Međimurske novine 1476

Page 1

Čakovec, PETAK, 29. prosinca 2023.

Godina XXVII. Broj 1476

Cijena 1,50 eur / 11,30 kn

DONOSIMO PREGLED događaja koji su obilježili godinu na odlasku

str. 8-11

AKO JOŠ NISTE ODLUČILI kamo na doček, provjerite naše prijedloge

str. 2

Sretna nova 2024. godina! media 2

Otpravljamo godinu Gdje se slavi na otvorenom, a gdje oluja, poplava, inflacije i kontroverznih istraga uz rezervaciju

CHRIZTEL RENAE ACEVEDA

Pobjednica Supertalenta iz Sv. Martina na Muri NAJAVLJENA nova prometna rješenja

str. 3

Čakovec uskoro dobiva još tri kružna tokija OPĆINSKO VIJEĆE Šenkovec ponovno burno str. 15

str. 4-5 TEMA BROJA NOVOGODIŠNJI OBIČAJI

Nabacite crveno donje rublje, bit ćete sretniji u 2024. ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

Meglić: Do sad sam ja bio šerif, a sada je dalje Horvat!

ENA MADIĆ, talentirana nogometašica iz Preloga već u polusezoni zabila 28 golova

str. 39

Imam doma 5 kila medalji! str. 60


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

FOTO tjedna

POD VUROM

A kamo ćete vi na doček? Kamo na doček? Pitanje je koje se uvije postavlja u ovo doba godine. Međimurje nudi razne vrste dočeka, od mjesta do mjesta. Ipak dal je to zbog ovog ćudljivog vremena ili zbog nečeg drugog, unatoč punim proračunima organizirani dočeci kod nas su srednja žalost. Sad, prate li oni interes ili interes pada zbog njih teško je za raspozna�. Ako još niste odlučiti kamo ćete na doček možete zaviri� na drugu stranicu našeg priloga Media, gdje smo nabrojili sve otvorene dočeci na trgovima po našim mjes�ma i šire. Tu ste uvijek

dobrodošli. Mnogi će osta� u krugu najmilijih dok će se neki o�snu� na javno odbrojavanje u centar nekih od naših mjesta ako nisu u nekom aranžmanu s prijateljima po kućama i vikendicama.Sve su popularniji i dočeci u podne, čiji raspored također možete naći na spomenutom mjestu u ovom broju. Doček u podne neki iskoriste za doček s djecom, drugi pak ustvari u podne u dobrom društvu već počnu čeka� novu godinu, pa se onda taj doček produži cijelo popodne i dugo u noć. (Paulina Topolko, Zlatko Vrzan) Stjepan Novak, Čakovec - Na doček ću ići na trg, tu u Čakovcu. Idem sa suprugom. Manje više smo svake godine na trgu. Do sad nam se je svake godine sviđalo. Ne znam kako će bi� ove godine. Gradski vatromet i nije nešto što me oduševljava. Lijepo je, ali nije dobro zbog živo�nja. Možda da se potraži neka druga opcija. Anka Zlatarek, Čakovec - Pa mi još nismo ništa isplanirali za doček. Uvijek je opcija dočeka� novu u krugu obitelji. Vjerojatno ćemo bi� doma, ali možda odemo malo do trga i tako. Vezano za gradski vatromet, ja baš i nisam za tu opciju. Moglo bi se i bez vatrometa, mislim da je to besmisleno. I zbog ljudi i zbog svega. Franjo Hažić, Mursko Središće - Za doček ću bi� doma. Družimo se za doček, doći će nam dragi ljudi. Izmjenjujemo se, jedne godine smo mi u gos�ma, a druge godine gos� dolaze k nama. Nećemo ništa posebno priprema�. Ne odobravam vatromet, a sad, ne sjećam se je li bio kod nas prošle godine. U godinama sam i nije već vatromet za mene. Rajka Radošević, Čakovec - Za doček imam ja svoje društvo s kojim idem na druženje. Idemo u jednu vikendicu pa ćemo tamo slavi�. Mi čekamo novu godinu u podne. U ponoć onda malo prošećemo samo. Vatromet mi ne smeta, to je jednom na godinu. Nek bude. Već godinama tako dočekujem novu godinu i baš mi se sviđa. Željko Trupković, Novo Selo Rok - Ne znam još što ću za doček, nemam planove. Obično novu dočekujem doma u krugu obitelji. Ipak, ne pretjerujemo ni sa čime. Pripremimo nešto, ali sve umjereno. Mislim da je vatromet, ali i općenito pirotehnika nepotrebna. Živo�njama smeta sigurno, a i nekim ljudima. Nije potreban vatromet za dočeka� novu.

29. prosinca 2023.

Chriztel s roditeljima Rajmundom Petermancom i Carlom Renae Petermanec

PRIJEM ZA Criztel Renae Aceveda i Vanessu Kralj, pobjednicu Supertalenta i četvrtfinalisticu Superstara

Mlade Martinščanke glasom zadivile Hrvatsku Sveti Martin na Muri ima se čime podičiti u ove blagdanske dane. Dvije mlade pjevačice Chriztel Renea Aceveda i Vanessa Kralj iz „najsjevernijeg mjesta u Hrvatskoj” postale su nacionalni hit nastupivši na show-ima Supertalent i Superstar. Chriztel koja je u subotu napunila 13 godina pobijedila je na sam Božić u Supertalentu, a Vanessa je prije nekoliko tjedna dospjela do četvrt�inala Superstara. Njihove uspjehe proslavili su i u Općini Sveti Martin na Muri organiziravši za njih dvije svečani prijem na kojemu je uz načelnika Martina Sršu, prisustvovao i župan Matija Posavec.

Što Criztel kaže o svojoj pobjedi?

Criztel Renae Aceveda prva je natjecateljica koja je u povijesti toga showa osvojila zlatni gumb od publike, popraćen zlatnim gumbom u polu�inalu, otvarajući joj put izravno u �inale. – Meni je jako draga pjesma „Dej mi, Bože, joči

sokolove” jer kada pjevam ovu pjesmu prisjetim se svoje obitelji koja je jako daleko od mene, pa ako imate nekog tko vam jako fali, onda je ova pjesma za vas, rekla je za Međimurske novine ova talentirana mlada pjevačica. Njezina poruka bila je univerzalna – za sve one koji osjećaju odvojenost od onih koje najviše vole, ova pjesma postala je izraz njihovih osjećaja. – Sve je krenulo od malih nogu kada sam zavoljela sviranje instrumenata i pjevanje te snimanje sebe. Kada sam stigla u Hrvatsku, s 9 godina, počela sam javno nastupati. Naša je obitelj redovito pratila Supertalent svake nedjelje. Moj je tata čekao objavu audicija i podijelio je to s mamom. To je bila njihova ideja, a ja jednostavno volim nastupati i bila sam uzbuđena zbog iskustva, otkriva Criztel o svojim počecima. Trenutak osvajanja zlatnog gumba od strane publike, Criztel će pamtiti zauvijek. – Mislila sam da sanjam. Nisam mogla vjerovati što se događa. Vrlo sam zahvalna

što im se svidio moj nastup, dodaje s osmijehom. Njezina ljubav prema glazbi također je očarana pjesmama legendarnih izvođača. – Bilo koja pjesma Celine Dion. Mama mi je pokazivala mnoge njezine nastupe i oduševila me. Kad pokušam pjevati njezine pjesme, osjećam melodiju i emocije, ona je legendarna pjevačica, ističe Criztel. Usklađivanje glazbenog talenta s obavezama škole nije bilo lako, ali Criztel zna kako se nositi s tim. – Bilo je izazovno zbog gustog rasporeda, nisam ni znala kako sam uspjela. Roditelji su mi pomagali oko rasporeda. Ponekad bih išla na dva događaja u jednom danu i radila domaću zadaću kad dođem kući. Također idem na dodatnu glazbenu nastavu u Glazbenu školu u Varaždinu pa imam i subotnje sate. Znam da su sve to blagoslovi i uživam u tome. Moji roditelji, posebno tata, uvijek me podsjećaju da jedem zdravu hranu za svoje dobro, dijeli talentirana pjevačica.

Župan Ma�ja Posavec uručio je buket Vanessi Kralj iz Lapšine, kao i načelnik Mar�n Srša

Međimurske pjesme prvi put čula na glazbenom Izvođenje pjesama na hrvatskom jeziku međimurskom narječju za Criztel predstavlja osobnu posvetu tradiciji. – Prvi put sam čula tradicionalne pjesme na svom glazbenom satu. Zaintrigirale su me melodijom i tekstom. Kad bih bila pozvana na tradicionalne glazbene događaje, čula bih još više pjesama, a kad bi me nešto posebno zainteresiralo, pitala bih za naziv pjesme i pokušala je naučiti. Onda sam bila još sretnija kad bih saznala da su i tekstovi stvarno dobri, objašnjava. Što se tiče osvojene nagrade, Criztel još nije sigurna kako će je iskoristiti. – Nisam baš sigurna jer nisam puno razmišljala o tome. Ali nedostaje mi obitelj u Filipinima, prošlo je nekoliko godina, ali doći će vrijeme za to. Možda to, ali roditelji znaju najbolje, zaključuje s osmijehom. (sh, sb, foto: Z. Vrzan)


29. prosinca 2023.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA župana Međimurske županije Matije Posavca

Međimurje postaje nova snaga Europe

Za najviše spominjani rotor kod novog trgovačkog centra već se traže izvođači radova

NASTAVLJA SE betterment prometnica u Čakovcu

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca

Čakovec dobiva još tri tokija Trenutno se grad može pohvaliti s 11 kružnih tokova, a s tri nova, brojka će porasti na 14 Grad Čakovec svojevremeno je slovio kao grad rotora jer se prometna problematika rješavala kroz gradnju kružnih tokova. Jedno vrijeme je bio mir, no kroz projekt bettermenta u 2024. kreće gradnja ne jednog, već tri. Moramo se pohvaliti kako smo usput obogatili svoj rječnik riječju betterment što bi u prijevodu na naš hrvatski jezik značilo modernizacija, odnosno popravak prometnica. Trenutno se Čakovec može pohvaliti s 11 tokija, a s tri nova, brojka će porasti na 14.

Rješava se crna točka kod Lesnine

Kao jedna od opasnijih prometnih točaka u Gradu

detektirano je raskrižje raskrižja ulica Globetke, Športske i Braće Graner na kojem je nedavno smrtno stradala muška osoba. Stoga će se ono pretvoriti u kružni tok za što je već gradonačelnica Ljerka Cividini potpisala sporazum s Hrvatskim cestama. Vrijednost planiranih radova iznosi 800.000 eura s time da će dio pokriti Grad iz svog proračuna, a dio Hrvatske ceste. Sljedeće raskrižje koje ide u rekonstrukciju je u samom središtu Grada. Riječ je o križanju Mažuranićeve i Masarykove ulice kojim se ulazi u središte Grada, a i glavni je put do bolnice za one koji dolaze iz donjeg dijela Međimurja.

Prema planu, u radove će se uložiti 350 tisuća eura. Treći pak kružni tok odnosi se na križanje ulica 34. inženjerijske bojne, Vjekoslava Špinčića, Stjepana Radića i Sajmišne. Kolokvijalno rečeno, riječ je o „spornom” rotoru kod novog trgovačkog centra „Stop shop” o kojem se pričalo nadugo i naširoko. Tko je kome pogodovao, tko će ga ili ga mora graditi i tako dalje. Priče su pale u drugi plan i sad se govori samo o gradnji i to u 2024. godini. Vezano uz to, do 15. siječnja 2024. traje javno nadmetanje za izvođača radova pa bi shodno tome rekonstrukcija križanja mogla brzo krenuti. Planirana vrijednost radova je 920 tisuća

eura za što su sredstva osigurana kreditom.

Betterment ostalih prometnica

Tri kružna toka samo su dio projekta bettermenta. Naime, u petak, 29. prosinca potpisuje se ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji dionice ceste Čakovec – Novo Selo Rok. Slijedi uređenje prometnica u zoni Globetka, izgradnja biciklističkih staza od Savske Vesi do Totovca, pa prema naselju Kuršanec Lug, u Ulici Gornji Vidovec u Ivanovcu te od Štefanca do Ivanovca. Uredit će se prometnica u Mačkovcu te od Krištanovca do Slemenica. (Vlasta Vugrinec)

IN MEMORIAM

Preminuo je Ivica Dobranić Meksikanac

Ivica Dobranić

Samo par dana prije svog 73. rođendana, preminuo je Ivica Dobranić, poznat i kao Meksikanac. Nažalost, teška bolest ga je prije nekoliko godina vezala uz vlastiti dom. Naj-

veću popularnost stekao je pjevajući meksičke pjesme pa mu od tuda i nadimak Meksikanac. Međimurski pjevač iz Čakovca, tijekom svoje karijere nastupao je s brojnim glaz-

benicima kako na domaćem terenu tako i po stranom. Među njegovim pjesmama nalaze se popularne „Kad čuješ trubu”, „Nemoj biti tužna”, „Nestalno srce”, „Anamarija” i druge.

Drage Međimurke, dragi Međimurci, na vremenskoj crti našega trajanja zaključujemo još jednu etapu satkanu od težnji, želja i pobjeda. I u godini koju ispraćamo, mnoge su barijere bile pred nama, no ni pred jednom nismo ustuknuli ni odustali. Svaka je bila izazov s kojim smo se nosili punom snagom, fokusirani na cilj i neumorni na uzbrdicama koje su nas dijelile od njega. U godini koja odlazi, rezimirali smo rezultate i na vagu stavili dosege. Obilježili smo 30 godina razvoja naše Županije i otvorili škrinju blaga stvorenog tijekom proteklih desetljeća. Obilježili smo i deset godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, a rezime tih jubileja može se svesti na jednu rečenicu: Međimurska županija najrazvijenija je regija naše zemlje i Županija posvećena svojim ljudima. Budimo ponosni na tu činjenicu i istovremeno neka nam ona bude gorivo za nove dosege jer mi smo svoju 2024. godinu već zacrtali.

Župan Ma�ja Posavec Njome nećemo lutati u očekivanju mogućih prilika, već smo Međimurje pretvorili u magnet za dobre prilike. Svjedočili smo da nam je razvojni uzlet priskrbio snažne saveznike, svjedočili smo da je naše Međimurje postalo respektabilna učionica u koji ljudi iz čitave regije dolaze po dragocjena iskustva o razvoju turizma, gospodarstva, kulture, zdravstva. Međimurje postaje nova snaga Europe! Neka vas, drage Međimurke i Međimurci, i u novoj godini prate zdravlje, radost i mir, neka vas ne napusti snaga kojom zajedno gradimo naš put ponosa. Sretna vam 2024. godina! Župan, Matija Posavec, mag. ing.

IVAN MARTAN (HDSS)

Zašto ne mogu dobiti pasoše za svinje? Ivan Martan (HDSS), vijećnik u Skupštini Međimurske županije založio se za male poljoprivrednike uzgajivače svinja. Pitao je tko je odobrio odluku i na temelju kojeg zakona, a da Skupština Međimurske županije i nadležni odbori s time nisu upoznati da veterinarski inspektori u Međimurju obilaze kućanstva koja se bave poljoprivredom i tovljenjem svinja te im naplaćuju od 20 do 60 eura po jednoj posjetu? Dodao je pitanje kako to da dokumente za prodaju svinja tzv. pasoš ne mogu dobiti, a bez tog dokumenta se svinje ne mogu prodati. – Zašto tako? – pitao je Martan. Postavio je i pitanje zašto je došlo do promjene zakonske regulative na štetu malih svinjogojaca i to tako da je do sada svatko tko se bavio

Ivan Martan proizvodnjom odojaka, a imao je tri i više krmača, ostvarivao je pravo na poticaj, a po novoj regulativi, mora imati najmanje 6 krmača da bi ostvario pravo na poticaj. – Mali poljoprivrednici su ogorčeni – kazao je Martan i dodao da takvim odlukama ministarstvo uništava svinjogojstvo. Zatražio je pisani odgovor koji očekuje od nadležnih stručnih službi. (BMO)


4

Aktualno

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

J

oš samo par dan nas dijeli od najluđe noći u godini. Većina Međimuraca već zna gdje će ispratiti staru i dočekati novu godinu. Tim više što sa svih strana vrište pozivi za nezaboravnu novogodišnju noć. Poziva se na nezaboravni ispraćaj 2023. godine na otvorenom, odnosno na središnjim trgovima, pa u restorane, hotele, ka�iće, dok pak se neki odlučuju za privatne, zatvorene partije u krugu prijatelja, rodbine ili obitelji. Naravno, ima i onih koji čekaju zadnji trenutak jer kažu kako spontano okupljanje u posljednji tren garantira najbolju zabavu. Naravno, ima i onih koji će nakon večere obući svoje pidžame, sjesti u udobnu fotelju i zalijepiti se za televizor. Nekima je to još jedna obična noć koja će doći i proći bili oni budni ili ne. Kažu da će nova 2024. doći čekali je oni ili ne. Međutim, ne treba zaboraviti niti one same, zaboravljene kojima nije nimalo do slavlja, kao i bolesne u bolnicama koji i da hoću, ne mogu planirati nikakvu proslavu osim se nadati da će iduće godine biti bolje. Svima pak koji slave jedno je zajedničko – bit će to vesela i bučna noć o kojoj će se dugo poslije pričati. Stoga je toaleta već spremna s obaveznim komadom crvene boje, spremna je i šminka te frizura. Čak i osoba koja će

voziti doma nakon obilja ića i pića te osoba kojoj će se prvo čestitati nova godina jer nije svejedno je li ona muškog ili ženskog spola. Za doček u krugu obitelji pak se planira novogodišnji meni na kojem se obavezno mora naći sarma i pajcek. Ne daj Bože bilo kakvu vrstu peradi.

Novogodišnji običaji

Ispraćaj stare i dolazak nove godine slavi se u cijelom svijetu premda ne svuda u isto vrijeme zbog vremenske razlike. Ipak, svuda je novogodišnja noć najluđa, uz puno buke, zabave, posebnog novogodišnjeg programa, obilje čestitanja, bogatog stola i nazdravljanja čašom šampanjca… Sve su to modi�icirani oblici nekadašnjeg obilježavanja prelaska iz jedne u drugu godinu, odnosno načina na

Crveno donje rublje nose osobe koje traže ljubav. Međutim, kako bi ono i donijelo sreću ne smije ga nitko sam kupiti već joj ga se mora netko pokloniti. Rublje se, nakon najluđe noći mora baciti kako bi se ostvarila njegova magija

koji su naši preci, zaključujući godišnji urod, pozdravljali novu godinu. Gledajući simbolički, Nova godina predstavlja obnavljanje života i slavljenje regeneracije, a običaji su, iako mijenjani i prilagođavani kroz stoljeća, zadržali svoje speci�ičnosti. Iako smo danas daleko dogurali i po pitanju znanja i tehnologije pa malo tko vjeruje u narodne coprije, odnosno praznovjerja kojih su se držali naši preci, ipak se dio toga još i danas drži. Možda ne toliko iz čistog vjerovanja već više iz običaja, dostupnosti različitih svjetlosnih i bučnih elemenata, podsvijesti ili naprosto želje da se vjeruje u to. Običaji se i razlikuju od kraja do kraja, no većina je toga zajednička. Prije svega, svi mi u novu godinu uglavnom ulazimo kao i naši preci, bukom i svjetlošću. Nama je vatromet ljepota koja godi oku, dok se nekada bakljama tjerala zima i demoni te se prizivalo sunce i toplina. Istina, danas nije tako bučno jer su petarde i ostala pirotehnika „zabranjene” stvari, što bi se uskoro moglo dogoditi i s vatrometom. U šarenilu boja koje paraju novogodišnje nebo, nekako se posebno ističe crvena boja koja također ima svoju simboliku. Tako većina ženske populacije obavezno te noći na sebe nabaci crvenu boju, odnosno navuče crveni donji veš. Istina, ne mora to baš biti donji veš već mogu biti crvene cipele,

Običaji koje smo prihvatili, a sežu u davninu Neznanje i nerazumijevanje sa sobom nosi razna praznovjerja koja su i danas uobičajena i koja se još uvijek mogu čuti svuda oko nas. A ona su hvatanje za gumb kada prođe dimnjačar zato što to, kao, donosi sreću. Ili vjerovanje da ako vas uhvati svrbež u lijevom dlanu sigurno dobivate novac, da se nećete udati ili oženiti ako sjedite za kutom stola ili pak ako naiđete na smeće koje netko mete, da ćete zaplakati ako vam zatreperi desno oko, ili se radovati ako se to dogodi s lijevim. Zujanje u lijevom uhu uvijek donosi dobre vijesti, a loše su ako se to događa u desnom. A tu je i naputak – ako ste krenuli na put i nešto zaboravili, nemojte se vraćati, jer to donosi nesreću. I uz Novu godinu postoje takva, recimo praznovjerja, a sva su vezana uz zbivanja baš na prvi dan nove godine: • na novu godinu ne pere se kosa kako ne bi imali glavobolje kroz godinu, • ne stavlja se sušiti veš kako ne bi stoka uginula i isto tako visjela njihova koža, • dobar je znak ako se ujutro na Novu godinu kihne

29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

natašte. Kakvog je spola član obitelji koji kihne, takvog će spola biti stoka, • ako se dobiju novci, valja ih popljuvati, . • kuća se tog dana ne smije ostaviti napuštena, • pred kime se otvore vrata taj će imat protekciju, • - ako zapucketa namještaj, znači da je prisutan pokojnikov duh u kući, • ako se uhvati muha, to je znak sreće, • ostavljen šešir na stolu, znači svađu, • poslije kupanja dijete se ne smije ostaviti na stolu jer će ga odnijeti vještice, • s prstom se ni na koga ne pokazuje jer se tako probada anđeo, • - tog dana naročito se čuva novac, ne troši se mnogo, jer će se tako inače trošiti tijekom cijele godine, • sreća je ako u kuću prvi stupi muškarac, a nesreća ako uđe ženska osoba, • smeće se između Božića i Nove godine ne iznosi iz stana jer tako izlazi i sreća. Ustvari, ne mete se kuća da se ne smeta dusima predaka koji za vrijeme dvanaest dana

borave među članovima svoje obitelji, • rođeni 1. siječnja smatraju se rođenim pod sretnom zvijezdom, • poljubac u ponoć nije samo dijeljenje trenutka euforije, već i zavjet bliskosti u nadolazećih 12 mjeseci. • prva osoba koja uđe u kuću iza ponoći imat će poseban utjecaj na ukućane u novoj godini, a praznovjerje još kaže da se dobrom mogu nadati bude li to visok, tamnokos i naočit muškarac. • posao koji se inače obavlja, dobro je i s mjerom obavljati 1. siječnja i uspješno ga okončati, • želi li se dobra i uspješna godina, nikako ju se ne smije dočekati s dugovanjima, • račune treba podmirii, tako da se u novu godinu uđe poravnatih računa, što će osigurati blagostanje ciijele godine • sve novčanike treba napuniti novcem, kažu vjerovanja, i �inancijsko će blagostanje vladati tijekom cijele godine. stanje pratiti tijekom cijele godine.

NOVOGODIŠNJI OBIČAJI koje smo usvojili od naših predaka, ali

Zvezdana Treska, vlasnica čakovečkog dućana Triumph i Kris�na Klobučarić

Crveno do znak je sre

Ispraćaj stare i dolazak nove godine slavi se u cijelom s razlike. Ipak, svuda je novogodišnja noć najluđa, uz pu obilje čestitanja, bogatog stola i nazdravljanja čašom ša crvena haljina ili košulja pa čak i naglašena crvena šminka. Svakako da će djevojka bez pratitelja, odnosno dečka sigurno obući veš jer crvena boja znači sreću u ljubavi. Dakle, djevojka se nada da će tim činom u idućoj godini naći, sresti svoju srodnu dušu i zaljubiti se u nju. Riječ je o običaju koji nije izvorno naš već potiče iz Španjolske, ali smo ga i mi prisvojili. Dovoljno je samo pogledati izloge ovih dana gdje se sve crveni. Naime, Španjolci su vjerovali da crveno donje rublje nose osobe

koje traže ljubav. Međutim, kako bi ono i donijelo sreću rublje ne smije djevojka sama kupiti već joj ga mora netko pokloniti. Rublje se, nakon najluđe noći mora baciti kako bi se ostvarila njegova magija. Kad se u ponoć kazaljke sata poklope, kreću čestitke, ali se dobro pazi tko će kome prvi čestitati. Naravno, ako je u pitanju bračni par, zaljubljeni par, sve je jasno. Međutim, kod slobodnih osoba, djevojke paze da im prvo čestita muškarac i obratno. To je također znak da će im nova godina biti u znaku su-

protnog spola, odnosno da će naći svoju polovicu, naravno, ako tragaju za njom. I tijekom prvog dana nove godine, pazi se tko će prvi od čestitara ući u kuću, tj. važno je koga ćete prvo vidjeti u Novoj godini. Vjerovalo se da ako prvo vidite ženu, godina će vam biti nesretna. No, ako prvo sretnete muškarca, godina će vam biti sretna i puna novaca.

Što mora biti na blagdanskom stolu!?

Posebna se pažnja nekad pridavala novogodišnjem


29. prosinca 2023.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dakle, u obzir je dolazila samo svinja jer ona „ruje” prema naprijed pa će tako i obitelj kroz godinu napredovati i steći blagostanje. Nisu se na stol stavljale čak ni kisele namirnice kako ne bi nova godina bila istog okusa. Kao desert obavezno se tu našla orehnjača ili makovnjača, kako bi i nova godina „rasla” poput dizanog tijesta.

i stranaca

Novogodišnja obećanja

onje rublje eće TEMA BROJA

svijetu premda ne svuda u isto vrijeme zbog vremenske uno buke, zabave, posebnog novogodišnjeg programa, ampanjca

Neobični običaji u svijetu Jedan od neobičnih novogodišnjih običaja je onaj u Kolumbiji gdje su se Kolumbijci tijekom novogodišnje noći šetali s praznim koferima, kako bi mnogo putovali u narednoj godini. U Čileu se pak mete kuća kako bi se izbacila sva negativna energija, a Brazilci se tijekom novogodišnje noći oblače u bijelo kako bi otjerali zle duhove. Škotima je vrlo važno tko prvi

dolazi na prag nakon što otkuca ponoć, jer ta osoba donosi poklone, kruh, sol, novčiće, viski i ugljen, koji predstavljaju hranu, ukus, toplinu, blagostanje i dobro raspoloženje. Rusi novogodišnje želje zapisuju na papir koji spale, i pepeo koji ostane popiju sa šampanjcem na iskap u ponoć, dok Novozelanđani dočekuju Novu lupajući posudama i loncima.

stolu. Istina, ništa manje se ne pazi ni danas osim što su bogatiji ukrasi, veće su i raznolikije vrste te količina hrane. Dakle, novogodišnji stol bio je i ostao odraz plodnosti i blagostanja. Tradicija je nalagala, a mnogi se i danas drže toga da glavna namirnica na stolu bude svinjetina. Nikako se nije smjela pripremati perad jer ona u dvorištu čeprka „unazad”. Nije se smio na stol staviti ni zec niti pak riba kako ne bi sreća „pobjegla” poput uplašenog zeca ili „otplivala” poput ribe.

Bilo kako bilo, poštivali tradiciju ili ne, vjerovali u davne običaje, pred nama je noć koja u neku ruku znači i novi početak jer iza sebe ostavljamo razdoblje od 365 dana. Nekima je to bilo razdoblje koje će zaboraviti brzinom munje jer im se ništa lijepoga nije dogodilo, nekima će se urezati u pamćenje jer su se vjenčali, dobili bebu, posao, završili školu, diplomirali, doktorirali, preselile se, zaljubili se. Međutim, ima i onih koji su izgubili najdražu osobu, možda se razboljeli, izgubili posao i žele da se godina što prije okonča i nikad više ne ponovi. Dakle, u 2024. godinu ulazi se s različitim očekivanjima, iste, bolje i ljepše godine. Često je običaj i da si ljudi zadaju obećanja, koja ruku na srce, većina vrlo brzo zaboravi ili odbaci. A ona su tipa: diplomirat ću, naći ću drugi posao, novog dečka / djevojku, ljetovat ću u egzotičnoj zemlji, prestat ću pušiti / piti, iduće godine sam na dijeti i pazim što jedem itd. Naravno, sve je to ljudski, a ljudski je i posrnuti, samo treba znati ustati i nastaviti tamo gdje smo stali kad smo pali.

Kako se riješiti mamurluka

Kako pak novogodišnja noć sa sobom nosi obilje ića i pića, nije zgorega podsjetiti se i narodnih recepata i za prejedanje i opijanje. Kako pak novogodišnja noć sa sobom nosi obilje ića i pića, nije zgorega podsjetiti se i narodnih recepata i za prejedanje i opijanje. Voda i samo voda. Suprotno uvriježenoj uzrečici „klin se klinom izbija”, rješenje za mamurluk je voda. Voda je ključna tijelu u oporavku od mamurluka, a bilo bi poželjno da nakon pijanstva izbjegavate alkohol nekoliko dana. Voće i vitamini. Dan poslije svaka vrsta voća je dobrodošla jer će organizmu povratiti potrebnu snagu. Izvrsni su i svježe cijeđeni voćni

Božićne čestitke sa simbolima sreće Starije generacije koje su svjedočile vremenu kada su se pisale i slale božićne i novogodišnje čestitke sigurno se sjećaju njihova izgleda. Nisu bile unikatne kakve se danas rade doma ručno već su se serijski tiskale. No, svima su bili zajednički simboli sreće. Tako je bilo uobičajeno poslati ili dobiti čestitku na kojoj dominira dimnjačar, ili čestitku na kojoj je bubamara, potkova ili djetelina s četiri lista. Dimnjačari su znak sreće i bogatstva. Postoji legenda koja kaže da je engleski kralj George jednog dana jahao u povorci kad je iznenada na cestu istrčao pas koji mu je napao konja. Konj se propeo i gotovo zbacio kralja, no srećom jedna je osoba odjevena u prljavu i poderanu odjeću uhvatila uzde i smirila životinju. Bio je to dimnjačar. Bubamara se smatra nositeljicom sreće i blagostanja. Vjeruje se da donosi oslobođenje od svakodnevnih problema te da daruje strpljenje. Ako sleti na vas dok ste bolesni, znak je skorog ozdravljenja. Bu-

bamara koja vam sleti na ruku, a zatim odleti znači da će sljedeće nedjelje biti lijepo vrijeme. Potkova je također poznat simbol sreće. Zbog svoje povezanosti s konjima predstavlja snagu i pouzdanost. Kad su joj krajevi prema gore, potkova je vezana uz mjesec i prikuplja sreću, a ako su joj usmjereni prema dolje, onda predstavlja majčinu utrobu i posipa vlasnika srećom. Grci su u potkovi vidjeli polumjesec koji je predstavljao plodnost. Potkova koja je obješena iznad vrata čuva dom i zemlju. Prema jednoj legendi, Sveti Dunstan je u desetom stoljeću ulovio vraga u potkovu i otada nečastivi nikad više nije mogao ući u kršćansku kuću koja ima potkovu iznad vrata. Djetelina s četiri lista je nešto što svi prepoznajemo kao znak sreće. To što predstavlja sreću vjerojatno ima korijen u povezivanju djeteline sa Svetim Patrikom – zaštitnikom Irske. Također postoji legenda koja kaže da je Eva iz raja ponijela djetelinu za sreću.

sokovi bogati vitaminima jer učinkovito vraćaju svježinu. Preporučuje se juice (ali ne juice-votka) jer je izvor vitamina C, a izvrstan lijek protiv mamurluka je i vitamin B. Jedite žitarice s mlijekom i bananom kako biste nadoknadili gubitak kalija.

kiselinom koja će razbiti toksine koje vaš organizam ne može sam riješiti, jaja su bogata vitaminom B koji dokazano umanjuje posljedice mamurluka. Đumbir. Općepoznato je da alkohol može uzrokovati smetnje u probavnom sustavu. Kako biste ublažili osjećaj nadutosti, ubrzali odlazak na WC i ublažili zatvor i (neugodne) vjetrove dovoljno je uzeti malu količinu đumbira. Najbolji lijek je čaj od đumbira (pet komadića svježeg đumbira na dvije šalice vode) u koji dodate nekoliko žlica meda i sok od pola limuna. Sok od rajčice. Sok od rajčice pomoći će tijelu da se oslobodi alkohola, a iskusniji znalci tvrde kako nakon soka od rajčice valja popiti još jedan napitak pripremljen od pola šalice soka od rajčice, pola šalice energetskog napitka i malo votke. Oznojite se. Ono što još može pomoći jest �izička aktivnost. Bilo da se radi o trčanju, šetnji na svježem zraku ili nekom drugom vidu tjelesne aktivnosti, znojenjem se izbacuju nakupljeni toksini te se pritom ublažava mamurluk. San. Nakon svega zlatni savjet jest spavanje. Ako imate taj luksuz, prespavajte dobar dio idućeg dana. Na kraju krajeva, mamurluk je lakše „odraditi” u snu nego pri punoj svijesti.

Tradicija je nalagala, a mnogi se i danas drže toga, da glavna namirnica na blagdanskom stolu bude svinjetina. Nikako se nije smjela pripremati perad jer ona čeprka „unazad”. Nije se smio staviti ni zec ni riba kako ne bi sreća „pobjegla” poput uplašenog zeca ili „otplivala” poput ribe Med. Osim ako večer ranije niste pretjerali s medicama pa vam je mučno od same pomisli na med, možete pojesti jednu žlicu meda ili popiti vodu s malo rastopljenog meda kako biste ublažili osjećaj suhoće, odnosno pustinje, u ustima. Jaja. Jaja su uistinu najbolji jestivi razarač toksina koji ostaju u tijelu jutro poslije. Osim što su bogata amino-


6

Gospodarstvo

29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Trgovine otvorene ove nedjelje, 31. prosinca TP trgovine (Kitro) • Belica, J. Slavenskog 22 • D. Dubrava, Podravska 26 • D. Kraljevec, Ludbreška 2 • D. Vidovec, M. Gupca 41/A • Dekanovec, Kalnička 18 • Domašinec, K. Zrinski 1 • Gardinovec 183 • Goričan, Dravska 3 • Hodošan, Prvomajska 1 • Jurovec 20a • Kotoriba, Murska 24a • M. Središće, Frankopanska 11 • M. Središće, Martinska 44 • Macinec, Glavna 24 • Miklavec 45 • Novakovec, Glavna 32 • Okrugli Vrh 62/B • Orehovica, Zrinskih 33 • Palovec, Glavna 33 • Peklenica, Glavna 13 • Pleškovec, Pleškovec 160 • Podturen, Glavna 18 • Puščine, Školska 26 • Savska Ves, J. Bajkovca 44 • Sivica, Glavna 45 • Sveti Juraj u Trnju 15/A • Štrigova, Glavna 101/A • Totovec, V. Bakarića 35 • Vratišinec, V. Žganca 53 • Vrhovljan, Čakovečka 5

KRK trgovine (Metss) • Čakovec, E. Kvaternika 7 • Čakovec, Vukovarska 1 • Savska Ves, J. Bajkovca 2 • Nedelišće, M. Tita 62 • Belica, Dr. Lj. Gaja 23 • G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B • Trnovec, Radnička 73a • Strahoninec, M. Gupca 1 • Čakovec, T. Goričanca 6 • Ivanovec, Čakovečka 7 • Sveti Križ, A. Šenoe 42 • Podbrest, M. Kovača 42 • Orehovica, N. Tesle 23 • Prelog, Trg Slobode 1

• Prelog, K. Domagoja 19 • Prelog, Jug 1 • M. Subotica, Glavna 29a • Palovec, Glavna 43 • Palinovec 183 a • Čehovec, Glavna ulica 131 • D. Kraljevec, Čakovečka 1 • Donji Hrašćan 51 • Hodošan, Cvjetna ulica 1 • Goričan, Školska ulica 15 • Kotoriba, K. Tomislava 98 • Kotoriba, Sajmišna 2a • D. Dubrava, Trg Republike 16 • Vularija, Prvomajska 22 • Gardinovec, Glavna 262 • Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4 • Draškovec, Draškovićeva 13 • D. Vidovec, Glavna 45 • D. Vidovec, R. Končara 9 • Sveta Marija, B. Radića 28

Ostale trgovine • Galerija Sjever Čakovec (7-14 h) • JUG MALL Čakovec (8-16 h) • KAUFLAND, Čakovec (7-18 h) • KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h) • KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h) • KONZUM, D. Dubrava (7-13 h) • KONZUM, Goričan (7-13 h) • KONZUM, Kotoriba (7-13 h) • KONZUM, Mursko Središće (8-13 h) • KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h) • KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h) • KONZUM, Pribislavec (7-13 h) • PEK-TONI, Čakovec (7-12 h) • Pekara CRO-PEK Buzovec (5:30 - 19 h) • PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-18 h) • PLODINE, ČK Stop Shop centar (7-21 h) • Stop Shop Čakovec (9-15 h) • Supernova Varaždin (9-14 h) • Trgovina Anica, Dragoslavec (7-11 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Vincekovo je prva veća manifestacija koja nam slijedi krajem siječnja i koju će organizira� nova turis�čka zajednica područja

NOVA TURISTIČKA ZAJEDNICA područja pet općina

Srce Međimurja kuca u Nedelišću Nova turistička zajednica obuhvaća općine Šenkovec, Strahoninec, Nedelišće, Gornji Mihaljevec i Sveti Juraj na Bregu Piše: Sanja Heric

Pet međimurskih općina – Šenkovec, Strahoninec, Nedelišće, Gornji Mihaljevec i Sveti Juraj na Bregu – udružile su snage kako bi stvorile novu turističku zajednicu pod nazivom „Srce Međimurja”. Sporazum o osnivanju potpisan je u vijećnici Općine Sveti Juraj na Bregu 14. prosinca, a dokument su potpisali načelnici Robert Meglić, Franjo Lehkec, Nikola Novak, Goran Lovrec i Anđelko Nagrajsalović.

Nedelišće gasi svoju trenutnu TZ

Turistička zajednica Općine Nedelišće spremno je predala štafetu, ugasivši svoju postojeću TZ, kako bi se omogućio nastanak ove dogovorene suradnje. Nova turistička zajednica ima za cilj e�ikasnije iskorištavanje ljudskih, �inancijskih i prostornih resursa u turizmu

područja, kao i uspostavu zajedničke politike održivog razvoja turizma koja poštuje jedinstvene potrebe i posebnosti svake od općina. Jedan od ključnih ciljeva nove turističke zajednice jest poticanje razvoja prepoznatljivih i konkurentnih turističkih proizvoda proizašlih iz bogatstva povijesnih, tradicijskih i prirodnih resursa područja. – Svoj identitet gradimo pod nazivom „Srce Međimurja”. Nedelišće će zatvoriti svoju sadašnju turističku zajednicu, a zatim ćemo otvoriti potpuno novu. Sjedište za sada ostaje u Nedelišću – objasnio je Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu. Nova turistička zajednica će zapošljavati dvije osobe: direktoricu TZ Općine Nedelišće, koja se trenutno nalazi na porodiljnom dopustu i vraća se u ožujku, te trenutačnu stručnu suradnicu.

Što se tiče �inancijskih sredstava, sva materijalna i nematerijalna imovina, kao i eventualne obveze, prenijet će se u korist, odnosno teret, TZP „Srce Međimurja”. – Nedelišće uplaćuje oko 80.000 eura godišnje TZ-u, dok smo se mi ostale četiri općine dogovorile za godišnju uplatu od oko 30.000 eura. Ukupno će to iznositi otprilike 200.000 eura. Rudi Grula iz TZ-a Međimurske županije rekao nam je da bi mogli osigurati između 40 i 50 tisuća eura u ime ovog spajanja u turističku zajednicu područja – dodao je načelnik.

No pitanje je je li to kod nas moguće jer mi smo navikli gunđati. Nezadovoljstvo je naše prirodno stanje, okruženje u kojemu dobro plivamo. Kod nas dežurni krivci ispadaju kao kosturi iz ormara. To su uvijek: političari, tajkuni, promjena klime, drugi koji nam podmeću klipove pod noge, loše plaće… Često se pitam što bi nas moglo usrećiti? Što bi nas, da budem malo skromnija u očekivanjima, barem moglo razveseliti?

U čemu bismo mi našli kratkotrajnu radost? Čak i kad se susretnemo i pitamo jedan drugoga kako si – počinje međusobno verbalno natjecanje kome je lošije u životu. Nabrajamo dijagnoze koje nam razaraju tijela. Troškove koji nam uništavaju živce. Brige koje nas izjedaju zbog problema s mužem, ženom, djecom, starcima, unucima. Nije ni Bogu lako s nama pa mu ne preostaje drugo da nam malo okrene leđa.

Slijedi osnivačka skupština Dodatna �inancijska sredstva koristit će se za plaće dvije osobe i organizaciju manifestacija. Ovaj proračun omogućava novoj turističkoj zajednici da se kvali�icira za natječaje i ostvari �inancijsku snagu. Slijedi osnivačka skupština, a TZ Općine Nedelišće obvezuje se donijeti odluku o prestanku rada TZO Nedelišće. Ova odluka bit će upisana u Upisnik turističkih zajednica pri Ministarstvu turizma i sporta RH. Do održavanja osnivačke skupštine, TZ Općina Nedelišće će preuzeti koordinaciju, sazivati pripremne sastanke, pripremati dokumentaciju i održavati kontakte. – Sve ono što smo do sada organizirali preko općine sada će se organizirati preko naše nove turističke zajednice. Dolazi nam Jurjevo, pa Prvi maj, a potom Forestland, sve te događaje organizirat ćemo zajednički putem nove turističke zajednice čiji smo osnivači – zaključio je Nagrajsalović.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Nećemo ovu godinu ispratiti sa suzom u oku

P

ostoji fenomen koji se zove hrvatski paradoks. Iza sebe ostavljamo prvu šengensku godinu i, kojeg li paradoksa, njezinu suspenziju. No tu hrvatskim paradoksima nije kraj. Dok smo imali nacionalnu valutu, kunu, vrijednost stvari preračunavali smo u slavne njemačke marke, a potom u eure. Otkad smo prešli na eure, počeli smo vrijednost stvari preračunavati u nevažeće kune. Sljedeći hrvatski paradoks je da se Hrvatima

najveće promjene događaju u iznimnim situacijama. Primjerice, čuvena pretvorba se događala u ratu u iznimno kaotičnom vremenu. A razmislimo li bolje, možda u kaotičnim situacijama promjene manje bole jer je pažnja na većoj boli. I uvođenje eura u Hrvatskoj dogodilo se u vrijeme velike in�lacije pa se zaokruživanje cijena poklopilo i s in�lacijskim podizanjem cijena. Teško je razlučiti što je u toj situaciji uzrok, a što

posljedica. Sve je poskupilo, ali paradoks je da su nominalno cijene male pa se teško racionalno ponašati i preračunavati u kune, kad cijene nisu stabilne. Tako ni ovu godinu nećemo ispratiti sa suzom u oku jer se nije pokazala godinom za pamćenje za kojom bismo s nostalgijom govorili: - Bila je predobra. Svaku novu iščekujemo s novom nadom i željom da donese nešto uzbudljivo i iznenađujuće pozitivno.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr


29. prosinca 2023.

Crna kronika 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOZAČ (38) teško ozlijeđen u prometnoj nesreći

Zabio se u drvo, a nije bio vezan Očevidom je bilo utvrđeno da 38-godišnji vozač nije bio vezan sigurnosnim pojasom Teška prometna nesreća dogodila se u srijedu, 27. prosinca nešto poslije 16 sati na županijskoj cesti između Dekanovca i Domašinca, a u njoj je teško ozlijeđen 38-godišnji vozač osobnog automobila. Upravljajući osobnim automobilom, austrijskih nacionalnih oznaka, spomenutom prometnicom iz smjera Dekanovca u smjeru Domašinca, nije se kretao obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika zbog čega je vozilom prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera. U nastavku kretanja sišao je automobilom izvan kolnika na obližnju oranicu, gdje je prednjim dijelom

Fotografija s mjesta prometne nesreće koja ledi krv u žilama udario u drvo. Očevidom je utvrđeno kako vozač nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Ozlijeđeni 38-godišnji vozač vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da je u nesreći teško ozlijeđen te je zadržan na daljnjem liječenju.

Na mjesto događaja izašli su članovi Dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Domašinca i Dekanovca te Javne vatrogasne postrojbe iz Čakovca koji su pomagali u izvlačenju unesrećenog iz automobila, kao i kod privremene regulacije prometa.

Od 16:25 do 17 sati županijska cesta između Dekanovca i Domašinca, zbog obavljanja očevida, bila je zatvorena za sav promet koji se odvijao obilazno. O prometnoj nesreći izvijestit će se nadležno državno odvjetništvo. (sh, foto: Z. Vrzan)

Ecstasy u obliku Grincha završio u rukama policije

POLICIJSKA POTJERA između Čakovca i Štefanca

Bacio ecstasy i marihuanu kroz prozor Kao u filmu izgledala je subota, 23. prosinca, u popodnevnim satima oko 15:10 na državnoj cesti D-3, između Čakovec i Štefanca. Naime, policijski službenici Policijske uprava međimurske uočili su osobni automobil, zagrebačkih registarskih oznaka, u kojem bi se mogli nalaziti preprodavači droge. Prilikom pokušaja zaustavljanja, suvozač je izašao iz automobila te se dao u bijeg. Tijekom bijega odbacivao je nepoznate predmete, ali su ga ubrzo sustigli policijski službenici te ga uz primjenu sredstava prisile uhitili i priveli u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. Pregledom i

ČAKOVEC

preliminarnim testiranjem sadržaja odbačenih predmeta, utvrđeno je da se radi o dva PVC paketa. Kako su izvijestili iz policije, jedan paket bio je ispunjen drogom marihuanom ukupne mase 1.055 grama, dok je drugi bio ispunjenom tabletama droge ecstasy ukupne mase 407,8 grama. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 26-godišnjak s područja grada Zagreba, počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te je uz podnošenje kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

Provalio u benzinsku, no brzo ga pronašli

Tri vozila hitne pomoći prevezle su ozlijeđene u Županijsku bolnicu Čakovec

TEŠKA PROMETNA nesreća u Vratišincu

Došli iz Austrije i Njemačke na blagdane, pa stradali kod kuće Vatrogasci izvlačili ozlijeđene sudionike frontalnog sudara do dolaska policije Piše: Kristina Klobučarić Foto: Damir Perhoč

Dan uoči Badnjaka oko 13 sati, u Vratišincu u Ulici dr. Franje Debana, sudarila su se dva osobna vozila. Sudionici događaja su bili vozač (56), koji je upravljao osobnim automobilom čakovečke registracije iz Vratišinca, dok je drugim vozilom austrijske registracije, upravljao vozač (77), strani državljanin iz Graza s kojim je u automobilu bila i suvozačica (67), hrvatska državljanka iz Gornjeg Kraljevca. Naime, vozač (56) nije se kretao svojom prometnom trakom nego je na ravnom

dijelu ceste prešao na suprotnu prometnu traku i prednjim dijelom vozila udario u prednji dio austrijskog automobila kojim je iz suprotnog smjera upravljao vozač (77). Nakon prometne nesreće na teren su izašli vatrogasci koji su do dolaska policije pružili pomoć kod izvlačenja osoba iz oba vozila. Sve tri osobe prevezeni su trima vozilima hitne medicinske pomoći u bolnicu Čakovec na daljnju obradu. Za sada još nisu kvalificirane ozljede te se u ovom trenutku ne zna hoće li prema vozaču (56) koji je prouzročio prometnu nesreću biti podi-

gnuta kaznena ili prekršajna prijava. Na mjesto nesreće koja se dogodila u subotu pred Badnjak u Vratišincu na poziv JVP-a izašli su i vatrogasci DVD-a Vratišinec. – Pozvani smo jer su se frontalno sudarila dva osobna automobila da bismo bili u pripravnosti i u slučaju da dođe do zapaljenja vozila i radi pomoći pri vađenju osoba iz vozila – ispričao nam je Mihael Grbavec, načelnik i zapovjednik DVD-a Vratišinec. Nesreća se dogodila na dionici ceste između željezničke pruge na izlazu iz Vratišinca i groblja kod nekadašnje

pilane. Uz vatrogasce DVD-a Vratišinec na mjesto nesreće stigli su i pripadnici JVP-a, međutim nije bilo potrebe za njihovom intervencijom. Ali bilo je posla za djelatnike hitne. Na mjesto nesreće stigla su tri vozila hitne pomoći kojima su tri ozlijeđene osobe, dva muškarca i jedna žena, odvezene u Županijsku bolnicu Čakovec. Sve tri ozlijeđene osobe u ovoj prometnoj nesreći su domaći ljudi iz Vratišinca i Gornjeg Kraljevca. Radi se o domaćim ljudima koji rade u inozemstvu, a koji su za blagdane došli kući. Nažalost, završili su u bolnici. (BMO)

U petak, 22. prosinca oko 22:30 u Čakovcu, nepoznati počinitelj provalio je u prodajne prostorije benzinske postaje u Ulici dr. Ivana Novaka, vlasništvo trgovačkog društva iz Zagreba. Nakon provale, s prodajnih polica ukrao je razna pića i prehrambene proizvode, a nakon aktivacije alarma pobjegao je s mjesta događaja. Materijalna šteta utvrdit će se nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva. Sutradan, 23. prosinca u jutarnjim satima čakovečki policajci uhitili su 27-godišnjaka zbog sumnje u počinjenje opisanog kaznenog djela te ga priveli u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 27-godišnjak

s područja grada Čakovca, počinio kazneno djelo teške krađe. Tijekom istraživanja pronađen je dio ukradenih predmeta te vraćen predstavniku oštećenog trgovačkog društva. Protiv osumnjičenog 27-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. Na temelju naloga nadležnog državnog odvjetnika, osumnjičeni je doveden na Županijski sud u Varaždinu, gdje mu je nakon saslušanja sutkinja istrage odredila istražni zatvor te je potom predan u varaždinski zatvor. (sh)

PRIBISLAVEC

Iz obiteljske kuće ukraden nakit Između 15. i 23. prosinca u Pribislavcu, nepoznati je počinitelj iz obiteljske kuće u Ulici Marina Držića, ukrao razni nakit. Materijalna šteta prema izjavi 28-godišnje

vlasnice procijenjena je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)


8

Pregled 2023.

29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DOGAĐAJI KOJI SU OBI

Sa strepnjom se pra�o vodostaj Mure

Vatrogasci su srčano branili Mursko Središće od poplave

Mura i Drava ozbiljno zaprijetile Međimurcima Da je silama prirode uvijek potrebno dati dužno poštovanje podsjetile su nas Mura i Drava ove godine u svibnju i kolovozu. Prateći ćudljive

klimatske trendove, Mura je zaprijetila najozbiljnije do sad i 7. kolovoza u 5 sati ujutro postigla rekordan vodostaj od 543 centimetara.

Čak 12 pumpi ispumpavalo je nabujalu vodu, a najviše kod serjonske marine. Bez dorađenih nasipa 2014. godine i tada skupljenog iskustva,

dio Murskog Središća i naselja uz Muru bio bi potopljen od nabujalog vodenog vala koji se spustio iz Austrije i Slovenije. Srećom uspješnom.

Unatoč tome šteta je bila prilična, Mura je odnijela splav, oštetila most u Murskom Središću, a Drava je poplavila polja i vikendice te ulazila i u podrume

privatnih kuća. Bilo bi to sve daleko gore da 335 vatrogasaca nije danima neumorno branilo svoje sugrađane, sve dok opasnost nije prošla. (tn)

Schengen, euro i inflacija Na doček ove godine otišli smo s kunama, a nakon pola noći, prve runde smo plaćali u eurima. No s eurima je stiglo i zaokruživanje cijena. Obaveza dvojnog iskazivanja cijena, vladine prijetnje crnim listama – ništa nije zaustavilo poskupljenje. Čak ni zamrzavanje cijena pojedinih proizvoda koje je odredila Vlada nije pomoglo u očuvanju standarda. Ušli smo u Schengen u novogodišnjoj noći i bili smo neopisivo sretni što ćemo bez zaustavljanja prolaziti granične rampe. Međutim, za nekoliko mjeseci „zbog migrantske krize”

Ušli smo u Schengenski prostor i plaćamo u eurima doživjeli smo i suspenziju Schengena.Kuni pak, barem u iskazivanju cijena, odbrojavamo zadnje dane. Od iduće godine sve će se računati samo u eurima, pa tko se naviknuo,

se naviknuo, ali guverner Narodne banke kaže da Hrvati u čarapama još drže preko 4 milijarde kuna koje za eure mogu mijenjati još godinama. (BMO)

Ono što znamo je da prerađivačke �irme ne bi mogle funkcionirati jer su u dijelovima proizvodnih procesa nezamjenjivi, rade poslove koje domaći radnici ne žele ili ih nema dovoljno. Nikola Hren, predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u jednoj prigodi je slikovito kazao da se kojim slučajem svi nezaposleni sa zavoda zaposle,

još uvijek bismo trebali uvoziti stance. Međutim, smrt jednog stranca od tuberkuloze pokazala je da mi na strance nismo spremni. Još ne znamo kako bismo ih uklopili u društvo. A svaki stranac sa sobom donese i niz izazova, različite zdravstvene i higijenske i životne navike. Tek ćemo morati naučiti da smo i mi zemlja gastarbajtera. (BMO)

Međimurci i stranci

Nitko pouzdano ne zna koliko stranih radnika živi i radi u Međimurju. Broje se broj zatraženih radnih dozvola za strance, broj aktivnih dozvola, ali stranci dođu u Hrvatsku, u Međimurje, ali kako smo u schengenskom prostoru lako prijeđu u drugu članicu EU, pa je to alibi da ne znamo koliko ih ima. Tako se procjene kreću da ih sada među nama ima između 2.500 do 2.900.

Ružica Varga

Stjepan Varga

Bračni par Varga prodao dionice Čakovečkih mlinova Ružica i Stjepan Varga, dugogodišnji glavni dioničari Čakovečkih mlinova, prodali su svoje dionice u našoj najvećoj mlinarsko-pekarskoj tvrtki. Zajedno su prodali 24,78 % temeljnog kapitala Mlinova društvu Mlin i pekare. Samim time nemaju više glasačka prava jer su svaki zasebno ispod praga od 5 %. Ustvari,

Stjepan Varga ostaje dioničar s 1,75 % udjela u temeljnog kapitalu, dok Ružica više nema ni jednu dionicu. Kakva će biti poslovna politika novih vlasnika, doznat ćemo tek nakon što postupak preuzimanja Čakovečkih mlinova završi. Također, još nije poznato ni kakve će sve posljedice to imati za

Međimurje. Naime, znamo da je tu riječ i o najvećem maloprodajnom lancu trgovina koje su razasute po svim našim naseljima s velikim brojem zaposlenih. Mlinovi, barem do sada, bili su i najveći otkupljivači pšenice te jedni od glavnih opskrbitelja tržišta brašnom, kruhom i ostalim pekarskim proizvodima. (vv)


29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pregled 2023. 9

ILJEŽILI 2023. GODINU Kontroverzno uhićenje Đure Horvata, poduzetničkog lidera

Podturen je prvi zakoračio u budućnost nastave u Hrvatskoj

Osnovna škola Podturen prva krenula u cjelodnevnu nastavu Budućnost škola bez domaćih zadaća počela je ove školske godine u OŠ Podturen. To je prva škola u Međimurskoj županiji i u skupini odabranih u Hrvatskoj koja je počela provoditi cjelodnevnu nastavu. Cjelodnevna nastava i produženi boravak nisu isto. Smisao produženog boravka nakon redovne nastave je čuvanje djece i pisanje domaćih zadaća, a smisao cjelodnevne škole je potpuno drugačiji koncept nastave i boravka u školi. Hrabrost da zapliva

među prvima u koncept cjelodnevne nastave imala je Marijana Cerovec, ravnateljica škole OŠ Podturen. – U cjelodnevnoj školi je potpuno drugačije zamišljena redovita nastava. Bazični predmeti Hrvatski jezik i Matematika u svim razredima uče se više. Ti dodatni sati iz bazičnih predmeta omogućuju učiteljima da imaju više vremena za ponavljanje i vježbanje, osmišljavanje praktičnih aktivnosti, pokusa, terensku nastavu kao dopunski način da se gradivo ponovi, uvježba i

utvrdi. Osim tog dodatnog vremena učitelji imaju slobodu i mogućnost obogaćivanja gradiva za učenike koji su dobro savladali gradivo, odnosno pomaganja ako učeniku pomoć još uvijek treba. Više ponavljanja i utvrđivanja gradiva trebalo bi pomoći da učenici na uzimaju instrukcije koje su uzele maha. Uz to, tijekom nastave više je odmora, a djeca u školi dobivaju doručak i ručak. Prva iskustva doznat ćemo po završetku ove školske godine. (BMO)

Smrskani auto u kojem je život izgubio 44-godišnji Marijan Blažeka

Marijan Blažeka koji je mnogima pomogao, izgubio život u nesreći U stravičnoj prometnoj nesreći na naplatnim kućicama na autocesti kod Goričana 19. travnja poginuo je 44-godišnji Marijan Blažeka, poznati vatrogasac iz Donjeg Kraljevca. Velikom brzinom udario je u betonski odbojni

kamen ispred naplatnih kućica uslijed čega se auto dignuo u zrak, udario u krov naplatne kućice te u samu naplatnu kućicu, a potom je došlo do prevrtanja auta na krov. Poznati vatrogasac preminuo je na mjestu nesreće. Marijan

Blažeka u vatrogastvu je proveo 30 godina te je pritom obavljao različite funkcije i bio prvi pri brojnim intervencijama. Istaknuo se i u radu s djecom, kojima je prenosio svoja znanja i ljubav prema vatrogastvu.

Đuro Horvat, pokojni vlasnik Tehnixa, bio je lider međimurskih poduzetnika. U mnogočemu prvi i najbolji. Priznanja koje je dobio za poslovne rezultate, inovativnost na nacionalnoj, međunarodnoj pa i našoj regionalnoj razini ispunila bi zidove povelike sobe. K njemu su dolazili predsjednici države i premijeri. Putovao je svijetom s lakoćom, kakvom drugi putuju na posao u drugi grad. Bio je začetnik u proizvodnji opreme za zaštitu okoliša, zagovornik kružne ekonomije. U dobi kada su njegovi vršnjaci već dva desetljeća uživali u mirovini, on je bio super aktivan. I onda u Velikom tjednu, hladan tuš. Uhitili su ga po nalogu europskih tužitelja za zlouporabu europskog novca za riječko odlagalište otpada. Šok je bio zašto Đuro Horvat, jer on za osobni luksuz nije živio, nego za posao. Živio je u kući

Đuro Horvat, pokojni vlasnik Tehnixa, veliki gospodarski lider nije zaslužio blato na kraju daleko preskromnoj za svoje mogućnosti. Do kraja života je nakon izlaska iz pritvora uvjeravao javnost da je nepravedno optužen. Rijeci je prodao najmoderniju tehnologiju po vlastitu patentu za koji je bila potrebna edukacija za korištenje, ali na njega se žalio netko tko je bio jeftiniji, ne nužno kvalitetniji. Falinga

je naših javnih natječaja da to ne razlikuju. Umro je do kraja argumentirajući nepravdu koja mu je učinjena. Svi oni koji su, kad je bio slavljen, željeli biti viđeni u njegovu društvu, nisu ga na tako visokoj razini i ispratili na vječni počinak. Šteta, ostali smo bez velikog gospodarskog lidera.

Zdravku Ladiću, pčelaru iz Bogdanovca, stradalo svih 13 košnica

Ponovno ekocid pčela

Naši pčelari još se u potpunosti nisu oporavili od prijašnjih pomora pčela, a već je uslijedio novi. Ovoga puta stradale su pčelinje zajednice pčelara u gornjem Međimurju na potezu od Badličana, Gornje Dubrave, Bogdanovca, Gornjeg Mihaljevca do Vugrišinca i okolica tih mjesta. Uzrok je ponovno isti – tretiranje uljane

repice protiv repičinog sjajnika koje se zbilo 22. travnja. Istina, ovoga puta radilo se o dozvoljenom sredstvu no tretiranje je bilo u pogrešno vrijeme. Repica je bila u punom cvatu pa je bila prepuna pčela. Za razliku od svih dosadašnjih trovanja, poznat je krivac koji je sam priznao krivnju. Dakle, koliko god se

apeliralo na poljoprivrednike, održalo bezbroj sastanaka i edukacija, ekocidi se ponavljaju iz godine u godinu. Naravno, lokalne zajednice i Županija, pa čak i država, ponovno su uskočile u pomoć, međutim sve se to čini kao Sizifov posao. Bez velikih kazni i međusobnog dogovora, teško da će se stati na kraj ovakvim rabotama. (vv)


10 Pregled 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. prosinca 2023.

Nedjeljom se pitamo koja najbliža trgovina je otvorena jer uvijek nešto pofali

Rad nedjeljom zabranjen, djelomično Olujni vjetar iščupao stablo u perivoju u Čakovcu

Oluja čupala stabla, trgala krovove i bacala kuružnjake U vrijeme žetve rijetko nas koje godine zaobiđe olujno vrijeme. No ove su godine prizori bili pomalo apokaliptični. Sredinom srpnja puhao je takav olujni vjetar koji je čupao drveće iz korijena, lomio debela stabla, nosio krovove. U Međimurju

zbog jačine vjetra u zrak su letjeli kuružjaki i padali crjepovi sa škednja u tuđa dvorišta. Unatoč jakom olujnom nevremenu koje se dogodilo 13. srpnja, praćeno jakom kišom i grmljavinom koje je u Međimurju izgledalo kao najava „smaka svijeta”,

srećom, ljudskih žrtava nije bilo. Nakon toga najviše posla imali su cestari i vatrogasci na uklanjanju granja i stabala koja su prepriječila prometnice. U Zagrebu je nažalost nevrijeme uzelo i dvije ljudske žrtve. (BMO)

Vlada je predložila, a Sabor potvrdio ograničenje rada trgovina nedjeljom. Trgovci imaju na volju da odaberu kojih će 16 nedjelja u godini raditi. Velikima to i nije veliki problem, jer imaju lanac trgovina pa si to u poslovanju lako iskombiniraju tako da ograničenje što manje

utječe na njihove poslovne rezultate. Problem je to vlasnicima suvenirnica, malih obiteljskih trgovina, cvjećarnica i sličnih trgovina, čije obitelji - vlasnici žive od svake kune koji kupci donesu. No kako danas svi sve prodaju, kruh su u novonastaloj situaciji po-

čele prodavati i benzinske pumpe. Trgovci su odluku dali na ocjenu Ustavnom sudu, čiji se pravorijek još čeka. A dok ga čekaju, na njima je da planiraju koje će trgovine u njihovom poslovnom kalendaru biti radne iduće godine. (BMO)

“Leteći medvjedi” slave pred prepunim tribinama

Poletjeli rukometaši Čakovca pa pune tribine! “Zlatni cinkuš” na pozornici Centra za kulturu Čakovec

Zlatni cinkuš kulturni događaj godine Međimurski mjuzikl „Zlatni cinkuš” kulturni je događaj godine. Ujedinio je najbolje dramske pjevačke i plesne međimurske snage u jedinstveni dramsko-scenski i glazbeni događaj. To

je kulturni iskorak i po tome što je pokazao da Međimurje izlazi iz svoj težačkog mentaliteta i pokazuje da imamo i svoje umjetničke talente i stvaralaštvo i gradimo jedan novi kulturni identitet

kojim dokazujemo da naš kulturni domet nije samo na razini legendarnog Đure z Međimurje koji je bio reprezentant minulog duha vremena u kojemu su dominirali međimurski zidari i švelje.

Afrička kuga na hrvatske svinje Virus svinjske kuge naprosto je eksplodirao u našoj zemlji. Iz dana u dan stizale su nove brojke o eutaniziranim svinjama i to u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji gdje se kuga i pojavila. Isto tako, iz dana u dan na snazi su bile sve strože mjere kako bi se spriječilo njezino daljnje širenje. Srećom, u Međimurju nije bio evidentiran nijedan slučaj,

no svinjogojci su svejedno bili pogođeni restriktivnim mjerama koje su oštro kritizirali. Tim više što su bili uvjereni da je kuga na području naše zemlje bila prisutna već barem godinu dana, no nitko nije htio ili nije bilo „političke volje” da se o tome obavijesti javnost. Mjere su pripisivale „prisilno” klanje do 30. studenoga i to kod uzgajivača koji nisu u trećoj kategoriji, odnosno

koji drže po svinju-dvije za vlastite potrebe. Prijetilo se prosvjedima koji su na kraju i izbili u Slavoniji, žarištu kuge. Bilo je povuci-potegni, pa hoće, pa neće i na kraju se popustilo da se svinje mogu dalje normalno klati. Svinjska kuga se sada vrlo rijetko spominje, no zato se govori o uništenju svinjskog fonda koji je ionako bio na niskim granama. (vv)

Nakon završetka sezone 2022./2023. na mjesto predsjednika MRK-a Čakovec vratio se Željko Kavran koji je najavio skori povratak kluba u elitni rang natjecanja, Premijer ligu. Nakon tri domaća pojačanja te jedno inozemno i samo pola odigrane nove, aktualne sezone, momčad se nalazi na vodećem mjestu 1. HRL Sjever s

pet bodova prednosti pred Bjelovarom, bivšim Premijerligašem kojeg su u posljednjoj utakmici demolirali 38:22. Igraju najbolji rukomet u ligi, samo u ovoj polusezoni upisali su 12 pobjeda u 13 utakmica uz jedan remi. Najviše veseli što su vratili publiku na tribine pa je tako u dvorani GOC-a u posljednjem jesenskom

kolu bilo preko 1200 gledatelja. Iako je momčad itekako uigrana, forma izvanredna te sve funkcionira kako treba, klub ima vjerojatno i najmanji (!) proračun u ligi. Često ih sele iz dvorane GOC-a koja više nije rukometna te ne nailaze na podršku Grada. Unatoč tome, bore se i preživljavaju u pohodu na najviši rang. (lm)


29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pregled 2023. 11

Ferokotao d.o.o. Donji Kraljevec

Prvu lopatu za kamen temeljac ubacio je hrvatski premijer Andrej Plenković, osobno

Djeci s posebnim potrebama napokon omogućili normalne uvjete Bilo je to otvorenje za sjećanje. Svi su došli i svi su se fotogra�irali. Državni vrh, lokalni političari, uglednici… I red je, nakon 15 godina apela, molbi i gluhih radnih sastanaka, napokon su postignuti sporazumi o izgradnji i �inanciranju nove zgrade i sportske dvorane Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra Čakovec te postavljen kamen teme-

ljac koji je označio početak radova koji bi trebali biti završeni u svibnju 2025. godine. Navedeni je događaj najviše ganuo Dragicu Benčik, dugogodišnju ravnateljicu Centra za odgoj i obrazovanje, koja se godinama borila za rješenje problema nedostatka prostora postojeće školske zgrade. Tome je prethodila cijela politička

ceremonija. Najprije je u svibnju išla procesija naših političara u Zagreb gdje su sporazume potpisali gradonačelnica Ljerka Cividini i župan Matija Posavec s ministrom Fuchsom u prisustvu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. A u studenom je procesija državnog političkog vrha došla u Čakovec na postavljanje kamena temeljca.

Končar postao većinski vlasnik Ferokotla

Ferokotao d.o.o. iz Donjeg Kraljevca promijenio je vlasničku strukturu. Naime, društvo Končar – Distributivni i specijalni transformatori d.d. za proizvodnju (skraćeno Končar D&ST) koji je do sada držao 16 posto vlasničkog udjela, sada je postao većinski vlasnik s 51 posto. Prema službenom obrazloženju Uprave Končara objavljenom na Zagrebačkoj

burzi, do svega je došlo zbog povećanih aktivnosti oko zelene tranzicije koja je u zemljama Europske unije u punom zamahu. To je prouzročilo veliku potražnju za transformatorima, a jedna od ključnih komponenti za proizvodnju transformatora su transformatorski kotlovi. Stjecanjem većinskog udjela u društvu Ferokotao d.o.o. osigurana je pouzdana

dobava transformatorskih kotlova čime je dodatno osnažena konkurentska prednost društva Končar D&ST na tržištu. Ferokotao d.o.o. jedan je od najvećih proizvođača kotlova za distributivne, energetske i specijalne transformatore u regiji sa sjedištem u Donjem Kraljevcu te dugogodišnji važan dobavljač Končar D&ST-a.

Raspašoj u Centru za kulturu Navodne isplate honorara i autorskih ugovora koštale su Romana Bogdana mjesta ravnatelja čakovečkog Centra za kulturu. Dugo mu se „sapunala daska”, gradski vijećnici (prvenstveno HNS-ova Karolina Juzbašić) godinu dana sustavno su ga optuživali za krađu i nelogičnosti u isplatama honorara. Nudio je Bogdan i ostavku no, na kraju je ipak smijenjen, a novi ravnatelj postao je Damir Klaić Ključ.

Međutim, situacija se preokrenula. Potvrđeno je da nije bilo temelja za Bogdanovu smjenu pa je „palo” i cijelo Upravno vijeće te Ključ. Bogdan nije ponovno postao ravnatelj već je na tu funkciju izabrana Helga Lajtman bez političkog zaleđa, pa se i nju još neko vrijeme pokušalo cimati, no situacija se čini se smirila i sada je pod kontrolom. Romano Bogdan, bio je u prvom mandatu grado-

Romano Bogdan, bivši ravnatelj CZK Čakovec načelnika Stjepana Kovača, dogradonačelnik kao član HNS-a, dok je prilikom raspada HNS-a izišao iz stranke i prešao u SDP.

Stjepan Kovač, Ma�ja Posavec i Darko Horvat i dalje su na tankom ledu hrvatskog pravosuđa

Naša tri najjača političara postala Bojno polje Čakovec uznici USKOK-a Ljerki Cividini, prvoj ženi Grada Čakovca, gradonačelnička fotelja postala je itekako vruća. Em se oporba stalno nešto buni, a naročito je to izraženo povratkom u vijećničke klupe Stjepana Kovača, bivšeg gradonačelnika, neslužbenog vođe oporbe. Zna Stjepan iz kojeg oružja treba pucati i u koju metu jer ipak je bio gradonačelnik dva mandata. No, on sada više ne riga vatru s pozicije SDP-ovca već je prešao u HSS. Situaciju je gradonačelnici dodatno zakomplicirao Zlatko Đurkin,

Zlatko Đurkin

odnosno poduzeće BAT d.o.o. koji je podnio tužbu protiv Grada Čakovca i to Visokom upravnom sudu RH. Naime, Đurkin smatra da je bio zakinut prilikom donošenja Generalnog urbanističkog plana Grada. Na svjetlo dana izbilo je i ostalo „prljavo rublje” pa je oporba čak zatražila i sazivanje hitne sjednice Gradskog vijeća. Sjednica je sazvana, no ni jedna njihova točka nije prošla jer ih je većina odbijala jednu za drugom. (vv)

Tri najjača međimurska političara i dalje su u raljama pravosuđa. Radi se o bivšem ministru Darku Horvatu, bivšem čakovečkom gradonačelniku Stjepanu Kovaču i županu Matiji Posavcu. Istina, za sada je optužnica potvrđena samo Stjepanu Kovaču dok se kod Darka Horvata preispituje valjanost USKOK-ovih dokaza. Suđenje županu Posavcu pak se samo odgađa i valjda se čeka „zrela politička

situacija”. Stjepan Kovač trenutno sjedi u Saboru i pitanje je sada što ga čeka. Svi sad oni sada kao čardak ni na nebu ni na zemlji. Jesu osumnjičenici, no ništa još nije potvrđeno ni dokazano, osim Kovaču. Takva pak im situacija nikako ne ide na ruku jer im Damoklov mač visi nad glavom. Svako novo „istrčavanje” izvan zadanih političkih okvira može im „odsjeći glavu”, odnosno aktivirati sudski

proces. Osim što su njima vezane ruke i Međimurje „pati” jer je ostalo obezglavljeno za dvije, odnosno tri najvažnije političke glave. Još kad je uhićen Đuro Horvat izgledalo je kao da je Međimurje najkriminalnija županija u Hrvatskoj. Možda i namjerno? Jer toliko je medijske pompe u nacionalnoj javnosti bilo dignuto oko njih kao da su privodili najveće hrvatske ma�ijaške bosove. Kad li ono - friška �iga!


12 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIMABIRO d.o.o. – lider u proizvodnji kućišta za male, srednje i velike transformatore

29. prosinca 2023.

Iza nas je vrlo dobra godi očekujemo i u sljedeće d

Uložili smo u tehnologiju, edukaciju i visoku motiviranost naših zaposlenika zbog čega se i radujemo našoj poslovnoj budućnosti Kraj godine uvijek je prilika za sumiranje ostvarenih rezultata, procjenu ostvarenih ciljeva, analizu uspješnosti i naravno možda i najvažnije, za definiranje planova u sljedećoj godini. Najkorisnije je to naravno čuti upravo od onih koji uspješno ostvaruju svoje ciljeve. Poduzeće Primabiro d.o.o. iz Čakovca definitivno je takva organizacija koja se nakon godina dosljedne primjene svojih planova prometnula u vodeću tvrtku za proizvodnju kućišta za male, srednje i velike transformatorske kotlove. O ostvarenjima i planovima razgovarali smo s direktorom Željkom Mezgom, glavnim kapetanom koji je za kormilom ovog broda od njegovih samih početaka 1992. godine, a s ko-

Planovi: U planovima za iduću godinu, Primabiro će se fokusirati na stabilnost poslovanja i investicije u nove tehnologije. Direktor Željko Mezga, koji planira otići u mirovinu, već priprema svoje nasljednike za preuzimanje vodstva u tvrtki

jim je prošao kroz mnoge oluje kako bi danas imao stabilan i jasan kurs. Zahvaljujući tome Primabiro danas surađuje sa svojim partnerima na tržištima Slovenije, Nizozemske, Njemačke, Austrije i Italije. Kratki odgovor na naše pitanje kakva je bila 2023. godina, Mezgin najkraći odgovor glasio bi: Najbolja do sad, s punim kapacitetom za iduće dvije do tri godine.

Krčili put prema visokoj produktivnosti

- Ova poslovna godina je bila vrlo poticajna za nas, jer smo ostvarili rezultate poslovanja bolje od planiranih koji nam sada omogućuju dodatna ulaganja u nove tehnologije i modernizaciju proizvodnje. Iako smo količinski na nivou prethodne 2022. godine, financijski efekti veći su za 12 posto. Uspjeli smo održati kontinuiranu popunjenost kapaciteta na račun većeg broja kompleksnih i zahtjevnih („offshore”) projekata koji zahtijevaju vrlo visoke standarde u korozivnoj zaštiti. Poslovanje bilježimo s pozitivom, dogovoreni su dobri poslovi, imamo kontinuitet povjerenja od strane kupaca te smo dobro interno, organizacijski i timski posloženi, ne skriva zadovoljstvo Željko Mezga. - Visokom kvalitetom proizvoda, prilagođenim i brzim rokovima, potvrdili smo se

kod naših stalnih partnera u posljednjih dvadesetak godina proizvodnje transformatorskih kotlova. To nam je danas postao zalog i garancija za dobru i respektabilnu budućnost te i dalje računamo na pune prodajne kapacitete, naglašava Željko Mezga. Primabiro je izradio Plan investiranja za razdoblje od 2023. do 2026. u iznosu od preko 6 milijuna eura koji uključuje investicije u novu tehnologiju i opremu u iznosu od preko 5 milijuna eura i u

Orijentacija na svjetsko tržište Metaloprerađivačka djelatnost poduzeća Primabiro gotovo je 100 % tržišno izvozna te je stabilan partner velikim svjetskim tvrtkama i stalnim kupcima kao što su: - Kolektor ETRA, Slovenija (25%) - SGB - SMIT Group, Nizozemska (35%) - Siemens Energy, Italija-Austrija-Njemačka (20%) - Končar Energetski transformatori, Hrvatska (20%)

Na slici s lijeva na desno: Vilim Mezga, Giacomelli Gautier , Tomislav Somođi, Saša Latin prilikom preuzimanja proizvoda za Kolektor Etra iz Slovenije

Transport transformatorskih kotlova veličine 30 do 60 tona je izuzetno zahtjevan, te traži uz posebnu pra pa se odvija uglavnom noću građevinski dio (plan rekonstrukcije i dogradnja postojećih hala) u iznosu od 500 tisuća eura, čime bi podigli veću produktivnost i smanjili pritisak na ručni rad.

Fondovi i porezna rasterećenja usmjerena u razvoj

Koristeći zakonske pogodnosti ovim investiranjem smanjuju i plaćanje poreza na dobit pa će tako prepolovili plaćanje poreza i investirati u nove projekte. Naime, novim zakonom, za investicije vrijedne od 150 tisuća do milijun eura, smanjuje se porez na dobit za 50 posto, za investicije od milijun do tri milijuna eura poticaj je za 75 posto, dok za 2025. i 2026. Primabiro planira kontinuirano investirati preko šest milijuna eura i ostvariti 100 posto oslobođenja od plaćanja poreza na dobit. Iz Modernizacijskog fonda, tvrtki Primabiro odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 60 posto za projekte izgradnje sunčane elektrane,ukupne vrijednosti preko 500 tisuća eura sa svrhom uštede i vlastite proizvodnje električne energije projekt će se realizirati u prvom polugodištu 2024. godine. Kontinuirana edukacija radnika, a posebno srednjeg i nižeg menadžmenta, kroz različite tečajeve i prilagođene oblike obuke od strane vanjskih konzultantskih kuća, radi održavanja i unapređenja njihovih soft vještina u promjenjivom poslovnom okruženju, od ključne je važnosti u

tvrtki Primabiro. Navedenim specijaliziranim tehničkim i profesionalnim usavršavanjem, osoblju je omogućeno praćenje novih tehnologija i trendova u metalskoj industriji radi efikasnog obavljanja poslovnih zadataka. - Gore navedeni Plan investiranja u tehnološki, modernizacijski i građevinski dio kao i novu opremu te odobrena bespovratna sredstva zbog povećanih zahtjeva EU za novim efikasnim i ekološki prihvatljivim proizvodima radi osiguranja klimatske neutralnosti i vlastite energetske neovisnosti, kao i ulaganja u ljudske potencijale, osigurava nam veću produktivnost

te vrlo dobru perspektivu i budućnost naše tvrtke, obrazlaže Željko Mezga.

Visoko motivirani radnici

Primabiro trenutačno ima 300 zaposlenih i 20 agencijskih radnika, a zbog prirode posla i razvijene radne etike više se koncentriraju na domaću radnu snagu. Od zaposlenih radnika samo njih 40 su stranci od kojih su 20 zaposlili sami, a preostalih 20 došlo je preko agencija koje regrutiraju uglavnom radnike s područja Indije, Filipina, BiH. - U našem poduzeću postoji hijerarhijska struktura

Kako na tržištu nedostaje zavarivača, uskoro planiraju oformiti edukatore i mentore za zanimanja bravar, zavarivač i lakirer


29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 13

ina, a takvih ili još bolje, dvije do tri godine

atnu i zatvaranje prometnica poput Zrinsko - frankopanske u Čakovcu,

Uspješna godina za Primabiro: 2023. godina bila je značajna za Primabiro. Financijski rezultati bili su 12 % bolji od planiranih, omogućavajući dodatna ulaganja u nove tehnologije i modernizaciju proizvodnje. Uspjeh se temelji na brojnim kompleksnim projektima, posebice onima vezanim za „offshore” industriju, koji zahtijevaju visoke standarde korozivne zaštite koja uključuje različite razine upravljanja i odgovornosti prilagođene speci�ičnostima naše industrije, od uprave i nedavno postavljenog novog tehničkog direktora, preko različitih odjela, menadžmenta i nadređenih, sve do radnika, navodi Željko Mezga. - Plaće su isplaćene u zakonskom roku i s visinom prosječne isplaćene neto plaće smo u hrvatskom prosjeku, što znači oko 1.150,00 eura mjesečno. Uz plaću radnik dobiva dodatak za putne troškove i topli obrok, božićnicu i uskrsnicu. Kako bismo bili što povezaniji s našim zaposlenicima, posebice mlađim i srednjim generacijama, našli smo „win-win situaciju” - mobil-

nu aplikaciju koja je interna za našu tvrtku i dostupna svim našim radnicima. U aplikaciji razmjenjujemo poruke i videozapise, dijelimo važne obavijesti i informacije kao što su obavijesti Uprave, prijedlozi i implementirana poboljšanja, reklamacije itd. Putem aplikacije biramo i zaposlenika mjeseca, koji dobiva mjesečnu nagradu u iznosu od 150,00 eura za radnika mjeseca. Kako smo stalno u potrazi za kvalitetnim kadrom, uveli smo i jednokratnu naknadu koju dobiva svaki radnik koji dovede novog kolegu, koji doduše treba udovoljavati našim zahtjevima i standardima te ostati u tvrtki najmanje 6 mjeseci. Jednokratna nagrada iznosi 700,00 eura. Također postoji mogućnost prekvali�ikacije zanimanja radnika, interne i eksterne edukacije te stipendiranje učenika i studenata. Planiramo uskoro oformiti edukatore i mentore za zanimanja bravar, zavarivač i lakirer.

Cilj je biti bolji od drugih

Od ove smo godine povećali naknade za prekovremeni rad na 50 posto, a za rad u drugoj smjeni uveli smo dodatak od 10 posto, ukinuli smo popodnevnu smjenu subotom i omogućili neradne nedjelje. Vezano uz uvjete rada, naglasak stavljamo na visoki stupanj provođenja zaštite na radu, stalno vodimo računa o poboljšanju radnih uvjeta kao i o kvalitetnoj radnoj opremi. Na samom kraju

godine, s ciljem zajedničke proslave uspjeha i zahvale na predanom radu radnika, organiziramo završno godišnje druženje radnika, pojasnio je Željko Mezga. - Moram istaknuti manjak radne snage u zanimanjima zavarivača, bravara i lakirera, naglašava Željko Mezga te poziva navedena zanimanja kao i ostale metalske kadrove koji su voljni učiti, napredovati u poslu i ostati ,,doma” sa svojim obiteljima, da im se jave. Iz ovdje izrečenog jasno se vidi kako su prednosti koje tvrtku Primabiro danas čine poželjnijom i uspješnijom od konkurencije njihova visoka tehnička opremljenost koja im proširuje mogućnosti proizvodnje, bolja kontrola rokova, bolji radni uvjeti te neprestana ulaganja u znanja, nove tehnologije i moderne proizvodne procese radi povećanja e�ikasnosti i produktivnosti, proizvodnja srednjih i velikih kotlova te ,,off shore” zahtjevni i kompleksni projekti visokog stupnja korozivne zaštite. Može se reći da su ovo visoko dosegnute razine konkurentske prednosti na koje su u Primabirou s razlogom ponosni.

Poslovni (i privatni) planovi za 2024. godinu

Iduće godine metaloprerađivačka tvrtka Primabiro obilježava 32 godine uspješnog poslovanja za vrijeme kojih se popela do statusa renomiranog lidera u proizvodnji transformatorskih kotlova za svjetsko tržište i koji već danas ima popunjene kapacitete za sljedeće dvije do tri godine. - S obzirom na dobre rezultate poslovanja, osim održavanja stabilnosti količinskih i �inancijskih efekata, a sukladno planu ulaganja, planovi za iduće razdoblje bit će usmjeravanje napora isključivo na investiranja u nove tehnologije i moderne proizvodne procese te na realizaciju odobrenog projekta iz Modernizacijskog fonda vezanog uz ekološki prihvatljivu i učinkovitu poduzetničku inicijativu, otkriva nam Željko Mezga. - Za kraj želim napomenuti da iduće godine odlazim

Željko Mezga, osnivač i direktor tvrtke Primabiro iz Čakovca

u mirovinu, a moj odlazak predstavlja važan prijelaz zbog čega je ključno pravilno pripremiti moje nasljednike za preuzimanje vodstva. Radi osiguranja kontinuiteta uspješnog poslovanja te de�iniranja jasne vizije i strategije za budućnost tvrtke, već smo prije započeli s mentorskim radom, obukom u poslovnim procesima te prijenosom potrebnog znanja i iskustva s naglaskom na jačanje soft vještina budućih menadžera.Moja će djeca, dva sina i tri kćeri preuzeti palicu vodstva prema svojim a�ini-

tetima i sposobnostima, a ja ću se posvetiti stvarima koje volim i koje me ispunjavaju, a to su boravak u prirodi, pješačenje i daljnja izrada mapa poljskih i šumskih puteva gornjeg Međimurja , a koje su trasirale prijašnje generacije stoljećima prije, a kojima prijeti da padnu u zaborav jer se sve manje koriste i održavaju. Želim ih sačuvati za buduće generacije, kao i za svoje unuke , s kojima ću se moći više družiti, i na njih prenijeti svoju ljubav prema očuvanju prirode.

Poslovni događaji koji su obilježili 2023. - investicije u nove tehnologije i modernizaciju proizvodnog procesa - izgradnja novih građevinskih hala - prilagodba zelenoj tranziciji - ulaganje u ljudske resurse

Posebni uvje� zah�jevaju i dobru zaš�tu na radu, kojoj pridaju u Primabirou posebnu važnost


jice Nere

ma

ovezuu više

nisam ni ve godine m ići na m u tome, azgovoru

eme voli žanrova, lasike na

i navečer, oko nje je

lustracije voj fokus tracije za umještaa, koja bi koričena na

Život u Međimurju 9 Piše: Josip Šimunko Život u Međimurju 14GLOBALNO I LOKALNO

josip.simunko@mnovine.hr

22. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadorijesu par stoljeća jer veli-će voljniji izvoznici ki škotski prestati muke ekonomist konverzije, Adam Smith napisao dok političari tvrde da je jetodavne 1776. godine još jedan povijesnigladan sovitu knjigu „Bogatstvo za Hrvatsku. Kako godnabilo, roda“ parafrazirato ječiji zanaslov Hrvatsku uspjeh mo. U to davno vrijeme on se s obzirom na sve nedaće zalagao za slobodu pojedinposljednjih godina. ca i ekonomski liberalizam, Kuna će se ipak naći i a protiv državne kontrole i U Europu i svijet otišlo na kovanicama eura,dva više merkantilista. Danas, i je hrvatsko radno aktivno kao spomen, tako da nepol stoljeća kasnije, još uvistanovništvo, pa nam je zbog ćejebiti posve zaboravljena. jek ekonomski liberalizam toga pao broj nezaposlenih, pradavna vremena svaki aje početkainačicama demokratskih uOd različitim vane samohrvatskih zbog uspješnog ramladić plemena promjena u Hrvatskoj do žan za razvoj društva, ali i zvoja pojedinih sredina. Ipak, morao uhvatiti kunu, time danas, kuna je od gotovo za sve nevolje koje donosi država je tu da čuva narod. neželjenerazvoj, valutejerkojoj nejednaki i nje-su je dokazivao da je sposoBudućim vladamatočnije preostaban za ženidbu, da suprostavljali političke govo vrijeme imaipočetak i je donošenje nepopularnih je sposoban donijeti sreću kraj. U ono vrijemecijenjeni Adam primisli postala mjera: rad do 75. godine, poSmith svojoj izabranici. Stari su novac.nije mogao znati da boljšanje politike rađanja i je pravo nekad, pa ačak i u novije Sad bogatstvo kad odlazinaroda u zaslu- brige o djeci, konačno treba - ženu sam narod, a nemnogi samo vidoba, uzgajali kunedemoza lov mirovinu, će s mijenjati i paradigmu šak vrijednosti. No žaliti danasza na kuniće i zečeve. emocijama pomalo grafske revitalizacije, tako jenjom, to itekako očigledno. Simbolična tajna kune s odlaskom kuneSvi gu- na primjer, Lika nikad neće današnji svjetski je staro vjerovanje alkemibi se i jedan diopolitičari državnog imati isti broj stanovnika znaju da je u državi važan čara da ona možeHrvatske. uhvatiti suvereniteta. kao Zagreb i sjever broj Hrvatska stanovnika, odnosno zeca, odnosno kunića. Kuna i kuna pove- Mladi ljudi bježe u Zagreb radnika. kunić centre nisu slučajno u jezani su stoljećima. Ta dugo- i idruge zbog boljeg Ako pogledamo svijet na zičnoj života vezi. Latinski naziv načina i zaposlenja, trajna veza zapravo mnogo početku 2024. godine, vidiizgrađene infrastrukture, govori nama samima. mo da seo najbrže razvijajuU za zeca je lapis, u davno zbog vrijeme u tokonačnici se nekakoi povesrednjem vijeku ubirao se zemlje s velikim brojem sta- odnosno mnogobrojnosti sredine zbog zivalo s kamenom mudrosti porez kunovina, a mnogo novnika, tako Kina i Indija, više šansi. Ako pak netko odeu i alkemijom pretvorbe prije, davanja gospodarima dok zemlje koje su u dvaLiku, to jevijeku. danas medijska i kraljevstvima su se usrednjem desetom stoljećumogla diktirale platitipomalo i kuninim krznom. razvoj zaostaju, ako vijest.Do danas je ostao poPogotovo treba poboljšati se neNo udružuju. lapis lazuli, cijenjeni zašto jeSamo kunaudruuopće znat stopu nezaposlenosti mladih, živanje na primjeru Europse dopostala novac ili sinonim za dragi kamen iz kojeg koja sada za mlade od 16 do ske unijekao posuto je trnjem, novac platežno sred- bivala azurna plava boja u godina iznosi samo 16.6 da ne govorimo europskoj 29 srednjem vijeku. stvo i to baš uo Hrvatskoj? posto, pa smo gotovo zadnji birokraciji i Orbanu. To da Zbogpotoga je naša kuna Pravi razlog se ne krije u Europi tome. Nije mnojesamo broj stanovnika postao sve samo ne obična novčau ljepoti i kvaliteti važan, ovih je dana dobro go, no možda te mjere ipak krzna, već u nečem dru- nica. U njoj je skupljeno dvishvatio nitko drugi nego ublaže odlazak mladih. godina povijesti. gom. ZaPutin stare Hrvate je je tisuće Trenutno u Hrvatskoj Vladimir s pogledom Ipak, za svaki slučaj, našla kuna bila – srećonoša. zbog pritiska poslodavaca prema Kini, koji je „zaželio“ se kao pradavni srećonoša Kunaruska zapravo nije prevladava nemušti stav da svaka obiteljiima i na kovanicama eura. Tko bila običnidjece. srećonoša, već dovođenja „talenata iz trepo - desetak Hrvatska kaže da Hrvati ne vole pomagijski, bila je drevna maćih zemalja“, što se svodi na je pak izgubila deset posto vijest i magiju? zanatskih i obrtgijskastanovništva tehnološka utajna. svojeg desetU dovođenje godina, najviše zbog iselja- ničkih zanimanja, a često vanja, pogotovo mladih. Da- niti to. Hoće li to opravdati našnje moderne tehnologije razvoj po većim stopama ili možda mogu promijeniti taj je to još jedna slijepa ulica, tek će se vidjeti. trend, no još su preslabe.

Bogatstvo naroda

P

DINU, Gajeva 5

30 godina s vama

*Vaš specijalist za specijalne t za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

Dražen Kipke, Stjepan Tomašek i Ivan Pata�a

SKUPŠTINA Lovačkog saveza Međimurja

Stjepan Tomašek, Dražen Kipke i Ivan Patafta primili priznanja Stjepan Tomašek, kao državni prvak u lovnoj kinologiji, stekao je pravo nastupa na Svjetskom prvenstvu u Slovačkoj Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Redovnom godišnjom skupštinom i međimurski su lovci „stavili točku na i” za ovu godinu. Kako je bio i red, Ljubomir Grgec, predsjednik Lovačkog saveza Međimurske županije podnio je izvješće o radu Saveza za ovu godinu, a donesen je plan rada i �inancijski plan za 2024. godinu.

Napokon i prijelaz za životinje na autocesti A4

LS MŽ savez broji 22 lovačke udruge s 1011 članova s daljnjim rastom novih članova i to posljednjih 6 godina. Prema riječima predsjednika Grgeca, Savez je imao izvrsnu suradnju s Međimurskom županijom, Policijskom upravom međimurskom te s lokalnom samoupravom.

– PUM je u više navrata bila dobar partner i Savezu i lovačkim društvima u suzbijanju krivolova, koji nažalost još nije iskorijenjen s prostora naše županije – naglasio je predsjednik Grgec. Kao primjer dobre suradnje s lokalnom samoupravom naveo je izgradnju parkur streljane na civilnom strelištu u Maloj Subotici. Naime, Hrvatski lovački savez, Lovački savez Međimurske županije i LD Prepelica, uložili su zajednički više od 30.000 eura te se ovom investicijom stekao uvjet za razvoj kvalitetnog streljaštva u MŽ. Napokon se dogodilo ono što su lovci dugo priželjkivali, a to je izgradnja prijelaza za divljač na autocesti Zagreb – Goričan. – Hrvatske autoceste zatražile su lokacijsku dozvolu za izgradnju prijelaza divljači

preko autoceste te bi to bio jedini prijelaz na dionici Goričan – Zagreb – rekao je dalje Grgec. Planirani završetak izgradnje prijelaza je krajem 2026. godine U svom izlaganju spomenuo je i da je u tijeku odabir najpovoljnije ponude za rekonstrukciju krovišta i obnovu fasade Doma lovaca Međimurja, investicija je vrijedna 40000 eura, a �inancirat će se iz projekata koje raspisuje MŽ te sredstvima Saveza. – U trenutku kada investicija bude završena, možemo ustvrditi da smo obnovili spomenik međimurskog lovstva od temelja do krova – pohvalio se dalje.

Nagrađeni lovci

Savez ove godine nije organizirao izlučno natjecanje za lovno kinološki KUP Svetog Huberta zbog slabog interesa

lovaca. Unatoč tome, na Državnom prvenstvu u Rugvici sudjelovala je tročlana ekipa koja je osvojila 4. mjesto. To je ujedno i najbolji rezultat do sada. Uz 4. ekipno mjesto, Savez je dobio i prvaka u pojedinačnoj konkurenciji. Riječ je o Stjepanu Tomašeku koji je time stekao pravo nastupa na Svjetskom prvenstvu u Slovačkoj. Na kraju Skupštine dodijeljene su i nagrade zaslužnim članovima. Tako je veteran Ivan Patafta (LD Fazan Nedelišće) za 50 godina neprekidnog lovačkog staža nagrađen Poveljom HLS, Stjepan Tomašek (LD Fazan Dekanovec-Podturen) za doprinos u lovstvu i lovnoj kinologiji dobio je lovačko odlikovanje 1. reda, a isto odlikovanje dobio je i Dražen Kipke (LS Međimurje) za doprinos razvoju kinologije i obrazovanju lovaca.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objek�ma gdje se voda ne koris�. Potrebno je instalacije zaš��� od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.


29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini

Ulazimo u novu eru razvoja „Poštovane Čakovčanke i Čakovčanci, dragi sugrađani i sugrađanke, Međimurke i Međimurci! Dok ispraćamo godinu i stojimo na pragu novih početaka, želim vam obilje dobre volje, pozitive i trenutaka s vašim najmilijima. Dolazak nove godine ne promatrajmo samo kao promjenu u kalendaru, već kao simbol nade, otpornosti i nepokolebljivog duha koji de�inira našu nevjerojatnu i jedinstvenu zajednicu. Suočeni s izazovima koje ostavljamo iza nas, ono

što si moramo priznati je kako smo uvijek iznova pokazali svoju sposobnost, da se okupimo, podupremo jedni druge i postajemo jači. Iako je možda i proteklih 12 mjeseci često testiralo našu odlučnost, otkrili su dubinu naše zajedničke snage, i s ponosom mogu reći da smo izašli ne samo neozlijeđeni, već i otporniji nego ikad. Naša zajednica nije samo skup pojedinaca; to je sila, elektrana kolektivne snage. Neka lekcije iz prošlosti budu gorivo koje nas tjeraju prema budućno-

sti uspjeha bez presedana. Nećemo ostaviti kamen neprevrnut u našoj potrazi za izvrsnošću i prosperitetom. Radit ćemo zajedno na stvaranju mogućnosti za rast, slaviti našu različitost i osigurati svijetlu budućnost za generacije koje dolaze. U nadolazećoj godini očekujem hrabre inicijative, još brži napredak i Čakovec koji stoji uzdignute glave u svim nedaćama. Ne ulazimo samo u novu godinu, ulazimo u novu eru postignuća i razvoja. Uz poziv da to odradimo zajedno, drage sugrađanke i su-

Život u Međimurju 15 NOVOGODIŠNJA ČESTITKA Dražena Srpaka, gradonačelnika Murskog Središća

Neka vam 2024. godina bude zdrava i mirna

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca građani, želim vam sretnu i uspješnu 2024. godinu!” gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini

OPĆINSKO VIJEĆE Šenkovec ponovno burno

Meglić: Do sad sam ja bio šerif, a sada je dalje Horvat!

Drage sugrađanke i dragi sugrađani, posljednjih je nekoliko godina bilo puno izazova, zdravstvenih i ratnih kriza koje su uzdrmale svijet. Ne mogu vam stoga u novoj 2024. godini poželjeti ljepšu stvar nego da bude mirna i zdrava, bez zemljotresa bilo kakve vrste. Ako i bude izazova, želim vam da ih čim jednostavnije prebrodite. Mi ćemo se truditi prebroditi one izazove koji čekaju Mursko Središće u nadolazećim mjesecima, trudit ćemo se da bi naš grad bio bolji za vas. Svako dobro ovog svijeta želim i

Dražen Srpak, gradonačelnik Grada Mursko Središće vama i vašim bližnjima, obilje ljubavi i zdravlja. Želim vam godinu ispunjenih želja i blagodati na svim životnim poljima. Vaš gradonačelnik, Dražen Srpak

Tenzije su se pojavile kada su se dužnosti članova Upravnog vijeća DV „Vrapčić” razriješili bivši pročelnik Nino Hren i Blanša Blažević, a postavili novi pročelnik Tomica Vranović i predsjednik OV-a Alen Lajtman Piše: Sanja Heric

Općinsko vijeće Šenkovec održano u srijedu, 27. prosinca, ponovno je bilo burno, a sjednicu je vodio Jurica Koštarić (HDZ), potpredsjednik vijeća, s obzirom na to da je trenutni predsjednik Vijeća, Alen Lajtman, bio bolestan.

Je li razrješenje Blanše Blažević politička odluka?

Najviše tenzija pojavilo se prilikom glasanja o odluci o razrješenju i imenovanju članova Upravnog vijeća DV „Vrapčić”. Kako je na početku objasnio pročelnik Tomica Vranović, predloženo je da se bivši pročelnik Nino Hren i Blanša Blažević razriješe dužnosti i da ih zamijene novi pročelnik Tomica Vranović i trenutni predsjednik Općinskog vijeća Šenkovec Alen Lajtman. - Slažem se da se zamijeni pročelnik, ali nije mi jasno zbog čega se mijenja gos-

pođa Blažević? Je li to neko preslagivanje?, upitao je vijećnik Mladen Hren (HNS). - Odluku su predložili općinski vijećnici. Ne znam koji, ali mislim si koji. Na tragu toga što je izjavio kolega Hren, jasno mi je da se pročelnik mijenja za pročelnika, ali ne znam što smeta gospođa Blanša Blažević i koga dira? Prije tri mjeseca vijećnik Horvat mi je usput natuknuo da ćete promijeniti Hrena i Blanšu, na što sam mu ja odgovorio da su to s moje kvote i nek moje ne dira! Ali dobro. Do sad sam ja bio šerif, a sad će Horvat dalje biti šerif! Valjda ćete to tako i izglasati, izjavio je na sjednici OV-a načelnik Robert Meglić aludirajući na to da ga je vijećnik Horvat prije stalno prozivao da je “šerif” u općini. Uključio se potom i vijećnik Horvat koji je napomenuo da se u jednom dijelu čak i slaže s odgovorom načelnika Meglića.

Vijećnik Saša Horvat, bivši načelnik Općine Šenkovec

Vijećnik Zoran Topolnjak Trenutni načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić

BURNO na Općinskom vijeću u Strahonincu

Živjela županija Strahoninec!

- Za zamjenika bivšeg pročelnika je bilo na vijeću rečeno da bi bilo pametno i logično da se stavi novi pročelnik jer najuže u općini surađuju pročelnik i ravnateljica.A što se tiče drugog slučaja predsjednik Općinskog vijeća ima djecu u tom vrtiću, ali ako smatrate načelniče, da je to politička odluka? Mi smo se dogovorili da će sad to mjesto preuzeti predsjednik vijeća i čiča-miča gotova je priča, izjavio je na to vijećnik Horvat.

Tko je što pograbio u odborima?

Vijećni Ivica Smolić (Nezavisna lista) predložio je potom da se za smjenu članova Upravnog vijeća DV Vrapčić glasa odvojeno, a u raspravu se na kraju se uključila i vijećnica Milena Zelić (HNS) koja je uputila kritiku vijećniku Saši Horvatu.

- Koliko mi je poznato, na početku ste si upravo vi svi pograbili, bezobrazno i bez imalo srama, sve moguće odbore i još niste sad zadovoljni nakon toliko vremena. Sad ćete još mijenjati i to ljude koje nemaju veze s politikom bacit ćete ih van! Zbog čega? Pitanje je sad?, rekla je vijećnica Zelić. - Ako se tako sad to gleda, mi smo jednoga našega dali u vrtić. Pročelnik ide po defaultu i mislim da mi tu ništa lošega nismo napravili i ništa kontra pristojnosti, čak ni u odbor u stipendije nismo stavili nikoga svojega već RUžu Sermek, zaključio je vijećnik Horvat. Predsjednik vijeća Jurica Koštarić rekao je naposljetku da nije moguće odvojeno glasati jer je prijedlog podnijet zajednički. Odluka je na kraju izglasana bila sa sedam članova za, tri protiv i jednim suzdržanim glasom.

Dinamično je bilo na posljednjoj sjednici vijeća u Strahonincu. Trzavice su se događale oko skoro svake točke dnevnog reda, a rebalans proračuna izazvao je najviše tenzija. Pun pitanja je na sjednicu došao oporbeni vijećnik Zoran Topolnjak (NL Matije Posavca) koji je načelnika propitivao oko gotovo svake točke dnevnog reda. Nejasna mu je bila točka oko promjena u proračunu, a nakon detaljnog obrazloženja načelnika Franje Lehkeca, dohvatio se je i pitanja vrtića. Od svih prisutnih, jedino je on zaključio da svi poslovi dogradnje vrtića kreću 1.10. No, kad si ovaj nije dao objasniti da se je govorilo o 10.1., isto su mu krenuli objašnjavati i ostali vijećnici. Probao je krivicu oko krivog datuma svaliti i na medije, jer ako nije Lehkec, nek budu mediji. Nitko od prisutnih novinara nije se sjećao da bi imao taj podatak ili ga objavljivao. Topolnjakove česte upadice omele su već to-

liko načelnika da je u dva lapsusa proglasio županiju Strahoninec. Osim toga, već rumen u licu i obliven znojem, odgovarao je Lehkec u stilu: – Tišina, ne upadajte mi u riječ. Kritičan oko uvida u stanje općinske blagajne i nerazvrstanih troškova bio je i nesuđeni načelnik Dejan Balenta. Izvješće oko stanja proračuna je smatrao nepreciznim i nedovoljno točnim jer nije decidirano razvrstano za što su 46 posto veći materijalni rashodi. Lehkec mu je objasnio da su im porasli prihodi iz decentraliziranih sredstava, pa su naravno kako se pojavio prostor za to porasli i rashodi. Dok su neiskorištena sredstva za sportski park i vrtić prebačena u sljedeću godinu. U svakom slučaju, glasna oporba i dalje ima načelnika Lehkeca pod stalnom paljbom da mu posao slučajno ne bi postao lagan. No, to i jest funkcija oporbe. (pt)


16 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠĆE

Darija Dunjko Manhart (SDP): Tko je pla�o autobus za Sabor?

U Spomen domu rudarstva novi efekti

Turistička zajednica područja Mura i gorice početkom ove godine aplicirala je na natječaje Hrvatske turističke zajednice nekoliko projekata, među kojima je i projekt proširene stvarnosti u Spomen domu rudarstva Cimper. Projekt proširene stvarnosti omogućit će posjetiteljima da pametnim telefonima ili tabletima vide nastavak priče s panoa i touch screen ekrana, nastavak koji golim okom nije vidljiv. Premda se sustav još dorađuje, a svečano otvorenje je planirano za Noć muzeja 2024. godine, neki posjetitelji su već imali prilike dobiti

uvid u prvu verziju novog postava. Interes za time je velik, pa su stigli i neki neočekivani gosti. Stanje svojih investicija došao je provjeriti i prvi vlasnik Ugljenika Peklenica, Karlo Vargazon. Svi zainteresirani mogu se za posjet najaviti na mail czkrudar@gmail.com ili pričekati drugu Noć muzeja u Murskom Središću, koja će se održati 26. siječnja 2024. godine. Projekt je ukupne vrijednosti 37.500 eura, pri čemu je 30.000,00 eura sredstava HTZ-a, a 7.500 eura je su�inancirao Grad Mursko Središće. (BMO)

Međimurskom nogometnom savezu odobrena je isplata 200 eura kao pomoć pri organizaciji svečanosti Dan međimurskog nogometa. Tamari Lauri Tušek odobrena je isplata 100 eura kao pomoć zbog bolesti i teške obiteljske i socijalne situacije. Leon Šopar iz Murskog Središća ostvario je pravo na nagradu za primitak Dekanove nagrade u iznosu od 132,72 eura. Serjojnske mame i bebe dobit će 100 eura za su�inanciranje božićne radionice o recikliranju tekstila u suradnji s Humana novom. Odobreno je su�inanciranje troškova maturalnog putovanja učenicima koji ostvaruju pravo na to pre-

ma odluci Vijeća, a učenici su osnovne škole s prebivalištem na području grada Mursko Središće. Župi sv. Martina biskupa odobrena je isplata novčanih sredstava u iznosu od 1.000 eura za obnovu župnog dvora. HVIDRA-i Mursko Središće odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 398,17 eura za kupnju sportske opreme. Valentini Petran iz Gornjeg Kuršanca odobrena je isplata 100 eura zbog bolesti u obitelji. Košarkaški klub Rudar Mursko Središće ostvario je pravo na isplata kapitalne donacije u iznosu od 663,61 eura za kupnju dresova. (BMO)

Dražen Srpak, mursko-središćanski gradonačelnik, sastao se s predstavnicima dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja grada – Mursko Središće, Peklenica i Križovec na kojem su gradonačelniku iznijeli planove za 2024. godinu i dogovorili što će za vatrogasce iz proračuna nabavljati nadolazeće godine. Dogovoreno da će se za DVD Mursko Središće iz gradskog proračuna izdvojiti 13.000 eura za opremu – svečane odore, a dio sredstava za adaptaciju vatrogasnog doma u kojemu bi se prostor prenamijenio u garažni prostor. Također, zbog ukazane potrebe za novim navalnim vozilom gradonačelnik Sr-

pak je održao sastanak s predsjednikom Hrvatske vatrogasne zajednice radi iznalaženja rješenja za njegovu nabavu. DVD Peklenica u 2024. godini planira nabaviti zaštitnu opremu i izolacijske aparate. U narednim godinama planiraju dogradnju vatrogasnih prostorija. U gradskom proračunu za DVD Peklenica osigurano je 9.000 eura. S obzirom na to da DVD Križovec 2024. godine obilježava 90 godina od osnutka društva, u proračunu Grada osigurano je 10.800 eura za kupnju zaštitne i radne opreme te svečanih odora za vatrogasce DVD-a Križovec. (BMO)

Grad Mursko Središće obavještava javnost da je nova punionica električnih vozila na lokaciji novog parkirališta na prostoru bivše autobusne stanice u Murskom Središću pušte-

na u pogon te se ista može koristiti s pomoću aplikacije Hrvatskog telekoma espoTs koja se može preuzeti na Trgovini play ili AppStore ili kupnjom kartice u bilo kojem T-centru. (BMO)

Pomoći, nagrade i potpore

Vatrogasni dogovor koliko kome

Još jedna punionica za električna vozila

29. prosinca 2023.

Marina Orehovec (SDP): Karte za umirovljenike besplatne, a voznog reda nema

GRADSKO VIJEĆE Mursko Središće donijelo nekoliko odluka u korist mlađih građana

Izdašnije potpore za mlade Veće naknade za novorođene, potpore za rušenje i kupnju kuća i besplatni vrtić u siječnju

Na zadnjoj radnoj sjednici Gradskog vijeća Mursko Središće vijećnici su donijeli nekoliko odluka u korist mladoj generaciji građana. Treći put unatrag godinu dana roditelji su oslobođeni računa za vrtić. Bili su oslobođeni plaćanja za vrtić i jaslice u siječnju i rujnu 2023. godine i bit će opet oslobođeni plaćanja računa za siječanj 2024. godine. Grad si to može dozvoliti zahvaljujući potpori iz državnog proračuna koji mjesečno iznosi 16.000 eura.

Vijećnici su povećali i naknade za novorođene. Tako će po novom naknada za prvorođeno dijete iznositi 450 eura, za drugo dijete 900 eura, a za treće i svako sljedeće dijete 150 eura. Povećavaju se i naknade mladim obiteljima za poticaje pri kupnji starih ili novih nekretnina na području grada Murskog Središća. Tako naknada za rušenje stare nekretnine po novom iznosi 2.000 eura. Za usporedbu, iznosilo je 10.000 kuna po staroj odluci. Za uređenje

stare kuće potpora iznosi 3.000 eura, a gradnju nove također 3.000 eura. Vijećnici su od ostalih odluka prihvatili i odluku o prodaji naslijeđenih nekretnina u Križovcu i dijelu naselja Brezje, ali i o kupnji nekretnine preko puta gradske uprave koja je konstrukcijski u dobrom stanju. – Ako tko prodaje, Grad i kupuje i želi nekretnine koje su u centru ponuđene na prodaju otkupiti za svoje potrebe – kazao je gradonačelnik. Od vijećničkih pitanja izdvajamo pitanje Marine Oreho-

vec (SDP) koja je upozorila na problem da prijevoznik na autobusnom stajalištu nije izvjesio vozni red. Umirovljenici su dobili pravo na besplatne karte, ali ne znaju kad autobusi voze, kazala je. Gradonačelnik Srpak joj je odgovorio da su ga već upozorili na to, ali da se oglušio. Darija Dunjko Manhart (SDP) pitala je tko je platio autobus kojim su građani putovali u Sabor. Gradonačelnik joj je odgovorio da je plaćen iz gradskog proračuna. (BMO)

PRIJEM ZA uspješne udruge, klubove i pojedince Grada Mursko Središće u 2023. godini

Tko je imao tu čast Svake godine Grad Mursko Središće organizira prijem za uspješne udruge, klubove i pojedince s područja Grada. Prigoda je na kojoj im se na posebnoj svečanosti daju priznanje za uspjehe postignute tijekom godine. Prijem se održao u četvrtak, 21. pro-

sinca u Centru za kulturu Rudar. Čast da dobiju priznanja imali su: Maria Sanjković, Ana Sanjković, Ivana Rob, Edvin Nedeljko, Sebastijan Nedeljko, Dora Rebernik, David Pahor, Monika Jalšovec, Sonja Vršić, Anica Varga, Lara Podgorelec, Jelena Tuksar, Marijan Mutak,

Tomislav Radiković, Emil Vidra, Iris Jambrešić, Marina Sanjković, Tanel Ajvaz Turk, Škola nogometa Rudar, Code Club Mursko Središće, Radioklub Međimurje – Mursko Središće, Matica umirovljenika Međimurske županije – Podružnica Mursko Središće,

Udruga mažoretkinja Mursko Središće, Odbojkaški klub Plavi, Shotokan karate klub Muraken te MD Jiu Jitsu BD. Svim nagrađenima zahvalio je i gradonačelnik Dražen Srpak. Istaknuo je da svojim uspjesima uvelike doprinose promociji grada. (BMO)

VRATIŠINEC

Dobit će novi vrtić da djeca ne moraju u okolne Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca i Danijel Risek, direktor tvrtke Hidroing potpisali su ugovor o izvođenju radova na izgradnji matičnog vrtića Vratišinec. Vrijednost radova je 1.176.221,51 EUR eura (bez PDV-a). Završetak radova se očekuje do rujna 2024. godine. Tvrtka Hidroing d.o.o. iz Varaždina odabrana je za izvođača radova izgradnje vrtića dok su podugovaratelji tvrtke Tehnix i Pegasus. Dio sredstava osiguran je iz EU fondova, dok će se ostatak

�inancirati iz proračunskih sredstava. Zgrada vrtića imat će prostor za dvije vrtićke i jednu jasličku skupinu te unutarnje prostore za igru, prilazne puteve i parkiralište. – Ovo je veliki korak za našu malu Općinu kojim ćemo omogućiti roditeljima da djecu ne moraju voziti u okolne vrtiće, a nadamo se da će novi vrtić privući mlade obitelji s djecom na doseljavanje u Općinu Vratišinec, kazao je načelnik Grbavec. (BMO)

Mihael Grbavec, načelnik Vra�šinca i Danijel Risek, direktor tvrtke Hidroing potpisali su ugovor o izvođenju radova


29. prosinca 2023.

Gornje Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Studen� koji su došli na svečano potpisivanje ugovora

OPĆINSKO VIJEĆE ŠTRIGOVA

SVETI MARTIN NA MURI

Proračun od 3.078.000 eura

Trenutno su najveći projekti u Općini Štrigova projekti izgradnje kanalizacije i općinskog dječjeg vrtića Piše: Sanja Heric

Jedna od najvažnijih točaka Općinskog vijeća Štrigova, čija je posljednja sjednica bila održana 19. prosinca, bila je donošenje novog proračuna za nadolazeću 2024. godinu s projekcijama za 2025. i 2026. godinu. Ukupni prihodi proračuna Općine Štrigova za 2024. godinu planirani su u iznosu od 2.078.000 eura, a s planiranim prenesenim viškom prihoda u iznosu od 1.000.000 eura ukupni prihodi za 2024. godinu iznose 3.078.000 eura. Projekcija proračuna za 2025. godinu iznosi 3.058.000,00 eura, a za 2026. godinu 3.088.000 eura. Proračun s projekcijama je izglasan jednoglasno.

Koliko novaca za najvažnije projekte?

Među najvažnijim projektima zasigurno je izgradnja novog dječjeg vrtića iza novog

Načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik Kulturnog doma u Štrigovi pa nije ni čudo da su za ovaj projekt planirana najveća sredstva. Tako je za sufinanciranje dječjeg vrtića i jaslica planiran iznos od 188.000 eura, kao i sredstva za izgradnju općinskog vrtića i pripremne radnje u iznosu od 55.000 eura. – Izabrana je projektna kuća za projektiranje novog vrtića koji će pohađati tri vrtićke i tri jasličke skupine – izvijestio je prisutne vijećnike načelnik Stanislav Rebernik. Drugi najveći projekt je

SVETI JURAJ NA BREGU

izgradnja kanalizacije u centru Štrigove za što je planirano 212.357,00 eura, dok se za izgradnju vodovoda planira utrošiti 57.000 eura. Što se tiče cestovne infrastrukture, potrebno je spomenuti rekonstrukciju LC 20080 i izgradnju pješačko biciklističke staze Železna Gora – Toplice Sv. Martin za čije su projekte planirana sredstva u iznosu od 100.000 eura. Nadalje, za modernizaciju nerazvrstanih cesta planirano je 640.000,00 eura, uređenje autobusnih stajališta 4.000 eura, a za izgradnju javne rasvjete u iznosu od 10.000 eura. U okviru programa poticanja razvoja turizma planirana su sredstva od ukupno 294.000 eura. Za projekt Poučna šumska staza utrošit će se 67.000 eura, za izgradnju Prezentacijsko edukacijskog centra Sv. Jeronim 20.000 eura, za izgradnju ZIP-LINE-a 30.000, eura, za postavljanje staklenog krova na Vidikovcu Turističkoj zajednici Općine Štrigova do-

Izglasali proračun od 7,1 milijuna eura Na posljednjem radnom Općinskom vijeću Sveti Juraj na Bregu vijećnici su izglasali proračun od 7,1 milijuna eura. Najvažniji projekti su adaptacija i dogradnja Po-

dručne škole u Zasadbregu koja je u tijeku te adaptacija dječjeg vrtića u Brezju, za koju početkom nove godine slijedi raspisivanje javne nabave. Radovi na vrtiću trebali

BREŽNA PRIČAONICA

bi biti gotovi do kraja iduće kalendarske godine. Inače, za vrtić su dobili 4,9 milijuna kuna, no koliko će na kraju koštati - još je veliki upitnik. (sh)

Za vrtić dobili 7664.484 eura Lijepe vijesti stigle su ovih dana u Općinu Štrigova. Ministarstvo obrazovanja i znanosti izvijestilo je Općinu da su za izgradnju novog vrtića dobili 764.484 eura bespovratnih sredstava.

dijelit će se 45.000,00 eura, za manifestaciju Urbanovo 2024. 9.000,00 eura, a za Martinje na međimurskoj vinskoj cesti 3.000 eura. Nadalje, Općina pomaže i mladim obiteljima pa se tako i u sljedećoj godini za stambene poticaje planira utrošiti 80.000,00 eura, a za izgradnju infrastrukture u zoni stambene izgradnje 95.000,00 eura. Za poticajne mjere za izgradnju solarnih elektrana planirano je 70.000 eura. Načelnik Općine Sve� Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović

Više vremena za učenje, manje briga za financije Svečano potpisivanje ugovora za studente proteklog je tjedna upriličio načelnik Općine Sveti Martin na Muri, Martin Srša te je u ugodnom razgovoru s prisutnim studentima svima zaželio čestit Božić, a u novoj 2024. godini puno zdravlja i uspjeha u studiranju. Na temelju raspisanog natječaja Općine Sveti Martin na Muri za dodjelu bespovratnih stipendija za studentsku godinu 2023./24. dodijeljeno je 25 redovnih stipendija u iznosima od 70 i 80 eura, ovisno o mjestu studiranja, koje

će studenti mjesečno primati te 11 jednokratnih stipendija u iznosu od 200 eura. Redovne stipendije primili su: Filip Vinković, Lara Vinko, Maja Nemet, Ema Bogdan, Klara Perčić, Mihael Novak, Rahela Perčić, Nina Žignić, Petra Jalušić, Ana Oletić, Jelena Rasinec, Rafael Goričanec, Klaudia Vrbičić, Luka Pleš, Ivana Trstenjak, Lucio Lesar, Niko Perčić, Martin Michael Lesar, Sasha Goričanec, Karlo Mezga, Elena Vršić, Željka Fajfar, Jan Haček, Nela Miklin, Eva Perčić, Kaja Novak i Una Jurović.

GORNJI MIHALJEVEC

Tko je dobio stambene poticaje? Načelnik Općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec donio je odluku o dodjeli poticaja za rekonstrukciju postojeće građevine, odnosno izgradnju nove građevine na području Općine. Korisnicima poticaja odobrava se isplata od 3.300.000 eura (24.863 kuna), a na temelju odluke načelnika i prijedloga povjerenstva za dodjelu poticaja oni su: Davor Zadravec iz Martinuševca, Dragana Šimunković iz Bogdanovca, Mi-

hael Kelnarić iz Vukanovca, Matija Vrbnjak iz Vukanovca, Tomislav Bais iz Martinuševca, Maja Novak iz Gornje Dubrave, Miroslav Krnjak iz Vukanovca, Anja Matić Gal iz Tupkovca, Martina Šprajc iz Dragoslavec Sela, Siniša Škvorc iz Vugrišinca, Sabina Slavujević iz Vugrišinca i Kristina Škvorc iz Dragoslavec Sela. Prava i obveze korisnika bit će regulirane Ugovorom o dodjeli poticaja, koje će korisnici uskoro potpisati. (sh)

Kako je Grinch donio Božić u susjedstvo

A

ko još uvijek mislite da bajke ne postoje, predlažem vam da do kraja godine posjetite naše susjedne Varaždince. Uz panoramski kotač koji je ponovno postavljen nedaleko od varaždinskog placa, glavni adut ovogodišnjeg adventa je svakako čaroban grad Djeda Mraza koji se smjestio u dvorištu palače Sermage na Stančićevom trgu.

Nije iznenađujuće što su ga posjetili i oni najmlađi, ali i oni stariji, budući da je grad Djeda Mraza bio domaćin raznovrsnih zanimljivih događanja. Od posjeta Djedovom uredu do bakine radionice gdje su se održavale radionice izrade kolača, gledali �ilmovi i čitale priče, svi su pronašli svoje mjesto u tom čarobnom okruženju. Čak se i Grinch pojavio, s kojim se svatko

morao fotogra�irati. Cijeli grad je zablistao zahvaljujući stotinama žaruljica i dojmljivim dekoracijama koje su stvorile atmosferu kao iz božićnog �ilma. Doista, prizor za oduzeti dah. I nije samo to ono što je privuklo gledatelje, cijeli je grad lijepo ukrašen i jednostavno tjera ljude da dođu, uživaju u šetnji i uživaju u ugođaju. Iako na sam Božić nije nitko nastupao

na pozornicama, na Korzu su puštali božićne pjesme koje su dodatno uljepšale atmosferu na Božić. Što se tiče gastro ponude, mogu reći samo da sam probala germknedlu koja je koštala šest eura, a bila je pre�ina. Možda to i zato što ju jedem samo jedanput na godinu pa zato ima tu posebnu moć osvajanja moga nepca. Kada sam jela germknedlu, odmah do nas

načula sam turiste iz Slovenije koji su komentirali kako su skupe cijene. A kada spominjem Slovence, bio ih je prepun grad. Svako malo oko nas čuo se slovenski jezik, a kada ste pogledali aute, mogli ste vidjeti tablice iz Murske Sobote, Maribora, Ljubljane i Celja. Izgledalo je kao da su svi sjurili u Varaždin. Svaka čast na takvoj promociji! To je pravi način kako privući ljude!

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr


18 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOG

29. prosinca 2023.

Smanjenje proračuna za 375.300 eura Pri kraju godine proračun grada Preloga doživio je drugu izmjenu i to na dolje. Naime, smanjeni su prihodi i rashodi za 375.300 eura. U izmjene i dopune proračuna za 2023. godinu unosi se i preneseni manjak iz prethodne godine u iznosu od 488.605,10 eura (koji se sastoji od prenese-

nog rezultata poslovanja za 2022. godinu proračunskih korisnika i Grada Preloga). Na kraju proizlazi da Grad kraj 2023. godine planira dočekati s primicima u iznosu od 9.268.605,10 eura kojima će podmiriti preneseni manjak iz prošle godine od te rashodima od 8.780.000 eura. (vv)

Grad Prelog se uključio u projekt Doma za odrasle osobe Orehovica koji se odnosi na projekt transformacije Doma. On, između ostaloga, predviđa da gradovi, odnosno općine, osiguraju uvjete za organizirano stanovanje korisnika Doma. Drugim riječima, Prelog kupuje nekretninu u Draškovcu u vrijednosti od 40.000 eura i daje ju Domu u najam. On će je o svom trošku urediti, prilagoditi svojim namjenama i koristiti 10 godina. Nakon toga, ona se vraća Gradu i, kako sada stvari stoje, poslužit će za dnevni boravak starijih osoba.

U iste svrhe, grad Domu u Orehovici daje i jednu nekretninu u Oporovcu koju je dobio kao ošasnu imovinu. I ona će se po isteku projekta vratiti Gradu. U slučaju da ne uspije prijava Doma za odrasle osobe Orehovica, nekretnina bi zadržala svoju namjenu, a to je osiguranje usluge boravka za starije osobe. Naime, plan transformacije je u pripremi i očekuje se objava javnog poziva koji će omogućiti njegovu realizaciju. Javni poziv će biti namijenjen isključivo za institucionalne prijavitelje, odnosno domove u vlasništvu Republike Hrvatske. (vv)

Ovih dana, po četvrti puta ove godine, podijeljene su jednokratne naknade za novorođenčad. Inače, u nekoliko prilika ove godine, u Upravi Grada Preloga, organizirana je dodjela jednokratnih naknada za novorođenčad. Naknade iznose za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva 270 eura, zatim za drugo dijete 350 eura, za treće dijete 400 eura, za četvrto 600, a za peto i svako sljedeće dijete u obitelji podnositelja zahtjeva naknada iznosi 730 eura. Roditelji i dalje imaju pravo i na poklon bon za kupnju

opreme za novorođeno dijete, a vrijednost poklon bona iznosi 70 eura. Također, kao dodatni poklon podijeljene su i besplatne godišnje članarine za Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga, kao i poklon bonovi Dječjeg kluba SiMS. Ukupno su ove godine podijeljene 64 naknade za novorođenčad. Ovom pak je prilikom podijeljeno šesnaest naknada za novorođenčad, ukupne vrijednosti 6.460 eura. Svima je čestitao zaželjevši sretne blagdane gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. (vv)

Već tradicionalno, pri samom kraju godine, u prostorima Uprave Grada Preloga, organizira se prijem kod gradonačelnika. Prima on sve od reda, predstavnike javnih službi, pa uspješne studente i školarce, novinare, učitelje, odgajatelje, odnosno sve one koji djeluju i rade na

području Grada. Među prvima na prijemu su bili predstavnici javnih službi. Uz zahvalu na suradnji i pomoći građanima, gospodarstvenicima te samoj Upravi Grada Preloga, gradonačelnik Kolarek svima je zaželio sretne nadolazeće božićne blagdane, kao i uspješnu novu 2024. godinu. (vv)

Do 8. siječnja 2024. godine otvoren je natječaj za prvog pravog ravnatelja preloškog Pučkog otvorenog učilišta. Učilište koje je

već počelo s radom, a i prvi polaznici već su dobili svoje diplome, trenutno vodi v.d. ravnatelja, Mladen Križaić iz Male Subotice. (vv)

Kupnja kuće u Draškovcu

Darovi za još 16 beba

Prijem kod gradonačelnika

vlado vuk, jedan od organizatora Traktorijade

Dino Dodlek iz Belice i Vito Horvat iz Ivanovca

PRELOŠKI POLJOPRIVREDNICI simbolično završili godinu

Ples traktora na traktorijadi Vlado Vuk: Skup traktora i traktorista dobro dođe i nama poljoprivrednicima za razmjenu iskustva po pitanju mehanizacije, popravaka, obrade tla i slično. Svašta se može čuti Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Asfaltirano parkiralište ili okretište u preloškoj gospodarskoj zoni Sjever, protekle su subote zauzeli traktori međimurskih poljoprivrednika koji su tim činom simbolično obilježili kraj još jedne kalendarske, ali i poljoprivredne sezone. Bilo je tu i oldtimera, starih Toma Vinkovića pa sve do najmodernijih primjeraka Johna Deerea. Sve u svemu skupilo se njih 60-ak.

Tradicija okupljanja

Svojevrsna traktorijada ili slobodno možemo reći i izložba traktora, započela je prije pet godina. Iz godine u godinu, traktorijadi se priključuje sve više poljoprivrednika kako iz Međimurja tako i šire. Pa su tako u Prelog stigli i traktori iz Belice, Ivanovca, Štefanca pa i Đurđevca. Nisu

svi došli u isto vrijeme već su kapali jedan za drugim i pri dolasku izvodili „ples traktora”. – Ove godine uskočio nam je i sam Grad te nam je omogućio postavljanje šatora da ne budemo vani, na zimi – naglasio je Vlado Vuk, poljoprivrednik iz Preloga i jedan od organizatora traktorijade. Drugu godinu planiramo sve dići na još višu razinu da to ne bude zanimljivo samo sudionicima već i posjetiteljima, naročito onim najmlađima. To pak znači uz traktore dovesti i priključne strojeve. Samim time, i djeci bi bilo atraktivnije premda su i ovako djeca uživala u razgledavanju traktora te sjedenju za volanom. Organizatori čak planiraju idućih godina dovesti i vrtićku djecu na ovaj poljoprivredni događaj. – Skup traktora i

Traži se ravnatelj POU

Traktori su najveća atrakcija bila djeci

traktorista dobro dođe i nama poljoprivrednicima za razmjenu iskustva po pitanju mehanizacije, popravaka, obrade tla i slično. Svašta se može čuti – dodaje Vlado dalje. Posebno je to važno za mlade poljoprivrednike, golobrade dečke koje je doista bilo lijepo vidjeti na traktorima i slušati njihove razgovore. A oni su se vrtjeli naravno oko konjskih snaga, mogućnostima i izdržljivosti traktora, satima oranja, cijenama, najnovijim priključcima strojeva te „borbe s očevima”. Mladi dečki su uglavnom sinovi poznatih velikih međimurskih poljoprivrednika. Pa je tako između ostaloga, s traktorom stigao Dino, sin Mirjana Dodleka, poljoprivrednika iz Belice, pa Toni, sin Slaviše Mihalica, poljoprivrednika iz Štefanca, pa Dino, sin našeg sugovornika Vlade itd. Reklo bi se da za međimursku poljoprivredu nema straha jer stasa novi naraštaj. Međutim, to je samo ovako na prvu jer danas je poljoprivreda, više nego ikad, doista u dubokom glibu i veli-

kim problemima što rezultira sve većim odustajanjem od te grane gospodarstva i okretanjem mladih u sasvim druge sfere gospodarskog života. No, to je drugi par rukava o kojem se na traktorijadi nije pričalo. Uz Vladu i Dina Vuka, organizatori traktorijade su i poznati preloški natjecatelji u oranju Bernard Matijević, Luka Perko te Ivan Novak.

Od oldtimera do Johna Deerea

Poziv za sudjelovanje upućen je svim poljoprivrednicima, no nikome poimence. Mogli su doći, a i došli su mladi, stari i srednja generacija. Takvi su bili i traktori. Neki traktori su i tri puta bili stariji od mladih poljoprivrednika. No, to ništa nije smetalo, štoviše, dodavalo je na atrakciji. Ruku na srce, uglavnom su bili prisutni veliki traktori, marke John Deere, New Holland i slično. To pak znači da naši poljoprivrednici nimalo ne zaostaju po pitanju voznog parka, a time i mehanizacije za kolegama iz ostatka zemlje i inozemstva. S druge strane, neki su stigli svojim IMT-ima te Tomom Vinkovićem koje voze i dalje, više iz sentimentalnosti, ali i praktičnosti jer to su ipak marke traktora koje se popravljaju čekićem i kliještima s obzirom na to da su bez čipova i ostalih čuda današnjice. - Da, ove moderne traktore mogu voziti i male bebe, ne treba snage za okretanje volana jer se pokreću i upravlja se njima tiskanjem gumba – čuli smo u jednom razgovoru. Ne treba spominjati da IMT nema ni kabinu dok moderni „zmaj” prepoznatljive zeleno-žute boje ima klimu, radio pa i tepih.


prosinca 30. 29. rujna 2022. 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr• 040 • 040 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr 323323 601601

SVETOMARSKA ČIPKA na prigodnom uporabnom predmetu

Vaza je novi suvenir Svete Marije

Načelnica Slamek: Sve smo to dali napraviti u malim količinama, tek toliko da imamo što podijeliti našim gostima, ali i sumještanima koji vole takve suvenire To nisu klasični suveniri općina ne smije zarađivati kojima jedina svrha priku- na njima, a svoju turističku Graba je Kutija dobila za gustu žičanu mrežu i plutače sjeljestvama nakit, penkale, pljanje prašine u vitrinama i zajednicu ili ured, koji bi privjesci, rokovnici, USB-i, na policama već su to suvenise Međimurskim dalje time bavio inovinama dalje KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u majice, kišobrani i lepeze, ri koji imaju svoju uporabnu razvijao, eventualno i brenpropisno je ograđena pa su uslijedile svilene masvrhu. Dakle, čaše, šalice, vaze dirao, odnosno prodavao i rame, keramičke šalice, čaše, i rokovnici stvari su koje se promovirao čipku – nema. termosica za kavu ili čaj, odmogu upotrebljavati u svanosno bilo koji topli napitak, Ima toga još kodnevnom životu. da bi svjetlo dana ugledala i u Međimurju Idejna začetnica cijelog plava keramička vaza. Zajedtog posla bila je Đurđica Osmišljavanje i stvaraničko svim tim predmetima Slamek, koja u to vrijeme nje unikatnog suvenira u je otisak svetomarske čipke koji ih čini jedinstvenim još nije bila načelnica općine. Svetoj Mariji traje desetak – Bilo mi je naprosto žao i više godina, no još nitko Keramička vaza sa svetomarpredmetima, bilo da se radi ne iskoristiti to naše blago. to od turističkih djelatnika skom čipkom o uporabnim ili ukrasnim. svake napra-pasaBazen nije prepoznao vrijedni svim vlasnicima životinja za Naravno, riječ je o suvenirima Inspektori naložili dodatnu Stoga zaštitu na godine utapalištu jerkao dobio vimo po jedan predmet na Kotoriba šibom i ribom potencijal, možda i međimurnemile događaje i ističu kakote Općine Sveta Marija. čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventukojem je naša čipka i koja ski suvenir. Doduše, sveto- suprvom prugom, Donji Vidosada poduzeli sve što je alni upad uOtisak bazen. Na sklisku su tzv. služinepropusnu u promidžbene foliju svrhe postavljene zlatarima zlatarenjem, marska čipka ne predstavlja u vec njihovoj moći ida se nešto skijalice, odnosnočipke ljestve s–plutačama rekla je načelnica Slamek. cijelo Međimurje, ali je zato takvo svetomarske Belica nekrumpirom, ponovi. Peklenica Dakle, unikatni sveto- prepoznata i ljudi je cijene. naftom, Orehovica orahom - Istovremeno želimo na- i Općina Sveta Marija jekli odgovorni u društvu AAT taj prostor, o kojima je ranije Piše: dinstvena Vlasta Vugrinec mogli tako nabrajati dabismo su predmetne spreje u Međimurju, marski suvenir tako dobivaju Osim toga, izrada svetomar- glasiti inspekcija nije ali izvještavano, stoji ujeodgovoru gosti koji svrate u Općinu, dalje. Dakle, puno je stvari ske čipke, kako već pozna- mne ali i u cijeloj Hrvatskoj, poGeothermae, jame za vodu izgrađene našla nikakve nepravilnosti. društva. -svojim Za nas je priča oko i običaja, s time da ne treba suvenirima. Naime, i kada predstavnici Općine iz draškovskog to, nematerijalno je kulturno u skladu sa svim dozvolama - Ovim putem Drugim riječima, društva AAT Geothermae posjetedruštvo ljudima di- dobro niti na visokih poznate ona svake godine izbacii ne- uzvraćaju Hrvatske. Titulu na joj je i szaboraviti ciljem poštovanja Geothermae obavjes trima utapališta završena, zemlje pa i šire. Narav- postojeću osobe koje su živjele na naki novipasa proizvod koji odna sebiAATljem dodijeliloogradu Ministarstvo kul- ekoloških standarda i zaštite javnost žicama su i šim prostorima. Rudolf Stegovorili u Gradu Prelogu, no,zainteresiranu suvenire sa sobom nose bodljikavim nosisu otisak njihovog ponosa,štava ture RH prije 10-akkoje godina okoliša te podzemnih voda je, sukladno dobivenim bilepopis razmaknute ali i izodnosno Geothermae na naš upit i Svetomarščani razasuti po međusobno svetomarsku čipku.kako iner, Josip Štolcerenergane. Slavenski, stavilo je na zaštićenih prilikom izgradnje smjernicama, izvršena sanaci- oko 70 cm dodana je gusta vezan za poduzete korake. svijetu čime promoviraju Vinko Žganec, Ladislav Kralj kulturnih dobara. Radi se o privremenim prostora pro-Isti- žica, mi Međimurci bismo reNaime, nakon našeg tek- ja bušotinskog svoj kraj i svoju čipku. Međimurec i Teta Liza. Nitko ne kaže da to mora objektima za pa testiranje voNapredna geotermalna sta o grabi koja je postala jekta drot, koji sprečava ulaz na, nisu to suveniri koji su u kli,biti Sve su to motivi biupravo čipka, jer svako de tijekom izgradnje, koje a koji s internalizacijom svojevrsno utapalište pasa energana i eventualan pad u masovnoj proizvodnji i koji životinja smo kao Međimurci trebali naše mjesto ima ono nešto način bazen. No, ako ju divlje živo- će biti u cijelosti sanirani i digla se poprilična prašina ugljikovih se moguspojeva, kupiti una trgovinama svoje po kojem je prepo- jače i naglašenije spominjati i po- tinje ili pak psi ipak uspiju nivelirani s okolnim terenom kako u Međimurju, tako i na obnove te napostojeće sajmovimakao i placevima. i promovirati, znatljivo. Uostalom, zašto nakon završetka pretvoriti izgradnje iu dodatne nacionalnoj razin, a na teren stavljanja ili potrgati, bazen – Sve smo tozaštitne dali napra- preskočiti svojevrsne suvenire. svaka sredina i ne bi bila je izašla i rudarska inspekci- ograde dijelu prostoratek više nije smrtonosna klopka. puštanjem energane u poviti una malim količinama, Ako se do većkraja ne 2024. mogu po svom suvenajkasnije ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Najedinstvena sklisku nepropusnu foliju gon toliko da imamo što podijeliti niru osmisliti uporabne ili ukrajer se doista imaju čime godine. Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i našim gostima, ali i sumje- pohvaliti pa bi bilo šteta to sne stvari, mogu se „isplesti” Nakon svega samo se moTakođer, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele štanima koji vole takve supriče i bajke, umotati ih, kako ne iskori stiti. Istina, neke već Nisu uočene že dodati je li trebalo doći do postavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, venire – dodala je načelnica. se to lijepo kaže, u celofan i imaju svoj prepoznatljiv simsvega ovoga i tko zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, Poklon-suveniri uglav- bol poput Preloga i njegove dugo takobiprodati. Primjer za to graba bila smrtonoza slučaj “probijanja” Uputili smo pisani upit toima, ljestve plutačama. nom se mogu dobiti i kupiti u odnosno može biti za i preloški Pesjanek kule koja inačeskrasi i preloški sna klopka životinje da se ranije spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo općinskim prostorima i to po grb, koji je izašao iz dubina rijeke Čakovec sve više ističe Isprike za nemile mještani nisu nama obratili. dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a promotivnim cijenama, tek svog Pozoja koji spava ispod Drave i maskota je tamošnjih A trebalo je imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje tolikonemilih da se pokriju troškodogađanja. Dakle, Franjevačkog trga, Mursko malo Slamek, odgovor. načelnica op-navodnih događaja sa više sluha za samo njih itreba posmo Đurđica dobili nikakav Odgovorni iz društva AAT vi izrade.koje Naime, po zakonu ćine Sveta Marija malo dobre volje. Središće ponosi se rudarima, životinjama su ulazile u Prema onome što su nam reovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju. Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Donje Međimurje 19 Donje 17 DONJA DUBRAVA DUBRAVA DONJA

12 potpora za novorođene Tko želi upravljati Dobravčane sportskim prostorima? U vijećnici Doma kulOpćina Donja Dubrava ture Zalan pred kraj godiraspisala je javni natječaj ne dodijeljene su potpore za dodjelu na upravljanje i novorođenima u drugoj korištenje sportskih građepolovici 2023. vina u njenom vlasništvu. Dodijeljeno je sveukuRiječ je o javnoj sportpno 12 potpora. 8 novoroskoj građevini ukupne pođenčadi dobilo je po 270 vršine 321 m2, s nadstrešeura, a 4 potpore po 400 nicom ukupne površine 201 eura dodijeljene su roditem2, nogometnim igralištem ljima s troje ili više djece. površine 9707 m2 i pripa-

Darujte krv

Sveukupna potpora u dajućim zemljištem ukupne 2023. godini za novorođene površine 11988 m2, na adreiznosi 6.580 eura od čega si Krbulja 19. je u prvom polugodištu Javne sportske građevidodijeljeno 2.820 eura, ne smatraju se prostorima a u drugom polugodištu namijenjenima za sportaše i 3.760 eura. daju se na upravljanje i koriUkupno je 14 novoroštenje sportskim udrugama đene djece u 2023. godini. s područja općine na neo(vv) dređeno vrijeme. (vv)

KOTORIBA

GDCK Čakovec u surad- 2023. godine od 11 do 16 nji s Općinskim društvom sati. Crvenog križa Donja DuPozivaju se svi dosabrava organizira dariva- dašnji i novi darivatelji da nje krvi u prostorijama NK se odazovu akciji. Udruga uMeđimurska Dubravčan, petak, 29. 12. i 300 domaćih, a predstavit (vv) lastavica povodom 35. go- će se izlagači iz Austrije, Madišnjice rada u suradnji s đarske, Bugarske, Njemačke, Europskim klubom engle- Rumunjske, Srbije, Slovenije, DONJI KRALJEVEC skih i patuljastih gušana or- Hrvatske te iz još poneke ganizira 30. Međunarodnu zemlje. Europske se izložizložbu malih životinja te be održavaju svake dvije engleskih i patuljastih gu- godine željom razmjene, Proračun općine DoDonjemsa Kraljevcu i njezino šana u školskojza dvorani OŠ ocjenjivanja i nagrađivanja preuređenje u Svjetski cennji Kraljevec narednu Jože Horvata u Kotoribi. Od rezultata uzgoja. godinu iznosi 10.600.335 tar dr. Rudolf Steiner, zatim 17. do To 20.jestudenog 2022. uređenje Izložba će se održati eura. općenito najviši vatrogasnih domoodržat će se dvije pod Opproračun dozasebno sad. Temeljen va u pokroviteljstvom Svetom Jurju u Trnju, izložbe, izložba gušana, te ćine Kotoribe koja ujedno pak je na brojnim planiraHodošanu i Palinovcu, pa nim projektima koji se žele ovim projekt „Zaželi“ za pomoć izložba Udruge Međimurska putem poziva sve zaostvaritipovodom i to uz pomoć dr- ljubljenike starijima i u nemoćnim osolastavica 35. gomale životinje žave tepostojanja EU fondova. Istina, da bama te razgledati uređenje sportskog dišnjice Udruge. dođu i posjetiti neki već prijavljeni na jedinstvenu objekta NK Kraljevčan 38 u Nasu izložbi će biti izloizložbu malih natječaju i čekaju odobrenje Donjem Kraljevcu. ženo do 800 eksponata, od životinja. dok će pak500 drugi raspis Ne tako velike, ali niti čega bitičekaju inozemnih (vv) natječaja. manje važne investicije su Uz izgradnju dječjeg uređenje ceste u stambenoj vrtića i pristupne ceste u zoni Istok, uređenje centra DONJI Hodošanu,VIDOVEC među najvećim Donjeg Kraljevca te nastainvesticijama je rekonstruk- vak uređenja Doma kulture cija stare zgrade kino dvo- u Hodošanu. rane uz Društveni dom u (vv) Ovih dana u dječjem vr- u kategoriji dječjih vrtića. Iz tiću u Donjem Vidovcu bilo vrtića zahvaljuju roditeljijeDONJI doista veselo. A kako i ne ma na izvrsnoj suradnji u VIDOVEC bi bilo kad su im stigle nove prikupljanju starog papira igračke. Bilo je tu različitih i Općini Donji Vidovec za kocki, životinja, drveća, far- �inanciranje novčanog dijela znanosti ostvarenih bodova. meraMinistarstvo i drvenog asortimana nagrade od107 2000 kn. To i obrazovanja znači da ijedalje Općina doza građenje. No,izvijestilo ono što je pakNaravno, će sudjeOpćinu Donji Vidovec da je bila bespovratna sredstva najvažnije, igračke su nabavlovati u akciji prikupljanja uspješno prošla fazu pro- u iznosu od 344.019 eura ljene od novčane nagrade starog papira i već najavljuju cjene prijedloga daljnjekontejnera radove na svom koju suprojektnih dobili u akciji Papir za dolazak srediu postupku dodjele bespoželjenom vrtiću. nom dugo 10. mjeseca. nije smeće, Unimera iz Ča- tako vratnih s ukupno (vv) kovca, zasredstava osvojeno 2. mjesto (vv)

Međunarodna izložba malih životinja

Najviši proračun do sad

Stari papir za nove igračke Prelijepi dar pod bor

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

Leto je preletelo „kak picek prek poceka”!

ic po mic i evootvorite nas i svačega.vrata Međutim, čini se onimais palnici našim sirotinjskim ćemo pisati što čujemo, a ne lako. Pa ću tako preživjeti i Međimurci, špajzi na kraju još jedne kako to nije ništa u odnosu mirovinama, ali i stranim. što su govornici mislili. Dođe tri izborna ciklusa koji nas

M U

našemkalendarske Međimurjugodine. ili privući velikiu into događa dana jerda imamo toga,urednika samo na toće štonaravno nas sve čeka 2024. sveBode u oči istog informacija mi koji dosta put da svog sve uzimamo zdravo se ne događa Međimuraca. S godini. je u svemu tome inajvažniPreletela je „kak ništa picekili prekteres godini, superizbornoj pomoć dobivaju oni s miro- što zatražim dodatnu naknadu pak jeČini sve prepuno obzirom satnicu, promocija Međimurja. poceka”. mi se kaoi da Naznake su na vidljive već ove ja vinama od 800 ojera koliko zazagotovo. duševneDoći boli.će ljudi iz u Pitanje natiskano manifestacijama. samo hoćekoji li svato cijeleNo, Hrvatske, sam pred koji tjedan danaproglašenje kada našanajorača vrla Vladajenovce nema je ni dio radnika to je dio pozivamo našeg posla čekalane 2023., a već jesamo tu 2024.16 sati, dijeliakapom i šakom. kodnevno odlazi na posao znamo da je najteže Pri tome mislimo najuzornije ženeJoš turističke zajednice, uredi i sejer nasvi gostoljubivost i bogatu S druge ako seu 17samo iz vlastitih kojekakve i kojima srodne se uzima da bi ise enogastronomiju, raditi s ljudima. pa onda na lokalne već i strane, one nacioudruge sati,da pato je daju za zaključiti prisjetim samvikend, sve preva-da se džepova, bilo bi kao davinam društva drugima dalo. Pitam se samo Bilo kako godinu nalne. Tako ješto idući očekuje i dolazak prepoznati, htjeti se pokažimo to bilo, što na imamo. lila preko leđa, ipak je godina teče med i mlijeko. Međutim, što nam tek slijedi. Davat će na izmaku ne mogu se požakako mi novinari to volimo sokih gostiju iz Zagreba, pri uključiti u sve to pa makar i Izvadimo iz podruma i špajzi bila duga. Naročito, u svjetlu to su novci radnih ljudi, ljuse svima pa bi čovjek najrađe liti i mogu samo poželjeti da čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. koščično ulje, meso z tiblireći, “za bika zatuči”. očekivanja svog prvog unuka, di kojima se za razne dače da su izbori svake godine. A će mi i 2024. biti takva, ako Naime, u subotu, 8. li- Mariju Vučković. Jer ne treba se kao ce, međimursku gibanicu, bakinog zlata. je domamjesečno skidaju ojeri da ti uvrijeđena mi novinari, ćemo ne već pekmeze, i bolja. Želim svima, stopada, Prelog Lijepo je napokon vidjeti Geraopet ljutiti akose domaće zimnicu, Gledajući pak na poslovsuze poteku. Dijele se novci naslušati bajki, doduše, često kao i svaki čovjek: samo ćin Državnog natjecanja u da se nacionalne manifesta- netko nije slučajno pozvan, sireve i uz to �ina vina. da nu stranu, bilo je tu svega opljačkanim umirovljenicima, ćemo sve krivo shvatiti jer je zdravlja, a za sve ostalo je oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

cije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

taočekuju, suvenirnice, Međimurske još jednu godinu riznice, pozovimo na leđima, hladniji ljude Uskrs jer od mnogi ne znajuBožića, što imamo, ovogodišnjeg dakle što uzgajamo na svojim klimatske promjene. Preživjeli smo ove godine imanjima. koronu na izdisaju, Ne budimo i daljeafričku samosvinjsku kugu, hripavac, zatajni Međimurci kojima i nadam kako jegripu važan samoserad, a nam ne i nova neće donijeti neku prezentacija rezultatanovu tog boleštinu. Stoga sretnanašim Vam i rada! Ne dozvolimo berićetnada nova 2024. godina političari i na polju poi čitamo se dalje. ljoprivrede budu u prvom (vv) planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr


20 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

29. prosinca 2023.

Mirovanje ili dormantnost sjemena

P

reduvjet uspješne biljne proizvodnje je korištenje visokokvalitetnog sjemena. Dijelovi od kojih se sastoji sjeme su sjemena ljuska, klica i rezervno hranjivo staničje, odnosno endosperma. Kako bi se postigla određena kvaliteta sjemena, bitno je da se ono skupi pravovremeno u �iziološkoj fazi zrelosti te skladišti u odgovarajućim uvjetima kako bi očuvalo vlastitu kvalitetu do sjetve i omogućilo razvoj zdravih biljaka.

Dorada sjemena

Osim pravilnog skladištenja sjeme koje se koristi za sjetvu potrebno je na odgovarajući način doraditi. Ovaj proces započinje čišćenjem sjemena i dosušivanjem na odgovarajuću vlagu. Kod nekog sjemena potrebno je osloboditi zaštitnu ovojnicu, propustiti kroz sita različitih promjera i provesti tretman protiv biljnih bolesti koje se prenose sjemenom. Kod nekog od sjemena moguća je pojava izostanka klijanja sjemena u povoljnim uvjetima koja se naziva mirovanje ili dormantnost sjemena. Uzroci mogu biti vrlo različiti, a dormantnost može biti primarna ili sekundarna. Kod tek ubranog sjemena javlja se primarna dormantnost, a do sekundarne dormantnosti dolazi zbog nepovoljnog djelovanja vanjskih uvjeta na sjeme. Ovisno o vrsti biljke i njezinim genetskim karakteristikama, sjeme može ostati dormantno (u stanju mirovanja) tijekom određenog vremena kako bi preživjelo nepovoljne uvjete kao što su suša, niska temperatura ili nedostatak svjetla. Kada uvjeti postanu povoljni, hormoni poput giberelina potiču proces klijanja i razvoju biljke iz sjemena. Ova adaptacija sjemena omogućava biljkama da optimiziraju svoj rast i reprodukciju u promjenjivim okolišnim uvjetima te prilagode svoj ciklus rasta prema trenutnim potrebama i mogućnostima.

Vrste dormantnosti

Prema nekim autorima dormantnost možemo podijeliti na: 1. Pravo (endogeno) mirovanje 2. Prinudno (relativno) mirovanje 3. Sekundarno mirovanje Endogeno mirovanje prepoznaje se po tome što sjeme ne klija, čak i kada su vanjski uvjeti za klijanje povoljni. Stanje mirovanja može se prekinuti spontano ili pod utjecajem nekog vanjskog faktora. Ovaj fenomen ima važnu ulogu u životnom ciklusu biljaka i

Čips od lješnjaka Piše: Suzana Pajić

omogućava im prilagodbu promjenjivim uvjetima okoline. Relativno mirovanje je stanje u kojem sjeme ne klija zbog nepovoljnih uvjeta u vanjskom okolišu. Kada se oni uklone ili promijene, sjeme počinje klijati. Na primjer, sjeme korova koje se nalazi duboko u tlu često neće klijati zbog prisutnosti speci�ičnih nepovoljnih uvjeta kao što su niska količina kisika, visoka koncentracija ugljičnog dioksida, niske temperature ili nedostatak svjetla. Kada se obradi tlo i sjeme izbaci na površinu ili u plodni sloj tla, uvjeti postaju povoljniji. To može rezultirati klijanjem tog sjemena što predstavlja problem za poljoprivrednike jer sjeme korova može konkurirati usjevima za hranjive tvari i resurse. Sekundarno mirovanje uzrokovano je kasnijim djelovanjem određenih ekoloških čimbenika pri čemu visoke temperature često igraju ključnu ulogu. One mogu uzrokovati promjene u sjemenoj ljusci ili omotaču sjemena, čineći ga nepropusnim za kisik ili ograničavajući normalnu razmjenu plinova između unutrašnjosti sjemena i okoline. Na primjer, izlaganje sjemena visokim temperaturama tijekom sušenja može dovesti do ireverzibilnih promjena u strukturi sjemene ljuske, čineći je nepropusnom za plinove i vodu u interakciji između sjemena i okoline. Na propustljivost ljuske negativno mogu utjecati i neke kemijske tvari poput etil-alkohola ili acetona, koje mogu stvoriti čvrsti omotač oko sjemenke koji je nepropustan za vodu i plinove. Ovi vanjski čimbenici mogu uzrokovati promjene u svojstvima sjemena koja sprečavaju normalan proces klijanja. Sekundarno mirovanje znači da sjeme koje je inače sposobno za klijanje može privremeno izgubiti tu sposobnost zbog vanjskih uvjeta ili kemikalija koje su utjecale na njegovu ljusku ili omotač. To je važno za poljoprivrednike i uzgajivače biljaka jer može utjecati na prinose i kvalitetu sjemena. Indukcija i održavanje primarne dormantnosti tijekom razvoja sjemena utječu i genetski i okolišni čimbenici.

Silva Miser mlijeko pije i uz lješnjakove kolačiće

FRANJO MISER izbacio novi proizvod od lješnjaka

Mlijeko od lješnjaka po narudžbi

- Mlijeko je gotovo za 22 minute, koliko je potrebno da se lješnjaci samelju, voda zagrije i sve to dobro promiješa, kaže Franjo Miser Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Franjo i Silva Miser iz Donje Dubrave već su nam dobro poznata lica. I ne samo nama već i brojnim posjetiteljima sajmova gdje ih je moguće naći s njihovim proizvodima od lješnjaka. Nude čips, namaz, kapučino, salatno ulje. Naravno, sve je to od lješnjaka i nastalo je u njihovom obiteljskom domu. U jesen smo ga sreli na MESAPU-u u Nedelišću gdje je predstavio salatno ulje i tajnovito progovorio o novom proizvodu koji tek treba ugledati svijetlo dana. U principu, svake godine na tržište izbace neki novi proizvod koji je nadogradnja svim prijašnjem. Ne rade količine koje bi se mogle distribuirati u trgovačke centre već onoliko koliko mogu njih dvoje sami proizvesti i prodati, i to isključivo na sajmovima ili na kućnom pragu.

Mlijeko od čistog lješnjaka

Uz ove adventske dane, odnosno na adventskim sajmovima, sada pak se hvali novim proizvodom o kojem nam je tako tajnovito pričao prije par mjeseci. Čekao je, naime, da dobije svu potrebnu dokumentaciju i certi�ikat za njegovu distribuciju. Ovoga puta riječ je o mlijeku od lješnjaka. Kako je rekao, po preporuci prijatelja nabavio je stroj izvana koji ga proizvede za svega 20-ak minuta. - Riskirali smo i kupili ga,

kaže Franjo Miser. Kao i kod svih ostalih naših proizvoda, isprobavali smo i prilagođavali količinu lješnjaka i vode dok nas okus nije zadovoljio, odnosno osvojio naša nepca. Jedino na što su morali paziti je voda. U stroj, pa tako i mlijeko, ide samo �iltrirana voda. Stroj si, pojasnio je, sam uzima vodu koliko mu treba, a ista je stvar i s lješnjacima. Naravno, oni se prije toga moraju samo očistiti i tada ih stroj melje. - Mlijeko je gotovo za 22 minute, koliko je potrebno da se lješnjaci samelju, voda zagrije i sve to dobro promiješa, dodaje naš sugovornik. Drugim riječima, mlijeko je sastavljeno od samo dvije komponente s time da se lješnjak u cijelosti iskoristi pa nema otpada. Kaže da nema ni taloga na dnu boce. Koliko ide lješnjaka, a koliko vode u mlijeko nismo doznali jer kako nam je rekao: to su male slatke tajne naše kuhinje. Tajna je i kakav lješnjak mora biti. Jedino možemo sa sigurnošću reći da je �ino i da je čisti okus lješnjaka. Takvo mlijeko tada ni ne može dugo stajati, već svega par dana, najviše tri do četiri, i to u frižideru. Stoga i mlijeko rade po narudžbi.

Mlijeko je nastalo iz čiste potrebe Mlijeko je nastalo iz čiste potrebe. Naime, kako često na sajmovima gdje nude, između

Mlijeko od lješnjaka Franje Misera je bez laktoze ostaloga, i svoj espresso, su- primjerice s kakaom, no svatsreću ljude koji su alergični na ko o tome odlučuje sam. Ne laktozu ili jednostavno ne piju treba ga ni prokuhavati. Jedina kravlje mlijeko koje se obič- mu je mana što ne može dugo no stavlja u kave, kapučino, stajati jer se prije popije. kakao… Nema otpada od - Kad ste na sajmu nije baš stvaranja proizvoda jednostavno doći do drugog mlijeka jer ili trgovine nisu Poznavajući ih, nema sumblizu ili su zatvorene. Osim nje da nećemo morati dugo toga, takvo mlijeko je i skupo, čekati na njihov novi proizvod. dodaje. I onda smo odlučili Naime, uglavnom nastaju jedni napraviti svoje mlijeko od lješ- na temelju drugih. Ako su i njaka kako bismo kompletirali iskoristili sve forme prerade paletu proizvoda. lješnjaka tu su njihove nove Kako lješnjake proizvo- dvije voćke, maruni i šljive, de na ekološki način, tako je koje su friško zasadili jesenas, i mlijeko ekološko bez ikakvih svaku na oko 0,60 hektara. dodataka. Ne treba posebno - Kesten smo samo spominjati kako u njemu nema dosadili. Probao sam ga već laktoze ni bilo kakve masnoće propustiti kroz kameni mlin, životinjskog porijekla. Osim za a što će na kraju ispasti – to je kavu, može se upotrebljavati iznenađenje. Okus već imaju za kolače i kreme te za piće. u glavi i okusnim pupoljcima, S obzirom na punoću okusa, ali kaže, to sada treba ostvariti naprosto ga je šteta miješati i u praksi.


29. prosinca 2023.

Poljoprivreda 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Lorena Turk iz Novog Sela Rok na placu je mijenjala majku i prodavala je kiselo zelje

Panleukopenija mačaka (mačja kuga)

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Piše: Petra Marciuš, dr. vet. med.

Kiselo zelje bilo je najtraženije Tek što je završio jedan blagdanski vikend, pred nama je drugi i to s najluđom godinom u noći. A zna se što je kraljica novogodišnjeg stola. Drugim riječima, na čakovečkom placu tražilo se kiselo zelje i naravno glavice za sarmu. Uz to išao je i grincajg, salate te ponešto zelenjave poput kelja, poriluka i zelja. Međimurci su se zaželjeli i nešto laganije hrane nakon bogatog božićnog menija. Malo gužve bilo je i oko voća, prije svega mandarina, naranči i jabuka. Naravno, ne zaboravlja se ni med. Iako su kamioni s drvima za ogrjev bili najbrojniji, imali su malo posla.

Naime, svima je u mislima novogodišnji doček. Treba istaknuti i izdašnu ponudu žitarica koje su se nudile po 8 eura za 25

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Kiselo zelje (kg): Kelj (kg): Cvjetača (kg): Salata (kg): Orasi (kg):

CIJENE SAJAM

1€ 3€ 1€ 3€ 3€ 5€ 3€

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Grah (kg): Kelj (kg): Celer (kom): Salata (kg):

1€ 3€ 1€ 5€ 2€ 0,8 € 2€

14 €

Orasi (kg):

12 € 1,2 € 8€ 1,5 €

Med (900 gr): Mandarine (kg): B. pšenica(kom):

9-11 € 1,5 € 1,5 €

Matovilac (kg):

15 €

Đuro Maček iz Čakovca na sajmu je nudio svoj luk i žitarice

kilograma. Na čakovečkom placu mogle su se kupiti i ciklame koje mnogi zamjenjuju s božićnim zvijezdama. (vv, foto: z. vrzan)

Luk (kg): Žitarice (25 kg): B. pšenica(kom): Drva (metar):

66-75 €

P

anleukopenija ili zarazni enteritis mačaka kontagiozna je virusna zarazna bolest mačaka koju uzrokuje vrlo infektivan virus srodan parvovirusu pasa koji izrazito dugo preživljava u okolišu te je otporan na klasične dezin�icijense. Virus je u stanju preživjeti i do 12 mjeseci u prostoru gdje je boravila zaražena životinja. Najčešće obolijevaju mačići od tri do pet mjeseci starosti, iako mogu oboljeti sve necijepljene mačke do dvije godine starosti kao i starije necijepljene mačke. Virus se prenosi direktnim kontaktom s bolesnom mačkom, njezinim izlučevinama, najčešće izmetom ili indirektno predmetima koji su bili u doticaju sa zaraženom životinjom. Vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma bolesti je od 3 do 10 dana. Razlikujemo dva oblika bolesti, rjeđi perakutni oblik gdje životinje mogu uginuti u roku od 12 sati i češći akutni oblik. Akutni oblik bolesti počinje povišenom tjelesnom temperaturom (40 – 41 °C), depresijom i anoreksijom. Većina mačaka dan-dva povraća, najčešće žutu ili bezbojnu sluz, a proljev se može pojaviti nešto kasnije te će najvjerojatnije biti profuzan s primjesama krvi. Vrlo brzo dolazi do dehidracije i sekundarnih bakterijskih infekcija zbog oslabljenog imunosnog sustava. Bolest obično traje od pet do sedam dana, a smrtnost je iznimno visoka (80 – 90 %), posebno u mladih mačaka. Ako je liječenje započelo na vrijeme, postoje veće šanse za pozitivan ishod, a nakon

preboljenja virus se izlučuje izmetom i do šest tjedana. Sumnja na bolest postavlja se na temelju kliničke slike, dobi životinje, podataka o imunopro�ilaksi te se u ambulanti najčešće potvrđuje brzim antigenskim testom. U krvnoj slici obično je izražen pad broja leukocita (leukopenija) iako nije pravilo u svim slučajevima. Kod liječenja vrlo je važna pravodobna intravenska nadoknada tekućine i elektrolita kako bismo spriječili dehidraciju. U slučajevima povraćanja nužno je primijeniti antiemetik i uskratiti hranu i vodu do prestanka povraćanja. Zbog bržeg oporavka poželjno je nakon prestanka simptoma (povraćanje) davati male količine dijetalne vlažne hrane, a tek nakon nekoliko dana započeti sa starim načinom prehrane. Za sprječavanje sekundarnih bakterijskih

infekcija upotrebljavamo antibiotike širokog spektra (ampicilin, cefalosporini). Jedini način da se spriječi bolest je pravovremeno cijepljenje. U nastavku je prikazan plan cijepljenja za vašeg ljubimca. Primovakcinacija u dobi od sedam do osam tjedana Docjepljivanje 21 – 28 dana nakon prvog cijepljenja Treća doza za od tri do četiri tjedna nakon druge (u dobi 15 – 16 tjedana starosti) Docjepljivanje je potrebno ponoviti za godinu dana od treće doze, a nakon toga svake treće godine ili češće ovisno o uvjetima držanja životinje. S obzirom na sve navedeno, molimo sve sadašnje i buduće vlasnike mačića da pravovremeno dovedu svog ljubimca na pregled i cijepljenje kako bismo spriječili pojavu i širenje te opasne bolesti.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA


22 Povrtlarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDIN VRT

29. prosinca 2023. Piše: Bernarda Orehovec

Dvanaest svetih noći prema Rudolfu Steineru OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422 DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�. VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Dana 24. prosinca počele su Svete noći. One su simbol dvanaest snaga duše koje žive u nama. Ta je napomena važna uvijek, ne samo za vrijeme svetih noći. Dana 1. siječnja Sunce je najbliže Zemlji i zato imamo pet i pol dana prije i pet i pol dana poslije – što je vrijeme Svetih noći. Tijekom tih noći, kada je najveća tama, mi smo najbliži Sunčevu duhu i tada duhovno sunce sija iz unutrašnjosti Zemlje čineći je providnom, obasjavajući se iznutra, suprotno od toga kako Sunce kasnije obasjava Zemlju odozgo, izvana. U dvanaest svetih noći moramo ući potpuno budni i jako svjesni. Važno je da prvu noć ostanemo budni do jedan ili dva sata ujutro. Tijekom drugih noći u postelju treba ići kao i

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

komercijala@medjimurje-plin.hr

040/386-851

komercijala2@medjimurje-plin.hr

040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr

040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr

040/386-859

PLAN SADNJE 29. prosinca – nepovoljan dan za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora 30. prosinca – Dan lista Dan djeluje s elementom svjetlos� kojim vlada zviježđe Vage. 31. prosinca – Dan lista Dan djeluje s elementom svjetlos� kojim vlada zviježđe Vage.

obično, jer je važno živjeti pravilnim ritmom u to vrijeme. Ako to nije moguće u aktivnom dnevnom životu, treba činiti u sebi. Oni koji ne mogu biti šutljivi u vanjskom životu, trebali bi neprekidno težiti da budu svjesni svetosti ovog vremena. Važno je kod obavljanja svakodnevnih dužnosti to ne ispuštati iz vida, tu svetost vremena, ne dopuštajući ničemu nezdravom, ničemu ružnom, da prodre u dušu, ostajući stalno pažljiv i ozbiljan u sebi. Tijekom Boži-

ća s njegovih dvanaest svetih noći mi sijemo sjeme za narednih dvanaest mjeseci. Zato je tih dvanaest dana važno, jer ako npr. činimo pogreške prvi dan, sjeme koje tada polažemo i koje će tijekom prvog mjeseca proklijati, u krvi, proizvodit će negativnosti. Moramo proći ispravno svih dvanaest svetih dana, prema zakonu, jer svake godine trebamo iznova raditi na našem novom rođenju, i zato ne smijemo izgubiti nijednu godinu.

1. siječnja – Dan ploda do 12 sa� Do 6. siječnja je vrijeme sve�h noći i njegujemo viziju dobre budućnos�. 2. siječnja – Dan ploda do 15 sa� U danima sve�h noći na dan Strijelca poslijepodne sijemo biljke ploda i njegujemo voćke. 3. siječnja – Dan korijena Dan sve�h noći je dan Jarca, sijemo pokusno biljke korijena. 4. siječnja – Dan korijena Dan sve�h noći djeluje znakom Vodenjaka, pokusno sijemo biljke cvijeta.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Budi svjetlo!

V

iše nego ikad, čini se da svijet ide u krivom smjeru. Da su ljudi izgubili sami sebe. Svakodnevno nam se putem medija servira drama, žutilo, šokiranje, konzumerizam, strah…. Sve nas to tjera daleko od sebe i od stvaranja društva gdje čovjek nije čovjeku vuk. Tjera nas od zajedništva, empatije, ljudskosti, brige i odgovornosti za ovaj Planet. Otrgnulo je čovjeka od majke Prirode i od shvaćanja našeg mjesta na ovom prekrasnom Planetu. Učinilo je čovjeka tvrdim, materijalistom, pohlepnim, bezosjećajnim, beskrupuloznim, nesvjesnim patnje i drugih ljudi, ali i drugih bića na ovom planetu – dok se sve koristi i sve eksploatira za ljudsku „dobrobit“, za ljudsku korist i za ljudsku zabavu. Sve je „roba“ i potlačeni radnici diljem svijeta gdje rade da bi na drugom bogati mogli imati previše, i uništavanje planeta i bioraznolikosti u ime uzgoja čim jeftinije hrane, i mnoštvo jadnih životinja koje su cijelog života zatvorene i prenatrpane u prostorijama samo za uzgoj hrane, gdje mnoge svjetlost prvi put vide kod transporta na klanje gdje umiru u mukama u pogonima. Mnogi ih niti ne gledaju kao živa bića koja se boje, koja isto

tako komuniciraju s drugim pripadnicima svoje vrste, koja isto tako žele živjeti na ovom planetu i voljeti, brinuti se o svom pomlatku i bližnjima… čovjek im je oduzeo pravo na bilo kakvo drukčije postojanje i proglasio ih „robom”, svojom hranom, i dao si pravo ubijati ih i konzumirati ne razmišljajući koliko patnje time činimo drugim bićima na planetu. Koliko je samo patnji tih bića bilo da bi došle kao hrana na blagdanske stolove ovih dana… Danas na ovom planetu neki imaju sve – tople domove, bogate stolove, masu odjeće i stvari koje nikad neće sve iskoristiti. I one koji će cijelog života sanjati o toplom vlastitom domu, o životu u miru gdje se neće morati bojati ili strahovati od novih napada, eksplozija, gdje će imati tek dovoljno da ne odu na spavanje u suzama i praznog želuca, ne brinući se o tome jesu li njihovi najmiliji još živi. Na svijetu ima dovoljno za sve i svi bismo mogli živjeti u miru – ali nekima to očigledno ne odgovara. Radi moći, materijalnog bogatstva, ega, ludila… Da, ludi je ovo svijet. I ne možemo ga promijeniti odjednom. Ali ako se MI SAMI ne promijenimo, ako mi ne počnemo raditi sve što je u našoj moći da svijet ne postane bo-

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com lje mjesto – stvari nikad neće krenuti na bolje – nego će se nastaviti ovo ludilo i bezočnost oko nas. Stoga, u ovo vrijeme promišljanja o svijetu, životu, u vrijeme kad donosimo neke nove odluke – odlučite biti svjetlo. Odlučite vi biti najbolja verzija sebe, odlučite živjeti život svjesno, s puno ljubavi i prema sebi i prema svima i svemu na ovom prekrasnom Planetu. Svi smo dobili jedinstveni i najljepši dar u ovom dijelu svemira – a to je Život. Iskoristimo ga na prave stvari, iskoristimo život na ljubav, stvaranje, radost, pomaganje, na to da svi budemo promjena koju želimo živjeti u ovom svijetu. Potrudimo se biti dostojni tog prekrasnog dara koji smo dobili. Sretni blagdani svima koji slavite.


29. prosinca 2023.

Mozaik 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DODJELA županijskih nagrada za najvolontere

Uz volontere nikad nismo sami

Temeljem zaključka Gradskog Vijeća Grada Preloga o prodaji stanova u vlasništvu Grada Preloga (KLASA: 944-01/2301/51, URBROJ: 2109-14-01-23-1 od 30. studenog 2023. godine) gradonačelnik Grada Preloga raspisuje

U sklopu Sajma dobrote u Gimnaziji Josipa Slavenskog dodijeljene su nagrade za one koji su se najviše istaknuli u volonterskom radu Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

- Svaki put kad bih volontirala ispunila bi me sreća. A kada dobiješ nagradu, onda znaš da te ljudi cijene i da vide ono što radiš. Volontiram u Gradskom društvu Crvenog križa uz pomoć gospođe Alenke Novak, koja nas stalno zove. Volontiramo Niko Kovačević, Ivor Nikolić i ja, kojima moram isto zahvaliti na ovoj nagradi jer mogao je biti samo jedan dobitnik ove nagrade, rekla nam je mlada Laura Novak, buduća medicinska sestra. Također, dala je volonterski doprinos tijekom pandemije kada je pomagala pri cijepljenju građana. Oni od nje mogu naučiti osnovne korake u pružanju prve pomoći pri hitnim situacijama što je korisno svim građanima jer

NATJEČAJ

o prodaji stanova u vlasništvu Grada Preloga

je spašavanje nečijeg života od neprocjenjive vrijednosti. Svojim zalaganjem Laura je primjer i ostalim učenicima te mlađim generacijama, budućim medicinskim djelatnicima.

Priče olakšavaju boravak u bolnici

- Ova je na razini županije jedno veliko priznanje za naš rad, trud i sve ono čime se bavimo. Svi volonteri svojim radom ostavljaju svoj otisak, ispričala je Marina Držanić, direktorica MURID-a. Jedan od projekata po kojem su najpoznatiji svakako je i “Tete i stričeki pričalice”. Riječ je o volonterima koji malim pacijentima čitaju priče na Odjelu pedijatrije Županijske bolnice Čakovec. Boravak u bolnici za svakoga je traumatično iskustvo, a posebno za djecu. Ipak, uz divne volontere

Volonterka Laura velika srca i dobru priču i bolnički su dani malo ljepši. Osim njih, nagradu su dobile i Ana Nestić iz Donjeg Vidovca kao i Blaženka Kontrec. Gospođa Nestić bavi se volonterskim radom u župnom Caritasu. - Ovo mi jako puno znači i

velika mi je čast da sam dobila ovu nagradu. Volontiram više od 20 godina. Samo volontiranje i pomaganje drugima mi jako puno znači, nitko nije gladan, nije bez odjeće. Nitko nije bos, svatko dobije što mu treba. Jednom prilikom uspjeli smo nabaviti i stambeni kontejner. Bio je to ključ u ruke, ljudi su se morali samo useliti.

Veselje je u sitnicama

Marina Držanić, Ana Nes�ć, Blaženka Kontrec i Laura Novak dobile su zaslužene nagrade za svoj rad

PLINOTEHNIKA • Ul. Josipa Slavenskog • Ivanovec • Tel: 091/384-2009

Akcija u Plinotehnici! Noževi

• Weber Plinski roštilj Traveller black • Weber Plinski roštilj Spirit II E-310 GBS

0.3303 Waiter 9 funkcija / 84 mm MPC: 18,oo€

• Weber okrugli roštilj s poklopcem Original Kettle E-4710 black

1.3703.94 Climber Camouflage 14 funkcija / 91 mm MPC: 41,oo€ 0.9425.DS222 Evoke BSH Alox Navy camouflage 4 funkcije / 136 mm MPC: 119,oo€

• Weber okrugli roštilj s poklopcem Original Kettle E-5710 black

0.8341.MC9 Hunter XT 6 funkcija / 111 mm MPC: 63,oo€

50%

na pojedine Weber modele!

– Ova nagrada je priznanje mog rada. Nikad nisam gledala na �inancijsku dobit ili na neku medijsku pozornost, već na to da pomognem drugima. Znači da se je netko sjetio mene i prepoznao moj rad. Sve je počelo nakon što sam ležala u bolnici. I naravno, čujete dječji plač. Razmišljala sam kako pomoći toj djeci, možda su i neki bez roditelja… I tad sam počela šivati vesele šarene posteljine da im barem malo olakšam boravak u bolnici. Tu su i plišane sovice koje također izrađujem, rekla je Blaženka Kontrec. Nagradu su dobili i članovi udruge “Zajedno za druge” kao i Udruga za sindrom Down Međimurske županije. Oni će svoju nagradu preuzeti naknadno. Ovime smo još jednom u svojoj zajednici prepoznali one koji brinu o najpotrebitijima. A upravo na takvim djelima počiva sreća i zajedništvo od kojih sve ostalo polazi. I zato, potaknuti pričama naših volontera i onih koji pomažu negdje u tišini, i vi potražite svoje mjesto pod sretnom zvijezdom. Odnosno, potražite gdje možete nekome pomoći. Sreća i zadovoljstvo na licima naših sugovornika su neopisivi.

I. Dana 12. siječnja 2024. godine (petak) s početkom u 12,00 sati, u Gradskoj vijećnici Grada Preloga, na adresi Glavna 35, Prelog, provest će se javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo stanova u višestambenoj građevini u Prelogu izgrađenoj u okviru Programa poticane stanogradnje u Prelogu, M. Gupca 111 i 113, koja se nalazi na zk.č.br. 3718/1/1/2, zk.ul.br. 8461 u k.o. Prelog i to: I. I. Stan oznake: S-1 - neto korisne površine (NKP) 73,72 m2, koji se nalazi u prizemlju zgrade, a koji se sastoji od hodnika, kupaonice, WC-a, spavaće sobe, dječje sobe, dnevne sobe, kuhinje i blagovaonice, ostave, loggie, spremišta (S15) i garažnog parkirnog mjesta (GPM 01). Početna prodajna cijena: 113.528,80 eura I. II. Stan oznake: S-7 - neto korisne površine (NKP) 73,72 m2, koji se nalazi na 1. katu zgrade, a koji se sastoji od hodnika, kupaonice, WC-a, spavaće sobe, dječje sobe, dnevne sobe, kuhinje i blagovaonice, ostave, loggie, spremišta (S17) i garažnog parkirnog mjesta (GPM 07). Početna prodajna cijena: 113.528,80 eura I. III. Stan oznake: S-8 - neto korisne površine (NKP) 61,12 m2, koji se nalazi na 1. katu zgrade, a koji se sastoji od hodnika, kupaonice, ostave, spavaće sobe, dnevne sobe, kuhinje i blagovaonice, loggie, spremišta (S18) i garažnog parkirnog mjesta (GPM 08). Početna prodajna cijena: 94.124,80 eura II. Početna visina cijene stana je 1.540,00 EUR/m2 neto korisne površine stana. Nekretnine se prodaju po načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine. Najbolji ponuditelj je onaj koji će ponuditi najvišu cijenu za pojedinu nekretninu iz toč. I ovog natječaja. Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju cijenu stana moraju isplatiti u cijelosti u roku od 90 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. U slučaju da u navedenom roku ne bude plaćena cijena stana u cijelosti, kupac gubi pravo na kupnju i kaparu. III. Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od 5.000,00 EUR isključivo na žiro račun Grada Preloga, HR3923900011835500002, model 68, s pozivom na broj «7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate «jamčevina po natječaju – Stan oznake S _ (oznaka stana iz točke I.)», najkasnije dva dana prije održavanja javnog nadmetanja. Ponuditelj je dužan u opisu plaćanja naznačiti za koji stan daje jamčevinu. Ponuditelj se može natjecati samo za stan za koji je uplaćena jamčevina. U slučaju da ponuditelj ne naznači oznaku stana za koju je platio jamčevinu neće se smatrati valjanim ponuditeljem. Sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju, jamčevina se uračunava u cijenu stana, a onima koji ne uspiju ista se vraća odmah. U slučaju da odabrani ponuđač odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jamčevine. IV. Razgled stanova moguć je uz prethodnu najavu u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35 ili na tel. 040/638-686. Prijenos vlasništva nad nekretninom provesti će se tek nakon isplate cjelokupne cijene stana. Troškove ovjere potpisa ugovora, uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac. V. Stanovi koje se neće prodati na ovom javnom nadmetanju, prodavat će se svaki prvi utorak u mjesecu i to s početkom u 12,00 sati, s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35. VI. Detaljne informacije mogu se dobiti u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35 ili na tel. 040/638-686. GRAD PRELOG


24 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Grad ČAKOVEC Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Općina OREHOVICA

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Općina BELICA

Općina ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Općina KOTORIBA

Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Grad PRELOG

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Općina SV. MARTIN NA MURI

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Grad MURSKO SREDIŠĆE

29. prosinca 2023.

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Općina STRAHONINEC

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Općina DEKANOVEC

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Općina SELNICA

Općina NEDELIŠĆE

Općina MALA SUBOTICA

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Općina GORIČAN

Općina DONJA DUBRAVA

Općina VRATIŠINEC

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu


29. prosinca 2023.

Vaši stupci 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MDS

Prihvaćena Inicijativa MDS-a za uvođenje direktnih željezničkih linija od Čakovca do Zagreba Vijećnik MDS-a Željko Pavlic predložio je na 15. sjednici Skupštine Međimurske županije, koja je održana 21. prosinca 2023., zaključak kojim se poziva HŽ Putnički prijevoz da osigura uvjete za uvođenje direktnih putničkih linija bez presjedanja, između Čakovca, kao regionalnog sjedišta Međimurske županije, i Zagreba. Zaključak je jednoglasno prihvaćen. Prilikom obrazloženja, vijećnik Pavlic iznio je glavne razloge za pokretanje ove Inicijative: Međimurska županija danas je u svojevrsnoj prometnoj izolaciji, to se posebno odnosi na željeznički putnički promet, u povezanosti s Gradom Zagrebom i time sa svim potencijalnim putničkim destinacijama. Samim uvidom u vozni red postaje vidljivo da grad Čakovec, odnosno Međimurska županija, nema ni jednu direktnu željezničku liniju bez presjedanja s Gradom Zagrebom. Od 12 linija do Zagreba nema ni jedne direktne linije, odnosno linije bez presjedanja. Od tih 12 linija, sedam linija je s dva presjedanja (Varaždin i Zabok ili Koprivnica) i pet linija

s jednim presjedanjem. Sve linije preko Novog Marofa imaju presjedanje u Zaboku, što je novost uvedena u posljednje vrijeme. Sve to, uz neprihvatljivo tehničko stanje pruge koje ograničava brzinu vožnje, rezultira predugim i napornim putovanjem od Čakovca do Zagreba. Tako, npr. jutarnji vlak, koji bi trebao biti najprihvatljiviji putnicima iz Međimurja, kreće iz Čakovca u 4:47, u Varaždinu je u 4:58. Slijedi pauza od 29 minuta, presjedanje i nastavak putovanja od Varaždina u 5:27 i vožnja do Zaboka, u koji se stiže u 6:52, slijedi još jedno presjedanje u Zaboku u roku od 3 minute i kretanje, u 6:55, prema Zagrebu u koji se stiže u 7:22. Dakle ukupno ovo putovanje dionicom, u dužini od oko 120 km, od Čakovca do Zagreba traje 2 sata i 35 minuta, za što smatram da je, u današnje vrijeme, u 21. stoljeću, neprihvatljivo. Slična je situacija i s ostalim linijama, gdje neka putovanja do Zagreba traju skoro četiri sata. U vrijeme dok se u Europi i svijetu prevaljivanje ovakvih udaljenosti mjeri u mi-

UDRUGA „MLADA PERA”

Zakaj se se Međimorci smejejo? Dolazi nam još jedna Nova godina no hoćemo li joj dozvoliti da bude samo još jedna u nizu Novih godina ili želimo da bude zaista nešto posebno, nešto što će vrijediti pamtiti i možda, zašto ne, još jednom proživjeti? Udruga „Mlada pera” želi vam svima da bude baš ona jedna posebna, prva od svih daljnjih posebnih Novih godina. Želimo vam i mi i zdravlja i sreće i ljubavi no želimo vam i još nešto što vam možda nitko nikad nije poželio – želio vam godinu ispunjenu logikom i naravno, njezinom uspješnomprimjenom. Sigurni smo da ćete tada imati više vremena, ali i želje za smijehom. I to vam želimo odmah od 1. siječnja 2024. i zato s prvim danom nove, 2024. godine, želimo da nam napišete zašto se sve smijete, želimo da nam pošaljete svoje napisane retke ispunjene smijehom.

Osnovnoškolci i srednjoškolci Međimurja, napišite nam zakaj se vi se smejete ili nam napišite nekaj kaj bumo se mi smijali. Izazivamo vas da postanete „Najsmješnija faca Međimurja” što ćete dobiti ovjereno na plaketi koju sponzorira Eko Međimurje. Sve vaše radove objavit ćemo na portalu Top generacija, a najsmješnije u godišnjem zborniku udruge. Sve detalje natječaja možete naći na https:// www.mlada-pera.medjimurje.info/zakaj-se-jasmejem/ Odrasli, imate li i vi kaj smešnoga za povedati ili napisati, pošaljite nam i objavit ćemo vas na portalu Međimurje info, a ako nas baš onak dobro nasmejete mortik dobite i kakšu nagradu. Neka nam svima 2024. započne sa smijehom pa će tako biti cijele godine! Sretna vam Nova godina!

Željko Pavlic nutama, u Hrvatskoj mjerimo satima. Sadašnjim stanjem zapravo se putnici odvraćaju od korištenja putničkog željezničkog prijevoza, pogotovo

na liniji Čakovec – Zagreb, unatoč velikim ulaganjima u željeznicu. Predsjednik MDS-a Željko Pavlic

SDP Međimurske županije

Međimurska županija - sigurno mjesto za žene Međimurska županija je današnjom odlukom Skupštine Međimurske županije, na prijedlog predsjednika županijskog SDP-a Maria Medveda, postala jedna od županija koje su usvojile rezoluciju o proglašenju svoga teritorija sigurnim mjestom za žene. Ovim dokumentom, utemeljenim na desetak povelja i konvencija UN-a i Europske unije, Međimurska županija obvezuje se na aktivan rad u provođenju javnih politika kojima se jamči sigurnost žena uz osudu svakog rodno uvjetovanog nasilja.

Demokratska društva štite ljudska prava, a ona svoj temelj grade na načelu jednakosti i zabrane diskriminacije. Unatoč tome, suvremena Europa i Hrvatska kao njezin dio daleko su od ostvarenja proklamirane ideje ravnopravnosti žena i muškaraca. Ljudska prava u toj sferi krše se na različite načine. Nasilje u obitelji i nasilje nad ženama je najteži oblik kršenja ljudskih prava žena koje pogađa između jedne petine i jedne četvrtine svih žena (Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi

protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, 2011.). S obzirom na navedeno, grupa Stranke europskih socijalista (PES grupa) u Europskom odboru regija, pokrenula je kampanju u kojoj se općine, gradovi i regije mogu izjasniti kao #SafePlace4Women, što uključuje predanost lokalnih i regionalnih čelnika u provođenju načela nulte tolerancije prema nasilju nad ženama u konkretna djela. Međimurska županija ima nultu stopu tolerancije na bilo koju vrstu nasilja i djeluje na njezinoj prevenciji kroz niz

Djelatnici i š�ćenici oki�li dom aktivnosti koje se re�lektiraju kroz županijska vijeća, vijeće za prevenciju, vijeće za ravnopravnost spolova itd. Izdvajaju se znatna sredstva u proračunu za provođenje akcija i projekata kojima se prevenira nasilje i štiti sigurnost svih stanovnika županije. Proglašenjem Međimurske županije sigurnim mjestom za žene jasno se izrazio stav da se rodno uvjetovano nasilje mora iskorijeniti, a da će županija i nadalje poduzimati mjere za zaštitu žena i imati nultu toleranciju prema bilo kakvom obliku nasilja.

DOM „JAPA” Štrigova

Sa štićenicima okitili bor U srcu Štrigove, pod krovom doma „Japa", toplina Božića prožimala je svaki kutak. Miris kolača i kuhanog vina širio se na Badnjak prostorom restorana, stvarajući atmosferu u kojoj se isprepliću radost, sreća i melodije božićnih pjesama. Djelatnici i štićenici doma s osmijehom su okitili bor zahvalnosti za darove života i sve božićne blagoslove. Prostorom je zra-

čila toplina zajedništva jer se svatko osjećao kao dio velike obitelji. Božić je vrijeme darivanja, a u Domu „Japa” dar je ljubaznost kojom djelatnici pristupaju svakom štićeniku, pažnja koju pružaju, osmijeh koji dijele i radost koju unose u svaki trenutak. Božićna atmosfera donosi toplinu i utjehu, podsjećajući nas na važnost zajedništva i solidarnosti. (sh)


26 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S IGOROM ŠEGOVIĆEM, ravnateljem Županijske bolnice Čakovec

29. prosinca 2023.

Najvažnije je da se možem potpunosti posvetiti našim Danas osim što je otvorenija prema pacijentima i ima njihovo veliko povjerenje, bolnica je stručno i tehnički osposobljena za rad u skladu s najvišim međunarodnim pravilima Piše: Tomislav Novak Foto: Zlatko Vrzan

Otkako je Igor Šegović, dr. med., spec. pedijatrije, subspec. pedijatrijske gastroenterologije, preuzeo funkciju ravnatelja naše Županijske bolnice, nije prošlo mnogo vremena. No mnogo toga se promijenilo,

Naši se djelatnici ne žele zadovoljiti bazom tj. činjenjem nekih osnovnih pretraga nego stalno teže i traže uvođenje novih i kompliciranih pretraga i zahvata, a opet se ne žele javno isticati i hvaliti pa ponekad moramo od njih tražiti da nam jave koje nove zahvate rade da bismo to objavili

a bolnica je postala u medijima sve češće prikazivana kao primjer dobre prakse. Također je on sam postao vrlo prepoznatljivo lice kojem ljudi, pacijenti i porezni obveznici vjeruju, kako zbog njegove pristupačnosti tako i zbog njegovog držanja riječi. Pacijenti su dobili dojam da ravnatelj zna što hoće i zna ih uputiti preko pravih kanala kako da dobiju što bolju i bržu zdravstvenu brigu za sebe. A prvi je krenuo i s ubrzavanjem liste čekanja, što je glavna rak-rana zdravstvenog sustava. Ali kako je njemu i kako on vidi svoj dosadašnji mandat, ipak je najbolje čuti od njega. - Funkciju ravnatelja bolnice preuzeli ste u vrlo izazovnom trenutku, kao što ste se tada pejorativno izrazili, trebalo je stabilizirati sustav. Može li se danas, dvije i pol godine kasnije,

Uprava Županijske bolnice Čakovec na čelu s ravnateljem

sustav Županijske bolnice Čakovec nazvati stabilnim? - Funkciju ravnatelja ŽB Čakovec preuzeo sam 1. 6. 2023. godine i doista se radilo o izazovnom trenutku, što sada nakon 2 i pol godine mogu potvrditi. Na početku je trebalo okupiti tim ljudi koji će imati nekoliko ciljeva od kojih bih izdvojio poboljšanje uvjeta smještaja i skrbi za pacijente te poboljšanje uvjeta rada za naše djelatnike. Županijska bolnica Čakovec je uvijek bila stabilan sustav i primjer drugima na raznim poljima. Bilo je i ima čudnih odnosa unutar ustanove, ali gdje ih nema? Ne može se svakome udovoljiti i dan danas čujem od pacijenata koji dođu nekom od liječnika na pregled da liječnik, od 15 minuta boravka pacijenta kod njega, 10 minuta govori protiv organizacije i uprave bolnice što nikako nije etički i profesionalno i tjera pacijente izvan naše ustanove.

No, ono što s druge strane našu bolnicu čini izuzetno uspješnom ustanovom je velika većina djelatnika koji daju sve od sebe da bi pacijentima bilo bolje, što većina pacijenata redovito potvrđuje. Od prvog dana pandemije koronavirusa pa do sada, kada se najintenzivnije bavimo smanjenjima listi čekanja, naši su djelatnici naše bogatstvo, ponos i zalog za budućnost. Da bi sustav bio stabilan, najslabija karika u sustavu mora biti jaka i posložena i tako se ponašamo. Moramo jačati vjeru pacijenata u sustav, a to je jedino moguće predanim i kvalitetnim radom svih djelatnika u sustavu. Nitko nije iznad nekoga i moramo zajedno raditi jer nema uspjeha bez svih sudionika zdravstvenog sustava. - Kroz kakve je sve promjene prolazila organizacija bolnice kroz ovo vrijeme? - Bolnica se u jednom trenutku našla u čudnoj i novoj situaciji kada je trebalo napra-

viti niz prilagodbi s obzirom na pandemiju koronavirusa s jedne strane, a s druge strane u to vrijeme su bili ogromni medijski pritisci i svakodnevna dopisivanja i prozivanja. To nikako nije doprinijelo povećanju vjere pacijenata u našu jedinu sekundarnu zdravstvenu ustanovu u županiji. Jedino predanim radom i otvaranjem bolnice može se, one koji imaju bilo kakve sumnje u iskrenost našeg užeg tima i djelatnike bolnice, uvjeriti da imamo zajednički cilj, a to je povećanje sigurnosti i skrbi za pacijente. To pokazuju i rezultati rada naših djelatnika pa smo jedna od rijetkih bolnica koja fakturira iznad limita. Naši se djelatnici ne žele zadovoljiti bazom tj. činjenjem nekih osnovnih pretraga nego stalno teže i traže uvođenje novih i kompliciranih pretraga i zahvata, a opet se ne žele javno isticati i hvaliti pa ponekad moramo od njih tražiti da nam jave koje nove zahvate rade

da bismo to objavili. Dakle, Međimurce krasi skromnost, a to se prelijeva i u bolnički sustav. Većinu djelatnika ne zanimaju svađe oko bolnice nego mir unutar bolnice kojeg ponekad netko želi narušiti. Djelatnike zanima povećanje materijalnih prava jer imamo određeni broj izuzetno vrijednih ljudi koji rade za male plaće pa smo i s te strane pisali nadređenima da se to pokuša promijeniti. S jedne strane pokušavamo ojačati najslabiju kariku u tom lancu, a s druge strane potičemo i jačamo najjače karike po kojima je bolnica prepoznata na nacionalnoj razini, a i šire. Tijekom dosadašnjeg mandata stalno su do nas dolazile priče o smjenama, promjenama, dolasku nekakvih osveta, a osobno sam poticao sve da daju sve od sebe za pacijente i da će ljudi to prepoznati. Svaku pritužbu potrebno je maksimalno ozbiljno shvatiti i obraditi s ciljem njezine provjere i eventualnog poboljšanja ako se pronađe da je bilo nekakve greške s naše strane. Uvijek smo nastojali zaštiti i naše djelatnike, ali u situacijama kada smo za nešto odgovorni, to moramo i priznati. Najveća mi je želja bila i ostala poboljšanje međuljudskih odnosa, povećanje ljubaznosti i komunikacije s pacijentima te poboljšanje ishoda liječenja. - Koje biste investicije u bolničkom sustavu nazvali ključnima zadnjih godina? - ŽB Čakovec ima odličnu infrastrukturu u lijepom okruženju. Otvorili smo nekoliko rekonstruiranih odjela poput Odjela abdominalne i dječje kirurgije. Odjel pedijatrije je vapio za obnovom te smo dvije trećine odjela rekonstruirali na zadovoljstvo roditelja, djece i djelatnika. Sljedeće godine je u planu obnova ostatka Odjela pedijatrije čime bi zaokružili njegovu rekonstrukciju. Time će budućnost pedijatrije u Međimurskoj županiji biti odlična dugo godina. Pri kraju je obnova Odjela neurologije koji će zasjati novim sjajem s najmodernijom opremom. Otvorenje planiramo


29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 27

mo mirno i u m pacijentima 20.12.2023. čime će pacijenti koji imaju potrebu za hospitalizacijom i liječenjem na tom odjelu imati odlične uvjete smještaja, a vrijedni djelatnici tog odjela konačno uvjete kakvi su dostojni njihovog znanja i kvalitete rada. ŽB Čakovec ne bi bila obnovljena da nije bilo aktivnosti i podrške osnivača na čelu sa županom g. Matijom Posavcem jer zahvaljujući Županiji, bolnica je energetski obnovljena. Radilo se o velikom projektu u kojem su obnovljene zgrade ŽB Čakovec i zgrada Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Osim što su zgrade lijepe, obnova je donijela i uštede na energentima te bolje uvjete rada i kvalitetniji smještaj za pacijente. Tijekom pandemije koronavirusa obilježili smo 100. rođendan naše bolnice te kao poklon bolnici i cijeloj županiji izradili monogra�iju bolnice koju smo predstavili na raznim mjestima od kojih bih istaknuo središte Matice hrvatske u Zagrebu pred predsjednikom Mirom Gavranom. Monogra�ija „Stoljeće bolnice u Čakovcu 1922. – 2022.”, autora Zorana Turka i Mirne Ladašić Turk, koju je uredio Sven Pal i koja je plod suradnje Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i Županijske bolnice Čakovec, nagrađena je zlatnom poveljom Matice hrvatske. U suradnji s Međimurskom županijom krenuli u ogroman projekt rekonstrukcije kurije Feštetić s ci-

Palijativni centar moći će primiti 25 pacijenata u 15 bolesničkih soba, uz mogućnost boravka obitelji u sobama uz palijativne pacijente. Pacijentima će na raspolaganju biti potrebne stručne službe, od liječnika i medicinskih sestara, do fizioterapeuta, socijalnih radnika i psihologa te psihijatra

ljem osnivanja stacionarnog Odjela palijativne skrbi. Za taj projekt napravljeno je sve s naše strane te je ishođena i građevinska dozvola. Palijativni centar moći će primiti 25 pacijenata u 15 bolesničkih soba, uz mogućnost boravka obitelji u sobama uz palijativne pacijente. Pacijentima će na raspolaganju biti potrebne stručne službe, od liječnika i medicinskih sestara, do �izioterapeuta, socijalnih radnika i psihologa te psihijatra. U sklopu Centra, na jednom mjestu, djelovat će i dnevna palijativna bolnica te mobilni palijativni tim. Želja nam je da se u sklopu Centra osiguraju i barem dvije sobe za 'respite care' odnosno privremeni boravak djece s teškoćama u razvoju koja su ovisna o kontinuiranoj skrbi svojih roditelja tj. njegovatelja. Također, u zgradi će se nalaziti i simulacijski centar za potrebe edukacije zdravstvenih djelatnika, učionica te kongresna dvorana. Djelatnici laboratorija godinama rade u uvjetima s kojima nisu zadovoljni, ali njih ne čujete da gunđaju. Godinama je postojala ideja i njihova želja, a mi smo ih sada saslušali i vidjeli što se može učiniti da se njima poboljšaju uvjeti rada. Tako smo 2. lipnja 2023. godine potpisali ugovor o izradi projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju nove zgrade u kojoj će se nalaziti svi zdravstveni laboratoriji ŽB Čakovec, medicinsko-biokemijski, patološko-citološki i transfuziološki laboratorij, a do kraja godine će biti ishođena građevinska dozvola i za taj veliki projekt. U planu su projekti obnove parka bolnice, suradnje s okolnim državama oko razvoja palijativne skrbi za čiju smo edukaciju upravo ovih dana dobili rješenje da je naš projekt prihvaćen. Županijska bolnica Čakovec je prva bolnica u Hrvatskoj koja u svojoj bolnici implementirala „Healthy Meal Standard” sustav upravljanja kategorijama prehrane, ulaže se u opremanje kuhinje, edukaciju kuhara kroz „Healthy Meal Standard”, a posebno se pazi na kvalitetu namirnica i raznovrsnost jelovnika. Cilj

Igor Šegović, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec

tog projekta je bio da se trudnice i rodilje koje borave na Odjelu ginekologije i rodilišta dobro osjećaju, da se poveća njihova sigurnost i sigurnost i zdravlje njihovih potomaka, a prema rezultatima ankete u tome smo uspjeli. Na kraju, kao kruna na stogodišnju povijest bolnice, uspješno smo priveli kraju proces akreditacije ŽB Čakovec kojeg je provela američka akreditacijska kuća AACI (Medical Accreditation Commission International). Smisao provedbe je bio da se bolnica vrednuje i potvrdi da je stručno i tehnički osposobljena za rad u skladu s međunarodno prihvaćenim pravilima. S akreditacijom je Odjel rodilišta i neonatologije ostvario standard kliničke izvrsnosti po AACI standardu kojeg trenutno nema nijedno drugo rodilište i Odjel neonatologije u Hrvatskoj. Svečana dodjela certi�ikata bit će 28.12.2023. te će biti najljepši poklon svima za kraj godine, a i zalog da svih sljedećih godina treba održavati visoku razinu rada i

kvalitete skrbi te se truditi biti još bolji i uspješniji. - Kakvi su planovi za našu bolnicu? U kojem smjeru ste postavili daljnji razvoj? - Jedan od važnih ciljeva i želja je da se nastavi s realizacijom gore nabrojenih projekata. Cilj je da i dalje u suradnji s Ministarstvom zdravstva smanjujemo liste čekanja te da budemo pozitivan primjer u Republici Hrvatskoj. Plan je svakako proširiti pružanje skrbi u području interventne kardiologije što će biti moguće proširenjem prostornih i povećanjem ljudskih resursa jer smo u tom području zaista prepoznati na razini Hrvatske a i šire. U tijeku je postupak nabave novog modernog CT uređaja u vrijednost od oko 850 tisuća eura. Svi projekti i svi uspjesi imat će smisla jedino ako ishodi liječenja budu dobri i ako će ljudi sa zadovoljstvom dolaziti na posao. Jedino će tako moći dati cijelog sebe u poboljšanje skrbi za naše pacijente. Slijedom navedenog jasno je da treba ulagati u ljude,

u edukaciju, komunikaciju, poboljšanje uvjeta rada. Prema sadašnjih saznanjima od 1.1.2024. osnivač bolnice prestaje biti Međimurska županija, a postaje Republika Hrvatska. Kakve će to promjene nositi u ovom trenutku ne možemo reći jer nemamo dovoljno informacija. Neki podaci koje smo dobili jesu da su u planu postavljanje članova Upravnog vijeća u kojem će većinu imati Ministarstvo zdravstva, postavljanje privremenog ravnatelja od strane novog Upravnog vijeća, funkcionalna integracija među bolnicama... - Najavljena je centralizacija bolničkog sustava, kako će to utjecati na pacijente koji gravitiraju prema Županijskoj bolnici Čakovec? - U ovom trenutku nemamo dovoljno informacija o tome što će po tom pitanju donijeti najavljena centralizacija bolničkog sustava. Nadamo se da to neće značiti manju mogućnost zdravstvene zaštite za pacijente iz naše

županije u našoj ustanovi. Isto tako se nadamo da to neće značiti smanjenje nekih zahvata u našoj ustanovi jer bi time moglo doći do odljeva određenog kvalitetnog kadra prema drugim ustanovama gdje bi se ti ili takvi zahvati vršili. Prijedlog nove mreže javnozdravstvene bolničke zaštite predviđa smanjenje broja kreveta u svim bolnicama pa i u našoj, ali i tu smo sve učiniti da uvjerimo Ministarstvo zdravstva da nama treba povećanje broja kreveta, a ne smanjenje. Na kraju dopustite mi da napišem da bez kvalitetnih ljudi nema kvalitetne zdravstvene zaštite. Želja nam je i dalje zaposliti kvalitetne ljude, zadržati one koje imamo te dodatno proširiti pružanje zdravstvene zaštite u našoj ustanovi jer imamo za to uvjete i ljude. Zahvalio bih se svim onim djelatnicima koji prepoznaju da smo ovdje radi ljudi, pacijenata i radi njihovih obitelji jer jedino tako možemo uspjeti u onome što radimo.


28 Dobro je znati

29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Stanovnicima Međimurske županije čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu župan Ma�ja Posavec zamjenik župana Josip Grivec predsjednik Skupš�ne MŽ Dragu�n Glavina Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina SVETA MARIJA

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Općina PRIBISLAVEC

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Ljekarna Petek

Svim građankama i građanima čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu


29. prosinca 2023.

Mozaik 29

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uzvanici na prijemu

TRADICIONALNI božićno-novogodišnji prijem župana i predsjednika Skupštine Međimurske županije

Župan Posavec: Kriza je test naše vjere u vlastite snage Vedrim glazbenim notama izvrsni Dixieland band Čakovec uveo je goste i domaćine u svečarsko raspoloženje božićno-novogodišnjeg prijema koji su priredili župan Matija Posavec i predsjednik Skupštine Dragutin Glavina. Na kraju još jedne kalendarske i poslovne godine prijem je održan u zgradi Scheier u Čakovcu, a uz župana Posavca domaćini su bili njegov zamjenik Josip Grivec, Dragutin Glavina, predsjednik Skupštine Međimurske županije i njegovi potpredsjednici Ivica Baksa i Mario Medved. Okupljene vijećnike Skupštine Međimurske županije, gradonačelnike i načelnike, predstavnike županijskih i zdravstvenih ustanova i agencija, ravnatelje osnovnih

i srednjih škola pozdravio je predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina te istaknuo zadovoljstvo što je godina u Međimurskoj županiji protekla u duhu suradnje i predanog rada za sve građane našega kraja. – Zahvaljujem svima koji rade na pomoći potrebitima i pomažu nam da Županija bude što ugodnije i sigurnije mjesto za život – rekao je Glavina te poručio neka nam Međimurje ostane poželjna i prosperitetna sredina. Župan Matija Posavec u svečarskom govoru je naglasio: – U Međimurju je prisutna snažna politička stabilnost koja u prvi plan stavlja e�ikasnu i učinkovitu javnu upravu, kulturan politički dijalog i zavičajnu orijentiranost.

Naglasio je: – Kada su na centralnoj proslavi ulaska Hrvatske u Europsku uniju prije deset godina spektakularno odjeknuli stihovi međimurske popevke „Vuprem oči”, bila je to najava našeg vizionarskog puta u krilu Europe. Međimurje trasira put čvrstih veza i suradnje s europskim regijama, kao i stvaranje duboko humane sigurne zajednice. Rezimirao je: – Završavamo još jednu godinu u kojoj smo u okolnostima u kojima smo živjeli, radili i funkcionirali izvršili sve zacrtane zadatke i ciljeve. Gospodarske brojke kao i svi ostali trendovi su uzlazni! Kada se promatraju aktualne analize i kada im se doda snažni razvojni zamah

Vedrim notama dobrom raspoloženju doprinio je Dixieland band Čakovec Međimurske županije, vidljivo je da smo najrazvijenija regija i perjanica gospodarstva Hrvatske. Nastavio je: – U vremenu pred nama bit će mnogo kriznih i izazovnih situacija, ali one će nas poti-

cati da pružimo svoj maksimum. Svaka kriza je prilika za prilagodbu i suočavanje s izazovima, ali i test naše vjere u vlastite snage, istaknuo je župan Posavec poželjevši svima ugodne blagdane te

sretnu i uspješnu novu godinu. Nakon prigodnih govora druženje uzvanika je nastavljeno u neformalnom tonu uz vedre note Dixieland banda Čakovec. (BMO, foto Z. Vrzan)

Sretnu i uspješnu novu 2024. godinu želi vam Fizioterapija Alen Horvat


30 Mozaik

29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA SELNICA nastavila tradiciju darivanja

Bebe 2023.

Djevojčica Enea prva je beba rođena na Božić U Županijskoj bolnici Čakovec, točno u 01:11, ujutro na Božić, stigla je prva radost novog života. Belma Đurđek iz Totovca postala je ponosna majka predivne djevojčice Enee. Ovaj poseban trenutak obilježen je ljubavlju,

očekivanjem i toplinom, a Općina Selnica tradicionalno ga je odlučila obogatiti. Načelnik Općine Selnica, Ervin Vičević i vijećnica Ivana Novak predali su darove majci Belmi Đurđek u znak čestitke za rođenje prvorođenog djeteta na Božić. Dežurni liječnici, dr. Podoreški Benja-

min i dr. Dejana Jezernik, s primaljama Anicom Blažeka i Martinom Novak, bili su tu kako bi osigurali siguran dolazak male djevojčice na svijet. Roditeljima želimo puno zdravlja i sretnih trenutaka u obitelji! (sh)

Načelnik Ervin Vičević i vijećnica Ivana Novak, ujedno i medicinska sestra, darivali su majku Belmu Đurđek i malenu djevojčicu Eneu

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

VOLIM

JER…

Branko Hoblaj iz Zebanec Sela sretni dobitnik vrijednih naočala 104. kola Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Op�ka Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednos� od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta s�glo puno kuver� s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Branko Hoblaj iz Zebanec Sela. Dobitnika ovog kola kontak�rat će naša služba marke�nga i dogovori� preuzimanje nagrade. (mk)

Novo 105. kolo počinje u ovom broju Novo, 105. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u siječnju, u suradnji s Op�kom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednos� od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate

3

skupi� tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. siječnja možete donije� osobno u kuver� u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (hau-

stor pokraj Bipe) ili posla� poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. siječnja. Sretnog dobitnika 105. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. siječnja. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 23.1. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK

TRGOVINA „KRK” 121 u Čakovcu

Suzana Martinez: Najviše volim čitati recepte

Adresa:

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Prodavačici Lani Horvat i čitateljici Suzani Mar�nez poklonili smo platnene vrećice

Ovog tjedna zaputili smo se u trgovinu „.Krk” na čakovečkom placu. Tamo su nas dočekale prodavačica Lana Horvat i čitateljica Suzana

Martinez, kojima smo poklonili naše platnene vrećice s logom Međimurskih novina. – Najviše volim čitati recepte. I to je to. Crnu

kroniku ne čitam jer mi je dosta crnjaka – rekla nam je čitateljica Suzana Martinez iz Čakovca. (sh, Foto: Zlatko Vrzan)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.


Mirko Švenda Žiga, ambasador međimurske popevke S preko 40 godina glazbene karijere doprinos Mirka Švende Žige međimurskoj glazbi nemjerljiv. Širom je otvorio vrata međimurskoj pjesmi u moderno vrijeme u Hrvatsku i ostatak svijeta. Njegov novi album „Duša s tobom” izlazi nakon Nove godine. (Opširnije na stranici 3.)


2 media

najave

VIKEND VODIČ

Petak,

MJESEČNI VODIČ

DONOSIMO PREGLED dočeka Nove godine 2024. po Međimurju

29. prosinca

10:00 Tradicionalni susret na mostu Mursko Središće 19:00 Božićni koncert - Pjevački zbor Josip Štolcer Slavenski i Ivana Galić CZK Rudar 20:00 TS Zrin Pub Potkova

Kamo za najluđi dan u godini? Ako još niste odlučili kako ćete provesti najluđu noć u godini, a pet do dvanaest je već tu, donosimo vam nekoliko prijedloga koje možete iskoristiti s prijateljima ili obitelji, a možete i više njih. Naime, dočeci u podne postali su pravi hit, a počinju već od 10 sati, a neki i ranije…

30. prosinca 18:00 Božićno-novogodišnji koncert Selnica Sportska dvorana, Selnica 19:30 Božićni oratorij Johanna Sebas�ana Bacha katedrala Uznesenja BDM u Varaždinu

Nedjelja, 31. prosinca 9:00 Silvestrov pohod Šetnica svete Barbare Mursko Središće 10:00 Doček nove godine Mesap Nedelišće 11:30 Doček nove godine u podne Mursko Središće

Nedelišće je prvo na redu u nedjelju gdje već od 10 sati počinje doček na Mesapu, naravno uz zdravice i svirku Meteora. Čakovec ove godine organizira ,,Mali doček” ili doček Nove godine za djecu uz program koji kreće od 11 sati. Sve klince i njihove roditelje zabavljat će Tata Slikovnica – Igor Baksa, uz dobru zabavu i gastro ponudu. Mala Subotica također organizira doček u 11 sati na središnjem trgu ispred Doma kulture, koji će naročito biti zanimljiv za najmlađe jer je najavljeno puštanje dobrih želja uz stotinu balona. Varaždinske Toplice također na terasi caffe bara „Bernarda” doček započinju u 11 sati pa ako vam se udiše malo susjedskog zraka, svakako preporučujemo dolazak. Novi Marof nudi potpuno drugačiji provod. Za one željne rekreacije, program proslave započinje novogodišnjom biciklijadom ,,Zimski šic na bic” u 09:30, rutom od 10 kilometara kroz brojne vinograde i degustacijom domaćih proizvoda na mladom OPG-u Kristian Ivoci. Za šetače i planinare organizirana je ,,Šetnja Rabuzinskim bregima” uz pratnju planinarskog vodiča. Oko 11 sati planira se povratak do

POKLANJA KNJIGU ELIZABETH CHADWICK: ZIMSKA KRUNA

kupon br. 1476 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

20:00 Duško Kuliš i Hanka Paldum MESAP, Nedelišće 20:00 Koncert Zodiac Terme Sve� Mar�n 20:00 – 00:00 TS Podrumari Terme Sve� Mar�n 21:00 – 22:00 Vlatko Štampar stand up nastup Terme Sve� Mar�n

12. siječnja 20:00 – 00:00 New Casino 21:00 - 22:00 Goran Vinčić stand up nastup Terme Sve� Mar�n

13. siječnja Eksplozija radosti i zabave u susret 2024. vanjske pozornice Kulturnog centra ,,Ivan Rabuzin”, gdje za rekreativce kao i one koji zadnji dan godine ne žele provesti od jutra, kreće doček u podne uz Vizija band - Music and more. Mursko Središće i ove godine organizira doček Nove godine u podne na Šetnici sv. Barbare s početkom u 11:30 koji će trajati do 15 sati, kada pozornicu preuzima DJ s glazbom za sve prisutne do 17 sati. Glavno slavlje počinje točno u podne s The New York Bandom i Bojanom Jambrošićem. Točno u podne u nebo će biti pušteno stotine balona, a cijeli će događaj biti popraćen i vrijednim nagradama – noćenjima u hotelima u tri države. Odabrani će sretnici moći na kratki odmor u hotelskim resortima u Lentiju, Lendavi i Svetom Martinu na Muri. Osim toga, tu su i ulaznice za toplice u Lentiju i večera u restoranu „Bajzovi dvori”

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - ELIZABETH CHADWICK: ZIMSKA KRUNA Dobitnik knjige Božićna priča objavljene u prošlom broju je Lucija Fleten iz Cirkovljana. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

5. siječnja 2024.

6. siječnja

Fešte već od jutra

Subota,

24:00 Vatromet, doček Mursko Središće, Šetnica svete Barbare

29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kratki sadržaj: Zima je 1154. godine, a engleska kraljica Eleonora čeka svoj trenutak. Dok njezin muž kralj Henrik II. osvaja krajeve s druge strane mora, Eleonoru je zapala dužnost vladarice, njegove namjesnice i majke nasljednika prijestolja. Ali ona želi pos�ći znatno više od toga - kad bi joj to Henrik samo dopus�o! No njezin je muž podcjenjuje i isključuje iz vlas�, a k tome ima mladu ljubavnicu posve zapostavivši svoju ogorčenu kraljicu. Ona će se mora� pobuni�, ali njezina će buna ima� razorne posljedice. Svjesna je činjenice da je Henriku zapravo vrlo potrebna, ali je li toga svjestan i kralj?

Donja Dubrava organizira doček u podne u dvorištu Doma kulture „Zalan”.

Dočeci u ponoć

Za one koji vole malo duže spavati, organizirani su i veliki dočeci Nove godine. Čakovec organizira ispraćaj stare i doček Nove na Trgu Republike uz poznati čakovečki bend „Noćna smjena”. Program počinje u 22 sata, uz tradicionalni vatromet točno u ponoć, no nešto slabijeg intenziteta zvuka. Štrigova ove godine organizira doček na Vidikovcu Mađerkin Breg s besplatnim ulazom, gdje uz šampanjac i DJ-a te dobre vibracije proslave traje od 22 sati do 1 sat iza ponoći. Podturen u Društvenom domu Ferketinec u organizaciji mjesnog odbora Ferketinec i u Društvenom domu Novakovec u organizaciji Caffe bara „Luna”, također organizira doček Nove 2024.

Prelijepo, duboko i poticajno štivo koje će vas odvesti u samo srce dvorskih zbivanja. Prava poslastica za ljubitelje povijesne fikcije

Prelog za svoje građane i njihove goste već tradicionalno u Novu ulazi na Trgu slobode ispred Doma kulture gdje će se za dobru feštu pobrinuti bend „Dobre Vibracije”, uz šampanjac, vatromet i kuhano vino za zagrijavanje.

20:00 – 23:00 TS Prim Terme Sve� Mar�n

15. veljače 2024. Božo Vrećo CZK Čakovec

17. veljače 2024. BÉLA FLECK CZK Čakovec

Dočeci s rezervacijom

6. ožujka 2024.

• Čakovec - Doček u „Meti” uz Kumove i DJ Darac

Goran Vinčić, Reci mi da se šališ CZK Čakovec

• Prelog - Doček u hotelu „Panorama” Prelog uz grupu Full gas

20:00 Zabranjeno pušenje GOC Čakovec

• Čakovec -Doček u „Kavani” uz DJ Mireka • Toplice Sveti Martin - Doček Nove godine na adventu u Termama Sveti Martin uz New Casino, u pubu „Potkova” • Čakovec - Doček Nove godine u „Kaotiku”

• Varaždinske Toplice - Doček nove godine u restoranu „Bernarda” u Varaždinskim Toplicama

27. travnja 2024.

15. svibnja 2024. 20:00 Chris Bo� CZK Čakovec Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr


29. prosinca 2023.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

MIRKO ŠVENDA ŽIGA: „Najljepša obiteljska priča” imala je na televiziji nevjerojatnih 45 repriza!

Novi album Žige „Duša s tobom” izlazi u siječnju

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 10.01.2023. u CineStaru Varaždin.

Mirko Švenda Žiga: Danas iza sebe imam preko 40 godina glazbene karijere, pa se valja i osvrnuti na moj doprinos međimurskoj glazbi. Ukratko, otkrio sam i ispjevao te plasirao u Hrvatsku i svijet preko 150 međimurskih popevki i stavio ih na CD-ove, tek sad vidim koliko je to velik broj. Pri tome moram naglasiti da sam sve sam financirao Piše: Josip Šimunko Foto: Studio Marrtinez

Kad će se jednog dana pisati o glazbenom doprinosu međimurskoj popevki u dvadesetom stoljeću, ime Mirka Švenda Žige bit će jedno od stožernih imena. U siječnju u izdanju izdavačke kuće „Croatia Records” izlazi njegov 14 album pjesama koji nosi naziv „Duša s tobom”. Album donosi deset autorskih pjesama Mirka Švenda Žige i dvije obrade narodnih međimurskih popevki „Dremle mi se dremle” i „Vuprem oči”. Autorske pjesme potpisuje Mirko Švenda Žiga, uz suradnju sa Stjepanom Đurkinom iz Domašinca koji živi u Švicarskoj, Hrvojem Herčikom iz Vrbovca, glazbenim producentom Tonijem Eterović s kojim surađuje već dugi niz godina, te Nenom Ninčevićem, trenutno najvećim hrvatskim hit-makerom. Album je u kasnoj fazi tiska, prvi primjerci očekuju se u drugoj polovici siječnja. Za razliku od prijašnjih albuma, Žiga se na ovom albumu vraća pop-rock verziji, uz dvije obrade narodnih popevki. Riječ je o nadogradnji i so�isticiranijem pristupu glazbi. U povodu izlaska novog albuma, ali i cjelokupnog umjetničkog opusa razgovarali smo s Mirkom Švendom Žigom koji se sve više pojavljuje i kao kompozitor i autor pjesama, a kojeg smo ovih dana, kad ima pune ruke posla pjevajući po Hrvatskoj uz advent, zatekli na putu prema Velikoj Gorici. Upravo danas, u petak, kad će ovaj broj biti na kioscima, Mirko Švenda Žiga nastupit će u Varaždinu na trgu, na zadnjem adventskom koncertu ove godine. Je li autorski pristup glazbi samo glazbeni izlet ili nešto više? Odlučio sam se za autorski pristup glazbi na ovom albumu, no ne mogu bez međimurske popevke, na njemu će biti dvije meni posebno drage popevke „Dremle mi se dremle” i „Vuprem oči”. U zadnje vrijeme sve više želim na svoj glazbeni način

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Ferrari Dobitnica ulaznica za film: Kristina Kontrec

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Svojoj publici Žiga je pripremio najljepši blagdanski poklon, novi album s autorskim i tradicionalnim pjesmama izreći nešto više, vjerujem da će to publika prepoznati. Već dugo si na glazbenoj sceni. Što je najvažnije što si po tvojem sudu dao Međimurju? Od kad znam za sebe živim za glazbu. Danas iza sebe imam preko 40 godina glazbene karijere pa se valja i osvrnuti na moj doprinos međimurskoj glazbi. Ukratko, otkrio sam i ispjevao preko 150 međimurskih popevki i stavio ih na CD-ove, tek sad vidim koliko je to velik broj. Pri tome moram naglasiti da sam sve sam �inancirao, bez pomoći kulturnih institucija i međimurskih općina i gradova kao i županije. Vjerujte, to doista nije bilo lako. Zatim, doveo sam međimursku narodnu popevku na državnu razinu, dakako

uz druge međimurske pjevače etno glazbe, snimke mi se nalaze na kompilacijama širom svijeta. Tako na primjer, moje međimurske popevke svira francuski Državni radio, prvi program, u Španjolskoj Radio Sevilla, a moje međimurske popevke puštaju i u dalekoj Maleziji. Što smatraš svojim najvećim nastupom? Jedan od najvećih nastupa kojeg se i danas rado sjećam dogodio se u Skoplju 2013. godine na Trgu kralja Aleksandra. Tom prilikom sve je prenosila turska televizija, slušalo me 40 milijuna Turaka, a pratila turska �ilharmonija. Otpjevao sam međimurske popevke: „Ljubav se ne trži”, „Međimurje kak si lepo zeleno” i „Protuletje se otpira”.

Imam tri benda, „Žiga, Žiga” kojeg zovem električari, „Cimbal bend”(cimbal i kontrabas) i najpoznatiji bend „Žiga i bandisti” osnovan 2006. godine, koji je bio najpoznatija atrakcija u Hrvatskoj glazbenoj sceni do 2014. godine, a zapravo to traje sve do danas. Vjerujem da sam doprinio popularizaciji limenih glazbi u Međimurju, kad sam osnovao bend „Žiga i bandisti” bilo je samo par starih limenih glazbi, a pogledajte danas. „Najljepša obiteljska priča” iz 2017. godine najviše je reprizirana na Hrvatskoj televiziji uopće, do sada je bila reprizirana već nevjerojatnih 45 puta. Četiri sam puta napunio koncertnu dvoranu „Lisinski” u Zagrebu. Malo mojih prijatelja zna da se bavim u glumom. Ne-

posredno prije korone organizirao sam veselu predstavu „Treći hrvatski kajkavski predsjednik”. U toj predstavi koja je odigrana u Hrvatskom Zagorju „supruga” mi je Zagorka, a ja sam Međimurec. Ideja predstave je da su Zagorci jalni, a Međimurci škrti, a budući predsjednik Hrvatske mora biti jalen i škrt, pa smo se nas dvoje odlučili napraviti sina s tim osobinama, koji će biti budući hrvatski predsjednik. Oni koji te dobro poznaju znaju da si ponekad burno reagirao na pojedine nepravde. Što te najviše žalosti? Najviše me žalosti to što još uvijek nedostaje pravi spoj mene kao pjevača i mladih akademskih glazbenika u Međimurju, koji danas vode

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

limene glazbe i druge sastave. Ja naprosto ne mogu sve, ne stignem, tek smo otkrili jedan dio međimurskih popevki i plasirali ih u svijet, što smatram i svojom zaslugom. Volio bih da mnogo više obrazovanih mladih glazbenika piše aranžmane za međimurske popevke u različitim glazbenim varijantama. Znam da je lijepo otići na glazbeni izlet u Ameriku ili Afriku i druge zemlje, no našu glazbu nitko neće čuti ako je ne sviramo i pjevamo sami.


4

media

29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečka špica

Mar�na i Marin zablistali su u središtu grada

Bivša saborska zastupnica Dragica Zgrebec odabrala je crveni kaput

Tamara u toplom trendovskom zelenom kaputu

Marina bira cvijeće kao dodatak

Suknja od �la sa šalom klasičnog kariranog uzorka uvijek je dobar izbor

Maja Trstenjak je svojim kaputom i veselim šarenim šalom osvojila špicu Topao dan za izlazak na špicu iskoris�li su i Damir i Valen�na


29. prosinca 2023.

Dobro je znati 35

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu


36 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mlada pjevačica, Criztel Renae Aceveda, sa zlatnim talentom

29. prosinca 2023.

Puhački orkestar Općine Donja Dubrava - Čuvari tradicije i glazbenog nasljeđa od 1888. godine

BOŽIĆNI KONCERT dobravskih puhača

Dubravske puhače upotpunio crkveni zbor Zvijezda večeri bila je Criztel R. Aceveda pobjednica Supertalenta 2023. iz Sv. Martina na Muri Tekst i foto: Sania Bižupić

Ovogodišnji blagdan svetog Stjepana zauvijek će ostati urezan u sjećanjima mještana Donje Dubrave i svih koji su bili dio nezaboravnog događaja – 12. božićnog koncerta održanog u dvorani Osnovne škole Donje Dubrave pod organizacijom Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava.

Temelji glazbene kulture Donje Dubrave Puhački orkestar Donje Dubrave predstavlja nasljednika Vatrogasne limene glazbe DVD-a Donja Dubrava, čija povijest seže još od 1888. godine. Osnovao ju je Maks Hirschler kupivši u Grazu šesnaest instrumenata. Ta inicijativa postavila je temelje

današnje glazbene kulture u Donjoj Dubravi. – Ova godina bila je posebno važna za naš orkestar jer smo proslavili 15. rođendan i obilježili 15 godina djelovanja – istaknula je predsjednica Puhačkog orkestra, Tamara Punčikar. – Na redovitim i individualnim skupnim probama uvježbavali su nas profesor Antun Horvat i učitelj Bojan Krušec – dodala je predsjednica

puhača. Uz izvanredne nastupe dobravskog Puhačkog orkestra, pridružili su im se članovi Mješovitog zbora župe sv. Margarete Donja Dubrava, koji je ove godine obilježio i veliku 90. obljetnicu osnutka i neprekidnog djelovanja.

Emotivna snaga pobjedničkog glasa

Sredinom koncerta svjetla re�lektora su se usmjeri-

la prema središtu pozornice gdje se pojavila Criztel Renae Aceveda, koja je na sam Božić pobijedila u Supertalentu. Njezina izvedba pjesama „Dej mi, Bože, joči sokolove” i „Ružica sem bila” zračila je emotivnom snagom koja je preplavila dvoranu, popraćena gromoglasnim odobravanjem publike. – Meni je jako draga pjesma „Dej mi, Bože, joči

sokolove” jer kada pjevam ovu pjesmu prisjetim se svoje obitelji koja je jako daleko od mene, pa ako imate nekog tko vam jako fali, onda je ova pjesma za vas – poručila je talentirana mlada pjevačica. Njezina poruka bila je univerzalna – za sve one koji osjećaju izdvojenost od onih koje najviše vole, ova pjesma postala je izraz njihovih osjećaja.

angelicus” Cesara Francka i ,,Ave Marija” (Bach/Gounod). Ženski zbor župe sv. Nikole biskupa Čakovec otpjevao je ,,Od angela Gabrijela”, međimursku božićnu pjesmu nepoznatog autora i ,,Dudaš” Florijana Andrašeca, voditeljice zbora Dragice Karoline Šimunković. Mješoviti zbor župe sv. Nikole biskupa Čakovec otpjevao je ,,Oj pastiri vi četiri” i ,,Hote ljudi veselit se”, voditeljice zbora Marine Grahovec. Pjevački zbor ,,J. Š. Slavenski“, voditeljice Senke Bašek, otpjevao je ,,Doletel je z neba” u pratnji solista Hane Janušić, Stelle Cimerman, Franka Milasa i Josipa Bašeka, ,,Kyrie eleison”, tradicionalnu božićnu pjesmu, ,,Prva je vura”

(božićna iz Turopolja) u pratnji solistice Klementine Vodušek i ,,Hote ljudi veselit se”, međimursku božićnu. Svi zborovi izveli su po dvije pjesme, dok je posljednji Pjevački zbor ,,J. Š. Slavenski“ otpjevao četiri pjesme u pratnji navedenih solista i solistica. Na kraju su svi zborovi zajedno otpjevali božićnu ,,Narodi nam se kralj nebeski“, u pratnji orguljašice Žane Žganec i dirigentice Senke Bašek. Na samom kraju, Hrvoje Živković rekao je - Tko pjeva, dvostruko moli, a na današnjem koncertu, pjevajući novorođenom djetetu, zapravo smo jedni drugima poklonili ljubav.

Zajednički nastup svih zborova

BOŽIĆNI KONCERT u crkvi sv. Nikole u Čakovcu

Kao da su pjevali anđeli Izvanredna glazbena manifestacija zborova i sopranistice Kristine Hlebec koji su božićne duhovne pjesme izveli pred jaslicama s posebnom emotivnošću, stvarajući jedinstvenu atmosferu duha i ljubavi Božića Piše: Kristina Klobučarić Foto: Mario Golenko

Na blagdan sv. Stjepana nakon sv. mise, s početkom u 19:30 sati u crkvi sv. Nikole u Čakovcu, održan je tradicionalni božićni koncert duhovne glazbe. Svečani program je vodio Hrvoje Živković, koji je navedeni koncert nazvao

– ,,Pjevanje pred jaslicama novorođenog malenoga i krhkog djeteta Isusa”. Nakon pozdravne riječi fra Filipa Đurđevića održane su pjesme zborova. Sve duše prisutnih oplemenili su Dječji zbor župe sv. Nikole biskupa Čakovec koji su otpjevali ,,Božićnu” (Elton John/Fides) i ,,Božić dolazi” (Nova gene-

racija), voditeljice zbora Ive Novak. Zbor umirovljenika grada Čakovca otpjevao je dvije međimurske božićne pjesme ,,Dober vam večer, Gospodar” i ,,Došel je z neba”, voditeljice zbora Marine Grahovec. Kulturno umjetničko društvo ,,KATRUŽE“ Ivanovec i ,,ŠAFRAN“ Štefanec, voditelja zbora Vinka Jakupaka, otpje-

Kris�na Hlebec, sopranis�ca vali su Gruberovu ,,Tihu noć” i ,,White Christmas”. Sopranistica Kristina Hlebec u pratnji orguljašice Žane Žganec, otpjevala je ,,Panis




18. svibnja 2018.

MATO KLJAJIĆ zadovoljan odrađenim u ovoj godini poručuje:

Nova 2024. će biti još bolja!

Piše: Miljenko Dovečer

P

redsjednik zajednice sportskih udruga i zajednica Međimurske županije Mato Kljajić zadovoljan je odrađenim u ovoj 2023. godini. Osim toga porazgovarali smo o još nekoliko interesantnih tema.

Rad Zajednice je bio ove godine jako dobar

– Sa sigurnošću možemo reći da je ova 2023., što se sporta tiče, bila uspješna. Nakon 2022. kada smo ponosno nosili titulu Europske regije sporta (1. u Hrvatskoj, 3. u Europi) i dalje smo nastavili raditi na visokom, slobodno ću kazati – europskom nivou. Što se samog rada Zajednice tiče sve je proteklo u najboljem redu, Međimurska županija i župan Matija Posavec ispoštovali su sve u cent kako je bilo dogovoreno. Sredstva su stizala u redovitim mjesečnim ratama i odmah prebacivana klubovima na temelju pravilnika koje je Skupština Zajednice jednoglasno usvojila. Po prvi smo puta proveli Javni poziv za sufinanciranje rekreativnog i amaterskog sporta i sportskih manifestacija, što smo također uspješno odradili. Klubovima puno znači kada mogu računati na redoviti dolazak sredstava, to nije trošak već ulaganje i drago mi je da to sada shvaćaju i donosioci odluka jer svaka kuna uložena u sport višestruko se vrati. No, nisu prihodovnu stranu činila samo sredstva županije. I ove godine smo uspješno aplicirali na natječaje Hrvatskog olimpijskog odbora i proveli smo 4 različita projekta, a po 1. put su nam odobrena i sredstva Ministarstva turizma i sporta. Sve što smo činili tijekom godine za cilj je imalo dobrobit sportaša, sportskih djelatnika i sporta općenito. Tijekom godine Izvršni odbor Zajednice održao je 9 sjednica na kojima su sve odluke donesene jednoglasno – rekao je uvodu Kljaić. – To dovoljno govori da su članovi IO-a koji predstavljaju različite sportove stavili glave skupa da se napravi daljnji

iskorak za sport. Ponovo moram ponoviti kako nam se suradnja sa Zajednicom sportova grada Čakovca i zajedničko korištenje tajnika pokazalo kao pun pogodak što je potvrdila i Sportska inspekcija u svom nadzoru našeg rada. Vrlo često smo bili servis i prava podrška klubovima prilikom implementacije novog Zakona o sportu, otvaranja paušalnih obrta za sportaše, a radili smo i na tome da se čuje naše razmišljanje o izradi Pravilnika o liječničkim pregledima. Odradili smo mnoge zadatke i projekte, proglasili najbolje sportaše i momčadi Međimurja, obilježili međunarodni i hrvatski olimpijski dan, nastavili tribinu Međimurske sportske legende, uključili se u obilježavanje Dana Međimurske županije, Europskog tjedna sporta, a posebno me veseli da smo nakon 3 godine pauze opet na SRC-u Mladost održali Olimpijski festival dječjih vrtića. Na rezultatskom planu možemo biti ponosni na naše klubove u ekipnim sportovima koji su prvoligaši. I rukometaši Čakovca na dobrom su putu da im se pridruže, tu su i potencijali drugih ekipa iz drugih sportova – kazao je on.

Žali što u nogometu nemamo klub u višim ligama

– Nažalost, nemamo više muški nogomet pozicioniran u višim nacionalnim ligama, iskreno se nadam da će se to u doglednoj budućnosti promijeniti. Možda bi jedno od rješenja bilo da barem klubovi koji su sada u 4. rangu (3. NL Sjever) probaju stati iza jednog kluba i da tako kažem pogurati ga u viši rang, 2. NL. Taj klub bi po meni trebao biti u Čakovcu, a prvo bi ga trebalo „preoblikovati” u Sportsko dioničko društvo. Očito je da iza sportske udruge nitko neće podmetnuti svoja leđa za klub u barem 2. ligi. Kada bi se s vremenom znali uz Grad vlasnici dionica i kluba siguran sam da bi to bila jedna forza, napredak i veća briga za klub. Naravno da bi onda dioničari manirom dobrog gospodara odabrali i stručne ljude u Upravu i sportski

Predsjednik Zajednice sportskih udruga i zajednica Međimurske županije sektor. Možda to sada izgleda neobično, no ja smatram da bi tim modelom privukli i s vremenom veći kapital, a s obzirom na to da u Međimurju ne nedostaje talenata, to bi bio i motiv igračima da igraju za takav klub i napreduju. U pojedinačnim sportovima poput gimnastike gdje nas i dalje vesele odlični rezultati Filipa Udea i Tijane Korent, tenisa, borilačkih sportova, sportskog ribolova gdje imamo svjetske prvake, atletici u kojoj raste jedna buduća zvijezda, ima razloga za optimizam – obrazložio je Kljajić.

U sljedećoj godini ima puno razloga za optimizam

– S pravom zato svi skupa možemo u 2024. očekivati daljnji uspon međimurskog sporta. Povećana su nam sredstva Županije preko 20 %, imat ćemo i izdašniju podršku Ministarstva turizma i sporta, ali i dalje će nam ključni sastojak cijele priče biti međimurski čovjek, spor-

taš, trener i sportski djelatnik. Primjećujemo kako se sve više trenera obrazuje, traži dodatna zvanja i kvalifikacije, a klubovi su prepoznali mogućnosti i važnost vanjskog financiranja – prijave na nacionalne i europske natječaje – rekao je Kljajić. – Krajem prošle godine, Zajednica je uspješno aplicirala na natječaj Ministarstva turizma i sporta za financiranje Programa razvoja sporta od interesa za jedinicu lokalne, odnosno, područne samouprave koji se sufinanciraju putem županijskih sportskih zajednica, čime je osigurala značajna sredstva za stručni rad i nabavku opreme. S obzirom na kratki rok prijave, u prvoj smo se fazi orijentirali na bazične sportove (gimnastika, atletika, plivanje) te loptačke sportove. U drugoj fazi, odnosno za 2024., nastojat ćemo u prijavu za natječaj MINTS-a uključiti što veći broj saveza i klubova – poručio je Kljajić o planovima za sljedeću godinu i nastavio.

– Održat će se naša najvažnija i najprepoznatljivija manifestacija „Izbor naj sportaša” i dodjela nagrade „Franjo Punčec”. Zajednica želi potaknuti što veći broj sportaša i sportskih djelatnika na važnost spajanja sporta i zdravlja te u tu svrhu planira odraditi predavanja s uglednim liječnicima na temu sportskih pregleda, psihologije sporta, sportske prehrane, najčešćih ozljeda kod sportaša i sl. Predavanja koja će biti organizirana diljem Međimurja obavljat će ugledni liječnici s kojima smo već imali suradnju. Zajednica će koordinirati obilježavanje Međunarodnog olimpijskog dana. Kao i prijašnjih godina, uključit ćemo se u obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana. I dalje ćemo se aktivno zalagati i u krovnim sportskim organizacijama HOO-a i MINTS-a da Međimurje dobije zasluženi povrat sredstava koji vrijedni Međimurci uplaćuju u nacionalni budžet – govori nam Kljajić.

I dalje je cilj promocija i napredak sportske zajednice

– U tijesnoj suradnji sa županijskim djelatnicima radit ćemo na promociji sporta, sportskih saveza i klubova te za opći boljitak cijele sportske zajednice u Međimurju. Sukladno zakonskim obvezama Zajednica će sva sredstva dodjeljivati na temelju Javnog po-

ziva kojeg će provesti, a ocjene projekata dat će stručne komisije o čijoj preporuci će odlučivati Izvršni odbor. Prilikom ocjenjivanja projekata, komisije će se voditi pravilnicima koje je donijela Zajednica. Intenzivno ćemo se zalagati da sva sredstva planirana županijskim proračunom za sport budu prebačena na račun Zajednice kako bi mogla biti proslijeđena klubovima sukladno javnim pozivima i natječajima – opširno je obrazložio Mato Kljajić i za kraj najavio veći financijski proračun. Veći financijski proračun - U Međimurju trenutno djeluje 267 klubova i udruga s preko 17 000 registriranih igračica i igrača, a financijskim planom planira se iz županijskog proračuna u 2024. osigurati 529 000 eura (financiranje natjecateljskog sporta 121 000, financiranje sporta djece i mladeži 110 000, rekreativni i amaterski sport 150 000, sport osoba s invaliditetom 5000, sportske manifestacije 95 000, popularizacija ženskog sporta 5000, financiranje aktivnosti Zajednice 34 000 eura). Još se očekuje kroz projekte od Ministarstva turizma i sporta osigurati 210.232,85 eura, što bi ukupno u sljedećoj godini bilo 739.232,85 eura. Na kraju mi dozvolite da sportašima, svim Međimurcima i Međimurkama zaželim svako dobro i sretnu 2024. godinu – završio je Kljajić.




29. prosinca 2023.

NOGOMET

KOŠARKA

RAZGOVOR s „dirigentom” NK-a Rudar

TREĆA LIGA

Slabo drugo poluvrijeme Donjeg Kraljevca! U derbiju 9. kola Treće lige, Donji Kraljevec je gostovao kod pojačanoga Varteksa u Varaždinu i izgubio slabom igrom u trećoj i četvrtoj dionici igre. Nedelišće je kod Vinice uzelo bodove praktički se ne oznojivši, a Mladost Ivanovec je kod kuće nadjačalo Kotoribu. Dubravčan protiv neporaženoga Gra�ičara nije imao šanse. Liga se nastavlja za vikend, 20. i 21. siječnja. (bh)

TABLICA TREĆA LIGA 1.

Grafičar

9 9 0

307 18

2.

Varteks

9 8 1

85 17

3.

Donji Kraljevec

9 6 3

56 15

4.

Čakovec

8 6 2

108 14

5.

Nedelišće

9 5 4

48 14

6.

Kotoriba

9 3 6

-79 12

7.

Mladost Ivanovec 9 3 6

-86 12

8.

Dubravčan

9 3 6 -105 12

9.

Rudar

8 1 7 -108

9

10. Vinica

9 0 9 -226

9

REZULTATI I KOŠEVI

Varteks - Donji Kraljevec 77:68 (19:22, 13:17, 22:11, 23:17) Donji Kraljevec: Pongrac 4, Lepen 11, Švenda 6, Kovač 6, Ivanović J. 16, Ivanović D. 16, Međimurec 2, Balent 5, Trupković 2. Trener: Ružić M. Vinica - Nedelišće 67:89 (13:29, 20:23, 21:12, 13:25) Nedelišće: Kranjčec 18, Hren 2, Juras 11, Mišković 16, Volf 1, Šegović 13, Novak 28

Mladost Ivanovec - Kotoriba 62:48 (17:15, 14:9, 10:14, 21:10) Mladost Ivanovec (Kuhanec 1, Bjelobrk 2, Vehtersbah 17, Momčilović L. 13, Momčilović I. 11, Jelenić 4, Hajdinjak 4, Drvenkar 10. Trener: Kovačić B.) - Kotoriba (Habuš 7, Ujlaki N. 6, Ujlaki D. 13, Fuš 12, Jakupak 10) Dubravčan - Grafičar 62:91 (14:26, 11:18, 9:22, 28:25) Dubravčan: Klipić Ka. 19, Klipić Kr. 3, Krušelj 4, Raić 11, Miser I. 21, Miser S. 1, Žinić 3

Trener Damir Lepen Jurak

NOGOMET BOŽIĆNI turnir u Maloj Subotici

Rekordan broj ekipa! Rekordan broj ekipa okupio se prošlog vikenda u dvorani OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici na 9. Božićnom turniru koji je počeo u petak (kategorija U11), nastavio u subotu (U8 i U13) te završio u nedjelju (U9 i U15). Kategoriju Limača 1. dana je obilježila dominacija domaće ekipe koja se okitila zlatom pobijedivši u �inalu NA Međimurje iz Čakovca. Za 3. mjesto je varaždinska Sloboda odigrala međusobnu utakmicu, tj. njihove ekipe „bijeli” i „crveni”, a uspješniji su bili „bijeli” te odnijeli broncu. Iz pobjedničke ekipe dolazi najbolji strijelac Dorijan Tizaj i najbolji golman Ian Herman. Mlađi pioniri škole Mala Subotica osvojili su zlato 2. dana. Nizali su pobjede sve do završnice gdje su pobijedili NŠ Rudar „zeleni” u polu�inalu i Rudar „crni” u �inalu. Treće mjesto pripalo je ekipama Rudara, a 4. Mladosti iz Preloga. Iz pobjedničke ekipe +18

dolazi najbolji strijelac Karlo Bedić i golman Teo Dominić. Pobjedom Sloge iz Čakovca u �inalu nad NA Lumen iz Varaždina završen je turnir za najmlađe. Treće mjesto pripalo je NK Ivančici iz Ivanca koji su pobijedili NA Međimurje. Domaća ekipa najmlađih zaustavljena je u četvrt�inalu. Za najboljeg golmana proglašen je Jakov Sedlar iz NA Lumen, dok je najbolji strijelac bio Ivano Bogdan iz NŠ Sveti Juraj na Bregu. Trećeg dana u kategoriji U9 ekipa Lumen „crveni” bila je 1., Lumen „bijeli” 2., dok je 3. bio NK Ivančica. Najbolji strijelac bio je Viktor Habek (NA Lumen), a golman Sven Tretinjak (NA Lumen). U kategoriji U15 ŠN Dinamo-Zelenko osvojio je 1. mjesto, NŠ Mala Subotica 2., Rudar „crni” 3., dok je 4. mjesto pripalo NŠO Mala Subotica 2. Najbolji golman bio je Luka Furdi iz ŠN Dinamo-Zelenko, a najbolji strijelac Martin Piknjač iz NŠO Mala Subotica 1. (md)

Nazovi napaljene

Medimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27

Tel0,46ۥ3,49kn/min

Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn |1€=7.53450kn

Piše: Miljenko Dovečer

Od samog početka Damir Lepen Jurak uzeo je uzde u svoje ruke te odličnim 3. mjestom zaključio u Rudaru ovu jesensku polusezonu u 3. NL Sjever s istim brojem bodova (29), kao i drugoplasirana Pitomača, ali nešto slabijom razlikom golova. U svemu tome poznaje se ruka mladog „dirigenta” momčadi iz Murskog Središća, Damira Lepena Juraka.

Napravili velik iskorak, ali nema stajanja

– Prije same sezone i u najavi iste, unutar stručnog stožera i ekipe postavili smo si cilj da želimo napraviti iskorak u sustavu funkcioniranja seniorske momčadi i ostvarivanju sportskog rezultata. U prvom jesenskom dijelu sezone u tome smo i uspjeli, ali s obzirom koliko smo svi skupa ambiciozni i gladni uspjeha nećemo se samo s time zadovoljiti. U kadru prve ekipe Rudara je najviše mladih igrača u 3. NL Sjever, ali riječ je o zaista jako kvalitetnim i talentiranim igračima, baš ta mladost, energija i želja za radom uz iskustvo starijih igrača koji su bili primjer, nas je gurala prema naprijed što je rezultiralo lijepim i atraktivnim nogometom.

Mladi trener ima puno razloga za zadovoljstvo! Jedan od glavnih zadataka nam je ispro�ilirati još više mladih igrača jer naša škola nogometa radi fantastičan posao što pokazuju rezultati u ligama pod ingerencijom HNS-a – rekao je u uvodu trener Rudara. Rudar je svakako ove jeseni postao hit što se tiče rezultata i igara, a to se vidi najviše po zaista lijepoj posjeti na svakoj utakmici. – Odradili smo kvalitetan prijelazni period i uspjeli smo uspostaviti autoritet treninga. Na prste jedne ruke možemo nabrojati kada nas je na treningu bilo ispod 22 igrača. Odnos prema radu koji je bio na poluprofesionalnom nivou omogućio nam je da rastemo iz kola u kolo i da ostvarujemo željene rezultate, naravno sve to ne bi bilo moguće bez velike podrške naših navijača koji su svaku utakmicu bili naš 12. igrač. Moram se odmah zahvaliti upravi na čelu s predsjednikom Zobićem koja nam je osigurala da nam kroz pripreme i prvenstvo ništa ne nedostaje. Odnos, ljubav i poštovanje tih ljudi prema igračima i meni je nešto stvarno posebno. Zahvaljujem se i gradonačelniku Srpaku koji je uvijek bio tu uz nas i naša stalna podrška. Veliki posao odradio je i stručni stožer: sportski direktor Nedeljko, trener asistent Vuri, trener vratara Kocijan, �izioterapeut Rihtarec te naši ekonomi Balaž i

Kodba. Hvala još jedanput svima – nastavio je Lepen Jurak.

Rudaru se smiješi lijepo proljeće

– Zimske pripreme počinju 22. siječnja, u planu nam je odraditi 6 – 7 pripremnih utakmica i svakodnevno trenirati. Do sada su dogovorene utakmice s Bednjom Beletinec, Tehničarom iz Cvetkovca, lendavskom Naftom, slovenskom Polanom i kup utakmica prije početka prvenstva. Osim toga, klub je osigurao mini pripreme u Umagu gdje ćemo boraviti 3 – 4 dana. Sportska politika je vrlo jasna te nam je želja zadržati ekipu na okupu, eventualni dolasci moraju se poklapati u našu viziju. Siguran sam da imamo kadar igrača koji može ispuniti sve naše ciljeve. Moramo još više podignuti kondicijske kapacitete što će nam omogućiti mirnoću kontinuiranog napada i visoki tempo kroz cijelu utakmicu. Naravno, moramo poraditi i na samoj realizaciji jer stvaramo stvarno puno prilika tijekom utakmice. Tražit ćemo i dalje pobjedu u svakoj utakmici i vjerujem da je ova generacija Rudara spremna osvojiti jedan od trofeja i tako ispisati povijest kluba – zaključio je svoje viđenje trener Rudara.

Ciljaju i na rang više?

Rudar polako izrasta u respektabilni klub kojemu

u mnogočemu pomaže i stoji iza njega Grad na čelu s gradonačelnikom Srpakom što je zaista pohvalno. Velik broj pristalica i navijača ima Rudar i ne bi bilo čudno da već ove godine odu rang više. Iako je Polet uvjerljivo 1. i ima najbolju ekipu, očito da njih ne zanima ulazak u 2. ligu. Svoju privrženost Rudaru članovi, navijači, uprava i igrači pokazali su tradicionalnim druženjem. Prošle subote u Pansionu „Ilonka“ Mursko Središće Rudar je održao svoju tradicionalnu završnu godišnju zabavu „Rudarova noć“. Dvjestotinjak gostiju odazvalo se ovoj tradicionalnoj zeleno-crnoj noći u kojoj su ispratili jednu zaista jednu uspješnu sportsku nogometnu godinu kluba, a ujedno i uspješnu godinu Nogometne škole Rudar. I ove godine kao i prijašnjih, klub se pobrinuo i za vrlo bogatu nagradama tradicionalnu tombolu pa je tako u samoj tomboli podijeljeno više od 650 nagrada, a one vrjednije otišle su u sretnije ruke. Iz NK-a Rudar najljepše se zahvaljuju svim svojim gostima koji su im se pridružili u ovom lijepom završnom veselju, a ujedno svima njima kao i svim sportskim prijateljima te građanima Murskog Središća, kao i žiteljima cijelog Međimurja i Hrvatske žele blagoslovljen i čestit Božić te sretnu novu 2024. godinu.




29. prosinca 2023.

NOGOMET

TALENTIRANA nogometašica Ena Madić iz Preloga ponosno govori:

Imam pet kila medalji!

Ena (13) je u polusezoni zabila već 28 golova, a želje su reprezentacija i dobar klub Piše: Miljenko Hajdarović

O

snovna škola Prelog krajem se godine pohvalila s više dobrih sportskih rezultata. Sudjelovali su i osvajali medalje iz šaha, krosa, stolnog tenisa, sportskog plesa i futsala, a Školsko sportsko društvo OŠ Prelog proglašeno je drugim najboljim u Republici Hrvatskoj. Na većini fotogra�ija s tih natjecanja ističe se crvena kosa djevojčice iz Preloga – radi se o trinaestogodišnjoj Eni Madić. Premda je multitalentirana, njezin omiljeni sport je nogomet i pri tome ne bira jesu li joj suigrači i protivnici mladići ili djevojke. Posjetili smo je u obiteljskom domu usred priprema za Božić. Ena je na naša pitanja odgovorila u maniri prave profesionalne sportašice, kao da s medijima razgovara već godinama. Tko se sve u obitelji bavi sportom? – Tata Nikola (44), braća Gabrijel (11), Jakov (9) i ja igramo nogomet. Mama Dubravka (37) ne igra, ali trenutno radi na projektu popularizacije ženskog nogometa. Znači li to da si ljubav prema nogometu naslijedila od oca? – I od njega, ali i od bratića Doriana. Gledala sam Dorianove treninge i počela sam igrati s njim kad sam imala pet godina. Odmah si počela igrati s dečkima? – Da, jer mi je bilo super. Nema baš razlike između dečki i cura. Uglavnom su ravnopravni i ovisi o talentu pojedinca. Dečki su ponekad agresivniji. Misliš li da je nogomet bolji od drugih sportova? – Da! Zato što nije lako zabiti gol i jer ima puno navijača. Puno je teže zabiti gol nego recimo u rukometu ili dati koš u košarci. Jesu li tvoji uzori povezani s pozicijom koju igraš? – Moj uzor je Robert Lewandowski koji trenutno

igra za Barcelonu i repku Poljske, a prije je igrao za Bayern. On je napadač poput mene, a ponekad igram i vezu. U ovoj sam polusezoni, u 11 utakmica, zabila 28 golova. U Barceloni, u njihovoj ženskoj ekipi, igra i Alexia Putellas. Također je napadačica. S obzirom na sve te golove koje zabijaš, je li ti neki ostao posebno u sjećanju? – Na turniru „Volim nogomet“ ove godine u Čakovcu igrali smo �inale protiv ŽNK-a Osijek. Pucala sam slobodnjak s centra i zabila pobjednički gol. To znači da navijaš za Barcelonu? – Ne. Navijam za Hajduk. U mojoj ekipi većina navija za Hajduk. Za koju ekipu trenutno igraš? – Igram za ŽNK Međimurje Čakovec. Kod njih igram za ekipu pionirki od veljače ove godine. Prvo sam igrala u NK Mladost Komet u Prelogu, a nakon toga za MNK Fotex Junajted. Sa ŽNK Međimurje Čakovec igramo

Već je sakupila toliko medalja da ih jedva i podigne!

Ena s brojnim osvojenim nagradama i priznanjima!

u prvoj hrvatskoj ligi s 12 klubova. Jesu li te sve ekipe za koje si igrala samo ženske ili si igrala i s dječacima? – Od pete godine do početka ove igrala sam s dečkima. Nažalost, prema pravilima, nakon 12. godine razdvajamo se po spolu. Sad sam se već navikla na žensku ekipu jer sam se dobro uklopila. Zbog igre s dječacima sam postala čvršća i bolja u duelima. A od bivše ženske ekipe, tu iz Preloga, više se nitko ne bavi nogometom. Igra u prvoj ligi znači dosta obaveza i putovanja? – Da, putujemo u Zadar, Osijek, Županju, Rijeku, Split, Zagreb, Metković i druge gradove. Treninzi su četiri puta tjedno plus utakmica za vikend. Ako smo domaćini onda je utakmica u subotu, a ako gostujemo onda već u petak krećemo na put. To često znači da već u petak izostajem s

dijela nastave. Vraćamo se u nedjelju. Kako je to uskladiti školske i sportske obaveze? – Malo je naporno, ali ako se dobro organiziram sve ide kako treba. Bavljenje sportom mi pomaže organizirati cijeli život. A s nastave izostajem i za potrebe škole. Sudjelujem na natjecanjima u nogometu, odbojci, rukometu, krosu na 1000 m, šahu i atletici. Pretpostavljam da je tu onda jako važna podrška roditelja? – Da, roditelji su mi najveća podrška. Uvijek su prisutni. Bez njih to ne bi bilo moguće. Treba me voziti na treninge, a oni kupuju i svu sportsku opremu koja mi je potrebna. Tu je i plaćanje članarine i sve što mi je potrebno za putovanja. Što je za tebe sljedeći korak? – Nedavno sam bila u zimskom kampu u Medu-

linu za selekciju nogometašica za U-15 reprezentaciju Hrvatske. Dobro smo igrale i pohvaljena sam za dobro čuvanje lopte. Sljedeća selekcija je u proljeće. A uz reprezentaciju, ako srećom ostanem bez ozljeda, neki dobar klub bi bio cilj. S obzirom na to da je božićno vrijeme znači li to da si na odmoru? – Ne, čekam već sljedeću utakmicu. U Čakovcu 29.

prosinca igramo humanitarnu utakmicu „Međimurski sportaši daruju“. Kakve su prognoze za sljedeće prvenstvo u Njemačkoj? – Bit će napeto, a medalja sigurno. Ako će medalje biti blizu, onda sigurno idemo navijati u Njemačku – poručila je mlada nogometašica na kraju razgovora. Eni, Hajduku i reprezentaciji želimo sreću u novoj sportskoj godini.




29. prosinca 2023.

KOŠARKA

RUKOMET

LIGA DJEČAKA U-13

UNATOČ TEŠKIM uvjetima i najmanjem proračunu, Kavran poručuje:

Igraju dvije grupe po 5 ekipa!

Liga za mlade košarkaše rođene 2011. i mlađe napravljena je tako da su formirane 2 grupe po 5 ekipa koje onda igraju unutar grupe svatko sa svakim. Po završetku se međusobno natječu za plasman. GRUPA A: Varteks Mladost Ivanovec 81:27 (Mladost Ivanovec: Rubin 7, Jančec 2, Smolković 6, Višnjić 12. Trener: Kolarić J.). Donji Kraljevec - Dubravčan 58:11. Donji Kraljevec (Horvat 9, Gudlin 7, Mesarić 6, Žegarac 4, Vlašić 12, Mohl 8, Purgar 12. Trener: Balent N.) - Dubravčan (Strbad 2, Miser 3, Kelava 4, Brljak 2. Trener: Klipić). Mladost Ivanovec - Donji Kraljevec 45:65. Mladost Ivanovec (Smolković L. 2, Rubin 3, Ružić 5, Smolković B. 17, Višnjić 16, Frančić 4) - Donji Kraljevec (Slaviček 8, Horvat 17, Mesarić 16, Žegarac 4, Križaj 14, Mohl 6). Donji Kraljevec - Gra�ičar 46:50 (Donji Kraljevec: Horvat 11, Mesarić 15, Vlašić 2, Mohl 8, Purgar 4). Dubravčan - Mladost Ivanovec 24:92. Dubravčan (Miser 2, Maček 12, Globek 6, Martinović 2, Brljak 2) - Mladost Ivanovec (Smolković L. 2, Rubin 14, Jančec 14, Smolković B. 22, Višnjić 30, Frančić 10). Gra�ičar - Dubravčan 71:18 (Dubravčan: Pintač 4, Žinić 2, Strbad 6, Miser 4, Martinović 2), Varteks - D. Kraljevec 59:33 (Donji Kraljevec: Horvat 5, Mesarić 16, Vlašić 5, Mohl 5, Purgar 2). GRUPA B: Međimurje Rudar 109:25. Međimurje (Terek 28, Ostoja 30, Šte�ičar 4, Tomašek 12, Ovčar 4, Pavlic 6, Petek 5, Palašek 10, Čurin 2, Đurkas 8. Trener: Novak M.) - Rudar (Damjanović 10, Vurušić 4, Nestić 5, Valenta 2, Goričanec 2, Lesjak 2). Rudar - Varteks 2 33:48 (Rudar: Damjanović 6, Kurić 5, Vurušić 10, Nestić 5, Goričanec 3, Lesjak 4). Međimurje - Varaždin 54:40 (Međimurje: Terek 16, Ostoja 26, Tomašek 4, Ovčar 4, Korent 4). Varaždin - Rudar 70:37 (Rudar: Damjanović 6, Radiković 2, Kurić 6, Vurušić 6, Nestić 6, Valenta 8, Augustić 3). Ivančica - Međimurje 36:56 (Međimurje: Terek 32, Šte�ičar 1, Tomašek 6, Ovčar 1, Petek 2, Korent 6, Krišto�ić 8). Međimurje - Varteks 2 61:35 (Međimurje: Posavec 2, Terek 18, Ostoja 17, Šte�ičar 4, Tomašek 10, Ovčar 6, Petek 2, Krišto�ić 2). (bh)

Najveća je pobjeda povratak navijača!

Predsjednik MRK-a Čakovec Željko Kavran

– Čakovečki sport je mrtav! Grad bi morao kupiti dvoranu GOC-a smo uvjetima u kojima ra- na tipkovnici, joystick-u i dimo sa seniorima i mlađim televizoru. Hvalimo se raza potrebe gradskog sporta – dodao je predsjednik kluba Piše: Miljenko Dovečer

I

ako rijetko nastupa u javnosti, Željko Kavran, predsjednik MRK-a Čakovec, zanimljiv je sugovornik. Kavran je prije godinu dana izabran na mjesto predsjednika kluba. Nakon 10 godina rada kluba, u klub je došao iskusan i entuzijastičan rukometni znalac, koji je u rukometu proveo većinu svog života i koji će zasigurno svojim doprinosom pomoći u postizanju ciljeva postavljenih još na osnivačkoj skupštini 2013. godine. – Nisam došao da tu gdje jesmo provedemo 5 godina, već da u ovoj i narednoj sezoni učinimo sve da uđemo u elitni rang natjecanja. Potrebno je raditi na povratku kući naših, međimurskih dečki i to onih koji su prava pojačanja i koji će donijeti prevagu. U prvom redu igrat će samo oni koji žele i vjeruju u sebe, u nas i u uspjeh, a odvest ću MRK Čakovec u Premijer ligu – kazao je Kavran u nastupnom govoru krajem 2022. godine. Godinu dana kasnije, u prosincu 2023. godine, njegova momčad blizu je ostvarenja zacrtanog cilja. Nakon što su polusezonu završili s 12 po-

bjeda i tek jednim remijem, uvjerljivo osvojivši jesensku titulu s 5 bodova prednosti pred drugoplasiranim Bjelovarom, rukometaši Čakovca s optimizmom čekaju nastavak sezone početkom veljače. Predsjednik kluba Željko Kavran istaknuo je da su samo igrači, stručni stožer i uprava vjerovali u takav rasplet.

Više ne skrivamo – želimo u Premijer ligu – Svi su govorili kako će se Čakovec mukotrpno boriti za ostanak u ligi jer su nam na početku sezone otišla 4 važna igrača. Mi smo u tom trenutku doveli trojicu naših domaćih dečki (Goričanec, Tompić, Friščić) i jednog Kubanca (Martinez). U prošlosti smo u jednom trenutku imali slavne dane međimurskog rukometa, ali tada je to bila s igračima sa strane. Danas to radimo s domaćim dečkima i jednim Kubancem i to je naša velika snaga, a jako nam je bitno da stvaramo domaće rukometaše. U tom trenutku smo si i sami postavili cilj, borba za ostanak. Željeli smo stvoriti klapu, vratiti navijače i to smo sve ostvarili. Međutim, to je bila „pila naopako” i ostali klubovi su nas ostavili na miru, nisu obraćali pažnju da mi bilo što možemo. Naš stroj je krenuo, pregazio sve redom te samo u jednom susretu

nismo uspjeli doći do pobjede. Stvorili smo igru kojoj se mnogi dive, a tu ide najveća zasluga stručnom stožeru i igračima – rekao je u uvodu predsjednik kluba. – Mi sada igramo rukomet, a drugi nam se dive. Imali smo i veće igrače od ovih, ali tada nismo imali igru kao danas. Najveća pobjeda u ovog godini je povratak navijača na tribine. Imamo atmosferu, rukomet opet živi i u Čakovcu nitko ne može upisivati bodove unaprijed. Imamo sve preduvjete za odličan rezultat u drugom dijelu sezone. Sada više ne skrivamo – želimo u Premijer ligu. Također, plasirali smo se u osminu �inala kupa, no krivo mi je jer smo htjeli igrati, ali ždrijeb nas je bez borbe odveo među 16 najboljih. Željeli smo doma igrati s Varaždinom. To bi bila ludnica u gradu pred sigurno punom dvoranom i 2000 gledatelja – kazao je Kavran i osvrnuo se na teško stanje u pogledu uvjeta i �inanciranja kluba.

Naš proračun je najmanji, zato je ovaj uspjeh još veći!

– Sve �inancijske obveze smo riješili. Mi smo sirotinjski klub s malim plaćama, ali najbitnije je da smo sve podmirili. Naš proračun je najmanji u ligi pa je sve ovo veliki uspjeh. Tužni

dobnim skupinama. Danas nas iz GOC-a može izbaciti tko hoće i to nije dobro za sport. GOC nije rukometna dvorana, a mi s klincima treniramo od Male Subotice, Ivanovca i u ruglu od VUŠa, gdje nema ni grijanja. To je stravično i mi u takvim uvjetima moramo stvarati igrače. Imamo sedam selekcija, 200 djece i bez roditelja ne bi bilo ničega. Raspitivao sam se o ostalima i njihovim uvjetima te kakve proračune imaju i mi smo tu zadnji. Mnogi klubovi imaju svoje dvorane, a mi smo svugdje gosti. Budući da nema jednosmjenske nastave, nama ništa ne bi značilo ni 10 dvorana. Nemamo strategiju sporta, ne znamo kamo ulažemo, a u konačnici nemamo ni kategorizaciju sporta. Treba razvrstati sport, rekreaciju i hobi – nezadovoljno je zborio čelnik MRK-a Čakovec.

Aton se zatvara i nemamo gdje trenirati i igrati kada nas izbace iz GOC-a

- Čakovečki sport je mrtav, a jedino smo živi mi i Zrinski. Nogomet u gradu nam je nigdje, vrhunske košarke više nema, odbojke također. Sport nekad nije bio nužnost, a danas mora biti jer inače će stanje biti loše. Amerikanci su u sport uložili 30 milijardi dolara, a tamo je tjelesni najteži predmet u školi. Oni u shvatili da su djeca danas

znim titulama, a ne ulažemo u svoju djecu. Politika bi morala shvatiti da se jedino isplati ulaganje u ljude, kao što to rade u Bjelovaru, Varaždinu i Velikoj Gorici. Ako oni nemaju, ja im dam prijedlog. Grad bi morao kupiti dvoranu GOC-a za potrebe gradskog sporta, to je jedino rješenje. Škola tamo radi kako hoće pa nas za svaki koncert izbacuju van. Ipak je sportska dvorana prioritet za pjevače. Bio sam na čelu prije 12 godina, a danas sam ponovo. Ja sam svjedok vremena i ovo je danas lakrdija. Mene zanima zašto plaćamo dvoranu ako država pokriva troškove vode, plina, radnika. Koga mi tu plaćamo? Pa država im sve daje, a onda još tjeraju djecu. Imamo još jedan problem. Aton se zatvara i sada više nemamo gdje trenirati i igrati utakmice kada nas izbace iz GOC-a. Čekamo da se u Murskom Središću napravi parket i nažalost tamo ćemo morati igrati, kao i nekad. Žalostan sam jer svi imaju bolje uvjete za nas. Ja se ne bojim za ovaj klub, ući će u Premijerku bez obzira na smiješne uvjete. Koga kod nas zanima rukomet? Samo nas i naše navijače. Narod je shvatio da treba doći nešto dobro što se događa u gradu. Uskoro ću izaći s novom idejom o GOC-u i vidjet ćemo kako će to završiti – kazao je razočarano i rezignirano Željko Kavran.


29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 41

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu


42 Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. prosinca 2023.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne kolače 2023.

Podijelite s nama omiljeni božićni recept za kolače i pokupite nagrade Piše: Sanja Heric

Dok se miris cimeta i vanilije polako uvlače u svaki kutak naših domova, a blještava svjetla počinju obasjavati naše gradove, započinjemo putovanje kroz adventska događanja. No, što bi advent bio bez neodoljivih božićnih kolača? Već prošlih godina uvjerili smo se da ste vrlo kreativni i maštoviti kada je riječ o izradi božićnih kolača. Zato vas pozivamo i ovog puta da nam pokažete svoje slatke delicije i da sudjelujete u našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač 2024. Želimo otkriti tajne vaših omiljenih blagdanskih poslastica, bilo da se radi o sočnim medenjacima, �iligranskim linzer kolačima, aromatičnim rum kuglicama, kraljevskim kuglo�ima ili bilo kojem drugom kulinarskom dragulju koji unosi božićnu atmosferu u vaš topli dom. U našem traženju najboljeg božićnog kolača pozivamo vas da s nama i našim čitateljima podijelite svoje slatke, majstorske kreacije te da zajedno

stvorimo šareni mozaik okusa koji čini svaki Božić posebnim.

Što trebate učiniti da se pridružite ovoj slatkoj avanturi?

Pošaljite nam fotogra�ije svog neodoljivog božićnog kolača na e-mail adresu: redakcija@mnovine.hr. Ne zaboravite u naslovu poruke istaknuti: “Nagradni natječaj – Najbolji božićni kolač”. Pored fotogra�ija kolača i sebe uz svoj kolač, podijelite s nama i svoj recept, upute za pripremu, ime i prezime, mjesto gdje stvarate slatku čaroliju te svoj broj za kontakt. Tako ćemo moći napisati malu priču o vama i vašim kolačima u našim Međimurskim novinama. Ako ste skloni razgovoru, slobodno nas nazovite na broj telefona: 040/323601. Natječaj za “Najbolji božićni kolač” traje do nedjelje, 7. siječnja 2024. godine. Nakon toga ćemo objaviti rezultate i dodijeliti nagrade. Veselimo se vašim prijavama i vašim prekrasnim božićnim kolačima.

NAGRADNI FOND

Na vas čeka sedam nagrada Čakovečki mlinovi sponzor su našeg nagradnog natječaja Biramo najbolji božićni kolač. Pripremaju pet bogatih poklon-paketa za pet

najboljih slastičarki. Drugi sponzor je Restoran Boccone koji će jednu slastičarku nagraditi dvama desertima po izboru u svom restoranu. (mk)

TRAŽIMO NAJBOLJI BISERKA STRNIŠČAK iz Gornjeg Kraljevca

Za Božić uvijek pečem medenjake s čokoladom Nasljeđe koje joj je ostavila mama, Biserka vjerno čuva, što nam je i pokazala svojom božićnom tacnom prepunom prelijepih božićnih kolača Piše: Aleksandra Sklepić

Božićni kolači koje su naše vrijedne gazdarice pekle ovih dana zaslužuju svaku pohvalu. Od ki�lica, zvjezdica, trokuta, šarenih kuglica, kremastih božićnih kolača i svakojakih maštovitih kreacija, medenjaci su kolači bez kojih je Božić nezamisliv. Recept za svoje predivne medenjake s čokoladom poslala nam je Biserka Strniščak iz Gornjeg Kraljevca. Za Božić pečem brojne vrste kolača i u tome zaista uživam. Još otkako pamtim, u našoj se kući već od Nikolinja naveliko peklo, jer je tada moj otac Nikola slavio rođendan i imendan. Navika pečenja i ljubav prema pripremanju kolača ostala mi je i drago mi je zbog toga, ispričala nam je Biserka. U bilo koje doba godine, na mome su stolu uvijek kolači, ali božićnom se vremenu oduvijek najviše veselim i najviše se potrudim oko

Biserka sa svojim raskošnim božićnim kolačima kolača. Većinu pečem po receptima koje čuvamo u obitelji, a poneke nađem na internetu pa isprobavam. Biserku poznaju mnogi ljudi jer od početka radnog vijeka radi kao prodavačica u dućanima mješovitom robom. Još uvijek je zaposlena, sada u Novom Selu Rok, a njezin vedar i veseo duh oko nje okuplja brojne prijatelje, a mušterije joj oduvijek rado dolaze u dućan. U slobodno vrijeme voli izrađivati predivne heklane ukrase, a cijeli

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr Te na službenoj Facebook stranici

facebook.com/MedimurskeNovine

Medenjaci s čokoladom omiljeni su u Biserkinom domu za Božić

je njezin božićni bor ukrašen upravo unikatnim ukrasima od konca. Biserka je aktivna članica DVD-a Gornji Kraljevec, a bila je aktivna i u Društvu žena pa i u politici u lokalnoj zajednici. Ponosna je majka sina Mihaela i kćeri Nine, a najveća joj je ljubav i radost unuka Emili koja ima 14 godina. Većinu kolača Biserku

je naučila peći njezina mama Franciska. Ona je bila vrlo kreativna pa je već u svojoj mladosti pekla bogate torte ukrašene ručno izrađenim ukrasima. Nasljeđe koje joj je ostavila mama, Biserka vjerno čuva, što nam je i pokazala svojom božićnom tacnom prepunom prelijepih božićnih kolača.

Recept za medenjake s čokoladom Priprema: Od sastojaka zamijesiti tijesto. Tijesto mora odstajati 24 sata. Razvaljati tijesto na debljinu oko pola centimetra i kalupićima rezati razne oblike. Medenjake ispeći na 180 stupnjeva oko 15 minuta, dok dobiju željenu zlatno-smeđu boju. Kad se medenjaci ohlade, gornju stranu umočiti u čokoladnu glazuru. Medenjake opet ohladiti da se glazura stvrdne i zatim ukrasiti bijelom glazurom. Za bijelu glazuru potrebno je pomiješati bjelanjke sa šećerom u prahu. Količina ovisi o željenom ukrašavanju. Bjelanjke i šećer treba izmiksati, ali

Za �jesto: - 70 dag brašna - 25 dag šećera - 15 dag meda - 6 dag margarina - 4 cijela jaja - 1 žličica cimeta - naribana narančina kora - 1 dag sode bikarbone Za čokoladnu glazuru: - čokolada za pečenje i kuhanje - malo margarina Za bijelu glazuru: - 1 bjelanjak - 12 dag šećera u prahu - malo limunovog soka ne pretvrdo, da se lakše ukrašava.


25. studenoga 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 43

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2023.

JI RECEPT I UKRASE SILVIJA HORVAT iz Murskog Središća

Kokos rolada lijepi je božićni kolač

Piše: Sanja Heric

Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade? Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas! I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase 2024. u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili. Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus. Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti. Naš stručni žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.

U božićno vrijeme svi su članovi obitelji užurbani jer sve mora biti lijepo i uređeno, a kolači se peku cijeli tjedan uoči Božića Piše: Aleksandra Sklepić

U obitelji Horvat u Murskom Središću kuća uvijek odzvanja dječjim smijehom i veselim raspoloženjem. Silvija Horvat, vrijedna kuharica i slastičarka, priprema savršene kolače, i to već znaju svi – njezina obitelj, prijatelji, ali i mnogi drugi, jer je Silvija već osvajala i nagrade za svoje savršene, �ine kolače. Silvija živi sa suprugom Borom i četvero djece: Draganom, Markom, Lorenom i Dunjom, a uz svoju djecu, udomljavaju djecu već petnaest godina. Trenutno na smještaju kod njih živi troje mališana, a kroz godine uvijek imaju na smještaju petero ili šestero djece koja nemaju mogućnost živjeti u svojoj obitelji.

U božićno vrijeme svi su članovi obitelji užurbani jer sve mora biti lijepo i uređeno, a kolači se peku cijeli tjedan uoči Božića. Za naš natječaj Silvija je ispekla više vrsta suhih kolača: breskvice, keksi, kokos kuglice, ki�lice od oraha, a predstavila nam je recept za jednostavnu kokos roladu koja se jednostavno priprema, a odličnog je okusa i svečanog izgleda. Još su tu i kremasti kolači koji se pripremaju na sam Božić ili dan prije, kako bi bili svježi. – Peći kolače najviše sam naučila od svoje mame Marije, a mnogo sam naučila i istražujući na internetu ili razmjenjujući recepte s prijateljicama – ispričala nam je Silvija. Božićno vrijeme jako je važno za mene i moju obitelj pa se trudim da sve

Kako sudjelovati u natječaju? Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase 2024. Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova. Uz fotografije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323601. Natječaj je otvoren do petka, 7. siječnja 2024. Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade. Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!

BOGAT NAGRADNI FOND Silvija s raskošnim božićnim kolačima

ispadne savršeno. Volim pripremati tradicionalne kolače i jela, a za Božić se uvijek potrudim da sve bude lijepo i ukusno. Kolači koje je Silvija ispekla za ovaj Božić omiljeni su njezinoj obitelji,

pa smo sigurni da će brzo nestati. Kokos rolada koju je predstavila idealna je za brzu pripremu i za kuharice koje nemaju previše vremena, a žele pripremiti lijep i savršen božićni kolač.

Priprema: Tamni dio: U posudu dodajte mljevene kekse, šećer u prahu i kakao. Zalijte toplim mlijekom i sve dobro izmiješajte u jednoličnu smjesu. Zatim smjesu prebacite u vrećicu za zamrzavanje od 3 kg te razvaljate da prekrije cijelu vrećicu. Lagano razrežite na dvije strane da se otvara kao knjiga kako biste mogli namazati bijeli dio, kremu od kokosa. Bijeli dio: Za kremu mikserom izmiksajte margarin, mlijeko i šećer u prahu. Na kraju dodajte i

Tamni dio: - 250 grama mljevenih keksa - 200 grama šećera u prahu - 1 žlica kakaa - 100 ml toplog mlijeka

Recept za kokos roladu:

Čarolija Božića u slatkim kolačima

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Svijetli dio – fil od kokosa: - 10 – 15 grama kokosa - malo margarina - mlijeko prema potrebi da krema ne bude prerijetka - Šećer u prahu kokos i sve dobro sjedinite mikserom. Kremu žlicom nanesite na tamni dio te ravnomjerno rasporedite. Zarolajte.

Potepuhom na Svjetsku izložbu Formule 1

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najljepše božićne ukrase osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će aranžman za dvije osobe za svjetsku izložbu Formule 1 u Beču, 24.02.2024. (prijevoz i ulaznica), turističke

agencije sportskih i zabavnih putovanja Potepuh. Za drugo mjesto pripremili smo poklon-bon od 50 eura u trgovačkom centru Jana u Čakovcu (Bima, Sračinec), a treće mjesto s poklon-bonom od 40 eura osigurala je suvenirnica Donum Čakovec.


44 Dobro je znati

29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu restoran & pansion

Varaždinske Toplice

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu


29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 45

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2023.

STANKO PADARIĆ iz Vrhovljana

Od građevinskog otpada do božićnih ukrasa

Stanko padarić uz zvijezde repatice koje je ukrasio anđelima

Slikar Stanko Padarić: Napravio sam čak sedamnaest jaslica koje sam podijelio najbližoj obitelji i rodbini. Jedne sam poklonio i čakovečkoj bolnici, na odjelu gdje su palčići Piše: Sanja Heric

Još jedna prijava stigla nam je na nagradni natječaj „Biramo najljepši božićni ukras”, a ovog puta iz Vrhovljana kod Svetog Martina na Muri. Samouki slikar Stanko Padarić božićne ukrase za svoju obitelj izradio je od otpadnih građevinskih materi-

jala. Među njegovim radovima ističu se jedinstvene ručno oslikane jaslice. – Koristim otpadni stirodur. Napravio sam čak sedamnaest jaslica koje sam podijelio najbližoj obitelji i rodbini. Jedne sam poklonio i čakovečkoj bolnici, na odjelu gdje su palčići – rekao nam je slikar Stanko Padarić.

Osim jaslica, posebno se još ističu i likovi snjegovića, Djeda Mraza sa sobovima i saonicama, a tu su i plahe srne i mali Bambi koje je izradio za svoje unučice. No, tu nije kraj njegovoj maštovitosti – Stanko je također izradio prekrasne zvijezde repatice koje je ukrasio nježnim anđelčićima.

Ovaj samouki slikar iz Međimurja ne samo da stvara čarobne božićne ukrase, već svojim radom unosi radost i duh Božića među zajednicom. Svake godine posebno uređuje svoje dvorište, stvarajući pravu božićnu čaroliju koja unosi toplinu u srca svih koji prolaze Vrhovljanom.

Snjegovići i srne krase dvorište obitelji Padarić

Stanko je izradio čak 17 komada jaslica koje je podijelio obitelji

U dvorište je sa sobovima na saonicama doletio i Djed Mraz

SNJEŽANA VOJKOVIĆ iz Podturna

Božićno selo od kućica za ptice Drvene kućice za ptice premazala je drvofiks ljepilom i ukrasila umjetnim snijegom Piše: Sanja Heric

Snježana Vojković iz Podturna, zaposlena u čakovečkoj tvrtki LTH kao radnica na strojnoj obradi, oduševila nas je svojom kreativnošću u

Simpatične čizmice

stvaranju božićnog ugođaja u svome domu. Snježana je ove godine odlučila stvoriti pravo malo božićno selo. Kao temelj svoga rukotvorstva koristila je drvene kućice za ptice, koje je vješto oblikovala, premazala drvofiks ljepilom i ukrasila umjetnim snijegom. Poseban dojam ostavljaju njezini vješto oblikovani snjegovići. Kugle od stiropora postale su simpatične i razigrane figurice nakon što je Snježana svaku pažljivo oblikovala, premazala drvofiksom, uvaljala ih u umjetni snijeg te na kraju ukrasila trakicama i šarenim tkaninama. – Čizmice sam pravila od praznih kutija Nescafea koje sam lijepila na iskrojeni karton i polovicu stiropor kugle preko kojih sam navukla ukrasne božićne čarape te ih ukrasila vrućim ljepilom, trakicama, umjetnim snijegom

– ispričala nam je Snježana Vojković u kratkom razgovoru za naše Međimurske novine. No, Snježana nije stala samo na stvaranju ukrasa za dom. Svojim spretnim rukama izrađivala je i ukrase za ulazna vrata te adventske vijence za stol.

Snjegovići od kugla od stiropora

Adventski vijenac isto je sama napravila

Snježana uz božićno selo od kućica za ptice


46 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. prosinca 2023.

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu


29. prosinca 2023.

Mozaik 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dio novih čakovečkih stipendista

U ČAKOVCU potpisani novi ugovori o stipendiranju studenata

Grad je dobio još 102 stipendista Novi stipendisti pridružili su se dosadašnjoj brojci od 203, pa tako Grad Čakovec u ovom trenutku potpomaže ukupno 305 studentica i studenata sa svog područja Grad Čakovec već po uhodanoj tradiciji, pred kraj i ove kalendarske godine organizirao je potpisivanje ugovora o stipendiranju studenata sa svog područja. Kako je tom prilikom rekla gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, time se potiču mladi sugrađani da steknu akademska zvanja, da se nakon završetka školovanja zaposle u rodnom kraju i stečena znanja upotrijebe za razvoj Čakovca i Međimurja.

– Raznovrsnih studija koje ste odabrali, ima mnogo, čak 56, a to nam pokazuje da čakovečki studenti imaju širok krug interesa za stjecanjem znanja. Drago mi je da je točno polovica vas odabrala i školovanje za zvanja u kojima kod nas, ali i u cijeloj Hrvatskoj nema dovoljno stručnjaka – istaknula je gradonačelnica Cividini. U četvrtak, 28. prosinca, tako su se na listu čakovečkih stipendista upisala još 102 nova studenta.

Čakovec stipendira 305 studentica i studenata Drugim riječima, u 2024. dodijelit će se 51 nova stipendija putem bespovratnih novčanih potpora namijenjenih studentima deficitarnih područja i 51 beskamatna novčana potpora za ostala područja. Nova 102 studenta tim su se činom pridružila dosadašnjoj brojci od 203 stipendista, pa tako Grad Čakovec u ovom

ADVENT U CIRKOVLJANU napunio Trg svetog Lovre

trenutku potpomaže ukupno 305 studentica i studenata sa svog područja. Za sve njih novčane potpore, ako studiraju u Čakovcu, iznose 53,09 eura mjesečno, studenti koji pohađaju studije u Varaždinu dobivat će 66,36 eura, a oni u Zagrebu, drugim hrvatskim gradovima te u inozemstvu 119,45 eura mjesečno. Za sve njih, iz gradske će se blagajne u 2024. godini izdvojiti oko 295.000 eura.

Deficitarni studiji ne vraćaju stipendiju Prije nekoliko godina studenti koji se školuju za neko od deficitarnih zanimanja oslobođeni su vraćanja stipendije, a uvedena je i mogućnost zajedničkog stipendiranja s gospodarstvom. S obzirom na to da je velik broj studenata odlučio steći zvanje iz jednog od zanimanja koja su na listi potrebnih našem kraju, bez sumnje je njihovom izboru budućeg zani-

manja pridonijela i mogućnost stipendiranja bez vraćanja financijske potpore nakon završetka studija. U projekcijama gradskog proračuna za 2025. godinu, predviđeno je i povećanje stavke koja se odnosi na stipendiranje za više od 20 posto. Iduće godine slijedi dopuna odluke o poticanju visokoškolskog obrazovanja, a analizom svih pokazatelja u nju će se uvrstiti nove mogućnosti za mlade koji primaju gradsku stipendiju. (vv)

Topla ognjišta, šatori i Djed Mraz - pun pogodak Piše: Miljenko Hajdarović

Trg svetog Lovre u Cirkovljanu bio je premali da primi sve goste manifestacije Advent u Cirkovljanu 22. prosinca 2023. Manifestacija se već treći put održala u organizaciji Nogometnoga kluba Naprijed.

Organizaciju vrijedi posebno pohvaliti jer su uz tri šatora i štandove postavljena i ognjišta kako bi se gosti mogli ugrijati. Ognjišta su imala dvostruku ulogu jer se na njima moglo i vlastoručno ispržiti neku od delicija. Prema tvrdnji organizatora za ovu su se

Borna Černov, Dinko Sačić, Predrag Sačić i Fran Pintač

prigodu pripremile dugačke domaće kobasice i pileće hrenovke. U šatorima su u ponudi bile fritule, kuhano vino i čaj.

Druženje uz korisnu svrhu

Štandovi su poslužili kao izložbeni i humanitarni pro-

Pravo uzbuđenje nastalo je kada je stigao Djeda Mraz stor. Vrtićevci, školarci i nogometaši izložili su svoju ponudu od kolača, crteža, ukrasa do promotivnih materijala i tombole. – Za naše Cirkovljančane pripremili smo malo druženja uz korisnu svrhu. Skupljamo novce za naše članove koji su u potrebi. Premda ne dobiva svaka tombola nagrade su vrijedne – od 70 do 200 eura – istaknuo je organizator Predrag Sačić, predsjednik NK Naprijed. Najglasniji štand zauzela je ekipa učenika Područne škole Cirkovljan. Pitali smo ih za imena, ali od silne vike i uzbuđenja ipak nismo uspjeli uhvatiti što su sve izrekli. Zato nam je njihov učitelj Ivan Mlinarić pojasnio: – Učenici su na štandu ponu-

dili božićne ukrase koje smo izradili u okvirima nastave. Sudjelovali smo i na božićnom sajmu u Prelogu, a sve prikupljene donacije namijenit ćemo potrebitoj djeci. U najvećem šatoru održan je prigodni program. Prve pjesmice izveli su vrtićevci cirkovljanske skupine Dječjeg vrtića Fijolica. Iz publike ih je brižno promatrala Kristina Posavec, ravnateljica DV „Fijolica”: – Naša vjerska skupini „Vrapčići” redovito nastupa na ovakvim manifestacijama Mjesnog odbora Cirkovljan. Donacije koje ćemo prikupiti na sajmu idu u humanitarne svrhe. A kome točno ide donacija dogovorit ćemo s roditeljima. Pozornicu su

potom ispunili učenici Područne škole Cirkovljan uz napjeve i recitacije. „Najveći” izvođači bili su pjevači Zbora sv. Lovre s nekoliko tradicionalnih pjesama i višejezičnom izvedbom „Tihe noći”. Ostatak večeri zabavom je dirigirao DJ Alen.

Poseban trenutak dolazak Djeda Mraza

Poseban trenutak za najmlađe bio je dolazak Djeda Božićnjaka. Vreću sa slatkišima brzo su mu ispraznili, ali je zato fotografiranje potrajalo puno duže. U finalu večeri organizatori su se zaigrali vatrom majstorijama Jogenj gurua te puštanjem lampiona umjesto vatrometa.


48 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. prosinca 2023.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2024. godinu Autocentar Kos d.o.o. Cehovska 18, Varaždin, tel 042 403 300, www.autocentarkos. hr

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr Te na službenoj Facebook stranici

facebook.com/MedimurskeNovine


29. prosinca 2023.

Mozaik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Antonija Jurinec, dirigen�ca je MPZ “Dr. Vinko Žganec”, a kao solis�ca je otpjevala „O, kakva to svjetlost”

Vokalna skupina i Tamburaški orkestra KUU „Zvon”

BOŽIĆNI KONCERT Mješovitog pjevačkog zbora „dr. Vinko Žganec” Vratišinec

Najljepše božićne pjesme odzvanjale crkvom Bio je to najljepši glazbeni uvod u ovo božićno vrijeme Od kada je grupa entuzijasta iz Vratišinca prije nekoliko godina osnovala Mješoviti pjevački zbor „dr. Vinko Žganec” Vratišinec, stvorili su još jednu tradiciju – božićni koncert u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa. Lijep je običaj da kao izvođače na koncert pozovu i druge gostujuće zborove i vokalne skupine kako bi još više obogatili božićni program. Ove je godine gost na božićnom koncertu bila Pjevačka grupa „Fijolice” iz Ljubljane. Otpjevali su „Oj pastiri čudo novo”, „Zdravo mali Isusek” i slovensku božićnu pjesmu „Poslušajte svi ljudje”.

Tamburaški orkestar KUU „Zvon” iz Male Subotice odsvirao je pjesmu „Na saoniku”, a bio je i glazbena pratnja Antoniji Jurinec koje je otpjevala „O, kakva to svjetlost”. Antonija Jurinec inače vodi Mješoviti pjevački zbor „dr. Vinko Žganec” koji je kao organizator koncerta otpjevao pjesme: „Dobar večer, dobri ljudi”, „Ave Maria” i „Cmreki v snegu spiju”. Župni zbor crkve Uzvišenja Svetog Križa Vratišinec na božićnom koncertu pjevao je Betlehemsku noć i pjesmu „O, pastiri čujte novi glas”. Pjesmu „Zdrav kralj mladi” pjevala je Vokalna skupi-

na KUU „Zvon”, a „Tri kralja jahahu” izveli su Tamburaški orkestar KUU „Zvon” i solist Danijel Škvorc. „Bijeli Božić” otpjevao je Mješoviti pjevački zbor „Dr. Vinko Žganec” uz pratnju Tamburaškog orkestra KUU „Zvon”. Pjesmu „Narodi nam se kralj nebeski” otpjevali su na kraju koncerta svi izvođači, a pridružili su im se i svi koji su došli poslušati ovaj koncert. Koncert je održan u subotu 23. prosinca i bio je najljepši glazbeni uvod u ovo božićno vrijeme jer su božićne pjesme najdirljivije crkvene pjesme. (BMO, foto zvrzan)

Mješovi� pjevački zbor „Dr. Vinko Žganec”

Dobar gimnazijski glas daleko se čuje

Prepoznatljivi Kevin i ekipa unijeli su radost u blagdanski tjedan

BOŽIĆNI KLASIK u izvedbi međimurskih gimnazijalaca

Kevin je ostao sam u Međimurju Svestrani učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec ove su godine ponovno oduševili publiku svojim božićnim koncertom Piše: Paulina Topolko Foto: Martin Zadravec

Baš poput adventa, kuhanog vina ili Djeda Božićnjaka, �ilm „Sam u kući” jedan je od sinonima za Božić i blagdansko vrijeme. I dok se �ilm tradicionalno cijeli prosinac vrti na jednoj televizijskoj postaji, u ovoj priči donosimo nešto drugačije.

Glazbena čarolija orkestra unijela je duh blagdana u mjuzikl

Učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec početkom školske godine došli su na ideju da naprave mjuzikl „Sam u kući”. Dvojbe oko provedbe ideje uopće nije bilo jer je riječ o nečemu što svi jako dobro znamo. Sama ideja o projektu došla je od dvoje profesora, Nikole Mutvara i profesorice hrvatskog jezika Aleksandre Pleh. Ideju su realizirali s članovima dramske sekcije škole, ali i sa zborom i orkestrom. Mjuzikl se je tako dva dana izvodio u Centru za kulturu Čakovec i osvojio simpatije publike. Nakon toga, u srijedu 20. prosinca, uz gosta iznenađenja, Kevin i ekipa otišli su provjeriti kako će se snaći u Murskom Središću. I tamo su još jednom oduševili publiku i dokazali da se je trud isplatio. Kao gost

iznenađenja pridružio im se je i Djed Božićnjak.

Učenici i profesori udružili snage

– Prvi dio našeg božićnog koncerta bila je predstava „Sam u kući”. Ipak, tu treba spomenuti da su bili uključeni i članovi zbora i orkestra Škole. Sudjelovalo je puno naših učenika, koji su se udružili s profesorima, rekao nam je profesor Damir Rodiger koji je u predstavi nastupio kao dio orkestra. Osim dramske ekipe, na pozornici su se orkestru pridružili i učenici, ali i profesori školi. Uz njih, ali i članove zbora, mjuzikl je dobio svoju pravu čaroliju. Još jednom, pokazali su da je prava radost u malim stvarima, nekad dobroj glumi, pjesmi, ali i glazbenoj podlozi.


50 Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BUDUĆNOST

29. prosinca 2023.

UNIKAT

435 sati ručnog bojanja karoserije za jedinstveni Lamborghini Revuelto Lamborghini je povodom 60. obljetnice tvrtke izradio jedinstveni Revuelto Opera Unica, model koji ima ručno obojenu karoseriju za koju je utrošeno 435 sati rada, dok je za uređenje unutrašnjosti potrošeno dodatnih 220 sati rada. Lamborghini je na događaju Art Basel Miami Beach 2023 prikazao jedinstveni Revuelto Opera Unica, model napravljen povodom 60. rođendana kompanije. A da nije riječ o bilo kakvom modelu, važno je napomenuti kako je ručno pobojan i za to je utrošeno čak 435 sati mukotrpnog rada. Osim toga, dodatno je uređena i unutrašnjost, a za njezino je uređenje potrošeno 220 sati rada. Za osnovu su korištene dvije boje – Vola Pasifae ljubičasta i Nero Helene crna, te su na njih dodane nijanse drugih boja. Sve to je rezultiralo jedinstvenim izgledom, posebice jer pojedine nijanse svijetle u tami.

Što se tiče unutrašnjosti, obilato se koristila koža i to u dvije nijanse – Viola Acutus ljubičasta i Nero Ade crna, a sve kako bi boje što više odgovarale vanjskom izgledu. Tu su i posebne obloge na vratima, kao i logotipi 60. obljetnice. Revuelto Opera Unica pokreće hibridni pogonski sklop koji se sastoji od 6,5-litrenog V12 benzinskog motora i tri elektromotora, a svi oni daju ukupnu snagu od 747 kW/1015 KS. Upareni su s 8-stupanjskim automatskim mjenjačem, a sve to omogućuje maksimalnu brzinu od 350 km/h, dok ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 2,5 sekunde.

Ovaj jedinstveni model napravljen je povodom 60. obljetnice tvrtke

Toyota priprema zabavni električni sportski dvosjed Toyota ne odustaje od sportskih i zabavnih automobila, a upravo konceptom FT-Se se najavljuje kako će uskoro biti ponuđen upravo takav automobil koji će dolaziti s baterijom sljedeće generacije, koja je manjih dimenzija i većeg kapaciteta, ali i još boljim upravljanjem. Toyota predstavlja budućnost za sportske automobile visokih performansi s FT-Se baterijskim električnim konceptnim vozilom s dva sjedala bez emisija. Da odmah objasnimo ime, FT-Se znači 'Future Toyota Sports electric', FT-Se je koncept visokih performansi u eri neutralnog ugljika, uključujući baterijsku električnu tehnologiju sljedeće generacije. S visinom od 1.220 mm podsjeća na klasične sportske automobile iz prošlosti, dok mu širina od 1.895 mm stvara atraktivniju siluetu. Koncept je dug 4380 mm što ga svrstava u kompaktnije modele. U unutrašnjosti, kokpit sljedeće generacije nudi intuitivne kontrole, s niskim profilom ploče s instrumentima koji osigurava bolju vidljivost. Novodizajnirani jastučići za koljena štite vozača i suvozača od G-sila tijekom vožnje, bilo na cesti ili na trkaćoj stazi.

Niska silueta mu daje atraktivan izgled i dobre performanse

Toyota FT-Se će dolaziti s novom generacijom baterija Napredak u poljima elektrifikacije i inteligentne tehnologije omogućio je Toyoti da nastavi smjer koji je već

DACIA DUSTER

naznačen 2021. kada je prvi sportski koncept predstavljen kao dio vizije tvrtke za baterijska električna vozila (BEV). Poboljšana stabilnost pri rukovanju i aerodinamičke performanse nadopunjuju odziv i čista uzbuđenja električnih pogonskih sklopova visokih performansi sljedeće generacije. Najnovije baterije, s malom visinom i visokom gustoćom energije, važan su čimbenik koji omoguću-

je FT-Se pomicanje granica performansi. Ta tehnologija, u kombinaciji sa smanjenjem veličine i težine komponenti kao što su motor, mjenjač i klima-uređaj, omogućuje nove mogućnosti za poboljšanje tradicionalnih kvaliteta sportskih automobila kao što su stabilna vožnja u zavojima, osjetljivo upravljanje i pouzdano kočenje. FT-Se je namijenjen za kontinuirani rast kroz stalna ažuriranja softvera i dalje, istovremeno odražavajući životni stil vozača i individualne vrijednosti kroz prilagodbu i praktične funkcije za rad bez stresa. Toyota vjeruje da će buduća mobilnost ići dalje od pružanja fizičkih alata za prijevoz i postati životni partner. Koncept FT-Se vizija je kako električni sportski automobil na baterije može postati jedinstveno vozilo koje će ubrzati puls vozača i potaknuti dugoročnu vezu. Toyota je prvi put prikazala FT-Se na Japan Mobility Showu 2023. u Tokiju s modelom FT-3e, konceptom sljedeće generacije električnog SUV-a na baterije. Oba vozila predstavljaju budućnost transformiranu elektrifikacijom i inteligencijom, koja nadilazi pružanje fizičkog alata za prijevoz i istražuje nove vrijednosti koje nude automobili.

POTPUNO OPREMLJENA DIZELSKA IZVEDBA VEĆ OD:

22.490 € (169.450,91 kn)

uz 6 godina jamstva i zimske gume * *Navedena cijena je neobvezujuća preporučena maloprodajna cijena, uključuje PDV i PPMV, a odnosi se na inačicu Dacia Duster Journey+ 1.5 dCi 115. Fiksni tečaj konverzije utvrđen uredbom Vijeća EU je 1 euro = 7,53450 kuna. Ponuda jamstva i zimskih guma vrijedi samo za fizičke osobe. Jamstvo od 6 godina obuhvaća 3 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 4., 5. i 6. godinu ili 100.000 km i vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta. Svaki kupac navedenog vozila dobiva kupon za zimske gume u protuvrijednosti 431,25 € (3.249,25 kn) s PDV-om. Potrošnja u mješovitoj vožnji: 4,8 l/100 km. Emisije CO2 : 125-127 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia preporučuje

DACIA.HR

Auto centar Kos,

Cehovska 18, Varaždin, tel 042 403 300, www.autocentarkos.hr

Straga model FT-Se izgleda izuzetno atraktivno


29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 51

AVANTURA

Završena je ekspedicija sa Sjevernog pola na Južni pol u električnoj Nissan Ariyi Nakon 10 mjeseci i 30.000 kilometara, uspješno je završena ekspedicija Pole to Pole na kojoj su supružnici Chris i Julie Ramsey s električnom Nissan Ariyom zaključili svoju avanturu. Pustolovni supružnici Chris i Julie Ramsey konačno su stigli na antarktički Južni pol i time zaključili svoju 100 % električnu avanturu. Njihova desetomjesečna pustolovina duga 30.000 km započela je na zaleđenom arktičkom moru, konkretnije na sjevernom magnetskom polu 1823. Put ih je oprezno vodio kroz raznolik teren i specifične uvjete Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, da bi naposljetku stigli najudaljeniji kontinent i stupili na Južni pol. Ovo je prvi put da je neki automobil, i to ni više ni manje nego električni, sudjelovao u takvom putovanju. Ekspedicijska inačica 100 % električne Nissan Ariye s tehnologijom nadzora svih kotača e-4ORCE uspješno

je svladala dugačke rute i izazovne terene te odoljela najvećim izazovima pri ekstremnim temperaturama i visokim nadmorskim visinama. Taj serijski primjerak Ariye krenuo je na put bez ikakvih preinaka motora ili baterije. Ipak, stručnjaci za mobilnost u polarnim po-

dručjima Arctic Trucks donekle su ga prilagodili radi ugradnje 39-inčnih guma BF Goodrich. Chris i Julie započeli su planirati putovanje od Sjevernog do Južnog pola 2017., i to nakon što su u svojem Nissanu LEAF dovršili Mongolski reli. Bio je to prvi put

Put je bio dug 30.000 km i trajao je 10 mjeseci

da je neko električno vozilo sudjelovalo u reliju dugom 10.000 km. Pustolovni supružnici ubrzo su shvatili da sudjelovanje u legendarnim pustolovinama može potaknuti golemo zanimanje za električna vozila, ali i izgradnju infrastrukture punionica. Putovanje od Sjevernog do Južnog pola u električnom automobilu za njih je imalo neprocjenjivu važnost, a da bi ga realizirali, morali su biti inovativni i udružiti snage s istomišljenicima. Chris je poručio: „Ne mogu vjerovati da smo stigli na Južni pol. Nakon toliko godina planiranja, čini se nestvarno... Oduvijek u potpunosti vjerujem u vrhunske sposobnosti električnih vozila i znao sam da će se Ariya othrvati sva-

kom izazovu koji nam stane na put. Ipak, bilo je mnogo teže nego što sam mislio. Ponosan sam što je naša pustolovina privukla pozornost milijuna ljudi u različitim dijelovima svijeta i potaknula ih da prigrle električnu mobilnost u svakodnevnom životu.” Julie dodaje: „Bilo je to nevjerojatno putovanje. Upoznali smo nove ljude, stvorili nova prijateljstva i naišli na veliku podršku. Isprva smo u ekspediciji sudjelovali samo Chris i ja, a sada naš tim broji na tisuće dobronamjernih ljudi koji razmišljaju napredno te koji svojom podrškom i doprinosima potiču promjenu i prenose uzbuđenje električne vožnje.” Allyson Witherspoon, potpredsjednica iz Nissa-

nova globalnog Odjela za marketing, brand i izlaganje proizvoda, dodala je: „U ime svih nas u Nissanu, čestitam na završenom putovanju od Sjevernog do Južnog pola. Svi se divimo vašem odvažnom duhu i strasti kojom pomičete granice električnih pustolovina. Odvažili ste se na nevjerojatno putovanje i sve nas učinili ponosnima. Zahvaljujući ovoj ekspediciji, uvjerili smo se da je Nissanova inovativna tehnologija uzbudljiva u svim situacijama – bez obzira na to putujete li do ureda ili na Antarktiku!” Posjetite njihov Instagram profil @PoletoPoleEV i provjerite kako je izgledalo putovanje od Sjevernog do Južnog pola.


52 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 29. prosinca do 4. siječnja 2024. P S

29 Toma Becket, David, Davor 30 Sabin, Liberije, Trpimir N 31 Sv. Obitelj Silvestar papa, Silvije, Zahvala P 1 MARIJA BOGORODICA, NOVA GODINA U 2 Bazilije Veliki, Grgur Nazijanski, Izidor S 3 Presveto Ime Isusovo, Genoveva, Cvijeta Č 4 Anđela Folinjska, Emanuel, Borislava, Gvozden

Sretan Vam imendan!

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec: Elena Šupljika, kći Mateje i Nina Ma�as Bartolić, sin Ivane i Mar�na Klara Damjanović, kći Marije i Denija Edita Novak, kći Helene i Ivana Matej Vrtarić, sin Dolores i Saše Erik Horvat, sin Minee i Karla Zrin Varga, sin Ivane i Darka

VJENČANI Čakovec: Svjetlana Karlovčec i Goran Novak

UMRLI Čakovec:

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 30. PROSINCA Belica

dr. Iva Trstenjak Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Sara Bobek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304 dr. Jakob Vrus I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Goričan

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Nedelišće

dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

112

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

Ma�lda Oreški r. Mesarić r. 1936. Rozalija Štefica r. 1934. Nada Vugrač r. Nakova r. 1969. Cecilija Peras r. Petak r. 1944. Ivan Vidović r. 2000. Katarina Novak r. Pavleković r. 1941. Stjepan Halec r. 1966. Rozina Florijanić r. P�ček r. 1938. Dragu�n Dovečer r. 1961. Alojzije Balog r. 1949. Josipa Rešetar r. Krištofić r. 1946. Slava Zadravec r. Frančić r. 1942. Zlatko Mikac r. 1940. Marija Fodor r. Vince�ć r. 1934.

Dekanovec: Marija Pintar r. Hegeduš r. 1943.

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

29. prosinca 2023.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Mursko Središće: Roko Štokić r. 1935. Milica Jagarinec r. Habjan r. 1947. Marija Strahija r. Marcinjaš r. 1931. Terezija Mađarić r. Horvat r. 1940.

Nedelišće: Marija Špicar r. Posavec r. 1932.

Prelog: Terezija Mustač r. Dominić r. 1933. Katarina Sabol r. Kolac r. 1927. Vlado Kožnjak r. 1967.

Štrigova: Zla�ca Mavrek r. Poslon r. 1932. Jalža Brcko r. Eršek r. 1929.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 040 314 920

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Dom zdravlja Čakovec

Kotoriba: Verona Miser r. Mor r. 1931. Marija Novak r. 1937. Ka�ca Grgec r. Legin r. 1937. Branko Erdelji r. 1960. Mala Subo�ca: Vid Kalanjoš r. 1956.

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Kino raspored Četvrtak 28.12.

10:00 Medino božićno čudo 13:30 Želja 18:00 Aquaman 2

PETAK 29.12. 10:00 Želja 13:30 Patke selice 17:00 Medino božićno čudo 20:00 Wonka

SUBOTA 30.12. 10:00 Medino božićno čudo 13:30 Želja 17:00 Patke selice 20:00 Wonka

NEDJELJA 31.12. 10:00 Želja 13:30 Medino božićno čudo

PONEDJELJAK 1.1. ZATVORENO

UTORAK 2.1. 10:00 Želja 13:30 Patke selice 17:00 Medino božićno čudo 20:00 Aquaman 2

SRIJEDA 3.1. 10:00 Medino božićno čudo 13:30 Patke selice 17:00 Želja 20:00 Wonka


29. prosinca 2023.

OBAVIJEST O SMRTI

Štefanija Jambrušić rođ. Flac iz Čakovca preminula 26. prosinca u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Požgaj rođ. Kovačić

iz Domašinca preminuo 18. prosinca u 76. godini života

iz Gornjeg Hrašćana preminuo u 66. godini života

iz Pušćina preminula u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Štefanija Gal rođ. Kušter iz Pušćina preminula u 73. godini života

Štefanija Hegeduš rođ. Jagec

iz Čakovca preminula 24. prosinca u 89. godini života

iz Čakovca preminula 21. prosinca u 71. godini života

Jela Remenar iz Turčišća preminula u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Bogomolec iz Donje Dubrave preminula u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Mesarić iz Domašinca preminuo 18. prosinca u 76. godini života

HABULA

Tereziju (rođ. Žnidar ) 21.8.1983. - 2023.

Ivana

29.12.2010. - 29.12.2023.

Vrijeme prolazi, a uspomene na Vas ostaju. Uvijek ste u našim srcima i mislima. Kćerka Mirjana s obitelji

SJEĆANJE na roditelje

VIDOVIĆ iz Pribislavca

OBAVIJEST O SMRTI

Julijana Goričanec

OBAVIJEST O SMRTI

na roditelje

OBAVIJEST O SMRTI

Ilija Zorić

Marija Špicar rođ. Posavec

SJEĆANJE

iz Belice preminula 21. prosinca u 82. godini života

Franjo Mesarić

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 53

OBAVIJEST O SMRTI

Franciska Sabol iz Donjeg Kraljevca preminula u 97. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Cvetko rođ. Hranjec iz Goričana preminula u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Slava Zadravec iz Donjeg Pustakovca

Katarina (rođ. Žganec)

29.12.2012. - 29.12.2023.

Dinko

22.10.2012. - 2023.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na Vas. Ostat ćete voljeni i nikad zaboravljeni. Kći Danica, zet Miljenko i unuke Lana i Dinka s obitelji

OBAVIJEST O SMRTI

Katica Grgec iz Kotoribe preminula u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Andro Detoni iz Goričana preminuo 19. prosinca u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Alojzije Balog iz Kotoribe preminuo u 75. godini života


54 Slobodna radna mjesta 1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaštitara-čuvara-tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 22.1. 2. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., traži 1 m/ž tehnologa u sektoru poluproizvoda i modularnih metalnih sustava za građevinarstvo i arhitekturu i 1 m/ž zavarivača, javiti se na tel: 040/602-222 ili na e-mail: info. arteferro-gorican@arteferro. com do 5.1. 3. AUTO SERVIS ALEN d.o.o., Selnica, Ograd 7, traži 3 m/ž automehaničara, javite se osobno ili na mail: alen@autoservis-alen.hr do 12.1.; više na www.hzz.hr

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

11.BISTROBARRACUDAd.o.o.,K. Zvonimira 30, Prelog, traži m/ž konobara,javitiseosobnonaadresuili na mob. 095/356-1973 ili na email: ivica.balent@gmail.com do 18.1.

19. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži 2 m/ž operatera u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-400 ili na mob. 099/5422-582 ili pismena zamol12. CARTEX d.o.o., M. Kovača 99, ba na adresu ili na email: posao@ Mursko Središće, traži 4 m/ž šivača cateks.hr do 5.1. tekstilnih komponenti na programu mercedes, 8 m/ž djelatnika na 20. ČALOPEK STROJARSTVO montažiizavršavanjupoluproizvo- d.o.o., Pušćine, traži 1 m/ž cnc da za autoindustriju i 1 m/ž djelat- operatera - tokara i 1 m/ž cnc nika na održavanju i podešavanju operatera - rezača na laseru, javiti automata, javiti se zamolbom na se osobno: Čakovečka 136, Pušćigornju adresu ili emailom: anita. ne ili emailom: info@strojarstvonovak@cartex.hr do 15.1. calopek.hr do 7.1.

4. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži m/ž vozača, javiti se na tel 040/364-952 ili na mob. 098/846-138 ili na email: meglic@email.t-com.hr 13. CNC-ING d.o.o., Krištanovec, do 3.1. traži 2 m/ž montera suhe gradnje, 5. ATPV PRIJEVOZ-ČK j.d.o.o., javiti se na mob. 099/738-2282 ili Čakovec, traži 3 m/ž taxi vozača, na email: janusicmiso@gmail.com javiti se na email: taxiposao1@ do 8.1. gmail.com do 10.1. 14. CHRISTOF INDUSTRIES CRO 6. Atalian Global Services Cro- d.o.o. - mjesto rada Njemačka, atia d.o.o, Mursko Središće, traži 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž indutraži m/ž spremača - čistača na str. mehaničara, 3 m/ž cjevara i 2 35 sati tjedno, javiti se na mob. m/ž elektromontera, javiti se na email: jobs.croatia@christof.com 098/402-839 do 10.1. do 18.1. 7. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži10m/žšivača,3m/žvodite- 15. CHAKY d.o.o., Nedelišće traži ljaproizvodnje,2m/žinž.tekstil- m/ž skladištara, javiti se osobno ne tehnologije i 2 m/ž tekstilna na adresu ili na tel. 040/822-700 ili tehnologa, javiti se osobno na pismena zamolba na adresu ili na adresu ili na tel. 040/688-511 email: marija.patafta@chaky.hr ili na mob. 098/802-286 ili na do 5.1. email: infobalidoo@gmail.com 16. CROFISH obrt, Koprivnica, I. do 5.5. Generalića 3, traži m/ž poslovo8. BIO GARANTIE d.o.o., Čako- đu ribarnice, javiti se na email: vec, traži m/ž djelatnika u me- tamara@crofish.hr do 10.1. đunarodnom odjelu ekološke 17. CWS d.o.o., Republike Austrije, proizvodnje, javiti se na email: Čakovec, traži 2 m/ž skladišna radHrvatska@bio-garantie.hr do nika i 4 m/ž radnika u praoni - linija 6.1. tepiha, javiti se pismenom zamol9. B.TEX d.o.o., Belica, traži 2 bom na adresu ili na email: dajana. m/ž prodajna predstavnika, ja- hlebec@cws.com do 10.1. viti se osobno na adresu: Braće 18. Čakovečki mlinovi d.d., ČakoRadić 48 ili emailom: gliber@ vec, Mlinska 1, traži m/ž radnika btex.hr do 12.1. u proizvodnji i skladištu - viličara, 10. BV PRODUCT d.o.o. - radno m/ž viličara, m/ž predradnika mjesto Njemačka, traži 1 m/ž sitnog pakiranja, m/ž pomoćnika pomoćnog električara, 1 m/ž organizatora otpreme, m/ž elekelektričara, 10 m/ž bravara, 5 tričara, m/ž pomoćnika vođe m/ž instalatera grijanja i klime, smjene - mjesto rada Čakovec i 10 m/ž stolara, 5 m/ž monte- m/ž pomoćnika voditelja prora suhe gradnje-knaufera, 2 izvodnje u smjeni - mjesto rada m/ž cnc operatera i 1 m/ž tig D. Kraljevec, javiti se pismenom zavarivača. Javiti se na mob. zamolbom na adresu ili na email: 095/8750-312iliemail:product. ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 5.1. bv@gmail.com do 3.1.

21. DIV GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž terenskog komercijalistu za Mađarsku, javiti se na mob. 099/312-6872 ili na email: posao@divgroup.eu do 15.1.

28. ELIT INTERIJERI j.d.o.o. mjestoradaNizozemska,traži8 m/žstolara-monteranamještaja, javiti se na mob: 098/9841949 ili emailom: elitinterijeri@ gmail.com do 8.1.

37. Jurčec-transporti d.o.o., Hrupine1,Prelog,tražim/žvozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat., javiti se osobno na adresu ilinamob.098/241-479ilipismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti. 29. GKP PRE-KOM d.o.o., Pre- com do 5.1. log, traži m/ž dimnjačara, javiti se na tel. 040/645-458 ili na 38. KEDER j.d.o.o., Prelog, traži mob. 099/334-4451 ili pisme- m/žkuhara-poslužitelja,javitise nom zamolbom na adresu ili na na mob 099/6435-810 do 31.1. email: marina@pre-kom.hr do 39. LE SLASTICE d.o.o., Pušćine, 22.1. traži m/ž radnika u računovod30. HAIX Obuća d.o.o., Mala stvuim/ždostavljača,javitisena Subotica, traži m/ž mehaničara mob. 099/4567-630 ili na email: - mehatroničara, m/ž djelatnika leslastice@leslastice.hr do 7.1. u šivaoni uzoraka, 10 m/ž djelat40. LIMING PLUS d.o.o., Nedelinika u proizvodnji obuće i 2 m/ž šće,traži2m/žbravara-zavarivaskladištara, javiti se na adresu ili ča i m/ž bravara - radnika na sana email: posao@haix.hr do 7.1. vijanju limova, javiti se na email:

31. Hrvatski Crveni križ Čakovec – Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika u stambenim zajednicama pri službi za humanitarnu djelatnost i socijalne usluge gradskog društva crvenog križa Čakovec, javiti se na email: info@crveni-kriz-cakovec.hr do 8.1.

41. Lumont industrieservice d.o.o., Ludbreg, traži 3 m/ž mig mag zavarivača za mjesto rada Belgija, 1 m/ž cnc operatera - glodača za mjesto rada Nizozemska i 3 m/ž tig zavarivača, javiti se na mob: 095/555-3131 ili emailom: damir@lumont.net 32. HSG Kariera d.o.o., Prelog do 31.12. traži5m/žradnikauproizvodnji, 42. Ljekarna Štefan, N. Pavića javiti se na mob. 099/4616-333 15, Čakovec, traži m/ž magistra ili na email: mateja.slugecic@ farmacije, javiti se osobno na kariera.hr do 8.1. adresu ili na mob. 091/5272-

22. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-943 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom.sivica@gmail. 33. Industrial Montage and com do 5.1. Welding Team d.o.o. - mjesto 23. Dom za starije i nemoćne rada Njemačka, traži 10 m/ž osobe MESMAR, V. Žganca 3, montera, 10 m/ž zavarivača Prelog,tražim/žnjegovateljaim/ž tig, 10 m/ž cjevara-izometričakuhara,javitiseosobnonaadresu ra i 10 m/ž bravara, javiti se na ili na tel. 040/646-788 ili na mob. mob. 091/900-4874 ili na email: 098/460-403ilinaemail:domme- matia@imw-team.hr do 31.1. smar@gmail.com do 31.1. 34. INA maloprodajni servisi

d.o.o. za usluge, traži m/ž prodavača na benzinskoj postaji Čakovec, Goričan i Mursko Središće, javiti se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: https://molgroup.taleo. net/careersection/external/ 25. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, jobsearch.ftl?lang=hr&locatitražim/žvoditeljabioplinskogpo- on=4205100397# do 20.1. strojenja i 2 m/ž radnika u bioplinskompostrojenju,javitisenamob. 35. Instalomont Termocentar d.o.o., traži m/ž referenta za 098/296-082 do 31.1. administrativne poslove, m/ž 26. EKONOMAT d.o.o., Pleško- referenta nabave i prodaje, vec, traži 2 m/ž elektroinstalate- 2 m/ž mehatroničara, 4 m/ž ra - elektrotehničara, javiti se na montera grijanja i klimatizacije mob: 098/347-372 ili emailom: i m/ž plinoinstalatera, javiti se ekonomat1@gmail.com do 12.1. na tel. 040/328-017 ili na mob. 27. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, 098/426-122 ili na email: termoPušćine, traži m/ž voditelja gra- centar@email.t-com.hrdo15.1. dilišta, m/ž limara u proizvodnji 36. JO-JO OPTIKA d.o.o., Čakoi 5 m/ž montera fasada, javiti se vec, traži 1 m/ž očnog optičara, osobno na adresu ili na email: javiti se emailom: stefi.jojo@ karlo@elting.hr do 5.1. gmail.com do 7.1. 24. EKOS CAKES d.o.o., D. Kraljevec,traži6m/žradnikauproizvodnjislasticaikolača,javitisenamob. 098/220-158ilinaemail:komercijala.dkraljevec@ekos-pekarnica. hr do 13.1.

info@liming.hr ili igor.novak@ liming.hr do 19.1.

29. prosinca 2023.

47. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži 2 m/ž građevinskih poslovođa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-146 ili na mob. 099/337-2357 ili pismenom zamolbom ili na email: kadrovska@m-g.hr do 31.1. 48. NEORES d.o.o., Tekstilna 1, 40315 Mursko Središće, traži 5 m/žpakirera,1m/žkonstruktora, 5 m/ž šivača i 10 m/ž pomoćnih radnika,poslatizamolbunaadresuilinae-mail:neores@neores.hr ili tina@neores do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 49. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača migmag,2m/žradnikanastupnojbušilici, m/ž voditelja nabave, 2 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 2 m/žinž.strojarstva-samostalnog konstruktora metalnih konstrukcija, 2 m/ž zavarivača mig-mag i 2 m/ž samostalna bravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@metal-euro do 19.1. 50. METAL SISTEM d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara-montera i m/ž kozmetičara, javiti se na mob. 099/696-8992 ili na email: helena@metal-sistem.hrdo31.1.

51. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž 180 ili na email: juraj.stefan@ konobara i m/ž prodavača naftnih derivata, javiti se osobno na me.com do 16.1. adresu ili pismenom zamolbom 43. MARAVIĆ - inženjering i ili na email: mobenz92@gmail. konstrukcije d.o.o., Čakovec, com do 10.1. traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobra- 52. Moharić commerce d.o.o., vara, 1 m/ž limara-izolatera, Nedelišće, traži 1 m/ž konobara, 1 m/ž operatera na robotu za javiti se osobno na adresu: Čakozavarivanje, 1 m/ž voditelja pro- večka 119 ili na tel: 040/821-599 izvodnje, 1 m/ž poslovođu i m/ž do 7.1. industrijskog lakirera. Javiti se 53.MURASPIDd.o.o.,Prelogtrapismenom zamolbom na adre- ži m/ž vozača vozila s prikolicom, su Čakovec, Zagrebačka 38 ili na javiti se na email: muraspid2@ email: dubravka.brkljacic@mik. muraspid.hr do 14.1. com.hr do 31.1. 54. NTT New Textile Technolo44. MARTI d.o.o., Prelog, traži gies d.o.o., Savska Ves, traži m/ž 2 m/ž lansera u metalnoj proi- uredskog administratora, 2 m/ž zvodnji i 2 m/ž brusača, javiti se kontrolora kvalitete i 2 m/ž vona tel. 040/630-730 ili na email: ditelja kvalitete za mjesto rada info@marti.hr do 31.1. Savska Ves, te 5 m/ž radnika na 45. MARITEKS j.d.o.o., Šenko- ručnim fazama, 5 m/ž šivača, vec, traži 4 m/ž šivača trikotaže 2 m/ž kontrolora kvalitete za - endlanje, javiti se osobno Sv. mjesto rada Štrigova, javiti se Mihovila 23, javiti se na mob: na tel. 040/313-235 ili na mob. 098/260-087 ili e-mailom: ma- 099/329-4175 ili na email: jelena. buhanec@ntt-int.com do 15.1. rio.nadj@ck.t-com.hr do 15.1. 46. Međimurska energetska agencija d.o.o., B. J. Jelačića 22, Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika za energetiku, javiti se na email: menea@menea.hr do 21.1.

55.OBDURAd.o.o.,Strahoninec, traži 1 m/ž pomoćnog montera suhe gradnje ili pomoćnog soboslikara, javiti se na mob: 098/570122 ili emailom: podgorelec. roby@gmail.com do 12.1.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec


29. prosinca 2023.

56. OLUK ROBOTICS d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž pomoćnog limara, javiti se na mob: 095/912-1436 ili emailom: oluk. nedelisce@gmail.com do 5.1. 57. OVB Allfinanz Croatia d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž financijskih planera, javiti se na email: martin.prodan@ hr.ovb.eu do 10.1. 58. PAVLIC-ASFALT–BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 5.1. 59. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 69, Štefanec, traži m/ž djelatnika odjela 3D skeniranja, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi-izrada skica za lijepljenje i 4 m/ž osposobljavanje za CNC programera, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338050 ili pismenom zamolbom ili na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 5.1. 60. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C + E kategorije), 1 m/ž vozača traktora, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 1 m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na farmi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž operatera na izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž pomoćnog radnika u preradi, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž koordinatora maloprodaje, m/ž IT specijalistu, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa i m/ž čistača, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 5.1. 61. PMP Metall d.o.o., Čakovec, traži m/ž inženjera za zavarivanje (ewe/iwe), javiti se na email: info@pmp.hr do 15.1. 62. Prehrambena industrija Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin, traži 2 m/ž vozača viličara i 2 m/ž skladištara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudskiresursi@ vindija.hr do 20.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 55

63. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 3 m/ž bravara, 1 m/ž samostalnog referenta u odjelu rif, 1 m/ž tehnologa, 3 m/ž zavarivača mig-mag, 1 m/ž cnc programera i 1 m/ž voditelja akz-a i otpreme, javiti se na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/1830-293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@ primabiro.hr ili info@primabiro.hr do 10.1. 64. PRINTEX d.o.o., Čakovec, traži m/ž knjigovodstvenog referenta, javiti se na email: knjigovodstvo@printex.hr do 20.1. 65. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž tehnologa u proizvodnji i 2 m/ž radnika u proizvodnji tehničkog tekstila, javiti se na email: posao@pmtc.hr do 15.1.; više info na: www.hzz.hr 66. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž konobara i m/ž pomoćna kuhara, javiti se na emial: zamolbe@markov. hr do 11.1. 67. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž radnika na visini i 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: svamlim1@gmail. com do 31.1. 68. ŠTIKMA d.o.o., Slemenice, traži 1 m/ž prodajnog predstavnika, javiti se emailom: emanuel@stikma.hr do 15.1. 69. Tekeli projekt - inženjering d.o.o., Mursko Središće, Marka Kovača 88, traži 1 m/ž automehaničara, 5 m/ž građevinskih radnika, 4 m/ž tesara, 4 m/ž zidara, 6 m/ž radnika na pilani i 2 m/ž skladištara, info na tel. 040/543130 ili mob. 098/240-181 ili na email: tekeli@ck.t-com.hr ili osobno do 31.1.; više info na: 72. Trgovina KRK d.d., Ž. fawww.hzz.hr šizma 2a, Čakovec, traži m/ž 70. Tisak plus d.o.o. - mjesto prodavače za mjesto rada rada Čakovec, traži 2 m/ž Čakovec, Vratišinec, Mala prodavača, javiti se putem Subotica, Draškovec, Štrulinka: https://tisak.talentlyft. kovec, Sveti Urban, Novo Selo Rok, Celine, Zasadbreg, com/o/sHe/apply do 12.1. Križovec, Kuršanec, Mihov71. TP Varaždin, Podravska ljan, Savska Ves, Strahoninec, 11, Varaždin, traži 1 m/ž me- Lopatinec, Ivanovec, Donja sara za mjesto rada Donja Dubrava, Totovec, Pušćine, Dubrava i m/ž prodavače za Podbrest, Mursko Središće, mjesto rada Donja Dubrava, Štrigova, Mačkovec, KrištaKotoriba i Orehovica, javite novec, Vularija, Sveti Križ, se osobno na adresu ili na tel: Črečan, Domašinec, Gornji 042/402-404 ili e-mailom: Kraljevec, Šenkovec, Turčišće, posao@tpvz.hr do 27.12. Frkanovec, Žiškovec i Prelog;

m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica te m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 11.1. 73. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž mehaničara i 6 m/ž radnika na opsluživanju pletećih strojeva, javiti se sa zamolbom na adresu: Ulica Republike Italije 3 ili emailom: posao@tubla.hr do 12.1.

74. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A. G. Matoša 6, Čakovec, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 10.1. 75. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a 45, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.

com do 4.1. 76. ZT – ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 4 m/ž montera vodovodnih instalacija, 3 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača - mjesto rada Njemačka i 2 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija mjesto rada Nedelišće, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob. 098/944-9445 ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com do 22.1.


56 Oglasnik

Mali OGLASNIK

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006 POVOLJNO PRODAJEM SOBU za mlade u dobrom stanju s podnicom i madracem bez opruga, cijena 300 eur. info na mob. 097/600-6038

NEKRETNINE

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA PRODA JEM Č E T IRI Z IM S KE GUME u odličnom stanju dim. 165/70 R14, cijena 30 eur. SMS na broj 099/7447-710 TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 7.700 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM MERCEDES A 180 cdi, 80 kW, 2008 g., REDIZAJN, reg. do 4/24., mala potrošnja goriva, ispod cijene, dobrom stanju. Info. na mob. 097/600-6038 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJEM zimske gume (4 kom) dim. 215/64 R17 - povoljno. Info na tel. 098/170-5311 MERCEDES A 170 CDI 2001 god., reg. cijelu godinu. tel. 091/9701929 KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA PRODAJEM TRAKTOR IMT-540 s kabinom, prikolica IMT 3-tonska kiper, zimske gume 4 kom dim. 215/64 R17 - povoljno. Info na tel. 098/170-5311 PRIKOLICA DVOOSOVINKA - dimenzije sanduka 1.50m x 3.50m - očuvana, stalno garažirana - nema papire, željezna konstrukcija, drveni sanduk - cijena 500e - nije fiksno - lokacija Pribislavec, Međimurje - kontakt 099/692-9076

29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339 MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 750 eur). Info na mob. 098/9422-821 KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine, kosilica prednja + laka prikolica, 1000 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 STARIJI BRAČNI PAR iz Čakovca traži pomoć ženske osobe kod pripremanja hrane i njege. Info na tel. 098/426-021

POZNANSTVA

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

DEČKO (49 g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu. Molim samo iskrene na mob. 095/7313-513

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

MLADIĆ TRAŽI ŽENU od 35-50 godina za ozbiljnu vezu ili brak. Tel. 099/5166-780

Prodaje se kuća u Pušćinama (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI donji dio kuće s posebnim ulazom i parkirnim mjestom. Stan ima centralno grijanje i nalazi se u Čakovcu. Za detaljnije informacije nazva� na 098/9387-532. IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Javi� se na mob: 098/9478801 STARIJI BRAČNI PAR traži manji stan u najam u Nedelišću ili u Čakovcu. Info na mob. 098/9422821 VIŠEGODIŠNJI NAJAM LIJEPO UREĐENOG TROSOBNOG STANA u Toplicama Sve� Mar�n pogodnog za život ili za bavljenje turis�čkom djelatnošću (bioenergija, fizioterapija, psihoterapija, razne masaže i slično). info na mob: radobif@gmail.com PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA (gradilište) u Pušćinama dim. 22x55 m, cijena 17 eur/m2. Info na mob. 099/7447-710

ŽIVOTINJE AKVARIJ 25 litara, sa 20 ribica, čistači, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 50 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675 AKVARIJ OSMEROKUTNI s 15 ribica guppy, čistači, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 30 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

1476

PRODAJEM ČISTOKRVNE KRUPNE ŠTENCE NJEMAČKOG OVČARA, crveno-crnog plašta, roditelji prisutni s rodovnicom, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita. Info na mob. 097/6006038.

RAZNO LANCI-IZVLAČNI ZA SNIJEG, led, blato (kanđe), lagana montaža u 2 poteza. Univerzalni za svaku veličinu kotača. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675. PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321 PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

Dolazimo i donosimo radost

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175 PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 300 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 300 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 300 eur). Info na mob. 098/9422-821

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

JULIE je mama koja nam je došla iz romskog naselja trudna do zubiju. Na svijet je donijela 13 beba. Neke su nažalost umrle, a većina je udomljena. I Julie je spremna za svoj dom! Bila je predobra mama, a i sad bez štenaca je predobra. Smirena, strpljiva, poslušna, privržena, vesela, prijateljski raspoložena prema svima – ljudima, drugim psima. Super je u šetnji, voli pažnju. Rođena je u veljači 2020., visoka oko 58 cm, a u svoj njezinoj veličini sama je dobrota. Julie je pas koji jednostavno privlači svojom energijom.

Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, nove, drvene, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240293 POVOL JNO PRODAJEM novu naftašku jaknu br. 56 tamnosmeđe boje od prave kože i prirodnog krzna, cijena 100 eur. Info na mob. 097/600-6038. PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 CRIJEVO ZA VODU 35 m, armirano s motalicom na kotačima, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Zagreb-Utrina, 091/9240293 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107 PRODAJEM STARU CIGLU očišćenu i složenu na palete - 1200 kom. Upita� na mob. 098/1705311

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!


29. prosinca 2023.

Vaši radovi 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ

Advent i Božić v lepomu Međimurju Dragi naši mali i veliki kreativci,bliži se vrijeme Božića, blagdana kojem se svi najviše veselimo, posebno djeca. Zbog toga smo za vas pripremili novi likovni i literarni nagradni natječaj „Advent i Božić v lepomu Međimurju“. Pozivamo Vas da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu adventskih i božićnih običaja u našem kraju: sijanje pšenice na Svetu Luciju, čišćenje čizmica za Svetog Nikolu, kićenje bora, izrada nekadašnjih ukrasa za bor, pripreme i odlazak na polnoćku i slično. U razgovoru s vašim roditeljima, bakama, djedovima, prabakama i pradjedovima, možda ćete doznati za još neke zanimljive običaje, pa nam ih predstavite, kako bismo i mi naučili nešto novo o našem kraju i njegovoj prošlosti. Želja nam je da oživimo nekadašnju čaroliju slavljenja božićnog vremena na način kako je to izgledalo davnih dana. Pozivamo vas sve da se uključite, od vrtićkih skupina do osmog razreda, a

Božićni običaji u našoj kući Božićni i novogodišnji blagdani moje su omiljeno doba godine. Jako se veselim školskim praznicima i poklonima ispod jelke i stola. Pričala mi je baka da je njezin tata na Badnjak unosio u kuću slamu. Djeca su se igrala na slami i tražila bombone. To su bili njihovi božićni pokloni. I u mojoj kući svakog Badnjaka baka i djed ispod stola stavljaju pletenu košaru. U košari je slama, pšenica, repa, jabuke i novčići. Novčići su za sreću, a ostalo da bi u sljedećoj godini bilo dovoljno hrane za životinje i ukućane. Pored košare i ja pronalazim poklon. Moja baka kaže da na Božić poklon donosi mali Isus. Mama na Badnjak sprema večeru. Dolaze nam i djed i baka iz Ljutomera. Svi zajedno večeramo i kitimo našu jelkicu. Ja s nestrpljenjem čekam da sve završimo jer dio poklona otvaram već navečer. Jedva čekam božićno jutro!

najbolje radove birat ćemo po kriterijima: • držanje zadane teme • dočaravanje doživljaja • kvaliteta ukupnog literarnog ili estetskog doživljaja (originalnost, urednost, maštovitost).

Najuspješnije autore očekuju i vrijedne nagrade. Radove kao i do sada pošaljite e-porukom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje odmah, a radovi se šalju cijelo vrijeme, do 14. siječnja 2023. godine.

Sofija Barić, brat Viktor i ja kitimo bor, DV Cvrčak Čakovec

Što su nagrade?

• 1 obiteljska ulaznica za Muzej međimurske prirode • 2 obiteljske ulaznice za Dom kulture Prelog iza 15.1.24. • 1 obiteljska kino ulaznica za Centar za kulturu Mursko Središće • 2 kino ulaznice za Cine&Fun Čakovec • 2 poklon paketa Međimurske prirode

Jan Kovačić, 4. r., PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica Andrijana Jakopić

Leon Palir, 3. r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Mia Novak, 6 godina, DV Cvrčak Čakovec

Sara Deduš, 6 godina, brat Luka i ja ki�mo bor, DV Cvrčak Čakovec Tia Mučić, 3.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Stjepana Šoštarić, 3.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

U našem kraju za Badnjak U našem kraju za Badnjak kitimo bor. Nakon kićenja bora, mame i bake pripremaju ručak. Poslijepodne se jede pogača s jabukom, sirom i repom. Na Badnju večer nosi se slama koja označava slamu u kojoj je spavao Isus. Nosi je najstariji član obitelji i izmoli molitvu. Nakon večeri, odlazi se na polnoćku i kad se dođe doma, jedu se čurke.

Ujutro za Božić djeca otvaraju poklone, odlazi se na misu i onda slijedi ručak. Poslije dolaze čestitari ili se ide u goste. Večer se provodi uz obitelj. Dani između Božića i Nove Godine najčešće se iskoriste za druženje i posjete obitelji i prijateljima. Ilija Šoštarić, 4.r., PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica Andrijana Jakopić


58 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Novogodišnja inventura

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: PON - PET: 08:00 - 20:00 sa� Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Okružite se ljudima koji vas čine boljim osobama, pružaju vam podršku i razumijevanje i u lijepim i u teškim trenucima u životu

Slavljenje Božića i doček nove godine dva su događaja vremenski blizu, a koji u današnje vrijeme imaju naglašena konzumeristička obilježja i ne ostavljaju nam puno vremena za predah i samoanalizu. Ipak, kraj kalendarske godine je vrijeme za svojevrsnu inventuru života, barem za one pojedince koji su skloni pravljenju novogodišnjih planova. Ako i niste taj tip, kad ste se već našli na ovoj novinskoj stranici, sjednite na trenutak i pročitajte soft poruke vaše psihologinje. Danas ću stvarno biti jednostavna, umorna sam od ove godine i svakodnevnih obaveza, znate i sami o čemu se radi. Zato je odmor prvo što mi je sad na pameti (samo još da se riješim ove kolumne!), a vjerujem i vama. Osnovno što nam treba je kvalitetno spavanje, no san nije jedina vrsta odmora, važan je također odmor kroz socijalizaciju, zatim emotivni odmor, kreativni odmor, mentalni i duhovni odmor... Treba prepoznati što nas je umorilo kako bismo znali kako se na odgovarajući način odmoriti i obnoviti energiju, bez čega nema ispunjenog i sretnog života. Jedan od ključnih elemenata postizanja sreće je aktivno upravljanje vlastitim životom te postavljanje ciljeva koji su u skladu s osobnim vrijednostima i interesima. Važno je baviti se stvarima koje volimo, imati sitne radosti koje nas uveseljavaju, čine nam život boljim i pune nas energijom. To mogu biti razne aktivnosti, ljudi, doživljaji, sve što nas ispunjava. Zato, dragi čitatelji, brinite se za sebe, putujte, trenirajte, slikajte, crtajte, pišite, plešite, pjevajte i ne zaboravite se smijati! Druga važna stvar (ili možda prva?) su međuljudski odnosi. Njegujte i ostanite blizu prijateljskih i rodbinskih veza, ljudi i odnosa koji donose povjerenje i mir u vaš život. Okružite

se ljudima koji vas čine boljim osobama, pružaju vam podršku i razumijevanje i u lijepim i u teškim trenucima u životu. Sljedeća stvar su profesionalni i poslovni odnosi, oni također uvelike utječu na našu dobrobit i naš život. Ako na koncu ove godine uviđate da niste zadovoljni svojom profesionalnom pozicijom ili statusom na poslu, potrebno je razmotriti opcije, korak po korak planirati promjene koje će dovesti do željenog cilja, bila to povišica, premještaj ili pak pronalaženje potpuno novog posla. Ništa se ne događa preko noći, ali važno je osvijestiti da ste nečim nezadovoljni, donijeti odluku i započeti planiranu promjenu. Vjerujte sami sebi i volite sebe, jer ljubav prema sebi nije egoizam, ona je nužnost kako biste mogli biti dovoljno dobra verzija sebe. Sebična osoba je ona koja misli samo na sebe, svoju korist i svoje interese, često i na štetu drugih, dok je ljubav prema sebi nesebičan osjećaj koji nas ispunjava i čini boljima. Voljeti i poštovati sebe temelj je zdravog odnosa prema sebi i prema drugima. Budite uvijek tu za sebe kako biste mogli biti tu i za druge. Budite blagi prema sebi i cijenite svaki svoj pokušaj i trud na putu prema postavljenim ciljevima. Rad na sebi je cjeloživotni proces u kojem je važno dati sve od sebe, slaviti svaku malu pobjedu i pritom biti strpljiv! Ah, da, strpljenje je ključno u odnosima i prema sebi i prema drugima. Ništa u životu ne dolazi preko noći, a upornost se nakon nekog vremena uvijek isplati. Sreća je u konačnici rezultat vaših vlastitih odluka i djelovanja. Stoga ostanite vjerni svojoj ideji sreće i pokušajte svaki dan činiti stvari, bez obzira koliko male se činile, koje će vam pomoći da joj se približite i da je ostvarite. Sretna nova godina!

Kako je alkohol ukrao Božić

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

U obiteljima alkoholičara blagdani su redovito vrlo stresno razdoblje u kojem trijezni članovi obitelji postaju još više svjesni koliko su zakinuti za mir, zadovoljstvo i zajedničko uživanje

Jedna se djevojčica jutros probudila zabrinuta i pomalo tužna. Svi su njezini prijatelji u radosnom iščekivanju Božića, pričaju o poklonima koje su poželjeli, vesele se što će mama i tata biti nekoliko dana doma i moći će se s njima družiti. Svuda naokolo ozračje nadolazećih blagdana. Posjećuju se prijatelji, obitelji se okupljaju, stvara se ugodna atmosfera topline, izobilja i dobrog raspoloženja. Spremajući stvari za školu, duboko je i tužno uzdahnula. U njezinoj obitelji nema nagovještaja blagdanske radosti, sve je nekako tužno i napeto, a što se blagdani više približavaju, postaje sve lošije. Nervoza, strah i napetost vide se na svim licima. Jučerašnji dan opet je donio svađu, viku i vrijeđanje do kasno u noć, jer se tata, unatoč obećanju da će prestati s alkoholom, vratio doma pijan. Nije se ni dobro naspavala pa će ju opet u školi pitati zašto ima takve podočnjake. Svojim prijateljicama ne priča o tome što ju muči. Teško da bi ju mogle razumjeti, jer su u njihovim obiteljima takvi problemi nezamislivi. Muči ju i sram i strah da bi ju odbacile kada bi znale u kakvoj obitelji živi. Zato ih i ne poziva k sebi doma na igranje, jer nikada ne može biti sigurna u kakvom će se tata stanju vratiti kući. Ni mami ne priča o tome kako se osjeća, da ju ne bi još jače rastužila i opteretila. I bez toga joj je dovoljno teško. Danas će opet prešutjeti odgovore na neka prijateljičina pitanja. Kako bi joj mogla reći da je na njezinoj listi božićnih želja samo jedna – da tata prestane piti? Da alkohol nestane iz kuće, da opet imaju sretan i miran obiteljski život. Puno je djece čiji roditelji piju i koja se susreću sa sličnim, prije ispričanim problemima. U obiteljima alkoholičara blagdani su redovito vrlo stresno razdoblje, u kojem trijezni članovi obitelji postaju još više svjesni koliko su zakinuti za mir, zadovoljstvo, povezanost, pokazivanje ljubavi i zajedničko uživanje. Umjesto toga oni proživljavaju period svađa i briga da im alkoholičar ne upropasti i ono malo svečanog ugođaja kojeg si uspiju priuštiti. Tijekom svih proslava, pa tako i u predbožićnom vremenu, poraste potrošnja alkohola. Alkoholičaru to bude opravdanje za još

29. prosinca 2023.

intenzivnije pijenje. Alkohol se nudi na sve strane, a uz njega se nudi i jače začinjena, slanija i masnija hrana poslije koje se više pije. Sve to rezultira dolaskom kući u pripitom i pijanom stanju, zaboravljanjem preuzetih obaveza, trošenjem previše novca, a nerijetko i grubim, agresivnim ponašanjem. Jer napad je najbolja obrana! Stoga je vrijeme rezervirano za uživanje u miru i zadovoljstvu u obiteljima alkoholičara često vrijeme najvećih svađa, prigovaranja i sukoba. Posebno trpe djeca. Svuda oko njih idilične slike romantiziranog božićnog ugođaja, a u njihovom domu kaos, nemir, nervozno iščekivanje kada i kakav će se tata vratiti, na koga će prvo nasrnuti i što će ove godine razbiti. U takvu atmosferu srame se pozvati svoje prijatelje, osamljuju se ili bježe iz kuće u društvo onih koji i sami imaju takve ili slične probleme pa ih razumiju. Ako se susretnemo s djecom iz obitelji koja ima sličan problem, vjerojatno ćemo se zapitati kako i da li možemo pomoći. Dobro je pokušati razgovarati s partnerom alkoholičara i ponuditi pomoć pokazujući razumijevanje za težinu situacije i težinu problema, ukazujući na to da su djeca ona koju svakako treba nastojati zaštititi i pružiti im podršku, jer iako to uvijek ne pokazuju, snažno osjećaju negativne posljedice alkoholizma u obitelji. Nije dobro ni zdravo za obitelj prikrivati problem šutnjom ili svađama. Umjesto toga, korisno je potražiti pomoć i pokušati problem riješiti. Alkoholizam je moguće liječiti. Postoje vrijedni primjeri osoba i obitelji koje su u tome uspjele. Obitelji koja je iscrpljena neuspjelim pokušajima da svojega člana motivira na prestanak pijenja i odlazak na liječenje, podrška i usmjeravanje k pravim načinima liječenja, puno će značiti. Razgovor i ohrabrenje su male geste pažnje koje same po sebi ne mogu riješiti veliki problem, ali mogu unijeti tračak nade u obitelj iscrpljenu i izmorenu pokušajima da se nešto promijeni. Ako uspijemo motivirati članove obitelji da se pokrenu i potraže stručnu pomoć, značajno ćemo pridonijeti ozdravljenju obitelji i pružanju pomoći svim njenim članovima, pogotovo onima najmlađima.


VATROGASCI MEĐIMURJA

29. prosinca 2023.

59

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Dio postrojenih vatrogasaca na završetku vježbe

GODIŠNJA VJEŽBA VZO Mala Subotica

Čak 30-ak vatrogasaca gasilo Dom kulture Piše: Damir Perhoč Foto: Zlatko Vrzan

Zbog neispravne rasvjetne opreme za priredbu dolazi do kratkog spoja te izbijanja požara u podrumskoj prostoriji Doma kulture Mala Subotica koja se nalazi odmah ispod pozornice navedenog objekta. S obzirom na veliku količinu uskladištenih rekvizita u prostoriji i na pozornici, dolazi do brzog širenja požara te isti zahvaća ostale prostorije Doma Kulture te se širi na krovište. Dim ispunjava stari dio Doma kulture u kojem se nalaze prostorije raznih udruga. Zbog priredbe koja je bila u pripremi za vrijeme izbijanja požara, u objektu se nalazi manji broj ljudi od kojih određeni broj ostaje zarobljen u objektu zbog brzog širenja požara – bila je to pretpostavka taktičkopokazne vježbe operativnih članova Vatrogasne zajednice Općine Mala Subotica. Istu su

Gašenje objekta osmislili Matej Obadić, Ivica Kovačić i Miroslav Kocijan. U vježbi se simuliralo gašenje požara kombiniranom obuhvatnom navalom svih raspoloživih snaga koje su stigle na mjesto događaja te spašavanje unesrećenih

osoba iz samog objekta. Na intervenciju prvi dolazi domaći DVD Mala Subotica, dok zapovjednik izviđanjem utvrđuje da je došlo do požara unutar objekta te uz to dobiva informaciju od prisutnih građana da se u objektu nalaze

Zapovjednik intervencije, Miroslav Kocijan predaje prijavak načelniku općine

ljudi. Zapovijeda navalnoj grupi da opremljeni izolacionim aparatima krenu odmah u potragu za unesrećenima u sam objekt. Istovremeno dio članova postavlja prugu za formiranje gašenjem unutarnjom navalom. Dolaskom operativnih članova DVD-a Palovec, isti kreću s gašenjem požara krovišta vanjskom navalom te se pripremaju za ulazak u Dom kulture. Uz njih na intervenciju dolazi i DVD Držimurec-Strelec i DVD Sveti Križ, koji izvršavaju zadatke prema zapovjedi voditelja intervencije, a između ostalog kreću u pretragu prostora i spašavanja unesrećenih osoba, kao i pomoć kod gašenja požara krovišta. Po završetku spašavanja unesrećenih osoba iz objekta vatrogasne snage su izvršile nad tlačnu ventilaciju objekta radi odimljavanja. Na vježbi je sudjelovalo ukupno 30-ak operativnih vatrogasaca Vatrogasne zajednice Općine Mala Subotica, a u koju spadaju DVD Mala Subotica, DVD Palovec, DVD Držimurec-Strelec i DVD Sveti Križ. Na vježbi je bilo i šest vatrogasnih vozila, od čega četiri navalna vozila, jedna autocisterna i dva kombi vozila. Vježbu je nadgledao i sam načelnik Općine Mala Subotica, koji je na završetku vježbe pohvalio vatrogasce koji svojim znanjem, zalaganjem i hrabrošću čuvaju imovinu, ali i sigurnost mještana stavljaju na visoki nivo prioritetnosti. Vježbu su pozitivno ocijenili i v.d. zamjenik zapovjednika VZO M. Subotica, Miroslav

Odlazak na krovište preko ljestva

Kocijan, zapovjednik DVD-a M. Subotica, Matija Horvat, zapovjednik DVD-a Sveti Križ, Aleksandar Horvat, zapovjednik DVD-a Držimurec-Strelec,

Unutarnja pretraga unesrećenih osoba

Filip Horvat i zapovjednik DVD-a Palovec, Rafael Taradi. Ovakve i slične vježbe održavaju se najmanje jednom godišnje.


60 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. prosinca 2023.

Recept plus

Mljeveno meso i zelena tjestenina

MEĐIMURSKA KUHARICA

Svinjska rebarca s hajdinskom kašom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Dražen Polak, kuhar u Domu za starije i nemoćne osobe u Čakovcu, iz svoje knjige recepata izdvojio je upute za pripremu svinjskih rebarca s hajdinskom kašom i smeđim umakom. Jelo se nekada u međimurskoj gastronomiji pripremalo i u novogodišnjoj noći, kada je dobro na jelovniku imati svi-

Sastojci: - svinjska rebreca - hajdinska kaša - biljno ulje - luk - sol, papar - crvena paprika - češanj češnjaka - rajčica (pire) - ajvar - lovor, origano - jušni temeljac - lju� feferon - brašno - vrhnje za kuhanje

njetinu, jer svinja ruje prema naprijed i time nagovješćuje da će se u danima godine nove koja dolazi ići prema boljitku i novim, pozitivnim stvarima. U nastavku slijedi preporuka kuhara Polaka i upute za pripremu ovog jela kojem se raduju i korisnici Doma za starije i nemoćne osobe. U tavu ulijemo malo ulja, ugrijemo ga te stavimo pržiti nasjeckani luk. Na to dodamo crvenu papriku, češanj češnjaka, rajčicu (pire), ajvar i lovor, origano te zalijemo s vodom (omjer: dvije litre vode, 1 kg hajdinske kaše). Sve malo posolimo i po želji dodamo malo Vegete te na kraju ljuti feferon. Hajdinsku kašu operemo u toploj vodi, procijedimo je i stavimo je u lonac da polagano nabubri. Dan prije kuhanja glavnog jela mariniramo svinjska rebreca. Za mariniranje koristimo mješavinu začina: sol, Vegeta, crvena paprika, papar. Kad rebreca krenemo peći stavimo ih na lim za pečenje te ih pečemo u pećnici na 180 stupnjeva oko dva sata. Umak pripremimo tako da

Tada dodamo mljeveno meso da se na jačoj vatri prepeče. Meso dinstamo u vlastitom soku. Kad je napola pečeno, dodamo naribanu mrkvu, celer i peršin i začinimo po volji (sol, papar). Prema potrebi u mljeveno meso dolijemo jušni povrtni temeljac. U međuvremenu tjesteninu kuhamo u kipućoj slanoj vodi (al dente). Na tanjuru serviramo zelenu tjesteninu s koprivom, mljeveno meso te jelo po želji posipamo naribanim tvrdim sirom (primjerice parmezan). Jelo možemo ukrasiti sitno sjeckanim svježim peršinom. U slast! (rr)

Sastojci: - zelena tjestenina s koprivom - mljeveno meso (pola june�na, pola svinje�na) - maslinovo ili suncokretovo ulje (1 žlica) - glavica luka - korijen mrkve, celera, peršina - jušni temeljac - sol, papar - tvrdi sir

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Dražen Polak u tavu na ulje prepržimo malo brašna, zalijemo toplom vodom ili jušnim temeljcem, posolimo prema potrebi i prokuhamo. Na kraju dodamo temeljac od pečenja rebreca i malo vrhnja za kuhanje te sve lagano prokuhamo. Na tanjuru serviramo hajdinsku kašu, svinjska rebreca prelivena sosom, a za dekoraciju možemo upotrijebiti kriške crvene jabuke. Dobar tek vam želi kuhar Dražen Polak i djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu.

Pjenušac tjedna

Pjenušac Terbotz U novogodišnjoj noći dobrodošla je i čaša pjenušca. Odabrali smo pjenušac proizveden i odnjegovan u vinogradarstvu i podrumarstvu vinara Branimira Jakopića. Riječ je o vrhunskom pjenušavom vinu dobivenom tradicionalnom, klasičnom metodom (brut, alk. 12 %). Ovo pjenušavo vino može se servirati kao aperitiv jer

Zelena tjestenina najčešće je rezultat dodatka špinata ili koprive. Za ovotjednu rubriku recepta plus odabrali smo zelenu tjesteninu s dodatkom koprive koja joj daje lijepu zelenu boju, ali i zanimljiv okus. Mljeveno meso sa zelenom tjesteninom zahvalna je kombinacija objeda ili večere koja se može pripremiti brzo i jednostavno. Potrebno je mljeveno meso (najbolje pola junetina, pola svinjetina), a jelo se kreće pripremati u visokoj tavi na kojoj smo ugrijali malo ulja (suncokretovo ili maslinovo). Na ugrijano ulje stavimo sitno nasjeckan luk koji dinstamo dok ne poprimi staklast izgled.

svojom voćnošću i ugodnom aromom osvježava i priprema za konzumaciju hrane, ali isto tako služi kao dobrodošlica u prvim otkucajima nove 2024. godine. U pjenušcu Terbotz svako istančano nepce osjetit će aromu jabuke, breskve i cvijeta lipe. Živjeli svi, i svako dobro u novoj godini. (rr, zv)

Brzi raženi kruh Priprema: Pećnicu zagrijte na 190 °C. U manjoj zdjeli pomiješate jogurt i jaje. U većoj zdjeli pomiješajte obje vrste brašna, sol i sodu pa im dodajte mješavinu jogurta i jaja. Miješajte kuhačom dok se svi sastojci ne povežu u homogenu masu. Tijesto premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu te ga mijesite nekoliko minuta da postane glatko i podatno. Od tijesta oblikujte kuglu pa ju razvaljajte na debljinu oko 3 cm. Pospite ga raženim brašnom, stavite u pleh pre-

kriven papirom za pečenje, a zatim vrh tijesta dva puta zarežite nožem. Pecite u pećnici zagrijanoj na 190 °C oko 40 minuta, tj. dok korica kruha ne postane čvrsta i hrskava.

Sastojci - 100 grama raženog brašna Čakovečki mlinovi - 250 grama pšeničnog integralnog brašna Čakovečki mlinovi - 1 žličica soli - 1 žličica sode bikarbone - 300 ml tekućeg jogurta - 1 jaje


29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 61 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

VERA DRK iz Peklenice

Za Novu godinu sarma je naša tradicija Obilje vitamina koje nam sarma daje, pravo je bogatstvo za naše tijelo izmučeno blagdanskim jelima Piše: Aleksandra Sklepić

Nakon božićnih blagdana, pred nama su pripreme za još jedan veliki blagdan. Bliži se kraj godine, a na vrata nam kuca nova, od koje, kao i svake godine, očekujemo poboljšanje. Dolazak Nove godine, neizostavno se u kuhinji povezuje s kuhanjem sarme, bez koje doživljaj blagdana te oporavak od veselog ispraćaja stare godine, ne bi bio potpun. Tradicija kuhanja sarme za Novu godinu stara je već više stoljeća. Sarma se jede u svim

Sarma

Recept za pripremu sarme: Sastojci (za 20 do 25 komada sarmi) - 1 glava domaćeg kiselog zelja - ½ kg rezanog kiselog zelja - 60 dag mljevenog miješanog mesa (svinje�na i june�na) - 4 glavice luka - 1 šalica riže - začini: sol, papar, crvena mljevena paprika, lovorov list, vegeta - 3 ljute domaće papričice - suhe kobasice ili dimljeno meso po želji - 1 žlica krušnih mrvica - 1 žlica svinjske mas� - malo koncentrata rajčice

dijelovima Hrvatske, a prisutnija je u kontinentalnom dijelu zbog turskih osvajača. Naziv sarma dolazi od turske riječi koja znači nešto omotati. U Međimurju se udomaćila i zbog uzgoja domaćeg zelja i mesa, a obilje vitamina koje nam ona daje, pravo je bogatstvo za naše tijelo izmučeno blagdanskim jelima. Kako se sarma priprema u Peklenici pokazala nam je Vera Drk (58). Vera živi u Peklenici sa suprugom Valentom. Imaju sina Vedrana i

Postupak: Mljeveno meso pomiješati sa začinima, krušnim mrvicama i sirovom rižom. Željenu količinu mesa za jednu sarmu zamotati u list zelja, ovisno o veličini glave zelja. Tako poslagati sve sarme. U posudi dinstati nasjeckan luk na svinjskoj masti. Kad je luk pečen, dodati najprije rezano zelje i podlijati vodom. Zatim na zelje naslagati sarme i ponovo podlijati da sarme budu pod vodom. Kuhati jedan sat i zatim dodati kobasice ili dimljeno meso. Ako je potrebno, dodati još vode. Kuhati još 1,5 sat i pod kraj dodati malo pasirane rajčice (koncentrata). Uz domaću sarmu �ino paše pire krumpir.

Vera tradicionalno kuha sarmu za Novu godinu kćer Valentinu koja je udana i živi u Prelogu. Vera je krojačica i radi u tekstilnom poduzeću, a u slobodno vrijeme rado se odaziva na sve aktivnosti Udruge žena Križovec, odakle je rodom i čija je dugogodišnja članica. - Volim se družiti, peći kolače, kuhati i rado šivam razne predmete. Tako svake godine sašijem nekoliko božićnih pregača za božićne poklone, a šijem i čizmice za Svetog Nikolu koje onda suprug i ja, s novogodišnjim kapama, također doma sašivenim, nosimo s poklonima nećacima. Sarma je obavezna na našem stolu za Novu godinu, a još i danas je kuham po receptu pokojne

mame Katarine, ispričala nam je Vera. Osim što voli kuhati domaća jela i peći kolače, Vera je stručnjakinja za izradu domaće tjestenine, rezanci i krpica za juhu, širokih rezanci i mlinci, koje je pripremila i za ovaj Božić. I njezina je domaća tjestenina često božićni poklon, tako da, sve što poklanja Vera, ručni je rad. Iskustvo kuhanja stekla je kroz život, a mnogo je stvari naučila još osamdesetih kad je radila kao kuharica u mjestu Slanje kod Ludbrega. Tada je u Ribljem restoranu i Snack baru „Fijaker stari” kuhala za brojne poznate pjevače. U njezinoj su hrani uživali Nano Prša,

Nataša Vladetić, Đurđica Barlović te mnogi drugi ondašnji poznati estradni umjetnici. Iz toga vremena Vera ima lijepe uspomene kojih se rado sjeti, posebno sada kad se kuha sarma jer je jedne godine morala pripremiti više od dvjesto sarmi odjednom. Sa suprugom koji je u mirovini rado priprema i domaće čurke i ostale specijalitete s međimurskog kolinja. Imaju i svoj povrtnjak, a kad su slobodni, vole otići na kakav izlet ili u prirodu, među ljude ili na ribičiju, a kad su od svega umorni, doma odmaraju u svojoj kućici u cvijeću, u društvu prijatelja, rodbine i devet mačaka.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 2. sječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 5. sječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnica: Špiranec Marija iz Nedelišća

br. 1476 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 2. siječnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 5. siječnja 2024.


62 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Budite blagi s voljenom osobom i ne uzimajte okolnosti koje vam ne idu uvijek na ruku previše ozbiljno. Dani su takvi da ćete se trebati prilagođavati. Oni koji to učine bolje i prihvate poneki kompromis uživat će u većem međusobnom povjerenju. Mnogo posla je pred vama. Ekonomizirajte sa snagama. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Pred vama su dani bogati izlascima i zabavama. Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja. Novi suradnici u poslu koji radite pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. Bit ćete puni dobrih savjeta. Gimnasticirajte. RAK (22.6. - 22.7.)

Svojim šarmom i smislom za humor uspjet ćete nadvladati distancu u osobnim odnosima koja će se topiti iz dana u dan. Voljena osoba sve će vas više podržavati, a ni vi joj nećete ostati dužni. Malo više truda pokazat ćete u poslovima gdje se treba pokazati kreativnost ili tamo gdje postoji publika. To vas motivira. Idite u prirodu.

Diskrecija i intimnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojim ćete se rukovoditi u osobnom životu ovih dana. Možda ćete voljenoj osobi ići i na živce, jer kad ona poželi izaći, vi biste ostali kod kuće. Budite otvoreniji za društvo. Izgledat će kao da svi nešto razvlače. Vi nećete čekati ništa. Idite na svoj omiljeni sport.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

U svojim privatnim odnosima postat ćete opušteniji. Spremnost da vjerujete drugima vratit će vam se na najbolji mogući način. Ne samo da ćete vi imati povjerenje u partnera, nego će biti i obratno. Okolnosti, ljudi i događaji ići će vam na ruku čak i onda kad se u prvi tren situacija ne čini blistava.

Zahtjevnost koja će stalno dotjecati iz drugih područja života povremeno će vam i dalje narušavati inače solidne osobne odnose. Ako pokušate nešto objasniti, nećete se snaći najbolje. Stoga budite tihi. Ojačat će korespondencija s kolegama.Neki će zbog posla i putovati.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Mnogo ljudi svako će se malo motati oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s njima, ali bez previše obveza. Neki će svoju vezu postaviti u rang dobrog prijateljstva i odustati od većih intimnosti. Vaš utjecaj u poslu bit će utemeljen na vašoj zrelosti i profesionalnosti. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Vaš šarm i sposobnost prilagodbe učinit će da vas mnogi požele u svom društvu. Neki će se pokazati koliko mogu biti zabavni. Izlazaka neće nedostajati. Volite uspjeh više nego prosječnost, ali ovih dana ipak ćete se morati odraditi i neke dosadne poslove. Oni su temelj za nešto više, pa ne filozofirajte oko toga. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Većinu idućih dana vi ćete se dobro zabavljati i biti bez pritiska da se nešto mora postići. Otuda ćete zaista uživati s partnerom. Spontanost koja će se razviti bit će dobrodošlo osvježenje. Vjerojatno će se mjeriti vaša postignuća u radu. Neki će gledati da vam izvuku neku staru manu ili grešku. Budite ono što jeste.

29. prosinca 2023.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Premda će vaša veza objektivno napredovati odlično, vi sami bit ćete skloni čačkanju po sitnicama, a posebno svog unutrašnjeg svijeta. Koliko ste dugo sanjali o nekim poslovnim potezima, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje. JARAC (22.12. - 20.1.)

Većinu ovog tjedna vladat će opuštenost između vas i voljene osobe. Ništa više neće biti isforsirano, a dani će vam spontano donositi prilike za ljubav. Koliko ste dugo planirali neke poslovne poteze, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće. Budite profesionalni. RIBE (20.2. - 20.3.)

Bit ćete zanimljivi većini ljudi s kojim dolazite u kontakt. U takvim okolnostima možete lakše osvojiti nečije srce. Ako ste još sami, dotjerajte se i izlazite. Oni u vezama bit će potpuno svjesni da je njihova ljubav jaka. Uživat će. Vjerojatno ćete odlično prosperirati u financijskom smislu.

Radionica izrade božićnih ukrasa od krep-papira, Društvo žena Mursko Središće

Kreativni prosinac u Muzeju Međimurja Čakovec V Piše: dr. sc. Ines Virč, kustosica

eć tradicionalno, prosinac je u Muzeju Međimurja Čakovec

obilježen brojnim edukativno-kreativnim radionicama. Ove su godine najposjećenije bile radionice medičarstva, ali iznimnu su pozornost posjetitelja privukle i radionice koje su održale članice Društva žena Mursko Središće i članice Udruge žena Pušćine i na tome im jedno veliko hvala. Na edukativno-kreativnim radionicama medičarstva polaznici su naučili brojne zanimljivosti o medičarskom obrtu (kada se pojavio, gdje,

što je to baština, što me-

Radionica medičarstva, licitarska srca

dičari proizvode i kako to rade…) i na kraju su cifrali tj. ukrašavali licitarska srca. Na radionici su sudjelovali: učenici 1. b i 4. a razreda I. OŠ Čakovec, učenici 1. a, 1. b,

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1475

Pletenje cekera, Udruga žena Pušćine

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

2. a, 3. a, 3. b, 4. a i polaznici izvannastavne aktivnosti Domaćinstvo III. OŠ Čakovec te polaznici DV-a „Dječja mašta”. Edukativno-kreativna radionica o krep-papiru održana je pod vodstvom članica Društva žena Mursko Središće. Na radionici su sudjelovali polaznici skupine Bubamare DV-a „Krijesnice” i saznali su kako se od krep-papira izrađuje cvijeće i ukrasi za božićna drvca te brojne zanimljivosti o božićnim običajima u Međimurju. Edukativno-kreativno radionicu o božićnim ukrasima od luščinja tj. komušine vodile su članice Udruge žena Pušćine. Na radionici su sudjelovale učenice iz Gospodarske škole Čakovec, a osim u izradi božićnih ukrasa, uživale su i u pletenju cekera te saznale sve o tom posebnom umije-

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: 8 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota i nedjelja: 10 – 14 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

ću vještih i marljivih ruku voditeljica. Nakon održanih radionica, polaznici su posjetili dio Riznice Međimurja posvećen medičarskom obrtu, ukrasima od krep-papira te razgledali jaslice od komušine. U novoj godini nastavljamo sa zanimljivim edukativno-kreativnim radionicama. Pratite mrežne stranice i Facebook Muzeja Međimurja Čakovec.


29. prosinca 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Toplije od normale VREMENSKA SLIKA: Već smo navikli da nema bijelog Božića, u većini hrvatskih gradova posljednji snježni Božić je bio 2007. godine. Neće biti ni bijele Nove godine, naime, sve do kraja 2023. pratit će nas južina. Baš na prvi dan nove godine dolazi neka kiša, ali ne čini se ni odveć hladno

ni dugotrajno. Već tamo oko utorka i srijede moguća je i nova južina. Opširniju prognozu donosimo u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak naši prognostički materijali pokazuju suho vrijeme. Izmjenjivat će se sunce i oblaci uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar

koji u višim predjelima može biti i jak. Temperatura zraka ostaje blaga. Ako se sunčana razdoblja poklope sa sredinom dana onda možda dosegnemo i 14 stupnjeva. Slično vrijeme bi se trebalo nastaviti i tijekom subote – većinom suho i toplo uz juži-

nu. Povremeno će biti oblaka, ali i sunčanih razdoblja. Temperatura možda stupanj-dva niža nego u petak. Na Staru godinu bi se trebalo nastaviti uglavnom suho, djelomično sunčano i iznadprosječno toplo vrijeme. Puhat će umjeren i jak jugozapadni vjetar pa tem-

U prosincu toplota, u siječnju mrzlota peratura zraka sredinom dana ostaje između 11 i 14 °C. Nadajmo se da će i novogodišnja noć još izdržati suho, iako nam dolazi jedna fronta pa je prema jutru i sve veća šansa za kišu. Prvi dan 2024. će onda ipak obilježiti oblačnije i svježije vrijeme uz povremenu kišu. Nakon toga, od utorka se opet čini uglavnom suho. Jutra će biti malo hladnija, a tijekom dana su moguća i sunčana razdoblja. Prema sredini

tjedna ponovno malo toplije jer izgleda na novu južinu. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 28.12.2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 31. prosinca 1968. godine u Aga� Sibiru izmjeren dosad najviši tlak zraka od 1083,8 hPa • 2. siječnja 1971. godine velike štete u Ravnim kotarima zbog ledene kiše

IZLAZI 30.12. u 07:37 h 03.01. u 07:37 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 30.12. u 16:18 h 03.01. u 16:24 h

• 3. siječnja 1885. godine u Verhojansku u Sibiru izmjereno - 68 Celzijusa

VICOTEKA Ljubavne čestitke Ulazi mladić u knjižaru i pita: - Imate li novogodišnje čestitke na kojima piše: Mojoj jedinoj ljubavi? Prodavačica se osmjehne: - Svakako, izvolite. Mladić mrtav hladan zatraži: - Dajte mi jedno desetak komada. Mislio je Mujo sjedi u kafiću, zove ga Fata i zadere se: - Rekla sam 2 piva i do 11 kući! A Mujo odgovara: - A ja mislio 11 piva i do 2 kući.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Goran Mrđen


www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA!

Na to mlado leto sega obilja Neje božičnica za se Ne moram vam niti reči kak si gombamo ak ne dobimo božičnico štero smo si čuda vejč nek zaslužili, a unda nam jo škrti gazda neče dati, očem reči, rajši sebi ostavi peneze nek da jiv da nam težakima šteri smo za jegovo bukso, kaj nam rekel debelo i masno rit, hrmbali celo milo leto. Kaj bom vam rekel, čuda je lepše dok dobimo božičnico pak moremo za božične svetke malo vejč spiti i napuniti malo vekšo korpico tak da moremo svetkuvati Isusekovoga rođendana pre punomo stolo i z darima pod cmrekom. No, morem vam reči da so božičnice ne za se. Tak vam so ovo leto težaki dobili prvič božičnico od da je mala privatna fabrika zafremana i da se bori za svoje mesto pod suncem ovim Božekovim. Otkak smo naše kune poslali v penzijo i otkak je cugle vlasti vu svoje roke prevzel ojer naša mala fabrika se je poprajla pak nam je gazda dal i božičnico. Težaki so ne mogli veruvati dok je gazda na Vlatkičino godovno podelil kovertline z božičnicom. Nejbole je bila vesela Vlatkica tak kaj nas je posle posla pozvala na mali gablec z malo vekšom i jakšom pijačom. Se smo to zmagadili kak dragi Božek zapoveda, ali dok smo išli dimo več je bilo malo bole kmično pak nam je Vlatkica zletela z ceste i podrla je betonsko križno drevo. Fala dragomo Božeko kaj se je ne nikaj hujšega pripetilo sam se je križno drevo poklonilo črnoj materi zemljici, a Vlatkičin auto je bil malo bole spigani z prve strane. Kaj vam nek rečem, toga ničega nej bilo da je gazda ne dal božičnico, a najbrž bi bilo se vredo da je Vlatkica navčena na naše međimorsko vino i da je ne v sebe nalijala malo vejč nek more podnesti. Stiha mi je pošepetnola kak je nigdar do ve ne mela v sebi tak velikoga maligana (2.38). Sreča kaj jo je tua životna škola ne preveč koštala makar božičnica ne bode pokrila se stroške.

Ve pak bodo naši prvi sosedi malo meli ministra gospodarstva Precednik AP (čitaj: Andrašek Plenkovičov) je kanil našemo sosedo Damiro Habjano pod bor donesti ministarsko foteljo, ali je ne mogel več duže čakati jerbo so se posli za ministra kupčali saki den. Verjem da ste još ne zabili kak je precednik Drašek ne tak zdavnja, i to na eks, zmenil ministra Davora Filipoviča, a v gospodarstvo ga navek posli prek glave. Verjem da se još zmislite kak je negda bil minister naš čovek z Dolnje Dobrave Darko Horvatov, ali se je nekaj zameril pucama vu svojemo gospodarstvo pak je moral oditi po riti k meši. No, mora biti nekaj hudoga vu tomo ministarstvo da Drašek sako malo meja gazdo vu ministarskoj fotelji. Ne bi znal sosedo Habjano reči je li je to kakša sreča biti minister pol leta predi novih izborov? Ali brzčas sosed zna kak so nam izbori za sabornike pred vratima, očem reči, na poceko? Ne bi štel rivati svojega nosa vu Damirovo ministarsko foteljo. Kak se pripoveda, Damir je mladi političar pred šterim je svetla budučnost i karijera štera obečuvle tak da bode čistam lepo to zgledalo dok mo bode v životopiso pisalo kak je bil i minister. A mortik ima v plano nekšo gospodično štera si ga bode zela ak bode ministarka? Što zna?

Da sam ne znal bajati brzčas se nigdar nej oženil?

Međimorski žgajari šteri v Selnici, pod opčinskim krovom, imajo svojo udrugo Međimorska žganica "Tepka" so priznali kak so se s pucama počeli pariti na čajankama i sam dragi Božek zna kuliko bi stari dečki metalo na ogej v kotlenko pod kotlom za žgajaro da ga ne bilo čajanki, a ja vam morem reči da sam si svojo bolšo polovico našel dok sam hodil bajat za novo leto. Morem vam reči kaj je naše gostuvaje dale ozaj jena polovica je se vekša i vekša, a moja se je nekak skrčila. Kuliko smo mogli zazvediti bajanje se znova vrnulo v naša sela i med naše grunte i familije. Tak

so naši brežni Međimorci počeli bajati znova sa sveto Bariko i to ovi okoli Svetoga Tinčeka i Železna Gore, a Serjanska Barika još navek čaka svoje bajanje. Barikino bajanje vam nekak ovak ide: "Falen bodi Jezoš Kristoš! Denes je svete Barbare den, dej nam Božek purike, racike, kojiče, voliče, piščance… Pune štale krav kaj bodo dojile, pune koce prasici kaj bodo kotile i jenoga takšega prasca kaj nikaj drugo ne bo trelo sam noža, kropa i korito. I kaj ne bo cvilil. Dej vam Božek pune škrije žita i pšenice, pune lagve vina i žganice, a dušnoga zveličenja i mira Božjega pak nejveč. Mi smo vam došli od Svetoga Vrbana kaj bi nam dali jenoga ojera, mi smo došli od Marije Device, kaj bi nam dali bar štamprlin žganice. Falen bodi Jezoš Kristoš i jegova mati Marija!" Dok so to čuli dečki z Doljnjega Međimorja, a posebno ovi okoli Doljnje Dobrave mam so se dali na posel i vum z škrije so zvlekli bajanje za novo leto. Pak ne bodo valjda oni hujši od ovi naši Goričanci. Bajanje za novo leto bode vam ovak išlo: "Falen bodi Jezoš Kristoš! Na to Mlado leto zdravi, veseli, tusti, debeli kak šumski jeleni. Dej vam Božek kojiče, voliče, račiče, puriče, živinice, praščiče… V štali žrebice, v pojati telice, v koco prasice, a mej bar malo žganice. Jare jarine, črne hajdine, žarke pšenice, srebra i zlatnine, dušnoga zveličenja, mira i blagoslova božjega pak nejveč. Falen bodi Jezoš Kristoš!"

Ivan Patafta Ivan Parafta iz Strahoninca prošlog je tjedna dobio dva prizna-

nja: Povelju Hrvatskog lovačkog saveza za dugogodišnje članstvo i vjernost te Plaketu Nikole VII. Zrinskog za 50 godina lovačkog staža i doprinos razvijanju lovstva u Međimurju od Lovačkog saveza Međimurske županije. Ivan je lovac od 1973. godine i nije mogao sakriti zadovoljstvo dobivenim priznanjima. Bez obzira što će sljedeće godine navršiti osamdeset godina, još je uvijek aktivan, nešto manje u lovu, ali uvijek vodi brigu o hranilištima i čuvanju divljači. (sz)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Na to mlado leto…

Pak smo jeno leto prehitili prek hrpta i to čuda predi nek smo se nadjali. Prosim vas kaj ne bodete nikomo rekli kak smo pak jeno leto stareši, nek to ostane med nami kaj se nej zazvedilo da smo nigdar još ne bili tuliko stari kak denes. Nek nam dragi Božek podari zdraviče jerbo se drugo si moremo kupiti ak imamo dosti penez. Nek nam pomore kaj bode znova mir na ovomo našemo sveto de na se strane ratujejo ili kak nas naša nejlepša cirkvena pesma vuči: Dej nam Božek zdraviče, i k tomo veselje, a na to mlado leto sega obilja. Ak se nam to spuni drugo nam ne tre. Bar meni!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.