Međimurske novine 1471

Čakovec, PETAK, 24. studenoga 2023.

Cijena 1,50 eur / 11,30 kn

IVICA BAKSA, potpredsjednik Županijske skupštine, pod lupom DORH-a

Već sam ranije pitao povjerenstvo smijem li poslovati sa Županijom str. 4-5

str.9

Godina XXVII. Broj 1471

Posebni prilog o zdravlju IGOR ŠEGOVIĆ, ravnatelj ŽB-a ČK

TEMA BROJA

Naš rat protiv listi čekanja

RAPIDNO UVOZIMO RADNU SNAGU jer nam treba, no koliko naše službe to prate?

Nismo mi spremni za strane radnike!

BIRAMO NAJLJEPŠI BOŽIĆNI UKRAS • BIRAMO NAJBOLJI BOŽIĆNI KOLAČ

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 55

Od heklanih borića do ukrasa i poklona

MARIJA TOPLEK iz Šenkovca

Robotska neurorehabilitacija HRIPAVAC ili magareći kašalj i u Međimurju

Dvije osobe pobrale magareći kašalj str.7 ZBOG POVEĆANE POTRAŽNJE za transformatorima

Končar većinski preuzeo Ferokotao

Volim tradicijske kolače s jabukama

POKUŠAJ UBOJSTVA u Paragu

str. 54

Kad se udruže svekrva i snaha, nastaje pravi Betlehem!

ANDREJA HORVAT, strastvena heklarica

str. 53

NIKOLINA KOJTER iz Donjeg Zebanca

ALEN HORVAT o fizikalnoj terapiji

str.3

TKO SE BRINE O ZDRAVLJU STRANACA?

Branila se nožem od partnera i teško str.9 ga ranila str. 68

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA POD VUROM

24. studenoga 2023.

FOTO tjedna

Petak izaziva crninu u novčaniku Svi smo barem jednom gledali �ilm u kojem Amerikanci hrle na rasprodaje.

Groznica crnog petka ‘’zarazila’’ je i ostatak svijeta.

Brojne internetske trgovine najavljuju da kod njih crni petak traje cijeli mjesec. Ne morate brinuti o tome da će možda bolji popust biti baš tog 24. dana u mjesecu.

Bitno je kupiti. Prošle godine u pojedinim je trgovinama manija crnog petka ispala totalni �ijasko. Jer kupci su primijetili da su trgovci cije-

ne digli, pa spustili, odnosno vratili one koje su bile prije dizanja cijene. Takav način poslovanja zasigurno se ne može nazvati odgovornim poslovanjem. No cilj je postignut, naivne ovčice, odnosno mi kupci, pokleknuli smo i kupili nešto na “popustu”. A kad je na popustu, osjećaj je bolji, jer nismo platili punu cijenu. U ovotjednoj smo anketi pitali naše sugrađane hoće li nešto kupiti na crni petak. (Paulina Topolko, foto: Zlatko Vrzan)

Antonija Taradi, Čakovec – Ne znam još hoću li nešto kupi� ili ne. Čekam da vidim kakve će bi� akcije i ponude. Mislim da se cijena prije digne, pa se onda spušta. Do sad još nisam kupovala ništa, a ove godine ću vidje�. Ako nešto kupim, onda će to svakako bi� za kćer. Možda igračka ili takvo nešto.

Natalija Vugrin, Mačkovec – Da, planiram kupnju za crni petak. Kupovala sam već za prošle crne petke, a i ove godine ću. Možda i nije baš previše ispla�vo, no ja već škicam i čekam. U planu su tajice i druga odjeća. Uglavnom kupujem krpice za crni petak.

Mirjana Novak, Miklavec – Na popus�ma uglavnom kupujem odjeću, hlače i tako. Ispla�vo je na popustu kupi�, mogu se naći dobri komadi. Osim crnog petka, znaju bi� i dobri sezonski popus� koji se mogu iskoris��.

Elena Kečkeš, Čakovec – Ne, za crni petak radim i neću ništa kupi�. Nisam ni za prošli crni petak ništa kupila, prespavala sam ga. To je najbolji recept za uštedu. Radije ću o�ći na kavu i podruži� se nego šopingira� za crni petak.

Bravo za međimurski mjuzikl Zlatni cinkuš Međimurski mjuzikl Zlatni cinkuš je kulturni događaj desetljeća za Međimurje. S punim pravom može se uspoređivati sa Splitskim akvarelom. Želimo mu da se uspješno otisne na kazališne daske diljem Hrvatske. Međimurci svojim stvaralaštvom na široka vrata ulaze u nacionalnu kulturu i za sobom ostavljaju vrijeme kada su se grčevito držali samo narodne baštine. (BMO, foto: M. Golenko)

PUNO PITANJA, a malo odgovora na čakovečkom Gradskom vijeću

Zašto još ne znamo kako će izgledati Advent u Čakovcu?

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Na aktualnom satu čakovečkog Gradskog vijeća slična priča kao i obično. Jedni te isti, oporbeni vijećnici puni su pitanja, dok uglavnom konkretni odgovori često izostaju. Vesnu Baranašić Horvat (NL Matija Posavec), koja se u proteklo vrijeme često znala zamjeriti gradonačelnici Ljerki Cividini, zanimalo je zašto još nema konkretnog programa za Advent u Čakovcu, dok je primjerice Varaždin već pokazao božićnu bajku koju priprema za nadolazeće blagdansko razdoblje. Odgovor je dao direktor TZ-a grada Čakovca Filip Horvat.

Nije fer uspoređivati Čakovec i Varaždin

- Kada uspoređujemo Čakovec i Advent grada Varaždina, morate imati na umu da oni ukupno za to imaju više sredstva za Advent nego mi za Porcijunkulovo, tako da se to ne može uspoređivati.

Dragu�n Trstoglavec, Čakovec – Ja sam u životu pokupovao sve što je trebalo. Ovaj petak neću ni u kakve velike kupovine, ništa mi ne treba. Na popus�ma kupujem špeceraj i to je to. Nekad sam pra�o jako akcije i popuste, no više to ne radim.

Nino Vurušić (HSS)

Vesna Baranašić Horvat (NL Ma�ja Posavec) Što se tiče samih objava u medijima, objavili smo program prošli tjedan na svojim stranicama, odgovorio je Horvat. Baranašić Horvat samo je kratko komentirala kako je taj program napisan jako šturo i nekonkretno.

Vijećnik Nino Vurušić (HSS) samo je prenio pozdrave stanovnika Ulice Dragutina Tadijanovića i Ulice Vladimira Nazora pitanjem: “Kad ćemo”, na što je predsjednik gradskog vijeća Josip Varga komentirao kako je to relativno nejasno pitanje.

Vurušić je rekao da gradonačelnica zna na što se to odnosi te kako se u rebalansu proračuna više ne spominje Ulica Tadijanovića ni formiranje novog prometnog koridora.

Boris Bistrović pitao je o povećanju sredstava Turističkoj zajednici grada Čakovca od 60 tisuća eura te o kakvim se to poslovima iz ormara radi, a nakon 2,5 godina preuzimanje nove vlasti.

- Ja nisam bio na tom sastanku, tako da ne mogu komentirati kosture iz ormara. No, zaključno 1. 12. su se nakupile obaveze koje su nastale prije 2022. godine, bile su transparentno komunicirane na turističkom vijeću, a prema tome je jako teško planirati iduću godinu. Gledali smo što ćemo s tim, jedino rješenje je bilo zaduženje, kreditom, no onda su to neki drugi problemi koji nastaju otplatom takvih kredita, pa smo ostavili prostora do kraja godine, apel je došao s moje strane da se napravi rebalans proračuna da iduće godine možemo ući bez tog iznosa, rekao je Filip Horvat.

Povećani troškovi za cestu Novo Selo Rok

Vijećnik Lovro Horvat (HDZ) pitao je zašto je poništen natječaj za cestu prema Novom Selu Rok, a kojoj je vrijeme za obnovu. Pitao je i kako je došlo u promjeni u procjeni troškova. Pročelnik Svetoslav

Boris Bistrović (Fokus)

Lovro Horvat (HDZ) Drakulić odgovorio je da je natječaj u tijeku, ne znamo tko će se javiti, ne možemo dati odgovor. Lovro Horvat je inzistirao da se odgovori tko je pogriješio u procjeni između 1,15 milijuna i sadašnjih 1,30 milijuna eura.

- Kao što sam i odgovorio, za proračun za 2023. procjenu su radile stručne službe za tu dionicu ceste, 2022. na jesen nismo još imali projekt do kraja ni troškovnik, kada smo napravili troškovnik, napravljena je projektantska procjena te nakon provedene nabave dobili smo iznos koji je sad aktualan i po njemu se radi javna nabava, odgovorio je pročelnik Šoltić.

Zaključimo da je usvojena točka Prijedlog odluke i izmjena i dopuna proračuna Grada Čakovca za 2023. godinu. Protiv su glasali HDZovi Sandra Oslaković i Lovro Horvat, ispred HSS-a Stjepan Kovač i Nino Vurušić, Fokusovi Darko Zver, Boris Bistrović i Asja Supančić Balog.

24. studenoga 2023.

NAVALA NA TRANSFORMATORE zbog zelene tranzicije

Znamo li što učini� u slučaju potresa? (Pixsell/Emica Elvedji)

Končar preuzeo većinski udio u Ferokotlu

CIVILNA ZAŠTITA krenula s edukacijama mještana u slučaju katastrofa

Kako to da se građani ne znaju ponašati?!

Država se tek sada probudila iz zimskog sna, pa se osim o potresima, govorilo i što učiniti u slučajevima poplava, požara, klizišta, rata i radiološke opasnosti, svim onim realnim scenarijima s kojima smo danas suočeni više nego prije Piše: Sanja Heric

Ako se u Štrigovi dogodi potres od VII° MCS ljestvice, što odgovara 6-6,5 stupnjeva po Richteru, izračunom koji je napravljen na temelju Karti potresnih područja za povratni period od 475 godina, imat ćemo ukupno 10 plitko zatrpanih osoba, 16 srednje zatrpanih osoba i 38 duboko zatrpanih osoba. Očekuje se 58 ranjenih i 9 poginulih. Procjenjuje se da će biti srušeno 26 starijih građevina te nastati ukupno 7821,28 kubnih metara građevinskog otpada. To je, naravno, scenarij s najgorim mogućim posljedicama.

S druge strane, u općini Domašinec, s prognozom broja žrtava, bit će 35 ozlijeđenih osoba, pri čemu se misli na plitko i srednje zatrpanih osoba, te čak 43 duboko zatrpanih osoba; odnosno poginulih, pri čemu bi posljedice za život i zdravlje ljudi bile katostrofalne. Ako se to dogodi na području Domašinca, u prvih 48 sati od potresa bit će potrebno 58 spasitelja. Što pak se tiče utjecaja na građevine, najveća opasnost prijeti građevinama sagrađenim do 1960. godine, odnosno objektima koji pripadaju u kategorije I. i II. gradnje.

Dodajmo i to da je kao najjači potres u regiji utvrđen potres od IX° MCS, odnosno 7-7,5 stupnjeva po Richteru, u području od granice RH prema Nagykanizsi u Mađarskoj (5. rujna 1590. godine), što je oko 50 km istočno od područja Čakovca.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Građani se ne ponašaju kako bi trebali Procjene ovih događaja predstavljene su na prvom održanom osposobljavanju građana Program edukacije građana u sustavu civilne zaštite u Štrigovi u Domu kulture proteklog utorka, 14. studenog, u organizaciji Područnog ureda civilne zaštite Varaždin, Službe civilne zaštite Čakovec, ŽC-a 112 Čakovec te uz potporu Općine Štrigove.

- S obzirom na protekla događanja, od kovida, ukrajinske krize do zagrebačkog i sisačkog potresa, zaključno s ovim olujama, naš ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade donio je odluku da se prvi put u Republici Hrvatskoj započinje s edukacijom građana i danas smo prvi put na terenu, napomenuo je u svom uvodnom izlaganju Zoran Happ, voditelj Službe za prevenciju i pripravnost Područnog ureda civilne zaštite Varaždin.

- U proteklih 10-ak godina došli smo do toga da se naši građani ne ponašaju u skladu s očekivanim. Primjerice, događa se sljedeće. Kada na neke nesreće izlaze vatrogasci ili HGSS, Hrvatski crveni križ i komunalne službe, a naši građani često budu na prozoru ili ogradi svoje kuće, gledaju što se to događa i još prstom pokazuju što bi trebali učiniti, rekao je na to Happ i dodao bi građani aktivno morali sudjelovati u zaštiti i spašavanjima.

Sada, kako se čini, konačno je državi “došlo iz riti v glavu”, kako bi se re-

klo po naški. Ako se samo osvrnemo unazad, zadnje takve edukacije održane su po školama 80-ih godina prošlog stoljeća pa kako i onda očekivati da se građani ponašaju u skladu s očekivanjima?!

Kada je Vladimir Putin u ožujku 2022. zaprijetio indirektno nuklearnim ratom, i mi sami krenuli smo istraživati što je s našim atomskim skloništima i imamo li se gdje sakriti u slučaju da dođe do nuklearnog rata. Ispalo je da je naša država, kao i njezine službe civilne zaštite, o tome u potpunosti prestala razmišljati. A kamoli da podučava građanstvo što učiniti u takvim i svim sličnim mogućim katastrofama.

Svaki građanin treba se znati sam zaštititi

Osim o potresima, govorilo se i što učiniti u slučajevima poplava, požara, klizišta, rata i radiološke opasnosti, odnosno svim onim realnim scenarijima s kojima smo danas suočeni više nego prije. Posebice ako se osvrnemo na klimatske promjene kojima svjedočimo iz dana u dan, kao i razbuktalom ratu između Izraela i Palestine te onog bliže nama Ukrajine i Rusije.

Dodajmo k tome da u našoj blizini, ako gledamo potencijalne opasnosti, postoje dvije nuklearne elektrane. Jedna od njih je u Hrvatskoj NE Krško na udaljenosti od 25 km od Zagreba, a druga u Mađarskoj imena Paks, koja je smještena na Dunavu, oko

75 kilometara od sjeverne hrvatske granice.

- Svaki građanin bi trebao znati gdje živi, upoznati se sa svim opasnostima u svome okruženju i znati što ga ugrožava, na koji se način zaštititi i kako se spasiti. Obveza svakog građanina je da se bavi osobnom i uzajamnom pomoći. Svatko od nas mora znati pružiti pomoć samom sebi, a kad pomogne sebi i ukućanima, tada ide pomoći i susjedu, naglasio je Happ tom prilikom na predavanju u Štrigovi, koje je pohodilo tek osam tamošnjih mještana.

Ferokotao d.o.o. iz Donjeg Kraljevca promijenio je vlasničku strukturu. Naime, društvo Končar – Distributivni i specijalni transformatori d.d. za proizvodnju (skraćeno Končar D&ST) koji je do sada držao 16 posto vlasničkog udjela, sada je postao većinski vlasnik s 51 posto.

Do povećanja vlasničkog udjela došlo je prošli tjedan kad su potpisali kupoprodajni ugovor. Prema službenom obrazloženju Uprave Končara objavljenom na Zagrebačkoj burzi, do svega je došlo zbog povećanih aktivnosti oko zelene tranzicije koja je u zemljama Europske unije u punom zamahu. To je prouzročilo veliku potražnju za transformatorima, a jedna od ključnih komponenti za proizvodnju transformatora su transformatorski kotlovi. Stjecanjem većinskog udjela u društvu Ferokotao d.o.o. osigurana je pouzdana dobava transformatorskih

kotlova čime je dodatno osnažena konkurentska prednost društva Končar D&ST na tržištu.

Ferokotao d.o.o. jedan je od najvećih proizvođača kotlova za distributivne, energetske i specijalne transformatore u regiji, sa sjedištem u Donjem Kraljevcu te dugogodišnji važan dobavljač Končar D&ST-a.

Ferokotao i Končar imaju dugu povijest još od 1981. kad je to poduzeće radilo kao Transformatori OOUR Transformatorski kotlovi, došlo je do odvajanja ’89 te opet spajanja s Končarom 1991. kad su promijenili ime u Končar Feromont, no ta je �irma likvidirana u stečaju 1995. pa je pod imenom Ferokotao 1996. godine osnovano novo poduzeće. Ferokotao se u međuvremenu orijentirao prema izvozu i razvoju te proširio i modernizirao proizvodne kapacitete. (tn)

Obiteljski plan za slučaj katastrofe

Korisno je i izraditi vlastiti, obiteljski plan za slučaj katastrofe. Najprije porazgovarajte s ukućanima i dogovorite se kako ćete i preko koga ćete doći u kontakt jedan s drugim, kamo ćete ići i što ćete učiniti u slučaju katastrofe. Kako biste kvalitetno izradili obiteljski plan za slučaj katastrofe, prethodno se informirajte kod svojih poslodavaca, u školi te kod ostalih institucija koje pohađaju vaša djeca, kako je te na koji je način organizirana evakuacija u slučaju katastrofe.

Mjesto okupljanja mora biti dobro poznato svim članovima obitelji, ne smije biti ni preblizu ni predaleko od vaše kuće.

- Imamo dobro uvježbane snage civilne zaštite i oni znaju što treba učiniti.

Ali nas, građane, nitko ne vježba! To vam je za uzbunu, zaključio je Happ.

Ferokotao Donji Kraljevec

OTVARA se 300-njak novih radnih mjesta

Donjodubravska tvrtka Bali seli u Prelog Tvrtka Bali počela je graditi svoj novi proizvodni pogon u preloškoj Gospodarskoj zoni Sjever. Drugim riječima, proizvodnju seli iz D. Dubrave. Prema riječima Dragana Balija, novi pogon koji bi trebao biti gotov sredinom iduće godine, zaposlit će 300-tinjak ljudi. U Dubravi će ostati tek mali dio poduzeća.

Riječ je o modnoj tvrtki za proizvodnju odjeće osnovanoj 2001. godine kao malo obiteljsko poduzeće. S

godinama marljivog, predanog i napornog rada rasla je i razvijala svoju ponudu proizvoda, prateći pritom posljednje standarde kao i modernizaciju proizvodnih procesa, opreme i postrojenja. Danas zapošljava preko 100 djelatnika s tendencijom kontinuiranog rasta kako u broju zaposlenih tako i širenjem proizvodnih kapaciteta te povećanjem prihoda od prodaje što automatski rezultira povećanjem dohotka za sve zaposlenike. (vv)

4

Aktualno

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Prije deset godina ideja o uvozu radne snage s istoka činila se nevjerojatnom.

Ta politika zapošljavanja, umjesto da prati ekonomske smjernice, čini se da je više povezana sa socijalnim aspektima. Postavlja se pitanje tko može pro�itirati iz takvog pristupa, s obzirom na to da smo izgubili sposobne radnike, stvarajući istovremeno nove socijalne izazove.

Odgovornost leži ne samo na državi već i na poslodavcima, koji nisu uvijek spremni adekvatno platiti radnike.

Ironično je da strani radnici, uz potrebu za osiguranim smještajem, često koštaju više od domaćih radnika. Također, dovodimo stranu radnu snagu koja ne poznaje naš jezik, često s manjkom vještina, dok istovremeno imamo domaće radnike koji su cijenjeni i traženi izvan granica zemlje. To je, prema Antunu Marodiju, tragedija koju je istaknuo na nedavnoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-a Županijske komore Čakovec.

Od 2019. preko 13 tisuća izdanih dozvola za rad

Sjednica je bila posvećena upravo pitanju strane radne snage u Međimurskoj županiji. Predsjednik Gospodarskog vijeća HGK-a Mladen Križaić naglasio je važnost pronalaženja odgovora na pitanja o dostupnosti radne snage na tržištu rada, mjerama aktivne politike zapošljavanja te situaciji s uvozom radne snage. Brojke koje su predočene, preko 13.000 dozvola za boravak i rad stranih radnika od 2019. godine, ukazuju na potrebu ozbiljnog suočavanja s tim izazovom. S obzirom na porast broja dozvola u prva

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dva mjeseca tekuće godine, problem je sveprisutan.

24. studenoga 2023.

RAPIDNO UVOZIMO RADNU SNAGU jer nam treba, no raz

Bojan Mlinarić, voditelj ključnih kupaca iz ADVIRA-e Pribislavec, lokalne agencije ovlaštene za posredovanje prilikom zapošljavanja stranih radnika, istaknuo je kako u Međimurju prevladavaju Nepalci, Filipinci i Indijci kao i u ostatku Republike Hrvatske.

Do 10. studenog ove godine izdano je ukupno 717 dozvola za boravak i rad stranih državljana (trećih zemalja, dakle van Schengena), a dok je primjerice 2022. godine izdano 4877 dozvola

Strani radnici uglavnom završavaju u metalskoj i građevinskoj industriji Međimurja, dok se Varaždinci više fokusiraju na tekstilnu industriju. Mlinarić je naglasio da, iako agencija ili poslodavac ponekad pokrivaju troškove smještaja, nekretnina ima dovoljno pa je taj aspekt rijetko problematičan. Što se tiče zapošljavanja stranih radnika, primjećuje se porast tzv. hibridnog modela, gdje strani radnici prvo dolaze na privremeni najam, a potom im se nudi stalno zaposlenje ako se pokažu uspješnima.

Unatoč izazovima, strani radnici često su voljni raditi prekovremeno, no isto tako postoje razlike među njima.

Neki su visoko obrazovani, s iskustvom rada u inozemstvu, dok se s druge strane suočavamo s novim problemom - bijegom stranih radnika iz Hrvatske nakon ulaska u Schengen. Taj problem, bez

TEMA BROJA

Nismo mi za stranc Iako je teško govoriti o točnim procjenama, prema tržišnim kretanjima predviđa se da ćemo morati uvesti još oko 400.000 stranih radnika u narednom razdoblju, rekao nam je naš sugovornik Bojan Mlinarić graničnih kontrola, postaje izazovniji, a Mlinarić apelira na institucije da ozbiljno pristupe rješavanju problema stranih radnika u zemlji.

Hrvatska bi trebala uvesti još 400 tisuća radnika

Bojan Mlinarić godinama pra� trendove uvoza radne snage iz zemalja trećeg svijeta

O tome koliko je zapravo stranih radnika u Hrvatskoj, a time i u Međimurskoj županiji, teško da se točna brojka može saznati. Kako ističe Mlinarić, taj podatak ne postoji jer broj izdanih dozvola boravka i rada nije mjerodavan - nekim strancima dosad je izdano više od jedne dozvole.

No, ono što jesmo saznali od PU međimurske je da je do 10. studenog ove godine izdano ukupno 717 dozvola za boravak i rad stranih državljana (trećih zemalja, dakle van Schengena), a dok je primje-

rice 2022. godine izdano 4877 dozvola. Iako je teško govoriti o točnim procjenama, prema tržišnim kretanjima predviđa se da ćemo morati uvesti još oko 400.000 stranih radnika u narednom razdoblju.

Takve brojke na prvu su možda i šokantne, a pogotovo ako se stavi u omjer domaće stanovništvo kojeg je sve manje. Osim što nas se rađa manje, radno sposobno stanovništvo zbog potrebe za boljim uvjetima sklono je napuštati Hrvatsku i raditi u drugim državama, a pogotovo od ulaska u Europsku uniju.

Tako su nam stranci ne samo potrebni, nego nužni kako bi se gospodarstvo uopće održalo.

No, jesmo li spremni za njihov dolazak? I dok nam više nije strano viđati ih na ulici, s druge strane često

nam promakne kako oni zapravo žive. Takozvani “�ilipinski geto” koji je danas prenamijenjen u hostel na rubnom kraju Čakovca prema Nedelišću, samo je jedan od primjera njihove realnosti.

Ljudske sudbine su svakakve, a osim što često obavljaju one “prljave” poslove koje nitko previše ne želi raditi, smješteni su u kontejnere u kojima su izloženi lošim higijenskim uvjetima. I tu dolazi do stvarnog problema jer su upravo uvjeti života i higijena prvi korak do mogućnosti stvaranja raznih zaraza.

Mladi Nepalac u Međimurju preminuo od tuberkuloze

Nedavno je tako mrtav u kući pronađen mladi Nepalac za kojeg se ustanovilo da je preminuo od tuberkuloze. Da,

ona bolest za koju je više i rijetko tko čuo, a nekada je na našim prostorima bila široko rasprostranjena i često ishodila upravo smrtnim slučajevima. Od doktora opće medicine doznajemo kako je upravo u tom razdoblju bilo više radnika koji su došli na testiranje za tuberkulozu, no srećom nitko nije bio zaražen.

Tuberkuloza je zarazna bolest te iako je i dalje prisutna u našem društvu, to jest nikada nije do kraja iskorijenjena, sada se postavlja pitanje hoće li se zbog svega ponovno učestalo pojavljivati.

O tome što stoji iza te zarazne bolesti, razgovarali smo i s prim. Marinom Payerl–Pal, dr. med., koja je istaknula kako je tuberkuloza zarazna bolest uzrokovana mikroorganizmima iz kompleksa Mycobacterium tuberculosis.

24. studenoga 2023.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

zmišljamo li o tome kako se prema njima odnosimo?

Marina Payerl-Pal, dr. med., is�če kako je potrebno provodi� sve potrebne preven�vne mjere, ali i provodi� nadzor i ciljane liječničke pretrage

i spremni ce!

Na području naše županije od strane radne snage najviše je Nepalaca koji su spremno u centru grada pozirali ispred našeg objek�va

Prema nekim izvorima, tuberkuloza se smatra prvom poznatom bolešću čovjeka, starom barem 9000 godina.

- U 18. stoljeću trećina ukupne smrtnosti otpadala je na tuberkulozu, dok je u 19. stoljeću tuberkuloza bila uzrok smrti u četvrtine umrlih. Zbog upadljiva bljedila lica tuberkuloznih bolesnika i visoke stope smrtnosti tuberkuloza je nazvana i bijelom kugom, istaknula je na početku dr. Payerl-Pal. Ključni pomak u borbi protiv tuberkuloze bilo je otkriće uzročnika tuberkuloze, kada je 24. ožujka 1882. njemački liječnik Robert Koch predstavio svoje otkriće Društvu �iziologa u Berlinu.

Stotinu godina poslije taj je dan proglašen Svjetskim danom tuberkuloze, a Robert Koch je 1905. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu.

Napredak u dijagnostici vezanoj za tuberkulozu započeo je otkrićem tuberkulinskog testa (PPD), zatim

otkrićem cjepiva protiv tuberkuloze 1921. godine nazvanog cjepivo BCG po Alberteu Calmetteu i Jean-Marie Camille Guerin, koji su ga napravili.

Pravu prekretnicu u borbi protiv tuberkuloze označilo je otkriće prvog antituberkulotika streptomicina, za što je Selman Waksman 1952. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Nakon toga otkrivaju se i drugi antituberkulotici koji se i danas primjenjuju u liječenju tuberkuloze.

- U drugoj polovini 20. stoljeća, nakon otkrića antituberkulotika, tuberkuloza se smatrala pobijeđenom bolešću. Međutim, i dandanas tuberkuloza je značajan javnozdravstveni problem, globalno proširena bolest.

Razlozi tome su brojni, kompleksna imunologija i patogeneza tuberkuloze, razvoj otpornosti na antituberkulotike, koegzistencija s drugim bolestima koje smanjuju stanični imunitet, nepostojanje potpuno učinkovitog cjepiva,

kraćeg i jednostavnijeg liječenja i zbog osobina samog uzročnika koje mu omogućuju veliku otpornost i dugotrajno preživljavanje, nastavlja naša sugovornica.

Kako ističe, u Hrvatskoj postoji nacionalni program suzbijanja i sprečavanja tuberkuloze te sustav pojačanog praćenja čiji se podaci prikupljaju u Nacionalnom registru za tuberkulozu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. U 2017. godini stopa incidencije tuberkuloze po prvi puta pada ispod 10/100.000 stanovnika, što Hrvatsku svrstava u zemlje s niskom incidencijom tuberkuloze.

Radi usporedbe i boljeg razumijevanja kretanja tuberkuloze, u Hrvatskoj je sredinom prošlog stoljeća zabilježena stopa od 450 novooboljelih na 100.000 stanovnika. Nakon toga broj oboljelih se polako smanjivao sve do 1991. godine kada počinje stagnirati zbog ratnih zbivanja. Po završetku rata

broj oboljelih od tuberkuloze ponovno kontinuirano pada. U 2022. godini iznosi 5,6/100.000, što je više u odnosu na vrijednosti zabilježene u pandemijskim godinama (4,9/100.000 2020.; 4,5/ 100.000 u 2021. godini), ali i dalje je ispod 10 na 100.000 stanovnika.

Uočava se razlika u stopama incidencije po županijama. Veće stope uočavaju se u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok su niže u priobalnoj.

Lani petero oboljelih u Međimurju

- U 2022. godini u Međimurskoj županiji tuberkuloza je dijagnosticirana kod petero osoba, što je niže u odnosu na prethodnu godinu 2021., kada je evidentirano 10 novooboljelih s dokazanom tuberkulozom.

Najniže stope oboljelih bilježe se u najmlađim dobnim skupinama, a tuberkuloza dominira među starijim dobnim skupinama, kod kojih, najvjerojatnije, dolazi do endogene

reaktivacije infekcije stečene tijekom života.

Najčešći oblik tuberkuloze je plućni oblik, ali otkrivaju se i druga sijela, kao što su pleuralna tuberkuloza, limfoglandularna, urinarna, osteoartikularna i tuberkuloza središnjeg živčanog sustava.

- Put prijenosa infekcije je zrakom, odnosno česticama, odnosno kapljične jezgre koje se šire aerosolom prilikom kašljanja, kihanja, govora, pjevanja. Uspješno širenje i lebdenje patogena zahtijeva malu kapljičnu jezgru, koja može provesti u zraku i do nekoliko sati. Stoga je provjetravanje prostora vrlo učinkovita mjera prekida prijenosa bacila, a Sunčeve UV zrake vrlo e�ikasne u uništavanju uzročnika tuberkuloze.

Poteškoće u učinkovitom liječenju tuberkuloze može predstavljati rezistentna tuberkuloza, odnosno M. tuberculosis otporna na jedan, dva, više ili sve antituberkulotike.

U Hrvatskoj je i u prošloj godini nastavljen trend malog broja bolesnika s rezistentnom tuberkulozom, tako da je od 182 bakteriološki potvrđena bolesnika samo sedmero imalo infekciju uzrokovanu rezistentnim sojem, od kojih je samo jedan imao soj rezistentan na tri antituberkulotika, a ostalih šestero na po jedan antituberkulotik.

To govori u prilog kvalitetnog liječenja koje se provodi prema stručnim pravilima, ali i discipliniranosti pacijenata u uzimanju propisanih lijekova, kao i o e�ikasnom nadzoru nad oboljelima od tuberkuloze i njihovim kontaktima.

Mikrobiološka dijagnostika iznimno je važna u cjelokupnom postupku obrade bolesnika kod kojeg se sumnja na tuberkulozu jer je cilj liječiti mikrobiološki dokazanu tuberkulozu.

- U današnje vrijeme otvorenih granica, velikih migracija, ulazaka velikog

broja ljudi iz različitih zemalja za potrebe rada u različitim sektorima našeg društva, a koji najčešće dolaze iz slabije razvijenih zemalja s visokom pojavnošću tuberkuloze, potrebno je provoditi sve potrebne preventivne mjere, ali i provoditi nadzor i ciljane liječničke pretrage. Kontinuiran i sustavan rad različitih pro�ila medicinskih stručnjaka i ostalih dionika u našem društvu uspjeli su značajno sniziti obolijevanje od tuberkuloze, njezino širenje i smrtnost u dugom vremenskom periodu, zaključila je prim.

Marina Payerl-Pal, dr. med.

Ljudske sudbine su svakakve, a osim što često obavljaju one “prljave” poslove koje nitko previše ne želi raditi, smješteni su u kontejnere u kojima su izloženi lošim higijenskim uvjetima

Na upit postoje li još kakve zarazne bolesti, a koje bi zbog velikog broja stranih radnika mogle stići u naše krajeve, epidemiologinja Višnja Smilović istaknula je kako do sada takvi slučajevi u Međimurju srećom nisu zabilježeni. No, to ne znači da se potencijalno ne mogu pojaviti. Iako strani radnici imaju sva zdravstvena prava kao i mi, nije do kraja regulirano koje sve mjere zdravstvene zaštite moraju proći. Tko je za to odgovoran, država, ili opet sve pada na teret poslodavaca koji žele zaštiti svoje radnike? Dok ima poslodavaca koji su svjesni značaja stranih radnika te im žele pružati sve uvjete za život i rad u novoj okolini, nažalost s druge strane postoje oni koji ih dehumaniziraju, a time se povlači čitav niz problema koje ćemo, a već smo i trebali, početi rješavati.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 19. studenoga KRK trgovine (Metss) • Belica, Dr. Lj. Gaja 23 • Celine, Ryderova 31 • Čakovec, Mihovljanska 46 B • Čakovec, S. Radića 22 • Čakovec, T. Goričanca 6 • Čakovec, V. Morandinija 21 • Čakovec, Vukovarska 1 • Črečan 42 • D. Vidovec, R. Končara 9 • Draškovec, Draškovićeva 13 • Držimurec 98 • Frkanovec 84 • Gardinovec, Glavna 262 • Goričan, Makovica 6 • Ivanovec, J. Broza 85 • Kotoriba, K. Tomislava 98 • Krištanovec 122 • Lopatinec, I.G. Kovačića 17 • M. Subotica, Glavna 19 • Macinec, Glavna 61 • Mačkovec, J.B. Jelačića 114 • Nedelišće, M. Tita 62 • Nedelišće, M. Viljevca 2 • Orehovica, N. Tesle 23 • Palinovec 183 a • Palovec, Glavna 43 • Podturen, I. Grčića 6 • Prelog, Jug 1 • Pribislavec, B. Radića 54

• Pušćine, N. Tesle 1 a • Savska Ves, J. Bajkovca 2 • Slakovec 61 • Strahoninec, M. Gupca 1 • Sveti Križ, A. Šenoe 42 • Šenkovec, Pavlinska 5 • Trnovec 11 • Turčišće 21 • Vratišinec, Brodec 49 • Zebanec Selo 11

Ostale trgovine • KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h) • KONZUM, Kotoriba (7-13 h) • LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h) • LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h) • LUMINI, Varaždin (9-21 h) • PEK-TONI, Čakovec (7-13 h) • Pekara CRO-PEK Buzovec (5:30-20:30 h) • PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h) • Stop Shop Čakovec (8-20 h) • Supernova Varaždin (9-14 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Darko Radanović, Mladen Križaić, Davor Filipović i Ljubomir Kolarek na lanjskom susretu na kojem se sve vrtjelo oko energetske krize

U SUSRET Gospodarskom forumu u Prelogu

Dominirat će teme o stvaranju potrebnih profila radnika Preložanima će se ove godine sa svojim gospodarstvenicima pridružiti i općine Donja Dubrava, Goričan, Mala Subotica i Podturen Piše: Vlasta Vugrinec

Grad Prelog i ove godine organizira tradicionalni susret gospodarstvenika sa svog područja Gospodarski forum grada Preloga 2023. I ove godine priprema se bogat program kojem će se ove godine sa svojim gospodarstvenicima pridružiti i općine Donja Dubrava, Goričan, Mala Subotica i Podturen.

Pozivi za sudjelovanje odaslani su i u susjednu Varaždinsku županiju. Susret gospodarstvenika održava se u Hotelu Panorama – DG Sport u Prelogu i to u petak, 24. studenoga.

Kako doći do kvalitetne radne snage?

U prvom dijelu foruma održat će se i nekoliko zanimljivih radionica, odnosno predavanja. Tako će edukaciju o načinima zaštite od računalnih prijevara u �inancijskom poslovanju trgovačkih društava i ustanova provesti tvrtka Novum Cognitionis d.o.o. Predstavnici

HAMAG-BICRO-a govorit će o �inancijskim perspektivama te potporama malom i srednjem poduzetništvu kako u idućoj godini, tako i u narednom razdoblju. Zanimljivu temu odabrao je i Hrvatski zavod za zapošljavanje koji će pak održati predavanje o mjerama aktivne politike zapošljavanja. Točnije, kako doći do kvalitetne radne snage. Jedna je to od vrlo važnih tema baš za ovaj bazen oko Preloga, Donjeg Kraljevca i Kotoribe.

- Već dvije-tri godine osjeća se manjak radne snage i predstavnici Zavoda govorit će o mjerama kojma bi se stimulirala prekvali�ikacija, doškolovanje i slično, naglasio je Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik.

Jedan je i to od razloga, dodao je, zbog kojeg je Grad Prelog otvorio svoje Pučko otvoreno učilište koje je u punom zamahu.

Službeno otvorenje Gospodarskog foruma je u 15 sati.

Uz gospodarstvenike, očekuju se predstavnici Međimurske županije, Obrtničke i Gospo-

darske komore te predstavnici Vlade Republike Hrvatske. Pozivnice su poslane i u Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova i u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

- I oni će u svojim izlaganjima predstaviti gospodarsku perspektivu, odnosno gospodarske mjere koje će Vlada RH poduzimati u 2024. godini, dodao je Kolarek.

Lani je Gospodarski forum otvorio ministar Davor Filipović pa se može očekivati da će on to učiniti i ove godine jer je riječ o njegovu resoru.

No, o tom potom.

profesionalna orijentacija nije odvela prema poslu na kojem se možemo koristiti tom privilegijom.

Topla zima sigurno nije draga energetskim poduzećima jer im smanjuje prihode.

Nije draga ni ministru �inancija, zbog PDV-a na računima, koji se za blagih zima oskudno slijeva u državni proračun.

U predizbornoj godini vladajući zasigurno ne bi imali ništa protiv oštrije zime koja bi s PDV-om, kao dobro-

došlim padalinama, napunila proračun.

Sve je politika, čak i oštra ili blaga zima, jer PDV je na svemu i na lopatama za snijeg, ako padne. U tom slučaju ćemo ih iznova morati kupovati. A kako smo izašli iz forme, mnogi će i potrgati štil pa budu morali po novu lopatu. Djeci će trebati saonice za igru, toplije čizme, jakne, šalovi i kape, a ministar �inancija trljat će ruke, ali ne od hladnoće.

Opušteno druženje u “trećem poluvremenu”

Nakon završne svečanosti, slijedi i tradicionalno druženje svih poduzetnika te općina koje sudjeluju u organizaciji ovogodišnjeg Gospodarskog foruma. Kako je dalje dodao gradonačelnik Kolarek, njemu kao gradonačelniku i svima koji rade za dobrobit grada najvažnije je da gospodarstvenici poslije

svega ostanu na druženju i neformalnom razgovoru.

- U toj opuštenoj atmosferi, reći ću u trećem poluvremenu, puno se toga izdogovara, iskristalizira, a čuju se i osobne stvari s institucijama koje će tamo biti nazočne te da se pokušaju riješiti problemi koji su tekući u gospodarstvu, naglasio je Kolarek. Osim toga, to je i prilika da se gospodarstvenici malo opuste: jer to je njihov praznik i jedna zahvala Grada Preloga njima za sve ono što čine za razvoj grada, stanovnike Preloga i šire.

Naime, gospodarstvo Preloga u svoje dvije zone ima preko 4000 zaposlenih na 7500 stanovnika. Nije nezanemariv ni podatak da preloško gospodarstvo u ukupnom hrvatskom izvozu sudjeluje s 2,6 %. Organizatori su se pobrinuli i za dobru atmosferu koju bi trebali pojačati i popularni Taubeki.

Naime, partneri su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska zajednica inovatora, HAMAG-BICRO, HBOR i Hrvatska poštanska banka.

Znate li gdje vam je lopata za snijeg?

D

obra strana klimatskih promjena je da smo već nekoliko zima zaboravili kako izgledaju lopate za snijeg i čišćenje dvorišta kako bismo stvorili prolaze za kretanje. Zimske službe bile su samo na papiru jer zimskih uvjeta nije ni bilo.

Hvala Bogu na blagoj zimi u plinskoj krizi, ipak su računi bili podnošljivi. No, meteorolozi nam najavljuju dolazak hladnijeg vremena.

I to niskih temperatura od

kojih smo se, sada već razmaženi toplim zimama, odvikli.

Najbolja zima je ona kad se autom na posao vozite po crnom kolniku. Nikome nije do snježnog ugođaja, ako mu je prva pomisao nakon buđenja strugalica za odleđivanje vjetrobranskih stakala i ranije ustajanje zbog odleđivanja auta zbog sporije vožnje do posla. Snježni ugođaj je lijepo gledati samo u svevremenskom �ilmu Sam u kući, za koji nikad nismo prestari i

čija repriza nam nikada ne dosadi.

Ipak svake godine čeznem za bijelim Božićem, a pod uvjetom da se snijeg povuče s prometnica nakon Štefanja kad se vraćamo na posao. Pod uvjetom da ste sretnik koji može spojiti blagdane od Badnjaka do Sveta tri kralja.

Jasno je kao bijeli dan, da smo mi koji to ne možemo, drugima zavidni. Ali što je, tu je. Tko nam je kriv što nas

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

15. srpnja 2022.

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 9

Život u Međimurju 7

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

HRIPAVAC ili magareći kašalj zabilježen je i u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

Imamo dvije osobe s magarećim kašljem A

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen po-

stupak primanja Hrvatske Medijski u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti ratovi protiv službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će Europe

- S obzirom na visoku zaraznost, brzo i lako širenje uzročnika hripavca, realno je očekivati pojavu novih slučajeva u narednom razdoblju, kaže Višnja Smilović Piše: Vlasta Vugrinec Foto Zlatko Vrzan

Procijepljenost djece je među najboljima u Hrvatskoj

prestati muke konverzije, ko je suditi po kridok političari tvrde da je tičarima Europske to još jedan povijesni dan unije, ona će se za za Hrvatsku.godina Kako god bilo, dvadesetak – rasto je Polazi za Hrvatsku uspjeh pasti. se od teze da obzirompogled na svenanedaće jesblokovski svijet posljednjih zastario i da godina. više ne odgo- stolom Europske unije danas Kuna će seNedavno ipak naći vara stvarnosti. je i je prestižno, što god netko na kovanicama eura,poliviše rekao i tvrdio da je Europa njemački list koji prati kao trendove spomen, Der takoSpiegel da ne- slaba. Drugo je pitanje tko tičke će biti posve zaboravljena. napisao u naslovu: Zapad želi slabu Europu i zašto.

Poneštovremena se ipak svaki možeje pradavna jeOd u padu – vjeruje Zapad.“ početka demokratskih iz anketa. plemena Ljudi iz Valja se zapitati zbog čega se mladić hrvatskih promjena u Hrvatskoj do razabrati kontinenata najradije takvi naslovi baš svih morao uhvatiti kunu, time danas, kunapojavljuju je od gotovo dalje živjelidau je SAD-u i uneželjene današnje vrijeme.

Nemasu bijei dokazivao sposovalute kojoj to nešto govori.da sumnje da je to posljedica ban zapa ženidbu, točnije suprostavljali i političke Europi je Rusija, prema rata u Ukrajini i nesigurje sposoban donijeti sreću primisli postala cijenjeni Iznimka anketi, oni bi najradije nosti koju on sobom donosi. svojoj izabranici. Stariži-su novac. u – Kini, ne znamo je Prije Sad ratakad u Ukrajini nekad, pa čak i u novije odlaziEuropa u zaslu- vjeli lidoba, to realno.

Zanimljivo je da ježenu smatrana najpogodnijim uzgajali kune za lov mirovinu, mnogi će s Kineza, Rusa, Aramjestom za život, govorilo većina emocijama pomalo žaliti za na kuniće i zečeve. se o europskom stilu života pa te trećina Amerikanaca Simbolična tajna kune njom, s odlaskom kune gukoji je mnogo lagodniji nego smatra da će se Europska je staro vjerovanje alkemibi se i jedan dio državnog američki. Rat u Ukrajini do- unija za dvadesetak godina čara da ona uhvatiti suvereniteta.

Tomože su današnje nio je pak novu blokovsku – raspasti. zeca, odnosno kunića.

Kuna Hrvatska i kuna povepodjelu svijeta na Zapad i ankete u svjetskim medii kunić nisu slučajno u ojezani su stoljećima.

Ta dugojima koje mnogo govore Istok. U takvoj blokovskoj zičnoj vezi.

Latinski trajnaEuropska veza zapravo vremenu.

Eto,naziv što podjeli unija,mnogo koja sadašnjem zecarat je ilapis, u davno o namaSAD-a samima. loša politika. jegovori pod zaštitom trgo-U jezadonio vrijeme to se nekako povesrednjem vijeku ubirao anketiranih vjeruje vala s Kinom i Rusijom (su-se Većina zivalo s kamenom mudrosti porez kunovina, a mnogo da će u ratu u Ukrajini protnim blokom), postala bi se Rusija pa na te-u i alkemijom pretvorbe prije, davanja gospodarima navodno neodrživa.

Možda pobijediti tog vjerovanja neki srednjem vijeku. nešto govori i podatak i kraljevstvima mogladasususe melju krojačijeunaprijed takva inicira- politički Do danas ostao poplatitiistraživanja i kuninim krznom. mišljenja o sudbini na doNo Gallupa.

Istina jeuopće ipak kroje znat lapis lazuli, cijenjeni zašto je kuna Europe.

Zaboravlja se dasedadrugačija.

Europi sigurno dopostala novac ili sinonim za dragi kamen iz kojeg Rusija ima ekonomsku nije stalokao do platežno blokovskesredpo- nas bivala azurna plava boja u novac samovijeku. malo veću od djele ili tri snagu srednjem stvosvijeta i to bašnau dva Hrvatskoj?

Italije, koja je naje tridesetom bloka, naprosto joj to nije u Zbog toga naša kuna Pravi razlog se ne krije mjestu po bruto domaćem interesu ponajprije zbog vlanovčasamo u ljepoti i kvaliteti sve samo ne obična po stanovniku, stite povijesti. Europljani su proizvodu krzna, već u nečem dru- nica. U njoj je skupljeno dvipreživjeli dva teška rata i ne- a Rusija tek na 57. mjestu. gom. Za stare Hrvate je je tisuće godina povijesti. koliko manjih u dvadesetom Hoće li Rusija zaratiti proIpak, za svaki slučaj, našla kuna bila – srećonoša. stoljeću i nešto naučili, a to tiv cijele Europe? Neće, ne se kaokrajnji pradavni srećonoša Kuna zapravo i nije je domet stvaje poštovanje i međusobno može, i na kovanicama eura.

Tko bila običnidržava srećonoša, već ranje problema i to je sve. uvažavanje i naroda. kaže da Hrvati ne vole pomagijski, bila je drevna maRazlike koje postoje među Najvažnije je ipak mišljenje vijest i magiju? gijska tehnološka tajna.

U državama zbog stupnja ra- samih Europljana, prema zvijenosti i različitih kultur- anketama, većina anketinih obrazaca savladane su ranih u zemljama Europske demokratskim sredstvima unije nasuprot tome, smatra i jednoglasnošću o najvaž- da se Europska unija – neće nijim pitanjima. Sjediti za raspasti.

Nakon epidemije ospica, stigao nam je i hripavac, viDjeca se u Hrvatskoj obsokozarazna bolest koja se vezno cijepe protiv tuberširi našom zemljom. I to ne kuloze, difterije, tetanusa, zato što je netko unio bolest iz hripavca, hepatitisa B, poneke od nerazvijenijih zemalja liomijelitisa, protiv teških svijeta, već stoga što se pojeoblika– portret bolesti prijateljice koje uzrokuje Slikarica Elena Zadravec uz svoje radove u ateljeu Nere dini današnji roditelji ili interHaemophilus in�luenzae, net-mame svim silama opiru ELENA ZADRAVEC iz Selnice, slikarica koja oduševljava od malih nogu ospica, rubeole, zaušnjaka i cijepljenju svojih beba. S jedne pneumokokne bolesti. strane, prihvaćaju sva čuda Cijepljenjem se sprečamodernoga doba od oblačevaju teški oblici bolesti koji nja, stila života i tehnologije, mogu izazvati trajnu invaliddok s druge strane sumnjaju nost pa čak i smrt. Njime su uPuno medicinuje i njene dosege.

Nelakše iskomunicirati poruku ako ljudi vide ljudski lik, portret.

Lakšei velike se povezuiskorijenjene boginje, cijepljenje se uglavnom pravda dok su neke druge bolesti ju s djelom.

Dakako, može se povezati i s apstrakcijom, ali nije to to.

Portreti su više “farmaceutskom urotom” i eliminirane iz većeg dijela prisniji, rekla nam je slikarica Elena Zadravec sličnim frazama. Istina, nije da svijeta. Cjepiva protiv hritoga nema, ali pojedine dosege seZato danas je on zaslužan za sve to, rekla je rekla, jako dobro snašla pavca neštokoja treće. se upotrenisam ni Piše: Sanja Heric ipak treba i koristi cijepljenja bljavaju u Hrvatskoj sadrže nam je sa smiješkom na licu odmah na početku. Kao grad upisala na fakultet. Ove godine priznati i shvaćati ozbiljno. nestaničnu (acelularnu) kommlada slikarica i dodala da prepun je različitih mogućnoPrijelica svega to se odnosi na bilo je jasno da želim ići na Črna Mlaka u Selnici ponentu protiv hripavca kosu roditelji presretni jer se sti za mladu osobu, posebno cijepljenje male djece koja su animaciju i uspjela sam u tome, krije 20-godišnju Elenu jom je smanjena vjerojatnost posebnoZadravec, prijemljivakći zaDražena zaraze i nastavila baviti onim što je kreativnu osobu, te bi se tamo dodala nam je u razgovoru reakcija u odnosu i jednog dana voljela preseliti. neželjenih poput ospica, dječ-za najviše zanima. slikarica Elena.

Nene,hripavca, s iznimnim talentom na cjelostanično Tako je nakon osnovne Bilo mi je lakše nego što jeumjetnost. paralize. Da je tome tako, U slobodno (celularno) vrijeme voli Nevjerojatan dar za Višnja Smilović, dr. med., spec. epidemiologinja i voditeljica Djelatcjepivo koje se upotrebljavalo sam mislila da bude.

Moj najškole u Selnici upisala Školu svjedoče generacije koje su nos� epidemiologije ZJZ-a MŽ čitati knjige različitih žanrova, crtanje pokazala je već tijekom primijenjene umjetnosti i di- bolji prijatelj je isto otišao u ranije. sepohađanja cijepile i vrtića, nisu "podurale” a posebno obožava klasike na a u tom su ju dr. med., spec. epidemiolodobiva zaštitupa odsmo majke.

U MŽ u jeziku.

2022. godini je zajna u Zagrebu, što joj je bio lju Zagreb u srednju onda engleskom niti pak su oboljele odiautizsmjeru dalje poticali njezini ginja i voditeljica zaštita odtajcijepljenja procijepljenost djece lakše prebrodili prelazak iz ukupna poseban gušt. Djelatnosti Istina, ma ili koje druge boleštine.

Crtati najviše voli navečer, roditelji. epidemiologije ZJZ-a MŽ. Pri s manje godinama pada pa tako i protiv hripavca u prvoj go-je sredine u veliki grad, Tadašnje generacije pamte i - Moj je tata uvijek sa tome je i dodala: S obzirom na cijepljene osobe mogu oboljeti kada se spusti noć i oko nje Najdraže joj je života bila 93,8 %, prvu rekla nam je mlada, samoza- dini svoje vršnjake ostali mnom crtao koji doksu sam bila visoku zaraznost, brzo i lako od tišina i mir. hripavca, no vjerojatnost revakcinaciju u drugoj godini slikati portrete tajna slikarica. doživotni invalidi se nije mala. Znali smokada precrtavati, Trenutno crta i ilustracije širenje uzročnika hripavca, od razvoja teškog oblika bo- života primilo je 93,1 %fokus djeInspiraciju za svoje radove cijepilo protiv dječ-iz Već u vrtiću, dok sam crtati primjerice skupa različite likove po narudžbi.

Sav svoj realno je očekivati pojavu lesti i razvoja komplikacija je ce, a drugu revakcinaciju pronalazi u crtićima, hororijedječjih paralize. imala šest godina, tete su skucrtića. Tata voli reći da novih slučajeva u narednom manja. U našoj se zemlji cijeusmjerila je na ilustracije uza ma, digitalnoj umjetnosti, kao i šestoj primilo pljale moje crteže, napravile novu godini knjigu života svog sumještarazdoblju. O tome, kaže, svje- pljenje protiv hripavca provodi Ove godine tradicionalnom slikarstvu.

Isto jenina 94,3Ignaca % djece. bojanku, a zatim ih prodavaŠardija, koja bi doči i sve veći broj pacijenata od 1959. godine i to kaoadio zabilježena su dva tako, obožava i stripove, jako Procijepljenost djece je le.

Tako je bio prepoznat moj uskoro trebala biti ukoričena koji se šalju na dijagnostiku. S programa obveznih cijepljenja najboljima u Hrvattalent. Potom sam u sed- voli na sve to crtati i portre- među slučaja hripavca i ugledati svjetlojedana obzirom na to da suišla novorodjece i dovelo je do redukcije te ljudi te prikazivati njihove skoj, no niža od zakonom mom razredu u ŠAF Čakovec, Prema podacima HZJZ-a, đenčad i necijepljena dojenčad pobola od hripavca za 99 %. Školu animiranog �ilma, od kod emocije, posebice ljude iz svog propisanih 95%. Niski cjepni trenutno u Hrvatskoj ima oko najosjetljivija za oboljenje On je najopasniji za dojenokruženja.

Slika različitim tehnjih sam napravila jedan crtić 600 slučajeva oboljelih od hri- hripavca, a uzimajući u ob- čad i bebe jer može dovesti do obuhvati omogućuju lakše nikama, od tuša, olovke do širenje bolesti u populaciji i on je išao na Dubrovnik �ilm pavca ili magarećeg kašlja. U zir trenutnu epidemiološku smrtnog ishoda, a posebno je akrila, a u posljednje vrijeme koja je najosjetljivija. festival i Hrvatski neke manje festivale.

Međimurju pak su ove godine situaciju, zavod za ugrožena dojenčad koja nema Bilo zdravstvo je nekako je prirodno da obožava crtati digitalne crteže evidentirana dva slučaja. javno dao upurazvijen re�leks kašljanja. Ona nastavimza u tom smjeru, na svom računalu.

- Posljednji slučaj odnosi tudalje i preporuku cijepljenje ne mogu udahnuti - Najdraže mi između je crtati rekla nam je mladai trećem slikarica se na odraslu osobu koja je trudnica u drugom spazama paPuno možejedoći do iskoguportrete. lakše pokazujući nam svoje radove bila u kontaktu s pozitivnim tromjesečju. Tako se stvaraju šenja. - Cijepljenje protiv hrimunicirati poruku ako ljudi najprijeprotutijela na računalu, a potom djetetom iz Zagreba, dodatno zaštitna koja štite pavca provodi se u dobi kada vide ljudski lik, portret.

Lakše nas je odvela u svoj atelje koji je pojasnila Višnja Smilović, trudnicu, a i dijete koje krv- su djeca najosjetljivija i kada je se nalazi pored obiteljske ku- se povezuju s djelom. Dakako, Jedan od njezinih odse teških oblika i može povezati i sbolesti apstrakće. U Zagrebu se, kako nam rizik digitalnih crteža komplikacija (npr. pneumonije, cijom, ali nije to to.

Portreti su encefalopatije) najveći, kaže više prisniji, objašnjava nam naša sugovornica. naša sugovornica.

Hripavac ili magareći ka- viti trajne posljedice, pa čak Djeca u predškolskoj dobi šalj je akutna, visoko zarazna završiti i smrću (0,3-1,3 % primaju 5 doza cjepiva protiv Upala na Akademiju infekcija dišnog sustava, a smrtnih slučajeva kod dohripavca (3 doze u dojenačlikovnih umjetnosti karakteriziraju je napadi jenčadi). koj dobi, prvo docjepljivanje u Nakon završetka srednje Glavne komplikacije su: kašlja koji obično završavadrugoj godini života, a drugo ju dugotrajnim, hripavim, prestanak disanja (apneja), škole godinu je dana pauzirala, docjepljivanje u šestoj godini kreštavim udahom. Izvor sekundarne infekcije (upala a sada je upala na Akademiju života). S obzirom na to da su zaraze je bolestan čovjek, pluća, upala srednjeg uha) i likovnih umjetnosti u Zagrenovorođenčad i necijepljena često adolescent ili odrasla posljedice naprezanja kod bu, na smjer Animacija nove dojenčad najosjetljivija za ioboosoba, koja boluje od nepre- kašlja (krvarenja iz nosa i I U VARAŽDINU, Gajeva 5 umjetnosti. ljenje od hripavca, a uzimajući poznatog hripavca, a prenosi drugim organima, pojava *Vaš specijalist za specijalne Prošle godine još nisam u obzir trenutnu epidemiološse kapljičnim putem (prije- kile), a poseban su problem bila točno sigurna na što bih Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće ku situaciju, Hrvatski zavod za nos sa zaraženim abnormalnosti središnjeg Slikadodirom koju je Elena nazvala Buđenje točno išla, dizajn, slikarstvo ili javno zdravstvo je dao upupredmetima je rijedak). živčanog sustava (konvulzije, tu i preporuku za cijepljenje Bolest može proći bez encefalopatija) koje se javljaju trudnica u drugom i trećem većih problema, ali i osta- posebno u mlađe dojenčadi. tromjesečju.

Inspiraciju pronalazim i u hororima

U

Hripavac ili magareći kašalj

8

Život u Međimurju/ Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE Međimurske kulture

PRIJEVARA S KRIPTOVALUTAMA

Novi predsjednik Dejan Drabić

46-godišnjak prevaren za 29.000 eura

Dejan Drabić novi je predsjednik međimurske Zajednice tehničke kulture

U srijedu, 22. studenog, u prostorijama Udruženja obrtnika Međimurske županije, kod Parka Rudolfa Kropeka 1 održana je Izvještajna godišnja skupština za 2023. godinu i Izborna skupština Zajednice tehničke kulture Međimurske županije i skupština Zajednice tehničke kulture grada Čakovca.

Iz izvještaja o radu vidljiv je uspješan rad udruga

i klubova Zajednice, te samih aktivnosti koje provodi ili podržava Zajednica kao krovna organizacija tehničke kulture u Međimurskoj županiji i gradu Čakovcu. Nakon prihvaćanja izvještaja i planova za 2023. godinu dana je razrješnica dosadašnjem rukovodstvu Zajednice. Na izbornoj skupštini za novo četverogodišnje razdoblje

za predsjednika Zajednice je izabran Dejan Drabić, za dopredsjednika Mario Naranđa.

U Izvršni odbor izabrani su: Radovan Petković, Radovan Radiković, Dragutin Kliček, Danijel Kramar i Viktor Lazar. Nadzorni odbor činit će: Josip Novak, Goran Pleh i Leonardo Belović. (mg)

TKO JE bio Nikola VII. Zrinski kome se odaje počast u Kuršanečkom lugu?

Ubio ga vepar ili nalog s bečkog dvora Predvođeni Zrinskom gardom štovatelji plemenitaša Nikole VII. Zrinskog obilježili su dan njegove tragične pogibije.

Nikola VII. Zrinski, rođen u Čakovcu 3. svibnja 1620. godine, bio je plemenitaš, vojskovođa, hrvatski ban i književnik Bio je i graditelj nestale utvrde Novi Zrin te je zaslužan što je 1659. godine u Čakovcu osnovan franjevački samostan.

Obitelj knezova Zrinskih bila je vrlo moćna i utjecajna u srednjovjekovnom Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu i kasnije u Hrvatskoj u sklopu Habsburške Monarhije. On je bio sedmi po redu s tim imenom, pa mu radi lakše orijentacije pišu ime Nikola VII. Zrinski.

Kao vojskovođa u četiri navrata je sudjelovao u 30-godišnjem ratu s postrojbama od 300 do 500 konjanika. Zbog pokazanog junaštva i vojne vještine, kralj Ferdinand III. imenovao ga je 1647. godine "generalom svih Hrvata”, a iste godine i hrvatskim banom.

Napisao je niz značajnih književnih djela. Najpoznatija je objavljena u Beču 1651. godine pod nazivom Adriai tengernek Syrenaia (Sirena Jadranskoga mora), a koju je s mađarskoga jezika na hrvatski jezik prepjevao njegov brat Petar i pod naslovom Adrianskoga mora sirena objavio 1660. godine. Nikola Zrinski je sebe

smatrao Hrvatom, kako je to 1659. godine napisao u pismu svom prijatelju zagrebačkom dožupanu Ivanu pl.

Ručiću na latinskom jeziku koja u prijevodu glasi: - Inače, svjestan sam, dapače znam, i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski. Svoj život posvetio je očuvanju europske i kršćanske civilizacije, ali i dobrobiti svog naroda. Međutim, našao se istodobno upleten u političke intrige.

Godine 1661. Nikola Zrinski je, kako bi pojačao obranu

24. studenoga 2023.

od turske opasnosti koja je dolazila s ugarske strane, bez dopuštenja bečkog dvora dao izgraditi velebnu utvrdu Novi Zrin, na istočnom rubu Međimurja.

Nikola pogiba 18. studenog 1664. godine pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra, u lovištu Kuršanečki lug. Postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora, ali je sve zataškano i prikazano kao smrt od ranjenog vepra.

(BMO)

U utorak, 21. studenoga, Policijska postaja Prelog zaprimila je prijavu 46-godišnjaka zbog kaznenog djela računalne prijevare. Prema navodima žrtve, početkom veljače ove godine stupio je u kontakt s nepoznatom osobom na internetskim stranicama koje nude usluge ulaganja u kriptovalute.

Pod utjecajem prijedloga i nagovora, oštećeni je više puta kupio kriptovalute u ukupnom iznosu od 25.000 eura. Nakon što je primijetio višestruko povećanje dobiti na kriptoplatformi, zatražio je isplatu, ali je umjesto toga dobio zahtjev da plati porez od 18.750 eura u kriptovalutama. Nakon što je uplatio dio traženog iznosa, dobio je novi zahtjev za dodat-

nih 5.000 eura kao depozit, shvativši tek tada da je prevaren. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na 29.000 eura.

- Ova vrsta računalnih prijevara postala je sve učestalija pa građane pozivamo na oprez prilikom trgovanja kriptovalutama.

Prije ulaganja, provjerite ima li društvo dozvolu za poslovanje u Republici Hrvatskoj i konzultirajte se sa stručnjacima kako biste izbjegli obećanja brze i velike zarade, rekli su između ostalog iz PU međimurske.

Osim lažnih stranica koje djeluju uvjerljivo, žrtvama se često traži instaliranje aplikacija za kontrolu računala. Nakon toga, lažne platforme prikazuju nerealne zarade kako bi potaknule daljnja

OREHOVICA poprište pokušaja ubojstva

ulaganja, dovodeći žrtve do sve većih gubitaka.

Stranica za ulaganje ima puno i stalno se gase i nastaju nove. Najbolje je prije bilo kakvih ulaganja malo se raspitati, odnosno istraživati. Stranice koje služe za lažno ulaganje će najčešće već u samoj internetskoj tražilici ponuditi objave u kojima ljudi u komentarima iznose svoja negativna iskustva i te stranice prijavljuju kao prevarantske.

Iznimno je važno da se tijekom komunikacije ne dostavljaju povjerljivi osobni podaci, fotogra�ije osobnih isprava, bankovnih kartica, zaporke aplikacija internetskog bankarstva, kao i drugi podaci vezani za autorizaciju bankovnih transakcija. (sh)

Nožem zadao ubodne rane 29-godišnjaku Policijski službenici Službe kriminalističke policije uspješno su dovršili kriminalističko istraživanje nad 58-godišnjakom, osumnjičenim za pokušaj teškog ubojstva.

Prema sumnjama koje su se pojavile tijekom provedenog kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni je u subotu, 18. studenoga, oko 23 sata, u obiteljskoj kući u Orehovici, Ulici grofa Feštetića, nakon kraće prepirke, koristeći se nožem, nanio 29-godišnjaku nekoliko ubodnih rana po tijelu.

Liječničkim pregledom u Županijskoj bolnici Čakovec utvrđeno je da je 29-godišnjak u incidentu zadobio lakše ozljede te je zadržan na promatranju radi daljnjeg praćenja stanja. Osumnjičenom 58-godišnjaku

KOTORIBA

podnesena je kaznena prijava zbog počinjenja kaznenog djela pokušaja teškog ubojstva, a nadležnom državnom odvjetništvu predana je dokumentacija. Također, osumnjičeni je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međi-

murske kako bi se osigurala daljnja istražna procedura.

Ovaj slučaj naglašava ozbiljnost nasilja u obitelji te nužnost hitne reakcije i pravne odgovornosti kako bi se zaštitila zajednica od potencijalnih prijetnji. (dv)

Nestali el. aparati pa i posteljina Između 14. i 21. studenoga 2023. godine u Kotoribi, Vrtnom naselju, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću,

vlasništvo 52-godišnjaka, odakle je ukrao razne predmete potrebne u kućanstvu, od električnih aparata do posuđa i posteljine. Materi-

jalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe podnijet će se kaznena pri-

24. studenoga 2023.

Crna kronika 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IVICA BAKSA, potpredsjednik Županijske skupštine, o DORH-ovu češljanju poslova njegove firme na projektima Županije

PO TREĆI PUT odgođena sjednica Optužnog vijeća u slučaju župana Matije Posavca

Pitao sam Povjerenstvo mogu li se javljati na natječaje

Sutkinja bolesna, novo ročište nije zakazano

- Pozdravljam sve aktivnosti koje uklanjaju eventualnu sumnju u ispravnost našeg poslovanja Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Tragom informacije da je DORH češljao dokumentaciju vezanu za radove na zgradama osnovnih škola tamo gdje je posao dobila �irma Interkast u vlasništvu Ivice Bakse, potpredsjednika Skupštine Međimurske županije i vijećnika s liste Nezavisna platforma Sjever na čijem je čelu Matija Posavec, za izjavu smo zamolili Ivicu Baksu, čiji su poslovi bili predmet češljanja DORHovih službenika.

- Kako komentirate anonimnu prijavu na temelju koje je su policijski službenici DORH-a pretresali dokumentaciju vezanu uz poslove sklopljene između Međimurske županije i tvrtke Interkast u Vašem vlasništvu, pitali smo ga.

Ivica Baksa odgovorio nam je u pisanoj formi i odgovor donosimo u nastavku: - Prvo bih želio naglasiti da nisam upoznat s detaljima “pretresanja dokumentacije” o poslovnom

odnosu društva Interkast i Međimurske županije na temelju anonimne prijave i naloga DORH-a. Sve informacije koje imam saznao sam iz medija.

Svejedno radi očiglednog interesa medija za tu suradnju mislim da bi ona, kao i sve aktivnosti na koje se troši javni novac, trebale biti poznate javnosti i u potpunosti transparentne, naglasio je.

Nastavlja: - Tvrtka Interkast bavi se prodajom i ugradnjom građevinskog materijala te se u svome poslovanju javlja na sve upite za tu vrstu poslova svih vrsta investitora.

Između ostalog, tako se više puta javila na natječaje jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave. Na nekima od tih natječaja smo ponudili najjeftinije izvođenje i dobili posao, a nekima nismo, pa su posao dobili jeftiniji ponuđači.

Tražio mišljenje Povjerenstva za sukob interesa

Zbog svoga političkog angažmana i eventualnih

Ivica Baksa, vijećnik NPS-a i potpredsjednik Županijske skupš�ne

pitanja o sukobu interesa, na početku svoga mandata u Županijskoj skupštini poslao sam upit Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa Republike Hrvatske o mogućnosti poslovne suradnje s lokalnom i regionalnom upravom i samoupravom te sam dobio pozitivan odgovor koji je i javno objavljen.

Na svaki odrađeni posao kao tvrtka smo ponosni te iza njega stojimo. Svaki ugovoreni posao odrađen je u roku, bez reklamacija, u visokoj kvaliteti i u ugovorenom �inancijskom okviru.

Donacije i subvencije niti smo tražili niti dobili

Nikada nismo tražili ni dobili donacije, subvencije, dotacije ili bilo kakvu drugu �inancijsku pomoć, dapače, mi pomažemo onima za koje smatramo da im je pomoć potrebna.

Kako ste me upitali za komentar eventualnih istraživanja, mogu reći da pozdravljam sve aktivnosti koje uklanjaju eventualnu sumnju u ispravnost našeg

poslovanja te pozivam i vaše čitatelje da se uvjere u visoku kvalitetu naših usluga po prihvatljivim cijenama.

Zviždač ili politički anonimac?

Nećemo prejudicirati što će DORH naći, ali ono što bode oči je kontekst. Nikako ne bi bilo dobro da se DORH počne upotrebljavati za političke predizborne zlouporabe u predvečerje predstojećih izbora pod krinkom anonimnih prijavitelja. Naime, to bi štetilo istinskim zviždačima.

Omerta u Međimurskoj županiji

Upit o navedenoj prijavi i kriminalističkim izvidima u našoj županiji, kao i kako komentiraju cijelu situaciju, poslali smo i samoj Međimurskoj županiji, ali za razliku od Ivice Bakse, njihov odgovor na to nije nam stigao do zaključenja našeg ovotjednog broja. (sh)

POKUŠAJ UBOJSTVA u Paragu

Branila se nožem i pritom teško ranila partnera Nakon temeljitog kriminalističkog istraživanja, utvrđeno je da je 24-godišnja žena počinila pokušaj teškog ubojstva nad svojim 30-godišnjim izvanbračnim partnerom, javlja PU međimurska.

Incident se dogodio u petak, 17. studenoga, oko jedan sat poslije ponoći u obiteljskoj kući u Paragu. Tijekom svađe i međusobnog naguravanja, 30-godišnji muškarac �izički je napao 24-godišnjakinju udarajući je rukama po glavi.

U obrambenom postupku, 24-godišnjakinja je uzela nož i nanijela nekoliko ubodnih rana svom partneru po tijelu.

Oboje su bili pod utjecajem alkohola tijekom nasilničkog incidenta.

Liječnički pregled u Županijskoj bolnici Čakovec potvrdio je teške ozljede opasne po život 30-godišnjaka, koji je zadržan na daljnjem liječenju.

U slučaju međimurskog župana Matije Posavca optuženog za primanje mita i nezakonito zapošljavanje, što je i odmah nakon uhićenja i priznao, još uvijek nije poznato je li optužnica protiv njega pravomoćna. Naime, prošlog petka, 17. studenog, ponovno je odgođena sjednica Optužnog vijeća na zagrebačkom Županijskom sudu.

Ovog puta razlog je bio bolest sutkinje.

- Sjednica optužnog vijeća je odgođena zbog bolesti predsjednice vijeća. Nova sjednica nije još zakazana, kratko nam je na naš upit odgovorio Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu.

Podsjetimo, i sjednica Optužnog vijeća u rujnu bila je odgođena, no tada zbog nedolaska branitelja jednog od Posavčevih suoptuženika, koji se bio ispričao spriječenošću. I prije toga u svibnju ove godine, sjednica optužnog vijeća se odgodila jer je dostava poziva Posavcu za sjednicu bila neuredna.

Na prvoj sjednici koja se zaista i održala, u listopadu 2022., obrana Matije Posavca tražila je da se iz spisa izdvoje neki

Još nije potvrđena optužnica za međimurskog župana Ma�ju Posavca dokazi kao nezakoniti. Sud im je to odbio, a Posavčevu žalbu odbio je i Visoki kazneni sud.

S obzirom na to da sljedeća sjednica još nije zakazana, a i približavaju se blagdani kada se cijela sudska i državna administracija usporavaju, vrlo je vjerojatno da će se nova sjednica održati tek sljedeće godine.

Ako optužnica postane pravomoćna, to znači da će župan Posavec ući u superizbornu godinu s optužnicom za korupciju, između ostalog i za utrku za mjesto u Hrvatskom saboru. (sh, foto: Z. Vrzan)

I U SLUČAJU bivšeg gradonačelnika Kovača odgođena sjednica

Nisu došle sve pozvane stranke I sjednica optužnog vijeća na kojoj se u srijedu, 22. studenog, trebalo raspravljati o pravomoćnosti optužnice protiv Stjepana Kovača, saborskog zastupnika i bivšeg SDP-ovog gradonačelnika Čakovca, optuženog za trgovanje utjecajem i lažiranje prijetnji tijekom kampanje 2021., opet je bilo odgođeno.

Ovog puta, kako je to rekao zamjenik ravnatelja USKOK-A Petar Kolega,

KURŠANEC

sjednica je bila odgođena jer nisu došle sve pozvane stranke u postupku.

Ranije, u listopadu, pak je sjednica bila odgođena jer Kovač “hripljao, kašljao, bio promukao i šmrkljivi”.

Kako se sada čini, vjerojatno se ni za ovu optužnicu ništa neće znati do kraja godine. Podsjetimo, Stjepana Kovača USKOK tereti zbog trgovanja utjecajem, zlouporabe položaja i ovlasti. (sh)

Ukrao novac iz kuće Osumnjičenoj 24-godišnjakinji podnesena je kaznena prijava zbog pokušaja teškog ubojstva, a predana je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

U nedjelju, 19. studenoga,

nakon saslušanja pred nadležnim državnim odvjetnikom, osumnjičena je dovedena pred Županijski sud u Varaždinu. Sutkinja istrage odredila joj je istražni zatvor do mjesec dana, nakon čega je

predana u varaždinski zatvor.

Ovaj slučaj dodatno potencira ozbiljnost situacije vezane uz obiteljsko nasilje i alkoholna opijanja te ukazuje na potrebu jačanja preventivnih mjera u zajednici. (dv, foto: Z. Vrzan)

U noći sa subote na nedjelju (18./19. studenoga) u Kuršancu, Uskoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 24-godišnjaka, odakle je ukrao

novac i druge predmete.

Materijalna šteta procijenjena je na više stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

10 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRTIĆ CIPELICA u dogradnji

24. studenoga 2023.

Dvije nove vrtićke skupine do jeseni 2024.

U tijeku su radovi na izgradnji, to jest dogradnji novih prostora s južne strane Vrtića Cipelica uz Vukovarsku ulicu. Podsjetimo, sredstva u iznosu od 331.803,50 eura dodijeljena su pozivom za dodjelu bespovratnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova krajem prošle godine. Ostatak će se �inancirati iz proračuna Grada Čakovca.

- Radovi brzo napreduju. U pitanju su dvije nove skupine za 40 djece.

U tom će prostoru biti vrtićke prostorije. U postojećem vrtiću će se time dobiti još dvije dodatne jaslične grupe. Time će se maknuti liste čekanje, rekla nam je Gordana Šoltić Siladi.

Rok je prema ugovoru s izvođačem do 1. rujna 2024. godina, no s obzirom na brzinu radova moguće da će biti i ranije kako bi se započela vrtićka godina. (dv)

STJEPAN KOVAČ o bazenima

Ispumpali ste vodu za 1,2 milijuna kuna?!

Vijećnik Stjepan Kovač na sjednici je postavio pitanje vezane za troškove ispumpavanja vode na gradilištu otvorenih bazena, posebno ističući pitanje ispravnosti obračuna i potpisnika aneksa ugovora, a pitanje je usmjerio pročelniku Damiru Šoltiću.

- Zanima me konkretno je li ovaj obračun točan.

Ako je točan, a vjerojatno je jer ste ga potpisali, piše da ste pumpali pumpama 10 litara kroz sat, a trebalo je biti minimalno 10 litara u sekundi prema troškovniku. Želim pismeni odgovor na idućoj sjednici, zajedno sa svim dokumentima, izjavio je Kovač.

Istaknuo je kako su se uključivale neadekvatne pumpe te da su ispumpali vodu za 1,2 milijuna kuna više od odgovora koji su dali na njegovo prethodno pitanje. Također je postavio pitanje je li gradonačelnica bila upoznata s potpisivanjem aneksa ugovora i tko je odobrio takve velike troškove.

- Odmah po početku radova javio se problem visokih razina podzemnih voda koje je, zbog same mogućnosti obavljanja ra-

KONAČNO KRENULA izgradnja novog Rehabilitacijskog centra Čakovec

Prve lopate zapičene, nitko sretniji od Dragice Benčik Procijenjena vrijednost investicije iznosi 16 i pol milijuna eura. Regionalni Edukacijsko-rehabilitacijski centar, osim novih prostora Centra za odgoj i obrazovanje, imat će i prostorije, radionice i dvorane za provođenje dodatnih aktivnosti usmjerenih prema osobama s teškoćama Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Stjepan Kovač, gradski vijećnik dova, trebalo ispumpavati.

Naime, uobičajeno je da gradnje takvih objekata u područjima koja imaju visoke razine podzemnih voda počinju tijekom ljeta, kad je ona najniža. Nivo podzemnih voda određen je geomehaničkim ispitivanjima koja su provedena u kolovozu 2020., note su razine, isključivo zbog početka radova u rano proljeće, u stvarnosti bile prilično više. Također, projekt je zbog istih razloga predviđao crpljenje vode, no zbog navedenih razloga bilo je potrebno izvesti 4 dodatna bunara. (dv)

OBILJEŽENA 359. obljetnica pogibije

Sjećanje na Nikolu Zrinskog Čakovečkog Na isti datum kada obilježavamo vukovarsku tragediju, samo 327 godina ranije, u tadašnjem lovištu kod Gornjeg Kuršanca, navodno od udarca ranjenog vepra, umro je Nikola VII. Zrinski, kojeg neki povjesničari nazivaju i Nikola Zrinski Čakovečki. Pritom

Počeli su radovi na izgradnji novog Rehabilitacijskog centra u Martanama; Dragica Benčik, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec

je i njemu odana počast polaganjem vijenaca Grada Čakovca, Međimurske županije, Zrinske garde Čakovec, Matice hrvatske – Ogranak Čakovec i Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, podno spomenika na čakovečkom glavnom trgu. (dv)

Nakon više od 20 godina konačno je svanulo sunce za izgradnju novog Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec. Iako će se još malo načekati dok traju radovi, čak 177 učenika i 24 polaznika starija od 21 godinu koji se koriste socijalnom uslugom poludnevnog boravka za 540 dana trebali bi useliti u novu, modernu zgradu Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra u Čakovcu.

Nakon što je ljetos potpisan sporazum o su�inanciranju izgradnje Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra u Čakovcu i raspisana

toliko očekivana javna nabava, ovog su tjedna i službeno počeli radovi na izgradnji tog obrazovnog objekta za djecu s teškoćama.

Uvođenje u radove, čeka se kamen temeljac

Postavljanju kamena temeljca u petak, 24. studenoga, prema najavama nazočit će predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, u čijoj će pratnji biti i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 16 i pol milijuna eura. Podsjetimo, regionalni Edukacijsko-re-

habilitacijski centar, osim novih prostora Centra za odgoj i obrazovanje, imat će i prostorije, radionice i dvorane za provođenje dodatnih aktivnosti usmjerenih prema osobama s teškoćama. Novi centar će se nalaziti u južnom dijelu Čakovca, Martanama Istok, na lokaciji koju je prije više godina osigurao Grad Čakovec.

Cijeli projekt težak je 80 milijuna kuna, a izvori �inanciranja su osigurani dogovorom između Grada Čakovca i resornih ministarstava.

Kako je istaknula Dragica Benčik, dugogodišnja ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, kapacitet novog Regionalnog

MEĐUNARODNI DAN borbe protiv nasilja nad ženama

edukacijsko-rehabilitacijskog centra bit će za 250 polaznika, a sreći u ovom trenutku nema kraja.

Uvjeti dostojni 21. stoljeća

- Konačno smo dočekali nove prostore koji će biti adekvatni za naš rad. Sretni smo svi, od polaznika, roditelja, zaposlenika jer ćemo raditi u uvjetima koji su dostojni 21. stoljeća, istaknula je ravnateljica Benčik.

Tako će za godinu i pol dana na prostoru Martana osvanuti novi Centar koji će obuhvaćati predškolski odgoj, osnovnoškolski i srednjoškolski za pomoćna zanimanja, kao i socijalne usluge.

Postoji li efikasna zaštita za zlostavljane?

Nadnevak 25. studenog odabran je kao datum za obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na tragično ubojstvo sestara Mirabel u Dominikanskoj Republici.

U sklopu obilježavanja tog dana, održan je sastanak u Međimurskoj županiji s državnom pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić. Na sastanku su sudjelovali zamjenik župana Josip Grivec, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić Grlač te pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava Maja Odrčić Mikulić.

Razni oblici suradnje Razgovarali su o e�ikasnoj zaštiti žena i njihovim pravima, a pritom su predstavili pravobraniteljici oblike suradnje koje Međimurska županija ostvaruje s nadležnim institucijama.

Također, istaknuto je nedavno otvaranje novih prostora Obiteljskog centra Čakovec, uz sudjelovanje Međimurske županije, koja je osigurala zgradu i time podržala realizaciju projekta.

Nakon sastanka, održana je tribina u Riznici Međimurja u organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije. Predsjednica Povjerenstva Marija Prekupec

istaknula je važnost aktualiziranja pitanja zaštite žena od nasilja. Pravobraniteljica Ljubičić pohvalila je interes učenika srednjih škola te izrazila zadovoljstvo njihovom zainteresiranošću za temu i odazivom.

Je li Sigurna kuća zaista sigurna?

U panel-raspravi koja je uslijedila, socijalni radnici s područja Međimurja i predstavnici Policijske uprave razmijenili su mišljenja o modelima buduće suradnje s ciljem smanjenja broja žena žrtava nasilja. Statističke podatke za Međimurje iznijela je ravnateljica čakovečke ispostave Hrvatskog zavoda

za socijalni rad Alenka Bilić, a problematiku nasilja pojasnila je Lidija Vinković, predstojnica Obiteljskog centra Čakovec.

Raspravljalo se o postupcima smještanja žena u Sigurnu kuću, postupanju u slučajevima nasilja te o mentalnom zdravlju zlostavljanih osoba, što je predstavila dr. Diana Uvodić-Đurić iz Zavoda za javno zdravstvo MŽ.

U sklopu događaja, postavljena je tematska izložba radova u keramici učenika Graditeljske škole Čakovec, dok su glazbene točke solistica i Zbora Graditeljske škole dodatno obogatile program i opustile atmosferu među govornicima i posjetiteljima. (dv)

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADNJA DUGOOČEKIVANE OBILAZNICE u Nedelišću

Krenuo otkup zemljišta, optimističan početak gradnje iduće jeseni Obilaznica kreće od rotora na ulasku u Nedelišće, trasa je sa zapadne strane željezničke pruge Čakovec-Varaždin, a spaja se natrag na državnu cestu D3 između Pušćina i Gornjeg Kuršanca

U četiri katastarske općine, Nedelišće, Strahoninec, Pušćine i Kuršanec kroz koje prolazi koridor, obilaznica kreće od rotora na ulasku u Nedelišće, trasa je sa zapadne strane željezničke pruge Čakovec-Varaždin, a spaja se natrag na državnu cestu D3 između Pušćina i Gornjeg Kuršanca. U pitanju je 6,34 kilometara obilaznice koja bi trebala značajno rasteretiti promet kroz Nedelišće.

Piše: Dora Vadlja

Gradnja obilaznice koja će rasteretiti promet kroz Nedelišće konačno poprima svoj oblik. Kako nam je rekao načelnik Nikola Novak, raspisana je javna nabava za izvođača, a prikupljanje ponuda trajalo je do 31. listopada. Javila su se tri ponuditelja, najpovoljnija je bila zajednica ponuditelja Tegra i Pomgrad d.o.o. Nakon toga slijede provjera i postupak kontrole ponuda, nakon toga se ide na odabir izvođača i potpisivanje ugovora. To bi trebalo biti do kraja godine.

Čak tri nadvožnjaka kroz trasu

redno s time, otkupljuje se i zemljište i po najavama iz

Hrvatskih cesta, radovi bi mogli krenuti za jednu godinu.

Iznad obilaznice prolazit će tri nadvožnjaka, svaki duži od 100 metara, jedan će spajati županijsku cestu između Nedelišća i Strahoninca, drugi je kod šume Čep, nastavak Ulice Vinka Karlovića u Nedelišću i treći je produžetak Ulice Matije Gupca u Nedelišću.

odvodnje oborinskih voda te gradnja i proširenje lijepe i funkcionalne pješačke staze.

Prilikom rekonstrukcije pješačke staze izvršit će se i rekonstrukcija i zamjena vodovodne i plinske mreže na navedenoj dionici, što će poboljšati pouzdanost i učinkovitost tih sustava.

Važno je napomenuti da će tijekom izvođenja radova biti na snazi privremena regulacija prometa kako bi

se osigurala sigurnost svih sudionika. U tom kontekstu, Općina Nedelišće moli građane za strpljenje i razumijevanje dok se rekonstrukcija odvija. Planirani završetak ovih radova predviđen je za siječanj 2024. godine.

Vrijednost cijelog projekta je viša od 170.000 eura, za koji je Općina osigurala su�inanciranje. Tako će Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske

�inancirati radove u iznosu od 40.000 eura, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 35.600 eura, dok je ostatak osiguran u općinskom proračunu.

Tijekom sljedeće godine planira se nastavak radova od Ulice Matije Gupca pa do kraja naselja u smjeru Čakovca, a sve u dogovoru s Međimurskim vodama i Međimurje-plinom.

Kreće otkup zemljišta

Nakon što se odabere izvođač, ugovor će se potpisati do kraja godine, a bit će predan i zahtjev za dobivanje građevinske dozvole. Uspo-

Obilaznica bi trebala maksimalno rastere�� gust promet kroz Nedelišće; načelnik Nikola Novak

Rekonstrukcija pješačke staze u Čakovečkoj ulici Općina Nedelišće ulazi u novu fazu poboljšanja svoje prometne infrastrukture rekonstrukcijom sjeverne strane pješačke staze u Čakovečkoj ulici. Radovi počinju 6. studenog 2023. godine i obuhvaćaju dionicu od centra naselja do groblja, protežući se od Trga Republike do Ulice Matije Gupca. Načelnik Nikola Novak ističe da je cilj ove važne rekonstrukcije rješavanje

PARK uz općinsko vatrogasno spremište u Maloj Subotici dobiva novo ruho

Zasadit će se autohtono drveće Općina Mala Subotica naveliko upotrebljava blagodati javnih radova. Tako je trenutno u tijeku uređenje parka uz općinsko vatrogasno spremište. Riječ je o terenu na kojem vatrogasci i djeca treniraju pa je želja Općine da im omogući što sigurniji prostor.

- Maknulo se sve suho granje te stabla kojima više nije bilo spasa, kaže Valentino Škvorc, načelnik općine.

Prema njegovim riječima, do sada se takvo drveće orezivalo, ali došlo je vrijeme za zamjenu novijim zdravijim

Snježan Oršuš, Željko Obadić i Antun Anderlin

stablima. Shodno tome, povađeno je desetak stabala, a na proljeće će se zamijeniti novima i to autohtonim poput lipe i kestena.

- Ustvari još čekamo rješenje krajobraznog arhitekta pa ćemo onda vidjeti o kojim je vrstama riječ, zaključuje načelnik Škvorc.

A rušenje bolesnog i starog drveća te orezivanje onoga koje je ostalo odrađivali su Snježan Oršuš i Antun Anderlin koji su angažirani na javnim radovima uz budno oko komunalnog radnika Željka Obadića. (vv; zv)

Središnje Međimurje 11 STRAHONINEC

Zlatna, raspjevana nedjelja Uz bogat program ove nas nedjelje u Strahonincu čekaju Zlatni hitovi evergreena. U velikoj dvorani Općine Strahoninec s početkom u 17 sati okupit će

ŠENKOVEC

se brojni ljubitelji glazbe, ali i izvođači. Organizatori najavljuju više od 20 izvođača, pa je dobar provod zajamčen. (pt)

Božićnice od 40 eura Općina Šenkovec i ove će godine isplaćivati božićnicu povodom božićnih i novogodišnjih blagdana.

Božićnica će iznositi 40 eura i isplaćivat će se na tekući račun primatelja. Pravo na božićnicu imaju umirovljenici s područja općine Šenkovec i s mirovinom do 450 eura. Ako ste primatelj i inozemne mirovine, ukupan iznos hrvatske i inozemne ne smije prelaziti 450 eura.

Ujedno, dužni ste predati novi dokaz o mirovini, OIB i IBAN tekućeg računa. Osim

umirovljenika, pravo na mirovinu imaju i mještani stariji od 65 godina koji ne primaju mirovinu i nemaju novčana primanja. Mještani stariji od 65 godina moraju predati potvrdu porezne uprave da nemaju primanja te dati OIB i IBAN tekućeg računa. Prijave možete dostaviti u poštanski sandučić na zgradi Općine Šenkovec ili na e-adresu maja.radek@ senkovec.hr do 1. prosinca.

Isplate će se vršiti tijekom prosinca. (sh)

Općina Šenkovec objavila je natječaj za dodjelu studentskih stipendija u nadolazećoj akademskoj godini 2023./2024. Stipendije su namijenjene studentima s prebivalištem na području općine Šenkovec, osim studenata prve godine studija.

Prilikom prijave moraju se dostaviti sljedeći dokumenti: molba, kratki životopis, potvrda o redovnom upisu na fakultet s godinom studija, brojem ECTS-bodova i prosječnom ocjenom, preslika osobne iskaznice,

preslika bankovne kartice ili potvrda iz banke s osobnim podacima i vidljivim IBAN-om studenta, ime, prezime, adresa i OIB svakog od roditelja sa službenog dokumenta te privola.

Nepotpuni i nečitljivi zahtjevi te nepravodobno zaprimljeni zahtjevi neće se razmatrati. Zahtjevi se podnose osobno ili poštom na adresu Općine Šenkovec, J. Bedekovića 11, Šenkovec, 40000 Čakovec, s naznakom “za natječaj – stipendije” do 27. studenog 2023. (sh)

Studenti, prijavite se za stipendije!

BELICA

500 eura za toplinsku fasadu Općina Belica raspisala je javni natječaj za dodjelu poticaja za izradu toplinske fasade na tamošnjim nekretninama, od obiteljskih kuća i garaža do gospodarskih zgrada. Točnije, poticaj se daje onim vlasnicima koji su tijekom ove kalendarske godine već to napravili. Jedini uvjet je da vlasnici imaju prebivalište na području općine i da su objekti legalizirani,

PODBREST

odnosno zakonito izgrađeni. Poticaj u iznosu od 500 eura doznačit će se na račun podnositelja zahtjeva. Rok za predaju potrebne dokumentacije je 15. prosinca. Pravo na potporu svaki vlasnik ima samo jedanput. Detaljnije obavijesti o uvjetima mogu se pronaći na službenim internetskim stranicama Općine kao i objava rezultata natječaja. (vv)

Brestovke izlažu svoje radove Udruga žena Brest iz Podbresta iduće nedjelje, 3. prosinca, organizira svoju tradicionalnu izložbu ručnih radova. Izložba će se održati u tamošnjem društvenom

domu. Naravno da tu neće biti samo ručno rađeni ukrasni i uporabni predmeti, već će agilne članice pripremiti i domaće kolače i topli čaj.

Ulazak je besplatan. (vv)

12 Gornje Međimurje OPĆINA VRATIŠINEC financijski podržava studente

Studentima barem za džeparac - Mjesečne stipendije iznose od 55 do 80 eura, ovisno o mjestu studiranja, a jednokratna naknada svima 55 eura Općina Vratišinec jednokratnim naknadama podupire sve svoje studente.

Svima koji redovito studiraju i prijavili su se na javni natječaj za potporu iz općinskog proračuna, doznačit će 55 eura jednokratno.

Pravo na potporu ostvarili su Jana Farkaš, Zdravstveno veleučilište, Erika Tarandek, Zdravstveno veleučilište, Lea Šarić, Medicinski fakultet Rijeka, Lana-Barbara Petak, Akademija dramske umjetnosti Zagreb, Michelle Kovačić, Međimursko veleučilište Čakovec, Marin Goričanec Pravni fakultet Zagreb, Rudi Lajtman, Međimursko veleučilište Čakovec, Marija Elena Hodić, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Julia Varga, Filozofska fakulteta Maribor, Fran Jaklin, Kineziološki fakultet Zagreb, Magdalena Pleša, Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb, Dora Podgorelec, Universitat Graz, Rahela Zadravec, Stomatološki fakultet Zagreb, Mihael Pristav, Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, Petra Ratajec, Sveučilište Sjever Varaždin, Ivana Sklepić, Filozofski fakultet Zagreb, Katja Sedmak,

MURSKO SREDIŠĆE

Sveučilište Sjever Varaždin, Abel Babić, Učiteljski fakultet, Mateo Martinjaš, Učiteljski fakultet, Patrik Vinko, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Petra Lipović, Sveučilište Sjever Varaždin, Doroteja Lipović, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Lovro Mesarić, Sveučilište Sjever Varaždin, Jana Munđar, Filozofski fakultet Rijeka, Leonardo Zadravec, Veleučilište u Šibeniku i David Kovačević, Kineziološki fakultet Zagreb.

Uz jednokratne naknade svim redovitim studentima Općina Vratišinec dodjeljuje i mjesečne stipendije u iznosu od 55 do 80 eura, ovisno o mjestu studiranja. Ove godine iz općinskog proračuna stipendiraju 10 studenata, premda se prema odluci Općinskog vijeća može odobriti 12 stipendija.

Za ovu akademsku godinu mjesečne stipendije primat će: Marija Elena Hodić, Marin Goričanec, Dora Podgorelec, Katja Sedmak, Lana-Barbara Petak, Mihael Pristav, Doroteja Lipović, David Kovačević, Fran Jaklin i Jana Farkaš.

(BMO)

Oslikat će zidić na šetnici Atelier Thorn, Zagreb oslikat će protupoplavni zidić na Šetnici sv. Barbare.

Za tu uslugu prihvaćena je ponuda od 3.000 eura. Zidić će oslikati povijesnim motivima vezanim za Mursko Središće. Zrinskoj gardi Čakovec odobrena je isplata novčanih sredstava u iznosu od 200 eura kao pomoć

pri nabavi kadetskih odora i izdavanja knjige Rodoslovlje obitelji Zrinski.

Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma, Čakovec je iz proračunskih sredstava odobrena isplata 200 eura za realizaciju akcije Pokažimo oboljelima da nisu sami za prigodno darivanje paketima. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

OD 11. PROSINCA Lendava se povezuje vlakom na hrvatske tračnice

Za Lendavu cug-mašina fučnula

- Linija će ponovo zaživjeti 11. prosinca, Motorkom do Lendave što će biti i svečano obilježeno s obje strane granice, a Lendava ponovno pove- Vozni red pograničnih vlakova, s linijama zana željeznicom s "ostatkom" svijeta. koje nastavljaju put do Lendave: Koronakriza kumovala je zadnjem u nizu ukidanju linije vlakom Mursko Središće-Lendava. Ta linija je nekoliko puta bila ukidana pa uspostavljana.

Još devedesetih godina 20. stoljeća, nakon osamostaljenja obiju država, na molbu ondašnjeg župana Lendave Antona Balažeka i inicijativu gradonačelnika Murskog Središća Dražena Srpaka ponovo je uspostavljena 2014. godine.

Linija je uspješno djelovala sve do 2020. godine i pandemije koronavirusa, koji je sa sobom nosio i određene granične restrikcije i posljedično ukidanje navedene linije. Lendavski župan Janez

Magyar ove je godine zamolio gradonačelnika i saborskog zastupnika Dražena Srpaka da pokuša dogovoriti novo uvođenje te linije.

Nakon višestrukih sastanaka sa Željkom Ukićem, predsjednikom uprave Hrvatskih željeznica, nastojanja Dražena Srpaka da se linija ponovno uvede su uspjela.

Linija će ponovo zaživjeti 11. prosinca, što će biti i svečano obilježeno s obje strane granice, a Lendava ponovno povezana željeznicom s "ostatkom" svijeta. Pruga u Lendavi završava na slijepom kolosijeku i jedina mogućnost željezničkog povezivanja Lendave s

• 7350 Varaždin (10:45) – Čakovec (10:56/11:01) – Mursko Središće (11:22/11:23) – Lendava (11:33) – ne vozi subotom, nedjeljom i blagdanom; • 7351 Lendava (11:45) – Mursko Središće (11:55/11:56) – Čakovec (12:17/12:19) – Varaždin (12:30) – ne vozi subotom, nedjeljom i blagdanom; • 7352 Čakovec (16:01) – Mursko Središće (16:22/16:23) – Lendava (16:33) – ne vozi nedjeljom i blagdanom • 7353 Lendava (16:41) – Mursko Središće (16:51/16:52) – Čakovec (17:13) – ne vozi nedjeljom i blagdanom dugim željezničkim pravcima je preko Murskog Središća i Republike Hrvatske.

S obzirom na činjenicu da je Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine članica prostora Schengena, to će putovanje učiniti i jed-

nostavnijim. Ovo je prilika da u predstojećem najveselijem mjesecu u godini putnici s jedne i druge strane granice vlakom otputuju u Lendavu ili iz Lendave u neki od hrvatskih gradova.

(BMO)

MIJENJA SE vizura ulaza u Hrvatsku

Granica odlazi mic po mic S bivšeg graničnog prijelaza u Murskom Središću maknuti su kontejneri kojima su se služile granične službe.

Uskoro će biti maknuta i željezna granična konstrukcija, čime će se otvoriti nova vizura na Mursko Središće na ulazu u Hrvatsku iz pravca Slovenije. U tijeku je i obnova nekadašnjeg Sokolskog doma koji je do sada bio skriven graničnim prijelazom. Kad završi njegova obnova, ponovo će dobiti nekadašnju funkciju centra društvenog kulturnog i sportskog života grada. (BMO)

Dovršenje Sokolskog doma uljepšat će vizuru Murskog Središća

BREŽNA PRIČAONICA

Lukavi trikovi na ulicama

S

igurno ste se do sada susreli s nekim tko vam je htio uvaliti nekakve noževe, ili pak zlato u zamjenu za pare ili neki mađarski beštek, a možda i porculanske šalice za kavu kakve se, kako nas uvjeravaju, nigdje više ne mogu kupiti. Ili pak su jednostavno došli do vas dok ste izlazili iz nekog trgovačkog centra i rekli za da skupljaju za tu i tu udrugu.

Nedavno su tako u Čakovcu kolale Rumunjke na najfrekventnijim mjestima i žicale pare od građana, a mnogi su na to i nasjeli, kako su kasnije i sami priznali.

Skoro pa nevjerojatno zvuči najnovija ogromna prijevara koja je zabilježena u Međimurju, a tiče se tih famoznih kriptovaluta. 46-godišnjak s područja Preloga je na jednoj od internetskih

platformi u više navrata kupio kriptovalute u ukupnom iznosu od 25.000 eura, a kada ga je htio isplatiti, ispalo je da mora platiti jako veliki porez.

Nažalost, prekasno je shvatio da je prevaren te je pritom izgubio oko 217.500 kuna. Takve primjere treba ponavljati u novinama jer ljudi očito padaju na takve prilike pod krinkom brze zarade “bez zasukanih rukava”. Pa čak i

oni za koje nikad ne bi rekao da će na to nasjesti.

Ovog vikenda kod nas se održava i takozvani black friday tijekom kojeg nas trgovci obasipaju popustima. Pazite da i tu ne nasjednete, pogotovo ako prije niste pratili cijene.

Pa da ne ispadne da ste kupili proizvod po cijeni kakva je bila i prije, ili još većoj. O lažnim popustima više puta smo izvještavali u našim novinama.

S blagdanima se približava i vrijeme dobrotvornih akcija, ali treba biti oprezan kome se doniraju sredstva.

Iako je u većini slučajeva riječ o dobronamjernim akcijama, i tu se mogu naći poneki krivovjerci pa pazite kome dajete novac ili neke druge donacije kako biste osigurali da vaša dobrotvorna gesta stvarno doprinosi onima kojima je potrebna.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13

RAZGOVOR S GORANOM LOVRECOM povodom Dana općine Gornji Mihaljevec

Spajamo wellness, rehabilitaciju i turističku cestu Izrađuje se projektno rješenje koje će zahvatiti područje postojećeg Društvenog doma Preseka s okolnim parcelama, a drugi dio odnosi se na parcelu iza Sportskog doma Dragoslavec Breg Piše i foto: Sanja Heric

Dan općine Gornji Mihaljevec proslavit će se ove subote, 25. studenog, na blagdan svete Katarine, zaštitnice župe i općine. Tim smo povodom razgovarali s načelnikom Goranom Lovrecom o tome što je sve učinjeno protekle godine, ali i kakvi su planovi za dalje.

- Kako ćete obilježiti Dan općine Gornji Mihaljevec?

- Skromno ćemo obilježiti 26. rođendan općine. U subotu, 25. studenog, održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća Gornji Mihaljevec, u našem Domu kulture u centru mjesta. Nakon toga, u nedjelju 26. studenog, u jutarnjim satima naša Udruga umirovljenika poziva sve na nordijsko i rekreacijsko hodanje.

Start je zakazan u 10 sati kod Društvenog doma u Gornjem Mihaljevcu, a kotizacija iznosi 3 eura u što ulaze čaj, klipići, kuhano vino i topli obrok.

Sudionici će moći birati staze od 2, 5 i 8 kilometara. Istog dana u večernjim satima, s početkom u 18:30, održat će se predstava Sladoled Teatra Gavran za sve mještane.

Na svečanoj sjednici dodijelit će se i općinska priznanja. Dodijelit ćemo dvije zahvalnice DVD-u Gornja Dubrava za 70 godina rada i KUU-u Lipa za 20 godina rada te pohvalnice učenicima osnovnih i srednjih škola, kao i studentima, koji su postigli značajne rezultate na natjecanjima na županijskim i nacionalnim natjecanjima.

- Dugo se u Gornjem Mihaljevcu govori o izgradnji sportske dvorane. U kojoj je trenutno fazi taj projekt?

- Koliko je meni poznato, za sportsku dvoranu dobivena je građevinska dozvola i izvršena je, ili tek bude izvršena prijava na natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026.

Ovdje bih vas više uputio na osnivača škole, na Međimursku županiju.

Projekt zasebne kanalizacije u Bogdanovcu definitivno ide sljedeće godine

Već nekoliko godina unazad, svake godine u našem proračunu planiramo novce za tu namjenu. To je jedna stvar bez koje nijedna škola ne može danas funkcionirati, koliko bez sportske dvorane, toliko i bez proširene škole za uvođenje jednosmjenske nastave. Što se tiče sportske dvorane, imali smo dvije ili tri alternative, a zadržali smo se na srednjoj veličini dvorane.

To je dvorana kojom će se koristiti i školarci za održavanje tjelesne i zdravstvene kulture, ali i svi ostali za održavanje raznih manifestacija te sve ostale udruge za svoje potrebe.

- Jedna ste od općina u kojoj se uvodi širokopojasni internet. Jesu li već napravljeni priključci?

- Nekoliko priključaka je napravljeno, sama mreža je postavljena po cijelom području općine, iako svi priključci u ovom projektu ne idu u onim dijelovima općine gdje je brzina do 30 mbita po sekundi. Ti dijelovi su izuzeti van projekta, ali to ne znači da se ta kućanstva neće moći priključiti na optiku jednog Načelnik općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec dana. Međutim, to će se do- Ono što je također svjedočili. Tu je bilo odrona goditi naknadno i vjerujem da taj trošak priključenja ne obilježilo 2023. godinu, jest i uništavanja ceste. Gotovo bi trebao biti velik s obzirom de�initivno cesta koja spaja poslije svake veće kiše imana to da je mreža raspleta po Badličan i Gornju Dubravu li smo strojara na terenu i cijeloj općini, pa i ondje gdje te polovica te ceste u nastav- probali smo sanirati ceste te za sada nema priključaka. ku koja spaja Bogdanovec i posložiti oborinsku odvodnju.

- Hoće li se u naselje Sjetimo se nekoliko godina Gornju Dubravu, s tim da je unatrag, i telefonski priklju- nekih 550 metara ceste ostalo Bogdanovec uvesti kanačak se dobivao za jednu kunu. još za asfaltiranje za 2024. lizacija?

- Prije tri-četiri dana, odVjerujem da će slično biti i u godinu. Od ostalih stvari, u ovom slučaju, no bit će po- većem obimu smo radili na nosno prošli tjedan u petak, trebno još strpljenja. Vjerujem održavanju cesta zbog velike bili smo pozvani na sastanak da je i T-comu u interesu da se količine padalina kojima smo u Međimurske vode, gdje nam priključi čim više korisnika.

- Na kojim ste još važnim projektima radili u posljednjoj godini?

- Što se tiče vitalnih projekata, oni koji bi imali veliku �inancijsku vrijednost oni nisu rađeni. Međutim, napravljen je niz malih zahvata koji imaju isto tako veliku vrijednost i bitan značaj. Cijelo vrijeme radimo na modernizaciji cesta, što je danas sasvim normalno. To su manja sredstva koje konstantno ulažemo. Tu je i druga infrastruktura, kao javna rasvjeta i izmještanje ormarića. Svako poboljšanje infrastrukture ima svoje značenje za mali krug ljudi, a ponekad i veći krug naših mještana, odnosno korisnika.

je rečeno da projekt izgradnje kanalizacije u Bogdanovcu u svakom slučaju ide. To će biti jedan zasebni sistem koji će se koristiti samo u naselju Bogdanovec u visini od nekih oko 600.000 eura. Prema nacionalnom planu oporavka i otpornosti investicija bi se trebala �inancirati 80 posto, 10 posto otpalo bi na Međimurske vode, a 10 posto na našu općinu. Općina će morati sanirati i cestu koja nije priznata u projektu aglomeracije.

Znači sve ono što je šire od tri metra, polovicu ceste sanira općina iz proračuna. U svakom slučaju do 2025. godine bi ta kanalizacija trebala zaživjeti i biti u funkciji.

- Koji su vam još projekti u planu sljedećih godina?

- Sportska dvorana, u svakom slučaju, što smo i ranije naveli. U 2024. de�initivno će biti u znaku cestovne infrastrukture. U grubim iznosima, trebalo bi se potrošiti u tu svrhu nešto manje od 700.000 eura, za asfaltiranje dionica koje su ostale. Iako, nažalost sve dionice nećemo još moći asfaltirati.

- U kojem smjeru se razvija turizam u vašem kraju?

- U fazi izrade projektnog rješenja je opširan i veliki projekt koji će zahvatiti područje postojećeg Društvenog doma Preseka s okolnim parcelama, a drugi dio odnosi se na parcelu iza Sportskog doma Dragoslavec Breg. Umrežit će se ta dva lokaliteta s retencijom u Križopotju i Sportskim parkom Mladost. Na tim spomenutim lokalitetima, konkretno na Preseki, planira

se uređenje prostora koji će biti namijenjen za rehabilitaciju te za dnevni boravak ljudi treće životne dobi. Sama rehabilitacija i wellness bit će prvenstveno usmjereni na stariju populaciju, ali ne isključuje i sve ostale. Sad koliko će to vrsta rehabilitacija biti, to ćemo tek vidjeti.

U sklopu toga planiran je i restoran. Njime bi se toplim obrocima opskrbljivala starija populacija, ali i gosti koji će doći u mobilne kućice koje su zamišljene iza Sportskog doma u Dragoslavcu.

Sportska dvorana jedan je od trenutnih prioriteta u općini

Treća stvar je infrastrukturno povezivanje tih lokaliteta. Znači, da se ne bude morala upotrebljavati glavna cesta, već naša turistička staza, koja povezuje Preseku, Badličan, Gornju Dubravu i Bogdanovec, te koja gravitira prema Sportsko-rekreativnom centru Mladost. Od njega će potom krakovi staze ići prema Dragoslavec Bregu i retenciji u Križopotju. Kod retencije pak je zamišljeno postavljanje turističkog objekta nalik na odmaralište. Sva ta mjesta moći će se pješke proći ili pak biciklom, a tu će kolati vjerojatno i neki prijevoz. Mislimo da će to biti jedna dobra stvar za cijeli Gornji Mihaljevec.

Na kraju svim mještankama i mještanima želim čestitati Dan općine Gornji Mihaljevec, a svim Katama, Katarinama i Katicama sretan imendan!

svim žiteljima općine Gornji Mihaljevec

čestitamo

Dan općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

14 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

POSJETILI SMO MONTAŽNE KUĆE DLB IZ VARAŽDINA jednog od tri certificirana proizvođača za montažnu gradnju u Hrvatskoj

Gradimo montažne kuće koje su totalni hit na tržištu Posljednje dvije godine potražnja za niskoenergetskim montažnim kućama postala je apsolutni hit na tržištu. Montažne kuće DLB prepoznatljive su jer imaju sve svoje majstore od temelja do krova, transport i montažu, a ugrađuju certificirane prozore i vrata iz vlastite proizvodnje. Montažnu kuću postavljaju unutar 90-120 dana, ovisno o projektu. Ipak, zbog velike potražnje, treba čekati na red Piše: Snježana Zorković

M

ontažne su kuće, zbog stalnog trenda rasta potražnje, posebice u posljednje dvije godine, danas su apsolutni hit u graditeljstvu. Popularne su zbog energetske učinkovitosti i brzine gradnje, rekao nam je Dražen Brlek, direktor tvrtke Montažne kuće DLB, jednog vodećih poduzeća za montažnu gradnju na domaćem tržištu. Puno su uložili u certi�iciranje pa su jedni od rijetkih koji u branši koji imaju certi�ikate za kvalitetu ISO 9001, zaštitu okoliša ISO 14001 te zaštitu ljudi i imovine 45001. Do danas su diljem Hrvatske postavili više od 400 montažnih objekata raznih površina, od 20 do 2500 metara kvadratnih, od kuća, stambenih objekata s više stanova, poslovnih objekata, poput skladišta, pekara i frizerskih salona, dječjih vrtića...

- Mi ne nudimo tipizirane objekte, već u vlastitom projektnom uredu izrađujemo projekte prema želji i potrebama investitora, a prema našim iskustvima i ponudi.

Tako smo počeli prije sedam godina, tako radimo i danas, i to se pokazalo jako dobrim, naglašava Brlek. Iako je njihov

trebaju li što, kako kod onih kod kojih smo gradili prošle godine, tako i onih ranije. Jako smo zadovoljni onim što čujemo, naglašava Brlek, koji je u gradnji montažnih kuća gotovo trinaest godina, dok je u samoj građevini preko dvadeset i pet.

izgled individualan i vrlo raznolik, sve se montažne kuće DLB rade s istim komponentama.

Konkurentne cijene po principu ključ u ruke

30 godina jamstva na statiku kuće

- Osnovna konstrukcija je od drveta, ali ne običnog, već od KVH, dakle termički obrađene građe, koja služi upravo za montažnu gradnju koja može bez problema ići do četiri kata, a uz dodatke i više. Zbog takve su gradnje naše kuće osobito pogodne za području izloženim potresima pa tako nam stižu pohvale od vlasnika u sisačkom i petrinjskom kraju, koji nam govore da, unatoč podrhtavanju tla,

Gradimo i montažne hale

Osim kuća, u DLB-u proizvode i montažne hale, napominje direktor. Postavili smo montažnu halu od 2.500 kvadrata, koja je dijelom u zemlji.

Rezultat je fantastičan.

Isto vrijedi i za halu od 1.400 kvadrata San Servolo u Bujama.

- Građu koju uvozimo je iz Austrije i Njemačke jer je kod

Iako se čeka na isporuku naše su montažne kuće popularne zbog energetske učinkovitos� i brzine gradnje kaže Dražen Brlek direktor tvrtke Montažne kuće DLB iz Varaždina mirno spavaju i da su zbog toga izuzetno zadovoljni našim kućama, veli nam Brlek, napominjući da na statiku daju jamstvo na 30 godina.

Osim osnovne konstrukcije, tipizirani su i zidovi. - Vanjski zidovi naših kuća su debljine 36 centimetara i sadrže sve vrste izolacija jer koristimo vatrootporne i vodootporne materijale, odnosno vunu i ploče fermacell. Unutarnji, nosivi zidovi debljine su 20 centimetara, a ostali 15 centimetara. Sami proizvodimo i stolariju, kao i još neke elemente. Zahvaljujući svemu tome, naše kuće su uglavnom energetskog razreda A, kaže Brlek.

Na fasadu, crijep i ostalo daju jamstva njihovih proizvođača. Osim na vrhunsku

toplinsku, zvučnu i drugu izolaciju, kao i otpornost na potrese, oni koji se odlučuju za montažne kuće mogu računati na brzu izgradnju jer su mnogi elementi već napravljeni u halama DLB-a koji ima i svu potrebnu te dokazanu operativu koja ih postavlja i obavlja sve završne radove. Naši su kapaciteti već popunjeni za iduću godinu, nastavlja Brlek, pa uzimamo narudžbe tek za drugu polovicu 2025. Neki imaju za to razumijevanja, neki ne, misleći da nudimo tipizirane objekte, koje danas kupiš, a za desetak dana su postavljeni, no mi ne radimo tako. I nakon izgradnje posao za njih ne staje. Stalno ispitujemo tržište te tražimo povratne informacije od investitora kako bi vidjeli

Prodaja kuća i stanova po Hrvatskoj

DLB i sam ulaže u montažne zgrade, koje prodaje na tržištu. - Izgradili smo kuće za odmor s bazenima po Istri, koje prodajemo. Uskoro krećemo u izgradnju stambene zgrade s pet stanova u Trnovcu za koju smo postavili temelje, kaže Brlek, a gradimo i u Osijeku.

nas nitko ne proizvodi. Zbog poskupljenja građevinskog materijala, osobito u vrijeme korone, kvadrat montažne kuće više nije povoljan kao što je bio, ali i dalje je konkurentan, osobito u usporedbi s cijenom stanova, ukazuje Brlek. - Porasla je cijena goriva, smještaja i prehrane i općenito života, a posebice rada, pa imamo plaće koje su sada jednake onima u Njemačkoj, osobito nakon uvođenja eura, tako da više nismo mogli zadržati ranije cijene. Vratili su nam se mnogi dobri majstori koji su radili vani, i još se vraćaju, a mi i dalje tražimo kvalitetnu radnu snagu jer se opseg posla i narudžbi i dalje povećava.

Danas se kvadrat s projektiranjem, proizvodnjom i montažom kreće oko tisuću sto eura s PDV-om, po sistemu ključ u ruke, objašnjava Brlek, dodajući da se klasična gradnja može činiti povoljnijom jer se često rastegne na više mjeseci pa i godine, dok je kod montažne gradnje sve gotovo u roku od tri mjeseca i treba već kod početka imati zatvorenu �inancijsku konstrukciju.

INFO: DLB montažne kuće Kučanska 1, Varaždin T: +385 42 421 355 E: info@dlb.hr E: montazne.kuce@dlb.hr www.dlb.hr

24. studenoga 2023.

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Najveća elektrana na kojoj su radili bila je ona na Bauhausu u Mariboru

TVRTKA GK SOLARNE ELEKTRANE iz Preloga

Od odluke do elektrane u tri mjeseca Piše: Snježana Zorković

T

vrtka GK SOLARNE ELEKTRANE d.o.o. iz Preloga, specijalizirana je za izgradnju i održavanje solarnih elektrana od strane certi�iciranih montera solarnih elektrana.

Izgradnju fotonaponskih sustava rade po sistemu “ključ u ruke”, pa tako kad s njima dogovorite termin, savjetovat će vas oko izgradnje solarne elektrane, ishodit potrebne dozvole, ugraditi opremu renomiranih svjetskih proizvođača i dati višegodišnju garanciju na ugrađenu opremu i radove. No tu ne prestaje

njihova briga. U slučaju kvara spremni su za hitnu intervenciju.

Na tu temu razgovarali smo s Goranom Kovačom, direktorom tvrtke GK solarne elektrane iz Preloga, koji u tom poslu ima višegodišnje iskustvo i puno odrađenih solarnih, koji nam je rekao: - Na koji način pristupate kupcima koji žele solarnu elektranu? Obuhvaća li cijeli postpunk po principu ključ u ruke?

- Kupcima nudimo uslugu “ključ u ruke”. Znači od izrade projekta do dobivanja dozvole za trajni pogon. To je najjednostavnija, a ujedno i najsi-

gurnija opcija za njih. Nakon što se potpiše ugovor, mi sve rješavamo po unaprijed dogovorenoj cijeni, bez skrivenih troškova. Također, rješavamo i svu papirologiju za prijavu na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako biste mogli ostvariti potpore koje vrijede.

- Prema vašem iskustvu, na koju jačinu elektrane se obično odlučuju kućanstva u Međimurju i o čemu to ovisi?

- Najviše instaliranih elektrana za kućanstva imamo 5 kW-8 kW, to je neki prosjek za četveročlano kućanstvo.

U posljednje se vrijeme lju-

5 kW-8 kW je prosjek za četveročlano kućanstvo, kaže Goran Kovač, direktor tvrtke GK solarne elektrane

di odlučuju za nešto “jače” elektrane jer u budućnosti planiraju povećati potrošnju električne energije uporabom električnih vozila, grijanjem klimama, IC panelima, dizalicama topline itd. Potrebna jačina solarne elektrane ovisi prvenstveno o potrebama kućanstva, a zatim i o nagibu krovišta, njegovoj orijentaciji, lokaciji, a na kraju i o raspoloživom budžetu.

- Što biste vi savjetovali investitoru koji želi solarnu elektranu na kući?

- Investitoru bih savjetovao da uzima opremu od najpoznatijih proizvođača solarne opreme, da u projekt stavi nešto jači inverter i da se, ako se u budućnosti pojavi potreba za povećanjem potrošnje električne energije, mogu ugraditi dodatni paneli. Također bih savjetovao da prikupe dokumentaciju za prijavu na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obiteljskih kuća, koja će s primanjem zahtjeva krenuti u 1. kvartalu 2024. godine te će postotak su�inanciranja za ugradnju solarnih elektrana biti 50 posto. Na taj način povrat investicije bi bio relativno brzo. Još bih savjetovao da dodatno osiguraju elektranu od tuče jer smo u posljednje vrijeme svjedoci jakih nevremena.

Goran Kovač, direktor tvrtke GK solarne elektrane

- S čijim komponentama radite i tko daje garanciju na elemente?

- Najviše radimo s inverterima Huawei i panelima s Bloombergove liste Tier 1 (Trina, Ja Solar, Jinko, Longi, Risen, Sun Power...).

Ako se danas odlučite za solarnu elektranu, za očekivati je da će sve biti gotovo u roku od 3 mjeseca

Garanciju na montažne radove od 10 godina daje naša tvrtka, a na opremu daje dobavljač od kojeg nabavljamo opremu – na invertere 10 godina, a na panele 15 godina jamstva na proizvod i 25 godina jamstva na linearni pad proizvodnje, odnosno nakon 25 godina će davati 85 posto snage.

- Ako se danas kupac odluči, koji je rok izrade, od projekta do početka rada elektrane?

- Rok za realizaciju solarne elektrane ovisi o mnogo faktora. Neki okvirni rokovi su: informiranje 3-5 dana, a izrada glavnog projekta 15-30 dana. Na odobrenje za priključenje i opremanje mjernog mjesta obično se čeka od 30 do 60 dana. Sama je ugradnja elektrane brza i traje 1-3 dana, dok se na čekanje dozvole za trajni pogon čeka od 5 do 30 dana. Dakle, za očekivati je da se elektrana za 3 mjeseca pusti u trajni pogon.

- Radite li za privatne ili poslovne subjekte i čime biste se pohvalili?

- Radimo i za privatne i za poslovne subjekte. Preferiramo privatne. Neki od projekata na kojima smo radili su Bauhaus Maribor 584,8 kWp (elektrana sa savitljivim panelima i konstrukcijom koja se lijepi specijalnim ljepilom / silikonom / za krovnu hidroizolacijsku membranu), hotel Garden Istra u Umagu jačine 83,64 kWp, pilana u Kaštelancu jačine 421,8 kW i mnoge druge.

GK SOLARNE ELEKTRANE Prelog, Ulica Ivana Glavine 16 T: +385 99 681 9208 M: g.k.solarne.elektrane@gmail.com www. g-k-solarne-elektrane.eu

16 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOG

24. studenoga 2023.

Sjećanje na Dražena Božeka Na groblju u Svetom Jurju u Trnju predstavnici Grada Preloga te predstavnici branitelja iz Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Ogranak Prelog, uz članove obitelji, zapalili su svijeće na gro-

bu hrvatskog branitelja Dražena Božeka. Dražen Božek rođen je 16. 7. 1972. godine, u Domovinski rat priključio se kao pripadnik 7. gardijske brigade Puma, a preminuo je 20. studenog 1994. godine. (vv)

U Knjižnici i čitaonici Grada Preloga, prošli je tjedan svečano zatvoren Mjesec hrvatske knjige. Kako kažu tamošnje djelatnice, Mjesec je bio pravo putovanje kroz svijet literature, obogaćeno raznolikim događanjima koja su sve podsjetila na neizmjernu vrijednost knjiga u svakodnevnim životima.

U okviru svečanosti, dodijeljena su priznanja volonterima bez čije predanosti, entuzijazma i neumornog rada ova cijela čitateljska godina ne bi bila tako uspješna. Titule najpomagača otišle su u ruke volonterki Društva Naša djeca Prelog Paoli Novak, Martini Pilaš i Danijeli Hegeduš, a nagrađen je i dugogodišnji volonter Hrvoje Sokač.

Posebna pohvala iskazana je učenicima 4. razreda OŠ Draškovec i njihovoj razrednici Nini Lesinger koji su primili grupno priznanje za čuvanje, održavanje i korištenje kućicom s knjigama u Draškovcu. Četvrtaši su time proglašeni najčitačima i najvolonterima u jednom te su primili titule počasnih čuvara kućice s knjigama.

Dodijeljene su i tradicionalne nagrade najčitačima Knjižnice koje su zasluženi znak truda i ljubavi prema čitanju općenito. U kategoriji djece najčitači su Linda Kljajić i Karlo Horvat, u kategoriji mladih najčitačica je Lea Maltar, a u kategoriji odraslih najčitačice su Katarina Kamenar i Irena Sačer. (vv)

Članovi Književnog kruga Prelog ovih su dana predstavili svoj Deveti Zbornik. Njihov Prvi Zbornik radova tiskan je još 2007. godine.

I u ovom Zborniku skupljeni su pjesnički i prozni radovi koje su napisali: Antonija Sabol, Barbara Lepen Matulin, Biserka Vuković, Branko Mihovil Rakijašić, Dika Bejdić, Eva Bogomolec, Helena Perhoč, Ivan Grahovec,

Ivanka Novak, Katarina Herman, Ljubica Fleten, Magdalena Vlah Hranjec, Marija Bermanec, Marija Novak, Šte�ica Marodi Hatlak, Veronika Zrna, Vinko Rojko, Zlata Tisaj, Štefanija Sabol, Vladimir Mihaljević Kantor, Sanja Rašan, Pavao Ružman, Snežana Hižman i Franjo Žeželj Mustak.

Zbornik je izdan u nakladi Književnog kruga Prelog, uz potporu Grada Preloga. (vv)

Turistička zajednica Grada Preloga i ove godine poziva sve zainteresirane na Božićni sajam u Prelogu, koji je ove godine dio Adventske čarolije u Prelogu. Božićni sajam će se održati na Trgu slobode u Prelogu ispred Doma kulture i to i u petak i subotu 15. i 16. prosinca od 16 do 20 sati. Sajam će se održati na prekrasno ukrašenom trgu, izlagači će moći predstaviti i prodavati svoje proizvode u divnoj božićnoj atmosferi, a oba

će dana pozornicu Trga slobode zauzeti odlični akustični sastavi. Pozivaju se svi zainteresirani izlagači koji se bave ručnim radovima, izradom nakita, božićnih dekoracija i božićnih čestitaka, ugostitelji, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, predstavnici udruga da se prijave za izlaganje i/ili prodaju svojih proizvoda, radova i usluga. Svim izlagačima osigurana su mjesta za izlaganje, a sudjelovanje je besplatno. (vv)

Zatvoren je Mjesec knjige

Pisci, amateri predstavili novi zbornik radova

Dvodnevni Božićni sajam

Udruga Priločko srce redovni je sudionik Božićnog sajma

ADVENTSKA ČAROLIJA u Prelogu

Orašari i umjetan snijeg začinit će zimsku idilu Kako bi se dočarali prava zimska rapsodija te sjaj i raskoš adventa, angažirana je i PR agencija iz Varaždina. Vrijednost eventa procjenjuje se na iznos od 35.000 do 40.000 eura Piše: Vlasta Vugrinec

Preloški gradski oci odlučili su ove godine dobro razvezati kesu kako bi svojim sugrađanima priredili pravu adventsku čaroliju. To je naime i zajedničko ime svih adventskih događanja koje inače potpisuje tamošnja turistička zajednica na čelu s Petrom Bobić. Kako pak bi se dočarali prava zimska idila te sjaj i raskoš adventa, angažirana je čak i PR agencija iz Varaždina. Shodno tome, preloška zimska bajka bit će u znaku orašara koji će biti u glavnoj ulozi, a snježnu idilu dočarat će umjetan snijeg.

Prema najavama iz Grada, vrijednost cjelokupnog eventa procjenjuje se na iznos od 35.000 do 40.000 eura.

Istina, neće sav taj iznos ići iz gradske blagajne jer će u troškovima sudjelovati i TZ kojoj je projekt Advent uz još tri, prošao na natječaju HTZ-a.

Dio troškova pokrit će i tamošnji gospodarstvenici koji su zamoljeni da se priključe svojim donacijama.

Kreće se s paljenjem prve svijeće

Vrijeme adventa ili došašća ove godine započinje 3. prosinca i tada se naravno pali prva adventska svijeća.

Upravo je to i datum kada kreće Adventska čarolija u Prelogu. Već nekoliko godina unazad vjernici Župe sv. Jakoba pale svijeće na adventskom vijencu na Trgu svetog Jakoba uz molitve, pjesme i meditacije. Svijeće će svake subote, u večernjim satima, paliti predstavnici Grada Preloga i Župnog pastoralnog vijeća Župe sv.

Ljubomir Kolarek i Mar�na Pakšec Jakoba.

Svi ostali događaji uglavnom će se odvijati na posebno uređenom Trgu slobode. Tu će se održati niz glazbenih programa, Božićni sajam, a atmosferu zime donijet će i snježni topovi. Za najmlađe su pripremljene bajkaonice, kazališna predstava, a stiže i neizostavni sveti Nikola. U Župnoj crkvi sv. Jakoba priredit će mu se doček, u ponedjeljak 5. prosinca. Dočekat će ga mališani uz molitvu i pjesmu, a on će se odužiti malim poklonima. U prigodnom programu sudjelovat će vjerska skupina „Vrapčići“ Dječjeg vrtića Fijolica iz Cirkovljana te mali pjevači Ribari sv. Jakoba i Pjevački zbor Osnovne škole Prelog. Od 14 sati Sveti Nikola proći će kočijom Prelogom, a u crkvu stiže s vrećom punom darova u 16 sati!

Posebnost ovogodišnjeg adventa je i dvodnevni Božićni sajam koji će se održati u popodnevnim satima, i to 15. i 16. prosinca. Uz koncerte tamošnjih udruga, škola i vrtića, svoj će koncert održati

i popularni Preložanin Filip Hozjak, uz pratnju Varaždinskog tamburaškog orkestra.

Koncert će se održati u nedjelju, 10. prosinca, s početkom u 19 sati. Filip Hozjak nastupio je i u programu ovogodišnje Opere pod zvijezdama, kao dio „4 Tenora“, a ovoga puta će se predstaviti uz sjajne tamburaše okupljene u Varaždinskom tamburaškom orkestru, a kao posebna glazbena gošća na pozornici će se predstaviti Gabriela Hrženjak.

Valja još spomenuti i tradicionalni Božićni koncert, 16. prosinca, u tamošnjoj crkvi koji će održati klapa Cesarice.

U sva ta zbivanja uklopit će se i vjerski dio programa od svetih misa, jaslica do koncerta u crkvi na blagdan sv.

Stjepana. Nastupit će zborovi s područja Preloga. Bit će tu župni, svjetovni i školski zborovi iz Preloga, Cirkovljana, Draškovca i Svetog Jurja u Trnju. Svatko će svojim glazbenim prilogom uljepšati završetak Božićnih dana i posljednje sate stare godine.

Doček nove bit će također

na Trgu, gdje će se za dobru feštu pobrinuti grupa Dobre vibracije, a uz šampanjac i čestitke gradonačelnika Ljubomira Kolareka, tu je i tradicionalni vatromet.

Adventska čarolija završava 7. siječnja dočekom ruskog Djeda Mraza i njegove unuke Snjeguročke u organizaciji Udruge Kalinka.

Naravno, to je samo dio adventske čarolije za koju u gradu najavljuju da će biti doživljaj za sve generacije.

Shodno tome, nisu ni otkrili sve svoje adute, već su to ostavili kao iznenađenje za sve one koji će doći u grad, ali i za svoje sugrađane.

Dan grada Preloga

Posebno svečano bit će i uz Dan grada Preloga koji se obilježava u srijedu, 6. prosinca. Naime, uoči svečane sjednice Gradskog vijeća službeno će se i otvoriti rasvijetljeni Trg slobode, ispred Doma kulture.

Događanja će započeti već 5. prosinca, druženjem građana u središtu grada te paljenjem svijeća i prigodnim druženje kod prostora Nautičkog kluba Labud (kip sv. Nikole).

Sam Dan grada već ima svoj ustaljeni raspored. Polaganje vijenca i paljenje svijeća ispred centralnog križa na groblju u Prelogu, obilazak završenih gradilišta na području grada, sveta misa, polaganje vijenaca na Spomen-ploču znamenitim Hrvatima priločke Župe te kod biste prvog hrvatskog predsjednika dr.

Franje Tuđmana i onda svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Preloga u Domu kulture gdje će se dodijeliti najviša javna priznanja zaslužnim Preložanima.

studenoga 30. 24. rujna 2022. 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr• 040 • 040 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr 323323 601601

Donje Međimurje 17 Donje 17 KOTORIBA DONJA DUBRAVA

Umirovljenici, javite se Tko želi upravljati za božićnicu! sportskim prostorima?

OpćinaDonja Kotoriba poziOpćina Dubrava va svoje umirovljenike koji raspisala je javni natječaj manjui zaprimaju dodjelumirovinu na upravljanje od 400 eura da im se jave korištenje sportskih građekakou bi ostvarili pravo na vina njenom vlasništvu. božićni Riječ poklon-paket. je o javnoj sportPrijave se ukupne primajupood skoj građevini ponedjeljka završine 321 m2do , s petka, nadstrešključno do 28. studenoga. nicom ukupne površine 201 m2, nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-

Važno jezemljištem napomenuti da se dajućim ukupne 2 pravo na poklon-paket ne površine 11988 m , na adreostvaruje si Krbulja na 19.temelju ranije dostavljenih podataka, već Javne sportske građevije potrebno donine smatrajuuseOpćinu prostorima jeti nove. Umirovljenici kojii namijenjenima za sportaše se žele prijaviti ne smiju daju se na upravljanje i koriimati sportskim dugovanja prema štenje udrugama Općini. (vv) s područja općine na neodređeno vrijeme. (vv)

DONJA DUBRAVA

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena Od milja zvane Vesele Međimurke postale su prepoznatljive na folklornoj sceni Međimurja

Inspektori naložili dodatnu Vesele Međimurke čuvaju zaštitu na utapalištu međimursku glazbenu pasa baštinu ODA TRADICIJI na Memorijalu Deca, moja deca, posvećenom Teti Lizi

svim vlasnicima životinja za Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio Vokalna skupina trenutno članica, a rado primaju članice nemile događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicombroji koja 15-ak sprečava ulaz životinja i eventu-i nove su sada poduzeli sve što je alniPiše upad uSania bazen.

Na sklisku foliju su tetzv. i foto: Bižupić dom nepropusnu 60. obljetnice KUU-a, na postavljene sceni Međimurja su često u dicije, sprječavajući njihovoj moći da se njezino nešto skijalice, odnosno ljestve sideju plutačama tadašnjeg predsjednika, gošće raznih manifestacija takvo izumiranje. ne ponovi.

Donja Dubrava je protekli Nikole Kotura. Od početka diljem Hrvatske i šire.

- Istovremeno želimo navikend postala središte istin-kli odgovorni nastupi o kojima je ranije društvuskupina AAT taj prostor, djelovanjauvokalna Nedavni nastup na Me- glasiti Budući Piše: Vlasta Vugrinec da su predmetne spreske ljubavi prema međimur-Geothermae, Što se tiče budućih nabila je dio folklorne sekcije morijalu "Deca, deca" u inspekcija nije te izvještavano, stoji umoja odgovoru mne jame za vodu izgrađene skoj popevki na Memorijalunašla stupa, skupina planira bosu je činile tadašnje plesačice Donjoj Dubravi bio je posebno nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva.

- Za nas je priča oko u skladu sa svim dozvolama "Deca, moja deca", posveće- i- folklorašice, žićni koncert "Božićem kroz a kasnije se odznačajan.

Skupina je izvela tri Ovim putem društvo Drugim riječima, na društva AAT Geothermae i ciljem poštovanja visokih nom Elizabeti Toplek, pozna- vaja u posebnu sekciju. Uz me- pjesme, od kojih je jedna, "Kak i sHrvatsku" u suradnji sa ŽuAAT Geothermae obavje- postojeću ogradu s trima utapališta pasa završena, odstandarda i zaštite tijoj kao Teta Liza. Ovo doga- đimurske folklorne pjesme, je teško našu ljubav tajiti", ekoloških panijskim tamburaškim orštava zainteresiranu javnost bodljikavim žicama koje su govorili suorganizira u Gradu KUD Prelogu, te podzemnih voda đanje Seljačka skupina u svom repertoaru koju je često izvodila Teta okoliša kestrom Stjepan Bujan Stipić, kako je, sukladno dobivenim međusobno bile razmaknute ali i izsloga Geothermae na našod upit Donja Dubrava 2018. ima i folklorne pjesme drugih Liza. - Pjesmu „Kak je teško prilikom energane. zakazanizgradnje za 27. prosinca ove smjernicama, izvršena sanaci- oko 70 cm dodana je gusta vezan za poduzete korake. godine, kako bi predstavili boRadi se o privremenim godine u Crkvi sv.

Antuna krajeva Hrvatske.

Trenutno našu ljubav tajiti” je izvela ja bušotinskog prostora proNaime, našeg popevke tekžica, mi Međimurci bismo regatstvonakon međimurske objektima za testiranje vobroje 15-ak geotermalna članica, a rado kli,naša Dalija Bedić jekta Napredna sta ou grabi kojaizvornom je postala drot,članica koji sprečava ulazte Padovanskog na čakovečkom njezinom obliku, de tijekom izgradnje, a koji primaju i nove. Skupina je životinja je nakon izvedbe dobila s internalizacijom svojevrsno pasa senergana i eventualan pad upo- jugu. Nadalje, 2024. godine, ali i krozutapalište različite stilizacije biti Skupina u cijelosti sanirani i slavi 15 godina djelovala pod vodstvom Anhvale da ima nešto u glasu diglaočuvanim se poprilična prašina ugljikovih spojeva, na način bazen. No, ako ju divlje živo- ćekada izgovorom. nivelirani s okolnim terenom postojanja, a njihova Udrudree Ščapec, Stelle Cimerman, što podsjeća na Tetu Lizu. kako u Međimurju, tako i na obnove postojeće kao i po- tinje ili pak psi ipak uspiju i ga 75završetka godina, izgradnje pripremaju a aktualna voditeljica je Lana preskočiti Ostale dvije pjesme, "Pučpuljidodatne zaštitne nacionalnoj razin, a na teren Prepoznatljive na stavljanja ili potrgati, bazen nakon iznenađenje za proslavu tih puštanjem energane u poCvrtila, prof., koja je ujedno više kanije pučpuduje" i "Pesem o pet je izašla ifolklornoj rudarska inspekciograde na dijelu prostora smrtonosna klopka. sceni značajnih obljetnica. bila i prva voditeljica.

Tijekom pijanih su međimurske, ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje skliskubab", nepropusnu foliju gon najkasnije do kraja 2024.

Nastupi su obuhvatili ši- godina skupina sudjeluje na Napublici Vesele Međimurke su zainepoznate, jer se ne godine.

Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. je graba prekrivena i rok spektar izvođača, među mnogim natjecanjima i smo- kojom sta osvojile srcasamo publike svoizvode tako često, a mi ih Nakon svega se moTakođer, obnovljeno je i kojoj se prije nisu uspjele kojima posebno istaknu- trama, iz kojih se vraća sa sre- po rado jim izvedbama na Memorijalu Nisuseuočene izvodimo, istaknule su že dodati je li trebalo doći do postavljeno ukupno 12 izlai izaći iz vodene zamke, lanepravilnosti ženska vokalna skupina brnim i zlatnim plaketama. popeti "Deca, moja deca".

S obzirom Vesele Međimurke.

One ističu svega ovoga i tko zna kako znih rampi, s plutajućim plasu tzv. skijalice, KUU-a Veseli Međimurci. Kao krunu svog rada, 2021. postavljene na njihovu talent važnost kulturnih događaja dugo bi grabapredanost, bila smrtonotoima, za slučaj “probijanja” odnosno Uputili smo pisani upit ljestve s plutačama.

Udruga je već desetljećima godine, skupina izdaje svoj poput Memorijala i važnost koju pridaju "Deca, moja sna klopka za životinje daočuse rudarskoj inspekciji da bismo ranije spomenutih zaštitnih poznata po svom bogatom prvi CD pod nazivom „El' me deca" vanju međimurske glazbene za promicanje tradiciIsprike za nemile mještani nisu nama obratili. dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a folklornom nasljeđu, a ženska čuješ grličica”. Od milja zvane je i umjetnosti. Svaki takav baštine, ne sumnjamo da će i A trebalo je imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje u budućnosti postići značajne vokalna skupina je s radomnavodnih Veselenemilih Međimurke, postale su događaj doprinosi očuvanju događaja sa smo dobili nikakav odgovor.

Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i popočela 2009. godine, povo-životinjama prepoznatljive folklornoj živosti i autentičnosti tra- uspjehe. koje sunaulazile u ovom Prema onome što su nam rese prilikom ispričavaju kazati dobru volju.

Zalanica dobila novo vanjsko ruho Međunarodna izložba Općina Donja Dubrava Radovi su započeli 14. rujna u 2022. godini kandidirala 2023. godine, a završeni su malih životinja je projekt obnove pročelja 10. studenog 2023. godine.

KOTORIBA

Udruga zgrade ZalanMeđimurska Ministarstvu lastavica gokulture povodom i medija u35. sustadišnjice rada u suradnji s vu e-prijavnice, a u ožujEuropskim klubom engleku 2023. godine je Općini skih i patuljastih gušana orugovorom o sufinanciranju ganizira 30.

Međunarodnu dodijeljeno 13.272,28 eura. izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi. Od 17. doOvoga 20. studenog 2022. vikenda, 25. održat će se zasebno dvije i 26. studenoga, Udruga izložbe, izložba gušana, te uzgajivača malih životiizložba Udruge Međimurska nja Međimurska lastavica lastavica povodom 35. goorganizira izložbu malih dišnjice postojanja Udruge. životinja.

Na izložbi će biti izloTočnije, Državnu izložženo do 800 eksponata, od bu hrvatskih domaćih pačega će 500 biti inozemnih

iObnovljena 300 domaćih, a predstavit je strana kuće će se izlagači iz Austrije, MaZalan okrenuta k parku, đarske, a idućeBugarske, godine uNjemačke, planu je Rumunjske, Srbije,Radove Slovenije, obnova ostatka. je Hrvatske te iz još poneke izvršila tvrtka Lepen d.o.o. zemlje. (vv) Europske se izložbe održavaju svake dvije godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja.

Izložba će se održati smina i 31. Međudruštvenu pod pokroviteljstvom izložbu malih životinja.OpćineManifestacija Kotoribe koja ujedno će se odrovim putem poziva sve zažati u školskoj sportskoj ljubljenike u male životinje dvorani Donje Dubrave i da dođu razgledati i posjetiti to u subotu od 9 do 18 i jedinstvenu izložbu malih u nedjelju od 8 do 13 sati. životinja. (vv) (vv)

Izložba malih životinja

DONJI KRALJEVEC DONJI VIDOVEC

Proračun od oko Stari papir za nove igračke 10 milijuna eura Ovih dana u dječjem vr- u kategoriji dječjih vrtića. Iz tiću uOpćina Donjem Vidovcu bilo Donji Kraljevec jeza doista veselo.

A kako i ne 2024. godinu planira biukupne bilo kadprihode su im stigle nove i primitigračke.

Bilo je tu različitih ke proračuna u iznosu od kocki, životinja, drveća, far10.600.335 eura.

U okviru mera i drvenog asortimana prihoda poslovanja planizaraju građenje.

No, ono što je se prihodi od poreza najvažnije, igračke su nabavu iznosu od 1.490.610 eura, ljene od novčane pomoći s razine nagrade države i EU-asuplaniraju se u iznosu koju dobili u akciji Papir od smeće, 8.577.000 eura. Što se nije Unimera iz Čakapitalnih investicija tiče, za kovca, za osvojeno 2. mjesto

vrtića zahvaljuju roditeljiiduću su godinu planirana: ma na izvrsnoj suradnji za Dječji vrtić Hodošan uu prikupljanju starogeura, papira iznosu od 360.000 za iCentar Općini Vidovec za dr.Donji R. Steinera plani�inanciranje novčanog dijela rano je 7.000.000 eura, za nagrade oddom 2000 kn.Juraj u Vatrogasni Sveti Naravno, sudjeTrnju 120.000i dalje eura,će a toliko lovati u akciji iprikupljanja je namijenjeno za Vatrogastarog papira i već najavljuju sni dom Hodošan, za Dom kulture Palinovec-DVD ide dolazak kontejnera sredi40.000 za Sportske terenom 10.temjeseca. ne 160 .000 eura. (vv) (vv)

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

Pa, zar sad još i hripavac!

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici

UČ

itam i ne mogu vjero-

trošiti antibiotike na nešto

Dovoljno je samo spomenuti

iza kojeg su bile tri transplan-

našem ili privući će naravno veliki in-već sverak to koji događa istogmlade dana jer toga, četvrte samo što se da preveniratil, kosi kako tako imamo tacije i dosta u očekivanju vati.Međimurju Uza sve boleštišto sve uzimamo zdravo se ne događa ništa ili teres Međimuraca.

S je u svemu tome najvažnije nažalost preminuo. ne koje nas okružuju, ih se može čuvati za puno i stare. je sve prepuno i i s ozbiljnije obzirom na satnicu, Međimurja.

Doći će oljudi iz bolesti.

Uostalom, ja promocija Svima kojima je cijepljenje za gotovo.

Da se ne govori moždasadpak se još moramo mučiti je nisu u Pitanje natiskano manifestacijama. samo hoće liposjet to cijele pozivamo antibiotici najorača ionako više bauk, je preporučujem nim Hrvatske, i srčanim udarima koji hripavcem, visoko zaraznomproglašenje Pri tome ne koja mislimo najuzornije žene turističke uredi i se“iznenada” na gostoljubivost i bogatu što suabili jer je puno bakterija jednom zajednice, onkološkom odjelu, udare i po 30-gobolešću samosamo što nije16 sati, pašu kojekakve ne mora to biti dječji.

Nek’ madišnjacima i ako imaju sreće, na lokalne već i one nacio- u 17otporno srodne udruge i enogastronomiju, sati, panajenjih. za Štoviše, zaključiti pa onda iskorijenjena cijepljenjem. im u daljnjemi razmnožavanju. lo razgovaraju s pacijentima izvuku se bez KoDovoljno samo nekolikoda se nalne.

Tako jejeidući vikend, očekuje dolazak vi- društva prepoznati, htjeti se pokažimo to posljedica. što imamo.

Danas ne bismo trebali koji iza sebe imaju i po nekorona nam je također kosila pikica koje svojoj svrsi slukako mi novinari to volimo sokih gostiju iz Zagreba, pri uključiti u sve to pa makar i Izvadimo iz podruma i špajzi više razmišljati ni o ospicama, naliko transplantacija obitelj, prijatelje, 60zatuči”. i kusur godina ičemu mislimo na ministricu vlastitu inicijativu.koštane koščično ulje, mesosusjede. z tibli- I reći,že “zaveć bika dječjoj paralizi, rubeoli i ostasrži, bezbroj kemoterapija i moglo bi se tako nabrajati više ne treba razmišljati o Naime, u subotu, 8. li- Mariju Vučković.

Jer ne treba se kao ce, međimursku gibanicu, “dječjim bolestima”, dosta kojima je igla praktički naj- u nedogled. potencijalnoj dojenčadi lim stopada, Prelogsmrti je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti ako domaće pekmeze, zimnicu, Nije da sam fan cijepljenja ili pak posljedica koje će nas nam je boleština kojima nema bolji prijatelj u životu. Teško ćin Državnog natjecanja u da se nacionalne manifesta- netko nije slučajno pozvan, sireve i uz to �ina vina. pratiti cijeli život. Ne treba lijeka. A ima ih i puno previše. je bilo slušati 14-godišnjaka (ne cijepim se ni protiv gripe, oranju, a Čakovec Izbora za cije sele u naš kraj, da mi izostavljen s popisa. To je Prilika je to da se pokaže najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-

a kamoli sve drugo), da me

taplaća suvenirnice, Međimurske farmaceutska industrija, riznice, pozovimo ljude jer ali ipak smatram da pojedimnogi ne znajudosege što imamo, ne medicinske treba što uzgajamo na svojim poštovati i usvojiti.

Barem imanjima. one koji se i laiku mogu objasniti. se ikako svi NePitam budimo daljesmo samomi koji Međimurci smo cijepljenikojima protiv zatajni bolesti i dandanas živii jedječjih važan samo rad, a ne i normalno funkcioniramo. prezentacija rezultata tog li došli doista tako rada!Jesmo Ne dozvolimo našim daleko da preispitujemo sva političari da i na polju podosadašnja postignuća na ljoprivrede budu u prvom svim poljima? planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

Nove mjere Zajedničke poljoprivredne politike

P

oljoprivrednici koji se bave poljoprivrednom, da bi ostvarili određeni iznos osnovnog plaćanja, trebaju se prilikom obavljanja poljoprivredne aktivnosti pridržavati određenih propisanih zahtjeva i uvjeta koja se u novom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike zovu uvjetovanost. Uvjetovanost čine propisani zahtjevi za upravljanje i dobrih poljoprivrednih te okolišnih uvjeta.

Pravila uvjetovanosti vezana su za smanjenje utjecaja poljoprivredne proizvodnje na klimu, okoliš, vodu, tlo i ekosustav i vezana su za javno zdravlje, zdravlje biljaka i dobrobit životinja.

Jedno od pravila u prošlom razdoblju ZPP-a je minimalna pokrivenost tla. GAECom 6 postiže se minimalni zemljišni pokrov kako bi se izbjeglo golo tlo u najosjetljivijim razdobljima i time se izbjegla povećana erozija tla.

Tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranične površine moraju biti pokrivene kulturama ili žetvenim ostacima (nadzemni dio biljke s korijenom), ili ciljano prekrivene biljnim ostacima (malč) koji umanjuju eroziju tla, osim u slučaju obavljene pripreme za sljedeću sjetvu i prije nicanja.

Koje su novine?

Postojeći trajni nasadi na površinama s nagibom od 13 % ili više, u kojima je smjer redova paralelno s nagibom terena, moraju imati međuredni prostor prekriven biljnim pokrovom.

Od 15. studenoga do 15. veljače, radi prikupljanja vlage, sprečavanja erozije i očuvanja zalihe ugljika u tlu, mora se primjenjivati jedna od sljedećih mjera: - ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama - prekrivanje poljoprivrednih površina žetvenim ostacima (malč) - obrada tla za sjetvu, pri čemu najmanje 25 % površina poljoprivrednog gospodarstva s nagibom većim od 9 % mora biti pokriveno glavnim usjevom, zelenim pokrovom ili žetvenim ostacima (malč) ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama.

Na gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površinama 10 ha i više, obveznik je na razini parcele dužan uspostaviti izmjenu kultura najmanje jednom godišnje uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu minimalno osam tjedana.

24. studenoga 2023.

Andrija Stričak

Piše: Suzana Pajić

Obveza uspostave plodoreda ne odnosi se na parcele na kojima se uzgajaju trajni nasadi, trave i druge travolike krmne kulture i na površine pod ugarom.

Gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina upotrebljava za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored.

Minimalno 4 % obradivih površina

Na poljoprivrednom gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više, u cilju održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti obveznik je dužan provesti jedno od sljedećih pravila: – Minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini gospodarstva namijenjen neproizvodnim površinama, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru. Neproizvodne površine i obilježja su: obilježja krajobraza, granični pojasevi duž vodotoka, rubni pojasevi uz šume i ugar.

Obilježja krajobraza na poljoprivrednoj površini ne smiju se uklanjati ili oštećivati.

Obilježja krajobraza su živice, lokve, jarci, drvoredi, pojedinačno drveće, šumarak, suhozidi.

Nije dozvoljeno orezivanje živica i šumaraka od 1. ožujka do 31. kolovoza.

Na poljoprivrednim površinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, L.) i mračnjak (Abutilon theophrasti Med.), višegodišnji korovi niti drvenaste biljne vrste koje zarastaju poljoprivrednu površinu. Te će se biljne vrste uklanjati mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida neovisno o rokovima propisanim važećim podzakonskim aktom koji uređuje izravne potpore poljoprivredi i mjere ruralnog razvoja IAKS.

Med i proizvodi od meda

17. ŽUPANIJSKO OCJENJIVANJE meda

A. Stričak osvojio zlato za med od “smrtonosne biljke” - Tu sam sam, na osami i bilo je puno polja uljane repice. Ne mogu reći da me nije bilo malo strah, ali ivanovski poljoprivrednici su izuzetno pažljivi i nisam do sada imao nikakvih problema, kaže Andrija Stričak Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Uljana repica i pčelari posljednjih se godina baš i ne ljube. Štoviše, zbog neodgovornih poljoprivrednika koji su repicu tretirali zabranjenim sredstvima i u neprikladno vrijeme te prouzročili masovno trovanje pčela, postali su ljuti neprijatelji. Međutim, kako sada stvari stoje, takvi su više iznimka nego pravilo. Da je tome tako, potvrđuje i zlatna medalja na ovogodišnjem 17. Ocjenjivanju međimurskih medova za med upravo od uljane repice.

Iznenađenje ocjenjivanja

Med od uljane repice proizvele su pčele Andrije Stričaka iz Čakovca, dugogodišnjeg pčelara.

Njegov stacionirani pčelinjak nalazi se na potezu između Čakovca, Ivanovca, Totovca i Savske Vesi, odnosno iza tzv. lovačke šume.

- Tu sam sam, na osami i bilo je puno polja uljane repice, otkrio nam je Andrija Stričak. Ne mogu reći da me nije bilo malo strah, ali ivanovski poljoprivrednici su izuzetno pažljivi i nisam do sada imao nikakvih problema.

Uz med od uljane repice, vrcao je i cvjetni med, med od bagrema, a očekivao je i više meda od cvijeta vrbe. Kaže da nije išao ciljano na pašu uljane repice, ali eto, dogodilo

se. Istina, i med uljane repice spada u kategoriju cvjetnih medova, ali ipak je u njemu prevladao pelud tog cvijeta.

Inače, sve svoje snage baca na proljetni cvjetni med koji zove i imunomed. Kaže da nije išao ciljano na pašu uljane repice, ali eto, dogodilo se.

- Takav med prepun je proljetnog šusa i jako dobar za podizanje imuniteta, dodaje naš pčelar. Svoje pčele ne seli od paše do paše i sam sije medonosno bilje. Između ostaloga, to se odnosi na heljdu, tikvu i slične kulture.

- Većina nas pčelara nismo obični grabežljivci i “pljačkaši” pčela tako da dio meda ostavimo i samim pčelama, kaže.

Naime, jedne je godine dobio izvrsni heljdin med, ali je zato ostao bez pčela. Drugim riječima, tijekom zime, pčele šećerom dohranjuju samo u krajnjoj nuždi.

Pčelarstvo Heđa ima najbolji med

Na ovogodišnje ocjenjivanje meda pristiglo je 57 uzoraka. Kao i prethodnih godina, ocjenjivanje i analiza obavljeni su na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Sudeći po vrsti medova, ova godina i nije bila nešto posebno jer se uglavnom vrcao standardni med. Drugim riječima, naši pčelari na ocjenjivanje su ponudili 36 medova od bagrema, 14 cvjetnih, po 2 meduna,

kremasta i kestenova meda te jedan od uljane repice. Dakle, nema meda primjerice od lipe, nedirka, amorfe koji su inače bili uobičajeni dugi niz godina.

- Godina je bila katastrofalna. Bilo je puno kiše koja je ispirala pelud, kaže naš sugovornik. Osim toga, dio medonosnog bilja, poput amorfe i nedirka uništila je poplava jer je riječ o biljkama koje rastu uz obale rijeka.

No, unatoč svim problemima i slabijem prinosu, rezultati su pokazali kako kvaliteta međimurskih medova de�initivno nije upitna, što je i više puta dokazano na državnim i međunarodnim ocjenjivanjima. Da je tome tako, potvrđuju i priznanja među kojima je bilo 15 zlata, 28 srebra te 14 bronci.

Od 15 zlata, čak je 13 osvojio bagremov med te po jedno zlato med uljane repice i cvjetni med. Najbolji med proizvelo je Pčelarstvo Heđa iz Slakovca čiji je bagremov med od mogućih 20 bodova osvojio 19,56 bodova. Zlato za bagremov med osvojili su još: Mladen Vinko iz Murskog Središća, Robert Zorković iz Nedelišća, Pčelarstvo Trupković iz Novog Sela Rok čiji je i cvjetni med osvojio zlato, Pčelarstvo Kanan iz Šenkovca, Darinka Horvat iz Stanetinca, Jadranka Ferenček iz Čakovca, Obiteljsko pčelarstvo Trstenjak iz Mačkovca koje je zlato osvojilo i za cvjetni

med, Goran Novak iz Male Subotice, Dragutin Pintarić iz Pretetinca, Pero Kos iz Nedelišća i Krešimir Stjepan Črnila iz Jurketinca.

Priznanja će pčelarima biti uručena u subotu, 25. studenoga, u čakovečkoj Scheierici, a ne kao zadnjih godina na sajamskoj priredbi MESAP Jesen. Samoj dodjeli diploma prethodit će dva stručna predavanja. Prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger govorit će o Pčelarskoj praksi i preventivnim mjerama za sprječavanje bolesti pčela. Poslije nje je predavanje izv. prof. dr. sc. Lidije Svečnjak o propolisu - Propolis: botaničko porijeklo, svojstva i primjena.

Narušen kredibilitet međimurskog meda

Kako god rezultati ocjenjivanja pokazivali da je međimurski med izuzetne kvalitete, a samim time i blagodat za ljudski organizam, naši pčelari muku muče s njegovim narušenim kredibilitetom. Naime, masovni pomor pčela zbog trovanja i dalje lebdi negdje u zgradu. - Teško se toga riješiti, premda u zdravstveno stanje meda mogu sumnjati samo ljudi koji ne znaju kako on nastaje, poručuje Andrija Stričak. Kako je pojasnio, otrovana pčela teško da će stići do svoje košnice, već će prije uginuti. Drugim riječima, kontaminirana pčela ne daje med.

24. studenoga 2023.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Antonija iz Belice na sajmu je nudila povrće s OPG-a Zadravec

Sigurnost hrane u ovisnosti o uvjetima transporta i pohrane

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Piše: dr. sc. Vladimir Škvorc, dr. med. vet.

Najpopularnija je kupnja na vreće

Čakovečki plac i sajam srijedom u skladu su s vremenskim prilikama. Sve je stisnuto, a najviše doma oko tople peći. To znači da nema uobičajene gungule i žamora na sve strane. Malobrojni kupci dođu, kupe na brzinu što trebaju i odu. Kupovala se pretežno roba u vrećama poput luka, krumpira, zelja i jabuka, prebiralo se po ponudi voćnih sadnica, a nešto posla imali su i prodavači kukuruza i pšenice. Tražili su se i mrkva, grah te zelenjava, prije svega kelj i poriluk čije vrijeme sad dolazi. Slična situacija je i na čakovečkoj središnjoj tržnici gdje prodavači sa sobom nose i deke kako bi zaštitili osjetljivu putericu od jutarnjih minusa. Kad smo već kod salata, uz putericu, kristalku, endiviju i radič u

ovo su vrijeme popularne i tzv. baby salate. Prije svega tu su matovilac, pa rikula, a tu i tamo može se naći i potočarke. I dok se na sajmu kupuje zelje za kiseljenje, na placu se nudi i već ukiseljeno, kako rezano, tako i glavice.

CIJENE PLAC

Voća ima u izobilju, od mandarina, grožđa i šipka preko domaćih jabuka, krušaka, mušmula… Ponuda pak božićne pšenice i adventskih vjenčića podsjeća nas da se bliže i najljepši blagdani u godini. (vv)

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Kiselo zelje (kg): Paprika (kg): Luk (kg): Salata (kg):

1€ 3€ 1€ 3€ 3€ 1,5 € 3€

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Grah (kg): Paprika (kg): Luk (kg): Salata (kg):

1€ 3€ 0,8 € 5€ 2€ 1,5 € 2€

Orasi (kg):

Orasi (kg):

Med (900 gr): Mandarine (kg): Jabuke (kg):

14 € 9-11 € 1,5 € 1€

12 € 67-75 € 1,5 € od 7 €

Maćuhice:

0,6 €

Maćuhice:

Drva (metar): Mandarine (kg): Voćne sadnice:

Katarina Mikloška iz Čakovca imala je pune ruke posla s kiselim zeljem na placu

0,6 €

T

rgovina hranom je globalizacijom tržišta postavila nove uvjete proizvodnje i prodaje pred proizvođače. Riječ je o masovnoj proizvodnji i cilju da se hrana isporuči u kratkom vremenskom roku, uz istovremeno zadovoljavanje zahtjeva potrošača koji su promijenili svoj stav prema poimanju sigurne hrane. Velik udio prehrambenih proizvoda, posebice onih životinjskog podrijetla, je temperaturno osjetljiv, odnosno zahtijeva određeni temperaturni režim od proizvodnje do prodaje. Stoga je potrebno posvetiti posebnu pažnju ovoj vrsti proizvoda, kako bi se očuvala njihova zdravstvena ispravnost i kvaliteta, odnosno kako bi hrana na tržištu bila sigurna.

Svjesni rizika koje sa sobom nose bolesti uzrokovane hranom, pojavnost pojedinih uzročnika bolesti sustavno se prati, pa izvješća centara za kontrolu bolesti iz raznih zemalja ističu iste nokse koje uzrokuju bolesti nakon konzumiranja različitih vrsta hrane. To su i nadalje Salmonella spp., Campylobacter spp., Listeria monocytogenes, verotoksična Escherichia coli (VTEC) i Yersinia enterocolitica.

Održavanje hladnog lanca tijekom skladištenja i prijevoza mesa ističe se kao jedna od mjera kojom se smanjuje javnozdravstveni rizik. No, ne smije se zanemariti utjecaj bakterija kvarenja na održivost mesa. Smatra se da je populacija bakterija kvarenja od 107 CFU/cm2 granica koja ukazuje na kvarenje mesa. Predviđeno vrijeme potrebno da pseudomonasi, kao predstavnici bakterija kvarenja, dosegnu 107 CFU/ cm2 na trupovima ovisi o postupku hlađenja, inicijalnom broju bakterija, tempe-

raturi površine trupa tijekom hlađenja u klaonici i temperaturi tijekom transporta. Razvijeni modeli predviđanja rasta bakterija kvarenja govore da je pri velikom inicijalnom broju bakterija (5 log10 CFU/cm2) i pohrani crvenog mesa na 7°C predviđeno vrijeme da pseudomonasi dosegnu 107 CFU/ cm2 2,3 dana, a pri pohrani piletine 1,1 dan. Osim toga, kako se bakterijska kontaminacija najčešće odvija na površini trupova odnosno polovica, samo njihova temperatura može biti odgovarajući indikator rasta bakterija.

Mnogi mikroorganizmi koji uzrokuju trovanja hranom ne mogu se razmnožavati na temperaturi nižoj od 5°C. To znači da bi u svim dijelovima hladnog lanca temperatura trebala biti ispod 5°C, a nikako ne bi smjela prelaziti vrijednost od 8°C. Temperatura hladnog lanca ne uništava mikroorganizme, ali sprječava njihovo razmnožavanje u hrani. U hladnom lancu ključna su dva čimbenika za održavanje kvalitete i neškodljivosti proizvoda: temperatura i vrijeme. Prediktivno

modeliranje, odnosno procjena utjecaja vremena i temperature skladištenja mesa na rast patogenih bakterija može pomoći u razumijevanju uvjeta koje propisuju propisi. Kako modeliranje uzima u obzir povoljan pH i aktivitet vode za rast bakterija, bez utjecaja mikrobne kompeticije i bez lag faze, predviđena vremena se temelje na najgorem scenariju. Takva analiza govori da meso može biti pohranjeno na temperaturi od 2°C u vremenu od 14 dana za crveno meso, 39 dana za vakuumski pakiranu govedinu ili samo 5 dana za meso peradi, a da tijekom tog vremena porast patogenih bakterija nije veći od onog predviđenog sadašnjim propisanim.

Sigurnost hrane započinje u primarnoj proizvodnji. Ako hrana bude kontaminirana u toj fazi, teško je izbjeći kontaminaciju u drugim proizvodnim fazama. Primjena dobre proizvodne i higijenske prakse tijekom proizvodnje omogućit će da hrana tijekom transporta i pohrane ostane sigurna i ne bude opasnost po zdravlje ljudi.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Povrtlarstvo Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRTLARICA

Matovilac u plasteniku

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Lokalno, sezonski, organski – s vrta direktno na stol

P

rekrasno obilje na vrtu traje i dalje i praktički cijele godine možemo imati nešto za ubrati na vrtu. Bitno je bilo samo sve posijati na vrijeme, odnosno dati određenom bilju da se samo zasije. Bitno je ne završiti sezonu berbom i oranjem na jesen, nego vrtove pretvoriti u male oaze u kojima uvijek imamo nešto za ubrati tijekom cijele sezone. A to je zaista moguće i u kontitnentalnom dijelu Hrvatske.

Upravo sada na mom vrtu ima kupusnjača – kupusa, korabica, kelja, kovrčavog kelja, nero di toscana.... Kupusnjače sijem na proljeće te rasađujem po cijelom vrtu – znajući da mi je to povrće za ovakve kasne jesenske dane i da ću onda najviše uživati u njemu. Kupusnjače sadrže spojeve koji nam jačaju imunitet i trebaju u ovo doba godine kad kreću prehlade i viroze, zato je bitno jesti sezonski.

A upravo nakon prvog mraza, brojne kupusnjače poput kelja postaju ukusnije jer im se povećava količina šećera u listovima i time smanjuje gorčina u okusu.

Omiljena zimska kupusnjača mi je kovrčavi kelj koji podnosi niske temperature i preko -20 stupnjeva i berem ga na vrtu sve do proljeća.

Na mom vrtu trenutno ima i raznih sorti endivije i radiča koje sam sadila tijekom lipnja i srpnja. Sve do jačih minusa oni će odolijevati na vrtu, a ja imam prekrasne zelene salate. Svake me sezone posebno vesele matovilac i rukola koje puštam da se sami zasijavaju i sele po vrtu gdje im paše. Rukola je upravo sad na mom vrtu bujna, prekrasna, mirisna i hrskava, a brat ću ju sve do jačih minusa – ako ih uopće bude.

Naime, vidite i sami da se posljednjih nekoliko godina klima drastično promijenila i da više nemamo ni jačih minusa tijekom zime te da su češća pretopla, odnosno sve rjeđa duga hladna zimska razdoblja. Takva situacija nam daje prilike da značajno produžimo sezonu i da puno toga uzgajamo na vrtu tijekom zime. A kad k tome imate plastenik ili staklenik – i tijekom zime zaista možete imati obilje hrane na svom vrtu.

Kad berem sve to direktno sa svog vrta, znam da dobivam i zdravo i prepuno vitamina. Ne pada mi na pamet kupovati nešto od povrća u dućanima kad znam da na vrtu imam obilje koje je lokalno, sezonsko i organsko, koje je najbolje za mene i moju obitelj. Divan je to osjećaj neovisnosti.

Jasmina Groman sa svojim matovilcem

NA IMANJU Jasmine Groman iz Novog Sela Rok

Matovilac je popularizirao vrtlar kralja Luja XIV. - Najvažnije je kod matovilca da se ne čupa, već se reže kako bi dalje tjerao nove listove i time osiguravao još jednu berbu na proljeće Piše: Vlasta Vugrinec

One prave zime još uvijek nema tako da preostalo povrće buja u našim vrtovima. Doduše, posljednjih dana jutarnji mraz je desetkovao grmove paprike i rajčice koji su se još uvijek brali. No, zato te dvije kulture nesmetano egzistiraju u plastenicima.

Na gredicama tako ostaje neuništivi kelj pupčar te kasnojesenske i ranoproljetne salate. Tu prije svega mislimo na popularni matovilac i potočarku.

Oni koji su matovilac, kako se to kaže, zasijali na vrijeme, krajem rujna, pa i koji dan kasnije, ovih dana mogu ga brati do mile volje.

Točnije rečeno, rezati ga i tako sve do prvih jačih proljetnih vrućina kada mu cvatnjom završava sezona. Barem za nas jer se sjeme rijetko bere za novu sezonu.

Matovilac na tisuću načina

Kovrčavi kelj otporan je na niske temperature

Matovilac se u ono “davno doba”, doba naših baka, nije sijao na vrtne gredice, već se brao po poljima u rano proljeće kao samoniklo bilje.

Istina, u trgovini ne kupujemo sjeme takvog matovilca, već uzgojene hibride.

Fini, tamnozeleni dlakavi listovi i nisu svima po volji.

Neki ga ne vole upravo zbog te dlakavosti, nekima se lijepe za “nebo”, dok pak druge

ubija dugotrajno čučanje na gredici i mukotrpno branje kako bi se napunila poštena zdjela salate. Pravi ljubitelji te baby-salate sve to brzo zaboravljaju kad se na stolu nađe zdjela prepuna nutrijenata, tako potrebna ljudskom tijelu tijekom ovih zimskih viroznih i gripoznih dana.

Koji ga ne siju, mogu ga kupiti ovih dana na svim tržnicama i placevima. Među uzgajivačima matovilca je i nama već dobro znana Jasmina Groman iz Novog Sela Rok koja gredice prepune matovilca ima i na otvorenom i zatvorenom prostoru.

- Matovilac sam zasadila i u plasteniku i na otvorenom i ne znam koji bolje napreduje, ističe Jasmina Groman, povrtlarka iz Novog Sela Rok. Ipak, kaže, čini joj se da mu bolje pašu vanjski uvjeti jer su listovi tamni, čvršći i kompaktniji.

Uz matovilac naša vrtlarica ovih dana u svom plasteniku bere i endiviju, mladi luk, poriluk i ostale kasnojesenske vrste.

Jesenske baby-salate

Matovilac spada u tzv. kategoriju baby-salata jer ne razvija veliku glavicu i omiljena je namirnica koju, manje-više, siju svi vrtlari.

Vrlo je jednostavan za uzgoj i što je još važnije, može se višekratno brati.

- Najvažnije je kod matovilca da se ne čupa, već se reže kako bi dalje tjerao nove listove i time osiguravao još jednu berbu na proljeće.

Matovilac se sije ujesen, vrlo brzo stiže u rod, odnosno može se brati. Listovi su mu toliko otporni da mu čak ni snijeg ne smeta pa ga oni uporniji i strpljiviji mogu brati i ispod snijega.

Može podnijeti temperaturu do -15 °C. Budući da zauzima tlo od jeseni do ranog proljeća, dobro se uklapa u plodosmjenu s ostalim povrtnim kulturama.

- Mana mu je što je poprilično sitan i treba dosta vremena da se nabere potrebna količina za jedan obrok, dodaje naša vrtlarica.

Još je gora situacija s pre�inom salatom potočarkom koja je još sitnija. U konkurenciji s matovilcem, ona prolazi ipak nešto bolje jer nema one sitne dlačice na listovima poput matovilca zbog čega ga mnogi izbjegavaju.

Vrijednost listova matovilca

Sočni, a pomalo i gorkasti zeleni listovi te salate bili su nadahnuće i za jednu od najpoznatijih bajki na svijetu, popularnu Matovilku.

Kada pak se govori o dobrobiti matovilca po ljudsko zdravlje, treba reći da se radi o salati koja je izuzetno bogata raznim nutrijentima.

U našim krajevima poznat je pod mnogim imenima pa ga zovu još i repušac, matovilec, poljska salata, poljska loćika i matoviljak. Poljska salata je često ime jer je prvotno rastao, onako divlje, po poljima i livadama. Istina, može se tu i tamo naći još i dandanas.

No, onaj koji mi uzgajamo u vrtu ipak spada u kultiviranu sortu.

Prvotno su ga uzgajali europski seljaci sve dok ga nije otkrio kraljevski vrtlar kralja Luja XIV. i predstavio svijetu.

Otada je populariziran kao omiljeno proljetno povrće.

Odličan je izvor vitamina B6, jednako ili bolje od paprike, pšeničnih klica i banane.

Uz špinat, matovilac je na vrhu ljestvice zelenog povrća po udjelu željeza.

Matovilac se može poslužiti kao prilog uz glavno jelo i tada se začini jednostavnim preljevom od maslinova ulja, octa, soli i papra te mu se doda malo kuhanog graha. Želi li se nešto izdašniji obrok, orašaste note zelenih listića matovilca sjajno će se sljubiti sa suhomesnatim proizvodima poput špeka, s kuhanim jajima, pirjanim gljivama i uz malo tostiranih kockica kruha. Matovilac se može poslužiti s ribom poput tune iz limenke ili sardina, a odličan okus pružit će i kombinacija sa svježom narančom, crnim maslinama, orasima i sirom.

24. studenoga 2023.

BERNARDIN VRT VRT BERNARDIN

Piše: Bernarda Orehovec

Začinska i ljekovita biljka – bosiljak (Ocimum basilicum) Domovina bosiljka je vjerojatno Indija. U tamošnjoj klimi je to višegodišnja biljka. U našem geografskom području uzgajamo ga samo kao jednogodišnju biljku.

Bosiljak će kod nas u vrtu ili u balkonskom sandučiću izrasti do 25 cm visine stvarajući sočne zelene listove.

PLAN SADNJE 24. studenoga – Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora 25. studenoga – Dan ploda Napravimo premaz za voćke te ih premažemo, pogotovo poškropimo u krošnju jer je premaz pripravljen s preparatom Marije Thun.

26. studenoga – Dan ploda do 14 sati, od 15 sati povoljno za biljke korijena Potenciramo škropivo protiv krumpirove zlatice, varoe te protiv štetočina s crvenom krvlju.

Bosiljak u tegli

27. studenoga – Dan korijena Protiv zlatice i varoe potenciramo preparat D8.

28. studenoga – Dan korijena Nastavljamo s radovima prema uputama. juhama i jelima od mesa i ribe. Začinskom maslacu ili krastavcima ukiseljenima u staklenkama daje svoj tipični osebujan okus. Bosiljak pospješuje probavu, a kod želučanih tegoba preporučuje se šalica čaja od bosiljka nakon jela. Žlicu lišća prelijte vodom (ne kuhati).

U kolovozu će procvjetati bijelim cvjetovima. Uzgajate li na gredici nekoliko biljaka jednu do druge, razmak između njih trebao bi biti od 25 do 30 cm.

Ljetna jela od svježih rajčica bez bosiljka su nezamisliva. Kao začin upotrebljavamo ga kao dodatak umacima,

Akcija u Plinotehniki!

Victorinox noževi:

29. studenoga – Dan cvijeta Počeo je period presadnje.

30. studenoga – Dan cvijeta U vremenu za presadnju dobro je više puta prskanje s pastom za voćke ispod krošnje jer pomlađuje drveće.

Protiv divljači dodamo 5 % krvi.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422 DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

• Waiter • Camper • Huntsman

Weber roštilji: • Weber Plinski roštilj Traveller black • Weber Plinski roštilj Spirit II E-210 GBS • Weber okrugli roštilj s poklopcem Original Kettle E-4710, black • Weber okrugli roštilj s poklopcem Original Kettle E-5710, black

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Plinotehnika Ul. Josipa Slavenskog, Ivanovec Tel +385 40 384 277

- 10 % na sve navedene artikle!

Obavijest o početku naplate javne odvodnje

Za naselja Aglomeracije Mursko Središće i Aglomeracije Donja Dubrava Međimurske vode d.o.o. obavještavaju cijenjene korisnike vodnih usluga s područja naselja koja pripadaju u Aglomeraciju Mursko Središće te Aglomeraciju Donja Dubrava, o početku naplate usluge javne odvodnje: Za naselja Aglomeracije Mursko Središće i to: Peklenica, Čestijanec, Jurovec, Lapšina, Mursko Središće, Sitnice i Selnica od 01.01.2024., za naselja Sveti Martin na Muri, Brezovec, Žabnik, Vrhovljan,

Povrtlarstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Marof, Hlapičina i Vratišinec od 01.02.2024. dok za naselje Gornji Kraljevec od 01.03.2024.

Za naselja Aglomeracije Donja Dubrava i to: Cirkovljan, Draškovec, Hemuševec, Čukovec, Oporovec, Donji Mihaljevec, Sveta Marija, Donja Dubrava i Donji Vidovec od 01.01.2024. dok za naselje Kotoriba od 01.02.2024.

Datumi početka naplate određeni su sukladno odredbama ugovora o priključenju na

sustav javne odvodnje i korištenju usluga javne odvodnje i pročišćavanja te sukladno datumu završetka javnog sustava odvodnje u pojedinom naselju.

Naplata usluge pročišćavanja otpadnih voda provoditi će se po izdavanju uporabne dozvole za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, o čemu će korisnici vodnih usluga biti naknadno obaviješteni.

Više na https://medjimurske-vode.hr/cjenik-vodnih-usluga-za-vasu-opcinu-grad/

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

22 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FORUM ŽENA SDP-a obilježio Dan jednakih plaća

Upozorili: Žene do kraja godine rade besplatno - Žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 1.032 eura manje od muškaraca Povodom Europskog dana jednakih plaća koji se obilježava 15. studenog, dan prije Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru održao je Okrugli stol na temu (Ne) jednake plaće između žena i muškaraca - iz perspektive svijeta, Europske unije i Republike Hrvatske, koji su moderirale zastupnice prim. dr. sc. Andreja Marić, dr. med. i Martina Vlašić Iljkić, dipl. soc. radnica.

Obilježavanjem Dana jednakih plaća Socijaldemokratski Forum žena želi ukazati na rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Žene i dalje zarađuju manje od muškaraca za jednake poslove. Prosječna razlika u plaćama između spolova u EU-u iznosi 13 %. Žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 1.032 eura manje od muškaraca.

Dakle, od sredine studenoga do kraja godine žene rade “besplatno“ jer za istu plaću moraju raditi mjesec i pol dana više.

S godinama staža razlika se, nažalost, povećava te dolazi do nejednakosti i u iznosu mirovine. Naime, žene imaju 30,4 % manje mirovine. Zbog toga su žene s godinama izloženije riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Ravnopravnost spolova ne temelji se na negiranju, već na prihvaćanju i jednakom vrednovanju različitosti između

muškaraca i žena. Rodni jaz u plaćama simptom je više strukturnih neravnoteža između muškaraca i žena u ekonomskoj zastupljenosti, pristupu obrazovanju i odgovornostima za brigu o kućanstvu.

Unatoč modernizaciji, gospodarskom rastu i sve većem udjelu zaposlenih žena u 20. stoljeću, razlike u primanjima između žena i muškaraca jedva da su se smanjile kroz dugo vremensko razdoblje.

Navedene činjenice iznijela je u svom istraživanju i ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju Claudia Goldin.

Podaci Državnog zavoda za statistiku o plaćama zaposlenih u pravnim osobama po spolu pokazuju da je rodni jaz u plaćama najizraženiji u područjima �inancijske djelatnosti i osiguranja 26 posto, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi gdje je 24 posto i trgovine na veliko i malo 18 posto.

Jedino društvo jednakosti može biti pravedno i uspješno društvo i stoga je važno kontinuirano zahtijevanje ravnopravnosti žena i muškaraca u društvenom odlučivanju na svim razinama društva, uklanjanje stereotipa o tradicionalnoj ulozi žene koja treba služiti muškarcu u obavljanju njegovih zadataka i skrbiti o obitelji, nulta tolerancija prema nasilju nad ženama (�izičkom, seksualnom, psihič-

Dr. sc. Andreja Marić, dr. med. i Mar�na Vlašić Iljkić, dipl. soc. radnica, moderirale su Okrugli stol na temu (Ne)jednake plaće između žena i muškaraca u Saboru kom, ekonomskom), jednaka ekonomska neovisnost žena i muškaraca, jednaka plaća za rad jednake vrijednosti, vrednovanje neplaćenog kućanskog rada, te rješavanje siromaštva samohranih majki, samaca i starijih žena kao i mogućnost odlučivanja o vlastitom tijelu.

Kako bi se smanjio pa onda i dokinuo rodni jaz u plaćama, Socijaldemokratski Forum žena zalaže se za uvođenje građanskog odgoja u obrazovni sustav s ciljem ostvarivanja tolerantnog, slobodnog i pravednog društva, ali i pravima i obvezama svakoga pojedinca kao razbijanje stereotipa o ulozi žene u društvu.

Zalažemo se za cjelovitu promjenu paradigme rada žena – zbog dvostrukog opterećenja (na poslu i kod kuće).

Nadalje, želimo novi Zakon o radu koji će za cilj imati jačanje rodne ravnopravnosti kao

i prepoznavanje speci�ičnosti različitih kategorija zaposlenih žena te donošenje adekvatnih mjera za unapređenje položaja žena. Imajući u vidu da su uglavnom žene te koje preuzimaju brigu o bolesnoj djeci i roditeljima, zahtijevamo plaćeni dopust za cijelo vrijeme trajanja skrbi. Također podržavamo uvođenje transparentnosti platnih sustava s ciljem kojim jasno težimo, a to je da za posao iste vrijednosti na mjestima iste složenosti i iste odgovornosti žena i muškarac budu jednako plaćeni.

Ovo su samo neki od koraka koji bi ukinuli rodni jaz u plaćama jer je to pitanje ekonomskog osnaživanja i socijalne pravednosti za koje se Socijaldemokratski forum žena zalaže.

Socijaldemokratski forum žena, Andreja Marić

SUNČANA GLAVAK u EU parlamentu

Potrošačima osigurati popravak robe - Prema istraživanju Eurobarometra, 77 posto potrošača u EU-u radije bi popravilo svoje proizvode nego kupilo nove, ali ih u konačnici moraju zamijeniti ili odbaciti zbog troškova popravaka i nedostupnosti usluga.

U Europskom parlamentu održana je rasprava o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe. U raspravi je, kao izvjestiteljica u ime Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), sudjelovala zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

- Kao izvjestiteljica u ime Odbora ENVI mogu reći kako je ovaj prijedlog, usklađen s Europskim zelenim planom, ključan za ostvarenje naših ciljeva održive potrošnje i klimatske neutralnosti.

Naš fokus je bio, posebno u

mišljenju Odbora ENVI, na olakšavanju popravaka proizvoda za potrošače, čime smanjujemo otpad i jačamo sektor popravaka. Želimo da popravak bude pristupačniji i jeftiniji krajnjim potrošačima, istaknula je eurozastupnica Glavak.

Naglašivši potrebu za transparentnošću cijena rezervnih dijelova, kao i njihovom dostupnošću, što je ključno za održivo tržište popravaka, eurozastupnica Glavak smatra da je nužno ojačati i kulturu popravka kroz kampanje podizanja svijesti, prije svega na nacionalnoj razini.

- Ovim prijedlogom Europskog parlamenta podupiremo prava potrošača, ali i malih i srednjih poduzeća i doprinosimo razvoju tržišta popravaka, kazala je zastupni-

ca u Europskom parlamentu Sunčana Glavak zahvalivši kolegama na suradnji.

Prema istraživanju Eurobarometra, 77 posto potrošača u EU-u radije bi popravilo svoje proizvode nego kupilo nove, ali ih u konačnici moraju zamijeniti ili odbaciti zbog troškova popravaka i nedostupnosti usluga.

Novim pravilima potrošačima će i nakon isteka jamstva biti dostupni novi alati i prava koja će popravak učiniti jednostavnim i pristupačnim, od kojih se ističe pravo potrošača da od proizvođača traže popravak proizvoda koji se mogu popraviti na temelju prava EU-a (poput usisavača, tableta i pametnih telefona, perilica rublja i posuđa, TV-a i rashladnih uređaja). Tako će potrošači uvijek imati kome odnijeti proizvod na popravak,

Sunčana Glavak, zastupnica u EU-ovu parlamentu a proizvođači će imati poticaj za razvoj održivih poslovnih modela.

Prijedlog nadopunjuje druge aktualne inicijative EU-a koje slijede cilj Europskog zelenog plana za održivu potrošnju i kružno gospodarstvo.

Sunčana Glavak, zastupnica u EU-ovu parlamentu

Vaši stupci 23 BOŠKA BAN Vlahek (SDP) zastupnica u Saboru

44 amandmana za Međimurje Hrvatski sabor je u srijedu raspravljao o prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu, u kojem je predviđen rast prihoda za tri posto, a rashoda za čak 11 posto. Saborska zastupnica Boška Ban Vlahek predala je čak 44 amandmana za Međimurje ukupne vrijednosti 64.785.578 eura.

Svi do jednoga su okrenuti potrebama našeg kraja, čime Boška Ban Vlahek zagovara veća izdvajanja za projekte u Međimurskoj županiji. Predanim amandmanima nije zaobiđen nijedan kraj u Međimurju.

Inače, zastupnici Boški Ban Vlahek prihvaćanje amandmana od strane vladajuće većine prethodnih je godina uspješno pošlo za rukom, naime Vlada RH u čak dva navrata prihvatila je njene amandmane za izgradnju nove školske zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec unatoč tome što je oporbena političarka.

Podnesenim amandmanima zastupnica traži sredstva za sljedeće projekte: • u Nedelišću: Izgradnja Centra prirodne i kulturne baštine Cekar, Projekt izgradnje centra za starije osobe u Nedelišću, Projekt izgradnje dječjeg vrtića u Paragu, Projekt izgradnje dječjeg vrtića u Dunjkovcu, Izgradnja dječjeg vrtića u Nedelišću, Izgradnja pješačko-biciklističke staze Nedelišće-Granični prijelaz Trnovec, Izgradnja područne škole u romskom naselju Parag, Izgradnja Sportskog doma Gornji Hrašćan, Izgradnja južne obilaznice Nedelišća (spoj nove obilaznice, D3 i D208), Izgradnja osnovne škole u Nedelišću, Izgradnja pristupne ceste za romsko naselje Parag, Rekonstrukcija Trga Republike u Nedelišću, Revitalizacija Sportskog parka Dolić Nedelišće, Rekonstrukcija i dogradnja Sportsko-rekreativnog centra Trate • u Vratišincu: Izgradnja i opremanje sportske dvorane, Izgradnja dječjeg vrtića u Vratišincu, Izgradnja pješačko-biciklističke staze s odvodnjom u ulici Brodec (rekonstrukcija dijela LC20019 i izgradnja pješačke staze), Rekonstrukcija dijela LC 20020 i izgradnja pješačke staze u k.o. Gornji Kraljevec, Uređenje trga u Vratišincu, Izgradnja

Boška Ban Vlahek, zastupnica SDP-a spomen-sobe akademiku dr. Vinku Žgancu, Izgradnja dječjeg igrališta kod PŠ Gornji Kraljevec • u Domašincu: Rekonstrukcija i dogradnja osnovne škole i sportske dvorane • u Šenkovcu: Rekonstrukcija i opremanje Dječjeg vrtića Vrapčić • u Donjem Vidovcu: Rekonstrukcija i dogradnja dječjeg vrtića u Donjem Vidovcu, Izgradnja Interpretacijskog centra Dravski zlatari, Rekonstrukcije krovišta na zgradi Dobrovoljnog vatrogasnog društva, • u Čakovcu: Rekonstrukcija i revitalizacija forti�ikacije Starog grada Čakovec • u Svetom Martinu na Muri: Izgradnja i opremanje školske sportske dvorane, Dogradnja Osnovne škole Sveti Martin na Muri, Izgradnja Interpretacijskog arheološkog parka Sveti Martin – Halicanum • u Svetoj Mariji: Izgradnja sportske dvorane i dogradnja Osnovne škole Sveta Marija, Rekonstrukcija i nadogradnja dječjeg vrtića u Svetoj Mariji • u Pribislavcu: Izgradnja generacijskog parka, Izgradnja i opremanje sportske dvorane u Pribislavcu, Rekonstrukcija javne rasvjete na području općine Pribislavec, Uređenje trga u Pribislavcu, Izgradnja vatrogasnog doma Dobrovoljnog vatrogasnog društva, Revitalizacija Zračne luke Pribislavec • u Donjem Mihaljevcu: Rekonstrukcija krovišta i energetska obnova područne škole • u Donjem Kraljevcu: Izgradnja ergele međimurskog konja, Obnova, renoviranje i opremanje zgrade željezničke stanice u svrhu otvorenja muzeja posvećenog ocu dr. Rudolfa Steinera, • u Orehovici: Izgradnja prometnice UK1 u zoni Križopotje, Izgradnja pristupne ceste uz romsko naselje Orehovica, Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića u Orehovici.

(BMO)

24 Mozaik

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Volonteri na pakiranju i otpremanju čepova za oboljele: Emil Vibović, Dragu�n Korpar, Ivanka Novak, Dušan Kolarić, Ljubo Zadravec, Nada Brezovec, Štef Bratković i Mario Brezovec

UDRUGA OBOLJELIH od leukemije i limfoma već godinama prikuplja plastične čepove

Plastični čepovi za “lijek” - Do 21. studenog ove godine prikupili su 31.000 kg plastičnih čepova i prodajom ostvarili 9.649,06 eura za pomoć oboljelima Udruga oboljelih od leukemije i limfoma već godinama prikuplja plastične čepove, a prihod od prodaje namijenjen je oboljelima od malignih bolesti.

Ove godine, do 21. studenog prikupili su 31.000 kg plastičnih čepova.

Od prihoda ostvarenih prodajom plastičnih čepova ove godine su dobili 9.649,06 eura koje su usmjerili za pomoć oboljelima.

Akcija prikupljanja čepova na području Hrvatske provodi se od 2013. godine i u nju je uključeno preko 1850 subjekata: vrtići, škole, udruge građana, vatrogasna društva, policija, ministarstva, Crveni križ, Caritas, vjerske zajednice, nacionalni parkovi, ekološke udruge, umirovljeničke udruge, društveno odgovorna poduzeća i građani.

Svaki mjesec na području Međimurja prikupi se oko 3.500 kg plastičnih čepova koji se deponiraju na odlagalištu otpada ČAKOM u Totovcu. Tamo ih vrijedni volonteri

UOLL-a pakiraju u big bag vreće od 1.000 litara.

Volonteri sortiraju i pakiraju čepove

Donirani čepovi za UOLL stižu u raznim pakiranjima: kutijama, paketima i najlonskim vrećama pa ih je potrebno sortirati i odložiti u za to predviđene spremnike.

UOLL je s ČAKOM-om sklopio prvi takav ugovor o suradnji, na čemu im zahvaljuju. Nakon toga su se u akciju uključila i druga komunalna poduzeća: Čistoća Zagreb, Pula Herculanea, Čistoća Zadar, Čistoća Koprivnica, Komunalno poduzeće Zaprešić, Peovica, Drava International, Lugplast. Sa svima njima UOLL je uspostavio dobru suradnju. Ne treba zaboraviti da je prikupljanje čepova i briga o okolišu, a još važnije, u cilju pomoći oboljelima.

UOLL je za ovako osmišljenu akciju pohvaljen od resornog Ministarstva za okoliš, a primili su i mnoga druga priznanja. Sve aktiv-

ZAVRŠENA HUMANITARNA akcija za Karla Fegeša

nosti provode uz pomoć volontera, bez zaposlenih u UOLL-u.

Od početka akcije prikupili su preko 650.000 kg plastičnih čepova i predali ih ovlaštenim otkupljivačima uz svu popratnu dokumentaciju (vagarinku i prateći list komunalnog poduzeća) na daljnju uporabu, kako bi se recikliranjem stvorio novi proizvod. Za jednu tonu (1.000 kg) predanih čepova UOLL dobiva 140 eura.

Vozilo za dostavu uz pomoć donatora

Ove godine su troškovi prijevoza čepova iz Zagreba i Čakovca do Osijeka znatno porasli, ali ne odustaju od prikupljanja, tim više jer je ova akcija u Hrvatskoj dobro prihvaćena te je stvorena navika o brizi za okoliš i pomoć oboljelima.

- Od prihoda prodajom plastičnih čepova od početka 10 % odvajamo za amortizaciju jer UOLL ima svoje službeno vozilo i autoprikolicu bez kojih projekt i mnogobrojne

druge aktivnosti ne bismo mogli provoditi, kazao je Emil Vibović, predsjednik UOLL-a.

Dodao je: - Pri nabavi vozila, po principu staro za novo, pomogli su nam Međimurska županija, Grad Čakovec, Grad Prelog, Grad Mursko Središće, općine Sveti Martin na Muri, Sveti Juraj na Bregu i Belica, Mirador projekti d.o.o., Hrvatsko katoličko sveučilište, God Game Global d.o.o. . Svima njima velika hvala što nas razumiju i što nam pomažu, naglasio je. Objasnio je: - Službeno vozilo i autoprikolicu upotrebljavamo za dostavu medicinskih pomagala osobama u potrebi: na prijedlog medicinskog osoblja i patronažnih sestara koji ih upućuju na našu Udrugu za daljnje liječenje u kućnoj njezi, a sve u sklopu programa Pokažimo oboljelima da nisu sami.Udruga ima i posudionicu opreme za bolesnike: 40-ak medicinskih kreveta, 20-tk invalidskih kolica, antidekubitalne madrace, štake, hodalice i druga medicinska

pomagala koja dostavljaju osobama i/ili obiteljima u potrebi.

Naglasio je: - Velika odricanja i zalaganja volontera u UOLL-u rezultirali su velikim rezultatima koje postižemo diljem Hrvatske jer svi znaju za čakovečku Udrugu UOLL koja je u svakom trenutku spremna pomoći oboljelima u njihovim potrebama. To radimo zato što smo mi i svi naši članovi prošli liječenje teške maligne bolesti te znamo što smo prošli i što treba oboljelome i njihovim obiteljima, a što nije moguće ostvariti u zdravstvenom sustavu. Podsjetio je: - Sljedeće godine obilježavamo 25 godina izuzetno aktivnog humanitarnog djelovanja u cilju pomoći oboljelima i jačanju zdravstvenog sustava u cjelini, a u sklopu 15. veljače kada obilježavamo Nacionalni dan djece oboljele od malignih bolesti: najčešća dijagnoza je leukemija, kazao je Emil Vibović, predsjednik Udruga oboljelih od leukemije i limfoma. (BMO, foto: z. vrzan)

Dobri ljudi donirali 17.544,83 eura - Uvijek je lakše davati negoli primiti donaciju, ističe Emil Vibović, predsjednik UOLL-a, koji je i sam prebolio malignu bolest Veliki ljudi još većeg srca opet su pokazali veliko srce kada je u pitanju obitelj Fegeš u kojoj se liječi Karlo od teške maligne bolesti jedne vrste leukemije) u Zagrebu.

Obitelj, a posebno majka uvijek je uz Karla za vrijeme liječenja u Zagrebu, ali i u kućnoj njezi. Osim Karla obitelj ima dvije djevojčice koje polaze školu. Njihova primanja, a pogotovo sada zbog dugotrajnog bolovanja majke, koja je stalno uz svoje dijete, nisu mogla podnijeti

taj �inancijski teret. Zato su se uključili dobri ljudi.

Donirali pojedinci, firme, gradovi i Općina Orehovica

Ljudi dobrog srca opet su se sami organizirali i njih 466 pojedinačnim uplatama pomogli su obitelji Fegeš u ukupnom iznosu od 17.544,83 eura za njihove potrebe. Između njih su bili naši članovi koji su preboljeli tešku malignu bolest, ali i obitelji u kojima su se liječila djeca pa znaju kako je

svaka pomoć dobrodošla bez obzira na iznos. No pomogli su i gradovi (Čakovec, Prelog i Mursko Središće) i Općina Orehovica. Uključila su se i mnoga poduzeća, vatrogasna društva, sportske udruge, udruge građana, mještani Novog Sela na Dravi i mnogi drugi. Svima njima u ime obitelji Fegeš hvala na pruženoj moralnoj i �inancijskoj pomoći. Isprika ako smo koga nenamjerno izostavili! - Kao osoba koja je prošla tešku malignu bolest i autotransplantaciju koštane

srži dobro znam u kakvom se položaju nađe obitelj kada se liječi njezin član, naglasio je Emil Vibović, predsjednik UOLL-a. Čitava obitelj usmjerena je prema jednom oboljelom članu i �inancijski i emotivno, a pogotovo kada jedan od roditelja mora dan i noć biti uz dijete u bolnici.

Stoga svima vama u ime obitelji velika hvala na razumijevanju i podršci koju ste pokazali. Oni sada samo misle na Karla i njegov što brži oporavak i/ili ozdravljenje.

Uz podršku i liječenje je lakše Emil Vibović nastavlja: - Ja znam da je uvijek lakše davati negoli primiti donaciju. Primiti donaciju je teret za obitelj koja je prima, nenadano se nađu u nezavidnom položaju, ali mi u UOLL-u ne gledamo tako, mi smo prošli teške trenutke i cijenimo svakog novog oboljelog i njihovu obitelj koja nam se obrati usmjeravamo i pomažemo �inancijski u sklopu mogućnosti te pružamo

moralnu podršku oboljelome i obitelji. Mi mislimo pozitivno jer je liječenje teške maligne bolesti, u tom slučaju, mnogo lakše, što potvrđuje naše 25 godišnje iskustvo.

Struka i liječnici nas podržavaju jer je njima lakše liječiti kada imaju psihološku podršku osoba koje su prošle liječenje teških malignih bolesti te često odlazimo u bolnice i obitelji kako bismo prenijeli svoja vlastita iskustva. Hvala svima, poručio je Emil Vibović, predsjednik UOLL-a. (BMO)

24. studenoga 2023.

Mozaik 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25 GODINA Planinarskog društva Bundek iz Murskog Središća

Rade s mladima, organiziraju pohode…

Svečanost povodom 25 godina 17. studenoga održala se u Centru za kulturu Rudar, a više o počecima i povijesti Društva ispričala nam je njegova predsjednica Sonja Vršić Piše: Ivan-Goran Herman

Četvrt stoljeća nedavno je obilježilo Planinarsko društvo Bundek iz Murskog Središća.

Ovo dobro poznato i organizirano društvo danas broji 500-tinjak članova. Svečanost povodom 25 godina 17. studenoga održala se u Centru

za kulturu Rudar, a više o počecima i povijesti Društva ispričala nam je njegova predsjednica Sonja Vršić.

– Društvo je formirano 1998. godine, a neizostavno ime povezano sa samim počecima svakako je Zlatko Bahun. Ovaj prvi predsjednik Bundeka na njegovu je čelu

Stanku Nemcu, donedavno blagajniku Društva, uručena je Plaketa HPS-a za 25 godina uspješnog rada i doprinosa razvoju planinarstva

bio šest godina, a zaslužan je i za organizaciju prvih Vincekovih pohoda, manifestacije po kojoj smo prepoznatljivi u planinarskom svijetu.

Drugo ime koje moramo spomenuti jest ono Stanka Nemca, koji je donedavno bio blagajnikom Društva otpočetka i aktivni član na kojega smo izuzetno ponosni, jer planinari usprkos hendikepu sljepoće, rekla nam je Vršić.

Najveći izazov

Nemcu je na svečanosti za 25 godina uspješnog rada i doprinosa razvoju planinarstva Plaketu Hrvatskoga planinarskog saveza uručila dopredsjednica Saveza Jadranka Čoklica, dok je Brončani znak dobio Krunoslav Tarandek.

Priliku su glazbenom izvedbom uveličali Leona Balent i Nenad Srpak, a program je vodila Pavla Mesarić.

– Vincekov pohod nam je najveći organizacijski izazov: na vrhuncu je u njemu sudjelovalo više od 4500 ljudi. S koronom se to promijenilo, no polako se oporavljamo pa je tako ove godine bilo 2400 sudionika.

Važan trenutak na obilježavanju za nas je predstavljalo i potpisivanje Sporazuma o suradnji s PD-om Ljutomer, jer ćemo zajedno trasirati i markirati Put prijateljstva od Mađerkina brega do slovenskog Jeruzalema, objasnila nam je predsjednica.

Dodala je da u Bundeku djeluju i vodička sekcija na čelu s dopredsjednikom Društva Renatom Pahorom te markacistička sekcija koju vodi Kruno Petričević. Dobri duh PD-a Bundek pak je Zlatko Mihocek Torpedo iz Palinovca, ujedno član komisije za osobe s invaliditetom, ali i prvi Hrvat koji je prehodao 1100 km dugu Viju Adriaticu od Prevlake do Kamenjaka!

Rad s mladima

– Osobito smo ponosni na svoj rad i suradnju s mladima. Godinama surađujemo s OŠ Belica, u kojoj djeluje Planinarska grupa Ftičeki koju vodi Ivana Pavlic. Osim toga, surađujemo i s II. OŠ Čakovec, a u Čakovcu već 15ak godina djeluje podružnica Lončeki pod vodstvom Bojana Barića. Njihova je pak

KULTURA I TRADICIJA Međimurja oživjele u Domu kulture Kotoriba

Sporazum o suradnji planinarskih društava Bundek i Ljutomer potpisale su njihove predsjednice Sonja Vršić i Slavica Ozmec „potpodružnica“ skupina Štamprleki iz Dječjeg vrtića Pčelice Ivanovec, koju vodi odgojiteljica Snježana Baksa. Kod nas djeluje još jedna podružnica, družina Cipelcug, stara nekoliko godina, koju vodi Edo Lukman, ističe Sonja.

Bundek je dobitnik mnogobrojnih nagrada, od kojih valja spomenuti one HPS-a za rad s mladima, za

najbolje društvo u RH, tri za Vincekov pohod, dok je Sonja Vršić dobila nagradu za najbolji društveni rad u planinarskoj udruzi.

Neizmjeran je doprinos Bundeka poticanju mladih na planinarenje, ali i u radu s osobama s posebnim potrebama, zbog čega bi ih šire društvo trebalo jače podržavati kao i druge slične udruge.

Zadnja večer ljuščotve Entuzijazam, smijeh i tradicija obilježili su XIII. županijsku Smotru međimurskih narodnih običaja, vraćajući nas u vremena koja su oblikovala identitet Međimurja Piše: Sania Bižupić

Ovog vikenda, Dom kulture u Kotoribi postao je mjesto tradicije i kulture Međimurja, okupljajući entuzijastičnu publiku na XIII. županijskoj Smotri međimurskih narodnih običaja. Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a atmosfera je vrvjela od života, smijeha i nostalgičnih priča o vremenima koja su obilježila ovo područje.

Pospremanje kukuruza

U nedjelju, s početkom u 15 sati, KUD Kotoriba započeo je drugi dan ove raskošne manifestacije prikazom narodnog običaja nazvanog “Zadnja večer ljuščotve”. Posjetitelji su se smijali i uživali u šaljivom prikazu borbe s

pospremanjem kukuruza, koji je odrađen s puno entuzijazma i autentičnosti. Podsjetili su publiku kako se sastala družina i kroz priče i smijeh prionula poslu, a djecu je najviše veselilo kada bi pronašli crvenu lat kukuruza. Žene su pak izdvajale izgledom ljepše ljuščinje, koje bi im kasnije poslužilo za pletenje cekera i tepiha. Ovaj prikaz nije samo dočarao teški rad naših predaka već i njihovu sposobnost da nakon toga slave taj rad kroz pjesmu i ples. U stankama od nastupa, različita KUD-ovi očarali su publiku izvedbama pjesama, tamburaškim zvucima te čitanjem tradicionalnih stihova.

KUU Veseli Međimurci iz Čakovca predstavili su prikaz običaja “Čehara”, ističući društveni i zabavni aspekt

Domaćini, KUD Kotoriba, očarali su publiku svojim auten�čnim prikazom narodnog običaja “Zadnja večer ljuščotve” (foto: studio Vipro) okupljanja žena dok su čehale perje za jastuke i perine. Ovdje se nije radilo samo o poslu, već i o druženju i prepričavanju zgoda. KUD Goričan je pak prikazao narodni običaj pod nazivom “Kak se negda zelje rezalo” u kojem su podsjetili publiku na proces pospremanja i rezanja kupusa. Ovdje je svaki detalj starinskog načina života bio dočaran, od žena koje su marljivo radile

do muškaraca koji su “gazili” kupus, uz, naravno, neizostavno druženje uz rakiju.

Ni KUD Lipa iz Gornjeg Mihaljevca nije razočarao, prezentirajući narodni običaj “Koline”. Kroz živopisni prikaz, prisutni su se prisjetili vremena kada je svaka kuća u selu imala svinje i obavljalo se kolinje. Sjećanja na čvarke, pečenje i ostale delicije su izmamila osmijehe prisutnima. Unatoč

slatkoći ovih prikaza, žene KUD-a Goričan su podsjetile na izradu krvavica, podsjećajući nas da je kolinje imalo i svoju manje privlačnu stranu koja se rijetko isticala ili kome sviđala - vrijeme ispuhivanja i čišćenja crijeva.

Ponosimo se svojom prošlošću

Smotra međimurskih narodnih običaja nije samo

bila spektakl za oči i uši, već putovanje kroz vrijeme koje je dirnulo mnoge prisutne. Suze radosnice nisu bile neuobičajene među posjetiteljima, dok su se prisjećali dragocjenih trenutaka s bakama i djedovima.

Kako je voditeljica istaknula na početku, ne smijemo se stidjeti svojih običaja, odjeće i govora, moramo se ponositi svojom prošlošću jer to je upravo ono što nas čini Međimurcima.

26 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER…

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našem čitatelju Tomislavu Medvedu i prodavačici Ivani Tušek Hren

TRGOVINA KRK (METSS) na čakovečkom Sajmištu

Tomislav Medved novine čita na portalu!

U trgovini Krk, bivši METSS, na čakovečkom Sajmištu u jutarnjoj kupnji zatekli smo gospodina Tomislava Medveda. Rekao nam je da je naš čitatelj i da ga zanimaju sve naše priče i

vijesti. Prati nas i čita, ali najviše na web portalu i na e-izdanju.Razveselili smo ga platnenom vrećicom koju će iskoristiti za kupnju.

Ljubazna prodavačica Ivana Tušek Hren svakog

petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu.

Nju smo također nagradili praktičnom vrećicom za kupnju naših i vaših Međimurskih novina. (mk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Mario Mislović iz Žiškovca sretni dobitnik vrijednih naočala 103. kola Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Mario Mislović iz Žiškovca. Dobitnika ovog kola kontaktirat NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)

Novo 104. kolo počinje u idućem broju

Novo, 104. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u idućem broju. I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i

narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 15. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. prosinca. Sretnog dobitnika 104. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. prosinca. (mk)

DJEČJI VRTIĆ Cvrčak

24. studenoga 2023.

Obilježen Svjetski dan palčića U matičnom objektu skupine Trešnjice Dječjeg vrtića Cvrčak, 17. studenog 2023., obilježen je Dan palčića, odnosno Svjetski dan prijevremeno rođene djece. Kroz provedbu niza aktivnosti prilagođenih najmlađima, stvara se inkluzivno okruženje koje potiče razvoj pozitivnih stavova prema različitosti te razvijanje suradničkih vještina nužnih za postizanje kohezije unutar skupine.

Prijevremeno rođena djeca, suočena s jedinstvenim izazovima tijekom svog odrastanja, predstavljaju prave male heroje.

Kroz ovu posebnu inicijativu želimo im poslati poruku podrške i ohrabrenja.

Niz aktivnosti provedenih na Dan palčića nije samo prilika za zabavu već i za naglašavanje važnosti razumijevanja i podrške prema malenim borcima.

Pod geslom Palac Gore! želimo hrabrim palčićima izraziti poštovanje i divljenje za njihovu snagu i volju.

Svjesni smo da su ova djeca iznimno posebna i nevjerojatno snažna te se radujemo što smo dio zajednice koja pruža podršku njihovom jedinstvenom putu odrastanja. (dv)

Ljubičastim balonima obilježili Svjetski dan palčića

DRUŠTVO NAŠA DJECA poziva na humanitarni koncert

I ja bih na more za djecu slabijeg statusa U ponedjeljak, 27. studenog 2023. godine, s početkom u 18 sati, Centar za kulturu Čakovec bit će domaćin humanitarnog koncerta pod nazivom I ja bih na more, koji će organizirati Društvo Naša djeca Čakovec u suradnji s Koordinacijskim odborom Čakovec – grad prijatelj djece.

Na ovom posebnom događaju mališani iz Čakovca predstavit će svoj iznimno raznovrstan i kreativan talent kroz različite izvedbe.

Program će započeti nastupom Čakovečkih mališana, pod vodstvom Maje Magdalenić Barić, a nastavit će se izvedbama djece iz vrtića Cipelica, vrtića Cvrčak, vrtića "Prugi i prijatelji" te ostalih skupina koje će zajedno stvoriti nezaboravno iskustvo za sve posjetitelje.

Popis sudionika uključuje i Čakovečke mažoretkinje - Minime, Plesni studio Vivona, Dječji vrtić Žibeki s Područnim odjelom Brezje, Studio suvremenog plesa

Teuta, Dječji vrtić Dječja mašta s plesnom skupinom te Osnovnu školu Belica s prvom razrednicom Gordanom Turk.

Cilj ovog događaja nije samo pružiti kulturnu raznolikost već i prikupiti sredstva za humanitarne svrhe. Svi prisutni imat će priliku uživati u umjetničkim nastupima mladih talenata, dok će svojim prilogom podržati humanitarnu inicijativu Društva Naša djeca Čakovec. (dv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Parni valjak na 30. godišnjici Radia 105 Husein Hasanefendić i Igor Drvenkar najavili su koncert Parnog valjka u Čakovcu, dok je Radio 105 Selnica nagrađen Zlatnim mikrofonom za jingl Ne čujeju, te je dobio priznanje za 30 godina rada. Više donosimo na 2. stranici Medije. (dv, Zlatko Vrzan)

2 media

najave

VIKEND VODIČ

petak,

24. studenoga 16:00 Čakovec – restoran Kristal Predstavljanje Hrvatskoga kajkavskoga kalendara 18:00 Prelog – Hotel Panorama Gospodarski forum 18:00 Pribislavec – mala dvorana Općine Krug za žene, radionica točkanja Udruga Krea�vci Međimurja 20:00 CZK Čakovec 29. Jazz Fair Jakomini Jazz Trio i Chui hrvatski instrumentalni kvartet 20:00 CZK Mursko Središće Kerekesh teatar – U zdrav mozak 21:00 Meta bar Čakovec Mega event Crni Cerak&Lacku 21:30 Mamas&Tapas Čakovec Jam session Jazz fair edi�on

subota,

25. studenoga

11:00 CZK Čakovec – Mala scena Vinko Lisjak Noć kazališta Ruta – židovska narodna priča pripovjedač Alen Barbić 11:30 CZK Čakovec – Mala scena Vinko Lisjak Noć kazališta Mudra – lička narodna priča pripovjedačica Jelena Dokleja 16:00 CZK Čakovec – dvorana Noć kazališta Kravica Rozmari Mu Kazališna družina Pinklec u koprodukciji s Kazalištem Oberon

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIKEND VODIČ

PARNI VALJAK kao rođendanski poklon za 30 godina Radija 105 Selnica

Igor Drvenkar: Pred 10 godina ne bih vjerovao!

- Naš je cilj zahvaliti svim našim vjernim slušateljima koji su 30 godina uz nas. Svi me pitaju kako da smo sada odabrali Parni valjak, baš smo htjeli dovesti nekoga i staviti točku na i, rekao je Mezga Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Osnivač benda, autor i gitarist Parnog valjka Husein Hasanefendić i pjevač Igor Drvenkar prošlog su tjedna stigli u Čakovec kako bi najavili koncert Parnog valjka povodom 30 godina Radija 105 koji će se održati ove subote, 25. studenog, u dvorani GOC-a u Čakovcu.

Ovim koncertom Parni valjak će proslaviti i svoj 48. rođendan, a veliko je zadovoljstvo povodom koncerta pokazao osnivač Radija 105 Ivan Mezga.

Zahvala svim slušateljima Radija 105

- Naš je cilj zahvaliti svim našim vjernim čitateljima koji su 30 godina uz nas. Svi me pitaju kako da smo sada odabrali Parni valjak, baš smo htjeli dovesti nekoga i staviti točku na i, rekao je Mezga.

Parni valjak će u Čakovcu prvi

puta nastupiti u novom sastavu. Nakon smrti frontmena Akija Rahimovskog, glavni glas preuzeo je mladi Igor Drvenkar.

- Kada nas je Aki tako iznenada napustio, imali smo iza toga već duži loš period iza sebe. Korona nas je godinu i pola unazadila. Nekako smo došli u situaciju u kojoj kao da smo se morali pomiriti da ćemo morati živjeti s mislima u onome što je nekad bilo. No, želja benda je bila da sviramo dalje, iako je tuga bila ogromna. Nismo znali hoćemo li smoći snage, no kada smo odlučili da idemo dalje i u kadru se pojavio Igor, na neki način se počela obnavljati energija benda. Nismo tražili Akijevu kopiju, nego nekoga tko ima svoj glas, stas i energiju. I kažemo da je bio pun pogodak, rekao je Husein Hasanefendić.

Parni valjak po treći put ove godine predstavlja novu pjesmu. Naslova Sad kad znaš,

riječ je o njihovu novom singlu s pjevačem Igorom Drvenkarom, čime nastavljaju postepeno predstavljati autorski materijal koji će oblikovati i u novi studijski album.

Nakon Akija Igor Drvenkar

S nekoliko riječi, novi pjevač Igor Drvenkar podijelio je svoje dojmove o nedavnom susretu s članovima benda. - Prije nekoliko tjedana, pokazao sam dečkima iz benda fotogra�iju s koncerta Parnog valjka održanog u ožujku 2010. godine. Da me tada netko pitao ili rekao gdje ću biti danas, ne bih mu vjerovao. Ono što me na prvu oduševilo kod benda jest ta neopisiva strast prema glazbi. Čim sam osjetio tu strast, sam sebi sam rekao, evo, ovako želim živjeti i djelovati. I eto, već neko vrijeme družimo se i rastemo kao obitelj, naglasio je Drvenkar. Na kraju razgovora, članovi benda nisu

Ivan Mezga, osnivač Radija 105 Selnica propustili čestitati direktoru Mezgi na dugovječnosti radija i njihovu aktivnom djelovanju.

Izrazili su veliko zadovoljstvo što će imati priliku nastupiti u Čakovcu 25. studenog, ističući radost koju osjećaju zbog suradnje s ovim gradom. Time su dodatno naglasili važnost zajedništva u glazbenoj zajednici te izrazili zahvalnost što imaju priliku podijeliti svoju glazbu s publikom koja ih podržava.

NOĆ KAZALIŠTA: Premijera dječje predstave

U petak ne propustite Jakomini Jazz Trio

Kravica Rozmari Mu u CzK Čakovec

Drugog dana Jazz Faira očekuju nas još dva benda.

Jakomini Jazz Trio glazbeni je sastav osnovan u Grazu 2020. godine koji čine trubač Žan Cesar, basist Jernej Vindšnurer i gitarist Tilen Gavranovič.

Iako su tek u srpnju 2022. izdali svoj prvi album, ostvarili su već dosta zavidnih gostovanja. Osim Jakomini Jazz Trija, u petak

nam dolazi i Chui, hrvatski instrumentalni kvartet koji njeguje ponešto drugačiji pristup jazzu.

Spoj suvremene klupske plesne glazbe u kombinaciji s jazzom, progresivnom glazbom, elektronikom i rock’n’roll beskompromisnim pristupom već prvim albumom osigurao je chuievcima kultni status na hrvatskoj glazbenoj sceni.

U sklopu Noći kazališta, koja se održava u subotu, 25. studenog, s početkom u 16 sati, Centar za kulturu Čakovec priređuje kazališnu tribinu namijenjenu najmlađoj publici.

U središtu pozornosti bit će premijera predstave Kravica Rozmari Mu, izvedene u suradnji Kazališne družine Pinklec Čakovec i Kazališta Oberon Koprivnica.

Dobitnik knjige Cvijeće iznad pakla objavljene u prošlom broju je Toni Rob iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Kratki sadržaj: Mnogi znaju da je Nikola Tesla (1856. - 1943.) bio inženjer i izumitelj koji je imao iznimno važnu ulogu u razvoju električnog sustava izmjenične struje na kojem danas počiva svijet. Ono što možda ne znaju jest da je za svoje izume prijavio više od 300 patenata u 27 zemalja, da je tvrdio kako je izumio zraku smr� koja može uniš�� 10 000 aviona na udaljenos� od 400 kilometara i da je u hotelskoj sobi držao desetke golubova.

Knjiga ima niz zanimljivih i nepozna�h činjenica i brojeva prikazanih ilustracijama i infografikom, kako bi se dobila potpunija predodžba o osobi koja je zadužila cijeli svijet.

Ova knjiga vodi vas u napeto i uzbudljivo istraživanje njegova života, rada i dostignuća!

POKLANJA KNJIGU BRIAN CLEGG: TESLA BIOGRAFIJA

kupon br. 1471 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

25. studenoga

18:00 CZK Čakovec – dvorana Noć kazališta Hajka, nagrađena predstava Kazališne družine Štolcer 20:00 CZK Mursko Središće Kerekesh Teatar – Beba 20:00 GOC Čakovec Parni Valjak & Radio 105 30 nam je tek 21:00 Meta bar Čakovec Kumovi

nedjelja,

ZAPOČEO 29. JAZZ FAIR u Centru za kulturu Čakovec

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - BRIAN CLEGG: TESLA BIOGRAFIJA

subota,

Ova zanimljiva predstava, pod redateljskom palicom Damira Mađarića, donosi priču o Kravici Rozmari Mu, kravici s neobičnim načelima i posebnim pogledom na svijet.

Uloge u predstavi tumače Ena Jagec i Neven Matoša, dok su za scenogra�iju i kostimogra�iju zaslužni Petra Mađarić, a glazbu Gordana Evačić i Miroslav Evačić.

26. studenog

17:00 Zasadbreg – Dom kulture U san mi dođu tambure 17:00 Strahoninec – općinska zgrada Zlatni hitovi evergreena 18:30 Gornji Mihaljevec – Dom kulture Predstava Sladoled 20:00 CZK Mursko Središće Kerekesh Teatar – Skupš�na

MJESEČNI VODIČ

28. studenoga 20:00 CZK Čakovec Humanitarni koncert za Centar MURID Filip Hozjak, Gabriela Hrženjak i Varaždinski tamburaški orkestar

30. studenoga

20:00 CZK Čakovec – Tribina ČČ Slučajni susret u sex shopu Teatar Rugan�no Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

KAMO NA PREGLED? POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

BORIS HLEBEC, dr. med., specijalist neurologije

Kako prepoznati migrenu i nositi se s njom?

RAZGOVOR: IGOR ŠEGOVIĆ, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec

Kako smanjujemo liste čekanja?

OBUKA u Zavodu za hitnu medicinu

Medicinski tehničari po europskim standardima ALEN HORVAT o fizikalnoj terapiji

POLIKLINIKA MEDIKOL

Najsuvremenije medicinske tehnologije u Međimurju KLINIKA SVJETLOST

Imamo četiri trenutno najbolja lasera na svijetu MEDICAL CENTAR za sportsku medicinu i rehabilitaciju

Poboljšajte motoriku uz Nepobjediv tim koji robotsku neurorehabilitaciju se brine i o Vatrenima

2

KAMO NA PREGLED?

24. studenoga 2023.

Posebni prilog

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

KAMO NA PREGLED?

3

IGOR ŠEGOVIĆ, RAVNATELJ ŽUPANIJSKE BOLNICE ČAKOVEC

Kako uspješno smanjujemo liste čekanja Lista čekanja na oftalmološkoj poliklinici u mjesec dana je smanjena s 300 na 100 dana, uz dodatan rad liječnika koji su radili subotama i nedjeljama te popodnevima

Piše: Tomislav Novak

L

iste čekanja su kronični problem svih zdravstvenih sustava. Pojavljuju se u cijelom svijetu te su uzrok nezadovoljstva svih dionika zdravstvenog sustava. Ponekad se zna čuti da liste čekanja odgovaraju nekome pritom misleći na zdravstvene djelatnike. No, istina je da liste čekanja ne odgovaraju nikome, kaže Igor Šegović, dr. medicine i ravnatelj u ŽB Čakovec.

- S jedne strane su pacijenti kojima je u interesu što ranije obaviti preporučeni zahvat jer su zabrinuti za svoje zdravlje, a s druge su strane zdravstveni djelatnici koji bi najviše voljeli raditi u uvjetima gdje liste čekanja nema, nego da pacijent dođe od svog liječnika odmah do specijalista da mu se pruži zdravstvena zaštita.

To bi bili idealni uvjeti za zbrinjavanje pacijenata i rada za djelatnike.

U protekle dvije i pol godine otkako sam ravnatelj Županijske bolnice Čakovec radimo na poboljšanju uvjeta rada za naše zdravstvene i nezdravstvene djelatnike te poboljšanju pružanja kvalitete usluge za pacijente. Mnoge smo ciljeve uspjeli ostvariti, otvorili neke rekonstruirane odjele, zaposlili nove djelatnike, ne samo liječnike i medicinske sestre već i logopede, socijalnog radnika, nutricionisticu, važan kadar s kojima Bolnica dobiva jednu dodatnu kvalitetu, kaže ravnatelj.

O tome kako je došlo do velike akcije smanjenja listi čekanja Šegović kaže: - Pohvaljujem inicijativu Ministarstva zdravstva koje je zajedno s osnivačima bolnica, u našem slučaju Međimurskom županijom i ravnateljima bolnica krenulo u projekt smanjenja listi čekanja.

Mi smo taj projekt maksimalno ozbiljno shvatili te smo odmah krenuli u pripremanje i ostvarenje tog cilja.

Lov na nepotrebne preglede

Na listama čekanja je veliki broj pacijenata. Krenuli smo od pretraga

Brojevi telefona na koje se možete javiti ako ste obavili pretragu ili ako se bilo što promijenilo vezano za dogovoreni termin pretrage:

+385 99 162 6558 +385 99 161 6633 +385 99 162 6559 +385 99 162 6557 Radnim danom od 8 do 14 sati

za koje je lista čekanja bila i jeste veća od 270 dana. Ta granica je postavljena od Ministarstva zdravstva kao gornja dopuštena granica, naravno ne misleći da je to prihvatljiva razina čekanja, nego je težnja što manji broj dana čekanja.

Za početak smo uzeli pretrage za koje se čeka više od 270 dana: ultrazvuk srca, ergometrija, holter EKG-a, gastroskopija, kolonoskopija i color doppler krvnih žila. Izvadili smo i sve one pretrage na kojima je rizik da bi lista čekanja mogla ući u kritični period čekanja.

Potom smo odlučili nazvati sve ljude koji čekaju za gore navedene pretrage da vidimo koliko će ljudi zaista doći na pretragu, a tko neće. Poticaj za takvu odluku je bila svakodnevna povratna informacija od liječnika da im dnevno na pretrage ne dođu 3-4 naručena pacijenta ili ukupno gledajući oko 10 posto naručenih pacijenata.

Na ta mjesta se taj dan moglo nazvati veliki broj pacijenata koji čekaju, a koji bi doista došli.

S jedne strane je bio cilj da na mjesta koja će se otvoriti prenaručimo one ljude koji duže čekaju, a s druge strane svaki neobavljen naručeni pregled je i �inancijski gubitak

za bolnicu jer ne možemo naplatiti pregled koji se ne učini, a djelatnik npr. pola sata potom nema pacijenta, a mogao je odraditi pregled, objašnjava dr. Šegović.

Bolnica nema želju, a ni mogućnost kažnjavanja onih koji su naručeni, a na pregled ne dođu te nakon toga ti pacijenti se opet jave molbom da ih se ponovno naruči. Najčešći razlog nedolaska je bio ili da je pacijent zaboravio na termin ili je pretragu obavio negdje drugdje, jer nije mogao čekati predugi termin ili je u međuvremenu prestala postojati potreba za navedenom pretragom, a nekoliko pacijenata je preminulo.

- Za gore navedene pretrage ukupno smo kontaktirali 4800 pacijenata koji su na listi čekanja od čega je s liste čekanja maknuto 350 pacijenata, 3350 pacijenata je potvrdilo svoj termin dolaska, a do 1105 pacijenata nije se uspjelo doći ni nakon 3 zvanja.

Ovdje se radi o ogromnoj brojci od 1105 pacijenata do kojih je nemoguće doći i ako im damo termin za npr. tjedan-dva, mi ih o tome ne možemo obavijestiti jer nam se ne javljaju ili zbog promjene broja telefona ili su odselili ili postoji neki drugi nama nepoznat razlog. Ti su pacijenti na listi čekanja, a ako uzmete broj od 340 pacijenata koji su na listi čekanja za ergometriju, to produžava listu čekanja za oko 2-3 mjeseca, objašnjava situaciju ravnatelj Šegović.

Angažirali se i vikendom

- Na nekim radilištima kao što je oftalmološka poliklinika u mjesec dana je lista čekanja smanjena s 300 dana na 100 dana. Razlog tome je povećan dodatan rad liječnika koji su u dogovoru s upravom Bolnice dodatno radili subotama i nedjeljama te popodnevima.

Dodatnim radom i angažiranjem vanjskih suradnika na radilištima kardiologije i gastroenterologije smanjit ćemo liste čekanja za ultrazvuk srca, ergometriju, holter EKG-a, gastrosko-

U protekle dvije godine, otkako sam ravnatelj, intenzivno radimo na poboljšanju zadovoljstva pacijenata, a i nas zaposlenih u ŽB-u Čakovec, kaže ravnatelj Igor Šegović, dr. med., spec. pedijatrije, subspec. pedijatrijske gastroenterologije

- Ukupno smo kontaktirali 4800 pacijenata koji su na listi čekanja od čega je s liste čekanja maknuto 350 pacijenata, 3350 pacijenata je potvrdilo svoj termin dolaska, a do 1105 pacijenata nije se uspjelo doći ni nakon 3 poziva.

piju i kolonoskopiju na zadovoljstvo naših pacijenata i djelatnika.

Moram dati primjer pretrage holter EKG-a koju sada radimo vikendom i odradi se subotom 9 te nedjeljom 9 pacijenata te je do kraja godine to 100 pacijenata više nego kada nismo radili vikendom. To naravno zahtijeva dodatan rad svih djelatnika, ali ovim putem moram zahvaliti svim našim djelatnicima koji to zaista rade s jednim ciljem, a to je da se ubrza pružanje zdravstvene usluge pacijentu, da pacijent brže dođe na red, kaže Šegović stavljajući u prvi red angažman liječnika.

- Najveći problem u svim bolnicama su pretrage color doppler krvnih žila. Na njih se najduže čeka u svim ustanovama zbog raznih razloga koji se moraju rješavati na različitim razinama. Na našoj razini smo nazvali sve ljude koji su bili na listi, 242 osobe su otkazale termin, povećali smo broj pregleda na način da se pretraga radi u popodnevnim satima, a nadamo se uskoro i vikendom te je na taj način broj dana smanjen za veliki period, završava ravnatelj o smanjenjima liste čekanja.

- Ima još puno dobrih primjera na kojima trenutno radimo poput Odjela neurologije i Odjela pedijatrije te svih onih koji daju sve od sebe da liste ne budu preduge. Odrađeni su i sastanci s predstavnicima primarne zdravstvene zaštite, s predstavnicima HZZO-a, posjetili su nas predstavnici Ministarstva. Moram napomenuti da u našu Bolnicu dolazi veliki broj pacijenata koji žele isključivo pregled naših specijalista ili se npr. neke pretrage u okolnim ustanovama ne rade, a mi ih kao vrijedni Međimurci odradimo i ne želimo se odreći nekih pretraga, nego našim pacijentima želimo pružiti što veći broj usluga da ne moraju tražiti pomoć u drugim ustanovama. Nadamo se da ćemo u ovom cilju uspjeti na obostrano zadovoljstvo, završava ravnatelj Igor Šegović, a mi se pridružujemo njegovim nadama.

4

KAMO NA PREGLED?

24. studenoga 2023.

Posebni prilog

RODILIŠTE Županijske bolnice Čakovec porodi oko 1000 novorođenčadi

Ponosno smo ba friendly rodilišt

Neonatologija se nalazi uz rađaonicu i mi smo praktično uz majku koja rađa svoje dijete i spremni smo brzo pomoći djetetu ako ima određene poteškoće Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

R

odilište Županijske bolnice Čakovec je rodilište srednje veličine u Hrvatskoj. U našem rodilištu godišnje se porodi oko 1000 novorođenčadi. Tako je u prošloj 2022. godini rođeno 1012 djece, od toga je bilo nešto više djevojčica, 511, dok je dječaka bilo ukupno 501.

Rođeno je i četvero blizanaca. Prostori rađaonice i neonatologije obnovljeni su 2017. godine i opremljeni novom i kvalitetnom medicinskom opremom, što je dovelo do povećanja kvalitete zbrinjavanja rodilja i novorođenčadi. U rađaonici imamo četiri prostrane sobe za rađanje koje omogućavaju rodilji određen stupanj privatnosti u porođaju, naravno u mjeri koliko to medicinske okolnosti dozvoljavaju. Rodilja može odabrati jednu blisku

Svjetski dan prijevremeno rođene djece u čitavom svijetu obilježava se 17. studenog, pa tako i u Hrvatskoj

osobu koja će biti uz nju u rađaonici tijekom čitavog porođaja, kako bi joj pružala podršku.

Rodilje često i iz drugih županija

Također se upotrebljava tzv. „rajski plin“ na porođaju i druge metode olakšavanja porođaja. Opstetričko osoblje se trudi udovoljiti željama rodilja u porođaju, ali naravno uz poštovanje pravila struke. Naše rodilište kao mjesto rođenja svog djeteta često odabiru i rodilje iz drugih županija.

Naša bolnica nosioc je naslova Rodilište prijatelj djece od 1998. i imamo puno iskustva u radu po tim principima.

Naime UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija pokrenuli su inicijativu Baby Friendly Hospital u cijelom svijetu s ciljem da se humanizira boravak majki i novorođenčadi u rodilištima te da se

Dr. med. Bernarda Medlobi-Vinković, spec. pedijatrije, subspec. neonatologije, voditeljica Neonatologije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ljubičas� baloni pušteni u zrak povodom Svjetskog dana prijevremeno rođene djece

aby te uspostavi ishrana djeteta na prsima. Tako se zdravo novorođenče ne odvaja od majke za vrijeme čitavog boravka u bolnici.

Po porođaju novorođenče se stavlja u kontakt s majkom na prsa (tzv. kontakt koža na kožu koji traje 1 sat). Dva sata po porođaju dijete i majka odlaze na rodilište gdje se smještaju zajedno u sobu i tako ostaju do odlaska iz rodilišta. Ako je dijete bolesno, smješteno je na Odjelu neonatologije, gdje nastojimo omogućiti kontakt majke s djetetom. Majka je čitavo vrijeme boravka hospitalizirana u našoj ustanovi uz svoje dijete. Pokazalo se da djeca koja su od prvog sata života puno u bliskom kontaktu sa svojim roditeljima imaju kasnije bolji psihomotorni razvoj i općenito su zdravija. Naše rodilište omogućava i kontakt koža na kožu s ocem djeteta. Mnoge promjene i ograničenja u našim životima svakako je donijela epidemija koja se također odrazila i na naše rodilište. Usprkos tomu, trudili smo se donositi odluke koje su išle u prilog našim majkama i njihovoj djeci.

- Važno je napomenuti da se u našem rodilištu promovira ishrana na prsima kao najzdraviji i nezamjenjiv

način ishrane djece. Dojenje djeteta koliko je prekrasno, toliko predstavlja veliki izazov za majku, ali zato im naše medicinsko osoblje pruža stručnu i kvalitetnu pomoć. Jednom mjesečno održava se trudnički tečaj radi upoznavanja i usvajanja znanja o porodu i njezi djeteta. Prema UNICEF-ovim pravilima svakih nekoliko godina moramo obnavljati titulu baby friendly bolnice i mi smo to učinili 2022. godine. Svaka reocjena rodilišta po UNICEF-u je za nas velik izazov jer se smjernice mijenjaju i mi onda moramo puno toga učiniti, uskladiti, ali to u konačnici znači bolju skrb za majke i novorođenčad, istaknula je dr. med. Bernarda Medlobi-Vinković, spec. pedijatrije, subspec. neonatologije, voditeljica Neonatologije.

- Htjela bih nešto reći i o Odjelu neonatologije koji je dio Službe za ginekologiju porodništvo i neonatologiju naše Bolnice. Neonatologija se nalazi uz rađaonicu i mi smo praktično uz majku koja rađa svoje djece i spremni smo brzo pomoći djetetu ako dijete ima određene poteškoće, nastavlja dr. med.

Bernarda Medlobi-Vinković. Na Odjelu neonatologije se godišnje hospitalizira oko 250 djece s većim ili manjim zdravstvenim poteškoćama. Veoma značajan razlog obolijevanja u tako ranoj životnoj dobi je svakako preuranjeni porođaj.

U Hrvatskoj se oko 5-6 posto svih porođaja dovrši prije navršenih 37 tjedana trajanja trudnoće, a u nekim se zemljama svijeta čak do 10 posto porođaja dovršava preuranjeno. Iz prerano dovršenog porođaja rađa se nedonošče, dijete koje nije u potpunosti spremno za život van maternice. Što je trudnoća kraće trajala, to su poteškoće koje ima dijete veće. Danas čak spašavamo djecu iz trudnoća majke koja je trajala svega 22-23 tjedana i takva djeca imaju 500 g ili nešto više. Nijedan roditelj ne očekuje preuranjeni porođaj svog djeteta i ne očekuje poteškoće koje se mogu javiti.

Djeca koja se rađaju prerano mogu imati niz zdravstvenih poteškoća, neke od njih možemo riješiti, ali kod neke djece ostaju i trajne posljedice kao što su teškoće u psihomotornom razvoju, mentalne teškoće i drugo. Čak kad se čini da je dijete dobro razvijeno, mogu se javiti problemi kod polaska djeteta u školu poput teškoća u svladavanju školskog gradiva ili poremećaji pažnje.

Podignimo svijest o prerano rođenoj djeci

Svjetski dan prijevremeno rođene djece u čitavom svijetu obilježava se

24. studenoga 2023.

Petrana Sambolek, dr. Igor Šegović, dr. Anita Pavičić Bošnjak i dr. Bernarda Medlobi na dodjeli obnove statusa “Rodilište prijatelj djece” povodom 30-te godišnjice Programa promicanja dojenja u RH ove srijede u organizaciji UNICEFA i Ministarstva zdravlja RH

Podršku palčićima dao je i ravnatelj ŽB-a Čakovec Igor Šegović

KAMO NA PREGLED?

5

Svjetski dan prijevremeno rođene djece Svjetski dan prijevremeno rođene djece u čitavom svijetu obilježava se 17. studenog, pa tako i u Hrvatskoj. Tim povodom ispred glavnog ulaza u ŽB Čakovec u čast malih heroja pušteni su ljubičasti baloni. Ovim događajem željeli smo osvijestiti da postoje prerano rođena djeca i njihove obitelji koje se bore s posljedicama preranog rođenja i s ciljem da se senzibilizira čitav zdravstveni, predškolski, školski i socijalni sustav za problematiku prerano rođene djece.

Ovom prilikom zahvaljujemo i svim donatorima koji su nesebično pomagali u opremanju Odjela neonatologije, rađaonice i rodilišta i na taj način doprinijeli povećanju kvalitete skrbi za sve majke i njihovu novorođenčad. Također zahvaljujemo i svim majkama koje nam donose odjeću svojih mališana, vrijednim gospođama koje heklanju hobice i papučice te svima koji naše ponekad teške trenutke i borbe čine lakšima. Najveća su nam nagrada osmijeh i korak djeteta koje je nekad bilo naš mali pacijent.

17. studenog, pa tako i u Hrvatskoj.

To je dan kada se trebamo osvijestiti da postoje prerano rođena djeca i njihove obitelji, koje se možda bore s posljedicama preranog rođenja. Čitava naša zajednica mora vidjeti što možemo učiniti za takvu djecu i njihove obitelji.

Potrebno je senzibilizirati čitav zdravstveni, predškolski, školski i socijalni sustav za problematiku prerano rođene djece. Ponekad sasvim mali detalj pomaže, kao što je uzeti djelić svog vremena za podršku takvom djetetu i obitelji. Zato smo ove godine odlučili organizirati u Županijskoj bolnici Čakovec obilježavanje Svjetskog dana prijevremeno rođene djece s idejom da senzibiliziramo zdravstvene djelatnike svih pro�ila koji dolaze u priliku zbrinjavati prerano rođenu djecu.

Zahvaljujemo svim donatorima koji su nam svih ovih godina nesebično pomagali i izdvojili svoja materijalna sredstva za opremanje Odjela neonatologije, rađaonice i rodilišta. Na taj način su doprinijeli povećanju kvalitete skrbi za sve majke i njihovu novorođenčad.

Također zahvaljujemo i svim majkama koje nam donose preraslu odjeću svojih mališana, vrijednim gospođama koje heklanju hobice i papučice te svima koji naše ponekad teške trenutke i borbe čine lakšima. Najveća su nam nagrada osmijeh i korak djeteta koje je nekad bilo naš mali pacijent, zaključuje dr. med. Bernarda Medlobi-Vinković, spec. pedijatrije, subspec. neonatologije, voditeljica Neonatologije.

6

KAMO NA PREGLED?

24. studenoga 2023.

Posebni prilog

ČAKOVEČKA HITNA MEDICINA diže standarde na najvišu razinu

5

medicinskih tehničara na ob po europskim standardima

Nakon usavršavanja bit će sposobni samostalno pružiti kvalitetniju i sigurniju zdravstvenu pomoć životno ugroženom pacijentu na mjestu intervencije

U

lipnju ove godine krenula je prva specijalizacija u Hrvatskoj po kojoj će jedinstvenim projektom na razini cijele države biti provedena specijalistička usavršavanja medicinskih sestara i tehničara, magistara i prvostupnika sestrinstva u hitnoj medicini.

Prva grupa od pet medicinskih tehničara iz Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije entuzijastično je krenula proširiti svoje znanje i vještine, a to su magistri sestrinstva Romeo

Novak i Jurica Juričan te prvostupnici sestrinstva Željko Filipan, Nikola Vršić i Karlo Lesar, svi mahom s dvoznamenkastim brojem godina radnog staža u izvanbolničkoj hitnoj medicini. Nakon završetka specijalističkog usavršavanja bit će osposobljeni za samostalni rad na području hitne medicine i pružanje kvalitetnije i sigurnije zdravstvene skrbi, sveobuhvatniji pristup oboljelima i ozlijeđenima u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne medicinske pomoći.

Brži i otporniji na stres Smatramo ovo velikim uspjehom za našu struku jer hrvatska hitna medicina ulazi u društvo zapadnoeuropskih zemalja u kojima medicinske sestre i tehničari u hitnoj medicinskoj službi samostalno pružaju hitnu pomoć pacijentu u životno ugrožavajućim stanjima na mjestu intervencije i tijekom transporta do dolaska u bolnicu.

Hitna medicina je izuzetno zahtjevna i izazovna disciplina koja zahtijeva brzo razmišljanje, donošenje odluka u stre-

snim situacijama te primjenu naprednih medicinskih vještina te se nadamo da će uz nova znanja, kompetencije i bolje uvjete rada učiniti ovu plemenitu profesiju još atraktivnom za buduće generacije, navode polaznici specijalističkog usavršavanja iz ZHMMŽ-a.

Tijekom godine dana djelatnici će se educirati u teorijskom i praktičnom obliku, ukupno 1600 sati. Predavanja i pretkliničke vježbe za djelatnike provodile su se na Sveučilištu Sjever u Sveučilišnom centru Varaždin u suvremeno opremljenim kabinetima koji

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

nate Čulinović Čaić, dr. med., spec. opće kirurgije i hitne medicine te subspecijalist abdominalne kirurgije.

Financira nacionalni program

Vladimira Križaj-Grabant, dipl. iur., ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije

imaju simulacijsku i drugu opremu potrebno za ovakav oblik nastave i naravno vrhunske predavače kojima i ovim putem zahvaljuju na prenesenom znanju.

Zahtjevna obuka

obuci Uz znanje važna je i dobra opremljenost vozila hitne medicinske pomoći

Na Sveučilištu Sjever ukupno je održano 350 sati predavanja i 50 sati vježbi u kabinetu. Program specijalističkog usavršavanja na Sveučilištu Sjever provodio se za 24 polaznika prvostupnika i magistra sestrinstva iz četiri Zavoda za hitnu medicinu susjednih županija, odnosno, iz Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, Nastavnog Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije i Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije.

Kliničke vježbe odrađuju u matičnom Zavodu za hitnu medicinu Međimurske županije uz nadzor specijalista hitne medicine i liječnika s dugogodišnjim iskustvom u području hitne medicine uz mentoricu Jagodu Janišku Rukavinu, dr. med.

Bolnički dio kliničkih vježbi (510 sati na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, 80 sati u rađaonici i hitnom ginekološkom prijemu, 40 sati na hitnom psihijatrijskom prijemu te 80 sati na hitnom pedijatrijskom prijemu) trenutno odrađuju u Županijskoj bolnici Čakovec u suradnji s vrhunskim specijalistima odjelnih djelatnosti pod vodstvom glavne mentorice mr. sc. Re-

Vrijednost projekta jednogodišnjeg specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara izvanbolničkog HMS-a na području Republike Hrvatske je 13,2 milijuna eura. Sredstva su osigurana u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Nakon što su de�inirane potrebe za specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara iz županijskih zavoda za hitnu medicinu, planirano je usavršavanje ukupno 375 prvostupnika sestrinstva izvanbolničkog HMS-a, od kojih je 210 iz postojećih timova T2. Svaki tim T2 će u postojećoj Mreži hitne medicine imati jednog prvostupnika sestrinstva sa završenim specijalističkim usavršavanjem, a preostalih 165 prvostupnika sa završenim programom specijalizacije dodatno će ojačati sustav HMS-a.

Specijalističko usavršavanje medicinskih sestra i tehničara u djelatnosti hitne medicine velik je iskorak kojim će se osnažiti izvanbolnička hitna medicinska služba. Polaznicima specijalističkog usavršavanja iz našeg Zavoda osigurat će se dodatna znanja i vještine te će im se proširiti kompetencije. Ujedno će se proširiti i opseg zdravstvene usluge prema hitnim pacijentima koje pružaju timovi T2 hitne medicinske pomoći, čime će povećati njihova učinkovitost i kvaliteta rada, nadodala je ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, Vladimira Križaj-Grabant, dipl. iur.

KAMO NA PREGLED?

Željko Filipan

Jurica Jurčan

Karlo Lesar

Romeo Novak Glavna mentorica je mr. sc. Renata Čulinović Čaić, dr. med., spec. opće kirurgije i hitne medicine te subspecijalis�ca abdominalne kirurgije

Nikola Vršić

Važno je pruži� najbolju zdravstvenu pomoć životno ugroženom pacijentu na terenu

7

8

KAMO NA PREGLED?

24. studenoga 2023.

Posebni prilog

MEDIKOL - NAJVEĆA PRIVATNA ZDRAVSTVENA USTANOVA s dugogodišnjom tradicijom krenula iz Međimurja

NAJVIŠA KVALITETA zdravstvene usluge u vašoj blizini

Poliklinika Medikol najveća je privatna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj, s oko 300 zaposlenih djelatnika, koja je s radom započela upravo u Međimurju 1994. godine.

Danas Poliklinika Medikol djeluje na sedam lokacija, u pet hrvatskih gradova. Sjedište joj je u Zagrebu, dok se podružnice nalaze

u Čakovcu, Rijeci, Splitu i Osijeku. U protekloj 2022. godini medicinske usluge Medikola koristilo je preko 112 tisuća korisnika.

Najsuvremenija oprema, ponuda, stručnost i ljubaznost zaposlenika, Polikliniku Medikol u Čakovcu svrstavaju u prvi izbor pri traženju medicinskih usluga u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

univ. mag. Irijana Rajković, dr. med. spec. plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije

Najsuvremenije medicinske tehnologije u Međimurju Poliklinika Medikol u Čakovcu pruža široku mogućnost specijalističkih pretraga upotrebom najsuvremenijih medicinskih tehnologija iz različitih medicinskih djelatnosti i usluga: RADIOLOGIJA X snimanje magnetskom rezonancijom na MR uređaju jakosti 1,5 Tesla X 64-slojni MSCT uređaj X MSCT kolonografija poznatija kao virtualna kolonoskopija X digitalna mamografija X UZV/Color doppler

LASERSKI CENTAR ZA VENE X color doppler vena X lasersko liječenje proširenih vena (EVLA) X sklerozacija vena pjenom pod kontrolom ultrazvuka (UGFS)

INTERNA MEDICINA X sistematski pregled (osnovni/preventivni, prošireni, menadžerski) X kardiologija – EKG, Holter EKG, Holter RR, ergometrija, UZV srca X gastroenterologija – gastroskopija i kolonoskopija uz mogućnost sedacije, rektoskopija X UZV abdomena

PLASTIČNA, ESTETSKA I REKONSTRUKCIJSKA KIRURGIJA X tretmani s filerima, Botulinum toksinom i PRP X uklanjanje madeža, mali kirurški zahvati, blefaroplastika i operacija karpalnog kanala u lokalnoj anesteziji X MEN SHOT® - liječenje erektilne disfunkcije najmodernijom svjetskom metodom – matičnim stanicama i faktorima rasta PRP metodom X liječenje bolova u koljenu, kuku, ramenu i laktu matičnim stanicama i faktorima rasta PRP metodom

NEUROLOGIJA X specijalistički pregled neurologa X EMNG dijagnostika X EEG – elektroencefalografija

GINEKOLOGIJA X specijalistički pregled ginekologa X UZV/Color doppler X kontrola i nadzor trudnoće

PEDIJATRIJSKA KARDIOLOGIJA X liječenje bolesti srca i krvnih žila djece i adolescenata do 18. godine života

OFTALMOLOGIJA X oftalmološki pregledi i dijagnostika (biometrija, gonioskopija, UZV oka) X operacija sive mrene (katarakte) X korekcija vida

UROLOGIJA X specijalistički pregled urologa X UZV dijagnostika urotrakta i UZV prostate X UZV procjena količine rezidualnog urina

DERMATOVENEROLOGIJA X dijagnostika i liječenje bolesti kože djece i odraslih te spolnih bolesti X dermatološka onkologija X medicinska kozmetologija

FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA S FIZIKALNOM TERAPIJOM X kompletna dijagnostika, liječenje i rehabilitacija iz područja upalnih i degenerativnih bolesti i ozljeda kralježnice, zglobova i mišića, reumatskih i neuroloških bolesti te sportskih ozljeda

MEDICINSKO-BIOKEMIJSKI LABORATORIJ X preko 400 različitih laboratorijskih pretraga

KLINIČKA CITOLOGIJA X citološki pregled sedimenta urina X PAPA test

OPĆA MEDICINA / OBITELJSKA MEDICINA MEDICINA RADA X sve vrste liječničkih pregleda za ocjenu zdravstvene sposobnosti

z Misija Poliklinike Medikol je osigurati najkvalitetniju medicinsku uslugu, pružiti brigu, vrijeme i razumijevanje pacijentu, stalno raditi na unapređenju organizacije, kvalitete znanja, uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka te brinuti o očuvanju okolišnih resursa za buduće generacije. z Vizija zdravstvenih djelatnika Poliklinike Medikol je budućnost, temeljena na stručnosti, etičnosti i požrtvovnosti.

se Obratite im m s povjerenje !

Za više informacija ili rezervaciju termina javite se u Polikliniku Medikol u Čakovcu pozivom na broj telefona 040/638-500 ili mailom na medikolinfo.ck@medikol.hr.

www.medikol.hr

072 12 12 12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

KAMO NA PREGLED?

9

POLIKLINIKA BRILJANT iz Čakovca savjetuje

Pregledom očne pozadine do očuvanja vida i zdravlja očiju

O

ftalmoskopija, tehnika promatranja očne pozadine ili fundusa oka, predstavlja ključni korak u dijagnostici oftalmoloških stanja. Temelji te metode postavljeni su 1851. godine zahvaljujući radu znanstvenika Hermanna von Helmholtza, čime je omogućeno dubinsko istraživanje stražnjeg očnog segmenta. Oftalmoskopija nije samo

Na pregled očne pozadine možete se naruči� bez obzira na dob, kaže dr. Jadranka Hranilović Petričić iz Poliklinike Briljant

INFO

Poliklinika Briljant

Ruđera Boškovića 1 (preko puta Županije) T: +385 40 391 240 Radno vrijeme Poliklinike: Ponedjeljak, srijeda i petak: 13 - 19 sa� Utorak i četvrtak: 8 - 14 sa� važna u oftalmologiji već igra ključnu ulogu i u drugim medicinskim granama poput interne medicine, neurologije, neurokirurgije, pedijatrije, hitne medicine, medicine rada, intenzivne medicine itd.

Ova tehnika pregleda pruža uvid u različite dijelove oka, uključujući očni živac, krvne žile, mrežnicu, staklovine i ostale optičke medije te omogućava procjenu refrakcionog stanja oka. Oftalmoskopski pregled se rutinski provodi u oftalmološkim poliklinikama, bez obzira na dob pacijenta, jer pruža neprocjenjive informacije o zdravlju očiju.

Važno je naglasiti da oftalmoskopski pregled nije ograničen samo na oftalmologiju, već je preporučen za širok spektar stanja i bolesti. Osobe s povišenim krvnim tlakom, šećernom bolešću, glavoboljama, vrtoglavicama, neurološkim bolestima, traumama glave, zama-

CENTAR ANANDA IZ VARAŽDINA SAVJETUJE

gljenjem ili gubitkom vidne oštrine te pozitivnom obiteljskom anamnezom na glaukom ili dijabetes posebno bi trebale razmotriti ovu dijagnostičku metodu.

Jedinstvena karakteristika oftalmoskopije je sposobnost direktnog promatranja krvnih žila i identi�ikacije promjena koje ukazuju na određene bolesti ili stanja. Očna pozadina postaje ključno mjesto gdje se otkrivaju potencijalni problemi, omogućujući brzu intervenciju i liječenje.

Preporučujemo da telefonski rezervirate svoj termin, kaže Neno Mekovec, ravnatelj Poliklinike Briljant, kako bismo se mogli prilagodi� vašim potrebama

U Poliklinici Briljant u Čakovcu stručnjaci se koriste oftalmoskopijom kako bi detaljno procijenili stanje očne pozadine.

Ovaj pregled preporučuje se svima, bez obzira na dob, kao preventivna mjera i koristan alat za očuvanje zdravlja vida.

Posjetom Poliklinici Briljant osiguravate si vrhunsku skrb za svoje oči jer očna pozadina govori priču o vašem zdravlju, koju stručnjaci čitaju s pažnjom i brinu se o vašem vidu.

(SZ, foto: ZV)

Tretman "Energetskog Fejslifta (Energetic Facelift)" koji se izvodi na području vrata, lica i glave, služi za obnovu i ponovno punjenje energijom.

To posljedično dovodi i do promjene u kvaliteti kože i može se očitovati u ljepšem izgledu lica i tijela.

Tretman MTVSS (Molecular Terminal Valence Sloughing System) pomoć je u poticanju imuniteta, kod oporavka od ozljeda, uravnoteženja rada probavnih organa, hormonalnog sustava i slično.

Tretman biomimetričke mimikrije preporučuje se kod svih koji u svom poslu imaju mnogo osobnih kontakata s drugim ljudima. Razne profesije uključuju razumijevanje, razgovor i slušanje drugih, što neminovno zahtjeva naše “podešavanje“ na njihove vibracije. Kada

Maja Šegović u Centru Ananda provodi mnoge radionice koje će vam pomoći da se lakše nosite sa svakodnevnim problemima

smo poslije neraspoloženi, imamo razne senzacije i ne znamo što s time, ovo je proces koji će biti dobar izbor za vas.

Priključite li se, uz tretmane, i kojoj edukaciji na Zoomu naučit ćete i alate kako da verbalno kroz dan upravljate događajima da sve uvijek ide prema ravnoteži u vama. Stres ostaje izvan vas i postajete primjer svojoj okolini za drugačiji i bolji način življenja. Poželite li naučiti i koji tretman raditi sami, sebi i drugima, možete doći i na tečaj.

Kako lakše kroz životne promjene?

S

vakodnevni život pred čovjeka postavlja sve više zahtjeva i zadataka koje on treba uspješno savladati, da bi mogao funkcionirati na zadovoljavajući način. Ovdje u prvom redu čovjek žrtvuje svoje vrijeme, potom mora ulagati sve više energije, a sve to dovodi do pojačane napetosti i stresa. Da bi se izmakao učinku te disharmonije, čovjek je neprestano u potrazi za tehnikama i alatima za opuštanje, uravnoteženje i drugačiji pristup životu.

Upravo to je ono čime se bavi skup alata i tehnika naziva Access Consciousness ® (pristup svjesnosti). Savjetujem početi s tretmanom BARS i potom u razgovoru s certi�iciranim facilitatorom (CF) ® mr. sc. Maja Šegović, mag. pharm., ovisno o potrebama klijenta, dogovoriti daljnji tijek vraćanja u ravnotežu. Centar Ananda već dvije godine djeluje u Varaždinu pod njezinim vodstvom. Kao jedan od 500-tinjak CF-ova u svijetu, ona je educirana za sve djelatnosti iz arse-

Radionice u tijeku:

nala Accessovih tehnika, od izvođenja 60-ak tjelesnih tretmana, održavanja tečajeva za praktičare tih tjelesnih procesa, održavanja edukacija i radionica, online i uživo, s tematikom ovladavanja stresom, uspostave zdrave radne klime, bolje koncentracije i učenja za učenike, drugačijeg roditeljstva, kreiranja suvremenog poslovanja i odnosa s novcem i još mnogo toga.

Kako se opustiti?

Tretman BARS osnovni je tretman za opuštanje. Provodi se tijekom jednog sata. Klijent leži, a praktičar točno određenim kombinacijama i redoslijedom držanja prstiju na glavi omogućava pražnjenje elektrostatskog potencijala koji se nakuplja kao posljedica stresa. Zbog toga dolazi i do opuštanja i detoksikacije ciljanih organa koji su inervirani ovim lokacijama na glavi koje su zahvaćene stresom. Tako jednim tretmanom dobijete i opuštanje i detoksikaciju.

• Energy Pull 20.-25. 11. 2023. Zoom-radionica za energizaciju i osnaživanje • TRIAS NOVCA 20., 23. i 30. 11. 2023. Zoom-radionica o novcu • Energy Pull 27. 11.-1. 12. 2023. Zoom-radionica za energizaciju i osnaživanje • Being You (Budi svoj) 26. 11. 2023. Zoom-radionica za stupiti u svoj potencijal • Kreiranje novca i poslovanja 3. 12. 2023. Zoom-radionica za drugačiji pristup stjecanju novca i drugačije poslovanje

INFO

Centar Ananda

mr. sc. Maja Šegović, mag. pharm., CF Vodovodna 3, 42 000 Varaždin M: +385 99 278 9363 E: maja.segovic0@gmail.com

10 KAMO NA PREGLED? 24. studenoga 2023.

Posebni prilog

MEDICAL – CENTAR ZA SPORTSKU MEDICINU I REHABILITACIJU U VARAŽDINU

Isti tretman kao Vatreni?

Naravno da može!

Više od desetljeća, Tomislav Vrbnjak, vodeće ime Medical centra, bio je glavni fizioterapeut nogometnog giganta AC Milan i surađivao s brojnim nogometnim A reprezentacijama, uključujući i hrvatsku. Uz stručnjake poput dr. Eduarda Roda i dr. Shina Takahashija te modernu opremu, Medical je nepobjediv u liječenju ozljeda.

O

vaj medicinski centar svjetskog renomea nalazi se u Varaždinu. Osim što su stručnjaci s iskustvom koje rijetko viđate, imaju još nešto što ih izdvaja – oni su pravi majstori personaliziranog pristupa.

Individualni termini koje nude su kao stvoreni da vam pruže maksimalnu pažnju bez straha od znatiželjnih pogleda. Vaša privatnost je zaštićena kao Fort Knox!

INFO

Medical – centar za sportsku medicinu i rehabilitaciju Ulica Vjekoslava Špinčića 1A, 42000 Varaždin T: +385 42 490 858 E: info@medical.hr W: www.medical.hr

Vlasnik Tomislav Vrbnjak u dijelu za fitnes u Centru

Kad kažemo majstori, mislimo na pravu ekipu koja je vrhunski educirana, ima high-tech opremu, a prostor je dizajniran da bude superfunkcionalan. Oni su kraljevi kada je u pitanju prevencija i liječenje problema s lokomotornim sustavom – znate one “glasne” zglobove i kosti? U Medicalu možete “odraditi servis” te s lakoćom i bez boli nastaviti uživati u omiljenim aktivnostima.

U Medicalu su fokusirani na �izikalnu medicinu, rehabilitaciju i sve što se tiče

ortopedije i traumatologije. Ako vam treba ortopedski pregled, tu je pravi znalac Eduard Rod, ortoped s velikim iskustvom s traumama lokomotornog sustava. I da, imaju i ekipu koja radi s kiropraktikom, a vodi je legenda po imenu dr. Shin Takahashi.

Ukratko, ovaj centar je top destinacija za sve one koji žele premium tretman, prilagođen upravo njima. Dakle, ako vam treba popravak, ovdje su ljudi koji znaju posao i rade ga na najbolji mogući način – sa stilom!

Upoznajte ključne osobe tima Medical centra Prvo ime Medicala svjetski je poznati �izioterapeut Tomislav Vrbnjak koji je niz godina radio kao član stručnog stožera nogometne A reprezentacije Hrvatske, Italije, Ukrajine i drugih reprezentacija svijeta. Deset je godina proveo na poziciji glavnog �izioterapeuta u svjetskom nogometnom gigantu, AC Milan, odakle je donio najnovija saznanja i tehnike iz područja �izikalne terapije. Više od desetljeća Tomislav Vrbnjak brinuo je o najskupljim nogama u AC Tomislav Vrbnjak, fizioterapeut Milan gdje su svakodnevno kroz njegove ruke prolazili Ronaldinho, Kaká, Ševčenko, Seedorf i drugi svjetski poznati nogometaši. Pripremao je i mnoge druge sportaše kao što je K1 borac Ernesto Hoost, tenisače sa samog vrha WTA ljestvice Dinara Sa�ina ili pak Ivana Ljubičića.

Dr. Rod je od 2018. godine voditelj Odjela za ortopediju u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina gdje radi od 2011. do danas.

Tijekom 2016. godine stekao je titulu primarijusa, tri godine kasnije završio je i užu specijalizaciju iz traumatologije lokomotornog sustava, a 2020. postao je i doktor znanosti.

Svoje impresivno znanje i iskustvo već 12-ak godina primjenjuje i na klijentima centra Medical u Varaždinu, a široj javnosti poznat prim. dr. sc. Eduard Rod, je unazad 20 godina kao dr. med. spec. ortoped licencirani liječnik Prve hrvatske nogometne lige. Veliki je zagovornik biološkog liječenja i aktivno ga provodi još od 2015. godine. Možda ono najvažnije, dr. Rod je i dalje skroman i iznimno ljubazan čovjek s kojim je lako i zanimljivo razgovarati.

Dr. Shin Takahashi rođen je u Japanu. Uz znanje kiropraktike, dr. Takahashi iskusan je i u shiatsu i sportskoj masaži koje je naučio u Japanu, u očevoj �izioterapeutskoj klinici. Nakon završenog studija na prvom i najvećem fakultetu kiropraktike na svijetu, Palmer College of Chiropractic u Davenportu, unatoč ponudama iz SAD-a, Japana i drugih europskih zemalja, že- Dr. Shin Takahashi lio je izazov u novom svijetu te stigao u Hrvatsku gdje od 2007. živi i radi u Zagrebu. Danas, kao doktor kiropraktike, vodi brigu o hrvatskoj judo reprezentaciji te govori engleski, japanski i hrvatski jezik!

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

KAMO NA PREGLED? 11

ČETVRT STOLJEĆA USPJEHA

Klinika Svjetlost ispisuje budućnost oftalmologije Klinika Svjetlost kreira trendove i u suradnji s vodećim svjetskim proizvođačima razvija najsuvremenije uređaje za dijagnostiku i liječenje Mnogo je razloga koji Kliniku Svjetlost čine vodećom oftalmološkom ustanovom u Europi. Njihovo znanje, stručnost i iskustvo prepoznati su na globalnoj razini, a mogu se pohvaliti i da su uvijek bili prvi. Uveli su cijeli niz novih operacijskih zahvata u hrvatsku medicinu, pa i izveli prvo lasersko skidanje dioptrije u Hrvatskoj, kao i prvi Smart Sight® u Europi, odnosno zahvat treće generacije laserskog skidanja dioptrije koji postaje zlatni standard budućnosti.

Svjetlost raspolaže sa šest vrhunski opremljenih operacijskih dvorana u kojima je moguće zbrinuti sve bolesti oka koje zahtijevaju kirurško liječenje: lasersko skidanje dioptrije, ultrazvučna i laserska operacija katarakte, operacije na stražnjem dijelu oka kod bolesti uzrokovanih dijabetesom, bolestima žute pjege ili degenerativnim promjenama. Od svog osnutka do danas, Klinika Svjetlost bila je i ostala jedinstvena po tome što u njoj posebno educirani liječnici uz pomoć novih tehnologija i inovativnih pristupa liječenju bolesti oka ispisuju budućnost oftalmologije.

Pacijenti kao članovi obitelji

Od 1998. kad je Klinika Svjetlost započela svoj put postojalo je samo jedno pravilo, a to je da tretiramo pacijente kao da su nam članovi obitelji. To znači da, kada razgovaramo s njima, pokušavamo naći jezik koji će razumjeti i nikada ne nudimo pacijentu nešto što ne bi ponudili članu svoje obitelji. Svatko može kupiti tehnologiju, ugrađivati leće i izvoditi zahvate, no hoćete li imati tu ljudsku komponentu koja je bitna: to je ona osnovna razlika koja nastaje da bi kvaliteta dugoročno mogla opstati – objašnjava dr. Ivan Gabrić.

U Svjetlosti danas laserske operacije izvode na lokacijama u Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Budvi, a broje samo članove obitelji, njih 800.000. Prva generacija zahvata seže u sredinu 80-ih godina i riječ je o površinskim metodama gdje štedimo tkivo, ali

imamo dosta dug i bolan oporavak te nešto malo veći rizik povrata dioptrije i prolazne suhoće oka. Druga generacija zahvata u Svjetlosti se izvodi od 2007. godine – to su tzv. LASIK metode, gdje na vrhu oka radimo mali poklopčić koji služi da bi se oporavak ubrzao i ispočetka se taj poklopčić formirao električnim nožićem, a danas laserom. LASIK je bio zlatni standard do prije 3 godine kada je se pojavila lentikularna ekstrakcija koja je uvela znatno viši stupanj preciznosti i brži oporavak, što ju je pretvorilo u metodu prvog izbora za svakoga tko to može –nastavlja dr. Gabrić, naglašavajući kako su svjesni da preuzimaju veliku odgovornost za nečiji vid do kraja života i zato biraju tehnologiju koja će im omogućiti najbolje rezultate.

Naši pacijenti imaju priliku dobiti medicinu sutrašnjice jer su u Hrvatskoj neke usluge dostupne tri godine prije nego u Njemačkoj, a zahvati na laseru Johnson & Johnson se kod nas izvode prije nego u Americi.

Najbolji ishodi

Kandidati za lasersko skidanje dioptrije utvrđuju se detaljnim pregledom.

Na lasersko skidanje dioptrije u pravilu idu mladi ljudi između 20. i 40. godine života i mi kroz detaljan pregled, koristeći znanje i tehnologiju koje imamo, pokušavamo pronaći svaki rizičan faktor. Jer je to naša odgovornost.

Pregledavamo i, ono što je jedinstveno, je da na dijagnostičkim uređajima snimamo cijelo oko u preko 40.000 referentnih točaka na temelju kojih odlučujemo je li osoba kandidat za lasersko skidanje dioptrije ili neku drugu metodu. Želimo isključiti bilo kakav rizik za pacijenta – dodaje dr. Ivan Gabrić, podsjećajući na važnost redovite kontrole vida jednom godišnje.

Jedinstveni u svijetu

Svjetlost je trenutno jedina ustanova na svijetu gdje se istovremeno nalaze Johnson & Johnson Elita i Schwind ATOS, dva od četiri lasera koji će obilježiti sljedećih 10 godina refraktivne kirurgije. Danas slobodno možemo reći da se u Svjetlosti stvara oftalmologija budućnosti i da je Hrvatska postala nezaobilazna destinacija za razvoj visoke tehnologije u oftalmologiji.

Dr. Ivan Gabrić, Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost

Svakodnevnom komunikacijom kako s proizvođačima tako i s drugim vodećim liječnicima u svijetu, ovdje sa svojim partnerima oblikujemo budućnost. To je nevjerojatna čast, ali i odgovornost jer ako nešto nije idealno na nama je da to primijetimo i tražimo promjenu zaključuje dr. Ivan Gabrić.

12 KAMO NA PREGLED? 24. studenoga 2023.

Posebni prilog

NOVITET U POLIKLINICI BARTOLIĆ

Laser u liječenju inkontinencije?

Dostupan je i u Čakovcu!

I

nkontinencija mokraće nevoljno je otjecanje mokraće koje se može objektivno dokazati, a za bolesnika predstavlja socijalni i higijenski problem.

Kod žena inkontinencija utječe na gotovo sve aspekte njihova života, utječe na njihovu obitelj te često uzrokuje i psihičko opterećenje. Inkontinencija se dijeli na nekoliko tipova - stresnu, urgentnu, miješanu, funkcionalnu, hiperleksiju mjehura, neurogeni mjehur te prelijevajuću inkontinenciju (Ischuria paradoxa).

Lasersko ambulantno liječenje kao neinvazivna metoda potvrđena je za cijeli spektar uroginekološke problematike s visokom učinkovitošću i poboljšanjem kvalitete života pacijentica.

INFO

Poliklinika Bartolić

A. Schulteissa 9, Čakovec E: poliklinika.bartolic@gmail.com T: +385 40 310 923

Stresna inkontinencija i liječenje

Stresna inkontinencija javlja se, ovisno o dobi, u od 15 do 60 % žena. S njom u kombinaciji vrlo često dolazi i prolaps organa male zdjelice što dodatno otežava kvalitetu života, ali i radnu sposobnost bolesnica.

Učestalost ovog problema povećava se s dobi - u srednjoj životnoj dobi 30, pa čak do 40 % žena ima stresnu inkontinenciju. Ovaj problem nastaje zbog popuštanja mišića i veziva zdjeličnog dna, a predstavlja izazov u liječenju. Do sada su u liječenju inkontinencije i prolapsa prvo mjesto zauzeli kirurški korekcijski

zahvati, no sve više se preferiraju minimalno invazivne metode.

Laserski tretman kao nova neinvazivna metoda

Laserska fototermoterapija najnovija je suvremena neinvazivna metoda liječenja koja se primjenjuje u ambulanti, a

potpuno je bezbolna i neinvazivna. Prije zahvata potrebno je isključiti mokraćnu infekciju, a laserski tretmani mogu se ponavljati u kraćim ili duljim vremenskim razmacima. Laserski potičemo stvaranje novog kolagena te njegovo umnažanje u stijenki rodnice čime se postiže veća potpora mokraćnoj cijevi, jačanje zapornog mehanizma s�inktera mokraćne cijevi te sužavanje širine rodnice kod hiperelasticiteta nakon poroda. Jednako djeluje i kod prolapsa čime se može odgoditi ili posve nadomjestiti kirurško liječenje.

Laserska fototermoterapija može se primijeniti kod: • stresne i miješane urinarne inkontinencije • spuštanja/prolapsa maternice ili rodnice • vaginalnog relaksacijskog sindroma (hiperelasticitet nakon poroda) • genitalnog menopauzalnog sindroma (vulvovaginalna atro�ija) • sklerozirajućeg lihena • ožiljaka trbušne stijenke nakon kirurških zahvata (carski rez, ginekološke operacije...)

• ožiljaka u području međice nakon vaginalnog poroda (epiziotomija, razdor međice).

Prednosti ovakvog liječenja su što je zahvat gotovo u potpunosti bezbolan, traje kratko (20-30 minuta), nije potrebna prijeoperacijska obrada ni poslijeo-

Lasersko ambulantno liječenje kao neinvazivna metoda potvrđena je za cijeli spektar uroginekološke problematike s visokom učinkovitošću i poboljšanjem kvalitete života pacijentica.

peracijska skrb, a vrlo je visoka stopa uspješnosti i zadovoljstvo pacijenata.

Jačanje mišića zdjelice

Laserski tretmani kojima se učvršćuje vezivo mogu se kombinirati i vježbama za mišiće zdjelice, a od kraja godine u Poliklinici Bartolić uz laserske tretmane za uroginekološke probleme bit će dostupna i magnetna stolica, "teretana" za mišiće zdjelice, koja magnetnim impulsima pomaže u jačanju mišićnog dna zdjelice. Ovakva vrsta tretmana ne iziskuje pripremu, a osim kod stresne inkontinencije, primjenjuje se i kod rehabilitacije nakon poroda, kroničnih prostatitisa, oslabljenih mišića zdjelice nakon operacije, nakon operacija prostate te kod genitalnih problema zbog loše cirkulacije.

Za sve upite možete se javiti osobno u Polikliniku Bartolić na adresi A. Schulteissa 9, Čakovec.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

KAMO NA PREGLED? 13

BORIS HLEBEC, dr. med., specijalist neurologije u Županijskoj bolnici Čakovec

Migrenu su pokušali liječiti čak i neandertalci?

BORIS HLEBEC, dr. med., specijalist neurologije, ima bogato desetogodišnje iskustvo rada na neurološkom odjelu, a u posljednjoj godini obavlja i funkciju voditelja Odjela neurologije u ŽBČ

Čak i ako ste sretnik koji nema problema s migrenom ili drugim oblikom glavobolje, zasigurno poznajete osobu koja se s njom bori. Intenzivna bol koja može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana pogađa milijune ljudi diljem svijeta, no postoje tehnike i lijekovi koji pomažu obuzdati to naporno “čudovište” Piše: Ivana Bolković Foto: Zlatko Vrzan

M

igrena je jedna od najstarijih bolesti poznatih čovječanstvu. Neka genetska istraživanja ukazuju na to da je moguće da su već i neandertalci bolovali od glavobolja nalik migreni, o čemu još svjedoče i trepanacijski otvori lubanja u pojedinim nalazištima kao možebitni primitivni pokušaji liječenja, govori dr. Boris Hlebec, specijalist neurologije s desetogodišnjim kliničkim iskustvom. Neke od najranijih slučajeva bolnih glavobolja zabilježili su stari Egipćani i datiraju čak iz 1200. godine prije Krista. Mnogo kasnije, oko 400. godine prije Krista, Hipokrat je spominjao poremećaje vida koji mogu prethoditi migreni, kao što su blještava svjetla ili zamagljen vid, što danas nazivamo aura.

Tijekom povijesti su mnogi zabilježili slučajeve migrena i pokušaje njihova liječenja, čak i metoda koje su u najboljem slučaju neučinkovite, a u najgorem opasne. Primjerice, prijedlog andaluzijskog liječnika Abu El Qasima koji je predložio da se karakteristična jednostrana glavobolja može liječiti primjenom vrućeg glačala na glavu ili primjenom češnjaka na to mjesto. U srednjem vijeku postojalo je nekoliko drugih nama danas smiješnih tretmana za migrenu, uključujući puštanje krvi, magijske rituale i slična praznovjerja bez ikakvog učinka, no koji dobro demonstriraju da se radi o staroj, učestaloj i vrlo neugodnoj bolesti zbog koje su ljudi bili spremni pokušati kojekakve bizarne terapijske metode ne bi li si bol olakšali.

Što je to migrena? Je li to samo glavobolja?

- Migrena nije samo glavobolja. To je kompleksni neurološki poremećaj nepoznatog uzroka u kojem niz patoloških događaja i interakcija između živčanog sustava i krvožilja glave dovodi do tipične glavobolje s kojom većina ljudi najče-

šće povezuje migrenu i koja predstavlja “glavnu ulogu” u zamršenoj “predstavi” migrene, govori dr. Hlebec i nastavlja: - Da migrena nije samo glavobolja, znaju svi koji od nje boluju - bol je često praćena mučninom, povraćanjem, a u oko 20 % ljudi samoj glavobolji prethodi migrenska aura – aura je električni poremećaj moždane kore koji se površinom mozga širi poput valova nakon kamenčića bačenog u vodu. Aura tipično uključuje poremećaj vida (svjetla, zig-zag linije, raznobojni spektri), osjeta (primjerice osjećaj trnaca koji se širi niz ud, a potom nastupa osjećaj obamrlosti), a katkad i smetnje govora koje prethode glavobolji koja zatim uslijedi. Aura predstavlja “predsignal” prije faze glavobolje migrenskog napadaja, a može trajati od nekoliko minuta do sat vremena, često traje oko 45 minuta. U rijetkim instancama može trajati i dulje, no ako aura traje neobično dugo, satima ili danima, važno se javiti liječniku radi isključivanja drugih ozbiljnijih stanja.

Tko obolijeva?

- Smatra se da od migrene pati 10 % ukupne populacije. Žene pate od napadaja migrene češće od muškaraca, u odnosu oko 2:1. Kod žena migrene često budu povezane s hormonskim oscilacijama, tj. menstruacijskim ciklusom, pa se javljaju češće prije odnosno uz menstruaciju.

Učestalost javljanja migrenskih napadaja vrlo je različita i kadšto se javljaju i do nekoliko puta mjesečno, a u pojedinih bolesnika tek nekoliko puta tijekom života.

Migrenska glavobolja nerijetko započne već u dječjoj dobi, a kod 90 % osoba migrena nastupa prije 40. godine života.

Migrenske se glavobolje opetuju tijekom života, ali se u poznijim godinama obično njihova učestalost smanjuje.

Koji su uzroci i simptomi bolesti?

- Uzroci migrene nisu poznati, no česta je pozitivna obiteljska anamneza

migrene što upućuje na genetsku sklonost pojavljivanja. Kod jednojajčanih blizanaca dokazano je da 30-50 % braće ili sestara dijeli sklonost glavobolji, što potvrđuje spomenutu važnost genetike u nastanku migrene. Tipični okidači i provokativni čimbenici su: psihički stres, tjelesni napor, meteorološki uvjeti, odnosno nagle promjene vremena, pojedina hrana itd.

Vrlo jak i čest okidač je također alkohol.

Postoje i mnogi drugi, ovisno o individualnoj osjetljivosti.

Glede simptoma, kako kaže naš sugovornik, migrena tipično ima 4 faze: prodrom, aura, glavobolja i postdrom.

Prodrom je prva faza u kojoj mnogi koji boluju od migrene “već nanjuše” da se “sprema” glavobolja – često je to teško opisiv osjećaj nervoze, gladi, smetnje koncentracije, iritabilnost, osjećaj zakočenosti mišića vrata itd... Slijedi faza aure, koju smo već ranije dotakli i opisali, a koja u prosjeku traje 15-45 minuta i potom se razvija najčešće pulsirajuća glavobolja - ali može biti i tupa, probadajuća ili raznih drugih karakteristika.

U više od 90 % bolesnika bol je praćena mučninom i povraćanjem. Velik broj bolesnika tuži se na preosjetljivost očiju na svjetlost (fotofobija), a poneki ne podnose jake zvučne ili mirisne podražaje. Pri kraju napadaja neki bolesnici izmokre veću količinu mokraće. Napadaj migrene obično traje nekoliko sati, ali u većini slučajeva završava unutar 24 sata.

Kako se liječi migrena?

Terapija migrene podrazumijeva istodobnu primjenu više terapeutskih metoda: terapiju lijekovima, promjenu načina života i prehrane te suportivne i alternativne metode liječenja (npr. akupunktura, meditacija).

Terapija lijekovima dvojakog je karaktera, a uključuje lijekove koji se upotrebljavaju za liječenje samog napada ili pak za prevenciju napada.

- Liječenje akutnog napadaja migrene provodi se analgeticima i speci�ičnim

lijekovima (agonisti speci�ičnih 5HT1-receptora, tzv. triptani). Većina migrenskih glavobolja reagira dobro na jednostavne analgetike, no u većine bolesnika je tijekom migrene pražnjenje želuca usporeno, a migrena praćena mučninom - tako da lijekovi teško iz probave stižu u krv. Da bi se to olakšalo, nerijetko se uz klasične analgetike propiše i lijek (antiemetik) koji olakšava pražnjenje želučanog sadržaja prema crijevu, a ujedno i smanjuje mučninu te povraćanje. Katkad je potrebno u terapiju dodati i speci�ični lijek baš namijenjen liječenju migrene, kazao je dr. Hlebec.

- Lijekovi za prevenciju napadaja migrene primjenjuju se ako su napadi migrene vrlo česti, obično 4 i više puta mjesečno ili češće. Danas su nam na raspolaganju razni lijekovi, a odluku o tome koji je za vas najbolji treba prepustiti iskusnom liječniku te izbjegavati primjenu raznih lijekova “na svoju ruku”. Jednom kada liječnik neurolog odredi adekvatnu terapiju, dalje bolesnik zna što uzeti i ima veću sigurnost liječenja.

Promjena načina života uključuje smanjiti prekomjeran unos kofeina, alkohola, redovitu higijenu sna (spavati dovoljno i jednakomjerno – ne previše, ne premalo, uvijek jednak broj sati). U osoba koje su osjetljivije, konzumiranje određene vrste hrane i namirnica također može provocirati napadaj: sir (zbog tiramina), čokolada (zbog feniletilamina), konzervirana hrana (zbog nitrita i drugih konzervansa), pojačivači okusa (glutamat) itd.

- Ako vas često boli glava, javite se liječniku obiteljske medicine koji će vas pregledati i po potrebi usmjeriti na ambulantni pregled specijalista neurologa koji se bavi glavoboljom kako bi se za vas kao individuu mogla odrediti točna obrada i postaviti dijagnoza te odrediti o kojoj se vrsti glavobolje radi, a potom i započeti odgovarajuće liječenje te praćenje. To je važno kako bi se spriječile komplikacije neliječene glavobolje, poručuje dr. Hlebec.

- Tipični okidači i provokativni čimbenici su: psihički stres, tjelesni napor, meteorološki uvjeti, odnosno nagle promjene vremena, pojedina hrana itd.

Vrlo jak i čest okidač je također alkohol.

14 KAMO NA PREGLED? 24. studenoga 2023.

Posebni prilog

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

KAMO NA PREGLED? 15

FIZIKALNA TERAPIJA ALEN HORVAT IZ ČAKOVCA

Robotskom neurorehabilitacijom inovativno pristupamo poboljšanju motoričkih funkcija

F

izikalna terapija Alen Horvat postavlja nove standarde u području neurorehabilitacije i ortopedske terapije u Hrvatskoj uvodeći najmoderniji robot za neurorehabilitaciju - robot Luna EMG. Privatna praksa Alena Horvat iz Čakovca postala je pionir u korištenju ove inovativne tehnologije koja ima za cilj poboljšanje motoričkih funkcija kod pacijenata s neurološkim i ortopedskim oštećenjima.

Robotskom neurorehabilitacijom do brže obnove izgubljene motorike

Robotska neurorehabilitacija upotrebljava robotske i senzorne uređaje za poboljšanje terapije, pružajući precizno praćenje i prilagođavanje rehabilitacije prema individualnim potrebama svakog pacijenta. Fizikalna terapija Horvat uvodi robot Luna EMG, posebno koristan za pacijente s pretrpljenim moždanim udarom, nepotpunom ozljedom leđne moždine, multiplom sklerozom, spinalnom mišićnom atro�ijom, prijelomom kostiju, inkontinencijom mišića dna zdjelice i drugim neurološkim poremećajima.

Robot Luna EMG upotrebljava bioelektrične signale (EMG) iz mišića pacijenta kako bi omogućio aktivne pokrete. Taj inovativni pristup postiže se kroz personalizirane i automatske programe treninga, čime se smanjuje radno opterećenje terapeuta i omogućava pacijentima da budu aktivniji tijekom terapije.

Robotska neurorehabilitacija predstavlja temelje budućnosti rehabilitacije pacijenata

Cilj robotske neurorehabilitacije je poboljša� mišićnu snagu, poveća� raspon pokreta i koordinaciju

Alen Horvat iz Fizikalne terapije Alen Horvat

Pogodna terapija i za najmlađe Robot je namijenjen za provođenje tretmana kroz sve faze rehabilitacije, a zahvaljujući ugrađenim igrama za rehabilitaciju pridonosi ublažavanju pacijentove ukočenosti prilikom terapije, a posebice djece.

Potpuno individualni pristup svakom pacijentu

Jedna od ključnih prednosti robotske neurorehabilitacije je mogućnost preciznog i ponovljivog izvođenja terapijskih vježbi.

Roboti su programirani da prilagode intenzitet i oblik vježbi prema individualnim potrebama svakog pacijenta. Taj pristup omogućava

terapeutima da prate napredak pacijenata i prilagođavaju terapiju u realnom vremenu.

Vratite se u optimalno zdravstveno stanje uz Fizikalnu terapiju Alena Horvata

Uz terapeute Fizikalne prakse Alena Horvata obučene za rad s robotom Luna EMG, pacijenti imaju priliku iskusiti terapiju prilagođenu njihovim speci�ičnim potrebama. Cilj terapije je poboljšati mišićnu snagu, povećati raspon pokreta i koordinaciju. Uz podršku tvrtke Pulsus Medical d.o.o., koja je omogućila nabavku robota, Fizikalna terapija Horvat pruža naprednu robotsku neurorehabilitaciju koja postavlja temelje budućnosti rehabilitacije pacijenata u Hrvatskoj.

INFO

Fizikalna terapija Alen Horvat

Franje Punčeca 4 40000 Čakovec M: +385 95 865 1326 T: +385 40 550 408 E: alen.horvat@fizioterapija-horvat.hr

16 KAMO NA PREGLED? 24. studenoga 2023.

Posebni prilog

24. studenoga 2023.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

Međimurski umjetnici za potrebe snimanja kratkometražnog filma set izgradili od nule

"Muha" novi film Marina Cvetka i Ivana Lisjaka

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 06.12.2023. u CineStaru Varaždin.

Film koji su uz podršku Ivana Majića i Davora Dokleje načinili Marin Cvetko i Ivan Lisjak traje 15-ak minuta. Slaganje seta trajalo je skoro jednu godinu.

Piše: Ivan-Goran Herman

Novi �ilmski uradak ostvaren je suradnjom Marina Cvetka i Ivana Lisjaka.

Radi se o kratkom �ilmu pod nazivom „Muha“ od petnaestak minuta. Cvetko pritom potpisuje režiju, dok je Lisjak bio glavni producent.

– Snimao je Osječanin Ivan Majić, a scene je odglumio Čakovčanin Davor Dokleja. Glazbu potpisuje Krunoslav Lajtman, sve ostalo sami smo napravili. Počelo je sa slaganjem seta, koji smo načinili od nule. Osnovna konstrukcija napravljena je u štaglju, a potom smo krenuli s uređivanjem stana. Radovi su potrajali gotovo jednu godinu.

Kako smo htjeli da interijer ima štih iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nabava namještaja i ostalih rekvizita bila je nešto teža od planiranog. Unatoč svemu, zadovoljni smo rezultatom, naglašava Cvetko, inače iz Goričana. Kako je Ivan Lisjak iz Domašinca, a Krunoslav Lajtman iz Male Subotice, �ilm nosi većinski međimurski pečat.

Kvaliteta prva

U središtu radnje �ilma jedan je prosječni sredovječni gospodin koji želi u miru pročitati svoje novine i ispuniti križaljku, ali tu se nađe jedna muha koja mu to ne dozvoljava, dodaje. – Samo snimanje odradili smo prilično brzo, u dva dana, ali postprodukcija je bila mnogo kompliciranija i trajala je znatno duže. Isto vrijedi i za pretprodukciju.

Poslije snimanja valjalo je sni-

KAMO SUTRA

A

dvent, toplinom svojih svjećica, mirisom božićnih začina i radosnim iščekivanjem, donosi posebnu magiju koja obasjava hladne zimske dane. Ova čarobna sezona predstavlja više od samog brojenja dana do Božića, ona je vrijeme koje nas podsjeća na ljubav, radost i zajedništvo.

Prva svijeća na adventskom vijencu znači početak

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Mjesto zločina

U prvom planu timu je bila produkcijska kvaliteta filma, kojom su na kraju jako zadovoljni miti i montirati sve zvukove koji se čuju u �ilmu.

Naime, s obzirom na to da smo snimali u štaglju i to morali napraviti brzo, snimati zvuk tijekom samoga snimanja nije bila najbolja opcija.

Osim toga, kod snimanja zvuka kasnije smo imali mnogo više kontrole. Ukratko, svi zvukovi u �ilmu snimljeni su u dnevnoj sobi moje bake, a ne na samome setu, ističe Marin. Što se pak tiče radnje �ilma, Cvetko kaže, nisu htjeli komplicirati.

– Moramo biti iskreni: u prvom planu bila nam je produkcijska kvaliteta �ilma, kojom smo na kraju jako zadovoljni. Iz trenutačne perspektive općenito se produkcijski dio snimanja �ilma čini puno teži pa smo na tome više radili ne bi li ga digli na veću razinu. Također, htjeli smo neku temu koja ne opterećuje. Smatramo da su �ilmovi danas preopterećeni svojom potrebom da progo-

varaju o nekoj temi, budu politički aktivni i slično pa samo se uhvatili nečega što je sasvim neutralno i na svoj način bezazleno, dodaje.

Cvetko je inače autor više zanimljivih projekata. Prije nekoliko godina u koprodukciji s Marinom Kuharićem producirao je također kratkometražni �ilm pod nazivom Tri. – Sve nastojim odraditi što samostalnije mogu, jer radeći želim učiti. Razumije se, za neke veće projekte potrebna je ekipa, a suradnja s drugim ljudima također je predivna stvar kojom se uče druge i drukčije vještine. Što se tiče mojega znanja o �ilmu, samouk sam. Sve što sam htio i trebao znati pronašao sam u knjigama te na internetu.

Informacije su danas dostupne jednim klikom, no morate znati i što tražite, objašnjava.

Lani je pak snimio pjesmu naziva Kad se zbroji dobro i loše, kao i prateći videospot.

Sam je napisao glazbu i stiho-

ve, dok su za aranžman bili zaslužni Marko i Krunoslav Lajtman. – Spot smo snimali Ivan Lisjak i ja, dok sam video, u kojem glume Tea Šimić i Damir Kahrimanović, montirao sam, rekao je Cvetko. Bio je to njegov debitantski singl, a glazbom se kao hobijem već dugo bavi.

Osjećaj nakon dovršavanja umjetničkoga djela okarakterizirao je „fenomenalnim“. U svojoj �ilmskoj �ilozo�iji izdvaja ulogu redatelja: objašnjava kako voli da je krajnji rezultat zajedničkih napora „kak treba“, odnosno, da �ilmski uradak prvenstveno treba biti realizacija redateljeve vizije.

– Kod snimanja često postoje ograničavajući faktori. Sve se mora jako dobro posložiti, plan snimanja mora biti pripremljen te predvidjeti čak i najsitnije detalje. Prilikom snimanja kadra važno je

dobro koordinirati glumce i s njima utvrditi sitnice. Nakon svega toga kreće samo snimanje kamerom, i tako valja raditi za svaki kadar.

Osim toga, važni su i razmještaj rasvjete, položaji svih rekvizita te rasprava s direktorom fotogra�ije o mogućnostima pozicije i estetike kadra – objašnjava Cvetko. Što pak misli o stanju u hrvatskoj �ilmskoj umjetnosti?

– Glavni je problem kod nas što najveće produkcije �inancira država. Radi se o prilično zatvorenome krugu ljudi kojem je teško dobiti pristup.

Drugi je problem što se danas svašta naziva �ilmom. Čudo je koliko se daleko dobrim marketingom može progurati i prilično loše uratke. Previše se ulaže u nabavu opreme i produkciju, a premalo u obrazovanje i kreativni razvoj, smatra Marin.

Film je dostupan na servisu YouTube pod nazivom „The Fly“.

odabrane, koje nose duboko značenje. Razmjena darova postaje izraz ljubavi i pažnje, čime se stvaraju posebne uspomene koje će nas pratiti tijekom godina.

Advent nas potiče i na razmišljanje o dubljim vrijednostima života. Vrijeme je to kada se osjećamo bliskima jedni drugima, kada se sjećamo onih kojih nema s nama i kada pružamo podršku

onima kojima je potrebna.

Solidarnost postaje ključna riječ, a dobrotom širimo toplinu srca.

U svojoj biti, advent je vrijeme nade. Nada u bolje sutra, u ljubav koja povezuje ljude i u svjetlost koja rasvjetljava najtamnije trenutke. On nas podsjeća da je ljubav najveći dar koji možemo podijeliti te da su zajedništvo i pažnja ono što čini blagdane posebnima.

Fenomenalan osjećaj

Dobitnica ulaznica za film: Leonarda Šavora

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Advent se osjeća u zraku tog blagoslovljenog razdoblja.

Uz nježno treperenje svjetlosti, prostorija postaje toplija, a srce ispunjeno toplinom obitelji i prijateljstva. Advent nas podsjeća da je važno usporiti ritam svakodnevnog života i posvetiti vrijeme onima koje volimo.

Božićni mirisni kolačići i topli napici postaju neizostavni dio adventske atmosfere.

Miris cimeta, đumbira i vani-

lije širi se kućom, budeći sjećanja na djetinjstvo i tradicije koje se prenose s generacije na generaciju. U tim trenucima, kroz obiteljske recepte, preplavljeni smo osjećajem povezanosti s prošlošću.

Advent je i vrijeme darivanja. Razmišljamo o tome kako obradovati druge, kako im pokazati koliko nam znače. Nisu važni veliki darovi, često su to sitnice, pažljivo

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečka špica

24. studenoga 2023.

Mlada obitelj: Luka, Melani, Edo i Ivona

Marku odlično stoji beretka Zima nam polako kuca na vrata

Obitelj Tkalčec: Tibor i Maria u šetnji sa svojim djevojčicama

Podarili nam osmijeh

47

18. svibnja 2018.

ATLETIKA

STRELIČARSTVO MEĐUNARODNI turnir u Čakovcu

Streličari Katarine Zrinski osvojili 12 medalja

Tomislav je trčao u prepoznatljivom kockastom dresu i sa zastavom

ČAKOVČANEC sudjelovao na najvećem maratonu na svijetu

Tomislav Megla trčao u New Yorku

Nikola Lukman

U srcu američkog grada, deseci tisuće trkača iz cijelog svijeta okupili su se na ovogodišnjem Njujorškom maratonu, čarobnom događaju koji je ujedinio trkače svih razina, vještina i dobnih skupina. Ovogodišnji maraton ponudio je spektakularan prikaz sportske izdržljivosti, uz brojne zanimljivosti koje su obogatile već uzbudljivu atmosferu.

Ovaj najveći maraton na svijetu ove je godine okupio ukupno 51 402 �inišera te je ujedno treće najbrojnije izdanje ove utrke u povijesti. Pobjednici 52. izdanja maratona su Hellen Obiri (2:27:23, Kenija) i Tamirat Tola (2:04:58, Etiopija). Jedan od sudionika bio je međimurski trkač Tomislav Megla.

Megla je maraton završio za 3 sata 47 minuta i 57 sekundi, a utrku je završio kao 10 150. Velika podrška Megli u New Yorku bili su njegovi domaćini Tomislav Pavić i Siniša Babić.

Ispunila mu se životna želja

- Životna želja mi je bila sudjelovati na New York maratonu. Godinama to već pokušavam na raznorazne načine, ali do sada nije uspijevalo. Ove godine me očito posjetila božica Fortuna jer za SAD su konačno ukinute vize (samo moraš online popuniti ESTA dokument koji ti omogućuje ulaz u SAD), a od 1. svibnja ukinuto je i obvezno cijepljenje protiv COVID-19. Prijatelj je nažalost morao odustati od utrke pa mi se otvorilo mjesto, kazao nam je Megla te nastavio govoriti o tome kako je došlo do sudjelovanja.

- Nisam baš u nekoj trkačkoj formi, pa sam si zadao cilj da trčim Zagreb maraton, 8. listopada, da vidim kakav sam i da onda de�initivno pada odluka idem li ili ne. Istrčao sam Zagreb i drugi dan kupio avionsku kartu za New York. Sam dolazak na utrku je dosta naporan, jer se

rano budiš da se kroz gužvu probiješ do trajekta koji te vozi na Staten Island gdje je i start utrke, na VerrazzanoNarrows mostu dugom više od četiri km. Trči se kroz sve četvrti New Yorka (Staten Island, Brooklyn, Queens, Bronx, Manhattan), prelazeći nekoliko prekrasnih mostova (već spomenuti Verrazzano-Narrows Bridge, Pulaski Bridge, Queensboro Bridge, Madison Ave. Bridge...), dok je sam cilj maratona u Central Parku. Interesantna činjenica o utrci je ta da je zbog ogromnog broja trkača sam start podijeljen u tri osnovne grupe po bojama (narančasta, roza, plava) gdje svaka grupa starta s drugog mjesta te se tek nakon prolaska osme milje utrke (12,8 km) sve spaja u jednu trasu, poručio je Megla pa opisao osjećaj sudjelovanja na maratonu.

'Osjećaj je neopisiv'

- Pitali su me mnogi kakav je osjećaj trčati, sudjelovati na takvoj utrci. Neopisiv.

Ovo nema veze s utrkom, ovo je, ne znam, svemir, nema dalje, to je to. Rijeke trkača, navijača uz stazu je pa valjda milijun, svih rasa, nacionalnosti, staro, mlado, sviraju, plešu, navijaju, bodre. Nema mjesta uz stazu koji nije pokriven navijačima. Trčao sam, a u čemu drugome nego, u kockastom dresu, svi viču: 'Croatia', 'Hrvatska', 'idemo, brate, samo jako' i naravno 'Luka Modrić'. Zbog takvih se navijača utrka otrči s lakoćom i posebnim guštom, iako se nakupi više od 250 metara uspona (New York maraton je najteži od svih šest velikih maratona s obzirom na uspon), dodao je Megla kojem je ovo uspomena za cijeli život.

- Nakon utrke bili smo u gradu u restoranu na okrepi i klopi (s naglaskom na okrijepu) i dok vide da si u službenoj majici New York maratona ili da imaš medalju, svi ti prilaze, čestitaju, rukuju se, slikaju. Živa ludnica. Posebno zahvaljujem prijateljima koje sam posjetio u New Yorku, zaključio je Megla.

Protekle nedjelje Streličarski klub Katarina Zrinski Čakovec bio je domaćin za sedamdesetak streličara iz 16 klubova Hrvatske i tri iz Slovenije. Na turniru je nastupilo 13 natjecatelja iz Kluba Katarina Zrinski, a koji su sjajnim nastupima osvojili 12 medalja.

U stilu dugi luk seniorske kategorije Jan Miljan osvojio je zlatnu medalju. U stilu tradicionalni luk među dječacima do 12 godina na svom prvom turniru odlično je pucao Teo Vičentijević i osvojio zlato. U konkurenciji djevojčica do 14 godina također na svom prvom turniru Sara Klemenić je, odličnim pucanjem kroz čitav turnir, osvojila zlatnu medalju. Karla Sklepić osvojila je srebro, dok je Nola Radek također prvi put nastupala na

STOLNI TENIS

turniru i s jako dobrim pucanjem uspjela osvojiti broncu.

Dina Posavec na kraju je zauzela veoma dobro 4. mjesto.

Među kadetkinjama Ana Žuti je pucala odlično te na kraju uspijeva osvojiti srebrnu medalju. U konkurenciji seniora Nenad Nemec je osvojio zlato.

U stilu olimpijskog luka u konkurenciji dječaka do 12 godina Dino Zgrebec osvojio je srebrnu medalju, dok je među djevojčicama do 14 godina Tena Mikolaj prešla u najzahtjevniji stil luka – olimpijski, i u svom prvom nastupu uspjela osvojiti broncu. U konkurenciji juniorki Lana Žnidarić osvojila je srebrnu medalju dok je Marta Galina osvojila broncu. Među seniorkama Mija Mance osvojila je zlato. (lm)

1. HL za žene – istok

Hodošanke neporažene!

Igračice STK-a Hodošan u petom kolu 1. HL za žene – istok ugostile su neporaženu ekipu Bjelovara te ih u direktnom susretu za vrh tablice svladale rezultatom 4:1. U uzbudljivom meču domaće igračice predvodila je Markati koja je ostvarila dvije pobjede protiv Dolenec i Grgić te u paru s Brodar, a jednu pobjedu ostvarila je i Brodar protiv Končar. Ovom pobjedom ekipa Hodošana ostala je jedina ekipa bez

poraza u ligi i potvrdila da je najozbiljniji kandidat za osvajanje 1. mjesta. Ekipa Šenkovca u ovom kolu bila je slobodna, a sljedeći susret igraju 2. prosinca.

Rezultat: STK Hodošan – STK Bjelovar 4:0 Markati – Dolenec 3:0 (5,3,5), Purkat – Grgić 1:3 (-9,5,-6,-8), Brodar – Končar 3:1 (9,-9,13,3), Markati/Brodar – Grgić/Končar 3:1 (-10,8,4,5), Markati – Grgić 3:1 (6,-9,9,9). (lm)



24. studenoga 2023.

KOŠARKA

NOGOMET

DRUGA LIGA SJEVER

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Međimurec (DP) pobje (GM) do naslova jesen

Drugi uzastopni poraz Međimurja U prvih pet kola novoga prvenstva drugoligaškog nadmetanja košarkaši Međimurja igrali su protiv sastava protiv kojih se može igrati, pa se njih i pobijedilo. No, uslijedili su protivnici koji su kvalitativno, a posebno širinom rostera stepenicu iznad našega predstavnika u drugoligaškom Sjeveru.

Pa je protiv takvoga protivnika potreban još pokoji igrač više, osim ove trojice (Kuzmić, Novak, Glumac) koji uvijek isporuče. No, to je već tema za neku drugu diskusiju. Utakmica protiv Varaždina odigrana prošloga petka na domaćem terenu sve gore navedeno je zorno prikazala. Jednostavno, u nekom trenutku (konkretno u drugoj četvrtini) protivnik se odvoji na desetak i više

TREĆA LIGA

REZULTATI I KOŠEVI

Međimurje – Varaždin 71:86 (20:23, 15:25, 24:20, 12:18) Međimurje: Kuzmić 21, Novak M. 19, Glumac 23, Kranjčec M. 3, Kranjčec F. 5. Trener: Novak S. Labrada – Bjelovar 62:85 Virka – Petar Zrinski 86:82

Zasadbregu 77 općinski derbi protiv Venere PMP, Sloga (Č) jesenski prvak II. MNL, Dra protiv Donjeg Kocnovčaka

Radnik – Mladost (Đ) 95:75 Koprivnica – Podravac 73:100 Vedi – Ivančica 86:80

Piše: Dino Jambrović

razlike, pa se domaći igrači polome da ih dostignu, pa kad ih eventualno i dostignu zbog slabe rotacije opet padnu u završnici. Na kraju 15 razlike za bolji Varaždin.

Nakon sedam kola vodi Radnik iz Križevaca koji je bez poraza, a Međimurje je sa skorom 5/2 trenutno peto.

U sljedećem kolu čakovečki košarkaši gostuju upravo u Križevcima kod lidera. (bh)

Prva pobjeda Mladosti Ivanovec!

Sva sreća da u ovoj ligi igra Vinica, jer da ne igra, teško bi Mladost Ivanovec "pronašla" ekipu koju može pobijedi�. Ovako se Mladost pridružila ekipama kao što su Rudar, Dubravčan i Kotoriba koje trenutačno imaju po jednu pobjedu, pa će se one vrlo vjerojatno međusobno "pokoka�" za bodove. Na vrhu su bez poraza Grafičar iz Ludbrega i Varteks iz Varaždina. (bh)

TABLICA TREĆA LIGA 1.

Grafičar

5 5 0

2.

Varteks

5 5 0

95 10

3.

Čakovec

5 4 1

111

9

4.

D. Kraljevec

5 4 1

15

9

5.

Nedelišće

4 2 2

-5

6

6.

Mladost Ivanov.

5 1 4

-68

6

7.

Rudar

5 1 4

-71

6

8.

Dubravčan

5 1 4 -113

6

9.

Kotoriba

4 1 3

-59

5

5 0 5

-94

5

10. Vinica

189 10

REZULTATI I KOŠEVI Vinica – Mladost Ivanovec 63:74 ( 12:21, 21:12, 16:26, 14:15) Mladost Ivanovec: Mihoci 6, Momčilović L. 23, Momčilović I. 21, Drvenkar 2, Jalušić 3, Vurušić 7, Šopar 9, Hajdinjak 3 Čakovec – Kotoriba 65:52 (17:13, 14:19, 16:10, 18:10) Čakovec (Podvezanec 10, Levačić 6, Vurušić I. 6, Vurušić V. 11, Terek M. 9, Terek D. 11, Kranjec 4, Biševac 8) – Kotoriba (Habuš 2, Munka 4, Fuš I. 12, Fuš P. 7, Ujlaki 8, Jakupak 15, Zvošec 4) Varteks – Dubravčan 88:62 (31:26, 12:12, 20:14, 25:10)

Dubravčan: Klipić Ka. 22, Klipić Kr. 8, Krušelj 15, Raić 9, Miser 8 Donji Kraljevec – Rudar 59:51 (11:22, 18:9, 19:12, 11:8) Donji Kraljevec (Sinković 2, Lepen 13, Vlah 1, Ivanović J. 21, Švenda 2, Trupković 8, Međimurec 5, Ivanović D. 7) – Rudar (Bedi 5, Nerer 2, Bogdan 13, Zadravec 2, Dodlek 6, Murković 2, Radiković 18, Brodar 3) Nedelišće – Grafičar 75:98 (17:21, 28:21, 19:30, 11:26) Nedelišće: Ostoja 15, Kranjčec 24, Pus�ć 20, Mišković 10, Novak 4, Haramija 2

U

Međimurskoj Premier ligi, bez zgoditaka u Palovcu. U prvom dijelu po dvije prilike za zgoditak Dinama i Centrometala, međutim napadači nisu bili precizni. U 43. minuti zbog ozljede je teren za igru morao napustiti domaći stoper Jakov Marđetko. U drugom dijelu također po dvije prilike s obje strane, bez uspješne završnice te je susret završen s 0:0.

Bratstvo iz Savske Vesi nastavlja svoju vrlo dobru formu, drugom uzastopnom pobjedom ovog puta na gostovanju u Podturnu. Savčani su poveli u 50. minuti zgoditkom Simona Novaka.

Desetak minuta kasnije vodstvo Bratstva povisuje Dalibor Frančić.

Poraz domaćina, ublažio je Josip Lepen pet minuta prije završetka susreta. Jurovčanima derbi začelja. Mrežu posljednjeplasirane Mladosti Komet, načeo je Santos de Abreu u 56. minuti.

Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je gostujući igrač Husejn Šakušić zgoditkom u posljednjoj minuti utakmice.

U ovome kolu još jedan susret odigran je bez zgoditaka. Nogometaši BSK-a i Nedelišća, nisu pronašli put do mreže te je susret završen s nepopularnih 0:0. Prema viđenome na terenu za igru, to je i najrealniji ishod. Međimurcu jesenski naslov prvaka. Bojan Vručina, zabija za vode-

ću momčad prvenstva u 21. minuti. Sedam minuta kasnije, Jedinstvo izjednačuje zgoditkom Denisa Bartoleca. Za pobjedu domaćina najzaslužniji je Ivan Špoljar u 77. minuti.

Sloga bolja od Draškovca.

U 33. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad.

Siguran realizator bio je Vitor Hugo De Souza.

Domaćini izjednačuju u 63. minuti zgoditkom Gorana Spasića. Tri minute kasnije, za potpuni preokret Štrigovčana ponovno je zaslužan Spasić. Isti igrač u trećoj minuti sudačke nadoknade svojim hat-trickom rješava pitanje pobjednika ovog susreta.

U još jednom derbiju začelja u ovome kolu Spartak je upisao tri boda protiv Mladosti iz Svete Marije. Za vodstvo domaćina, najzaslužniji je Slaven Šokčević u 32. minuti. Sedam minuta kasnije već je 2:0, ponovno je strijelac bio Šokčević. U drugoj minuti sudačke nadoknade vremena opravdano je dosuđen kazneni udarac za Spartak. Siguran je bio Šokčević upisavši tako hat-trick. Samo minutu kasnije, počasni zgoditak za goste postigao je Dominik Gašparić.

Rezultati: Dinamo (P) – Centrometal 0:0, Podturen

– Bratstvo (SV) 1:2 (Lepen; Novak, Frančić), Mladost Komet – Bratstvo (J) 0:2 (Santos

de Abreu, Šakušić), Međimurec – Jedinstvo (GM) 2:1 (Vručina, Špoljar; Bartolec),

Sloga (Š) – Draškovec 3:1 (3x Spasić; De Souza), Spartak – Mladost (SM) 3:1 (3x

Šokčević; Gašparić), BSK – Nedelišće 0:0.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Trnava slavila u Pribislavcu. U 10. minuti vodstvo gostiju zgoditkom Dine Špoljara. Pobjedu Trnave potvrđuje Roko Sabol u 70. minuti. Hodošan bolji od Plavih. Domaćini dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku kapetana Zorana Strahije. Šest minuta kasnije već je 2:0, strijelac je bio Simon Jakšić. Svoj drugi zgoditak na susretu, Strahija za Hodošan postiže u 28. minuti. Poraz Pekleničana, ublažio je Krunoslav Erdelja u 44. minuti.

Omladincu derbi začelja.

Patrik Tišljarić zabija za ČSK-a u 14. minuti. Gosti izjednačuju u 34. minuti preko Domagoja Lukmana. Samo tri minute

kasnije potpuni preokret Omladinca zgoditkom Noe Medveda. Tišljarić u 43. minuti izjednačuje na 2:2.

U 58. minuti domaćinu je isključen Marsel Radiković zbog grubog starta s leđa bez mogućnosti igranja loptom. Dvije minute kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad.

Siguran realizator bio je kapetan Deni Lukman.

U 63. minuti Omladincu je isključen Ivan Drk zbog dviju opomena. Četiri minute kasnije drugi isključeni igrač kod ČSK-a bio je vratar Nikola Grabant zbog dviju opomena. Do kraja susreta, Medved s još dva zgoditka potvrđuje pobjedu Omladinca.

Zasadbregu 77 općinski derbi. U prekrasnom ambijentu pred 350 gledatelja, pobjednički zgoditak za domaćine postigao je Filip Levačić u 47. minuti. U vrlo korektnom susretu, nije bilo potrebe za disciplinskim mjerama. Kraljevčan 38 uvjerljiv protiv Strahoninca. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Igor Erdelji, dok su po jedan zgoditak postigli Augusto Da Cruz i Dino Novak. Petarda Dubravčana u Orehovici.

Mrežu Croatije čak tri puta je pogađao Dominik Klarić, dok su po jednom bili precizni Nino Mirić i Igor Kvezić. Sokolu tri boda u Cirkovljanu. Već u 7. minuti gosti su poveli zgoditkom kapetana Nine Horvata. Za Naprijed izjednačuje iskusni Željko Martinec u 28. minuti.

Sokol ponovno vodi u 43. minuti, strijelac Aleksandar Vincek. Cirkovljančanima je u 80. minuti isključen Tin Salatović zbog grubog starta +18

u predjelu leđa protivničkog igrača. Za 1:3 zabija Saša Obradović u 85. minuti. U trećoj minuti sudačke nadoknade vremena pobjedu Vratišinčana potvrđuje Antonio Škvorc.

Rezultati: ČSK – Omladinac (NSR) 2:5 (2x Tišljarić; 3x Medved, Do. Lukman, De. Lukman), Polet (P) – Trnava 0:2 (Špoljar, Sabol), Hodošan – Plavi 3:1 (2x Strahija, Jakšić; Erdelja), Croatia – Dubravčan 0:5 (3x Klarić, Mirić, Kvezić), Zasadbreg 77 – Venera PMP 1:0 (Levačić), Naprijed – Sokol 1:4 (Martinec; N. Horvat, Vincek, Obradović, Škvorc), Kraljevčan 38 – Strahoninec 4:0 (2x Erdelji, Da Cruz, Novak).

II. MEĐIMURSKA LIGA

Sloboda je s tri komada u mreži ispratila kući Vidovčan. Nakon prvog dijela vodstvo domaćina 2:0, oba zgoditka postigao je Lovro Horvat. U drugom dijelu još jedan zgoditak Kristijana Fegeša za konačnih 3:0.

Iznenađenje u Štefancu. U 45. minuti vodstvo Budućnosti zgoditkom Luke Antolovića. Za Jadran u istoj minuti izjednačuje Petar Krizman. Pobjedu gostima donosi kapetan Krunoslav Majerić, dvadesetak minuta prije završetka susreta.

Slogi jesenski naslov prvaka. Dvostruki strijelac za Čakovčane bio je Kazuto Akagi, dok su po jedan zgoditak još dodali Andrej Bešlić, Mario Burić i Josip Jurić. Za Pobjedu je dvostruki strijelac bio Karlo Dodlek.

Slogašima je u 70. minuti isključen vratar Josip Marić, zbog grubog starta izvan kaznenog prostora nogom u butni mišić domaćeg napa-

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn |1€=7.53450kn



24. studenoga 2023.

RUKOMET VODEĆA momčad 1. HRL Sjever

edom protiv Jedinstva nskog prvaka

ava (K) vodeća momčad III. MNL – A na kraju prvog dijela prvenstva, Dubrava (S) slavila TABLICA PREMIER LIGA

dača. Borcu PMP derbi kola.

Po dva zgoditka za momčad iz Turčišća postigli su Nikola Patafta i Luka Tomašek, dok je jedan djelo Patrika Težaka. Za Pušćine su strijelci bili Renato Punčec i Filip Jurman.

Ivanovčani slavili u Gardinovcu. Mladost dolazi u vodstvo zgoditkom Matije Meznarića u 7. minuti. Za Radnički u 51. minuti izjednačuje Ivan Grlić. Gosti ponovno vode u 70. minuti, strijelac Nino Gajnik. Tri minute kasnije, opravdano je dosuđen kazneni udarac za goste. Siguran realizator bio je Nikola Horvat. Samo minutu kasnije poraz domaćina ublažio je kapetan Stjepan Horvat. Muri tri boda u Dekanovcu.

Dvostruki strijelac za momčad iz Hlapičine bio je Nenad Radiković, dok su po jedan zgoditak još postigli Marko Jurović i Marko Šoltić.

Za Mladost pak su strijelci bili Ivan Jarić i Dominik Bajs.

Bez pobjednika u susjedskom derbiju. U 11. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za Mali Mihaljevec.

Siguran s 11 metara bio je Nino Bestijanić. Četiri minute kasnije za 2:0 zabija Marin Kelner. Hajduk dolazi do zgoditka u 20. minuti preko Saše Krnjaka. Svoj drugi zgoditak na susretu za domaćine Bestijanić zabija u 52. minuti. Deset minuta kasnije Davor Buhanec smanjuje vodstvo domaćina na 3:2. U 74. minuti svojim drugim zgoditkom na susretu Krnjak donosi bod Brezovčanima.

Rezultati: Sloboda (S) – Vidovčan 3:0 (2x L. Horvat, Fegeš), Pobjeda – Sloga (Č) 2:5 (2x Dodlek; 2x Akagi, Bešlić, Burić, Jurić), Jadran – Budućnost (M) 1:2 (Krizman; L. Antolović, Majerić), Mladost (D) – Mura 2:4 (Jarić, Pintarić; 2x Radiković, Jurović, M. Šoltić), Borac PMP – Pušćine 5:2 (2x Patafta, 2x Tomašek, Težak; Re. Punčec, Jurman), Mali Mihaljevec – Hajduk (B) 3:3

(2x Bestijanić, Kelner; 2x S. Krnjak, Buhanec), Radnički – Mladost (I) 2:3 (Grlić, S. Horvat; Meznarić, Gajnik, Horvat).

III. MEĐIMURSKA LIGA – A

Omladincu derbi kola u Novakovcu. Gosti su u 10. minuti poveli zgoditkom Jurice Tizaja. U 28. minuti domaći igrač Tomica Blažon pogađa vlastitu mrežu. Pobjedu Omladinca potvrđuje Martin Marčec u 83. minuti.

Mihaljevčani su s čak devet komada u mreži ispratili kući Borac iz Donjeg Hrašćana.

Po dva puta mrežu gostiju, pogađali su Goran Pongrac, David Mihoci i Sebastijan Legin, a po jednom Alojz Legin, David Granatir i Vedran Kranjec.

Dravi iz Kuršanca jesenski naslov prvaka. Čak četiri puta mrežu Budućnosti pogađao je Roko Kregar, dok su po jedan zgoditak još dodali Alves De Moraes Matheus, Krunoslav Hruškar i Fran Vugrinec, dok je domaći kapetan Denis Višnjić pogodio vlastitu mrežu. Otok bolji od Jedinstva.

Dvostruki strijelac za Otočane bio je Dino Božek, dok je jednom mrežu gostiju pogodio Patrik Tkalec. Jedini strijelac na susretu za Jedinstvo bio je Luka Makšadi.

Rezultati: Graničar (N) – Omladinac (DS) 0:3 (Tizaj, T. Blažon ag, Marčec), Otok – Jedinstvo (NSnD) 3:1 (2x Božek, Tkalec; Makšadi), Drava (DM) – Borac (DH) 9:0 (2x G. Pongrac, 2x Mihoci, 2x S. Legin, A. Legin, Granatir, Kranjec), Budućnost (P) – Drava (K) 0:8 (4x Kregar, Alves De Moraes, Višnjić ag, Hruškar, Vugrinec). Sloboda (M) je bila slobodna.

III. MEĐIMURSKA LIGA – B

Torpedo je sa sedam komada u mreži ispratio kući Napredak. Hat-trick su upisali Andreas Jelenić i Erik Kraljić, dok je još jedan zgoditak postigao Karlo Pintarić. Trnovec proslavio

jesenski naslov prvaka s navijačkom skupinom Santos.

Mrežu Bratstva tri puta je pogađao Danijel Košak, dva puta Moris Kuhta, a po jednom Mario Pintarić i Matej Flac. Momčadi iz Preseke u 47. minuti je isključen Luka Potočnik, zbog dviju opomena.

Hajduk bolji od Šenkovca. Otpor gostiju, Štrukovčani su slomili u drugom dijelu zgodicima Miljenka Bistrovića i Karla Šardija. Šenkovčanima je u 85. minuti isključen Vedran Oršoš, zbog nesportskog ponašanja prema glavnom sucu Saši Fučeku. Preokret Paraga.

Nakon prvog dijela Omladinac je imao vodstvo 2:1 zgodicima Danijela Mikaca i Tomasa Makara. Za “domaćine” je zgoditak postigao Vlado Oršuš. Početkom drugog dijela, Oršuš je ponovno strijelac. U posljednjih desetak minuta igre, Parag dolazi do pobjede zgodicima Darija Baloga i Amadeosa Horvata.

Trica Dubrave. U 31. minuti mrežu Koncovčana načeo je Rudi Žganec. Sedam minuta kasnije vodstvo domaćina povisuje Mark Bistrović. U 50. minuti kod Dubrave je isključen Dino Halabarec zbog udaranja protivničkog igrača vanjskim dijelom otvorene šake u prekidu igre.

U istoj minuti Donjem Koncovčaku su isključeni Danijel Kojter zbog dviju opomena i Marko Vuković zbog nasilnog nasrtaja na protivničkog igrača tijekom prekida igre. Konačan rezultat utakmice postavlja domaći igrač Mihael Bobičanec u 83. minuti.

Rezultati: Torpedo – Napredak 7:0 (3x Jelenić, 3x Kraljić, Pintarić), Hajduk (Š) – Šenkovec 2:0 (Bistrović, Šardi), Trnovec – Bratstvo (P) 7:0 (3x Košak, 2x Kuhta, Mar. Pintarić, Flac), Parag – Omladinac (M) 4:2 (2x V. Oršuš, D. Balog, Horvat; Mikac, Makar), Dubrava – Donji Koncovčak 3:0 (Žganec, Bistrović, Bobičanec).

1. MEĐIMUREC

13 9 4 0 39 – 19 31

2. DINAMO (P)

13 9 1 3 31 – 12 28

3. BSK

13 6 7 0 21 – 10 25

4. NEDELIŠĆE

13 7 3 3 31 – 14 24

5. CENTROMETAL

13 6 5 2 26 – 11 23

6. DRAŠKOVEC

13 5 5 3 23 – 17 20

7. SLOGA (Š)

13 6 2 5 22 – 22 20

8. PODTUREN

13 5 2 6 31 – 26 17

9. BRATSTVO (J)

13 5 1 7 14 – 28 16

10. JEDINSTVO (GM) 13 5 0 8 23 – 27 15 11. SPARTAK

13 4 0 9 21 – 28 12

12. BRATSTVO (SV)

13 3 3 7 14 – 29 12

13. MLADOST (SM)

13 3 1 9 15 – 34 10

14. MLADOST KOMET 13 1 0 12 15 – 49 3

TABLICA 1. MNL 1. DUBRAVČAN

13 10 1 2 43 – 20 31

2. ZASADBREG 77

13 7 4 2 31 – 19 25

3. KRALJEVČAN 38

12 7 1 4 34 – 25 22

4. SOKOL

13 7 1 5 29 – 24 22

5. VENERA PMP

13 6 3 4 23 – 14 21

6. POLET (P)

13 5 3 5 34 – 26 18

7. HODOŠAN

13 5 3 5 28 – 26 18

8. CROATIA

13 5 3 5 20 – 31 18

9. TRNAVA

12 5 2 5 19 – 16 17

10. STRAHONINEC

13 5 1 7 21 – 36 16

11. PLAVI

13 4 2 7 22 – 27 14

12. OMLADINAC

12 4 1 7 18 – 22 13

13. ČSK

13 3 1 9 18 – 41 10

14. NAPRIJED

12 2 2 8 10 – 23 8

TABLICA 2. MNL 1. SLOGA (Č)

13 10 1 2 44 – 22 31

2. PUŠĆINE

13 9 1 3 33 – 16 28

3. MURA

13 8 1 4 25 – 15 25

4. JADRAN

13 7 2 4 32 – 19 23

5. BORAC PMP

12 7 2 3 35 – 25 23

6. MLADOST (D)

13 5 4 4 30 – 30 19

7. M. MIHALJEVEC

13 5 4 4 26– 26 19

8. BUDUĆNOST (M)

13 5 2 6 16 – 23 17

9. MLADOST (I)

13 4 4 5 24 – 27 16

10. SLOBODA (S)

13 4 2 7 23 – 30 14

11. VIDOVČAN

13 4 2 7 20 – 28 14

12. POBJEDA

13 4 1 8 13 – 31 13

13. HAJDUK (B)

12 2 1 9 26 – 40 7

14. RADNIČKI

13 2 1 10 20 – 35 7

TABLICA 3. MNL-A 1. DRAVA (K) (-3)

12 9 3 0 52 – 14 27

2. OMLADINAC (DS) 12 8 2 2 34 – 20 26 3. GRANIČAR (N)

11 7 0 4 34 – 22 21

4. OTOK

11 5 3 3 21 – 24 18

5. DRAVA (DM)

11 3 3 5 34 – 32 12

6. JEDINSTVO (NSnD) 12 3 3 6 21 – 35 12 7. SLOBODA (M)

11 2 5 4 32 – 26 11

8. BORAC (DH)

12 2 3 7 20 – 52 9

9. BUDUĆNOST (P)

12 1 2 9 17 – 40 5

TABLICA 3. MNL-B 1. TRNOVEC

13 13 0 0 81 – 10 39

2. TORPEDO

13 9 0 4 44 – 14 27

3. HAJDUK (Š)

13 9 0 4 36 – 22 27

4. DUBRAVA

13 8 0 5 46 – 20 24

5. OMLADINAC

13 7 2 4 47 – 39 23

6. D. KONCOVČAK

13 6 1 6 34 – 26 19

7. BRATSTVO (P)

13 3 1 9 22 – 49 10

8. PARAG (-3)

13 3 2 8 30 – 65 8

9. ŠENKOVEC

13 2 2 9 18 – 60 8

10. NAPREDAK

13 1 0 12 14 – 67 3

Unatoč remiju rukometaši Čakovca i dalje prvi Rukometaši Čakovca vraćaju se iz Zagreba s bodom ostvarenim na gostovanju kod vrlo dobrog i raspoloženog protivnika. Iako je niz pobjeda stao Čakovec je i dalje prvi i neporažen.

Lavovska borba seniora i osvojeni bod na gostovanju veliki su kao kuća.

Naime, rukometni okršaj u kojem je bilo i nesportskih poteza, čemu svjedoče dva crvena kartona za domaćine već u prvom poluvremenu, završio je neriješeno.

Na teškom gostovanju gledatelji su vidjeli jedan izjednačen ulazak u utakmicu pa je nakon osam minuta igre rezultat bio 5:5. Sredinom prvog dijela Čakovčani uspijevaju stvoriti tri pogotka prednosti, no domaći rukometaši ne posustaju i uvijek su bili blizu priključka. Četiri minute prije predaha, vodstvo je ponovno +3, što na kraju Metalac spušta na -1 (16:17).

Samo nakon dvije minute u nastavku, sve je ponovno na početku (17:17). Metalac se pokazao kao čvrst orah, što i pokazuje zašto su trećeplasirana momčad lige (s utakmicom manje). Igralo se gol za gol, vodstvo malo na stranu Metalca, malo na stranu naših rukometaša. U posljednjih desetak minuta Čakovčani imaju par puta vodstvo, da bi im pobjeda pobjegla dvije sekunde prije kraja kada domaćin poravnava na 28:28.

MRK Čakovec: V. Horvat, Martinez, Đurčević, Hozjan (5), Friščić, Zadra-

vec, Tkalčec (5), Sklepić (3), Vuković, Varošanec, Vincek, Novak (3), Solarić, E. Horvat, Tompić (9), Goričanec (3). Trener: Josip Borković.

Unatoč tome što je sudački par sankcionirao poteze kao što su guranje noge kod dodavanja na crtu, ostaje dojam da su ipak dozvolili prljavu igru u naelektriziranoj atmosferi.

No, naši se rukometaši nisu dali smesti, ostavili su srce na terenu te koncentrirano igrali do posljednjeg zvižduka. Tome svjedoči i činjenica da se nisu predali ni nakon što su rukometaši Metalca izjednačili pet sekundi prije kraja susreta, nakon čega su naši rukometaši preko brzog centra zabili gol za pobjedu sa zvukom sirene, koji nažalost nije priznat.

U svojoj izjavi trener Borković ističe važnost osvojenog boda na iznimno teškom gostovanju kod vrlo dobrih rukometaša Metalca, koji nisu birali sredstva na terenu i van njega kako bi došli do pobjede. Smatra da su isti vukli poteze koji nisu primjereni na sportskim terenima, kako �izički tako i verbalno. Svojim pak igračima čestita na velikoj požrtvovnosti i borbi tijekom svih 60 minuta te na osvajanju velikog boda u okruženju nesportskog ponašanja. Očekuje da će taj teško osvojeni bod samo još više ujediniti i ojačati momčad.

Ove nedjelje u dvorani Graditeljske škole Čakovec u 17:00 MRK Čakovec dočekuje Maksimir Pastelu. (md)

TALENTIRANI vratar

Vito Horvat senzacija na Tik-Toku Osim što se rukometaši Čakovca mogu pohvaliti sjajnom sezonom, u svojim redovima imaju popularnog tiktokera.

Naime, njihov vratar Vito Horvat prava je senzacija na popularnoj društvenoj mreži. Vito Horvat svoje snimke obrana objavljuje na Tik-Toku, a u ožujku 2020. godine objavio je video koji je do danas pregledan tri milijuna puta.

Na Tik-Toku ga prati 25 čak tisuća ljudi.

Vito je rođen 2004. godine, u rukometu je još od 2010., dok je svoje prve

Vito Horvat rukometne korake napravio kao igrač. Ipak, 2016. godina bila je prijelomna i Vito je postao vratar, baš kao i njegov otac Ivan. (nl)

50

24. studenoga 2023.

RUKOMET

KARATE

1. HRL za žene

RASTURILI na nastupu u Đurđevcu

Nakon poraza Zrinskice i dalje pri vrhu Zrinskice su susret 10. kola igrale prošle srijede u Bjelovaru kod istoimenog domaćina koji je sudionik Europskog kupa.

U susretu starih poznanika gdje je dosta cura igralo u oba kluba, bilo je neizvjesno tijekom cijele utakmice. Bjelovar je vodio od početka do kraja, a Zrinskice su stalno puhale za vratom. No ovaj put nisu uspjele, Bjelovar je zasluženo pobijedio 29:27 (16:13). Iako je postigla od ukupno 10 pogodaka čak 8 iz sedmeraca, bivša igračica Zrinskog Lea Vukojević bila je nezadrživa.

Zrinski: Kozjak, Potočnjak, Balent, Balaško (2), Kosovac (4), Milošević (5), Balić (4), Posavac (1), Megerle (6), Cvitanović (5).

Trener: Goran Mrđen.

- Žalostan sam što na kraju kada smo se konačno posložili u obrani nismo zabili neke zicere i odveli utakmicu na svoju stranu. Dugo nisam vidio da u jednoj utakmici promašimo toliko čistih šutova. Čestitam i njihovoj golmanici Karmeli Pokopac kojoj očito ležimo jer nas je ubila u 2 utakmice, prošle sezone i danas. Na početku nismo dobro otvorili i opet smo morali stizati protivnice, no kada smo se posložili u obrani, puno smo promašivali u napadu i nismo uspjeli do kraja preokrenuti. Čestitam domaćinu na pobjedi, a svojoj ekipi na energiji. Nije nam na ruku išlo ni što nam se na zadnjem treningu ozlijedila Gabrijela Gudelj, s ljevakom bi imali raznovrsnija rješenja u napadu. Želio bih zahvaliti navijačima koji su potegli iz Čakovca i navijali za nas cijelu utakmicu i to na pravi sportski način navijajući za svoje, a ne protiv drugih, rekao je trener Zrinskog Goran Mrđen.

Slijedi reprezentativna stanka u kojoj će se 9. prosinca odigrati odgođena utakmica 1. kola protiv ŽARK-a Split.

Prvenstvo se nastavlja sljedeće godine 13. siječnja, kada Zrinskice ugošćuju Lokomotivu. (md)

Berba medalja za Karate centar Šenkovec

Sjajan rad s mladima već postaje uobičajena praksa u Karate centru Šenkovec.

Upravo to potvrdili su i prošle nedjelje, 19. studenog, u Đurđevcu gdje je održano 3. kolo lige Sjeverozapadne Hrvatske u karateu za pojedinačne kategorije.

U konkurenciji od 14 klubova i 170 natjecatelja kao predstavnici KC-a Šenkovec nastupili su Karla Šagi, Mauro Gajnik, Mia Sabol, David Faić i Niko Šagi. Sa samo pet natjecatelja osvojili su čak devet medalja.

Dvostruko zlato za Karla, Maura i Miju

Najuspješniji s dvije osvojene zlatne medalje bili su Karla Šagi (kategorije mlađe učenice i učenice), Mauro Gajnik (učenici i stariji

NOGOMET

FRAN CEROVČEC

Od dresa reprezentacije do Međimurca

Piše: Nikola Lukman

Fran Cerovčec ima 22 godine, a do sada je kroz karijeru prošao od igranja za mladu reprezentaciju Hrvatske, Varaždina dok danas brani boje Međimurca.

- Premijerka je kvalitetna s puno odličnih igrača. U klubu mi je stvarno super, prihvatili su me, a atmosfera je jako dobra. Dobro smo započeli sezonu i samo treba tako nastaviti kako bismo ostvarili zadane ciljeve, opisao nam je Cerovčec svoje zapažanje MPL-a. Dres mlade reprezentacije nosio je 11 puta od 2018. do 2019. godine. Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr

ODBOJKA

1. B HOL Sjever

Kaštelanke slavile u derbiju Seniorke pribislavskog Kaštela u 7. kolu 1. B HOL Sjever ugostile su zagrebački Medveščak te sjajnu predstavu okrunile pobjedom u tri seta (25:21, 25:17, 26:24).

Posebno vrijedi napomenuti treći set, kada Pribislavčanke okreću 17:23 u 26:24 i bacaju kompletnu dvoranu u delirij.

- Ne volimo isticati poje-

Gornji red: Ozren Grgić, Niko Šagi i Mia Sabol, donji red: Mauro Gajnik, David Faić i Karla Šagi

učenici) i Mia Sabol (starije učenice i minikadetkinje).

Treba spomenuti kako je prvo mjesto u kategoriji minikadeta osvojio i David Faić, koji je također osvojio i treće mjesto u kategoriji kadeta. U spomenutoj kategoriji Niko Šagi završio je na odličnom drugom mjestu.

- Sretni smo zbog odličnih nastupa naših najmlađih natjecatelja u sklopu priprema za državno prvenstvo.

Voditelj natjecatelja na ovom turniru bio je Ozren Grgić, a sudili su Vlado i Nebojša Bošnjak. Do predstojećeg Prvenstva Hrvatske koje će se održati sredinom prosinca, natjecatelji Karate centra Šenkovec još će nastupiti na turnirima u Osijeku, Varaždinu i Veneciji, poručili su iz (lm) kluba.

dince jer ovo je momčadski sport u kojem svaka članica ekipe ima svoju ulogu, ali vrijedi istaknuti našu Martu Babok, koja je u ovoj utakmici zaista napravila prevagu i vodila nas do pobjede. Hvala svim našim navijačima, a mi se okrećemo pripremi za sljedeći vikend i utakmicu protiv Petrinje, poruka je kluba. (lm)

Tada je Cerovčec branio boje juniora Varaždina, igrao je konstantno na visokoj razini na poziciji lijevog beka i od njega se očekivalo da će biti jedan od onih koje će Varaždin promovirati u seniorskoj momčadi. Upisao je dva nastupa u najvišem rangu Hrvatske, ali za više od toga nije bilo prilike.

- Iako sam još mlad, puno sam toga prošao u karijeri. Moglo je biti sigurno bolje, da sam donosio bolje odluke.

Međutim, ne žalim ni za čim.

11 puta oblačio je dres reprezentacije pa se tako Cerovčec okušao u dvobojima sa Španjolskom, Austrijom, Meksikom, Ukrajinom, Češ-

Cerovčec u dresu Međimurca (DP)

kom, Bosom i Hercegovinom, Japanom i Turskom.

- Izuzetna mi je čast bila igrati za reprezentaciju. To je poseban doživljaj i puno toga naučiš kroz okupljanja. U reprezentaciji sam igrao s Nikom Jankovićem, Boškom Šutalom, Ivanom Dolčekom, a to iskustvo ću zauvijek pamtiti, kazao je Cerovčec pa nastavio pričati o ciljevima.

- Cilj mi je da nastavim i dalje igrati nogomet u bilo kojoj ligi. Samo da je zdravlja, bez ozbiljnih nogometa, zaključio je. Uz dva seniorska nastupa za Varaždin, Cerovčec je igrao za Međimurje dok sada brani boje Međimurca.

51

24. studenoga 2023.

NOGOMET

1. HNL za žene

ZAVRŠENA PRVA polusezona u 3. NL Sjever

Pobjeda Poleta za kraj sjajne jeseni, Graničar slavio u Ludbregu Piše: Miljenko Dovečer

Završena je prva polusezona u kojoj je svoju dominaciju od početka do kraja pokazao Polet. Novom pobjedom u derbiju protiv Varteksa okončano je jesen s prednošću od 7 bodova pred drugoplasiranom Pitomačom. Pobjedu nad Varteksom je donio jedinim pogotkom na utakmici Marko Šarić s kreča 4 minute prije kraja susreta.

Pitomača je naslov viceprvaka na polovici sezone zavrijedila pobjedom na Apašu ostavivši Viroviticu na pretposljednjem mjestu.

Na začelju će prezimiti Virovitica koja niti u zadnjem pokušaju nije uspjela doći do pobjede. Prštalo je u finišu pa je u nadoknadi viđena drama gdje je prvo domaćin izjednačio da bi samo nekoliko minuta kasnije bodovi ipak odlepršali u Mursko Središće.

Jedan je pogodak bio dovoljan i Graničaru za slavlje u Ludbregu, a potpisao ga je Domagoj Dežđek. Dinamo je u Domašincu na pogon Dominika Novak stigao do pobjede za oproštaj od svojih navijača.

Polet na kraju jeseni bježi drugom čak 7 bodova

U posljednjoj utakmici jeseni, nogometaši Varteksa poraženi su u odličnoj utakmici u Svetom Martinu na Muri, uz puno prigovora gostujućih navijača na suđenje sudačke trojke.

Bila je to utakmica dvaju raspoloženih protivnika, u kojoj su gledatelji mogli uživati, kao uostalom i u prvoj u Varaždinu. Iako hendikepirani, u igri su Varaždinci dobro djelovali, iako je domaćin u prvom dijelu stvorio više prilika, koje je Mrmić odlično obranio.

U jednoj situaciji Varaždinci traže kazneni udarac, sugeriraju igranje rukom domaćih, ali sudac nije bio takvog mišljenja. Uzrokovalo je to dosta 'bure' u dijelu na kojem su bili White Stonesi.

Na odmor se otišlo rezultatom 0:0, a prvo ime bio je Ante Mrmić na jednoj, ali i Dino Jambres, na drugoj strani.

U nastavku Polet ubacuje u još jednu brzinu više, ulaze svježi Benko i Šarić, što je donijelo i više šansi za domaćina.

Ipak, mreža Varteksa se nije tresla, a Bumbari su pokušavali izaći prema naprijed, i uspijevali zaprijetiti, ali se niti

na drugoj nije tresla mreža.

Presudan trenutak utakmice zbio se u 86. minuti, kada je Šarić u prodoru, Lukačić ga zaustavlja, a sudac pokazuje na bijelu točku. Šarić uzima sam loptu i Mrmić biva svladan s bijele točke. Na kraju utakmice veliko slavlje domaćih, koji su sada još više učvrstili mjesto na vrhu tablice.

Polet: Jambres, Štefanec, Mesarić, Fotak, Mezga (90.

Vincetić), Težak (46. Šarić), Barat, Jurinić (od 46. Benko), Patafta (90. Horvat), Žganec, Telebar (70. Bančić). Trener: Josip Brezovec.

- Prava trećeligaška utakmica, obje ekipe su imale puno šansi, a pohvalio bih Varteks, koji nam je pružio odličan otpor, kao malo koja ekipa u ligi. Pohvalio bih vratare obaju momčadi, Jambresa i Mrmića, koji su branili danas na prvoligaškoj razini. Bila je i odlična atmosfera, navijanje na obje strane. Mislim da smo imali odličnu jesen, sad se idemo pripremati za nastavak, na proljeće, istaknuo je trener Poleta Josip Brezovec.

Rudar okončao jesen na diobi 2. mjesta

U zadnjem jesenskom kolu gledajući prema ljestvici Rudar je imao najlakšeg suparnika, posljednje plasiranu Viroviticu na njenom terenu.

I kako je krenula utakmica činilo se da će na gostovanju Rudar prirediti pravu golijadu.

Naime već u 2. minuti utakmice Rudar dolazi do vodstva od 0:1, kada nakon ubačaja iz kuta domaći igrač Luka Špoljar ubacuje loptu u vlastitu mrežu za veselje lapornika. Najzanimljiviji trenuci utakmice bili su u drugom dijelu odnosno u zadnjoj minuti utakmice kao i njezinoj nadoknadi.

U 90. minuti utakmice domaćin dolazi do poravnanja rezultata na 1:1 i to na način da domaći igrač Luka Duvnjak solo prodorom prolazi po lijevoj strani Rudarove obrane i šalje loptu u suprotni kut nemoćnog Kodbe.

I kada su već navijače Rudara napustile sve nade za osvajanje 3 boda, u sudačkoj nadoknadi sijevnula je brza kontra preko Ratajeca koji se sam sjurio prema domaćem vrataru Šimiću, elegantno ga zaobišao i postigao zgoditak za konačnih 1:2 i vrijednu, ali teško izborenu pobjedu Rudara. U tim trenucima domaći

strateg Krešimir Crvenka zbog protesta, nezadovoljan pojedinim sudačkim odlukama, zaradio je crveni karton.

Ovom pobjedom Rudar je završio na trećem mjestu jesenskog dijela prvenstva s 29 bodova koliko ima i drugoplasirana Pitomača.

Rudar: Kodba, Roginić, Zeljko, Šard, Jurak, Ratajec, Vinko, K. Nedeljko (67. I. Liklin), P. Nedeljko, L. Liklin (90.

Novak), Martinjaš. Trener: Damir Lepen Jurak.

- Iako smo zabili u sudačkoj nadoknadi mislim da smo zasluženo pobijedili čvrstu ekipu Virovitice. Ovu polusezonu smo odlično odradili. Mislim da su osim mene i ostali u klubu zadovoljni. U kadru prve ekipe Rudara je najviše mladih igrača u 3.

NL Sjever, ali riječ je o zaista jako kvalitetnim i talentirani igračima, baš ta mladost, energija i želja za radom uz iskustvo starijih igrača koji su bili primjer, nas je gurala prema naprijed što je rezultiralo lijepim i atraktivnim nogometom. Što se tiče ovih rezultata moram istaknuti još jednu stvar. Odnos prema radu koji je bio na polu-profesionalnom nivou omogućio nam je da rastemo iz kola u kolo i da ostvarujemo željene rezultate, naravno sve to ne bi bilo moguće bez velike podrške naših navijača koji su svaku utakmicu bili naš dvanaesti igrač. Na proljeće moramo biti još bolji, moramo još više podignuti kondicijske kapacitete ekipe, što će nam omogućiti mirnoću našeg kontinuiranog napada i visoki tempo kroz cijelu utakmicu, zadovoljan je bio strateg Rudara Damir Lepen Jurak.

Dinamo na najljepši način završio jesensku dionicu

U drugom dijelu jeseni na naplatu je došao kvalitetan rad u domašinečkom trećeligašu. U početku ih nisu pratili rezultati, no sve je došlo na naplatu pred kraj ove dionice. Od svojih navijača kojih je bilo oko 300 na derbiju s nekadašnjim prvoligašem Međimurjem oprostili su se pobjedom.

Po izuzetno teškim uvjetima za igru odigran je međimurski derbi koji je donio čvrstu, borbenu i zanimljivu igru u kojoj je potpuno zasluženo pobjedu ostvario domaćin. Domaćin je prvi imao lijepu priliku koju ne

TABLICA 3. NL SJEVER 1

Polet (SMnM) 14 11

3

0

40-9

36

2

Pitomača

14

9

2

3 32-17

29

3

Rudar (MS)

14

9

2

3 25-13

29

4

Varteks

14

6

4

4 24-13

22

5

Dinamo (D)

14

6

2

6 23-22

20

6

Graničar (K)

14

5

2

7 16-28

17

7

Međimurje

14

4

4

6 20-20

16

8

Podravina

14

5

1

8 14-23

16

9

Koprivnica

14

2

4

8

9-24

10

10 Virovitica

14

0

2 12

6-40

2

Rezultati 14. kola Polet – Varteks 1:0 Podravina – Graničar (K) 0:1 Virovitica – Rudar 1:2 Koprivnica – Pitomača 0:3 Dinamo (D) – Međimurje 2:0

realizira da bi u 43. minuti nakon odlične odigrane akcije D. Novak postigao pogodak za 1:0. Odmah na početku drugog dijela Krznar propušta priliku da bi prvo ime utakmice Dominik Novak u 54. minuti postigao novi pogodak za 2:0. Do kraja utakmice Dinamo je propustio još nekoliko izglednih prilika za povećanje vodstva protiv, na ovoj utakmici, neprepoznatljivog Međimurja.

Nakon utakmice veliko slavlje domaćina zbog vrijedne i potpuno zaslužene pobjede.

Dinamo (D): Prekupec, Žulić, D. Novak (70. Rališ), Sabol, Krznar, Malenović, Petak, Mezga (86. Jakšić), Kovač, Bacinger (90. P. Novak), Šimunić.

Trener: Dalibor Gorupić.

Međimurje: Jelavić, Lesar (58. Ivančić), Turk, Lacić-Klarić, De Albuquerque (58. Krznar), Drk (86. Novak), Vinski, Senčar, Štajerec, Mihoković (29. Horvat), Bešlić. Trener: Vjeran Simunić.

- Čestitam svojim igračima na potpuno zasluženoj pobjedi. Bili smo dominantni tokom cijele utakmice, nadigrali protivnika u svim segmentima igre. Da smo bili malo mirniji u završnici, mogla je pobjeda biti i uvjerljivija.

Eto, kako je sezona odmicala kraju, bivali smo sve bolji, igrali sve bolje i u zadnje 4 utakmice osvojili 10 bodova. Mislim da je iza nas jako turbulentna polusezona, kako ćemo dalje to ćemo vidjeti, ali jedno znam, a to je da će sada uslijediti odmor od svega. Htio bih zahvaliti velikom broju navijača danas, hvala i onima koji nisu mogli danas biti tu, a podrška su, sretan je bio nakon utakmice trener Dinama Dalibor Gorupić.

- Teren kaljuža, bolje se snašli iskusniji domaćini. Na-

žalost nismo ni bili kompletni, kratak je bio trener Međimurja Vjeran Simunić. No zato je bio elokventniji 2 dana kasnije na klupskoj presici: - Utakmica u Domašincu je izolirani slučaj i ona je bacila sjenu na ono sve dobro što smo napravili u posljednjih 8 mjeseci. Do te utakmice sam jako zadovoljan učinjenim. U ljeti smo na, unatoč brojnim izostancima napravili odličan posao i zacrtali smo ciljeve za prvi dio sezone. Ako ostanemo na okupu, ova ekipa moći će se potući sa svima u ligi. Dali smo priliku vrlo mladim igračima, a one koje smo označili nositeljima, postali su još bolji igrači. U 13 odigranih utakmica samo sam nezadovoljan jednim poluvremenom protiv Poleta i Podravine. Nismo imali sreće u nekim situacijama, suci su griješili i to je rezultat na tablici. Ova naša ekipa ima veliki potencijal i to je naše srebro.

Naš kapetan ima 20 godina i smatram da je situacija u klubu jako dobra. Uprava je napravila odličan posao.

Graničar dobro odradio debitantsku polusezonu

Važna, na kraju zaslužena pobjeda Graničara u neizvjesnom susretu s mnogo dodijeljenih kartona, s dva isključenja (Karlo Sambolec kod domaćih uz 52., Igor Gal kod gostiju u 86. minuti). Pogodak koji je odlučio o pobjedniku postigao je nakon udarca iz kuta 21-godišnji Domagoj Dežđek. Domaći su pokušali doći do izjednačujućeg pogotka, nisu uspjeli, gosti su se dobro branili i na kraju obranili, uz dobru kontrolu igre i u drugom poluvremenu rezultata.

Graničar: Mortimer, Sabol, Mustač, Nađ, Golenja, Jadanić, Vađunec (65. Mikulan), Gal, Arambašić (53. Mikor), Dežđek (65. Kvakan), Jendrić.

Trener: Mario Piškor.

- Čestitam ekipi na igri.

Mislim da smo sveukupno bili bolji za taj jedan gol. Ekipi Podravine želim puno sreće u daljnjem natjecanju. Na kraju smo sedmi, daleko od zone ispadanja i na miru ćemo se pripremiti za proljetni nastavak, kratko je prokomentirao trener Graničara Mario Piškor.

Za kraj iz kotoripskog kluba informacija da će se iduće subote, 2. prosinca održati još jedna Graničarova Plava noć.

Međimurke poražene u Osijeku Seniorke ŽNK-a Međimurje su u Osijeku na stadionu Gradski vrt igrale 10. kolo Supersport 1. HNL-a za žene protiv aktualnih prvakinja Hrvatske, ekipe ŽNK-a Osijek. Osječanke su jednostavno bile premoćne za našu ekipu te zasluženo pobijedile visokim rezultatom 13:0 (7:0). ŽNK Međimurje: Bartolić (46. Kelava), Sedmak, Damjanović, Kuzmić, Vujević, Čurin, Rabuzin, Varga, Pereira (46. Bister), Pokrivač. Trener: Robert Katanec.

Naše cure su nakon jesenske dionice sa samo jednim osvojenim bodom posljednje koliko ima i Donat, ali s tri utakmice manje.

U svakom slučaju, ovu pauzu potrebno je iskoristiti, ako postoje mogućnosti, da se dovedu pojačanja kako bi se ostalo u ligi. Naime pretposljednje mjesto daje priliku da se kroz kvalifikacije osigura ostanak.

Robert Katanec nije više trener

Zbog loših rezultata u natjecanju 1. HNL za žene u ŽNK-u Međimurje došlo je do promjena na trenerskoj klupi. Nakon završetka jesenskog dijela prvenstva vodstvo kluba i dosadašnji trener seniorske ekipe Robert Katanec sporazumno su prekinuli daljnju suradnju.

Nakon zajedničke analize donesen je zaključak da sportski rezultati nisu dobri te nisu ostvareni zacrtani ciljevi koji su se postavili prije početka natjecanja. Uprava kluba je osigurala sve potrebne uvjete, a sportski rezultati su ispod svih očekivanja, od mogućih 30 bodova osvojen je samo jedan bod uz katastrofalnu gol razliku. ŽNK Međimurje zahvaljuje Robertu Katancu na velikom trudu i naporu te izražava žaljenje što uložena energija nije donijela očekivane sportske rezultate te mu želi puno sreće i uspjeha u nastavku trenerske karijere.

Nakon odlaska trenera Katanca seniorsku momčad će do kraja polusezone (ostala još utakmica 1/8 finala Kup natjecanja HNSa), voditi direktor kluba Hrvoje Goričanec. Uprava ŽNK-a Međimurje će u što skorije vrijeme formirati novi stručni stožer seniorske ekipe koji će krenuti sa radom početkom iduće godine. (md)

52

24. studenoga 2023.

STOLNI TENIS MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Gostujući stolnotenisači prvi put uspješniji od domaćih!

Piše: Denis Tratnjak

Proteklog vikenda odigrana je većina utakmica petog kola međimurskih stolnoteniskih liga Međimurske novine. Gosti su slavili u 13 susreta, dok je pobjeda domaćinima pripala u njih 10. Svega četiri ogleda završila su bez pobjednika. Ovo je prvo ovosezonsko kolo da su gosti bili uspješniji od domaćina. Dok se u tablicama favoriti skupljaju pri vrhu, pri dnu ljestvice slijede važne utakmice i bodovi koji su presudni za ostanak u ligi.

1. liga STK-a Putjane Krystaline i Mihovljan 3 Primabiro odigrali su nevjerojatan meč koji je završio podjelom bodova. Ova neodlučena borba iskazala se i u tome da nije bilo neporaženog igrača.

Ekipa STK-a Hodošan 1 upisala je važnu pobjedu rezultatom 7:3 protiv HE-DRA 1 Draškovec, pri čemu su Davor Vidović i Paula Markati briljirali tricom.

STK-a Putjane Restart zabilježio je pobjedu rezultatom 7:3 protiv STK-a Goričan 1, a Eugen Šimon tricom i neporaženi Boris Preksavec ponovno su se istaknuli izvrsnim izvedbama.

Nedelišće 1 i USTA Belica 1 odgodili su svoj meč zbog bolesti igrača kao i ekipe ZEN-Šenkovec 2 i STK-a Mihovljan iz istog razloga.

TABLICA 1. MEĐIMURSKA LIGA 1

Mihovljan 3 Primabiro

5

4

1

0

39-11

9

2

STK Putjane Restart

5

4

1

0

37-13

9

3

STK Hodošan 1

5

4

0

1

30-20

8

4

ZEN-Šenkovec 2

4

3

1

0

31-9

7

5

STK Putjane Krystaline

5

2

1

2

27-23

5

6

STK Goričan 1

5

2

0

3

19-31

4

7

Nedelišće 1

4

1

0

3

17-23

2

8

STK Mihovljan

4

0

1

3

11-29

1

9

USTA Belica 1

4

0

1

3

8-32

1

10

HE-DRA 1 Draškovec

5

0

0

5

11-39

0

Rezultati: STK Putjane Krystaline – Mihovljan 3 Primabiro 5:5, HE-DRA 1 Draškovec – STK Hodošan 1 3:7, STK Goričan 1 – STK Putjane Restart 3:7, Nedelišće 1 – USTA Belica 1 (odgođeno), ZEN-Šenkovec 2 – STK Mihovljan (odgođeno).

Igrači: Filip Godina (12-0), Nikola Mikac (14-1), Eugen Šimon (14-1), Boris Preksavec (12-2), Matija Barić (6-1), Davor Vidović (12-3), Paula Markati (12-3), Robert Mikac (9-3), Miroslav Magdalenić (11-4), Dario Grd (9-6), Damir Rožman (9-6), Alen Veseli (7-5), Siniša Mesarić (6-5), Robert Lehkec (8-7), Tomislav Koprivec (78), Dean Lajtman (7-8), Miljenko Vračar (5-7)...

Raspored 6. kola: Mihovljan 3 Primabiro – STK Putjane

Restart, STK Hodošan 1 – STK Goričan 1, STK Mihovljan – HEDRA 1 Draškovec, USTA Belica 1 – ZEN-Šenkovec 2, STK Putjane Krystaline – Nedelišće 1.

2. liga Ekipa Lopatinca 1 demonstrirala je izuzetnu dominaciju, ostvarivši impresivnu pobjedu od 10:0 protiv okrnjene i oslabljene ekipe ZEN-Šenkovec 3. U borbi između Čakovca 1 i Kos-Kotoribe 2, KosKotoriba 2 zasjala je s pobjedom od 7:3. Stjepan Vidović i David Čukulic ostvarili su tricama ključne pobjede za bodove na gostovanju.

GSTK-a Prelog 1 ostvario je važnu pobjedu rezultatom 6:4 protiv HE-DRA 2 Draškovec, u susretu gdje nije bilo neporaženog igrača. STK-a Zasadbreg 1 i ŠŠK ČAK Čakovec odigrali su izuzetno napet meč koji je završio rezultatom 6:4 u korist domaće ekipe.

Raspoloženi Nino Bašek tricom je samo ublažio poraz. Čakovec 3 i STK-a Donji Kraljevec 2 također su odigrali zanimljiv susret, a Donji Kraljevec 2 izašao je kao pobjednik s rezultatom 7:3. Dominik Filipašić bio je tricom ključni igrač za njihov trijumf.

3. liga STK-a Hodošan 2 i Čakovec 2 Euroland odigrali su iznimno neizvjestan meč koji je završio podjelom bodova rezultatom 5:5.

Jan Zrna iz Hodošana briljirao je ostvarivši sve tri pobjede u svojim mečevima.

ZEN-Šenkovec 5 i Mala Subotica 1 odigrali su izjednačenu utakmicu koja se završila bez pobjednika, rezultatom 5:5. Ivan Hajdinjak iz ZEN-Šenkovca imao je sjajan nastup s tri pobjede.

Ekipa HE-DRA 3 Draškovec dominirala je u susretu protiv Čakovca 4, ostvarivši uvjerljivu pobjedu od 8:2. Miro Baranašić i Danijel Matjačić su se istakli tricama. Lopatinec 2 demonstrirao je snagu na gostovanju kod USTA Belica 2, ostvarivši uvjerljivu pobjedu od 9:1. Dejan Ivanuša i Nenad Perko bili su nezaustavljivi na stolu s po tri pobjede.

Susret između STK Putjane 3 i Kos-Kotoribe 3 odgođen je zbog bolesti igrača.

kođer je bio dominantan na stolu u susretu protiv Svete Marije 1, gdje su pobijedili rezultatom 8:2.

Braća Gabriel i Rafael Dominik briljirali su s tri pobjede svaki.

Kos-Kotoriba 5 nastavila je s dobrim rezultatima, ostvarivši pobjedu od 8:2 protiv Goričana 2.

Veteran Stanislav Sović osim medalja s veteranskih turnira ubire i trice u ligi. Nedelišće 2 je protiv Mihovljana 4 ostvarilo uvjerljivu pobjedu od 8:2. Dejan Marčec se istaknuo trima pobjedama.

U napetom susretu između Dragoslavca Brega 1 i Donjeg Vidovca 2, Dragoslavec Breg 1 izašao je kao pobjednik rezultatom 6:4. Mario Dokleja ovaj put nije slomio reket, već protivnika tricom.

osvojivši pobjedu od 9:1, bez izgubljene pojedinačne partije te su gostima samo prepustili igru parova. CB Pingvin STK-a P 1367 odigrao je sjajan meč protiv Svete Marije 2 i ostvario prvu pobjedu rezultatom 7:3. Damir Posavec tricom i neporaženi Stanko Vrbanec doprinijeli su pobjedi.

STK-a Putjane Lateramen upisao je važnu i tijesnu pobjedu protiv oslabljene USTA Belice 3 rezultatom 6:4. Rino Megla je jedini ostao neporažen u ovome susretu.

TABLICA 5. MEĐIMURSKA LIGA 1

Lopatinec 3

5

4

1

0

41-9

9

2

HE-DRA 4 Draškovec

5

4

0

1

26-24

8

3

STK Putjane Lateramen

5

3

1

1

27-23

7

4

GSTK Prelog 2

5

3

0

2

30-20

6

5

USTA Belica 3

5

2

1

2

27-23

5

TABLICA 4. MEĐIMURSKA LIGA

6

STK Hodošan 3

5

2

1

2

28-22

5

7

Joka-Čakovec

5

2

1

2

29-21

5

1

Kos-Kotoriba 5

5

5

0

0

34-16

10

8

Sveta Marija 2

5

1

1

3

17-33

3

2

Goričan 3

5

4

1

0

40-10

9

9

CB Pingvin STK P 1367

5

1

0

4

16-34

2

3

Goričan 5

5

4

1

0

39-11

9

10

STK Putjane 4

5

0

0

5

9-41

0

4

Donji Vidovec 1

5

2

1

2

26-24

5

5

Nedelišće 2

5

2

1

2

25-25

5

6

Dragoslavec Breg 1

5

2

1

2

22-28

5

TABLICA 3. MEĐIMURSKA LIGA

7

Donji Vidovec 2

5

1

1

3

20-30

3

8

Sveta Marija 1

5

1

1

3

25-25

3

1

Lopatinec 2

5

4

1

0

36-14

9

9

Mihovljan 4

5

0

1

4

16-34

1

2

Mala Subotica 1

5

3

2

0

38-12

8

10

Goričan 2

5

0

0

5

3-47

0

3

STK Hodošan 2

5

2

3

0

30-20

7

4

HE-DRA 3 Draškovec

5

3

1

1

29-21

7

5

Čakovec 4

5

3

0

2

25-25

6

TABLICA 2. MEĐIMURSKA LIGA

6

Čakovec 2 Euroland

5

2

1

2

23-27

5

7

ZEN-Šenkovec 5

5

1

1

3

21-29

3

1

Kos-Kotoriba 2

5

4

1

0

34-16

9

8

USTA Belica 2

5

1

0

4

17-33

2

2

Čakovec 1

5

4

0

1

33-17

8

3

STK Zasadbreg 1

5

4

0

1

32-18

8

9

Kos-Kotoriba 3

4

0

1

3

12-28

1

4

GSTK Prelog 1

5

3

1

1

29-21

7

10

STK Putjane 3

4

0

0

4

9-31

0

5

Lopatinec 1

5

2

2

1

29-21

6

6

STK Donji Kraljevec 2

5

1

2

2

24-26

4

7

HE-DRA 2 Draškovec

5

1

0

4

22-28

2

8

ZEN-Šenkovec 3

5

1

0

4

10-40

2

9

ŠŠK ČAK Čakovec

5

1

0

4

20-30

2

10

Čakovec 3

5

1

0

4

17-33

2

Rezultati: Lopatinec 1 – ZENŠenkovec 3 10:0, Čakovec 1 – Kos-Kotoriba 2 3:7, GSTK Prelog 1 – HE-DRA 2 Draškovec 6:4, STK Zasadbreg 1 – ŠŠK ČAK Čakovec 6:4, Čakovec 3 – STK Donji Kraljevec 2 3:7.

Igrači: Stjepan Vidović (14-1), Nikola Magdalenić (13-1), Karlo Jambor (8-1), Božidar Krnjoul (12-3), Dubravko Hozjak (12-3), Nino Bašek (12-3), Karlo Šoltić (11-4), David Čukulic (7-3), Goran Spahija (10-5), Mario Uršanić (10-5), Dominik Filipašić (10-5), Damir Ivanuša (10-5), Mario Glavak (7-5), Vinko Legin (8-7), Michell Čeh (8-7), Marko Tota (7-7), Josip Repalust (7-7), Danko Šimon (7-7), Rajko Bel (7-8), Ivica Jakupak (6-9)...

Raspored 6. kola: ZEN-Šenkovec 3 – STK Donji Kraljevec 2, ŠŠK ČAK Čakovec – Čakovec 3, HE-DRA 2 Draškovec – STK Zasadbreg 1, Kos-Kotoriba 2 – GSTK Prelog 1, Lopatinec 1 – Čakovec 1.

Rezultati: STK Hodošan 2 – Čakovec 2 Euroland 5:5, ZENŠenkovec 5 – Mala Subotica 1 5:5, HE-DRA 3 Draškovec – Čakovec 4 8:2, USTA Belica 2 – Lopatinec 2 1:9, STK Putjane 3 – Kos-Kotoriba 3 (odgođeno).

Igrači: Dejan Ivanuša (14-1), Jan Zrna (8-1), Ivan Pongračić (132), Miro Baranašić (12-3), Vladimir Rapaić (8-2), Jurica Pandur (9-3), Goran Novak (10-5), Josip Rob (10-5), Krešimir Marđetko (8-4), Robert Gerenčer (9-6), Danijel Matjačić (9-6), Nenad Perko (9-6), Andrija Krušelj (7-5), Josip Čižmešija (7-6), Damir Sečan (7-6), Mark Trbuhović (8-7), Ivan Hajdinjak (87), Miljenko Peras (8-7), Vladimir Šestak (4-4), Marijan Čižmešija (6-7), Petra Babić Gašparlin (5-8)...

Raspored 6. kola: Kos-Kotoriba 3 – Lopatinec 2, Čakovec 4 – USTA Belica 2, Mala Subotica 1 – HE-DRA 3 Draškovec, Čakovec 2 Euroland – ZEN-Šenkovec 5, STK Putjane 3 – STK Hodošan 2.

4. liga Goričan 3 u susretu protiv Donjeg Vidovca 1 je ostvario pobjedu od 8:2. Siniša Dvorski istaknuo se tricom. Goričan 5 ta-

Rezultati: Donji Vidovec 1 – Goričan 3 2:8, Sveta Marija 1 – Goričan 5 2:8, Kos-Kotoriba 5 – Goričan 2 8:2, Mihovljan 4 – Nedelišće 2 2:8, Dragoslavec Breg 1 – Donji Vidovec 2 6:4.

Igrači: Dejan Marčec (14-1), Siniša Dvorski (8-1), Dražen Bubek (13-2), Gabriel Dominik (13-2), Dejan Gudlin (12-2), Stanislav Sović (9-2), Rafael Dominik (12-3), Filip Blažek (7-2), Damir Čakmazović (7-3), Josip Šestanj (8-4), Nebojša Novak (6-3), Bojan Jambrović (9-6), Matija Lukša (9-6), Danijel Škoda (9-6), Marko Kedmenec (5-4), Antun Mustač (6-5), Ivan Pošta (7-6), Matej Šlibar (8-7), Zoran Matulin (7-8), Mario Dokleja (6-8)...

Raspored 6. kola: Goričan 3 – Donji Vidovec 2, Nedelišće 2 – Dragoslavec Breg 1, Goričan 2 – Mihovljan 4, Goričan 5 – Kos-Kotoriba 5, Donji Vidovec 1 – Sveta Marija 1.

5. liga GSTK-a Prelog 2 dominirao je na gostovanju kod STK-a Putjane 4, ostvarivši uvjerljivu pobjedu od 8:2. Goran Gotal i Nenad Martinec bili su nezaustavljivi s po tri pobjede. STK-a Hodošan 3 je u izazovnom susretu protiv ekipe Joka-Čakovca, odnio tijesnu pobjedu 6:4. Franjo Zrna istaknuo se tricom u ovom susretu.

Lopatinec 3 je bio impresivan protiv HE-DRA 4 Draškovec,

Rezultati: STK Putjane 4 – GSTK Prelog 2 2:8, STK Hodošan 3 – Joka-Čakovec 6:4, Lopatinec 3 – HE-DRA 4 Draškovec 9:1, CB Pingvin STK P 1367 – Sveta Marija 2 7:3, USTA Belica 3 – STK Putjane Lateramen 4:6.

Igrači: Mario Štefičar (15-0), Mladen Trbuhović (11-1), Nikola Merdanović (9-2), Dejan Slaviček (92), Nenad Martinec (12-3), Mladen Železnjak (12-3), Branko Lovrek (7-2), Marijan Sirc (10-3), Karlo Markati (10-5), Franjo Zrna (10-5), Stjepan Kolarić (10-5), Alen Kovačić (6-3), Miro Štefok (6-3), Milovan Horvat (5-3), Rino Megla (5-3), Željko Varga (5-5), Damir Posavec (5-5), Branko Zelić (7-8), Ivica Knežević (7-8), Dragutin Mustač (6-8), Stanko Vrbanec (6-8), Stjepan Mikec (5-7)...

Raspored 6. kola: GSTK Prelog 2 – STK Putjane Lateramen, Sveta Marija 2 – USTA Belica 3, HE-DRA 4 Draškovec – CB Pingvin STK P 1367, Joka-Čakovec – Lopatinec 3, STK Putjane 4 – STK Hodošan 3.

6.A liga Goričan 4 i Zasadbreg 2 odigrali su uzbudljiv meč, gdje je Zasadbreg 2 izašao kao pobjednik rezultatom 6:4. Marko Pergar istaknuo se sjajnim izvedbama, donoseći tri pobjede. Mala Subotica 2 i STK-a Pribislavec odigrali su neizvjesnu utakmicu koja je završila remijem 5:5. Načelnik Valentino Škvorc bio je ključni igrač za Mala Suboticu 2, ostvarivši tri pobjede. Šenkovec 6 bio je dominantan u susretu protiv STK-a Putjane 6, pobijedivši rezultatom 7:3. Najzaslužnije cure Anja Šego briljirala je na stolu s tri pobjede, dok je

Maja Trupković ostala neporažena u ovome susretu.

TABLICA 6.A MEĐIMURSKA LIGA 1

STK Pribislavec

4

3

1

0

32-8

7

2

Šenkovec 6

4

3

1

0

25-15

7

3

Mala Subotica 2

4

2

2

0

27-13

6

4

GSTK Prelog 4

4

2

0

2

17-23

4

5

Zasadbreg 2

4

2

0

2

19-21

4

6

Goričan 4

5

1

0

4

19-31

2

7

STK Putjane 6

5

0

0

5

11-39

0

Rezultati: Goričan 4 – Zasadbreg 2 4:6, Mala Subotica 2 – STK Pribislavec 5:5, Šenkovec 6 – STK Putjane 6 7:3.

Igrači: Maja Trupković (11-0), Ali Avdija (11-1), Marko Pergar (8-1), Fran Matošić (8-1), Hrvoje Kulić (5-1), Ervin Bajuk (7-2), Valentino Škvorc (8-3), Saša Kneklin (5-2), Kristian Pintarić (5-2), Stjepan Mikulić (8-4), Anja Šego (8-4), Milovan Tomašić (4-4), Lucija Hozjak (4-4), Petar Mlinarec (7-8), Predrag Šafarić (4-5)...

Raspored 6. kola: STK Pribislavec – Šenkovec 6, Zasadbreg 2 – Mala Subotica 2, GSTK Prelog 4 – Goričan 4.

6.B liga Nedelišće 3 i Dragoslavec Breg 2 susreli su se u napetom dvoboju, a Dragoslavec Breg 2 izašao je kao pobjednik rezultatom 6:4. Anton Jambrović i Rajko Jakopić odigrali su ključnu ulogu donoseći svojem timu dvije trice.

STK-a Zasadbreg 3 i GSTK-a Prelog 3 odigrali su izjednačenu utakmicu koja je završila rezultatom 6:4 u korist GSTK-a Prelog 3. Mlada domaća ekipa je pružila izvrstan otpor, dok se kod gostiju istaknuo Draženko Igrec trima pobjedama.

Susret između STK-a Pribislavec 2022 i Udruge OKUS Knezovec odgođen je zbog bolesti igrača.

TABLICA 6.B MEĐIMURSKA LIGA 1

Dragoslavec Breg 2

4

3

1

0

29-11

7

2

GSTK Prelog 3

5

3

1

1

25-25

7

3

STK Donji Kraljevec 1

4

2

1

1

27-13

5

4

STK Pribislavec 2022

3

2

1

0

20-10

5

5

STK Zasadbreg 3

4

1

0

3

15-25

2

6

Udruga OKUS Knezovec

3

1

0

2

7-23

2

7

Nedelišće 3

5

0

0

5

17-33

0

Rezultati: Nedelišće 3 – Dragoslavec Breg 2 4:6, STK Zasadbreg 3 – GSTK Prelog 3 4:6, STK Pribislavec 2022 – Udruga OKUS Knezovec (odgođeno).

Igrači: Anton Jambrović (12-0), Ian Tepšić (9-0), Rajko Jakopić (11-1), Nenad Pigac (8-1), Tihomir Horvat (9-3), Draženko Igrec (11-4), Neven Šafarić (9-6), Domagoj Heric (7-5), Robert Pintarić (3-3), Siniša Legin (4-5), Miroslav Hren (6-9), Josip Novak (4-6), Marko Šupljika (3-5)...

Raspored 6. kola: Udruga OKUS Knezovec – STK Zasadbreg 3, Dragoslavec Breg 2 – STK Pribislavec 2022, STK Donji Kraljevec 1 – Nedelišće 3.

24. studenoga 2023.

Mozaik 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEVJEROJATNO PUTOVANJE dvaju prijatelja

Ivan Košir i Kruno Trstenjak pješačili do Vukovara Torbe od desetak kilograma, bolovi u mišićima, žuljevi... Sve su to bile sitnice u usporedbi s njihovom odlučnošću da nastave do svog cilja - Vukovara Piše: Sania Bižupić

Piše: Sania Bižupić Korak po korak, kilometar za kilometrom, Ivan Košir iz Frkanovca i Kruno Trstenjak iz Vučetinca krenuli su na nevjerojatan put. Njihova odluka da krenu pješice do Vukovara nije bila samo odluka o fizičkom putovanju već i o emocionalnom pothvatu.

Dvojica prijatelja odlučili su krenuti na putovanje puno više od običnog hoda - željeli su odati počast svim onima koji su izgubili živote te odati zahvalnost hrabrim borcima koji su prošli teška ratna vremena.

Razgovor s Ivanom otkrio je da je ideja o tom putovanju sazrela prije jednu godinu.

Ivan je već godinama hodočastio s DVD-om Lopatinec u

Ludbreg i u Mariju Bistricu s prijateljem, ali želja za većim putovanjem je rasla.

Izgubio tri važne osobe

- Izgubio sam tri jako važne osobe u protekloj godini i osjećao sam suosjećanje s obiteljima koje su izgubile svoje najmilije u ratu, pa sam došao na ideju da pješačim do Vukovara, istaknuo je Ivan.

Kada je podijelio svoju viziju s prijateljem Krunom, odmah je naišao na potporu. Obojica su željela pokazati poštovanje prema žrtvama i hrabrim borcima iz rata. Plan puta bio je dobro osmišljen, s dionicama koje su obično iznosile oko 45 km, ponekad i više zbog nedostatka smještaja.

- Ponekad je bilo teško, ali najvažnije je bilo ne odustati,

rekao nam je Ivan. Torbe od desetak kilograma, bolovi u mišićima, žuljevi... Sve su to bile sitnice u usporedbi s njihovom odlučnošću da nastave dalje.

Energiju su crpili iz vode, vitamina, magnezija te, kako kažu, domaćeg špeka i luka koje su nosili sa sobom jer kroz slavonska sela nema puno trgovina. Ali ono što je najviše obogatilo njihovo putovanje bili su susreti s ljudima. Topli susreti i podrška koje su dobili od srdačnih ljudi na putu, koji su ih darivali voćem, kolačima i sokovima, bili su trenuci koji su ih motivirali da nastave dalje.

Što su poručili?

Na kraju razgovora, Ivan je zahvalio obiteljima, OPG-u Vidović, Mesnici Mihalić, ku-

Ivan Košir i Kruno Trstenjak ispred Vukovarskog tornja movima Klipić i svim prijateljima koji su ih podržavali na tom izazovnom putovanju. Njihova poruka je jasna: potaknuti mlade ljude da se kreću, da ostvare svoje ciljeve, ma koliko oni izgledali nedostižno.

Na kraju njihova nevjerojatnog putovanja, Ivan Košir i Kruno Trstenjak nisu samo prešli kilometre. Njihovo putovanje nije samo fizičko pješačenje. To je hod hrabrosti, poštovanja i iskaz zahvalnosti prema žrtvama rata te snažna

poruka o odlučnosti i upornosti u ostvarivanju ciljeva.

Kroz bolove, izazove i srdačnu podršku koju su primili od ljudi koje su susreli, ta dva prijatelja nisu samo hodali cestama - nosili su sa sobom poruku hrabrosti i naklonosti.

NA PUČKOM OTVORENOM UČILIŠTU u Prelogu podijeljene prve diplome

Zašto nam to dosad nitko nije rekao?

Marko Ljubek, jedan od iskusnih profesora Tehničke škole Čakovec, podijelio je svoje iskustvo vođenja predavanja Piše: Sania Bižupić

U malim zajednicama ulaganje u obrazovanje često može biti ključni element za razvoj i prilagodbu suvremenim tehnološkim promjenama. Pučko otvoreno učilište u Prelogu dobar je primjer takvog napora, pružajući zainteresiranima priliku za stjecanje digitalnih vještina kroz raznolike programe i predavanja.

Predavanja iz informatike

Prošlo je nešto više od mjesec dana od početka rada Pučkog otvorenog učilišta u Prelogu. Prva predavanja bila su ona iz informatike, organizirana za umirovljenike iz Udruge umirovljenika Prelog i za zaposlenike tvrtke Hilding Anders, a vodili su ih stručni, dugogodišnji

Polaznici edukacije iz informatike, umirovljenici iz Udruge umirovljenika Prelog i zaposlenici tvrtke Hilding Anders profesori iz Tehničke škole Čakovec, Valerija Poljanec i Marko Ljubek. Početak ovog tjedna bio je iznimno značajan za prve polaznike POU-a u Prelogu jer su s ponosom primili potvrdu o uspješnom završetku svoje edukacije.

Atmosferu je obogatio srdačan pozdrav gradonačelnika Preloga Ljubomira Kolareka, nakon čega je uslijedio radostan trenutak podjele diploma, obogaćen ukusnim zalogajima tijekom zakuske.

Ovaj divan trenutak završio je osmijesima na licima svih

prisutnih, obilježavajući kraj jednog poglavlja i početak novih prilika i izazova. Marko Ljubek, jedan od iskusnih profesora Tehničke škole Čakovec, podijelio je svoje iskustvo vođenja predavanja.

Otkrio je kako su polaznici uz mnogobrojne zadatke uspješno svladali vještine rada u programu Microsoft Excel koji im je svakodnevno potreban za njihove poslovne obveze – uređivanje dokumenta, rad s tablicama, formule za jednostavne računske operacije, uvjetno oblikovanje i slično.

Atmosfera na tečaju je bila radna, ali ležerna uz mnogo dosjetki i povremenih humornih anegdota. - Na svaki konkretan problem ili zadatak našli smo adekvatan odgovor i pokazali kako se on može riješiti upotrebom računala.

Nismo se fokusirali isključivo na Excel, nego i na operacijski sustav Windows te program za pisanje Word, istaknuo je dugogodišnji profesor. Polaznici su bili vrlo motivirani za učenje novih stvari jer su znali da će im to

biti jako korisno na njihovu radnom mjestu.

- Nemojte se sramiti, upišite se!

- Za neke stvari kojima su se dosad koristili, ali nisu ih baš razumjeli, na ovom tečaju dobili su objašnjenje nakon kojega su često izjavljivali „Zašto nam to dosad nitko nije rekao?“, dodao je Ljubek.

Marka smo upitali koje bi savjete dao onima koji razmišljaju o upisu u buduće tečajeve u Pučkom učilištu, na što je odgovorio: - Nemojte

se sramiti, upišite se kako biste bili ukorak s vremenom.

Ako ništa drugo, dobit ćete upute i savjete kako u digitalnom okruženju pronaći ono što vam treba i ono što vas zanima jer na internetu ima vrlo mnogo korisnih i zanimljivih stvari kojima možete obogatiti svoj svakodnevni život, a možda i dobiti neku kreativnu ideju. Također, tu su i programi za naprednije korisnike na kojima polaznici stječu dodatna znanja za pojačavanje svojih računalnih vještina.

54 Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne kolače 2023.

Podijelite s nama omiljeni božićni recept za kolače i pokupite nagrade Piše: Sanja Heric

Dok se miris cimeta i vanilije polako uvlače u svaki kutak naših domova, a blještava svjetla počinju obasjavati naše gradove, započinjemo putovanje kroz adventska događanja. No, što bi advent bio bez neodoljivih božićnih kolača?

Već prošlih godina uvjerili smo se da ste vrlo kreativni i maštoviti kada je riječ o izradi božićnih kolača. Zato vas pozivamo i ovog puta da nam pokažete svoje slatke delicije i da sudjelujete u našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač 2024. Želimo otkriti tajne vaših omiljenih blagdanskih poslastica, bilo da se radi o sočnim medenjacima, �iligranskim linzer kolačima, aromatičnim rum kuglicama, kraljevskim kuglo�ima ili bilo kojem drugom kulinarskom dragulju koji unosi božićnu atmosferu u vaš topli dom.

U našem traženju najboljeg božićnog kolača pozivamo vas da s nama i našim čitateljima podijelite svoje slatke, majstorske kreacije te da zajedno

stvorimo šareni mozaik okusa koji čini svaki Božić posebnim.

Što trebate učiniti da se pridružite ovoj slatkoj avanturi?

Pošaljite nam fotogra�ije svog neodoljivog božićnog kolača na e-mail adresu: redakcija@mnovine.hr.

Ne zaboravite u naslovu poruke istaknuti: “Nagradni natječaj – Najbolji božićni kolač”. Pored fotogra�ija kolača i sebe uz svoj kolač, podijelite s nama i svoj recept, upute za pripremu, ime i prezime, mjesto gdje stvarate slatku čaroliju te svoj broj za kontakt. Tako ćemo moći napisati malu priču o vama i vašim kolačima u našim Međimurskim novinama.

Ako ste skloni razgovoru, slobodno nas nazovite na broj telefona: 040/323601. Natječaj za “Najbolji božićni kolač” traje do nedjelje, 7. siječnja 2024. godine. Nakon toga ćemo objaviti rezultate i dodijeliti nagrade. Veselimo se vašim prijavama i vašim prekrasnim božićnim kolačima.

TRAŽIMO NAJBOLJI MARIJA TOPLEK iz Šenkovca uživa u pečenju božićnih slastica

Na božićnom stolu volim tradicijske kolače s jabukama Kolač “na lončiće” jednostavno se priprema, ali svojim svečanim izgledom i bogatim okusom ponosno stoji bok uz bok svim božićnim slasticama Piše: Aleksandra Sklepić

Advent je pred vratima, a recepti za kolačiće koji će nas uvesti u čaroliju Božića polako se vade iz ladica i pregledavaju, kako bi i ove godine stol zasjao pravim sjajem, dostojnim tog lijepog blagdana.

Vrijedne Međimurke oduvijek su bile kreativne i pune ideja za prelijepe kolačiće, a tradicija se nikada ne zaboravlja, pa smo tako pronašli jedan zanimljiv recept za kolače od jabuka. Jabuke su obavezan sastojak naše međimurske kuhinje, a kako ih za Božić priprema Marija Toplek (77) iz Šenkovca, otkrila nam je u svom receptu za kolač od jabuka “na lončiće”.

Marija u mirovini ne miruje

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr Te na službenoj Facebook stranici

facebook.com/MedimurskeNovine

Mariju znaju mnogi Međimurci jer je radila u “staroj robnoj kući” u Čakovcu, a sada je u mirovini. No, ona u mirovini ne miruje, već je aktivna na brojnim poljima, u udruzi Zlatne ruke Čakovec i Udruzi umirovljenika Šenkovec, a piše i pjesme koje joj izlaze u Kajkavskom kalendaru. S Udrugom izrađuje kreativne ukrase, božićne čestitke, prigodne aranžmane za Uskrs i slično, a ide se i na sportska natjecanja, razne izlete, izložbe kolača i slična druženja.

Marija ima sina i snahu i tri unuka: Nino, Nikolina i Jurica te dvoje praunuka, Vito (6) i Kim (4). Peći kolače najviše

Marija sa svojim svečanim kolačima od “kraljice voća” je naučila od svoje tete koja je bila kuharica po svadbama, pa je gledala tetu kako peče i zapisivala recepte. Po tim rePriprema: ceptima, a i po receptima svoIspeći biskvit od sastoje mame i bake i danas peče jaka, na 180 stupnjeva, provećinu kolača. Obitelj jako voli bati čačkalicom je li pečen. njene slastice, a da je uspješna Ako se tijesto ne hvata za u pripremi slastica dokazala je čačkalicu, biskvit je gotov. U i pobjedom na festivalu Bakini posebnoj posudi izdinstati kolači prošle godine u Čakovnaribane jabuke u koje smo cu. Marija je donedavno bila dodali šećer i limunov sok i glavna za pečenje svih torti pa sve preliti preko toplog za rođendane u obitelji, što je biskvita. Nadjev mora izglesada odlučila prepustiti mladati kao pekmez. Sve skupa đim nasljednicama. staviti da se ohladi i sljedeći dan napraviti čokoladnu glaSedam dana prije zuru. Kad se kolač stvrdne, Božića u kuhinji je rezati ga na kocke željene veselo i užurbano veličine.

Kolač “na lončiće” jednostavno se priprema, ali svojim svečanim izgledom i bogatim selo i užurbano. Svaki dan okusom ponosno stoji bok uz pripremim po nekoliko vrsta bok svim božićnim slasticama. kolača, tako da je do Božića Upravo ga njegova tradicional- sve spremno. Unuci i praununa vrijednost obavezno svrsta- ci vesele se mojim kolačima va na listu kolača koje Marija i to me motivira da svake obavezno sprema za božićne godine s voljom izvršavam blagdane. - Sedam dana prije ovaj lijepi zadatak, rekla nam Božića u mojoj je kuhinji ve- je Marija.

Recept za kolač “na lončiće” Sastojci: Za biskvit: - 4 jaja - 1,5 lončića šećera (lončić od 2,5 dl za sve sastojke) - ½ lončića ulja - ½ lončića mlijeka - 1,5 žličica sode bikarbone - 1 lončić glatkog brašna - 1 lončić oštrog brašna - ½ lončića kakaa - 3 lončića ribanih jabuka Za nadjev: - 1,5 lončić ribanih jabuka - sok od 1 limuna - malo šećera Za glazuru: - 1 čokolada za pečenje - malo šećera - malo margarina

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 55

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2023.

I RECEPT I UKRASE

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Piše: Sanja Heric

Andreja Horvat sa svojim heklanim proizvodima

UPOZNAJTE Andreju Horvat, kandidatkinju za najbolji božićni ukras

Od heklanih borića do ukrasa i poklona pod bor Ideja za ponovno bavljenje heklanjem javila se prije 4 godine tijekom božićnih priprema. Razmišljajući o darovima za obitelj, Andreja je odlučila izraditi nešto vlastitim rukama Piše: Sanja Heric

Strastvena ljubiteljica heklanja Andreja Horvat iz Ivanovca sljedeća je kandidatkinja koju predstavljamo u našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni ukras.

Svojim vještim rukama inače izrađuje heklane torbice, igračke i košarice za pohranu, ali i brojne božićne ukrase.

Božić joj probudio staru strast

Ljubav prema heklanju Andreja je otkrila još kao dijete u školi, inspirirana učiteljicom Nevenkom koja

Slatki borići ukrašeni kuglicama

ih je uputila u ovaj predivan zanat ručne izrade.

- Učiteljica Nevenka pokazala nam je kako se to radi.

Dala nam je sav potreban pribor i pokazala nam, a mi smo nastavili vježbati doma.

Iako je zadaća tada bila izrada samo jednog lančića, kako je meni to bilo jako zanimljivo, moj lančić se na kraju pretvorio u malu čizmicu crvene boje, iako nažalost nemam danas više taj primjerak, ispričala nam je Andreja o svojim počecima.

Ideja za ponovno bavljenje heklanjem javila se prije 4 godine tijekom božićnih priprema. Razmišljajući o darovima za obitelj, Andreja je odlučila izraditi nešto vlastitim rukama. Krenula je istraživati proizvode na internetu i tako su nastali njezini prvi “pravi” heklani proizvodi.

- Uzela sam vunu i kukicu u ruke, pogledala po internetu neke proizvode koje bih mogla izraditi i tako su nastali heklana kapa, šal i čarape koje sam onda poklonila pod bor. Tu se otvorio novi svijet za mene, kad sam vidjela da se zapravo od vu-

Potepuhom na Svjetsku izložbu Formule 1

Kreativnost pretvorila u posao

Zvjezdice - ukras za bor

Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase 2024.

Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.

Uz fotografije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323601. Natječaj je otvoren do petka, 7. siječnja 2024.

Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade.

Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!

BOGAT NAGRADNI FOND

ne mogu napraviti različite prekrasne stvari.

To je bio početak njezina otkrivanja novog svijeta u kojem je shvatila da od vune može stvoriti prekrasne stvari. Andreja ističe da njezine heklane igračke, izrađene od stopostotnog pamučnog konca i stopostotnog antialergijskog silikonskog punjenja, pružaju siguran i ugodan doživljaj dječjim rukama. Sigurnosna kopča pak osigurava da su oči igračaka čvrsto pričvršćene, čineći ih

Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade?

Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas! I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase 2024. u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili.

Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus.

Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti. Naš stručni žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.

Kako sudjelovati u natječaju?

Heklani anđeo s krilima i aureolom potpuno sigurnima za najmlađe.

Iako je u početku heklala radi opuštanja i kreativnosti, nedostatak vremena je ograničavao njezinu predanost hobiju. No, sada se, konačno, sve poklopilo, a Andreja pretvara svoju dugogodišnju strast u posao koji istinski voli.

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najljepše božićne ukrase osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će aranžman za dvije osobe za svjetsku izložbu Formule 1 u Beču, 24.02.2024. (prijevoz i ulaznica), turističke

agencije sportskih i zabavnih putovanja Potepuh.

Za drugo mjesto pripremili smo poklon-bon od 50 eura u trgovačkom centru Jana u Čakovcu (Bima, Sračinec), a treće mjesto s poklon-bonom od 40 eura osigurala je suvenirnica Donum Čakovec.

56 Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne kolače 2023.

NIKOLINA KOJTER iz Donjeg Zebanca voli izrađivati adventske vijence

Kad se udruže svekrva i snaha, nastaje pravi Betlehem!

Na naš nagradni natječaj kreativnosti prijavila se i vedra i vesela Nikolina Kojter iz Donjeg Zebanca, koja u slobodno vrijeme izrađuje adventske vjenčiće Piše: Paulina Topolko

Adventski vjenčić tradicionalni je kršćanski simbol kojim se koristimo za vrijeme adventa, kad se pripremamo za Božić. Vjenčići su napravljeni od raznih materijala, a baš tako radi i naša sugovornica.

Svaka svijeća, od njih četiri, predstavlja jednu nedjelju adventa. Kako i priliči, Nikolina izrađuje vjenčiće za stol i za vrata. Adventski vjenčić simbolizira iščekivanje dolaska Isusa Krista i svjetlost koju donosi u svijet. Ova tradicija potječe iz Njemačke i postala je popularna diljem svijeta.

Svaka se svijeća naziva po redoslijedu paljenja: prva svijeća je svijeća nade, druga svijeća je svijeća mira, treća svijeća je svijeća radosti, a četvrta svijeća je svijeća ljubavi.

Svaka svijeća ima svoje simboličko značenje i predstavlja vrijednost koju treba naglasiti i razmišljati o njoj tijekom adventa.

Snješko čeka prosinac da zasja u punom planu

AGENCIJA za plaćanja u poljoprivredi

60 milijuna eura za poljoprivrednike

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za provedbu intervencije 73.10. za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda.

Sveukupno je na raspolaganju 60 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Rok za prijavu na natječaj traje od 22. siječnja 2024. od 12:00 sati do 22. veljače 2024. do 12:00 sati.

Tko se može prijaviti na natječaj?

Na natječaj se mogu prijaviti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana (osim mladih poljoprivrednika) i koje imaju ekonomsku veličinu veću od 10.000 eura. To su obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva (SOPG) te obrti, trgovačka društva i zadruge registrirani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti poput proizvodnje mlijeka, jaja i mliječnih proizvoda, povrća, voća, prerade žitarica, proizvodnje ulja, octa, vina, jabukovače, kruškovače, medovine, uzgoja životinja i proizvodnje mesa te ostalih.

Uz njih, prijaviti se mogu i proizvođačke organizacije..

Po prirodi kreativna

Koliko sredstava se može dobiti po jednom projektu?

Nikolina uz svoj vjenčić - Svoje adventske vjenčiće izrađujem od raznih materijala. Zapravo je sve nastalo kao neka želja za kreativnošću i potreba za umjetnošću. Inače sam i po prirodi kreativna i volim izrađivati ukrase i slične stvari.

Za izradu upotrebljavam drvo, vunu, plastiku, metal i božićne kuglice. Tu su i razni drugi ukrasi poput zvjezdica, snjegovića i jelena koji uz šljokice podižu svaku dekoraciju.

Materijale uglavnom nabavljam po trgovinama, Tedi i Pepco imaju dobre ponude.

Vjenčić za vrata pozdravlja goste na samom ulazu

Božić kod Kojterovih Svaka obitelj ima svoj božićni običaj. Tako je i kod Kojterovih, a Nikolina nam priznaje da na sam Božić ustaju vrlo rano.

- Moramo ustati u šest, nema spavanja na Božić.

Kako poklone otvaramo na božićno jutro, djeca su nestrpljiva. Zajedničko otvaranje poklona je baš lijep dio Božića za sve nas.

Kao i cijeli taj dan, osjeća se neka posebna sreća. Una-

Nikolinin gnomić pazi na vjenčiće

toč trendu sve ranijeg ukrašavanja kako okućnice, tako i bora, tradicija ipak i dalje živi u Međimurju. - Okućnicu ukrasimo ranije. Krećemo negdje oko 1. prosinca.

Svekrva i ja kitimo svaka svoj dio. Na kraju to bude kao u Betlehemu, sve se svijetli.

Ukrasim i nešto sitno unutra.

Ipak, bor kitimo svi zajedno na Badnjak. Obitelj čeka mene da dođem s posla, pa zajednički kitimo.

Također pripremamo i razne kolačiće, suhe kekse, medenjake i zvjezdice.

24. studenoga 2023.

Jedan poljoprivrednik, odnosno po jednom projektu može se ostvariti od 15.000 do 2.000.000 EUR-a.

Bespovratna sredstva iznose 65 % ukupnih troškova, a mogu se uvećati do 80 % ako se radi o mladim poljoprivrednicima (od 18 do 40 godina starosti, posjeduje stručna znanja, nositelj OPG-a ili vlasnik 50 % temeljnog kapitala), odnosno do 100 % ako se ulaže u biosigurnosne mjere.

Za što se mogu koristiti bespovratna sredstva?

• Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata - Poljoprivrednici mogu sredstva iskoristiti za izgradnju, rekonstrukciju ili opremanje objekata za životinje, staklenike, plastenike, objekte za uzgoj bilja, sjemena i gljiva ili u skladišta, hladnjače,

objekte za čišćenje, sušenje i pakiranje, objekte za obradu, preradu i skladištenje supstrata za organsku gnojidbu.

Također mogu izgraditi ili preurediti svoje upravne prostorije i objekte za prodaju i prezentaciju svojih proizvoda.

• Kupnja zemljišta i objekata - Kupnja zemljišta i objekata moguća je u iznosu do 10 % vrijednosti ukupnih troškova projekta.

• Kupnja opreme- Moguće je kupiti i opremu za berbu, sortiranje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda, mehanizaciju i gospodarska vozila, strojeve i opreme za utovar, transport i primjenu organskog gnojiva.

• Ulaganje u nasade -Prihvatljivi su i troškovi restrukturiranja postojećih ili podizanja novih višegodišnjih nasada.

• Ulaganje u postrojenja za proizvodnju obnovljivih izvora energijePoljoprivrednici putem ovog natječaja mogu uložiti sredstva i u izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe, s pripadajućom opremom i infrastrukturom.

• Nematerijalni troškovi - Kupnja ili razvoj računalnih programa, kupnja prava na patente i licence, autorska prava, robni žigovi i ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem također su prihvatljiva.

Što se ocjenjuje pri odabiru projekta?

Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva/broj članova zadruge ili proizvođačke organizacije, sektor ulaganja, postojeća proizvodnja, sustavi kvalitete, indeks razvijenosti općine ili grada, stručna sprema i radno iskustvo korisnika te utjecaj ulaganja na okoliš i doprinos digitalizaciji.

Kome se možete obratiti za dodatna pitanja?

Projekt se može pripremiti uz pomoć tvrtke NORD consulting d.o.o. Za dodatna pitanja i provjeru prihvatljivosti prijavitelja obratiti se možete e-porukom na info@nord-consulting.hr ili pozivom na broj 095/5580-199.

24. studenoga 2023.

Mozaik 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČLANOVI DRUŠTVA Josip Broz Tito Međimurske županije proslavili 20 godina djelovanja

Imamo članove partizane i branitelje - Društvo broji nekoliko stotina članova u ograncima: Čakovec, Sveti Juraj u Trnju, Mursko Središće, Selnica, Novakovec i do nedavno Ivanovec koji se izdvojio u samostalno društvo

Drago Pavlic, Valent Tuksar i Josip Hrženjak

Piše: Božena Malekoci-Oletić

U subotu, 18. studenog, štovatelji djela i lika Josipa Broza Tita, okupljeni u istoimenu udrugu, dupkom su napunili društveni dom u Peklenici gdje su proslavili 20. godišnjicu djelovanja Društva Josip Broz Tito Međimurske županije.

Na proslavu su došli i čelnici Saveza društva Josipa Broza Tita na razini Hrvatske, kolege iz drugih društava te sestrinske udruge antifašista. Pozdravio ih je i Mladen Novak, predsjednik Socijaldemokrata Međimurja u društvu Mirjane Murk, potpredsjednice Središnjeg odbora SD-a Hrvatske.

U Međimurju osnovani 2003. godine

Valent Tuksar, predsjednik Društva Josip Broz Tito Međimurske županije, osvrnuo se na rad Društva u proteklih 20 godina. - Kada devedesetih godina 20. stoljeća nastaje sve više udruga građana i skupina “opasnih” zagrebačkih građana, 1996. godine u Zagrebu osniva se Društvo Josip Broz Tito s namjerom da djeluje na cijelom području Hrvatske.

Društvo Društvo Josip Broz Tito je u Međimurju osnovano je 8. listopada 2003. godine u društvenom domu u Svetom Jurju u Trnju u spomen-sobi međimurskim partizanima. Osnivači su bili: Juraj Švenda iz Čehovca,

Ivica Nerer na Trpinjskoj ces� ispred tenka

IVICA NERER odao počast svim našim herojima

Biciklom do Vukovara

Antun Čavlek, Franjo Čavlek Franjo Zadravec iz Svetog Jurja u Trnju, Ivan Kovačić, Mijo Kovačić i Valent Vlahek iz Hodošana, Mirko Marciuš iz Palinovca, Željko Švenda iz Donjeg Pustakovca, Silvestra Legen i Antun Vrhar iz Turčišća.

Od toga je danas još pet živućih osnivača. Jedna od osnovnih odrednica statuta Društva je braniti dignitet svakog čovjeka bez obzira na vjeru i nacionalnost i aktivno se uključiti u obilježavanje svih datuma i obljetnica u Međimurskoj županiji.

Predsjednik Tuksar je naglasio: - Danas imamo članove s partizanskim spomenicama i branitelje sa spomenicama Domovinskog rata, radnike, zaposlenike te umirovljenike.

Naglasio je da se rad Društva odvija bez političkog djelo-

vanja te da Društvo se nije bavilo i neće baviti politikom.

Šest ogranaka u Međimurju

- Nakon obilježavanja desete obljetnice rada Društva nastao je velik interes mladih za rad u Društvu, što znači da će ono i dalje djelovati na suvremen način u skladu sa standardima i vremenom u kojemu živimo, kazao je. Nadam se da će naš rad podržavati Međimurska županija, gradovi i općine gdje djeluju naši ogranci, kazao je predsjednik Tuksar.

Društvo danas broji nekoliko stotina članova koji djeluju u ograncima: Čakovec, Sveti Juraj u Trnju, Mursko Središće, Selnica, Novakovec i do nedavno Ivanovec koji se izdvojio i organizirao kao samostalno društvo.

Valent Tuksar je zbog zdravstvenog stanja prepustio da Društvo vodi Josip Hrženjak. - U proteklih 20 godina bili smo previše samozatajni i zatvoreni u svoje okvire, kazao je. Najveći problem predstavlja nam �inanciranje, a najviše sredstava troše na odlazak u Kumrovec na Dan mladosti - Dan radosti, kuću cvijeća na grob druga Tita i obilazak partizanskih groblja po Međimurju za Dan antifašizma. - Josip Broz Tito je povijesna ličnost, a on i njegova djela su podložna kritici, preispitivanju i vrednovanju, ali će njegov doprinos razvoju mirotvorstva, antifašizma i nesvrstanosti kao i mnoge druge stvari ostati upečatljive za sva vremena, naglasio je Valent Tuksar, a govor završio s pozdravom da nam živi jedina i vječna Republika Hrvatska.

TERME SVETI MARTIN organizirale Fund Race utrku

Prikupili 6.700 eura za Udrugu udomitelja Međimurja Općina Sveti Martin na Muri, u suradnji s Termama Sveti Martin, ponosno je organizirala prvu Terme Sveti Martin Fund Race utrku, koja je okupila 219 trkača na stazi od 5 km i 10 km. Ova humanitarna utrka nije samo sportski događaj već i prilika za zajedničko djelovanje u korist Udruge, a rezultati su bili iznad svih očekivanja, za Udrugu udomitelja Međi-

murja prikupljeno je gotovo 6.700 eura.

Na dužoj stazi od 10 km, apsolutne pobjednice među ženama su Ivana Zeljko, Nina Dobša i Alenka Horvat, dok su među muškarcima prva tri mjesta osvojili Jurica Tomac, Jan Kramer i Saša Horvat. Na kraćoj stazi od 5 km, prva tri mjesta zauzele su Lea Kos Rešetar, Ana Goričanec i Lea Delić Mesarić, dok su među

muškarcima prva tri mjesta zauzeli Martin Michael Lesar, Marko Bobičanec i Hrvoje Balent.

Ova utrka nije imala natjecateljski karakter, već i veliki odraz natjecatelja prema humanosti. Na stranici utrka. com mrežnim prijavama prikupljeno je impresivnih 2.738 eura, a na sam dan utrke dodatnih 610 eura. Sveukupno to je iznos od impresivnih

3.348 eura, a dobra stvar je da su Terme Sveti Martin taj iznos poduplale, tako da će ukupna donaciji Udruzi udomitelja Međimurja iznositi impresivnih 6.696€, pridonoseći važnom radu Udruge.

- Hvala svima na podršci i sudjelovanju u ovoj posebnoj manifestaciji solidarnosti – vidimo se na istom mjestu 2024. godine, poručuju organizatori. (sh)

- Put je bio izuzetno zahtjevan. posebice prvoga dana kada sam prevalio 235 kilometara. Međutim, unatoč naporima, srce, ponos i upornost bili su moji vodiči do cilja. Kad shvatiš da je cilj veći od tebe samoga, kada skloniš ego u stranu i usredotočiš se na dobrobit drugih, rekao je nakon dolaska biciklom u Vukovar Ivica Nerer, bivši pripadnik 7. gardijske brigade PUMA, član Udruge veterana 7. gardijske brigade PUMA i još uvijek djelatna vojna osoba, pripadnik GOMBR-e, 2. oklopno mehanizirane bojne PUMA. Ivica Nerer već nekoliko godina unazad povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenog, kreće na

biciklistički put od Čakovca do Vukovara i tako prevali ukupno 370 kilometara.

- Kod samog ulaska na Trpinjsku cestu u meni se ispunilo srce, osjećao sam radost, tugu i suze. Pogotovo na doček mojih bivših i sadašnjih kolega koji su kao dječaci otišli bez razmišljanja s 18 godina u obranu Hrvatske, obranu svog naroda. Za bolju budućnost, dodao je Nerer.

- Teško je meni, a da u tom trenutku ne ispustim suzu. Moja braća po oružju, isto kao i moja braća koja su do posljednjeg dana branili Vukovar. Žrtvama braniteljima i građanima kojima smo danas došli odati skrušeno poštovanje za njihove najvrednije što su dali svoj, a to je život, zaključio je.

(Sanja Heric)

ZAKLADA KATRUŽA nudi božićno-novogodišnje čestitke

Kupnjom čestitke pomažete oboljelima I ove godine Međimurska zaklada solidarnosti Katruža nudi na prodaju prigodne božićne i novogodišnje čestitke.

Cijena čestitke s kuvertom je 0,80 eura. Čestitke se mogu kupiti u uredu Zaklade, Međimurska županija, R. Boš-

kovića 2, naručiti na telefon 098/205-870 ili e-porukom danica.holcinger@ medjimurska-zupanija.hr Zahvaljujemo što kupnjom čestitke pomažete pri radu Zaklade. U ponudi je sedam različitih motiva pa možete izabrati po svom ukusu. (BMO)

MURSKO SREDIŠĆE

Poziv Izlagačima za advent Advent u Murskom Središću i ove će godine biti bogat raznim događanjima koja će se odvijati na prostoru Šetnice svete Barbare i Centra za kulturu Rudar.

Grad poziva sve izlagače i prodavače zainteresi-

rane za korištenje štandom na Šetnici svete Barbare tijekom Adventa za izlaganje i prodaju svojih proizvoda.

Pozivaju se da se jave na e-adresu grad@mursko-sredisce.hr ili broj telefona 040/370-771.

(BMO)

58 Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

TEST Toyota Aygo X Undercover by Jun Takahashi

Maleni zvrk visokog stava Treća generacija Toyote Aygo je potpuno drugačija od prethodnih i sada donosi više stila, više prostora i SUV izgled, a bogato opremljena specijalna serija Undercover ima samo jedan problem – visoku cijenu.

TEHNIČKI PODACI Piše i foto: Igor Rudež

T

oyota je imala veliki uspjeh s modelom Aygo, koji je u prve dvije generacije bio rađen u suradnji s PSA grupacijom, točnije s Citroenom (C1) i Peugeotom (107 i 108), koji su odustali od proizvodnje malenog gradskog automobila. No Toyota ima druge planove, pa je predstavila i treću generaciju modela Aygo koji je sada u nazivu dobio i slovo X, koje se čita cross, a kojim se želi naglasiti povišeni izgled novog modela, koji koketira sa SUV izgledom.

A testna je izvedba posebna i po još jednom detalju – specijalnoj seriji Undercover koja će biti napravljena u 5000 primjeraka. Riječ je o suradnji Toyote s modnim dizajnerom Junom Takahashijem koji stoji iza brenda Undercover. Odmah ćemo napisati po čemu se ova serija razlikuje od ostalih izvedbi – Aygo X Undercover dolazi u posebnoj dvobojnoj karoseriji sive boje, a tu su i koraljno crveni detalji na cr-

nim 18-inčnim aluminijskim naplatcima. Koraljno crveni detalji vidljivi su i na karoseriji, a promjena ima i u unutrašnjosti s posebnim presvlakama sjedala i posebnim tepisima, dok su na krovu ispisane dvije riječi – Chaos (kaos) i Balance (ravnoteža), a upravo su te dvije riječi moto ovog modnog brenda.

Ova serija se bazira na najbogatijem paketu opreme, a u unutrašnjosti se još ističu okviri otvora ventilacije u boji karoserije te tamna krovna obloga. Bogata oprema podiže dojam, a testni je model bio opremljen i JBL ozvučenjem koje uključuje i subwoofer u podu prtljažnika, a za što se treba doplatiti 465 eura.

Ovo je treća generacija Ayga, a sada je dobio i slovo X u nazivu, koje se čita cross, a kojim Toyota želi naglasiti povećanu udaljenost od tla, pa je Aygo X svojevrstan SUV koji gotovo da ni nema konkurenciju. Sada je dug 3700 mm, širok 1740 mm i visok 1525 mm, a međuosovinski razmak je

dug 2430 mm. Također, serijski dolazi sa 17-inčnim naplatcima, dok je testni imao 18-inčne naplatke na koje su montirane gume neobičnih dimenzija – 175/60 R18. Kako se više ne radi s Peugeotom i Citroenom, tako je dobio i novu platformu, GA-B, pa ima istu onu kao i Yaris i Yaris Cross.

Pa je prava šteta što se ne nudi i neki snažniji motor, već se ugrađuje isti onaj kao i u prethodne generacije. Riječ je o višestruko nagrađivanom jednolitrenom motoru koji razvija maksimalnu snagu od 53 kW/72 KS, a koji pritom nudi 93 Nm okretnog momenta. U ovom je slučaju bio uparen s automatskim CVT mjenjačem,

no nekako nam je bolje „sjeo“ u izvedbi s ručnim mjenjačem.

Naime, u gradskoj vožnji funkcionira savršeno, no čim odete na otvorenu cestu, on kao da ne zna što treba raditi pri višim brzinama. CVT mjenjač nema klasične stupnjeve, na otvorenoj cesti često zna prerano prebaciti u višu brzinu, pa onda vrati u nižu i u njoj ostane predugo te se vrti na visokim okretajima, kada je buka motora velika. No povratkom u grad, ili u ranojutarnje gužve po cestama, e, tamo ćete uživati jer sve radi kako treba.

Doduše, Aygo X i je gradski automobil, pa je bolje da sve glatko radi baš tamo gdje će provesti većinu svog vremena.

Što se tiče potrošnje, prosjek od 5,9 litara je dobar, jer to znači kako s automatskim mjenjačem troši tek oko pola litre više nego s ručnim mjenjačem. A zanimljivo je kako je ubrzanje od 0 do 100 km/h za desetinku brže, no i dalje je riječ o prilično sporom ubrzanju od 15,5 sekundi. Maksimalna brzina je pak niža i iznosi 151 km/h, no ugodna brzina na autocesti je oko 120 km/h. Tada motor nije previše bučan, a potrošnja je niska. Što se pak udobnosti u vožnji tiče, sprijeda je sve i više nego dobro, jer zahvaljujući većoj karoseriji nudi se i više prostora, pa ni dvometraši neće imati problema sa

Dimenzije (DxŠxV): 3700 x 1740 x 1510 mm Osovinski razmak: 2430 mm Masa vozila / dopuštena nosivost: 1366 kg / 469 kg Veličina prtljažnika 231/829 litara Vrsta motora/broj cilindara: Benzinski/3 Pogon: Prednji kotači Mjenjač: Automatski, CVT Snaga: 53 kW / 72 KS Okretni moment: 93 Nm Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 151 km/h / 15,5 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 5,9 CO2 emisija: 112 g/km Cijena: 24.925 EUR (187.797,41 kn)

18-inčni aluminijski naplatci također dolaze s crvenim detaljem

Ručica automatskog CVT mjenjača je klasičnog oblika

Stražnji se prozori daju samo odškrinu�

Oprema: 8-inčni mul�medijski sustav, JBL ozvučenje + subwoofer, dvobojna karoserija, automatski klima-uređaj, LED svjetla, grijanje sjedala, kamera za vožnju straga, parking senzori, senzor za kišu, tempomat, 18-inčni aluminijski naplatci...

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 59

Zahvaljujući većem razmaku od tla, Aygo X je svojevrstan SUV

Veselo i moderno najbolje opisuje uređenje unutrašnjosti Brzine je moguće mijenjati i putem polugica iza upravljača Jednolitreni trocilindraš ne nudi sportske performanse, no zato je štedljiv

Sjedala su dvobojna, a mogla bi nuditi malo bolju bočnu potporu

Iako je veći nego prije, 231 litra obujma će biti dovoljna tek za tjedni šoping

smještajem ispred upravljača.

No straga je i dalje tijesno i tamo će se ugodno osjećati samo najmlađi. Također, stražnji se prozori ne daju spustiti nego se daju samo odškrinuti, a stražnja vrata bi se mogla otvarati i pod malo većim kutem, pa bi ulazak i izlazak bio puno ugodniji.

Prtljažnik je veći nego kod prethodnog modela i sada ima obujam od 231 litru, no uzak je i visok pa treba to imati na pameti kada u njega idete stavljati kofer. Stražnji se naslon sjedala preklapa, no ni tada obujam nije velik, no za klasu nudi ipak dovoljnih 829 litara obujma.

Unutrašnje uređenje je moderno i sadrži, po nama, prevelik središnji multimedijski zaslon koji je dijagonale 8 inča, no ne dolazi s istim softverom kao i ostale Toyote, već je softver razvijen posebno za ovaj model. Nije najmodernijeg izgleda, no funkcionalan je i radi pristojnom brzinom. Tu je i bogata oprema koja uključuje grijanje prednjih sjedala, ali i bežični punjač, a svidio nam se i upravljač koji je preuzet s većeg Yarisa.

Toyota Aygo X je gotovo jedinstven u svojoj klasi, gdje se ističe svojim, hajdemo to tako reći, SUV-ovskim izgledom, no zato je i cijena u odnosu

na prethodnik dosta porasla.

Tako testna izvedba ima cijenu od 24.925 eura! Rezultat je to najbogatijeg paketa opreme koji je nadograđen dodacima iz posebne serije, ali i doplatom za automatski mjenjač u iznosu od 1260 eura.

Na početku cjenika je Aygo X X-Play, koji već serijski nudi sigurnosni paket Toyota Safety Sense, klimu, električne električni paket, 7-inčni multimedijski zaslon, kameru za vožnju unatrag, ali i jednobojnu karoseriju.

Za dvobojnu je karoseriju potrebno naručiti drugi paket opreme X-Trend, koji pak košta 19.756 eura.

60 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 24. do 30. studenoga 2023.

P S

24 Krizogon, Krševan 25 Katarina Aleksandrijska Proštenje Gornji Mihaljevec (Sveta Katarina) N 26 Krist Kralj Konrad, Leonard, Dubravko P 27 Virgilije, Oda, Gustav U 28 Jakov Markijski, Držislav S 29 Satumin, Iluminata, Viasta, Svjetlana Č 30 Sv. Andrija apostol

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Sretan Vam imendan!

dr. Iva Trstenjak Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310 dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306 dr. Anja Vurušić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915 dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Macinec

dr. Amela Srša - zamjena: dr. Dragana Momčilović G. Mihaljevec bb, tel. 040/899-207

Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Sveta Marija

dr. Sara Bobek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Kristina Hutinec - zamjena: dr. Marko Šrajbek P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Goričan

Štrigova

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

tel. 040 372 900

IZ MATIČNOG UREDA

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

ROĐENI

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

Grad Prelog

tel. 040 645 301

VJENČANI

Belica

Autobusni kolodvor Čakovec

FINA Čakovec

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

Čakovec: Liam Oršoš, sin Lidije i Davida Zita Risović, kći Ivone i Borisa Deniz Novak, kći Sanje i Damira Lucija Dodlek Baričević, kći Stephanie-Ruth i Ota Anastasia Pintarić, kći Marinele i Velimira Mila Horvat, kći Ive i Simona Patrik Fric, sin Jelene i Bojana

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 25. STUDENOGA

112

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

24. studenoga 2023.

Čakovec: Zdravka Benko i Luka Krčmar Dekanovec: Valen�na Frlan i Antun Mikulić

UMRLI Čakovec: Mirko Ma�ć r. 1973.

Ivan Ivančić r. 1944.

Ivan Branilović r. 1935.

Gabrijela Hudin r. Jurečko r. 1932.

Franjo Škvorc r. 1946.

Alojzije Habijan r. 1934.

Katarina Igrec r. Pongrac r. 1931.

Mladen Antončić r. 1962.

Juraj Podgorelec r. 1950.

Katarina Krznar r. Dolar r. 1933. Đurđa Vidović r. Kovač r. 1955.

Vlado Antonović r. 1972.

Zoran Hudiček r. 1970.

Nada Vule�ć r. Halić r. 1948.

Nada Šafarić r. Žnidarić r. 1949.

Ljudevit Kavran r. 1944.

Dekanovec: Marija Strahija r. Lisjak r. 1930.

Sabina Škvorc r. Bobičanec r. 1941.

Mala Subo�ca: Katarina Tivadar r. Masten r. 1945.

Katarina Juras r. Varga r. 1931.

Mursko Središće: Andrija Poznić r. 1936.

Karolina Grozdek r. Križaić r. 1935.

Jerko Levačić r. 1979.

Prelog: Veronika Slaviček r. Sokač r. 1942.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 314 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001 tel. 040 855 305

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

KINO RASPORED Četvrtak 23.11.

17:00 Želja - sink. - premijera 20:00 Čuvari formule -premijera

PETAK 24.11.

17:00 Želja - sink.

20:00 Igre gladi: Balada pjevica i zmija

SUBOTA 25.11.

10:00 Inspektor Brk - sink.

13:30 Trolovi 3 - sink.

17:00 Želja 20:00 Čuvari formule

NEDJELJA 26.11.

10:00 Trolovi 3 - sink.

13:30 Želja 17:00 Inspektor Brk - sink.

20:00 Igre gladi: Balada pjevica i zmija

PONEDJELJAK 27.11.

17:00 Inspektor Brk - sink.

20:00 Čuvari formule

UTORAK 28.11.

17:00 Inspektor Brk - sink.

20:00 The Marvels

SRIJEDA 29.11.

17:00 Želja 20:00 Čuvari formule

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SJEĆANJE

na dragu suprugu, majku i baku

Julijanu Vrzan rođ. Zadravec iz Benkovca 26.11.2017. - 26.11.2023.

Nedostaješ nam svakog dana…

Volimo te!

Suprug Dragutin, djeca Ivan i Zlatko, unuci Tena i Dalibor

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Simo Čabak iz Orehovice preminuo 15. studenog u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Gradečak iz Preloga preminuo 21. studenog u 75. godini života

Josip Golub iz Šenkovca preminuo 18. studenog u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Jančec rođ. Crnčec iz Šenkovca preminula 21. studenog u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Višnja Vugrinčić iz Čakovca preminula 16. studenog u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nada Toplek rođ. Levačić iz Novog Sela Rok iznenada preminula 14. studenog u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Grabar iz Slemenica iznenada preminuo 14. studenog u 77. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna

Informacije 61 OBAVIJEST O SMRTI

Marija Ferlin Pajnogač rođ. Kramberger iz Pleškovca preminula 17. studenog u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Šafarić rođ. Zelić iz Malog Mihaljevca preminula 15. studenog u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI

Zdravko Vuk iz Čehovca preminuo 21. studenog u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Čale iz Črečana preminuo u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Štefanija Fučko rođ. Jalušić iz Pretetinca preminula u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Kovačić rođ. Borković iz Malog Mihaljevca preminula 20. studenog u 84. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Elizabeta Bujanić rođ. Turza iz Čakovca preminula 18. studenog u 82. godini života

Miroslav Lisjak iz Donjeg Kraljevca preminuo u 68. godini života

Katarina Šulj rođ. Horvat

iz Svete Marije preminula u 80. godini života

Ivan Zadravec iz Svete Marije preminuo u 70. godini života

Okun Dragutin iz Donjeg Vidovca preminuo u 89. godini života

Katarina Tota iz Draškovca preminula u 87. godini života

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

62 Slobodna radna mjesta 1. AC JESENOVIĆ, Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž perača vozila, m/ž autoelektričara - dijagnostičara i m/ž administra�vnog djelatnika na info pultu, javi� se osobno na adresu do 30.11.

2. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaš�tara-čuvara-tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 18.12.

3. APOPIS TRIM j.d.o.o., Čakovec, traži m/žprodavača,javi�seosobnonaadresu ili na mob. 091/503-2857 do 1.12.

4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovima, javiti se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijen�.hr do 7.12.

5. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., traži 1 m/ž tehnologa u sektoru poluproizvoda i modularnih metalnih sustava za građevinarstvo i arhitekturu, 1 m/ž električara na održavanju i 1 m/ž zavarivača, javi� se na tel: 040/602-222 ili na e-mail:info. arteferro-gorican@arteferro.com do 31.12.

6. ASC MLADEN d.o.o., Otok, traži m/ž automehaničara - pomoćnog radnika u autoservisu, javi� se na mob. 091/5670784 do 30.11.

7. Autoprijevoznik Tomislav Petric, Selnica, Črna Mlaka 1, traži 2 m/ž vozača C + E kat., javi� se na mob. 098/161-4446 ili na email: tomislav.petric@ck.t-com.hr do 27.11.; više na www.hzz.hr 8. Automehaničarski obrt IVEK, Pušćine, Lj. Gaja 7, traži m/ž automehaničara i m/ž automehatroničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/895-456 ili na mob. 099/343-5671 do 30.11.

9. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži m/ž vozača, javi� se na tel 040/364-952 ili na mob. 098/846-138 ili naemail:meglic@email.t-com.hrdo3.1.

10. Autorad vl. Vlado Brumec, Zagrebačka 14, Čakovec, traži 1 m/ž automehaničara, javi� se osobno na adresu ili natel:040/384-292ilinamob:099/7431078 do 30.11.

11. AUTOSET TUREK d.o.o., traži m/ž montera i servisera opreme za radione, m/žprodavačaalataistrojevezamjesto rada Prelog, m/ž prodavača alata i strojeva za mjesto rada Varaždin, javi� se na email: info@autoset-turek.hr do 20.12.

12. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 2 m/ž inž. teks�lne tehnologije i 2 m/ž teks�lna tehnologa, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/688511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 30.11.

13. BELMONT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javiti se na mob. 099/323-6625 ili na email: info@ belmont.hr do 30.11.

14. BIO GARANTIE d.o.o, Čakovec, traži 1 m/ž administrativnog tajnika, javiti se e-mailom: hrvatska@bio-garan�e. hr do 30.11.

15. Bistro Barracuda d.o.o., Prelog, Ul. K. Zvonimira 30, traži 1 m/ž konobara, 1 m/ž kuhara i 2 m/ž čistača, javiti se osobno na adresu ili na mob: 095/3561973 ili na e-mail: ivica.balent@gmail. com do 30.11.

16. Bou�que LAPAŽ vl. Nenad Žignić, Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traži 4 m/ž konobara, javiti se na mob: 099/2052-777 ili e-mailom: info@ apartmani-lapaz.com do 15.12.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

17. BV PRODUCT d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 1 m/ž pomoćnog električara, 1 m/ž električara, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klime,10m/žstolara,5m/žmonterasuhe gradnje-knaufera, 2 m/ž cnc operatera i 1 m/ž �g zavarivača. Javi� se na mob.

095/8750-312 ili email: product.bv@ gmail.com do 30.11.

18. Cartex d.o.o., M. Kovača 99, Mursko Središće, traži 1 m/ž djelatnika na održavanju i podešavanju automata i 8 m/ž djelatnika na montaži i završavanju poluproizvoda za autoindustriju, javi� se molbom na adresu ili email: anita. novak@cartex.hr do 30.11., više info na: www.hzz.hr 19. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača, javi�senamob:091/2070-676ilie-mailom:info@consulmont.hr do 13.12.

20. CWS d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 1, traži 4 m/ž skladišna radnika i 4 m/ž radnika u praoni-linija radne odjeće, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dajana.hlebec@ cws.com do 30.11.

21. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž radnika u proizvodnji i skladištu - viličara, m/ž viličara, m/ž pomoćnika organizatora otpreme, m/ž električara, m/ž pomoćnika vođe smjene - mjesto rada Čakovec i m/ž pomoćnika voditelja proizvodnje u smjeni - mjesto rada D. Kraljevec, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi. hr do 30.11.

22. DELTABLOCK Components d.o.o., Turčišće 106f, traži 2 m/ž bravara - zavarivača i m/ž cnc operatera na plazmi rezačici, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/259-3317 ili na email: nikola. brumen@deltabloc-components.hr do 30.11.

28. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž edukacijskog rehabilitatora i medicinsku sestru ili medicinskog tehničara, javiti se mob. 098/377304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 30.11.

29.DOBRAHRANAj.d.o.o.,Čakovečka 47, Pušćine, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/373433 ili na email: mamica@mamica.hr do 30.11.

30. Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, Ma�ce hrvatske 1, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se pismenom zamolbom na adresu do 30.11.

31. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, traži 2 m/ž osobnog asistenta na 40 sati tjedno za mjesto rada Vratišinec, javiti se na mob.

098/9606-523 ili na email: info@ dmsmz.hr do 30.11.

32. EKOS CAKES d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž skladištara, javi� se na mob.

098/2202-158 ili na email: komercijala. dkraljevec@ekos-cakes.hr do 30.11.

33. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž radnika u bioplinskompostrojenju, 2m/žradnikanafarmiim/žvoditeljabioplinskog postrojenja, javi� se n amob.

098 296082 do 16.12.

34. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž limara u proizvodnji i 5 m/ž montera fasada, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 31.12.

35. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara - montera namještaja u Nizozemskoj, javiti se na mob. 098/9841949 ili na email: eli�nterijeri@gmail. com do 6.12.

23. DG SPORT d.o.o., M. Gupca 102, Prelog, traži m/ž konobara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dg-sport.com do 31.12.

36. ELIMEA d.o.o., K. P. Krešimira IV 26, Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com do 31.12.

24. DIGISOL, Donji Koncovčak, traži 2 m/ž inženjera automa�zacije, javi� se na mob: 095/878-5199 ili e-mailom: digisolmf@gmail.com do 8.12.

37. EZY Infotech d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača u veleprodaji informa�čke opreme, javi� se na email: branko@ezy.hr do 30.11.

25. DIZ-CNC d.o.o., Vrhovljan, traži 1 m/ž poslužitelja CNC stroja, javi� se na tel. 040/868-032 ili na tel. 091/3903776 ili e-mail: danijela@diz-cnc.hr do 1.12.

38. FERROMONT-KR d.o.o., traži 2 m/ž elektromontera za rad u Austriji, te 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž industrijska mehaničara i 3 m/ž cjevara za rad u Njemačkoj, javi� se na email: jobs.kr@fmt. biz do 30.11.

26. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž njegovatelja i 1 m/ž čistača, javi� se na tel. 040/682-806, mob. 098/377304 ili na gornju adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak.hr do 30.11.

27. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinskih 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/911-7100 do 30.11.

39. Galivet d.o.o., Prelog traži m/ž voditelja financija i računovodstva, javi� se na email: info@veterinarskaprelog. hr do 15.12.

40. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ždimnjačaraim/žvozača,javi�sena tel. 040/645-458 ili na mob. 099/3344451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 30.11.

41. GRADIS d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž referenta nabave, javi� se na mob.

099/3800-585 ili na email: dijana.bujanic@gradis.hr do 25.11.

42. GRADAX d.o.o., G. Kuršanec, traži m/ž vozača kipera C kat., javiti se na mob. 098/185-4568 ili na email: gradax@gradax.hr do 3.12.

43. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži m/ž inženjera elektrotehnike i instalacija, javi� se na mob.

095/516-7864 ili na email: posao@ gmniksi.com do 15.12.

55. L&P Tehnologije d.o.o., Hrupine, Prelog, traži 4 m/ž radnika na izvlačenju žice, m/ž programskog anali�čara - programera, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji žičanih jezgri, 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž sistem anali�čara za proizvodnju i m/ž referenta nabave, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@legge�. com do 30.11.

44. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 2 m/ž radnika na stroju u proizvodnji i 2 m/ž tapetara, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/650-043ilinamob.099/390-7520 ilipismenomzamolbomnaadresuilina email: lucija.horvat@hildinganders. com do 1.12.

56. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 1 m/ž limara-izolatera, 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 1 m/ž poslovođu i m/ž industrijskog lakirera. Javi� se pismenom zamolbom naadresuČakovec,Zagrebačka38ilina email: dubravka.brkljacic@mik.com. hr do 30.11.

45. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača, javi� se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@ inpirio.com do 30.11.

57. MAROF GRADITELJSTVO d.o.o., traži 2 m/ž zidara za rad u Njemačkoj, javiti se na mob. 099/336-9938 do 30.11.

46. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž administratora TANT ERP sustava, javi� se na email: posao@ipc.hr do 30.11.

58. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž asistenta u prodaji, m/ž brusača u inox brusioni, 3 m/ž brusača, 2 m/ž radnika na plas�ficiranju i 2 m/ž radnika na montiranju i pakiranju, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/630-730 ili na email: info@mar�. hr do 30.11.

47. Jurčec-transpor� d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat., javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transpor�.com do 30.11.

48. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži 2 m/ž rukovatelja samohodnimgrađevinskimstrojevima i 1 m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz, javi� se osobno sa zamolbom na adresu ili na mob: 098/722-770 ili 098/393-017 ili e-mailom: administracija@kabel-mont.hr do 30.11.

49. KARMEX ing d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara za rad u Restoranu Stari hrast, javi� se na email: blanka.skuhala@adriaeuropegroup.com do 15.12.

50.KrojačkiobrtANNA,MurskoSredišće, Frankopanska 62, traži m/ž krojača i m/ž tekstilnog radnika u krojačnici, javiti se na mob. 099/543-1531 ili na email: anna.hr@ck.t-com.hr do 30.11.; više info na: www.hzz.hr 51. Ljekarnička ustanova HOMEOSAN, A. Mihanovića 2 b, Pribislavec, traži 1 m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091/7292-465 ili e-mailom: jagoda. ceric25@gmail.com do 30.11.

52. Ljekarna Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj. stefan@me.com do 6.12.

53. Le slas�ce d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donji Kraljevec (rok prijave 26.11.), m/ž dostavljača za mjestoradaPušćine(rokprijave20.11.) i 1 m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec (rok prijave 27.11.), javiti se na mob. 099/456-7630 ili emailom: leslas�ce@leslas�ce.hr do 26.11.

54. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 6 m/ž alatničara, 2 m/ž radnika na održavanju strojeva, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 1 m/ž inženjera kvalitete i 2 m/ž project managera, javi� se na tel: 040/321-124 ili na email: info.alucast@ lthcas�ngs.com do 30.11.

59. MARKO tesarski obrt, Prelog, traži m/ž zidara, m/ž tesara i m/ž armirača, javi� se na tel. 040/602-037 ili na mob.

098 9386382 do 30.11.

60. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojno žbukanje, javi�senamob.098/241-533do30.11.

24. studenoga 2023.

67. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 1 m/ž skladištara repromaterijala, 1 m/ž strojobravara, 1 m/ž radnika u preradi, 1 m/ž radnika na održavanju, 1 m/ž energe�čara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici i makropakiranju, 1 m/ž administratora u skladištu svježe robe, 1 m/ž voditelja proizvodnje i 1 m/ž tehnologa, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 30.11.

68. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača mig-mag, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098/9951-559 ili na email: posao@ metal-euro do 19.12.

69. Metalne konstrukcije - obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Glavna 158, traži m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/389-155ilinamob.098/9839-701 ili na email: mirko.samarija@ck.t-com. hr do 30.11.

70. MGP d.o.o., Čakovec, Republike Italije 2, traži m/ž skladišnog radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/391-900 ili na mob. 098/426-343 ili na email: mgp@mgp.hr do 28.11.

71. MMK-MATIĆ d.o.o., Čehovec, traži 3 m/ž montera centralnog grijanja, plina i vodovoda, javi� se na mob.

098/1808-637 do 30.11.

72. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara, javi�seosobnonaadresuilipismenom zamolbom ili na email: mobenz92@ gmail.com do 30.11.

61. MEĐIMURSKE NOVINE d.o.o., Čakovec, traži m/ž novinara, javi� se na email: posao.redakcija@mnovine. hr do 28.11.

73. NDM PRODUKT j.d.o.o., Glavna 51a, D. Kraljevec, traži m/ž brusača pozicija, m/ž zavarivača mig/mag i �g i m/žbravara,javi�seosobnonaadresu ili na email: ndmprodukt@gmail.com do 30.11.

62. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž konobara, m/ž kuhara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž dostavljača (20 sa� tjedno), javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ medjimurska-hiza.com do 30.11.

74. NEORES d.o.o., Teks�lna 1, Mursko Središće, traži 5 m/ž pakirera, 1 m/ž konstruktora, 5 m/ž šivača i 10 pomoćnih radnika, javi� se molbom na adresu ili e-mail: neores@neores. hr ili �na@neores do 15.12.; više info na: www.hzz.hr

63. Međimurska energetska agencija d.o.o., Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika za energetiku, javiti se na email: menea@menea.hr do 30.11.

75. NOVI FEROMONT d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 80b,, traži m/ž referenta u odjelu prodaju, 3 m/ž bravara, m/ž cnc operatera,m/ž dispečera,m/ž cnc operatera na plazma rezačici, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/655331 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@noviferomont.hr do 30.11.

64. Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Čakovec, traži m/ž administratora - konzultanta ERP SUSTAVA, javi� se na email: posao@ ipc.hr do 30.11.

65. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 21, Čakovec, traži 3 m/ž voditelja gradilišta, 10 m/ž građevinska radnika na proizvodnji i montaži ab konstrukcija, 10 m/ž građevinska radnika, m/ž računovodstvenog referenta,m/žvoditeljagradilištazačelične konstrukcije, 3 m/ž građevinskih poslovođa i m/ž elektroinstalatera, javi� se na mob. 098/538-9083 ili pismena zamolba ili na email: m-pmp@m-pmp. hr do 2.12.

66. Međimurje-metali d.o.o., M. Subo�ca, traži m/ž vozača teretnog vozila C kat. s dizalicom, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/632-500 ili na mob. 091/112-1132 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ medjimurje-metali.hr do 27.11.

76. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž šivača, m/ž radnika na automatu, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž operatera na numerički upravljanom stroju, m/ž operatera na laseru i m/ž radnika na �sku za mjesto rada Savska Ves; 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, m/ž voditeljakontrolekvaliteteim/žkontrolora kvalitete za mjesto rada Štrigova; m/ž zamjenika voditelja kontrole kvalitete i m/ž operatera na laseru za mjesto rada Čakovec, javi� se na email: jelena. buhanec@n�-hr.com do 30.11.

77. Obiteljski dom MARA, Otok, traži m/ž radnog terapeuta i m/ž socijalnog radnika, javiti se na mob. 091/9335666 do 31.12.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

24. studenoga 2023.

78. Obrt za pranje i čišćenje Skoko vl.

Mario Skoko, Čakovec, traži 2 m/ž perača prozora i tepiha, javiti se na mob: 098/167-2980 ili e-mailom: skoko85@ gmail.com do 25.11.

79. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije i 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na email: info@okno.hr do 31.12.

80. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž cestara - radnika niskogradnje, 2 m/ž poslovođa na gradilištu, m/ž voditelja gradilišta, m/ž radnika na hortikulturi, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž automehaničara, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i 2 m/ž operatera na betonari ili asfaltnoj bazi, javiti se na tel. 040/655-525 do 30.11.

81. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž operatera na liniji za plastifikaciju, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/386-313 ili na mob. 099/3807-104 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ promming.hr do 30.11.

82.PekaraIN,Čakovečka57,Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/821-502 ili na mob. 091/613-4377 do 30.11.

83. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete,5m/žradnikauklaonici,1m/ž vozača (C + E kategorije), 1 m/ž vozača traktora, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 1 m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na farmi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž operatera na izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/žskladištara-viličaristu,m/žpomoćnog radnika u preradi, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž koordinatora maloprodaje i m/ž IT specijalistu, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 30.11.

84. Pletex International, ogradni sustavi, d.o.o., Mihovljan traži 2 m/ž bravara, javiti se na tel. 040/347-233 ili na mob. 098/426-610 ili na email: pletex@pletex.hr do 30.11.

85. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž skladišno-transportnog radnika, m/ž mesara i m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, m/ž prodavača, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, m/ž skladišno-transportnog radnika i m/ž konobara za mjesto rada Prelog, javiti se na email: zaposljavanje@plodine. hr do 24.11.

86. Polycan Aerosols d.o.o., Gospodarska 13, Vrhovljan traži 2 m/ž radnika na sastavljanju i punjenju i 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, pismena zamolba na adresu ili na email: job@polycan. eu do 30.11.; više info na: www.hzz.hr 87. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova 71, traži m/ž enologa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-466 ili na mob. 098/390-763ili naemail:posao@ tpvz.hr do 30.11.

88. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23,Čakovec, traži 2 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž pjeskara sačmara, 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, 3 m/ž zavarivača mig/mag i 3 m/ž bravara, javiti se na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/1830293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr do 24.11.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 63

89. REINOX d.o.o., Brezje 81A, Lopatinec, traži 2 m/ž tig zavarivača i 2 m/ž radnika u bajcaoni, javiti se osobno na adresuilinatel.040/855-845ilinamob.

098/416-419 ili pismena zamolba na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 30.11.

90. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž kuhara u restoranu, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1925-939 ili na email: luka@whis.hr do 16.12.

91. RPMH-cijevni sistemi d.o.o., Goričan, traži 2 m/ž bravara, javiti se e-mailom: rpmh.sistemi@gmail.com do 24.11.

92. SLAD d.o.o., Donji Vidovec - Hotel Golf, traži 2 m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/615-245 ili na mob: 098/242-670 do 15.12.

93. SMRTIĆ oprema stolarija vl. Tanja Smrtić Vugrinec, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž stolara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/980-6580 do 7.12.

94. Sobočan d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž cnc operatera u odjelu stolarije, javiti se molbom na e-mail: posao@sobocan.hr do 9.12.

95. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži 2 m/ž šivača, javiti se na tel. 040/858-170 do 15.12.

96. STUDENAC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača, javiti se na email: ljudskipotencijalicentar@studenac. hr ili putem linka: https://studenac. talentlyft.com/jobs/prodavac-kontinentalna-hrvatska-vdG/new do 30.11.

97.SPARHrvatskad.o.o.,Čakovec,traži 5 m/ž prodavača-blagajnika, javiti se na email: posao@spar.hr do 30.11.

98. Tech-technology d.o.o. -mjesto rada Njemačka, traži 12 m/ž montera konstrukcija, javiti se na mob: 099/2011-709 ili na e-mail: info.novak. technology@gmail.com do 15.12.

99. TEHNIX d.o.o. - mjesto rada Hotel Kralj, Donji Kraljevec, Ludbreška 93, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili na mob.

099/310-9413 ili na email: hotelkralj@ tehnix.com do 31.12.

100. TERMO-KLIMA d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž montera centralnog grijanja, javiti se osobni dolazak ili na tel.

040/822-008 ili na mob. 098/917-5940 ili na email: termoklima.hr@gmail.com do 30.11.

101. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E kat., javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.11.

102. TMT d.o.o., Čakovec, Kalnička 56, traži 1 m/ž referenta u nabavi, javiti se osobno sa pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: zamolbe@tmt.hr do 13.12.

103. TP Varaždin, Podravska 11, Varaždin, traži 1 m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava i m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Kotoriba i Orehovica, javite se osobno na adresu ili na tel: 042/402-404 ili e-mailom: posao@tpvz.hr do 7.12.

104. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 25.11.

105. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Vratišinec, Križovec, Kuršanec, Mihovljan, Savska Ves, Strahoninec, Lopatinec, Ivanovec, Donja Dubrava, Pušćine, Podbrest, Mursko Središće, Štrigova, Mačkovec, Krištanovec, Vularija, Sveti Križ, Črečan, Domašinec, Gornji Kraljevec, Šenkovec, Turčišće, Frkanovec i Žiškovec; m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica te m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.11.

106. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu za prodaju gospodarskih vozila, javiti se na mob. 099/202-3881 ili na email: tot.petar2@gmail.com do 30.11.

107. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a 45, Čakovec, traži m/ž medicinsku sestru, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 2.12.

108. UNION d.d. - mjesto rada Hotel Park, Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž sobara - čistača, m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob.

099/703-1622 do 31.12.

109. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž web administratora, javiti se na email: zvonko.varga@ varga-elektronik.hr do 30.11.

113.WILLOVj.d.o.o.,traži8m/žstolara - montera namještaja za rad u Austriji, javiti se na mob. 099/4659-596 do 15.12.

110. VETERINARSKA STANICA d.o.o., Prelog, traži m/ž financijskog knjigovođu, javiti se na email: info@veterinarskaprelog.hr do 13.12.

114. ZADOL Grupa d.o.o., Čakovečka 107, Prelog, traži 3 m/ž sastavljača pvc stolarije, javiti se osobno na adresu ili na email: info@zadol-pvc.hr do 2.12.

111. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara, m/ž dipl. inž. elektrotehnike, m/ž pomoćnog radnika i m/ž voditelja prodaje na neodređeno, javiti se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 30.11.

115. Zaštitarsko-ekološka udruga prijatelji životinja i prirode, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za pse, javiti se na mob: 099/4800-640 ili emailom: info@prijatelji-zivotinja.org do 15.12.

112. VUPLAST d.o.o., Savska Ves, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na email: vuplast@vuplast.hr do 30.11.

116. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača, javiti se na mob. 095/389-3603 ili na email: info.zesteel@gmail.com do 30.12.

64 Oglasnik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

EL INSTALACIJE KS d.o.o. Prelog, traži električare-elektroinstalatere, s�mula�vna primanja, odlična radna atmosfera.

Kontakt 098/919-4990 Igor ili 099/1977-727 Robert.

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob.

098/777-095 TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 8.100 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJEM če�ri zimske gume s felgama, dim. 160/70/14, korištene godinu dana, cijena 80 eur. Nazva� poslijepodne na tel.

040/865-275

POLJOPRIVREDA PRODAJU SE TRI ORANICE u Žiškovcu. Iznos 2050 čhv. Cijena po 3 EUR/čhv. Kontakt: 0049/1764189-1308 ili na E-Mail: brankonovak@web.de PRODAJEM razne stvari i mali ručni ala�, voćarske škare, pila, berač voća, od 3 eura na više. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675 PRIKOLICA DVOOSOVINKA - dimenzije sanduka 1.50m x 3.50m - očuvana, stalno garažirana - nema papire, željezna konstrukcija, drveni sanduk - cijena 500e - nije fiksno - lokacija Pribislavec, Međimurje - kontakt 099/692-9076 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODA JEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob.

098/944-3339

NEKRETNINE

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice.

Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 CRIJEVO ZA VODU 35 metara s motalicom, armirano, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675 KOMBINACIJA motokultivatora Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine. Kosilica samohodna s kotačima + laka prikolica, 1000 eura. Zagreb-Utrina, 091/9240-293 PRODAJEM PLUG OLT Slavonacdvije brazde, malo korišten.

Mob. 095/816-5206 MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 750 eur). Info na mob.

098/9422-821 PRODAJEM TRAKTOR IMT-533 Deluxe, sačuvan, registriran, povoljno, i tanjurače 20 diska. Info na mob. 098/170-5311

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama.

Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO može bilo što na dnevnicu, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206

Prodaje se kuća u Pušćinama (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo.

Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Javiti se na mob: 098/947-8801 STARIJI BRAČNI PAR traži manji stan u najam u Nedelišću ili u Čakovcu. Info na mob.

098/9422-821 PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu vel. 17x110 m, priključak vode i struje moguć. Info na mob.

098/1600-415 PRODAJU SE STANOVI - Čakovec, centar, 75 m2, dvoetažni, tri sobe, parking, malo dvorište i spremište, novogradnja, cijena 2000 eur/m2. Info na mob.

098/212-250

ŽIVOTINJE PRODAJEM KOMPLETNO UREĐEN AKVARIJ sa 20 ribica zapremnine 30 litara, živo bilje daje kisik, cijena 40 eura. ZagrebUtrina, mob. 091/9240-293 AKVARIJ sa 20 ribica, puževima čistačima, živo bilje daje kisik, lijepo uređen, cijena 30 eura. Novi Zagreb-Utrina 098/9084-675

1471

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

RAZNO PRODAJE SE NOVA ZAPAKIRANA ŠKRINJA Gorenje od 310 lit., račun i jamstvo 5 god. info na mob. 098/723-160 PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321 PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm).

Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 300 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 300 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 300 eur). Info na mob. 098/9422-821

24. studenoga 2023.

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, EkoMeđimurja, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Derme, Božjakovine i druge dionice. mob.

098/905-1011 PRODAJEM originalnu aluminijsku skelu Kraus, visine oko 7 m, Clim Tec sistem, veoma malo korištena, u pola cijene. Info na mob. 098/426-021

Dolazimo i donosimo radost Sklonište za napuštene životinje

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao.

Pse ne udmljujemo u boks ili na lanac (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org).

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST

NERO je mješanac interesantnog miksa između bigla i rotića. Ima samo 9 mjeseci, cijepljen je, čipiran i kastriran i traži dom.

Ljudi vele da se obožava igrati, voli sve, i treba puno kretanja i aktivnosti. Nalazi se u okolici Čakovca.

Kontakt: 099/4800-640.

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

REX

je još jedan neželjen pas u romskom naselju koji traži novi dom. Dom u kojem će biti voljen i sretan.

Kontakt: 099/4800-640.

PAGO ima godinu i 7 mjeseci i želio bi dobiti kartu za izlaz iz romskog naselja i dom u kojem će biti voljen, mažen i pažen.

Kontakt: 099/4800-640.

Carinski odvojak bb, Čakovec • www.prijatelji-zivotinja.org • žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 • poziv na broj: 02 888 • info na tel: 091-8988-004

PRODAJU SE RAZNI KABLOVI za uređaje (3 kom), cijena 1 eur i najlonske vreće od 50 lit. (7 kom), cijena 1 eur. Novi Zagreb-Utrina, mob. 098/9084675 KUPUJEM stare stripove, Nintendo i Sega igre, PS1 i PS2 konzole i igre. Ponude na mob.

098/921-9092 PRODAJEM laserski daljinomjer, hdmi bežični adapter za povezivanje tv s mobitelom i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna.

Mob. 095/816-5206 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu.

Info na mob: 098/214-107

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

Ostale usluge čišćenja - peglanje

PRODA JE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

24. studenoga 2023.

U

svakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između.

Vaši radovi 65

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Korina Mesarić, 4.b., OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Kaj je donesla jesen?

Adam Oslaković, 5.a., I.OŠ Čakovec

Kaj bi drugo jesen kak cifrasto listje na sebe blekla.

Za najlepšo kikljo celo šumo je slekla.

I meglo je dozvala kaj jo v prošeciji prati…

Po selu seposud ide, kak da so svati.

Za škrlok je ne kaj got štela, pa si je najvekšoga vrgaja na glavo dela.

I ftiče si je za pesmo pozvala, par zrji kuruze im je za to dala.

To je jesen donesla v selo …a ja bom zbog nje nucala jakno debelo.

Adela Bienenfeld, 6.b., OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Učenici 3. razreda PŠ Sivica sa svojom učiteljicom Dijanom Bedi-Šela i učenici novinarsko-literarne grupe OŠ Ivanovec s učiteljicom Mirelom Radovan na našem su likovnom i literarnom natječaju “Reči mi baka kak je bilo dok se negda v školu hodilo” osvojili ulaznice za Spomen-dom rudarstva u Murskom Središću i Muzej Međimurja (Riznica) u Čakovcu.

Bilo im je jako lijepo, Učenici PŠ Sivica: Izabela Poljaković, Tia Mučić, Doris Vidović, Ida Trstenjak, Žan Bedi, poučno i zanimljivo. Na- Leon Palir, Stjepana Šoštarić

Učenici OŠ Ivanovec s učiteljicom Mirelom Radovan: Tian Žerjav, Jakov Jančec, Ivano Križanić i Maša Dodlek

učili su mnogo toga o rudarima, njihovu radu i načinu života, kao i o povijesti Međimurja. Crtanje i pisanje su im se isplatili, a poslali su nam i fotogra�ije da vidimo kako su se proveli.

Zahvaljujemo im na sudjelovanju i na lijepim fotogra�ijama te pozivamo sve male i velike učenike da nam se javljaju sa svojim radovima u rubriku Stvaraonica jer sljedeći put možda baš oni osvoje jedan tako lijep izlet!

Aleksandar Kavran 2b., I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Marsel Mlinarić, 4. b., OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

66 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Anoreksija

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: PON - PET: 08:00 - 20:00 sa� Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Anoreksična osoba započinje dijetu koju ne prekida kad izgubi suvišne kilograme, nego je poticana tjeskobom nastavlja

Anoreksija nervoza je poremećaj kod kojega osoba pati zbog svog tjelesnog izgleda, smatra da je predebela te je opsjednuta potrebom da smanji tjelesnu težinu. Da bi olakšala psihičku bol uvodi poseban režim prehrane koji joj daje osjećaj kontrole nad vlastitim tijelom.

Najčešće se radi o vrlo mladoj osobi koja je nezadovoljna sobom u cjelini ili je u nekim slučajevima opterećena samo svojim izgledom te je tjeskobna i zabrinuta oko postignuća u svom programu mršavljenja. Život joj određuje samonametnuti zadatak redukcije tjelesnih dimenzija.

Stalno je u začaranom krugu negativnih misli i osjećaja koji se međusobno podržavaju. Riječ anoreksija dolazi iz grčkog jezika i znači ''odsutnost apetita''. Početak poremećaja često je vezan uz neke vanjske događaje, recimo prekid ljubavne veze ili komentare od strane važne osobe da bi bilo dobro smršaviti, ponekad uz školski neuspjeh ili obiteljske probleme, a pogađa uglavnom mlade osobe ženskog spola.

Značajnu ulogu svakako ima i medijski teror mršavosti kao ideala ženske ljepote.

Anoreksična osoba započinje dijetu koju ne prekida kad izgubi suvišne kilograme, nego je poticana tjeskobom nastavlja, bez obzira što joj ljudi oko nje zabrinuto poručuju da je premršava.

Stalno su prisutne misli o tome da je još predebela, pije puno tekućine, možda i opsesivno vježba poslije svakog, pa i minimalnog unosa hrane.

Šutnja nije zlato Osoba uhvaćena u anoreksični vrtlog se doživljava predebelom i uskraćuje si hranu, što dovodi do niza �izičkih teškoća, poput slabljenja imuniteta, gubitka menstruacije, opadanja kose, sušenja kože, a na psihičkom planu do depresije, nekritičnosti i negacije problema.

Većina navedenih simptoma dugo se skriva, osoba niječe bilo kakve probleme i rijetko sama potraži pomoć. Gubitak težine za nju nije problem nego cilj, a do liječenja dolazi uglavnom zbog pritiska bliskih osoba, najčešće roditelja koji više nisu spremni tolerirati neke od nastalih komplikacija očigledne mršavosti.

Osnovni cilj liječenja je povratak tjelesne težine na normalu pravilnom prehranom pod liječničkim nadzorom. Istodobno se radi na usvajanju ispravnijeg doživljaja vlastitog izgleda i tjelesne težine.

Uz internistički medicinski nadzor provodi se i psihijatrijsko liječenje antidepresivima s anksiolitičkim djelovanjem, koji ublažavaju osjećaj tjeskobe i nezadovoljstva vlastitim izgledom, zbog kojeg je osoba počela gladovati i gubiti težinu te je poremećaj nastao. Kroz dugi proces liječenja, poboljšanjem tjelesnog stanja stvaraju se uvjeti za intenzivniju psihoterapiju.

Tretman se usredotočuje na misli, osjećaje i ponašanje pacijenta, s ciljem da se ojača samopoštovanje, da se postigne pozitivna samopercepcija, da se osoba prihvati u cjelini kao vrijedna i dobra te da se dobro osjeća u svom tijelu.

Od jučer se gospođa XY šeće s masnicom ispod lijevog oka. Upitate li ju što joj se dogodilo, uz odglumljen osmijeh će vam reći da se udarila o kvaku, rub police, ili nešto treće. Čim vam okrene leđa vratit će joj se na lice tužan i zabrinut izraz. Nije to prvi puta da ju je suprug udario.

Niti da se kući vratio pijan.

Ujutro, kad se otrijeznio, vidjela je da mu je žao. To joj je Diana Uvodić-Đurić, dr. med., i rekao, kao i mnogo puta do specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih sada. Opet mu je povjerovala ovisnos�-adiktologinja i ponadala se da je to bilo zadnji put. Jer, dok je trijezan, on SAVJETOVALIŠTE ZA je najbolji suprug na svijetu.

ALKOHOLOM UZROKOVANE Svi koji ga poznaju potvrdili PROBLEME I ALKOHOLIZAM bi vam da on ne bi ni mrava zgazio. Međutim, kad popije, Zavod za javno zdravstvo pretvara se u pravo čudovište.

Međimurske županije Viče, udara, tjera od sebe. Čakovec, I. G. Kovačića 1e Ova priča traje mjesecima, RADNO VRIJEME: sada već i godinama, pa je UTO I SRI: 15-18 sa� gospođa XY odavno zaboraČET: 09-12 sa� vila kako izgleda normalna Kontakt tel: komunikacija između bračnih 099/2221-888 partnera. Supruga još uvijek voli pa nastoji naći opravdanje za takvo njegovo ponašanje u nekim svojim postupcima.

Sva je preplašena i zbunjena, stalno preispituje sebe i svoje ponašanje. Po ne zna koji put pokušava utvrditi čime ga je opet izazvala. Dočekala ga je s večerom, kuća je bila počišćena, ni djeca ga se nisu usudila previše gnjaviti, ali mora da joj je jezik i ovaj put bio brži od pameti. Nije se mogla suzdržati da mu ne priIako se navodi govori zbog kasnog povratka da postoji puno doma i potrošenog novca, jer i bez toga, jedva „spajaju kraj s uzroka nasilja, krajem“. Planuo je poput vatre, jedan je uzrok počeo ju vrijeđati, a kad se češće spominjan pokušala obraniti, potpuno od ostalih, a to je izgubio kontrolu i počeo ju je alkoholizam u je udarati. Prestao je udarati obitelji tek dok se pretvorila u klupko boli i utihnula. Epizoda još

I vlastita uvjerenja mogu biti kamen na srcu Svoj život živimo držeći se nekih pravila koje smo ili sami odabrali ili su drugi odabrali za nas – vjerojatno su to bili naši roditelji ili druge roditeljske �igure. Pravila i uvjerenja pokazuju nam kojim putem u životu možemo koračati, kako bismo bili čim manje zbunjeni, nesigurni i u čim manjoj napasti.

Tu su ponajviše nit vodiMaja Baksa, mag. prim. educ., prak�čarka bihevioralne lja naša moralna uvjerenja analize, specijalizan�ca koja – ako ih se držimo i po transakcijske analize njima krojimo svoj život – nam daju osjećaje da smo vrijedni, dostojni, snažni i važni. Moralna uvjerenja su i svojevrsni obrambni mehanizam te nas štite od posljedica koje bi nas mogle zateći, ako ih kršimo. Newww.equilibra.hr ka druga životna uvjerenja +385 95 593 2098

24. studenoga 2023.

mogu nam otvarati vrata k novim iskustvima i spoznajama, no isto tako ih mogu zatvarati. Što kada nas naša uvjerenja sputavaju i u nama stvaraju obrasce misli i ponašanja koja nas ograničavaju te prouzrokuju emocije koje nam svakodnevicu malo ili više otežavaju?

Prema nekim teorijama ono što stvara teškoću u nošenju s nekim izazovom nije sam izazov, već kako mi na taj izazov gledamo!

Percepcija izazova dovodi do određenih (često ograničavajućih) misli, zajedno s javljanjem nelagodnih (ponekad i nezdravih) emocija a korijen toga stanja je upravo u našim uvjerenjima – poseb-

no onim uvjerenjima koja su kruta, nelogična i koja treba mijenjati želimo li promjenu.

Tri najčešća nelogična uvjerenja koja nas ograničavaju ili nam stvaraju nelagodu su: 1. Moram dobiti odobrenje od drugih kako bih bio/ la dostojan/-na.

2. Ljudi moraju uvijek učiniti pravu stvar i u skladu s mojim očekivanjima kako bi bili dostojni.

3. Život mora biti ugodan, bez nelagode i neugodnosti.

Navedena uvjerenja mogu utjecati na našu spremnost na odrađivanje nekih poslova i zadataka, nošenje s izazovima, rješavanje problema, stvaranje odnosa, okruživanje s ljudima

od kojih zavisimo, izbjegavanje, odugovlačenje i dr. Ponekad nam mogu zacrtati samo jedan put kojim koračamo, koji se može pretvoriti i u život na autopilotu.

Stoga, zapitajte se stvara li vam koje od navedena tri nelogična uvjerenja nelagodu? Želite li što mijenjati?

Ako su oba odgovora potvrdna, tada “problematično” uvjerenje preoblikujte u malo stvarnije i pozitivnije uvjerenje koje si možete ponavljati svaki dan i tako malo po malo stvarati promjenu. Za sebe, ali i za druge.

#izbalansirajse

jedne tužne priče o nasilju nad ženama ovaj puta završena.

Epilog- jedna vidljiva masnica ispod oka, uz puno onih koje se ne vide ispod odjeće i brojne rane u duši, koje bole jače od udaraca.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama se odlukom Ujedinjenih naroda, obilježava u znak sjećanja na dan kada je 25. studenog 1960. godine sestre Patriu, Minervu i Mariu Teresu Mirabal u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Na taj dan i uoči njega, nastoji se javnost upozoriti na činjenicu da je nasilje nad ženama još uvijek veoma aktualan i najzastupljeniji oblik kršenja temeljnih ljudskih prava. Radi se o krajnje neprihvatljivom ponašanju. Njime se krše osnovna ljudska prava i slobode i ugrožava integritet svake osobe koja je nasilju izložena.

Na nasilje nad ženama ne smijemo gledati kao na obiteljsku privatnu stvar i problem, za njega ne postoji opravdanje.

Iako se navodi da postoji puno uzroka nasilja, jedan je uzrok češće spominjan od ostalih, a to je alkoholizam u obitelji. Nije svaki alkoholičar u osnovi agresivna ili nasilna osoba, ali pod utjecajem alkohola mnogima popuste kočnice pa se dogode ponašanja koja ne smatramo primjerenima i prihvatljivima. Mnoge osobe koje postanu agresivne kad se napiju, imaju probleme i dok su trijezne, jer su u osnovi „teške osobe“, impulzivne, nervozne.

S druge strane, alkoholičari su često preosjetljive i emotivno veoma labilne osobe koje opijanjem nastoje liječiti svoju nesigurnost, podložnost stresu i loš osjećaj sebe i svoje okoline. Često u sebi nose ljutnju na sebe ili nekoga iz svoje okoline u kojoj vole vidjeti krivca za svoje ponašanje, te nerijetko u pijanom stanju pokažu agresivnost prema sebi i ljudima oko sebe.

Emocionalno nesigurne osobe sklone anksioznosti i depresivnosti, kao i kon�liktne i agresivne osobe, moguće će prije od drugih razviti ovisnost o alkoholu, ako su izložene redovitom umjerenom pijenju. Naravno da ništa od prije navedenog nije opravdanje za nasilje, verbalno ili �izičko.

Alkoholiziranost u momentu činjenja nasilja nije olakotna okolnost počinitelju, jer se smatra da se alkoholiziranjem svjesno dovodi u stanje neubrojivosti.

Brojni su poremećaji psihičke prirode koji se razviju tijekom godina prekomjernog pijenja i nastanka alkoholizma.

Sklonost agresivnom i nasilnom ponašanju samo je jedan od oblika patnje obitelji , možda najuočljiviji i najteže podnošljiv, u lepezi drugih, nimalo lakih problema �inancijske i druge egzistencijalne naravi.

24. studenoga 2023.

Mozaik 67

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VATROGASCI MEĐIMURJA “Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

DVD STRAHONINEC

Filip, Patrik, Marko, Zdravko i Nino prvoklasni vatrogasci Minula subota bila je vrlo važna za pet vatrogasaca iz DVD-a Strahoninec. Prisustvovali su polaganju ispita za titulu vatrogasca prve klase. Polagalo se u prostorijama DVD-a Čakovec, dok su se vježbe održavale na parkiralištu Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i DVD-a Čakovec.

Ispit se sastoji od usmenog i pismenog dijela. Osim toga, treći dio ispita sastoji se od praktičnog dijela, a uvjet da

bi se uopće moglo pristupiti ispitu je da se prvo stekne titula vatrogasca, objasnio nam je jedan od vatrogasaca Filip Hadžić. Osim Filipa, titulu vatrogasca prve klase stekli su i Patrik Kontrec, Marko Puljić, Nino Škvorc i Zdravko Korent.

Razlika između vatrogasca i vatrogasca prve klase je ta da vatrogasac prve klase na rukavu odore nosi dvije plemenice, dok ‘običan’ vatrogasac nosi samo jednu. (Paulina Topolko)

Strahoninski prvoklasni vatrogasci

U MURSKOM SREDIŠĆU I ČAKOVCU

Izlagalo tridesetak autora Međunarodni znanstveni skup „Nematerijalna kulturna baština u porječju Mure i Drave“ održan je od četvrtka, 9. studenog, do subote, 11. studenog, u Murskom Središću i Čakovcu.

Tko je izlagao?

Laurea� na svečanoj dodjeli godišnjih priznanja djelatnicima, emisijama i projek�ma lokalnih radijskih postaja, okupljenima u Hrvatsku udrugu radijskih nakladnika

DANI HURiN-a održani u Svetom Martinu na Muri

Radiju 105 Selnica čak dvije nagrade

Sadašnjost i budućnost lokalnog radija bila je jedna od tema na Danima HURiN-a, koji su okupili više od 200 predstavnika lokalnih radiopostaja i regulatornih agencija Dani HURiN-a, koji su 21. i 22. studenog održani u Termama Sveti Martin, okupili su oko 200 predstavnika lokalnih radiopostaja i regulatornih agencija, Ministarstva kulture i medija, stručnjake iz radijske industrije te predstavnike akademske zajednice koji raspravljaju o sadašnjosti i budućnosti lokalnog radija.

Na Danima HURiN-a dodijeljena su godišnja priznanja djelatnicima, emisijama i projektima lokalnih radijskih postaja, okupljenima u Hrvatsku udrugu radijskih nakladnika. Ove su godine po tri istovjetna Zlatna mikrofona dodijeljena u 4 kategorije, pa se tako birala najbolja akcija, jingl, voditelj i emisija.

Radio 105 iz Selnice dobio je Zlatni mikrofon za jingl „Ne čujeju”. Ujedno, na svečanosti su dodijeljena i priznanja radijskim postajama koje slave jubilarne obljetnice rada. ZA 30 godina postojanja priznanje je dodijeljeno Radiju 105 iz Selnice.

Inače, organizator Dana HURiN-a je Hrvatska udruga radijskih nakladnika koja okuplja 70-ak lokalnih radijskih postaja iz cijele Hrvatske. Predsjednik udruge Željko Švenda poručio je da se radio ne bazira na senzacionalizmu i da zato uživa najveće povjerenje građana. Nada se i da će rasprava na današnjem panelu na temu Javnih poziva temeljem članka 39. Zakona o elektroničkim medijima rezultirati većom transparentnošću financiranja medija.

Partneri Dana HURiN-a su Zaklada Konrad Adenauer i HAKOM – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti. Holger Haibach, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, podsjetio je na značaj informacija koje mogu pružiti pomoć, ali i biti oružje. Zato je, kaže, važno imati medije koji prenose pravu informaciju, koji prenose istinu i kojima se vjeruje, a to sigurno lokalna radija jesu.

Ravnatelj Agencije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac u svom je govoru pozvao društvo zajednicu, državu, lokalnu samoupravu da više ulažu u lokalne radijske postaje jer tržišni ostanak bez pomoći zajednice neće biti moguć. Popovac je istaknuo da je radio najnepristraniji medij, najtočniji, medij kojem se najviše vjeruje i koji najmanje polarizira društvo.

Dane HURiN-a otvorio je Danijel Vlahović, rukovoditelj Odjela kontrole RF spektra Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Poručio je da HAKOM pruža potpunu podršku i najbolje tehničke parametre lokalnim radijskim postajama za emitiranje programa.

Uime domaćina, Međimurske županije, nazočne je pozdravila Petra Vadlja, pročelnica Službe za poslove župana Međimurske županije koja je također izrazila podršku posto-

janju i značaju lokalnih medija.

Osim važnih poslovnih susreta, razmjene iskustava i primjera dobre prakse, na Danima HURiN-a naglasak je ove godine stavljen na javne pozive temeljem Članka 39. Zakona o elektroničkim medijima, a kojima tijela državne uprave, javne ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju isplatu sredstava za proizvodnju i objavljivanje programa regionalnih i lokalnih nakladnika radija, televizije i portala.

O tome kako prepoznati lažne vijesti radionicu će održati Christoph Plate, direktor medijskog programa za Jugoistočnu Europu Zaklade Konrad Adenauer u Sofiji, a o jeziku i govoru u informativnom programu Boris Kanazir i Ana Vlah s HRT-a. (sh)

Prvog dana u četvrtak skup je održan u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću. Na otvorenju skupa Mirela Hrovatin, izaslanica Ministarstva medija i kulture RH, je u plenarnom predavanju istaknula pozitivne primjere regionalnih pristupa u očuvanju žive tradicije nematerijalne baštine.

U radu skupa prvog dana sudjelovali su svojim izlaganjima Tvrtko Zebec (Lidija Bajuk nije došla zbog opravdanih razloga) na temu vuzmeno-ivanjskih kola, Antonio Grgić na temu ontoloških odnosa čovjeka i arhitekture, Adela Pukl o uključenost žena u pokladne običaje Slovenije, Nena Židov o politizaciji masovne kulture, Jelka Pšad o sinergiji muzeja i nositelja kulture, a Anja Jerin o motivima upisa u Registar nematerijalne kulturne baštine, sve u Sloveniji.

U drugom bloku o priloškom klecimprotu kao elementu kulturne baštine izlagala je Tajana Štefok uz Kristiana Kolara, Sandra Mikac o kulinarskim bilježnicama naših baka, Vesna Zver, Jasminka Prstec i Rolanda Mikulan o lepoglavskoj čipki, a Vladimir Legac o kumstvenim običajima i uzgoju lana u okolici Ivanca.

U trećem bloku u petak izlagali su u Muze-

ju Međimurja Čakovec: Ivona Orlić o Centru za nematerijalnu baštinu, Klementina Batina o nematerijalnoj baštini Bistre, Lina Malek o ulozi društvenih mreža u očuvanju baštine, Saša Srečković iz Beograda o potrebi etičkog pristupa u zaštiti baštine, da bi na kraju tog bloka Janja Kovač problematizirala modne, političke i medijske trendove i interes za nematerijalnu kulturnu baštinu koja doživljava uspone i padove.

Međimurci o Međimurju

U četvrtom bloku izlaganja sudjelovali su: Krunoslav Mikulan koji je znanstveno obradio motivski spektar pučkih fantastičnih priča i legendi Međimurja, Zoran Turk o povijesnim temeljima mitova u Međimurju uz tri primjera te Petar Feletar o �lojsarima na Dravi i ulozi Donje Dubrave.

U zadnjem bloku izlagali su: Mojca Ramšak o olfaktornoj kulturnoj baštini Slovenije (mirisi), Đuro Blažeka o postupcima pretvaranja sirove građe u znanstveni rječnik na primjeru govora Kotoribe, Esmeralda Agoli (vebinar) o sociokulturnom identitetu ruralnih područja Albanije, Zrinka Novak o kanonskim vizitacijama u Međimurju kao izvorima za istraživanje vjerske prakse, Draženko Tomić o prijeporu oko jezika u katekizmima i molitvenicima u Međimurju na početku dvadesetog stoljeća te Lea Šprajc o Florijanu Andrašecu i promišljanju njegove autorske pozicije (pjesnik ili autor).

(Josip Šimunko)

68 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. studenoga 2023.

Recept plus

Vinski gulaš na kotoripski način MEĐIMURSKA KUHARICA

Pašticada od jelena s domaćim njokima Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

U atriju Starog grada u Čakovcu nalazi se gastronomski raj. Senzaciju okusa, mirisa, ali i vizualnog užitka serviranja jela, iskreno i s ljubavlju prema međimurskom kraju donose vlasnici i djelatnici

Sastojci: - 60 dag jelenjeg mesa - 3 glavice crvenog luka - 2 glavice bijelog luka - 1 veća mrkva - 1 češnjak - velika žlica džema od šljiva - 1 kom suhe šljive - 2 dl pasirane rajčice - 1 dl crnog vina - sol - mljeveni crni papar - Vegeta - 400 gr krumpira - 3 jaja -600 gr brašna (oštro) - sol, papar - 3 žlice ulja - prosijana Vegeta

Lucija Glavak

ugostiteljskog objekta Stari grad. Želite li nekog počastiti osobitim jelom, prava adresa i odličan izbor upravo je ovaj restoran. Osjećaju ugode pridonosi između ostalog i povijesni “štih”, pa se u restoranu može svatko osjećati upravo poput velikaša obitelji Zrinski koja je nekad stolovala unutar zidina Starog grada. No, vratimo se mi 21. stoljeću, i jelu koje je za našu rubriku izdvojio kuhar Ivan Varga.

Riječ je o pašticadi od jelena s domaćim njokima. Jelo je zamamno već po nazivu, pa krenimo kuhati.

Najprije očistimo povrće i narežemo ga sitno na trakice. U zagrijani lonac stavimo jelenje meso da se lagano ispeče pa ga potom izvadimo u posebnu zdjelu.

U lonac gdje smo pekli meso stavimo nasjeckani luk da se lagano dinsta, a kad postane staklast, dodamo ostalo povrće. Sve polako dinstamo dok povrće ne omekša i počne se raspadati. Nakon toga u lonac dodamo jelenje meso koje smo prethodno ispekli, zalijemo vodom, crnim vinom i začinimo (sol, papar, vegeta).

Zatim dodamo žlicu džema od

Kuhar Ivan Varga šljive i sitno narezanu suhu šljivu. Kuhamo 4-5 sati, odnosno tako dugo dok meso ne omekša toliko da se jednostavno topi u ustima. U međuvremenu pripremimo njoke. Naribamo kuhani krumpir u zdjelu u koju stavimo brašno, jaja i začine. Tijesto mijesimo dok ne bude blago tvrdo i razvaljamo ga na trake.

Režemo ga špatulom na kolutiće i stavljamo u oštro brašno, a potom na tacnu te u škrinju da se stegne.

Stavimo ga potom u kipuću vodu i kuhamo tako dugo dok se njoki ne dignu na površinu. Na tanjuru serviramo domaće njoke i pašticadu od jelena. Dobar tek vam želi Ivan Varga i ostali djelatnici restorani Stari grad!

Vino tjedna Pušipel - Vina Horvat Lucija Glavak iz čakovečkog restorana Stari grad uz pašticadu od jelena s domaćim njokima predlaže servirati bijelo vino. Iz godine u godinu međimursko vinogorje i vrijedni vinski znalci proizvode sve kvalitetnija vina. Iznimka nisu ni vina obitelji Horvat, stoga je Lucijin odabir i prijedlog za serviranje pao na autohtonu

sortu pušipel. Riječ je o kvalitetnom suhom bijelom vinu (12 % alk.). Vino je nositelj srebrne medalje Decanter 2020. godine. Autohtone sorte grožđa pušipel u obitelji Horvat ručno se beru što zasigurno pridonosi izvrsnosti vina koje je prepoznato i na međunarodnoj vinskoj sceni. Preporučujemo svakako kušati. Živjeli! (rr, zv)

Nakon svetkovine Martinja može se nastaviti u istom ritmu, pa nikog neće iznenaditi kad na jelovniku bude, ni manje, ni više nego vinski gulaš. Gotovo svatko ima svoj recept, i poneki “tajni” začin za to jelo. Antun Ujlaki bio je predvodnik tima Motonautičkog kluba Mura iz Kotoribe koji je na ovogodišnjoj gastronomskoj manifestaciji u organizaciji Međimurske prirode na Trgu međimurske prirode u Križovcu pripremio vinski gulaš na kotoripski način.

Narodna izreka kaže “svatko svog konja hvali” te je u skladu s time i vođa tima,

Ujlaki, svoj gulaš okarakterizirao kao najbolji. I bio je blizu istine jer je gulaš brzo nestajao, a ekipa nagrađena kao tim s najboljim “gemištom”. Ekipa je imala �ino vino za gemišt, ali i odlično crno vino, vranac, za gulaš. Svinjetina se najprije narezala na kockice, začinila (sol, papar) i malo pouljila te stavila neka se malo marinira.

Na malo ulja potom se stavi dinstati luk koji smo prethodno narezali. Kad luk postane staklast, doda se meso te lagano dinsta. Kad meso malo omekša, dodaju se krumpir, povrće (mrkva, rajčica, paprika) i obavezno

Sastojci: - svinje�na - crno vino (Vranac) - luk - sol, papar - mrkva - rajčica - paprika - jušni temeljac crno vino (preporuka je odabrati vranac). Dodaje se i malo jušnog temeljca ili vode i sve se polako dinsta. Prema potrebi vinski gulaš se na kraju još malo začini. U slast! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kolač od banana Tijesto: Pjenasto istucite cijela jaja sa šećerom, dodajte kakao i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Smjesu izlijte u namašćen i pobrašnjen lim te pecite na 180 stupnjeva.

Ohlađen biskvit premažite kremom.

Krema: Jaja, šećer, vanilin-šećer i gustin promiješajte s malo mlijeka i zakuhajte u preostalom mlijeku. U vruću kremu dodajte čokoladu. Kuhajte sve

zajedno oko 10 minuta da se zgusne. U ohlađenu kremu dodajte izrađeni margarin i izmiksane banane.

Kremu premažite sa šlagom.

Sastojci: Tijesto: - 6 jaja - 6 žlica šećera - 1 žlica kakaa - 5 žlica glatkog brašna Čakovečkih mlinova - pola praška za pecivo Krema: - 2 jaja - 7 žlica šećera - 2 žlice gus�na - 2 dl mlijeka - 7 dag čokolade - 1 vanilin-šećer - 1 margarin - 3 banane Glazura: - 2 pjene za šlag

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 69

KUHARICA MARINELA KRALJ iz Stanetinca

Jabuke omotane lisnatim tijestom i čokoiznenađenjem

Marinela Kralj s neodoljivom jesenskom slas�com – jabukama u lisnatom �jestu punjene čokoladom

Već sam miris jabuka cimeta i lisnatog tijesta osvojio nas je na prvu, a kada tome dodate i čokoladu koja se topi u ustima, to je i više nego dobitna kombinacija za svakog sladokusca Piše i foto: Sanja Heric

U svijetu kulinarstva, a posebice slastičarstva, jabuke su uvijek nepresušna inspiracija za jesenske kolače. Domaći štrukli s jabukama, različite pite i savijače ili pak dobro znani kropci u gornjem Međimurju, omiljene su slastice u kojima je upravo jabuka glavni sastojak i od kojih, vjerujemo, svima nama rastu zazubice.

Moderna varijanta jabuka

Osim ovih tradicionalnih recepata, uvijek nam je drago kada možemo predstaviti i moderne varijante kolača.

Ovog tjedna jednu novu varijantu tradicionalnih zapečenih jabuka predstavila nam je Marinela Kralj (34) iz

Stanetinca, koja inače radi kao kuharica u restoranu Terbotz već više od 13 godina.

- Jako volim deserte, a najviše one s čokoladom. Ovo je desert koji sam osmislila zajedno s kuharicom Silvijom Horak. Najviše radimo sa sezonskim namirnicama pa onda prema tome prilagođavamo i svoje recepte. Sada je sezona jabuka u punom jeku pa nam je ona glavni sastojak ovog recepta, rekla nam je simpatična kuharica Marinela Kralj.

Za nas je ovog puta pripremila jabuke omotane domaćim, lisnatim tijestom i čokoladnim punjenjem. Već sam miris jabuka cimeta i lisnatog tijesta osvojio nas je na prvu, a kada tome dodate i čokoladu koja se topi u ustima, to je i više nego dobitna

Ovako izgledaju jabuke omotane lisna�m �jestom i punjene čokoladom prije stavljanja u pećnicu

kombinacija za svakog sladokusca. Kako možete kod kuće napraviti ovaj kolač i očarati svoje ukućane, pročitajte u nastavku.

Priprema ove neodoljive slastice

Najprije od brašna, vode i soli zamijesite tijesto koje onda razvaljamo. Na polovicu razvaljanog tijesta naribamo pola maslaca, preklopimo i opet razvaljamo, a potom složimo u kocku, stavimo u foliju i u frižider na pola sata.

Nakon pola sata ponovimo postupak još jedanput.

Razvaljano tijesto narežite na trakice širine 2 cm. Jednu trakicu ostavite i od nje oblikujte listiće koje ćemo na kraju staviti na jabuku. Jabuke

ogulite, izvadite im sredinu, a ako vam malo duže budu stajale vani, namočite ih u sok od istisnutog limuna kako ne bi pocrnile. Očišćene jabuke potom uvaljajte u mješavinu cimeta i šećera pa tijesto omotajte oko jabuke tako da ga tiskate prstima. Kad završite s motanjem tijesta, na vrh stavite prethodno izrađene listiće, a potom u rupu kockicu tamne čokolade za kuhanje.

Prije pečenja premažite jabuke jajetom, posložite na lim za pečenje koji ste obložili masnim papirom i pecite na 200 stupnjeva 20-25 minuta.

Kad je gotovo, pospite jabuke šećerom u prahu, ukrasite listićima mente i odmah poslužite. Jabuke su najbolje kada ih jedete odmah nakon pečenja.

Jabuke u lisnatom tijestu Sastojci: Za lisnato �jesto: - 400 g glatkog brašna - 200 ml hladne vode - 200 g hladnog maslaca - 70 ml ulja - prstohvat soli Za punjenje: - 4 jabuke - cimet - šećer - 1 jaje - čokolada Za ukrašavanje: - šećer u prahu - lis�ći mente

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 28. studenoga do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 1. prosinca. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnik: Stanislav Fegeš iz Nedelišća

br. 1471 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 28. studenoga 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 1. prosinca 2023.

70 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Za vas i prema vama će postojati dobre okolnosti kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Iz visina ćete se tijekom ovog tjedna polako spuštati na zemlju. Bit će sve manje sanjarenja, a sve više prizemljenog posla.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

BIK (21.4. - 20.5.)

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti.

Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Kako tjedan bude prolazio, postajat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku.

RAK (22.6. - 22.7.)

Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljeni kao kod vas ovih dana. Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi. Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih financijskih mogućnosti.

LAV (23.7. - 23.8.)

Vaši poznanici ili susjedi pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite njihove pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i bezbrižni.

Nećete zapostaviti niti jedan detalj. Vaša preciznost bit će pohvaljena.

Sad vam se ljubav čini daleko, ali vam drugi sadržaji iz vašeg života daju snage da izdržite samoću ili distancu u osobnim odnosima. Na radnom mjestu svako ćete malo pokazivati borbeni stav, pa nećete biti ugodni kolegama. Pokušajte na sve gledati mirnije.

Malo je vjerojatno da ćete doseći ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte boriti s nečim što nema smisla. Dobro ćete kormilariti zahtjevnijim i značajnijim temama. Neki će biti promaknuti ili će pred njih biti postavljeni veći zadaci.

Razmišljat ćete i dakako analizirati što nedostaje u vašem privatnom životu. Imat ćete potrebu za povlačenjem, a vaše ljubavno raspoloženje bit će klimavo. Slušajte druge više nego sami sebe. Ljudi oko vas i oni s kojim poslovno surađujete trenutačno više vide od vas ili imaju veći utjecaj na stvari.

Većinu idućih dana vi ćete biti sretni i zadovoljni. Male brige bit će zanemarive. Oni koji su još sami neka izlaze što češće mogu. Mnogi će biti iznenađeni značajem posla koji je pred njima. Možda će se i uplašiti. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom sasvim dorasli.

VAGA (24.9. - 23.10.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Sve će se više ljudi skupljati oko vas. Jednostavno će voljeti biti u vašem društvu, ali će vas katkada i kritizirati.

Intenzivirat će se suradnja sa šefovima ili onima koji upravljaju u firmi u kojoj radite. Morat ćete se pokazati kao ozbiljan i profesionalan suradnik.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Nezainteresiranost ili frustracije sve će više pratiti vaš ljubavni život. Važno je da se s tim nosite strpljivo i da imate na pameti da je sve prolaznog karaktera. Zato svoju vezu čuvajte, a mirom i tolerancijom održavajte status quo. Ono što se pokrenulo, nastavit će se razvijati dalje i to na stabilan način.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

Bit ćete spremni na ljubavne pustolovine. Oni koji već jesu u vezama izlazit će na atraktivna mjesta. Pred vama su novi izazovi. Nezgoda je u tome što su neminovno povezani sa suradnjom i uvažavanjem drugih, pa i onih s kojim se ne slažete uvijek.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Atrakcije na koje ćete svaki dan nailaziti budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke. Imat ćete toliko motivacije da biste mogli pretjerati s tulumima. Nemojte zbog svega zapostaviti svoje dužnosti iz drugih područja života. Uhvatit će vas nervoza kad bude trebalo surađivati s drugima.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1470

24. studenoga 2023.

Prvi međimurski gastarbajteri (2. dio) Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

U

vrijeme velikih migracija 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća Međimurje je bilo izrazito siromašan kraj. Zbog neimaštine dio stanovništva zauvijek je napustio rodni kraj i otišao u Baranju, no to je bilo svega nekoliko tisuća ljudi, pa problem prenapučenosti nije bio ni približno riješen.

Zahvaljujući radiju, nadolazećoj televiziji i općenito bržem protoku informacija, mlade je zapljusnuo slobodarski duh, val ambicije koji se nije mirio s postojećim stanjem te ih je tjerao na radikalnije životne odluke. Prošlo je skoro dvadeset godina od završetka rata i “socijalističke revolucije”, a osim pustih obećanja, ispraznih fraza, ideološkog zatupljivanja i manifestacija kojima se veličao kult ličnosti nije se bog zna što promijenilo. Premda se strah od tuđeg i nepoznatog ideološkom propagandom sustavno ugrađivao u svijest građana, taj zadivljujući naraštaj okuražio se stati na put krutom političkom sustavu i uzeti stvar u svoje ruke. Odlazak u nepoznato bio je sam po sebi rizičan, a dodatnu nesigurnost uvećavala je činjenica da će raditi "za Švabu". Već prvi korak napuštanja zemlje nije bio ohrabrujući. Naime, lokalni partijski poltroni, željni pokazati svoju važnost, odugovlačili su s dozvolama za napuštanje zemlje te su ponekad zahtijevali učlanjenje u Partiju, što su neki iz čisto praktičnih razloga prihvatili.

Uz to, o Nijemcima se kroz sve instance tadašnjeg društva gradila slika neprijatelja ili, još gore, ružnih, okrutnih i zlih ljudi. O kapitalizmu se tupilo kao o bešćutnom državnom uređenju, a o kapitalistu je sustavno stvarana najružnija moguća slika buržuja i eksploatatora. S takvim predrasudama i Udbom za vratom naši su ljudi, jedva pismeni, neškolovani i u svojim zanimanjima tek priučeni, odlazili u tuđu državu čiji jezik, mentalitet i običaje nisu poznavali. Pa ipak, odmah po dolasku shvatili su da s tim "zlim" Nijemcima dijele neke od najvažnijih životnih vrijednosti: marljivost i radišnost. I upravo su te vrijednosti pomogle našim ljudima pridobiti poštovanje njemačkih poslodavaca i domaćeg stanovništva. Koliko je taj rešpekt bio prisutan u svakodnevnom životu govori

Putovalo se uglavnom na relaciji: Čakovec, Zagreb, München, Stuttgart… sa čestim presjedanjima, što je s obzirom na puno prtljage bilo iznimno naporno i stresno. Automobilima, kombijima i autobusima počeli su se koristiti tek krajem 60-ih i početkom 70-ih. i sjećanje jednog auslendera: „Kad smo direktno s gradilišta, onako zmazani, išli u trgovinu po gablec Nijemci su nas puštali preko reda“.

Naš čovjek je oduvijek bio naviknut na rad i trpljenje, pa je u nadaleko poznatom njemačkom redu, radu i disciplini prepoznao Nijemce kao ljude sebi slične. Međimurcu u tuđini ništa nije bilo teško.

Bio je visoko motiviran i spreman prilagoditi se domaćim ljudima, naučiti njihov jezik, prihvatiti njihovo ponašanje i običaje te sa sebe skinuti napadnu i neugodnu aureolu stranca. To je bio uspješan spoj dvaju donedavno zaraćenih naroda od kojih je jedan podizao svoju razrušenu domovinu iz pepela, a drugi svoj daleki dom iz temelja.

Jedan bez drugoga nisu mogli, pa je rezultat bio međusobno uvažavanje. A kakva je bila razlika između našeg čovjeka i nekih drugih gastarbajtera, govori i sljedeća anegdota: Kada je jedna Njemica upitala Turčina kako to da nije naučio ni riječi njemačkog, a tu je već pet godina, on joj je spremno odgovorio: Zato što ćete vi, gospođo, za pet godina govoriti turski. To se, naravno (još) nije dogodilo, ali ukazuje na različiti mentalitet stranih radnika u Njemačkoj.

Dok su se neki getoizirali i nakon radnog vremena skrivali od Nijemaca, naši ljudi su se trudili uklopiti u životnu sredinu.

Malo je mjesta za opširniji novinski članak o gastarbajterima, pa ćemo ovdje stati do neke druge prigode. Moramo, međutim, još jednom naglasiti njihov nemjerljiv doprinos razvoju Međimurja.

Uz uvažavanje ljudi koji su ostali živjeti i raditi u rodnom kraju, svakako ne bismo puno

pogriješili ako bismo rekli da su upravo gastarbajteri podigli Međimurje iz blata, bijede i siromaštva. Na njihovim žuljevima i markama uživali su mnogi, od pojedinaca i lokalne zajednice do države, obrtnika, ugostitelja, trgovaca, zabavljača i muzičara. Međimurje je zahvaljujući njima šezdesetih i sedamdesetih godina postalo veliko gradilište.

Obrtništvo je procvjetalo i postalo uporište budućeg međimurskog gospodarstva.

Devizne doznake i enormno povećanje potrošnje prilikom njihova dolaska kući posebna je priča. Doma bi trošili iznad svake mjere, a s majstorima se iz ponosa obično nisu previše cjenkali, što su ovi obilato koristili. Često se znalo reći: „To je Jugošvaba, taj ima peneze.“ U Njemačkoj su pak teško radili za svaku marku, gotovo bez odmora, često u fušu, subotom i nedjeljom.

Ljetni godišnji odmor koristili su za žetvu ili za pomaganje prijateljima ili rodbini na polju ili pri izgradnji kuća i gospodarskih zgrada. „Meni je u tuđini bilo najljepše kad sam od žene dobio pismo u kojem je pisala kako napreduje kuća„ – kaže jedan, dok drugi dodaje: “Ta pisma su nam bila veliki poticaj, išel sam već prvu subotu i nedjelju fušati kaj zaslužim još nekaj za obloke i vrata”. U Njemačku su putovali u pretrpanim, smrdljivim i zagušljivim vlakovima, nerijetko stoječki, više puta presjedajući i vukući za sobom hrpu kufera… Nažalost, događale su se i tragedije.

U jednoj prometnoj nesreći 1963. godine u mjestu Nagold poginuo je Stjepan Bacinger iz Gardinovca. Iza sebe je ostavio ženu i dvoje djece.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: 8 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota i nedjelja: 10 – 14 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Imao je tek dvadeset devet godina.

Zbog svega toga bilo bi fer prvim međimurskim gastarbajterima posvetiti malo više pažnje, pa i dati nešto zauzvrat: povremeno ih okupiti na nekom druženju, uputiti toplu riječ, spomenuti njihov udio u razvoju Međimurja, dati im priliku da svoja iskustva i sjećanja prenesu na djecu i mladež, podići prikladan spomenik, imenovati neku uličicu...

Doduše, to su sve skromni, jednostavni i nenametljivi ljudi koji baš i ne vole previše stršiti u društvu.

Mnogih već i nema među nama, a oni živući vesele se unucima i polako zaboravljaju godine provedene u tuđini. Vrijeme prolazi, polako odlaze gastarbajteri, seoski težaci i domaći terenski radnici, a s njima i anegdotalna međimurska marljivost na koju se tako često s ponosom pozivamo.

24. studenoga 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 71

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Došlo je hladnije vrijeme VREMENSKA SLIKA: Nakon tople prve polovice studenog, u prošlom tjednu ipak je polako postalo hladnije uz povremenu kišu i sjeverac. U gorju je bilo i snijega što je sasvim normalno za ovaj dio godine pa je u srijedu ujutro na Zavižanu DHMZ izmjerio 23 cm snijega. I razdoblje pred nama će bi� hladnije. U mirnijim i vedrijim noćima oko četvrtka i

petka može bi� mraza i magle, a za�m su moguće i povremene slabije oborine na granici kiše i snijega. Općenito više nisu na vidiku one visoke temperature kao u prvom dijelu mjeseca.

Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak dan počinje hladno, mrazno i suho uz jutarnju maglu i dnevna kraća sunčana razdoblja. Zapuhat

će slab jugozapadni vjetar pa bi popodne moglo bi� stupanj toplije. Krajem dana i u noći na subotu naoblačenje uz moguću kišu i susnježicu te pojačan sjeverni vjetar.

Subota nam donosi većinom suho vrijeme uz izmjenu oblaka i sunca. U oblačnijim razdobljima nakratko može pas� koja kap kiše ili pokoja snježna pahulja, ali

nema nikakvih ozbiljnijih oborina u planu. Bit će hladno i vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac.

Temperatura između 1 i 5 °C. U subotu je i sv. Kata koja je u pučkoj meteorologiji poznata po tome da donosi snijeg.

Vrlo malo slabih oborina na granici kiše i snijega može bi� i �jekom nedjelje. Općenito puno oblaka uz moguća samo kraća

Sveta Kata bijelog konja jaše (najavljuje snijeg) sunčana razdoblja. I dalje hladno vrijeme uz temperaturu zraka većinom između 0 i 5 Celzijevih stupnjeva, ujutro i navečer i malo nižu. U ponedjeljak će vjerojatno bi� uglavnom suho i hladno. Temperatura zraka bi ujutro bila oko nule ili u laganom minusu, a poslijepodne između 3 i 6 Celzijevih stupnjeva, ovisno o pojavi sunca. Krajem dana može pas� malo kiše. Mogućnost za oborine na granici kiše i snijega se opet povećava u utorak. U gorju bi trebao pada� snijeg, a za nizine još nije sigurno jer će temperatura zraka bi� granična

pa su moguće miješane vrste oborina. Ali imajte na umu da su mogući zimski uvje�.

U srijedu i četvrtak većinom suho i hladno. Na kraju podsjećamo da je dobro redovito pra�� prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kris�jan Božarov 23. 11. 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 26. 11. 1970. u Guadalupeu u jednoj minu� palo 38 mm oborine • 27. 11. 1948. od 26. studenog do 1. prosinca u Londonu magla neprestance 114 sa�

IZLAZI 25.11. u 07:05 h 30.11. u 07:10 h

SKANDINAVKA

• 28. do 30. studenog neobično obilne snježne oborine (Zagreb-Grič 50 cm, Križevci 75 cm, Bjelovar 79 cm)

ZALAZI 25.11. u 16:13 h 30.11. u 16:08 h

VICOTEKA Slike

Došao Mujo kod fotografa razviti slike.

- Deset puta petnaest, pita fotograf.

- 150, zašto, odbrusi Mujo.

Pivo

- Svake noći zbog nesanice popijem po tri piva.

- Pomaže li ti to?

- Ne, ali mi više ne smeta što sam budan.

Loš čuvar

- Baš vam je lijep taj pas!

- Lijep jest, ali je loš čuvar. Sinoć je toliko glasno lajao da nismo ni čuli provalnike.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Spomenka Marciuš

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA!

Kaj ne bode i Ivek zišel kak Priločanci?

Vu Vukovaro je se bilo kak je Ivek splaneral Bil sam jako najgerek minuli tjeden kak bode itak to zišlo vu Vukovaro na Den sječanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, kuliko ga bode koloni i što bode predvodil "glavno kolono". No, morem vam reči da je bila sam jena kolona za se i to nigdar dukša i vekša nek ovo leto. Bilo je prek 150 jezer ljudi i to jako čuda mladih. I ne sam to, kolono so predvodili Hosovci, kak je Ivek to i splaneral, jerbo, kak je Ivek i rekel, dosti je toga bilo kaj furt i navek zamečemo Hosovce, a oni so bili glavni 1991. leta dok je trelo četnikima zobe pokazati, pak je unda red kaj bodo i ve prvi.

Kak sam več rekel, kolona je bila nejdukša do ve i neje bilo nikši huncvutariji i se je minulo kak to dragi Božek zapoveda i kak je Ivek splaneral.

Morem vam reči da je Milči ne došel den predi, kak je to znal i neje hitil venca v Dunav za poginule četnike, a mortik zato kaj i Dunav ima v sebi slovo U. Nekaj se je pripovedalo da je Milči morgal nekaj i protiv Ujedinjenih nacija (UN) jerbo i oni imajo vu svojemo imeno U, ali ne kanijo to mejati kak god dugo i glasno bode Milči morgal.

Dunav je ipak dobil svojega venca

Milči je ne došel z svojom družinom i venec je ne zaplaval po Dunavo žjegovi roki, ali je došla Sandra Benčič sabornica z partije štera se More, a nikaj ne dela i ona je hitila venca. Dok je hitala venca v Dunav, šteri v sebi ima slovo "U", a venec je v sebi mel ruže, štere isto tak v sebi imajo slovo „U“, neje nikaj rekla za kaj i za koga hiče venca vu vodo? Neje niti rekla što jo je poslal i kaj jo je vleklo kaj je ne mogla zdržati kaj ne bi to naprajla? Mortik je ona ne znala zakaj je hitila venca v Dunav, ali so to mam prepoznali ovi z Mosta šteri so v Sandri prepoznali žal za Jugom i kaj si nej si v Srbiji gruntali kak mi jiv, očem reči, četnike optuživlemo za

rat šteroga so 1991. leta započeli napadom na Vukovar i na Lepo našo.

Nikak nebrem razmeti novinare…

Predi nekaj meje od tri tjedne so v Grado Priloku zbavleni izbori za mesne odbore. Bilo je jako knap, ne tuliko dok so se glasi davali nek dok so se glasi brojili. Na se zadje je zišlo da so Ljubijovi i Kvakanovi listeki dobili nekaj malo vejč glasov nek listeki županove Nezavisne platforme Sjever, a nekaj glasi, očem reči, lokalnih večnikov privoščili so si i esdepeovci, kak je i red. Znate kak je to, pak saki ftič vu svoje jato leti, pak unda niti partijci nebrejo svoje glase dati nekomo drugomo nek svojima. Dok so čelniki stranki, partiji i nositeli nezavisni listi podvlekli crte unda je došlo da so jeni i drugi pobedniki izborov, a SDP-eovci so dobili vejč glasov (čitaj: večnikov) nek so se nadjali. Priločki gracki načelnik je lepo rekel kak so oni pobedniki minulih izborov, a unda čitam v novinaj da je, tak so si bar novinari pregruntali, Ljubo ne nekaj dobro prebrojil ili pak zbrojil. Nikak nebrem razmeti te novinare šteri prekrajajo ono kaj je gradonačelnik i precednik (HDZ-a) rekel? Ak je precednik rekel da so oni pobedili unda je to istina o šteroj se nema kaj respravljati. Pak valjda on nejbole zna je li so oni pobedili ili pak ne?

Nekak si gruntam pak ne bodo valjda novinari odlučivali što bode pobedil na izborima?

A još meje razmem Priločance…

Rekel sam vam več kak so Priločanci hodali glase davat za mesne odbore i kak so restepli (ne potepli) glase i dali so sakomo nekaj malo, a niti jenomo dosti kaj bi bil glavni v Priloko. Tu sam štel nekaj reči Priločancima. Nebrem nikak razmeti kak oni iščejo kruha ober pogače, očem reči, kolača jerbo nam je sima poznato kak je Prilog napreduval otkak Ljubo Kolarekov sedi vu fotelji grackoga načelnika i kak po Priloko teče med i mleko.

Ali kuliko vidimo to je ne dosti kaj bi on, očem reči, jegova stranjka pobedila na izboraj za mesne od-

bore. Ne znati kaj itak oče priločko biračko telo? Mam sam se zmislil kak je to bilo negda v Libiji dok je šef države bil Muamer el Gada�i, a to je bilo pred 12 – 13 let. Libija je mela nejvekša standarda i se je za ljude bilo jako fal, skorom zabadav.

No, to je nekomo ne pasalo, pak so Ameri našli nekše Jude i kupili jiv, a oni so sfondali Gada�ija tak da je ve v Libiji se sam ne nikaj dobroga.

Tak je to navek, nigdar so ljudi ne zadovoljni z onim kaj imajo kak god dobro bilo, a dok dojde nekše drugo, "bolše" unda vidimo da je ono predi bilo čuda bole. Mortik se i Priločanci nadjajo da bodo jeli kolača mesto kruha? Što zna?

De so moji penezi….

Ne tak zdavnja nam je Državni zavod za statistiko rekel, a si znuomo kak državni činovniki nesmejo lagati nigdar pak niti unda, kak je saki Hrvat, a to vredi i za nas Međimorce zašparal cirka 7,5 jezer ojerov. Več sam obrnul celo hižo, pregledal sam se strožoke, preobrnol se štomfe (letne i zimske), ali moji ojerov nigdi.

Nikak nebrem veruvati zakaj nam ovi državni statistički činovniki ne govorijo istino, očem reči, lažejo? Kaj očejo kaj se posvadim z ženom jerbo što mi je drugi mogel zeti peneze kak žena ak sam jiv mel? Mački i pesi so nam več hajdi toga odnesli i pohalosili, ali nigdar do ve ne peneze. Znali so nam sprazniti frižidera, špajza i pelnico, ali penezi so nam nigdar, do ovi dnevi, ne falili. V pondelek se ravnam, z tecom Francom, na policijo kaj pitamo de so itak moji penezi?

Drago je objasnio čemu služi ham Dragutin Novak iz Nedelišća napokon se mogao pohvaliti ostvarenjem svog sna. Nakon dugih 40 godina ispunjenih svim i svačime, uspio je uhvatiti vremena i vlastitim rukama napraviti originalni ham za krave. Njegov je otac bio remenar i Drago je odrastao uz taj posao i obećao je sam sebi da će jednom i sam-samcat napraviti ham, ali kao suvenir. Za sve one koji ne znaju što je i čemu služi, Drago je vrlo jednostavno objasnio stavivši ga oko vrata.(vv)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Međunarodni den moških

Devetnajstoga novembra je bil Međunarodni den moških, ali mi je nišči ne čestital, a mi moški se očemo restrgati za Den ženi što bode vejč čestitki podelil. No, nesam se nikaj resrdil jerbo me preveč ne sekera te međunarodni den. Prosim vas lepo dejte mi vi kaj v obične dneve dojdem do reči, jerbo međunarodni je sam jeden den, a ovi drugi, obični ga 364.

• Barika, dok ja hmerjem nej mi jemati prstena z roke…

• Pak zakaj, Štefek ?

• Nek Božek vidi da sam več bil v peklo…

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr