Međimurske novine 1480

Godina XXVII. Broj 1480

Čakovec, PETAK, 26. siječnja 2024.

Cijena 1,50 eur

GRUNTOVEC NA DOBRAVSKI NAČIN - oštećeni građani ogorčeni načelnikovim postupkom

Nije Varga više prvi čovjek policije da radi kaj hoće!

TEMA BROJA POBIJEDITI RAK

ANA SAKAČ iz Grkaveščaka podijelila je s nama svoju borbu s rakom debelog crijeva i stomom

str. 3 LOVE LI našim lovištima pravi ili lažni lovci

Tko je kupovao lažne dozvole za lov? str. 11 NESTANAK I POTRAGA za štićenikom doma nesretno završili

81-godišnjaka mrtvog pronašli na vrtu str. 11

str. 4-5

POBJEDNICI nagradnog natječaja

Preživjela sam pet operacija, ne dam se ja! ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

Zlatka Vinković ispekla najbolji božićni kolač Anica Tisaj pobijedila s figuricama od komušine

str. 32

USUSRET FAŠNIKU donosimo recept

str. 15

Kad ih muško mijesi, krafne savršeno uspiju!

str. 44

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FOTO tjedna

ANKETA

26. siječnja 2024.

POD VUROM

Traži se radnik!

Tražim posao. Tražim radnika. Ako su jedan i jedan dva, iz ove naše jednadžbe o poslu i radniku, imamo zaposlenje. Ili ipak ne? Svi imamo očekivanja od poslodavca i uglavnom su velika. Kakve su odlike dobrog radnika? Naravno, puno toga ovisi i o samom poslu. Neke od glavnih odlika dobrog radnika su: neovisnost, iskrenost, integritet, pozitivno ponašanje, volja za rad i produktivnost.

Ovisno o poslu, važno je biti i

komunikativan, spreman na timski rad i slično. S druge strane, u današnje vrijeme sve je veće nezadovoljstvo radnika. Oni tvrde da su potplaćeni, da rade previše sati ili pretežak posao.

Srećom, takvi slučajevi su rijetki. No u ovotjednoj anketi pod vurom otkrivamo kakvi su radnici poželjni.

Odnosno, pitali smo naše sugrađane kakve bi oni radnike zaposli da imaju svoju tvrtku. (Paulina Topolko, Foto: Zlatko Vrzan) Danijel Habijan (Dragoslavec) - Bitno je da radnik zna radi� posao za koji ga zapošljavam.

Ipak, to ovisi i o poslu, neke stvari se mogu nauči�. Neko znanje bi trebalo ima�. Ako nema znanja, teže ga je zaposli�.

Bitna je i volja za rad, pa se onda sve može nauči� za taj posao. Svatko može nauči�.

Jerko Spahija (Čakovec) - Ja bih kompetentnog radnika.

Važan je psihoprofil. Mora bi� komunika�van, društven, prilagodljiv, to je bitno. Imao sam IT tvrtku. Kod zaposlenja uvijek smo provodili nekoliko krugova tes�ranja radnika. Ono što nismo radili, a možda smo trebali, je pla�� nekoj tvrtci psihološko tes�ranje.

Natalija Sobočan (Sve� Mar�n na Muri) - Radnik koji bi radio u mojoj tvrtci mora bi� vrijedan, savjestan, prilagodljiv, komunika�van. Ipak, to ovisi puno o tome kakvu bi tvrtku imala. Bitan je i neki prvi dojam, kontakt. Nije važan fizički izgled, ali ipak neki prvi dojam može dosta toga oda�.

Nikola Horvat (Vuče�nec) Mene bi zanimalo što je sve ta osoba prije radila. Važno je da ima neke radne navike.

Ako je osoba prije toga već radila, to je dobar znak. Znači da ima radne navike. A ako netko ima primjerice 30 godina i nikakvog radnog iskustva ili često mijenja posao, to bi značilo da baš i nije za posao.

Ivan Gregorec (Čakovec) Meni je važna stručnost za taj posao za koji zapošljavam radnika. Kod zapošljavanja bila bi mi bitna stručnost, marljivost i neke realne ambicije.

Prvi dojam je isto bitan, od tog sve kreće. Kad sam imao tvrtku, volio sam vodi� što dublje razgovore. Također, bitan bi bio i probni rok.

Fašničko ludovanje počelo s Podturnom Perica Hajdarović prošle je subote prepustio vladavinu maškarama nad općinom Podturen predajući im ključ od općine i tako službeno otvorio vrijeme fašničkih huncutarija u Međimurju. Ključeve je primio Ivan Zrna glavni meštar ceremonije na podturenskom fašniku koji je svojim šalama nasmijavao publiku. No pomoglo je smijehu i kuhano vino te iće i piće za maškare. Fešta se uz smijeh, ples i veselje nastavila u društvenom domu. (foto: Zlatko Vrzan)

FAŠNIČKI običaji u Međimurju

Na fašnički pondelek žene su išle po kvosa Fašnik, fašjek, fašnjek neki su od lokalnih naziva u Međimurju za stari narodni običaj tri dana ludovanja kojim se obilježava skori kraj zime i početak proljeća. Istina, danas svako naselje ima svoje obilježavanje, svoju povorku i veselicu na koju zove goste tako da se maškarade rastegnu na gotovo cijeli mjesec. Čak postoji i ljetni fašnik na kojem gostuju i Međimurci i u pravilu se održava u morskim destinacijama.

No, naši stari obilježavali su i “ludovali” samo tri dana i to na fašenjsku nedelju, pondelek i tork. Ljudi su se oblačili u maškore od onoga što su imali doma ili pak su sami šivali, štrikali, heklali, odnosno na bilo koji drugi način izrađivali svoje kostime. U trgovinama se maske nisu mogle kupiti niti je bilo novaca za to.

Nedeljom su maškori, u pravilu djeca, obilazili kuće, pjevali prigodnu pjesmicu i dobivali krafne, bombone i novac. Kuće su mirisale po kra�linima, gazdarice su se hvalile čije su bolje, veće,

imaju ljepši miris i prsten ili obruč na sredini.

Fašenjski pondelek bio je “ženski den”. Žene su tobože odlazile po kvosa jedna k drugoj za friške kra�line jer se tada on izrađivao doma, a navečer je bila zabava sa živom muzikom na koju je muškima bio zabranjen ulaz. Bile su to nezaboravne zabave, plesalo se i pilo do ranih jutarnjih sati premda se u utorak normalno trebalo rano dići.

Kulminacija fašničkog ludovanja bila je u utorak, uglavnom povorkama po središnjim ulicama u mjestu, promet se nije odvijao već je ulica bila prepuštena maškorima. Nakon povorke, slijedila je zabava za cijelo mjesto. Tog se dana pekla i nova tura kra�lina koja se morala pojesti jer se u srijedu postilo.

Svi su te dane dobro koristili za zabavu i jelo jer je u srijedu bio zapovijedani post, odnosno Pepelnica kojom započinje 40 dana vremena korizme, odricanja i pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs. (vv)

Iako je najveći dio hodača sretno i sigurno s�glo svojim kućama, neki od njih ipak su malo previše zavirili u čašicu

VARLJIVO VINCEKOVO

Nestali žena, dijete i pas…

U veselom ozračju iza nas završilo je najveće dosad Vincekovo u Međimurju. Na pješačenju se uživalo u izvrsnoj vinskoj kapljici, ali i delicijama poput domaćih kobasica te slanine, a naravno svatko je u ruksaku sa sobom imao i nešto žestoko za grlo. Iako je najveći dio hodača sretno i sigurno stiglo svojim kućama, neki od njih ipak su malo previše zavirili u čašicu pa je bilo i slučaja kad se “zaboravilo” gdje je kome krevet. Tako je jedna žena uslijed “umora” svoje mjesto za počinak potražila na drugom katu Društvenog doma u Štrigovi, u prostorijama KUD-a Sveti Jeronim. Njezin je nestanak

bio prijavljen policiji drugog dana ujutro malo poslije sedam, no na sreću žena je bila ubrzo nakon toga i pronađena.

Na Bundekovom pohodu pak se usred zaigranosti jedno dijete udaljilo od svojih roditelja. U tom pak je slučaju u pomoć priskočio HGSS koji je dijete brzo vratio uplašenim roditeljima. Usred gužve na pohodima nestao je i jedan pas u Svetom Urbanu, no i on je sretno stigao do svojih vlasnika. Jedini sreću ovog puta nisu imali pojedini novčanici, jakne i ključevi koji su se izgubili na pohodu. Zato dalje samo polako s čašicama do sljedećeg Vincekova. (sh)

26. siječnja 2024.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRUNTOVEC na dobravski način - oštećeni građani ogorčeni načelnikovim postupkom

Nije Varga više prvi čovjek policije da radi kaj hoće!

- To je čista kaubojština, želja da se pokaže da je moćan, a mi koji štitimo svoje vlasništvo smo bahati, osorni, bezobrazni.

A što je onda on koji krši zakon? - kaže Mirjana Balog Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Ne smiruju se strasti oko zemljišta u dijelu Donje Dubrave zvanom Gornji Fizeš. Sve je otišlo tako daleko da posla imaju i pravne institucije. S jedne strane su mještani kojima je oduzeta zemlja, a s druge strane Općina, odnosno, kako nam kažu mještanke koje su nam se obratile, sam načelnik Marijan Varga.

- Spor između nas i Općine, više Marijana Varga, nastao je zato što nam je oduzet dio zemljišta zbog formiranja puta i to zbog privatnih interesa, složno su poručile Suzana Palavra i Mirjana Balog, jedne od nekoliko vlasnika zemljišta u atraktivnom dijelu uz obalu starog toka rijeke Drave.

Načelnik se zdušno bavi čeprkanjem po tuđim ugovorima

Spor traje već duže vrijeme i to zbog puta, za kojeg kažu naše sugovornice, kojeg gura načelnik Varga do svog ranča, odnosno adrenalinskog parka.

Pravo je pitanje, kažu, je li uopće taj objekt i legaliziran i ima li sve dozvole premda grupe redovno dolaze.

- Tu cestu načelnik gura pod općinski turistički interes, što nije istina jer je ranč njegovo privatno vlasništvo, kaže Suzana Palavra.

Mirjana Balog se pita koji je tu uopće općinski

Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava

interes za put koji vodi do načelnikova ranča.

- Koja je ekonomska opravdanost Općine jer su tu sve privatni posjedi, dodaje Mirjana. Općina je platila izradu geodetskog elaborata, pravne savjete i odvjetnike, radi se pod radnim vremenom, a mijenjao se i prostorni plan.

Tim više, kaže, što put do svih zemljišta pa i načelnikova, već postoji, ali s druge, sjeverne strane. Međutim, on je s vremenom zarastao u pravu šikaru koju treba raskrčiti. Drugim riječima, nema nikakvog problema u pristupu zemljištima.

- Priča je da obitelj Varga inzistira na tom novom putu zato da njihovi gosti ne bi čamce negdje okolo vlekli već bi im ovdje bilo bliže, dodaje Mirjana.

A riječ je zapravo, kažu naše sugovornice, o običnom šumskom puteljku kojim su ljudi i prije prolazili što njima ne smeta. I dalje bi tako ostalo, kažu, da se načelnik nije osilio, oduzeo im 500-njak metara zemljišta i proširio put koji je zapravo njihove parcele rascijepio.

Treba reći da knjižno zemljište nije do kraja riješeno, odnosno upisano, premda se vlasnici znaju.

Naime, Mirjana je punomoćnica vanknjižnog vlasnika svoga oca u sređivanju sve dokumentacije pojedinca u katastru, a Suzanina majka je vanknjižni vlasnik. I prema njihovim riječima, načelnik je to lukavo iskoristio u svoju korist tako da se na kraju sve svodi na to da ih načelnik želi izvlastiti.

- Sve to govori da se načelnik zdušno bavi čeprkanjem po tuđim ugovorima, gruntovnoj knjizi, tuđim vlasništvom i osporavanjem tog vlasništva, ogorčeno kaže Mirjana.

Otišao je tako daleko da je i sporni puteljak proglasio nerazvrstanom cestom u vlasništvu Općine.

- Pozvao se na zakon koji kaže da ako koristiš

Mirjana Balog i Suzana Palavra prolaz preko nečijeg zemljišta duže od 11 godina, tada se uz dva svjedoka možeš upisati na njega, bez ijednog isplaćenog centa, pojasnila je Mirjana.

Cirkus nad cirkusima

Naravno, načelniku se ne sviđa nikakav otpor prema onome što si on zamisli i zaželi, pa su se, kaže, one našle na svojevrsnom stupu srama.

- Nas načelnik vrijeđa u novinama da smo samozvane vlasnice, da izmišljamo, da vrijeđamo po medijima, što nije točno, jer potvrdu o tome da smo u pravu imamo od iz Ministarstva prostornog uređenja. Naime, nama su na temelju nepravovaljane dokumentacije oduzete čestice.

- Dakle, načelnik ne preže ni od čega i sad mi koji smo se drznuli nekaj reći, mi smo neprijatelji Općine, sve kaj je vezano uz naša imena i prezimena je minirano, pa čak i postavljanje stopelsteina za odvedene Židove iz Općine u čijoj pripremi sam i ja sudjelovala.

“Bitke” su se odvijale i dosta prljavo. Tako je na parcelu Mirjane Balog bio svojevremeno navožen mljeveni asfalt kojeg je maknula o svom trošku i napravila uleknuća kako se ne bi više prolazilo. On-

da je načelnik Mirjaninu fotogra�ijom s imenom i prezimenom i brojem telefona stavio na taj put s natpisom kako se zbog njene obijesti i bahatosti tu više ne može prolaziti. DORH ga je zbog toga i kaznio. Par mjeseci je stajao i natpis da je Balogima zabranjen prolaz i to na njihovome zemljištu. Najveća je ironija sad da ju tuže zbog ometanja posjeda kad prolazi tom “nerazvrstanom cestom”.

Potom se taj put kolčio, pa su jedni drugima čupali kolce, a zvala se i policija. Na jesen joj je netko u dvorište bacio kutiju s mačićima te s pogrdnim sadržajem na račun nje, brata i sestre, a nešto kasnije i iznutrice te kože divljeg zeca (srećom, kamera je primila počinitelja).

Suzani, kaže, Vargini puleni dolaze na posao i deru se, viču: Sram te bilo, ti si dno dna, kak’ to moreš delati našemu načelniku…

- Dakle čista kaubojština, želja da se pokaže da je moćan. Mi koji štitimo svoje vlasništvo smo bahati, osorni, bezobrazni, a što je onda on koji krši zakon? Nije više prvi čovjek policije da radi kaj hoće.

Već su toliko iscrpljene svom tom borbu da im više nije stalo do materijalnoga, već samo do istine.

A istinu će očito morati izboriti uz pomoć pravnih institucija.

Kaj ve pak očejo?

Kako je načelnik Marijan Varga često spominjan i “optužen” za otimačinu, za ilegalnu gradnju u zaštićenom krajoliku, kontaktirali smo ga bi i on iznio svoju stranu priče.

- Sve smo radili po zakonu, kaj ve pak očejo, poručio je Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava. Ja nemam

nikakve veze s Adrenalinskim parkom jer sam ga prije tri godine prepisao na sina Darka. A što se tiče Mirjane i Suzane, one tamo nisu vlasnice niti milimetra zemljišta već samo izmišljaju.

Dodao je i da Andrenalinsko-rekreacijski centar Park ima sve potrebne papire i dozvole za nesmetani rad te da radi punom parom.

Zbog Mirjane Balog, načelnik Varga već je i kažnjen o čemu smo pisali prošlog ljeta.

Naime, na osnovu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu, sutkinja Općinskog suda u Čakovcu, Renata Marciuš, izdala je kazneni nalog odnosno osudila na novčanu kaznu Marijana Vargu, načelnika Općine Donja Dubrava.

Presuda je pravomoćna i njome je M. Varga proglašen krivim što je “neutvrđenog dana početkom srpnja 2022., u polju zvanom “Gornji Fizeš”, nedaleko Donje Dubrave, na drvenom stupu postavio natpis na kojem je naveo osobne podatke Mirjane Balog. i to njezino ime i prezime, fotogra�iju te broj mobitela, kao i natpis sadr-

žaja: “Dragi ljubitelji prirode i vodenih aktivnosti, korisnici ovog prostora. desetljećima korišteni put iz obijesti vam je razrušila Mirjana Balog.

Marijan Varga je naveo puno ime i prezime oštećene te broj mobitel, pa je osuđen za kazneno djelo protiv privatnosti, nedozvoljenom uporabom osobnih podataka.

Prema kaznenom nalogu, Varga je u roku od 5 mjeseci morao isplatiti oštećenoj 30 dnevnih iznosa po 34,71 euro, odnosno ukupno 1.041 euro. Uz to, u obvezi je bio naknaditi trošak kaznenog postupka u iznosu od 79,63 eura.

Kako nam je rekla Mirjana, tužit će ga i za neovlašteno fotogra�iranje. (vv)

Sud je Vargu već kaznio zbog Fizeša

4

Tema broja

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

D

ijagnosticirali su mi tumor na debelom crijevu kada sam imala 47 godina i odmah sam bila operirana.

Prošla sam pet operacija i nosim vrećicu, ali još se ne dam, podijelila je s nama svoju životnu priču hrabra Ana Sakač iz Grkaveščaka, sada 57-godišnjakinja.

Za svoju je bolest saznala sasvim slučajno. Nije imala nikakve simptome koji bi upućivali da boluje od nečega. Nije imala nikakve probleme sa stolicom, niti krvarenja uz stolicu. Živjela je sasvim normalno, sve dok je nisu na poslu u Toplicama Sveti Martin poslali na sistematski pregled. Otišla je na pregled i tu su pojavili prvi upitnici nad glavom. Naime, nakon pregleda javili su joj da ima anemiju, odnosno da je slabokrvna.

-

Od dijagnoze do prve operacije

- Otišla sam nakon toga kod doktora, rekli su mi da to nije ništa strašno. No nakon toga u križima mi se pojavila bol. U prvi mah mislila sam da me boli bubreg pa sam otišla kod urologa. Doktor Hrvoje Kokić, koji me tada progledao, rekao mi je da mu se ova “anemija” ne sviđa. Tijekom pregleda, sve je dobro bilo, pa me još poslao i ginekologu. I tamo je sve dobro bilo, i za kraj me onda još poslao na kolonoskopiju. Tu su mi odmah dijagnosticirali tumor na debelom crijevu.

Bio je zloćudni, prepričava nam Ana kako je saznala za svoju bolest.

Kada je saznala za tumor, u prvi mah, bilo joj je posve ravno. Rak kao rak. Pa i drugi

U Međimurju 2020. imali 604 oboljelih od raka Prema zadnjim raspoloživim podacima Registra za rak Republike Hrvatske i HZJZ u Međimurskoj županiji je 2020. godine ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom (bez nemelanomskog raka kože) iznosio 604, te je registriran kod 359 muškaraca i 245 žena.

Prosjek za zadnjih 5 godina (od 2016. do 2020.) je iznosio 652, registriran je kod 368 muškaraca i 284 žena. ljudi su imali rak, pomislila je, i čak je drugi dan otišla na posao i odradila svoju šihtu.

- Ali kada je meni nakon toga proradila svijest i kada sam shvatila da ja imam tumor, onda sam se malo zabrinula.

No uz podršku muža i djece, bilo mi je lakše. Sjećam se da sam nakon toga otišla kod prijateljice Eme, ispričala joj to, obje smo se rasplakale i isplakale, ispričala nam je naša sugovornica.

Nakon prve operacije vratila se čak i na posao, ali to nije dugo potrajalo. Tumor je opet počeo rasti i morala je na drugu operaciju. Žarište raka bilo je između debelog crijeva i vagine, pa su joj radi preventive morali odstraniti i maternicu.

- Imala sam operaciju dva u jedan i onda su mi bili rekli da ću imati stomu, vrećicu.

Operacija je prošla, ali je bilo jako bolno. Neopisivo bolno, ali izdržala sam! Oporavak je

Ilco okuplja oboljele od raka debelog crijeva Ana Sakač je ujedno od prošle godine i predsjednica Kluba oboljelih od raka na debelom crijevu Ilco Čakovec, koji je osnovan na inicijativu predsjedništva Županijske lige protiv raka Međimurske županije 14. svibnja 2008. godine. Klub okuplja osobe oboljele od raka debelog crijeva i osobe sa stomom te članove njihovih obitelji, a samo djelovanje i rad kluba je dobrovoljan i humanitaran.

Učlanjenjem u Klub i međusobnim druženjem postiže se: prekid usamljenosti i izolacije, izmjena informacija i znanja iz

osobnog iskustva, uzajamna pomoć i pružanje emocionalne podrške, osjećaj solidarnosti, iskustvo ravnopravnosti, manje depresije, psihičkih i �izičkih poteškoća – povećana mogućnost prihvaćanja problema s više životne energije.

- Imamo trenutno 13 članova. Sastajemo se svaki utorak u mjesecu u 16 sati zimi, a tijekom ljeta u 17 sati u prostorijama kluba, u takozvanim barakama nekadašnjeg GK-a, rekla nam je predsjednica Kluba Ana Sakač, dodajući da je njezina zamjenica Monika Barać.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

bio dug, tek sam nakon tri mjeseca počela malo po malo šetati, dodaje u nastavku.

Stoma je, inače, kirurškim putem izveden otvor na trbušnoj stjenci koji zamjenjuje probavni ili urinarni sustav u slučajevima kada oboljeli ne može normalno urinirati ili imati stolicu. U Hrvatskoj trenutno ima preko 7000 pacijenata sa stomom.

Prihvatiti vrećicu bilo je najteže

- I bilo mi je jako stresno. Nisam mogla prihvatiti stomu. Rekla sam čak u tom razdoblju da bi bilo bolje da sam završila u invalidskim kolicima nego da imam stomu. Tek nakon dva mjeseca sam tu vrećicu nekako prihvatila, otvoreno govori Ana dodajući da je tek tada otvorila novu stranicu novog poglavlja svojega života.

No ni to nije bilo sve, kao što to obično biva kada te život ne mazi. Uza sve to što je preživjela, dobila je još duboku vensku trombozu zbog čega je ponovno na nekoliko tjedana završila u bolnici. No ni to je nije dalo pokolebati, pa ni saznanja nakon toga da ima bruh na stomi i da mora na još jednu operaciju i 2016. godine. Za tri godine ponovno je legla na operacijski stol. Ovog put jer su joj mijenjali stomu, vrećicu.

Ana je prošla kroz 30 zračenja u Zagrebu i šest mjeseci kemoterapije

- Imala sam sveukupno pet operacija, od toga su me triput rasporili. Bilo je teško, ali ne dam se. Osam je godina prošlo, ali ja sam jača nego što sam bila prije, sa smiješkom na licu i puna elana govori nam Ana uza sve nedaće koje je u posljednjih 10 godina doživjela.

- Doktori su mi rekli da se ne zna točan uzrok raka.

Može to biti stres, prehrana, genetika. Ili kombinacija svega toga. Ja sam prije dijagnoza jela jako puno slatkoga.

Abnormalno puno. Okretala sam puno puta �ilm unazad. I sjećam se da sam prije 15-ak godina doživjela strašnu bol u želucu. Od te boli pala sam na tlo. Bilo mi je takvo zlo da sam mislila da ću umrijeti, no prošlo mi je to. I još jedanput nakon toga mi se to dogodilo, prisjeća se naša sugovornica.

Duhovna podrška, obitelj i prijateljice njezine su tablete radosti

Sve to ju je još dodatno izgradilo kao osobu. Priznaje

26. siječnja 2024.

ANA SAKAČ iz Grkaveščaka podijelila je s nama svoju borbu s rakom debelog crijeva i stomom

Preživjela sam pet operacija no još se ne dam!

- Imala sam sveukupno pet operacija, od toga su me triput rasporili. Bilo je teško, ali ne dam se. Osam je godina prošlo, ali ja sam jača nego što sam bila prije, ispričala nam je hrabra lavica Ana dajući nadu svakome tko se bori s nekom od teških bolesti

da je imala jako veliku duhovnu potporu što joj je jako pomoglo. U prvom redu su tu najveću zaslugu imali velečasni Stjepan Markušić zvani Štef, inače bivši velečasni iz Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Macincu, koji je bio tada i dušobrižnik Županijske bolnice Čakovec i njezin bratić Florijan Sobočan, također svećenik.

- Kad sam išla u bolnicu na pretrage, obavezno sam išla i u kapelicu. Tamo me je vidio, pa smo počeli razgovarati i dao mi u cijelom tom procesu ozdravljenja veliku duhovnu potporu.

Najučestalije vrste raka kod muškaraca u Međimurju u 2020.

• rak prostate (83 novih slučajeva i udio u ukupnom broju novih slučajeva od 23 %), • rak debelog crijeva - kolon, rektosigma i rektum (57 novih slučajeva i udio od 15,9 %), • rak traheje, bronha i pluća (54 novih slučajeva i udio od 15 %),

• rak mokraćnog mjehura (14 novih slučajeva i udio od 3,9 %),

• rak bubrega (11 novih slučajeva i udio od 3,1 %),

• zloćudni melanom kože (11 novih slučajeva i udio od 3,1 %) • rak želuca (10 slučajeva i udio od 2,8 %).

26. siječnja 2024.

Tema broja 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život sa stomom omogućio joj je normalan život nakon dijagnoze raka debelog crijeva

a

U odnosu na prosjek za Hrvatsku u cjelini te u odnosu na druge županije, dobno standardizirana stopa pojavnosti raka u Međimurskoj županiji u muškaraca je 2020. godine bila viša od prosječne za Hrvatsku te najviša od svih županija, a među najvišima je i u posljednjih pet raspoloživih godina.

U žena je u Međimurskoj županiji 2020. godine

a, e

pojavnost raka bila niža od prosječne za Hrvatsku i samo je Koprivničko-križevačka županija imala nižu stopu. Dvije godine prije, u 2019. i 2018. stopa incidencije u žena u Međimurskoj županiji je također bila niža od prosječne za Republiku Hrvatsku, dok je nekoliko godina prije toga bila viša od prosječne.

Najučestalije vrste raka kod žena u Međimurju u 2020.

TEMA BROJA No najveću duhovnu potporu dao mi je bratić, inače svećenik u Austriji, Florijan Sobočan, koji je sada nažalost pokojan. Umro je 2018. godine, dodaje Ana. - Nakon moje dijagnoze i njemu su dijagnosticirali rak debelog crijeva. To mi je bilo teže nego kad sam ja dobila rak. Bio mi je danonoćna potpora i ta duhovna potpora mi je u tom trenutku bila jako potrebna.

U cijelom tom procesu veliku potporu je imala i od svojih prijateljica uz koje je lakše prošla taj cijeli put operacija i novih dijagnoza.

Po prirodi je, kako sama

Stopa pojave raka kod muškaraca u Međimurju najviša u odnosu na ostatak Hrvatske

Koje vrste raka rastu, a koje padaju?

Doktoricu Renata Kutnjak-Kiš upitali smo je li došlo do pada ili rasta postavljenih dijagnoza koje se tiču raka u posljednjih pet godina.

- Kod žena kroz duži vremenski period bilježimo porast pojavnosti raka dojke, raka debelog crijeva, raka tijela maternice, raka pluća i zloćudnog melanoma kože te pad pojavnosti raka želuca i invazivnog raka vrata maternice (uz

porast pojavnosti neinvazivnog raka vrata maternice), odgovorila nam je doktorica Kutnjak-Kiš.

S druge strane, kod muškaraca kroz duži period bilježimo trend pada pojavnosti raka želuca i raka pluća, porast pojavnosti raka debelog crijeva, raka prostate, raka mokraćnog mjehura, bubrega i zloćudnog melanoma kože te stagnaciju pojavnosti raka grkljana.

kaže, vrlo komunikativna i razgovor s drugima joj je najviše pomogao od svega.

Kada ju je što tištilo, izbacila je to van iz sebe. Naravno, tu je bila i njezina obitelj koja joj je jednako tako bila velika podrška, posebice petero unuka koji su njezine, kako sama kaže, tablete radosti.

- Doma nismo radili veliku dramu oko mojeg raka, kao što znaju neki drugi.

Borila sam se. Htjela sam živjeti. To me svakog dana tjeralo naprijed, istaknula je po nekoliko puta u razgovoru Ana, koja nam je ispričala i kako sada izgleda njezin život.

• rak dojke (62 slučaja i udio od 25,3 %), • rak kolona, rektosigme i rektuma (33 nova slučaja i udio od 13,5 %), • rak tijela maternice (18 novih slučajeva i udio od 7,3 %), • rak želuca (17 novih slučajeva i udio od 6,9 %)

• rak traheje, bronha i pluća (15 novih slučajeva i udio od 6,1 %),

Život sa stomom

Kao zahvalu što je ostala živa usprkos teškoj bolesti otišla je nakon operacija i na hodočašće u Međugorje te posjetila Brdo ukazanja i Križevac. Taj posjet dao joj je novu snagu u ovoj životnoj borbi.

Priznaje da joj ni dan danas nije lako iako je sve pod kontrolom. Priznaje da ima dana kada joj dođe žuta minuta, ali prihvatila je svoj novi život. Kako sama kaže, život teče dalje, i s bolešću i s njezinom dijagnozom. Dan po dan. No da bi dalje išlo, trebala je i vrtoglavo promijeniti ono što je do tada jela.

Dvije godine nakon dijagnoze apsolutno ništa slatko nije jela, s obzirom na to da se kaže da šećer hrani rak, a niti išta pečeno nije okusila.

- Izbacila sam pečenu hranu i prerađevine. Sve ono što si doma kuham i za što znam da je unutra, to je najbolja prehrana, tako su mi preporučili i doktori, navodi Ana. Ima dana kada i posti.

Primjerice, kada ide na neki izlet ili na neki veći put. - Prije puta uvijek postim jer ja stolicu ne mogu zadržati. Ona kad ide, ide. Malo manje jedem, ali glavno je da idem i da vidim nešto novo. Ponekad je teško, jer svi oko mene jedu nešto, ili sladolede, ili kolače, ili bilo što drugo, kaže Ana, koja je naučila živjeti s tim da više ne može jesti kao ranije.

• rak jajnika (8 novih slučajeva i udio od 3,3 %), zloćudni melanom kože (7 novih slučajeva i udio od 2,9 %), rak bubrega (5 novih slučajeva i udio od 2 %.)

Prihvatiti stomu bilo joj je najteže

- Svima bih poručila da je život kratak i dragocjen.

Zato znajte, svaki problem ćemo pobijediti osmjehom, svaku tugu izliječiti zagrljajem, a svaku bol uništiti riječju. Stoga Vas molim, puno se smijte, mislite pozitivno, širite ljubav, imajte vremena za sebe i za druge. Život će biti ljepši, makar bili i bolesni, zaključila je hrabra sugovornica Ana Sakač na kraju našeg razgovora.

Ujedno sve one oboljele od raka debelog crijeva poziva da se priključe njihovom klubu Ilco Čakovec, u kojem si članovi međusobno pomažu da unatoč invalidnosti žive aktivan i zadovoljan život.

6

Gospodarstvo

GDJE SU MEĐIMURSKI poduzetnici u odnosu na druge

Stagniramo, ugnijezdili smo se na sredini

- Zauzeli smo 14. mjesto prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnog prihoda i broja zaposlenih Dobro se usporediti s drugima radi toga da vidiš rasteš li ili padaš. Potkraj godine pred vijećnike Međimurske skupštine došlo je izvješće o rezultatima poslovanja, nažalost za 2022. godinu, jer se izvješća obrađuju s velikim odmakom.

To je i zadnje koje je rađeno u kunama, a ne u eurima.

Jedna od osnovnih karakteristika gospodarstva Hrvatske je velika razlika u razvijenosti pojedinih regija tj. županija te

još veća razlika u razvijenosti pojedinih gradova i općina.

Dominantna je uloga poduzetnika Grada Zagreba u odnosu na poduzetnike drugih županija koji su prvorangirani po većini kriterija navedenih u tablici, osim prema pokazatelju produktivnosti i ekonomičnosti poslovanja.

Prema pokazatelju produktivnosti na prvom mjestu se nalazi Vukovarsko-srijemska županija, a prema ekonomičnosti poslovanja najbolji

Poduzetnici sa sjedištem u Međimurskoj županiji, njih 3.748, u 2022. godini ostvarili su 22,5 milijardi kuna ukupnih prihoda, 21 milijardu kuna ukupnih rashoda, 1,4 milijarde kuna dobiti razdoblja te 128,3 milijuna kuna gubitka razdoblja, što je rezultiralo s 1,3 milijarde kuna neto dobiti. Od uku-

pnoga broja poduzetnika Međimurske županije, njih 75,1 % je u 2022. godini poslovalo s dobiti, dok je 24,9 % poduzetnika ostvarilo gubitak u poslovanju. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika Međimurske županije u 2022. iznosila je 6.252 kune. (BMO)

Kako su poslovali međimurski poduzetnici

Trgovine otvorene ove nedjelje, 28. siječnja KRK trgovine (Metss) • Čakovec, E. Kvaternika 7

• Čakovec, S. Radića 22 • Nedelišće, M. Viljevca 2

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

su poduzetnici Ličko-senjske županije.

Međimurska županija je, u odnosu na druge županije, na 8. mjestu prema broju zaposlenih, 9. mjestu prema ukupnom prihodu, na 10. mjestu prema ekonomičnosti poslovanja, broju poduzetnika i neto dobiti, 13. mjestu po produktivnosti rada mjerenim neto dobiti po zaposlenom i na 14. prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnog prihoda i broja zaposlenih. U usporedbi s dvije susjedne županije, prema broju poduzetnika i broju zaposlenih, u promatranom uzorku, poduzetnici Međimurske županije imaju više poduzetnika od Koprivničko-križevačke županije, a manje od Varaždinske županije, dok je isti redoslijed županija i prema kriteriju broja zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u navede dvije županije.

Od 21 grada – sjedišta županija, samo poduzetnici u gradu Gospiću ostvarili su neto gubitak i to u ukupnom

NAZIV ŽUPANIJE Grad Zagreb Zagrebačka Splitsko-dalmatinska Primorsko-goranska Istarska Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska Varaždinska Međimurska Zadarska Krapinsko-zagorska Koprivničko-križevačka Sisačko-moslavačka Karlovačka Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Bjelovarsko-bilogorska Šibensko-kninska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Ličko-senjska

Rang po Rang po Rang po Rang po Rang po Rang po produktivnosti produktivnosti Rang po ukupnim neto dobiti/ broju broju rada – ukupan rada – neto ekonomičnosti prihodima gubitku poduzetnika zaposlenih prihod po dobit po poslovanja zaposlenom zaposlenom 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

1 3 13 4 8 2 5 7 10 6 11 14 12 9 15 15 17 20 18 19 21

1 5 2 4 15 3 6 8 10 7 12 18 14 9 17 9 16 11 19 20 21

1 3 2 4 12 5 6 7 8 9 10 16 15 11 13 12 17 18 19 20 21

2 3 13 7 1 9 5 10 14 11 8 4 12 21 20 21 16 14 20 19 18

11 10 21 12 4 3 9 15 13 2 6 8 7 5 14 19 18 21 13 14 17

19 16 21 11 20 4 7 12 10 3 6 8 5 2 9 1 17 20 4 7 13

Izvor: Fina

iznosu od 698,1 milijun kuna, a poduzetnici svih ostalih gradova sjedišta županija ostvarili su neto dobit.

Prema kriteriju neto dobiti u 2022. godini, najuspješniji su poduzetnici Grada Zagreba u odnosu na poduzetnike ostalih gradova – sjedišta županija. Iza njih slijede poduzetnici grada Vukovara (sjedište Vukovarsko-srijemske županije) te Splita (sjedište Splitsko-dalmatinske županije).

Polarizacije hrvatskih poduzetnika i broja zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. Poznato je da su sjedišta velikih javnih državnih tvrtki te velikih trgovačkih lanaca većinom u Gradu Zagrebu te se njihovi �inancijski rezultati i broj zaposlenih evidentiraju upravo u toj županiji, a ne i u drugim županijama u kojima se tako-

đer obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti.

Udio poduzetnika koji su registrirani u gradovima, sjedištima županija, u broju poduzetnika na razini RH je 59,1 %, u broju zaposlenih 62,7 %, a najveći je u neto dobiti, 70,7 %. Broj poduzetnika i broj zaposlenih kod poduzetnika promatrano po gradovima – sjedištima županija, očekivano je najveći u Gradu Zagrebu koji je ujedno i županija.

Iza poduzetnika Grada Zagreba po brojnosti poduzetnika, zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti razdoblja i gubitku razdoblja slijedi Split, sjedište Splitsko-dalmatinske županije. Čakovec, kao županijsko središte Međimurske županije, nalazi se na razini RH na 10. mjestu po broju zaposlenih (11.965) i ukupnim prihodima (10,4 milijarde kuna), a na 12. mjestu po broju poduzetnika (1.505) i dobiti razdoblja (831,9 milijuna kuna). Među prvih deset

gradova po ukupnome prihodu poduzetnika u 2022. godini zabilježeni su i poduzetnici u gradovima koji nisu sjedišta županija, kao grad Velika Gorica (18,6 milijardi kuna). Čakovec je po broju poduzetnika (1.505) na 12. mjestu među županijskim središtima u RH. Po broju zaposlenih (11.965) je na razini RH na 10. mjestu, kao i po ukupnim prihodima poduzetnika (10,4 milijarde kuna).

S obzirom na ostvarenu neto dobit u iznosu od 604,2 milijuna kuna, na 11. je mjestu na razini RH, a na 1. mjestu u odnosu na druge gradove – sjedišta županija.

Po visini ukupnog prihoda još se izdvajaju i poduzetnici grada Karlovca s 10,1 milijardu kuna (rang 11), Dubrovnika sa 7,9 milijardi kuna (rang 15), Koprivnice sa 7,9 milijardi kuna (rang 16), Slavonskog Broda sa 7,8 milijardi kuna (rang 19) te Bjelovara s 5,9 milijardi kuna (rang 20). (BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Skupa su nam jaja, a izbacili smo kokoši da ne “drbaju” po dvorištu

S

nostalgijom se prisjećamo vremena kad su povrće i jaja u trgovačkim centrima bili tako jeftini da se proizvodnja u vlastitom vrtu i dvorištu nije “isplatila”.

Pogospodili smo se i poželjeli imati instagramska dvorišta u kojima nema mjesta za kokoši i povrtnjak.

Koke ostavljaju kakicu i “drbaju” po dvorištu. U povrtnjaku raste korov koji treba plijeviti. Uz to smo se uljuljali u iluziju da će niske cijene po-

vrća i jaja trajati zauvijek, pa je najbolje po dvorištu imati čim veću površinu pod sliku “tlakavcima” i malo trave za dekoraciju. Čak i sezonskog cvijeća sve je manje u našim dvorištima, jer i s njim je velika briga, pa sadimo sve više trajnog, ukrasnog grmlja obrubljenog kamenčića preko kojih trava ne raste.

Brzo smo odbacili gumene čizme i zamijenili ih fancy patikama ili cipelama. I baš

kad smo se dobro navukli na to, svako jaje i glavicu salate kupujemo u trgovačkom centru, lijeno uživajući u komociji nerada, cijene su počele rasti, a mi smo se s nelagodom probudili iz lijenog drijemeža.

I što sada?

Možete početi “škrtariti” na jajima i povrću ili se pokrenuti i za početak na proljeće napraviti barem dvije gredice salate. Tek toliko da se vratite u formu. Malo rada na vrtu će vam koristiti i kao

rekreacija, a i dvostruko se uživa u domaćoj salati zbog užitka da ste ju sami uzgojili, a i ukusnija je.

Ma kako vam bilo žao “tlakavaca”, podsjetite se da pravi svjetski celebrityji u jednom kutku svog imanja imaju svoje kokice radi domaćih, organskih jaja. Ako mogu princ Harry i njegova Megan, možete i vi.

Dvije, tri kokice u lijepom kokošinjcu s vratima koja se sama otvaraju s dolaskom

jutra i zatvaraju kad koke odu na spavanje (nude se preko internet prodaje), bit će pravi dodatak vašem fancy dvorištu i još ćete imati svoja organska jaja na tanjuru.

Dakle možete uskladiti svoju potrebu da imate šminkersko dvorište i svoju domaću salatu i jaja iz vlastita uzgoja.

Vi doduše sigurno nemate imanje od nekoliko hektara, ali uz malo truda možete spojiti hortikulturu ii vrtlarstvo.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

26. siječnja 2024.

Mozaik 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠARDI IGNAC vratio iz zaborava staru legendu

Kaolduš opet straši u klancu na Balogu U svojoj knjizi “Međimurski spominki“, autor Ignac Šardi obradio je, onako više usput i lik Kaolduša, opasnog mitskog bića iz narodne predaje poznatog po svojim nepodopštinama i prgavom karakteru.

No Šardijevo “istraživanje“ po starim sjećanjima sada je otišlo i korak dalje. Naime, na staroj preši u kleti na Balogu, brdu između Selnice i Donjeg Koncovčaka, pronašao je zapis “Kaolduš 1574“, što bi po to staroj predaji trebalo biti mjesto i godina rođenja ovog lika iz dječjih i ne samo njihovih noćnih mora.

Lociranje pozicije gdje je bila Kaolduševa “domovina“ baziralo se upravo na prepričavanjima kojih se on i ostali mještani sjećaju iz vlastitog djetinjstva.

- A to je taj Kaolduš, znali smo kaj je, ali sad ga vidi-

Vrančić Miljenko, Josip i Karmen Kočila te Fabijan iz Napulja bili su fascinirani pričom o Kaoldušu

“Rodna preša“ zvijeri s Baloga

Klijet u kojoj se rodio Kaolduš danas je u vlasništvu Mladena Žganca

mo i kako izgleda, moglo se čuti od prolaznika koji su za Vincekovo prvi put ugledali njegov lik, a koji je uprizorila mlada umjetnica Ena Zadravec.

A tko je Kaolduš? To je mijenjoliki stvor, po svojoj prirodi zli duh, poluvrag ili nešto slično, koji je po potrebi mogao uzimati ljudski oblik te je ubijao ljude ili strasno otimao mlade djevojke kojima se kasnije gubio svaki trag, operirao je u klanjcu podno Baloga. Zbog njegovog okrutnog skončanja njegov se duh i dan danas pojavljuje i unesrećuje prolaznike u okolnim mjestima pa sve do Mure. Što je Kaolduša ponukalo da ne ode u svijet mrtvih, već i dalje terorizira i zastrašuje prolaznike, možete pronaći na licu mjesta. Na kleti u kojoj se Kaolduš rodio prošle je subote osvanula tabla koja opisuje strahote koje je Kaolduš počinio i poziva prolaznike ne oprez. Klet je danas u vlasništvu Mladena Žganca, a on o svemu nije previše znao dok Ignac Šardi nije pronašao zapis na stražnjoj strani njegove prastare preše.

A možete provjeriti i kod svojih starijih, ako su iz tog kraja, je li njima Kaolduš kada pokvario kola, istjerao prasce ili čak i zapalio kuću. (tn)

Kaolduš kako ga je po Šardijevom pričanju doživjela ilustratorica Ena Zadravec

Kaoldušov kloajec u kojem se i dandanas lako izgubi život

vas poziva: PODIJELITE S NAMA SVEČANOST PREUZIMANJA NOVOG AUTOBUSA SETRA S531DT Za sve ljubitelje i simpa�zere autobusnog svijeta, savršenstva, pouzdanos� i zadnjeg krika tehnologije vodimo vas u posjet i razgled tvornice vrhunskih i najkvalitetnijih europskih autobusa DAIMLER BUSES grupe marke SETRA I MERCEDES

Program uključuje: • RAZGLED MÜNCHENA • VEČERA U PIVNICI

• 1 NOĆENJE S DORUČKOM U ULMU • RAZGLED ULMA

• RAZGLED TVORNICE + ručak

• POVRATAK NOVIM AUTOBUSOM • 01.-02.02.2024.

• Polasci: Čakovec, Varaždin, Prelog • Cijena: 180,00 eur

T: 040 396 090, 099 230 2223 M: info@jakopic-travel.hr Program putovanja: https://jakopictravel.hr/munchen-ulm-uz-posjet-tvornici.../ *POŽURITE - MJESTA SU OGRANIČENA*

8

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. siječnja 2024.

Izazovi su nas tjera MEĐIMURJE PMP zabilježilo jednu od najboljih poslovnih godina

O tome kakva je bila prošla godina za Međimurje PMP, kakvi su planovi u ovoj i što najavljuje tržišta konjunktura, rekli su nam vlasnik i direktor Božidar Žvorc te izvršni Alen Kajmović, izvršni direktor Međimurje PMP-a direktor Alen Kajmović

Piše: Tomislav Novak Foto: Zlatko Vrzan

N

akon izuzetno neobične, posebne godine, koju je u jednoj od najvećih građevinskih tvrtki naše regije, Međimurje PMP-u, obilježila nekolicina velikih događaja, razgovaramo s čelnim ljudima same tvrtke, češljamo brojke prošle godine, ali možda najbitnije – zajedno gledamo projekcije ove 2024. kao i planove za budućnost.

Građevinski sektor je u prošle dvije godine doživio određeni boom koji je jasno ukazivao na potrebe koje tržište ima, posebice u tzv. industrijskoj građevini. To se jasno vidjelo u količini “kvadrata“ raznih hala koji

su se izgradili u tom periodu, različitim zahtjevima investitora i količini investicija iza kojih su stajali strani investitori. No, ono možda najzanimljivije je kako niti oni domaći nisu puno zaostajali čime se još jedanput potvrdilo kako upravo naš sjever Hrvatske drži korak s modernim, europskim poslovnim promišljanjem ulaganja u objekte, opremu i ljude ne bi li održali kontinuitet rasta i napretka. Jer bez ulaganja nema iskoraka naprijed.

- Apsolutno se slažem s tim, bez ulaganja i planiranja, bez prilagođavanja stanju na tržištu, nekim novim trenutcima i situacijama, nema opstanka. Neke očekujete i na njih ste spremni, na neke

ne i to je jednostavno život, bilo poslovni ili privatni. A 2023. godina je obilježila Međimurje PMP na više načina, postavila neke nove granice i okvire s kojima ćemo živjeti, nositi se i uspješno poslovati u budućnosti, na samom početku istaknuo je Božidar Žvorc, direktor i sada jedini vlasnik Međimurje PMP-a.

Naime, kako smo već pisali prije, Međimurje PMP je u prošloj godini doživjelo veliku upravljačku i vlasničku promjenu u trenutku kada su Žvorc i donedavni poslovni partner i suvlasnik tvrtke Darko Munđar nakon 24 godina suradnje odlučili svatko krenuti svojim putem. Iako su kuloari svašta pričali čini se kako je sam

Tvrtka Međimurje PMP d.o.o. svoju poslovnu ak�vnost obavlja u vlas��m prostorima, od čega je 8.000 m² proizvodnog te još 500 m² uredskog prostora, a raspolažu i s 12.000 m² industrijskog dvorišta

proces bio očekivano zahtjevan, ali na kraju korektan.

Barem maksimalno koliko je to bilo moguće, jer svako duže poslovno partnerstvo nije jednostavno razdvojiti.

- Nijedno takvo razdvajanje nije nikome ugodno, imate osjećaj kako trgate jedan dio sebe u svemu tome, svjesni koliko ste toga dali i napravili u toliko godina.

Nije to lako, nikako… Ali to je život i idemo dalje, ukratko je rekao Žvorc.

Odgovorio nam je i na pitanje koje nas je najviše zanimalo, a to je poslovanje u prošloj godini za koje kaže kako je najbolje u povijesti Međimurje PMP-a. Naime, u procesu razdvajanja, dok se trebalo paziti na jako puno detalja, radio se najveći posao u ovoj tvrtki. U jednom trenutku su imali preko 40 otvorenih gradilišta i nekoliko pravih investicijskih i projektnih kapitalaca kojima su dokazali kako su u Međimurje PMP-u spremni na korak dalje i korak više te se pozicionirati, ne samo u niši industrijskih hala do 10.000 kvadrata, nego i onih preko 20.000 kvadratnih metara.

- Izazovi su ono što nas tjera naprijed i iako nisam baš onaj hazarderski tip osobe, prošle smo godine donijeli nekolicinu odluka koje su nam pokazale kako se rizik ipak isplati. Intenzivno smo ulagali u opremu i objekte tvrtke ne čekajući nikoga, ničiju pomoć, vodeći se onom poslovicom kako jedino i isključivo možeš vjerovati sebi i u sebe, istaknuo je Žvorc dok nam je zadovoljno nabrajao nabavljenu opremu

Portalni kran bio je najveća inves�cija u opremu kojom se rješava i pitan vrijednu stotine tisuća eura kojom će se postići bolja produktivnost, posloženost i mobilnost o kojima toliko danas svi ovisimo.

Ali daleko je još to od onoga što su u ovoj građevinskoj tvrtki zacrtali kao cilj jer, kako je Žvorc rekao, ovime tek počinje realizacija srednjoročnog plana intenzivnijeg ulaganja i razvoja za kojeg su svjesni kako će imati i uspona i padova.

- To će uostalom diktirati i samo tržište o kojem realno ovisite, zaključuje, te napominje kako će se prošla godina, koju je obilježila izuzetna količina posla, teško ponoviti u tom obimu, što je bilo vidljivo i usporavanjem količine posla te pojavom

opreza kod investitora koji se očito polako, ali sigurno na nas prelijeva s tržišta na koja se hrvatsko gospodarstvo najviše oslanja i usmjerava – onog zapadnoeuropskog.

Tržišni trendovi nisu blagonakloni

Unatoč svim dobrim pokazateljima BDP-a za prošlu godinu, makroekonomisti su nešto realniji u svojim analizama i navode kako je pala robna razmjena s inozemstvom te najavljuju da se tome još ne nazire kraj.

Odgovor kako na to gledaju u Međimurje PMP-u dao nam je izvršni direktor Alen Kajmović s kojim smo u nekoliko navrata tijekom prošle godine neformalno razgova-

26. siječnja 2024.

Gospodarstvo 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

u ono što a naprijed cijom, kao i sve europske zemlje, kaže Kajmović te ponavlja već prije objavljeno kako njemačka građevina kreće prema prvim otpuštanjima u sektoru nakon krizne 2008. godine, dakle nakon više od 15 godina.

- No, naš je cilj neprekidno rasti, raditi nove iskorake i sa svakim novim poslom biti bolji nego smo bili prije.

Više smo orijentirani na sebe i vlastiti napredak u smislu organskog rasta i sustavnog razvoja u svojoj kući, reorganizacije koja je nužno potrebna, svjesni kako smo na našem području rada među najboljima. Na naše konkurente gledamo pozitivno jer je prava konkurencija zdrava i kao takva te čini boljim, zaključuje Kajmović.

Jasna vizija budućnosti

Po svemu rečenom poslovna budućnost i vizija tvrtke je očito jasna, ali se i u upravljačkom dijelu naziru

Božidar Žvorc, direktor i vlasnik Međimurje PMP-a

sve jasniji obrisi. Kako je na samom početku istaknuto, tvrtka uskoro djeluje četvrt stoljeća neprekidno, uza sve nezaobilazne uspone i padove što je zasigurno dovelo i do određenog “zamora materijala“. Nove vizije, pristupi i modeli poslovanja svakako uključuju i nove generacije koje trebaju preuzeti upravljanje samom tvrtkom.

- Iskreno, nemam još namjeru ići u mirovinu.

Puno je toga preda mnom, ali zbog posebnosti samog posla, toliko sitnica i detalja na koje se mora paziti i koje mogu značiti razliku između uspješnog ili potpuno neuspješnog projekta, smatram kako svoje nasljednike trebam čim ranije uključiti u sam posao. Stariji sin Vanja

je više usmjeren na srž samog posla i nakon završenog studija građevinarstva te godine dana rada u samom sustavu preuzeo je vođenje našeg projektnog biroa kojeg smo pojačali s nekoliko mladih ljudi spremnih učiti i napredovati, što je jedno veliko bogatstvo.

Srednji sin Dario nam se tek nedavno priključio, a nakon završenog ekonomskog fakulteta usmjeren je više prema računovodstvu i �inancijama.

Dakle, sve prema njihovim vlastitim a�initetima, na kraju zaključuje Žvorc. Dodaje kako je onaj najmlađi sin, Neven, tek započeo sa studiranjem i to strojarstva. - Dobro su se raspodijelili. S Nevenom praktički zaokružujemo kompletno područje poslovanja tvrtke, šaljivo, ali i ozbiljno završava Božidar Žvorc.

nje produk�vnos�

rali, a koji je već tada potiho govorio o trendu i najavama o kojima se sada otvoreno razgovara.

- Prošla je godina više-manje svima bila odlična. Pojedini su sektori imali male oscilacije, ali u globalu, kada se sve sagleda u cjelini smatram kako svi mogu reći kako je 2023. godina bila uspješna godina. BDP je rastao, poslovi i prihodi su rasli, dobit jednako tako, kao i plaće. Da, pitanje energenata je postalo “the” pitanje i ono izuzetno utječe na samo poslovanje, ali svi su se nekako prilagodili i pronašli sebe u svom tom iniciranom kaosu koji je izmaknuo kontroli. Život ide dalje, raditi se mora, proizvoditi se mora, jer bez

istinske proizvodnje nema uspješnog gospodarstva.

I iako politika ima svoj pogled na pojedine događaje, bilo one društvene, političke ili gospodarske, makroekonomisti su, kada je gospodarstvo u pitanju, ipak realniji i svjesni kako je ipak na kraju balade pala robna razmjena s inozemstvom. A to je jasan signal trenda, ističe Kajmović koji tvrdi kako nije pitanje hoće li se svojevrsna kriza o kojoj se piše u posljednje vrijeme preliti na nas, nego je samo pitanje u kojem će to biti obimu. Kaže kako ne vjeruje da će se ponoviti nesretna 2008. godina jer su okolnosti sasvim drugačije, naš bankarski sustav rigidan, strog

i bolje pripremljen te je teško očekivati isti scenarij. Ali da će biti problema, u to je siguran.

- Kako je direktor Žvorc rekao, iza nas je jedna od najboljih godina u Međimurju PMP-u ikad. A meni je osobno drago što sam jedan kotačić cijele te priče. No, u najboljim svojim godinama se uvijek pripremate za one loše koje će neupitno doći. To ćete raditi kroz unaprjeđenje proizvodnje, poboljšanje produktivnosti, ulaganja u opremu, konstantan rad na sebi. Sam kraj prošle godine je jasno dao naznake ovoga što se danas događa u Njemačkoj, tržištu koje se borilo cijelu prošlu godinu s opasnošću recesije te visokom in�la-

Sjekačica armaturnih šipki je nezaobilazni stroj pri proizvodnji AB elemenata

Život u Međimurju 9 Piše: Josip Šimunko ŽivotI LOKALNO u Međimurju 10GLOBALNO josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dokedavno političari tvrde da je je ruski predto sjednik još jedan povijesni Vladimir Putindan za Hrvatsku. god bilo, u svojem Kako obraćanju je za da Hrvatsku nacijitorekao bi svakauspjeh ruobzirom na sve ska sobitelj trebala imatinedaće po posljednjih godina.

Ispada je da BRICS mnodesetero djece. Kod nas je ta Kunanezapaženo, će se ipak naći izjava prošla no igo više pogodovao najvećim na kovanicama eura, višeekonomijama, Kini i Indiji, značajna je iz više razloga. kao spomen, da ne-dok je Rusija pala u drugi Prva pomisaotako nekoga će biti posve zaboravljena. sa Zapada je da time ruski plan te postaje ovisna o tim pradavna vremena svaki je Od početka Sad mnogo jasnija predsjednik želi demokratskih uplašiti ze- zemljama. mladić hrvatskihPutina plemena u Hrvatskoj hpredsjednika o mljepromjena Zapada, zamislite Rusiju doizjava moraodjece, uhvatiti je od gotovo koji kunu, osjećatime da koja danas, ima okokuna 1,5 milijardi lju- desetero je dokazivao da je sposoneželjene valute kojoj utjecaj ideologije sudi, slično kao današnja Kina. suglobalni bansjevera za ženidbu, suprostavljali političke i juga –točnije zapravoda Možda je to i bio jedani od stra- koba je sposoban donijeti Ideologija je trebalasreću biti primisli postala cijenjeni i dugoročnih ciljeva, no slabi. teljice Nere teških svojojtkivo izabranici. budućegStari mul-su nije to bio cilj izjave izrečene vezivno novac. svijeta, se prošle godine.

Druga je nevolja nekad, pa čak no i učini novije Sad kad odlazi u zaslu-tipolarnog pobjeđuje pragmatizam. postala vidljiva. uzgajali kune za lov ženu mirovinu, mnogi će sdadoba, je jasnoi zečeve. iz brojki. OrOd svojeg osnutka emocijama pomalo2009. žaliti za naTokuniće od EU-a ovihtajna dana dogodine zemlje BRICS-akune (Bra-gu-ban je Simbolična kune njom, s odlaskom eura,alkemiiako zil, Rusija, Južna biojedeset staromilijardi vjerovanje bi se iIndija, jedan Kina, dio državnog zna da navija za Rusiju, a ove 2024. godine se čara ona može uhvatiti suvereniteta. povezu- Afrika, je pragmatizam. pridružili su se i Egipat, zeca, odnosno kunića. Kuna Hrvatska i kunaEtipove-pobijedio su više opija,zani pobjeđuje Kina, Iransu i Ujedinjeni Arapski i kunić nisu slučajno u jestoljećima.

Ta dugo-U BRICS-u njena razmjena s Brazilom je Emirati, Saudijska Arabija, dok trajna veza zapravo mnogo zičnoj vezi. Latinski naziv godini iznosila 157 je Argentina od član- Uu 2022. za zeca je lapis, u davno govori oodustala nama samima. dolara. trgovinastoje bitno se nisam ni stva),srednjem vrijeme to seCvate nekako povevijekusmanjiti ubirao semilijardi između Kine i Njemačke, Zapadakunovina, u ekonomskom i nazivalo . Ove godine moćporez s kamenom mudrosti a mnogo i između EU ipretvorbe Kine uspr- u smislu. Pristupanje želim ići na političkom prije, davanja gospodarimakaoi alkemijom kos neslaganjima, koja već Arabije i UAE, BRICS sam u tome, Saudijske srednjem vijeku. i kraljevstvima mogla su se preko 900jemilijardi ojačan jer su te krznom. zemlje iznosiDo razgovoru je bitno danas ostao poplatiti i kuninim godišnje. izvozniciNo kapitala. znat lapis lazuli, cijenjeni zašto je kuna uopćeeura Istovremeno trgovina Zbog toga je 2024. godina za dragi vrijeme voli kamen iz kojeg se dopostala novac ili sinonim između primjerice Brazila tih žanrova, prijelomna, globalni problemi, boja u novac kao platežno sred- bivala azurna plava a klasike na kao što Afrike, zemlje BRImir, događat i Južne srednjem vijeku. stvosui rat to ili baš u Hrvatskoj? .

CS-a, u 2002. godini iznosi će sePravi znatnorazlog brže. Zbog toga Zbog toga je naša kuna se ne krije voli navečer, i u Europi raste strah od glo- manje od 3 milijarde dolara, samo u ljepoti i kvaliteti sve samo ne obična novčać i oko nje je balnog sukoba. Ekonomski i što je zanemarivo u globalkrzna, već u nečem dru- nica. U njoj je skupljeno dviideološki blokovi prisiljeni su, nom kontekstu. Slično je i s gom. Za stare Hrvate je je tisuće godina povijesti. a i ilustracije kako se to kaže, “staviti karte drugim članicama BRICS-a.

Ipak, za svaki slučaj, našla kuna bila – srećonoša. v svoj fokus na stol“. Izjava predsjednika Zaključak koji se nameće se kao pradavni srećonoša Kuna zapravo i nije ustracije za Putina da je NATO stavio Ru- je da svijet ide prema više bila obični srećonoša, već i na kovanicama eura. Tko g sumješta- siju pred zid na početku ovog multipolarnih centara (SAD, magijski, bila je drevna ma- kaže da Hrvati ne vole podija, koja bi tjedna, EU, Kina, Indija), a Rusija je samo to potvrđuje. i magiju? gijska podacima tehnološka tajna. Usvevijest ti ukoričena više na čekanju hoće Prema MMF-a,

“Desetero djece“ predsjednika Putina

N

ima

dana

rusko gospodarstvo je u desetljeću 2012. do 2022. godine, dakle u vrijeme BRICS-a poraslo samo za 12 posto, a desetljeće prije bez BRICS-a, od 2002. do 2011. godine ukupno 60 posto.

AŽDINU, Gajeva 5

li postati globalni centar ekonomske i političke moći.

Ideologija je čini se u drugom planu, pobjeđuje pragmatičnost. Jedinu šansu Rusija ima kao vojni centar moći, pa to i pokazuje.

30 godina s vama

*Vaš specijalist za specijalne ist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U MURSKOM SREDIŠĆU, Prelogu, a uskoro i Kotoribi holter EKG-a i kontinuirano mjerenje tlaka

Pacijenti će brže i bliže domu dobiti potrebnu pretragu - Dosad je u Murskom Središću i Prelogu pruženo 13 usluga među kojima se sedam odnosilo na kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka U Dom zdravlja polako ulaze i specijalističke usluge i time postaju dostupnije i bliže pacijentima.

U ponedjeljak je predstavljen početak rada telemedicine u zdravstvenoj ambulanti u Murskom Središću. Pacijentima će biti na raspolaganju po jedan holter EKG uređaj, za praćenje rada srca, te KMAT uređaj, namijenjen kontinuiranom mjerenju arterijskog tlaka. Mjerenja očitavaju kardiolozi u zagrebačkoj poliklinici Srčana, te telemedicinom šalju u pacijentov eKarton izabranom obiteljskom liječniku.

Vlatka Pleh, ravnateljica Doma zdravlja Čakovec na predstavljanju projekta kazala je: - Riječ je o iznimno kvalitetnom projektu koji omogućava pacijentima da u blizini mjesta stanovanja obave ovu vrstu dijagnostike. Osim što će smanjiti bolničke liste čekanja za ove vrste usluga, dostupnost telemedicinskog centra omogućava pravovremenu detekciju zdravstvenih tegoba, istaknula je doktorica Pleh.

Evo što su pacijenti dobili novom uslugom: Više za holter EKG-a i holter tlaka pacijenti koji gravitiraju ambulanti u Murskom Središću neće morati u Čakovec, već će ih njihovi liječnici kad im to bude potrebno naručiti na tu pretragu u ambulanti u Murskom Središću. Za to su educirane prvostupnice sestrinstva Jelena Flac i Sara Tekeli. Osim

u Murskom Središću, ovakve pretrage se mogu obaviti u Prelogu, a uskoro i u Kotoribi.

- Početak je to vraćanja zdravstvenih usluga bliže pacijentima i jačanja usluga u domovima zdravlja, naglasila je prim. mr. Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Više uređaja za ove dvije pretrage i educirano zdravstveno osoblje za pružanje ovih usluga značit će skraćivanje listi čekanja.

Dosad je u Murskom Središću i Prelogu pruženo 13 usluga među kojima se sedam odnosilo na kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim. mr. sc. Maja Grba-Bujević naglasila je: - Važan je ovo dan za sve ljude ovog dijela Međimurja jer smo digitalizacijom omogućili da dijagnostiku obave gotovo na kućnom pragu. Moramo dodati još jednu važnu dimenziju ovoga, kada je sve centralizirano i sve se nalazi na jednom mjestu, onda je to za pacijenta jako daleko od njegove kuće. Prije je to izgledalo ovako: pacijent je morao ići u bolnicu naručiti se, pa opet u Čakovec po uređaj, sljedeći dan ga vraćati i još jednom odlaziti po nalaze.

Naglasila je: - Mi smo taj postupak digitalizacijom skratili i specijalističku uslugu vratili u Dom zdravlja gdje je i mjesto za puno specijalističkih usluga, a ne da je to sve vezano uz bolnicu. Sve što se može, treba se raditi izvan bolnice, kazala je Maja

Prvostupnice sestrinstva Jelena Flac i Sara Tekeli demonstriraju opremu na kolegici Mihaeli Škalić Grba-Bujević. Pacijent koji će uslugu obaviti u Domu zdravlja neće biti uskraćen za specijalističku uslugu jer će njegov nalaz pogledati specijalist koji to treba gledati. Ali smo omogućili pacijentu da uslugu dobije praktički na kućnom pragu, kazala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Najavila je i dolazak novih holter uređaja, ako se za 15 dana utvrdi da su se počele stvarati liste čekanja.

Oprema će služiti i za edukaciju medicinskih djelatnika

Dodala je: - Prošle godine je u Hrvatskoj otvoreno 40 ovakvih punktova – pristupnih centra telemedicine i četiri specijalistička bolnička centra. Ovaj u Murskom Središću je 41., u Prelogu 42., a uskoro i 43. u Kotoribi. Dobivena oprema služi i

za edukaciju djelatnika, pri čemu Hrvatski zavod za hitnu medicinu provodi eUsavršavanje zbog čega medicinski djelatnici ne moraju putovati na edukacije. Hrvatski zavod za hitnu medicinu je zadužen za digitalizaciju zdravstva, na tome je intenzivno radio i imat ćemo još pomaka koje ćemo ponuditi na zadovoljstvo naših pacijenata, najavila je Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Župan Matija Posavec naglasio je: - Uspostavom centara odgovaramo na potrebu preventivnih kardioloških pregleda u svjetlu visoke smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila i u Međimurju i od kojih nam godišnje umire gotovo 500 ljudi. Program telemedicine na području Republike Hrvatske provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu u suradnji s Domovima zdravlja i bolnicama. (BMO)

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objek�ma gdje se voda ne koris�.

Potrebno je instalacije zaš��� od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera

26. siječnja 2024.

POLICIJSKA POTJERA između Pušćina i Gornjeg Hrašćana

NESTANAK I POTRAGA za štićenikom nesretno završila

Josipa Novaka (81) pronašli mrtvog na vrtu

Pronađeni migranti, uhićen Moldavac

Preminuli Josip Novak iz Male Subo�ce

Mrtvozorničkim pregledom je utvrđeno kako smrt nije nastupila kao posljedica nasilnog djela Piše: Sanja Heric

Nažalost, nesretno je završio nestanak Josipa Novaka (81) iz Obiteljskog doma za starije Mesarić.

Kako je policija izvijestila, u ponedjeljak, 22. siječnja 2024. godine u jutarnjim satima zaprimljena je prijava nestanka osobe iz doma za starije osobe

na području Štefanca. Naime, istog dana oko 2 sata u noći iz doma u Štefancu u nepoznatom smjeru udaljio se štićenik (81) s prebivalištem u Maloj Subotici.

Iz doma je nestao samo obučen u pidžamu, donji dio tamno plave boje i majicu svijetlo sive boje te papuče, dok sa sobom nije ponio nikakve osob-

ne dokumente, novac niti mobitel.

U popodnevnim satima tog istog dana policijski službenici interventne policije Policijske uprave međimurske u suradnji s pripadnicima HGSS-a na području Štefanca pronašli su, nažalost, mrtvog nestalog muškarca 500-tinjak metara od samog doma iz kojeg

je nestao. Kako saznajemo, pronađen je mrtav na vrtu obližnje farme u Štefancu.

Mrtvozorničkim pregledom je utvrđeno kako smrt nije nastupila kao posljedica nasilnog djela, dok se službeni nalaz obdukcije još čeka radi točnog utvrđivanja uzroka smrti. Naime, dodatno su zatraženi rezultati toksikološkog nalaza.

LOVE LI našim lovištima pravi ili lažni lovci

Tko je kupovao lažne dozvole za lov?

Piše: Vlasta Vugrinec

Minulog tjedna odjeknula je vijest o novoj “velikoj” USKOK-ovoj akciji koja se provela u više županija i rezultirala je uhićenjem 41 osobe.

Kao glavni osumnjičenik navodi se 46-godišnji muškarac, kao odgovorna osoba jednog učilišta za izvođenje programa osposobljavanja za lovce, lovočuvare i ocjenjivače trofeja divljači, petorica osumnjičenika, svi predavači i ispitivači navedenog učilišta, kao i još četvorica osumnjičenika, koji su od zainteresiranih osoba tražili novčanu naknadu od najmanje 750 kuna po osobi, kako bi im ishodili uvjerenja o osposobljenosti za lovca, lovočuvara ili ocjenjivača trofeja divljači, bez propisno završenog programa osposobljavanja ili položenog ispita, a na temelju tog uvjerenja o osposobljenosti mogli su zatražiti izdavanje lovačke iskaznice i izdavanje odobrenja za nabavu oružja.

Među privedenima je bila i lovkinja iz Gornjeg Hrašćana

Među uhićenim, a potom i puštenima da se brane sa slobode našla se, prema neslužbenim informacijama, lovkinja iz Gornjeg Hrašćana.

U razgovoru s njenim kolegama koji ju inače zdušno

Crna kronika 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prava drama odvijala se u petak, 12. siječnja, na relaciji između Pušćina i Gornjeg Hrašćana. Ako ste tog dana začuli sirene i vidjeli policijske aute koji jure po cesti, u pitanju je bilo, kako saznajemo od policije, “provođenje kompenzacijske mjere na sprječavanju nezakonitih migracija i prekograničnog kriminaliteta, te su poduzimali zakonske ovlasti prema većoj skupini stranih državljana.”

Koji je bio točan broj migranata i koje nacio-

ČAKOVEC

nalnosti nisu nam htjeli otkriti. Jedino su dodatno izvijestili da su prilikom postupanja strani državljani zatražili međunarodnu zaštitu te da su upućeni u Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu.

Nakon toga krenula je potraga za vozačima, odnosno krijumčarom ljudi, koji je kako saznajemo naknadno uhićen, pritvoren i ispitan. Riječ je o 27-godišnjem državljanu Republike Moldavije. (sh)

Mladić (27) prodavao ulje testosterona Mladić (27) u okolici Čakovca držao je više od 100 grama droge sintetski kanabinoid i 77 ampula ulja testosterona koje je nudio na prodaju po cijeni od 50 eura za jednu ampulu s ciljem za daljnju prodaju.

Otkriveno je to još u ožujku 2023., a sada je Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu, 12. siječnja 2024., podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv njega zbog počinjenih kaznenih djela

ŠENKOVEC

neovlaštene proizvodnje i prometa drogama i Kaznenog zakona i neovlaštene proizvodnje i prometa tvari zabranjenih u sportu.

Inače se testosteron, odnosno njegovi sintetski derivati, koriste i kao doping sredstvo u sportovima, a jednako tako se koristi i u bodybuildingu. U tom slučaju on poboljšava rezultate, povećava agresivnost te ima anabolički efekt. (sh)

Uhvatio lisicu i tvora pa ih ubio Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 29. prosinca 2023., podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1955.) zbog počinjenih kaznenih djela protuzakonitog lova i ribolova iz Kaznenog zakona ubijanja ili mučenja životinja. Okrivljenog 68-godiš-

Ilustracija krštenja novopečenih lovaca brane i uopće ne sumnjaju u njenu nevinost, doznajemo da je lovkinja godinu dana u društvu stažirala te da je predavanja na spornom učilištu slušala on-line dok je na ispit �izički otišla i položila ga.

A riječ je o Pučkom otvorenom učilištu Argali iz Lobora u Krapinsko-zagorskoj županiji koje je registrirano za osposobljavanja lovaca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja divljači čiji je ravnatelj Ervin Martinuš. Među USKOK-ovim osumnjičenima su i tri policajaca, djelatnik

Ministarstva gospodarstva pa čak i unuk Ivice Todorića koji je, navodno, sve priznao.

Prema zasad dostupnim informacija, istragom su obuhvaćeni svi kandidati koji su polagali ispit i naknadno se radi selekcija, odnosno ispitivat će slučaj svakog osumnjičenika posebno. U pritvoru je zasad ostao samo Ervin Martinuš, ravnatelj POU.

Ispit stoji 66,36 eura

Inače, osposobljavanje kadrova u lovstvu odvija se prema važećem pravilniku

Ministarstva poljoprivrede, po kojemu svaki kandidat mora proći izobrazbu od 125 sati predavanja i vježbi, točnije 90 sati predavanja i 35 sati vježbe kako bi pristupio pisanom i usmenom dijelu ispita.

Nakon položenog ispita, kandidatu se izdaje uvjerenje o položenom lovačkom ispitu. Sve to stoji 66,36 eura, dakle jeftinije je od tih 100 eura, pa se postavlja logično pitanje – čemu sva ta blamaža. Zar zbog tih 100-tinjak sati izobrazbe ili njenog podcjenjivanja.

ČAKOVEC

Drpio mobitel

U nedjelju, 21. siječnja 2024. godine oko 1 sat u Čakovcu, u Ulici Katarine Zrinski u ugostiteljskom objektu nepoznati je počinitelj ukrao mobitel. Materijalne štete se

PRELOG

njaka se optužnicom tereti da je 17. prosinca 2021. i 17. siječnja 2022. u Šenkovcu, na području gdje lov nije dopušten, a korištenje zamki je zabranjeno, postavio dvije metalne zamke u koje su se uhvatili lisica i tvor, kao i da ih je potom usmrtio hicima iz pištolja. (sh)

procjenjuju na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Ukrao tri zvučnika i punjač Proteklog tjedna ove godine u Prelogu, u Ulici Zrinskih, nepoznati počinitelj je u trgovini s prodajnih polica ukrao tri zvučnika

i punjač. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

12 Čakovec

GKP ČAKOM skuplja, ali ne zbrinjava božićna drvca

ČAKOVEC

Prodajom mimoza prikupljeno je 2.886,69 eura Na središnjem čakovečkom trgu u subotu je održan 17. hrvatski Dan mimoza. Tom je prigodom Klub žena oboljelih od ginekoloških zloćudnih tumora “Vita“, zajedno sa Županijskom ligom protiv raka Čakovec na čelu s članovima i predsjednikom Saghirom Husseinom i djelatnicima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, or g a n i z i r ao tradicionalno obilježavanje uz preventivni štand i akciju.

Dan mimoza Hrvatski sabor 2011. godine proglasio je Nacionalnim danom borbe protiv raka vrata maternice, a u čakovečku akciju uključili su se i zdravstveni djelatnici Županijske bolnice Čakovec, Doma zdravlja Čakovec i primarnih ginekoloških ordinacija te ordinacija obiteljske medicine, kao i učenici Srednje škole Čakovec, a svoju su podršku dolaskom dali mnogobrojni Međimurci i Čakovčani. I opet su se iskazali jer su prikupili 2.886,69 eura.

- Koliko se ja sjećam to je najviše sredstava do sada, pohvalila se Irena Šestak, tajnica Županijske lige protiv raka Čakovec. Tim više što smo imali manje grančica.

Istina, troškovi akcije odnosno kupnja mimoza te najam štanda iznosili su 1300 eura. Sreću su imali pa im je celofan u kojem su se prodavale mimoze bio doniran.

Cilj akcije je podizanje svijesti javnosti, a posebice

26. siječnja 2024.

Borove o svom trošku vozimo u varaždinski Univerzal na spaljivanje Do sada su u Varaždin otišla tri puna kamiona borova, odnosno tamo je završilo 90 kubnih metara ili 5520 kg te biomase Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Irena Šestak, tajnica Županijske lige protiv raka Čakovec žena (ali i njihovih partnera!), o važnosti redovitih ginekoloških pregleda, cijepljenja protiv Humanog papiloma virusa (HPV-a) te brige za vlastito zdravlje, objasnili su organizatori.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od invazivnog raka vrata maternice u Hrvatskoj je 2020. godine oboljelo 276 žena, a od neinvazivnog karcinoma (carcinoma in situ, CIN III) još 590 žena.

Prema Izvješću o umrlim osobama, u 2022. godini je u Hrvatskoj od raka vrata maternice umrlo 109 žena, a u Međimurskoj županiji šest žena.

Financijska sredstva prikupljena tijekom ovogodišnjeg Dana mimoza namijenit će se Odjelu ginekologije ŽB Čakovec za nabavu potrebnog instrumentarija. (vv)

Za 59 školaraca zaposleno 49 pomoćnika I Grad Čakovec nastavlja svoj projekt osiguravanja pomoćnika učenicima s teškoćama u razvoju. Desetu godinu za redom sa svojim partnerima, gradskim osnovnim školama, prijavio se na Europski socijalni fond plus te su im odobrena sredstva za pomoćnike u trajanju od 12 mjeseci tj. od 1. 9. 2023. do 1. 9. 2024. godine.

Ukupna maksimalna vrijednost projekta je 348.507,60 eura od čega bespovratna sredstava iznose 85 % ukupnog iznosa, tj. 296.231,46 eura dok Grad Čakovec su�inancira 15 % iznosa, tj. 52.276,14 eura.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tako je zaposleno 49 pomoćnika u nastavi za 59 učenika s teškoćama u razvoju. Po školama to izgleda ovako: u I. OŠ zaposleno je 10 pomoćnika za 10 učenika; u II. OŠ 6 pomoćnika za 6 učenika; u III. OŠ 2 pomoćnika za 2 učenika; u COO 22 pomoćnika za 32 učenika; u OŠ Ivanovec 4 pomoćnika za 4 učenika i u OŠ Kuršanec 5 pomoćnika za 5 učenika.

Ujedno valja napomenuti kako je Grad Čakovec pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima isplatio: božićnicu, dar za djecu i isplaćuje dnevnice za izvanučioničku nastavu. (vv)

Božić je dobrano iza nas, borove smo raskitili, izbacili ih iz kuća i više nas ne interesira njihova sudbina. Predali smo ih u ruke našim komunalnim poduzećima i sada je na njima da ih zbrinu.

- GKP ČAKOM drvca je počeo skupljati, kao i svake godine odmah nakon blagdana Sveta tri kralja i pri kraju smo s tim poslom, odgovorio je na na naš upit Željko Hozjan iz GKP ČAKOM.

ČAKOM drvca ne odlaže na kompostirnicu

Prikupljena drva, ovisno o lokaciji, voze se ili u ČAKOM u Mihovljanskoj ulici ili pak na odlagalište otpada u Totovcu.

Međutim, to je samo privremeno i lokacije služe više kao sabirna mjesta jer ih poduzeće ne zbrinjava. Naime, kad ih se nakupi dovoljno ona idu dalje, put susjedne županije.

- Drvca već godinama o svom trošku vozimo u varaždinski Universal, odnosno tamošnju energanu, odgovorio je na naš upit Željko Hozjan iz GKP-a ČAKOM. Imamo sreću što nam ne naplaćuju zbrinjavanje biomase.

Prema njegovim riječima, do sada su u Varaždin otišla tri puna kamiona borova, odnosno tamo je završilo 90 kubnih metara ili 5520 kg te biomase.

No, to nije sve jer se u reciklažnom dvorištu ponovno skupila hrpa i čeka se novi varaždinski kamion.

Osim božićnih drvaca, u varaždinskoj energani završava i sve granje s drveća koje su djelatnici poduzeća počeli

Željko Hozjan uz hrpu borova i granja spremnih za odvoz u energanu orezivati ovih dana po čakovečkim javnim površinama.

Prvo što čovjeku pada na pamet nakon ovih saznanja je da ČAKOM nema svoju kompostanu. Međutim, ona ipak postoji.

- U našoj kompostirnici na Totovcu završava sav bio otpad od kućanstava koji se prikuplja u smeđim kantama, odnosno vrećama za biootpad u kojima se zna naći pokošena trava, lišće, usitnjeno granje i slično, pojasnio je Hozjan.

Granje i borovi ne idu na tu hrpu jer bi onda bilo previše drvne mase u kompostu.

Nastali kompost iz kompostirnice upotrebljava se na kraju za poboljšanje strukture tla za uzgoj biljaka, bilo cvijeća bilo povrća i voća.

Kako to drugi rade

U Međimurju, uz ČAKOM, kompostane imaju još i Mursko Središće te Prelog. U

Na čakovečkoj kompos�rnici završava samo biootpad od kućanstava

Prelogu ona djeluje od 2015. godine dok je ona u Murskom Središću u punom pogonu od početka 2022. godine. Naravno, ČAKOM-ova je najstarija.

I dok Njemačka, primjerice, ima oko 300 kompostana i stanovništvo se redovno koristi tim hvalevrijednim materijalom, cijela Hrvatska ima svega desetak od kojih su tri u Međimurju. U skladu s brojem stanovništva, kaže Siniša Radiković, direktor GKP-a PRE-KOM, morali bismo ih imati barem od 50 do 60.

Naime, upotrebom mineralnih gnojiva te intenzivnim načinom poljoprivreda, količina humusa na međimurskim poljima daleko je ispod idealnog. Štoviše, tlo nam je vrlo siromašno humusom, onim najplodnijim dijelom zemlje.

No, za razliku od čakovečkog poduzeća, preloški PRE-KOM i MURS-EKOM iz

Murskog Središća božićna drvca zbrinjavaju u vlastitim kompostanama. Štoviše, vrijedna im to je sirovina jer povećava kiselost komposta, odnosno smanjuje njegovu lužnatost. Naime, kompost je u pravilu blago lužnat. Osim toga, u biootpadu se tijekom zime zna naći i podosta pepela koji je, kako je poznato, također lužnat. Pepeo nastao sagorijevanjem drva isto je vrijedna sirovina za poboljšanje tla. Dodavanjem crnogorice tako se ustvari drži stalna kvaliteta komposta koji ne smije ići previše ni u lužnati ni u kiseli medij. Nakon 90 dana usitnjeni materijal se promiješa, prosije pa kompost, prije nego što krene na polja, odnosno tržište, prolazi ispitivanje i to Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša.

Preradom biootpada u Prelogu proizvode dvije vrste komposta i to za konvencionalnu i ekološku poljoprivredu.

- Naravno da u našoj kompostani zbrinjavamo i božićna drvca i nemamo problema s količinom drvne mase, kaže Josip Sršan, direktor GKP-a MURS-EKOM. U njihovoj kompostani proizvodi se samo jedna vrsta komposta i to uglavnom za potrebe tamošnjih poljoprivrednika. Naime, 90 % količine komposta završava na poljoprivrednim površinama.

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

Učenik Nikšo Leko (treći po redu) sa svojim učiteljima i organizatorima Vinskog kušleca

GRADITELJSKA ŠKOLA

Podsjetnik studen�ma -javni poziv je otvoren do 15. veljače

“Tiha sudbina“ Nikše Leke ušla u Vinski kušlec

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA podupire studente

Svakom redovitom studentu 100 eura u kasicu

Nikšina fotografija predstavlja sjajan doprinos katalogu te buduće svjetlo reflektira na talentiranog mladog umjetnika Dodjelom nagrada stručnoga ocjenjivačkog suda i publike te predstavljanjem fotokataloga “Vinski kušlec“, u kojem je izbor najuspjelijih fotografskih radova koji su prispjeli na natječaj, u Križevcima je u subotu 20. siječnja 2024. održana završna svečanost 3. Nacionalnog natječaja za hrvatsku vinsku fotogra�iju.

Svečanost je održana u velikoj dvorani Hrvatskoga doma u Križevcima u organizaciji Društva za očuvanje

križevačke baštine “Križevački štatuti“ i Grada Križevaca.

3. Nacionalni natječaj za hrvatsku vinsku fotogra�iju trajao je od 1. rujna do 1. prosinca 2023. Javljali su se profesionalni fotogra�i i amateri s tematikom vinarstva, vinogradarstva i podrumarstva. Po natječaju je stručni ocjenjivački sud, u kojem su bili vrsni hrvatski profesionalni fotogra�i Goran Matošević kao predsjednik, Bernard Čović i Mišo Lišanin, izabrao 36 fotogra�ija koje

su objavljene u fotokatalogu.

U odabranim fotogra�ijama je i fotogra�ija “Tiha sudbina“ učenika Graditeljske škole Čakovec Nikše Leke, učenika 3. razreda koji se školuje za zanimanje web dizajnera.

Svečanosti su nazočili i mentor dr. sc. Krunoslav Bedi, mag. inf., te ravnatelj Graditeljske škole Čakovec Damir Srnec, mag. inf. Ovaj značajan uspjeh potvrđuje predani rad u školi kojim se njeguje sposobnost prenošenja snažnih priča kroz

Fotografija “Tiha Sudbina” koja je ušla u fotokatalog “Vinski kušlec” fotografski objektiv, a Nikšina fotogra�ija predstavlja sjajan doprinos katalogu te buduće svjetlo re�lektira na talentiranog mladog umjetnika.

(K. Bedi)

- Javni poziv je otvoren do 15. veljače 2024. godine Međimurska županija objavila je javni poziv za dodjelu jednokratne �inancijske potpore redovnim studentima za akademsku godinu 2023./2024.

Pravo na dobivanje potpore od 100 eura imaju svi studenti s prebivalištem na području Međimurske županije koji su u statusu redovnog studenta akademske godine 2023./2024. upisani na bilo koju javnu visokoškolsku ustanovu u Republici Hrvatskoj, Europ-

skoj uniji ili u inozemstvu te pod istim uvjetima i onima koji su upisani na privatne visokoškolske ustanove s pravom javnosti. U županijskom proračunu za potpore studentima predviđeno je 200.000 eura, a očekuje se da će potporu ostvariti preko 2.000 studenata s područja naše Županije.

Javni poziv je otvoren do 15. veljače 2024. godine.

Postupak prijave moguće je pokrenuti isključivo klikom na link https://potpore.e-skole.hr/ te dovršiti prijavu prema uputama. (BMO)

14 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠĆE u očekivanju micanja granične konstrukcije

26. siječnja 2024.

Nestrpljivi da se život uz Muru vrati u normalu

- Grad već ima planove za taj prostor koji je bio zarobljen zbog granične konstrukcije

Učenici moraju zna� tko je bio velikan po kome škola nosi ime

VRATIŠINEC

Obilježena 134. godišnjica rođenja dr. Vinka Žganca U Vratišincu je 22. siječnja 1890. godine rođen dr.

Vinko Žganec, etnomuzikolog i skladatelj, čovjek koji je međimursku popevku spasio od zaborava. Po njemu ponosno nosi ime osnovna škola, OŠ dr. Vinka Žganca, koja čuva uspomenu na svog velikana. Tim povodom su učenici iz matične i područne škole, paljenjem svijeća

i prigodnim prisjećanjem, odali počast i zahvalu dr.

Vinku Žgancu.

Obilježavanje 134. godišnjice njegova rođenja organiziralo je Vijeće učenika Osnovne škole dr. Vinka Žganca, a odazvao mu se i općinski načelnik Mihael Grbavec, djelatnici škole i mjesnih udruga.

(BMO)

Mursko Središće je s osamostaljenjem Hrvatske dobilo granicu u svom centru – metalnu konstrukciju prijelaza u vidu �izičke barijere koja je promijenila život u najsjevernijem međimurskom gradu.

Lani su maknuti kontejneri, ali je ostala ogromna željezna metalna nadstrešnica koja je promijenila vizuru Murskog Središća. Od prošle godina se najavljuje njeno uklanjanje.

To za Mursko Središće puno znači, jer se njezinim micanjem otvara prostor prema staroj sportskoj dvorani tzv.

Sokolskom domu čija obnova je u tijeku. Pokraj Sokolskog doma je lijep komad prostora za nove sadržaje koji se nadovezuju na uređenu Šetnicu sv. Barbare.

Praćenje sportskih utakmica na otvorenom

Grad već ima planove za taj prostor. Sadržaji koji se na njemu planiraju bili bi

Metalna konstrukcija graničnog prijelaza uskoro će nesta� iz vizure Murskog Središća prirodni nastavak i dopuna sadržajima za građane kojima je prostor uz Muru postao otvoreni dnevni boravak za druženja i manifestacije.

Kad se makne metalna konstrukcija graničnog prijelaza, taj će do sada “zarobljeni prostor” prodisati.

Grad ga planira preurediti u prostor za manifestacije na otvorenom, između ostalog i za praćenje sportskih utakmica preko velikog ekrana.

Zbog svega toga je s olakšanjem dočekana vijest da

će početi micanje granične konstrukcije. Prošlog tjedna stigla je dugo čekana vijest o privremenom zatvaranju prometa kroz bivši granični prijelaz Mursko Središće radi uklanjanja nadstrešnice.

Uklanjanje konstrukcije odgođeno zbog “korone”

No krajem tjedna, u četvrtak prije zaključivanja prošlog broja Međimurskih novina, stigla je nova oba-

vijest iz Glavnog tajništva, Sektora za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza, Ministarstva �inancija – da se odgađa početak radova, a time i zatvaranje prometa.

Kako su priopćili: -Najavljeni početak radova odgađa se zbog oboljenja većeg broja djelatnika odabranog izvođača od koronavirusa. Tako će željezna nadstrešnica još neko vrijeme nagrđivati vizuru centra Murskog Središća, “dok radnici ne ozdrave”.

(BMO)

MURSKO SREDIŠĆE putem mobilne aplikacije građanima šalje sve informacije

Novi vr�ć gradi se na ulazu u Brodec ispred mosta

Kopaju temelje za vrtić Početak godine u Vratišincu je u znaku najmlađih.

Počeli su radovi na iskopu temelja za vrtić u Vratišincu.

Bit će jedinstven po tome što će na betonske temelje biti podignuta montažna građevina. Djeca bi u novi vrtić treba biti primljena početkom iduće pedagoške godine.

Pred Općinom Vratišinec nije samo podizanje

zgrade za vrtić i jaslice, već i osnivanje ustanove. S tim aktivnostima će se otpočeti u proljeće. Trenutno u Vratišincu djeluje privatni Dječji vrtić “Srčeko” u kojemu je zbrinuto 19 djece s područja općine, a daleko veći broj djece je u predškolskim ustanovama u okolnim općinama i gradu Mursko Središće.

(BMO)

MURSKO SREDIŠĆE

Gerontodomaćice uskoro kreću u domove starijih Starije i nemoćne osobe kojima je potrebna tuđa pomoć s područja Murskog Središća, Selnice i Male Subotice ponovno mogu računati na pomoć i podršku u kući.

Na projektu će se zaposliti 11 gerontodomaćica koje će brinuti o 66 osoba starijih od 65 godina i odraslih osoba s invaliditetom. Usluge će korisnicima pružati u periodu od 34 mjeseca i pomagati im u obavljanju kućanskih po-

slova, održavanju osobne higijene te zadovoljavanja drugih potreba. Pružatelji usluge su osposobljeni za tu vrstu posla, ali ne i za njegu.

Korisnici ih uskoro mogu očekivati u svojim domovima, jer je Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, 19. siječnja potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Zaželi – pomoć je tu” u iznosu od 561.000 eura.

(BMO)

Žele zaskočiti prigovore “nismo znali” - Aplikaciju su platili 5.000 eura, a održavanje ih košta 200 eura mjesečno Grad Mursko Središće dao je izraditi mobilnu aplikaciju s pomoću koje će svi zainteresirani građani na svoje mobilne aparate dobiti raznovrsne informacije o događajima s područja grada.

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, naglasio je da će primjerice obavijesti Murs-Ekoma, koji pokriva i općine Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec, biti zanimljive i tamošnjim građanima.

Aplikacija je u testnoj fazi, ali se već puni informacijama.

- Primjerice, građani će na tjednoj bazi dobivati informacije kada se odvozi plastika, tetra-pak, odnosno druge vrste otpada. Dan prije dobit će informaciju koja će ih podsjetiti na to. Premda ta informacija postoji i na stranicama Murs-Ekoma uz mogućnost pretraživanja, ovime će informacije stizati građanima na mobitele ma gdje bili, pojasnio je gradonačelnik Srpak.

Aplikacija ima ugrađenu mogućnost dobivanja raznovrsnih vijesti poput odvijanja raznih manifestacija i javnih poziva za poticaje.

Predviđeno je više kategorija vijesti: gradska događa-

Ivica Kutnjak, vlasnik InTeha i Dražen Srpak, gradonačelnik na prezentaciji aplikacije nja, već spomenute obavijesti Murs-Ekoma, CZK-a Rudar, sportskih udruga, župne obavijesti, obavijesti iz vrtića, osnovne škole, novosti iz grada, TZ Mura i gorice, upozorenja u slučaju ugroze, prijava nepravilnosti, primjerice vezano uz nelegalno odlaganje smeće i drugo.

U popunjavanje aplikacije su uključeni akteri iz gradskih udruga i ustanova. Događaje za koje smatraju da su važni za objavu slat će u grad, gdje će od toga kreirati kratke obavijesti, a građani će ih putem preuzete aplikacije dobiti kao

poruku na svoj pametni telefon.

- Mislim da ni sami nismo svjesni koje sve mogućnosti nam daje ova aplikacija, kazao je Srpak.

Dodao je: - Učinilo nam se da je ovo lakši put da građani dobiju korisne informacije i da nemaju izgovor da nešto nisu vidjeli ili čuli.

Aplikaciju je izradila tvrtka koja nam vodi informatičku podršku za Grad Mursko Središće, InTeh iz Svetog Martina na Muri, u vlasništvu Ivice Kutnjaka. Aplikacija je Grad Mursko Središće koštala jed-

nokratno 5.000 eura, a punjenje i održavanje mjesečno košta 200 eura. Zakupljuje se domena na Google Playu i App Storeu i potrebno je dobiti odobrenje za to, a dalje se plaća održavanje i punjenje 200 eura mjesečno, pojasnio je gradonačelnik Srpak.

Građani će dobiti i letke na kućnu adresu kako bi mogli skenirati aplikaciju na svoj mobilni aparat.

Na prezentaciju je došao i Miljenko Zobić, predsjednik NK-a Rudar: - Došao sam se upoznati s radom aplikacije jer nam je dužnost stavljati informacije iz kluba u sustav.

Aplikaciju je u četiri dana od najave skinulo 300 građana.

(BMO)

Miljenko Zobić, predsjednik NK-a Rudar, došao se upozna� s radom aplikacije

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

USUSRET FAŠNIKU donosimo recept

Kad muško mijesi, krafne savršeno uspiju!

- Dok se mi žene u kući uvijek mučimo kako napraviti one savršene bijele vijence oko krafni, mojem Denisu uvijek tijesto i ti bijeli vijenci savršeno uspiju, ispričala nam je Denisova supruga Maja Anušek Piše: Sanja Heric

Prošlog tjedna fašnikom u Podturnu zakoračili smo u mjesec fašničkih ludorija, no da bi fašnik bio fašnik, osim ludih maski, neizostavne su i naravno krafne, odnosno kra�lini, kro�lini ili pak u brežnom kraju fojnki.

Stoga smo u ovom broju u odlučili podijeliti s vama jedan recept za krafne, no ovog puta umjesto naših vrijednih domaćica recept nam je dao 34-godišnji Denis Anušek iz Stanetinca, kojemu krafne uvijek savršeno uspiju.

- Dok se mi žene u kući uvijek mučimo kako napraviti one savršene bijele vijence oko krafni, mojem Denisu uvijek tijesto i ti bijeli vijenci savršeno uspiju. Prije nekoliko godina radio je u pekari i od onda peče krafne doma. I uvijek ispadnu savršene, pohvalila je slastičarske vještine svojeg supruga Maja Anušek.

Kako ide recept?

Prije svega u posebnu malu posudicu treba staviti

Sastojci za krafne:

• 1 kg brašna za dizana tijesta • 8 žumanjaka • 2 kvasca Digo • 75 g šećera • 3 žlice ruma • 5 žlica ulja • 1 korica limuna • 12 g soli • 3 vanilin šećer • 4 dcl mlijeka • nadjev po želji • šećer u prahu

Gornje Međimurje 15 SVETI MARTIN NA MURI

Raskopani do kraja ožujka Na potezu od groblja u Vrhovljanu pa do kraja naselja Žabnik do Ulice Zrinskih u tijeku su pripremni radovi na izgradnji pješačke staze s oborinskom odvodnjom. Riječ je o jednom od najfrekventnijih prometnih pravaca u svetomartinskoj općini gdje je itekako trebala ovakva staza, tim više što ovdje prolazi i velik broj školaraca. U prvoj fazi radova obuhvaćena je izgradnja u dužini od 750 metara i to

SVETI URBAN

od groblja do skretanja u Braniteljsku ulicu. Radove u vrijednosti od 183.152 eura s uključenim PDV-om izvodi poduzeće Asfalt gradnja, a u jednakim iznosima su�inanciraju ih Općina Sveti Martin na Muri i Županijska uprava za ceste. Završetak radova očekuje se kroz 90 dana pa se mole svi sudionici u prometu na dodatan oprez i strpljivost tijekom radova. (sh)

Vukoviću v gorice

Prave krafne moraju ima� lijepi, bijeli prsten, a Denisu je to uspjelo iz prve kvasac i šećer te ih preliti toplim mlijekom. Kad kvasac nabubri, treba ga umiješati u brašno za dizana tijesta,

Od ovog recepta nastade 20 fojnki

BREŽNA PRIČAONICA

dodati sve ostale sastojke i umijesiti u tijesto.

- Smjesa se mora dugo mijesiti. Mi s pomoću miksera mijesimo tijesto 10-ak minuta. Nakon toga važemo tijesto, da imaju oko 9 dag, i pravimo od njih kuglice. S tom smjesom dobije se negdje oko 20-ak krafni, pojasnio nam je Denis detaljno postupak izrade krafni.

Oblikovane kuglice se nakon toga stavljaju na pobrašnjenu podlogu i malo ih se potisne prema dolje. Kuglice se ostave da se “odmaraju” sat i pol i tada su spremne za prženje.

Ulje u kojoj se peku krafne ne smije biti prevruće niti prehladno, a ni zdjela u kojoj

se peku ne smije biti preplitka inače krafne ne ispadnu kako treba.

Krafne se peku dok ne poprime rumenu boju za što je potrebno kojih minutu i pol, a stavljate u ulje prvo gornju stranu, odnosno ne onu koja je bila u brašnu.

Kada se ispeku, krafne se stavljaju na papir da se upije višak masnoće. Smjesa u ovoj količini dovoljna je za 20 komada krafni koje se potom mogu puniti domaćom marmeladom, čokoladom ili kojim drugim nadjevom, ovisno o vašim željama.

Kad se ohlade, mogu se posipati šećerom u prahu.

Obitelj Anušek želi vam dobar tek!

edukaciji naučili neke osnove ponašanja kasnije na radnom mjestu. Tada to nisam tako ozbiljno shvatila i zazvučalo mi je čak pomalo i previše, no s vremenom sam shvatila da to uopće ne bi bilo loše za ovo naše današnje društvo, za koje nisam sigurna kuda točno ide.

Nastavno na tu temu, na prvom programu Hrvatskog radija bila je ovog četvrtka

upravo tema njihove jutarnje emisije. Jedan od sugovornika, nisam točno ulovila ime i prezime, rekao je pamtljivu rečenicu da se snaga neke države očituje u tome koliko joj je jako selo i koliko joj je jaka vojska. Vojska u smislu koliko se brzo pričuva može mobilizirati u slučaju napada na državu, a selo u smislu koliko smo samodostatni, odnosno koliko bismo mo-

Jedno od odredišta ovogodišnjeg Vincekova po štrigovskim bregima bile su gorice i imanje obitelji Vuković u Svetom Urbanu.

Tamo smo zatekli jednog od najmlađih vinara i vinogradara Udruge Hortus Croatiae Daniela Vukovića, u čijim je goricama održan svečani obred prve rezidbe i buđenja trsa, spesi�ičnog za Vincekovo. Ovaj mladi svetourbanski vinar pokazao je ovom prilikom da, osim s vinima, vrlo dobro zna baratati i sa škarama u vinogradu. (sh)

Mladi vinogradar Daniel Vuković la�o se škara i prve rezidbe

ŠTRIGOVA

Ljubaf i poklade Turistička zajednica i Općina Štrigova pripremaju u veljači čak dvije predstave. U petak, 9. veljače, u Domu kulture u Štrigovi s početkom u 18 sati čeka vas folklorna predstava “Od fašnika do poklad” u izvedbi Folklornog ansambla Mladost iz Samobora, a ulaz će biti slobodan. Nakon toga, u ponedjeljak, 12. veljače, na red dolazi predstava “Ljubaf” Kerekesh Teatra. Točno vrijeme prikazivanja predstave odredit će se naknadno. Na-

jaktualniji problemi komedije su politički, ekonomski i društveni, a upravo je ljubav ta koja bi trebala biti uvijek najaktualnija. Srećko Frljužec, koji zna gdje je njemu mjesto u kući, nema puno slobode između žene Đurđice i žestoke punice Štefice.

Malo topline u Srečkov život unosi prijatelj Ivek, a najviše iskrene ljubavi iskazuje susjed Đura prema svojoj simpatiji iz srednje škole, gospođi Štefici. (sh)

Za koga je vojni rok?

U

vođenje obaveznog vojnog roka ponovno je u žiži javnosti jer će naše Ministarstvo obrane uskoro izaći s prijedlogom spomenute teme, a čak se govori i o mogućoj edukaciji od mjesec dana koja bi se uvela odmah nakon srednje škole.

Sjećam se jedne edukacije koju sam pohađala na kojem je predavačica prvo rekla da bi u Hrvatsku ponovno treba-

lo uvesti vojni rok. Kao razlog je navela da se budući radnici nauče disciplini. Naime, pošto je radila u velikim kompanijama i imala preko na stotine radnika, nagledala se svega i svačega. Primjerice, da osoba “zaboravi” javiti da taj dan neće doći na posao ili pak da ama baš nikako ne mogu doći na posao u dogovoreno vrijeme. Kako je rekla, možda bi se barem na toj vojnoj

gli izdržati da nam nestane hrana u trgovinama.

Provodeći ankete među čitateljima, više-manje su se svi složili u tome da bi trebalo ipak uvesti vojni rok, a u tome su se čak složili i mladi navodeći da su sami svjesni da im nedostaje discipline. Ono što je sigurno jest da se vojni rok mora vratiti, ali u kojem modelu i u kojem trajanju, to je tek za raspravu.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

16 Donje Međimurje PRELOG

Mladen Križaić jedini je poslao kandidaturu za ravnatelja POU-a

kako je potvrda njegovog imenovanja puka formalnost. (vv)

Prekomovci na grobu “urotnika” u Bečkom Novom Mjestu Predstavnici četrnaest jedinica lokalnih samouprava, okupljenih unutar GKP-a Pre-kom d.o.o., kao i ekipa za gospodarenje otpadom GKP-a Pre-kom d.o.o. predvođena direktorom Sinišom Radikovićem, proteklog su vikenda u sklopu studijskog putovanja posjetili reciklažni centar u Bečkom Novom Mjestu, austrijskom gradu smještenom 50 kilometara južno od Beča. Komunalcima iz Pre-koma pridružili su se i djelatnici komunalnog poduzeća iz Novalje. U sklopu posjeta, upoznali su se s bioplinskim postrojenjem za izvlačenje metana iz biootpada za proizvodnju struje, gdje se toplinska energija koristi za sušenje miješanog otpada (MKO) te

26. siječnja 2024.

BRAĆA Horvat te brat i sestra Rumenjak vjenčali se istog dana 1954. godine

Pučko učilište čeka ravnatelja Na raspisani natječaj za ravnatelja preloškog Pučkog otvorenog učilišta pristigla je samo jedna zamolba i to sadašnjeg privremenog ravnatelja Mladena Križaića iz Male Subotice.

Natječaj je zatvoren, kandidatura Križaića je prihvaćena i sada se samo čeka da ga potvrdi i gradsko vijeće, kako to traži procedura. Za to vrijeme, privremeni, odnosno novi stalni ravnatelj obavlja svoju dužnost kao i do sada. S obzirom na većinu u Vijeću, za očekivati je

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

se tako težina MKO smanjuje za cca 25 %. Također su se upoznali s radom pogona za sušenje miješanog otpada kao i sortirnice miješanog otpada. Želja je nešto slično preslikati i u pogone Gradskog komunalnog poduzeća Pre-kom d.o.o., koristeći novac iz fondova Europske unije i nadležnih institucija.

Posjet Bečkom Novom Mjestu iskoristili su i za polaganje vijenaca te paljenje svijeća ispred spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, koji su 30. travnja 1671. godine, zalažući se za pravdu i slobodu hrvatskog naroda, pogubljeni "kao urotnici protiv cara i monarhije". (vv)

Ljetovanje za umirovljenike Preloška Udruga umirovljenika i ove godine za svoje članove organizira ljetovanje na Jadranu.

Trenutno je stigla ponuda za Starigrad Paklenicu pa tko želi može se javiti. Upisi traju sve do kraja travnja.

Plaćanje je moguće kroz cijelu godinu od dobivanja ugovora kada uplatite 60 eura ili više, a ostatak plaćate kroz 6 – 8 rata kako ste već u mogućnosti – bitno da uplatite do kraja godine.

A ljetovanje nudi odličan provod, maksimalno ispunjene dane kupanjem, izležavanjima na plaži, kartanju bele, večernjim druženjima, pjevanjem, plesanjem, izletima, upoznavanjem prekrasnim krajolikom, a najvrjednije od svega – sedam dana u rukama ste pravih profesionalaca koji se maksimalno trude da vam boravak u hotelu Barbi ostane u zaista lijepim uspomenama. (vv)

Preloška gradska knjižnica i čitaonica pohvalila se svojom statistikom posjeta knjižnici, posudbi, korištenja računala, čitaonice i igračaka te posjete manifestacijama.

Brojke pokazuju kako je lani Knjižnica zabilježila 8700 �izičkih posjeta članova i korisnika te je razmijenila 23.899 svezaka iz svog fonda. (vv)

Ozovanje dve Milice i dvo Ivija zbunilo je i velečasnoga Vojvodu Svadbu su tog dana imala tri para, Ivan Horvat i Milica Rumenjak, Milica Horvat i Ivan Rumenjak te Pavao Horvat i Zlatica Kutnjak Piše: Vlasta Vugrinec

Te srijede, 18. siječnja 1954. u Prelogu je bio, za današnje uvjete, veliko slavlje.

Svadbu su naime imala tri para, Ivan Horvat i Milica Rumenjak, Milica Horvat i Ivan Rumenjak te Pavao Horvat i Zlatica Kutnjak . Okruglu, 70. obljetnicu braka dočekao je samo bračni par Milica i Ivan Horvat.

Dva brata protiv brata i sestre

- Bilo je jako zima, snijeg iznad koljena, a svati su do cirkve išli na sanjugama s konjskom zapregom, ispričao nam je Petar Novak, nećak Milice i Ivana Horvata koji se njihove svadbe sjeća kao da je bila jučer.

Svadba tijekom tjedna tada je bila uobičajena stvar.

Drugim riječima, više parova vjenčalo se u ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak nego tijekom vikenda. Naravno, i to samo zimi jer u to doba nije bilo zamrzivača i hladnjaka, a i Preložani kao i ostali Međimurci tada su imali najviše slobodnog vremena za pripreme.

Iako bi se reklo da su to bile samo neke od niza svadbi, ipak su bile po mnogočemu speci�ične.

- Istog dana vjenčala su se s jedne obitelji dva brata, a s druge brat i sestra, dodao je Petar. I ne samo to, već je bila riječ o dva Ivana i dvije Milice tako da su i

Preložani rasturili u čitanju

Petar Novak, nećak

kod ozovanja na meši ljudi ostali zbunjeni misleći da se velečasni Vojvoda zabunil.

Jer ozvao je da Ivan Horvat uzima Milicu Rumenjak te da Ivan Rumenjak uzima Milicu Horvat.

- Ljudi su čak išli k velečasnome po dodatna objašnjenja, dodao je.

Istina, u cijeloj toj zavrzlami, Milica Horvat je tzv. uljez jer nije ni u kakvom rodu s Ivanom Horvatom.

Dakle, vjenčala su se braća Ivan i Pavao Horvat te brat i sestra, Ivan i Milica Rumenjak.

Iz rodnog Preloga u Zagreb

Ivan i Milica Horvat dakle jedini su danas, od svih parova, živući i to u svojoj kući u Zagrebu gdje ih nećak Petar redovno posjećuje.

- Bil sam kod njih ovaj tjedan. Milica je razmetala snega, a Ivan ga je s letvom stepal s trsa, kaže Petar.

To znači da su supružnici unatoč visokim životnim godinama i dalje vrlo vitalni i pokretni. Doduše, Ivana nagrizaju staračke boljke, posebno one vezane uz pamćenje.

Nakon svadbe, najprije je poslom u Zagreb otišao Ivan, izučeni mehaničar. U prvo vrijeme radio je u mehaničarskoj radioni te se potom zaposlio u tadašnjem građevinskom divu Tempo gdje je dočekao i mirovinu. Nekoliko godina kasnije, za njim je došla i supruga s djecom, kćeri Ljubicom i sinom Božidarom.

- Ujna je doma šivala za gospođe, kako su se tada zvale njene mušterije, kaže Petar.

I morala ih je tako i strogo oslovljavati.

I malo po malo, sredili su svoju kuću, odgojili djecu koja su i ostala u Zagrebu te tu osnovala svoju obitelj. Tako sada Ivan i Milica uživaju sa svoja tri unuka te dva praunuka. Život ih nije mazio, kažu supružnici, ali nije ih ni posebno kaštigoval. Razumijevanje, poštivanje, međusobno uvažavanje i ne bežanje dimo te rastava pri prvi svađi jer se tada to nije ni radilo, tajna je

Milica i Ivan Horvat već 70 godina žive u skladnom braku njihovih skladnih, zajedničkih 70 godina.

Nostalgija za Prelogom

Iako su radili i gradili život u Zagrebu, gotovo svakog vikenda bili su u Prelogu. Tim više što su im roditelji bili živi, tu su im bila braća i rodbina.

- Rodna gruda je ipak rodna gruda, kaže Petar.

Posljednjih godina, dolasci su se prorijedili pa čak i izostali jer tijelo ne da, no zato sada rodbina iz Preloga često svraća k njima. Tako je bilo i na njihovu 70-obljetnicu braka.

S nostalgijom su se tada prisjetili svoje svadbe, velikog snijega, sanjugi, ali i sokačice i njene domaće svatovske juhe od starih kokoši.

Naime, tada je običaj bio da rodbina nosi za “dar” uporabne predete te hranu. A i obitelj mladenaca se priprema šopajući guske i race za glavni meni:

- Svinjsko meso je obično bilo na stolu za obed, pečena guska za južinu, a faširano meso i raca za večerju, doznajemo. V pol noći je kapiton rekel “pečenka vaša, a mloda naša” što je značilo rastanak s dosadašnjom obitelji i odlazak novoj.

Neizostavni dio bio je i odlazak mlade “snehe i podsneholje k roni meši” nakon koje je sneha hitala peneze, kak danas bombone. Što se kolača tiče, glavni su bili zdigani s makom, orasima, sirom, pekmezom te kombinacija svega toga. Uz to, tu su bili i oni tzv. prosti kolači, rekli bi mi danas pr�kači.

Naravno, sve je to pratila i muzika, naravno živa. Danas je takva glazba nezamisliva na svadbama, no onda druge nije bilo. A sviralo se i plesalo kaj na Božjem sodu!

Svi su se zabavljali, nitko nije morao voziti doma jer su svi živjeli u susjedstvu, a i za djecu te starije bila je osigurana prostorija za spavanje.

siječnja 30. 26. rujna 2022.2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr• 040 • 040 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr 323323 601601

Donje Međimurje 17 Donje 17 DONJA DUBRAVA

Tko želi upravljati sportskim prostorima?

Općina Donja Dubrava raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građeVlasnik kuće je nepoznat vina u njenom vlasništvu.

KOTORIBA Riječ je o javnoj sportskoj građevini ukupne površine 321 m2, s nadstrešnicom ukupne površine 201 m2, nogometnim igralištem Sa starim, površine 9707 napuštenim, m2 i priparuševnim kućama muku muči i Kotoriba. Međutim, pronašli su rješenje. Naime, nepoznatom vlasniku ruKOTORIBA ševne zgrade u ulici Nova 3 postavili su privremenog zastupnika, odvjetnika koji će štititi njegova prava i interese u postupku uklanjaUdruga Međimurska lastavica povodom 35. goSVETA MARIJA dišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih guOpćina Sveta Marija šana u školskoj priprema javnudvorani tribinuOŠ za Jože Horvata u Kotoribi.

Od mještane vezanu uz natječaj za do su�inanciranje energetske 17.

20. studenog 2022. obnovećeobiteljskih kuća.

Kaodržat se zasebno dvije ko sadaizložba stvari stoje, ona te će izložbe, gušana, se održati 1. veljače. izložba Udruge Međimurska Naime, Fond za35. zaštitu lastavica povodom gookoliša i energetsku učinkodišnjice postojanja Udruge. vitost na svojim mrežnim Na izložbi će biti izlostranicama objavio je uvženo do 800 eksponata, od jete će i kriterije su�inančega 500 biti za inozemnih ciranje energetske obnove obiteljskih kuća. Građanima će tako u 2024. godini na raspolaganju biti čak 120 DONJI VIDOVEC milijuna eura, što je do sada

dajućim zemljištem ukupne površine 11988 m2, na adresi Krbulja 19.

Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neodređeno vrijeme. nja nekretnine. I sve to(vv) po rješenju komunalnog redara koji je po službenoj dužnosti pokrenuo postupak rušenja kuće. Tijekom tog cijelog postupka, koji je u principu poprilično iscrpljujući, nije bilo moguće utvrditi identitet i mjesto prebivališta vlasnika. (vv) i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju svake dvije godine željom najveći sa iznos koji razmjene, je država ocjenjivanja i nagrađivanja izdvojila za ove projekte. rezultata uzgoja.

Prijaviti se mogu vlasnici i suvlasnici imaju Izložba čije će kuće se održati do 600 m² ili do tri stambepod pokroviteljstvom Opne jedinice te više 50 % ćine Kotoribe kojaodujedno površine namijenjene stanoovim putem poziva sve zavanju. Prijavitelji toj kući ljubljenike u maleuživotinje moraju prebivalište, da dođu imati razgledati i posjetiti uredno vlasništvo i dokaz jedinstvenu izložbu malih da je objekt u potpunosti životinja. legalan. Ovisno o postotnom (vv) učešću i mjerama koje će se primijeniti kod energetske obnove maksimalni iznos poticaja iznosit će 62.120 eura po prijavi. (vv)

Ruševne kuće bez vlasnika dobivaju "đavoljeg odvjetnika"

Ma�ja Posavec, Igor Tekeli, ravnateljica škole Gorana Šavora Peter i Đurđica Slamek

ŠKOLSKA DVORANA u Svetoj Mariji ide dalje

Dvoranu radimo sami i završit ćemo je svojim sredstvima Međunarodna izložba

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

- Želim vjerovati da ćemo podršku ministarstva dobiti barem za unutarnje opremanje za što nam treba oko 300.000 eura, naglasio je Matija Posavec

te bila izložena propadanju i Nakon toga još samo predstoji - Svetoj Mariji i susjednim oštećenjima. opremanje dvorane za na- naseljima i općinama koje neSredstva su osigurana u stavu tjelesne i zdravstvene maju dvoranu, ovaj objekt izniPotpisivanjem ugovora s izvođačem radova Međi- županijskom proračunu, a na kulture te prelazak škole mno mnogo znači, a proračun murska županija, kao osnivač javnom natječaju za izvođenje na jednosmjensku nastavu. nam ne omogućava veći omjer škole, osigurala je nastavak radova izabrana je ponuda Naime, u sklopu izgradnje su�inanciranja, istaknula je Đuvlasnicima Tekeli.

Riječ je podu-pasaBazen dvorane uredit se i dvije svim rđica Slamek. životinja za Inspektori zaštitu na utapalištu jer će dobio izgradnjenaložili sportske dodatnu dvorane tvrtke zeću koje je i dosad radilo na učionice. bit će nemileJednodijelna događaje idvorana ističu kako čvrstu ogradu, gustom koja sprečava ulazdodatne životinja i eventuOsnovne škole sSveta Mari- žicom zgradi pa im neće biti trebati Paralelno s radovima, povezana sa školskom zgradom su sada poduzeli sve što je Zgrada podignuta, alnija.upad u je bazen.

Na no sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. puno vremena za upoznavaŽupanija će tražiti izvore �ite će se prostirati na 1.233 m², u njihovoj moći da se nešto preostalo je, u upravo-ugovoskijalice, odnosno ljestve s plutačama nanciranja u fondovima za takvo uključujući prizemlje i kat s ne ponovi. renoj fazi, završiti građevin- nje i uvođenje u posao. opremanje dvorane. tribinama te dviježelimo učionice,nako- Istovremeno sko-obrtničke radove vrijedne Tko će opremiti o kojimanajetrenutne ranije glasiti kli odgovorni u društvu AAT taj prostor, Piše: 1.681.485 Vlasta Vugrinec liko jedapotrebno za prelazak - S obzirom su predmetne spre-na eura.

Geothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru dvoranu? cijene, bit će potrebno još oko mne jednosmjensku nastavu. jame za vodu izgrađene - Kandidirali smo taj pronašla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva.

-jekt Zana nas je priča oko Uz učenike Osnovne škole 300.000 eura za opremanje, Prema planu radovi bi trepojedine Fondove, meu skladu sa svim dozvolama - Ovim putemdo društvo Drugimje riječima, na i sSveta društva AAT Geothermae i su- bali župan Posavec.

Marija, kojih je visokih s područbiti gotovi kraja ove naglasio đutim dinamikom davanja ciljem poštovanja Geothermae obavjeogradu s trima utapališta pasa završena, od- AATgodine.

S obzirom na to da smo sa- ekoloških nim odjelom u Donjem MihaA oni obuhvaćaju zavr- postojeću glasnosti nismo bili zadovoljni standarda i zaštite štava zainteresiranu javnost bodljikavim žicama koježelim su govorili su u Gradu Prelogu, mi izgradili dvoranu, ljevcu te trenutno 135, dvoranu jer nije bilo razumijevanja pa šetak građevinsko-obrtničkih okoliša podzemnih voda je, sukladno razmaknute ali i izsmo Geothermae na naš upit po-kako vjerovati bile da ćemo podršku prilikom će koristiti brojneenergane. sportske i odlučili sami završiti radova, vanjskodobivenim uređenje, po- međusobno izgradnje izvršena sanaci- okoministarstva 70 cm dodana je gusta vezan zakako poduzete dobiti barem druge udruge s područja ove sao zgradakorake. dvorane nesmjernicama, stavljanje hidro i elektroinstaRadi se o privremenim prostora pro- žica, Naime, nakon našeg tek- ja bušotinskog bismo rezami tuMeđimurci fazu. općine i okolice. bi predugo stajala nedovršena lacija te strojarskih instalacija. objektima za testiranje vosta o grabi koja je postala jekta Napredna geotermalna kli, drot, koji sprečava ulaz de tijekom izgradnje, a koji svojevrsno utapalište pasa energana s internalizacijom životinja i eventualan pad u dogradnja Dječjeg vrtića ugljikovih spojeva, na “Kockavica” način bazen. No, ako ju divlje živo- će biti u cijelosti sanirani i diglaKRENULA se popriličnai prašina kako u Međimurju, tako i na obnove postojeće kao i po- tinje ili pak psi ipak uspiju nivelirani s okolnim terenom nacionalnoj razin, a na teren stavljanja dodatne zaštitne preskočiti ili potrgati, bazen nakon završetka izgradnje i je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. puštanjem energane u podomanji kraja 2024. Školska sportska dvorana u druge prostore što dijelu Na sklisku Poduzeli su kaže, foliju sve po- gon najkasnije Taj je Dom i komja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje nepropusnu paktniji, sa svega dvije pronije jedini objekt na kojem se tamošnjih roditelja i nije baš trebne korake kako bi djeca dogodine.

Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i radi u Svetoj Mariji. Naime, ra- sjelo.

Kakoobnovljeno to već biva,je bunili najbolje smještajne uvjete u storije, i kuhinju, bolji Nakonima svega samo se moTakođer, i po bila kojoj se prije nisu uspjele diNisu se i na uočene dogradnji tamošnjegpostavljeno su se bez ukupno konkretnog rješenja. postojećoj situaciji, a i odgojitelji sanitarni čvor i lakše ga že dodati je li trebalo doći doje 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, vrtića.

Istina, zimski minusiznih rampi, - Na području naše općinajbolje uvjete za rad. bilo prilagoditi djeci za razlisvega ovoga i tko zna kako nepravilnosti s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, malo su odgodili njihov po- ne, djecu smo mogli preseliti Općina je dobila i rješenje, ku od onoga u Svetoj Mariji.

Uputili smo pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve s plutačama. dugo bi graba bila smrtonočetak pa su radnici stigli tekranije samo na dvije lokacije, Dom odnosno potvrdu županijskog sna Prostor ogradio, ada ima klopkasezai životinje se i spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo UO-a za prosvjetu i sport da zelenu površinu.

Mališani ovoga tjedna. kulture u Donjem MihaljevIsprike za nemile mještani nisu nama obratili.bi dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a A kako bi radovi uopćesve cu ili pak u Svetoj Mariji, povrtić “Kockavica” može raditamo trebali biti godinu dana A trebalo je imati samo u svrhu onemogućavanja zaključenja naših novina nidogađaje mogli započeti, trebalo jenavodnih ručilanemilih je načelnica Đurđica ti u novom prostoru, Domu dok se ne završi dogradnja događaja sa smo dobili nikakav odgovor.

Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i ponajprije mališane Slamek. koje su ulazile u kulture u Donjem Mihaljevcu. postojećeg vrtića. (vv) Prema onomepreseliti što su nam re- životinjama ovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju.

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Mališani privremeno preseljeni u Donji Mihaljevec

malih životinja

Čujte i počujte sve o obnovljivim izvorima energije

Stari papir za nove igračke

DONJI KRALJEVEC Ovih dana u dječjem vr- u kategoriji dječjih vrtića. Iz tiću u Donjem Vidovcu bilo vrtića zahvaljuju roditeljije doista veselo. A kako i ne ma na izvrsnoj suradnji u bi bilo su imOpćine stigle nove prikupljanju Nakad području Donji Trnju nije oriostarog plač. S papira druge igračke.

Bilo različitih i Općini Donji Vidovec za Kraljevec lanijejeturođeno 25 strane umrlo je 46 mještana kocki, drveća, far- i�inanciranje dijela beba životinja, od čega 13 djevojčica to 30 žena tenovčanog 16 muškaraca. mera drvenogGledajući asortimana nagradestanovnika od 2000 kn. i 12 idječaka. po Najviše i to 15 za građenje.

No, ono što je Naravno, i dalje ćeslijedi sudjenaseljima, najviše djece, njih izgubio je Hodošan, najvažnije, su nabavlovati Kraljevec u akciji prikupljanja 7, dobio jeigračke Palinovec, slijedi Donji s 13, Paliljene novčane starogspapira i već najavljuju Donjiod Kraljevec sa 6nagrade novoro- novec 9, Donji Pustakovec koju supa dobili u akciji kontejnera srediđenih, Hodošan s 5,Papir Donji sdolazak 5, dok su po 2 mještana nom 10.Sveti mjeseca. nije smeće, iz Ča- izgubili Hrašćan s 4, Unimera Donji Pustakovec Juraj u Trnju i s 3 dok Svetim2.Jurjem kovca, za se osvojeno mjestou Donji Hrašćan. (vv) (vv)

U minusu za 21 stanovnika

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

Tragikomedija USKOK-ovih akcija

Međimurci, otvorite vrata palnici a je nešto trulo u velika vrata, a potom špajzi brzo narodividio da, eto, pravna postoji, uvjereni su i nitko

D U

državi Danskoj, čitaj izlazile javnosti nevidljivim država ipak postoji. ih ne može razuvjeriti, da našem Međimurju ili privući će naravno veliki in- sve to događa istog dana jer imamo dosta toga, samo našem pravosuđu, svi stražnjim vratima. Slučajevi Ta pravna država u svo- pravosuđe trenira strogose ne događa ništa ili teres Međimuraca. S je u svemu tome najvažni- što sve uzimamo zdravo to već odavno i jako dobro su se jedan za drugim odba- jim raljama drži i tri naša ću upravo na njima, malim pak je sve prepuno i obzirom na satnicu, ja promocija Međimurja. za gotovo. Doći će ljudi iz znamo. Neki su iskusili i na civali na kojekakvim sudovi- Međimurca i nikako da se ljudima. proglašenje najorača je u Pitanje natiskano manifestacijama. samo to cijeleTako Hrvatske, pozivamo svojim leđima. Stoga i naj- ma ili se vraćali na početak odlučijehoće li ihhoće daljeligoniti će vjerojatno biti Pri tome ne mislimo samo 16 sati, a najuzornije žene turističke zajednice, uredi i se na gostoljubivost i bogatu novija USKOK-ova akcija u dok su osumnjičenici mirno ili pustiti. I dok je nekima to i s našom lovkinjom, koja na lokalne i one41nacioudruge sati,Lijepom pa je za Našom zaključiti onda kojoj je već uhićena osoba uu 17šetali ili se kojekakve već pod srodne normalno, čak ise enogastronomiju, će, ako i dokaže pa nevinost, nalne.

Tako je idući više vikend, očekuje i dolazak vi- društva prepoznati, htjeti se to što imamo. javnosti izaziva srpnjeda se sklonili sa sunca u hladovinu i hvale brojem prijava (ne pokažimo biti obilježena.

A cijeli slučaj gostijunam iz Zagreba, u sve to pa makar i Izvadimo iz podruma kakonegoli mi novinari to volimo sokih strahopoštovanja susjedne Bosne. pri uključiti zaboravimo Milana Bandića, počiva na sramotnihi špajzi 5 ili 6 na“krupne ministricu vlastitu ulje,Da meso z tiblireći,prema “za bika zatuči”.državi. Nečemu mislimo pravnoj Redovno ribe” napokoj muinicijativu. duši vječni) neke koščično hiljada eura. se razumijeNaime, 8. li-samMariju Vučković.

Jeri sumnja ne treba se kao međimursku gibanicu, sjećam u sesubotu, više koliko nekako izmigolje iz ruku pra- čak u nečasne po- ce,mo, i to je kažnjivo, međutim takvihPrelog akcija ispratila gdje su vosuđa, ostane uvrijeđena slove doslovno pokopa. cifra jepekmeze, doista smiješna na stopada, je domaLijepo jeeventualno napokon vidjeti Gera ljutiti ako domaće zimnicu, “krupne ribe” bile uhićene teknacionalne pokoja kao upozorenje netko Drugim riječima, gra- sireve milijune milijarde koje su ćin Državnog natjecanja u ida se manifestanije slučajno pozvan, i uzito �ina vina. sprovedene u Remetinac druge, odnosno kako đani, zbogs kojih i sudstvo sePrilika zamračile nikome ništa. oranju, a Čakovec Izbora za nacijeza sele u naš kraj, da mi bi izostavljen popisa.

To je je toida se pokaže

najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

I pitanje koje se nameće samo od sebe: Imamo li ta suvenirnice, Međimurske mi doista nesposobne suce, riznice, pozovimo ljude jer biraju li se oni po političkoj mnogi ne znaju što imamo, podobnosti ili je AP uveo što uzgajamo natotalitarisvojim strahovladu, čitaj imanjima. zam. Svaki iole osviješteni, Ne budimo i daljejesamozaključit će o čemu riječ. zatajni Međimurci kojima I onda na kraju ne znam što jejevažan samo rad,sudaca a ne ii tragičnije, štrajk prezentacija rezultata njihova povišica ili mi kojitog ćerada! dozvolimo mo tuNe povišicu plaćatinašim i onda čekati na sudski političari da i naproces poljuzbog po“gluposti” godinama dok ne ljoprivrede budu u prvom ode uIskoristimo zastaru. priliku jer planu!

tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SEZONA jarenja na OPG-u Zadravec iz Oporovca

26. siječnja 2024.

Vrijeme je odgodilo tjeranje koza U našim krajevima ovo je vrijeme itekako naporno kozarima budući da traje doba jarenja. Ako su koze dobro pripremljene i hranjene, kozlića ima napretek, a nisu rijetkost ni dvojke, pa čak i trojke Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Cvirki su nezaobilazni dio kolina

KOLINSKI OBED u Scheierici

Sve sama finota do finote!

Nakon kraće pauze, javnosti će u petak, 26. siječnja u čakovečkoj Scheierici biti ponovno predstavljene starinske međimurske finote.

Riječ je o jelima koja su se pripremala uz koline poput dinstanih jetrica, pečenica, čurki, cvirki i kisele juhe uz dodatak koščičnog ulja. Sve će to biti pod jedinstvenim nazivom Okusi s mojega grunta.

Organizatori su Udruga uzgajivača svinja Međimurja i Udruga za zaštitu međi-

murskih prehrambenih autohtonih proizvoda.

Radi se o projektu kojim se želi doprinijeti očuvanju tradicije uzgoja svinja na malim obiteljskim gospodarstvima te očuvanju i promoviranju lokalne gastronomske baštine kao dijela međimurske turističke ponude. Uz jela od svinjetine bit će tu i proizvođači koščičnog ulja sa svojim projektom Bučino ulje – smaragd Međimurja. (vv)

Više od 500 pasa čeka novog vlasnika

Napušteni psi ipak nisu sasvim sami Međimurska županija nastavlja i dalje �inancijski podržavati rad Zaštitarsko-ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode koju vodi Aleksandra Hampamer. Shodno tome za sustavnu skrb za napuštene životinje izdvojit će 26.545 eura i to kao jedina županija u Hrvatskoj. U proteklih šest godina podrške već je uložila oko 160.000 eura proračunskih sredstava.

Volonteri udruge samo lani zbrinuli su 730 pasa, a trenutno ih je na ovoj lokaciji više od 500. Predsjednica ZEU-a Prijatelji životinja i prirode Aleksandra Hampamer dodala je da je čakovečko sklonište daleko najveće u Hrvatskoj zbog čega je volonterima vjetar u leđa koji im daje Međimurska županija neprocjenjiv. Zahvaljujući toj pomoći, prošle godine je preuređeno i 350

kvadratnih metara u prostoru skloništa: - Tijekom 2023. godine uspjeli smo udomiti 645 pasa, što je također značajan rezultat, a polovica tih pasa bila je iz romskih naselja.

Inspekcija je s nama bila u romskim naseljima šest puta tijekom protekle godine i svakim izlaskom smo nailazili na 20-ak novih pasa.

Izdano je 40 prekršajnih naloga, sud je brzo odradio uz izricanje visokih kazni, ali je proces stao u FINA-i koja nije mogla ovršiti krivce. Zato smatramo da riječ o problemu države, ističe Aleksandra Hampamer, apelirajući na građane da steriliziraju ljubimce te da ih čipiraju.

Dodala je da se na obzoru pojavljuje novi problem i to neovlašten uzgoj pasa. To su također mjesta koja također postaju izvor velikog broja nezbrinutih životinja. (vv)

Od početka siječnja pa sve tijekom veljače uobičajena je sezona jarenja koza. Naravno, zavisno od koze do koze, odnosno vremena kada je bio pripust i u kakvoj je kondiciji sama životinja.

- Naše koze malo kasne s jarenjem, kaže Jasminka Zadravec iz Oporovca koja se sa suprugom Stjepanom od 1999. godine bavi uzgojem sanskih koza.

Prema njenim riječima, vremenske prilike jednostavno su utjecale na koze i njihovo tjeranje. Drugim riječima, kasne u odnosu na uobičajene godine. Na njihovom imanju trenutno se čeka jarenje 50ak koza.

Znale su se ojariti dvojke pa i trojke

Za razliku od većine uzgajivača koza koji drže pasminu alpina, Zadravci su se odlučili za bijele koze, sanske pasmine.

- Pokazale su nam se kao bolje i otpornije, dodaje naša sugovornica.

I ne samo da se bave njihovim uzgojem, već su posao zaokružili proizvodnjom sireva, a otvorili su i vlastitu kušaonu sireva. Da posao dobro rade svjedoče i brojne nagrade s različitih natjecanja sirara.

Međutim, kako su koze bređe, vrijeme je suhostaja tako da nema mlijeka, odnosno koze ne doje pa nema ni sireva. Drugim riječima, ako se to tako može reći, malo odmaraju. S druge pak strane, ako već ne doje niti rade sireve, neprestano su kod koza, prate njihovo stanje i naravno, nastoje ih što kvalitetnije hraniti. Prvi kozlići trebali bi stići na svijet za 20-ak dana.

Sanske koze obitelji Zadravec

Jasminka Zadravec - Koze kontrolirano prepuštamo i sve redovno bilježimo, dodaje naša sugovornica. Želja nam je samo dobiti zdrave kozliće pa nam broj nije ni bitan.

Naime, znaju imati i dvojke pa i trojke, no kaže da im se ne veseli jer to znači još dodatnog posla. Mama koza nema mlijeka za sve njih ili pak onaj najjači popije najviše tako da najslabije treba hraniti i dohranjivati na �lašicu.

Iako se koza u principu sama jari, uvijek je kaže, suprug Stjepan uz njih, za ne daj Bože.

Zdrav i otporan jarić može se dobiti samo od isto takvih roditelja. To znači da svako malo u stado treba dovesti novu krv, oplemeniti ga svježim.

- Svakih četiri ili pet godina odemo u susjednu Austriju gdje kupujemo novog jarca, pojasnila je.

Sigurni su tako da nije u rodu s njihovima te da će davati dobar podmladak.

Sirana, kušaona i ranč Posao s kozama polako su razvijali pa su najprije krenuli u proizvodnju sireva da bi potom izgradili i kušaonu.

Ni tu nisu stali jer ih uvijek nešto gura naprijed pa polako opremaju svratište, obiteljski muzej, a organiziraju i edukativne radionice koje tijekom ljetnih mjeseci okupljaju velik broj mališana i njihovih roditelja. Naime, jedna od staja u kojima obitavaju koze pretvorena je u dječju igraonicu Pomazi meee! Postavljene su njihaljke za djecu, ali i koze.

Zidovi su ofarbani i oslikani tako da sve izgleda kao prava igraonica i to s pravim i živim životinjama.

Osim toga, jednom godišnje domaćini su svojevrsnog kućnog sajma pod nazivom “Jeden grunt” gdje ugošćuju znatiželjnike kojima nude svoje domaće proizvode.

Naravno, tu je prije svega mlada jaretina, kozje mlijeko i sirevi. Kozji sir karakterizira laka probavljivost, a, kažu stručnjaci, pomaže i kod liječenja alergijskog bronhitisa, snažan je čimbenik u obnavljanju plućnih stanica, jača imunitet, bogat je izvor minerala te visokokvalitetnih i lako probavljivih bjelančevina. Sirevi se odlično slažu sa svježim salatama, sirnim platama, prepečenim kruhom, pjenušcem i bijelim vinom.

Uz to, na svom ranču, također jednom godišnje orga-

niziraju i Dane jaretine, a sve kako bi popularizirali uzgoj koza, domaće proizvode, ali i gastronomsku i turističku ponudu Međimurja. Iako su dušom i tijelom u poslu s kozama od jutra do mraka, ipak to još uvijek ne znači da se od njega može normalno živjeti. Stoga je veći dio posla na supruzi Jasminki dok je Stjepan na poslu. Nažalost, sin je jedno vrijeme bio s njima, međutim i on je sreću potražio daleko od koza, Oporovca, Međimurja i Hrvatske.

Opada broj kozara

Kad su krenuli u posao s kozama, kozara je bilo podosta u Međimurju. Danas, 25 godina kasnije, u donjem dijelu Županije, kozari se mogu nabrojiti na prste jedne ruke.

Jedan po jedan, rasprodaju svoje životinje i zatvaraju farme ili si ostave, životinju dvije, tek toliko za vlastite potrebe.

Istina, bolja situacije nije ni u ostatku Međimurja. Ostaju samo oni najjači i najotporniji koji ne odustaju. Istina, dio njih koze zamjenjuje za ovce koje su se pokazale puno otpornijima i zahvalnijima jer ne traži neprestano prisustvo čovjeka.

Razlozi odustanka od koza već su dobro poznati. Jariće je teško prodati, cijena mlijeka je takva kakva je, sve drugo je poskupjelo, od hrane do repromaterijala za ratarsku proizvodnju pa se u principu kako se to kaže u našem kraju: premeće s janoga kupa na drugi dok ne nestanu obadva.

26. siječnja 2024.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Osteomalacija Piše: Branko Delost, dr. vet. med. Bioinstitut d.o.o., Ambulanta Gornji Mihaljevec

Smiljana Groman iz Novog Sela Rok na placu nudi povrće iz svog plastenika

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Šenon predvodi ponudu kupusnjača Popuštanjem hladnoće život se polako vraća i na čakovečki sajam i središnju tržnicu.

To znači da je ponuda sve veća, a i kupaca te šetača željnih čašice razgovora sve više. Stoga, željni kupnje ili samo razgledavanja, ima se što vidjeti. Između ostaloga, na sajam su se vratile kokoši i zečevi, kako odrasli tako i oni nešto manji. Više je i alata te ostalih uporabnih predmeta kao i voća i povrća.

Naravno, ponudu povrća predvode korjenaste vrste poput mrkve, peršina, pastrnjaka, cikle, povrtnice, repe. S druge strane, tu je i obični kelj te kelj pupčar, crveno i bijelo zelje, cvjetača, brokula i sve popularniji šenon. Ponuda meda je standardna kao i žitarica među

kojima ima najviše kukuruza te tritikala. Što se voća tiče, tu su domaće jabuke i tzv. južno voće od mandarina, naranči, klementina do kivija i šipka.

No, ono što najviše upada u oči su prvi jaglaci koji svojim bojama razbijaju zimsko sivilo.

Teglica se trenutno nudi po 1,5 eura. (vv, foto: zvrzan)

Krumpir (kg): Grincajg (kom): Zelje (kg): Šenon (kg): Kiselo zelje (kg): Kisela repa (kg): Cvjetača (kg):

1€ 1,5 € 2€ 5€ 3€ 4€ 5€

Krumpir (kg): Kelj (kg): Zelje (kg): Grah (kg): Cikla (kg): Luk (kg): Orasi (kg):

1€ 2€ 1€ 4€ 1€ 1,2 € 12 €

Mrkva (kg):

2€

Mrkva (kg):

Salata (kg): Jabuke (kg): Peršin (kg):

5€ 2€ 5€

Mandarine (kg): Jabuke (kg): Peršin (kg):

1,5 € 1€ od 0,6 € 4€

Jaglac (kom):

1,5 €

Kukuruz (25 kg):

8€

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Darko Zorčec iz Trnovca Bartolovečkog na sajmu je nudio korjenasto povrće

O

steomalacija je poremećaj u okoštavanju kostura koji nastaje zbog nedostatnog taloženja vapnenih soli u kostima. Bolest najčešće dolazi potkraj bređosti kod krava visoke proizvodnje mlijeka, ali i kod koza, krmača te kokoši nesilica visoke nosivosti. Češće obole životinje držane trajno u staji i one koje se napasuju na tlima koja su siromašna kalcijevim fosfatima. Bolest se pojavljuje na nizinskim naplavnim tlima, na pjeskovitom tlu, a u sušnim godinama može se pojaviti i na drugim tlima.

Kisela sijena sadržavaju male količine fosfora i kalcija, a sama prisutnost povećane kiselosti u hrani (silaža, sjenaža...) pogoduje razvoju bolesti. Kada se krave duže vrijeme hrane većim količinama silaže ili eventualno lišćem šećerne repe, dolazi do demineralizacije, izlaska minerala iz kostiju koje postaju mekanije, porozne, krhke. U biti je ovaj proces sličan rahitisu, a razlikuje se u tome što poremećaj u kruženju soli kalcija i fosfora i de�icit vitamina D dolazi kod životinja potpuno formiranog kostura (odrasle jedinke), dok kod rahitisa taj isti poremećaj dolazi kod mladih životinja kojima je kostur još u formiranju.

Prvi simptomi u krava očituju se kao lizavost i lakše probavne smetnje. Životinje imaju smanjen apetit, pokazuju zanimanje za neobičnu hranu (žbuka, zemlja, kosti...), a ponekad jedu stelju s poda zagađenu mokraćom i izmetom.

Postaju plašljivije i lako se uzbude bez većeg razloga.

Zbog bolova u kostima pretežno leže, nerado ustaju, u stajanju tapkaju nogama, hodaju ukočeno te ponekad šepaju. U težim oblicima

bolesti pri lijeganju i ustajanju može doći do spontanih prijeloma kostiju. Najčešće se lomi zdjelica, bedrena kost i ramena kost. Također se rasklimaju zubi pa životinje teško žvaču.

Kod koza bolest najčešće zahvaća zdjelicu i kralježnicu, rijetko noge. Životinje uglavnom leže, nerado se kreću, a ponekad se javljaju grčevi. Isto tako kao i kod krava dolazi do rasklimavanja zubiju, te posljedično tome još slabijeg uzimanja hrane.

Kod krmača se u području zglobova pojavljuju bolne otekline te one uglavnom leže.

Mogu se pojaviti živčani poremećaji u obliku razdraženosti ili grčeva. Česti su prijelomi kostiju. Duljim trajanjem svinje omršave zbog popratne upale želuca i crijeva.

Zbog dugotrajnosti ležanja kod svih vrsta, a osobito goveda, mogu se razviti rane od ležanja, infekcije rana te u konačnici septikemija. Taj stadij bolesti rijetko se pojavljuje jer se životinje prije toga

obično upućuju na ekonomsko iskorištavanje ako liječenje nije dalo pozitivne rezultate.

Liječenje treba započeti s pojavom prvih znakova bolesti.

Uz medikamentoznu terapiju potrebno je svakodnevno u hranu dodavati vitaminsko-mineralne dodatke koji sadržavaju uravnotežene količine svih potrebnih minerala i vitamina. Naročito je u hrani potrebno održavati pravilan odnos kalcija i fosfora. Iz obroka je potrebno izbaciti ili barem u većoj mjeri smanjiti kisele trave i ostalu kiselu hranu. Liječenje je dugotrajno i iziskuje puno truda i strpljivosti. Ako bolesne životinje leže više od tjedan dana, prognoza je nepovoljna i teško da će doći do potpunog oporavka. Da bismo spriječili pojavu ove bolesti, životinjama treba u tijeku bređosti i mliječnog razdoblja trajno dodavati u obrok mineralne dodatke, koji osim povoljnog omjera kalcijevih i fosfornih soli sadržavaju i druge prijeko potrebne mineralne soli.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Povrtlarstvo

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Vrt - mjesto gdje se čovjek i priroda susreću na "pola puta"

D

a mi je netko pred 25 godina rekao da ću se baviti vrtom, da će mi to biti glavna preokupacija u životu i da ću u njemu naći toliki izvor radosti i inspiracije – rekla bih mu da je lud.

A ipak, Priroda me je vratila k sebi. Družimo se na zajedničkom mjestu – malom kutku svog imanja gdje sam uz pomoć Prirode komadić zemljišta pretvorila u moj mali raj.

Vrt nije potpuno prirodno mjesto, ali ako dozvolite Prirodi da vas vodi, vi od tog vrta možete napraviti čudesa. Priroda mi je pokazala kako iz maleckih sjemenki mogu napraviti čudesa.

Naučila me je kako stati i promatrati. Naučila me je kako da imam povjerenja u nju i na mnoge stvari u vrtu jednostavno ne reagiram – jer ona ima najbolja rješenja.

Naučila me je kako da prigrlim i “dobro” i “loše” – jer kod nje nema takve podjele, sve je sastavni dio čudesnog lanca života o kojem ovisi i čovjekov opstanak na ovom planetu.

Naučila me je da su najvažnije u životu one male stvari i da su te “male stvari” zapravo jako velike u ovom kutku svemira. Naučila me je kako stvarati, a ne razarati.

Naučila me je kako biti zahvalna za svaki novi dan,

za svaku biljčicu i za hranu koju uzgojim u ovom kutku raja.Naučila me je istinski živjeti.

I da moram ponovo, odabrala bih ovaj put bez imalo razmišljanja. Moj život je istinski ispunjen u ovom kutku raja.

Znate li da uskoro počinje novi ciklus on-line Škole vrtlarenja?

Svi koji želite naučiti kako izgraditi ovakav komadić raja u kojem ćete i istinski uživati i uzgajati hranu u suradnji s prirodom – uskoro ćete se moći prijaviti da ovu sezonu to napravimo zajedno. Više pogledajte na www.biovrt.com.

PLINOTEHNIKA • Ul. Josipa Slavenskog • Ivanovec • Tel: 091/384-2009

Akcija u Plinotehnici!

Noževi

• Weber Plinski roš�lj Traveller black

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

• Weber okrugli roš�lj s poklopcem Original Ke�le E-4710 black

1.3703.94 Climber Camouflage 14 funkcija / 91 mm MPC: 41,oo€

• Weber okrugli roš�lj s poklopcem Original Ke�le E-5710 black

0.8341.MC9 Hunter XT 6 funkcija / 111 mm MPC: 63,oo€

50%

na pojedine Weber modele!

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

• Weber Plinski roš�lj Spirit II E-310 GBS

0.3303 Waiter 9 funkcija / 84 mm MPC: 18,oo€

0.9425.DS222 Evoke BSH Alox Navy camouflage 4 funkcije / 136 mm MPC: 119,oo€

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

26. siječnja 2024.

MEĐIMURSKI DEMOKRATSKI savez

Peticija dostavljena HŽ Putničkom prijevozu! Željko Pavlic, vijećnik MDS-a u Skupštini Međimurske županije, predsjednik MDS-a i pokretač Inicijative i Peticije kojima se traži od HŽ Putničkog prijevoza da osigura uvjete za uvođenje direktnih putničkih linija, bez presjedanja, od Čakovca, kao regionalnog sjedišta Međimurske županije, preko Zaboka, do Zagreba, dostavio je Peticiju na adresu HŽ Putničkog prijevoza i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Zagrebu. Peticiju je od 2. 1.

2024. godine potpisalo 761 građana.

Da bi dostavio Peticiju, Pavlic je za putovanje u Zagreb odlučio koristiti vlak, i to liniju koja vozi “najbrže” do Zagreba; Čakovec 4:47, Varaždin 4:58, Koprivnica 5:50, Zagreb 7:22.

Ukupno trajanje putovanja 2:35, uz 2 presjedanja.

Uz Peticiju, Pavlic je dostavio i svoj Zaključak kojim se

poziva HŽ Putnički prijevoz da osigura uvjete za uvođenje direktnih putničkih linija, bez presjedanja, od Čakovca, kao regionalnog sjedišta Međimurske županije, preko Zaboka, do Zagreba, a koji je Skupština Međimurske županije jednoglasno usvojila na svojoj 15. sjednici, 21. 12.

2023. godine, podršku Inicijativi gradonačelnice Čakovca Ljerke Cividini, podršku Inicijativi od strane struke, Davida Kundiha univ. mag. ing. traff. i zastupničko pitanje zastupnice u Hrvatskom saboru dr. Andreje Marić ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.

MDS zahvaljuje svima na podršci ovoj Peticiji i Inicijativ!

U MDS-u se nadaju da će HŽ Putnički promet i Ministarstvo registrirati i respektirati ovu Inicijativu, kako bi se ukinula prometna blokada Međimurja, pogotovo želje-

znička, i nadaju se pozitivnom odgovoru s obzirom na to da su ovu Inicijativu podržale jedinice regionalne i lokalne samouprave, građani svojim potpisima i struka.

Predsjednik MDS-a: Željko Pavlic

Podržavamo donošenje Zakona o hrvatskom jeziku svoga govora ili naglaska nemaju objektivne i prave šanse u zajednici u ostvarivanju svojih stručnih, znanstvenih ili umjetničkih karijera.

Smatramo da se s vremenom Zakon može kvalitetno nadograditi, kao što se i podzakonskim aktima neka pitanja mogu odgovarajuće riješiti. Stoga, unatoč nedostacima, držimo da je donošenje Zakona nužnost, čime će se stati na kraj nasrtajima na hrvatski jezik koji traju više od stoljeća, kao i zaustaviti recentnu i aktualnu praksu jugoslavenizacije hrvatskog jezika i pretvaranje u neku od podvarijanti "jezika regije / regiona".

HDS MŽ osobito apelira na saborske zastupnike iz Međimurske i drugih "kajkavskih" županija da podrže taj zakon, te da svojim raspravama i stavovima usmjere kreatore podzakonskih akata k stvaranju dokumenata koji će maksimalno poštovati nepobitno postojanje hrvatskog kajkavskog jezika u svakodnevnom životu.

SDP Međimurske županije

Otvoreno pismo ministru Berošu Poštovani ministre Beroš, ulazimo u četvrtu godinu Vašeg mandata. Očekivanja da riješite barem jedan od velikih problema našeg zdravstvenog sustava očigledno su bila prevelika. Vaš je zadatak bio ponudi� kvalitetna i upotrebljiva rješenja za sustav koji već desetljećima grca u dugovima, a građanima postaje sve nedostupniji. Uz to je opterećen korupcijom i klijentelizmom, a iznad svega lošim upravljanjem, čime se novac poreznih obveznika baca u vjetar. Ovo su trenutno najveći problemi naše zdravstvene skrbi, za koje niste ponudili sustavna rješenja primjenjiva u praksi:

1. Liste čekanja

HRVATSKA DEMOKRŠĆANSKA STRANKA, Podružnica za Međimursku županiju

Na dnevnom redu Hrvatskog sabora uskoro predstoji glasovanje o Prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku. Za očekivati je da će taj Zakon podržati svi saborski zastupnici, budući da se prvi put u Hrvatskoj zakonskim aktom uređuju pitanja jednog od najvažnijih identi�ikacijskih odrednica hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske.

Premda predlagatelji Zakona nisu u konačnom Prijedlogu uzeli u obzir određene opravdane primjedbe i prijedloge nekih hrvatskih institucija, Hrvatska demokršćanska stranka, Podružnica za Međimursku županiju, snažno podržava donošenje Zakona.

Donošenje Zakona o hrvatskom jeziku nužan je preduvjet za konačno zaustavljanje kulturocida, kontinuiranog i sustavnog zatiranja hrvatskog kajkavskog jezika u javnom životu.

Jednako tako, preduvjet da se zaustavi, u svim sferama života, diskriminacija i ponižavanje kajkavaca, koji zbog

Vaši stupci 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sukladno tome, smatramo da se živi hrvatski jezici, pored standardnog štokavskog, dakle i kajkavski i čakavski, moraju postupno inkorporirati kao ravnopravni u budući standardni hrvatski jezik. Nadležna ministarstva i jedinice područne samouprave HDS MŽ poziva na djelatno poštivanje i uvažavanje hrvatskog kajkavskog jezika, osobito u sferama obrazovanja, poglavito u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju.

Za vjerovati je da će se pitanju jezične politike u Hrvatskoj, nakon donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, konačno pristupiti odgovorno i stručno, u interesu hrvatskog naroda i svih državljana Republike Hrvatske.

Mr. sc. Franjo Cimerman, predsjednik Hrvatske demokršćanske stranke Podružnica za Međimursku županiju

Liste čekanja za specijalis�čke preglede u javnom zdravstvu nepregledne su i duge, a u privatnim se klinikama mogu obavi� u svega nekoliko dana. Na prvi pregled gastroenterologa u Zagrebu pacijen� čekaju najmanje 140 dana, u Zadru 189 dana, a u Splitsko-dalma�nskoj županiji čak 228 dana. Pacijen� u Osijeku na MR abdomena čekaju 222 dana.

U Belgiji se na ultrazvuk dojke čeka tjedan dana, u Zadru 253 dana, Zagrebu 71 dan, Rijeci 154, Osijeku 161, a Splitu 64 dana. U Klinici za dječje boles� na alergotest na alimentarne alergene za djecu čeka se 190 dana. Na kontrolni pregled dječjeg i adolescentnog psihijatra u Zagrebu čeka se i do 169 dana (podaci preuze� s h�ps://liste.cezih.hr/). Mnogi onkološki bolesnici u Hrvatskoj čekaju na početak zračenja i po 90 dana.

Tek nedavno naložili ste ravnateljima bolnica da smanje liste čekanja ispod 270 dana. Što ste čekali do sada? Koliko dugo će izdrža� pojačani rad djelatnika popodne i vikendima? Kao da zaboravljate da imamo ozbiljan manjak liječnika u javnom zdravstvu, kao da niste svjesni da će ih zbog loših uvjeta rada svakim danom bi� sve manje i kao da ne znate da rade svakodnevno na granici izdržljivos�. No, to kao da nije Vaša odgovornost.

2. Previsoka smrtnost od karcinoma Imamo katastrofalno loše ishode liječenja od karcinoma, drugi smo najgori u Europskoj uniji po smrtnos�. Nevjerojatno je da trošimo više od europskog prosjeka, a rezulta� su nam gotovo pa najgori. Naš zdravstveni sustav ne prati svoje ishode, kasno dijagnos�ciramo malignu bolest, odnosno s liječenjem se započinje u poodmakloj fazi boles�, što je u direktnoj vezi s lošijom prognozom i povećanom smrtnošću. Karcinom se u 40 % slučajeva može spriječi�, a jedan od najučinkovi�jih načina za to je i ulaganje u zdravstvenu pismenost građana. Unatoč toj znanstvenoj činjenici mi nemamo dovoljan broj javno-zdravstvenih kampanja usmjerenih na zdrave s�love života. Jednako tako nemamo ni uspostavljene

kvalitetne nacionalne probire u cijeloj Hrvatskoj na sijela poput raka grlića maternice, dok nam je odaziv na kolorektalni probir toliko nizak da program možemo nazva� neučinkovi�m. Također, prema godišnjem izvješću o stanju zdravlja u Hrvatskoj (EK u suradnji s OECD) pojavnost karcinoma vrata maternice u Hrvatskoj je znatno veća među ženama lošijeg imovinskog stanja. Ovaj podatak samo ukazuje na činjenicu da ste uspjeli javni zdravstveni sustav, koji bi trebao bi� dostupan svima, učini� pogodnim samo za one boljeg imovinskog stanja.

Poražavajuće je da je Sabor prije više od tri godine usvojio Nacionalni strateški okvir pro�v raka do 2030., kojeg su napisali naši najbolji onkološki stručnjaci, a da Vi niste bili u stanju učini� ništa za njegovu implementaciju.

Kao da niste ministar zdravstva Republike Hrvatske.

U sklopu provođenja Nacionalnog plana oporavka i otpornos� 2021. – 2026. godine na raspolaganje smo od Europske unije dobili 85 milijuna eura za nabavu sofis�cirane onkološke opreme. Na sjednici Vlade održanoj 28. prosinca 2023. godine donesena je odluka o nabavi spomenute opreme, među�m u iznosu od 55 milijuna eura, umjesto 85. Ako znamo da je rok za korištenje ovih sredstava bio kraj 2023. godine, ZNA SE i gdje je nestalo preostalih 30 milijuna eura.

3. Devastirana primarna zdravstvena zaštita (PZZ) i nedostatak liječnika i medicinskih sestara U više navrata upozoreni ste od oporbe, strukovnih udruga te udruga pacijenata kako je primarna zdravstvena zaš�ta, koja bi trebala bi� temelj zdravstva, kadrovski devas�rana. Mnogi naši građani uopće ne mogu do svog obiteljskog liječnika, pedijatra ili ginekologa, i to ne samo u ruralnim sredinama i otocima, već i u većim gradovima. U Hrvatskoj trenutno nedostaje gotovo 300 obiteljskih liječnika, 110 ginekologa i 90 pedijatara. Stanje će uskoro bi� još gore jer mnogi kolege odlaze u mirovinu, a nema dovoljno mladih liječnika koji bi ih zamijenili. Mnogi liječnici pokrivaju po 2 – 3 ambulante, rade brojni umirovljenici.

Tko će liječi� naše građane kada u narednih 5 godina preko 800 liječnika obiteljske medicine ode u mirovinu?

Navodite da ste osigurali do kraja ove financijske perspek�ve 922 specijalizacije ukupne vrijednos� od 130 milijuna eura. Sve to lijepo zvuči i daje nadu da će se kroz narednih 4 – 6 godina, koliko traju specijalizacije, smanji� kadrovska devastacija sustava.

No, prava je is�na da se na specijalizacije javljaju kolege koji već rade u PZZ-u, a malo je novih.

Mlade liječnike niste mo�virali da se prijave na specijalizaciju iz obiteljske medicine. Osim toga,

što se �če obiteljske medicine, ništa se značajno nije promijenilo, ni� jedan poslovni proces nije unaprijeđen, a administra�vno opterećenje je čak i veće. Objedinjeni hitni bolnički prijemi krca� su pacijen�ma, od kojih je preko 50 % nehitnih, a Vi tek sada predlažete mjere koje neće zaživje� bez dodatnih izmjena zakona i bez sveobuhvatne edukacije građana te osnaživanja PZZ-a. U Hrvatskoj nedostaje gotovo 2000 liječnika i 4000 medicinskih sestara. U javnost puštate priče o visokim plaćama liječnika (koji se nalaze među prvih 5000 u COP-u), a namjerno propuštate naves� da se radi o ukupnim primanjima uslijed velikog broja odrađenih prekovremenih sa�, dežurstava i pripravnos�.

4. Katastrofalno loše zdravlje nacije Neovisne europske ins�tucije ukazuju da nam je stopa pušenja za 19 % viša od prosjeka EU-a, najdeblji smo u Europskoj uniji, a liječenje boles� povezanih s debljinom košta nas godišnje 1,7 milijarda eura. Stopa konzumacije alkohola među adolescen�ma je među najvišima u Europi. U 2019. godini upravo su rizici povezani s načinom života bili zaslužni za 44 % svih smr� u Hrvatskoj. Iako je prosječni životni vijek hrvatskih građana ispod prosjeka Europske unije, nakon pandemije očekivana životna dob dodatno se smanjila za tri godine. Sve ovo ukazuje na loše stanje zdravlja nacije koje će se u budućnos� samo dodatno pogorša�. Vaše ministarstvo u posljednje če�ri godine nije uložilo dovoljno u kvalitetne poli�ke prevencije i podizanje zdravstvene pismenos� građana. Ali, u međuvremenu odbijate svaki dobar prijedlog oporbe poput SDP-ova prijedloga izmjena Zakona o zabrani prodaje energetskih pića mlađima od 18 godina.

Ministre Beroš, vatrogasnim, nedovoljno razjašnjenim i poluprovedenim mjerama "krpate" naš zdravstveni sustav, bez jasne vizije kako riješi� pitanje financijske, kadrovske i organizacijske neodrživos�, rastućih dugova, nerealnih cijena usluga i limita, visoke smrtnos� od onkoloških boles�, lista čekanja i birokracije.

Naš zdravstveni sustav je u alarmantnoj krizi upravljanja.

Primjerice, paradoksalno je da je HZZO samo jednoj privatnoj klinici posljednjih 15 godina pla�o gotovo 150 milijuna eura, a istovremeno jedan od najsofis�ciranijih uređaja u medicini, PET/ CT, košta od 1,5 do 2,5 milijuna eura. Uređaji za zračenje, CT-ovi koštaju i daleko manje.

Naši građani zaslužuju dostupno i uređeno zdravstvo, koje Vi niste omogućili. Stoga će to uskoro bi� naša zadaća.

Prof. dr. sc. Romana Jerković, dr. med., zastupnica u Europskom parlamentu (SDP) Prim. dr. sc. Andreja Marić, dr. med., zastupnica u Hrvatskom saboru (SDP)

22 Mozaik

Bebe 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. siječnja 2024.

Smiljana Oršuš (33) i Velibor Oršuš iz Piškorovca prije tri mjeseca dobili su sina kojemu su dali ime Matejo.

Viktorija Cipot i Emina Kovačić vole pročita� Međimurske novine

VOLIM NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

TRGOVINA Midrano, Železna Gora

Lucijan (Mario) Reich sretni dobitnik vrijednih naočala Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima.

Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Lucijan (Mario) Reich iz Slemenica. Dobitnika ovog kola

kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Novo 106. kolo počinje u ovom broju

Novo, 106. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i

3

narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 9.veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 20. veljače.

Sretnog dobitnika 106. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 23. veljače. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 20.2. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Emina čita sport i politiku, a Viktorija voli isprobavati recepte Ovog tjedna put nas je odveo do Železne Gore i tamošnje lokalne trgovine Midrano, koja je uvijek dobro posjećena.

Kako i ne bi, kada se nalazi na dobroj lokaciji te osim mještana iz sela, ovdje svrate i Štrigovčanci, kao i

mještani susjedne svetomartinske fare.

- Volim prolistati novine, ono što me zanima to pročitam, politiku i malo sporta, rekla nam je Emina Kovačić, prodavačica čitateljica kojoj smo darovali našu platnenu vrećicu s logom Međimurskih novina.

Društvo joj je pravila i kolegica iz druge smjene Viktorija Cipot iz Sivice, koja također voli pročitati novine, a isprobava i naše recepte.

- Isprobala sam recepte, ali mi većinom nije uspjelo. No potrudila sam se, dodala je Viktorija. (sh)

Posjet školi kako bi prelazak iz vr�ća bio što manje stresan

i

Ime i prezime:

JER…

DV “CVRČAK” posjetio OŠ Ivanovec

Dobri susjedi se vole Zabavno i sportsko prijepodne odvijalo se 23. 1. 2024. u Ivanovcu. Djeca i odgojitelji iz Dječjeg vrtića “Pčelice”, koji djeluje kao područni odjel DV-a “Cvrčak” Čakovec, posjetila su OŠ Ivanovec. Dočekali su ih učiteljice Gordana

Juras i Ružica Kacun sa svojim učenicima, učiteljice trenutnih četvrtih razreda, a na jesen budućih prvih.

Djeca su se upoznala s prostorom škole, a u sportskoj dvorani zajedno s učenicima imala sat tjelesne i zdravstve-

ne kulture. Kako prelazak iz vrtića u školu može biti manje stresan, dokazuje već višegodišnja praksa suradnje vrtića i škole na projektu "Od vrtića do škole, dobri susjedi se vole". (sh)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Kristina Klobučarić (kristina@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Vlatko Štampar, majstor humora oštrog uma Jedan od poznatijih komičara ovih prostora je naš Međimurec sa stalnom adresom u Zagrebu, inače po struci i zanimanju arhitekt. Ovaj stand-up komičar unazad 15 godina vodi ljude kroz spontano putovanje smijehom, a njegovi su nastupi prožeti bistrim opažanjima svakodnevnih situacija. Bez ustručavanja dijeli svoja osobna iskustva i stavove u društvu, stvarajući ne samo humor već i duboku i direktnu interakciju s publikom koja se upravo zbog osobnih doživljaja lako poistovjećuje s njim. Opširnije na 3. stranici Medije. (kk, Foto: Zlatko Vrzan)

2 media

najave

VIKEND VODIČ

petak, 26. siječnja

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIKEND VODIČ

20 GODINA Dramskog studija DADA

9:30 Radionica ŠAFkove plesne (z)animacije Muzejsko informa�vni centar 11:30 i 13:15 Radionica “Crno kao noć (muzeja)’’ Muzejsko informa�vni centar 12:00 Kolinski obed zgrada Scheier 16:00 Noć muzeja Podturen Društveni dom Podturen 18:00 Noć muzeja Goričan Etno kuća Goričan 18:00 Otvorenje noći muzeja i prigodne izložbe “Obiteljski fotospomenar’’ Mul�medijalna dvorana riznice Međimurja 18:00 Izložba “Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein’’ Izložbeni salon Muzeja Međimurje 18:00 Otvoreni stalni postav muzeja Izložbeni salon Muzeja Međimurje 19:00 Žene u sportu – Međimurska priča Mul�medijalna dvorana riznice Međimurja 19:00 Magic Leon Show Centar za kulturu Čakovec 16:00 – 23:00 Noć muzeja Cimper Spomen park rudarstva Mursko Središće Old�mer – izložba starih vozila Selnica 16:00 Izložba starih alata Društveni dom Podturen 18:00 Noć u Muzeju Med dvemi vodami Križovec

Vratite svoju vjeru u vile U nedjelju, 28. siječnja, s početkom u 16 sati u Centru za kulturu Čakovec na rasporedu je premijera predstave Petar Pan. Ista igra i u utorak, 30. siječnja, s početkom u 20 sati. Sve se događa povodom velikih 20 godina omiljenog vam Dramskog studija Dada.

Dramski studio Dada osnovan je 28. 1. 2004. kao kazališna grupa unutar Centra za mlade, CeZaM Čakovec i od

svog početka okuplja starije osnovnoškolce, srednjoškolce i studente željne pronalaska i proučavanja kazališne umjetnosti. Svoj naziv preuzela je iz Dadaizma, anti-umjetničkog pokreta s početka prošlog stoljeća. Redatelj predstave je Davor Dokleja, dok je za glazbu zadužen bio Igor Baksa. Predivne kostime izradili su učenici Gospodarske škole Čakovec, sektora za Modu,

KONCERT u Vratišincu

tekstil i kožu. O scenogra�iji je brigu vodila Iva-Matija Bitanga. Voditelji u grupama Dramskog studija Dada su: Jelena Dokleja, Aleksandra Pleh, Ena Jagec, Alen Barbić, Bruno Kontrec, Mario Jakšić, Aleksandar Filo i Davor Dokleja. Predstava je namijenjena za sve starije od 4 godine. Cijena ulaznice iznosi 4 eura, a zabava i dobar provod su zagarantirani. (pt)

Redatelj predstave Davor Dokleja, koji vas poziva na obilježavanje 20 godina Dramskog studija Dada i premijeru predstave Petar Pan

DOBRAVSKA BAŠTINA, hrana i veselica

Zapjevajte uz Vincekovu zipku

Čarolija okusa međimurske gibanice

Ove subote, 27. siječnja, u Vratišincu nas čeka još jedna Vincekova zipka. Riječ je o koncertu koji se održava u spomen na Vinka Žganca. Rođen je u našem Međimurju u Vratišincu koje s ponosom njeguje i nosi njegovo ime. Žganec je bio hrvatski pravnik, et-

Ukusno druženje čeka nas u subotu, 27. siječnja, s početkom u 18 sati. Na rasporedu je Dobravska baština.

Dan dobravske baštine ove je godine posvećen temi hrane!

Međimurska gibanica nam je svima dobro poznat kolač te ćemo o njoj nešto naučiti u predavanju Janje Kovač, a kasnije degustirati slasne gibanice iz ruku članica

nomuzikolog, melograf, skladatelj i akademik te jedan od najznačajnijih hrvatskih zapisivača narodnih plesova, pjesama, obreda i običaja. Koncert Vincekova zipka organizira Mješoviti pjevački zbor ''Dr. Vinko Žganec'', s početkom u 18 sati u Domu kulture u Vratišincu. (pt)

NOĆ MUZEJA, petak 26. siječnja

Udruge umirovljenika, javlja organizator KUD Seljačka sloga Donja Dubrava. Ulaz na događaj je kao i uvijek besplatan. Također, najmlađe čeka i vožnja u vatrogasnim vozilima. Na otvorenju će nastupiti i puhački orkestar Općine Donja Dubrava. Također će se moći razgledati i Dom kulture ‘’Zalan’’, kao i prostorije DVD-a. (pt)

Donosimo program po međimurskim krajevima Noć muzeja oživljava kulturnu scenu svakog mjesta.

Tijekom ove posebne noći, muzeji, pa i centri za posjetitelje, društveni domovi, etno kuće, osnovne škole, a i župni dvor, otvaraju svoja vrata posjetiteljima pružajući im jedinstvenu priliku da besplatno istraže ljepotu i važnost kulturne i povijesne baštine.

Ove godine gosti će imati priliku vidjeti brojne izložbe, stalne postave, umjetnička djela, učeničke radove, etno

zbirke, čuti zanimljiva predavanja i priče, sudjelovati na različitim radionicama, predstavama, a manifestacije će biti obogaćene nekim novim programima i gastro ponudom po povoljnim cijenama, a i nagradama.

Vrata Muzeja Međimurja Čakovec bit će otvorena od 18:00 do 01:00 sati (multimedijalna dvorana Riznice Međimurja, izložbeni salon i stalni postav muzeja). Novost ove godine su dvije radionice za djecu nižih razreda u Mu-

zejsko-informativnom centru, prva u 09:30, a druga u 11:30 i 13:15. U Muzeju Croata insulanus Prelog od 18:00 do 23:00 sata. Na prostoru Turističke zajednice Mura i gorice od 16:00 do 23:00 sati posjetite Spomen dom rudarstva Cimper i kompleks Međimurski ugljenokop u Murskom Središću. Tu je Interpretacijski centar Med dvemi vodami u Križovcu, Društveni dom Podturen, Mamičina škrinja u Gornjem Kraljevcu i Oldtimer muzej Šardi u Selnici.

Kratki sadržaj: Franny Doyle ima grozan dan.

Prvo je dobila otkaz, a onda su joj vrata podzemne željeznice razderala omiljenu haljinu i pola Manha�ana vidjelo joj je guzu.

Osramoćenoj, u pomoć joj je priskočio šarmantni neznanac sa svojim skupocjenim sakoom.

Najgore je tek uslijedilo. Netko je cijeli događaj snimio i objavio na internetu pa su odjednom Franny i njezin vitez, Hayes Montgomery Treći, najnovija senzacija na svim društvenim mrežama.

Njih su dvoje potpuna suprotnost, jer ona je zaigrana, maštovita i brbljava, a on je ozbiljan, sramežljiv i sav u brojevima. Srećom, u gradu od osam milijuna ljudi ne moraju se više nikad sres�.

Romantična i nježna priča koja tvori savršen prvijenac.

Ovaj roman o suprotnostima koje se privlače ujedno je i ljubavno pismo New Yorku.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - KATE SPENCER: ROMANSA U NEW YORKU Dobitnica knjige Bolje da si mrtav objavljene u prošlom broju je Natalija Vikert iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU KATE SPENCER: ROMANSA U NEW YORKU

kupon br. 1480 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Međimurska priroda u Centru za posjetitelje u Križovcu od 18:00 do 23:00 sata. U Centru za posjetitelje Žabnik Mlin na Muri od 19:00 sati do 22:00 sata. Dom kulture Mala Subotica od 18:00 sati do 21:00 sat. OŠ Strahoninec od 15:30 do 20:20.”Etno kuća” Goričan u 18:00 sati. Župni dvor Župe Sv.Vid u Donjem Vidovcu od 18:00 sati do 22:00 sati. U Kotoribi, od 18:00 sati do 21:00 sat na dvije lokacije “Stari farof” i “Pišpekova kovačnica”. (kk)

Subota, 27. siječnja

18:00 Dan dobravske baš�ne DVD Donja Dubrava 18:00 Vincekova zipka Dom kulture Vra�šinec

nedjelja, 28. siječnja

16:00 Petar Pan, 20 godina Dramskog studija Dada Centar za kulturu Čakovec

31. siječnja Dvorske lude, stand-up SplickaScena Centar za kulturu Čakovec

MJESEČNI VODIČ

4. veljače 10. Zimska produkcija Vivone Centar za kulturu Čakovec

11. veljače Plesni studio Korak, zimska produkcija Centar za kulturu Čakovec

14. veljače 19 sa� Večer ljubavnih pjesama Marija Magdalena Kočila i Danijel Oto Centar za kulturu Rudar

15. veljače Božo Vrećo CZK Čakovec

16. veljače 13 sa� Zeko eko traži mamu 20 sa� Na kavici u podne CZK Rudar Mursko Središće Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

26. siječnja 2024.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

VLATKO ŠTAMPAR, komičar iz Čakovca, proslavio 15 godina karijere

Forama slamam i nasmijavam publiku Vlatko Štampar nedavno je pred prepunom dvoranom Centra za kulturu Čakovec obilježio svoju BEST OF večer najboljih, najdražih, najcrnijih i najiskrenijih fora Piše: Kristina Klobučarić Foto: Zlatko Vrzan

O stand-up komediji i uspješnoj petnaestogodišnjoj karijeri pričali smo upravo s njim, Vlatkom Štamparom, majstorom humora robusno-senzualnog stasa.

- Predstavite se onima koji ne znaju tko je Vlatko Štampar.

- Pozdrav dragi ljudi.

Moje ime je Vlatko Štampar.

Komičar sam. Volim nasmijavati ljude. I sommelier sam za slatko.

- Što je to stand-up komedija?

- Stand-up komedija je izvođačka forma gdje se izvođač iz petnih žila trudi nasmijati publiku, bez da oni shvate kakva mu se panika točno događa u glavi.

Materijal mora biti strogo autorski i univerzalan da se ljudi mogu poistovjetiti, ali opet unikatan da bude super i kvalitetna fora.

- Kada si počeo s izvođenjem stand-up komedije i koji je tome razlog?

- Prvi nastup je bio 2007. u Varaždinu. Gledao sam strane komičare (Pablo Francisco, Robin Williams, Eddie Izzard) i stvorila se prilika da probamo kolega i ja nastupati sa svojim materijalom pred ljudima. Bilo je super za prvi nastup. Umislio sam

Prije samog nastupa volim mir, da me nitko ništa ne pita i ne dira barem pola sata prije.

Imam svoj intro, glazbu koju volim puštati publici kad ulazi i skidam naljepnice s flaše vode

se odmah. Dogovorio drugi nastup par mjeseci kasnije u Čakovcu. Apsolutna katastrofa i potop. I onda krenuo 2008. u 9. mjesecu na “open mic večeri” u Purgeraju u Zagrebu. Živio sam da svaki ponedjeljak mogu na 10-ak min nasmijavati ljude. I samo se sve krenulo kotrljati.

Nastup po nastup i evo, 15 godina prošlo.

- Koje teme te najviše inspiriraju za tvoje šale?

- Nema pravila. Imam svega osim politike.

- Gdje sve nastupaš?

- Kazališta, domovi kulture, pučka učilišta, krčme, ka�ići, svadbe, korporativne zabave, rođendani. Bilo je dosad svega. Trenutno sam u toj sretnoj fazi karijere gdje mogu birati s kime ću raditi.

Tako da po novom, svadbe i privatne zabave otpadaju.

Prestresno mi je.

- Koji je tvoj stil nastupa i interakcije s publikom?

- Teško mi je reći koji je moj stil. Po komentarima publike, dosta glumim. Volim likove i volim ljude uvlačiti u vizualno bogate priče i anegdote.

- Kako razvijaš svoj jedinstveni stil i glas u svijetu stand-upa?

- Rad, rad i rad. Godinama sam se brinuo koji je moj stil. Kako da se razvijam.

U koju stranu da idem. Da ubacim rekvizite? Da imam samo ovo, da nemam ono, ali na neke stvari ne možeš utjecati i ne možeš ubrzati. S vremenom se tvoj stil iskristalizira.

- Kako se pripremaš za nastupe (rutina, rituali)?

- Priprema za nastup nije ništa posebno. Kao kad si došao na ispit. Kad si tamo već je gotovo. Što smo učili

smo učili. Materijal stalno vrtim kroz glavu i zapisujem natuknice za potencijalne nove fore. Prije samog nastupa volim mir. Da me nitko ništa ne pita i ne dira barem pola sata prije. Imam svoj intro, glazbu koju volim puštati publici kad ulazi i skidam naljepnice s �laše vode. Eto ukratko to.

- Koji su ti bili najzabavniji trenuci koje si doživio na pozornici?

- Svaki nastup je zabavan.

Svaki nastup ima neplaniranih improvizacija koje budu potpuna uživancija jer smo skupa stvorili foru. Atmosfera je to omogućila. Teško je sad izdvojiti njih nekoliko jer ima previše toga. Hrpa malih gesta od strane publike, 10 kila čokolade na poklon poslije u Zagrebu, bacanje grudnjaka u Slavonskom (bio je frajer, ali se računa), skoro dobivanje batina kod Ludbrega, prvo mamino gledanje fora u CZK-u. Cijenim svaki trenutak i posao vezan za pozornicu i nastupe.

- Reakcija publike ovisi o brojnim faktorima. Koji su to faktori i kakve sve mogu biti reakcije publike?

- Nakon godina iskustva mogu procijeniti kako bi publika trebala reagirati i kakvi su generalno tu večer.

Ako su ljudi kupili ulaznicu i planski dolaze na nastup, najvjerojatnije će sve biti super. Razlike su u nijansama.

Kada se dogode vanjski faktori na koje ne mogu utjecati, onda nastane problem. Loše ozvučenje, pijana publika, ljudi koji smetaju jer nisu ni htjeli slušati, a našli su se tamo.

- Kako se nosiš u situacijama kada publika ne reagira očekivano?

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 07.02.2024. u CineStaru Varaždin.

Vlatko Štampar uvijek se uspije povezati sa svojom publikom koja mu je na prvom mjestu

- Snađem se. Promijenim temu i uzdam se u svoj robusno-senzualni stas.

- Na što publika najbolje reagira?

- Najbolje prolazi materijal s kojim se ljudi mogu poistovjetiti. Muško-ženski odnosi, ljudski problemi i naravno proste fore. Tu smo svi isti.

- Tko ti je uzor i inspiracija?

- Ima više ljudi. Najveća inspiracija su mi ljudi iz privatnog života. Ljudi kojima je teško, a guraju i dalje. Ljudi koji se bore. Ranjeni ljudi puni empatije i dobrote za druge. E oni.

- Gdje je razlika između humora i osjetljivih osobnih i društvenih tema?

- Vjerujem da nema granice. Svaka tema se može obraditi tako da bude ljudima smiješno.

Isto tako sasvim bezazlena tema može napraviti probleme. Ovisi o prezentaciji i procjeni sobe / publike. Nije svaka fora za domjenak isto kao što neka "pre�ina" fora nije za baš krčmu. Mislim prođe ona OK, ali da je bila neka paprena, veselje bi bilo veće.

- Jesu li neki gradovi ili države posebno receptivni na stand-up humor?

- Ima mjesta gdje sam već izgradio svoju publiku. Najugodnije se naravno osjećam doma jer mogu biti 100 posto svoj. Mogu svaku foru ušminkati s međimurskim detaljima. Zagreb je ista stvar.

Pola života sam tamo i Sax je klub gdje sam doma. Malo južnije se gube sitnice i neki detalji koje mogu odraditi u Čakovcu. Ali generalno, ako je fora dobra, prolazi svugdje.

- Opiši proces kreiranja novih ideja, šala i materijala za nastupe?

Najbolje prolazi materijal s kojim se ljudi mogu poistovjetiti, kao što su muško-ženski odnosi, ljudski problemi i naravno proste fore zato što smo tu svi isti - Stalno gledaš svijet kroz prizmu komičara. Sve može biti potencijalna fora. Kad vidim neku sitnicu zapišem natuknicu u mobitel. Fore razrađujem na papiru u notesu.

Pa isprobam pred ljudima, pa notes, pa ljudi, pa notes, pa ljudi. I tako dok fora nije označena kao prolazna.

- O čemu ovisi uspjeh nastupa komičara?

- Ima jedno 3654 faktora.

Najbitnije po meni je iskrenost. Jer publika nanjuši sve o tebi kad si na pozornici.

Sve znaju.

- Na koji se način publika poistovjećuje s tvojim humorom?

- Mislim da je to pitanje za njih. Trudim se pisati fore koje su i meni zabavne. Koje su se meni dogodile. Iskrenost je ključ.

- Nedavno si u CZK-u obilježio 15 godina svojeg rada. Kako je bilo i kakav je osjećaj imati toliko godina staža u stand-upu?

- Tako je, prošlo je već / tek 15 godina. Prvotna ideja je bila samo Lisinski, pa razmišljam bilo bi super i doma, pa volio bi i Osijek, pa Rijeka. Na kraju je turneja s 20+ gradova. Sretan sam i blagoslovljen što se bavim onim što volim.

Krenuo sam u ovo s idejom da mi bude, ako ništa, super hobi i ispušni ventil od stresnog dana u uredu. Zadnjih sedam, osam godina mi je profesija.

Nadam se da je ovo prvih 15.

- Na koji se način promoviraš?

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Divno vjenčanje

Dobitnik ulaznica za film: Karla Kovačić

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice.

Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

- Najbolja reklama su mi ljudi koji dolaze na nastupe.

Trebalo je godina i godina da sagradim dobre temelje tako.

Svaki nastup je bitan bio on za 18 ili 1800 ljudi. Svaka osoba koja je došla želi se nasmijati i osjećati bolje. Ne zanemarujem tu činjenicu nikad. Publika mi je bila uvijek na prvom mjestu i mislim da mi je to najbolja reklama. Tehnički, Facebook, Instagram i evo zagrebao sam i TikTok. I gadim se sam sebi.

- Nešto za kraj....

- Gdje da potpišem peticiju za McDonalds u Čakovcu?

4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Mario Golenko

Mladu i veselu obitelj naš fotograf zatekao je na jutarnjoj šetnji špicom

Ljubičas� kaput donio je radost i veselje

Kaput s dodatkom krzna bezvremenski je klasik

Kratka, topla i crvena jakna savršen je odabir ovih dana

Za hladne dane, Snježana je odabrala tople čizme

Topli kaput i mimoze vladari su ovotjedne špice

26. siječnja 2024.



18. svibnja 2018.

NOGOMET IGOR KRIŽARIĆ s ljubavlju radi posao kontrolora i poručuje:

Mladi, idite u suce!

S 25 godina sudio u 1. HNL u kojoj je među prvih 10 sudaca u povijesti po broju suđenih utakmica Piše: Miljenko Dovečer Foto: Zlatko Vrzan

I

gor Križarić od 2022. godine obnaša funkciju glavnog tajnika Međimurskog nogometnog saveza, a ujedno je kontrolor na 1. i 2. HNL, kao i delegat na utakmicama međimurskih liga.

- Krenuo sam s 15 godina kao sudac, a paralelno sam igrao u NK-a Čakovec Union gdje sam prošao sve selekcije.

S 18 godina odlučio sam da se posvetim samo suđenju. S 19 godina sam otišao u vojsku upravo radi toga, a nakon toga sam se maksimalno posvetio svom pozivu. Vidio sam da tu mogu napraviti velike stvari.

Veliku ulogu u tome naravno odigrao je i moj otac koji je bio savezni sudac i od njega sam imao potpunu podršku.

Položio sam za regionalnog i saveznog suca i s nepunih 25 godina sam došao na listu sudaca 1. HNL. Tu sam bio 17 godina i sudio više od 150 utakmica po čemu sam među prvih deset sudaca u povijesti u suđenju po broju utakmica u 1. HNL, rekao je u uvodu Igor Križarić.

- Kad sam krenuo, za jednu, dvije godine krenuo je i moj brat, koji je polučio zavidni rezultat. Opredijelio se za pomoćnog suca, bio je i međunarodni, a sigurno i jedan od najboljih mahača, ako ne i najbolji u najvišem rangu našeg nogometa. Otac mi je bio uzor, kao dijete sam hodao s njim i po utakmicama i izvan Hrvatske, u BiH i Sloveniju u tadašnjoj međurepubličkoj ligi. Kako sam bio u NK-a Čakovec i uvidio da ne mogu napredovati kako bih htio, krenuo sam se maksimalno ozbiljno baviti

tim poslom, rekao je poznati međimurski sudac.

Karijeru mu obilježile brojne lijepe stvari, ali i poneka nezgoda

- Bilo je puno više lijepih stvari, a na početku karijere spomenuo bih dvije utakmice u međimurskim ligama, imao sam jedan prekid kao glavni sudac u Šenkovcu, a kao pomoćni u Savskoj Vesi, ali po pričanju očevidaca na tim utakmicama ja sam bio u pravu.

Na višim ligama kao četvrti sudac, na nezgodne situacije moje odluke nisu utjecale, a treneri prigovaraju. Sudiš sa sucem koji ima karizmu kao Bruno Marić, onda i tebe podbadaju, ali na svemu očvrsneš, govorio Križarić.

- Nezgodna utakmica gdje sam pogriješio bila je između Rijeke i Hajduka gdje sam jednu situaciju okarakterizirao kao jedanaesterac za Rijeku, iako se prekršaj desio van kaznenog prostora, no moj pomoćnik koji je bio bliže nije mi signalizirao. Rijeka je zabila gol i pobijedila 1:0. Kad sam na kraju utakmice došao u svlačionicu ja sam bio uvjeren da sam dobro postupio, no pomoćnik mi nije signalizirao jer jednostavno nije imao dovoljno hrabrosti da me upozori. To je utakmica koja me obilježila pogotovo kod Hajduka. Uzela mi dosta toga, moja karijera je krenula nizbrdo, a nisam ni došao na međunarodnu listu gdje sam bio kandidat. Hajduk je tražio moje izuzeće i više im nisam sudio, u nekoliko navrata sam bio samo četvrti sudac. Što se tiče derbija s Dinamom, Hajduku sam sudio samo jednu utakmicu i to u polu�inalu Kupa, rekao je Križarić.

Glavni tajnik Međimurskog nogometnog saveza Igor Križarić

Prije dolaska na 1.

HNL Igor je morao očvrsnuti na nižim ligama - Po pravilnicima, kad sam ja krenuo, sudio sam dvije godine na županijskim ligama, položio za regionalnog suca, dvije na trećoj pa položio za saveznog suca, onda sam dvije godine sudio drugu ligu, prvo Istok pa onda jedinstvenu drugu ligu. U to doba došlo je do smjene generacije, a ja sam bio u talent programu s još šestoricom kolega i te 2001. godine sva sedmorica smo uvršteni na listu 1. HNL. Opraštali su se Trivković, Širić, Marić, ma legende. Bez neke borbe, na mala vrata smo ušli u najviši rang. Danas isplivavaju najbolji, rekao je međimurski sudac u nastavku.

- Bilo je puno lijepih stvari, a puno lakše mi je bilo suditi u višim rangovima jer su i igrači profesionalniji, educirani, klubovi dobro organizirani i sam odnos prema sucima je dobar.

Sudio sam i županijske lige da održavam formu, a bilo je i puno sudaca u najvišem rangu.

Teško mi je bilo na početku jer sam bio relativno mlad u županijskim ligama jer moraš prilagoditi kriterije tim ligama.

Nije bilo društvenih mreža, a danas se svaka sudačka odluka komentira se na mrežama, svaka odluka se gleda preko povećala. Danas ima malo sudaca i teško je suditi. U moje vrijeme bilo je obrnuto, bilo je oko 150 sudaca, neki su mislili da se onda sudac iz višeg ranga došao iživljavati na utakmice niže lige. Danas fali 75 000 sudaca u Europi, a može se to vidjeti i na utakmicama Lige prvaka, kad su suci izašli s majicama u jednom kolu natpisom u prijevodu “Biti sudac”. Naravno da

kod nas u Hrvatskoj fali puno sudaca, zaključio je Križarić.

‘Treba pojednostaviti neke stvari poput ruke u 16 metara’

- Nije ga bilo, paralelno sam 2018. krenuo na edukaciju VAR-a, došao sam do zadnje stepenice Live VAR-a. No silom prilika te godine sam skinut, odustao i od VAR-a i suđenja.

Iskustvo mi govori da treba pojednostaviti neke stvari poput ruke u 16 metara. Stalno se kao kontrolori educiramo na klipovima od UEFA-e, iz mjeseca u mjesec pratimo speci�ičnosti, a najveći problem što se klubovi i igrači ne educiraju o kažnjivosti ruke, što je, a što nije kažnjivo.

Svaka županija ima predavača o pravilima nogometne igre i treba više poraditi da se klubovi i igrači pobliže upoznaju situacijama koje se dešavaju u kaznenom prostoru, da lakše igrači i gledatelji prihvate te odluke, poručio je Križarić.

Nakon sudačke karijere prirodni nastavak je posao kontrolora

- Nakon 2018. godine kontrolor sam na 1. i 2. NL, 2022. sam se preveo u kontrolora 3. grupe, a moram reći da jednostavno uživam biti sa sucima, pričati s njima o situacijama koje se događaju na utakmicama, usmjeravati ih na pravi put. Ima nas dosta kontrolora, sudaca nema, ja sam u početku bio skeptičan, no našao sam se

u tome. Na županijskim ligama sam delegat kad nisam kontrolor u višim ligama. Delegat brine oko organizacije utakmica, dok kontrolor brine o sucima i podnosi izvješće o suđenju, valorizira, a ujedno i pratimo talent program sudaca prema višim ligama. Na tom poslu nisam imao neugodnosti, dosta ljudi poznam, suci obavljaju dobro svoj posao pa za sad nije bilo nikakvih problema, govorio Križarić pa se osvrnuo na Patrika Kolarića.

Međimurje izrodilo Kolarića, nasljednika Igora Križarića

- Patrik je od prvog dana pokazao kako treba u sebe maksimalno uložiti, uz trening i pratnju sudačkih klipova, rano je naglasio svoju ambiciju.

Danas-sutra će biti na velikim natjecanjima pod okriljem UEFA-e i FIFA-e. Od ostali sudaca na nižim ligama da spomenem mladog Klobučarića na 2. ligi i Dežđeka na 3. NL Sjever. Kolarić utire i njima put, a radom i edukacijom može se puno toga napraviti. Danas bez ambicija nema ništa, moraš krenuti i k tome na vrijeme, uz rad, trening i edukaciju možeš daleko doći, smatra Križarić.

Međimurje ima premali broj sudaca

- Imamo velikih problema, imamo 68 sudaca, a 69 klubova, igra se tjedno 90 utakmica od toga 31 seniorska.

Tim brojkama sam sve rekao i dobro je da klubovi izlaze u

susret pa se utakmice igraju i subotu i nedjelju da mogu suci sve to pokriti. Ako nema kvantitete nema ni kvalitete, pokušavamo na sve moguće načine animirati igrače, bivše igrače, sportske djelatnike da se uključe u ovaj kompleksan poziv što je danas zanemareno, ljudi bježe od toga zbog puno neugodnosti na utakmicama, govori nam međimurski sudac.

- Probali smo animirati, donijeli odluke da svaki klub ima barem jednog suca nogometaša, no nema odgovora. U današnjim županijskim ligama po 100 eura igrač dobiva po utakmici, pa stariji igrači radije igraju nego idu u suce. No nije sve u novcu, a ostati i dalje u nogometu, imamo tu dobrih primjera od bivših dobrih igrača kao npr. Dumančića, Topleka, Jurasa koji su se odlučili za suđenje. Produžiš si tako nogometni vijek, tu je jedan vid druženja, a kao bivši nogometaš lakše se prilagodiš suđenju. Ne znam kako privući suce, bez obzira na to što naši suci imaju jedne od najboljih naknada od svih županija. Onaj koji želi suditi ima najmanje dvije utakmice tjedno, poručio je Križarić.

- U moje vrijeme suci su bili profesionalci, prvo utakmica koju odraditi, onda drugo. Danas suci za vikend više raspored podrede obitelji, sami slažu svoj raspored i praktički biraju kad će suditi. Izlazimo sucima ususret, pa mogu tjedno suditi dvije seniorske utakmice, zatim veteranima i mlađim selekcijama, zaključio je Križarić na kraju razgovora.



26. siječnja 2024.

KOŠARKA

NOGOMET

DRUGA LIGA SJEVER

USUSRET nastavku prvenstva u 3. NL Sjever

Dvije pobjede Međimurja u pet dana!

Nove dvije pobjede ubilježili su košarkaši čakovečkog Međimurja. Najprije su u zaostaloj utakmici 13. kola s lakoćom nadvisili momčad Virke iz Virovitice rezultatom 90:65 u dvoboju gdje su i mlađi prvotimci dobili pristojnu minutažu i iskoristili je.

U utakmici redovnoga kola, opet kod kuće, uknjižena je pobjeda protiv Bjelovara rezultatom 81:66. Tu je utakmicu najbolje odigrao Glumac kojemu je radno mjesto prvenstveno u reketu, a koji je zabio 29 koševa.

Dobro ga je s vanjskih pozicija pratio Marek Novak s 23 koša.

Nakon ovih dviju pobjeda Međimurje je i dalje peto sa skorom 10/4. Prvi je Radnik iz Križevaca sa savršenim omjerom 15/0, dok je Podravac polako počeo posustajati izgubivši

REZULTATI I KOŠEVI Međimurje - Bjelovar 81:66 (24:17, 24:18, 18:11, 15:20) Međimurje: Kuzmić 11, Novak 23, Kranjčec 10, Gašparić 6, Glumac 29, Pađan 2. Trener: Novak S. Međimurje - Virka 90:65 Međimurje: Balent 2, Kuzmić 3, Novak 11, Kranjčec M 3, Kranjčec F 8, Bartolić 2, Zaspan 9, Hren 6, Gašparić 11, Glumac 23, Pađan 6.

Trener: Novak S. Labrada - Mladost (Đ) 36:67 Vedi - Virka 86:65 Koprivnica - Petar Zrinski 48:118 Varaždin - Podravac 99:94

u ovome kolu od Varaždina. U sljedećem kolu čakovečki drugoligaš gostuje u Ivancu kod Ivančice koja ima polovičan učinak 7/7. (bh)

LIGA MLAĐIH KADETA U-15, REGIJA

Polovičan učinak naših!

U ligi šest ekipa koje se natječu u regionalnoj ligi za mlade košarkaše rođene 2009. i mlađe, igraju i dvije međimurske ekipe. Međimurje je pobijedilo doma Koprivnicu velikom razlikom, dok je Donji Kraljevec izgubio na gostovanju u Križevcima kod Radnika 60:83. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI Međimurje - Koprivnica 75:38

Međimurje: Majsan 9, Strbad 8, Toplek 6, Mikec 15, Majnarić 13, Rušnjak 10, Terek 5, Ostoja 3, Kelkedi 6

Radnik - Donji Kraljevec 83:60 (28:9, 13:15, 26:15, 16:21)

Donji Kraljevec: Mesarić 1, Grabant 2, Hranjec 24, Levačić 33

Ivančica - Vedi 26:76

LIGA DJEČAKA U-13, REGIJA

Poraz Međimurja!

U regionalnoj ligi 6 ekipa za mlade košarkaše rođene 2011. i mlađe, nastupa i Međimurje. Uvodni nastup nije bio dobar, izgubljena je utakmica kod kuće od bjelovarskoga Vedija s 45:66. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI

Međimurje - Vedi 45:66 (16:21, 10:9, 9:18, 10:18)

Međimurje: Ostoja 12, Terek 9, Čurin 2, Štefičar 8, Korent 4, Ovčar 2, Tomašek 2, Petek 2, Pavlic 4

Varaždin - Koprivnica 69:58 Virka - Varteks 35:53

NOGOMET

NK DINAMO (P)

Denis Magdić dobio novi mandat

064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min

TELEFONS

Medimurke!

KI SEX UŽIV

Nazovi napaljene

Maratela mreže doo,072/700700 | +18

Izvršnog odbora NK Dinamo (P) su: Denis Magdić, Matija Žulić, Danijel Žulić, Dino Jančec, Mihael Kocijan, Ivan Novak, Vladimir Pintarić, Ivan Kolarić, Valentino Štampar, Mario Strnad, Dominik Palfi i Sven Križaić.

Na izbornoj skupštini kao gosti bili su načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc te predsjednik MNS-a Kristijan Antolović. (nl)

O! 0-24

Nogometni klub Dinamo (P) održao je izbornu skupštinu kluba. Još jedno povjerenje skupštinara dobio je dosadašnji predsjednik Denis Magdić kojemu će ovo biti treći mandat.

Magdić je član Izvršnog odbora kluba od 2008. godine, dok je ranije bio aktivan član kluba.

Dopredsjednici kluba su Danijel Žulić i Petar Dominić, tajnik Matija Žulić dok je blagajnik Mihael Kocijan. Članovi

Dinamo (D) prvi od trećeligaša krenuo s pripremama Piše: Miljenko Dovečer

Vrijeme odmora je prošlo i međimurski trećeligaši polako kreću s pripremama za nastavak prvenstva. Prvi je krenuo Dinamo, dok se posljednji okupljaju nogometaši Međimurja i to sutra, 27. siječnja.

Domašinečki Dinamo trenutno se priprema na moru

- S pripremama smo krenuli u utorak 16. siječnja i odradili uvodni tjedan, s obzirom na to da su skoro svi igrači imali još i za vikend malonogometne turnire. Na pripremama su se pojavili svi igrači iz jesenskog dijela prvenstva, nismo imali ni odlaske ni dolaske. To su: Prekupec, Šimunić, Petak, Sabol, Kovač, Rališ, Karlo Malenović, Nikola Malenović, Bacinger, Hlišć, Stjepan Krznar, Teo Krznar, Mezga, Jakšić, Marodi, Kanižaj, Dominik Novak, Patrik Novak, Žulić, Zadravec, Bister i Tomašek. Trenutno zdravstvene probleme imaju Stiven Sabol i Patrik Novak, no nadam se da će uskoro krenuti i oni raditi s ostatkom ekipe, rekao je trener Dalibor Gorupić.

Do srijede su trenirali u Domašincu, a sada su na pripremama u Biogradu na Moru. Tamo će odigrati tri pripremne utakmice, protiv Hrvatskog viteza iz Posedarja, Polače i Zadra.

- Po povratku u Domašinec do kraja priprema igramo sa Slogom iz Štrigove, Nedelišćem, Bednjom, Centrometalom, Međimurcom i Nedeljancom. Cilj je da se razvijamo i ekipno i individualno, a meni kao treneru je cilj da mi momčad ima glavu i rep, da igramo dobro, da smo natjecateljska ekipa i da uspijem što više mladih igrača dovesti u stanje da budu standardni dio momčadi, kazao nam je trener Dinama.

Treba spomenuti da neumorna uprava na čelu s predsjednikom Petrom Mihalecom, sportskim direktorom Josipom Đurkinom i sivom eminencijom kluba Zvonkom Ovčarom, sa suradnicima neumorno radi kako bi ekipi osigurala optimalne uvjete.

Ne smijemo zaboraviti i spomenuti simpatizere kluba i navijače koji se uključuju u sve akcije koje poduzima Dinamo, a među ostalim u ove zimske dane organizirali su turnir u pikadu, beli i dva

malonogometna turnira kako bi priskrbili klubu dodatna financijska sredstva.

I Rudar ide na morske pripreme

U ponedjeljak svoje bazične pripreme za proljetni dio natjecanja u 3. NL Sjever započeo je i Rudar iz Murskog Središća. Na prvi trening odazvala su se 23 igrača, dakle svi koji nisu bili spriječeni što školskim, a što fakultetskim obavezama.

Igrače su na prvom treningu pozdravili predsjednik kluba Miljenko Zobić te sportski direktor Tomislav Nedeljko.

Treneru Damiru Lepenu će i dalje u radu pomagati kao pomoćni trener Nino Vuri.

Na okupu je uglavnom ostala ista ekipa od jesenas, jedino se kao pojačanje iz austrijskog drugoligaša Horna priključio Matija Mendelski.

Kroz pripremni ciklus u planu je svakodnevno trenirati, što do početka prvenstva iznosi oko 30 treninga i odigrati pet pripremnih utakmica.

Prvo 27. siječnja protiv Venere na igralištu Rudara u 14:30, zatim 3. veljače protiv Cvetkovca, 10. veljače protiv NK-a Dajla Istra, 17. veljače protiv Nafte iz Lendave, 24. veljače protiv Polane, dok ih 3. ožujka očekuje kup susret protiv Mladosti iz Svete Marije. Prvenstvo počinje 9. ožujka utakmicom protiv Graničara iz Kotoribe.

Dogovorene su i mini pripreme u Umagu zahvaljujući agilnom Damiru Cilaru. Na pripreme se odlazi 9. i ostaje do 11. veljače, a u planu im je odraditi tri treninga i odigrati već spomenutu utakmicu s NK-a Dajla.

Igrači na pripremama: Šardi, Zeljko, Antolović, Vaš, Rihtarec, Jurak, Vinko, F. Debelec, Jaklin, Hamonajec, Kocijan, K. Nedeljko, Kodba, Zadravec, L. Liklin, Novak, Martinjaš, Roginić, Mendelski, Kolman, P. Nedeljko, Ratajec, Radiković, I. Liklin, Škvorc, Perčić, R. Debelec, Sakač, Podkrajac i kadeti: Paler i Perčić.

Graničar u utorak obavio prozivku, doveli novog vratara

Trener Mario Piškor koji je proglašen za najboljeg međimurskog trenera u 2023. godini otkrio je planove za zimske pripreme.

- S pripremama smo započeli u utorak, 23. siječnja.

Tijekom šest tjedana pripre-

ma u planu je 25 treninga i šest pripremnih utakmica uoči onih službenih jer moram istaknuti da nas tjedan prije početka prvenstva očekuje i utakmica osmine finala kupa protiv Mladosti u Ivanovcu, kaže Piškor.

- Nakon nekoliko uvodnih treninga, prvu pripremnu utakmicu odigrat ćemo u Štrigovi protiv Sloge u subotu, 27. siječnja. Tjedan kasnije (3. veljače) slijedi gostovanje kod juniora Slaven Belupa, zatim u srijedu, 7. veljače, gostujemo kod juniora Varaždina, a u subotu, 10. veljače, gostovat ćemo kod Podturna. Nakon četiri gostujuće, u planu su i dvije domaće pripremne utakmice, prvo u subotu, 17. veljače protiv Međimurca iz Dunjkovca-Pretetinca, a u subotu, 24. veljače protiv Borca iz Imbriovca. U subotu, 2. ožujka, gostujemo u Ivanovcu kod Mladosti u sklopu osmine finala kupa, a tjedan kasnije započinje drugi dio prvenstva te nas očekuje domaća utakmica protiv Rudara, rekao je Piškor.

- Pokušat ćemo se što bolje pripremiti za nastavak prvenstva, a cilj nam je dohvatiti barem jedno mjesto bolje od trenutnog plasmana. Što se tiče kupa, i tu bismo voljeli što bolji rezultat, a želja nam je doći do finala. Sve u svemu, očekujemo bolju i stabilniju polusezonu od jesenske, rekao je Piškor. Što se tiče igračke križaljke, klub je očekivano napustio inozemni vratar Yurie Alexander Mortimer koji je bio samo prijelazno rješenje zbog ozljede Dominika Bureka. Na tu poziciju u prijelaznom roku doveden je Jasmin Ramaj iz Koprivnice. Klub je pri kraju jesenskog dijela prvenstva napustio i Dean Volar koji je otišao u Međimurec, a mladi Niko Štefić će se na proljeće za veću minutažu probati izboriti u Dubravčanu.

Prvoplasirani Polet ležerno ušao u treninge Novi trener Poleta Zoran Šardi poveo je svoje nogometaše početkom ovog tjedna u trenažni proces. U stručnom stožeru osim njega bit će i trener Želimir Orehovec nositelj UEFA PRO licence, trener vratara Mišel Horvat, a u kondicijskom programu oslonit će se na trenera Mihaela Premuša i Centar zdravlja i ljepote - Vitafit.

Trenirat će uglavnom na svojim terenima 4 – 5 puta tjedno, uz treninge na umjetnoj travi u Čakovcu na početku pripremnog procesa.

Formu do prve prvenstvene utakmice koju igraju u Čakovcu protiv Međimurja 10. ožujka, brusit će kroz sljedeće kontrolne utakmice. Prva na rasporedu je Kustošija 4. veljače, zatim Beletinci 10. veljače, Polet Pribislavec 17. veljače, Nafta iz Lendave 24. veljače te kup utakmica 3. ožujka protiv BSK-a iz Belice.

Međimurje kreće posljednje od trećeligaša

Sutra točno u podne, novi trener Jukić obavit će prvu prozivku na SRC-u Mladost.

U ekipi se ne očekuju neke veće promjene.

Nekolicina novih igrača dolazi na probu, a konačni spisak znat će se već nakon nekoliko odigranih pripremnih susreta. Prvi je na redu 3. veljače sa zagrebačkim HAŠK-om, iza toga 10. veljače sa slovenskim Fužinarom iz Ravna na Koroškem, pa 14. veljače s Bednjom, 17. veljače tradicionalno u Čakovcu s mađarskim Hevizom, za 24. veljače “traže“ protivnika, dok je “generalka“ 2. ožujka s Venerom u Svetom Jurju na Bregu, a to je utakmica 1/8 finala međimurskog Kupa.



26. siječnja 2024.

NOGOMET

DRUGO IZDANJE manifestacije Dan međimurskog nogometa

Luka Bobičanec i Nina Varga najbolji nogometaši Međimurja

Piše: Miljenko Dovečer Foto: Mario Golenko

Prošli petak se u čakovečkom Centru za kulturu održala druga po redu manifestacija Dan međimurskog nogometa.

Dan međimurskog nogometa naziv je svečanosti proglašenja najboljih u protekloj godini u organizaciji Međimurskog nogometnog saveza, s ciljem promocije lokalnih nogometnih klubova, županijskih nogometnih liga i odavanjem počasti najzaslužnijima za ostvarene uspjehe. Ispred HNS-a nazočni su bili članovi IO HNS-a Mato Kljajić i Stjepan Merkaš. Minutom šutnje odana je počast lani preminulim sportskim djelatnicima Dragutinu Borku, Leonardu Gudlinu i Franji Kocijanu.

Događaj koji će prerasti u tradiciju

Predsjednik MNS-a Kristijan Antolović zaželio je svima dobrodošlicu, zahvalio je svim klubovima na suradnji te najavio kako će ovakav događaj postati tradicionalan. Pohvalio se činjenicom da je međimurski amaterski nogomet pri samom vrhu u Hrvatskoj.

- U županijskim ligama aktivan je 61 klub, a tome treba dodati i pet klubova koji se natječu u 3. NL Sjever i ŽNK Međimurje-Čakovec koji se natječe u SuperSport 1. HNL za žene.

Ukupno 67 klubova, 26 veteranskih ekipa te 20 nogometnih škola. Imamo preko 5100 registriranih igrača. Svakog vikenda u sezoni, kroz godinu oko 30, odigra se oko 90 utakmica koje posjećuje više od 15 000 gleda-

Kuršanec), a najboljim napadačem Roko Kregar (Drava Kuršanec).

U III. MNL - skupini B nagrada za najboljeg vratara otišla je u ruke Stivena Kovačića (Dubrava Sivica). Za najboljeg obrambenog igrača proglašen je Matija Pintarić (Trnovec), za najboljeg veznog igrača Mark Bistrović (Dubrava (Sivica), dok je titulu najboljeg napadača ponio Petar Kovač (Dubrava (Sivica).

Predsjednik MNS-a Kristijan Antolović te Nina Varga i Luka Bobičanec koji su proglašeni najboljima telja po odigranom kolu. Uz to, odigravaju se brojne prijateljske utakmice, zatim turniri u dvoranama pa dolazimo do brojke od gotovo 500 000 posjetitelja na nogometnim događajima u Međimurju, istaknuo je u svom govoru predsjednik MNS-a Antolović.

Stjepan Perko primio je nagradu za dugogodišnji doprinos u međimurskom nogometu

RUKOMET

Izabrani najbolji u svim ligama Za najboljeg međimurskog nogometaša ponovo je izabran Luka Bobičanec, a najbolja nogometašica je Nina Varga iz ŽNK-a Međimurje-Čakovec.

Za najboljeg vratara u Premier ligi izabran je Matija Kovačić (BSK Belica), za obrambenog igrača Filip Jančec (Dinamo Palovec), za veznog igrača Robin Zanjko (BSK Belica), dok je za najboljeg igrača izabran Bojan Vručina (Međimurec Dunjkovec-Pretetinec).

Za najboljeg vratara u 1.

MNL izabran je Filip Farkaš (Trnava Goričan), za najboljeg obrambenog igrača Dino Novak (Venera Sv. Juraj na Bregu), za veznog igrača Ivan Deglin (Polet Pribislavec), dok je titula najboljeg napadača pripala Dominiku Klariću (Dubravčan (Donja Dubrava)).

U 2. MNL titulu najboljeg vratara ponio je Dejan Kolar (Pušćine), titulu obrambenog

igrača Dario Lesar (Borac PMP Turčišće), titulu najboljeg veznog igrača Karlo Kovačić (Sloga Čakovec), dok je titulu najboljeg napadača ponio Karlo Levanić (Pušćine).

Najboljim vratarem u III. MNL - skupini A proglašen je Darko Trstenjak (Drava Kuršanec), najboljim obrambenim igračem Jurica Jalušić (Drava Kuršanec), najboljim veznim igračem Marko Zavrtnik (Drava

Mario Piškor proglašen trenerom godine, Patrik Kolarić sucem

Priznanje za izniman doprinos u razvoju i promociji međimurskog nogometa dobili su Srećko Bogdan, Dražen Ladić i Robert Jarni. Nogometnim trenerom godine proglašen je Mario Piškor (Graničar Kotoriba), nogometnim sucem godine Patrik Kolarić, dok su nagrade za mlade nade godine primili Ino Gelo i Bartol Levačić (Međimurje Čakovec).

Nagradu za fair-play momčad godine primila je NK Vene-

Priznanja za izniman doprinos u razvoju i promociji međimurskog nogometa primili su Dražen Ladić, Srećko Bogdan i Stjepan Merkaš koji je preuzeo nagradu umjesto Roberta Jarnija

Trener NK-a Graničar Kotoriba Mario Piškor ra (Sveti Juraj na Bregu), a za fair-play potez godine David Kanižaj (Dinamo Domašinec).

Priznanje za izniman doprinos u sportskom novinarstvu primio je Mladen Grubić.

Priznanje nogometnom delegatu za dugogodišnji doprinos u međimurskom nogometu primio je Stjepan Perko. Prisutnima su se biranim riječima obratili Matija Posavec i Stjepan Merkaš te u ime nagrađenih sportaša i sportskih djelatnika Nina Varga i Dražen Ladić, a sve je završeno kratkim zajedničkim druženjem.

Ova manifestacija pokazala je koliko Međimurci vole nogomet, a posebni gost iz HNS-a Stjepan Merkaš zadivljen je bio ispunjenom dvoranom Centra za kulturu i spomenuo da takvog događaja nema nigdje u Hrvatskoj. Između dodjela nagrada poznata međimurska sopranistica Tamara Korunek Lesar otpjevala je himnu Republike Hrvatske te pjesme “Vuprem oči” i “Moja domovina”.

PORAZ od Dugog Sela

Zrinskice klonule u drugom poluvremenu Piše: Miljenko Dovečer

Zrinskice nisu uspjele ponoviti dobru igru od prošle srijede kada su remizirale s Lokomotivom. Na gostovanju protiv petoplasirane ekipe Dugog Sela Čakovčanke su dobro započele utakmicu.

U dva navrata do 17. minute imale su +4 (4:8, 5:9). Nakon toga prednost se počela smanjivati i domaće igračice u 24. minuti dolaze do izjednačenja (10:10). Do poluvremena po dva gola sa svake strane i na odmor se odlazi u egalu (12:12).

U nastavku naše cure drže se do 47. minute kada se igra gol za gol i rezultat je 21:20. Od tada pa do kraja Zrinskice nemaju recept za nezaustavljive domaće rukometašice Josipu Bebek koja je postigla 12 i Petru Dičak koja pogađa 10 puta.

Sljedećih 10 minuta crna rupa u igri Zrinskog, domaće zabijaju uzastopno osam golova i u 57. minuti je nedostižnih 28:20.

Do kraja Zrinski samo smanjuje na konačnih 28:22 za Dugo Selo.

Kod Zrinskica najefikasnija je bila Lucija Cvijanović sa šest pogodaka, dok je Kala Kosovac postigla pet golova.

Zrinski: Kozjak, Balent (2), Balaško, Kosovac (4), Milošević (1), Janković, Balić, Posavac (2), Goričanec, Blagus (3), Golub, Gudelj (4), Potočnjak, Cvitanović (6). Trener: Goran Mrđen.

Trener Mrđen poručio: Nismo bili na nivou

- Na početku želim čestitati domaćinu na zasluženoj pobjedi. Danas nismo bili pravi i bolje nije moglo završiti. Iako smo dobro otvorili utakmicu kasnije smo pali u igri i Dugo Selo je zasluženo slavilo. Dok je rezultat još bio aktivan na našu

stranu, nismo bili na onom nivou na kojem smo bili do sada, prije svega u obrani, makar to čudno zvuči jer smo primili 11 golova, ali mislim da nismo bili na pravom nivou kao u prijašnjim utakmicama. Imali smo problema i s bolestima, ali to ne umanjuje pobjedu Dugog Sela. Okrećemo se sljedećem kolu i utakmici posljednjeg kola prvog dijela protiv Zameta. Na kraju želim zahvaliti navijačima koji su u velikom broju došli i na ovo gostovanje i korektno nas bodrili cijelu utakmicu, rekao je nakon utakmice Goran Mrđen.

Kala Kosovac (broj 7) zabila je 5 pogodaka (Foto: HRS)

U nedjelju u goste stiže ekipa Zameta U sljedećem kolu ove nedjelje 28. siječnja Zrinski je domaćin riječkom Zametu. Utakmica se igra u dvorani Graditeljske škole

s početkom u 16:00. U HRS-u je izvršen ždrijeb osmine finala Kupa. Zrinskice gostuju u Cerni kod desetoplasirane ekipe Druge lige sjever Multinorm Cerne, dok će se datumi odigravanja utakmica odrediti naknadno.

30 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sonja Vršić, glava Bundeka u sredini s Karolinom Hrženjak i Marijom Šajnović iz Udruge žena Mursko Središće nakon pohoda na druženju u sportskoj dvorani

Šetači na lokaciji kraj Toplica Sve� Mar�n

REPORTAŽA VINCEKOVO 2024.

Fino se pilo neki su izgu Pjevalo se i plesalo, čak i po stolovima, pila se međimurska vinska kapljica i žganica, sve u čast svetog Vinka, inače zaštitnika vinara, staklara i mornara Pripremile: Sanja Heric, Kristina Klobučarić, Božena Malekoci-Oletić, Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Nema zime za veselu ekipu iz Udruge sportske rekreacije “Sport za sve” Sv. Juraj na Bregu

26. siječnja 2024.

Na tisuće hodača sjatilo se ovog vikenda u brežno Međimurje gdje su se održala četiri pohoda. Snijeg koji je dan prije toga pao poslužio je kao idilična kulisa, baš kao što to treba i biti za Vincekovo. Obavezna je bila dobra planinarska oprema i dupla odjeća, ali i ruksaci gdje se sakrilo nešto masno za pod zub, i naravno, nešto da ugrije hladno i žedno grlo. Srećom, na kraju je sve dobro završilo, iako je neke prevarilo piće pa su se gubile jakne, ključevi, mobiteli, psi, a neki su “uspjeli” izgubiti i žene. Pjevalo se i

plesalo po stolovima, slavila međimurska vinska kapljica i žganica, sve u čast svetog Vinka, inače zaštitnika vinara, staklara i mornara.

Štovatelji Vinceka iz Nedelišća propješačili 10 kilometara

TZ Općine Nedelišće u suorganizaciji Općina Gornji Mihaljevec, Sveti Juraj na Bregu, Strahoninec i Šenkovec, organizirala je osmi po redu Vincekov pohod.

Na pohod je išlo 300 hrabrih prkositelja hladnoće, a razlog takvom velikom interesu u odnosu na prethodne godine je organizi-

rani prijevoz autobusima, tako da su šetači i ljubitelji vinove loze, mogli bez brige uživati na svježem zraku. Na samom startu kod Macinca sve sudionike je dočekalo kuhano vino, kolači i slanine, djelo Udruge Maxenca iz Macinca. Prva pauza je bila u Gornjem Mihaljevcu kod Sportskog parka Mladost, a druga s toplim vinčekom kod Vinarije Dvanajščak-Kozol, mjestu održavanja ceremonije koju je predvodio župnik Ivan Herceg. Poslije obreda, u Društvenom domu u Dragoslavcu, proslava se nastavila uz ples i pjesmu te ritam tamburica članova KUU-a Seljačka sloga Nedelišće i tako sve do 16 sati. Svi su se svojim kućama vratili sigurni i puni dojmova.

Svetomartinščani u župnu klet na Vencu

Članice KUU Seljačka sloga svojom pjesmom i plesom praćena zvukom tamburica razveselile sudionike pohoda

I ove se godine u organizaciji HKUU-a Sveti Martin, okupio zaista velik broj ljudi i to na 24. po redu, prema podacima iz arhive HKUU Sveti Martin, Vincekovom pohodu na Venec breg - u župnu klet. Program obreda vodio je svetomartinski Vajnček, Stanko Perčić iz Žabnika, kojemu zahvaljujem na programu i obredu rezidbe kojim je zasigurno nasmijao sve prisutne.

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mozaik 31

S kupicom v snegu – najlepše je!

o i jelo, a ubili i žene!

- Bilo je sigurno oko 250 ljudi, što je među većim pohodima u ove 24. godine, rekao nam je predsjednik HKUU-a Sveti Martin Dominik Padarić te je ujedno ovim putem najavio jubilarni 25. pohod u župnu klet i bogat program.

2.500 šetača uživalo u Štrigovskoj brežnoj idili

U Štrigovi pak je bilo održano 15. po redu Vincekovo po štrigovskim bregima koje je oborilo sve dosadašnje rekorde. Krenulo se na 11 kilometara dugu stazu uz stajanke kod Vinarije Vuković, OPG-a Zlatka Novaka, Vinarije Cmrečnjak uz pratnju TS-a Podrumari. Organizatori pohoda Općina Štrigova, TZO Štrigova i Štrikom ne kriju zadovoljstvo održanim pohodom i velikim odazivom.

- Ovo nam je 15. po redu Vincekovo po štrigovskim bregima. Ono što ga, osim jubilarne brojke, ističe je i prekrasni bijeli pokrivač koji nam je jučer omogućio uvjete koje već dugo čekamo. Odazivom smo i više nego zadovoljni, svake godine priključi nam se velik broj ljudi, ove godine je to oko 2.500, rekla je direktorica TZO-a Štrigova Ivana Kelner Tkalčec.

PD Bundek: Na pravom zimskom izdanju oko 2800 sudionika

Tradicionalni 26. Vincekov pohod privukao je broj-

ne planinare i šetače na zasniježene međimurske brege.

Kako su prognoze najavljivale oštro jutro, a kasnije sunčan dan, sudionici su se odlučili iskoristiti pravi zimski ugođaj za druženje, hodanje i susrete s dragim prijateljima na stazi od 15-ak km od Toplica Sv. Martin do Murskog Središća.

Na stajanki u M. Središću toplu okrepu pripremila je TZP Mura i gorice u suradnji s NK-om Rudar, a na startu u Toplicama Sv. Martin sve sudionike dočekala je brojna Bundekova ekipa s kruhom sa slaninama i raznim žesticama. Usput je bilo mnogo stajanki u organizaciji raznih udruga i privatnih osoba tako da je na svakom brežuljku odzvanjala glazba i pjesma.

Kod Mukija u Kapelščaku bio je organiziran tradicionalan Vincekov obred. Kod Bundek-brega najupornije je pohodnike dočekala još jedna Bundekova stajanka, a u Sportskoj dvorani završetak s toplim obrocima, veselom glazbom i plesom u organizaciji ugostiteljske usluge “KIM“.

Sve je planinare u Sportskoj dvorani pozdravio gradonačelnik Dražen Srpak i dopredsjednica HPS-a Jadranka Čoklica.

ne spuštaju s brega, već se gorice nalaze u pitomoj ravnici uz rijeku Dravu. Nema tu pinota, chardonaya, nema čak ni graševine, samo najotpornija šmarnica, tudom ili direktor, kako gdje već zovu tu sortu grožđa. I s tom sortom “krenuli” su i u novu vinogradarsku godinu. Krstili su je, zalijali, “nahranili” i dobro se zabavili. Šetali nisu jer nemaju brege, ali su zato zapalili vatru i ispekli najbolje meso koje su zalijali vinom iz njihovih originalnih vinskih čaša koje nose obješene oko vrata. Domaćin veselice bio je Vlado Hajdinjak Hajki, a ceremoniju rezidbe trsa predvodio je Vlado Čmrlec Čarli uz pomoć Vladeka Mikulana i naravno, Antuna Benka.

Ništa nije moglo proći bez Josipa Mikeca koji je na svakoj stajanki odradio obred rezidbe i “buđenja” trsa

Vincekovo u Donjoj Dubravi proslavili su Dobravski goričanci

Vincekovo v Dobravi

Svetog Vinka, vinskog sveca štuju i u Donjoj Dubravi, osobito Udruga dobravski goričanci. Riječ je o skupini vlasnika vinograda u vinorodnom području nedaleko od Dobrave. Ti vinogradi se

Snježni pokrivač dao je idiličnu sliku �jekom svih 11 kilometara štrigovskog Vincekova

32 Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Anici Tisaj iz Goričana figurice od komušine donijele su prvo mjesto

ZAVRŠEN je naš nagradni natječaj Biramo najbolji božićni kolač – predstavljamo pobjednice i dobitnice svih nagrada

1.

26. siječnja 2024.

1.

DONOSIMO POBJEDNIKE i za nagradni natječaj Biramo najljepši božićni ukras

Zlatka Vinković iz Okruglog Vrha sa svojom pobjedničkom tortom

Anica Tisaj figuricama Pobjeda ide Zlatki Vinković iz Okruglog Vrha od komušine osigurala Naši sponzori Čakovečki mlinovi i restoran Baccone pripremili su bogate nagrade za najbolje slastičarke

Piše: Sanja Heric

Drage naše čitateljice, završio je i naš nagradni natječaj Biramo najljepši božićni kolač koji smo pokrenuli krajem studenog prošle godine.

I ovog ste nas puta oduševile svojim receptima za božićne kolače, a za neke smo, moramo priznati, i prvi put čuli. Na nagradni natječaj prijavilo se 17 čitateljica iz različitih dijelova Međimurja koje su pokazale svoju kreativnost u pripremi božićnih kolača i s čitateljima Međimurskih novina podijelile svoje najbolje recepte.

Nakon pažljivog razmatranja, želimo istaknuti najbolje radove. Čakovečki mlinovi, naš ponosni sponzor, osigurali su pet raskošnih poklon-paketa za pet najboljih slastičarki. Prvo mjesto i glavna nagrada pripada Zlatki Vinković iz Okruglog Vrha, koja je impresionirala svojom tortom od lješnjaka, pistacija, jagoda i manga, dekoriranom kremom od maslaca i šauma te fondantom. Njezina kreacija nas je očarala, a Zlatka zasluženo nosi titulu pobjednice.

Josipa Gombar iz Podturna zauzima drugo mjesto s medenjacima oslikanim motivima Božića i mjesta iz kojeg dolazi. Karmen Mlinarić iz Donjeg Kraljevca zauzima treće mjesto s paprenjacima i vijencem sa zvjezdicama od lisnatog tijesta, dok je Gordana Jelačić iz

4.

Četvrto mjesto ide Gordani Jelačić iz Preloga i njezinom poljskom medenjaku

2.

Josipa Gombar iz Podturna osvojila je drugo mjesto s oslikanim medenjacima njezin kolač u obliku božićnog drvca. Čakovečki mlinovi su pripremili posebne poklon-pakete koje možete preuzeti u marketingu Međimurskih novina, smještenom na adresi Ulica kralja Tomislava 2, Čakovec.

Naš drugi ponosni sponzor, Restoran Boccone, nagrađuje Tatjanu Živko iz Vučetinca koja je osvojila šesto mjesto sa snježno-božićnim medenjacima, s dva desertna Karmen Mlinarić iz Donjeg Kraljevca užitka po vlastitom izboru u zaslužila je treće mjesto s paprenja- njihovom restoranu. cima i vijencem od lisnatog �jesta Čestitke svim sudionicaPreloga osvojila četvrto mjesto ma na njihovim kulinarskim svojim posebnim poljskim me- dostignućima, a mi se vesedenjakom. Peto mjesto pripada limo već našem idućem naKristini Šafarić iz Plešivice za tječaju dogodine. Čitamo se!

3.

5.

Kris�na Šafarić iz Plešivice osvojila je peto mjesto za kolač u obliku božićnog drvca

6.

Tatjana Živko iz Vučetinca osvojila je šesto mjesto za snježno-božićne medenjake

prvo mjesto

Sponzori našeg natječaja su turistička agencija sportskih i zabavnih putovanja Potepuh, Kraju smo priveli i naš ovogodišnji nagradni natje- Jana (Bima) i suvenirnica Donum iz Čakovca Piše: Sanja Heric

čaj Biramo najbolje božićne ukrase. Ukupno se prijavilo 30-ak kandidata koji su svojim božićnim ukrasima pokazali zavidnu kreativnost i spretnost.

Pri odlučivanju najboljih, ocjenjivala se unikatnost, i naravno ručni rad u svakom aspektu. Prema odluci našeg žirija, prvo mjesto pripalo je Anici Tisaj iz Goričana, umjetnice koja je pletenje komušine podigla na jedan viši nivo te izrađuje svakojake figure ljudi: dame, sportaše, anđele, lutke, pa čak i namještaj. Anica će biti nagrađena aranžmanom za dvije osobe, uključujući prijevoz i ulaznice za svjetsku izložbu Formule 1 u Beču 24. veljače 2024., zahvaljujući turističkoj agenciji sportskih i zabavnih putovanja Potepuh.

Drugo mjesto pripalo je Josipi Bratković iz Mihovljana i njezinom božićnom

3.

2.

Josipi Bratković iz Mihovljana ide drugo mjesto za božićni nakit od fimo mase nakitu od fimo mase, a za nju smo osigurali poklon bon od 50 eura u trgovačkom centru Jana u Čakovcu (Bima Sračinec). Treće mjesto ide u ruke Martine Trstenjak iz Murskog Središća koja nas je oduševila lutkama od konca i drva te lutkama Djeda Mrazova od recikliranih materijala. Martina će za treće mjesto dobiti

Mar�na Trstenjak iz Murskog Središća osvojila je treće mjesto za lutke od drva i konca

poklon-bon od 40 eura koje je osigurala suvenirnica Donum Čakovec.

Hvala vam svima koji ste se odlučili sudjelovati u našem nagradnom natječaju.

Nagrađene sudionike natječaja u narednim će danima kontaktirati naša marketinška služba kako bismo dogovorili uručenje nagrada.

26. siječnja 2024.

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA imenovala mrtvozornike za preminule izvan bolnice

Mrtvozornike plaća Županija - Kada se dogodi smrtni slučaj u stanu ili kući potrebno je nazvati Hitnu (194) ili policiju (192), a oni zovu mrtvozornika Potkraj prošle godine na zadnjoj redovnoj skupštini Međimurske županije imenovani su mrtvozornici koji će obavljati pregled umrlih osoba na području cijele Međimurske županije. Ovlaštenje za mrtvozorničku službu dobili su: Tomislav Milly, medicinski tehničar, Slađana Dolenec, laboratorijski tehničar, Aleksandar Masten, medicinski tehničar, Mario Horvat, doktor medicine i Dalibor Kukovec, medicinski tehničar.

Mrtvozornici koje je imenovala Skupština obavljaju mrtvozorenje izvan zdravstvenih ustanova, odnosno na područjima gradova i općina u Međimurskoj županiji.

Postupak prijave smrtnog slučaja razlikuje se ovisno o tome je li osoba preminula u bolnici ili izvan zdravstvene ustanove.

Kada se dogodi smrtni slučaj u stanu ili kući, po-

trebno ga je prijaviti u što kraćem roku i bez odgađanja. Smrt su dužne prijaviti osobe koje su živjele u zajednici s umrlom osobom, srodnici ili susjedi, a ako takvih nema svaka osoba koja za nju sazna.

Postupak je sljedeći: najprije je potrebno nazvati službu Hitne pomoći (194) ili policiju (192). Službene osobe pozvat će mrtvozornika. Potrebno je mrtvozorniku osigurati pristup preminuloj osobi, pripremiti liječničku dokumentaciju, ako je preminula osoba bolovala, kao i sve matične podatke o umrloj osobi, kako bi mrtvozornik izdao potvrdu za ukop i prijevoz.

Nakon popunjavanja prijave o smrti, mrtvozornik izdaje dozvolu za pokop umrloga. Nakon toga potrebno je obratiti se ovlaštenom pogrebnom poduzeću, pogrebnom prijevozniku ili posmrtnoj pripomoći, ako

pokojnik ima ugovorenu posmrtnu pripomoć, ponijeti osobnu iskaznicu pokojnika. Sve dokumente koji se odnose na prijavu smrtnog slučaja, a koje je izdao mrtvozornik treba odnijeti u matični ured radi prijave i upisa pokojnika u matičnu knjigu umrlih. Činjenica smrti prijavljuje se u roku od tri dana matičaru na čijem je području smrt nastupila ili gdje je umrli nađen.

Mrtvozornike imenuje Skupština Međimurske županije iz redova zdravstvenog osoblja, doktore medicine ili zdravstvene djelatnike koji moraju imati završenu edukaciju za tu službu. Naknada za obavljanje pregleda umrlih osoba te putni troškovi mrtvozornika se isplaćuju iz proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave, u našem slučaju Međimurske županije.

(BMO)

KREĆE JAVNI poziv za predlaganje kandidata za najviše priznanje Međimurske županije

Razmislite tko zavređuje Nagradu Zrinski!

Odbor za dodjelu javnih priznanja donio je odluku o raspisivanju javnog poziva za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu.

Nagrada Zrinski Međimurske županije dodjeljuje se građanima Međimurske županije, djelatnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama građana i drugim pravnim osobama koje žive ili djeluju na području Međimurske županije. Nagrađuju se ostva-

Mozaik 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

reni rezultati u prethodnoj godini ili duljem vremenskom razdoblju iz sljedećih djelatnosti: gospodarstva, znanosti i obrazovanja, kulture, zdravstva i socijalne skrbi, zaštite okoliša te drugih javnih djelatnosti.

Prilikom ocjenjivanja vrijednosti ostvarenih rezultata predloženih za Nagradu vrednovat će se kontinuitet u ostvarivanju rezultata, da su postignuti rezultati najbolji na području Međimurske županije, da pravna ili �izička osoba predložena za

Nagradu uživa ugled uzornog stručnjaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge građana ili druge pravne osobe.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade Zrinski podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, na adresu Ruđera Boškovića 2, Čakovec, uz naznaku „Za Nagradu „Zrinski“.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade Zrinski upućuju se najkasnije do 28. veljače 2024. godine.

(BMO)

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Odbor za dodjelu javnih priznanja Na temelju članka 20. Odluke o javnim priznanjima Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/12), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, raspisuje

POZIVNI NATJEČAJ

za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade „Zrinski“ Međimurske županije za 2023. godinu Nagrada „Zrinski“ Međimurske županije dodjeljuje se građanima Međimurske županije, djelatnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama građana i drugim pravnim osobama koje žive ili djeluju na području Međimurske županije.

Nagrada „Zrinski“ dodjeljuje se za ostvarene rezultate u prethodnoj godini ili duljem vremenskom razdoblju iz sljedećih djelatnosti: - gospodarstva, - znanosti i obrazovanja, - kulture, - zdravstva i socijalne skrbi, - zaštite okoliša te drugih javnih djelatnosti.

Kriteriji za dodjelu Nagrade „Zrinski“ su sljedeći: - u gospodarstvu za naročito uspješno organiziranje rada i poslovanja te uvođenje suvremenih metoda u ekonomsko-tehnološki postupak, ostvarivanje značajnih radnih i poslovnih rezultata od osobitog interesa za unapređenje gospodarstva i jačanje gospodarske osnove te uspješnu primjenu znanosti i suvremenih dostignuća u praksi.

- u znanosti i obrazovanju za uspješnu znanstvenu djelatnost u određenom području, znanstveno otkriće koje predstavlja značajan doprinos znanstveno-istraživačkom radu, objavljena vrijedna znanstvena djela, za unaprjeđenje pedagoške teorije i prakse, za naročite uspjehe u organiziranju odgojno-obrazovnog rada i zapažene rezultate u izvođenju nastave.

- u području kulture za objavljena i prikazana umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, likovnih umjetnosti, kazališne i �ilmske umjetnosti, za značajne rezultate u promicanju kulturne baštine, za iznimna ostvarenja u organiziranju amaterskih organizacija i njihovog djelovanja, za naročita športska dostignuća na državnim i međunarodnim natjecanjima, za istaknute rezultate u stručnom i pedagoškom djelovanju i odgoju i osposobljavanju sportaša i podizanju športske kulture građana te za izuzetne rezultate u organizaciji i razvitku inventivne djelatnosti i drugim područjima tehničkog stvaralaštva.

- u području zdravstva i socijalne skrbi za ostvarene rezultate u organizaciji zdravstvene i socijalne skrbi, za otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja odnosno sprečavanja i suzbijanja bolesti, za osobite rezultate u liječenju te rehabilitaciji oboljelih, za izvanredne rezultate u zaštiti i radu djece bez potrebne roditeljske skrbi, za zapažene rezultate u provođenju djelatnosti socijalne skrbi o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva te uspjehe u provođenju zdravstvenog odgoja i podizanja zdravstvene kulture građana.

- u području zaštite okoliša i drugih javnih djelatnosti za uspješnu primjenu znanosti u praksi koja doprinosi očuvanju i unapređivanju okoliša, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, izuzetnu djelatnost u obrazovanju djece i mladeži u razvijanju svijesti o potrebi zaštite okoliša kao i promicanje potrebe zaštite okoliša među građanima, te za posebne rezultate postignute u unaprjeđenju i promicanju u drugim javnim djelatnostima.

Prilikom ocjenjivanja vrijednosti ostvarenih rezultata predloženih za Nagradu vrednovat će se kontinuitet u ostvarivanju rezultata, da su postignuti rezultati najbolji na području Međimurske županije, da pravna ili �izička osoba predložena za Nagradu uživa ugled uzornog stručnjaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge građana ili druge pravne osobe.

Prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ mogu podnijeti građani i njihove udruge, trgovačka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe.

Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora sadržavati: - podatke o podnositelju prijedloga (ime i prezime/naziv podnositelja, adresa/sjedište i broj telefona), - životopis osobe odnosno podatke o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje (uz obaveznu dostavu OIB-a za �izičke i pravne osobe), - naziv javnog priznanja i područje za koje se podnosi, - iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja, - odgovarajuća dokumentacija (objavljeni radovi, analize, prikazi, stručne kritike i ocjene, natjecateljski rezultati, izvadci iz javnih tiskovina o postignutim uspjesima i slično) kojom se potvrđuju navodi iz prijedloga.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade „Zrinski“ podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, na adresu Ruđera Boškovića 2, Čakovec, uz naznaku „Za Nagradu „Zrinski“.

Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ upute Odboru najkasnije do 28. veljače 2024. godine.

KLASA: 061-01/24-01/01 URBROJ: 2109-02-24-05 Čakovec, 19. siječnja 2024.

ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

PREDSJEDNIK ODBORA Matija Posavec, mag.ing., v.r.

34 Automobilizam TEST

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. siječnja 2024.

Mazda CX-60 3.3 AT AWD Homura

Dizel + 6 cilindara = užitak u vožnji Trenutno najveći Mazdin SUV na europskom tržištu, CX-60, dostupan je i sa 6-cilindričnim turbo dizel motorom koji se pokazao kao izvrsna kombinacija – ide dobro, troši malo, a pritom proizvodi omamljujući zvuk.

Piše i foto: Igor Rudež Već neko vrijeme Mazda polako prelazi u premium proizvođača nudeći bogato opremljene modele, a još uvijek se najviše uzdaje u klasične motore s unutarnjim sagorijevanjem, a upravo takav je i testni model. CX-60 je trenutno najveća Mazda na europskom tržištu, s napomenom da bi do kraja ove godine trebao stići i model CX-90 koji će biti još malo veći i koji će nuditi sedam sjedala.

Iako velika, Mazda CX-60 nudi prostora za 5 osoba koji će se ugodno osjećati na svim pozicijama.

A da je ovaj model novi smjer Mazde govori i dizajn, koji je na prvu i dalje prepoznatljiv kao Mazdin, no donosi mnogobrojne detalje koji je

distanciraju od ostalih modela. Ono što je prvo vidljivo je izrazito dugačak poklopac motora i gotovo okomit prednji dio s velikom maskom i malenim svjetlima, a masivan je i dizajn stražnjeg dijela koji donosi velike metalne površine i lijep dizajnerski potpis stražnjih LED svjetala. No prava veličina je najbolje vidljiva gledajući ovaj model sa strane, gdje do izražaja dolazi i velik međuosovinski razmak koji se rastegnuo na 2870 mm.

No prava se poslastica krije ispod prednjeg poklopca, gdje je smješten 3,3-litreni turbo dizel sa 6 cilindara koji je potpomognut blagohibridnom tehnologijom, a koji razvija najveću snagu od 187 kW/254 KS i pritom nudi 550 Nm okretnog momenta, dok se snaga prenosi na sve ko-

I šminka i off-road, CX-60 je spreman na sve

tače. Tu moramo spomenuti i kako je u ponudi isti taj motor u izvedbi sa snagom od 200 KS i pogonom na stražnje kotače. Serijski je tu 8-stupanjski automatski mjenjač, a bez obzira na gotovo dvije tone težine, ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 7,4 sekunde, dok je maksimalna brzina 219 km/h. A pritom je prosječna potrošnja tek 8,1 litru, a, vjerujte nam, nismo ga štedjeli.

Naime, ovaj motor proizvodi jako lijepi zvuk, posebice u nešto višim okretajima, stoga smo se, bez obzira na hladno vrijeme, vozili na Sljeme sa spuštenim prozorima i ugašenom glazbom, a sve kako bi uživali u zvuku šestcilindraša, koji će, kako stvari stoje, u bližoj budućnosti izumrijeti.

No osim što se lijepo čuje,

Čak 570 litara je velik prtljažnik

ovako motorizirana Mazda se i lijepo vozi. Bez obzira na nešto više težište i veliku masu, s njom vožnja može biti zabavna, no ne previše, jer nos ipak voli “pobjeći“.

No još je veći užitak krstariti bilo kojom cestom znajući da ćete tek laganim dodirom na papučicu gasa uzletjeti i s lakoćom napraviti ono što ste i planirali. Razlog tome je veliki okretni moment i dobra međuubrzanja, kao i dobar automatski mjenjač koji odlično “čita misli“, a tu su i polugice iza upravljača s kojima možete odabrati nižu ili višu brzinu. Nude se i tri načina vožnje – normal, sport i off-road, a odabirom sport načina rada odziv na pritisak papučice gasa je još brži.

Spomenuli smo blagohibridnu tehnologiju koja pripo-

maže u trenutcima kada otpustite papučicu gasa i kada se motor gasi, no već pri dodiru gasa pali se dizel motor. Što se tiče potrošnje u gradu, ona se kreće između 6 i 7 litara, dok će na autocesti trošiti između 7 i 7,5 litara prilikom vožnje unutar ograničenja, dok će pri jačem pritisku potrošiti i litru više. Na otvorenoj cesti je potrošnja također manja od 7 litara što je dobar rezultat za ovakav automobil Za pohvalu je i spremnik goriva od 58 litara koji nije više tako čest u današnjim automobilima.

A osim navedenog, CX-60 će vas oduševiti i u unutrašnjosti. Sve je prepuno mekanih materijala, a dio oko mjenjača nije tipične lakirane piano površine, već je šaren, pa se i eventualna ogrebotina neće vidjeti. Veliki 12,3-inčni

TEHNIČKI PODACI Dimenzije (DxŠxV): 4745 x 1890 x 1680 mm Osovinski razmak: 2870 mm Masa vozila / dopuštena nosivost: 1935 kg/ 581 kg Veličina prtljažnika 570/1726 litara Vrsta motora/broj cilindara: Dizel + Blagi Hibrid/6 Pogon: Na sve kotače Mjenjač: Automatski, 8 stupnjeva Snaga: 187 kW / 254 KS Okretni moment: 550 Nm Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 219 km/h / 7,4 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 8,1 CO2 emisija: 137 g/km Cijena: 73.902 eur Oprema: Kamere u 360 stupnjeva, 8-inčni multimedijski sustav, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, kožne presvlake, grijana i hlađena sjedala, grijani upravljač, panoramski krov s otvaranjem, 20-inčni aluminijski naplatci...

Turbo dizel sa šest cilindara - danas rijetkost u ponudi

26. siječnja 2024.

središnji multimedijalni zaslon je jednostavnog dizajna, no zato je iznimno pregledan i jednostavno je upravljati njime putem praktičnog kotačića i tipki za prečace koji su postavljeni između prednjih sjedala i koji se u Mazdine automobile ugrađuju već neko vrijeme. Oni olakšavaju upravljanje i moguće je svime upravljati bez potrebe da dodirujete zaslon, što je puno praktičnije.

Komande klima-uređaja i ventilacije su odvojene i sadrže isključivo fizičke tipke, što je također za pohvalu, a bogata oprema uključuje i grijani upravljač te grijana prednja i dva vanjska stražnja sjedala, a uz to prednja su i ventilirana što dobro dođe po ljeti kada se kožna sjedala previše zagriju.

Digitalni instrumenti dolaze u dijagonali od 12 inča i ne nude previše prilagodbi, a tu je i pregledan head-up zaslon s prikazom najvažnijih funkcija.

Prostora je sprijeda na pretek, posebice u širinu, gdje se i izuzetno veliki ljudi neće dodirivati laktovima, a ni niži krov radi velikog panoramskog krovnog prozora na otvaranje ne uzima dragocjen prostor za glavu. Straga je također prostrano, no iza vozača dvometraša teško će se smjestiti još jedna osoba iste visine, a nedostajat joj može samo prostora za ko-

Automobilizam 35

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ljena, jer će za glavu i dalje biti mjesta. No ako je riječ o osobama do 180 cm visine, obje će uživati u velikom komforu. Straga putnike očekuju još i ventilacijski otvori, dva USB-C priključka za punjenje, 220V utičnica i prekidači za grijanje sjedala.

Kako su prednja sjedala električna, kao i upravljač, kada prvi put sjednete za upravljač, automobil Vas pita želite li da podesi vozilo prema Vama i to tako da odaberete svoju visinu, a vozilo će samo podesiti upravljač i sjedalo te, ako vam odgovara, spremiti postavke, a to je moguće učiniti za više osoba, pa će se sve automatski podesiti čim sjednete na vozačko sjedalo.

Sve navedeno ima i svoju cijenu, pa se potpuno opremljena testna Mazda CX-60 sa svom dodatnom opremom može kupiti za 73.902 eura, dok je cijena početne izvedbe s ovim motorom 61.133 eura.

Najpovoljnija izvedba košta 55.917 eura, a riječ je o modelu kojeg pogoni istovjetan turbo dizel motor, no snaga kod ove izvedbe je prigušena na 200 KS, a pritom se nudi samo pogon na stražnje kotače. Vrlo slična početna cijena je i 2,5-litrene plug-in hibridne izvedbe čija je snaga sustava 327 KS, dolazi s pogonom na sva četiri kotača i košta 56.211 eura.

Automatski mjenjač dobro radi svoj posao

Bez bilo kakvih specijalnih dizajnerskih detalja, no zato je multimedija pregledna i lako čitljiva

Jednostavno i efikasno s mnogo fizičkih tipki i gumbića

Digitalni instrumenti su pregledni, a promjenom načina vožnje mijenjaju boju

I putnici straga imaju grijana sjedala, ventilacijske otvore i dva USB-C priključka

Straga CX-60 najviše sliči manjim modelima

VAŠ POUZDANI PARTNER VEĆ VIŠE OD 40 GODINA

36 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 26. siječnja do 1. veljače 2024.

P S

26 Timotej i Tit, Paula Rimska, Tješimir 27 Anđela Merici, Pribislav, Anđelka N 28 4. KROZ GODINU, Toma Akvinski, Tomislav P 29 Valerija, Zdravko, Zdeslav, Tvrtko U 30 Hijacinta, Martina, Gordana, Darinka S 31 Ivan Bosco, Marcela, Vanja Č 1 Brigita, Miroslav, Sever

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec: Marija Mezga, kći Lucije i Viktora Ajla Hunjadi, kći Doroteje i Ivana Rian Balog, sin Danijele i Senada Grga Oreški, sin Samante i Hrvoja Erik Balog, sin Kris�ne i Sandija Zita Pucko, kći Tare i Davida Erik Horvat, sin Sandre i Zorana Boris Horvat, sin Ribane i Borisa

VJENČANI: DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 27. SIJEČNJA Belica

dr. Iva Trstenjak Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310 dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306 dr. Anja Vurušić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915 dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916 dr. Sara Bobek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

Goričan

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec

dr. Amela Srša - zamjena: dr. Dragana Momčilović G. Mihaljevec bb, tel. 040/899207

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Orehovica

dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Prelog

dr. Ljubica Slaviček Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sveta Marija

dr. Kristina Hutinec - zamjena: dr. Marko Šrajbek P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

112

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

nema

UMRLI Čakovec: Milka Furdi r. Zadravec r. 1951.

Vlado Malović r. 1963.

Katarina Preložnjak r. Grula r. 1941.

Marija Varga r. Šparavec r. 1928. Đurđica Topolnjak r. Kovač r. 1951.

Stjepan Drk r. 1937.

Zvonko Pintarić r. 1956.

Dražen Mrazović r. 1963.

Barbara Vlahek r. Hegeduš r. 1944.

Josip Damiš r. 1928. Đuro Oršoš r. 1994.

Zlatko Mikulaj r. 1961.

Josip Smolković r. 1956.

Mirko Sabolić r. 1945.

Ivan Kelenc r. 1944.

Mirjana Nemet r. Bajić r. 1953.

Stanislav Herman r. 1940.

Marija Žganec r. Mađarić r. 1931. Štefica Luthar r. Zmazek r. 1940.

Ivan Kerovec r. 1939.

Marija Gal r. Novak r. 1936.

Katarina Šinko r. Butković r. 1935.

Mirko Žganec r. 1936.

Kata Blagus r. Borović r. 1938.

Prelog: Đuro Zrna r. 1934. Štefanija Balent r. Božek r. 1939.

Zvonimir Dovečer r. 1957.

Štrigova: Augus�n Trojok r. 1930.

Zlatko Novinić r. 1968.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

26. siječnja 2024.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

tel. 040 314 920

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Dom zdravlja Čakovec

KINO RASPORED Četvrtak 25.1.

17:00 Rock Dog 2 20:00 Lassie 2 - sink.

PETAK 26.1.

17:30 Ekipa iz Džungle 2 - sink.

20:00 Uboga stvorenja

SUBOTA 27.1.

10:00 Ekipa iz Džungle 2 -sink.

13:30 Lassie 2 - sink.

17:00 Rock Dog 2 20:00 Uboga stvorenja

NEDJELJA 28.1.

10:00 Lassie 2 - sink.

13:30 Ekipa iz Džungle 2 - sink.

17:00 Rock Dog 2 20:00 Uboga stvorenja

PONEDJELJAK 29.1.

17:00 Lassie 2 - sink.

20:00 Uboga stvorenja

UTORAK 30.1.

17:00 Ekipa iz Džungle 2 - sink.

20:00 Uboga stvorenja

SRIJEDA 31.1.

17:00 Ekipa iz Džungle 2 -sink.

20:00 Lassie 2 - sink.

26. siječnja 2024.

OBAVIJEST O SMRTI

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Elizabeta Kneklin rođ. Kolac

Nevenka Šopar rođ. Sušec

iz Šenkovca preminula 22. siječnja u 94. godini života

iz Čakovca preminula 22. siječnja u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nada Lovrenčić rođ. Čolja iz Čakovca učiteljica u mirovini preminula 20. siječnja u 86 godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Bruno Batinčić iz Svetog Križa preminuo 17. siječnja u 65. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rudolf Jaklin iz Čakovca preminuo 18. siječnja u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Lončarić iz Čakovca preminuo 19. siječnja u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 37 OBAVIJEST O SMRTI

Ivanka Knok rođ. Kozolić iz Čakovca preminula 22. siječnja u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Hajdarović rođ. Novak iz Dragoslavec Sela preminula 20. siječnja u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Žganec rođ. Mađarić

Katarina Šinko rođ. Butković

učiteljica u mirovini iz Čakovca preminula u 94. godini života

iz Čakovca preminula 17. siječnja u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zlatko Novinić iz Vukanovca preminuo 17. siječnja nakon duge i teške bolesti u 56. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Karolina Horvat rođ. Haček iz Gardinovca preminula 21. siječnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Špoljar

Franjo Zadravec

Jula Tomašić

iz Gardinovca preminuo 20. siječnja u 82. godini života

iz Svete Marije preminuo u 76. godini života

iz Palinovca preminula 16. siječnja u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ignac Lepen iz Domašinca preminuo 17. siječnja u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Danijel Flojhar iz Nedelišća preminuo 20. siječnja u 50. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zlatko Kanižaj iz Svete Marije preminuo u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Tomislav Katalinić iz Čakovca preminuo 21. siječnja u 71. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

38 Slobodna radna mjesta 1. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, Palovečka 1, traži m/ž strojara - bageristu, m/ž vozača C i E kat. i 2 m/ž skladištara, javitiseosobnonaadresuilinatel.040/845806 ili na mob. 099/271-4461 do 4.2.

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu do 31.1.

3. AMP d.o.o., Brezje 160, Lopatinec, traži m/ž operatera na stroju za flexo tisak, javiti se na tel. 040/855-545 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ amp-ambalaza.hr do 31.1.

4. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaštitara-čuvara-tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 22.2.

5. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovima, javiti se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijenti.hr do 31.1.

6. ANGIE j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž frizera, javiti se na mob. 098/1941-806 do 31.1.

7. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., traži 1 m/ž tehnologa u sektoru poluproizvoda i modularnih metalnih sustava za građevinarstvo i arhitekturu te 1 m/ž cnc operatera, javiti se na tel: 040/602-222 ili na e-mail: info.arteferro-gorican@ arteferro.com do 31.1.

8. ARTIS CONSTRUCT d.o.o., Palinovec, traži 2 m/ž soboslikara, javiti se na mob.

098/273-475 do 29.2.

9. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž skladištara, javiti se na email: info@ autoset-turek.hr do 3.2.

10. AUTORAD, Čakovec, Zagrebačka 14, traži m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-292 ili na mob. 099/743-1078 do 6.2.

11. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije i 2 m/ž tekstilna tehnologa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob.

098/802-286 ili na email: infobalidoo@ gmail.com do 15.5.

12. BAT d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara i m/ž vozača, javiti se na email: posao@batprodajnicentar.hr do 31.1.

13.BERNARDAd.o.o.,Pušćine,traži2m/ž radnika u skladištu i m/ž stolara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 17.2.

14. BLAŽEKA d.o.o., D. Pustakovec 59, traži m/ž vozača dostavnog vozila, javiti seosobnonaadresuilinamob.095/3011985 ili na email: dino@blazeka.hr do 31.1.

15. Beauty VIVA Health & Style j.d.o.o., traži 5 m/ž montera namještaja za mjesto radaNjemačka,javitisenamob.099/4608876 ili na email: beautyviva.ck@gmail. com do 31.1.

16. B&O Prelog, Hrupine 10, traži m/ž vodoinstalateragrijanjaiklimatizacije,javitise osobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@boprelog.hr do 17.2.

17. City projekt d.o.o., Čakovec, javiti se m/ž konobara, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec. com do 4.2.

20. Construct d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zidara, m/ž pomoćnog radnika na gradilištu i m/ž tesara, javiti se na mob.

098/366-266 do 15.2.

21. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž radnika u proizvodnji i skladištu - viličara, m/ž viličara, m/ž predradnika sitnog pakiranja, m/ž pomoćnikaorganizatoraotpreme,m/želektričara, m/ž pomoćnika vođe smjene - mjesto rada Čakovec i m/ž pomoćnika voditelja proizvodnje u smjeni - mjesto rada D. Kraljevec, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 31.1.

22. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži 2 m/ž operatera u proizvodnji,javitiseosobnonaadresuilinatel.

040/379-400 ili na mob. 099/5422-582 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@cateks.hr do 5.2.

23. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara te m/ž njegovatelja, javitiseosobnonaadresuilinatel.040/679368 ili na mob. 098/242-319 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom@ strahija.com do 31.1.

24. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinskih1,Domašinec,tražimedicinskusestruilitehničarate2m/žnjegovatelja,javiti seosobnonaadresuilinatel.040/863-101 ili na mob. 098/911-7100 do 1.2.

25. Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, M. Hrvatske 1, traži m/ž pralja, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 27.1.

26. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž socijalnog radnika i 2 m/ž medicinskog tehničara, javiti se na adresu ili na email: kristina.sardi@domnovinscak. hr do 29.2.

27. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, M. Središće, Frankopanska 18a, traži m/ž voditelja doma - medicinsku sestru, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/259865 ili pismenom zamolbom email: mursko.sredisce@japa.com.hr do 31.1.

28. Dom za starije i nemoćne osobe Mesmar, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž njegovatelja, m/ž kuhara i m/ž fizioterapeuta (20 sati tjedno), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob.

098/460-403 ili na email: dommesmar@ gmail.com do 31.1.

29. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za mjesto rada Čakovec, javiti se na mob. 098/558-800 ili na email: info@ dmsmz.hr do 31.1.

30. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži m/ž voditelja bioplinskog postrojenja i 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju, javiti se na mob. 098/296-082 do 31.1.

31. EKO-TERRA d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž mehaničara poljoprivrednih strojeva i 2 m/ž autoelektričara, javiti se na email: info@eko-terra.hr do 18.2.

32. ELIMEA d.o.o., K. P. Krešimira IV 26, Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com do 29.2.

18. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o., traži 3 m/ž cjevara, 3 m/ž industrijskog mehaničara i 2 m/ž zavarivača za mjesto rada Njemačka, javiti se na email: jobs. croatia@christof.com do 18.2.

33. 3E d.o.o., Pribislavec, Ul. dr. A. Starčevića 63/a, traži 4 m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javiti seosobnonaadresuilinamob.091/5640130 ili pismenom zamolbom ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 31.1.

19. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zavarivača, javiti se na mob. 091/2070-676 ili na email: info@ consulmont.hr do 27.1.

34. Fancy M vl. M. Peršak, Čakovec, J. Slogara 2, traži m/ž kozmetičara, javiti se pismenomzamolbomnaadresuilinaemail: melani.persak1@gmail.com do 31.1.

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

35. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž modelara i 2 m/ž pogonskog mehaničara u odjelu održavanja, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@ preisgroup.com do 29.2.

36. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara u Mamas&Tapas baru, javiti se na tel. 040/363-726 ili na mob. 091/238-2175 ili na email: drazen. fodor@gmail.com do 31.1.

37. G-SERVIS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž servisera kućanskih aparata, javiti se na email: kreso.sojc@gmail.com do 5.2.

38. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž vozača, javiti se na tel. 040/645-458 ilinamob.099/334-4451ilipismenomzamolbom na adresu ili na email: marina@ pre-kom.hr do 31.1.

39. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i 2 m/ž skladištara, javiti se na adresu ili na email: posao@haix.hr do 28.1.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

50. KA-TERM d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 2 m/ž vodoinstalatera i 4 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije, javiti se na email: info@ka-term.hr do 31.1.

63.MALAMIMAj.d.o.o.,Orehovica,traži 2 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na tel. 040/384-175 ili na email: info@malamima.hr do 17.2.

51. Kavana Orijent, Štrigova 76, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu do 31.1.

64. MANITU d.o.o., Poljska ulica 16a, Čakovec, traži 2 m/ž cnc operatera i 4 m/ž stolara - montera namještaja, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@manitu. hr do 31.1.

52. KEDER j.d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara - poslužitelja, javiti se na mob 099/6435-810 do 31.1.

40. Herman Elektro d.o.o., Prvomajska 7, D. Kraljevec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/492-7351 ili na email: herman. elektrodoo@gmail.com do 31.1.

53. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara - čuvara (kućni detektiv), javiti se na mob. 099/873-6179 ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity. hr do 31.1.

41. HILDING ANDERS d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 5 m/ž radnika na CNC stroju za rezanje spužve, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-043 ili na mob. 099/390-7520 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: lucija.horvat@ hildinganders.com do 5.2.

54. KRIKA obrt za proizvodnju, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/822-190 ili na mob. 098/632-113 ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili na email: krika@krika.hr do 18.2.

42. HSG Kariera d.o.o., Prelog traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na mob.

099/4616-333 ili na email: mateja.slugecic@kariera.hr do 31.1.

43. Industrial Montage and Welding Team d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 10 m/ž montera, 10 m/ž zavarivača tig, 10 m/ž cjevara-izometričara i 10 m/ž bravara, javiti se na mob. 091/900-4874 ili na email: matia@imw-team.hr do 31.1.

44. INA maloprodajni servisi d.o.o. za usluge, traži m/ž prodavača na benzinskoj postaji Čakovec, Goričan i Mursko Središće, javiti se na email: pridruzise@ ina.hr ili putem linka: https://molgroup. taleo.net/careersection/external/jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397# do 31.1.

45. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, A. Starčevića 63 e, traži 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž skladištara –rukovatelja mosnom dizalicom i 3 m/ž djelatnika na održavanju - bravara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com. hr do 31.1.

46. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž asistentauadministraciji,nabaviilogistici, javiti se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@inpirio.com do 31.1.

47. ISKOPI NESTIĆ d.o.o., D. Vidovec, traži m/ž rukovatelja samohodnih građ. strojevamotornogvozila,javitisenamob.

099/811-9995 do 2.2.

48. IZO-PANELI d.o.o., Industrijska zona, Prelog, traži 3 m/ž limara - izolatera, m/ž pomoćnog radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-376 ili na mob.

091/9166-888 ili na email: manuela@ izo-paneli.hr do 8.2.

49. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži 2 m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i m/ž vozača C+E kat. za domaći prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/722770 ili pismenom zamolbom na email: administracija@kabel-mont.hr do 8.2.

55. LAGANINI d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara na 20 sati tjedno, javiti se na mob. 091/1822-512 do 30.1.

56. LA MODA d.o.o., Sveta Marija, M. Hunjadi 21, traži m/ž šivača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/2010-655 ili na email: lamoda.svetamarija@gmail.com do 31.1.

57.LE´SLATICEd.o.o.,tražim/žprodavača –mjesto rada D. Kraljevec, m/ž prehrambenog tehnologa - voditelja proizvodnje zamjestoradaD.Vidovec,m/žprodavača za mjesto rada Pušćine, m/ž prodavača za mjesto rada Domašinec, m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada Čakovec i m/ž čistačicu za mjesto rada D. Vidovec, javitisenamob.099/456-7630ilinaemail: leslastice@leslastice.hr do 22.1.

58. LINITO ugostiteljstvo d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 40, traži 2 m/ž konobara u pizzeriji i m/ž pizza majstora, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/1998055 ili pismenom zamolbom ili na email: tnikola1103@gmail.com do 31.1.

59. Ljekarna Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 16.2.

60. Ljekarnička ustanova Homeosan, A. Mihanovića 2b, Pribislavec, traži m/ž magistra farmacije i m/ž farmaceutskog tehničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/360-245 ili na mob. 091/7292465 ili pismenom zamolbom ili na email: jagoda.ceric25@gmail.com do 31.1.

61. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži m/ž tehnologa za robotiku, 5 m/ž alatničara, 4 m/ž radnika na održavanju strojeva, m/ž inženjera kvalitete i 2 m/ž project managera, javiti senatel.040/321-124ilipismenomzamolbom na adresu ili na email: info.alucast@ lthcastings.com do 31.1.

62. Pučko otvoreno učilište Novak, traži m/ž mag. inž. cestovnog prometa za mjestoradaČakovec,m/žinstruktoravožnjeA iBkat.,m/žinstruktoravožnjeB,CiC+Ekat. za mjesto rada Mala Subotica, javiti se na email: autoskola@pounovak.hr do 30.1.

65. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 1 m/ž limara-izolatera, 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 1 m/ž poslovođu i m/ž industrijskog lakirera. Javiti se pismenom zamolbom na adresu Čakovec, Zagrebačka 38 ili na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 31.1.

66. MARTI d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž lansera u metalnoj proizvodnji, 2 m/ž brusača i 3 m/ž radnika na montiranju i pakiranju, javiti se na tel. 040/630-730 ili na email: info@marti.hr do 29.2.

67. Marof graditeljstvo d.o.o., traži 2 m/ž zidara za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 099/336-9938 do 31.1.

68. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojno žbukanje, javiti se na mob. 098/241-533 do 15.2.

69. MEC d.o.o., Čakovec, Pribislavec, Industrijska 9, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji javiti se na email: ks@mec.hr do 22.2.

70. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži 2 m/ž građevinskih poslovođa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-146 ili na mob.

099/337-2357 ili pismenom zamolbom ili na email: kadrovska@m-g.hr do 31.1.

71. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, P. Miškine 24, traži 2 m/ž bravara, m/ž glodača u odjelu strojne obrade i 2 m/ž zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-070 ili na email: info@ metal-dekor.hr do 31.1.

72.MNPROJEKTj.do.o., Krištanovec,traži m/ž pomoćnog bravara i 2 m/ž bravara - zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/776-291 ili na email: info. mnprojekt@gmail.com do 8.2.

73. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: mobenz92@gmail.com do 29.2.

74. NEORES d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 5 m/ž pakirera, 1 m/ž konstruktora, 5 m/ž šivača i 10 m/ž pomoćnih radnika, javiti se sa molbom na gornju adresu ili e-mail: neores@neores. hr ili tina@neores do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 75. MARODI d.o.o., Gospodarska ulica 5, Nedelišće, traži 3 m/ž djelatnika u proizvodnji tjestenine, javiti se osobno na adresu ili na email: marodi@marodi. hr do 29.2.

76. Međimurske vode d.o.o., Matice hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera vodoopskrbe i vodoinstalatera priključaka, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: voda@ medjimurske-vode.hr do 31.3.

77. Međimurje informacijsko projektni centar d.d., Čakovec, traži m/ž IT inženjera (sistemskog inženjera) - junior, javiti se na email: posao@ipc.hr do 31.1.

78.Meso-preradamesaKIŠ,D.Kraljevec, Kolodvorska 16, traži m/ž administratora - referenta za otpremu i prijem robe i m/ž knjigovodstveno - računovodstvenog službenika (uredski poslovi), javiti se na email: kiskarmen5@gmail.com do 31.1.

79. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž voditelja nabave, 2 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 2 m/ž inž. strojarstva - samostalnog konstruktora metalnih konstrukcija, 2 m/ž samostalna bravara i m/ž operatera cnc laser-plazma, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@metal-euro do 31.1.

80. METAL SISTEM d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara - montera i m/ž kozmetičara, javiti se na mob. 099/696-8992 ili na email: helena@metal-sistem.hr do 31.1.

81. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Prelog, Glavna 16, traži m/ž servisera - prodavača bicikala i m/ž radnika na poslovima silikoniranja, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/216-9252 ili na email: info@ beciklin.com do 29.2.

82. Moharić commerce d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara, javitiseosobnonaadresuilinatel.040/821599 ili na email: moharic.commerce@ gmail.com do 29.2.

83.MURASPIDd.o.o.,Prelogtražim/žvozača vozila s prikolicom, javiti se na email: muraspid2@muraspid.hr do 14.2.

84. MULTI-ING d.o.o., traži 6 m/ž montera - pomoćnih montera za Njemačku, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob.

099/6655-006 ili na email: multi.ing.hr@ gmail.com do 29.2.

85. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Hodošan, Prvomajska 14, traži m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/679-458 ili 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com.hr do 29.2.

86. NEXT TRANS j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača taxi vozila, javiti se na email: taxiposao1@gmail.com do 31.1.

87. NDK d.o.o., Štrigova 126 c, traži m/ž administratora, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 099/560-8887 ili na email: nikola@ndk.hr do 31.1.

88. NMP – PRODUKT d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž tehnologa kalkulanta, 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom, m/ž radnika na otpremi/dopremi pozicija-viljuškarist i m/ž kontrolora u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-432 ilinaemail:zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 18.2.

89. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži m/ž uredskog administratora,2m/žkontrolorakvalitetei2m/ž voditelja kvalitete za mjesto rada Savska Ves, te 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž šivača, 2 m/ž kontrolora kvalitete za mjesto rada Štrigova, javiti se na tel.

040/313-235 ili na mob. 099/329-4175 ili na email: jelena.buhanec@ntt-int.com do 31.1.

90. Number One d.o.o., D. Mihaljevec, Čakovečka 42, traži 2 m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1863044 do 10.2.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

26. siječnja 2024.

91. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec,traži2m/žoperateranacncobradnom centru (glodalice), 2 m/ž cnc tokara i m/ž bravara, javiti se na mob. 098/803355 ili na email: omt@omt.hr do 29.2.

92. Obrt za pranje i čišćenje SKOKO, Čakovec, traži 2 m/ž perača prozora i tepiha, javitisenamob.098/167-2980ilinaemail: skoko85@gmail.com do 1.2.

93. OPG Zlatni Breg, Zasadbreg, traži 2 m/ž kuhara u restoranu, javiti se na mob.

098/962-3450 ili na email. zlatnibreg2@ gmail.com do 29.2.

94. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a, Pušćine, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije i m/ž voditelja montaže alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242642 ili na email: info@okno.hr do 29.2.

95. PAVLIC-ASFALT–BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima m/ž voditelja gradilišta i m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 31.1.

96. Peradarstvo, uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. D. Blagus, D. Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača C kategorije, javiti se na mob. 098/282-147 do 3.2.

97.PETROLd.o.o., Čakovec,traži m/žprodavača na prodajnom mjestu, javiti se na email: karijera@petrol.hr do 25.1.

98. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 69, Štefanec,tražim/ždjelatnikaodjela3Dskeniranja,4m/žradnikautehničkojslužbi-izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž stolara, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 3 m/ž cnc programera, m/ž pomoćnog djelatnika u odjelu završne obrade, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338050 ili pismenom zamolbom ili na email: pib-extra@pib-extra.hr do 31.1.

99. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C+E kategorije), 1 m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 1 m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na farmi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž operatera na izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž pomoćnog radnika u preradi, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž koordinatora maloprodaje, m/ž IT specijalistu, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž administratora u proizvodnji, m/ž voditelja održavanja i m/ž radnika u valionici, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 31.1.

100. Plantana zapošljavanje d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž šumskih radnika, javitisenamob.099/312-4774ilinaemail: uprava@platanazaposljavanje.hrdo11.2.

101. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova, traži m/ž pomoćnog enologa, m/ž agronoma - voditelja vinograda i m/ž voditelja vinograda - traktora, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-466 ili na mob.

098/390-763 ili na email: posao@tpvz. hr do 11.2.

102. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 3 m/ž bravara, 1 m/ž samostalnog referenta u odjelu rif, 1 m/ž tehnologa, 3 m/ž zavarivača mig-mag, 1 m/ž cnc programera i 1 m/ž voditelja AKZ-a i otpreme, javiti se na tel.

040/396-553 ili na mob. 099/1830-293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hriliinfo@primabiro. hr do 28.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 39

103. PRIMA NAMJEŠTAJ - prodaja namještaja i opremanje objekata d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika, javiti se na email: ibarisic@primanamještaj.hr ili putem linka: https:// prima-karijere.talentlyft.com/o/FuY/ apply do 31.1.

104. PROMMING d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 48, Čakovec, traži 2 m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na email: posao@promming.hr do 31.1.

105. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovođu i m/ž stručnog radnika u integriranoj radionici, javiti se na email: office@p-pg.hr do 9.2.

106. Rail Factory d.o.o., Pribislavec, Industrijska ulica 28, traži 2 m/ž bravara - strojobravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/3466-653 ili na email: railfactory@railfactory.hr do 8.2.

107. Restoran Kristal, Čakovec, Cvjetna 3, traži m/ž konobara i m/ž čistača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328105 ili na email: restorankristal@yahoo. com do 31.3.

108. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž radnika na visini i 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: svamlim1@gmail.com do 31.1.

109. SKUBACH, Prelog, Jug II 31, traži m/ž frizera, javiti se na email: ines. mozek@gmail.com do 29.2.

110. SILADI d.o.o., Kotoriba, traži m/ž radnika u uljari i skladištu, javiti se na mob. 098/915-8006 do 24.2.

111. Smrtić oprema stolarija, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž stolara, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098/980-6580 do 4.2.

112. SPAR Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž prodavača - blagajnika za mjesto rada Čakovec, javiti se na email: posao@ spar.hr do 31.1.

113. Specijalist interijera j.d.o.o, traži 5 m/ž stolara-montera suhe gradnje, javiti se na mob. 095/5155-950 ili na email: s.interijera@gmail.com do 31.1.

114. STENA PROJECTS d.o.o., Strahoninec, traži 4 m/ž radnika u proizvodnji i montaži proizvoda za graditeljstvo, javiti se na mob. 099/439-0073 ili na email: tot.sanja@gmail.com do 31.1.

115. ŠERCER d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju, 2 m/ž pomoćna radnika u pekari, m/ž kuhara i m/ž pekara, javiti se na mob. 098/173-6941 do 19.2.

116. Tekeli projekt - inženjering d.o.o., Mursko Središće, Marka Kovača 88, traži 1 m/ž automehaničara, 5 m/ž građevinskih radnika, 4 m/ž tesara, 4 m/ž zidara, 6 m/ž radnika na pilani i 2 m/ž skladištara, info na tel. 040/543-130 ili mob. 098/240-181 ili na email: tekeli@ ck.t-com.hr ili osobno do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 117. Tesarski obrt Ljubomir Ceilinger, Nedelišće, Žarkovice 12, traži m/ž tesara - krovopokrivača, javiti se na mob.

098/426-080 do 5.2.

118. TISAK d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača, javiti se putem linka: https:// tisak.talentlyft.com/o/sHe/apply do 22.2.

119. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E kat., javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 31.1.

120. TP Varaždin, Podravska 11, Varaždin, traži 1 m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava i m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Kotoriba i Orehovica, javite se osobno na adresu ili na tel: 042/402-404 ili e-mailom: posao@ tpvz.hr do 27.1.

121. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Vratišinec, Mala Subotica, Draškovec, Štrukovec, Sveti Urban, Novo Selo Rok, Celine, Zasadbreg, Križovec, Kuršanec, Mihovljan, Savska Ves, Strahoninec, Lopatinec, Ivanovec, Donja Dubrava, Totovec, Pušćine, Podbrest, Mursko Središće, Štrigova, Mačkovec, Krištanovec, Vularija, Gornji Kraljevec, Macinec, Sveti Križ, Črečan, Domašinec, Šandorovec, Palinovec, Šenkovec, Turčišće, Frkanovec, Žiškovec i Prelog; te m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica i m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 31.1.

122. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž strojara, m/ž djelatnika za održavanje strojeva i 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se na mob.

098/241-673 do 4.2.

123. Transporti Kliček, Šandorovec, Prvomajska 6, traži 2 m/ž vozača za međunarodni prijevoz, javiti se osobno na adresu do 31.1.

124. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu, javiti se na mob. 099/202-3881 ili na email: tot.petar2@gmail.com do 29.2.

125. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A. G. Matoša20,Čakovec,traži2m/žasistentau

organiziranomstanovanjuuzpodršku,javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 10.2.

126. Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec, traži m/ž pomoćnika u nastavi učeniku s teškoćama u razvoju (na 30 sati tjedno), javiti se na email: gluhi.cakovec@gmail.com do 27.1.

127. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a 45, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@ gmail.com do 2.2.

128.VrtlarijaVijenacd.o.o.,Dravskaulica 70, Poleve - Strahoninec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji cvijeća, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/8155-258 ili na email: info@vrtlarija-vijenac.hr do 31.1.

129. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara, m/ž dipl.inž. elektrotehnike i m/ž pomoćnog radnika, javitisenaemail:gordan.vrbanec@v-elin. hr do 15.2.

130. VUPLAST d.o.o., Savska Ves, traži 2 m/ž radnika na pakiranju PE ambalaže, javiti se na email: vuplast@vuplast.hr do 28.1.

131. ZT – ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 4 m/ž montera vodovodnih instalacija, 3 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača - mjesto rada Njemačka i 2 m/ž montera centralnoggrijanja i vodovodnih instalacija mjesto rada Nedelišće, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341004 ili na mob. 098/944-9445 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 31.1.

40 Oglasnik

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob. 098/777-095 PRODAJE SE FORD FOCUS 1,6 TDCI, 70 KW, trend oprema, klima, maglenke, centralno zaključavanje, 283.500 prijeđenih km, 2011. godište, cijena 4.200,00 eura, info na mob: 099/808-7586 TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 7.700 eur.

Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821 PRODA JEM ZIMSKE GUME za 30 eura, utor 5 mm, dim.

165/70 R14. poslati sms na broj 099/744-7710

POLJOPRIVREDA PRIKOLICA DVOOSOVINKA dimenzije sanduka 1.50m x 3.50m - očuvana, stalno garažirana - nema papire, željezna konstrukcija, drveni sanduk - cijena 500e - nije fiksno - lokacija Pribislavec, Međimurje - kontakt 099/692-9076 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586 PRODAJEM PLUG OLT Slavonac-dvije brazde, malo korišten. Mob. 095/816-5206 PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - može bilo što na dnevnicu, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206

POZNANSTVA MUŠKA OSOBA traži žensku osobu od 40-50 g za ozbiljnu vezu, info na mob. 095/7313513

NEKRETNINE

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine. Kosilica samohodna sa kotačima + laka prikolica, 1000 eura. ZagrebUtrina, 091/9240-293 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob.

098/944-3339 MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 750 eur). Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE MOTORNA PILA S�hl i daske od hrasta za stolariju. Ponude na mob. 099/6386073 DAJEM VINOGRAD AKO NETKO ŽELI RADITI u Prekopi, rizling, šipon oko 1500 trsa.

Sve informacije na telefon: 098/803-346 PRODAJEM kiselo zelje, suhi grah trešnjevac, očišćene orahe, orahovo ulje (sve nešpricano) i drvene bačve. Kontakt: 343 557

USLUGE SOBOSLIKARSKI I KNAUF RADOVI, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja. Profi design Čakovec, mob. 099/873-5991

Prodaje se kuća u Pušćinama, V. Nazora 33 (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur.

Upitati na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu od 480 čhv (110x17 m), voda i struja moguća. Info na mob.

098/1600-415 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Javiti se na mob: 098/947-8801 STARIJI BRAČNI PAR traži manji stan u najam u Nedelišću ili u Čakovcu. Info na mob.

098/9422-821 KUPUJEM VOĆNJAK/VINOGRAD u brežnom gornjem Međimurju. Info: 095 505 27 60 PRIMAM NA STAN stariji bračni par, samohranu majku ili samo žensku osobu. Upitati na mob. 095/897-8843

1480

IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu, info na mob. 098/1957448 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u Selnici od 1833 m2, uz asfalt, struja, voda, pogodno za vikend, voćnjak, vinograd. Info na mob. 095/813-8133

ŽIVOTINJE POKLANJAM ČISTOKRVNU MLADU ŽENKU njemačkog ovčara, nije prepuštanja pod mužjaka. mob. 097/600-6038 AKVARIJ osmerokutni sa 15 ribica, 15 čistača, živo bilje daje kisik, kompletno uređen, 30 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 098/9084-675 PRODA JEM Č IS TOKRV NE KRUPNE ŠTENCE njemačkog ovčara, crvenog-crnog plašta, cijepljeni i očišćeni od parazita, roditelji prisutni. mob.

097/600-6038.

AKVARIJ sa 20 ribica, 20 čistača, živo bilje daje, akvarijski pijesak, drvo, s�jene, školjke, 50 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293

RAZNO PRODAJE SE MADRAC i dvije podnice. Info na telefon: 040/364-383 PRODA JE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob.

098/170-3321 POVOLJNO PRODAJEM novu na�ašku jaknu br. 56, tamnosmeđe boje od prave kože i prirodnog krzna, 100 eur. Info.

097/600-6038.

PRODA JEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim.

110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob.

099/404-7517 CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano s motalicom na kotačima (gratis pumpa), malo korišteno, 70 eura. ZagrebUtrina, 098/9084-675 PRODAJEM laserski daljinomjer, hdmi bežični adapter za povezivanje tv s mobitelom i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna.

Mob. 095/816-5206

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob.

098/921-9092

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006 PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/ kom. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 098/9084-675

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl.

Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim.

85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir.

30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Tel. 858424 ili 098/9422-821

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 300 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 300 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 300 eur). Info na mob.

098/9422-821

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682175

LANCI ZA SNIJEG, malo korišteni, univerzalni, prodajem za 30 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

POVOLJNO PRODAJEM SOBU za mlade u vrlo dobrom stanju sa podnicom i madracem bez opruga. info. 097/6006038

PRODA JEM STARU CIGLU očišćenu na paletama, 1100 komada. Upit ati na tel.

098/170-5311 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu.

Info na mob: 098/214-107

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja!

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

€/min

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

26. siječnja 2024.

Vaši radovi 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

BOŽIĆNI OBIČAJI NEKADA

NAGRADNI NATJEČAJ

Rezultati natječaja “Advent i Božić v lepomu Međimurju”, Božić 2023.

Dragi naši kreativci, završio je još jedan naš božićni natječaj na koji nam je ponovo stiglo mnogo Vaših prekrasnih radova. Javili ste nam se iz više od deset škola iz cijelog Međimurja, pa čak i iz vrtića, od prvog, pa sve do osmog razreda. Kao i na svakom natječaju, zadali ste nam slatke brige; bilo je jako teško izdvojiti najbolje radove jer svi su radovi, literarni i likovni zaista dočarali advent i Božić negda v Međimurju.

Svjesni smo truda koji je uložen u svaki crtež, u svaku priču i pjesmu i na tome Vam od srca zahvaljujemo.

Vaši crteži, priče i pjesme koje zbog velikog broja nismo objavili u novinama, svakako će biti objavljeni u našoj rubrici Stvaraonica na internetskoj stranici Međimurskih novina.

Ove su godine nagrade za svoje likovne i literarne radove dobili:

Dobitnici nagrada:

• 1 obiteljska ulaznica za Muzej međimurske prirode: Asja Vranović, 5. razr., OŠ Belica • 2 obiteljske ulaznice za Dom kulture Prelog: Ivano Križaić, 2.b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

NEGDAŠNJI BOŽIĆ Božić je od negda najvekši svetek.

I stari i mlodi su ga komaj čakali i za njega se zdušno prepravljali.

Tre se z starešima spominati i pomalim se sega zmišljuvati…

Veliju, veselje i radost, a gazdarica je bila glavna, sema je posla dala od jutra ranoga!

Jeli su šopanu racu, kuruznoga kruha i zdigane kolače, jer meli su sikakše melje za slatkoče domače.

Japica su v štali marhu nadvorili, drva za drugi den nacepali, jerbo furt se kurilo te dneve, a črez den su i slamicu nabrali.

Popolne se hiža snožila i delal se kinč za bor, te ukrase od papera delala su deca bil je to jan veseli zbor.

Kak je kmica curela, tak je hiža bila tiša…si su čekali japicu ka na vrata s slamicom pokuca. „Faljen bodi Jezuš Kristuš“ z pozdravom je črez vrata došel japica vreden i Božeku pokoren, vutem je bajati počel.

Slamicu je pod stol složiv, a mama na stol kruha dela, dej nam Bog ka bu leto dobro rodilo, i z ufanjem ga prekrižila.

Cela hiža poslije skupa je molila Anđel Gospodnji i Oče naš. Nek je sema skupa Srečen Božić f te sveti Božji čas.

Jasen Borković, 6.a razred, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Jasen Borković, 6. a razr., OŠ Ivanovec, Arsen Muftić, 4. a razr., OŠ Ivanovec • 1 obiteljska kino ulaznica za Centar za kulturu Mursko Središće: Helena Treska, 4.a razr., II. OŠ Čakovec • 2 kino ulaznice za Cine&Fun Čakovec: Borna Grahovec, 6 godina, Dječji vrtić “Cvrčak” Čakovec, Jan Kovačić, 4. razr., PŠ Gornji Kraljevec • 2 poklon paketa Međimurske prirode: Maša Dodlek, 2.b razr., OŠ Iva-

novec, Žan Bedi, 3.razr., PŠ Sivica Nagrade se preuzimaju na mjestima za koje su dodijeljene, osim obiteljske ulaznice i paketa Međimurske prirode koji se preuzimaju u redakciji Međimurskih novina, na adresi K. Tomislava 2, Čakovec. Čestitamo sretnim dobitnicima i pozivamo sve naše velike i male stvaraoničare da nas i dalje čitaju i prate, te da nam šalju svoje divne radove, a mi ćemo se potruditi sve ih objaviti.

KRAMPUS Krhki lanci zveckaju.

Rogati Krampus ide, A svi ga se boje.

Mi ga se jako bojimo.

Pravi Krampusov smijeh jako je strašan.

U njemu je zla duša.

Sveti Nikola nije strašan kao zao Krampus.

Arsen Muftić, 4. a razred, OŠ Ivanovec Učiteljica: Gordana Juras

Mia Novak, 6 godina, DV Cvrčak Čakovec

Mislim da su božićni običaji nekad bili puno ljepši. Mama mi je pričala da su se dan prije Božića, na Badnjak, u kuću unosila tri velika panja i postavila pored ognjišta. Oni su predstavljali Sveto Trojstvo, a njihova vatra je domu trebala donije� mir i blagostanje.

Unosila se i slama zbog malog Isuseka koji je ležao na njoj. Na slami se sjedilo i razgovaralo, a djeca su čak i spavala na njoj.

Prije nego se slama donijela u kuću stol se postavio na poseban način. U jednu posudu stavilo se razno zrnje i jabuka ispod koje se stavila novčanica za obilje. Na stol, ispod stolnjaka, se stavio križ napravljen od slame, za blagoslov.

Slamu je u kuću donosio najstariji član obitelji. Ukućani su ga dočekali u mraku i na koljenima.

Kad je donio slamu, kleknuo je i izgovorio staru međimursku bajalicu: NA TO MLADO LETO, ZDRAVI, VESELI, TUSTI, DEBELI KAK ŠUMSKI JELENI. DAJ VAM BOG KONJIČE, VOLIČE, PAČIČE, PURIČE, ŽIVINICE, PRAŠČIČE. V ŠTALI ŽDREBICE, V POJATI TELIČE, V KOCU PRASICE, A MEJ MALO ŽGANICE. JARE JARINE, ČRNE HAJDINE, ŽARKE PŠENICE, ZLATA I SREBRA. DUŠNOGA ZVELIČENJA, MIRA BOŽJEGA, BLAGOSLOVA BOŽJEGA PAK NAJVEČ.

FALEN BODI JESUŠ KRISTUŠ!

Nakon molitve se večerala posna hrana. Bor se ki�o plodovima voća, ljuskama od oraha i ukrasima od papira koja su izrađi-

vala djeca. Svi su išli na polnoćku pješice i cijelim putem do crkve su se pjevale božićne pjesme. Bio je običaj da poslije polnoćke u kuću prvi uđe muški član koji je svima čes�tao Božić. Tad se već moglo jes� meso, prase koje se peklo �jekom dana, uz hladne�nu, čurke, orehnjaču i makovnjaču.

Na božićno jutro se išlo na misu zornicu kako bi se pričes�lo, a nakon toga bi slijedio boga� doručak i darovi za djecu. Tada nije bilo poklona kao danas i bili su potpuno drugačiji jer su ljudi živjeli od svog rada na polju i nije se imalo novaca za velike darove. Ponekad bi djeca dobila neki slatkiš ili igračku. Na sam Božić su dobila komad čokolade, orahe, jabuke, naranče ili banane i bili su zadovoljni sa �me što su dobili.

Ručak je na Božić bio jako bogat. Pripremale su ga žene, a gazda kuće je morao darova� bunar tako da je bacio kolač, jabuku i sol u vodu. Brinuo je i da stoka taj dan bude nahranjena, sita i zadovoljna, jer ako se krave nisu taj dan glasale to je značilo da će iduće godine dava� više mlijeka.

Prema vjerovanju, prvi gost koji bi posje�o kuću trebao je cijele godine bi� zdrav i veseo.

Na Božić se odlazilo u goste ili su se dočekivali čes�tari. Večer se provodila zajedno i pripremalo se za svetog Stjepana. Ime Stjepan je bilo jako često u Međimurju, kao i Ivan, koji se slavi nakon svetog Stjepana. Tad se i slama iznosila iz kuće i stavljala oko voćaka kako bi one bolje rodile.

Božićni dani su završili blagdanom Sveta tri kralja nakon kojeg su se skidali božićni ukrasi, a kuća se blagoslivljala za iduću godinu.

Nika Tomašek, 3.b razred, OŠ Ivanovec Učiteljica: Vera Fučko

NOVI NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina

Roko Tomašić, 6 godina, DV Cvrčak Čakovec

Maškare u mom kraju Dragi naši kreativci, pjesnici, pisci i likovnjaci, nakon božićnog natječaja u kojem ste nam pokazali adventske i božićne običaje Međimurja iz prošlosti i sadašnjosti, pozivamo Vas da se uključite u novi natječaj pod nazivom Maškare u mom kraju.

Fašničko vrijeme je započelo, vesele povorke maškara jure ulicama, a mi s nestrpljenjem očekujemo vaše priče, pjesme i likovne radove kako vi vidite Fašnik i kakvi su fašnički običaji u vašem mjestu.

Možete u istraživanje i kreiranje svojim radova uključiti i svoje roditelje, djedove i bake, kako biste doznali što više o

maskama speci�ičnim za koje mjesto, o značenju pojedine maske, o vjerovanjima vezanim uz maškare i slično.

Radovi će se vrednovati prema kriterijima: držanje zadane teme, urednost i originalnost. Najbolje, kao i uvijek, očekuju vrijedne nagrade.

Radovi se šalju mailom na stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do 15.

2. 2024.

Veselimo se vašim novim idejama i lijepim pjesmama, pričama i likovnim radovima o međimurskim maškarama! (as)

42 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Trebate kliničkog psihologa?

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME: PON. – PET: od 16 do 18 sati Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovoriti na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Klinička psihologija je grana psihologije koje se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja, procjenjivanjem sposobnosti i osobina pojedinaca i pružanjem psihološke pomoći

Kada ljudi u svakodnevnom životu kažu da im treba psiholog jer imaju neke psihičke probleme koji ih muče i koje trebaju razriješiti, onda oni najčešće trebaju kliničkog psihologa kao stručnjaka čiji je dominantni posao, recimo to najjednostavnije što se može, da sluša pojedinca i razumije njegovu životnu situaciju, da opaža njegovo ponašanje, da primjenom određenih psihodijagnostičkih instrumenata i procedura definira problem pojedinca u terminima (prisutne ili odsutne) psihopatologije, da pojedincu objasni dobivene zaključke i da zajedno s njim definira korake kojima će postići rješavanje uočenog problema koji narušava kvalitetu njegova života. To je ponekad životni problem izazvan stresnim događajem, krizom u međuljudskim odnosima u obiteljskom ili profesionalnom okruženju, narušena psihička ravnoteža uzrokovana gubitkom bliske osobe ili pojavom teške bolesti, a ponekad je to razvoj određene psihopatologije koja pojedincu stvara psihološku patnju i ometa njegovo psihičko funkcioniranje. Dakle, klinička psihologija je grana psihologije koje se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja, procjenjivanjem sposobnosti i osobina pojedinaca i pružanjem psihološke pomoći. Cilj je što bolje razumjeti pojedinca, promatrati i objasniti njegove psihičke procese i ponašanje te mu, po potrebi, pružiti adekvatnu podršku ili tretman. U praksi, pojedinac se uglavnom sam javlja jer prepoznaje da ima neki problem u ponašanju i/ ili doživljavanju, a zadatak je

kliničkog psihologa da analizira, opiše vrstu i stupanj (ne)adekvatnog doživljavanja i ponašanja te predloži potrebne mjere da se pojedincu pomogne i unaprijedi kvaliteta psihičke prilagodbe. Temeljne stručne aktivnosti kliničkih psihologa su: istraživanje psihičkih fenomena i procesa, psihodijagnostika, psihoedukacija, psihološko savjetovanje, psihoterapija i drugi psihološki tretmani te evaluacija učinaka psihologijskih procedura i intervencija. Psihički procesi kao što su učenje, pamćenje, mišljenje, emocije, osjeti, opažanje, motivacija i dr., omogućuju čovjeku razumijevanje sebe i svijeta oko sebe, no ne mogu se direktno opažati ili mjeriti, već su predmet proučavanja psihologije kao znanosti tek nakon što se manifestiraju u ponašanju. Za kliničku psihologiju karakterističan je klinički pristup, koji uključuje kombinaciju znanstvenih spoznaja dobivenih istraživanjem ljudskog doživljavanja i ponašanja sa spoznajama dobivenim individualnom procjenom pojedinca. Specifičnost kliničke psihologije u odnosu na druge profesije koje se bave duševnim zdravljem i poremećajima je u intenzivnoj upotrebi standardiziranih psihodijagnostičkih instrumenata, koji su razvijeni primjenom znanstvene metodologije, statistike i psihometrije, što omogućava donošenje kliničke procjene odnosno stručnog nalaza i mišljenja o vrsti i stupnju smetnji ili poremećaja, a pravilno utvrđivanje poteškoća olakšava odabir adekvatnog psihološkog tretmana i eventualnog psihijatrijskog liječenja.

26. siječnja 2024.

Samopoštovanje i alkohol

Nikola Petričević, magistar psihologije

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sati ČET: 09-12 sati Kontakt tel: 099/2221-888

Samopoštovanje je najniže u djetinjstvu, raste tijekom adolescencije i odrasle dobi da bi na kraju dosegnulo prilično stabilnu i trajnu razinu

Kako bismo mogli govoriti o samopoštovanju, najprije je potrebno objasniti što je samopoimanje. To je pojam o sebi ili slika o sebi, odnosno način na koji pojedinac sebe doživljava, način na koji sebe vidi i kakvim se vidi. Samopoimanje je percepcija vlastitih sposobnosti, postignuća, karakteristika ličnosti i ponašanja. Ono sadrži spoznaje o tjelesnim karakteristikama i privlačnosti (tjelesno samopoimanje), specifičnim postignućima (npr. školsko samopoimanje), društvenim ulogama i prihvaćenosti u društvu. Samopoštovanje je dio samopoimanja koje se odnosi na vrednovanje sebe na pozitivan ili negativan način. Razumno visok stupanj samopoštovanja, odnosno pozitivnog vrednovanja sebe, smatra se važnim dijelom mentalnog zdravlja, dok su nisko samopoštovanje i osjećaj bezvrijednosti uobičajeni simptomi raznih teškoća mentalnog zdravlja.

Samopoštovanje utječe na proces donošenja odluka, odnose s drugima, naše emocionalne stanje i cjelokupno blagostanje, ali utječe i na motivaciju – ljudi sa zdravim, pozitivnim samopoštovanjem shvaćaju svoj potencijal i spremnije prihvaćaju nove izazove.

Samopoštovanje je najniže u djetinjstvu, raste tijekom adolescencije i odrasle dobi da bi na kraju dosegnulo prilično stabilnu i trajnu razinu. Usprkos tome, osobe se tijekom života susreću s različitim izazovima i teškoćama koje mogu narušiti njihovo samopoštovanje.

Situacije koje smanjuju samopoštovanje različite su za svaku osobu, to mogu biti npr. maltretiranje, zlostavljanje, doživljavanje predrasuda ili diskriminacije, stigma, gubitak posla

ili teškoće u pronalaženju posla, problemi pri učenju ili radu, teškoće tjelesnog ili mentalnog zdravlja, prekid ili problemi u romantičnim, obiteljskim i prijateljskim odnosima, problemi s novcem ili stanovanjem, briga o izgledu tijela, osjećaj pritiska da se ispune neka nerealna očekivanja… Nisko samopoštovanje karakteriziraju negativne misli i obrasci ponašanja, a mogu uključivati vjerovanje da su ostali ljudi bolji od nas, teškoće u izražavanju vlastitih potreba, usredotočenost na svoje slabosti, češći osjećaj straha, zabrinutosti i sumnje u sebe, negativan pogled na život, osjećaj nedostatka kontrole, intenzivan strah od neuspjeha, osjećaj krivnje, poteškoće s prihvaćanjem komplimenata i pozitivnih povratnih informacija, problem u postavljanju granica te stavljanje potreba drugih ljudi ispred svojih.

Alkohol i samopoštovanje međusobno utječu jedno na drugo. Konzumacija alkohola može privremeno povisiti, ali dugoročno najčešće snižava samopoštovanje. Redovita zloupotreba alkohola i alkoholizam su povezani s raznim problemima mentalnog zdravlja, kao što su npr. depresija i anksioznost, koji imaju ozbiljan negativan utjecaj na samopoštovanje.

Stalno doživljavanje neugodnih emocija predstavlja velik teret u svakodnevnom životu pa se neke osobe okreću alkoholu kako bi “preživjele” dan i pobjegle od ovakvih osjećaja.

Osobe niskog samopoštovanja mogu imati problema s održavanjem zdravih odnosa, odnosno izbjegavanjem drugih ljudi, što može dovesti do osjećaja usamljenosti i pojačavanja neugodnih osjećaja, a na kraju i do zlouporabe alkohola u borbi protiv samoće. Ljudi s niskim samopoštovanjem često imaju loše načine suočavanja i nošenja sa stresom. Čak i najmanji neuspjeh može pokrenuti lanac neugodnih osjećaja, frustracije i srama, a završiti posezanjem za alkoholom.

Korištenje alkohola za bijeg od niskog samopoštovanja ne može biti trajno rješenje. Alkohol i nisko samopoštovanje nikako ne mogu ići zajedno jer stvaraju začaran krug iz kojeg je teško izaći. Što osoba više pije, to se osjeća lošije u vezi sebe.

A što se lošije osjeća, to opet više pije. Nisko samopoštovanje može biti čimbenik koji pridonosi zlouporabi i razvijanju ovisnosti o alkoholu, ali odgovarajuća razina samopoštovanja je moćno oruđe u borbi protiv alkoholizma. Osjećate li da vam alkohol ili nisko samopoštovanje predstavljaju problem s kojim se sve teže nosite sami, za pomoć i potporu možete se javiti stručnjacima u Savjetovalištu za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

VATROGASCI MEĐIMURJA

26. siječnja 2024.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

RECEPT Monike Kinderić za vatrogasni uspjeh i motivaciju ekipe

Tremu pretvaramo u osmijeh Motivacija proizlazi iz desetogodišnjeg zajedničkog vježbanja i prijateljstva koje ih povezuje Piše: Sania Bižupić Foto: Mario Golenko

D

VD Žiškovec nedavno je organizirao vatrogasno natjecanje u brzom spajanju usisnog voda.

Sudjelovala su 32 tima podijeljenih po kategorijama: Žene A, Muški A, Žene B i Muški B. U kategoriji Žene A, treće mjesto osvojila je ekipa Domašinec, drugo mjesto pripalo je ekipi Žiškovec 2, dok je prvo mjesto pripalo ekipi Žiškovec 1.

Izazovi i usmjerenost prema uspjehu

Mentorica trećeplasirane ženske ekipe DVD-a Domašinec, članica Zapovjedništva i Upravnog odbora, te od prošle godine i tajnica VZO-a Domašinec, Monika Kinderić, otkrila nam je kako se njezin tim osjećao tijekom natjecanja te što je bila njihova ključna motivacija. Monika ističe da je tremu i strah normalno osjećati prije svakog natjecanja, ali da je osmijeh uvijek prisutan nakon izvedene vježbe jer zna-

ju da su dale sve od sebe. - Što se tiče dobrih rezultata, oni nažalost ne dođu preko noći, već je potrebno uložiti puno truda i volje kako bi rezultat došao do izražaja, zaključila je mlada mentorica.

Njihova motivacija proizlazi iz prijateljstva koje ih povezuje. - Najveća motivacija nam je to što zajedno vježbamo već oko 10 godina i to je jedan od razloga zašto ne želimo odustati od vatrogastva jer je baš to ono što nas godinama povezuje, govori Monika s osmijehom na licu.

Natjecanje ovog tipa zahtijeva brzu reakciju, a Kinderić ističe da je ozbiljnost ključna osobina natjecatelja. - Pripreme nisu nimalo lake jer mi uvijek ciljamo na pobjedu, odnosno na jedno od prva tri mjesta, objašnjava. Monika naglašava važnost razgovora kao alata koji im pomaže prevladati prepreke. - Uvijek rado saslušamo jedna drugu i zajednički rješavamo svaki problem i prepreku koja se nađe pred nama. Naravno, uvijek im naglasim kako su

Laura Krznar, Lana Filipović, Stela Purić i Monika Kinderić sposobne za sve i da uvijek No, kada počne trening, onda mogu puno više od onoga sam mentorica i prihvaćam što one same misle da mogu. samo ozbiljnost, objašnjava.

Mlada mentorica ističe Motivacija je važnost povezivanja s mlaključ uspjeha dim članovima i pridonošenja njihovom razvoju, kako u vaMonika ističe kako trogasnim vještinama, tako i je izuzetno ponosna na svou životu općenito. - Najveću ju ekipu. - Rijetko tko može mentorsku ulogu imam kod ostvariti rezultate kao one, s ženske ekipe mladeži, većina tek nekoliko godina na leđisu desetogodišnjakinje, pa im ma. Neopisivo mi je drago što želim ponajprije biti prijate- sam mentorica tako dragim ljica, a tek onda mentorica. i divno odgojenim curama,

priznaje. Motivacija, podrška i razumijevanje ključne su komponente uspješne mentorske uloge u vatrogastvu.

- Motivacija je ključ uspjeha.

Sve svoje slobodno vrijeme iskoristim za vatrogastvo, kako za svoje ekipe, tako i za ostale aktivnosti koje obavljam, ističe.

Za kraj, Monika ima poruku za mlade žene koje razmišljaju o uključivanju u vatrogasne aktivnosti: -

Svakako preporučujem da se pridruže svom lokalnom DVD-u jer jednom kad se upuste u to, neće tako lako odustati od toga. Zato, nemojte oklijevati već postanite vatrogaskinja i uživajte u ovoj plemenitoj dobrovoljnoj aktivnosti.

Stvorene ste da budete sve ono što ste oduvijek sanjale te na svijetu postoji samo jedna Vi, zato iskoristite to!

REDOVNA godišnja skupština DVD-a Krištanovec

Dragutinu Radikoviću i Marijanu Tomašiću priznanje za 50 godina rada Ekipa mladeži i djece ove je godine osvo- Priznanje Za 50-godišnji dobrovoljni rad uz Dragu�na Radikovića dobio je i Marijan Tomašić (treći zdesna), a među prvim čes�tarima jila čak 16 pehara, 7 zlatnih, 1 srebrni i 8 bili su zapovjednik DVD-a Nevio Mađarić, predsjednik VZMŽ-a Mario Medved i predsjednik DVD-a Srećko Mrazović čak 16 pehara (7 zlatnih, 1 su vlastitim sredstvima kupili Luka Vidović, za 20-godišnji brončana, što je fascinantna brojka Piše: Damir Perhoč

Početkom godine počinju skupštine po vatrogasnim društvima, već tradicionalno prvi na rasporedu su vatrogasci Krištanovca, koji su remizirali svoje aktivnosti iz 2023. godine u nešto drukčijem tonu, u krugu svojeg članstva.

Kako se moglo čuti s izvješća, u društvu djeluje 50-ak punoljetnih članova te 34 članova mladeži. Godinu za sobom zaključuju sa šest intervencija, ispumpavanjem vode, uklanjanjem stabla s prometnica i dr., te deset ostalih

aktivnosti osiguranja, vježbi i raznih dežurstava. Osim toga, mjesec zaštite od požara iskoristili su za upoznavanje stanovništva o mogućnostima nastanka požara, dijelili letke upozorenja, pregledali hidrantsku mrežu po naselju, sudjelovali na manifestacijama s drugim udrugama i sl.

Po onome što ovo društvo čini velikim jest svakako natjecateljska ekipa mladeži i djece s kojom se ponose i svrstavaju se u sam vrh natjecateljskih ekipa dugi niz godina kako u županiji, tako i izvan nje. U godini za njima uzeli su 27

Vladimir Lukman postao je vatrogasni veteran učešća ekipa na 11 različitih natjecanja, a od toga osvojili

srebrni i 8 brončana) što je fascinantna brojka s obzirom na to da su dugi niz godina u samom vrhu natjecateljskog djela vatrogastva, a što samo po sebi donosi zaključak da se s ekipama radi na vrlo visokom i kvalitetnom nivou. Od natjecateljskog djela svakako treba spomenuti povijesni uspjeh koji su postigli prvi put u svojoj povijesti, a to je da su se s dvije ekipe mladeži plasirali na Državno vatrogasno natjecanje gdje su predstavljali županiju, grad Čakovec i Krištanovec na najbolji mogući način, osvojivši srebrne medalje s istog. Na skupštini se još moglo čuti da

raznu opremu za bolji, brži i kvalitetniji izlazak na vatrogasne intervencije. Društvo su svojim donacijama pripomogli i VZG Čakovec, VZMŽ, Dušan Mikolaj, Grad Čakovec, Mjesni odbor Krištanovec, DVD Mihovljan, DVD Novo Selo na Dravi, DVD Dekanovec te poduzeća Interkast, Svam-lim, Bra-mar, Horvat gradnja, Sobočan, Cvjećara Lidija, MN Projekt, PP Ivan Novak, Krišto�ić graditeljstvo i Ra�ko.

Skupština je poslužila i za podjelu raznih priznanja, odlikovanja i zahvala. Tako je za 10-godišnji rad diplomu dobio

rad Andreas Novak, Dino Janušić i Kevin Mađarić, dok su za 50-godišnji rad dobili Dragutin Radiković i Marijan Tomašić. Vladimir Lukman postao je vatrogasni veteran.

Obuku za vatrogasca uspješno su završili Alen Jarni, Adrian Sila i Lana Malekoci koji su primili svoje oznake-zvanja.

Nagrađeni su bili i članovi ekipe mladeži muški i žene koji su se plasirali na Državno natjecanje. Diplome je podijelio predsjednik VZMŽ Mario Medved, predsjednik DVD-a Krištanovec, Srećko Mrazović i zapovjednik DVD-a Nevio Mađarić.

44 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. siječnja 2024.

Recept plus

Čips od tikvica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Juneći obrazi na način “Staroga grada” Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Kuhar Tomislav Pašalić iz čakovečkog restorana “Stari grad” za našu stalnu rubriku Međimurske kuharice odlučio je pripremiti juneće obraze.

Krenimo s punim jedrima i

Sastojci: - 520 g junećih obraza - 4 ljubičasta luka - 1 mrkva - 1 celer - 2 crvene paprike - 2 l goveđeg temeljca - sol, papar - mljevena paprika

voljom u kuhinju i slijedimo korake pripreme. Najprije se juneći obrazi začine sa soli i paprom. Potom se zapeku na jakoj vatri sa svake strane.

Potom ih izvadimo iz tave i ostavimo sa strane. Zatim krenemo s pripremom umaka. Povrće (luk, mrkva, celer, crvena paprika) dinstamo na laganoj vatri dok ne omekša. Dodamo juneće obraze u lonac te zalijemo goveđim temeljcem i kuhamo na laganoj vatri. Kuha se tako dugo dok juneći obrazi potpuno ne omekšaju. Potom obraze izvadimo iz lonca i povrće izblendamo štapnim mikserom.

Umak začinimo sa soli, paprom i mljevenom paprikom.

Jelo se preporučuje poslužiti uz pire krumpir. Dobar tek

prema želji možemo u brašno osim soli dodati različite začine koji se dobro slažu s tikvicama. Nećemo pogriješiti nimalo odaberemo li crvenu papriku, šareni papar, origano ili kurkumu. Tikvice koje smo pobrašnili i začinili, šnitu po šnitu umočimo u hladnu vodu, i potom se stavljaju pržiti na vruće ulje. Najbolje ih je poslužiti dok su još tople jer su �ino hrskave. Ostane li nam tikvica, možemo ih za drugi dan pripremiti u obliku salate.

Kad se ohlade i omekšaju, dodamo na njih maslinovo ulje i

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci: - �kvice - oštro brašno - sol - origano (ili drugi začini po želji) - ulje, voda malo nasjeckanog češnjaka i ostavimo u hladnjaku par sati.

Mogu se konzumirati same ili kao prilog mesu po odabiru.

U slast! (rr)

kuhar Tomislav Pašalić vam želi kuhar Tomislav Pašalić i ostali djelatnici restorana “Stari grad” u kojem možete kušati i druga odlična jela.

Vino tjedna

Merlot - Lovrec

Merlot proizveden u obiteljskoj vinariji Lovrec prije svega je ekološko vino. Riječ je o poluslatkom crvenom vinu (15 % alk.). Ovo vino krasi harmoničnost, pitkost i nježna rubin boja. Aromatično je i okusom podsjeća na živost bobičastog voća kao što su maline, borovnice i kupine. Lovrecov merlot potiče živu komunikaciju i

Povrće je odličan odabir i kad želimo pripremiti zdravu grickalicu. Odličan primjer su tikvice jer se od njih može vrlo brzo napraviti čips za grickanje uz sportska natjecanja, dugometražni klasik ili tek “zanimacija” uz dobro društvo i čašu vina. Što je potrebno za pripremu? Tikvice srednje veličine najprije se oljušte te nasijeku na tanke šnite. Zatim se malo posole i ostave oko pola sata da puste vodu. Ako imamo mlade tikvice, njih ne treba ljuštiti.

Zatim tikvice pobrašnimo, a

dobro raspoloženje. Odlično će se sljubiti s junećim obrazima pripremljenim na način čakovečkog restorana “Stari grad”. Vino je uz preporuku jela ovog tjedna odabrao Nikola Kiseljak, iz restorana “Stari grad”. Svakako kušajte uz ovo ili neko drugo jelo po vašem odabiru. Živjeli! (zv, rr).

Kolutići od kukuruznog brašna Priprema: Umijesite glatko tijesto i razvaljajte. Čašom vadite pune krugove i krugove na kojima u sredini izrežete van manji kružić.

Kolačiće ispecite i premažite marmeladom tako da slijepite pune krugove i one s rupicama. Rubove umočite u čokoladnu glazuru.

Sastojci: Tijesto: - 25 dag margarina - 10 dag šećera - 1/2 praška za pecivo - 10 dag kukuruznog brašna Čakovečkih mlinova - 20 dag glatkog brašna Čakovečkih mlinova - 1 jaje - 1 vanilin šećer Sastojci za nadjev i glazuru: - marmelada i čokolada

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 45 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

SNEŽANA ŠOLTIĆ iz Vratišinca

Dok su prohe na stolu, nišči nebu lačen

Iako su prohe bile “bogečki kolač” danas im se mnogi ljubitelji tradicije jako razvesele Domaće prohe starinski su kolač kojeg se rado prisjećaju starije generacije, ali i mlađi koji su ga jeli u svom djetinjstvu. U nekim dijelovima našeg Međimurja ovaj zasitni, ukusan kolač nosi naziv kelešica, a dobro je poznat svim ljubiteljima tradicijske kuhinje naših mamica i japica. Snežana Šoltić iz Vratišinca pokazala nam je kako ona priprema prohe po svom receptu.

- Prohe su domaći jednostavni kolači koji su se često pripremali kao hrana za težake, kad se išlo na polje, ispričala nam je Snežana.

Sastojci od kojih se rade imaju dobru energetsku vrijednost pa s njima, uz sir s vrhnjem i ponekad suho meso koje je svaka kuća imala na zalihi, nije bilo bojazni da će netko ostati gladan. Iako

su tada glasile za “bogečki kolač” danas se im mnogi razvesele.

Doznali smo također da su prohe služile kao zamjena za kruh jer se nisu brzo rasušile. Slanine i mlijeko davalo im je dugotrajnu svježinu, pa su se mogle jesti i drugi, pa čak i treći dan nakon što su pečene.

U obitelji Šoltić prohe su se ponovo počele peći nakon dugo vremena i to zbog svojevrsnog izazova postavljenog među prijateljima. Spontano su organizirali “natjecanje” tko će ispeći prave starinske prohe i Snežani je to pošlo za rukom pa je odlučila da će ova tradicionalna slastica češće biti na stolu u njenoj obitelji.

Osim što voli pripremati tradicionalna međimurska jela, Snežana je i ljubiteljica međimurskih običaja, posebno folklornog plesa. U svo-

Sastojci: • 0,5 kg glatkog brašna • 20 dag slanina • 16 dag kiselog vrhnja • 4 dag šećera • 1,2 dl mlijeka • 1 žlica maslaca • sol po potrebi i ukusu Priprema proha: Sve sastojke zamijesiti.

Lim za pečenje (pleh) namastiti i malo pobrašniti.

Tijesto razvaljati na debljinu prsta i položiti u pripremljen pleh. U plehu ga narezati na kvadrate, rombove ili prutiće željene veličine. Prije pečenja svaku prohu popikati više puta po cijeloj površini viljuškom da se tijesto ispeče i iznutra. Peći na 200 stupnjeva dok prohe ne dobiju lijepu rumenu boju.

Piše: Aleksandra Sklepić

Proha

Snežana s pomalo zaboravljenim domaćim prohama

joj mladosti bila je mnogo godina voditeljica folklorne družine u Vratišincu.

- Folklor mi je oduvijek bio velika ljubav, uspjeli smo čak, prije nekoliko godina, okupiti “stare” članove i formirati grupu. Međutim, nakon epidemije COVID-a, sve je opet zamrlo, na moju veliku žalost, ispričala nam je. Želja mi je pozvati sve mještane Vratišinca da se

više angažiraju u društvenim događanjima, jer nije dobro samo ležati pred televizorom. Dok plešeš, ništa te ne boli, dodala je na kraju.

Snežana je aktivna na mnogim poljima, pa može poslužiti kao primjer brojnim vršnjacima. Zaposlena je u knjigovodstvu, a u slobodno vrijeme, osim što prati sve društvene događaje, crta i slika. Voli crtati portrete, ali

i prigodne slike za prvu pričest, krizmu i slično, ako je to za nekoga u obitelji. Najljepše joj je od svega kad ima vremena biti sa svojom obitelji, suprugom Vladimirom, kćeri Magdalenom i sinom Dariom, a posebno s unucima Denijem i Liamom. Unuci nisu ljubitelji domaće kuhinje, ali bakinim zdiganim pogačam sa sirom čak ni oni ne mogu odoljeti.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 30. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 2. veljače. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnica: Jasmina Posavec iz Štefanca

br. 1480 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 30. siječnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 2. veljače 2024.

46 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Mirnoća koju ćete primjećivati u odnosima ponekad će vas zabrinjavati. Prihvatite je kao priliku da unaprijedite svoje odnose k filozofskim razinama. Izgledat će kao da idete malo nazad pa tek onda naprijed. Tako bi se mogao opisati vaš radni tjedan. Razmislite o poniznosti i skromnosti.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Najbolje ćete se osjećati kod kuće gdje možete opušteno uživati u društvu osobe koju volite. Neki će ipak rado izlaziti i to uglavnom s prijateljima.

Osvijestite što zapravo želite i što možete te nađite zlatnu sredinu. Kompromisi su katkada potrebni.

RAK (22.6. - 22.7.)

Bit ćete sve skloniji skrivanju svojih pravih osjećaja. To će katkada izazivati zbrku u odnosima jer drugima nećete biti jasni. Pazite da takvim stavom ne propustite dobru ljubavnu priliku ili da netko ne odustane od naklonosti prema vama. Tko god da vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti.

Sjetite se svojih postignuća.

Izgledno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete tako povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Nakon što proanalizirate postignuto, nastavit ćete razvijati bolju poslovnu budućnost.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Bit ćete raspoloženi za ljubavne pustolovine. Oni u duljim vezama proživljavat će novu renesansu. Zajedničko vrijeme će vam proletjeti ako budete slijedili želje druge strane. U protivnom, bit će rasprava. Trenutno niste u najboljoj formi za rad. Ne samo da vam se ne radi, nego i okolnosti ne daju poticaje.

Male frustracije bit će zanemarivog karaktera, a kompenzirat ćete ih dobrim utjecajima u drugim područjima života.

Mnogi će nakratko pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja, ali između njih i partnera sve je u redu. Hvatat će vas nervoza kad će trebati komunicirati i surađivati s drugima.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vjerojatno ćete postati pomalo tupi jer već neko vrijeme ništa ne ispunjava vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u svojoj vezi. Pred vama su novi zanimljivi zadaci. Najljepše je što su povezani nizom kontakata.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Šarenilo koje sad živite odražava se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Vi ćete vjerojatno prolaziti sve te reakcije, ali vaša snaga bit uvijek prisutna u svemu. Pokušavat ćete obnoviti neke stare kontakte. To će zapravo biti najbolji dio radnog tjedna.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Gdje god izašli osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa makar u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im lijepa riječ širom otvara svoja vrata. Napredovanje u karijeri bit će izgledno. Nađite svaki dan pola sata za sebe i svoj mir.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Većinu ovih dana provodit ćete ili u samoći ili u čežnjama.

Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete biti pomalo otuđeni.

Prilike za ljubav uglavnom će vas mimoilaziti. Ne tugujte, jer će ova faza uskoro proći. Sve je na svom mjestu. Mnogi će dobiti priliku koju su dugo čekali.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Malo veće strasti i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događati nešto lijepo i ugodno. Mnogi će zapamtiti ove dane po kvalitetnijem erotskom životu.

Možda ćete se morati još malo pomučiti za neke stvari, ali to će vam ići od ruke. Prihvatite se onog što sad možete napraviti.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ovih dana kombinirat ćete dva privatna stila: jedan je atraktivan, senzacionalan, s puno ljudi, a drugi je tih, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete biti zvijezda večeri, a već drugi dan običan čovjek iz dućana. Srce će biti malo sivo.

Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1479

26. siječnja 2024.

NAJAVA 19. Noći muzeja 2024. u Muzeju Međimurja Čakovec

Tema: Muzeji i nova publika Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica

• Vrijeme događanja: petak 26. siječnja od 09:00 do 01:00 • Slobodan ulaz za sve građane: 18:00 – 01:00

• Mjesto događanja: stalni postavi Riznice i palače Staroga grada Zrinskih; Izložbeni salon, Multimedijalna dvorana i Muzejsko-informativni centar.

• Napomena: Posjet svim stalnim i izložbenim postavima u Noći muzeja je besplatan u terminu od 18 do 01 sat.

Ne oslanjajući se samo na stalne postave, naš muzej kroz raznolike programe konstantno privlači novu publiku, bile to radionice za najmlađe, tematske izložbe ili javne tribine koje obrađuju aktualna pitanja.

Osim besplatnog razgledavanja svih izložbenih muzejskih postava u vremenu od 18 do 01 sat, za naše najmlađe posjetitelje ovogodišnja će “noć” početi već u prijepodnevnim satima brojnim edukativno-kreativnim radionicama. U večernjem dijelu programa manifestacija će započeti otvorenjem izložbe obiteljskih fotografija pod nazivom “Obiteljski fotospomenar”, a nastavit će se tribinom “Žene u sportu – međimurska priča”. Viša kustosica Ana Šestak održat će uvodno predavanje, a zatim s gošćama na tribini održati razgovor. Prilika je idealna za razgled stalnih postava Riznice Međimurja, našeg nagrađenog Muzeja nematerijalne baštine Međimurja, postav u palači Starog grada Čakovec te izložbu “Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein” u Izložbenom salonu MMČ-a.

DETALJAN PROGRAM NOĆI MUZEJA 2024. U MMČ:

1. Radionica u suradnji sa Školom animiranog filma ŠAF Čakovec “ŠAFKOVE PLESNE (Z)ANIMACIJE“ • Uzrast djece: 3. razred OŠ • Mjesto održavanja: Muzejsko-informativni centar MIC • Voditeljice: Jasminka Bijelić Ljubić, voditeljica ŠAF-a i stručna suradnica ŠAF-a Dina Nedeljko • Vrijeme održavanja: 9:30 do 11:00

Djeca će nakon razgledavanja izložbe o obitelji Legenstein raditi Šafkove animirane plesne zgode koje će nas voditi putevima poznate čakovečke obitelji kojoj je posvećena izložba.

2. Radionica u suradnji s Gimnazijom Josipa Slavenskog Čakovec “CRNO KAO NOĆ (MUZEJA)“ • Uzrast djece: 4. razred OŠ

• Mjesto održavanja: Muzejsko-informativni centar MIC • Voditeljica: Melita Sambolek, prof. fizike • Vrijeme održavanja: 11:30 – 13:00 13:15 – 14:45

Djeca kroz igru i pokuse uz pomoć digitalnih alata upoznaju zanimljivi svijet fizike.

3. OTVORENJE NOĆI MUZEJA UZ OTVORENJE IZLOŽBE OBITELJSKIH FOTOGRAFIJA “OBITELJSKI FOTOSPOMENAR“ • Mjesto održavanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja • Vrijeme održavanja: 18:00 – 18:30

Nedavno je u Izložbenom salonu MMČ-a otvorena tematska izložba “Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein“.

Izložene fotografije poznate čakovečke športske, glazbene

i ugostiteljske obitelji motivirale su nas da uputimo poziv građanima koji svoje vlastite obiteljske fotografije žele učiniti dijelom spomenute izložbe, Obiteljski fotospomenar, jer, “svi smo odgajani za uspjeh“. Izložba će biti otvorena za javnost na otvorenju Noći muzeja 2024. Fotografije su snimljene do 2000. godine i prikazuju članove obitelji u važnijim životnim trenucima. (*fotografije građana za izložbu primamo do 25.1.2024. u suvenirnici Riznice Međimurja) 4. Tribina: “ŽENE U SPORTU – MEĐIMURSKA PRIČA“ • Mjesto održavanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja • Uvodno predavanje i moderatorica: Ana Šestak, viša kustosica Povijesnog odjela

• Gošće: Nikolina Babić, predsjednica Hrvatskog teniskog saveza, Ljubica Vrbančić, legenda ženskog rukometa • Početak: u 19:00 sati

Uvodno predavanje govorit će o počecima bavljenja žena sportom i međimurskim sportašicama u razdoblju između dva svjetska rata. Nakon uvodnog predavanja slijedit će tribina s uspješnim sportašicama koje su nakon aktivne sportske karijere zauzele vodeće pozicije u upravljačkim tijelima.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: 8 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota i nedjelja: 10 – 14 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

5. BESPLATAN RAZGLED SVIH STALNIH I IZLOŽBENIH POSTAVA ZA POSJETITELJE • Muzej Međimurja Čakovec: stalni postavi u palači i Riznici Međimurja • Multimedijalna dvorana – izložba: “Obiteljski fotospomenar“

• Izložbeni salon – izložba: “Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein“ * Kuhano vino i kuhani međimurski džin po povoljnim cijenama u caffe baru Bedem

26. siječnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Mirnije razdoblje pred nama VREMENSKA SLIKA: Prošli tjedan napokon je pao i snijeg.

Nakon toga za vikend smo imali više suhog i sunčanog vremena, ali uz vrlo niske noćne temperature i ispod -10 °C. U ovom tjednu hladnoća je brzo popustila, nakon još uvijek hladnog ponedjeljka, od utorka se opet vratila viša temperatu-

ra. I u sljedećih tjedan dana bit će relativno toplo. U većini dana bit će suho sa sunčanim razdobljima. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I u petak će se izmjenjivati oblaci i sunce, ali ostaje uglavnom suho vrijeme ili samo ponegdje uz koju kap kiše. Temperatu-

ra zraka bez veće promjene – u noći i ujutro oko 0 °C, a u najtoplijem dijelu dana oko desetke. Čini se da i tijekom subote imamo povoljne vremenske prilike. Obilje sunca, ali će u subotu biti i dosta vjetrovito uz umjeren i pojačan sjeverozapadni i sjeverni vjetar. Dnevna temperatura bi

mogla narasti na 10 Celzijevih stupnjeva. U nedelju ujutro će biti mraza, a danju se nastavlja suho i sunčano vrijeme. Vjetar će oslabjeti. Noć zimska uz negativnu temperaturu, a danju bi se temperatura držala između 6 i 8 stupnjeva.

Po svim prognostičkim materijalima ni početkom

Lijepi dani u januaru - grubo vrime u februaru sljedećeg tjedna nema neke bitnije promjene vremena. I dalje će dominirati suho vrijeme s dužim sunčanim razdobljima.

Nešto više oblaka oko srijede i četvrtka, samo ponegdje možda koja kišna kap. Ni temperatura zraka neće imati neke velike skokove. Noću i ujutro lagani minus s mrazevima, ponegdje i maglom, a danju ćemo mjeriti temperaturu između 7 i 10 Celzijevih stupnjeva. Čini se da čak i prvi dani veljače nastavljaju slično. Podsjećamo da je dobro redovito

pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 25.1.2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 29. 1. 1994. godine u Dalmaciji orkanska bura (u Splitu 175 km/h)

• 30. 1. 1979. godine prvi put u funkciji oteretni kanal Odra, kojim se opterećuju velike vode Save uzvodno od Zagreba • 31. 1. 1234. godine jaka zima, rijeka Po i Jadransko more su se zaledili

IZLAZI 27.01. u 07:24 h 31.01. u 07:19 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 27.01. u 16:55 h 31.01. u 17:01 h

• 3. 2. 1929. godine u Čakovcu izmjerena temperatura -35.5 Celzijusa

VICOTEKA Tuga - Kaje Bara, kaj plačeš?

- Nema mi Štefa.

- Kak nema, gde je?

- Hmrl mi je.

- Kak? Kad? - Zaposlil se v pivovari. Opal je v bazen z pivom i...

- Auuu, je l' se mučil preveč?

- Je, jadničak. Triput je zlazil van pišat.

Barka Razgovaraju dva Dalmatinca.

- E, moj Mate, ona barka ća si mi je proda, pušća vodu.

- E, a ća si ti mislija, da će pušćat vino?

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Luna Marija Novak

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMURKA TJEDNA!

Moramo jako paziti dok si zbiramo!?

Za Vincekovo se v gorice ide, kaj te brige za vreme Minolo soboto i nedelo gorice so bile pune mladih i onih stareših šteri so došli na otpiranje goričnih pelnici, očem reči, na Vincekovo.

Hajdi je ljudi došlo i to ne sam naši Međimorci, v brege, v pelnice i v gorice kaj obrežejo prve rozgve i polejejo trsj, obesijo klobasice kak bi i ovo leto zraslo čim zdraveše grozdje i kaj bi ga čim vejč bilo, makar bo tre i lagve kupiti. Nišči je ne pital kakše je vreme, je li bode dežđ ili pak sneg, je li bode mraz ili pak bode sonce svetilo za Vincekovo se mora iti v gorice.

Takše so nam šege ostajli naši stareši. Morem vam reči da je hajdi ljudi bilo po goricaj, hajdi jiv je hodalo, hajdi jiv se španceralo, a si so jeli, pili i popevali.

Ako vam bodem povedal po istini unda vam morem rači da se je vejč pilo nek jelo, a popevali so sam oni šteri znajo. No, to kaj so naše međimorske gorice bile pune ljudi je ne zazvedila naša državna televizija jerbo so ne došli kaj bi poslikali te ljude i kaj bi se po celoj Lepoj našoj zazvedilo kak mi Međimorci poštuvlemo svetoga Vincija, zaštitnika goric i trsja kak so nas to vučili naši japeki. Neso došli jerbo bi se unda zazvedilo da mi Međimorci delamo se kak dragi Božek zapoveda i zato imamo nejbolša vina ne sam v Lepoj našoj nek i čuda dale.

Tak je bilo v soboto i v nedeljo, a v pondelek so v goricaj bili sam gazdi. No, ne sam gazdi nek so tu bile i gazdarice, kaj bi rekli žene od gazdi. Žene so došle v gorice prvič posle Martinja. A znate zakaj so ne hodile v gorice od Martinja? Zato kaj ga ne bilo nikšega posla, Znate da moški zovejo žene v gorice sam dok tre nekaj delati. Morem vam reči da je i teca Franca potvrdila da je tak bilo dok je tetec bil živ i dok so oni meli gorice pre Svetomo Vrbano. Ne sam to teci rekel, ali tak je to bilo negda dok so još moški bili gazdi pre hižaj. Denes je to čistam drugač kak pre hiži tak i v goricaj. Očem reči, denes

žene imajo ključe od pelnici tak da ga moži dobijo sam dok se držijo hižnoga zakona.

Da sam mesar, mala moja, je li bi me štela?

Znuom da furt i navek čitate naše novine pak ste unda i v zadjaj novinaj prečitali velikoga spominka za našim međimorskim mesarom z Doljnjega Kraljevca Ferijom Kišom. Morem vam reči kak je on zaslužil velikoga spominka oliti kak se to po štacunski veli, intervjua jerbo je on veliki čovek.

Veliki je čovek zato jerbo je igral košarko, a verjem da znate kak košarko nebrejo igrati mali ljudi. I ne sam to, dobil je životno nagrado od Obrtničke komore kak dugoletni obrtnik i jeden od nejbolših, a slažem se z tecom Francom štera je rekla kak je Feri nejbolši mesar v našemo Međimorjo. A teca nigdar ne fali onoga šteri si je to ne zaslužil. Kak god mi je to teško, ali moram vam priznati kak je mene još nigdar ne pofalila. Bar do ve. Kajkaj toga smo zazvedili od našega nejbolšega mesara Ferija kak je mesarija ne norija i kak vu tom poslo tre strašno čuda delati ili kak je šef komore rekel: da je mesar biti lako unda bi mesar bil svako. Kaj vam bodem rekel, ovi v komori so našli pravoga meštra svojega zanata komo so dali životno nagrado jerbo sam Ferijove dobrote i �inote več jezero pot sprobal. I još sam ono nejbolšo klobasico ne sprobal jerbo jo je majstor Feri još niti ne napravil!

Da smo itak zabili igrati rokomet?

Još je niti ne minulo Evropsko prvenstvo v rokometo, a naši rokometaši, štere nesmemo zvati Kauboji jerbo jim je to ne lepo, so več doma. Kak so igrali so bormeš niti ne kauboji, igrali so tak kaj smo jiv niti ne mogli prepoznati. Što bi rekel da so naši „Kauboji“ ne tak zdavnja bili Olimpiski pobjedniki, i to ne jempot, svecki prvaki, nejbolši na sveto, a na ovomo Evropskomo prvenstvo so nas pobedili si z šterima smo igrali. No, rekli bodete kak smo pobedili sosede Rumune, pak kaj smo ve došli na to kaj se ravnamo z Rumunima.

Istina Božek, v prvi tekmi smo

nakantali Španjolce, ali oni so igrali kak da so zalutali na Evropsko prvenstvo. Si so jiv pobedili i odišli so dimo posle prvoga kruga. Ne znati kaj je itak došlo našim dečkima posle Španjolske, nesam jiv mogel prepoznati, ne znamo kaj očemo, ne znamo gola zabiti, ne poznamo svoje igrače i lopte davlemo našim protivnikima… Kaj vam nek rečem, kak da je trener Perkovac pobral dečke šteri so stoperali usput dok se je pelal za Dojčland i ne zna koga bi poslal na igrališče kaj bi to bilo slično rokometo. Moram vam priznati da nebrem k sebi dojti.

Dok so dečki genuli za Dojčland nadjali smo se jenoj želenciji, a poslali so nas dimo posle drugoga kruga. Zabadav so dvorane bile pune publike v kockastaj majcaj, zabadav se popevalo "U boj, u boj…", ali od rokometa nikaj. To kaj so posle Španjolcov po riti k meši odišli i Norvežani to nam nikaj ne pomaže. Da smo itak zabili igrati rokomet.

Moraš si zbirati koga bodeš mel rad

Još dok sam bil mali so nas vučili da moremo meti radi koga očemo, ali nas je živleje navčilo da je ne ruon navek tak. Hajdi pot se pripetilo kaj mi je tretja soseda zapela za oko i zarivala mi se vu srce, a joj je lepši i bolši bil sosed Tonča. Denes dok več imamo bolše polovice si zbiramo što nas bode zabavljal, što nam bode popeval, koga radi poslušamo, a da pak vgasnemo radio ili pak televizijo dok nešči popevle šteri nam je ne v našoj cukor piksi. Tak so si kotoripski mladi zebrali Zdravkija Čoliča za svojega pjevača i idejo sikam de on popevle. Čolič rado dojde v Lepo našo, a pozabil je kak so jegova bratja (čitaj: četniki) 1991. leta došli prek meje i prinas ratuvali i halosili za našim hatarom. A Zdravko jim je popeval i falil se je kak so Dalmacija i Zagora srpski hatar i srpska zemlja. Tak je pripovedal i to na televiziji. A mi si ga zberemo kaj nam bode popeval i idemo za jim tijam v hrvatcki Dubrovnik, šteroga so Čoličovo četniki rušili za vreme Domovinskoga rata. Najgerek sam, jako sam najgerek kaj tem zaljubljenikima v Čoliča velijo kotoripski braniteli?

Nevenka Sitar, vrijedna super spremačica Nakon što je oko 2500 ljubitelja štrigovskog Vincekovog pohoda, dobrog vina i još boljeg after-partyja, ostavilo kaos u Domu kulture Štrigova koji bi zgrozio i najhrabrije superheroje, na ljepljivu scenu nastupila je Ne-

venka Sitar iz Vukanovca. Ona je odlučno i s osmijehom na licu uz pomoć općinskih djelatnika i svoje čarobne metle brzinom svjetlosti izglancala i osvježila prostor, ostavivši ga besprijekornim za idući događaj. (kk, Foto: Zlatko Vrzan)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr