Međimurske novine 1479

Cijena 1,50 eur

str. 7

ŽIVOTNI INTERVJU: Franjo Kiš, poznati i uspješni mesar iz Donjeg Kraljevca

str. 4-5

Drugi su se igrali, a ja s osam godina radio od tri ujutro do sedam navečer TEMA BROJA BORBA PROTIV ZIMSKE DEPRESIJE

* Naš fotograf Zlatko Vrzan najvedrija je osoba u našoj redakciji i nije nimalo suicidalan. Zbog toga se i usudio fotografirati za ilustraciju uz ovako tmurnu temu. Budi kao Zlatko! (tn)

ODJEL HITNOG BOLNIČKOG PRIJEMA čakovečke bolnice u 2023.

Od 30.808 pacijenata 20.000 nije bilo hitno ŠTO GORE TO BOLJE

str. 3

Čakovec, PETAK, 19. siječnja 2024.

str. 14

Zašto se Srpak veseli padu razvijenosti?

NA JAVNOJ TRIBINI u Čakovcu

str. 12

Godina XXVII. Broj 1479

Glavno je pitanje bilo kako građane dovesti u Grad?!

POPIS SVIH FAŠNIČKIH VESELICA U MEĐIMURJU

str. 9

ŠOFERSKI ŽIVOT Danijela Marčeca iz Stanetinca

SAMOĆA, POSTBLAGDANSKO RAZDOBLJE, ZIMA I NEDOSTATAK SUNCA, poznati su pojačivači loših osjećaja koji znaju završiti tragično - srećom sve rjeđe!

U Međimurju pada 25 tona vozim broj samoubojstava kao Đek! str. 15

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 44

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

19. siječnja 2024.

FOTO tjedna

POD VUROM

Jeste li se susreli sa slučajem samoubojstva?

Tamni trenutak. Samoubojstvo. Ozbiljan društveni problem i osjetljiva tema za razgovor. Svatko od nas se na neki način susreo sa samoubojstvom u obitelji, kod rodbine, poznanika, susjeda.

Netko je o tome samo čuo, dok je netko to i vidio. Teško je o tome i razmišljati, pogotovo pričati s onima koji su doživjeli gubitak nekoga tako. Samoubojstvo nosi težinu tuge, boli i bijesa, međutim, jesmo li svjesni onih tihih vapaja, boli i poziva za pomoć pogođene duše? Možemo li

razumjeti razloge onih koji se odlučuju za takav kraj?

Imamo li dovoljno empatije i razumijevanja da pružimo podršku i da donesemo nadu i svjetlo u njihovim najmračnijim trenucima?

Mentalno zdravlje je bitno, kao i važnost brige o njemu te poticanje tolerancije prema ljudima koji se bore s mentalnim izazovima. Jesu li se susreli sa slučajem samoubojstva te što misle o tom činu pitali smo građane.

(Kristina Klobučarić, foto: Zlatko Vrzan)

Marijana Cvija iz Čakovca Znam za slučaj prijatelja moga sina koji je počinio samoubojstvo u 15-oj godini života. Razgovarali smo o tome unutar obitelji i u školi. Nije se znao razlog zašto je to dječak učinio i pitali smo se što mu se u tom trenutku dešavalo u glavi. Sve nas je to jako pogodilo.

Dejan Novak iz Mačkovca Samoubojstvo je počinio jedan moj daljnji prijatelj, ali ne bih o tome. Svi smo mi izloženi stresu. Bitno je suoči� se sa svojim problemima, rješenja uvijek ima. Mislim da su Hrva� dobrog mentalnog zdravlja.

Trude se, rade, mijenjaju poslove i odlaze radi� van u inozemstvo kada nisu zadovoljni.

Vesna Horvat iz Čakovca - Bilo je to davno, kada sam još bila dijete. Samoubojstvo je počinila moja susjeda, objesila se.

Imala je psihičkih problema.

To mi je bila trauma i dugo me bilo strah. Roditelji su mi pomogli razgovorom. Ne znam što ljude potakne na to. To su teške životne situacije, ali za svaki problem ima rješenja.

Ivan Ujlaki iz Čakovca - Znam za dva slučaja. Radilo se o odraslim muškarcima. Oba su se objesila, vidio sam ih.

Bio sam u depresiji. Danima nisam mogao doći sebi. Često razmišljam što ih je na to potaknulo i je li vrijedno toga. To je trenutak, nepovratni. Treba razmisli� o svojem postupku i posljedicama za druge.

Dušanka Žnidarić iz Kuršanca - Osobno u obitelji i rodbini nisam doživjela takvo iskustvo, ali znam za slučaj kolegice s posla i njezinog brata koji su počinili samoubojstvo u razmaku od pet godina. To je prestrašno, ali nije rješenje.

Pitam se što je to u čovjekovom mozgu da se odluči za tako nešto.

Samoborac glazbom oduševio centar Čakovca

Konačno nešto lijepo! Baš je smirujuće! Predivno! Ovo su samo neki od stotinu komentara koji su se mogli čuti nakon nastupa Ivana Škreblina “pod vurom” u centru Čakovca protekle srijede. Po struci je pijanist i učitelj klavira te dolazi iz Samobora, a šira publika imala ga je prilike upoznati u emisiji Večera za pet gdje je oduševio svojom spontanom pojavom. Svojim pijanističkim umijećem zadivio je mnoge, a nadamo se da će nas ponovno počastiti svojim nastupom. (sh, Foto: Zlatko Vrzan)

TROŠKOVI naših saborskih zastupnika

Tko je od međimurskih saborskih zastupnika najviše potrošio?

Stjepan Kovač jedini ne prima naknadu za odvojen život, a spava u hotelu Piše: Sanja Heric

Hrvatski sabor objavio je troškove rada zastupnika nastale u sklopu obavljanja njihovih službenih dužnosti i to prvi put u eurima. U objavljenim podacima vidi se koliko je tko potrošio na auto, cestarinu, javni prijevoz, avion, hotel, potom za stanarinu ili službeni stan, režije i odvojen život.

Od međimurskih saborskih zastupnika, najviše je potrošio Stjepan Kovač (HSS), odnosno 10.638 eura.

Stjepan Kovač (HSS)

Boška Ban Vlahek (SDP)

Od tog iznosa na dnevnice je otišlo 1.203 eura, na auto 2.746 eura, na cestarinu 411 eura, a na avion 2.674 eura.

Javni prijevoz nije koristio, u kategoriji hotel stoji iznos od 2.983 eure, dok u kategoriji ostalo stoji iznos od 618 eura.

Iza njega po troškovima se nalazi Boška Ban Vlahek (SDP) koja je potrošila ukupno 8.200 eura. Dnevnice joj iznose 29 eura, za auto je potrošila 1.867 eura, a cestarine 287 eura. Za hotel je potrošila 151 eura, za stana-

rinu 3.978 eura, za režije 703 eura, dok joj je za odvojen život isplaćeno 1.188 eura.

Njezina stranačka kolegica Andreja Marić potrošila je 7.700 eura, od čega za auto 1.668 eura, za cestarinu 276 eura, za stanarinu 3.954 eura, za režije 641 euro, a kao naknadu za odvojen život dobila je 1.194 eura.

Najmanje od međimurskih zastupnika potrošio je Dražen Srpak (HDZ) ukupno 5.261 eura. U njegovom slučaju, na auto je otišlo 2.268 eura, cestarine 136 eura. Potrošio

Andreja Marić (SDP)

Dražen Srpak (HDZ)

je i 1.266 na službeni stan, 396 eura na režije te je dobio i 1.194 eura naknade za odvojen život.

Da ne bi ispalo da su naši zastupnici skupi, najviše ove godine potrošio je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) i to čak 34.000 eura. Iza njega su Socijaldemokrat Davor Bernardić koji je potrošio 27.770 eura, zatim HDZ-ov Davor Ivo Stier s iznosom od 25.300 eura i Mostovac Zvonimir Troskot s 23.000 eura.

19. siječnja 2024.

TRAGOM NAJAVE ministra Beroša da se na hitni bolnički prijem neće moći bez uputnice zbog velikog pritiska nehitnih pacijenata

Muči me žgaravica, a doktor radi popodne!

- Na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu za hitne slučajeve u našoj bolnici zdravstvenu pomoć traži 68,4 posto nehitnih pacijenata Sve one bolnice koje imaju Objedinjeni hitni bolnički prijem, među kojima je i Županijska bolnica Čakovec, imaju problem da zdravstvenu uslugu više na njima koriste oni čije zdravstveno stanje nije hitno, nego hitni pacijent za koje je odjel stvoren.

- Ni po čemu se ne izdvajamo po tom problemu od drugih bolnica, kazao je dr. Mladen Vulin, voditelj Objedinjenog hitnog bolničkog odjela (OHBP). Od ukupnog broja pacijenata koje obradimo, 68,4 posto su nehitni.

- Tragom najave ministra zdravstva Vilija Beroša da će pacijenti ubuduće na hitni bolnički prijem moći uz uputnicu kako bi se riješila zagušenja zbog velikog broja nehitnih pacijenata, pitali smo doktora Vulina hoće li ministar riješiti problem velikog pritiska nehitnih pacijenata na OHBP? - Ako me pitate hoće li nas ministar izvući iz

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

gabule, moje mišljenje je da neće i ne znam kako bi to promijenio, kazao je dr. Vulin. Pojašnjava: - Pomoć na hitnu dolaze tražiti ljudi i prema vlastitoj samoprocjeni i za stanja koja nikako nisu hitna. Dođu kad se udare u prst, imaju žgaravicu, a liječnik im radi popodne, prehlađeni su i slične boljke za koje nije potrebno dolaziti na hitnu. Osim što dolaze na Objedinjeni hitni bolnički vozilima Zavoda za hitnu medicinu, šalju ih i liječnici opće prakse s C2 - uputnicom za obradu pacijenta.

Prošle godine na OHBP-u je obrađeno je 30.808 pacijenta. Od tog broja je čak 68,4 posto bilo nehitnih, dakle njih preko 20.000. Zadnja dva dana bilo je 113, odnosno 105 pacijenata na bolničkoj hitnoj.

- Sami si pokušavamo pomoći tao da radimo trijažu pacijenta po dolasku, razvrstavajući prema hitnosti stanja: na

Dr. Mladen Vuljak, voditelj Objedinjenog hitnog bolničkog odjela

one koji čekaju 10 minuta, pola sata ili dva sata na obradu, tako da oni koji su stvarno hitni imaju prednost u odnosu na nehitna stanja. Imamo podjelu na pet težina zdravstvenih

stanja pri čemu su prve tri kategorije opravdana za dolazak na OHBP. Mi nemamo izbora – sve pacijente koji dođu obradimo, kazao je dr. Mladen Vuljak.

(BMO, foto: Vrzan)

DR. MARIN SMILOVIĆ, izazvao buru izjavom u Globusu da se liste čekanja friziraju prije izbora

Kad smo ga pitali za našu bolnicu, je ustuknuo!

Kad njegov odgovor nije stigao do dogovorena roka, nazvali smo ga i pitali što je s odgovorom, kazao je da mu je zabranjeno i da ima poteškoća Nedavni intervju u tjedniku Globus koji je dr.

Marin Smilović, liječnik iz naše bolnice, dao tom listu kao član Inicijative mladih liječnika, izazvao je veliku pozornost u javnosti izjavom da se liste čekanja friziraju prije izbora.

Pitali smo dr. Marina Smilovića za pojašnjenje odnosi li se to friziranje listi čekanja i na Županijsku bolnicu Čakovec u kojoj radi kao liječnik?

Nakon usmenog razgovora da pojasni na što je mislio, dogovorili smo se da mu pošaljemo upit mailom kako ne bi došlo do nesporazuma u komunikaciji, nego da njegov odgovor u cijelosti prenesemo.

Uz to smo ga zamolili i da pojasni: na koji način je došao do podataka i na koje ustanove se to odnosi?

Zamolili smo ga da nam odgovori najkasnije do četvrtka, 18. siječnja do 9 sati, radi uvrštenja u novi broj Međimurskih novina.

Dr. Marin Smilović, član Inicija�ve mladih liječnika Kako njegov odgovor nije stigao do dogovorena roka, nazvali smo ga i pitali što je s odgovorom, dr. Marin Smilović kazao je da odgovara neće biti jer mu je zabranjeno i da ima poteškoća zbog toga.

Izrečena riječ ima težinu i mora biti potkrijepljena argumentima, a je li se dr. Smilović malo zaletio ili obeshrabrio, nakon što je njegova izjava o friziranju listi u našim bolnicama odjeknula u javnosti, procijenit će sam.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

MATIJA POSAVEC nadopunio statistiku rođenih i umrlih

Istina, malo je rođenih, ali je malo i umrlih Na nedavnom druženju s novinarima, međimurski župan Matija Posavec osvrnuo se na tekst, kako je rekao, u pojedinim lokalnim medijima, o padu broja rođene djece ispod 1000. A takav smo naslov imali mi u Međimurskim novinama.

- Istina, pao nam je broj rođenih ispod tisuću, ali nam je isto tako pao i broj umrlih, ponosno je dodao naš župan.

Međutim, nisu to brojke za pohvalu jer ako nas je s godinama sve manje, normalno je i da je manje umrlih. (vv)

Ma�ja Posavec, župan Međimurske županije

Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik

LJUBOMIR KOLAREK ipak ne ide u Sabor

Dao sam ostavku i sad se ne mogu vratiti

NOVI UGOVORI za osobne pomagače u vrtićima

Pomoć djeci s poteškoćama u razvoju U srijedu, 17. siječnja, u Velikoj Vijećnici Međimurske županije Matija Posavec, župan Međimurske županije i Petra Kovačić, predsjednica Udruge “Prvi korak”, potpisali su ugovor o �inanciranju pomagača u vrtićima za djecu s teškoćama u razvoju.

Za 45 osobnih pomagača koji će skrbiti o 59 djece ove će se godine izdvojiti 150.000 eura. Međimurska županija je jedina na području Hrvatske koja unatrag osam godina ima i potiče takav model integracije djece u društvo, s naglaskom na socijalizaciju ranjive skupine.

Kako saznajemo, potrebe za takvom uslugom neprekidno rastu, a uključivanje djece s teškoćama u razvoju u redovne skupine višestruka je korist. Osobni asistenti su osposobljeni za rad s djecom, inkluzija djeteta daje mu priliku za druženje i ostvarenje

socijalne interakcije, a kod roditelja razvija osjećaj kako je njihovo dijete jednako svoj drugoj djeci.

Naglasimo da Međimurska županija ovaj program provodi od 2015. godine te je do 2023. osigurala ukupno 486.240 eura. (kk)

Ljubomir Kolarek (HDZ), preloški gradonačelnik, ipak se ne vraća u Sabor. Naime, nakon odlaska Damira Habjana u ministarske vode, ostala je upražnjena njegova stolica HDZ-a u Saboru. S obzirom na dobre odnose premijera Plenkovića i preloškog gradonačelnika, koji su bili često u vezi, očekivalo se kako će u nju sjesti upravo Kolarek te da je to pitanje čiste formalnosti.

No, on je počinio, kako se to kaže – “grešku u koracima”.

- Kad sam odlazio iz Sabora i svoje mjesto prepustio Draženu Srpaku, dao sam ostavku, a ne mandat na mirovanje, odgovorio je Kolarek na naš upit. To znači da se više ne mogu tamo vratiti.

Jedino tko je preostao s HDZ-ove liste u III. izbornoj jedinici je načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih, tako da je ona upotpunila praznu stolicu. (vv)

Tema broja

4

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

I

za nas su božićno-novogodišnji praznici, dani za koje obično kažemo da su najljepši u godini. Dani su to puni veselja i radosti, obiteljskog druženja u toplini vlastitog doma. Sa svih strana vrište vesele pjesme i poruke darivanja, čestitanja, na televizoru se vrte nadrealistični �ilmovi o Božiću, božićnim čudima.

U takvom deliričnom raspoloženju čovjek koji oko sebe ima obitelj, rodbinu i prijatelje, ne razmišlja, odnosno ni ne pomišlja na ljude koji su sami, koji ne dijele tu radost, koji se ne vesele blagdanskom stolu za kojim sjedaju sami. Ljudi su to koje čudo Božića neće ozdraviti, pomladiti, vratiti im voljene u život, okružiti iz osobama koje su ih zaboravile. Njima Božić još više donosi osjećaj tuge, beznađa, bezvoljnosti, apatije, podsjeća ih na nekadašnje dane veselja i radosti koji se više nikad neće vratiti, barem tako misle i osjećaju.

Neki odu tako daleko da ni ne žele više ustati iz kreveta jer nemaju radi koga, nemaju volje za život te se odluče na očajnički čin okončanja života. Dakle, najljepši blagdani u godini za neke su najstresniji, užasavaju ih se i u nekom trenutku odluče da im je dosta i dignu ruku na sebe.

Smrt zauvijek obilježi preživjele

Smrt je sastavni dio života, isto kao i rođenje. Dva su to pojma koja određuju čovjeka s dvije strane, izazivaju dvije suprotne, može se reći čak i

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ekstremne emocije, neizmjernu tugu i neizmjernu radost.

Smrt ne pita, dođe, ušulja se i uzme nam u nepovrat dragu osobu.

Veliki je to gubitak od kojih se mnogi nikad ni ne oporave. Kaže se da je smrt smrt te da nema razlike kako je i gdje nastupila. Jednostavno, to je težak udarac za one koji ostaju iza pokojnika.

Međutim, postoji vrsta smrti koja se puno teže prihvaća, puno teže ju je shvatiti i koja izaziva pomiješane osjećaje, od tuge, razočarenje do bijesa i ljutnje. Naravno, riječ je o samoubojstvu, činu kada čovjek sam na sebe digne ruku, sam odluči skončati život.

Razmišlja li on u tom trenutku o osobama koje ostavlja iza sebe, o tome kako će se osjećati, želi li ih tim činom kazniti, izigrava li žrtvu ili se jednostavno našao pred zidom, u situaciji iz koje ne vidi izlaz, samo su neka od pitanja koje si postavljaju preživjeli.

- Suicidalnost je vrlo ozbiljno stanje koje zahtijeva trajnu predanost i napor onih koji rade u oblasti mentalnog zdravlja, ali je to također nešto što se itekako tiče cjelokupne javnosti jer svako samoubojstvo predstavlja veliki gubitak, kako za obitelj tako i za društvo, kaže dr.

Prošev

Što kažu brojke?!

U razdoblju od 2013. do 2023. godine na području Policijske uprave međimurske evidentirano je ukupno 221 samoubojstvo.

Kada se promatra podjela suicida prema mjestu izvršenja, najviše ih

je počinjeno na području grada Čakovca, dok ih je prema načinu izvršenja najviše počinjeno vješanjem.

Prema dobi osoba koje su počinile samoubojstvo, najviše ubojstava počinile su osobe starije od 50 godina.

POLICIJSKA UPRAVA MEĐIMURSKA

godina

samoubojstava

muškarci

žene

2013.

19

14

5

2014.

22

19

3

2015.

37

26

11

2016.

21

13

8

2017.

17

14

3

2018.

15

11

4

2019.

15

12

3

2020.

12

11

1

2021.

25

21

4

2022.

23

21

2

2023.

15

13

2

UKUPNO

221

175

46

19. siječnja 2024.

Andrej Prošev, dr. med., specijalist psihijatar, Županijska bolnica Čakovec O samoubojstvima smo se dosta naslušali prošle godine te ispratili podosta njih na posljednji počinak. Vezano uz tu još uvijek, velikim dijelom tabu temom u našem društvu, razgovarali smo s Andrejem Proševim, dr. med., specijalistom psihijatrom čakovečke Županijske bolnice.

- Činjenica je da postoje sezonski afektivni poremećaji koji dolaze s promjenom vremena, ali je važno napraviti razliku između prolaznog, blago sniženog raspoloženja i letargičnosti uslijed dolaska hladnijeg vremena kada smo više u zatvorenim prostorima i opće promjene u ritmu života koja dolazi s promjenom godišnjeg doba i s druge strane s nečim što u kliničkom smislu nazivamo sezonska depresija ili sezonski afektivni poremećaj, kaže Andrej Prošev. Ako letargičnost ili bezvoljnost ne utječu na nas u mjeri da redovito odlazimo na posao, da se družimo s ljudima, da socijalno funkcioniramo, da ispunjavamo roditeljske uloge, onda je to stanje najčešće prolazno. Ali možda nas “obilježavanje“ tog datum može potaknuti da obratimo pažnju na psihološke/emocionalne čimbenike. Jedno od osnovnih načela psihoterapije je da su ljudi odgovorni za svoje osjećaje, pa bi u ovom slučaju ključnu ulogu igrao odnos koji mi imamo prema dolasku jeseni ili zime, hladnijeg vremena i promjenama u životnom ritmu koje one nose. Počinjemo li razmišljati: „Sada prestaje svako uživanje, zabava i druženje“, „Evo još jedan grozan i kišovit dan“, „Sve je tmurno i ja ne mogu osjetiti zadovoljstvo i ugodu“, takve i slične misli i uvjerenja mogu generirati osjećaj depresivnosti. Kao jedan od najvažnijih faktora rizika za razvoj sezonskog afektivnog poremećaja naveo bih usamljenost.

Usamljeni ljudi, ljudi koji nemaju čvrste, stabilne, bliske odnose, podložniji su razvoju sezonskog afektivnog poremećaja. Možda smo često neraspoloženi, bez obzira na godišnje doba, možda se i inače osjećamo usamljeno, jesen ponekad samo skine ljetnu kozmetiku i ogoljuje naš dublji emocionalni problem. U tom smislu je važno zadovoljstvo odnosno neza-

TEMA BROJA ZIMSKA DEPRESIJA poznati je pojačivač loših osjećaja

Broj samo je u padu U posljednjih 10 godina suicid je počinila 221 osoba od čega 175 muškaraca i 46 žena. Statistika pokazuje da su najčešći počinitelji osobe starije od 50 godina dovoljstvo sobom, kao i vlastitim životom u cijelosti. Zbog toga je za nas ljude važno da se bavimo svojim emocijama, da analiziramo svoja emocionalna stanja, ne samo da se probudimo i kažemo da se danas osjećamo loše zato što je hladno i kišno vrijeme.

To se ne odnosi samo na priznavanje drugim ljudima nego ljudi često neugodne emocije ne priznaju ni samima sebi.

Lakše je sebi objasniti da smo neraspoloženi zbog toga što je dan “nikakav“ nego obratiti više pažnje na vlastite

psihičke procese, prodrijeti u sebe, analizirati stvarne razloge zbog kojih možemo biti nezadovoljni, postoji li možda nešto drugo u životu što bismo trebali mijenjati, zapitati se koji aspekt života je možda u krizi, na što bi više trebali obratiti pozornost kada je naš osobni razvoj u pitanju.

Zbog toga još jednom želim naglasiti važnost introspekcije, da svatko za sebe nađe odgovor na važna pitanja čime smo u životu eventualno nezadovoljni, koje neugodne emocije osjećamo.

Postoje znakovi koji nas upozoravaju da nešto nije u redu Više od 90 % od ukupnog broja suicida događa se u osoba koje u razdoblju prije suicida zadovoljavaju kriterije za dijagnozu nekog od psihijatrijskih poremećaja.

Psihijatrijski poremećaji koji nose najviši rizik za počinjeni suicid jesu bipolarni afektivni poremećaj (rizik u rasponu 15 – 18 %), alkoholizam i depresija (rizik u rasponu 10 – 15 %), potom shizofrenija (5 %), poremećaji ličnosti (osobito

19. siječnja 2024.

Za bezizlazne situacije uvijek postoji bezbolnije rješenje

oubojstava Prepoznajte znakove koji upućuju na tragediju Znakovi koji bi mogli upućivati na rizik za počinjenje suicida su: • promjene u navikama spavanja i prehrane, • povlačenje od sviju, • korištenje droga i alkohola, • značajno zanemarivanje osobnog izgleda, • vidljive promjene u ličnosti, • gubitak interesa za uobičajene hobije i aktivnosti, • fraze poput „neću dugo biti problem“, ili „neću nikoga više ikada uzne-

podtip antisocijalni, granični, histrionični i narcistični poremećaj ličnosti), te ovisnosti (rizik suicida je 5 – 10 %). Ovisnosti o alkoholu i drogama mogu biti znatni suicidogeni

Tema broja 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

miravati“ ili „nije me ni za što više briga“ ili „moj život je beznadan“.

Važno je istaknuti da postoje brojne zablude o samoubojstvu.

Neke od najčešćih zabluda su da ljudi koji pričaju o samoubojstvu samo traže pažnju i da si ne žele nauditi, da je samoubojstvo uvijek impulzivan čin koji se dogodi bez upozorenja te da su suicidalne osobe uistinu odlučne oduzeti si život te da tko stvarno namjerava – da će to samo i učiniti.

Ovakvi stavovi su netočni, a mogu biti i opasni.

čimbenici, time što smanjuju inhibiciju i anksioznost.

U novije vrijeme, sve je više istraživanja o riziku suicida za anksiozni poremećaj (PTSP), panični poremećaj te

poremećaj u prehrani. Postoje znakovi koji nas upozoravaju da nešto nije u redu s nama ili s nekom drugom osobom u našoj obitelji. Najčešće se radi o promjeni od uobičajenog ponašanja u negativnom smislu, možda neka veća promjena u ponašanju (može se javiti želja za samoozljeđivanjem, nebriga za vlastito zdravlje, upuštanje u razna rizična ponašanja, sklonost učestalom uzimanju droga i alkohola, sklonost socijalnoj izolaciji, osoba može gubiti interes za prijatelje ili aktivnosti koje su je ranije veselile, postaje iritabilna, bezvoljna, opet s druge strane neka osoba može se ponašati neuobičajeno (uznemireno i hiperaktivno).

Potom treba obratiti pažnju na stanja dugotrajne tuge, apatije, beznađa, izraženog osjećaja straha, srama ili krivice, nesanice, prehrambenih poremećaja i raznih oblika anksioznosti. Isto tako, kod nekih ljudi, dijagnosticiranje teške, neizlječive ili smrto-

nosne bolesti potiču razvoj suicidalnih misli, te naravno, izravno verbaliziranje suicidalnih namjera ili prijašnji pokušaji suicida.

Važno je povezati takve promjene raspoloženja i ponašanja s nekim nepovoljnim životnim događajem, nepovoljnim periodom, nekim promjenama, primjerice, osobe koje trenutno jako pate zbog obiteljskih problema, raznih gubitaka, bolesti, egzistencijalnih problema, zbog pogoršanja psihičkih poremećaja i sl.

Ako netko izražava suicidalne misli svakako treba čim prije reagirati, odnosno čim prije potražiti pomoć stručne osobe (psihijatar, psiholog, psihoterapeut). U slučaju da osoba ima intenzivne suicidalne misli, ali odbija pomoć, neophodno je (iz sigurnosnih razloga) pozvati hitnu medicinsku pomoć (jer je to hitno medicinsko stanje). Važno je biti s osobom, ne ostavljati ju samu, biti podrška s razumijevanjem za njezino stanje.

Treba izbjegavati uvjeravanja i komentiranja kako nema razloga za suicidalnost (umanjivati značaj samom činu). Suicidalnost je vrlo ozbiljno stanje koje zahtjeva trajnu predanost i napor onih koji rade u oblasti mentalnog zdravlja, ali je to također nešto što se itekako tiče cjelokupne javnosti jer svako samoubojstvo predstavlja veliki gubitak, kako za obitelj tako i za društvo.

Treba imati na umu da izvršenjem suicidalnog čina ostavljamo sve ljude kojima je stalo do vas i da je to točka s koje nema povratka, da je to teret s kojim će se obitelj cijeli život morati nositi. Sebi i svojoj obitelji dugujete istražiti svaku moguću alternativu, najmanje što možete je da potražite pomoć.

Egoistični čin ili čin očajnika, žrtvovanje za više ciljeve!?

S obzirom na to kako je suicidalnost kompleksan problem, postoje mnoge teorije i modeli koji su pokušali objasniti suicidalno razmišljanje i ponašanje (neki od najpoznatijih su sociološki modeli, kognitivni modeli, psihoanalitički modeli). Primjerice Emile Durkheim je u sociološkom modelu samoubojstva svrstao u četiri kategorije: egoističnu, altruističnu, anomičnu i fatalističnu.

Egoistična samoubojstva: žrtve su rezultat gubitka socijalnog interesa ili neodgovarajuće integracije u društvu (često su to samoubojstva fizički i duševno bolesnih osoba). Ono susrećemo onda kada je ljudima onemogućeno upravljati svojom sudbinom, kada ne postoje životni razlozi (zbog životnih nedaća), kada su socijalne i moralne norme jednostavno upitne. Sredina ili nema osje-

Samoubojstvo se može spriječiti Prijetnje samoubojstvom treba uvijek shvatiti najozbiljnije. U više od 80 % slučajeva potencijalne samoubojice najavljuju svoju namjeru prije nego što će pokušati samoubojstvo, a u velikom broju je i izreknu prijateljima, kolegama ili obitelji. Međutim, bližnji ili prijatelji nisu sigurni što

ćaj pomoći ili jednostavno ima distancu, a akter čina u svojoj odlučnosti drži kako je to jedini način (oduzimanje života), da okonča svoje patnje.

Altruistična samoubojstva: žrtve su čvrsto povezane sa socijalnom skupinom i daju svoj život kao doprinos postizanju ciljeva skupine.

Takav oblik suicida smatra se časnim činom u pojedinim kulturama i religijskim zajednicama.

Anomična samoubojstva: pojavljuju se u vrijeme društvenih i ekonomskih promjena, u razdobljima dezintegracije te u situacijama kada dolazi do naglih promjena u poziciji osobe u odnosu na društvenu zajednicu.

Uloga koju je pojedinac dotad imao može biti promijenjena zbog mnogobrojnih razloga (gubitak bliske osobe, ekonomski gubitak, gubitak statusne pozicije...), što tada rezultira kriznim stanjem i autodestruktivnim ponašanjem.

Fatalistična samoubojstva: pojedinac čini samoubojstvo zbog nemoći da upravlja vlastitim životom.

Durkheim je smatrao da se ovaj oblik samoubojstva manifestirao kod robova, zatvorenika i mladih udatih žena bez djece, od kojih su društvene norme tog doba zahtijevale djecu.

Danas je poznato da je suicidalno ponašanje vrlo kompleksno, višestruko uvjetovano i da se ne može gledati izolirano kroz samo jedan teoretski model.

Suvremene teorije opisuju model stresne dijateze kao važan objašnjavajući model u nastanku psihijatrijskih poremećaja, ali i suicidalnosti. Termin stres odnosi se na psihološke i/ili biološke čimbenike koji nastaju nakon izlaganja vanjskom događaju.

Prema podacima Policijske uprave međimurske broj samoubojstava se s godinama smanjuje, no brojka je i dalje dvoznamenkasta i lani se zaustavila na 15

učiniti odnosno takva priznanja često nisu shvaćena ozbiljno. Osoba koja pokuša ili učini samoubojstvo prethodno jasno i direktno priča o tome, želeći tako privući pažnju i dobiti podršku jer to je poziv za pomoć. Takvu osobu treba shvatiti ozbiljno i pružiti joj pažnju čime joj možemo spasiti život.

Koncept dijateze uključuje predispoziciju ili osjetljivost uzrokovanu biološkim, psihološkim i socijalnim čimbenicima. Prema stresnoj dijatezi, u osoba s prisutnom osjetljivošću, u situaciji kad su izložene dovoljno jakim stresorima, može doći do suicidalnog ponašanja. Čimbenici stresa u ovom modelu mogu biti, općenito gledano, biološki ili psihosocijalni. Primjer ranih bioloških stresora su slaba prenatalna prehrana, ozljede pri porođaju i trauma glave u dječjoj dobi.

Primjeri psihosocijalnih stresora su traumatska interpersonalna iskustva, kaotične okolnosti odrastanja i smanjena sposobnost razvijanja vještina suočavanja sa stresom. Vulnerabilnost može odražavati smanjenu sposobnost samokontrole, uz tendenciju prema agresivnim ili impulzivnim ponašanjima te nedostatak vještina suočavanja s problemom.

Starije osobe sklonije su suicidu

- Nažalost, najviše izvršenih suicida u većini razvijenih zemalja, a tako i u Hrvatskoj, je u skupini osoba starije životne dobi, ističe naš sugovornik. Starija životna dob je povezana sa sužavanjem životnih perspektiva (osjećaj besperspektivnosti i beznađa), gubitkom smisla života, često je opterećena kroničnim bolestima, gubitcima, susretima sa smrću bližnjih, osjećajima već spomenute usamljenosti i odbačenosti (primjerice od strane vlastite obitelji).

Na žalost, u Hrvatskoj sustav brige za osobe starije životne dobi nije primjeren.

Stoga, ako već sustav ne radi svoj posao, budimo mi sami svjesniji, ne zaboravimo na svoje roditelje, djedove i bake, okrenimo se oko sebe, pogledajmo svoje susjede.

Nazovimo ih, posjetimo, osobito u tzv. kritičnim danima blagdana kada su sami, odnesimo im tanjur kolačića, popričajmo s njima. Istina, znaju biti čangrizavi i čemerni, no zanemarimo to jer starost nosi svoje. Uostalom, tko kaže da i mi sami kad dođemo u tu dob, nećemo biti isto takvi, a možda i gori.

6

Gospodarstvo

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BROJ NEZAPOSLENIH SE zacementirao na brojki nešto višoj od dvije tisuće osoba

Poslodavci nude posla kao u priči, ali slaba im vajda - Prijavili potrebe za 451 radnikom, a uspjeli zaposliti njih 128 Krajem prosinca 2023. godine u evidenciji je bilo 2.157 nezaposlenih osoba, što je na razini studenog, dok je u odnosu na prosinac 2022. godine broj nezaposlenih veći za 6,3 %.

Zaposleno je 43.411 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti za prosinac je 4,7 %.

Tijekom prosinca iz evidencije nezaposlenih izašla je 201 osoba. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 139 osoba. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 128 osoba, dok je 11 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti registriranja trgovačkog društva ili obrta, ugovora o djelu ili zapošljavanja prema posebnim propisima.

Osim izlazaka zbog zaposlenja, iz evidencije su obrisane 62 osobe.

Zapošljavanje na temelju radnog odnosa najčešće je realizirano u prerađivačkoj industriji – 29 osoba, trgovini – 18 osoba, pružanju smještaja te pripreme i usluživanju hrane – 18 osoba.

U zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec s 99 osoba zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog – 29 osoba i Ispostavu Mursko Središće – 11 osoba.

Tijekom prosinca u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 195 osoba.

Promatrajući strukturu novoprijavljenih najvećim udjelom evidentirane su osobe izravno iz radnog odnosa – 134 osobe.

Nadalje, 50 osoba evidentirano je iz neaktivnosti i 11 direktno iz redovnog školovanja.

S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja izravno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz prerađivačke industrije – 27 osoba, građevinarstva – 22 osobe, ostalih uslužnih djelatnosti – 20 osoba, djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane – 14 osoba.

963 nezaposlenih, bez, ili s tek završenom osnovnom školom

U ukupnom broju nezaposlenih osoba 1.164 je žena i 993 muškaraca. Prema dobi, mladih u dobi do 24 godine je 420, osoba srednje dobi – 1.065, a starijih od 50 godina – 672. Imajući u vidu razinu obrazovanja, prevladavaju osobe na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja – 930 osoba i osobe s de�icitom obrazova-

Trgovine otvorene ove nedjelje, 21. siječnja

KRK trgovine (Metss)

Ostale trgovine

• Čakovec, E. Kvaternika 7 • Nedelišće, M. Viljevca 2

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

nja, bez ili sa svega završenom osnovnom školom – 963 osobe. Preostale 264 osobe su s 1. stupanjem fakulteta / više škole i fakultetskog obrazovanja. Na zaposlenje duže od 1 godine čeka 827 osoba. Prvi put posao je tražilo 616 nezaposlenih osoba. Promatrano prema ispostavama odnosno teritorijalno, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec – 1.516 osoba. U Gradu Čakovcu s pripadajućim naseljima evidentirano je 585 nezaposlenih osoba. Zatim slijede općine: Nedelišće (284), Pribislavec (149) i Mala Subotica (118).

U Ispostavi Prelog evidentirano je 385 nezaposlenih osoba, od čega je na području Grada Preloga evidentirano 108 nezaposlenih osoba. Najmanje nezaposlenih evidentirano je u Ispostavi Mursko Središće – 256 osoba, od čega se na Grad Mursko Središće odnosi 133 osobe.

Iako je na razini Županije broj nezaposlenih ostao gotovo na razini studenoga, u Ispostavi Čakovec nezaposlenost je u prosincu u blagom padu za 0,8 %, dok je u Ispostavi Prelog za 0,5 % i Ispostavi Mursko Središće za 1,6 % evidentiran porast

nezaposlenosti u odnosu na studeni.

Naknadu za nezaposlene prima 341 osoba

U prosincu 2023. godine novčanu naknadu koristila je 341 nezaposlena osoba ili 15,8 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Naknadu prima 201 žena i 140 muškaraca.

Tijekom prosinca poslodavci su prijavili potrebe za 451 radnika. Potrebe su pretežito iskazane u prerađivačkoj industriji – 169, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi – 131, građevinarstvu – 36 i obrazovanju – 31.

Tijekom 2023. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključene su 1.122 osobe, i to: obrazovanje nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja – 484 osobe, potpore za zapošljavanje – 414 osoba, potpore za samozapošljavanje – 121 osoba, javni radovi – 74 osobe, potpore za usavršavanje – 28 osoba, te 1 osoba u mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta u sektoru tekstila, odjeće, obuće, kože i drva. Krajem prosinca 2023. godine evidentirano je

979 aktivnih korisnika mjera. Daleko najveći udio – 397 osoba odnosi se na potpore za zapošljavanje. Značajan broj aktivnih korisnika odnosi se na obrazovanje nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja – 268 i potpore za samozapošljavanje – 275. Zatim u znatno manjem opsegu slijede potpore za usavršavanje – 22, javni radovi – 16 i potpore za očuvanje radnih mjesta u sektoru tekstila, odjeće, obuće, kože i drva – 1. Od toga, 184 korisnika su iz 2022. godine, a 795 iz 2023. godine.

(BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Nije zdravo kad uspješni poduzetnici razmišljaju o zatvaranju firme

L

judi koji su stvorili nešto svojim rukama, glavom te ustrajnim i strpljivim radom, vrijedni su divljenja.

Krajem osamdesetih kako se stari sustav rušio, brojni ljudi su s puno entuzijazma otvarali �irme i pokrenuli svoje poslove. Potpuno je normalno da su brojni pokušaji poduzetničke aktivnosti propali u prvim godinama.

Oni drugi, uspješni, izdržali su desetljeća rada. No bolno je čuti kad poduzetnici koji

vode uspješne �irme, umorni od administrativnih prepreka i antipoduzetničke klime od strane državnog aparata, odustaju. Predaju se. Razmišljaju o zatvaranju svojih �irmi.

Sadašnje gospodarstvo niknulo je na razvalinama socijalističke privrede i taj mentalitet je još uvijek dominantan. Državna vlast uživa u preraspodjeli prihoda, a ne poticanju konkurentnosti našeg gospodarstva.

Po ustaljenom mentalitetu iz bivšeg sustava velike,

koji su u prisnijoj sprezi s vlašću, se ne dira. Sitne se nema što šišati pa najveći udar ide na srednje poduzetnike, koji su svoje �irme gradili iz garaža, upregli cijelu obitelj da radi od jutra do sutra. Njih obilaze poreznici, kontrolori, nadzornici. Vrag je u nijansama. Država sjeda na buduće prihode čim registriraš �irmu, kad još možda ni prvi obrt robe nisi uspio dovesti do kraja, a već su ti za vrat sjeli nadzornici, kontrolori, inspektori…

Svjesno ili nesvjesno šalje se antipoduzetnička poruka koja ubija želju za stvaranjem, jer je poduzetnik stalno okružen strahom da negdje ne pogriješi, jer ga svaka greška opali po džepu.

A novac koji ode na plaćanje kazni neće se moći uložiti u unapređenje proizvodnje i plaće radnicima.

Mlada država, koja nije izrasla na tržišnom gospodarstvu i nema iskustvo kako poticati konkurentnost nacionalnog gospodarstva,

svaki dan bi trebala pitati poslodavce: što vam stvara suvišne troškove? Gdje možemo skratiti prazne hodove? Pojednostaviti poslovanje? U obostranom je interesu da poduzetnici što bolje zarađuju i budu produktivniji i bude ih što više. Time se i državi bolje puni proračun, a ne da im šalje službenike iz državnog aparata kao policajce da im represivnim kontrolama i kaznama uzimaju volju za rad.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

19. siječnja 2024.

Gospodarstvo 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FRANJO KIŠ,, mesar iz Donjeg Kraljevca, dobitnik nagrade za životno djelo Obrtničke komore Međimurske županije

Dok su se drugi igrali, mene su odgajali za nasljednika u mesnici Dok su se drugi dječaci igrali kauboje i Indijance, Franjo je morao biti u preradi da se navikne na posao Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Franjo Kiš potkraj godine dobio je nagradu za životno djelo Obrtničke komore Međimurske županije. Veliko je to priznanje jer dolazi iz struke.

A Franjo Kiš je u struci oko 55 godina, čudno, jer je rođen je 1959. godine, ali već je od osme godine života u mesnici. - Odgajali su me za nasljednika, ali to nije nimalo glamurozno kako zvuči.

- Prvo čega se sjećam je to kako su mi mama šivali "šurca" da bi me privikavali na rad u preradi. I što tamo može raditi dijete od kojih osam, devet godina, počinje svoju životnu i poslovnu priču Franjo Kiš. Nastavlja: - Dali su mi palicu koju sam jedva držao u ruci da bi “štekao” kobasice, koje su prelazile preko nje. Bilo je važno da budem prisutan u pogonu, da se naviknem, dok su se drugi dječaci za to vrijeme igrali kauboje i Indijance. To je bio takav odgoj i takva vremena, negdje 1966., 1967., 1968.

To su stvari koje su mi se urezale u sjećanje kao ne baš lijepe, kazao je. - Nisam imao lijepo djetinjstvo kao moji prijatelji koji su se vani igrali ili kad su kao malo odlazili biciklima na kupanje na Dravu, prisjeća se.

- Ja sam morao raditi cijeli dan. Imam i stariju sestru i ona je znala uskočiti raditi u mesnici. Ona je magistra farmacije i bila je malo manje žrtva našeg obiteljskog posla.

Krenula je u gimnaziju, zatim na fakultet pa su roditelji govorili: „Pusti Vericu, ona mora učiti!” – a ja ništa! Kad sam upisao fakultet bilo je: „Hodi malo tati pomozi”. Mama je gledala, kad sam dolazio vlakom iz Varaždina, da mi sve pripremi da po povratku čim prije idem delat, priča Franjo.

Ništa bez Karmen

- Nije se radilo osmosatno radno vrijeme, već od tri, četiri ujutro do šest, sedam navečer. Tek kad sam se počeo baviti košarkom, to mi je nadomjestilo ono što nisam imao u djetinjstvu. Uživao sam u treninzima i utakmicama. Završio sam fakultet,

računovodstveno-�inancijski studij u Varaždinu, ali sam se posvetio obiteljskom poslu.

U obiteljskom poslu ništa bez obitelji. Supruga Karmen je završila informatiku i velika mi je potpora u životu i poslu. Upoznali su se kao mladi i dugo “hodali”. Upoznali su se u Donjem Kraljevcu u popularnom motelu na maturalnoj zabavi. Nakon upoznavanja, veza je godinu dana trajala preko dugih telefonskih razgovora, a onda prešla u fazu viđanja i nakon sedam godina hodanja u brak, a kasnije mu se Karmen pridružila i u poslu.

Mesnica Kiš oduvijek je bila obiteljski posao i danas kad je u njoj zaposleno 30 ljudi, tako ju vode.

Franjin otac je kao mladi čovjek radio u Mesoprometu Rijeka, a onda je tri godine bio u mornarici u Splitu u Divuljama, a poslije toga, budući da je bio dosta sposoban i poduzetan, Dalmatinci su ga zaustavili i rekli: „Tu ćeš otvoriti mesnicu”. Tako je i Franjina starija sestra rođena u Trogiru. Nakon sestrina rođenja, 1955. godine, tata seli u Donji Kraljevec, kupuje grunt i na njemu počinje samostalni obrt. U mesnici su počeli raditi mama, tata i radnik koji je s njima došao iz Trogira i s ocem radio još dvije, tri godine, a kasnije se i Franjo uključio u posao. Od 1. srpnja 1993. ga je i preuzeo, premda ga je vodio i četiri godine prije toga, jer se tata razbolio, a potom i povukao u mirovinu.

- Otkad sam preuzeo posao, supruga mi dolazi kao velika pomoć u poslu. Tada smo ga počeli i jače razvijati. Novi pogon napravili smo 1997. godine. Bio je to tada jedini u Hrvatskoj u kategoriji jedan.

Za usporedbu, prva EU komisija je došla u Danicu, mesnu industriju, i oni su tada dobili kategoriju tri i rok da u dvije godine otklone nedostatke, a nama je EU komisija potvrdila kategoriju jedan. Sjećam se da nam je došlo 14 ljudi, dva prevoditelja, Nijemac, Holandez i inspekcijske službe u kontrolu pogona. To da su nam potvrdili kategoriju jedan je zvučalo jako dobro i

lijepo, ali kad smo se natjecali za neka sredstva, zbog prve kategorije ništa nismo mogli dobiti, jer, kao, ništa nam ne treba, kazao je Franjo. To što su bili ispred vremena nije se isplatilo, naprotiv, zaključio je.

- Dok su drugi dobili sredstva i gradili nove pogone, mi nismo dobili ništa, kazao je.

Pomogli im austrijski poslovni ljudi, a ne banke

Pri ulaganju su se morali osloniti sami na sebe. - Banke, kaže – nula bodova. Nastavlja: - Imali smo sreću da smo supruga i ja hodali po sajmovima i na njima upoznavali vlasnike koji izrađuju strojeve za mesnu industriju jer je naša država tražila ulaganja u zgrade više nego Europa.

Primjerice kompletna mesna industrija je morala rezati kuteve i umjesto toga ugraditi zaobljenja, što je bio problem i gdje ih nabaviti, pa su nama u Betonu u Prelogu to lijevali od posebne mase. Za razliku od toga, u Austriji su pogoni izgledali “katastrofa”, tako da bi ih naši odmah zatvorili, ali su svi njihovi strojevi bili novi.

A nas je naša država tjerala da sve zalihe novca potrošimo na zidove, tako da nam ništa nije ostalo za ulaganje u strojeve da budemo produktivniji i konkurentniji.

Ističe: - Nikad neću zaboraviti Pelzgultnera iz Austrije, vlasnika tvornice za proizvodnju strojeva za mesnu industriju. Kad smo kupovali prvu pušnicu, pomogao nam je strahovito puno.. Na naše čuđenje, nakon iscrpljujućih pregovora, dao nam je pušnicu s velikim popustom na otplatu na mjesečne rate. Dali smo mu akontaciju, bez garancija banke ili bilo kakvih drugih sredstava za osiguranje plaćanja. Nakon godinu i pol trebali smo drugu pušnicu. No tada sam mu kazao da ne mogu kupiti drugu, prije nego otplatimo prvu, a imali smo još šest rata za platiti. Austrijanac nam je na to odgovorio: „Za dva mjeseca ću vam montirati drugu, a vi ćete je početi otplaćivati kad otplatite prvu i opet bez garancija.”

Supruga Karmen velika je životna i poslovna podrška Franji Kišu Na ručku smo ga pitali Samo jedne godine kako se usudio s nama ući u obišla ih inspekcija u posao na povjerenje, a on im 74 različitih nadzora je otkrio kako on procjenjuje Jedna smo od tri klaonice vjerodostojnost partnera. Kau Međimurju i nema drugih zao je: Vi, vaš otac i supruga ste me više od četiri sata mu- u okolici. Želimo zadržati čili za cijenu. Vaša majka je za povjerenje svojih partnera.

Pitali smo Franju je li bio to vrijeme radila u mesnici. u situaciji da je razmišljao da Cijela obitelj je u tom poslu, to je vaša sigurnost i u takve od svega odustane.

- Bilo je i to, ne zbog ljude mi ulažemo, kazao im je samog posla, nego zbog adAustrijanac. Tri garancije traministriranja i bezbrojnog žili smo tamo gdje suprug nije kontroliranja koje krade vripitao za cijenu, nego samo platio što košta, a žena žurila jeme i odvodi od posla. Zbog na frizuru, odgovorio im je. E HACCP-a sve što radimo moto je razlika između njihova i ramo potkrijepiti bilješkama, našeg poslovnog svijeta. Ka- zbog inspekcija moram biti ko su u Austriji proizvođači cijeli dan na raspolaganju. A strojeva za mesnu industriju raznih kontrola i nadzora sameđusobno povezani i kod mo je u 2022. godine bilo 74. nabave drugih strojeva dola- Svi su nadležni za nas, kaže. zili smo do njih na taj način, Znam da rade svoj posao, ali kazao je Franjo. Vrata su im kada dođu, dva čovjeka im se otvarala u austrijskim po- trebaju biti na raspolaganju i pokazivati razne papire. A slovnim krugovima.

Poslovne banke kod nas onaj tko je s njima ne bavi se su i dan danas užasno ne- svojim poslom. I tako se gubi �leksibilne, kazala je supruga produktivnost.

Kao da nikome u državi Karmen. Na predaju utrška iz nije jasno da one koji stvaramaloprodaje prisiljavaju kliju treba pustiti da rade ono jente da sat vremena čekaju što najbolje znaju, jer time na red na šalteru, a ako ga predaju u bankovni trezor, zarađuju za sebe, za svoje prođe i do nekoliko dana da djelatnike, njihove obitelji i im novci sjednu na račun. Mi za nadogradnju. kao mali ne možemo si dopustiti tako dugotrajni luksuz čekanja vlastitih sredstava, kazala je Karmen. Pojasnila je: - Nama čovjek dopela bika na grunt i mi ga moramo platiti, a to je velik novac i velika stavka, a želimo biti vjerodostojni kod svojih partnera.

Franjo je zbog posla zaradio i moždani udar

- Nismo zadovoljni odnosom države prema nama. Nitko nas ne doživljava. Prema onome što bi trebali dobiti imamo status najmanjih, nevidljivih, a prema onome što

trebamo ispoštovati smo u statusu najvećih: od zakonodavstva, protokola, propisa, kaže Karmen.

Trenutno smo u fazi da odustanemo od svega jer nas sustav tjera na to razmišljanje. Ali, uvalili smo djecu u to, sina Darija i kćer Moranu, uz najbolje namjere.

Puno smo uložili u pogon, ne samo materijalno, već i cijeli svoj život. Iskreno, ne prođe dan da se ne pitamo jesmo li napravili dobar potez uvlačeći djecu u posao, kazala je Karmen.

- Ovaj posao sam zavolio uz svog tatu, kaže Franjo.

Otac mi je sto puta rekao – da se ponovno rodim bio bih mesar – toliko ga je volio.

Ali mi se u zadnje dvije-tri godine pitamo isplati li se toliko nervoze i potrošenih živaca? Franjo je zbog posla zaradio i moždani udar, koji je prebolio. Radno vrijeme je cijeli dan, subotama, nedjeljama, praznicima na najžešće. Kaže: - Imamo 40 do 50 rashladnih uređaja za koje nikad ne znamo što će se dogoditi, a u njima je kvarljiva roba. Zoveš servisera za vikend kad su rashladni uređaji najčešće kritični, a nitko se neće javiti.

Osim svih svakodnevnih obaveza Franjo želi i malo odahnuti. Posvećen je i u radu u Rotary klubu u koji je pristupio na poziv. Tamo preko vidljivih, a još više nevidljivih akcija, obitelj Kiš humanitarno pomaže koliko može.

8

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PANEX AGM na novoj lokaciji u Brezju

19. siječnja 2024.

Dobra kvaliteta, osiguran servis i besplatna dostava naš su ključ uspješnosti Piše: Snježana Zorković Foto: Zlatko Vrzan

Tvrtka Panex AGM bavi se trgovinom priključnih poljoprivrednih strojeva, viličara i mini bagera te servisom i prodajom rezervnih dijelova.

Krajem 2023. godine preselili su se iz Čakovca, na novu lokaciju u Gospodarsku zonu Brezje, gdje im je veleprodajna centrala s velikim skladištem, kako bi svojim kupcima osigurali najbolju uslugu, dok su im maloprodajne trgovine u Brezju, Virju i Cerju Nebojse (kod Ivanca).

Panex AGM d.o.o. posluje od 1992. godine i već je više od 30 godina sinonim mnogobrojnim poljodjelcima za sigurnu i pouzdanu kupnju. Od samog osnutka bave se trgovinom i servisom poljoprivrednih strojeva. Godinama su bili zastupnik mnogih renomiranih proizvođača, kako traktora, tako i priključnih strojeva.

- Fokus nam je uvijek bio uglavnom na poljoprivrednim priključcima, a zahtjevna vremena navela su nas na promišljanje o uvođenju dodatnog programa, započeo je priču Filip Miko, direktor tvrtke Panex AGM, i nastavio: - U krizi često jedan sektor bude uspješniji, pa je vjerojatnije da ako posluješ s više grana gospodarstva, da će uvijek jedna grana biti bolja. Tako smo se uz poljoprivredne priključke okrenuli programu mini ba-

Filip Miko, direktor tvrtke PANEX AGM, koja uspješno posluje već trideset godina

Veliko veleprodajno skladište osigurava dostupnost proizvoda odmah, a ima i mogućnost širenja gera i viličara te tako povezali poljoprivredu i građevinu, što se pokazalo kao dobar potez.

Od 2013. godine krenuli smo u razvoj vlastitih brendova. Kroz dugogodišnju prodaju i servis vrhunskih poljoprivrednih priključaka, stekli smo dovoljno iskustva, koja smo pretočili u vlastite proizvode te u njima uklonili eventualne nedostatke ili poboljšali priključke, koje smo sretali na terenu. U našoj ponudi imamo malčere, freze, rotodrljače, drobilice granja, cjepače drva, motokultivatore,

sadilice i vadilice krumpira, roto brane, traktorske prskalice, bušače rupa, rovokopače, freze za panj…

Ništa bez sajmova

Iako se u zadnje vrijeme govori da su sajmovi sve manje popularni, to nije slučaj u našoj branši. Ljudi vole sajmove, a naši kupci su itekako zainteresirani vidjeti proizvod prije kupnje, pa smo godišnje prisutni na preko deset sajmova. U Sloveniji smo prisutni na čak pet saj-

mova, u Hrvatskoj šest te na jednom u Austriji i jednom u Mađarskoj. Poljoprivredni su sajmovi jako popularni jer su posloženi tako da na njima cijela obitelj može uživati. I tako dok možda žene kupuju cvijeće, muškarci gledaju strojeve i sve to je začinjeno dobrom ponudom hrane i pića i zabave za cijelu obitelj, tako da je i prodaja uvijek dobra.

Još uvijek ljudi na tim sajmovima žele vidjeti novitete, ili ako su o njima čitali, onda to pogledati i na licu mjesta. A u

dobroj atmosferi sajmovanja, lakše donesu odluku. Prodajemo, osim u Hrvatskoj, i u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj.

Odmah dostupno uz besplatnu dostavu

Naši kupci, nastavlja priču Miko, su ljudi koji puno rade, pa im je važno da strojevi koje kupuju budu pouzdani i imaju osigurane rezervne dijelove i servis, da budu dostupni odmah, a kad im ih još i besplatno dovezemo, to nam je prednost kojoj je teško konkurirati. Imamo čak šest kamiona kojima dostavljamo strojeve i priključke na teren te dva servisna kamiona sa serviserima obučenima da na terenu mogu riješiti većinu problema. U siječnju poljoprivrednici imaju više vremena, pa ih pozivamo da nas posjete, jer pripremili smo dobru ponudu za sezonu. Naša veleprodajna centrala i maloprodaja, u koju smo se preselili krajem prošle godine u Gospodarskoj

Za sve strojeve i opremu imamo besplatnu dostavu, osiguran servis i rezervne dijelove.

Imamo vlastite trgovine u Brezju, Virju i Cerju Nebojse (kod Ivanca) Mini bageri brzo vrate uloženi novac, a njima možete brzo i kvalitetno odradi� mnoge radove

Panex AGM Brezje 165, 40311 Lopa�nec, T: +385 40 384 354 M: info@panexagm.com W: www.panexagm.com zoni Brezje ima veliko skladište, pa nakon izbora možemo i kupljeno odmah dostaviti besplatno na adresu kupca.

Novo u ponudi: viličari i mini bageri

U ponudi imaju standardne i full električne viličare koji se koriste kako u poljoprivredi, tako i u građevini.

Mini bageri u posljednje su vrijeme sve popularniji, jer često odrađuju poslove koji su se do nedavno radili ručno pa su se pokazali kao najbolji izbor za građevinske projekte. Učinkoviti su jer njima možete brzo i kvalitetno obaviti posao, a zbog mobilnosti smanjen je rizik od oštećenja okoline u kojoj rade, što im daje bolju funkcionalnost i učinkovitost. Često ih koriste za odrađivanje raznih radova u kratkim rokovima, bez posebnog naprezanja zaposlenika. Popularni su zbog relativno niske cijene, male težine, praktičnog održavanja, �leksibilnosti rada, dobre učinkovitosti i široke upotrebe. Primjenjuju se za kopanje, planiranje, ravnanje, niveliranje pa čak i bušenje.

19. siječnja 2024.

Mozaik 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DONOSIMO POPIS karnevalskih povorki i veselica

Fašničke ludorije čekaju nas diljem Međimurja Maskirajte se i pridružite karnevalskim povorkama i zabavama.

Koje god mjesto odabrali, sigurni smo – bit će veselo i šareno. Uživajte!

Pripremili: Sanja Heric, Kristina Klobučarić, Božena MalekociOletić i Vlasta Vugrinec

ČAKOVEC U Gradu Čakovcu bit će pravo fašničko ludilo jer će maškare Gradom vladati čak tri dana. Prvi kreću mališani jasličke dobi i to u petak 9. veljače u 16 sati. Idućeg dana, odnosno u subotu u 10 sati, kroz Grad prolaze maskirana vrtićka djeca, dok je onaj veliki, tradicijski fašnik na rasporedu u nedjelju, 11. veljače u 15 sati kada će se i spaliti Fašnik.

MURSKO SREDIŠĆE

Veliki i mali Serjojnski fašnik održat će se 10. veljače. Po prvi put veliki će se održati na Šetnici sv. Barbare uz Muru.

Započet će u 15 sati, a završiti u novoj sportskoj dvorani, uz zabavu za sve građane.

Mali fašnik će započeti prije velikog fašnika kod promenade u 13:30, a završiti na stepeništu ispred Gradske uprave Grada Mursko Središće.

PRELOG

Turistička zajednica Grada Preloga i ove godine poziva na Fašnjak u Prelogu.

Fašnička povorka krenut će središtem Preloga u 14 sati u nedjelju, 11. veljače. Nakon fašničke povorke skupine će se predstaviti na Trgu Slobode ispred Doma kulture.

Vrhunac manifestacije bit će suđenje Fašnjaku.

BELICA

Na području Općine Belica, fašničku ludoriju s maskiranom povorkom, krafnama, kuhanim vinom i čajem imat će i Belica i Gardinovec i to 10. veljače. U Gardinovcu sve počinje u 13 sati, a u Belici sat kasnije, u 14 sati.

DEKANOVEC

U organizaciji Općine Dekanovec ove će se godine održati tradicionalni fašnik.

Vrijeme i mjesto za sada nepoznato.

DOMAŠINEC

Na području Općine Domašinec fašnik je planiran

dana 10. 2. 2024. u Turčišću, Društveni dom Turčišće 134.

Do sad je dolazak potvrdilo 5 skupina (100 maškara). Povorka kreće u 15 h od tzv.

“Grabice”, a poslije je organizirana zabava uz živu muziku “LSD” music benda. Fašnik je ove godine u organizaciji KUD-a LAFRA Turčišće, već treću godinu zaredom. Inače se KUD Lafra i KUD Maškori iz Domašinca svake godine izmjenjuju u organizaciji i dobro surađuju.

lišću od 14:30 i kreće put MESAP-a u 15 sati prolazeći najfrekventnijim ulicama kako bi svi zainteresirani prolaznici mogli uživati u šarenilu Fašnika u Nedelišću. Zabava se nastavlja na MESAP-u.

NOVO SELO NA DRAVI

Po tradiciji, fašničko ludilo zatvara Novo Selo na Dravi gdje zabavu organizira Fašničko društvo “Međimurske krave”. Fešta započinje u 16 sati, 13. veljače.

DRAGOSLAVEC

Fašničku povorku i ove godine priprema Mjesni odbor Dragoslavec u subotu, 10. veljače s početkom u 13 sati. Povorka će ići starom rutom maškara, a okupljanje je ispred Društvenog doma.

Uz pjesmu i ples maškare će ići po ulicama Dragoslavca, ali i dijelu Pleškovca.

DONJA DUBRAVA

Fašničke ludorije u Donjoj Dubravi održat će se 11. 2.

2024. i to u organizaciji tamošnjeg KUD-a Seljačka sloga.

Naseljem će proći maskirana kolona, a ekipe će se predstavljati u dvorištu zgrade Zalan gdje će se birati i najljepša maska.

DONJI KRALJEVEC

Na području Donjeg Kraljevca, Fašnjak će se održati u subotu, 10. veljače u Hodošanu. Povorka kreće u 14 sati, bira se najljepša dječja i odrasla maska, spaljuje se fašnik i slijedi zabava.

DONJI VIDOVEC

U Donjem Vidovcu fašnik će se održati u nedjelju, 11. veljače, s početkom u 15 sati.

Organizira ga tamošnje Društvo Naša djeca i Općina. Uz povorku kroz mjesto, spalit će se Fašnik i potom slijedi druženje uz kuhano vino, čaj i nezaobilazne krafne.

GORIČAN

Dana 11. 2. 2024. fašnik će se održati u organizaciji Općine Goričan, s udrugama i vrtićima.

Okupljanje je kod Euroklime od 14:30 do 15:00, kada povorka s mažoretkinjama,

OREHOVICA

U što ćete se maskirati ove godine? puhačkom glazbom, policijom i vatrogascima kreće prema Domu kulture Goričan. U međuvremenu kod Caffe i bistro bara Atlanta održat će se tradicionalni običaj “Gorički svati”. U Domu kulture sve sudionike očekuje dodatni zabavni program s DJ-em (DJ Alan & MC Chugo), besplatne krafne i čaj te brojne nagrade.

Prva nagrada za najbolju masku u iznosu je od 300 eura, za drugo mjesto 200 eura, a za treće 100 eura, plus utješne nagrade.

GORNJI KRALJEVEC

Da tradicija ne izumre u Gornjem Kraljevcu pobrinuli su se u školi. Maskirana povorka na sam Fašnik, 13. veljače u 10 sati, krenut će od Područne škole mjestom do Društvenog doma, gdje ih čeka zakuska.

GORNJI MIHALJEVEC

Udruga Luna i Općina Gornji Mihaljevec pozivaju vas na Fašnik u Gornjem Mihaljevcu, koji će se održati u nedjelju, 11. veljače. Okupljanje maškara počinje u 10 sati ispred Doma kulture. Nakon toga povorka kreće po selu prema SRC-u Park Mladost.

Pozivaju sve mještane da se pridruže najveselijoj povorci.

KOTORIBA

Po običaju u Kotoribi se održavaju dvije fašničke priredbe. Naime, Društvo Naša djeca u subotu, 10. veljače, u popodnevnim satima organizira dječji fašnik. U nedjelju pak, 11. veljače, održat će se tzv. općinski, odnosno “veliki fašnik” uz povorku po naselju, biranju najljepše maske i spaljivanje Fašnika. Nakon svega bit će i mala zabava uz kuhano vino, čaj i krafne na prostoru tržnice.

MALA SUBOTICA

Veliki tzv. općinski Fašnik na području Općine Mala Subotica održat će se 10. veljače s početkom u 15 sati.

Fašnička povorka krenut će iz Palovca prema Maloj Subotici gdje će se zaustaviti ispred tamošnjeg Doma kulture.

Tamo će se birati najljepša maska, spalit će se Fašnik i nastavit će se druženje uz kuhano vino, čaj i krafne.

NEDELIŠĆE

Fašnička povorka prolazit će ulicama Nedelišća u subotu, 3. veljače 2024. godine.

Povorka se već tradicionalno formira na Trgu Republike kod Osnovne škole u Nede-

Na području Općine Orehovica neće biti klasičnog Fašnjaka već će se održati svojevrsni maskenbal.

Naime, Udruga mladih Podbrest u tamošnjem Društvenom domu u subotu, 10. veljače, s početkom u 19 sati organizira zabavu pod maskama. Uz svirku Fortuna benda tu je i bogata tombola te ples srca.

PODTUREN

Općina Podturen i KUU Čaplje organiziraju 22. Podturenski fašnik, u subota 20. 1. 2024. u 15 sati ispred Društvenog doma u Podturnu. Povorka kreće od 14:30 ispred ribičke kućice, a nakon povorke bit će fešta uz Rangers Band i velika nagradna tombola.

SELNICA

U Selnici se ove godine po prvi put planira fašnička povorka kroz centar naselja u utorak, 13. veljače, s početkom u 15 sati. U povorci će sudjelovati niži razredi OŠ Selnica, kao i mališani iz dječjih vrtića “Dječja mašta” iz Zebanec Sela i “Selnički zvončići”. Pridružit će im se Pikač, Selničke mažoretkinje i tamburaši iz KUD-a Selnica.

Dođite i podržite ih!

ŠTRIGOVA

Fašenska nedela održat će se, tradicionalno, 11. veljače 2024. godine. U 14 sati zakazana je povorka od Društvenog doma do centra Štrigove, a nakon toga slijedi kulturno-umjetnički program. Kao

i svake godine, dijelit će se besplatne krafne, topli čaj i kuhano vino.

SVETA MARIJA

U Svetoj Mariji fašnička proslava održat će se u subotu, 10. veljače. Povorka koja kreće u 14 sati formirat će se ispred tamošnje Osnovne škole i ide naseljem do Društvenog doma. Tamo će se na otvorenom birati najljepša maska, spalit će se Fašnik i nastavit će se druženje uz kuhano vino, čaj i krafne.

SVETI MARTIN NA MURI

U Svetom Martinu na Muri ove godine neće biti povorke maskiranih školaraca kroz centar, već će se fašnik obilježiti samo u školi, i to u utorak, 13. veljače.

ZASADBREG

Fašnik u Zasadbregu održat će se u subotu, 27. veljače, s početkom u 16 sati. Nastupat će: Udruga žena Sivica, D.s.r. Mura Ferketinec, KUD Podturen Čaplje i Štrki Udruga Maxenca Macinec, KUU Kvitrovec – Maškori Domašinec, Fašničko društvo Međimurske krave, Udruga Pikač Selnica, U.t.o. Cestica Pingo, Udruga žena Štefanec te KUU Lafra Turčišće. Nakon povorke slijedi paljenje maškara, a nakon toga fešta uz Rangers band, bogatu tombolu, languše te krafne.

ŠTEFANEC

Što se gradskih naselja tiče, Udruga žena Štefanec fašnik organizira u nedjelju, 4. veljače, u 14 sati. Bit će tu maskirana povorka koja će proći naseljem do tamošnjeg Društvenog doma gdje sve čeka kuhano vino, topli čaj i krafne.

VRATIŠINEC

U organizaciji Savjeta mladih, škole i Općine Vratišinec Fašnička povorka krenut će od OŠ Dr. Vinka Žganca mjestom do Doma kulture.

Povorka kreće od 14:30 pred Općinom, odnosno Domom kulture gdje maškare čekaju krafne i napitci uz malo fašničkog ludiranja.

jice Nere

ma

ovezuu više

nisam ni ve godine m ići na m u tome, azgovoru

eme voli žanrova, lasike na

i navečer, oko nje je

lustracije voj fokus tracije za umještaa, koja bi koričena na

Život u Međimurju 9 Piše: Josip Šimunko Život u Međimurju 10GLOBALNO I LOKALNO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen po-

stupak primanja Hrvatske Paralelni svijet u eurozonu, od 1. siječnja godine euro iiduće zimski sanće biti službena valuta. Najzado-

O

do 22.jer ve-će voljnijid 7.susiječnja izvoznici ljače traju maškare u prestati muke konverzije, Crikvenici, a slično je dok političari tvrde da je i u svim primorskim gradoto još jedan povijesni dan vima i mjestima. Nije tako za Hrvatsku. Kako god bilo, u Međimurju. to Punih je za Hrvatsku uspjeh sedam tjedana s obzirom na sve nedaće ljudi u Primorju na trenutak posljednjih godina. zaboravljaju svoje brige i Primjera te zakonitosti je i Kuna će se ipak okreću se ljepšoj straninaći ži- i previše. Tko se više danas na kovanicama eura, više vota, zabavi potaknutoj sta- od mlađih sjeća plesa na kaoobičajima, spomen,alitako da ne- zelje na svadbama ili starih rim i druženju će biti posve zaboravljena. kao dijelu socijalne kulture. dječjih igrica. O odgovorpradavna vremena svaki je Od početka demokratskih Druženje u našem Primorju nosti se može raspravljati, mladić promjenaprije u Hrvatskoj do no obuhvaća svega zabamladihrvatskih nisu kriviplemena što ne morao uhvatiti kunu, time kuna je od gotovo znaju vedanas, na kraju tjedna uz veselje stare običaje. je dokazivao da sposoneželjene valute kojoj su i niz napjeva.

No ovdje nije jeriječ o ban za ženidbu, točnije da suprostavljali U Primorju jei političke tako od teorijskim već praktičnim je sposoban donijeti sreću primisli postala cijenjeni pamtivijeka.

Vrijeme maš- pitanjima organizacije zasvojoj jedne izabranici.

Stari novac. kara uvijek je najveseliji jednice sredine.

Iakosu pa čak i u novije Sad kadponajprije odlazi u zasludio godine, za jenekad, međimurski Fašnjak stadoba, uzgajali kune za lov mještane, a ondamnogi i goste.će s riji od karnevala u Rijeci, ženu mirovinu, Prije pola stoljeća, se razvio do globalne na kuniće i zečeve. emocijama pomalo žalitiaza nije tako jeszapravo i danas, u razine već je ostao regioSimbolična tajna kune njom, odlaskom kune gumanjim primorskim gra- nalni događaj. je staro vjerovanje alkemibi se i jedan dio državnog dovima, svi bi mještani s čara Zbog togamože je siječanj i da ona uhvatiti suvereniteta. nestrpljenjem maškaveljače u Međimurju zeca, odnosno kunića. Kuna Hrvatskačekali i kuna pove- dio ranu svakeTa subote siv, ljudiusejei kunićpomalo nisu slučajno zanipovorku su stoljećima. dugo- zapravo utrajna ranimveza popodnevnim satizatvaraju u kuće i ne druže naziv zapravo mnogo zičnoj vezi. Latinski ma, da bi se potom okupili se, nema dovoljno poticaja za zeca je lapis, u davno govori o nama samima. U na večernju vijeku zabavuubirao u hoteluse i vrijeme ne pridaje važnostpovetim to se se nekako srednjem iliporez društvenom domu, koja narodnim zabavama i zimzivalo s kamenom mudrosti kunovina, a mnogo jeprije, čestodavanja trajalagospodarima do zore. skim veselim događanjima, i alkemijom pretvorbe u Inicijatori povorka koje daju lepršavi vijeku.ton nekoj i kraljevstvima mogla su se srednjem maškara uvijek sukrznom. udruge sredini. u siječDo Međimurje danas je ostao poplatiti i kuninim građana potpomognute nju i dijelu veljače kao da No zašto je kuna uopće znat lapis lazuli, cijenjeni sredstvima grada ili opći- spava zimski san. postala novac ili sinonim za dragi kamen iz kojeg se done, a ponajviše turistička Znamo da su međinovac kao platežno sred- bivala azurna plava boja u društva. murski načelnici spremni stvo i to baš u Hrvatskoj? srednjem vijeku.

Zbog čega je to tako u dati desetke tisuća eura Zbog toga je naša kuna Pravi razlog se ne krije Primorju, a ne i na sjeveru za nastup neke zvijezde sve samo ne obična novčasamo u ljepoti i kvaliteti odnosno Međimurju nije uz dan općine i slično, ali nica.

U njoj jeplatiti skupljeno dvikrzna, već u nečem drujednostavno odgovoriti, so- nisu spremni domaje tisuće godina povijesti. gom.

Za stare Hrvate je ciolozi i psiholozi bi rekli da će glazbenike da sviraju na Ipak, zazabavama svaki slučaj, našla bila – srećonoša. jekuna riječ o različitom menta- mjesnim sedam se kao za pradavni srećonoša zapravo i nije subota litetu,Kuna no to je samo maleni maškare odnoi naFašnjak kovanicama eura. Tko bilaistine. obični srećonoša, već sno dio Prije svega, riječ u ime narodnih kaže da Hrvati ne vole pomagijski, bila je drevna maje o običaju od davnina, koji običaja. vijest i magiju? gijska tehnološka tajna.

U očito Primorje bolje čuva i No zapravo se sve svodi njeguje ga u skladu s no- na jednostavno pitanje: ževim kulturnim obrascima. limo li takve zabave ili ne, Tradicija i običaji, ako se ne jesmo li podigli glas, ili nam prilagođavaju, jednostav- je svejedno. Kao da živimo no nestaju, odu u zaborav. u paralelnom svijetu.

DINU, Gajeva 5

30 godina s vama

*Vaš specijalist za specijalne t za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

DRAVSKI VUK Željko Petković iz Preloga, hrvatski branitelj i kipar

Kupanje u Dravi na minus sedam

19. siječnja 2024.

Željko Petković u ove hladne dane na Dravi na minus sedam

Pripreme uključuju postupno navikavanje tijela na niske temperature, tijelo se mora pripremiti na šokove i nagle promjene temperature, no zbog toga je i otpornije na razne bolesti Piše: Josip Šimunko

Ako se za nekoga može reći da je dravski vuk, onda je to sasvim sigurno Željko Petković iz Preloga koji se već dugi niz godina kupa na Dravi cijelu zimu, pa i ovih dana kad je vani bilo minus sedam. Koliko je poznato, on se jedini u sjevernoj Hrvatskoj usuđuje probijati led od pet centimetara da bi se kupao na Dravi.

Kupanje na temperaturama debelo ispod nule uz oštre zimske vjetrove nije za svakoga, za to je potrebno mnogo znanja, samokontrole, godine vježbi te priprema od nekoliko sati prije nego se uđe u hladu vodu. Pripreme uključuju postupno navikavanje tijela na niske temperature, ali i grijanje kraj zapaljene vatre odmah nakon što se izađe iz vode. Da bi to izdržalo, tijelo se mora pripremiti

na šokove i nagle promjene temperature, no zbog toga je i otpornije na razne bolesti.

Znanja koja su potrebna za to Željko Petković je stekao kao vojni specijalac i stažist za vrijeme služenja vojnog roka u JNA kao dvadesetogodišnjak. Neposredno prije Domovinskog rata koji je već zapravo počeo, uspio je uz tešku muku legalno doći doma u Prelog, no s četiri kilograma plastičnog eksploziva u njedrima, koje je ukrao u skladištima JNA. Nije se ni odmorio, za par dana dobio je mobilizacijski poziv da se uključi u obranu Hrvatske. U rujnu 1991. godine postao je pripadnik 2. gardijske brigade u Dugom Selu, da bi odmah potom po oslobođenju Međimurja postao pripadnik 34. inženjerijskog bataljuna u Čakovcu.

Pripadnik 34. inženjerijske bojne bio je sve do za-

vršetka Domovinskog rata i “Oluje“, jedno vrijeme pridodan Zbornom području HV Bjelovar kao jedan od najvećih stručnjaka za eksplozive i mine.

Danas je u mirovini, radni vijek nakon rata proveo je u preloškoj tvrtci “Beton“ gdje je radio kao strojar na velikom bageru.

Posljedice rata ostavile su traga na zdravlju, pa je to jedan od najvažnijih razloga zbog čega je �izički aktivan i pliva po zimi zbog jačanja organizma gotovo svakog dana u ledenoj vodi.

Na Dravi mu je zapravo drugi dom, gotovo svakog dana je na dravskom otoku kod Preloga. Pradjed i djed imali su mlinove na Dravi, pa je zbog uspomene na njih, ali i na sve hrvatske branitelje te ljubavi prema umjetnosti i kiparstvu, na jednom otoku, nedaleko mosta na Dravi kod

Preloga izgradio pravu malu kiparsku galeriju na otvorenom. Kao kipar već je izradio nekoliko stotina radova, što manjih, a što većih, najveći kipovi su klesani u kamenu vinicitu od pet tona i nalaze u Voći Donjoj.

Posjetitelji preloške Marine nerijetko se iznenade kad, vozeći se čamcem, ugledaju spomen križ visine pet metara na dravskom otoku, kao i druge skulpture. Turisti koji se voze Dravom rado se slikaju uz malu kiparsku izložbu na Dravi. Ove godine Drava je zbog visokih voda gotovo odnijela jedan modernistički kip posvećen našem modernom dobu, pa ga je ručno trebalo izvlačiti iz vode i ponovo postaviti.

Kupanje u ledenoj Dravi ne preporučuje zimi jer je izuzetno opasno, za tako nešto potrebne su duge i kvalitetne pripreme i znanje.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objek�ma gdje se voda ne koris�.

Potrebno je instalacije zaš��� od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera

19. siječnja 2024.

Crna kronika 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HE ČAKOVEC

Kod hidroelektrane pronađeno tijelo 36-godišnjakinje

Plas�čni pištolj i pajser kojim su provaljivali

Alat kojim su otvarali vrata

ČETVORKA završila u zatvoru

Pronašli im plastični pištolj i lažne policijske značke Kod provalnika su pronađene i lažne policijske značke

Četvorka je provalila u obiteljsku kuću u Svetom Urbanu i oštetila vlasnika za oko 5.000 eura Ovog tjedna policija je nakon kriminalističkog istraživanja uhitila četvorku za koje se sumnjiči da su u prosincu prošle godine provalili u obiteljsku kuću u Svetom Urbanu.

Među uhićenima su: 44-godišnjak, 42-godišnjak i 27-godišnjak, svi s područja grada Murskog

Središća te 67-godišnjak s područja grada Zagreba s kojim su zajednički operirali. Naime, provalili su u obiteljsku kuću 58-godišnjaka iz Svetog Urbana i ukrali stolno i prijenosno računalo, prijenosni hard disk te razni nakit. Kako je izvijestila policija, 58-godišnji vlasnik je ukupnu mate-

rijalnu štetu procijenio na oko 5.000 eura. Županijski sud u Varaždinu izdao je nalog za pretres kuća i drugih objekata kojima su se koristili osumnjičenici, a tijekom pretrage policijski službenici su pronašli i oduzeli razni provalnički alat, plastični pištolj te dva

etuija s lažnim policijskim značkama.

Protiv osumnjičene četvorke zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te su predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

PONOVNO NAPAD u čakovečkom parku

Tražili ga novac, a potom napali!

U srijedu, 17. siječnja, oko 19:30 u čakovečkom Perivoju Zrinskih, nekoliko nepoznatih počinitelja uporabom tjelesne snage pokušalo je počiniti razbojništvo nad 18-godišnjakom, izvijestila je međimurska policija.

U trenutku kada se oštećeni pješice kretao parkom u smjeru Vukovarske ulice, počinitelji su mu prišli te ga zatražili novac. Nakon što im je odgovorio da ga nema, �izički su nasrnuli na njega

te mu pokušali ukrasti ruksak koji je nosio na leđima, ali u tome nisu uspjeli te su pobjegli s mjesta događaja.

U događaju oštećeni nije zadobio vidljive tjelesne ozljede, dok je ponuđenu liječničku pomoć odbio. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela razbojništva u pokušaju, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Policija intenzivno traga za počiniteljima. (sh)

Prilikom čišćenja Hidroelektrane Čakovec u Šemovcu u petak, 12. siječnja, oko 10:50 pronađeno je tijelo ženske osobe. Prepoznavanjem od strane člana obitelji, utvrđeno je da se radi o tijelu žene starosti 36 godina. Za nesretnom je

KURŠANEC

ženom prethodnog dana, 11. siječnja, u Policijskoj postaji Varaždin zaprimljena prijava nestanka. Provedenom obdukcijom je utvrđeno da je uzrok smrti utapanje te nisu pronađeni tragovi koji bi upućivali na počinjenje kaznenog djela. (sh)

S vrata mu otrgnuli etui s novčanikom U četvrtak, 11. siječnja, oko 8:20 sati u Kuršancu, u Uskoj ulici, nepoznati počinitelj prišao je osobnom automobilu varaždinskih registarskih oznaka, u kojem se nalazio 70-godišnjak.

Prikrao se otvorenom prozoru te s vrata 70-godišnjaka strgnuo etui u kojem se nalazio novčanik s novcima, raznim osobnim dokumentima i bankovnom karticom. Oštećeni je naknadno pronašao odbačeni etui s novčanikom, osobnim dokumentima i bankovnom karticom, dok je počinitelj ukrao novac.

Materijalnu štetu procije-

PRIBISLAVEC

nio je na nekoliko stotina eura.

Ubrzo nakon toga čakovečki policajci pronašli su 23-godišnjaka za kojeg se sumnja da je počinio tešku krađu te ga uhitili i priveli u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 23-godišnjak sa šireg područja grada Čakovca, počinio kazneno djelo teške krađe (krađa na osobito drzak način) te će se protiv njega podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Nije ga išlo u kladionici pa navalio na aparat Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 41-godišnjakom s područja Općine Pribislavec, utvrđeno je kako je počinio kazneno djelo oštećenja tuđe stvari. Naime, sumnja se kako je u srijedu, 13. prosinca prošle godine oko 9:30 u Čakovcu, u automat klubu na Trgu Eugena Kvaternika, uporabom tjelesne snage nekoliko puta odgurnuo i zatresao aparat za igre na sreću, a prilikom čega je došlo do prestanka rada

nekoliko aparata te je uslijed toga došlo do oštećenja panela i sustava napajanja aparata.

Ukupna materijalna šteta prema dostavljenom odštetnom zahtjevu trgovačkog društava iz Koprivnice, procijenjena je na 348 eura. Protiv osumnjičenog 41-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Međimurska policija izvijestila je o dovršenom kriminalističkom istraživanju kojim su utvrdili kako je 48-godišnjakinja s područja Općine Pribislavec počinila kazneno djelo krađe.

Sumnja se kako je krajem kolovoza prošle godine u Čakovcu, iz otključane

obiteljske kuće u Ulici Ruđera Boškovića, vlasništvo 91-godišnjakinje, ukrala 500 eura u raznim apoenima. Protiv osumnjičene zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Starici (91) iz otključane kuće ukrali 500 eura

Perivoj Zrinski ponovno je bio mjesto napada (ilustracija)

12 Čakovec

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEC

Za 1000 radosti Čakovečka Prva osnovna škola priključila se akciji Hrvatskog Caritasa “Za 1000 radosti – Na strani dobra” i prodajom narukvica u školi prikupljeno je ukupno 782,60 eura.

Prikupljena novčana sredstva uplaćena su na račun programa „Za 1000 radosti“ Hrvatskog Caritasa koji će ih usmjeriti najpotrebitijima. (vv)

Astronomi izašli iz nacionalne asocijacije Astronomsko društvo Vega (AD Vega) i Astronomsko društvo Beskraj (AD Beskraj) zajednički su odlučili povući se iz Hrvatskog astronomskog saveza (HAS) zbog ozbiljnih nepravilnosti, kršenja statuta i zakona te nedemokratskog postupanja unutar organizacije, a od strane pojedinih odgovornih osoba Saveza. Čvrsto vjeruju da se trenutno stanje unutar HAS-a ne može ispraviti postojećim statutarnim postupcima, što ih je potaknulo na donošenje odluke o izlasku.

Nakon temeljitog razmatranja nedavnih događaja unutar HAS-a tijekom posljednjih nekoliko tjedana, AD Vega i AD Beskraj zaključuju da su tijela upravljanja i nadzora HAS-a zakazala u svojim funkcijama, što je rezultiralo ozbiljnim kršenjem statuta HAS-a i zakona Republike Hrvatske koji reguliraju rad udruga, kao i kršenjem Etičkog kodeksa Zajednice tehničke kulture od strane HAS-a kao nacionalnog saveza. Nedostatak transparentnosti, demokratskih principa te jasne osude i sankcioniranja ponašanja tajnika HAS-a

Doriana Božičevića od strane rukovodstva Saveza postalo je neprihvatljivo te ta dva društva ne mogu biti suglasna s aktivnostima tajnika koji je zloupotrebljavao svoju poziciju u privatne svrhe do te mjere da bi se navedeno moglo okarakterizirati kao spolno uznemiravanje te uhođenje.

Kao rezultat toga, AD Vega i AD Beskraj, sukladno odlukama vlastitih Skupština, odlučuju napustiti Savez.

Odluka o izlasku iz Saveza donesena je nakon dugotrajnog strpljenja i nade da će se problemi unutar HAS-a riješiti na dobrobit svih udruga članica koje se svojim radom zalažu za razvoj astronomije i srodnih znanosti. Nažalost, situacija je postala neodrživa, te AD Vega i AD Beskraj moraju zaštititi svoja prava i integritet.

Vjeruju da će naš primjer slijediti i druga astronomska društva kako bi se izlaskom iz Saveza ili prestankom rada postojećeg, na temelju stečenog iskustva, stvorili kvalitetni preduvjeti za novi okvir suradnje među astronomskim društvima. (vv)

SVEČANA SJEDNICA Koordinacije županijskih savjeta mladih RH

Raspravljamo o temama koje se tiču mladih U petak, 12. siječnja 2024., u 18:30 u Velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 20. sjednica Koordinacije županijskih savjeta mladih RH na kojoj su bili prisutni svi predstavnici županijskih savjeta RH. Radilo se o posljednjoj sjednici u mandatu jer novi saziv međimurskog Savjeta mladih ide u veljači ove godine.

- Savjet mladih se održava sa svrhom okupljanja predstavnika županijskih savjeta radi razmjene ideja i iskustva, objasnila je Ana Maria Babić, predsjednica Savjeta mladih Međimurske županije.

Uz Anu Mariju, svim nazočnim predstavnicima obratio se i Željko Romić,

Na tribinu se odazvalo 30-ak zainteresiranih

ODRŽANA javna tribina o događanjima u Gradu Čakovcu

Glavno je pitanje kako građane dovesti u Grad?!

- Neke manifestacije je najbolje ukinuti, u jednom je trenutku izustio direktor Horvat, obrazlažući to činjenicom da se one rade za ljude, a ako ljudi nema, čemu onda trud Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Nakon niza negativnih komentara na društvenim mrežama vezanih uz advent u Gradu Čakovcu, Filip Horvat, direktor čakovečke Turističke zajednice, organizirao je Javnu tribinu za građane.

Na to se odlučio jer su svi upirali prst u njega i nazivali ga Grinčom pa je želio nezadovoljnike okupiti na jednom mjestu kako bi čuo što je to što građani Čakovca žele u svom Gradu. Drugim riječima, koje su to manifestacije da ih se potakne da izađu u središte Grada, prošeću i zabave se.

Zadatak TZ nije organizacija manifestacija

Tribina se održala u zgradi Scheier koja je, prema očekivanjima bila prevelika za 30-ak zainteresiranih. Istina, dio njih je došao onako samo da čuje što se dešava i o čemu će se razgovarati, dio nije ni pročitao poziv pa su mislili da je advent glavna tema.

Ako se i mislilo da će se odmah prijeći na raspravu,

direktor Horvat prisutne je najprije na dugo i na široko upoznao s načinom �inanciranja rada Zajednice te se zapravo raspravljalo kako za male novce napraviti puno.

Naime, ispalo je da TZ Grada Čakovca u ovoj godini raspolaže s oko 650.000 tisuća eura, što i nije neki iznos ako se zna da samo Porcijunkulovo stoji oko 400.000 eura.

- Od toga se oko 120.000 eura potroši na veliku binu za koncerte tako da ostaje još i manje, poručio je direktor.

I onda su krenuli prijedlozi od toga da se manifestacija skrati na svega par dana, da se naplaćuju koncerti ili ukinu što bi onda bilo kontraproduktivno. Predlagao se i veći angažman ugostitelja, trgovaca i OPG-ova čiji rad nema veze s TZ. Tijekom rasprave, jedan od prisutnih čak je nudio binu za puno manje novce. Naravno, nije sve ostalo na Porcijunkulovom kao glavnom gutaču sredstava već su se spomenule i ostale manifestacije poput Adventa, Antunovskog prošćenja, Ljeta u Gradu Zrinskih. Spominjala se struka koja je odgovorna za

UREĐENJE parka i dječjih igrališta u Štefancu Ana Maria Babić, predsjednica međimurskog Savjeta mladih glavni tajnik i predsjednik Savjeta mladih Virovitičko-podravske županije koji je rekao da na sjednicama raspravljaju o temama vezanih uz mlade kao što su njihovo mentalno zdravlje, obrazovanje i mobilnost, uzimajući u obzir regionalne speci�ičnosti i različitosti u kojima mladi žive. (kk, foto: mg)

Filip Horvat, direktor TZ Grada Čakovca

“turbo folk rasvjetu” te “kič” umjesto decentnih žaruljica u gradu, doznalo se i da klizališta nije bilo jer nije bilo novaca za njega.

- Neke manifestacije je najbolje ukinuti, u jednom je trenutku izustio direktor obrazlažući to činjenicom da se one rade za ljude, a ako ljudi nema, čemu onda trud.

Potom se došlo do zaključka da je glavno pitanje kako ljude dovesti van, što im to treba ponuditi da se sa središta grada skine stigma “Grad duhova”.

Uspoređujući se s drugima, odnosno Koprivnicom i Varaždinom, nekako se došlo do toga da treba odabrati one manifestacije koje određuju Međimurje i njih razvijati. A tada se samo po sebi nametnulo Porcijunkulovo o kojem se najviše debatiralo.

Tijekom gotovo trosatne rasprave, nitko od prisutnih nije dao ni jedan konkretan odgovor osim zaključka da se nešto mora mijenjati.

Direktor pak se zalagao za manifestaciju zvanu Vikend u Čakovcu: - To je jedini pravi i održivi event koji bi

nudio live svirku, pa manifestacije tipa Jesen u Gradu itd., obrazložio je.

Povukla se i paralela, Turistička zajednica – promocija grada i dovođenje turista te Grad Čakovec – građani kojima grad mora ponuditi zabavu.

Gdje je turističko vijeće

- Ja ne moram odraditi ni jednu manifestaciju i nitko mi ništa ne može jer to nije u opisu mog posla, objasnio je direktor te dodao: - Samo onda ne znam kako ću izaći na ulici!

Nakon tih riječi i potankog opisa što on radi, a što bi morao, zainteresirani su zaključili kako je on “kriva adresa” na koju se žale.

Naime, za plan i program u pravilu su zaduženi članovi turističkog vijeća kojem je direktor odgovoran. Prisutni više nisu bili sigurni hoće li njihovi komentari i primjedbe direktor prenijeti članovima vijeća, pa je tribina završila bez ikakvog zaključka, osim naravno, da se održi još jedna na kojoj će biti i članovi turističkog vijeća.

Štefančari dobivaju vlastitu šetnicu Mještani Štefanca, prigradskog čakovečkog naselja, početkom tjedna s čuđenjem su gledali mali bager i radnike u svom parku u središtu naselja. Prva pomisao je naravno bila da slijedi sječa.

No, ubrzo je postalo jasno da priča ide u sasvim drugom smjeru.

Prema riječima gradonačelnice Ljerke Cividini, još lani su se počeli pripremati radovi

oko uređenja vanjskog dijela tamošnjeg Društvenog i Vatrogasnog doma i sada kreće uređenje parkovnih površina. Sredstva su osigurana u gradskom proračunu za ovu godinu.

- Parkovni dio uredit će se kao šetnica samog naselja, kaže gradonačelnica Cividini.

Formirat će se staze, postaviti klupe te ostala urbana oprema i sve bi trebalo biti

gotovo do proljeća, a sve u cilju da se mještani imaju gdje okupljati.

No, radnici nisu angažirani samo na izradi staza već i na uređenju dječjih igrališta. Naime, na postojećima, a trenutno su dva, postavit će se dodatna dječja igrališta, a ideja je da se napravi još jedno igralište na drugom kraju naselja, u tzv. Malom Štefancu.

- Riječ je o zelenoj površini gdje kreće izgradnja građevine u privatnom vlasništvu obitelji Petek, dodala je. U suradnji s njima bi se u nastavku te površine uredilo dječje igralište.

Obitelj je dobila dozvolu za izgradnju stambene građevine na površini gdje je prije bio ka�ić, tik uz zaobilaznicu Čakovca koja vodi prema Prelogu. (vv)

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13 NEDELIŠĆE

Obnovili igralište u Žarkovicama Nedavno je u Općini Nedelišće na radost djece obnovljeno još jedno dječje igralište u Žarkovicama u dijelu naselja Nedelišće. Stara i dotrajala igrala zamijenjena su novim, sigurnosno certi�iciranim igralima, pružajući mališanima sigurno i veselo okruženje za igru.

Igralište je već spremno za mališane, no još kada travnjak na proljeće pozeleni bit će, kako kažu iz Općine, to prava oaza za

djecu i njihove roditelje. Za roditelje su postavljene nove klupice gdje mogu odmoriti za vrijeme dječje igre.

- Želim naglasiti da je naša vizija Općine mjesto prilagođeno potrebama mladih obitelji, mjesto u kojem želimo raznim projektima zadržati i privući mlade stanovnike u Općinu.

Jer na mladima svijet ostaje, rekao je načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak. (sh)

ČREČAN Ivan Herceg, župnik s bračnim parom Dragu�nom i Marijom Serec na proslavi 60 godina braka

60 GODINA BRAKA Marije i Dragutina Sereca iz Nedelišća

Ne srdimo se dugo jen na drugoga - Zadovoljni smo životom, teško nam je jer nismo mogli imati djecu, ali nam je unatoč svemu zajednički život bio sretan i još je uvijek tako, rekla nam je Marija Serec Piše: Kristina Klobučarić

Prošlog četvrtka, 11. siječnja 2024., na večernjoj svetoj misi, bračni par Dragutin i Marija Serec rođ. Hrešć proslavili su 60 godina braka.

Svečanost zajedništva života u sakramentu ženidbe proslavila se u Župi Presvetog Trojstva Nedelišće gdje im je župnik Ivan Herceg čestitao te ih pozvao na daljnje zajedništvo u ljubavi.

- Iako nisu imali djece, njihova dobrota i ljubav očitovala se prema svim ljudima, rekao je Ivan Herceg, župnik.

Dragutin i Marija upoznali su se kada je Marija

imala 17 godina, a Dragutin 24 godine. Živjeli su u istom selu i znali su se iz viđenja, ali je za njih dvoje bio presudan trenutak na jednoj zabavi u vatrogasnom domu kada je Dragutin prišao Mariji. Sve ostalo je povijest: tu je bio početak jedne lijepe i dugogodišnje ljubavne priče.

Bračni par Serec živio je u kući Marijinih roditelja, s njezinom majkom. Dragutin je jedno vrijeme bio soboslikar, da bi se kasnije zaposlio u SAVA osiguranju, današnjem TRIGLAV osiguranju gdje je radio sve do mirovine. Marija je bila domaćica i bavila se poljoprivredom i uzgojem

domaćih životinja za njihove osobne potrebe, dok je višak prodavala radi dodatnog izvora prihoda.

I bez djece, sreća je bila u nama i u ljubavi prema drugima

Kao mnogi drugi bračni parovi i par Serec se tijekom zajedničkog života susreo s brojnim izazovima i teškoćama, od kojih su izdvojili najveći, nemogućnost da imaju djecu.

- Nažalost, nemamo djecu.

To kaj nismo mogli imati djecu bilo nam je najteže. Znate, nije onda bilo tako kako je danas kaj se tiče medicine i umjetne oplodnje. Prihvatili smo takvu situaciju i nastavili živjeti zajedno te se međusobno podržavati, objasnila je Marija.

Na pitanje kako su održavali vezu, Marija je rekla da su se znali i posvađati, ali da njihove svađe nikada nisu trajale dugo i da nisu bile grube.

- U svađi bismo rekli jedan drugome sve kaj mislimo, ali se nismo dugo srdili jedan na drugoga. Čekali bismo da prođe taj trenutak i nastavili bismo dalje. Uvijek smo se međusobno poštovali i razumjeli. Bilo nam je lijepo i još uvijek nam je lijepo i zadovoljni smo životom, rekla je Marija.

Samo strpljenje, ljubav i poštovanje

Na pitanje kakve bi savjete dali mladim bračnim parovima o braku općenito i vrijednostima sretnog braka Marija je rekla da su to ljubav, međusobno poštovanje i razgovori o problemima.

ZAMJENIK NAČELNIKA podnio ostavku

Općina Pribislavec u prijevremenim izborima Ma�ja Ladić, načelnik Općine Pribislavec

Kako doznajemo, Kruno Oršuš, zamjenik načelnika iz redova nacionalne manjine, podnio je ostavku na toj poziciji. S obzirom na to da radi davanja izjave i potvrde iste nismo uspjeli stupiti u kontakt s Matijom Ladićem, općinskim načelnikom, kon-

taktirali smo Hrvoja Goričanca, višeg referenta za opće i upravne poslove.

- Ostavku je dao u pisanom obliku bez objašnjenja razloga, a ista je proslijeđena nadležnom ministarstvu na daljnje postupanje te se čeka njihov odgovor oko raspisi-

vanja prijevremenih izbora.

Vezano uz raspisivanje novih izbora, Hrvoje nadalje objašnjava da u općini u ovom trenutku ne znaju u sklopu kojih nadolazećih izbora će biti raspisani niti koliki će biti trošak njihove provedbe. (kk)

Uredili kuhinju i sanitarije u DVD-u Općina Nedelišće nastavlja ulagati u poboljšanje infrastrukture vatrogasnih domova. U DVD-u Črečan uređena je kuhinja i sanitarije te povezivanje s

kanalizacijom. Prisjetimo se, dosad u vatrogasnom domu u Črečanu nije bilo ni osnovnih sanitarija što je otežavalo održavanje svih događanja. (sh)

ŠENKOVEC

Sedam novi stipendista U Općini Šenkovec dodijeljeno je 7 novih stipendija u iznosima od 55 i 80 eura, ovisno o mjestu studiranja, koje će studenti primati mjesečno. Svečano potpisivanje ugovora za studente

upriličio je načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić s predsjednicom Odbora za društvene djelatnosti, dodjelu stipendija i mlade Melitom Kozjak. (sh)

U Općini Šenkovec počelo je predočavanje elaborata izmjere za područje Općine. Predočavanje elaborata katastarske izmjere sa sastavljanjem popisnih listova za potrebe osnivanja zemljišnoknjižnih uložaka za katastarsku općinu Šenkovec započinje dana 5. veljače 2023. i održavat će se u Centru za kulturu na adresi Knezovec 124.

Predočavanje podataka utvrđenih katastarskom izmjerom provodit će geodetski izvoditelj. Vlasnici nekretnina na području Općine Šenkovec zaprimit će pozive s danom i satom predočavanja.

Pozivaju se nositelji prava na nekretninama na području na kojem se provodi katastarska izmjera i ostale zainteresirane stranke da po zaprimanju pisanog poziva, na istaknuti dan i sat u pozivu, pristupe predočavanju, kako bi im se predočili podaci iskazani na novom katastarskom planu i u novim popisnim listovima (AI, AII, B, C) kako bi zaštitili svoja prava i interese u postupku katastarske izmjere.

Nositelji prava su dužni odazvati se predočavanju te obavezno donijeti: akte za uporabu zgrade (i/ ili ozakonjenje zgrade) i dokumentaciju (isprave) temeljem kojih se obavlja upis vlasništva u zemljišne knjige.

Više informacija o aktima za uporabu (i/ili ozakonjenje zgrada) odnosno dokumentaciji (ispravama) možete pronaći na stranici: https://www.visegodisnjiprogram.dgu.hr/za-gradane/ Po završetku predočavanja izrađuje se elaborat katastarske izmjere koji pregledava i potvrđuje Državna geodetska uprava i upućuje nadležnim Općinskim sudovima na nastavne postupke sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka odnosno veri�ikacije sastavljenih popisnih listova.

Za dodatne informacije vezane uz predočavanje možete se obratite na tel.: 099 712 3025 u vremenu od 9 do 15 h ili upitom na e-mail adresu izmjere-senkovec@geoprojekt-zg.hr. (sh)

Uvid u katastarske izmjere od 5. veljače

14 Gornje Međimurje MURSKO SREDIŠĆE

Uz pomoć Grada tri učenika na maturalac Kako se približava vrijeme za organizaciju maturalnih putovanja, tako se iz tjedna u tjedan roditelji obraćaju za su�inanciranje troškova maturalnog putovanja za dijete. Prema odluci Gradskog vijeća i kriteri-

jima za �inanciranje navedenog, gradonačelnikov kolegij odobrava zahtjeve.

Na prošlotjednom kolegiju odobrena su tri zahtjeva za su�inanciranje maturalaca djeci kako ne bi bili uskraćeni za taj doživljaj. (BMO)

Skloništu 220 eura po psu i 5.300 za održavanje Prihvaćena je ponuda ZEU Prijatelji životinja i prirode za obavljanje poslova skloništa za 2024. godinu. Grad će sklonište podupirati s iznosom od 220 eura za zbrinjavanje

po psu te podupirati s 5.300 eura godišnje za troškove održavanja, popravaka, izgradnje novih dvorišta i njihovo popločavanje, plaće djelatnika, gorivo i sl.

Do kraja ožujka u Gradskoj upravi u Murskom Središću održat će se sastanak svih pripadnika civilne zaštite radi analize djelovanja prethodne godine te plan djelovanja u slučaju neposrednih ugroza odnosno vremenskih neprilika u ovoj godini.

Uz pripadnike civilne zaštite na sastanak će biti pozvani i članovi HGSS-a, predstavnici Hrvatskih

voda, predstavnici Defensora – ustanove za pružanje podrške u provođenju posla i zadaće iz civilne zaštite, službenici Policijske postaje Mursko Središće i članovi DVD-a s područja grada.

Kolegij gradonačelnika usvojio je i plan uklanjanja otpada odbačenog u okoliš na području romskog naselja u Hlapičini i naselju Sitnice.

(BMO)

Na zeleni otok pokraj novog parkirališta na bivšoj autobusnoj postaji postavit će se replika rudarskog vlakića koji je izradio Rajko Bogdan. Vlakić će biti zaštićen od vremenskih uvjeta tako da bude zatvoren u

stakleni boks, a radi veće vidljivosti i osvijetljen noću.

Za postavljanje staklenog boksa i vlakića zadužuje se Odjel za komunalne poslove, prema pravilniku za jednostavne građevine.

(BMO)

Da ih ugroza ne iznenadi

Stiže vlakić na autobusnu

Pješice ili biciklom uz Muru do Podturna S obzirom na to da je Grad pribavio sve potrebne dozvole za izvođenje poučne pješačko-biciklističke staze “Mura do Podturna” i potok Brodec, od centra Peklenice do “pekleničkih graba” u su-

radnji s Hrvatskim vodama pokreće se postupak realizacije tih zahvata i to u cijelosti uz potok Brodec, a poučna pješačko-biciklistička staza “Mura do Podturna” izvodit će se u više faza. (BMO)

Susret poduzetnika u STS-Tech-u Tradicionalni susret poduzetnika ove će se godine održati u tvrtki STS-Tech d.o.o. i to u petak, 26. siječnja ove godine. Jedinstveni upravni odjel zadužen je za organizaciju susreta.

Turistička zajednica područja Mura i gorice zadužuje se za pomoć Planinarskom društvu Bundek pri

organizaciji 26. Vincekovog pohoda. Jedinstveni upravni odjel raspisat će Javni poziv za su�inanciranje projekata, programa i manifestacija udruga u 2024. godini.

Savjetnik za opće i upravne poslove raspisat će Javni poziv za uređenje nekretnina na području grada Mursko Središće. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAKO JE loša vijest dobra za Mursko Središće

19. siječnja 2024.

Zašto se Srpak veseli padu razvijenosti?

- To je dobra vijest i za građane. Niži postotak razvijenosti i za njih znači veći postotak sufinanciranja u projektima energetske obnove kuća Za status grada nije ugodna vijest da je rejting u padu.

Naročito u razvijenosti. Na prvu to izgleda kao da se događa nešto loše, u najmanju ruku, stagnacija. Grad Mursko Središće je na prethodnom mjerenju rejtinga razvijenosti bio u petoj natprosječnoj skupini razvijenih gradova i općina, a sada je pao na četvrto mjesto. Najniži rejting u mjerenju mu je bilo treće mjesto na ljestvici razvijenosti.

Kako tumači sadašnji pad pitali smo gradonačelnika Dražena Srpaka.

Za nas je to dobra vijest, naročito sada kada ulazimo u dogradnju vrtića za koji bi nam trebalo izdvojiti još milijun eura iz gradskog proračuna, pored onih sredstva koja su nam osigurana iz NPOO-a.

Uz to, pred nama je i nastavak gradnje kanalizacije i drugi projekti. Padom na ljestvici razvijenosti na četvrti stupanj imat ćemo pravo na veći postotak su�inanciranja i na kandidiranje iz drugih fondova koji bi nam bili zatvoreni da smo ostali u petom stupnju

razvijenosti.

Naglasio je: - To je dobra vijest i za građane koji očekuju sredstava za energetsku obnovu kuća. Niži postotak razvijenosti i za njih znači veći postotak su�inanciranja u projektima energetske obnove kuća, pojasnio je.

Niži rang, ali više tuđeg novca

Osim toga nalazimo se u sredini ljestvice razvijenih općina i gradova na području Međimurske županije u grupi devet srednje razvijenih općina i gradova.

Nastavlja: - Na prošlom rangiranju s malim postotkom prešli smo u peti rang stupnja razvijenosti i to je lijepo za čuti, ali znači manje sredstava pri kandidaturi na pojedine fondove ili nemogućnost javljanja na pojedine natječaje na koje se mogu javljati općine i gradovi od prvog do četvrtog stupnja razvijenosti, pojasnio je.

Novim rangiranjem i padom na četvrto mjesto, Srpak računa kako će u naredne tri do četiri godine do novog ran-

giranja, gradu omogućiti da iznađe dodatna sredstava za Dječji vrtić iz vanjskih izvora, umjesto iz gradskog proračuna.

- Pali smo za nekoliko postotaka u izračunu razvijenosti iz petog, ispod crte u četvrti rang, kao što smo ranije s nekoliko postotka više ušli iz četvrtog u peti stupanj razvijenosti. Niže rangiranje će nam pomoći da �inancijski lakše završimo potrebnu komunalnu i drugu infrastrukturu.

Nakon toga ćemo biti razvijeniji i neće vam biti potrebna dodatna sredstva za razvijanje, kazao je gradonačelnik Srpak.

Ne žive građani Preloga bolje, jer su više rangirani, nego oni u Središću

Dodao je i zanimljivu opasku da život građana u Prelogu koji se svrstao u kategoriju natprosječno razvijenih gradova zasigurno nije bolje nego građanima u Murskom Središću, gradu, koji je niže rangiran.

U CENTRU ZA KULTURU “Rudar” za Valentinovo

Gradu rudara dobro će doći dodatani novac iz razvojnih fondova Ovakvo objašnjenje gradonačelnika Srpaka što donosi niže rangiranje razvijenosti u odnosu na postotak sufinanciranja s nacionalne i europske razine, za grad Mursko Središće izgleda kao dar u najboljem trenutku i kao naručen.

Ako u rangiranju visiš oko crte između višeg petog i nižeg četvrtog ranga, tada je bolje da padneš u niži rang u kojemu ti se smiješi veći novac iz vanjskih izvora. A kako je gradonačelnik Dražen Srpak iznimno pragmatičan političar, njemu se više sviđa da mu “tuđi” novac padne u gradski proračun, nego da mu lovorov vijenac kiti glavu, a paučina proračunsku blagajnu. (BMO)

Ljubavne pjesme u izvedbi Marije Magdalene Kočila i Danijela Ota Romantičnu večer s koncertom ljubavnih pjesama priređuje Centar za kulturu “Rudar”. Nastupaju domaće glazbene snage: Marija Magdalena Kočila i poznati pijanist i profesor glazbe Danijel Oto. Marija Magdalena Kočila je studentica na prestižnom Universität Mozarteum u Salzburgu.

Zbog divnog glasa neki je uspoređuju i s legendom međimurske glazbe, Tetom Lizom. Oduvijek je htjela biti pjevačica pa je, uz Osnovnu školu Selnica, najprije upisala Glazbenu školu Miroslava Magdalenića u Čakovcu. Nakon toga upisuje Glazbenu školu Varaždin s glavnim predmetima klavir i teorija.

Započela je u klasi profesorice Dragice Stojko, nastavila u klasi prof. Daniela Marija Novaka, a završila u klasi profesorice Marije Pavlović. Usput

Marija Magdalena Kočila i Danijel Oto je učila i solo pjevanje u klasi prof. Blanke Tkalčić. Danas je studentica već spomenutog prestižnog sveučilišta koje nosi ime po najvećem skladatelju u povijesti.

Danijel Oto je srednju glazbenu školu završio je u Varaždinu, u klasi prof. Miljenke Slunjski, a Muzičku akademiju u Zagrebu, u klasi pijanista i

pedagoga, prof. Vladimira Krpana. Kao korepetitor surađivao je s brojnim renomiranim umjetnicima, među kojima je i danski trombonist Karsten Svemberg. S Varaždinskim komornim orkestrom sudjelovao je u projektima koji su nominirani za diskografsku nagradu “Porin” u kategoriji klasične glazbe.

Nastupao je u koncertnim dvoranama u zemlji i inozemstvu (Kajzersal u Beču, Narodno pozorište u Beogradu, Hrvatski glazbeni zavod, Dvorana Univers u Ljubljani, Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu i Osijeku, dvorani Blagoje Bersa u Zagrebu itd.).

U dosadašnjem radu osvojio je 104 nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima. Član je EPTE i Hrvatske glazbene mladeži. Stalni je član žirija na natjecanjima u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Koncert Marije Magdalene Kočila i pijanista Danijela Ota, s ljubavnim repertoarom pjesama, na rasporedu je za Valentinovo, 14. veljače s početkom u 19 sati, a cijena ulaznice je 5 eura. Cijene se mogu kupiti na blagajni Centra za kulturu “Rudar” ili na njihovoj internetskoj stranici. (BMO)

19. siječnja 2024.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GORNJI MIHALJEVEC

Zaposlen Vladimir Tkalec Nakon provedenog natječaja za direktora Sportsko-rekreacijskog centra Mladost na ovo radno mjesto zaposlen je Vladimir

Tkalec iz Bukovca na probni rok od tri mjeseca, nakon što je njegov prethodnik Mario Novak iz Vukanovca dao ostavku. (sh)

U novom socijalnom programu za 2024. godinu u Općini Gornji Mihaljevec za naknadu za novorođenu djecu planirano je 300 eura. Također, može se odo-

briti jednokratna novčana pomoć obitelji ili samcu u iznosu od 150 eura ako prihod domaćinstva ne prelazi 2.000 eura. (sh)

Koliko za samce i novorođenu djecu?

Bi� vozač kamiona bila mu je želja od koje nije odustao

DANIJEL MARČEC iz Stanetinca opisao nam je kako izgleda šoferski život

25 tona vozim kao Đek!

- Na cesti vidim puno prometnih prekršaja. Jedan od najčešćih jest prebrzo prestrojavanje u traku gdje ja vozim. To je jako opasno s obzirom na to da vozim kamion od 25 tona, koji nije lako zaustaviti, ispričao nam je vozač Danijel Piše: Sanja Heric

Iako je završio školu za kuhara, 30-godišnji Danijel Marčec iz Stanetinca danas vozi kamion. Bila mu je to želja odmalena i nije odustao od nje pa se odlučio na prekvalifikaciju. Sada već četiri godine vozi kamion i ne bi taj posao mijenjao ni za što.

- Vozim po Italiji, Njemačkoj, Belgiji, Luksemburgu, Francuskoj, Švedskoj, kuda god treba. Kamionom prevozimo metalne konstrukcije, drvene modle za ljevaonice, kukuruz, drvo, wc papir, ispričao nam je vozač Danijel, koji nije odustao od svojih snova.

Spava u kabinama na parkinzima

Imao je tijekom tih četiri godine svakakve dogodovštine.

Primjerice, kad je bio na putu u Srbiji, pukla mu je guma i trebao je pomoć. Dok su mu naše kolege okrenule glavu i otišle na drugi kraj parkinga, Turci su odmah priskočili u pomoć, potom i jedan Srbijanac te su zajednički zamijenili gumu.

To je samo jedan od događaja koji mu se usjekao u pamćenje.

- Na cesti vidim puno prometnih prekršaja. Jedan od najčešćih, kada je u pitanju

pretjecanje osobnim autom, jest prebrzo prestrojavanje u traku gdje ja vozim. To je jako opasno s obzirom na to da vozim kamion od 25 tona, koji nije lako zaustaviti.

Posebno treba paziti na vozače koji oduzimaju prednost i kojima se strašno nekud žuri, ispričao nam je u nastavku.

Bilo je i slučajeva velikih kvarova na autocesti. Primjerice, kada mu je krepala jedinica motora pa su ga onda svi zezali da “po Njemačkoj razvozi poštu”. Malo je vozio, pa je opet crknuo i tako u krug. U tom slučaju, ili čekaš servis ili vlasnike da dođu i poprave kvar. No, kako kaže, to je normalno u tom poslu i mora biti spreman na svakakve situacije.

što nam se u tom trenutku čini najboljim i najsigurnijim. To su najčešće benzinske pumpe.

Primjerice, u Italiji je najsigurnije dok parkiraš na pumpi.

No moram reći da negativna iskustva dosad još nisam doživio, ispričao nam je Danijel.

Tušira se na benzinskim pumpama, a u kamionu si kuha. Ima sa sobom rešo, lonce i tave i sve ostalo što mu je potrebno da bi si mogao napraviti kvalitetan ručak.

- Dok imam volje, skuham si i juhu kao predjelo te glavno jelo s prilogom. Kuham sve, osim deserata. Manje-više je na meniju meso s prilo-

gom, dodaje vozač Danijel, koji ističe da mu je najljepše kada je sam jer onda ima više komfora.

Fascinacija kamionima

- Ako nešto ideš s mukom raditi, to je bezveze. A kamionima sam bio fasciniran i to je bila moja životna želja.

Govorili su mi da sam mali, žgoljavi, ali nisam odustao od svoje životne želje. Danas vozim kao Đek!, prepričao nam svoj životni put Danijel unatoč svim izazovima, a u tome su ga podržali i njegovi roditelji i prijatelji.

Kuha od juhe pa do konkretnih obroka

Radno vrijeme počinje mu u ponedjeljak ujutro, a završava u petak popodne ili u subotu prijepodne. Primjerice, dok ide u Švedsku, put do tamo i natrag traje pet dana. Dva su vozača, 4 i pol sata vozi Danijel, a 4 i pol sata kolega koji je s njim. Onda se opet izmjene i nakon toga ide spavanje.

- Spavamo u kabini kamiona na parkinzima. Ovisi o tome

SVETI MARTIN NA MURI

Koje ceste će se izgraditi?

Prema programu građenja komunalne infrastrukture u Općini Sveti Martin na Muri u planu za 2024. godinu je dogradnja Poljske ulice za što je predviđeno 5.000 eura. Za izgradnju Murske ulice u Svetom Martinu na Muri planirano je 6.650 eura, dok je za izgradnju prometnice Gradiščak – Grkaveščak planirano 100.000 eura. Za rekonstrukciju nerazvrstanih cesta, odnosno sanaciju nakon aglomeracije predvi-

đeno je 2.000 eura.

Osim toga, za pješačko-biciklističku poučnu stazu na lijevoj obali rijeke Mure predviđeno je 2.000 eura. U planu je i izgradnja pješačke staze Vrhovljan – rotor za što je predviđeno 134.000 eura. Uz to je za izgradnju ostalih pješačkih staza ukupno planirano 134.000 eura. Planirana je i izgradnja parkirališta u centru Svetog Martina za što će se utrošiti 20.000 eura. (sh)

U posljednje smo vrijeme svjedoci naglih promjena vremenskih uvjeta kao što su obilne kiše ili olujni vjetrovi koji mogu prouzročiti velike štete na infrastrukturi i na građevinskim objektima. Olujni vjetrovi kidaju grane i ruše stabla koja često mogu prouzročiti velike štete na električnim vodovima, a samim time i prekid električne energije.

Upravo iz tog razloga

Općina Sveti Martin na Muri za svoje je mještane izradila jednostavan formular kojim se daje Zahtjev za obrezivanje ili rušenje stabala u blizini električnih vodova koje će Općina proslijediti službi održavanja Elektre Čakovec kako bi na vrijeme reagirali i spriječili potencijalnu štetu na električnoj infrastrukturi. Formular možete pronaći na internetskoj stranici Općine Sveti Martin na Muri. (sh)

Javite se za rušenje stabla

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr

Danijelu je za volanom kamiona najljepše

BREŽNA PRIČAONICA

Nastup koji čini razliku

S

amoborčanin Ivan Škreblin, inače profesor klavira u OŠ Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, u centru Čakovca u srijedu je spontano napravio pravi glazbeni spektakl na koji nitko od prolaznika, a i svih onih koji žive ili rade pored centra, nije ostao imun. Pozitivni komentari na njegov nastup redali su se jedan za drugim, što je ruku na

srce, danas rijetko za čuti u javnom diskursu, kao i na društvenim mrežama.

Njegova glazbena izvedba bila je prava poslastica za uši i donijela je osvježenje u sivilo zimskog dana u našem glavnom gradu. Ivan Škreblin mnogima je uspio uljepšati zimski dan, ostavljajući snažan dojam na sve one koji su imali priliku uživati u njegovom talentu. Bravo

majstore, to je pravi način kako se stvari rade!

Inače, svira svake srijede i subote i to u različitim gradovima diljem Hrvatske. Šira javnost ga je upoznala tijekom sudjelovanja u emisiji Večera za pet gdje je osvojio gledatelje svojom spontanošću i priznanjem da ne kuha baš najbolje.

Kako nam je rekao, pet godina bio je bez posla, pa

ga je to nagnalo da počne svirati na ulici. Diplomirao je i magistrirao na Akademiji u klasi profesorice Pavice Gvozdić, koja je nedavno preminula. Škreblin nam je otkrio zanimljivu anegdotu iz razgovora s njom, gdje ju je pitao za mišljenje o sviranju na ulici. „Evo, profesorice, sviram na ulici. Što vi mislite o tome?”, upitao ju je Ivan. Njezin

odgovor bio je jednostavan, ali poticajan: „Jel ti ide?” Na to je Ivan odgovorio potvrdno, a profesorica Gvozdić mu je poručila: „Onda samo dalje sviraj.” Ivan je odlučio slijediti njezin savjet, i rezultati su, kako smo čuli i vidjeli, izvrsni, pokazujući kako je pravilno usmjerio svoj put.

Uistinu, malo tko nas je u zadnje vrijeme uspio tako oduševiti.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

16 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. siječnja 2024.

Kombi je blagoslovio župnik iz Draškovca Krunoslav Kefelja

PRELOG

Blagoslovljeno novo vatrogasno vozilo Početak godine donio je dobre vijesti u Dobrovoljno vatrogasno društvo Čukovec. Naime, blagoslovljeno im je kombi vozilo koje će im uvelike pomoći u radu.

Vozilo je kupljeno sredstvima iz Proračuna Grada Preloga, a blagoslovio ga je, u

nedjelju 14. siječnja, župnik Župe sv. Roka iz Draškovca Krunoslav Kefelja. Događanje je iskorišteno i kao priprema za predstojeću Skupštinu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Čukovec, osnovanog 1931. godine. (vv; studio VIPRO)

Već tradicionalno, na dan tragične pogibije,16. siječnja, upaljene su svijeće na grobu hrvatskog branitelja Božidara Horvata. Božidar Horvat rođen je 1971. godine, a u Domovinski rat se uključio 1991. u Zboru narodne garde.

1992. na istočnom bojištu u Belom Manastiru ranjen je te je odveden na liječenje u Mađarsku, a kasnije je nastavio liječenje u Hrvatskoj. Na Uskrs 1992. godine zarobljen je u Srijemskoj Mitrovici te je u zarobljeništvu proveo

nekoliko mjeseci dok nije u mjesecu kolovozu oslobođen u razmjeni zarobljenika u Nemetinu. Tragično je preminuo 16. siječnja 1995. godine. Obilježavanju sjećanja na Božidara Horvata, uz predstavnike obitelji, i ove su godine nazočili predstavnici braniteljskih udruga s područja Preloga te predstavnici Grada Preloga. Minutom šutnje odana je počast svim hrvatskim braniteljima, kao i svima onima koji su svoj život položili na oltar Domovine. (vv)

Međimurska priroda organizira prvo ovogodišnje promatranje ptica na Marini Prelog u subotu 20. siječnja od 9 do 11 sati. Promatrači ptica moći će prije svega opaziti vodarice, ali i druge ptičje vrste uz pomoć optičkih pomagala kao što su dalekozori i durbini. Promatranje ptica vodit će stručni edukatori

za ptičarenje i djelatnici Međimurske prirode, a zainteresiranim promatračima ptica na raspolaganju će biti literatura odnosno tiskani vodiči za prepoznavanje ptica te potrebna oprema, dalekozori i durbini. Tko posjeduje i ima vlastitu opremu ili literaturu, slobodno je može ponijeti. (vv)

Sjećanje na Božidara Horvata

Ptičarenje na Marini

Festival nogometa 2024.

Nogometni klub Mladost Komet u subotu i nedjelju, 27. i 28. siječnja, domaćin je Festivala nogometa 2024. Radi se o malonogometnom turniru mlađih dobnih kategorija, u uzrastima U6 (2017. godište i mlađi), U7 (2016. godište i mlađi), U8 (2015. godište i mlađi), U11 (2013. godište) i mlađi, U13 (2011. godište i mlađi) i U15 (2009. godište i mlađi). Turnir će se igrati na tri nogometna terena, u dvoranama Osnovne škole Prelog i Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport u Prelogu. Trenutno je dosegnut maksimalan broj prijava u svim kategorijama, ukupno

je prijavljeno 128 ekipa te je tim brojem ovo jedan od najvećih turnira u ovom kraju Hrvatske. Prijave su završene, a mnoge ekipe čekat će priliku za nastup s postojeće liste čekanja. Prijavljene su ekipe iz susjedne Slovenije te iz Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podr avske, Zagrebačke te Karlovačke županije.

Očekuje nas dva dana sjajnog nogometa i preko tisuću malih nogometaša u Prelogu.

Uz mali nogomet, domaćin, Nogometni klub Mladost Komet, priprema i bogatu tombolu. (vv)

Petra Bobić, direktorica Turis�čke zajednice

GRAD PRELOG ostvario rekordan broj noćenja

I Prelog ima svoje turističke adute Nijemci, Austrijanci i Poljaci lani su predvodili u broju od 6377 turista koji su ostvarili 13.908 noćenja na području Grada Preloga, što je najviše do sada, pa je to ujedno i rekordna godina Piše: Vlasta Vugrinec

Donje Međimurje ne može se baš pohvaliti svojim turističkim kapacitetima kao što je to slučaj s gornjim Međimurjem. Međutim, brojem noćenja te dolaskom stranih turista, grad Prelog je itekako zadovoljan. Štoviše, podaci za lanjsku godinu pokazuju kako je zabilježen rekord i to od 6.377 turista koji su ostvarili ukupno 13.908 noćenja.

Rekordan turistički promet

Turistička zajednica Grada Preloga pamtit će 2023. godinu po brojnim uspjesima.

Početkom godine potpisan je važan sporazum o projektnom udruživanju s Općinama Sveta Marija, Donji Vidovec i Donja Dubrava te je na temelju sporazuma razvijen projekt zajedničke promocije u obliku web stranice dravskoblago.hr. Hrvatska turistička zajednica prepoznala je vrijednost projekta te ga je većim dijelom su�inancirala s 15.000 eura.

No, to nije bio jedini projekt koji je TZG Preloga provodila u 2023. godini.

Zahvaljujući pomoći Hrvatske turističke zajednice, lani je proveden projekt razvoja turističkog proizvoda, odnosno sportova na vodi, zatim projekt digitalne turističke brošure, a uložila je i u unapređenje najvećih turističkih manifestacija Grada Preloga.

Ukupno je za svoje projekte iz

sustava turističkih zajednica ostvarila sredstva u iznosu od 40.000 eura što je najviše od njezina osnutka.

No, uz uspješno provedene projekte, Grad Prelog može se pohvaliti i rekordnim turističkim prometom. Tako je lani u njemu noćilo čak 6.377 turista koji su ostvarili ukupno 13.908 noćenja i u prosjeku su se u Prelogu zadržavali 2,18 dana. Od stranih turista, najviše noćenja su generirali gosti iz Njemačke (16,27 %), Austrije (15,28 %) te Poljske (13,75 %).

Od domaćih turista, najviše noćenja ostvarili su posjetitelji iz Grada Zagreba (34,56 %) te Splitsko-dalmatinske županije (8,06 %).

Usporedbe radi, u 2022. godini ostvareno je 5.132 dolazaka, odnosno 10.984 noćenja s prosječnim boravkom 2,14 dana. Ove brojke daleko su veće od “rekordne“ 2019. godine (kada je ostvareno oko 7.500 noćenja na području Grada), budući da je Prelog doživio i boom u proširenju smještajnih kapaciteta zahvaljujući dogradnji Hotela Panorama te otvaranju novih Apartmana “Carpe diem“ u Draškovcu. Apartmani “Carpe Diem“ zapravo nisu jedini apartmani u Draškovcu. Još je 2017. godine obitelj Sokač iz Draškovca otvorila smještaj u domaćinstvu pod nazivom “SMX Appartement“, prvo s jednim apartmanom, a potom 2019. godine, zbog povećane potražnje i upita gostiju, i s

drugim apartmanom.

- Idilično, mirno i lijepo uređeno mjesto, blizina autoceste, najvećeg umjetnog jezera u Hrvatskoj i ugostiteljskih lokala te mnoštvo manifestacija i prilika za rekreaciju privlačni su posjetiteljima.

Vrlo smo zadovoljni što se naša zajednica širi i što se sve više pojedinaca odlučuje na otvaranje smještaja za goste ili na bavljenje turizmom, kaže Petra Bobić, direktorica TZ Grada Preloga te dodaje da je to savršena prilika za mnoge obitelji da popune kućni budžet, a gosti se će se zbog ljubaznih domaćina, mnoštva sadržaja i prirodne ljepote iznova vraćati.

Povećanje turističkih kapaciteta

Na povećanje posjećenosti i turističkog prometa utjecale su i uspješno provedene velike manifestacije poput Sajma cvijeća, Fletni&Stekli, Dani dravske ribe, Opera pod zvijezdama, Festival balona na vrući zrak te Adventska čarolija u Prelogu, ali i manje poput Fašnjaka, Dana kruha i zahvale te Legendre. Nije zgorega za spomenuti da bi se ove godine u Prelogu moglo održati i Festival najboljih balonaša. Uz to, najavljena je i nova sportska manifestacija Preloški cener.

- Koliko je 2023. godina bila uspješna, toliko je bila i izazovna. Naime, troškovi svega, pa tako i organizacije manifestacija, su se povećali.

Zato smo dosta komunicirali i surađivali s donatorima te sponzorima na provođenju manifestacija. Bez pomoći prvenstveno Grada, ali i Hrvatske turističke zajednice te Turističke zajednice Međimurske županije ne bismo mogli provesti preko 60 % aktivnosti, a u našu uspješnu priču preko sponzorstava i donacija uključili su se i brojni gospodarski subjekti, poručila direktorica.

U 2024. godini, kaže, planira se još više aktivnosti, iznenađenja i oduševljavanja kako za posjetitelje i tako i domaće stanovnike: - No prvenstveno će se raditi na promociji Grada Preloga kao uspješne turističke priče, dodala je direktorica Bobić.

Proširenje turističkih kapaciteta, ulaganje u turističku infrastrukturu prije svega iz projekta Aqua Adventures te uvođenje novih turističkih proizvoda poput sportova na vodi ili pak Festivala balona na vrući zrak u ponudu Grada Preloga kao turističke destinacije, uzrokovalo je i povećanje indeksa turističke razvijenosti.

Naime, 2017. godine indeks turističke razvijenosti za Prelog iznosio je 16,05, a prema najnovijem izračunu Ministarstva turizma i sporta te Instituta za turizam, trenutno indeks turističke razvijenosti za Grad Prelog iznosi 18,46. Usporedbe radi, indeks turističke razvijenosti za Čakovec iznosi 20,11.

siječnja 30. 19. rujna 2022.2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr• 040 • 040 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr 323323 601601

Donje Međimurje 17 Donje 17 DONJA DUBRAVA DUBRAVA DONJA

Vincekovo v Dobravi Tko želi upravljati Dobravski goričanci sati i to posvetom kolbasi i sportskim prostorima? i ove godine organiziraju ostale jedače, slijedi obred proslavu Vincekova, odOpćina Donja Dubrava nosno blagdan sv. Vinka, raspisala je javni natječaj zaštitnika vinara. Po traza dodjelu na upravljanje i diciji, fešta će biti v goricaj korištenje sportskih građeVladija Hajdinjaka Hajkija v vina u njenom vlasništvu.

Mrtvički (đurenko štrase).

Riječ je ouzjavnoj sportOkupljanje aperitiv je u skoj građevini ukupne po13:30 s time2da se potom vršine 321 m , s nadstrešpola sata degustira vino. nicom ukupne počinje površineu201 Ceremonijal 14 m2, nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-

KOTORIBA

rezanja trsja i blagoslov dajućim zemljištem ukupne početka radova v goricaj. površine 11988 m2, na adreCeremoniju posvećenja si Krbulja 19. vodit će biškup Čarli s miJavne sportske građeviništrantom Vladekom. I na ne smatraju se prostorima kraju slijedi fešta pod šatonamijenjenima za sportaše rom pa do kad tko izdrži. Zai daju se na upravljanje i korisudjelovanje u ceremoniji štenje sportskim udrugama dovoljna je dobra volja i dosbrovoljni područja općine prilog. (vv)na neodređeno vrijeme. (vv)

Udruge, javite se

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa Njihova atrak�vna zastava postaje nezaobilazan simbol koji pra� ekipu posljednjih par godina

DESET GODINA ljubavi prema Čolićevoj glazbi

KOTORIBA

Općina Kotoriba raspisala je javni natječaj za �inanciranje programa i projekata koje provode udruge sredstvima iz Udruga Međimurska općinskog proračuna za lastavica povodom 35. prigo2024. godinu.

Pravo dišnjice u suradnji s java na rada natječaj imaju sve Europskim klubom engleudruge koje su osnovane ili skih i patuljastih gušana ordjeluju na području Općine ganizira Međunarodnu Kotoriba30. u području obraizložbu malih životinja zovanja, kulture, sportatei engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ SVETA Jože HorvataMARIJA u Kotoribi. Od 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te Općina Marija izložba UdrugeSveta Međimurska pripremapovodom javnu tribinu za lastavica 35. gomještane vezanu uz natječaj dišnjice postojanja Udruge. za Na su�inanciranje energetizložbi će biti izloske do obnove obiteljskih kuženo 800 eksponata, od ća. Prema Đurđice čega će 500riječima biti inozemnih Slamek, načelnice Općine, ona će se održati 1. veljače.

Naime, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkoDONJI VIDOVEC vitost na svojim mrežnim stranicama objavio je uvjete i kriterije za su�inanOvihenergetske dana u dječjem vrciranje obnove tiću u Donjem Vidovcu bilo obiteljskih kuća. Građanima jećedoista kako i ne tako veselo. u 2024.Agodini na biraspolaganju bilo kad su im stigle biti čaknove 120 igračke. tu je različitih milijunaBilo eura,ješto do sada kocki, životinja, drveća, farnajveći iznos koji je država mera i drvenog izdvojila za oveasortimana projekte. za građenje.

No, onovlasništo je Prijaviti se mogu ci i suvlasnici čije kuće imaju najvažnije, igračke su nabavdo 600 ili do trinagrade stambeljene odm2 novčane ne jedinice teuviše od Papir 50 % koju su dobili akciji površine namijenjene nije smeće, Unimera stanoiz Čavanju.za Prijavitelji kući kovca, osvojenou2.toj mjesto

rekreacije, socijalne skrbi i ostalih društvenih potreba, a kojima temeljna svrha nije stjecanje dobiti.

Natječaj ne odnosi se ina 300 domaćih, udruga a predstavit �inanciranje koje će izlagači izpo Austrije, Mase se �inanciraju posebnim đarske, Bugarske, Njemačke, propisima.

Ukupno planiraRumunjske, Srbije, Slovenije, na vrijednost Javnog natjeHrvatske te iz još čaja je 110.000 eura,poneke a rok zemlje.

Europske se je izložza podnošenje prijava 14. be održavaju svake (vv) dvije veljače 2024. godine. godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja.

Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno moraju imatipoziva prebivalište, ovim putem sve zauredno vlasništvo i dokaz ljubljenike u male životinje da dođu je objekt u potpunosti leda razgledati i posjetiti galan.

Ako je kuća oštećena jedinstvenu izložbu malih u potresu moguće je dobiti životinja.

80 % prihvatljivih troškova (vv) investicije, dok građani čije kuće nisu oštećene potresom mogu računati na 60 postotno su�inanciranje.

Ovisno o postotnom učešću i mjerama koje će se primijeniti kod energetske u kategoriji dječjih vrtića. obnove maksimalni iznosIz vrtića zahvaljuju roditeljipoticaja iznosit će 62.120 ma na suradnji eura poizvrsnoj prijavi. Pri određi-u prikupljanju starog papira vanju visine poticaja Fond i Općini Donji aktualnim Vidovec za se rukovodio �inanciranje novčanog dijela tržišnim cijenama građenagradematerijala, od 2000 kn. vinskog usluga i Naravno, i dalje sudjeopreme potrebne za će sustave korištenja obnovljivih izvora lovati u akciji prikupljanja energije, a svei već s namjerom starog papira najavljuju da energetska obnovasredigradolazak kontejnera đanima �inancijski što nom 10.bude mjeseca. prihvatljivija. (vv) (vv)

Međunarodna izložba malih životinja

Kotoripska ekipa ne propušta niti jedan Čolin koncert Tribina za građane

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventualni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama

svim vlasnicima životinja za nemile događaje i ističu kako su sada poduzeli sve što je u njihovoj moći da se nešto takvo ne ponovi.

- Istovremeno želimo nao kojima je ranije glasiti kli odgovorni društvu Matijanec AAT taj prostor, Piše: Danijel Vlasta Vugrinec i Anita Fundak, Anica iu Denis te Elvira i Damijan Rebrek da sudugogodišnji predmetne spreGeothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru mne jame za vodu izgrađene su ljubitelji Čolićevenašla glazbe nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva.

- Za nas je priča oko u skladu sa svim dozvolama Ovim putem društvo Drugim riječima, društva i Piše: AAT SaniaGeothermae Bižupić telji Čolićeve glazbe.

Njihova pristali smo, a kasnije na nam i sznatljiv simbol, pa čak i izvor ciljem poštovanja visokih Geothermae obavjes Zdravka trima ekoloških utapališta pasa završena, od- AATodluka o dočeku nove godine postojeću je otkrio ogradu da je brat ponuda standarda za fotogra�iranje. i zaštite s novom 2024.štava zainteresiranu žicama koje su govorili U sukorak u Gradu Prelogu, nije bila teška kadjavnost su saznali bodljikavim Čolića, dodala je Elvira.

Po- okoliša Uvijekte sepodzemnih posebno osjećamo, voda mnogi se upit suočili skako dobivenim razmaknute ali i izgodinom Geothermae nasunaš daje,ćesukladno upravo Zdravko Čolić međusobno sebno su bile zapamtili koncert prilikom tom zastavom izgradnjeprivlačimo energane. pitanjem gdje i kako dočekati smjernicama, izvršena cm prije dodana je gusta vezan za poduzete korake. biti zvijezda večeri sanaciu Dubrov- okou 70 Opatiji 2 godine, gdje jako puno ljudi.

U Opatiji su Radi se o privremenim prekretnicu. li to biti uja bušotinskog prostora pro-bili žica, Naime, nakonHoće našeg tekmi Međimurci bismo re-za- nam čak nudili novac da se niku. - Mi smo oduvijek su svojom atraktivnom objektima za testiranje vodoma, uz veselje ujekta Napredna sta oudobnosti grabi koja je postala drot, koji sprečava ulaz ekipa, a ondageotermalna smo otkrili da kli,stavom privlačili pažnju.

- Taj dezaslikaju našom zastavom. tijekomsizgradnje, a koji barovima i restoranima, možs internalizacijom svojevrsno utapalište pasa energana dijelimo istu ljubav prema životinja i eventualan pad u je koncert trebao biti 2020., Naravno, nismo uzeli, ali da će biti u cijelosti sanirani i da putovanje u inozemstvo, spojeva, na deset načingo- bazen. digla se poprilična prašina ugljikovih Čolićevoj glazbi. Već No, ako ju živono odgođen je divlje zbog korone. smo taj dan naplaćivali slikaili pak proslava na glavnim nivelirani s okolnim terenom kao i gotovo po- tinje dinapostojeće prisustvujemo kako u Međimurju, tako i na obnove ili pak psismo ipak uspiju Dvije godine imali karte nje, imali bismo što ponijeti trgovima gradova svakomdodatne njegovom koncertu, preskočiti ili potrgati, bazen nakon završetka izgradnje i zaštitne nacionalnoj razin, a nadiljem teren svi-stavljanja i morali čekati, ali isplatilo se, puštanjem doma sa sobom, reklaunam jeta?

Za grupu zaljubljenika energane po-je otkrila je Elvira Rebrek. više nije smrtonosna klopka. je izašla i rudarska inspekci- ograde nanam dijelu prostora dodala je obožavateljica Čole, gon Elvira kroz smijeh.

Njihova u glazbu Zdravka Čolića iz najkasnije do kraja 2024.

Prisjetila se iza prvog koncerta sklisku nepropusnu foliju ja Državnog inspektorata iz spremnih jama testiranje ga oni vole nazivati. ljubav prema glazbi Zdravka Kotoribe, odgovor je bio jasan u Zagrebu, a najrecentniji je Nakako Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i godine. Čolića samo strastve– dočekati ga u Dubrovniku. bio u Dubrovniku, gdje su Nakonnije svega samo se moTakođer, obnovljeno je i po kojoj Zastava imuspjele je se prije nisu no praćenje koncerata, već Nisu uočene imali priliku susresti brata že dodati je li trebalo doći do iz vodene zamke, Od prvog akorda do postavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći zaštitni znak i zajedničko druženje i veZdravka trenutak nepravilnosti rampi, sČolića, plutajućim pla-koji postavljene su tzv. skijalice, svega ovoga i tko zna kako susreta s Draganom znihtada selje koje dijele kao prijatelji.

Ova vjerna ekipa posjeni shvatili.

- Nestrdugo bi graba bila smrtonoslučaj “probijanja” Uputili smo pisani upit toima, zanisu odnosno Čolićem Sljedeći na njihovom tila jeljestve brojnes plutačama. gradove, od sna pljivo smo čekali koncert, zaklopkakoncert za životinje da se ranije spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo planu je onaj koji ćeobratili. se održaVaraždina, Zagreba, Pule, bavljali se, a onda je do nas Bračni parovi Danijel i Isprike za nemile mještani nisu nama dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a u Varaždinu na Dansamo žena, čovjek koji nas je pitao Poreča, Opatije pa sve do ti A Anita Fundak, Anica iniDenissve došao trebalo je imati u svrhu onemogućavanja zaključenja naših novina događaje označavajući prvi koncert Sarajeva.

Njihova atraktivmože li nas slikati s našim Matijanec te Elvira i Damijan smo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i poove godine. na zastava postala je prepo- kazati transparentom.

Naravno, Rebrek dugogodišnji koje su ulazile u ovom Prema onome što su namsu re-ljubi-životinjama dobru volju. se prilikom ispričavaju

Stari papir za nove igračke

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

Nakon Rebra, čakovečka hitna mi je drugi svijet

Međimurci, užve u hitnoj otvorite i hitSjećamvrata se kako su sešpajzi naši Hitneinapalnici zagrebačkom Re- boksova pa potom čekala na sa svojim bolesnikom jer je

G U

nim bolničkim pri-

hitnjaci svojevremeno bunili,

bru. U odnosu na tamošnju

šalteru. Tada sam pomislila u

našem Međimurju ili privući će naravno veliki in- sve to događa istog dana jer imamo dosta toga, samo jemima ovih su dana organizirali pressice kako situaciju, čakovečka Hitna sebi: E, ti sigurno ne bi došla se ne događa ništa ili teres Međimuraca. S je u svemu tome najvažni- što sve uzimamo zdravo top tema. Raspisali su se bi ljudima, čitaj bolesnicima činila mi se kao “svemirski na red u Čakovcu! I ispada pak je sve prepuno i obzirom na satnicu, promocija Međimurja. zada gotovo. će ljudiopet iz novinari, pacijenti iznose objasnili što je to hitno sta- ja brod”. smo miDoći Međimurci proglašenje najorača je u natiskano manifestacijama.

Pitanje je samo hoće li to cijele Hrvatske, pozivamo svoja iskustva, uglavnom nje i kada se doista mogu i Zagrebačka čekaonica ovce koje se koliko-toliko Pri tome ne mislimo samo a najuzornije žene zajednice, i sepridržavaju na gostoljubivost ona loša, a ministar zdrav-16 sati, moraju javiti na Hitnu.

I mic turističke uvijek puna, znalauredi sam čereda. i bogatu na lokalne većtko i one srodne udruge i enogastronomiju, je za zaključiti onda stva, po znanaciokoji put,u 17posati, mic,pa smanjile su se gužve kojekakve kati u redu na šalteru ispred Da ne pričam opa “pacijennalne.

Tako je idući vikend, očekuje i dolazak prepoznati, topredali što imamo. najavljuje reforme kako bida se u našoj Hitnoj, no to vije još društva “pacijenata” koji suhtjeti prijese ne- pokažimo tima” koji su papire i gostiju Zagreba, prito- uključiti sve tonogom pa makar i Izvadimo iz podruma i špajzi kakosemiuvelo novinari volimo reda.to Istina, svimasokih daleko od iz idealnog.

Osim kolikoutjedana udarili potom skoknuli u grad nešto na ministricu inicijativu. meso zkoji tiblireći, nam “za bika zatuči”. je već puna kapa tihčemu ga,mislimo već na prijemu se obavlja na uvlastitu nogu kreveta i još uvijek ih koščično obaviti, ulje, “pacijente” su reformiukoje obično trijaža pa tako više hitnjaci jeJer bolio prst na A ja ce,vani pili kavu, pušili i razNaime, subotu, 8. ostaju li- Mariju Vučković. nemali treba senozi. kao međimursku gibanicu, mrtvoPrelog slovo je nadomapapiru ili Lijepo ne čistejeuha. dovela polumrtvog pacijenta. govarali s drugim takvim stopada, napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti ako domaće pekmeze, zimnicu, pak donose sve, samo S druge strane, prije par netko Srećom, sam ga smje- sireve “hitnim ćin Državnog natjecanja u neda se nacionalne manifestanije najprije slučajno pozvan, i uzpacijentima”. to �ina vina.Da, jepoboljšanje. redovni gost izostavljen stila u jedan od tamošnjih sam se pogurala preko reda oranju, a Čakovec Izbora za cije godina sele ubila našsam kraj, da mi s popisa.

To je Prilika je to da se pokaže najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-

doista bio hitni slučaj i nije

ta suvenirnice, Međimurske me bilo briga što su takvi riznice, pozovimo ljude jer vikali za mnom, spominjali mnogi ne štorodbinu. imamo, mi majkuznaju i ostalu što uzgajamo na svojim Da, jesam se pogurala preko imanjima. reda jer mi nije bilo druge. budimo i dalje samoDaNe se razumijemo, ne zagovazatajni Međimurci ram liječnike niti samkojima protiv jepacijenata, važan samo rad,mili, a ne ali brate znai prezentacija rezultata se što je hitni slučaj, a tog što možeNe pričekati radno vrijeme rada! dozvolimo našim obiteljskog Niste političari daliječnika. i na polju po-li sigurni, nazovite pitajljoprivrede buduHitnu, u prvom te za Iskoristimo savjet i ondapriliku odlučite! planu! jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

47. MEĐUNARODNA IZLOŽBA malih životinja u Nedelišću

19. siječnja 2024.

Uzgajivači izložili oko 1300 životinja Cijepljenje pasa pro�v bjesnoće

Cijepljenje pasa protiv bjesnoće Početkom godine započinje i cijepljene pasa za većinu vlasnika koji se oslanjaju na kampanju veterinara koji obilaze naša naselja. Naime, ima vlasnika koji sami voze svoje ljubimce kod veterinara na cijepljenje neovisno o tome.

Dobra je stvar što se psi više ne moraju cijepiti svake godine, već svake dvije. Stoga, provjerite knjižice svojih ljubimaca i obavite svoju zakonsku dužnost. Cijena docjepljivanja je 20 eura, a ako se životinja cijepi prvi put onda je to 30 eura. (vv)

Mnogi se vrtlari u uzgoju biljaka oslanjaju na biodinamičku metodu koja prati kretanje mjeseca. Vjeruju naime, da je upravo mjesec taj koji utječe na rast njihovih usjeva.

Metodu je na temelju proračuna usavršila Maria Thun i ona je postala dio Sjetvenog kalendara.

Radi se o već poznatom kalendaru inspiriranom naukom dr. Rudolfa Steinera, a koji daje korisne savjete pogodnih dana za sjetvu, presadnju, njegu i spremanje biljaka te za rad s pče-

lama. Priručnik je pogodan i za početnike, ali i iskusne poljoprivrednike koji uz poštivanje prirodnih procesa i ciklusa žele uzgojiti hranu u svojim vrtovima.

Ovogodišnji Sjetveni kalendar može se nabaviti u Centru dr. Rudolfa Steinera, na mail info@centar-rudolfsteiner.com ili preko službene Facebook stranice Centar dr. Rudolfa Steiner privatnom porukom.

Cijena priručnika iznosi 10 eura (plus troškovi dostave i otkupnine). (vv)

Marina Prelog je iz ornitološke perspektive zanimljiva lokacija za promatranje ptica.

Potvrđuje to i prošlogodišnji odličan odaziv zainteresirane javnosti na promatranje ptica u organizaciji Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode, održano upravo na ovoj preloškoj oazi bioraznolikosti ptičjeg svijeta.

Stoga, Međimurska priroda organizira prvo ovogodišnje promatranje ptica na Marini Prelog u subotu, 20. siječnja, od 9 do 11 sati.

Promatrači ptica moći će prije svega opaziti vodarice, ali i druge ptičje vrste s pomoću optičkih pomagala kao što su dalekozori i durbini.

Promatranje ptica vodit će stručni edukatori za ptičarenje i djelatnici Međimurske prirode, a zainteresiranim promatračima ptica na raspolaganju će biti literatura

odnosno tiskani vodiči za prepoznavanje ptica te potrebna oprema, dalekozori i durbini. Tko posjeduje i ima vlastitu opremu ili literaturu, slobodno je može ponijeti.

Ptičarenje (engl. birding) obuhvaća vizualno opažanje te cjelokupan doživljaj ptica uključujući prepoznavanje po glasanju i pjevu te prema ponašanju ptica. Očekuje se opaziti desetak vrsta ptica, kao što su crna liska, crvenokljuni labud, ćubasti i mali gnjurac, glavata i krunata patka, patka batoglavica, riječni galeb, mali i veliki vranac. Dobro raspoloženje i druženje u prirodi s ptičjim svijetom, zajamčeni su.

Ovu rekreativnu aktivnost u prirodi Međimurska priroda organizira ususret obilježavanja 2. veljače – Svjetskog dana močvarnih staništa (WWD).

Nabavite svoj Sjetveni kalendar

Ptičarenje na Marini Prelog u subotu 20. siječnja

Ova izložba je po svom rangu odmah iza Državne izložbe i nadam se da bi se druge godine ovdje mogla održati i Državna izložba malih životinja, kaže Ivica Kralj, potpredsjednik Saveza uzgajivača golubova, peradi, kunića, ptica i zamoraca Hrvatske Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Minulog vikenda dvoranu MESAP-a u Nedelišću preplavile su male životinje svih vrsta i pasmina. Dakako, riječ je o Međunarodnoj izložbi životinja i to već 47. izdanju. Kao i svih godina do sada, organizirali su je članovi Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće koja okuplja ljubitelje peradi, ptica i golubova iz cijelog Međimurja pa i šire. Sastavni dio izložbe postale su i tzv. specijalke pa je održana i Specijalna izložba međimurske kokoši te svih vrsta gušana.

- Imamo 140 izlagača iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske koje se predstavljaju s oko 1300 životinja, rekao je na otvorenju Ivan Škvorc, predsjednik Udruge uzgajivača malih životinja iz Nedelišća.

Od toga je oko 700 golubova, 300 peradi, oko 100 kunića, 20-ak zamorčića te više od 100 ptica.

Iduće godine i glavna Državna izložba u Nedelišću?!

- Udruga iz Nedelišća je najbolja u Hrvatskoj, ima najviše članova i radi najljepše izložbe, naglasio je Ivica Kralj,

potpredsjednik Saveza uzgajivača golubova, peradi, kunića, ptica i zamoraca Hrvatske.

Ova izložba je po svom rangu odmah iza Državne izložbe i nadam se da bi se druge godine ovdje mogla održati i Državna izložba malih životinja.

Naime, na sjeveru Hrvatske djeluje najviše takvih udruga, odnosno tu ima najviše uzgajivača i ljubitelja malih životinja, a Međimurje je blizu Austrije, Mađarske i Slovenije čije su udruge također vrlo aktivne i što je još važnije, broje puno članova.

Ivica Kralj iz Varaždina koji je jedno vrijeme živio i u našem Ivanovcu, ujedno je i savezni sudac za ptice i sudac ocjenjivač za perad. Samim time, u Nedelišću je ocjenjivao našu međimursku kokoš. Naime, ove je godine bilo podosta izložaka, možda i najviše do sada, no isto tako dosta je kokica i pijetlova dobilo nula bodova.

- To je kokoš u stvaranju, rekli bismo u povojima, i treba joj velika i stroga selekcija, objasnio je sudac Kralj. Kod ovih kokoši s “0” najčešća je pojava tzv. dvozuba na krijesti što je velika genetska greška i takve jedinke treba eliminirati iz uzgoja.

Ivica Kralj, savezni sudac za p�ce i sudac ocjenjivač za perad s međimurskom kokoši

Kornelija Kolarić sa svojim šampionom, Dalma�nskim Rexom Istina, prema riječima Julija Toplaka iz Pušćina takve kokice s greškom mogu šetati po obiteljskim dvorištima jer je riječ o zahvalnoj i robusnoj pasmini, no nisu za izložbe niti pak za daljnje stvaranje čiste pasmine.

Iako se Međimurka raširila po Međimurju, a ima je i u drugim krajevima naše zemlje, poput Istre, još uvijek je ima premalo.

- Trebala bi se još više raširiti jer je onda iz velike baze lakše uzimati reprezentativne radi selekcije, dodaje Kralj. Ovako se često pare srodnici i onda su genetske greške neminovne.

Među zaljubljenicima međimurske kokoši je i Julije Toplak iz Pušćina čija je međimurska kokica bila šampion prve izložbe. I on je s Alojzijem Zvonarom i Ivicom Šoltićem sudjelovao na stvaranju te pasmine.

- U početku smo gledali da to bude kompaktna, velika, čvrsta kokoš koja ima lijepo tijelo s dosta mesa, da imaju lijepu ružu, lijepa uha i žute podušnjake u obliku badema, objasnio je Julije Toplak.

Kokoš ima i lijepe žute noge što znači da i takva koža prekriva �ino meso. No, ono što je za domaćinstva najvažnije je činjenica da se radi o izuzetno otpornoj pasmini koja ne traži zatvoreni prostor.

Nesivost se kreće od 180 do 210 jaja godišnje, drugim

riječima, pijetlovi dosežu do 4,5 kg, a koke oko 3,5 kg, dok se nesivost kreće od 180 do 210 jaja godišnje težine oko 65 g.

Dalmatinski Rex kao kućni ljubimac

Uz kokoši, golubove, ptice i zamorce, pažnju su plijenili i kunići. Naravno bilo ih je svakojakih, no pogledi su se nekako najčešće zaustavljali na crno bijelim životinjama.

Jedna od njihovih vlasnica, a ujedno i vlasnica šampiona je Kornelija Kolarić koja je iz Gardinovca preselila u Varaždin. Doduše, kunići su ostali u Međimurju.

Obitelj ih je počela uzgajati prije 15-ak godina i to uglavnom pasminu zvanu Dalmatinski Rex. - Riječ je o srednjoj pasmini koju karakterizira dlaka nalik na baršun i koja nije sklona linjanju, kaže Kornelija, zaljubljenica u Rexa. Jako su zahvalni za uzgoj pa ih se može držati kao kućne ljubimce.

Obitelj Kolarić ih drži za izložbe, kao kućne ljubimce, a rijetko koji primjerak završi u loncu.

Uz tu pasminu, u njihovom dvorištu u Gardinovcu obitavaju i ovnoliki zečevi i to sivi i bijeli. Riječ je o velikoj i krupnoj pasmini koja je nešto teža za uzgoj, ali ih jako vole.

19. siječnja 2024.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Histamin u ribi i ribljim proizvodima: potencijalni rizik za zdravlje ljudi?

Piše: Rene Trupković, mag. chem., Analitičar u Laboratoriju za ekologiju, kemiju hrane i POU

Slavica Šegović iz Ivanovca na plac s�že srijedom i subotom

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Kaše i domaće brašno u prvom planu Za razliku od prošlotjedne srijede, ova je srijeda bila puno življa kako na čakovečkom sajmu tako i na središnjoj tržnici.

Bilo je trgovaca, ali i kupaca. A nudilo se doista puno toga. Od domaće peradi preko kukuruza, povrća i voća do odjevnih i uporabnih predmeta. Oku kupaca izložena je zamjetna količina domaćih jabuka te tzv. južnog voća poput suhih smokava i šljiva, mandarina, klementina, grožđa… Živnula je i tržnica premda je to još daleko do one ljetne popunjenosti. Za oko nam je zapela Slavica Šegović iz Ivanovca, poznata po biodinamičkom uzgoju povrća te velika štovateljica dr. Rudolfa Steinera. Sa sobom je, između ostaloga, donijela ječmenu i

hajdinsku kašu te svježe mljevena brašna od heljde, kukuruza, raži kao i domaće čajeve.

Kako je ljubiteljica tikvi uz puter i butternut tikve, nudila je i sokove te pekmeze od njih.

Što se ostale ponude tiče, bilo je tu salate, kelja, cvjetače, brokule, domaće tjestenine, a pojavili su se i pušleki rotkvica. (vv)

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Kiselo zelje (kg): Čičoka (kg): Hajdinska kaša (kg): Jabuke (kg):

1€ 3€ 1€ 3€ 2€ 6€ 2€

Krumpir (kg): Batat (kg): Zelje (kg): Grah (kg): Kelj (kg): Luk (kg): Jabuke (kg):

1€ 3€ 1€ 4€ 2€ 1,2 € 0,6 €

Raženo brašno (kg):

Orasi (kg):

Heljdino brašno (kg): Mrkva (kg): Med (900 g):

2,5 € 4,65 € 2€ 9-11 €

Drva (metar): Kukuruz (25 kg): Tritikal (25 kg):

12 € 66-75 € 8€ 10 €

Mandarine (kg):

1,5 €

Mandarine (kg):

1€

CIJENE PLAC

Željko Ma�ć iz Čehovca nudio je na sajmu jabuke iz svog voćnjaka

CIJENE SAJAM

H

istamin je spoj, točnije biogenski amin, koji se sintetizira prirodnim putem najčešće u tkivu životinja, prvenstveno riba. Nastaje dekarboksilacijom slobodnih amino kiselina histidina ili aminacijom aldehida i ketona, procesa koji se prirodno javljaju u mnogim vrstama riba, ponajviše skuša, tuna, srdela, sardina, inćuna i dr. Predstavlja potencijalni rizik zbog opasnosti od trovanja ako se unosi u tijelo čovjeka u većim količinama.

Histamin se proizvodi s pomoću bakterija koje luče speci�ični enzim, histidin dekarboksilazu. Dva uvjeta potrebna za širenje i povećanu proizvodnju spomenutog enzima su vrijeme i temperatura. Izloženost svježe ribe povišenim temperaturama povećava rast i razvoj bakterija koje proizvode histidin dekarboksilazu, a time i same količine histamina. Također, vrlo je bitan postupak i kvaliteta smrzavanja ulovljene ribe, jer nečistoće u ledu, koji se koristi za smrzavanje, mogu biti potencijalni izvor bakterija koje proizvode histamin. Nadalje, vrijeme koje svježa riba provodi između ulova i smrzavanja dodatni su parametar koji utječe na količinu proizvedenog histamina.

Mnoga istraživanja pokazala su da konzumirane ribe i riblji proizvodi koji sadrže visoke količine histamina predstavljaju rizik za zdravlje ljudi. Jednom kad se histamin unese u ljudsko tijelo, njegova prisutnost najčešće se manifestira u obliku alergijske reakcije. Dolazi do tzv. skombrotoksičnog trovanja, povezanog s konzumacijom ribe iz obitelji Scombridae (tuna, skuša, haringa). Simptomi trovanja obično nestanu nakon 24 sata zbog rada detoksi�icirajućeg sistema u probavnom traktu, koji uspješno meta-

bolizira niže količine unesenog histamina s pomoću enzima monoamin i diamin oksidaze.

Ipak, kod unošenja većih količina histamina, sistem ga ne može eliminirati te dolazi do spomenutog trovanja.

Nadalje, određivanje histamina i njegova zastupljenost u ribi i ribljim proizvodima može poslužiti kao indikator svježine ribe koju nalazimo u hladnjacima prodavačkih lanaca. Mnoga istraživanja diljem svijeta u proteklih desetak godina pokazala su da su količine izmjerenog histamina iznad granične vrijednosti prisutne u proizvodima koji nisi bili pravilno hlađeni. Stoga je izuzetno bitan cjelokupni proces hlađenja ribe, od njihovog ulova, koji je kritičan u kontroli formiranja bakterija koje proizvode histamin, do samog smrzavanja i pakiranja ribe za prodaju. Idealno, riba i riblji proizvodi trebaju se čuvati na 0°C ili niže kako bi se spriječio rast bakterija i aktivacija enzima histidin dekarboksilaze. Nepravilnim čuvanjem i hlađenjem, samo 2–3 sata na temperaturama od 20°C ili višim, može doći

do formiranja toksičnih levela histamina.

Vrlo bitno je napomenuti da je nastali histamin gotovo nemoguće ukloniti iz proizvoda u kojima se formirao. Iako kuhanje ili pečenje ribe na visokim temperaturama uklanja bakterije koje su zaslužne za proizvodnju histamina, sam histamin koji se formirao do tog trenutka se ne uklanja, te predstavlja potencijalnu opasnost od trovanja s temperaturno obrađenim proizvodima.

Nedavna istraživanja pokazala su da svježa riba i riblji proizvodi koji se prodaju u hladnjacima diljem Europe općenito zadovoljavaju kriterij sigurnosti hrane naveden u Uredbi Komisije (EZ) br.

2073/2005. Ipak, rezultati pokazuju prisutnost proizvoda čije su granice histamina iznad onih granično dozvoljenih, što ih čini neprikladnim za konzumaciju. Adekvatno hlađenje, poštivanje odgovarajućih postupaka obrade ribe i poštivanje međunarodnih standarda higijene hrane prioritet su prevencije nastajanja bakterija, proizvodnje histamina i trovanjem istim.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Povrtlarstvo OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Zašto dati prednost organski uzgojenoj hrani?

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422 DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

O

rganski uzgoj hrane bitan je jer promiče održive prakse koje čuvaju zemlju, vodu i bioraznolikost, pridonoseći očuvanju okoliša i ljudskog zdravlja. Organski uzgoj eliminira ili minimizira upotrebu štetnih pesticida i kemikalija, pružajući potrošačima pristup hrani s manjim rizikom od ostataka toksičnih spojeva. Kroz organski uzgoj, zbog poboljšane nutritivne vrijednosti hrane i podrške zdravijem okolišu, gradi se održiviji i odgovorniji prehrambeni sustav.

Iako je organska hrana cjenovno skuplja, to ne znači da je ukupna cijena tih proizvoda uistinu veća. Prvo, manja cijena znači nekvalitetniju hranu i veće liječničke troškove u budućnosti.

Drugo, kod načina uzgoja, potrebno je sagledati sveobuhvatni utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje, a ne samo cijenu na tržištu. Kada se usporede

svi stvarni troškovi organske i konvencionalne proizvodnje, ispada je da konvencionalna proizvodnja zapravo skuplja za sve nas.

Neki od skrivenih troškova koji su često povezani s konvencionalnom proizvodnjom hrane su: Zdravstveni problemi: Troškovi povezani s liječenjem zdravstvenih problema uzrokovanih dugotrajnom konzumacijom pesticida i drugih kemikalija prisutnih u konvencionalnoj hrani.

Ekološki troškovi: Gubitak bioraznolikosti, zagađenje tla i vode te degradacija ekosustava pridonose skrivenim ekološkim troškovima.

Gubitak plodnosti tla: Konvencionalna poljoprivreda često dovodi do gubitka plodnosti tla, što zahtijeva dodatne napore i resurse za obnavljanje.

Velika potrošnja vode: Konvencionalna poljoprivreda može zahtijevati velike količine

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com vode, što povećava pritisak na vodne resurse i dovodi do troškova vezanih uz upravljanje vodama.

Zagađenje zraka: Troškovi povezani s emisijama stakleničkih plinova i drugim zagađujućim tvarima iz industrijskih poljoprivrednih operacija. Kontrola kvalitete: Troškovi vezani za regulaci-

ju i kontrolu kvalitete kako bi se osiguralo da proizvodi ispunjavaju sigurnosne standarde, s obzirom na upotrebu pesticida i drugih kemikalija.

Socijalni troškovi: Često se koristi jeftina radna snaga, a troškovi povezani s uvjetima rada i pravima radnika mogu biti skriveni.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

Košarica organskog povrća iz biovrta

PLINOTEHNIKA • Ul. Josipa Slavenskog • Ivanovec • Tel: 091/384-2009

Akcija u Plinotehnici!

Noževi

• Weber Plinski roš�lj Traveller black • Weber Plinski roš�lj Spirit II E-310 GBS

0.3303 Waiter 9 funkcija / 84 mm MPC: 18,oo€

• Weber okrugli roš�lj s poklopcem Original Ke�le E-4710 black

1.3703.94 Climber Camouflage 14 funkcija / 91 mm MPC: 41,oo€ 0.9425.DS222 Evoke BSH Alox Navy camouflage 4 funkcije / 136 mm MPC: 119,oo€

• Weber okrugli roš�lj s poklopcem Original Ke�le E-5710 black

0.8341.MC9 Hunter XT 6 funkcija / 111 mm MPC: 63,oo€

50%

na pojedine Weber modele!

19. siječnja 2024.

Vaši stupci 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dubravko Hozjak s kćeri Lucijom

MEĐIMURSKI NAVIJAČI uz reprezentaciju u Njemačkoj SVETI MARTIN NA MURI

Zajednička fotografija za uspomenu nakon krštenja

Biskup Radoš krstio peto dijete obitelji Spajić Varaždinski biskup Bože Radoš predslavio je misu u nedjelju, 14. siječnja, u Župi Sveti Martin na Muri tijekom koje je krstio peto dijete majke Karle i oca Mire Spajića.

Slavlju je prisustvovala obitelj i rodbina malog Ilije s krsnim kumovima i okupljenim članovima župne zajednice. Aktualizirajući evanđelje druge nedjelje kroz godinu biskup Radoš je u homiliji rekao da Gospodin svake nedjelje odgovara na

životna pitanja vjernika, a ponekad i ne daje odgovor već ostavlja pitanja s kojima valja poći kroz život.

- Među nama je mali Ilija, peto dijete obitelji Spajić. Dar je obitelji u vrijeme Božića kad nam se Bog daruje. Ilija je dar i ovoj širokoj obitelji, ovoj župnoj zajednici, našoj Crkvi i našem narodu. Želimo otajstvo rođenja staviti pred sebe. Nema ljepše stranice Svetog pisma o rađanju kao što su stranice o Samue-

lu, rekao je biskup te nastavio tumačiti liturgijska čitanja.

Obratio se roditeljima te im poručio kako će djeci kroz život izgovoriti previše riječi.

- Te riječi neće ostati, ali ostat će ono što nosite u srcu, što primjerom života svakoga dana svjedočite svojoj djeci. Vaša međusobna ljubav i otvorenost prema životu, iskren i otvoren odnos prema Bogu – to će djeca vidjeti i nositi kroz život, naglasio je mons. Radoš.

Biskup je na kraju mise čestitao roditeljima na otvorenosti prema životu te im poželio da im Bog bude blagoslov kroz njihovu djecu.

Misno slavlje završio je svečanim blagoslovom majke, oca i okupljenog naroda te je uručio i prigodne darove biskupije.

Na kraju slavlja prigodnu riječ zahvale i čestitke uputio je i domaći župnik vlč. Mladen Gorupić.

(Branimir Gubić)

Uručili su im higijenske potrepš�ne, voće, prehrambene namirnice te apara�će za samokontrolu glikemije

SDP Međimurske županije

Donacija Caritasovom dnevnom boravku “dr. Antun Bogdan” Savjet za zdravstvo i socijalnu politiku SDP-a Međimurja uručio je 11. 1. 2024. prigodnu donaciju Caritasovom Dnevnom boravku “dr.

Antun Bogdan“ u Čakovcu.

Drago nam je što smo ih posjetili i ove godine i uručili im higijenske potrepštine, voće, prehrambene namirnice te aparatiće za samokontrolu glikemije. Nadamo se da će im pomoći u svakodnevnoj brizi za njihove korisnike.

Voditeljici Dnevnog boravka Kristini Novaković i edukacijskoj rehabilitatorici

Renati Treska u ime Savjeta donaciju su uručile: predsjednica Savjeta i saborska zastupnica dr. Andreja Marić, dopredsjednica Savjeta Jadranka Novaković, članice Savjeta Lana Remar, Ivona Cvetko Šimunković i Anđelka Novak.

Djelatnici Dnevnog boravka s velikim entuzijazmom, ljubavlju i pažnjom svakodnevno brinu za korisnike, od kojih su većina djeca s težim stupnjem invaliditeta.

U ugodnom razgovoru saznali smo da bi im treba-

la i dva drvena bolesnička kreveta s mehanizmima i visokim bočnim pomičnim stranicama. Učinit ćemo sve što možemo da se i to pribavi.

Pozivamo sve građane dobre volje koji su u mogućnosti donirati potrebitima: kontaktirajte udruge, pojedince i ustanove kojima je potrebna pomoć i koji će cijeniti svaki oblik donacije i pažnje koju im pružite.

Ako netko ne može pomoći �inancijski, odnosno kupnjom materijalnih stva-

ri, ima i drugih načina kako možete pomagati: nazovite prijatelja, susjeda, toplim riječima olakšajte im ako su sami, pravite im društvo, otiđite u kupovinu ili ljekarnu onome koji ne može iz kuće, nacijepajte drva, očistite kuću, operite suđe, poklonite ako imate nečeg viška, itd.

Za toplu riječ i pomoć nikad nije kasno.

Lijep je osjećaj pomoći drugima. Pridružite se i vi.

SDP Međimurske županije

Uz navijanje, razgledali i Schengen Grupa od 30 vatrenih navijača, mahom iz Preloga, pratili su i navijali za naše rukometaše protiv Austrije i Španjolske u Njemačkoj.

Kažu, na televiziju je jedno, ali naći se u grotlu navijači to je poseban doživljaj. Put Njemačke isplaniran je još u kolovozu, karte su kupljenje preko IHF te su krenuli kao promotori Hrvatske na Europskom prvenstvu, a kad su igrači imali slobodan dan, iskoristili su priliku za razgledavanje. Između ostaloga,

posjetili su i Schengen, mali gradić u Luksemburgu u blizini Njemačke i Francuske granice koji je poznat po potpisivanju sporazuma, bili na misi s reprezentativcima, a posjetili su i ostale luksemburške ljepote i novitete u toj bogatoj državi uz pomoć domaćina, Anđelka Matulina, predsjednika Hrvatskog društva Luksemburga. Vratili su se kućama zbog poslovnih obveza, a možda opet odu u Njemačku na finale ako ga naši rukometaši izbore. (vv)

UČENICI SLUŠALI o pošasti mikroplastike

U tjedan dana pojedemo i udahnemo kreditnu karticu U sportskoj dvorani OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca minulog je tjedna u okviru Erasmus+ projekta Deplas�fikacija planeta organizirano predavanje Mikroplas�ka.

Poučno i zanimljivo predavanje održala je Dunja Turk, dipl. ing. biologije. Zaposlena je u Bioins�tutu d.o.o. Čakovec u kojem se primjenjujući dvjesto�njak različi�h anali�čkih metoda provode istraživanja u laboratorijima za ekologiju, mikrobiologiju te kemiju hrane i predmeta opće uporabe.

Predavanju su prisustvovali učenici članovi Erasmus �ma koji su iznijeli svoja iskustva s ak�vnos� koje su imali na mobilnos�ma u Austriji, Španjolskoj i Portugalu. Ovo predavanje dio je projektnih ak�vnos� kojima je obilježen 3. Dan planete Zemlje u našoj školi a što je obaveza u projektu.

Pojam mikroplas�ka predstavlja male plas�čne čes�ce veličine od 0,001 do 5 mm.

Primarna mikroplas�ka je namjerno proizvedena za dobivanje različi�h proizvoda, a fragmentacijom i raspadanjem plas�čnih proizvoda u okolišu nastaje sve više sekundarne mikroplas�ke. Ona je prisutna u moru i kopnenim vodama, ledenjacima, zraku, padalinama, tlu, sedimen�ma i u živim bićima. Postoje različi� načini unosa mikroplas�ke u okoliš, a najviše su izraženi njezini učinci u vodenim ekosustavima.

Čovjek je svakodnevno izložen unošenju mikroplas�ke u organizam putem kože, udisanjem te hranom, vodom i lijekovima. Dnevno možemo uslijed lagane ak�vnos� udahnu� do 272 čes�ce mikroplas�ke, a u tjedan dana pojedemo i udahnemo približno 5 g mikroplas�ke, što odgovara jednoj kreditnoj kar�ci. Veliki problem predstavlja interakcija mikroplas�ke s drugim onečišćivačima kojima je to dodatni način ulaska u organizme.

Mikroplas�ka postaje makroproblem. Onečišćenje mikroplas�kom je oku nevidljivo i stoga često ignorirano. Trebalo bi ju zakonski proglasi� zagađivačem okoliša na globalnoj razini. S ciljem rješavanja problema razvijaju se metode uzimanja uzoraka i njihove analize.

Učinkovito upravljanje plas�čnim otpadom treba se temelji� na kružnom gospodarenju ponovnom upotrebom i recikliranjem plas�ke. Izrazito je važno o ovom problemu izvijes�� javnost te usvoji� navike kojima svaki pojedinac može da� doprinos smanjenju onečišćenja mikroplas�kom (npr. zamjena plas�ke alterna�vnim materijalima, višekratna upotreba plas�čnih predmeta, odvojeno prikupljanje i recikliranje plas�čnog otpada, nošenje odjeće od prirodnih materijala, ugradnja filtera na ispuste perilica rublja, upotreba prirodne kozme�ke).

(Olivera Šercer-Žokalj)

22 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. siječnja 2024.

Bebe 2023.

Andreas Oršuš (24) i Mihaela Horvat (21) iz Sitnica dobili su Leu rođenu 30. listopada 2023. Starija kćekica Ines ima 4 godine. Na slici su tata Andreas i mala Lea.

Kostwein - proizvodnja strojeva d.o.o., Podravska ulica 37, 42000 Varaždin, poduzeće je kćer austrijskog holdinga koja se bavi proizvodnjom strojeva, a u Hrvatskoj posluje 22 godine te zapošljava više od 500 djelatnika.

Tražimo usredotočene i �leksibilne radnike koji dijele naše vizije i koji su spremni svojim talentima doprinijeti postignuću naših ciljeva. Naši djelatnici su bili i uvijek će biti temelj našeg uspjeha.

Inženjer zavarivanja (m/ž)

Opis posla Radni zadaci: - planiranje i analiza kapaciteta strojeva - pripremne radnje za proizvodnju - de�iniranje strategije i plana obrade - planiranje alata, mjernih uređaja, praćenje uputa i zahtjeva kupca - kontrola i nadzor proizvodnje i procesa - kontrola tehničkih nacrta - odjava radnih naloga u sistemu, prijava grešaka - kontrola dijelova, otprema, montaža - kontinuirano praćenje i sudjelovanje u procesu poboljšanja - pružanje podrške radnicima odjela i poticanje istih - planiranje ljudskog kadra, izrada plana godišnjih odmora - neprestano školovanje radnika (WCM) Uvjeti - VSS / VŠS - osoba sa završenom EWE/IWE diplomom - poželjno radno iskustvo, ali nije obavezno na istom radnom mjestu - tečaj sukladno normi EN ISO 9606-1 i EN ISO 9606-2 su prednost - dobro poznavanje strojne obrade te područja zavarivanja - informatička pismenost (MS Of�ice) - engleski ili njemački jezik u govoru i pismu Osobne karakteristike - osvještenost na sigurnost na radu, zaštiti okoliša, prema kvaliteti i troškovima - visoka usredotočenost na poboljšanje i osjećaj odgovornosti - proaktivnost, samostalnost, �leksibilnost, izdržljivost, otpornost - spremnost na učenje i daljnje napredovanje - timski rad - razvijene komunikacijske vještine, proslijeđivanje informacija - identi�ikacija sa vizijom poduzeća - uzorno ponašanje Što nudimo - prijava na puno radno vrijeme - putni troškovi plaćeni u cijelosti - ostali neoporezivi dodaci na plaću

VOLIM TRGOVINA KRK u Cirkovljanu

Ljubazne prodavačice i naše čitateljice

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Donosimo joker kupon 105. kola

Novo, 105. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i prethodnim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 12. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (hau-

3

stor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. siječnja.

Sretnog dobitnika 105. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. siječnja. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 23.1. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

JER…

Prilikom posjeta Trgovini Krk u Cirkovljanu prodavačice Ivana Krušelj iz Cirkovljana i Kristina Hižak iz Šemovca odmah su se pohvalile da su naše vjerne čitateljice, uglavnom na web portalu i FB-u, dok novine pročitaju kad god imaju priliku.

Složile su se da ih najviše zanimaju vijesti iz njihovog kraja, najave događanja, crna kronika i recepti. Ivana Krušelj voli špicu, a zatim sve po redu, koliko ima vremena.

Kristina Hižak listajući novine, zaustavi se i pročita kad je privuče neki naslov. U trgovini s njima u drugoj smjeni rade još i Nataša Horvatić iz Oporovca te voditeljica trgovine Kristina Šlibar, također iz Oporovca.

Ivana i Kristina bile su zadovoljne što smo im poklonili našu praktičnu platnenu vrećicu te su sa zadovoljstvom prihvatile da će biti predstavljene u tiskanom izdanju Međimurskih novina. (sz)

Kris�nu Hižak i Ivanu Krušelj razveselili smo prigodnim poklonom

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Kristina Klobučarić (kristina@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Robert Beličanec, čuvar izvorne fašničke podturenske Čaplje Jedna od poznatijih međimurskih maski je Čaplja sa svojom stoljetnom tradicijom. Iako je prije bila raširena na području središnjeg Međimurja, danas je ostala očuvana najviše uz rijeku Muru, na području Podturna. Masku su tradicionalno nosili samo muškarci koji su kroz povijest očuvali sjećanje na važnost i ljepotu fašničke tradicije. Jedan od izvornih “čapljaša” i ponosan nositelj magične maske je Robert Beličanec, osnivač KUU-a Čaplja (lijevo) i njegov zet Antonio Novak s maskom (desno). Opširnije na strani 3. Medije. (kk, Foto: Zlatko Vrzan)

2 media

najave

VIKEND VODIČ

petak,

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MJESEČNI VODIČ

25. siječnja

DONOSIMO PROLJETNI program

Lidija Matulin, Sorry to burst your bubble with the sunny side up Centar za kulturu Čakovec

Što nas čeka na subota, proljeće u CZK-u Čakovec?

19. siječnja

18:00 Dan međimurskog nogometa Centar za kulturu Čakovec

26. siječnja Magic Leon Show Centar za kulturu Čakovec

20. siječnja

8:30 Vincekov pohod po štrigovskim bregima Dom kulture Štrigova

- Prošle je godine učinjen zaokret u kulturnoj sceni koji će se nastaviti i ove godine. Uvedene su brojne inovacije, redovni programi su obogaćeni i raznolikiji, najavila je ravnateljica CZK-a Helga Lajtman

9:30 Vincekov pohod TZO Nedelišće Društveni dom Macinec

Piše: Kristina Klobučarić

10:00 Obilježavanje Dana mimoza Trg Republike Čakovec 14:30 Podturenski fašnik povorka kreće ispred ribičke kućice 18:00 Promocija dvaju zbornika o Sigismundu Čajkovcu Park Rudolfa Kropeka 2 20:00 Rifovi revolucije i heavy-metal bend Razor Jet Centar za kulturu Čakovec

nedjelja, 21. siječnja

8:00 Vincekov pohod PD Bundek Mursko Središće parkiralište Toplica sv. Mar�n 13:30 Vincekov pohod do župnog vinograda Sve� Mar�n na Muri centar sv. Mar�na

Foto: Zlatko Vrzan

O tome što nas čeka na kulturnoj sceni Centra za kulturu do kraja zime i tijekom proljeća razgovarali smo s Helgom Lajtman, ravnateljicom Centra za kulturu Čakovec.

- Prošle je godine učinjen zaokret u kulturnoj sceni koji će se nastaviti i ove godine.

Uvedene su brojne inovacije, redovni programi su obogaćeni i raznolikiji, s naglaskom na profesionalnost i estetsku naobrazbu mlađe populacije.

Vodilo se računa o osiguranju pristupačnosti programima za socijalno osjetljive skupine građana, a novom ponudom programa u kulturne će se aktivnosti više uključiti lokalna zajednica.

Magic Leon show i Dvorske lude

U petak 26. siječnja dolazi najtraženiji mađioničar u Hrvatskoj, odnosno pobjednik 9. sezone Supertalenta sa svojim performansom pod nazivom Magic Leon show s početkom u 19 sati. Poslije njega, u srijedu 31. siječnja, s početkom u 20 sati čeka vas novi stand up show komičara SplickeScene pod nazivom Dvorske Lude.

U sklopu proljetne sezone Tribine Čakovec četvrtkom planirano je 18 programa, sedam kazališnih predstava, četiri glazbena programa, četiri �ilmskih programa, dva programa Gradske zajednice i 1. Majski muzički memorijal “Josip Štolcer Slovenski”. Prva na redu je predstava Kroćenje goropadnice Satiričkog kazališta, 15. veljače dolazi nam Božo Vrećo, 22. veljače na repertoaru je �ilm Slatka Simona, a 29. veljače imat ćemo prilike gledati predstavu Španjolski komad FAKin teatara Zagreb.

Sve tribine počinju u 20 sati.

20 godina rada Dramskog studija Dada Kazališna družina Pinklec priprema premijeru igrano-lutkarske predstave Petar Pan povodom 20 godina Dramskog studija 28. siječnja

Helga Lajtman, ravnateljica CZK-a Čakovec i 30. siječnja, s početkom u 20 sati. U travnju pak na kazališne daske dolazi drama o odrastanju jedne djevojčice pod nazivom Divlja vatra autora Mora Antara.

Za veljaču rezervirajte dan za koncert Bela Flecka u pratnji vrhunskih svjetski poznatih glazbenika – Michael Cleveland (violina), Sierra Hull (mandolina), Justin Moses (dobro), Mark Schatz (kontrabas) i Bryan Sutton (gitara). Koncert će se održati 17. veljače u 20 sati.

Labuđe jezero u ožujku

U nedjelju, 4. veljače, u CZK-u se održava 10. zimska plesna produkcija Plesnog studija Vivona s početkom u 16 sati. Nedjelju nakon toga, 11. veljače, imat ćete priliku uživati u zimskoj produkciji Movement Medicine Plesnog studia Korak s početkom u 16 i 18 sati. Kao šećer na kraju, što se tiče plesne umjetnosti,

Koje izložbe ćemo imati prilike razgledati?

Galerija će publici predstaviti izložbu slika Lidije Matulin i Nede Madjar s instalacijama i keramikama. Ožujak je rezerviran za međunarodnu izložbu Fine arts exhibition of county Zala. U travnju će

se uz obilježavanje Svjetskog dana Roma održati izložba Ljubi Roma. Uz 51.

Majski muzički memorijal predstavit će se profesori i učenici Odjela za likovnu umjetnosti i dizajn Graditeljske škole.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - LEE CHILD I ANDREW CHILD: BOLJE DA SI MRTAV Dobitnica knjige Iritantni kolege objavljene u prošlom broju je Verona Šestak iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU LEE CHILD I ANDREW CHILD: BOLJE DA SI MRTAV

kupon br. 1479 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj: Jack Reacher putuje prema zapadu hodajući po napuštenoj ces� u Arizoni pod nemilosrdnim pus�njskim suncem. Odjednom nailazi na neočekivani prizor.

Vojni Jeep je zabijen u jedino stablo kilometrima unaokolo, a na volanu leži neka žena.

Njeno ime je Michaela Fenton, i ona je vojna veteranka i agen�ca FBI-a koja pokušava pronaći svog brata blizanca. On joj je poslao poruku da mu pomogne da se izvuče iz opasne grupe ljudi koja djeluje u obližnjem gradu.

Većina njih bi radije umrla nego izdala svog zastrašujućeg vođu, tajanstvenog Dendonckera koji svoje opasne krijumčarske poslove drži izvan vidokruga vlas�.

Živopisne akcijske scene i dramatični obrati obilježavaju ovaj besprijekoran napeti roman.

u subotu, 13. ožujka, u 17 i 20 sati na pozornicu stupa baletni ansambl Ukrajinskog klasičnog baleta koji će izvesti Labuđe jezero. Ulaznice su bile rasprodane u roku od 24 sata.

Početkom ožujka započinje i 12. revija �ilmova za djecu (od 4.3. do 7. 3. 2024.), za djecu vrtićke dobi, djecu i mlade od 1. do 8. razreda.

Ne zaboravimo ni na 24. Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC Assistej.

Na 24. Susretu gostovat će kazališta iz cijele Hrvatske.

Planirano je gostovanje 10 predstava kazališta za 3000 djece vrtićkog i školskog uzrasta. Za organizirane posjete škola i vrtića će se izvoditi predstave s redovnoga repertoara. Što se tiče kazališne tribine za djecu i mlade CUKOREK, ona će i ove godine biti podijeljena na dva dijela. Svaki mjesec će biti izvedene tri ili četiri kazališne predstave. Uz Pinklece i Cukoreke, na tribini će gostovati Dramski studio DADA, Kazališna skupina Pinklec, Dječje gradsko kazalište, plesni studiji s područja grada Čakovca i hrvatska kazališta.

Podsjetimo da sve informacije možete vidjeti u mjesečnom časopisu Cooltura, na službenoj web strani CZK-a Čakovec, društvenim mrežama Facebook i Instagram, upitom na recepciji i uvidom u oglasnu ploču.

16:00 – 23:00 Noć muzeja Cimper Spomen park rudarstva Mursko Središće Old�mer - izložba starih vozila Selnica Izložba starih alata Društveni dom Podturen Noć u Muzeju Med dvemi vodami Križovec

28. siječnja Petar Pan, 20 godina Dramskog studija Dada Centar za kulturu Čakovec

31. siječnja Dvorske lude, stand up SplickaScena Centar za kulturu Čakovec

4. veljače 10. Zimska produkcija Vivone Centar za kulturu Čakovec

11. veljače Plesni studio Korak, zimska produkcija Centar za kulturu Čakovec

14. veljače 19 sa� Večer ljubavnih pjesama Marija Magdalena Kočila i Danijel Oto Centar za kulturu Rudar Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

19. siječnja 2024.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

ROBERT BELIČANEC iz Podturna

Kao izvorne fašničke Čaplje klepećemo i tapkamo po taktu Robert Beličanec bio je dugogodišnji član KUD-a Podturen koji je, zbog straha od “izumiranja” podturenskih Čaplji, 2019. godine osnovao Kulturno- umjetničku udrugu Čaplje kako bi očuvao njihovu fašničku tradiciju Piše: Kristina Klobučarić Foto: Zlatko Vrzan

Nositelji maski Čaplja koje se ubrajaju u lovačke maske, uspješno su tijekom povijesti očuvali sjećanje na pradavne običaje. U početku je maska Čaplja doista bila lovačka i imala je magijsku funkciju za uspješan lov na čaplje. Mnogo kasnije su joj pridodati rogovi što je u vezi s pripitomljavanjem i zaštitom domaćih životinja. Na taj se način kod maske Čaplja može pratiti povijesni razvoj ljudi od lovaca do čuvara stada. Nije poznato ima li pokladna maska Čaplja još koju drugu magijsku funkciju, ali je činjenica da je zanimljiva i lijepa. O podturenskim izvornim maskama smo razgovarali s Robertom Beličancem, predsjednikom KUU-a Čaplja.

- Kako je i kada kod Vas nastao interes za Čapljama?

- Sjećam se da mi je kao djetetu moja baka pričala o zimskim vremenima svoga djetinjstva i o tajanstvenim muškarcima koji bi na svoje glave stavljali šatore za sijeno kako ih drugi ne bi mogli vidjeti. Na glavu bi stavili i rogove od jelena, krava, jarca ili ovna s ciljem zastrašivanja ljudi i djece. Već su se u to vrijeme svuda održavale maškare pa su i oni htjeli biti dio toga, rekao je Robert.

Nadalje, Robert priča kako je jedan sada već pokojni čovjek iz sela za te dečke prije 40-ak godina izradio oko 20ak maski, tzv. Štrkle za koje je koristio dvije drvene letvice.

Dečki su bili pod plahtama, ali na svojim licima niti iznad glava nisu nosili maske životinj-

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 31.01.2024. u CineStaru Varaždin.

Doris Beličanec, kći; Robert Goričanec i njegova maska Čaplja; Antonio Novak (zet), svi članovi KUU-a Čaplja

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film U zemlji svetaca i grešnika

Dobitnik ulaznica za film: Nikola Varošanec

KAKO DO ULAZNICA? skih glava. Ti su dečki osnovali KUD Podturen te je započela izrada pokladne maske Čaplja.

U početku se samo pjevalo, ali se s vremenom javila potreba i za drugim sadržajima.

- Kada ste se Vi uključili u KUD Podturen?

- U KUD Podturen sam se uključio u šesnaestoj godini života, kada su tadašnji članovi bili dečki u dobi od 16 do 20 godina. Od tada sam “Čapljaš”, neprekidno, sve do danas, na što sam ponosan.

- Kako biste opisali tradicionalnu masku Čaplje i njezinu kulturnu važnost?

- Sama maska je u obliku životinja s izduženim njuškama (čaplje) ili kljunovima (štir-

kli), izrađena od punog drva, uglavnom stabla lipe. Glave su drvene i najčešće u obliku kravlje glave te proizvode poseban zvuk. Muškarci nose maske visoko na drvenim štapovima iznad svojih glava, dok u drugoj ruci drže pomičnu špagu čijim se povlačenjem pomiče donji dio “čeljusti” maske i udara u gornji, tako proizvodeći zvuk. Da bi zvuk bio jači i dublji, bitno je da je glava maske od što punijeg drva. Osim štapa na kojem je glava maske, njihova su tijela pokrivena bijelim plahtama kako ih se ne bi prepoznalo. Na glavi maske se nalazi kupovna perika ili perika napravljena od pravog konjskog repa ili

Podturenska fašnička maska Čaplja

kože od krave. Oči znamo obojati u crvenu boju ili u njih ugrađujemo špekule. Vezano uz kulturnu važnost maske, maske Čaplji i Štirkli su naše izvorne maske kojima čuvamo našu tradiciju.

- Možete li nam reći više o tehnikama izrade Čaplje maske i osobama koje ih izrađuju?

Naše su maske u svojim radionama izradili Slavko Vidović, Rudi Sršan i Ivan Zrna, naši lokalni stolari majstori.

- Je li se i kako se tijekom godina mijenjao dizajn i stil Čaplja maski? Jesu li zadržale originalnost?

- Maske se nisu mijenjale i vjerne su prvim izdanjima izrađenima prije 40-ak godina. U međuvremenu se samo poboljšala kvaliteta izrade te se koristi što čvršće i punije drvo radi boljeg zvuka kada maska klepeče.

- Kako saznajemo, Vi više niste član KUD-a Podturen nego imate vlastitu udrugu?

- Točno. Godine 2019. sam izašao iz KUD-a Podturen te sam osnovao Kulturno-umjetničku udrugu Čaplje. Razlog tome je što smo u KUD-u Podturen ostali samo nas petero muškaraca čapljaša, dok su većinu činile “međimurske snehe”, 15 starijih gospođa iz sela. S obzirom na to da sam primijetio da izvorna maska Čaplje polako nestaje, a držim

do tradicije naših običaja, to je osnovni razlog osnivanja nove udruge. Osim tog razloga, sada imamo prilike sudjelovati i u drugim gradovima Hrvatske kao i u inozemstvu i to samo u fašničko zimsko vrijeme, a ne tijekom cijele godine.

Kako saznajemo, u KUU-u Čaplje trenutno je 35 aktivnih članova, 26 muškaraca i 9 žena. Najmlađi član je učenik 5. razreda OŠ, dvoje ih je iz OŠ, šestero iz SŠ, a u najvećem broju su članovi u dobi od 25 do 55 godina. Renato i njegov bratić su jedini izvorni Čapljaši, iako ima i starijih članova.

Interes za uključivanje postoji te se već ove godine uključilo nekoliko novih članova. U fašničko vrijeme Čaplje odlaze u povorke u druge gradove kao što su Vir kod Zadra, Sračinec, Samobor, Petrijanec i u Sloveniju u mjesto Vir Pri Domžalah. U dobrim su odnosima s KUD-om Turčišće i njihovim Laframa, tradicijskim maskama.

- Postoje li posebni plesovi, pjesme ili obredi koji su povezani s nošenjem Čaplja maske?

- Prije nas je u povorkama pratila limena glazba čiji nam je ritam odgovarao, međutim, sada imamo snimljenu matricu koju puštamo preko zvučnika gdje tapkamo na takt. Matrica se sastoji od marša i međimurskih narodnih pjesama. Osmislili smo vlastitu koreogra�iju

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice.

Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo. i počeli smo izvoditi svakakve ludorije kako bismo nasmijali i zabavili gledatelje. Osim nas, u povorci je naš Hertar koji nosi bič ili tzv. korbač koji nas tjera da se obuzdamo kada izvodimo scenu parenja, a nerijetko nam se dese povrede i oštećenja maski.

- Želite li još nešto reći za kraj?

- Ove godine nakon povorke u Podturnu organiziramo veliku tombolu gdje su sve nagrade dobitne. Glavna nagrada je dva noćenja u Kući za odmor Sv.Urban, dok su ostale razni poklon bonovi, srebrni lančići te proizvodi lokalnih OPG-ova.

4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Mario Golenko

Topla bezvremenska bunda uvijek je dobar izbor

Oto i Maksim gradom su prošetali dinosaure

Izabela kao modni dodatak bira crvene kožne rukavice

Ana i David na špicu su donijeli ljubav

Darinka je za grad odabrala toplu modnu kombinaciju

19. siječnja 2024.

Lucija je odabrala veliki šal koji najbolje grije u hladne dane



18. svibnja 2018.

NOGOMET LEGENDARNI Željko Bacinger poručuje:

Da se ponovo rodim opet bih bio nogometni sudac

U karijeri je sudio preko 3000 utakmica u velikom i preko 1000 u malom nogometu, a upoznao je i Seppa Blattera Piše: Miljenko Dovečer Foto: Zlatko Vrzan

Ž

eljko Bacinger završio je svoj nogometni put tamo gdje je isti i započeo, u rodnom Nedelišću. Svoju posljednju utakmicu u funkciji delegata odradio je prošle godine na SRC-u Trate. Tom prilikom prigodnu plaketu uručio mu je Davor Drvenkar, dopredsjednik Udruge nogometnih delegata Međimurskog nogometnog saveza, dok mu je Nino Pintarić kao kapetan NK-a Nedelišće uručio monogra�iju kluba. Željko je u nogometu praktički otkako zna za sebe, a u najljepšu sporednu stvar na svijetu uveo ga je otac koji je 60-ih godina bio predsjednik tadašnjeg Borca Nedelišće.

- Praktički sam svaki dan bio na igralištu u Nedelišću i počeo igrati nogomet za juniore, no i vrlo rano kao pomoćni sudac sam počeo suditi. Uz to sam bio i član uprave kluba. Već 1969. godine kao 16-godišnjak položio sam ispit za suca i znao sam da će to biti uz posao moj nogometni poziv. Posao me odveo u Vrbovec tako da sam sudio tamo i u Zagrebačkoj te Bjelovarskoj regiji. Već 1985. sam položio ispit za tadašnjeg saveznog suca, a ‘88. – ‘89. godine sudim jaku Međurepubličku ligu Hrvatske, BiH i Slovenije. 1990. sam uvršten na B listu 1.

HNL. Do 1999. sam bio na listi naše Prve lige, a 94. sam postao jedan od prva četiri međunarodna hrvatska suca, rekao nam je uvodno Željko.

vilo da tri igrača mogu biti mijenjana. Golman Gabrić je bio isključen, Hajduk je napravio dvije izmjene, a Širić nije dao izmjenu da rezervni golman uđe, pa je Štimac stao na gol. Sudac je pogriješio, nakon nekoliko minuta se ispravio i htio je dozvoliti da golman uđe u igru, no Štimac nije htio izaći van iz igre. To glupo pravilo bilo je na snazi samo godinu dana i onda je promijenjeno jer je i golman igrač. Kao što sam već spomenuo, jedan od ljepših događaja koji mi je bio upečatljiv bio je posjet Sunčanom brijegu FIFA-e u Švicarskoj kod Blattera, poručio je Željko.

U hrvatskoj prvoj ligi sudio 168 utakmica, među prvima sudio Europu - Jedno vrijeme od svih sudaca imao sam najviše utakmica u derbijima Dinama i Hajduka, sudio sam 10 prvenstvenih utakmica i jedno njihovo �inale Kupa. Od 1994. kad sam postao međunarodni sudac i imao sam 35 europskih utakmica. Jedan od lijepih doživljaja je bio kad smo sudili u Švicarskoj i posjetili FIFAu. Ne znam je li naša javnost upoznata da je u ono vrijeme desna ruka Seppa Blattera bila naša Hrvatica, porijeklom iz Strahoninca, gospođa Doris Valasek Dopša. Predstavila nam je kako funkcionira FIFA, primio nas je i Blatter, a dolazila je i u Hrvatsku jer joj je muž iz Osijeka. Jedna od ljepših utakmica s koje vučem lijepe uspomene bila je pred Europsko prvenstvo 1996. između Mađarske i Italije, a sudili smo Beusan kao glavni sudac, a Berger i ja kao pomoćni suci. U svojoj karijeri sam inače sudio preko 3000 utakmica u velikom nogometu i preko 1000 u malom nogometu, nastavio je Bacinger.

Prirodni put nakon završetka suđenja je odlazak u delegate

- U vrijeme karijere suca bio sam i predsjednik NK-a Novi Marof, bio osnivač i direktor ŽNK-a Katarina Zrinski, dok sam u NK-u Čakovec bio tajnik.

Nakon karijere suca obavljao sam funkciju delegata i kontrolora. Prvo sam bio delegat, kontrolori su kasnije uvedeni i bio sam u 1. HNL, a morao sam se s te funkcije povući kada mi je sin Branko, koji

Do prošle godine bio delegat, ali i dalje je uključen u nogomet

Dugogodišnji sudac i delegat Željko Bacinger je isto bio nogometni sudac, došao do 2. HNL, pa zbog sukoba interesa više nisam mogao biti kontrolor, rekao je Željko Bacinger.

- Dugi niz godina bio sam član Središta Sjever, a što se tiče delegata, samo da pojasnim, on je zadužen za organizaciju utakmice, a kontrolor za ocjenjivanje sudaca i njihovo praćenje. Danas kontrolori funkcioniraju u prva tri ranga hrvatskih liga, dok su delegati obavezni u svim ligama. Kontrolori i mentori sudaca trebali bi biti na onom stupnju gdje su završili sudačku karijeru.

Kontrolori bi trebali biti mentori i treneri mladim sucima i trebaju ih usmjeravati kako bi bolje i kvalitetno sudili. Dugo sam bio predavač sucima na području naše županije, a u tri navrata i povjerenik za suđe-

nje, zatim disciplinski sudac u četvrtoj ligi, predsjednik sudaca u regiji Sjever te u našoj županiji, kazao je Bacinger.

Prijetili mu i pištoljem!

- Da, baš tako, da se opet rodim ponovo bih izabrao taj nogometni put i jako volim nogomet, a ljubav mi je usadio moj pokojni otac. Za mene je svaka utakmica bez obzira na rang, je li to zadnja ili prva liga, bila ozbiljan posao. Posao mi je dozvoljavao pa sam otišao u mirovinu kad sam postao međunarodni sudac da mogu putovati, poručio je Željko.

- Jedan od zanimljivih događaja je utakmica iz 1992. godine, ratno vrijeme, između Zadra i Intera u Zadru. Tamošnji prvoligaš je s 3:0 gubio od zaprešićkog prvoligaša koji je

u to vrijeme još bio Inter, a svjedočenje delegata u zapisniku s utakmice govorilo je o zbivanjima prije drugog dijela utakmice. Na poluvremenu su napadnuti igrači Intera koji nisu ni otišli u svlačionicu. Ante Jurjević, tadašnji glavni čelnik domaće ekipe, je prijetio meni i ostalima riječima "sve ću vas poubijati, nitko neće izaći živ odavde ako ne pobijedimo".

Zadru je trebala pobjeda da se spasi i u nastavku se desio preokret, na koncu je slavio s 4:3, iskreno nam je otkrio Bacinger.

Bogatu karijeru obilježili mu brojni zamamljivi događaji

- Pa ima jedna zanimljiva stvar na �inalu Kupa u Splitu kada su igrali Hajduk i Dinamo, a tada je bilo pra-

- 1999. godine po sili zakona zbog godina nisam više mogao suditi prvu ligu.

U to vrijeme, kada sam sudio 1. HNL, mogao sam suditi i županijske lige kako bih održavao formu.

I tu sam imao neugodnosti, u utakmici Novo Selo – Vularija napao me jedan igrač, bio je prekid, no uspjeli smo izgladiti incident, pa u Donjem Mihaljevcu, ali to su bile užarene strasti. Kao delegat sam počeo od četvrte lige i došao do 1. HNL. Kad je uvedena funkcija kontrolora tu sam se zadržao 15 godina i to samo u 1. HNL. Delegat sam bio tri do četiri godine u najvišem rangu, a kad je sin došao do druge lige kao sudac, morao sam se spustiti na županijske lige kao delegat gdje sam bio do prošle godine kada sam zbog godina morao prestati, zaključio je Bacinger.

No Željko ne miruje, naučen da radi u sportu koji voli, uključen je u rad čakovečkog trećeligaša Međimurja gdje pomaže koliko može.

 ATLETIKA

19. siječnja 2024.

NOGOMET NASLJEDIO Josipa Brezovca na klupi

Polet u nastavak sezone ulazi s novim trenerom

Zoran Šardi, novi trener trećeligaša iz Svetog Martina na Muri

Start je bio na Trgu Republike u Čakovcu

MEĐIMURSKI TRAIL

Trčali od Čakovca do Štrigove Međimurski trail od Čakovca do Štrigove održat će se na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, a priprema za ovu utrku bio je trening na istoj trasi koji se održao u nedjelju 14. siječnja. Trkači su krenuli u 08:30 s Trga Republike u Čakovcu, a sudionici treninga nastupali su na vlastitu odgovornost. Ne-

NOGOMET

ki su trčali kraću stazu do crkve Sveti Juraj na Bregu (10 km) ili dulju s ciljem kod crkve Sv. Jeronima u Štrigovi (27 km). Na obje dionice u cilju je osigurana okrijepa, a također osigurano je i prisustvo Crvenog križa Čakovec, za slučaj eventualnih ozljeda. (nl)

- Čast mi je da mi je klub ukazao povje- goj povijesti kluba. Ostatak mijenjati, rekao je uvodno renje i siguran sam da ih neću iznevjeri- stručnog stožera ostaje ne- novi trener i nastavio. promijenjen.

- Naša seniorska momti, rekao je Zoran Šardi Novi trener koji ove go- čad nakon jesenskog dijela

Piše: Miljenko Dovečer

Tijekom siječanjskih dana došlo je do promjene na trenerskoj klupi lidera 3. NL Sjever, Poleta iz Svetog Martina na Muri.

Naime, nakon sezone i pol na mjestu trenera seniorske momčadi, Josip Brezovec odlučio je napraviti novi korak u svojoj trenerskoj karijeri.

Podsjećamo, Brezovec je u prošloj sezoni osvojio odlično drugo mjesto u 3. NL Sjever, tik iza prvoplasiranog NK-a Radnik Križevci, da bi ove jeseni suvereno, bez izgubljene utakmice osvojio naslov jesenskog prvaka.

PETAR TASKOVIĆ kao predsjednik

Izabrano novo vodstvo NK-a Pušćine

Nadzorni odbor sačinjavat će Miljenko Zeba, Marko Kosec i Mihajel Flinčec, dok će u stegovnoj komisiji biti Tomica Celinger, Siniša Dovečer i Kristijan Šimek.

Uz navedene odabire, svoja izvješća članovima Kluba podnijeli su dosadašnji predsjednik, Nenad Preložnjak, tajnik Kristijan Pintarić, blagajnik Filip Pintarić, treneri u mlađim kategorijama Goran Levec i Dejan Car te trener seniora, Krešo Žnidarić. Novoizabrani predsjednik je iznio planove za svoj mandat koji će trajati četiri godine te pozvao sve skupštinare na prigodnu zakusku u organizaciji Kluba. (nl)

Brezovec će trenirati pionire Varaždina

Odličan rad trenera Brezovca prepoznao je klub najelitnijeg ranga hrvatskog nogometa te je popularni Breza odlučio otići u kvalitetniju sredinu i tamo razvijati svoj trenerski potencijal. Taj klub je prvoligaš Varaždin u kojem će Brezovec u proljetnom dijelu voditi pionire.

- Sada već bivšem treneru Brezovcu najljepše se zahvaljujemo na svemu što je donio našem klubu, kako kao trener tako, da se ne zaboravi, prije toga i kao igrač.

Tek 18. trener u 59 godina dugoj povijesti kluba

Zoran Šardi bit će tek 18. trener u 59 godina du-

MATEJ FLAC na čelnoj poziciji Maratela mreže doo,072/700700 | +18

064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min

TELEFONS

Medimurke!

KI SEX UŽIV

Nazovi napaljene

O! 0-24

Protekle subote održana je Izborna godišnja skupština Nogometnog kluba Pušćine. Skupštini su prisustvovali članovi kluba koji su imali pravo glasa kod odabira predsjednika, tajnika i blagajnika. U ulozi tajnika ostao je Kristijan Pintarić, ulogu blagajnika i dalje će obnašati Filip Pintarić, dok je novoizabrani predsjednik kluba Petar Tasković.

U Izvršni odbor na čelu s predsjednikom Petrom Taskovićem izabrani su Kristijan Pintarić, Filip Pintarić, Krunoslav Fekonja, Nenad Preložnjak, Tomica Celinger, Marko Turk, Siniša Dovečer, Karlo Levanić, Kristijan Šimek, Sašo Kolar, Davor Berend i Darko Grubić.

Prije svega želimo mu puno zdravlja i sreće u nastavku karijere. Sigurni smo da ima dovoljno potencijala i nogometnog znanja da postane vrhunski trener. A naš klub u njemu je dobio novog velikog navijača te smo sigurni da će se s radošću sjećati trenutaka provedenih u Svetom Martinu na Muri, kazali su iz NK-a Polet (SMnM).

Seniorsku momčad na pripremama i u proljetnom dijelu sezone vodit će domaći dečko, dosadašnji pomoćni trener Zoran Šardi. Njemu to neće biti prva takva uloga jer je već par puta privremeno bio u sličnim situacijama i pokazao se vrlo uspješnim.

Vodstvo kluba smatra da Šardi najbolje poznaje momčad i atmosferu u momčadi tako da je trenutno najbolji odabir na mjestu glavnog trenera. Zoran je pravi vojnik kluba koji ima potrebno nogometno znanje i umijeće te u klubu smatraju da će se i na proljeće pod njegovim vodstvom veseliti novim pobjedama.

dine puni 38 godina bivši je igrač Poleta gdje je proveo najviše vremena uz neke epizode u Austriji i u malonogometnom klubu MIP Weyland.

Rano, u 26. godini, prekinuo je nogometnu karijeru jer su ga u tome spriječile ozljede koljena. Šardi, po struci magistar geografije, odlučio je krenuti drugim smjerom, zaposlio se i upisao na trenerski tečaj.

Trenutno posjeduje UEFA B licencu, u Školi nogometa Sveti Martin prošao je gotovo sve selekcije, a u seniorima je unatrag osam godina. Bio je pomoćnik Stevici Žganecu, Mariju Kovačeviću, Matiji Kristiću i sada Josipu Brezovcu.

Odlično poznaje igrače i momčad

- Prije svega čast mi je da mi je klub ukazao povjerenje i siguran sam da ih neću iznevjeriti. U nekoliko navrata uskakao sam kao privremeni trener, no sada je ovo nešto drugačije, makar nekakvog straha nemam. Uz prethodnike kojima sam asistirao, puno toga sam naučio, a sada mi je trener Brezovec ostavio komfornu situaciju.

Dobro poznajem igrače i ekipu koja će i na proljeće ostati nepromijenjena pa nema potrebe nešto značajno

prvenstva nalazi se na prvom mjestu tablice sa sedam bodova prednosti pred drugoplasiranom momčadi.

Pripreme za novu, proljetnu polusezonu počinju 22. siječnja. Kako sam rekao, igrački kadar ostaje u potpunosti nepromijenjen s time da nam se u puni trenažni proces vraća Marko Šarić, a pripremama će se priključiti i nekoliko perspektivnih juniora. U stručnom stožeru osim mene bit će i trener Želimir Orehovec, nositelj UEFA PRO licence, trener vratara Mišel Horvat, a u kondicijskom programu oslonit ćemo se na trenera Mihaela Premuša i Centar zdravlja i ljepote Vitafit, dodao je Šardi u nastavku.

- Trenirat ćemo uglavnom na našim terenima četiri do pet puta tjedno, uz treninge na umjetnoj travi u Čakovcu na početku pripremnog procesa. Naravno da ćemo formu do prve prvenstvene utakmice, koju igramo u Čakovcu protiv Međimurja 10. ožujka, brusiti kroz kontrolne utakmice, rekao nam je novi trener Poleta Zoran Šardi.

Raspored Poletovih prijateljskih utakmica: 4. veljače Kustošija, 10. veljače Beltinci, 17. veljače Polet Pribislavec, 24. veljače Nafta Lendava, 3. ožujka BSK Belica (Kup).

Trnovec ima novog predsjednika Nogometni klub Trnovec nedavno je održao izbornu klupsku skupštinu na kojoj je izabran novi predsjednik, kao i vodstvo kluba. Čelnu klupsku poziciju preuzeo

je Matej Flac, 30-godišnjak, dosadašnji aktivan igrač.

Također, Flac je odnedavno član Izvršnog odbora Zajednice športskih udruga Nedelišće.

Na poziciji tajnika izabran je Lovro Turk dok će ostatak Uprave činiti: Kristijan Kirić, Darko Peras, Darko Lesinger, Damir Novak, Matija Pintarić, Mihael Cvetkovic, Saša Peras,

Davor Šafarić, Miran Škvorc, Denis Florijanić, Dražen Cimerman te Nikola Cimerman. NK Trnovec osvojio je jesenski naslov prvaka 3. MNL - skupine B sa stopostotnim učinkom. (nl)



19. siječnja 2024.

RUKOMET

NOGOMET

UTAKMICA protiv Lokomotive u 1. HRL za žene

DRUGA LIGA SJEVER

Loše drugo poluvrijeme!

Zrinskicama remi u derbiju Pišu: Miljenko Dovečer, Luka Maruševec Foto: Siniša Ludaš

Zbog nastupa Lokomotive u Europskoj ligi i gostovanja u Francuskoj, utakmica 11. kola 1. HRL za žene igrana je ove srijede u dvorani Graditeljske škole. Odličnu atmosferu gromoglasnim navijanjem i pjevanjem stvarali su tijekom cijele utakmice navijači Zrinskica.

Prava, čvrsta prvenstvena utakmica s mnogo preokreta završila je podjelom bodova, rezultatom 21:21 (10:14).

Prošlogodišnje prvakinje nemaju više tu moć, a i naše Zrinskice su jako dobre ove sezone. To govori i mjesto na tablici jer i jedna i druga ekipa imaju isti broj bodova i dijele 2. mjesto.

Zrinskice su odlično ušle u susret i nakon početnog 0:1 vodstva Lokomotive, za 4 minute preokreću na 4:1.

Vodstvo domaćih bilo je kratko jer gošće u sljedećih 10 minuta postižu 6 uzastopnih golova i vode 4:7. Zrinskice se još jednom vraćaju u igru s 3 uzastopna gola i dolaze na 8:8. Nakon toga, bolja igra Lokomotive u obrani

čini Čakovčanke nemoćnima.

Lokosice su bolje i u napadu s nezaustavljivom Kristinom Prkačin pa na odmor odlaze s +4 (10:14).

Selena Milošević promašila pobjedu

gostuju u Dugom Selu kod istoimenog sastava, a prvi dio sezone završavaju u subotu, 27. siječnja, kada u Čakovcu gostuje ekipa Zameta iz Rijeke.

U nastavku čvršća igra u obrani s obje strane, a i puno grešaka. Razigrala se Kala Kosovac koja je bila naje�ikasnija u domaćim redovima sa 7 pogodaka. Vodstvo Lokomotive polako se topilo tako da do poravnanja 16:16 dolazi u 45. minuti baš golom Kosovac.

Do kraja se igra gol za gol, a ekipe se smjenjuju u vodstvu.

U završnicu se ulazi 21:21, a iskusna Selena Milošević je 3 sekunde do kraja ima priliku osigurati svojoj ekipi pobjedu.

Međutim udarac sa 7 metara brani Antonija Mamić i svaka ekipa osvaja bod. Kod Zrinskica odlična na golu bila je Marta Kozjak s 12 obrana. ŽRK Zrinski: Kozjak, Megerle, Balent 1, Balaško 1, Kosovac 7, Milošević 5, Gudelj 5, Cvitanović, Balić 1, Posavac 1, Varga, Goričanec, Blagus, Novak, Potočnjak, Janković.

Trener: Goran Mrđen. Zrinskice već sutra, 20. siječnja

- Da nam je netko ranije rekao bod protiv Lokomotive, sigurno bismo pristali.

Utakmica je bila nervozna od početka do kraja, iskidana i puna emocija. Ulazili smo u greške i jedni i drugi, iz minusa smo se vratili na egal i na +1. Lokomotiva je također imala šut i da su zabili, vjerojatno bi dobili jedan razlike, dok smo mi imali penal koji nismo zabili. Bilo je promašenih penala, zicera, svega.

Stvarno rastrgana utakmica.

Hvala puno publici na podršci što nam puno znači. Slijedi priprema za utakmicu u Dugom Selu u kojoj gledamo da uzmemo dva boda, rekao je trener Zrinskica Goran Mrđen.

- Curama smo govorili da će biti teško gostovanje, da se nakon europskih utakmica moraju prebaciti na domaće prvenstvo, ali na kraju smo

Nervozna utakmica puna emocija

Kala Kosovac zabila je najviše (7) u domaćim redovima promašili veliki broj zicera.

Nismo bili smireni, a domaćin je znao to iskoristiti. Dosta je nervoze bilo pred kraj susreta. Mlada smo ekipa koja ne može nikoga podcijeniti i svaku utakmicu treba shvatiti maksimalno. Trudile se jesu, no nisu bile smirene. Moramo nešto iz ovoga naučiti i izvući pouku da budemo bolji. Imamo problema na gostovanjima i moramo na tome poraditi, rekao je trener Lokomotive Vedran Krkač.

USKORO nastavak prvenstva u 1. HRL Sjever

Čakovčani remizirali u prvoj pripremnoj utakmici Skoro dva tjedna su prošla od prvog treninga rukometaša Čakovca koji se pripremaju za nastavak sezone u 1.

HRL Sjever u kojoj je glavni cilj naslov prvaka i plasman u Premijer ligu.

Svi igrači iz jesenjeg dijela prvenstva koje su Čakovčani završili na prvom mjestu i bez poraza, ostali su na okupu, priključio se je i Toplek koji je duže vrijeme izbivao zbog ozljede.

Osim svakodnevnih treninga trener Josip Borković i

njegov pomoćnik Goran Vuk momčad će pripremiti i kroz kontrolne utakmice, jednu su odigrali protiv Ivančice, a drugu igraju danas, 19. siječnja, u Ormožu protiv slovenskog prvoligaša Jeruzalema.

Rukometaši Čakovca su u prvom pripremnom susretu ugostili momčad Ivančice iz Ivanca, a u zanimljivom susretu u kojem su oba trenera isprobala sve igrače, krajnji rezultat je bio 31:31 (17:18).

Naglasak na kondiciji i izdržljivosti Prvi dio susreta dobili su gosti s jedan razlike, drugi dio domaći također s jedan razlike. Bilo je prilika i za drugačiji rezultatski ishod, oba trenera dali su prilike igrati svima, a tako će biti i u idućim pripremnim susretima. Vidjelo se kod domaćih da se dosta radilo na kondiciji i izdržljivosti na treninzima s trenerom Goranom Vukom kako bi momčad bila spremna za zahtjevno proljeće.

Čakovec: Hozjan 11, Friščić 2, Zadravec 2, Martinez, Sklepić 3, Vuković 2, Varošanec 1, Vincek 3, V. Horvat, Novak 1, E. Horvat 2, Solarić, Tompić 4, Đurčević. Trener: Josip Borković.

Osim još dvije utakmice s Jeruzalemom, čakovečki rukometaši su dogovorili i dva susreta sa susjedima iz MRK-a Vidovec. Drugi dio prvenstvene sezone počinje vrlo brzo, u subotu 3. veljače, kada su domaćini ekipi Nexe II iz Našica. (md)

TENIS POTVRDA kvalitete mlade Orehovčanke

Antonia među najboljih 200 na svijetu!

Antonia Ružić od ovog ponedjeljka nalazi se među 200 najboljih tenisačica na svijetu. Nakon što je prije 12 dana na Tajlandu osvojila svoj osmi profesionalni naslov u singlu, ujedno i najveći, proteklog je tjedna

igrala drugi turnir, također na Tajlandu.

Nakon što je na novom turniru nanizala četiri pobjede, poražena je 2:1 u �inalu čime je “stao” njezin čudesan niz od 14 uzastopnih slavlja. Potvrda njezine kvalitete

stigla je ovog tjedna kada je napravila veliki napredak na WTA listi te je postala 197. igračica svijeta. Mlada Orehovčanka tako je novu godinu započela na izvrstan način, jednako kao što je i završila prošlu. (lm)

Najbolja međimurska tenisačica Antonia Ružić

Nastavljeno je prvenstvo u drugoligaškoj konkurenciji utakmicom košarkaša Međimurja na uvijek neugodnom gostovanju u Vrbovcu kod Petra Zrinskog. I ovaj je put bili neugodno, naročito u drugom poluvremenu.

U pauzi između druge i treće četvrtine svijetlio je rezultat 40:46, dakle 6 koševa viška za goste iz Čakovca. Na kraju +10 za domaćina. Ispada da je domaćin u drugih 20 minuta utakmice letio terenom i minus od 6 pretvorio u +10.

Košarkašima Međimurja je ovaj put dobro funkcionirala samo bekovska linija Novak – Kuzmić.

Šteta, jer je Petar Zrinski do ove utakmice upisao samo 4 pobjede, a Međimurje duplo više – 8. No, papir ne igra! Međimurje je na tablici peto, a na vrhu su Radnik bez poraza i Podravac s jednim.

Rezultati i koševi: Mladost (Đ) - Podravac 54:80, Ivančica - Varaždin 78:86, Bjelovar - Radnik 85:109, Virka - Koprivnica 90:86, Labrada - Vedi 46:86, Petar Zrinski - Međimurje 84:74 (22:21, 18:25, 20:12, 24:16). Međimurje: Kuzmić 20, Novak 26, Kranjčec M. 6, Kranjčec F. 3, Bartolić 1, Zaspan 2, Hren 3, Gašparić 6, Glumac 5, Pađan 2. Trener: Novak S. (bh)

LIGA MLAĐIH KADETA U-15

Varaždin prvak, Međimurje drugo!

U ligi za mlade košarkaše rođene 2009. i mlađe, igralo se doigravanje za konačni plasman. Novi je prvak Varaždin koji je u dvije utakmice doigravanja za prvaka bio oba puta bolji od čakovečkog Međimurja.

Doigravanje za prvo mjesto: Varaždin - Međimurje 50:42 (5:5, 19:13, 11:12, 15:12). Međimurje: Ostoja 13, Mikec 15, Majnarić 6, Rušnjak 7, Kelkedi 1. Trener: Čajić I. Međimurje - Varaždin 52:71 (15:20, 14:19, 7:18, 13:14). Međimurje: Majsan 10, Strbat 1, Mikec 8, Majnarić 4, Rušnjak 21, Kelkedi 8. Trener: Čajić.

Za treće mjesto: Donji Kraljevec - Gra�ičar 47:85.

Donji Kraljevec: Bađari 3, Varga 6, Hranjec 23. Trener: Ružić M. Za peto mjesto: Nedelišće - Rudar 59:95. Nedelišće (Maček 6, Gerenčer 2, Dopša 2, Magić 7, Štefulj 4, Fegeš 4, Podvezanec 16, Poznić 18. Trener: Bence E.) - Rudar (Zubuć 41,

KONAČNI POREDAK 1.

Varaždin

2.

Međimurje

3.

Grafičar

4.

Donji Kraljevec

5.

Rudar

6.

Nedelišće

7.

Ivančica

8.

Kotoriba

9.

Međimurje 2

10. Mladost Ivanovec

Tuksar 2, Kvakan 12, Božić 16, Lesjak 8, Smolković 10, Kirić 2, Vuroš 4).

Za sedmo mjesto: Kotoriba - Ivančica 9:100. Kotoriba: Dolenec 3, Cenko 2, Pogorelec 2, Friščić 2. Trener: Munka G. Za deveto mjesto: Mladost Ivanovec - Međimurje 2 26:67. Mladost Ivanovec (Smolković L. 5, Višnjić 2, Rubin 5, Lovrenčić 4, Levačić 2, Smolković B. 1, Furdi 7.

Trener: Kovačić B.) - Međimurje 2 (Malvić 6, Posavec 4, Novak 6, Tomašek 10, Terek 8, Sobočan 11, Beuk 4, Horvat 4, Korent 14. Trener: Novak M.). (bh)

30 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Posjetite Oldtimer muzej Šardi u Selnici

19. siječnja 2024.

Postav u Muzeju Međimurja, prostor Riznice Međimurja

NOĆ MUZEJA 2024.

Pripremite se za Noć muzeja!

Program za Noć muzeja svake je godine sve bogatiji, a u našim se muzejima danas ima što i vidjeti Piše: Kristina Klobučarić

Idućeg petka, 26. veljače, uputite se na besplatno putovanje kroz naše kulturno naslijeđe. Imat ćete prilike uživati u pogledu na izložbe, postave, interaktivne radionice i zanimljive priče koje skrivaju naši muzeji. Uz baštinu našeg kraja, posjetitelje očekuju i neke nove atrakcije poput proširene stvarnosti, uz neizostavne zimske tople napitke.

Tko je što pripremio pročitajte u nastavku i odaberite program nekog ili svih muzeja po međimurskim gradovima s ovogodišnjom temom “Muzeji i nova publika”, manifestacije koja se na razini države održava 19. put.

Čakovec

Muzej Međimurja Čakovec svoja vrata otvara 26. siječnja u 9 sati sa slobodnim i besplatnim ulazom za građane od 18 do 1 sat.

Sve stalne postave možete vidjeti u Riznici Međimurja i palači Starog grada Zrinskih,

u izložbenom salonu (“Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein”), multimedijalnoj dvorani (izložba “Obiteljski fotospomenar”) i muzejsko-informativnom centru.

Novost je da će za najmlađe posjetitelje ovogodišnja “noć” početi već u prijepodnevnim satima brojnim edukativno-kreativnim radionicama. Tako djeca 3. razreda OŠ od 09:30 do 11:00, nakon razgledavanja izložbe o poznatoj čakovečkoj obitelji Legenstein, mogu sudjelovati u radionici “Šafkove plesne (z)animacije”, dok će se za djecu 4. razreda OŠ organizirati radionica “Crno kao noć (muzeja)”, od 11:30 do 13:00 i od 13:15 do 14:45.

Obje radionice će se održati u muzejsko-informativnom centru.

U večernjem dijelu programa manifestacija počinje otvorenjem izložbe “Obiteljski fotospomenar”, od 18:00 do 18:30, a nastavlja se tribinom “Žene u sportu – međimurska priča”, s početkom u 19 sati.

Za sve posjetitelje u caffe baru Bedem osigurani su kuhano

Autorica Kristina Poljak svojom izložbom fotografija otvara program Med dvemi vodami vino i kuhani međimurski džin, po povoljnim cijenama.

Prelog

Noć muzeja u Prelogu održat će se u tamošnjem Muzeju Croata Insulanus u petak, 26. siječnja. Vrata Muzeja bit će otvorena od 18 sati do ponoći. Uz izložbeni program, za posjetitelje priređen je glazbeni program te gastronomski zalogaji, a za učenike prigodne radionice.

Mura i Gorice

Mozart za klavirom izrađen od šibica u Muzeju grada Preloga

Na prostoru Turističke zajednice područja Mura i gorice koja objedinjuje Grad Mursko Središće i općine Podturen, Selnica i Vratišinec posjetitelji moći uživati u nizu različitih otvorenih postava.

Svi postavi bit će otvoreni od 16 do 23 sata. Na području Murskog Središća bit će otvoren Spomen dom rudarstva Cimper s novom atrakcijom – proširenom stvarnošću. Iz

muzeja pozivaju da ne propustite priliku za fotografiranje s digitalnim likovima iz bogate rudarske povijesti.

U Podturnu u društvenom domu čeka vas izložba starih alata i zanata, koja će vas vratiti u neka druga vremena.

U tom duhu, u Gornjem Kraljevcu je otvorena Mamičina škrinja, divni etno postav koji govori o svakodnevnom životu ljudi ovog kraja.

Kao šećer na kraju dolazi svima dobro poznati Oldtimer muzej Šardi u Selnici, zbirka automobila kakvom se malo tko u Europi može pohvaliti.

Napominju da, uz to što je ulaz u sve postave slobodan, na većini mjesta čekaju vas kuhano vino i čaj!

fotografija autorice Kristine Poljak.

Naši zaštitari prirode ove su godine stavili u fokus svojih programskih sadržaja sovu kukuviju. Zašto? Odgovor sve znatiželjnike očekuje na adresi Trg međimurske prirode, Križovec.

Programi u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami započet će u 18 sati otvorenjem prve samostalne izložbe fotografija autorice Kristine Poljak iz Svete Marije. Izložbom “neMIR polja‟ predstavit će se pet fotografskih trenutaka temom divljih životinja snimljenih na području Međimurske županije. Izložba ima humanitarni prodajni karakter. Financijskim sredstvima prikupljenim od prodaje fotografija i/ili donacijama izradit će se kućice za sove kukuvije. Izložba “neMIR polja‟ nastavlja svoj put sljedećih trideset dana (do 26. veljače) na digitalnim platformama Međimurske prirode.

U 19, 20, 21 i 22 sata interpretatori Međimurske prirode uvest će posjetitelje

u svijet bajke kroz čaroliju kamišibaja – japanskog kazališta. Glavni lik bit će sova kukuvija.

Predstava “Kuku i Vukonja‟ kratkog je formata, prigodna za sve generacije i premijerno će biti izvedena u suvenirnici Centra.

Sve osobito znatiželjne obitelji i pojedinci moći će krenuti u potragu za blagom.

Pozvani ste doći u Centar za posjetitelje Med dvemi vodami riješiti zagonetku. Točan odgovor bit će prilika za osvajanje malog poklona.

Ohrabrite se doći.

Ulaz za razgled interaktivnog Centra je slobodan od 18 do 23 sata, a dvorištu će se svi posjetitelji moći ugrijati uz tople napitke i otvorenu vatricu na kojoj će moći i ispeći pokoju kobasicu. Tim Međimurske prirode pripremio je još poneko iznenađenje, a svim noćnim pticama odašilje pozivnicu: - Ohrabrite se u noćnim satima istražiti Centar Med dvemi vodami.

Volite i čuvajte prirodu Međimurja!

Med dvemi vodami

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode poziva vas na Noć muzeja u Centru Med dvemi vodami uz kamišibaj i izložbu

Etno postav Mamičina škrinja u Gornjem Kraljevcu

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 31

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najbolje božićne kolače 2023.

NAGRADNI FOND

ZLATKA VINKOVIĆ iz Okruglog Vrha

Na vas Božićna torta s lješnjacima, čeka sedam pistacijama, jagodama i mangom nagrada Završile su prijave na naš nagradni natječaj “Biramo najbolji božićni kolač”. U idućim brojevima objavit ćemo sve pristigle prijave, a nakon toga proglasiti one najbolje.

Sponzor našeg nagradnog natječaja “Biramo najbolji božićni kolač” su Čakovečki mlinovi.

Pripremaju pet bogatih poklon-paketa za pet najboljih slastičarki.

Drugi sponzor je Restoran Boccone koji će jednu slastičarku nagraditi dvama desertima po izboru u svom restoranu. (sh)

Svaka torta koju napravimo pravi je mali izazov, rekla nam je Zlatka

Recept za božićna torta Biskvi�: - 4 jaja - 100 g šećera - 100 g glatkog brašna - 50 g mljevenih lješnjaka - 50 g sjeckanih neslanih pistacija - 1 prašak za pecivo - 50 ml vode - 50 ml otopljenog maslaca Priprema: Miksati žumanjke sa šećerom pa doda� maslac i vodu. Lagano umiješa� brašno, prašak, lješnjak i pistacije. Na kraju doda� snijeg od bjelanjaka. Podijeli� na 4 dijela i peći u kalupu promjera fi 18, 15 minuta na 160 stupnjeva.

Krema od vanilije: - 3 žumanjka - 350 ml mlijeka - 1 puding od vanilije - 100 g šećera - 50 g maslaca - 250 ml slatkog vrhnja

Priprema: Pomiješa� žumanjke sa šećerom i pudingom te ukuha� u mlijeko. U vruće doda� maslac. Kad se krema ohladi, umiješa� prethodno napravljeni šlag.

Krema od jagoda i manga: - 150 g jagoda - 150 g manga - 100 g šećera (prema potrebi) - Nekoliko kapi ekstrakta vanilije - 100 ml vode - 40 g gus�na Priprema: Odvoji� dio jagoda i manga te nasjecka� na kockice, a ostatak stavi� s vodom i šećerom te zakuha�. Kad voće omekša, izblenda� i ukuha� gus�n. Kad se ohladi, ubaci� ostatak voća i promiješa�.

Red filanja: biskvit, krema od vanilije pa voćna krema.

U obitelji Vinković iz Okruglog Vrha ove su godine, osim božićnih kolača, na blagdanskom stolu imali i božićnu tortu. Naša sugovornica Zlatka Vinković, koja uživa u pečenju svih vrsta slastica, rekla nam da joj je ovaj put pomogla i četverogodišnja kćer, koja voli praviti dekoracije fondanta i izrađivati božićne dekoracije.

Zlatka Vinković s kćerkicom je napravila i dekorirala ovu prekrasnu božićnu tortu - Kad po završetku torte vidim njezin osmijeh na licu, znam da sam uspjela i da se svaka minuta utrošena na izradu isplatila. Svaka torta koju napravimo je pravi mali izazov. Ove godine odlučile smo napraviti tortu s lješnjacima, pistacijama, jagodama i mangom. Dekoracija je swissmeringue buttercream i fondant, ispričala nama je simpatična Zlatka. U nastavku donosimo cijeli recept za ovu zanimljivu tortu. (sh)

Presjek torte savršeno izgleda

KRISTINA ŠAFARIĆ

Osim brojeva i grafikona, moja su strast i slastice Ovog Božića Kristina je odlučila napraviti nešto posebno – kolač u obliku božićnog drvca Iako sanja o karijeri ekonomistice, 18-godišnja Kristina Šafarić uživa i u stvaranja slastica. Kako nam je sama

rekla, osim brojeva i gra�ikona, njezina strast su slatke delicije i kreativnost koju one zahtijevaju.

- Uzbuđenje i sreća koje osjećam dok stvaram ove slatke delicije neopisivi su, rekla je Kristina, inače uče-

nica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec.

- Priprema kolača postala je moj bijeg od stvarnosti,

Kore: - 1 jaje srednje veličine - 115 g šećera - prstohvat soli - 55 g meda - 55 g mas� (ili 60 g maslaca) - 25 g mlijeka - 330 g glatkog brašna - 1 kavena žličica praška za pecivo Priprema: Jaje, šećer, sol, med, mast i mlijeko pomiješajte zajedno i stavite nad vodenu kupelj da se zagrijava, dok se šećer ne rastopi. Pomiješajte brašno s praškom za pecivo i s prethodnom smjesom umijesite �jesto.

Trebali bi dobi� �jesto koje se ne lijepi za ruke, ali – s obzirom na veličinu jajeta – možda ćete treba� ili još malo brašna ili žličicu tople vode.

Dobit ćete nešto više od 600 g �jesta. Razdijelite �jesto

na dva jednaka dijela. Ako imate silikonske podloge, lagano ih pobrašnite i preko prozirne folije valjajte �jesto odmah na njima.

Ako nemate, valjajte ili na pek papiru ili na radnoj podlozi, samo pazite da vam se �jesto ne zalijepi za podlogu. Brašnite tek toliko da se ne lijepi, nemojte pretjeriva� s brašnom.

Ako valjate �jesto na radnoj površini, prebacite ga na pek papir prije nego izrežete slovo.

Prislonite željeno slovo na �jesto (preko prozirne folije) i rezačem za pizzu prođite uz rubove vašeg slova. Nastojte slovo rasporedi� tako da vam na jedan lim stanu dva slova okrenuta obrnuto jedno prema drugom. Uklonite prozirnu foliju i odignite (maknite) višak �jesta.

Krema: - 3 žumanjka - 0,5 l mlijeka

- 120 g šećera - 30 g glatkog brašna - 30 g škrobnog brašna (gus�na) - 45 g maslaca sobne temperature - pola štapića vanilije - 125 g mascarponea - 200 g vrhnja za šlag Priprema: Zagrijavajte mlijeko s vanilijom (sastružite prethodno sjemenke vanilije u mlijeko) da bude jako vruće. Ne treba zakuha�. Pjenasto izmiješajte žumanjke sa šećerom. Dodajte im brašno i škrobno brašno. Dodajte im polovicu vrućeg mlijeka (prethodno izvadite mahunu vanilije iz njega) neprestano miješajući. Na ovaj način temperiramo žumanjke.

Nakon što smo pomiješali mlijeko i žumanjke da budu bez grudica, vraćamo smjesu

u preostalo vruće mlijeko, i dalje miješajući. Sve vraćamo na vatru i zagrijavamo dok se krema ne zgusne pa se kuha cca 2 – 3 minute. Skinite s vatre i dodajte maslac u vruću kremu.

Vrelu kremu prebacimo u drugu posudu i prekrijemo prozirnom folijom �k uz površinu kreme.

Ostavimo da se ohladi na sobnu temperaturu.

U ohlađenu kremu umiješamo mascarpone (mikserom) i tučeno vrhnje za šlag (špatulom).

Napunimo dresir vrećicu (na koju smo stavili nastavak s okruglim vrhom promjera 1 cm) i stavljamo kremu u malim tuljcima na prvu koru.

Poklopite kremu drugom korom i rasporedite ostatak kreme jednako kao i na prvu koru.

Dekorirajte tortu cvijećem, puslicama, macaronsima, voćem.

Recept za kolač u obliku božićnog drvca

trenuci u kojima se osjećam slobodno i kreativno. Božićno razdoblje posebno je vrijeme za mene, vrijeme kada svoju strast prema pečenju i slatkišima pretvaram u magiju blagdana, dodala je mlada i perspektivna Kristina.

Ovog Božića odlučila je napraviti nešto posebno – kolač u obliku božićnog drvca. Kaže da je obično drvce za nju više od običnog kolača. Oblikovati tijesto, ispeći ga i zatim dekorirati sa slatkim ukrasima postao je njezin način izražavanja. (sh)

Kris�na Šafarić s kolačem u obliku božićnog drvca

32 Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. siječnja 2024.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najbolje božićne kolače 2023.

U srcu pitoresknog Vučetinca, svake godine blagdanski duh dolazi u obitelj Živko s mirisom svježe pečenih medenjaka. Tatjana Živko, majka triju kćeri, prava je maherica u kuhinju. Posebno obožava praviti božićne kolače, a svoju ljubav prema kolačima prenosi i na mlađe generacije.

Tatjanine tri kćeri, uvučene u blagdansku atmosferu i okupane toplinom obiteljskih trenutaka, s mamom svake godine uživaju u izradi božićnih kolačića. Djevojčice vješto oblikuju tijesto različitim kalupima, stvarajući male umjetničke kreacije, koje zatim vole i pojesti.

No ove godine, obitelj Živko podigla je svoju tradiciju

TATJANA ŽIVKO iz Vučetinca

Tatjana Živko predstavila nam je svoj tradicionalni recept za medenjake

Snježni medenjaci donose zimsku idilu Medenjake su ukrasile božićnim motivima i posipale ih kokosom izrade medenjaka na novu razinu. Uvele su prave snježne i božićne medenjake. Tajna nije samo u tradicionalnom receptu koji Tatjana koristi godinama, već i u novoj ideji kako ih ukrasiti božićnim motivima.

- Taj tradicionalni recept za medenjake uvijek uspi-

jeva. Godinama ga koristim, ali ove godine smo odlučile unaprijediti stvar uvođenjem božićnih motiva. Ukrasiti ih na način koji odražava radost

zimskih čarolija daje im posebnu privlačnost, otkrila je Tatjana, s osmijehom na licu. (sh)

Recept za medenjake

- 4 jaja - 700 g brašna - Začini za medenjake: - 60 g otopljenog maslaca - 10 g sode bikarbone - 5 g soli - 1 vanilin šećer - 150 g meda - 250 g šećera

Postupak: Izmiksati jaja sa šećerom i otopljenim maslacem i medom te dodati sve ostale sastojke. Ostaviti na hladnome 24 sata. Izrezati kalupom medenjake i peći 10 minuta na 180 stupnjeva. Premazati royalom od bjelanjaka, na to staviti male jestive božićne sličice, a okolo posipati kokosom. Dobar tek!

Medenjaci koji donose snježnu idilu

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najbolje božićne kolače 2023.

VANJA DETIĆ-VESELI iz Šenkovca

Božićno-ovogodišnja torta Vanja ne samo da je prava maherica u svom vrtu, već i odlično peče kolače i torte Vanju Detić-Veseli iz Šenkovca prvi put smo upoznali kada se prijavila na naš nagradni natječaj “Čiji je vrt najljepši”, a tada nas je raznježila svojim različitim cvijećem, biljkama, jezercem, kao i različitim tinkturama koje pravi od ljekovitih biljaka iz svog vrta.

No osim što je prava maherica u vrtlarenju, Vanja je i vrlo vješta u kuhinji, a posebno u pripremanju slastica.

-

Vanja De�ć-Veseli i njezina obitelj obožavaju kremaste kolače

Ne postoji najbolji božićni kolač, svi kolači su fini, ako se dobro pripreme. Najvažnije od svega je da kolače koje pečete vole vaši ukućani i bližnji, a i Vi sami. Moji najdraži preferiraju kolače s kremama pa se takvi uvijek i pripremaju. Nađe se povremeno i suhih kolača te kolači od dizanog tijesta, ali krema je

prioritet, ispričala nam je Vanja.

Ove je godine ispekla ki�lice, dizane kroasane, kokosove ledene kocke, ali i božićnu-ovogodišnju tortu čijim se receptom predstavila u našem nagradnom natječaju “Biramo najbolji božićni kolač”. Dobar tek! (sh)

Božićno-ovogodišnja torta Biskvit: 35 ml ulja, 45 ml mlijeka i 1 žličicu ekstrakta vanilije zagrijati u pećnici na 45 – 50 stupnjeva, pa u zdjeli pomiješajte!

U drugu posudu staviti 4 žumanjka, 25 g šećera, promiješati i dodati gornju smjesu iz zdjele, promiješati sve zajedno, dodati 75 g prosijanog oštrog brašna,1/3 žličice praška za pecivo, sjediniti u glatku smjesu, te dodati snijeg od 4 bjelanjaka sa 70 g šećera, žlicu po žlicu miješajući u žutu masu.

Pripremljenu smjesu uliti na papir za pečenje i peći u kalupu 30x40 cm, 15 min u zagrijanoj pećnici na 170 stupnjeva. Pečeni biskvit premazati kistom vruće otopine od 100 ml vode,1 žličice ekstrakta vanilije i 70 g šećera.

Ohladite i prerežite po dužini na 4 jednake trake.

Pripremite ganache od čokolade i 2/3 mase rasporedite po trakama.

Ganache: 130 g čokolade preliti sa 130 g vrućeg slatkog vrhnja.

Miješati u glatku smjesu i ohladiti prije mazanja.

Krema: 130 ml mlijeka staviti na štednjak, u kipuće usuti izrađenu smjesu od 3 žumanjka, 40 g šećera, 1 žličicu ekstrakta vanilije i 20 g gustina. Kuhati 3 min uz stalno miješanje dok se ne zgusne. Ohladiti.

U ohlađenu kremu dodati 150 g maslaca ili margarina sobne temperature i sve dobro izmiksati. Na trakice biskvita, na koje ste već namazali čokoladni ganache, namažite žutu kremu, te rolajte u roladu, traku za trakom, dok sve ne potrošite, te vodoravno položite na tanjur. Cijelu tortu premažite ostatkom ganachea i ukrasite po želji.

Torta nije velika, ali je jako zasitna. Bjelanjke koji su vam ostali umutite u čvrsti snijeg, dodajte 3 velike žlice šećera i 3 velike žlice kokosovog brašna.

Na papir za pečenje žlicom stavljajte hrpice i sušite u zagrijanoj pećnici na 150 stupnjeva oko sat vremena.

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 33

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2023.

BOGAT NAGRADNI FOND

ZDRAVKA ANDRAŠEC iz Nedelišća

Kakve vas nagrade čekaju?

Božićne jasle kao živi duh Božića

Završili smo s prijavama i za naš nagradni natječaj Biramo najljepši božićni ukras.

Za sudionike našeg nagradnog natječaja osigurali smo prigodan nagradni fond.

Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će aranžman za dvije osobe za svjetsku izložbu Formule 1 u Beču, 24. veljače 2024. (prijevoz i

Najviše pažnje i ljubavi ulaže u izradu božićnih jaslica od prirodnih materijala U obitelji Zdravke Andrašec božićne jaslice imaju duboku ukorijenjenu tradiciju.

Samo izrada i postavljanje

jaslica traje dugo i njima se kao najvažnijem i središnjem dijelu božićnih običaja posvećuje velika pažnja.

ulaznica), turističke agencije sportskih i zabavnih putovanja “Potepuh”. Za drugo mjesto pripremili smo poklon-bon od 50 eura u trgovačkom centru “Jana” u Čakovcu (Bima-Sračinec), a treće mjesto s poklon-bonom od 40 eura osigurala je suvenirnica “Donum” Čakovec.

Zdravka Andrašec ponosno pokazuje svoje ručno izrađene jaslice

Detalj vodopada u sklopu jaslica

Zdravka za izradu jaslica koristi prirodne materijale poput kamenčića, svježe ubrane šumske mahovine, a za maketu planina i jezerca koristi papir koji boja u pri-

rodne boje prirode. Takve jaslice, kao i ljubav uložena u njihovu izradu, predstavljaju simboličan način priče o rođenju Isusa Krista u obitelji Andrašec. (kk)

MARINA ŽUNIĆ iz Čakovca

Jaslice za sinčića Filipa Jaslice su posebne jer se nalaze na dva kata, a u samom središtu jaslica nalazi se dijete Isus, koji leži na slami, a uza njega su majka Marija i sveti Josip

Marina Žunić sa zaručnikom Josipom Kukovcem i sinčićem Filipom

Prve jaslice uprizorio je sveti Franjo Asiški 1223. godine, tri godine prije svoje smrti, u malom talijanskom mjestu Greccio. Sveti Franjo

Asiški želio je ljudima vizualno dočarati rođenje Kristovo, kao i da ljudi još dublje shvate poruku da je Krist došao na ovaj svijet u siromaštvu i jednostavnosti.

Od toga dana još uvijek živi tradicija postavljanja jaslica ispod bora i u hrvatskim krajevima, a svoje jaslice pokazala nam je u našem nagradnom natječaju “Biramo najbolji božićni ukras” i Marina Žunić iz Čakovca.

- Jaslice su izrađene od drvenog sanduka, kore od drveća, drvenih dasaka, šaraj�i, slame, šumske mahovine, a �igurice su od porculana, ispričala nam je Marina, koja se za uspomenu pred ovogodišnjem borom i jaslicama slikala sa zaručnikom Josipom Kukovcem i sinčićem Filipom.

Jaslice su posebne jer se nalaze na dva kata, a u samom središtu jaslica nalazi se dijete Isus, koji leži na slami, a uza njega su majka Marija i sveti Josip, kao i životinje magarac, vol i druge te anđeli i pastiri. Ukrašene su slamom, a posebnu čar daju im i malene žaruljice. (sh)

Jaslice svijetle u noći, a njima se posebno veseli sinčić Filip

34 Automobilizam TEST

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. siječnja 2024.

Hyundai Kona 1.6 Gdi HEV 6DCT Premium Plus

Odraslija i prostranija TEHNIČKI PODACI

Druga generacija Kone je odraslija, ali i veća, pa nudi više prostora za putnike, ali i za prtljagu, a i dalje je dostupna s benzinskim motorima, kao hibrid te u potpuno električnoj izvedbi, a mi smo testirali hibridnu izvedbu koja u neku ruku zamjenjuje dizel izvedbu.

Piše i foto: Igor Rudež Hyundai je prvu generaciju Kone predstavio 2017. godine, a to je bio pokušaj jedinstvenog dizajna u klasi koji je mogao biti totalni hit, ali isto tako i potpuni promašaj. No kao što i sami znate, Kona je postala hit i ljudima se svidio baš taj jedinstveni dizajn u klasi. Stoga je i u drugoj generaciji Hyundai odlučio nastaviti istim putem, te je krajem 2022. godine predstavio drugu generaciju Kone koja ponovno dolazi u jedinstvenom dizajnu, ali i u većem izdanju. Iako se to na prvu možda ne čini, no nova Kona je od prethodne generacije duža za čak 18,5 cm, šira za 2,5 cm i viša za 2 cm, dok je međuosovinski razmak narastao za 6 cm.

Sva ta povećanja se osjete u kabini i u prtljažniku, pa

sada svi ugodnije sjede, a prtljažnik je narastao za 104 litre na 466 litara u osnovi, odnosno za 157 litara kada su preklopljena stražnja sjedala, pa mu je sada obujam 1300 litara. Što se samog izgleda tiče, jedinstvenost je i dalje bila glavna misao vodilja. Prednja svjetla su postavljena u gornje kuteve branika, a između maske i poklopca motora elegantno je smještena LED traka koja se proteže čitavom širinom vozila i izgleda efektno. A vrlo slično dizajnersko rješenje je napravljeno i straga – svjetla su postavljena u gornje kuteve branika, a ispod stražnjeg prozora je LED traka koja ističe širinu vozila. Sve linije su sada zaobljenije, no i dalje su oko kotača pravokutne zaštite crne boje koje mu daju robustan izgled. Tu su

Hibridno pogonski sklop bi trebao zamijeniti dizel motor

i efektno dizajnirani 18-inčni aluminijski naplatci, a šlag na tortu je dvobojna karoserija.

Kod Kone se ističe još jedan detalj – aktivna prednja maska motora koja se otvara i zatvara, ovisno o tome koliko zraka je potrebno motoru.

Kona je postavljena na novu K3 platformu, te su u ponudi ostale gotovo sve motorne izvedbe kao i ranije.

Naravno, više nema dizelaša, ali se i dalje mogu birati benzinske, hibridne ili električne inačice. Na test nam je pak stigla hibridna izvedba koja bi trebala zamijeniti dizelsku, a po prosječnoj potrošnji, ako se vozite uglavnom po gradu, to bi mogla i uspjeti. Naime, iako je nama prosjek bio 6,4 litre, a rezultat je toga međugradska vožnja i autocesta, u gradu se lako može proći i s manje od 5,5 litara! To je dobar rezultat za hibridnu

izvedbu koju pokreće 1,6-litreni benzinac kombiniran s elektromotorom koji daju ukupnu snagu sustava od 141 KS. Motor je uparen sa 6-stupanjskim automatskim mjenjačem koji dobro obavlja svoj posao, no nekima će njegov smještaj biti pomalo čudan. Naime, postavljen je na stup upravljača, ali ne desno gore kako je kod većine automobila, već je postavljen ispod brisača. Uz to, ima i poseban oblik, a za odabir smjera vožnje zakreće se njegovim vrhom. No i dalje je to bolje od samih tipki na središnjoj konzoli.

Performanse nisu sportske, no i više nego dovoljne za svakodnevnu vožnju. Ubrzanje do stotke traje malo više od 11 sekundi, dok je maksimalna brzina 165 km/h.

Osim toga, sve je podešeno na udobnost, pa će i nakon

Sada prtljažnik u osnovi prima čak 466 litara prtljage

dužih vožnji putnici biti ugodno smješteni. A razlog tome su sjedala presvučena u kombinaciji kože i tkanine, a iako na prvi pogled ne izgledaju nešto, iznimno su udobna, kako sprijeda, tako i straga.

Osim više prostora za koljena i glavu, putnici straga mogu uživati i u podesivom nagibu naslona, što također pridonosi udobnosti, a tu su i ventilacijski otvori, ali i dva USB-C priključka za punjenje uređaja, a uz njih je napravljen i maleni pretinac, taman da imate mjesta odložiti uređaj koji punite. Za koljena će nedostajati mjesta jedino ako su prednja sjedala pomaknuta do kraja, iako će se i onda djeca ugodno osjećati.

Sprijeda vlada raskoš prostora, a čak bi se usudili reći da ga ima gotovo jednako kao i u klasi većim mode-

Dimenzije (DxŠxV): 4350 x 1825 x 1585 mm Osovinski razmak: 2660 mm Masa vozila / dopuštena nosivost: 1366 kg / 469 kg Veličina prtljažnika 466/1300 litara Vrsta motora/broj cilindara: Hibridni/4 Pogon: Prednji kotači Mjenjač: Automatski, 6 stupnjeva Snaga: 104 kW / 141 KS Okretni moment: 265 Nm Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 165 km/h / 11,2 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,4 CO2 emisija: 108 g/km Cijena: 35.930 eur Oprema: 12,3-inčni digitalni instrumenti i 12,3-inčni multimedijski sustav, automatski dvozinski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, grijana sjedala i upravljač, potpun sigurnosni paket, 18-inčni aluminijski naplatci...

Kona nudi mnogobrojne dizajnerske detalje

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 35

Dvobojni 18-inčni aluminijski naplatci su odličnog dizajna

Fizičke tipke za upravljanje glazbom i klimatizacijom su odlično rješenje

Još fizičkih tipki - na prvu smo mislili da sanjamo, ali Kona je ispunjena njima

Stražnja svjetla su također smještena u same rubove branika

Jedinstven dizajn prati i drugu generaciju Kone

Jednostavno i moderno - prilagođavanje u Koni traje jako kratko

lima. Rezultat je to pametnog uređenja i veće širine. Također, između prednjih sjedala ima izuzetno mnogo prostora, a na otvorenoj polici bez problema stane i veća ženska torba. Rezultat je to micanja mjenjača na upravljač, pa je iskoristivost velika.

Instrument pločom nominiraju dva zaslona, svaki dijagonale 12,3 inča. Lijevi se koristi kao prikaz instrumenata, a desni je multimedijski. Iako se instrumenti vizualno mogu djelomično konfigurirati, uvijek su tu dva okrugla pokazivača jer se u njima prikazuje snimka kamere koja prati mrtvi kut, a koja se aktivira paljenjem pokazivača smjera. To smo

bro i neupadljivog je izgleda.

Da čovjek ne povjeruje da je netko konačno ponudio sve ono što se već desetljeće izbacuje iz vozila. Ovo je za nas dodatnih 5 pluseva!

Podno toga su smještena dva USB priključka i 12V utičnica, a zanimljivo je kako jednostavno možete jedan USB priključak prebacivati iz samo punjenja u punjenje i multimediju, odnosno birate što želite. Stvarno pozitivno iznenađenje i rješenje. Tu je i podloga za bežično punjenje mobitela, a podno njega su ponovno fizičke tipke! Ponovno pozitivno iznenađenje.

Njima se upravlja grijanjem sjedala, upravljača i kamera, a u sredini je veliki okrugli

već viđali na Tucsonu i ostalim novijim Hyundaijevim modelima, a ovo je jedan od najboljih pokazatelja kako proizvođači nekad znaju i dobro iskoristiti neke mogućnosti. Šteta je samo što je taj prikaz rezerviran za najbolji paket opreme.

Središnji multimedijski zaslon je jednostavnijeg dizajna, ali je zato i čitljiviji, i dovoljno je brz u radu. Također se može prilagoditi prikaz informacija, no tek slijede odlične informacije.

Naime, nova Kona ima odvojene tipke za upravljanje glazbom s fizičkim tipkama i dva okrugla gumba, te odvojene komande dvozonskog klima uređaja! Sve funkcionira do-

Ručica automatskog mjenjača je postavljena na stup upravljača

gumb putem kojeg se odabire način rada. Hyundai je stvarno vrhunski uredio i dizajnirao unutrašnjost, a jedini nedostatak je korištenje isključivo tvrde plastike, no radi svega ostaloga to ćemo zaboraviti.

Hyundai je s drugom generacijom Kone napravio veliki korak, možda čak i dva, unaprijed, a to prati i

cijena koja je viša nego kod prethodnika, no na razini konkurenata. Testni model je ujedno i najbolje opremljeni hibrid, a s dodatnom opremom je ona narasla na 35.930 eura. Najpovoljniji hibrid dolazi sa Style opremom po cijeni od 29.900 eura.

Najpovoljnija benzinska izvedba sa 120 KS košta 22.990 eura, a u ponudi je i izvedba sa 198 KS koja je osim pogona na dva kotača (od 26.830 eur) dostupna i s pogonom na sve kotače (od 31.350 EUR). Naravno, najskuplja je električna izvedba čija cijena starta od 39.990 eur (156 KS, 48,4 kWh), odnosno od 44.490 eur (217 KS, 65,4 kWh).

36 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 19. do 25. siječnja 2024.

P S

19 Mario, Ljiljana, Marta, Senka 20 Fabijan i Sebastijan, Tijana N 21 3. KROZ GODINU, Nedjelja Božje riječi, Janja P 22 Vinko đakon i muč., Irena, Vice, Laura U 23 Emerencijana, Milka, Vjera, Blago S 24 Franjo Saleški, Bogoslav, Ksenija Č 25 Obraćenje Pavla ap., Ananija

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI

Sretan Vam imendan! Čakovec: Zara Paler, kći Kris�ne i Marina

Toma Dvanajščak, sin Mateje i Viktora Franka Verteš, kći Darie i Marka Bruno Balent, sin Petre i Ma�je Marla Ivelić, kći Joane i Ivana Jan Pec, sin Sanje i Sandija Laura Sokol, kći Kris�ne i Maria Maša Čižmešija, kći Andreje i Darka Toma Novak, sin Mihaele i Zorana Tonka Pianec, kći Klare i Antuna Runa Bujanec, kći Marine i Karla Vito Kozar, sin Sarah i Filipa

VJENČANI Čakovec: Lejna Bratko i Boris Pongrac

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 20. SIJEČNJA Čakovec

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777 dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

Kotoriba

dr. Snježana Permozer Hajdarović K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Mursko Središće

dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

Nedelišće

dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Prelog

dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216 dr. Lidija Vidović Zvonar K. P. Krešimira IV 7, tel.

040/646-860

Sve� Mar�n na Muri

dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

112

UMRLI Čakovec: Mladen Krušić r. 1963.

Ivan Dobranić r. 1951.

Mario Zadravec r. 1974.

Stjepan Borković r. 1942.

Marija Rihtarec r. Vugrinec r. 1936.

Marija Horvat r. Trupković r. 1941.

Augus�n Bistrović r. 1943.

Franjo Jug r. 1947.

Ana Zadravec r. Majerić r. 1952.

Amalija Zorković r. Špicar r. 1925.

Ivan Gosarić r. 1938.

Ružica Plevnjak r. Tompoš r. 1937.

Zoran Zamuda r. 1970.

Antun Domjanić r. 1944.

Kotoriba: Marija Golub r. Hosni r. 1934.

Olga Vojković r. Kraljić r. 1927.

Mursko Središće: Zlatko Radiković r. 1957.

Mijo Bohnec r. 1933.

Prelog: Cecilija Koren r. Kovač r. 1929. Štrigova: Vladimir Pergar r. 1935.

Franjo Srša r. 1938.

Barbara Kano� r. Matjačić r. 1941.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

19. siječnja 2024.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

tel. 040 314 920

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Dom zdravlja Čakovec

Kino raspored Četvrtak 18.1.

17:00 Patke selice 20:00 Uboga stvorenja - premijera

PETAK 19.1.

17:00 Ekipa iz džungle 20:00 Aquaman 2

SUBOTA 20.1.

10:00 Patke selice 13:30 Želja 17:00 Ekipa iz džungle 20:00 Aquaman 2

NEDJELJA 21.1.

10:00 Želja 13:30 Patke selice 17:00 Ekipa iz džungle 20:00 Uboga stvorenja

PONEDJELJAK 22.1.

17:00 Ekipa iz džungle 20:00 Uboga stvorenja

UTORAK 23.1.

17:00 Patke selice 20:00 Uboga stvorenja

SRIJEDA 24.1.

17:00 Ekipa iz džungle 20:00 Uboga stvorenja

19. siječnja 2024.

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenu majku, baku i prabaku

DRAGICU NOVAK rođ.

TOPLIČANEC

iz Šenkovca 20.1.1998. - 20.1.2024.

Tvoji najmiliji: kćer Marija i unuci Blanka i Dario s obiteljima

SJEĆANJE na našeg oca, djeda i pradjeda

FRANJU ROKA iz Mihovljana 24.1.2023. - 24.1.2024.

S ljubavlju..

Obitelj

OBAVIJEST O SMRTI

Margareta Stančec iz Donje Dubrave preminula u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Gosarić iz Donjeg Mihaljevca preminuo u 86. godini života

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

Mirjanu Jambrović iz Štefanca 18.1.2021. - 18.1.2024.

iz Otoka preminula u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Kelenc iz Gornjeg Hrašćana preminuo u 80. godini života

SJEĆANJE na roditelje

Grula

iz Gornjeg Mihaljevca

Znaš teški su dani ovi, teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti i nasmijan biti.

Suprug Darko, sin Dino i majka Ljuba

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Varga rođ. Šparavec iz Čakovca preminula 14. siječnja nakon duge i teške bolesti u 96. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Halabarec iz Šenkovca preminuo 13. siječnja nakon kratke bolesti u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Augustin Trojok Karažinčov Gusti iz Gornje Dubrave preminuo 11. siječnja u 94. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Štefanija Balent

Informacije 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zvonko Pintarić iz Nedelišća preminuo u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Preložnjak rođ. Grula iz Gornjeg Hrašćana preminula u 83. godini života

Rudolf

Dragica

21.01.2019.

21.12.2022.

U srcu vas nosimo Bogu se za vas molimo.

Vaša obitelj

OBAVIJEST O SMRTI

Vladimir Malović iz Preloga preminuo 13. siječnja u 61. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stanislav Herman iz Belice preminuo 14. siječnja u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Milka Furdi iz Donjeg Kraljevca preminula u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Đuro Zrna iz Svetog Jurja u Trnju preminuo u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Benko iz Donjeg Kraljevca preminuo u 64. godini života

38 Slobodna radna mjesta 1. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, Palovečka 1, traži m/ž strojara - bageristu, m/ž vozača C i E kat. i 2 m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/845-806 ili na mob. 099/271-4461 do 4.2.

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu do 31.1.

3. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaštitara-čuvara-tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 22.1.

4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovima, javiti se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja. jancec@ambijenti.hr do 31.1.

5. ANGIE j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž frizera, javiti se na mob. 098/1941-806 do 31.1.

6.ARTEFERRO GORIČANd.o.o., traži 1m/ž tehnologausektorupoluproizvodaimodularnih metalnih sustava za građevinarstvo i arhitekturu i 1 m/ž cnc operatera, javiti se na tel: 040/602-222 ili na e-mail: info. arteferro-gorican@arteferro.com do 31.1.

7. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž skladištara, javiti se na email: info@ autoset-turek.hr do 3.2.

8. AUTORAD, Čakovec, Zagrebačka 14, traži m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-292 ili na mob.

099/743-1078 do 6.2.

9. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž tekstilne tehnologije i 2 m/ž tekstilna hr • 040 323inž.

601 tehnologa, javiti se osobno na adresu ili na

tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 15.5.

10. BIO GARANTIE d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika u međunarodnom odjelu ekološke proizvodnje, javiti se na email: Hrvatska@bio-garantie.hr do 22.1.

11. BLAŽEKA d.o.o., D. Pustakovec 59, traži m/ž vozača dostavnog vozila, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/3011-985 ili na email: dino@blazeka.hr do 31.1.

12. Beauty VIVA Health & Style j.d.o.o., traži 5 m/ž montera namještaja za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 099/4608876 ili na email: beautyviva.ck@gmail. com do 31.1.

13. City projekt d.o.o., Čakovec, javiti se m/ž konobara, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec.com do 4.2.

14. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/žzavarivača,javitisenamob. 091/2070676 ili na email: info@consulmont.hr do 27.1.

15. Construct d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zidara,m/žpomoćnogradnikanagradilištu i m/ž tesara, javiti se na mob. 098/366-266 do 15.2.

16. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska1,tražim/žradnikauproizvodnjiiskladištu - viličara, m/ž viličara, m/ž predradnika sitnog pakiranja, m/ž pomoćnika organizatoraotpreme,m/želektričara,m/žpomoćnika vođe smjene - mjesto rada Čakovec i m/ž pomoćnika voditelja proizvodnje u smjeni - mjesto rada D. Kraljevec, javiti se pismenomzamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 31.1.

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži 2 m/ž operatera u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/379-400 ili na mob. 099/5422-582 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@cateks.hr do 28.1.

18. Dječji vrtić Vesela Loptica, Prelog, D. A. Orešeka 2a, traži m/ž stručnog suradnika - zdravstvenog voditelja, javiti se osobno na adresu ili pismenim putem na email: loptica@loptica.eu ili na adresu do 23.1.

19. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara te m/ž njegovatelja, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/242-319 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom@strahija. com do 31.1.

20. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinskih 1, Domašinec, traži medicinsku sestru ili tehničara te 2 m/ž njegovatelja, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/863-101 ili na mob. 098/911-7100 do 1.2.

21. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, M. Središće, Frankopanska 18a, traži m/ž voditelja doma - medicinsku sestru, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/259-865 ili pismenom zamolbom email: mursko. sredisce@japa.com.hr do 31.1.

22. Dom za starije i nemoćne osobe Mesmar, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž njegovatelja, m/ž kuhara i m/ž fizioterapeuta (20 sati tjedno), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 31.1.

Mozaik 15

Izvoditelj (zajednica ponuditelja): Geoprojekt Zagreb 20 d.o.o., Zagreb, Borongajska cesta 81a, OIB: 32886200034 i Geoprojekt d.o.o., Zagreb, Borongajska cesta 81a, OIB: 76669487635 Temeljem članka 49. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 112/18; 39/22) u skladu s ODLUKOM O KATASTARSKOJ IZMJERI NA PODRUČJU OPĆINE ŠENKOVEC ZA DIJELOVE KATASTARSKIH OPĆINA ŠENKOVEC, MIHOVLJAN I MAČKOVEC (NN br. 7/2023) i Ugovorom potpisanim između Državne geodetske uprave (Naručitelj) i zajednice ponuditelja Geoprojekt Zagreb 20 d.o.o. i Geoprojekt d.o.o. (Izvoditelj), KLASA: 931-04/22-03/03, URBROJ: 541-06-02/1-22-295 od 22. prosinca 2022. i KLASA: 931-04/23-04-14, URBROJ: 541-06-02/123-23 od 7. prosinca 2023., objavljuje se:

OBAVIJEST

o početku predočavanja elaborata katastarske izmjere sa sastavljanjem popisnih listova za potrebe osnivanja zemljišnoknjižnih uložaka za KATASTARSKE OPĆINE ŠENKOVEC NOVI, MIHOVLJAN NOVI I MAČKOVEC NOVI Predočavanje započinje dana 5. veljače 2023. i održavati će se u Centru za kulturu na adresi Knezovec 124.

Predočavanje podataka utvrđenih katastarskom izmjerom provodit će geodetski Izvoditelj.

Pozivaju se nositelji prava na nekretninama na području na kojem se provodi katastarska izmjera i ostale zainteresirane stranke da po zaprimanju pisanog poziva, na istaknuti dan i sat u pozivu, pristupe predočavanju, kako bi im se predočili podaci iskazani na novom katastarskom planu i u novim popisnim listovima (AI, AII, B, C) kako bi zaštitili svoja prava i interese u postupku katastarske izmjere.

Nositelji prava su dužni odazvati se predočavanju te OBAVEZNO DONIJETI: 1. akte za uporabu zgrade (i/ili ozakonjenje zgrade) 2. dokumentaciju (isprave) temeljem kojih se obavlja upis vlasništva u zemljišne knjige Više informacija o aktima za uporabu (i/ili ozakonjenje zgrada) odnosno dokumentaciji (ispravama) možete pronaći na stranici: https://www.visegodisnjiprogram.dgu.hr/za-gradane/ Po završetku predočavanja izrađuje se elaborat katastarske izmjere koji se pregledava i potvrđuje od strane Državne geodetske uprave i upućuje nadležnim Općinskim sudovima na nastavne postupke sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka odnosno verifikacije sastavljenih popisnih listova.

Za dodatne informacije vezane uz predočavanje, molimo da se obratite na tel: 099 712 3025 u vremenu od 9:00 do 15:00 h ili upitom na e-mail adresu izmjere-senkovec@geoprojekt-zg.hr.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

23. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za mjesto rada Čakovec, javiti se na mob. 098/558-800 ili na email: info@ dmsmz.hr do 31.1.

24. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži m/ž voditelja bioplinskog postrojenja i 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju, javiti se na mob. 098/296-082 do 31.1.

25. EKO-TERRA d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž mehaničara poljoprivrednih strojeva i 2 m/ž autoelektričara, javiti se na email: info@eko-terra.hr do 18.2.

26. ELIMEA d.o.o., K. P. Krešimira IV 26, Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail. com do 29.2.

27. 3 E d.o.o., Pribislavec, Ul. dr. A. Starčevića 63/a, traži 4 m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640130 ili pismenom zamolbom ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 31.1.

28. Fancy M - vl. M. Peršak, Čakovec, J. Slogara 2, traži m/ž kozmetičara, javiti se pismenomzamolbom na adresu ili na email: melani.persak1@gmail.com do 31.1.

29. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara u Mamas&Tapas baru, javiti se na tel. 040/363-726 ili na mob.

091/238-2175 ili na email: drazen.fodor@ gmail.com do 31.1.

30. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž dimnjačara i m/ž komunalnog radnika - vozila, javiti se na tel. 040/645-458 ili na mob.

099/334-4451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom. hr do 22.1.

31. G–SERVIS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž servisera kućanskih aparata, javiti se na email: kreso.sojc@gmail.com do 5.2.

32. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i 2 m/ž skladištara, javiti se na adresu ili na email: posao@haix.hr do 28.1.

33. HSG Kariera d.o.o., Prelog traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na mob. 099/4616-333 ili na email: mateja. slugecic@kariera.hr do 31.1.

34.IndustrialMontageandWeldingTeam d.o.o.-mjestoradaNjemačka,traži10m/ž montera, 10 m/ž zavarivača tig, 10 m/ž cjevara-izometričara i 10 m/ž bravara, javiti se namob.091/900-4874ilinaemail:matia@ imw-team.hr do 31.1.

35. INA maloprodajni servisi d.o.o. za usluge, traži m/ž prodavača na benzinskoj postaji Čakovec, Goričan i Mursko Središće, javitisenaemail:pridruzise@ina.hriliputem linka: https://molgroup.taleo.net/careersection/external/jobsearch.ftl?lang=hr& location=4205100397# do 31.1.

36. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, A. Starčevića 63 e, traži 3 m/ž djelatnika u obradi i preradistakla,3m/žcncoperaterauobradi i preradi stakla, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž skladištara –rukovatelja mosnom dizalicom i 3 m/ž djelatnika na održavanju - bravara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 31.1.

37. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž asistenta u administraciji, nabavi i logistici, javiti se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@inpirio.com do 31.1.

38. ISKOPI NESTIĆ d.o.o., D. Vidovec, traži m/žrukovateljasamohodnihgrađ.strojeva motornog vozila, javiti se na mob. 099/8119995 do 2.2.

39. IZO-PANELI d.o.o., Industrijska zona, Prelog, traži 3 m/ž limara - izolatera, m/ž pomoćnog radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-376 ili na mob.

091/9166-888 ili na email: manuela@ izo-paneli.hr do 8.2.

40. JO-JO OPTIKA d.o.o., Čakovec, traži 1 m/žočnogoptičara,javitiseemailom:stefi. jojo@gmail.com do 22.1.

41. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan,traži2m/žrukovateljasamohodnim građevinskim strojevima i m/ž vozača C+E kat. za domaći prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/722-770 ili pismenom zamolbom na email: administracija@ kabel-mont.hr do 8.2.

42. Kavana Orijent, Štrigova 76, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu do 31.1.

43. KEDER j.d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara - poslužitelja, javiti se na mob 099/6435810 do 31.1.

44. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara - čuvara (kućni detektiv), javiti se na mob. 099/873-6179 ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity.hr do 31.1.

45. LE´SLATICE d.o.o., traži m/ž prodavača –mjesto rada D. Kraljevec, m/ž prehrambenog tehnologa - voditelja proizvodnje za mjesto rada D. Vidovec, m/ž prodavača za mjesto rada Pušćine, m/ž prodavača za mjesto rada Domašinec, m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada Čakovec i m/ž čistačicu za mjesto rada D. Vidovec, javiti se na mob.

099/456-7630 ili na email: leslastice@ leslastice.hr do 22.1.

46. LETINA INTECH d.o.o., Čakovec, traži m/ž referenta u odjelu prodaje, javiti se na email: posao@letina.com do 22.1.

47. LINITO ugostiteljstvo d.o.o., Nedelišće, Čakovečka40,traži2m/žkonobaraupizzeriji i m/ž pizza majstora, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/199-8055 ili pismenom zamolbom ili na email: tnikola1103@ gmail.com do 31.1.

48. Ljekarna Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 16.2.

49. Ljekarnička ustanova Homeosan, A. Mihanovića 2b, Pribislavec, traži m/ž magistra farmacije i m/ž farmaceutskog tehničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/360-245 ili na mob. 091/7292-465 ilipismenomzamolbomilinaemail:jagoda. ceric25@gmail.com do 31.1.

50. Pučko otvoreno učilište Novak, traži m/ž mag.inž. cestovnog prometa za mjesto rada Čakovec, m/ž instruktora vožnje A i B kat., m/ž instruktora vožnje B, C i C+E kat. za mjesto rada Mala Subotica, javiti se na email: autoskola@pounovak.hr do 30.1.

51. MANITU d.o.o., Poljska ulica 16a, Čakovec,traži 2m/ž cncoperatera i 4m/ž stolara - montera namještaja, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@manitu.hr do 31.1.

52. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 1 m/ž limara-izolatera, 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 1 m/ž poslovođu i m/ž industrijskog lakirera. Javiti se pismenom zamolbom na adresu Čakovec, Zagrebačka 38 ili na email: dubravka.brkljacic@mik. com.hr do 31.1.

53. MARTI d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž lansera u metalnoj proizvodnji i 2 m/ž brusača, javiti se na tel. 040/630-730 ili na email: info@marti.hr do 29.2.

54. Marof graditeljstvo d.o.o., traži 2 m/ž zidara za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 099/336-9938 do 31.1.

55. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojno žbukanje, javiti se na mob. 098/241-533 do 15.2.

56. Međimurska energetska agencija d.o.o., B. J. Jelačića 22, Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika za energetiku, javiti se na email: menea@menea.hr do 21.1.

57. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži 2 m/ž građevinskih poslovođa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-146 ili na mob. 099/3372357 ili pismenom zamolbom ili na email: kadrovska@m-g.hr do 31.1.

58. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, P. Miškine 24, traži 2 m/ž bravara, m/ž glodača u odjelu strojne obrade i 2 m/ž zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338070 ili na email: info@metal-dekor.hr do 31.1.

59. MN PROJEKT j.do.o., Krištanovec, traži m/ž pomoćnog bravara i 2 m/ž bravara zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/776-291 ili na email: info. mnprojekt@gmail.com do 8.2.

60. MGP d.o.o., Čakovec, Republike Italije 2, traži m/ž skladišnog radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/391-900 ili na mob. 098/426-343 ili na email: mgp@ mgp.hr do 16.1.

61. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: mobenz92@gmail.com do 29.2.

62. NEORES d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 5 m/ž pakirera, 1 m/ž konstruktora, 5 m/ž šivača i 10 m/ž pomoćnih radnika,javitisesamolbomnagornjuadresu ili e-mail: neores@neores.hr ili tina@ neores do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 63. MARODI d.o.o., Gospodarska ulica 5, Nedelišće,traži3m/ždjelatnikauproizvodnji tjestenine, javiti se osobno na adresu ili na email: marodi@marodi.hr do 29.2.

64. Međimurske vode d.o.o., Matice hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera vodoopskrbe i vodoinstalatera priključaka, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: voda@ medjimurske-vode.hr do 31.3.

65. Međimurje informacijsko projektni centar d.d., Čakovec, traži m/ž IT inženjera (sistemskog inženjera) - junior, javiti se na email: posao@ipc.hr do 31.1.

66. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž voditelja nabave, 2 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 2 m/ž inž. strojarstva - samostalnog konstruktora metalnih konstrukcija, 2 m/ž samostalna bravara i m/ž operatera cnc laser-plazma, javiti se osobno na adresu ili namob.098/9951-559ilinaemail:posao@ metal-euro do 31.1.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

19. siječnja 2024.

67. METAL SISTEM d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara - montera i m/ž kozmetičara, javiti se na mob. 099/696-8992 ili na email: helena@metal-sistem.hr do 31.1.

68. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Prelog, Glavna 16, traži m/ž servisera - prodavača bicikala, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/216-9252 ili na email: info@ beciklin.com do 5.2.

69. Moharić commerce d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821599 ili na email: moharic.commerce@ gmail.com do 29.2.

70. MURASPID d.o.o., Prelog traži m/ž vozača vozila s prikolicom, javiti se na email: muraspid2@muraspid.hr do 14.2.

71. MULTI-ING d.o.o., traži 6 m/ž montera - pomoćnih montera za Njemačku, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob.

099/6655-006 ili na email: multi.ing.hr@ gmail.com do 29.2.

72. NEXT TRANS j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača taxi vozila, javiti se na email: taxiposao1@gmail.com do 31.1.

73. NMP – PRODUKT d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž tehnologa - kalkulanta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 2.2.

74. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži m/ž uredskog administratora, 2 m/ž kontrolora kvalitete i 2 m/ž voditelja kvalitete za mjesto rada Savska Ves, te 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž šivača, 2 m/ž kontrolora kvalitete za mjesto rada Štrigova, javiti se na tel.

040/313-235 ili na mob. 099/329-4175 ili na email: jelena.buhanec@ntt-int.com do 31.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž pomoćnog radnika u preradi, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž koordinatora maloprodaje, m/ž IT specijalistu, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž administratora u proizvodnji, m/ž voditelja održavanja i m/ž radnika u valionici, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 15.1.

83. PLANTANA ZAPOŠLJAVANJE d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž šumskih radnika, javiti se na mob. 099/312-4774 ili na email: uprava@platanazaposljavanje. hr do 11.2.

84. PODRUM ŠTRIGOVA d.o.o., Štrigova, traži m/ž pomoćnog enologa, m/ž agronoma - voditelja vinograda i m/ž voditelja vinograda - traktora, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-466 ili na mob.

098/390-763 ili na email: posao@tpvz. hr do 11.2.

85. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 3 m/ž bravara, 1 m/ž samostalnog referenta u odjelu rif, 1 m/ž tehnologa, 3 m/ž zavarivača mig-mag, 1 m/ž cnc programera i 1 m/ž voditelja AKZ-a i otpreme, javiti se na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/1830293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr ili info@ primabiro.hr do 28.1.

86. PRIMA NAMJEŠTAJ - prodaja namještaja i opremanje objekata d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika, javiti se na email: ibarisic@prima-namještaj. hr ili putem linka: https://prima-karijere. talentlyft.com/o/FuY/apply do 22.1.

75. Number One d.o.o., D. Mihaljevec, Čakovečka 42, traži 2 m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1863044 do 10.2.

87. PROMMING d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 48, Čakovec, traži 2 m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na email: posao@ promming.hr do 31.1.

76. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), 2 m/ž cnc tokara i m/ž bravara, javiti se na mob.

098/803-355 ili na email: omt@omt.hr do 29.2.

88. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovođu i m/ž stručnog radnika u integriranoj radionici, javiti se na email: office@p-pg.hr do 9.2.

77. OPG Zlatni Breg, Zasadbreg, traži 2 m/ž kuhara u restoranu, javiti se na mob.

098/962-3450 ili na email. zlatnibreg2@ gmail.com do 29.2.

78. PAVLIC-ASFALT–BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima m/ž voditelja gradilišta i m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 31.1.

79. Peradarstvo, uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. D. Blagus, D. Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača C kategorije, javiti se na mob. 098/282-147 do 3.2.

80. PETROL d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača na prodajnom mjestu, javiti se na email: karijera@petrol.hr do 25.1.

81. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 69, Štefanec, traži m/ž djelatnika odjela 3D skeniranja, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi-izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž stolara, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 3 m/ž cnc programera, m/ž pomoćnog djelatnika u odjelu završne obrade, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-050 ili pismenom zamolbom ili na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 31.1.

82. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C+E kategorije), 1 m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 1 m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na farmi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž operatera na

Slobodna radna mjesta 39

89. Rail Factory d.o.o., Pribislavec, Industrijska ulica 28, traži 2 m/ž bravara - strojobravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/3466-653 ili na email: railfactory@railfactory.hr do 8.2.

90. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž radnika na visini i 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853813 ili na mob. 091/5722-091 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: svamlim1@gmail.com do 31.1.

91. SKUBACH, Prelog, Jug II 31, traži m/ž frizera, javiti se na email: ines.mozek@ gmail.com do 29.2.

92. Smrtić oprema stolarija, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž stolara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9806580 do 4.2.

93. SPAR Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž prodavača - blagajnika za mjesto rada Čakovec, javiti se na email: posao@ spar.hr do 31.1.

94. SPECIJALIST INTERIJERA j.d.o.o, traži 5 m/ž stolara-monera suhe gradnje, javiti se na mob. 095/5155-950 ili na email: s.interijera@gmail.com do 31.1.

95. STENA PROJECTS d.o.o., Strahoninec, traži 4 m/ž radnika u proizvodnji i montaži proizvoda za graditeljstvo, javiti se na mob. 099/439-0073 ili na email: tot. sanja@gmail.com do 31.1.

96. Tekeli projekt - inženjering d.o.o., Mursko Središće, Marka Kovača 88, traži 1 m/ž automehaničara, 5 m/ž građevinskih radnika, 4 m/ž tesara, 4 m/ž zidara, 6 m/ž radnika na pilani i 2 m/ž skladištara, info na tel. 040/543-130 ili mob. 098/240-181 ili na email: tekeli@ ck.t-com.hr ili osobno do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 97. Tesarski obrt Ljubomir Ceilinger, Nedelišće, Žarkovice 12, traži m/ž tesara - krovopokrivača, javiti se na mob.

098/426-080 do 5.2.

98. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E kat., javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 31.1.

99. TP Varaždin, Podravska 11, Varaždin, traži 1 m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava i m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Kotoriba i Orehovica, javite se osobno na adresu ili na tel: 042/402-404 ili e-mailom: posao@tpvz.hr do 27.1.

100. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Vratišinec, Mala Subotica, Draškovec, Štrukovec, Sveti Urban, Novo Selo Rok, Celine, Zasadbreg, Križovec, Kuršanec, Mihovljan, Savska Ves, Strahoninec, Lopatinec, Ivanovec, Donja Dubrava, Totovec, Pušćine, Podbrest, Mursko Središće, Štrigova, Mačkovec, Krištanovec, Vularija,

Gornji Kraljevec, Macinec, Sveti Križ, Črečan, Domašinec, Šandorovec, Palinovec, Šenkovec, Turčišće, Frkanovec, Žiškovec i Prelog; te m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica i m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 31.1.

101. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž strojara, m/ž djelatnika za održavanje strojeva i 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se na mob. 098/241-673 do 4.2.

102. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu, javiti

se na mob. 099/202-3881 ili na email: tot. petar2@gmail.com do 29.2.

103.Udrugaosobasintelektualnimteškoćama Međimurske županije, A. G. Matoša 20, Čakovec, traži 2 m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 10.2.

104.Ustanovazazdravstvenunjeguukući Živković,Zavnoh-a45,Čakovec,traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail. com do 2.2.

105. Vrtlarija Vijenac d.o.o., Dravska ulica 70, Poleve - Strahoninec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji cvijeća, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/8155-258 ili na email: info@vrtlarija-vijenac.hr do 31.1.

106. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara, m/ž dipl.inž. elektrotehnike i m/ž pomoćnog radnika, javiti se na email: gordan.vrbanec@v-elin. hr do 15.2.

107. VUPLAST d.o.o., Savska Ves, traži 2 m/ž radnika na pakiranju PE ambalaže, javiti se na email: vuplast@vuplast.hr do 28.1.

108. ZT – ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 4 m/ž montera vodovodnih instalacija, 3 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača - mjesto rada Njemačka i 2 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija mjesto rada Nedelišće, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/341-004 ili na mob. 098/944-9445 ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com do 31.1.

40 Oglasnik

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA MERCEDES A 180 cdi, 80 kW, 2008 g. REDIZAJN, reg. do 4/24. Uredno održavan, garažiran, zdrava limarija, mala potrošnja goriva, Ispod cijene, dobrom stanju. Info. 097/6006038 KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob. 098/777-095 TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 7.700 eur.

Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821

POLJOPRIVREDA PRIKOLICA DVOOSOVINKA dimenzije sanduka 1.50m x 3.50m - očuvana, stalno garažirana - nema papire, željezna konstrukcija, drveni sanduk - cijena 500e - nije fiksno - lokacija Pribislavec, Međimurje - kontakt 099/692-9076 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

POSAO TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja.

Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj portfelj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo.com ili 091/788-3017 MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - može bilo što na dnevnicu, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206

NEKRETNINE

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine. Kosilica samohodna sa kotačima + laka prikolica, 1000 eura. ZagrebUtrina, 098/9084-675 PRODA JEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM PLUG OLT Slavonacdvije brazde, malo korišten.

Mob. 095/816-5206 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob.

098/944-3339 MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 750 eur). Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM grah trešnjevac (4 eur/kg), grah bijeli biser, kukuruz u zrnu iz sušare (0,25 eur/kg), bučino ulje premium (15 eur/lit). Mogućnost dostave do ČK svaki radni dan. Tel 091/633-6223

USLUGE SOBOSLIK ARSKI I KNAUF RADOVI, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja.

Profi design Čakovec, mob.

099/873-5991 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

Prodaje se kuća u Pušćinama, V. Nazora 33 (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur.

Upitati na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Javiti se na mob: 098/947-8801 STARIJI BRAČNI PAR traži manji stan u najam u Nedelišću ili u Čakovcu. Info na mob.

098/9422-821 IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/1957448 PRODAJE SE ŠUMA od 550 čhv u Strahonincu (između Poleva), drvo grab, preko 150 m2.

Info na tel. 098/600-222

ŽIVOTINJE AKVARIJ sa 15 ribica, 15 puževa čistača, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 30 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 098/9084-675

1479

POKLANJAM ČISTOKRVNU MLADU ŽENKU njemačkog ovčara. info na mob. 097/6006038 AKVARIJ 25 litara, 20 ribica, 20 puževa čistača, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 50 eura. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

RAZNO PRODAJEM FAŠNIČKE MASKE iz Međimurja (Turčišće), drvene s rogovima, jako lijepe, te prodajem i razne starinske stvari. Info na mob. 095/8088207 PRODA JE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob.

098/170-3321 POVOLJNO PRODAJEM SOBU za mlade u vrlo dobrom stanju sa podnicom i madracem bez opruga. info. 097/600-6038

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob.

099/404-7517 LANCI-izvlači za snijeg, led, blato. Montaža u 2 poteza.

Univerzalni za svaku veličinu kotača, 70 eura. Šaljem slike.

Zagreb-Utrina, 098/9084-675 PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim.

85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim.

200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu.

Info na mob: 098/214-107

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

PLOČICE za lovačke trofeje, ukrasne, drvene, 2 veličine 4 komada, nove nekorištene, 30 eura/kom. Šaljem slike.

Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM laserski daljinomjer, hdmi bežični adapter za povezivanje tv s mobitelom i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna.

Mob. 095/816-5206

PRODAJE SE PEĆ od 30 kW za centralno s plinskim plamenikom i gusnata peć od 10 kW. Info na mob. 098/925-6256

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 300 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 300 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 300 eur). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175 PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

Sklonište zainapuštene Dolazimo donosimoživotinje radost Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

(više fotografija potražite na

www.prijatelji-zivotinja.org) PRODA JEM: dva kreveta NaknadaI za udomljenje seRADOST NE DONOSIMO 90/200 cm s podnicom i ma- DOLAZIMO (višenaplaćuje, fotografija potražite www.prijatelji-zivotinja.org) a vašna dobrovoljni prilog je Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je dracem za 120 kg optereće- uvijek dobrodošao. ne udomljujemo u boks uvijek Pse dobrodošao.

Pse neili na lanac. nja, fotelje (dvije veće i dvije udomljujemo u boks ili na lanac manje) i dvije komode (dim.

Carinski odvojak bb, Čakovec, OLLI 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, www.prijatelji-zivotinja.org ima 9 mjeseci i traži svoju obitelj zažiro račun za donacije: u pola cijene. Sve info na mob: uvijek. Zaigran je i veseo i treba mu IBAN HR3323400091116025375 098/214-107 ak�vnos� i igre, a voli i uči�. Kontakt: poziv na broj: 02 888

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

POVOLJNO PRODAJEM novu na�ašku jaknu br. 56, tamnosmeđe boje od prave kože i prirodnog krzna, 100 eur. Info.

097/600-6038.

099 4800 640.

info na tel: 091-8988-004

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja!

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

€/min

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

CRIJEVO za vodu 35 metara, armirano, sa motalicom na kotačima, ( gra�s pumpa), malo korišteno, 70 eura. ZagrebUtrina, 091/9240-293 POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

19. siječnja 2024.

Vaši radovi 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Negda na Badnjak Za Božićno vreme, dog bi bil na ferju, moje bake su mi prepovedale kak je negda bilo prije Božića. Sako selo melo je drugačke običaje, ali sigdi su ga koma čekali jer je to bil najvekši svetek. Hiže v šterima se živelo su bile bogečke, ljudi su ne baš meli peneze kaj bi deci kupili se kaj bi šteli. A dece?

Dece je bilo pun kup. V saki familiji najmeje po četiri. Si so bili joko složni, a kaj so rekli jihovi mama i tata se moralo poštivati. Oni su bili glavni i sema su govorili kaj treba delati i preprajti. Mama je mesila zdigane koloče i kukuruznoga kruha šteroga je stora mojka pekla v krušni peči. Deca so tokla i čistila rehe, maka mlele v mužoro, kaj je mama posle mogla složiti makovjačo i orehovjačo. Nadevala se goska ili raca, delali su se domoči mlinci i krpice za juho. Tati pak je v štali nahranil i počistil živadi i prepravil se za drugi den. Unda je došel red

na bor. Postavili su ga v jan kot. Negda ga ne bilo kuglici za bor kak ve, nego su se rehi oblačili v svetle papere ili su se pofarbali v nekšo svetlo farbo. Delali su se lanceki od krep papera, ljuščija i slame.

Jabuke su se vesile na konec.

Z decom je stara mojka popevala božićne pesme. Unda je tati došel nutri z plaftom slame i počel je bajati: Na to mlado leto, tusti debeli, faljen bodi Jezuš Kristoš. Najeli su se posne hrone pa su išli kinčiti bora. Si su bili veseli, a najbole od sega bilo je zaspati na slami pod borom. Najinteresantneše od sega bilo je kaj ga pod borom ne bilo poklona, a deca su bila čis zadovoljna. Bake su još prepovedale čuda toga, ali ja nebrem već pisati, roka me preveč boli. Ostalo vam bom jampot drugi pot povedav.

Ivano Križaić, 2. b, Osnovna škola Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

Anja Kolarić 8. b, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Asja Vranović, 5. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Kak se negda kinčil bor

Emili Božić, 6 godina

Helena Makšadi, 4. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Sara Tkalčec, 4. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Nina Tot, 8. b, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Fran Jurgec, 6 godina, DV Cvrčak, Čakovec Ivano Križaić, 2. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

Moja prabaka ima rada prepovedati kak je se negda bilo. Ve kak se bliži Božić cela je napeta.

Govorila mi je da so negda ne niti znali za umjetne bore. Bor je morav biti friško drezani na Badnjak, v jutro, v šumi. Deda bi ga donesel v hižo i cela hiža bi dišela se do tri krolji, se dok se bor ne bi odkinčil. Ukrasi kakši so denes, moderni i bliščeči, kak moja baka veli, ga isto tak negda ne bilo. Na bor su se devale žaruljice, svetleći ukrasni lanci i salon bomboni.

Kuglice su bile saka na svojo felo. Deca su poskrivečki jela bombone, a či bi kuglica pola s bora rezletala bi se na hiljadu komodi. Veli baka da su denešje kuglice kak pin pong loptice, skočejo tri metre v zrok. Dok je bor bil gotov, spot pod jega dela se slama, jaslice i pšenica.

Prije polnoćke cela familija se pokleknula pred bor i molila. Posle polnoćke deca su spala na slami kak Isusek.

Takši su negda bili običaji koli kinčeja bora.

Jakov Jančec, 2. b, Osnovna škola IvanovecUčiteljica Mirela Radovan

42 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Možemo li se promijeniti?

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME: PON. – PET: od 16 do 18 sa� Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Možemo svjesno odlučiti da ćemo promijeniti neke svoje emocionalne i verbalne reakcije, naučiti se bolje kontrolirati i bolje komunicirati

Težnja da budemo drukčiji ili da riješimo neke probleme koje imamo ovisi o promjenama na koje smo spremni i za koje smo sposobni. Odgovornost za osobni razvoj i promjene u vlastitom ponašanju teška su zadaća za svakog od nas s kojom se susrećemo više puta u životu, a koja često uključuje i stručnu psihološku pomoć.

Uopće nije lako postupati drukčije, komunicirati na novi način i/ili postići da se u nekim situacijama osjećamo drukčije, bolje, zadovoljnije.

Robovi smo uhodanih mehanizama reagiranja i toga smo u potpunosti svjesni tek kad pokušamo donijeti odluku da ćemo se mijenjati i kad krenemo s promjenama. Javlja se strah da to onda nisam ja, jer ja sam takav i takav, ne mogu biti drukčiji. Zar stvarno treba biti drukčiji?

Najčešće uopće ne, ne radi se o stvaranju druge osobe, prije je u igri traženje dobre verzije postojeće osobe, one koja nije saboter vlastitih kvaliteta. Ili se radi o popravljanju loših veza, odnosa bitnih za obiteljsku, poslovnu ili bilo koju konkretnu međuljudsku kombinaciju. Nešto u nama dovodi do problema, iako je lakše vidjeti stvari izvan nas koje kompliciraju život. Stalno se sve mijenja u nama i u našim odnosima s drugima, procesi izvan naše moći djeluju na preobražavanju nas i naših odnosa, možemo se prepustiti osjećaju nemoći, slabog ili nikakvog utjecaja na tijek situacije, opravdavati se nemogućnošću da bude drukčije... Ali znamo i drugu stranu priče: sami stvaramo svoju stvarnost. Odgovorni smo za neke promjene u njoj.

Možemo svjesno odlučiti da ćemo promijeniti neke svoje emocionalne i verbalne reakcije, naučiti se bolje kontrolirati i bolje komunicirati. Tako onda mi iznutra utječemo na neke stvari izvana. To dakle ne znači odustajanje od sebe niti se radi o mijenjanju sebe, više je na djelu mijenjanje nekih obrazaca ponašanja ili loših navika. Promjene koje su potrebne da se osjećamo bolje ili da unaprijedimo loš odnos (vezu) koliko god bile željene izazivaju svojevrstan otpor.

Težnja za promjenom s jedne strane i inercija, očuvanje statusa quo s druge strane, dvije su nasuprotne sile koje se u psihološkom prostoru svode na strah od nepoznatog i želju da se taj strah prevlada. Svaki uhodani obrazac ponašanja ples je koji smo naučili i jednostavan nam je.

Poznajemo ga, iako nam se možda ne sviđa. Iako nam je možda štetan. Njegova je snaga u tome što nam je poznat.

Poznato je sigurno, promjene su teške i eto otpora. Od te spoznaje treba krenuti. Otpor i nelagodu koju izaziva strah pred nepoznatim treba prepoznati i prihvatiti kao znak da smo osvijestili činjenicu da smo pred važnom odlukom.

To je odluka da ćemo nešto promijeniti, a znamo i što.

Preostaje uhvatiti se odgovorno izazova promjene, u malim koracima, s puno strpljenja.

Tako je to, rekoh na početku teksta, puno puta u životu.

Mnoge promjene možemo sami ostvariti, dragocjeno je ako uz sebe imamo drage i bliske ljude koji su nam podrška, a veće intervencije u osobnom psihološkom prostoru ponekad zahtijevaju i stručni tretman.

19. siječnja 2024.

Utjecaj alkohola na fizičko zdravlje

Barbara Lončarić, mag. med. techn.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Jedan od najizraženijih utjecaja alkohola na fizičko zdravlje odnosi se na jetru koja je ključni organ odgovoran za metabolizam alkohola

U današnjem društvu konzumacija alkohola postala je gotovo neizbježan dio društvenih okupljanja i opuštanja. Međutim, često zaboravljamo ili ignoriramo ozbiljne zdravstvene posljedice koje alkohol može imati na naš organizam. Alkohol, na prvi pogled, može djelovati kao bezopasan užitak, ali sve više istraživanja pokazuje da postoji povezanost između konzumacije alkohola i povećanog rizika za razvoj različitih vrsta �izičkih oštećenja. Postoje istraživanja koja sugeriraju povezanost jake konzumacije alkohola i povećanog rizika za karcinom, s procijenjenih 2 – 4 % slučajeva za koje se smatra da su uzrokovani alkoholom, bilo direktno ili indirektno.

Epidemiološka istraživanja su pokazala povezanost ovisnu o dozi između konzumacije alkohola i određenih vrsta karcinoma; kako se povećava konzumacija alkohola, tako raste i rizik za određene karcinome. Najčešće je riječ o karcinomu usne šupljine, ždrijela, grkljana i jednjaka.

Statistički značajno povećanje rizika još postoji za karcinom jetre, dojke i kolona. Veza između alkohola i karcinoma je kompleksna i višestruka.

Alkohol može djelovati kao kancerogeni faktor na različite načine, npr. uzrokuje oštećenje DNK koje pojačava proizvodnju štetnih kemijskih spojeva u tijelu i utječe na proizvodnju hormona.

Jedan od najizraženijih utjecaja alkohola na �izičko zdravlje odnosi se na jetru.

Jetra je ključni organ odgovoran za metabolizam al-

kohola. Kada konzumiramo alkohol, jetra ga razgrađuje u tvari koje su manje štetne za organizam. Međutim, prekomjerna i kontinuirana upotreba alkohola može dovesti do ozbiljnih problema s jetrom. Masna jetra, alkoholni hepatitis i ciroza samo su neki od poremećaja jetre povezani s dugotrajnom konzumacijom alkohola. Uz jetru, alkohol negativno utječe i na gušteraču te može uzrokovati pankreatitis. Alkohol ima toksičan utjecaj na organizam, a kod gušterače mijenja sastav sadržaja koji ona izlučuje. Još ako se alkohol kombinira s drugim štetnim stvarima kao što su masna hrana i pušenje, dolazi do još opsežnijeg oštećenja. Vrlo neugodan povrat želučanog sadržaja u jednjak (GERB) također je češći kod onih koji alkohol piju u većim količinama. Dodatno, alkohol potiče lučenje želučane kiseline te dovodi do upale želučane stijenke zbog čega čirevi na želucu nisu rijetkost.

Osim toga, alkohol ima značajan utjecaj na kardiovaskularni sustav. Može uzrokovati povišenje krvnog tlaka, što povećava rizik od srčanih bolesti. Može izazvati aritmije i oštetiti srčano tkivo ili pak povećati rizik za srčani udar.

Negativan utjecaj odražava se i na imunološki sustav što znači da su osobe koje konzumiraju veće količine alkohola podložnije infekcijama i raznim bolestima. Razlog tome je što alkohol smanjuje sposobnost imunološkog sustava da se učinkovito bori protiv bakterija, virusa i drugih patogenih organizama. Ne smijemo zaboraviti da prekomjerna i učestala konzumacija alkohola može biti čimbenik rizika za prekomjernu tjelesnu težinu. Naime, 1 gram alkohola sadrži 7 kcal energije, što može pridonijeti povećaju tjelesne težine.

Nažalost, klasični simptomi pijanstva poput povraćanja i glavobolje smatraju se normalnima, umjesto da shvatimo da nam tijelo poručuje da smo pretjerali i naštetili mu. Svemu prije navedenom možemo pridodati i činjenicu da je za alkoholičare speci�ična smanjena briga o zdravlju te uglavnom izbjegavanje liječnika zbog straha da će im liječnik savjetovati prestanak pijenja alkohola.

Razumijevanje rizika i ograničavanje konzumacije alkohola može doprinijeti očuvanju �izičkog i mentalnog zdravlja te smanjiti rizik za razne ozljede i nesreće uzrokovane alkoholom. Pametan pristup konzumaciji alkohola odražava se ne samo na trenutno zdravlje, već i na kvalitetu života u godinama koje dolaze.

VATROGASCI MEĐIMURJA

19. siječnja 2024.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Najbolja ženska ekipa Žiškovec 1

KUP NATJECANJE u brzom spajanju usisnog voda

Ženska ekipa Žiškovec 1 popela se na vrh trona Nastupile su ukupno 32 ekipe Piše i foto: Mario Golenko

DVD Žiškovec je u dvorani Društvenog doma u svom mjestu organizirao kup natjecanje u brzom spajanju usisnog voda, koje se održalo 13. siječnja 2024., u poslijepodnevnim satima.

Natjecanje se provodilo u kategorijama Muški A, Muški B (rođeni 1994. godine i stariji), Žene A, Žene B (rođene 1994. godine i starije). Ekipa je u sastavu od šest članova: Z, S, V1, V2, C1, C2. Natjecatelji su bili obavezni nastupiti u kompletnoj opremi za na-

U akciji – u spajanju usisnog voda

Neizostavno je bilo kolo i ples rupčićem Vesela ekipa DVD-a Miklavec tjecanje: radna odora, radne cipele, kaciga, radni opasač bez karabina i natjecateljskim oznakama za vježbu s VMŠ.

Vježbe su se izvodile po Pravilniku HVZ-a i važećim

nadopunama te Pravilniku CTIF-a. Nastupile su ukupno 32 ekipe od kojih po kategorijama: Žene A 10 ekipa, Muški A 12 ekipa, Žene B 4 ekipe i Muški B 6 ekipa.

Po kategorijama pobjede su bile: u kategoriji Žene A treće mjesto je osvojila ekipa Domašinec, drugo mjesto ekipa Žiškovec 2, a prvo mjesto ekipa Žiškovec 1. U katego-

riji Muški A treće mjesto osvojila je ekipa Šćepanje, drugo mjesto ekipa Velika Buna, a prvo mjesto ekipa Razljev. U kategoriji Žene B treće mjesto osvojila je ekipa Štefanec, drugo mjesto ekipa Strahoninec, a prvo mjesto ekipa Mala Subotica.

Nakon natjecanja uslijedila je zabava uz ples

U kategoriji Muški B treće mjesto osvojila je ekipa Žiškovec, drugo mjesto ekipa Miklavec, a prvo mjesto osvojila je ekipa Ribnica.

Ukupni pobjednici i osvajači prijelaznog pehara su muški ekipa Razljev, a kod žena ekipa Žiškovec 1.

44 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. siječnja 2024.

Recept plus

Fritulice MEĐIMURSKA KUHARICA

Svinjski paprikaš s palentom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Dražen Polak iz Doma za starije i nemoćne osobe susretljiv je i rado podijeli za našu standardnu rubriku Međimurska kuharica svoje recepte. Ovog puta odabrao je recept za pripremu svinjskog

Sastojci: - svinje�na - luk - ulje - sol, papar, Vegeta - peršin - lovor - feferon - origano - rajčica pire - ajvar - palenta

paprikaša s palentom. Jelo se brzo i jednostavno priprema i dobrodošlo je kao glavno jelo u radnom tjednu, ali isto tako i za nedjeljni objed. Kako ga pripremiti? Evo uputa Dražena Polaka.

Luk se očisti, nareže i stavi u visoku posudu na malo ulja. Doda se crvena paprika i češnjak te se sve zalije s malo tople vode ili jušnog temeljca.

Na to se sve doda svinjetina koju smo prethodno narezali na kocke. Malo prodinstamo, zatim posolimo, dodamo Vegetu, peršin, lovor, feferon, origano, rajčicu pire i ajvara.

Sve zajedno dinstamo oko sat i pol. Na kraju sve lagano povežemo s malo brašna. Kad je svinjski paprikaš skoro gotov, krenemo s pripremom palente. U vrelu vodu koju smo posolili i malo pouljili (ili dodali malo maslaca) dodamo

jogurt, koricu limuna, rum, cimet i na kraju lagano umiješajte brašno u koje ste prije umiješali prašak za pecivo.

U međuvremenu u visokoj širokoj tavi zagrijte ulje da bude vrelo, ali pripazite da ipak ne bude ne prejako. Kad se peku fritulice, neka “zaplivaju” u ulju. Peku se oko petšest minuta. Još dok su vruće, fritulice posipajte šećerom u prahu, u koji se prema želji može dodati i malo cimeta.

U slast svima bilo! (rr)

Sastojci: - 2 jaja - 1 do 2 žličice šećera - naribana korica limuna - 200 g čvrstog jogurta - 1 prašak za pecivo - malo cimeta - 1 žličica ruma - 300 g glatkog brašna - 1 l ulja za prženje - šećer u prahu

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Dražen Polak palentu. Kuhamo je lagano oko dvadeset minuta na laganoj vatri. Dobar tek vam želi Dražen Polak i ostali djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec.

Vino tjedna

Jakopić Cuvee Prije svega Cabernet sauvignon, zatim Syrah i Merlot sastavnice su vrhunskog vina - Jakopić Cuveé (13 % alk). Uz svinjski paprikaš i palentu odlično će se sljubiti, ali također će u ovom vinu uživati i svi oni koji će na jelovniku imati primjerice pašticadu, divljač, steako-

Još se nisu stišali mirisi i okusu adventskih slastica, a već nam na vrata kucaju fašničke delicije i tradicionalne pokladne čarolije. Osim krafni u to fašničko vrijeme u mnogim krajevima pripremaju se i fritule. Ovog puta donosimo recept za malene fritule od milja zvane fritulice, koje se jednostavne tope u ustima. Lako i brzo ćete ih pripremiti. Najprije u visokoj posudi mikserom pjenasto umutite jaja i šećer. Dodajte

ve te vrlo zrele sireve. Ovo vino preporučuje se servirati na 14 do 16 stupnjeva Celzijusa. Može se reći da je ovo vrlo zanimljivo, gotovo hedonističko crno vino proizvedeno i njegovano na štrigovskim padinama. Uživajte u njegovoj pitkosti, aromi i punini. Živjeli! (rr, zv)

Njoki Priprema: Umiješajte sve navedene sastojke s toliko mlake vode da dobijete mekano tijesto. Žlicom uzimajte jednake količine tijesta i stavljajte ih kuhati u vrelu slanu vodu. Kuhajte ih oko 10 minuta (dok ne isplivaju na površinu). Ocijedite ih i isperite hladnom vodom da se ne lijepe. Dobro ocijeđene njoke prelijte rastopljenim maslacem ili umakom po želji.

Sastojci: - 300 g glatkog brašna Čakovečkih mlinova - 2 jaja - sol - 2 žlice ulja - 100 g maslaca - voda po potrebi

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 45

ZDENKA BALENTA iz Čakovca

Za Vincekovo se peče štruca s orehima

Zdenka peče svoje štruce po maminom receptu

Buđenje prirode u vinogradu mora se zasladiti finim kolačima Piše: Aleksandra Sklepić

Ljubitelji prirode, dobre hrane i �ine vinske kapljice s nestrpljenjem očekuju dan Svetog Vinka, popularno “Vincekovo”, koje se svake godine obilježava 22. siječnja.

Uz taj dan, kad uobičajeno počinju zimsko proljetni radovi u vinogradu, vezani su brojni tradicijski običaji.

Naš vinogradarski kraj na taj dan prepun je veselih šetača koji tako pozdravljaju prirodu i vesele se početku nove godine u vinogradu.

Posvećuje se vinova loza i vinogradi, u nadi i vjerovanju da će godina biti uspješna,

rodna i bez neugodnih iznenađenja poput tuče, mraza ili suše. Okupljeni vinogradari i njihovi gosti na taj se dan obavezno i počaste dobrim mesom, kobasicama i slično, a uz dobre kobasice tu su i neizostavne štruce s orehima, kako bi se buđenje prirode u vinogradu zasladilo i �inim kolačima.

Zdenka Balenta (65) iz Čakovca jedna je od pravih međimurskih kuharica koje za Vincekovo obavezno peku orehovu štrucu. Njezina je obitelj donedavno imala vinograd te su u njemu provodili veći dio slobodnog vremena, a uz težak rad, kakav

Štruca s orehima

Za �jesto: - 800 grama glatkog brašna - 3 žumanjka - 2 kockice kvasca - pola litre toplog mlijeka - 1 velika žlica šećera - 1 velika žlica svinjske mas� - 2 žlice kiselog vrhnja - 1 žličica soli - malo limunove korice Za nadjev: - 25 dag mljevenih oraha - malo mlijeka - šećer po ukusu

Priprema štruce s orehima: U posebnoj manjoj posudi pomiješati kvasac i

toplo mlijeko. Ostaviti da se kvasac digne. Pomiješati sastojke za tijesto (bez svinjske masti) i u njih uliti mlijeko i kvasac.

Mijesiti dok se ne naprave mjehurići. Pred kraj dodati svinjsku mast i još sve dobro promijesiti.

Ostaviti na toplom da se tijesto digne. Od ove količine tijesta ispadnu četiri štruce, pa tijesto podijeliti na četiri dijela.

Mljevene orahe pomiješati s malo toplog mlijeka i šećera, a može se, ako želite, dodati i malo ruma te na razvaljano tijesto rasporediti nadjev.

Tijesto zarolati u štrucu i staviti u pleh. Peći oko 45 minuta na 180 stupnjeva.

vinograd iziskuje, mora se pojesti nešto �ino i domaće.

- Štrucu s orehima pečem po receptu svoje pokojne mame, rekla nam je Zdenka.

Ona je uvijek govorila da budu štruce dobre samo ako se na kraju u tijesto doda svinjska mast i ako se mijese toliko dugo da iz tijesta izlaze “mjehurići” i ja se toga držim.

Zbog toga ne mijenjam ovaj odličan, više puta isproban recept. Svaki put kad pečem štrucu, prisjetim se mame i svega što me naučila i zato volim ove kolače.

Zdenka je u mirovini, a radila je u obućarskoj industriji 30 godina. Sa su-

prugom Antunom koji je također umirovljenik, živi u Čakovcu, ali joj je srce, prema njenim riječima, još uvijek u rodnom Dunjkovcu.

S njima živi i kći Jasmina s obitelji, a imaju još dva sina, Davora i Dražena. Najveća su im radost prekrasne unuke Ana i Lota.

Zdenka je od samog osnutka aktivna članica Udruge Zlatne ruke iz Čakovca i to već skoro dvadeset godina. U udruzi se bave različitim kreativnim ručnim radovima za koje trebaju platno, igla i konac. Kako obožava cvijeće, Zdenka voli šivati različite cvjetne moti-

ve: bečki vez, rišelje, a voli i heklati, također uzorke u kojima prevladavaju cvjetni motivi. Nema cvijeta koji joj ne bi bio lijep, doznali smo, no, nažalost, u stanu nema previše mjesta za uzgajanje cvijeća kao što je prije imala u svom vinogradu. No, prilagodila se situaciji pa je svaki kutak u stanu ukrašen cvijećem, bilo u lončanicama, bilo na njezinim ručnim radovima. Štruca s orasima koju je za nas pripremila u njezinoj se obitelji oduvijek pripremala za berbu grožđa, Martinje i za Vincekovo koje je pred vratima, a tradicija se nastavlja i ove godine.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 23. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 26. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnik: Dragutin Čuček iz Nedelišća

br. 1479 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 23. siječnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 26. siječnja 2024.

46 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

REPUBLIKA HRVATSKA Međimurska županija Općina Donja Dubrava Jedinstveni upravni odjel KLASA: 350-01/23-01/02 URBROJ: 2109-5-24-47 Donja Dubrava, 16.01.2024.

Nositelj izrade Općina Donja Dubrava temeljem članka 96. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'' broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) objavljuje,

JAVNU RASPRAVU o Prijedlogu IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava (u daljnjem tekstu: Prijedlog plana)

Javni uvid o Prijedlogu plana trajat će 12 dana, od 22. siječnja do 02. veljače 2024. godine Javno izlaganje o Prijedlogu plana održat će se 25. siječnja (četvrtak) 2024. godine u 17:00 sati, u prostoriji vijećnice doma kulture Zalan (Trg Republike 9, 40328 Donja Dubrava ).

Izloženi materijal može se vidjeti radnim danom od 08:00 do 14:00 sati u prostorijama Općine Donja Dubrava (Trg Republike 13, 40328 Donja Dubrava) te na mrežnim stranicama Općine Donja Dubrava https:// www.donjadubrava.hr/ i Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije https://zavod.hr/.

Poziva se javnost - sudionici u javnoj raspravi, da temeljem izlaganja i uvida u izloženi materijal svoje prijedloge i primjedbe na Prijedlog Plana, osim na javnom izlaganju, bilo upisom u knjigu javnog uvida ili u pisanom obliku, dostave najkasnije do 02. veljače 2024. na adresu Općine Donja Dubrava (Trg Republike 13, 40328 Donja Dubrava) ili na službeni e-mail: opcina@donjadubrava.hr Primjedbe koje nisu čitko potpisane s adresom predlagatelja ili su dostavljene poslije zakazanog roka, neće se razmatrati.

Jedinstveni upravni odjel Općine Pročelnica Monika Žinić mag.oec.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1478

Das peške Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

O

no što je za Nijemce Volkswagen, narodni auto, to je za Međimurce još donedavno bilo najkorištenije narodno prometalo – pješačenje. Njegova bi se popularnost mogla usporediti s čuvenom Volkswagenovom Bubom, pa bi mu odgovaralo i štovanja vrijedno geslo Das Peške. To naizgled primitivno, ali autonomno, romantično i sigurno “samoprijevozno sredstvo” nadživjet će, kako sada stvari stoje, čak i Das Auto.

Pješačenje je neodvojivo od našeg podneblja. Postoji od pamtivijeka: od pojave prvih ljudi do prije samo stotinjak godina kada ga počinje potiskivati neizbježni bicikl.

Poput tihe jeke prošlih milenija pješačenje je i danas ostalo u lijepim sjećanjima Međimuraca. Kako i ne bi: nedirnuta priroda, svjež zrak, čiste rijeke i potoci, mirišljava polja, ptice, cvijeće, staze i puteljci… Sve bogomdano i besplatno. Život je bio spor, ali pod nogama hodača bujao je i disao punim plućima.

Međimurci su nekada bili strastveni šetači, pa su sela, šume i polja prošarali stazama ili, kako su ih od dragosti zvali – stezicama.

Svaki bi seljak pri oranju lagano podigao plug kako ne bi prekinuo utabani putić koji je prolazio njegovim zemljištem. Stezice se čuvalo i pazilo kao da će po njima tog trena proći sam Isus. I baš poput Isusa, pješačilo se bosih nogu, od ranoga prolje-

ća do kasne jeseni. I muško i žensko, i djeca i odrasli. Od stalnoga hodanja stopala su im se toliko stvrdnula da čak i hod po oštrim strništima nije predstavljao problem.

Ako bi se neoprezan hodač koji put i popiknuo, što je znalo boljeti kao sam vrag, uz malo jaukanja, skakutanja i mrgođenja ubrzo bi nastavio dalje. A danas, nakon što su Međimurci, ukupno uzevši, više puta propješačili do Mjeseca i natrag, znanstvenici su – gle čuda! – “otkrili” da hodanje, osobito bosih nogu, ljekovito djeluje na stres, poboljšava cirkulaciju, smanjuje neugodan miris stopala, ublažava bolove, jača zglobove, mišiće i tetive. Ali postoji još nešto – pješačenje potiče kreativnost, pa nije čudo da su veliki ljubitelji šetnje bili mnogi �ilozo�i (Aristotel), glazbeni umjetnici (Beethoven) i pisci (Charles Dickens). Kao razlog isticali su da im pješačenje pojačava koncentraciju i olakšava razmišljanje. Njemački �ilozof i pjesnik Friedrich Nietzsche je smatrao kako su sve velike misli začete u hodu, a francuski književnik i pedagog Jean-Jacques Rousseau je rekao: „Kada stanem, prestajem misliti.

Moj um radi samo dok mi se noge kreću”. Našim domaćim ljudima, međutim, nije bilo potrebno znanstveno objašnjenje terapijskoga fenomena pješačenja jer su u školi života bili kudikamo marljiviji i pažljiviji đaci nego mi danas. Uostalom, davni ljudski predci osvojili su svijet pješke, od Afrike, Europe i Azije do obiju Amerika. A mi

se danas grozimo otići pješke do obližnje trgovine.

Pješačke staze imaju svoja imena. Najpoznatiji hodočasnički put na svijetu je Camino de Santiago (800 km). Najpoznatija hrvatska pješačka staza je Premužićeva staza na Velebitu (60 km), a najveselija međimurska tura je Vincekov put. Sjećamo se i nekadašnje čakovečke pješačke staze koja se prigodno zvala Peški put, a pješačila se od središta grada do željezničkoga kolodvora. Ta ulica danas nosi ime pjesnika Vladimira Nazora, premda će u kolektivnom sjećanju Čakovčana još dugo ostati Peški put. U Hrvatskoj svi gradovi i sela imaju Ulicu Vladimira Nazora, ali Peški put je bio jedan jedini. Šteta.

Unatoč svemu, drevna navada pješačenja je opstala, ali nije više nasušna potreba kao nekad, nego se prakticira kao oblik zdravoga i aktivnoga odmora, zabave, avanturizma, druženja… Razgranala se u sve moguće vrste: planinarsko hodanje, nordijsko hodanje, turističko hodanje, rekreativno hodanje, brzo hodanje, meditativno hodanje, hodočasničko hodanje, prosvjedničko hodanje. Dakako, uvijek budni proizvođači dodatne opreme prepoznali su to pomodarstvo i osmislili posebne pješačke patike, štapove, ruksake, rukavice, odjeću, naočale, kape, energetske gelove… Danas se na sve strane uređuju rekreativne, športske, planinarske, šumske, romantične, izletničke, poučne, romarske i trail šetnice koje vrludaju najljepšim predjelima Europe i svijeta.

Tko zna što će biti sljedeće.

19. siječnja 2024.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: 8 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota i nedjelja: 10 – 14 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Čije tijelo i čiju dušu ova ljepota ne bi nadahnula i okrijepila? „Ako tražite kreativne ideje, idite pješice.

Anđeli šapću čovjeku kad krene u šetnju”.

(Raymond I. Myers)

Možda pinča-lonča. Sve je moguće. U Finskoj se već godinama održava natjecanje u nošenju žena na pinča-lonča. Natjecatelji dolaze sa svih strana svijeta i ozbiljno se trude pobijediti.

Pravila velikodušno omogućuju da se za tu prigodu “posudi” i susjedova žena.

Ali, Međimurci su čedni, pa ih za sad tamo nema, a i naše žene se ne daju baš tako nosati i vozati. Polako, rekli bi šetači, sve u svoje vrijeme. Das peške.

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Sve ćete se više bavi� svojim društvom, premda nećete zanemari� ni voljenu osobu. Što se emocija �če, proradit će vaša društvena faza.

Mnogi neće razlikova� tko je tko jer će cijelu ekipu doživljava� kao jednu cjelinu. Važno je bi� realan i postavi� ciljeve na zreo način.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Uglavnom ćete igra� na kartu zavođenja, ero�ke i seksa. To će vam zapravo najbolje ići od ruke u privatnom životu. Ako pokušate malo više razgovara� s drugom stranom, naići ćete na nerazumijevanje i kaos. Vaši poslovi sada kreću jednim novim pravcem koji možda nije bio očekivan. Tko može, neka putuje. Makar na izlet.

BIK (21.4. - 20.5.)

Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i neobičnim temama i bavljenjima.

Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjiva� ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjava�. Oni koji su sami tražit će osobu iz svojih snova.

Mogući su erotski snovi.

RAK (22.6. - 22.7.)

Ovih dana ljubav bi mogli naći na putovanju ili krećući se van uobičajenih ruta. Za neke bi to mogla bi� i ljubav iz snova. Ipak, ne žurite, jer ako sve počne prenaglo, tako bi se moglo i razvodni�. Mnogi će na poslu shva�� koliko vole ono što rade. Otuda će proisteći i nova mo�vacija, te svježe ideje.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Bit ćete usmjereni na nove ljude i nova poznanstva, ali i dalje postoji mogućnost provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Radi se o tome da trebate pazi� kako komunicirate. Zato se ne zalijećite. Budite tak�čni i uviđavni. Maštat ćete o boljem poslu i većim poduzimanjima.

Budite tak�čni sa šefovima.

Vaše ljubavne dogodovš�ne i lovačke priče postat će sve popularnije, a vi osoba bez koje se u društvu ne može. Svaki dan događat će se nešto što će vam budi� osjećaje i čini� vaš privatni život ispunjenim. U trenutcima kad osjećate povećan pri�sak na temu rokova posla pozovite se na svoja prava.

Prihva�t ćete ono što imate i što živite. S takvim zrelim pristupom počet ćete uživa� u sitnicama koje život znače.

Ovaj s�l odgovarat će svima onim koji su u duljim vezama. Samci će bi� skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima.

Ne zaboravite na redovnu relaksaciju.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Privlačit će vas mogućnost ljubavne veze s uglednom osobom, ali stras� vam neće da� mira da bi funkcionirali tak�čno.

Vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Što god se nađe na dnevnom redu, vi ćete bi� glavni pokretač cijele stvari. Pazite da ne pregorite.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Kroz priču i neočekivano druženje vi biste mogli otkri� sebe i s�ći do važnih privatnih spoznaja.

Zato ne podcjenjujte ni� jedan razgovor, ni� jednu neobaveznu kavu. Sve je otvoreno i moguće. Potrebno je samo bi� budan. Oni u vezama bit će na distanci. Vježbajte jogu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vjerojatno vam je već dosta svojih vlas��h ljubavnih očekivanja, pa ćete ili sve preokrenu�, ili sves� na realnu mjeru. Is�na je da će vam nedostaja� atrakcija, ali život donosi neka rješenja koja se tek kasnije pokažu kao najbolja. Budite otvoreni. Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova. Moguće su glavobolje. Opus�te se.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Malo je toga što bi u ovim izazovnim danima moglo smiri� vaše emocije.

Bacat će vas amo-tamo, a vi budite dovoljno čvrs� i hladni da odolite iskušenjima naglih reagiranja zbog kojih bi vam kasnije moglo bi� žao.

Neki će osmisli� sasvim novi plan.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Osjećat ćete sreću u svom srcu zbog stvari koje su vam drage, bit će ugodnih zabava po vašoj mjeri, a neće izostati ni susreti s dragim osobama. Pred vama su bogati društveni dani. Budite otvoreni. U situacijama kad osjećate povećan pritisak od strane nadređenih pozovite se na svoje znanje i stručnost. Budite realist.

19. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Hladan i suh vikend VREMENSKA SLIKA: Proteklih desetak dana temperatura se konačno držala normalnijih zimskih okvira. Noćne vrijednos� padale su i blizu -10 stupnjeva, a ni dnevne u nekim danima nisu prelazile nulu. U našem dijelu Hrvatske snijeg je uglavnom izostao, ali došlo je to zdravije zimsko vrijeme. Sad imamo novu promjenu – jaka južina u četvrtak najavila

je povratak zime u petak. Nakon toga za vikend i sljedeći tjedan više suhog vremena, ali će osta� hladnije. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U noći na petak okreće na sjeverac pa će temperatura zraka bi� u padu. To znači da će u petak vrijeme bi� hladnije, a kiša će prijeći u susnježicu i snijeg. Teško je u ovom

trenutku prognozira� koliko bi moglo pas� snijega, ali većina proračuna pokazuje između 2 i 7 cm, u gorju i više. Čini se da će oborine u drugom dijelu dana postupno presta�.

I u subotu se nastavlja hladno vrijeme. Dan bi trebao proći suho uz kombinaciju oblaka i sunčanih razdoblja, ali će to bi� zubato sunce. Jutarnja temperatura iz-

Pučka meteorologija među -9 i -5, a najviša dnevna oko ili malo iznad nule. Zdravo zimsko vrijeme. Slično vrijeme bi se trebalo nastavi� i u nedjelju.

Suho i hladno uz djelomično sunčana razdoblja, ali će se nastavi� zimske temperature zraka. Noću i ujutro od -9 do -4, a danju bismo trebali mjeri� između 2 i 5 stupnjeva u plusu. Mjes�mice može bi� i magle.

Ako na Vinka sunce peče, u bačve vino teče Neke veće promjene nema u najavi ni za ponedjeljak. I dalje većinom suho i prohladno vrijeme, ali će hladnoća ipak malo popus�� pa bi moglo bi� stupanj-dva toplije.

Za utorak naši prognos�čki materijali pokazuju šansu za koju kap kiše ili malo susnježice, a za�m će prema sredini tjedna hladnoća malo popus��. Općenito bi �jekom sljedećeg tjedna temperature ponovno trebale bi� malo više, ali ne onako ekstremno visoke kao u prosincu.

Podsjećamo da je dobro redovito pra�� prognozu na Twi-

�eru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kris�jan Božarov 18. 1. 2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 20/21. 1. 1998. god. u Hrvatskoj polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog snijega, kiše koja se ledi i jakog vjetra • 23. 1. 1857. god. rođen u Voloskom geofizičar Andrija Mohorovičić • 24. 1. 1942. god. u Zagrebu izmjerena temperatura -22.2 Celzijusa

IZLAZI 18.01. u 07:32 h 22.01. u 07:29 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 18.01. u 16:42 h 22.01. u 16:47 h

• 26. 1. 1723. god. obilan snijeg u Zagrebu nije prestao cijeli tjedan

VICOTEKA Vesta Kupac: - Od čega je ova vesta?

Trgovac: - Od čiste vune.

Kupac: - Ali ovdje piše da je od pamuka.

Trgovac: - Ma to je zato da bismo zavarali moljce.

Globus Pričaju telefonom Mujo i Haso: - Gdje si ti Haso?

- Ma, evo me u Norveškoj.

- A gdje je to?

- Pa, kako da ti objasnim. Imaš li globus?

- Imam.

- E, to ti je odmah ispod šarafa.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Katarina Herman

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMURKA TJEDNA!

Ak je grešiti ljucki, unda sam vam ja ljudina!

Nigdar je ne sema praf!?

Ovi minuli svetki so se ne ruon posložili kak se to šika. Dok sam rekel svetki na pameti sam mel lanjskoga Božiča, ovo novo leto štero več hercuje skorom tri tjedne i svete Tri krale. Nejpredi je Božič došel v pondelek, a čim je Božič v pondelek unda je i Novo leto ruon tak v pondelek. Posle so došli Tri krali i to da drugda nek v soboto. Ve si morete pregruntati kak so brundali i gombali (nam rekel da so nešterni i kleli dok so ne mogli otprti zaklejena vrata na pekarnici) oni šteri saki boži den morajo jesti friškoga kruha, a štacuni so zaprti kak po nedelaj tak i po državnaj svetkaj tak da so si friškoga kruha mogli sam nacrtati jerbo na benzinskaj pumpaj i v tra�ikaj ga ne friškoga kruha. Nebrem nikak razmeti te ljude šteri so nejpredi bili za to kaj bodo trgovci ruon tak meli fraj po nedelaj i državnaj svetkaj kak i si drugi težaki, a ve jafčejo kaj ga ne nigdi friškoga kruga? Nebrem veruvati da so te obožavateli friškoga kruha nigdar ne čuli za to kaj si morejo i sami speči kruha? Nek si probajo pregruntati kak je bilo trgovcima, a posebno ženaj štere so ve bile doma z svojim možima i z svojom decom jeno soboto, tri nedele, dva pondelke i jen tork kaj so do ve nigdar ne mogle jerbo so štacuni delali saki den, svetek i petek. Pozabil sam reči kak je te tork šteroga sam spomenul bil ruon tak fraj, bilo je Štefaje, a Šte�i prvomučeniki prinas imajo državnoga svetka.

Pravzaprav sam štel reči da kak god da oni šteri krojijo delovnoga kalendara napravijo navek se najdejo oni šterima je to ne prav. A nejveč pot so to oni šteri ne delajo niti jeno soboto, niti jeno nedelo, a državne svetke kaj nam niti spominjal.

Strujo imamo več 130 let, a vulice so nam v kmici

Pred kraj minuloga leta je naša čakoska Elektrana, očem reči, Elektra preslavila 130-letnico otkak so Čakovčanci dobili strujo i ne sam strujo nek so žarulje svetile po

grackim vulicama. Ne sam to, nek so se pofalili kak Čakovec več 130 let ima strujo i vulično rasvjeto i sako leto je struja bila se jakša i z Čakovca se, črez leta, preširila po celomo Međimorjo. Još so se pofalili kak je Čakovec dobil strujo i vulično rasvjeto prvi v Lepoj našoj.

Kak je to lepo čuti kaj je Čakovec prvi v Lepoj našoj i to po nečemo dobromo. Dok čovek to čuje unda si pregrunta kak je lepo biti Čakovčanec, ali dok se denes prepelate po nešternim čakoskim vulicama unda vidite kak ima kandelabere i vulično rasveto sam to rasveta ne sveti, očem reči, vulice so napol v kmici, kaj nem spominjal zebre po šterima ljudi hodajo pešice prek cesti. Neje lepo po leti dok so vulice i zebre v kmici, a morete si pregruntati kak je to po zimi dok so dnevi kratki i �letno padne kmica, hajdi pot curi, a kaj ne bodem meglo spominjal. Bilo bi jako lepo kaj bi nažgali lampaše blizo zebri i to predi nek nešči nastrada. Poznato nam je da ga prinas v Međimorjo hajdi stranjskih težakov, šteri imajo i aute, a do ve so ne vozili pak treba i na jiv paziti kaj nej nekšega remeka naprajli. Još negda so nam naši stareši znali reči kak je čuda bole, i čuda faleše, sprečiti nekaj kaj se da nek posle lečiti. Se je dobro dok čovek ne nastrada kaj deco ne bodem spominjal. Kuliko znuomo ne hodajo sa deca sam dopolne v školo pak nešterna deca navečer, očem reči, po kmici idejo dimo škole.

Malo nas je i zima došla poljuknuti

Čim so školski svetki minuli mam nam je zima poranjkala na vrata. Kak je glasno ranjkala nekak sam si gruntal da bode to prava zima, ali nikaj preveč od toga. Bar do ve. Par dni so bila malo friškeša jutra, malo je puhal veter i se se pomalem smirilo. Palo je i malo snega, skorom celi centimeter. Ili kak je rekel sosed Tonča: sneg je bil do kolena ak si se pokleknul.

Ne znati kaj bi morali naprajti kaj bi došla malo jakša zima kaj bi potukla to nesnago štera se črez celo leto i jesen napova seposot okoli nas.

Jeno jutro je bilo minus deset – jedenajst i mam se javil sosed Pišta, glavni "političar" v našoj vulici. Rekel je: - Denes vjutro je bilo tak zima kaj sam videl jenoga HDZ-ovca kak je mel roke vu svojim žepima.

Kam itak plavajo te naši brodi?

Otkak je naše nejvekše brodogradilište Uljanik z Pule odišlo po riti k meši, očem reči, završilo je nejpredi v stečajo, a posle so ga zbrisali z lica zemle. A to je bilo jako zdavnja dok je još naš Darko Horvatov bil minister. Verjem da se još zmislite kak je to bilo fabrika vu šteroj so si služili, očem reči, nosili vum sam gazdi (čitaj: naša država i građani) so nosili nutri.

I to je tak dugo trajalo dok so ne sfalile milijarde v državni kasi pak se je ne melo kaj nutri nositi, a čim se je ne melo nikaj za pohalositi si težaki i kooperanti so se rezišli kak rakova deca. Pravzaprav sam vam štel reči kak se denes spominamo sam o još dva brode v Lepoj našoj i to ovoga Galeba od Staroga šteri se popravla v Reki. Negdašji rečki načelnik Obersnel za šteroga se ne zna što mo je bole prirasel k srco ili drug Stari ili pak jegov brod?

Obersnel je več hajdi kupčeki penez potrošil za te brod, čuda vejč nek je EU dala, a ve fali još nekaj vejč od sedem milijonov ojerov kaj bode brod mogel plavati po našemo plavomo morjo, a je li bodo turisti za to plačali to niti dragi Božek ne zna jerbo si je drug Obersnel na Vi z dragim Božekom. Rečani so zmenili Obersnela, ali ga nigdar ne bodo pozabili kuliko jiv je zadužil, ne sam jiv, ne sam jivo deco nek i vnuke.

Kaj bodete rekli, sposoben čovek.

Nejleži je z ljuckim tuči po ploto.

Drugi brod za šteri se spominamo je školski brod Jadran, šteroga so nam popravljali Crnogorci v Tivtu i ve se žnjim vozijo i nečejo nam ga vrnuti jerbo je to ve "jiv brod".

A kaj smo se mogli od jiv nadjati.

Pak niti Boko Kotorsko nam nečejo vrnuti, a halosijo i za Konavlje, a šteli bi dojti v EU i nucajo potnoga naloga od Lepe naše. Bodo ga dobili dok se mi bodemo slikali z naši brodom Jadranom i to na našim Konavlima.

Jagoda Krušić uvijek na pomoć drugima Svake nedjelje, Čakovčanka Jagoda Krušić posvećuje vrijeme svojoj susjedi baki Ani (82) na poseban način – zajedno odlaze na svetu misu. Prije početka obreda Jagoda ju uvijek pokupi, a nakon mise zajedno odlaze do doma. Lijepa gesta koju bi trebali što češće prakticirati. Jagodin angažman podsjeća nas da mala djela ljubaznosti mogu stvoriti toplu i podržavajuću atmosferu u našoj zajednici. (sh, Foto: Zlatko Vrzan)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr