Međimurske novine 1477

Godina XXVII. Broj 1477

Čakovec, PETAK, 5. siječnja 2024.

Cijena 1,50 eur

Dragutin Horvat: Obujmio sam ga rukama dok je držao drugu bombu

TEMA BROJA PRORAČUNI U 2024.

str. 4-5

str. 11

TIJEKOM SVAĐE BACIO RUČNU BOMBU na navodnu nevjenčanu suprugu u Svetom Križu

BROJ NOVOROĐENIH po prvi put pao ispod 1000

str. 3

Rođeno je 83 beba manje SPOMENDAN POVRATKA Međimurja Hrvatskoj

str. 9

9. siječnja

Čakovec, Mursko Središće, Prelog, Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Vratišinec

Provjerite koliko novca dajete svom gradu i općini ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

nama je bitan kao i osamostaljenje Hrvatske DANIJEL HAMPAMER KIGA

Izdao poštansku marku Vratimo vodu u jezero media 3 str. 44

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

5. siječnja 2024.

POD VUROM

Pred nama je još jedna godina, puna novih prilika, želja i iskustva. Mnogi ju najavljuju kao super izbornu. I to je sasvim točna najava, jer čeka nas čak 366 dana, odnosno novih prilika i vlastitih izbora o tome kako ćemo obojiti te dane. Da, pred nama je još jedna prijestupna godina. To znači i da nas čekaju Olimpijske igre, ali tu je i Europsko prvenstvo u nogometu.

Osim toga čekaju nas i izbori, no držimo se vedrijih tema.

FOTO tjedna

Nek je sreće, veselja i ljubavi Također, za prijestupnu godinu vežu se razna praznovjerja.

Jedno od popularnijih je da žene mogu zaprositi muškarce. Isto tako, vjeruje se da se nije dobro vjenčati u prijestupnoj godini. U ovotjednoj anketi pod vurom pitali smo naše sugrađane što žele sebi i drugima u novoj godini.

U nastavku pročitajte njihove odgovore. Mi vam želimo da vam se ostvare vaše najtiše želje. (Paulina Topolko, Foto: Zlatko Vrzan) Bogdan Bulat, Čakovec - Novogodišnju odluku nemam.

Nemam ni nikakva očekivanja.

Uvijek sve može biti bolje. I drugima i sebi želim godinu punu zdravlja. Ako je zdravlja, onda će biti i svega ostaloga.

Peter Ošlaj, Lendava - Meni nova godina nije baš za odluke. Pa svaki dan se počne nova godina za jednu godinu unaprijed. Svaki dan je nova prilika. Nemam očekivanja, jer svaki dan je nova prilika. Sebi i drugima želim mir i zdravlje.

Gordana Prebeg, Čakovec Želim mir u svijetu i da ratovi prestanu. Nek se vrati međusobno poštovanje i tolerancija.

Da se ponovno vrati vrijeme kad je postojala solidarnost.

Sebi želim ozdravljenje i mir, a drugima radost.

Dragutin Makovec, Čakovec - Svima želim zdravlja. Neću ništa drugačije početi od nove godine jer sam u mirovini.

Najbitnije je da ima zdravlja.

Ostalo će se onda posložiti i već će nekako biti. Važno je i razumijevanje.

Vlatko Pasarić, Strahoninec - Bilo bi dobro da se u novoj godini jako obogatim. Jedini je problem da nikako da zaigram lutriju. Sebi želim da se malo popravim, da ne budem živčan, drugima želim da dožive bar 100 godina.

ŽB Čakovec dobila međunarodni standard kvalitete Županijska bolnica Čakovec postigla je značajan uspjeh stjecanjem međunarodnog standarda kvalitete, kojeg je dodijelila Američka akreditacijska agencija AACI. Ovo priznanje dolazi u obliku čak triju certifikata, što znači da su postali dio ekskluzivnog kruga od samo pet domaćih bolnica koje zadovoljavaju međunarodne standarde kvalitete.

Ovaj uspjeh ističe ih među 64 javne bolnice u Hrvatskoj.

Najzaslužniji za dobivanje ovog prestižnog certifikata je ekipa na našoj fotografiji tjedna. Stoje: Lana Križarić, Danko Blažeka, Valerija Korent, Igor Šegović, Željko Ferenčić, Sandra Novak, Helena Polanec, Kristina Kamenar Toplek i Velika Novak; čuče: Sven Pal, Sanja Posedi, Krešimir Paliska i Božidar Grabant; a na slici nedostaje još sestra Renata Pongrac. (sh, Foto: tn)

OBORINSKA CIJEV u Mačkovcu postao crna točka za pse

Vatrogasci i Međimurske vode pet sati spašavali psa Nakon dojave o cviležu psa, pokrenuta je akcija traganja za izgubljenim kućnim ljubimcima, gdje je u suradnji mještana, susjeda, djelatnika Međimurske vode i vatrogasaca, nakon iskopa na lociranom mjestu, iz okna oborinske kanalizacije, uspješno spašen jedan pas, dok je drugi na doziv vlasnika sam izašao iz otvora Međimurske vode su dana 29. prosinca 2023. zaprimile dojavu da se u oborinskoj kanalizaciji u Mačkovcu u Ulici Voljak čuje cvilež izgubljenog psa vlasnika Ivana Kovačića iz Mačkovca, čija je supruga noć prije objavila da traga za izgubljenim kućnim ljubimcima koji se navečer nisu vratili kući.

Dan kasnije kći njihovog susjeda čula je cvilež psa o čemu je obavijestila vlasnike izgubljenog psa koji su isto dojavili Međimurskim vodama i Azilu Čakovec.

- Navedeni se slučaj već dogodio dana 5. lipnja 2019. kada su u kanalizaciji zaglavljena ista dva psa. Na mjesto događaja je izašla djelatnica iz Azila Čakovec koja je alarmirala Grad Čakovec koji je nadležan za kanalizaciju te su kontaktirane Međimurske vode koje su s pomoću kamere locirali mjesto psa, a radove

iskopa je organizirao Grad Čakovec angažirajući privatnu tvrtku. U otvor kanalizacije je postavljena mobilna rešetka kako bi se spriječio ponovni ulazak psa. Ovaj put, djelatnici Međimurskih voda su također s pomoću kamere locirali psa, a radove iskopa su izveli sami, dok je akcija spašavanja zaglavljenog psa trajala 5 sati, a trenutak izvlačenja psa iz otvora je kamerom zabilježio moj kolega iz Međimurskih voda, ispričao je Nevenko Tkalčec.

- U jarku kod otvora kanalizacije stoji znak stop koji je srušen kod zabijanja osobnog automobila u znak, a to je događaj koji nije prijavljen policiji. Znak je vraćen na mjesto, a radi stabilizacije znaka, korištena je zemlja kod otvora kada se maknula rešetka koja se nije vratila na mjesto. Psi su zaigrani i znatiželjni i nisu krivi što im se to dogodilo. Problem

je u ponovljenom slučaju i što nadležni nisu riješili problem otvora, već su stavili rešetku koja nije adekvatna, zbog čega se isti događaj ponovno desio, ispričao je susjed Zvonko Lovrenčić Reakcije drugih mještana su suprotne i idu u smjeru da se psi ne bi smjeli puštati van da lutaju okolo.

Naime, od otvora kanalizacije u jarku do mjesta gdje je lociran pas, udaljenost iznosi oko 60 metara, a postavljena rešetka na samom otvoru u kanalizaciji jarka ne predstavlja trajno rješenje. Ona je malenih dimenzija, tanka i lagana te lako padne. Vezano uz slučaj, pokušali smo kontaktirati Ivicu Pongraca iz Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje Grada Čakovca, ali do zaključenja broja nismo uspjeli. (kk)

Trenutak izvlačenja zaglavljenog psa iz kanala od strane djelatnika Međimurskih voda

5. siječnja 2024.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mario Šercer, ravnatelj Metalske jezgre

NAGRADA Metalskoj jezgi dodijeljena u Dubrovniku Broj novorođenih pao je ispod �suću

BROJ NOVOROĐENIH po prvi put pao ispod 1000

Rođeno je 83 beba manje Lani je u čakovečkom rodilištu rođeno 983 beba, od čega 498 dječaka te 485 djevojčica. Među njima jer i 10 parova blizanaca, kaže Marko Škoda, voditelj Odjela ginekologije Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Studio Vipro

U čakovečkoj Županijskoj bolnici, lani je rođeno 983 beba, od čega 498 dječaka te 485 djevojčica.

Među njima jer i 10 parova blizanaca. Ukupno je bilo 973 poroda, doznali smo od Marka Škode, voditelja Odjela ginekologije s poliklinikom i dnevnom bolnicom. Drugim riječima, 2023. godine rođeno je 83 beba manje nego li 2022.

Po prvi put zabilježen je broj novorođenih manji od tisuću.

Manje rođenih beba

Usporedimo li te podatke s onima od lani kada je bilo rođeno 1066 beba (530 djevojčica i 536 dječaka) može se zaključiti da se u Međimurju i dalje rađa sve manje djece. Naime, lani je bilo rođeno 983 mališana.

To je i više nego li porazno ako se uzme u obzir da smo na početku 2023. godine pisali kako je rođeno najmanji broj beba u posljednjih 15-

ak godina. Ako se i brojka od 10 parova blizanaca čini velika, 2021. bilo ih je duplo više, dakle 20.

Primjerice, 2010. imali smo 1209 novorođenih, a lani 983, dakle 226 beba manje. Te 2010. godine prirodni prirast bio je 63, a sada smo u minusu od 83. Pretvorimo li to u razrede to je 15-ak razreda manje. Ili što je još gore, jedna osnovna škola ostat će upražnjenja. Naime, broj školaraca u većini naših škola kreće se oko te brojke. Npr. Kotoriba ima 254 učenika, Sveta Marija oko 150 i da ne nabrajamo dalje.

Ono što je još simptomatično je i činjenica da se zbog kvalitete našeg rodilišta sve više rodilja iz susjednih županija odlučuje na porod u Čakovcu pa je pravo pitanje koliko je od tih novorođenih beba upravo malih Međimuraca. Jer, pišemo o natalitetu u Međimurju.

Istina, isto tako, dio međimurskih rodilja odlučuje svog potomka na

svijet donijeti i u nekom drugom rodilištu pa čak i privatnom.

Tako da će se broj novorođenih Međimuraca sigurno povećati, no to ipak neće biti brojka koja će doprinijeti porastu nataliteta.

Osim što je danas normalno da parovi žive bez djece, ima dosta mladih koji su odabrali samački način života, no ne treba zaboraviti niti činjenicu da je dosta mladih odselilo iz Međimurja te svoja obiteljska gnijezda savijaju ili u većim hrvatskim gradovima ili pak u inozemstvu.

Pitanje koje još visi u zraku jest hoće li djeca rođena u inozemstvu uopće biti upisana kao Međimurci. Čak se više toliko beba ne rađa ni u romskoj populaciji.

Dakle, pravo stanje brojnosti stanovništva, kao i svake godine, saznat će se tek sredinom godine kada s brojkama u javnost izađe Državni zavod za statistiku. Naime, broj rođenih tada se

može usporediti i s brojem umrlih pa će se vidjeti gdje smo i što smo.

Loše nam se piše

U ime Metalske jezgre Međimurske županije, prvog znanstvenog centra u Hrvatskoj rođenog u krilu regionalne samouprave, nagradu je preuzeo ravnatelj dr. sc. Mario Šercer te izrazio ponos i zadovoljstvo postignućima razvojno-edukacijskog centra koji danas predstavlja snažnu podršku gospodarstvu. (vv)

Godina Novorođeni 2010.

1209

2011.

1146

2012.

1129

2013.

1159

KAD TI ŽIVOT postane sitcom

2014.

1113

2015.

1141

2016.

1132

Pijan “sletio” ravno u policiju

2017.

1185

2018.

1145

2019.

1091

2020.

1163

2021.

1134

2022.

1066

2023.

983

Mali Luka prva je ovogodišnja beba poručio je dežurni liječnik Boris Valpatić, dr. med. spec. ginekologije i opstetricije, koji je zajedno s Dejanom Jezernik, dr. med. te timom primalja Slađanom Debelec i Maurom Kovačić porodio dječaka. Čestitke prvoj rođenoj bebi u Međimurju, roditeljima i cijeloj obitelji. (vv)

U okviru Svjetskog kongresa poduzetnika, održanog nedavno u Dubrovniku, Razvojno-edukacijskom centru za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec dodijeljeno je renomirano priznanje “Stvaratelji za stoljeća“ u kategoriji doprinosa razvoju poduzetništva na području srednje i jugoistočne Europe za 2022. godinu.

U Međimurju, dakle, već desetljeće i više vlada tzv. bijela kuga, odnosno rađa se sve manje djece.

Sve to najbolje ilustriraju brojke upisanih u državne matice matičnih ureda Međimurske županije.

PRVO pa muško

Mali Luka, prva ovogodišnja beba, na svijet je stigao prvog dana 2024. godine.

Točnije, rođen je u čakovečkom rodilištu u 13:13 i drugo je dijete Karoline Balog i Biserka Ignaca. Bracu Luku nestrpljivo je čekala starija sestrica Ailin.

Dječak je težak 2.560 grama i dug 45 cm, a porod je prošao u najboljem redu,

Priznanje “Stvaratelji za stoljeća”

Mali Luka s majkom Karolinom Balog

Frontalni sudar s policijom

Neobična prometna nesreća dogodila se u srijedu, 3. siječnja, u 19:50 u Cirkovljanu u Donjoj ulici.

Naime, 44-godišnji vozač s područja grada Preloga popio je koju čašicu previše te sjeo takav za volan.

Kretao se iz smjera Draškovca prema Prelogu te je dolaskom u zavoj prešao na suprotnu traku i zabio se ni više ni manje nego u policijski auto u kojem su bili 35- godišnji policajac, koji je upravljao službenim policijskim vozilom, te 18- godišnja policijska vježbenica.

Alkotestiranjem i očevidom utvrđeno je da je vozio s 1,07 promila alkohola u krvi te da nije koristio sigurnosni pojas tijekom vožnje.

Vozaču koji je izazvao prometnu nesreću je uz izdanu naredbu o određivanju mjere opreza privremeno oduzeta vozačka do-

zvola te su mu izuzeti uzorci krvi i mokraće radi analize na alkohol. Zbog nastalih oštećenja na vozilu čakovečkih registarskih oznaka, uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, oduzete su registarske pločice.

Nakon prometne nesreće 35-godišnjak i 18-godišnjakinja su zbog zadobivenih ozljeda vozilom hitne pomoći prevezeni u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje su zadržani na liječenju, odnosno promatranju, dok će se ozljede naknadno okvali�icirati.

Zbog obavljanja očevida od 19:50 do 22:50 državna cesta broj 20 bila je zatvorena za sav promet koji se je odvijao obilazno.

Možda ovaj 44-godišnjak nije imao sreće u vožnji, ali barem u cijeloj nesreći nije morao čekati dolazak policije. (sh)

Tema broja

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRORAČUNI NAŠIH OPĆINA I GRADOVA U 2024. GODINI

5. siječnja 2024.

Znate li koliko novaca dajete svome gradu ili općini? Čini se kako zaposleni Strahoninčari u prosjeku najviše pune proračun svoje općine, dok se neki drugi više pouzdaju u veze koje vode do fondova Pišu: Tomislav Novak Sanja Heric

P

red kraj svake godine pa tako i prošle, svima su nam pune uši proračuna. Država donosi svoj proračun, županija donosi proračun, svaka općina i grad donosi proračun. Uvijek se digne puno buke oko toga i to su obično najglasnija vijeća s najviše trzavica, vrijeđanja, podmetanja, suza, znoja i skakanja krvnog tlaka. Ma zašto?

Istina je da većina ljudi nema blage veze što se to ustvari tamo događa i zbog čega. Razlog je naša financijska nepismenost koja nam jednostavno blokira moždane stanice da uopće i probaju dokučiti o čemu se radi i što tu ima za mene? Ako netko i odluči to pokušati, već zapne na različitim razinama vidljivosti proračuna, čitaj

razradama detalja, koja kod nekih jeste vidljiva, kod drugih nije.

Da bi stvar bila još gora, većina, naročito vladajućih vijećnika ili zastupnika, također nema pojma što je ustvari unutra, već diže ruku za prihvaćanje proračuna. Ako se proračun ne prihvati do kraja godine slijede izbori novog Vijeća ili Sabora. Tu postoje naravno neki rokovi produžetaka koji se mogu iskoristiti do ožujka, no da ne kompliciramo.

Dakle, proračun mora biti prihvaćen do kraja kalendarske godine, inače slijede novi izbori. To je razlog zbog čega su često neki zastupnici i vijećnici jako glasni na raspravi i vrlo žustro napadaju proračun, a na kraju ga ipak izglasaju. Naime, postoji velika mogućnost da ako se zbog nedonošenja proračuna ponove izbori, ti vijećnici više neće biti izabrani. Naročito

ako su otpadnici od vladajuće stranke koji su prešli u oporbu.

Dakle kod donošenja proračuna obično bude puno vike, a malo razjašnjenja. Zbog toga vladajući uz proračun često daju i objašnjenje za građane s najvažnijim investicijama, no naravno bez detalja u kojima su obično skrivene stvari s kojima se, ako se otkriju, kasnije bave istražne službe.

Proračun je naš novac

Ono što se također često, ma što često, stalno pokušava plasirati u javnost je kako je netko, obično on tko je na vlasti, nabavio novce za proračun pa zbog toga možemo graditi ovo ili ono.

Najsmješnije je kad se kaže da su to novci iz fondova, pa kad budu još ono “europskih“, ispada da netko nekamo ode i pokrade te

novce drugima. I sad ako je sposobniji, on još više napuni proračun, a građani bi trebali biti zahvalni za to.

Da, ako volite osjećaj da ste lopovi ili otimači, a ne građani uređene države. Ako mislite da ste ovo drugo, onda ste vjerojatno svjesni da su to vaši novci koje je država od vas skupila raznim vrstama poreza i drugih nameta. Sjetimo se da kad vam poslodavac isplati neto plaću, a da je prije toga u vaše ime poplatio gotovo takvu istu količinu za te namete, vi još od toga kod nas morate isplatiti državi 25 posto za PDV. Pa trošarine na goriva, razvojne fondove… da ne nabrajamo dalje.

Nešto od tih novaca pošaljemo u proračun Europske unije, pa onda preko fondova nešto od toga dobivamo natrag kroz projekte za koje je EU odlučila da ih treba financirati. Dakle, nisu to novci od EU, države, županije, grada ili općine – to su i dalje vaši novci koje ste uplatili unutra.

Veliki dio novaca dolazi i od tvrtki i nameta koji su napravljeni na njih. No ka-

Porez na dohodak po glavi stanovnika u eurima 500 450

435

416

400

397

393

387

373

355

341

350

325

325

300

297

278

272

264

261

250

246

245

241

234

228

225

219

217

200

192

150

111

100 50 0

699.100

1.130.000

1.956.575

2.038.183

2.177.500

2.308.000

2.365.229

2.806.500

2.938.255

2.980.000

3.055.571

3.061.800

3.078.000

3.189.510

3.583.846

3.608.100

3.707.222

3.748.209

4.400.000

7.124.100

7.394.755

9.200.000

10.600.355

20.348.000

62.168.785

Usporedba ukupnih proračuna JLS

ko se kod nas i dalje forsira socijalistički mentalitet po kojem tvrtke izrabljuju radnike, taj dio, iako je najvažniji za razvoj, kod nas uopće ne dolazi do izražaja.

Dakle to su naši novci, a političari su tek oni kojima smo dali mandat da upravljaju našim novcem jer ga sami većinom malo teže zarade.

Način na koji upravljaju njime trebao bi određivati hoćemo li glasati za njih i sljedeći mandat ili ćemo ih mijenjati.

Političari toga postaju svjesni kad dođu na vlast i što su duže na vlasti uspješnije kriju od građana pravo kolanje novca u proračunima i jako se trude da to bude što dosadnije prikazano u svim dokumentima, a oporba pak što je slabija, novija i neobrazovanija tim teže uspijeva razotkriti takve stvari.

Svako nezadovoljstvo počinje usporedbom

Proračun je ustvari jako zanimljiv ako ga se prikazuje na pravi način. Jedna stara mudrost kaže da nismo nezadovoljni toliko dugo dok se ne počnemo uspoređivati s drugima. Do tog momenta sasvim smo zadovoljni sa sobom. No do tog momenta također niti nema napretka, a razvijati se počnemo kad shvatimo koliko zaostajemo za nekim.

Po svojoj definiciji proračun je temeljni financijski dokument koji sadrži sve planirane godišnje prihode i primitke te godišnje rashode i izdatke. Ako se nešto poremeti, onda se radi rebalans proračuna kako bi se opet radilo po planu.

Upravo zbog toga u proračunu zna završiti sve i svašta. Budući projekti koji se premještaju iz godine u godinu, planovi koji se raspadnu pa tako i prihodi za njih. Uglavnom za sve što planirate vi morate predvidjeti odakle će doći sredstva koja će financirati taj projekt. Ako se izjalovi i sredstva se ne pojave, dođe kriza ili bilo što, napravite proračun i umjesto predviđenih 10 milijuna eura, on na kraju godine nakon svih rebalansa iznosi možda 5 milijuna eura. Htjeli smo, al’ nismo mogli…

To su stvari koje oporba obično pokušava razotkriti prije donošenja proračuna i to su situacije kada proračun nazivaju napuhanim, nerealnim ili kako to nije proračun već popis želja.

U centralnoj tablici koju donosimo možete vidjeti koliko iznose ti proračuni pod stupcem “Iznos ukupnog proračuna“.

Gdje se u Međimurju daje najviše novca općini?

No stvarni iznosi prema kojima možemo uspoređivati uspješnost gradova i općina su porezi, a naročito porez na dohodak od nesamostalnog rada. Tu se naime vidi kolika je stvarna financijska snaga općine koja ovisi direktno o porezima uplaćenim ovisno o visini plaće i broju zaposlenih stanovnika u toj općini. To se vidi u grafikonu Porez na dohodak po glavi stanovnika.

Zbog čega je to važno, jer ustvari sve što uđe u proračun plaćaju građani.

Neovisno o tome imaju li firmu, paušal, rade li za nekoga. Ne postoji ništa što puni proračun, a da nije došlo od građana i njihovog rada ili kapitala. Istina, postoje prihodi i od gradskog i općinskog kapitala i usluga, ali su najčešće mizerni.

Sve što uđe u proračun plaćaju građani.

Neovisno o tome imaju li firmu, paušal, rade li za nekoga. Ne postoji ništa što puni proračun, a da nije došlo od građana i njihovog rada ili kapitala

No opet, općina i grad nije ništa drugo do li zbir svojih građana pa je i to njihovo vlasništvo. Ako je drugačije, onda ne govorimo o demokraciji.

No moramo se ograditi, ovdje je porez na dohodak po glavi podijeljen s brojem stanovnika pojedine općine, a ne s brojem zaposlenih na tom području. Tako da ovih 435 eura koje se godišnje uplati po stanovniku iz dohotka ne plaćaju svi, već samo oni

5. siječnja 2024.

Tema broja 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Porez na dohodak od nesamostalnog rada

Ukuipni prihodi od poreza

Grad Čakovec

10,549,000

Grad Mursko Središće Grad Prelog

Iznos ukupnog proračuna

Broj stanovnika prema popisu iz 2021.

Porez na dohodak po glavi stanovnika

Ukupan porez po glavi stanovnika

Proračun po glavi stanovnika

13,976,665

62,168,785

27,266

387

513

2280

1,350,000

1,405,550

7,394,755

5,928

228

237

1247

2,400,000

2,475,500

9,200,000

7,041

341

352

1307

Belica

770,000

793,000

2,038,183

2,832

272

280

720

Dekanovec

197,000

209,950

699,100

747

264

281

936

Domašinec

483,000

487,896

1,956,575

1,970

245

248

993

Donja Dubrava

460,000

660,500

3,061,800

1,657

278

399

1848

Donji Kraljevec

1,320,000

1,490,610

10,600,355

4,063

325

367

2609

Donji Vidovec

477,870

501,570

1,130,000

1,203

397

417

939

Goričan

570,000

580,000

4,400,000

2,362

241

246

1863

Gornji Mihaljevec

432,700

402,700

3,608,100

1,761

246

229

2049

Kotoriba

766,000

897,700

2,806,500

2,940

261

305

955

Mala Subotica

950,000

1,192,533

3,055,571

4,372

217

273

699

Nedelišće

4,125,000

4,344,100

20,348,000

11,050

373

393

1841

Orehovica

300,000

346,000

3,748,209

2,710

111

128

1383

Podturen

800,000

732,500

3,189,510

3,560

225

206

896

Pribislavec

650,000

581,844

2,365,229

2,969

219

196

797

Selnica

510,760

571,960

2,308,000

2,656

192

215

869

Strahoninec

1,142,100

1,218,150

3,707,222

2,627

435

464

1411

Sveta Marija

650,000

766,538

2,177,500

1,998

325

384

1090

Sveti Juraj na Bregu

2,072,000

2,185,200

7,124,100

4,980

416

439

1431

Sveti Martin na Muri

850,000

908,640

2,938,255

2,391

355

380

1229

Šenkovec

1,069,726

1,204,096

3,583,846

2,724

393

442

1316

Štrigova

555,000

611,900

3,078,000

2,374

234

258

1297

Vratišinec

500,000

636,327

2,980,000

1,682

297

378

1772

Gradovi i općine

zaposleni. Ali to rade i za one nezaposlene.

Dakle, ako je veći broj nezaposlenih, zaposlenih na minimalcu, umirovljenika s malim mirovinama i djece onda se taj iznos dijeli na više stanovnika pa je manji. No ako je veći porez od dohotka po glavi stanovnika to jednostavno znači da su grad ili općina daleko potentniji sa stvarnim prihodima kao i sa svojim mještanima, jer su bolje plaćeni, bolje educirani pa su takvi i daleko veći potencijal za daljnji razvoj.

Ljudi koje svaka općina ima su najvažniji i najveći resurs za razvoj, a ne fondovi, rente i ostali “poklonjeni“ novac.

3000 2500 2000 1500 1000 500 0

Prihod koji ostvaruju građani je ujedno i sve što će ostati nakon ovog derneka s fondovima, tiskanja COVID eura ili nekih energetskih i inih tranzicija zahvaljujući kojima se danas na nacionalnom nivou prikazuje rast gospodarstva.

Projekti po vezama i vezicama

Iz proračuna se može iščitati stotine drugih stvari, a naročito stupanj centralizacije naše države.

Naime, primijetit ćete da do “projekata“ lakše dolaze općine čiji je načelnik u pravoj stranci, koja je trenutačno u državnoj vlasti. Ostali će se obično načekati da dođu

do svoje šanse. Ovo stanje sad traje već više mandata pa nam je postala normalna pojava da lokalni političari čak i kad nisu u vladajućoj stranci ili koaliciji sklapaju tajne ili javne paktove sa strankom u državnoj vlasti kako bi mogli progurati neki svoj projekt. Zauzvrat, nekoga negdje zaposle ili na drugi način odrade protuuslugu. Česte su zahvale od strane gradonačelnika i načelnika na našim svečanim sjednicama upućene ministrima, državnim tajnicima, predsjednicima stranaka na tome što su pomogli da se napravi ovo ili ono. Ovi dokazi nepotizma postali su čak toliko normalni da se znaju natjecati tko će se

Proračun po glavi stanovnika

više i živopisnije zahvaliti premijeru ili ministru. Što je vratio nešto novca njegovim građanima. Ne ovu zadnju rečenicu nećete čuti.

Kod nas se to sasvim objelodanilo kada je Darko Horvat prestao biti ministar.

Tada se moglo čuti iz usta iskusnih političara „Jao, sad nemamo više nikoga u Zagrebu. Nebumo više nikaj mogli dobiti. Moraš imati nekoga, inače u ministarstvu niti u hodnik ne možeš doći“.

Dakle razvoj nekog modernog društva očituje se prema demokratičnosti tog društva.

Ove izjave upućivale su na to da smo se mi vratili u feudalizam, u kojem se novac od strane apsoluta dodjelju-

2609 2280

2049

1863 1848 1841 1772 1431 1411 1383 1316

1307 1297 1247 1229

1090 993

955

939

936

896

869

797

720

699

je prema vezama (najčešće rodbinskim) i drugim naklonostima.

Vjerojatno se još sjećate prvih javnih prepucavanja između predsjednika i premijera, kad se Andrej Plenković javno hvalio svojim vezama u Briselu te da je zbog toga kao daleko bolji od Zorana Milanovića. Dakle, veze i nepotizam su nešto što se na našoj nacionalnoj razini promovira kao dobrodošlo?!

Ovime su veze i poslušnost javno istaknute kao nešto

što je važnije od sposobnosti, stručnosti ili nedajbože talenta.

Sve se to putem ovakvih proračuna po fondovima i projektima spušta prema lokalnoj razini na kojoj političari bez tih namoljenih sredstava ne bi mogli razvijati ništa. Naime, kad država pokupi novac od poreza, ovaj dio od poreza na dohodak koji ide jedinicama lokalne samouprave ostaje mizeran.

No i dalje je pokazatelj snage njihovih građana.

Tko razvija što?

U takvim uvjetima zaista nije lako voditi gradove i općine. Osim ako nemate želudac podstavljen inoxom ili nečim kvalitetnijim. Zbog toga lokalnim političarima ipak treba i čestitati kad se unatoč pritiscima usude pokretati projekte za koje često iza zastora moraju gutati stvari koje mi ili vi nikad ne bi progutali. Pristajati na kompromise zbog kojih ne znaju hoće li mirno spavati noćas ili možda čak i sljedećih nekoliko desetljeća.

Istina, neki to više rade radi sebe nego li radi građana, no to je onda naš posao podsjetiti i na to. Na sljedećim stranicama donosimo najvažnije projekte po pojedinim gradovima i općinama. Primijetit ćete kako se uvelike kreće u izgradnje i dogradnje vrtića s kojima gotovo svaka općina muku muči jer su to preveliki zalogaji za jedinice lokalne samouprave pa im država i EU “pomaže“ vraćajući im vlastiti novac.

I sad si zamislite da za školu ili vrtić morate na sredstva čekati 15 godina kao što je bio slučaj s Odgojno-obrazovnim centrom u Čakovcu.

Gotovo da je ravnateljica prije otišla u mirovinu nego uspjela to napraviti unatoč izvrsnom radu. Moramo prepoznavati takve stvari te ih nagrađivati ili kuditi javno.

Iako su već zakoni posloženi da se i to može jedva jedvice.

Regionalni edukacijskorehabilitacijski centar

ČAKOVEC - Najveća investicija u Gradu Čakovcu ove je godine svakako izgradnja novog Centra za odgoj i obrazovanje, točnije Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra, čiji će COO biti dio, i to u Martanama, na lokaciji koju je osigurao Grad Čakovec.

Kamen temeljac postavljen je lani, a planirano trajanje radova je 510 dana pa se završetak radova vrijednih Ljerka Cividini, gradonačelnica oko 16 milijuna eura planira Grada Čakovca u prvoj polovici 2025. godine. ko-biciklističkih staza na Ova će godina biti i u cijelom gradskom području znaku obnove prometnica, te izgradnje tri nova kružna dijelom i uz izgradnju pješač- toka u samom Čakovcu.

6

Tema broja

Dogradnja vrtića i Sokolski dom i dvorana MURSKO SREDIŠĆE Premda Mursko Središće ima novi dječji vrtić, postoji potreba za njegovom dogradnjom kako bi sva djeca s područja Grada imala priliku za predškolski odgoj. Dogradnjom će se dobiti prostor za još četiri skupine djece. To će financijski i po značenju biti najznačajnija investicija u proračunu. Drugi projekt po važnosti je obnova sportske dvorane, pod uvjetom da prođe sufinanciranje s nacionalne razine, a ako ne, drugi po značaju projekt je završetak obnove Sokolskog doma za

Dražen Srpak, gradonačelnik Grada Mursko Središće razne kulturne i rekreativne sadržaje, čije otvorenje će biti ove godine .

Izgradnja zaobilaznice i kanalizacije

PRELOG - Na području Grada Preloga ova će godina biti u znaku izgradnje zaobilaznice duge 6.8 kilometara i vrijedne oko 9,45 milijuna eura. Za Prelog i tamošnje gospodarstvo važna je to investicija jer će rasteretiti promet kroz grad, odnosno taj dio državne ceste na potezu između Čakovca i Koprivnice.

Na svoje će doći i stanovnici najstarijeg dijela grada jer napokon su i oni došli na red za izgradnju kanalizacije, odnosno dogradnju sustava odvodnje. Radi o ulicama

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga Vladimira Nazora, Stjepana Radića, Jug I i Dragutina Domjanića.

Rekonstrukcija ceste Gardinovec-Belica

BELICA - Na području općine Belica i ova će godina biti u radovima na rekonstrukciji ceste te gradnji biciklističke staze između Gardinovca i Belice u dužini od 2222 metra. Naime, uz rubove kolnika grade se jednosmjerne biciklističke trake. Prometnica, čija širina inače varira, tako će doći do ukupne širine od devet metara, a dobit će i oborinsku odvodnju.

Druga velika investicija je nastavak uređenja Radničke ulice s izgradnjom pješačko-biciklističkih staza

Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belica te sustavom odvodnje oborinske vode.

Priorteti vrtić i vatrogasni dom

DEKANOVEC - Na području najmanje Općine Dekanovec, prioritetne investicije odnose se na izgradnju dječjeg vrtića, izgradnju Vatrogasnog doma, zatim rekonstrukciju stambeno-poslovne zgrade u Domu zdravlja te uređenje pet nerazvrstanih cesta na području Općine uz izgradnju multifunkcionalne polivalentne sportske dvorane.

Navedeni radovi realizirat će se ako se osiguraju sredstva iz državnog proračuna ili fondova EU.

Ivan Hajdarović, načelnik Općine Dekanovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dogradnja škole, nova sportska dvorana i rekonstrukcija DVD-a Turčišće DOMAŠINEC - Najveća investicija Općine Domašinec u 2024. godini bit će dogradnja Osnovne škole Domašinec i izgradnja pripadajuće školske sportske dvorane, a radi se o projektima o kojima ovisi razvoj i budućnost Općine. Uz dogradnju škole i nove sportske dvorane, druga važna investicija u većem iznosu uključuje obnovu, odnosno dogradnju i rekonstrukciju DVD-a Turčišće.

Mario Tomašek, načelnik Općine Domašinec

Preseljenje Općine i oživljavanje stare Drave

DONJA DUBRAVA - Ove godine pred Donjom Dubravom su dva velika projekta.

Prvi se odnosi na izgradnju poslovno-stambene građevine u centru mjesta na adresi Trg Republike 6. Predviđena građevina sadržavala bi prizemlje te prvi i drugi kat, svaki u bruto površini od 500 m2.Dio prizemlja predviđen je za Ambulantu opće medicine te prostorije u koje bi se preselili uredi Općine.

Drugi pak se odnosi na projekt revitalizacije starog toka rijeke Drave u sklopu čega

Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava bi se uredila zona rekreacije uz područje ribnjaka u svrhu razvoja sportskog ribolova.

GORIČAN - Najvažniji projekt Općine Goričan u 2024. godini je dogradnja Dječjeg vrtića “Mura”, prvog općinskog dječjeg vrtića, koji je u prethodnoj 2023. godini dobio novo dječje igralište koje uključuje nova brojna dječja igrala. Radi se o bitnom projektu ulaganja u dječji vrtić usmjerenom na poboljšanje materijalnih uvjeta kao i podizanju kvalitete pedagoškog standarda te osiguranju adekvatnih uvjeta. Važno je napomenuti najpovoljnije cijene vrtića u okolici općine koja za jaslice iznosi 280 euro mjesečno po djetetu, a za redovni program 230 eura

Emanuel Sinković, načelnik Općine Goričan po djetetu, s udjelom sufinanciranja Općine u cijeni vrtića.

Druga investicija je početak radova na prvoj fazi sustava odvodnje.

GORNJI MIHALJEVEC Najvažniji projekti u Općini Gornji Mihaljevec za sljedeću godinu su izgradnja 10-ak nerazvrstanih cesta, odnosno odvojaka i izgradnja pristupnog puta prema groblju.

Ukupno je za tu svrhu planirano oko 680.000 eura.

Druga velika investicija je izgradnja kanalizacije u naselju Bogdanovec, kao zasebni sistem u visini od nekih oko 600.000 eura. Prema nacionalnom planu oporavka i otpornosti, investicija bi se trebala financirati 80 %, 10 % otpalo bi na Međimurske vode, a 10 % na Općinu.

Goran Lovrec, načelnik Općine Gornji Mihaljevec Računaju još i na izgradnju sportske dvorane, no za taj se projekt još čeka ishod.

Reciklažno dvorište i obnova stare škole

Miljenko Horvat, načelnik Općine Donji Kraljevec preuređenje u Svjetski centar “dr. Rudolf Steiner”.

Završetak vrtića i Zlatarskog doma

DONJI VIDOVEC Dovršenju vlastitog vrtića usmjerena je i vlast u općini Donji Vidovec.

Naime, tamošnji vrtić je zapravo Područni odjel vrtića Donja Dubrava i trenutno se nalazi u zgradi školi.

Kako sada stvari stoje, novi vrtić s većim kapacitetima od postojećeg mogao bi ove godine otvoriti svoja vrata.

Kako je poznato, bit će na novoj lokaciji, u kući koja kupljena i preuređuje se za boravak mališana.

Dogradnja općinskog vrtića i početak radova sustava odvodnje

Gradnja cesta i kanalizacije

Izgradnja Svjetskog centra dr. Steinera

DONJI KRALJEVEC - Nakon vrtića “Ftiček” u Donjem Kraljevcu, ove godine trebao bi biti završen, odnosno izgrađen i objekt područnog vrtića u Hodošanu. Novi vrtić gradit će se iza škole, imat će dvije grupe i moći će primiti maksimalno 50 djece.

Najveća investicija od oko 7 milijuna eura, na kojoj je baziran i rekordni proračun Općine, jest rekonstrukcija stare zgrade kino dvorane uz Društveni dom u Donjem Kraljevcu i njezino

5. siječnja 2024.

KOTORIBA - Općina Kotoriba ambiciozno i puna planova krenula je u ovu godinu. Među najznačajnijim investicijama je izgradnja reciklažnog dvorišta pokraj romskog naselja i samo se čeka natječaj.

Tu je i obnova zgrade stare škole. Kako sada stvari stoje, zgrada bi se prenamijenila u svojevrsni interaktivni centar zaštite prirode u suradnji s Međimurskom prirodom.

Po težini je ipak najveća investicija izrada projektne dokumentacije za pješačko-biciklističku infrastrukturu na

Dario Friščić, načelnik Općine Kotoriba cijelom području općine za što se Općina prijavila na natječaj i za to će dobiti sredstva EU fondova.

Dogradnja vrtića i izgradnja zaobilaznice

Bojana Petrić, načelnica Općine Donji Vidovec

MALA SUBOTICA - Na području općine Mala Subotica ove je godine prioritet dogradnja Dječjeg vrtića “Potočnica” kako bi se dobile prostorije za još dva boravka. Druga velika investicija je izgradnja zaobilaznice do zone poduzetništva. Riječ je o prometnici čija je izgradnja već započela i proteže se uz tamošnje groblje. Uz cestu, izgradit će se i novo veliko parkiralište baš kod samog groblja.

Valentino Škvorc, načelnik Općine Mala Subotica

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vrtić i Centar za starije osobe

NEDELIŠĆE - Općina Nedelišće ide u izgradnju novog dječjeg vrtića, čiji je projekt vrijedan oko 6 milijuna eura.

Zatim, potrebno je spomenuti i Centar za stariji osobe u vrijednosti od 12 milijuna eura, koji će Općina izgraditi u partnerstvu s Međimurskom županijom.

Za ovaj projekt dobiveno je 6.138.048 bespovratnih sredstava.

Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće

Izgradnja novog dječjeg vrtića OREHOVICA - I u Općini Orehovica općinski se proračun vrti oko novog dječjeg vrtića čija gradnja je počela krajem prošle godine. Radi se o projektu ukupno vrijednom 2,121.691 euro od čega je Općina 955.604 eura dobila iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Vlade Republike Hrvatske.Rok za završetak je 12 mjeseci. U vrtiću će biti smještene četiri vrtićke i dvije jasličke skupine. Na području općine trenutno djeluje samo privatni dječji vrtić.

Dijana Novak, načelnica Općine Orehovica

Kanalizacija i rotor PODTUREN - Što će se sve ostvariti u novoj godini, ostaje za vidjeti, no prioritet je nastavak izgradnje kanalizacije u općini Podturen, u naseljima Ferketinec i Novakovec. To je financijski najveći projekt koji nas čeka u bliskoj budućnosti, a koji će iziskivati i značajna financijska sredstva za obnovu i uređenje ulica.

Općinsko je vijeće donijelo odluku za prijavu na NPOO uz spremnost Općine za financiranjem 10 posto cijene ukupne investicije koji bi, prema procjenama, samu Općinu stajao oko 1.328.021 eura. Osim toga,

SELNICA - Prioritetan projekt u Općini Selnica je nastavak gradnje kanalizacije na temelju odluke o prihvatljivosti prijave projekta u dijelu Zebanec Sela iz fonda Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ukupna investicijska vrijednost bez PDV-a iznosi 1.770.097 eura. Drugi važan projekt je uređenje općinskih prostorija u prizemlju nove stambeno-poslovne zgrade pored dječjeg vrtića. Vlasničko pitanje je riješeno te se trenutno rješava kredit

Ervin Vičević, načelnik Općine Selnica za tu svrhu. Do Božića bi poslovni prostor trebao biti uređen.

Dogradnja vrtića

STRAHONINEC - Jedna od najznačajnijih investicija u Strahonincu ove godine bit će dogradnja Dječjeg vrtića “Suncokret”. Vrtić je već jednom proširen, no kako je riječ o mjestu koje graniči s gradom Čakovcem, tako je Strahoninec postao vrlo poželjan za život. Najavljeno je ponovno proširenje i ugovor s izvođačem je potpisan. Otvorenje novog dijela vrtića planirano je za 1. rujna ove godine. Također, velika investicija koja ih čeka je i izgradnja sportskog parka. Time bi se dodatno poboljšala kvaliteta života,

Franjo Lehkec, načelnik Općine Strahoninec a osiguralo bi se još jedno mjesto za sportske aktivnosti i druženje.

Dječji vrtić i sportska dvorana

Perica Hajdarović, načelnik Općine Podturen drugi prioritet je izgradnja rotora u Podturnu.

Rekonstrukcija dječjeg vrtića PRIBISLAVEC - U usvojenom Proračunu za 2024. godinu Općina Pribislavec planira najveći projekt rekonstrukcije Dječjeg vrtića Pribislavec.

Nakon navedene dogradnje i rekonstrukcije vrtića, kapacitet vrtića će se povećati za 60 mjesta, odnosno za tri skupine po 20 mjesta. Postojeći dječji vrtić trenutnog je kapaciteta za 71 mjesta.

Druga važna investicija odnosi se na izgradnju zaštitne ograde na objektu Dječjeg vrtića “Žibeki” i stadionu “Petar Vlašić” te

Kanalizacija i uređenja poslovnih prostora

SVETA MARIJA Dogradnja dječjeg vrtića “Kockavica” nastavlja se i ove godine pa je to ujedno i najveća investicija na području općine Sveta Marija. Uz vrtić, svakako treba spomenuti i dugo očekivani završetak sportske dvorane.

Dvorana se gradi u neposrednoj blizini škole pa je i povezana s njom.

Radovi obuhvaćaju i izgradnju još dvije učionice za razrednu nastavu.

U Svetoj Mariji nadaju se kako će im se obje inve-

Matija Ladić, načelnik Općine Pribislavec početak izgradnje novog dječjeg igrališta.

Sportska dvorana prioritet SVETI MARTIN NA MURI - U Općini Sveti Martin na Muri nadaju se da će ove godine konačno početi izgradnja dugoiščekivane dvorane.

Sve je spremno, čeka se još samo suglasnost Ministarstva, a nakon toga će se ići u raspisivanje javne nabave. Projekt će biti vrijedan od 2,5 do 3 milijuna eura, a koliki će dio financiranja otpasti na Općinu, vidjet će se nakon suglasnosti ministarstva.

Drugi važan projekt u ovoj godini je izgradnja staze Vrhovljan – Žabnik za koju ŠENKOVEC - Najveća investicija u ovoj općini jest rekonstrukcija DV-a “Vrapčić” u Šenkovcu koji se nalazi u neposrednoj blizi Općine.

Ova investicija je vrijedna 831.697,31 eura, od čega će se najveći dio sufinancirati bespovratnim sredstvima Fonda za ruralni razvoj u iznosu od 669.798,82 eura. Planirani početak radova je 15. siječnja.

Druga važna investicija odnosi se na rekonstrukciju četiri ulice u općini: Prvomajske, Cvjetne, Vrtne i

Robert Meglić, načelnik Općine Šenkovec Ive Lole Ribara, a iznosi cca 950.000 eura.

Novi vrtić i kanalizacija

sticije realizirati do kraja godine.

Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu je dobiveno 4,9 milijuna kuna, a cijeli će projekt vjerojatno duplo više koštati.

VRATIŠINEC - Vratišinec će prvi put u svojoj povijesti dobiti nenamjenski izgrađenu zgradu vrtića i jaslica u svojem vlasništvu. Pred kraj prošle godine je potpisan je ugovor s izvođačem radova, a s početkom nove pedagoške godine, na jesen, djeca s područja Općine Vratišinec prolazit će jaslice i vrtić u novoizgrađenom vrtiću s tri vrtićke i jednom jasličkom skupinom. Nakon što je završena izgradnja kanalizacije drugi projekt po značaju u

Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija

Martin Srša, načelnik Općine Sveti Martin na Muri je planirano 175.000 eura.

Radovi bi trebali započeti krajem siječnja.

Rekonstrukcija vrtića i četiri ulice

ŠTRIGOVA - Među najvažnijim projektima zasigurno je izgradnja novog dječjeg vrtića iza novog Kulturnog doma u Štrigovi pa nije ni čudo da su za ovaj projekt planirana najveća sredstva.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja je naime stigla obavijest da je projekt uspješno prošao fazu procjene te da je za njega dobiveno 764.484 eura bespovratnih sredstava. Drugi najveći projekt je izgradnja kanalizacije u centru Štrigove za što je planirano 212.357,00 eura, dok se za

Adaptacija PŠ u Zasadbregu i vrtića u Brezju

SVETI JURAJ NA BREGU - Jedan od prioriteta u općini Sveti Juraj na Bregu je adaptacija područne škole u Zasadbregu, čiji bi radovi trebali završiti do ljeta. Zgrada će se u potpunosti obnoviti, na katu će se stambeni prostor pretvoriti u dvije dodatne učionice, a uredit će se i prostor za odvijanje nastave tjelesne kulture. Druga važna investicija je dogradnja dječjeg vrtića u Brezju, čime će se dobiti mjesta za još četiri skupine. Za njega je iz Agenci-

Tema broja 7

Stanislav Rebernik, načelnik Općine Štrigova izgradnju vodovoda planira potrošiti 57.000 eura.

Prvi put u povijesti izgradit će vlastiti vrtić

Mihael Grbavec, načelnik Općine Vratišinec općini je izgradnja pješačko-biciklističkih staza za veću sigurnost pješaka, posebice djece na putu do škole.

8

Gospodarstvo

Trgovine otvorene ove nedjelje, 7. siječnja KRK trgovine (Metss) • Čakovec, E. Kvaternika 7 • Dunjkovec, Glavna 21 • G. Hrašćan, Čakovečka 52 • G. Mihaljevec 74 A • Krištanovec 122 • Lopatinec, I.G. Kovačića 17 • Lopatinec, Zasadbreg 153 A • Mačkovec, J.B. Jelačića 114 • Nedelišće, M. Viljevca 2 • Novakovec, Selska ulica • Novo Selo Rok, M. Tita 49 • Pleškovec 30 • Pribislavec, B. Radića 54 • Selnica, Trg bana Jelačića 4 • Slakovec 61 • Šenkovec, Pavlinska 5 • Štefanec, Zrinskih 26 • Štrigova 25 A • Trg Sv. Martina 13 • Trnovec 11 • Turčišće 21 • Vratišinec, Dr. V. Žganca 2 • Žiškovec, Glavna 72

Ostale trgovine • Galerija Sjever Čakovec (7-13:30 h) • JUG MALL Čakovec (8-16 h) • KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h) • KONZUM, Goričan (7-13 h) • KONZUM, Kotoriba (7-13 h) • KONZUM, Mursko Središće (8-13 h) • KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h) • KONZUM, Pribislavec (7-13 h) • PEK-TONI, Čakovec (7-13 h) • PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-18 h) • PLODINE, Čakovec, S. Radića 31 (7-20 h) • Stop Shop Čakovec (9-15 h) • Supernova Varaždin (9-14 h)

POGLED ODOZDO

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IVICA BAKSA (NPS) pitao župana za sudbinu Atona

Mogla bi se iskoristiti za školsku dvoranu uz

novu školu

Župan Posavec: Preuzimanje postojeće dvorane Atona bio bi jeftiniji model od gradnje posve nove, no odluka je na ministarstvu Vijećnik Ivica Baksa (NPS) na Skupštini Međimurske županije potaknuo je pitanje Atona u Nedelišću.

– Proteklih tjedna svjedočili smo situaciji da je, nakon 15 godina, s radom prestao Sportski centar Aton. Prema informacijama medija, do prestanka rada došlo je zbog nedovoljne aktivnosti i potpore lokalne samouprave – Općine Nedelišće – kazao je vijećnik Baksa. Međimurska županija je u proteklom

razdoblju kontinuirano naglašavala potrebu da se osigura dovoljno prostora za sportske i kulturne potrebe Međimuraca, naročito mlađih naraštaja. A sada smo ostali bez jedne od najboljih lokacija takve namjene u Međimurju.

Je li Županija poduzela korake da se sačuva važan sportski resurs Međimurja – sportski centar Aton, koji zbog �inancijskih problema zatvara vrata – pitao je župana vijećnik Ivica Baksa.

Župan Posavec mu je odgovorio: – Premda je riječ o privatnom objektu i privatnoj inicijativi, smatram da treba sagledati širu sliku, a u našem slučaju to je gradnja nove zgrade Osnovne škole Nedelišće i to upravo nadomak Atona.

U svjetlu te činjenice u projektu smo predložili nekoliko modela Ministarstvu znanosti i obrazovanja i u tim prijedlozima računamo i na resurse Atona s

Ivica Baksa obzirom na to da su jeftiniji modeli preuzimanja postojeće dvorane od gradnje posve nove. No, suglasnosti

Ministarstva još čekamo – pojasnio je župan Matija Posavec.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

DRŽAVA OD 1. siječnja građevinske nekretnine do 1 milijun eura daje na upravljanje županijama

Župan može prodati nekretninu vrijednu do 130.000 eura Od 1. siječnja stupa na snagu zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama prema kojima Međimurska županija preuzima od države poslove raspolaganja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na građevinskom državnom zemljištu na našem području.

Građevinsko zemljište i građevine do vrijednosti 1 milijun eura prelazi na upravljanje županijama. Odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama čije je vrijednost do 130.000 eura donose župani, od 130.000 do 1.000.000 eura donose županijske skupštine, od 1.000.000 do 1.500.000 eura donosi ministar, a iznad toga donosi Vlada RH.

Međimurske općine i gradovi traže 114 nekretnina

U ovom trenutku u Hrvatskoj je ukupno aktivno

17.174 zahtjeva. Od toga za Međimursku županiju se odnosi 114 zahtjeva općina i gradova, i 187 zahtjeva �izičkih i pravnih osoba, što je ukupno 301 zahtjev.

- Konkretno, to znači, kad resorno ministarstvo potpiše Pravilnik kao provedbeni akt za provedbu ovog zakona, dobit ćemo na upravljanje 301 aktivni predmet, pojasnio je župan Matija Posavec.

U slučaju prodaje prihod od prodaje dijeli tako da 60 posto prihoda od prodaje ide državi, 20 posto župani-

ji, a 20 posto općini ili gradu na čijem području se nalazi nekretnina. Ministarstvo će do kraja ožujka temeljem Odluke ministra predati na postupanje sve zahtjeve za koje je utvrđeno da procijenjena vrijednost nekretnina ili ukupni iznos procijenjene naknade ne prelazi iznos od 1 milijun eura. Vlada će u tom razdoblju donijeti Uredbe i ostale podzakonske akte.

Međimurska županija je spremna preuzeti državne nekretnine i upravljati njima, kazao je župan i naglasio da

je urbanizam Međimurske županije, naje�ikasniji u državi po broju riješenih predmeta.

Što za sebe zadržava država

- Naš urbanizam ima i iskustvo u takvim poslovima jer su i do sada sređivali imovinsko-pravne poslove za cestovne obilaznice, komunalnu infrastrukturu i aglomeracije, uključujući i izvlaštenja, kazao je župan.

Dodao je: - Dok je tim nekretninama upravljala država, na dodjelu i raspolaganje dr-

žavnim zemljištem se čekalo ne samo mjesecima, nego i godinama.

- Zakon de�inira da će županije rješavati imovinske poslove vezane uz državne nekretnine i moći ih i prodavati i dodjeljivati.

Stanovi, poslovni prostori i rezidencijalni objekti ne odu na upravljanje županijama već idu na upravljanje trgovačkom društvu Državne nekretnine u državnom vlasništvu, i lokalna samouprava nema ništa s time.

(BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Ovo je vrijeme cinika u kojemu nitko ne gine za ideale

S

vijet nije počeo s nama niti će s nama završiti.

Tek smo sitna karika u nizu, ali to ne umanjuje našu važnost. Ne možemo se praviti da ne trebamo djelovati. Niti se skrivati iza svoje malenkosti i nemoćnosti.

Spomendan na davni događaj, 9. siječnja 1919. godine, pokazuje kako su mali, ponizni međimurski ljudi na jedan dan bili srčani i odlučni i preokrenuli su tijek povijesti.

Imali su pred sobom misleće

ljude, vizionare koji su ih vodili kao lučonoše, ali bez te velike mase malih, hrabrih ljudi ne bi bilo ništa. Da nije bilo njihova kuraža, ne bi mi danas uživali u svojoj slobodi. Ona se danas olako uzima zdravo za gotovo, kao zrak koji udišemo i sunce koje izlazi i zalazi. A nije tako.

Da nije bilo tog kuraža iz 1919., ništa od ovoga u čemu uživamo i uzimamo obijesno kao svoje pravo – ne bi se dogodilo.Ljudi svih generacija

moraju okretati kotač stvarnosti i pri tome se truditi da napreduje, a ne da stoji u glibu.

Nekako taj napor okretanja povijesnog kotača lakše podnose ljudi koji teže žive, koji nemaju ništa i koji svoj život izlažu kao najveću vrijednost koju imaju.

Malo bi ljudi danas bilo spremno izložiti svoj život u zamjenu za ideale. Bojimo se za gubitak vlastite udobnosti, komocije. Teško nam je izaći iz zone komfora. Udobna

fotelja ima veću cijenu, nego bilo koji ideal.

Ovo je vrijeme cinika u kojemu nitko ne gine za ideale.

Možda pušemo na hladno jer se u vremenima velikih ideala ljudska krv prolijevala u potocima. Ali ovo naše vrijeme je otišlo u drugu krajnost: površnost i ispraznost. Blebetanja na društvenim mrežama. Današnji ljudi se ujutro više i ne sjećaju protiv čega su protestirali jučer u sigurnosti svog doma na društvenim mrežama. To

što ih u stvarnom životu i dalje nitko ne smatra važnim, nije bitno. Važnije je u svojoj glavi biti kralj paralelne stvarnosti.

Tako dugo dok netko ne krikne – car je gol. Ali i to je lekcija koju iznova ponavlja svaka generacija i nikada sljedeća ne vjeruje onoj prethodnoj.

U trostrukoj smo izbornoj godini i opet će masa inertno zaključiti da se ništa ne može, a poslije nezadovoljno gunđati, zaboravljajući pritom da su sami doprinijeli tome.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

5. siječnja 2024.

Kroz Međimurje 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Spomendan 9. siječnja (1919.) važan je za Međimurje jednako kao i osamostaljenje Hrvatske

Najbolje se razvijamo kad smo svoji na svome Trebamo biti podnosi na sebe, jer sve ovo što smo postali je zato što nismo prestali živjeti zavjete koje su izrekli naši preci na Velikoj narodnoj skupštini 9. siječnja 1919. godine, kada su odlučili da ćemo izgraditi vlastiti put u budućnost S današnje perspektive kad smo svoji na svome, govorimo svojim jezikom, živimo u svojoj državi, imamo svoju županiju, svoje učitelje, liječnike, suce, političare, umjetnike, poduzetnike i gospodarstvo koje je izniklo iz inicijative ovog kraja, proslava 9. siječnja kao spomendan kojim se slavi služben prekid veza Međimurja s mađarskom vlašću, zvuči kao nekima pomalo arhaično.

Dan kad političari polažu vijence, priređuje se svečana akademija, uglavnom nešto što većina smatra dalekom prošlošću. Magloviti događaj od prije više od sto godina za koji ne znamo kako je zapravo povezan s nama u današnjici.

Olako zaboravljamo da svijet nije počeo s nama i da nam današnja stvarnost nije pala s neba, nego je teškom mukom izborena. Generacije prije nas imale su jasnu viziju zašto je važno biti svoj na svome. Zašto je važno da službeni jezik bude maternji, a ne tuđi jezik,u ono vrijeme mađarski.

Zašto je važno da se domaći ljudi obrazuju na maternjem, a ne tuđinskom jeziku.

Bili smo egzotični domoroci

Današnji Međimurci ni po čemu ne bi mogli prepoznati ondašnje Međimurje, a naši preci činili bi im se kao neki egzotični domoroci, kako su oni i sami sebe u ono vrijeme nazivali. Samo što su pri tome radili jezičnu distinkciju u odnosu na Mađare.

Prije sto godina nije bilo ničega od sadašnjih blagodati civilizacije. Pola stanovništva bilo je doslovno nepismeno, a i ono što je bilo pismeno praktički je znalo čitati i pisati. U Međimurju je živjela tek šačica nacionalno osviještenih intelektualaca koji su bili duboko svjesni da bez škola na hrvatskom jeziku, bez novina i knjiga na materinjem jeziku, nema napretka. Obrazovanje je temelj svakog napretka. A da bi to bilo moguće potrebno je da se Međimurje oslobodi tuđinske vlasti, jer njoj je cilj potlačivanje domaćeg stanovništva, a ne narodni preporod. Međimurje je početkom prošlog stoljeća živjelo pod rigidnom mađarizacijom. U Učiteljskoj školi obrazovali su

se budući učitelji na mađarskom jeziku. U čitaonicama i knjižnicama koje su bile rasadnici kulture vladao je mađarski jezik i kultura. Međimurci u mađarske vlasti govorili bi drukčije nego Hrvati preko Drave, čime im se željelo usaditi u svijest da Međimurci nisu dio hrvatskog narodnog korpusa. No narodne pjesme dio su narodnog kulturnog stvaralaštva i zahvaljujući zbirci koje je ukoričio i objavio Dr. Vinko Žganec bile su krunski dokaz da se nakon raspada Austro-Ugarskog carstva Međimurje pripojilo matici Hrvatskoj, novoj državi južnih Slavena. Prva zadaća međimurskih preporoditelja bilo je uvođenje narodnog jezika u škole, izdavanje međimurskih novina na hrvatskome jeziku i uvođenje hrvatskog jezika u sve institucije. To su ključni stupovi na kojima počiva i raste narodna zajednica. Bez toga možemo ostati samo uspješni ili manje uspješni podanici bez vlastite intelektualne političke ili gospodarske elite. Međimurje se u raznim povijesnim razdobljima najbolje razvijalo kada je imao visoku razinu regionalne samouprave. Kad smo bili svoji na svome. Tada je cvalo gospodarstvo i kultura. Međimurje se gradilo i razvijalo.

Svećenici su bili ključni za narodni preporod

Da nije bilo tog 9. siječnja 1919. kad je održana Velika narodna skupština u Čakovcu ispred crkve sv. Nikole biskupa, kad je narod donio odluku o odcjepljenju od Mađarske, ne bi bilo Međimurja u kakvom danas živimo.

Zanimljivo je čitati izvještaj sa Skupština koje su se prije toga događale u Dekanovcu gdje je tada bio župnik Vinko Žganec, kasnije čuveni etnomuzikolog i akademik dr.

Vinko Žganec koji je “razložio narodu kako pučka škola odgaja narod, pak ako škola ne valja, ne valja niti narod.

Naše škole u kojima se samo mađarski “basonterilo” nisu mogle uzgojiti inteligentan narod i otvoren naraštaj, već takav koji su Mađari mogli kroz tolko stoljeća izrabljivati i zaglupljivati. Na to su dične

oriteti kojih se čvrsto držimo su: obrazovanje, gradnja škola, vrtića i zdravstvenih ustanova. Svako mjesto ima svoj društveni dom, njeguje kulturnu baštinu kroz kulturno umjetničke udruge i amaterska dramska i pjevačka društva.

Stvorili smo vlastite liječnike, učitelje, profesore, javnu administraciju, likovne umjetnike, pisce, poduzetnike.

Imamo svoje tiskane i elektroničke medije.

Današnje Međimurske novine ponosni su nasljedovatelji Međimurskih novina, čiji je prvi vlasnik bio veliki međimurski preporoditelj dr.

Ivan Novak, a prvi odgovorni urednik o. Kapistran Geci. Da su Međimurci, kad ih je 1918. tuđinska vlast pritisnula još

žešćim terorom, pognuli glavu i ustuknuli, ne bi nas danas bilo. Utopili bismo se u tuđinskoj asimilaciji, kao građani drugog reda pod tuđinskom vlašću. Nošeni idejom “biti svoj na svome”, postali smo, stotinjak godina nakon ovog povijesnog zaokreta, perjanica Hrvatske. Često isticani kao dobar primjer drugima, što nam zbog tapšanja po leđima često ide i na živce.

Ali trebamo biti podnosi na sebe, jer sve ovo što smo postali je zato što nismo prestali živjeti zavjete koje su izrekli naši preci na Velikoj narodnoj skupštini 9. siječnja 1919. godine, kada su odlučili da ćemo izgraditi vlastiti put u budućnost. Put je bio krivudav, često nošen i zabludama, ali ako smo i zabasali u slijepe ulice, uvijek smo se iz njih vraćali svojoj temeljnoj niti vodilji - biti svoj na svome.

(BMO)

Godinu 1918. u Europi, ali i znatno šire, obilježila su gotovo sva čovjeku poznata zla – rat i masovna mobilizacija, glad i nestašica, revolucija i socijalni nemiri, čemu se naposljetku pridružila i pandemija Španjolske gripe.

Iako se nije našlo direktno na putu ratnih operacija, toga nije ostalo pošteđeno ni Međimurje. Tada još uvijek pod mađarskom upravom, ovaj je kraj osim navedenim bio opterećen i ustrajnim pokušajima mađarizacije njegovog stanovništva na svim razinama svakodnevnog života.

Ipak, nakon proglašenja Države SHS u Zagrebu, situacija se ubrzano počela mijenjati. U Međimurju tako na površinu napokon izbija narodni bunt, manifestirajući se ponajprije u uništavanju posjeda grofa Feštetića, ali i mjesnih trgovaca, općinskih činovnika i ratnih profitera.

Tome se polovinom studenoga 1918. pridružuju i prvi pokušaji oslobođenja Međimurja i pripajanja hrvatskoj matici.

Na mađarsku odmazdu nije trebalo dugo čekati. Nakon kratkog šoka i pregrupiranja, a uz pomoć vojnika koji su se željeznicom vraćali s bojišnica, uskoro je započelo brutalno gušenje pobune.

Među stotinjak – najčešće javnim streljanjem ili vješanjem – pogubljenih Međimuraca, svojom se tragikom posebice ističe slučaj Mare Surte iz Kotoribe, prilikom čijeg je vješanja uže puklo, a ona živa pala s grane, preklinjući vojnike da ju radije strijeljaju.

Pa, iako će i novostvorena jugoslavenska država uskoro manifestirati niz vlastitih problema, već mjesec dana nakon uspostave na Jelačićevom trgu pokazavši svoje pravo lice, ne treba stoga čuditi da su ulazak hrvatskih postrojbi na Badnjak 1918. godine u Čakovec te službeni prekid veza Međimurja s mađarskom vlašću u siječnju 1919. godine dočekani s golemim entuzijazmom i nadom u bolje sutra.

Saša Vuković, mag. hist.

Bez Skupštine 9. siječnja 1919. ne bi nas bilo

Preslik proglasa kojim se poziva građane u borbu za oslobođenje Međimurja pjevačice domaćeg crkvenog zbora otpjevale “Lijepu našu”. I u Vratišincu je narodnu skupštinu sazvao “plebanuš” nakon svete mise. U izvješću Međimurskih novina iz 1919. godine piše: - Na toj nam je skupštini razložio da smo se za neveke oslobodili Magjarov. Neće se naša deca više mučiti u školama magjarskim jezikom. Na sudu budu nam hrvatski suci s našim jeziku sudili. Činovnike, notarjuše budemo od sada imali takove, koji budu govorili našim materinskim jezikom, sada kad su nam gospodin još i to pripovjedali da budemo od sada slobodno žganicu pekli, di budemo smeli duhana doma saditi i diše nećemo morati ići u kancelariju se “zdvati” (vjenčati) - svi smo od veselje viknuli živila Hrvatska.

Iz izvješća sa skupština koje su održane, prije one velike u Čakovcu 9. siječnja, u raznim međimurskim mjestima vidljivo je da su svugdje svećenici nakon misa bili glavni prosvjetitelji i tumači promjena narodu. Tako je bilo i u Svetom Gjurđu (Sveti Juraj na Bregu) gdje je svećenik Andrija Fišter okupljenom

narodu između ostalog kazao: - Magjari su nam zapovedali, oni su s nami gospodarili, u školama, po sudima, samo se mađarska riječ smela čuti. Ali sad je tomu kraj. Od sada budemo mi Hrvati u Međimurju imali ne samo dužnosti, nego i pravice. Skupština je održana i u Štrigovi na kojoj su govorili apotekar, plebanuš (župnik) i jedan gospodin kapetan. U novinskom izvješću stoji: - Svi su nam razložili u lijepom govoru, kako smo se za navek riješili magjarskog nasilja.

Nije slučajno što su svećenici igrali tako veliku ulogu u oslobođenju Međimurja 1919. godine. Put iz siromaštva vodi preko obrazovanja, a u to vrijeme za siromašne dječake je sjemenište bio najsigurniji put da se domognu obrazovanja.

Izrasli iz naroda najbolje su poznavali svoj narod i mogli su mu poruke prenijeti na domaćem razumljivom jeziku, što za njih znači oslobođenje od tuđinske vlasti.

U malo više od sto godina kako slavimo odcjepljenje i samoodređenje, Međimurje se našlo na novom kolosijeku.

U međimurskom mentalnom kodu do dana današnjeg pri-

1918. – godina stradanja, ali i godina nade

Život u Međimurju 9 Život u Međimurju/ Crna kronika Piše: Josip Šimunko 10 GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljnijid početka su izvoznici jer će ove godine 140muke zemalja u okviru prestati konverzije, najšire ekonomske dok političari tvrde da je organizacije OECD-a, to još jedansvijeta povijesni dan (Organizacije za ekonomsku za Hrvatsku. Kako god bilo, suradnju među državama to je za Hrvatsku uspjeh svijeta) započet ćenedaće s nas obzirom na sve platom takozvanog posljednjih godina. minimalnog globalnog poreza Kuna će se ipak naći i na dobit. na kovanicama eura, više multinacionalkaoSvjetske spomen, tako da neke koje su skrivale priho- različite načine oko dvije do će biti posve zaboravljena. milijarde ljudi u svijetu, de razne porezne oaze tri pradavna vremena svaki je Odupočetka demokratskih to nešto značiti? kapitala iz jedne u drugu plemena promjena u Hrvatskoj do mladić hrvatskihOdgovor sigurno neće,kunu, ili samo državu morao uhvatiti time danas,zamagljujući kuna je od prihogotovo je: mrvicu. Osamdeset posto de, morat će od 12. siječnja neželjene valute kojoj su je dokazivao da je sposoBDP-a troše najove godine plaćati 15 posto svjetskog suprostavljali i političke ban za ženidbu, točnije da minimalnog globalnog po- razvijenije zemlje, odnosno primisli postala cijenjeni je sposoban donijeti sreću tridesetak zemalja, a ostareza na dobit. svojoj izabranici. Stari su novac.

Procijenjeno je da će se tak svijeta samo 20 posto. nekad, bi paizdvojiti čak i uoko novije Sad kad odlazi u zaslu- Trebalo dva porezni prihodi povećati za doba, uzgajali kune za lov ženu mirovinu, mnogi će s 9 posto, ili za oko 220 mi- posto globalnog BDP-a da se na kunićenajsiromašnijima i zečeve. emocijama žaliti za lijardi dolarapomalo ove godine, a pomogne Simbolična tajnauvjete kune njom, s odlaskom kune guto znači da države svijeta da imaju kakve takve je staro vjerovanje alkemibi se i jedan dio državnog godišnje od poreza na do- za život i obrazovanje i ne čara da ona može uhvatiti suvereniteta. socijalno isključeni. bit ubiru deset puta više, budu zeca, odnosno kunića.

Kuna Hrvatska i kuna poveTo će se dogoditi u ovom odnosno oko 2000 milijardi i kunić jer nisu slučajno u jezani sugodišnje. stoljećima. Ta dugo- stoljeću, nove tehnologije dolara zičnoj vezi.i budući Latinski naziv trajna veza zapravo dolaze svjetski Globalni porez namnogo dobit koje za zeca je moći lapis,tolerirati u davno nama samima. neće ugovori prvomovalu počinju ubiratiU vođe vrijeme to se nekako povesrednjem vijeku ubirao se sve zemlje Europske unije, svjetske oaze kriminala. zivalo s kamenom mudrosti porez kunovina, a mnogo Upravo zbog toga uvodi dakle i Hrvatske, ali i Japan i alkemijom pretvorbe davanja globalni porez, usprkosu i prije, Kanada, ali igospodarima takozvane se srednjem vijeku. i kraljevstvima mogla su se današnjem suprotnom proporezne oaze, Švicarska, danas jerazlika ostao popovećanju na platiti i kuninim krznom.

Luksemburg te otočne oaze. cesu,Do siromašnih.

Početznat lapis lazuli, cijenjeni No zašto kuna uopće Zanimljivo je dajeniti SAD niti štetu su dragistoljeća kamen izpostojale kojeg se doKina nisu prijeilitri godine postala novac sinonim za kom ideje oplava svjetskom potpisale da će ubirati takav bivala azurna boja u novac kao platežno sred- europske socijalnom porez, bit će prisiljene, ekonomskom srednjem vijeku. stvo i no to baš u Hrvatskoj? Željelo do jer će druge zemlje moći to gospodarstvu.

Zbog toga je našase kuna Pravi razlog se ne krije ovogne stoljeća učiniti sve samo običnaomogunovčasamo umjesto u ljepotinjih. i kvaliteti kraja da imaju Skriveni je ujednica.siromašnima U njoj je skupljeno dvikrzna, već razlog u nečem dru- ćiti standard Europske unije načavanje poreznih sustava gom. Za stare Hrvate je je tisuće godina povijesti. je bio prije dvadeset ukuna svijetu, je početna kakav Ipak, za svaki slučaj, našla bilaa–to srećonoša. godina, što bi dovelo svijet točkaKuna stvarnog političkog i se kao pradavni srećonoša zapravo i nije kakvu takvu ravnotežu ekonomskog globalnog sekovanicama eura. Tko bila obični srećonoša, već ui na krajem ovog stoljeća. lamagijski, kao i smanjenje ratova ne vole pobila je drevna ma- kaže da Hrvati Ukratko, dobro je znati jednog u budućnosti. i magiju? gijska dana tehnološka tajna. U vijest Najvažnije je pak da je došlo da svijet, koliko to nama davrijeme za uvođenje takvog nas uz ratove čudno izgleporeza, da se to uopće može dalo, ide prema boljem, pa učiniti. Hoće li gladnoj dje- makar dječjim koracima. No ci svijeta, a ugroženo je na pravi posao tek predstoji.

Globalni porez i gladna djeca

O

ice Nere

ma

ovezuu više

nisam ni ve godine m ići na m u tome, zgovoru

eme voli žanrova, lasike na

navečer, oko nje je

ustracije oj fokus racije za umješta, koja bi koričena na

30 godina s vama

DINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

Auto, s kojim je počinjena prometna, u totalki nakon sudara, a intervenirali su i vatrogasci rezanjem vratiju

SILVESTROVO LUDILO na cestama nije prošlo bez posljedica

Podturenčanin s 2,18 promila skrivio prometnu nesreću Protiv pijanog 43-godišnjaka koji je izazvao prometnu nesreću bit će pokrenut prekršajni postupak te će biti kažnjen s 1610 eura Auto njemačkih registarskih oznaka u kojem je bio 72-godišnjak višestruko se prevrnuo Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Prava drama odvijala se u subotu pred Silvestrovo oko 10 sati na cesti između Sivice i Novog Sela Rok. Naime, 43-godišnji vozač s područja općine Podturen upravljao je osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka dok je u krvi imao 2,18 g/ kg alkohola.

Svojim se vozilom nije kretao sredinom obilježene

prometne trake te je zbog toga na ravnom dijelu ceste ispred vrha prijevoja, vozilom djelomično prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera. U tom trenutku autom je udario u osobni automobil njemačkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 72-godišnjak s područja općine Podturen.

Uslijed udara vozilo koje je prouzročilo prometnu

nesreću zaokrenulo se na kolniku, dok je drugi osobni automobil sišao izvan kolnika u cestovni jarak i višestruko se prevrnuo. Vozači su vozilima hitne pomoći prevezeni u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da su zadobili lake tjelesne ozljede.

Na mjesto događaja izašli su i pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca te Dobrovoljnog vatrogasnog društva Novo Selo Rok koji

INCIDENT NAKON dočeka Nove u Orehovici

su izvlačili vozače iz vozila, a potom ih je tim hitne pomoći prevezao u bolnicu.

Promet na cesti Sivica – Novo Selo Rok bio je zatvoren od 10:08 do 12 sati kako bi se obavile potrebne intervencije i uklonila vozila s mjesta nesreće.

Protiv mlađeg vozača bit će pokrenut prekršajni postupak, gdje će mu kazna za počinjene prekršaje iznositi 1610 eura.

Operirana djevojčica koju je raketa pogodila u glavu Proslava Nove godine u Međimurju nije prošla bez tragičnog incidenta. Četrnaestogodišnja maloljetnica iz Orehovice zadobila je teške tjelesne ozljede nakon što je, oko 9 sati, u dvorištu obiteljske kuće pronašla neaktivirano pirotehničko sredstvo – raketu neutvrđene marke i kategorije, čija je ambalaža bila uništena uslijed uporabe.

Nesretni događaj se odigrao kada je djevojčica aktivirala raketu koja se u letu odbila od prozora kuće te ju pogodila u glavu. Hitno je prevezena na odjel Županijske bolnice Čako-

vec, gdje su liječnici utvrdili teške ozljede oka. Nakon toga, prebačena je na daljnje liječenje u Zagreb, gdje je podvrgnuta operaciji, no nažalost, stradalo joj je oko, a posljedice će biti trajne.

Kriminalistička istraživanja vezana uz okolnosti ovog tragičnog slučaja i dalje su u tijeku.

Ovaj incident dolazi u vrijeme operativne akcije "Mir i dobro", koja je još uvijek aktivna, a traje do 7. siječnja 2024.

Osnovni cilj ove akcije je senzibilizacija javnosti o pravilima uporabe pirotehničkih sredsta-

va s naglaskom na smanjenje ozljeda izazvanih nestručnim, neopreznim i nezakonitim rukovanjem pirotehničkim sredstvima tijekom predbožićnog i božićnog razdoblja.

Građane podsjećamo da je sukladno Zakonu o eksplozivnim tvarima i proizvodnji te prometu oružja, od 15. prosinca do 1. siječnja dozvoljena nabava pirotehničkih sredstava koja su odobrena, dok je uporaba dozvoljena od 27. prosinca do 1. siječnja. Stoga, od utorka, 2. siječnja, nije dozvoljena ni nabava ni uporaba pirotehničkih sredstava. (sh)

5. siječnja 2024.

Crna kronika 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BACIO BOMBU, vjerojatno zaostalu iz Domovinskog rata

Nisam znao da u džepu ima još jednu bombu!

- Tek dok su policajci pronašli drugu bombu, shvatili smo što se još moglo dogoditi.

Dok smo vidjeli da ni policiji nije bilo svejedno, onda smo se malo splašili, ispričao nam je susjed Dragutin Horvat, koji je s obitelji među prvima priskočio u pomoć Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

- Ujutro sam ga vidio, išao je nekoliko puta u trgovinu. Lijepo se igrao s našim pesima. Izgledao je čist normalno. Popodne, kad je bacio bombu, čuli smo da je fest zaruštanilo. Svi smo mislili da je u pitanju eksplozija plinske boce! Što bi čovjek drugo pomislio, prepričao nam je Dragutin Horvat, mještanin, vatrogasac DVD-a Sveti Križ i jedan od susjeda 55-godišnjaka Nene Škvarića koji je u petak, 29. prosinca, bacio ručnu bombu u dvorište obiteljske kuće u kojoj je živio s Brankom Vuletić (52) kao neslužbeni podstanar.

Susjed ga držao do dolaska policije

- Zvali su nas iz Javne vatrogasne postrojbe da je požar. Odmah smo otišli, pogledali, a kad ono bomba!

Pokušali smo ga smiriti i ja sam ga preuzeo do dolaska policije. On je ruke htio rivati u džep, ali mu ja nisam dao. Nisam ni znao da u džepu ima još jednu bombu. Obgrlio sam ga rukama da nikamo nije mogao s njima, dodaje u nastavku.

- Nisam si ni mislio da bi mogao imati još jednu bombu. Još ga je moja žena pitala: - Neno, imaš još? Rekao nam je da nema: “Nemam već nikaj, kaj vam je.”

Mene je sega skušuval. Rekel mi je: “Dragec, Dragec, vidiš da me je rasrdila i ve sam to napravil!”, prepričao nam je dalje, još vidno u šoku Dragutin Horvat.

Ilustracija

DRAŠKOVEC

Rušio drvo (54) pa se teško ozlijedio Blagdanska subota, 30. prosinca, nije dobro prošla za 54-godišnjaka s područja Općine Goričan koji je oko 10 sati na polju zvanom Pribegovica motornom pilom rušio drva.

U jednom trenutku stablo je puknulo te ga prilikom pada udarilo i srušilo na tlo.

Kuća u čijem je dvorištu bačena ručna bomba - Inače je bio društven čovjek, navek je rekel riječ, lepo se pospominal. Nemam niti jednu grdu reč za reći, jedino dok se napil, onda smo čuli kako su se svadili, čulo se i do nas, zaključio je naš sugovornik.

Do dolaska policije, naš sugovornik Dragutin držao ga je da nije mogao nikamo pobjeći. Kada su stigli policajci, predao ga je njima. Kako kaže, jedan ga je policajac držao, a drugi ga je pretraživao.

U tom trenutku pronašli su i drugu bombu.

- Tek smo onda shvatili što se moglo dogoditi još.

Dok smo vidjeli da ni policiji nije bilo svejedno. Onda smo se malo splašili.

Ovo nam se prvi put dogodilo. Išli smo na dojavu požara, a kad ono - bomba!

Nažalost, i na našu sreću, se je dobro završilo, ispričao nam je Dragutin, kojemu je mogla stradati cijela obitelj koja je priskočila u pomoć susjedi.

Bomba koja ubija u radijusu od 20 m

Naime, 55-godišnjak je u ruci držao srpsku zelenu bombu, vjerojatno marke RB M52, koja je zaostala iz Domovinskog rata i koju si nekada za rundu mogao nabaviti u

Zelena bomba M52 koja ubija u polumjeru od 20 metara, a vjerojatno je zaostala iz Domovinskog rata kada si ju za rundu mogao nabavi� u kafiću ili pak je nabavljena iz Srbije, jer su takvu upravo oni koris�li

ka�iću ili pak je nabavljena iz Srbije.

Takva se inače bomba upotrebljavala za borbu protiv neprijatelja neposredno prije udara nožem, kao i za borbu u rovovima, na cestama, skloništima, šumama i naseljenim mjestima.

Bomba se aktivira pomoću detonatora koji uzrokuje eksploziju bombe nakon 4,5 ± 0,5 sekundi od trenutka paljenja detonatora. Nakon eksplozije bomba eksplodira u 45 – 150 komada čiji je radijus smrtonosnog učinka 20 metra, a radijus komada koji odlijeću 200 m.

Dizajnirana je tako da može eksplodirati u vodi, snijegu i blatu. S obzirom na sve to, prava je sreća što u ovom slučaju nitko nije poginuo te se postavljala pitanje je li zbog toga u pitanju bila imitacija navedene bombe.

Naša vojska nije ih koristila u Domovinskom ratu, nego su koristili noviju bombu M75, takozvano kinder jaje. Iz bacača bombi mogle su se bacati oboje. Kako saznajemo od nekih izvora, 55-godišnji N.Š. inače je bio hrvatski branitelj i pripadnik HOS-a.

55-godišnjak osumnjičen za teško ubojstvo u pokušaju

Cijeli incident je postao još dramatičniji kada se pojavila snimka prepirke između muškarca i žene koja je prethodila bacanju bombe, šireći se društvenim mrežama.

O cijelom događaju oglasila se i PU međimurska koja je izvijestila da su dovršili su kriminalističko istraživanje nad 55-godišnjakom s područja općine Mala Subotica te utvrdili kako je počinio kaznena djela teškog ubojstva u pokušaju i nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabav-

Unesrećeni je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje su mu na odjelu intenzivne njege okvali�icirane teške tjelesne ozljede opasne po život te je zadržan na bolničkom liječenju. O događaju slijedi izvješće nadležnom županijskom državnom odvjetništvu. (sh)

NOVO SELO NA DRAVI

Susjed Dragu�n Horvat ulovio je “bombaša” i držao ga do dolaska policije ljanja oružja i eksplozivnih tvari.

- Sumnja se kako je u dvorištu obiteljske kuće u Ulici Augusta Šenoe bacio ručnu bombu koja je nakon aktivacije ozlijedila njegovu 52-godišnju izvanbračnu partnericu.

Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđena je prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje joj je pružena liječnička pomoć te je utvrđeno kako je lakše ozlijeđena, rekli su iz PU međimurske.

Ujedno, alkotestiranjem osumnjičenika utvrđeno je kako je u trenutku opisanog događaja bio pod utjecajem alkohola.

Naknadno još saznajemo, da je druga bomba koju je držao u ruci bila M 75.

Protiv 55-godišnjeg osumnjičenika zbog počinjenja kaznenih djela teškog ubojstva u pokušaju i nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

Tko je propucao auto na sam doček?

Pet do 12 na Novu godinu, dok su građani čekali vatromet u Novom Selu na Dravi, nepoznati počinitelj pucao je iz oružja. Tom je prilikom hitac u slobodnom padu oštetio krov osobnog vozila čakovečkih registarskih oznaka parkiranog ispred dvorišta kuće u Novom Selu na Dravi, u vidu rupe promjera 1 cm te je,

DONJI KRALJEVEC

kako su rekli iz policije, u blizini nađeno zrno.

U neposrednoj blizini auta se u trenutku događaja nalazilo nekoliko osoba koje su na cesti čekale Novu godinu i gledale vatromet.

Ozlijeđenih osoba nije bilo, kako navode, a materijalna šteta će se utvrditi naknadno. Provode se daljnja kriminalistička istraživanja. (sh)

Ukrali i zapalili auto U nedjelju, 31. prosinca 2023., u večernjim satima u Donjem Kraljevcu u Kolodvorskoj ulici, iz otključane kancelarije željezničke stanice je nepoznati počinitelj iskoristio kraću odsutnost 57-godišnjeg vlasnika te ukrao ključeve osobnoga vozila čakovečkih registarskih oznaka veće vrijednosti koji je bio parkirani u blizini. Počinitelj je potom vozilo otključao i stavio u pogon te se vozilom udaljio u nepoznatom smjeru.

Sveobuhvatnim mjerama traganja policijski službenici su ubrzo istog dana u Pribislavcu u nastavku ulice Matije Gupca, u polju, pronašli zapaljeno ukradeno osobno vozilo te su na mjesto događaja upućeni vatrogasci

JVP-a grada Čakovca koji su ugasili požar.

Nedugo potom je uhićen 21-godišnjak s područja Zagrebačke županije koji se dovodi u vezu s događajem.

Obavljenim očevidom na mjestu događaja u prisustvu inspektora za zaštitu od požara i eksploziva utvrđeno je da je uzrok požara na vozilu poduzeta ljudska radnja. Po završetku očevida vozilo je preuzeo vlasnik.

Protiv osumnjičenog 21-godišnjaka, zbog počinjenja kaznenog djela Neovlaštena uporaba tuđe pokretne stvari i Oštećenje tuđe stvari, podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

12 Čakovec ČAKOVEC

SANACIJA CESTE Čakovec – Novo Selo Rok

Pušteni u pogon solarci na bazenima Nakon eksperimentalnog perioda solarna elektrana na Gradskim bazenima “Marija Ružić“ stavljena je u puni pogon. Priključna snaga elektrane je 225,00 kW u smjeru predaje u mrežu, a priključna snaga u smjeru preuzimanja iz mreže je 370,00 kW. Solarna elektrana je postavljena u okviru projekta Dobra energija – solarna energija za energetsku tranziciju koji okuplja

11 partnera iz Hrvatske i Norveške. Ovim pilot projektom ukupne vrijednosti 265.155,61 eura, bazenima je osigurana samostalna proizvodnja električne energije za podmirenje vlastitih potreba, a višak će se predavati u mrežu Hrvatske elektroprivrede.

Uz projekt Bazeni, Čakovec je pokrenuo i pripremu projekata solarnih elektrana na objektima dječjih vrtića i škola. (vv)

Prema nedavno provedenom istraživanju među jedinicama lokalne samouprave, Grad Čakovec treći je grad u zemlji po izdvajanju za obrazovanje te jedan od samo pet koji više od pola svog proračuna izdvaja upravo za obrazovanje.

Briga za cijelu obrazovnu vertikalu u Čakovcu kreće od predškolskog odgoja pa sve do visokoškolskog obrazovanja, točnije stude-

nata, gdje se kontinuirano putem stipendija omogućuje financijska pomoć studentima i njihovim roditeljima u plaćanju troškova studiranja.

Kako je rekla gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, time se potiču mladi sugrađani da steknu akademska zvanja, da se nakon završetka školovanja zaposle u rodnom kraju i stečena znanja upotrijebe za razvoj Čakovca i Međimurja. (vv)

Grad Čakovec objavio je dva javna poziva za dostavu projekata i programa udruga za koje je planirana provedba tijekom 2024. godine. Prvi poziv odnosi se na dostavu prijava za �inancijske potpore projektima i programima namijenjenim zadovoljavanju javnih potreba u društvenim djelatnostima Grada Čakovca, a drugi u mjesnim odborima i gradskim kotarevima.

Ukupna vrijednost prvog natječaja iznosi 226.100 eura, a drugog 258.751 eura.

Na natječaj se mogu prijaviti projekti i programi iz područja obrazovanja i odgoja, sportske manifestacije od osobitog interesa

za Grad Čakovec, tehničke kulture, prometa, protupožarne zaštite, udruga građana, vjerskih organizacija i nacionalnih manjina, djece i mladih te programi zdravstva. Prihvatljivi prijavitelji su udruge građana i druge organizacije civilnog društva, ustanove i druge pravne osobe čije aktivnosti doprinose zadovoljavanju javnih potreba i ispunjavanju ciljeva i prioriteta de�iniranih strateškim i planskim dokumentima Grada Čakovca i javnim pozivima.

Rok za podnošenje prijava je 32 dana od dana objave javnih poziva, zaključno s 22. siječnjem 2024. godine. (vv)

Treći po izdvajanju za obrazovanje

Prijavite svoje programe

MAČKOVEC

Traktor mrazevi razveselili najmlađe Kad se glave stave skupa, sve se može. Dokaz za to su stanovnici Mačkovca, odnosno tamošnja Udruga Zajedno za druge koja je uz potporu Mjesnog odbora bila glavni nositelj božićno-novogodišnjih aktivnosti. Naravno, ne smiju se zaboraviti ni tamošnji vatrogasci. Dakle, pod “vodstvom” predsjednika MO Krune Vidačića, svi su se

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

složili pa su tako najprije za svoje najmlađe sumještane organizirali traktor mrazeve koji su dijelili poklone.

Na badnju noć, odnosno nakon polnoćke pak su mještane počastili kuhanim vinom i toplim čajem. Tu pak su uskočile i članice Udruge Sport za sve te je kod Društvenog doma nastavljeno druženje. (vv)

Otoci će smiriti promet

Nakon rekonstrukcije, prometnica će biti minimalne širine 6 m, a dodatna proširenja projektirana su i u zavojima. Zavoji su projektirani s prijelaznim krivinama za brzinu 50, 60, 70 i 90 km/h Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Dionica ceste Čakovec – Novo Selo Rok često je predmet vijesti iz crne kronike.

Prometna cesta, prolazi tik uz groblje, ljudi koji vole stisnuti papučicu gasa i nizbrdica samo su neki od razloga zbog čega je krenula njena sanacija i rekonstrukcija.

Uređuje se prometnica u dužini od oko 2308,62 m

Ovih dana potpisan je i ugovor s izvođačem radova, tvrtkom TEGRA do.o. Čakovec.

Prometnica će se rekonstruirati u cijeloj svojoj dužini, a vrijednost ugovora i radova je 1.606.201,15 eura s PDV-om.

- Kažu da kako završimo godinu, tako ćemo ući u novu, pa eto ovo smatram jednih od boljih završetaka radne godine. Krećemo s investicijom o kojoj se dugo govorilo, početak ugovaranja i početak radova na dionici između Čakovca i Novog Sela Rok. Radi se o prometnici dugoj 2.308,62 metara, poručila je gradonačelnica Ljerka Cividini pri potpisivanju ugovora.

Na ulazu u Čakovec i Novo Selo Rok izvest će se otoci za razdvajanje prometnih traka koji će ujedno služiti i za smirivanje prometa. Uz prometnicu (smjer Čakovec – Novo Selo Rok) s desne strane projektirana je pješačko-biciklistička staza do otoka za razdvajanje prometnih traka

Ivan Kolarić, predsjednik Uprave tvrtke TEGRA d.o.o. i Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca gdje je predviđena zebra, dok je staza dalje s lijeve strane do naselja Novo Selo Rok. Kao i svaka nova cesta asfaltirat će se u dva sloja, nosivim i habajućim slojem.

Radovi krenuli 2. siječnja 2024. godine!

- Ova nam je investicija jako interesantna jer je praktički doma u našem dvorištu jer sjedište je naše tvrtke u Mihovljanskoj ulici, rekao je

tom prilikom Ivan Kolarić, direktor TEGRA-e. Mogu najaviti kako se tome vesele i naši ljudi, znate da je tržište rada sve kompliciranije te mi je drago da će biti blizu svojih obitelji i kuća. Upravo smo zato samo i cijenom bili konkurentniji, svoj bene�it smo ostvarili blizinom i činjenicom da smo svoje kapacitete zaposlili tijekom zimskog perioda.

Tako će nakon rekonstrukcije, prometnica biti mi-

nimalne širine 6 m, a dodatna proširenja prometnice projektirana su u zavojima. Zavoji su projektirani s prijelaznim krivinama za brzinu 50, 60, 70 i 90 km/h. Projektirana staza nadovezuje se pješačkim prijelazom na postojeću stazu koja se nalazi u naselju Novo Selo Rok. Projektirana je i minimalna širina kolnih prilaza duljine 5 m.

Rok izvršenja radova je 180 kalendarskih dana.

Kreće i staza Štefanec – Ivanovec Gradonačelnica je najavila i izgradnju pješačko-biciklističke staze na dionici ceste Štefanec – Ivanovec.

Prema njenim riječima, početak staze bio bi kod table Rasadnika “Iva”, nastavila bi se prema Ivanovcu, odnosno prema tamošnjem nogometnom igralištu i završava u dijelu zvanom Gornji Vidovec. Radi se zapravo o dva dijela staze. Jedan dio je glavna prometnica kroz Ivanovec prema G. Vidovcu dok se drugi dio odnosi na Štefanec i spoj prema Ivanovcu.

- Djeca iz Štefanca idu u školu u Ivanovec i mislim da je vrijeme da dobiju pješačku stazu za sigurno kretanje, naglašava gradonačelnica te dodaje da bi se paralelno uz stazu u Štefan-

Cesta Štefanec Ivanovec vrlo je prometna i opasna za bicikliste cu izgradilo i autobusno stajalište za linijski prijevoz.

Bit će to prvo stajalište na tom dijelu ceste, odnosno od Preloga do Čakovca. Istina, riječ je o stajalištu koje nije unutar naselja, no nalazit će se na nerazvrstanoj cesti u vlasništvu Čakovca,

konkretno, kod Doma za starije Majke Terezije.

Staza bi se dakle protezala samo s jedne i to lijeve strane ceste. Naime, riječ je o državnoj cesti koja se nalazi na svojevrsnom nasipu pa treba dosta pozornosti posvetiti i odvodnji obo-

rinske vode pa je odluka pala na stazu samo s jedne strane, naravno u dogovoru s Hrvatskim cestama, pojasnila je gradonačelnica.

- Trenutno je otvoren natječaj za prijavu nerazvrstanih cesta, dodaje dalje.

Projekt je spreman i kreće izrada projektne dokumentacije zaštite okoliša koji će se prijaviti na EU fondove.

Nije zgorega za spomenuti da se štefanjski školarci u školu voze školskim autobusom, no tijekom toplijih dana, stariji učenici vrlo često izbjegavaju autobus i više vole bicikl kao prijevozno sredstvo.

Dakle, izrada dokumentacije je u tijeku i kako sada stvari stoje, mogli bi tijekom ove godine i bageri izaći na teren.

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Darivali su desetak mladih roditelja s poklon bonovima od 200 eura za nabavku dječjih potrepš�na

STRAHONINEC

NEDELIŠĆE

Bonovi od 200 eura novopečenim mamama i tatama U znaku podrške mladim obiteljima u Općini Nedelišće, načelnik Nikola Novak, zamjenik Zlatko Marciuš te predsjednik Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata Denis Šafarić zajednički su uručili poklon bonove za novoro-

đenu djecu. U sklopu treće podjele ove godine darivali su desetak mladih roditelja s poklon bonovima od 200 eura za nabavku dječjih potrepština u trgovini Müller.

Uz to, Općina je potpisala 33 ugovora s novim stipendistima. Ove akademske

godine svi su ostvarili pravo na Općinsku stipendiju, a povećan je i iznos stipendija, gdje studenti na području Međimurske i Varaždinske županije primaju 80 eura mjesečno, oni iz ostalih županija 150 eura, dok studenti koji studiraju u inozem-

stvu dobivaju potporu od 200 eura mjesečno.

Ove važne inicijative imaju zajednički cilj – pružiti podršku roditeljima u suočavanju s izazovima dolaska novog člana u obitelj, kao i s izazovima školovanja djeteta. (sh)

PRIBISLAVEC donio proračun za 2024.

Najvažnije je obnoviti i završiti dječji vrtić

Općinsko vijeće Pribislavca usvojilo je proračun za 2024. godinu u visini od 2.365.288,53 eura, dok je isti za 2023. godinu iznosio za oko 6 tisuća eura više, međutim, u Izmjenama i dopunama je smanjen te je proračun za 2024. godinu sada veći od posljednje izmijenjenog proračuna za 2023. godinu.

- Prema prvotno planiranom Proračunu za 2023. godinu, dodijeljeno je više sredstava za �inanciranje udruga i socijalna davanja koja su s iznosima nabrojana u II. Izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti Općine Pribislavec za 2023. godinu, naglasio je načelnik Matija Ladić.

Rekonstrukcija javne rasvjete i dijela ulice

Radi se o značajnim investicijama započetima u 2023. godine s planom okončanja

istih ove godine, a odnose se na rekonstrukciju javne rasvjete na području cijele Općine Pribislavec te početak rekonstrukcije dijela Ulice Nikole Tesle.

Dječja igrališta, vrtić i stadion

Druge investicije odnose se na izgradnju zaštitne ograde na objektu Dječjeg vrtića u Pribislavcu, izgradnju zaštitne ograde u kompleksu Stadiona “Petar Peršić”, početak izgradnje novog dječjeg igrališta te priprema projekta i projektne dokumentacije za rekonstrukciju / nadogradnju dječjeg vrtića u Pribislavcu koja izgradnja kreće u 2024. godini, a što je najvažniji investicijski projekt u 2024. godini.

Na aktualnom satu bili su raspravljani radovi koji su u nadležnosti Županijske uprave za ceste Međimur-

Ma�ja Ladić, načelnik Općine Pribislavec ske županije u Ulici Bana skih priključaka, s naglaJosipa Jelačića te započeti skom na kvalitetu izvedenih radovi na Ulici Nikole Tesle u radova. nadležnosti Općine PribislaProračun za 2024. godivec. Na sjednici je donesen nu je jednoglasno prihvaćen, zaključak o dobroj odluci za a vijeće je prošlo u mirnom cijelu rekonstrukciju koja tonu, bez komentara i piuključuju navedene ceste s tanja od strane drugih virekonstrukcijom fekalne i jećnika. oborinske odvodnje i plin(kk)

NEDELIŠĆE

Obnovljeno raskršće kod ambulante U Nedelišću kod ambulante tj. Doma zdravlja, u petak, 22. prosinca 2023., završeni su radovi te je pušteno u promet rekonstruirano križanje Trnavske ulice i Ulice Vladimira Nazora.

U sklopu radova rekonstruiran je zavoj radi lakšeg mimoilaska teretnih vozila te su izvedene nove pješačke staze i dva nova pješačka prijelaza prilagođena osobama s invaliditetom. Ostvarena je i

daleko bolja preglednost čime je ulazak i izlazak iz Trnavske ulice sada mnogo sigurniji.

Građane će sigurno obradovati i nova parkirna mjesta, s obzirom na blizinu ambulante, općinske uprave, pošte

Središnje Međimurje 13

te više raznih privrednih subjekata. Iz Općine Nedelišće svima zahvaljuju na strpljenju tijekom radova, a izvođačima na profesionalno odrađenom poslu. (sh)

Ulog za mlade I ove godine općina Strahoninec stipendijama financijski pomaže svojim studentima. Na natječaj se prijavilo 48 studenata. Njih 17 ostvarilo je pravo na stipendiju u iznosu od 53 eura.

Preostalim studentima će biti isplaćena stipendija u iznosu od 93 eura. Valja napomenuti da je iznos stipendije dodijeljen prema mjestu studiranja.

Isplata će biti podijeljena na 8 jednakih rata. Nadalje,

potpisan je ugovor za ponovnu dogradnju Dječjeg vrtića “Suncokret”. Radove izvodi tvrtka Gradis d.o.o. iz Savske Vesi. Proračunska sredstva za izgradnju iznose 631.000,00 eura. Radovi bi trebali krenuti 10.1. ove godine. Najavljeno je i svečano otvorenje 1.9.2024. godine.

Time bi se vrtićki kapacitet povećao, a to bi značilo i zapošljavanje medicinskog djelatnika. (Paulina Topolko)

Nakon provedenog postupka javne nabave, načelnik Općine Strahoninec Franjo Lehkec potpisao je Ugovor o javnoj nabavi za dogradnju Dječjeg vrtića “Suncokret“ Strahoninec s odabranim izvođačem radova, tvrtkom Gradis d.o.o. iz Savske Vesi, koju zastupa direktor Nenad Matjačić.

Radi se o dogradnji

postojećeg dječjeg vrtića “Suncokret“ čime će se proširiti smještajni kapaciteti u vrtiću. Ranije ove godine potpisan je i Ugovor kojim su Općini Strahoninec dodijeljena bespovratna sredstva za projekt dogradnje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Izvođač će započeti s radovima po uvođenju u posao. (sh)

Kreće izgradnja vrtića

Dom za starije i nemoćne osobe JAPA Štrigova, Štrigova 89

Traži se voditelj doma • medicinska sestra/tehničar

Uvjeti: • završena škola za medicinske sestre/tehničare ili završen studij sestrinstva • radno iskustvo poželjno, ali nije uvjet • plaća 1.300,00 €

Više informacija na:

telefon: 098 259 865 email: mursko.sredisce@japa.com.hr

14 Gornje Međimurje

Gradonačelnik Dražen Srpak i župan Občine Lendava Janez Magyar

MURSKO SREDIŠĆE

Susjedi nazdravili na mostu na Muri Tradicionalni susret čelnika dviju susjednih pograničnih samouprava, gradonačelnika Dražena Srpaka i župana Janeza Magyara, te hrvatske i slovenske policije, održan je u petak 29. prosinca na mostu na rijeci Muri.

Susret je upriličen kako bi se kao i proteklih godina izmijenili darovi te šampanjcem nazdravilo novoj 2024. godini za koju svi sudionici žele da bude isto tako uspješna u vidu suradnje kao što je bila i ova. Susretu

su prisustvovali saborski zastupnik i gradonačelnik Dražen Srpak, župan Občine Lendava Janez Magyar, načelnik PU Međimurske Ivan Sokač, načelnik PP Mursko Središće Miljenko Vrbanec sa suradnicima, direktor Policije Murska Sobota Damir Ivančič i načelnik PPIU Anton Kreslin sa suradnicima.

Sudionici susreta izrazili su zadovoljstvo cjelogodišnjom dobrom suradnjom te da se ista takva nastavi i u 2024. godini. (GMS)

Povodom božićno-novogodišnjih blagdana gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak upriličio je prijem za udomljenu djecu i udomitelje s područja grada Mursko Središće.

Uz najljepše želje za blagdane gradonačelnik je istaknuo da je to što pružaju djeci obitelj i dom nešto prevrijedno, hrabro i nesebično te da imaju punu potporu i podršku Grada Mursko Središće. Zahvalio im se na tome što čine i naveo neka tako i nastave, a sve u cilju da djeca imaju topao dom, ispravan odgoj i životne stavove.

Predsjednica Udruge udomitelja Međimurja Marina Hoblaj zahvalila je gradonačelniku na podršci te je iznijela kako su kao Udruga, odnosno udomljena djeca i udomitelji, jako dobro prihvaćeni na području grada što joj je iznimno drago. Isto tako, Udruga provodi brojne projekte, aktivnosti i radionice za djecu i udomitelje.

Trenutno na području grada Mursko Središće ima osam udomiteljskih obitelji.

Po završetku prijema gradonačelnik Dražen Srpak djeci je podijelio slatke paketiće te im zaželio najljepše želje u novoj 2024. godini.

učinkovitost i sredstvima Međimurske županije.

Međimurska županija, kao osnivač Škole, osigurava cjelokupni iznos sredstava za troškove realizacije projekta, a Osnovna škola Mursko Središće će kao korisnik i provoditelj projekta Međimurskoj županiji izvršiti povrat dijela troškova, koji se su�inancira bespovratnim sredstvima Fonda.

Međimurska županija osigurava iznos od 142.589,03 eura za troškove realizacije. Maksimalno odobreno su�inanciranje projekta od strane Fonda iznosi 47.412,29 eura.

Točan iznos su�inanciranja Fonda bit će utvrđen nakon dostave završnog izvješća projekta, na temelju čega će Fond od roku od 30 dana uplatiti bespovratna sredstva Osnovnoj školi Mursko Središće.

Realizacijom ovog Projekta u Područnoj školi Peklenica uvodi se proizvodnja energije iz obnovljivih izvora putem fotonaponske elektrane i dizalice topline, smanjuje se emisija CO2, povećava energetska neovisnost zgrade te se smanjuje ovisnost o vanjskim energetskim sustavima i fosilnim gorivima.

Na temelju ove odluke koju su na zadnjoj sjednici Skupštine u prosincu prošle godine prihvatili u vijećnici, sklopit će se Ugovor o su�inanciranju projekta korištenja obnovljivih izvora energije u Područnoj školi Peklenica kojim će se detaljnije urediti međusobni odnosi.

(BMO)

Gradonačelnik Srpak ugostio udomljenu djecu

U PŠ Peklenica ugradit će se toplinska pumpa

Područna škola u Peklenici dobit će grijanje s pomoću toplinske pumpe.

Projekt se su�inancira sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. siječnja 2024.

Šareno društvo od Slakovca do Varaždina na dočeku na šetnici

DOČEK U PODNE u Murskom Središću sve popularniji

Oko 5.000 građana feštalo na Šetnici - Dnevni doček privlači na druženje sve generacije i obitelji s djecom i starije Kada je nakon korone prije tri godine Grad Mursko Središće odlučio uvesti doček nove godine u podne, već se prve godine okupio neočekivani broj građana. No kako je to bilo poslije zabrane okupljanja zbog epidemije, teško je bilo procijeniti je li veliki broj

Mateja Šafarić Novak

S klincima na doček Mateja Šafarić Novak iz Slakovca: – Doček nam je de�initivno ljepši u podne nego navečer zato što imamo male klince. To je bolje nego navečer kada smo već svi premoreni. Ekipa s kojom smo došli na doček je od svugdje, čak su došli i iz Varaždina. Ovo nam je već treći doček u podne u Murskom Središću. (BMO)

okupljenih građana bila posljedica želje za okupljanjem i druženjem ili se građanima sviđa dnevni ispraćaj stare i rani doček nove godine. Već sljedeće godine na okupljanje je došao još veći broj ljudi.

- Lani ih je na okupljanju bilo oko 4.000, ove još više, oko 5.000 građana, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak.

Da smo ostali na starom klasičnom okupljanju u ponoć, ne bi došlo ni pet posto ljudi od onoga koji se okuplja na dočeku po danu, kazao je. Dnevni doček privlači na druženje sve generacije, i obitelji s djecom i starije, koji da je doček po noći ne bi mogli doći, jer to iziskuje odlazak autom u noćni provod,

što čini određeni napor. Da je dnevni ispraćaj stare i doček nove zanimljiviji od klasičnog noćnog potvrdili su nam i sugovornici koje smo nasumično izabrali na šetnici uz Muru u vrijeme dočeka nove godine u podne.

Ove godine šetnica je bila još punija i posjećenija nego lani, a na parkiralištu su bili automobili posjetitelja iz Splita, Zadra i drugih gradova Hrvatske, očito gostiju Toplica Sveti Martin, slovenski građani, ali i naši ljudi koji rade u drugim europskim zemljama, a na blagdane u došli kući. Već u 11:30 sve je prisutne počeo zabavljati New York band s Bojanom Jambrošićem. Na Šetnici

Ekipa iz Goričana

Anamarija Krčmar

Iz Goričana u Središće Anamarija Krčmar iz Goričana na doček na šetnicu uz Muru u Mursko Središće stigla je s cijelom ekipom. Na pitanje kako to da su iz Goričana došli u Mursko Središće na doček, uzvratila je protupitanjem: – A zašto ne? Super je za djecu i došli smo vidjeti nešto novo. Doček u podne više nam se sviđa nego večernji doček jer je doček u podne prigodan za sve uzraste. (BMO)

je bila i prigodna eno i gastro ponuda. Točno u podne novu godinu je građanima čestitao gradonačelnik Dražen Srpak, a u zrak je odletjelo stotine balona koje su pustili najmlađi. Sat vremena nakon toga, građani su sudjelovali i u nagradnim igrama, gdje je za petoricu ova Nova godina bila još sretnija nego inače, pa će odmarati u toplicama u Lentiju, Lendavi i Svetom Martinu na Muri, uživati u kupnji, ali i večeri u Bajzovim dvorima. Lijepo sunčano vrijeme pridonijelo je sjajnoj atmosferi, koju je nakon New York banda i Bojana Jambrošića nastavio podgrijavati glazbom DJ do sumraka. (GMS)

Marija Elena Hodić, Marin Goričanec, Lana Barbara Petak, Mihael Grbavec (načelnik Vra�šinca), Fran Jaklin, David Kovačević, Mihael Pristav i Katja Sedmak

VRATIŠINEC STIPENDIRA svoje studente

Osmero studenata prima potporu općine

Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, prošlog je tjedna u prostorijama Općine primio studente koji su se javili na natječaj te stekli pravo na dodjelu stipendija. Natječaj za dodjelu studentskih sti-

pendija u akademskoj godini 2023./2024. objavljen je u rujnu prošle godine nakon čega je napravljena lista dobitnika.

Pravo na dodjelu stipendija steklo je osmero studenata. Dodijeljeno je sedam sti-

pendija u mjesečnom iznosu od 80 eura i jedna stipendija u iznosu od 55 eura. To su: Marija Elena Hodić, Marin Goričanec, Lana Barbara Petak, Mihael Grbavec (načelnik Vratišinca), Fran Jaklin, David

Kovačević, Mihael Pristav i Katja Sedmak. - Iznosi stipendija su uvećani s obzirom na one od prošle godine, a sve s ciljem olakšanja troškova studentima, istaknuo je načelnik Grbavec. (BMO)

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 15 ŠKOLE U Štrigovi i Prekopi

Prelaze na dizalice topline i solarce

Predsjednik vijeća Anđelko Kovačić i načelnik Anđelko Nagrajsalović na svečanoj sjednici obra�li su se prisutnim vijećnicima

SVEČANA SJEDNICA Općinskog vijeća Sveti Juraj na Bregu

Je li sve toliko bolje ili je sve toliko skuplje?

Piše: Sanja Heric

U protekloj godini Općinsko vijeće Sveti Juraj na Bregu održalo je ukupno 16 radnih vijeća, a zadnju svečanu sjednicu upriličili su 20. prosinca. Predsjednik vijeća Anđelko Kovačić u kratkim je crtama sažeo rad općinskog

vijeća. - Na svim sjednicama bilo je kvoruma, tako da su sve sjednice bile pravovaljane.

Sjednice su bile konstruktivne, sadržajne, bilo je dosta pitanja vijećnika, a shodno tome i dosta odgovora načelnika, istaknuo je predsjednik Kovačić.

Značajno je istaknuto do-

OPĆINSKO VIJEĆE Gornji Mihaljevec

nošenje ključnog dokumenta na posljednjoj sjednici – proračuna Općine za 2024. godinu, čiji je iznos dosegnuo 7,1 milijun eura. Načelnik Anđelko Nagrajsalović pritom je iznio zanimljivu usporedbu s prethodnim godinama, ističući da je proračun prije nekoliko godina bio 7,1 mili-

jun kuna, dok je sada ta cifra izražena u eurima.

- Ne znam što to znači, je li sad sve to toliko bolje, ili je sve toliko skuplje, komentirao je na to načelnik Anđelko Nagrajsalović te dodao da nije realno, naravno, da se sve zacrtano ostvari u 2024., ali da ih imaju u planu za nadalje.

Takav proračun općina još nije imala!

Rebalansom su došli na iznos od 2.212.100 eura za 2023. godinu Posljednja sjednica Općinskog vijeća Gornji Mihaljevec u 2023. godini održana je proteklog petka, 29. prosinca Na aktualnom satu načelnik Goran Lovrec osvrnuo se na završene projekte. - To su cesta Badličan, Gornja Dubrava i djelomično Bogdanovec.

Zatim, četiri adventa. Od bitnijih priljeva na račun to je 33 tisuće eura pomoći Ministarstva regionalnog razvoja za spomenutu cestu. Bitnijih novosti oko drugi stvari nema, rekao je vijećnicima načelnik

Goran Lovrec i pitao ih ima li tko kakvih pitanja, no njih nije bilo.

Najvažnija točka dnevnog reda bilo je prijedlog I. izmjena i dopuna proračuna za 2023. godinu, koje je objasnio načelnik Lovrec objašnjavajući i koji to projekti nisu bili izvršeni. To su tri kapitalna projekta koja nisu realizirana u 2023. godini, a temelje se na sredstvima i poslovima koje ne odrađuju sami već uz pomoć Međimurske županije i drugih institucija.

- Tako je bila planirana sportska dvorana od 530.900 eura, dio su�inanciranja kanalizacije Bogdanovec koju provodimo u suradnji s Međimurskim vodama od 53.000 eura te pristupni put prema groblju u iznosu od 157.450 eura, naglasio je načelnik Lovrec.

- Sa zadovoljstvom mogu reći da je na prihodovnoj strani proračun izvršen sa 78 posto, dok na rashodovnoj strani sa 75 posto. Od planiranih 2.951.200 eura priho-

dovali smo 2.212.100 eura, a toliko nam je ostalo i za pokriće rashoda. S veseljem mogu ponoviti da proračun od 2.212.100 eura Općina još nije imala do sada, komentirao je načelnik Lovrec.

- To nam daje i obavezu za 2024. godinu gdje ćemo morati dostići barem taj proračun ili, po našoj staroj praksi od 2014., barem ga za neki postotak povećati, zaključio je načelnik Lovrec.

Pitanja o ovoj točki dnevnog reda također nije bilo. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Vijećnici Skupštine Međimurske županije dali su suglasnost za su�inanciranje projekta korištenja obnovljivih izvora energije u Osnovnoj školi Štrigova i Područnoj školi Prekopa.

Odluka se temelji se na odluci Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o su�inanciranju projekta ugradnje dizalice topline i fotonaponskog sustava sklopljenog između Međimurske županije i Općine Štrigova. Projekt se su�inancira sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i sredstvima Međimurske županije.

Međimurska županija kao osnivač OŠ Štrigova, osigurava cjelokupni iznos sredstava za troškove realizacije, a Osnovna škola Štrigova će kao korisnik i provoditelj projekta Međimurskoj županiji izvršiti povrat dijela troškova Projekta, koji se su�inancira bespovratnim sredstvima Fonda.

Međimurska županija osigurava iznos od 291.338,59 eura za troškove realizacije, a sredstva su osigurana u proračunu Međimurske županije. Maksimalno odobreno su�inanciranje projekta od strane Fonda iznosi 126.360,26 eura.

Točan iznos su�inan-

ciranja Fonda bit će utvrđen nakon dostave završnog izvješća projekta, na temelju čega će Fond u roku od 30 dana uplatiti bespovratna sredstva Osnovnoj školi Štrigova.

Realizacijom ovog projekta u Osnovnoj školi Štrigova i Područnoj školi Prekopa uvodi se proizvodnja energije iz obnovljivih izvora putem fotonaponske elektrane i dizalice topline, smanjuje se emisija CO2, povećava energetska neovisnost zgrade te smanjuje ovisnost o vanjskim energetskim sustavima i fosilnim gorivima.

Na temelju ove Odluke sklopit će se Ugovor o su�inanciranju projekta korištenja obnovljivih izvora energije u Osnovnoj školi Štrigova i Područnoj školi Prekopa kojim će se detaljnije urediti međusobni odnosi.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da društvo MENEA d.o.o. za potrebe Međimurske županije i Škole obavlja sve potrebne radnje na koordinaciji projekta te da u suradnji s upravnim tijelima Međimurske županije koja pružaju tehničku pomoć i korisnikom Osnovnom školom Štrigova, poduzima sve potrebne radnje prema državnim, provedbenim i posredničkim tijelima.

(BMO)

SVETI MARTIN NA MURI

300-tinjak djece uživalo u klizanju Općina Sveti Martin na Muri, Turistička zajednica i Terme Sveti Martin omogućile su za svu vrtićku i školsku djecu s područja Općine besplatno klizanje

te tu pogodnost koristi više od 300 djece. Dok ima puno onih koji su već iskusni klizači, ima i onih koji su po prvi put stavili klizaljke na noge. (sh)

Ne, Zoran Primorac ne prodaje lijekove za gljivice

N

acionalni mediji ovih dana bruje o velikom otkriću znanstvenika s britanskog sveučilišta, koji tvrde da s pomoću otiska prsta mogu otkriti rak dojke. Naime, kako su objasnili, preko znoja s prsta mogu otkriti boluje li netko od raka dojke. Ako se to zaista pokaže da je validno, bit će to veliki pomak u dijagnostici i u uspješnom liječenju.

Istovremeno, dok su znanstvenici na pragu velikih otkrića, na internetu se pojavljuju razni prevaranti, šarlatani, koji žele brzo zaraditi prodajući lijekove sumnjive kvalitete, a na koje ljudi nasjedaju. U svojoj prodaji magle vrlo su uspješni i koriste poznate osobe u koje građani imaju povjerenja. Tako primjerice, možete pronaći Dragana

Primorca kako “prodaje”, u obliku intervjua s voditeljem Romanom Bolkovićem, lijek za gljivice na nogama.

Njihova manipulacija ide toliko daleko da koriste fotogra�ije s njegove službene stranice, povezujući ih s nepostojećom javnozdravstvenom kampanjom “Hrvatska protiv gljivica” u navodnoj suradnji s Ministarstvom zdravlja. Sve ovo dodatno

potkrepljuju pozitivnim komentarima osoba koje tvrde da su uspješno isprobale navedene lijekove ili gelove. Uz sve to, na slikama se nalazi logotip HRT-a, što kao dodatno daje na kredibilitetu cijele priče i na što ljudi nasjedaju.

Ono što ih odaje je savršeno ispričana priča, ali i ako bolje pogledate komentare ispod teksta može se

vidjeti da, iako piše Zoran Primorac, više nije njegova slika nego slika nekog drugog navodnog doktora. Uz to, gore u desnom kutu na stranici možete uočiti slova koja ne pripadaju latinici, što je veliki alarm za uzbunu. Ako i na to nasjednete, nemojte nikako nikada slati svoje osobne ili brojeve tekućih računa. Onda je već gotovo.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

16 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. siječnja 2024.

Najuspješniji srednjoškolci i studenti grada Preloga

NAGRADE najboljim učenicima i studentima

PRELOG

Mladi sportaši kod gradonačelnika Posljednje dane ove 2023. godine, gradonačelnik Ljubomir Kolarek iskoristio je za prijem uspješnih mladih sportaša s područja Grada Preloga. Riječ je o sportašima koji osvajaju medalje na županijskim i državnim natjecanjima ili su reprezentativci Hrvatske u svojim kategorijama.

Tako su se na jednom mjestu našli mladi karatisti Dalia Šestak, David Bermanec i Tino Panić, osvajači brojnih medalja u svojim kategorijama na raznim županijskim, državnim, europskim i svjetskim prvenstvima, turnirima i kupovima. Bili su tu i sjajni mladi atletičari Lino i Niki Plevnjak, koji su među najboljim atletičarima Hrvatske atletske lige Sjever već nekoliko godina, a brojne su i medalje koje donose s raznih natjecanja.

Hana Horvat i Patrik Kovač mladi su sportski ribolovci koji su svojim uspjesima

izborili i status hrvatskih reprezentativaca u sportskom ribolovu. U goste gradonačelnika stigli su i nogometaši. Ena Madić ponikla je Nogometnoj školi Mladost Komet u Prelogu, a danas je kao igračica čakovečkog Međimurja najbolji strijelac Prve hrvatske nogometne lige za pionirke. Andro Sokač kapetan je kadetske ekipe Nogometnog kluba Slaven Belupo te reprezentativac Hrvatske u kategoriji U17, gdje je često i kapetan reprezentacije. Uz njih, bio je tu i prvak Hrvatske u maratonu Andrej Hladnik te predstavnici Osnovne škole Prelog, ravnateljica Melita Trupković te učitelj Alan Belko, čije je Školsko sportsko društvo Osnovne škole Prelog proglašeno drugim najboljim u Republici Hrvatskoj, u natjecanju i rangiranju Hrvatskog školskog sportskog saveza. (vv)

Paljenjem svijeća i polaganjem vijenca ispred spomenika u Oporovcu, obilježena je 33. godišnjica smrti hrvatskog branitelja Ivana Sokača.

Pukovnik Ivan Sokač bio je pripadnik te ratni zapovjednik 104. brigade koji je aktivno sudjelovao u obrani Hrvatske sve do ranjavanja, od čijih je posljedica preminuo 1991.

godine. U četvrtak, 28. prosinca, svijeće su upalili predstavnici braniteljskih udruga s područja Grada Preloga, Mjesnog odbora Oporovec te predstavnici Grada Preloga s gradonačelnikom Kolarekom.

Dan prije, to su učinili predstavnici Kluba varaždinskih branitelja 1991.– 1995. Varaždin te članovi obitelji Ivana Sokača.

Krajem prošle godine izašao je novi broj Priločkog lista. Riječ je o godišnjaku koji na jednom mjestu donosi sve ono što se u prošlih godinu dana radilo i događalo u Gradu Prelogu te sve ono čime su se bavile udruge i institucije s područja Preloga. List se može naći na nekom od

brojnih mjesta u Gradu te će i ovoga puta pokušati naći put do svakog stanovnika svih naselja Preloga. A svi koji nisu iz Grada, a rado bi prolistali Priločki list, mogu se javiti u Upravu Grada Preloga, na telefon 040/645-301 ili na mail info@prelog. hr. (vv)

Sjećanje na Ivana Sokača

Izašao Priločki list

Nagrađeno je 30 studenata i 32 srednjoškolca 6 studenata dobilo je nagradu zbog iznimnih rezultata tijekom svog školovanja u akademskoj godini 2022./2023. u iznosu od 550 eura Uz to što na kraju svake godine, preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek organizira prijeme za predstavnike gradskih tvrtki i ustanova, mladih sportaša, gospodarstvenike, po već uhodanom običaju nagrađuje i uspješne učenike te studente sa svog područja.

Najuspješniji učenici i studenti tako su se našli kod njega krajem minulog tjedna.

Da bi srednjoškolci mogli konkurirati za nagradu morali su tijekom prošle školske godine postići iznimne

rezultate u obrazovanju ili pak su trebali osvojiti nagrade na međunarodnim, državnim, međužupanijskim i županijskim natjecanjima.

Prijave su pristigle iz Glazbene škole u Varaždinu, Srednje škole Prelog, Srednje škole Čakovec, Gimnazije Čakovec i Ekonomske i trgovačke škole Čakovec. Nagrađeno je ukupno 32 učenika, a ukupan iznos dodijeljenih nagrada je 2.640 eura.

Podijeljene su nagrade i studentima s područja Grada Preloga koji su postigli izni-

mne rezultate tijekom svog akademskog obrazovanja te čiji je prosjek ocjena u akademskoj godini 2022./2023. bio isti ili veći od 4,30.

Nagradu je primilo ukupno 24 studenata, a ukupan iznos dodijeljenih nagrada je 2.810 eura. Također, nagradu je primilo i 6 studenata koji su ostvarili iznimne rezultate tijekom svog školovanja u akademskoj godini 2022./2023. u iznosu od 550 eura. Ukupni iznos za nagrađene učenike i studente iznosi 6.000 eura.

Uz čestitke, gradonačelnik Kolarek istakao je nadu da će većina ovih uspješnih mladih ljudi, svoju budućnost, poslovnu i obiteljsku, nakon završetka školovanja pronaći na području Grada Preloga.

Prijemu su, uz gradonačelnika Kolareka, nazočili i predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki i pročelnica Upravnog odjela za upravu i društvene djelatnosti Grada Preloga Miljenka Radović. (vv; studio VIPRO)

GRAD PRELOG prodaje tri POS-ova stana

Tko da više, stan je njegov Početna cijena kvadrata stana je 1540 eura, odnosno riječ je o tržišnoj cijeni Točno u podne u petak, 12. siječnja, u preloškoj gradskoj vijećnici započinje javno nadmetanje, rekli bi licitacija, preostalih stanova u novoj POS-ovoj zgradi na jugu grada.

Zgrada ima 20 stanova, od kojih su 16 kupile privatne osobe, pretežno mlade obitelji i to po povlaštenoj cijeni od 1350 eura i to zahvaljujući državnim poticajnim sredstvima za mlade obitelji, dok pak je 4 kupio sam Grad.

Prodaju se tri stana

Kako smo već bezbroj puta pisali, Grad je ta 4 stana kupio za stanare stare zgrade u Glavnoj ulici 65 u Prelogu.

Međutim, očito je negdje došlo do greške u komunikaciji pa stanari nisu preselili iz stare, trošne zgrade. Naime, novi stanovi su im bili preskupi pa čak i davanjem postojećih stanova jer su morali nadoplatiti po 50.000 eura i

više. Tako su 4 stana ostala bez stanara, a kako bi ih se Grad riješio, odlučeno je da idu na prodaju.

- Cijena kvadrata stana neće više biti 1350 eura već 1540, rekao je na nedavnoj sjednici gradskog vijeća, Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik.

Na licitaciji će se tako naći tri stana – dva neto korisne površine od 73,72 kvadrata te jedan od 61,12 kvadrata.

Stanovi se mogu i prije pogledati, a prilikom licitacije dobiva ga onaj tko ponudi više. Stanovi koje se neće prodati na ovom javnom nadmetanju, prodavat će se svaki prvi utorak u mjesecu i to s početkom u 12 sati, s obvezom prijave zainteresiranih u gradskoj Upravi.

Jedan stanar Glavne 65 ipak kupio stan

Iako su 4 stana bila rezervirana, sada na licitaciju idu

Grad je ponudio stanarima u Glavnoj 65 zamjenu starih stanova za nove uz nadoplatu. Međutim, nadoplate su se kretale i do 50.000 eura i više što im je bilo previše pa “njihovi” novi stanovi idu u prodaju samo tri. Naime, Grad se ipak s jednim stanarom, odnosno stanarkom, Ljubicom Hranjec, ipak dogovorio. Ona je naime svoj stan u Glavnoj 65 “dala” Gradu u zamjenu za novi u POS-ovoj zgradi, naravno, uz nadoplatu.

Bila je jedina od njih 4 koja je bila spremna po ponuđenim uvjetima kupiti stan.

Kako stoji u obrazloženju odluke o prodaji stanova, Grad je pokrenuo proceduru osi-

guranja stanova za stanare u Glavnoj 65. Izvršena je procjena vrijednosti njihovih stanova. Stanari su bili potom pozvani na razgovor i predočena im je procjena njihovih stanova te namjera Grada Preloga da bi se procijenjena vrijednost njihovih stanova uračunavala u vrijednost stanova POS-a.

Nuđena im je mogućnost kupnje za istu vrijednost kao što ju je kupio i Grad Prelog.

Nakon provedenih razgovora stanarima je dan rok za pisano očitovanje o namjeri kupnje.

Rok je bio 2. studenoga 2023. godine. Međutim, osim Ljubice Hranjec koja nije ni stanovala u tom stanu, nitko se drugi nije javio.

Njezin stan od 40 kvadrata, koji je inače bio u najgorem stanju i zbog srušenog stropa nije ni bio za stanovanje, procijenjen je na 20.000 eura i uz nadoplatu od 56.321,65 eura je postala vlasnicom novog stana od 56,54 kvadrata.

siječnja 2024.

30. 5. rujna 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr• 040 • 040 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr 323323 601601

HRAST LUŽNJAK ponos je Donjeg Vidovca

Arpad je nabrao centimetar u struku

Najnovija mjerenja opsega debla na Štefanje pokazala su da je hrast u posljednjih godinu dana otišao u širinu za 1 centimetar ga obilaze i predstavnici Javne ustanove Međimurska priroda te razni stručnjaci. Svima njiUnatrag nekoliko godina ma je na pameti samo jedan Vidovca, za- i plutače s ljestvama Grabamještani je dobilaDonjeg gustu žičanu mrežu cilj: pomoći Arpadu da sve ljubljenici u svog Arpada, na nadživi i da puni stoljeće za Štefanje obavljaju svoj omiljeni KOBALOVA GRABA u Draškovcu stoljećem. nakon teksta u Međimurskim novinama zadatak. Naime, s metrom u Naime, poznato je da je propisno jeobujam ograđena ruci mjere debla hrato dugovječna vrsta. Kaže se sta lužnjaka, svog najstarijeg i da hrast 100 godina raste, “stanovnika”, kako bi vidjeli 100 godina živi i 100 godina raste li i napreduje li i dalje. umire, a bilježe se mnogi veRiječ je uglavnom o skupini terani stariji od 1000 godina. entuzijasta.

Koliko godina ima vidovHrast raste u samom ski Arpad, kažu tamošnji mjesredištu naselja uz tamošnju štani, teško je odrediti točno crkvu svetog Vida i, osim što u dan no podaci govore da je zaštitni znak Donjeg Vidovmu je oko 300 godina. ca, 1995. godine proglašen je Naime, u Međimurju je svim vlasnicima životinja za Inspektori naložili dodatnu i spomenikom prirode kao zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio bio običaj da se uz izgrađenemile događaje i ističu kako pojedinačno stablo. čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventuni piljek zasadi lipa ili neko su sada poduzeli sve što je alni upad u bazen.

Počelo je s 548 Na cm sklisku drugonepropusnu drvo. Kako je na foliju našem postavljene su tzv. u njihovoj moći da se nešto ispisana 1729. godiskijalice, odnosno ljestve spiljeku plutačama Hrast ih nije razočarao takvo ne ponovi. jer je metar pokazao jedan na može se izvesti zaključak - Istovremeno želimo nada Arpad datira iz tog doba. taj prostor, o kojima je ranije u društvu AAT više u odnosu nakli odgovorni Piše: centimetar Vlasta Vugrinec glasiti da su predmetne spreArpad broji stoji oko 300 godina Doduše, nitko ne kaže,nije niti ne izvještavano, inspekcija u odgovoru isti dan lani. Dakle, deblo se sGeothermae, mne jame za vodu izgrađene postoje dokazi da je možda iz draškovskog nikakve nepravilnosti. na oko 559 cm.našla -558 Za cm nasproširilo je priča Legende i priče Kako pakdruštva. bi svi mogli u skladu sa svim dozvolama prije njega bila zasađena lipa Ovim putem društvo Drugim na i s ciljem To pak znači da u “starkedruštva AAT Geothermae i pratiti kakoriječima, Arpad napreduje Naravno, kakovisokih to već poštovanja se osušila te je nadomje- postojeću Geothermae obavjelji” mjereći ljudskim životom trimana ekoloških utapališta pasa završena, od- AATkoja dobio je iogradu posebnus ploču biva, uz standarda Arpada je ivezano i zaštite štena sadašnjim hrastom. još ima i snage te daštava zainteresiranu javnost U bodljikavim žicama koje Tako su govorili su uvitalnosti Gradu Prelogu, kojoj se bilježe podaci. niz legendi, uglavnomvoda o njeokoliša te podzemnih svakom slučaju, odstupanja međusobno A zašto na i nenaš bi upit kad mukako je, sukladno dobivenim bile razmaknute ali i izraste.

Geothermae govom izgradnje postanku.energane.

Kako ima je prvo mjerenje koje je upi- prilikom mogu biti 50-ak godina mještani posvećuju punu pasmjernicama, izvršena sanaci-što okosano 70 na cmploči dodana je gusta26. impresivnu krošnju na kojoj vezan za poduzete korake. napravljeno Radi se o privremenim su potvrdiliprostora i stručnjaci. žnju, ponose njime,teka čestoja bušotinskog pro- žica, Naime, nakonsenašeg mi Međimurci bismo renije zabilježen nijedan udar prosinca 2019. godine i opseg objektima za testiranje vosta o grabi koja je postala jekta Napredna geotermalna kli,debla drot,bio kojijesprečava priča se da ga čuva 548 cm. ulaz degroma, tijekom izgradnje, a koji svojevrsno utapalište pasa energana s internalizacijom životinja i eventualan pad u sam dragi Božek, kao i tamošGodinu poslije, pandemija ćenju biticrkvu. u cijelosti sanirani i digla se poprilična prašina ugljikovih spojeva, na način bazen.

Jedna priča govori No, ako ju divlje živokoronavirusa omela je mjere- nivelirani s okolnim kako u Međimurju, tako i na obnove postojeće kao i po- tinje da je hrast zasađenterenom kao znak psi skočio ipak uspiju njeili dapak bi 2021. obujam nakon završetka izgradnje i prijateljstva Hrvata stavljanja dodatne zaštitne nacionalnoj razin, a na teren preskočiti ili potrgati, bazen na 558 cm, a 2023. na 559. puštanjem energanei Mađara u pojoš prije Prvog svjetskog rata. je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije klopka.

Nasmrtonosna tabli stoji i da je nizinkraja Postoji i do priča da2024. su ga ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju gon najkasnije ski dio uz rijeke Muru i Dravu godine. zasadili kum i kumče nakon Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i nekad prekrivala ogromna svete Nakon svegaosamo mopotvrde čemusenavodTakođer, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele prašuma hrasta lužnjaka. ženo Nisu uočene svjedoči poruka u boci dodati je li trebalo doći doispostavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, Međutim, 1923. godine svega pod njegovog korijena. ovoga i tko zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, započela je najveća deva- dugo Bilo kojabila priča da drži bi graba smrtonoUputili smo pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno s plutačama. stacijaljestve međimurskih šuma. sna vodu, istini je najbliža ona klopka za životinje da seo ranije spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo Najpoznatija šuma, šuma sadnji uz piljek, Vidovčani Isprike za nemile mještani nisu nama obratili.su dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a Murščak, tada je bila puna ponosni na svog Arpada i žele opsega se redovno A trebalo je imati samo svrhu onemogućavanja zaključenja naših novina ni- sve uMjerenja događaje velebnih hrastova, tzv. memu dug život barem još toliko zapisuju smo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i pokoliko je do sada proživio. tuzalema.

Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju.

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Sania Bižupić

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Donje Međimurje 17 Donje 17 DONJA DUBRAVA

Tko želi upravljati sportskim prostorima?

Općina Donja Dubrava dajućim zemljištem ukupne raspisala je javni natječaj površine 11988 m2, na adreza dodjelu na upravljanje i si Krbulja 19. korištenje sportskih građeJavne sportske građevivina u njenom vlasništvu. ne smatraju se prostorima Riječ je o javnoj sport- namijenjenima za sportaše i skoj građevini ukupne po- daju se na upravljanje i korivršine 321 m2, s nadstreš- štenje sportskim udrugama nicom ukupne površine 201 s područja općine na neom2, nogometnim igralištem dređeno vrijeme. površine m2 iKotoripčanka pripa(vv) Zlata Siladi,9707 najstarija

KOTORIBA

Posjet najstarijim mještanima izložba Međunarodna Uz najljepše želje za vila 102. rođendan, dok je malih životinja novu godinu, a povodom najstariji Kotoripčanin Fuš KOTORIBA

Udruga Međimurska božićno-novogodišnjih lastavica goblagdana,povodom načelnik 35.

Općine dišnjice rada u suradnjiJes Dario Friščić, pročelnica Europskim dinstvenog klubom upravnogengleodjela Općine Kotoribagušana i predsjedskih i patuljastih ornik Socijalnog vijeća Josip ganizira 30. Međunarodnu Forauermalih posjetili su najstaizložbu životinja te rije mještane naše Kotoribe. engleskih i patuljastih guMeđu njima jedvorani i najstarija šana u školskoj OŠ Kotoripčanka, Zlata Siladi, Jože Horvata u Kotoribi.

Od koja ove godine prosla17. doje20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te SVETA MARIJA izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge.

Na izložbi ćeradova biti izloZavršetkom na ženo do 800 eksponata, od termo-tehničkim instalačega će 500 biti inozemnih cijama u Domu kulture u Donjem Mihaljevcu i dobivanjem suglasnosti za početak rada dječjeg vrtića, vrtićarci DONJI VIDOVEC se mogu preseliti na svoju privremenu novu lokaciju.

Naime, njihovim odlaskom

iIgnac 300 domaćih, a predstavit koji će uskoro proslaće izlagači iz Austrije, Mavitise96. rođendan.

Posjeta đarske, Bugarske, je bila prilika za Njemačke, razgovor Rumunjske, Srbije,životnim Slovenije, o zanimljivim iskustvimatemještana kao i Hrvatske iz još poneke nekim davno prošlim vrezemlje.

Europske se izložmenima čiji su svjedoci. be održavaju svake dvije Na kraju ostala je godine sa susreta željom razmjene, zajednička želja da se svi ocjenjivanja i nagrađivanja ponovno uzgoja. vide u dobrom rezultata zdravlju i iduće Izložba će godine.(vv) se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih u Donji Mihaljevec stvoreni životinja. su uvjeti za početak rado(vv) va na nadogradnji Dječjeg vrtića “Kockavica” u Svetoj Mariji. Dozvole li to vremenske prilike, radovi na nadogradnji trebali bi započeti 15. siječnja. (vv)

Seoba mališana

Stari papir za nove igračke

Ovih dana u dječjem vr- u kategoriji dječjih vrtića. Iz tiću u Donjem Vidovcu bilo vrtića zahvaljuju roditeljiDONJI KRALJEVEC je doista veselo. A kako i ne ma na izvrsnoj suradnji u bi bilo kad su im stigle nove prikupljanju starog papira igračke. Bilo je tu različitih i Općini Donji Vidovec za Donji Kraljevec opredjeljenenovčanog za rad s mlakocki,Općina životinja, drveća, far- �inanciranje dijela raspisala je javni poziv za nagrade dima i zaod mlade, mera i drvenog asortimana 2000učenička kn. izbor članovaNo, u Savjet mlastudentski za građenje. ono što je vijeća, Naravno, i daljezborovi, će sudjedih. Savjetigračke ima 5sučlanova, podmladci političkih strananajvažnije, nabav- lovati u akciji prikupljanja uključujući predsjednika ka, sindikalnih i strukovnih ljene od novčane nagradei starog papira i već najavljuju njegovog zamjenika. organizacija i neformalne koju su dobili u akcijiČlanoPapir dolazak kontejnera sredive mogu predložiti udruge skupine mladih. nije smeće, Unimera iz Ča- nom 10. mjeseca. koje su djelatnošću (vv) kovca, zasvojom osvojeno 2. mjesto (vv)

Tko će u Savjet mladih?

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

Evo nas opet na početku

Međimurci, otvorite i palnici vo, stigla je i 2024. go- godišnjihvrata mjera” koje špajzi nam investicijska ulaganja sve u je država uzela preko poreza

E U

dina.Međimurju Neki su je veselo remete ustaljeni život. poboljšanja standarda i uplatila u europsku kasu. našem ili privući će naravno velikiDakle in- isvecilju to događa istog dana jer imamo dosta toga, samo dočekali, a drugima je od 1. siječnja na snazi je puno svojih sumještana.

Istina, dio Simptomatično je da se se ne događa ništa ili teres Međimuraca. S je u svemu tome najvažni- što sve uzimamo zdravo došla i bez čekanja.

Kaže se toga novoga, od novog iznosa tih investicija kotrlja se ili će nigdje ne spominje izgradnja pak je sve prepuno i obzirom na satnicu, ja promocija Međimurja. za gotovo. Doći će ljudi iz obično, kako je ulazak u novu minimalne plaće, povećanja se zakotrljati po inerciji poput domova za starije jer smo natiskano manifestacijama. proglašenje najorača je u Pitanje je samo hoće li to cijele Hrvatske, pozivamo kalendarsku godinu svojevr- dobi za odlazak u mirovinu kanalizacije ili cestogradnje. ipak stara nacija. Nije da Pri tome ne mislimo samo 16 sati, a najuzornije žene turističke zajednice, uredi i se na gostoljubivost i bogatu sni početak, odnosno da se za žene, prestanak dvojnog Čini se da će ova godina, uz to imam nešto protiv vrtića, dana lokalne već i one nacio- u 17 sati, pa je za zaključiti kojekakve srodne udruge i enogastronomiju, pa onda kreće iznova. No, to je disku- iskazivanja cijena i da ne biti i godina izgradnje dječjih pače, trebaju nam itekako. No, nalne. Tako je idući vikend, da se očekuje i dolazak vi- društva prepoznati, htjeti se pokažimo to što imamo. tabilno jer se u principu u na- nabrajamo dalje. Dakle, tko vrtića. Nema tog područja isto tako nam trebaju i ustaiz Zagreba, svegradi to panovi makar i Izvadimo podruma i špajzi kakošim mi životima novinariništa to volimo ne mijenjasokih segostiju priviknuo na euro pri privi-uključiti gdje seune ili pak nove za iz starije.

Međutim, EU čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. koščično ulje, meso z tiblireći, već “zajebika zatuči”. to dan kao i svaki drugi knuo se, ostali će se morati nadograđuje postojeći. Narav- ih za sada ne �inancira, naši Naime, u subotu, 8. li- Mariju Vučković.

Jersvene treba se kao međimursku i život teče i dalje normalno. silom prilika. Naši načelnici no, se to su�inancira sred- ce,gradovi i općine sugibanicu, �inancijski stopada, je tako, domaje napokon vidjeti ljutiti akošto domaće zimnicu, BaremPrelog bi trebao da nije Lijepo i gradonačelnici pohvaliliuvrijeđena stvima EU.Gera Druga je stvar preslabipekmeze, za takve investicije, ćin Državnog u da se manifestaslučajno i uz se tonačekati. �ina vina. naše Vladenatjecanja i njenih “novosunacionalne se proračunima, obećalinetko su inije to naši novcipozvan, koje nam sireve pa ćemo oranju, a Čakovec Izbora za cije sele u naš kraj, da mi izostavljen s popisa. To je Prilika je to da se pokaže najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-

Neće me uopće iznenaditi ako nam Međimurske ovogodišnja ta suvenirnice, trostruka izborna kampariznice, pozovimo ljude jer nja bude i u tom znaku, ili mnogi ne znaju što imamo, će se ta problematika spošto uzgajamo na svojim menuti, onako na margini imanjima. svega.

Ne budimo i dalje samoIpak se ljepše hvaliti zatajni Međimurci kojima djecom, gradnjom vrtića, ješkola, važansportskih samo rad, a ne i dvorana, prezentacija rezultata a ne starom nacijom, tog porada!

Ne dozvolimo našim pularnom gerijatrijom, čijoj političari polju pokategorijida se iijana približavam ljoprivrede budu u prvom i “staračkim domovima”. planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. siječnja 2024.

Božićnim drvcima je mjesto u kompostani

Zbrinjavanje božićnih drvaca Božićni blagdani bliže se kraju, a samim time i okićenim drvcima koji su krasili domove. I dok se jedni drvaca rješavaju odmah nakon blagdana Sveta tri kralja, ima i onih koji čekaju Svijećnicu. Bilo kako bilo, zajedničko je svima da je drvce višak kojeg treba spremiti ili baciti. Lako je umjetno koje se samo raskiti, rastavi i spremi u kutiju do idućeg Božića. Nije ni problem rezano ako se poštuje kodeks zbrinjavanja, odnosno iznosi ih se iz kuće ili stana u vrijeme kada ih pojedino komunalno poduzeće sakuplja. Ona su naime već istakla datume kada će ih i po kojim mjestima skupljati. Preloški PRE-KOM drvca počinje skupljati od ponedjeljka, 8. siječnja, i sva će, kao i prijašnjih godina, završiti u kompostani. Tamo će se usitniti i za 90 dana od njih će nastati vrijedan poboljšivač tla, odnosno kompost.

No, ne završe svi borovi u kompostani. Naime, kako sve više stanovništva umjesto plina kao energent upotrebljava drva, podosta ih završi i u pećima i kaminima, ako ništa drugo, onda radi opojnog mirisa smole crnogorice koji se oslobađa tijekom gorenja.

Ljubitelji vrtlarenja znaju kako iglice kisele zemlju pa ih ovih dana odlažu oko grmova rododendrona, borovnica, hortenzija i ostalog bilja koje voli takav medij.

Doduše, bor zna završiti i u domaćim priručnim kompostanama.

Najgora je solucija baciti drvce kroz balkon ili prozor pa gdje završi – završi, glavno da mu više iglice ne otpadaju po stanu i tepihu.

Problem znaju biti i drvca u tegli, naročito ako ga ima vlasnik stana pa ne zna kud s njim. Jer, takva crnogorica i ne raste baš uspješno u tegli. Istina, nije da ne može, ali se više muči nego što napreduje. Pisali smo već da se ona mogu pokloniti prijateljima, rodbini ili pak obližnjem lovačkom, ribičkom ili iole drugom društvu. Oni će ga rado primiti i zasaditi u prirodi.

Iako o zbrinjavanju božićnih drvaca pišemo u ovo doba godine uvijek isto, i dalje se drvca mogu vidjeti odbačena u jarke, na rubove šuma i livada. Nažalost, ostao je i dalje manji dio “zločestih” do kojih ne dopire svijest o održivom gospodarenju.

A samo ih treba iznijeti pred kuću ili zgradu jer je to ipak manje posla nego ga voziti ili nositi do obližnjeg jarka ili šumarka. (vv)

Izložba malih životinja

Udruga uzgajivača ma- izložbe Međimurske kokoši lih životinja Nedelišća na te specijalna izložba svih veliko se sprema za pasmina golubova gušana. svoju novu sad već U nedjelju, 14. siječnja, na 47. Međunarodnu vanjskom dijelu organiziizložbu. Na sastanku ra se i prodajni sajam su dogovoreni svi životinja. (vv) detalji organizacije priredbe koja će se održati od 12. do 14. siječnja 2024. godine na MESAP-u u Nedelišću. Već sada se zna da je na izložbu prijavljen zavidan broj malih životinja: ptica, goluba, kokoši, zečeva, itd. Očekuje se rekordan broj od čak tisuću eksponata iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Posljednji dan izložbe imat će prodajni karakter.

Međimurski Uz redovnu izložbu, pijetao održat će se i specijalizirane

Crveni pauk velika je prijetnja bilju Broj zabranjenih sredstava za tre�ranje bilja je sve duži

ZABRANJEN još jedan pesticid

Europska unija povlači Apollo s tržišta Sredstvo se inače koristi za zaštitu ukrasnih, prehrambenih i neprehrambenih usjeva u polju, voćnjacima ili pod staklom. Uglavnom se radi o suzbijanju zimskih i ljetnih jajašca crvenog pauka Piše: Vlasta Vugrinec

EU je vrlo promptna po pitanju zabrane pojedinih sredstava za zaštitu bilja.

Zapravo, riječ je o zabrani uporabe pojedinih sredstava s određenom aktivnom tvari.

Ako se malo bolje pogleda takav popis uglavnom su to sredstva koja se temelje na kloru. Tako je zabranjen klorpirifos, a sada i aktivna tvar klofentezin.

Uporaba samo do kolovoza ove godine

Naime, Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da se s tržišta Republike Hrvatske povlači jedno sredstvo za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari klofentezin.

Provedbenom uredbom Europske komisije оd 7. studenoga 2023. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari klofentezin, koja je stupila na snagu 11. studenoga 2023. godine, propisano je da države članice moraju oduzeti registraciju sredstvu za zaštitu bilja koji sadržava aktivnu tvar klofentezin.

Sredstvu za zaštitu bilja, na osnovi aktivne tvari klofentezin, koji se na tržištu Republike Hrvatske nalazi pod trgovačkim nazivom APOLLO 50 SC na temelju navedene Uredbe, ukida se registracija za stavljanje na tržište Repu-

blike Hrvatske s datumom 11. 5. 2024.

Na tržištu Republike Hrvatske bit će dozvoljena prodaja, distribucija i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja APOLLO 50 SC do 11. 8. 2024., a zbrinjavanje, skladištenje i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja do 11. 11. 2024.

Stoga, ako i imate to zaštitno sredstvo doma na zalihi, svakako ga utrošite dok se još može. Nemojte si dozvoliti da vas “ulove” u nedozvoljenoj raboti čiji je popis, ruku na srce, sve duži i duži.

Što je klofentezin?

Sredstvo se inače koristi u poljoprivredi za zaštitu ukrasnih, prehrambenih i neprehrambenih usjeva u polju, voćnjacima ili pod staklom.

Uglavnom se radi o suzbijanju zimskih i ljetnih jajašca crvenog pauka. Ima kontaktno i dugo rezidualno djelovanje. U svim kulturama dopuštene su maksimalno dvije primjene na istoj površini.

Crveni voćni pauk je najvažniji štetnik između svih grinja. Osobito je značajna njegova pojava na jabukama i vinovoj lozi, ali se sve češće pojavljuje i na ostalim voćnim vrstama.

Na napadnutom lišću isprva se vide žućkaste točkice koje ubrzo popri-

maju ljubičasto-crvenkastu ili ljubičasto-smeđu boju, a koncentrirane su uz žile. Ove se pjege spajaju i list se suši. Često se list deformira. Pri kasnijem napadu lišće je svjetlije, žuti i suši se, a može posmeđiti i otpasti. Zimska su jaja crvena, velika 0,1 – 0,15 mm, te se njihove nakupine, koje su najviše koncentrirane uz pupove i koljenca, vide i prostim okom. Najviše ih ima na dvogodišnjem drvu, manje na jednogodišnjem, a najmanje na starijem drvu.

Ličinke su isprva narančaste, a kasnije crvene, dok su odrasli oblici jarko crvene boje, dugi 0,3 – 0,4 mm. Zadržavaju se na naličju lišća u �inoj paučini. Ljetna se jaja nalaze na naličju lišća uz žile, svijetlo crvene su do narančaste boje, katkada i bezbojna.

Zabranjeni pesticidi kupuju se u susjednim zemljama

Popis zabranjenih sredstava na našem tržištu sve je duži. S druge strane, ona koja i postoje često su vrlo skupa, a kažu naši poljoprivrednici i neučinkovita, pa se često poseže preko granice u Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju. Tamo se kupuju jeftinija, ali i zabranjena sredstva ne razmišljajući o posljedicama.

Samo se sjetimo prije dvije godine tretiranja uljane repice zabranjenim insekticidom protiv repičinog sjajnika. Rezultat je svima dobro poznat jer se o velikom pomoru pčela pisalo i govorilo u svim medijima. Nažalost, pomor se nije dogodio samo u Međimurju već i u drugim dijelovima Lijepe Naše.

Ne moramo ići tako daleko već se sjetimo problema koje su ove sezone imali proizvođači neretvanskih mandarina. U njima je naime pronađen zabranjeni pesticid s aktivnom tvari klorpirifos.

Pesticid je inače bio uvezen iz susjedne Bosne i Hercegovine, a uzgajivač je ostao bez cijelog uroda. Ne treba spominjati da su te mandarine, između ostaloga prodavale i u Hrvatskoj te Sloveniji.

Klorpirifos je na području EU, dakle i Hrvatskoj, potpuno zabranjen u travnju 2020. godine. Brojne studije pokazale su kako izloženost tom pesticidu može utjecati na neurološki razvoj djece te oštetiti još nerođeno dijete.

Studije i epidemiološki nalazi povezuju ga i s poremećajima u razvoju mozga, hiperaktivnošću, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije, navodi se u odluci Europske komisije o zabrani njegove upotrebe.

5. siječnja 2024.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Listerioza – infekcija koja vreba iz hrane Piše: Igor Moharić, dr.med.vet.

Damir Katalenić iz Poljane na sajmu je nudio vreće s nasađenim šampinjonima

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Vreće s micelijem bile su hit Iza nas su blagdani koji su za sobom nosili obilje hrane, piće i veselja. Samim time, ljudi su se ispucali kako novčano tako fizički i psihički. Drugim riječima, puni su svega, a najviše teške hrane. To se osobito vidjelo ove srijede na sajmu, ali i na placu. Shodno tome, tražila se najviše zelenjava, grincajg za krepku juhicu te stočna hrana. Prije svega žitarice, a trgovci su prema vozilima vozili i puna kolica krumpira. Ono što je na sajmu svima zapalo za oko, istina, vrlo se rijetko može i naći, a to su vreće s nasađenim šampinjonima, odnosno micelijima.

Mogle su se kupiti manje za 15 eura, koje donose berbu od 5 kilograma gljiva, te veće s 10 kilograma berbe.

I dok je sajam bio još koliko-toliko posjećen, središnja čakovečka tržnica je naprosto zjapila prazna. Prodavači su se mogli nabrojiti na prste jedne ruke. No, u svojoj po-

nudi imali su sve što treba za lagane obroke. Naravno, med se nudio i na placu i sajmu i bilo ga doista puno i svih vrsta. (vv, foto: Zlatko Vrzan)

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Grah (kg): Kelj (kg): Cvjetača (kg): Salata (kg):

1€ 3€ 1€ 5€ 3€ 5€ 3€

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Grah (kg): Kelj (kg): Micelij (vreća): Salata (kg):

14 €

Orasi (kg):

CIJENE PLAC

Orasi (kg): Med (900 gr): Mandarine (kg): Kiselo zelje (kg): Brokula (kg):

CIJENE SAJAM

1€ 3€ 1€ 5€ 2€ 15-20 € 2€

9-11 € 1,5 € 3€

Luk (kg): Mandarine (kg): Žitarice (25 kg):

12 € 1,2 € 1€ 8€

5€

Drva (metar):

66-75 €

Klupa na placu Katarine Mikloška iz Čakovca bila je puna zelenjave

L

isterije su maleni, slabo patogeni mikroorganizmi rasprostranjeni po čitavom svijetu u okolišu i crijevima sisavaca (izuzev ljudi), ptica, ljuskara i paučnjaka.

Razlikujemo nekoliko vrsta listerija, no prevladavajući patogen upravo je Listeria monocytogenes koja dovodi do pojave listerioze.

Njena karakteristična obilježja poput razmnožavanja unutar velikog raspona pH i temperature te izrazita otpornost na visoku koncentraciju natrijevog klorida omogućuju listeriji preživljavanje različitih postupaka koji se koriste pri obradi namirnica. Dodamo li tome sposobnost razmnožavanja na temperaturama skladištenja (+4 °C), ne čudi što ova bakterija predstavlja značajan problem za prehrambenu industriju te potencijalnu opasnost po ljudsko zdravlje.

Premda je L. monocytogenes odavno prepoznata kao uzročnik bolesti u ljudi, tek je osamdesetih godina 20. stoljeća opaženo da je kontaminirana hrana glavni put prijenosa te bakterije iz okoliša u ljude. Listerioza u domaćih životinja značajan je gospodarski problem. Ona je u prvome redu bolest preživača, napose ovaca, ali obolijevaju i druge životinje; tako su na području sjeverozapadne Hrvatske zabilježene pojave listerioze na farmi krava i farmi činčila.

Javnozdravstvena važnost listerioze nerijetko je podcijenjena zbog toga što je ona puno rjeđa u usporedbi s drugim akutnim infektivnim bolestima koje se prenose hranom, kao što je primjerice salmoneloza.

Međutim, važno je znati da se među infekcijama koje se prenose hranom, listerioza svrstava među bolesti s najčešćim smrtnim ishodom.

Njena incidencija u SAD-u bilježi pad od 1990. godine, sve do nedavne, najsmrtonosnije epidemije 2011. godine koja se dovodi u vezu s dinjama uzgojenim na poljoprivrednim zemljištima u Coloradu - ukupni broj zaraženih tada je iznosio 72 osobe, od kojih je smrtno stradalo njih 13.

Godišnja incidencija listerioze u većini zemalja unutar Europske unije prosječno se kreće od dva do deset prijavljenih slučajeva na milijun stanovnika.

U istraživanju provedenom na području Hrvatske L. monocytogenes izolirana je u nešto više od 4 posto uzoraka kolača iz ugostiteljskih objekata tijekom godine dana, a izolirani serotipovi i količina bakterija u pregledanim kolačima imali su visok potencijalni rizik za infekciju u ljudi. U našoj su zemlji isto tako provedena istraživanja na domaćim nepasteriziranim mliječnim proizvodima gdje je ovaj uzročnik također pronađen, a izoliran je i iz 3 posto uzoraka svježega

i smrznutoga mesa peradi.

Dokaz bakterije iz smrznute hrane upozorava na činjenicu da L. monocytogenes može podnijeti i zamrzavanje.

Glavni korak u prevenciji je pravilan pristup hrani, od rukovanja i kuhanja do konzumacije. Tu svakako valja obratiti pažnju na pravilno pranje sirovog povrća te temeljito kuhanje hrane, kao i na važnost zagrijavanja hrane na dovoljno visokoj temperaturi.

Drugi značajan aspekt preventivnog djelovanja jest savjetovanje skupina pod visokim rizikom (kao što su trudnice i pacijenti s oslabljenim imunosnim sustavom) o izbjegavanju svih nepasteriziranih mliječnih proizvoda, što uključuje meke sireve poput fete, Brie i Camemberta. Sirni namazi i jogurti smatraju se sigurnim izborom. Rana dijagnoza i bolje razumijevanje patogeneze listerioze značajno pridonose prevenciji, unapređenju liječenja te smanjenju često teških posljedica ove bolesti.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Povrtlarstvo

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Zašto lokalno uzgojena hrana?

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422 DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

H

rana u trgovine dolazi iz svih krajeva svijeta. Njezin se prijevoz diljem ove planete naziva „prehrambenim miljama” te uvelike doprinosi zagađenju, povećanoj količini CO2 u atmosferi i klimatskim promjenama. Kada sljedeći put u trgovini vidite organski grah iz Kine, sjetite se kako je ta hrana došla do nas i koliko je transport tog graha za sobom ostavio zagađenja.

Najžalosnije u toj cijeloj priči je što zapravo izvozimo isto ono što i uvozimo – ali nerijetko biva da izvozimo kvalitetnu hranu, a uvozimo onu upitne kvalitete.

Voće i povrće koje k nama dolazi s druge strane svijeta, poput npr. banana, kokosa i avokada, osim što je zagadilo planet transportom k nama, nerijetko se bere još nezrelo kako ne bi bilo prezrelo kad stigne do nas.

Time sadrži puno manje vitamina i hranjivih tvari.

Često je tretirano i pesticidima. Osim toga radnici koji rade na takvim plantažama rade u vrlo lošim uvjetima i nedovoljno su plaćeni.

Kupujmo lokalno – podržimo hrvatske proizvođače

Kupovinom lokalnih proizvoda podržavate i lokalnu zajednicu, opstanak hrvatskog sela i održivost.

Kad kupujete lokalno, hranu možete kupiti bez ili s minimalno ambalaže. Lokalna hrana putuje na puno manje udaljenosti – što znači puno manje zagađenja, ali i da je svježija i da je zadržala puno više nutrijenata.

Kupovinom kod lokalnih poljoprivrednika možete se bolje uvjeriti u porijeklo i kakvoću proizvoda koje kupujete. Kad platite lokalnim poljoprivrednicima, novac ostaje u lokalnoj zajednici i dobivaju ga oni koji to proizvode. Time podržavate ra-

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

zvoj svoje lokalne zajednice, opstanak poljoprivrednika i očuvanje radnih mjesta. Podrška lokalnim proizvođačima često uključuje očuvanje tradicionalnih sorti i načina uzgoja, što pridonosi očuvanju bioraznolikosti i tradicije. Kupovinom od lokalnih proizvođača gradite vezu

sa zajednicom, upoznajete ljude koji stoje iza proizvoda i doprinosite jačanju socijalne povezanosti.

Hrana zaista nije samo hrana i upravo odabirom hrane koju jedemo možemo uvelike utjecati i na vlastito zdravlje, i na lokalnu zajednicu, ali i na cijeli ovaj planet.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

Sezonsko i lokalno voće i povrće u Biovrtu

PLINOTEHNIKA • Ul. Josipa Slavenskog • Ivanovec • Tel: 091/384-2009

Akcija u Plinotehnici!

Noževi

• Weber Plinski roš�lj Traveller black • Weber Plinski roš�lj Spirit II E-310 GBS

0.3303 Waiter 9 funkcija / 84 mm MPC: 18,oo€

• Weber okrugli roš�lj s poklopcem Original Ke�le E-4710 black

1.3703.94 Climber Camouflage 14 funkcija / 91 mm MPC: 41,oo€ 0.9425.DS222 Evoke BSH Alox Navy camouflage 4 funkcije / 136 mm MPC: 119,oo€

• Weber okrugli roš�lj s poklopcem Original Ke�le E-5710 black

0.8341.MC9 Hunter XT 6 funkcija / 111 mm MPC: 63,oo€

50%

na pojedine Weber modele!

5. siječnja 2024.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REDOVNA sjednica Skupštine Međimurskih voda

Najavljene su investicije od oko 19 milijuna eura Međimurske vode kraj 2023. godine dočekale su u plusu od 15.613 eura nakon oporezivanja, dok pak su prvobitni prihodi povećani na 12 milijuna eura Pred sam kraj 2023. godine održana je redovna sjednica Skupštine Društva Međimurske vode d.o.o., na kojoj su usvojeni Rebalans plana poslovanja Međimurskih voda d.o.o. za 2023. godinu, Plan poslovanja te III. Izmjene i dopune Poslovnog plana.

Povećanje prihoda

Prisutni vlasnici Međimurskih voda d.o.o., čelnici međimurskih gradova i općina, jednoglasno su prihvatili predloženi Rebalans plana kojim se prvobitno planirani ukupni prihodi povećavaju na iznos 12.132.434 eur, ukupni rashodi se povećavaju na 12.113.394 eur, a očekivani rezultat poslovanja planira

se u iznosu od 19.040 eura prije oporezivanja.

Prema riječima direktorice Društva Sunčane Glavina, od samog početka mandata, kad je preuzela vođenje Društva (pred 1,5 godinu) i kad ju je dočekao gubitak od tadašnjih 1,7 mil kn, svu energiju je usmjerila na restrukturiranje poslovanja, povećanje e�ikasnosti i optimalizaciju troškova.

Pri tome je svatko dao svoj doprinos što je dovelo do promjena na bolje i koje su rezultirale očekivanim pozitivnim poslovanjem na kraju 2023. godine, ali i pozitivnim projekcijama budućeg poslovanja u 2024. godini.

Upravo zahvaljujući zajedništvu svih radnika, članova Nadzornog odbora, vlasnika

Društva i samih korisnika, Međimurske vode u 2024. godinu kreću optimistično dalje, na zdravim temeljima koji će doprinijeti uspješnom poslovanju.

Pa tako, 2024. godini Društvo planira daljnje povećanje ukupnih prihoda na 12.363.679 eur i pozitivni poslovni rezultat.

Daljinsko očitovanje vodomjera

Digitalna transformacija Društva nastavlja se i dalje.

U planu poslovanja za 2024. godinu planirane su brojne aktivnosti usmjerene na razvoj vodno-komunalne infrastrukture, daljnju modernizaciju i digitalizaciju poslovanja.

U 2024. godini Društvo namjerava južni dio Grada Ča-

Boris Kos, ponosan i zahvalan svim zaposlenicima AC Kos na predanos� i trudu

NOVOSTI iz Autocentra “Kos” u Varaždinu

Renault najprodavaniji auto prošle godine u Hrvatskoj Nakon 20 godina Renault je ponovo marka broj 1 po prodaji osobnih i gospodarskih vozila u Hrvatskoj.

Auto centar Kos iz Varaždina, ovlašteni je koncesionar za prodaju i servisiranje vozila marke Renault, Dacia, Nissan, Mazda, Ford i MG. Dobio je priznanje za osvojeno 1.mjesto u prodaji Renault osobnih i gospodarskih vozila na hrvatskom tržištu. Partnerstvo s uvoznikom GA Croatia i dobra

suradnja s mrežom Renault okrunjeni su uspjehom.

Ova značajna pobjeda ne bi bila moguća bez podrške njihovih vjernih kupaca, kako sadašnjih, tako i budućih.

Autocentar Kos izražava duboku zahvalnost svima koji su im ukazali povjerenje, što je ključni element njihovog uspjeha.

Boris Kos, osnivač i vizionar Autocentra “Kos”, osobno je primio priznanje

u ime cijelog svojeg tima, kako nam je ovom prigodom rekao: - Predanost i stručnost tima bili su ključni faktori koji su doprinijeli postizanju ovog značajnog uspjeha, kako u okvirima Autocentra “Kos”, tako i njihovom doprinosu u ukupnom udjelu prodaje u Hrvatskoj. Ova nagrada ne samo da potvrđuje izvrsnost u prodaji, već i posvećenost pružanju vrhunske usluge kupcima.

kovca s naseljem Savska Ves opremiti novim modulima za daljinsko očitanje vodomjera, a isto to namjerava napraviti na glavnim vodomjerima stambeno-poslovnih zgrada po cijelom Međimurju.

Time će se omogućiti kvalitetnije i učinkovitije upravljanje sustavom vodoopskrbe, e�ikasnije upravljanje gubicima vode u sustavu, a utjecat će se i na smanjenje troškova.

Energetska tranzicija započeta u 2023. godini intenzivno ide dalje - izgrađene su 4 integrirane solarne elektrane na uređajima za pročišćavanje, jedna neintegrirana na vodocrpilištu Prelog kapaciteta 300 kW je pred završetkom, dok je ona još i veća, kapaciteta 1300 kw, koja će se graditi na vodocrpi-

lištu Nedelišće, u fazi odabira izvođača radova.

Društvo priprema projektnu dokumentaciju za nove solarne elektrane i njihovu gradnju tijekom 2024. i 2025. godine. Društvo nastavlja i s intenzivnim investicijskim ciklusom koji će u 2024. godini obuhvatiti cijelo Međimurje, a čija vrijednost se planira u iznosu 19.277.748 eura.

Gotovo godinu dana čekali smo odobrenje prijavljenih aktivnosti na NPOO i u studenom smo potpisali ugovor o su�inanciranju troškova gradnje u vrijednosti većoj od 25 mil. eura ukupnih troškova. Ovime smo osigurali sredstva za gradnju sustava u pojedinim općinama koje su na radove čekale desetak godina i više.

Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda Pred Međimurskim vodama je dinamična godina, prepuna investicijskih aktivnosti i izazova u provedbi gradnje sustava odvodnje i pročišćavanja.

Bivše djelatnice Međimurske županije s aktualnim županom Ma�jom Posavcem

TRADICIONALNI DOMJENAK

Okupili bivše zaposlenike Međimurske županije Pedesetak negdašnjih zaposlenika Međimurske županije okupio se na tradicionalnom blagdanskom domjenku te se prisjetilo dobrih starih vremena.

Blagdani su pravo vrijeme za evociranje uspomena, a vrelo sjećanja poteklo je i na današnjem druženju na kojem je umirovljenike pozdravio župan Matija Posavec.

- Energija koju ste unosili u svoj rad i služenje ljudima uvijek će nam biti primjer te

najmanje što možemo zauzvrat učiniti jest da dio ovoga blagdanskog doba provedemo u ugodnom druženju.

Vjerujemo da iz vremena provedenog u Županiji nosite lijepe uspomene, a nama će vaša predanost uvijek biti nadahnuće. Neka vam nova godina ispuni sve želje, poručio je umirovljenicima župan Matija Posavec, a lijepim željama pridružile su se i pročelnica Službe za poslove župana Petra Vadlja, te Danica Holcinger, župa-

nijska stručna referentica, koja svake godine organizira ovaj susret.

U ime okupljenih, na darovima i lijepim riječima zahvalio je “friški” umirovljenik, negdašnji županijski pročelnik, Milorad Novković, istaknuvši da novu generaciju naše regionalne samouprave krase lijepe osobine, poput poštovanja koje njeguju prema starijim kolegama, što se zrcali iz županovih riječi te iz duge tradicije ovog druženja.

22 Mozaik

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER…

Mar�na (32) i Saša (34) Sabol iz Palovca dobli su kćerkicu Milu rođenu 31. srpnja. Sin Roko ima 7 godina.

TRGOVINA KRK 121. u Čakovcu

Čitamo novine, sport i crnu kroniku – Sport! To čitam i čitam izvještaje međimurskih liga.

Jedino me to zanima, ali znam i pogledati fotografije jer Zlatko Vrzan radi lijepe fotke. Inzistiram da to piše u članku, rekao nam je simpatičan čitatelj Dejan Lončarić.

Osim čitatelja Dejana, u trgovini nas je dočekala ljubazna prodavačica i Dejanova imenjakinja, Dejana Marčec, koja je izjavila: – Da, naravno da čitam Međimurske novine. Uvijek pročitam crnu kroniku i dio o mrtvima te sport, zbog sina koji trenira nogomet u nogometnom

Čitatelj Dejan Lončarić (lijevo) s prodavačicom Dejanom Marčec (desno) klubu u Brezju. Prodavačici Dejani Marčec i čitatelju Dejanu Lončariću koje smo sreli u

trgovini “Krk” u Čakovcu kod Hotela Park, darovali smo poklon vrećicu. (kk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Dajana (30) i Dominik (30) Lovrenčić iz Male Subo�ce dobili su Taru rođenu 18. studenoga. Starija kći Tena ima 5,5 godina, a sin Teo 12 godina.

Branko Hoblaj iz Zebanec Sela odabrao naočale Najviše sreće u izvlačenju 104. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Branko Hoblaj iz Zebanec Sela. Svoje je naočale preuzeo u utorak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naš je sretni dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao svoje nove naočale koje će mu savršeno pristajati. Kao vjerni čitatelj naših Međimurskih novina, gospodin Branko jako se razveselio kad je pročitao da je osvojio naočale. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta.

Drugi kupon 105. kola

Novo, 105. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju.

I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama

3

Bebe 2023.

Simpa�čna Iva pomogla je gospodinu Branku odabra� naočale u vrijednosti od 70 eura. u centru Čakovca, Kralja ToPodsjećamo, kako biste su- mislava 2 (haustor pokraj djelovali u nagradnoj igri, Bipe) ili poslati poštom s trebate skupiti tri kupona naznakom “Za nagradni koje objavljujemo u ovom i natječaj – Tri kupona skupi narednim trima brojevima. i naočale pokupi”, na adresu Džoker-kuponom, koji izlazi Media novine, K. Tomislava 2, nakon triju redovnih, mijenja Čakovec najkasnije do utorse jedan od propuštenih. ka, 23. siječnja. Sretnog dobitSkupljene kupone od 12. nika 105. kola objavljujemo u siječnja možete donijeti osob- Međimurskim novinama 26. no u kuverti u naše sjedište siječnja. (mk, foto: zv)

Nataša (46) i Antun (51) Kolarić iz Čakovca dobili su kćerkicu kojoj su dali ime Elenia rođenu 20. srpnja.

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 23.1. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

2

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Kristina Klobučarić (kristina@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Daniel Hampamer Kiga, osmislio i izradio svoju poštansku markicu Markica s motivom Starog grada Zrinski i uzrečicom “Vratimo vodu u jezero” predstavlja osobni kreativni i aktivnički projekt s ciljem skretanja pozornosti i da se ne zaboravi mogućnost vraćanja života u isušeno jezero koje bi doprinijelo većem imidžu grada Zrinski iz turističke strane.(Opširnije pročitajte na strani 3 Medije)

2 media

najave

VIKEND VODIČ

petak, 5. siječnja 2024.

17:00 Novogodišnji pikado turnir NK Sokol, Mursko Središće 20:00 Zodiac bend Terme Sve� Mar�n 20:00 Duško Kuliš i Hanka Paldum Mesap, Nedelišće 21:00 Friday night live - VOADO Mamas&Tapas Čakovec 22:00 Tribute to Balašević

by Tomislav Čavlek Fox bar, Čakovec 22:00 Ladies Night Kao�k, Čakovec

subota, 6. siječnja 2024.

15:00 Snježna čarolija i druženje s Mar�jem i Mar�nom Terme Sve� Mar�n 16:00 Pas�rski pohod Trg svetog Mar�na, Sve� Mar�n na Muri 16:00 U san mi dođu tambure, koncert Dvorana OŠ Nedelišće 20:00 TS Podrumari Terme Sve� Mar�n 20:00 Black Winter Vol. II Klub Prostor “CeZam” Čakovec 21:00 Vlatko Štampar, stand up Terme Sve� Mar�n 21:00 Mile Ki�ć Šampion, Domašinec

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MJESEČNI VODIČ

15. veljače 2024.

KRALJICA SEVDAHA Hanka Paldun i Duško Kuliš na Mesapu

Božo Vrećo CZK Čakovec

Ako u starosti budem na slobodi Danas, u petak 5. siječnja, u Nedelišću nas čeka pravi spektakl. Dvoranu Mesap napunit će Duško Kuliš i Hanka Paldun. Inače, Duško Kuliš je poznati pjevač iz Kreševa u Bosni i Hercegovini, a svoje prve glazbe korake napravio je uz harmoniku. Svoj prvi novogodišnji nastup ostva-

rio je s 14 godina. Uz njega nastupa i Hanka Paldum.

Smatra se kraljicom sevdaha, a medijske stupce često je punio njezin težak život.

No to je nije spriječilo da i dalje stvara glazbu u kojoj uživa. Kuliš je izdao brojne albume, a neki od njegovih najpoznatijih hitova su Rastali

smo se, Suzo moja Suzana, Ustaj sine, Hej kafano, Ako u starosti budem na slobodi i brojni drugi.

Neke od popularnijih pjesama Hanke Paldum su Niko kao majka, Ja te pjesmom zove, Ali pamtim još. Albume izdaje od 80-ih. (pt, Foto: Igor Kralj/Pixsell )

6. ožujka 2024.

Reci mi da se šališ Stand up Goran Vinčić CZK Čakovec Stiže nam kraljica sevdaha Hanka Paldum (Foto: Igor Kralj/Pixsell)

Kilo gore, kilo dole orit će se u Šampionu

Kad usnem, čujem tambure vokalna skupina KUU Zasadbreg. Najavljen je i gost iznenađenja pa je najbolje otići provjeriti o kome se radi. Dirigent je Miroslav Novak. Ulaz na događaj je slobodan, a sve se odvija u sportskoj dvorani Osnovne škole Nedelišće. (pt)

BÉLA FLECK CZK Čakovec

MILE KITIĆ dolazi u Domašinec

KONCERT Tamburaškog sastava KUU Zasadbreg u Nedelišću

U subotu, 6. siječnja s početkom u 16 sati, u Nedelišću nas čeka prava glazbena poslastica. Na rasporedu je koncert Tamburaškog sastava KUU Zasadbreg. Uz njih nastupaju i Vokalna skupina KUU Zasadbreg, kao i Dječja

17. veljače 2024.

Forestland ove godine od 19. do 21. srpnja

U subotu, 5. siječnja, u Domašincu nas čeka pravi spektakl. U Šampion stiže Mile Kitić. Ulaznice za događaj mogle su se nabaviti ranije.

No valja napomenuti za sve vlasnike ulaznica da ih njihove rezervacije stolova čekaju do 22:30. Organizatori najavljuju

veliku posjećenost i zainteresiranost publike za koncert.

Stoga, svakako požurite da ne biste ostali kratkih rukava.

Mile Kitić poznat je po svojim brojnim hitovima poput Kilo gore, kilo dole, Plava ciganka, Milioni, kamioni. (pt)

DJ Fedde Le Garnd stiže u Hrvatsku Najveće ime koje će Forestland ugostiti de�initivno će biti nizozemski house DJ Fedde Le Grand koji prvi put stiže na naše prostore. „Fedde Le Grand dolazi u Međimurje! On je nedvojbeno najveći DJ kojeg smo ikad bukirali i sretni smo što će upravo on biti headliner 12. izdanja festivala Forestland ovog ljeta“ rekao je booking i DJ manager Saša Mikac. „Remixirao je i surađivao s brojnim artistima, od Coldplaya, Maddone, Robbie Williamsa do Fatboy Slima, Shakire, Rihanne, Mariah Carey i mnogih drugih, a

brojne hitove slušali smo i mi sami godinama po klubovima, festivalima.

Ljeto u Međimurju sigurno će biti čarobno, ne samo zbog Feddea, već i drugih artista koji dolaze.“„Rythm of the Night“, „Put your hands up for Detroit“ i drugi hitovi stavili su Fedde Le Granda na scenu, a nastupi po najvećim svjetskim festivalima zacementirali njegov značaj. Na festivalima poput Ultre, Tomorrowlanda, Parookavillea i drugih, Fedde Le Grand je DJ koji će razveseliti tisuće posjetitelja Forestlanda. -U suradnji s partnerima

u 2024. u Međimurje dolazi Fedde Le Grand, stižu i jaka regionalna imena, brojni live act artisti, glazbenici iz trap, hip hop i R'n'B. Nadamo sei još kojem imenu svjetske električne glazbene scene. Forestland traje od petka u podne do nedjelje u podne, a rasplesati će na tisuće posjetitelja.

Ulaznice po cijeni od 40 eura za oba festivalska dana mogu se pronaći u sustavu Entrio,na brojnim prodajnim mjestima i kod lokalnih promotora. Od 15. siječnja cijena se podiže na 50 eura.

Kratki sadržaj: Stara je godina i vani bjesni oluja. Snježni pokrivač prekrio je vjetrovi� irski otok, a ocean se pjeni i divlja. Deset godina nakon strašne tragedije koja ih je razdvojila šest se prijatelja ponovno okupilo. Ali toliko se toga u međuvremenu promijenilo. Slavlje još nije ni započelo, a jedan je gost nestao bez traga.

Veze iz dje�njstva sada su obavijene tajnama, velika prijateljstva prožima ljubomora, a veselje zbog ponovnog susreta naprasno je prekinuto zbog pronalaska mrtvoga �jela. Strašna je mećava zahva�la otok i zarobila njegove stanovnike, nema struje ni signala.

Nikome se ne može vjerova�, i nitko nije onakav kakvim se čini.

Napeti triler sa šokantnim raspletom koji će vas ostaviti bez daha!

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - TRÍONA WALSH: SNJEŽNA MEĆAVA Dobitnik knjige Zimska kruna objavljene u prošlom broju je Ivka Gattin iz Čakovca.

Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU TRÍONA WALSH: SNJEŽNA MEĆAVA

kupon br. 1477 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Najveće ime koje će Forestland ugostiti je nizozemski house DJ Fedde Le Grand koji po prvi put stiže na naše prostore

27. travnja 2024.

20:00 Zabranjeno pušenje GOC Čakovec

15. svibnja 2024.

20:00 Chris Bo� CZK Čakovec

Sveti Martin na Muri

U potrazi za Isusom U subotu, 6. siječnja u Svetom Martinu na Muri čeka nas Pastirski pohod.

Organizator događaja je HKUU Sveti Martin. Cijeli događaj u 17 sati. -Tijekom Pastirskog pohoda tražit ćemo malog Isusa koji se rodio. Budimo pastiri koji će donijeti radosnu vijest, koji će se prvi približiti malom Božiću i pjevati zajedno "Svim na zemlji, mir veselje", poručuju organizatori.

Početak je na Trgu Svetog Martina, na kojem sve i završava, a posjetitelji će prolaziti kroz Gradiščak i Brezovec.(pt) Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

5. siječnja 2024.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

DANIEL HAMPAMER KIGA, pokretač aktivističkog projekta “Vratimo vodu u jezero” Starog grada

Izdao sam poštansku marku da vratim vodu u jezero!

Kiga izradio markicu s motivom Starog grada Zrinski radi skretanja pozornosti javnosti na mogućnost povratka vode u isušeno jezero i doprinosa većem imidžu grada Piše: Kristina Klobučarić Foto: Zlatko Vrzan

Vode u jezeru našeg Starog grada nema još od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, a njega se s nostalgijom sjećaju samo sad već nešto stariji Čakovčani.

Ideja da se voda ponovno vrati u jezero počela se ponovno spominjati krajem dvadesetih godina, kada je čakovečki arhitekt Lorand Klemenčić vraćanje vode predvidio u okviru svojeg projekta cjelokupne revita-

lizacije kulturno-povijesne jezgre Grada Čakovca, ali je sve ostalo na tek mrtvo slovo na papiru, sve do sada, do aktivističkog projekta Danijela Hampamera, poznatijeg kao Kiga.

Naime, izrada markice s određenim motivom je kreativna ideja, a ako markicu izradi naš poznati Kiga i još s motivom jezera oko starog dvorca, s nezaobilaznim čakovečkim vranama, postignut je pun kreativan i aktivistički pogodak i to iz više razloga,

Tisak na majici, “Vratimo vodu u jezero”

Tisak na majici “I ja sam za vodu u jezero”

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 17.01.2024. u CineStaru Varaždin.

Daniel Hampamer Kiga s listom od 20 poštanskih maraka

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Golubica: Čudesna priča

Dobitnica ulaznica za film: Petra Peršak

o kojima smo pričali s Danijelom Hampamerom Kigom.

Odakle ste došli na ideju izrade markice?

- Markice me prate od malena, od trenutka kada sam od ujaka dobio knjigu za koju je mislio da će me sadržaj interesirati, međutim, u to mi vrijeme to nije bilo važno pa sam knjigu vratio. Sada mi je zbog toga žao. Kasnije, kao zaposlenik Tiskare “Zrinski” u Čakovcu, krajem 80-ih godina do 1995. godine, radio sam na tisku prvih hrvatskih markica. Tadašnje su markice imale motive hrvatskih gradova što me jako zainteresiralo. Kada malo bolje sada razmislim, imam osjećaj da me markice prate kroz život, a s njima imam emotivnu vezu.

Kako ste saznali za način izrade markice?

- Prije dvije godine na ideju izrade markice me potaknuo jedan moj dobar prijatelj koji mi je poslao primjer vlastite markice njegovog prijatelja �ilatelista, strastvenog skupljača markica, a vijest je o tome objavio preko Facebook pro�ila.

Kada sam to vidio krenuo sam u istraživanje prilikom kojeg sam saznao da ljudi koji žele oblikovati vlastitu markicu to mogu učiniti u Austriji u njihovoj pošti, ali za izradu markice postoje pravila koja treba ispuniti kao što su dimenzije i drugi elementi.

Dizajn za izradu markice šalje im se u online obliku, a cijena

KAKO DO ULAZNICA?

Tiskana poštanska marka s austrijskim pečatom za jedan list s 20 markica je 48 eura.

Kada ste izradili svoju prvu markicu?

-Svoju prvu probnu markicu sam izradio prije 2 godine i za vlastite potrebe, ali od tada više nisam razmišljao o toj ideji.

Zašto vam se ideja o izradi markice ponovno javila?

- Dva su razloga za to.

Prvi razlog je informacija o idejnom projektu izgradnje novog parka naziva “Zelena oaza Čakovec” koji se planira graditi uz prugu na prostoru bivšeg hipodroma čakovečke vojarne, kao mjesto za slobodno vrijeme i rekreaciju Čakovčana i Međimuraca, ali i kao nova turistička atrakcija. Uz sve sadržaje koje bi novi park sadržavao, srce samog parka i Zelene oaze činilo bi jezero, zbog podzemnih voda koje se nalaze na relativno maloj dubini, a mi u našem čakovečkom parku već imamo korito

jezera. Drugi razlog za izradu markice je taj što sam saznavši za novo jezero, prije Božića ponovno istraživao mogućnost izrade markice te sam vidio objavu o popustu od 50 posto u pošti Austrije kada sam konačno odlučio da krećem u akciju izrade markice, naglasio je Kiga.

Spomenuli ste projekt Zelena oaza i jezero. Kako je ideja projekta povezana s Vašom idejom?

-Moj cilj nije izrada vlastite markice već naziv na markici i akcija “Vratimo vodu u jezero”. Time samo želim skrenuti pozornost da se ne zaboravi mogućnost vraćanja vode u postojeće isušeno jezero, a što bi doprinijelo većem imidžu grada Čakovca općenito, ali i iz turističke strane. Ovdje želim naglasiti primjer Trakošćana i njegovog jezera, u smislu “Što je Trakošćan bez jezera?”, a nastavno tome postavljam pitanje “Što je Čakovec bez jezera?”

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice.

Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Na kraju postavljam i pitanje: čemu raditi novo jezero, ako ga Čakovec već ima, samo mu treba vratiti vodu. Želite li još nešto dodati za kraj?

- Da. Osim markice s motivom Starog grada Zrinski i jezera, izradio sam dvije majice s motivom, slikom i uzrečicom “Vratimo vodu u jezero”. Zanimljiv je dijalog između Jurja i Petra Zrinskog, otisnut na majicama koji glasi: - Juraj IV. Zrinski: “Vratimo vodu u jezero” - Petar Zrinski: “I ja sam za vodu u jezeru”

4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

5. siječnja 2024.

Mačkaste naočale, krzno i širok osmijeh tajna su najbolje Ivonine kombinacije

Baš kao i modna kombinacija, Lanina energija osvojila nas je na prvu

Lauren je odabrala široke hlače i klasični bijeli kaput

Pažljivo birani komadi čine Anjinu kombinaciju trendovskom Blaženkin jedinstveni prsluk zablistao na špici

Krzno je dodalo dozu elegancije Lukreciji



18. svibnja 2018.

ODBOJKA TRENER OK-a Međimurje Centrometal poručuje:

Roditelji, šaljite djecu u sport!

Siniša Novak samostalno vodi momčad Centrometala koja je stalno u vrhu hrvatske klupske odbojke!

Piše: Miljenko Dovečer

Jedan od najdugovječnijih trenera Superligaša Odbojkaškog kluba Međimurje Centrometal, iskusni Siniša Novak, nije se na početku svoje sportske karijere bavio odbojkom.

- O odbojci prvo nisam ni razmišljao nego sam negdje 1980. godine krenuo kao nogometaš, trenirali smo na starom MTČ-ovom igralištu, sjećam se drvenih tribina. Za odbojku me "vrbovala" profesorica tjelesnog Zlata Zorko, pa sam onda paralelno trenirao oba sporta. 1984. na starom "Partizanu" se otvorila škola odbojke pod vodstvom pokojnog Rajka Kolareka i onda sam već 1986. dobio poziv za juniorsku reprezentaciju i igrao na partizanskoj olimpijadi. Sa 16 godina već sam igrao za prvu ekipu pod vodstvom trenera Vabeca. Onda sam išao u vojsku gdje sam isto bio aktivan i bio na armijskom i garnizonskom prvenstvu prvi. Dosta tih dečki iz vojske je ostalo u odbojci i s njima sam u kontaktu, rekao je u uvodu Siniša Novak.

Nakon toga Novak je bio dugogodišnji igrač čakovečkih odbojkaša, a za daljnju aktivnost u najvišem rangu spriječile su ga ozljede.

Dvadesetak godina igračke karijere

- Bio sam nekih dvadesetak godina aktivni igrač u Čakovcu, no zaredale su se ozljede koljena, ramena, zatim smjenski rad, makar sam imao puno razumijevanja na poslu. Teško je bilo spojiti sve skupa. Otišao sam onda u Totovec gdje sam bio igračtrener, čak smo bili prvaci 2.

lige, više nije išlo jer je to mala sredina. Onda prelazim u veterane Črečana, pa sam onda kao igrač-trener vodio Nedelišće Elting pa mi je Jadranko Kirić predložio da završim trenerski tečaj i dođem u seniorsku ekipu Centrometala.

Treba ulagati u sebe i to mi je bio poticaj pa sam na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu 2018. završio za trenera i od onda sam u našem prvoligašu, nastavio je Novak.

Sada samostalno vodi odbojkaše Centrometala koji su stalno u vrhu hrvatske klupske odbojke.

- Bilo bi dobro da imam pomoćnog trenera, a i inače ih ima premalo u Međimurju.

Fale nam kvalitetni treneri i ovim putem pozivam da se uključe odbojkaši u trenerski rad. Premalo ih radi s mladima, znam da su dobri mladi treneri, entuzijasti Aleksandar Kovačić i Siniša Sanjković. No smatram da bi ih trebalo puno više, kazao je Siniša.

Njegovi odbojkaši konstantno su u vrhu, a većina njih nisu profesionalci

U proteklih 5 do 6 godina otkako je u Centrometalu kaže da je zadovoljan radom i plasmanom.

- Rezultati su konstantni, podbacili smo kad je bila korona, bili smo osmi. Stalno se vrtimo između četvrtog i šestog mjesta. Imamo tri ekipe u Superligi Mladost, Kaštela i Mursa u vrhu, a mi smo stalno tu. Ova sezona je u zadnje vrijeme najizjednačenija, samo sitnice odlučuju o plasmanu, kvalitetna je liga, izjednačena. U kupu smo daleko dogurali, u četvrt�inalu smo s Varaždinom 30. siječ-

nja i očekujem polu�inale. Prvo kolo igramo s Marsonijom, pa kup, zatim Rovinj, igramo srijeda-subota. Većina igrača nisu profesionalci, rade ili idu u školu. Iz Zagreba imamo osam igrača, dolaze dva puta tjedno na treninge, plus domaći igrači. Dok mi imamo tako malo treninga ostale ekipe treniraju i dva puta dnevno. Tak da smo još i dobro plasirani, što je čudno za prvu ligu. No dečki iz Zagreba samostalno rade i stalno su u �izičkoj spremi tak da na treningu možemo uglavnom raditi taktiku i uigravanje, poručio je u nastavku trener Centrometala.

Odbojka je dinamičan sport u kojem igrači moraju biti koncentrirani cijelo vrijeme, dok klubovi moraju na izbor imati dovoljan broj kvalitetnih igrača da bi mogli parirati najboljima u državi.

- Idealno bi bilo da ima 14 igrača koji su konkurentni, tako da na svakoj poziciji imam zamjenu. Već par godina imamo probleme s tehničarom, dizačem, no sreća što Matej Martinko nije sklon ozljedama. On organizira kompletnu igru, distribuciju lopti, gdje stoje protivnici, odlučuje u djeliću sekunde, sve ide automatizmom, u svakom trenutku moramo znati gdje naših šest igrača stoji. Tu trebam igrača, ali takvih u Hrvatskoj nema. Marsonia i Mursa imaju strance, Mladost ima, no mi nemamo sredstva za strance.

Dečki su klapa i izvan terena

Osim igrača na poziciji tehničara ni ostale pozicije nisu manje važne.

Siniša Novak - Naravno imamo tu poziciju primač vanjski pucač, nema kombinatorike bez njih. Tu igra Fran Peterlin koji ima međunarodno iskustvo, i naš dečko Juras Antonio, a tu je i mladi Lučić koji studira na KIF-u u Zagrebu, a pomaže mi i u treningu, vodi dio zagrijavanja, a ujedno je i analitičar u reprezentaciji, pa vodi i nama analitiku. Prednji blokeri su Zelenika i Šućur. Zelenika je bio na mediteranskim igrama. Na liberu je Zadranin Marin Radoš i domaći dečko Denis Vuk (koji je k tome i �izioterapeut pa pomaže kod ozljeda i terapija, tak da se i tako snalazimo u ekipi). Primarni zadatak ovih igrača je obrana i prijem, zuje po terenu, idu iza bloka, spašavaju lopte. Da ne zaboravim spomenuti i poziciju prvog korektora kojeg igra Filip Rendić, a njegov zadatak je kao pucača bombardirati protivničke igrače. Većina dečki izvana prošli su školu odbojke Mladosti, a njihov odnos je profesionalan, igraju za zadovoljstvo, ne razmišljaju o zaradi. Osim toga klapa su i izvan terena, zadovoljno poručuje Novak.

Strahoninec postao neosvojiva tvrđava za goste

Ove sezone domaćini su u dvorani osnovne škole Strahoninec - Samo da spomenem jedan naš problem koji moramo otkloniti. U utakmicu

ulazimo kao dizelaši, protiv Rijeke i Osijeka doma kao da prvi put igramo. Onda kao da netko klikne na prekidač i sve se promijeni u našu korist. U gostima smo izgubili od Mladosti i Kaštela od dvije najbolje ekipe lige. No doma sada u Strahonincu ove polusezone ova dvorana je neosvojiva tvrđava za goste, sve smo pobijedili. To je pun pogodak, super je akustika i kada 150 ljudi grakne više se čuje nego 500 u Zagrebu.

Ovdje se uz bubnjeve i trube diže moral ekipi. Imamo svoje navijače od prije, a sad ih ima još više. Mnogi gostujući klubovi su fascinirani tom atmosferom i to je nama forca. Publika dosta utječe na naše rezultate, zadovoljno govori Novak. No, mladih igrača baš i nemaju u ekipi.

- Naši kadeti, sve su to premladi dečki, 7. ili 8. razred i još ne mogu konkurirati. No s njima treba biti više pedagog, da se razvijaju postepeno. Kod nas je problem što nema masovnosti u odbojci, problem je praznina između kadeta i juniora. Ove godine nemamo juniorsku ekipu. Teško je konkurirati za prvu ekipu u Superligi pa ih dosta rano odustane.

Juras, Nikolić, Jengić su naši mladi, no neki su na studiju pa manje treniraju. No mogu od ovih iskusnih puno naučiti samo treba strpljenja.

To je problem i u drugim ekipama, kažu mi iz Osijeka, Varaždina i drugih sredina, poručuje trener odbojkaša.

Najveći problem je premali broj igrača koji se bave odbojkom - Muška odbojka treba imati dobru, širu bazu i ligu, ima nas 12 u Superligi, osam dobrih ekipa, dvije slabe i dvije ne znaš gdje. Druga liga četiri skupine, gdje igraju druge ekipe prvoligaša i loša je konkurencija, a najveći problem je mali broj igrača koji se bave odbojkom.

Ako pogledate našu reprezentaciju, većina igrača dolazi iz inozemnih klubova, možda 4 do 5 hrvatskih, ostali vanjski.

Treba omasoviti, ali ne znam na koji način kako omasoviti.

Uzmimo da ima 20 000 djece u Međimurju, no u nogometu nema problema, dok u cijelom Međimurju ne možeš naći 60 klinaca za odbojku. Teško ih je motivirati, možda samo profesori tjelesnog koji imaju a�initet prema odbojci, možda oni to mogu napraviti. Ne znam, u moje vrijeme smo bespogovorno slušali učitelja s respektom.

No danas je to tak, djeca su radije na mobitelu, nažalost, govori Novak pa poručuje koje su mu želje u ovoj godini.

- Pa što se kluba tiče biti čim više u prvenstvu, mislim da možemo biti barem četvrti, a u Kupu pobijediti Varaždin i ući u polu�inale. Osim toga preporučio bih djeci i roditeljima da mladi idu u sport, bilo koji, plivanje, atletika, rukomet, nogomet, naravno i odbojka, jer je to dobro za njihovo �izičko i mentalno zdravlje, zaključio je naš razgovor.



5. siječnja 2024.

NOGOMET 9. IZDANJE malonogometnog turnira

South najbolji na turniru kafića

Prošle subote, 30. prosinca, čakovečka Graditeljska škola bila je poprište nogometne fešte. Turnir ka�ića je počeo u 13:00, a odigrano je ukupno 16 utakmica.

U utakmici za treće mjesto sastali su se Arcus i Motorka, a pobjedu 2:1 je upisao Arcus. U velikom �inalu sastali su se South i Parks. Veliki pobjednički pehar odnijela je ekipa South, pobijedivši nakon raspucavanja sa sedam metara.

Na turniru su nastupili K2, Torst, Parks, Joka, Arcus, Jadran, South i Motorka. Nakon malonogometnih susreta sve prisutne zabavlja tamburaški sastav “Podrumari”.

Najbolji igrač turnira bio je Danijel Marčec (South) dok je najbolji golman Ivica Apostolovski (Parks). (nl)

Klub ostaje živi spomenik nogometnoj stras� koja traje već gotovo pola stoljeća

MNK „Klub 75“ iz Kotoribe

Čuvari božićne malonogometne tradicije

U Kotoribi, mjestu s mnogo zaljubljenika u nogomet, Malonogometni klub „Klub 75" ostaje živi spomenik nogometnoj strasti koja traje već gotovo pola stoljeća.

Osnovan 1975. godine, klub je procvao iz rekreativnog okupljanja entuzijasta. Baš kao i u godinama iza nas, zaljubljenici u najvažniju sporednu stvar na svijetu ponovno su se okupili kako bi odigrali koju

utakmicu tijekom božićnih blagdana.

Rekreacija i ljubav prema igri postala tradicija

Danijel Nađ, tajnik Kluba, ističe korijene ove sportske tradicije: – Rekreativci su se okupljali svake nedjelje, na asfaltu, stvarajući tradiciju koja je trajala do gotovo sedam godina unazad, objašnjava Nađ. Međutim, s vremenom

se broj sudionika smanjivao jer su mnogi počeli igrati u ozbiljnijim klubovima.

– No, ljubav prema igri je ostala te smo odlučili nastaviti tradiciju, fokusirajući se na posebne prilike poput praznika, otkriva Nađ. Klub okuplja ljubitelje nogometa tijekom blagdana poput Badnjaka, Štefanja i Nove godine. Njihova strast prema igri i međusobna povezanost dodatno su ojačani podrškom Općine koja

im je omogućila instalaciju re�lektora na terenu.

– Re�lektori su nam omogućili da se igra protegne i nakon zalaska sunca, produžujući vrijeme provedeno na asfaltu, ističe tajnik.

Nogometna strast s velikim srcem

Osim ljubavi prema nogometu, MNK „Klub 75" pokazuje svoju velikodušnost.

Tradicionalno, i ove godine,

klub je krenuo s hvalevrijednom inicijativom – aukcijom dresova poznatih nogometaša, a svi će prihodi od aukcije biti usmjereni na nabavku sportske opreme za mališane iz Dječjeg vrtića Kotoriba.

Ova hvalevrijedna inicijativa oslikava duh solidarnosti i predanosti „Kluba 75" ističući da je njihova ljubav prema nogometu samo jedan aspekt njihove šire vizije o podršci razvoju mladih i unapređenju zajednice. (sb)

ČAKOVČANIN preuzeo klupu trećeligaša

Antun Jukić je novi kormilar Međimurja!

064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min

TELEFONS

Medimurke!

KI SEX UŽIV

Nazovi napaljene

Maratela mreže doo,072/700700 | +18

U čakovečkom trećeligašu Međimurju došlo je do promjena u upravljačkoj strukturi i u stručnom stožeru. Postavljen je novi trener, a u Izvršni odbor kooptirani su Nenad Hranilović, Alen Kajmović i Josip Varga.

- Donijeli smo zaključak da u drugom dijelu prvenstvene sezone momčad vodi novi trener Čakovčanin Antun Jukić koji će uskoro predstaviti svoj stručni stožer i plan i program rada, kojemu je time prestao mandat člana Izvršnog odbora.

Zahvalio bih na velikom trudu

i zalaganju tijekom prvog dijela sezone dosadašnjem treneru iskusnom Vjeranu Simuniću koji nam je u mnogome pomogao u teškoj situaciju u kojoj se je klub nalazio, želimo mu svi mnogo uspjeha u daljnjem radu, rekao je predsjednik kluba Rajko Toplek. Nakon toga nadovezao se direktor kluba Vlado Peršić: - Na sjednici uprave donesena je i odluka o novim članovima Izvršnog odbora, to su Nenad Hranilović, Alen Kajmović i Josip Varga. Do sjednice Skupštine kluba u veljači 2024. godine trebamo još mnogo toga riješiti oko organizacijsko-�inancijske pro-

O! 0-24

Piše: Miljenko Dovečer Foto: Nikola Lukman

blematike, pojačati se igrački, u drugom dijelu prvenstva popraviti plasman i plasirati se negdje oko četvrtog, petog mjesta prvenstvene tablice.

Niz akcija već smo pokrenuli, o rezultatima ćemo vas redovito izvještavati, rekao je.

Trenutno najslabije plasirani od međimurskih trećeligaša

No ono što je u ovom trenutku najbitnije da je izabran novi kormilar koji će pokušati poboljšati plasman Međimurja koje je najslabije plasirano od međimurskih trećeligaša.

Novi trener Antun Jukić, koji je do sada bio član Izvršnog odbora, zbog nespojivosti funkcije izašao je iz njega. U godini kada Međimurje slavi 20 godina postojanja prihvatio se nezahvalne pozicije.

Međutim, trener s UEFA A licencom koji je do sada vodio Čukovec, Dinamo (D), Graničar (K), Varteks i u više navrata

Međimurec, ne boji se izazova, dapače. - Zahvaljujem odgovornima na izboru. Počeo sam, već “raditi“ plan i program za drugi dio prvenstva. Pripreme počinju 27. siječnja, u planu je odigrati 5 – 6 kontrolnih susreta, igrački se pojačati i dobro pripremiti, popraviti plasman na prvenstvenoj tablici, a ovih dana slijedi i kompletiranje stručnog stožera. Osim toga, igrači će dobiti u pisanom obliku program pretpriprema koji se uglavnom bazira na aerobnoj izdržljivosti i snazi, tako da tu ne gubimo puno vremena. Kroz trenažni proces osim stjecanja izdržljivosti i snage puno će se raditi na taktici i automatizmima u igri. Naravno, trenažni proces će se odvijati na terenima SRC-a Mladost koji ima izvanredne uvjete i kvalitetne terene. Za sada imamo dogovorene utakmice s HAŠK-om iz Zagreba, Bednjom Beletinec, mađarskim Hevizom, slovenskim Fužinarom, još jednog protivnika tražim, a

Novi trener Antun Jukić generalka pred prvenstvo je u utakmici međimurskog kupa protiv Venere. Tako da odlučujući dio sezone dočekamo spremni popraviti plasman i već tada se fokusirati na novo prvenstvo, rekao je novi trener Jukić.

Podnijeli zahtjev za viši rang, no konkurencija im opasno odmiče

Direktor Peršić traži plasman između petog i trećeg mjesta, a predsjednik Toplek je rekao da će klub podnijeti zahtjev za licenciranje za viši rang. Očito da već ove polusezone Međimurje puca na 2. ligu, no problem je što su klubovi ispred njih daleko odmaknuli. Po informacijama koje smo čuli, prvi Polet nije

zainteresiran za viši rang, a otišao im je i trener Brezovec. Kandidati i aspiranti za 2. HNL su Rudar, Pitomača i Varteks. Rudar i Pitomača Međimurju bježe 13 bodova i bit će ih teško stići, osim toga, ako se Međimurje kvalitetno ne pojača u svakoj liniji, bit će još teže.

- Naravno da su potrebna pojačanja i osvježenja u ekipi, ali to nije moj dio posla. Očekujem da će Uprava reagirati i na vrijeme dovesti kvalitetne igrače. Još moramo oformiti stručni stožer (pomoćni trener, trener vratara) kako bismo na tom planu kvalitetno mogli odrađivati treninge. Ono u što sam siguran je to da ću dati cijelog sebe i rezultati ne bi trebali izostati, optimističan je novi trener Međimurja, Antun Jukić.



5. siječnja 2024.

KOŠARKA

ŽKK RADOST ČAKOVEC

Radostašice osvojile novu titulu, a Grad im daje mrvice?!

- Sport u gradu je degradiran, dajte da napravimo vanjsko multifunkcionalno igralište s gumiranom podlogom, kod nas se još uvijek igra na betonu, pročuje tajnik kluba Ivica Kasapović Piše: Luka Maruševec

Ž

KK Radost iz Čakovca jedini je ženski klub u našoj županiji te bez zadrške možemo reći kako na svojim leđima nosi gotovo sav teret ženske košarke.

Iz godine u godinu u radu se susreću s brojnim poteškoćama pa tako igračice često na utakmice voze i njihovi roditelji. No, niti to ih ne sprječava u ljubavi prema sportu pa je tako ove godine njihova Ž19 ekipa postala regionalni prvak Lige juniorki pod ingerencijom Košarkaškog saveza Koprivničko-križevačke županije.

Juniorke osvojile Regiju i osigurale poluzavršnicu Prvenstva Hrvatske

- Svake godine radimo na tome da budemo čim bolji u juniorskoj konkurenciji jer to su, ajmo reći, ulazna vrata za seniorsku košarku. Djevojke koje su ove godine osvojile Regiju igraju već nekoliko godina 1. žensku ligu pa možemo reći i da su u neku ruku iskusne.

Zadovoljni smo rezultatom, iako smo imali dva poraza, uspjeli smo osigurati naslov pokraj jakih ekipa kao što su Podravac, Virovitica i Varaždin, rekao nam je u uvodu razgovora tajnik kluba Ivica Kasapović.

- Osigurali smo poluzavršnicu Prvenstva Hrvatske koje će se održavati početkom veljače. Tamo sudjeluje osam najboljih ekipa u dvije skupine po četiri. Najbolje dvije ekipe iz te dvije skupine igrat će “Final 4“ koji se održava u ožujku. Naravno da ćemo pokušati biti najbolji što možemo i da ćemo se unatoč velikom broju utakmica u siječnju probati pripremiti na najbolji mogu-

Ž19 ekipa koja je osvojila �tulu regionalnih prvakinja! ći način, međutim, moramo biti realni i znati da su među osam najboljih ekipa u Hrvatskoj jake ekipe iz Zagreba, Dalmacije i Slavonije koje sigurno imaju malo veći igrački kadar. Mi smo napravili prvi cilj, plasirali se među osam, sve ostalo je “plus“, iskreno je poručio Kasapović pa dodao kako djevojke treniraju četiri puta tjedno u različitim dvoranama, što im sigurno nije lako koordinirati, ali se trude koliko mogu.

Klub koji stvara i reprezentativke

- Klub je nastao 2010. godine odvajanjem od Košarkaškog kluba Mladost Ivanovec gdje smo izdvojili žensku ekipu. Trenutno u klubu trenira i igra 60-ak djevojčica i djevojaka. Isto tako, možemo se pohvaliti da je iz našeg kluba poniklo pet djevojaka koje su nastupale ili nastupaju za hrvatsku reprezentaciju.

Trenutno dvije igračice igraju Premier ligu, Laura Bašek za FSV iz Rijeke te Nika Rodek

Titulu prvakinja Regije osvojile su košarkašice Vida Novak, Josipa Petrović, Hana Višnjić, Katarina Blažić, Asja Kasapović, Lori Drk, Zita Bel, Lena Terek, Lucija Vrbanec, Ana Paola Murk, Anja Pintarić pod vodstvom trenera Matije Tereka.

koja igra za Trešnjevku iz Zagreba, poručio je Kasapović pa pojasnio koje sve kategorije djeluju u klubu.

- U klubu djeluju kategorije mini basket, U13, U15, U17, U19 i seniorska ekipa.

Prije tri godine pokrenuli smo projekt “minibasket“ gdje su se priključila čak i djeca vrtićke dobi. Selekcije djevojčica, pretkadetkinja, kadetkinja i juniorki natječu se pod okriljem Košarkaškog saveza Koprivničko-križevačke županije, dok seniorke igraju 1. žensku hrvatsku ligu. Također, u kategorijama Ž15 i seniorkama natječemo se u regionalnoj “Ligi bez granica“ s ekipama iz Italije, Slovenije, Austrije i Hrvatske. U klubu

rade dva trenera, Željko Levačić s mladim kategorijama te Matija Terek s kadetkinjama, juniorkama i seniorkama, govori nam tajnik te otkriva cilj kluba.

kao jedini ženski košarkaški klub (!) jednostavno nije dovoljna.

- Pomoć dobijemo preko

stitih izvora, roditelji voze na utakmice, uprava vuče svoje veze i moljakamo okolo da dobijemo neke sitne novce, dodao je u nastavku pa zaključio kako je sport u gradu općenito degradiran.

- Cilj kluba je omogućiti svim djevojkama da treniraju i igraju košarku, da se bave sportom, da nauče i da uživaju u košarci. Dugoročni cilj je sigurno “izbaciti“ igračice koje bi jednog dana dovele do kvalitete da se možda i napadne viši rang, ali za to treba puno rada, treninga i odricanja. Tijekom cijele godine imamo upise novih članica. Sve informacije mogu se pronaći na našoj Facebook stranici ŽKK Radost ili na broj telefona 098/ 179- 0343, rekao nam je Ivica Kasapović.

No, iako su njihove juniorke osvojile titulu prvakinja, situacija nije bajna. Čakovečki sport i dalje grca u problemima, a pomoć koju dobivaju

gradonačelnice maksimalno do 663 eura ili nekadašnjih 5000 kuna. Općenito je problem sporta u Čakovcu nedostatak termina u dvoranama pogotovo za klubove kao ŽKK Radost koji ima dosta veliku bazu za naše prilike i praktički trebamo svaki dan dvoranu pošto radimo sa svim kategorijama, objašnjava nam Kasapović situaciju pa govori kako se oni sami moraju snalaziti kako znaju i umiju.

- Sve to iziskuje jako puno sredstava i novci koje dobijemo od Grada i zajednice nisu dovoljni da pokriju kotizacije, troškove sudaca, troškove dvorane, prijevoza, a o opremi ne bih niti govorio jer se tu snalazimo preko vla-

- Pomaka nema, ženski sport i općenito sport je degradiran u našem gradu, bolje da nam klinci sjede doma uz mobitel nego da provedu dva sata u dvorani jer doma se neće ozlijediti. Apeliram i molim gradske strukture, dođite, sjednite s nama volonterima koji se jako trudimo da se djeca bave sportom, razgovarajmo, dajte da vidimo što se može učiniti da vratimo klince u dvoranu. Dajte da napravimo jedno vanjsko multifunkcionalno igralište s gumiranom podlogom kakvo imaju u Varaždinu i Koprivnici ili bilo gdje drugdje, kod nas se još uvijek igra na betonu, zaključio je Kasapović na kraju razgovora.

Od Grada dobivaju mrvice!

Cilj? Omogućiti svima Sportske zajednice za redovda igraju košarku, ali nu djelatnost i za stručni rad, i “pogurati” talente a za neke posebne projekte od

„Sport je degradiran u našem gradu”

 KOŠARKA

NOGOMET

LIGA DJEČAKA U-13

DAVID KANIŽAJ

Mnoštvo zanimljivih utakmica!

U ligi za dječake rođene 2011. i mlađe razigrava 10 momčadi podijeljenih u dvije grupe. U nastavku donosimo rezultate i koševe odigranih utakmica.

GRUPA A: Dubravčan - Varteks 17:58 (Dubravčan: Pintač 1, Strbad 4, Miser 8, Maček 2, Globek 2), Mladost Ivanovec - Grafičar 65:46 (Mladost Ivanovec: Smolković L. 2, Rubin 8, Jančec 4, Smolković B. 10, Pupljika 21, Višnjić 10, Matjačić 8, Drk 2. Trener: Kolarić J.), Mladost Ivanovec - Varteks 24:76 (Mladost Ivanovec: Smolković L. 1, Rubin 2, Ružić 1, Jančec 4, Smolković B. 1, Višnjić 7, Frančić 8), Dubravčan - Donji Kraljevec 15:64. Dubravčan (Miser 9, Maček 6) - Donji Kraljevec (Klemenčić 1, Horvat 14, Gudlin 4, Mesarić 12, Vlašić 13, Mohl 4, Purgar 8, Križaj 8) Donji Kraljevec - Mladost Ivanovec 51:46. Donji Kraljevec (Horvat 4, Gudlin 2, Mesarić 29, Žegarac 2, Mohl 4, Purgar 6, Križaj 4) - Mladost Ivanovec (Smolković L. 6, Rubin 5, Smolković B. 8, Višnjić 9, Frančić 4, Matjačić 14).

Grafičar - D. Kraljevec 61:40 (Donji Kraljevec: Klemenčić 2, Horvat 2, Gudlin 2, Mesarić 19, Križaj 5, Vlašić 10). Mladost Ivanovec - Dubravčan 75:24. Mladost Ivanovec (Smolković L. 11, Rubin 4, Jančec 10, Smolković B. 24, Frančić 6, Matjačić 18, Tkalčec 2) - Dubravčan (Pintač 6, Strbad 2, Miser 6, Maček 6, Klipić 2, Martinović 2) GRUPA B: Ivančica - Rudar 60:24 (Rudar: Damjanović 14, Kirić 2, Vurušić 3, Valenta 2, Goričanec 1, Augustić 2), Rudar - Međimurje 29:91. Rudar (Damjanović 2, Kirić 7, Vurušić 13, Nestić 3, Goričanec 4) - Međimurje: Terek 26, Ostoja 18, Ovčar 5, Petek 3, Palašek 2, Korent 20, Lisjak 8, Krištofić 8. Trener: Novak M.).

Varteks II - Rudar 51:49 (Rudar: Kirić 35, Nestić 4, Božić 10), Varaždin - Međimurje 82:61 (19:16, 14:13, 17:16, 22:16). Međimurje: Terek 30, Ostoja 11, Ovčar 2, Petek 2, Krištofić 4, Tomašek 12. Rudar - Varaždin 40:79 (Rudar: Damjanović 5, Radiković 6, Kirić 2, Vurušić 13, Nestić 2, Goričanec 2, Lesjak 4, Antalašić 6), Međimurje Ivančica 90:19 (Međimurje: Posavec 2, Terek 15, Ostoja 27, Štefičar 2, Tomašek 31, Ovčar 4, Palašek 2, Đurkas 5, Krištofić 2). (bh)

5. siječnja 2024.

Vratar heroj spasio život!

- Mora doći do promjene u organizaciji utakmica u svim sportovima, ne samo nogometu, poručio je David koji je uz pomoć kolega reanimirao igrača Piše: Nikola Lukman

David Kanižaj dobio je posebnu nagradu “Sportsko srce”, za fair play potez. 8. rujna na susretu veteranskih momčadi Dinama (D) i Mladosti Komet jedan od igrača preloške momčadi se srušio na terenu, ali zahvaljujući brzom intervencijom Davida Kanižaja, Luke Bacingera i Fabia Gudlina, nije došlo do velike tragedije.

Običan dan pretvorio se u borbu za život

Taj 8. rujna trebao je biti sasvim običan dan, ali na kraju se pretvorio u borbu za jedan život.

Sva sreća, na kraju je život spašen.

- Događaj je definitivno jedan na milijun i koliko se tu malih sitnica poklopilo je čudo, niti par sati prije ja sam s Crvenim križem održavao edukaciju o reanimaciji na trgu u Čakovcu i nervirao se na slabu zainteresiranost ljudi, zatim zamjena domaćinstva da se utakmica igrala u Domašincu, što se tiče mene i treninga ja se držim svoje čvrste rutine i u točno vrijeme dolazim u klub i imam točan redoslijed moje pripreme za trening, no upravo taj dan prvi put sam promijenio rutinu i nisam otišao prvo napumpati lopte i masirati se, nego sam otišao van pripremiti mreže na golu i upravo u tom trenutku sam primijetio kako igrač leži dolje, da sam ostao u svlačionici i pumpao lopte niti ne bi čuo niti vidio i u svoj toj panici sumnjam da bi se netko sjetio otići po mene unutra, rekao je David Kanižaj u uvodu razgovora.

Na prvu ni sam nije bio svjestan što se događa na terenu, već je pomislio kako su veterani napravili grubi prekršaj.

Pomislio da se radi o ozljedi, no ubrzo shvatio ozbiljnost situacije

- Nakon godina školovanja u Srednjoj Školi

Čakovec u smjeru med. tehničara, nakon tri godine volontiranja u Crvenom križu i sudjelovanju na natjecanjima mladih Crvenog križa mislim da se razvije u meni taj neki “klik”. Prvo sam pomislio da je u pitanju bio grubi start i da je došlo do loma noge.

Još sam i suigraču kraj mene prokomentirao “gle veterani su se ritati počeli”. Kada sam shvatio da je situacija puno ozbiljnija jednostavno se dogodi taj “klik” kada čovjek ne razmišlja nego jednostavno krene. Sam postupak reanimacije je jedno veliko stresno i traumatsko iskustvo pogotovo kada je u pitanju osoba koju dobro znate. Svatko tko se nađe u toj situaciji mora biti svjestan da nekad, iako smo možda učinili sve kako treba, život ne bude spašen i to ostavlja velike psihičke posljedice. Poslije kada se sve sleglo i pustio adrenalin onda sam tek osjetio te posljedice, iskreno je poručio Kanižaj.

Uz Davida, tu su bili suigrač Luka Bacinger i fizioterapeut Fabio Gudlin.

- Na kraju želim spomenuti, iako piše samo David, to svakako nije bio samo David nego i suigrač Luka Bacinger koji me zamijenio u masaži srca nakon što je mene ulovio grč u ruci, i fizio Fabio Gudlin koji je bio spreman zamijeniti Luku i koji se poslije toga brinuo o meni. Sama činjenica da su, čim su primijetili što se dešava odmah bez razmišljanja uskočili u pomoć, govori o njihovoj hrabrosti, humanosti i spremnosti. Sve nagrade i priznanja koja dobivam dijelim sa svojim prijateljima i ljudinama Lukom i Fabiom, dodao je u nastavku.

Na akciji 'Međimurski sportaši daruju' primio posebnu nagradu

David je nedavno na donatorskoj akciji “Međimurski sportaši daruju” dobio posebnu nagradu “Sportsko srce”.

- Nagrada “Sportsko srce” ili bilo koja druga nagrada za mene znači samo jedna lijepa gesta i znak pažnje za trud Fabia, Luke i mene.

Najveća nagrada je naravno spašen život mojeg bivšeg trenera iz dana kada sam bio junior Mladosti Komet

Nagrađeni David Kanižaj i organizator akcije “Međimurski sportaši daruju” Nikola Lukman Prelog. Volonter sam bio i prije nagrade pa je ova nagrada samo lijepi detalj, a poticaj je naravno prevencija “crne kronike”. Trenutno moja kolegica i mentorica Alenka Novak i ja, uz podršku ekipe Crvenog križa iz srednje škole mentorice i profesorice Silvije Novak te kolega Ivora, Laure, Nika, Sofie i Paole, redovito održavamo edukacije o spašavanju života po osnovnim i srednjim školama te po firmama diljem Međimurja pa bi ovim putem pozvao ljude na naše ili bilo koje druge edukacije.

Ne košta nikoga ništa, oduzme par minuta vremena, a nekomu možete spasiti život, taj netko može biti vaša voljena i bliska osoba, prijatelj, stranac na ulici ili vi sami jer srce ne bira mjesto niti osobu niti vrijeme kada odluči prestati s radom, kazao je David pa nastavio govoriti o svom poslu.

- Kako sam i prije naveo, formira se taj instinkt za pomaganje ljudima i jednostavno uživam u tom poslu i kad čujem da klinci s naših edukacija odlaze doma i odmah svim ukućanima prepričavaju što su naučili nema boljeg osjećaja. Kako bi moja mentorica rekla “Spasiš jedan život, nekomu si spasio cijeli svijet”. Ne smatram se nikakvim herojem i ne volim taj

novi nadimak “heroj”. Učinili smo nešto što smo morali i uz pomoć neke više sile i sreće danas mogu otići na kavu s trenerom Krunoslavom, rekao je David.

Šalje jasnu poruku nadležnima u svim savezima

Na kraju razgovora Kanižaj je poslao jasnu poruku nadležnima u svim savezima.

- Mora doći do promjene u organizaciji utakmica u svim sportovima, ne samo nogometu. Sve više slušamo vijesti da se mladi sportaši sruše na terenu i zatim je pitanje sreće prežive li. Sjećamo se Miklosa Fehrera, bivšeg igrača Benfice koji je preminuo na nogometnom terenu i Christiana Eriksena

prije par godina koji je na sreću preživio. Pod obavezno se treba uvesti edukacija o pružanju hitne prve pomoći za sve fizioterapeute i u onim najnižim županijskim ligama. Ukoliko prije sezone fizioterapeut nema potvrdu da je položio tu edukaciju on ne može sjediti na klupi tijekom utakmice. Što se tiče veterana, činjenica da na njihovim utakmicama niti nema fizioterapeuta je tek apsurd i upravo tamo utakmica ne bi smjela započeti ako jedan od klubova nije osigurao fizioterapeuta koji je tamo spreman za ovakve slučajeve kao što je moj. U tom slučaju smo imali sreće, u sljedećem možda nećemo.

Zato molim savez da spase život sportašima, zaključio je Kanižaj.

5. siječnja 2024.

Vaši stupci 31

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROSLAVILI ZLATNI PIR

Tomo i Marija Dolovski obilježili 50 godina braka

Tomo Dolovski i Marija Dolovski, rođena Dijanešić, svečano su proslavili 50 godina sakramenta ženidbe. U subotu, 30. prosinca, u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Nedelišću Tomo Dolovski i Marija Dolovski r. Dijanešić svečano su proslavili 50 godina sakramenta ženidbe. Vjenčali su se 29. prosinca 1973. u župi sv.

Bartola apostola u Kamenici.

Zahvalnu svetu misu je služio župnik Ivan Herceg. Župnik je u propovijedi posebno naglasio važnost ljubavi prema Bogu i bližnjemu koju su oni živjeli u sakramentu ženidbe. Župnik im je zahvalio na angažmanu u župi. Tomo je već dugi niz godina aktivni član župnog zbora, a Marija župnog karitasa. U braku im se rodilo dvoje djece, koja su im podarila četvero unučadi.

Nakon mise je bilo prigodno druženje u župnoj dvorani. (sh)

DOM “JAPA” Štrigova

Jolanka Škerlak proslavila 100. rođendan

Tomo i Marija Dolovski sa svećenikom Ivanom Hercegom na proslavi zlatnog pira

50 GODINA braka

Ljubica i Stjepan Molnar proslavili zlatni pir U subotu, 30. prosinca 2023., crkva sv. Martina u Podturnu bila je poprište svečane proslave zlatnog jubileja bračnog para Ljubice i Stjepana Molnar.

S ljubavlju i osmijehom na licima, supružnici su obilježili 50 godina zajedničkog života.

Svečanost je započela misom zahvalnicom koju je predvodio župnik Ivan Horvat. Brojne obitelji, prijatelji i mještani pridružili su se paru Molnar kako bi zajedno proslavili pola stoljeća ljubavi i predanosti.

Ponosni su na svoje dvije kćeri Slađanu Bujan i Silviju Slamek, zetove Zvonimira

Stjepan i Ljubica Molnar nakon svete mise zahvalnice za 50 godina braka s velečasnim Damirom Slameom, koji je ujedno i nećak bake Ljubice

Bujana i Josipa Slameka te četvero unučadi: Antonia, Dominika, Melani i Anama-

EKOLOŠKA UDRUGA Plata Nedelišće

riju. Crkva je bila ispunjena toplim osjećajem zajedništva i radosti, dok su Ljubica

i Stjepan primili blagoslov i čestitke zajednice. (sh)

Gospođa Jolanka Škerlak, štićenica Doma “Japa” Štrigova, nedavno je proslavila svoj stoti rođendan u velikom stilu, okružena ljubavlju, radosti i prijateljima. Njezin životni put, isprepleten mnogim događajima i uspomenama, bio je povod za slavlje koje će dugo ostati urezano u sjećanjima zajednice.

Rođena u vremenu kada su se događali veliki povijesni preokreti, gospođa Škerlak Jovanka svjedočila je raznim fazama života.

Njezina snaga duha i pozitivan stav pridonijeli su njezinoj dugovječnosti, a to su prepoznali i svi koji su sudjelovali u proslavi njezina stotog rođendana.

Domaćin proslave, Dom “Japa” Štrigova, pripremio je poseban program koji je uključivao glazbene izvedbe, ples i emotivne govore. Osoblje doma i drugi štićenici s radošću su se pridružili slavlju, stvarajući atmosferu topline i zajedništva. Gospođa Škerlak Jovanka bila je središnja �igura, oko koje su se okupili svi koji je vole i cijene.

Sjećanja iz prošlih desetljeća postala su živopisna priča koju su dijelili svi prisutni. Njezina obitelj, prijatelji i djelatnici doma iznijeli su anegdote, podsjećajući se trenutaka koji su oblikovali njezin život. Fotogra�ije iz prošlosti dodale su dodatnu dimenziju proslavi, prikazujući put od mlade djevojke do žene koja danas slavi stoti rođendan.

Gospođa Škerlak Jolanka izrazila je zahvalnost za ljubav i podršku koju je primila tijekom godina.

Njezina poruka o važnosti ljubavi, obitelji i zajedništva dirnula je srca prisutnih, ostavljajući snažan dojam. Njezin životni jubilej postao je ne samo prilika za slavlje već i podsjetnik na vrijednost svakog trenutka u životu.

Proslava stotog rođendana gospođe Škerlak Jovanke ne samo da je obogatila zajednicu Doma “Japa” Štrigova već je i poslužila kao inspiracija za sve prisutne da cijene ljepotu dugovječnosti, mudrosti i ljubavi koje starije generacije donose.

Velimir Bašek: - Godina nedelišćanske platane ide dalje!

Ekološka udruga Platana Nedelišće održala je u petak, 29. prosinca 2023. godine, u prostorijama MESAP-a redovnu godišnju skupštinu. Općina Nedelišće je na inicijativu Međimurske prirode - Javne ustanove Međimurske prirode, 2023. godinu proglasila godinom nedelišćanske platane. Stoga je i niz aktivnosti koje je EU Platana tijekom ove godine organizirala, provela i bila sudionikom, bilo vezano upravo uz događanja posvećenih obilježavanju 60 godina zaštite nedelišćanske

platane, kazao je na početku Skupštine predsjednik Udruge, Velimir Bašek.

U kratkom pregledu provedenih aktivnosti naveo je sudjelovanje članova u programu svečanog obilježavanja 2023. godine kao godine platane, održanom 2. veljače u dvorani DVD-a Nedelišće i fotografiranju svih generacija pod platanom. Udruga je također bila sudionik predstavljanja knjige “60 godina zaštite nedelišćanske platane” održanoj u lipnju upravo u dvorani MESAP-a. Čla-

novi Udruge proveli su također radionicu izrade hranilica za ptice na lipanjskom ART forest festivalu u Nedelišću. Članovi Udruge sudjelovali su u snimanju kadrova za film “Godina platane kroz četiri godišnja doba” i njegovoj premijeri 5. prosinca u CZK-u Rudar u Murskom Središću te na 3. Eko kotliću na Trgu međimurske prirode.

U listopadu je organiziran, u suradnji s Općinom Nedelišće, studijski izlet gdje su u jednom danu obiđene tri platane, i to u Nedelišću, Varaždinu i Jalžabe-

tu. Članovi EU Platana i ove su godine bili aktivni volonteri na volonterskoj akciji “Spašavanja vodozemaca od stradavanja na međimurskim prometnicama” te na volonterskoj akciji “Osigurajmo dom bregunicama”.

Udruga je sudjelovala u akciji Općine Nedelišće “Više cvijeća, manje smeća” te provela projekt “3. Prirodoslovni kamp”.

Tijekom rada Skupštine jednoglasno je prihvaćeno i financijsko izvješće za 2023. godinu te program rada i financijski plan za 2024. go-

dinu. Programom aktivnosti za iduću 2024. godinu EU Platana nastavit će suradnju s Općinom Nedelišće u aktivnostima iz domene zaštite prirode i okoliša, te nastaviti suradnju s Međimurskom prirodom posebice kroz volonterske aktivnosti. Predsjednik Bašek, također je najavio i provođenje projekta “Godina platane - nastavak” s ciljem realizacije studijskog putovanja u Arboretum Trsteno i obilaska tamošnjih platana, starih preko 400 godina. Josip

Ceilinger predložio je da se za mještane Nedelišća organizira predstavljanje filma “Godina platane kroz četiri godišnja doba” i dodatno prezentiraju ovogodišnjih brojnih i plodonosnih aktivnosti Udruge te su članovi Udruge najavili organizaciju ovog programa početkom veljače u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Nedelišće, a povodom 61. godišnjice proglašenja platane u Nedelišću spomenikom parkovne arhitekture. (rr)

32 Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. siječnja 2024.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne kolače 2023.

Podijelite s nama omiljeni božićni recept za kolače i pokupite nagrade Piše: Sanja Heric

Dok se miris cimeta i vanilije polako uvlače u svaki kutak naših domova, a blještava svjetla počinju obasjavati naše gradove, započinjemo putovanje kroz adventska događanja. No, što bi advent bio bez neodoljivih božićnih kolača?

Već prošlih godina uvjerili smo se da ste vrlo kreativni i maštoviti kada je riječ o izradi božićnih kolača. Zato vas pozivamo i ovog puta da nam pokažete svoje slatke delicije i da sudjelujete u našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač 2024. Želimo otkriti tajne vaših omiljenih blagdanskih poslastica, bilo da se radi o sočnim medenjacima, �iligranskim linzer kolačima, aromatičnim rum kuglicama, kraljevskim kuglo�ima ili bilo kojem drugom kulinarskom dragulju koji unosi božićnu atmosferu u vaš topli dom.

U našem traženju najboljeg božićnog kolača pozivamo vas da s nama i našim čitateljima podijelite svoje slatke, majstorske kreacije te da zajedno

stvorimo šareni mozaik okusa koji čini svaki Božić posebnim.

Što trebate učiniti da se pridružite ovoj slatkoj avanturi?

Pošaljite nam fotogra�ije svog neodoljivog božićnog kolača na e-mail adresu: redakcija@mnovine.hr.

Ne zaboravite u naslovu poruke istaknuti: “Nagradni natječaj – Najbolji božićni kolač”. Pored fotogra�ija kolača i sebe uz svoj kolač, podijelite s nama i svoj recept, upute za pripremu, ime i prezime, mjesto gdje stvarate slatku čaroliju te svoj broj za kontakt. Tako ćemo moći napisati malu priču o vama i vašim kolačima u našim Međimurskim novinama.

Ako ste skloni razgovoru, slobodno nas nazovite na broj telefona: 040/323601. Natječaj za “Najbolji božićni kolač” traje do nedjelje, 7. siječnja 2024. godine. Nakon toga ćemo objaviti rezultate i dodijeliti nagrade. Veselimo se vašim prijavama i vašim prekrasnim božićnim kolačima.

NAGRADNI FOND

Na vas čeka sedam nagrada Čakovečki mlinovi sponzor su našeg nagradnog natječaja Biramo najbolji božićni kolač.

Pripremaju pet bogatih poklon-paketa za pet

najboljih slastičarki. Drugi sponzor je Restoran Boccone koji će jednu slastičarku nagraditi dvama desertima po izboru u svom restoranu. (mk)

TRAŽIMO NAJBOLJI GORDANA JELAČIĆ iz Preloga

Poljski medenjak počne se pripremati dva tjedna prije Božića Gordani je jako važno da blagdanski stol, ali i stol tijekom cijelog adventa, bude pun ukusnih jela i božićnih kolača Piše: Aleksandra Sklepić

Zanimljiv božićni kolač imena poljski medenjak u našem je kraju prilično nepoznat pa nas je razveselio recept kojim se na naš natječaj prijavila Gordana Jelačić iz Preloga. Poljska je poznata po svojim medenjacima, kojih ima mnogo vrsta, a svima im je zajednička bogata aroma, puni okus i mekoća tijesta. Kad se u tijesto od meda dodaju još tri bogate kreme, poput ovih u poljskom medenjaku, gotovo da i nije potrebno na stol stavljati drugu vrstu kolača, jer poljski medenjak ispunjava gurmanske potrebe svih pravih sladokusaca.

Gordana je ispekla ovaj bogati kolač čija je priprema zahtjevna i dugotrajna, a rado ga, uz sve ostale brojne božićne kolače priprema u vrijeme adventa.

Poljski medenjak zanimljiv mi je jer priprema za njega počinje već oko 8. prosinca, ispričala nam je Gordana.

Volim izazovne recepte, jer uživam u pripremi svakog dijela kolača. Recept za ovaj kolač dobila sam od kolegice Daniele Blažon, prije dvadesetak godina. Zanimljivo je da ga nitko kome sam ponudila recept još nije iskušao, zbog složene i dugotrajne priprema, ali i skupoće. Svi mi vele da će radije doći k meni na poljski medenjak, jer “Goga bu to napravila kak treba”. Njegov

puni okus zbog tijesta koje je izdašno i meko, te zbog tri preukusne kreme, nezamjenjiv je. Obožavam ga pripremati i lijepo mi je dvotjedno iščekivanje ovog predivnog tijesta, a moji ga ukućani i prijatelji obožavaju jesti. Božić nam je bez njega nezamisliv.

Gordana je po zanimanju ekonomski stručni radnik, a radi kao carinica na Carini u Čakovcu. Živi u Prelogu sa suprugom Mirkom, sinom Denijem i kćeri Ivonom koji su već odrasli, ali rado provode vrijeme s mamom i tatom, posebno u vrijeme blagdana. Zbog toga je Gordani jako važno da blagdanski stol, ali i cijelo vrijeme adventa bude pun ukusnih jela i božićnih kolača.

Gordana se odlično razumije u pripremu svih slastica, jednostavnih, ali i onih zahtjevnijih, čak je u jednom trenutku života bila “pred vratima” odluke da otvori svoju slastičarnicu, no ta će ideja još pričekati. Najviše je o kolačima naučila sama, metodom pokušavanja, truda i upornosti, a svoju je vještinu usavršila do maksimuma.

Voli i kuhati, posebno domaća, tradicionalna jela. U njezinim savršenim kolačima kroz cijelu godinu, a posebno u vrijeme adventa, uživaju rodbina, prijatelji, kolege s posla i obitelj, a svaka joj pohvala njezinih kolača daje volju za otkrivanjem novih, još neiskušanih recepata.

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr Te na službenoj Facebook stranici

facebook.com/MedimurskeNovine

Poljski medenjak božićni je kolač koji svi obožavaju

Gordana s poljskim medenjakom koji obožava priprema�

Recept za poljski medenjak Priprema: Tijesto: Rastopi se na vatri pola kile meda, doda se šećer i maslaca. Kada se rastopi, skinemo s vatre i dodajemo 3 cijela jaja. Smjesu dodamo u 1 kg brašna u koje smo prethodno umiješali 1 žlicu cimeta, malo klinčića, koru od jednog limuna i 3 dag soda bikarbone. Tijesto dobro zamijesiti i staviti u porculansku zdjelu na hladno mjesto (hladnjak) na 14 dana. Nakon 14 dana ispeče se 5 kora. Čokoladna krema: Sastojke za kremu miješati i kuhati na pari. Na kraju, u ohlađeno dodati 30 dag maslaca i dobro izraditi mikserom.

Krema od kave: Žumanjke izmiksati i sa šećerom kuhati u 2 dl jake kave. Kad se smjesa ohladi, dodati maslac i razraditi mikserom.

Kad su kore i sve tri kreme spremne, slaže se kolač.

Redoslijed slaganja: kora čokoladna krema - kora -

Sastojci za �jesto: - ½ kg meda - 20 dag šećera - 20 dag maslaca - 3 cijela jaja - 1 kg brašna - 1 žlica cimeta - malo klinčića - kora jednog limuna - 3 dag sode bikarbone Sastojci za čokoladnu kremu: - 6 jaja - 20 dag šećera - 37 dag čokolade za kuhanje Sastojci za kremu od kave: - 4 žumanjka - 16 dag šećera - 16 dag maslaca - 2 dl kuhane jake kave Sastojci za bijelu kremu: - 4 bjelanjka - 20 dag šećera - 2 žlice meda - 25 dag sjeckanih oraha krema od kave - kora - bijela krema - kora - čokoladna krema - kora. Kolač mora odstajati nekoliko sati prije rezanja.

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 33

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2023.

JI RECEPT I UKRASE

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Piše: Sanja Heric

Ivica Bedić (djed), Štefanija Bedić (baka), Carlos Bedić (Josipov sin/Sarin bra�ć), Sara Dragun (mala krea�vka, Mihaelina i S�panova kći), Mihaela Dragun, Josip Bedić (Mihaelin brat), Katarina Stričak (Mihaelina baka koja je inače u domu, ali je blagdane provela s obitelji), S�pan Dragun (Sarin tata/ Mihaelin suprug)

MIHAELA DRAGUN iz Domašinca

Božićni ukrasi za našeg preminulog anđela Petra Glavni motiv ukrasa je maleni anđeo, a obitelj Dragun u kreativnosti i zajedništvu obitelji nalazi lijek za njihovu zajedničku tugu - Naši ukrasi nisu savršeni, ali su napravljeni s puno ljubavi i predstavljaju rezultat zajedničkog kvalitetno provedenog vremena, rekla nam je Mihaela Dragun, koja je zbog komplikacija u trudnoći i potrebe mirovanja kod kuće.

Tako da je ovih blagdana sa svojom aktivnom i živahnom kćeri Sarom dane provodila tako da su izrađivale ukrase za dom i dvorište. Od repromaterijala su koristile sve što su našle doma, a kad bi nešto nedostajalo angažirali bi tatu, dedu, ujaka ili

baku koja izrađuje anđele od najlonki i žice za njih i njihove drage ljude. Svi žive na istoj adresi i velika su si podrška, pogotovo kad su u pitanju kreativna stvaralaštva.

Ove su godine Mihaela i Sara izradile snjegovića i orašara od laminata, spreja, trakica i kolaža. Za štalicu, koja je isto ručni rad, zaslužan je tata Stipan. Od stiropora su izradile ukrasne lizalice, a neobični adventski vijenac i ukrase izradile su tako da su u vazu stavile sol za suđericu pa ukrase, malo umjetnog zelenila i žaruljice. Ove su godine napravile i umjetni kamin za što su koristile kartonske kutije od pelena, koje su spajale sa selotejpom i samoljepljivom folijom, a kada je navedeno bilo gotovo, Sara i Mihaela su uživale u njihovom najdražem dijelu, uljepšavanju i stavljanju sitnica te u kreativnom neredu.

- Našem anđelu Petru sam također napravila božićni ukras za Anđelinjak, kako mi nazivamo njegov grob, a kad smo kod Anđelinjaka, napravila sam i mali putokaz Putokaz Anđelinjak sa zvjezdica- s nama važnim smjernicama i obitelji važnim smjernicama ma na koji je Sara na kraju

Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade?

Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas! I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase 2024. u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili.

Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus.

Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti. Naš stručni žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.

Kako sudjelovati u natječaju?

Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase 2024.

Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.

Uz fotografije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323601. Natječaj je otvoren do petka, 7. siječnja 2024.

Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade.

Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!

BOGAT NAGRADNI FOND

Potepuhom na Svjetsku izložbu Formule 1

Anđeo od najlonke i žice za preminulog sina Petra dodala zvjezdice. Kreativna stvaralaštva kao i zajedništvo te podrška obitelji najvažniji

su nam svijetu, naglasila je Mihaela Dragun. (kk)

Djevojčica Sara u crvenoj božićnoj haljinici ispred obiteljskog bora

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najljepše božićne ukrase osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će aranžman za dvije osobe za svjetsku izložbu Formule 1 u Beču, 24.02.2024. (prijevoz i ulaznica), turističke

agencije sportskih i zabavnih putovanja Potepuh.

Za drugo mjesto pripremili smo poklon-bon od 50 eura u trgovačkom centru Jana u Čakovcu (Bima, Sračinec), a treće mjesto s poklon-bonom od 40 eura osigurala je suvenirnica Donum Čakovec.

34 Automobilizam TEST

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. siječnja 2024.

Renault Clio Iconic Esprit Alpine E-Tech Engineered 145 Hybrid

Novo lice uspješne kombinacije

TEHNIČKI PODACI Dimenzije (DxŠxV): 4050 x 1798 x 1440 mm Osovinski razmak: 2583 mm Masa vozila / dopuštena nosivost: 1313 kg/ 445 kg

Osvježeno lice Renaultovog bestsellera sada izgleda modernije i donosi više serijske opreme, a najsnažnija inačica u ponudi je i dalje hibrid sa 145 KS koji se pokazao kao savršena mjera za Clio, omogućujući mu čak i pomalo sportske performanse uz još uvijek nisku potrošnju.

Piše i foto: Igor Rudež

Renault Clio je ove godine prošao kroz facelift, pa je to bila prava prilika da isprobamo najnoviju verziju ovog popularnog modela, kako kod nas, tako i na europskom tržištu. Ovo je peta generacija, koja sada dolazi pod oznakom Phase2, odnosno druga faza, čime se označava zatezanje bora kod pojedinog modela u Renaultu. Najviše promjena ima sprijeda gdje je Clio dobio nova standardna i dnevna svjetla, kao i novi branik, a sada ima isti svjetlosni potpis kao i ostali najnoviji Renault modeli. Mora se priznati kako sada Clio izgleda modernije, ali i „nabrijanije“ nego prije.

Malih promjena ima i straga, pa su sada stražnja svjetla prozirna, ali su zadržala svoj oblik, a tu su i novi 17-inčni aluminijski naplatci kakvima je bio opremljen testni model.

Sivi detalji na braniku se dobro uklapaju s plavom bojom karoserije, a kako je riječ o najbolje opremljenom

Cliju, koji je ujedno opremljen i s najsnažnijim pogonskim sklopom, izvana ne nedostaju sportski detalji, kojim se to želi naglasiti. Nažalost, Clio R.S. već duže vrijeme nije u ponudi, a više ga ni neće biti zahvaljujući prestrogim zakonima EU, kojima se želi s ceste maknuti iole zabavniji automobili, no to je već tema za neki drugi članak.

U unutrašnjosti su promjene decentnije i uglavnom se svode na nove materijale i boje. Novost je što sad Clio od osnovne opreme dolazi s digitalnim instrumentima dijagonale 7 inča, dok je testni model bio opremljen većim zaslonom dijagonale 10 inča.

On je poznat iz ostalih Renault modela, a može se konfigurirati u nekoliko osnova, i onda je svaku moguće dodatno personalizirati s prikazom raznih informacija.

Središnji zaslon testnog modela mjerio je dijagonalu od 9,3 inča i bio je opremljen navigacijom, a također je poznat iz drugih modela.

301 litru obujma nudi hibridni Clio, nešto manje nego standardne izvedbe

Veličina prtljažnika 301/979 litara Vrsta motora/broj cilindara: Hibridni/4 Pogon: Prednji kotači Mjenjač: Automatski, Multi-Mode Snaga: 105 kW / 143 KS Okretni moment: 148 Nm Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 174 km/h / 9,3 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 5,5 CO2 emisija: 95 g/km Cijena: 29.190 eur Oprema: Sigurnosni paket, kartica Renault za ulaz i izlaz vozila bez ključa, 9,3-inčni multimedijski sustav, 360 stupnjeva sustav kamera za parkiranje, Multi-Sense, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, dodatno zatamnjena stražnja stakla, 17-inčni aluminijski naplatci…

Jednostavno, pregledno i s dobrom završnom obradom Također se može personalizirati s prikazima na osnovnom ekranu, no on nije htio očitati USB stick od 128 GB, odnosno očitao je tek mali dio pjesama dok ostale nisu bile dostupne. No dovoljno je brz za ugodan rad.

Sprijeda su ugrađena udobna sportska sjedala u kombinaciji umjetne kože i tkanine, koja će odgovarati i korpulentnijim osobama, a za pohvalu je i središnji naslon za ruke, koji nije velik, ali dovoljan da se barem vozač

Dobro poznati hibridni pogonski sustav odlično se snašao u Cliju

osloni kako bi mu vožnja bila ugodnija. A za ugodnu vožnju se brine i klimatizacija, odnosno rukovanje njome, koje je već poznato od prije i koje je jedne od najboljih i najjednostavnijih koji se trenutno mogu naći u no-

vim automobilima. Riječ je o tri velika okretna gumba unutar kojih se nalaze maleni ekrani koji pokazuju trenutnu postavku, no najvažnije je što se njime upravlja bez potrebe za gledanjem, a daju odličnu povratnu informaciju

Stražnja svjetla su istog oblika, ali su sada pod prozirnim poklopcem

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Veliki zaslon je pregledan i zadovoljavajuće brz u radu

Trenutno najbolje komande klimatizacije u nekom automobilu - lako se s njima upravlja i bez gledanja

Ovako opremljen Clio izgleda sportski za koliko ste pomakli tipku u bilo koji smjer.

Podno njih su razni potrebiti priključci poput dva USB-a, Aux i 12 V utičnice, a tu je i polica koja je ujedno i bežični punjač mobitela. Ovdje je smještena i klasična ručica automatskog mjenjača, što je također plus, a osim klasičnih brzina dostupna je i B (Brake) koja se koristi prilikom spuštanja nizbrdo, a u kojoj automobil snažnije koči, odnosno brže regenerira električnu energiju kojom se puni ugrađena baterija.

Straga je pak prostora dovoljno samo za djecu, uostalom kao i kod svih drugih

modela ove klase, te ne postoje ventilacijski otvori ili bilo kakvi priključci za punjenje uređaja, no za pohvalu je što su i stražnja sjedala presvučena istim materijalima kao i sprijeda, a isto vrijedi i za obloge na vratima, što nije čest slučaj u posljednje vrijeme. Kod hibridne izvedbe je stradao i prtljažnik koji u osnovi zaprima 301 litru prtljage, odnosno 979 litara s preklopljenim sjedalima, a danak je tomu baterija. No za tjedni šoping i kraća putovanja i ovakav je prtljažnik i više nego dovoljan.

Testni Clio je pokretao hibridni pogonski sklop, ta-

kođer poznat iz ostalih modela, ali i prijašnje izvedbe Clija, a sastoji se od atmosferskog benzinskog motora obujma 1,6 litre koji razvija maksimalnu snagu od 70 kW, odnosno 93 KS, a koji je uparen s elektromotorom snage 36 kW, odnosno 49 KS. Tu je i starter-generator od 15 kW, pa tako dolazimo do ukupne snage sustava od 105 kW/143 KS. Ugrađena baterija ima kapacitet 1,2 kWh, a čitav sustav je uparen s MultiMode automatskim mjenjačem koji radi na isti način kao i na bolidu Formule 1.

Taj sklop se pokazao kao izvrsnim za ovaj model jer

Novi dizajn 17-inčnih aluminijskih naplataka

Hvalimo klasičnu ručicu automatskog mjenjača, koja je smještena na standardno mjesto

Automobilizam 35 nudi prilično dobre performanse, ali i dobra međuubrzanja, pa je ovo najbrži Clio koji se može kupiti. Maksimalna brzina mu je 174 km/h, dok ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 9,3 sekunde, što nije malo, no u stvarnosti to djeluje puno bolje. Tome pripomaže elektromotor koji daje onaj trzaj u leđa prilikom ubrzavanja, a ugrađena baterija od 1,2 kWh ipak pripomaže smanjiti potrošnju, posebice u gradu.

Naime, u čisto gradskoj vožnji, prosjek će pasti i ispod četiri litre, posebice ako ne pretjerate s pritiskom na papučicu gasa, no na autocesti će se prosjek popeti i na preko 7 litara, dok će s umjerenom brzinom od 120 km/h na autocesti trošiti oko 6 litara. Kako smo mi većinu vremena tijekom testa proveli baš na autocesti, tome je i razlog nešto veći prosjek od 5,5 litara. No ako se vozite uglavnom u gradu i na otvorenoj cesti, on će definitivno pasti ispod 5 litara.

Za pohvalu je i dobro ležanje na cesti, pa ni brži prolasci kroz zavoje neće biti kažnjeni, osim kad pretjerate, a tada nos voli pobjeći.

Sjedi se prilično nisko, pa je dojam kao da se vozite u nekom sportskom automobilu, a današnja je realnost baš to – imati dojam sportskog automobila, kakvih više nema

mnogo u ponudi. A realnost je još bolnija kada se zna da ovako motoriziran Clio nije baš i najtraženiji, već se većina prodaje svodi na 90 KS snažan turbo benzinac koji ipak ima i puno nižu cijenu. A kad smo već kod cijene, ona iznosi 29.190 eura za testnu izvedbu s dodatnom opremom. Bez dodatne opreme cijena ovako motoriziranog Clija je 28.190 eura, dok s istom opremom i 90 KS snažnim benzincem Clio košta 21.990 eura. Doduše, ta izvedba dolazi isključivo s ručnim mjenjačem i ima gotovo upola manje snage, no jasno je da je razlika u cijeni poprilična!

Zanimljiva je i činjenica kako se još uvijek može kupiti i 100 KS snažan dizelski Clio dCi po cijeni od 21.190 eura, a u ponudi je i izvedba s tvornički ugrađenom plinskom instalacijom po cijeni od 18.490 eura, dok s istom Evolution opremom i osnovnim benzincem od 90 KS Clio starta od 17.790 eura.

Sve u svemu, Clio hibrid je jedan od zabavnijih modela u svojoj klasi koji nudi dobre performanse uz nisku potrošnju, no najveći uteg mu je cijena. Spomenimo stoga kako je moguće kupiti i Techno izvedbu s ovim motorom, a onda je ona ipak nešto džepu ugodnija s cijenom od 25.890 eura.

36 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 29. prosinca do 4. siječnja 2024.

P S

N P U

5 Gaudencije, Emilijana, Radoslav, Miljenka 6 BOGOJAVLJENJE – TRI KRALJA, G+M+B Proštenje Palovec 7 KRŠTENJE GOSPODINOVO

8 Gospa Brze Pomoći, Severin, Teofil, Bogoljub 9 Hadrijan, Julijan, Živko, Miodrag, Jadranko S 10 Agaton, Dobroslav, Aldo Č 11 Honorat, Higin, Neven, Teodozije

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec: Niko Purgar, sin Karmenke i Elvisa Teo Flac, sin Tihane i Marijana Arian Balog, sin Tanje i Danijela Vid Gužvinec, sin Matee i Antonia Emily Bogdan, kći Dragane i Filipa Nikoll Balog, kći Violete i Drage Artur Biškup, sin Mirjam i Branimira Jan Pintarić, sin Petre i Filipa Alba Krivak, kći Maje i Nevena

VJENČANI Čakovec: Gabriela Radek i Luka Kuzman

Mursko Središće: ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

DARIJO je spašen s lanca i užasnih uvjeta u kojima je godinama živio. Rekli su i da je agresivan, ali tko bi ga krivio. A on se samo morao maknuti s tog užasnog mjesta i pokazao se kao baš dobar djedica. Sad bi se on samo mazio, a kad ima priliku onda bi trčao i istraživao.

Nadamo se da će s�ći u ljubavi i sreći nadoknadi� sve propušteno vrijeme i sve zašto je bio zakinut. Rođen je u lipnju 2014., visok oko 50 cm. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

ROCKO je rođen u siječnju 2021., visok je oko 57 cm. Osim što je zgodan, s tom svojom dugom dlakom u tri boje, on je i dobar dečko.

Mlad je pa je i aktivan, veseo i zaigran, ali je i prilično poslušan, hoda uz nogu i već super ide na uzici. Slaže se i s drugim psima. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

112

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755 tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Mala Subo�ca: Rozina Halić r. Švenda r. 1941.

Marija Požgaj r. Kovačić r. 1942.

Mursko Središće: Stjepan Gojnik r. 1953.

Mijo Purgar r. 1950.

Nedelišće: Ilija Zorić r. 1958.

Prelog: Ka�ca Cvetko r. Hranjec r. 1935.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

Knjižnica Čakovec

Terezija Bogomolec r. Duhović r. 1935.

Monika Jurak r. Mužina r. 1928.

Kata Markulija r. Friščić r. 1932.

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Policija Čakovec

tel. 040 323 100

Kotoriba:

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

CZK Čakovec (blagajna)

Jela Remenar r. Pata�a r. 1935.

tel. 040 396 294

Palija�vni �m

tel. 040 310 651

Dekanovec:

ŽUC

tel. 040 330 033

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

Vjekoslav Kukec r. 1946.

Milka Magdalenić r. Vurušić r. 1947.

Vladimir Bujan r. 1954. Štefanija Hegeduš r. Jagec r. 1953.

Ana Andrišek r. Drvenkar r. 1943.

Monika Fic r. Novak r. 1928. Štefanija Gal r. Kušter r. 1951.

Franjo Mesarić r. 1948.

Marija Mikloška r. Blažinčić r. 1941.

Valent Mustač r. 1942.

Julijana Goričanec r. 1935.

Nada Bajkovec r. Petrinović r. 1951.

Vladimir Kečkeš r. 1957. Đuro Jakupak r. 1933.

Marija Hajdarović r. Krznar r. 1936.

Valent Vadlja r. 1951.

Andro Detoni r. 1941.

Josip Kalanjoš r. 1967.

tel. 040 314 969

tel. 099 36 60 304

Prelog:

Čakovec:

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

EKO TAXI

ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

UMRLI

FINA Čakovec

Mura taxi

Natalija Vuče�ć i Kris�jan Novak Mar�na Pahek i Božidar Balent

5. siječnja 2024.

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Dom zdravlja Čakovec

KINO RASPORED Četvrtak 4.1.

10:00 Želja 13:30 Patke selice 17:00 Medino božićno čudo 20:00 Aquaman 2

PETAK 5.1.

10:00 Patke selice 13:30 Medino božićno čudo 17:00 Želja 20:00 Wonka

SUBOTA 6.1.

10:00 Želja 13:30 Patke selice 17:00 Medino božićno čudo 20:00 Aquaman 2

NEDJELJA 7.1.

10:00 Medino božićno čudo 13:30 Patke selice 17:00 Želja 20:00 Wonka

PONEDJELJAK 8.1.

17:00 Patke selice 20:00 Aquaman 2

UTORAK 9.1.

17:00 Želja 20:00 Aquaman 2

SRIJEDA 10.1.

17:00 Medino božićno čudo 20:00 Wonka

5. siječnja 2023.

2024.

6.

POSLJEDNJI POZDRAV IN MEMORIAM

IN MEMORIAM OBAVIJEST O SMRTI

ŽELJKO PAVLIC

iz roditelja Čakovca poginulih i Udruga preminula 31. prosinca umrlih branitelja Domovinskog u 95. godini života rata Međimurske županije

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI Ivan Žižek iz Mačkovca Nada Bajkovec preminuo 29. prosinca u 73. godini života rođ. Petrinović

iz Nedelišća preminula 27. prosinca u 73. godini života

iz Nedelišća preminuo 28. prosinca u 75.preminuo godini života u 66. godini života

Veronika Bašek rođ. Žnidarić

Ivici Dobraniću

iz Savske Vesi preminula 28. prosinca u 76. godini Onajživota tko bez pozdrava ode, živi vječno za one koji ga vole.

Obitelj Pal�i

OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Šelja Stjepan Barila rođ. Beti

iz Domašinca iz Otoka preminuo preminula24.

29.prosinca prosinca uu65.

85.godini godiniživota života

OBJAVITE iz Savske Vesi preminula 29. prosinca u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Slavica Sokač iz Dekanovca preminula u 57. godini života

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna Bara Mustač rođ. Bezak

iz Svete Marije preminula 31. prosinca u 85. godini života

Darinka Škvorc rođ. Jambrović iz Gornjeg Hrašćana preminula u 73. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr OBAVIJEST O SMRTI MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OBAVIJEST O SMRTI

OSOBNO ili POŠTOM: Marija na adresu Mesarić Media Mijo Purgar Srebrnjak iz Donjegnovine, Hrašćana Kralja Tomislava rođ.

2, 40000 Čakovec

preminuo 26. prosinca u 74. godini života

Kutnjak

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Keretić rođ. Štajerec

na drage roditelje

10.1.1992. - 10.1.2023.

OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI Antun Perko (Toni) Stjepan Medlobi iz Lopatinca

SJEĆANJE

dragom kumu hrvatski branitelj

hrvatski branitelj

STANISLAV VINKOVIĆ Zora Bogdan 9.1.2002. - 9.1.2023. rođ. Šantek

37 Informacije 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

iz Knezovca preminula 29. prosinca u 53. godini života

TELEFONOM: 040/323-600

Elizabeta

Josip

8.1.2017. - 8.1.2024.

8.1.2019. - 8.1.2024.

iz Marofa (Sveti Martin na Muri)

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Vaši: sin Josip s obitelji, sin Ivan s obitelji, kćerka Nadica s obitelji i kćerka Darinka Hvala rodbini i prijateljima na sjećanju!

OBAVIJEST O O SMRTI SMRTI OBAVIJEST

Margarita Juras rođ. Hižman iz Vučetinca preminula 27. prosinca u 85. godini života

Magdalena Novak rođ. Jakopić iz Dragoslavec Brega preminula 29. prosinca u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI Vladimir Škvorc

iz Orehovice preminuo 23. prosinca Augustin Talafantu 73. godini života iz Gornjeg Mihaljevca Vugrač preminuo 28.Josip prosinca u 91. godiniiz života Donje Dubrave

preminuo u 69. godini života

Ivan Golomboš

iz: Preloga OBAVIJEST O SMRTI preminuo 29. prosinca u 69. godini života

JakupakMilica Đuro Pongrac

iz Goričana iz Donje Dubrave preminula u 62. godini života preminuo u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI Čitajte nas i putem naše web stranice

Valent Vadlja www.mnovine.hr

iz Čehovca Te na službenoj27. prosinca preminuo Facebook u 73.stranici godini života

facebook.com/ MedimurskeNovine

38 Slobodna radna mjesta 1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaštitara-čuvara-tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 22.1.

2. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., traži 1 m/ž tehnologa u sektoru poluproizvoda i modularnih metalnih sustava za građevinarstvo i arhitekturu i 1 m/ž zavarivača, javiti se na tel: 040/602-222 ili na e-mail: info.arteferro-gorican@ arteferro.com do 15.1.

3. AUTO SERVIS ALEN d.o.o., Selnica, Ograd 7, traži 3 m/ž automehaničara, javite se osobno ili na mail: alen@autoservis-alen. hr do 12.1.; više na www.hzz.hr 4. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži m/ž vozača, javiti se na tel 040/364-952 ili na mob. 098/846-138 ili na email: meglic@email.t-com.hr do 5.1.

5. ATPV PRIJEVOZ-ČK j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž taxi vozača, javiti se na email: taxiposao1@ gmail.com do 10.1.

6. Atalian Global Services Croatia d.o.o, Mursko Središće, traži m/ž spremača - čistača na 35 sati tjedno,javitisenamob. 098/402839 do 10.1.

7. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije i 2 m/ž tekstilna tehnologa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 15.5.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

12. Beauty VIVA Health & Style j.do.o., traži 5 m/ž montera namještaja za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob.

099/460-8876 ili na email: beautyviva.ck@gmail.com do 31.1.

13. CARTEX d.o.o., M. Kovača 99, Mursko Središće, traži 4 m/ž šivača tekstilnih komponenti na programu mercedes, 8 m/ž djelatnika na montaži i završavanju poluproizvoda za autoindustriju i 1 m/ž djelatnika na održavanju i podešavanju automata, javiti se zamolbom na gornju adresu ili emailom: anita.novak@cartex.hr do 15.1.

14. CNC-ING d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje, javiti se na mob.

099/738-2282 ili na email: janusicmiso@gmail.com do 8.1.

15. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž industr. mehaničara, 3 m/ž cjevara i 2 m/ž elektromontera, javiti se na email: jobs.croatia@ christof.com do 18.1.

8. BIO GARANTIE d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika u međunarodnom odjelu ekološke proizvodnje, javiti se na email: Hrvatska@bio-garantie.hr do 16.1.

16. CHAKY d.o.o., Nedelišće traži m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/822-700 ili pismena zamolba na adresu ili na email: marija. patafta@chaky.hr do 15.1.

9. B.TEX d.o.o., Belica, traži 2 m/ž prodajna predstavnika, javiti se osobno na adresu: Braće Radić 48 ili emailom: gliber@btex.hr do 12.1.

17. CROFISH obrt, Koprivnica, I. Generalića 3, traži m/ž poslovođu ribarnice, javiti se na email: tamara@crofish.hr do 10.1.

10. BV PRODUCT d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 1 m/ž pomoćnog električara, 1 m/ž električara, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klime, 10 m/ž stolara, 5 m/ž montera suhegradnje-knaufera,2m/žcnc operatera i 1 m/ž tig zavarivača.

Javiti se na mob. 095/8750-312 ili email: product.bv@gmail.com do 10.1.

11. BISTRO BARRACUDA d.o.o., K. Zvonimira 30, Prelog, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/356-1973 ili na email: ivica.balent@gmail. com do 18.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. CROPLAST d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javiti se na mob. 098/2411-344 ili na email: croplast.ck@gmail.com do 20.1.

19. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zavarivača, javiti se na mob. 091/2070-676 ili na email: info@consulmont. hr do 27.1.

20. CWS d.o.o., Republike Austrije, Čakovec, traži 2 m/ž skladišna radnika i 4 m/ž radnika u praoni - linija tepiha, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dajana.hlebec@ cws.com do 10.1.

21. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž radnika u proizvodnji i skladištu - viličara, m/ž viličara, m/ž predradnika sitnog pakiranja, m/ž pomoćnika organizatora otpreme, m/ž električara, m/ž pomoćnika vođe smjene - mjesto rada Čakovec i m/ž pomoćnika voditelja proizvodnje u smjeni - mjesto rada D. Kraljevec, javiti se pismenom zamolbom na adresuilinaemail:ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 31.1.

29. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara, javiti se na mob: 098/347-372 ili emailom: ekonomat1@gmail.com do 12.1.

30. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž limara u proizvodnji i 5 m/ž montera fasada, javiti se osobno na adresu ili na email: karlo@elting.hr do 15.1.

31. ELIT INTERIJERI j.d.o.o. mjesto rada Nizozemska, traži 8 m/ž stolara - montera namještaja,javitisenamob:098/9841949 ili emailom: elitinterijeri@ gmail.com do 8.1.

32. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara u Mamas&tapas baru, javiti se na tel. 040/363-726 ili na mob.

091/238-2175ilinaemail:drazen. fodor@gmail.com do 24.1.

22. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži 2 m/ž operatera u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-400 ili na mob.

099/5422-582 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@ cateks.hr do 15.1.

33. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž dimnjačara, javiti se na tel. 040/645-458 ili na mob. 099/334-4451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 22.1.

23. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, traži 1 m/ž cnc operatera - tokara i 1 m/ž cnc operatera - rezača na laseru, javiti se osobno: Čakovečka 136, Pušćine ili emailom: info@strojarstvo-calopek. hr do 17.1.

34. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i 2 m/ž skladištara, javiti se na adresu ili na email: posao@haix.hr do 17.1.

24. DIV GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž terenskog komercijalistu za Mađarsku, javiti se na mob. 099/312-6872 ili na email: posao@divgroup.eu do 15.1.

35. Hrvatski Crveni križ Čakovec – Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika u stambenim zajednicama pri službi za humanitarnu djelatnost i socijalne usluge gradskog društva Crvenog križa Čakovec,javitisenaemail:info@ crveni-kriz-cakovec.hr do 18.1.

25. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-943 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom.sivica@gmail. com do 15.1.

26. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, tražim/žnjegovatelja,m/žkuharai m/ž fizioterapeuta (20 sati tjedno), javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/646-788 ili na mob. 098/460403 ili na email: dommesmar@ gmail.com do 31.1.

27. EKOS CAKES d.o.o., D. Kraljevec, traži 6 m/ž radnika u proizvodnji slastica i kolača, javiti se na mob. 098/220-158 ili na email: komercijala.dkraljevec@ekos-pekarnica.hr do 13.1.

28. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži m/ž voditelja bioplinskog postrojenja i 2 m/ž radnika u bioplinskompostrojenju,javitisenamob.

098/296-082 do 31.1.

36. HSG Kariera d.o.o., Prelog traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na mob. 099/4616-333 ili na email: mateja.slugecic@ kariera.hr do 18.1.

37. Industrial Montage and Welding Team d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 10 m/ž montera, 10 m/ž zavarivača tig, 10 m/ž cjevara-izometričara i 10 m/ž bravara, javiti se na mob. 091/900-4874 ili na email: matia@imw-team.hr do 31.1.

38. INA maloprodajni servisi d.o.o. za usluge, traži m/ž prodavača na benzinskoj postaji Čakovec, Goričan i Mursko Središće, javiti se na email: pridruzise@ina. hr ili putem linka: https://molgroup.taleo.net/careersection/external/jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397# do 20.1.

39. Instalomont Termocentar d.o.o., traži m/ž referenta za administrativne poslove, m/ž referenta nabave i prodaje, 2 m/ž mehatroničara, 4 m/ž montera grijanja i klimatizacije i m/ž plinoinstalatera, javiti se na tel.

040/328-017ilinamob.098/426122 ili na email: termocentar@ email.t-com.hr do 15.1.

40. JO-JO OPTIKA d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž očnog optičara, javiti se emailom: stefi.jojo@ gmail.com do 7.1.

41. Jurčec-transporti d.o.o., Hrupine1,Prelog,tražim/žvozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat., javiti se osobno na adresu ilinamob.098/241-479ilipismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti. com do 5.1.

42. KEDER j.d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara - poslužitelja, javiti se na mob 099/6435-810 do 31.1.

43. LE SLASTICE d.o.o., Pušćine, traži m/ž radnika u računovodstvu i m/ž dostavljača,javiti sena mob. 099/4567-630 ili na email: leslastice@leslastice.hr do 10.1.

44. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće,traži2m/žbravara-zavarivača i m/ž bravara - radnika na savijanju limova, javiti se na email: info@liming.hr ili igor.novak@ liming.hr do 19.1.

45. LINITO ugostiteljstvo d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 40, traži 2 m/ž konobara u pizzeriji i m/ž pizza majstora, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/1998055 ili pismenom zamolbom ili na email: tnikola1103@gmail. com do 31.1.

46. Lumont industrieservice d.o.o., Ludbreg, traži 3 m/ž mig mag zavarivača za mjesto rada Belgija, 1 m/ž cnc operatera - glodača za mjesto rada Nizozemska i 3 m/ž tig zavarivača, javiti se na mob: 095/555-3131 ili emailom: damir@lumont.net do 15.1.

47. Ljekarna Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272180 ili na email: juraj.stefan@ me.com do 16.1.

48. Ljekarnička ustanova HOMEOSAN, A. Mihanovića 2b, Pribislavec, traži m/ž magistra farmacije i m/ž farmaceutskog tehničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/360-245 ili na mob. 091/7292-465 ili pismenom zamolbom ili na email: jagoda.ceric25@gmail.com do 31.1.

5. siječnja 2024.

49. MAG-COMMERCE d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektrotehničara - servisera, javiti se na email: ljudski.potencijali@magcommerce.com do 16.1.

50. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 1 m/ž limara-izolatera, 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 1 m/ž poslovođu i m/ž industrijskog lakirera. Javiti se pismenom zamolbom na adresu Čakovec, Zagrebačka 38 ili na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 31.1.

51. MARTI d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž lansera u metalnoj proizvodnji i 2 m/ž brusača, javiti se na tel.

040/630-730 ili na email: info@ marti.hr do 31.1.

52. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 4 m/ž šivača trikotaže - endlanje, javiti se osobno na adresu: Sv. Mihovila 23, javiti se na mob: 098/260-087 ili e-mailom: mario.nadj@ck.t-com.hr do 15.1.

53. Međimurska energetska agencija d.o.o., B. J. Jelačića 22, Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika za energetiku, javiti se na email: menea@menea.hr do 21.1.

54. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži 2 m/ž građevinskih poslovođa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-146 ili na mob.

099/337-2357ilipismenomzamolbomilinaemail:kadrovska@m-g. hr do 31.1.

55. NEORES d.o.o., Tekstilna 1, 40315 Mursko Središće, traži 5 m/ž pakirera, 1 m/ž konstruktora, 5 m/ž šivača i 10 m/ž pomoćnih radnika, poslati zamolbu na adresu ili na e-mail: neores@neores.hr ili tina@neores do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 56. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača migmag, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž voditelja nabave, 2 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 2 m/ž inž. strojarstva - samostalnog konstruktora metalnih konstrukcija, 2 m/ž zavarivača mig-mag i 2 m/ž samostalna bravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@metal-euro do 19.1.

57. METAL SISTEM d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara-montera i m/ž kozmetičara, javiti se na mob. 099/696-8992 ili na email: helena@metal-sistem.hr do 31.1.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

5. siječnja 2024.

58. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača na�nih derivata, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: mobenz92@gmail. com do 10.1.

59. Moharić commerce d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž konobara, javi� se osobno na adresu: Čakovečka 119 ili na tel: 040/821-599 do 7.1.

60.MURASPIDd.o.o.,Prelogtraži m/ž vozača vozila s prikolicom, javiti se na email: muraspid2@ muraspid.hr do 14.1.

61. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži m/ž uredskog administratora, 2 m/ž kontrolora kvalitete i 2 m/ž voditelja kvalitete za mjesto rada Savska Ves, te 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž šivača, 2 m/ž kontrolora kvalitete za mjesto rada Štrigova, javiti se na tel. 040/313-235 ili na mob.

099/329-4175 ili na email: jelena. buhanec@n�-int.com do 15.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

stočne hrane, 1 m/ž operatera na izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž pomoćnog radnika u preradi, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž koordinatora maloprodaje, m/ž IT specijalistu, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa i m/ž čistača,javi�sepismenomzamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email:ljudski.resursi@perutnina. hr do 15.1.

68. PMP Metall d.o.o., Čakovec, traži m/ž inženjera za zavarivanje (ewe/iwe), javi� se na email: info@pmp.hr do 15.1.

69. Prehrambena industrija Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin, traži 2 m/ž vozača viličara i2m/žskladištara,javi�sepismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudskiresursi@vindija.hr do 20.1.

63. OLUK ROBOTICS d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž pomoćnog limara, javiti se na mob: 095/912-1436 ili emailom: oluk. nedelisce@gmail.com do 5.1.

70. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 3 m/ž bravara, 1 m/ž samostalnog referenta u odjelu rif, 1 m/ž tehnologa, 3 m/ž zavarivača mig-mag, 1 m/ž cnc programera i 1 m/ž voditelja AKZ-a i otpreme, javi� se na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/1830-293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr ili info@ primabiro.hr do 10.1.

64. OVB Allfinanz Croa�a d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž financijskih planera,javi�senaemail:mar�n. prodan@hr.ovb.eu do 10.1.

71. PRINTEX d.o.o., Čakovec, traži m/ž knjigovodstvenog referenta, javiti se na email: knjigovodstvo@printex.hrdo20.1.

65. PAVLIC-ASFALT–BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima m/ž voditelja gradilišta i m/ž automehaničara,javi�seosobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ilinamob.091/665-5508do31.1.

72. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž tehnologa u proizvodnji i 2 m/ž radnika u proizvodnji tehničkog teks�la, javi� se na email: posao@pmtc.hr do 15.1.; više info na: www.hzz.hr

62.OBDURAd.o.o.,Strahoninec, traži 1 m/ž pomoćnog montera suhe gradnje ili pomoćnog soboslikara, javi� se na mob: 098/570122 ili emailom: podgorelec. roby@gmail.com do 12.1.

66. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 69, Štefanec, traži m/ž djelatnika odjela 3D skeniranja, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi-izrada skica za lijepljenje i 4 m/ž osposobljavanje za CNC programera, javi� se osobno na adresu ili na tel.

040/338-050 ili pismenom zamolbom ili na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 10.1.

67. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C + E kategorije), 1 m/ž vozača traktora,m/žradnikazaš�teokoliša i sanitacije, 1 m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na farmi, m/ž mlinara u tvornici

Slobodna radna mjesta 39

73. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž konobara i m/ž pomoćna kuhara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 11.1.

74. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž radnika na visini i 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob.

091/5722-091 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: svamlim1@gmail.com do 31.1.

75. ŠTIKMA d.o.o., Slemenice, traži1m/žprodajnogpredstavnika, javi� se emailom: emanuel@ s�kma.hr do 15.1.

76. Tekeli projekt - inženjering d.o.o., Mursko Središće, Marka Kovača 88, traži 1 m/ž automehaničara,5m/žgrađevinskih radnika, 4 m/ž tesara, 4 m/ž zidara, 6 m/ž radnika na pilani i 2 m/ž skla-

dištara, info na tel. 040/543-130 ili mob. 098/240-181 ili na email: tekeli@ck.t-com.hr ili osobno do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 77.Tisakplusd.o.o.-mjestorada Čakovec, traži 2 m/ž prodavača, javiti se putem linka: https://tisak.talently�.com/o/sHe/apply do 12.1.

78. TP Varaždin, Podravska 11, Varaždin, traži 1 m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava i m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Kotoriba i Orehovica, javite se osobno na adresu ili na tel: 042/402-404 ili e-mailom: posao@tpvz.hr do 17.1.

79. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Vra�šinec, Mala Subo�ca, Draškovec, Štrukovec, Sveti Urban, Novo Selo Rok, Celine, Zasadbreg, Križovec, Kuršanec, Mihovljan, Savska Ves, Strahoninec, Lopa�nec, Ivanovec, Donja Dubrava, Totovec, Pušćine, Podbrest, Mursko Središće, Štrigova, Mačkovec,Krištanovec,Vularija,Sve� Križ, Črečan, Domašinec, Gornji Kraljevec, Šenkovec, Turčišće, Frkanovec, Žiškovec i Prelog; m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica te m/ž prodavača keramike i gra-

đevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 11.1.

80. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž mehaničara i 6 m/ž radnika na opsluživanju pletećih strojeva, javi� se sa zamolbom na adresu: Ulica Republike Italije 3 ili emailom: posao@tubla.hr do 12.1.

81. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A. G. Matoša 6, Čakovec, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku,

javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail. com do 10.1.

82. ZT – ZGRADARSKA TEHNIKAd.o.o.,Novakova7,Nedelišće, traži 4 m/ž montera vodovodnih instalacija, 3 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž �g, autogeno ili rel zavarivača - mjesto rada Njemačkai2m/žmonteracentralnoggrijanjaivodovodnihinstalacijamjesto rada Nedelišće, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/341004 ili na mob. 098/944-9445 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 22.1.

40 Oglasnik

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine, kosilica prednja s kotačima + laka prikolica. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293.

PRODAJE SE SAMOSTOJEĆA KUĆA katnica, stambene površine 150 m2 i okućnice 851 m2 u Čakovcu (uporabna dozvola, plin, struja). Upita� na telefon 091/505-2725.

USLUGE

PRODAJEM ŠUMU od 1269 čhv. Info na mob. 099/6386073

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505.

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 7.700 eur. Info na mob.

098/9422-821 PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821 PRODAJEM MERCEDES A 180 cdi, 80 kW, 2008. g., REDIZAJN, reg. do 4/24., uredno održavan, garažiran, mala potrošnja goriva, ispod cijene, dobrom stanju. Info. 097/600-6038 KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob.

098/777-095 POLJOPRIVREDA PRODAJEM TRAKTOR IMT540 s kabinom, prikolica IMT 3-tonska kiper, zimske gume 4 kom dim. 215/64 R17 - povoljno. Info na tel.

098/170-5311

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

Soboslikarski i knauf radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja.

Profi design Čakovec, mob. 099/873-5991

STARIJI BRAČNI PAR traži ODŠTOPAVANJE ODVOD- manji stan u najam u NeNIH CIJEVI s posebnim delišću ili u Čakovcu. Info strojem, rješavam proble- na mob. 098/9422-821 me sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, ŽIVOTINJE mob: 098/931-7570 POZNANSTVA

DEČKO (49 g) traži ženu za PRODAJU SE SADNICE aga- iskrenu vezu. Molim samo cije, javora, graba i bukve, iskrene na mob. 095/7313cijena sadnica je od 0,20- 513 0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, NEKRETNINE info na mob: 099/6839984 ili 099/808-7586 Prodaju se INOX bačve za vino od 400 lit. (2 kom) i 250 lit. (2 kom). Upita� na 040/364-354 PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, rotirajuća četka PRIKOLICA DVOOSOVINKA za čišćenje dvorišta (cije- dimenzije sanduka 1.50m na 750 eur). Info na mob. x 3.50m - očuvana, stalno 098/9422-821 garažirana - nema papire, željezna konstrukcija, drve- KUPUJE SE CISTERNA za ni sanduk - cijena 500e - ni- pumpati septičke jame, je fiksno - lokacija Pribisla- ispravna, sa pumpom. Navec, Međimurje - kontakt zva� svaki dan popodne na tel. 040/865-275 099/692-9076

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Javiti se na mob: 098/9478801

Prodaje se kuća u Pušćinama, V. Nazora 33 (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

1477

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, stari dva mjeseca, roditelji prisutni s rodovnicom, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita. Info. 097/600-6038.

RAZNO PRODA JE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm.

Info na mob. 098/170-3321 PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm).

Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim.

200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir.

30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje.

Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre.

Ponude na mob. 098/9219092 POVOL JNO PRODA JEM novu naftašku jaknu br.

56, tamnosmeđe boje od prave kože i prirodnog krzna, cijena 100 eur. Info.

097/600-6038.

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu.

Info na mob: 098/214-107 POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006 POVOLJNO PRODAJEM SOBU za mlade u vrlo dobrom stanju s podnicom i madracem bez opruga. info na mob. 097/600-6038 PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel.

040/682-175 PRODAJEM STARU CIGLU očišćenu i složenu na palete - 1200 kom. Upitati na mob. 098/170-5311 PRODA JEM PLOČICE za lovačke trofeje, 2 veličine, 4 komada, cijena 30 eura/ kom. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel.

48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari.

Info na mob. 099/4047517 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob.

099/287-2453 PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija).

Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 300 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 300 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 300 eur). Info na mob. 098/9422-821

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja!

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

€/min

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vaši radovi 41 Uređuje: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ

Advent i Božić v lepomu Međimurju Dragi naši mali i veliki kreativci,bliži se vrijeme Božića, blagdana kojem se svi najviše veselimo, posebno djeca. Zbog toga smo za vas pripremili novi likovni i literarni nagradni natječaj „Advent i Božić v lepomu Međimurju“.

Pozivamo Vas da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu adventskih i božićnih običaja u našem kraju: sijanje pšenice na Svetu Luciju, čišćenje čizmica za Svetog Nikolu, kićenje bora, izrada nekadašnjih ukrasa za bor, pripreme i odlazak na polnoćku i slično.

U razgovoru s vašim roditeljima, bakama, djedovima, prabakama i pradjedovima, možda ćete doznati za još neke zanimljive običaje, pa nam ih predstavite, kako bismo i mi naučili nešto novo o našem kraju i njegovoj prošlosti. Želja nam je da oživimo nekadašnju čaroliju slavljenja božićnog vremena na način kako je to izgledalo davnih dana.

Pozivamo vas sve da se uključite, od vrtićkih skupina do osmog razreda, a

najbolje radove birat ćemo po kriterijima: • držanje zadane teme • dočaravanje doživljaja • kvaliteta ukupnog literarnog ili estetskog doživljaja (originalnost, urednost, maštovitost).

Najuspješnije autore očekuju i vrijedne nagrade.

Radove kao i do sada pošaljite e-porukom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje odmah, a radovi se šalju cijelo vrijeme, do 14. siječnja 2023. godine.

Žan Bedi, 3.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Božićni i novogodišnji običaji

Što su nagrade?

• 1 obiteljska ulaznica za Muzej međimurske prirode • 2 obiteljske ulaznice za Dom kulture Prelog iza 15.1.24.

• 1 obiteljska kino ulaznica za Centar za kulturu Mursko Središće • 2 kino ulaznice za Cine&Fun Čakovec • 2 poklon paketa Međimurske prirode

Leon Palir, 3. raz. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Ida Trstenjak, 3. razred PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Mia Jančec,2.b,OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan Doris Vidović, 3. razreda PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Kate Žerjav, OŠ Ivanovec,2.b., učiteljica Mirela Radovan

Jedan od glavnih običaja koji se njeguje u mom domu je sijanje pšenice na Svetu Luciju.

Na sam Badnjak donese se slama i stavi ispod stola kao simbol Isusovog rođenja i ispod slame se stavi sitni novac i plodovi prirode kao jabuke, pšenica, kao zahvala malom Isusu na darovima zemlje.

Na Badnjak se posti i ide se na polnoćku i nakon nje se jedu krvavice.

Na božićno jutro se ide na misu i nakon nje se rodbini ide čestitati Božić. Nakon toga se ruča u krugu obitelji.

Na staru godinu se priprema gozba i čeka se ponoć. Za Novu godinu smo budni do jutra, a nakon toga idemo svima čestitati Novu Godinu.

Leo Tkalec, 4.r.

PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica Andrijana Jakopić

42 Savjeti

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: PON - PET: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Oduvijek i zauvijek moramo vjerovati, imati povjerenje u stvarnost u kojoj živimo, da bismo uopće živjeli

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. siječnja 2024.

Nova godina - stara priča

Održive novogodišnje odluke

Opet smo na početku, novogodišnje su proslave iza nas, treba se vratiti u svakodnevicu... A, već jeste? Ne znate je l’ vam ova lagana sjeta u grudima od postalkoholne depresije ili onako od života, od niza pitanja što sada, na početku godine, nakon što smo izredali sve lijepe želje, naslušali se svojih i tuđih obećanja i planova, odjednom lete po glavi: uh, koliki mi je minus na računu, uh, treba početi raditi, čistiti kuću, ići u školu, čega da se najprije uhvatim?! Neki su od svega toga privremeno pobjegli na inozemna skijališta i tako odgodili suočavanje sa stvarnošću, no to je skupo, većina mladih, a bogami i nas starijih, uljuljkala se kraj raznih digitalija, no za koji dan sve nas čeka povratak životnim obavezama i ustaljenom ritmu, stvari će se polako vratiti u kolotečinu. Ja se, eto, već moram usredotočiti na ove naše novinske razgovore.

Od jednog do drugog Božića, oko kojih su se kršćani nekad davno podijelili, svima nam proteknu dva posebna tjedna u godini kada se više družimo, veselimo i onako nekako naivno se nadamo da ćemo biti bolji ljudi, a svijet bolje mjesto za sve nas. Tu religijsku bajku osjećamo više ili manje iskreno, neki dublje, a neki samo prigodno. Vjera i pobožnost obilježja su ljudske psihe. Mi psiholozi smo, na čuđenje mnogih koji znaju što je predmet našeg znanja, vrlo pragmatični, konkretni, neočekivano nespekulativni i nastojimo demistificirati ljudsku dušu i ponašanje.

Zato ću navesti činjenicu da vjerski doživljaji imaju neurofiziološke temelje, što

Za mnoge ljude početak nove godine predstavlja priliku za razmišljanje o svom životu i o tome što bi željeli u budućnosti te se mnogima taj dan čini kao prilika za početak ostvarivanja raznih ciljeva. Pa tako neki donesu odluku o poboljšanju zdravlja (npr. uvođenje zdravije prehrane ili pokretanje rutine vježbanja), postave cilj o napuštanju društvenih mreža ili o izbacivanju nezdravih navika kao što su pušenje ili pijenje previše kave i alkohola.

Međutim, novogodišnje odluke često imaju lošu reputaciju jer su ciljevi uglavnom nerealni, vrlo su restriktivni i neodrživi te predstavljaju pritisak, zbog čega većina brzo prekrši svoje odluke. Ali te odluke ipak mogu biti odlična polazna točka za davanje prioriteta osobnom zdravlju i dobrobiti, no pod uvjetom da se postavljaju dostižni ciljevi koji se ne usredotočuju na korjenite promjene, već da se napravi mjesta za polagano prilagođavanje novim rutinama i navikama. Tako će se biti lakše pridržavati tih odluka dugoročno. Napuštanje ideje o radikalnim promjenama znači usredotočiti se na različite, ali male i jednostavne ciljeve i odluke kojih se nije teško pridržavati.

Počinjanje s malim ciljevima mogao bi predstavljati pokušaj uvođenja nadahnutih citata i dnevnih afirmacija u jutarnju rutinu. Ili pak uvođenje u svakodnevicu igranje igara za poticanje uma i za vježbanje mozga (enigmatika ili društvene igre poput šaha, kartanja...), što može pomoći ne samo u sprečavanju pada kognitivnih funkcija, već i u upravljanju stresom i tjeskobom. Korisna može biti i odluka o više vremena posvećenog čitanju knjiga. Jedna od najočitijih prednosti redovnog čitanja je učenje, a osim što se stječe novo vrijedno znanje i šire obzori, dobra knjiga može i zabaviti.

Dodatno, čitanjem se izoštrava um jer se stimulira složena mreža neuronskih sklopova u mozgu, čime se poboljšavaju pažnja, pamćenje (kad god čitate roman, morate zapamtiti gomilu informacija o zapletu, likovima, okruženju) i druge misaone funkcije. Čitanje je za um ono što je tjelovježba za tijelo.

Zašto se ne bismo pokušali odvajati više vremena za obitelj? Uz užurbanost svakodnevnog života, može biti teško postaviti kao prioritet provođenje više vremena s voljenima. Ali od ove godine može se razmisliti o ulaganju vremena primjerice jedan dan u tjednu za javljanje članovima obitelji, ili da se planiraju mjesečne obiteljske večere. Često se donose novogodišnje odluke o mršavljenju.

No, umjesto odluke o restriktivnoj dijeti, bolje je postaviti novogodišnju odluku o mršavljenju uz održivije metode stvaranjem zdravog obrasca prehrane, što znači jesti više

kažu istraživači na polju neuroteologije. To bi, onako laički, značilo da je Bog proizvod ljudskog mozga. Znam da vam trenutno nije do dubokog umovanja i nadam se da shvaćate da u prethodnoj rečenici nije rečeno da je čovjek stvorio Boga. Ovdje se ne radi o zaključivanju tog dometa, nećemo ulaziti u raspravu je li Bog dao našem mozgu tu sposobnost da ga tako spoznaje, pa onda imamo svijest i sve moždane funkcije koje sada znanstvenom tehnologijom i metodologijom nastojimo pratiti. Metafizičke pretpostavke i znanstvena istraživanja dvije su posve različite osnove koje ne valja brkati, znate ono o kruškama i jabukama, zar ne? Iz nalaza ciljanih istraživanja mozga moguće je zaključiti da su vjerski doživljaji intenzivna emocionalna iskustva koja su usidrena u limbičkom sustavu, razvojno gledano najstarijem području mozga. Evolucija nas je vrlo davno opremila tim ‘’paketom’’ emocija koje su važne za naše održanje, opstanak.

Očito je da oduvijek i zauvijek moramo vjerovati, imati povjerenje u stvarnost u kojoj živimo, da bismo uopće živjeli, a koliko nas daleko i duboko ta naša evolucijska oprema može odvesti u religioznost razlikuje se od osobe do osobe. Na kojoj god to razini bilo, u rasponu od praktično-dnevne do duboko-mistične razine, svako ljudsko biće pronalazi u sebi okvir za vjeru, nadu i povjerenje u ovu našu ljudsku stvarnost i neku višu silu koja sve drži na okupu.

Vjera i nada i ove će nam godine na svim razinama i u svim oblicima jako, jako trebati.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sati ČET: 09-12 sati Kontakt tel: 099/2221-888

Za osobe koje u novoj godini žele prestati pušiti, korisna im može biti Škola nepušenja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, gdje se mogu prijaviti na brojeve telefona 099 494 5710 ili 098 242 877

nutritivno bogatih namirnica (povrće, voće, orašasti plodovi, sjemenke, žitarice, riba...) što se može činiti polako i dosljedno, na primjer dodavanjem jedne nove zdrave namirnice tjedno u svoj jelovnik. Hranjiv obrazac prehrane uključuje i kuhanje više obroka kod kuće, potom manje oslanjanja na gotovu, brzu hranu (koja je povezana s pretilošću i povećanim rizikom od brojnih bolesti), smanjenje konzumiranja zaslađenih napitaka...

Također se često donose i odluke o povećanju tjelesne aktivnosti. Mnogi ljudi počinju intenzivno vježbati, a teško im je pratiti takav ritam te brzo posustanu, stoga većina svoju novu rutinu tjelovježbe ne pretvori u trajnu naviku. Uputno je pronaći tjelesnu aktivnost koja se temelji na uživanju i uklapa se u osobni raspored, a važno je da cilj bude dostižan.

Dostižno bi bilo da se planira polusatna šetnja ili vožnja biciklom nekoliko određenih dana u tjednu umjesto da se cilja svaki dan; ili za osobe koji imaju sjedilački posao, može se donijeti odluka o 15-minutnoj šetnji za vrijeme pauze. To su jednostavna i održiva rješenja. Postavljanje realističnijeg cilja može povećati šanse da nova rutina potraje. Također, korištenje stepenica umjesto lifta može biti dobar doprinos tjelesnom angažiranju, kao i ograničiti vrijeme provedeno ispred ekrana i smanjenje vremena provođenja skrolajući društvenim mrežama.

Odluka u pravcu posvećivanja zdravijoj rutini spavanja može biti značajan doprinos zdravlju. Neki od jednostavnih načina za poboljšanje higijene spavanja su smanjenje svjetla u spavaćoj sobi, odlazak u krevet u razumno vrijeme i buđenje svakodnevno u isto vrijeme, smanjenje kofeina u toku dana, uklanjanje mobitela iz spavaće sobe…

Značajna novogodišnja odluka može se odnositi i na prestanak pijenja alkohola ili barem manje pijenja, primjerice ostati na umjerenoj razini konzumiranja alkohola, ograničavanje alkohola na jedno piće vikendom navečer ili uvođenje maštovitih bezalkoholnih pića, kao što su gazirana voda s dodanim voćem, kombucha ili neki od koktela (to su bezalkoholni kokteli, npr. Mojito: mineralna voda uz sok limuna, med ili agavin sirup, listić mente za ukras).

Većina se novogodišnjih odluka održi samo kratko vrijeme, no opisane zdrave odluke održivi su načini poboljšanja fizičkog i emocionalnog zdravlja koji se mogu slijediti cijeli život. Stvaranje zdravijih navika prehrane, bolja briga o tijelu i umu i uklanjanje loših navika mogu poboljšati zdravlje na razne načine. Stoga, ove godine isprobajte neke od ovih odluka kako biste ovu godinu — i godine koje slijede — učinili najzdravijom i najsretnijom.

VATROGASCI MEĐIMURJA

5. siječnja 2024.

DVD Pribislavec

Spasili tri onesviještene osobe iz osnovne škole Na vježbi su sudjelovali vatrogasci DVD-a Pribislavec, Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, djelatnici Hitne medicinske pomoći Čakovec te djelatnici Policijske postaje Čakovec. Vježbu je pratio i sam načelnik Općine Pribislavec, Matija Ladić Piše i foto: Damir Perhoč

Na temelju godišnjeg programa rada za 2023. godinu, vatrogasci Pribislavca organizirali su taktičko-pokaznu vježbu u Osnovnoj školi Pribislavec.

– U kabinetu na drugom katu zbog neispravne elektroinstalacije dolazi do samozapaljenja drvenog namještaja te brzo širenje na cjelokupni asortiman.

Jedan od djelatnika škole uoči dim te odmah javlja u centar 112. Dežurni u centru 112 poziva telefonski broj 193 u VOC Čakovec te uzbunjuju operativne članove DVD-a Pribislavec – tako je zamislio scenarij vježbe zapovjednik DVD-a Pribislavec David Dodlek.

Nakon uvodnog scenarija na teren su stigli vatrogasci koji su odmah pristupili evakuaciji zarobljenih učenika i djelatnika škole preko uskočnog jastuka. Druga navalna grupa ulazi u prostorije

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Postavljanje cijevne pruge od vozila do ulaska u školu osnovne škole gdje pronalaze tri osobe, od čega jedna onesviještena leži na podu.

Brzom reakcijom i komunikacijom, poziva se sljedeća grupa koja ulazi u školu s nosilima i iznosi unesrećenu osobu do kola Hitne medicinske pomoći Čakovec koji su također stigli na mjesto događaja. Pravilnim, e�ikasnim

i stručnim nastupom operativnih vatrogasaca uživali su mnogobrojna evakuirana školska djeca na kojim licima se moglo vidjeti uzbuđenje viđenim.

Na vježbi su sudjelovali vatrogasci DVD-a Pribislavec, Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, djelatnici Hitne medicinske pomoći Čakovec te

djelatnici Policijske postaje Čakovec. Vježbu je pratio i sam načelnik Općine Pribislavec, Matija Ladić.

Cilj vježbe je bio prezentirati mogući scenarij i ponašanje učenika i vatrogasaca koji su stigli na požarište, a koji bi za posljedicu mogao imati ugrožavanje života i zdravlja učenika i djelatnika škole.

VZO Orehovica

Gasili požar u Područnoj školi Podbrest U petak, 19. prosinca 2023. u 17 sati, sva vatrogasna društva VZO Orehovica uzbunjenja su putem VOC-a da je došlo do požara u PŠ Podbrest.

Po uzbunjivanju na mjesto požara pristigli su vatrogasci DVD-a Podbrest, DVD-a Orehovica i DVD-a Vularija. Prizemlje PŠ Podbrest bilo je zadimljeno te je dim sukljao kroz prozore škole. DVD Podbrest je po dolasku na intervenciju ušao u zadimljene prostorije uz upotrebu aparata za zaštitu dišnih organa te shvatio da se radi o nenajavljenoj vježbi koju je organizirao v. d. zapovjednik VZO Orehovica Josip Sušec.

Cilj vježbe bio je ispitati stvarno stanje spremnosti operativnog članstva VZO Orehovica u realnim uvjetima i vremenu. Uz zapovjednika VZO Orehovice koji je ujedno i zapovjednik DVD-a Orehovica u vježbi su kao ocjenjivači sudjelovali i zapovjednik DVD-a Podbrest Danijel Novak i predsjednik DVD-a Vularija Kristijan Železnjak.

Nakon same vježbe pristupilo se raščlambi na kojoj su istaknuta pravilna postupanja u interven-

cijama, ali se i skrenula pažnja na nedostatke koji su uočeni. Vježba je ocijenjena uspješnom, dok će se na uočenim nedostacima temeljiti obuka operativnih članova u narednom periodu.

Bila je to prva takva vježba ove mlade vatrogasne zajednice koja uz potporu općine Orehovica puno sredstava ulaže u opremanje, školovanje i obuku operativnog članstva. Svi operativni članovi koji su se odazvali vježbi izrazili su zadovoljstvo ovakvom vježbom bez najave, scenarija i pripreme opreme za istu, dok su oni iskusniji istaknuli da ovakav vid vježbe u svom operativnom stažu nisu imali, ali da je to pravi način da se svatko nađe u što realnijoj situaciji i vidi svoje mogućnosti odnosno ograničenja prilikom gašenja požara.

Druga je to vježba VZO-a Orehovica u ovoj godini. Prva je organizirana 31.7.2023. godine u također speci�ičnom okruženju Doma za odrasle osobe u Orehovici. Na njoj su uz spomenuta tri društva sudjelovali i članovi JVP-a Čakovec. (sh)

TAKTIČKO-POKAZNA vježba “Gold rush 2023“

Gorio je dom “Vidovski zlatari“ U domu Moto nautičkog kluba “Vidovski zlatari“ troje članova kluba pripremali su hranu za nadolazeće druženje.

Prilikom kuhanja došlo je do zapaljenja električnog štednjaka, a požar se brzo širio i vatra je poprimila namještaj te drvene predmete u samoj prostoriji. U relativno kratkom vremenu požar zahvaća i krovnu konstrukciju. Članovi koji su u samom početku nastanka požara po-

kušavali ugasiti vatru aparatima za početno gašenje, odustaju od te ideje jer se boje urušavanja krovišta na njih.

Nakon toga alarmiraju vatrogasni operativni centar 193 i objašnjavaju o požaru. Nažalost, nesmotrenost jednog od člana da stigne još unutar zgrade pokupiti škrinjicu sa zlatom i još neke važne stvari, do dolaska vatrogasaca on ne izlazi iz iste (...) – bio je to samo scenarij vježbe Davida

Šarkanja, višeg vatrogasnog časnika I. klase i v.d. zapovjednika DVD-a Donji Vidovec.

Nakon alarmiranja o nesretnom događaju, na mjesto događaja izlazi navalno vozilo s četiri vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe Čakovec te se u spremište vatrogasnog doma skupi 12 operativnih, dobrovoljnih vatrogasaca DVD-a Donji Vidovec.

Dolaskom do požarišta s dva vozila DVD-a Donji Vido-

Vježbu je pra�la i sama načelnica Donjeg Vidovca Bojana Petrić koja je zahvalila vatrogascima koji odrađuju dobrovoljno takav posao

vec, navalna grupa s vitlom za brzu navalu odmah kreće unutar objekta, ne bi li pronašla osobu koja se vratila po izgubljene stvari.

Druga grupa postavlja “B“ cijevnu prugu i priprema navalu s vanjske strane objekta kako bi spriječili daljnje širenje požara na susjedne objekte, dok treća skupina traži hidrant i odmah kreću s punjenjem navalnog vozila iz hidrantske mreže.

Nakon vrlo kratko vremena, navalna grupa pronalazi onesviještenog člana kojeg izvlače na sigurno mjesto i predaju ga djelatnicima Hitne medicinske pomoći. Nakon toga zapovjednik intervencije preko radio stanice javlja Javnoj vatrogasnoj postrojbi da imaju sve pod kontrolom i kako neće treba njihovu pomoć.

Nakon primitka takve obavijesti, navalno vozilo s četiri vatrogasaca se okreće i vraća u Čakovec, dok DVD Donji Vidovec završava s gašenjem samog objekta.

Vatrogasci u akciji Vježbu je pratila i sama načelnica Donjeg Vidovca Bojana Petrić koja je na samom kraju zahvalila vatrogascima koji odrađuju dobrovoljno takav posao,

ali i pohvalila viđenu vatrogasnu vježbu sa željom da i nadalje vježbaju, a da stvarnih događaja s takvim scenarijom bude što manje. (dp)

44 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. siječnja 2024.

Recept plus

Koliko-toliko pogačice

MEĐIMURSKA KUHARICA

Domaće krvavice na “Menza” način Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

S blagdanom Sveta tri kralja završavaju božićni blagdani i gastronomske delicije koje ih prate. Iako krvavice, kiselo zelje i pire-krumpir najviše asociraju na Marti-

Sastojci: - krvavice (čurke) - krumpir - kiselo zelje - hamburger (špek) - luk - sol, papar - češnjak - crvena paprika - maslac - mlijeko - lovorov list

nje, u tradiciji međimurske kuhinje ovo jelo pripremalo se za blagdan Sveta tri kralja.

Preporuku za pripremu ovog sjajnog kulinarskog trojca, potražili smo u restoranu “Menza” u Čakovcu. Kuharica Đurđica Andrašec iz svoje knjige recepata izdvaja upute za pripremu ovog jela.

Hamburger ili kako se u Međimurju najčešće naziva ova mesna delicija, špek, narežemo na kockice i malo ga u tavi prepržimo. Na to stavimo crvenu mljevenu papriku, nasjeckan češnjak, oprano rezano kiselo zelje i podlijemo vodom.

Začinimo po želji (sol, papar), dodamo lovorov list i sve lagano dinstamo dok ne omekša.

Pire-krumpir pripremimo tako da najprije krumpir očišćen i narezan na kocke kuhamo u slanoj vodi. Kad je mekan

U visoku široku posudu stavimo brašno i u njega umiješamo prašak za pecivo i malo soli. Potom dodamo svježi sir i naribani maslac.

Potom se dodaje brašno i sve se lagano zamijesi rukama.

Prema potrebi može se dodati malo mlijeka. Dobiveno tijesto umotamo u prozirnu foliju i ostavimo u hladnjaku barem sat vremena, a možemo ga zamijesiti navečer, kako bi ujutro bilo spremno za pripremu.

Pogačice se pripremaju tako da tijesto koje smo izvadili iz hladnjaka, na pobrašnjenoj podlozi, razvaljamo na prst debljine. Zatim izrezujemo čašom ili modlicom oblike po želji i stavljamo ih na lim koji smo pokrili papirom za

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

pečenje. Tijesto se premazuje jajetom koje smo prethodno razmutili vilicom i blago posolili. Pogačice možemo po želji ukrasiti sezamom, kimom ili tko voli slaniju varijantu, može se dodati krupna morska sol. Ukusne su i bez ovih dodataka. Koliko-toliko pogačice peku se oko 25 minuta na 200 stupnjeva. Kao što smo kazali, serviraju se tople ili hladne. U slast! (rr)

kuharica Đurđica Andrašec odnosno kuhan, vodu odlijemo. U krumpir dodamo malo maslaca i mlijeka, po potrebi. Krvavice (čurke) pečemo u pećnici oko pola sata na 200 stupnjeva. Na tanjuru serviramo krvavice, kiselo zelje i pire-krumpir. Dobar tek!

Vino tjedna

Silvanac zeleni - vinarija Belović Tina Srpak iz čakovečkog restorana “Menza” uz krvavice, pire krumpir i kiselo zelje preporučuje servirati bijelo vino. Odabrala je silvanac zeleni odnjegovan i proizveden u obitelji Belović.

Upravo su vina ove vinarije često nagrađivana brojnim priznanjima i šampionskim naslovima na domaćim i međunarodnim izložbama

Nakon obilja božićnih i novogodišnjih slastica, mnogima će goditi prigristi nešto slano. U tom slučaju osobito su zahvalne pogačice od sira ili kako ih svi volimo zvati “koliko-toliko pogačice. U čemu je tajna? Već sam naziv ovih domaćih slanaca sugerira brzu pripremu i još jednostavniji recept. Naime, koliko imamo svježeg sira toliko stavljamo maslaca i brašna. Ovaj recept prenosi se s koljena na koljena, jer pripremale su ga naše bake, a zbog jednostavnosti ga vole i današnje generacije. Prednost je što se ove pogačice mogu servirati tople i hladne. Ponekad niti ne dočekaju da se ohlade. Evo recepta.

Sastojci: - 250 g svježeg sira - 250 g maslaca - 250 g brašna (glatko) - 1 prašak za pecivo - sol - 2 jaja - sezam, kim

te festivalima vina. Jedno od njihovih nagrađivanih vina je i silvanac zeleni koji preporučujemo za vaš nedjeljni objed. Riječ je o suhom kvalitetnom bijelom vinu proizvedenom u štrigovskom vinogorju (alk. 11 %). Preporučujemo servirati i kušati i uz druga jela. Živjeli! (rr, zv)

Tijesto za pizzu (od integralnog brašna) Priprema: Izmrvljeni kvasac stavite u 100 ml mlakog mlijeka, dodajte žličicu šećera i ostavite na toplom da nadođe. Dignuti kvasac dodajte u posoljeno integralno brašno te zamijesite s preostalim toplim mlijekom i uljem.

Razvaljano tijesto stavite u lim namazan uljem, nadjenite po želji i pecite oko 20 minuta na 200 stupnjeva.

Sastojci za 6 osoba: - 300 g integralnog pšeničnog brašna Čakovečkih mlinova - 180 ml mlijeka - 3 velike žlice ulja - 30 g kvasca - 1 žličica šećera - malo soli

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 45 Pogačice su spremne za pakiranje

VALERIJA FILIPOVIĆ iz Stanetinca

Kad mladenka dijeli pogačice, djeca se vesele Oduvijek su djeca u selu nestrpljivo čekala da im svatovi podijele slatki paketić kad prolaze kroz selo Piše: Aleksandra Sklepić

Lijepi običaji naših međimurskih sela još se uvijek brižljivo njeguju te prenose s generacije na generaciju jednakim žarom kao i prije sto godina.

U brežnom dijelu Međimurja, u selu Stanetinec, pronašli smo obitelj Valerije Filipović koja nam je ispričala sve o starom, divnom običaju pečenja pogačica od dizanog tijesta koje mladenka, nakon vjenčanja, dijeli djeci i mještanima koji su se okupili ispred crkve da vide svatove.

Naša sugovornica Valerija Filipović, ovaj je put bila pokretačica akcije pečenja pogačica za sestru Martinu koja se udavala.

Pogačice

Za tijesto: - 500 grama glatkog brašna - 3 žumanjka - 3 vanilin šećera - 1 kocka kvasca - 70 grama šećera - 1 žličica soli - 240 ml mlijeka - 70 grama maslaca Za premaz: - 1 jaje Glazura: - ½ litre vode - 5 vanilin šećera - 10 žlica šećera

Priprema pogačica: Od sastojaka za tijesto zamijesiti tijesto i ostaviti da se digne.

Od tijesta oblikovati duge valjkaste trake koje se “zamotaju” u željeni oblik pogačice.

Prije pečenja, gotove pogačice premazati razmućenim jajem. Peći na 160 stupnjeva dok ne dobiju lijepu boju.

Kad su pečene, još vruće ih umočiti u pripremljenu glazuru od vode i šećera koja se prije kuhala da se šećer rastopi.

Ženski dio obitelji priprema pogačice za mladenku: Martina Filipović Novak, Anita Škrobar, Maja Anušek, Marinela Kralj i Marija Filipović U našem je kraju običaj da se u četvrtak prije svadbe kod mladenke okupi ženski dio obitelji, sestre, mama, bake, nećake i prijateljice, i peku se pogačice.

Pogačica je sitni kolačić od dizanog tijesta preliven glazurom od šećera. Oduvijek su djeca u selu čekala da im svatovi podijele slatki paketić kad prolaze kroz selo pa i mi želimo da se vjenčanje pamti i po tome. U novije vrijeme u paketiću su i bombončići, ali nekada su bile samo ovakve pogačice, ispričala nam je Valerija.

Valerija je po zanimanju kuharica i možemo reći da je

stručna osoba za ovaj važan zadatak. Već nekoliko godina živi i radi u Cavtatu, a prije je bila kuharica u poznatim restoranima Terbotz i Međimurski dvori. U Cavtatu je voditeljica smjene u a la carte restoranu. Obitelj Filipović ima pet kćeri: Valerija, Božica, Katarina, Martina i Petra, te sina Ivicu. Mama Marija Filipović najviše je zaslužna za čuvanje tradicije kuhanja i pečenja domaćih jela i kolačića, ali i za držanje obitelji na okupu kod svih važnih obiteljskih događaja, kao što je sada ovo vjenčanje.

Za Martininu svadbu zajedničkim snagama obitelj je

ispekla čak šest kilograma pogačica.

Najljepše pogačice mladenki se pakiraju u košaricu pa ih ona nakon vjenčanja dijeli mještanima oko crkve.

Pogačice imaju i svoju drugu namjenu za djeci omiljen blagdan Valentinovo. Tada roditelji skrivaju slasne pečene pogačice po dvorištu, prozorima i skrivenim kutcima kuće, a djeca ih traže i jako se vesele kad ih pronađu.

Ova lijepa tradicija vrijedna je veselja malih Međimuraca, pa nam je drago što još uvijek postoje obitelji koje se trude sačuvati bogatstvo lijepih, starih običaja.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 9. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 12. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnica: Senka Radiček iz Čakovca

br. 1477 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 9. siječnja 2024. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 12. siječnja 2024.

46 Mozaik HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije. Stoga ćete ima� prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome.Sve što ne drži vodu, pus�te. Ostanite profesionalac.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Potreba za intimnošću kod vas će ojača�. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlači� u svoj dom i tu po�ho uživa� udvoje. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav.

Nastavit će se bogato poslovno razdoblje.

RAK (22.6. - 22.7.)

Vaši osobni odnosi od ovog tjedna razvijat će se lakše i skladnije. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabavi�, pa će vam se čini� kao da ničega nije ni bilo. Mnogi parovi poboljšat će svoj odnos. Ne gradite kule u zraku, nego se držite činjenica. Nedostajat će vam mjere u svemu.

Ljubav ćete nalaziti na svakom koraku i u svakom danu. Neće bi� potrebno ništa posebno da je ostvarite. Ova običnost vama odgovara jer ste u duši mirni. Oni u vezama bit će zadovoljni i s najmanjom sitnicom. Intuicija će vam bi� glavni vodič u poslu. Ako ste u dvojbi, samo zastanite i pažljivo osluškujte svoj unutarnji glas.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Nekima će se čini� da su prepoznali svoj ljubavni ideal koji su tražili, ali bi se sve u trenu moglo pokaza� kao puka iluzija. Budite više na zemlji, a manje u oblacima. Bit ćete izloženi brojnim kontak�ma, a vaša sposobnost komunikacije će bi� zbrkana. Potrudite se sve dobro organizira�.

Vježbajte jogu ili medi�rajte.

Najviše će vam odgovara� mir i povlačenje. Mnogi će vrijeme provodi� u vlas�tom domu. Zaposleni u uslužnim djelatnostima vjerojatno će mora� radi� prekovremeno.

I ostali će dosta radi� te neće ima� vremena ni za razmišljanje. Osjećat ćete se kao da imate krila.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas poče� pretjeriva� u uživanjima ili obratno, u suzdržanos�. Ili ćete svaki tren želje� bi� s voljenom osobom, ili ćete teži� potpunoj samoći.

Svoj poslovni interes polako ćete prebaciva� na nova područja, uglavnom iz struke.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Bez obzira na to što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnu�, u srcu ćete i dalje bi� zadovoljni. Neće bi� toliko atrak�vnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno. Pred vama je nešto potpuno novo.

Budite spremni na to. Ne pomičite granice pod svaku cijenu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vjerojatno ćete zavući u kuću kako bi izbjegli ljubavne frustracije. Ovaj kukavički stav neće vam olakša� distancu u odnosima ili samoću u noćima kad se pitate zašto se to događa baš vama.

Povremeno će vam nedostaja� snage i mo�vacije da izgurate ono što želite. Sje�te se stoga što vi sve možete.

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Brige će ipak ostaja� iza vas i partnera, a usredotočit ćete se na to kako konstruk�vno osnaži� svoj odnos. Bit će još uvijek malih provokacija, ali s njima ćete se nosi� lakše. Još ćete mora� rješava� posljedice toga. Odrađujte zadatke po njihovoj važnos�.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Vjerojatno ćete se malo udalji� od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uzeti preozbiljno, nego ćete sve nadilazi� humorom i pozi�vnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate sa šalama na tuđi račun. Ne valja plaka� nad prolivenim mlijekom.

Fotografija iz albuma Geze Legenstein

Svi smo mi odgajani za uspjeh, svatko na svoj način Piše: Janja Kovač, viši kustos etnografskih zbirki

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

S

redinom prosinca 2023. godine u Izložbenom salonu otvorena je izložba “Odgajani za uspjeh – Obitelj Legenstein“. Izložba je posvećena znamenitoj obitelji Legenstein koja je bila jedan od stupova društvenog, kulturnog i sportskog života u međuratnom Čakovcu.

Pehar koji je Laci Legenstein osvojio kao juniorski prvak Čakovca na teniskom turniru Franje Punčeca 1938. godine

Podijelite s nama svoje obiteljske fotografije

Povodom Dana obitelji Muzej Međimurja Čakovec poziva Vas da svojom obiteljskom fotogra�ijom ili više njih koje možete složiti u fotokolaž svoju obitelj učinite dijelom muzejske izložbe kao što je to trenutno obitelj Legenstein.

Uvjet je da su fotogra�ije nastale do 2000. godine i prikazuju članovima obitelji važne

trenutke. Primamo fotoalbum ili fotokolaž, format A4 ili A3, crno-bijelo ili u boji. U jednom fotokolažu može biti do 5 fotogra�ija. Uvjet je da sve fotogra�ije moraju biti snimljene prije 2000. godine, a uz svaku fotogra�iju je potrebno prilo-

RIBE (20.2. - 20.3.)

Uglavnom ćete ima� dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da svi nešto očekuju od vas, ali neće vam bi� jasno što. Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što niste očekivali. Ipak, ono najgore je prošlo pa sad polako hvatate konce u svoje ruke.

žiti potpis (kada je fotogra�ija snimljena, tko je na fotogra�iji, naslov). Odabrani fotoalbumi ili fotokolaži bit će izloženi na izložbi u Multimedijalnoj dvorani “Riznice Međimurja” 26. siječnja 2024. godine, odnosno na Noć muzeja.

Fotogra�ije treba donijeti do 20. siječnja 2024. godine (uključujući i taj petak) u suvenirnicu “Riznice Međimurja” u omotnici s imenom i kontaktom (adresa ili broj telefona) osobe kojoj ćemo vratiti fotogra�ije.

Obitelj Legenstein

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1476

Plakat za silvestarsku orijentalnu večer u kavani "Royal" u Čakovcu

Ako trebate inspiraciju za složiti svoj obitelji fotoalbum ili fotokolaž, posjetite izložbu ”Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein” u našem Izložbenom salonu jer... svi smo mi odgajani za uspjeh, svatko na svoj način. Lili Legenstein, umjetničkog imena Čaki, rođena je u Murskoj Soboti 6. studenoga 1923. godine. Bila je plesačica, glumica, koreogra�kinja te dugogodišnja solistica Zagrebačkog gradskog kazališta “Komedija”. Dobitnica je Nagrade hrvatskoga glumišta za životno djelo 2010. za svekoliko umjetničko djelovanje na području operete i mjuzikla, a 2016. godine proglašena je

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: 8 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota i nedjelja: 10 – 14 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren. počasnom građankom Grada Čakovca. Preminula je 19. studenoga 2021. godine.

Muzej Međimurja Čakovec prepoznao je priliku da povodom 100. obljetnice rođenja Lili Legenstein napravi izložbu o svim članovima vrlo uspješne i za Grad Čakovec značajne, ali nažalost u javnosti malo poznate obitelji Legenstein.

Obitelj Legenstein je preuzimanjem Kavane Royal u Čakovcu 1925. godine značajno obogatila sportski, ali i društveni život grada u međuratnom razdoblju. Geza Legenstein bio je uistinu talentirana i svestrana osoba. Odlično je svirao klavir i skladao te crtao.

Osim toga uspješno se ogledao u nizu sportova. Elizabeta Legenstein postala je 1930. godine prva službena prvakinja Kraljevine Jugoslavije u stolnom tenisu.

U takvoj atmosferi Lili i njezin mlađi brat Ladislav (Laci) bili su, kao što je sama Lili govorila, odgajani za uspjeh.

Lili je postala poznata kazališna umjetnica, a Laci tenisač.

Posjet izložbi je besplatan.

5. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Od nedjelje stiže zima VREMENSKA SLIKA: Nakon što nije bilo bijelog Božića (u većini hrvatskih gradova posljednji snježni Božić je bio 2007. godine), slična sudbina zadesila je i doček nove 2024. godine uz proljetne temperature. I prvi siječanjski tjedan prolazi iznadprosječno toplo, ali uskoro tome dolazi kraj. Južina završava u subotu s kišom, a

od nedjelje nam dolaze i puno normalnije temperature, prave zimske kakve su i primjerene najhladnijem mjesecu u godini.

Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I tijekom petka još uvijek natprosječno toplo. Oblaka će tijekom dana biti sve više, a navečer može pasti i malo kišice. I ju-

tarnja i dnevna temperatura ostaju neobično visoke. popodne između 10 i 13 Celzijevih stupnjeva.

U subotu oblačno, povremeno se očekuje i kiša, osobito od sredine dana pa popodne i navečer.

Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove pa će se temperatura ipak malo približiti

normalnijim brojkama. Nema još uvijek minusa, ali ipak će malo zahladiti pa nećemo preko desetke.

Dodatni trend snižavanja temperature očekujemo u nedjelju. Pritom će povremeno i dalje biti oborina, može biti i snijega jer će temperatura biti sve bliža nuli ili u minusu.

Moguće je i stvaranje snježnog

Lijepi dani u januaru grubo vrijeme u februaru pokrivača, osobito u gorju, ali i u nizinama do kraja dana.

Sljedeći tjedan nam nosi više suhog vremena, ali još nižu temperaturu. U ponedjeljak puno oblaka, možda uz kraća sunčana razdoblja. Tu i tamo može zalepršati malo snijega, a uz sjeverni vjetar temperatura će cijeli dan biti oko nule.

U utorak i srijedu većinom suho uz moguća sunčana razdoblja. Noći hladne uz minuse i mraz, a ni danju neće biti toplo, oko nule. Zima se sjetila da treba doći i pokazati zašto

je siječanj najhladniji mjesec u godini.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 4.1.2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 5. 1. 1716. godine u Europi vrlo jaka zima; u Portugalu i Španjolskoj snijeg deblji od 30 cm, a Jadransko more i Temza zaleđeni • 7. 1. 1809. godine velika poplava Save u Slavonskom Brodu

IZLAZI 08.01. u 07:34 h 12.01. u 07:32 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 08.01. u 16:27 h 12.01. u 16:30 h

• 10. 1. 1993. godine zamijećena najdublja atlantska ciklona (tlak u središtu 912-915 hPa)

VICOTEKA Brijanje - Pero, što misliš o Seviljskom brijaču?

- Ništa ne mislim. Ja se sam brijem!

Glupost Pitali Muju: - Želis li biti lijep ili glup?

Mujo: Glup!

-Pa zašto?

Mujo: - Jer je ljepota prolazna!

Bijeg Mujo i Haso bježe iz zatvora, a vani snijeg.

Haso će: - Mujo, pada snijeg! Što ćemo sad?

- Ma ne brini, imamo lance.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Jakša Mislović

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA!

Počelo je izborno, olimpisko i prestupno 2024. leto Ali nejpredi moramo likviderati staro Stoprocentno sam siguren kak se je nišči ne nadjal da bode komunistički kapitalac, negdašji šef Ozne, a posle Udbe završil, predi nek odide u večna lovišta, vu cirkvi i ne sam v cirkvi nek i v spovedalnici. Teško je reči je li se je tomo nadjal i sam dragi Božek.

Mortik je on znal pak je to nikomo ne štel reči. Morem vam reči da je moja teca Franca skorom pala z šamleka dok sam joj rekel kaj je Joža Manoličov napravil. Kak smo čuli, Joža je završil vu spovedalnici i poravnal je račune z dragim Božekom, a z ljudima najbrž to ne bode ftegnul? Čim je on poiskal dragoga Božeka brzčas mo ovi z drugoga sveta več glasno ranjkajo po vrati jerbo, kuliko vidimo spoved si je stavil za zadje.

Sima nam je poznato da so grehi sakoga čoveka ispovedna tajna pak to vredi i za Jožu tak da nigdar ne bodemo zazvedili kaj je se priznal velečasnomo Zvonkeco?

No, saki čovek mora na spovedi priznati sam one grehe štere se zmisli, pak si je brzčas Joža to stavil za zadje sam kaj bode se čim meje sega toga zmislil. Pitam vas kak dugo bi tua spoved trajala da bi Joža priznal se grehe štere je napravil v zadjih 75 let? Da bi on to štel naprajti unda si je moral sobom donesti na paper napisane, a kak je još nišči do ve ne došel v spovedalnico z paperima tak se je to niti od Jože ne iskalo. Joža je zaprosil dragoga Božeka nek mo zbriše jegove grehe i huncvutarije i on je to napravil. Kak i sima onima šteri dohajajo na spoved. Najgerek sam, jako sam najgerek je li je Joža zaključil svojega staža v Udbi i je li je tam priznal kaj kani naprajti?

No, kak bilo da bilo, a i teca Franca je takšega mišleja, najbrž je ne mogel spati, črvek mo je furt fr�ljal v glavi, pak je moral dojti poravnati račune z dragim Božekom ili kak je to lepo i šik gospon Hodak rekel: - Velečasni je Jožo spovedal, a Joža je jemo oprostil!

Furt mi se mota po glavi kak je 2023 još pred par dni bila tu z nami! Nikaj sam se ne stareši zbudil vjutro na Novo leto nek sam

navečer na Staro odišel spat – kaj unda prepovedajo kak smo pak stareši?

Kaj delajo zvezde petokrake na našim božičnim borima?

Več sam se hajdi pot ravnal kaj bi pisal o tomo kaj mečemo na naše božične bore, očem reči, z kim kinčimo cmreke? Morem vam reči da saki more deti ono kaj mo je lepo i kaj mo bode šik v jegovoj hiži i kaj se bode z okinčenim smrekom štimal dok mo stranjski dojdo k hiži ili pak dok velečasni dojdejo z križecom. No, jeno ipak ne razmem, kaj nas to gvinta kaj na okinčene cmreke mečemo i zvezde petokrake? Niti sam ne za one zlatne, nesam niti za plave, kaj ne bodem črlene niti spominjal. Nikak mi nejde v glavo komo je to nejpredi palo na pamet kaj je na božične cmreke naheznul zvezde i to petokrake?

Morem vam reči da sam na nebi, dok je bilo vedro, ne uspel najti niti jeno petokrako makar sam tri noči ne spal.

Hajdi pot se znuomo spominati o tomo kaj so jeli, kaj so pili ili pak kaj so delali naši stareši, pak bi unda prosil kaj bi i tu pitali naše stareše, naše japice i mamice je li so oni da kinčili svoje cmreke z zvezdama i to petokrakama?

Pitajte, pak bodete čuli kaj vam bodo rekli. Što nebre bez zvezde petokrake i komo je zvezda tak fajna ili pak prirasla k srco nek si jo dene nekam drugam, a ne kaj jo nahezne na božični cmrek. De joj je ne mesto ne jo tre niti rivati, dosti nam je nevoli naprajla!

Nek i ovi v Lepoj našoj znajo kakše je vreme prinas v Međimorjo

Na krajo saki vesti, bile one na televiziji ili pak radijumo, nam velijo kakše je de vreme, i kakše bo, v Lepoj našoj i kak je negdi vroče ili pak zima, očem reči, kuliko je de temperatura. No, vejč hajdi dugo se po našim državnim medijima (čitaj: radio i televizije) nikaj ne pripoveda za naš "Falaček zemle med dvemi vodami", kaj bi rekli za naše Međimorje. Kak da je Međimorje ne v Lepoj našoj? Dok smo

bili v državnoj cukor piksi, kak to veli teca Franca, unda so govorili kakše je vreme prinas v Čakovco, a unda se najempot Čakovec zgubil z vremenske karte Lepe naše, a ovi dečki i puce z, kak se to po štacunski veli, Hidrometereološkoga zavoda bez srama preskačejo Čakovca. I ne sam Čakovca nek i celo Međimorje.

Nesam mogel strpeti pak sam pital ove vu Zavodo kaj smo jim se mi Međimorci zamerili? Otpovedali so mi kak je Čakovec preveč blizo Varaždina i da je vu tem dvema gradi navek jednako vroče ili pak jednako zima i da unda ne tre dvapot govoriti isto. Nebrem razmeti kak si to naša državna televizija dopušča'? Pak zakaj unda Varaždinci ne plačajo tv pretplato i za nas Međimorce? Ali ako mi plačamo, a plačamo, zakaj se unda na toj tzeleviziji ne bi čulo i za nas? Još nekaj, pak mi Međimorci imamo med tem ljudima v Zavodo, šteri vedrijo i oblačijo po celoj Lepoj našoj, i svoje ljude i svoje Međimorce, a oni niti kaj bi trepnuli okom. A zakaj smo jiv školali kaj se ve nikaj ne borijo kaj bi se saki den čulo i za nas Međimurce. Nas denejo na državno televizijo sam dok nekaj zahuzamo ili pak dok nešči završi v rešto. Kaj reči, pak ak jim je Čakovec pre blizo Varaždina unda nek denejo na vremensko karto Lepe naše našo Štrigovo. A si znuomo da je Štrigovo nejseverneše mesto v Lepoj našoj. I ne sam to, Štrigova je več odnegda poznata i to po celomo sveto, kak tam raste nejbolše grozdje na sveto, a ak je grozdje nejbolše unda so i štrigoska vina nejbolša. No, neje to se, pak v Štrigovi se je narodil sveti Jeronim (čitaj: Remoš), svetec celoga sveta i cirkveni navučitel, pak bi se unda saki den i na jega zmislili. Velijo ovi vu Zavodo da naša Međimorska županija mora jim poslati to željo kaj bi Štrigovo deli na karto unda bodo oni to naprajli. Velijo, bez toga nikaj.

Kuliko vidimo, pak smo mi Međimorci na štiho, a ne znam je li so nas kaj pitali dok so našega Čakovca zeli doli. Kak bilo da bilo z rogatim se nebremo bosti, ak očemo Štrigovo gori deti moramo si biti žjimi z dobra i poslati moljbo!

Đuro Kolac - dobra duša čakovečkog sajma srijedom Ako dođete na čakovečki sajam srijedom, nikako ne možete ne susreti Đuru Kolca iz Palinovca. Već 15 godina dolazi na sajam, a ljudi su ga prozvali dobrom dušom sajma jer donosi smijeh, pozitivnu energiju i za svakoga ima pokoju lijepu riječ. A osim toga, Đuro je poznat i po tome što održava stare stvari koje više nitko ne popravlja. (sh, Foto: Zlatko Vrzan)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr