Međimurske novine 1475

Blagoslovljen i čestit Božić! Čakovec, PETAK, 22. prosinca 2023.

Godina XXVII. Broj 1475

VELIKI INTERVJU s Matijom Posavcem, međimurskim županom

Međimurje i Sjever drže Hrvatsku iznad vode

Cijena 1,50 eur / 11,30 kn

ZAVRŠNE GODIŠNJE FEŠTE počele ubirati danak

I SIJEČANJ P 1 U 2 S 3 Č 4 P 5 S 6 N 7 P 8 U 9 S 10 Č 11 P 12 S 13 N 14 P 15 U 16 S 17 Č 18 P 19 S 20 N 21 P 22 U 23 S 24 Č 25 P 26 S 27 N 28 P 29 U 30 S 31

MARIJA BOGORODICA, NOVA GODINA Bazilije Veliki, Grgur Nazijanski, Izidor Presveto Ime Isusovo, Genoveva, Cvijeta Proštenje Belica, Podturen Anđela Folinjska, Emanuel, Borislava, Gvozden Gaudencije, Emilijana, Radoslav, Miljenka BOGOJAVLJENJE – TRI KRALJA, G+M+B Proštenje Palovec KRŠTENJE GOSPODINOVO Gospa Brze Pomoći, Severin, Teofil, Bogoljub Hadrijan, Julijan, Živko, Miodrag, Jadranko Agaton, Dobroslav, Aldo Honorat, Higin, Neven, Teodozije Ernest, Tatjana, Bernard Hilarije, Veronika, Radovan 2. KROZ GODINU, Feliks, Srećko, Rajko, Žarko Pavao Pustinjak, Anastazija (Stošija), Mavro Marcel, Oton, Mislav, Časlav Antun opat, Lucije, Zvonko Proštenje Novo Selo na Dravi Margareta Ugarska, Priska, Liberata, Biserka Mario, Ljiljana, Marta, Senka Fabijan i Sebastijan, Tijana 3. KROZ GODINU, Nedjelja Božje riječi, Janja Vinko đakon i muč., Irena, Vice, Laura Emerencijana, Milka, Vjera, Blago Franjo Saleški, Bogoslav, Ksenija Obraćenje Pavla ap., Ananija Timotej i Tit, Paula Rimska, Tješimir Anđela Merici, Pribislav, Anđelka 4. KROZ GODINU, Toma Akvinski, Tomislav Valerija, Zdravko, Zdeslav, Tvrtko Hijacinta, Martina, Gordana, Darinka Ivan Bosco, Marcela, Vanja

Č 1 P 2 S 3 N 4 P 5 U 6 S 7 Č 8 P 9 S 10 N 11

P 12 U 13 S 14 Č 15 P 16 S 17 N 18 P 19 U 20 S 21 Č 22 P 23 S 24 N 25 P 26 U 27 S 28 Č 29

Brigita, Miroslav, Sever Prikazanje Gospodinovo – Svijećnica Blaž (Vlaho) ili Ansgar (Oskar), Šimun i Ana 5. KROZ GODINU, Veronika Jeruzalemska Agata, Dobrila, Modest, Jagoda Pavao Miki i dr., Doroteja, Dora, Silvana Pio IX. papa, Maksim, Rikard, Držislav Jeronim, Jerko, Jozefina, Mladen Skolastika, Apolonija, Sunčana, Sabina, Zora ALOJZIJE STEPINAC, Alojzija, Vjekoslav Proštenje Ivanovec 6. KROZ GODINU, Gospa Lurdska, Mirjana Proštenje Nedelišće, Oporovec Damjan, Zvonimir, Eulalija Katarina Ricci, Božidarka, Kristina, Foška ČISTA SRIJEDA Pepelnica, (post i nemrs), Valentin Proštenje D. Kraljevec, Sv. Juraj na Bregu, Vratišinec Klaudije, Vitomir, Vito Julijana, Julka, Samuel, Miljenko, Danijel 7 svetih utemeljitelja Slugu BDM, Bartol, Benedikt 1. KORIZMENA (Čista), Šimun, Bernardica, Flavijan Konrad, Rajko, Blago, Ratko Jacinta i Franjo, Leon Čudotvorac, Lav, Lea Petar Damjani, Eleonora, Natalija (kvatre) Katedra sv. Petra, Tvrtko, Izabela Polikarp, Grozdan, Romana, Jozefina (kvatre) Sinerot srijemski, Matija, Goran (kvatre) 2. KORIZMENA (Pačista), Donat Zadarski, Hrvoje Aleksandar, Sandra, Branimir, Alka Gabrijel od Žalosne Gospe, Tugomil, Donat biskup Roman, Teofil, Bogoljub, Vikica Osvald, August, Hilarije

III OŽUJAK P 1 S 2 N 3 P 4 U 5 S 6 Č 7 P 8 S 9 N 10 P 11 U 12 S 13 Č 14 P 15 S 16 N 17 P 18 U 19 S 20 Č 21 P 22 S 23 N 24 P 25 U 26 S 27 Č 28 P 29 S 30 N 31

Albin, Jadranko, Zoran, David Lucije, Čedomil, Iskra, Ines 3. KORIZMENA (Bezimena), Marin, Marinko, Kamilo Kazimir, Eugen, Natko Euzebije, Vedran, Lucije I. papa Marcijan, Marcen, Marsela, Viktor, Zvjezdana Perpetua i Felicita, Ruža Ivan od Boga, Ivša, Boško, Stjepan Franciska Rimska, Franjka, Dominik, Fanika 4. KORIZMENA (Sredoposna), Krunoslav, Emil Firmin, Tvrtko, Kandid, Blanka Bernard, Budislav, Veljko, Fina, Dora Patricija, Sabina, Ratka, Rozalija Matilda, Milijana, Borka, Eva Zaharija, Ljudevit, Veljko, Vjekoslava Hilarije i Ticijan, Hrvoje, Smiljan, Berta 5. KORIZMENA (Gluha), Patrik, Patricija, Domagoj Ćiril Jeruzalemski, Eduard, Cvjetan, Narcis JOSIP zaručnik BDM, Josipa, Joso (dan očeva) Proštenje Dekanovec, Štrigova Klaudija, Dionizije, Vladislav, Sandra, Sonja Kristijan, Vesna, Vlasta Oktavijan, Lea Rimska, Leonarda, Jaroslav Turibije, Oton, Anuncijata, Rebeka, Vjeran CVJETNICA / NEDJELJA MUKE GOSPODNJE NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO – BLAGOVIJEST Montan i Maksima, Emanuel, Eugenija Rupert, Lada, Lidija VELIKI ČETVRTAK, Priska, Sonja, Guntram VELIKI PETAK (post i nemrs), Eustazije, Bertold VELIKA SUBOTA, Kvirin, Bogoljub, Viktor, Leonard USKRS (VAZAM), Benjamin, Amos, Ljubomir

Međimurski katolički kalendar s proštenjima

2024.

IV TRAVANJ

P 1 U 2 S 3 Č 4 P 5 S 6 N 7 P 8 U 9 S 10 Č 11 P 12 S 13 N 14 P 15 U 16 S 17 Č 18 P 19 S 20 N 21 P 22 U 23

Uskr. Pon., Venancije, Anastazije, Hugo Franjo Paolski, Božidar, Sandra, Paulin Siksto, Krest, Svevlad, Radojko, Rikard Izidor Seviljski, Strahimir, Žiga Vinko Fererski, Irena, Julijana, Berislav Celestin, Petar Veronski, Vilim, Rajko 2. USKRSNA “Bijela”, Nedjelja Božanskog Milosrđa Dionizije, Diogen, Klement, Klementina Marija Kleofina, Demetrije, Libor, Hugo Ezekijel, Apolonije, Sunčica Stanislav, Stanko, Stana, Filip, Izak Julije, Davorka, Damjan, Viktor, Saba Martin I. papa, Ida, Justin 3. USKRSNA, Valerijan, Lambert, Maksim, Zdravko Sl. Božji Petar Barbarić, Krescencije, Rastislav Bernardica, Josip Benedikt Labre, Leonida Šimun, Inocent, Robert, Rudolf Eleuterije, Apolonije, Roman Marta, Ema, Leon, Berta Agneza, Marcijan, Teotim, Anicet, Dina 4. USKRSNA “Dobri Pastir”, Anzelmo, Silvio, Konrad Soter i Kajo, Leonida, Vojmil Juraj, Adalbert, Đuro, Đurđica, Helena Proštenje Sv. Juraj na Bregu, Sv. Juraj u Trnju Fidelis Sigmaringenski, Vjera, Vjeran Marko ev., Maroje, Ermin Proštenje Selnica Majka dobrog savjeta, Kleto i Marcelin, Višnja Ozana Kotorska, Jakov Zadranin 5. USKRSNA, Petar Chanel, Ljudevit M. Grignion Katarina Sijenska, Kata, Sever Pio V. papa, Josip Cottolengo, Zrinka Dan Međimurske županije

V SVIBANJ

S 1 Č 2 P 3

S 4 N 5 P 6 U 7 S 8 Č 9 P 10 S 11 N 12 P 13 U 14 S 15 Č 16 P 17 S 18 N 19 P 20 U 21 S 22

Josip radnik, Jeremija, Žigmund, PRAZNIK RADA; Proštenje Dunjkovec Atanazije Aleksandrijski, Antonin, Boleslav, Boris Filip i Jakov ap., Aleksandar, Mladen, Našašće sv. Križa Proštenje, Savska Ves, Sveti Križ Julije iz Bala, Florijan, Cvijeta, Silvana, Silvije; P. Dekanovec, Pribislavec, Novakovec, Goričan, Zebanec, Mihovljan, M. Mihaljevec, Sv. Marija (kapelica sv. Florijana), M. Subotica 6. USKRSNA, Peregrin, Maksim, Irena, Anđelko Irenej Srijemski, Dominik Savio, Dinko, Nediljko Dujam, Duje, Flavije, Gizela, Duška BDM posrednica milosti, Irenej, Ulrika, Marina UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO (Spasovo), Mirna, Beata Proštenje Sivica Bl. Ivan Merz, Gospa Trsatska, Job, Prošper Franjo Hieronim, Mamericije, Ignacije, Stela 7. USKRSNA, Leopold B. Mandić (Majčin dan) Gospa Fatimska., Servacije, Agneta; P. Orehovica Matija ap., Bonifacije, Matija, Matea, Matko, Mate Izidor ratar, Sofija, Severin, Sonja (dan obitelji) Ivan Nepomuk, Andrija Bobola, Šimun Stock, Nenad Proštenje Hodošan, Novo Selo Rok Paskal, Paško, Gizela, Bruno Ivan I. papa, Feliks Solinski, Srećko, Erik PEDESETNICA (Duhovi), Celestin V. papa, Teofil Proštenje Sv. Juraj na Bregu BDM Majka Crkve, Duhovski ponedjeljak, Lidija Kristofor Magallanes i dr., Eugen, Dubravka Rita, Jagoda, Helena, Jelka, Renata (kvatre) Šenkovec, sv. Jelena, blagdan Deziderije, Željko, Željana, Nadan Marija Pomoćnica, Vinko, Suzana, Filip (kvatre) Proštenje Strahoninec Beda Časni, Grgur VII. papa, Kraljica apostola (kvatre) Proštenje Sveti Urban filijala PRESVETO TROJSTVO, Gospa od Karavaja, Filip Neri Proštenje Domašinec, Miklavec, Nedelišće, Palinovec, Šenkovec Stara crkva Augustin Kanterberijski, Bruno, Muncimir German, Vilim, Velimir, Margareta Euzebije i Polion, Ervin, Većeslav TIJELOVO (Brašančevo), Ivana Arška, Bazilije Pohod BDM, BDM Kamenitih vrata

VI LIPANJ S N P U S Č P

1 2 3 4 5 6 7

S 8 N 9 P 10 U 11 S 12 Č 13 P 14 S 15 N 16 P 17 U 18 S 19 Č 20 P 21 S 22 N 23 P 24

Gaudencije, Justin, Prokul, Mladen, Andrija 9. KROZ GODINU, Marcelin i Petar, Eugen, Mladen Karlo Lwanga, Olivija, Klotilda Kvirin Sisački, Spomenka, Predrag Bonifacije, Dobroslav, Valerija, Darinka Norbert, Artemije, Paulina, Neda, Berto PRESVETO SRCE ISUSOVO, Koloman, Antun de Fatatis Proštenje Gardinovec, Vularija, Otok Bezgrešno Srce Marijino, Medardo, Fortunat, Vilim 10. KROZ GODINU, Efrem, Kolumban, Diomed Josip glavni zaštitnik Hrvatske, Dijana Barnaba ap., Borna, Jolanda, Ratimir Bosiljko, Leon III. papa, Bazilid Antun Padovanski, Ante, Antonija Proštenje Župa sv. Antuna Padovanskog Čakovec, D. Mihaljevec Rufin, Valerije, Elizej, Dinga Vid, Modesto i Krescencija, Čedomil Proštenje Donji Vidovec, Ivanovec, Nedelišće, Sv. Juraj na Bregu, Žiškovec 11. KROZ GODINU, Franjo Regis, Aurora, Zlata Emilija, Rajner, Inocent, Laura, Nevenka Marko i Marcelijan, Ljubomir, Ozana, Amando Romuald Gervazije, Deodat, Rajka, Bogdan Margareta, Naum Ohridski, Florencija, Florentina Alojzije Gonzaga, Vjekoslav, Slavko, Slavica Paulin Nolanski, Ivan Fišer, Toma More 12. KROZ GODINU, Marija, Josip, Aron, Flavije Rođ. Ivana Krstitelja, Krsto Proštenje Goričan, Ivanovec, Turčišće Prosper, Maksim, Adalbert, Salomon Josip M. Escriva, Ivan i Pavao, Vigilije, Zoran Ćiril Aleksandrijski, Ladislav Ugarski, Vlatko Proštenje Mursko Središće Irenej, Mirko, Vincenta, Vinka, Lucija, Smiljan Petar i Pavao ap., Paula, Krešimir Proštenje Mačkovec župa sv. Petra i Pavla 13. KROZ GODINU, Rimski prvomučenici, BDM od Mora

Vozačica (33) sletjela direktno u POSEBNI PRILOG betonsko Međimurski katolički kalendar s najvažnijim raspelo proštenjima str. 11

VII SRPANJ

str. 8-9

II VELJAČA

P 1 U 2 S 3 Č 4 P 5 S 6 N 7 P 8 U 9 S 10 Č 11 P 12 S 13 N 14 P 15 U 16

S 17 Č 18 P 19 S 20 N 21 P 22 U 23 S 24 Č 25 P 26

S 27 N 28 P 29 U 30 S 31

Aron, Predrag, Estera, Oliver, Zvjezdana Oton, Višnja, Ostoja Toma apostol, Tomislav, Toma, Rajmund, Leon Elizabeta Portugalska, Elza, Laura, Berta Ćiril i Metod, Antun M. Zakarija, Slaven Marija Goretti, Marica, Suzana, Agata 14. KROZ GODINU, Benedikt XI., Vilibald, Vilko Akvila i Priscila, Hadrijan, Eugen Marija od Propetog Isusa, Marija, Leticija, Latica Amalija, Ljubica, Amanda Benedikt op., Benko, Dobroslav Louis Ze´lie Martin, Suzana, Petar, Mislav, Tanja MAJKA BOŽJA BISTRIČKA, Henrik, Ferdo Proštenje D. Dubrava, Kapelščak (Sv. Margareta) 15. KROZ GODINU, Kamilo de Lellis, Angelina Bonaventura, Bono, Dobroslav, Vlatka Gospa Karmelska, Karmela, Karmen, Elvira Proštenje Štrukovec (MB Škapularska) Aleksije, Branko, Marcelina, Dunja, Nadan Miroslav, Ljuba, Simforoza Aurelija, Makrina, Zora, Zlatka Ilija Tišbijac prorok., Apolinar, Ilija, Ilko, Ilijana 16. KROZ GODINU, Lovro, Danijel pr., Dane, Danica Marija Magdalena, Manda, Magda, Lenka Proštenje D. Kraljevec, Štrigova Brigita Švetska, Ezekijel, Apolinar, Valerija Sharbel Makhluf, Kristina, Eufrazija, Maro Jakov ap., Kristofor, Jaka, Krsto Proštenje Prelog, Čukovec Joakim i Ana, roditelji BDM, Anka, Anica Proštenje Držimurec-Strelec, Hlapičina, Mihovljan, Novakovec Klement Ohridski i Gorazd i dr, Natalija 17. KROZ GODINU, Prohor, Viktor I. papa, Nazarije Marta, Marija i Lazar, Urban II. papa, Vilma Silvan Dubrovački, Petar Krizolog, Julija, Anđa Ignacije Lojolski, Vatroslav, Ognjen, Žarko

VIII KOLOVOZ

Č 1 P 2 S 3 N 4 P 5

U 6 S 7 Č 8 P 9 S 10 N 11 P 12 U 13 S 14 Č 15 P 16

S 17 N 18 P 19 U 20 S 21 Č 22 P 23 S 24

N 25 P 26 U 27 S 28 Č 29 P 30 S 31

Alfonz Liguori, Jonatan, Vjera, Nada Gospa od Anđela, (Porcijunkula), Stjepan I. papa Proštenje Porcijunkula župa sv. Nikole B. Čakovec Augustin Kažotić, Lidija, Martin 18. KROZ GODINU, Ivan Marija Vianney Gospa Snježna, Nives, Snježana Proštenje Merhatovec, Trnovec, Oporovec Preobraženje Gospodinovo (Božje lice), Just, Oktavijan Siksto II. Papa, Kajetan, Donat, Albert Dominik, Nedjeljko, Dinko, Dominko, Neda Terezija Benedikta od Križa, Edita, Tvrtko Lovro đakon i mč., Lovorka, Laura, Klaudija Proštenje Cirkovljan 19. KROZ GODINU, Klara Asiška, Filomena, Jasna Ivana Franciska de Chantal, Veselka, Franka Poncijan i Hipolit Rimski, Irena Maksimilijan Marija Kolbe, Kova, Koviljka UZNESENJE BDM - VELIKA GOSPA, Marija Proštenje Belica, G. Kuršanec, Knezovec, Pušćine, Sv. Marija, Sv. Martin na Muri Stjepan Ugarski, Rok, Roko Proštenje Čehovec, Draškovec, G. MIhaljevec, Mursko Središće, Novo Selo Rok Urzicin, Miron, Natalis, Natalija 20. KROZ GODINU, Jelena Križarica, Titular Šenkovec Ivan Eudes, Ljudevit, Ratko, Jordan, Tekla Bernard, Samuel pr., Branko BDM Voćinska, Pio X. papa, Agaton, Sidonija BDM Kraljica, Vladislava, Regina; P. D. Pustakovec, M. Središće, Podbrest, Zasadbreg, Zaveščak Ruža Limska, Rozalija, Zdenko, Ruža, Ružica Bartolomej ap., Miroslav Bulešić, Bariša, Bare Proštenje Pribislavec 21. KROZ GODINU, BDM Bunarićka, Ljudevit IX. Melkizedek, Aleksandar, Branimir Monika, Honorat, Časlav Augustin, Tin, Vivian, Živko Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja, Sabina, Konstantin Bazila, Feliks i Adaukt, Radoslava BDM od Suza, Josip iz Arimateje, Rajmund

IX RUJAN N P U S Č P S N

1 2 3 4 5 6 7 8

P 9 U 10 S 11 Č 12 P 13 S 14 N 15 P 16 U 17 S 18 Č 19 P 20 S 21 N 22 P 23 U 24 S 25 Č 26 P 27 S 28 N 29 P 30

22. KROZ GODINU, Egidije, Konstancije Tamara Kalista, Severina, Ingrid, Divna Marin iz Raba, Grgur Veliki, Tihomir, Gordana Mojsije, Ruža iz Viterba, Rozalija, Dunja Majka Terezija, Lovro Just., Laura Zaharija pr., Magnus, Boris, Davor Marko Križevčanin, Regina, Dragica, Markica 23. KROZ GODINU, Rođenje BDM (Mala Gospa) Proštenje A. Padovanskog Čakovec, M. Subotica, Selnica, Sv. Marija Petar Claver, Hijacinta, Ozana, Strahimir Nikola Tolentinski, Pulherija, Emilijan Prot i Hijacint, Helga, Miljenko Ime Marijino, Mirjam, Gvido Ivan Zlatousti, Zlatko, Ljubo, Ljubica Uzvišenje sv. Križa, Višeslav, Slavko Proštenje Črečan, Novo Selo Rok, Mačkovec, Kotoriba, Sv. Juraj na Bregu, Sveti Križ, Vratišinec 24. KROZ GODINU, BDM Žalosna, Dolores, Melita Proštenje D. Hrašćan (Sv. Obitelj), Podturen, Vučetinec Kornelije i Ciprijan, Eufemija, Ljudmila Rane sv. Franje, Robert Bellarmino, Hildegarda Josip Kupertinski, Sonja, Irena, Ariadna (kvatre) Januarije, Eustahije, Teodor Andrija Kim i dr., Svjetlana (kvatre) Matej ap. i ev., Mate, Matea, Debora (kvatre) 25. KROZ GODINU, Kandid, Emerita, Mauricije i dr. Pio iz Pietrelcine, Zaharija i Elizabeta, Lino, Ksenija Gospa od Otkupljenja, Anatolij, Vuk, Mercedes Aurelija, Zlata, Kleofa, Rikarda Kuzma i Damjan, Damjana, Damir Vinko Paulski, Gaj, Vincent, Berislav, Vinka Vjenceslav, Većeslav, Lovro Ruiz i dr., Lovorka 26. KROZ GODINU, Mihael, Gabriel i Rafael ark. Proštenje Mihovljan Jeronim, Sofija Rimska, Jerko, Časlav Proštenje sv. Jeroni Štrigova

S 24 Č 25 P 26 S 27 N 28 P 29 U 30

Neradni dani i državni praznici 2024. u Hrvatskoj 1. siječnja, ponedjeljak 6. siječnja, subota 31. ožujka, nedjelja 1. travnja, ponedjeljak 1. svibnja, srijeda 30. svibnja, četvrtak 30. svibnja, četvrtak 22. lipnja, subota 5. kolovoza, ponedjeljak

15. kolovoza, četvrtak 1. studenoga, petak 18. studenoga, ponedjeljak

25. prosinca, srijeda 26. prosinca, četvrtak

Nova godina Bogojavljanje ili Sveta tri kralja Uskrs Uskršnji ponedjeljak Praznik rada Dan državnosti Tijelovo Dan antifašističke borbe Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Velika Gospa Dan svih svetih Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Božić Sveti Stjepan

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

X LISTOPAD

U 1

S 2 Č 3 P 4

S 5 N 6 P 7 U 8 S 9 Č 10 P 11 S 12 N 13 P 14 U 15 S 16 Č 17 P 18 S 19 N 20 P 21 U 22 S 23 Č 24 P 25 S 26 N 27 P 28 U 29 S 30 Č 31

Terezija od Djeteta Isusa, Terezija, Tereza, Zita Proštenje Peklenica (Kraljice sv. krunice), Prelog (Kruničarsko proštenje) Anđeli čuvari, Anđeo, Anđelko, Anđela Dionizije, Kandida, Gerhard, Svjetlana Franjo Asiški, Franka, Franciska, Kajo Dan vojno policijske kapelanije sv. Franjo Asiškog u Čakovcu Faustina K., Flavijan, Mauro, Placid, Miodrag 27. KROZ GODINU, Bruno, Fides, Vjera, Vjerica BDM od Krunice, Ruža, Rozalija, Ernest Šimun starac, Dimitrije Solunski, Zvonimir Dionizije i dr., Abraham i Sara, Ivan Leonardi Danijel i dr., Danko, Darija, Franjo Borgia Ivan XXIII. papa, Milan, Milijan Maksimilijan, Makso, Velibor, Serafin 28. KROZ GODINU, Teofil, Bogoljub, Edouard Kalist I. papa, Ljeposlav, Divna, Krasna Terezija Avilska, Tereza, Aurelija Marija Margareta Alacoque, Hedviga, Hrvojka Ignacije Antiohijski, Vatroslav, Vatro Luka evanđelist, Lukša, Svjetlovid Ivan Brebefski i Jogues i dr., Pavao od Križa 29. KROZ GODINU, Vendelin, Irena, Miroslava Uršula, Karlo, Zvjezdana, Laura Ivan Pavao II. papa, Marko Jeruzalemski Ivan Kapistranski, Teodoret, Severin, Janko Antun M. Claret, Jaroslav, Flor Katarina Kotromanić, Krizant i Darija Dimitrije Srijemski, Dmitar, Zvonimir 30. KROZ GODINU, Sabina Avilska, Bartol Šimun i Juda Tadej ap., Siniša, Tadija, Alfred Mihovil Rua, Donat, Ida, Časlav, Darko Marcijan, Marcen, Marsela, German Lucila Rimska, Alfons Rodriguez, Kristofor

Č 23 P 24 S 25 N 26 P 27 U 28 S 29 Č 30 P 31

XI STUDENI

P 1

S 2 N 3 P 4 U 5 S 6

Č 7 P 8 S 9 N 10 P 11

U 12 S 13 Č 14 P 15 S 16 N 17 P 18 U 19 S 20 Č 21 P 22 S 23 N 24 P 25 U 26 S 27 Č 28 P 29 S 30

SVI SVETI, Svetislav, Sveto Proštenje Dekanovec Dušni dan, Duško, Dušica 31. KROZ GODINU, Martin iz Porresa, Hubert, Silvija Proštenje Otok (kapela sv. Huberta) Karlo Boromejski, Dragutin, Karolina, Drago Srijemski mučenici, Emerik, Mirko, Elizabeta Melanija, Leonard pustinjak, Teobald, Vedran Proštenje Goričan Lazar Stilit, Engelbert, Anđelko Gracija Kotorski, Milostislav, Klaudija, Mila Posveta lateranske bazilike, Vitomir, Vito 32. KROZ GODINU, Leon Veliki papa, Lavoslav, Lav Martin Tourski, Martina, Davorin, Martin Proštenje G. Hrašćan, Podturen, Sv. Martin na Muri Jozafat, Emilijan, Renato, Natko, Milan Stanislav Kostka, Stanko, Stana Nikola Tavelić, Ivan Trogirski, Nikolina, Nikoleta Albert Veliki, Leopold III., Albertina Margareta Škotska ili Gertruda, Gera 33. KROZ GODINU, Elizabeta Ugarska, Alfej i Zakej Posveta bazilike sv. Petra i Pavla, Karolina Salomeja, Obadija pr., Maksim, Matilda Feliks iz Valoisa, Srećko, Edmund Prikazanje BDM, Gospa od Zdravlja, Mavro Cecilija, Dobrila, Slavujka Klement I., Kolumban, Felicita, Lukrecija 33. KROZ GODINU, KRIST KRALJ Katarina Aleksandrijska, Kata, Katica Proštenje G. Mihaljevec Leonard, Konrad, Delfina, Dubravko BDM od čudotv. medaljice, Fakundo, Virgil Jakov Markijski, Držislav, Božica, Božana Svi sveti franjevačkog reda, Svjetlana, Vlasta Andrija apostol, Andrija, Andro, Andrea

U 25 S 26 Č 27 P 28 S 29

N 30

XII PROSINAC

N 1 P 2 U 3 S 4 Č 5 P 6

S 7 N 8 P 9 U 10 S 11 Č 12 P 13 S 14 N 15 P 16 U 17 S 18 Č 19 P 20 S 21 N 22 P 23 U 24 S 25 Č 26 P 27 S 28 N 29 P 30 U 31

1. DOŠAŠĆA, Natalija, Edmund, Nahum pr. Habakuk pr., Bibijana, Živka, Blanka Franjo Ksaverski, Sofonija pr., Lucije Barbara, Ivan Damaščanski, Adolf, Sunčica Proštenje Štrigova Krispina, Saba, Slavka, Kristina Nikša, Nikica, Nikolina Proštenje Sv. Nikole B. Čakovec, Novo Selo na Dravi Ambrozije, Ambroz, Sabina, Urban 2. DOŠAŠĆA, Bezgrešno začeće BDM, Marija Ivan Diego C., Ciprijan, Zdravka, Valerija Gospa Loretska, Eulalija, Julija Damaz I. papa, Josip Egipatski, Danijel Gospa Guadalupska, Spiridon, Špiro Lucija, Svjetlana, Otilija Ivan od Križa, Oton iz Pule 3. DOŠAŠĆA, Drinske muč., Ned. Caritasa Adela, Albina, Zorka, Hagaj pr. Lazar Stilit, Izak, Jolanda Malahija pr., Gracijan Tourski, Dražen, Bosiljko (kvatre) Anastazije, Benjanim, Urban, Vladimir, Eva Amon, Eugen i Makarije (kvatre) Petar Kanizije, Mihej pr., Snježana (kvatre) 4. DOŠAŠĆA, Toma Holland, Honorat, Časlav Ivan Kentijski, Ivan, Ivon BADNJAK, Adam i Eva, Adela (post) BOŽIĆ – ROĐENJE GOSPODINOVO, Božidar Stjepan Prvomučenik, Krunoslav Proštenje Kapela Kuršanec Ivan, ap. i ev., Ivona, Janko Nevina dječica, Mladen, Nevenka (Mladenci) SVETA OBITELJ, Toma Becket, Tomislav, David kralj Proštenje Štefanec Feliks I. papa, Trpimir, Rajner Silvestar I. papa, Silvio, Stara godina - zahvalnica

GRADONAČELNIK Kolarek u velikim prijeporima

Tko to zvrcka Ljubija?

TEMA BROJA

ASISTENTI ZA ODRASLE

str.2

str. 4-5

Dragecova asistentica Vesna Mateo i Vito, rukomet i nam je kao obitelj nogomet! KAKO DO asistenta za odrasle i kako to izgleda u praksi doznali smo u obitelji Herman iz Čakovca

PERSPEKTIVNA BRAĆA HOZJAN

str. 39

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 60

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

22. prosinca 2023.

POD VUROM

Božić opasno kuca na vrata. Stanje na bankovnim računima sve je skromnije. Kako prebolje� blagdanske troškove? Kao zrno mudros� prosipam ideju da jednostavno do iduće plaće ne otvarate mobilno bankarstvo. Ako vas bankomat pita želite li potvrdu nakon podizanja novca i uvid u stanje, inatljivo ga odbijte. Svaki put do iduće plaće. Ako nešto ne znate, onda taj potencijalni problem ne postoji. Isto tako, nakon kupnje

sve račune zgužvajte i bacite u smeće. Ovo je prvi Božić u euro zoni, a mnogima i osjetno skuplji. Možda ove godine poklone nije ukrao Grinch nego euro. Ili euro krade Grincha, pa će zato Božić bi� drugačiji? Pitali smo naše sugrađane koliko su ove godine potrošili na poklone. Ja taj podatak ne znam jer se držim svojih gore navedenih mudros�. Probajte, možda i vama pomogne. (Paulina Topolko, Foto: Zlatko Vrzan) Marija Zadravec/Novo Selo Rok - Poklone još uvijek nismo kupili. Sin uskoro ima rođendan, pa onda to sve od jednom rješavamo. I inače kupujem tak kasno poklone. Koliko ćemo potroši� ovisi o tome kako su cijene narasle. No kako imam veću djecu, najčešće im dajemo novce, pa si oni kupe sami što žele. Ljubica Trstenjak/ Čakovec - Poklone još uvijek nisam kupila. Meni ovaj Božić dolazi kći iz Švicarske pa nećemo onda puno pretjeriva�. Unuci su sad već veći, ali prijašnjih godina bismo dosta trošili na poklone. Dobili bi novac i neku sitnicu, ovisno o želji. No oni su skromni, nema tu prevelikih troškova. Žarko Bukal/ Ivanovec - Ja mislim da se ove godine manje troši. Ne znam sad koliko sam potrošio ovaj Božić, to ovisi, kako za koga. Više je o�šlo na djecu. Mislim da je ove godine više o�šlo na poklone, s obzirom na to da je sve poskupjelo. Sve je barem 30 % skuplje. Jasmina Ignac/ Piškorovec - Kod nas se darujemo svi, naravno djeca dobiju najviše. Mi smo ovaj Božić potrošili oko 200 eura. Dobit će razne igračke, slatkiše… U usporedbi s prošlom godinom, da, pokloni su poskupjeli. Prošle godine je bilo puno je�inije. Od kad je euro, sve je skuplje. Ana Hu�nec/ Krištanovec Božićna potrošnja bit će jako slaba ove godine. Razlog tome su i mirovine. Nema se baš novca. Mislim da pokloni jesu puno skuplji, sve je poskupilo, pa sigurno i pokloni. Bit će nešto malo, skromno i od srca. Ipak, bi� će raznih kolača, pripreme već polako počinju. Svašta ćemo priprema�.

FOTO tjedna

Kako je euro ukrao Grincha?

Karte su im je v žepu, samo cug fali

Umirovljenici od iduće godina na svim linijama unutar Hrvatske mogu putovati besplatno i to neograničeno. I ne moraju žuriti na vlak: linije su rijetke, a vlakovi spori. Ipak, dobro će im doći za putovanja na izlete i druženja po Hrvatskoj vlakom. Potpisivanju ugovora između međimurskog župana Matije Posavca i Željka Ukića, direktora HŽ Putničkog prijevoza, bili su nazočni predstavnici umirovljenika Nada Lovrec, Zlatko Marciuš, Franjo Novak i Franciska Ćetković. (BMO, Z. Vrzan)

STJEPAN KOVAČ ipak ide pred sud

Nakon optužnice odmah se vratio u Hrvatsku Optužnica protiv Stjepana Kovača, bivšeg SDP-ovog gradonačelnika Čakovca i saborskog zastupnika, postala je pravomoćna. Dok je optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda zasjedalo i odlučivalo o njegovoj sudbini, Stjepan Kovač nije bio u Hrvatskoj. Međutim, nakon što je stigla potvrda, vratio se u zemlju. Naravno, u Čakovcu su ga svi jedva čekali, kako vijećnici, jer se održavala sjednica gradskog vijeća, jer on je ipak vođa oporbe, tako i novinari s pregršt pitanja. Međutim, svi su ostali kratkih rukava. Stjepan Kovač odlučio je, naime, ostati u Zagrebu i sudjelovati na sjednici Hrvatskog sabora, gdje se, između ostaloga, odlučivalo i o novom ministru gospodarstva. To je očito bilo

Stjepan Kovač važnije od donošenja proračuna njegovog Čakovca. Osim Kovača optužen je i Mario Sever. USKOK u optužnici tvrdi da je Kovač uz pomoć Severa inscenirao slanje prijetećih poruka. Tvrdio je da mu te poruke šalju politički protivnici, zbog čega se čak rasplakao pred novinarima. (vv)

BLAGDANSKI VAPAJ sindikata

Košarica praznija od lanjske Blagdanska potrošačka košarica nikad nije bila praznija s obzirom na kupovnu moć građana. Neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica, odojak, janjetina za Božić i/ili Novu

godinu, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti. Na visoke cijene ukazao je Nezavisni hrvatski sindikat. Opširnije pročitajte na 25. stranici. (sh)

Ljubomir Kolarek

LJUBOMIR KOLAREK u velikoj dilemi

Tko to zvrcka Ljubija? Sve su glasnija kuloarska šuškanja kako će naš bivši saborski zastupnik, Ljubomir Kolarek (HDZ), gradonačelnik grada Preloga, ponovno sjediti u Hrvatskom saboru. Naime, preuzimanjem ministarske fotelje, Damir Habijan (HDZ) ostavio je upražnjeno mjesto na koje bi, navodno, trebao sjesti upravo Kolarek. - To su za sada samo nagađanja, odgovorio je na naš upit gradonačelnik Preloga s time da nije ni potvrdio, ali ni demantirao nagađanja.

Ljubomir Kolarek već je bio u Saboru kao zamjena tadašnjem ministru gospodarstva i stranačkom kolegi, Darku Horvatu koji je trenutno kao “čardak ni na nebu ni na zemlji, i, nakon pola mandata, svoje je mjesto prepustio kolegi Draženu Srpaku. Sada pak bi mu mogao sjediti uz bok jer premijer Plenković i Prelog se ipak jako vole budući da ga često tamo viđamo. Ili gradonačelnik zna kako treba ugostiti visokoga gosta. (vv)

22. prosinca 2023.

ČAKOVEČKI GVARDIJAN fra Filip Đurđević poslao je božićnu poruku

SKUPŠTINA MEĐIMURSKE županije

Zvjezdana Gazdek vijećnica nakon Bernarde Topolko

Ovog Božića ponovno otkrijete svoju vrijednost

- U proračun Međimurske županije ušla i tri amandmana: Zlatka Marciuša, Bojane Petrić i Ljubomira Kolareka Zvjezdana Gazdek nova je vijećnica u Skupštini Međimurske županije. Došla je na mjesto preminule Bernarde Topolko (HNS). Sjednica Skupštine i započela je odavanjem počasti preminuloj vijećnici Topolko. Najvažnija točka Skupštine Međimurske županije je bila donošenje proračuna Međimurske županije. Iz rasprave o proračunu prije njegova donošenja izdvajamo tri amandmana. Zlatko Marciuš (HSU) predložio je amandman za umirovljenike. Ostat će zapamćeno za povijest da je tražio su�inanciranje boravka umirovljenicima u domovima za starije koji nemaju dovoljno sredstva

za smještaj u njih. Župan Matija Posavec je kazao da će prihvatiti taj amandman te da će 2024. godini biti godina posvećena umirovljenicima,. Model potpore županijske stručne službe razradit će u siječnju. Postoje već neki primjeri koji mogu poslužiti kao ogledni za našu županiju, jer ih primjenjuju u Koprivničko-križevačkoj i Zadarskoj županiji. Bojana Petrić (NPS) predložila je amandman kojim bi se povećala sredstva Zavičajnom klubu Međimurje radi veće promocije Međimurja. I taj amandman je župan prihvatio. Treći i �inancijski najteži amandman predložio

je Ljubo Kolarek (HDZ). Tražio je 450.000 eura za kanalizaciju u Prelogu, prenamjenom sredstva sa stavke Poslovni park Međimurja u sredstva za kanalizaciju Preloga. Uz to je predbacio županu da donje Međimurje u odnosu na gornje i srednje nije ravnomjerno zastupljeno u županijskom proračunu, nego sa svega 15 posto. Župan mu je kontrirao s nabrajanjem projekata koje je Županija �inancijski podržala u Prelogu, ali i predložio kompromisno rješenja, da umjesto 450.000 eura s kojim je Kolarek došao na sjednicu u proračun uđe od 100.000 eura na poziciji kapitalne donacije opći-

nama i gradovima za kanalizaciju i sanaciju cesta u Prelogu. Nakon stanke od pet minuta, Kolarek je preformulirao svoj amandman na taj način i župan ga je prihvatio, te je Kolarekov amandman postao sastavni dio proračuna. Proračun Međimurske županije za iduću godinu je preko 91 milijun eura, a ako se maknu svi proračunski korisnici koji su naslonjeni na proračun on se kreće oko 30 milijuna eura. Na što će biti naglasak u idućoj godini možete pročitati u razgovoru sa županom Matijom Posavcem koji donosimo na stanici 8 i 9 Međimurskih novina. (BMO, Z. Vrzan)

U POTPUNOSTI JE obnovljen Odjel neurologije

Imamo najsuvremeniju neurologiju U srijedu je u nazočnosti brojnih uzvanika svečano otvoren potpuno rekonstruirani Odjel neurologije. - Vrijednost radova je više od 600.000 eura, a obnovljeno je sve od instalacija, podova, opreme. Kupljen je novi namještaj i bolesnički kreveti, kazao je ravnatelj bolnice Igor Šegović. Zahvaljujući donaciji bračnog para Hozmec, po-

kojnog Josipa i Terezije koja živi u Stuttgartu, nabavljen je monitoring sustav Mindray za praćenje bolesnika u vrijednosti od 30.500 eura, a preostali novac se ulaže u adaptaciju bolničke ljekarne. - Ono na što smo posebno ponosni je potpuno novi sustav praćenja pacijenata. Ovime smo postali jedan je od najmodernijih odjela ne-

urologije u Hrvatskoj, kazao je ravnatelj Šegović. Naglasio je: - Pacijenti to zaslužuju, a zdravstveni djelatnici će dobiti vrhunske uvjete rada i samim time biti još motiviraniji za rad na odjelu i još bolji prema pacijentima te da se smanje liste čekanja i na odjelu neurologije. U vrijeme pandemije, na neurologiji su se liječili najteži

OD 1. SIJEČNJA nema više dvojnog iskazivanja cijena

Kuna odlazi u ropotarnicu povijesti Od 1. siječnja 2024. kuna odlazi u ropotarnicu povijesti. U trgovinama, ali i svim ostalima objektima briše se dvojno iskazivanje cijena u eurima i u kunama. Istina, trgovci, ako žele, mogu i dalje zadržati dvojne cijene. Isto tako, kune se više neće moći zamijeniti za eure u bankama, pošti ili FINA-i već samo u Hrvatskoj narodnoj banci. Prilikom zamjene kune u euro u Hrvatskoj narodnoj banci neće biti niti

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ograničenja u količini koja se mijenja niti naknade za zamjenu. Banka će trajno mijenjati novčanice kune, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura, odnosno najkasnije do 31. prosinca 2025. Za zamjenu gotovog novca kune u iznosu od 40.000 kuna i većem, ili u broju kovanica koji je veći od 1000 komada, potrebno je prethodno najaviti svoj dolazak.

pacijenti s koronavirusom, a neurološki pacijenti su za to vrijeme preseljeni na oftalmologiju. Nakon svega, neurologija se vratila na svoj suvremeno opremljeni odjel. U posljednjih godinu dana neurološki odjel zbrinuo je 600 pacijenata, a ukupno su naši neurolozi obradili oko 17. 000 pacijenta, kazao je župan Posavec. (BMO)

Dragi vjernici, dragi Čakovčanci i Čakovčanke, dragi Međimurci, stigli smo do najradosnijeg trenutka u godini, blagdana Božića, koji s ljubavlju slavimo od najranijeg djetinjstva. Prigoda je ovo da se prisjetimo značenja same riječi ‘Božić’, čije je doslovno značenje mali Bog. Riječ je o Bogu koji, unatoč svojoj veličini, postaje malen kako bi nas ljude obogatio svojom malenkošću. U Ivanovu evanđelju, koje čujemo na sam dan Božića, stoji: „Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet; bijaše na svijetu i svijet po njemu posta, no svijet ga ne prepoznade. Dođe k svojima, ali ga njegovi ne primiše. Onima koji ga ipak prihvatiše, podari moć da postanu djeca Božja." Što znači biti dijete Božje? To je privilegij, dar, snaga koju Bog daruje onima koji ga prihvate. Neka ovog Božića i mi prihvatimo Boga u svima koje postavlja pred nas, posebno u onima najranjivijima i potrebitima, pa čak i među našim bližnjima, možda čak i onima s

Gvardijan fra Filip Đurđević kojima nismo uvijek u mogućnosti biti bliski. Shvatimo da su svi ljudi stvoreni na Božju sliku, kao što je sam Bog preuzeo naš ljudski oblik kako bi postao jedan od nas. To je Božji način pokazivanja koliko je vrijedno biti čovjek. Stoga vam želim, dragi vjernici, da ovog Božića ponovno otkrijete svoju unikatnu vrijednost koju je Bog utkao u svakog pojedinca. Neka vam bude omogućeno prihvatiti Boga i upoznati ga. Molim Duha Svetoga da vam daruje snagu da prihvatite Isusa u svoj život te postanete Božja djeca, sinovi i kćeri koji su obdareni svime što nam je potrebno. S tom mišlju želim vam svima sretan i blagoslovljen Božić i novu nadolazeću 2024. godinu. Gvardijan fra Filip Đurđević

ČESTITKA ŽUPANA Matije Posavca

Simboliku Božića živimo cijele godine Drage Međimurke i Međimurci, ovo doba godine, doba došašća, za nas kršćane ima osobitu važnost zbog posvećenosti duhovnom rastu. No, simbolika Božića u smislu predanosti bližnjemu, solidarnosti u zajednici i duboko usađene humanosti prema potrebitima u našem se kraju živi svaki dan. I na to trebamo biti ponosni. Vlastitim radom razvijamo društvo u kojem neće biti osamljenih, ostavljenih i zaboravljenih. Svaki nam je čovjek važan i to dokazujemo stvaranjem dobara koja služe najranjivijima u našoj zajednici – djeci, bolesnima, kao i našim starijim sugrađanima. Prateći potrebe ranjivih skupina, jačamo i gradimo sami sebe. Međimurska

Ma�ja Posavec, međimurski župan županija prati razvojni pravac u kojem se materijalne vrijednosti stvaraju radi ljudi i zato svako novo zdanje koje podignemo ima dušu. To je božićni duh Međimurja koji se živi svaki dan. To je vrijednost i izvor neiscrpne snage. Neka vam Božić unese mir u srca, neka vas obasja toplina druženja s vašim najmilijima! Drage Međimurke i Međimurci čestit vam Božić! Matija Posavec, međimurski župan

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

njica. Dolazak osobne asistentice koja pomaže Dragutinu puno mi znači. Dogovorimo se što je potrebno napraviti. Dragutin jedino ne želi da ga ona kupa. Možemo se sve dogovoriti, kazala je.

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

emaju svi sreću biti potpuno zdravi, a svijet je krojen prema zdravim ljudima. Svaki je čovjek bez obzira na tjelesne ili mentalne teškoće vrijedan i ima pravo na cjelovit i ispunjen život. Ono što ne može sam, tu su drugi ljudi da mu priteknu u pomoć. Kako se društvena svijest razvija tako smo svjesniji potrebe za osiguranjem osobnih asistenta osobama s teškoćama od vrtićke do najstarije dobi. Biti osobni asistent je poziv za odabrane ljude koji u sebi nose ljubav prema pomaganju i svjesni su važnosti brige za druge. Usluga asistenata u Hrvatskoj za odrasle nije nova. Pruža se od 2006. godine, ali do kraja ove godine kroz projekte i programe udruga osoba s invaliditetom ponajviše iz Europskog socijalnog fonda. Od početka iduće godine počinje primjena novog zakona kojim je na novi način uređeno pravo na osobne asistente.

Država briše neizvjesnost trajanja usluge

Veliki iskorak u Zakonu o osobnoj asistenciji je u tome da briše neizvjesnost projektnog �inanciranja i garantira korisnicima usluge osobne asistencije pružanje iste kao njihovo zagarantirano pravo. Uzimajući u obzir sigurnost korisnika kao i osiguravanje kvalitete usluge, udruge kao dosadašnji pružatelji usluge osobne asistencije moraju biti licencirani i uključeni u mrežu pružatelja usluga kako bi se usluga mogla �inancirati putem državnog proračuna. Dragutin Herman stopostotni tjelesni invalid iz Čakovca ovisan je o tuđoj pomoći jer je u kolicima, a uz to mu je oduzeta i jedna ruka. Supruga Višnjica radi, tako da je Vesna Bernat već skoro četiri godine dio njihove obitelji kao osobna asistentica Dragutinu kad je Višnjica na poslu.Asistentica Vesna je u njegovu obitelj došla preko Društva osoba s tjelesnim invaliditetom (DOSTI).

Dragutin Herman ima asistenticu od ponedjeljka do petka

- Budući da sam zaposlena, a nemam nikakvih pogodnosti iz radnog odnosa jer imam supruga stopostotnog tjelesnog invalida, obratila sam se Udruzi DOSTI da mi treba pomoć za supruga, kazala je Višnjica. Nastavlja: Treba mu namazati kruh, okupati ga, dati lijekove i pomoć oko puno drugih svakodnevnih sitnica koje zdravi obavljaju sami. I tako je Dragutin dobio pravo na osobnu asistenticu

22. prosinca 2023.

KAKO DO OSOBNOG ASISTENTA za odrasle i kako to izg

Postoje pravila što su obveze asistenta

Miljenka Radović predsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom: Trenutno 35 tjelesnih invalida koris� osobne asistente na četiri sata svakodnevno od ponedjeljka do petka. Vesna Bernat dolazi pomagati Hermanovima ujutro ili popodne, ovisno o tome kada je Višnjica na poslu. Budući da gospođa radi u smjenama, ja se prilagodim tome. Ako dolazim ujutro, prvo skupa popijemo čaj, a nakon toga se posvetim čišćenju, po potrebi odem u ljekarnu po lijekove, dajem Dragutinu doručak, pripremim varivo za ručak, ispečem palačinke. A uz to odradimo i vježbice za mišiće da Dragutin bude u što boljoj formi, odradim i manikuru i pedikuru noktiju. Moj posao ovisi i tome što su njegove trenutne potrebe, pa je svaki dan na neki način drugačiji, kazala je Vesna Bernat. Svaki dan se dogovaramo što ćemo taj dan raditi i to onda kroz dan nastojimo i obaviti, ispričala nam je. Zanimalo nas je kako se postaje osobni asistent. - Da bih mogla biti osobni asistent za osobu s invaliditetom, morala sam imati završenu srednju stručnu spremu. S obzirom na to da sam iz zdravstvenih razloga ostala bez posla, tražila sam bilo kakav posao. Budući da se volim družiti, pomagati, a čistila sam i po kućama, sve ovo što radim kao asistent nije mi strano. Nema posla kojega se ne mogu prihvatiti. U terapeutske vježbe koje su potrebne Dragutinu uputio me je i �izikalni terapeut. Pokazao mi je koje su to vježbe i na koji način ih treba izvoditi da mu se razgibaju mišići. Da bih se uključila u posao osobnog asistenta prošla sam i edukacije koje se održavaju jednom godišnje, a po novom i seminar. Edukacija za osobne asistente je obavezna i korisna jer na njoj dobijemo popis poslova koje smo obvezni odraditi i zahtjevi koje korisnici mogu tražiti od asistenata. Sve to je navedeno je i u ugovoru kojega se obje strane trebaju držati. Nije lako pustiti „stranu osobu u kuću” pa nas je zanimalo kako asistentica i supružnici Herman međusobno funkcioniraju. - Funkcioniramo kao dvije sestre, ili kao da je moja kći, kao iz topa je odgovorila Viš-

Vesna Bernat, asistentica, potvrđuje da dobro funkcioniraju. - Ja sam prilagodljiva i nastojim se prilagoditi Dragutinu i Višnji. Jedna drugoj kažemo u oči ako nešto trebamo raspraviti i držimo se pravila što možemo, a što ne možemo. Ali ističe: Višnja je toliko dobra da se s njom nije moguće posvađati, a Dragec je duša od čovjeka. Kako je asistentica Vesna već skoro prije četiri godine ušla u malu obitelj Herman, suradnja ih je i zbližila. Kako smo ih posjetili u predbožićno vrijeme, dogovorili su i pečenje božićnih kolača u kojem će svi sudjelovati na svoj način. Dragec kontrolira jesu li dobro pečeni i testira okuse. Dragutin pak malo teže verbalno komunicira zbog svojeg zdravstvenog stanja pa mu je supruga prilikom ovog razgovora bila i „glasnogovornik”. Dragutin nam je rekao da mu je drago što je asistentica s njime dok je Višnja na poslu, ali se i našalio: - A Drago mi je i ime. Bez obzira na to da se Zakon o osobnim asistentima mijenja, Drago će i dalje imati pravo na četiri sata na osobnu asistenciju. Potrebnu proceduru oko produljenja prava na to su već obavili, a pokrenuli su je još ljetos. Višnja opisuje što su sve morali napraviti za to: - Prvo smo išli u Centar za socijalni rad po formulare koje je potrebno ispuniti, nakon toga smo išli s tim papirima u Udrugu DOSTI, zatim k neurologu ili �izijatru po njihovo mišljenje za Barthelov indeks (kojim se utvrđuje stupanj funkcionalnosti osobe). Kad smo sve to prikupili, odnijeli smo dokumentaciju natrag u Centar za socijalnu skrb. Nakon toga je asistentica još vodila Dragutina na vještačenje u ZOSI u Varaždin. Sada samo čekamo konačnu odluku o pravu na asistenciju. Dragutin Herman mirno može dočekati primjenu novog Zakona o osobnoj asistenciji, jer je svu potrebnu proceduru prošao. Ali neće svima biti tako. Usko grlo u cijelom tom procesu je vještačenje s obzirom na to da je zakonodavac odredio da se pravo na osobne asistente ostvaruje na temelju stupnja funkcionalnosti, a ne stupnja invalidnosti, što je do sada bila podloga za ostvarenje određenih prava. Dakle, svakome tko želi ostvariti pravo na osobnog asistenta potrebni su novi nalazi i vještačenje radi određivanja stupnja funkcionalnog oštećenja. Bez toga se osobni asistenti neće odobravati.

Vesna Bernat, osobna asisten�ca, korisnik Dragu�n Herman i supruga Višnjica

Dragecov asistentic nam je ka ili sestra

Treba naglasiti da se stupanj invalidnosti neće po automatizmu pretvarati u nalaz o stupnju funkcionalnosti i to je ono što zbunjuje osobe kojima su potrebni asistenti. S druge strane se jedini centar za vještačenje nalazi u Varaždinu, a prema njemu su usmjereni svi potrebni korisnici ove usluge za korisnike iz četiri sjeverozapadne županije pa je Centar zatrpan zahtjevima za vještačenje. To otvara zabrinutost hoće li svi oni, kojima je vještačenje potrebno radi ostvarenja prava na osob-

ne asistente, uspjeti proći svu potrebnu proceduru na vrijeme. Naime, najgore bi bilo da iz administrativnih razloga invalidi na neko vrijeme ostanu bez njih.

Međimurci se moraju osloboditi straha od tuđe pomoći

Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije (DOSTI) ima trenutno 35 osoba koje koriste uslugu osobnog asistenta među kojima je i Dragutin Herman, kazala nam je Mi-

ljenka Radović predsjednica Udruge. -Taj broj će se i povećati s obzirom na stupanj oštećenja koje naši članovi imaju i s obzirom na potrebe i uvjete u kojima žive i broj članova kućanstva koji se brinu za njih. Naglasila je da je prije svega potrebno osvijestiti važnost usluge koja se dobiva po novom zakonu. Međimurci razmišljaju za sada ne razmišljaju na taj način, nego: - Kaj si sam mogu napraviti, meni ne treba pomoć. Susjedi im uskaču u pomoć i onda i nisu svjesni potrebe

22. prosinca 2023.

gleda u praksi doznali smo u obitelji Herman iz Čakovca

va ca Vesna ao kći

TEMA BROJA

- Veliki iskorak u Zakonu o osobnoj asistenciji je u tome da briše neizvjesnost projektnog financiranja i garantira korisnicima usluge osobne asistencije pružanje iste kao njihovo zagarantirano pravo za asistentima, jer su si organizirali život na temelju dobre volje bližnjih. Međutim treba prihvatiti pomoć koju zakon pruža, poručila je Miljenka Radović. Dodaje: -Uvidjeli smo da je problem uz prihvaćanje usluge i puštanje nekoga u kuću, u vlastita četiri zida. Ali kad to prihvate i uvide dobrobiti te pomoći, onda širom otvaraju vrata. Udruga DOSTI pruža uslugu osobne asistencije od 2008. godine. Počeli smo sa sedam korisnika, ali putem Europskog socijalnog fonda smo uspjeli

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

uslugu proširiti za ukupno 35 korisnika. Projekti koji se �inanciraju iz europskih fondova su istekli i sada je država preuzela �inanciranje osobnih asistenata, tako da osigurava plaće za osobne asistente. Ugovori koje mi kao Udruga imamo za osobne asistente vrijede do 31. prosinca, a nakon toga bi trebali ići po novom Zakonu o osobnoj asistenciji, iz državnog proračuna. A da bi se realiziralo to pravo, najprije mi kao udruga trebamo zadovoljiti određene uvjete. Ishoditi rješenje o uvjetima za pružanje osobne

asistencije i sklopiti ugovor s Ministarstvom o pružanju usluge. DOSTI je uspio ishoditi rješenje od strane Županije, Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb i na osnovu toga se javiti na raspisani javni poziv od strane Ministarstva za pružanje usluge osobne asistencije. Drugi dio se odnosi na obveze koje mora odraditi korisnik da bi ostvario pravo na uslugu. Pravila su različita za različite vrste oštećenja za slijepe, gluhe, osobe s intelektualni teškoćama, osobe s

multiplom sklerozom ili tjelesnim oštećenjima. Miljenka Radović nam je pojasnila uvjete za osobe s tjelesnim oštećenjima. Kaže da se za njih traži i najviše dokumentacije. Najvažniji kriterij pri utvrđivanju prava na osobnog asistenta je da je stupanj funkcionalnog oštećenja i Barthelov index- koji označava stupanj ovisnosti u vlastitom okruženju određene osobe. Barthelov indeks utvrđuje stručnjak specijalist �izijatar, neurolog ili ortoped za tjelesne invalide. Najniži stupanj Barthelovog indeks ima osoba koje je skoro nepokretna u krevetu, a najviši stupanj može biti do 45 i taj stupanj može imati osoba s trećom kategorijom funkcionalnog oštećenja. U ostvarivanju prava na osobne asistente po novom Zakonu je utvrđivanje stupnja funkcionalnog oštećenja. To je ključ svega i osnovna promjena, jer svi dosadašnji korisnici imaju utvrđeni postotak invalidnosti. No prema tumačenju Ministarstva postotak tjelesnog oštećenja je čimbenika za potrebe mirovinskog zavoda (radi ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu, prava na tuđu pomoć i njegu i osobnu invalidninu). Za ostvarivanje prava na osobnog asistenta mora biti provedeno novo vještačenje za utvrđivanje stupnja funkcionalnog oštećenja, koje se provodi od 2015. godine. Miljenka Radović nma je pojasnila da postoje četiri stupnja funkcionalnog oštećenja. a pravo na osobne asistente ostvaruju osobe s trećim i četvrtim stupnjem funkcionalnog oštećenja, pod uvjetom da Barthelov indeks kojim se određuje stupanj ovisnosti o pomoći drugih osoba nije veći od 45 bodova. Problem je nastao u tome što se do sada nije utvrđivao stupanj funkcionalnog oštećenja, premda su osobe s tjelesnim oštećenjima i do sada odlazile na vještačenja na kojima im se utvrđivao stupanj tjelesne invalidnosti. Sad bi se moglo dogoditi da osoba u kolicima koja prima uslugu osobnog asistenta prema novim pravilima od početka iduće godine ne bude mogla primati tu uslugu, jer nisu prošla vještačenje na kojemu bi se utvrdio stupanj funkcionalnog oštećenja. Miljenka Radović je mišljenja da zakonodavac nije trebao duplicirati postupak. Naime ako je nekome vještačenjem utvrđeno 100 postotno tjelesno oštećenje, zašto se takva dokumentacija ne bi mogla priznati za pravo na uslugu osobnog asistenta, kaže ona. Dodaje: -Osoba u kolicima neće prohodati, a neće moći realizirati niti svoje potrebe za asistencijom,

Sonja Tošić Grlač, pročelnica za zdravstvo i socijalu u Međimurskoj županiji: Nakon što prođu dva do tri mjeseca od početka primjene novog zakona, vidjet će se što je potrebno popravi� ako ne prođe vještačenje koje je ključno za utvrđivanje stupnja funkcionalnog oštećenja do za sada zadanog roka. Ta odredba zakonodavca zatrpala je Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), poznatijim po kolokvijalnom nazivu invalidska komisija zahtjevima za vještačenje, znbog kojih se na odlazak na komisiju čeka mjesecima. Nastavlja: - Čim smo u Udruzi saznali da će se za ostvarenje prava za osobne asistente tražiti rješenje o stupnju funkcionalnog oštećenja, upozorili smo ljude, dajte pokrenite zahtjev prema ZOSI-ju, međutim već je na jesen ZOSI bio zatrpan zahtjevima i za druga prava i pomoći za koje su potrebna vještačenja i potrebno je vrijeme da se dođe na red za odlazak pred komisiju. Na službenim mrežnim stranicama Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), podnosioce zahtjeva upozorava na to: - Nakon što je stranka podnijela zahtjev za određeno pravo, čeka poziv koji će stići na kućnu adresu s vremenom i mjestom vještačenja.

sada su u utrci s vremenom hoće li odluku koja im omogućava to pravo ishoditi na vrijeme, jer 1. siječnja je na vratima. Iz Ministarstva zadnjih dana umiruju korisnike da oni koji već imaju asistente bez njih neće ostati, niti će asistenti koji su do sada bili �inancirani iz EU projekata neće zbog toga što su do kraja godine zaposleni preko projekata ostati bez posla.No što će se zapravo dogoditi nakon 1. siječnja trebamo pričekati. Naime Ministarstvo uvijek ima način produžiti postojeće ugovore asistentima, kao i dosadašnjim korisnicima pravo na uslugu.

Problemi će se rješavati u hodu

- Svaki zakon i svaka nova promjena u teoriji je jedno, a kad uđe u praksu to je drugo, kazala je Sonja Tošić Grlač, pročelnica za zdravstvo i socijalu u Međimurskoj županiji. Što se tiče provođenja osobne asistencije, problemi koji se uočavaju u hodu će se sigurno riješiti jer su zakon i potrebne procedure donesene. Nakon što prođu dva do tri mjeseca od početka primjene novog zakona, vidjet će se što je potrebno popraviti. Mislim da ministarstvo ima sluha i da će se nekim novim pravilnicima ili promjenom spomenutog zakona pomoći ljudima tamo gdje je zapelo u primjeni.Ono što je po meni razvidno je i to da su asistenti preslabo plaćeni, da bi trebalo povećati i njihove plaće sukladno životnim troškovima, jer tih 11 eura po satu neće biti dovoljno da ih se privuče. Jednako tako, po mojem mišljenju, trebalo bi pojačati i njihovo obrazovanje i to sustavno. Ministarstvo bi točno trebao utvrditi koje ustanove to mogu provoditi i po kojem programu bi se educirali asistenti. Dakle, jako je važno riješiti registar asistenata, njihovo obrazovanje i plaće. Sve to je u interesu korisnika da imaju educirane i motivirane asistenVesna Bernat već te. Uz to moraju biti utvrđena je skoro četiri godine i jasna pravila o tome što asistent mora raditi i što korisnik dio njihove obitelji od njega može očekivati. I tu kao osobna udruge trebaju odigrati važnu asistentica Dragutinu ulogu da objasne korisnicima što mogu očekivati od asisteVještači se isključivo po nata, kako ne bi dolazilo do pozivu od strane ZOSI-a. Bu- nesporazuma u komunikaciji dući da se jako dugo čeka na između asistenta i korisnika. Važno je i da si korisnik vještačenje molimo stranke za strpljenje, napisali su na svojoj može izabrali asistenta koji službenoj internetskoj strani- mu je kompatibilan kao osoba. Do trenutka razgovora za ci.I da još jednom ponovimo ovu temu, udruge su Uredu za zahtjev za osobnog asistenta se podnosi putem Centra za zdravstvo i socijalu podnijele socijalno skrb – možda pro- zahtjeve za 91 asistenta i za mijeniti prema novom nazivu? 260 korisnika.Pojedine udruge i najvažniji dokumenti kojima su još u fazi prikupljanja dokuse može ostvariti pravo na mentacije, ali prema mišljenju osobnog asistenta su stupanj pročelnice Sonje Tošić Grlač, funkcionalnog oštećenje, što pomoć osobnih asistenata zanije isto kao i stupanj postotak sigurno će u Međimurju zatrainvalidnosti i Barthelov indeks žiti oko 400 ljudi s određenim koji se utvrđuje stupanj ovisno- teškoćama zbog kojih im je sti o drugima. Sadašnji i budući potrebna tuđa asistencija. korisnici osobnih asistenata

Gospodarstvo

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Trgovine otvorene ove nedjelje, 24. prosinca TP trgovine (Kitro) • Belica, J. Slavenskog 22 • D. Dubrava, Podravska 26 • D. Kraljevec, Ludbreška 2 • D. Vidovec, M. Gupca 41/A • Dekanovec, Kalnička 18 • Domašinec, K. Zrinski 1 • Gardinovec 183 • Goričan, Dravska 3 • Hodošan, Prvomajska 1 • Jurovec 20a • Kotoriba, Murska 24a • M. Središće, Frankopanska 11 • M. Središće, Martinska 44 • Macinec, Glavna 24 • Miklavec 45 • Novakovec, Glavna 32 • Okrugli Vrh 62/B • Orehovica, Zrinskih 33 • Palovec, Glavna 33 • Peklenica, Glavna 13 • Pleškovec, Pleškovec 160 • Podturen, Glavna 18 • Puščine, Školska 26 • Savska Ves, J. Bajkovca 44 • Sivica, Glavna 45 • Sveti Juraj u Trnju 15/A • Štrigova, Glavna 101/A • Totovec, V. Bakarića 35 • Vratišinec, V. Žganca 53 • Vrhovljan, Čakovečka 5

KRK trgovine (Metss) • Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4 • Čakovec, Mihovljanska 46 B • Čakovec, S. Radića 22 • Čakovec, V. Morandinija 21 • Čehovec, Glavna ulica 131 • D. Dubrava, Trg Republike 16 • D. Kraljevec, Čakovečka 1 • D. Vidovec, Glavna 45 • D. Vidovec, R. Končara 9 • Donji Hrašćan 51 • Draškovec, Draškovićeva 13 • Gardinovec, Glavna 262 • Goričan, Školska ulica 15 • Hodošan, Cvjetna ulica 1 • Ivanovec, Čakovečka 7 • Kotoriba, K. Tomislava 98

• Kotoriba, Sajmišna 2a • M. Subotica, Glavna 29a • Nedelišće, M. Viljevca 2 • Orehovica, N. Tesle 23 • Palinovec 183 a • Palovec, Glavna 43 • Podbrest, M. Kovača 42 • Prelog, Jug 1 • Prelog, K. Domagoja 19 • Prelog, Trg Slobode 1 • Sveta Marija, B. Radića 28 • Sveti Križ, A. Šenoe 42 • Vularija, Prvomajska 22

Ostale trgovine • EUROSPIN Čakovec (8-20 h) • Galerija Sjever Čakovec (7-14 h) • JUG MALL Čakovec (8-16 h) • KAUFLAND, Čakovec (8-15 h) • KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h) • KONZUM, D. Dubrava (7-13 h) • KONZUM, Goričan (7-13 h) • KONZUM, Kotoriba (7-13 h) • KONZUM, Mursko Središće (8-13 h) • KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h) • KONZUM, Pribislavec (7-13 h) • LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8 - 14 h) • LIDL Čakovec, Športska 7 (8 - 14 h) • LUMINI, Varaždin (9-21 h) • PEK-TONI, Čakovec (7-13 h) • Pekara CRO-PEK Buzovec (5:30-20:30) • PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h) • Stop Shop Čakovec (8-20 h) • Supernova Varaždin (9-14 h) • Trgovina Anica, Dragoslavec (7-11 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

POGLED ODOZDO

Mladen Ružman, direktor projektne tvrtke Piškornica, Ivana Bable, predstavnica tvrtka Kostak - komunalno stavbno podjetje iz Krškog te Nikola Mar�naga, voditelj poslova razvoja i upravljanja projektom RCGO Piškornica

IZGRADNJA REGIONALNOG CENTRA za gospodarenje otpadom

“Piškornica” će od 2028. obrađivati sav otpad iz crnih kanti Otpad će se po zaprimanju prvo sušiti u zatvorenim boksevima, nakon toga ide u postrojenje mehaničke obrade gdje se razdvajaju frakcije, a na kraju se postepeno pretvara u masu koja je slična kompostu i može se odložiti na odlagalište Piše: Miljenko Hajdarović

O izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom „Piškornica” raspravlja se već nekoliko godina. Na konferenciji za medije održanoj 19. prosinca 2023. u Gospodarskoj komori u Koprivnici najavljeni su konkretni koraci u realizaciji. Centar se gradi u Općini Koprivnički Ivanec u blizini naselja Pustakovec. Konferenciju je otvorio Mladen Ružman, direktor projektne tvrtke „Piškornica d.o.o.”. Podsjetio je da je RCGO „Piškornica” namijenjen za zbrinjavanje ostatka miješanog komunalnog otpada sjeverozapadnih županija Hrvatske. Prema to bi pokrio potrebe Međimurske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije – ukupno oko pola milijuna stanovnika. Ukupna količina miješanog komunalnog otpada u ove četiri županije u 2021. godini iznosila je oko 80 000 tona ili u prosjeku 332 kilograma po stanovniku. Trenutna postrojenja za obradu otpada nisu dovoljna iako je ovo područje najuspješnije u prikupljanju i obradi otpada. Otpad se već od početka 2019. godine nije smio odlagati bez obrade i

mi do 2030. godine moramo obrađivati 60 % otpada.

Probni rad u srpnju 2027.

– Oko otpada više nemamo izbora. Kako bismo poštivali EU direktive i nacionalno zakonodavstvo, mi moramo pristupiti ovakvim kapitalnim investicijama unatoč tome što je svaki napredak u obradi otpada zapravo novi trošak – naglasio je Ružman. Prva etapa gradnje je već počela, a probni rad možemo očekivati od srpnja 2027. godine. Tako predviđenim ritmom možemo očekivati da bi 2028. godine sav otpad iz crnih kanti trebao biti obrađen. Postoji mogućnost da se u II. fazi izgradnje RCGO „Piškornica” obuhvate i potrebe Bjelovarsko-bilogorske županije. Nikola Martinaga, voditelj poslova razvoja i upravljanja projektom RCGO „Piškornica”, u svom se izlaganju osvrnuo na tehnološki dio posla koji će obavljati regionalni centar. Naglasio je da se ne predviđa izgradnja spalionice već se radi o mehaničko-biološkoj obradi otpada. Otpad će se po zaprimanju prvo sušiti u zatvorenim boksevima. Nakon toga ide u postrojenje mehaničke obrade gdje se

razdvajaju frakcije. Na kraju se postepeno pretvara u masu koja je slična kompostu i može se odložiti na odlagalište. Svi procesi će se odvijati u zatvorenim halama kako bi se maksimalno zaštitio zrak i podzemne vode. To će ujedno spriječiti i širenje mirisa izvan postrojenja. - Taj će proces, prema predviđanju, smanjiti emisije stakleničkih plinova u ekvivalentu od oko 75 000 tona CO2 godišnje. To je usporedio s emisijom oko 60 000 prosječnih osobnih automobila – spomenuo je Martinaga kao zanimljivost. Vrijednost projekta je oko 120 milijuna eura, a sama izgradnja iznosi oko 90 milijuna. Točni iznosi će se znati nakon svih postupaka javne nabave. Projekt se �inancira iz sredstava Europske unije s 90 % i našeg Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čiji će udio biti oko 10 %.

Dvije pretovarne stanice Planirana je izgradnja i dviju pretovarnih stanica, jedna u Zaboku u Krapinsko-zagorskoj županiji te druga u Varaždinu u Varaždinskoj županiji. Tijekom procesa će se proizvoditi gorivo, ali o njegovoj kvaliteti trenutno se još ne može govoriti.Radove izgradnje provodi slovenska tvrtka „Kostak” - komunalno stavbno podjetje iz Krškog. Ivana Buble, predstavnica tvrtke, posebno je istaknula da je korištenje najbolje dostupne tehnologije važno za dobrobit društva. – Imamo petogodišnje iskustvo na ovakvim poslovima s otpadom. Mi smo iskusna građevinska grupa koja u centru u Krškom godišnje raspolaže s oko 100 000 tona komunalnog otpada godišnje. To je okvirna veličina kakva je predviđena i u Piškornici. Na području Hrvatske sanirali smo nekoliko odlagališta – navela je kao važne reference.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Što bi gospodarstvenici rekli o novom ministru

remijer Plenković ostat će zapamćen po tome da je mijenjao ministre takvom brzinom da samo pasionirani kvizaši znaju nabrojiti sve ministre koji su se izredali u Plenkovićevoj vladi. Nitko drugi se više i ne trudi zapamtiti im imena. Ako vam zatrebaju možete ih potražiti na internetskoj tražilici. Premijer je odlučio da je sada red da ministra dobije sjever Hrvatske. Kocka je pala na Damira Habijana iz Varaždina

kojega najbolje znamo po njegovim selfijima s društvenih mreža u outfitima koji konkuriraju muškim modelima za donje rublje i teretane. Javnosti je poznat i kao gromobran politike aktualne vlade i premijera Plenkovića. Ali u tome je i kvaka! Je li sadašnji ministar, koji je iznimno sklon svojoj samopromociji, pristao biti gromobran jer je politički ambiciozan i želi zapeti premijeru za oko ili je spreman dušom i srcem

poginuti za vladu premijera Plenkovića? No, treba znati da je i premijer Plenković pokazao veliki talent za političko preživljavanje i da su u političkoj areni mnogi ministri poginuli, a premijer neokrznut ide dalje. Briselski dečko, kako su ga doživljavali stari stranački lavovi kad je preuzeo HDZ, bio je zamišljen kao maskota za umiveno lice stranke. Ako išta zna, to je kako širom otvoriti vrata prema

Briselu odakle dolaze slapovi europskog novca pa “Hrvatska raste iznad prosjeka”, zahvaljujući izdašnim europskim fondovima. Plenković ima i istančan osjećaj za prijetnje koje se kuju iznutra jer upravo takve unutarstranačke kuhinje u pravilu ruše političare. Izvukao je tako Habijana u ring da ga vagne. Neka u tom ministarskom ringu prospe malo znoja i višak političkog testosterona. I to u ringu u kojemu su se okliznuli Marina

Dalić, Darko Horvat i Davor Filipović. Damire, ring je tvoj! Ali ključno pitanje je što bi gospodarstvenici rekli o novom ministru gospodarstva? Sumnjam da oni imaju vremena listati društvene mreže i uživati u izazovnim fotkama Damira Habijana, koje je usput rečeno, s prelaskom na ministarsku dužnost, obrisao. Osim ako i njemu iz unutarnjeg džepa tijesnog sakoa neće ispasti neki lobisti za koje do sada nismo znali.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

22. prosinca 2023.

Gospodarstvo 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore MŽ i dobitnici Plakete Majstor godine Josip Pintar iz Male Subo�ce, Ivan Kolmanić iz Svetog Urbana i Vladimir Šestan iz Preloga

OBRTNIČKA KOMORA Međimurske županije uz svoj dan dodijelila priznanja najzaslužnijim obrtnicima

Franjo Kiš dobio nagradu za životno djelo

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Obrtnička komora Međimurske županije na svečanoj je sjednici održanoj u zgradi Scheier u Čakovcu upriličila dodjelu priznanja zaslužnim obrtnicima. - Priznanja dodjeljujemo zaslužnim obrtnicima, našim suradnicima, koji su dugogodišnjim radom, ali i aktivnim sudjelovanjem u komorskom sustavu zaslužili najviša priznanja, kazao je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije. Unatoč svim izazovima divim se nevjerojatnoj snalažljivosti obrtnika koji, kao pravi borci opstaju u najtežim vremenima gospodarskih poteškoća, naglasio je. Najviše priznanje Obrtničke komore Međimurske županije dobio je Franjo Kiš, mesar iz Donjeg Kraljevca i to nagradu za životno djelo - statuu Obrtnik Međimurja. Franjo Kiš je treća generacija mesarske obitelji Kiš koja kontinuirano posluje, a sada je posao prenio i na sljedeću generaciju. Plaketu Majstor godine za iznimne poslovne rezultate primili su Ivan Kolmanić iz Svetog Urbana, Josip Pintar iz Male Subotice te Vladimir Šestan iz Preloga.

Majstori godine

Plaketu Majstor godine za dugogodišnji marljiv i ustrajan rad u obrtništvu i razvoju obrtništva dobili su: Ivan Kolmanić, strojobravar iz Svetog Urbana, Josip Pintar, izrađivač stolarije iz Male Subotice i Vladimir Šestan, staklar iz Preloga. Diplomu za izniman doprinos u promidžbi, poticanju

i unapređenju obrtništva i obrtničkog komorskog sustava dobili su Željko Šupljika, elektrotehničar iz Donjeg Kraljevca, Ivan Kenđel, autoprijevoznik iz Svete Marije, Natalija Dodlek, cvjećarka iz Miklavca, Anton Đerđi, zlatar iz Čakovca te Suzana Mauko, frizerka iz Štrigove. Priznanje za dugogodišnji marljiv i ustrajan rada u obrtništvu i razvoj obrtništva i 20 godina rada u obrtništvu dobili su: Ivica Bestijanić, građevinar iz Zebanec Sela, Miljenko Ciglar, elektroinstalater iz Strelca, Stjepan Dodlek, poljoprivredni proizvođač iz Belice, Borut Dogša, uzgajivač životinja iz Martinuševca, Branko Dolenec, instalater iz Čakovca, Tomislav Đurinić, knjigovođa iz Šenkovca, Stojan Đurkin, mehaničar elektroničar iz Kuršanca, Dubravko Flegar, poljoprivredni proizvođač iz Mihovljana, Miodrag Gakić, vlasnik obrta za istraživanje tržišta iz Strahoninca, Dalio Golubić, iznajmljivač opreme iz Strahoninca, Antonio Habuš, vlasnik obrta za čišćenje iz Čakovca, Robert Horvat, proizvođač vina iz Svetog Urbana, Branimir Jakopić, vinogradar i podrumar iz Železne Gore, Ljubomir Kralj, strojobravar iz Vrhovljana, Zdenko kralj, automehaničar iz Pleškovca, Dražen Kramar, keramičar iz Donjeg Pustakovca, Darko Kriković, monter stolarije iz Nedelišća, Ivan Kudec, uzgajivač voća iz Hodošana, Ksenija Malović, vlasnica obrta za čišćenje iz Murskog Središća, Željko Marković, trgovac iz Ivanovca, Ivan Meznarić, trgovac iz Čakovca, Damir Permozer, soboslikar-ličilac iz Čakovca, Josip

- Obrtnik je treće generacija mesarske obitelji Kiš koja kontinuirano posluje, a sada je posao prenio i na sljedeću generaciju

Franjo Kiš dobitnik nagrade za životno djelo u vidu statue Obrtnik Međimurja Pintarić, serviser iz Štefanca, Ljiljana Počekaj, cvjećarka iz Ivanovca, Davor Sanjković,

zastupnik u osiguranju iz Čakovca, Miljenko Šelja, soboslikar-ličilac iz Otoka, Vesna

Toplek, cvjećarka iz Belice, Jerko Treska, vlasnik agencije za promidžbu iz Nedelišća, Dejan Vaser, iznajmljivač nekretnina iz Mihovljana i Vladimir Vrtarić, uzgajivač životinja iz Frkanovca. Nagrade HOK-a Zahvalnice Hrvatske obrtničke komore za 2023. godinu za izniman doprinos poticanju i unapređenju rada obrtničkih asocijacija dobili su: Dražen Vrbanec, elektromehaničar iz Čakovca, Daniel Pecolaj, pekar iz Nedelišća, Darinka Kalšan, profesorica iz Preloga, Ljiljana Marcinjaš, djelatnica Udruženja obrtnika Međimurske županije iz Čakovca i Robert Varga, tajnik Obrtničke komore Međimurske županije iz Čakovca. Priznanje Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos poticanju i unapređenju rada obrtničkih asocijacija dobili su: Lana Matjačić, frizerka iz Oporovca, Robert Zver, dimnjačar iz Strahoninca, Zdravko Kovač, elektromehaničar iz Celina, Dragutin Žižek, automehaničar iz Strahoninca i Ešref Selmani, slastičar iz Čakovca. Povelju Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos razvoju obrtništva i unapređenju rada obrtničkih asocijacija dobili su Stjepan Jambrović Tesar iz Grabrovnika i Željko Slaviček, ugostitelj iz Preloga. Župan Međimurske županije Matija Posavec čestitao je nagrađenim obrtnicima uz poruku da će Međimurska županija, kao i dosad, podupirati aktivnosti Obrtničke komore i razvoj obrtništva: - Imate razloga za ponos jer kontinuirani porast broja obrta od 2013. znači da ste

otporni, marljivi, učinkoviti i produktivni, te da znate naći svoje poslovne niše. Snaga međimurskog gospodarstva sadržana je upravo u sposobnosti prilagodbe i uspješnom poslovanju obrta te mikro i malih poduzetnika. Međimurska županija i dalje će stajati iza svojih obrtnika što pokazuje činjenica da smo samo tijekom ove godine podignuli poduzetničke potpore sa 130 tisuća eura na 170 tisuća eura, naglasio je župan te rekao da ga raduje i interes mladih za stipendiranje obrazovanja za de�icitarna obrtnička zvanja koje Međimurska županija godinama dodjeljuje u suradnji s Obrtničkom komorama i našim gradovima i općinama. -Ove godine dodijeljeno je čak 180 novih ugovora o stipendiranju, najviše u 20 godina ovog sjajnog projekta, a za sljedeću godinu u proračunu za tu mjeru planirano je 63,300 eura. Novoformirani Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu Tehničke škole Čakovec također već uspješno surađuje s međimurskim obrtnicima te zajednički rade na strategiji smanjenja de�icita kvalitetnih radnika na domaćem tržištu rada. Godišnjoj svečanosti Obrtničke komore Međimurja uz brojne uzvanike prisustvovali su predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, pročelnici upravnih odjela Međimurske županije dr. sc. Anita Perešin i Darko Radanović, zatim Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore, te Željko Poredoš, pročelnik gospodarskog upravnog odjela u Gradu Prelogu.

Aktualno

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

božićno vrijeme, i kada se godina kalendarski približava svome izmaku, razmišljamo o onome što je učinjeno, ali i onome što je pred nama. Bio je to povod za razgovor s Matijom Posavcem, međimurskim županom. Nametnule su se tri teme koje obilježavaju Međimurje: prometna povezanost s glavnim gradom, koji nam je zemljopisno tako blizu, a željeznicom kao ekološkim i komfornim prijevozom tako daleko. Druga tema je bolnica kojom bi od iduće godine trebala upravljati država, pri čemu vlada neizvjesnost na kakvu uslugu u bolnici mogu računati građani Međimurja u novim okolnostima. Treći set pitanja odnosio se na prioritete u proračunu za iduću godinu. - Pred nama je Božić. Što biste kao župan poručili građanima Međimurja, pitali smo Matiju Posavca. - Živimo u dosta izazovnom vremenu, ali mislim da bez obzira na sve probleme idemo u dobrom smjeru. Unatoč udarcima koje smo doživljavali i koje ćemo još doživljavati, jer nam slijedi predizborna kampanja, mislim da se danas u Međimurju govori s poštovanjem i priznanjem, kazao je. I dodao: To pokazuju brojne nagrade koje dobivamo u gotovo svim kategorijama. U prilog tome, da se Međimurje razvija, pokazuju i brojke Eurostata, a ne samo domaće relevantne institucije. Kao župan se zalažem da puno ulažemo u naš identitet, vrijednosti i kulturu. Nikada neću dozvoliti da se umanje vrijednosti svega onoga na što smo ponosni. Ja ću i dalje utjecati na državu da ubrza realizaciju naših projekata. Razvijat ćemo zdravstveni i obrazovni sustav, ulagati u gospodarstvo i poljoprivredu, promet i komunalnu infrastrukturu i sve projekcije su usmjerene napretku, a sa svim izazovima ćemo se boriti kako znamo i umijemo, kazao je.

Brže izgrađen Pelješki most, nego pruga do Zagreba

- Spora i neudobna željeznička povezanost sa

Zagrebom tema je i Županijske skupštine. Puno ljudi iz Međimurja radi u Zagrebu, a mnogi bi rado putovali vlakom na posao, a živjeli u Međimurju. Imali bi kvalitetniji život ovdje, nego da se tiskaju u Zagrebu, a Međimurje bi imalo koristi od njihove potrošnje. No, preduvjet je vlak koji bi za sat vremena od Čakovca stigao do glavnog grada. Što možemo učiniti po tom pitanju? - Sjećam se da je još prije 23 godine tadašnja vlada donijela stratešku odluku da za tri godine izgradimo autocestu od Zagreba do Splita. U tom smislu moj odgovor na to pitanje je: - Može se Međimurje brzom vezom vlakom povezati sa Zagrebom, ako postoji dobra volja. A sada osim toga postoje i europski novci. Ako država sutra donese odluku da za tri godine elektri�icira, dogradi ili modernizira prugu Kotoriba – Čakovec – Varaždin – Zagreb, onda se to u tri godine može napraviti. Moderni vlakovi su već naručeni i ako bi se modernizirala pruga, tada se može za sat i pol vlakom do Zagreba što je prihvatljivo. Na vladi je odluka, a na nama pritisak i lobiranje da to stavimo u strateške planove i dokumente. Za sada svijest o potrebi razvoja sjevera Hrvatske u tom kontekstu, nažalost, ne postoji. - Nedavno su podaci pokazali da građani Hrvatske uz more od iznajmljivanja apartmana ostvaruju znatno veće prihode od onih u sjevernom, kontinentalnom dijelu Hrvatske, koja je proizvodno i izvozno orijentirana. U Međimurju, čije je gospodarstvo natprosječno izvozno orijentirano, građanima se to ne odražava u adekvatnoj mjeri na prihode. Kako politički ojačati Sjever da se njegov glas jače čuje? Nažalost, zbog raznih okolnosti izgubili smo svoje lidere, čija riječ je nešto značila na nacionalnoj razini i koji bi zagovarali zdrave temelje gospodarstva svake zemlje. - To je točno. Sjever Hrvatske, čiji je dio i Međimurje, možemo ojačati samo svojim predstavnicima u Zagrebu s pozicija s kojih mogu utjecati

Izvoz po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi u prosjeku 4.007 eura, prema službenim relevantnim podacima. U Međimurju taj prosjek iznosi 8.100 eura po glavi stanovnika. Po tome smo uvjerljivo prva županija po visini izvoza po glavi stanovnika. Druga je Varaždinska županija s prosjekom od 6.700 eura po glavi stanovnika, a svi drugi su ispod 4.000 eura, odnosno ispod državnog prosjeka. Velik broj županija bilježi izvoz koji je ispod 3.000 eura po glavi stanovnika, naglašava župan

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

na promjenu stava i odnosa prema Sjeveru.

Izvozimo dvostruko više po glavi stanovnika od prosjeka države

Veliku energiju trošim na to da razbijem mitove oko razvoja Sjevera. Sjever Hrvatske je taj koji drži ovu zemlju iznad vode. Ključni podatak koji to zorno prikazuje je izvoz, jer je on dodana vrijednost koja najbrže razvija gospodarstvo. Izvoz po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi u prosjeku 4.007 eura, prema službenim relevantnim podacima. U Međimurju taj prosjek iznosi 8.100 eura po glavi stanovnika. Po tome smo uvjerljivo prva županija po visini izvoza po glavi stanovnika. Druga je Varaždinska županija s prosjekom od 6.700 eura po glavi stanovnika, a svi drugi su ispod 4.000 eura, odnosno ispod državnog prosjeka. Velik broj županija bilježi izvoz koji je ispod 3.000 eura po glavi stanovnika, naglašava župan. Druga stvar u čemu smo jaki je povlačenje sredstva iz europskih fondova i rastu BDP-a, koji je značajan unatrag deset godina, otkako smo članica EU-a. Međimurje se po rastu BDP-a od 33 posto, nakon ulaska u EU, pozicioniralo odmah iza Zagreba i Zagrebačke županije. Uz bok nama u snazi izvoza su i okolne županije na sjeveru: Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija. - Ono što često ističem: ako gospodarski kao Sjever vučemo ostale, stvaramo dodanu vrijednost, a primarno ne živimo od turizma ili neke druge uslužne djelatnosti, onda bi država još više goriva trebala ulijevati u tu našu razvojnu lokomotivu da još brže raste i vuče ostale. Drugim riječima, potrebno je uložiti u prometnu i komunalnu infrastrukturu, olakšavati poslovanje poduzetništvu i koristiti prometnu poziciju nas na sjeveru. U tome je i srž i mojeg nezadovoljstva kada govorim da presporo ide realizacija naših projekta. Koliko dugo već govorimo o cesti Čakovec – Varaždin, drugim cestovnim obilaznicama i željeznici? Da su takvi projekti realizirani imali bismo razvojnu sliku kraja. Ako za pet ili deset godina sjednemo na vlak koji će brže voziti do Zagreba, Beča ili Münchena, omogućili bismo da naši ljudi koji rade u Austriji ili Njemačkoj i dalje mogu živjeti ovdje. Europa je to prepoznala prije 30 godina. Ceste i obilaznice u drugim krajevima Hrvatske realiziraju se brže nego naše. Brže je izgrađen Pelješki most, koji je neusporedivo zahtjevniji, nego što će biti modernizirana

MATIJA POSAVEC, međimurski župan o izazovima koji stoje pred Međ

Međimurj drže Hrva iznad vode Nikada neću dozvoliti da se umanje vrijednosti svega onoga na što smo ponosni

pruga od Čakovca do Zagreba, kazao je župan. - Paradoksalno je da stvaramo visoku dodanu vrijednost kroz izvoz, a da su građani u odnosu na državni prosjek potplaćeni. Otvaranjem granica, frustrirani tom situacijom, iz protesta se zapošljavaju preko granice, a naši poslodavci, da bi održali proizvodnju, zapošljavaju strance. Što će se u budućnosti dogoditi s Međimurjem?

- Neće se dogoditi ništa što se nije dogodilo drugima, rekao je župan. Dijelimo sudbinu svih drugih zemalja, koje su prihvatile velik broj stranih radnika. Velik broj stranih radnika imaju i sve druge županije. Ovog ljeta gdje god sam došao, službeno ili privatno, rijetko gdje sam našao našeg radnika koji poslužuje gosta. Ili su to bili stranci iz okruženja, ili s drugih kontinenata. U Varaždinskoj županiji radi 5.000

stranaca, a u našoj oko 2.500 stranaca. Koliko ih je točno kod nas - teško je reći, jer se neki dolaze registrirati kod nas zato što popriličan broj �irmi ovdje ima svoje sjedište, ali im radnici koje su uvezli rade na drugim radilištima. Kad govorimo o plaćama, odnosno dohotku naših zaposlenika, više nismo na hrvatskom začelju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku popeli smo se na 10. mjesto u Hrvatskoj s

22. prosinca 2023.

đimurjem

je i Sjever atsku de

Ma�ja Posavec, župan plaćom od u prosjeku 1.074 eura. Deset županija je ispod nas, a devet iznad, ali svi smo tu negdje tijesno grupirani, osim Zagreba koji odskače s prosjekom od 1.374 eura. No, slažem se da je to u in�latornoj situaciji premalo, kazao je. Kako bi država učinila nešto da ljudi ostanu ovdje, a ne da odlaze, predložio sam kao malu mjeru da se odustane od dvostrukog oporezivanja onih koji rade u Austriji i Sloveniji. Sporazumom s Njemačkom

Aktualno 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

smo otklonili dvostruko oporezivanje. Sarkastično je da ih imamo s Amerikom, Egiptom, Hong Kongom kao da tamo radi tisuće ljudi. Ugovori s Austrijom i Slovenijom, da se dvostruko ne oporezuje, bili bi motivacija našim ljudima koji ljudi koji tamo rade da ostanu ovdje. Ali kad im porezna pošalje porezno rješenje, njihova reakcija na to je: ovdje sve zatvaram, prodajem kuću i povlačim za sobom i obitelj. Ovako su ljudi dolazili

kući četvrtkom ili petkom i ovdje trošili i živjeli s obitelji. I o tome država treba voditi računa - da ne tjera ljude van.

Prioritet jednosmjenska nastava u školama

- Koje su glavne odrednice proračuna, temeljnog razvojnog dokumenta za Međimursku županiju za iduću godinu. Što će biti

prioriteti Međimurske županije? - Meni je prije svega drago što smo i u proračunu za ovu godinu zadržali sve investicije i to bez kreditnog zaduženja. Otvorili smo i nove investicije, a s kapitalnim investicijama nastavljamo i u 2024. godini. Zadržat ćemo i najvišu socijalnu osjetljivost u Hrvatskoj kroz proračunska izdvajanja. Kad uspoređujem kako je to u drugim županijama, mogu reći da imamo najveće usmjeravanje javnog novca iz proračuna prema građanima. Nijedna od županija nema jednokratnu potporu za preko 2.000 studenata i 3.000 srednjoškolaca, imamo asistente u predškolskim ustanovama te brojne potpore prema potrebama raznih skupina građana. Sa svim tim mjerama nastavit ćemo dalje. Proračun će u konsolidiranom dijelu iznositi 90 milijuna eura, a kad se na stranu stave svi proračunski korisnici obuhvaćeni proračunom, proračun je na razini 30 milijuna eura. Lani je proračun nominalno bio viši jer je u proračun Međimurske županije ulazio i proračun Županijske bolnice Čakovec. Zbog toga što bi ju trebala preuzeti država, prema naputku za izradu proračuna, bolnica na ulazi u proračun. Ali nastavit ćemo s investicijama u zdravstvu i obrazovanju. Još uvijek čekamo sudbinu 40 kapitalnih investicija koje prolaze kroz županijski proračun. Od tih 40-ak investicija je 17 škola i sportskih dvorana. Smatram da je jako važno sve naše škole prilagoditi za jednosmjensku nastavu. Sve više sam osjetljiv na tu temu, poučen vlastitim iskustvima. Držati učenika prvog razreda osnove škole do šest popodne je dosta teška situacija za dijete. Ako želimo ojačati obrazovanje i stvarati bolje uvjete za to, onda to moramo promijeniti i stvoriti uvjete za jednosmjensku nastavu. Zbog toga smo krenuli i u adaptaciju područnih škola da rasteretimo matične škole i da jedne i druge prilagođavamo za jednosmjensku nastavu, čak i kroz energetsku obnovu zgrada. Do 11. kolovoza smo na državnu razinu predali projektnu dokumentaciju za škole i sportske dvorane za prijelaz na jednosmjensku nastavu i očekujemo suglasnost za to kako bismo znali koliki je naš udio u su�inanciranju, pojasnio je. Uz to odluke čekamo za sedam objekta za energetsku obnovu i za osam u interpretacijske centre u turizmu. U cestogradnji imamo također nekoliko projekata �inanciranih iz razvojnog sporazuma Sjever, te još nekoliko projekata koje se odnose na prostore bivše vojarne, pod-

Ono što me žalosti je najava nove mreže županijskih i općih bolnica. Po tom prijedlogu, na koji smo vrlo oštro reagirali, u Županijskoj bolnici Čakovec bi se trebao smanjiti 41 krevet, a u Varaždinu 84 kreveta, kazao je župan. Dodao je da je obrazloženje za ukidanje kreveta - jačanje dnevnih bolnica. Za to čak i ima logike u uređenom zdravstvenom sustavu, ali naš još uvijek to nije, kaže župan ručje zdravstva za palijativne bolesnike i za ulaganje u laboratorij. Tu su još i ulaganja za Grad Čakovec i prostor koji gravitira prema njemu iz ITU programa. Sve navedeno trebalo bi početi realizirati iduće godine.

Što kad država preuzme kontrolu nad bolnicom

- Jako smo osjetljivi na zdravstvo. Koliku kontrolu ćemo od iduće godine imati nad bolnicom kad ju preuzme država, u smislu zbrinjavanja potreba naših građana na adekvatni način? - Poznat je moj stav i stav Međimurske županije o statusu bolnice. Još uvijek nemamo odluku Ustavnog suda na temelju našeg zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Bit će zanimljivo pročitati tu odluku, ma kakva ona bila, ne samo zbog nas nego i drugih: Grada Zagreba, Krapinsko -zagorske i Istarske županije koje su također dale zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke prenošenja osnivačkih prava bolnica na državu. Zato su možda u Ministarstvu malo prolongirali rokove prenošenja, kaže župan. Prema sadašnjem hodogramu koji nam je prezentiran u Ministarstvu zdravstva, ugovori o prenošenju bolnica doći će na uvid i na potpis tek do sredine veljače. Nije dovoljno samo donijeti zakon, nego dosadašnji osnivač i vlasnik mora potpisati sporazume s novim osnivačem, jer vlasnička prava kao Županija zadržavamo, kazao je. Do travnja će Ministarstvo rede�inirati Upravno vijeće preko kojega država preuzima kontrolu nad bolnicama. Nakon toga Upravno vijeće može postaviti v.d. ravnatelja ili raspisati natječaj za novog ravnatelja. Po svemu tome se čini da će se promjene odvijati do ljeta, a vjerojatno i nakon izbora. - Ono što me žalosti je najava nove mreže županijskih i općih bolnica. Po tom prijedlogu, na koji smo vrlo oštro reagirali, u Županijskoj bolnici Čakovec trebao bi se smanjiti 41 krevet, a u Varaždinu 84 kreveta, kazao je župan. Dodao je da je obrazloženje za ukidanje kreveta - jačanje dnevnih bol-

nica. Za to čak i ima logike u uređenom zdravstvenom sustavu, ali naš još uvijek to nije, kaže župan. Nastavlja: - dok hrvatski zdravstveni sustav ne bude složen tako da se vrednuje izvršeno, dotle nema mjesta promjenama. Apsolutno podržavam smanjenje listi čekanja i uvođenje reda hoće li liječnici raditi u bolnicama ili još i privatnim ustanovama, da se kontrolira javna nabava i �inancijski nadzor, ali sve se to može i bez preuzimanja osnivačkih prava. Država je za to dosad imala i te kako dobre mehanizme. Ni sada se bez suglasnosti ministra ne može smijeniti ravnatelja. Suglasnost je potrebna i za nabavku lijekova, a član Upravnog vijeća u ime države imao je uvid u kompletno poslovanje bolnice i sve odluke koje su se donosile. Ne drži vodu da država mora sve uzeti u svoje ruke da bi to mogla kontrolirati. Započeli smo s nizom projekata koji su nezaustavljivi: baš zato da nam se ne bi dogodilo da nam država iduće godine kaže: vama to ne treba! O odnosu prema našoj bolnici i našim pacijentima govori i činjenica da je samo na tri sjednice Vlada sveukupno rasporedila 182 milijuna eura za isplatu općim županijskim bolnicama u Hrvatskoj, od čega je za bolnice ne sjeveru Hrvatske u Čakovcu, Varaždinu, Krapini, Koprivnici i Bjelovaru ukupno 22 milijuna eura. Od toga je Županijska bolnica Čakovec dobila svega 1,073 milijuna eura, a primjerice Varaždinska 15 milijuna eura. Htio bih znati, da mi netko stručan i pametniji od mene kaže, po kojim kriterijima se to raspoređivalo? Po učinku, veličini bolnice, broju liječnika, kreveta? Sam to nisam mogao dokučiti, kaže župan, nego mi se čini da je jedina poanta raspodjele bila: onima koji ne plaćaju svoje obveze redovito dobili su pomoć, onima koji se pridržavaju svojih obveza da zbog ucjena veledrogerija ovrhama ne bi dovele pacijente u situaciju da nemaju lijekove, dobivaju manju pomoć od države. Ako je pravedan zdravstveni sustav onaj koji oduzima upravljačka prava regionalnoj samoupravi koja dobro vodi i mnogo ulaže u svoju bolnicu, tada to nije politika za koju se zalažem.

jice Nere

ovezuu više

nisam ni ve godine m ići na m u tome, azgovoru

eme voli žanrova, lasike na

i navečer, oko nje je

lustracije voj fokus tracije za umještaa, koja bi koričena na

Život u Međimurju 9 Piše: Josip Šimunko Život u Međimurju 10GLOBALNO I LOKALNO

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde dauje alja zapamtiti da se to jošponedjeljak, jedan povijesni dan 19. proza Hrvatsku. Kako goddobilo, sinca ove godine to jenajvažniji za Hrvatsku uspjeh godio geopolitički događaj stoljeća koji nedaće će sas obzirom na sve svim promijeniti Hrvatsku posljednjih godina. kakvu danas Usvajanjem izmjena Kuna će poznajemo. se ipak naći i je nakon naHrvatska kovanicama eura, doviše europske mreže prometgovora Europskog kao spomen, takoparlada ne- nih koridora TEN-T (što menta i Europskog vijeća o je već klasični europski će biti posve zaboravljena. Transeuropskoj prometnoj birokratski jezik), Hrvatpradavna vremena svaki je Od početka demokratskih mreži (TEN-T) pozicioniraje pozicionirana na sva mladić hrvatskih plemena promjena u Hrvatskoj do ska na na dvakuna dodatna koridora: europska a morao uhvatitikoridora, kunu, time danas, je od gotovo četiri Baltičko more – Jadransko geopolitički pozidokazivao da je sposoneželjene valute kojoj su toje znači more i Zapadni iBalkan – tivni kakav nismoda ban prevrat za ženidbu, točnije suprostavljali političke Istočni Mediteran, objavio doživjeli od samostalnosti primisli postala cijenjeni je sposoban donijeti sreću jenovac. u utorak premijer Andrej Hrvatske. svojoj izabranici. Stari su Plenković na tiskovnoj kon- nekad, Jednostavno pa čak i rečeno, u novije Sad kad odlazi u zasluferenciji. Značaj te vijesti je Hrvatska je od kune danaszadio doba, uzgajali lov ženu mirovinu, mnogi će s na razini događaja stoljeća. ne kunićepolitičke, i zečeve. već i emocijama pomalo žaliti za na samo Kako to znaju svi MeEurope. Nokune ne Simbolična tajna njom, s odlaskom kune gu- integralne đimurci, prva pruga u Hr- samo to, osnovni projekti bi se i jedan dio državnog je staro vjerovanje alkemivatskoj izgrađena je 1860. bit će �inancirani od Europčara da ona može uhvatiti suvereniteta. godine na relaciji Kotori- ske unije u visini od gotovo zeca, odnosno kunića. Kuna Hrvatska i kuna poveba – Čakovec, a danas je sto posto. nisu slučajno u jezani su stoljećima. Ta dugopamtimo i po tome što je i kunić Tim novim prometnim zičnoj vezi. Latinski naziv trajna veza zapravo mnogo svjetski poznati dr. Rudolf koridorima europske mreže za zeca je lapis, u davno govori oosnivač nama samima. Steiner, antropo-U obuhvaćena je željeznička to infrastruktura se nekako povesrednjem vijekumudrosti, ubirao se i vrijeme zo�ije ili ljudske cestovna zivalo s kamenom mudrosti porez kunovina, a mnogo rođen u Donjem Kraljevcu, do Splita; luke Ploče i Split i alkemijom pretvorbe prije, davanja gospodarima a otac mu je bio telegra�ist postat će luke osnovne mre-u srednjem i kraljevstvima mogla su se že, na željeznici. Krajem devetdok će sevijeku. Rijeka nalaziti danas ne je ostao poplatiti ii ukuninim krznom. naestog dvadesetom sto- na triDo koridora, samo na znat lapis lazuli, cijenjeni je kuna uopće ljeću,No uzzašto dva svjetska rata Baltik – Jadran koridoru, dragi kamen iz kojeg se donovac ili sinonim i postala jedan domovinski, izgra-za već i na Vestern Jadran bivala azurna plava boja u novac platežno sred- koridoru đena je kao željeznička mreža koji ide od Salzsrednjem vijeku. te imati stvo i danas to bašpoznajemo. u Hrvatskoj? burga kakvu do Osijeka, Zbog kao togaluka je naša kuna Pravi razlog se ne Od 1990. godine dokrije da- isti značaj u Trstu. samo ne obična novčanas samostalna samo u ljepoti Hrvatska i kvaliteti sveUkratko, to znači da izgradila je teškom mukom, nica. njoj je skupljeno dvikrzna, već u nečem dru- će se U europskim novcem zbog novca,je �inancirati je tisuće godina povijesti. gom.nedostatka Za stare Hrvate novih 450 km mrežu autocesta uz velika željezničkih Ipak, za svaki slučaj, pruga, 430našla km kuna bila – srećonoša. kreditna osam novih hrvatskih se kao pradavni srećonoša Kunazaduživanja zapravo ikoja nije cesta, ćebila vraćati unuci, već te luka i pet novih urbanih i na kovanicama eura. Tko običnii naši srećonoša, zamagijski, nas najvažniju autocestu njima za nas kaže dameđu Hrvati ne vole pobila je drevna ma- čvorova, Budimpešta – Goričan – Za-U najvažniji Varaždin jer previjest i magiju? gijska tehnološka tajna. greb, povezujući Zagreb, ko njega stižemo do ZagreSplit i našu jadransku obalu. ba. Do 2030. godine planira Željeznička mreža osta- se izgraditi osnovna mreža la je nekako po strani, sve novih koridora, a do sredine do danas. stoljeća kompletna mreža.

Geopolitički događaj stoljeća

DINU, Gajeva 5

30 godina s vama

*Vaš specijalist za specijalne t za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

Anita Novak, Ignac Šardi i Miroslav Gakić

IGNAC ŠARDI predstavio knjigu „Međimurski spominki”

Prekrasan poklon iz naše već zaboravljene svakodnevice Piše: Tomislav Novak Foto: Mario Golenko

Ignac Šardi napravio je nevjerojatnu osobnu preobrazbu, gotovo ka�kijansku, doduše inverznu. Obrnutu. Postao je pisac, nešto što nitko nije mogao očekivati, nakon što je odlučio zatvoriti vrlo uspješnu stranicu poduzetništva i posvetio se interesima kojima se zbog svojih skromnih startnih uvjeta u životu nije mogao posvetiti ranije. No nakon što je posložio obitelj, posao pa i svoj politički izričaj, Ignac Šardi se vratio vlastitim korijenima, onome što je zapažao od najranije mladosti, a to su ljudi oko njega i njihovi odnosi. Očito je cijelo vrijeme osim svoje poduzetnosti upornosti i smisao za razvoj ustvari skrivao svoju glavnu supermoć – razvijenu emocionalnu inteligenciju. Zahvaljujući toj sposobnosti, Šardi vrlo vjerodostojno, plete svoje likove kroz njihove riječi. U ovoj je knjizi „Međimurski spominki“ kroz �ik-

tivne likove i njihov razgovor predstavio odnose među ljudima, njihove brige, manipulacije, čarke i prepucavanja i često nevjerojatne doživljaje. Sličnu je metodu upotrijebio kod prethodne knjige „Tri Franceka”, predstavljajući stvarne ljude i njihove doživljaje na ukrajinskom frontu u II. svjetskom ratu. Taj model „bilježenja“ razgovora između likova upotrebljava i u ovoj knjizi, samo su naravno neki likovi izmišljeni kako se netko ne bi prepoznao, ali su događaji stvarni. Točnije, prepričavanja tih događaja u narodu su stvarna. Koliko je u njima istine, to je druga stvar i nitko to ustvari više ne zna. A pisac Ignac Šardi se tu pojavljuje samo kao pripovjedač. Knjiga je podijeljena u četiri dijela. Prvi je „Međimurski zajtrik i večerja“ u kojem susjede Žofa i Ana imaju svoj dnevni ritual razgovora u kojima pretresaju sve i svakog, usput se i posvađaju, optužuju za najgore moguće krivice u njihovoj domeni, ali na kraju i pomire, jer susjed

je susjed. Drugi dio nosi naziv „Hejzi, barabe, leleki ili lažljivci“ u kojem trojica sumještana u poodmakloj dobi prepričavaju svoje „lovačke priče“, u životu, s ženama, ma sa svime uvjeravajući jedan drugoga u njihovu istinitost. U trećem i možda najegzistencijalnijem dijelu pod nazivom „Životna ogledala (zrcala)“ Šardi nas upoznaje s trojicom školskih prijatelja koji su se nisu vidjeli 40 godina, a prošli su različite životne putove, netko kao gastarbajter, neko kao bjelosvjetski vjetropir, a netko kao obiteljski čovjek u svojoj domovini. U trećem dijelu knjige pod nazivom „Pred odškrhnutaj nebeskaj vroataj“ upoznajemo štićenike staračkog doma, koji pak opet imaju fokus na svoje probleme. Od svakodnevnog prebrojavanja tko je još živ, preko zaljubljivanja i ženidbi do brige za „herbiju“. Na predstavljanju knjige u subotu pred punom se Scheiericom okupilo preko stotinu gostiju, rodbine i

prijatelja i naravno sumještana. Osim biranih riječi Anite Novak ispred suizdavača Matice hrvatske, te redaktora Miroslava Gakića, prisutni su mogli uživati i u uprizorenju nekoliko scena iz knjige na originalnom međimurskom kojeg autor naziva materinjim (područje Selnice i Sv. Martina na Muri) koje su prikazale Julijana Kolčila, Štefanija Jambrošić, kao Žofa i Ana; te Mirko Švenda Žiga i Vokalni sastav Sv. Marko. Knjiga je predstavljena u pravo vrijeme, vrijeme darivanja. A ova „vremenska kapsula“ kako ju je nazvala Anita Novak, pravi je poklon za sve koji žele sačuvati tračak svojih korijena, a možda i prepoznaju koju zgodu iz prepričavanja svojih djedova ili roditelja. Kako je Miroslav Gakić rekao, službena povijest uvijek se ponešto razlikuje od one stvarne, koju su ljudi zadržali u svojim obiteljima i svojem sjećanju. Knjigu možete naručiti na broj telefona 098206763.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objek�ma gdje se voda ne koris�. Potrebno je instalacije zaš�� od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.

22. prosinca 2023.

Crna kronika 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vozačica popila koju čašu previše pa udarila u sakralni objekt na križanju

VOZAČICA (33) pijana sjela za volan i neslavno završila

Sletjela ravno u betonsko raspelo Predbožićnu feštu zasigurno će dovijeka pamtiti 33-godišnja vozačica koja je u petak, 15. prosinca, oko 18 sati sletjela s ceste na relaciji Macinec – Gornji Hrašćan i zabila se direktno u betonsko raspelo. Naime, nakon popodnevnog druženja sjela je za volan s visokih 2,38 promila alkohola u krvi. Put ju je vodio županijskom cestom od Macinca prema Gornjem

Hrašćanu, a nesreća se dogodila na raskrižju gdje se račvaju te dvije prometnice. Nažalost, vozačica nije smanjila brzinu prilikom dolaska do križanja i nije uzela u obzir na smanjenu vidljivost na cesti pa se direktno zabila u betonsko raspelo. Imala je i veliku sreću u ovoj nesreći, jer da je raspelo bilo napravljeno u jednom komadu, prošla bi s puno težim posljedicama. - Dolaskom do raskrižja kol-

nikom državne ceste, izletjela je automobilom izvan kolnika, gdje je prednjim bočnim dijelom automobila udarila u sakralni objekt, betonsko raspelo. Uslijed siline udara došlo je do zanošenja automobila te izlijetanja na zemljanu površinu, izvijestili su, između ostalog, iz PU međimurske. Nakon prometne nesreće 33-godišnja vozačica je bila uhićena i prevedena u policijsku postaju. Naravno,

nije mogla proći bez sankcija u obliku 1.580 eura kazne i tromjesečne zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije. Ova prometna služi ujedno i kao podsjetnik na važnost odgovornog ponašanja za volanom, posebice u ovo predblagdansko vrijeme s čestim domjencima, završnim feštama i druženjima. Kako i sama policija kaže: - Ne pij, dok voziš! (sh)

POŽAR na čakovečkom jugu

Gorjelo smeće pa popucalo staklo U nedjelju, 17. prosinca, oko 20:46, Javna vatrogasna postrojba (JVP) zaprimila je dojavu o požaru iza skladišta trgovine mješovite robe „METSS”, smještene u Ul. Tomaša Goričanca 6, Čakovec. Prema informacijama iz JVP-a, na licu mjesta utvrđeno je da gori smeće u kontejneru za odlaganje otpada, koji se nalazi uz trgovinu „METSS”, a čije su staklene površine popucale uslijed požara. Vatrogasci su brzo intervenirali i ustanovili da se požar nije proširio na unutrašnjost trgovine. Nakon uspješnog gašenja, djelatnici vatrogasne postrojbe vratili su se u postaju, dok su na licu mjesta ostali djelatnici policije radi daljnjeg istraživanja. (sb)

ČAKOVEC

Tražio novac uz prijetnju nožem U subotu, 16. prosinca nešto prije 19 sati u Čakovcu, počinjeno je razbojništvo. Maskirani razbojnik ušao je u trgovinu mješovitom robom u Preloškoj ulici te od 38-godišnje prodavačice, uz prijetnju nožem, zatražio novac. Nakon što mu je prodavačica predala

novac, počinitelj se udaljio iz trgovine. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela razbojništva podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su dvojica 42-godišnjaka, 25-godišnjak i 18-godišnjak, svi s područja općine Pribislavec, počinili kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se kako su krajem studenoga ove godine u Čakovcu, s vanjskog neograđenog dijela skladišta trgovine namještajem i opremom za dom u

Ulici Globetka, ukrali dvadesetak drvenih paleta. Prema dostavljenom odštetnom zahtjevu trgovačkog društva iz Zagreba materijalna šteta procijenjena je na nešto manje od 400 eura. Protiv osumnjičenih zbog počinjenja kaznenog djela krađe podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Četvorka ukrala drvene palete

GORIČAN

Izorao topničku granatu U srijedu, 20. prosinca oko 11 sati u poljskom predjelu zvanom „Mezova“, nedaleko Goričana, prilikom oranja njive 59-godišnjak je izorao topničku granatu kalibra 105 mm, zaostalu iz Drugog svjetskog rata. Na mjestu pronalaska policijski službenici protueksplozijske zaštite izuzeli su pronađenu granatu te ju pohranili u skladištu do uništenja. Još uvijek na području naše Županije, najčešće prilikom izvođenja raznih zemljanih radova,

Brzom intervencijom JVP-a ugašen je požar

PALINOVEC

Požar u kotlovnici U ponedjeljak navečer, 18. prosinca, u Palinovcu se dogodio požar u kotlovnici smještenoj uz novoizgrađenu kuću, koji je brzom intervencijom lokalnih vatrogasaca uspješno ugašen. Požar je izbio oko 22 sata te je, prema informacijama DVD-a Palinovec, započeo samozapaljenjem materijala smještenog uz peć u kotlovnici. Vlasnik

Ilustracija

kuće je pokušao ugasiti požar vlastitim aparatom za gašenje, no ipak je pozvao vatrogasce DVD-a Palinovec. Na teren je odmah izašlo pet članova DVD-a s potrebnom opremom te su u roku od trideset minuta uspjeli ugasiti vatru sprječavajući daljnje širenje požara i veću materijalnu štetu. (sh)

VUKANOVEC

Lažno zapaljenje dimnjaka U srijedu, 20. prosinca, vatrogasci su hitno reagirali na dojavu zbog zapaljenja dimnjaka u Vukanovcu. Intervencija je započela nakon dojave koja je pristigla u 11:14, a prema informacijama iz Javne vatrogasne postrojbe, do ove intervencije je došlo zbog prekomjernog loženja koje je rezultiralo izbacivanjem

pare te stvaranjem obilnog dima. Vatrogasci su brzo reagirali na poziv te su izašli na teren kako bi procijenili situaciju i osigurali područje. Ovakvi slučajevi često podsjećaju na važnost redovitog održavanja i pažljive uporabe sustava grijanja, posebno tijekom hladnih zimskih mjeseci. (sb)

PRELOG

mogu se pronaći razna minsko-eksplozivna sredstva (avionske bombe, topničke i minobacačke granate i dr.). Iz policije upozoravaju građane da prilikom pronalaska eksplozivnih sredstava budu iznimno oprezni te da, ako pronađu predmete koji nalikuju na takva opasna sredstva, ne poduzimaju nikakve radnje samostalnog uklanjanja, već da o tome odmah obavijeste policiju, kao što je to učinio 59-godišnjak prilikom pronalaska topničke granate. (sh)

Poslužio se artiklima u dvorištu supermarketa U razdoblju od 20 sati 18. prosinca do 19 sati 19. prosinca u Prelogu, nepoznati počinitelj iz nezaključanog dvorišta supermarketa u Ulici Antuna Mihanovića, ukrao je razne prehrambene proizvode. Materijalna šteta prema izjavi voditeljice

poslovnice procjenjuje se na nekoliko tisuća eura, dok će točan iznos utvrditi nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

12 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BOŽIĆNA ČESTITKA gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini

Kada uzdignemo druge, dižemo i sami sebe Poštovane i drage Čakovčanke i Čakovčanci, Međimurci i Međimurke! Dok se okupljamo kako bismo zajedno proslavili radosno doba Božića, upućujem svoje najtoplije želje svakome od vas. Ovo blagdansko vrijeme u godini nije rezervirano samo za veselje i razmišljanje o razdoblju iza nas, već i prilika da gledamo naprijed s nadom i optimizmom. U našoj zajednici kontinuirano sam i svakodnevno nadahnuta otpornošću i jedinstvom koji nas de�iniraju. Mnoga čakovečka lica, talenti i uspjesi, ispunjuju me nadom u budućnost, zamišljajući grad koji nastavlja jačati i napredovati. Zajedno smo prevladali mnoge izazove, a naš međimurski duh odlučnosti vodit će nas prema još većim postignućima. Dok razmjenjujemo darove i dijelimo smijeh s voljenima, razmijenimo pritom i ideje i težnje za naš grad, za budućnost u kojoj će naše ulice biti ispunjene smijehom djece, u kojoj mogućnosti obiluju za svakog stanovnika i u kojoj toplina duha zajednice uljepšava čak i najhladnije dane. Kao gradonačelnica našeg srca Međimurja, posvećena sam njegovanju okruženja u kojem svaki stanovnik može napredovati. Zamišljam grad koji nastavlja rasti i razvijati se, gdje inovacija i suosjećanje idu ruku pod ruku i gdje to-

Proračun od 62 milijuna viši je za 14 milijuna eura od ovogodišnjeg S obzirom na europsku omotnicu te sve projekte na koje se Grad prijavio, smatram da će 2024. napokon biti godina o kojoj smo pričali i tako dugo čekali da se napokon krene s investicijama, naglasila je gradonačelnica Cividini

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

plina veza zajednice ostaje naša najveća snaga. Neka nas ovo božićno vrijeme podsjeti na snagu koju nalazimo jedni u drugima i na beskrajne mogućnosti koje su pred nama. Predblagdansko vrijeme i godina koja dolazi neka nam posluže kao novo poglavlje uspjeha, jedinstva i prosperiteta. Uvjerena sam da ćemo, ne zaboravljajući posebice na one kojima je naša pomoć najpotrebnija, postići izvanredne stvari. Kada uzdignemo druge, dižemo i sami sebe do visina koje su nemjerljive. Želim vam sretan i blagoslovljen Božić, ispunjen ljubavlju, smijehom i obećanjem svijetle budućnosti pune nade. gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini

S 12 glasova za i tri protiv (Boris Bistrović, Darko Zver i Lovro Horvat), donesen je najvažniji strateški dokument Grada Čakovca. Drugim riječima, usvojen je proračun u visini od 62 milijuna eura, što je za 14 milijuna više od ovogodišnjeg iznosa. - Možda proračun izgleda nadobudan i previsok pa čak i nerealan, ali s obzirom na europsku omotnicu te sve projekte na koje se Grad prijavio, smatram da će 2024. napokon biti godina o kojoj smo pričali i tako dugo čekali da se napokon krene s investicijama, naglasila je Ljerka Cividini prilikom objašnjavanja proračuna.

DVD Štefanec

PRVI REGIONALNI vatrogasni centar u Međimurju

Štefanec postaje vatrogasno središte U idućoj godini, gradonačelnica, Ljerka Cividini najavila i investicije u vatrogastvu. Prije svega, riječ je o izgradnji vatrogasnih domova za što su najavljeni natječaji. - U proračunu za iduću godinu tako su se našli domovi u Kuršancu, Krištanovcu i Regionalni vatrogasni centar u Štefancu. Sredstva su planirana dok sama procedura natječaja ovisi o ministarstvu. Drugim riječima, i tu se čeka raspisivanje natječaja.

GRADSKO VIJEĆE Čakovca

22. prosinca 2023.

Shodno planovima, u Štefancu bi se formirao prvi regionalni vatrogasni centar u Međimurju. - Riječ je centru koji bi opremom bio puno bolje opremljen od postojećih, klasičnih vatrogasnih domova, dodatno je pojasnila gradonačelnica. Od oprema i sadržaja imali bi sve potrebno za regionalne vježbe. Centar ne bi bio striktno za vatrogasce s područja Grada Čakovca već i ostale vatrogasce iz Međimurja. (vv)

Najvažnije investicije u 2024. godini

- Ono što je najvažnije, a možemo reći i da je svojevrsni dar pod bor, sredstva su u iznosu od 18 milijuna eura za urbano uređenje Grada s općinama koje spadaju u prsten Grada Čakovca, posebno je naglasila gradonačelnica. Trenutno smo u očekivanju raspisa javnih poziva, a �inancije su uvrštene u proračun. Uz Grad Čakovec, urbano područje obuhvaća i općine Nedelišće, Strahoninec, Šenkovec i Pribislavec, a maksimalni omjer su�inanciranja koji se može ostvariti putem ovog mehanizma iznosi 85 posto. Tim će se sredstvima, između ostaloga, na SRC-u „Mladost” urediti dva nova koridora i šetnica, am�iteatar s pozornicom, 158 parkirnih mjesta natkrivenih solarnim panelima s dvije punionice za e-vozila, javnom rasvjetom na solarnu energiju i informacijske kioske. Predviđeno je iz tih sredstava i uređenje Trga Republike, izgradnja staze Savska Ves – Totovec u duljini 10,1 km za pješake i bicikliste, povezat će se gospodarske zone od Čakovca do Totovca i prostor uz Dravu. Nastavit će se i radovi na započetim projektima poput dogradnje Dječjeg vrtića „Cipelica” nakon čega

Josip Varga, predsjednik gradskog vijeća Grada Čakovca slijedi dogradnja DV „Cvrčak” te izgradnja novog vrtića na čakovečkom jugu. - Za novi vrtić na jugu Grada ovih smo dana dobili idejno rješenje, ishodili smo posebne uvjete i sada slijedi �inalna verzija projektne dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole. Za prijavu na natječaj spremni su i projekti za dogradnju i izgradnju škola. Riječ je o dvorani u Kuršancu s potrebnim učionicama kako bi se krenulo u jednosmjensku nastavu, zatim o dogradnji II. Osnovne škole te III. OŠ koja ide u širenje nakon što se Centar za odgoj i obrazovanje preseli sredinom 2025. godine u novoizgrađeni Regionalni edukacijsko-rehabilitacijski centar. Radit će se i dalje na dokumentaciji za izgradnju IV. osnovne škole. - Vjerujem da ćemo krajem 2024. ili početkom 2025. godine imati i prve radove na tako dugo očekivanoj školi, rekla je gradonačelnica.

Tri nova rotora

- Dugo smo govorili i o sanaciji glavne čakovečke ulice, dodala je gradonačelnica, za

koju je ishođena građevinska dozvola za početak sređivanja pročelja te krovišta koja traže sanaciju. Prva na redu je zgrada u Ulici kralja Tomislava 3 i nastavlja se prema gradskoj upravi. U planu je sređivanje i dva nova parka i to na prostoru Martana te kod Doma za starije i nemoćne osobe kojeg ćemo urediti s Međimurskom županijom. Što se prometnica tiče, nastavljaju se već započeti radovi na sanacijama. Tako se kreće s Ulicom I.G. Kovačića u Mihovljanu, a u planu je uređenje i triju velikih čakovečkih raskrižja koja će dobiti kružne tokove. Jedno je kružni tok kod novog trgovačkog centra „STOP SHOP’, zatim u Masarykovoj ulici te raskršće na Globetki, poznato pod nazivom „kod Lesnine”, odnosno „Đurkina”. Za to opasno raskršće kod Lesnine već je potpisan i sporazum o su�inanciranju s Hrvatskim cestama. Tu su i brojne pješačko-biciklističke staze kako po samom gradu tako i u prigradskim naseljima. A sve dosad sanirane ulice dobit će javnu rasvjetu. U proračunu Grada našle su se i investicije za sve mjesne odbore, ovisno o njihovim potrebama.

‘Event u Špičkovini’

‘Event u Špičkovini’ izraz je kojim je oporbeni vijećnik Boris Bistrović opisao advent i Porcijunkulovo u gradu Čakovcu i bio mu je temelj za nepodržavanje proračuna. Parafrazirajući ga, aktualni sat na sjednici Vijeća možemo nazvati „Vašar u Špičkovini”.

Karolina Juzbašić i Vesna Baranašić Horvat

Naime, slušajući pitanja stječe se dojam da vijećnici ne slušaju jedni druge, da ne razumiju tematiku vezanu uz pitanje, a bilo je i pobune protiv važećeg Poslovnika. Tako se Vesna Baranašić Horvat, nakon postavljena tri pitanja te dvije replike požalila na trajanje, odnosno zatvaranje aktualnog sata. Predsjednik Vijeća, Josip Varga lijepo joj je objasnio da vijećnik u postavljanju pitanja nema vremenskog ograničenja već su jedina ograničenja upravo tri pitanja i nekoliko replika. Da vijećnici ne slušaju jedni druge primjer je Karoline Juzbašić koja je postavila potpuno isto pitanje vezano uz �inancijsko izvješće GP „Ekom” kao i njezina kolegica Baranašić-Horvat koja je sjedila tik do nje. Nakon kratkog povijesnog podsjetnika tko je bila Savka Dapčević Kučar, vijećnica Juzbašić je inicirala i imenovanje jedne od budućih novootvorenih gradskih ulica imenom prve predsjednice HNS-a. „Čakom u fokusu”, komentirao je direktor GKP-a Ivica Perhoč, stalno raspravljanje o stanju u poduzeću i to iz sjednice u sjednicu. Naime, Darka Zvera je interesiralo zbog čega je ČAKOM raspisao, a potom i poništio natječaj za direktora. Kako je Perhoč odgovorio, želio je tim putem izabrati svog nasljednika jer mu se petogodišnji mandat bliži kraju. Međutim, iz objašnjenja nije bilo jasno zbog čega je natječaj poništen jer je svojim odgovor otišao u druge vode.

22. prosinca 2023.

Središnje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠENKOVEC

MLADI I USPJEŠNI dobitnici nagrada

Ovo su naši najbolji studenti na FOI-ju FOI proslavio svoj dan i podijelio nagrade i priznanja na velikoj svečanosti u HNK-u u Varaždinu

U Varaždinu, u petak 15. prosinca 2023., na svečanosti u HNK-u, uz prisustvo velikog broja studenata, nastavnika, djelatnika, gospodarstvenika i partnerskih institucija te visokih uzvanika, obilježen je „Dan Fakulteta organizacije i informatike”, sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu teme o bogatoj

Filip Novak

povijesti obrazovanja profesionalaca u IKT-u i podizanju poduzetničkih kapaciteta, spomenuti su talentirani i uporni studenti te njihova postignuta izvrsnost te su dodijeljene nagrade, priznanja i zahvalnice nastavnim i nenastavnim djelatnicima, umirovljenicima, studentima, partnerima i prijateljima. Za najbolje studente prema prosjeku ocjena nagradu su primili Međimurci Filip Novak, Žana Marija Podgorelec i Valentina Čojko. Filip Novak: - Trenutno sam druga godina na FOI-u na sveučilišnom preddiplomskom studiju Informacijski i poslovni sustavi. Prosjek ocjena prve godine mi je bio 4,417. Primitak nagrade za najbolji prosjek ocjena veoma me razveselio. Shvatio sam da se moj trud cijeni i da se isplatio. U budućnosti se vidim u računalnoj industriji kao programer. Još istra-

Žana Marija Podgorelec žujem područja koja bi me zainteresirala, za sada mi se najviše dopada razvoj računalnih igara. Uz to, važno mi je imati dovoljno vremena za bavljenje odbojkom, sviranje gitare i provođenje kvalitetnog vremena s prijateljima i obitelji. Žana Marija Podgorelec: Trenutno sam druga godina

BOŽIĆNO DRUŽENJE kod Platane u Nedelišću

Kakvu sportsku dvoranu trebamo?

Valen�na Čajko smjera ITDP (Informacijske tehnologije i digitalizacija poslovanja), smjer Razvoj aplikacija. Prosjek ocjena mi je 4.1. Nagrada mi je lijep poticaj i motivacija za daljnji rad i učenje. Drago mi je što Fakultet organizacije i informatike cijeni trud i zalaganje studenata te ih nagrađuje. Nadam se da ću ubrzo nakon fakulteta naći posao u nekoj IT tvrtki. Želja mi je baviti se programiranjem i razvojem aplikacija. Valentina Čojko: - Studentica sam pete godine, smjer Ekonomika poduzetništva, s prosjekom ocjena od 4,714. Za mene je ova nagrada dokaz kako se svaki trud, napor i uloženo vrijeme isplatilo te kako je upornost i ustrajnost jedini put do diplome. U budućnosti se vidim u području �inancija u poduzeću u kojem ću moći napredovati, usvajati nova znanja i vještine. (kk)

PRIBISLAVEC

Okupili se i mali i veliki Turistička zajednica općine Nedelišće u petak i subotu, 15. i 16. prosinca, organizirala je tradicionalno božićno druženje ispod krošnje platane. Mirisi kuhanog vina, punča i kolača privukli su mnogobrojne mještane da izađu iz svojih kuća i druže se uz zvuk božićnih pjesama i pucketanje upaljene vatre. Tijekom dviju večeri svojim su programom druženje uljepšala djeca i tete iz vrtića „Zvončić” i „Zvjezdica”, Mali

zbor PZ Josip Vrhovski, Pjevačka skupina Matice umirovljenika, pjevačka skupina i Puhački orkestar KUU Seljačka sloga, vikar Mladen Cikač, Ljudevit Boščak kao Djed Božićnjak te djeda Mrazovi na motorima iz Moto kluba Nedelišće. A da svatko zadovolji svoje nepce pobrinuli su se članice i članovi DŠR Grabanice, Moto kluba Nedelišće, Matice umirovljenika Nedelišće, Udruge Artisto, UŽ

projektantom gdje mi smo mu dali minimalne i maksimalne zahtjeve. Nismo ograničeni na 10x10, nemojte me krivo shvatiti. To su minimalne dimenzije i minimalni neki zahtjevi. Hoće li biti moguće izgraditi više, mi ćemo projektirati više, dodatno je pojasnio pročelnik Vranović nakon što su vijećnici napomenuli da je to premalena dvorana za Šenkovec i njihove potrebe. Predsjednik Općinskog vijeća Alen Lajtman zamolio je za pojašnjenje što ako bi se nova dvorana gradila uz staru. Što bi u tom slučaju bilo s iskopima, klizištem i potpornim zidovima? - Ako bi se dvorana gradila na ovom postojećem košarkaškom igralištu, mi bismo prvo morali stabilizirati ovaj dio koji se tiče klizišta. Dio dvorane koji gleda na košarkaško igralište morali bi zatvoriti, maknuti prozore, jer to traže prostorni uvjeti i onda tek maknuti košarkaško igralište. To bi pojelo barem trećinu proračuna. Morali bismo graditi manju dvoranu i pitanje kakvih gabarita, pojasnio je novi šenkovečki pročelnik. (sb)

Božićni sajam uz Djeda Mraza

Članice Moto udruge Nedelišće u božićnom raspoloženju Dunjkovec, UŽ Gornji Hrašćan, UŽ Gornji Kuršanec, UŽ Nedelišće, UŽ Pretetinec , UŽ

Jedna od tema sjednice Općinskog vijeća Šenkovec, održane 27. studenoga 2023. godine u vijećnici Općine Šenkovec, bila je i izgradnja sportske dvorane u rekreacijskom parku Gorčica. - Svi ste upoznati s time da je ustrojeno aglomeracijsko područje Čakovec, kao što je načelnik rekao, koje obuhvaća Čakovec, Šenkovec, Strahoninec, Nedelišće i Pribislavec. On ima za cilj povezati tu jednu moralnu urbanu sredinu s nekakvim integriranim projektima. Na koordinacijskom partnerskom vijeću doneseno je da će to biti projekti koji se tiču zdravog života pa će svako od tih općina i grad graditi sportsku dvoranu, pojasnio je pročelnik Tomica Vranović zašto se ide u izgradnju dvorane. Nova dvorana nalazila bi se na pomoćnom nogometnom igralištu, odmah iza Molnara. Trenutno je u planiranju u dimenzijama od 10x10, s dvije svlačionice i spremištem. Ako će biti moguće, napravit će se dvodijelna dvorana, ali 850 tisuća eura je maksimalno što Općina može dobiti. - Prvi dogovor bio je s

Pušćine te Udruga uzgajivača malih životinja. (sh)

U nedjelju, 17. prosinca, održao se 2. Božićni sajam u Pribislavcu. Posjetitelji su imali priliku uživati u kuhanom vinu, čaju i božićnim poslasticama koje su pripremile udruge iz Pribislavca, potom je uslijedio nastup DV „Žibeki”, a vrhunac je bio dolazak Djeda Mraza. (mg)

14 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Grad ČAKOVEC Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretan i blagoslovljen Božić

Općina OREHOVICA

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretan i blagoslovljen Božić

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretan i blagoslovljen Božić

Općina BELICA

Općina ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Općina KOTORIBA

Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Grad PRELOG

sretan i blagoslovljen Božić

Općina SV. MARTIN NA MURI

sretan i blagoslovljen Božić

Grad MURSKO SREDIŠĆE

22. prosinca 2023.

sretan i blagoslovljen Božić

Općina STRAHONINEC

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Općina DEKANOVEC

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Općina SELNICA

Općina NEDELIŠĆE

Općina MALA SUBOTICA

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Općina GORIČAN

Općina DONJA DUBRAVA

Općina VRATIŠINEC

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

22. prosinca 2023.

Mozaik 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Leon Lukša s ponosom postaje dio obitelji Lovačkog društva Patka Donji Vidovec

OBRED KRŠTENJA mladog lovca u „Patki” u Donjem Vidovcu

Leon Lukša prvi lovac nakon 17 godina Krstili su ga šibom s četiri „hladna” i tri „vruća” udarca Piše: Sania Bižupić

Proteklog vikenda, nakon dugih 17 godina, Lovačko društvo „Patka Donji Vidovec-Sveta Marija” obilježilo je značajan trenutak – ulazak novih članova u njihove redove. Među njima, našao se i Leon Lukša, čije je učlanjenje u Društvo prošlo kroz tradicionalni obred „krštenja”. Leon opisuje obred „krštenja” kao svojevrsno testiranje mladog lovca, provjeru njegovih kvaliteta i vrijednosti te sud zbog eventualne „štete” koju je mogao nanijeti lovačkoj zajednici. - Obred je zanimljiv, poseban i izrazito značajan za mladog lovca koji želi postati ravnopravan član lovačke obitelji, ističe novi član.

Lovačko krštenje Ovaj ritual, sukladno lovačkim pravilima i običajima, označava trenutak kada se mladi lovac prihvaća u društvo kao ravnopravan član, ali također podrazumijeva procjenu njegovih kvaliteta i vrijednosti te eventualnu kaznu za počinjenje određenih „nedjela“ unutar lovačkog kruga. Predsjedavajući sudskog vijeća, Mario Gašparić, uz članove Ivana Barića i Zvonka Nestića, konfrontirao je Leona Lukšu zbog sumnje da je počinio odstrel Fazana i Koke. Kao dio „kazne“, određeno je da mladi lovac podnese pet „hladnih” i pet „vrućih” udaraca, uz mogućnost smanjenja kazne odgovaranjem na tri postavljena pitanja. Konačna presuda bila

BOŽIĆNI SAJAM u Kotoribi

su četiri „hladna” i tri „vruća” - prvi udarac je za domovinu, drugi udarac za lovačku čast i diku, a treći udarac da Leon zapamti lovačko krštenje. Ovaj obred završio je čestitkama mladom lovcu Leonu Lukši, označavajući njegov svečani ulazak u Lovačko društvo „Patka Donji Vidovec-Sveta Marija”.

Od gosta na lovu do člana Društva

Leonov ulazak u svijet lova započeo je kao gost na lovu. – To me iskustvo potaknulo da se dodatno angažiram te položim ispit kako bih postao lovac, a osim lova, aktivno se bavim i streljaštvom te bih želio postići što bolje rezultate u tom području, otkriva. Njegova predanost ovom sportu dodatno obogaćuje njegovo iskustvo

unutar lovačke zajednice. Kada se prisjeti svog prvog lovačkog izleta, Leon ističe da je svaki lov za njega poseban i zanimljiv na svoj način. - Upravo su ta iskustva s društvom, njihova susretljivost, savjeti temeljeni na iskustvu te prijateljska atmosfera, bili ključni faktori koji su me motivirali da postanem članom Društva, ističe Leon. Mladi lovac otkriva da je društvo ispunjeno veseljem, ali i ozbiljnim savjetima koji proizlaze iz bogatog iskustva članova. - Uvijek se nađe vrijeme za šalu i ugodne razgovore. Lovačko društvo je mjesto gdje se dijele ne samo lovne priče, već i prijateljstva koja traju cijeli život, priznaje novi član. S ulaskom Leona Lukše, LD „Patka” nastavlja tradiciju lovstva s novim entuzijastom.

Leon Lukša prolazi kroz tradicionalni test pred ulazak u lovačko društvo

Od mirisa slastica do rekordnog odaziva na Božićnoj utrci

Svečano, veselo i sportski obojeno - ovo izdanje Božićnog sajma u Kotoribi nadmašilo je očekivanja Tekst i foto: Sania Bižupić

Proteklu subotu, Kotoriba je proživjela svoje čarobno božićno iskustvo tijekom održavanja dugo očekivanog Božićnog sajma. Od ranih popodnevnih sati, mjesto je zaživjelo u atmosferi veselja i radosti. Raznolike mjesne udruge pripremile su bogatstvo slastica koje su zavodile svačije nepce - fritule, kolače, palačinke, ali i raznovrsne delicije poput zalogajčića s kosanom masti, koje su pripremili članovi NK-a „Graničar”, kuhanog vina i ukusnih pečenih ribica, pripremljene od strane članova SRD-a „Žužićka” Kotoriba. Uz široki spektar gastronomskih užitaka, članice Društva žena pripremile su razne proizvode ukrašene motivima koje odražavaju duh Kotoribe.

Male mažoretkinje Kotoribe su dodale posebno šarenilo Božićnom sajmu

Zasjala treća adventska svijeća

Ugođaj sajma su upotpunili nastupi malih mažoretkinja Kotoribe. No, posebna čar ovog događaja bila je u

Štand umirovljenika oduševio posje�telje svojim poslas�cama i ručno izrađenim predme�ma

dolasku Djeda Božićnjaka na motoru, koji je sa sobom donio vreću punu darova za najmlađe posjetitelje. Uz svečano paljenje treće adventske svijeće na velikom adventskom vijencu, molitvu je predvodio župnik Ivan Kljunić, stvarajući trenutke dubokog duhovnog značenja usred božićne euforije. Nakon toga, uslijedila je predivna pjesma Dječjeg žu-

pnog zbora Križića, koji su svojim anđeoskim glasovima ispunili prostor.

Rekordni odaziv na Božićnoj utrci

Naposljetku, adrenalinska nota dodana je Božićnom utrkom koju je organizirao TK „Kotoripski begači”. Robert Dežđek, predsjednik Kluba, otkrio je kako se radi o krat-

koj trci u Kotoribi, već tradicionalnoj, održanoj petu godinu za redom. Ovogodišnje izdanje Božićne utrke u Kotoribi ne samo da je održalo tradiciju, već je i postavilo novo mjerilo privlačnosti ovog sportskog događaja. Utrka je zabilježila porast sudionika obarajući rekord u broju trkača koji su se hrabro prihvatili izazova. 128 trkačica i trkača, sudjelovalo je u utrci koja je obuhvatila 3,3 kilometra dug put od Knjižnice i čitaonice do „trokuta”, s povratkom istom rutom do cilja. Stjepan Igrec zasluženo je osvojio prvo mjesto u muškoj kategoriji s vremenom od 11:03 minute, dok je Mateja Golenja briljirala osvojivši prvo mjesto kod žena s vremenom od 13:16 minuta. Svečano, veselo i sportski obojeno - ovo izdanje Božićnog sajma u Kotoribi nadmašilo je očekivanja. Atmosfera puna radosti, okupljanje obitelji i prijatelja te brojne aktivnosti obogatile su božićno ozračje u srcu Kotoribe.

16 Gornje Međimurje BOŽIĆNA ČESTITKA gradonačelnika Dražena Srpaka

Moramo činiti dobro svima, ne samo bližnjima Drage sugrađanke, dragi sugrađani! Činiti dobro sveta nam je dužnost, kao i moliti za dobrobit svih ljudi, međutim, ako ponekad u tome i nismo toliko uspješni, vrijeme Božića je vrijeme u kojem se na to moramo svaki dan podsjećati i vrijeme u kojem se moramo vratiti na pravi put, ako smo s njega skrenuli. Moramo činiti dobro svima, kako bližnjima, tako i onima koje ne poznajemo, a posebno potrebitima. Na taj ćemo način pomoći i sebi, jer dobro se uvijek dobrim vraća, a humanost pobjeđuje sve prepreke. Ono što postignemo u Božiću, moramo se truditi zadržati cijele godine. Moramo biti zahvalni i što Božić provodimo u miru, u manifestacijama, koncertima i priredbama, u svojim dnevnim boravcima u toplini doma i sigurnosti obitelji. Također, moramo moliti za sve one koji nemaju tu privilegiju, a nažalost, nemali ih je broj. Godina koja je pred nama bit će ponovo izazovna, no nemojmo biti gramzivi i

Dražen Srpak, gradonačelnik Grada Mursko Središće budimo uvijek zahvalni na svemu što imamo. Drage sugrađanke i dragi sugrađani, neka vas sve čuva dragi Bog, a mali Isus učini naša srca radosna, puna nade, vjere i ljubavi za svakog čovjeka. Neka bolesnima da zdravlje, neka tužna srca izliječi. Neka nas u vremenu Božića učini spokojnim. Blagoslovljen Božić i svako dobro u novoj godini želi vam vaš gradonačelnik! Dražen Srpak, gradonačelnik Grada Mursko Središće

MURSKO SREDIŠĆE

Djed Božićnjak je stigao u kajaku U sklopu manifestacije „ADVENTura na sjeveru” u nedjelju,17. prosinca, održan je božićni sajam na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću. Sudjelovali su mnogobrojni izlagači s područja Grada i šire, a posjetiteljima su ponudili ukusne slastice, kolače, božićne ukrase, suvenire i domaće proizvode, a izlagače je posjetio i Dražen Srpak, gradonačelnik i saborski zastupnik.

Šetnicom se širio miris kuhanog vina i čaja koje je osigurao Grad, a pripremali ih članovi KUD-a „Mura”. Djed Božićnjak je na veselje dječice, ali i odraslih, stigao murskim putem u rafting čamcu niz Muru, uz pomoć Kajak kanu kluba „Mura”. Stotina malene i velike djece uzvikivalo je pozive djedici, a kad je doplovio do obale podijelio je svima slatkiše. (BMO)

Gradonačelnik Dražen Srpak donio je odluku o isplati naknade za starije osobe s područja grada Mursko Središće na temelju koje se svim starijim osobama od 65 godina koji nisu primatelji redovne mirovine s prebivalištem na području grada Mursko Središće utvrđuje pravo na naknadu za starije osobe povodom božićnih i novogodišnjih blagdana u visini od 50 eura poklon bona u trgovini KTC, Mursko Središće.

Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana iz gradskog su proračuna osigurane slikovnice i edukativne knjige za djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi s područja grada Mursko Središće. Čitanje možemo shvatiti kao pomagalo koje nam pomaže u bogaćenju jezičnog izraza, poboljšanju pisane i usmene komunikacije. Čitajući djeci od najranije dobi povoljno utječemo na njihov cjelokupni rast i razvoj. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINSKO VIJEĆE Vratišinec prihvatilo proračun za iduću godinu

Vratišinski proračun je težak tri milijuna eura Najveća investicija bit će izgradnja vrtića Gotovo tri milijuna eura težak je proračun Općine Vratišinec za iduću godinu, odnosno preciznije, prihodi su planinari na 2,980 milijuna eura, a rashodi na 3,1 milijuna eura, čime bi planirani manjak iznosio 120 tisuća eura. U idućoj godini najveća investicija će biti gradnja vrtića, a zatim uređenje ulica i pješačko-biciklističkih staza. Na sjednici se postavilo i pitanje izgradnje kanalizacije dijelu Školske ulice budući da je aglomeraciji nekoliko kuća u toj ulici ostalo izvan obuhvata gradnje. Načelnik Grbavec je kazao da će se kanalizacija u tom dijelu Vratišinca izgraditi naknadno i to zbog toga što je iz tehničkih razloga potrebno izgraditi za taj dio naselja prepumpnu stanicu koja košta 174.000 eura, što je važno jer se tamo planira širenje stambenog naselja. No i unatoč tome, područje općine neće biti obuhvaćeno kanalizacijom jer je naselje Remis potpalo u aglomeraciju Podturen, međutim i tamo u sljedećoj fazi Sivica nije ušla u obuhvat radova

Gradonačelnik dijelio poklone

Biserka Tarandek (SDP)

22. prosinca 2023.

Mihael Grbavec (HNS), načelnik

je drugo pitanje, kazao je načelnik. No od jeseni i taj problem bi za mještane koji svoju djecu trebaju voziti u vrtiće u druge općine ili gradove trebao biti riješen. Naime do iduće pedagoške godine trebao bi biti izgrađen novi vrtić i jaslice u Vratišincu. U njemu će biti dovoljno mjesta za svu djecu s područja Općine Vratišinec. Postupak javne nabave za izvođača radova je dovršen. Slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova.

Za novorođenčad od 300 do 600 eura

Antonija Šol�ć (SDP)

pa se Remis ne može spojiti u sustav.

Čija su to djeca?

Antonija Šoltić (SDP) ukazala ja na problem roditelja i čija su djeca smještena u jaslice i vrtiće izvan svoje općine, najviše u Dječjem vrtiću u Murskom Središću. Grad je roditelje sa svojeg područja oslobodio plaćanja vrtića za siječanj, ali samo one sa svojega područja.

Tamošnji vrtić polazi 24 djece iz Vratišinca čiji roditelji nisu dobili tu povlasticu. Naime, otkad se Vlada uključila sa svojim potporama za boravak djece u vrtiću, gradovi i općine nose manji teret zbrinjavanja djece u predškolskim ustanovama. Općine i gradovi dobivaju određenu svotu po glavi djece u predškolskim ustanovama. Iznosi ovise o stupnju razvijenosti grada ili općine. Ali država ne plaća za djecu prema mjestu boravka, nego prema smještaju djeteta u vrtiću. Tako je grad Mursko Središće dobio sredstva i za 24 djece iz Vratišinca, a Vratišinec samo za 19 djece u svom vrtiću. Djeca iz Vratišinca smještena su ne samo u središćanskom vrtiću već i u drugim okolnim naseljima, dvoje u Općini Selnica, sedam u Podturnu, dvoje u Čakovcu i jedno u Svetom Martinu na Muri. Vijećnica Antonija Šoltić pitala je načelnika što će poduzeti po tom pitanju. Odgovorio joj je da je upoznat s problemom i da je kontaktirao ministarstvo. Njihov je odgovor da se općine i gradovi o tome međusobno dogovore sporazumom. No hoće li do dogovora doći to

Još jedna dobra odluka u korist roditelja donesena je na sjednici Općinskog vijeća o jednokratnim isplatama novčane pomoći za novorođeno dijete. Pod uvjetom da je roditelj novorođenog djeteta državljanin Hrvatske sa stalnim prebivalištem na području Općine. Naknada za prvo novorođeno dijete iznosi 300 eura, za drugo 450 eura, a za treće 600 eura. Biserka Tarandek (SDP) bila je nezadovoljna što se poskupljenje otpada opet našlo na dnevnom redu i bila je protiv toga. - Kako to da odvoz otpada stalno poskupljuje, a ušli smo u vlasništvo „Murs-ekoma” kako bismo putem suvlasništva imali jeftinije usluge, kazala je. Kako to da se s povećanjima samo slažemo pitala je i njihovu predstavnicu u Nadzornom odboru, a ujedno i vijećnicu iz vladajuće koalicije, Šte�icu Jambrošić. - Moj glas je u Nadzornom odboru samo jedan, a prema onome što nam je prezentirano od strane uprave o rastu ulaznih troškova plaća i goriva, nije bilo druge, nego povećati cijenu usluge, kazala je Šte�ica Jambrošić. Načelnik Grbavec kazao je da su iz „Murs-ekoma” podastrijeli dvocifrene postotke rasta goriva i plaća koje povećavaju troškove poslovanja. (BMO)

15. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINSKO VIJEĆE Sveti Martin na Muri o proračunu i zaštiti prirode

SELNICA

Proračun od 2,8 milijuna eura

Nestalo žaba iz žabničkih graba, a i konja! Vijećnik Juraj Rašperger apelirao je da se u proračun stavi više novaca za zaštitu Vijećnik Juraj Rašperger predložio je projekte vraćanja žaba i hrasta kitnjaka u Žabnik okoliša Piše: Sanja Heric

Najvažnija točka sjednice Općinskog vijeća Sveti Martin na Muri, održane proteklog četvrtka, 14. prosinca, bila je donošenje proračuna za 2024. godinu u iznosu od 2,9 milijuna eura. Ujedno, po prvi su put premašeni planirani prihodi od 2.387.454 eura.

Ide sportska dvorana

Računaju, isto tako, da će iz ove godine prenijeti i višak od 500.000 eura. To nije zato što nismo dobro raspolagali novcem, nego zato što se nisu raspisali oni natječaji, kako je napomenuo načelnik Martin Srša, koje su očekivali za ovu godinu. Cesta oko

Načelnik Mar�n Srša smatra da je proračun za 2024. razvojan i socijalan

Venca, zatim famozni Dom kulture koji sada stoji tako kako je, kao i za uređenje centra svetog Martina za koji još uvijek nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, samo su neke od stavaka koje su još na čekanju. - Ovaj proračun je razvojan i socijalno osjetljiv. Nadam se da ćemo iduće godine početi graditi sportsku dvoranu. Čekamo trenutno suglasnost Ministarstva i da vidimo koliko će biti �inanciranje. To je jedino još što nas koči. Čim dobijemo suglasnost, odmah ćemo ići u raspisivanje natječaja i javnu nabavu, naglasio je načelnik Martin Srša. Vijećnik Juraj Rašperger naglasio je da je proračun lijepo napravljen, ali da u njemu nema stavaka vezano za zaštitu prirode, čime bi se trebao nadopuniti. - Predlažem da se u rashode ubaci stavka za zaštitu okoliša, barem 20.000 eura, npr. za sanaciju divljih odlagališta otpada, sve u cilju zaštite okoliša. Trebali bismo sjesti i raščistiti malo neke stvari. Znam da ćemo imati posla vezano uz to. Napravit ćemo oko Mure projekte, ali to treba održavati, konstatirao je vijećnik Rašperger dodajući

Gornje Međimurje 17

da je potrebna samo jedna poplava da se i te stavke vezane za održavanje iscijede. Na to se nadovezala referentica za proračun i �inancije Kristina Tuksar. Istaknula je da u proračunu imaju program zaštite okoliša, uređenje i održavanje zelenih površina, za koji je predviđeno 15.500 eura. Dodala je i da se navedena stavka može povećati rebalansom proračuna.

Vijećnik Rašperger je potom spomenuo i projekt Pašnjak međimurskog konja. - Nakon sedam godina kakav je rezultat? Nestalo je žaba iz žabničkih graba, a nema niti konja. Sad napravimo

mi projekt i vratimo žabe u žabničke grabe. Dičili smo se time, žabe su bile zaštićene. S jednim korakom vodu smo ispustili van, sve se posušilo, i žabe su nestale, a nestali su i konji, naglasio je vijećnik Rašperger te je predložio da se napravi i još jedan projekt s kojim će se vratiti stari hrast kitnjak u taj kraj. Dodao je i da treba računati da nećemo više imati poplavu svakih deset godina, nego svake druge ili treće godine. - Zadiremo u prirodu ne razmišljajući. Lijepo je dok je sve lijepo, ali dok dođe do poplave onda su veliki problemi, zaključio je Rašperger, a vijećnici su potom jednoglasno prihvatili proračun za sljedeću godinu.

Naknadno smo upitali načelnika Martina Sršu što se dogodilo s ergelom međimurskog konja koju je 2015. godine osnovala Javna ustanova Međimurska priroda. - Dok je bila poplava, konji su bili udomljeni kod uzgajivača međimurskih

konja. Hari, koji se brinuo o konjima, u međuvremenu je završio u bolnici. Tako da su i dalje konji kod udomitelja. Udruga uzgajivača međimurskog konja će ih vratiti, ali kada se stvore uvjeti za to, naglasio je svetomartinski načelnik.

svakako moramo spomenuti i rast cijena doslovno svega. Kako ispada, nema toga što nije poskupilo. Nekada si za 50 kuna mogao i nešto kupiti u trgovini, a danas potrošiš 10 eura i skoro pa ništa ne kupiš. No, ako pogledamo malo oko sebe, gužve u trgovinama nikad veće. Druga stvar koja mi je također odmah na pameti kada pomislim na prošlu godinu je ljetna poplava koja nas je

zadesila, posebice naselja uz Muru i Dravu. Priroda nam je pokazala svoje zube, a s obzirom na klimatske promjene kojima svjedočimo, i o kojima premalo brinemo, takve će nas nevolje sve češće sustizati. Gledajući globalno, u 2023. otvoren je i novi ratni sukob između Izraela i Hamasa, a nastavljen onaj bliži nama između Ukrajine i Rusije. Kako će sve završiti, tek ćemo vidjeti.

Gdje su nestale žabe i međimurski konji iz Žabnika?

Gdje su nestali konji?

BREŽNA PRIČAONICA

Vijećnici su usvojili proračun za 2024. godinu s projekcijama za 2025. i 2026. godinu. Planirani prihodi su u iznosu od 2.985.600 eura, rashodi od 2.857.300 eura, dok višak iz prethodnih godina iznosi 128.300 eura. Projekcija za 2025. godinu iznosi 2.342.600 eura, a za 2026. godinu 2.067.600 eura. Općina u sljedećoj godini planira i dugoročno kreditno zaduženje u od 300.000 eura za uređenje prizemlja zgrade stambeno-društvene namjene. (sh)

Ervin Vičević naglasio je da je proračun popis želja, a stvarnost malo drugačija

ŠTRIGOVA

Konačno ide kanalizacija! Skoro nakon 20 godina otkako se o njoj govori, u centar Štrigove stiže kanalizacija. - Kanalizacija je zasigurno prioritet svih prioriteta jer smo građevinsku dozvolu za kanalizaciju imali već prije 17 godina. Sada smo uspjeli proći u tom natječaju NPOO s Međimurskim vodama, izvijestio je načelnik Stanislav Rebernik. Na području aglomeracije Štrigova planirana je izgradnja kanalizacije naselja Štrigova, ukupne duljine 8.720 m s jednom precrpnom stanicom. U sklopu projekta predviđa se izvesti i 204 kanalizacijska priključka. Na izgrađenu kanalizacijsku mrežu planira se do sredine 2026. godine spojiti cca 410 stanovnika, dok će se preostalih cca 70 stanovnika spojiti nakon sredine 2026. godine. Kanalizacijska mreža će se spojiti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Štrigova koji se također planira graditi u sklopu projekta, a nalazit će se iza zgrade �irme NDK. Kapacitet uređaja bit će 1300 ES (1046 ES od stanovništva i 254 ES od industrije), s II. stupnjem

pročišćavanja, a što je u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. Pročišćavanje otpadnih voda je predviđeno s pomoću SAF tehnologije (potopljeni aerirani �iltri). Osnovni koncept sustava predstavlja jedinica za pročišćavanje otpadnih voda u kojoj je dotok otpadne vode u potpunosti kontroliran i automatiziran. Otpadna voda obrađuje se s pomoću prirodnih bakterija nastanjenih u potopljenim aeriranim �ilterima biospremnika. Sustav ima mogućnost automatskog prilagođavanja �luktuacijama ulaznog dotoka otpadne vode. Prijemnik pročišćenih otpadnih voda je Jalšovečki potok. Konačno zbrinjavanje mulja je predviđeno na poljima za uzemljivanje mulja UPOV-a Mursko Središće. Projekt izgradnje kanalizacije naselja Štrigova iznosi 3.333.466,05 eura, a na Općinu Štrigova otpast će oko 500.000 eura, dok projekt „Izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Štrigova” iznosi 1.137.865,82 eura. Svi radovi trebali bi završiti do studenog 2025. godine. (sh)

Ne ponovila se 2023.

raj godine samo što nije tu. Projurila je bezglavo i kada se osvrnem na nju nekako je sumorna. Prva novina kojoj smo svjedočili bila je uvođenje eura. Sada skoro nakon godinu dana još uvijek se teško privikavamo na to koliko zapravo oni vrijede. Pa kada smo u trgovinama, još uvijek preračunavamo u kune. Na prvu izgleda malo, a onda

kada to preračunaš ostaneš zabezeknut. Isto kao i s velikim ciframa u eurima, na primjer, kod proračuna općina 2.438.254 eura izgleda na prvu malo, a kada preračunaš u kune to je velikih 22.1225.052 kune. U usporedbi s općinskim proračunima od prije osam ili čak pet godina, itekako veliki skok jer su tada oni iznosili od 2 do 3 milijuna kuna. Dakako, uz uvođenje eura,

U zadnjem dijelu godine do nas je stigla i umjetna inteligencija. U mnogo struka olakšava posao, ali ipak umjetno je umjetno! Pred sam Božić kao poklon pod bor dobivamo i novog ministra gospodarstva i poduzetništva za kojeg se nadamo da pameti i znanja ima više od pokazivanja svojih golih mišića na društvenim mrežama.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

18 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. prosinca 2023.

ČESTITKA Ljubomira Kolareka, gradonačelnika grada Preloga

Božić je vrijeme da se okrenemo jedni drugima Drage sugrađanke, poštovani sugrađani! Božić je uvijek vrijeme dobrih i lijepih stvari. Vrijeme nade, iščekivanja, opraštanja. Vrijeme u kojem bi svi trebali biti jednaki. Božić je i vrijeme ljubavi. U tom duhu, duhu Božića, naš će Božić biti onakav kakvim ćemo ga mi učiniti nekome oko sebe. Nekome tko je star, nekome tko je zaboravljen, nekome tko je u nevolji. Božić je pravo vrijeme da se okrenemo jedni drugima, da oprostimo, da radost osjetimo u darivanju i davanju, jer to je pravi smisao Božića. Nemiri i prijetnje stižu iz cijelog svijeta. Sjetit ću se ovdje riječi Pape Ivana Pavla II.: - Pravi mir nije ravnoteža između suprotstavljenih sila to nije lijepa „fasada” iza koje se kriju suprotstavljanja i podjele. Mir poziva na svakodnevno zauzimanje, polazeći od Božjeg dara, od njegove milosti koju nam je dao u Isusu Kristu. Dok gledamo djetešce u jaslama, dijete mira, mislimo na djecu koja su najranjivije žrtve ratova, ali mislimo isto tako i na starije, zlostavljane žene, bolesne… Ratovi uništavaju i ranjavaju tolike živote! Želim nam mir, želim da naša djeca gledaju prema sigurnoj budućnosti. I Grad Prelog, uoči ovog Božića, sjetio se onih potre-

DV Fijolica Prelog

POSKUPLJUJE BORAVAK djece u DV „Fijolica” Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga bitih, starijih, siromašnih, ostavljenih. Uoči Božića, i ove godine, Grad Prelog je podijelio blizu šest stotina jednokratnih novčanih pomoći, u ukupnom iznosu od gotovo 17.000 eura. Nisu to velika sredstva, ali vrata Grada Preloga tijekom cijele godine, svakoga dana, otvorena su za sve probleme, svakog našeg stanovnika. Želim nam svima da nas svjetlo Betlehema nadahnjuje da činimo dobro. Želim svim stanovnicima naših mjesta, Cirkovljana, Čehovca, Čukovca, Draškovca, Hemuševca, Oporovca, Otoka i Preloga, čestit i blagoslovljen Božić. Neka Vam svima Božić donese mir, radost, veselje u Vaše obitelji! Ljubomir Kolarek, dr. med. vet., gradonačelnik Grada Preloga

PRELOG

Kanalizacija može krenuti Ovih dana potpisani su ugovori o radovima i nadzoru nad radovima na dogradnji sustava odvodnje na području Prelog - jugoistok. Radi se o ulicama Vladimira Nazora, Stjepana Radića, Jug I i Dragutina Domjanića i ovo je jedno od najvećih ulaganja na području Grada Preloga u sljedećoj godini. Radovi će obuhvaćati dogradnju sanitarne kanalizacije, a u drugom

koraku i dogradnju oborinske kanalizacije te uređenje prometnica. Ugovor su potpisali u ime izvođača radova član Uprave tvrtke Szabadics Zrt. Laszlo Zoltan i Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda d.o.o., koji su nositelji ovog posla. Vrijednost investicije je 1.548.000 eura bez PDV-a, a radove će �inancirati Grad Prelog iz svojih proračunskih sredstava. (vv)

Posljednje dane godine članovi Udruge „Nektar“ iskoristili su za sadnju sadnica medonosnog drveća. Naime, Udruga pčelara u suradnji s Gradom Prelogom preko projekta je osigurala sadnice medonosnog drveća: lipe, kestena, javora i maline. Pčelari, predvođeni vrijednim tajnikom Nenadom Režekom, sadnju su obavili na području Grada i okolice. Svojim primjerom, pčelari

i njihovi podupiratelji žele potaknuti građane na sadnju drveća, a pogotovo medonosnog bilja, kako bi poticali bioraznolikost i očuvali prirodu i pčele. Medonosno bilje je ono s čijih cvjetova pčele prikupljaju svoju hranu, nektar i pelud. Osim s cvjetova pčele mogu hranu prikupljati i kao mednu rosu (medljiku) s crnogoričnog i bjelogoričnog drveća. (vv)

Pčelari u akciji

Kris�na Posavec, ravnateljica DV „Fijolica” Prelog

Teret poskupljenja preuzima Grad Grad Prelog će sufinancirati roditeljima djece vrtićke dobi 74,25 posto, a jasličara 70,14 posto ekonomske cijene. Stoga će roditelji i dalje vrtić plaćati 86,27 eura, a jaslice 119,45 eura mjesečno. Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Od 1. siječnja 2024. godine povećava se ekonomska cijena boravka djece u Dječjem vrtiću „Fijolica“. Dobra je vijest da se za roditelje ništa ne mijenja, rekao je preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek na konferenciji za novinare početkom ovoga tjedna. - Imamo sreću da se na području našega Grada kontinuirano rađa stabilan broj djece i ove godine imamo oko 375 djece u vrtićima, pohvalio se gradonačelnik. Riječ je o DV „Fijolica” Grada Preloga sa stacionarnim vrtićem u Prelogu te njegovim podružnicama u Cirkovljanu i Draškovcu te privatnim DV „Vesela loptica”. Od Vlade RH dobili smo 18,7 % za su�inanciranje ekonomske cijene vrtića što iznosi 2170 kuna, kako se to još računalo, a što je oko 245.000 eura ukupno godišnje. I uz ta sredstva i sredstva koja će još položiti Grad Pre-

log, mi ne dižemo cijenu vrtića za roditelje, rekao je Kolarek. Drugim riječima, povećava se ekonomska cijena, ali će ju Grad preuzeti na sebe. Nova ekonomska cijena iznosit će 332 eura za vrtićku djecu te 400 eura za jasličku djecu. Od te cijene Grad Prelog će su�inancirati roditeljima djece vrtićke dobi 74,25 %, a jasličara 70,14 %. S obzirom na to, roditelji će i dalje vrtić plaćati 86,27 eura, a jaslice 119,45 eura mjesečno.

Dogradnja vrtića u Draškovcu

Vezano uz ulaganje u predškolski odgoj, gradonačelnik je posebno napomenuo kako je u tijeku nadogradnja vrtića „Fijolica“ u Draškovcu. Radovi će, prema trenutnoj procjeni premašiti milijun eura, od čega oko 500.000 eura ide iz gradskog proračuna. - Sretni smo jer se dogradnjom povećavaju naši prostorni kapaciteti, a ujedno i kvaliteta materijalnih uvjeta,

a sve to daje i kvalitetniji odgojno-obrazovni rad, rekla je Kristina Posavec, ravnateljica DV „Fijolica”. Dograđeni vrtić moći će tako primiti još jednu skupinu mališana pa će imati četiri odgojno-obrazovne skupine. - Želja nam je da do 1. svibnja 2024. godine vrtić bude u funkciji i da svu našu djecu koju ne možemo smjestiti u postojeće objekte smjestimo u naše vrtiće. Nama sva djeca vrijede isto i s istim iznosom su�inanciramo vrtić, bez obzira je li gradski ili privatni, ističe Kolarek. Nada se da će im porezni prihodi rasti i da će moći pratiti taj kontinuitet. Naime, uz rast broja djece, prihodi moraju pratiti i troškove vrtića od plaća odgojiteljica do plaća pomoćnog osoblja i svega ostaloga što vrtić treba. Sa sindikatom predškolskog odgoja dogovoreno je povećanje plaća odgojiteljicama za 16 posto.

JEDNOKRATNE ISPLATE najboljim školarcima i naugroženijima

Zaposlen je pedagog i logoped Preloški vrtić, ističe gradonačelnik, jedan je od rijetkih vrtića koji ima i nadstandarde. - Tri su nam zaposlenika iznad standarda, s time da smo od projekta „Za obitelj” zadržali i pedagoga i logopeda, rekao je dalje. Više o nadstandardu rekla je ravnateljica Dječjeg vrtića „Fijolica“ Kristina Posavec: Državnim pedagoškim standardom propisane su mjere i brojčano stanje djece i djelatnika u odgojno-obrazovnim skupinama. - U nekim skupinama tako imamo zaposlene tri odgojiteljice i pomoćnog djelatnika za njegu i skrb i trudimo se osigurati maksimalne uvjete da bismo podigli kvalitetu rada. Primjer, u Cirkovljanu smo u skupini od 26 djece povećali broj odgojiteljica s dvije na tri. Sve to daje temelje, dodala je dalje, za stvaranje uspješne, zadovoljne i kreativne zajednice djece, roditelja i odgojitelja.

Odličnim srednjoškolcima i studentima dar pod bor Na kraju svake kalendarske godine Grad Prelog nagrađuje svoje najbolje učenike srednjih škola i studente. Lijepa praksa neće izostati ni ove godine. Riječ je o dodjeli jednokratnih novčanih pomoći čiji je iznos ove godine povećan od 12 % do 15 %. - Ponosimo se našim učenicima srednjih škola, a pogotovo studentima koji

imaju prosjek ocjena veći od 4,3., ističe Ljubomir Kolarek, gradonačelnik grada Preloga. Nagradama su obuhvaćene i osobe na doktorskim studijima. Uz božićno-novogodišnje blagdane, nastoji se u Gradu Prelogu jednokratnim novčanim iznosima izaći u susret najugroženijoj populaciji stanovništva, od umirovljenika do višečlanih obitelji.

Po 30 eura dobit će umirovljenici koji nisu u radnom odnosu i čije mirovine ne prelaze iznos od 265,45 eura. - Moram reći da će ovom odlukom biti obuhvaćeno više od 600 osoba s područja Grada, naglašava gradonačelnik Kolarek. Kako je dalje rekao, siguran je da će biti i onih koji će smatrati da su zakinuti

ili oštećeni. Teško je donijeti odluku koja će zadovoljiti sve. - Vrata Grada su otvorena i ako će bilo tko smatrati da je zakinut, može doći s potrebnom dokumentacijom i mi ćemo uskočiti te to ispraviti, kaže dalje. Nešto veću jednokratnu pomoć, odnosno po 90 eura dobit će mnogočlane obitelji. (vv)

30. rujna 2022. 22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje 17 Donje Međimurje Međimurje 19 DONJA DUBRAVA DONJA DUBRAVA

Tko želi upravljati I Dobrava je dobila sportskim prostorima? Društvo „Naša djeca”

Zlatomrazi s velikim srcem i još većim poklonima

TRI ČAMCA poklona i beskrajna radost u Donjem Vidovcu

Zlatomrazi doplovili s 300 darova

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno Običajjejeograđena započeo skromno 2011. godine, iste godine kada je osnovan Klub, i to s podjelom svega 25 poklon paketa

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Ovaj je običaj započeo skromno 2011. godine, iste godine Svako naše mjesto ima kada je osnovan Klub, i to s svoju atrakciju. Neki se popodjelom svega 25 poklon nose svojom prirodom, drugi paketa. No, u posljednjih nekoliko godina, podijeljeno je kulturnim spomenicima, treći povijesnim ličnostima, možčak 300 poklona, otkriva Drada vrhunskim sportašima, žen vlasnicima Lukša, bivši životinja tajnik MNK-a. svim za Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio pjevačima, glumcima… No, Tajna njihovog putovanja još nemile događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventusamo Donji Vidovec ima svoje uvijek ostaje skrivena jer čak su sada poduzeli sve što je alnizlatare, upad dobre u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. duše mjesta, Zlatomrazi u injihovoj moćiimaju da se pokoju nešto skijalice, ljestve odnosnoodnosno Motonautički klub s plutačama tajnu.neNo, ove godine, osim takvo ponovi. Vidovski zlatari. Ime nije izavelikih Zlatomraza, pridružili - Istovremeno želimo nataj prostor, o kojima je ranije glasiti su im se i mali Zlatomraz Piše: brano Vlasta slučajno Vugrinec jer se radi okli odgovorni u društvu AAT da su predmetne spre- i inspekcija nije demonstrirale izvještavano, stoji u odgovoru mne kraju gdje je ispiranje zlata izGeothermae, Zlatomrazica, zapravo brat Lidija Horvat i Lidija Matulin jame za vodu izgrađene nepravilnosti. izzlato draškovskog društva. sunikakve kako to Vidovski zlatari ispiru Drave i sestra Deni i Dea Fuš -rijeke Za nas je drevna priča tradicija oko našla u skladu sa svim dozvolamaiz Drugim riječima, na i sDonjeg premda nije bilo u ipre- - Ovim putem društvo Vidovca. Zlatomradruštva AATzlata Geothermae ciljem poštovanja visokih Geothermae obavjeogradu sproslava trima ekoloških velikim količinama. Jedinstveni su i po postojeću sve popularnija zi su veselo dijelilii poklone utapališta pasa završena, od- AATtomrazi. standarda zaštite zainteresiranu žicama koje su oni Prelogu, samo čuvarištava svom prijevoznomjavnost sredstvu. bodljikavim tradicije zlatarenja postala i dodatne slatke poslastice govorili No, su unisu Gradu okoliša te podzemnih voda je, sukladno dobivenim iskusni veslači Naime, oni nemaju kočiju sa međusobno je neizostavno okupljalište iz punih džepova, čime su bile razmaknute ali i iztradicije, Geothermae na naš upiti do-kako prilikom izgradnje energane. sanacibrizapoznavatelji rijeke Drave.smjernicama, sobovima,izvršena već darove prevoze okone70 samo mališane Donjeg dodatno razveselili mališane. cm za dodana je gusta vezan poduzete korake. Radi se o privremenim proZlatrska su srca naime, u dravskimprostora čamcima. Kako žica, Vidovca već i za znatiželjnike Naime, nakon našeg tek-vrloja bušotinskog mi Međimurci bismo rePo prvizaputa i prikaz objektima testiranje voNapredna geotermalna i široka, premajekta čamcima stižu do Vidovskog kli,izdrot, cijelog Međimurja. sta ovelika grabi koja posebno je postala koji sprečava Brojna ulaz zlatarenja de tijekom izgradnje, a koji djeci. Većutapalište ih godinama darujuenergana mosta sa Sjevernog pola, zna- životinja djeca nestrpljivo su iščekivala s internalizacijom svojevrsno pasa i eventualan pad u u cijelosti sanirani u ovo predblagdansko ju samospojeva, oni. Ne na odaju tajnu bazen. dolazak svje- će bitiOve je godine uvedeni i način diglaupravo se poprilična prašina ugljikovih No, Zlatomraza, ako ju divlješto živonivelirani s okolnim terenom No, kakav to bioobnove svogpostojeće puta, kao ni Djed Mraz. tinje doči rastućoj privlačnosti novitet, prikaz zlatarenja kao i pokakovrijeme. u Međimurju, takobii na ili opak psi ipak uspiju završetka izgradnje i zaljubljenik u arijeku kad njustavljanja No, dodatne to nije jedino čime se preskočiti ovog događaja. ispiranja zlata, što je jedna zaštitne nacionalnoj razin, na teren ili potrgati, bazen nakon puštanjem energane u poi u toj prilici ne bi iskoristio i bavi oko 150 članova Kluba. Zlatomrazi su stigli ne od zaštićenih nematerijalnih je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. najkasnije do kraja 2024. spojio sa svojim temeljnim Uvijek prisutni svom naselju, Nasamo jednim, već čakfoliju trima gon baština u Međimurskoj župaja Državnog inspektorata iz po-spremnih jama zautestiranje sklisku nepropusnu godine. stojanjem, nautikom i zlatar-vodespremni pomoći, zasukati čamcima, te pristali uz obalu niji. Vrijedne žene vidovskih Zagreba. ukupnesuduljine 635 m. kojom je graba prekrivena i Nakon svega samo se mostvom. Pa su tako prije nešto rukave HE Du- zlatara demonstrirale su i pljunuti u šake. Također, obnovljeno je i po derivacijskog kojoj se prije kanala nisu uspjele Nisu uočene više od deset godina nautičaripostavljeno ukupno 12 izla- popeti brava, kodizVidovskog mosta, žeproces ispiranja zlata, dokdosu dodati je li trebalo doći i izaći vodene zamke, Tri čamca Zlatomraza i nepravilnosti zlatari po prvi put obukliznih rampi, s plutajućim pla- postavljene gdje ih je dočekalo mnoštvo svega muški članovi preuzeli ulogu ovoga i tko zna kako su tzv. skijalice, crvena odjela, navukli kape, Proteklog vikenda, Modjece spremnih za darove. Zlatomraza. Zlatomrazi su dugo bi graba bila smrtonoUputili smo pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve s plutačama. duge bijele brade i pretvorili to nautički klub „Vidovski Posjetitelji su imali priliku još jednom donijeli radost sna klopka za životinje da se ranije spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo u veću poznate Zlatari”, uz podršku Općine uživati u kuhanom čaju, mi- mještani u srca mališana, ovu Isprike za nemile nisu namačineći obratili. od strane životinja, a dobiliseuvid zapisnik,djedice no do kojiograda darivajunaših dobrunovina djecu. No, Vidovec, još je jednom risnom kuhanom vinu te u manifestaciju A trebalo je neizostavnim imati samo u svrhu onemogućavanja zaključenja ni-nisusve Donji događaje nazvali Djedovi Mrazevi,navodnih obilježio jedinstvenu ugodnom dijelom lokalne tradicije nemilih događajamanisa više sluha za njih i po- i smo se dobili nikakav odgovor. Odgovornidruženju iz društvadok AATsu malo već su postali jedinstveni Zlafestaciju Zlatomraze. Ova iščekivali dolazak Zlatomraza. blagdanskog duha. Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju. Tekst i foto: Sania Bižupić

MEĐIMURSKA POSLA

Općina Donja Dubrava Po uzoru na većinu meraspisala je javni natječaj đimurskih općina i gradova i za dodjelu na upravljanje i u Donjoj Dubravi osnovano je korištenje sportskih građeDruštvo „Naša djeca”. Riječ je vina u njenom vlasništvu. o udruzi koja promiče prava Riječ je o javnoj sportdjece te nizom akcija pokreće skoj građevini ukupne poaktivnosti za 2njihovo ostvavršine 321 m , s nadstrešrivanje. Osnivačka skupština nicom ukupne površine 201 Društva održana je 8. pro2 msinca , nogometnim na kojoj jeigralištem izabrano površine m2 i pripai vodstvo.9707 Za predsjednicu udruge izabrana je Viktorija Mikor, potpredsjednica je Koraljka Jakupak Popović, a funkciju tajnice će obavljati KOTORIBA Matea Vadla. U izvršni odbor udruge imenovane su Vikto-

dajućim zemljištem ukupne rija Mikor,11988 Koraljka površine m2,Jakupak na adrePopović, Matea Vadla, Sara si Krbulja 19. Miser, Vedrana Radmanić, Javne sportske građeviMirjana Ribić te Martina Dene smatraju se prostorima telj dok će dužnosti nadzornamijenjenima za sportaše nog odbora obavljati Monikai daju se na upravljanje i koriŽinić, Mirjana Čituš i Martina štenje sportskim udrugama Kovač Radmanić. Punu posdršku područja općine naDND neoosnivanju udruzi dređeno pružio je vrijeme. i načelnik općine (vv) Marijan Varga, a pomoć u budućim aktivnostima su ponudile i ravnateljica Osnovne škole Donja Dubrava Mirjana Ribić kao i ravnateljica Dječjeg vrtića „Klinčec” Dubravka Horvat. (vv)

skih iOpćina patuljastih gušana orKotoriba raspiganizira 30. Međunarodnu sala je novi krug natječaja izložbu malih životinja te za dodjelu poticaja za ureengleskih i patuljastih guđenje nekretnina i to u dvije šana u školskoj dvorani OŠ kategorije. Jože Horvata u Kotoribi. Od Prva se odnosi na oso17. 20. studenog 2022. bedo ili obitelji koje su tijekom održat će se zasebno dvije 2023. godine kupile nekretizložbe, izložba gušana, te ninu na području Općine. izložba Udrugenekretnine, Međimurska Za kupljene za lastavica 35. gokoje je napovodom temelju kupoprodajnog ugovora plaćen iznos dišnjice postojanja Udruge. odNa 16.000 euraće i više, izložbi bitidodjeizloljuje do se poticaj od 4.000 eura. ženo 800 eksponata, od je plaćeni čega Za će one 500pak bitigdje inozemnih manji iznos, dodjeljuje se po-

Hrvatske iz10 još%poneke ticaj u visiniteod iznosa zemlje. Europske se izložsklopljenog kupoprodajnog be održavaju svake dvije ugovora. Poticaj se može godine sa željom razmjene, ostvariti samo jedanput. ocjenjivanja U drugui nagrađivanja kategoriju rezultata uzgoja. spadaju oni koji su tijekom će se vlastitu održati oveIzložba godine uredili pod pokroviteljstvom Opnekretninu i to rušenjem poćine Kotoribe koja ujedno stojećeg stambenog objekta. ovim poziva svesazaPoticajputem se može ostvariti ljubljenike u male životinje mo za jednu od navedenih mjera porazgledati katastarskoj čestici. da dođu i posjetiti Krajnji rokizložbu za podnošenje jedinstvenu malih zahtjeva s potrebnom dokuživotinja. mentacijom je 23. siječnja (vv) 2024. (vv)

Međunarodna izložba malih životinja KOTORIBA Udruga Međimurska i 300 domaćih, a predstavit Novi krug 35.poticaja lastavica povodom go- će se izlagači iz Austrije, Madišnjice rada u suradnji s đarske, Bugarske, Njemačke, za nekretnine Europskim klubom engle- Rumunjske, Srbije, Slovenije,

GORIČAN DONJI VIDOVEC

Nagrade Stari papirstudentima za nove igračke Općina Goričan poziva Ovih dana u dječjem vrsve studente sa svog tiću u Donjem Vidovcupodbilo ručja da se jave radi ostvarije doista veselo. A kako i ne vanja prava na nagradu ako bi bilo kad su im stigle nove su diplomirali u akademskoj igračke. Bilo je tu različitih godini 2022. / 2023.. U obzir kocki, životinja, drveća, fardolazi specijalistički diplommera i drvenog asortimana ski stručni studij, integrirani za građenje.studij, No, ono što je diplomski diplomski najvažnije, igračke su nabavsveučilišni studij, poslijediljene od specijalistički novčane nagrade plomski studij koju su dobili u akciji Papir ili poslijediplomski sveučilišnije smeće, Unimera iz Čani studij. Pravo na nagradu kovca, 2. mjesto imaju za bezosvojeno obzira gdje su di-

plomirali, nadječjih javnoj ilivrtića. privat-Iz u kategoriji noj visokoškolskoj ustanovi vrtića zahvaljuju roditeljiu Republici Hrvatskoj ili inoma na izvrsnoj suradnji u zemstvu. Nagrade dobivaju i prikupljanju starog papira dobitnici rektorove nagrade i Općini Donji Vidovec za od prošlog javnog poziva. �inanciranje dijela Načelnik, novčanog Emanuel Sinkonagrade od 2000 kn. vić, inače je povećao nagrade Naravno, i dalje će sudjenajboljim studentima. Zahtjelovati u akciji prikupljanja vi se podnose poštom ili starog papira i već najavljuju osobno u Jedinstveni upravni dolazak kontejnera srediodjel općine Goričan do 27. nom 10. mjeseca. prosinca 2023. godine bez (vv) obzira na način dostave. (vv)

MEĐIMURSKA POSLA

Parada božićne rasvjete

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici ajteži posao na sviTako je ovih dana po terenu se doista može svašta ma, prozorima, ogradama dini. Istina, ima i kuća koje

jetuMeđimurju je rad s ljudima. našim božićnom Od božićne rasvjete do stabala i božićnih našem ili privući ćenaseljima naravno sveliki in- svevidjeti. to događa istog dana jer imamo dosta toga, ukrasa samo Naime, kaže rasvjetom. Ima onih do one u kojoj što poput Djeda Mraza se ne događaneništa ili seteres Međimuraca. S koji su je uu bijeloj svemuboji tome najvažnisvesobova, uzimamo zdravo badava: sto čudi. zadovoljni, je sve ja prevladavaju boje, cr- zailigotovo. Božićnjaka, ga već pak jesto sveljudi prepuno i obzirom drugima na satnicu, promocija božićne Međimurja. Doćikako će ljudi iz I onda manifestacijama. kad treba napravitiproglašenje bez veze, odnosno vena i je zelena. Ima i različitih tko zove. A da se ne priča najoračapremalo je u Pitanje natiskano samo hoće li to cijele Hrvatske, pozivamo pravo je16 nje ili apak previše. Neki vole turističke ukrasa -zajednice, od zvijezdi,uredi anđela, ogromnim zvijezdama Pri nešto tome za nezajednicu, mislimo samo sati, najuzornije žene i seona gostoljubivost i bogatuu pitanje kako pomiriti sve te žaruljice već od studenoga, sklopljenih ruka u molitvi do prozorima koje su ove na lokalne već i one nacio- u 17 sati, pa je za zaključiti kojekakve srodne udruge i enogastronomiju, pa godine onda čudi, kako zadovoljiti bi pakitek pred Božić. slapova žaruljica koje se spuočito hit. Dakle, se sve se očekuje dolazak vi- društva prepoznati, htjeti se pokažimo to štokad imamo. nalne. Tako je idući vikend,sve.da drugi Samo, pravi iskusni znalac, Neki idu tako daleko da kri- štaju s kandelabera. Središta to u sumrak počinje paliti u kako mi novinari to volimo sokih gostiju iz Zagreba, pri uključiti u sve to pa makar i Izvadimo iz podruma i špajzi odnosno osoba s dovoljno tiziraju ama baš svaki ukras. naselja su uglavnom bliješte- različitim bojama i luksima, čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. koščično ulje, meso z tiblireći, “za bika zatuči”. utakmica u nogama zna da Naravno, riječ je o rasvjeti ća dok u okolnim ulicama negdje trebaju i zaštitne naoNaime, u subotu, 8. liMariju Vučković. Jer ne treba se kao međimursku je to nemoguća misija. Uvijek koju postavljaju općine i ima tek tu i tamo koji ukras. ce,čale. I tu se nitkogibanicu, ne žali na stopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti ako domaće pekmeze, zimnicu, će se naći nezadovoljnika, ako gradovi. I nije to sve. Uz „javnu bo- svjetlosno onečišćenje i na ćin ništa Državnog u da se nacionalne slučajno i uz tostruju, �ina vina. drugo,natjecanja onda da kritiziNe ulazećimanifestau ukuse, jer netko žićnunije rasvjetu” tu jepozvan, naravno sireve potrošenu jer ipak, oranju, Čakovec Izbora za cijeo sele naš da mina izostavljen s popisa. To je Prilika je to da se pokaže raju aradi kritike. njimau se nekraj, raspravlja, i ona privatna, na balkoniBožić je samo jednom u gonajuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-

u mraku, sMeđimurske razlogom ili tasusuvenirnice, pak voljom ukućana. Pogleriznice, pozovimo ljude jer dajmone ovih dana kuće u mnogi znaju štoteimamo, kojima se žaruljice ne pale što uzgajamo na svojim jer osamljenoj osobi nema imanjima. tkoNe pomoći ili je u takvom budimo i dalje samostanju da ne vidi razlog za zatajni Međimurci kojima paljenje žaruljica. Okrenimo je važan samo rad, a ne i se stoga oko sebe, ne trebamo prezentacija rezultata tog zapaliti žaruljice, ali možemo rada! Ne dozvolimo našim tanjurom kolačića ili šalicom političari da i na polju potoplog čaja, a još više ‘šalicom ljoprivrede u prvom razgovora’ ibudu samcima uljepplanu! Iskoristimo priliku jer šati blagdane. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

20 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

22. prosinca 2023.

Tko je obveznik provođenja analize tla

rovođenje analize tla doprinosi smanjenju negativnog utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš uz istovremeni utjecaj na ekonomičnost proizvodnje uzgajane biljne vrste. S obzirom na to da se iz analize tla saznaju osnovne informacije o kemijskim i �izikalnim svojstvima tla, svojim daljnjim postupcima u provedbi adekvatne gnojidbe (mineralne i organske) i izborom mehaničkih operacija na oraničnoj poljoprivrednoj površini, direktno utječemo na stanje tla.

Zaštita tla od degradacije

Provedbu potrebne analize tla poljoprivredni proizvođači obvezni su po nekoliko osnova. Poljoprivredni proizvođači imaju obvezu ispitivanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta kao redovitu mjeru koja služi u svrhu zaštite tla od degradacije. Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla de�inirano je kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18. i 115/18.) i Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 47/19.). Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u smislu ispitivanja plodnosti tla provodi se na temelju analize tla i to na zahtjev poljoprivrednih proizvođača upisanih u upisnik poljoprivrednika, upisnik integrirane i ekološke proizvodnje sukladno zahtjevima takve proizvodnje, periodično najmanje svake četvrte godine na propisanom obrascu. Sukladno navedenom Zakonu i Pravilniku, zahtjev za ispitivanje plodnosti tla korisnici (posjednici) poljoprivrednog zemljišta podnose za ARKOD parcele poljoprivrednog zemljišta koje su jednake ili veće od 1 ha, a koje se koriste kao oranice, livade, pašnjaci, krški pašnjaci, vinogradi, voćnjaci, maslinici, kulture kratke ophodnje te mješoviti višegodišnji nasadi. Uzorke tla za provedbu analize obavlja ovlašteni uzorkivač ili poljoprivredni proizvođač koji je

Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u smislu ispitivanja plodnosti tla provodi se na temelju analize tla i to na zahtjev poljoprivrednih proizvođača upisanih u upisnik poljoprivrednika

Piše: Suzana Pajić

odslušao odgovarajući tečaj vezan uz uzorkovanje tla.

Korisnici državnog zemljišta

Osim poljoprivrednih gospodarstava koje u posjedu imaju ARKOD parcele veličine 1 ha ili više, obveznici provedbe analize tla su i korisnici poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, a koje se koristi na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije. Oni su obvezni provesti analizu poljoprivrednog zemljišta u jednom od ovlaštenih laboratorija za obavljanje analize tla, tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed. Nakon toga analizu trebaju provesti periodično, najmanje svake četvrte godine za vrijeme trajanja zakupa.

Zone ranjive na nitrate

Poljoprivredna gospodarstva koja se nalaze u zonama ranjivim na nitrate obvezna su provoditi analize tla za sve ARKOD parcele svog gospodarstva. Republika Hrvatska je, ulaskom u Europsku uniju, proglasila 9 % svog područja zonama ranjivim na nitrate. U Međimurskoj županiji, od tri grada i 22 općine, 16 ih je unutar zone ranjive na nitrate. U zoni ranjivoj na nitrate nisu sljedeće općine: Štrigova, Gornji Mihaljevec, Sveti Juraj na Bregu, Nedelišće, Šenkovec, Pribislavec, Orehovica, Kotoriba i Donja Dubrava. Osim obveza provođenja analize tla u zonama ranjivim na nitrate potrebno se pridržavati i ostalih odredbi nitratne direktive (npr. količina dušika iz organskog i mineralnog dijela, vremena primjene dušičnih gnojiva, način držanja organskih gnojiva itd.). Analizu tla trebaju provoditi poljoprivredna gospodarstva uključena u eko shemu Uporaba stajskog gnojiva na oraničnim površinama za sve ARKOD parcele na kojima se tražila navedena eko shema. Valja naglasiti da je uzorkovanje tla najbolje obaviti poslije žetve / berbe prethodnog usjeva, obvezno prije gnojidbe, a temperatura tla u vrijeme uzorkovanja treba biti iznad 5 °C.

Željka Toplek, Vrtlarija Vijenac Poleve

POTRAGA ZA savršenim božićnim drvcem

U tegli, rezani ili umjetni bor? Nekad se kitio isključivo živi bor, cmrek ili kako ga već koje naše područje zvalo, a danas, u duhu modernog doba kao drvce služi i drvena lojtra, letvice zakucane na zid, umjetno drvce i naravno, drvce u tegli Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Pred nama su najljepši blagdani u godini. Doduše, možemo reći, pred nama je blagdanski tjedan koji kreće s Božićem i završava proslavom Nove godine. U mnogim domovima pripreme su krenule već početkom ovoga tjedna i to pripremom božićnih kolačića pa sve do potrage za savršenim božićnim drvcem.

Kakvo drvce odabrati?

Kakav bi to bio Božić bez savršenog božićnog drvca ispod kojeg će se naći hrpa darova za članove obitelji? Ipak je drvce ono što okuplja obitelj, ono što odiše ‘onim nečim’ i što je središte naših domova. Međutim, kako izabrati idealno drvce kojem će se svi diviti, koje će odisati duhom Božića, a možda i mirisom borovine. I dok se nekad kitio isključivo živi bor, cmrek ili kako ga već koje naše područje zvalo, danas, u duhu modernog doba i modernog shvaćanja blagdana Božića, kao drvce služi i drvena lojtra, letvice zakucane na zid, umjetno drvce i naravno, drvce u tegli. Neki imaju drvce na podu, drugi na zidu dok ima i onih koji ga pričvršćuju na plafon. Zajedničko im je jedino da ga svi imaju kroz ove blagdane, pa je okićen lampicama i ukrasima. No, oni koji žele duže guštati u blagdanima ne kite

ga za Badnjak već im je okićen tjedan ili dva ranije. Oni pak koji žele uživati u mirisu borovine, odnosno crnogorice, ovih su dana bili na velikim mukama ili će to tek biti. U ponudi ima jako puno drvaca, kako rezanih tako i u tegli. No, u odnosu na lani, cijene su veće tako da je još teže odabrati ono pravo. - Mislim da ću i ove godini okititi umjetni bor jer su borovi u tegli preskupi, komentirao je kupac koji se vrtio oko nordijske jelke s cijenom od oko 40 eura. Izbor će stoga ovisiti o cijeni i naravno o veličini prostorije u koju će se smjestiti. Mali prostori vape za malim drvcem i stoga ga i nije problem nabaviti. S druge strane, velike dnevne sobe koje su obično spojene s blagovaonom i kuhinjom traže veliko drvce. U tegli ga je nemoguće kupiti pa će takvo mjesto krasiti rezani ili umjetni bor. Naime, svi govorimo da kitimo bor bez obzira na njegov pravi naziv. U hrvatskom jeziku riječ ‘bor’ ima vrlo široko značenje. Borom se često nazivaju svi pripadnici porodice Pinaceae (borovke). U toj porodici borovki su i pravi borovi (Pinusi), ali i jele (Abies), ariši (Larix), cedrovi (Cedrus) i smreke (Picea) i još neki rodovi četinjača koji su nama manje značajni. Teoretski za Božić kao božićni bor može-

mo kititi sve ove vrste izuzev ariša koji je listopadni. Ipak su kod nas najčešće vrste za to jela i smreka premda se tu i tamo može naći nordijska jela te srebrni bor. Istina, te dvije zadnje vrste uglavnom se kupuju u tegli i nakon blagdana završavaju presađeni u dvorištima, vrtovima, parkovima…

Kako bi tamo završili treba znati s njima

- Nakon što se kupi božićno drvce u tegli i donese doma, prvo ga treba staviti u hodnik ili garažu gdje je temperatura malo viša od one vani. Treba imati na umu da je drvce do sada stajalo vani i ako se odmah unese u toplu sobu, doživjet će šok, kaže Željka Toplek iz Vrtlarije Vijenac Poleve. Idealno bi bilo da drvce tamo ostane jedan dan. Nakon toga može se unijeti u kuću na sobnu temperaturu s tim da ga je poželjno smjestiti što dalje od izvora topline, odnosno radijatora ili peći. - Kao i svaku biljku i drvce je potrebno koji put zaliti, dodaje dalje. Želi li se presaditi u dvorište, poželjno je drvca što prije raskiti i odnijeti iz tople prostorije, ali ne odmah van nego u hodnik ili garažu. Kakvo nas vrijeme prati posljednjih godina gotovo da može odmah u dvorište, samo da nije jutarnjih minusa. Čim dozvole temperature, odnosno

kad zemlja nije smrznuta, drvce se može presaditi.

Kako zbrinuti drvce u tegli

Drvce u tegli često odabiru i ljudi koji žive u stanovima. - Kod njih je problem kuda s drvcem jer nije riječ o biljci koja će uspijevati na balkonu u tegli, poručuje naša sugovornica. Praksa je ili da se takvo drvce daruje prijateljima ili rodbini, odnosno bilo kome s dvorištem, a vrlo često završe i u kompostištu. Ribiči iz Gardinovca ove su godine pozvali sve one kojima su ta drvca “smetnja” da im ih doniraju kako bi ih zasadili oko svog ribnjaka. Dakle, drvce se može donirati obližnjem ribičkom društvu, lovačkom društvu, vrtiću, školi, bilo kome s dvorištem.

Sporna umjetna drvca

Nekad vrlo popularna umjetna drvca koja su slovila za eko drvca jer se njihovom uporabom sprečavala sječa „živih” borova, sve više nabiru prašinu na tavanu. Em je svake godine isti oblik, em i više nisu tako ekološka naročito po pitanju njihova zbrinjavanja. Jer, kako zbrinuti plastiku osim spaljivanja. Uz to, izrađena su često i od diskutabilne vrste plastike.

22. prosinca 2023.

Poljoprivreda 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Soljenje i salamurenje mesa Piše: Berislav Pizek, dr. med. vet.

Vesna Novak iz Novog Sela Rok na placu je nudila i božićnu pšenicu

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Božićna pšenica u prvom planu Jutarnja magluština i temperature oko nule i nisu baš privlačile kupce ove srijede na čakovečki sajam i plac premda smo pred blagdanskim vikendom. Bilo je šetača, a kupovalo se tek nešto krumpira, salate te povrća za božićni ručak. Nešto življe u odnosu na ostale dane bilo je na središnjoj tržnici. Posla su imali prodavači kiselog zelja, naročito glavica za sarmu, grincajg se tražio na sve strane kao i salate. A svi oni koji ovih dana bezuspješno traže orahe, na placu se nude po 14 eura za kilogram. No, ono što je svakako zapalo za oko je velika ponuda božićne pšenice koja se nudila po euro i pol. Sad, ili se previše posadilo, kupcima i nije nešto

ili će tek zavladati pomama za njom. Bilo kako bilo, ima je dovoljno i jedna je ljepša od druge. Čovjek nije mogao proći placem, a da nije zamijetio i

ručno rađene unikatne kućice od medenjaka, unikatna medena srca kao ukras za bor, a nakon ne znamo koliko vremena, primijetili smo i salone za bor.

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Kiselo zelje (kg): Kelj (kg): Cvjetača (kg): Salata (kg):

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Grah (kg): Kelj (kg): Cvjetača (kg): Salata (kg):

CIJENE PLAC

1€ 3€ 1€ 3€ 3€ 5€ 3€

Med (900 gr): Mandarine (kg): B. pšenica(kom):

14 € 9-11 € 1,5 € 1,5 €

Matovilac (kg):

15 €

Orasi (kg):

Nada Žganec iz Ivanovca na sajmu je nudila hajdinsku kašu

CIJENE SAJAM

Luk (kg): Kaša (kg): Mandarine (kg): B. pšenica(kom): Drva (metar):

1€ 3€ 1€ 7€ 2€ 5€ 2€

1€ 0,8 € 4€ 1,5 € 66-75 €

ima je vrijeme kada mnoga domaćinstva imaju kolinje i pripremaju meso za izradu kobasica, šunki, špeka, vratine, lopatice, suhih rebara, suhog karea i sušenog bunceka, stoga ću pisati o soljenju i salamurenju mesa, takozvanom pacu mesa. Postoje dokazi da je čovjek meso solio i dimio radi konzerviranja već prije tri tisuće godina. U početku se meso konzerviralo suhim soljenjem, a kasnije i vlažnim soljenjem tj. salamurenjem. U salamurenju je od primarnog značaja difuzija (širenje) soli u meso i reakcija difuziranih soli s komponentama mišićnih vlakana. Među sastojcima salamure najveće značenje ima sol (morska, kamena, varena). Sol djeluje na meso tako da: • oduzima mesu vodu • zadržava rast i razmnožavanje gnjiležnih bakterija • uklanja strani miris mesa • nepovoljno djeluje na boju mesa. U industrijskoj proizvodnji uz sol se upotrebljavaju i razni aditivi u svrhu poboljšanja boje i izgleda mesa jer se proizvodi izrađuju od smrznutog mesa i životinjskog mesa manje hranidbene vrijednosti. Najčešći postupci salamurenja mesa u domaćinstvima su sljedeći: 1. suho soljenje 2. vlažno salamurenje 3. kombinirano salamurenje. Kod suhog soljenja se meso dobro natrlja solju uz dodatak začina (biber, mljeveni i u zrnu, usitnjeni lovorov list, ružmarin, češnjak) te obavezni dodatak šećera radi dobivanja lijepe crvene boje (izbjegavati ni-

tritnu sol). Upotrebljava se 10 % soli na količinu mesa. Nakon toga se meso položi u plastične posude i svaka tri dana se preokreće uz izlijevanje tekućine - sukrvice. Pac traje minimalno tri tjedna (ovisno o veličini komada) pa sve do sedam tjedana kod šunki. Navedeno treba držati na hladnom mjestu od 2 do 8 °C. Kod vlažnog salamurenja meso se također dobro natrlja solju i pusti tri dana da otpusti sukrvicu, koja potom izlije i meso se potopi u ohlađenu salamuru koja se prethodno prokuhala. Ta se salamura sastoji se od vode, soli, šećera, bibera, lovorovog lista, češnjaka i po želji drugih začina ili povrća (crveni luk, mrkva, celer, peršin). Meso mora biti pokriveno salamurom i također se mora okretati te držati na hladnom mjestu od 2 do 8 °C. Kod kombiniranog salamurenja za prvu se polovicu

paca držimo suhog soljenja, a za drugu polovicu vlažnog salamurenja. Držati meso na hladnom mjestu od 2 do 8 °C. Treba kontrolirati meso i salamuru da ne dođe do kvarenja: 1. promjena boje i mirisa 2. zamućenost 3. pjenušavost 4. sluzavost 5. promjena boje 6. pojava cvijeta - površinske kožice. Ukoliko dođe do kvarenja ili jedne od gore navedenih pojava, meso dobro oprati u hladnoj vodi te ponovo nasoliti i staviti na hladno. Nakon završetka soljenja i salamurenja (odlije se salamura), u posudu se doda hladna voda da u potpunosti prekrije meso i ostavi se 24 sata kako meso ne bi bilo preslano. Poslije toga meso se ocijedi i dimi što je još jedan oblik konzerviranja mesa.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

22 Povrtlarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDIN VRT

22. prosinca 2023. Piše: Bernarda Orehovec

Razdoblje zakopavanja sjemena OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422 DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Biodinamičari između 24. prosinca i 6. siječnja zakopavaju sjemenje svojih kulturnih biljaka, žitarica i povrća. U vrijeme kada nema mraza, iskopat ćemo pogodnu rupu. U nju ćemo 24. prosinca položiti dobro zatvorene posude sa sjemenjem. Sve pokrijemo sijenom, slamom, lišćem ili daskama i zemljom. Sjemenje ćemo 6. siječnja uzeti iz zemlje. U tom periodu svetih noći sjemenje dobiva impulse koji su važni za razvoj biljaka u budućnosti. Plodnost zemlje se smanjuje. Dobro sjemenje, koje je temelj preživljavanja nas i naše djece, sve je teže proizvesti. Pomozimo stoga biljkama zakopavanjem u vrijeme svetih noći.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

PLAN SADNJE

24.12. započinju svete noći, vrijeme između godina. Ono čemu ćemo se posvetiti u to vrijeme bit će pod sretnom zvijezdom. Uzmimo si stoga vremena za našu budućnost. • 24.12. - dan djeluje s elementom topline kojim vlada zviježđe Ovna • 25.12. - dan djeluje s elementom zemlje kojim vlada zviježđe Bika • 26.12. - dan djeluje s elementom svjetlosti kojim vlada zviježđe Blizanaca

• 27.12. - dan djeluje s elementom vode kojim vlada zviježđe Raka • 28.12. - dan djeluje s elementom topline kojim vlada zviježđe Lava • 29.12. - dan djeluje s elementom zemlje kojim vlada zviježđe Djevice • 30.12. - dan djeluje s elementom svjetlosti kojim vlada zviježđe Vage • 31.12. - dan djeluje s elementom svjetlosti kojim vlada zviježđe Vage

22. prosinca - Dan ploda Režemo grančice za adventske i božićne aranžmane i siječemo božićnu jelku. 23. prosinca - Dan ploda 24. prosinca - Dan korijena (Badnjak) Sveta večer, zakopavamo sjeme. 25. prosinca - Dan korijena (Božić) 26. prosinca - Dan korijena Počinje period presadnje. 27. prosinca - Dan ploda 28. prosinca - Dan cvijeta

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Nova edukativna brošura udruge Biovrt - podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane

druga Biovrt u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja održava biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanja prirode za buduće generacije. U sklopu projekta „Podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane” koji traje od 1.9. do 31.12.2023. i koji sufinancira Ministarstvo poljoprivrede, upravo smo izdali novu istoimenu edukativnu brošuru, a uskoro izlazi i novi edukativni video. U sklopu ovog projekta educiramo i potičemo građane / potrošače na konzumiranje lokalne, sezonske i organske hrane, ali i na uzgoj vlastite hrane – bilo na balkonima, terasama ili kupovinom vlastitog zemljišta. Time doprinosimo jačanju hrvatskog sela kao ključne kategorije gospodarskog rasta i razvoja ruralnog prostora.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com U ovom kratkom priručniku autorica Silvija Kolar-Fodor upoznaje vas s prednostima uzgoja i konzumiranja lokalne, sezonske i organske hrane. Svi mi možemo itekako utjecati i na vlastito zdravlje, na lokalnu zajednicu i na ovaj prekrasan planet svojim svakodnevnim izborima, a najviše kroz izbor hrane koju jedemo. Hrana nije samo hrana, a svi kao savjesni potrošači možemo napraviti veliku razliku. Ili ne.

Izbor je na svima nama. Ovu brošuru primit će kao poklon svi koji naruče Kalendar iz Biovrta za 2024. godinu koji smo vam nedavno predstavili, a isto tako na Facebook stranici udruge Biovrt organiziramo i nagradno darivanje brošure i sjemenja iz društvene banke udruge Biovrt. Za više informacija kako doći do ove brošure pogledajte na www.biovrt.com.

22. prosinca 2023.

Mozaik 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Male umjetnike pratila je prepuna dvorana čakovečkog CZK-a

Veliki zbor Umjetničke škole

BOŽIĆNI KONCERT Umjetničke škole Miroslava Magdalenića Čakovec

Čarolija ispunjena emocijama, magičnim notama i plesom pahulja Učenici umjetničke škole pokazali su svoj talent kroz različite glazbene žanrove, od klasične glazbe do suvremenih interpretacija božićnih melodija, a scensku dojmljivost obogatila je izvedba baletnih točaka Piše: Kristina Klobučarić

Dana 11. prosinca 2023. pred prepunom dvoranom Centra za kulturu Čakovec još jednom su učenici Umjetničke škole Miroslava Magdalenića iz Čakovca oduševili publiku svojim tradicionalnim spektakularnim Božićnim koncertom. Svojom iznimnom glazbenom i plesnom izvedbom prenijeli su božićnu čaroliju u prepunoj dvorani pred roditeljima, rodbinom, nastavnicima i drugim brojnim posjetiteljima. Učenice 1. i 3 razreda osnovne baletne škole: Z. Danilović, R. Ivanović, M. Pavleković, J. Purić, S. Vranović, A. Fernandez Polanec i A. Sabolić, otplesale su „Polonezu” P.I. Čajkovskog, koju je s njima pripremila mentorica Ivana Brez Murk. Peti razred na gitarama je uz pripremu Marka Žerjava pratio Klaru Miljančić na violončelu izvodeći J.S. Bahov „Preludij BWV 1007 za violončelo solo”. „Cigansku suitu, I.st.”, W. Bernaua na harmonici je izveo Marko Topolnjak, učenik 6.

Elena Golenko na flauti

Eva Horvat na klaviru razreda, uz pripremu Monike Nekić. Kvartet saksofona: Oliver Moharić, Helena Lisjak, Leonardo Reich i David Bedić, izveli su „Feliz Navidad”, H. Feliciana, koji je s njima pripremio Mario Jagec. Učenice 1. i 3. razreda osnovne baletne škole: D. Čurin, L. Lebar, T. Kitanović, M. Kovač i A. Sabolić, otplesale su L. Delibesovu „Rapsodiju”, koju je s njima pripremio Vilim Poljanec. Sara Grabant, učenica

1. razreda flaute, u pripremi Vedrane Fabac i uz klavirsku pratnju Marije-Dolores Grabant, odsvirala je „Little John Germana”. Tradicionalnu J.Hook-ovu: „We Wish You A Merry Christmas” na klaviru je izvela Elena Horvat, učenica 1. razreda klavira, u pripremi Martine Juras Bogdanović. H. C. Work: „Djedov sat” izvela je na klarinetu Lena Ciglarić, učenica 2. razreda (pripremio Daniel Hrgar, klavirska pratnja Mirjana Džanko). Mia Munđar, 3. razred viole, izvela je F. Kuchler: „Concertino in G, Op. 11, I. st.”, u pripremi Borisa Novaka i uz klavirsku pratnju Daniela Maria Novaka. Luka Vuković, učenik 3. razreda trube, odsvirao je F. Achac: „Debut” (priprema Vjeran Vidović, klavirska pratnja Davor Žličar). W. Gillock: „Etude in the Form of a Waltznfrom the cycle ‘Golden Vienna'”, izveo je Lovro Bermanec, učenik 4. r. klavira, a skladbu je s njim pripremila Dolores Košćak. Aleksandar Kovačić, 5. razred violine, u pripremi Doroteje

Božić Palašek i uz klavirsku pratnju Daniela Maria Novak, odsvirao je „Menuet” L. Boccherinija. I. Glibota: „Marijanski Concertino” na tubi je izveo Filip Furdi, učenik 3. razred tube (pripremila Vesna Tota uz klavirsku pratnju Martine Juras Bogdanović). W Gillock: „Etida u A-duru (The Coral Sea)”, izvela je Eva Horvat, učenica 4. razreda klavira, koju je s njom pripremio Daniel Mario Novak. „Staru francusku pjesmu” Čajkovskog, u pripremi Daniela Hrgara i uz klavirsku pratnju Mirjane Džanko, izveo je Viktor Barić, učenik 2. razred klarineta. U pripremi Davora Žličara, Y. Tiersen: „Comptine d'un autre ete”, na klaviru je odsvirala Ana Šlezak, učenica 4. razreda klavira. W. A. Mozart: „Andante u C – duru” na flauti je izvela učenica 5. razreda flaute Elena Kolenko u pripremi Vedrane Fabac i uz klavirsku pratnju Mirjane Džanko. J. Williams/Leesstevie: „Somewhere In My Memory” („Home alone“ soundtrack), izvela je Zala Bedić, 5. razred klavira, u pripremi

David Bedić na saksofonu

Mia Munđar na violi Marije-Dolores Grabant. J. S. Bach: „Badinerie” (iz Suite br. 2), na tamburici je odsvirala Ema Krčmar, 6. razred tambure, u pripremi Borisa Novaka i uz klavirsku pratnju Martine Juras Bogdanović. Lucijan Reich, 4. razred trube, izveo je „The Victor” R. Endresena, u pripremi Vjerana Vidovića i uz klavirsku pratnju Davora Žličara. Asja Pintarić, učenica 5. razred klavira, koju je pripremila

Mirjana Džanko, odsvirala je „Melankolični valcer” G. Peroša. Jelena Pongrac, učenica 6. razreda violine, odsvirala je O. Rieding: „Concertino u mađarskom stilu, op. 21” (priprema Dorotea Božić Palašek i klavirska pratnja Daniel Mario Novak). U pripremi Marija Jageca i uz klavirsku pratnju Marije-Dolores Grabant, David Bedić, učenik 6. razred saksofona, izveo je M. Perrinovu „Fantaisie tzigane”. Veliki zbor otpjevao je Engl. trad./arr. T. Jennings: „God Rest Ye Merry, Gentlemen” (pripremila Zrinka Novak uz klavirsku pratnju Patrika Zamude, bas gitaru Borisa Novaka te bubnjeve Nikole Mikulića). Puhački orkestar UŠ izveo je T. Dossovu: „Fanatic Winds / J. Montgomery/arr. R. Kermen: ‘Angels from the Realms of Glory’”, u pripremi Igora Hrusteka i uz udaraljke Igora Magdalenića i Nikole Mikulića. Ovaj koncert bio je prilika za zajedništvo, radost i slavlje umjetničkog stvaralaštva među mladim talentima škole.

24 Dobro je znati

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Stanovnicima Međimurske županije čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić župan Ma�ja Posavec zamjenik župana Josip Grivec predsjednik Skupš�ne MŽ Dragu�n Glavina Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

sretan i blagoslovljen Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

sretan i blagoslovljen Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Ljekarna Petek

Svim građankama i građanima čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

22. prosinca 2023.

Vaši stupci 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI

Blagdanska potrošačka košarica za 2023. godinu za tročlanu obitelj za Božić i Novu godinu Blagdanska potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata obuhvaća troškove tradicionalne prehrane na Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Radi uvažavanja tradicije i velikih regionalnih razlika, košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske. Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica, odojak, janjetina za Božić i/ili Novu Godinu, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti. Stoga je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu istovremeno zadovoljiti i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Pokazalo se kako veliki broj građana zamijeni skupi bakalar, zubatac ili škarpinu oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom – srdelama, šaranom ili manjim trljama. U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „�išu“, one skuplje ribe - štuku i soma, zamijeniti šaran, babuška i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu će zamijeniti jeftinija perad - pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso. Kako Badnjak ove godine pada u nedjelju, neki građani će za svoj ručak, umjesto ribe, koja je tradicionalna namirnica za Badnjak, koristiti meso i mesne proizvode. Prema crkvenim propisima, nedjeljom se ne posti zato što je nedjelja dan uskrsnuća, Uskrsa, te se onda i svaka nedjelja smatra Malim Uskrsom. To je dan posvećen radosti i slavlju. U slučaju kad Badnjak pada nedjeljom, a ako netko želi ipak postiti ususret Božiću, može postiti u petak, subotu ili neki drugi dan u tjednu. Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirat će se jeftinija svinjska lopatica (koja zbog afričke svinjske kuge, baš kao i neki drugi

dijelovi svinjskog mesa, više i nije toliko jeftina), jeftiniji naresci i salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili, umjesto svega nabrojenog, samo sarma od jeftinijeg i manje kvalitetnog mljevenog mesa s malo više riže. Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači, koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima, orasima ili/i drugim �inim nadjevima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji će kolač biti nešto skromnijeg sadržaja, možda tek od biskvitnog ili nekog drugog tijesta, nadjeven nešto jeftinijim mljevenim rogačem ili, još jeftinije, marmeladom. Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se kako će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su, primjerice, normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, božićnog drvca, ukrasa i slično, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja (kojih će ove godine zbog osjetnog rasta cijena ionako biti manje) i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića, koji su obuhvaćeni u razumnim količinama. Neke namirnice potrebne za tradicionalne recepte uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima, u košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo

za one namirnice koje je uobičajeno tamo kupovati. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena zato što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene, pogotovo nekoliko dana prije blagdana. Kod onih proizvoda koji pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, ali i kod nekih proizvoda u trgovačkim lancima, koji, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike, kao metodološki najkorektniji pokazatelj cijena u takvim slučajevima korištena je aritmetička sredina. Uočavamo veće razlike u cijenama na tržnicama, posebice kod svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća. Slične, ali nešto manje razlike primjetne su i u trgovačkim lancima gdje se sve više pojavljuju tzv. bio proizvodi koji su značajno skuplji. I ranijih su godina građani morali napraviti dodatne napore i obići više lokacija kako bi pronašli jeftinije namirnice, ali ove godine, zbog velikog rasta cijena hrane, moraju se još više potruditi, obići puno više lokacija kako bi prošli što povoljnije. Pri tome će često morati raditi ustupke vezano za kvalitetu i zdravu prehranu. Na temelju opisane metodologije, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2023. godinu iznosit će 417,91 € (3.148,72 kn) (prošle godine 345,41 €). Srednja košarica ove godine iznosit će 176,44 € (1.329,35 kn) (prošle godine 153,04 €). Srednja košarica može biti još i skromnija odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 98,22 € (740,01 kn) (prošle godine 90,27 €). Tome treba pridodati i trošak božićnog drvca, za neke prirodno ili umjetno od čak više i od 100,00 eura do onih jeftinijih od 20,00 do 40,00 eura (za sve koji nemaju spremljeno umjetno od ranijih godina) ili čak samo granu koju ponekad mogu dobiti, ali nekad i platiti po par eura (desetaka kuna).

U usporedbi s prethodnom godinom, primjetan je porast cijena tradicionalne blagdanske košarice za 21 %. Srednja košarica bilježi rast od 15 %, dok skromna košarica, pri čemu su pažljivo uzete u obzir akcijske cijene i zaključane cijene, također pokazuje rast od 9 % u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na stalni rast cijena, posebice kod prehrambenih proizvoda, nadolazeći blagdani predstavljaju dodatni pritisak na kućne proračune građana. Naime, sve manji broj građana može si priuštiti tradicionalne blagdanske obroke uslijed navedenih ekonomskih pritisaka. Na temelju dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu, u predbožićnom tjednu (od 19. prosinca do 24. prosinca 2022. godine) ove godine biti osjetno viša od prošlogodišnje (2022. godina), kad je iznosila 703.002.653,57 eura. Za očekivati je da će potrošnja u cijelom prosincu 2023. godine zabilježiti značajan porast, što potkrepljuju podatci Porezne uprave. Prema navedenim podatcima, tijekom razdoblja od 1.12. do 14.12.2023. godine evidentiran je porast od 3 % u ukupnom broju �iskaliziranih računa, dostižući broj od 88.348.319 računa. Ukupan iznos tih računa iznosio je 1.414.262.269,23 eura, što predstavlja povećanje od 19 % u usporedbi s prethodnom godinom. Predviđanja su temeljena na visokom rastu cijena (posebice hrane), doznakama iz inozemstva, rastu (iako nedovoljnom) plaća i mirovina te iznosima povećanih neoporezivih isplata radnicima. Poslodavci te isplate sve češće koriste umjesto povećanja plaća ili ih kombiniraju s nešto manjim povećanjem plaće. Sve te isplate, zbog male kupovne moći i skromnog potrošačkog potencijala redovitih radničkih primanja, u pravilu završavaju u potrošnji. Zagreb, 20. prosinca 2023. Predsjednik Krešimir Sever, v.r.

AKADEMSKI SINDIKAT, Carinski sindikat Hrvatske i Školski sindikat „Preporod”

Netočna je izjava ministra Marina Piletića Netočna je, a vjerojatno i zlonamjerna izjava Marina Pile�ća, ministra rada i mirovinskog sustava, izrečena povodom jučerašnjeg prosvjeda Nezavisnog sindikata znanos� i visokog obrazovanja, da svi reprezenta�vni sindika� u državnim i javnim službama podupiru donošenje novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Sindika� koji ne podupiru donošenje ovakvog Zakona omogućili su svima koji su nezadovoljni novim Zakonom potpisivanje pe�cije. 9500 je onih koji su iskazali svoje pro�vljenje donošenju ovakvog Zakona o plaćama. Dakle, ministre Pile�ću, Zakon o plaćama nema podršku svih sindikata, a i skoro deset �suća prikupljenih potpisa pokazuje što radnici o njemu misle.

Ovaj je Zakon loš, najlošiji u mandatu Vlade Andreja Plenkovića, te nijedna laž ovu činjenicu neće i ne može promijeni�. Osim što je Vlada, uz podršku pojedinih sindikata, donijela zakon koji će ravnatelje dodatno sukobi� s radnicima, produbi� još više podjele među radnicima i sindikate oslabje�, Vlada je i prevarila sindikate obećavajući im da će moći utjeca� na sadržaj uredbe o koeﬁcijen�ma. Vlada je ovaj posao uradila iza leđa većeg dijela sindikata i oni su joj poslužili tek kao paravan za prikrivanje vlas�te samovolje. Naida-Michal Brandl, Akademski sindikat Rino Štorić, Carinski sindikat Hrvatske Željko S�pić, Školski sindikat Preporod

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC Na temelju Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 940-01/23-01/32, Urbroj: 2109-2-01-01-23-02 od dana 19.12.2023. godine, objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU

građevinskog zemljišta u Mihovljanu kčbr. 1109/21, k.o. Mihovljan 1. Dana 03.1.2024. godine, srijeda, održat će se usmeno javno nadmetanje na licu mjesta, s početkom u 12:00 sati, na građevinskom zemljištu upisano: zk.ul.br.1821, k.o. Mihovljan

-čest.br.1109/21, Ulica Matije Gupca, LIVADA, površine 56 m2, u vlasništvu Grada Čakovca.

2. Početna cijena za zemljište iznosi 36,64 EUR/m2 (slovima: tridesetšesteura i šezdesetčetiri centa). Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Na temelju Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 940-01/23-01/17, Urbroj: 2109-2-01-01-23-02 od dana 19.12.2023. godine, objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU

građevinskog zemljišta u Mihovljanu kčbr. 1109/19, k.o. Mihovljan 1. Dana 03.1.2024. godine, srijeda, održat će se usmeno javno nadmetanje na licu mjesta, s početkom u 12:20 sati, na građevinskom zemljištu upisano: zk.ul.br.1821, k.o. Mihovljan

-čest.br.1109/19, Ulica Matije Gupca, LIVADA, površine 169 m2, u vlasništvu Grada Čakovca.

26 Dobro je znati Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

sretan i blagoslovljen Božić

22. prosinca 2023.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati / mozaik 27

DONACIJA PEDIJATRIJI u organizaciji Zodiac banda

Dva holtera za dječja srca Dva holtera i softver, vrijedni preko 9.600 eura, dobio je Odjel pedijatrije zahvaljujući humanitarnoj akciji u organizaciji Zodiac banda pod nazivom Dan za obitelj. Na ideju za akciju došli su u povodu 30. obljetnice njihova djelovanja. Akciji su se pridružili brojni dobri ljudi volonteri kako bi uspjeh akcije bio što bolji, kazao je Bogdan Bulat Bobo u ime Zodiac banda. Primopredaja vrijedne donacije na Odjelu pedijatrije Županijske bolnice Čakovec upriličena je u nazočnosti novinara. Primopredaji su bili nazočni dr. Edgar Glavaš, zamjenik voditelja Odjela pedijatrije, Dijana Farkaš, glavna sestra odjela, dr. Igor Šegović, ravnatelj bolnice i Bogdan Bulat Bobo u ime Zodiac banda.

VELIKI BOŽIĆNI PARTY uz izvlačenje dobitnika velike nagradne igre

Dijana Farkaš, glavna odjelna sestra, dr. Edgar Glavaš, zamjenik voditelja Odjela pedijatrije, Bogdan Bulat Bobo iz Zodiac banda i dr. Igor Šegović, ravnatelj bolnice Novi softver i holteri za male pacijente, koji služe za 24-satno kontinuirano mjerenje rada srca, itekako

su potrebni jer će zamijeniti stare holtere koji su u upotrebi već preko deset godina. Godišnje ovu pre-

tragu prođe 150 malih pacijenata, kazao je pedijatar Edgar Glavaš. (BMO, Z. Vrzan)

Zajednička fotograﬁja članova Lions kluba Čakovec i učenice Lane Toplek

DONACIJA Lions kluba

Učenici Lani Toplek donirali računalo Lions klub Zrinski Čakovec organizirao je i ove godine Donatorsku akciju „Kuhano vino i Lions čaj”, koja se održala u sklopu Božićnog sajma u centru grada Čakovca protekle

subote, 16. prosinca. Tijekom akcije predsjednica kluba Nina Dražin Lovrec uručila je prilagođeno računalo za slijepe i slabovidne osobe učenici gimnazije Josip Štolcer Slavenski.

- Učenica Lana Toplek je slijepa i ide u 4. razred gimnazije. Ovo je drugi put da joj Lions klub pomaže u nabavci kompjutera s audio opremom za slijepe učenice. Vrijednost

donacije je oko 1000 eura, rekla nam je prilikom razgovora predsjednica Lions kluba „Zrinski” Čakovec Nina Dražin Lovrec. (sh)

Veliki božićni party u Galeriji Sjever Galerija Sjever, poznata po svojoj društvenoj odgovornosti i pravom adventskom duhu, s veseljem vas poziva na završni božićni party koji će se održati ove subote s početkom u 17 sati. Ovo će biti poseban dan u kojem ćemo zajedno proslaviti kraj još jednog predivnog adventskog razdoblja i deset godina postojanja Galerije. Uz pravu božićnu atmosferu, posjetitelji će imati priliku uživati u delicijama i BBQ Disco partyju uz odlične burgere by Rockers, odličnim popustima i zabavi za sve generacije. Očekuje vas prava zimska idila uz mirise kuhanog vina i kobasica u Laga-

nini food corneru te adventskom sajmu lokalnih proizvoda. Najuzbudljiviji dio večeri bit će izvlačenje dobitnika Velike nagradne igre Galerije Sjever na velikom ekranu, s fondom od 4.000 eura! Pozivamo sve koji su sudjelovali i zaigrali da nam se pridruže u subotu od 17 sati. Izvlačenje dobitnika održat će se ispred Mullera na poziciji gdje se održava BBQ Disco party. Ne propustite priliku da budete jedan od sretnih dobitnika koji će otići kući s vrijednim nagradama. Pridružite nam se i doživite čaroliju Božića u Galeriji Sjever, gdje vas očekuju nezaboravni trenuci i praznično veselje.

28 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. prosinca 2023.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

sretan i blagoslovljen Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

22. prosinca 2023.

Mozaik 29

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagrađeni liječnici nakon dodjele nagrada

MEĐIMURSKI LIJEČNICI

Tko je najbolji po izboru struke?

Hrvatska liječnička komora je 16. prosinca 2023. u Pastoralnom centru Zagrebačke nadbiskupije održala svečanu dodjelu godišnjih nagrada i odličja. Komora svake godine dodjeljuje godišnje nagrade, povelje za posebne zasluge i zahvalnice. Među nagrađenima imamo i nekoliko požrtvovnih liječnika i liječnica iz Međimur-

ja. Dobitnici povelja za posebne zasluge sljedeći su doktori: mr. sc. Renata Čulinović Čaić, dr. med., za rad na području borbe za unapređenje radnopravnog statusa liječnika, Dženana Mualomerović-Musić, dr. med., za rad na području palijativne skrbi; zatim iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije prim. Marina Payerl-Pal, dr. med., za

višegodišnji kontinuirani rad na unapređenju mikrobiološke dijagnostike i javnozdravstvene akcije te organizaciju službe mikrobiološke dijagnostike za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, kao i Višnja Smilović, dr. med. za višegodišnji rad na organizaciji i promicanju cijepljenja te organizaciju epidemiološke službe za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

Dobitnici zahvalnica Hrvatske liječničke komore su: Dubravka Kapun, dr. med., za višegodišnju uspješnu suradnju između Podružnice Čakovec Hrvatskog liječničkog zbora i Povjerenstva Međimurske županije i drugih tijela Hrvatske liječničke komore, i Mihajlo Kovačić, dr. med., za predani rad na implementaciji intervencijske kardiologije. (mh)

Wyfti - Održive digitalne vizitke za održivu i učinkovitu poslovnu komunikaciju

Zamjena za klasične vizitke koja povezuje i s društvenim mrežama U doba digitalne transformacije Wyfti kartice se ističu kao inovativno rješenje za brzu i održivu poslovnu komunikaciju. Zamjenjujući klasične papirnate vizitke, Wyfti kartice donose niz prednosti koje olakšavaju povezivanje i istovremeno doprinose očuvanju okoliša.

Dajana Grašić, nositeljica franšize za hrvatsko, slovensko i austrijsko tržište

Eliminacijom potrebe za papirnatim vizitkama, Wyfti ne samo da štedi novac na tiskanju, već i smanjuje ekološki otisak. Brza razmjena kontakt podataka putem pametnih telefona eliminira potrebu za ručnim unosom podataka, čime korisnicima štedi vrijeme.

Detalj s predstave kojom se ujedno po pravoslavnom kalendaru obilježio Dan sv. Nikole

SRPSKA NACIONALNA MANJINA

Pokondirena tikva u Čakovcu U zgradi Scheier u Čakovcu održala se u utorak, 19. prosinca, predstava „Pokondirena tikva” Jovana Sterije Popovića, a u organizaciji predstavnice srpske nacionalne manjine za Međimursku županiju Mirjane Midić. Ujedno se po pravoslavnom kalendaru obilježava dan sv. Nikole. „Pokondirena tikva” je popularna predstava koja je nastala kao adaptacija istoimenog romana autora Jovana Sterije Popovića. Predstava je prvobitno izvedena 1836. godine, a zatim je doživjela brojne adaptacije i izvedbe tijekom godina.

Radnja „Pokondirene tikva” prati mladog seljaka Čađavca koji se, prema želji svog oca, primoran oženiti. Međutim, on je zaljubljen u Anđu, djevojku iz sela, ali njegova majka ima druge planove i želi ga oženiti za bogatu udovicu Anđeliju. Kroz različite komične situacije, zaplet se razvija i razotkrivaju se različite tajne i intrige među likovima. Pokondirena tikva je djelo koje se bavi komičnim prikazom društvenih i moralnih normi tog vremena, a humor je često baziran na stereotipima i karikaturama likova. (mg)

Zidić s graﬁ�ma oživio Šetnicu svete Barbare

MURSKO SREDIŠĆE

Grafitima uljepšali zidić Personalizacija digitalnih vizitki omogućuje isticanje profesionalnog identiteta na inovativan način, a mogućnost praćenja interakcija pruža uvid u popularnost i učestalost kontakta. Wyfti također omogućuje povezivanje s društvenim mrežama i on-line sadržajima, stvarajući sveobuhvatan digitalni pro�il korisnika. Sa stalnim pristupom putem mobilnih uređaja,

Birajte između drva, plas�ke, metala, karbona ili zlata i potom odaberite jednu od dostupnih nijansi koja vam najbolje pristaje

Wyfti korisnicima pruža �leksibilnost u dinamičnom poslovnom okruženju. Jednim jednostavnim klikom možete vršiti potpunu izmjenu podataka, čime svaki zaposlenik može lako ažurirati svoje informacije i istovremeno smanjiti potrebu za tiskanjem novih kartica. Krenite korak naprijed prema održivoj i e�ikasnoj poslovnoj komunikaciji uz Wyfti digitalne vizitke.

INFO: Kontakt-osoba za hrvatsko tržište: Dajana Grašić M: +385 99 545 0954 E: hr@wy�i.com

Protupoplavni zidić na Šetnici svete Barbare ove je godine dva puta spašavao Mursko Središće, a sada je na kraju godine „nagrađen“ novim izgledom. Ukrašen je gra�itima koji su djelo zagrebačkog umjetnika Krune Tuđena – Thorna. Na sebi nosi simbole Murskog Središća, Međimurske žu-

panije i Republike Hrvatske. Na njemu možete pronaći i crkvicu koju je nekada odnijela Mura, most koji je nerijetko bio žarište sukoba, kao 1848. ili 1991. godine, ali i simbole mira kojem svi težimo. Tu su i nezaobilazni rudari i hunteki, kao i ugljen, crno „blago“ Murskog Središća. (sh)

Grad Mursko Središće i ove će godine organizirati doček Nove godine u podne. Na samome kraju bogatog adventskog programa u najsjevernijem gradu Lijepe Naše, treću godinu zaredom, na Šetnici svete Barbare održat će se doček koji će započeti u 11:30 i trajati do 15 sati. Centrom i Šetnicom

odjekivat će zvuci poznatog „The New York” Banda i Bojana Jambrošića. Točno u podne, umjesto vatrometa, u nebo će biti pušteni baloni. Uz glazbeni program organizirana je i bogata ugostiteljska ponuda. Na dočeku će biti i zanimljiva nagradna igra pa će nekoliko sretnika otići kućama s vrijednim nagradama. (sh)

Spektakularni doček u podne

30 Mozaik

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2023. Antonia Horvat i Damir Lastavec iz Strahonica dobili su kćerkicu kojoj su dali ima Lea, rođenoj 22. ožujka.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Davor (36) i Paula (33) Baksa iz Čakovca dobili su sina Tina rođenog 20 lipnja. Kćerkica Neva ima 3,5 godine.

VOLIM

JER…

Joker kupon 104. kola 104. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati po-

štom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do srijede, 27. prosinca. Sretnog dobitnika 104. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. prosinca. (mk)

kupona skupi i naočale poku Ivan Kanižaj: Crna kronika je zakon! pi Ime i prezime: Ivan Kanižaj, Željka Kuzmić i Maja Švenda rado su pozirali sa svojim novim vrećicama

TRGOVINA „KRK” (METSS) Sveta Marija

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je srijeda 27.12. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

S prepoznatljivim crvenim vrećicama ovoga tjedna zaustavili smo se u Svetoj Mariji, na tamošnjem prodajnom mjestu naših novina. Za blagajnom smo našli Maju Švenda koja je taman plaćala kupljenu robu te se obradovala iznenadnom poklonu.

Maja voli čitati Međimurske novine, a posebno zabavne sadržaje, odnosno događaje vezane uz koncerte i kulturu. S druge strane, Ivan Kanižaj koji se našao u redu iza nje, prvo čita crnu stranu života i kaže: Crna kronika je zakon!

Ivan je, naime, 40 godina sjedio za volanom kamiona i to mu je nekako „profesionalna deformacija”. Našu vrećicu, naravno, poklonili smo i tamošnjoj djelatnici Željki Kuzmić koja redovno čita novine, a prati naš portal. (vv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

DJ Spetz doveo do ludila posljednji Blast From The Past Na desetom i ujedno zadnjem Blast From The Past partyju više od 2000 trešera i trešerica u genijalnim trash kombinacijama neumorno je plesalo „posljednji ples” u dvorani GOC-a. Najveći, najluđi i najpopularniji party na našim prostorima u organizaciji Prostora i CeZaM-a svoj je vrhunac doživio uz najbolje hitove DJ-a Spetza, iza čijeg se imena krije Čakovčanec Igor Šopar. (sh, foto: Zlatko Vrzan)

2 media

najave

VIKEND VODIČ

petak, 22. prosinca

18:00 Glazbena produkcija Umjetničke škole M. Magdalenić Čakovec CZK „Rudar”, M. Središće 19:00 Predstava „Čis� zmešeraj i Veliki derbi” KUU „LIPA” Gornji Mihaljevec Društveni dom Hlapičina 20:30 Eric Vidović Trio „Mamas&Tapas” bar

subota, 23. prosinca

11:00 Adventska utrka grada Čakovca start: Trg Republike 15:00 Ciklus božićnih ﬁlmova s gostom iznenađenja CZK „Rudar”, M. Središće 17:00 Božićni koncert Crkva svete Marije Magdalene, Štrigova 17:00 Božićni koncert Mješovitog pjevačkog zbora dr. Vinko Žganec Crkva u Vra�šincu 18:30 Tradicionalni božićni koncert zbora „Sve� Mar�n” Crkva svete Ane, Hlapičina 20:00 studentska fešta uz Aquarius bend Gradska Kavana Čakovec 18:00 Ex Zodiac band Trg slobode u Prelogu

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIKEND VODIČ

BOŽIĆNI KONCERT u crkvi svete Ane u Hlapičini

PODJELA RIBICA

Zbor „Sveti Martin” donosi svim na zemlji mir i veselje

Girice i papaline na Badnje jutro

Božić je skoro stigao, a prije toga, čeka nas prava glazbena poslastica na našem lijepom sjeveru. Radost Božića u nama će probuditi još jedan božićni koncert. Na rasporedu nas i ove godine čeka veliki božićni koncert pod nazivom „Svim na zemlji mir, veselje”. Koncert se održava u crkvi svete Ane u Hlapičini, a u suradnji s Centrom za kulturu „Rudar”. Na koncertu nastupa Zbor „Sveti Martin” uz pratnju instrumentalnog ansambla HKUU „Sveti

Martin”. Početak je u subotu, 23. prosinca, u 19 sati. Koncert traje sat vremena. Stručni voditelj je Dominik Padarić. - S ovom jednostavnom i predivnom pjesmom pozivamo Vas ove subote, 23. prosinca 2023. u 19 sati, da s nama putujete sat vremena kroz predivan opus tradicionalnih božićnih popijevki u crkvi sv. Ane u Hlapičini! Dobro mi došel prijatelj!, rekli su iz HKUU „Sveti Martin”. (pt)

Dominik Padarić

Na Badnjak se tradicionalno posti i na taj način vjernici dočekuju rođenje malog Isusa. Tim povodom za ručak se priprema riba. I dok na moru pripremaju bakalar, u kontinentalnoj Hrvatskoj većinom se jede plava riba. Ribu ove godine možete uloviti i u Murskom Središću na Šetnici svete Barbare. Početak je u 10 sati. Ovo je idealna prilika za predah od pečenja kolača i ukrašavanje božićnog drvca. Dođite i uz dobro društvo okusite ribice uz Muru. (pt)

nedjelja, 24. prosinca

20:00 - Koncert Grupa Ver�go Pub „Potkova”, Terme Sve� Mar�n 20:00 - Grupa Vulkan Meta bar

MJESEČNI VODIČ

31. prosinca 12:00 Doček u podne Mursko Središće Šetnica svete Barbare Doček u podne Nedelišće Aton Doček u podne Mala Subo�ca Centar

26. prosinca 20:00 Koncert Haris Džinović GOC Čakovec

5. siječnja 2024. 20:00 Duško Kuliš i Hanka Paldum MESAP, Nedelišće

15. veljače 2024. Božo Vrećo CZK Čakovec

27. travnja 2024. DOČEK 2024. u Čakovcu

„Noćna smjena” i novogodišnji vatromet Proslava i doček nove 2024. godine u Čakovcu kreću od prijepodnevnih sati. Uz program koji kreće od 11 sati, očekuje nas „Mali doček”, manifestacija u okviru manifestacija „Advent u Čakovcu”, odnosno doček Nove godine za djecu. Sve mališane i njihove roditelje pritom će zabavljati

Tata Slikovnica – Igor Baksa, uz pregršt dobre zabave, blagdanskog ugođaja i naravno, gastronomsku ponudu. Veselja, dobre glazbe i opuštene atmosfere sigurno neće nedostajati ni u večernjim satima, kada Čakovčani i njihovi gosti staru godinu ispraćaju na glavnom trgu uz

poznati čakovečki bend „Noćnu smjenu”. Program dočeka na Silvestrovo počinje u 22 sata, a kako su najavili, dobrog raspoloženja, uz osiguranu ugostiteljsku ponudu, neće nedostajati. Uz zajedničko odbrojavanje benda i publike, u ponoć je na rasporedu i novogodišnji vatromet.

Kratki sadržaj: Prvi put objavljena 1843. i odmah je postala jedna od najomiljenijih pripovijes� na engleskom jeziku uopće. Iz godine u godinu oduševljava nove generacije čitatelja i nastavlja širi� ideje milosrđa i dobre volje. Maštovita je to pripovijest o jezivim susre�ma Ebenezera Scroogea s duhovima Božića. Dok putuje s njima kroz prošle, sadašnji i buduće Božiće, Ebenezer će se preobrazi� iz oholog, jogunastog i bezobzirnog škrca u velikodušno, toplo i brižno ljudsko biće. Uz proplamsaje humora i topline bez kojih nema užitka u blagdanima, Božićna priča doista uspijeva prizva� pravo ozračje i smisao Božića.

Ova knjiga ima sve: jezivu priču o duhovima, dirljivo iskupljenje i sjajan zaplet s krajem koji ne razočarava!

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - CHARLES DICKINS: BOŽIĆNA PRIČA Dobitnik knjige Božićna romansa objavljene u prošlom broju je Sandra Bernat iz Pribislavca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU CHARLES DICKINS: BOŽIĆNA PRIČA

kupon br. 1475 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Očekuje nas vatromet slabijeg intenziteta zvuka, koji se pritom ujedno pušta s 15-ak metara visine te se ta buka širi u zrak, točnije ona opada s visinom. Pritom se mole građani da se suzdrže od uporabe pirotehničkih sredstava. (sh)

20:00 Zabranjeno pušenje GOC Čakovec

15. svibnja 2024. 20:00 Chris Bo� CZK Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

22. prosinca 2023.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

SJEDINJENI NA BOŽIĆNOM KONCERTU: Katarina Toplek Horvat i Armando Puklavec očarali Nedelišće

Armando meditira, a Katarina ne jede čokoladu

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 03.12.2023. u CineStaru Varaždin.

Sopranistica Katarina Toplek Horvat i bariton Armando Puklavec na Božićnom koncertu u Nedelišću

Katarina Toplek Horvat iz Pušćina solistica je u HNK-u u Osijeku, a Armando Puklavec iz Gornjeg Mihaljevca djeluje kao samostalni umjetnik. Zadnje nastupe imao je u Španjolskoj i Grčkoj. Piše: Miljenko Hajdarović Foto: Mario Golenko

Katarinu Toplek Horvat i Armanda Puklavca, soliste božićnog koncerta u Nedelišću, zamolili smo da nam odgovore na nekoliko pitanja. Katarina Toplek Horvat, rođena 1992. godine i rodom je iz Pušćina. Magistrirala je u Osijeku 2017. godine ulogom Jelene u operi „Nikola Šubić Zrinjski” Ivana pl. Zajca. Armando Puklavec rođen je 1974. godine i porijeklom je iz Gornjeg Mihaljevca. Diplomirao je i magistrirao u Beču gdje i bilježi prve operne korake. - Gdje ste trenutno angažirani i na čemu radite? Katarina Toplek Horvat: - Sad sam solistica u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. Trenutno se pripremam za drugi dio sezone jer uskoro imamo premijeru „Prodane nevjeste”. Prije toga imamo i Mozartov „Rekvijem”. Usput se pripremam i za potencijalne nove uloge u budućnosti. Imam želju s kolegicom napraviti duet uz Lido. Armando Puklavec: Djelujem kao samostalni umjetnik. U posljednjih mjesec

dana imao sam koncerte u Španjolskoj i Grčkoj programski vezane za stogodišnjicu rođenja Marie Callas, a kako imam dosta nastupa vezanih za advent i Božić dosta sam na putu. - Što zapravo znači „sezona” u vašem poslu? Katarina Toplek Horvat: - Sezona nam traje od 1. rujna pa recimo do 20. srpnja. Sada smo u kazališnoj sezoni 2023./2024. i tako funkcioniraju uglavnom sva kazališta. Mjesečno to može biti do 20 nastupa plus svakodnevne pripreme. U formi se ostaje svakodnevnim vježbanjem slično kao nogometaši. Što se tiče prehrane meni za glasnice smetaju orašasti plodovi i čokolada. To su neke speci�ičnosti od pjevača do pjevača jer svatko ima neku speci�ičnost na koju mora paziti kako bi ostao u formi. Svatko ima svoje trikove. - Kako izbjegavate stres u prenatrpanom rasporedu? Armando Puklavec: - Kao mlad imao sam sjajnog učitelja meditacije. Moja duša mu je zahvalna na svemu što sam naučio. Ponekad se s lakoćom izdrže i veliki napori uz miran

i postojan duh. Ima sjajnih načina za to. - Što slušate kako bi se opustili? Katarina Toplek Horvat: - Slušam opere koje bi htjela pjevati. Recimo kad putujem za Osijek sluša „La bohème” ili „La traviatu”. Eventualno kao „grješni izlet” pustim Narodni radio, a znam sve što za fešte treba znati. Armando Puklavec: Od svoje jedanaeste godine slušam isključivo klasičnu glazbu, ponekad i dobar jazz. Imam nekoliko tisuća CD-ova. U brojnim djelima velikih majstora uvijek znam što želim čuti, i čime se mogu najbolje opustiti. Sada u doba interneta klasična glazba je itekako dostupna slušateljima. - Postoji li u vašem poslu razlike ili odvajanja između onoga što je posao i što je svakodnevni život izvan posla? Katarina Toplek Horvat: Kad ne radim, kad sam doma, onda se prilagodim obitelji. Nekad je teško odvojiti posao i privatno jer si „non-stop” u tome. Ali treba stati na loptu. Armando Puklavec: - Sam posao i služenje umjetnosti mi je velika radost i sinergijski

povezano sa svakodnevnicom. Umjetnik svoju umjetnost neprestano ima u svojim mislima. - Tko je veći kritičar publika ili vi sami? Katarina Toplek Horvat: Mislim da još uvijek ja sama. Uvijek kritiziraš sebe od publike. Publika je tu da uživa, a ne da broji naše greške. Nije svejedno kad nas uhvate pravi glazbeni kritičari. Mi smo isto ljudi od krvi i mesa. Bitno je izabrati repertoar koji nam odgovara. Armando Puklavec: - Vrlo sam kritičan prema samome sebi i rijetko kada sam zadovoljan u potpunosti, jer uvijek težim još boljem. Publika je obično zadovoljna, ali za to moram stalno raditi na vještini i proširivanju umjetničkih horizonata. To je ono što umjetnosti daje onu jednu posebnu draž. Uvijek se želi otkriti nešto novo i bolje, što nam donosi budućnost, i to gura čovjeka prema naprijed, i taj stvaralački rad jako veseli. Mislim da i publika to osjeća. - S obzirom na to da se bližimo novoj godini, uobičajeno radimo zaključke o prošloj i planove za novu. Kakva je vaša računica - što

Dječji pjevački zbor Josip Vrhovski

nosite iz stare i što planirate za novu godinu? Katarina Toplek Horvat: - Godina na izmaku je bila vrlo produktivna. Primjerice radili smo operetu „Vesela udovica” i za nju smo dobili Nagradu hrvatskog glumišta. U njoj pjevam naslovnu ulogu. Gostovali smo u HNK-u u Zagrebu na opernom festivalu. To mi je bio prvi nastup na toj velikoj pozornici, a za 2024. se nadam novim nastupima u Zagrebu. Armando Puklavec: - Ova '23. je bila bolja od '21. i '22. jer nije bilo problema s koronavirusom, neka se i u sljedećoj godini stanje poboljša i ja sam zadovoljan. - Kuda će vas odvesti 2024. i imate li planiranih nastupa u našoj blizini? Katarina Toplek Horvat: Zasad nemam konkretne dogovore, ali smo u razgovorima za više nastupa. Armando Puklavec: Bit ću pozvan na mjesta na kojima nastupam, a u razgovorima sam i za nastupe ovdje. - Kako ste odabrali repertoar za koncert u Nedelišću? Katarina Toplek Horvat: - Profesor Magdalenić zna moje mogućnosti i predlaže što bi mu se uklopilo u njegovu viziju. Pjevala sam neke klasične uloge, ali na malo moderniji način. Uz to su naravno išli tradicionalni narodni napjevi sa sestrama Husar i Armandom. Armando Puklavec: - S maestrom Magdalenićem smo u razgovoru dogovarali repertoar, a on osobno je odabrao kompozicije. Bilo mi je veliko veselje nastupiti iako zbog neočekivanog kvara na avionu nisam stigao doći na probu dan prije koncerta. - Što vas veseli i budi emociju u božićno vrijeme? Katarina Toplek Horvat: - Nama pjevačima, koji smo

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Medino božićno čudo Dobitnica ulaznica za film: Melani Povodnja

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog ﬁlma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

stalno na putu, najljepše je biti doma. Uspjela sam i kolače ispeći. Za Božić su tu obično ovi suhi kolači, a suprug voli čokoladne. Armando Puklavec: - Božićno vrijeme obožavam, svi se okupljamo s obitelji i najmilijima, a u našem narodu je i velika tradicija slavljenja i pjevanja. Zbog toga i imamo toliko božićnih pjesama, koje su prekrasne. Božićnoj kulinarici sam se uvijek jako veselio. Oboje međimurskih solista svima žele sretan Božić i sve najbolje u novoj 2024. godini.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

22. prosinca 2023.

Kujica Nina ima najbolje krzno na špici Teddy kaput savršeno se ljubi sa zimom Leopard uzorak je bezvremenski klasik

Kožno i toplo uz slatki dodatak

Tena i Tara Lukman u šetnji gradom’

Crno-bijeli klasik uz divnu kosu

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 35

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić restoran & pansion

Varaždinske Toplice

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

36 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. prosinca 2023.



18. svibnja 2018.

RUKOMET MRK „ČAKOVEC” - Trener Josip Borković

Popularni Joža prezadovoljan naslovom jesenskog prvaka

Piše: Miljenko Dovečer

U godini kada klub obilježava 10 godina uspješnog djelovanja, na najbolji mogući način rukometaši MRK „Čakovec” superiorno, bez poraza, odličnim su igrama osvojili naslov jesenjeg prvaka i sljedećim do sebe „Metalcu” i „Bjelovaru” bježe velikih pet bodova. Stoga imaju velike izglede da i na kraju drugog dijela prvenstva potvrde taj naslov i plasiraju se u Premier ligu. Kao odlično organiziran klub je do jesenjeg naslova došao odličnim igrama, ima kvalitetan igrački i stručni kadar, dobar rad s mladima, veliku podršku s tribina, odličnu upravu koja pak ima dobre veze s sponzorima i odgovornima u Županiji i Gradu Čakovcu čije ime s ponosom nose. Kad smo spomenuli upravu mislili smo na predsjednika Željka Kavrana, dopredsjednike Ivana Horvata i Davora Varošanca, direktora Dražena Špoljarića i članove Rudolfa Marciuša, Luku Međimurca, Igora Batisweilera, Stefana-Andresa Krestu i Ivana Smolkovića. Složna ekipa koja savladava sve prepreke, a najviše je za rezultate zaslužan trener Jo-

POWERLIFTING

sip Borković. Njega se premalo spominjalo, baš kao gotovo i svakog trenera, budući da u Hrvatskoj prolazi teorija kada se pobjeđuje zaslužni su igrači, a kada se gubi – krivac je trener. No nije baš tako. Nenametljivi trener koji je na medijskoj konferenciji na početku sezone poručio kako je cilj ostanak u ligi, Čakovec je doveo do vrha piramide. Posljednjom pobjedom u velikom derbiju kojeg su okončali s čak 16+ golova razlike, Čakovec je potvrdio klasu nakon dugo godina rasta i razvoja cijelog sustava. Trener Borković uigrao je sastav Čakovca koji je imao okosnicu iz protekle sezone dok su im se u ljeti priključili Filip Goričanec, kubanski vratar Martinez te Tin Tompić. U drugom dijelu sezone trebao bi se vratiti čakovečki bombarder Vjeran Toplek pa će momčad biti dodatno ojačana. Trener Borković kratko nam je rekao o protekloj polusezoni i planovima za nastavak prvenstva. - Svi u klubu smo zadovoljni jesenjim učinkom, igrači su bili odgovorni, većina je prisustvovala svakom treningu, trenirali smo svaki dan, plus dva jutarnja treninga, a i uprava je odlično obavila svoj dio

Jesenski prvaci Pod vodstvom trenera Josipa Borkovića, titulu jesenskih prvaka osvojili su igrači: Borna Batisweiler, Andrija Đurčević, Fran Friščić, Filip Goričanec, Erik Horvat, Vito Horvat, Mateo Hozjan, Karlo Kranjec, Luj Kupec, Šimun Malović, Adan Martinez, Tom Novak, Petar Sklepić, Alex Solarić, Tibor Tkalčec, Tin Tompić, Vjeran Toplek, Simon Varošanec, Lovro Vincek, Nikola Vuković i Karlo Zadravec. Osim trenera Borkovića, stručni stožer kluba

posla u smislu omogućavanja uvjeta za rad iako, s obzirom na okolnosti, nije uvijek bilo lako. Dobro je odrađen i prijelazni rok gdje se je pokazalo da su svi igrači koji su došli u klub pojačanja, koji su se odlično uklopili u postojeći sastav od prošle sezone. Rezultati su na kraju vidljivi, rekao je u uvodu trener Borković. Nekad odličan igrač čakovečkog kluba, sada isto tako odličan trener, kako smo i prije naglasili u mnogome je

DONIJELE PEHAR u Čakovec

Pozojke su najbolja ženska ekipa u bench pressu Naime, djevojke PLK „Pozoj” su na zadnjem ovogodišnjem nastupu održanom proteklog vikenda u Zagrebu izvrsnim dizanjima povećale vodstvo u klupskom poretku i opravdale status najvećeg favorita. Bodovanjem ukupno pet natjecateljica iz svakog kluba Pozojke su još više odmakle konkurenciji i s preko 150 bodova razlike uvjerljivo osvojile naslov. U Zagrebu su nastupale: Sindy Bubek, Megi Goričanec, Melisa Matulin, Mia Šestan i Keona Chiara Časni. Sindy je nastupom u kategoriji do 52 kg podigla 80 kg i ponovno bila najbolja natjecateljica cijelog turnira. Megi je s podignutim

benchom od 88 kg srušila stari državni rekord u kategoriji do 76 kg i bila najbolja juniorka. Kako je Megi tek od ove godine juniorka u sljedećih 4 godina očekujemo još rekorda i naslova. U kadetskoj konkurenciji je Mia Šestan s benchom od 65 kg postavila novi državni rekord u kategoriji do 63 kg dok je Melisi malo falilo da podigne 80 kg i popravi svoj rekord u kategoriji do 57 kg. Melisa je ostala na drugom pokušaju i podignutih 75 kg što njoj je bilo dovoljno za titulu najbolje kadetkinje i ukupno treće natjecateljice turnira dok je Mia, odmah iza Melise, osvojila 2. mjesto najboljih kadetkinja. Keona Chiara

Časni je kao nova članica kluba imala svoj prvi nastup i podigla 37,5 kg. Spomenimo i to da su naše djevojke u 2023. postale prvi klub koji je na jednom natjecanju skupio više od 300 GLP bodova te da je naslovu svojim nastupima s početka godine pomogla i Leonora Kuqi. Nažalost, u muškoj konkurenciji Pozoji nisu bili te sreće te su se nakon četiri godine na vrhu morali zadovoljiti drugim mjestom. Za poredak su se bodovali: Nikola Fic, Marko Braniša, Dorian Setnik, Branko Suzić i Goran Karamarković. Dečki su kroz 2023. osvojili preko 1300 GLP bodova, a naslov su ispustili za samo 0,37 boda.

čine kondicijski trener Goran Vuk, tehniko Nikola Petek te �izioterapeuti Zdravko Mikolaj i Saša Rakić. Naravno, neizostavan dio ove predivne rukometne priče čine i ostali suradnici koji konstantno podupiru klub i pomažu u radu, a često ostaju 'skriveni'. Jednako tako treba istaknuti i navijače koji čine nezamjenjiv dio predivnog rukometnog doživljaja - koji se u potpunosti vratio u Čakovec. (lm)

zaslužan za ove izvanredne rezultate i uspjehe. Posljednja utakmica kada je bilo u punoj dvorani oko 1200 gledatelja pokazala je da se rukomet na velika vrata vratio u Čakovec i Međimurje. - Ciljevi su jasni i realni. Moramo još više trenirati, na svakoj utakmici dati maksimum pa ćemo onda vidjeti što će nam to donijeti. Velika zahvala našim navijačima koji su nas u velikom broju pratili i davali nam podršku tijekom cijele polu

STOLNI TENIS

POSLJEDNJI TURNIR SEZONE

Nino Baša osvojio zlato

STK “Sveta Nedjelja” proteklog je vikenda u Strmcu organizirao turnir za osobe s invaliditetom. Kao i na svakom domaćem turniru i na ovom je nastupao naš Nino Baša i ponovo bio bez prave konkurencije. Nino je odigrao četiri meča te u sva četiri pobijedio s 3:0 u setovima i uvjerljivo osvojio 1. mjesto. Ovo je za našeg Međimurca bio zadnji turnir ove godine. Sada slijedi kratki blagdanski odmor, a nakon toga pripreme za sljedeću godinu i nadolazeća natjecanja na kojima će nastupiti.

sezone, pozivam ih da i nam i dalje budu osmi igrač i da nastavimo isto tako i u proljeće. Treninzi se redovito nastavljaju do 23. prosinca, nakon toga do 8. siječnja treniramo smanjenim intenzitetom, a od 8. siječnja ponovo punim intenzitetom te odigravanjem pripremnih utakmica. To bi u konačnici trebalo dati dobre rezultate, završio je Borković i za kraj spomenuo dobru sinergiju sa stručnim stožerom. A uz popularnog Jožu u stručnom stožeru su tehnički direktor Nikola Petek, kondicijski trener Goran Vuk, treneri mladih Matija Kraljić,

ŽENSKI RUKOMET

braća Davor i Dario Varga, te �izioterapeut Zdravko Mikolaj. Za kraj još informacija da je jučer na božićnom domjenku održana i konferencija za medije na kojoj je bilo govora o prvom dijelu sezone 2023./2024. 1. HRL Sjever, kao i osvajanju naslova jesenskog prvaka te ulasku u osminu �inala Hrvatskog kupa, planovima za nastavak prvenstva, mlađim dobnim skupinama te općenito o stanju u klubu i rukometu u Gradu i Županiji. Novinarima su se obratili predsjednik Željko Kavran, direktor Dražen Špoljarić, trener Josip Borković i kapetan Tibor Tkalčec.

Rahela Varga dobila poziv u repku Rahela Varga dobila je poziv izbornika Ivana Jerkovića na okupljanje kadetske reprezentacije Hrvatske. Rahela igra na poziciji desnog krila, a uz nastupe

u ekipama U15, U17, 2.HRL Rahela je već skupila i prve minute nastupajući za prvu ekipu. Okupljanje će se održati u Ludbregu od 2. do 7. siječnja.



22. prosinca 2023.

ODBOJKA

RUKOMET

SUPERLIGA

USPJEŠNU POLUSEZONU završile pobjedom

Pobjeda „Centrometala” za kraj polusezone Pribojavali su se u „Centrometalu” domaće utakmice protiv Riječana koji ove sezone imaju samo tri pobjede ali su svima uzeli barem set i koji su čak četiri utakmice izgubili u petom setu. Ozbiljnost se povećala kad je bilo jasno da neće moći računati na Rendića. U početnoj postavi je tako na mjestu primača zaigrao Lučić a Juras je prebačen na korektora. Sam početak je u znaku gostiju. Odličnim blokom zaustavili su Međimurce i poveli 10:5. Domaći uzvraćaju i neriješeno je kod 14:14. Poravnato se ulazi i u završnicu seta. Prvo vodstvo „Centrometala” kod 22:21. Tri puta su domaći dolazili do set lopte i sva tri puta su gosti prošli u napadu. Nakon toga Rijeka je u prednosti. Zadnja dva napada promašili su Juras i Peterlin za 27:29. Drugi set su početnu domaću prednost Riječani pretvorili u svojih plus tri. Tu u igru ulazi Jengić umjesto Jurasa. „Centrometal” igra malo bolje i vodi 15:14. S malom prednošću ulazi u završnicu. Ovog puta ona je pripala „Centrometalu”. Dva puta je prošao Zelenika, dva puta Peterlin, a zadnju loptu Dukić smečira u aut za 25:22. Slično se nastavlja i treći set. Utakmica dva ravnopravna suparnika do 8:8, ali nakon toga Riječani staju. U igru se vratio Juras, nekako se sve konačno posložilo kod „Centrometala”. Gosti više nisu tako sigurni u napadu i set s uvjerljivih 25:17 ide međimurskoj momčadi. Četvrti set domaći otvaraju s 3:0. Rijeka je kratko povela ali sredinom seta tri poena prednosti za „Centrometal”. U završnicu seta se ulazi s 19:15. Došli su gosti na dva poena zaostatka. Zadnja dva poena prolaskom u napadu donose Lučić i Peterlin i konačno su bučni navijači u dvorani odahnuli. Teško izborena pobjeda „Centrometala”. Nakon izgubljenog prvog seta u ključnim trenucima utakmice pokazali su kvalitetu i karakter. Gosti se prikazali u jako dobrom svjetlu. Ovime je završena odlična polusezona „Centrometala”. U jedanaest utakmica ostvarili su rekordnih devet pobjeda. Imaju isti skor kao drugoplasirana osječka „Mursa” i trećeplasirana „Ribola Kaštela”. Petom „Varaždinu” bježe čak tri pobjede. Prvenstvo se nastavlja 27. siječnja domaćom utakmicom protiv „Marsonije”. +18

Priločanke slavile u derbiju Piše: Luka Maruševec

Ženski se rukomet nakon godine dana stanke uspješno vratio u Prelog, a posebno veseli velik broj igračica koje sa željom i voljom pristupaju svakoj utakmici. Ove sezone nastupaju u 3. HRL Sjever u kojoj trenutno zauzimaju izvrsno drugo mjesto iako mjesta za napredak pod stručnim vodstvom uvijek ima.

Slavile 32:29 protiv križevačke ekipe

Djevojke su tako u posljednjem kolu ugostile ekipu Radnika iz Križevaca te im nanijele prvi ovosezonski poraz (32:29). Odličnom igrom pred više od dvjesto gledatelja vodile su od početka utakmice i kontrolirale rezultat. - Teško je nakon ovakve igre izdvojiti pojedine igračice, ali treba reći da su

Seniorska ekipa Ženskog rukometnog kluba Prelog u napadačkom dijelu sjajnom realizacijom briljirale Ema Kos (8 golova) i Pavla Igrec (8 golova - sedmerci 4/4), dok je Iva Malek ponovno bila nepremostiva prepreka na golu i svojim obranama davala sigurnost cijeloj ekipi. Hvala i gošćama na fer i korektnoj igri, poručili su iz kluba.

Na kraju prvog dijela prvenstva pušu za vrat vodećoj ekipi iz Križevaca i to sa četiri pobjede i dva poraza.

Uspješan povratak ženskog rukometa u Prelog

Sjajna podrška publike niti u jednom domaćem ko-

lu nije izostala, a s ovakvim odazivom i radom možemo reći kako se ženski rukomet uspješno vratio u Prelog. Seniorsku ekipu Preloga čine vratarke Melanija Koštarić, Iva Malek, Sara Rođak te igračice Ema Kos, Rea Rođak, Leona Orehovec, Dora Lipić, Tonka Hozjak, Luna Kočiš,

Kaja Pajić, Pavla Igrec, Mia Matuza, Melita Ružman, Lara Begović, Ivona Božek, Leona Koćet, Magdalena Kapelari, Marija Slaviček i Ena Hlišć. Spomenimo još kako djevojke nastupaju pod vodstvom Velimira Čonkaša. Prvenstvo se nastavlja 17. veljače kada djevojke gostuju u Đurđevcu.

RAZGOVOR: GORAN MRĐEN, trener ŽRK „Zrinski”

Zadovoljan sam u Zrinskom, ali nezadovoljan stanjem u hrvatskom rukometu Piše: Miljenko Dovečer

Goran Mrđen hrvatski je rukometni trener s iznimno bogatim iskustvom te titulom EHF Master Coacha. Mrđen je u svojoj karijeri trenirao brojne hrvatske klubove poput RK „TVIN TRGOCENTRA”, RK „Zeline”, MRK „Bjelovara”, RK „Podravka Vegete” u kojoj je svakako ostavio najviše traga i Ženskog rukometnog kluba „Zrinski” iz Čakovca. Osim u klupskom rukometu, Goran Mrđen ima iskustva i u reprezentativnim vodama. Od 2000. pa do 2005. godine te opet 2013., bio je izbornik ženske juniorske reprezenta-

Nazovi napaljene

Medimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn |1€=7.53450kn

cije. U istoj je reprezentaciji 2011. bio u ulozi trenera. 2008. i 2010. godine bio je izbornik hrvatske ženske seniorske B reprezentacija, dok je od 2004. do 2005. bio trener hrvatske ženske seniorske reprezentacije. Od 2015. pa do 2017. bio je i izbornik ženske seniorske reprezentacije Hrvatske. Što se tiče značajnijih rezultata koje je kao trener ostvario, to je svakako pet naslova pobjednika Kupa Hrvatske s RK „Podravka Vegetom” te tri naslova prvaka Hrvatske, također s koprivničkim klubom. Trenutno je trener ŽRK „Zrinski” iz Čakovca s kojim se nalazi na kraju jesenske dionice na diobi 2. mjesta odmah iza „Podravka Vegete”. Na čelu s njim Zrinskice imaju velike šanse da uđu u jedan od Europskih kupova. Mrđen se odlučio prihvatiti ponovnog treniranja čakovečke ekipe u jednom vrlo teškom trenutku kada je imao vrlo tanak igrački kadar. Uspio je u vrlo kratkom vremenu dovesti nekoliko mladih, ali vrlo kvalitetnih igračica i stvoriti ekipu koja čvrsto tabori u

gornjem dijelu prvenstvene ljestvice. - Sve u svemu moramo biti zadovoljni s ovim dijelom prvenstva, tu smo u vrhu, ali u 2024. godini morat ćemo biti jako dobri, vrijedni i posvećeni da bi taj plasman održali. Nadamo se da će nas mimoići povrede, jer one mogu nažalost puno toga poremetiti. Liga je jako izjednačena iz kola u kolo, netko se u formi digne, a netko padne pa zato mislim da će biti zanimljivo do samog kraja za sve pozicije na tablici. Naravno u svemu tome jako je bitna logistika jer su predsjednik Janković s ostalima u upravi: Darkom Daniom, Vladimirom Balentom, Miljenkom Topličancem, Ljubicom Vrbančić, Velimirom Vrtarićem u stalnom je mobilnom stanju kako klubu osigurati dobre uvjete za rad, kazao je strateg Zrinskica i u nastavku se osvrnuo na stanje u ženskom rukometu u državi. Bio je dosta kritičan. - Situacija u našem rukometu nije dobra. Gubimo puno igrača i igračica. Na televiziji svakodnevno vidimo jedno, društvena svijest je dosta veli-

ki problem i sport se u to sve nažalost uklapa tako kako jest. Rukomet je samo odraz svega. Tri lopte za 150 eura su skupe, a priča se o milionima, kazao je i objasnio o čemu je problem. - Od rukometa se ne može živjeti, ako se studira ne može se redovito trenirati, ako treba igrati gazda te ne pusti jer moraš raditi i logično je da se mnoge u takvim situacijama odlučuju za posao. Tko uopće kod nas trenira dopodne? Podravka i Lokomotiva možda, ostali ne. S najmlađima moraju raditi najkvalitetniji, a takvi bi trebali biti najbolje plaćeni, a najmanje su plaćeni. Ljudi rade. Talent se dogodi, postao bi igrač i ovako i onako, ali nećeš ga tako unaprijediti, da ne kažem da se tako neće napraviti sustav, rekao je Mrđen i nastavio. - Premijer liga i Prve lige imaju iste uvjete kada sam ja igrao u Virovitici. To se može pomaknuti, ali u sustavu rada moraju raditi najbolji, najškolovaniji i tu nema možda. U sustavu rada moraš biti ambiciozan, ali ne samo da pobijediš, nego da igračice

Goran Mrđen, međimurski trener godine napreduju i da se to vidi. I ono važno, možemo i moramo biti više jedinstveni nego što smo danas. Nije slučajno da Skandinavci dominiraju ženskim rukometom, a Španjolci muškim u stručnom smislu, kaže Mrđen i na kraju konstatira: - Reprezentacija ne stvara igračice, nego klubovi. Tehničku osnovu moramo dignuti, moramo se vratiti u korijene. Mi danas iz ovog ne možemo nazad, možemo eventualno u budućnosti. Imamo situaciju da su recimo Skandinavci nekad dominirali trkom, mi tehnikom. Danas su oni dignuli tehniku koju smo mi izgubili, dok trčanje nismo pomaknuli, rekao je uspješni strateg Zrinskica. Za kraj samo da spomenemo da je Goran Mrđen u izboru Međimurskog rukometnog saveza proglašen za trenera godine u Međimurju.



22. prosinca 2023.

U GOSTIMA KOD HOZJANOVIH

Perspektivna braća Hozjan, Mateo u rukometu, a Vito u nogometu

Iako su u različitim sportovima pa čak i različitih generacija, Mateo i Vito vjeruju jedan u drugoga i čvrsto se podupiru Piše: Miljenko Dovečer Foto: Mario Golenko

blagdanske dane naročito je lijepo pisati sretne, poticajne, inspirirajuće priče. Jer, nema ih puno. Zbog toga smo ovih dana posjetili mlade međimurske sportaše, braću Hozjan, u njihovom domu i popričali o njihovoj dosadašnjoj karijeri, počecima i kakva očekivanja imaju od daljnjeg bavljenja sportom koji vole. Sportski gen vjerojatno su naslijedili od oca Dušana, nogometaša, jer nam je mama Danijela rekla da je ona samo podrška, ali i najveći navijač svojih sinova. - Pa dečki su aktivni od malih nogu, tako reći otkad su prohodali. Sad je li to familijarno, no sasvim sigurno su bili u doticaju s nogometom kod kuće, a hodali su i na ribičiju. Osim toga su sanjkali, skijali, plivali, ma sve što je po meni nekako uobičajeno za klince. Ja sam nogomet počeo igrati u rodnoj Selnici, a većinu svog nogometnog vijeka proveo sam u NK „Rudar” u Murskom Središću. Bio sam dugo godina nogometaš. Dečki su interes za sport pokazali već u vrtiću. Mlađi Vito se od malena uključio u NK „Međimurje” kao igrač, a onda je uvidio da mu je draže biti golman što je i dan danas. Mateo pak je u prvom razredu jednog dana došao doma s letkom „San Sporta” koji je animirao dečke da se uključe u rukomet. Rekao je „Tata, ja bih to“, što je za mene bilo malo iznenađenje jer rukometom se nitko od nas nije bavio, samo smo pratili veće utakmice na televiziji. Tako su oba već u ranoj dobi odabrala sportove kojima se i danas bave, rekao je u uvodu tata Dušan. Stariji Mateo Hozjan, danas 22-godišnjak, nezaobilazna je i važna karika u ekipi MRK iz Čakovca, lidera 1. HRL Sjever koja je na pragu ulaska u

najviši rukometni rang u državi, Premijer ligu. U zadnjoj utakmici jeseni demolirali su bivšeg premijerligaša Bjelovar, a Mateo je bio najbolji igrač i strijelac s 11 pogodaka. Pitali smo ga kako je zadovoljan razvojem svoje karijere. - Pa mogu reći da sam jako zadovoljan. Nikad nisam donio odluku da ću se profesionalno baviti rukometom, uvijek je to bilo malo sa strane. No zbog ljubavi prema rukometu nikad ga nisam htio ostaviti. Sad se vidi kako sve ide po planu i sretan sam zbog toga. Ova sezona mi je najbolja u karijeri, a vidim da sve više napredujem, pa se nadam de će biti još i bolje. Jedino mi je mali problem što ne mogu više trenirati zbog fakulteta u Zagrebu, pa treniram dva do tri puta tjedno plus utakmica, kazao je Mateo koji je student četvrte godine Stomatološkog fakulteta. - Trener Borković ima veliko povjerenje u tebe? - Trener i ja se dugo poznajemo, kada sam imao 16 godina on me uvrstio kao mladog rukometaša u prvu, seniorsku ekipu, tak da se dobro kužimo. Danas kad sam i malo stasao vjerujem da mu vraćam povjerenje koje ima u mene. - Tata je rekao da je za tvoj rukometni put "kriv"

Sanimir Radek i njegov San Sport? - Sjećam se da sam išao na par treninga u NK „Međimurje”, ali kada sam dobio letak “San Sporta” odlučio sam se za rukomet. Sjećam se da sam kao 14-godišnjak bio pozvan kao gost RK Virovitice na turnir „KEMPA 4 sport CUP“ u Slovačku. U polu�inalu nas je dočekala ekipa RK „Celje Pivovarna Laško” od kojeg su u vrlo teškoj i borbenoj utakmici izgubili. Iako je nedostajao samo mali korak do �inala, ipak smo smogli snage i u utakmici za 3. mjesto pobijediti mlade litvanske rukometaše „Varenos sporto”. Tu sam bio uvršten u najbolju sedmorku turnira. Nakon toga u osmom razredu prešao sam u MRK „Čakovec” i tu sam stalno otada. Igrao sam za sve mlade selekcije našeg kluba i vrlo rano osjetio seniorski tretman. Relativno sam mlad, a imam već dosta seniorskog iskustva što polako dolazi na naplatu. Sretan sam što sam dio ove ekipe i klape, kaže nam Mateo koji je 2015. godine na prvom izboru najboljih rukometaša i rukometašica u organizaciji RSM-a primio je priznanje za perspektivnog rukometaša za 2014. godinu kao član kluba RK „San Sport“. - Karijera ti ide uzlazno, a pred dvije godine kao 20-go-

dišnjak proglašen si za najboljeg rukometaša Međimurja. Do izražaja su tvoje kvalitete došle ove jeseni, a što bi poboljšao? - Svakako da mi je ta titula bila samo još veći poticaj da probam još više. Bila mi je to motivacijska nagrada i samopouzdanje. Prednjačim u brzini, pregledu igre i asistencijama, a morao bih poboljšati igru u obrani i suradnju s pivotom. Kad je bila korona dosta sam bio doma online, nisam bio �izički na faksu i puno više sam trenirao, kad je počeo faks mislio sam da neću moći pratiti taj tempo. Međutim uz želju dobro sam organizirao i uskladio vrijeme i obaveze, skužio sam da to nije nemoguće i sve se da uskladiti, rekao je odlični student i rukometaš Mateo Hozjan. Mateo je vjeran svom klubu i kazao je da tu ima prijatelje i svi se znaju i ako bi dobio kakvu ponudu teško da bi se samo tako odlučio za odlazak u neki drugi klub. Pogotovo sada kada su na pragu Premijer lige. - Pet godina mlađi Vito isto je vrlo rano, već u vrtiću krenuo u nogomet. Sjeća li se još kako je to počelo? - Došli su u vrtić iz NK „Međimurja” prezentirati nogomet, ja sam imao želju, došao sam kući ispričao sam tati i on je

U obiteljskom krugu: Tata Dušan i mama Danijela sa svojim sinovima Vitom i Mateom

Rukometaš Mateo i nogometni golman Vito. Braća Hozjan odlični su svaki u svom sportu bio sretan što želim taj sport. Odmah sam se upisao drugi dan i dan danas sam u NK Međimurju. Vidim i znam da je nogomet najljepša sporedna stvar na svijetu. - Nisi odmah bio golman. Kako je do toga došlo? - Bili smo na turniru u Maloj Subotici, ekipa nije imala golmana i išli smo slučajnim odabirom i ja sam stao na gol i tako ostao golman do dan danas. Dodao je kako su mu golmanski uzori Neuer i Buffon. Rado se sjeća kao mladi pionir i kadet kada su igrali nekoliko sezona u 1. HNL i tu je skupio veliko iskustvo jer kako je rekao to je ipak nešto viši nivo nego gdje su sada mlade ekipe Međimurja. - Je, ipak smo igrali protiv Dinama, Hajduka, Rijeke, Varaždina, Belupa i ostalih i šteta što smo ispali. Dok sam bio mali, mislim da sam imao 10 godina, sjećam se na Alpas kupu gdje smo bili drugi kada smo pobijedili Dinamo, i mislim, Željezničar iz Sarajeva. To mi se urezalo u sjećanje jer je to bio veliki turnir, a ja osvojio prve medalje. I još sljedeće godine 2017., kada sam na turniru „Pharma Sport Cup” u Vukovini dobio nagradu za najboljeg vratara, a mi smo igrali �inale s Dinamom, govori nam Vito o svojim dojmovima. - Jesu li današnji golmani prilično drukčiji i razlikuju li se od prijašnjeg stila čuvanja gola? - De�initivno, puno više se igra nogom, a potrebno je i stalno čitanje igre i sudjelovanje u njoj. Ne brani se samo treba znati i komunicirati s ekipom. Treneri vratara Stamenković i Šafarić puno su mi pomogli u mom golmanskom odrastanju, a odlično sam surađivao i s trenerima Novakom, Bujanićem i Kosalecom. Naravno da jako puno imam i moram naučiti da bih bio dobar seniorski golman…

Iako skroman i sa 17 godina vrlo mlad, Vito brani standardno za juniore, ali trenira s prvom ekipom Međimurja i u toj seniorskoj ekipi gdje je drugi vratar. - Rezerva sam Petru Jelaviću iskusnom vrataru, zadovoljan sam jer jako sam mlad i od njega mogu puno naučiti. Ipak sam sa 16 godina stao na gol prve ekipe u utakmici 2. HNL protiv Opatije i to ću pamtiti cijeli život. Volim nogomet i igrat ću ga valjda zauvijek. Naravno, dok mogu. - Kako gledaš na karijeru svog brata Matea? - Može više buraz, samo je nebo granica. Mislim da može de�initivno igrati u jačem rangu, a još je mlad. Jako vjerujem u njega, kazao je Vito. - Naravno, isto smo pitanje postavili starijem Mateu za Vita. - Njegov domet je puno veći nego liga gdje igra Međimurje, vjerujem da može dobrim radom dogurati i do 1. HNL, rekao je Mateo za mlađeg brata. - Naravno u ovakvoj obitelji mama je vrlo važna, ipak netko mora držati tri ugla kuće dok se dečki igraju. Kako je biti mama u takvoj obitelji? - Kod nas je ionako sve posvećeno sportu, ali najvažnija je škola. Uz to, treba im puno kuhati, a dečki mogu jesti. Očito im treba energija, kaže nam kroz smijeh. Smatram velikom vrlinom to što su lojalni svojim klubovima i što se teško odvajaju od njih. Smatram to velikom vrlinom, a mi ćemo ih logistički pratiti koliko možemo, rekla je mama Danijela Hozjan koja vodi i vlastiti uspješan kozmetički salon "Aleda". Na kraju su mladi simpatični Hozjani Mateo i Vito, zajedno s roditeljima Danijelom i Dušanom poželjeli Sretan Božić i Novu 2024. godinu čitateljima Međimurskih novina i svim poklonicima sporta i svim ljudima dobre volje.

22. prosinca 2023.

KOŠARKA

STOLNI TENIS

LIGA MLAĐIH KADETA U-15

MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Poznati parovi razigravanja! Liga mlađih kadeta za igrače rođene 2009. i mlađe došla je do samoga kraja.

Nakon 10 odigranih kola preostaje još samo razigravanje za plasman. (bh)

1. Međimurje 1

7 1

14/626 (-1)

1. Varaždin

8 0

2. D. Kraljevec

6 2

14/246

2. Grafičar

6 2

14/299 10

3. Nedelišće

4 4

12/-201

3. Rudar

4 4

12/-117 7

4. Kotoriba

2 6

10/-298

4. Ivančica

2 6

10/-125 7

5. Mladost Ivanovec

1 7

8/-373 (-1)

5. Međimurje 2

0 8

8/-331 6

TABLICA GRUPE 1.

TABLICA GRUPE 2.

16/274 11

REZULTATI I KOŠEVI Međimurje 2 - Rudar 36:53

MEĐIMURJE 2: Kovačić 8, Sambolek 3, Posavec 8, Sobočan 8, Novak 2, Srša 1, Ostoja 4, Malvić 2. Trener Novak M RUDAR: Drk 35, Kvakan 4, Božić 3, Smolković 2, Zobić 8, Tuksar 1 Donji Kraljevec - Mladost Ivanovec 20:0, zbog nedovoljnog broja igrača ekipa Mladost Ivanovec nije došla na odigravanje utakmice!

Kotoriba - Nedelišće 41:53

KOTORIBA: Dolenec 6, Cenko 5, SSeličanec 4, Erdelji 9, Kukolj 10, Pogorelec 7. trener Munka G NEDELIŠĆE: Špiranec 4, Ciglarić 4, Dobša 4, Magić 7, Podvezanec N2, Podvezanec F 15, Fegeš 7, Poznić 10. Trener Bence E

Rudar - Ivančica 54:52

RUDAR: Kvakan 2, Kirić 10, Božić 2, Smolković 2, Zobić 16, Novak 22

Nedelišće - Mladost Ivanovec 77:39

NEDELIŠĆE: Dragaš 4, Gerenčer 3, Dobša 2, Štefulj 8, Magić 8, Fegeš 2, Podvezanec 22, Špiranec 2, Novak 2, Poznić 24. Trener Bence E MLADOST IVANOVEC: Smolković L7, Smolković B 12, Lovrenčić 4, Jančec 4, Rubin 6, Furdi 6. Trener Kolarić J

Donji Kraljevec - Međimurje 1 24:67

DONJI KRALJEVEC: Grabant 1, Varga 6, Kovač 5, Levačić 12. Trener Ružić M MEĐIMURJE 1: Majnarić 12, Strbad 16, Mikolaj 2, Kelkedi 7, Mikec 10, Varga 2, Rušnjak 18. Trener Čajić I

Međimurje 1 - Nedelišće 136:28

MEĐIMURJE 1: Beuk 2, Majsan 11, Brkinjač 28, Ostoja 21, Mikec 12, Rušnjak 34, Mikolaj 2, Strbad 18, Kelkedi 6, Režek 2 NEDELIŠĆE: Magić 4, Štefulj 2, Fegeš 1, Poznić 21

Mladost Ivanovec - Kotoriba 32:38

MLADOST IVANOVEC: Rubin 11, Smolković 3, Levačić 5, Furdi 4, Posedi 9 KOTORIBA: Cenko 2, Erdelji 4, Kukolj 10, Pogorelec 22

Varaždin - Rudar 85:50

RUDAR: Bogdan 1, Perčić 16, Tuksar 3, Kurkan 6, Zobić 13, Smolković 8, Kirić 3

Ivančica - Međimurje 2 57:30

MEĐIMURJE 2: Posavec 2, Kovaačić 4, Terek 15, Beuk 3, Horvat 2, Srša 4

Rudar - Grafičar 61:68

RUDAR: Tuksar 6, Smolković 8, Zobić 37, Perčić 10

Na temelju odigranih utakmica po grupama, parovi razigravanja za poredak su sljedeći: za 1. mjesto Međimurje 1 - Varaždin za 3. mjesto D. Kraljevec - Grafičar za 5. mjesto Nedelišće - Rudar za 7. mjesto Kotoriba - Ivančica za 9. mjesto Mladost Ivanovec - Međimurje 2

DRUGA LIGA SJEVER

Pobjeda u infarktnoj završnici! Na gostovanju u Bjelovaru kod Vedija košarkaši Međimurja odigrali su rezultatski neizvjesnu utakmicu, vrlo borbenu u kojoj je na kraju odlučila jedna lopta 5 sekundi prije kraja susreta. Nju je u domaći koš pospremio čakovečki junior Gašparić. Imali su domaći posljednju loptu za produžetak ili pobjedu, no na sreću Međimurja nije ušla. Tako je čakovečki drugoligaš završio svoju polusezonu sa rezultatom od 8 pobjeda i 3 poraza. Na vrhu su Radnik bez poraza i Podravac koji ima jedan poraz. Međimurje dijeli treće mjesto s Varaž-

REZULTATI I KOŠEVI Koprivnica - Mladost 63:85 Labrada - Radnik 66:96 Virka - Varaždin 95:120 Petar Zrinski - Podravac 58:95 Bjelovar - Ivančica 80:101

Vedi - Međimurje 73:75 (18:17, 18;17, 24:24, 13:17)

MEĐIMURJE: Kuzmić 16, Novak 16, Kranjčec M 6, Kranjčec F 2, Bartolić 2, Hren 4, Gašparić 7, Glumac 15, Pađan 7. Trener Novak S dinom koji ima isti učinak. Sljedeća utakmica igra se u Zagrebu protiv Labrade. (bh)

Poznati jesenski prvaci Jesenski prvaci su ZEN-Šenkovec 2 u 1. ligi, Zasadbreg ili KOS-Kotoriba u drugoj, Lopatinec 2 u trećoj ligi, Četvrta čeka derbi Goričan i Kos-Kotoriba za prvo mjesto, u petoj Lopatinec 3, dok u 6a je to STK Pribislavec, a u 6b je STK Donji Kraljevec 1. Domaći teren je bio prednost u devetom kolu, od 25 utakmica pobjeda domaćina je 14, neriješene su 2, a pobjeda gostiju je u 9 utakmica.

1. Međimurska liga

U uzbudljivom susretu, domaćini ZEN-Šenkoveca 2 demonstrirali su izvanrednu igru i pobijedili rezultatom 7:3. Matija Barić iz ZEN-Šenkoveca 2 ostvario je tricu. Gosti iz STK Putjane Krystaline pokazali su iznenađujuću snagu i uspjeli su osvojiti ovu utakmicu rezultatom 6:4. Dario Grd iz STK Goričan bio je nezaustavljiv tricom, ali je samo ublažio poraz. Domaći STK Putjane Restart uspjeli su pobijediti USTA Belicu 1 rezultatom 6:4. Boris Preksavec iz STK Putjane Restart ostvario je tricu, pridonoseći ključnom uspjehu svoje ekipe. Domaćini iz STK Hodošan 1 dominirali su protiv mlade ekipe STK Mihovljana, pobijedivši ih sa 7:3. Davor Vidović i Paula Markati iz STK Hodošan 1 ostvarili su tricu i osigurali pobjedu svojoj ekipi. Rezultati 9. kolo: ZEN-Šenkovec 2 - Mihovljan 3 Primabiro 7:3, STK Goričan 1 - STK Putjane Krystaline 4:6, STK Putjane Restart - USTA Belica 1 6:4, STK Hodošan 1 - STK Mihovljan 7:3, HE-DRA 1 Draškovec - Nedelišće 1 odgoda. Raspored 10. kolo: Mihovljan 3 Primabiro - STK Mihovljan, STK Hodošan 1 - USTA Belica 1, STK Putjane Restart - STK Putjane Krystaline, STK Goričan 1 - Nedelišće 1, HE-DRA 1 Draškovec - ZEN-Šenkovec 2. TABLICA 1. MEĐIMURSKA LIGA 1

ZEN-Šenkovec 2

74-16 17

STK Putjane Restart

62-28 16

Mihovljan 3 Primabiro

1 55--25 12

STK Hodošan 1

48-32 12

STK Putjane Krystaline

47-43 10

STK Goričan 1

36-54

Nedelišće 1

30-50

USTA Belica 1

27-63

STK Mihovljan

28-62

HE-DRA 1 Draškovec

23-57

2. Međimurska liga Domaćini GSTK Prelog 1 demonstrirali su vrhunsku igru i deklasirali ozljedama osakaćene goste ZEN-Šenkoveca 3 s visokih 10:0. Svi igrači iz GSTK Prelog 1 ostvarili su tricu. Domaći STK Zasadbreg 1 pokazao je nadmoćnost nad gostima iz Čakovca 1, pobijedivši ih rezultatom 8:2. Nikola Magdalenić iz STK Zasadbreg 1 briljirao je tricom, ostavljajući snažan dojam na terenu. U dinamičnom okršaju, domaćini Čakovec 3 su svladali Lopatinec 1 rezultatom 8:2. Michell Čeh tricom i neporaženi Danko Šimon bili su ključni u uspjehu svoje ekipe.

ŠŠK ČAK Čakovec slavio je protiv HE-DRA 2 Draškovca sa 7:3. Nino Bašek iz Čakoveca ostvario je tricu, predstavljajući ključnu figuru u ostvarivanju pobjede za svoju ekipu. Rezultati 9. kolo: GSTK Prelog 1 - ZEN-Šenkovec 3 10:0, STK Zasadbreg 1 - Čakovec 1 8:2, Čakovec 3 - Lopatinec 1 8:2, ŠŠK ČAK Čakovec - HE-DRA 2 Draškovec 7:3, STK Donji Kraljevec 2 - Kos-Kotoriba 2. Raspored 10. kolo: ZENŠenkovec 3 - HE-DRA 2 Draškovec, ŠŠK ČAK Čakovec - KosKotoriba 2, STK Donji Kraljevec 2 - Lopatinec 1, Čakovec 3 - Čakovec 1, STK Zasadbreg 1 - GSTK Prelog 1. TABLICA 2. MEĐIMURSKA LIGA 1

STK Zasadbreg 1

58-32 14

Kos-Kotoriba 2

51-29 13

GSTK Prelog 1

60-30 13

Čakovec 1

51-39 12

STK Donji Kraljevec 2

42-38

ŠŠK ČAK Čakovec

42-48

Čakovec 3

38-52

Lopatinec 1

39-51

HE-DRA 2 Draškovec

38-52

ZEN-Šenkovec 3

21-69

3. Međimurska liga U uzbudljivom susretu, ZEN-Šenkovec 5 je slavio protiv Kos-Kotoribe 3 rezultatom 6:4. Ovaj napeti dvoboj nije imao neporaženih igrača, ali svi su pridonijeli intenzivnom iskustvu za gledatelje. Domaći tim HE-DRA 3 Draškovec suočio se s porazom od STK Hodošana 2 rezultatom 3:7. Jurica Pandur iz Hodošana briljirao je tricom. Lopatinec 2 je ostvario pobjedu na gostovanju protiv Čakovca 2 Eurolanda rezultatom 4:6. Nenad Perko iz Lopatinca ostvario je tricu, ostavivši ekipu na vrhu tablice. U dinamičnom okršaju, Mala Subotica 1 svladala je Čakovec 4 s rezultatom 4:6. Ivan Pongračić iz Male Subotice ostvario je tricu, donoseći ključne bodove za svoju ekipu. Rezultati 9. kolo: ZENŠenkovec 5 - Kos-Kotoriba 3 6:4, HE-DRA 3 Draškovec - STK Hodošan 2 3:7, Čakovec 2 Euroland - Lopatinec 2 4:6, Čakovec 4 - Mala Subotica 1 4:6, USTA Belica 2 - STK Putjane 3. Raspored 10. kolo: KosKotoriba 3 - Mala Subotica 1, Čakovec 4 - Čakovec 2 Euroland, Lopatinec 2 - STK Putjane 3, USTA Belica 2 - STK Hodošan 2, HE-DRA 3 Draškovec - ZENŠenkovec 5. TABLICA 3. MEĐIMURSKA LIGA 1

Lopatinec 2

63-27 16

Mala Subotica 1

63-27 15

STK Hodošan 2

53-37 12

Čakovec 2 Euroland

48-42 11

ZEN-Šenkovec 5

44-46

HE-DRA 3 Draškovec

37-43

Čakovec 4

40-50

USTA Belica 2

32-48

STK Putjane 3

24-46

Kos-Kotoriba 3

26-64

4. Međimurska liga U atmosferi napetosti, Sveta Marija 1 odnijela je pobjedu protiv Mihovljana 4 rezultatom 6:4. Damir Kos iz Mihovljana ostao

je neporažen u ovome susretu. Domaći tim Dragoslavec Breg 1 demonstrirao je svoju snagu protiv Donjeg Vidovca 1, pobijedivši s rezultatom 7:3. Mario Dokleja se istaknuo sa dvije pobjede, dok su ostali igrači također doprinijeli važnim bodovima. Goričan 5 dominirao je u gostima kod Donjeg Vidovca 2, pobijedivši rezultatom 8:2. Braća Dominik ostvarili su trice, predstavljajući ključnu snagu svoje ekipe. Nedelišće 2 demonstriralo je svoju nadmoćnost protiv Goričana 2, ostvarivši uvjerljivu pobjedu rezultatom 9:1. Dejan Marčec i Zlatko Hergotić ostvarili su trice. Utakmica za jesenskog prvaka između Kos-Kotoribe 5 i Goričana 3 odgođena je, ali uzbuđenje i iščekivanje nastavljaju rasti među obožavateljima. Rezultati 9. kolo: Mihovljan 4 - Sveta Marija 1 4:6, Dragoslavec Breg 1 - Donji Vidovec 1 7:3, Donji Vidovec 2 - Goričan 5 2:8, Nedelišće 2 - Goričan 2 9:1, Kos-Kotoriba 5 - Goričan 3 odgoda. Raspored 10. kolo: Goričan 3 - Goričan 2, Nedelišće 2 - Goričan 5, Donji Vidovec 2 - Donji Vidovec 1, Dragoslavec Breg 1 - Sveta Marija 1, Mihovljan 4 - Kos-Kotoriba 5. TABLICA 4. MEĐIMURSKA LIGA 1

Goričan 5

68-22

Goričan 3

66-14

Kos-Kotoriba 5

54-26

Nedelišće 2

49-41

Dragoslavec Breg 1

41-49

Sveta Marija 1

42-48

Mihovljan 4

36-54

Donji Vidovec 1

38-52

Donji Vidovec 2

35-55

Goričan 2

11-79

5. Međimurska liga U uzbudljivom susretu, Lopatinec 3 i GSTK Prelog 2 podijelili su bodove rezultatom 5:5. Miro Štefok iz GSTK Preloga 2 istaknuo se impresivnom tricom, te je nanio prvi poraz prvom igraču lige. Domaćini CB Pingvina su dominirali protiv STK Hodošana 3, pobijedivši rezultatom 7:3. Damir Posavec odigrao je izvanredno, ostvarivši tricu u ovome susretu. U napetom okršaju, USTA Belica 3 osvojila je pobjedu rezultatom 6:4 protiv STK Putjane 4. Danijel Mavrin predvodio je svoju ekipu ostvarivši tricu i ključne poene u susretu. Susret između STK Putjane Lateramen i Joka-Čakoveca završio je neriješeno, rezultatom 5:5. Marijan Sirc iz Joka-Čakoveca istaknuo se s tricom, pridonoseći izjednačenju rezultata. Gosti iz HE-DRA 4 Draškovca odnijeli su pobjedu protiv Svete Marije 2 rezultatom 6:4. Stjepan Mikec kao zamjena ostao je neporažen u ovome susretu. Rezultati 9. kolo: Lopatinec 3 - GSTK Prelog 2 5:5, CB Pingvin STK P 1367 - STK Hodošan 3 7:3, USTA Belica 3 - STK Putjane 4 6:4, STK Putja-

ne Lateramen - Joka-Čakovec 5:5, Sveta Marija 2 - HE-DRA 4 Draškovec 4:6. Raspored 10. kolo: GSTK Prelog 2 - HE-DRA 4 Draškovec, Sveta Marija 2 - Joka-Čakovec, STK Putjane Lateramen - STK Putjane 4, USTA Belica 3 - STK Hodošan 3, CB Pingvin STK P 1367 - Lopatinec 3. TABLICA 5. MEĐIMURSKA LIGA 1

Lopatinec 3

HE-DRA 4 Draškovec

68-22 16 46-44 13

GSTK Prelog 2

53-37 11

STK Putjane Lateramen

47-43 11

USTA Belica 3

52-38 11

STK Hodošan 3

51-39

CB Pingvin STK P 1367

41-49

Joka-Čakovec

45-45

Sveta Marija 2

28-62

STK Putjane 4

19-71

6A. Međimurska liga U spektakularnom susretu, ekipa Šenkoveca 6 dominirala je nad Goričanom 4 rezultatom 9:1. Maja Trupković i Anja Šego iz Šenkoveca briljirale su tricom, ostavljajući protivnike bez odgovora. STK Pribislavec upisao je uvjerljivu pobjedu rezultatom 8:2 protiv Zasadbrega 2. Ervin Bajuk iz Pribislavca ostvario je savršen učinak tricom. Rezultati 9. kolo: Goričan 4 - Šenkovec 6 1:9, Zasadbreg 2 - STK Pribislavec 2:8 Raspored 10. kolo: STK Putjane 6 - Goričan 4, Šenkovec 6 - Mala Subotica 2 TABLICA 6.A MEĐIMURSKA LIGA 1

STK Pribislavec

0 46-14 11

Mala Subotica 2

0 41-19 10

Šenkovec 6

1 37-23

Zasadbreg 2

4 35-35

Goričan 4

6 22-48

STK Putjane 6

9-51

GSTK Prelog 4

0-0

GSTK Prelog 4 odustao od natjecanja

6B. Međimurska liga STK Donji Kraljevec 1 demonstrirao je svoju nadmoćnost nad GSTK Prelog 3 rezultatom 8:2. Nenad Pigac i Marko Šupljika sjajili su s tricom, dok je Tihomir Horvat s dvije pobjede također ostao neporažen. U uzbuđujućem susretu, Dragoslavec Breg 2 izašao je kao pobjednik protiv Udruge OKUS Knezovec rezultatom 7:3. Renato Varga se istaknuo s tricom, ublaživši poraz svoje ekipe. Rezultati 9. kolo: STK Donji Kraljevec 1 - GSTK Prelog 3 8:2, Dragoslavec Breg 2 Udruga OKUS Knezovec 7:3, Nedelišće 3 - STK Zasadbreg 3 odgoda. Raspored 10. kolo: Udruga OKUS Knezovec - STK Donji Kraljevec 1, GSTK Prelog 3 Nedelišće 3, STK Zasadbreg 3 - STK Pribislavec 2022. TABLICA 6.B MEĐIMURSKA LIGA 1

STK Donji Kraljevec 1

57-23 13

Dragoslavec Breg 2

52-28 13

GSTK Prelog 3

43-37 11

STK Pribislavec 2022

46-24

STK Zasadbreg 3

29-41

Udruga OKUS Knezovec 7

14-56

Nedelišće 3

19-51



22. prosinca 2023.

TENIS

NOGOMET

OSVOJILA sedmi pojedinačni profesionalni naslov

NINO PINTARIĆ

Antonia najbolja u Tunisu

Piše: Luka Maruševec

Turbulentnu godinu najbolja međimurska tenisačica završila je osvajanjem svojeg sedmog pojedinačnog profesionalnog naslova. Kao prva nositeljica koja je na turnir stigla s pozivnicom organizatora, Antonia niti u jednom trenutku nije posustala te je i u najtežim trenucima sačuvala mirnoću za novi veliki uspjeh.

Pet pobjeda ‘kao od šale’

Premijerni dvoboj ITF-ova turnira koji se igrao na tvrdoj podlozi u tuniškom Monastiru, nakon vodstva od 3:0 u prvom setu predala joj je Švicarka Sebastianna Scilipoti. U drugom kolu bila je uspješnija (1:2 u setovima) od belgijske kvali�ikantice Lare Salden, da bi u trećem svladala andorsku tenisačicu Victoriju Jiménez Kasintsevu (2:0 u setovima). Mlada Orehovčanka u polu�inalnom je susretu pokazala kako su joj preokreti

NOGOMET

specijalnost. Nakon zaostatka od 0:1 u setovima protiv ruske tenisačice Poline Iatcenko, u grčevitoj borbi tijekom neizvjesnog meča koji je trajao dva sata i 39 minuta, Antonia preokreće na 2:1. Uzbuđenja nije nedostajalo ni u �inalu koje je također trajalo preko dva sata. Snage je odmjerila protiv turske tenisačice Ayle Aksu te ponovno preokretom (3:6, 6:4, 7:5) rezultatom 2:1 slavila svoju sedmu pojedinačnu profesionalnu titulu.

S Nedelišćem nanizao brojne trofeje

Otac Alen Ružić i kćer Antonia sa osvojenom nagradom u Tunisu sam se i nisam odustajala čak ni kada sam u polu�inalu 0:4 gubila odlučujući set. Finale je samo po sebi i po rezultatu bilo borba do kraja. Odigrala sam dobre mečeve i svoju igru digla razinu više - što je super. Ovo mi je bio zadnji turnir ove godine, a sada slijedi kratki

odmor te nakon njega treninzi i treninzi za pripreme za novu sezonu. Htjela bih se ovim putem i zahvaliti svima koji me podržavaju, pogotovo svojim roditeljima, trenerima, sponzorima i svima koji su tu uz mene i kada je teško, iskreno nam je poručila Antonia.

VLADIMIR PERŠIĆ novi direktor NK-a „Međimurje”

Cilj je povratak u Drugu ligu Piše: Miljenko Dovečer

Nakon ispadanja u četvrti rang natjecanja situacija u NKu “Međimurje” u ljeto bila je sve samo ne sjajna. Prijetilo je čak zatvaranjem kluba, ali je nekoliko entuzijasta na čelu s predsjednikom kluba Rajkom Toplekom uspjelo održati klub. U hodu se stvarala nova ekipa, došlo je puno novih igrača koje je vodio iskusni trener Simunić. U 3. NL Sjever koja broji 10 klubova Čakovčani su na kraju polusezone sedmi, na poziciji na kojoj teško mogu do vrha, ali ni ne mogu ispasti iz te lige. Najslabije su plasirani od svih međimurskih trećeligaša, jesen su završili na 7. mjestu. Igrači, stručni stožer i uprava na zajedničkom su se druženju rastali od protekle ne baš uspjele sezone i zakazali novi sastanak za 1. veljače kada počinju pripreme za odlučujući dio prvenstva. U klubu je bilo potrebno nešto poduzeti da se klub ne sroza još više. Prve poteze povukli su odgovorni ljudi u upravi kluba i na prvoj sljedećoj sjednici Izvršnog odbora izabrali direktora kluba. O tome su javnost obavijestili na konferenciji za

Vladimir Peršić medije, a jedina i glavna točka bila je predstavljanje novog direktora kluba kojeg je na zadnjoj sjednici imenovao Izvršni odbor. Predsjednik NK -a “Međimurje” Rajko Toplek je, u prisustvu članova Izvršnog odbora Antuna Jukića i Dušana Turka, novinarima predstavio novog direktora kluba Vladimira Peršića. - Vjerujem da se radi o velikom pojačanju za nas i zahvaljujem g. Peršiću što se prihvatio ove odgovorne i nimalo lake dužnosti, te se nadam da njegovim dolaskom dolaze bolji dani za naš klub, rekao je Toplek.

Piše: Nikola Lukman

Današnji stoper Nedelišća u mlađim je danima bio hrvatski reprezentativac. Kao tadašnji član Varteksa dobio je pozive u reprezentaciju nakon sjajnih igri u 1. HNL za kadete. Danas je policajac i udarni član NK-a Nedelišće.

Uspješno okončala godinu punu uspjeha i padova

- Dugo sam čekala ovu titulu jer je cijela godina bila puna i uspjeha i padova i ozljeda, ma svega. Ponosna sam na to što sam izgurala taj cijeli tjedan. Od početka sam se dobro osjećala, a brzina podloge mi je odgovarala što je uvijek plus. Svaki meč je bio težak i psihički i �izički, osim prvoga zato što je protivnica predala. Borila

Iskusni stoper kao ključna karika Nedelišća

Vladimir Peršić koji je odmah prionuo radu na konferenciji za medije predstavio je svoj program. - Pitali su me mnogi što mi to treba. Znam da je situacija teška, ali ja smatram da mogu pomoći klubu. Kad sam došao na nagovor župana u klub, vidio sam entuzijaste kojima treba pomoć. Ovi koji su sada u klubu su junaci kluba koji su prošli najteže trenutke. Meni je čast biti tu s ovim ljudima u klubu. Prihvatio sam ulogu zato što smatram da smo velika baza te taj klub ne može ovisiti o samo jednom čovjeku. Prvo se treba napraviti �inancijska stabilnost uz maksimalni angažman oko sponzora. Krenuli smo s prvim potezima i imamo naznake da će se oni priključiti. Počeo sam već s obilaskom i razgovorima s potencijalnim sponzorima, obećana mi je pomoć, na vidiku je i mogući generalni sponzor. Nadam se da ću tu biti što duže kako bi u godinu dvije napravili zamah. Želim da se ustroji izvršni odbor s gospodarstvenicima i sportskim djelatnicima. Imam već neke ljude koji bi mogli ući u Izvršni odbor, po sadašnjem statutu odmah ćemo koop-

tirati dvojicu. Imamo velike planove, a o svemu ću vas detaljno izvijestiti nakon što se ponovno sastane Izvršni odbor. Trebamo vratiti gledatelje, što pak iziskuje bolje igre, što znači pojačati se igrački i stručno na čemu se također intenzivno radi. Stabilizirati ekipu i do kraja prvenstva poboljšati sadašnji plasman i onda tako kao stabilni, dobro organizirani trećeligaš u novoj sezoni pokušati izboriti plasman koji vodi u Drugu ligu. Razgovarali smo i s prvoligaškim klubovima o suradnji, na dobrom smo putu te u klubu trebamo stručne ljude. Želimo i bolje odnose s Nogometnom akademijom. Ako sve to uspijemo, klub bi vrlo brzo mogao u Drugu ligu, rekao je optimistično novi direktor Peršić. Na upit kakva je situacija sa stručnim stožerom, Peršić je kazao. – Radimo i na tome. Predložit ću neke stvari na Izvršnom odboru te ćemo vas uskoro obavijestiti o stručnom stožeru. Kako su još rekli u klubu, početkom nove 2024. godine planirano je održavanje Skupštine, na kojoj bi se u sve-

- Smatram da je Premier liga pun pogodak za međimurski nogomet. Na domaće i gostujuće utakmice dolazi velik broj gledatelja što u slučaju nekadašnje 4. nogometne lige Međimurje – Varaždin nije bilo tako. Svi klubovi su jako dobro posloženi i imaju odlične uvjete. U Nedelišću trenutno igram već dvanaestu sezonu. S Nedelišćem sam osvojio dva naslova prvaka MŽNL Čakovec – Varaždin, jedan naslov prvaka MNL, dva puta bio sam osvajač međimurskog kupa i još nekoliko puta igrao isto �inale. S klubom sam dva puta igrao osminu �inala Hrvatskog nogometnog kupa. Posebno se sjećam utakmice protiv Rijeke u šesnaestini �inala kada smo ih Jagecovom ‘panenkom’ pobijedili rezultatom 1:0, kazao nam je Nino.

Igrao s Vrsaljkom

Zatim smo se prebacili na temu ovog serijala “Reprezentativac”. Nino je upisao tri nastupa za mlade reprezentativne vrste, a jedan od suigrača bio mu je srebrni Šime Vrsaljko. - Dva puta godišnje (u zimi i u ljetu) bila su okupljanja u Poreču i Tuheljskim Toplicama na kojima nas je bilo 20 igrača. Treniralo se dva puta dnevno. Na proljeće i jesen igrale su se službene utakmice reprezentacije. Najpoznatiji suigrač bio je Šime Vrsaljko s kojim sam igrao na poziciji stopera. Bio je tu i Matej Delač koji je kasnije iz Intera Zaprešić ostvario transfer u engleski Chelsea, Frano Mlinar - sa-

Nino je već 12 sezona udarni član NK-a Nedelišće dašnji kapetan NK-a Istra 1961, Karlo Bručić - sadašnji igrač Varaždina, naš Međimurec Dominik Glavina i mnogi drugi, poručio je Pintarić. Izbornik mu je bio Marijan Brnčić, bivši igrač Dinama s 10 nastupa za jugoslavensku reprezentaciju. - Zahvaljujem izborniku Marijanu Brnčiću što je vjerovao u mene. Bilo je i anegdota, a jednu sam posebno zapamtio. Anegdota je bila kada smo u Zagrebu igrali protiv Njemačke, a pomoćni trener Goran Meštrović izgubio je ključ svlačionice pa jedno vrijeme nismo mogli ući u svlačionicu, osvrnuo se Pintarić.

Zadovoljan s karijerom, no možda je mogao i više

Kao mlad je puno obećavao, a i sam kaže kako mu je žao što se nije okušao u profesionalnom nogometu, već samo u amaterskom.- Što se tiče dosadašnje karijere zadovoljan sam jer sam s Nedelišćem osvojio jako puno trofeja i nadam se da ću u Nedelišću igrati još mnogo godina. Možda sam i malo razočaran jer smatram da sam u mladosti ipak mogao malo više toga postići u nogometu, zaključio je Pintarić.Za reprezentaciju je igrao tri utakmice protiv Njemačke. Prva se igrala u Ivanić Gradu, ali je u 20-oj minuti bila odgođena zbog nevremena. Sljedeće dvije utakmice igrale su se Zaboku i Zagrebu i na tim utakmicama igrao je tijekom drugog poluvremena. Kroz mlađe dobne kategorije igrao je za Međimurje i Varaždin u kojem se nametnuo izborniku Brnčiću.

42 Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. prosinca 2023.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne kolače 2023.

Podijelite s nama omiljeni božićni recept za kolače i pokupite nagrade Piše: Sanja Heric

Dok se miris cimeta i vanilije polako uvlače u svaki kutak naših domova, a blještava svjetla počinju obasjavati naše gradove, započinjemo putovanje kroz adventska događanja. No, što bi advent bio bez neodoljivih božićnih kolača? Već prošlih godina uvjerili smo se da ste vrlo kreativni i maštoviti kada je riječ o izradi božićnih kolača. Zato vas pozivamo i ovog puta da nam pokažete svoje slatke delicije i da sudjelujete u našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač 2024. Želimo otkriti tajne vaših omiljenih blagdanskih poslastica, bilo da se radi o sočnim medenjacima, �iligranskim linzer kolačima, aromatičnim rum kuglicama, kraljevskim kuglo�ima ili bilo kojem drugom kulinarskom dragulju koji unosi božićnu atmosferu u vaš topli dom. U našem traženju najboljeg božićnog kolača pozivamo vas da s nama i našim čitateljima podijelite svoje slatke, majstorske kreacije te da zajedno

stvorimo šareni mozaik okusa koji čini svaki Božić posebnim.

Što trebate učiniti da se pridružite ovoj slatkoj avanturi?

Pošaljite nam fotogra�ije svog neodoljivog božićnog kolača na e-mail adresu: redakcija@mnovine.hr. Ne zaboravite u naslovu poruke istaknuti: “Nagradni natječaj – Najbolji božićni kolač”. Pored fotogra�ija kolača i sebe uz svoj kolač, podijelite s nama i svoj recept, upute za pripremu, ime i prezime, mjesto gdje stvarate slatku čaroliju te svoj broj za kontakt. Tako ćemo moći napisati malu priču o vama i vašim kolačima u našim Međimurskim novinama. Ako ste skloni razgovoru, slobodno nas nazovite na broj telefona: 040/323601. Natječaj za “Najbolji božićni kolač” traje do nedjelje, 7. siječnja 2024. godine. Nakon toga ćemo objaviti rezultate i dodijeliti nagrade. Veselimo se vašim prijavama i vašim prekrasnim božićnim kolačima.

NAGRADNI FOND

Na vas čeka sedam nagrada Čakovečki mlinovi sponzor su našeg nagradnog natječaja Biramo najbolji božićni kolač. Pripremaju pet bogatih poklon-paketa za pet

najboljih slastičarki. Drugi sponzor je Restoran Boccone koji će jednu slastičarku nagraditi dvama desertima po izboru u svom restoranu. (mk)

TRAŽIMO NAJBOLJI LJUBICA KERHAČ iz Podturna

Božićnim kolačima najviše se vesele moji unuci Dom obitelji Kerhač ispunjen je mirisom božićnih kolačića već na samom početku adventa, pa sve do kraja božićnih blagdana Piše: Aleksandra Sklepić

Ljubica Kerhač nadaleko je poznata po svojim kulinarskim vještinama, kako u pripremi kolača, tako i u kuhanju izvornih međimurskih jela i domaćih specijaliteta. Također je vrlo vješta u pripremi zimskih delicija s međimurskog kolinja kao što su krvavice, prezvuršt, kobasice, meso iz tiblice i hladetina. U božićno vrijeme, njezin dom ispunjen je mirisom božićnih kolačića i to već na samom početku adventa, pa sve do kraja božićnih blagdana, a kako i ne bi, kad je oko nje petero prekrasnih unuka koji jedva čekaju bakine slatke, predivne božićne kolačiće. - U mirovini sam, a četrdeset godina sam provela radeći u obiteljskom ugostiteljskom objektu u Podturnu. Oduvijek sam voljela raditi, i u kući i oko kuće, pa i danas u mirovini nemam mira. U predblagdansko vrijeme važno mi je da stol bude pun svega što moja obitelj voli, pa se rado potrudim. Sudjelujem u svim

Pavel, Stela i Lukas s bakom Ljubicom jedva čekaju kuša� božićne kolačiće aktivnostima Općine Podturen i Udruge žena Podturen, gdje treba ispeći kakve kolače, a odnedavno vodim i folklornu sekciju za najmlađe, gdje plešu i moji mali unuci. To me ispunjava i raduje. Volim biti dio očuvanja tradicije, a recepti za božićne kolače koje pripremam također su dugo godina u našoj obitelji. Ljubica je za naš natječaj ispekla trokute, zvjezdice,

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr Te na službenoj Facebook stranici

facebook.com/MedimurskeNovine

Pogled na predivne Ljubičine božićne kolače ostavlja bez daha

breskvice, božićne cvjetiće te medenjake u obliku zvončića i srca, a predstavljamo recept za popularne breskvice. Slasni kolači na predivan nas način

uvode u čaroliju Božića koji je već tu. Čeka pred vratima i samo mu treba otvoriti, pa da kroz divne Ljubičine kolače uđe i u naša srca.

Pjenasto umutiti jaja sa šećerom, a zatim dodati ulje, vanilin šećer i dodati 4 žlice oštrog brašna. Mutiti da se lijepo sjedini. Neka odstoji 30 minuta i onda dodati ostatak brašna i prašak za pecivo te zamijesiti i formirati sitne kuglice. Kuglice peći na 180 stupnjeva oko 15 minuta. Moraju biti bijele boje, ne crvene. Kad su pečene, u svakoj kuglici žličicom izdubiti mjesto za nadjev. Za nadjev pomiješati sve sastojke, obavezno i biskvit koji smo dobili kod dubljenja mjesta za nadjev. Nadjevene breskvice zalijepiti po dvije zajedno i malo umočiti u ekstrakt od višnje pomiješan s malo vode te uvaljati u šećer.

Sastojci:

Priprema breskvica

Sastojci za �jesto: - 50 dag oštrog brašna plus posebno 4 žlice oštrog brašna - 250 g šećera - 250 mL ulja - 1 prašak za pecivo - 1 vanilin šećer - 4 jaja Sastojci za nadjev: - 150 g mljevenih oraha - 250 g marmelade - 1 dL ruma - 1 vanilin šećer - 5 dag rastopljene čokolade - Izdubljen dio biskvita od breskvica - Ekstrakt od višnje

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 43

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2023.

I RECEPT I UKRASE SANJA BIRAČ iz Čakovca

Piše: Sanja Heric

Točkasti anđelčići i borići za veseo i miran Božić Učinci točkanja također su meditativni, pa Sanja, osim što stvara unikatni nakit, i za sebe pronalazi mir u ovoj lijepoj aktivnosti Piše: Aleksandra Sklepić

Sanja Birač iz Čakovca prije nekoliko je godina otkrila u sebi ljubav prema umjetnosti točkanja. Radi se o ukrašavanju predmeta točkicama, a točkice zbog boja, veličine točkica i njihova rasporeda daju različiti dizajn predmeta. Umjetnost točkanja drevna je umjetnička tehnika i vještina, a u novije vrijeme pronalazi sve više zaljubljenika. Učinci točkanja, osim što daju predivan izgled umjetničkim djelima, također su meditativni, pa Sanja, osim što stvara unikatni nakit, i za sebe pronalazi mir u ovoj lijepoj aktivnosti. - U mom svijetu točkica pronašla sam samu sebe jer je to mjesto u koje odem kada trebam mir. Iz te moje strasti nastao je i

Božićni ukrasi dio su bogate zbirke

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Sanja sa svojim originalnim nakitom i ukrasima

Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade? Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas! I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase 2024. u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili. Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus. Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti. Naš stručni žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.

Kako sudjelovati u natječaju? Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase 2024. Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova. Uz fotografije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323601. Natječaj je otvoren do petka, 7. siječnja 2024. Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade. Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!

BOGAT NAGRADNI FOND

Potepuhom na Svjetsku izložbu Formule 1

moj mali kreativni obrt koji zrači pozitivom jer sam i sama takva. Sanjine točkice poznate su već po cijeloj Hrvatskoj i njenim se nakitom, pod nazivom DotArt Sanja, ponosno urešuju mnoge „Dot-art dame” kako ih ona rado zove, a osim što izrađuje nakit, voli se pozabaviti i izradom ukrasnih magnetića, označivača stranica, ukrasa za dom i slično. Božić joj je također inspiracija pa za najljepše doba u godini izrađuje predivne boriće, anđelčiće i sobove. Ideja nikada ne ponestane, a rezultat posvećenosti i kreativnosti predivni su ukrasi koje bi svatko poželio u svom domu u blagdansko vrijeme. - Napunila sam mudrih 50 godina, sretno udana već 29 godina i majka dvojice predivnih sinova, Erika i

Borne. Volim pomagati ljudima pa volontiram kao teta pričalica u bolnici, ispričala nam je Sanja. Izuzetno sam ponosna na naslov Ponos Hrvatske kojeg smo tako osvojile. Radim kao direktor u trgovini koja se bavi vijčanom robom. Volim pjevati, kampirati, plesati, družiti se, smijati se i volim život i ljude. Nemirna sam duha i uporna. Blagdansko vrijeme u kojem svatko u sebi traži ono najbolje, u domu naše sugovornice donijet će još više uživanja u točkanju i, nadamo se, pregršt novih ideja u kojima će uživati brojni ljubitelji njezine originalne umjetnosti.

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najljepše božićne ukrase osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će aranžman za dvije osobe za svjetsku izložbu Formule 1 u Beču, 24.02.2024. (prijevoz i ulaznica), turističke

agencije sportskih i zabavnih putovanja Potepuh. Za drugo mjesto pripremili smo poklon-bon od 50 eura u trgovačkom centru Jana u Čakovcu (Bima, Sračinec), a treće mjesto s poklon-bonom od 40 eura osigurala je suvenirnica Donum Čakovec.

44 Dobro je znati

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. prosinca 2023.

Dobro je znati 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INTERVJU sa mr. sc. Sinišom Golubom, ravnateljem Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode

Izrada plana 007 napeta poput Jamesa Bonda! Piše: Roberta Radović

očetkom 2023. godine Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode obilježila je 60. godišnjicu prve zaštite prirode u Međimurju, točnije stabla platane u Nedelišću. No, to je samo vidljivi vrh sante u moru svih aktivnosti koje provodi marljiva ekipa djelatnika Međimurske prirode. Onaj manje vidljivi dio odnosi se na čak tri velika planska dokumenta za upravljanje mrežom Natura 2000 područja kojima upravlja ova ustanova, a u suradnji s drugim ustanovama i dionicima u Međimurskoj županiji ili na razini cijele Republike Hrvatske. O postignućima Međimurske prirode i djelatnika govori mr. sc. Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove. - Odmah u sridu: može li se izdvojiti najvažnije postignuće u 2023. godini? - Promatramo li iz pozicije sustava upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj, onda je to svakako izrada i usvajanje najkompleksnijeg plana upravljanja u cijeloj Hrvatskoj, famoznog 007 koji obuhvaća Regionalni park Mura-Drava i pridružena zaštićena područja ekološke mreže. Između stotinu planova na razini cijele RH, ovaj je uistinu bio najizazovniji jer je obuhvaćao čak pet županija i nebrojeno dionika iz javnog i privatnog sektora! Nema drugog zaštićenog područja u Hrvatskoj koje se proteže na čak pet županija. Pritom treba znati da nisu niti sve županijske ustanove koje upravljaju RP-om na istom stupnju institucionalnog razvoja, čime je izrada bila još izazovnija. Naravno, dio javnosti će reći: Još jedan dokument koji nikome ne treba! Međutim,

- Nestajanje livada košanica, pašnjaka i invazivne vrste, najveće su prijetnje prirodi na području Regionalnog parka Mura-Drava. U 2024. godini intenzivno ćemo raditi na osviještenosti stanovništva o tim ugrozama, ističe Golub nije baš tako. Izrada tako kompleksnog plana sama za sebe govori da postoji sustav koji ga može izraditi pa onda i provesti u djelo u narednih deset godina. Pod uvjetom, dakako, da Rusija ne vužge nuklearne raketline.

Pet novih projekata

- Što se događa kad se pravilno ide u akciju? - Rezultati su tu! Upravo tako, postignuća je mnogo. Svatko dobronamjeran tko prati naš rad priznat će naša postignuća. Oni manje skloni ionako nikad neće biti zadovoljni, što god mi učinili. Ali, to je tako i s time smo se već pomirili. Jedino nam je žao što u Međimurju trenutno nema profesionalne ekološke udruge koja bi nam bila partner u onom dijelu gdje udruga može poskočiti više i dalje nego ustanova.

- Zahvalni smo svim našim volonterima koje svake godine početkom prosinca okupljamo u Murskom Središću na svečanosti u CZK „Rudar” i što prepoznaju značaj zaštite prirode. Nadamo se da će ih iz godine u godinu biti sve više, govori Golub

Internet neće ubiti knjigu - Zatekli smo Vas u završnoj pripremi Godišnjaka o radu ustanove u 2023. godini. Čemu tiskovina u digitalnoj eri? - Kao što televizija nije ubila radio, tako niti internet neće ubiti knjigu. Kamo sreće da su nam negdašnji međimurski povjerenici za zaštitu prirode ostavili svoje

zapise o tome s kakvim su se izazovima nosili i kako su zamišljali dobrobiti očuvane prirode Međimurja. Mi smo ta generacija koja utemeljuje sustav u punom smislu pojma, pa je red da iza sebe ostavimo i pisani trag. A možda i zato što sve što smo radili ne stane u jedan intervju.

- Pet EU projekata odobreno je ustanovi u zadnjem kvartalu godine. Tko će ih provoditi? - Kad sam prije dvadesetak godina govorio da će biti novčanih sredstava, ali neće biti ljudi koji će ih kroz projekte ulagati u zavičaj, malotko je to vjerovao. Danas imamo upravo to: fondova i sredstava dovoljno, ali nedovoljno kreative. Javna ustanova Međimurska priroda jako pazi da se joj “ne raskapči lalo�ka” odnosno da optimalno balansiramo između postojećeg broja djelatnika i projekata koje ćemo provoditi u datom vremenu.

“Prozračivanje staništa”

- Ali prije svega toga, glavna zadaća je redovni rad propisan Zakonom o zaštiti prirode RH, zar ne? - Misija ustanove propisana je Zakonom o zaštiti prirode, a to je upravljanje onime što je službeno zaštićeno kao vrijedna priroda. Neću sad, po ne znam koji put, nabrajati što je sve zaštićeno u našem zavičaju, nego ću na jednom primjeru konkretno pokazati dokle smo došli u praksi očuvanja. Spomenik prirode hrast lužnjak Arpad u Donjem Vidovcu počeo je pokazivati znakove narušenog vitaliteta jer se desetljećima oko njega odvijao društveni život u najširem smislu pojma. No, nitko iz tog društva nikad nije odradio postupak zvan “prozračivanje staništa” kako bi korijenski sustav tog hrasta imao uvjete slične šumskim uvjetima kakve imaju pripadnici njegove vrste koji rastu u gustom sklopu u Murščaku. Dakle, danas u Međimurju postoji ustanova koja ima kapacitet da prepozna problem, napravi analizu uzroka i prijedlog rješenja, te da kroz svoj rad poboljša stanje. Toga nije bilo prije dvadesetak godina, a kamo sreće da je ustanova te vrste s radom krenula već 1963. nakon prve zaštite platane u Nedelišću. Gdje bi nam danas bio kraj.

Golub i sova na terenu I malo je veliko - Treba li misti�icirati zaštitu prirode kao nešto skupo i prekompleksno za svakodnevni život malog čovjeka? - Treba misti�icirati prirodu kao takvu, jer još uvijek ne poznajemo dovoljno sve njezine mehanizme, iako naslućujemo da joj baš i ne odgovara odnos čovjeka prema njoj. Ali zaštita prirode

je stvar svakog pojedinca, a ne samo nadležnih ustanova. Nema učinkovite zaštite prirode ako svaki pojedinac neće odraditi svoj dio posla, ma koliko on bio mali. Lako je to reći, ali teško ostvariti, jer školski kurikuli još nisu posvećeni očuvanju temelja života na Zemlji. Zato naši vrijedni edukatori čine nadljudske napore da u Centru za posjetitelje “Med dvemi voda-

mi” svakodnevno educiraju i Međimurce, ali i rastući broj posjetitelja našeg zavičaja. Čak tri radna mjesta pokrivena su prihodom od ulaznica. Impresivno, ako znamo da je iz dotične zgrade prije dvadesetak godina izlazio samo nered i kaos. Ukratko, nove generacije morale bi biti mudrije od danas živućih, ako žele opstati na planetu kakav im ostavljamo.

46 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. prosinca 2023.

Svim našim djelatnicima, njihovim obiteljima, poslovnim partnerima i prijateljima, želimo….

Sretan i blagoslovljen Božić i sretnu novu godinu

Svim našim djelatnicima, njihovim obiteljima, poslovnim partnerima i prijateljima, želimo….

Sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu novu godinu!

Svim našim djelatnicima, njihovim obiteljima, poslovnim partnerima i prijateljima, želimo….

Sretan i blagoslovljen Božić i sretnu novu godinu

22. prosinca 2023.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PLINOTEHNIKA • Ul. Josipa Slavenskog • Ivanovec • Tel: 091/384-2009

Akcija u Plinotehnici! Noževi

• Weber Plinski roštilj Traveller black • Weber Plinski roštilj Spirit II E-310 GBS

0.3303 Waiter 9 funkcija / 84 mm MPC: 18,oo€

• Weber okrugli roštilj s poklopcem Original Kettle E-4710 black

1.3703.94 Climber Camouﬂage 14 funkcija / 91 mm MPC: 41,oo€ 0.9425.DS222 Evoke BSH Alox Navy camouﬂage 4 funkcije / 136 mm MPC: 119,oo€

• Weber okrugli roštilj s poklopcem Original Kettle E-5710 black

0.8341.MC9 Hunter XT 6 funkcija / 111 mm MPC: 63,oo€

50%

na pojedine Weber modele!

48 Dobro je znati

Hrvatska narodna stranka liberalni demokrati

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. prosinca 2023.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Božić

Autocentar Kos d.o.o. Cehovska 18, Varaždin, tel 042 403 300, www.autocentarkos. hr

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mozaik / Dobro je znati 49

Sadašnji i bivši radnici čakovečke Elektre te ostala zainteresirana javnost Valerija na promociji uz urednika Seida i moderatoricu Nives

ELEKTRA ČAKOVEC proslavila 130 godina

Tko su ljudi s druge strane utičnice? Dana 13. prosinca 2023. u dvorani Scheier Čakovec, povodom 130 godina električne energije u Međimurju, održana je središnja svečanost proslave djelovanja HEP ODS-a

Igor Ivković, direktor HEP ODS-a Elektre Čakovec

Elektre Čakovec, prilikom čega je predstavljena nova monogra�ija „Ljudi s druge strane utičnice“. Pred punom dvoranom, u kojoj se okupio velik dio sadašnjih i bivših radnika čakovečke Elektre, kao i druge zainteresirane publike, u sklopu programa koji je vodio Željko Sokač, knjigu su predstavili direktor HEP ODS-a Elektre Čakovec Igor Ivković i autor Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. Okupljenima se u ime središnjice HEP-a obratio Davor Sokač, pomoćnik direktora Društva. Govoreći o monogra�iji, Igor Ivković najprije se osvrnuo na povijest HEP-a, naglasivši koliko „ljudi s druge strane utičnice“ znače te

je objasnio razloge objave ove knjige, čiji su središnji dio upravo ljudi. Zoran Turk osvrnuo se na izazove historiografskog bavljenja ovakvom temom, objasnivši da je uslijed toga odabrao pristup naglašavanja koliko je električna energija utjecala na svakodnevicu, nekada i danas, kada se gotovo sve što nas okružuje temelji na njezinoj dostupnosti i potrošnji. Glazbenim nastupom program su uveličali Vinka Siladi i Nikola Grabar, dok je istovremeno održana i izložba slika Silvija Benča. Na kraju programa uslijedila je dodjela jubilarnih nagrada najdugovječnijim radnicima čakovečke Elektre, onima koji su u njezino djelovanje uložili 25, 35 i 40 godina radnog staža. (kk)

PREDSTAVLJANJE PRVIJENCA

Valerijin san stigao u Čakovec

Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i autor monografije

- Poseban je osjećaj imati promociju svoje knjige u rodnom gradu. Ovo mi je puno emotivnije od zagrebačke promocije. Tu su se okupili meni dragi ljudi, obitelj, prijatelji, kolege, profesori… Stvarno nisam očekivala ovoliko ljudi, rekla nam je Valerija Cerovec nakon promocije „Hotela Horizont”. Okupili su se u nedjelju brojni zainteresirani u zgradi Scheier ne bi li čuli nešto više o knjizi. Brojni su istu kupili, ali i iskoristili priliku za razgovor s Valerijom. Sam proces pisanja trajao je čak pet godina. - Valerija svojim pisanjem postavlja nove

trendove. Priča je �ilmska, smatram da bi mogla dobiti svoj �ilm, puna je potencijala, rekao je Seid Serdarević, urednik knjige. Istaknuo je i kako su ga zapleti posebno zaintrigirali jer do samog kraja ne zna se istina. Nije mogao sakriti zadovoljstvo koje je svojim pisanjem pred njega stavila naša Valerija. Razgovorom je moderirala Nives Bošnjak. Valerija je još jednom dokazala da ako dovoljno vjerujete, snovi postaju stvarnost. Jer klinka koja je u svojoj područnoj školi u ormariću skupljala knjige, napisala je vlastitu. ( Paulina Topolko, Foto: Lea Maria Martinjaš)

Radostan Božić i sretna nova godina!

50 Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. prosinca 2023.

NOVITET

Na proljeće stiže još bolji Suzuki Swift Suzuki je objavio prve informacije i fotografije nove generacije Swifta za europsko tržište, a i dalje će biti dostupan samo s jednim blagohibridnim pogonskim sklopom, ručnim ili automatskim mjenjačem, a u ponudi ostaje i izvedba s pogonom na sve kotače.

Krajem listopada su objavljene prve fotografije koncepta nove generacije Swifta, a sada su objavljene fotografije, ali i djelomične specifikacije njegove europske izvedbe. Kako je izgled subjektivan dojam, nećemo ovog puta pisati o njemu jer su mišljenja podijeljena, no kao i do sada, dizajn Swifta je evolucija prethodne generacije. Što se tiče dimenzija, one su ostale gotovo istovjetne prethodnoj generaciji, a sada je Swift dug 3860 mm, odnosno, od prethodnika je duži 15 mm, dok mu je širina istovjetna i iznosi 1735 mm. Novi Swift je u visinu narastao za 15 mm

Trebalo bi biti nešto više prostora za putnike nego do sada i sada je visok ukupno 1495 mm, dok je međuosovinski razmak od 2450 mm isti kao i na prethodnoj generaciji. Prtljažnik je sada malo veći pa u osnovi zaprima 265 litara, dok

se preklapanjem stražnje klupe obujam povećava na 980 litara. Nije velik, ali je dovoljan za tjedni šoping i kraća putovanja. Uostalom, ako imate povremenu potrebu za više prostora

uvijek se lako postave krovni nosači i kupi krovna kutija. Novi Swift pokreće trocilindrični 1,2-litreni atmosferski benzinac (Z12E) koji je uparen s 12-voltnim blagohibridnim sustavom. Maksimalna snaga je 61 kW/83 KS, kao i u prethodnoj generaciji, a blago je povećan okretni moment na 112 Nm. Informacija o ubrzanju i maksimalnoj brzini za sada nema, no očekuje se oko 175 km/h maksimalne brzine, dok očekuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za oko 13 sekundi. Očekuje se i nešto niža prosječna potrošnja po WLTP-u od oko 4,5 – 4,6 litara na 100 km.

Novi Swift sada ima zaobljenije linije, a dimenzije su ostale gotovo iste

Unutrašnjost je sada modernija Serijski dolazi mjenjač s pet stupnjeva prijenosa, dok je u opciji automatski CVT mjenjač. Swift je i dalje dostupan s pogonom na sve kotače, no i dalje se ne može kombinirati takav pogon i automatski mjenjač, već morate odabrati samo jednu stvar, odnosno ono što vam je važnije. Što se tiče unutrašnjosti, na središnjem dijelu dominira 9-inčni multimedijski zaslon, a komande klimatizacije su odvojene od zaslona, što je uvijek pohvalno, a tu su i fizički gumbi za podešavanje. Zanimljivo je i kako Swift

DACIA DUSTER

POTPUNO OPREMLJENA DIZELSKA IZVEDBA VEĆ OD:

22.490 € (169.450,91 kn)

uz 6 godina jamstva i zimske gume * *Navedena cijena je neobvezujuća preporučena maloprodajna cijena, uključuje PDV i PPMV, a odnosi se na inačicu Dacia Duster Journey+ 1.5 dCi 115. Fiksni tečaj konverzije utvrđen uredbom Vijeća EU je 1 euro = 7,53450 kuna. Ponuda jamstva i zimskih guma vrijedi samo za fizičke osobe. Jamstvo od 6 godina obuhvaća 3 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 4., 5. i 6. godinu ili 100.000 km i vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta. Svaki kupac navedenog vozila dobiva kupon za zimske gume u protuvrijednosti 431,25 € (3.249,25 kn) s PDV-om. Potrošnja u mješovitoj vožnji: 4,8 l/100 km. Emisije CO2 : 125-127 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia preporučuje

DACIA.HR

Auto centar Kos,

Cehovska 18, Varaždin, tel 042 403 300, www.autocentarkos.hr

Evolucija, a ne revolucija u dizajnu

ostaje vjeran analognim instrumentima, što je također za pohvalu, a tu je i podrška za bežično povezivanje s Apple CarPlay i Android Auto uređajima. Nudi se i nekoliko novih boja karoserije, kao i novi dizajn aluminijskih naplataka, a kupci će moći birati između osam jednobojnih karoserija i četiri dvobojne karoserije. U prodaju kreće na proljeće sljedeće godine, a cijene još nisu poznate. Iako očekujemo početnu cijenu od oko 18.000 eura.

22. prosinca 2023.

Automobilizam 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVJETSKI REKORD

S Porscheom 911 oboren novi rekord u visinskoj vožnji Trostruki prvak Le Mansa, Romain Dumas, za upravljačem je posebno dorađenog Porschea 911 postavio novi svjetski rekord na vrhu zapadnog grebena vulkana Ojos del Salado u Čileu, i on sada iznosi 6734 metra.

Postavljen je novi rekord u visinskoj vožnji, a postavio ga je trostruki prvak Le Mansa Romain Dumas za upravljačem dorađenog Porschea 911, koji je vozio na eFuels. Rekord je postavljen na vrhu zapadnog grebena vulkana Ojos del Salado u Čileu na visini od 6734 metara nadmorske visine. Temperatura se kretala oko dvadeset stupnjeva ispod ništice, a gustoća zraka je bila upola gusta nego na razini mora. „Nikad neću zaboraviti ovo iskustvo. Bio je izvanredan osjećaj voziti se tamo gdje nijedan automobil prije nije prošao”, rekao je Romain Dumas kratko nakon silaska s vulkana. „911 je uspio ići više od bilo kojeg drugog zemaljskog vozila u povijesti. Stigli smo do točke gdje nas je dočekao pravi vrh zapadnog grebena – više nismo mogli.

Dakle, ovo je stvarno bila najveća nadmorska visina koja se može postići. Trenutak ponosa za cijeli tim – i zahvalni smo na podršci i vjeri svih naših partnera, od kojih je svaki ovo omogućio.” Ekspediciju s dva značajno modificirana modela Porsche 911 podržali su HIF Global, Schaeffler Group, Mobil 1, BFGoodrich i TAG Heuer. Te su tvrtke stručnošću i tehnologijom podržavale međunarodni

Automobil je bio dodatno dorađen kako bi s lakoćom mogao proći teški teren

tim vodiča, inženjera, vozača i planinara. Projekt je označio povratak automobila i tima na vulkan Ojos del Salado, koji su posjetili 2022. i upravo premašili 6000 metara na istraživačkoj vožnji. U kontekstu, dostignuta najveća nadmorska visina jednaka je 1934 metra iznad vrha Mont Blanc. Prethodni rekord, postavljen 2020. godine, iznosio je 6694 metra. U pokušaju rekorda sudjelovala su dva modificirana mo-

dela Porsche 911 pod nadimcima ‘Doris’ i ‘Edith’. Automobil s kojim je napravljen rekord razvio je RD Limited u suradnji s Porscheom. Sam rekord Dumas je postigao u lakšoj i agilnijoj varijanti ‘Edith’. Ovaj se model temelji na trenutnom modelu 911 Carrera 4S s 3,0-litrenim šestocilindrični bokser motorom od 443 KS, a uparen je sa standardnim ručnim mjenjačem sa sedam stupnjeva prijenosa. Automobil je radio s tvornički punjenim mazivima iz Mobil 1, što je omogućilo pogonski sklop da radi bez problema čak i u ekstremno hladnoj klimi. Sam 911 pokazao se kao odlična osnova. Kroz kombinaciju robusne, ali lagane konstrukcije šasije, velike snage i sposobnosti da se dobro nosi s ekstremno velikim nadmorskim visinama.

Dva su automobila bila opremljena sjedalima od karbonskih vlakana i pojasevima u pet točaka. Zatim su dodane portalne osovine kako bi se povećao razmak od tla na 350 mm. Portalne osovine također su imale učinak smanjenja prijenosnih omjera, omogućavajući precizne, nježne ulaze gasa pri maloj brzini. Osim toga, automobili su bili opremljeni posebnom laganom, ali iznimno čvrstom zaštitom podvozja od aramidnih vlakana koja omogućava klizanje po stijenama. Tu je i tehnologija Drive By Wire koju je razvila i osigurala Schaeffler grupa. Sustav nazvan Space Drive bio je sposoban ispuniti jedinstvene i ekstremne zahtjeve vulkana i terena, nudeći preciznost i detaljne povratne informacije kako bi

Romain Dumas omogućio da postavi automobil točno tamo gdje mu je potrebno – često dok se penje po nesigurnim i gotovo okomitim padinama. Oba su automobila u potpunosti radila na HIF eFuels – stvorenom u Čileu – tijekom njihovog vremena na vulkanu. eFuels se izrađuju od vode i ugljičnog dioksida korištenjem obnovljive energije, što omogućuje potencijalnu gotovo neto CO₂ neutralnu upotrebu motora s unutarnjim izgaranjem, budući da je CO₂ uhvaćen tijekom procesa proizvodnje eFuels otprilike jednak CO₂ emitiranom tijekom korištenja automobila. Rekord je zabilježen u subotu, 2. prosinca, s time da je tim krenuo u 03:30 po lokalnom vremenu, a rekord je dostignut u 15:58 i time je označen kraj putovanja.

52 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 22. do 28. prosinca 2023. P S

22 Honorat, časlav, Zenon 23 Ivan Kentijski, Viktorija, Vilka N 24 4. Ned. Došašća Badnjak, Adam i Eva (post) P 25 ROĐENJE GOSPODINOVO - BOŽIĆ U 26 Stjepan Prvomučenik S 27 Ivan, ap. i evanđ., Janko Č 28 Nevina dječica, Mladen

besplatno možete bira� s ﬁksnog ili mobilnog telefona

Sretan Vam imendan! IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec: Ivano Kutnjak, sin Anamarije i Davida Maša Ignac, kći Dragice i Maria Rino Andrašec, sin Klare i Sebas�jana Franka Novak, kći Katarine i Davora

VJENČANI: - nema

UMRLI DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 23. PROSINCA Čakovec

Mursko Središće

dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Orehovica

dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

dr. Anja Vurušić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

Prelog

Tim bez nositelja Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Sveta Marija

Goričan

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec

dr. Amela Srša - zamjena: dr. Dragana Momčilović G. Mihaljevec bb, tel. 040/899-207

dr. Kristina Hutinec - zamjena: dr. Marko Šrajbek P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Čakovec: Franjo Čeh r. 1972. Sabina Premuš r. Radović r. 1936. Marija Štampar r. Koruš r. 1946. Franjo Blažinčić r. 1931. Marijan Antolović r. 1956. Vladimir Grabar r. 1959. Mijo Matulin r. 1954. Stjepan Kuzman r. 1939. Angela Lesar r. Nemec r. 1933. Ruža Kečkeš r. Kožnjak r. 1956. Ivan Plačko r. 1941. Marija Nađ r. Novak r. 1937. Ljubica Jagec r. Brozović r. 1957.

Dekanovec: Lovro Lovrinović r. 1932. Josip Jezernik r. 1936. Stjepan Marodi r. 1971.

Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

112

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

Mursko Središće: Pavao Škvorc r. 1926.

Prelog: Marija Golić r. Vlašić r. 1950.

Štrigova: Tereza Kovačić r. Jurinić r. 1946. Augus�n Poznić r. 1933. Angela Potočnik r. Fekonja r. 1929. Andrej Vodušek r. 1956.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

22. prosinca 2023.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

tel. 040 314 920

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Dom zdravlja Čakovec

KINO RASPORED Četvrtak 21.12.

17:00 Patke selice 20:00 Wonka

PETAK 22.12. 17:00 Medino božićno čudo - premijera 20:00 Aquaman - premijera

SUBOTA 23.12. 10:00 Medino božićno čudo 13:30 Medino božićno čudo 17:00 Patke selice 20:00 Aquamen

NEDJELJA 24.12. 10:00 Medino božićno čudo 12:00 Medino božićno čudo

PONEDJELJAK 25.12.

BOŽIĆ - ZATVORENO

UTORAK 26.12.

10:00 Medino božićno čudo 13:30 Želja 17:00 Patke selice 20:00 Aquaman

SRIJEDA 27.12.

10:00 Želja 13:30 Patke selice 17:00 Medino božićno čudo 20:00 Wonka

22. prosinca 2023.

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Fodor rođ. Vincetić iz Mihovljana preminula 15. prosinca u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ljubica Jagec rođ. Brozović iz Čakovca preminula 13. prosinca nakon duge i teške bolesti u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rozina Florijanić rođ. Ptiček iz Gornjeg Kuršanca preminula 15. prosinca u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vladimir Bujan iz Čakovca preminuo 18. prosinca u 70. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Dovečer iz Mihovljana iznenada preminuo 17. prosinca u 63. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

iz Čakovca preminuo 17. prosinca u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josipa Rešetar rođ. Krišto�ić

DRAGICA

RUDOLF

iz Čakovca preminula 16. prosinca u 78. godini života

21.12.2022.

21.01.2019.

U tišini vječnog mira neka vas prate naše misli i molitve. Vaša obitelj

OBAVIJEST O SMRTI

Anastazija Lončar rođ. Žvorc iz Kuršanca preminula 14. prosinca nakon teške bolesti u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Vidović iz Šenkovca preminuo 13. prosinca nakon teške bolesti u 23. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Novak rođ. Pavleković iz Savske Vesi preminula 13. prosinca nakon duge i teške bolesti u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

iz Donje Dubrave preminuo u 72. godini života

iz Svete Marije preminuo u 64. godini života

iz Donje Dubrave preminula u 55. godini života

na roditelje GRULA iz Gornjeg Mihaljevca

Zlatko Mikac

Branko Erdelji

Nada Vugrač

SJEĆANJE

OBAVIJEST O SMRTI

Andrija Vučenik

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Pintar rođ. Hegeduš iz Turčišća preminula 15. prosinca u 80. godini života

IN SJEĆANJE na

Elizabetu Zorčec iz Pribislavca

24.12.22. - 24.12.23. Prošla je godina bez tebe, živiš s nama u sjećanju Kćerka Ružica s obitelji

SJEĆANJE

Pavao Bratuša iz Vularije

21. 12. 2022. - 21. 12. 2023. Brzo je prošla godina dana, otkad te nema više s nama. Nedostaješ nam svakog dana… Volimo te! Tvoji

OBAVIJEST O SMRTI

Cecilija Peras rođ. Petak iz Domašinca preminula 13. prosinca u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Kuzman iz Kotoribe preminuo u 85. godini života

54 Slobodna radna mjesta 1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaštitara-čuvara-tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 22.1. 2. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., traži 1 m/ž tehnologa u sektoru poluproizvoda i modularnih metalnih sustava za građevinarstvo i arhitekturu i 1 m/ž zavarivača, javiti se na tel: 040/602-222 ili na e-mail: info.arteferro-gorican@arteferro. com do 31.12.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

3. AUTO SERVIS ALEN d.o.o., Selnica, Ograd 7, traži 3 m/ž automehaničara, javite se osobno ili na mail: alen@autoservis-alen.hr do 12.1.; više na www.hzz.hr

13. Centar za pomoć u kući Međimurske županije, I. Novaka 38, Čakovec, traži m/ž gerontodomaćina, javiti se na mob. 099/209-613 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@pomocukuci-mz. eu do 31.12.

4. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži m/ž vozača, javiti se na tel 040/364-952 ili na mob. 098/846-138 ili na email: meglic@ email.t-com.hr do 3.1.

14. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec.com do 31.12.

5. Autobusni prijevoznik “ZOKI TOURS” vl. Zoran Blešć, Pleškovec 173, traži m/ž vozača autobusa, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/553-125 ili na email: zoki. blesc@gmail.com do 31.12.

15. CONSTRUCT d.o.o., Čakovec, traži m/ž poslovođu na gradilištu, 2 m/ž tesara i 2 m/ž zidara, javiti se na mob. 098/366-266 ili na email: tihomir@construct.hr do 30.12.

6. ATPV PRIJEVOZ-ČK j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž taxi vozača, javiti se na email: taxiposao1@gmail. com do 31.12. 7. Atalian Global Services Croatia d.o.o, Mursko Središće, traži m/ž spremača-čistačna35satitjedno,javitisenamob.098/402-839do10.1. 8. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije i 2 m/ž tekstilna tehnologa, javiti se osobno na adresu ili na tel.040/688-511ilinamob.098/802286 ili na email: infobalidoo@gmail. com do 28.12. 9. B.TEX d.o.o., Belica, traži 2 m/ž prodajna predstavnika, javiti se osobno na adresu: Braće Radić 48 iliemailom:gliber@btex.hrdo12.1. 10. BV PRODUCT d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 1 m/ž pomoćnog električara, 1 m/ž električara, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klime, 10 m/ž stolara, 5 m/ž montera suhe gradnje-knaufera, 2 m/ž cnc operatera i 1 m/ž tig zavarivača. Javiti se na mob. 095/8750-312 ili email: product.bv@gmail.com do 3.1. 11. BISTRO BARRACUDA d.o.o., K. Zvonimira 30, Prelog, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/356-1973 ili na email: ivica.balent@gmail.com do 18.1. 12. CARTEX d.o.o., M. Kovača 99, Mursko Središće, traži 4 m/ž šivača tekstilnih komponenti na programu mercedes, 8 m/ž djelatnika na montaži i završavanju poluproizvoda za autoindustriju i 1 m/ž djelatnika na održavanju i podešavanju automata, javiti se zamolbom na gornju adresu ili emailom: anita. novak@cartex.hr do 15.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. CNC-ING d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje, javiti se na mob. 099/738-2282 ili na email: janusicmiso@gmail.com do 8.1. 17. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž industr. mehaničara, 3 m/ž cjevara i 2 m/ž elektromontera, javiti se na email: jobs.croatia@christof.com do 18.1. 18. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž radnika u proizvodnji i skladištu - viličara, m/ž viličara, m/ž predradnika sitnog pakiranja, m/ž pomoćnika organizatora otpreme, m/ž električara, m/ž pomoćnika vođe smjene - mjesto rada Čakovec i m/ž pomoćnika voditelja proizvodnje u smjeni - mjesto rada D. Kraljevec, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 31.12. 19. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži 2 m/ž operatera u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-400 ili na mob. 099/5422-582 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@ cateks.hr do 5.1. 20. ČALOPEK STROJARSTVO d.o.o., Pušćine, traži 1 m/ž cnc operatera - tokara i 1 m/ž cnc operatera - rezača na laseru, javiti se osobno: Čakovečka 136, Pušćine ili emailom: info@strojarstvocalopek.hr do 7.1. 21. ČIPO UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Glavna 22, M. Subotica, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/8443714 do 31.12.

22. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži 1 m/ž radnog terapeuta, 1 m/ž edukacijskog rehabilitatora i 1 m/ž medicinsku sestru, javiti se na mob: 098/377-304 ili emailom: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak.hr do 31.12. 23. Dom za starije i nemoćne Madona, Domašinec, traži 2 m/ž njegovatelja i 1 m/ž medicinsku sestru, javiti se osobno: Katarine Zrinski 1, na tel: 040/863-101 ili na mob: 098/911-7100 do 31.12. 24. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Čakovec, Mihovljanska 46c, traži medicinsku sestru ili tehničara i m/ž kuhara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 31.12. 25. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara i m/ž njegovatelja, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/242-319 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom@strahija.com do 30.12. 26. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-943 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom.sivica@gmail. com do 31.12. 27. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž njegovatelja i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460403 ili na email: dommesmar@ gmail.com do 31.1. 28. Dom za odrasle osobe Veselko, Vugrišinec, traži m/ž radnika na održavanju u domu, javiti se na mob. 098/284-312 do 28.12. 29. ECON d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž bravara i 3 m/ž pomoćna bravara, javiti se na email: econ@econ.hr do 31.12. 30. EKOS CAKES d.o.o., D. Kraljevec, traži 6 m/ž radnika u proizvodnji slastica i kolača, javiti se na mob. 098/220-158 ili na email: komercijala.dkraljevec@ekos-pekarnica. hr do 13.1. 31. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera elektrotehničara, javiti se na mob: 098/347-372 ili emailom: ekonomat1@gmail.com do 12.1.

32. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž limara u proizvodnji i 5 m/ž monterafasada,javitiseosobno na adresu ili na email: karlo@elting.hr do 31.12. 33. ELIMEA d.o.o., K. P. Krešimira IV 26, Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 ilinaemail:elimeae@gmail.comdo 31.12. 34.ELITINTERIJERIj.d.o.o.-mjesto rada Nizozemska, traži 8 m/ž stolara - montera namještaja, javiti se na mob: 098/9841-949 ili emailom: elitinterijeri@gmail.com do 8.1. 35. ELLUS d.o.o., Trg I. Perkovca 39, Varaždin, traži m/ž prodavača - administratora, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/303-611 do 31.12. 36. FERRO-PREIS d.o.o., dr. T. Bratkovića 2, traži m/ž skladištara, m/ž operatera kalupiranja i 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja, javiti se pismenom zamolbom na email: hr.croatia@preisgroup.com do 31.12. 37. Fontana ugostiteljstvo j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži 1 m/ž konobara, javiti se na mob: 091/313-6415 do 31.12. 38. Generali osiguranje d.d. – mjesto rada Čakovec, traži 1 m/ž financijskog zastupnika životnih osiguranja, javiti se putem linka: https://generali-osiguranje.talentlyft.com/o/ Bxl/apply do 24.12. 39. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž mehaničara mehatroničara, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i 2 m/ž skladištara, javiti se na adresu ili na email: posao@haix.hr do 7.1. 40. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicomzameđunarodniprijevoz,javiti senamob.098/211-903ilinaemail: vlado@hema.biz do 26.12. 41. Hrvatski Crveni križ Čakovec – Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika u stambenim zajednicama pri službi za humanitarnu djelatnost i socijalne usluge gradskog društva crvenog križa Čakovec, javiti se na email: info@crveni-kriz-cakovec. hr do 8.1. 42. HSG Kariera d.o.o., Prelog traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na mob. 099/4616-333 ili na email: mateja.slugecic@kariera. hr do 8.1. 43. Industrial Montage and Welding Team d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 10 m/ž montera, 10 m/ž zavarivača tig, 10 m/ž cjevara-izometričara i 10 m/ž bravara, javiti se na mob. 091/900-4874 ili na email: matia@imw-team.hr do 31.1.

44. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, A. Starčevića 63e, traži 3 m/ž djelatnika na održavanju - bravara, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž skladištara - rukovatelja mosnom dizalicom, 3 m/ž djelatnika u otpremi i 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 31.12. 45. INA maloprodajni servisi d.o.o. za usluge, traži m/ž prodavača na benzinskoj postaji Čakovec, Goričan i Mursko Središće, javiti se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: https://molgroup.taleo.net/careersection/external/jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397# do 20.1. 46. Instalacije Bočkaj d.o.o., traži 10 m/ž vodoinstalatera i 10 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije, javiti se na tel. 040/863535 ili na mob. 098/745-412 ili na email: bockaj-instalacije@post. ht.hr do 28.12. 47. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o., traži m/ž referenta za administrativne poslove, m/ž referenta nabave i prodaje, 2 m/ž mehatroničara, 4 m/ž montera grijanja i klimatizacije i m/ž plinoinstalatera, javiti se na tel. 040/328017 ili na mob. 098/426-122 ili na email: termocentar@email.t-com. hr do 15.1. 48. JO-JO OPTIKA d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž očnog optičara, javiti se emailom: stefi.jojo@gmail.com do 7.1. 49. Jurčec-transporti d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat., javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti. com do 5.1. 50. LETINA INTECH d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž inž. strojarstva - dipl.inž. strojarstva, javiti se na email: posao@letina.com do 31.12. 51. Lumont industrieservice d.o.o., Ludbreg, traži 3 m/ž mig mag zavarivača za mjesto rada Belgija, 1 m/ž cnc operatera - glodača za mjesto rada Nizozemska i 3 m/ž tig zavarivača, javiti se na mob: 095/555-3131 ili emailom: damir@lumont.net do 31.12. 52. Ljekarnička ustanova HOMEOSAN, A. Mihanovića 2 b, Pribislavec, traži 1 m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091/7292-465 ili e-mailom: jagoda.ceric25@gmail.com do 23.12. 53. Ljekarna Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 16.1.

22. prosinca 2023.

54. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 1 m/ž limara-izolatera, 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 1 m/ž poslovođu i m/ž industrijskog lakirera. Javiti se pismenom zamolbom na adresu Čakovec, Zagrebačka 38 ili na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 23.12. 55. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 4 m/ž šivača trikotaže - endlanje, javiti se osobno Sv. Mihovila 23, javiti se na mob: 098/260-087 ili e-mailom: mario.nadj@ck.tcom.hr do 15.1. 56. Međimurska energetska agencija d.o.o., B. J. Jelačića 22, Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika za energetiku, javiti se na email: menea@menea.hr do 21.1. 57. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 1 m/ž skladištara repromaterijala, 1 m/ž strojobravara, 1 m/ž radnika u preradi, 1 m/ž radnika na održavanju, 1 m/ž energetičara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici i makropakiranju, 1 m/ž administratora u skladištu svježe robe, 1 m/ž voditelja proizvodnje i 1 m/ž tehnologa, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 31.12. 58. Meso-prerada mesa “Kiš” vl. Franjo Kiš, Donji Kraljevec, Kolodvorska 16, traži m/ž prodavača u mesnici, javiti se na email: kiskarmen5@gmail.com do 30.12. 59. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača migmag, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž voditelja nabave, 2 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 2 m/ž inž. strojarstva - samostalnog konstruktora metalnih konstrukcija, 2 m/ž zavarivača mig-mag i 2 m/ž samostalna bravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@ metal-euro do 19.1. 60. METAL SISTEM d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara-montera i m/ž kozmetičara, javiti se na mob. 099/696-8992 ili na email: helena@metal-sistem.hr do 31.1. 61. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača naftnih derivata, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: mobenz92@gmail.com do 1.1. 62. MODRI VAL d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž čistača, javiti se na mob: 099/801-6609 do 31.12. 63. Moharić commerce d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž konobara, javiti se osobno na adresu: Čakovečka 119 ili na tel: 040/821-599 do 7.1.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

22. prosinca 2023.

64.MOLAREMd.o.o.,Vučetinec,traži m/ž montera namještaja i drvenih konstrukcija i m/ž vozača dostavnog vozila B kat. u međunarodnom domaćem prometu, javiti se na email: molarem.tk@gmail.com do 31.12. 65. MURASPID d.o.o., Prelog traži m/ž vozača vozila s prikolicom, javiti se na email: muraspid2@muraspid. hr do 14.1. 66. NTT New Textile Technologies d.o.o.,SavskaVes,tražim/žuredskog administratora,2m/žkontrolorakvalitetei2m/žvoditeljakvalitetezamjesto rada Savska Ves, te 5 m/ž radnika naručnimfazama,5m/žšivača,2m/ž kontrolora kvalitete za mjesto rada Štrigova, javiti se na tel. 040/313-235 ili na mob. 099/329-4175 ili na email: jelena.buhanec@ntt-int.com do 15.1. 67.OBDURAd.o.o.,Strahoninec,traži 1m/žpomoćnogmonterasuhegradnje ili pomoćnog soboslikara, javiti se namob:098/570-122iliemailom:podgorelec.roby@gmail.com do 12.1. 68. Obiteljski dom MARA, Otok, traži m/ž radnog terapeuta i m/ž socijalnog radnika, javiti se na mob. 091/933-5666 do 31.12. 69.Obiteljskidomzastarijeinemoćne osobe Mario Mesarić, Štefanec, traži m/ž njegovatelja, javiti se na mob. 098/9150-855 ili na email: mario.mesaric.dom@gmail.com do 31.12. 70. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije i 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na email: info@okno.hr do 31.12. 71. OLUK ROBOTICS d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž pomoćnog limara, javiti se na mob: 095/912-1436 ili emailom: oluk.nedelisce@gmail. com do 5.1. 72. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 31.12. 73. PAVLIC-ASFALT–BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži 2 m/ž operateranabetonariiasfaltnojbazi, 2m/žvozačakamionakiperasprikolicomi2m/žrukovateljagrađevinskim strojevima, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 31.12. 74. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 69, Štefanec, traži m/ž djelatnika odjela 3D skeniranja, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi-izrada skica za lijepljenje i 4 m/ž osposobljavanje za CNC programera, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-050 ili pismenom zamolbom ili na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 31.12. 75.PerutninaPtuj-Pipod.o.o.,R.Steinera7,Čakovec,traži1m/žkontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C + E kategorije), 1 m/ž vozača traktora, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 1 m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na farmi,

Slobodna radna mjesta 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1m/žoperateranaizradipredsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž pomoćnog radnika u preradi, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž koordinatora maloprodaje, m/ž ITspecijalistu,m/žtehnologa-voditeljauindustrijimesaim/žčistača,javiti se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 31.12. 76.PEVEXd.d.,Čakovec,tražim/ždomara, javiti se putem linka: https:// karijere.pevex.hr/jobs/domarmz-EBP do 24.12. 77.PRIMABIROd.o.o.,Zrinsko-Frankopanska23,Čakovec,traži3m/žradnika na pakiranju (rok prijave 22.12.), 3 m/ž bravara, 1 m/ž samostalnog referenta u odjelu rif, 1 m/ž tehnologa, 3 m/ž zavarivača mig-mag, 1 m/ž cnc programera i 1 m/ž voditelja akz-a i otpreme (rok prijave do 10.1.), javiti se na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/1830-293 ili pismena zamolbanaadresuilinaemail:e.filipic@ primabiro.hr ili info@primabiro.hr 78. PRINTEX d.o.o., Čakovec, traži m/ž knjigovodstvenog referenta, javiti se na email: knjigovodstvo@ printex.hr do 20.1. 79. Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec, traži m/ž viši stručnog suradnika u odjelu za tehnologiju, javiti se na email: ravnatelj@ metalskajezgra.hr do 29.12. 80. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž konobara i m/ž pomoćna kuhara, javiti se na email: zamolbe@ markov.hr do 11.1. 81. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača autobusa i 2 m/ž čistača, javiti se na tel. 040/347-075 ili na mob. 091/313-7600 ili na email: maja@rudi-express.hr do 31.12. 82.SANITASGebäudetechnikd.o.o., traži 2 m/ž vodoinstalatera i 2 m/ž montera centralnog grijanja, javiti se na mob. 098/678-092 ili na email: info@sanitas-info.com do 26.12.

Tradicija dobrog okusa u novom pakiranju! Fini domaći mlinci s novim izgledom i poznatom recepturom.

83.SUMMA-CONd.o.o.,Hrupine22, Prelog, traži m/ž strojarskog tehničara - inž. strojarstva, m/ž skladištara, m/ž zavarivača i m/ž bravara, javiti se osobnonaadresuilinaemail:office@ summa-con.hr do 31.12. 84. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž radnika na visini i 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 ili pismenom zamolbomnaadresuilinaemail:svamlim1@gmail.com do 31.1. 85. ŠTIKMA d.o.o., Slemenice, traži 1 m/ž prodajnog predstavnika, javiti se emailom: emanuel@stikma.hr do 15.1. 86. TEHNIX d.o.o. - mjesto rada Hotel Kralj, Donji Kraljevec, Ludbreška 93, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili na mob. 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.12.

www.cak-mlinovi.hr

Oglasi kruh brašno kaše i mlinci List Međimurje161,1x260mm.indd 1

87.Tisakplusd.o.o.-mjestoradaČakovec, traži 2 m/ž prodavača, javiti se putem linka: https://tisak.talentlyft. com/o/sHe/apply do 12.1. 88. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E kat., javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@ tkalectrans.hr do 31.12. 89. TP Varaždin, Podravska 11, Varaždin, traži 1 m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava i m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Kotoriba i Orehovica, javite se osobno na adresu ili na tel: 042/402-404 ili e-mailom: posao@ tpvz.hr do 27.12.

90. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Vratišinec, Mala Subotica,Draškovec,Štrukovec,SvetiUrban,NovoSeloRok,Celine,Zasadbreg, Križovec,Kuršanec,Mihovljan,Savska Ves,Strahoninec,Lopatinec,Ivanovec, DonjaDubrava,Totovec,Pušćine,Podbrest,MurskoSredišće,Štrigova,Mačkovec, Krištanovec, Vularija, Sveti Križ, Črečan, Domašinec, Gornji Kraljevec, Šenkovec, Turčišće, Frkanovec, ŽiškoveciPrelog;m/žprodavačaugrađevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica te m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 31.12.

91.TONId.o.o.,D.Dubrava,tražim/ž radnika u poljoprivrednoj ljekarni i otkupnoj stanici, javiti se na email: INFO@TONI-MARODI.HR do 29.12. 92. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž mehaničara i 6 m/ž radnika na opsluživanjupletećihstrojeva,javitise sazamolbom:UlicaRepublikeItalije3 iliemailom:posao@tubla.hrdo12.1. 93. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A.G.Matoša6,Čakovec,tražim/žasistentauorganiziranomstanovanjuuz podršku, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 10.1.

08/11/2023 15:07

94.Ustanovazazdravstvenunjeguu kući Živković, Zavnoh-a 45, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 4.1. 95. UNION d.d. - mjesto rada Hotel Park, Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž sobara - čistača, m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/703-1622 do 31.12. 96. Zaštitarsko-ekološka udruga prijatelji životinja i prirode, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za pse, javiti se na mob: 099/4800-640 ili emailom: info@prijatelji-zivotinja. org do 31.12.

56 Oglasnik

Mali OGLASNIK

MOMAK (53 g) želi upoznati slobodnu djevojku, rastavljenu ili udovicu od 40-50g. za životu dvoje, brak. Nazvati na mob: 099/5166-780 ili 040/822-362

LIJEPO UREĐEN AKVARIJ osmerokutni s ribicama, puževima čistačima, pijesak, školjke, bilje koje daje ribicama kisik, cijena 30 eura. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, cijena 30 eura/kom. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, mob. 098/9084-675

NEKRETNINE

POKLANJAM ČISTOKRVNU MLADU ŽENKU NJEMAČKOG OVČARA uz simboličnu naknadu zbog nemogućnosti držanja. Info. na mob: 097/600-6038

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA SKUTER Liberty Piaggio 49 ccm 2001. god., nove gume i akumulator. info na mob. 099/695-9861 TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 7.700 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339 MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 750 eur). Info na mob. 098/9422821

USLUGE

POLJOPRIVREDA

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

KOMPLETNO UREĐEN AKVARIJ od 25 litara, sa 20 ribica, 20 puževa čistača, živo bilje koje daje kisik, 50 eura. Zagreb-Utrina, mob. 098/9084-675

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine. Kosilica prednja, samohodna + laka prikolica, 1000 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob. 091/9240-293

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME u odličnom stanju dim. 165/70 R14, cijena 30 eur. SMS na broj 099/7447-710

PRIKOLICA DVOOSOVINKA - dimenzije sanduka 1.50m x 3.50m - očuvana, stalno garažirana - nema papire, željezna konstrukcija, drveni sanduk - cijena 500e - nije ﬁksno - lokacija Pribislavec, Međimurje - kontakt 099/692-9076

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSAO Čipo bar iz Male Subo�ce zapošljava konobaricu. Uvje�: rad u smjenama, dva dana u tjednu slobodna, satnica 6 eura ili po dogovoru, rad u ugodnom i stimulativnom okruženju. Javite se na broj mobitela: 099/844-3714

Prodaje se kuća u Pušćinama (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Javi� se na mob: 098/9478801 STARIJI BRAČNI PAR traži manji stan u najam u Nedelišću ili u Čakovcu. Info na mob. 098/9422821 PRODAJEM ŠUMU kod Macinca od 1269 čhv. Info na mob. 099/638-6073

ŽIVOTINJE

DEČKO (49 g) traži ozbiljnu žensku za ozbiljnu vezu, javi� se na mob. 095/7313-513

RAZNO PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321 PRODAJEM NOVU NAFTAŠKU JAKNU br. 56, tamnosmeđe boje od prave kože i prirodnog krzna, cijena 100 eur. Info. na mob. 097/600-6038. KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Derme, Božjakovine i druge dionice. Mob. 098 905 1011

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

Dolazimo i donosimo radost

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

PRODAJEM BICIKL Rog Joma i Rog Pony, info na mob. 098/467111 PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 300 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 300 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 300 eur). Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM 10-dijelni komplet posuđa marke Emporio, indukcijsku ploču i pekač. info na mob 091/519-1164 PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA (gradilište) u Pušćinama dim. 22x55 m, cijena 17 eur/m2. Info na mob. 099/7447-710 Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

Terči

ima samo 7 mjeseci i traži svoju obitelj. Pogledajte samo te tople okice.. Možda baš vaš dom treba jednog veselog i zaigranog mladog psića? Kontakt: 099 4800 640

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano s motalicom na kotačima, 70 eura. (gra�s pumpa). Šaljem slike, Zagreb-Utrina, mob. 091/9240-293

STARIJI BRAČNI PAR traži žensku osobu za 24-satnu njegu, svaki drugi mjesec kroz cijeli mjesec. Info na mob. 098/426-021

POZNANSTVA

PRODAJU SE ENGLESKI KOKER ŠPANIJEL štenci čistokrvni (bez rodovnika). Štenci će bi� za spremni za preuzimanje krajem 2. mj. 2024, te početkom 3. mjeseca. Info na mob. 091/577-8708

NA PRODAJU NOVA ORIGINAL ZAPAKIRANA ŠKRINJA Gorenje 310 lit. s računom i jamstvom 5 god., 15% je�inije, info na mob. 099/404-5455

PRODAJEM SOBU ZA MLADE u dobrom stanju s podnicom i madracem bez opruga, cijena 300 eur. info. na mob. 097/600-6038

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM ČISTOKRVNE KRUPNE ŠTENCE NJEMAČKOG OVČARA, crveno-crnog plašta, roditelji prisutni s rodovnicom, socijalizirani, cijepljeni, pročišćeni od parazita. Info na mob. 097/600-6038.

1475

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517 PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 LANCI-IZVLAČNI ZA SNIJEG, led, blato, Montaža u 2 poteza. Univerzalni za svaku veličinu kotača, 70 eura. Šaljem slike. Info na mob. 091/9240-293

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453 Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

22. prosinca 2023.

Vaši radovi 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ

Advent i Božić v lepomu Međimurju

Lepo je meti dedija i baku Lepo je meti dedija i baku Lepo je meti dedija i baku, baka mi navek skuha kaj očem. Deda mi navek popravi kaj treba. Oni su tu navek za mene. Lepo je meti dedija i baku, baka voli svoj vrt i cvetje. Dok deda voli svoju kosilicu. Ništ im je ne teško delati.

Dragi naši mali i veliki kreativci, bliži se vrijeme Božića, blagdana kojem se svi najviše veselimo, posebno djeca. Zbog toga smo za vas pripremili novi likovni i literarni nagradni natječaj „Advent i Božić v lepomu Međimurju“. Pozivamo Vas da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu adventskih i božićnih običaja u našem kraju: sijanje pšenice na Svetu Luciju, čišćenje čizmica za Svetog Nikolu, kićenje bora, izrada nekadašnjih ukrasa za bor, pripreme i odlazak na polnoćku i slično. U razgovoru s vašim roditeljima, bakama, djedovima, prabakama i pradjedovima, možda ćete doznati za još neke zanimljive običaje,

Karlo Tkalčec, 6. a., OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

• Najuspješnije autore očekuju i vrijedne nagrade. Radove kao i do sada pošaljite e-porukom na adresu

stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje odmah, a radovi se šalju cijelo vrijeme, do 14. siječnja 2023. godine.

Maksim Rok,2. b., I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Što su nagrade? • 1 obiteljska ulaznica za Muzej međimurske prirode • 2 obiteljske ulaznice za Dom kulture Prelog iza 15.1.24. • 1 obiteljska kino ulaznica za Centar za kulturu Mursko Središće • 2 kino ulaznice za Cine&Fun Čakovec • 2 poklon paketa Međimurske prirode

Izabela Poljaković, 3.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Ida Trstenjak, 3.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Lepo je meti dedija i baku, baka mi je dosta stara. Al je deda stareši. Jim to ništ ne znači jer godine su samo broj.

Lepo je meti dedija i baku, šteri ti nigdar nado rekli ne. Šterima si se na svetu, dok god su živi.

pa nam ih predstavite, kako bismo i mi naučili nešto novo o našem kraju i njegovoj prošlosti. Želja nam je da oživimo nekadašnju čaroliju slavljenja božićnog vremena na način kako je to izgledalo davnih dana. Pozivamo vas sve da se uključite, od vrtićkih skupina do osmog razreda, a najbolje radove birat ćemo po kriterijima: • držanje zadane teme • dočaravanje doživljaja • kvaliteta ukupnog literarnog ili estetskog doživljaja (originalnost, urednost, maštovitost).

Božićni običaji u mojoj obitelji

Andro Biševac, 2. b., I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Doris Vidović, 3.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Nola Rašperger, 2.b., I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

U mojoj obitelji je bilo puno običaja i vjerovanja u vrijeme došašća. Na dan Svete Lucije sijala se pšenica. Na sam Badnjak unijela su se tri panja u kuću i zapalila. Oni su simbolizirali Sveto Trojstvo. Pepeo od panja se bacao po vrtu kako bi iduća godina bila puna plodova. Najstariji član obitelji donio bi u kuću slamu i stavio je ispod stola. Na stol je baka stavila žito i novac kako bi cijele godine bilo dosta novaca i obilja u obitelji. Na slamici ispod stola spavala bi manja djeca kao što je i Isus spavao u štalici. Također se kitilo božićno drvce i peklo puno kolača. Na Badnjak je cijela obitelj otišla na polnoćku

(svetu misu) u crkvu, a na božićno jutro odlazilo se na misu zornicu. Djeca su za Božić dobivala naranču i čokoladu ispod bora, a ne velike pakete pune igračaka kao danas. Na blagdan Svetog Stjepana (Štefanje) skupilo bi se veselo društvo i odlazilo buditi sve Štefeke i Šte�ice po selu. Dan poslije Štefanja je Ivanje. Taj dan bi se slamica iznosila iz kuće i stavljala na voćke da budu plodne u idućoj godini. Jako se veselim božićnim blagdanima i poklonima koje ću dobiti jer sam bila jako dobra. Doris Vidović, 3. razred, PŠ Sivica Učiteljica Dijana Bedi - Šela

58 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Oprostite i krenite dalje

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: PON - PET: 08:00 - 20:00 sa� Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Opraštajući odbacujemo želju za osvetom i kažnjavanjem drugih te se fokusiramo na iscjeljenje i oporavak

Naslov je ujedno moja blagdanska želja i poruka za sve čitatelje. U tim je riječima sadržan jedan od načina kako da budete sretniji i zdraviji. Znanstvena istraživanja potvrđuju da su ljudi koji nisu skloni opraštanju izloženi kroničnom psihičkom uzbuđenju, prekomjernom razmišljanju i kardiovaskularnoj preopterećenosti. Mnogima koji su doživjeli srčani udar zdravstveno se stanje poboljšava ako se oslobode neprijateljstva i bijesa s pomoću opraštanja. Svima nama koji (još) nismo doživjeli infarkt bolje je unaprijed naučiti praštati, zbog sebe samih i onih koje volimo dobro je prihvatiti činjenicu da ima i onih drugih koje nemamo zašto voljeti, ali to ne znači da ih trebamo mrziti. Da, pišem ovaj tekst u ozračju Božića, plašt dobrote i povezanosti među ljudima ovih je dana čvršći i može se činiti da je tekst samo prigodan, iako progovara o temi koja je važna i prati nas tijekom čitavoga života. Znamo da nas drugi mogu povrijediti, uvrijediti, obezvrijediti na bezbroj načina, nema živog čovjeka koji takvo što nije doživio. Svi imamo ljude koji su nam bliski i one koji to nisu, problem je što to nisu čvrsto odijeljene i jasne kategorije, pa nam se događa da se razočaramo bliskim ljudima, da nas povrijede, ponekad jače od onih koji su nam ionako neskloni. Često ne znamo što točno drugi ljudi imaju protiv nas, ali većinom su nepravedni i zlobni iz mnogih vrlo prozirnih razloga i nitko to na ovom svijetu nikada neće promijeniti. Već u vrtiću, pa kroz školske dane, poslovnu karijeru, u obiteljskom i privatnom životu, sve do duboke starosti, puno puta doživjet ćemo zlo i nepravdu, pretrpjet ćemo poraz i bol,

patit ćemo i promišljati zašto nam se to događa, u čemu je naša krivica, tražit ćemo pravdu, osjećati tugu, ili bijes i mržnju. Prolazit će vrijeme, mučit će nas naneseno zlo, javit će se želja za satisfakcijom, osvetom ili zaboravom. Sve je to ljudska priča, svakome se dogodi da doživi vrlo ružne, čak zlobne postupke nekih ljudi od kojih to ne očekuje. Ako i ne patimo od nekog posebnog straha da će nas netko povrijediti, ne očekujemo podvalu i nepravdu iza svakog ugla, možda smo od onih koji naivno vjeruju drugima, ta jednostavna vjera u ljude ponekad se topi pred činjenicom da nas je netko obezvrijedio ili nam namjerno nanio štetu. Ponekad ima smisla pokušati ući u srca i misli onih koji loše i nepravedno postupaju prema nama, to može pomoći da razumijemo što nam se dogodilo i da umanjimo emocionalnu bol. Objasniti njihove postupke ne znači ujedno opravdati njihove postupke, ali nas može potaknuti da im oprostimo. Nije važno čak ni to jesu li oni priznali krivnju, ispričali se i zatražili oprost. Govorim o unutarnjem procesu gdje moje opraštanje ovisi o meni, a ne o počinitelju nepravde. Oprostiti treba da bi se moglo krenuti dalje. Opraštajući odbacujemo želju za osvetom i kažnjavanjem drugih te se fokusiramo na iscjeljenje i oporavak. Tako postižemo unutarnji mir i vraćamo samopoštovanje. Bez mržnje i osvetoljubivosti, slobodni smo poduzeti ili ne poduzeti potrebne korake koji će dokazati nečije nedjelo pred nama važnim ljudima, ili pred sudom, ili - što je najčešće i najvažnije - pred nama samima. Ostavite loše stvari iza sebe, oprostite i krenite dalje!

22. prosinca 2023.

Utjecaj stresa i alkohola na imunitet

Nikola Petričević, magistar psihologije

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Malo stresa samo po sebi ne mora biti loše, jer u pravoj mjeri nas može razbuditi i dati nam motivaciju te usmjeriti rješavanju nekog zadatka ili problema

Blagdansko razdoblje mnogima je najljepše doba godine. To je vrijeme ispunjeno druženjima s bližnjima u kojima se alkohol nerijetko konzumira više nego u ostatku godine. No ovo razdoblje, zbog različitih osobnih razloga, nekima predstavlja i jedno od stresnijih dijelova godine i kao takvo može imati negativan utjecaj na tjelesno i mentalno zdravlje. Kada doživljavamo neki stresor (odnosno podražaj koji nam izaziva stres), u organizam se izlučuju različiti hormoni koji pokreću niz tjelesnih promjena: otkucaji srca i krvni tlak se povećavaju čime se pojačava dotok krvi u mišiće, srce i druge organe te nas na taj način pripremaju za borbu ili bijeg, bez obzira nalazi li se osoba ili ne u situaciji opasnoj po život. Šećer i masnoće u krvi oslobađaju se iz privremenih skladišta u tijelu kako bi nam dali više energije. Počinjemo disati brže i u tijelo unositi više kisika što izoštrava naša osjetila i čini nas pozornijima. Zjenice se šire kako bismo primili više svjetla i bolje vidjeli. Osjećaj boli otupljuje, a tijelo preusmjerava resurse tako da možemo potrošiti više energije na procese koji su nam potrebni za preživljavanje, a manje energije na stvari kao što su probava, zacjeljivanje rana i imunološke reakcije. Važan dio reakcije na stres je taj da se naše tijelo oporavlja nakon završetka stresnog događaj. Nakon što stresor nestane, razina hormona se vraća u normalu i naše tijelo se vraća onome što treba raditi, npr. probaviti obrok ili se boriti s virusima. Kada ciklus odgovora na stres izgleda ovako, stres djeluje kako treba, tj. dobar je za nas. Malo stresa samo po sebi ne mora biti loše. U pravoj mjeri stres nas može razbuditi, dati nam motivaciju i usmjeravati nas pri rješavanju nekog zadatka ili problema. No, do poteškoća dolazi kad je stres dugotrajan. Ako neki stresni događaj ne nestane ili se doživljava jedan stresor za drugim, hormoni stresa nastavljaju preplavljivati organizam. Kada se to događa dulje vrijeme, otkucaji srca i krvni tlak mogu ostati visoki, upale mogu biti češće, apetit se može povećati (što dovodi do debljanja i nakupljanja masnog tkiva oko organa), šećer u krvi može ostati povišen, a krvne žile mogu se oštetiti. Ovakav kroničan stres može dovesti do raznih bolesti i teškoća kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, karcinom, probavne smetnje, prekomjerna težina, glavobolje, problemi sa spavanjem, teškoće pamćenja i koncen-

tracije, depresija, anksioznost te autoimune bolesti. Kako imunosni sustav, koji nas štiti od bakterija i virusa, reagira na kroničan stres? Prisutnost hormona stresa (kortizol) signalizira tijelu da resurse preusmjeri s imunosnog sustava prema onome što je u tom trenutku potrebno. Tako se smanjuje proizvodnja limfocita, odnosno bijelih krvnih stanica koje pomažu u borbi protiv infekcija, a time se povećava rizik od infekcije. Duža izloženost povećanim razinama hormona stresa može povećati upalni odgovor tijela. Upala može istrošiti imunosni sustav i učiniti ga općenito manje učinkovitim. Osim toga, stres otežava rad drugih sustava koji jačaju imunosni sustav. Kronični stres može otežavati spavanje što dalje narušava imunosni sustav. Odgovor na stres usporava probavu što može spriječiti brzu dostupnost hranjivih tvari koje su bitne za borbu protiv infekcija. Kronični stres može dovesti do depresije i anksioznosti za koje se pokazalo da povećavaju jačinu upale. Neki ljudi koriste alkohol kako bi se opustili i riješili se stresa. Netočno je da alkohol negativno utječe na imunitet samo ako se koristi redovito i dugotrajno. Već i jedna noć prekomjernog pijenja može umanjiti funkciju imunosnog sustava u sljedeća 24 sata. Dugotrajna zlouporaba alkohola dovodi do dugoročnijih problema jer imunosnom sustavu treba više vremena za otkrivanje infekcije i reagiranje na nju. Bolesti postaju intenzivnije, simptomi traju dulje, a imunosni sustav mora raditi jače kako bi se uspješno borio protiv infekcije. Pluća su osobito osjetljiva na učinke alkohola koji smanjuje sposobnost izbacivanja sluzi što oštećuje plućno tkivo i oslabljuje funkcioniranje pluća. Alkoholičari su u nekoliko puta većem riziku za razvijanje upale pluća koja započne običnom infekcijom dišnih puteva. Također, alkohol izaziva upalu probavnog sustava, uništava korisne bakterije i stanice koje štite tijelo od ulaska štetnih bakterija, te ometa apsorpciju hranjivih tvari. Očito je da kroničan stres može biti iznimno štetan za naš imunitet, a time i za općenito zdravlje. Kako biste umanjili negativne posljedice stresa potrebno je održavati pravilnu prehranu, redovito se baviti tjelesnom aktivnošću i dovoljno spavati. Izbjegavajte alkohol, cigarete i droge. Održavajte stalni kontakt s obitelji i prijateljima te razgovarajte o onome što vas brine. Izdvojite dovoljno vremena za sebe i aktivnosti u kojima uživate.

VATROGASCI MEĐIMURJA

22. prosinca 2023.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Druženje u DVD-u Nedelišće

BOŽIĆNO RASPOLOŽENJE u DVD-u Nedelišće i DVD-u Šenkovec

Najmlađi vatrogasci okitili božićne jelke

Vatrogasci su poznati po svojem dobrovoljnom i humanom radu, a to se postiže od malenih nogu. Tako su mnoga vatrogasna društva diljem županije sa svojim najmlađim članovima organizirala bo-

žićna druženja gdje su djeca pomogla oko ukrašavanja vatrogasnih domova i kićenja božićnih jelki. Uz druženja i ‘obiteljsko-vatrogasno’ okruženje uživali u blagodatima božićnih blagdana koji nam

uskoro dolaze. Vatrogasci su svoje najmlađe članove iznenadili i dolaskom Djeda Božićnjaka koji ih je došao posjetiti u vatrogasna društva i podijelio male, ali slatke poklone. (dp)

DVD Šenkovec - djeca u izradi božićnih ukrasa

OSNOVANA VZ Općine Štrigova

Predsjednik Aleksandar Karlovčec, zamjenik Alen Kovačić

Na kraju skupš�ne uslijedilo je iznenađenje za najmlađe dolaskom Djeda Božićnjaka

DVD SAVSKA VES organizirao Malu skupštinu

Kad mali vatrogasci postanu veliki Tradicionalno već treću godinu za redom Dobrovoljno vatrogasno društvo Savska Ves organizira „Malu skupštinu“, a na kojoj su mali vatrogasci ujedno i veliki vatrogasci. Vatrogasna mladež na skupštini vodi glavnu riječ

i oni svojim izlaganjem, čitanjem izvješća i planom daju informacije što su i kako radili tijekom godine. Izvješće je jednoglasno prihvaćeno, kao i plan rada za narednu godinu gdje su istaknuli mnogobrojna vatrogasna natjecanja na koji-

ma planiraju sudjelovati. Tako bismo mogli reći da su „mali“ vatrogasci barem na trenutak postali „veliki“ vatrogasci, jer znamo da početkom godine počinju skupštine za dobrovoljna vatrogasna društva na području Županije.

Iznenađenje na samom kraju bilo je pun pogodak. Osmijeh i zadovoljstvo djeca nisu skidala sa svojih lica, a i s pravom jer ih je posjetio Djed Božićnjak i darivao slatkim poklonima. (dp)

U subotu, 16. prosinca, održana je Osnivačka Skupština VZO Štrigova u Domu kulture Štrigova. Na Osnivačkoj Skupštini prisustvovali su: načelnik općine Štrigova Stanislav Rebernik, predsjednik VZMŽ Mario Medved te predstavnici DVD-a općine Štrigova: iz DVD-a Robadje: Timotej Kocen, Boris Zorec i Mladen Novak, iz DVD-a Stanetinec: Antonio Jambrović i Zoran Pufek, iz DVD-a Železna Gora: Alen Kovačić, Mario Posedi i Velimir Slokan, iz DVD-a Štrigova: Ilja Novak, Aleksandar Karlovčec i Željko Jakopić. Iz članova Skupštine izabran je Upravni odbor VZO Štrigova koji ima devet članova. Za predsjednika VZO Štrigova izabran je Aleksandar Karlovčec, za zamjenika predsjednika Alen Kovačić, za tajnika Mladen Novak, a

Aleksandar Karlovčec izabran je za predsjednik VZ Općine Štrigova

za članove Jerko Pfeifer, Ilja Novak, Simon Krajačić, Zoran Pufek, Karlo Škrobar i Mario Posedi. Također je izabran i Nadzorni odbor VZO Štrigova kojeg sačinjavaju: Dušan Preiner – predsjednik, a za članove Velimir Slokan i Boris Zorec. (sh, foto: mš)

60 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. prosinca 2023.

Recept plus

MEĐIMURSKA KUHARICA

Rolica od svinjskog filea punjena sa svježim sirom, pancetom i tikvicama

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Božićni i novogodišnji blagdanski stolovi donose posebne okuse, mirise i način posluživanja jela. Ideju za vaš blagdanski stol donose djelatnici čakovečkog restorana „Kristal”. Kuhar Matija Čretni iz svoje knjige recepata preporučuje pripremiti rolice od svinjskog �ilea, punjenje svježim kravljim sirom, pancetom i svježim tikvicama, te umak od šumskih gljiva. Za prilog predlaže punjenje košarice od parmezana i prhkog tijesta s pireom od krumpira i komorača.

Sastojci: - svinjski ﬁle 250 g - svježi kravlji sir 40 g - panceta 30 g - šumske gljive 150 g - brašno (glatko) 20 g - sol, papar, Vegeta - ulje 1 dL - glavica luka - češnjak - �kvice 70 g

Svinjske rolice pripremimo tako da svinjski �ile najprije očistimo od žilica te ga razrežemo na leptir, potučemo te začinimo sa soli, paprom i prosijanom Vegetom. Potom punimo nadjevom od svježeg kravljeg sira i pancete, a sve začinimo sa soli, paprom i češnjakom u prahu. Zarolamo rolice te pečemo u tavici na laganoj vatri. Umak od gljiva priprema se brzo i jednostavno. Luk nasjeckamo na sitne kockice, popržimo na zagrijanom ulju do zlatno-žute boje, dodamo narezane šumske gljive, popržimo te reduciramo tekućinu. Podlijemo povrtnim temeljcem, začinimo po potrebi i zgusnemo glatkim brašnom. Za košarice od parmezana napravimo prhko tijesto od 200 g brašna (pola glatko, pola oštro), 100 g maslaca, 2 jušne žlice šećera, soli, praška za pecivo, 1 žumanjka, 2 žlice kiselog vrhnja, malo ribane korice i 150 g ribanog parmezana. Sve zajedno pomiješamo u jednoliku masu, razvučemo te stavljamo u kalupe i pečemo u pećnici na 160 stupnjeva 15-20 minuta.

Zdrav i ukusan objed može se napraviti u vrlo kratkom vremenu, što je idealno u današnjem brzom ritmu življenja. Idealna namirnica za pripremu takvog obroka je odrezak tune. Imamo li svježu tunu jednostavno je posolimo i popaprimo s obje strane prije samog pečenja. Ako je tuna bila u hladnjaku, ostavimo je nakon vađenja iz hladnjaka pola sata da stoji na sobnoj temperaturi. Možemo je pokapati i s malo maslinova ulja. Želimo li dodati malo kreativnosti odrezak tune može se i marinirati. Marinadu napravimo mješavinom maslinova ulja, češnjaka, soka

limuna, origana, soli i papra. U tavu za pečenje ulijemo malo bijelog ulja (suncokretovo) i dobro ga ugrijemo. Mariniranu, ili tek posoljenu i paprom začinjenu tunu stavimo peći na vruće ulje, tek dvije-tri minute s jedne strane i isto toliko s druge strane. Ovisno o debljini odreska vrijeme pečenja može biti i kraće. Za prilog tuni može se koristiti povrće po želji, a ovog puta mi smo odabrali batat. Kad je batat očišćen, nareže se na kockice i stavi na papir za pečenje. Batat pokapamo s malo maslinova ulja i posolimo morskom soli. Pečemo u pećnici na srednjoj

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Ma�ja Čretni Pire krumpir napravimo od 500 g krumpira, koji smo ogulili i stavili kuhati u ključalu posoljenu vodu. Kada je krumpir kuhan, ocijedimo ga, dodamo maslac i mlijeko po potrebi, malo posolimo i sve izmiksamo. Komorač posebno kuhamo, sameljemo i dodamo u pire krumpir. Krumpirom punimo košarice od parmezana. Na tanjuru serviramo rolice, košarice i umak od gljiva. Dobar tek vam želi Matija Čretni te ostali djelatnici restorana „Kristal”!

Vino tjedna Silvanac zeleni - Tomšić Zdenko Težački iz čakovečkog restorana „Kristal” uz rolice od svinjskog �ilea, umaka od gljiva, te košarica od parmezana punjene s pireom preporučuje servirati bijelo vino. Odabrao je silvanac zeleni proizveden i odnjegovan u obitelji Tomšić. Riječ je o kvalitetnom suhom vinu (11,5 % alk.) koje će se svojom

Odrezak tune s batatom

aromom odlično sljubiti s predloženim glavnim jelom za blagdanske svetkovine. Vino karakterizira nježna voćnost u kojoj dominira aroma zelene jabuke, limete i herbalne note. Vino je osvježavajuće, pitko, lagano i svježe. Svakako kušajte s predloženim ili nekim drugim jelom po vašem odabiru. Živjeli! (rr, zv)

Integralni kruh Priprema: U manjoj zdjeli pomiješajte suhi kvasac, žličicu bijelog glatkog brašna i žličicu šećera, a zatim dodajte mlako mlijeko pa sve ponovno dobro promiješajte. Ostavite na toplom mjestu oko 10 minuta da se kvasac aktivira. U dublju zdjelu stavite obje vrste brašna i sol, promiješajte pa u sredini napravite udubinu u koju dodajte uzdigli kvasac, mlaku vodu i ulje. Sve sastojke promiješajte kuhačom da se dobro povežu, a zatim premjestite na pobrašnjenu podlogu pa ga

mijesite dok ne postane mekano, podatno i glatko. Tijesto oblikujte u štrucu, a zatim ju premjestite u kalup za kruh obložen papirom za pečenje. Prekrijte ju kuhinjskom krpom i ostavite na toplom oko 40 minuta da se digne. Tijesto lagano zarežite nožem, po želji premažite jajem koje ste umutili s malo vode pa ga pospite sjemenkama lana i sezama. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 Celzijevih stupnjeva oko 40 minuta. Prije rezanja kruh dobro ohladite.

Sastojci: - odrezak tune - batat - sol, papar - maslinovo ulje - češnjak - sok limuna - origano - bijelo ulje (suncokretovo) temperaturi (220 stupnjeva) oko dvadeset minuta. Na tanjuru serviramo batat i odrezak tune odmah nakon što je tuna pečena. U slast vam bilo! (rr)

Sastojci - 400 g pšeničnog brašna od cjelovitog zrna (integralnog) Čakovečki mlinovi - 100 g pšeničnog bijelog glatkog brašna Čakovečki mlinovi - 1 vrećica suhog kvasca (+ 50 ml mlakog mlijeka, žličica brašna i šećera) - 1 žličica soli - 250 ml mlake vode - 100 ml ulja - 1 jaje i sjemenke lana i sezama (po želji)

22. prosinca 2023.

Narodna kuharica 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

RENATA TRESKA iz Čakovca

Međimurski božićni objed Za Božić nam je važno pripremiti objed kakav je često na stolovima međimurskih obitelji kroz nekoliko generacija Piše: Aleksandra Sklepić

Bilo da se radi o svakodnevnom ručku ili svečanoj božićnoj trpezi, još se i danas mnoge Međimurke i Međimurci vole pridržavati tradicionalnih recepata i pripremati jela i deserte u skladu s narodnim običajima našeg kraja. Sjećanja na drage roditelje, bake i djedove, na taj se način čuvaju od zaborava. Kako nam se bliži Božić, recepti za tradicionalna božićna jela već su spremni. Za božićni ručak u Međimurju tradicionalno se priprema pečenje, a stari je običaj da se na božićni stol

servira pečena perad: pile, purica, patka ili guska. Naši su roditelji, bake, prabake i pradjedovi uglavnom živjeli od poljoprivrede, u dvorištu je uvijek bilo purica, pilića, pataka ili gusaka, pa je izbor božićnog jelovnika proizašao iz dostupnosti mesa. Kao prilog, tu su nezaobilazni krumpir, koji je i danas glavni u Međimurju, hajdinska kaša, koja još uvijek raste na mnogim našim poljima i mlinci od domaćih jaja koje naše kuharice još uvijek rado pripremaju. Kako će izgledati božićni objed u njezinoj obitelji, s nama je podijelila Renata

Treska iz Čakovca. Renata je zaposlena, po struci je edukacijska rehabilitatorica, a za svoju obitelj, supruga i kćer Helenu (10) voli pripremati hranu od svježih i zdravih namirnica i važna joj je svakodnevna konzumacija hrane pripremljene kod kuće. - Važno mi je da božićni objed koji pripremam bude tradicionalan, kakav je često na stolovima međimurskih obitelji kroz nekoliko generacija. Pripremit ću juhu s griz žličnjacima, pečeno pile s krumpirom i mrkvom, hajdinsku kašu, knedle od kruha kao varijantu punjenja pečenke od peradi, zelenu salatu i salatu od crvenog zelja i makovnjaču. Ovakav izbor namirnica i jelovnika za blagdan rezultira ukusnim obrokom oko kojeg se okuplja cijela obitelj. Prilozi su pripremljeni tako da ih mogu blagovati i oni ukućani koji zbog zdravstvenih razloga ili zbog uvjerenja ne konzumiraju mesna jela, a zahtjevnost i vrijeme potrebno za pripremu omogućavaju osobi koja priprema hranu sudjelovanje u svetoj misi koja je vrhunac Božića u obitelji, ispričala nam je Renata. Recept za pripremu tradicionalnog božićnog objeda:

Juha

Božićni stol s međimurskim specijalite�ma

U hladnu vodu stavi se kuhati očišćeno povrće: mrkva,

Renata s boga�m tradicionalnim božićnim objedom peršin, celer, luk, češnjak, komad mesa uz dodatak soli; kad zavri, vatra se smanji i kuha se cca 2 sata; kad je kuhana, juha miruje 10-15 minuta, potom se procijedi i vrati na vatru; ukuhaju se žličnjaci napravljeni od razmućenog jaja i griza.

Pečeno pile s krumpirom i mrkvom

Pile se natrlja solju izvana i iznutra; stavi se u poklopljenu posudu i peče u pećnici 40 minuta; potom se izvadi iz pećnice, otklopi, pile se okrene i doda se oguljen i narezan krumpir pomiješan mrkvom; vrati se u pećnicu i peče oko 1 sat; izvadi se iz pećnice, poklopi i vrati u ugašenu pećnicu gdje miruje do serviranja.

Hajdinska kaša

Šalica oprane hajdinske kaše sipa se u trostruku količinu uzavrele posoljene vode;

prokuha se nekoliko minuta i procijedi; nasjeckani luk dinsta se na malo masnoće; doda se ocijeđena prokuhana hajdinska kaša, nekoliko listova lovora, malo mljevene crvene paprike, mljevenog papra i soli, podlije se vrućom vodom da bude pokriveno i dinsta se dok kaša ne omekša, a voda ispari.

Knedle od kruha

Polovica starijeg bijelog kruha nareže se na kockice; prelije se mlijekom i pusti da odstoji; gnječi se rukama i odstrani višak mlijeka; doda se 1 jaje, na sitno nasjeckani mali luk, 2 češnja češnjaka, 1/4 paprike i nekoliko stapki celera; zamijesi se i oblikuju se loptice; poredaju se u posudu namazanu uljem i peku u pećnici 30-40 minuta. Uz božićni objed odlično paše salata od crvenog zelja i zelena salata.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 27. prosinca do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 29. prosinca. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnica: Boris Velički iz Macinca

br. 1475 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 27. prosinca 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 29. prosinca 2023.

62 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Možda ste mogli učiniti i više, ali nema razloga za nezadovoljstvo. Svoje snage usmjerit ćete na učvršćivanje onog što ste postigli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više intimnosti i sve vam opet ide u prilog. Poboljšat će se ozračje na poslu.Ne zaboravite na san i odmor. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Čini se da polako dolazite na svoje. Kako ste već neko vrijeme to čekali, pokazat ćete svoju radost. Izgledne su i zabave na kojim biste se mogli osjećati vrlo ugodno. Nemojte sjediti kod kuće. Izaći će na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokovati poteze koje je malo tko očekivao. Računajte na napore. Poboljšajte kondiciju.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

U idućim danima vama će se ipak postepeno otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se opet sve češće smijete. Neće to doduše još biti bajka, ali ohrabrenje je tu. Bit ćete spremni animirati sve oko sebe kako bi postigli više. To će ujedno i razbistriti neke stvari u poslu.

LAV (23.7. - 23.8.)

Kontakti će biti brojni, ali njiov karakter u emotivnog smislu će biti površan. O ljubavi ćete više pričati, nego što ćete je osjetiti. Mnogi će bez obzira na sve organizirati lijepe provode za svoje društvo. Umišljenost nekih ljudi ići će vam na živce, ali ne reagirajte ako to baš nije nužno.

Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. Oni u vezama izmjenjivat će nježne riječi koje će imati učinka. Ljudi s kojim poslovno surađujete mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim prijedlogom. Sve ste jači i jači.

Male nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim regiranjem. Suzdržite se od komentara i usredotočite na ono što je dobro i ono što je važno. Rezultati vaših napora izlaze na vidjelo, no ima još dosta toga za napraviti. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

U osobnim odnosima ovih će vas dana zanimati erotika. Ako ste u vezi, vaši prijedlozi vjerojatno će biti dobro prihvaćeni od druge strane. Ako ste još sami, morat ćete biti malo strpljiviji. Nastavljate težiti visokim ciljevima.

Zamišljat ćete se u ulozi velikog zavodnika, no prilika za to bit će više u vašoj mašti nego u stvarnosti. Ipak, ono što ulovite, bit će dobro. Zato se dotjerajte i izađite među ljude. Na radnom mjestu bit će sve više događaja. Aktivirati će se događaji povezani s ljudskim odnosima i uvjetima rada.

Postat ćete mirniji i zadovoljniji. Čitat ćete misli i osjećaje partnera. Zato ćete pričati samo o bitnim temama. Ljubav će vam vjerojatno biti uzvraćeno na lijep način. Nakon što ste možda morali pognuti glavu, prepoznat ćete da dolazi vrijeme za borbu. Budite ono što jeste.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Tijekom ovog tjedna ojačat ćete povjerenje u privatnom životu. Napokon ćete s drugom stranom moći razgovarati otvorenije, premda važete svaku svoju riječ. Vjerojatno će vas podržati komunikativni i otvoreni ljudi jer će uvidjeti vaš trud. Opustite se vježbajući jogu.

Božić

RAK (22.6. - 22.7.)

Sad već možete lakše pričati, pa i proanalizirati neke nedoumice iz ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati, ali isto očekuje i od vas. Vaš opušten stil bit će dobro prihvaćen. Ovo je vjerojatno vaše vrijeme kad počinjete ostvarivati sve ono o čemu ste sanjali. Vježbajte jogu.

VAGA (24.9. - 23.10.)

22. prosinca 2023.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

Nekadašnji duh Božića osjeti se i na starim čestitkama Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

eško je današnjim naraštajima predočiti izvornu dimenziju Božića jer su čvrsto uglavljeni u njegovu suvremenu komercijalnu komponentu koja poput zloćudnoga tumora nagriza ostatke zdravoga tkiva temeljnoga kršćanstva. Rezultat je to prirodnoga tijeka stvari nastaloga višestoljetnom kulturnom, znanstvenom i tehnološkom revolucijom, od renesanse do danas. Dotad nezabilježen materijalni napredak, nastao na tim osnovama, nije, nažalost, pratio i jednakomjeran duhovni, moralni i etički poredak. Štoviše, neki od vodećih znanstvenika tog vremena u svojim otkrićima nisu uopće vidjeli potrebu za Bogom, osporavajući time i potrebu za moralnom odgovornošću neželjenih posljedica svojih otkrića. Stoga bi pravo pitanje bilo kako je u takvim okolnostima – premještanja naglaska s duhovnog na materijalno

– Božić, kao blagdan s duboko utkanom simbolikom mira (nadasve unutarnjeg), ljubavi, praštanja, asketizma i empatije, utemeljenih u nauku Isusa Krista, uopće opstao. U zapadnom svijetu, u kojem konzumerizam (zagovaranje visoke potrošnje) i sekularizam (protivljenje vjeri i vjerskim uvjerenjima) zauzimaju vodeće mjesto na ljestvici društvenih vrijednosti, Božić su – kakve li apsurdnosti – objeručke prigrlili upravo sekularizam i konzumerizam. Sekularizam načelno odbacuje sve vjersko i crkveno, ali prihvaća i jedno i drugo pod uvjetom da se posvjetovi, odnosno ogoli od vjere i vjerskih uvjerenja. Dakle, Božić može proći, ali ako poprimi svjetovni karakter, uz tek malo vjerske simbolike, čije se manifestacije mogu lako medijski prešutjeti i marginalizirati. Upravo u takvom ozračju danas doživljavamo Božić, pa se u poplavi kojekakvih drangulija, pečenih kobasica, kotlovine, kuha-

RIBE (20.2. - 20.3.)

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja i razumijevanja, a povjerenje će rasti. Bit ćete zadovoljni što je tako. Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se vi pojavite sve krene. Aktivirajte svoj stari hobi.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1474

Nekadašnji duh Božića osjeti se i na starim čestitkama

nog vina i uličnih zabava smisao velikog kršćanskog blagdana toliko razduhovio da se njegove vjerske dimenzije jedva naziru u tobože popratnim laičkim događanjima. S druge strane, konzumerizam prihvaća sve što je vjersko i crkveno pod jednim uvjetom – da donosi profit. U tom smislu konzumerizam se drage volje priklonio Božiću, zagovarajući ideju da je obilno konzumiranje dobara i usluga u samoj prirodi čovjeka, što ga, navodno, moralno opravdava kao sudionika veselja koje donosi Kristovo rođenje. Dakle, rođendan našega Spasitelja Isusa Krista dočekajte u „sreći": trošite, kupujte, jedite i pijte, pa makar to bilo i u mjeri koja će vam zamagliti odgovor na pitanje: „Zašto?" Doista, zašto? Ne zbog sreće nastale rođenjem utjelovljenoga i očovječenoga Boga, već iz posve banalnih razloga na koje su nas navukli interesi trgovačke klase i sirovi hedonizam koji ne postavlja pitanje smisla prekomjernoga uživanja u materijalnom obilju. Tako su te dvije zapadne „vrijednosti", sekularizam i konzumerizam, širom otvorile vrata bogovima današnjice: novcu, vlasti i moći, potiho nas udaljavajući od naravnoga moralnog zakona kojeg je netko usadio u čovjeka kako bi se mogao nositi s vlastitom slobodnom voljom i neobuzdanim racionalnim umom. Nažalost, koliko god u trenutcima prosvjetljenja to htjeli, ne možemo iznebuha promijeniti svijet, ali možemo utjecati da on izvan našeg htijenja promijeni nas. U poplavi vanjskih pojavnosti trebali bismo čuvati i njegovati ono što je njemački idealistički filozof Immanuel Kant nazvao „moralnim zakonom u nama". To naravno ne znači da bismo se trebali vratiti na početke kršćanstva ili u srednji vijek, no, svi misleći ljudi upozoravaju da

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: 8 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota i nedjelja: 10 – 14 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

moramo smanjiti jaz između duhovnoga i materijalnoga, između duše i tijela, Boga i svijeta, pretjeranoga užitka i samoprijegora te napraviti mali predah kako bismo sačuvali duhovnu autonomiju, dobili na vremenu i u konačnici spriječili kataklizmu planetarnih razmjera. Za to će nam biti potrebna potpuno nova znanstvena paradigma, filozofija života i promjena svijesti. Ako već nije kasno. Unatoč svemu, Božić nas uvijek iznova malo štrecne i potakne na razmišljanje o tome tko smo, kamo idemo i u konačnici: gdje, kako i zašto iz našega vidokruga nestaje Čovjek? Ali ta teška, vječna pitanja, tek su tračak svjesnosti koji naglo utrne prvo jutro nakon Božića. Nismo strojevi i nismo – barem još ne – bioničke naprave s umjetnom inteligencijom i ugrađenim programom koji će nas kroz cijelu godinu nadahnjivati božićnim duhom i ugođajem, ali nam se valja osloniti na „čip" koji nam je u formi moralnoga zakona On ugradio u dušu. Stoga, unatoč svim strahovima i sumnjama koje gajimo prema vlastitoj vrsti ohrabrujuće djeluje poruka pape Ivana Pavla II.: Ne bojte se!

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Blagdani uz proljetnu temperaturu VREMENSKA SLIKA: Ni ovog adventa nemamo priželjkivani bijeli ugođaj. Ponegdje se početkom mjeseca pojavilo malo snijega, ali ništa značajnije. Ni posljednji adventski dani neće donije� neku značajniju promjenu. U većini dana ćemo ima� suho vrijeme, moguće uz maglu. U nekim danima može pas� malo kišice, a temperatura zraka ostaje iznad

prosjeka. Božić ćemo proves� uz proljetnu temperaturu. Opširnije o prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Petak ima mogućnost za malo kišice, ali čini se samo mjes�mično i u maloj količini. Izvjesno je da ćemo �jekom dana ima� i kraća sunčana razdoblja. Zajužit će pa će jutarnja temperatura bi� malo iznad nule, a najviša dnevna

između 9 i 12 Celzijevih stupnjeva. U noći na petak, točnije u petak rano ujutro u 4 sata i 27 minuta, i astronomski počinje zima. U subotu naši prognos�čki materijali pokazuju uglavnom suho vrijeme. Postoji mogućnost za jutarnju maglu ili niske oblake, ali bi uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar ipak trebalo bi� i bar malo sunčanih razdoblja.

Temperatura zraka ostaje blaga. Na Badnjak bi trebala bi� južina. Uglavnom suho vrijeme, može bi� nešto jačeg jugozapadnog vjetra, a temperatura zraka će vjerojatno bi� još malo viša pa ćemo poslijepodne možda prijeći desetku. Blago vrijeme bi se trebalo nastavi� i na Božić. Većinom suho i djelomično sunčano uz umje-

Zelen Božić - bijeli Uskrs ren jugozapadni vjetar. Zato bi dnevna temperatura mjes�mice mogla naras� i blizu 15 Celzijevih stupnjeva. Dakle, ne samo da nećemo ima� bijeli Božić nego bi ugođaj mogao bi� više proljetni nego zimski. U utorak, na blagdan sv. Stjepana, nastavit će se blago i toplo vrijeme. Uglavnom suho, moguća su sunčana razdoblja, a dnevna temperatura će vjerojatno bi� preko desetke. Tijekom srijede očekujemo sve više oblaka. Može pas� i nešto kiše uz manji pad dnevne temperature.

Na kraju Vam želimo sretan Božić. Podsjećamo da je dobro redovito pra�� prognozu na Twi�eru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kris�jan Božarov 21.12.2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 25. prosinca 1289. godine u Europi nečuveno topla zima - na Božić su djevojke dolazile s cvijećem u crkvu, a mladići se kupali u potocima • 29. prosinca 1978. godine u Koinasu u Rusiji izmjereno - 55 Celzijusa

IZLAZI 23.12. u 07:34 h 28.12. u 07:31 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 23.12. u 16:13 h 28.12. u 16:15 h

• 31. prosinca 1963. godine u Agati u Sibiru izmjeren dosad najviši tlak zraka od 1083,8 hPa

VICOTEKA Snježna kugla Kako se snježna kugla osjećala ove godine? Malo potresena, ali ipak u redu. Patke - I jesi li što danas ulovio? - Patke. - Divlje? - Ne, domaće, ali gazda im je sad posve divlji. Darovi Tko mačkama dostavlja božićne darove? Šape Djeda Mraza.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Beli i črni rudari

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA!

Srečnoga Božiča vam želem! Dalmoši so fletni, a mi Međimorci i Štrigovčanci smo kak muhe v močjako Mi Međimorci se seposot falimo kak smo nejbolši v Lepoj Našoj i kak se druge županije se moraju dojti k nam vučit kak se nekaj dela. No, moram vam reči da je ne navek ruon tak. Napriliko, Dalmoši so se spominali niti ne mesec dni kak bodo svojemo aerodromo v Splito dali ime sveca celoga sveta, svetoga Jeronima, makar se je on narodil prinas v Međimorjo, očem reči, v našoj Štrigovi, štera se je zvala Stridon negda dok je sveti Jeronim, oliti Remuš kak ga mi Međimorci i Štrigovčanci zovemo, još v pesko igral. Ne bodete veruvali, neje minulo mesec dni i Dalmoši so svojega aerodroma nazvali po svetomo Remošo, a mi, očem reči, naši Štrigovčanci več 5-6 let imajo knigo vu šteroj je zapisana i na svetlo dneva donešena Bula Pape Nikole V. vu šteroj je on, črno na belo, napisal kak je Stridon, kaj bi rekli naša Štrigova, mesto vu šteromo se je skopecnol – došel na svet, sveti Remoš. Dok se je to zazvedilo, a to znajo si v Lepoj Našoj, a i čuda dale, naši Štrigovčanci se prepravlajo kaj bodo polek tabli, de piše kaj ste došli v Štrigovo, napisali da se je tu narodil sveti Jeronim. Ali oni se sam prepravlajo, a neso naprajli nikaj, a poglednite Dalmoše z šterih se mi norca delamo kak so leni i kak delajo malo vejč od nikaj. Istina Božek, nebremo mi Dalmošima zeti aerodroma, ali nek se zna kak je sveti Remoš (čitaj: Jeronim) naš čovek, Štrigovčanec i Međimorec i od par dni ima svojega aerodroma v Splito!

Kam god se obrneš, kam god geneš – Adventa najdeš

Najbrž nas je to korona navčila kaj smo se počeli si zapirati vu svoje županije, vu svoje grade i opčine, vu svoje hiže, pak je došlo do toga kaj saki grad, saka opčina ima svojega adventa, svojega božičnoga sema, svoje, vekše ili pak menše, božične koncertline, svoje štande - hižice, svoje fritule, svoje

kuhano vino, svoje Dede Božičnjake, svojega maloga Isuseka. Si to imajo sam v našemo Čakovco je božji mir. Istina božek morete najti fritule, a i kuhano vino, ak na vreme dojdete, ali nikaj preveč drugoga. Nebrem reči da ga ne štandi, da ga ne kučici, ali jih je nejveč prazno. I još nekaj, ne znati kam so se zgubili ljudi kaj je Čakovec prazen, a parking pun čim mrak padne, a znuomo da v ovo zimsko vreme mrak v časi padne. No, neje čistam prazen, ali bi bil da se Filipinci i Nepalci ne bi po jemo špancerali. Najte me krivo razmeti, ali nebrem nikak razmeti kaj se je to pripetilo z našim Čakovcom? Pak negda je Čakoski advent bil na jako dobromo glaso i Čakovčanci so se jako štimali žnjim i Bandič se je dohajal k nam vučit, a ve so se se te lepote nekam zgubile? Ako očete cmreke i hiže bleščeče okinčiti to morete najti v Čakovco pak se nadjam da bodemo vesela i otprta srca dočakali maloga Isuseka. Lani se je po Čakovco hajdi glasno prepovedalo: - Dok ljudi na seli pred štacunom pijejo pive oni so pijanci, a dok so Čakovčanci pre kučicama pili kuhano vino oni so obslužavali Adventa.

Kipelo je v političkomo lonco Doljnjega Vidovca

V Doljnjemo Vidovco imajo to srečo kaj jim lepši spol vedri i obleči z opčinom i opčinarima, očem reči, nemajo načelnika opčine nego načelnico. Ne bodete veruvali, ali načelnica oče kaj bi bilo se po jenomo jerbo je ona načelnica, a ak je ne po jenomo unda se srdi i vum z rukava vleče nejjakše žensko oružje, a to so soze. Velijo dečki z oporbe da je jako haklik i šegava ak se nekaj bunijo protiv je. Nebrem jiv razmeti. A kak bi jim bilo da jim je moja žena glavna? Ak je ne po jenomo, joj ne dojdo soze na oči, ali zato vudri šakom po stolo, negda z praznom, a negda z mlinčekom i posle toga je mam jasno što ima praf. Zato bi prosil ove v oporbi nek preveč ne srdijo načelnico kaj ne bode i ona počela tuči po stolo kak, napriliko, moja žena. Čim žena vudri z šakom po stolo mam joj dam za praf jerbo more nekaj zeti v roko, kuhačo, šibo ili šaraklina,

pak bi onda mogel još i huje prejti. Dok dojdete k doktoro, posle spominka z ženom, unda vam niti dopunsko ne pomore. Kak veli moja teca Franca: pamet v glavo, čuda je leži sprečiti nek lečiti!

Od Badnjaka do Herodeševoga

Advent je predbožično vreme štero smo negda zvali Došašče, vreme da se čaka kaj se Isusek narodi. Hajdi ga tu svetkov, od svetoga Mikloša, šteri je negda mel krampuse, a denes so deca strahom pak ve sveti Mikloš sam dare nosi. Stareši so ne pozabili, sam ne znati je li so navčili i svojo deco, vnuke kaj se den predi Mikloševa čistijo šolci i čižmice i vu bloke mečejo kaj sveti Mikloš ima kam dare nametati. Negda je tak bilo, ak so šolci ne bili čisti dobil si šibo, a denes stareši deci se šenkajo. Posle svetoga Mikloša mali Isusek ostavlja svoje dare pod borom, a mam posle Božiča je Štefaje, a godovjaki Šte�i so se navek posebno svetkuvali jerbo je sveti Štefek bil prvi Jezušov mučenik. Posle Štefeka je i apostol Ivek da se blagoslivlja vino i jabuke. A znate kak je to, navek je blagoslovljeno vino bilo bolše pak ga unda tre sprobati i to vejčpot. Den posle Ivaja je Herodešovo. Negda so roditeli svojo deco vjutro z šibom budili, a selski dečki so hodali od hiže do hiže z korbačima i posebno bi spokali one šteri so zabili za te osvetek. Janja z Muzeja nas je se zmislila na korbače, pak smo zazvedili kak se korbači delajo z vrbovi šibi, a negda so se delali od setinci šteri so po trataj rasli. Morem vam reči da sam več dugo ne videl setince, a niti pak korbače. Denes ga setinci več ne, a i šibi ga malo jerbo le�ko je bilo z šibi korbače splesti dok so rasle šibe kaj so se žjif korpe i korpice plele tak da je denes i šibo teško najti. No, oni šteri se ravnajo kaj nekomo zravnajo hrpta z korbačima oni se na vreme šibe nabavijo. Božič nam je več pred vrati, na poceko, otprite vrata i pustite ga nutri. Ne bodem vam čestital svetke šteri so pred nami, šteri dohajajo, nek bodem vam zaželel srečnoga Božiča, čuda sega sam ne nikaj hudoga, a nejveč Božjega blagoslova i zdraviča!

Damir Novak osvojio 100. diplomu Karikaturist Damir Novak iz Malog Mihaljevca osvojio je nedavno jubilarnu stotu diplomu na 8. Međunarodnom natječaju karikatura „Animal Cartoon 2023" u Beogradu. Damir Novak, koji crta i za naše Međimurske novine, ovog je puta briljirao na specijaliziranom natječaju posvećenom prikazima životinja. Njegovo umijeće prepoznato je od strane stručnog žirija, što ga je dovelo do stote diplome, čime je dodatno učvrstio svoj status među vodećim karikaturistima. (sh)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr