Međimurske novine 1481

Godina XXVII. Broj 1481

Čakovec, PETAK, 2. veljače 2024.

ZBOG TRAGEDIJE MLADE LIJEČNICE iz čakovečke bolnice neki kolege upiru prstom u druge

Cijena 1,50 eur

str. 3

Linčovanje izmišljenog krivca neće je vratiti

str. 19 MIRJANA DEBELEC iz Merhatovca u svojoj teškoj borbi nikad nije klonula duhom

Da preživim, morala sam odstraniti lijevu dojku

str. 4-5 TEMA BROJA PRODUKTIVNOST, PUT DO VELIKIH PLAĆA

DOM ZA starije i nemoćne Čakovec

VEĆA PRODUKTIVNOST ne postiže se s više rada, nego boljom organizacijom cijelog društva, ponajprije države

Kako po plaćama sustići Njemačku? ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

Suzana Belović je izabrana za novu ravnateljicu

str. 3

PRELOG

str. 9

Međi ugrizao poštara, vlasnici kazna 200 eur str. 11 JURAJ KOVAČIĆ osmislio jedinstveni suvenir

Jedan kalamper, kovanica kneževine Međimurje str. 44

2

Aktualno

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

FOTO tjedna

POD VUROM

Sreća je lutalica radosti Što je sreća? Nekom osmijeh. Zalogaj čokolade.

Obitelj. Ljubav. Mir. Gutljaj i miris kave. Šalica čaja. Dijete. Prve zrake sunca ujutro. Šetnja. Milovanje vjetra na obrazima. Zahvalnost.

Zdravlje. Pas ili mačka. Ne postoji univerzalna definicija sreće. Također neće svi isto odgovoriti, jer nekom sreća, drugom nesreća. Sreća je nešto što se dijeli. Ne čuvaš je za sebe, nego usrećiš dugog. I ona se vrati, baš kao u začaranom krugu.

Kažu kako je siječanj jedan od najdepresivnijih mjeseca u godini. Stoga, odlučili smo istražiti što je veselje kod naših čitatelja. Što vas čini sretnima? Kako mi možemo razveseliti druge?

Upravo su ovo pitanja koja smo postavili našim sugrađanima u ovotjednoj Anketi pod vurom. I zapamtite, potražite sreću svaki dan.

Tu je negdje, i bliže nego mislimo. Sreća je u nama.

(Paulina Topolko, Foto: Zlatko Vrzan) Sonja Al-Hijaj (Čakovec) - Kaj me čini sretnom? Mir. Mir i zdravlje. Sretna sam i kad ne moram imati kontakta sa zločestim ljudima. Ja druge usrećim tako da, ako vidim nešto na nekome, ili me smeta, razmislim što ću i kako ću to reći. Ne volim povrijediti druge. Ljudi su jako površni danas.

Ruši se granični prijelaz u Murskom Središću Ruši se granični prijelaz u Murskom Središću postavljen prije 28 godina. U međuvremenu su rođene generacije koje najsjeverniji grad ne pamte drukčije, nego s graničnom konstrukcijom na mostu. Za one koji znaju za vizuru Murskog Središća prije i poslije, rušenje je metalne barijere je oslobađajući osjećaj. Lakše se diše. (BMO)

Dragutin Branilović (Nedelišće) - Mene djeca čine sretnim.

Volim kad su tu, pored mene.

Volim se poigrati s njima, odmah mi bude ljepše. Mislim da ja druge usrećujem na način da im pomažem. Automatski se osjećam bolje, ispunjeno.

Ivan Biškup (Čakovec) - Kad sam zdrav, onda sam sretan.

Sretan sam kad vidim lijepu ženu. To mi onda osvježi dan.

Ja druge usrećujem na način da im pomognem. Naravno, ako to mogu. To u meni budi dobre osjećaje, sreću, zadovoljstvo.

Vinko Pongrac (Donji Mihaljevec) - Mene djeca vesele. Evo, sin me čini sretnim. Dosta je da je tu sa mnom. Djeca su radost, veselje. Pa čak i kad zeza ili ljuti, to su slatke muke. Druge razveselim nekim poklonom. Ili posjetom. Nekad je i poklon sreća.

Delfa Levak (Donji Vidovec) - Mene zdravlje čini sretnom, ništa drugo. To je moja sreća.

Pa se onda i ujutro probudiš i sve je dobro. Naravno, sretna sam i veseli me kad me posjeti moja obitelj. Djeca i unuci, bude to baš lijepo.

Ja druge većinom razveselim poklonima. Baka sam, imam šestero unučadi, pa to i tako rješavamo.

Od fra Anđelko Rakhela na sprovodnoj misi oprostili su se brojni braća franjevci i svećenici predvođeni varaždinskim biskupom Božom Radošom

IN MEMORIAM

Fra Anđelko Rakhel Puni vjere u život budućega vijeka javljamo svoj braći, rodbini, prijateljima i znancima da je blago u Gospodinu naš brat fra Anđelko Rakhel, franjevac – svećenik (1939. – 2024.), okrijepljen svetim sakramentima, preminuo u nedjelju 28. siječnja 2024. u Županijskoj bolnici u Čakovcu u 85. godini života, 68. redovništva i 59. svećeništva.

Fra Anđelko rođen je 28. rujna 1939. u Brodskom Varošu (Župa Slavonski Brod) od oca Ivana i majke Marije rođene Blažeković, kao najstariji od troje djece. Na krštenju je dobio ime Vjekoslav.

U siječnju 1946. godine cijela obitelj preselila je u Viroviticu gdje je završio osnovnu

školu, primio prvu pričest i svetu potvrdu.

U franjevački red stupio je u Cerniku gdje je 5. kolovoza 1956. obukao franjevačko odijelo i dobio redovničko ime fra Engelbert (Anđelko).

Prve redovničke zavjete je položio 1957., a svečane redovničke zavjete položio je 1962. u Zagrebu.

Nakon završetka studija teologije u Zagrebu zaređen je za svećenika 29. lipnja 1965. u franjevačkoj crkvi na Kaptolu. Svoju svećeničku službu započeo je kao kapelan u Vukovaru i kako je govorio, Vukovar mu je bio “prva ljubav“ i teško je podnosio ratna razaranja voljenog grada. Nakon Vukovara službovao je kao

radnik u Božjem vinogradu u Koprivnici, Krapini, u župi svog djetinjstva u Virovitici, u više navrata, u Zagrebu na Kaptolu i zadnjih 28 godina u Čakovcu. Vršio je službe gvardijana, ekonoma, župnika, župnog vikara, kapelana, ispovjednika, vjeroučitelja, duhovnog asistenta Franjevačkog svjetovnog reda.

Tri godine je bio gvardijan na Kaptolu (1975. – 1978.), devet godina je bio ekonom Provincije (1981. – 1990.), a tri godine i definitor (1981. – 1984.). U Čakovec je stigao davne 1996. godine i ostao kao radnik u Božjem vinogradu na raznim službama: vjeroučitelj, kapelan, duhovni asistent, ekonom, župni vikar, ispovjednik…

sve dok ga Gospodin nije, prije nekoliko dana, pozvao k sebi. Bio je čovjek oštrog uma, dobrog srca, čovjek svima drag i blizak, čovjek kojega su svi voljeli i poštivali gdje god je bio na službovanju. Kada ode takav čovjek onda ostaje praznina kojoj je teško lijeka naći. Smrt ga je zatekla na dužnosti kapelana u Novom Selu Rok čiji mještani su ga posebno voljeli.

Sprovod fra Anđelka Rakhela bio je jučer u četvrtak, 1. veljače 2024., a sve je započelo u franjevačkoj crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu u 11 sati izlaganjem na odar.

Sprovodna sveta misa je služena u 12 sati, a obred ukopa je bio na čakovečkom groblju u Mihovljanu u 13:30 sati.

2. veljače 2024.

MLADA LIJEČNICA iz čakovečke bolnice pronađena mrtva, neki kolege upiru prstom u druge

Linčovanje izmišljenog krivca neće je vratiti Predstavnici liječnika nisu mogli prihvatiti kako moraju poraditi na vlastitoj komunikaciji, već su odlučili čvrstom rukom disciplinirati pacijente Piše: Tomislav Novak

Vrlo mi je teško što moram pisati ovaj tekst.

Zbog pijeteta prema preminuloj liječnici i njezinoj obitelji u žalovanju.

Nikada ustvari niti ne bih napisao ovaj tekst da nije bilo izlijetanja liječnika i liječničkih predstavnika koji su svojim neznanjem naelektrizirali i uznemirili javnost najprije vlastitim neformalnim tračevima o kolegici, a zatim i priopćenjima uperenim protiv medija i komentiranja u popularnoj Facebook grupi Čakovčanke i Čakovčanci.

O novinarskim kolegama koji izvještavaju bez novinarske etike, provjere informacije te bez pokušaja razumijevanja događaja neću posebno, s njima se borimo unutar struke svaki dan, no to će biti bezuspješno toliko dugo koliko su miljenici politike.

Ostali smo bez mlade liječnice koja si je oduzela život. To je jako bolna činjenica, naročito onima koji su kao kolege trebali znati što se s njom događa. No trenutačno u Županijskoj bolnici Čakovec bukti toliko silnica koje vuku u različite strane da ih donekle mogu

opravdati u njihovoj nervozi i traženju krivca van svojega sustava. Bolnica trenutačno prelazi iz županijskih u državne ruke i jako je puno nesigurnosti među osobljem bolnice, njima su glavni problem međusobni pritisci i šikaniranje. Neki od njih su u strahu kao da se sprema rat, a taj su strah sada prelili na javnost, građane, svoje potencijalne pacijente. Drugi su uočili priliku da postanu “junaci” među svojim kolegama i ugrabe povlaštene pozicije prilikom imenovanja od novog vlasnika, ali zbog toga trebaju također nekog krivca čiju glavu pokušavaju na pladnju isporučiti javnosti.

Puno sam istraživao ovaj tjedan, puno razgovora napravio, pozvao predstavnike liječničkih udruga neka sazovu konferenciju za novinare i objasne svoje postupke javnosti kojoj su se tako samouvjereno obratili. No baš oni koji su prstom ukazivali i pozivali na linč navodnog krivca za smrt svoje kolegice odbijaju se suočiti s vlastitim postupkom pred javnošću.

Razgovarao sam i s administratorom grupe Čakovčanke i Čakovčanci koji mi je bez sustezanja

poslao snimke prijeporne rasprave o preminuloj liječnici. Detaljno sam je istražio i zatražio dodatna stručna mišljenja.

Nema tu govora mržnje i poziva na linč. Ima rasprave za i protiv postupka te liječnice. Možda bi se, ajde, našla i poneka utuživa prostota. Čak se niti u jednom trenutku ne dovodi u pitanje stručnost liječnice.

Nakon prozivke i javnog napada od strane liječničkih udruga, administrator nije mogao previše drugo učiniti već skinuti taj post i spremiti ga radi vlastite sigurnosti. Da ga je ostavio, vjerojatno bi nakon smrti liječnice glavni komentatori izbrisali vlastite komentare.

Meni nije drag Fejsbuk, nisu mi drage grupe kao Čakovčanke i Čakovčanci jer na takvim mjestima prosječna masa svojom galamom uvijek pobjedi inteligentnog pojedinca. No ovog puta krimen nije na njima. A niti na prozvanom administratoru.

No sad nakon priopćenja liječnika, po kojem ispada da samo što ih ne dočekujemo i mlatimo po ulicama, javljaju nam se građani koji su

u ozbiljnom strahu zbog njihovog istupa u javnost i poziva na zabranu komentiranja negativne liječničke prakse.

Nažalost, liječnici u svom školovanju niti dan danas u kurikulumu nemaju predmet koji bi ih educirao kako komunicirati. Čak informatičari to imaju, a oni komuniciraju s mašinama. Liječnici opće prakse donekle su vješti u tome za razliku od specijalista, jer ih stalna komunikacija s pacijentima na to natjera.

Dao sam priliku navedenim liječnicima da se objasne, možda i ispričaju javnosti zbog nevještog nastupa. No umjesto toga, iza zatvorenih vrata u Liječničkom carstvu, kao u kakvom crnom Mordoru, počelo je organiziranje prave hajke na pacijente. Upute kako i zašto tužiti pacijente, podsticanje na tužbe i organiziranje �inancijske podrške za liječnike tužitelje… Neću sada o ovome, jer bit će tu i posla za državnog pravobranitelja i druge institucije.

Nažalost, smrt mlade liječnice nije iskorištena kako bi liječnici shvatili važnost vlastite komunikacije, već da se još više utvrde na pijedestalu svoje nedodirljivosti.

IN MEMORIAM

Preminuo je vlč. Stjepan Markušić (73) U 73. godini života i 47. godini svećeništva, u subotu 27. siječnja, preminuo je vlč.

Stjepan Markušić, umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije.

Vlč. Stjepan Markušić rođen je 2. rujna 1951. godine u Goričanu od oca Đure i majke Franciske r. Dolenec.

Osnovnu školu pohađao je u rodnom Goričanu, a srednju interdijecezansku za spremanje svećenika na Šalati u Zagrebu od 1966. do 1970. godine. Nakon mature upisuje Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu na kojemu

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i diplomira 1976. godine. Za svećenika je zaređen 27. lipnja 1976. u zagrebačkoj katedrali po rukama nadbiskupa Franje Kuharića. Mladu misu proslavio je u Goričanu 1. kolovoza 1976. godine.

Svećeničku službu započeo je kao kapelan u Župi Gospe Snježne u Kutini gdje ostaje četiri godine. Nakon toga, kao župnik djeluje u Župama Gaj i Antunovac od 1980. do 1987., a zatim 1987. godine dolazi za župnika u Župu Sv. Juraj u Trnju gdje ostaje do 1999. Potom dolazi u Župu Macinec u kojoj je dje-

lovao najdulje, 23 godine, do svog umirovljenja, 11. srpnja 2022. godine. U međuvremenu, od 2012. godine pa sve do umirovljenja, uz župničku službu u Macincu obnašao je i službu dušobrižnika u čakovečkoj bolnici. 1. kolovoza 2022. dolazi u Svećenički dom u Varaždinu gdje ostaje do svoje smrti 27. siječnja 2024. godine.

Sprovodnu misu i ispraćaj vlč. Markušića u župnoj crkvi sv. Leonarda u Goričanu u utorak, 30. siječnja, predvodio je varaždinski biskup Bože Radoš.

vlč. Stjepan Markušić

DOM ZA starije i nemoćne Čakovec

Suzana Belović je nova ravnateljica Suzana Belović iz Čakovca, odlukom Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec, izabrana je za novu ravnateljicu, potvrdila nam je Franciska Ćetković, predsjednica Upravnog vijeća, netom nakon izbora.

Dosadašnja dugogodišnja ravnateljica Doma Šte�ica Martinez, stekla je uvjete za mirovinu pa je raspisan natječaj za izbor novog ravnatelja i to u dva kruga.

Prvi natječaj je poništen jer kandidati koji su se na njega prijavili nisu ispunjavali uvjete. Na drugi natječaj su se javile dvije kandidatkinje i obje su ispunjavale uvjete, zbog čega je ovaj četvrtak zakazan i usmeni intervju s kandidatkinjama.

Druga kandidatkinja je bila iz Zagreba i odustala je od intervjua. Tako je za novu ravnateljicu Upravno vijeće izabralo Suzanu Belović.

Ona je sadašnja ravnateljica Doma za odrasle oso-

Suzana Belović be u Orehovici. Po proceduri da bi stupila na novu dužnost mora dobiti razrješnicu s mjesta ravnateljice u Orehovici od strane Ministarstva rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Na mjesto ravnateljice Doma za starije i nemoćne u Čakovcu, kojemu je osnivač Međimurska županija, najranije bi mogla stupiti 1. ožujka ove godine, a formalno i Skupština daje svoju suglasnost na izbor nove ravnateljice. (BMO, Z. Vrzan)

SUCI I TUŽITELJI u dvotjednom bijelom štrajku

Čakovečki općinski sud ne zna koliko im je sudaca štrajkalo Hrvatski suci i tužitelji u ponedjeljak, 22. siječnja, stupili su u dvotjedni tzv. bijeli štrajk, odnosno po njihovim riječima započeli su još jedan ciklus mjera upozorenja.

Akcija bi trebala okončati u petak, 2. veljače, za kada je najavljen sastanak Ivana Malenice, ministra pravosuđa, s predstavnicima Udruge hrvatskih sudaca.

Shodno tome, protekla dva tjedna, istina kako na kojem sudu, bili su odgađani svi poslovi vezani u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.

Svi su, naravno, bili na svom radnom mjestu i obavljali ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti.

Na Općinskom sudu u Čakovcu posao se također odvijao sukladno uputi predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 22. siječnja 2024.: - Sva ročišta koja su određena u razdoblju trajanja mjera upozorenja mogu se odgoditi, s time da se

strankama odredi novi termin ročišta, - U predmetima u kojima se ročišta neće održati potrebno je o tome prethodno poslati obavijesti strankama i punomoćnicima, - U predmetima u kojima stranke nemaju punomoćnika (odvjetnika), a zbog kratkog roka ne može se obavijestiti stranku o odgodi ročišta, ročište se treba održati, - Preporuka je rješavati predmete u kojima građanima prijeti nenadoknadiva šteta.

Na konkretno pitanje čakovečkom Općinskom sudu o broju sudaca u bijelom štrajku dobili smo odgovor: - Što se tiče broja sudaca uključenih u štrajk, od ovog suda nije zatražen službeni podatak o tome, pa istim ne raspolažemo, stoji u odgovoru glasnogovornice Suda.

Drugim riječima, ne zna se koliko ih je normalno radilo, a koliko se rukovodilo smjernicama predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. (vv)

4

Tema broja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Š

to je prije – produktivnost ili veća plaća – za mnoge je zagonetka kao ona što je bilo prije – kokoš ili jaje. Bez dobre produktivnosti nema većih plaća, a ako radnici procjene da plaća kod postojećeg poslodavca nije stimulativna, na otvorenom tržištu rada jednostavno presele k poslodavcu koji im omogućuju veću plaću. Tako gubitak produktivnog radnika i uvođenje novog u posao, poduzetniku smanjuje produktivnost, ali i otpuštanje neproduktivnog i nalaženje boljeg radnika povećava produktivnost.

Budući da živimo u blizini država koje imaju razvijenije gospodarstvo od našeg, a tamošnji zaposlenici veće plaće, pitamo se zašto naš radnik čim prijeđe u Njemačku ima veću plaću nego u Hrvatskoj, samom činjenicom da je zamijenio poslodavca?

Zašto je isti radnik u Njemačkoj produktivniji u Njemačkoj, nego u Hrvatskoj?

Lakše nam je raditi za tuđeg, nego domaćeg gazdu

Odgovor na to pitanje nije tako jednostavan kako se na prvi pogled čini.

Naše gospodarstvo je opterećeno brojnim teretima koje vuče iz prošlosti.

Prekratko smo u tržišnoj ekonomiji da bismo promijenili mentalitet koji itekako utječe na produktivnost koliko i novi strojevi na kojima se radi. Lakše nam je raditi za tuđeg, nego domaćeg gazdu.

Kod domaćeg će se više zabušavati. Kod stranca pogotovo u stranoj zemlji u strahu od gubitka posla poštovat ćemo sva pravila. Doma će nas mučiti otpor da radimo za gazdu, a ne za sebe.

Ne manje važno je i tehnološka razina naših �irmi.

Naši poduzetnici su rasli iz garaža, razvijali se na rabljenoj opremi, ugovarali Lohn-poslove zahvaljujući nižoj cijeni, baziranoj na jeftinoj radnoj snazi.

A to znači niže plaće za radnike, zbog kojih se dogodio veliki odljev kvalitetne radne snage iz Međimurja čim su se granice širom otvorile.

Nije lako “dostići i prestići” Njemačku, koja iza sebe ima stoljeća dugi razvoj industrijske proizvodnje. Međimursko gospodarstvo je na prekretnici da se otkači od Lohn-poslova da ne potone.

Međimurski tekstilci su propali kad više nisu mogli konkurirati s jeftinom radnom snagom, jer su se na tržištu pojavili dalekoistočni konkurenti s još jeftinijom radnom snagom, a međimurski tekstilci nisu pravodobno

Direktor i vlasnik firme Franjo Sobočan stvorili vlastite konkurentne proizvode. Ti procesi su sada pred metaloprerađivačkom industrijom koja mora povući pouke iz grešaka tekstilaca i iz bravarije prerasti u procesnu industriju.

Sve snage trebaju biti upregnute u to da se gospodarstvo podigne na višu razinu. Država mora snažno voditi procese u tom pravcu.

Maksimalno iskoristi europska sredstva iz raspoloživih fondova kako bi ojačala te procese. I dakako moramo radnu kulturu, kakvu poštujemo kad radimo vani, presaditi u domaće poslovanje.

Radno mjesto nije družionica i pričaonica gdje će se dolaziti raspredati s kolegama kao u debatni klub. Moramo naučiti odvojiti privatni od poslovnog života. Ono što se veli: družba je družba, a služba je služba. I kad se sve to posloži Međimurje će ponovno steći uvjete da bude mala Švicarska.

Bez brige, ljudi nisu bedasti kad prave računicu gdje se više isplati raditi i živjeti.

Rado će zamijeniti tuđinu za domovinu, ako im se računica isplati. U međuvremenu, stranci će popunjavati radna mjesta naših, premda su u početku manje produktivni od naših.

Kako bismo sagledali problem produktivnosti, a onda i naše konkurentnosti iz raznih uglova, za mišljenje o tome smo pitali poduzetnike, predsjednika Gospodarske i Obrtničke komore i resornog ministra gospodarstva i održivog razvoja Damira Habijana.

- Da bi gospodarstvo podiglo produktivnost neminovne su investicije, organizacija poslovnih procesa, digitalizacija i nove tehnologije, kazao je.

Na “ho-ruk” se više ne podiže produktivnost

Franjo Sobočan, vlasnik i direktor �irme Sobočan nastavlja: - Na “ho-ruk”, samo �izičkim radom više se danas ne može podići produktivnost, a da bi se to moglo ostvariti, potreban je kapital.

Ono s čime poduzetnici nisu zadovoljni od strane državnih institucija je način povla-

čenja sredstva iz EU fondova.

Hrvatska je još nekoliko godina u situaciji da može povlačiti europska sredstva i poduzetnici bi vrlo rado da državna administracija to brže rješava. Sadašnji procesi su dugotrajni, od najave natječaja i provedbe natječaja u svemu tome prođe godina dana, predugo.

Pojašnjava: - Mi poduzetnici smo prije deset godina kupovali rabljene strojeve s austrijskog, njemačkog ili drugog zapadnog tržišta, a danas hrvatski poduzetnici kupuju suvremene strojeve ili tehnološke linije. Napredovali smo i idemo u korak s razvijenima. Spori natječaji tako su postali problem. Ne možemo čekati na natječaj godinu dana, jer se u godinu dana promijeni i tehnologija, a uz to treba uzeti u obzir i rokove isporuke suvremene tehnologije koja je za nju minimalno godinu dana. I tu problemima nije kraj.

Naši poduzetnici su rasli iz garaža, razvijali se na rabljenoj opremi, ugovarali Lohn-poslove zahvaljujući nižoj cijeni, baziranoj na jeftinoj radnoj snazi

Za nabavu opreme uz pomoć sredstva EU-a moramo ići na javnu nabavu, a suvremene tehnologije nisu iz kataloga, već se usuglašavaju s proizvođačem po komponentama koje su potrebne za pojedinog kupca tehnologije i za njegovu speci�ičnu proizvodnju, a to je onda problem u javnoj nabavi, pojašnjava Sobočan. Smatra da bi trebalo unaprijediti natječaje za nabavu novih tehnologija da idu u korak s unapređenjem gospodarstva.

Zanimalo nas je pita li državna administracija u tom smislu poduzetnike što je potrebno da povećanju konkurentnost. - Nije da nisu kooperativni, ali sve to ide presporo, kaže Sobočan.

Dodaje: - Firma koje sam vlasnik je ogromna i zadnjih četiri godine smo ulagali preko 10 milijuna eura u nove tehnologije, digitalizaciju i zelenu transformaciju, ali u zadnje investicije nismo išli na europske fondove, baš iz tih razloga. Radije smo koristili Zakon o poticanju ulaganja, ali to nisu europska sredstva, već smo po tom zakonu oslobođeni plaćanja poreza na dobit zbog reinvestiranja.

Naglašava: - Po meni je potrebno ubrzati postupak povlačenja europskih sredstava i dodaje: - Mi poduzet-

2. veljače 2024.

VEĆA PRODUKTIVNOST je put prema povećanju međimurskih plaća

Kako po plaćama dostići Njemačk

- Međimursko gospodarstvo je na prekretnici da se otkači od Lohnposlova kako bi se jače razvijalo i podiglo plaće nici mislimo da bi moglo biti drugačije da se iz europskog kolača više povlači za gospodarstvo, da nam se u protivnom ne dogodi da ulažemo samo u infrastrukturu, a da usput ne podignemo gospodarstvo. Da nam se ne dogodi da u bliskoj budućnosti zbog toga infrastrukturne objekte nećemo moći održavati, jer se gospodarstvo neće razvijati u adekvatnoj mjeri.

Mlada smo država i društvo i još moramo raditi na razvijanju poslovne svijesti. Ima istine u tome da se drukčije ponašamo tu i vani, pa tako i radnici kad rade doma ili vani. Za ilustraciju, doma vozimo brže od ograničenja brzine, a vani ju poštujemo, a tako je i s poštovanjem drugih pravila.

No to je samo dio istine, možda su i opterećenja na plaće vani manja pa su plaće kod

Visoke kamate odbijaju investiranje

Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja susjeda veće, a dio istine je i u tome da mi ne možemo kao mlada država stići ono što je Njemačka razvijala nekoliko stoljeća. Plaće su kod nas porasle, možda i više nego smo mi gospodarstvenici sposobni osigurati, ali plaće nam diktiraju susjedi, kazao je Sobočan.

Zašto je kod nas konkurentnost niža nego u EU susjedstvu, a naš radnik u Njemačkoj bolje plaćen nego doma, Tino Sabol, direktor i vlasnik �irme STS-Techa, kazao je: - Sve vam se svodi na plaće. Mi radimo za vanjske kupce Lohn-poslove. Zašto tamo dobivamo poslove? Zato što smo jeftiniji na radnoj snazi, kaže. Svi ostali troškovi, kao što su energenti i repromaterijali, isto koštaju.

Problem će nastati kad se izjednačimo s plaćama, tada vanjski naručioci neće imati razloga naručivati kod nas, kaže. No on o tome razmišlja unaprijed i ističe: - Moj cilj je da dugoročno stvorimo vlastiti proizvod kako bismo opstali na tržištu. Da možemo dati veće plaće ljudima i da budu produktivniji.

2. veljače 2024.

o a

ku?

Radnik Ivan dragovoljno nam je pozirao za ilustraciju teme

TEMA BROJA No dio odgovora na pitanje zašto je naš radnik u Njemačkoj produktivniji nego kod doma, dijelom je i u mentalitetu. Kaže: - To što je kod nas teško, vani nije.

Tu svi gledaju iz perspektive da se ovdje radi za gazdu, a ne za sebe, a kad su vani radnici, onda drugačije razmišljaju. Ovdje se manje drže pravila nego vani. Primjerice, kod nas su im prekovremeni problem, a vani nisu. Uz to, zbog previsokih davanja, nismo im u poziciji davati veće plaće. U odnosu na Sloveniju i Njemačku mi imamo najveća davanja na plaće, kaže.

Drugi problem je investiranje koje podiže produktivnost. Ne možemo toliko investirati koliko bismo htjeli jer su nam problem visoke kamate na kredite koje nas odbijaju. Dodaje: - Mi Međimurci smo više ziheraši. U

Tema broja 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tome dobro da Grad pomaže prilikom ishođenja potrebnih papira. Gradska uprava nam je bila na usluzi pri tome, kazao je.

Umjesto bravarije trebamo procesnu industriju

Tino Sabol, direktor i vlasnik tvrtke STS-Tech investiranje ulazimo kad osiguramo polovicu novaca na računu. Uz to, na produktivnost utječu i visoki troškovi energenata, koji posljedično smanjuju prihode. S administracijom nemam loša iskustva. Gradili smo dvije hale i to je išlo relativno brzo, a u Murskom Središću je još k

Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore o problemu nedovoljne produktivnosti našeg gospodarstva i njezinim uzrocima razmišlja ovako: Međimursko gospodarstvo unatrag deset godina evidentno raste. Svi pokazatelji su pozitivni, ali je ono bazirano na industrijskoj proizvodnji, prvenstveno na prerađivačkoj i metaloprerađivačkoj industriji.

Ta industrija svoje partnere ima vani i sve turbulencije koje su vezane uz ekonomiju vani, naši proživljavaju.

To je očito vidljivo 2020. godine kada je konkurentnost počela evidentno padati, naŽivot sa stomom stupom korone. je Vidljivomogućio je �izički ijoj �inanživot cijski rast normalan izvoza, ali se devinakon dijagnoze zna bilanca smanjila.

Godine raka debelog 2020. za 15 posto, a 2021. za crijevakri28 posto. Zbog vanjskih za došlo je do porasta cijena energije, sirovina i repromaterijala i sve je to utjecalo na smanjenje devizne bilance.

Naša prerađivačka industrija se bazira na ljudskom radu i pri tome radnik najviše poteže. Naši metalci se bave proizvodnjom trafokotlova i velikom “bravarijom”.

Nedostaje nam �ine procesne proizvodnje koja bi povećala produktivnost.

Drugi faktor koji je utjecao na produktivnost je pad potrošnje. Zarada poduzetnika je smanjena, a to smanjuje i investicije, posljedično i produktivnost. Do pada potrošnje došlo je u koroni. Jedan od bitnih faktora produktivnosti je i demogra�ija, odnosno migracijski minusi. Naši kvalitetniji radnici su otišli van.

Poduzetnici ih nadomještaju uvoznom radnom snagom koja ne može u startu nadomjestiti kvalitetu rada našeg radnika. To ne znači da ga neće kroz određeno vrijeme dostići, ali u početku, kad dođe na mjesto našeg radnika, produktivnost pada.

I država utječe na produktivnost, ona uvijek može kroz poreznu politiku i subvencije utjecati da se razlika u cijeni troška poveća u korist i stvori prostor za investiranje.

U javnom sektoru koji opslužuje realni, veći problem od troška plaća zaposlenih i njihove brojnosti je kako javni sektor opslužuje realni, kaže Križaić.

Što ugrožava produktivnost obrtnika?

- Ako se zakoni, i pravilnici prečesto mijenjaju, ili ih različite službe različito tumače, to će se odraziti na produktivnost svakog poslovnog subjekta, jer neće moći planirati poslovne aktivnosti, a to će se onda i direktno i indirektno odraziti na cijelo poslovanje, ističe Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.

Donedavno je najveća opasnost produktivnosti bila neredovita naplata. To se popravilo, ali se još vuku repovi iz prošlosti, npr. Hrvatska obrtnička komora od nekad ukazuje da obrtnici nemaju pravo na zaštićeni račun, što znači da će im u slučaju ovrhe biti blokirani svi računi.

Ugostitelji se bune što moraju plaćati porez na potrošnju kojeg određuju jedinice lokalne samouprave i koji ovisi o dobroj volji načelnika i gradonačelnika.

Da bi se što brže prilagodili novonastaloj situaciji na

Mladen Križaić, predsjednik Gospodarske komore MŽ

Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore MŽ tržištu rada predlagali smo, ali nam je onemogućeno, brzo zapošljavanje za povremene poslove preko vaučera kao što to imaju poljoprivrednici. Veliki su problemi s pronalaskom i zadržavanjem djelatnika.

Moramo se strogo pridržavati nekih pravilnika i navodnih europskih normi kojih se nitko drugi od kolega obrtnika u članicama EU-a ne pridržava: od (pre)strogih sanitarnih pravila do zaštite na radu. Ovo su samo neki od izazova koji zahtijevaju prilagodljivost, investicije u obrazovanje i tehnologiju, kao i usklađivanje s regulatornim promjenama kako bi obrtnici održali ili poboljšali svoju produktivnost u današnjem dinamičnom okruženju, kazao je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore.

Skratiti rokove za nove tehnologije iz EU fondova

- Država je ta koja je zadužena za stvaranje okvira za povoljnu poduzetničku klimu, kazao je Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja. Nastavlja: - U zadnje vrijeme radimo na smanjenju para�iskalnih davanja i administrativnih rasterećenja, koja poduzetnicima s jedne strane ukidaju administrativne obveze, a s druge strane rasterećuju i sam rad.

Reforme koja ova vlada provodi, idu u pravcu da radnici koji ovdje rade imaju veće plaće, a da poduzetnici ne osjećaju toliko porezno opterećenje.

Kao teret ili razlog zašto Hrvatska nije konkurentna stalno se spominju administrativne prepreke ili para�iskalni nameti i davanja.

Sigurno je da Vlada mora stvoriti to da poduzetnik uz što manje barijera osigurava poduzetnicima lakše poslovanje. Ali, ako pogledamo zadnjih nekoliko godina, vrlo je jasna konzistentnost vlade po tom pitanju da smanjuje te barijere, kazao je.

Ono na što ukazuju poduzetnici je potreba da se skrate i pojednostave natječaji za povlačenje sredstva za nove tehnologije iz EU fondova, jer procesi dugo traju, a tehnologije se brzo mijenjaju.

- U sljedećem periodu iz EU fondova su nam raspolaganju enormna sredstva, 25 milijardi eura, kazao je i istaknuo: - Bitno mi je, a pri tome mislim na ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, da komuniciramo s poduzetnicima i obrtnicima, da čujemo njihove potrebe i želje kad raspisujemo javne pozive da prilagodimo uvjete natječaja njihovim potrebama, a ne da raspisujemo natječaje napamet bez njihovih inputa, a sve kako bismo izbjegli upravo ono što ste rekli, kazao je ministar.

Radno mjesto nije družionica i pričaonica, jer družba je družba, a služba je služba pa kad se to “primi” Međimurje će steći uvjete da bude mala Švicarska

Dodao je: - Ono što ću kao ministar nastojati je bolja komunikacija unutar ministarstva s onima koji rade na tim pozivima. Imam dogovorene razgovore s predstavnicima Gospodarske komore, HUP-a i HOK-a upravo kako bih dobio te inpute, kako bi natječaji bili prilagođeni poduzetnicima kojima su sredstva i namijenjena.

Uoči susreta s poduzetnicima u Međimurju ministar Habijan je posjetio nekoliko naših �irmi. - Oduševilo me njihovo ulaganje u inovativnost, korištenje hrvatskog znanja i pameti u stvaranje novih proizvoda.

Mislim da je to dobitna formula ne samo za Međimurje već i ogled kako bi hrvatsko gospodarstvo trebalo funkcionirati. Dodao je: - Slušamo da se naš BDP previše oslanja na turizam, ali mislim da upravo ovo što se događa u Međimurju i sjeveru Hrvatske pokazuje kako se može ostvariti veća dobit, a država je ta koja mora stvoriti povoljnu klimu, zaključio je ministar Habijan.

6

Gospodarstvo

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MAJSTORSKE ISPITE u Obrtničkoj komori Međimurske županije položili kandidati iz naše i pet drugih županija

Ivana Stanković, medicinski pediker iz Varaždina Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Majstorske diplome na svečanoj dodjeli u Obrtničkoj komori Međimurske županije dobilo je 37 majstora svoje struke. Majstori su dobili ukupno 40 diploma, jer su tri kandidata dobila po dvije majstorske diplome. Majstorske ispite u našu županiju dolaze polagati i kandidati iz drugih županija. Tako je diplome dobilo 7 kandidata iz Varaždinske županije, dva kandidata iz Zagrebačke županije i po jedan kandidat iz Krapinsko-zagorske, Primorsko-goranske i kandidat iz Njemačke.

Majstori su diplome dobili iz 20 zanimanja.

Tko su novi majstori svog zanata

Novi majstori su: Lovro Jurec, majstor autolimar.

Dobili smo 37 novih majstora s 40 diploma Majstori autoserviseri su Slavko Jevtić, Dejan Medlobi, Dominik Kretić-Gonzi, Stjepan Zvonarek te Zoran Novak koji je ujedno dobio i diplomu autoelektričara.

Majstori bravari su Miroslav Sabol, Vedran Mavrek, Nikola Kolmanić, Luka Bermanec, Tomas Makar, Dejan Kečkeš, Luka Toplek te Bojan Toplek koji je ujedno dobio diplomu i za majstora strojobravara. Mateo Sutnjak dobio je diplomu za elektroinstalatera, Patrik Brisar za frizera, Tihana Valjak za kozmetičara, Tihana Habek za majstora krojača ženske odjeće, Marijan Jug, Kruno Trstenjak i Marko Mihoci za mesara.

Patrik Tomašić dobio je diplomu za natkonobara, Snježana Bačanek za očnog optičara, Sandra Vrbanić i Ivana Stanković za pedikera, Dražen Bujanić za pekara,

Trgovine otvorene ove nedjelje, 4. veljače KRK trgovine (Metss) • Čakovec, S. Radića 22

Karlo Škrobar dobio je majstorsku diplomu za strojobravara

Nerijetko pojedinci polože i po dva majstorska ispita za srodna zanimanja

• Čakovec, T. Goričanca 6 • Strahoninec, M. Gupca 1

Ivan Bračić za plinoinstalatera, Igor Bratinščak za soboslikara, Danijel Kolmanić, Karlo Škrobar, Nikola Lepoglavec, Luka Toplek, Damir Lilek i Mario Vadlja za tokara i Nikica Pavić za vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije.

Novim majstorima čestitao je i predsjednik Obrtničke komore Međimurja Dražen Novak koji je kazao: - Titula majstora u našem sektoru ima iznimnu težinu jer predstavlja dokaz stručnosti i kvalitete te pruža veće mogućnosti napredovanja na radnom mjestu, otvara nove perspektive pri otvaranju obrta te je preduvjet stjecanja funkcije mentora, istaknuo je Novak te zahvalio polaznicima što su upravo odabrali Obrtničku komoru Međimurske županije kao mjesto koje će ih profesionalno voditi na njihovom majstorskom putu. Dodijelili

smo diplome kandidatima iz čak pet hrvatskih županija i dvije države, a to nam potvrđuje kako radimo dobar posao te nas posebno veseli kada se majstori aktivno uključe u rad Komore – ne samo kao novi obrtnici, već i kao mentori i članovi ispitne komisije. Župan Matija Posavec čestitao je novim majstorima te dodao da na području Međimurske županije trenutno posluje više od 1.600 obrta, po čemu je Međimurje primjer kvalitetnog ulaganja u najvažniju granu gospodarstva.

- Obrtništvo je važna grana gospodarstva jer upravo na njemu počiva cijeli gospodarski razvoj jedne regije, sredine, ali i države. U Međimurskoj županiji zahvaljujući vama koji kroz obrte i mala poduzetništva stvarate dodatnu vrijednost, rekao je župan te dodao kako Međimurska

županija godinama podupire rad Obrtničke komore koja sa Županijom te njezinim gradovima i općinama stipendira učenike koje se obrazuju za de�icitarna zanimanja. Čestitke majstorima na diplomama uputila je i Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca te izrazila zadovoljstvo što su se opredijelili za obrtnička zanimanja koja su u današnje vrijeme vrlo tražena.

Zašto su Ivana i Karlo postali majstori

Ivana Stanković na polaganje majstorskog ispita za medicinskog pedikera došla je iz Varaždina.

- Došla sam polagati ispit u Čakovec jer u Varaždinu nema te mogućnosti. Majstorski ispit mi je potreban jer sam otvorila salon za pedikuru, a u struci radim već 15 godina, kazala je.

Karlo Škrobar iz Stanetinca položio je majstorski ispit za strojobravara. Treća je generacija obrtnika u svojoj obitelji. - Položio sam majstorski ispit kako bih mogao obučavati učenike i praktikanate u radionici, a kasnije će mi majstorska diploma trebati kako bih mogao naslijediti oca u poslu i otvoriti obrt, kazao je.

Međimurska Obrtnička komora majstorske ispite organizira i provodi od 1996. godine i dosad je položeno više od 900 majstorskih ispita.

Uz najčešće motive, otvaranje vlastitog ili preuzimanje obiteljskog obrta, razlozi polaganja majstorskih ispita su i mogućnost dobivanja dozvole za provođenje praktične nastave i korištenje mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, rad u strukovnim školama na mjestu stručnog nastavnika te rad u inozemstvu.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Grube riječi bole više, nego bičevanje

Z

ašto izgovaramo grube riječi? Više je razloga za to. Kada želimo povrijediti, a nemamo drugo oružje, bičujemo riječima, jer znamo da grube riječi bole.

Grube riječi govorimo kada se osjećamo nemoćni, kad ne znamo kako drukčije promijeniti stvari koje nas izjedaju, pritišću, ograničavaju ili ponižavaju. Tada grubom riječi ošinemo da se onaj drugi lecne, reagira.

Grube riječi jako su prisutne u javnom govoru od

visoke politike, ustanova, obitelji do šanka.

U visokoj politici koriste se na jednak način kao i za šankom, kao bič kojim se para po tuđoj koži. Pokazatelj su nezrelosti društva da na primjeren način rješava kon�liktne situacije.

Kao da smo u adolescentskoj fazi razvoja u kojoj se dernjavom drugome daje do znanja da se s onim što nam se nameće ne slažemo. Teške riječi koriste se umjesto argumenata. Nedostaje nam škola

lijepog ponašanja i ophođenja s drugima. Prije svega bolno je vidljiv nedostatak odgoja u društvu, koji je nestao iz procesa obrazovanja.

Uspješni smo u stvaranju stručnjaka koji savršeno znaju što činiti u svojim parcijalnim, uskim strukama, ali teško komuniciraju s okolinom i to je očito na svim razinama od škole, zdravstvenih i socijalnih ustanova do �irmi i obitelji. Tu leže korijeni tragičnih nesporazuma, jer se riječima provodi zakon

jačega. Nažalost, dobar primjer ne pružaju ni stupovi društva, ljudi koji bi trebali biti uzor, a to su oni iz visoke politike.

Moramo se vratiti malo u prošlost i pogledati iz kakvih smo uvjeta izrasli i kakvu prtljagu vučemo za sobom.

Korijene grubog govora potrebno je dobro rasvijetliti da bismo razumjeli što nam se događa. Dugo smo živjeli zatvoreni u jednoumlje gdje je “pogrešna” riječ, čak i neprikladan vic, ljude odvodila

u kazamate, društvenu izolaciju i na gubilišta. Sustav se promijenio, ali ljudi su ostali isti. Kad je sloboda govora “puštena s lanca”, nije bilo izgrađene nikakve svijesti o odgovornosti za izgovorenu riječ.

Na to su se zalijepile društvene mreže koje su “bika puštenog s lanca” dodatno uzjogunile. Ljudi su shvatili da u novom sustavu mogu govoriti što god im padne na pamet, ne vodeći računa kako to djeluje na druge.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

2. veljače 2024.

Gospodarstvo 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LTH Alucast pokrenuo novi projekt za 100 posto električna BMW “i“ vozila

Novi projekt i nova radna mjesta U Čakovcu je pokrenuta serijska proizvodnja za novi projekt u području e-mobilnosti. Time su otvorene mogućnosti za nova zaposlenja Foto: Zlatko Vrzan

LTH Alucast d.o.o. je jučer u Čakovcu svečano otvorio svoju novu visokotehnološku, automatiziranu, proizvodnu liniju na kojoj se izrađuju odljevci za kupca Zollner Elektronik AG iz Njemačke, a radi se o dijelu kućišta invertera za petu generaciju BMW-ovih 100 posto električnih “i“ linija vozila.

Investicija za projekt iznosi ukupno 4,2 milijuna eura i sastoji se od stroja za lijevanje 1,4 tisuća tona, protočnog stroja za površinsku obradu, tri najmodernija nova SW04 CNC obradna centra, skladišne module s autonomijom rada od 12 sati, BVL visokotehnološkom linijom perilice i vakuumskog

sušenja te na kraju oprema za montažu i testiranje.

Međimurci rade dijelove za nova električna BMW “i“ vozila

Ukupna vrijednost ovog projekta kroz cijeli životni vijek iznosi oko 30 milijuna eura, a proizvodit će se oko 200 tisuća odljevaka godišnje te time ovaj projekt postaje najznačajniji od početka rada LTH Alucasta, što sigurno doprinosi dodatnoj stabilnosti i daljnjem rastu, a time i sigurnosti te otvaranju novih radnih mjesta u Međimurskoj županiji, naglasili su direktori LTH Alucasta Tadej Muhič i Tomislav Tot. Novi kupac Alucasta je Zollner Elektronik AG, jedan

G. Rafael Javornik kraj 100 posto električnog BMW-a

G. Richard Leinert i g. Tadej Muhič prerezali su vrpcu na novoj proizvodnoj liniji od najpoznatijih i najkvalitetnijih svjetskih proizvođača elektroničkih komponenata za područja automobilske i autoindustrije, medicine i zdravlja, željezničkih tehnolo-

gija, industrijske elektronike i još mnogih drugih. Posluju na 4 kontinenta i 24 lokacije s tradicijom od 55 godina i trenutno zapošljavaju preko 13 tisuća djelatnika.

U LTH Alucastu se ubrzano pripremaju za pokretanje drugih novih projekata, planiraju se nova proširenja proizvodnih pogona od 6 tisuća kvadrata, pokreće se dodatan ljevački stroj od 840 tona i montira potpuno novi stroj za lijevanje snage 2,2 tisuće tona vrijednosti preko 3 milijuna eura, koji će Alucastu omogućiti nove velike projekte također za BMW vozila. Planira se stabilni godišnji rast od 20 do 25 posto, kontinuirano se zapošljava novi kadar, a posebno cnc operateri, programeri, robotičari, mehatroničari, strojar-

ski tehničari, inženjeri kao i svi ostali kadrovi i struke u proizvodnji. U LTH Alucastu s ponosom ističu kako imaju skoro 50 posto zaposlenih žena.

LTH Alucast jedna je od najmodernijih proizvodnih

Kontinuirano investiraju i zapošljavaju novi kadar, a posebno cnc operatere, programere, robotičare, mehatroničare, strojarske tehničare i inženjere te ostale kadrove i struke u proizvodnji

lokacija u grupaciji LTH Castings iz Slovenije, čiji je godišnji prihod u 2023. viši od 500 milijuna eura, a tradicija duža od 75 godina.

Grupacija je među najmodernijim, visokotehnološkim ljevaonicama tlačnog lijeva aluminija u Europi i zapošljava više od 3.500 ljudi na 6 proizvodnih lokacija u Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji. Razvojni su partneri najuglednijim svjetskim proizvođačima automobila, poput Mercedesa, BMW-a, Audia, Volkswagena i brojnih drugih kupaca u automobilskoj industriji. S njima putem novih projekata oblikuju i razvijaju odljevke za nove koncepte vozila, posebice u “e-mobilnosti” i tako predstavljaju “one-stop-shop” partnera za svoje klijente.

jice Nere

ma

ovezusu više

nisam ni ve godine im ići na m u tome, azgovoru

jeme voli h žanrova, klasike na

li navečer, oko nje je

lustracije voj fokus tracije za umještaa, koja bi ukoričena na

Život u Međimurju 9 8 Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen po-

stupak primanja Hrvatske Zašto su mladi u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti protiv vojnog službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će roka

Z

prestati muke konverzije, bog straha od ruske dok političari tvrde da je opasnosti i napada to još jedan povijesni dan političari sve više za Hrvatsku. Kako god bilo, zemalja u Europi raspravto je za Hrvatsku uspjeh ljaju o uvođenju obaveznog s obzirom na sve nedaće vojnog roka. Švedska koja je posljednjih godina. napokon u NATO-u i Litva Kuna će se ipak naći i već su uvele obavezni vojni na kovanicama eura, više rok. U Europi samo šest člakao spomen, tako da nenica NATO-a ima obavezni će biti posve zaboravljena. vojni rok. Njemačka javnost Od početka demokratskih i političari se tome protive, promjena u Hrvatskoj do u Francuskoj se razmišlja o danas, kuna je od gotovo mjesec dana volontiranja u neželjene valute kojoj su vojnim objektima, dok rasuprostavljali i političke sprave na tu temu traju i primisli postala cijenjeni dalje u zemljama EU-a. novac.

Prema istraživanjima u Sad kad odlazi u zasluHrvatskoj, doduše na maženu mirovinu, mnogi će s lom broju ispitanika, oko 70 emocijama pomalo žaliti za posto građana izjasnilo se njom, s odlaskom kune guda je dobar potez uvođenje bi se i jedan dio državnog vojnog roka. Ovdje treba resuvereniteta. ći da obavezni vojni rok u Hrvatska i kuna poveHrvatskoj nikad nije ukinut, zani su stoljećima. Ta dugoveć samo suspendiran 2008. trajna veza zapravo mnogo godine do novih okolnosti. govori o nama samima. U Čini se da su nove geosrednjem vijeku ubirao se političke i vojne okolnosti porez kunovina, a mnogo stigle. prije, davanja gospodarima No drugo je vrijeme, prei kraljevstvima mogla su se ma analizama stručnjaka platiti i kuninim krznom. koji se bave vojnim pitanjiNo zašto je kuna uopće ma, mladi u Hrvatskoj bi se postala novac ili sinonim za u novac slučajukao uvođenja vojnog platežno sredroka mogli u većem broju stvo i to baš u Hrvatskoj? odlučivati za takozvani priPravi razlog se ne krije zivsamo savjesti, a to znači civilno u ljepoti i kvaliteti služenje roka. To bi krzna, vojnog već u nečem drudovelo do još većeg političgom. Za stare Hrvate je kog kaosa koje kuna bilau– društvu, srećonoša. se ionako gotovo ni s Kuna zapravo i čim nije nebila slaže. obični srećonoša, već Pitanjebila ponovnog magijski, je drevnauvomađenja vojnog roka važno,U gijska tehnološkajetajna. pa ga treba razmotriti sa svih strana, uz ostalo što se dobiva, a što gubi.

Najmanje nam treba uvođenje obaveznog vojnog roka i nezainteresirani mladi vojnik, time nitko ne dobiva,

ŽDINU, Gajeva 5

a društvo dugoročno gubi na moralnim vrednotama.

Hrvatska iskustva iz Domovinskog rata su pak suprotna, mladi su u velipradavna vremena svaki je kom broju postali branitelji mladić hrvatskih plemena domovine zbog domoljumorao uhvatiti kunu, time blja i moralnih razloga, a je dokazivao da je sposone materijalnih.

No tadada je ban za ženidbu, točnije Hrvatska bila napadnuta, je sposoban donijeti srećua danas izabranici. je pod kišobranom svojoj Stari su NATO-a. nekad, pa čak i u novije Mlade generacije, ovdoba, uzgajali kune zaa lov dje govorimo o dvadesena kuniće i zečeve. togodišnjacima oba spola, Simbolična tajna kune odnosno generaciji Z, ne je staro vjerovanje alkemižele u vojsku ne zbog nečara da ona može uhvatiti dostatka domoljublja kako zeca, odnosno kunića. Kuna misle, zbog drugih ineki kunić nisuveć slučajno u jerazloga.

Riječ je o novom zičnoj vezi.

Latinski naziv pogledu svijet se za zeca jenalapis, u koji davno probija, u kojemu mladi na vrijeme to se nekako poveprvo mjesto stavljaju svoju zivalo s kamenom mudrosti slobodu, demokraciju i trani alkemijom pretvorbe u sparentnost, a ne vojsku za srednjem vijeku. kojuDo se danas zna daje vrijedi ostaoprinpocip subordinacije.

Taj novi znat lapis lazuli, cijenjeni obzorkamen duha mladih donijelo dragi iz kojeg se doje sobom digitalno bivala azurna plavadoba. boja u Drugi vijeku. je razlog zašto srednjem mladi ne žele vojsku je Zbog toga jeunaša kuna taj što smatraju da za to sve samo ne obična novčanemaUpotrebe, nismo u ratu, nica. njoj je skupljeno dviznaju razmišljati. je tisuće godina povijesti. razlog zašto ne Ipak,Treći za svaki slučaj, našla žele u vojsku je što im je se kao pradavni srećonoša rukovanje puškom dosadi na kovanicama eura. Tko no, a da civilna zaštita i prva kaže Hrvati ne vole popomoći još dosadnija, oni su vijest magiju? brza generacija. Kad bi na primjer MORH za uvođenje obaveznog vojnog roka ostvario slogan da će svaki mladi vojnik postati vrhunski vozač dronova, sigurno bi bilo više interesa.

30 godina s vama

*Vaš specijalist za specijalne t za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

DAN Dobravske baštine

Međimurska gibanica niti je međimurska niti je gibanica

Jedna od zanimljivos� je to da gibanica ne sadrži kvas, što sugerira

Janja Kovač je iznijela zanimljive informa- da je starija od 12. stoljeća cije koje postavljaju pitanje o samoj biti prema riječima Janje Kovač, nije zapravo međimurska, međimurske gibanice međimurska gibanica nije ali je svakako slavenska, jer Piše: Sania Bižupić

Kada su Općine obilježavale Noć muzeja, Donja Dubrava je organizirala Dan dobravske baštine.

Ova manifestacija, posvećena međimurskoj gibanici, privukla je pažnju brojnih posjetitelja. Osmi po redu Dan dobravske baštine je uključivao predavanja, degustacije, izložbe predmeta iz prošlosti i otvorena vrata vatrogasnog doma, koja su najmlađima omogućila poseban doživljaj – vožnju vatrogasnim vozilima. U dvorištu DVD-a Donja Dubrava,

Janja Kovač predstavila povijest međimurske gibanice

svečano je otvaranje obuhvatilo svjetlosnu instalaciju i nastup Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava. Članice Udruge umirovljenika su se pobrinule za gastronomski užitak posjetitelja priredivši degustaciju međimurskih gibanica, dok su posjetitelji u Domu kulture Zalan imali priliku razgledati Etno sobu i Vijećnicu.

Međimurska gibanica nije gibanica?

No, unatoč radosti okupljenih, jedno pitanje se nametnulo – je li Međimurska gibanica doista gibanica ili nešto sasvim drugo? Ono što je iznenadilo prisutne bilo je predavanje autorice Monogra�ije o međimurskoj gibanici, Janje Kovač. Umjesto uobičajenih priča o tradiciji i receptima, Janja je iznijela zanimljive informacije koje postavljaju pitanje o samoj biti međimurske gibanice.

Međimurska gibanica, tradicionalni kolač iz ovog dijela Hrvatske, prepoznatljiva je po slojevima tankog tijesta i četiri različita nadjeva. No,

niti gibanica, niti je međimurska. Ona tvrdi da, tehnički gledano, ova slastica ne ispunjava kriterije gibanice, već se može smatrati tortom. - Gibanica je zapravo slavenska pizza, kao što su Talijani radili pizzu iz ostataka hrane, tako su i Slaveni napravili gibanicu iz onoga što je bilo oko njih, objasnila je Janja kroz smiješak.

Jedna od zanimljivosti je to da gibanica ne sadrži kvas, što sugerira da je starija od 12. stoljeća, kada su Slaveni počeli koristiti kvas u svojoj kuhinji. Janja je objasnila da prema izgledu i tehnikalijama, međimurska gibanica zapravo spada u kategoriju torti. Tijesto gibanice, odnosno listovi, ne presavijaju se kao kod klasičnih gibanica, već se grade sloj po sloj, što tehnički određuje ovaj kolač kao tortu.

Srednjoeuropska torta?

Osim toga, Janja Kovač otkrila je kako ime "gibanica" ima zanimljiv korijen, proistekavši iz indoeuropskog glagola što ukazuje na to kako međimurska gibanica

su se iz tog korijena razvili praslavenski glagoli za "gibati se", dok je najzanimljiviji litavski glagol koji označava "presvoditi". - Međimurska gibanica nije gibanica, ona je srednjoeuropska torta. Jako smo ju dobro usvojili jer su nam sastojci poznati, imamo ih i možemo ih sami proizvoditi, zaključila je Kovač.

- Gibanica je zapravo slavenska pizza, kao što su Talijani radili pizzu iz ostataka hrane, tako su i Slaveni napravili gibanicu iz onoga što je bilo oko njih, objasnila je Janja kroz smiješak

Ova tvrdnja izazvala je različite reakcije među prisutnima, ali istovremeno je dodala jedan dodatni sloj zanimljivosti već bogatoj priči o međimurskoj gibanici.

Ova torta ostaje jedinstvena i ukusna tradicija koja će i dalje privlačiti ljubitelje slastica, bez obzira na to je li gibanica ili nešto sasvim drugo.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objek�ma gdje se voda ne koris�.

Potrebno je instalacije zaš��� od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera

2. veljače 2024.

Crna kronika 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Međi je istrčao iz dvorišta kroz otvorena ulazna vrata

PRELOG

Međi ugrizao poštara, vlasnici kazna

Do sudara je došlo jer se 63-godišnji vozač nije kretao sredinom obilježene prometne trake

PROMETNA NESREĆA u Šenkovcu

Švinglao preko sredine ceste pa prouzročio frontalku Auto kojim je upravljala 40-godišnjakinja odbačen je u kanal oborinskih voda te je stražnjim dijelom udario u dvorišnu ogradu obiteljske kuće Piše: Sanja Heric

Usred najveće popodnevne gužve kada građani odlaze s posla doma, u četvrtak, 25. siječnja, nešto poslije 16 sati u Šenkovcu nedaleko od Eko centra dogodila se prometna nesreća s ozlijeđenim sudionicima.

Do prometne nesreće došlo je kada je vozač rođen 1960. godine upravljao osobnim autom čakovečkih registarskih oznaka

Ulicom braće Radić te se pritom nije kretao sredinom obilježene prometne trake. Zbog toga je u zavoju prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera i prednjim bočnim dijelom automobila udario u prednji bočni auta koji je dolazio iz suprotne trake. Drugim autom, također čakovečkih registarskih oznaka, upravljala je 40-godišnja vozačica.

GORIČAN

Uslijed udarca automobil kojim je upravljala 40-godišnjakinja odbačen je izvan kolnika u kanal oborinskih voda te je stražnjim dijelom udario u dvorišnu ogradu obiteljske kuće.

Ozlijeđeni vozači vozilom hitne medicinske pomoći prevezeni su u čakovečku bolnicu, gdje im je pružena liječnička pomoć, dok će se njihove ozljede naknadno okvalificirati.

Iz policije kažu da nakon zaprimanja liječničke dokumentacije slijedi pravna kvalifikacija događaja, odnosno utvrdit će se je li u pitanju prekršajna ili kaznena odgovornost 63-godišnjeg vozača osobnog automobila.

Zbog obavljanja očevida od 16:25 do 17:10 spomenuta dionica državne ceste broj 227 Čakovec – Štrigova bila je zatvorena za sav promet, koji se odvijao obilaznim prometnicama.

Vozio prebrzo u mrklo doba pa sletio u parkirani auto U prometnoj nesreći ozlijeđen je dvadesetdevetogodišnji putnik iz vozila kojim je upravljao vozač (23) PU međimurska izvijestila je da je provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako je 23-godišnjak s područja općine Goričan, počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.

Naime, osumnjičeni je u petak, 26. siječnja, nekoliko minuta nakon ponoći, upravljao osobnim automobilom ča-

kovečkih registarskih oznaka Zavrtnom ulicom u Goričanu.

Zbog neprilagođene brzine kretanja uvjetima ceste (zavoj, djelomično zaleđen kolnik) i s obzirom na smanjenu vidljivost zbog noći, izgubio je kontrolu nad vozilom u zavoju.

Automobil je zanošenjem djelomično izletio izvan kolnika, udarivši prednjim bočnim dijelom u parkirani osobni

automobil čakovečkih registarskih oznaka koji pripada 53-godišnjakinji. Zatim je, nastavljajući kretanje, prednjim bočnim dijelom vozila udario u dvorišnu ogradu i zid obiteljske kuće vlasništvo 57-godišnjaka.

Nakon prometne nesreće, osumnjičeni je napustio mjesto bez prethodnog obavještavanja policije ili čekanja dolaska službenih osoba koje obavljaju očevid. Policija je nekoliko sati kasnije pronašla osumnjičenog u Goričanu i privela ga u policijsku posta-

ju. Odmah nakon pronalaska, izuzeti su uzorci krvi i urina radi daljnje analize.

U prometnoj nesreći ozlijeđen je dvadesetdevetogodišnji putnik iz vozila kojim je upravljao osumnjičeni te je hitnom medicinskom pomoći prevezen u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da su njegove ozljede teže prirode.

Zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće, 23-godišnji osumnjičenik bit će prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Mirno subotnje podne, 25. siječnja, u Prelogu, u Čakovečkoj ulici, prekinuto je nezgodom u kojoj je mali međimurski pas Međi istrčao iz dvorišta kroz otvorena ulazna vrata te je na ulici ugrizao za ruku 52-godišnjeg djelatnika Hrvatske pošte uslijed neopreznog držanja i propuštenog nadzora 34-godišnje vlasnice .

BOGDANOVEC

Ozlijeđenom 52-godišnjaku liječnička pomoć pružena je u Ambulanti Prelog, gdje je utvrđeno kako je u događaju lakše ozlijeđen. Vlasnici psa zbog počinjenja prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, prekršajnim nalogom izrečena je novčana kazna u iznosu od 200 eura. (sh)

Iz šume ukrao jaknu s novčanikom

Međimurska policija utvrdila je nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja kako je 39-godišnjak sa šireg područja Općine Nedelišće počinio kazneno djelo krađe.

Naime, početkom kolovoza prošle godine (2023.) u šumskom predjelu nedaleko Bogdanovca, osumnjičeni je

PRELOG

iz novčanika ostavljenog u jakni koju je 59-godišnjak prilikom radova u šumi objesio na stablo, ukrao nešto više od 800 eura. Protiv osumnjičenog 39-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Kome su trebali zvučnici?

Nakon završenog kriminalističkog istraživanja otkriveno je da je dvadesetogodišnjak s područja Općine Nedelišće umiješan u kazneno djelo krađe. Sumnja se da je u ponedjeljak, 15. siječnja, oko podneva, u Prelogu, sa odjela tehnike supermarketa u Zrinskoj

ulici izvršio krađu nekoliko prijenosnih zvučnika i univerzalnog punjača. Materijalna šteta procijenjena je na iznos od gotovo 200 eura. Protiv mladića koji se sumnjiči za ovo kazneno djelo bit će podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

ČAKOVEC

Nabrali si odjeće za 200 eura U srijedu, 31. siječnja u prijepodnevnim satima u Čakovcu, iz trgovine u sklopu trgovačkog centra u Svetojelenskoj ulici, 19-godišnjakinja ukrala je nekoliko odjevnih predmeta u vrijednosti oko 200 eura.

Nedaleko trgovine 19-godišnjakinju s ukradenim predmetima pronašli su carinski službeni Službe za mobilne jedinice Varaždin. O događaju su izvijestili policiju, dok su ukradeni predmeti vraćeni predstavniku oštećene trgovine.

Protiv osumnjičene 19-godišnjakinje zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Iz policije zahvaljuju kolegama iz carine na pravovremenoj reakciji koja je rezultirala otkrivanjem počinitelja krađe neposredno nakon počinjenja kaznenog djela. Uspješna međuresorna suradnja uvelike doprinosi prevenciji svih oblika kažnjivih ponašanja. (sh)

10 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

2. veljače 2024.

PUČKA KUHINJA u Čakovcu od sada osigurava obrok i subotom

Filip Horvat i Danijel Radek nazdravili su novim pivom

ČAKOVEC dobiva svoje novo pivo

ČK pivo novi je turistički proizvod Čakovca Turistička zajednica grada Čakovca i Lepi Dečki Brewery osmislili su novo pivo nazvano ČK. Ovo lager pivo napravljeno je od prirodnih sastojaka, 4 vrste slada i 3 vrste hmelja, s istaknutom gorkastom stranom i 4,5% alkohola. ČK pivo je novi turistički proizvod grada Čakovca koji će graditi brend i prepoznatljivost Čakovca širom Hrvatske. Cilj ove suradnje je promocija

grada Čakovca kroz ojačanu lokalnu gastro ponudu. Na svakoj limenci pive nalazi se QR kod koji vodi na stranicu Visit Čakovec, gdje će građani moći pročitati novosti i događanja koja priprema Turistička zajednica grada Čakovca. Pivo je predstavljeno u Pivovari Lepi Dečki, a predstavili su ga direktor Turističke zajednice Filip Horvat i vlasnik Pivovare Danijel Radek. (mk)

GRAD ČAKOVEC i dalje gubi stanovništvo

Umrlo je 12 osoba više nego što ih je rođeno Na području Grada Čakovca lani je rođeno 248 beba od čega 129 djevojčica i 119 dječaka.

Gledajući po naseljima, najviše novih stanovnika dobio je sam Čakovec i to 108, slijedi Kuršanec s 50 novorođenih, pa Ivanovec s 21, Mihovljan s 15, Savska Ves s 14 dok je u ostalim mjestima brojka ispod 10.

Novo Selo Rok dobilo je 9 beba, Mačkovec 8, Štefanec 5, Žiškovec, Novo Selo na Dravi i Krištanovec po 4, Šandorovec 3, Totovec 2 te Slemenice jednu bebu.

Istovremeno, izgubio je 260 stanovnika, 139 žena i 121 muškaraca. Naravno

najviše umrlih bilo ih je u samom Čakovcu, čak 158. Slijedi Ivanovec s 19 umrlih, Savska Ves s 15, Mačkovec i Mihovljan imali su po 11 mrtvih, Kuršanec i Štefanec po 9, Novo Selo Rok 8, Krištanovec i Novo Selo na Dravi po 5, Slemenice 4, Žiškovec 3, Totovec 2, Šandorovec 1.

Dakle, više rođenih nego umrlih bilježi samo Ivanovec, Kuršanec, Mihovljan, Novo Selo Rok, Šandorovec i Žiškovec. Što se vjenčanja tiče, u brak su stupila 174 para od čega se kod matičara vjenčalo 104, a u crkvi 70. (vv)

MALIŠANI DV “Cipelica” u posjeti Gradu Čakovcu

Što mame rade na poslu?

U okviru svog projekta u kojem upoznaju zanimanja roditelja, ali i kako bi porazgovarali s gradonačelnicom Grada Čakovca Ljerkom Cividini te joj predstavili i drugi uspješan projekt istraživanja Francuske, mališani iz waldorfske skupine “Sunčeka” Dječjeg vrtića “Cipelica”, dio dana proveli su u Gradu Čakovcu.

Pod vodstvom svojih odgojiteljica Milane Hozmec i Petre Mićanović, obišli su instituciju i upoznali se s odgovor-

nostima i odlukama koje donosi majka jedne od njihovih prijateljica, Dajana Vučaj, viša savjetnica za poslove javne nabave.

Tog dana prisutnih 12 vrtićanaca odradilo je i radni sastanak s gradonačelnicom, koji su u prvom redu iskoristili kako bi je upoznali sa svojom maskotom iz Francuske – Vukom koji je u posjetu njihovom vrtiću, pohvalili se kako uče francuski jezik, ali i da ovih dana žive francusku kulturu. (vv)

Dnevno hranimo 120 osoba

Obroci se ne kuhaju isključivo samo za potrebite građane. Oko 1500 obroka mjesečno kuhaju za Centar pomoći u kući koji hranu dalje dostavljaju starijim i nemoćnim osobama na području cijelog Međimurja Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

U Pučkoj kuhinji u Čakovcu dnevno se kuha oko 120 obroka i to od ponedjeljka do petka. Od tog broja 40-ak obroka ide na individualne korisnike, dok ostatak preuzima Centar za pomoć u kući.

Od ove godine, kuhinja nudi obroke i subotom, odnosno u petak se kuha dupla količina i za subotu.

Broj korisnika je u porastu

Besplatni obroci za potrebite prije su se nudili u trgovačkom centru KTC da bi se izgradnjom Centra PrInOS, pučka kuhinja preselila u Mihovljansku ulicu, dakle u sklopu Centra. Centar djeluje već treću godinu i konstantno bilježi rast broja korisnika.

Počeli su s 80-ak korisnika i danas su došli do 120. Kuhinja je samo poslužitelj hrane dok o onima koji imaju pravo na obrok odlučuju gradovi i općine koji sve to plaćaju.

Jelovnik osmišljavaju i glavni su u kuhinji kuharica Jelena Turk i kuhar Damir Medved. Riječ je o standardnim jelima koja nisu preslana ni preljuta tako da ih mogu svi konzumirati.

Pučka kuhinja je u principu namijenjena osobama koje žive u svom vlastitom domu.

Njihov je jedini zadatak da si svakodnevno od 9:30 do 11:30 dođu po svoj obrok.

Damir Medved, kuhar u pučkoj kuhinji

Mogu ga pojesti na licu mjesta ili ga odnijeti doma što većina njih i čini. Istina, postoji i mogućnost dostave hrane.

Najveći dio troškova rada kuhinje pokriva Grad Čakovec jer je i najviše korisnika s njegovog područja. No, to ne znači da se u rad kuhinje ne mogu uključiti i drugi gradovi i općine.

- Trenutno kuhinju su�inancira i Općina Strahoninec za svoja 2 te Općina Nedelišće za jednog korisnika, kaže voditeljica projekta Vlatka Vincetić.

No, obroci se ne kuhaju isključivo samo za potrebite građane. Oko 1500 obroka mjesečno kuhaju za Centar pomoći u kući koji hranu dalje dostavljaju starijim i nemoćnim osobama na području cijelog Međimurja. Isto tako, hranu uzimaju i druge socijalne ustanove u potrebi koje primjerice nemaju adekvatnu radnu snagu ili nemaju predviđenu takvu aktivnost, hrane i dobrovoljne darivatelje krvi, volontere CK-a.

Obroci se kuhaju svakodnevno i to iz kupljenih namirnica. Osim toga, korisnicima se dijele i donacije kako stižu.

Uglavnom je riječ o velikim trgovačkim centrima koji im doniraju namirnice pred isteVlatka Vince�ć, voditeljica Centra PrInOS kom roka

trajanja. To su pretežno mliječni proizvodi poput jogurta, vrhnja, mlijeka, sireva i namaza.

- Korisnike se unaprijed upozorava o čemu je riječ i na njima je hoće li tu namirnicu uzeti ili ne, napominje naša sugovornica.

Kako je riječ o namirnicama koje su zdravstveno ispravne, korisnici ih uzimaju. Jedino je pravilo da se uz hranu uvijek poslužuje svježi kruh.

Iako imaju vrijedne donatore, kaže, to je još uvijek daleko od njihovih potreba.

U Međimurju postoje veliki trgovački centri, međutim njihova su središta većinom u Zagrebu kamo se i vraća eventualni višak robe ili roba pred istekom roka.

- Stvar je i u tome što je centrima isplativije prodati takvu robu na sniženjima jer je kupci traže, nego ju donirati, ističe dalje.

5 stambenih zajednica

Uz pučku kuhinju, u istom objektu djeluje i tzv. centar za beskućnike. Zapravo su stambene zajednice, posebno za ženske i posebno za muške osobe. Shodno očekivanju, odnos muških i ženskih je 3:1 u korist muških osoba. Lani je u njima bilo na smještaju 28 korisnika, od čega 23 muškaraca i 5 žena. Riječ je uglavnom o radno sposobnim

osobama koje raznim aktivnostima moraju sudjelovati u radu Centra. Jer on ne nudi krov nad glavom, odnosno toplu sobu i obrok badava već očekuje od korisnika da aktivno traži posao, pridržava se reda i discipline te da nakon određenog vremena stane na noge. Dakle, ne mogu tu ostati za stalno, na trajnom smještaju, već najduže do godinu dana. Naravno, iznimke postoje, ali moraju biti doista opravdane. Iskustva su svakakva kao i karakteri korisnika, posebno onih koji su ovisnici o alkoholu ili psihoaktivnim tvarima.

- Svi takvi korisnici prilikom ulaska potpisuju dozvolu da ih se slobodno alkotestira pri svakom ulasku u Centar, da im se obavi pretres i pregled stvari i sobe ako postoji sumnja na postojanje alkohola ili neka psihoaktivna tvar (droga, tablete…).

Ako se primjerice nađe boca alkohola, slijedi upozorenje čiji određeni broj znači povratak na ulicu.

- Baš smo prošli tjedan imali nekoliko njih koji su se oglušili na to te su konzumirali različite tablete i ponašali se neprilično, dodaje. Mi si nešto takvo ne možemo dopustiti jer je riječ o kolektivnom smještaju gdje živi više ljudi.

Za sad se na tom polju ne vidi rješenje niti pak ga u ima i u idealnom svijetu.

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ORIGINALNOST NA DJELU

Međimurski suvenir – kovanica kalamper Mikrotvrtka “Kneževa kovnica“ sa sjedištem u Knezovcu kreirala je pozlaćenu međimursku kovanicu nazvanu Kalamper. Dakako, riječ je o originalnom suveniru.

Na prvoj strani kovanice je stilizirani krumpir, kovanica je nominale od jednog

Juraj Kovačić iz Zagreba, idejni pokretač izrade suvenira i zaljubljenik u Međimurje

kalampera (1 Kalamper) uz natpis Kneževina Međimurje.

Na poleđini su osnovne turističke atrakcije Međimurja u stiliziranom obliku: rijeke Mura i Drava, dvije grlice, pčelinje saće kao simbol radinosti, grožđe, ornamenti, krumpir i daska za traženje zlata, također uz natpis Kneževina Međimurje.

Iz povijesti je poznato da su Zrinski bili kneževi i banovi, no Međimurje kao samostalan entitet nikad u povijesti nije bilo zasebna kneževina, pa je turistički apoen od 1 kalampera s natpisom Kneževina Međimurje suvenir u čast tegobne povijesti kraja.

Tvrtka “Kneževa kovnica“ bavi se izradom autorski zaštićenih suvenira svih vrsta te izradom privjesaka. Do danas je pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo zaštitila žigove “Kneževina Međimurje”, “Međimurska ambasada”, “Od ve do ve”, “Po pedali”, a izrađuje i privjeske

Pozlaćena međimurska kovanica kalamper za ključeve prema željama naručitelja.

Opunomoćenik tvrtke je Juraj Kovačić iz Zagreba, koji nam je rekao: - Već dugo sam zaljubljenik u Međimurje. S pri-

jateljima smo došli na ideju da napravimo međimurske zaštićene suvenire radi popularizacije kraja, jer smatramo da se o ljepotama i atrakcijama koje se tu nude, premalo zna. (JŠ)

POTPISAN sporazum o sufinanciranju navodnjavanju u Općini Belica

Županija će poljoprivrednicima sufinancirati 90 posto troškova korištenja sklopiti sporazum na temelju kojeg zajednički preuzimaju obvezu su�inanciranja 90 posto �iksnih troškova poljoprivrednika u prvih pet godina rada sustava, što znači da oni snose samo 10 posto troškova.

Ovim sporazumom uređeni su uvjeti prve faze izvođenja sustava na 337 hektara, a bude li dovoljno interesa među poljoprivrednicima, sustav će se u narednoj fazi uspostaviti za ukupno 719 hektara.

Pomno razrađenom strategijom, Županija zapravo poljoprivrednicima daje iznimno povoljnu ponudu

STRAHONINEC

Maškare preuzimaju selo

I ove nas godine čekaju maškare u Strahonincu.

Velika fašnička fešta na rasporedu je u subotu, 10. veljače, s početkom u 14 sati kod zgrade općine.

Tradicionalno, povorci će se pridružiti brojne udruge, vrtić i škola kao i mažoretkinje. Da bi to bila prava fešta, nakon mimohoda sve okupljene čeka prigodna okrepa. Nakon spaljivanja Fašnika, čeka nas odabir i proglašenje najbolje maske. (pt)

Osim obećanjima, A. P. je Strahoninčare prošle godine nahranio i kobasicama

Slavimo ljubav

Danica Pošta, Damir Mesarić, Zvonimir Taradi, Ma�ja Posavec, Darko Radanović

O sustavu navodnjavanja na području Općine Belice već dugo se govori i priprema dokumentacija.

Praktički je ishođena sva dokumentacija i čeka se raspisivanje natječaja iz fondova EU-a. Međutim, da bi se uopće mogao kandidirati projekt, treba barem 70 % poljoprivrednika potpisati predugovor o korištenju sustava.

S obzirom na loša dosadašnja iskustva sa sustavom navodnjava u tzv. dravskom bazenu, ovoga puta Županija ide potpuno drukčijim putem. Naime, odlučila je u dogovoru s Općinom Belica

Središnje Međimurje 11

koja ih vodi u višu razinu otpornosti na klimatske promjene i spašava ih od suše. Župan Matija Posavec naglašava da je projekt vrlo motivirajući te da vjeruje u odaziv.

Nakon niza izazova, stigli smo do najvećeg projekta posvećenog razvoju poljoprivrede u Međimurju. Ishodili smo građevinsku dozvolu za sustav navodnjavanja, a ovim sporazumom preuzimamo veliku većinu i �iksnih troškova, kako bismo motivirali poljoprivrednike da sustav koriste, rekao je župan te dodao da će se realizacijom prve faze omogući-

ti navodnjavanje 887 čestica od 509 posjednika.

U pripremi projekta, studijama je određena najpovoljnija tehničko-ekonomska varijanta rješenja te će se navodnjavanje vršiti crpljenjem podzemne vode putem pet zdenaca.

Pomoćnica pročelnika UO-a za gospodarstvo, Danica Pošta, istaknula je da je 10 posto �iksnih troškova, koliko poljoprivrednicima preostaje za podmirenje, uistinu zanemarivo u odnosu na koristi, te doseže tek nešto više od 5 eura po hektaru godišnje. (vv)

Općina Strahoninec povodom Valentinova poziva sve bračne parove u koji u 2024. godini slave 50, 55, 60 i više "okruglih" godina braka. - Ljubav i razumijevanje preduvjet su svakog dugovječnog braka, a međusobno poštivanje temelj svake bračne zajednice, stoga pozivamo sve vas slavljenike zlatnog i dijamantnog pira da se javite

PRIBISLAVEC

u Općinu kako bi vam uručili prigodne poklone u povodu vaše obljetnice, poručili su iz Općine Strahoninec.

Prijaviti se možete najkasnije do 10. veljače putem: Facebook stranice, 040/333088 ili info@strahoninec.hr.

Općina Strahoninec organizirat će darivanje bračnih parova u njihovim domovima. Prijavite se! (sh)

Ostavka Krune Oršuša ne utječe na rad općine Zbog ostavke Krune Oršuša Općina Pribislavec je u iščekivanju novog zamjenika načelnika iz redova nacionalne manjine. Iako općina funkcionira normalno, prema riječima Matije Ladića, čeka se odgovor Ministarstva pravosuđa i uprave koje mora sukladno zakonu raspisati nove izbore za zamjenika iz redova romske nacionalne manjine.

- Ne želim komentirati Oršušovu ostavku niti se miješati u njegove razloge. Naši administrativni poslovi se nastavljaju odvijati po planu kao i planirani projekti i njihova realizacija na razini općine i romskom naselju,

Ma�ja Ladić, načelnik Općine Pribislavec rekao je Matija Ladić, načelnik Općine Pribislavec. (kk)

MALA SUBOTICA

Zbog radova bit će prekida u vodoopskrbi Međimurske vode započinju radove na izgradnji dijela vodovodne mreže za Gornje Trate u Maloj Subotici u dužini od 1066 m, od čega se 929 m odnosi na izgradnju nove vodovodne mreže sa spojem na postojeću vodovodnu mrežu, a 137 m na rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže.

U sklopu izgradnje vodovodne

mreže izvest će se 29 novih vodovodnih priključka te rekonstruirati 6 postojećih priključka. Završetak radova je predviđen do kraja rujna 2024. godine. S obzirom na to da će prilikom izvođenja radova dolaziti do povremenih prekida vodoopskrbe, mole se građani za strpljenje i razumijevanje! (vv)

12 Gornje Međimurje

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GODIŠNJI SUSRET poduzetnika, obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Murskom Središću

Rekordna Bal za 30 godina zaposlenost među prijateljstva Murskog Središća i Narde kojima i 100 stranaca

Gradonačelnik Dražen Srpak sa suprugom Ružicom slijeva i dr.

Krisz�nom Glavanics načelnicom Narde

Obilazak pogona STS-Techa gdje je održan ovogodišnji susret poduzetnika

MURSKO SREDIŠĆE

U Szombatelyu u Mađarskoj održan je tradicionalni hrvatski bal, događaj koji manifestira hrvatsku kulturu u Mađarskoj. Ovim balom je proslavljeno i 30 godina bliske suradnje Murskog Središća i Narde. Uz dr.

Csaba Hendea, dopredsjednika mađarskog parlamenta, Mladena Andrlića, hrvatskog veleposlanika u Mađarskoj, Ivana Gugana, predsjednika Hrvatske državne samouprave, dr. Krisztine Glavanics i Agice Antal, predstavnice domaćina, Dubravku Severinsk, predstavnicu središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Domovine, a okupljenima se obratio i saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća, Dražen Srpak. Istaknuo je

važnost povezivanja Hrvata u i izvan Domovine te zahvalio gradišćanskim Hrvatima na naporu koji su uložili u očuvanje jezika, kulture i tradicije.

Zahvalio je i dopredsjedniku mađarskog parlamenta na brizi za naše gradišćanske Hrvate, kao i �inancijskoj podršci. Grad Mursko Središće je i �inancijski sudjelovao u organizaciji bala, a domaći KUD Mura iz Murskog Središća je bio u središtu kulturnog programa, uz Zbor Lastavice i TS Žgano.

Folklorna je skupina KUD-a Mura prezentirala i plesove gradišćanskih Hrvata. Na balu je uz TS Žgano atmosferu držao i Zodiac Band te TS Koprive. (BMO)

Mursko Središće ima tri kandidata za dodjelu Nagrade Zrinski. Predlažu Mariju Trstenjak na području kulture za izniman doprinos u očuvanju kulture i tradicije, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće na području

sporta za veliki doprinos u razvoju sporta na području grada Mursko Središće i pola stoljeća neprekinute košarkaške tradicije u Murskom Središću te Andrija Tekeli na području gospodarstva.

(BMO)

Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije, ispostavi Mursko Središće, odobrava se probijanje otvora u

uredu na adresi Trg bana Josipa Jelačića 10, Mursko Središće, radi lakše organizacije posla i funkcionalnosti ureda.

(BMO)

Jasni Srpak odobrava se su�inanciranje usluge MURID-a za 2024. godinu za dijete u iznosu od 50 % od ukupne cijene. Odobrava se i zamolba roditelju

K.M. za su�inanciranje troškova maturalnog putovanja za dijete prema pravilima koji je odobrilo Gradsko vijeće.

(BMO)

Središćanski kandidati za nagradu Zrinski

Prostorno uređenje dobiva novi ulaz

Pomoći roditeljima

- Na području grada trenutno je 1.908 zaposlenih osoba, a zaposlenost je u roku od godinu dana uvećana za osam posto U Murskom Središću u tvrtki STS-Tech d.o.o. održan je tradicionalni godišnji susret poduzetnika, obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Dražen Srpak, gradonačelnik i domaćin susreta, iznio je krvnu sliku gospodarstva na području Grada: - Krvna slika gospodarstva na području grada je odlična, kazao je Srpak. Istaknuo je: Uspoređujući 2023. u odnosu na 2022. godinu imamo pet nezaposlenih više i 150 zaposlenih više.

Na području grada Mursko Središće trenutno je 1.908 zaposlenih osoba. U roku od godinu dana za osam posto je povećana zaposlenost. Na području Grada po-

sluje 187 poslovnih subjekta i 93 obrta. Za posjet tvrtkama Neores i Sobočan rečeno nam je da su povećali plaće svojim djelatnicima, kazao je gradonačelnik Srpak. Iznio je podatak da su u Neoresu plaće uvećane za 20 posto pa se sada kreću od 850 do 1100 eura, što je znatna promjena i puno bolje od donedavnog stanja plaća u tekstilu, kazao je gradonačelnik. Dodao je da su u toj �irmi nedavno zaposlili 30 djelatnika i da još toliko traže za novo zapošljavanje. Na području Grada Mursko Središće je i oko stotinu stranih radnika (Nepalaca i Filipinaca) zbog potrebe za radnom snagom, što je gotovo 5 posto radne snage na području grada.

DRAŽEN SRPAK, gradonačelnik i saborski zastupnik, ponovno u Saboru pitao za zaobilaznicu Murskog Središća

Ne odustaje od Sizifova posla i gura zaobilaznicu Državnom cestom koja vodi kroz centar Murskog Središća prema Sloveniji i Mađarskoj mjesečno prolazi 18.000 vozila pa tako i kroz sva naselja do Čakovca.

Premda će uskoro s nekadašnjeg graničnog prijelaza u Murskom Središću biti maknuta željezna konstrukcija, čime će ta pozicija trajno izgubiti izgled granice, time problem velikog prometa kroz Mursko Središće, pa tako i kroz sva naselja do Čakovca – neće nestati.

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik, u Hrvatskom je saboru ponovo pokrenuo pitanje zaobilazni-

ce i mosta radi povezivanja na prometnice i slovensku autocestu. Prvo je zahvalio na velikim ulaganjima u tri zaobilaznice: u Nedelišću, Čakovcu i Prelogu, a nakon toga je podsjetio i na potrebu za zaobilaznicom Murskog Središća.

Državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju i zračni promet, Tomislav Mihotić, odgovorio je da je to pitanje međudržavnih ugovora i sporazuma s Republikom Slovenijom, da ministarstvo o tome vodi računa i da radi na de�iniranju spojne točke s jedne i druge strane.

(BMO)

Cilj okupljanja poduzetnika je osigurati razmjenu iskustava te omogućiti poduzetnicima da iz prve ruke čuju informacije iz javnih servisa za unapređenje gospodarstva: Javne ustanove za razvoj Međimurske županije – REDEA-e i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

Nakon razgledavanja proizvodnog pogona domaćina tvrtke STS-Tech d.o.o., okupljenima su se obratili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnik i predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora Žarko Tušek, zamjenik župana Međimurske županije

Josip Grivec, gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik, Dražen Srpak, domaćin i direktor tvrtke STS-Tech d.o.o. Tino Sabol, predsjednik Županijske komore Čakovec, Mladen Križaić, predsjednik Obrtničke komore Međimurja Dražen Novak i predsjednik Udruženja obrtnika Međimurja Ivan Kolmanić.

Kratka su predavanja namijenjena poduzetnicima održali su Vjeran Vrbanec, predsjednik uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i Maša Tomašić, voditeljica Odjela za pripremu i provedbu projekata iz područja gospodarstva – REDEA. (BMO)

ŠTITI li Zakonu o hrvatskom jeziku međimurski govor

Srpak u Saboru recitirao Međimurje kak si lepo zeleno Inovativnost u obraćanju u Saboru pokazao je Dražen Srpak prilikom rasprave o Zakonu o hrvatskom jeziku, kojim se propisuje korištenje standarda u službenoj komunikaciji, kao i sustavna briga za jezik, kako standard, tako i dijalekte.

Kako su se u javnosti mogle čuti kritike da je riječ o novoj jezičnoj policiji koja će strogo napadati posebno dijalekte, Dražen Srpak odlučio je raščistiti tu dilemu na osebujan način.

Izrecitirao je ministru Radovanu Fuchsu poznatu međimursku pjesmu “Međimurje kak si lepo zeleno“ i upitao hoće li novim zakonom, čije donošenje podr-

žava, i ovakav međimurski govor biti štićen.

Ministar je potvrdno odgovorio da novi Zakon štiti i potiče korištenje dijalekta.

Nakon toga, u raspravu se uključila i saborska zastupnica Radničke fronte, Katarina Peović, koja je upozorila da je samo pitanje vremena kada će recitiranje ovakve pjesme biti zabranjeno i kažnjivo.

Gradonačelnik Srpak joj je odgovorio da se ni u vrijeme “mađarije“ nismo odrekli međimurskog jezika, pa se sasvim sigurno ne mislimo ni sada, te da ostavi na miru i Međimurce i međimurski jezik koji uopće ni ne razumije. (BMO)

2. veljače 2024.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARIJA MAGDALENA ŽIBEK svoj ispušni ventil pronašla u umjetnosti

Varim, a u “fušu” i slikam!

Vespa iz kista mlade slikarice Marije Magdalena

Fasciniraju je automobili i motori, pa njih najviše slika, ali od ostalih motiva tu su još ljudske figure, životinje i motivi iz zavičaja Piše: Sanja Heric

Marija Magdalena Žibek iz Štrigove jedna je od rijetkih žena koja radi kao varioc, što se inače smatra jednim od najtežih muških zanimanja.

Ali ni to nije sve, ono čime nas je još oduševila su njezini slikarski radovi.

Slikarstvom se počela aktivno baviti prije godinu dana, pronalazeći u tome ne samo umjetnički izraz već i svojevrsni izlaz iz svakodnevnog stresa. Njezin dan počinje rano odlaskom na posao gdje se suočava s izazovima varilačkog zanata, a nakon napornog radnog dana slijedi kuhanje i obveze kod kuće.

Tako je slikarstvo postalo njezin način opuštanja.

Akril joj je najdraža tehnika

- Slikarstvom sam se počela baviti na nagovor mojeg dečka Robija. Bili smo na moru i on je uočio da jako dobro znam slikati. Zamolio me da mu nasli-

Riba, ali i konji te srne čes� su Magdalenini mo�vi

kam neku sliku s mora.

Tako sam nasli- kala barku i tako je sve počelo. Pokazala sam kolegama s posla.

Bili su oduševljeni i odmah me jedan pitao mogu li mu naslikati nešto za poklon, ispričala nam je 31-godišnja Marija Magdalena, koja je i članica Umjetničkog društva iz Ljutomera.

- Tu sliku je potom vidjela i jedna žena koja je u Umjetničkom društvu u Ljutomeru.

Pitala me bavim li se dugo slikarstvom, a ja sam odgovorila da mi je ovo druga slika u životu, prepričavam nam Magdalena, samouka slikarica koja uglavnom slika vikendima kada nađe slobodnog vremena.

U godinu dana naslikala je nekoliko desetaka slika. Najviše je fasciniraju automobili i motori, pa njih najviše slika, ali od ostalih motiva tu su još ljudske �igure, životinje i motivi iz zavičaja. Od tehnika najviše koristi akril na platnu. Akrilici su veoma trajni, a slike u akriliku ne pucaju, ne blijede, niti gube boju.

Prednost im je brzina i brzo sušenje.

- Boja ustvari polimerizira kada se posuši i postaje kao neka vrsta plastike.

Primjerice, možeš po toj slici polijevati vodu i neće se dogo-

BREŽNA PRIČAONICA

SELNICA

Valentinovo uz koncert U petak, 9. veljače, u školskoj sportskoj dvorani u Selnici održat će se koncert učenika Gimnazije Josipa Slavenskog uz vodstvo profesora Damira Rodigera i Nikole Mutvara. Na pozornici

ŠTRIGOVA

će zasjati više od 40 učenika, predstavljajući raznolike glazbene izvedbe. Koncert je pod nazivom Valentinovo u Selnici i počinje u 19 sati, a ulaz je slobodan. (sh)

Koliko rođenih, koliko umrlih?

U Općini Štrigova prošle je godine zabilježeno 20 novorođenčadi i 36 preminulih osoba. U Ban�iju, četvero mališana je došlo na svijet, dok je 10 ljudi napustilo ovaj svijet. Grabrovnik bilježi jednako dvoje rođenih i dvoje preminulih.

U Jalšovcu nije bilo rođenja, no jedna osoba je preminula. Leskovec bilježi jedno novo rođenje, dok su tri osobe preminule. U Prekopi je rođeno troje djece,

ZASADBREG

diti ništa. Ona će se brzo osušiti i ne treba fiksator, objašnjava nam štrigovska slikarica dok nam pokazuje svoj rad Vespu.

- Obožavam motore i aute. Tako je nastala i ova Vespa.

Zaokupila me njihova karoserija. Kad gledam njihov odsjaj, kako se prelijevaju boje, kako se igraju boje i svjetlost, govori nam u nastavku i vodi nas dalje da vidimo radove koji prikazuju životinje.

Iako se slikarstvom trenutno bavi kao hobijem, svjesna je da od toga ne može živjeti. Još prije nego se počela baviti slikarstvom, iz ekonomske struke prekvali�icirala se u zavarivačicu.

Najprije je radila u Šenkovcu, a potom je otišla u susjednu Sloveniju u �irmu koja izrađuje kipere, kesone, dizala, specijalne prikolice i hidraulične

instalacije.

- Radim kao varioc, ali i bravariju. Ja sam inače jedina žena u �irmi. Prvo kad sam došla u taj kolektiv bilo im je jako čudno vidjeti ženu u tom poslu. U �irmi u Šenkovcu je bilo više žena koje vare, ali ovdje gdje sam sada nijedna, prepričavam nam Magdalena.

- Većina njih nikad nije vidjela ženu da vari i to im je bilo nešto novo. Prvih tjedna dana se nitko nije ni “vupao” razgovarati sa mnom. S vremenom su se naučili na mene, sada se zafrkavamo i više me ne gledaju čudno, rekla nam je sa smiješkom na licu Magdalena, koja je odmalena ima kreativnu crtu u svojoj osobnosti.

Iako trenutačno slika kao svoj hobi, Marija Magdalena ne isključuje mogućnost da se njezino umjetničko putovanje razvije u nešto više u budućnosti.

ručkova i to a la cart ručkova.

Izrazito je to stresan posao u kojem je svaka sekunda bitna i u kojem nema vremena ni da što u pauzi staviš pod zub. Pitam se i kako je cestarima koji asfaltiraju ceste ili pak krovopokrivačima koji usred ljeta na visokim temperaturama imaju najviše posla. Konobaricama koje se moraju “natezati” s pijanim mušterijama iako im je radno vrijeme završilo?

A što je s električarima ili elektroinstalaterima koji sada po zimi, niskim temperaturama i po snijegu moraju vani po šahtovima vuči kablove? Skinuti kapu treba i variocima kojima je jednako zahtjevno ljeti i zimi, kada razlikovne temperature imaju velik utjecaj na njihovo zdravlje. I što reći o radnicima u proizvodnji, gdje rade na normi, a voditelji hodaju iza njih i podsje-

Žena u muškom zanimanju

ali su dvije osobe napustile svijet. Robadje ima dvoje novorođenčadi, ali i troje preminulih. Stanetinec, nažalost, nije dočekao novo rođenje i dvije osobe su preminule.

Sveti Urban, slično Ban�iju, ima četvero rođenih, ali je zabilježeno šest preminulih. U samoj Štrigovi, tek je dvoje djece stiglo na svijet, dok je šestero osoba preminulo. Železna Gora ima dvoje novorođenčadi i četvero preminulih. (sh) Coprnici Luciji ide sve čega se primi

Coprnica Lucija vješta u govoru i folkloru Na fašniku u Zasadbregu, koji se održao po 33. put, fašnički program i kasniju tombolu vodila je mlada coprnica Lucija Flac. Osim što je članica maškarske sekcije KUU-a Zasadbreg, Lucija je vrlo aktivna i u folklornoj sekciji. Zamjenska je voditeljica folklorne sekcije pa tako dok voditelj Hrvoje ne može, uskače Lucija. Dok je

takvih proaktivnih mladih Međimuraca, sigurno se ne moramo bojati za očuvanje naše baštine i tradicije. (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU

U VI. skupini razvijenosti Općina Sveti Juraj na Bregu prema novoj Odluci Vlade Republike Hrvatske razvrstana je u VI. skupinu razvijenosti, na što su u općini vrlo ponosni. No iako

su napredovali, ova odluka ima i jednu negativnu stranu, odnosno neće se moći prijaviti na neke natječaje koji su rezervirani za nerazvijene. (sh)

Naši jafkači

S

vako jutro dok se vozim na posao slušam radijsku emisiju “U mreži prvog” pa su tako nedavno na repertoaru bile teme vezane uz učitelje, liječnike, suce i ostale državne službenike. Svi oni kažu da imaju premale plaće. Doduše, izborna je godina, pa sindikati rade svoje, no čini mi se da se prelaze granice dobrog ukusa. Jesu li ovi borci za pravednost zapravo postali i produktivniji u

skladu sa svojim traženjima?

Sudeći po tome koliko danas traju neki sudski postupci ili koliko vremena treba da dođeš na neku pretragu, teško da je tako, a tome mogu i naši građani posvjedočiti. Čast, iznimkama!

Slušajući to pitam se zašto nikad nisam čula da se na primjer kuhari toliko žale na svoje plaće i svoj posao. Na primjer, oni koji moraju svaki dan u nekoliko sati izdati 700

ćaju ih kako su danas, eto, u minusu zbog greške koja nije ni njihova. Kako pak je tek prodavačicama, koje uz posao u skladištu, istovremeno obavljaju i poslove na blagajni, peku piletinu i druga jela, pune police i čiste trgovinu. Rekli bi sve su to naši heroji, a tko njih pita za njihove plaće? Tko bi ih uopće želio čuti kad im posao izgleda tako “lagan i bezbrižan”?

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

14 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOG PREKVALIFIKACIJE na POU-u Prelog uz vaučere

2. veljače 2024.

Primaju se zaposleni i nezaposleni Nakon veri�ikacije i pozitivnog mišljenja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja za izvođenje programa obrazovanja za stjecanje mikrokvali�ikacije ili djelomične kvali�ikacije, koje se upisuju u e-radnu knjižicu, Pučko otvoreno učilište Prelog programe je prijavilo u sustav Moj vaučer Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Za programe obrazovanja iz različitih sektora zainteresirani polaznici bez obzira na radni status (zaposlen/nezaposlen) mogu zatražiti vaučer Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te ponudu pružatelja obrazovanja Pučkog otvorenog učilišta Prelog.

Programi obrazovanja uz vaučere mogući su u sektoru Strojarstva, brodogradnje i metalurgije, zatim Iz sektora Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, pa Ekonomija i trgovina te sektora Prometa i logistike.

U pripremi je i upis u Program učenja stranog jezika za odrasle i to hrvatski jezik za strance.

Izvođenje navedenih programa obrazovanja započeti će po formiranju skupina u prostorima Pučkog otvorenog učilišta Prelog, Hrupine 7B (Poduzetnički centar Prelog), u poslijepodnevnim i večernjim satima.

Detalji pojedinih programa mogu se pronaći na web-stranici POU-a Prelog: https://pou-prelog.hr (vv)

Djelatnice Knjižnice Dominika Lukačić Murković i Maja Lesinger

DRUGA MEĐUNARODNA NAGRADA preloškoj Knjižnici

Maja i Dominika nezaustavljiv su dvojac Samo su dvije zaposlenice, no njima ništa nije nemoguće. Rade s odraslima, s djecom, osluškuju bilo svojih korisnika i razgovaraju sa svojim sumještanima. I sve to ugrađuju u rad i program preloške Knjižnice. Naravno, one su Maja Lesinger, ravnateljica i njena desna ruka, Dominika Lukačić Murković.

Njihov rad prepoznat je i na međunarodnom polju pa su tako ovih dana dobile službenu potvrdu vijesti da je preloška Knjižnica jedna od 4 ovogodišnje dobitnice vrijedne međunarodne nagrade. Nagradu i priznanje Knjižnica je dobila na natječaju međunarodne organizacije EIFL (EIFL = Electronic Information for Libraries) za svoj program GEL – Gureilla Education for Librarians. Nagrade se dodjeljuju javnim knjižnicama koje se bave jednim od triju važnih globalnih problema: sigurnost na internetu, akcije protiv klimatskih promjena i digitalno uključivanje prisilno raseljenih populacija.

Uz jednu bugarsku, kazahstansku i kenijsku

knjižnicu, preloška knjižnica je jedna od četiri narodne knjižnice u svijetu koje su u 2023. godini dobile ovu prestižnu nagradu za inovativnost. Nagrada joj je dodijeljena jer je potaknula obuku o sigurnosti na internetu u zajednicama diljem zemlje kroz svoj program pod nazivom “Gerilska edukacija za knjižničare“. GEL program obuke o sigurnosti na internetu za knjižničare temelji se na jakoj komponenti obuke predavača koja onda omogućava knjižničarima dalje prenošenje znanja zajednicama u kojima djeluju. Koncept spomenutog programa razvila je ravnateljica Maja Lesinger koja ga ujedno i provodi uz pomoć knjižničarke Dominike Lukačić Murković.

Treba reći da je preloška Knjižnica mala knjižnica, s tek dvije knjižničarke, koja pokriva područje Preloga i okolice, a već je jednom dobila nagradu organizacije EIFL i to u 2020. godini za svoj program �inancijske i informatičke pismenosti za djecu vrtićke dobi. (vv)

Prsten isusovaca i prsten vojnika Dragu�n je donirao preloškom Muzeju

DRAGUTIN NARANĐA iz Preloga donirao Muzeju Croata insulanus svoje arheološke nalaze

Priločanci su potomci Ilira!?

Dragu�n Naranđa

- Uglavnom poslije svake fine obrade poljoprivrednih površina i kiše, tlo se lijepo razmoči, zemlja otpadne s arheoloških nalaza koje samo treba pokupiti, kaže Dragutin Naranđa Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Noć muzeja u preloškom Muzeju Croata insulanus bila je, između ostaloga, i u znaku donaciju. Uz reprint Biblije iz 1630. godine na staronjemačkom jeziku, Muzej je bogatiji i za niz arheoloških nalaza koje je dobio od svog sumještanina, Dragutina Naranđe. Između ostaloga, u svoj postav stavio je i prsten koji je pripadao isusovačkom redu.

Za sve je kriv Vinko Mlinarec

Međimurje je kraj koji je oduvijek privlačio ljude te je tako nastanjen još od prapovijesnog doba. Izuzetak nije ni područje Grada Preloga, barem sudeći prema arheološkim nalazima u Zbirci koji datiraju od 7. stoljeća prije Krista pa sve do 19. stoljeća te govore o bogatoj prošlosti ovoga kraja. Iako se radi o slučajnim nalazima, koji na žalost ne daju kontekst, ipak govore da su nekada ovim krajem koračali Kelti, Rimljani i rimski vojnici, a kasnije Avari. Dio arheoloških nalaza s ovoga

područja upućuje na to da se nije radilo samo o vojnim pohodima, nego je bilo interesa i u mirno doba, o čemu pak svjedoči prsten koji je pripadao isusovačkom redu.

Muzeju je građu za izložbu “Arheološki nalazi iz Povijesne zbirke Preloga Muzeja Croata insulanus Grada Preloga“ donirao Dragutin Naranđa, dok su stručni suradnici na istraživanju građe bili Darija Dunjko Manhard i Antonio Manhard.

- Dugo godina već radim na tome, nagovaram Muzej da otvore arheološki dio, kaže Dragutin Naranđa koji se od malih nogu amaterski bave skupljanjem arheoloških nalaza.

Kao i mnoge njegove sumještane, preloškim iskopinama zarazio ga je Vinko Mlinarec, nastavnik likovnog odgoja u preloškoj Osnovnoj školi koji je učenike vodio na iskopine na lokalitet zvan Ferenčica. Krajem su naime kružile priče o tobožnjem nestalom gradu što se temeljilo na starim knjigama koje su

Uporabni vojni predme� nađeni oko Preloga

spominjale postojanje svojevrsne vojne utvrde.

- Ja sam jedan od tih učenika koji su išli s njim u istraživački pohod na Ferenčicu, dodaje. Tu je začeta ljubav koja traje i dan-danas.

Godinama je vrijedno sakupljao i otkupljivao od ljudi slučajne nalaze. Istina, kaže, ima i posebnu sposobnost da sam pronađe veći dio toga po poljima oko Preloga.

- Uglavnom poslije svake �ine obrade poljoprivrednih površina i kiše, tlo se lijepo razmoči, zemlja otpadne s nalaza koji samo treba pokupiti, naglašava. A šetati moram i iz zdravstvenih razloga pa onda to spojim jedno s drugim.

Istina, pri tome ipak treba nešto i znati, poznavati povijest, kako bi se znao prepoznati nalaz i njegova vrijednost, doduše ponajviše arheološka, ali i numizmatička ako se radi o novčićima.

Nevjerojatno bogata povijest

Uz šetnju po poljima, šeće i uz rijeku Dravu koja također krije neslućeno bogatstvo na-

laza. Puno surađuje s arheolozima, pa je čak dio nalaza našao i za njih. Naravno, povijesne knjige su mu stalna literatura kao i ona stručna, posebno arheološki izvještaji, godišnjaci. Jer, nađeni predmet treba znati prepoznati, staviti ga u vremenski kontekst i objasniti. Naravno, tako daleko još uvijek nije stigao, no to ne znači da neće.

- Iz nalaza se može zaključiti da su na tom prostoru ljudi živjeli prije nove ere, kaže naš sugovornik. Imam nalaze koji datiraju iz 3. ili 4. stoljeća prije Krista.

Uglavnom je nalazio novčiće (od tzv. pranovčića u obliku ringa do onih sličnih današnjima), �ibule (ukrasni broševi ili kopče kojima su vojnici kopčali plašteve), prstene i to brončane na kojima se još uvijek vidi gravura, dosta keramike.

- Našao sam čak i prsten s ugraviranim IHS kojeg su isusovci donijeli negdje u XVI. stoljeću, naglašava Dragutin.

Takve nalaze, dodaje, ljudi moraju vidjeti i zato ih je donirao Muzeju. Ipak je to povijest Preloga, njegovog rodnog grada.

Iako je zaljubljenik u arheologiju, interesantna je činjenica da nikad nije posjetio primjerice Egipat i sliče povijesne destinacije. Zanima ga, kaže, isključivo Prelog i njegova okolica jer ipak je to njegov rodni grad.

- Ja vjerujem da smo mi Iliri, a ne Slaveni, ispalio je te dodao da ima nalaze čak i iz toga doba.

Naravno, priča ovime nije završena, tim više što se gradi preloška zaobilaznica pa se kopa i zemlja se premeće s jednog mjesta na drugo. Stoga je sigurno kako će se još dosta toga naći, a artefakti završiti tamo gdje im je mjesto – u preloškom Muzeju.

2. veljače 2024.

30. rujna 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JOSIP HORVATIĆ iz Kotoribe pasionirani je sakupljač starina

Donje Međimurje Međimurje 15 Donje 17

Kukuružnjak kojem se divi cijelo selo

DONJA DUBRAVA

Tko želi upravljati sportskim prostorima?

Općina Donja Dubrava raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građevina u njenom vlasništvu.

Riječ je o javnoj sportskoj građevini ukupne površine 321 m2, s nadstrešnicom ukupne površine 201 m2, nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-

- Kod rušenja starih kuća čak režem i dio grede na kojima je urezan datum izgradnje te inicijali vlasnika i to si nosim doma za uspomenu. Naročito ako datiraju od prije stotinu i više godina

i foto:gustu Vlastažičanu Vugrinec Očistio ga je od paučine GrabaTekst je dobila mrežu i plutače s ljestvama jer se već godinama ne bavi Stare slikeGRABA i fotogra�ije, KOBALOVA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama poljoprivredom, prefarbao alati, bajunete i poljodjelsko ga žutom bojom te prije mjepropisno je ograđena oruđe samo je dio bogate sec dana počeo ukrašavati zbirke starina koje je više starinama. Kukuružnjak nije desetljeća sakupio Josip Hor- srušio jer mu “nosi” i garažu. vatić iz Kotoribe. I ne samo - Stavil sam gore bačvicu, da ih sakuplja, on ih i pomalo starinske drvene brone, pluge, restaurira, nešto proda, dio drvene lopate, razne pile, staje darovao tamošnjoj etno ro sito za brašno, vile, kosu, zbirci na starom farofu, a dio dijelova starih kola, kaže Josip ima doma, gotovo u svakom Horvatić, pasionirani sakukutku. pljač starina. Kako starinu obnavljam, tako popunjavampasaBazen jer dobio svim vlasnicima životinja za Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu Noć muzeja na prostor. nemile događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventukukuružnjaku Na istaknutom mjestu su sada poduzeli sve što je alni upad u bazen.

Na sklisku nepropusnu Uz ogromnu reklamu za kukuružnjaka nalazi foliju se grb postavljene su tzv. u njihovoj moći da se nešto skijalice, odnosno plutačama Noć muzeja, Josipu jeljestve sinula skoji je stajao na zgradi stare takvo ne ponovi. ideja da bi i on dio svog bo- pošte koja je nosila naziv Po- Josip Horva�ć zaljubljenik je u starine- Istovremeno želimo nau društvuodnosno AAT taj prostor, o kojima je ranije glasiti da su predmetne spremogao izložitikli odgovorni šta-Telegraf-Telefon, Piše: gatog Vlastafundusa Vugrinec ostalu nesnagu ju je on u svega. - Kod rušenja starih inspekcija nije izvještavano, stoji upa odgovoru upravo uz tu Noć. I tako je izGeothermae, PTT iz vremena Kraljevine mne jame za vodu izgrađene ime općine srušio. kuća čak režem i dio grede našla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva. u dan,jepredmet pred- Srba, Hrvata i Slovenaca.

-dana Za nas priča po oko u skladu sa svim dozvolama kojima je urezan datum - Bilo mi je šteta baci- Ovim putem društvo Drugim riječima, na i sna met,AAT počeoGeothermae osvajati izložbeni Interesantna je stvar da društva i ciljem poštovanja vlasnika ti takvu ogradu starinu pa sam ju izgradnje te inicijalivisokih s trima prostor.

Međutim, nije grb pronađenobavjena tavanu postojeću utapališta pasa završena, od-riječAATje Geothermae ekoloških standarda zaštite i to si nosim doma iza uspouzeo, kaže.žicama Rušenjem zainteresiranu javnost o zidu etno zbirkeštava ruševne napuštene kuće o bodljikavim kojestarih su govorili su umuzeja, Gradu Prelogu, okoliša te podzemnih voda menu.

Naročito ako datiraju objekata, uostalom, prikupio je, sukladno dobivenim slične prostorije, već sekako kojoj smo svojevremeno pisali međusobno bile razmaknute ali i iziliGeothermae na naš upit energane. od prijeizgradnje stotinu i više godine. najveći dio svoje zbirke prilikom izvršena sanaci- jer okosam radi običnomkorake. starinskomsmjernicama, u Međimurskim novinama 70icm dodana je gusta vezan za opoduzete Radi se o privremenim Kaže, kako se ljudi, postarih predmeta. kukuružnjaku. su se susjedi žalili na zmije i ja bušotinskog prostora proNaime, nakon našeg tekžica, mi Međimurci bismo reobjektima za testiranje vo-u sebno mladi, jednostavno Treba reći da kukurusta o grabi koja je postala jekta Napredna geotermalna kli, drot, koji sprečava ulaz detakvim tijekom izgradnje,rješavaju a koji situacijama žnjak gleda na ulicupad i pruža svojevrsno utapalište pasa energana s internalizacijom životinja i eventualan u će biti u cijelosti sanirani i svega, ne razvrstavajući vrineometan pogled na starine digla se poprilična prašina ugljikovih spojeva, na način bazen. No, ako ju divlje živonivelirani s okolnim terenom jedno od običnog smeća. Šteta svakom prolazniku i šetaču. kako u Međimurju, tako i na obnove postojeće kao i po- tinje ili pak psi ipak uspiju je, kaže, što puno završava na Starine čuva, kaže, nacionalnoj razin, a na teren stavljanja dodatne zaštitne preskočiti ili potrgati, bazenda nakon završetka izgradnje i otpadu kaoenergane što će primjerice puštanjem u podjeca vide kako se nekad žije izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. završiti i stare Brajvjelo i čime su se ljudi bavili. krajana 2024. ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju gon najkasnije doknjige lici koje je pronašao na tavanu Uostalom, sad je u mirovini pa Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i godine. kojusvega je rušio ovih dosta slobodnog vreme- kuće Nakon samo sedana. moTakođer, obnovljeno je i poima kojoj se prije nisu uspjele Na svakom gradilištu na.

Doduše, još uvijek je vrlo Nisu uočene že dodati je li trebalo doći dose postavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, nađeovoga otpad ii tko ja onda spasim aktivan, otvorio je paušalni svega zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, je šteta obrt jer mehanizaciju ima, nekebistvari grabakoje bila mi smrtonoUputili smo pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve s plutačama. dugo baciti te dodaje kako museje a starih objekata za rušenje sna klopka za životinje da rudarskoj inspekciji da bismo ranije spomenutih zaštitnih jedino žao što ima premalo sve je više.

Isprike za nemile mještani nisu nama obratili. dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a da im se u potU svom svakodnevnom vremena A trebalo je imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje poslu rušenja starih objeka- punosti posveti. A ima tu malo više sluha za njih i posmo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT ta, kaže, doista se može naći svega, od starih slika koje su Stare grede s datumom izgradnje za uspomenu Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju.

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

MEĐIMURSKA POSLA

dajućim zemljištem ukupne površine 11988 m2, na adresi Krbulja 19.

Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neodređeno vrijeme. (vv)

KOTORIBA

Međunarodna izložba malih životinja Udruga Međimurska i 300 domaćih, a predstavit lastavica povodom 35. go- će se izlagači iz Austrije, Madišnjice rada u suradnji s đarske, Bugarske, Njemačke, Europskim klubom engle- Rumunjske, Srbije, Slovenije, skih i patuljastih gušana or- Hrvatske te iz još poneke ganizira 30. Međunarodnu zemlje. Europske se izložizložbu malih životinja te be održavaju svake dvije engleskih i patuljastih gu- godine sa željom razmjene, šana u školskoj dvorani OŠ ocjenjivanja i nagrađivanja Jože Horvata u Kotoribi. Od rezultata uzgoja.

17. do 20. studenog 2022.

Izložba će se održati održat će se zasebno dvije pod pokroviteljstvom Opizložbe, izložba gušana, te ćine Kotoribe koja ujedno izložba Udruge Međimurska ovim putem poziva sve zauglavnom vjerskim motiviredaka kaoživotinje vječna lastavicas povodom 35. go- ispisanih ljubljenike u male ma do portreta i fotogra�ija uspomena na njegov radni dišnjice postojanja Udruge. da dođu razgledati i posjetiti starihNa Kotoripčana, preko vijek.

Podsjetnik je to na izložbi će biti izlo- jedinstvenu izložbu malih alata pa čak do oružja poput minula vremena kojih se i ženo do 800 eksponata, od životinja. bajuneta Prvog svjetskog danas rada sjeća uz listanje čega ćeiz 500 biti inozemnih (vv) rata. Bajunetu je pronašao fotoalbuma sa svim radnim potpuno očuvanu i konzer- strojevima koji su prošli kroz viranu bez trunke rđe. njegove ruke kao i fotogra�iS druge strane, više ni ne je 50-ak automobila koje je DONJI VIDOVEC zna kud s njima pa jedva čeka do sada vozio. Naime, kako da se postojećoj etno zbirci kaže, u svojih 70-ak godina osigura adekvatniji prostor u života nikad nije kupio novi vr- automobil u kategoriji vrtića. staroj Ovih školidana kakoubidječjem veći dio štodječjih se ne može re-Iz tiću u Donjem Vidovcu bilo ćivrtića zahvaljuju roditeljiza traktore, bagere, komi njegove zbirke tamo trajno ma na izvrsnoj suradnji u je doista veselo. A kako i ne bajne završio. i ostalu mehanizaciju. bi bilo kad su im stigle nove prikupljanju papira O njegovomstarog bogatom i isVodiBilo dnevnik igračke. je tu različitih punjenom i Općini životu Donji govore Vidovec za i ziradova i vremena kocki, životinja, drveća, far- dovi �inanciranje dijela njegovognovčanog radnog kutka DVD-a, mera i drvenog asortimana nagradepriznanjima od 2000 kn.

A kad smo već kod us- ispunjeni Općine Kotoriba, ŠRD-a Som, za građenje.

No, ono što je Naravno, i dalje će sudjepomena, Josip još od prvih jer je radnajvažnije, igračke nabav- Obrtničke lovati u komore, akciji prikupljanja svojih radnih danasubilježi vijek proveo obrtnik, ljene odradio novčane nagrade nistarog papira ikao već najavljuju sve što je i po kakvom i medaljama sa sportskih sekoju to vremenu Sa- kao su dobili zbivalo. u akciji Papir dolazak kontejnera srediUdruge umirovmim u ormaru nom 10. mjeseca. nijetime, smeće, Unimeračuva iz Ča- natjecanja nizove plavih notesa 2. uredno kovca, za osvojeno mjesto ljenika čiji je također član. (vv)

Stari papir za nove igračke

MEĐIMURSKA POSLA

Štrajkati je danas očito “in”

Š

trajka se u Hrvatskoj, pa oni koji, za običnog hrvatskog su se godina bu- po glavi stanovnika, čime se kim uhljebima i svim onim Međimurci, otvorite vrata špajziRadnici i palnici Njemačkoj, najavljuju ga radnika imaju basnoslovne nili zbog malih plaća, baš i naša Vlada hvali. Na tom pu- kancelarijskim spavačima

U

i FinciMeđimurju i tako dalje. ili Očitoprivući plaće. suci naime odbijaju imali prilike kogajer pri- imamo tu su i dosta liječnicitoga, koji nemaju našem ćeJer, naravno veliki in- svenisu to događa istog dana samo je štrajk danas “in”.

Međutim, povećanje od 700 eura i to tiskati za poboljšanje svojih što izgubiti ode li “van”.

Znam zdravo se ne događa ništa ili teres Međimuraca. S je u svemu tome najvažni- što sve uzimamo posljedice štrajka, ali i uzroci, netto koliko iznose pojedine materijalnih uvjeta.

Gazde su da ni to nije rješenje jer pak je sve prepuno i obzirom na satnicu, ja promocija Međimurja. za gotovo. Doći će ljudi tko iz barem u Hrvatskoj, imat će plaće radnika. Nemam ništa bili neumoljivi, ili radi pod će inače ostati u Lijepoj Nanatiskano manifestacijama. proglašenje najorača je u Pitanje je samo hoće li to cijele Hrvatske, pozivamo dalekosežne posljedice. Na- protiv velikih plaća niti suda- mojim uvjetima ili široko ti šoj. No, znam i da bi se svi ti Pri tome ne mislimo samo 16 sati, a najuzornije žene turističke zajednice, uredi i se na gostoljubivost i bogatu ime, glavni i osnovni uzrok ca, liječnika, profesora i tko polje. I upravo su to široko koji štrajkaju trebali okrenuti na lokalne većštrajka i one naciosrodne udruge i enogastronomiju, sati, pa je zasu zaključiti pa okvire onda pokretanja je isključi-u 17zna koga koji u štrajku. kojekakve polje iskoristili, spakirali oko sebe, sagledati nalne.

Tako je idući vikend, da se očekuje i dolazak vidruštva prepoznati, htjeti se pokažimo to što imamo. vo novac, odnosno povećanje Međutim, što je previše je kufere i otišli sami u bolji države u kojoj žive i ne tragostijuZna iz Zagreba, prida uključiti sve toza pasobom makarpoi Izvadimo iz podruma kakoplaće. mi novinari to volimoonisokih No, ne štrajkaju previše. se naime život, aupotom žiti nemoguće.

Znami špajzi da je i mislimo na ministricu vlastitu inicijativu. meso z tiblireći,koji “zasu bika zatuči”. proizvod-čemu generatori takvo bildanje plaće samo navukli i obitelji.

I nikome ništa. koščično to teškoulje, kad se visokoobraNaime, u subotu, li- iMariju Vučković.

Jer nekako treba kao međimursku gibanicu,s nje, oni koji stvaraju8.pro�it generira stopu in�lacije. A Štoviše, se sveseviše ljudi ce,zovani čovjek uspoređuje stopada, Prelog je domaLijepo je napokon Gera pekmeze, koji pune državnu blagajnu osim toga, po čemuvidjeti je to ipak uvrijeđena iseljava, rađa seljutiti manjeako djece domaće primanjima ljudi zimnicu, koji sjede ćin Državnog natjecanja nacionalne manifestanijezbog slučajno i uz to �ina vina. svojim rukama i znojemuvećda se njihov posao toliko vredniji. netko pa nam toga ipozvan, raste BDP sireve primjerice u Saboru, stranač-

oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

cije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

se dobrom plaćom takojima suvenirnice, Međimurske odužuje za stranački posao. riznice, pozovimo ljude jer E tu čovjeku prokuha mozak, mnogi ne znaju što imamo, proradi adrenalin i ne može što uzgajamo na svojim se pomiriti s postojećim staimanjima. njem. To pak se rješava na Ne budimo dalje samoizborima, samoije pitanje tko zatajni Međimurci kojima će se od pobjednika usuditi jenapraviti važan samo a ne i rezoverad, i pročistiti prezentacija rezultataoštri tog zrak. Bit će potrebni rada!

Nejer dozvolimo našim i bolni se podobnička političari i na polju pohobotnicadauvukla gdje god ljoprivrede se mogla. budu u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

16 Poljoprivreda SKUPŠTINA Udruge Međimurski konjari

Konji i kočija šlag su na torti svakog događaja Ovih je dana u Savskoj Vesi održana redovna skupština Udruge Međimurski konjari. Osnovani su 2017. godine, broje 20-ak članova, a dvorana doma bila je premala za sve prijatelje udruge te zaljubljenike u konje.

Kako je u rekapitulaciji prošlogodišnjih aktivnosti naglasio predsjednik udruge Dalibor Tkalčec, sudjelovali su na brojnim manifestacijama i događanjima, ne samo u Međimurju, već i šire. Konji i kočije, “šlag su na torti“ svakog javnog događanja, a oduševljenje koje ove plemenite životinje svojim pojavljivanjem izazivaju, najveća im je nagrada i satisfakcija.

Naime, danas su rijetka gospodarstva koja imaju konje te su aktivnosti udruge vrlo važne kako bi se očuvala tradicija, ali i djeci i mladima omogućilo da barem na manifestacijama vide ove plemenite životinje. Zahvalio se svima koji podržavaju njihov rad, a posebno Gradu Čakovcu i Međimurskoj županiji.

Potporu u radu dale su im i srodne udruge iz Međimurja, Zagorja, Podravine, Prigorja te iz susjedne Slovenije. Nakon službenog dijela i same skupštine, aktivnosti su nastavljene uz druženje i glazbu. (vv)

UDRUGA uzgajivača svinja MŽ

Poziv na skupštinu Pozivamo zainteresirane uzgajivače svinja s područja Međimurske županije da se pridruže godišnjoj skupštini Udruge koja će se održati u subotu, 19. veljače 2022. godine u društvenom domu

u Novakovcu s početkom u 18 sati. Molimo svoj dolazak najaviti najkasnije do petka, 18. veljače 2022. godine do 16 sati na broj telefona predsjednice Udruge Sonja Fažon: 0915200729. (vv)

MINISTARSTVO povlači još jedno sredstvo za zaštitu bilja

Zabranjena je uporaba VINCARE Ministarstvo poljoprivrede obavještava da se s tržišta Republike Hrvatske povlači jedno (1) sredstvo za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari bentiavalikarb.

Provedbenom uredbom Komisije оd 6. studenoga 2023. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari bentiavalikarb, koja je stupila na snagu 13. prosinca 2023. godine, propisano je da države članice moraju oduzeti registraciju sredstvu za zaštitu bilja koji sadržava aktivnu tvar bentiavalikarb.

Sredstvu za zaštitu bilja, na osnovi aktivne tvari

bentiavalikarb, koji se na tržištu Republike Hrvatske nalazi pod trgovačkim nazivom VINCARE na temelju navedene Uredbe, ukida se registracija za stavljanje na tržište Republike Hrvatske s datumom 13. 6. 2024.

Na tržištu Republike Hrvatske bit će dozvoljena prodaja, distribucija i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja VINCARE do 13. 9. 2024., a zbrinjavanje, skladištenje i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja do 13. 12. 2024. (vv)

PTIČJA GRIPA i dalje prijeti

Usmrćeno oko 64.000 purana Nakon što je 24. siječnja 2024. godine Ministarstvo poljoprivrede od ovlaštene veterinarske organizacije zaprimilo prijavu sumnje na in�luencu ptica zbog zamijećenog povećanog uginuća životinja na objektu s tovnim puranima (oko 64 tisuće kljunova) smještenom na području Brodsko-posavske županije (Općina Brodski Stupnik) veterinari su proveli uzorkovanje životinja, a laboratorijskim izvješćem

danas je utvrđena in�luenca ptica H5N1.

Objekt je pod službenim nadzorom. Zabranjeno je premještanje životinja s i na gospodarstvo i druge mjere.

Sukladno europskoj legislativi, a zbog epidemioloških pokazatelja koji upućuju da se radi o visokopatogenoj in�luenci ptica, u narednim danima će se provesti preventivno usmrćivanje prijemljivih životinja (purana). (vv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. KOLINSKI OBED – promocija lokalne gastronomske baštine

2. veljače 2024.

Ne budemo se baš predali!

Postoje načini da se zaštiti domaća proizvodnja, samo treba postojati politička volja. Riječ je o mjerama koje primjenjuju druge zemlje Europske unije: - Dok se ne potroši vlastita proizvodnja, nema uvoza Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Domaće kobasice, krvavice, hladetina, prezvuršt i cvirki samo su neke od tradicionalnih međimurskih delicija koje su bile predstavljene na 4. Kolinskom obedu, manifestacije održanoj u Čakovcu krajem prošlog tjedna.

Promocija lokalne gastronomske baštine

Već četvrtu godinu, s time da je koja i preskočena, Udruga uzgajivača svinja Međimurja i Udruga za zaštitu međimurskih prehrambenih autohtonih proizvoda organizirale su svoju poznatu akciju pod imenom Kolinski obed.

Kao i do sada, isključivo s ciljem promicanja lokalne gastronomske baštine, podizanjem svijesti o povezivanju tradicije uzgoja svinja, očuvanju tradicionalnih jela Međimurja, običaja vezanih uz kolinje i važnosti međimurskog bučinog ulja.

- Cilj nam je pokazati ono naj�inije kaj se proizvede na međimurskoj zemlji, ali i sačuvati na životu obiteljska poljoprivredna gospodarstva bilo da se bave ratarstvom, stočarstvom ili povrtlarstvom na ovom našem području, naglasila je tom prilikom Sonja Fažon, predsjednica Udruge uzgajivača svinja Međimurske županije.

Naime, statistika je neumoljiva jer se broj gospodarstava topi kao snijeg na kolovoškom suncu.

- Svake godine ima za 20-ak posto manje uzgajivača svinja, naglasila je dalje. Mislim da nam je najveći problem konkurencija koja je ušla u trgovačke lance.

Samim time, na životu ostaju samo oni najjači i najveći proizvođači dok se individue već polako po Međimurju može tražiti povećalom.

- Dio njih je nestao sada i zbog pojave afričke svinjske kuge premda je velik dio uzgajivača imao dobre objekte za držanje životinja.

Nestanak svinja, osnovne sirovine za naše domaće delicije, dovodi u pitanje i njihovu daljnju proizvodnju.

Prije svega, mesa z tiblice, kobasica, cvirki.

- Ali mi se jako borimo, imamo čak i novih uzgajivača i prerađivača, napominje.

Ne budemo se baš predali i ovaj Kolinski obed jedan je od načina popularizacije našeg rada i programa i naravno, mesnih delicija.

Jer, industrijski proces proizvodnje kobasica, krvavica, a naročito mesa z tiblice potpuno je drugačiji

Za domaće delicije stajalo se u redu

Sonja Fažon, predsjednica Udruge uzgajivača svinja Međimurske županije

od tradicionalnog. Tradicija poštuje vrijeme i procese rasoljenja koje traje od 3 do 4 tjedna te dimljenje mesa prirodnim dimom. Drugim riječima, ništa se ne radi na silu već se pušta da meso radi svoje. Naravno, takvim se načinom na domaćinstvima ne može stvoriti velika količina mesa i prerađevina koje bi zadovoljile tržište. Jedino ako se uzgajivači i prerađivači udruže, što je već puno teže, ako ne i najteže u cijelom tom poslu.

Jačanje svijesti

Svjesni smo svi da su naši svinjci poluprazni te da se i dalje prazne. A kad se jednom isprazne, vrlo ih je teško popuniti. Niti se ima čime niti pak ima tko jer mlađe su generacije okrenute mesnicama i trgovačkim centrima. Kako zbog načina

Svinjetina i trganci od koščičnog brašna Na kolinskom stolu našla su se sva jela koja se mogu dobiti od svinje. Nekad se gotovo ništa nije bacalo, ni dlaka, ni koža, crijeva, sve se iskoristilo. Tako su i posjetitelji mogli uživati u friško pečenim cvirkima, pečenoj

svinjetini na sve moguće načine i uz brojne dodatke, od hajdinske kaše do trganci od koščičnog brašna dok je za desert poslužena međimurska gibanica. Jela su pripremili učenici preloške Srednje škole.

života tako i dostupnosti ponude. Međutim, svatko tko je naučen na domaće meso i domaću hranu, teško da će se pomiriti s takvim pogledom na svijet i hranu.

- Trebalo bi malo ojačati svijet svih stanovnika Hrvatske jer naši mali OPG-ovi predstavljaju održivu poljoprivredu, dodaje predsjednica Sonja.

Na pitanje pak tko bi trebao raditi na svijesti građana odgovorila je: - Pa mi imamo toliko stručnih službi koje bi trebale pratiti male proizvođače, davati im savjete, održavati predavanja, a ne samo izdavati naredbe.

Problem je naravno i nesređeno tržište jer Međimurcima ništa nije problem uzgojiti i proizvesti već plasirati na tržište i prodati.

- Danas je jako teško plasirati svinje na tržište, dodaje naša sugovornica.

Zbog afričke svinjske kuge svinje su se prodavale po euro i 5 centi za kilogram što normalnog proizvođača vodi jedino u propast.

Samo se sjetimo kakve su cijene mesa bile, ali i jesu sada i u mesnicama i u trgovačkim lancima. Nesrazmjer je golem i stoga nije ni čudno da domaće svinjetine, ali i drugih vrsta nestaje, a uvoz je galopirajući. A svi znamo da je meso koje se kupi doma i svježe u odnosu na ono koje je stiglo iz dalekih zemalja, preko tko zna koliko ruku i prekupaca, kvalitetnije i zdravstveno ispravnije.

Postoje načini da se zaštiti domaća proizvodnja samo treba imati, kako se to kod nas kaže, politička volja ili zrela politička situacija. Riječ je naravno o mjerama koje primjenjuju druge zemlje Europske unije: dok se ne potroši vlastita proizvodnja, nema uvoza.

2. veljače 2024.

Poljoprivreda 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Klupa Vesne Novak iz Novog Sela Rok s cvijećem pravi je raj za oči

Provedba deratizacije

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Piše: Maja Zrna, mag. sanit. ing.

Jaglaci prkose zimskom sivilu Jutarnje temperature i dalje se ne dižu iznad nule.

Istina, zima je u punom jeku i bolje da je tako sada, nego u ožujku ili pak travnju.

Kakvo je vrijeme, takva je i ponuda, kako na placu tako i čakovečkom sajmu. Drugim riječima, osjetljivije povrće poput salata, peršina pa čak i mrkve i krumpira, pokriveno je dekama i plahtama tako dugo dok sunce u potpunosti ne izađe i malko digne temperaturu. Rijetki kupci stoga se i ne mogu požaliti na ponudu jer ima svega. Ponudu voća predvode mandarine i naranče, kivi i šipak; zelenjava, krumpir i grah predvode ponudu povrća, a standardna je ponuda i domaće tjestenine te meda.

No, ono što je u ovim sivim i tmurnim zimskim danima pravi melem za oči su rascvjetani jaglaci. Svojim intenzivnim bojama kao da prkose magli, oblacima i na-

ravno, minusima. Pa nije ni čudno što ih ljudi vole kupovati. Doduše, euro i pol i nije neki novac kojeg si čovjek ne može priuštiti za malo uživanja. (vv)

Krumpir (kg): Grincajg (kom): Zelje (kg): Šenon (kg): Kiselo zelje (kg): Kisela repa (kg): Cvjetača (kg):

1€ 1,5 € 2€ 5€ 3€ 4€ 5€

Krumpir (kg): Kelj (kg): Zelje (kg): Grah (kg): Repa (kg): Luk (kg): Orasi (kg):

1€ 2€ 1€ 4€ 1€ 1,2 € 12 €

Mrkva (kg):

2€

Mrkva (kg):

Salata (kg): Jabuke (kg): Peršin (kg):

5€ 2€ 5€

Mandarine (kg): Jabuke (kg): Peršin (kg):

1,5 € 1€ od 0,6 € 4€

Jaglac (kom):

1,5 €

Kukuruz (25 kg):

8€

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Stjepan Đurkin iz Belice na sajmu je nudio i svoju repu

Štetni glodavci rašireni su po cijelom svijetu i svojim aktivnostima ljudskom rodu nanose velike ekonomske štete konzumirajući, onečišćujući ili oštećujući hranu, sirovine i predmete, te zdravstvene štete. Prirodni su rezervoari, ali i prijenosnici uzročnika raznih zaraznih bolesti.

Deratizacija je skup različitih mjera koji se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih glodavaca ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja nazočne populacije štetnih glodavaca koji su prirodni rezervoari i prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti.

Deratizacija podrazumijeva sve mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodavaca na površinama, u prostoru ili objektima.

Da bi se provelo uspješno suzbijanje glodavaca, odnosno smanjenje populacije na biološki minimum, samo će zajednička primjena bioloških, mehaničkih, �izikalnih i kemijskih mjera uz obveznu sanitaciju okoliša dati željene rezultate.

Mehaničke mjere deratizacije podrazumijevaju pravodobno uklanjanje otpada i ostalog materijala pogodnog za razvoj štetnih glodavaca, preslagivanje zaliha, uklanjanje mogućih staništa, ugradnju prepreka (mreže), uporabu lovki (živolovki ili mrtvolovki), ljepljivih traka sa ili bez atraktanata.

Fizikalne mjere deratizacije podrazumijevaju postupke uporabe ultrazvuka s ciljem sprječavanja ulaženja i zadrža-

vanja štetnih glodavaca.

Kemijske mjere deratizacije podrazumijevaju uporabu rodenticida, odnosno izlaganje zatrovanih mamaca s antikoagulantima s ciljem smanjenja ukupnog broja populacije štetnih glodavaca ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja nazočne populacije štetnih glodavaca.

Izbor i vrsta formulacije zatrovanih mamaca, način i dinamika izlaganja i mjere opreza ovise o vrsti štetnih glodavaca koji se suzbijaju, biološkim i etološkim svojstvima štetnih glodavaca, brojnosti populacije te o svojstvima i namjeni površine, prostora ili objekata. U Republici Hrvatskoj kod provođenja deratizacije dozvoljena je samo uporaba rodenticida iz skupine antikoagulanata i to onih djelatnih tvari i formulacija koje su registrirane i imaju dozvolu za uporabu Ministarstva zdravstva. U odabiru rodenticida i

formulacije treba prethodno provjeriti u popratnoj dokumentaciji (STL - Sigurnosno tehnički list) za primjenu u kojoj djelatnosti formulacija ima odobrenje – komunalno-zdravstvenoj, veterini ili poljoprivredi i šumarstvu.

Osnovno pravilo u izlaganju zatrovanih mamaca mora biti da su mamci izloženi tako da su dostupni i primamljivi za štakore i miševe, a istovremeno da su izloženi tako da su neprihvatljivi i nedostupni neciljanim vrstama. Ako se mamci ne mogu dobro sakriti ili sigurno izložiti, moraju biti izloženi na jasno obilježenim podlošcima ili u zato posebno izrađenim i označenim kutijama. Od presudnog je značaja pravilno izlaganje zatrovanih meka ili mamaca i nije svejedno gdje i kako će se meke izložiti. Lošim, odnosno pogrešnim izlaganjem, dobru i vrlo atraktivnu meku, može se učiniti slabo prihvatljivom za glodavca.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

18 Povrtlarstvo

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Otvorene prijave za on-line “Školu vrtlarenja 2024”

A

ko želite uspješno uzgojiti obilje vlastite hrane na organski način, ali nemate za to dovoljno znanja niti iskustva, moja “Škola vrtlarenja 2024” vam može pomoći da to promijenite.

Moje ime je Silvija Kolar-Fodor i ja sam biovrtlarka, autorica, aktivistica i velika zaljubljenica u prirodu. Posljednjih 18 godina učim vrtlare i vrtlarice te one koji žele postati više kako na jednostavan način, a uz puno radosti, mogu uzgojiti obilje zdrave hrane. Do sada sam pomogla stotinama vrtlara u kreiranju i održavanju njihovih vrtova.

Svoje iskustvo od 18 godina biovrtlarenja pretočila sam u ovaj program koji ću ovog proljeća podijeliti s vama.

Zašto? Nikada kao sada nije bilo jasnije da je uzgoj vlastite hrane put do samodostatnosti. Zatvaranja zadnjih godina te najave krize i velikog poskupljenja, pa čak i mogućih nestašica na tržištu, govore nam da se moramo vratiti uzgoju vlastite hrane i da si na neki način osiguramo

sigurnost – jer jesti moramo svaki dan. I bitno je da ta hrana treba biti uzgojena na organski način ako njome želimo osigurati zdravlje za sebe i za vlastitu obitelj. A uzgajati hranu možemo posvud – pa čak i na balkonima i terasama.

On-line “Škola vrtlarenja 2024” je program gdje ću vas voditi kroz vrtlarsku avanturu i gdje u jednoj sezoni možete naučiti sve što trebate znati kako biste i sami mogli nadalje bez puno muke uspješno uzgojiti obilje vlastite hrane. Svo znanje koje sam stjecala godinama na svom vrtu prenijet ću vam na sažet i praktičan način – pa vi nećete trebati godine rada, promatranja, pokušaja i pogrešaka kao što sam to ja trebala, nego u jednoj sezoni naučiti kako to napraviti na najbolji način.

Sudionici i sudionice on-line “Škole vrtlarenja 2024” imat će prilike naučiti sve potrebno kako bi mogli sami kreirati svoj biovrt i uspješno uzgojiti obilje povrća na vrtu s minimalno napora. Škola je

zamišljena i za početnike i za postojeće vrtlare, neovisno o predznanju. Teme edukacija će se preklapati ovisno o sezoni i životnom ciklusu biovrta.

Ukratko, moći ćete naučiti kreirati uspješan organski vrt i to od mentorice/edukatorice s dokazanim uspjesima i znanjem u svom području. Uz 10 on-line vrtlarskih radionica koje pratite putem računala ili mobitela iz udobnosti vašeg doma, gdje nemate troškove prijevoza i gubitak vremena na putovanje na edukacije, bit će vam dostupne i snimke s edukacije za vrijeme trajanja programa, sudjelujete u mentorskoj zatvorenoj grupi za vrtlarsku potporu, napravit ću analizu plana vašeg vrta, a na poklon dobivate i moju knjigu, poklon sjeme i 3 poklon edukacije.

Još više detalja o ovom programu pročitate na: https://www.biovrt.com/ otvorene-prijave-za-online-skolu-vrtlarenja-2024-silvije-kolar-fodor/ Započnimo zajedno vašu najbolju vrtlarsku sezonu!

PLINOTEHNIKA • Ul. Josipa Slavenskog • Ivanovec • Tel: 091/384-2009

Akcija u Plinotehnici!

Noževi

• Weber Plinski roš�lj Traveller black

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

• Weber okrugli roš�lj s poklopcem Original Ke�le E-4710 black

1.3703.94 Climber Camouflage 14 funkcija / 91 mm MPC: 41,oo€

• Weber okrugli roš�lj s poklopcem Original Ke�le E-5710 black

0.8341.MC9 Hunter XT 6 funkcija / 111 mm MPC: 63,oo€

50%

na pojedine Weber modele!

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

• Weber Plinski roš�lj Spirit II E-310 GBS

0.3303 Waiter 9 funkcija / 84 mm MPC: 18,oo€

0.9425.DS222 Evoke BSH Alox Navy camouflage 4 funkcije / 136 mm MPC: 119,oo€

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

2. veljače 2024.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MIRJANA DEBELEC iz Merhatovca u svojoj ispovijesti progovara o raku dojke

Da preživim, morala sam odstraniti lijevu dojku - Svi strahovi oko razvoja bolesti, otpadanja kose, strah od bola, neizvjesnost kako će sve to završiti, većinu vremena prisutni su ti u podsvijesti, ali nikad nisam klonula duhom, ispričala nam je naša sugovornica Piše: Sanja Heric

- Život je nepredvidiv. Sve je lijepo dok si zdrav. No sve lijepo, i sve ružno i teško, s čime se suočavamo, moramo prihvatiti, započela je svoju životnu priču Mirjana Debelec (62) iz Merhatovca, koja je prošle godine saznala da boluje od raka dojke.

Kada je saznala za karcinom, potpuno je promijenila perspektivu života. Shvatila je da su neke stvari nevažne, a neke je počela više cijeniti.

To su prije svega zdravlje i okruženje dobrih i optimističnih ljudi.

Liječila astmu pa otkrila rak

Tijekom liječenja astme, slučajno joj je nakon CT-a pluća otkriven rani stadij raka dojke. Dijagnoza je bila šokantna, no umjesto da se preda očaju, Mirjana je započela hrabru borbu.

- Nakon dijagnoze i početnog šoka, počinje borba.

Nakon svih potrebnih snimanja, nalaza i razgovora s konzilijem liječnika, morala sam odstraniti lijevu dojku.

Svjesna svega što me čeka ipak sam nekako imala osjećaj da se ne radi o meni, da to nisam ja, no dok si jednom bačen u taj žrvanj samo moraš plivati sve dok ne isplivaš, prepričava nam Mirjana kako joj je život izgledao kada je saznala za karcinom.

Nakon kirurškog zahvata s nestrpljenjem i sa strahom čekala je patohistološki na-

laz. No nažalost, nalaz je bio doista loš. Ispostavilo se da je karcinom dosta agresivan, ali srećom, nije metastazirao.

Onkolog joj je preporučio kemoterapiju i imunoterapiju.

- Još uvijek sam u fazi liječenja. Ostalo mi je još pet imunoterapija. Imam puno povjerenje u znanost i medicinu, naglasila je naša sugovornica, koja je baš ovog dana kada smo vodile razgovor došla s jedne od imunoterapija u Varaždinu.

Ovako teška bolest ostavlja ožiljke, bilo vidljive, bilo u duši. Svi strahovi oko razvoja bolesti, otpadanja kose, strah od bola, neizvjesnost kako će sve to završiti, većinu vremena bili su joj prisutni u podsvijesti, ali nikad nije klonula duhom.

Još uvijek je u fazi liječenja. Ostalo joj je još pet imunoterapija

- Uvijek gledam oko sebe drage ljude koji se bore sa svojim problemima i razmišljam kako se treba boriti za život svatko na svoj način, ne pasti u depresiju i kako uvijek treba imati neke lijepe planove u životu bilo dugoročne ili kratkoročne, što će te veseliti i čemu ćeš težiti, dodaje u nastavku. Članica je Županijske lige protiv raka i Kluba žena operiranih od raka dojke “Nova Nada” u Čakovcu. Puno joj je značilo što je uvijek imala

Rak dojke na samom vrhu u Međimurju Rak dojke zauzima vodeće mjesto među oboljenjima u Međimurskoj županiji prema posljednjim dostupnim podacima iz hrvatskog Registra za rak, s posebnim naglaskom na 2020. godinu. Tijekom te godine evidentirano je čak 62 novooboljelih od raka

dojke, što predstavlja značajan udio od 25,3 posto u ukupnom broju slučajeva raka. U razdoblju od 2016. do 2020. godine, Međimurje je bilježilo ukupno 313 registriranih slučajeva raka dojke kod žena, s godišnjim prosjekom od 63 oboljelih.

Našoj dobitnici Mar�ni Trstenjak poklon bon od 40 eura uručio je vlasnik suvenirnice Bojan Rodiger

NAGRADNI NATJEČAJ

Martina Trstenjak preuzela bon u Donumu

Mirjana Debelec je �jekom kemoterapija izgubila kosu, no sada joj je ponovno narasla

Kada napraviti mamografiju?

Mamogra�ija, rendgenski pregled dojki, koristan je za otkrivanje tumora i drugih promjena koje su premale da bi se opipale.

Studije su pokazale da mamogra�ija može identi�icirati promjene u dojci otprilike dvije godine prije

potporu članica i predsjednice udruge Jasenke Šte�ić, koja ju je svako malo zvala, pitala ju kako se osjeća i koja ju je savjetovala.

- S njom sam mogla razgovarati o našoj bolesti i razmijeniti iskustva. Znala sam da su u Udruzi žene s istim ili sličnim problemima, da su to osobe koje me razumiju i da tu nekako pripadam, naglašava Mirjana.

Ljudi na koje se može osloniti

Veliku podršku imala je i od kolega na poslu, koji su s njom proživljavali prve trenutke nakon saznanja dijagnoze, bodrili ju i koji još uvijek misle na nju. Mirjana je, inače, sve do bolovanja radila u građevinskoj �irmi Međimurje PMP. - Hvala im na tome što su bili tako dobri, dodala je Mirjana nastavljajući da je najdragocjeniju potporu dobila od svoje obitelji, rodbine i prijatelja.

- Moj suprug, djeca i troje unučadi su zvijezde koje svijetle u mom životu. Ljudi na koje uvijek mogu računati. Moje dvije unuke od 6 i 9 godina i unuk od 15 godina moja su posebna radost i veselje. Jako se veselim dok mi dođu i iako su još mali, veselim se njihovim uspjesima i napredovanju u vrtiću, školi i sportu, rekla nam je Mirjana.

S obzirom na to da je još uvijek u fazi liječenja, svaki

nego što postanu opipljive ili uzrokuju simptome. Preporučuje se da svaka žena prvi put obavi mamogra�iju između 38. i 40. godine života. U slučaju obiteljske predispozicije za rak dojke, preporučuje se raniji pregled.

dan moli Boga da joj da snage na putu izlječenja te ujedno vjeruje, i nada se, najboljem ishodu za sebe.

- Nikada neću odustati od borbe za životom, zahvalna sam i veselim se svakom novom danu pa tako svima oboljelima od karcinoma, kao i sebi, želim brzo ozdravljenje jer na kraju sve moramo odraditi sami, ali ipak moramo znati da nikad nismo sami, zaključila je Mirjana, koja hrabro kroči kroz svoje životne izazove.

Samopregled dojki

Samopregled dojki je najbolje da žena obavi 5 – 10 dana od početka mjesečnice, a ako žena nema više mjesečnicu najbolje je odrediti jedan dan u mjesecu kada će to učiniti. Prilikom samopregleda posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje ili udubljenje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice, bolovi u dojci. Ako žena uoči bilo koji od navedenih simptoma, obavezno se treba obratiti liječniku.

Martina Trstenjak iz Murskog Središća osvojila je treće mjesto na našem nagradnom natječaju “Biramo najljepši božićni ukras”, a koji je bio pokrenut prije početka adventa prošle godine. U posljednjem izdanju Međimurskih novina objavili smo sve nagrađene, a Martina je osvojila simpatije žirija svojim prekrasnim radovima – lutkama od konca i drva te lutkama Djeda Mraza izrađenima od recikliranih materijala. Tako si je osigurala poklon-bon od 40 eura nadaleko poznate suvenirnice Donum Čakovec, koja posluje već preko 30 godina.

- Bon svakako dobro dođe, uskoro ćemo ga iskoristiti, rekla nam je sretna Martina prilikom preuzimanja nagrade u Donumu, u nedavno renoviranoj i proširenoj trgovini. Poklon-bon dodijelio joj je vlasnik suvenirnice Bojan Rodiger.

- Volim pridonijeti svojim kreativnim radom. Moji su radovi izloženi na dobrovoljnim štandovima naših mažoretkinja u Murskom Središću, rekla nam je Martina dodajući da ju kreativni rad usrećuje. U njemu je pronašla svoj ispušni ventil od kada je saznala da se bori s rakom dojke, bolešću koju hrabro i uspješno liječi. (sh)

Lidija se predstavila akrilima na platnu većih dimenzija

OTVORENJE IZLOŽBE

Lidija Matulin u beskonačnosti svemira U Galeriji Centra za kulturu Čakovec otvorena je u četvrtak, 25. siječnja, izložba slika akademske slikarice Lidije Matulin, čime je započela nova izlagačka godina Centra. Autorica se publici predstavila akrilima na platnu većih dimenzija kojima kroz svoje slikarstvo propituje univerzalne koncepte koji golicaju ljudsku maštu od pamtivijeka: beskonačnost svemira suprotstavljena ograničenošću naše zbilje, red nasuprot kaosu, �luidnost i rigidnost i koncept “stvarnosti“ kakvom je pojmimo u svakodnevnim životima nasuprot beskonačnim mogućnostima i potencijalnim stvarnostima

koje svaki od naših odabira može u budućnosti stvoriti.

Kako je autorica navela zanima ju �izika i proučavanje �izikalnih procesa odakle crpi inspiraciju i stvara serije slika. U ovoj seriji je proučavala mjehuriće i njihov život te ih pretočila u slike velikog formata.

Promišljanja, bez donošenja konačnih sudova i nuđenja “instant“ rješenja autorica je zabilježila oslikavajući platna različitih oblika i dimenzija kojima objedinjuje apstraktno i �igurativno, svjesno i nesvjesno, �izičko i meta�izičko. Izložbu će biti moguće posjetiti do 26. veljače. (mg)

20 Dobro je znati/ Mozaik OPĆINA ŠTRIGOVA Štrigova 87 40313 SVETI MARTIN NA MURI KLASA: 340-01/24-01/2 URBROJ: 2109-18-02/2-24-1

Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA: 932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Općina Štrigova objavljuje

JAVNI POZIV

kojim općina Štrigova, kao pravna osoba u čijem je vlasništvu nerazvrstana cesta na području: k.o. Železna Gora kat. čestice 156, 1064, 3593, 3600/1 obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je nerazvrstana cesta, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja.

Predstavnici općine Štrigova započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta dana 09.02.2024. godine uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Sruk Dalibora mag.ing.geod. et geoinf.

(Geo 1700), predstavnika tvrtke IPM BLOK d.o.o. Prekopa 23, PJ Štrigova 88a, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči s zemljištem na kojem su izvedene spomenute nerazvrstane ceste mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja u utorak 12.02.2024. godine, u vremenu od 14.00 – 16.00 sati, u prostorijama tvrtke IPM BLOK d.o.o. , Štrigova 88a.

Načelnik: Stanislav Rebernik, v.r.

OPĆINA ŠTRIGOVA Štrigova 87, 40313 Sveti Martin na Muri OIB 21565174427 KLASA: 340-01/24-01/1 URBROJ: 2109-18-01-24-02 Štrigova, 26.01.2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STUDENTSKI CENTAR Čakovec

Najbrže “odlaze” kraći poslovi iz područja ICT-a Početkom ove godine povećana je minimalna neto satnica za studentski rad s 4,38 eura na 5,25 eura pa studenti sada zarađuju u prosjeku oko 7,5 eura neto, ovisno o vrsti poslova Poslova ima uvijek, a satnica ovisi o njihovoj složenosti

Piše: Kristina Klobučarić Foto: Zlatko Vrzan

Rad preko Student servisa pruža brojne pogodnosti poput mogućnosti zarade za džeparac, �inancijske pomoći roditeljima, bolje organizacije slobodnog vremena, zaštite studentskih prava sve do stjecanja novih poznanstava te potrebnog iskustva u područja studija ili buduće karijere. Što studentski rad znači studentima, koji se sve poslovi nude i po kojoj satnici, razgovarali smo s dvoje studenata, Anamarijom Felak i Mislavom Hermanom te Draženom Bujanićem, pomoćnikom predstojnika Studentskog centra Varaždin (Podružnica Čakovec).

Anamarija Felak, studentica MEV-a, preko student servisa radi čitavo vrijeme svoga školovanja.

Smještena je u dom i rijetko putuje kući pa svoje slobodno vrijeme, osjećaj usamljenosti i dosade krati studentskim radom.

Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/2019, 144/2021, 114/2022), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/2018) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena nerazvrstana cesta: ŠT-NC-2040, k.o. Štrigova, u naselju Grabrovnik o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/2019, 144/2021, 114/2022)), temeljem kojeg se nerazvrstana cesta evidentira u katastru i upisuje u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradit će ovlašteni inženjer geodezije Karlo Ćosić, GEO-GAUSS d.o.o., Čakovec, Ulica hrvatskih branitelja 1.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započelo je tijekom siječnja 2024. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja ceste, kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 09. 02. 2024. (petak) u vremenu od 9:00 do 14:00 sati u prostorijama poduzeća GEO-GAUSS d.o.o., Čakovec, Ulica hrvatskih branitelja 1 Općinski načelnik Stanislav Rebernik, v.r.

2. veljače 2024.

Student Mislav Herman radi preko Student servisa od svoje osamnaeste godine, često i istodobno po nekoliko poslova koji mu omogućuju financijsku neovisnost

Anamarija Felak studentski posao preporučuje svima koji imaju hrabros� pripremi� se za tržište rada - Većinom radim u supermarketu jer se oni najlakše prilagođavaju potrebama studenta i meni je to win-win situacija jer produktivno provodim vrijeme i za to sam plaćena. Razni poslovi me oblikuju kao osobu, a zarada mi omogućuje da si kupim što mi treba, a time i rasteretim svoje roditelje. Studentski posao preporučujem svima koji za to imaju hrabrost, jer nas osim zarade, priprema i za tržište rada, rekla je Anamarija.

Student Mislav Herman radi od kada je upisao fakultet.

Radio je na različitim poslovima, od trgovine s alatima, na poslovima utovara i istovara robe te montaže, a u posljednje dvije godine istodobno obavlja administrativne poslove preko SCVZ-a i u proizvodnoj tvrtki LTH Alucast.

- Student servis mi pruža mogućnost rada koji mogu prilagoditi svojem slobodnom vremenu i obvezama što mi predstavlja izazov jer sam redovni student. Također mi pruža opciju obavljanja velikog spektra poslova, kao i istovremenu zaradu vlastitog novca i postizanje �inancijske neovisnosti, rekao je Mislav.

Kako doznajemo od Dražena Bujanića, trenutno je u Student servisu aktivno 714 studenata redovnih i izvanrednih studija sa svih studija koji se izvode u Čakovcu, iz inozemnih visokih učilišta iz Slovenije i Austrije, a u servis se mogu prijaviti i studenti za vrijeme razmjene, kao i oni koji su u tijeku upisa ili su studij završili.

Ponuda poslova objavljuje se svakodnevno na službenom web portalu i Facebook stranici, studenti mogu sami kontaktirati u poslodavca, selekcije za posao nema, oni sami biraju posao koji im odgovara, dok njihovu obuku provodi poslodavac. Poslovi koji se nude u trajanju su od minimalno 4 sata rada, ima jednodnevnih poslova, kao i onih dugoročnih.

- Tijekom nastavne godine najtraženiji su poslovi s kraćim rokom trajanja zbog usklađivanja radnih i studentskih obveza, dok su tijekom ljeta traženiji poslovi s duljim vremenskim trajanjem, objašnjava Dražen.

Da pojasnimo vezano uz satnicu, studentska minimalna neto satnica za studentski rad je s početkom ove godine povećana s 4,38 eura na 5,25 eura. Odluku o iznosu minimalne satnice donosi ministar, a student servis na neto satnicu obračunava 18 posto za propisane doprinose. Maksimalna satnica nije propisana već se bazira na cjeniku Studentskog centra Varaždin, a poslodavac može uvijek ponuditi i različite cijene satnice.

- Najmanje satnice u pravilu vrijede za jednostavnije

Dražen Bujanić, pomoćnik predstojnika Studentskog centra Varaždin, Podružnica Čakovec i pomoćne poslove kao što su pomoćni administrativni poslovi, pomoćni poslovi u trgovini i čišćenje, dok se satnica povećava sa složenošću poslova te potrebom za specijalističkim znanjima kao što su rad u ICT industriji, projektiranje i kontrola kvalitete u metaloprerađivačkoj industriji i rad u projektnim uredima, naglašava Dražen.

Satnica je u pravilu veća za kraće poslove

Koji su to konkretni iznosi satnice, Dražen navodi da se satnice za jednostavnije poslove najčešće kreću oko 6,65 eura neto, dok za one složenije i kraće poslove iznose 7,50 eura neto te se kreću od 6,00 do 10,00 eura neto. Maksimalni iznos koji studenti mogu zaraditi studentskim radom u jednoj godini i pritom ostati porezna olakšica roditeljima sada je 3.360 eura, dok je prošle godine iznos bio 3.185,38 eura, a neoporezivi limit za one koji više nisu olakšica povećan je s 9.556,18 na 10.080 eura.

NAGRADNI NATJEČAJ

Josipi Bratković Bimin bon od 50 eura Josipa Bratković iz Mihovljana u Trgovačkom centru Jana (Bima Sračinec) u Čakovcu preuzela je svoj poklon bon od 50 eura za osvojeno drugo mjesto na našem nagradnom natječaju “Biramo najljepši božićni ukras”, koji je bio pokrenut prošle godine.

Kreativka Josipa Bratković (33) oduševila nas je svojim božićnim nakitom izrađenim od �imo mase.

Kako nam je tada ispričala, božićni nakit počela je izrađivati jer ga nije imala gdje za kupiti. Za izradu nakita potrebno je puno spretnosti i strpljenja. Najprije se zamijesi �imo masa i napravi željeni oblik, a nakon toga ide na pečenje u pećnicu.

Zatim slijedi oslikavanje i lakiranje, a nakon toga naušnice idu još pod UV lampu.

Bravo za Josipu! (sh)

Djelatnica Bime Andreja Magdalenić uručila je našoj dobitnici Josipi Bratković bon od 50 eura

2. veljače 2024.

Vaši stupci 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TAJNI KUPAC za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura

Prašak poskupio za skoro 3 eura Društvo potrošača Međimurja izvijestilo je o završetku projekta Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj. Projekt se provodio na čitavom području Republike Hrvatske, ovisno o mjestima koje su udruge prijavile u projektnom prijedlogu.

Društvo potrošača Međimurja angažiralo je pet tajnih kupaca, odnosno izvoditelja projekta, te su tajni kupci Društva potrošača Međimurja projektnim aktivnostima pokrivali područje Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije te područje Grada Zagreba. Na navedenim područjima već su u projektnom prijedlogu bila odabrana manja mjesta na kojima se pratilo između ostalog kretnje cijena roba i usluga, praćenje dvojnog iskazivanja te ostale aktivnosti kojima su se trebali ostvariti ciljevi projekta. Ukupno se pratila 71 roba i usluga na 25 prodajnih i uslužnih mjesta. Tu nailazimo na manjkavost ovog projekta. Tijekom cijele provedbe projekta pratili su se isti proizvodi i iste usluge kod istih gospodarskih subjekata te se navedeno objavljivalo javno na mrežnim stranicama udruga. Kako su informacije bile dostupne i gospodarskim subjektima koje se pratilo,

isti su mogli manipulirati cijenama proizvoda i usluga koje su se pratile, a također i svim ostalim koje se nisu pratile. Takve situacije je trebalo izbjeći samim osmišljavanjem natječaja budući da je cilj bio zaštita potrošača.

U provedbi projekta bilo je vrlo malo nepravilnosti, vjerojatno zbog nedostatka projekta koji je prije naveden.

Udruga je naišla na nepravilno preračunavanje cijena, što znači da cijena nije bila pravilno preračunata u eure, po propisanom �iksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1 euro, zatim na nepravilno zaokruživanje cijena gdje je bila cijena proizvoda zaokružena na više, što prilikom promjene valute najčešće dovodi do in�lacije. Što se tiče Međimurske županije, tu je bilo uočeno neiskazivanje dvojne cijene kod jednog subjekta koji pruža usluge.

Osim ovih nepravilnosti, na mjesečnoj razini uočen je znatan porast cijena. Navedeno nije bilo stavljeno na listu nepravilnosti budući da nismo mogli sa sigurnošću reći da je do navedenog došlo zbog uvođenja eura.

Iz priložene tablice vidimo da se cijene pojedinih proizvoda nisu od kolovoza 2022. godine promijenile, dok je kod nekih proizvoda razlika u cijeni i do 22 kune,

Gospodarski subjekt

Nikolina Srša, voditeljica projekta Tajni kupac u Međimurju

i postupati u skladu s njima.

Koliko se to uspjelo postići ovim projektom dokazuje nam iskorištavanje prilike trgovaca koji su dizali cijene te slabom angažiranošću nadležnih oko sprečavanja istog.

Nadležnost udruga uključenih u ovaj projekt odnosio se samo na prikupljanje i distribuiranje prikupljenih podataka iako su se medijski pokušavale prikrpati puno veće ovlasti udrugama.

Promjena valute nosi sa sobom i određene prednosti, ne samo nedostatke. Da bi te prednosti iskoristili, trebalo je puno više promišljanja nadležnih na koji način isto izvesti uz što manje negativnih učinaka za građane.

Društvo potrošača Međimurja Nikolina Srša, voditeljica projekta

Cijene u kolovozu 2022. godine

Cijene u siječnju 2023. godine

Konzum d.d., Varaždin, Gustava Krkleca 1a

Tjestenina penne rigate 500 g

10,99 kn

11,59 kn (1,59 eura)

KTC d.d., Križevci, Trg svetog Florijana 1

Svinjetina bez kosti, but – 1 kg

29,99 kn

37,60 kn (4,99 eura)

Špar Supermarket Križevci, Ul. Tadije Smičiklasa 5a

Mlijeko svježe – 1 L

9,99 kn

9,95 kn (1,32 eura)

KTC d.d., Prelog, Zrinskih bb

Čipi Čips pršut, 140 g

13,49 kn

13,49 kn (1,79 eura)

Kitro, Macinec, Glavna 24

Sirup, naranča laguna – 1 L

19,99 kn

19,99 kn (2,65 eura)

Persil lavander 1,17 kg

37,89 kn

59,90 kn (7,95 eura)

Colgate Max White One, 75 ml

18,79 kn

29,91 kn (3,97 eura)

Frizerski studio Imperial, Križevci, Trg Ivana Mažuranića 1

Muško šišanje, bez pranja kose

50,00 kn

50,00 kn (6,64 eura)

Kozmetičko-frizerski studio Skin, Varaždin, Ognjena Price 14

Pedikura stopala, medicinska (30 min)

90,00 kn

105,48 kn (14,00 eura)

Express Kemijska čistionica, Čakovec, Neumannova ulica 4

Košulja muška/ženska

40,00 kn

40,00 kn (5,31 eura)

Ljekarna Diakonia, Zagreb, Trg Stjepana Konzula 4

Brufen effect 400 g

30,48 kn

31,95 kn (4,24 eura)

Hotel Kalnik, Križevci, Trg svetog Florijana 15

Goveđa juha – porcija

5,00 kn

8,97 kn (1,19 eura)

Pizzeria Maslina, Zagreb, Stupnička ulica 14

Miješana pizza

51,00 kn

64,04 kn (8,50 eura)

Bipa d.o.o., Glavna ulica 24, Prelog

Zašto novinari prosvjeduju?

U srijedu, 31. siječnja 2024., novinari su izašli na ulice u Zagrebu i Splitu prosvjedovati protiv izmjena Kaznenog zakona u koji je Vlada Andreja Plenkovića ubacila novo kazneno djelo nazvano “Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje”.

Što se mijenja u Kaznenom zakonu?

odnosno skoro 3 eura. Kod uspoređivanja cijena u prosincu 2022. godine i siječnju 2023. godine možemo uočiti da su pojedini gospodarski subjekti znatno digli cijene.

Je li ovakvo podizanje cijena opravdano ili ne, trebale su utvrditi nadležne službe. U sklopu projekta vodila se i službena stranica gdje su se mogle pronaći sve informacije o projektu, nepravilnostima uočenima u provedbi projekta i mjesečni izvještaji s terena. U nastavku slijedi kratki izvod posjećenosti mrežne stranice.

Zaključno i sukladno svemu navedenom, projektom se između ostalih mjera želio postići homogen i transparentan prijelaz na euro kao službenu valutu, kako bi svaki građanin imao priliku dobiti potrebne informacije i kako bi ih mogao s povjerenjem prihvatiti

Proizvod

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO

Kretanje cijena pojedinih proizvoda i usluga �jekom provedbe projekta od kolovoza 2022. godine do siječnja 2023. godine

Vlada je Hrvatskom saboru među ostalim poslala na donošenje Članak 307.a, koji glasi: “(1) Pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji tijekom prethodnog kaznenog postupka koji se na temelju zakona smatra nejavnim, neovlašteno otkrije sadržaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga učini javno dostupnim kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine.

(2) Počinjenje, pomaganje ili poticanje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ne može ostvariti onaj tko obavlja novinarski posao.”

To znači da će svi koji bi potencijalno mogli upozoriti na nepravilnosti u istragama kaznenih djela, na primjer na pokušaj zataškavanja koruptivnih radnji vladajućih, biti kažnjeni ako o tome obavijeste javnost, odnosno novinare.

Novinari koji objave takve informacije za to neće kazneno odgovarati, ali će se široko otvoriti vrata policiji ili DORH-u da im pretražuju mobitele, računala, e-mailove i sl. ne bi li doznali otkud im informacija.

Koje su posljedice ovih izmjena?

Donese li se ovakav zakon, građani neće godinama dobivati informacije o kaznenim postupcima od javnog interesa kao što su dokazi da su državni dužnosnici, osobe na visokim političkim dužnostima, primjerice ministri, počinili koruptivno kazneno djelo ili zloupotrebu položaja. Time će biti spriječena rasprava o ključnim pitanjima za predstojeće izbore i Hrvatska će postati deklaratorna demokracija.

Zakon otvara širom vrata skrivanju zloupotreba od represivnog aparata i ukida javnost kao kontrolni mehanizam rada policije, državnog odvjetništva i sudova.

Sve osobe iz sustava istrage koje dođu do podataka o nepravilnostima, a koji su od javnog interesa, dobro će razmisliti prije nego što ih

podijele s medijima. Država ih je zastrašila, tri godine zatvora nisu šala.

Ako se ušutkaju zviždači, građani za neka kriminalna djela nikad neće saznati.

Sjetimo se prometne nesreće vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića prije par godina u kojoj je pijan razbio službeni automobil pa lažno prikazao da ga je vozio njegov rođak. Da se tada nisu smjele objavljivati informacije iz istrage, pitanje je bi li bio uhićen s trojicom policajaca pod sumnjom da su mu pomogli u lažiranju nesreće.

Da se nije smjelo ništa otkriti, javnost možda još ne bi doznala da je Mihaelu Berak ustrijelio policajac te da nije riječ o nesretnom slučaju, kao što tvrdi policija, nego o namjernom ubojstvu iz službenog pištolja, kao što smatra DORH. Da se ništa nije smjelo doznati iz istrage, javnost ne bi saznala neke od detalja djelovanja grupe Borg…

Ne bi se znao ni razlog propasti vještačenja u predmetu “Agrokor” za koji su građani platili 1,300.000 eura.

Kako je do ovakvog prijedloga došlo?

Nakon što su se početkom 2023. godine u istrazi protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac u jednoj prepisci pojavili inicijali AP, a mediji to objavili, javnost je posumnjala da je riječ o inicijalima predsjednika Vlade. Nakon toga je premijer Andrej Plenković izjavio: “Promijenit ćemo Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon i ovakve situacije da nam stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme, to se više neće događati jer će to biti kazneno djelo.”

Izmjene KZ-a nakon toga su u javnosti nazvane “Lex AP”.

Hrvatsko novinarsko društvo nazvalo ga je “zakonom opasnih namjera” jer smatra da je izravno usmjeren na zaštitu zloupotreba u politici, a protiv javnog interesa i slobode medija.

Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku organski su zakoni koji državnim tijelima daju snažne represivne ovlasti i ključni su za vladavinu prava u svakoj državi zbog dnevnopolitičkih događaja i prikrivanja moguće političke korupcije.

Hrvatsko novinarsko društvo

22 Mozaik

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM TRGOVINA KRK (METSS) Cirkovljan

Sven Hrešć (27) i Barbara Bezinović (25) iz Čakovca dobili su sina kojemu su dali ime Noa, rođen prošle godine, 29. travnja.

Redovno prate vijesti iz svog kraja

S našom poklon vrećicom ovoga tjedna zaustavili smo se u Cirkovljanu. Dočekala nas je djelatnica Sanja Rođak iz Cirkovljana i njena sumještanka Julija Gunc koja je bila u redovnoj kupnji. Ne treba naglašavati kako su se obje obradovale poklonu i rado nam pozirale. I jedna i druga redovno čitaju naše novine s time da ih najviše interesiraju vijesti s područja njihovoga kraja. Isprobavaju recepte koje redovno objavljujemo, prate rubrike vezane uz vrt i nagradne natječaje, a tu i tamo bace oko i na sport. (vv)

Bebe 2023.

JER…

Julija Gunc i Sanja Rođak

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Lucijan Reich iz Slemenica odabrao naočale Najviše sreće u izvlačenju 105. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Lucijan Reich iz Slemenica. Svoje je naočale preuzeo u srijedu u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naš je sretni dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao svoje nove naočale koje će mu savršeno pristajati. Lucijan se jako razveselio kad je pročitao da je osvojio naočale. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta.

Drugi kupon 106. kola

Novo, 106. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

3

Lucijan Reich je u pratnji tate Marija te uz pomoć ljubaznog djelatnika Briljanta odabrao svoje naočale trebate skupiti tri kupona pokraj Bipe) ili poslati pokoje objavljujemo u ovom i štom s naznakom “Za nanarednim trima brojevima. gradni natječaj – Tri kupoDžoker-kuponom, koji izlazi na skupi i naočale pokupi”, nakon triju redovnih, mije- na adresu Media novine, nja se jedan od propuštenih. K. Tomislava 2, Čakovec Skupljene kupone od najkasnije do utorka, 20.

9.veljače možete donijeti veljače. Sretnog dobitnika osobno u kuverti u naše 106. kola objavljujemo u sjedište u centru Čakovca, Međimurskim novinama Kralja Tomislava 2 (haustor 23. veljače. (mk, foto: zv)

Marijana (38) i Miroslav (40) Mikac iz Podturna dobili su kćerkicu kojoj su dali ime Ida, rođenoj lani, 24. studenog. Sin Viktor ima 11 godina, a Vinko 9 godina. Na slici su mama i beba.

Roberta (27) i Igor (32) Gosarić iz Preloga dobili su kćerkicu kojoj su dali ime Mia, rođenoj lani, 24. studenog. Sin Noa ima 2 godine. Snimili smo mamu i bebu.

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 20.2. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

2

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Kristina Klobučarić (kristina@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Davor Dokleja, zaigran i vješt kormilar broda Dada

S preko 20 godina glumačke karijere doprinos Davora Dokleje u promoviranju međimurskog glasa u hrvatskom kazalištu je neusporediv. Kao redatelj jednog društveno angažiranog kazališta za djecu i mlade njeguje upravo taj važan i potreban pomladak radi osiguranja budućnosti kazališta naglašavajući njegovu važnost u životima djece i mladih, a koje je potrebno i nama odraslima. Dada je nezaboravnom scenskom izvedbom jedne avanture proslavila svojih 20 godina i time opravdala svoj uspješan rad i očekivanja publike. Opširnije na strani 3. Medije. (kk, Foto: Zlatko Vrzan)

2 media

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najave

VIKEND VODIČ

petak,

MJESEČNI VODIČ

17. veljače

KROĆENJE GOROPADNICE u Centru za kulturu

BÉLA FLECK Centar za kulturu Čakovec 20 sa� Glasnogovornik CZK Rudar Mursko Središće

Smijeh iz Shakespeareovog vremena

2. veljače

18:00 Argylle: Misteriozni špijun Centar za kulturu Čakovec 20:15 Millerova djevojka Centar za kulturu Čakovec

subota, 3. veljače

14:30 Nedelski fašnik Trg Republike, Nedelišće

nedjelja, 4. veljače

14:00 Fašnik u Štefancu Mali Štefanec, bivši B2 16:00 10. Zimska produkcija Vivone Centar za kulturu Čakovec

Uz predstavu “Kroćenje goropadnice’’ u četvrtak nas čeka otvorenje sezone tribine Čakovec četvrtkom. Predstava je na rasporedu 8. veljače s početkom u 20 sati. Predstavu izvodi Satiričko kazalište Kerempuh iz Zagreba.

Predstava “Kroćenje goropadnice” autorski je projekt baziran na kombiniranju različitih diskursa, stilova i izvora u želji da uđemo u dijalog s dramskim kanonom i svojom pozicijom u odnosu na njega danas, javljaju organizatori. U

predstavi glume: Linda Begonja, Ines Bojanić, Borko Perić, Dražen Čuček, Marko Makovičić i Jakov Zovko. Jedno od glavnih pitanja kod kreiranja same predstave bilo je: Čemu se smijemo mi danas, a čemu se je smijala publika u Shakespeareovo vrijeme?

Kao jedna od inspiracija za “Kroćenje goropadnice”, Shakespeareu su poslužile tada popularne folkorne predaje koje su prenosile s koljena na koljeno priču o neposlušnoj, neukrotivoj ženi i njezinom

21. veljače Brak, dijete i povremeni seks, stand-up Marka Dejanovića Centar za kulturu Čakovec

22. veljače Slatka Simona, Čakovec četvrtkom Centar za kulturu Čakovec

Glumci Borko Perić i Linda Begonja u predstavi “Kroćenje goropadnice” čekaju na vas jeziku. Ova vrsta narodnih predaja postojala je u čitavom svijetu u vidu raznih varijacija narativa te nam u pozadini komedije otkrivaju dugu po-

FOLKLORNA PREDSTAVA

Od fašnika do poklad

MJESEČNI VODIČ

11. veljače

Turistička zajednica Općine Štrigova i Općina Štrigova pripremaju još jedno zanimljivo događanje. U petak, 9. veljače, u Domu kulture u Štrigovi s početkom u 18 sati

Plesni studio Korak, zimska produkcija Centar za kulturu Čakovec

14. veljače 19 sa� Večer ljubavnih pjesama, Marija Magdalena Kočila i Danijel Oto Centar za kulturu Rudar

Nasmijte se uz sina Jana i oca Ljubomira Kerekeša

SLAVIMO VALENTINOVO

Ljubaf uz Kerekesh i Anu Begić

15. veljače Božo Vrećo Centar za kulturu Čakovec

16. veljače 13 sa� Zeko eko traži mamu 20 sa� Na kavici u podne CZK Rudar Mursko Središće

vijest ušutkivanja žene i kroćenja njezinog jezika na razne načine. Pozivamo vas da na vrijeme kupite svoje ulaznice i uživate u predstavi. (pt)

Po prvi put u Štrigovu dolazi Kerekesh teatar i to s predstavom “Ljubaf”, koja će se prikazati u ponedjeljak, 12. veljače 2024. godine, s početkom u 19 sati u Domu kulture Štrigova.

Mislimo da njih i ovu odličnu predstavu nije potrebno posebno predstavljati, ali možemo spomenuti da nam u goste dolaze Ana Begić,

Iva Šimić Šakoronja, Goran Koši, Jan Kerekeš i Ljubomir Kerekeš.

Ulaznice po cijeni od 10 eura možete nabaviti na dan predstave sat vremena prije, dakle od 18 sati ili u pretprodaji u uredu Štrikoma u Štrigovi, adresa Štrigova 87, svaki radni dan od 7 do 15:30. (sh)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - CHRISTOPHER FRANCESCHELLI: LJUBAV Dobitnik knjige Romansa u New Yorku objavljene u prošlom broju je David Frančić iz Preloga. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU CHRISTOPHER FRANCESCHELLI: LJUBAV

kupon br. 1481 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj: Uz slonove, morske vidre, labudove, žirafe, ljenjivce, pingvine, klokane, pande, nilske konje, lisice i još mnoga bića, Ljubav prikazuje brojne načine na koje se taj osjećaj može iskaza�.

Gledajte pande kako se s ljubavlju naslanjaju jedan na drugog dok čitate: “Ljubav je čvrsta. Na mene se možeš osloni�.” Zaronite s nilskim konjima dok okrećete stranicu kako biste otkrili što znači izraz “ljubav je duboka”.

Kartonske stranice ove slikovnice izuzetno su izdržljive, posebno dizajnirane i rezane pa � oblici dodatno upotpunjuju priču, a tu su i stranice koje se dodatno rasklapaju i tako postaju savršene za male, zna�željne ruke najmlađih čitatelja.

čeka vas folklorna predstava “Od fašnika do poklad” u izvedbi Folklornog ansambla Mladost iz Samobora, a ulaz će biti slobodan. (sh)

NEDELSKI FAŠNIK

Zabava pod maska se ne propušta Tradicionalni Nedelski fašnik održat će se u subotu, 3. veljače. Povorka se formira na Trgu Republike kod Osnovne škole u Nedelišću od 14:30 i kreće put MESAP-a u 15 sati.

Maškare će proći najfrekventnijim ulicama kako bi svi zainteresirani prolaznici mogli uživati u šarenilu Fašnika u Nedelišću.

Nakon čitanja optužnice, osude i spaljivanja Fašnika,

Slikovnica koja slavi ljubav diljem svijeta. U ovoj dirljivoj slikovnici ljubav nam progovara u čarobnom životinjskom svijetu obiteljskih i partnerskih odnosa.

zabava pod maskama će se za sve sudionike nastaviti u sajamskoj dvorani MESAP-a.

Pjevat će se i plesati do ranih jutarnjih sati stoga nemojte propustiti najveseliju fašničku povorku i zabavu. Dobrodošle su sve maskirane grupe, od onih najmlađih “maškora” pa do pravih karnevalskih grupa i tradicijskih maski, a tijekom večeri birat će se i najkreativnija fašnička grupa. (sh)

29. veljače Španjolski komad, Čakovec četvrtkom Centar za kulturu Čakovec

3. ožujka Labuđe jezero, balet Centar za kulturu Čakovec

6. ožujka

Reci mi da se šališ Stand up Goran Vinčić Centar za kulturu Čakovec

27. travnja 20:00 Zabranjeno pušenje GOC Čakovec

15. svibnja 20:00 Chris Bo� Centar za kulturu Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

2. veljače 2024.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

DAVOR DOKLEJA, voditelj i osnivač Dramskog studija Dada povodom 20 obljetnice djelovanja

VODE VAS U KINO

Još uvijek hvatamo svoju sjenu Naši mali glumci nisu izgubljena djeca Piše: Kristina Klobučarić Foto: Zlatko Vrzan

Premijeri Dadine predstave prethodila su tri mjeseca intenzivnog rada, različite emocije i situacije, ali se obilježio njihov rad i to četiri puta za preko 2000 oduševljenih posjetitelja u dvorani Centra za kulturu Čakovec.

O dojmovima s premijere i općenito o kazalištu za djecu i mlade razgovarali smo s Davorom Doklejom, redateljem predstave Petar Pan. - Za početak nam se predstavite.

- Profesionalni sam glumac, lutkar i dramski pedagog zaposlen u Centru za kulturu Čakovec. Osnivač sam i voditelj Dramskog studija Dada te dugogodišnji glumac u Kazališnoj družini Pinklec.

- Studio Dada je obilježio 20 godina rada predstavom Petar Pan. Zašto baš taj odabir?

- Što se tiče Petra Pana mogu reći da je odabir da adaptiramo taj roman bio iz dva razloga. Prvi je praktičan.

U Petru Panu ima nekoliko

grupacija likova, obitelj Darling, izgubljena djeca, gusari, Indijanci i životinje, a mi imamo nekoliko grupa u Dadi i svaka je dobila svoj zadatak, svoju grupu likova. Drugi razlog je simboličan. Petar Pan je dječak koji odbija odrasti i želi zauvijek ostati dijete.

Takvi smo i mi koji se bavimo kazalištem.

Sve predstave Studija Dada progovaraju o djeci i mladima bliskim i bitnim temama. Ponekad su teme rađene prema svjetski poznatim autorima, a ponekad prema tekstovima koji su napisali trenutni ili bivši polaznici.

- Što nam možete reći o Dramskom Studiju Dada?

- Dramski studio Dada osnovan je 28. siječnja 2004. kao kazališna grupa unutar Centra za mlade CeZaM Čakovec i od svog samog početka okuplja djecu i mlade. Godine 2011. Dada prelazi iz udruge Centar za mlade u CZK Čakovec, kao dio Kazališne Družine Pinklec, te time započinje novu eru stvaralaštva.

- Možete li objasniti spomenutu eru stvaralaštva?

- Dada je u 20 godina rada napravila 40 kazališnih predstava. U tom smo periodu osvojili 30 različitih nagrada na festivalima i u inozemstvu, od kojih izdvajamo Godišnju nagradu Grada Čakovca 2017. godine za iznimno djelovanje u području umjetnosti i kulture. Sedam puta smo nagrađeni u sklopu krovne strukovne udruge kazališta za djecu i mlade HC ASSISTEJ, a 2016. godine smo pobijedili na državnom Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama.

- Tko su polaznici Dade?

- Polaznici Dade su djeca i mladi željni pronalaska i proučavanja kazališne umjetnosti koji u svojim predstavama često koriste puni potencijal tako da glume, pišu tekst, rade glazbu, sviraju, pjevaju, plešu i žongliraju.

U Dadi trenutno djeluje 8 različitih grupa sa 100-tinjak polaznika u dobi od 6 do 18 godina, koje vode dramski pedagozi i dugogodišnji glumci KD-a Pinklec, Jelena Dokleja, Tasjenka Žnidar, Aleksandra Pleh, Ena Jagec, Bruno Kon-

Konačni obračun Petra Pana i zločestog Kapetana Kuke

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 14.02.2024. u CineStaru Varaždin.

Davor Dokleja navodi kako je kazalište moćan alat i igra koju treba neprestano poticati te poziva roditelje da vode svoju djecu u kazalište trec, Alen Barbić, Neven Matoša, Aleksandar Filo, Mario Jakšić i moja malenkost.

- Kako se nauči voljeti kazalište za djecu i mlade?

- Kazalište se uči voljeti odlaskom u kazalište i uključivanjem u dramske studije.

Ono se gleda i jednostavno voli, a proces učenja kazališta nikada ne prestaje. Zato roditelji i nastavnici povedite djecu u kazalište!

- Koja je važnost kazališta za djecu i mlade?

- Kazalište je itekako važno i potrebno za djecu i mlade. Moj je poziv, ali i velika odgovornost da svjesno i pravilno odgajam kazalištu publiku. Tako sam i ja odgojan. Kazalište za djecu može biti moćan alat. Ono može biti zabavno, ali prije svega treba biti duboko promišljeno, kreativno, estetski opravdano i nikako površno.

- Kako kazalište utječe na dijete i što ono tamo uči i spoznaje?

- Kazalište za djecu doprinosi oblikovanju njegove estetike na putu odrastanja.

Iz kazališta dijete odlazi sa spoznajom što je to ljubav, prijateljstvo, sreća i hrabrost, ali i o svemu onome što sužava naš svijet, mržnja, predrasude, stigma, sram, odbacivanje i agresija. U tom je smislu naše kazalište društveno angažirano zato što na prilagođen način kazališnim jezikom progovaramo o aktualnim temama i problemima djece i mladih kao što su problem vršnjačkog i on-line nasilja, zlouporabe droga i alkohola, depresije i drugo.

- Kako dramski odgoj utječe na razvoj djece i koje sve vještine potiče?

- Dramski odgoj u grupi pomaže djetetu da izrazi svoje osjećaje, sklonosti, govorne i

izražajne sposobnosti te stavove. Da razvija svoju maštu i stvaralaštvo, da stekne sigurnost i samopouzdanje. Da se nauči surađivati, cijeniti sebe i druge. Djeca se upoznaju s dramskim stvaralaštvom i kazališnim medijem gdje uče osnovna pravila ponašanja pred publikom.

- Kakav je Vaš pristup u radu s djecom i mladima?

- U dramskom radu s djecom i mladima osobno se trudim što više razgovarati s njima, o svemu kroz diskusiju. Slušam njihova mišljenja. Kada radimo predstavu, pokušavamo zajedno pronaći odgovore na pitanja i postaviti nova pitanja i opet tražiti odgovore i tako u krug.

Kazalište je igra i tu igru treba neprestano poticati. Ovdje želim istaknuti i važnu ulogu lutkarstva koje je posljednjih desetak godina sve jače u domaćim kazališnim okvirima, ponajviše zahvaljujući Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Lutkarstvo i lutkarske igre treba učiniti primamljivim ne samo djeci i mladima već i odraslima.

- Dolaze li djeca u kazalište više sa školom ili s roditeljima?

- Djeca i mladi u Međimurju vrlo često organizirano odlaze u kazalište. Susret HC ASSISTEJ u Čakovcu postoji već više od 20 godina i svaki je rasprodan do posljednjeg mjesta. Djeca na tom susretu imaju prilike vidjeti 10 najboljih predstava iz cijele Hrvatske i to je jedan od najboljih alata za odgoj kvalitetne kazališne publike.

Nemaju sve županije i sva djeca tu priliku, govorim iz vlastitog iskustva. Puno smo na terenu i često u nekim mjestima djeca po prvi put vide kazališnu predstavu.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Millerova djevojka

Dobitnica ulaznica za film: Mirjana Hegeduš

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice.

Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

- Želite li još nešto reći za kraj?

- Želim zahvaliti svima koji su sudjelovali u radu na ovoj predstavi, roditeljima, malim i velikim glumcima, autorskom timu i kolegama iz Centra za kulturu Čakovec. Zahvaljujem i svim nekadašnjim polaznicima koji su utkali sate svog slobodnog vremena u stvaranje ovog studija. Svaki znak pažnje pohranjujem duboko u sebi i to me nadahnjuje za daljnji stvaralački rad.

4

media

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

Sonjine predivne modne kombinacije često možemo susres� u Čakovcu Petrin nesvakidašnji kaput plijenio je pažnju na špici

Kris�na i Mia prošetale su svoje jednostavne, a trendi kombinacije

Klasičan leopard uzorak uvijek je dobar izbor

Elegancija i osmijeh gospođe Ane osvojili su špicu

Patricija je odabrala jednostavan kaput čis�h linija u efektnoj, žutoj boji

Ususret blagdanu ljubavi, Dunja je odabrala prigodan crveni kaput i prošetala gradom uz Nikolinu pratnju



18. svibnja 2018.

NOGOMET

RUKOMET

PRIPREME uoči nastavka prvenstva u 3. NL Sjever

NASTAVAK drugog dijela 1. HRL Sjever

Trećeligaši krenuli s odigravanjem utakmica Piše: Miljenko Dovečer

Većina međimurskih trećeligaša već je u trećem tjednu priprema, a krenuli su i s odigravanjem pripremnih utakmica.

Točno u podne, prošle subote s pripremama za proljetni dio prvenstva krenulo je i NK-a Međimurje. Od svih međimurskih trećeligaša Čakovčani su krenuli posljednji.

Novom treneru, dosadašnjem članu Izvršnog odbora Antunu Jukiću na prvi se je trening odazvalo 25 igrača, svi iz prvog dijela prvenstvene sezone, plus četvorica novih koji su na probi.

- Osnovni je cilj do kraja prvenstva popraviti plasman iz ovog dijela prvenstva. Što je realno i moguće i tome ćemo podrediti cijeli tijek priprema koje će se održati u Čakovcu gdje imamo dobre uvjete za rad, rekao je kratko i realno novi trener Jukić.

Kompletne pripreme odradit će u Čakovcu te odigrati nekoliko kontrolnih utakmica. Tako će sutra u subotu 3. veljače igrati sa zagrebačkim HAŠK-om, dok je tjedan dana kasnije suparnik slovenski Fužinar iz Ravna na Koroškem. Za 17. veljače zakazan je tradicionalni ogled s mađarskim Hevizom, a još će se definirati ime suparnika s kojim će igrati 24. veljače.

Svojevrsna generalka bit će dvoboj osmine finala međimurskog kupa s Venerom u Svetom Jurju na Bregu 2. ožujka. Prvenstvo se nastavlja 9. ožujka kada Međimurje ugošćuje vodeći Polet iz Svetog Martina na Muri.

Miroslav Novinščak i dalje za kormilom Poleta

Prošle subote u prostorijama kluba pred 72 uzvanika

održana je redovna izborna godišnja skupština NK-a Polet. Godišnju skupštinu je već tradicionalno vodio bivši načelnik Franjo Makovec s radnim predsjedništvom: članovima Stankom Perčićem i Miroslavom Novinščakom te zapisničarom Mihaelom Breznikom.

Predsjednik Novinščak je u uvodu sve pozdravio te podnio opširno izvješće o radu kluba tijekom dvogodišnjeg mandata. Osvrnuo se na rad kao cjeline u 2022. i 2023. godini, napomenuvši da je klub ipak uz pomoć sponzora i svih svojih članova i u prošloj godini uspio uspješno poslovati, ali još su uspješniji bili sportski rezultati svih momčadi, a posebno seniora. Istaknuto je osvajanje jesenskog naslova 3. NL Sjever u tekućoj sezoni. Također je spomenuo da se radilo i na infrastrukturnom planu te mnogo manjih i tekućih poslova.

Nakon predsjednika čuli smo i financijsko izvješće.

Klub je uspio unatoč teškim vremenima u ovoj inflaciji poslovati pozitivno, što je svojim izvješćem potvrdio i Nadzorni odbor. Nakon financija došlo je na red izvješće predsjednika Škole nogometa “Sveti Martin” Tomislava Gradičeka koji je spomenuo vrlo uspješan rad na sportskom, ali i financijskom planu. Poslije mlađih kategorija riječ je dobio i novi trener seniora Zoran Šardi koji je u izvješću istaknuo dosadašnji rad i uspješne rezultate seniora.

Za novog-starog predsjednika kluba izabran je Miroslav Novinščak. Kao i u prošlom mandatu tajnik ostaje Mihael Breznik, a blagajnik ostaje Vitomir Kralj.

Nadzorni odbor kluba čine: Franjo Makovec, Martin Srša i Nikola Novinščak. Mandat

novoizabranih čelnih ljudi kluba traje dvije godine.

Uručene su i plakete za dva počasna člana, Miju Flaca i Milana Varšića koji su tijekom dugogodišnjeg djelovanja u klubu dali neizmjeran i nesebičan doprinos.

Na kraju svim prisutnima su se obratili predstavnici svetomartinskih udruga i predstavnici klubova NK-a Bratstvo Jurovec i NK-a Sloga Štrigova te načelnik Martin Srša i predsjednik MNS-a Kristijan Antolović koji su čestitali na svim uspjesima i zaželjeli dobar i uspješan rad i u budućnosti.

Većina igrača koji su nastupali u jesenskom dijelu i dalje ostaje na okupu, Poletove redove za sada napustio je samo Dino Bančić. Prvu kontrolnu utakmicu igraju u nedjelju 4. veljače u 11:00, kada ugošćuje zagrebačku Kustošiju.

Dinamovci su prvi došli u vodstvo golom Dominika Novaka. U nastavku utakmice domaćini su uspjeli izjednačiti golom Ricova pa je susret završio remijem 1:1. U prijašnja dva susreta Dinamo je upisao pobjede pa se s optimizmom vraćaju iz Dalmacije, a Gorupićeve igrače u nastavku priprema čekaju treninzi u Domašincu i nove kontrolne utakmice.

Prva je na rasporedu ove subote kada od 14:00 gostuju kod Sloge u Štrigovi.

Gorupić je u Dalmaciju vodio sljedeće igrače: Prekupec, Šimunić, Petak, Sabol, Kovač, Rališ, Karlo Malenović, Nikola Malenović, Bacinger, Hlišć, Stjepan Krznar, Teo Krznar, Mezga, Jakšić, Marodi, Kanižaj, Dominik Novak, Patrik Novak, Žulić, Zadravec, Bister i Tomašek.

Od sredine prošlog tjedna pa do nedjelje nogometaši domašinečkog Dinama boravili su na mini pripremama u Biogradu na Moru.

Uz treninge i team-building odigrali su i tri kontrolne utakmice, a prvu su odradili odmah po dolasku protiv Hrvatskog Viteza, petoplasiranog trećeligaša skupine Jug iz Posedarja. Dinamo je pobijedio 3:1, a strijelci su bili Filip Petak, Stjepan Krznar i Luka Bacinger.

Nakon pobjede nad trećeligašem, bili su bolji i od županijskog ligaša Polače.

Puleni Dalibora Gorupića pobijedili su svog domaćina 2:1, a strijelci su bili Dominik Novaki Mezga.

U posljednjoj utakmici dalmatinske turneje Dinamo iz Domašinca je gostovao kod bivšeg prvoligaša Zadra na Stanovima. Protiv Zadra koji je danas član 3. NL Jug,

Nakon desetak dana priprema u prvoj kontrolnoj utakmici Rudar je ugostio člana 1. županijske lige, momčad Venere iz Svetog Jurja na Bregu. U utakmici u kojoj su gledatelji vidjeli čak devet golova susret je riješen u prvom dijelu kada je bilo 5:1 za Rudar. U nastavku Venera pruža malo bolji otpor i utakmica završava pobjedom Rudara 6:3. Dvostruki strijelac za Rudar bio je Radiković dok su po jedan pogodak postigli Martinjaš, Vinko, P. Nedeljko i Rihtarec. Mrežu Rudara zatresli su Škrobar, Hudoletnjak i Sanjković.

U dosta živoj i lijepoj, a nadasve efikasnoj utakmici Rudar je pokazao da je ipak puno kvalitetnija ekipa, iako se i gostima svakako mora priznati dobar otpor naročito u drugom dijelu utakmice.

Dinamo (D) se vratio s morskih priprema

Rudar uvjerljiv u prvoj pripremnoj utakmici

Trener Lepen Jurak dao je priliku sljedećim igračima: Kodba, P. Nedeljko, Antolović, Šardi, Zeljko, Radiković, Vinko, Vaš, Martinjaš, Ratajec, Mendelski još su igrali Kocijan, Novak, I. Liklin, Kolman, Rihtarec, Sakač, Perčić, F. Debelec, R. Debelec. U sljedećoj kontrolnoj utakmici protivnik Rudaru je Tehničar iz Cvetkovca, a utakmica se igra u subotu.

Graničar (K) u pripreme krenuo porazom

Seniorski sastav Graničara (K) u punom pogonu je od srijede. Trener Mario Piškor okupio je momčad kako bi se što bolje pripremili za drugi dio sezone. Došlo je i do manjih promjena u kadru. Klub su napustili Mortimer, Volar, Štefić i Mikor. Graničaru su se za sada priključili vratar Jasmin Ramaj iz NK-a Koprivnica i vezni igrač Amar Reme Camara iz NK-a Zelina. Kroz pripreme će odigrati šest susreta, a prvi, onaj protiv Sloge odigrali su u subotu u Štrigovi.

Domaća Sloga rezultatom 3:2 bila je bolja od trećeligaša iz Kotoribe, poluvrijeme je završeno rezultatom 1:1. Dva pogotka za Slogu (Š) postigao je Goran Spasić dok je jednom poentirao Matija Farkaš. U kotoripskim redovima strijelci su bili Petar Mikulan i jedan od igrača na probi.

Trener Mario Piškor koji je ovaj tjedan napunio 53 godine dao je priliku svim igračima koji su bili na raspolaganju. Sutra je na rasporedu kontrolna utakmica protiv juniora Slaven Belupa.

Čakovec danas dočekuje Nexe 2

U posljednjem pripremnom susretu pred početak drugog dijela sezone rukometaši Čakovca došli su do pobjede. Lider na tablici 1.

HRL Sjever u generalki je ugostio momčad iz susjednog Vidovca i pobijedio 33:31.

U prvom dijelu domaćin je uvjerljiv i na odmor odlazi s pet golova prednosti (21:16), da bi u nastavku u jednom trenutku bilo +7 (25:18). U finišu kada je trener Borković dao priliku onima koji manje igraju, gosti iz Vidovca uspijevaju smanjiti rezultat na konačnih 33:31. Čakovec: Horvatić (1), Hozjan (7), Friščić (5), Zadravec, Tkalčec (4), Kranjec, Sklepić (5), Vuković, Varošanec, Vincek, Novak (3), E. Horvat (1), Solarić, Tompić (3), Toplek, Goričanec (4), V. Horvat, Martinez, Đurčević. Trener: Josip Borković.

Dario Horvatić pojačao klub

Trener Borković dobio je pojačanje u igračkom kadru.

Prema definiranoj strategiji kluba vezano uz povratak i dovođenje međimurskih rukometaša, u drugom dijelu sezone 2023./24. u klub se iz RK-a Koprivnica vraća Dario Horvatić. Dario je izborio s Čakovcem “Final four” hrvatskog Kupa i ulazak u 1. HRL Sjever te je vrlo kvalitetan igrač u oba smjera.

Ovog petka u 19:30 u dvorani Graditeljske škole rukometaši otvaraju drugi dio sezone utakmicom protiv druge ekipe RK-a Nexe iz Našica.

U goste im dolazi talentirana ekipa sastavljena od brojnih juniorskih reprezentativaca Hrvatske, BiH i Srbije pa seniore već u prvom kolu očekuje rukometni izazov.

Fokus Čakovca je na pobjedi s ciljem očuvanja bodovne prednosti i vodeće pozicije, kao i ostvarenju glavnog cilja – ulaska u Premier ligu!

- Dođite na utakmicu i podržite našu ekipu! Vaša prisutnost na tribinama daje igračima dodatnu snagu i motivaciju u lovu na nove bodove, poručuju iz kluba. (md)



2. veljače 2024.

KOŠARKA

KARATE

DRUGA LIGA SJEVER

TURNIR SVJETSKE Premier lige

Lucija brončana u Parizu

Loša posljednja četvrtina!

Na gostovanju u Ivancu košarkaši Međimurja držali su mrtvi egal na kraju treće četvrtine (60:60), da bi u ključnih 10 minuta ovoga neizvjesnog dvoboja uspjeli zabiti sedam koševa. Domaćin je zabio 17 i pobijedio. Tako Međimurje ostaje na petom mjestu tablice s učinkom od 10 pobjeda i pet poraza. Na vrhu je i dalje Radnik s jednim porazom od Podravca u ovome kolu, dok je Podravac drugi s dva poraza. Upravo protiv momčadi iz Virja ko-

REZULTATI I KOŠEVI

Lucija Lesjak, članica hrvatske karate reprezentacije ili ekipe godine 2023. u izboru SN-a, ovu je godinu započela broncom na prvom ovogodišnjem turniru svjetske Premier lige. Lucija je u Parizu u kategoriji iznad 68 kg osvojila brončanu medalju.

Na turniru Svjetske karate lige “Paris Open” za Luciju je sve završilo na najbolji mogući način.

Osvajanjem medalje dobila je puno bodova na WKF rankingu i s visokog 15. mjesta skače na sedmo. Broncu je osvojila bez borbe jer joj je suparnica za treće mjesto, Turkinja Nur Kira Kasatura, zbog ozljede bila primorana predati meč. Prije toga u četvrt�inalnom dvoboju Lucija nadvisila je i Švicarku Fabienne Kaufmann s 5-2, a u polu�inalu potom izgubila od Španjolke Marie Garcie Torres s 1-5.

Ponovno je dokazala da spada u sam vrh svjetskog i europskog karatea. Treba

Ivančica - Međimurje 77:67 (25:24, 19:21, 16:15, 17:7) Međimurje: Kuzmić 25, Novak 17, Kranjčec 2, Gašparić 12, Šarić 2, Glumac 5, Pađan 4. Trener: Novak S. Podravac - Radnik 84:78 Virka - Labrada 94:63 Petar Zrinski - Vedi 73:100 Podravac - Ivančica 90:77 Mladost (Đ) - Varaždin 63:84 Bjelovar - Koprivnica 94:56

šarkaši Međimurja igraju ovoga vikenda kod kuće. (bh)

TREĆA LIGA

Čakovec slavio u derbiju!

U derbiju 11. kola Treće lige trenutno drugoplasirani Čakovec nadjačao je trećeplasirani Varteks iz Varaždina s pet koševa razlike. Rudar je na gostovanju kod fenjeraša Vinice izvukao pobjedu boljom igrom u prvih i zadnjih 10 minuta utakmice. Donji Kraljevec se lako obračunao s Mladosti Ivanovec, dok je Gra�ičar poderao Kotoribu sa skoro 50 koševa razlike! (bh)

TABLICA TREĆA LIGA

Čakovec - Varteks 78:73 (17:16, 26:19, 16:19, 19:19)

Vinica - Rudar 46:49 (13:29, 20:23, 21:12, 13:25)

1. Grafičar

11 11 0 383 22

2. Čakovec

11 9 2 182 20

3. Varteks

11 8 3

72 19

4. Nedelišće

11 7 4

70 18

5. Donji Kraljevec 10 7 3

82 17

6. Mlad. Ivanovec 11 3 8 -142 14 7. Kotoriba

10 3 7 -125 13

8. Dubravčan

10 3 7 -128 13

9. Rudar

10 2 8 -145 12

10. Vinica

11 0 11 -258 11

ATLETIKA

Donji Kraljevec - Mlad. Ivanovec 77:51 (17:14, 19:17, 23:12, 18:8) Donji Kraljevec: Švenda 7, Ivanović J. 24, Ivanović D. 4, Balent 7, Trupković 11, Vlah 6, Horvat 3, Lepen 15 Mladost Ivanovec: Šopar 5, Jelenić 2, Drvenkar 9, Jalušić 4, Vehtersbah 7, Horvat 17

Nedelišće - Dubravčan 84:61 (14:23, 27:17, 25:9, 17:12)

Nedelišće: Ostoja 16, Kranjčec 9, Hren 6, Mišković 11, Šegović 8, Novak 26, Marciuš 4 Dubravčan: Klipić Ka. 13, Klipić Kr. 2, Raić 6, Miser 10, Žinić 4, Ribić 6, Lisjak 2, Krušelj 18

Grafičar - Kotoriba 102:56

U nedjelju, 28. siječnja u Marrakechu u Maroku održan je tradicionalni maraton “Marrakech 2024.”. Ovo sad već 34. izdanje maratona privuklo je čak 10 000 natjecatelja iz cijeloga svijeta. Na inicijativu i uz podršku grada Varaždina organiziran je odlazak na ovaj poznati međunarodni mara-

Kotoriba: Fuš I. 13, Fuš P. 5, Ujlaki N. 4, Ujlaki D. 16, Habuš 8, Jakupak 4, Puštek 6

Varaždin bolji od Međimurja!

Međimurje: Šarić 17, Hren 6, Zrna 10, Šimunić 6, Maček 6. Trener: Čajić I.

Varaždin - Radnik 79:32 Grafičar - Virka 70:64 Podravac - Virka 56:62 Radnik - Grafičar 59:68 Varaždin - Podravac 119:49

ODBOJKA

1.

Varaždin

3 3 0 149 6

2.

Grafičar

2 2 0

15 4

3.

Podravac

3 1 2

-56 4

4.

Virka

2 1 1

0 3

5.

Međimurje

2 0 2

-52 2

6.

Radnik

2 0 2

-56 2

064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min

TELEFONS

Medimurke!

KI SEX UŽIV

Nazovi napaljene

ton, a uz našeg Andreja nastupila je i članica TK-a Maraton 95 Ana Pavčec Kregar. Čak je i jutarnja temperatura na startu bila skoro pa idealna za postizanje dobrih rezultata, a upravo je to i iskoristio trkač Andrej Hladnik koji je istrčao utrku života s novim osobnim rekordom od 2:27:54.

Svakako treba napomenuti da je Andrej odlično kontrolirao cijelu utrku i bez ikakve krize istrčao ovaj fenomenalan rezultat. Uz prošlogodišnju titulu prvaka države u maratonu i ovim je rezultatom samo opet potvrdio da je trenutno jedan od naših najboljih maratonaca. (nl)

Andrej na maraton u Maroku

SUPERLIGA

TABLICA KADETSKA LIGA U-17

Centrometal nepobjediv na domaćem parketu

Maratela mreže doo,072/700700 | +18

Varaždin - Međimurje 77:45

ji međusobno razigravaju svako sa svakim su i kadeti Međimurja. (bh)

O! 0-24

REZULTATI I KOŠEVI

Zadovoljna sam, nadam se da je to najava uspješne godine - Jako bitan turnir i medalja jer se radi o bodovnom

Andrej Hladnik trčao u Maroku

Rudar: Nerer 7, Perčić 10, Dodlek 7, Bedi 2, Bogdan 21, Krampić 2

KADETSKA LIGA U-17, REGIJA Igrači rođeni 2007. i mlađi krenuli su s odigravanjem utakmica u rangu više – na regiji. Među šest klubova ko-

napomenuti da je Lucija jedina od naših seniorki koja svake godine konstantno osvaja medalje na K 1 Premier ligi.

JAKI međunarodni maraton

REZULTATI I KOŠEVI

ČAKOVEC: Podvezanec 8, Levačić 15, Terek M. 1, Terek D. 4, Novak 2, Biševac 18, Stanić 3, Vurušić I. 14, Vurušić V. 15

Lucija s osvojenom medaljom (Foto: Gokhan Tanner/Karate Insights)

turniru za Svjetsko prvenstvo sljedeće godine u Kairu. Zadovoljna sam svojim izvedbama i nadam se da je to samo najava lijepe i uspješne godine, iz Pariza je komentirala Lucija.

- To je jako veliki rezultat i vjetar u leđa mojoj Luciji, jer uzet medalju na K 1 Paris Openu ne može baš svatko, mogu samo istinske karatistice i borci koji treniraju jako puno i konstantno i jako puno se odriču. Što reći više Luce moja, moj naklon i velika čestitka tebi i Danilu, kazao je njezin otac Kristijan Lesjak Kiki.

Da još jednom spomenemo da je na Velikom danu hrvatskog sporta najuspješnijom hrvatskom ženskom ekipom u 2023. godini proglašena hrvatska ženska karate reprezentacija čiji član je i Lucija Lesjak. Karatistice su iznimnu nagradu HOO-a zaslužile osvajanjem srebrne medalje na Europskom prvenstvu i osvajanjem brončane medalje na Svjetskom prvenstvu. (md)

Odbojkaši Centrometala u nastavku prvenstva Superlige bili su domaćini momčadi MOK-a Marsonia iz Slavonskog Broda. Nakon gotovo dva sata igre upisali su novu pobjedu i zadržali niz nepobjedivosti na domaćem parketu.

Na početku utakmice obje momčadi realiziraju svoje napade i poravnato je kod 7:7. S pet uzastopnih poena domaći rade nedostižnu prednost. Gosti su održavali zaostatak do -4. U završnici Centrometal dominira i

osvaja set s 25:17. Drugi set bio je preslika prvog. Gosti ravnopravni do sredine te dionice. Zatim domaći dodaju gas i s 25:16 dolaze do 2:0 u setovima.

Treći je bio sasvim druga priča. Sjajnim servisima redaju se poeni gostiju i na semaforu je 1:10. Nakon vodstva Marsonije od 15:7 kreće veliki povratak domaćih. Gosti nikako da probiju njihov odličan blok. Blok po blok i samo je dva poena prednosti. Nakon 16:20 opet serija Centrometala i

rezultat je poravnat. Imali su i vodstvo 22:21. Nakon time-outa Rendić je promašio servis, a Đorđević pogodio as. Uz malo sreće gosti s 25:23 dolaze do smanjenja rezultata.

Marsonia je povela sa 6:1 u četvrtom setu. Međimurci tad pokazuju karakter, brzo se vade iz te situacije, neriješeno je kod 7:7. Sredinom seta Centrometal ima +4 i tu je utakmica riješena. Do završnice seta Brođani više nisu ozbiljnije zaprijetili.

Utakmica završava s 25:19.

Centrometal: Šućur, Lučić, Juras, Marko i Matej Martinko, Novak, Rendić, Jengić, Peterlin, Marciuš, Zelenika, Škvorc, Radoš, Vuk. Trener: Siniša Novak.

Gosti su se prikazali u dobrom svjetlu, no Centrometal je opravdao ulogu favorita i dobro krenuo u polusezonu, a ona će biti ubrzana. Već ove srijede Centrometal je gostovao u Varaždinu u četvrt�inalu Kupa Hrvatske, a za vikend u subotu u 19:00 igraju ligašku utakmicu u Rovinju. (md)



2. veljače 2024.

RUKOMET

NOGOMET

POBJEDA u 13. kolu 1. HRL za žene

Zrinskice uvjerljivo slavile Piše: Miljenko Dovečer Foto: Siniša Ludaš

Zrinskice su u sklopu 13. kola ugostile ekipu Zameta iz Rijeke i upisale uvjerljivu pobjedu 36:21 (17:10). U utakmicu su naše cure ušle nakon tjedna u kojem nisu odradile ni jedan trening u kompletnom sastavu.

Nekoliko je igračica bilo pod temperaturom i tek je na zadnjem treningu u subotu ujutro trener Mrđen uspio barem vidjeti ekipu na okupu, iako ni tada nisu sve trenirale punim intenzitetom, no to se na utakmici nije osjetilo. Gošće su uspjele rezultatski odolijevati tek prvih 10 minuta, a tada se ekipa trenera Mrđena počinje odvajati i do kraja je prednost samo rasla. Komotan rezultat omogućio je da trener zadnjih nekoliko minuta pruži priliku i mlađim igračicama koje su odlično iskoristile priliku i upisale se na listu strijelaca. Svoju je prvu obranu u seniorskom rukometu upisala i mlada golmanica Kristina Goričanec.

Onog trenutka kad su domaće rukometašice preuzele vodstvo (5:4), više ga nisu ispustile. Već u prvom dijelu imale su u jednom trenutku prednost od osam razlike.

ATLETIKA

Slavlje rukometašica Zrinskog nakon pobjede 36:21

Na poluvremenu su imale +7 (17:10).

Nevjerojatna Kala Kosovac zabila 19 pogodaka

Ništa se nije promijenilo ni u drugom poluvremenu, osim što je još porasla razlika u korist Zrinskica. Najveća prednost koju su domaće stvorile bila je +15 (34:19)

na samom kraju. Tako je i završilo, samo je rezultat bio 36:21. Marta Kozjak je skupila čak 16 obrana. Nevjerojatna Kala Kosovac dala je 19 pogodaka. To su samo dva pogotka manje od cijelog Zameta. Kod gošći najbolja Silvija Černeka s pet pogodaka.

Zrinski: Kozjak (16+4) Balent, Balaško 1, Golub 2,

Roko ruši sve rekorde

NOGOMET

Poraz nogometašica Međimurja Seniorke ŽNK-a Međimurje su u mađarskom Pečuhu protiv ekipe PMFC-a igrale prvu utakmicu nakon zimske pauze. Iako se ekipa još uvijek kompletira bila je ovo prilika za trenera Dizdara da vidi na kojim stvarima će trebati najviše poraditi u pripremnom periodu.

U jednoj podjednakoj utakmici domaća ekipa je bila uspješnija u realizaciji svojih prilika i na kraju pobijedila 3:0. Ove nedjelje naša ekipa na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu ugošćuje austrijsku ekipu UDFC-a Hof, a utakmica će započeti u 11:00.

TALENTIRANI Nedelišćanec

Jedan od najperspektivnijih mladih atletičara Hrvatske, Roko Farkaš iz Nedelišća, u manje od tjedan dana nanizao je nove, izvanredne rezultate.

Protekle subote, 27. siječnja, u Zagrebu na dvoranskom Prvenstvu Hrvatske za juniore i juniorke postao je trostruki državni prvak. Zlatna odličja osvojio je u skoku u

POČETAK priprema

vis s preskočenih 200 cm, nakon čega je osvojio prvo mjesto pobjedom na 60 m s novim osobnim rekordom (6,78 sekundi). Zlatno odličje je osvojio i u štafeti 4x400 m zajedno s Hrvojem Kašikom, Jankom Kišakom i Nikolom Poštom, koji su ovu štafetu istrčali za 3:22.08 min. No, Roko nije uzeo predah.

Talentirani višebojac je u utorak, 30. siječnja, na mitingu Zlatne lige u češkoj Ostravi ponovno istrčao utrku bolju od državnog rekorda na 200 m, ovaj put s nevjerojatnih 21.09 s. Treba istaknuti kako je Roko zauzeo ukupno četvrto mjesto na utrci, i to kaj najmlađi natjecatelj. (lm)

MALI NOGOMET

Kosovac 19 (7), Milošević 3, Gudelj 2, Cvitanović 2, Balić 3, Posavac, Varga 1, Makarova, Blagus 1, Goričanec (1+0).

Marciuš, Janković 2. Trener: Goran Mrđen. Igračica utakmice: Kala Kosovac.

- Zahvaljujemo i našim navijačima koji su unatoč nezgodnom terminu s obzirom na neke druge sportske događaje ipak solidno

DOMINACIJA na 1500 metara

Sestre Marodi na postolju Tena i Lea sjajnim su nastupima osvojile nove medalje. Nakon nastupa za reprezentaciju, već u subotu, 27. siječnja, ponovno su dominirale u svojoj disciplini. Na održanom Prvenstvu Hrvatske u dvorani za juniore i juniorke, pokazale su pravu dominaciju na 1500 metara.

NASTUP u Bundesligi

MNK Klub 75 Kotoriba

Zvonarek debitirao za Bayern!

Borko Beliga novi predsjednik

Proteklog vikenda Lovro Zvonarek službeno je debitirao za bavarskog velikana. Mladi Priločanec upisao je nastup za Bayern München koji je u 19. kolu Bundeslige slavio 2:3 protiv Augsburga.

Zvonarek je u igru ušao u 97. minuti kada je zamijenio ozlijeđenog Aleksandra Pavlovića.

U svojoj kratkoj profesionalnoj karijeri već je postao najmlađi

Borko Beliga izabran je za novog predsjednika MNK-a Klub 75 Kotoriba.

Odlučeno je tako na izbornoj godišnjoj skupštini koja je održana u petak, 26. siječnja. Za potpredsjednika je izabran Karlo Rebrek, poslove tajnika obavljat će Emanuel Matotek, blagajna je u rukama Danijela Nađa,

kapetan u povijesti, igrao je za hrvatsku U-21 reprezentaciju te redovno i za drugu momčad Bayerna, da bi mu od početka ove godine trener Thomas Tuchel pokazao kako ozbiljno računa na njega. Zvonarek trenutno prema Trasfermarktu “vrijedi” 1,5 milijuna eura te nema sumnje da će sve češće dobivati veću minutažu u redovima Bayerna. (lm)

popunili tribine i bodrili ekipu do pobjede, poručuju iz kluba. Ovom utakmicom službeno je završio prvi dio sezone. Naša se ekipa nalazi na diobi četvrtog mjesta prvenstvene ljestvice, no nema prekida. Prvenstvo se odmah nastavlja pa tako Zrinskice već ovaj vikend putuju u Split kod ekipe ŽARK Split.

a peti član Izvršnog odbora je Robert Bajkovec. Nikola Pišpek, Petar Rodek i Boris Špiranac i dalje su članovi Nadzornog odbora. Izvješće o radu kluba podnio je dosadašnji predsjednik Mario Paveli, a novoizabranom vodstvu čestitke je uputio načelnik Dario Friščić. (nl)

Tena je slavila s novim osobnim rekordom od 4:29,47, dok je Lea bila drugoplasirana s vremenom od 4:33,30 min. Sestre Marodi, inače članice varaždinskog Atletskog kluba Sloboda, tako su se još više približile normi za Svjetsko juniorsko prvenstvo u Peruu koja iznosi 4:27,50. (lm)

Poraz i mlađih kategorija protiv istog protivnika

Nakon subotnje utakmice seniorki, u nedjelju su pionirke i kadetkinje uzvratile domaćinstvo mađarskoj ekipi PMF-a iz Pečuha. Utakmice iz trenerske perspektive nisu bile baš zadovoljavajuće, ali su zato za gledatelje bile zanimljive zbog mnoštva šansi i postignutih pogodaka.

U obje kategorije gošće su bile bolje i pobijedile rezultatima 6:8 (WU-15) i 0:8 (WU-17).

Ekipe PMFC-a inače su u samom vrhu mađarskog nogometa, što je rezultat ulaganja u infrastrukturu, ali i naobrazbu trenera koji rade u ženskom nogometu.

Ove subote u goste dolaze još jedni prijatelji iz Mađarske, ekipe Illés Akademije iz Szombathelya čije su pionirke mađarske jesenske prvakinje, dok su kadetkinje u samom vrhu. (md)

30 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBITELJSKI IZLET Donjovidovčana

2. veljače 2024.

Želja za šalicom kave odvela ih na vikend u London Povratna karta Rayanirom je bila 45 eura po osobi, a smještaj za dva noćenja 60 eura Piše: Sania Bižupić

Petorka iz Donjeg Vidovca odlučila se na neobičan vikend izlet – u London. Ova znatiželjna ekipa, Andrejana Bižupić, Lovro Rebrek, Sania Bižupić i njihova dva najveća putolovca - Silvana Bižupić i Karlo Čižmešija, već je stekla iskustvo putovanja izvan granica svoje domovine. Nizozemska, Češka, Italija, Francuska, Cipar i Grčka samo su neka od mjesta koja su već Silvana i Karlo imali priliku istražiti u protekle dvije godine. Sada su odlučili provesti vikend sa svojom obitelji u Londonu.

Putovanje do londonske šalice kave

- Uvijek sam govorila svojim kćerima kako ću otići u London samo na kavu pošto su avionske karte bile jako jeftine, a one bi se samo nasmijale. E, pa konačno sam otišla na kavu, rekla nam je s osmijehom Andrejana.

Zaista, putovanje do britanske prijestolnice postalo je pristupačnije, a ova petorka odlučila je iskoristiti priliku za vikend bijegom iz svakodnevice. Sestre Silvana i Sania ističu kako su se avionske karte promijenile iz luksuza u pristupačne opcije za ljude s različitim primanjima.

- Nešto što je prije par

Posjetili su i željeznički kolodvor King`s Cross i peron 9 i 3⁄4 s kojeg kreće Hogwarts Express, nezaobilazno odredište ljubitelja Harrya Pottera godina bilo luksuz, sada je dostupno svima jer sve što vam je potrebno za dolazak do Londona jest avionska karta od dvadesetak eura i let od otprilike dva sata, ističu.

Smješteni u hotelu u centru, nedaleko od metroa, doživjeli su svojevrsnu iznenađujuću kombinaciju luksuza i skromnosti. - Smještaj je bio apsurdan jer koliko god je izgledao prekrasno izvana, toliko je bilo nevjerojatno za povjerovati očima i onome što vide. Malu sobicu s pet kreveta jedan do drugog i najmanji toalet kojeg sam vidjela. Ali, donesu vam doručak u krevet, smijala se Andrejana. Razlog tome nije bio luksuz, već činjenica da hotel nije imao restoran ili kantinu.

Andrejana Bižupić i Silvana Bižupić ispred Big Bena

- Očekivali smo tradicionalni engleski doručak, a dobili smo pet kroasana, jogurta i sokova u tetrapaku, dodala je. Putovanje metroom, jednim od najvećih podzemnih sustava na svijetu, odvelo ih je do britanskog dragulja – British muzeja, najstarijeg javnog muzeja na svijetu. Za razgledavanje jednog od najvećih i najbogatijih svjetskih muzeja bilo bi vam potrebno par dana, a mi smo pokušali to ugurati u samo 2 sata, istaknula je Andrejana.

Posjetili su i platformu 9 ¾ na željezničkom kolodvoru, nezaobilazno odredište za ljubitelje Harryja Pottera.

Upoznavanje s britanskim načinom života i prometnom kulturom

Jedinstvena arhitektura Londona također ih je oduševila. - Jednog trena vidite oličenje baroka i renesanse, a zatim okrenete pogled i vidite najmoderniji stil izgradnje i staklene zgrade, koje prema mom mišljenju, narušavaju ljepotu starine, opisala je Sania. U Londonu je svaka zgrada prekrasna i vrijedna oduševljenja. - Bitna stvar koju sam primijetila jest kako

Spoj raznolike arhitekture

su njihove zgrade namijenjene za stanovanje sve iste. Kako ne rade razliku između nižeg, srednjeg i višeg sloja ljudi.

Vjerojatno biste to primijetili kada biste ušli u svaki pojedinačni stan, ali izvana, svaka je kuća i zgrada ista, nadovezala se Andrejana. Buckinghamska palača, tržnica prepuna mirisa, Oxford ulica, grandiozni Big Ben i fascinantni London Eye – svaki trenutak u Londonu bio je poseban.

Osim vizualnih doživljaja, ekipa je primijetila i posebnosti britanskog načina života. Njihova ljubaznost i ćaskanje zamijenili su naše prolazno pozdravljanje na ulici, a njihov famozni naglasak pridonio je našem oduševljenju njihovim razgovorima, dodaje Sania.

Ono što ih je pak najviše iznenadilo u Londonu bila je prometna kultura koja se drastično razlikuje od onoga na što smo navikli u Hrvatskoj.

Nije se radilo samo o tome da automobili voze na suprotnoj strani ceste, već o potpunoj prometnoj simetriji. - Za nas, lijeva strana ceste uvijek je bila rezervirana za pješake, no u Londonu je ta praksa proširena na sve aspekte života, objašnjava Silvana. U britanskoj metropoli lijeva strana ceste nije samo za vozila, već je primarna i za hodanje. - Ovaj jednostavan, a za nas neobičan koncept, dodatno je naglašavao razlike u svakodnevnom životu između naše male sredine i globalne metropole poput Londona, zaključila je Andrejana. - Budite spremni na puno hoda, ali isplati se svaki korak koji smo napravili. Vrijeme nam je također išlo na ruku, kada je Međimurje bilo prekriveno snijegom, u Londonu bolje vrijeme nije bilo moguće, rekla je Sania kroz smiješak.

Silvana Bižupić i Karlo Čižmešija ispred Tower Bridgea

Financijski pregled Londona Najvažniji aspekt putovanja, koji često igra ključnu ulogu u donošenju odluka, svakako je �inancijski aspekt.

Ovaj put, ekipa iz Donjeg Vidovca nije bila razočarana.

Naprotiv, iznenađujuće su zaključili da cijene u Londonu nisu bile toliko visoke kao što su možda očekivali.

- Zapravo, cijene uopće nisu visoke. Usporedite li ljetnu sezonu na moru u Hrvatskoj, neke cijene su čak i niže nego kod nas, primijetila je Andrejana. Kao primjer, istaknula je cijenu pizze u talijanskom restoranu, koja nije prelazila 11 funti, što

je nešto manje od 13 eura.

Ipak, dodala je kako su cijene točenih piva nešto više, što je potvrdio Lovro, koji je za dvije točene pive platio 18 funti. Sania je brzo dodala svoj šaljiv komentar: - Onda dobro da smo gurmani više nego pivopije pa smo barem na tome uštedjeli. - S obzirom na to gdje se nalazite, cijene zaista nisu strašne, zaključila je Andrejana.

Na kraju, ova ekipa zaključuje kako je London grad vrijedan istraživanja. I dok su se vratili u Donji Vidovec, ponijeli su sa sobom ne samo uspomene već i novo poštovanje prema različitostima i ljepotama svijeta koji ih okružuje.

Famozna engleska govornica

2. veljače 2024.

Mozaik 31

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRVA NOĆ muzeja u Podturnu

Stari alati i stari zanati dobro se čuvaju od zaborava Izložbu su organizirali neumorni članovi i članice KUD-a Podturen i Udruge slobodnih umjetnika Mura iz Podturna Piše: Aleksandra Sklepić

Ovogodišnja Noć muzeja koja se u cijeloj Hrvatskoj održavala tijekom večernjih i noćnih sati u petak 26. siječ-

nja, bila je inspiracija Udruzi slobodnih umjetnika “Mura” iz Podturna za organizaciju izložbe pod nazivom “Stari alati i stari zanati”. Noć muzeja ove se godine prvi put održala u Podturnu, a pridružili su se i KUD Podturen, DVD Podturen i Općina Podturen.

Izložba je bila bogata brojnim zanimljivostima iz prošlosti

Za administra�vne poslove i izradu personaliziranih zahvalnica u duhu povijes� bila je zadužena Svjetlana Gombar i njezina obitelj

Na izložbi su se mogle razgledati brojne zanimljivosti: jedna od većih zbirki starih alata u Hrvatskoj kao i rukom iskopana drvena korita, rukotvorine od drva, poznate podturenske čaplje i različiti prigodni suveniri, cvijeće od papira, izložba starih knjiga i dokumenata, stara mamičina škrinja s odjevnim predmetima naših djedova, baka, pradjedova i prabaka i ručni radovi, staro limeno posuđe, igračke, radio aparati,

5. SUSRET pjevačkih zborova u Vratišincu

kino projektori, posuđe, razni ukrasni predmeti i suveniri te predmeti DVD-a Podturen koji prikazuju povijest vatrogastva u Podturnu.

Svakojaki predmeti zaista su dočarali prošlost i bili zanimljivi brojnim posjetiteljima željnim upoznavanja vlastite povijesti. Posebna atrakcija bila je izložba svih potrebnih strojeva i alata za preradu lana, od sijanja do gotovih platnenih vreća i pokrova, tzv. “pojave”.

Od sijanja lana do tkanja i šivanja

O samom poslu sijanja i obrade lana, razgovarali smo s Ljubicom Kerhač, aktivnom članicom KUD-a Podturen i čuvaricom podturenske tradicije: - Da bi se od lana dobilo platno koje je svako kućanstvo koristilo za svoje raznovrsne potrebe, posao je bio dug, težak i mukotrpan. Kroz izložbu smo htjeli prikazati cijeli pro-

Djeca iz Podturna za kolovratom: Lukas Kerhač, Kaja Tkalec, Karlo Dodlek i Leon Strahija odlično su se zabavili učeći o povijes� izrade tkanine u svom selu ces, od sijanja lana, sušenja, odvajanja cvjetova, češljanja lana na trlici, pretvaranje lana u niti pomoću kolovrata, tkanje pomoću tkalačkog stana, te izrada konačnog proizvoda, platna za različite namjene.

Redoslijed je išao ovako: peć za sušenje lana, rihle za trganje glavica cvjetova, tukač i trlica za tučenje stabljike da omekša, mikač za češljanje lana, špice za natepanje i rahljenje, kolovret i rašek za namatanje

špage, vitlo za namatanje u klupka. Predmeti koje smo izložili stari su više od sto godina, a čuvaju ih članovi KUD-a Podturen kao najveće bogatstvo, ispričala nam je Ljubica. Platno koje se dobilo dijelilo se i dvije klase: prva klasa za narodne nošnje - hlače, košulje, haljine, a druga za vreće, pokrove ili posteljinu.

Za najmlađe posjetitelje ova je izložba bila pravo putovanje u prošlost te su svi

isprobali kako je to raditi na “trlici” ili kolovratu, a neki su se i dobro zabavili, ali i naradili ružđeći kuruzu na originalnom drvenom “ružđeku”.

Izložbu su posjetili i gosti iz brojnih sela u Međimurju koji na bilo koji način sudjeluju s vrijednim podturenskim umjetnicima. U skladu s prigodom, svaki je sudionik Noći muzeja u Podturnu dobio rukom pisanu zahvalnicu, što je zaokružilo ljepotu ambijenta i doživljaja.

Vincekova zipka zible se i v Austriji U Društvenom domu u Vratišincu, u kojem je bilo ispunjeno i posljednje mjesto, posjetitelji su zaista uživali u profesionalnoj izvedbi svih pjevača Piše: Aleksandra Sklepić

“Vincekova zipka” zanimljiv je naziv susreta pjevačkih zborova pod kojim se već petu godinu u Vratišinskom Domu kulture okupljaju pjevački zborovi. Domaćin i organizator ovog susreta je

Mješoviti pjevački zbor “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca, a ove je godine susret održan u subotu 27. 1. 2024. godine u 18 sati, u Domu kulture Vratišinec. Festival je posvećen obljetnici rođenja dr. Vinka Žganca te se program većim dijelom sastoji od pjesama

koje je on prikupio i zapisao kroz cijeli svoj život.

Na ovogodišnjoj “Vincekovoj zipki” sudjelovali su: Mješoviti pjevački zbor Dr. Vinko Žganec iz Vratišinca, Pjevački zbor Grada Preloga, Mješoviti pjevački zbor “Lira” Lipovljani, Mješoviti pjevački

Članice Pjevačkog zbora Grada Preloga s voditeljicom Mar�nom Jakšić Rodiger

Članovi mješovitog zbora iz Gradišća: Neki od članova Tamburaškog orkestra i mješovitog zbora Pinkovac iz Gradišća: Wagner Vinzenz, Edith Radakofitz, Therese Becha, voditelj prof. Tihomir Cvr�la i Siggi Hajszan zbor “Podravina” Ludbreg, Pjevački zbor Sveti Juraj na Bregu te posebni gosti iz Austrije, Tamburaški orkestar i mješoviti zbor Pinkovac iz Gradišća. Razgovarali smo s njihovim voditeljem, prof.

Tihomirom Cvrtilom, jednim od idejnih začetnika “Vincekove zipke”: - Raduje nas što nas je pjevački zbor “Dr. Vinko Žganec” pozvao da gostujemo na ovom lijepom susretu. Dugo sam godina bio voditelj tog zbora i za to me vrijeme vežu mnoge lijepe uspomene, rekao nam je. “Vincekova zipka” nastala je u to vrijeme, prije pet godina. Želja nam je bila da se povodom rođenja ovog velikana započne lijepa glazbena tradicija koja se uspješno održava. Članovi zbora i tamburaškog orkestra u Gradišću, koji vodim godinu i pol, rado su se odazvali pozivu. Cijelo društvo u Gradišću broji oko 75 članova, u zboru ih ima 30, u muškoj klapi desetak, a u tamburaškom orkestru petnaestak članova.

Pjesme koje izvodimo dobrim dijelom vezane su uz Međimurje, pa nam je drago zbog ovog gostovanja.

U Društvenom domu u Vratišincu, u kojem je bilo ispunjeno i posljednje mjesto, posjetitelji su zaista uživali u profesionalnoj izvedbi svih pjevača. Događaj je vodio i pratio poznati radijski voditelj Dejan Šantl iz Vratišinca, a nazočio je i načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec.

Predan rad svih pjevača, vježbanje i ljubav prema glazbi stvorili su emotivnu atmosferu koja je i ove godine ispunila Društveni dom u Vratišincu. Svi sudionici, kao i posjetitelji već s nestrpljenjem očekuju sljedeću “Vincekovu zipku” koja je svake godine sve bolja i bogatija.

32 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČUVARICA BAŠTINE

2. veljače 2024.

Ana Nestić oplemenjuje svaki kutak Donjeg Vidovca Prikupila je stotine predmeta koji su minulih stoljeća svakodnevno korišteni u kući, polju ili staji te stvorila izvanrednu zbirku koja je postala ponos ovog malog mjesta Piše: Sania Bižupić

Tia Končec, Mia Sabol i Nina Hržić, članice ansambla Malinka

ANSAMBL MALINKA Udruge Kalinka

Mlade snage uče ruski jezik i kulturu Tia Končec, Mia Sabol, Nina Hržić i Elizabeta Srpak šire kulturnu raznolikost U sklopu Noći muzeja u Prelogu, održana je promocija romana “Zrinski”, autorice i ilustratorice Galije Zinko, koja je ukrajinsku adresu zamijenila međimurskom. Promocija njene knjige održana je u knjižnici i čitaonici Grada Preloga, a nju su svojim nastupom uveličale članice ansambla Malinka, mlađe grupe Udruge Kalinka – Tia Končec, Mia Sabol, Nina Hržić i Eli-

zabeta Srpak. Ova udruga predstavlja srce ruske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Njezina trenutna brojnost svjedoči o zajednici koja njeguje ruski jezik i kulturu. Ove talentirane mlade djevojke ne samo da su članice kulturne udruge, već i sudjeluju u učenju ruskog jezika i kulture u OŠ Prelog pod vodstvom posvećenih učiteljica Tatjane Mikolaj i Kristine Čižmešija Belić. (sb)

Ovogodišnja Noć muzeja u Donjem Vidovcu ponudila je posjetiteljima priliku da zavire u prošlost zahvaljujući župi Sv. Vid Donji Vidovec i Općini Donji Vidovec, a ponajviše Ani Nestić, organizatorici etno zbirke smještene u župnom dvoru.

Ana Nestić, voditeljica Caritasa župe Donji Vidovec i prošlogodišnja dobitnica priznanja za najvolontera Međimurja, prikupila je stotine predmeta koji su minulih stoljeća svakodnevno korišteni u kući, polju ili staji te stvorila izvanrednu zbirku koja je postala ponos ovog malog mjesta. Kroz razgledavanje vrlo opsežne zbirke, posjetitelji su imali priliku čuti priče o svakom predmetu, a Anin entuzijazam i znanje nisu ostali neprimijećeni. - Sama sam to uredila, rekla je Ana s ponosom pokazujući pažljivo osmišljenu kolekciju raspoređenu u zasebne sekcije.

Svaki predmet ima svoju priču

- Sakupljala sam predmete iz napuštenih kuća ili onih koje su bile spremne za rušenje, često spašavajući stvari koje su ljudi željeli baciti, objasnila je Ana dok nas je vodila kroz prostor etno zbirke. Otkrili smo i mehanizam za obradu konoplje, zbirku

Ana Nes�ć na vrhu stepenica s posje�teljima njezine etno zbirke starih novčanica, prve televizore ovog mjesta te dobro očuvanu "Singericu". Poseban naglasak stavljen je na veliku knjižnicu koja broji preko tri tisuće knjiga, a najstarija među njima potječe iz 16. stoljeća. Ana o svakoj knjizi vodi detaljnu evidenciju. – Svako nedjeljno popodne upisujem u evidenciju naziv knjige, autore i donatore, otkriva. Posebnu pažnju privukla je soba sa starom odjećom, gdje je Ana objasnila namjenu različitih komada odjeće. - Nije svaki rubac bio za svaku prigodu, jedni su bili za obične radne dane, dok su drugi bili namijenjeni za crkvu, kao i ostatak ondašnje odjeće, rekla je Ana,

KOTORIBA prvi put proslavila Noć muzeja

pokazujući posebnu ljubav prema svakom predmetu u zbirci. Kroz prostore posvećene kovačima, postolarima, košaračima i mnogim drugim zanimanjima, Ana pažljivo čuva naslijeđe svoje zajednice.

Više od čuvarice prošlosti

Njezino djelovanje nije ograničeno samo na očuvanje prošlosti. Dvadesetak godina Ana Nestić predano brine o Donjem Vidovcu. Njezina angažiranost očituje se kroz niz inicijativa koje su značajno oblikovale izgled zajednice.

Kapelica na groblju, okoliš oko nje, crkva, stari farof i mnoga druga mjesta su uređena do

posljednjeg detalja, zahvaljujući Aninim naporima. Kroz organizaciju izleta, Ana je zajednici omogućila posjete raznim mjestima.

- Posjetili smo mnoga mjesta poput Međugorja, Trsta, Monte Carla, a u travnju planiramo ponovni izlet u Međugorje, istaknula je. Anina briga o mještanima nije samo riječ, već i djelo. - Pronašli smo smještaj za osobu koja nije imala gdje prebivati pa smo i nju smjestili u jednu kuću kako bi imala dom, otkrila je. Ana je demonstrirala da su njezini altruistički nagoni usmjereni prema stvarnim potrebama ljudi. Jedan od zanimljivih aspekata Aninog djelovanja je njezina sposobnost mobilizacije zajednice putem neobičnih, ali učinkovitih sredstava. Sakupljanje boca i čepova nije samo ekološki korak već i sredstvo za prikupljanje sredstava koja zatim koristi za razne inicijative.

Ova održiva praksa postala je prepoznatljiv znak Anine posvećenosti. Anin doprinos vidljiv je i u ljepoti gradskih parkova. Svi parkovi u Donjem Vidovcu zrače čistoćom i urednošću. Njezina ljubav prema zajednici manifestira se kroz njezinu neumornu skrb o okolišu, čineći Donji Vidovec još privlačnijim i ugodnijim mjestom za život.

Prošlost oživjela na dvije lokacije

Gotovo dvije tisuće predmeta svjedoče o prošlosti Kotoripčana Piše: Sania Bižupić

Prošli petak, Hrvatsko muzejsko društvo organiziralo je Noć muzeja po devetnaesti put. U skladu s tim, mnoge općine odvojile su vrijeme za obilježavanje ove kulturne svečanosti, a među njima se istaknula i Općina Kotoriba.

Ovo je bio poseban trenutak za Kotoribu, jer se pridružila Noći muzeja po prvi put, otvarajući svoja vrata na čak dvije lokacije.

Stari farof i Pišpekova kovačnica

Elizabeta Srpak nastupila je na promociji romana “Zrinski”

Jedan od njih bio je stari farof, o kojemu brine Društvo žena, čije su članice su i ovaj put dočekale posjetitelje s toplim gostoprimstvom.

Upisana u Registar kulturnih

Margita Peranec, Jasna Munka, Ivanka Škoda, Ljiljana Gregurec, Marija Cenko i Danijela Sabol dobara Republike Hrvatske, ova zgrada stara dvije stotine godina, čuva bogatu baštinu kroz gotovo dvije tisuće predmeta koji svjedoče o prošlosti Kotoribe. Na drugoj lokaciji, posjetitelji su mogli razgledati Pišpekovu kovačnicu, obnovljenu 2020. zahvaljujući inicijativi Vladimira Vugrinčića i Udruge umirovljenika. Kovačnica, koja datira iz 1905. godine, čuva stare alate za limariju, bravariju i kovačnicu, pru-

žajući posjetiteljima uvid u obrtničku tradiciju ovog kraja.

Planovi za proširenje izložbenog prostora

Predsjednica Društva žena, Danijela Sabol, otkrila je kako su mnoge stare stvari izložene zahvaljujući Kotoripčanima. - Ova je prva Noć muzeja. Inače uvijek imamo otvorenu zbirku za Dane Kotoribe i Dane šibe i ribe ili ako dođe kakva grupa. Evo za

mjesec dana nam opet dolazi turistička grupa, najavili su nam se kako bi htjeli doći u Kotoribu jer nikada ovdje nisu bili, pa ćemo im pokazati našu zbirku i ostale zanimljivosti u Kotoribi, istaknula je. Članice Društva žena također su podijelile kako imaju još mnogo darovanih predmeta, ali trenutno nedostaje prostora za njihovo izlaganje. No, s optimizmom, najavile su planove za uređenje prostorije kako bi proširile svoju zbirku.

2. veljače 2024.

Mozaik 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TVRTKA Hydro Wash – o sve popularnijem vanjskom pranju kuće

S pravim majstorima kuća izgleda kao nova Peremo različite površine poput fasada, crijepa na krovu, betona, terasa, tlakavaca, ograda, parkirališta, spomenika, grafita, bazena, dječjih igrališta, cerada, industrijskih strojeva

S

odlaskom tmurnog i blatnjavog vremena i dolaskom prvih sunčanih dana dolazi nam i potreba za čistoćom i vedrinom. Zbog toga je upravo to pravo vrijeme za obnavljanje našeg habitata.

Pranje fasada, tlakavaca, terasa i ostalog sve je popularnije, ali kako je cijeli proces još uvijek nedovoljno poznat, o tome nam je kroz najčešća pitanja ispričao Denis Döring, vlasnik tvrtke Hydro Wash, koja se bavi pranjem vodom pod visokim tlakom i završio je obuku kod svojih mentora Denisa i Marca.

- Postoji li pri tome opasnost od oštećenja fasade ili nečeg drugog?

- Pri nekim upitima ljudi brinu oko snage naših perača. “Nije li 350 bara previše?”

Brinu neće li im takav mlaz oštetiti fasadu. Iskreno, takav mlaz Vam ne bi oštetio nego uništio fasadu. Zato se stroj može regulirati da izbacuje slabiji pritisak. Dovoljan da u dubini ispere sredstva za pranje i zaprljanja, a preslab da bi oštetio površinu.

Visokotlačni stroj pogoni Hondin benzinski motor, na kojemu smanjivanje gasa rezultira slabijim pritiskom prema potrebi površine koja se pere. Ukratko: nema brige!

- Kakve pripremne radnje treba napraviti vlasnik prije pranja?

- Prije pranja, vlasnik bi trebao osigurati uklanjanje pokretnih predmeta s površina koje će se prati, osigurati pristup slavini vode (može i voda s hidropaka), te običnoj utičnici za struju (ako vlasnik nema priključak struje, koristimo svoj agregat za struju) koja nam koristi za elektroniku strojeva.

- Imam li dovoljan pritisak vode u kući za Vaš visokotlačni stroj?

- Vaš pritisak vode u kući nije bitan koliko je jak jer mi punimo vodu prvo u bačve iz kojih povlačimo vodu u visokotlačni stroj, tako da smo uvijek u prednosti i imamo dovoljno vode za pranje. Ako nemate vanjsku slavinu za vodu, možemo se spojiti npr. na kuhinjsku slavinu, tuš za tuširanje u kupaonici ili na slavinu za perilicu rublja.

- Kako izgleda sam proces pranja?

- Kad stignemo kod klijenta, raspakiramo opremu, spajamo se na vodu i struju.

Zaštićujemo tj. pokrivamo zaštitnim najlonom ukrasno grmlje, cvijeće i ostalo bilje, ako se nalazi uz npr. fasadu, da se kod nanošenja sredstva

Pranje tlakavaca toplom ili vrućom vodom bolje skida prljavš�nu, alge i mahovinu

Fasada prije i nakon pranja

za pranje ne bi pošpricalo po zelenilu.

Trenutnim pregledom površine koja će se prati, odlučujemo se za adekvatno sredstvo za pranje i nanosimo na površinu. Nakon određenog vremena kad sredstvo počinje djelovati, krećemo s pranjem površine. Nakon pranja slijedi ispiranje površina.

Ako je potrebno, postupak se ponavlja sve dok se ne postigne željeni rezultat.

- Perete li hladnom vodom ili toplom?

- Posjedujemo generator tople vode – pare (HotBox) do 100 stupnjeva Celzijusa koji je pogonjen dizelskim gorivom.

U 80 posto slučajeva peremo s toplom-vrućom vodom.

Topla ili vruća voda često je učinkovita pri pranju algi, mahovine i drugih tvrdokornih prljavština iz nekoliko razloga: povećava učinkovitost čišćenja jer povećava sposobnost otapanja masti i ulja, što može biti korisno kod uklanjanja naslaga algi i sličnih materijala s površina; olakšava razgradnju organskih tvari poput algi i mahovine, čineći ih podložnijima uklanjanju; korištenjem tople vode možemo smanjiti potrebu za snažnim sredstvima za pra-

nje. Topla voda sama po sebi može biti dovoljno učinkovita u mnogim slučajevima.

- Koliko traje pranje neke površine?

- Trajanje pranja ovisi o vrsti površine i stupnju prljavštine, pa se vrijeme može razlikovati. Ali evo nekoliko primjera: pranje crijepa na krovu prosječne veličine krovišta oko 160 m2 na dan; pranje tlakavaca do 300 m2 na dan; pranje fasade kuće do 1. kat tlocrtne površine 120 m2 na dan.

- Kako perete fasadu u visinu, pomoću skele?

- Do 12 m visine peremo s teleskopom, bez skele, bez korpe, bez dodatnih troškova.

Ako je visina veća, koristimo skelu ili auto-korpu prema potrebi.

- Kako perete crijep na krovu?

- Kod pranja crijepa radnik se popne na krov, a prije toga se osigura alpinističkim pojasom i duplim užetom za sigurnost od pada s krova.

Ako dođe do pucanja crijepa kod hodanja po njemu, mi taj crijep odmah mijenjamo (pretpostavljamo da imate nešto crijepa u rezervi). Ako nije moguće hodanje po krovu, peremo teleskopom sa

skele ili auto-korpe. Ali to malo poskupljuje cijenu pranja.

- Isplati li se fasada ili je jeftinije pofarbati samo nanovo?

- Ekološki prihvatljivo čišćenje, tzv. SoftWash, pranje fasada od algi, gljivica, mahovine, prljavštine i sl. 50 % – 75 % uštede spram ponovnog farbanja fasade, vrijeme rada cca 1 radni dan za prosječnu obiteljsku kuću, bez dodatnih troškova skeliranja i terećenja za visinske radove, dubinska dezinfekcija od algi i gljivica, smanjenje količine vlage u unutrašnjosti objekta. U pravoj kombinaciji iskustva, opreme, strojeva i znanja, može izgledati kao nova.

- Koristite li struju za svoje strojeve?

- Ne. Naši strojevi za pranje i generator tople vode su pogonjeni na benzin i dizelsko gorivo. Strujni priključak koristimo samo za elektroniku tih strojeva i podešavanja istih.

- Koliko iznose cijene pranja?

- Na žalost nemoguće je odgovoriti bez adekvatnog pregleda uživo. Naime, cijena može varirati npr. kod tlakavaca od 2,00 do 5,00 €, ovisno o stupnju zaprljanosti, površini, vrsti tlakavaca,

načinu postavljanja, količini materijala u fugama, impregnaciji, algicidu...

Pritisak vode u kući nije bitan jer najprije napunimo bačvu iz koje visokotlačni stroj povlači vodu

Kad smo kod algicida, često nam kažu „eh, onaj drugi mi je puno jeftiniji”. Tlakovac je jako porozan. U njega se lako “zavuku” spore mahovine, alge i gljivice, kao i korijen trave, što je lako oprati površinski, pa naizgled izgleda savršeno. No, ako se adekvatnim sredstvom ne riješite svega u dubini, isto će uskoro ponovno izrasti, pa ćete shvatiti da je bilo bolje zvati Hydro Wash. Šalu na stranu, naše je pravilo da se uvijek tretira površina adekvatnim sredstvom. U protivnom, efekt nakon pranja je toliko kratkotrajan da ne možemo i ne želimo stati iza kvalitete takvog posla. Budite sumnjičavi kada vam ponude pranje za 1,50 eura po kvadratu, pitajte ih što sve koriste. Ili se javite nama za savjet.

Cijene za fasadu variraju od 2 eura na vise, a cijena pranja crijepa na krovu od 3,50 eura.

34 Automobilizam

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREMIJERA

Potpuno novi Porsche Macan samo na struju Druga generacija najprodavanijeg Porschea u Europi dolazi u dvije izvedbe – Macan 4 i Macan Turbo, a serijski dolazi pogon na sve kotače, ali i po dva električna motora, pa će vrijeme pokazati hoće li Macan ostati broj 1 Porsche u Europi ili ne.

Nije nikome lako, pa ni proizvođačima, a zahvaljujući prestrogim zahtjevima u EU, potpuno nova generacija Porschea Macana stiže samo u električnoj izvedbi! Da, još jedan model koji se više ne može dobiti s benzinskim motorom, a novoj će generaciji biti teško postići ono što je uspjelo prethodnoj – biti najprodavaniji Porsche u Europi.

Druga generacija dolazi u dvije izvedbe – Macan 4 i Macan Turbo, a razlike su vidljive već na prvi pogled. Da vam bude lakše za pratiti, sivi Macan na fotografijama je model Macan 4, dok je bijeli Macan Turbo.

Porsche je napravio uspješnu evoluciju dizajna i obje izvedbe izgledaju dobro, a sprijeda ćete ih prepoznati po drugačijim branicima, dok će straga Turbo biti prepoznatljiv po otvoru ispod stražnjih svjetala.

Macan je i narastao u odnosu na prethodnika, pa je sada dug 4784 mm, širok 1938 mm i visok 1622 mm, a međuosovinski razmak je u odnosu na prethodnu generaciju duži za čak 86 mm i sada ukupno

mjeri 2893 mm. Također se nude i dva prtljažna prostora, pa je straga dostupno do 540 litara, odnosno do 138 litara s preklopljenim stražnjim sjedalima, dok je prednji prtljažni prostor, takozvani “frunk“, obujma 84 litre i dostatan je za pospremanje kabela za punjenje. Što se pak kotača tiče, u opciji su oni do veličine od 22 inča. Treba napomenuti i kako Macan može povući prikolicu do 2.000 kg težine.

Unutrašnjost donosi nešto nižu poziciju sjedenja nego u prethodnoj generaciji, čak do 28 mm niže, dok oni straga sjede 15 mm niže. Iako prevladava digitalija, u unutrašnjosti je moguće vidjeti i analogne dijelove kao što je opcijski sat na vrhu središnje konzole, a i klimatizacijom se upravlja s pomoću kotačića.

Tu je do tri zaslona – digitalni instrumenti dijagonale 12,6 inča i središnji multimedijski zaslon dijagonale 10,9 inča, a po prvi put je dostupan i treći zaslon dijagonale 10,9 inča ispred suvozača, koji je dodatna oprema. Osim toga,

Unutrašnjost novog Macana Turbo donosi do tri zaslona, ali i analogni sat na vrhu središnje konzole Macan je po prvi put dostupan i s head-up zaslonom s tehnologijom proširene stvarnosti, a vozač je vidi na 10 m udaljenosti i odgovara veličini zaslona dijagonale 87 inča.

Obje izvedbe Macana imaju pogon na sve kotače, a na svaku je osovinu postavljen po jedan motor. Porsche Torque Vectoring Plus (PTV Plus), elektronički kontrolirana blokada diferencijala na stražnjoj osovini, također pridonosi trakciji, stabilnosti vožnje i bočnoj dinamici Ma-

cana Turbo. Macan modeli sa zračnim ovjesom, standardno na izvedbi Turbo, opremljeni su elektroničkom kontrolom prigušenja Porsche Active Suspension Management (PASM), a može se kombinirati s ovjesom od čeličnih opruga.

PASM sada ima i amortizere s tehnologijom dva ventila. Zahvaljujući ekspanzivnijoj mapi amortizera, to rezultira širim spektrom između udobnosti i performansi. Time su razlike između programa vožnje još opipljivije. Uz to, po prvi put je

Novi head-up zaslon nudi proširenu stvarnost u realnom vremenu Agresivniji prednji odbojnik je zaštitni znak Macana Turbo

dostupno i opcijsko upravljanje stražnjom osovinom, a stražnji se kotači zakreću 5 stupnjeva, što omogućuje krug okretanja od 11,1 metar.

Macan 4 dolazi sa snagom od 300 kW/408 KS i nudi 650 Nm okretnog momenta, dok se Macan Turbo dobiva s maksimalnom snagom od 470 kW/639 KS i nudi čak 1130 Nm okretnog momenta. Slabija izvedba ubrzava od 0 do 100 km/h za 5,3 sekunde i nudi maksimalnu brzinu od 220 km/h, dok snažnija izvedba

ubrzava za 3,3 sekunde i može pojuriti do brzine od 260 km/h.

U obje izvedbe je ugrađena baterija kapaciteta od 100 kWh bruto, odnosno 95 kWh neto, a podržava punionice do 270 kW, koje je moguće naći u razvijenoj Europi, ali ne i kod nas.

Autonomija je u modelu Macan 4 do 613 km, odnosno do 591 km u Macanu Turbo. Naravno, ako ga ne vozite onako kako je ovaj model namijenjen, a tada je autonomija i do 50 % manja... (ir)

Straga je Macan Turbo prepoznatljiv po otvorima ispod svjetala

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 35

50 GODINA Golfa

Redizajn za osmu generaciju Golfa Golf slavi 50. rođendan te je upravo predstavljena obnovljena osma generacija Golfa koja će se još uvijek nuditi i s dizel motorom, a nastavit će uspješan put prethodnih generacija, koje su do sada proizvedene u 37 milijuna primjeraka

Volkswagen je 1974. godine započeo s proizvodnjom Golfa, a do danas je proizvedeno više od 37 milijuna vozila, čime je Golf postao najuspješniji europski model, a ujedno je i najuspješniji Volkswagen.

Doduše, u posljednje vrijeme mu ne ide najbolje, pa je od europskog najprodavanijeg vozila tijekom niza godina, Golf završio tek na 7. mjestu najprodavanijih modela. No osvježenje bi mu trebalo pripomoći u prodaji, no to će pokazati vrijeme.

Vratimo se mi na novosti.

Golf i njegova karavan izvedba Golf Variant su dobili dorađena prednja svjetla, a po prvi puta je osvijetljen i prednji logo marke. Opcijska Iq.Light LED matrix svjetla pak

nude duga svjetla sa snopom svjetlosti koja obasjavaju čak 500 metara, a novu grafiku imaju i stražnja Iq. Light 3D LED svjetla.

U unutrašnjosti nas očekuje novi infotainment sustav u dijagonali od 10,4 ili 12,9 inča, a ispod njih su i dalje klizne površine za podešavanje, ali su ovog puta barem osvijetljene pa ne morate gađati po noći i nadati se da ćete pogoditi pravu površinu, jer je lijevi dio namijenjen podešavanju lijeve zone klimatizacije, na središnjem dijelu se podešava glasnoća, a desno se podešava temperatura suvozača.

Novost je i što su na upravljač vraćene fizičke tipke, pa će i kontrola svega biti lakša.

Tu je i novi govorni asistent IDA2, a sada se njime može upravljati i klima uređajem, telefonom ili navigacijskim sustavom, kao i za pristup on-line informacijama. Serijski sve izvedbe dobivaju i digitalne instrumente u dijagonali od 10,2 inča.

Golf će i dalje biti dostupan s dizel motorom i to u izvedbi sa 115 KS u kombinaciji sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem ili sa 150 KS u kombinaciji sa 7-stupanjskim DSG automatskim mjenjačem s dvije spojke. Što se tiče benzinskih motora, u ponudi su 1,5-litreni TSI u izvedbi sa 115 KS i 150 KS i oba su kombinirana sa 6-stupanjskim automatskim mjenjačem. Sve navedene izvedbe

su dostupne u standardnoj i karavan izvedbi, dok je najsnažniji benzinac s 265 KS i 7-stupanjskim automatikom rezerviran samo za Golf GTI. Hibridne izvedbe su također dostupne u standardnoj i karavan inačici i to sa 115 KS i 150 KS, a u oba slučaja su motori upareni sa 7-stupanjskim DSG mjenjačem s dvije spojke. Tu su i dvije plug-in hibridne izvedbe rezervirane samo za Golf s 5 vrata, a dolaze pod oznakom eHybrid i GTE. eHybrid dolazi s ukupnom snagom sustava od 204 KS, dok GTE dolazi s ukupnom snagom od 272 KS i obje izvedbe su uparene sa 6-stupanjskim eDSG automatskim mjenjačem s dvije spojke. Zanimljivo je i kako

Straga je Golf dobio novu grafiku LED svjetala i osvježeni branik sve izvedbe dolaze isključivo s pogonom na prednje kotače, a izvedbe s pogonom na sve kotače nema.

U ponudi će biti pet paketa opreme, a kupci će moći birati između jedanaest boja karoserije, od kojih su četiri

nove boje, a tu je i pet novodizajniranih aluminijskih naplataka koji idu do veličine od 19 inča. Cijena za obnovljenu izvedbu nije objavljena, ali će sigurno biti viša od dosadašnje, gdje Golf kreće od oko 27.500 eura. (ir)

VAŠ POUZDANI PARTNER VEĆ VIŠE OD 40 GODINA

36 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 2. do 8. veljače 2024.

P S

N P U S

Č

2 Prikazanje Gospodinovo – Svijećnica 3 Blaž (Vlaho) ili Ansgar (Oskar), Šimun i Ana 4 5. KROZ GODINU, Veronika Jeruzalemska 5 Agata, Dobrila, Modest, Jagoda 6 Pavao Miki i dr., Doroteja, Dora, Silvana 7 Pio IX. papa, Maksim, Rikard, Držislav 8 Jeronim, Jerko, Jozefina, Mladen

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Čakovec

Nedelišće

dr. Sven Jevtić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314 dr. Mirjana Dukić

dr. Mario Kovač Varaždinska 23a, tel. 040/821-200 dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

Prelog

dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

dr. Jakob Vrus I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Pribislavec

dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012

Domašinec dr. Zdenka Ivanović-Azenić M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Selnica

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

Sveti Juraj na Bregu-Lopatinec dr. Sara Mudri Pleškovec 30, tel. 040/855-791

dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Orehovica

dr. Monika Friščić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Vratišinec

dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

IZ MATIČNOG UREDA

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palijativni tim

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palijativne bolesnike:

Čakovec:

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Sretan Vam imendan! ROĐENI

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 3. VELJAČE

112

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

2. veljače 2024.

Blanka Kučić, kći Petre i Aleksandra Tino Mezga, sin Anamarie i Antonia Luka Sušec, sin Petre i Josipa Tesa Primorac, kći Ive i Marka Alina Balog, kći Irme i Alena Lara Posavec, kći Ane i Hrvoja Toma Beliga, sin Lucije i Borka Leticia Šebalj, kći Jelene i Marka Melani Balent, kći Martine i Božidara Nesa Slivar, kći Laure i Igora Jona Novak, sin Nikoline i Vanje Patricio Oršuš, sin Zvjezdane i Srećka Nenad Oršoš, sin Biserke Samuel Frančić, sin Viktorije i Antonia Fabijan Hum, sin Valentine i Antonia

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

VJENČANI

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Čakovec:

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec

tel. 040 313 319

Sonja Kolarić i Luka Juričan

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

UMRLI

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Čakovec: Bruno Batinčić r. 1959.

Stanislav Sitar r. 1941.

Tomislav Katalinić r. 1953.

Ignac Lepen r. 1945.

Josip Špoljar r. 1942.

Antun Kerovec r. 1951.

Nada Lovrenčić r. Čolja r. 1938.

Stjepan Kvakan r. 1950.

Nevenka Šopar r. Sušec r. 1952.

Franjo Lončarić r. 1931.

Martin Cirkvenčić r. 1947.

Karolina Horvat r. Haček r. 1944.

Elizabeta Kneklin r. Kolac r. 1930.

Marija Hajdarović r. Novak r. 1931.

Kotoriba: Zlatko Kanižaj r. 1957.

Mursko Središće: Anđela Novak r. Doničar r. 1941.

Vladimir Cepanec r. 1944.

Branko Srpak r. 1955.

Vladimir Žalar r. 1945.

Marija Hrženjak r. Kočila r. 1936.

Franciska Kontrec r. 1947.

Prelog: Ivan Benko r. 1960.

Štrigova: Jelena Terek r. Kovačić r. 1941.

Vida Stražišar r. Turšič r. 1936.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260 tel. 040 314 920

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Matični ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

tel. 040 372 370

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vratišinec

tel. 040 866 966

Dom zdravlja Čakovec

KINO RASPORED Četvrtak 1.2.

17:00 Rock Dog 2 - sink.

20:00 Miller’s Girl - premijera

PETAK 2.2.

17:00 Lassie 2 - sink.

20:00 Uboga stvorenja

SUBOTA 3.2.

10:00 Rock Dog 2 - sink.

13:30 Ekipa iz džungle 2 - sink.

17:00 Lassie 2 - sink.

20:00 Millerova djevojka

NEDJELJA 4.2.

10:00 Ekipa iz džungle 2 - sink.

13:30 Rock Dog 2 - sink.

17:00 Lassie 2 - sink.

20:00 Uboga stvorenja

PONEDJELJAK 5.2.

17:00 Lassie 2 - sink.

20:00 Millerova djevojka

UTORAK 6.2.

17:00 Ekipa iz džungle 2 - sink.

20:00 Lassie 2 - sink.

SRIJEDA 7.2.

17:00 Rock Dog 2 - sink.

20:00 Uboga stvorenja

2. veljače 2024.

OBAVIJEST O SMRTI

Veronika Zavrtnik rođ. Meljnjak iz Orehovice preminula 29. siječnja u 94. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Oreški iz Ivanovca preminuo 28. siječnja u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vera Sabol rođ. Železnjak iz Ivanovca preminula 28. siječnja u 76 godini života

OBAVIJEST O SMRTI

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Emil Hergold iz Čakovca preminuo 23. siječnja u 63. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Tisaj iz Svetog Križa preminuo 25. siječnja u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Mikulan iz Donje Dubrave preminuo u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nevenka Šopar rođ. Sušec iz Čakovca preminula 22. siječnja u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Kvakan

iz Savske Vesi preminuo 23. siječnja u 78 godini života

iz Svete Marije preminuo u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Matija Kečkeš

iz Dunjkovca preminula u 42. godini života

iz Preloga preminuo 1. veljače u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Đuro Kramar

Marija Gereci rođ. Odeljan

iz Čehovca preminuo 29. siječnja u 74. godini života

iz Belice preminula 30. siječnja u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Vuglač

Lidija Lukman

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 37

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Janja Šanta rođ. Gold učiteljica u mirovini iz Čakovca preminula 31. siječnja u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Branko Furdi iz Domašinca preminuo 27. siječnja u 65. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Vuk

Josip Mihalic

Rudolf Sklepić

iz Hodošana preminuo u 87. godini života

iz Belice preminuo u 69. godini života

iz Križovca preminuo u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Vinković iz Belice preminula 29. siječnja u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Hamer rođ. Rušnjak iz Strahoninca preminula u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mladen Plemeniti iz Nedelišća preminuo 25. siječnja u 74. godini života

38 Slobodna radna mjesta 1. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, Palovečka 1, traži m/ž strojara - bageristu, m/ž vozača C i E kat. i 2 m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/845-806 ili na mob.

099/271-4461 do 4.2.

2. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 23.2.

3. ARTIS CONSTRUCT d.o.o., Palinovec, traži 2 m/ž soboslikara, javiti se na mob. 098/273475 do 29.2.

4. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog,tražim/žskladištara,javitise na email: info@autoset-turek. hr do 3.2.

5. AUTORAD, Čakovec, Zagrebačka14,tražim/žautomehaničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-292 ili na mob.

099/743-1078 do 6.2.

6. AUTO WELLNESS d.o.o., Čakovec, Dr. Tome Bratkovića 1a, traži 1 m/ž djelatnika za rad na unutarnjem čišćenju vozila, javiti se sa zamolbom na adresu ili na email: autowellness@ autowellness.com.hr do 11.2.

7.BALId.o.o.,DonjaDubrava,traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 2 m/ž tekstilna tehnologa i 2 m/ž konstruktora, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/688-511ilinamob.098/802286 ili na email: infobalidoo@ gmail.com do 7.2.

8. Beauty VIVA Health & Style j.d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 5 m/ž montera namještaja, javiti se na mob: 099/4608876 ili na email: beautyviva. ck@gmail.com do 29.2.

9. BELMONT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javiti se na mob: 099/323-6625 ili na email: info@belmont.hr do 29.2.

10. BERNARDA d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž radnika u skladištu i m/ž stolara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@ bernarda.hr do 17.2.

11.B&OPrelog,Hrupine10,traži m/ž vodoinstalatera grijanja i klimatizacije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@boprelog. hr do 17.2.

12. BV PRODUCT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 5 m/ž tig zavarivača, 5 m/ž cjevara izometričara, 4 m/ž električara, 2 m/ž pomoćnog električara, 8 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije, 2 m/ž radnika na postavljanju knaufa - montera suhe gradnje i 10 m/ž stolara, javiti se na mob: 095/8750-312 ili na email: product.bv@gmail. com do 15.3.

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. EKO-TERRA d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž mehaničara poljoprivrednih strojeva i 2 m/ž autoelektričara, javiti se na email: info@eko-terra.hr do 18.2.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

21. ELIMEA d.o.o., K. P. KreZa točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. šimira IV 26, Prelog, traži m/ž Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na montera solarnih elektrana, internet stranici burzarada.hzz.hr javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com 30. HORVAT - STROJARSTVO D. Vidovec (javiti se do 4.2.), 1 13. City projekt d.o.o., Čakovec, do 29.2. d.o.o., Gornji Hrašćan, Čakoveč- m/ž prodavača za mjesto rada javiti se m/ž konobara, javiti se ka 26, traži 1 m/ž tokara - gloda- Domašinec, 1 m/ž prodavača 22. ELIT INTERIJERI j.d.o.o. na email: humanresources@ ča, 1 m/ž voditelja proizvodnje i za mjesto rada Čakovec i 1 m/ž mjesto rada Nizozemska, traži castellum-cakovec.com do 4.2.

1 m/ž limara - montera, javiti se prodavača za mjesto rada Do8 m/ž stolara - montera namjeosobno sa zamolbom na adresu nji Kraljevec (rok prijave 18.2.), 14.CHRISTOFINDUSTRIESCRO štaja, javiti se na mob: 098/9841ilinatel:040/585-430ili namob: javiti se na mob. 099/456-7630 d.o.o., traži 3 m/ž cjevara, 3 m/ž 949 ili na email: elitinterijeri@ 098/242-863 ili emailom: info@ ili 091/602-5422 ili na email: industrijskogmehaničarai2m/ž gmail.com do 29.2. leslastice@leslastice.hr horvat-strojarstvo.hr do 29.2. zavarivača za mjesto rada Nje23. EUROMET d.o.o. Prelog, K. mačka, javiti se na email: jobs.

31. ISKOPI NESTIĆ d.o.o., D. 37.LINITOugostiteljstvod.o.o., Zvonimira 38, traži 2 m/ž radnicroatia@christof.com do 18.2.

Vidovec, traži m/ž rukovatelja Nedelišće, Čakovečka 40, traka u proizvodnji i montaži drvesamohodnih građ. strojeva mo- ži 2 m/ž djelatnika za izradu i 15. Construct d.o.o., Čakovec, nih proizvoda, javiti se osobno tornog vozila, javiti se na mob. pečenje pizza, javiti se osobno traži 2 m/ž zidara, m/ž po- na adresu sa zamolbom ili na adresu ili na mob. 095/199099/811-9995 do 2.2. moćnog radnika na gradilištu emailom: pro-kor@ck.t-com.

8055 ili pismenom zamolbom i m/ž tesara, javiti se na mob. hr do 15.2.

32. IZO-PANELI d.o.o., Indu- ili na email: tnikola1103@gmail.

098/366-266 do 15.2. strijska zona, Prelog, traži 3 m/ž com do 29.2.

24. Euro-unit d.o.o., Čakovec, limara - izolatera i m/ž pomoć16. ČATEKS d.d., Zrinsko-Fran- traži 1 m/ž skladištara, 1 m/ž činog radnika, javiti se osobno na 38. Ljekarna Štefan, N. Pavića kopanska 25, Čakovec, traži 2 stača, 1 m/ž radnika na održaadresu ili na tel. 040/646-376 15, Čakovec, traži m/ž magistra m/ž operatera u proizvodnji i vanju, javiti se na email: jobs@ ili na mob. 091/9166-888 ili na farmacije, javiti se osobno na 2 m/ž operatera u proizvodnji euro-unit.com do 8.2. email: manuela@izo-paneli.hr adresu ili na mob. 091/5272prevučenih materijala, javi180 ili na email: juraj.stefan@ 25. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. do 8.2. ti se osobno na adresu ili na me.com do 16.2. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, tel. 040/379-400 ili na mob.

33. KABEL-MONT d.o.o., Prtraži m/ž modelara, 2 m/ž po099/5422-582 ili pismena zavomajska 45, Hodošan, traži 2 39. L&PT d.o.o., Prelog, Hrugonska mehaničara u odjelu molba na adresu ili na email: m/ž rukovatelja samohodnim pine 4, traži 4 m/ž radnika na održavanja i 1 m/ž operatera posao@cateks.hr do 5.2. građevinskim strojevima i m/ž izvlačenju žice, javiti se osobno strojne obrade u modelariji, vozača C + E kat. za domaći pri- sa zamolbom na adresu ili ema17. Dom za starije i nemoćne javiti se pismenom zamoljevoz, javiti se osobno na adresu ilom: posao.lpt@leggett.com osobe NOVINŠČAK, Mihov- bom na adresu ili na email: ili na mob. 098/722-770 ili pi- do 29.2. ljanska 46c, Čakovec, traži m/ž hr.croatia@preisgroup.com smenom zamolbom na email: 40. MALA MIMA j.d.o.o., socijalnog radnika i 2 m/ž me- do 29.2. administracija@kabel-mont.hr Orehovica, traži 2 m/ž radnika dicinskog tehničara, javiti se 26. GRADNJA MONT NIKSI do 8.2. u proizvodnji, javiti se na tel. na adresu ili na email: kristina. d.o.o., Orehovica, traži 1 m/ž sardi@domnovinscak.hr do 34. Karlo Transporti d.o.o., 040/384-175 ili na email: info@ administrativnog referenta, 29.2.

Prelog, traži 1 m/ž vozača teret- mala-mima.hr do 17.2. javiti se emailom: posao@ nog vozila s prikolicom, javiti se 41. MARTI d.o.o., Prelog, traži 18. Dom zdravlja Čakovec, I.G. gmniksi.com do 18.2. osobno na Čehovec, Nova uli- 2 m/ž lansera u metalnoj proKovačića 1e, traži 3 medicinske 27. G-SERVIS d.o.o., Čakovec, ca 4, na mob: 099/7755-851 ili izvodnji, 2 m/ž brusača i 3 m/ž sestre ili tehničare za mjesto traži 2 m/ž servisera kućan- emailom:info@karlotransporti. radnika na montiranju i pakirarada Čakovec, 1 medicinsku seskih aparata, javiti se na email: hr do 1.3. nju, javiti se na tel. 040/630-730 stru ili tehničara za mjesto rada kreso.sojc@gmail.com do 5.2.

Nedelišće (rok prijave 6.2.), 1 35. KRIKA obrt za proizvodnju, ili na email: info@marti.hr do m/ž doktora medicine za mje- 28. HAIX d.o.o., Mala Subotica, Nedelišće, Varaždinska 25a, tra- 29.2. sto rada Selnica, 1 m/ž doktora traži m/ž djelatnika u šivaoni ži m/ž konobara, javiti se osob- 42. MD&V d.o.o., Čakovec, traži medicine za mjesto rada Pleš- uzoraka (rok prijave 11.2.), 10 no na adresu ili na tel. 040/822- 3m/žmajstorazaizraducemenkovec, 1 m/ž doktora medicine m/ž djelatnika u proizvodnji 190 ili na mob. 098/632-113 ili tne glazure i 3 m/ž majstora za za mjesto rada Goričan i 1 m/ž obuće (rok prijave 12.2.) i 2 m/ž pismenomzamolbomnagornju strojno žbukanje, javiti se na doktora medicine za mjesto ra- skladištara (rok prijave 11.2.), adresu ili na email: krika@krika. mob. 098/241-533 do 15.2. da Macinec (rok prijave 13.2.), javiti se na adresu ili na email: hr do 18.2.

43. MEC d.o.o., Čakovec, Pribijaviti se s pismenom zamolbom posao@haix.hr 36.

LE´SLATICE d.o.o., traži m/ž slavec, Industrijska 9, traži 5 m/ž na gornju adresu.

29. HILDING ANDERS d.o.o., prehrambenog tehnologa - vo- radnika u proizvodnji javiti se na 19. DRVOTRADE d.o.o., Ne- Prelog, K. Zvonimira 38, traži ditelja proizvodnje za mjesto ra- email: ks@mec.hr do 22.2. delišće, V. Nazora 32 a, traži 5 m/ž radnika na CNC stroju za da D. Vidovec, m/ž prodavača, 5 m/ž radnika na sortiranju rezanje spužve, javiti se osob- m/ždostavljača, m/žskladištara 44. MN PROJEKT j.do.o., Krištadasaka, 3 m/ž viljuškarista, 2 no na adresu ili na tel. 040/650- i m/ž službenika u nabavi - skla- novec, traži m/ž pomoćnog bram/ž djelatnika za rukovanje 043 ili na mob. 099/390-7520 ili dištu - logistici za mjesto rada vara i 2 m/ž bravara - zavarivača, građevinskim strojem utova- pismenom zamolbom na adre- Pušćine, m/ž voditelja malopro- javiti se osobno na adresu ili na rivač - bager, javiti se osobno su ili na email: lucija.horvat@ daje za mjesto rada Čakovec i mob. 098/776-291 ili na email: inna adresu do 26.2. m/ž čistačicu za mjesto rada fo.mnprojekt@gmail.comdo8.2. hildinganders.com do 5.2.

45. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: mobenz92@ gmail.com do 29.2.

46. MARODI d.o.o., Gospodarska ulica 5, Nedelišće, traži 3 m/ž djelatnika u proizvodnji tjestenine, javiti se osobno na adresu ili na email: marodi@marodi.hr do 29.2.

47. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42 A, traži 7 m/ž tesara, 5 m/ž zidara i 5 m/ž armirača, javiti se osobno sa zamolbom na adresu ili na tel: 040/379-146 ili 099/337-2357 ili emailom: kadrovska@m-g.hr do 29.2.

48. Međimurske vode d.o.o., Matice hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera vodoopskrbe i vodoinstalatera priključaka, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: voda@medjimurske-vode.hr do 31.3.

49.MIHALECTRGOVINAd.o.o., Prelog, Glavna 16, traži m/ž servisera - prodavača bicikala i m/ž radnika na poslovima silikoniranja, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/216-9252 ili na email: info@beciklin.com do 29.2.

50. Moharić commerce d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara, javiti se osobno naadresuilinatel.040/821-599ili na email: moharic.commerce@ gmail.com do 29.2.

51. MURASPID d.o.o., Prelog traži m/ž vozača vozila s prikolicom, javiti se na email: muraspid2@muraspid.hrdo14.2.

52. MULTI-ING d.o.o., traži 6 m/ž montera - pomoćnih montera za Njemačku, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob.

099/6655-006 ili na email: multi.ing.hr@gmail.comdo29.2.

53. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Hodošan, Prvomajska 14, tražim/žvozačamotornogvozila u međunarodnom transportu, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679-458 ili 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ ck.t-com.hr do 29.2.

54. NDK d.o.o., Štrigova 126 c, traži 3 m/ž operatera na savijačici, 10 m/ž tig zavarivača i 10 m/ž montera metalnih konstrukcija, javitiseosobnonagornjuadresu ili na mob. 099/560-8887 ili na email: nikola@ndk.hr do 29.2.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

2. veljače 2024.

55. NMP – PRODUKT d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž tehnologa - kalkulanta, 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom, m/ž radnika na otpremi/dopremi pozicija-viljuškarist i m/ž kontrolora u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 18.2.

56. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž suradnika projektanta prometnica i vanjskog uređenja i 1 m/ž dipl.inž. arhitekture, javiti se emailom: kadrovska. nording@gmail.com do 25.2.

Slobodna radna mjesta 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

66. Posavec Ivona - stomatolog, Čakovec, traži 1 m/ž medicinsku sestru - dentalnog asistenta, javiti se emailom: drposavec.ivona@ gmail.com do 1.3.

67. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovođu i m/ž stručnog radnika u integriranoj radionici, javiti se na email: office@p-pg.hr do 9.2.

68. Rail Factory d.o.o., Pribislavec, Industrijska ulica 28, traži 2 m/ž bravara - strojobravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/3466653 ili na email: railfactory@ 57. Number One d.o.o., D. Mi- railfactory.hr do 8.2. haljevec, Čakovečka 42, traži 2 m/ž konobara, javiti se osobno 69. Restoran Kristal, Čakona adresu ili na mob. 098/186- vec, Cvjetna 3, traži m/ž konobara i m/ž čistača, javiti 3044 do 10.2. se osobno na adresu ili na 58. Obiteljski dom MARA, tel. 040/328-105 ili na email: Otok 25, traži 1 m/ž njegovate- restorankristal@yahoo.com lja, javiti se osobno na adresu ili do 31.3. na mob: 091/933-5666 do 29.2.

70. Riva sunset d.o.o., Čako59. Obdura d.o.o., Strahoninec, vec, traži 2 m/ž konobara, jatraži 1 m/ž montera suhe grad- viti se emailom: zamolbe@ nje, javiti se na mob: 098/570- markov.hr do 24.2.

122 ili emailom: podgorelec.

71. SKUBACH, Prelog, Jug II roby@gmail.com do 1.3.

31, traži m/ž frizera, javiti se 60. Obrada metala i trgovina na email: ines.mozek@gmad.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž il.com do 29.2. operatera na cnc obradnom centru (glodalice), 2 m/ž cnc to- 72. SILADI d.o.o., Kotoriba, kara i m/ž bravara, javiti se na traži m/ž radnika u uljari i mob. 098/803-355 ili na email: skladištu, javiti se na mob.

098/915-8006 do 24.2. omt@omt.hr do 29.2.

61. OPG Zlatni Breg, Zasad- 73. Smrtić oprema stolaribreg, traži 2 m/ž kuhara u resto- ja, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, ranu, javiti se na mob. 098/962- traži m/ž stolara, javiti se 3450 ili na email. zlatnibreg2@ osobno na adresu ili na mob.

098/980-6580 do 4.2. gmail.com do 29.2.

62. OKNO d.o.o., Čakoveč- 74. SUMMA-CON d.o.o., ka 107/a, Pušćine, traži 2 m/ž Prelog, Hrupine 22, traži 1 radnika na izradi i montaži alu m/ž zavarivača, 1 m/ž cjestolarije i m/ž voditelja montaže vara, 1 m/ž montera i 1 m/ž alu stolarije, javiti se osobno na bravara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 adresu sa zamolbom ili na ili na mob. 099/4242-642 ili na tel: 040/633-777 ili mob: 099/5351-681 ili emailom: email: info@okno.hr do 29.2. office@summa.con.hr do 63. Peradarstvo, uzgoj, klanje i 25.2. prodaja peradi vl. D. Blagus, D. Pustakovec 76, traži 2 m/ž voza- 75. STUDENAC d.o.o. - mječa C kategorije, javiti se na mob. sto rada Donja Dubrava, traži 5 m/ž prodavača, javiti 098/282-147 do 3.2. se emailom: ljudskipotenci64. Plantana zapošljavanje jalicentar@studenac.hr do d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž 12.2. šumskih radnika, javiti se na mob. 099/312-4774 ili na email: 76. ŠERCER d.o.o., D. Kraljeuprava@platanazaposljavanje. vec, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na hr do 11.2. održavanju, 2 m/ž pomoćna 65. Podrum Štrigova d.o.o., radnika u pekari, m/ž kuhaŠtrigova, traži m/ž pomoć- ra i m/ž pekara, javiti se na nog enologa, m/ž agronoma mob. 098/173-6941 do 19.2.

- voditelja vinograda i m/ž voditelja vinograda - trakto- 77. Tesarski obrt Ljubomir ra, javiti se osobno na adresu Ceilinger, Nedelišće, Žarili na tel. 042/402-466 ili na kovice 12, traži m/ž tesara mob. 098/390-763 ili na email: krovopokrivača, javiti se na mob. 098/426-080 do 5.2. posao@tpvz.hr do 11.2.

Promijenili smo izgled, ali ne i kvalitetu!

Omiljene krupice, hajdinska i ječmena kaša sada s novim izgledom. www.cak-mlinovi.hr

Oglasi kruh brašno kaše i mlinci Međimurske novine 165x266_v2.indd 4

78.TISAKd.o.o.,Čakovec,traži2 m/ž prodavača, javiti se putem linka: https://tisak.talentlyft. com/o/sHe/apply do 22.2.

79.TrgovinaKRKd.d.,Ž.fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž teretnog vozila, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 18.2.

žavanje strojeva i 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se na mob. 098/241-673 do 4.2.

81. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu, javiti se na mob. 099/202-3881 ili na email: tot.petar2@gmail.com do 29.2.

80. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž pomoć- 82. TUBLA d.o.o., Čakovec, nog radnika u radioni, m/ž traži 1 m/ž financijsko-knjigostrojara, m/ž djelatnika za odr- vodstvenog referenta, javiti se

08/11/2023 10:15

emailom: posao@tubla.hr do sestru ili tehničara, javiti se 9.2. osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 2.2.

83. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimur- 85. V-ELIN d.o.o., Čakovec, ske županije, A. G. Matoša 20, traži m/ž elektroničara - meČakovec, traži 2 m/ž asistenta haničara, m/ž dipl.inž. elektrou organiziranom stanovanju uz tehnike i m/ž pomoćnog radpodršku, javiti se pismenom za- nika, javiti se na email: gordan. molbom na adresu ili na email: vrbanec@v-elin.hr do 15.2. udrugaoitmz@gmail.com do 86. Zdravstvena ustanova Lje10.2. karne Petek, Mala Subotica, 84. Ustanova za zdravstvenu traži 1 m/ž magistra farmacinjegu u kući Živković, Zavnoh-a je, javiti se emailom: ljekarne.

45, Čakovec, traži medicinsku petek@gmail.com do 29.2.

40 Oglasnik

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505.

FORD FOCUS 2.5 ST registriran do 6/24g., Info na mob.

095/858-1502.

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 7.300 eur. Info na mob. 098/9422821 MERCEDES A 180 cdi, 80 kW, 2008 g., REDIZAJN, reg. do 4/24., uredno održavan, garažiran, zdrava limarija, mala potrošnja goriva, ispod cijene, u dobrom stanju. Info.

097/600-6038 PRODA JEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

POLJOPRIVREDA PRODAJEM piljenu jelovu građu, grede, letve, daske.

Cijenu od 175 eura na dalje.

Dostava uključena u cijenu.

Mobitel: 00 386 68 681 374 PRIKOLICA DVOOSOVINKA dimenzije sanduka 1.50m x 3.50m - očuvana, stalno garažirana - nema papire, željezna konstrukcija, drveni sanduk - cijena 500e - nije fiksno - lokacija Pribislavec, Međimurje - kontakt 099/692-9076 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214107 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Kriš tanovec , Knezovec , Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJEM PLUG OLT Slavonac-dvije brazde, malo korišten. Mob. 095/816-5206 PRODA JU SE INOX bačve za vino od 400 lit (2 kom) i 250 lit (2 kom). Upitati na 040/364-354 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob.

098/944-3339 MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur).

Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). tel. 040/682175

USLUGE SOBOSLIKARSKI I KNAUF RADOVI, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja.

Profi design Čakovec, mob.

099/873-5991

TRAŽIMO RADNIKE za sezonski rad na prodaji šparoga i jagoda u okolici Frankfurta, uvjet je osnovno znanje njemačkog jezika. Prijave na telefon: 098/937-8037

PRODAJU SE NOVI izgrađeni stanovi od 82 m2 (termo fasada 15 cm i ožbukano unutra) izvedba srednji roh-bau (3 sobe + dnevni boravak, blagovaona, kuhinja, 2 wc i 2 kupaone) u Pribislavcu ul. F. Kuharića 14 – novi dio naselja.

Info na mob. 095/858-1502

ŽIVOTINJE

TRAŽIM POSAO pripomoć u kući ili čuvanje pokretne osobe 8 sati. Info na mob.

092/318-6921 MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - može bilo što na dnevnicu, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206

NEKRETNINE

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, roditelji prisutni s rodovnicom, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita. Info. 097/600-6038.

AKVARIJ OSMEROKUTNI sa 15 ribica, 15 puževa čistača, živo bilje daje kisik, 30 eura. Kompletno uređen. Šaljem slike.

Zagreb-Utrina, 091/9240-293 Prodaje se kuća u Pušćinama, V. Nazora 33 (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur.

Upitati na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

POKLANJAM ČISTOKRVNU MLADU ŽENKU njemačkog ovčara, nije prepuštanja pod mužjaka. mob. 097/600-6038 AKVARIJ 25 litara sa 20 ribica, 20 čistača, živo bilje daje kisik, kompletno uređen, 50 eura. šaljem Slike, mob 098/9084675.

RAZNO PRODAJE SE SAMOSTOJEĆA KUĆA katnica, stambene površine 150 m2 i okućnice 851 m2 u Čakovcu (uporabna dozvola, plin, struja). Upita� na telefon 091/505-2725.

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Javiti se na mob: 098/947-8801 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu od 480 čhv (16 x 100 m), voda i struja dostupni. Info na mob. 098/1600-415

1481

PRODAJU SE ANĐEOSKE KARTE za gatanje-nove, razne Alternativne knjige i komplet knjiga Povijest Hrvata od V. Klaića. Tel. 099/5166-780 ili 040/822-362.

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob.

098/170-3321 PRODAJEM LASERSKI DALJINOMJER, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 095/816-5206 PRODAJE SE NOVI MADRAC i dvije podnice, te vešmašina.

Info na broj 364-384 PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/ kom. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675 PRODA JEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim.

110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

POVOLJNO PRODAJEM SOBU za mlade u vrlo dobrom stanju sa podnicom i madracem bez opruga. Info. 097/6006038

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/4047517 LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, malo korišteni, 30 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240293 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir.

30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453 KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092 CRIJEVO ZA VODU 35 metara, gra�s pumpa, armirano sa motalicom na kotačima, malo korišteno, 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob.

091/9240-293 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu.

Info na mob: 098/214-107 PRODAJE SE sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel.

040/682-175

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006 PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 250 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 250 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 250 eur). Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM sobni bicikl, sob.

Orbitrek, francuske ležaje dimenzije 210x160-100, 200x135 i 200x95 cm (očuvani, kao novi), dvosjed, stolice za blag. 6 ili 8 kom, tapeciranu garnit. masiv (4x1), elemente predsoblja, regala, ivericu za podove - pregrade cca. 80m2, kolica za autogeno plinske boce, 2 kom. metal-drvene palete, radni metalni stol 175/80 cm, ručni flex, bušilicu, kompresor 80 lit. i ostali alat, kao i ostalo. info na mob. 091/5727-670.

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja!

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

€/min

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

2. veljače 2024.

Vaši radovi 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ

Maškare u mom kraju

Dragi naši kreativci, pjesnici, pisci i likovnjaci, nakon božićnog natječaja u kojem ste nam pokazali adventske i božićne običaje Međimurja iz prošlosti i sadašnjosti, pozivamo Vas da se uključite u novi natječaj pod nazivom Maškare u mom kraju.

Fašničko vrijeme je započelo, vesele povorke maškara jure ulicama, a mi s nestrpljenjem očekujemo vaše priče, pjesme i likovne radove kako vi vidite Fašnik i kakvi su fašnički običaji u vašem mjestu. Možete u istraživanje i kreiranje svojim radova uključiti i svoje roditelje, djedove i bake, kako biste doznali što više o maskama

specifičnim za koje mjesto, o značenju pojedine maske, o vjerovanjima vezanim uz maškare i slično.

Radovi će se vrednovati prema kriterijima: držanje zadane teme, urednost i originalnost. Najbolje, kao i uvijek, očekuju vrijedne nagrade.

Radovi se šalju mailom na stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do 15.

2. 2024.

Veselimo se vašim novim idejama i lijepim pjesmama, pričama i likovnim radovima o međimurskim maškarama! (as)

Vražozuba maska, Helena Makšadi, 4. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Čarobna maska anđela, Maja Višnjić, 4. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

POGLEDNI, I BOŠ VIDEL Velim ti, sneg bu curel.

Ma kakši dežđ, sneg je v pitanjo.

Se je prekril sneg, ceste, hiže, polja; pa čak i dvore, ama baš, se.

Mrzlo je vuni, fest mrzlo.

Došla je i k nam zima.

Seljaki pomečejo snega, z svojih stezi. Močijo se oni.

Poljukni vun čez blok.

Pogledni, i boš videl; videl, beloga, svetloga, snega.

Mia Hančić, 8. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Iva Žerjav, 2. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan Magična maska, Zita Črep, 4. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

MOJ DEDEK

Kate Žerjav, 2. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

Moj dedek je još mladi, pameten, srečen i prefrigani.

Rad posluša popevke.

Jako me ima rad.

Stalno nekaj dela.

Popravlja, pregovarja se, počivle.

Rad gledi televiziju.

Negda i kuha.

Arsen Muftić 4. a OŠ Ivanovec

Smešonja hoda, Emir Oršoš, 4. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

42 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Smijeh je lijek

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME: PON. – PET: od 16 do 18 sa� Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Humor ima funkciju emocionalne regulacije i važan je moderator u stresnim i bolnim situacijama

Humor je važna sastavnica mentalnog i tjelesnog zdravlja, a ne samo socijalno poželjna osobina ličnosti. Djeluje relaksirajuće, oslobađa od straha, tuge i anksioznosti, omogućuje pozitivniju procjenu situacije u kojoj se osoba nalazi. U istraživanjima se pokazalo da je negativno povezan s depresijom, pesimizmom i zabrinutošću oko različitih životnih pitanja.

Ali to svi znamo i bez istraživanja! Humor ima funkciju emocionalne regulacije, važan je moderator u stresnim i bolnim situacijama. Na �iziološkoj razini smijeh stimulira imunološki odgovor organizma zbog smanjenja razine hormona stresa kortizola i oslobađanja hormona endor�ina, na emocionalnoj razini pomoću smijeha negativne emocije zamjenjuju se pozitivnima, na kognitivnoj razini smijeh rasterećuje jer odvlači pažnju s problemne situacije, a na socijalnoj razini smijehom se osigurava povezanost i socijalna podrška.

Različiti aspekti humora, poput pretvaranja negativnog u pozitivno, optimizam i nada, učinkovite su strategije suočavanja. Pozitivnom procjenom i realističnijim kognitivnim procesiranjem informacija humor dovodi do kognitivno-afektivne promjene i omogućuje pojedincu suočavanje s izazovnom ili zastrašujućom situacijom, a da ga pritom ne preplave neugodni osjećaji. Humor se smatra zrelim obrambenim mehanizmom, jer smanjuje stres dok istodobno ego i realitet ostaju povezani. Prema Freudu, razlog zašto uživamo u vicevima je to što nam omogućuju da osjetimo zadovoljstvo koje proizlazi iz otpuštanja primitivnih seksualnih i agresivnih impulsa. Iznenadilo bi ga da može vidjeti koliko smo danas produktivni po tom pitanju!

2. veljače 2024.

Jesmo li prešli granicu?

Smiješne su nam stvari koje su neočekivane i neobične, kao i razne situacije koje uključuju kršenje socijalnih, kulturalnih, lingvističkih, logičkih i moralnih normi. Smijati se možemo na vlastiti i na tuđi račun! Agresivni humor koji je okrenut ismijavanju i kritiziranju tuđih mana često koristi ironiju i cinizam, ali i opet svi znamo da to može biti dobar ventil u frustrirajućim okolnostima. Postoji i humor koji nas povezuje i namijenjen je postizanju zajedništva i smanjivanju osjećaja napetosti. Ovaj tip humora karakterističan je za otvorene, dobronamjerne ljude koji su jako društveni i manje su skloni anksioznosti i depresivnim epizodama. Humor tipa “život kroz ružičaste naočale“ pomaže ljudima da se lakše nose sa svakodnevnim životnim izazovima i stresom, a sklone su mu optimistične osobe koje često opisujemo kao veseljake i podizatelje morala.

Smisao za humor se najčešće de�inira kao sposobnost osobe da doživi neke podražaje i iskustva smiješnima i da uživa u smiješnim stvarima. No, on ima puno aspekata: sposobnost shvaćanja šala i viceva, način na koji osoba izražava humor, stupanj u kojem sama aktivno traži duhovite sadržaje koje će čitati ili gledati, pamćenje za viceve ili smiješne događaje iz vlastitog života te korištenje humora kao mehanizma nošenja sa stresom.

Smisao za humor ovisi o mnoštvu faktora, kao što su kultura u kojoj osoba živi, inteligencija, zrelost, obrazovanje i kontekst. Smisao za humor vrlo je poželjna karakteristika ličnosti i vrlo bitna komponenta mentalnog zdravlja, a smijeh je jednostavno, jeftino i prirodno terapijsko sredstvo u svim životnim situacijama!

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Nitko ne postaje alkoholičar preko noći, nitko to ne želi, niti ima namjeru postati, a razvijenoj ovisnosti o alkoholu prethode godine redovitog i prekomjernog pijenja, pri čemu osoba ima osjećaj da u svakom momentu može s tim prestati

Poznati hrvatski alkoholog prof. Branko Lang davnih je godina slikovito opisao razliku između alkoholičara i umjerenog potrošača alkohola: “Ovisnici i umjereni pilci idu dvjema obalama rijeke, obalama spojenim mostom.

Preko mosta odvija se veliki promet u jednom smjeru: od obale društvenih potrošača do obale alkoholičara, a jedni i drugi razmišljaju na način koji njima odgovara. Umjereni pilci misle da nikada neće stići na onu drugu obalu, a alkoholičari misle da nikada nisu ni prešli most. Teško je društvenom potrošaču približiti mišljenje da je njegovo pijenje rizično ponašanje i da su jednom nogom već na mostu, a alkoholičaru da mora prijeći dosta nizvodno da nađe obalu apstinencije.”

Doista, nitko ne postaje alkoholičar preko noći. Nitko to naravno ni ne želi, niti ima namjeru postati. Razvijenoj ovisnosti o alkoholu prethode godine redovitog i prekomjernog pijenja, pri čemu dotična osoba ima osjećaj da u svakom momentu može s tim prestati. Naravno, ne baš danas i ne baš sad, jer za to, po njima, nema potrebe.

Okolina, prijatelji i članovi obitelji često uoče da osoba pretjeruje s alkoholom, ali ga nerado s tim suočavaju, sve do faze kada problemi postanu jako izraženi. Naime, mnogi kad popiju budu u početku veseli, zabavni, znaju oraspoložiti cijelo društvo.

Međutim, učestalim pijenjem se, kao i kod svake druge psihoaktivne tvari, javlja potreba za sve većom količinom alkohola kako bi se postigao isti opuštajući efekt.

Organizam razvija toleranciju,

povećavaju se količine i učestalost pijenja što dovede do razvoja navike, a nakon toga i ovisnosti.

Ne treba čekati znakove �izičkog, psihičkog i socijalnog zatajivanja kako bi se tek nakon njih reagiralo.

Dobro je puno prije pokušati procijeniti gdje smo na onoj tankoj, nevidljivoj liniji koja dijeli umjerenog potrošača od ovisnika o alkoholu. Za to postoji više načina, a jedan od dobrih načina su i upitnici samoprocjene koje jednostavno možete primijeniti.

Posljednjih godina je veoma popularan upitnik za samodijagnostiku alkoholizma tzv. CAGE upitnik (Ewing J. A., Detecting Alcoholism: The CAGE questionnaire, Journal of the American Medical Association, 252:1905 1907, 1984.) čiji naziv dolazi od prvih slova početnih riječi koje najavljuju pitanja samoprocjene: C – Cut down (smanjiti): Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja vlastitog pijenja?

A – Annoyed (ometan): Jeste li se u posljednje vrijeme osjećali ometani primjedbama iz okoline o vašem pijenju i preporukama da smanjite ili napustite pijenje?

G – Guilty (kriv): Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u vezi s vašim pijenjem?

E –Eye opener (otvarač za oči): Jeste li pili alkoholno piće rano ujutro, da biste popravili raspoloženje i mogli početi uobičajeni posao?

Ako ste osoba srednje ili starije životne dobi i potvrdno ste odgovorili barem na dva od gornjih pitanja, može se s priličnom sigurnošću reći da ste prešli granicu tzv. sigurnog ili umjerenog pijenja i da bi bilo preporučljivo potražiti stručnu pomoć. U mlađim dobnim skupinama znakovit je i samo jedan pozitivan odgovor.

Onima koji su postali svjesni da imaju problem, ali misle da mogu prestati kad god to požele, preporučuje se provesti pokus apstinencije od šest tjedana. Ako se za vrijeme tog perioda počnu pojavljivati jači nemiri, nervoza, jaka žudnja za alkoholom ili ako ne uspijete izdržati niti nekoliko dana bez alkohola, to je siguran znak alkoholne ovisnosti i potrebno je potražiti pomoć.

Traženje pomoći nije znak slabosti karaktera, nemoći niti predaje. Naprotiv, to je pokazatelj da osoba još uvijek ima u sebi dio koji zdravo razmišlja i koji će joj, uz podršku najbližih i pomoć stručnjaka, omogućiti da svoj problem riješi.

VATROGASCI MEĐIMURJA

2. veljače 2024.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Zlatko Orsag, Mladen Kanižaj, Robert Meglić, Mario Medved, Dragu�n Ladić, Dragu�n Trupković, Đuro Hrašćanec i Nikola Besedić

VATROGASNA ZAJEDNICA Međimurske županije

Proslavili velikih 30 godina

Velika obljetnica bila je i prilika da se nagrade najzaslužniji vatrogasci, ujedno bivši predsjednici i zapovjednici VZMŽ-a, u minulih 30 godina Piše Sanja Heric

- Iskoristio bih priliku da zahvalim prijateljima vatrogascima, svim dužnosnicima, sadašnjim i bivšim, stručnim službama, koje su odradile lavovski dio posla, i svima onima koji su dali obol razvoju naše vatrogasne zajednice, da bi ona bila tako dobra i u samom vrhu Hrvatske vatrogasne zajednice, rekao je u svom govoru Mario Medved, predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije, koja je proteklog petka, 26. siječnja, proslavila okruglu 30. obljetnicu postojanja u Domu kulture u Štrigovi.

Svečanost je započela �ilmom u kojem su prikazani sami začeci vatrogastva u Međimurju, kako je ono na-

predovalo i čime se najviše danas ponose. Ova velika obljetnica bila je i prilika da se nagrade najzaslužniji vatrogasci, ujedno bivši predsjednici i zapovjednici VZMŽ-a, u minulih 30 godina.

Tako su nagrađeni bili: Đuro Hrašćanec iz DVD-a Donja Dubrava, predsjednik tadašnjeg Vatrogasnog saveza općina u razdoblju od 1984. do 1988. godine, Ivan Horvat iz DVD-a Držimurec-Strelec, predsjednik VSO-a od 1988. do 1993., Dragutin Ladić iz DVD-a Brezje, zapovjednik VSO-a i VZMŽ-a od 1984. do 1994., Dragutin Trupković iz DVD-a Pretetinec, tajnik VSO-a, VZMŽ-a od 1981. do 2017., Ivan Krišto�ić, dipl.ing., iz DVD-a Mačkovec, predsjednik VZMŽ-a od 1993. do

Gos� na svečanos� povodom 30. rođendana u dvorani Doma kulture u Štrigovi 2000. i zapovjednik VZMŽ-a od 2000. do 2015., Zlatko Orsag iz DVD-a Vularija, zapovjednik VZMŽ-a od 1994. do 2000. i predsjednik VZMŽ-a od 2000. do 2013. i Mladen Kanižaj zapovjednik VZMŽ-

a od 2013. do 2022. godine (DVD Prelog.)

Svečanosti je uz župana Matiju Posavca, štrigovskog načelnika Stanislava Rebernika te brojne goste iz Slovenije, Mađarske i predstavni-

ke domaćih DVD-a nazočio i glavni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Slavko Tucaković, koji je dodijelio u ime HVZ-a plakete sljedećim vatrogascima: Nikoli Besediću, Mariju Medvedu, Đuri

DVD Peklenica održalo redovnu Skupštinu, ali i razriješilo dosadašnjeg predsjednika na njegov zahtjev

Hrašćanecu, Ivanu Horvatu, Dragutinu Ladiću, Dragutinu Trupkoviću, Ivanu Krištofiću, Zlatku Orsagu, Mladenu Kanižaju i Robertu Megliću, koji ju je primio plaketu u ime VZMŽ-a. Svečanost su svojim pjevanjem uljepšale članice ŽVS-a Stridonne, stvarajući emotivnu i ugodnu atmosferu.

- Mi se svi tu jako dobro poznajemo, ne trebam posebno sve pozdravljati. Hvala svima koji ste prisustvovali ovoj velikoj svečanosti, jako mi je drago. Naravno, ima i emocija, nakon toliko godina.

Možda i mi koji smo nagrađeni damo još neki doprinos u godinama koje nam slijede, rekao je u ime nagrađenih Zlatko Orsag, dodajući da zahvaljuje svima koji su im svih tih godina pružali podršku.

Zlatka Vršić, prva žena na čelu društva

- U stotoj godini djelovanja, DVD Peklenica dobio je prvu predsjednicu DVD Peklenica održao je redovnu godišnju Skupštinu koja na kraju i nije bila baš redovna. Bila je emotivna jer su se peklenički vatrogasci opraštali na Skupštini od dvije istaknute osobe u djelovanju u Peklenici – Dražena Srše, predsjednika DVD-a Peklenica i Ivane Maltarić, bivše predsjednice Vijeća Mjesnog odbora Peklenica.

Dražen Srša, dosadašnji predsjednik, zatražio je na Skupštini DVD-a Peklenica da ga se razriješi dužnosti iz osobnih razloga. Skupština mu je udovoljila želji i jednoglasno ga razriješila dužnosti, ali su mu zahvalnicom odali priznanje za dosadašnji rad.

Ivani Maltarić, bivšoj predsjednici VMO-a Peklenica i Draženu Srši, dosadašnjem predsjedniku DVD-a Peklenica uručene su zahvalnice za dosadašnji rad

Ivana Maltarić je s dužnosti predsjednice Vijeća Mjesnog odbora odstupila prošle godine iz obiteljskih razloga, koji su dobili prioritet pred radom u zajednici. Mjesni odbor je vodila 12 godina i usko surađivala s vatrogascima na mnogim aktivnostima. Nisu joj to zaboravili, pozvali su je na Skupštinu i dali joj mali poklon i zahvalnicu za tu suradnju. Peklenički vatrogasci su iznimno važni dio vatrogastva na području Grada Mursko Središće, jer se pokazalo da su ključni čimbenik u obrani od poplave u suradnji s druga dva gradska društva. Da nije bilo vatrogasaca, Mursko Središće bi lani za rekordnog vodostaja Mure, koji su vatrogasci ipak držali pod kontrolom, plivalo.

U obrani od poplave uspješno su svoje snage ujedinila sva tri društva na području Grada: DVD Mursko Središće, DVD Peklenica i DVD Križovec.

DVD Peklenica ima 41 člana, od toga 15 operativnih vatrogasaca spremnih za djelovanje u akciji. Prošle godine imali su 5 intervencija od kojih nijedna nije bila požar, već se radilo o tehničkim intervencijama.

U stotoj godini djelovanja, DVD Peklenica dobio je prvu predsjednicu, Zlatku Vršić.

Nakon razrješenja Dražena Srše predložena je za novu predsjednicu i jednoglasno izabrana na tu časnu dužnost.

U DVD-u Peklenica Zlatka Vršić djeluje već 20 godina.

Posebno je posvećena radu

Zlatka Vršić, novoizabrana predsjednica DVD-a Peklenica s mladima. Vatrogasac je I. klase i operativni član DVD-a spremna na sudjelovanje u svim akcijama. U nastupnom govoru najprije se zahvalila dosadašnjem predsjedniku Draženu Srši i uručila mu zahvalnicu DVD-a Peklenica za dosadašnji požrtvovan rad.

(BMO)

44 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

2. veljače 2024.

Recept plus

Bijela rolada sa šumskim voćem Najprije se odvoje žumanjci i bjelanjci. U visokoj posudi mikserom se izradi čvrst snijeg. Doda se 40 g šećera i nastavi miksati. U drugoj posudi izmiješaju se preostalih 40 g šećera sa šećerom u prahu i vanilijom te se sve zajedno miksa oko tri minute.

U dobivenu smjesu se dodaju bjelanjci i brašno. U lim za pečenje izlije se dobiveno tijesto i peče se oko 10 do 15 minuta dok rolada ne poprimi

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pileće trakice s tikvicama i sjemenkama Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Poklonici dobre kuhinje, brzih i zasitnih gableca, ljubitelji tradicionalne kuhinje, ali i internacionalnih jelovni-

Sastojci: - 500 g ječmene kaše - 1 pileća prsa - 200 ml vrhnja za kuhanje - 1 �kvica - sjemenke po želji (bučine, sezamove) - sol, papar, Vegeta

ka, često odlaze na adresu Zagrebačka 87 u Čakovcu.

Na toj se lokaciji nalazi restoran “Menza”. Za pažljivo osmišljene jelovnike uvijek se nabavljaju svježe namirnice lokalnih i domaćih proizvođača. Za našu stalnu rubriku “Međimurska kuharica” šef kuhinje restorana “Menza” odabrao je recept za pripremu pilećih trakica s tikvicama i sjemenkama (bučine, sezam ili druge po želji).

Za pripremu jela nije potrebno utrošiti mnogo vremena, stoga je ovaj recept dobrodošao za pripremu u radnom tjednu kad zbog dinamike poslovnih i drugih obveza često ponestaje vremena. Krenimo u kuhinju s radošću kuhati. Piletina se

Šef kuhinje Dario Toplek

posoli i nareže na trakice te se ispeče u tavi na ulju. U međuvremenu dok se piletina peče, tikvice je potrebno narezati na kockice te ih dodati piletini. Prži se sve zajedno još nekoliko minuta sve dok tikvice ne omekšaju i puste vodu.

Zatim se stavi kuhati ječmena kaša. Kad je kuhana pomiješa se s piletinom i tikvicama. Na kraju se može dodati Vegeta te se jelo po vlastitom ukusu začini (sol, papar). Za ukras na tanjuru dobrodošla je kuhana brokula i mrkva. Dobar tek želi šef kuhinje Dario Toplek te ostali djelatnici restorana Menza.

Vino tjedna

Pinot crni – Belović

Aleksandra Balog iz čakovečkog restorana “Menza” uz pileće trakice s tikvicama i sjemenkama preporučuje poslužiti čašu vinu. Odabrala je pinot crni, proizveden i odnjegovan u vinariji Belović. Ovo suho

kvalitetno vino (14,5 % alk.) krasi svježina i karakteristična aroma pomalo retro okusa, a opet se s druge strane osjeti i moderan pristup proizvodnji vina.

Svakako kušajte. Živjeli! (rr, zv)

lijepu blagu žućkastu boju. Za nadjev se pomiješa sir mascarpone, doda se voće po želji (miks svježeg šumskog voća; a može se koristiti i smrznuto) te se doda pekmez od malina ili borovnica. Doda se jedan vanilin šećer i rasporedi po polovici ohlađenog biskvita.

Rolada se lagano zarola, omota folijom i prije posluživanja ostavi u hladnjaku par sati.

U slast! (rr)

Sastojci: Rolada: - 6 jaja - 80 g šećera - ekstrakt vanilije (1 žlica) - 120 g brašna - 30 g šećera u prahu Nadjev: - 200 g smrznutog šumskog voća - 50 g pekmeza od malina - 50 g mascarpone sira - vanilin šećer

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Međimurski langoš Priprema: Prosijte brašno s praškom za pecivo pa dodajte ostale sastojke te dignuti kvasac u toplom mlijeku i žlici šećera pa umijesite mekano tijesto, ali da se ne lijepi previše za pologu. Tijesto stavite u plastičnu zdjelu i pokrijte prozirnom folijom pa ostavite pola sata da se diže. Dok se digne, vadite hrpice tijesta veličine

jabuke i složite u loptice, podlogu malo nauljite i rastežite svaku lopticu na veličinu tavice u kojoj ste zagrijali ulje pa stavite peći na vruće ulje.

Dok se peku, neka budu najprije poklopljeni nekoliko minuta, a onda provjerite vilicom da ispod nisu preblijedi i dok se malo zarumene, okrenite i pecite još nekoliko minuta.

Sastojci: - 1 kg brašna Čakovečkih mlinova za dizana �jesta - 500 ml tekućeg jogurta - 40 g kvasca - 1 žlica šećera - 3 žličice soli - 1 prašak za pecivo - 2 jaja - 1 šalica mlijeka - 0,5 l ulja za prženje

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 45 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

SABINA TELEBUH iz Podturna

Hitači su se morali speči za svate

Sabina s “hitačima” koje često peče za svoje najmilije

Povorku svatova koji su išli “po ormar” uvijek su gledali i pozdravljali mještani koji su se počastili “hitačima” U narodu se oduvijek držalo do tradicije i običaja koji su se sve do danas očuvali u nekim krajevima, posebno na selu. Međimurski običaji nerijetko su vezani uz određenu vrstu hrane i kolača, a jedan zanimljiv običaj koji uključuje pripremu slatkih kolačića od dizanog tijesta još se uvijek njeguje u Podturnu. Kolači od dizanog tijesta, takozvani “hitači”, pekli su se uvijek za svadbu, a naziv su dobili po tome što su ih svatovi bacali (međimurski: hitali) mještanima koji su ih došli vidjeti. Više o tome ispričala nam je Sabina Telebuh (70) iz Podturna: - Hitači su se uvijek pekli za svatove. Kad su se svatovi

naručali, svi su zajedno išli “po ormar”, što je bio običaj zajedničkog odlaska po stvari k mladenki koja je išla k mladencu “za snehu” ili obratno, te preseljenje tih stvari u novi dom. To je bilo praktično iz razloga da se svatovi maknu iz kuće kako bi kuharice mogle pospremiti i pripremiti sljedeći obrok, ispričala nam je Sabina. Tu povorku uvijek su pratili mještani ili gledali ispred svojih kuća, pa su se njima bacali “hitači”. Posebno su bila vesela djeca jer su bila željna kolača.

Sabina ima veliku obitelj i svi se jako dobro slažu.

Suprug Augustin, koji je pokojni, i Sabina imaju šestero djece, četiri sina: Vladimira, Ivicu, Pericu i Antuna te dvije kćeri: Mirjanu i Ljiljanu.

Sastojci: - 1 kg brašna za dizana �jesta ili glatkog brašna - 6 dl mlijeka - ½ dl ulja - 4 velike žlice šećera - 1,5 – 2 kocke kvasca malo soli - 2 jaja Priprema: Kvasac razmrviti i staviti u malo toplog mlijeka sa šećerom, da se digne.

Pomiješati sve sastojke,

dodati mlijeko i kvasac i dobro zamijesiti. U tijesto ide samo jedno jaje. Kad se tijesto digne, razvaljati ga na debljinu prsta i čašom rezati krugove željene veličine, manje ili veće.

Kolače poslagati na pleh i ostaviti da se još tamo dižu neko vrijeme. Prije pečenja premazati ih razmućenim jajem. Staviti peći u pećnicu zagrijanu na 180 stupnjeva oko 20 minuta.

Piše: Aleksandra Sklepić

Hitači

Najveće bogatstvo Sabini je jedanaestero unuka: Monika, Iva, Marko, Nikolina, Mihael, Robert, Stjepana, Matej, Niko, Dora i Andi, te dva praunuka: Ivan i Lukas. Svi redom vole domaće kolače koje Sabina pripremi, a hitači su im posebno �ina poslastica te su uvijek sretni kad ih mama i baka počasti njima.

U slobodno vrijeme, ova vrijedna domaćica nikada nije bez posla. Cijeli je svoj život bila doma s djecom, a suprug je bio na terenu u Sloveniji.

Radila je na poljoprivredi i brinula za djecu, a sada kad su svi odrasli i imaju svoje obitelji, napokon ima vremena za sebe i svoje hobije. Članica je KUD-a Mura iz Podturna

gdje pjeva u zboru već 20 godina, a članica je i crkvenog zbora Podturen već 55 godina. Cijelu je svoju obitelj naučila vrijednostima čuvanja tradicije i običaja svog sela, a kad god ima vremena, svi se zajedno okupe uz mamin stol i uživaju u najboljim jelima kakva samo mame znaju pripremiti.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 6. veljače do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 9. veljače. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnik: Krunoslav Knežić iz Čakovca

br. 1481 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 6. veljače 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 9. veljače 2024.

46 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Mirnoća koju ćete primjećiva� u osobnim odnosima ponekad će vas zaista zabrinjava�.

Prihva�te je kao priliku da unaprijedite svoje osobne odnose k filozofskim razinama. Izgledat će kao da idete malo nazad pa tek onda naprijed. Tako bi se mogao opisa� vaš radni tjedan ovih dana.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Najbolje ćete se osjeća� kod kuće gdje možete opušteno uživa� u društvu osobe koju volite. Neki će ipak rado izlazi� i to uglavnom s prijateljima.

Povremeno ćete poželje� da je malo više stras�. Osvijes�te što zapravo želite i što možete te nađite zlatnu sredinu. Kompromisi su katkada potrebni.

RAK (22.6. - 22.7.)

Bit ćete sve skloniji skrivanju svojih pravih osjećaja. To će katkada izaziva� zbrku u odnosima jer drugima nećete bi� jasni. Pazite da takvim stavom ne propus�te dobru ljubavnu priliku. Tko god da vam pokuša prigovori�, vi ćete mu odgovori�. Nije idealno, ali ponekad si nećete moći pomoći.

Sje�te se svojih pos�gnuća.

Izgledno je da ćete mnogo priča� s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete tako poveća� bliskost u odnosima. Bit će mnogo različi�h tema, ali sve će to izgleda� kao grebanje po površini. Nakon što proanalizirate pos�gnuto, nastavit ćete razvija� sve bolju poslovnu budućnost.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Bit ćete raspoloženi za razne ljubavne pustolovine. Oni koji već jesu u duljim vezama proživljavat će novu renesansu. Zajedničko vrijeme će vam proletjeti ako budete slijedili želje druge strane. Trenutačno niste u najboljoj formi za rad. Nedostatak mo�vacije bit će prirodna posljedica ovakvog stanja. Čovjek je čovjeku lijek.

Male frustracije bit će zanemarivog karaktera, a kompenzirat ćete ih dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će nakratko pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja, ali između njih i partnera sve je u redu. Hvatat će vas nervoza kad će treba� komunicira� i surađiva� s drugima. Živjet ćete u svijetu mašte.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vjerojatno ćete posta� pomalo tupi jer već neko vrijeme ništa ne ispunjava vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u svojoj vezi.

Učinite tako. Budite pošteni ne samo prema sebi, nego i prema drugima.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Šarenilo koje sad živite odražava se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježa�, možete trpje�, možete se ironično smija�. Vi ćete vjerojatno prolazi� sve te reakcije, ali vaša snaga bit će uvijek prisutna u svemu. Pokušavat ćete obnovi� neke stare kontakte koji obećavaju.

Idite tamo gdje vam je dobro.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Gdje god izašli, osjećat ćete se ugodno. Zabave će bi� baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki pozivpa makar u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shva�� da im lijepa riječ širom otvara svoja vrata. Napredovanje u karijeri bit će izgledno. Nađite svaki dan pola sata samo za sebe i svoj mir.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Većinu ovih dana provodit ćete ili u samoći ili u čežnjama.

Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete bi� pomalo otuđeni. Prilike za ljubav uglavnom će vas mimoilazi�. Ne tugujte, jer će ova faza uskoro proći.

Na vama je da radite i pokažete što znate. Okolnos�, ljudi i događaji ići će vam na ruku.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Malo veće stras� i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događati nešto lijepo i ugodno. Mnogi će zapam�� ove dane po kvalitetnijem erotskom životu. Možda ćete se mora� još malo pomuči� i bori� za neke stvari, ali to će vam ići od ruke.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ovih dana kombinirat ćete dva privatna s�la: jedan je atrak�van, senzacionalan, s puno ljudi, a drugi je �h, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete bi� zvijezda večeri, a već drugi dan običan čovjek iz dućana. Srce će biti malo sivo.

Gledat ćete što bolje iskoris�� priliku koja je pred vama.

2. veljače 2024.

ŠTO se u muzeju radi?

Dio prvi – prikupljanje predmeta Piše: Janja Kovač, viši kustos Etnografskog odjela

Kako predmeti dolaze u muzej?

Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom.

To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla.

MMČ ima pet odjela (Arheološki, Etnografski, Likovnu galeriju, Kulturno-povijesni i Povijesni) koje vode nadležni kustosi te su oni zaduženi za prikupljanje predmeta.

Postupak prikupljanja možemo sažeti u sljedeće faze: 1. Terensko istraživanje ili prikupljanje na licu mjesta.

2. Ponuda za darovanjem ili otkupom.

3. Kustos osobno pregledava predmet i donosi odluku o prihvaćanju ili odbijanju ponude za darovanjem ili otkupom.

Osnovni muzeološki kriteriji za prihvaćanje ponude su nepostojanje takvog predmeta u muzejskom fundusu, ako se predmet uklapa u politiku sakupljanja ili je predmet od izuzetne važnosti, rijedak i bilo bi ga dobro očuvati.

4. Kustos predlaže da se predmet prihvati ili otkupi upravi muzeja.

5. Uprava muzeja donosi odluku o prihvaćanju ili odbijanju otkupa/darovanja predmeta.

Predmeti mogu postati dio muzejskih zbirki ili ih se može koristiti u edukativne svrhe.

6. Predmet se �izički preuzima i dovozi u muzej.

7. Novopridošli predmeti bi trebali biti u karanteni kako ne bi prenijeli na druge predmete potencijalne zaraze.

8. Predmet se inventira (dodjeljuje mu se jedinstveni

Vrh sante leda

Kako Muzej Međimurja Čakovec ove godine obilježava 70 godina postojanja koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima približim djelovanje muzeja iznutra, vrlo često nevidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici.

Muzejska djelatnost regulirana je Zakonom o muzejima. To je najviši pravni akt u Republici Hrvatskoj koji govori, kao prvo, o tome zašto muzeji uopće postoje te što su osnovne zadaće koje muzejski djelatnici moraju obavljati.

Aktualni zakon propisuje 15 kategorija djelovanja muzeja. Prva među njima govori o temeljnom radu (i poslanju) svakog muzeja. Tako se u članku 7 Zakona o muzejima kao prva i osnovna zadaća propisuje da muzej „prikuplja muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju sukladno svojoj misiji i politici sakupljanja“.

Otkupljuju se ili uzimaju kao dar predme� koji nisu zastupljeni u fundusu, poput muške radne odjeće inventarni broj, fotogra�ira ga se, mjere mu se dimenzije, određuje naziv i datacija).

9. Predmet se, sada kao muzejski predmet ili dio sekundarnih fondova, adekvatno pohranjuje u muzejskim čuvaonicama.

10. O predmetu se vodi preventivna zaštita u samom muzeju, kustosi ga istražuju i analiziraju s ciljem izlaganja ili pisanja publikacija.

U ovom trenutku MMČ ima 53 zbirke u kojima je pohranjeno 30 524 predmeta.

Većina predmeta je darovanih, manji broj je otkupljen, a najmanji zatečen u muzeju (nepoznate provenijencije).

Svih 30 524 predmeta su inventirana, a podaci o njima se vode u digitalnoj inventarnoj knjizi.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: 8 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota i nedjelja: 10 – 14 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1480

Mnogi predme� koje se želi darova� se ne uzimaju jer postoje slični u fundusu

Predložena građa za darivanje pregledava se na terenu (snimljeno u Stane�ncu)

2. veljače 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Proljeće u srcu zime VREMENSKA SLIKA: Prošli tjedan hladnoća je popus�la pa se, nakon još uvijek hladnog ponedjeljka, od utorka opet vra�la viša temperatura uz obilje sunca.

Snijeg se brzo otopio, a jedino nas noćna temperatura podsjeća da smo u najhladnijem mjesecu u godini jer su minusi ostali redovita pojava. I u sljedećih tjedan dana bit će rela�vno toplo vrijeme s obzirom na datum. U

većini dana bit će suho s dužim sunčanim razdobljima, a od vikenda će nam južina donosi� sve višu temperaturu. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I u petak ujutro može bi� slabijeg mraza, a danju se nastavlja uglavnom suho i djelomično sunčano vrijeme uz povremeno povećanu naoblaku. Petak bi nekako mogao bi� dan s najviše oblaka. Tempe-

ratura zraka bez veće promjene pa bi dnevni maksimalac trebao dogura� do devetke.

Po svim prognos�čkim materijalima ni za vikend nema neke bitnije promjene vremena. I dalje će dominira� suho vrijeme s dužim sunčanim razdobljima. Ni temperatura zraka neće ima� neke velike skokove, polagano će ras� iz dana u dan. Noću i ujutro i dalje lagani minus sa

slabim mrazevima, ponegdje i kratkotrajnom maglom, a danju će temperatura postupno ras� jer će zapuha� slab do umjeren jugozapadni vjetar i bit će više sunca. Zbog toga će u nedjelju dnevni maksimalac možda naras� i do 12 ili 13 stupnjeva.

Po svim pokazateljima, novi tjedan počinje blago, većinom suho i djelomično sunčano. Bit će još malo toplije uz jaču južinu.

Ako je toplo oko Svijećnice snijeg ili mraz dolazi; ako je mrzlo, zima uskoro odlazi Jutarnja temperatura prijeći će u plus, a dnevni maksimalac može već u ponedjeljak naras� na 15 Celzijevih stupnjeva.

Toplo, djelomično sunčano i suho vrijeme nastavit će se i �jekom utorka i srijede. Čak bi temperatura mogla još malo naras� uz južinu pa ćemo ima� ranoproljetni ugođaj. Malo kišice možda tamo krajem četvrtka ili prema petku.

Neko promjenjivo i hladnije razdoblje uz češće oborine ponovno je moguće tek tamo prema sredini mjeseca, ali to još nije sigurno pa ćemo pra�� situaciju.

Podsjećamo da je dobro redovito pra�� prognozu na Twi�eru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kris�jan Božarov 1.2.2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 3. 2. 1929. godine u Čakovcu izmjerena temperatura -35.5 Celzijusa • 4. 2. 1929. godine u Gospiću izmjereno -36.0 Celzijusa • 6/7. 2. 1933. godine u sjevernom Tihom oceanu opažen val visok 34 metara

IZLAZI 03.02. u 07:16 h 08.02. u 07:09 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 03.02. u 17:05 h 08.02. u 17:13 h

• 7. 2.1973. godine izmjeren najniži tlak zraka u Zagrebu 957.1 hPa

VICOTEKA Posjeta Dolazi Mujo kod Hase kući u posjetu i s vrata pita: - Haso, je l' da se izuvam?

- Neka, neka jarane, nemoj se izuvati, lakše ću usisati nego izluftati!

Po savjetu Došao Štef iz krčme, malo leluja, pa ga Bara pita: - Kak je bilo, Štef?

- Popil sem pet litrof!

- Gemišta?

- Ne, Bara, vina, znaš da mi je doktor zabranil gazirano!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Patrik Kolarić

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMURKA TJEDNA!

Nigdar ne znaš kaj te čaka tam kam ideš!?

Ajduk bode pokopuval se labodoritaše šteri se nudijo Čim labodoritaši imajo svojega prelaznoga roka navek je nekša halabuka i navek se nekaj pripeti kaj se nišči ne nadja. Ovo zimo je, kaj se prelaznoga roka dotikavle, bilo hajdi vroče i to sam zato kaj so Dalmoši (čitaj: beli ftiči) obečali sebi i publiki, očem reči, Torcidi kak bodo prvaki Lepe naše v labodoritanjo i to posle devetnaest let. A čim so to rekli mam so se prijeli posla.

Nejpredi so zmenili nejbolšega trenera šteroga so mogli najti i dopelati Iveka Lekija jerbo so mo ne bile se bele birke na brojo pak je osvojil čuda meje bodov nek so planeral, kaj bi rekel preveč toga je potepel, pak so dopelali novoga – staroga trenera Mislava Karogana. Jemo je se čuda bole išlo od roke tak da so Ajdukovci prvi presekli prvenstveno vrpco na krajo jeseni. Zima je, očem reči, zimski veliki odmor je ne preveč dugo trajal ali Uprava Ajduka je ne mela fraj nek je delala celo ferje kak zingerica. Dopelali so nekše nove igrače, z penzije so potegli stare, a glavni adut jim je bil Ivek Perišičov, šteri je igrač engleskoga Totenhema, ali je več dosti dugo na bolovanjo jerbo je bil na operaciji noge. Dopelali so ga za lepe oči, nikaj jiv je ne koštal, ali kak veli sosed Tonča, dopelali so ga zabadav jerbo ionak ne bodo niti ve prvaki. Sosed Tonča se razmi v labodoritanje jerbo je negda za Sveti Rok igral, a još dendenes igra šporcko prognozo i saki pot dok nekaj dobi zove pijačo za celo krčmo štera je na krajo naše vulice.

Je li to bode tak kak sosed Tonča veli bodemo vidli posle Vuzma jerbo i labodoritaški bič poči na krajo prvenstva.

Jožek je zdigel praha

Dok je več prelazni rok bil pre krajo, oliti kak teca Franca veli, dok so se štacuni zaprli počela je trka za Jožekom Brekalom. Negdašji igrač Dinama se več hajdi let poteple po Evropi, ali moramo deti

roko na srce i priznati kak čuda vejč sedi na klupi nek igra tak da ga je i izbornik Zlatko Daličov prekrižil na svojemo spisko. Ovo leto, očem reči, zimo je zel svojo labodoritaško sudbino vu svoje roke i odlučil je da bode igral pak makar v nekšoj slabešoj ligi nek je Talijanska. Kam bode suzta nek na oko, pak je tak i Jožek oko hitil v Lepo našo i ponudil svoje noge, očem reči, svoje labodoritaško znanje svojemo negdašjemo klubo z Maksimira. Ne znati kak so te spominki pravzaprav tekli, ali je na se zadje došlo do toga da je Jožek ne završil v "Maksimirski šumi" i v modromo dreso nek ga je nekši vrag odvlekel na morje, na Poljud med Dalmoše, očem reči, "bele ftiče". Odišel je, kak nam je to lepo rekel v Splito, vu veliki klub šteri je bil zadji pot prvak Lepe naše v labodoritanjo dok je Jožek mel 7 (čitaj: sedem) let, a unda se je još v pesko igral i neje labodo nagajal. Do dneva denešjega sam ne uspel zazvediti, a ne zna niti teca Franca, kaj se je itak pripetilo i što je tu kriv, što je bil kum kaj je nagovoril Jožeka kaj modroga dresa zameni z belim. Moral je tu biti v pitanjo nekši veliki vrag jerbo ak je Jožek stavil svojo prvo ljubezen i odišel je v naručje "švalerki"? Dok se je to pripetilo mam sam se zmislil kak je još negda, dok je Ajduk bil zadji pot prvak Lepe naše (2005.) i Niko Kranjčar odišel z Dinama v Split, ali se je tam ne preveč naigral i za leto dni je odišel med Engleze. Tak i Jožek mora znati da bode v Splito furt "gastarbajter" i igral bode sam unda ak bode dvapot bolši od Livaje. A to je ne ruon tak le�ko!

Kaj si itak Ajdukovci gruntajo?

Morem vam reči da nikak nebrem razmeti ove Ajdukovce zakaj tuliko igrači vlečejo na Poljud? Razmem da očejo biti prvaki posle devetnaest let, ali kuliko god oni imajo igrači more jiv igrati sam jedanaest. Ve zgledi da so oni labodoritaši šteri so na jesen igrali med "belim ftičima" nikaj ne vredili, a bili so nejbolši pred zimsko ferje, očem reči, bili so prvi. A čim se počelo znova igrati, čim se počela igrati prtu-

letna polovica mam so Ajdukovci zgubili utakmico od Reke i to na Poljudo i mam jiv je Reka pretekla na prvenstveni lojtrici. Najte me krivo razmeti, ali ne verjem da bode Jožek Brekalo se to postavil na svoje mesto vu klubo, a klubo na prvo mesto? Ne verjem! Saka čast Jožeko, ali jena lastavica je nigdar ne donesla prtuletje pak ne verjem da ve bode nekak drugač!

Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan urotnici?

Sima nam je poznato kak je Grad Čakovec – grad Zrinskih i kak je naša Međimorska županija – županija Zrinskih. Ruon tak znuomo, očem reči, morali bi znati da so Zrinski hercuvali i bili gazdi v Čakovco i Međimorjo od 1546. leta da je Nikola Šubič Zrinski Sigecki dobil Međimorje od Bečkoga dvora, pak se do 1670. leta dok so hrvatski ban Petar Zrinski i markiz Fran Krsto Frankopan odjahali za Beč na poziv habsburškoga cara i kralja Leopolda na spominek jerbo so naši velikani ne bili zadovoljni kak car gospodari z nama Hrvatima.

Ne so oni bili nikši urotnici, kak so jiv to nazvali ovi v Bečo jerbo da so oni bili urotnici unda ne bi išli na psominek v Beč z par svojih stražarov v pratnji nek bi se čuda kredneše preprajli. A zakaj so išli. Išli so kaj se požalijo caro da jive borbe protiv Osmanlija čuda vejč vredijo nek on to misli i da oni i jiva vojska nekaj vredi i nekaj košta. A car Leopold je dal svojo carsko reč da se jim nikaj ne bode pripetilo i nek dojdejo bez straha. Poznato nam je kak so zišli sam zato kaj so caro veruvali na jegovo carsko reč. Kuliko vidimo i negda so političari ne govorili istino i kaj se unda čudimo kaj je i denes ne drugač. Kuliko mi Međimorci poštuvlemo naše velikane govori nam i podatak da je Zrinska garda Čakovec postavila spomenik našim mučenicima u Bečkom Novigrado na mjestu pogubljenja i za pofaliti je kaj se naši ljudi idejo pokloniti i kaj vužgejo sveče Petru i Franu koji su stradali kaj bi našim ljudima bilo bole v Habsburškom carstvu kak so to minuli tjeden naprajli Priločanci i si oni šterima priločki Prekom odvaža smetje!

Veronika Kovač, ljubazna i topla prodavačica cipela Veronika Kovač iz Pribislavca, svoju ljubav prema trgovini donosi iz obitelji u kojoj su joj oba roditelja bila trgovci. U istoj trgovini s cipelama radi neprekidno već 23 godine od završetka srednje ekonomske škole, a svojim toplim i iskrenim osmijehom te ljubaznošću uvijek vraća kupce kod sebe u trgovinu po novi par cipela. (kk, foto: Zlatko Vrzan)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr