. studenoga, dodijelit će se nagrade Ambasador za ostvarenja u elektroničkoj glazbi tijekom 2023. Ambasador se dodjeljuje već sedmu godinu zaredom, a realiziran je u suradnji s portalom Klubskascena.hr.

Uručenje priznanja će se održati u Boogaloou, dok su dan kasnije predviđeni i diskurzivni programi, također u Zagrebu. (dv)

Fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja, trgovačka društva (j.d.o.o., d.o.o., d.d.), obrtnici, ustanove u kulturi i umjetničke organizacije koje se bave stvaranjem proizvoda i usluga kulturno-umjetničke vrijednosti, a djeluju u sljedećim područjima: arhitektura, dizajn, elektronički mediji (TV, radio, internetski portali), proizvodnja i distribucija �ilmova i TV programa, fotografske djelatnosti, glazba, izvedbene umjetnosti, izdavanje knjiga, novina, časopisa, prevoditeljske djelatnosti, usluge tumača, trgovina na malo knjigama, izrada videoigara, umjetnički i tradicijski obrti.

Prijavitelji moraju biti registrirani najmanje 1 godinu prije prijave, imati najmanje 1 zaposlenu osobu i imati prihode, odnosno primitke u iznosu od 30 % vrijednosti projekta u jednoj od 4 godine prije prijave projekta (2019., 2020., 2021. ili 2022. godina).

Koliki iznos se može dobiti?

Poduzetnici, obrtnici, ustanove u kulturi i umjetničke organizacije mogu dobiti od oko 39.800 EUR do oko 995.000 EUR. Za �izičke osobe pak je najniži iznos bespovratnih sredstava oko 13.200 EUR, a najviši 200.000 EUR.

Na što se može utrošiti?

Krešo Biškup

Bilo da je potrebno preuređenje zgrade i poslovnih prostorija bilo nabava i instalacija digitalnih strojeva, alata i opreme za automatizaciju procesa i proizvodnju

sadržaja (laptopi, računala, tableti, monitori, pojačala, digitalne miksete, digitalni glazbeni instrumenti, fotoaparati, kamere, digitalni strojevi za izradu putnih i ručnih torbi, proizvoda od drva ili slame, nakita ili keramičkih proizvoda i ostalo) odnosno softveri ili patenti, autorska prava i licencije, prijavitelji mogu dobiti 70 % bespovratnih sredstava ako imaju do 50 zaposlenih ili 60 % ako imaju od 51 do 250 zaposlenih. Fizičke osobe poput pjevača, glumaca, stand-up komičara i ostalih slobodnih zanimanja imaju pravo na čak 85 % bespovratnih sredstava. Preostali iznos do 100 % vrijednosti projekta, prijavitelji moraju �inancirati vlastitim sredstvima ili kreditom banke.

Također, moguće je �inancirati i plaće zaposlenika koji će raditi na projektu, a isto tako i režijske troškove kao što su grijanje/hlađenje, struja, voda, plin, odvoz otpada i telekomunikacije.

Ako prijavitelj želi sudjelovati na sajmu, bit će mu pokriveni najam i uređenje štanda u iznosu od 50 % ukupnog troška, kao i troškovi promidžbenih materijala, plakata, letaka, brošura, priručnika, zakupa medija i slično.

Ako je potrebno educirati zaposlenike u korištenju digitalnim alatima i opremom, može se ostvariti do 70 % bespovratnih sredstava.

Usluge projektanata, pripreme projektnog prijedloga, upravljanja projektom i usluge revizora također se su�inanciraju bespovratnim sredstvima u iznosu od 50 %.

Javite se za dodatne informacije

Projekt može pripremiti uz pomoć tvrtke NORD consulting d.o.o.

Za dodatna pitanja i provjeru prihvatljivosti prijavitelja obratiti se možete e-porukom na info@ nord-consulting.hr ili pozivom na broj mobitela 095/5580-199.

4 media

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura i scena

Kravata “zgodno” usklađena s crnom traper jaknom, naravno marke Levis

Šarena skijaška odijela, sunčane naočale, lanac oko vrata…

BLAST FROM THE PAST - Last dance, prisjetili smo se najjačih outfita

Maškare za Božić uz šljokice i šuškavce!

Styling za trash party planira se mjesecima unaprijed. Second hand shopovi gore uoči trash groznice, a pomno se bira glavno “odijelo” koje se potom usklađuje s raznim dodacima - od pederuša, naočala, kapa do svega što nas podsjeća na 90-e Piše: Dora Vadlja Foto: Blast from the past

Trash party, Blast from the past - Last dance, nezamisliv je bez prikladnog out�ita.

U najluđem danu u jednom danu sve je dozvoljeno, a pogotovo što se tiče maštovitosti u odabiru savršenog stylinga koji nas lansira u 90-e. Sve je krenulo već s prvim eventom koji se održao 2013. godine, a iako ekipa u organizaciji nije očekivala da se ova ideja “primi”, ona je odmah zaživjela. Možda i nisu to svi tako doslovno shvatili za prvi put, ali već druge godine rijetko tko nije došao u trash izdanju.

Dan kada možemo biti opušteni i do kraja svoji!

Uz tematski prostor, Blast from the past je nezamisliv bez partijanera koji u tom danu mogu biti baš svoji! Isto kako nas i maškare pretvaraju u nekog drugog, tako i trash mijenja i opušta našu svakodnevnu osobnost. Iako kažu da odijelo ne čini čovjeka, s

druge strana daje nam i dozu ležernosti, a tome i služi trash party. Vesela i pozitivna atmosfera, sve puno šljokica, glazba koja nas mnoge podsjeća na djetinjstvo, kao i prve izlaske, sve to potiče Blast from the past. Ovogodišnje izdanje je upravo i zadnje, tako su odlučili organizatori koji se za ludu zabavu 90-ih brinu već deset godina. Upravo će se zadnji event održati u GOC-u 16. prosinca 2023. godine.

- Godine 2013. kada je počeo prvi event, taman se pokrenula i Humana Nova, a budući da se vraćamo u prošlo desetljeće, razmišljali smo kako bilo bi kul da se uskladimo do kraja s trendovima 90-ih. Otišli smo u Humanu Novu, potražili šuškavce, skijaška odijela i sve što je šareno.

Stavili smo u opi s eventa da je obavezan trash dress code, rekao nam je iz organizacije Neven

Tigrasta jakna usklađena zlatnim lancem

baš nije znao procijeniti vaš modni ukus. Neka vas inspiriraju šljokice, trakice, sunčane naočale okruglastih ili srcolikih okvira, neonske tkanine, tigrasti i zebrasti uzorci (još bolje ako su u neprirodnim bojama), lažni logotipi skupih modnih kuća, blještavi lanci oko vrata, šuškave „mađarske“ trenirke, trake za kosu itd.

Izrazite svoju originalnost na području ružnih kombinacija.

Dobra suradnja s Humanom Novom

Kakve bi to 90-e bile bez dlakavog poprsja, koje se naravno mora i istaknuti Levačić.

Dress code propisuje isključivo šarenu, démodé i kičastu odjeću na kakvu biste u normalnim uvjetima prezirno nabrali nosove. Prokopajte ormare, možda nađete neke krpice koje su odbacili vaši roditelji ili bake i djedovi. Zna se naći i pokoji jezivi odjevni predmet koji ste sigurno bar jedanput dobili od nekoga tko

Upravo se najbolja suradnja tijekom godina razvila uz Humanu Novu.

- Ono što ti u tvom najluđem stajlingu ove godine može pomoći jest Humana Nova koja na adresi Ulica žrtava fašizma 3 u Čakovcu ima second hand trgovinu. Upravo time trasheri podržavaju lokalno, eko, nepro�itno poduzeće koje zapošljava 48 ljudi, od čega su 43 iz marginaliziranih skupina. Može se pronaći

Prva tura ulaznica nestala u par minuta!

O tome koliko je Blast from the past popularan najbolje govori pomama za kartama. Tako je bilo i ove godine, u svega par minuta u prvoj turi nestale su sve ulaznice.

Kako su javili organizatori, 900 ulaznica prodano je u rekordnom roku.

No, ne očajavajte ako svoju kartu nisu uspjeli kupiti u prvoj turi jer se druga tura očekuje već 20. studenoga u 10 sati. odjeća za male novce, a ujedno se na ovaj način kaže ne brzoj modi i nepromišljenim kupnjama na akciji, već se podržava ponovna uporabu tekstila. A uz to, ako se već i odlučite za Humanu Novu, možete višak svog tekstila usput odnijeti na tu istu lokaciju. Oni će ga p om no

sortirati i naći mu način kako ga ponovno upotrijebiti, poručuju organizatori.

Još je ostalo mjesec dana do najboljeg, a ujedno i zadnjeg partija Blast from the past, tako da već sigurno imate u glavi što ćete obući. Hoće li to biti klasični šuškavac ili ste naumili “kopirati” svog idola iz 90-ih, zasigurno ćete zasjati, osjećati se slobodno i spremno za ples do jutarnjih sati. Za cijelu atmosferu pobrinut će se organizacijska ekipa 3FF-a, a na vama je da se jednostavno opustite i ludo zabavite!

Ovo mora da je Pokemon izdanje

Međimurske koline POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

MEĐIMURSKE KOLINE

NAPRAVITE KOLINE SAMI:

Koline ftruc afričkoj kugi

Tradicionalni kolinski recepti

KAKO NAPRAVITI NAJBOLJU HLADETINU?

Nikaj bez svinjskih požl(j)eki

BIOINSTITUT

Nova pravila za držanje svinja

SAZNAJEMO

Kakve su cijene u mesnicama

2

Međimurske koline

17. studenoga 2023.

Posebni prilog

MEĐIMURSKE KOLINE u sjeni afričke svinjske kuge

Koline ftruc virusu kuge Raspoloženje među ljudima je takvo da će pojedinci imati prave koline i to “ftruc”, dok će se drugi okrenuti kupovini polovica ili većih komada.

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

K

oline su danas pojam koji se u svakodnevnom govoru spominje više nego prije.

Međutim, nije to u kontekstu posla, masnih kvaki i dječjih radosti, već smije li se klati ili ne. Odnosno, sa svih nas strana bombardiraju vijestima u kojima se navodi broj usmrćenih svinja, što zaraženih afričkom svinjskom kugom, a još više, onih nedužnih životinja koje nisu ni prismrdile blizu virusa. Sreća u nesreći, ako se to može uopće tako zvati i reći, je u tome što se to zbiva na istoku naše zemlje, u Slavoniji. Međutim, posljedice se vide i kod nas u Međimurju. Naime, svinje u neodgovarajućim objektima moraju se zaklati do kraja ovog mjeseca. To pak znači da će i ono malo domaćinstava koje ih drži prestati s njihovim uzgojem jer je riječ o osobama starije životne dobi kojima je dobro tako kako je.

Mali broj njih će ići u famoznu rekategorizaciju svinjca kako bi i dalje svinje mogle roktati po njihovim svinjcima.

Drugim riječima, ovih dana bi svinje trebale cviliti po gruntima.

Domaće je domaće Tradicionalno međimursko domaćinstvo

Prefinom mesu z �blice teško tko odoli

nekad je bilo nezamislivo bez svinjca, kokošinjca i vrta. Međutim, znamo da se sve mijenja pa tako i izgled naših dvorišta, a najviše naše navike. Nit’ se hrane kokoši, purice, patke ili guske, a još manje svinje. S jedne je strane to razumljivo jer današnji tempo života je takav da se ne stigne, a s druge sve nam je nadohvat ruke kako u brojnim mesnicama, tako i u trgovačkim lancima.

Ako se prije i nismo pitali otkud meso dolazi i čije je, danas nas to zanima.

Istina, svinjetina je i dalje nekako na crnoj listi tzv. zdrave prehrane mada se i to mijenja. Ekonomski gledano, spada u najjeftinije meso te meso od kojeg se može pripremiti milijun vrsta hrane. Od juhe, variva, pečenke, pohanci, može se puniti, peći na roštilju i što je još važnije, dobro je za prerađevine, sušenje, dimljenje, može se spremiti u škrinju, na tavan ili u tiblicu sa slaninama. O čvarcima koji se danas plaćaju kao suho zlato da se i ne govori.

No, zato se ne mijenja stanje u našim svinjcima. U stvari mijenja se, i to na našu štetu jer je svinja sve manje, a sad će ih biti još puno manje.

S druge strane, svinjsko meso i prerađevine oduvijek su u Međimurju bile jedne od (naj) važnijih namirnica na jelovniku te velika većina stanovnika ni danas ne može zamisliti obrok bez dobrog komada mesa, tzv. hrge koja je po mogućnosti veća od tanjura.

Stoga je kolinje bilo na svakom gruntu. Jer kakav bi to bio grunt gdje svinja ne cvili u ovo vrijeme.

Koline su se dakle, najčešće odvijale u studenom i prosincu jer su niske temperature bile dobre za čuvanje i sušenje mesa, kobasica, prezvuršta. Danas, možda zbog nedostatka vremena, nedostatka volje, zbog ekonomske računice

ili pak lijenosti, jer lakše je otići u dućan i kupiti gotov proizvod, malo se ljudi odlučuje kod kuće hraniti svinje, a samim time odumire i običaj kolinja, koji je nekada u Međimurju bio široko rasprostranjen.

Ako pak je i netko poželio imati vlastito meso, kupio je svinju u selu, odveo je kod mesara koji ju je u svom domu obradio, eventualno napravio osnovne prerađevine, a mi smo samo došli s posudama po gotovo, narezano meso.

Prerađevine poput kobasica i krvavica radile su se doma ili pak dogovorno kod mesara.

Neki put nismo svinju ni vozili, već ju je vlasnik sam dopremio do mesara, a mi smo samo iskeširali potrebni iznos.

Bilo je i slučajeva da su se dvije obitelji dogovorile za polovice jedne svinje, no opet bez masnih kvaka u vlastitom domu. Dakle, jednostavno i elegantno se dolazilo do domaćeg i svježeg svinjskog mesa.

Međutim, afrička svinjska kuga, odnosno klanje svega, zaraženoga i zdravoga, uveliko će promijeniti takav način razmišljanja. Jer broj svinja će se početkom iduće godine prepoloviti, a možda će ih biti još i manje, a sve to vodi nestašici. Osim, naravno, ako država ne posegne za velikim uvozom gotovog mesa, a sve ide prema tome.

Kakvo će to biti meso i otkuda, bolje je da ne znamo jer ga nikad nećemo kupiti. U stvari, možda bi to trebalo rastrubiti na sve strane, jasno i glasno reći i vikati i time potaknuti ponovno punjenje svinjaca.

Koline ftruc virusu kuge

Kako smo danas ponovno nastrojeni mišlju i željom za domaćom hranom te nam je stalno na pameti, domaće je domaće, sve se više traži hrana po lokalnim OPG-ovima. Tu se kupuju piceki, kokice, purice, guske i svinje.

Oni koji mogu i koji imaju uvjete prekopavaju pažljivo njegovane travnjake i pretvaraju ih u vrtne gredice i uzgajaju vlastito povrće. Posebno se to odnosi na mlade obitelji. Nije to toliko do ekonomske računice koliko do želje da se zna što se jede. Svinjska mast se ponovno cijeni više nego biljno ulje jer se dokazalo da su masnoće životinjskog porijekla zapravo zdrave, otkriva se okus krvavica, domaćih kobasica, mesa z tiblice, a hladetina je top hrana za novogodišnju noć.

I sve to u svjetlu činjenice da smo svako malo svjedoci kako se s trgovačkih polica povlači neka namirnica zbog zdravstvenih nedostataka.

Stoga se ovih dana na sve strane traže svinje i, ruku na srce, vrlo je lako doći do njih jer ih se pojedini vlasnici moraju riješiti po “sili zakona”.

Raspoloženje među ljudima je takvo da će pojedinci imati pravo kolinje i to “ftruc”, dok će se drugi okrenuti kupovini polovica ili većih komada.

Danas smo i mi evoluirali pa smo humaniji, ne želimo da životinja pati i cvili do posljednjeg daha pa radije samo obrađujemo polovice. A njih, hvala ti Bože, ima kod svake iole dobrostojeće mesnice koje nude meso svojih kooperanata. I ne samo meso u naravi, već obrađeno, odnosno narezano na šnicle, kockice, trakice, mljeveno, ma prava

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. studenoga 2023.

Sušene kobasice, nogice i meso obavezni su dio kolina

Međimurske koline

3

Powered by:

Cijene proizvoda Svježe meso – artikli za sušenje:

svinjsko carsko meso .......……………............................................................. 3,50 € / 26,37 kn/kg svinjska polovica klasična ........……............................................................... 3,10 € / 23,36 kn/kg svinjska polovica EWG ………………….......................................................... 3,20 € / 24,11 kn/kg svinjski but s kos�, ravni rez …..……............................................................ 3,50 € / 26,37 kn/kg svinjski but s kožom, dalm. obrada (pršut) do 12kg ............................. 4,00 € / 30,14 kn/kg svinjski but s kožom, dalm. obrada (pršut) preko 12kg .…................... 4,20 € / 31,64 kn/kg svinjski kare s kos� i kožom ..…………………................................................ 3,99 € / 30,06 kn/kg svinjski vrat s kos� i kožom ..…………………................................................. 3,99 € / 30,06 kn/kg slanina (čvrsto masno tkivo) ..………………................................................... 2,30 € / 17,33 kn/kg svinjska lopa�ca s kos� i kožom …………..….............................................. 3,40 € / 25,62 kn/kg

Iznutrice: svinjska crna jetra ..……………………............................................................... 0,99 € / 7,46 kn/kg svinjske nogice ..…………………………............................................................... 0,70 € / 5,27 kn/kg svinjski jezik ..……………………………................................................................. 3,20 € / 24,11 kn/kg svinjske kožice .………………………..............….................................................. 1,40 € / 10,55 kn/kg svinjska pluća ..…………………………..............…................................................ 0,79 € / 5,95 kn/kg *količina dostupnih iznutrica u prodaji je ograničena.

Ovitci: kolageno crijevo, 45 mm .............................................................................. 0,35 € /2,64 kn/kom kolageno crijevo, 55 mm .............................................................................. 0,40 € /3,01 kn/kom svinjska crijeva 32/34, 10 m ..................................................................... 2,30 € / 17,33 kn/kom svinjske kese/kape (za kulen) 5/1 ............................................................ 6,40 € / 48,22 kn/kom svinjski gužnjaci (za kulenovu seku) 5/1 ................................................ 7,40 € / 55,76 kn/kom mrežica 18 oka, 5 m ................................................................................... 1,40 € / 10,55 kn/kom ovitak za tlačenicu 90/50, vezano/rezano ................................................ 0,65 € / 4,90 kn/kom goveđa ravna crijeva 50/55, 9 m ............................................................ 8,75 € / 65,93 kn/kom

Ostalo: heljdina kaša, 1 kg .....………………………….....................................................

3,67 € / 27,65 kn

cijene vrijede od 20. 11. do 26. 11. 2023.

Danas smo i mi humaniji pa ne koljemo svinje, već samo obrađujemo polovice.

A njih ima svaka dobrostojeća mesnica koja nudi meso svojih kooperanata. I to već obrađeno, odnosno narezano na šnicle, kockice, trakice, mljeveno, ma prava milina.

milina. S jedne je strane to evociranje uspomena na dane vlastitog djetinjstva i rane mladosti, odnosno priča roditelja, djedova i baka. Jer svi znamo da ništa nije �inije i vrednije od onoga što sami napravimo vlastitim rukama u svom domu.

Danas nam ne treba ni mesar

Imati pak takve kolinje, bez krvi i mesara, prljavog suđa, lonaca, plastičnih posuda i ostalog pribora san je mnogih gazdi i gazdarica. Drugim riječima, iako se ništa nije radilo u kuhinjama koje danas izgledaju kao apoteke, već u posebnim prostorijama, kvake su bile masne i po tjedan dana.

Jer tako dugo se spremalo i meso jer su se radile prerađevine, slanine i mast, pa se meso pacalo, sušilo, peklo se za

spremanje u tiblicu i tisuću drugih čudesa.

Sve to je danas praktički povijest i koline su elegantne i čiste te dostupne praktički svakom, odnosno onome tko ih se želi uhvatiti. U mesnicama se može po povoljnim cijenama kupiti sve, od polovice ili većih komada mesa do nogica, kožica, svinjske glave pa nadalje, ovisno o tome što se od prerađevina radi. Dakle, kod takvih kolinja ne treba razmišljati kamo s utrobom, dlakom, svinjskom kožom i ostalim dijelovima svinje koje vam ne trebaju. Drugim riječima, kupite samo ono što želite.

Potrebno je samo malo truda, volje i želje, po mogućnosti posebna prostorija, oštri noževi i naravno pravi provjereni recepti.

Meso se lako raskomada, samo treba pratiti kosti, znati što se želi s pojedinim

Friška rebra i svinjske polovice dostupne su u svakoj mesnici

komadom. Čak nije problem napraviti ni vlastite čvarke. Treba samo velika posuda i izvor vatre ako već nemate popularne kotlenke ili alfe, kako tko ih već zove. Prema grubim procjenama, za kilogram čvaraka treba oko 8-10 kilograma špeka, ovisno koliko ih želite stisnuti ako ih uopće tiskate. Druga je sad stvar isplati li se to ili ne, ali u svakom slučaju rađeni su vašom rukom i po vašoj mjeri. Ne treba zaboraviti da nakon čvaraka ostaje i domaća mast, danas također cijenjena namirnica.

Krvavice je tako malo teže napraviti jer se krv teško može kupiti. No, zato se crne mogu zamijeniti bijelima, od prosene, kukuruzne pa čak i ječmene kaše koje se pripremaju i bez mesa. U one prave dodaje se meso iz glave te kuhana i mljevena pluća. Za kobasice je svaki mesar nekad imao

svoj provjereni recept do kojeg se danas, ako ga se već nisu prijašnje generacije obitelji domogle, vrlo lako doći. Uostalom, tu je internet koji zna sve što mi ne znamo da se tu mogu pronaći provjerene recepture ili pak isprobati nešto novo. U trgovinama se pak mogu kupiti i električni uređaji za kobasice te ne treba trošiti snagu kao nekad na onu “trubu”.

Crijeva se također prodaju u ovo vrijeme, gotovo u svakom dućanu. I može se tako nabrajati u nedogled. Stvar je samo za što se čovjek odluči i u kojoj količini kako bi uživao u pravim domaćim delicijama od svježeg mesa, preko kobasica, krvavica do čvaraka i hladetine.

4

Međimurske koline

17. studenoga 2023.

Posebni prilog

STRUČNJACI BIOINSTITUTA iz Čakovca savjetuju

Kolinje nekad, danas i sutra Piše: Sandro Korent, DVM, sveučilišni magistar hiologije

I

zabrali smo ovu temu, posebno sad zbog aktualne situacije na području istočne Hrvatske, gdje se pojavila afrička svinjska kuga, koja je jako kontagiozna virusna zarazna bolest svinja i koja pričinjava ogromne ekonomske štete u svinjogojstvu i u našoj zemlji, također, nažalost ta bolest mijenja način nekad tradicionalnih kolinja u tom dijelu Lijepe Naše, a isto tako donosi neka nova pravila koja se tiču i ostatka Hrvatske, pa tako i nas u Međimurju. Ali idemo prvo napisati koju riječ o kolinju u našem kraju, idemo se prisjetiti kako je to bilo nekad. Obično je mjesec studeni taj u kojem se nekad, ne tako davno, prije 25-30 godina tradicionalno klalo svinje u seoskim dvorištima. Kako i sam živim na selu i nekad smo uzgajali krmače, odojke, tovljenike, tako ću se pokušati prisjetiti i prenijeti mladim generacijama kako je to nekad bilo. Ostala su mi u lijepom sjećanju ta druženja, okupljanja susjeda, kumova, rodbine na sam dan kolinja, koji je započeo vrlo rano, oko 6 sati ujutro.

Prvo bi se dogovorilo s mesarom hoće li se svinja šuriti ili će se guliti koža; u većini slučaja se svinja šurila (harala), tako da se moralo pripremiti vruće vode (krop), koji se kuhao vani na dvorištu u al�i (kotlenki). Kad je krop bio pri kraju, onda je mesar zaklao svinju i često uzeo krv u posudu s malo soli kojom bi se kasnije koristili za pravljenje krvavica (čurki). Gazda je morao pripremiti kadu za haranje svinje, a ako nije imao svoju, u selu ih je bilo barem 20 komada, obično su to bile dvije limene bačve, prerezane na pola i duljim polovicama zavarene i ojačane, s malo modi�iciranim ručkama za lakšu manipulaciju. U tu kadu su se stavila dva lanca i na njih se položila svinja (jedan lanac iza prednjih nogu, jedan ispred stražnjih nogu). Dvojica pomagača pri klanju su okretali svinju lancima, a jedan je po svinji polijevao krop, tako dugo dok ne bi skoro sve dlake i čekinja bile sastrugane posebnim alatom za haranje svinja. Nakon toga se svinja izvadila iz te kade i objesila na galge, oprala se vodom i do kraja je mesar oštrim nožem očistio od zaostalih dlaka. Zatim je izvadio

Svima koji i dalje žele držati i uzgajati svinje na svojim gospodarstvima preporučamo da pozovu svog veterinara i upute mu zahtjev za rekategorizaciju

iznutrice, jetra bi se odmah svježija s češnjakom ispekla za doručak, a crijeva i želudac bi obično bake čistile, prale, strugale i pripremale za upotrebu u izradi kobasica, krvavica (čurki), prezvuršta, a da mi mlađi da ne bismo bili previše dosadni i smetali mesaru, nama su bile dodijeljene svinjske nogice i glava da ih temeljito očistimo od ostataka dlaka, da bi se mogle nogice upotrijebiti u izradi hladetine, a glava se kuhala i iz nje se radio domaći prezvuršt (tlačenica).

Kad je mesar izvadio unutarnje organe i presjekao svinju po pola, uzeo je uzorak ošita za pretragu na Trichinellu (često nazvana i “svinjski crv”): ta je parazitarna bolest zoonoza koja se uobičajeno prenosi s životinje na čovjeka, parazit se prenosi konzumacijom nedovoljno termički obrađenog i sirovog mesa. Nakon toga se trup svinje oprao hladnom vodom i ostavio par minuta da se ocijedi, a to je bila prilika da se i mesaru malo osvježi grlo hladnim gemištom. Poslije te male pauze mesar je komadao (pandlao) svinju i rezao komade mesa, pripremao ih dio za škrinju, odvajao špek od kože za pripremu slanine ili kosane masti i za cvrenje i dobivanje bijele masti i čvaraka za potrebe kućanstva, a sve to prema volji i želji gazdarice. Uvijek je prilikom pandlanja ostalo puno malih komadića mesa, koje je mesar stavljao sa strane i koji su služili kasnije (drugi dan) u pripremi kobasica, čvarka, krvavica… Cijeli taj događaj je u ono doba trajao minimalno dva cijela dana i odvijao se u nekakvim garažama, nadstrešnicama, “svinjskim kuhinjama” i uvijek je za tim ostala hrpa masnih posuda, noževa, tanjura i ostalog pribora. Dvorište je izgledalo kao da ga je izorao traktor (puno blata, zgažene trave, plivalo je u vodi), ali da , tako je nekad izgledalo tradicionalno kolinje na selu. Danas, je nažalost, to sasvim druga priča, sela se prazne, većina mladih ljudi radi, malo ih ostaje doma na poljoprivredi, stariji ljudi sve manje hrane svinje za svoje potrebe, velika je dostupnost svih vrsta proizvoda od svinjskog mesa u mnogim trgovačkim lancima, tako da postajemo komotni otići u bilo koje doba dana u dućan ili mesnicu i kupiti ono što želimo.

Danas kolinje (u većini slučajeva) traje najduže jedan i pol sat, samo kla-

Svinje će se i dalje moći drža�, ali po novim pravilima sično klanje, pandlanje i većina mesa se sprema u škrinju, nešto s malo radi kobasica, a krvavice i tlačenice se gotovo više i ne rade u kućnim radinostima, već se kupuju gotove u raznim trgovačkim centrima ili mesnicama.

Nova pravila za držanje svinja

Idemo se vratiti na početak i neka nova pravila koja se odnose na držanje svinja kod nas u Međimurju.

Najčešći zahtjevi i pitanja naših držaoca svinja su vezana za “nekakve kategorizacije, zapisnike, da bi dalje mogli držati svinje...”

- Znači, 2019. godine su se prvi puta radile kategorizacije objekata na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost i računalo je s obzirom na popis zatečenog stanja u objektu i na naš zapisnik/upitnik o biosigurnosti dodjeljivalo ocjene 0,1,2,3 i 4. Nažalost velika većina objekata je bilo u kategoriji 0,1 i 2, koje ne zadovoljavaju minimalne biosigurnosne uvjete u objektu. S pojavom afričke svinjske kuge u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji… (objasnit ću mjere koje se odnose na našu Međimursku županiju....), za nas vrijede pravila da se sve svinje iz kategorije 0, 1 i 2 mogu držati u takvim objektima samo do 30.

11. 2023. godine, s tim da ako se ne naprave rekategorizacije, svinje se moraju poklati do toga datuma, bez obzira na uzrast, i takav objekt, gospodarstvo ne smije držati svinje narednih 12 mjeseci. – Stoga je preporuka svim držaocima svinja koji i dalje žele držati i uzgajati svinje na svojim gospodarstvima da pozovu svog veterinara i upute mu zahtjev za rekategorizaciju.

Kako napraviti rekategorizaciju?

Uvjeti za provedbu rekategorizacije: vlasnik mora voditi registar svinja, mora kupovati svinje s ušnim markicama i pratećom svjedodžbom o zdravstvenom stanju životinja i nakon kupnje svinja mora ih s tom svjedodžbom prijaviti u nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju, sve podatke redovito upisivati u registar svinja, mora imati ograđeno

INFO Kontakt: Bioinstitut d.o.o., Rudolfa Steinera 7 T: +385 40 391 480 Ambulanta Čakovec: T: +385 40 390 896 dežurni: 098/463-464 www.bioinstitut.hr

dvorište/objekt gdje se drže svinje, na prozorima postaviti mreže, da se spriječi ulazak ptica i raznih drugih štetnika u objekt, ispred objekta mora postaviti dezbarijeru (kantu s vodom + dezin�icijens, ili šprica s vodom + dezin�icijens ili spužva natopljena s vodom + dezin�icijens) i mora voditi evidencije o održavanju te dezbarijere, vlasnik mora redovito vršiti deratizaciju na svom gospodarstvu i o tome voditi evidencije, gnojište mora biti uređeno/ograđeno da se onemogući pristup psima lutalicama ili nekoj divljači, svinje ne hraniti napojem (ostaci iz domaćinstva), redovito prijavljivati bolesti i uginuća svinja na svom gospodarstvu nadležnom veterinaru, redovito čistiti i prati objekte za držanje svinja, također nakon prevoza svinja oprati i dezin�icirati prijevozno sredstvo. Ovako na prvu izgleda zastrašujuće, hrpa papira, ali vjerujte, tu smo da vas uputimo, savjetujemo i da vam pomognemo oko postizanja tih minimalnih biosigurnosnih uvjeta da biste došli u kategoriju 3 i da biste i dalje mogli bezbrižno držati svinje za svoje potrebe.

Prema Uredbi o zdravlju životinja 2016/429, sve lokacije, odnosno farme i gospodarstva na kojima se drže svinje, bez obzira na njihov broj, moraju se registrirati.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. studenoga 2023.

Međimurske koline

5

MEĐIMURSKA blagdanska želatinozna juha

Tajna dobre hlad(n)etine je u požljekima i laganom krčkanju

Tradicionalna međimurska hlade�na po receptu Ivanke Bene

Tradicionalna hladetina (ili hladnetina, ovisno u kojem dijelu Međimurja živite) temeljila se na skromnijim komadima mesa poput svinjskih nogica, kožica i ušiju uz dodatak vode, soli i papra Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

H

ladetinu ljudi ili vole ili ne vole. Sredine nema. Želatinasta bistra juha u kojoj se naziru svinjske nogice i koža, ali i �ino sušeno meso prava je delicija koja se posljednjih godina vraća ponovno na naše stolove. Štoviše i to one blagdanske, poput novogodišnje ponoćne gozbe ili novogodišnjeg jutarnjeg doručka.

Hladetina, hladletina, masna ili posna

Hladetina se u Međimurju sprema od pamtivijeka. Istina, ne samo kod nas, već je raširena i u drugim krajevima. Pa tako nije ni čudno što ima od kraja do kraja i različita imena. Čak i u Međimurju postoji hladetina i hladletina, a kako onda ne bi i drugi imali svoje nazive poput mrzletina, drhtalica, pihtija, piktija, sulz, aspik. Samim time, postoje i varijacije u njenoj pripremi.

Međutim, svima je zajedničko da je riječ o bistroj želatinastoj juhi koja se dobiva od iskuhana mesa i tkiva oko kostiju.

Kao i svako jelo čija priprema seže duboko u povijest i hladetina je nastala iz praktičnih razloga i to maštom i kreativnošću tadašnjih kuhara i domaćica.

Naime, zapisi iz srednjeg vijeka ukazuju kako su u to vrijeme kuhari otkrili da iskuhavanjem mesne juhe dobivaju koncentrate i želee u koje su mogli pohraniti meso i time spriječiti njegovo kvarenje.

Osim toga, tada se živjelo po principu zero waste i ništa se nije bacalo. Koristio se svaki komadić životinje, naravno ne samo svinje, za pripremu kreativnih jela.

Neka nisu završavala na stolu kraljeva ili vlastelinstva, no služila su za prehranu sirotinje. Ipak je bila riječ o masnoj juhi koja je imala i okus mesa, a mogao se naći i pokoji komadić kožice, uha i njuške.

I nije se za hladetinu kuhala samo svinjska glava već i teleća.

Hladetina kao sirotinjska hrana sigurno se nije na kraju iskuhavanja kostiju obirala kako bi se maknula sva suvišna masnoća i da bi ostala samo bistra juha kao danas, posna, već je na želatinasti sloj isplivalo podosta masnoće. I ta se masnoća stisnula i pravila je bijeli obrub po posudi, odnosno zdjeli ili tanjuru, gdje se god već servirala.

Radišni i skromni Međimurci također su hladletinu prigrlili i rado ju spremali.

Nalazila se na gostuvanjskom stolu, novogodišnjem, božićnom, uglavnom na gozbama uz sve zimske blagdana.

Naime, u vrijeme kada se u svakoj kući ona spremala, svinje su se klale samo u zimskim mjesecima jer naravno nije bilo škrinja i frižidera.

Zaklana svinja se raskomadala, pripremile su se kobasice, bijele i črne čurke, prezvušt, meso se stavilo u rasol, a potom na sušenje pa u slanine. I kad se sve to napravilo, ostali su komadi mesa poput nogica, ušiju, njuške. Istina, svinjske nogice i kože stavljale su se u jela poput graha, kiselog zelja i slično. Ipak je nešto ostalo i za hladletinu, obaveznu za blagdane.

vrsti mesa i naravno dodacima poput

Iako je priprema povrća.

Ona tradicionalna temeljila se na dugotrajna, vrlo je jednostavna. skromnijim komadima mesa, a što se U hladnu vodu povrća tiče dodavao se samo luk, češnjak se stavlja meso, dok je mrkva upitna. Jedni je se sjećaju, sol, papar, lovor drugima pak ona ne dolazi u obzir. Ista list i kuha se na je stvar s mesom. Kožice, uši, njuška ili svinjske nogice, odnosno požljeki, takolaganoj vatri đer je stvar od kraja do kraja. No, svi se 4 sata. Nikad, slažu da od prave hladetine čovjek mora ali nikad ne dolijevati vodu. biti “mastan do vuh” dok oglođe svaku koščicu. Sam spomen slasnih koščica, Jedini posao one hrskavice koje su se globale i glodale gazdarice je izaziva zazubice i sline na usta. O pranju odstranjivanje masnoće s lica i ušiju te ruku do lakta pjene kako bi nije vrijedno govoriti. Jer kad se pojela juha bila što juha, sve snage bacile su se na globanje bistrija.

Tradicionalna želatinasta juha od požljeki i kožice

Već smo spomenuli da postoje razne varijacije pripreme hladetine što ovisi o

Tradicionalna hladetina Teško da će vam ijedna gazdarica dati mjere na gram za dobru hladetinu jer to one rade onako, odokativno, kako osjećaju pod prstima. Međutim, osnova su: • 1 kg mesa svinje, po mogućnosti: uši, nogice, rep i nekoliko očišćenih kožica, meso vrata, buncek, kare koji se mogu kombinirati s teletinom, koljenicom jer dobro želira • 2 lovorova lista • povrće po želji: 3 mrkve, 3 češnja češnjaka, 1 žličica papra u zrnu te cca 2 žličice soli.

Za ukrašavanje se onda mogu dodati još tvrdo kuhano jaje, grašak, celer…

Dekorirana hlade�na

i to onako prstima, bez noža, vilice ili žlice. Čak ni kruh nije trebao jer se doista radilo o mesu u tragovima.

Kad su se majke ili bake spremale na pripremu hladetine, ostatak članova obitelji nije se mogao dočekati kad će moći probati ovu deliciju. Znalo se naime da se ona mora dugo i predugo kuhati.

Naime, tajna dobre hladetine je upravo dugo kuhanje, minimalno četiri sati na laganoj vatri. I nikakav ekspres lonac taj postupak ne može ubrzati. Kosti se moraju prekuhati kako bi ona želatinasta tvar prešla u juhu i potom ju stisla.

Sama pak priprema, iako je dugotrajna, vrlo je jednostavna. U hladnu vodu se stavljaju meso, sol, papar, lovor list i stavi se kuhati. Voda mora obavezno biti hladna jer je onda dobra juha, što je osnovno pravilo u kulinarstvu. Još je jedna stvar bitna. Nikad, ali nikad ne dolijevati vodu kao ni u običnu juhu.

Kako proces kuhanja traje i po 4 i više sati, podosta vode ispari zato se hladetina kuha u velikom loncu i računa se na isparavanje. Jedini posao gazdarice je da povremeno pogleda je li u loncu i ispod njega sve u redu te da skuplja i odstranjuje pjenu kako bi juha bila što bistrija.

Tijekom kuhanja cijela kuća miriše na �inu juhicu, meso i čini se čovjeku da se nikad neće skuhati. I onda mama ili baka uzimaju mali tanjur ili zdjelicu i napokon stave malo te slasne juhice u nju. I dok se čini djetetu da je to za njega da proba, mama juri s time van i ostavlja na stepenicama. Naravno, “uzorak” nije za probu, već da se vidi je li se dosta kuhalo i hoće li se stisnuti. Bez obzira na hektolitre skuhane hladetine i višegodišnje iskustvo, svaka gazdarica ipak ne preskače ovaj postupak. Tek oko sat kasnije vidi se da se juha “stala”, odnosno stisnula i kreće postupak izlijevanja iz lonca u zdjelice, zdjele i tanjure. Najprije se raspoređuje meso, kožice, nogice, a potom se ulijeva bistra juha. Na dnu lonca ostaju tek sitni komadići koščica, zrnja papra, ostaci luka, češnjaka i mrkve.

E sad, neki prije ulijevanja juhe pokupe masnoću s nje, dok drugima ona nimalo ne smeta. Ista je stvar s crvenom paprikom, može se na kraju posipati stisnuta hladetina, a može proći i bez nje.

Bogatije verzije novogodišnje delicije

Današnja hladetina, u odnosu na tradicionalnu, razlikuje se po količini mesa. Tako u njoj završava i svježi ili suhi buncek, suhe nogice, suhi kare, ovisno o želji ukućana.

Promjena je i u količini povrća pa se pojavljuje više mrkve, peršin, celer, grašak pa čak i kuhano jaje. Naravno, to se povrće kuha posebno, a u hladetini završavaju tek na kraju kad se ulijeva u različite posude poput kalupa za kuglof ili tortu.

Naime, ako je hladetina dio blagdanskog stola, onda naravno mora tako i izgledati. Pa se tako primjerice u kalup od kuglofa najprije ulije malo juhe, složi se red narezanog kuhanog jajeta, pa se zalije, na to dolazi red graška, zalije se pa red mrkve i tako do vrha. Sve ovisi o tome kako se želi da “kuglof” izgleda kad se izvadi iz kalupa.

6

Međimurske koline

17. studenoga 2023.

Posebni prilog

Kolinjski recepti

Sastojci: • svinjski špek od potrbušine ili sala (ako ne radite slanine, može i špek skinut s leđnog dijela svinje)

Priprema:

Domaći svinjski špek koji nismo izdvojili za slanine, dakle, onaj nešto manje kvalitete, obično od potrbušine i sala, narežite na kockice i pecite u prikladnoj posudi

na laganoj vatri tako dugo dok čvarci ne porumene. Kada su čvarci pečeni, dodajte malo mlijeka, stisnite ih prešom za čvarke.

Stisnute čvarke posolite dok su još topli.

Ako ih jače stisnete, čvarci će biti tanji i hrskaviji. Za kilogram čvaraka, ovisno koliko su stisnuti, treba od 8 do 10 kilograma špeka. Drugim riječima, kilogram čvaraka stajat će od 18,40 do 23 eura jer se špek ili čvrsto masno tkivo prodaje po 2,30 eura za kilogram.

Sastojci: • 2 kg heljdine (hajdinjske) kaše • 2,5 l svinjske krvi • polovica svinjske glave • 1 svinjska pluća • 300 g luka • mljevena crvena paprika • 1 žlica masti • 100 g začina za krvavice (čurke) • 30 g soli • 10 m tankih crijeva • lovorov list

Priprema:

Glavu i pluća kuhajte s lovorom. Nakon što se skuha, ohladite i sameljite. Hajdinu kašu operite i na nju ocjedite vodu u kojoj se kuhalo meso.

Sastojci:

Priprema:

• 1 kg prosene kaše • 4 luka • pileća mast • sol i papar po potrebi • 1 glavica češnjaka • crijeva

Kašu skuhajte, dodajte pečeni luk, sitno sjeckani češnjak, sol, papar te pileću mast. Izmiješajte i napunite crijeva, a zatim ih prokuhajte pet minuta i ohladite. Prije posluživanja ispecite ih u pećnici ili na tavi.

Kaša treba dobro nabubriti. U međuvremenu, luk popržite na masti. Kada je sve pripremljeno, u veću posudu stavite kašu, meso, luk i pola količine krvi te sve dobro promiješajte.

Dodajte začin za krvavice, sol, papar po želji te još krvi prema potrebi. Dobro sve promiješajte i punite crijeva. Oblikujte kolutove željene veličine i crijeva dobro vežite tankom špagom. Krvavice kuhajte u vreloj vodi oko 10 minuta i ohladite. Prije posluživanja pecite 20 minuta u pećnici zagrijanoj na 170 stupnjeva.

Poslužite uz dinstano (pirjano) kiselo zelje i restani krumpir.

Za črne čurke treba 7,34 eura za kašu, 3,5 eura za polovicu glave, 3,16 eura za pluća, 2,30 eura za deset metara crijeva, dakle 16,30 eura. Kako Vajda ne drži krv, za taj dio trebate se snaći sami.

Kilogram prosene stoji oko 3,5 eura za kg.

Sastojci: • 8 kg svinjetine: but, lopatica te sitniji dijelovi mesa ostali od rezanja i oblikovanja pojedinih komada mesa i špek • 2 kg govedine, obično se radi o junećoj lopatici • 30 dag soli • 5 dag papra • 5 dag crvene paprike • 4 glavice češnjaka

Priprema:

Meso sameljite na krupnijim šajbama.

Nakon toga sve sastojke dobro zamijesite i začinite te napunite svinjska crijeva

dobivenom smjesom. Kada napunite crijeva, vežite ih na dužinu oko 10 cm.

Nakon toga ih stavite dimiti 2-3 dana.

Kada ih izvadite iz dima, možete ih malo prepeći te dobro ohlađene staviti u tiblicu. Ako ih želite jesti kuhane, kuhajte ih oko 15 minuta.

Napomena: Dan prije nego budete spremali kobasice, 4 glavice češnjaka kuhajte u 1 litri vode dok ne omekša te kroz gazu procijedite sav sok.

Za kobasice će vam trebati 27,20 eura za svinjetinu, 20 eura juneću lopaticu i još 4,60 eura za crijeva u koje idu kobasice.

Sve skupa je oko 55 eura.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. studenoga 2023.

Međimurske koline Powered by:

Sastojci: • svinjski želudac • 5 kg svinjskog mesa od glave • 20-25 dag svježeg špeka • 20-25 dag masne i nemasne kožice • papar, crvena mljevena paprika (i slatka i malo ljuta po želji) • sol po potrebi

Priprema:

Svinjski želudac i meso stavite u rasol na 2-3 dana. Za jedan svinjski želudac potreban je nadjev od otprilike 5 kg mesa (i masniji i manje masni dio), špeka i kožice. Ako bude više kožica, prezvušt će se ljepše stisnuti.

Sve sastojke narežite na rezance, dodajte papar, sol, crvenu slatku i ljutu mljevenu papriku - sve po želji. Sve dobro promiješajte i napunite svinjski želudac, a krajeve čvrsto

zavežite špagom. Špagu možete zavezati tako da želudac stavite na štap na kojem će se kuhati, zato što želudac mora visjeti u vodi, a ne smije biti na dnu.

Kuhajte na laganoj vatri sat i pol do dva sata.

Na nekoliko mjesta želudac probodite iglom kako bi izašao zrak te tako provjerite je li prezvušt kuhan. Kada je kuhan, izvadite ga, stavite na ravnu površinu, pokrijte čistom daskom te na njega stavite kamen. Pritom pazite da kamen ne bude pretežak jer bi prezvušt mogao puknuti. Kada se dobro stisne, sušite ga na dimu najmanje 24 sata.

Cijena: Svinjska glava stoji 7 eura, oko 0,60 eura za špek, kožice oko 0,35 eura, dakle, za meso treba oko 7,95 eura. Tome još treba dodati i za omot u koji će se staviti smjesa, jedan košta 0,65 eura, a treba vam nekoliko komada.

Sastojci: • svježi svinjski špek • sol

Priprema:

Svježi svinjski špek, i to onaj najkvalitetniji, odnosno najtvrđi odvojen od leđa svinje, narežite na komade i kuhajte zajedno s kožom. Kada je kuhan, odstranite kožu i dobro ohladite. Nakon toga špek sameljite

Sastojci: • svinjsko meso: but, vratina, kare, lopatica • svježi svinjski špek s kožom • sol, papar, češnjak

Priprema:

Meso natrljajte solju i paprom.

Pripremite rasol: voda, sol, malo octa. Stavite meso u rasol te ga svaki dan polijevajte i okrećite.

To radite do deset dana. Nakon toga maknite rasol. Natrljajte meso češnjakom i ostavite tijekom noći. Ujutro na meso nalijte

hladnu vodu i ostavite nekoliko sati. Nakon toga ga dobro obrišite i stavite sušiti. Sušenje traje 3-4 dana. Nakon što je sušenje završeno, u vrućoj vodi opere se meso te se stavi peći u pećnicu.

Meso se nakon toga ohladi i tako ohlađeno spremi u tiblicu.

Ovisno koji komad mesa odaberete i naravno koju količinu, tako će na kraju ispasti i računica.

Uglavnom, svinjski vrat kilogram stoji 3,99 eura, lopatica bez kosti 3,98 eura, but 4,90 eura, a slabina 4,50 eura.

što sitnije. Mljevenom špeku dodajte sol i dobro promiješajte. (Sol se može dodati i prije samog mljevenja i to tako da se dvije strane komada lagano uvaljaju u sol i potom se stavljaju u mašinu za mljevenje).

Napomena: Potrebno je dodati 2 % soli na količinu kuhanog špeka.

Kilogram špeka stoji 2,30 eura pa sve ovisi koliko želite slanina, toliko ćete kupiti i potrošiti za špek.

7

8

Međimurske koline

17. studenoga 2023.

Posebni prilog

ZIMN ICU

s prem i, u VAJDU k ren i!

Svinjsko carsko meso

23,36kn

26,37kn

3 26,37kn Svinjski but s kosti ravni rez

3

50 €/kg

KVALITETA

50 €/kg

Svinjska polovica klasična

17,33kn Svinjska crijeva 10m 32/34 kom

2

SVJEZ� INA

30

€/kom

3

10 €/kg

17,33kn Čvrsto masno tkivo

USLUGA

2

30 €/kg

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media 5

kultura i scena

VALERIJA CEROVEC, autorica novog hit romana

Zagonetka Horizonta osvaja čitatelje Hotel Horizont je roman koji nudi zagonetku – s udaljenog otoka Horizont nestala je djevojka pod sumnjivim okolnostima, a ni policija ni novinari ne znaju gdje je završila

Piše: Paulina Topolko Foto: Privatna arhiva/ Fraktura.hr

Od klinke koja u svom školskom ormariću čuva knjige do prvog dolaska u knjižnicu, ali i prve vlastite izdane knjige dug je put. Snovi se ostvaruju ako dovoljno jako vjerujete u njih. Dokaz tome je i naša sugovornica, spisateljica Valerija Cerovec, Međimurka s londonskom adresom. Ne postoji pravi recept za napisati dobru knjigu ili priču. - Razni pisci pristupaju svome tekstu na različite načine. Moj pristup proizlazi iz neobičnih slika, zanimljivih odnosa među likovima i osjetilnih iskustava.

Na početku se ne bavim toliko strukturom, koliko osjećajem bivanja u svijetu koji opisujem, iz čega potom proizlaze začudne situacije i zapleti, ispričala nam je.

Filmovi kao inspiracija

Priznaje da su joj �ilmovi i formalni odnosi velika inspiracija. Tu su i virtualni sadržaji koji nude društvene mreže poput Instagrama

i Pinteresta. Svjetovi koje opisuje u svojim djelima uglavnom postoje i u stvarnosti, no nešto se izmijeni. Iako je pisanje �ikcije nezahvalan posao, priznaje da uživa u tome. Izdati knjigu nije jeftino, no postoje razne potpore Ministarstva koje to mogu olakšati. Isto tako, postoje �inancijske podrške za izdavače koje pružaju više mogućnosti za objavljivanje debitantskih romana. Do izdavača je došla uz pomoć svojih bivših profesora s komparatistike i sada dobrih prijatelja, Maše Grdešić i Luke Bekavca. Dobro je i tražiti mišljenje osoba kojima vjerujete da će vam dati konstruktivan savjet, a kada ste dovoljno samouvjereni i zadovoljni materijalom, pristupiti izdavačima koji često na svojim stranicama imaju.

Promocija Hotela Horizont održat će se u Zagrebu i Čakovcu, a organizacija je još uvijek u tijeku

Ne postoji ženski roman - Što se tiče predrasuda prema autoricama, mislim da one de�initivno postoje.

Pogledajte samo titule “ženski roman” ili “roman za žene” za knjige koje su napisale žene i Knjiga naše Valerije koja koji se predstavljaju kao žanje osvojila Interliber rovska kategorija iako to nisu.

Ali ne samo to, postoje i druge skrivene životne zamke za umjetnice i spisateljice koje puno češće od svojih muških kolega odustaju od umjetničkog i spisateljskog rada. Uz pisanje knjiga, Valerija još uvijek radi puno radno vrijeme, a tako je kod većine umjetnika.

Pisanje je na rasporedu uju- Valerija Cerovec napisala je svoju prvu knjigu, u kojoj spaja modu i književnost tro prije posla ili poslijepodne Tijekom povijesti bilo je uvijek u tijeku. Hotel Horinakon posla. Unatoč raznim izlazi mnogo debitantskih pričama da je čitanje u proble- romana poput mojeg Hotela puno muških autora, a dokaz zont je roman koji nudi zamu, da se manje čita i kupuju Horizont, Interliber u Zagre- tome su i knjige koje se čitaju gonetku – s udaljenog otoka Horizont nestala je djevojka knjige, Valerija ima drugačije bu je i ove godine bio veliki tijekom školovanja. Ženske autorice prisut- pod sumnjivim okolnostima, iskustvo. - Po mojem viđenju, uspjeh, a i knjižnice se čine mislim da u Hrvatskoj de�i- kao popularna mjesta. Mislim ne su puno manjem obuj- a ni policija ni novinari ne nitivno postoji velika ljubav da je sve to dobar pokazatelj mu. Ističe da voli čitati Elenu znaju gdje je završila. Njezin prema čitanju. Koliko čujem, da je čitanje još uvijek jedna Ferrante, Audre Lorde, Dub- se boravak u Hotelu Horizont javili su se mnogi književni od omiljenih razonoda kod ravku Ugrešić, Zadie Smith i i nestanak propituju kroz glaklubovi čiji članovi zajedno nas. Još samo da pisci mogu mnoge druge. Također oko sove osoba koje su s njom čitaju, organizira se sve više živjeti isključivo od knjiga, to određenih spisateljica stvara živjele i radile. se senzibilitet koji privlači Svijet Hotela je začudan događaja s autorima uživo, bi bio ostvaren san! čitatelje. jer nameće identitet njegovim rezidentima, koji se Moda i književnost moraju ponašati sukladno s idu ruku pod ruku pravilima koje Hotel diktira.

Knjiga Hotel Horizont Osim pisanja, Valerija voli i modu. I to ne samo u smislu Valerijina je prva knjiga i da se voli lijepo obući, već baš zbog toga posebnija je je i studirala to. Apsolutno od svih njezinih dosadašje moguće spojiti modu i njih radova. Drugi radovi književnost, a čeka nas to i uglavnom su bili namijenjeni u Hotelu Horizont. - Odjeća i izlaganju u galeriji, dok će se dodaci igraju veliku ulogu u Hotel udomačiti na policama Hotelu Horizont, ali i u mojim brojnih čitatelja. Ističe da je prijašnjim radovima poput to knjiga koja pokazuje njeKluba nevinih čitatelj(ic)a koji zin općeniti pristup radu, a sam izvela u Galeriji Prozori to je �iktivna priča koja se u Knjižnici S. S. Kranjčevića poigrava granicama stvarnog u Zagrebu prije par godina. i izmišljenog, ali u književnoj Prvi rad koji se poigravao formi. Roman je popraćen i odjećom i književnošću, a vizualnim sadržajem koji slukoji je na mene ostavio ve- ži kao dokumentacija priče.

Neostvarena želja joj liki dojam, je roman Šte�ica Cvek u raljama života Dub- je pisati, pisati i pisati, a s ravke Ugrešić u kojem auto- nestrpljenjem očekujemo rica upotrebljava elemente nove knjige i priče, jer na krojenja i šivanja kako bi ovogodišnjem Interliberu ispripovijedala priču o dak- Hotel Horizont bio je pravi tilogra�kinji Šte�ici, ispričala hit! Na Frakturinu štandu nam je simpatična Valerija. gotovo da i nije bilo posjetiPromocija Hotela Horizont telja koji u ruke nije primio održat će se u Zagrebu i Ča- veselu naslovnicu knjige koja kovcu, a organizacija je još intrigira brojne čitatelje.

6 media

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura i scena MEĐIMURCI na Susretu u Dugom Selu

Tamburašima hrpa nagrada U dvorani Preporod u Dugome Selu prvog je vikenda u studenome održan jubilarni 30. Susret hrvatskih tamburaških orkestara i sastava. Organizator je bio Hrvatski sabor kulture, dok su u suorganizaciji sudjelovali i Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije, KUD Preporod Dugo Selo te HDS ZAMP. Ukupno je nastupilo 500-tinjak tamburaša iz 25 tamburaških sastava. Žiriju i publici predstavili su se i članovi međimurskih društava te ubrali hrpu nagrada. Najuspješniji je od međimurskih društava bio Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan-Stipić iz Čakovca pod ravnanjem Tomislava Cvrtile, čiji su članovi osvojili Zlatnu plaketu u kategoriji koncertnih orkestara, Nagradu HDS-a za najbolju izvedbu djela hrvat-

skog skladatelja za izvedbu skladbe Promenada Bože Potočnika, ali i Grand Prix 30. Susreta kao orkestar s najvećim ukupnim brojem bodova. Osim toga, dobili su i bisernicu Glazbalarskog obrta Marija Žmegača.

– Odsvirali smo na vrhunskoj razini i oduševili stručnu komisiju. Svi smo presretni zbog rezultata koji je potvrdio ovogodišnji osvojeni Grand prix iz Bratislave i visoku izvođačku kvalitetu ansambla, rekao nam je dirigent ŽTO-a Tomislav Cvrtila.

Zlatnu plaketu u kategoriji koncertnih sastava osvojili su pak tamburaši KUD-a Belica. KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica osvojio je Zlatnu plaketu u kategoriji folklornih orkestara, dok je tamburaški sastav KUD-a Šandorovec u istoj kategoriji osvojio Srebrnu plaketu. (IGH)

Nastupaju Gabriela Hrženjak i Filip Hozjak

Centar za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID

Humanitarni koncert u CZK-u Centar za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID organizira humanitarni koncert koji će se održati u utorak, 28. studenoga 2023. godine u 20 sati u Centru za kulturu Čakovec. Koncert je humanitarnog karaktera s ciljem prikupljanja sredstava za opremanje novoizgrađenog Centra MURID te nastavak pružanja usluga iz sustava rane intervencije u djetinjstvu korisnicima s područja Međimurske županije i sjeverozapadne Hrvatske. MURID je nakon 3 godine borbe i neizvjesnosti izgradio centar koji će postati regionalni i nacionalni model intersektorske suradnje i objedinjenog pristupa

roditeljima zabrinutima za razvoj svog djeteta. Centar je izgrađen sredstvima iz EU-ovih fondova iz kojih je pokriveno 76,8 % vrijednosti, dok razliku sredstava još uvijek prikupljaju humanitarnom kampanjom Za prvih 1000 dana djetinjstva u koju su se dosad uključili brojni donatori. Trenutno su u fazi nabave opreme koja im je neophodna za potpuno iskorištenje potencijala centra. Cijena ulaznice za koncert je 20 eura, a može se kupiti online i na blagajni Centra za kulturu Čakovec.

Nastupit će Filip Hozjak i Gabriela Hrženjak uz Varaždinski tamburaški sastav. (dv)

Na koncertu povodom 25 godina Dixielanda u ispunjenom CZK-u s njima je zapjevao i Mirko Fodor

Dixieland bandu Čakovec povodom 25 godina djelovanja dodijeljena Povelja Međimurske županije

Uskoro 6. album vrckavih glazbenika Četvrt stoljeća obilježili su izvrsnim koncertom u Centru za kulturu u rujnu, ali i promocijom edicije Naših 25 godina, koja je predstavljena krajem listopada u Scheierovoj zgradi Piše: Ivan-Goran Herman Foto: Zlatko Vrzan, Mario Golenko

Jedna od svijetlih točaka na čakovečkom i međimurskom glazbenom nebu svakako je i Dixieland band Čakovec, koji je nedavno navršio i koncertom u čakovečkom Centru za kulturu 22. rujna obilježio četvrt stoljeća djelovanja. U Scheierovoj zgradi zadnjeg je pak petka u listopadu upriličena promocija knjige Naših 25 godina, koju su uredili Marjan Novak, Davor Žerjav i Ladislav Varga, članovi sastava. Tim smo povodom razgovarali s jednim od urednika edicije i predsjednikom udruge Dixieland band Čakovec, Marjanom Novakom, koji u sastavu svira trubu.

Članove Dixielanda na čelu s predsjednikom Marjanom Novakom ugodno je iznenadila gesta Županije

Svjetska glazba

– U Čakovcu su se nakon Drugoga svjetskog rata, a i prije toga, pojavljivali bendovi koji su svirali svjetsku glazbu, kojoj je u to vrijeme pripadao i dixieland. Još 1983. godine Franjo Kežman okupio je ekipu i formirao Veliki zabavni orkestar Lira, koji je prvi na ovom području dobio ozbiljan zvuk poput orkestra Glenna Millera i sličnih. Nakon što je u ratno vrijeme došlo do prekida u radu Lire, Ladislav Varga 1995. osnovao je Big band Čakovec, u kojem je završila većina nas iz prijašnjeg orkestra. S obzirom na to da je big band dosta velika formacija, bilo nam je zanimljivo vidjeti kako bi ispalo da stvorimo manji sastav koji dobro zvuči. Nas je nekoliko, na čelu s Lacijem, imalo vrckavu glazbeničku crtu. U dixielandu, za razliku od big banda, ne svira se linijski, već su svi solisti, što nam se posebno sviđalo. Tako

se 1998. u jednom koncertu koji je održavao Big band u pauzi pojavila sedmorica nas pa smo odsvirali nekoliko dixieland brojeva. To je bio početak. Dugo smo se unutar Big banda držali kao sekcija, no kad je došlo vrijeme da se snimi nosač zvuka, svemu je trebalo ozbiljnije pristupiti pa smo 2007. osnovali udrugu Dixieland band Čakovec, povijesti sastava prisjetio Novak, koji je dužnost predsjednika obnašao i prethodno od 2007. do 2014.– Nasreću, danas osim sedmorice u prvoj postavi imamo dosta glazbenika koji mogu uskočiti kad netko drugi ne može na svirku, jer smo svi u svojim obvezama. Dodjela Povelje Međimurske županije bila nam je izrazito ugodno iznenađenje. Smatramo to privilegijom i ukazanom čašću.

Drago nam je što naš trud nije ostao nezapažen.U kontinuitetu u Hrvatskoj inače ne postoji drugi stalni dixieland band, a kamoli neki koji bi djelovao 25 godina.

Tijekom svoga postojanja snimili smo čak pet nosača zvuka, što je opipljiv trag našeg djelovanja. To što se zovemo kako se zovemo ipak nešto znači i za grad Čakovec, jer pronosimo ime te „međimurske metropole“ i u Stuttgartu, u Nišu, Grožnjanu, Zagrebu i gdje smo sve već svirali, ističe Marjan Novak.

Poznata lica

S Dixieland bandom inače su često nastupali poznati vokali kao što su Stjepan Jimmy Stanić i Zdenka Kovačiček, vibrafonist Boško Petrović, saksofonist Saša Nestorović, komičar Željko Pervan,

meteorolog Zoran Vakula te mnogobrojna druga poznata lica.Što se pak planova tiče, Dixieland band će ove godine nastupati na božićnom koncertu i drugim čakovečkim događanjima. Druge će se godine birati novo vodstvo udruge, a publiku očekuje još jedna poslastica. – Kako naš stručni voditelj Laci u ladici ima podosta papira napisanih za vježbanje i sviranje, trebamo započeti s vježbanjem za šesti nosač zvuka!, najavljuje Marjan. Za kraj spomenimo da su „duhom Dixieland banda“ okarakterizirani već spomenuti Ladislav Varga i Marjan Novak, kao i Antun Horvat, Mario Magaš, Daniel Čok, Marko Žerjav, Hrvoje Šenjug, Jan Samaržija, Ferdinand Buhanec, Davor Žerjav, Robert Jambrušić, Filip Krznar i Abel Kovačević.

17. studenoga 2023.

media 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

GRUPA PASTIRI: DOŽIVJETI desetu godišnjicu

Ne spavaj, mala moja, Pastiri dok sviraju

Piše: Ivan-Goran Herman Foto: Zlatko Vrzan

Puno je desetljeće prošlo otkako su Pastiri odradili svoju prvu svirku. Ovaj hvaljeni međimurski tribute band Bijelog dugmeta čine Alen Horvat Zibe na vokalu, Oliver Novak Špiro na gitari, Ivica Kolarić na basu, Bojan Krušec na klavijaturama te Filip Krznar i Matijas Brdar na bubnjevima.

Oni nešto stariji odmah će skužiti foru s imenom benda: naime, prije gotovo 50 godina glazbeni kritičar Dražen Vrdoljak Bijelo dugme i njihovu „glazbenu juhu“ okarakterizirao je „pastirskim rockom“, to jest rokerskom osovinom s narodnim/folk primjesama.

KAMO SUTRA

Č

im se okrene termostat i upali grijanje, kreće sezona hladnijeg vremena, a time i boravka u zatvorenom prostoru. Ljeti je sve otvoreno, više provjetrujemo prostorije, u ka�ićima sjedimo na terasama i upijamo zrake sunca. A onda dolazi ono drugo vrijeme koje nas prikuje u zatvorene prostore, a sukladno time stiže sezona virusa. Mandarine, naranče,

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 29.11.2023. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Ta luda vjenčanja Dobitnica ulaznica za film: Ivana Igrec

Vlastiti potpis

– Vozimo se u kombiju za Samobor 2013. s prijašnjim bendom na motorijadu. Ideja je bila s njima svirati nešto sasvim drugo, komercijalnije, no shvatili smo da od toga neće biti ništa. Tada na sceni nije bilo puno tribute bendova, a Bijelo dugme je grupa na čijoj smo muzici odrastali i za koju smo bili sigurni da je mnoštvo ljudi voli. Tako smo počeli i ispada da je to bio pun pogodak, prisjeća se Zibe.

Prvi nastup održali su u srpnju te godine u Hodošanu. Često nastupaju u drugim zemljama u okruženju poput Slovenije ili Bosne i Hercegovine.

Kod tribute bendova glazbenici nerijetko nailaze na problem: koliko slični trebaju biti originalnom izvođaču, a koliko vlastita potpisa ostaviti u glazbi koju izvode? Zibe se pritom nalazi u posebno nezavidnoj situaciji, jer u svojim interpretacijama mora „skidati“ Željka Bebeka, Mladena Vojičića-Tifu i Alena Islamovića, dakle čak trojicu legendarnih pjevača od kojih svaki implementira svoje

VODE VAS U KINO

Akipu Pastira smo za ovaj intervju skekluzivno snimili u njihovom “prirodnom” okruženju, uz ovce i koze na farmi Ratka Hlišća u Palovcu posebnosti. – Svakako glazbeno trebamo biti što sličniji originalu, no uvijek ostavljamo i vlastiti potpis, jer inače to nije tribute bend, već samo bljeđa kopija Bijelog dugmeta.

Tifu mi je najdraže „poluimitirati“, no stvari iz Bebekove faze nekako najdraže izvodimo, a i zvuk je „bebekovski“, pod utjecajem Led Zeppelina, objašnjava pjevač Pastira. Da ih u petak, 17. studenoga, čeka veliki koncert u čakovečkom Meta baru povodom desete godišnjice sastava, otkrio nam je basist Ivica Kolarić.

– Gosti će nam biti grupe Kula i Fantom slobode. Komentari koje dobivamo nakon koncerata isključivo su pozitivni. Na pozornici dajemo sve od sebe, svaki atom energije, a publika takve stvari primjećuje, dodaje „majstor od basa“.

Velika im je prednost iskustvo – svi članovi grupe u različitim su sastavima na

sceni prisutni već desetljeće-dva-tri, imaju još poneki bend sa strane, što profesionalno, što iz strasti, odnosno hobija. Naučili su da je bendovska kemija izrazito važna, da egotripovi ne prolaze u grupnim svirkama i da sviranje ili pjevanje solo nije isto što i zajedničko muziciranje: nije nužno da će dobri solo-izvođači i u skupnom nastupu pokazati kvalitetu na istoj razini.

– Sve višegodišnje iskustvo koje smo prikupljali u raznim kombinacijama i bendovima osjeti se i kao da pršti iz nas. Osim toga, nismo se okupili iz �inancijskih razloga, kako bismo zarađivali, već zbog prijateljstva i zajedničke ljubavi prema rokenrolu, to se također vidi prema van, smatra Kolarić.

S njim se slaže i Zibe.

– Zato toliko dugo i „trajemo“,

jer se poštujemo, jer znamo da želimo zajedno svirati i družiti se. Svi imamo svoje stavove, ali nema svađanja, bezveznog prkosa i slično. Ako se oko čega ne slažemo, uvijek budemo prvo razgovarali, napravili kompromis i stvar je riješena, naglašava Zibe.

Ivica se nadovezuje dodajući da njih petorica u kombiju, putujući na udaljenije nastupe, često zajedno provode po nekoliko sati nekoliko dana zaredom. – U takvim uvjetima slaganje i tolerancija su prijeka potreba, kako bismo inače funkcionirali? Tako da, osim povremenog pretjeranog hrkanja, nije bilo posebnih izgreda, uza smijeh ističe Ivica.

Za kraj dodaju da zahvaljuju svima koji su im na bilo koji način pomogli, što uključuje sve koji su ikad s njima svirali, goste i slično, ali, naravno, posebna zahvala ide i vjernoj publici na pratnji i podršci.

Pastiri – Bijelo dugme tribute band sve zainteresirane poziva na svoj obljetnički koncert kojim će proslaviti prvih deset godina djelovanja i najavljuju da su zagarantirani dobra svirka, energična atmosfera u kojoj će „frcati iskre“ te čisti iskreni rokenrol.

– U javnosti se nerijetko pojavljuje nekakav dojam da mladi danas više ne vole i ne slušaju rock ili neke žešće stilove glazbe… Naše je iskustvo apsolutno drukčije – gdje god da smo svirali, uvijek smo nailazili na obožavatelje Bijelog dugmeta iz svih dobnih skupina – od 8 do 88. Dođite u Meta bar u Čakovec ovoga petka i uživajte u glazbi na kojoj su mnogi odrasli i koja je obilježila jedno posebno razdoblje u našoj glazbenoj povijesti.

Ti korijeni i ti utjecaje žive i danas!, poručuju dečki iz Pastira.

limuni, čaj, kuhano vino, zelje, to su sve namirnice koje su must have kako bismo barem malo ojačali organizam u sezoni koja predstoji. Uz to bilo bi odlično jesti bundevu koja je bogata vitaminima A i C, a odličan je dodatak jelima.

Možete je upotrebljavati za pripremu juha, pirea, pita, ili čak peći u pećnici. Jesen je vrijeme berbe jabuka. Jabuke su bogate vlaknima i vitami-

nom C. Možete ih jesti sirove, dodati ih žitaricama, napraviti kompot ili peći pitu od jabuka. Kelj i drugo tamnozeleno lisnato povrće su odličan izvor hranjivih tvari poput vitamina A, C i K te folata.

Možete ih dodati salatama, juhama ili ih blanširati. Tu su i neizostavni pečeni kesteni, tradicionalni jesenski specijalitet. Oni su bogati vlaknima i vitaminom C. Pečene kestene

možete jesti same ili ih dodati raznim jelima. Šljive su ukusne i bogate vlaknima, a možete ih jesti svježe, sušene, dodavati u smutije ili ih koristiti za pripremu džemova.

Postoji puno namirnica koje su prirodni immunoboost, a isto tako važno je i puno vremena boraviti vani na svježem zraku. Bilo u obliku branja gljiva u šumi, planinarenja ili jednostavno šetnje.

Jer znate kako se kaže, ne postoji loše vrijeme, samo loša oprema. Zato kapu na glavu, na noge dobre, nepromočive cipele i put van! U unutarnjim prostorima upotrebljavajte ulja koja su protuupalna, a koja su blagonaklona dišnim putevima. I ja dok sve ovo pišem, mogu vam samo reći da sam se svakako cijepila protiv gripe, jer smo nekad slabiji od prirodnih metoda.

Iskreni rokenrol

Virusi već lebde u zraku!

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

8

media

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečka špica Kevin i Josipa u sportskom izdanju

Sanja Topličanec, poznata čakovečka ginekologinja

Zanimljiv jesenski kaput

Visoke čizme usklađene šalom i kapom

Blaženka u bojama donijela dobru vibru

Izvele se na čakovečku špicu

Ivona i Mišel su baš zgodan par

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 41

DIGITALNA POSJETNICA WYFTI – revolucija u povezivanju

Budućnost u jednoj kartici Dovoljan je jedan dodir kartice Wyfti za stvaranje novog kontakta. Vaš profil će se prikazati na dodirnutom telefonu, vaši kontaktni podaci bit će spremljeni, a željene poveznice podijeljene Piše: Ivana Bolković

D

igitalne posjetnice predstavljaju suvremeno rješenje za jednostavno dijeljenje kontaktnih podataka i informacija o poduzeću (web-stranica, društvene mreže, cjenici itd.). U ovom dinamičnom društvu, gdje

se informacije mijenjaju munjevitom brzinom, digitalna posjetnica Wyfti ističe se kao inovativno, digitalno, zeleno i održivo rješenje koje nadmašuje tradicionalne papirnate posjetnice. Razgovarali smo s Dajanom Grašić, nositeljicom franšize za hrvatsko, slovensko i austrijsko tržište, o dolasku Wyftija u Hrvatsku

Dajana Grašić, nositeljica franšize za hrvatsko, slovensko i austrijsko tržište

Jednostavno korištenje i sigurnost podataka Digitalna posjetnica Wyfti nudi jednostavno postavljanje pro�ila u aplikaciji, omogućujući korisnicima brzo i jednostavno ažuriranje njihovih kontaktnih podataka i poveznica. Osoba s kojom dijelite informacije ne mora posjedovati aplikaciju, što dodatno pojednostavljuje proces dijeljenja informacija. Dovoljan je jedan dodir kartice za stvaranje novog kontakta. Vaš pro�il će se odmah prikazati na telefonu, a vaši kontaktni podaci bit će spremljeni.

Sigurnost podataka je od najveće važnosti, a Wyftijevi korisnici imaju potpunu kontrolu nad informacijama koje dijele. Mogu odabrati s kime će dijeliti svoje podatke i koje će informacije biti dostupne u određenom trenutku. Kartice su standardnih dimenzija, savršeno prilagođene svakodnevnim potrebama.

Stanu u svaki novčanik, čime su uvijek pri ruci za brzo i jednostavno skeniranje.

Aplikacija je kompatibilna sa sustavima Apple i Android, čineći je pristupačnom širokom krugu korisnika.

Kreirajte vlastitu digitalnu posjetnicu

Vi odlučujete kako će izgledati vaša posjetnica.

Wyftijev će vam tim pomoći da odaberete odgovarajući natpis, logo i dizajn za vašu novu karticu.

Kombinaciju boje kartice i visokokvalitetne gravure ili printa odredite prema vlastitom ukusu. Kombinirajte i usklađujte materijale, teksture i boje, birajte između drva, plastike, karbona, metala ili zlata i potom odaberite jednu od dostupnih nijansi koja vam najbolje pristaje.

Ovisno o odabranom materijalu, dostupne su različite nijanse i teksture – tamnije ili svjetlije nijanse drva, mat zlatna ili sjajna zlatna, metalna kartica u crnoj, srebrnoj, plavoj, zelenoj, crvenoj, ružičastoj boji i još mnogo toga.

i svim prednostima ove multifunkcionalne digitalne vizitke.

Wyfti upotrebljava NFC tehnologiju za brz i sigurni prijenos podataka. Brojne kompanije, bez obzira na veličinu ili sektor poslovanja, prepoznale su potencijal našeg proizvoda. S obzirom na digitalnu transformaciju koja oblikuje poslovni svijet, neke tvrtke upotrebljavaju još obje verzije posjetnica (papirnatu i digitalnu), dok druge preferiraju isključivo digitalne.

Narudžbe dolaze iz različitih sektora, od javne uprave do multinacionalnih kompanija, ali i manjih obrta koji žele primjerice uz svoj kontakt dijeliti kataloge, web-stranicu, Viber, Whatsapp, cjenike,Instagram pro�il itd. Kartice Wyfti a�irmirale su se kao izvrsna opcija za originalan poklon.

Jedan od ključnih aspekata digitalne posjetnice Wyfti je njezina ekološka osviještenost.

Bez potrebe za potrošnjom papira, ove digitalne posjetnice su izrađene od visokokvalitetnih materijala, pridonoseći smanjenju ekološkog otiska.

Dajana naglašava važnost ovog aspekta, ističući da se samo jednom karticom može nebrojeno puta dijeliti posjetnica, čime se potiče održivost i smanjuje potreba za nepotrebnim tiskom. Jednokratna kupovina kartice tvrtkama štedi novac jer se eliminira potreba za izradom klasičnih papirnatih posjetnica koje ionako završe u smeću, a ne u telefonskom imeniku. Wyfti nudi mogućnost skeniranja i pohranjivanja svih skeniranih papirnatih kartica, time su svi vaši kontakti na jednom mjestu pohranjeni u uvijek lako dostupni.

Primjerice, u slučaju promjene zaposlenika, umjesto tiskanja novih posjetnica, potrebno je samo ažurirati podatke na postojećoj kartici. Na taj način klijenti uvijek imaju točne podatke za kontakt, što je praktično, brzo i ekološki održivo, kako ističe Dajana Grašić.

Digitalna posjetnica Wyfti predstavlja sveobuhvatno rješenje za suvremeno dijeljenje posjetnica, kombinirajući tehnologiju, društvenu odgovornost, �inancijske pogodnosti i ekološku održivost. Pridružite se revoluciji u poslovnim interakcijama i zajedno sa zajednicom Wyfti mijenjajte svijet nabolje!

Na digitalnu posjetnicu možete ugravira� logo�p poduzeća

Digitalna posjetnica Wyfti predstavlja sveobuhvatno rješenje za suvremeno dijeljenje posjetnica.

Kombinirajući tehnologiju, društvenu odgovornost, financijske pogodnosti te ekološku održivost, Wyfti stvara most između tradicionalnog i modernog poslovnog povezivanja

Wy�i aplikacija kompa�bilna je sa sustavima Apple i Android i služi za jednostavno postavljanje i ažuriranje vašeg profila, dok osoba s kojom dijelite informacije istu uopće ne treba posjedova�

Humanitarna nota U suradnji s nepro�itnom organizacijom Viva con Agua, Wyfti ističe svoju društvenu odgovornost. Dajana Grašić naglašava važnost partnerstva s ovom organizacijom koja se bavi osiguravanjem pitke vode i poboljšanjem sanitarnih uvjeta u zemljama u razvoBirajte između drva, plas�ke, metala, karbona ili zlata i potom odaberite jednu od dostupnih nijansi koja vam najbolje pristaje

ju. Svaka prodana kartica na Wyftijevi platformi rezultira donacijom od 1 do 3 eura, podržavajući humanitarne napore Viva con Agua.

Ovom inicijativom, Wyfti aktivno doprinosi globalnim naporima za poboljšanje života ljudi diljem svijeta.

INFO: Kontakt-osoba za hrvatsko tržište: Dajana Grašić M: +385 99 545 0954 E: hr@wy�i.com

42 Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. studenoga 2023.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne kolače 2023.

Podijelite s nama omiljeni božićni recept za kolače i pokupite nagrade Piše: Sanja Heric

Dok se miris cimeta i vanilije polako uvlače u svaki kutak naših domova, a blještava svjetla počinju obasjavati naše gradove, započinjemo putovanje kroz adventska događanja. No, što bi advent bio bez neodoljivih božićnih kolača?

Već prošlih godina uvjerili smo se da ste vrlo kreativni i maštoviti kada je riječ o izradi božićnih kolača. Zato vas pozivamo i ovog puta da nam pokažete svoje slatke delicije i da sudjelujete u našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač 2024. Želimo otkriti tajne vaših omiljenih blagdanskih poslastica, bilo da se radi o sočnim medenjacima, �iligranskim linzer kolačima, aromatičnim rum kuglicama, kraljevskim kuglo�ima ili bilo kojem drugom kulinarskom dragulju koji unosi božićnu atmosferu u vaš topli dom.

U našem traženju najboljeg božićnog kolača pozivamo vas da s nama i našim čitateljima podijelite svoje slatke, majstorske kreacije te da zajedno

stvorimo šareni mozaik okusa koji čini svaki Božić posebnim.

Što trebate učiniti da se pridružite ovoj slatkoj avanturi?

Pošaljite nam fotogra�ije svog neodoljivog božićnog kolača na e-mail adresu: redakcija@mnovine.hr.

Ne zaboravite u naslovu poruke istaknuti: “Nagradni natječaj – Najbolji božićni kolač”. Pored fotogra�ija kolača i sebe uz svoj kolač, podijelite s nama i svoj recept, upute za pripremu, ime i prezime, mjesto gdje stvarate slatku čaroliju te svoj broj za kontakt. Tako ćemo moći napisati malu priču o vama i vašim kolačima u našim Međimurskim novinama.

Ako ste skloni razgovoru, slobodno nas nazovite na broj telefona: 040/323601. Natječaj za “Najbolji božićni kolač” traje do nedjelje, 7. siječnja 2024. godine. Nakon toga ćemo objaviti rezultate i dodijeliti nagrade. Veselimo se vašim prijavama i vašim prekrasnim božićnim kolačima.

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr Te na službenoj Facebook stranici

facebook.com/MedimurskeNovine

TRAŽIMO NAJBOLJI ANDREJANA BIŽUPIĆ iz Donjeg Vidovca otkrila tajnu savršenih božićnih fritula

Fritule s rakijom za prave ljubitelje blagdana Iako postoji mnogo različitih recepata za fritule, ovaj recept Andrejane Bižupić ističe se po svojoj jednostavnosti i brzini pripreme Piše: Sanja Heric

N

a ovom svijetu postoje dva tipa ljudi - oni koji već s početkom studenog započnu s božićnim pripremama, uključujući dekoraciju, izradu popisa poklona i pripremu božićnih jela te oni koji čekaju do posljednjeg trenutka i potom kreću u jurnjavu po trgovinama, pokušavajući spasiti Božić u zadnji čas.

Ako ste prvi tip osobe i već osjećate onu posebnu čaroliju blagdana u zraku, onda smo za vas pripremili brz i ukusan recept koji će vam donijeti radost i nostalgiju, a koji je s nama podijelila ljubiteljica slastica Andrejana Bižupić iz Donjeg Vidovca.

Fritule su tradicionalno božićno jelo koje se priprema u mnogim obiteljima diljem svijeta, ali posebno su popularne u mediteranskim zemljama. Iako postoji mnogo različitih recepata za fritule, ovaj recept Andrejane Bižupić ističe se po svojoj jednostavnosti i brzini pripreme iako se možda nećete složiti oko toga koliko je “malo” rakije potrebno dodati.

- Iako je ovaj recept namijenjen za 5 osoba, istina je da su fritule toliko �ine da bi dvije osobe lako mogle pojesti

Recept za fritule s rakijom Andrejana Bižupić podijelila je s nama svoj omiljeni recept za fritule cijelu porciju dok nitko drugi ne gleda. Ipak je božićno razdoblje vrijeme darivanja, pa tko kaže da se ne možete počastiti s malo više fritula kad nitko ne gleda, kaže nam u šali Andrejana, naša prva sudionica nagradnog natječaja.

Kako ističe, njihova nevjerojatna ukusnost i čarolija božićnog duha u svakom zalogaju čine ove fritule neodoljivim i nećete ih moći prestati jesti. Tako da, dok se možda pitate kamo su sve nestale, znajte da su završile tamo gdje pripadaju - u vašim želucima. Uživajte u pripremi i dijeljenju ovih fantastičnih fritula tijekom blagdanske sezone!

Sastojci: - 4 dl jogurta - 2 jaja - malo soli - 2 žličice šećera - 2 pake�ća vanilin-šećera - 1 pake�ć praška za pecivo - 20 žlica glatkog brašna - 1 žlica rakije - ulje za prženje Priprema: U velikoj zdjeli pomiješajte jogurt, jaja, vanilin-šećer, prstohvat soli, šećer, brašno i prašak za pecivo.

Dodajte i žlicu rakije. Temeljito promiješajte sve sastojke dok ne dobijete glatku smjesu. Ako primijetite da je smjesa prerijetka i da se lako razlije, dodajte još koju žlicu brašna kako biste po-

stigli željenu konzistenciju.

U dubljoj tavi zagrijte ulje za prženje na srednje jakoj vatri. Pazite da ulje ne bude prevruće jer će u suprotnom fritule ostati nedovoljno pečene iznutra. Žličicom vadite smjesu i pažljivo je spuštajte u vruće ulje. Možete si pomoći i drugom žlicom ili prstima da oblikujete fritule. Pržite fritule dok ne postanu lijepo zlatno smeđe s obje strane. Ne zaboravite da brzina prženja ovisi o temperaturi ulja pa nemojte završiti s crnim fritulama.

Kada su gotove, prenesite ih na tanjur obložen papirom za upijanje viška ulja.

Posipajte fritule šećerom u prahu ili ih umočite u čokoladu za dodatnu slatkoću i aromu. Poslužite tople i uživajte u ovim ukusnim božićnim fritulama.

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 43

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2023.

I RECEPT I UKRASE JOSIPA BRATKOVIĆ iz Mihovljana pomoću fimo mase stvara božićne naušnice

Keksići, borići i adventski vjenčići u obliku nakita - Božićni nakit počela sam izrađivati jer ga nema nigdje za kupiti. Najprije zamijesim fimo masu i napravim željeni oblik, nakon toga stavim ga u pećnicu da se zapeče, i to na 110 stupnjeva pola sata, ispričala nam je naša kreativka

Krea�vka Josipa Bratković božićne mo�ve pretvara u zanimljive naušnice

Piše i foto: Sanja Heric

Josipa Bratković, 33-godišnja umjetnica iz Mihovljana, oživljava božićnu čaroliju svojim vještim rukama koje oblikuju �imo masu, stvarajući naušnice s vlastitom pričom.

Svaka od njezinih kreacija dočarava duh nadolazećih blagdana s pažljivo oblikovanim božićnim motivima ispunjenim detaljima.

U njezinu kreativnom svijetu borići postaju elegantni par naušnica koji ne samo da svjetluca na ušima već i donosi miris borove šume kamo god ih nosite. Njezini sobovi, s crvenim nosićima, skakanjem s uha na uho, prenose veselje Božića sa svake osobe koja ih nosi.

Tu su i adventski vjenčići, ali i božićne kućice od �imo mase koje izgledaju poput malih bajkovitih koliba, a kada je riječ o keksićima, Josipa ne zaboravlja staviti dozu slatkoće na uši svojih kupaca.

- Božićni nakit počela sam izrađivati jer ga nema nigdje za kupiti. Najprije zamijesim �imo masu i napravim željeni oblik, nakon toga stavim ga u pećnicu da se zapeče, i to na 110 stupnjeva pola sata.

Poslije pečenja slijedi oslika-

Slatki djed Mraz i baka Mraz

vanje ili lakiranje, a nakon toga idu još pod UV lampu, ispričala nam je Josipa, koja je po struci inače hotelijerka.

- Volim kada naušnice imaju puno sitnih detalja pa zato tome posvećujem puno pažnje, dodala je naša sugovornica, koja kaže da je svoju kreativnost naslijedila od svojih djedova, od kojih je jedan bio tišlar, a drugi je klesar.

Kada su u pitanju pripreme za Božić, Josipa i njezina obitelj počinju već od početka adventa, ukrašavajući svoj dom božićnim motivima.

Obiteljsku kuću ukrašavaju izvana i iznutra, s tim da se

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Piše: Sanja Heric

Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade?

Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas! I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase 2024. u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili.

Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus.

Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti. Naš stručni žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.

Kako sudjelovati u natječaju?

Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: red a k c ija@ m nov i ne . h r uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase 2024.

Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.

Uz fotografije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323601. Natječaj je otvoren do petka, 7. siječnja 2024.

Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade.

Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!

BOGAT NAGRADNI FOND

Potepuhom na Svjetsku izložbu Formule 1

Naušnice u obliku božićnih keksića svake godine dogovore za na kojoj izrađujemo ukrase s temu i glavnu boju. božićnim motivima te kojem - Radimo i različite kugli- potom razmjenjujemo. Osim ce, gnomove i druge ukrase. što radimo, važno je druženje Sa svojim sumještankama na- u blagdanskom duhu, otkrila pravimo božićnu radionicu nam je naša kreativka Josipa.

I adventski vjenčići mogu ukrasi� naša uha

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najljepše božićne ukrase osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će aranžman za dvije osobe za svjetsku izložbu Formule 1 u Beču, 24.02.2024. (prijevoz i ulaznica), turističke

agencije sportskih i zabavnih putovanja Potepuh.

Za drugo mjesto pripremili smo poklon-bon od 50 eura u trgovačkom centru Jana u Čakovcu (Bima, Sračinec), a treće mjesto s poklon-bonom od 40 eura osigurala je suvenirnica Donum Čakovec.

44 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. studenoga 2023.

MEĐIMURSKA ZAŠTIĆENA

45

18. svibnja 2018.

NOGOMET

3. NL SJEVER

Polet uvjerljiv, veselje u redovima Rudara, Dinama i Međimurja Piše: Miljenko Dovečer

Nema senzacionalnih novosti ni rezultata, Polet sigurno maršira prema kraju prvog dijela natjecanja s već otprije osiguranim naslovom jesenskog prvaka. Tako je uspješno prošla Brezovčeva momčad i zahtjevno gostovanje u Kotoribi gdje je domaćin pokušao sve što je mogao kako bi spriječio lidera u novom pohodu na bodove, ali to nije bilo dovoljno. Polet je već na otvaranju utakmice s dva pogotka kupio mir i rutinski priveo utakmicu kraju.

Pitomača je bila vrlo uvjerljiva protiv fenjeraša koji će morati prilično zapeti u nadolazećem prijelaznom roku i pripremnom periodu kako bi bio konkurentan i očuvao status trećeligaša. Iako se Virovitica dobro držala na početku drugoga dijela dva brza pogotka su slomila otpor pa je na kraju pukla i petarda.

Međimurje je u prilično mladolikom izdanju i s tinejdžerskim sastavom stiglo do pobjede nad gostom iz Koprivnice u �inišu susreta kada je nakon poravnanja gostiju pobjedu osam minuta prije kraja donio Daniel Turk.

Jedan je pogodak bio dovoljan Rudarima da nastave lov za liderom, a derbi kola je odlučio Silvio Radiković koji se pokazao kao sjajno rješenje trenera Lepena jer je zabio desetak minuta nakon ulaska u igru u �inišu susreta.

Vrlo e�ikasan i uzbudljiv meč su odigrali takmaci u Varaždinu odakle je na kraju Dinamo odnio bodove. Domaćin je dva puta uspio prepoloviti

SQUASH

vodstvo gosta, no drug put je to bilo tri minute prije konca pa je ostalo premalo vremena za nešto više.

Polet potvrdio jesenski naslov u Kotoribi U međimurskom derbiju pred 300 gledatelja Polet je kao gost bez problema pobijedio Graničar. Utakmica je riješena već u prvom dijelu kada pogađaju Mezga u 17. i Jurinić u 22. minuti. Domaćini su pokušavali smanjiti, no u sudačkoj nadoknadi Patafta pogađa za sigurnih 0:3.

Graničar: Mortimer, Sabol, Mustač (76. Kvakan), Nađ (67. Brčić), Golenja,, Jadanić, Gal, Arambašić, Dežđek (81.

Vađunec), Štefić (46. Mikor), Jendrić Trener: Mario Piškor.

Polet:. Topolnjak, Mesarić, Fotak,Mezga (74. Benko), Težak (50. Šarić), Barat, Jurinić, Patafta, Žganec, Perčić, Telebar (52.

Bančić). Trener: Josip Brezovec.

- Prije svega čestitke ekipi Poleta na apsolutno zasluženom jesenskom naslovu.

Kad bih rekao da sam više nego zadovoljan prikazanom igrom i pristupom svoje ekipe, vjerojatno ispadam smiješan, ali to je samo potvrda pojedinačne kvalitete Poleta.

Više od svega o utakmici govori veliki pljesak domaćih navijača na kraju utakmice.

Hvala im na podršci. Na kraju mislim da smo u današnjoj utakmici zavrijedili više po prikazanom, kazao je trener Graničara Mario Piškor.

- Težak teren, ali opet su dečki pokazali da su najbolji i igrom i pristupom i karakterom, baš sam ponosan na njih, svaka im čast. Domaćinima

SPORT prepun uzbuđenja i adrenalina

Uskoro prvi squash arena turnir Squash klub Međimurje s ponosom najavljuje prvi Squash arena open turnir.

- Ovaj turnir obećava uzbuđenje i natjecateljski duh, okupljajući strastvene ljubi-

telje skvoša iz cijele regije.

Squash arena u Čakovcu bit će poprište vrhunskog sportskog događaja koji će okupiti igrače i ljubitelje ovog dinamičnog sporta. Pozivamo sve da nam

želim sve najbolje u sljedećim utakmicama, kao obično kratak je bio trener Poleta Josip Brezovec.

Međimurje u završnici do tri boda

U Čakovcu je Međimurje do pobjede došlo u smiraj utakmice. Na odmor odlaze s golom prednosti, a pogodio je Drk u 16. minuti. Koprivnica se vraća u igru u 74. minuti golom Radotovića. No bodovi ostaju u Čakovcu , a za to je zaslužan Daniel Turk koji je precizan u 82. za konačnih 2:1.

Međimurje: Hozjan, Lesar (72. Mihoković), Mrazović, Turk, Lacić Klarić (67. Pejanović), Matheus, Drk, Vinski, Senčar, Štajerec, Bešlić (78. Ivančić).

Trener: Vjeran Simunić.

- Briljantno! Bez prvog golmana i još nekih igrača pobijedili smo iskusnu Koprivnicu. Ekipa je bila prosjek 19,2 godine starosti. Idemo i u ovoj posljednjoj utakmici dati maksimum, biti borbeni i to bi trebalo dati rezultata, makar nas čeka odličan domaćin u Domašincu, sretan je bio nakon utakmice trener Međimurja Vjeran Simunić.

TABLICA 3. NL SJEVER 1

Polet (SMnM) 13 10

3

0

39-9

33

2

Pitomača

13

8

2

3 29-17

26

3

Rudar (MS)

13

8

2

3 23-12

26

4

Varteks

13

6

4

3 24-12

22

5

Dinamo (D)

13

5

2

6 21-22

17

6

Međimurje

13

4

4

5 20-18

16

7

Podravina

13

5

1

7 14-22

16

8

Graničar (K)

13

4

2

7 15-28

14

9

Koprivnica

13

2

4

7

9-21

10

10 Virovi�ca

13

0

2 11

5-38

2

Rezultati 13. kola Varteks – Dinamo (D) 2:3 Graničar (K) – Polet 0:3 Međimurje – Koprivnica 2:1 Rudar – Podravina 1:0 Pitomača – Virovitica 5:0

Raspored 14. kola

(subota, 18. studenog, 13:30) Polet – Varteks Podravina – Graničar (K) Virovi�ca – Rudar Koprivnica – Pitomača Dinamo (D) – Međimurje

Rudar se dugo mučio s gostima iz Ludbrega. Na odmor se otišlo bez golova, a pobjedu domaćinu osigurao je jocker s klupe Silvio Radiković, koji u 73. minuti pogađa za 1:0 i nova tri boda. Dobre ovojesenske igre Rudar su dovele u borbu za sam vrh, a u ovom trenutku dijele 2. mjesto s Pitomačom.

Rudar: Kodba, Antolović, Zeljko, Šardi, Jurak, Ratajec,

Vinko (66. Martinjaš), K. Nedeljko (66. Radiković), P. Nedeljko (66. Roginić), L. Liklin (90. I. Liklin), Vaš. Trener: Damir Lepen Jurak.

- Nakon prošlotjednog remija u derbiju protiv ekipe Poleta, maksimalno smo se posvetili sljedećem protivniku kojeg smo dočekali spremni u punom sastavu na svom terenu. Vremenske neprilike kumovale su lošem stanju terena, no moram pohvaliti ljude iz kluba koji su svojim maksimalnim naporom pripremili teren pogodan za igru.

Ekipa Podravine utakmicu je započela u nama poznatom sastavu. Znali smo da se radi o iskusnoj i čvrstoj momčadi kojoj treba pristupiti ozbiljno.

Minimalna pobjeda od 1:0 nije

se pridruže u stvaranju povijesti skvoša u Čakovcu, poručuju organizatori te dodaju kako su osigurane i nagrade, dok kotizacija iznosi 15€.

Turnir će se održati u subotu, 25. studenog od 10:00 u Squash areni Čakovec. Prijave za sudjelovanje su otvorene do 23. studenog na aplikaciji Ran-

kedin pod nazivom "1. Squash Arena Čakovec Open". Link za prijave dostupan je na stranici: https://rankedin.com.

Klub je posvećen promicanju skvoša kao sporta u regiji, a njihov cilj je stvaranje zajednice ljubitelja tog sporta te poticanje sportskog duha i timske suradnje. (lm)

Rudar drži drugo mjesto s Pitomačom

realan prikaz današnjeg susreta. Dominirali smo većim dijelom utakmice, stvarali nekoliko izglednih šansi te čak tri puta zatresli gredu.

Pravovremenim izmjenama unijeli smo dozu svježine i kreacije u napadačkom dijelu terena, što je rezultiralo pogotkom Radikovića u 72. minuti. Nakon pogotka nastavili smo okomitom igrom i konstantnim djelovanjem na gostujućoj polovici terena.

Iz današnjeg susreta ne bih izdvajao pojedince, već bih pohvalio cijelu svoju ekipu koja je još jednom pokazala sklad i zajedništvo te kolektivnu kvalitetu koja sjajnim radom iz tjedna u tjedan postaje sve bolja. Okrećemo se sljedećem tjednu koji nam donosi zadnje kolo i sraz s momčadi iz Virovitice, kojim zaključavamo ovaj dio sezone na koji smo izrazito ponosni, sretan je bio poslije utakmice trener Rudara Damir Lepen Jurak.

Slatka pobjeda Dinama (D) u Varaždinu

Od svih naših klubova možda najslađu pobjedu odnio je Dinamo (D) koji je u Varaždinu nadigrao Varteks.

Već u 13. minuti golovima Malenovića i Hlišća Dinamo je stekao veliku prednost. Varteks smanjuje u 36. golom Do-

lovskog. U nastavku Krznar u 58. minuti povećava vodstvo svoje momčadi, a domaćin je do kraja uspio samo ublažiti poraz golom Glavice na 2:3.

Dinamo: Prekupec, Novak (53. Kovač), Petak, Šimunić (85. Marodi), Hlišć, Žulić, Sabol, Mezga, Malenović, Bacinger, Krznar (90. Zadravec).

Trener: Dalibor Gorupić.

- Čestitam svojim igračima na ovoj velikoj i važnoj pobjedi. Pobijediti dva puta uzastopno momčad kao što je Varteks nije mala stvar. I to ovaj puta u Varaždinu. Iako smo ovdje uvijek dobro igrali, prvi puta smo tu pobijedili.

Makar je meni u Varaždinu uvijek ugodno i ono nešto posebno. S obzirom na loš i težak teren, odlučili smo se na niski blok i tri brza igrača naprijed, mislim da je to bio jedini način kojim smo danas mogli do pobjede. Na kraju smo u tome i uspjeli. Varteks je imao više od igre, ali to se s obzirom na kvalitetu njihovih igrača i očekivalo. Mi smo u dobroj seriji sada već dva mjeseca, pa čak i dvije utakmice koje smo u tom razdoblju izgubili, i u njima smo dobro igrali. Dolazi polako sve na svoje, idemo ovaj posljednji tjedan odraditi pun gas i pokušati pobijediti za kraj jeseni, prezadovoljan je bio trener Dinama Dalibor Gorupić.



17. studenoga 2023.

KOŠARKA

NOGOMET

DRUGA LIGA SJEVER

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Remi u derbiju Cen Bratstvo (SV) do dr

Prvi poraz Međimurja!

Tek u šestom kolu su košarkaši čakovečkog Međimurja osjetili gorčinu poraza u novom prvenstvu.

Na gostovanju u Virju kod Podravca gostujući su igrači osjetili što znači uraganski otvoriti utakmicu. To im je priuštio domaćin zabivši u prvih 10 minuta dvoboja čak 33 (?!) koša. To je pristojan rezultat za poluvrijeme. Što znači da Međimurje obranu uopće nije igralo, ne samo u prvoj četvrtini, već na cijeloj utakmici (primili ukupno 96 koševa!). Napad uopće nije bio loš, zabili su 85 koševa, što je korektno, no obrana...

Ovim porazom i omjerom 5/1 Međimurje dijeli drugo mjesto na tablici s bjelovar-

TREĆA LIGA

REZULTATI I KOŠEVI Podravac – Međimurje 96:85 (33:25, 25:22, 20:22, 18:16) Međimurje: Kuzmić 15, Novak 16, Kranjčec M. 15, Kranjčec F. 4, Hren 5, Gašparić 8, Glumac 18, Pađan 4.

Trener: Novak S. Mladost – Virka 88:82 Ivančica – Koprivnica 93:59 Varaždin – Radnik 63:72 Petar Zrinski – Labrada 80:74 Bjelovar – Vedi 77:73

skim Vedijem i Podravcom.

Na vrhu tablice sa čistih 6/0 je križevački Radnik.

U sljedećem kolu Međimurje igra kod kuće protiv susjeda iz Varaždina koji je do sada četiri puta pobijedio i dva puta izgubio. (bh)

Dubravčan pobijedio! Četvrto kolo obilježila je prva pobjeda Dubravčana. a igrali su protiv Vinice. Težak poraz do(pre)živio je Donji Kraljevec. Na gostovanju u Ludbregu kod Grafičara izgubili su čak 55 koševa razlike (?!). Čakovec je kod kuće bio bolji od Mladosti Ivanovec u utakmici u kojoj su se momčadi natjecale u nepreciznosti (krajnji rezultat 58:49!). (bh)

TABLICA TREĆA LIGA 1.

Grafičar

4 4 0

166

8

2.

Varteks

4 4 0

69

8

3.

Čakovec

4 3 1

98

7

4.

D. Kraljevec

4 3 1

7

7

5.

Nedelišće

3 2 1

18

5

6.

Rudar

4 1 3

-63

5

7.

Dubravčan

4 1 3

-87

5

8.

Kotoriba

3 1 2

-46

4

9.

Mladost Ivanov.

4 0 4

-79

4

4 0 4

-83

4

10. Vinica

REZULTATI I KOŠEVI

Dubravčan – Vinica 67:58 (23:14, 17:10, 13:17, 14:17) Dubravčan: Klipić Ka. 13, Krušelj 18, Raić 5, Lisjak 2, Miser 15, Klipić Kr. 8, Horvat 4, Miser S. 2 Čakovec – Mladost Ivanovec 58:49 (17:11, 14:13, 16:8, 11:17) Čakovec (Podvezanec 15, Levačić 9, Vurušić 10, Terek M. 4, Terek D. 3, Horćićka 5, Vurušić I. 2, Vugrinec 10) – Mladost Ivanovec (Kocijan 2, Vehtersbah 9, Momčilović L. 11,

+18

Momčilović I. 10, Jelenić 3, Hajdinjak 6, Šopar 8) Rudar – Varteks 58:66 (21:17, 12:21, 10:10, 15:18) Rudar: Bedi 15, Bogdan 16, Zadravec 4, Dodlek 14, Radiković 9 Grafičar – D. Kraljevec 125:70 (26:18, 39:15, 25:12, 35:25) Donji Kraljevec: Vlah 3, Ivanović J. 13, Ivanović D. 20, Balent 6, Srpak 1, Trupković 12, Međimurec 6, Kovač 9

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27

Tel0,46ۥ3,49kn/min

Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn

Dubravčan osigurao jesenski naslov prvaka I. MNL, Sloga (Č) nastavlja pobjednički niz, Graničar (N) slavio protiv Jedinstva (NSnD), utakmica Bratstva (P) i Paraga zbog incidenta prekinuta nakon 15 minuta Piše: Dino Jambrović

U

Međimurskoj Premier ligi, Bratstvo iz Savske Vesi je u samoj završnici stiglo do 3 boda protiv Sloge iz Štrigove. U 33. minuti, Savčani su poveli zgoditkom kapetana Dalibora Frančića.

Vodstvo domaćina povisuje Matija Horvat u 55. minuti. Štrigovčani dolaze do zgoditka u 65. preko Noaha Lukovnjaka. Samo 5 minuta kasnije već je 2:2, strijelac Borna Keča.

Pobjedu Bratstvu donosi Vedran Knežević u 2. minuti sudačke nadoknade.

Ovo je za Bratstvo tek 2. prvenstvena pobjeda.

Podsjetimo još u 1. kolu na domaćem terenu bili su bolji od Spartaka.

Bez pobjednika u derbiju kola. U 86. minuti, momčadi BSK-a isključen je Ivan Conjar zbog 2 opomene. Isti je prilikom izlaska s terena za igru uz ogradu bio polijevan od strane navijača Centrometala, a uzvratio je pljuvanjem prema njima. Drugi pomoćni sudac Karlo Korunek također je bio polijevan, ali od strane navijača BSK-a.

U pretposljednjoj minuti utakmice, opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad.

Siguran realizator bio je Edi Lacković. Ipak, bod domaćinu donosi Marsel Štrukelj u 2. minuti sudačke nadoknade. U vrlo nervoznom susretu, kod Centrometala 5 opomenutih, a kod BSK-a 4.

Petarda Nedelišća.

Mrežu Mladosti Komet po 2 puta su pogađali Ian Treska i Saša Treska, dok je 1 pogodak zabio Marcelo De Souza. Utješni zgoditak za goste postigao je Dominik Mikulec. Po vrlo teškom i natopljenom terenu za igru, na rubu regularnosti nogometaši Draškovca i Međimurca odigrali su susret bez postignutih zgoditaka.

Jurovčanima derbi začelja. Susret je odigran u Svetom Martinu na Muri, zbog adaptacije terena za igru u Jurovcu. Bratstvo prvo dolazi u prednost zgoditkom Saše Pavšiča u 32. minuti. Sedam minuta kasnije za Spartak izjednačuje Srećko Šegović.

Preokret gostiju u 53. zgoditkom Saše Škvorca. Samo 2 minute kasnije već je 2:2, strijelac Antonio Zadravec.

Dvadesetak minuta kasnije, igrač Spartaka Davor Horvat pogađa vlastitu mrežu te Bratstvo dolazi do sva 3 boda.

Dinamo prošao “neokrznut” kroz Gornji Mihaljevec.

Nakon vodstva Jedinstva u 39. minuti zgoditkom Miroslava Jančijeva, Palovčani dolaze do uvjerljive pobjede od 4:1. Dva zgoditka za goste postigao je Toma Sabo, a po 1 Jakov Marđetko i Davor Štrok.

Podturen poražen u Svetoj Mariji. Za Mladost su redom pogađali Filip Igrec, Mihael Matotek i Nikola Valjak.

Rezultati: Centrometal – BSK 1:1 (Štrukelj; Lacković), Nedelišće – Mladost Komet 5:1 (2x I. Treska, 2x S. Treska, Marcelo De Souza; Mikulec), Bratstvo (SV) – Sloga (Š) 3:2 (Frančić, M. Horvat, Knežević; Lukovnjak, Keča), Draškovec – Međimurec 0:0, Bratstvo (J) – Spartak 3:2 (Pavšič, Zadravec, Horvat ag; S. Šegović, S. Škvorc), Mladost (SM) – Podturen 3:0 (Igrec, Matotek, Valjak), Jedinstvo (GM) – Dinamo (P) 1:4 (Jančijev; 2x Sabo, Marđetko, Štrok).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Dinamo (P) – Centrometal, Podturen – Bratstvo (SV), Mladost Komet – Bratstvo (J). U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Međimurec – Jedinstvo (GM), Sloga (Š) – Draškovec, Spartak – Mladost (SM), BSK – Nedelišće.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Hodošanu bod kod Venere PMP. Gosti dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Zorana Strahije u 73.

minuti. Samo 4 minute kasnije, bod domaćinu donosi Tomislav Tomašić. Kraljevčan 38 poražen u Novom Selu Rok. Omladinac je poveo u 15. minuti zgoditkom Marka Lukmana. Vodstvo domaćina povisuje Noa Medved u 34. minuti. Zbog nepoštivanja fair-play igre u 57. dolazi do gužve, gdje su opomenuta 3 igrača te je isključen gostujući igrač Joao Vitor Martins zbog pljuvanja protivničkog igrača.

Pobjedu Omladinca potvrđuje Karlo Obadić u 64. minuti.

Bez pobjednika u Peklenici. Croatia dolazi u vodstvo zgoditkom Nikole Poljaneca u 24. minuti. Za Plave je u 69. opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Siniša Čeko. Preokret ČSK. Za vodstvo Trnave pobrinuo se Hrvoje Vugrinec u 9. minuti. Za goste u 42. izjednačuje kapetan Aldin Begović.

Potpuni preokret ČSK u 82. minuti, zgoditkom Zvonimira Grabanta. Dubravčan jesenski prvak. U derbiju kola između Dubravčana i Poleta mreže su mirovale sve do 67. minute kada vodeći zgoditak za domaćine postiže Dominik Klarić. Samo 3 minute kasnije, gostujući igrač Abner Da Silva pogađa vlastitu mrežu.

Ovom pobjedom Dubravčan je kolo prije kraja i matematički osigurao jesenski naslov prvaka.

Zasadbregu 77 lokalni derbi u Vratišincu. Mreže su mirovale sve do 1. minute sudačke nadoknade 2. dijela igre, kada gostima u posljednjim trenucima susreta 3 boda donosi Davor Mikulić. U vrlo korektnom susretu nije bilo potrebe za disciplinskim mjerama. Strahonincu derbi začelja protiv Naprijeda. Odlučujući trenutak utakmice, dogodio se u 71. minuti. Tada pobjednički zgoditak za domaćine postiže Luka Lađević.

Rezultati: Omladinac (NSR) – Kraljevčan 38 3:0 (M. Lukman, Medved, Obadić), Venera PMP – Hodošan 1:1 (T. Tomašić; Strahija) Plavi – Croatia 1:1 (Čeko; N. Poljanec),

Strahoninec – Naprijed 1:0 (Lađević), Sokol – Zasadbreg 77 0:1 (Mikulić), Dubravčan – Polet (P) 2:0 (Klarić, Abner ag), Trnava – ČSK 1:2 (Vugrinec; Begović, Z. Grabant).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: ČSK – Omladinac (NSR), Polet (P) – Trnava, Hodošan – Plavi. U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Croatia – Dubravčan, Zasadbreg 77 – Venera PMP, Naprijed – Sokol, Kraljevčan 38 – Strahoninec.

II. MEĐIMURSKA LIGA

“Vruće” u Pušćinama. U 9. minuti vodstvo domaćina zgoditkom Rena Ishihare. Pet minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za Mladost iz Dekanovca. Siguran realizator bio je trener-igrač Ivan Jarić. Pobjedu Pušćinama donosi kapetan Karlo Levanić u 72. minuti.

Samo 4 minute kasnije Dekanovčanima su isključeni Jurica Obadić zbog 2 opomene i vratar Srećko Sternad zbog psovanja glavnog suca Karla Klobučarića.

Sloga nastavlja svoj pobjednički niz. Čakovčani dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Josipa Jurića u 20. minuti. Vodstvo domaćina povisuje Mario Burić u 58. minuti. Poraz Radničkog ublažio je Mate Omazić. Zbog natopljenog terena, susret u Brezju između domaćeg Hajduka i Borca PMP je odgođen. Po vrlo teškom i natopljenom terenu na rubu regularnosti, Mura je bila bolja od Slobode.

Već nakon prvih 45 minuta domaćini su imali prednost 2:0 zgodicima Marka Šoltića i Nenada Radikovića, što je i ostao konačan rezultat.

Pobjeda poražena u Miklavcu. U 30. minuti gostima je isključen Mario Kovač zbog ozbiljnog prekršaja kada je prilikom pada nogom nenamjerno, ali silovito pogodio suparničkog igrača u glavu.

Osam minuta kasnije Pobjedi je isključen pričuvni igrač Nikola Ladić zbog vrijeđanja



17. studenoga 2023.

ATLETIKA

ntrometala i BSK-a, ruge pobjede glavnog suca Rodrigue Casimira. Dvije minute kasnije Budućnost je povela zgoditkom Karla Palera. Vodstvo domaćina povisuje Krunoslav Majerić u 65. minuti.

Dvije minute kasnije već je 3:0, strijelac ponovno Majerić. Minutu kasnije, Miklavčanima je isključen kapetan Rok David zbog 2 opomene.

Ivan Mezga upisuje se u listu strijelaca za Budućnost u 76. minuti. Jedini zgoditak na susretu za Pobjedu postigao je kapetan Leon Mikulan u 83. minuti.

Mornari uvjerljivi u Donjem Vidovcu. Dvostruki strijelac za Jadran bio je Petar Krizman, dok su po 1 zgoditak postigli Josip Kranjčec, Araujo Santos Etto i Emanuel Hadžić. Za Vidovčan su pogađali Dalibor Hujs, Emanuel Habijan i Patrik Strbad. Remi u Ivanovcu. Mali Mihaljevec dolazi do vodstva zgoditkom kapetana Nine Bestijanića iz kaznenog udarca u 47. minuti. Za bod Mladosti pobrinuo se Stjepan Kirić u 1. minuti sudačke nadoknade.

Rezultati: Sloga (Č) – Radnički 2:1 (Jurić, Burić; Omazić), Hajduk (B) – Borac PMP odgođeno, Pušćine – Mladost (D) 2:1 (Ishihara, Levanić; Jarić), Mura – Sloboda (S) 2:0 (M. Šoltić, Radiković), Budućnost (M) – Pobjeda 4:1 (2x Majerić, Mezga, Paler; Mikulan), Mladost (I) – Mali Mihaljevec 1:1 (Kirić; Bestijanić), Vidovčan – Jadran 3:5 (Hujs, Habijan, Strbad; 2x Krizman, Kranjčec, Etto, Hadžić).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Sloboda (S) – Vidovčan. U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Pobjeda – Sloga (Č), Jadran – Budućnost (M), Mladost (D) – Mura, Borac PMP – Pušćine, Mali Mihaljevec – Hajduk (B), Radnički – Mladost (I).

III. MEĐIMURSKA LIGA – A

Omladinac je bio bolji od Drave iz Donjeg Mihaljevca.

U 8. minuti domaćini dolaze u vodstvo zgoditkom kapetana Dejana Lovrenčića. Samo 2 minute kasnije za goste izjednačuje David Granatir.

Omladinac ponovno vodi u 30., strijelac Bojan Cirkvenčić.

Minutu kasnije Drava po 2. put izjednačuje zgoditkom Davida Mihocija. Pobjedu domaćinu donosi Saša Novak u 48. minuti.

Svoj trenerski debi ove sezone na klupi Omladinca imao je Petar Ružić, koji je naslijedio dosadašnjeg trenera Ivana Dominića. U derbiju kola, Drava je stigla do boda u samoj završnici.

Već u 6. minuti Sloboda dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Kreše Kovača.

Pet minuta kasnije za goste izjednačuje Matko Ivančić.

Svojim 2. zgoditkom, Kovač u 43. donosi novo vodstvo Slobodi. Ipak u 3. minuti sudačke nadoknade za bod Drave pobrinuo se Luka Jakup.

Bez pobjednika u Donjem Hrašćanu. Dvostruki strijelac za Borac bio je Matej Pozderec, dok su za Budućnost zabijali Filip Martinec i Antonio Maček. Graničar slavio u Novom Selu na Dravi.

Za Novakovčane je hat-trick upisao Marko Jakšić, dok su za Jedinstvo zabijali Antonijo Fegeš i Matija Janović. U vrlo nervoznom susretu, kod domaćina 3 opomenuta, a kod gostiju čak 6.

Rezultati: Omladinac (DS) – Drava (DM) 3:2 (Lovrenčić, B. Cirkvenčić, Novak; Granatir, Mihoci), Sloboda (M) – Drava (K) 2:2 (2x Kovač; Ivančić, Jakup), Borac (DH) – Budućnost (P) 2:2 (2x M. Pozderec; Martinec, Maček), Jedinstvo (NSnD) – Graničar (N) 2:3 (Fegeš, Janović; 3x Jakšić). Otok je bio slobodan.

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Graničar (N) – Omladinac (DS). U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Otok – Jedinstvo (NSnD), Drava (DM) – Borac (DH), Budućnost (P) – Drava (K).

Sloboda (M) je slobodna.

III. MEĐIMURSKA LIGA – B

Šestica Hajduka u Gornjem Kraljevcu. Mrežu Napretka, 2 puta je pogađao Miljenko Bistrović, a po jednom Luka Malek, Jakov Štampar, Šemsudin Ramić i

Fran Hoblaj. Treba spomenuti da domaćini u 46. minuti nisu realizirali kazneni udarac.

Trnovec je i nakon 12 kola i dalje stopostotan. Ovog puta, uvjerljivo su slavili u Šenkovcu. Čak 4 zgoditka za vodeću momčad lige postigao je Moris Kuhta, dok je dvostruki strijelac bio kapetan Karlo Koprivec. Počasni zgoditak za domaćine djelo je Vedrana Oršoša.

Prekid u Preseki. Susret između Bratstva (P) i Paraga igrao se samo 15 minuta, kada je došlo do prekida susreta zbog udaranja suca Roberta Kolarića.

- U 15. minuti prilikom opravdanog isključenja gostujućeg vratara Nine Oršuša, isti dolazi do glavnog suca te negoduje na odluku i zatim zatvorenim dijelom šake udara suca u glavu tj. u predjelu nosa nakon čega sudac počinje krvariti i osjećati mučninu te je utakmica prekinuta. Nakon toga više nije bilo incidenata, napisao je u svom izvješću delegat susreta Josip Modlic.

Omladinac uvjerljivo poražen u Donjem Koncovčaku. Po 2 puta mrežu gostiju pogađali su Andrija Flac i Patrik Murota, a po jednom Marko Vuković i Mario Novak. Jedini strijelac na susretu za Omladinac bio je Tomas Makar. Torpedu lokalni derbi u Sivici. Pobjednički zgoditak djelo je Stjepana Šoltića u 44. minuti. Križovčanima je u 88. isključen Noa Antolović zbog vrijeđanja glavnog suca utakmice Damira Aldića.

Rezultati: Donji Koncovčak – Omladinac (M) 6:1 (2x Flac, 2x Murota, Novak, M. Vuković; Makar), Bratstvo (P) – Parag prekid, Šenkovec – Trnovec 1:6 (Oršoš; 4x Kuhta, 2x Koprivec), Napredak – Hajduk (Š) 0:6 (2x Bistrović, Malek, Štampar, Ramić, Hoblaj), Dubrava – Torpedo 0:1 (Šoltić).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Torpedo – Napredak, Hajduk (Š) – Šenkovec, Trnovec – Bratstvo (P), Parag – Omladinac (M) u Mačkovcu. U nedjelju (13:30) na rasporedu je utakmica: Dubrava – Donji Koncovčak.

TABLICA PREMIER LIGA 1. MEĐIMUREC

12 8 4 0 37 – 18 28

2. DINAMO (P)

12 9 0 3 31 – 12 27

3. BSK

12 6 6 0 21 – 10 24

4. NEDELIŠĆE

12 7 2 3 31 – 14 23

5. CENTROMETAL

12 6 4 2 26 – 11 22

6. DRAŠKOVEC

12 5 5 2 22 – 14 20

7. PODTUREN

12 5 2 5 30 – 24 17

8. SLOGA (Š)

12 5 2 5 19 – 21 17

9. JEDINSTVO (GM) 12 5 0 7 22 – 25 15 10. BRATSTVO (J)

12 4 1 7 12 – 28 13

11. MLADOST (SM)

12 3 1 8 14 – 31 10

12. SPARTAK

12 3 0 9 18 – 27 9

13. BRATSTVO (SV)

12 2 3 7 12 – 28 9

14. MLADOST KOMET 12 1 0 11 15 – 47 3

TABLICA 1. MNL 1. DUBRAVČAN

12 9 1 2 38 – 20 28

2. ZASADBREG 77

12 6 4 2 30 – 19 22

3. VENERA PMP

12 6 3 3 23 – 13 21

4. KRALJEVČAN 38

11 6 1 4 30 – 25 19

5. SOKOL

12 6 1 5 25 – 23 19

6. POLET (P)

12 5 3 4 34 – 24 18

7. CROATIA

12 5 3 4 20 – 26 18

8. STRAHONINEC

12 5 1 6 21 – 32 16

9. HODOŠAN

12 4 3 5 25 – 25 15

10. TRNAVA

11 4 2 5 17 – 16 14

11. PLAVI

12 4 2 6 21 – 24 14

12. OMLADINAC (NSR) 11 3 1 7 13 – 20 10 13. ČSK

12 3 1 8 16 – 36 10

14. NAPRIJED

11 2 2 7 9 – 19 8

TABLICA 2. MNL 1. PUŠĆINE

12 9 1 2 31 – 11 28

2. SLOGA (Č)

12 9 1 2 39 – 20 28

3. JADRAN

12 7 2 3 31 – 17 23

4. MURA

12 7 1 4 21 – 13 22

5. BORAC PMP

11 6 2 3 30 – 23 20

6. MLADOST (D)

12 5 4 3 28 – 26 19

7. M. MIHALJEVEC

12 5 3 4 23 – 23 18

8. VIDOVČAN

12 4 2 6 20 – 25 14

9. BUDUĆNOST (M)

12 4 2 6 14 – 22 14

10. MLADOST (I)

12 3 4 5 21 – 25 13

11. POBJEDA

12 4 1 7 11 – 26 13

12. SLOBODA (S)

12 3 2 7 20 – 30 11

13. RADNIČKI

12 2 1 9 18 – 32 7

14. HAJDUK (B)

11 2 0 9 23 – 37 6

TABLICA 3. MNL-A 1. DRAVA (K) (-3)

11 8 3 0 44 – 14 24

2. OMLADINAC (DS) 11 7 2 2 31 – 20 23 3. GRANIČAR (N)

10 7 0 3 34 – 19 21

4. OTOK

10 4 3 3 18 – 23 15

5. JEDINSTVO (NSnD) 11 3 3 5 20 – 32 12 6. SLOBODA (M)

11 2 5 4 32 – 26 11

7. DRAVA (DM)

10 2 3 5 25 – 32 9

8. BORAC (DH)

11 2 3 6 20 – 43 9

9. BUDUĆNOST (P)

11 1 2 8 17 – 32 5

TABLICA 3. MNL-B 1. TRNOVEC

12 12 0 0 74 – 10 36

2. TORPEDO

12 8 0 4 37 – 14 24

3. HAJDUK (Š)

12 8 0 4 34 – 22 24

4. OMLADINAC (M) 12 7 2 3 45 – 35 23 5. DUBRAVA

12 7 0 5 43 – 20 21

6. D. KONCOVČAK

12 6 1 5 34 – 23 19

7. BRATSTVO (P)

12 3 1 8 22 – 42 10

8. ŠENKOVEC

12 2 2 8 18 – 58 8

9. PARAG (-3)

12 2 2 8 26 – 63 5

10. NAPREDAK

12 1 0 11 14 – 60 3

SJAJNA prezentacija naše atletike

Jurica Tomac trčao za Hrvatsku Član AK-a Međimurje Jurica Tomac zabilježio je ove subote odličan nastup u dresu hrvatske reprezentacije. Tomac je naime nastupio na Balkanskom prvenstvu u krosu u bugarskom gradu Pirdopu i na vrlo teškoj stazi i jakoj konkurenciji zauzeo 17. mjesto s odličnim rezultatom od 34 minute i 49 sekundi na stazi duljine 10 km. Čestitke, Tomica, na sjajnoj prezentaciji međimurske atletike! (nl)

Tomac je zauzeo 17. mjesto na Balkanskom prvenstvu u krosu

TRČANJE kroz Kotoribu

Begači organiziraju Božićnu utrku TK Kotoripski begači organizira 5. Božićnu utrku koja će se održati 16. prosinca u Kotoribi. Duljina staze je 3,3 km, a utrka počinje u 18:00, dok je generalni sponzor Općina Kotoriba. Start je kod Knjižnice i čitaonice u centru Kotoribe i prolazi

ODBOJKA

Ulicom kralja Tomislava koja se nadovezuje na Mursku do tzv. ‘trokuta’ gdje je okretište i povratak istom rutom do cilja. Startnina je 5 eura, a uključuje startni paket (svjetleća LED narukvica, prigodna finišerska medalja, topli čaj i hot dog). (nl)

SUPERLIGA

Pobjeda Centrometala uz fantastičnu igru Odbojkaši Centrometala u najbitnijoj domaćoj utakmici u sezoni dočekali su osječku Mursu u srazu 2 momčadi koje se bore za 2. poziciju.

Na tribinama se okupio značajan broj navijača, no domaći nisu krenuli dobro.

Mursa je povela 5:1. Najbitniji igrači Centrometala nisu imali svoj dan i Mursa ima prednost od 19:13, set lagano dobivaju 25:18.

Domaćini su imali loš servis i veliki problem s prijemom. Iako su u 2. setu Međimurci poveli 4:2, ubrzo Mursa ima +5 kod 11:16. Malo tko je mogao pomisliti na preokret. No s par blokova Međimurci se približavaju. Kod 14:16 zbog provokacije Martinko dobiva žuti karton. Poen kasnije i reprezentativni libero Busak Vidaković iz Murse također dobiva žuti karton. Domaći u tim trenucima dobivaju ogromnu podršku. U igru su ušli Novak i Lučić i odigrali dobro. Gosti su se pogubili u toj situaciji i Centrometal iz ničega s 25:20 dolazi do poravnanja.

Treći set Mursa se konsolidirala i vodi 6:3, to

SUPERLIGA - seniori 1. HAOK MLADOST

7

7 0 14

2. OK RIBOLA KAŠTELA

7

6 1 12

3. OKM CENTROMETAL

7

6 1 12

4. MOK MURSA - OSIJEK

8

6 2 12

5. OK KITRO VARAŽDIN

7

6 1 12

6. MOK MARSONIA

7

3 4

6

7. MOK RIJEKA

7

2 5

4

8. OK MEDICINAR TRNJE

7

2 5

4

9. OK ROVINJ

7

2 5

4

10. OK SISAK

7

2 5

4

11. OK SPLIT

7

1 6

2

12. OK ZADAR

8

0 8

0

održavaju do 12:17. U igru se vraćaju Juras i Rendić. Ogromna buka u dvorani, domaći nošeni velikom podrškom svojih navijača izjednačuju na 18:18. Ubrzo Centrometal vodi 23:20 i s 25:22 dolazi do vodstva od 2:1. U dvorani delirij. Centrometal je poveo 11:7 u 4. setu. I tu je bio kraj, rutinski su to odradili za konačnih 25:22.

Prvi veliki „skalp“ međimurske momčadi nakon dugo vremena. Centrometal sada skorom 6-1 i set razlikom 19:5 dijeli drugom mjesto s Ribola Kaštelom. A upravo za 2 tjedna Centrometal gostuje u Kašteli.

Narednog vikenda Centrometal će imati odmor jer su ždrijebom slobodni u osmini-finala Kupa Hrvatske. (nl)



17. studenoga 2023.

STOLNI TENIS ODIGRANO 2. kolo Međimurskog kupa

Gostujući stolnotenisači dominirali u kupu Piše: Denis Tratnjak

P

roteklog tjedna natjecanje u stolnoteniskim ligama je mirovalo jer je na raspored došla šesnaestina �inala Međimurskog kupa u kojoj je odigrano ukupno 16 uzbudljivih susreta. Domaćini su slavili samo u tri ogleda, dok su u svim ostalim pobjede odnijeli gosti.

Sveta Marija 1 – STK Putjane Restart 2:8

Domaćini su lijepo ugostili prošlogodišnje prvake te pružili otpor, ali više od dvije pobjede nisu skupili, uz raspoloženog Borisa Preksavca i Eugena Šimona, prvi nastup je imao i Tomislav Babić.

ŠŠK ČAK Čakovec – Čakovec 3 6:4

Lokalni derbi između ekipa koje se jako dobro poznaju otišao je na stranu domaćeg ČAK-a, tricom se istaknuo Nino Bašek, dok je neporažen kod gostiju ostao Danko Šimon.

USTA Belica 2 – STK Goričan 1 0:10 Puno jača ekipa Goričana oslabljenim je Beličancima ostavila tek tri seta i desetkom dominirala u ovome susretu.

HE-DRA 3 Draškovec – HE-DRA 1 Draškovec 1:9

U lokalnom derbiju pobjeda je otišla na stranu prvoligaške ekipe, kojoj je Miro Baranašić tek ublažio poraz, dok su se kod "gosta" istaknuli tricom Kristijan Lipić i neporaženi Branko Lipić.

Lopatinec 3 – Mihovljan 3 Primabiro 1:9

Također i oslabljeni gosti bili su prevelika prepreka za domaće petoligaše, kod kojih je jedinu pobjedu ostvario Mario Šte�ičar, dok su trice kod gostiju ostvarili Davorin Labazan i Robert Mikac.

Čakovec 2 Euroland – STK Zasadbreg 1 5:5 (19-18) U krnjem sastavu stigla je ekipa Zasadbrega na gostovanje kod ekipe trećeligaša Čakovca.

Nikola Magdalenić tricom i pobjedom u paru je samo rezultat izjednačio na 5-5. U tom slučaju se broje ukupno osvojeni setovi, gdje su domaćini bili bolji s 19 osvojena seta nasuprot 18 osvojenih setova gostiju.

Kos-Kotoriba 3 – STK Donji Kraljevec 2 1:9

U susretu gdje se Marko Ružić istaknuo tricom, a neporažen ostao Dominik Filipašić, ipak je prevelika razlika bila u jačini drugoligaške ekipe u susretu s trećeligašima.

Nedelišće 2 – STK Hodošan 1 2:8

Četvrtoligaš je probao zagorčati ovaj meč prvoligašu, ali iskusni Davor Vidović i Pa-

Damir Kos, David Štefić, Antun Mustač, Ivan Mustač, Boris Preksavec, Nebojša Novak, Eugen Šimon, Tomislav Babić ula Markati su tricom odveli susret na stranu prvoligaša, tj. gostiju.

Donji Vidovec 2 – STK Mihovljan 1:9

Iako rezultat ne izgleda tako, domaći četvrtoligaš je pružio jako dobar otpor mladim snagama Mihovljana.

Arien Kovačić i Matija Volf su se tricama kod gostiju istaknuli u ovom kup susretu.

Mala Subotica 1 – Čakovec 1 3:7

Božidar Krnjoul tricom je bio najbolji kod gostiju u ovome susretu drugo i trećeligaša te je susret završio pobjedom gostiju.

Lopatinec 2 – KosKotoriba 2 4:6

Stjepan Vidović je tricom i pobjedom u pretposljednjoj partiji donio pobjedu drugoligašu Kotoribi te domaći trećeligaš je bio blizu iznenađenja u ovome kolu.

i Marko Tota su se tricom Goričan 3 – STK Putjane Krystaline 1:9 istaknuli kod domaćina.

Prvoligaš Putjane je samo prepustio igru parova četvrtoligaškom domaćinu te su se bez puno muke plasirali u sljedeće kolo.

ZEN-Šenkovec 5 – USTA Belica 1 2:8

Šenkovec je bio gostoljubiv domaćin Beličancima te su prvoligašu uzeli samo 2 pojedinačne pobjede. Kod gostiju je tricom bio najbolji Miljenko Vračar.

STK Hodošan 2 – Nedelišće 1 2:8

Siniša Mesarić i Alen Veseli tricama su odradili zadatak protiv trećeligaša iz Hodošana te se plasirali u sljedeći krug.

HE-DRA 2 Draškovec – Lopatinec 1 7:3

U susretu dvaju drugoligaša, pobjeda je ostala kod domaće ekipe HE-DRA 2 Draškovec. Nikola Varga

Goričan 5 – ZENŠenkovec 2 0:10

Viceprvak je, iako u krnjem sastavu desetkom lako ostvario pobjedu na gostovanju kod četvrtoligaša u Goričanu, prepustivši domaćinu samo 3 seta. Parovi osmine �inala su: STK Putjane Restart – ŠŠK ČAK Čakovec, STK Goričan 1 – HEDRA 1 Draškovec, Mihovljan 3 Primabiro – Čakovec 2 Euroland, STK Donji Kraljevec 2 – STK Hodošan 1, STK Mihovljan – Čakovec 1, Kos-Kotoriba 2 – STK Putjane Krystaline, USTA Belica 1 – Nedelišće 1, HE-DRA 2 Draškovec – ZEN-Šenkovec 2.

Domaćini će se odrediti ždrijebom u pauzi između prvog i drugog dijela prvenstva te će se također osmina �inala i četvrt�inale odigrati prije nastavka drugog dijela. Damir Kos, David Šte�ić, Antun Mustač, Ivan Mustač, Boris Preksavec, Nebojša Novak, Eugen Šimon, Tomislav Babić

FIM Speedway Grand Prix vraća se u Hrvatsku!

Još bolje izdanje speedwaya očekuje vas u travnju!

I u 2024. godini FIM Speedway Grand Prix bit će prva stanica u borbi za svjetskog prvaka u ovom uzbudljivom motociklističkom sportu 27. travnja 2024. godine!

Stadion Milenium će treću godinu zaredom biti domaćin natjecanja FIM

Speedway Grand Prix i ugostiti prvo kolo – FIM SGP of Croatia. Bartosz Zmarzlik, Fredrik Lindgren Jack Holder, Robert Lambert, Dan Bewley, Tai Wof�inden, ali i Mikkel Michelsen, Leon Madsen i brojni drugi u borbu za titulu svjetskog prvaka krenut će upravo u

zelenoj destinaciji Hrvatske, u Međimurju na predivnom lokalitetu Stadiona Milenium.

- Speedway spektakl kojem smo svjedočili protekle dvije godine ponovit ćemo u još boljem izdanju krajem travnja ove godine kada organiziramo Grand Prix po šesti puta u povijesti stadiona Milenium.

Svaki put se iznenadimo koliko dobar speedway event može biti i koje su granice borbenosti ovih vozača koji daju zadnji atom snage za svaki osvojeni bod! Isto tako pomičemo granice (avan)turizma: ekskluzivno iskustvo za publiku koja iz cijelog svijeta dolazi baš tu subotu navečer u Hrvatsku, u Međimurje, rekla je Darija Pavlic, direktorica utrke i članica FIM komisije za utrke na stazama.

- U 2022. i 2023. nevjerojatna slika Hrvatske i predivnog Međimurja obišla je svijet, utrka je prikazivana u

56 zemalja svijeta, ukupno je prikazano preko dvije tisuće sati sadržaja na svim medijima, a procjenjuje se da je obje hrvatske utrke Speedway Grand Prix gledalo preko 15 milijuna gledatelja globalno.

Marketinška i promocijska vrijednost koju je Međimurje realiziralo kao destinacija premašuje 10 milijuna eura, što je vrijednost koju ni jedan drugi sportski projekt nije ostvario!

U sezoni 2023. speedway je obilježio stotinu godina sporta, a međimurska (i hrvatska) utrka ponovo je proglašena za jednu od najzanimljivijih i najuzbudljivih

utrka kalendara u kojoj je pobjednik bio budući svjetski (i ukupno četverostruki) prvak, Poljak Bartosz Zmarzlik.

- Cilj WBD Sports Europe je upravo proširenje kalendara, ali i zadržavanje tradicionalnih utrka, stoga smo sretni što će se u 2024. sezoni SGP voziti na 11 različitih lokacija, rekla je Laura Manciet, direktorica prvenstva. - Po prvi put nakon 1997. Landshut će ugostiti Speedway GP i to u trećem kolu, a Speedway of Nations će se održati u Manchesteru, na stazi koja slovi za jednu od najuzbudljivijih u kalendaru.

Speedway Grand Prix se vra-

ća u Wroclav, a sezona počinje u Hrvatskoj, u Međimurju na stazi na Stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu.

Međimurskim i hrvatskim ljubiteljima speedway utrka dobro je poznat Armando Castagna, direktor FIM CCP komisije: - Pred nama je odlična speedway sezona, veselimo se odlasku u Manchester, a između 16 najboljih vozača imamo pet novih imena koja zastupaju ukupno devet nacija!

U la znice za F IM Speedway Grand Prix bit će dostupne u sustavu www. entrio.hr.

49

17. studenoga 2023.

RUKOMET 1. HRL za žene

Zrinskice na visokom drugom mjestu Piše: Miljenko Dovečer Foto: Siniša Ludaš

Zrinski je nastavio sa sjajnim izdanjima ove sezone. U osam susreta, rukometašice iz Čakovca ostvarile su šest pobjeda i doživjele poraze od Podravka Vegete i Bjelovara.

Trenutno su na visokom drugom mjestu.

Prije poraza s Bjelovarom odlično su odigrale u Graditeljskoj školi protiv Rudara.

Gošće su odigrale odlično prvo poluvrijeme. I dosta namučile domaćina. Osim početnih 1:0, punih 18 minuta trebalo je Zrinskom da preuzme vodstvo.

Prednost Rudara nije doduše bile velika, ali je Čakovčanke držala u neizvjesnosti. Tek u završnici prvoga poluvremena zaigrala je ekipa Gorana Mrđena kako zna i umije i na predah odnijela +3 (12:9).

Gošće su se jako dobro držale i u drugom dijelu.

Uglavnom su bile na -3 ili -4, što je uvijek neugodno, jer samo jedan ili dva promašaja mogu vas gurnuti u nevolje. Kao i dosta puta ove sezone, Labinjanke su pale

KOŠARKA

PRVA ženska ekipa u klubu

Povijesni dan za KK Dubravčan Po prvi put u povijesti KK Dubravčan ima žensku ekipu.

Cure se natječu u sklopu Z-11 Mini Basket lige i nedavno su odigrale 1. službenu utakmicu u svojem životu. Ovaj datum ostat će zlatnim slovima upisan u anale Dubravčana koji uskoro navršava 50 godina postojanja.

Ekipu je predvodio trener Kristijan Krušelj, a sastav su činile: Žinić Mateja, Ela Horvat, Nela Mihaljac, Ela Međimurec, Lori Majcen, Meri Čituš, Lorena Zabavnik, Laura Lisjak, Ostrugnjaj Lucija, Anja Haramija, Franka Žinić, Ana Lisjak, Anabel Hošnjak, Leona Jadan i Tena Rusak.

Cure su igrale u Koprivnici protiv istoimenog domaćina i izgubile rezultatom 37:5. Rezultat je potpuno u drugom planu jer naglasak je na savladavanju osnovnih elemenata igre. Svih 5 koševa postigla je Ela Horvat koja se najbolje snašla. Utakmica se igrala u sustavu „pasarele“, a najbitnije je da su sve cure podijelile minutažu i osjetile kako je to igrati pravu košarku. (nl)

Pljesak Zrinskica vjernoj publici nakon pobjede protiv Rudara u završnici. U posljednjih 12 minuta Zrinski je zatvorio prilaze svojim vratima, a u napadu se oslonio na iskustvo Selene Milošević i Gabriele Gudelj i napravio niz od 8:4, što je na kraju bilo dovoljno za uvjerljivu pobjedu 30:23.

Selena zabila 6 pogodaka, čak 17 Martinih obrana

Čak 17 obrana imala je Marta Kozjak. Selena Milošević postigla je šest,

RUKOMET

Gabriela Gudelj pet pogodaka. Brojni gledatelji koji su tijekom susreta odlično navijali zadovoljno su napustili dvoranu.

Zrinski: Kozjak, Potočnjak, Balent (2), Balaško (2), Kosovac (4), Milošević (6), Dania, Balić (3), Posavac (1), Megerle (4), Blagus (2), Gudelj (5), Cvitanović (1). Trener: Goran Mrđen.

- Znali smo da je Rudar kvalitetna ekipa i da njihov bodovni saldo ne odaje pra-

vu kvalitetu ekipe iz Labina jer su kroz prvenstvo imale puno problema s ozljedama.

Očekivali smo da će krenuti dobro, tj. da će nastaviti tamo gdje su prošlo kolo stale s Dugim Selom kada su u završnici stigle veliku razliku, no mi smo danas bili dobri osim možda malo slabijeg ulaska i uspjeli smo na kraju slaviti. Utakmica je bila prava prvenstvena i mislim da svi možemo biti zadovoljni i na tome čestitam kako gostima

tako i svojoj ekipi. Posebno bih zahvalio publici koja nas je nosila kada nam je bilo teško na terenu. Iako smo danas upisali dva boda moramo raditi na tome da bolje otvaramo utakmice. Čestitam još jednom svojim igračicama na danas prikazanome na terenu, rekao je trener Mrđen poslije utakmice s Rudarom.

Poražene u Bjelovaru

Zrinskice su prvenstvo nastavile već u srijedu kada

NOGOMET

su gostovale u Bjelovaru kod istoimenog domaćina koji je sudionik Europskog kupa i u subotu ga čeka uzvrat protiv Slovana iz Slovačke.

U susretu starih poznanika gdje je dosta cura igralo u oba kluba, a i trener Mrđen je vodio Bjelovar bilo je neizvjesno tijekom cijele utakmice. Iako je Bjelovar vodio od početka do kraja Zrinskice su stalno puhale za vratom. No ovaj put nisu uspjele, domaći Bjelovar zasluženo je pobijedio 29:27 (16:13). Iako je postigla od ukupno 10 pogodaka čak osam iz sedmeraca, bivša igračica Zrinskog Lea Vukojević bila je nezadrživa.

U redovima Zrinskica koje nisu bile na nivou kao kod prijašnjih utakmica Tena Megerle postigla je šest golova, a Milošević i Cvitanović po pet.

Zrinski: Kozjak, Balent, Balaško (2), Kosovac (4), Milošević (5), Balić (4), Posavac (1), Megerle (6), Blagus, Gudelj, Potočnjak, Cvitanović (5).

Ovom pobjedom Bjelovar je došao Zrinskom na dva boda, ali ima i utakmicu manje.

1. HNL za žene

SIMULTANKA Petra Sklepića protiv Rudara

Deveta uzastopna pobjeda Splićanke bolje od čakovečkih cura rukometaša Čakovca Čakovčani nastavljaju s odličnim igrama i dalje su bez poraza i uz devet uzastopnih pobjeda vodeći na tablici. U Rudama su to potvrdili već nakon 30 minuta kada su taj dio susreta završili vodstvom od osam golova razlike, da bi susret završili više nego sigurnom pobjedom 33:40.

Svjestan izazova koji je čekao momčad u Rudama, trener Borković dobro je proučio igru domaćina i detektirao moguća pojačanja te sukladno tome postavio taktiku koja je donijela pobjedu. Unatoč pokojoj tehničkoj pogrešci i promašenim zicerima, momčad je ponovo pokazala snagu i borbenost do posljednje minute.

Čvrsta obrana, efikasan napad

Obrana je bila standardno čvrsta, a vratar Vito Horvat odličnim je obranama zaključao svoja vrata i dao potreban impuls. Čak i uz sva pojačanja iz premijerligaške momčadi koja su prema pravilima mogli koristiti u sastavu Rudar 2, domaćini nisu uspjeli zausta-

viti zavidan pobjednički niz Čakovčana.

Nakon izjednačenog ulaska u 9. kolo 1. HRL Sjever te rezultata 5:5 u 12. minuti, rukometaši Čakovca vežu pet pogodaka te stvaraju prvu značajniju prednost. Do kraja prve dionice nastavljaju uspješnu igru i na predah odlaze s osam golova prednosti (12:20).

Slično je bilo i u nastavku gdje se na početku igralo gol za gol. Da završnice poluvremena bolje leže našim dečkima, pokazalo se i pred kraj utakmice kada u više navrata uspijevaju povezati nekoliko pogodaka. Na kraju su slavili protiv druge momčadi Rudara s visokih sedam pogodaka razlika, 33:40. Prvo ime utakmice svakako je bio Petar Sklepić koji je zabio nevjerojatnih 15 pogodaka. Čakovec: Hozjan 7, Friščić 2, Zadravec, Martinez, Tkalčec 3, Kranjec, Sklepić 15, Vuković 4, Varošanec, Vincek, V. Horvat, Novak 1, E. Horvat 1, Tompić 5, Goričanec 2. Trener: Josip Borković.

Tako nakon devet odigranih kola Čakovec ima sve pobjede, a slijedi ga Bjelovar s dva boda manje. U sljedećem, 10. kolu, Čakovčani ponovno gostuju kod trećeplasirane momčadi, u Zagrebu kod momčadi Metalca u subotu, 18. studenog u 17:00.

U Kupu protutnjali Koprivnicom

U međuvremenu su čakovečki rukometaši ove srijede gostovali kod RK-a Koprivnica u 1. kolu Hrvatskog kupa.

Protutnjali su kao brzi vlak, pobijedili domaćina s čak 19 golova razlike, 22:41 (10:20) i plasirali se u sljedeće kolo Kupa.

Trener Josip Borković dao je priliku gotovo svim igračima, a u listu strijelaca upisalo se njih čak 12. Najefikasniji u redovima naših rukometaša bio je Mateo Hozjan koji je zabio devet pogodaka. U redovima domaće Koprivnice istaknuo se bivši igrač Čakovca Vedran Škrobar koji je postigao 11 zgoditaka. (md)

Nogometašice Međimurja koje pod tim imenom kratko djeluju, ove godine postigle su fenomenalni rezultat plasiravši se u najveći stupanj ženskog nogometa u Hrvatskoj. Međutim u ovom trenutku izgleda da je natjecanje u 1. HNL za žene za ekipu Međimurja prezahtjevno.

Trenutno su na posljednjem mjestu s jednim bodom i slijedi im grčevita borba za opstanak. Ispred njih je Donat kojeg jedino mogu realno prestići i onda u dodatnim kvalifikacijama izboriti prvoligaški status.

No još je dosta do kraja prvenstva, tek završava jesenska dionica. U posljednjoj prvenstvenoj utakmici naše cure ugostile su ekipu Hajduka na pomoćnom terenu stadiona Mladosti.

U sklopu 9. kola u Čakovcu su seniorke ŽNK-a Međimurje prikazale dobru igru, pogotovo u prvom dijelu, ali nisu uspjele stići do bodova.

Splićanke su povele u šestoj minuti kada zabija Janja Čanjevac, da bi na 0:2

u 38. povisila Marija Turkalj.

U 48. minuti zabija Andrea Grebenar, trenutno najbolja strijelkinja lige. Konačan rezultat (0:4) postavila je Branka Bagarić u 55. minuti. ŽNK Međimurje: Bartolić, Sedmak, Damjanović, Županić (53.Kuzmić), Vujević (79. Bister), Čurin, Škrlec, Rabuzin, Vizinger (46. Fot, 53. Tkalčec), Varga, Pereira (73. Puljić). Trener: Robert Katanec.

- ŽNK Hajduk, trenutno drugoplasirana ekipa prvenstva jednostavno nije dozvolila nikakvo iznenađenje. Veseli činjenica što su naše djevojke uspjele stvoriti nekoliko izglednih prilika za gol, no nisu ih uspjele realizirati. Sljedećeg vikenda u Osijeku se igra posljednja utakmica Supersport 1.

HNLŽ ove godine, nakon koje slijedi pauza, poručili su iz ŽNK-a Međimurje.

Utakmica u Osijeku protiv lidera na tablici igra se u subotu u 13:30.

(md)

50 Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. studenoga 2023.

OBLJETNICA

Toyota slavi 25 godina hibrida potpuno novim Priusom Plug-in Hybrid

Toyota je domaćim novinarima predstavila potpuno novu generaciju modela Prius, koji će u Europi biti dostupan samo kao plug-in hibrid, a istovremeno se obilježava i 25 godina modela Prius, ali i hibridne tehnologije ove marke, koja je bila pionir na tržištu.

Prije 25 godina, Toyota je na tržištu predstavila model koji će u mnogočemu biti poseban. Osim što je prva generacija ovog automobila postala prvi serijski hibridni automobil koji se masovno proizvodio, čvrsto je pripremila put svim budućim hibridnim toyotama, ali i brojnim hibridnim modelima drugih proizvođača. Naravno, radi se o modelu ikoni, Toyoti Prius.

Prius je plasiran na tržište pod sloganom „Upravo na vrijeme za 21. stoljeće”.

Svojim izlaskom osvaja titulu Japanskog automobila godine, a već 2000. godine kreće i na svjetsku scenu, nakon čega su

ga brzo prepoznali i zavoljeli ekološki osviješteni kupci u Europi i SAD-u.

Prius je bio začetnik i pokretač elektrifikacije kao prvo na svijetu hibridno elektrificirano vozilo masovne proizvodnje, a prikladno je plasiran na tržište pod sloganom „Upravo na vrijeme za 21. stoljeće“. Danas, četvrt stoljeća nakon što je Prius prvi put krenuo elektrificiranim stazama, većina vozila marke Toyota prodanih u Europi su hibridi, dok je ukupna brojka elektrificiranih vozila Toyota širom svijeta veća od 21 milijun. Samo hibridne i plug-in hibridne verzije Priusa

prodane su u više od 5,05 milijuna primjeraka. Prius je ostavio trajan trag u Toyoti, ali i svijetu kao autentična automobilska ikona i kao hrabar predvodnik budućih trendova.

Prva se generacija isticala novom hibridnom tehnologijom, a riječ je bila o posebno razvijenom VVT-i 1,5-litrenom benzinskom motoru i kompaktnom elektromotoru visokog okretnog momenta koji su nudili gotovo upola nižu potrošnju i upola manji CO2 uz jednake performanse.

Te su brojke modelu Prius značajno pomogle da osvoji titulu Japanskog automobila

Prius sada izgleda privlačnije nego prije

Novi Prius je u Europi dostupan samo kao plug-in hibrid

Toyota obilježava 25. godišnjicu hibridnih tehnologija

godine za 1997./1998. prije nego što je krenuo na svjetsku scenu 2000. godine, nakon

čega su ga brzo prepoznali i zavoljeli ekološki osviješteni kupci u Europi i SAD-u.

Druga generacija modela Prius na tržište je plasirana 2003. godine, a donijela je nove standarde u pogledu aerodinamičnosti, s iznimno malenim koeficijentom otpora zraka od samo 0,26, kao i nov ikonski klinasti oblik, koji je bio posljedica toga što je format promijenjen u hatchback s pet vrata. Ova generacija također je osvojila naslov automobila godine u Europi za 2005. Hibridna se tehnologija brzo razvijala i novi Toyotin hibridni sustav, Toyota Hybrid System II, u drugoj generaciji modela Prius imao je 15 % manju potrošnju goriva i 50 % snažniji elektromotor, koji se i sad upotrebljava za bolje performanse i veću učinkovitost.

Poboljšana baterija, manje težine i veće izlazne snage, po prvi put je omogućio modelu Prius vožnju samo na struju.

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 51

Najavljeno je da novi Prius u Europu stiže samo kao plug-in hibrid

Primož Anžlin, trener prodaje Toyota Adrie, upoznaje nas s novim Priusom

G. Zoltan Čeke posjeduje četiri priusa različitih generacija

Toyotina vodeća pozicija u segmentu hibridnih vozila dodatno se učvrstila 2009. godine s trećom generacijom modela Prius, koji je izašao i odmah postao tehnološki najnapredniji automobil na svijetu, s još 10 % manjom potrošnjom goriva i 14 % nižim emisijama CO2 te još manjim koeficijentom vuče, a sve to s većim 1,8-litrenim motorom i redizajniranim elektromotorom. Prius Plugin, plasiran na tržište 2012. kao jedan od prvih plug-in modela u Europi. Mogao se puniti na vanjskom izvoru napajanja, što je vozačima omogućilo da uživaju u svim pogodnostima vožnje samo na struju, uz dodatnu sigurnost koju pruža hibridna funkcija. S autonomijom vožnje od 25 km samo na struju (u načinu rada EV), prvi Prius Plug-in Hybrid

snaga sustava 164 kW/223 KS. To je gotovo dvostruko snažniji pogon u odnosu na dosadašnji model koji je imao ukupnu snagu sustava od 90 kW/122 KS. Kapacitet baterije je 13,6 kWh, a ona bi trebala omogućiti autonomiju do 86 km, što je uglavnom dovoljno za većinu vožnji tijekom dana.

Novi pogonski sustav donosi i puno bolje performanse, pa

trener prodaje Toyota Adrie, Primož Anžlin. Toyota Prius za svoje vlasnike predstavlja pouzdanost i kvalitetu. Zato ne čudi što se vlasnici Priusa teško odvajaju od ovog modela. Jedan od njih je i gospodin Zoltan Čeke iz Đakova, vlasnik čak četiriju priusa različitih generacija. Gospodin Čeke je za potrebe predstavljanja novog Prius Plug-In Hybrid Electric automobila ispred salona Toyota centra izložio svoja dva priusa, prethodnih generacija.

- Svoj prvi prius sam kupio jer sam smatrao da je struja budućnost, još onda, i da je to ekonomika. Imali smo na probi priusa koji smo vozili dva-tri dana, doduše bio je onaj slabiji motor 1.5 pa smo čekali da izađe jači. Tu je potrošnja u gradu u ono vrijeme bila 4 litre, gdje se s drugim autima ne može po-

postao je novi zaštitni znak po pitanju mobilnosti.

A upravo je na tržište stigla i peta generacija koja je postavljena na na drugu generaciju GA-C platforme, a novu generaciju pokreće dvolitreni benzinac koji razvija maksimalnu snagu od 111 kW/148 KS i elektromotor koji razvija maksimalnu snagu od 120 kW/160 KS, dok je ukupna

tako ubrzanje od 0 do 100 km/h sada traje 6,8 sekundi, dok je maksimalna brzina 177 km/h. Pritom je prosječna potrošnja po WLTP-u 0,5 l/100 km, naravno ako je baterija puna, dok je prosječna potrošnja struje 11,4 kWh/100 km, što je također dobar rezultat.

Detalje i promjene na novom modelu Prius Plug-In Hybrid Electric predstavio je

Prethodne generacije Priusa imaju mnogo prijeđenih kilometara, ali i dalje voze bez problema

stići takva gradska potrošnja.

Najdraži mi je prvi jer sam najviše vremena proveo u njemu i stvarno je auto koji je u odnosu na sve ostale aute i po komforu i veličini iznenađujuć, kaže gospodin Čeke. Kao veliki ljubitelj Toyote posjeduje i druge Toyotine i Lexusove modele kojima se koristi poslovno i privatno. Kada netko kaže Toyota, za mene to znači da ne poželim drugi auto, nemam potrebe za drugim autom i jednostavno mislim da dok sam ja živ, vozit ću Toyotu.

Predstavljanje je završio direktor Toyota Croatie Gregor Mauko koji je istaknuo visoku poziciju i buduće Toyotine planove po pitanju elektrifikacije i nastojanja da Toyota u skorijoj budućnosti zauzme mjesto u prvih 5 automobilskih brendova na hrvatskom tržištu. (ir)

52 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 17. do 23. studenog 2023.

P

17 Elizabeta Ugarska, lgor Posveta Crkve Donja Dubrava S 18 Posv. bazilika sv. Petra i Pavla Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje N 19 33. KROZ GOD. Krispin, Elizabeta, Salomeja P 20 Feliks Valois, Srećko, Edmund U 21 Prikaz. BDM, Gospa od Zdrav.

S 22 Cecilija, Dobrila, Slavujka Č 23 Klement, Milivaj, Blagoje

Sretan Vam imendan! ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec: Liam Oršoš, sin Lidije i Davida Zita Risović, kći Ivone i Borisa Deniz Novak, kći Sanje i Damira Lucija Dodlek Baričević, kći Stephanie-Ruth i Ota Anastasia Pintarić, kći Marinele i Velimira Mila Horvat, kći Ive i Simona Patrik Fric, sin Jelene i Bojana

VJENČANI Čakovec: Zdravka Benko i Luka Krčmar

MJESEČNA: 6 eur /45,20 kn

Dekanovec: Valen�na Frlan i Antun Mikulić

TROMJESEČNA: 18 eur /135,62 kn

UMRLI

POLUGODIŠNJA: 36 eur /271,24 kn

Čakovec: Mirko Ma�ć r. 1973.

Ivan Ivančić r. 1944.

Ivan Branilović r. 1935.

Gabrijela Hudin r. Jurečko r. 1932.

Franjo Škvorc r. 1946.

Alojzije Habijan r. 1934.

Katarina Igrec r. Pongrac r. 1931.

Mladen Antončić r. 1962.

Juraj Podgorelec r. 1950.

Katarina Krznar r. Dolar r. 1933. Đurđa Vidović r. Kovač r. 1955.

Vlado Antonović r. 1972.

Zoran Hudiček r. 1970.

Nada Vule�ć r. Halić r. 1948.

Nada Šafarić r. Žnidarić r. 1949.

Ljudevit Kavran r. 1944.

GODIŠNJA: 72 eur /542,48 kn • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

112

Dekanovec: Marija Strahija r. Lisjak r. 1930.

Sabina Škvorc r. Bobičanec r. 1941.

Mala Subo�ca: Katarina Tivadar r. Masten r. 1945.

Katarina Juras r. Varga r. 1931.

Mursko Središće: Andrija Poznić r. 1936.

Karolina Grozdek r. Križaić r. 1935.

Jerko Levačić r. 1979.

Prelog: Veronika Slaviček r. Sokač r. 1942.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

17. studenoga 2023.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Grad Prelog

tel. 040 645 301

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 314 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001 tel. 040 855 305

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Kino raspored Četvrtak 16.11.

17:00 Inspektor Brk - sink.

20:00 Igre gladi: Balada pjevica i zmija - PREMIJERA

PETAK 17.11.

17:00 Inspektor Brk - sink.

20:00 Marvels

SUBOTA 18.11..

10:00 Inspektor Brk - sink.

13:30 Trolovi 3 - sink.

17:00 Vrapčić Richard 2 - sink.

20:00 Igre gladi: Balada pjevica i zmija

NEDJELJA 19.11.

10:00 Vrapčić Richard 2 - sink.

13:30 Inspektor Brk - sink.

17:00 Trolovi 3 - sink.

20:00 Igre gladi: Balada pjevica i zmija

PONEDJELJAK 20.11.

17:00 Inspektor Brk - sink.

20:00 Igre gladi: Balada pjevica i zmija

UTORAK 21.11.

17:00 Vrapčić Richard 2 - sink.

20:00 Marvels

SRIJEDA 22.11.

17:00 Trolovi 3 - sink.

20:00 Igre gladi: Balada pjevica i zmija

17. studenoga 2023.

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog supruga i oca

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

VLADIMIRA GAKIĆA

Terezija Senčar

16.11.2002. – 16.11.2023.

iz Slakovca preminula u 92. godini života

Radosne trenutke smo dijelili zajedno, u tužnim si s nama.

Informacije 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Olga Merlić rođ. Kustić fotograf iz Čakovca preminula 11. studenog u 98. godini života

Supruga i sinovi

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Jagec iz Slemenica iznenada preminuo 12. studenog u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Korunek iz Domašinca preminuo 10. studenog u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Margita Flisar rođ. Torner iz Šenkovca preminula 12. studenog u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Glažar Bogdan iz Novog Sela Rok preminula 12. studenog u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Petar Bermanec iz Preloga preminuo 11. studenog u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Milica Jabuka rođ. Sermek

Amalija Biškup rođ. Jagec

iz Svetog Križa preminula 11. studenog u 73. godini života

iz Novog Sela na Dravi preminula 12. studenog u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nada Vuletić rođ. Halić

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Štimec iz Novakovca preminuo u 89. godini života

iz Svetog Križa preminula 8. studenog u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Ivaci

Rudolf Štefić

iz Donjeg Mihaljevca preminuo u 93. godini života

iz Svete Marije preminuo u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Zobić

Ana Strbad

iz Murskog Središća preminuo u 76. godini života

iz Palinovca preminula u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Martinec rođ. Kalšan

Damir Nestić

iz Preloga preminula 11. studenog u 83. godini života

Objavite zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29 eur / 70 kuna

OBAVIJEST O SMRTI

iz Donjeg Vidovca preminuo u 57. godini života

putem obrasca na našoj web stranici: ww.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec telefonom: 040/323-600

54 Slobodna radna mjesta 1. AC JESENOVIĆ, Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž perača vozila, m/ž autoelektričara - dijagnos�čara i m/ž administrativnog djelatnika na info pultu, javiti se osobno na adresu do 30.11.

2. APOPIS TRIM j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/503-2857 do 1.12.

3. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hor�kulturnim poslovima, javi� se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijen�. hr do 7.12.

4. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., traži 1 m/ž tehnologa u sektoru poluproizvoda i modularnih metalnih sustava za građevinarstvo i arhitekturu, 1 m/ž električara na održavanju i 1 m/ž zavarivača, javi� se na tel: 040/602-222 ili na e-mail:info.arteferro-gorican@ arteferro.com do 31.12.

5. ASC MLADEN d.o.o., Otok, traži m/ž automehaničara - pomoćnog radnika u autoservisu, javi� se na mob.

091/5670-784 do 30.11.

6. Autoprijevoznik Tomislav Petric, Selnica, Črna Mlaka 1, traži 2 m/ž vozača C + E kat., javi� se na mob. 098/1614446ilinaemail:tomislav.petric@ck.tcom.hr do 23.11.; više na www.hzz.hr 7. Automehaničarski obrt IVEK, Pušćine, Lj. Gaja 7, traži m/ž automehaničara i m/ž automehatroničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/895456ilinamob.099/343-5671do30.11.

8. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži m/ž vozača, javi� se na tel 040/364-952 ili na mob. 098/846-138 ili na email: meglic@email.t-com.hr do 3.1.

9. Autorad Vl. Vlado Brumec, Zagrebačka 14, Čakovec, traži 1 m/ž automehaničara, javi� se osobno na adresu ili na tel: 040/384-292 ili na mob: 099/743-1078 do 30.11.

10.BALId.o.o.,DonjaDubrava,traži10 m/ž šivača, 2 m/ž inž. teks�lne tehnologije i 2 m/ž teks�lna tehnologa, javi� seosobnonaadresuilinatel.040/688511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 31.10.

11. BELMONT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javiti se na mob. 099/323-6625 ili na email: info@ belmont.hr do 30.11.

12. Biljna mehanika j.d.o.o., Lopa�nec, traži m/ž tehničara u ispitnoj stanici, javi� se na mob. 099/489-5115 ili naemail:biljna.mehanika@gmail.com do 21.11.

13.BIOGARANTIEd.o.o,Čakovec,traži 1 m/ž administra�vnog tajnika, javi� se e-mailom: hrvatska@bio-garan�e. hr do 30.11.

14. Bistro Barracuda d.o.o., Prelog, Ul. Kralja Zvonimira 30, traži 1 m/ž konobara, 1 m/ž kuhara i 2 m/ž čistača, javi� se osobno na adresu ili na mob: 095/356-1973 ili na e-mail: ivica. balent@gmail.com do 30.11.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

15. Bou�que LAPAŽ vl. Nenad Žignić, Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traži 4 m/ž konobara, javiti se na mob: 099/2052-777 ili e-mailom: info@ apartmani-lapaz.com do 15.12.

16. Bravarija Štampar d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž zavarivača i m/ž bravara, javi� se osobno na adresu ili na mob.

098/553-029 ili email: bravarija. stampar@ck.t-com.hr do 17.11.

17. BV PRODUCT d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 1 m/ž pomoćnog električara, 1 m/ž električara, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klime,10m/žstolara,5m/žmonterasuhe gradnje-knaufera, 2 m/ž cnc operatera i 1 m/ž �g zavarivača. Javi� se na mob.

095/8750-312 ili email: product.bv@ gmail.com do 30.11.

18. CARIN-TRANSPORTI d.o.o., Čakovec,tražim/žvozača-dostavljačaCkat., javiti se na mob. 091/450-2174 ili na email:carintranspor�@vip.hrdo17.11.

19. Cartex d.o.o., M. Kovača 99, Mursko Središće, traži 1 m/ž djelatnika na održavanju i podešavanju automata i 8 m/ž djelatnika na montaži i završavanju poluproizvoda za autoindustriju, javi� se molbom na adresu ili email: anita. novak@cartex.hr do 30.11., više info na: www.hzz.hr 20. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača, javi�senamob:091/2070-676ilie-mailom:info@consulmont.hr do 13.12.

21. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž radnika u proizvodnji i skladištu - viličara, m/ž viličara, m/ž pomoćnika organizatora otpreme, m/ž električara, m/ž pomoćnika vođe smjene - mjesto rada Čakovec i m/ž pomoćnika voditelja proizvodnje u smjeni - mjesto rada D. Kraljevec, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi. hr do 30.11.

22. DELTABLOCK Components d.o.o., Turčišće 106f, traži 2 m/ž bravara - zavarivača i m/ž cnc operatera na plazmi rezačici, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/259-3317 ili na email: nikola. brumen@deltabloc-components.hr do 30.11.

23. DIGISOL, Donji Koncovčak, traži 2 m/ž inženjera automa�zacije, javi� se na mob: 095/878-5199 ili e-mailom:digisolmf@gmail.com do 8.12.

24. DIZ-CNC d.o.o., Vrhovljan, traži 1 m/ž poslužitelja CNC stroja, javi� se na tel. 040/868-032 ili na tel. 091/3903776 ili e-mail: danijela@diz-cnc.hr do 1.12.

25. DNA j.d.o.o, Varaždinska 30, Selnik - mjesto rada Njemačka, traži 1 m/ž vozača Manitou-a i 1 m/ž skladištara, javi� se osobno na gornju adresu, javi�

se na mob: 098/904-5594 ili e-mailom: automobili.dna@gmail.com do 20.11.

26. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž edukacijskog rehabilitatora i m/ž medicinskog tehničara, javi� se mob. 098/377-304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak.hr do 30.11.

27. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinskih 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/911-7100 do 30.11.

28. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž edukacijskog rehabilitatora i medicinsku sestru ili medicinskog tehničara, javi� se mob. 098/377-304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak.hr do 30.11.

29.DOBRAHRANAj.d.o.o.,Čakovečka 47, Pušćine, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/373433 ili na email: mamica@mamica.hr do 30.11.

30. Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, Ma�ce hrvatske 1, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se pismenom zamolbom na adresu do 30.11.

31. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, traži 2 m/ž osobnog asistenta na 40 sati tjedno za mjesto rada Vratišinec, javiti se na mob.

098/9606-523 ili na email: info@dmsmz.hr do 30.11.

32. EKOS CAKES d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž skladištara, javi� se na mob.

098/2202-158 ili na email: komercijala. dkraljevec@ekos-cakes.hr do 30.11.

37. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž dimnjačara i m/ž vozača, javi� se na tel. 040/645-458 ili na mob.

099/3344-451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@ pre-kom.hr do 30.11.

38.GRADISd.o.o.,NovoSeloRok,traži m/žreferentanabave,javi�senamob.

099/3800-585 ili na email: dijana. bujanic@gradis.hr do 23.11.

39. GERMANIA SPORT d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž trgovca operatera, javi� se na mob. 091/444-1204 ili na email: goran.makar@germaniasport.hr do 17.11.

40. GRADAX d.o.o., G. Kuršanec, traži m/ž vozača kipera C kat., javiti se na mob. 098/185-4568 ili na email: gradax@gradax.hr do 3.12.

41. Hrvatski crveni križ Čakovec, traži 1 m/ž stručnog suradnika u službi za humanitarnu djelatnost i socijalne usluge gradskog društva crvenog križa Čakovec, javi� se e-mailom:info@ crveni-kriz-cakovec.hr do 23.11.

51.LTHAlucastd.o.o.,Čakovec,traži10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 6 m/ž alatničara, 2 m/ž radnika na održavanju strojeva, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 1 m/ž inženjera kvalitete i 2m/žprojectmanagera,javi�senatel: 040/321-124ilinaemail:info.alucast@ lthcas�ngs.com do 30.11.

62. Međimurje-metali d.o.o., M. Subo�ca, traži m/ž vozača teretnog vozila C kat. s dizalicom, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/632-500 ili na mob. 091/112-1132 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ medjimurje-metali.hr do 27.11.

52. L&P Tehnologije d.o.o., Hrupine, Prelog, traži 4 m/ž radnika na izvlačenju žice, m/ž programskog anali�čara - programera, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji žičanih jezgri, 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž sistem anali�čara za proizvodnju i m/ž referenta nabave, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@legge�. com do 30.11.

53.MAG-COMMERCEd.o.o.,Čakovec, traži m/ž skladištara, javi� se na email: ljudski.potencijali@mag-commerce. com do 19.11.

43. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž administratora TANT ERP sustava, javi� se na email: posao@ipc.hr do 30.11.

55. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 1 m/ž limara-izolatera, 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 1 m/ž poslovođu i m/ž industrijskog lakirera. Javi� se pismenom zamolbom naadresuČakovec,Zagrebačka38ilina email: dubravka.brkljacic@mik.com. hr do 30.11.

45. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži 2 m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i 1 m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz, javiti se osobno sa zamolbom na adresu ili na mob: 098/722-770 ili 098/393-017 ili e-mailom: administracija@kabel-mont.hr do 30.11.

46. Krovopokrivač Polanec d.o.o., Vukanovec 107, traži m/ž limara, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098/1922-191 ili pismena zamolba ili na email: leopolanec55@gmail.com do 19.11.

47.KrojačkiobrtANNA,MurskoSredišće,Frankopanska62,tražim/žkrojača i m/ž teks�lnog radnika u krojačnici, javi� se na mob. 099/543-1531 ili na email:anna.hr@ck.t-com.hrdo30.11.; više info na: www.hzz.hr

34. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara - montera namještaja u Nizozemskoj, javiti se na mob. 098/9841949 ili na email: eli�nterijeri@gmail. com do 6.12.

48. Ljekarnička ustanova HOMEOSAN, A. Mihanovića 2 b, Pribislavec, traži 1 m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091/7292-465 ili e-mailom: jagoda. ceric25@gmail.com do 30.11.

36. FERROMONT-KR d.o.o., traži 2 m/ž elektromontera za rad u Austriji, te 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž industrijska mehaničara i 3 m/ž cjevara za rad u Njemačkoj, javi� se na email: jobs.kr@fmt. biz do 30.11.

se na mob. 098/538-9083 ili pismena zamolbailinaemail:m-pmp@m-pmp. hr do 2.12.

54. MALA MIMA j.d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji, javiti se na email: info@ mala-mima.hr do 20.11.

33. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž limara u proizvodnji i 5 m/ž montera fasada, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 31.12.

35. ELIMEA d.o.o., K. P. Krešimira IV 26, Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com do 31.12.

rada Donji Vidovec (rok prijave 27.11.), javi� se na mob. 099/456-7630 ili emailom:leslas�ce@leslas�ce.hrdo26.11.

42. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača, javi� se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@ inpirio.com do 30.11.

44. Jurčec-transpor� d.o.o., Hrupine 1,Prelog,traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat., javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transpor�.com do 30.11.

49. Ljekarna Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj. stefan@me.com do 6.12.

50. Le slas�ce d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donji Kraljevec (rok prijave 26.11.), m/ž dostavljača za mjesto rada Pušćine (rok prijave 20.11.) i 1 m/ž skladištara za mjesto

17. studenoga 2023.

63. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 1 m/ž skladištara repromaterijala, 1 m/ž strojobravara, 1 m/ž radnika u preradi, 1 m/ž radnika na održavanju, 1 m/ž energe�čara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici i makropakiranju,1m/žadministratora u skladištu svježe robe, 1 m/ž voditelja proizvodnje i 1 m/ž tehnologa, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 30.11.

64. Meso-prerada mesa KIŠ, Donji Kraljevec, Kolodvorska 16, traži 1 m/ž administratora-referenta za otpremu i prijem robe, javi� se e-mailom: kiskarmen5@gmail.com do 20.11.

65. Metalne konstrukcije - obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Glavna 158, traži m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/389-155ilinamob.098/9839-701 ili na email: mirko.samarija@ck.t-com. hr do 30.11.

66. MGP d.o.o., Čakovec, Republike Italije 2, traži m/ž skladišnog radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/391-900 ili na mob. 098/426-343 ili na email: mgp@mgp.hr do 18.11.

56. MAROF GRADITELJSTVO d.o.o., traži 2 m/ž zidara za rad u Njemačkoj, javiti se na mob. 099/336-9938 do 30.11.

67. MMK-MATIĆ d.o.o., Čehovec, traži 3 m/ž montera centralnog grijanja, plina i vodovoda, javi� se na mob.

098/1808-637 do 30.11.

57. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž asistenta u prodaji, m/ž brusača u inox brusioni, 3 m/ž brusača, 2 m/ž radnika na plas�ficiranju i 2 m/ž radnika na montiranju i pakiranju, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/630-730 ili na email: info@mar�. hr do 30.11.

68. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: mobenz92@ gmail.com do 30.11.

58. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojno žbukanje, javi�senamob.098/241-533do30.11.

59. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž konobara, m/ž kuhara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž dostavljača (20 sa� tjedno), javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ medjimurska-hiza.com do 30.11.

60. Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Čakovec, traži m/ž administratora - konzultanta ERP SUSTAVA, javi� se na email: posao@ipc. hr do 30.11.

61. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 21, Čakovec, traži 3 m/ž voditelja gradilišta, 10 m/ž građevinska radnika na proizvodnji i montaži ab konstrukcija, 10 m/ž građevinska radnika, m/ž računovodstvenog referenta,m/žvoditeljagradilištazačelične konstrukcije, 3 m/ž građevinskih poslovođa i m/ž elektroinstalatera, javi�

69. NDM PRODUKT j.d.o.o., Glavna 51a, D. Kraljevec, traži m/ž brusača pozicija, m/ž zavarivača mig/mag i �g i m/žbravara,javi�seosobnonaadresu ili na email: ndmprodukt@gmail.com do 30.11.

70. NEORES d.o.o., Teks�lna 1, Mursko Središće, traži 5 m/ž pakirera, 1 m/ž konstruktora, 5 m/ž šivača i 10 pomoćnih radnika, javi� se molbom na adresu ili e-mail: neores@neores. hr ili �na@neores do 15.12.; više info na: www.hzz.hr 71. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž šivača, m/ž radnika na automatu, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž operatera na numerički upravljanom stroju, m/ž operatera na laseru i m/ž radnika na �sku za mjesto rada Savska Ves; 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, m/ž voditeljakontrolekvaliteteim/žkontrolora kvalitete za mjesto rada Štrigova; m/ž zamjenika voditelja kontrole kvalitete i m/ž operatera na laseru za mjesto rada Čakovec, javi� se na email: jelena. buhanec@n�-hr.com do 30.11.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

17. studenoga 2023.

72. Obiteljski dom MARA, Otok, traži m/ž radnog terapeuta i m/ž socijalnog radnika, javiti se na mob. 091/9335666 do 31.12.

73. Obrt za pranje i čišćenje Skoko vl.

Mario Skoko, Čakovec, traži 2 m/ž perača prozora i tepiha, javiti se na mob: 098/167-2980ilie-mailom:skoko85@ gmail.com do 25.11.

74. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž cestara - radnika niskogradnje, 2 m/ž poslovođa na gradilištu, m/ž voditelja gradilišta, m/ž radnika na hortikulturi, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž automehaničara, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i 2 m/ž operatera na betonari ili asfaltnoj bazi, javiti se na tel. 040/655-525 do 30.11.

75. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž operatera na liniji za plastifikaciju, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/386-313 ili na mob.

099/3807-104 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ promming.hr do 30.11.

76. Pekara IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob.

091/613-4377 do 30.11.

77. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C + E kategorije), 1 m/ž vozača traktora, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 1 m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na farmi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž operatera na izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž pomoćnog radnika u preradi, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž koordinatora maloprodaje i m/ž IT specijalistu, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina. hr javiti se do 21.11.

78. Pletex International, ogradni sustavi, d.o.o., Mihovljan traži 2 m/ž bravara, javiti se na tel. 040/347-233 ili na mob. 098/426-610 ili na email: pletex@pletex.hr do 30.11.

79. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž skladišno-transportnog radnika, m/ž mesara i m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, m/ž prodavača, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, m/ž skladišno-transportnog radnika i m/ž konobara za mjesto rada Prelog, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 24.11.

80. Polycan Aerosols d.o.o., Gospodarska 13, Vrhovljan traži 2 m/ž radnika na sastavljanju i punjenju i 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, pismena zamolba na adresu ili na email: job@polycan.eu do 30.11.; više info na: www.hzz.hr 81. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova 71, traži m/ž enologa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-466 ili na mob. 098/390-763 ili na email: posao@tpvz.hr do 30.11.

82. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23,Čakovec, traži 2 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž pjeskara sačmara, 2 m/ž rukovatelja mosnom

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 55

dizalicom, 3 m/ž zavarivača mig/mag i 3 m/ž bravara, javiti se na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/1830293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr do 24.11.

83. PRIZMA d.o.o., Ivanovec, traži m/ž prodavača - savjetnika u poljoprivrednoj ljekarni, javiti se na email: prizmaivanovec@hi.t-com.hr do 17.11.

84. REINOX d.o.o., Brezje 81A, Lopatinec, traži 2 m/ž tig zavarivača i 2 m/ž radnika u bajcaoni, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/416-419 ili pismena zamolba na adresu ili na email: reinox@reinox. hr do 30.11.

85. RPMH-cijevni sistemi d.o.o., Goričan, traži 2 m/ž bravara, javiti se e-mailom: rpmh.sistemi@gmail.com do 24.11.

86. SLAD d.o.o. - hotel Golf, Donji Vidovec, traži 2 m/ž kuhara za rad u restoranu, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/615-245 ili na mob: 098/242-670 do 15.12.

87. SMRTIĆ oprema stolarija vl. Tanja Smrtić Vugrinec, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž stolara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/980-6580 do 7.12.

88. Sobočan d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž cnc operatera u odjelu stolarije,javitisemolbomnae-mail:posao@ sobocan.hr do 9.12.

89. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži 2 m/ž šivača, javiti se na tel. 040/858-170 do 15.12.

90. ŠERCER d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž pekara, m/ž slastičara i m/ž kuhara, javiti se na tel. 040/655-593 ili na mob. 098/493-055 ili na email: vladimir. sercer@gmail.com do 18.11.

91. Tech-technology d.o.o. -mjesto radaNjemačka,traži12m/žmonterakonstrukcija,javitisenamob:099/2011-709 ili na e-mail: info.novak.technology@ gmail.com do 15.12.

92. TEHNIX d.o.o. - mjesto rada Hotel Kralj,DonjiKraljevec,Ludbreška93,traži m/žkuhara,javitiseosobnonaadresuili natel.040/650-172ilinamob.099/3109413 ili na email: hotelkralj@tehnix. com do 31.12.

93. TERMO-KLIMA d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž montera centralnog grijanja, javiti se osobni dolazak ili na tel.

040/822-008 ili na mob. 098/917-5940 ili na email: termoklima.hr@gmail.com do 30.11.

94. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozilaC+Ekat.,javitisenamob.091/4241707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.11.

95. TMT d.o.o., Čakovec, Kalnička 56, traži 1 m/ž referenta u nabavi, javiti se osobno sa pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: zamolbe@tmt.hr do 13.12.

96. TP Varaždin, Podravska 11, Varaždin, traži 1 m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava i m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Kotoriba i Orehovica, javite se osobno na adresu ili na tel: 042/402-404 ili e-mailom: posao@tpvz.hr do 7.12.

97. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 25.11.

98. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Vratišinec, Križovec,Kuršanec,Mihovljan,SavskaVes, Strahoninec, Lopatinec, Ivanovec, Donja Dubrava, Pušćine, Podbrest, Mursko Središće, Štrigova, Mačkovec, Krištanovec, Vularija, Sveti Križ, Črečan, Domašinec, Gornji Kraljevec, Šenkovec, Turčišće, Frkanovec i Žiškovec; m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica te m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbomnaadresuilinaemail:dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 13.11.

99. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu za prodaju gospodarskih vozila, javiti se na mob.

099/202-3881 ili na email: tot.petar2@ gmail.com do 30.11.

102. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž web administratora, javiti se na email: zvonko. varga@varga-elektronik.hrdo30.11.

100. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a 45, Čakovec, traži m/ž medicinsku sestru, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 2.12.

103.V-ELINd.o.o.,Čakovec,tražim/ž elektroničara - mehaničara, m/ž dipl. inž. elektrotehnike, m/ž pomoćnog radnika i m/ž voditelja prodaje na neodređeno, javiti se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 30.11.

101. UNION d.d. - mjesto rada Hotel Park, Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž sobara - čistača, m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/703-1622 do 31.12.

104. VOLVO-HRVATSKA d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisera predstavnika -prodavača rezervnih dijelova, javiti se na email: tihomir.jancec@ volvo.com do 18.11.

105. VUPLAST d.o.o., Savska Ves, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na email: vuplast@vuplast.hr do 30.11.

106.WILLOVj.d.o.o.,traži8m/žstolara - montera namještaja za rad u Austriji, javiti se na mob. 099/4659-596 do 15.12.

107. ZADOL Grupa d.o.o., Čakovečka 107, Prelog, traži 3 m/ž sastavljača pvc stolarije, javiti se osobno na adresu ili na email: info@zadol-pvc.hr do 2.12.

108. Zaštitarsko-ekološka udruga prijatelji životinja i prirode, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za pse, javiti se na mob: 099/4800-640 ili emailom: info@prijatelji-zivotinja.org do 15.12.

56 Oglasnik

Mali OGLASNIK

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te “Levi’s” hlače vel. W36L36 (plave i crne) i hlače “Tesoro” vel. 54 (crne). Info na mob.

098/9158-640

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM TRIMER Makita mod.

EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

TO M O S M O PED E K U PU J EM SVE VRSTE - isplata odmah, tel 098/965-6624

PRODAJE SE RASIPAČ UMJETNOG GNOJIVA, cijena po dogovoru. Info na mob. 099/692-0725

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 8.100 eur. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM PLUG OLT Slavonacdvije brazde, malo korišten.

Mob. 095/816-5206

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob.

098/777-095

POLJOPRIVREDA KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS dodatni noževi, osovine. Kosilica samohodna sa kotačima +laka prikolica, 1000 eura. Zagreb-Utrina 091/9240-293 PRIKOLICA DVOOSOVINKA - dimenzije sanduka 1.50m x 3.50m - očuvana, stalno garažirana nema papire, željezna konstrukcija, drveni sanduk - cijena 500e - nije fiksno - lokacija Pribislavec, Međimurje - kontakt 099/6929076 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice.

Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob.

098/944-3339 MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 750 eur). Info na mob.

098/9422-821

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama.

Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO može bilo što na dnevnicu, sitni popravci u poljoprivredi i slično.

Mob. 095/816-5206

POZNANSTVA DEČKO (49 g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu. Javi� se na mob: 095/7313-513

Prodaje se kuća u Pušćinama (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo.

Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167 STARIJI BRAČNI PAR traži manji stan u najam u Nedelišću ili u Čakovcu. Info na mob. 098/9422-821 IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI DONJI DIO KUĆE s posebnim ulazom i brojilima, parkirnim mjestom i centralnim grijanjem. Stan se nalazi u Čakovcu, blizu Istarskog naselja… cijena 350 € + režije, info na broj: 098/938-7532

ŽIVOTINJE AKVARIJ S RIBICAMA, živo bilje koje daje kisik ribama, puževi čistači, prodajem za 20 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

RAZNO PRODAJEM RAZNE KABLOVE za struju i uređaje, cijena 1 eur za 3 kom. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob 098/9084-675 PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

NEKRETNINE

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove nekorištene, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Zagreb-Utrina, mob 098/9084-675

PRODAJE SE OBITELJSKA KUĆA u Nedelišću za stanovanje (odmah useljiva), visoka prizemnica od 200 m2, svi priključci, atrak�vna lokacija za poslovni prostor. Tel: 099/516-6780 ili 822-362

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJER A u T. Masar yka 5, Čakovec. Javiti se na mob: 098/947-8801

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari.

Info na mob. 099/404-7517

1470

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transpor t trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453 KUPUJEM stare stripove, Nintendo i Sega igre, PS1 i PS2 konzole i igre. Ponude na mob.

098/921-9092 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107 POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob.

091/543-9006 PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel.

040/682-175 PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Mlade mace

borave na jednoj lokaciji na rubu grada Čakovca. Hrana im se donosi, ali ne mogu tamo ostati jer nisu poželjne. Želi li netko udomiti neku od njih? Curke su i kastrirane te očišćene od parazita.

Kontakt: 099/4800-640.

Max

je i dalje u romskom naselju i žele ga dati novim ljudima. Boravi u boksu. Dobar je s drugim psima i djecom. Star je oko godinu i pol. Nalazi se u okolici Čakovca.

Kontakt: 099/4800-640.

Miki

je još jedna predivna duša, treba novi dom jer je njegov čovjek umro. Miki je predivne naravi, jako se veseli ljudima i iako ima oko 7 godina, raspoložen je za igru kao štene. Nalazi se u okolici Čakovca, a zovite na 099/4800-640.

Floki i Dona

još uvijek traže dom! Ostaju sami jer njihovi ljudi idu trbuhom za kruhom izvan države. Dona ima deset godina, ali je vitalna i zdrava, dok je Floki star 7 godina i željan društva i pažnje. Oboje su potpuno veterinarski opskrbljeni.

Kontakt: 099/4800-640.

Carinski odvojak bb, Čakovec • www.prijatelji-zivotinja.org • žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 • poziv na broj: 02 888 • info na tel: 091-8988-004

PRODAJEM laserski daljinomjer, hdmi bežični adapter za povezivanje tv s mobitelom i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 095/8165206 PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 300 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 300 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. kutiji (cijena 300 eur). Info na mob.

098/9422-821

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2

Sklonište za napuštene životinje

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao.

Pse ne udmljujemo u boks ili na lanac (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org).

PRODA JEM L APTOP Lenovo s torbom i mišom, info na mob.

098/467-111

PRODA JEM dva nova drvena prozora 2,10x1,40, nisu ostakljeni, pogodni za radionu ili gospodarsku zgradu, cijena 150 eur/ kom, info na mob. 092/1735482

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

Dolazimo i donosimo radost

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

PRODAJE SE RABLJENA PERILICA RUBLJA a poklanja se rabljeni ugradbeni frižider. Nazva� na mob. 098/226-119.

RAZNE STVARI I RUČNI ALATI, prodajem od 3 eura na više. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

17. studenoga 2023.

U

Vaši radovi 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

svakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te

sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Karlo Kolar, 9 godina, Strahoninec

Tesa Hren 2. a., Saša Danilović 2. a., Ian Črešnjovec 2. a.

Tara Petek, 2. b.

Radovi učenika Svjetski dan štednje

Zašto je važno štedjeti?

Vito Deban, 4. b. OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Marsel Vidović 2. b.

Učenici 2. razreda Osnovne škole Mursko Središće u dnevnom boravku su s učiteljicom Mišom Srnec obilježili Svjetski dan štednje, 31. listopada. Učili su o važnosti štednje, a evo što su nam ispričali, zašto je, prema njihovu mišljenju, važno štedjeti:

Tara Petek, 2. b.: „Zato jer dok će � nešto stvarno treba�, da imaš novca.“ Tesa Hren, 2. a.: „Da ne bi bili siromašni.“ Saša Danilović, 2.a.: „Da si kupimo hranu.“ Ian Črešnjovec, 2.a.: „Da imamo sigurnu budućnost.“ Marsel Vidović, 2.b.: „Dok ćeš bi� odrastao, da kupiš kuću.“

58 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kako rješavati odgojne probleme?

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: PON - PET: 08:00 - 20:00 sa� Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Voljela bih da kao roditelji shvatite da je važnije baviti se djetetom i graditi odnos s njim, nego se fokusirati na odgojne metode kojima ćete efikasno djelovati na dječje ponašanje

Roditelji vrlo različito reagiraju na probleme u ponašanju djece, različito ih de�iniraju, pa prema tome i postupaju. Neki roditelji svojoj djeci puno toga dopuštaju, drugi su skloniji zabranama i ograničenjima, treći se muče sa svojim očekivanjima koja teško mogu realizirati. Odmah ću naglasiti da, umjesto očekivanja, zabrana ili kazni, djeci trebaju razumni zahtjevi i dobre upute o tome kako da se ponašaju. Jasno im recite što trebaju činiti da bi njihovo ponašanje bilo ispravno (sjedi za stolom, govori tiho, uzmi ovo...). Ne treba im govoriti kako da se ne ponašaju (ne skači, ne viči, ne diraj to...). Ovo su samo primjeri, o rješavanju problema u odgoju nemoguće je dati jednostavne odgovore. Ponekad biramo brze i e�ikasne postupke koji su usmjereni na rješavanje trenutačnog problema, ne vodeći računa o kvaliteti odnosa s djetetom, pa zato zapovjedamo, vičemo, prijetimo, kažnjavamo ili kritiziramo dijete, kako bismo korigirali njegovo nepoželjno ponašanje. To su brzinska i kratkoročna sredstva za trenutačno utjecanje na dječje ponašanje. Po kratkom postupku stižemo do cilja, ali ponekad ne primjetimo da smo pogazili ponos i dostojanstvo djeteta. Drugi tip rješavanja odgojnih problema usmjeren je na suradnju s djetetom: roditelj pokazuje razumijevanje i podršku

djetetu da što samostalnije riješi problemno ponašanje. Na taj se način dijete osjeća sigurnije jer je poštovano i uživa povjerenje svojih strpljivih i tolerantnih roditelja. To je sporiji i kompliciraniji pristup, ali omogućava djetetu bolje usvajanje i zadržavanje poželjnih oblika ponašanja i dugoročno se više isplati.

Roditelji imaju zadatak da osiguraju uvjete u kojima će dijete što samostalnije, primjereno dobi i sposobnostima, razvijati svoje životne kompetencije. Zato trebaju dobro gledati i slušati svoje dijete da bi vidjeli i znali što ono treba i može, jer to se neprestano mijenja dok dijete raste. Namjerno sam u nazivu ove teme napisala: kako rješavati, a ne kako riješiti probleme u odgoju. Stalno izbijaju novi problemi, nema im kraja i ne možete ih riješiti, nego rješavati, drage mame i dragi tate. Voljela bih da kao roditelji shvatite da je važnije baviti se djetetom i graditi odnos s njim nego se fokusirati na odgojne metode kojima ćete e�ikasno djelovati na dječje ponašanje. Gledajte svoje dijete kao osobu koja je različita od vas i pomozite mu da se razvija, pokušajte uspostaviti kvalitetan odnos u kojem ćete rijetko kada koristiti negativne manifestacije roditeljske kontrole i moći.

Ako odaberete pristup koji njeguje bliskost, bit će vam ljepša i najteža razdoblja odrastanja vaše djece.

AKCIJA

OD 20.11.2023. - 4.12.2024.

10-70% POPUSTA

17. studenoga 2023.

Mjesec borbe protiv ovisnosti

Nikola Petričević, magistar psihologije

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Psihička i fizička ovisnost su isprepletene i međusobno djeluju jedna na drugu, te je zbog toga neki simptom teško nazvati isključivo psihičkim

Mjesec borbe protiv ovisnosti svake se godine obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca, a provodi se s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga. Provedbom zajedničkih aktivnosti nastoji se potaknuti društvo i pojedince na aktivnu borbu protiv ovisnosti i zlouporabe sredstava ovisnosti, ali i poticati zdrave stilove života, jer ovisnost ostavlja negativne posljedice na svim razinama – od osobe koja koristi sredstvo ovisnosti, preko obitelji, pa do društva u cjelini.

Općenito se ovisnost opisuje kao psihičko, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Psihička ovisnost je stanje unutarnje žudnje i potrebe za povremeno ili redovito korištenje sredstava ovisnosti radi stvaranja osjećaja ugode ili izbjegavanja nelagode. S druge strane, �izička ovisnost je stanje u kojem prestanak korištenja sredstava ovisnosti uzrokuje poremećaje u funkcioniranju organizma s pojavom neugodnih simptoma apstinencijske krize. Psihička i �izička ovisnost su isprepletene i međusobno djeluju jedna na drugu. Zbog toga je neki simptom teško nazvati isključivo psihičkim.

Pri spomenu ovisnosti najčešće se prvo pomisli na ovisnost o raznim vrstama droga. No, ovisnosti možemo podijeliti na supstancijalne i nesupstancijalne (tj. ponašajne) ovisnosti. Supstancijalne ovisnosti se odnose na ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, odnosno kemijskim tvarima koje djeluju na središnji živčani sustav, što rezultira

NA SAM CRNI PETAK 24.11.2023.

DODATNIH 5% POPUSTA NA CJELOKUPNI ASORTIMAN BRID SALONA Čakovec, Trg Republike 6 II. kat robne kuće Međimurka Tel: 040 310 188 Salon namještaja Brid salon.namjestaja.brid h�ps://brid-extra.hr/

NA ODABRANE ARTIKLE do isteka zaliha

privremenom promjenom percepcije, raspoloženja, svijesti ili ponašanja. Dijelimo ih u dvije skupine: legalne (kava, duhan, alkohol) i ilegalne (marihuana, LSD, amfetamin, metamfetamin, MDMA, kokain, heroin…).

Također, svako korištenje lijekova na recept (npr. sedativi, analgetici) koja nema opravdanu medicinsku uporabu smatra se zlouporabom.

Nesupstancijalne ovisnosti (ponašajne) spadaju u speci�ičnu skupinu mentalnih i ponašajnih poremećaja te se opisuju kao ovisnosti kod kojih nije prisutna konzumacija psihoaktivnih tvari. Kada se govori o ovoj vrsti ovisnosti, najčešće se misli na ovisnosti o kockanju i klađenju, ovisnosti o internetskim sadržajima (npr. društvene mreže, kompulzivno traženje novih informacija), videoigrama, pornografskim sadržajima, kompulzivnom kupovanju i sl.

Prema rezultatima istraživanja, u Hrvatskoj je svaki četvrti građanin barem jednom u životu uzimao neku ilegalnu drogu. Trendovi zlouporabe droga u Hrvatskoj govore u prilog tome da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećane uporabe droga, osobito marihuane i stimulansa (kokain, amfetamin, metamfetamin, MDMA) među mladima, uz prisutan trend poliuporabe droga, odnosno situacije kada se više droga uzima istovremeno ili jedna za drugom. Što se tiče ponašajnih ovisnosti, potrebno je spomenuti ovisnost o kockanju. Kockanje je ponašanje koje se odnosi na ulaganje nečeg vrijednog (npr. novac) u događaj koji može, a i ne mora, rezultirati nekim dobitkom. U Hrvatskoj je kockanje legalno za punoljetne osobe, a uključuje više vrsta igara na sreću – lutrijske igre, igre klađenja, igre na automatima i igre u casinu.

U hrvatskoj imamo oko 2% odraslih ovisnika o kockanju (oko 40.000 ljudi), dok oko 9% odrasle populacije ima neku razinu štetnih posljedica povezanih s kockanjem.

Kod mladih je situacija još ozbiljnija pa se procjenjuje da visoku ozbiljnost problema (tj. štetnih posljedica kockanja) pokazuje oko 13% mladih, pri čemu veći rizik razvijanja ovisnosti o kockanju imaju mladići. Mladi najviše sudjeluju u sportskom klađenju pa je tako svaki treći mladić izjavio da se na ovaj način kocka redovito, odnosno barem jednom tjednom.

Ako kod sebe ili svojih bližnjih primijetite probleme vezane za bilo koju vrstu ovisnosti, možete se javiti stručnjacima u Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA NEDELIŠĆE UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE DJELATNOSTI I GOSPODARSTVO KLASA: 350-02/22-01/03 URBROJ: 2109-12-04-23-92 Nedelišće, 15.11.2023.

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 59. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 67/23) i Zaključka općinskog načelnika Općine Nedelišće, KLASA: 350-02/22-01/03, URBROJ: 2109-12-0123-91 od 15.11.2023., objavljuje održavanje

JAVNE RASPRAVE

o Prijedlogu VII. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće 1. Javna rasprava će trajati od 23.11.2023. do 04.12.2023. godine.

2. Javni uvid u Prijedlog VII. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Nedelišće, Maršala Tita 1, 40305 Nedelišće svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme, na mrežnim stranicama Općine Nedelišće https://www.nedelisce.hr/.hr/, te na mrežnim stranicama stručnog izrađivača http://urbia.hr/.

3. Javno izlaganje Prijedloga VII. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće organizirat će se u prostorijama MESAP d.o.o., Ul. Josipa Marčeca 27, 40305 Nedelišće i to 28.11.2023. godine u 13:00 sati.

4. Primjedbe i prijedloge sudionici mogu davati tijekom javne rasprave, zaključno sa 04.12.2023. godine i to na sljedeći način: - postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima - davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja, - upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Općini, na gore navedenu adresu.

Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora.

ZA NOSITELJA IZRADE Pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo

Dobro je znati / Mozaik 59

UDRUGA OBOLJELIH od leukemije i limfoma poziva

Donirajte poklone oboljelima na liječenju - Ove godine planiramo pripremiti i podijeliti 160 poklon-paketa i razveseliti oboljele i njihove obitelji, poručio je Emil Vibović, predsjednik UOLL-a Udruga oboljelih od leukemije i limfoma i ove godine kao i proteklih 24 godina razveseljuje oboljelu djecu u bolnicama (ŽB Čakovec, OB Varaždin, KBC Rebro i KB Merkur) te oboljele u kućnoj njezi, a koji se liječe i/ili oporavljaju od teških malignih bolesti.

Ove godine planiramo pripremiti i podijeliti 160 poklon-paketa i razveseliti oboljele i njihove obitelji, poručio je Emil Vibović, predsjednik UOLL-a.

U nastavku navodi što možete donirati i kome su pokloni namijenjeni: - Možete donirati: papirnate maramice, vlažne maramice, toaletni pribor (pasta za zube, toaletni papir, ručnik, sapun, šampon...), kreme za djecu, puder, prigodnu igračku, pokoji slatkiš, bojanku, bojice i sl.

- Ove godine planiramo prikupiti i podijeliti preko 160 poklon-paketa.

Udruga oboljelih od leukemije i limfoma sustavno vodi brigu o osobama oboljelima od najtežih malignih

bolesti, koje se tijekom liječenja nađu u potrebi, kaže Emil Vibović, predsjednik UOLL-a.

Nastavlja: - Nažalost, među tim osobama ima i mnogo djece. Već 24 godine, otkako smo osnovani, zahvaljujući donacijama, pomažemo pri kupnji lijekova, transplantata ili medicinskih pomagala koje ne �inancira HZZO (djelomično ili u potpunosti), provodimo studije, ispitivanja i istraživanja u suradnji s bolničkim centrima i farmaceutskim kućama, pomažemo pri plaćanju troškova smještaja roditeljima oboljele djece koja se liječe u Zagrebu te su�inanciramo troškove dijagnostike i liječenja u inozemstvu.

U proteklih deset godina prikupili smo i utrošili oko 790.000 eura za potrebe naših članova. Ove godine želja nam je prikupiti oko 160 poklon-paketa za djecu, svih dobnih skupina, a koja se liječe ili su bila liječena od teških malignih bolesti. To su djeca obitelji niskog socijalnog statusa. Poklon-pakete

dijelit ćemo u bolnicama, KBC Rebro, KB Merkur, OB Varaždin i ŽB Čakovec te obiteljima u kojima ima oboljele djece.

Ako se odlučite za bilo kakvu donaciju, volonteri će se pobrinuti za transport i proslijediti darove onima kojima su najpotrebniji.

Udruzi možete pomoći i uplatom donacije na žiro-račun otvoren u PBZ-u: HR5123400091116005263, poziv na broj 02 251223.

Udruga oboljelih od leukemije i limfoma je nepro�itna udruga sa sjedištem u Čakovcu (UOLL) koja djeluje od 1998. godine. Osnovana je sa svrhom pružanja pomoći oboljelima od teških malignih bolesti, odnosno vodi brigu o oboljelima od leukemije i limfoma, GIST-a (gastrointestinalni stromalni tumor) te oboljelima od srodnih hematoloških bolestima na području Hrvatske.

Uime oboljelih zahvaljujemo na dosada pruženoj potpori!

Emil Vibović, predsjednik UOLL-a

60 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recept plus

MEĐIMURSKA KUHARICA

Punjene pileće rolice s pršutom i sirom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Štrigovski restoran Stridon početkom listopada dobio je nove vlasnike. Vlasnica Sonja Lončarić ističe kako su za goste osmislili zanimljiv i bogat jelovnik koji uključuje ukusne gablece i jela a la carte.

Osim redovne ponude u ovom ugostiteljskom objektu mogu se organizirati i proslave te druženje povodom rođendana, krštenja, svete potvrde,

Sastojci: - pileći file - pršut - gauda - začini - sol, papar - kokošji temeljac - krumpir - pesto od domaće paprike

pričesti, godišnjice, svadbe, poslovni domjenci, a naravno i druženja za kraj godine, koja će uskoro krenuti. Uz raskošnu gastronomsku ponudu nudi se i široka paleta vina iz najpoznatijih štrigovskih podruma. Osobitost restorana Stridon jesu dva talentirana kuhara iz Bosne i Hercegovine, Melisa Mehić i Mustafa Karić. Tako gosti mogu kušati jela kao što su pite (krumpiruše, zeljanice, sirnice), burek s mesom, baklave, tufahije i mnoge druge delikatese s bosanskim "štihom". Za našu tjednu rubriku Međimurska kuharica kuhar Mustafa Karić izdvojio je recept za pripremu punjene pileće rolice s pršutom i sirom. Jelo se brzo i jednostavno priprema.

Pileći �ile se pripremi za pečenje tako što se najprije lagano batićem za meso "istuče", marinira začinima po želji (sol, papar) te se ostavi

17. studenoga 2023.

Kuhar Mustafa Karić sat-dva u hladnjaku da se začini lijepo sjedine s piletinom. Zatim se �ile puni pršutom i sirom te zarola u rolice. Potom rolice pečemo na zagrijanoj tavi ravnomjerno sa svih strana, dodamo kokošji temeljac pa pustimo sve zajedno lagano da se pirja. Na tanjuru serviramo punjene pileće rolice, pesto od domaće paprike i pire od krumpira te sve posipamo svježim peršinom. Dobar tek vam želi Mustafa Karić i ostali djelatnici restorana Stridon!

Čokoladni kruh s bananom Brašno, prašak za pecivo, kakao, šećer i prstohvat soli stave se u visoku posudu i pomiješaju. Kakao se može zamijeniti čokoladom u prahu.

U drugoj posudi izmiješaju se banane (štapnim mikserom).

Zatim se u banane dodaju otopljeni maslac i jaja. Smjesu od banana dodati u posudu s brašnastim sastojcima. Na

kraju dodati tostirane i nasjeckane bademe. U kalup za pečenje koji je obložen papirom za pečenje stavi se dobivena smjesa. Stavi se peći na 180 stupnjeva oko jedan sat. Može se poslužiti toplo ili hladno. Po želji uz čokoladni kruh dodati šlag ili žličicu sladoleda. U slast! (rr)

Sastojci: - 230 oštrog brašna - 100 g šećera - prašak za pecivo - kakao (1 žlica) ili čokolada u prahu - malo soli - 3 banane - 120 g maslaca - 3 jaja - 50 g badema

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kroasani

Vino tjedna

Sauvignon – Lovrec

Osman Bašić

Konobar Osman Bašić iz štrigovskog restorana Stridon uz pileće rolice s pršutom i sirom preporučuje servirati bijelo vino.

Odabrao je sauvignon proizveden i odnjegovan u obiteljskoj Vinariji Lovrec. Riječ je o suhom bijelom vinu (13 % alk.) proizvedenom na ekološki način. Ovo ekovino karakteriziraju svježina i aroma koje podsjećaju u

mirisu na jasmin, bagremov cvijet, lišće smokve i sijeno, a u okusu na bazgin sok pomiješan s nešto grejpa. Ovaj je sauvignon proizveden od tehnološki zrelog i zdravog grožđa pa ima punije tijelo, malo više alkohola i kompleksnije arome od drugog stila ne sasvim dozrelih sauvignona jednoznačnih aroma. Svakako kušajte! (rr, zv)

Priprema: Kvasac pomiješati s malo mlijeka i šećera te ostaviti na toplom mjestu da se digne.

U brašno dodajte ulje, jaje, žumanjak, sol i sve zajedno promiješajte pa dodajte dignuti kvasac. Zatim dodajte toplo mlijeko, izradite glatko tijesto i stavite ga na toplo mjesto da se diže.

Kad tijesto udvostruči volumen, razvaljajte ga na debljinu od 1 cm. Po površini tijesta naribajte margarin, a zatim ga savijte u roladu.

Podijelite je na 5 dijelova i

ostavite neka se diže oko 20 minuta na toplom mjestu.

Razvaljajte svaku roladu, izrežite manje trokute pa zamotajte u oblik ki�lica. Premažite ih razmućenim jajem i pecite u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva oko 15 minuta.

Sastojci: - 40 g svježeg kvasca - 1 žličica šećera - 500 ml mlijeka - 1 jaje - 1 žumanjak - 3 žlice ulja - 1 margarin - 1 žličica soli - 800 g brašna za dizana �jesta Čakovečkih mlinova - 1 jaje za premazivanje

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 61 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

DRAGICA KOLARIĆ iz Pleškovca

Recept za pitu od griza s jabukom obiteljsko je nasljeđe Ovo je kolač koji je brzo spreman, a njegov sočan okus i zanimljiva tekstura čine ga privlačnim za sve generacije Piše: Aleksandra Sklepić

Domaći kolači po receptima naših baka nikada ne izlaze iz mode, a ovaj put predstavljamo zanimljivu kombinaciju griza i domaćih, sočnih jabuka. Pita od griza s jabukom kolač je koji Dragica Kolarić (54) iz Pleškovca rado priprema za različite prigode.

Sastojci se uglavnom nalaze kod kuće, na zalihi, kolač je relativno brzo spreman, a njegov sočan okus i zanimljiva tekstura čine ga privlačnim za sve generacije. Mekano ti-

Griz pita s jabukom

Sastojci : Za �jesto (suha smjesa): - 2,5 dl oštrog brašna - 1,5 dl šećera - 2,5 dl griza - 1 prašak za pecivo Za preljev: - 2 dl kiselog vrhnja - 1 dl ulja - 2 jaja Za nadjev od jabuka: - Jabuke - količina po želji, nekoliko komada - Malo cimeta - Šećer po želji

jesto izrazito se dobro uklapa s jabukama pa je pred nama još jedno umjetničko djelo od voća koje nam je lako dostupno.

Dragica pitu od griza priprema po receptu svoje pokojne mame Marije, a uz pitu, brojna jela koja priprema za svoju veliku obitelj također kuha po tradicionalnim receptima naslijeđenim od mame ili baka. Dragičinu obitelj čine tri sina, Nikola, Božidar i Ivan i kći Ivana, a ima i šestero unuka: Sebastian (15), Franka (12), Gabriel

Priprema Jabuke oguliti, naribati, dodati malo cimeta i šećera po želji, pa gnječenjem istisnuti višak tekućine.

Razdijeliti nadjev od jabuka na dva jednaka dijela. Izmiješane suhe sastojke za tijesto podijeliti na tri jednaka dijela. Sipati prvi dio smjese za tijesto u nauljen ili namašćen pleh i preliti trećinom preljeva. Na to staviti pola nadjeva od jabuka, nasuti drugu trećinu suhe smjese, nadjev od jabuka i preljev.

Na kraju staviti zadnju trećinu suhe smjese i sve zaliti preostalim preljevom. Peći u pećnici na 180 stupnjeva oko 45 minuta, pratiti boju biskvita, pa kad se zacrveni, pita je gotova.

Dragica sa sočnom pitom po maminu receptu (11), Juraj (11), Matias (8) i najmlađa Eleonora koja ima mjesec dana. Pokojni suprug Božidar rano je preminuo, pa unuci i djeca Dragici uljepšavaju slobodno vrijeme kojeg i nema previše.

Zaposlena je, a uz to je i aktivna članica udruge Vrijedne ruke iz Dragoslavca, gdje sudjeluje u svim aktivnostima: izrada ukrasa za Božić i Uskrs, izrada prigodnih poklona majkama za Majčin dan koji se dijele u crkvi nakon mise svim majkama, sportska druženja i razne gastromanifestacije. Sudjeluju i u fašničkim povorkama i

raznim humanitarnim sajmovima.

U svom dvorištu ima povrtnjak i voćke, a svake nedjelje obavezno sprema ručak za cijelu obitelj. Svi žive u blizini, dvojica sinova još uvijek u obiteljskoj kući, a kći i sin sa svojim obiteljima nedaleko od mame te rado navrate, bilo za blagdane, bilo kad imaju slobodnog vremena.

Svi podjednako vole tradicionalna jela koje im mama priprema: grah sa zeljem, grah s kiselom repom, krpice, pšenične žgance, a već i unuci znaju cijeniti domaću kuhinju

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

i često joj se vesele više nego modernom fast foodu.

Dragica je rođena Frkanovčanka, a od udaje živi u Pleškovcu. U lijepom brežuljkastom kraju uživa u prirodi, a najradije i kuha od sastojaka iz prirode, iz vlastitog povrtnjaka i voćnjaka.

Kao mlada je ostala bez mame, od koje je mnogo naučila, pa recepti po kojima kuha bude uspomenu na mamu, a Dragica se nada da će ih ostaviti u nasljeđe svojoj obitelji i da će barem netko od nasljednika nastaviti tradiciju pečenja i kuhanja po izvornim, domaćim receptima.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 21. studenoga do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 24. studenoga. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Ovotjedna dobitnica: Petra Petković iz Brezja

br. 1470 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 21. studenoga 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 24. studenoga 2023.

62 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Ako izađete van među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu.

Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja. Nije loše, ali sjećate se i boljih dana. Oni u vezama bit će uglavnom dobro. Predlagat će vam mnogo toga, ali vi sami nećete moći utjecati na stvari.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Vaša znatiželjna priroda postat će malo umjerenija, a vi na neki način mirniji. Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u sasvim malim i običnim situacijama.

To je zrelost, bilo para, bilo osobe. Istraživači će dobiti novi vjetar u leđa. To će ih potaknuti da rade još predanije.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom malo škripiti. Samci će ostati kod kuće. Kako tjedan bude odmicao, primijetit ćete da postajete sve kreativniji.

RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

Neki će sve više držati do toga što okolina misli o njima i partneru. Ovaj stav učinit će to da svako malo pazite kako izgledate.Ne zaboravite da je uvijek važnije ono što je unutra, nego ono izvana. Samo iskrenost donosi sreću. Prilike za razvoj karijere bit će povezane s borbom i stresom.

Postat ćete sve više i više otvoreni za ljude. Oni koji su još sami gotovo sve slobodno vrijeme provodit će s prijateljima, a upravo preko njih mogli bi upoznati novu ljubav. U trenucima kad osjećate povećan pritisak od strane nadređenih pozovite se na svoje znanje i stručnost.

Postat ćete diskretniji u ljubavnom ponašanju. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili.

Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom s kojom ih se po ničemu ne bi moglo spojiti. Umišljenost nekih ljudi ići će vam na živce.

Možete biti zadovoljni onim što slijedi jer će se ukazati sve više dobrih prilika za ljubav. Vi uvijek stremite k visokim ciljevima, a okolnosti ljudi i događaji podupirat će se vas u tome. Manji problemi mogu se nazirati zbog autoriteta.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. Stoga će oni koji još traže srodnu dušu lakše nailaziti na ljubavne prilike. Oni u vezama izmjenjivat će nježnosti bez ikakvih prepreka.

Nećete baš biti u najboljoj ljubavnoj formi. Ponekad ćete se čak osjećati frustriano, ali to ćete vrlo brzo zaboravljati. Ponašat ćete se nemarno i nekonvencionalno. Druga strana neće vas uvijek razumjeti.

Objasnite svoja raspoloženja, ali ne predetaljno. Pred vama je tjedan povećanih kretanja.

Bit ćete veseli zbog stvari koje su vam drage.

Uslijedit će ugodne zabave bez previše pompe, kao i opuštenost u krugu dragih vam osoba. Činit će vam se da je sve moguće. Bit ćete otvoreni i imati povjerenja u one koji vas vole. Zadovoljstvo je tu.

Vjerojatno ćete imati potrebu malo se distancirati od voljene osobe ili će vaše ljubavno raspoloženje splasnuti. No jednako ćete ostati raspoloženi za zabave, pa će izlazaka biti. Ipak, odnosi koje ćete stvarati ostat će na površnoj razini. Bit ćete učinkoviti u obavljanju poslova, ali nisu nemoguće oštrije riječi.

Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života povremeno ćete morati odgoditi neki ljubavni susret. Potrudite se da nekim darom pokažete pažnju partneru kako se ne bi osjećao zapostavljen.

Nakon postavljanja dobrih financijakih temelja, nastavit ćete graditi dalje.

VAGA (24.9. - 23.10.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

17. studenoga 2023.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

RIBE (20.2. - 20.3.)

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1469

Željeznica je bila glavno prijevozno sredstvo prvih međimurskih gastarbajtera

Međimurski migranti i gastarbajteri (1. dio) Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

M

asovna migracija Hrvata iz jednog u drugi dio tadašnje države počela je 1946. godine kad organizirani kolonistički transporti prevoze tisuće obitelji iz pasivnih krševitih dinarskih krajeva u plodne panonske ravnice Slavonije, Baranje, Srijema i Vojvodine.

Iz tih je krajeva, naime, netom prognana (ili likvidirana) brojna njemačka manjina, tzv.

Podunavski Nijemci, Folksdojčeri ili, kako su ih u narodu zvali – Švabe. U Baranju je tada otišlo i četiristotinjak međimurskih obitelji s oko dvije tisuće članova. Dobili su kuće i zemlju prognanih Nijemaca te započeli novi život.

Taj trend nastavio se manjim intenzitetom i kasnije, sve do početka šezdesetih kad novi eldorado za Međimurce i ostale Hrvate postaju Njemačka, Austrija i Švicarska koje doslovno vape za radnom snagom. Prednost te potonje migracije u odnosu na baranjsku bila je u tome što zavičaj i rodni dom nisu napuštale cijele obitelji, već „samo“ mladi muževi,

Državi s ogromnim brojem nezaposlenih ustrebale su devize i svjež novac, pa se rješenje našlo u nepopularnoj mjeri zapošljavanja na “trulom kapitalističkom zapadu”

u dvadesetim ili tridesetim godinama života.

Sam bog zna kakve bi nam priče mogle ispričati tadašnje migracije. U ponešto blažem obliku, ali u drukčijim okolnostima one traju i danas, samo što se sada o njima piše kudikamo otvorenije, temeljitije i sustavnije nego o gastarbajterima iz sumornih 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća. Stoga o toj pojavi znamo jako malo ili skoro ništa, pa se sukladno tome u javnom diskursu gotovo i ne spominje. Rijetkim znatiželjnicima brojčani i statistički pokazatelji su doduše dostupni, ali popratne manifestacije gastarbajterstva, posebice one sociološke i psihološke naravi, koje se tiču trauma uzrokovanih razdvajanjem obitelji i napuštanjem doma, ostaju i dalje maglovite. Žalosno je, a možda i znakovito, da danas, kad se fakultetski obrazovana populacija utrostručila, o tome nemamo kvalitetnih analitičkih, znanstvenih ni popularnih tekstova, nemamo diplomskih ni magistarskih radova, a kamoli doktorskih disertacija. Ostane li tako, doba prvih međimurskih gastarbajtera, toliko podatno za odgoj djece i mladeži, prekrit će magla zaborava, a mi ćemo ostati prikraćeni u jednom značajnom segmentu međimurske povijesti. Stoga je za svaku pohvalu izložba koju je o gastarbajterima nedavno priredila čakovečka Knjižnica “Nikola Zrinski”.

Izloženi podaci i predmeti su doduše skromni, jer knjiž-

nici to ionako nije primarna djelatnost, no lijepo je da se netko uopće sjetio tih ljudi i njihova nemjerljiva udjela u razvoju Međimurja.

Kako je počelo?

Prva ilegalna iseljavanja, bolje reći prvi emigrantski val Hrvata iz komunističke Jugoslavije, krenuo je ubrzo po završetku Drugoga svjetskog rata, 1945. godine.

Tada je i podosta Međimuraca prebjeglo u prekomorske zemlje: Australiju, SAD i Kanadu. To se poklopilo sa spomenutim unutardržavnim migracijama, no početkom šezdesetih posrnulo jugoslavensko gospodarstvo natjeralo je vlasti da otvore granice i omoguće legalno napuštanje zemlje. Državi s ogromnim brojem nezaposlenih ustrebale su devize i svjež novac, pa se rješenje našlo u nepopularnoj mjeri zapošljavanja na “trulom kapitalističkom zapadu”. Očekivalo se da će režim time pridobiti simpatije građana, a devizne doznake inozemaca trebale su oživjeti ekonomiju i osigurati socijalni mir.

Naravno, političke strukture računale su s činjenicom da će ljudi na privremenom radu uvidjeti da zapadni kapitalizam baš i nije tako bešćutan i okrutan kao što se doma pričalo, no s eventualnim negativnim posljedicama tog saznanja trebala se pozabaviti sveprisutna Udba.

Prekomorskim izbjeglicama prilijepljen je epitet političkih emigranata s pripadajućim negativnim posljedicama, a

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: 8 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota i nedjelja: 10 – 14 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

ostali su jednostavno postali – gastarbajteri, gostujući radnici, posve ravnodušni za teme o kojima nije ovisila njihova egzistencija.

Važnije od politike bio im je siguran posao, dobra plaća i materijalna sigurnost obitelji. Kasnije je naziv gastarbajter, iz bogtepitaj kojih razloga, dobio pogrdan prizvuk, pa je u njemačkim tiskovinama postupno zamijenjen s ausländische Arbeitnehmer (strani posloprimatelj) ili skraćeno ausländischer (fonetski: auslender – stranac).

Uzalud, jer su podozrenje, zavist i ljubomora prema tim ljudima rasle sve dok im neki medijski mogul nije prikrpao još podrugljiviji naziv – Jugošvabe. Ukupan broj hrvatskih gastarbajtera mjerio se početkom sedamdesetih godina stotinama tisuća.

17. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Polako će zahladiti

VREMENSKA SLIKA: I u prvoj polovici studenog nastavilo se promjenjivo vrijeme uz česte promjene i bez neke velike studeni. U tjednu pred nama će ipak polako bi� hladnije. Oko petka nešto kiše uz ugodnu temperaturu, a za�m će za vikend bi� suho i hladnije. Sljedeći tjedan bi nam mogao donije� novu turu kiše,

osobito oko utorka i srijede. U višem gorju će bi� i snijega što je sasvim normalno za ovaj dio godine. U mirnijim i vedrijim noćima za vikend može bi� mraza i magle. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak promjenjivo vrijeme. Izmjenjivat će se oblaci i malo

sunca, ali povremeno može bi� kiše ili kratkotrajnog pljuska. Uz takvo vrijeme temperatura će sredinom dana bi� većinom od 9 do 12 Celzijevih stupnjeva. Čini se da nije u planu neka obilna kiša, a ni neko veće zahladnjenje.

Za vikend suho. U subotu djelomično sunčano, ujutro i prijepodne može bi� i magle,

Pučka meteorologija

a popodne sunca. Temperatura zraka bi ujutro bila oko nule, a poslijepodne između 6 i 9 Celzijevih stupnjeva.

U nedjelju je još veća mogućnost za maglu i niske oblake pa će sunca bi� malo ili nimalo.

Zato bi dnevna temperatura vjerojatno bila još malo niža. Ali kiša za vikend nije u planu.

Cecilije grmljenje, dobre ljetine znamenje Početkom sljedećeg tjedna trebala bi nam doći nova ciklona.

Tijekom ponedjeljka dosta oblaka, ali veći dio dana suho. Tek krajem dana možda padne i malo kiše. Čini se da bi kiša bila puno češća pojava u utorak i srijedu.

Ta dva dana izgledaju kasnojesenje – tmurno, mokro i hladno uz temperaturu između 4 i 8 Celzijevih stupnjeva. Puhat će umjeren i pojačan sjeverni vjetar. U gorju može bi� susnježice i snijega pa budite na oprezu ako planirate putovanje kroz više predjele Hrvatske.

Za četvrtak je trenutna prognoza povoljnija. Izgleda uglavnom suho i hladno. Ujutro je moguć mraz i mjes�mična magla, a poslijepodne možda i malo sunca.

Na kraju podsjećamo da je dobro redovito pra�� prognozu na Twi�eru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kris�jan Božarov 15. 11.

2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 20/21. 11. 1927. u Crkvicama europski rekord oborine (480 mm )

IZLAZI 18.11. u 06:58 h 23.11. u 07:05 h

SKANDINAVKA

ZALAZI

• 24. 11. 1739. na području Iloka pao snijeg koji nije kopnio do Blagovijes� (25. ožujka)

18.11. u 16:18 h 23.11. u 16:14 h

VICOTEKA Pitalica Što to po danu laje, a po noći pliva?

-Puničina proteza Ptice Čovjek ulazi u poljoprivrednu trgovinu i kaže: - Molim vas, dajte mi sjeme za ptice.

- Koliko ptica imate, pita trgovac.

- Pa nemam ni jednu, ali hoću posijati nekoliko.

Fata Gleda Mujo atletiku i dolazi Fata k njemu i pita ga: - Zašto trče oni ljudi?

Kaže Mujo: - Pa pobjednik dobiva 5000 eura. A kaže Fata: - Dobro, on, a zašto trče ovi ostali?

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Roko Farkaš

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA!

Vukovar sveti i v našemo Čakovco Za se žrtve grada heroja Vukovara Ne znati kak bode ovo leto zgledala Kolona sječanja vu našemo grado herojo Vukovaro 18. novembra, na državni svetek, da molimo za se one šteri so svoje živote položili na oltar domovine za slobodno i neovisno Lepo našo v šteroj mi denes živimo, a posebno za žrtvu Škabrnje i Vukovara.

Sako leto predi Kolone sječanja vu Vukovaro so spominki što bode došel vu Vukovar, što bode v Koloni sječanja išel od vukovarske bolnice do grobja, a nejglavneše od sega je što bode išel prvi, očem reči, što bode predvodil Kolono sječanja.

Za ovoletošjo Kolono je vukovarski gradonačelnik zebral HOS-ovce kaj bodo na čelo kolone jerbo so oni navek bili prvi 1991. leta da god je trebalo, a več hajdi dugo se jiv rivle na začelje sih kolona, kak vu Vukovaro, Škabrnji kaj ne bodemo Knin spominjali jerbo tam niti nebrejo dojti na obilježavanje godišnjice Oluje jerbo je Milči Pupovac protiv toga, a kak je on, več hajdi dugo i član naše Vlade jega se posluša. Sima nam je poznato zakaj Hosovci imajo te probleme? Zato kaj na svojim ratnim opravama nosijo staroga hrvackoga pozdrava ZDS, a te pozdrav Milčijo i jegovim četnikima nejbole oči krade. A oči jim krade jerbo so četnike naši braniteli pobedili vu Domovinskomo rato z tem pozdravom na odorama i z krunicama okoli šijaka. Vukovarski gradonačelnik, preštimani gospon Ivek Penava, je sa svojim grackim ocima odlučil kaj se bodo ovo leto dostojno zafalili Hosovcima za se kaj so v rato naprajli za Vukovar i za se kaj so dali za Lepo našo tak da bodo oni ovo leto na čelo Kolone vu Vukovaro. Zaslužili so kaj se jim još jempot Vukovar zafali: prvi so bili 1991. leta, a prvi bodo i 2023. leta. Ne znati kak bode ovo leto vu Vukovaro zišel Milči Pupovac jerbo kuliko nam je poznato Milči je sako leto dohajal, ali ne kaj bi dal počast poginulim hrvacim braniteljima na Vukovarskom bojišto nek je došel z svojim četnikima i hitil je vence v Dunav za se stradale četnike. Došel je tuliko kaj je dolejal soli na rano preživelim hrvackim branitelima.

Največpot je došel jeden den predi

kaj je zbegel sudionike v Koloni sječanja. Jako sam najgerek, kak bode to zišlo ovo leto jerbo mo se je zagrozil sabornik z Domovinskoga pokreta Stipe Mlinarič da več ne bode dopustil Milčijove provokacije z vencima na Dunavo.

Milči je član hrvacke Vlade i moral bi poštuvati se one žrtve štere so pale z samostalno Lepo našo tem predi kaj so on i jegovi četniki tomo krivi. Oni so šteli porinoti granico bliže zapado na linijo Virovitica – Karlovac – Karlobag i zbog radi jiv je rat trajal štiri leti i zbog radi jiv je palo nekaj vejč od šesnaest jezer ljuckih žrtvi.

Što se more dojti vu Vukovar?

Lepo je vukovarski gracki načelnik Ivek Penava rekel kak vu Vukovar na Dan sječanja morejo dojti si ljudi šteri očejo. Dok se je oglasil sabornik Stipe Mlinarič i rekel kaj si on grunta o Milčijovim vencima v Dunavao, mam ga je poklopil esdepeovec Peđa Grbin kak je Vukovar grad sih građanov Lepe naše i si morejo dojti i si morejo odati počast. A lepo mo je otpovedala Marija Selak Raspodič, Mostova sabornica, kak je to sječanje na stradanja hrvackoga naroda, a ne za one šteri so došli vu Vukovar z tenkima i šteri so razrušil hrvatski grad na Dunavo tak kaj je ne ostal niti kamen na kameno, a svoje živote vu tom trimesečnomo rato je dalo cirka 3000 branitelov i civilov.

Zaslužili so kaj jim se zafalimo bar jempot na leto i to sim stradalima od Trpinske ceste, prek Semišča, Vojarne, Mitnice, Vodoturna, Bolnice, Ovčare, Borovo comerca…. i sih četničkih logora!

Nega mira v Palestini, a niti v Izraelo

Na Bliskomo istoko pak je došlo do nove svaje izmeđo Palestincov i Izraelcov. Tam se plamen rata sako malo znova vužge. Tak je bilo i ovo leto dok je Hamas napal Izraelce na velikoj fešti i tu je stradalo cirka dve jezere civila, a med jimi žene i deca. Ne sam da so nastradali nek jiv je Hamas hajdi odvlekel v Gazo kak svoje taoce. Neje dugo trelo i Izrael je genul prema Gazi kaj oslobodi svoje taoce, ali ne sam da oslobodi nek i gazi se pred sobom.

Kuliko smo zazvedili Hamas se ne-

če pomiriti z Izraelom i oni očejo kaj Izrael i Židovi zginejo z ovoga sveta jerbo, kak velijo Hamasovci, drugač ne bode mira na ovomo palestinskomo hataro. Teško mi to se pratimo kaj se tam događa, ali vidimo da ga mira nega i kaj se mira dotikavle (ili bar primirja) se ne vidi svetlo niti na krajo tunela.

Javila se naša stranka Moremo i jiva sabornica Sandra Benčič i išče od naše Vlade kajbi se izborili za prekid rata i kaj bi se otprla istraga protiv sih šteri so vu tomo rato (Izrael–Hamas) naprajli ratne zločine protiv civilnoga stanovništva.

Ne gruntam si da je to nekaj hudoga sam znuom da so od pada Vukovara do denes minule 32 leti, a od kraja našega Domovinskoga rata i Oluje je minulo 28 let i još je nišči ne odgovarjal niti za jenoga civila nastradaloga vu tom štiriletnom rato, a stranka štera se More, a niti pak sabornica Sandra Benčič je nigdar ne iskala kaj bi se poiskali si oni šteri so ratne zločine nad civilima delali vu našemo Domovinskomo rato.

Zakaj so si protiv zagrebečki modri?

Si znuomo kak so Dinamovci prešli v Konferenciskoj ligi protiv češke Viktorie, znuomo da so zgubili nejpredi v Zagrebo, a posle i v Češkoj. Zgubili so 1:0 i prinas doma i v Češkoj, a Čehi so zabili obedva gole z elverov. I to kakših elverov?

Elvere štere je sam sodec videl.

V Zagrebo so Čehi tirali labodo �krej od gola i jen je igrač opal, a sodec je mam pokazal na elver, a da je ne niti z okom trepnul. Elver šteroga čovek ne bi niti rođenomo brato dosodil, ali ak sodec zna kak utakmica mora ziti unda z čistoga mira dosodi elvera. Neje niti VAR-a nucal. Ne isto, ali još huje je bilo v Češkoj. Tam je elvera dosodil grkljanski sodec i to tak kaj je ne niti z okom trepnul. Posle je dosodil elvera i za Dinamo, ali dok je išel pogledati na VAR televizijo unda so mo tam rekli da je to ne elver pak ga je poništil. No, to neje bilo se, posle je Dinamo zabil gola i pak so ga ovi z VAR-a poništili jerbo je bil opsajd. Nam so pokazali da je Ristovski bil jeden milimeter v opsajdo i da gol ne vredi. Kaj jim to znači kaj je pravica na tvojoj strani, a zgubili so obedve utakmice. I unda bode nešči rekel da UEFA i Čeferin nemajo tu svoje prste?

Josip Radek Hari majstor za drvo i glinu U galeriji zgrade Scheier u Čakovcu otvorena je izložba skulptura u drvu Josipa Radeka Harija, krojača vještih ruku, snažno povezanog s prirodom. Svoje divljenje i poštovanje prema prirodi Josip Radek pokazuje izborom materijala u kojima stvara – drvu i glini, a u okolišu pronalazi i inspiraciju. Josipa Radeka mnogi Čakovčani i danas pamte kao vrsnog majstora – krojača, ali i druželjubivu osobu koja je vlastite vješte ruke i u mirovini zaposlila stvaranjem. (dv, mg)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr