Međimurske novine 1485

ANKETA POD VUROM

Što mislite o vojnom roku?

Uvođenje obaveznog vojnog roka ponovno je u fokusu javnosti jer će naše Ministarstvo obrane uskoro izaći s prijedlogom spomenute teme, a čak se govori i o mogućoj edukaciji od mjesec dana koja bi se uvela odmah nakon srednje škole. Odabrana su četiri velika obučna centra, vojarne u Požegi, Sinju, Puli i Bjelovaru, za još dva rade se procjene, a ročnike će obuča-

vati 650 vojnih instruktora. U vojnim krugovima smatraju da su tri mjeseca sasvim dovoljna za vojnu obuku tijekom koje bi naglasak bio na fizičkoj pripremi polaznika te svladavanju temeljnih vojnih vještina. Shodno tome upitali smo Međimurce što oni misle općenito o vojnom roku, koje su koristi istoga i treba li se isti uvesti? (Roberto Dežđek Foto: Zlatko Vrzan)

Danijel Habijan (Dragoslavec) - Smatram da je potrebno uvođenje obaveznog vojnog roka, na barem tri mjeseca. Svi bi trebali biti upoznati kako se ponašati u slučaju kriznih situacija jer previše mladih fali to iskustvo te se ne znaju nositi i ponašati u slučaju krizne situacije. Isto tako ti mjeseci prilikom vojnog roka bi se morali računati pod radni staž.

Ivana Pašalić (Čakovec) - Apsolutno se slažem s odlukom o uvođenju obaveznog vojnog roka. Kao prvo ako ništa drugo tamo bi se barem naučili složiti krevet. Tamo bi se mladi naučili funkcionirati te shvatili da mogu obavljati poslove samostalno jer većina mladih danas nikako da izađe iz zone komfora koju im roditelji omogućuju.

Ivan Medvar (Donji Hrašćan) - Kao hrvatski branitelj apsolutno podržavam odluku uvođenja obaveznog vojnog roka. Mladi bi se tamo naučili poštivati druge osobe, stekli ljubav prema svojoj domovini, osamostalili se te naučili pripremati hranu i obavljati ostale poslove u slučaju kriznih situacija.

Katica Ljubek (Čakovec) - Ja sam definitivno za uvođenje obaveznog vojnog roka. Ako ništa drugo tako bili bi više zaštićeni te spremni za ne daj Bože novi rat, a opet tako bi se mladi osamostalili i stekli lijepo životno iskustvo. Vidite i sami kakva je trenutna situacija u svijetu, ratovi se vode stalno, stoga trebamo biti spremni.

Vjeran Vidović (Nedelišće) - U smislu sigurnosti svaka država bi trebala imati pripremljenu svoju vojsku. Mi trenutno imamo profesionalnu vojsku, no svi ostali koji nisu prošli vojni rok ne mogu se smatrati spremnima. Mislim da mladima vojni rok ne bi bilo loše iskustvo, a trebao bi trajati kratko.

Starinsko sjeme je opet “in”

Napunili su čakovečku Scheiericu pa je bilo i onih koji su ostali kratkih rukava,ma koli-

ko se čuvari autohtonih sorata povrća potrudili u sakupljanju sjemena cijele godine.Nestao

je luk, krumpir… Više o ovom događaju pročitajte na str. 16. (vv, Foto: Zlatko Vrzan)

DIVLJE ODLAGALIŠTE preuredili

za vuzmenku

I drug Tito završio na vuzmenki

U sanaciju odlagališta i uređenje prilaznih puteva i parkirališta utrošeno je 5.993 eura

Tradicionalni običaj u Međimurju je na Veliku subotu zapaliti vuzmenku. Uz nju se rado okupljaju građani kako bi se družili uz toplinu i svjetlost vatre. U Murskom Središću je vuzmenka godinama bila na Slatinama, u vrijeme kada je to bila neizgrađena gmajna.

Tradicija se ne napušta posebno, ako okuplja ljude. Tako je ove godine pronađena trajna lokacija za vuzmenku, u blizini reciklažnog dvorišta u Murskom Središću.

Nakon što je očišćeno divlje odlagalište otpada, prišlo se uređenju prostora koji će moći okupljati građane.

Saniran je teren na kojem se odlagalo smeće, iskopani stari panjevi, prošireni su

prilazni putevi koji vode do lokacije i uređeno parkiralište. Za šljunčanje prilaznih puteva i parkirališta dovezeno je 175 kubika šljunka, što je između 15 i 20 kamiona šljunka.

Prilazni putevi i parkiralište su povaljani i poravnati. U sve navedeno za uređenje je uloženo 5.993 eura, kazao nam je Leonard Sanjković, zadužen za ovu investiciju u Gradu Mursko Središće. Građani će za Uskrs dobiti još jedan uređeni prostor na otvorenom za druženje. Uz to su dobili i priliku kamo odvesti suvišnu drvenu masu nakon orezivanja voćki i grmlja iz dvorišta i učiniti ovogodišnju vuzmenku u Murskom Središću najvećom do sada. (BMO)

AUTOBUSNO STAJALIŠTE na Slemenicama zbog nespretnog položaja postalo viralni hit

Danijelu Oletiću bez pitanja pred kućom izbetonirali stajalište

Autobusno stajalište u Slemenicama s desne strane državne ceste u pravcu Žiškovca postalo je viralni hit jer su temelji za nadstrešnicu postavljeni nekoliko metra prije ugibališta na komad zelene površine koja bi se zbog nespretnog položaja mogla pretvoriti u zapušteno odlagalište smeća.

Temelji su postavljeni ispred kuće Danijela Oletića koji je stavio snimku nespretno pozicioniranog stajališta na svoj Facebook profil.

- Ne smeta mene što je stajalište ispred moje kuće, nego što nije dobro pozicionirano. Podlogu za stajalište su izbetonirali tako da ću ispred kuće imati miševe i skupljati smeće za nekim, jer Hrvatske vode taj ficlek oko nadstrešnice neće održavati. Meni će ostati košnja i održavanje, pa su

me mogli pitati kako da to najbolje izvedu. Mislim da bi ipak netko morao doći i dogovoriti se. Umjesto toga su se pojavili u petak ujutro s bagerima, bez da me itko išta pitao.

Nastavlja: - Velika je zamjerka Gradu Čakovcu što nema predstavnika u svom ovom projektu, jer je ipak to gradski teren, a ne da se brane da nemaju ovlasti. Dodaje: - Kako nemaju ovlasti ako sam ja u nedjelju ujutro poslao e-mail Hrvatskim vodama i u ponedjeljak dobio odgovor iz Hrvatskih cesta da će oni temelje ukloniti?

- Radi mene se stajalište ne mora ukloniti jer mi ono kao takvo ne smeta, nego zahtijevam da se složi kako treba. Ako treba, ja im još dam svoje zemljište i uklonim čemprese, samo da bude kako treba, kazao je Danijel. (BMO)

Vuzmenka je sve veća, no detalj koji bode u oči na njoj je stara Titova slika kakva je nekad krasila svaku učionicu i javnu prostoriju

Međimurci su minule subote navalili na starinsko sjeme kao da se dijeli badava.

Danijel Oletić

Nadstrešnica je postavljena nekoliko metara od stajališta

NOVI ZBOR mještana Totovca

NAKON DVIJE GODINE POTVRĐENA OPTUŽNICA

Matiji Posavcu

To nije dokaz moje krivnje

Slučajno ili ne, u superizbornoj godini, Zagrebački sud potvrdio je optužnicu. Još ako se i s presudom požuri, čovjek se doista može zapitati o vjerodostojnosti optužnice

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Zagrebački Županijski sud u četvrtak, 29. veljače, potvrdio je optužnicu protiv Matije Posavca, međimurskog župana, Josipa Kobala, poduzetnika iz Draškovca i Milorada Novkovića, tada pročelnika Upravnog odjela za opću upravu i imovinske poslove Međimurske županije.

Sva trojica privedena su još u rujnu 2021. godine, a USKOK je optužnicu podigao u svibnju prošle godine.

Župan Posavec je nakon privođenja u USKOK priznao sve ono što mu se stavljalo na teret i podnio ostavku, (iznuđenu?) na mjesto župana te se branio sa slobode. Međutim, na ponovljenim, prijevremenim izborima za župana, samo nešto više od dva mjeseca kasnije, nadmoćno je pobijedio s čak 79 % podrške birača.

Nastavio je raditi kao župan, ali i jačati svoju poziciju lidera na sjeveru zemlje. Osnovao je najprije svoju Nezavisnu listu Matija Posavec kojom se širio po regiji te je ona potom preimenovana u Nezavisnu Platformu Sjever. Iako mu je optužnica cijelo vrijeme bila uteg oko vrata uspio je okupiti istaknutije načelnike i gradonačelnike SZ Hrvatske.

Je li postao prejak, boji li ga se netko i zašto je optužnica postala pravomoćna upravo sada, u superizbornoj godini, i to nakon gotovo dvije i pol godine od privođenja. Sad samo ostaje za vidjeti kako će cijela stvar ići dalje. Hoće li se otegnuti cijeli sudski proces ili će se presuda donijeti promptno te Međimurcima time potvrditi ono što su sumnjali cijelo vrijeme. A to je da je slučaj insceniran jer je teško

prihvatiti činjenicu da bi župan pao zbog 10.000 kuna.

Međutim, jedno je sumnja, a druga presuda koja počiva na najmanje 6 mjeseci zatvora ili pak je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom. To bi Matiju Posavca eliminiralo iz daljnje aktivnosti u tzv. lokalnoj politici, ali i iz Sabora.

Dokazat ću svu apsurdnost i bizarnost cijelog procesa Pravomoćnost optužnice za čitatelje Međimurskih novina komentirao je i sam Matija Posavec. - Riječ je samo o jednom u nizu tehničkih koraka u samom procesu koji traje više od dvije godine. To nije dokaz krivnje nego i dalje samo sumnja nakon koje tek kreće proces u kojem ću dokazati svu apsurdnost i bizarnost cijelog procesa kojeg je netko odlučio voditi protiv mene. U međuvremenu nastavljam obavljati svoju dužnost za koju imam najveći legitimitet, dva puta potvrđen od strane građana, s čak 80 %, a podrška građana u politici je važnija od bilo kakvog nasrtaja države na pojedinca i pokušaja političke eliminacije.

Što stoji u optužnici?

Optužnica je podignuta protiv Matije Posavca zbog počinjenja kaznenih djela trgovanja utjecajem, davanja mita za trgovanje utjecajem i zlouporabe položaja i ovlasti.

Uz župana koji je prvookrivljeni, u optužnici kao drugookrivljeni i trećeokrivljeni stoje Josip Kobal, poduzetnik iz Draškovca te Milorad Novković, bivši županijski pročelnik za opću upravu i imovinsko-pravne poslove

Hoće li odgovori Čakovca zadovoljiti Totovčane?

Ma�ja Posavec, župan Međimurske županije

U optužnici se najprije spominje da je župan Matija Posavec od Josipa Kobala primio mito od 10.000 kuna da mu zauzvrat osigura ponovno imenovanje na položaj člana upravnog vijeća ŽUC-a. Prema USKOK-u, župan je to učinio tako da je ishodio da se na dnevni red sjednice Skupštine održane u srpnju 2021. godine uvrsti prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova upravnog vijeća ŽUC-a te da navedeni Odbor predloži Josipa Kobala za člana upravnog vijeća ŽUC-a, što je bilo naposljetku i realizirano.

Nadalje, na teret mu se stavlja i zapošljavanje dviju djelatnica na Županiji. Kako stoji u optužnici: U razdoblju od 29. ožujka 2021. do 28. travnja 2021. Matija Posavec je koristeći autoritet župana Međimurske županije, zatražio od III-okr. Milorada Novkovića, pročelnika Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Međimurske županije da u navedenom upravnom odjelu, osigura zapošljavanje Teni Črlenec, nećakinji svoje poznanice Divne Reinholc na radnom mjestu koje bi bilo adekvatno njezinoj stručnoj spremi sveučilišnog ili stručnog prvostupnika javne uprave i za koje se ne traži radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, iako je znao da postojećim Pravilnikom o unutarnjem redu upravnih tijela Međimurske županije u tom odjelu nije sistematizirano nijedno radno mjesto za koje bi kao uvjet stručnog znanja bio propisan takav stupanj stručne spreme.

Po nalogu župana, Milorad Novković pristao je sistematizirano

novo radno mjesto višeg upravnog referenta prilagođeno navedenom stupnju stručne spreme Tene ČrIenec, nakon čega je 8. travnja 2021. raspisao javni natječaj za prijam u službu te je tijekom provedbe natječaja Tenu Črlenec upoznao s pitanjima i zadacima prije provođenja testiranja te ju potom zaposlio na određeno vrijeme.

Na teret se županu stavlja još jedno zapošljavanje. Prema optužnici, u natječaju od prosinca 2020. do 3. veljače 2021. za prijam u službu na određeno vrijeme u Upravnom odjelu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Međimurske županije na radno mjesto samostalnog upravnog referenta za udruge, izabrana je Petra Kovačić. Međutim, ona je odustala od zaposlenja, pa je IIIokr. Milorad Novković, predložio I-okr. Matiji Posavcu da se ponovno provede oglas za isto radno mjesto. No, Matija Posavec je, koristeći autoritet župana, zatražio od Novkovića da tijekom provedbe ponovljenog oglasa za prijam u službu bez obzira na prijave drugih kandidata, osigura zapošljavanje Josipi Meglić. Ona se također prijavila i na prvi oglas, ali tada nije zadovoljila na testiranju, te prema postignutom broju bodova na testu nije ostvarila ni pravo izlaska na intervju. Novković je pristao pa je 10. siječnja 2021. poništio oglas te je zatim 15. siječnja 2021. raspisao novi oglas za isto radno mjesto, na koji se ponovno prijavila Josipa Meglić Ona je unaprijed dobila pitanjima i time ostvarila najbolji rezultat pa i posao.

U nedjelju, 3. ožujka, u Totovcu se održava novi Zbor mještana. Ovoga puta predsjednica Mjesnog odbora Marta Topličanec svojim će sumještanima prezentirati zajedničke odgovore GKP-a Čakom i Grada Čakovca. Riječ je o pitanjima koje su Totovčani uputili Gradu nakon nedavnog Zbora na kojem su se žalili na širenje

odlagališta otpada u svom naselju.

Odgovori su poprilično opširni, između ostaloga, garantira im se kako se odlagalište neće širiti prema njihovim kućama. No, hoće li ih to zadovoljiti, odnosno hoće li tražiti kakva dodatna pojašnjenja ili zahtjeve, vidjet će se na Zboru.

NATALIJA VIKERT dala ostavku na mjesto tajnice čakovečkog SDP-a

Jednostavno, odustajem

Nakon dvije godine “mandata” na mjestu tajnice čakovečke gradske organizacije SDP-a, Natalija Vikert dala je ostavku.

- Jednostavno sam odustala od toga da budem tajnica, rekla je za naše novine i dodala kako joj se previše toga nakupilo.

Svoje razloge ostavke iznijela je na gradskom odboru i ne želi da se sve to provlači po medijima.

- Previše sam dugo u stranci, sve sam iznijela

Natalija Vikert

tamo gdje to treba i ostajem joj lojalna do kraja, kaže. Međutim, još uvijek ne zna gdje je taj kraj, odnosno hoće li i dalje biti član stranke. (vv)

U ŽUPANIJSKOJ BOLNICI Čakovec zaposleno 1.062 djelatnika

Za 68 povećali broj zdravstvenih djelatnika

Na kraju 2013. godine u bolnici je bilo 1.062 djelatnika. Za usporedbu, 2022. godine bilo ih je 974.

Od ukupnog broja krajem prošle godine bilo je 841 zdravstvenih djelatnika, a godinu dana ranije bilo ih je 773. Nezdravstvenog i teh-

ničkog osoblja krajem 2023. godine bilo je 221, a godinu dana ranije 201. Znači broj zdravstvenih djelatnika lani se povećao za njih 68, a broj nezdravstvenih i tehničkih djelatnika za 20.

Najveća vinarija u Štrigovi mijenja ime

ŠTRIGOVA

Podrum Štrigova postao

St. Jerome

Podrum Štrigova ovih je dana dobio novo ime – Saint Jerome. Podsjetimo, prije pet godina ovu poznatu vinariju u Međimurju kupila je poduzetnička obitelj

Kišiček iz Varaždina. Novi smjer vinarije te rezultate dosadašnjeg rada predstavili su javnosti u Zagrebu ovih dana.

KAKO JE NEKADA IZGLEDALO služenje vojnog roka u JNA i Hrvatskoj vojsci

Kad u vojsku pođu Ivan i Dražen

Ivan Sanjković vojni rok služio je u mornarici JNA u Puli i Savudrijii, a Dražen Oletić u hrvatskoj vojsci u

Koprivnici i Borongaju

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Odlazak na odsluženje vojnog roka nekada je bio pravi ispit zrelost za muškarce. Bila je to za mnoge i velika čast te se nije previše predomišljalo ići ili ne ići. Jednostavno se išlo, kako su nam rekli naši sugovornici koji su služili vojni rok u JNA, jer u slučaju da si odlučio iz nekog razloga izbjeći vojni rok, za vratom ti je odmah bila vojna policija koja te silom

odvela na odsluženje roka. Jugoslavija je odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata uvela vojni rok za sve muškarce kako bi zaštitila državu. Na samom početku je vojni rok trajao dvije godine te je kasnije postupno smanjivan, no to nije vrijedilo za mornaricu, gdje je vojni rok na početku trajao čak četiri godine, a kasnije je bio postupno smanjen na dvije. JNA je bila službeno ukinuta krajem svibnja 1992. godine. Hrvatska je nakon raspada Jugoslavije uvelike naslijedila tadašnju vojnu

Kako se kažnjavalo nedisciplinirane?

Za one neposlušne tu su bile i kazne. Primjerice, prema pričanjima naših Međimuraca, bilo je slučajeva i kada su wc školjke čistili zubnim četkicama ili pak su morali čačkalicama čistiti fuge na pločicama. Glancati se morao i pod u hodnicima, ali i puške i vojničke čizme.

Naravno, pod normalno se podrazumijevalo da mora u prvom redu biti čisti vojnik, a potom i soba. U novije vrijeme, kazne nisu bile tako rigorozne pa su oni nedisciplinirani uglavnom za kazne morali odraditi dodatne krugove trčanja, sklekove ili slične vježbe.

UVOĐENJE VOJNOG ROKA izazvalo niz polemika i prije nego je došao

Temeljna vojna nužna, no pitanje

Bio odmrznut vojni rok za mlade ili ne, treba znati da su prema zakonu

Piše: Josip Šimunko

Foto: MORH

Porganizaciju. Obavezni vojni rok je u velikoj mjeri zadržan do 2008. godine kada je zamijenjen programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja. Kako je nekada bilo služenje vojnog roka u JNA i kasnije u hrvatskoj vojsci otkrili smo u razgovorima s našim ovotjednim sugovornicima teme broja.

Ivan Sanjković proveo 17 mjeseci u mornarici JNA

Sada 71-godišnji Ivan Sanjković iz Čakovca proveo je 17 mjeseci na odsluženju vojnog roka. Najprije je bio na temeljnoj obuci pet mjeseci u Puli gdje se nalazio regrutni centar za cijelu JNA mornaricu, a zatim je prekomandom otišao u Savudriju.

- U Savudriju sam došao negdje u kolovozu 1972. godine, a doma sam se vratio 15. siječnja 1974. godine. Ukupno sam odslužio 17 mjeseci, a išao sam na 24 mjeseca. Šest mjeseci sam dobio skraćenje. Nisam koristio odsustvo tijekom služenja vojnog roka, prisjeća se tih dana Sanjković.

Inače je bio prvotno određen za padobransku jedinicu, ali kako visine i sam Ivan nisu nikako išli zajedno, kako nam je ispričao, zamolio je da ga ipak ne stave u tu jedinicu. Spletom okolnosti odluka nakon toga je pala na mornaricu. - Bio sam na obalnoj osmatračnici. Nadgledali smo brodove koji su dolazili, s njima komunicirali te smo zapisivali sve brodove koji su išli za Trst. Gledali smo sva isplovljavanja na talijanskoj obali i javljali ih u našu bazu u Puli, govori nam dalje.

Na vrhu osmatračke stanice, na vrhu kule, nalazio se signalista. On je morao vizualno promatrati što se događa na moru. Morao je znati sve tipove brodova, kako na dalje pojašnjava, već

rava javna rasprava o uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj još nije ni započela, a već je tema uvođenja vojnog roka postala vruća s dijametralno suprotstavljenim mišljenjima, kako stručnjaka, tako i običnih ljudi. Prije više od dva mjeseca ideju služenja vojnog roka podržao je premijer Andrej Plenković u sklopu događanja u Europi, a posebno rata u Ukrajini i činjenice da se zemlje Europske unije u sklopu obrambenog saveza NATO naoružavaju zbog potencijalnih ugroza.

Ovih dana Ministarstvo obrane i Glavni stožer izradili su prijedlog uvođenja vojnog roka i model, o čemu tek treba raspravljati Vlada i Hrvatski sabor, odnosno svi akteri.

Prema za sada iznesenom prijedlogu MORH-a, vojni rok bi trajao tri mjeseca i smatra se da je to dovoljno za osnovno osposobljavanje. Već su odabrane vojarne i to u Bjelovaru, Požegi, Puli i Sinju, uz još dvije za sada nepoznate dodatne lokacije. Mlade vojnike obučavalo bi ukupno 650 instruktora, a vojni obveznici bili bi plaćeni oko 700 eura mjesečno i to bi im se vjerojatno upisivalo u radni staž.

Ministar Anušić je nedavno izjavio da se vojni rok sigurno neće uvesti ove godine i da se pripremaju kompletna dokumentacija i prijedlozi koji će se uskoro naći na stolu premijera i predsjednika države, nakon čega bi uslijedila javna rasprava. Stoga je moguće da se prvotni prijedlog o uvođenju vojnog roka od tri mjeseca još modificira, promijeni i doradi. Hoće li se takozvano Temeljno vojno obrazovanje odnosno vojni rok početi provoditi od početka iduće godine? Mladići bi mogli služiti vojni rok tek s navršenih 18 godina, a djevojke dobro-

voljno. To znači da bi godišnje trebalo obrazovati oko 17.000 mladih vojnika.

Jesu li tri mjeseca vojne obuke premalo?

Rasprava o dužini vojnog roka od tri mjeseca također će još potrajati. Prema analizi MORH-a, tri mjeseca su dovoljna da ročnik savlada osnovne vojne vještine te da na kraju obuke bude obučen za strijelca i da zna baratati sa svojim osobnim naoružanjem, a to nije samo puška, ali i biti dobro fizički pripremljen. No to je tek početna analiza, koja iziskuje nadogradnju.

Iz vojnih krugova o uvođenju vojnog roka odnosno Temeljne vojne obuke u trajanju od tri mjeseca stižu dvostruki signali. Jedna dio stručnjaka pozdravlja uvođenje vojnog roka za mlade zbog geopolitičke situacije u Europi. Smatra se da mladi ljudi moraju biti spremniji na eventualne ratne ugroze radi svoje zaštite. Naime, svaka obuka u tom smislu je korak naprijed, bez vojne obuke mnogo je više opasnih pogibeljnih situacija i lakše se pogine. Zapravo,

mnogo će toga ovisiti od razvoja geopolitičke situacije narednih godina u Europi pa s uvođenjem vojnog roka ne bi trebalo žuriti. U tom smislu ministar Anušić je nedavno izjavio:To je jedan vrlo ozbiljan infrastrukturni projekt, ne smo politički u smislu hoćemo li ga uvesti ili ne. To je ogroman, skup projekt za koji treba pripremiti kapacitete naših vojarni i kapacitete unutar naših oružanih snaga koji mogu voditi novake kada dođu na služenje vojnog roka. To je nešto što zahtijeva vrijeme i sasvim sigurno to neće biti ove godine. Riječ je o ogromnim sredstvima koje treba osigurati u Proračunu. Zbog toga će se Vladi i Saboru dostaviti tri scenarija vojne obuke u kojima nije važno samo vrijeme obuke, što javnost najviše zanima, već i sadržaj obuke. Prema jednom od scenarija, mladi ročnik trebao bi po završetku obuke ovladati osobnim ubojnim sredstvima. To su danas: automatska puška (ima ih više vrsta), snajper (laki i teški), možda i

Ivan Sanjković iz Čakovca vojni rok odslužio je u mornarici JNA

Prema analizi MORH-a tri mjeseca su dovoljna da ročnik savlada osnovne

u saborske klupe

vojna obuka je pitanje je kakva?

zakonu svi građani od 18 do 55 godina starosti i dalje vojni obveznici

ručne bombe. Hoće li naučiti nešto o opasnostima od mina, također je važno pitanje, kao i o tome kako si pružiti prvu pomoć, kako sebi, tako i drugima.

No još je važnije naučiti kretati se po bojištu, ne biti meta, zaštititi sebe i druge.

To bi onda značilo da će mladi vojnici učiti kako se maskirati, pa i kako kopati rovove, graditi zemunice i slično.

Jedan od važnih ciljeva temeljne vojne obuke je da se poboljša fizička spremnost, tako da u konačnici mogu s opremom propješačiti 30 kilometara. U tom smislu ministar Anušić upozorava da nije smisao vojne obuke samo neki budući vojni sukob, već i promjena loših navika mladih ljudi, a to znači uvođenje dnevnog ritma i reda.

Zbog svega toga, vojni stručnjaci se ne slažu po pitanju dužine trajanja vojne obuke, sve zavisi od toga koje sve elemente i norme obuhvaća – i na tome će se još lomiti koplja.

Najčešće kritike uvođenja vojnog roka ne tiču se toliko samog uvođenja, jer je svima

jasno da je najbolja obrana na ugroze biti što spremniji, već na dužinu trajanja i sam sadržaj o kojem zapravo još ne znamo mnogo. Naime, postoji bojazan da se ne postigne suprotan efekt pa da u mladoj populaciji prevlada stav i prigovor savjesti da žele služiti takozvani civilni vojni rok.

Politička neslaganja oko koncepta

Neslaganja s uvođenjem vojnog roka kakav se predlaže nisu rijetka, a ide se i do krajnosti.

Tako je, naprimjer, stav Arsena Bauka iz SDP-a da najprije treba vidjeti može li se poticajnim mjerama privući mlade u vojsku tako da se država sama pobrine za to koliko vojnika treba. Drugim riječima, da ih dobro plati pa onda možda ne bi trebalo uvoditi vojni rok.

Upravo suprotan stav zauzima Ante Deur (HDZ), koji smatra da hrvatski časnici imaju sve uvjete da naprave kvalitetan koncept vojnog roka za mlade, tim više što se u Hrvatsku vojsku ulaže preko

milijardu eura i smatra da je temeljna obuka potrebna. Povjesničar Darko Klasić (HSLS) pak smatra da živimo u kriznim vremena te da se Hrvatska srećom nalazi na rubu svih tih događaja. On smatra da treba jačati nacionalnu sigurnost zemlje kroz način samoobrambenog osposobljavanja, a to znači da se ne možemo osloniti samo na profesionalnu vojsku, već treba stvarati pričuvu, a to radi svaka ozbiljna država.

Očekivanja mladih su različita

Ima i prigovora na sam sadržaj vojne obuke. Tako neki iskusniji smatraju da će vojni stacionari ili bolnice biti puni mladih vojnika koji će dobiti žuljeve od novih vojnih cipela jer su naučeni na laganu obuću i da bi osnovna obuka mogla biti i kraća od tri mjeseca, kao i da je najveća prednost uvođenja vojnog roka zdravstveni pregled. Naime, smatra se da će mladi vojnik kad prođe obuku, nju ubrzo zaboraviti, pogotovo ako neće biti ispunjena njegova očekivanja.

Ako pak se pita mlade, jedni se slažu i smatraju da neće mnogo izgubiti ako odsluže vojni rok od tri mjeseca, tim više što je rečeno da neće štetiti upisima na fakultet, dok se drugima baš i ne ide u vojsku ako ne moraju.

Kako bilo, treba znati da su po zakonu svi muškarci vojni obveznici do svoje 55. godine života, dakako, ako su zdravi i vojno sposobni, pa je onda nužan neki oblik vojne obuke za širu populaciju.

Povucimo paralelu s dobrovoljnim vatrogascima, kojih je u Međimurju nekoliko tisuća. Da bi uopće bili vatrogasci, moraju savladati određene vještine i kontinuirano vježbati.

Kad je riječ o vojsci – isto je, potrebne su vježbe, samo je ulog mnogo viši, a to je pitanje obrane zemlje, njezine samostalnosti i slobode. Uvođenje vojnog roka od tri mjeseca stoga je jedan od puteva. Hoće li se on pokazati dobrim ili manje dobrim načinom, može pokazati samo vrijeme.

po samoj silueti. Odmah je morao raspoznati je li u pitanju trgovački brod, tanker ili pak vojni brod.

- Ispod signalista su bili smješteni radaristi koji su imali domet 20 milja. Promatrali su sve što se događa na Jadranu, a pogotovo što se događa u noći. Onda sam dolje bio ja, radiotelegra�ist, koji sam sve te informacije javljao u Pulu. Svakih šest sati morali smo se obavezno javiti na vezu, prisjetio se dalje svojih zadataka na odsluženju vojnog roka u mornarici JNA.

U mornarici JNA

Ivan Sanjković odslužio je dugih 17 mjeseci, a radio je kao radiotelegrafist

- U noći, čim bi primijetili kretanje brodovlja, javili bi to u Pulu. Bili su tu šverceri, a najviše ribari. Talijani su nam na velikoma krali ribu i onda se to javljalo u Pulu, pa su isplovljavali naši patrolni čamci koji su ih i priveli. Talijani su bili jako uporni, dodao je u opisu svojih zadataka. Učio radiotelegrafiju i Morseovu azbuku

No njegov vojni rok započeo je u Puli gdje su bili smješteni u velikoj JNA kasarni Ivan Goran Kovačić, odnosno u manjoj kasarni unutar nje koja se nazivala Istarske brigade. U njoj su bili smješteni vezisti, radaristi, telegra�isti i signalisti.

- Ujutro dok smo se probudili najprije je bila �iskultura i trčanje. Nakon toga se

išlo na umivanje i brijanje pa doručak. Nakon doručka, ovisno o rasporedu, išli smo u radiotelegrafsku sobu gdje smo počeli učiti radiotelegra�iju i Morseovu azbuku. Ako nije bilo toga prije podne, išli smo na obuku, jer smo morali proći i svu obuku pješačke jedinice. Išli smo na razne poligone.

Popodne je bio ručak i još smo dva sata vježbali radiotelegra�iju. To je bilo dosta mukotrpno i stvarno smo se puno morali naučiti, prepričava nam dalje.

U početku mu telegra�ija nije baš išla najbolje od ruke, ali kroz određeno vrijeme je bio sve bolji i bolji. Sve je bilo u sluhu, kako nam je ispričao.

- Prije prekomande dvatri tjedna mi je počelo jako dobro ići. Dok su bili zadnji testovi, bio sam drugi u klasi. Svi koji su bili bolji su se manje-više mogli nadati Brijunima ili nečemu sličnome, no ja, nažalost, nisam bio u partiji pa sam išao u Savudriju, govori nam dalje i dodaje da mora reći da je u Savudriji bio jako zadovoljan.

- Kada su došli patrolni čamci, pregledavao sam te brodove unutra i tu su uvjeti bili vrlo teški i vrlo loši. Pogotovo dok su otišli na 70 dana u patrolu po cijelom Jadranu. Mi smo takoreći uživali u Savudriji, ja sam imao osam sati radno vrijeme, naglašava i dodaje da su bili prilično slobodni.

- U ljeti je bio raj. Kupali smo se gotovo svakodnevno. Često smo išli u Moj mir gdje su se organizirale velike zabave. Bilo je po dvjesto, tristo ljudi, dosta stranaca i mi smo tamo uživali u blagoda-

Svečana zakletva vojnika

Svaki muškarac i svaka žena koji su izvršavali svoju vojnu obvezu, morali su položiti svečanu zakletvu kako bi se pokazala odanost domovini i izraziti

svoju poslušnost državi kao građanin. Taj svečani čin bio je jako emotivan, a na zakletvu su dolazile cijele obitelji vojnika, djevojke i najbliži prijatelji.

Dražen Oletić najprije je pohađao fakultet, a onda je išao odslužiti rok. Radio je u administraciji

nisu imali televizije. No oni vojnici koji su služili vojni rok na otocima, bilo im je puno gore, jer gledali su samo kamen i guštere.

U Savudriji su bile organizirane i razne svečanosti. Ponekad su im došli o�iciri u posjet pa je njihov vodnik nakupovao puno ribe, liganja. Sve su to pekli u velikim količinama. Ivan je imao prilike uživo gledati i kultni brod John F. Kennedy na 4 milje s dalekozorom dok su uplovljavali u Trst.

Prašinari, plavci, omraženi…

Oni koji su tek došli u vojsku zvali su se gušterima. Ako ste nakon temeljne obuke otišli u čelična krila armije, zvali su vas plavcima. Pješadija se nazivala prašinarima, a vojna policija koja je kontrolirala vojsku omraženima.

tima. Iz Slovenije su dolazile djevojke koje su učile ugostiteljstvo. Kada smo došli van, pogotovo nedjeljom, sve su oči bile uprte u bijele kape, opisuje nam dalje. - Nismo živjeli pod velikim komandaj. Imali smo dole cijeli hol gdje smo se mogli kupati koliko god smo htjeli. Imali smo nogometno igralište. Imali smo odbojkaško igralište, šah. Bila je i kino dvorana u koju smo mogli ići jedanput tjedno, dodaje dalje i napominje da

Dražen Ole�ć sa slikom iz sobe u kojoj je spavao �jekom služenja vojnog roka

osnovne vojne vješ�ne

NASTAVAK sa 5. stranice

nisu imali televizije. No oni vojnici koji su služili vojni rok na otocima, bilo im je puno gore, jer gledali su samo kamen i guštere.

U Savudriji su bile organizirane i razne svečanosti. Ponekad su im došli oficiri u posjet pa je njihov vodnik nakupovao puno ribe, liganja. Sve su to pekli u velikim količinama. Ivan je imao prilike uživo gledati i kultni brod John F. Kennedy na 4 milje s dalekozorom dok su uplovljavali u Trst.

To je bila fantazija od broda, dodao je. Nešto posebno.

- Moj prozor je gledao u Portorož. Vrlo se dobro sjećam dok je Tito došao s Rezom Pahlavijem. Vozili su se na Galebu, pratili su ih tri raketna čamca i valjda 20, 30 brodovlja. Portorož je bio cijeli osvijetljen, to je bilo nešto nevjerojatno. Kao da je nekakvo proštenje, prisjetio se Ivan i zaključio da mu je služenje vojnog roka bilo veliko životno iskustvo.

Dražen Oletić služio je rok u Hrvatskoj vojsci

Dražen Oletić (51) iz Hlapičine bio je 25. generacija u Hrvatskoj vojsci. Danas je inače učitelj informatike u Osnovnoj školi Kuršanec, a na odsluženje vojnog roka krenuo je 1997. godine u 11. mjesecu.

Radijske

čestitke i

pozdravi

“Kad u vojsku pođem ja” i u novije vrijeme “Kad u vojsku pođeš” jedne su od najpoznatijih pjesama koje su se pjevale vojnicima prije odlaska u vojsku. Jedno vrijeme bile su vrlo popularne i radijske čestitke koje su se davale onima koji su odlazili na služenje vojnog roka. Starije generacije pak su čak imale i posebne kofere za odlazak u vojsku.

Nakon završetka FOI-ja u Varaždinu prošao je najprije temeljnu obuku u Koprivnici, a poslije toga je bio prebačen u vojarnu na Borongaju u Zagrebu.

- U Koprivnici je obuka trajala dva mjeseca, a u Borongaju sam proveo još osam mjeseci. Mi koji smo završili fakultete, nas su stavili skupa u jedan određen dio u Borongaju. Nakon dva-tri tjedna rasporedili su nas na određene poslove, što je njima trebalo. Ja sam radio u Ministarstvu u Bauerovoj ulici u Zagrebu na administraciji. Radio sam na jednom projektu, uglavnom na računalu, prisjetio se učitelj Dražen. Kaže da skoro nitko nije koristio tri tjedna dopusta. Svi su si to ostavili za kraj kako bi ranije mogli doma. Uz to koristili su mogućnost dobivanja slobodnih dana za davanje krvi.

Mogli su dobiti tri dana slobodno za jedno davanje krvi. Tako su znali nakupiti i do mjesec dana slobodnih dana pa su i mjesec dana ranije išli doma. Tijekom te-

meljne obuke u Koprivnici uopće nisu vikendima odlazili doma, a kasnije dok je bio na Borongaju skoro svaki vikend odlazio je doma u Međimurje.

- Što se tiče Koprivnice, držalo se reda i discipline. Buđenje je bilo u šest sati, no mi stariji smo ustali i ranije, kako bismo se obrijali. Nakon buđenja bila tjelovježba pa postrojavanje i pregled vojske. Znalo se dogoditi da su zapovjednici slali nazad koji se nisu dobro spremili. Nekakav red se trebao znati, prepričava nam Oletić. Nakon doručka imali smo neku teoriju, predavanja ili praktični dio nastave. To je trajalo do ručka. Uslijedila je pauza, odnosno odmor. I nakon toga ponovno predavanje ili praksa.

- Imali smo automatsku pušku i vježbali gađanje. Pušku smo trebali paziti i čistiti. Koristili smo je samo kada je bilo gađanje. Kako smo je zaprimili, tako smo je trebali i vratiti, priča nam dalje.Meni je bilo dobro. Dok su me rasporedili u Borongaj, nakon

POGLED ODOZDO

Pisanje pisama djevojkama i obiteljima

U vrijeme JNA nije bilo telefona, mobitela, interneta ni ostalih tehničkih čuda pa su se uglavnom pisala pisma obitelji. Oni koji su imali djevojke, dopisivali su se njima. Iako treba i dodati da su rijetko uspijevale ljubavne veze

na udaljenost i dug vojni rok, koji je primjerice u mornarici JNA na početku trajao čak četiri godine. Svako pismo prije nego što je došlo do vojnika išlo je kroz strogu kontrolu i cenzuru, isto kao i paketi s hranom.

Ispraćaji vojnika na cug

Nekada se na vojni rok odlazilo zajednički u vlakovima i to četiri puta godišnje, odnosno svaka tri mjeseca. Tako su veliki oproštaji bili zabilježeni i

što smo završili s doručkom, išli smo na poslove na koje smo bili raspoređeni. Imao sam radno vrijeme i na poslu sam imao i ručak. Radili smo do 16 sati, dodaje u nastavku. Imali su i dežurstva i mijenjali su se po određenim satima. Morali su paziti na čistoću, kao i na to da nitko ne izađe izvan propisanog vremena. Neki od vojnika dobivali su i kazne u vidu dodatnog trčanja oko voda ili pak trčanja držeći pušku iznad glave, što je bilo dosta napornije.

Posebno je zanimljivo bilo kada se razduživala oprema. Ako je nešto nekome nedostajalo, morao se jednostavno snaći. - Starija vojska posebno nas je upozoravala na krađe. Dan ili dva prije razduživanja morao si jako dobro paziti na svoje stvari kako ti ne bi što nestalo, prepričao nam je i neke od dogodovština. - Mislim da bi danas bilo sasvim dovoljno dva mjeseca

Hoće li se uskoro voditi ratovi za ljude, kao danas za naftu

Nema dosta poštara, nedostaju dostavljači, nema dovoljno domaćih zavarivača. Lista radnika koji nedostaju je podugačka. Na kugli zemaljskoj nikad više ljudi, a na našoj strani polutke nikad manje radne snage.

I u našem malom Međimurju preko četiri tisuće stranaca, a od toga više od 3.600 stranih radnika koji održavaju našu proizvodnju. Brojčano bi napunili grad

Mursko Središće u užem smislu.

Cijelu Europu muče slični problemi: napučeni veliki gradovi, ispražnjena mala mjesta. Uži centri manjih gradova ispražnjeni su od domicilnog stanovništva, živahnih obrta i malih trgovina. Trgovački centri locirani su na rubovima gradova. U manjim gradovima živi sve više starijeg, a sve manje mladog stanovništva, jer u njima nema atraktivnih i do-

bro plaćenih radnih mjesta ni njima zanimljivih sadržaja.

Generacija koja stasa, po svemu sudeći, steći će manje imovine od svojih roditelja, osim nasljedstva. Jedino što im ostaje je da se bogate doživljajima, jer osnivanje obitelji je za njih luksuz, zbog dugotrajnog i skupog školovanja i podizanja djece.

Čak je i Kina, koja je svijet impresionirala gospodarskim rastom, dosegla je svoj vrhunac, kažu 2021. godine.

Glave im je došla politika –jednog djeteta, čime su na najbrži način odlučili izaći iz siromaštva.

Pri tome su žrtve bila ženska djece u doslovnom smislu.

Sad pak preostale mlade Kineskinje nit se žele ženiti, niti rađati. Izračunali su da će ih zbog toga za trideset godina biti 200 milijuna manje, a ogromna populacija od oko 300 milijuna Kina ući će u dob za mirovinu.

Naravno da će to potresti i svjetsku ekonomiju. Ako smo do pred koju godinu plakali nad time da svijet puca po šavovima zbog naglog rasta stanovništva, čini se da bi se pila mogla naglo okrenuti i nastati rat za radnike.

Predviđa se da će svjetska populacija, ne računajući Afriku, dosegnuti vrhunac u 2050. godini te da će na kraju stoljeća biti manja nego što je danas. Čak i u Africi stopa plodnosti brzo pada.

na čakovečkom glavnom kolodvoru. Isplakale su se i mnoge suze. Majke su plakale za svojim sinovima, a djevojke za svojim dečkima i zaručnicima.

Iskapala se rakija pod orehom

U svakoj se obitelji odlazak sina u vojsku posebno obilježavalo. Već kada se rodilo muško dijete u obitelji bio je običaj da se zakopa staklenka rakije pod stablo oraha, a kada je nastupio trenutak za odlazak u vojsku ta se rakija iskapala i s njom se nazdravljalo. Naravno, ništa nije išlo bez velikih oproštajki na kojima su se okupljale obitelji i prijatelji. Slavilo se i po nekoliko dana u komadu, posebno za vrijeme JNA. U novije vrijeme bile su poznate fešte u Međimurskoj hiži.

da nešto nauče. Treba ili ne treba, dao bi to svakome da sam odluči. Ako se već ide, mislim da je za osnove dovoljno dva mjeseca, zaključio je Oletić.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Hoće li se tada voditi ratovi za ljude, umjesto kao danas za naftu i dragocjene rude?

Hoćemo li se uskoro opraštati od naših mladića? ( Foto: MORH)

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Stanje na tržištu rada, strani radnici i plaće djelatnika bile su glavne teme oko kojih se vodila rasprava na Gospodarsko-socijalnom vijeću Međimurske županije. Sjednica se odvijala u jeku završnice protesta zaposlenih u javnom sektoru, nakon kojih je Vlada značajno povećala plaće u javnom sektoru koje se isplaćuju iz državnog proračuna.

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanje plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini i da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

MOGU LI plaće u realnom sektoru pratiti povećanje plaća u javnom čiji rast je iznuđen od Vlade

Tko to može platiti?

Elvis Novak zagovara povećanje minimalne plaće u poduzećima

Elvis Novak, aktualni predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije, koji u tom savjetodavnom tijelu zastupa sindikate kazao je: - Bilo bi puno bolje da plaće u Hrvatskoj budu veće da naši ljudi ne moraju dolaziti u druge zemlje EU-a za poslom. Dodao je:Onda bi i kronični nedostatak radne snage i uvoz stranih radnika bio puno manji.

Naglasio je: - Zato je bitno da se i minimalna plaća poveća, da se primanja u našim poduzećima povećaju i tada će se smanjiti taj kronični nedostatak radne snage. Nastavio je: - Normalno, mi

- Sindikatima je lako reći da je potrebno povećati plaću, pitanje je za poslodavca kako, kazao je poduzetnik Ivan Senčar

sindikati zastupamo povećanje plaća, bolji standard građana, jer time možemo spriječiti odlazak naših ljude u druge zemlje EU-a.

Ivan Senčar, predstavnik poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću, kazao je: - Mi poslodavci imamo malo drukčiji stav od sindikata.

- Njima (sindikatima) je lako reći da je potrebno povećati plaću, pitanje je za poslodavca kako. Svjesni smo

zadnjih zbivanja da svatko može štrajkati kad zaželi, posebno kad dođu predizborne aktivnosti.

Ivan Senčar: Visina

PDV-a krivac da plaće ne mogu rasti

Govoreći iz pozicije poslodavaca, moram reći da se bojim da poslodavci neće moći popratiti ovakvo povećanje plaća u javnom sektoru.

- Elvis Novak, predsjednik GSV-a i predstavnik sindikata zastupa ideju da bi poslodavci povećanjem plaća zaustavili odlazak radnika i potrebu za strancima, a Ivan Senčar, član GSV-a upozorio da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanje plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini

POSLODAVCIMA PREDSTAVLJENE ovogodišnje poticajne mjere za zapošljavanje

Posao uz poticaje dobilo 1.122 Međimurca

Nikola Hren, predstojnik Područnog ureda za zapošljavanje Čakovec predstavio je poticajne mjere za zapošljavanje koje su ove godine na raspolaganju poslodavcima, kontinuirano do studenog.

Lani je poticajnim mjerama za zapošljavanje bilo obuhvaćeno 1.122 osoba i za to je povučeno blizu 4,6 milijuna eura.

- Svake godine pratimo stanje na tržištu rada i tome prilagođavamo poticajne mjere, kazao je predstojnik Nikola Hren.

Ove godine imamo u primjeni 11 osnovnih mjera i osam podmjera za što sve podrobne informacije poslodavci ili zainteresirani za samozapošljavanje mogu dobiti na web-stranicama ili u samom Zavodu.

Prednjače potpore za zapošljavanje i pripravništvo

Poslodavcima su prema dosadašnjem iskustvu najzanimljivije potpore za zapošljavanje i potpore za

pripravništvo. Dodatnim se iznosima u potporama honoriraju tzv. digitalna i zelena radna mjesta. Slijede ih potpore za usavršavanje koja se odnosi na postojeće radnike, kako bi poslodavci usavršili svoje radnike da steknu dodatna znanja i vještine.

Zavod u cijelosti plaća osposobljavanje teško zapošljivih

Tu je još i mjera za osposobljavanje na radnom mjestu, namijenjena nezaposlenim osobama koje sa Zavoda upućuju na osposobljavanje k poslodavcima u cijelosti na trošak Zavoda za zapošljavanje. Poslodavac takvu osobu ima priliku naučiti raditi i kasnije odlučiti hoće li ju i zaposliti.

Ove godine Zavod nudi i jednu novu mjeru – Posao plus, koja je namijenjena najranjivijim i najteže zapošljivim osobama kao što su osobe bez srednjoškolskog zanimanja i obrazovanja kao

i korisnici zajamčene minimalne naknade, koji su duže od godinu dana prijavljeni u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Ta je mjera zanimljiva po tome što je jedina za koju trošak plaće u cijelosti �inancira Zavod za zapošljavanje u razdoblju od 12 do 24 mjeseca.

S obzirom na broj osoba obuhvaćenih mjerama i visinom iznosa novca iskorištenog za poticajne mjere, Zavod za zapošljavanje je jedan od “većih poslodavaca” u Međimurju.

Vaučere za dodatno obrazovanje koristilo preko 600 osoba

No šalu na stranu, radi se o svoti novaca koje su na ime poticaja povukli međimurski poslodavci za zapošljavanje u svojim �irmama. Najčešće su to poslodavci koji se bave prerađivačkom industrijom, ugostiteljstvom i trgovinom. Najviše koriste potporu za zapošljavanje, zatim mjeru za usavršavanje i nakon toga cijeli set obrazovnih mjera

Nikola Hren, predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

putem vaučera. Preko njih je u dodatno obrazovanje uključeno preko 600 osoba.

Nikola Hren, predstojnik Područnog ureda Čakovec, potvrdio nam je da poslodavci u pravilu zadržavaju radnike nakon što iskoriste mjeru za zapošljavanje, stoga nema povratka tih djelatnika među nezaposlene, kazao je. Prezentaciju mjera za poslodavce organizirao je Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Pučkim Otvorenim Učilištem, Gospodarskom i Obrtničkom komorom.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

U nekim gospodarskim granama je to nemoguće jer porezna reforma koja se dogodila nije dostatna da bi se u realnom sektoru, posebno u nekim gospodarskim granama, to moglo dogoditi.

Između ostalog i na GSV-u smo upozoravali na PDV, čija visina je jedan od velikih krivaca zašto plaće ne mogu rasti i zašto poprilične svote novaca odlaze u inozemstvo jer ljudi kupuju tamo gdje je PDV manji, kazao je Senčar. Dodao je: - U Međimurskoj županiji je prikazano da prosječna plaća iznosi 1.190 eura, što mi je malo čudno da bi mogao biti takav iznos, ali ako je, onda je. Plaće su rasle pod pritiskom na poslodavca, ali kažem vam da 50 posto poslodavaca to jako

CIMERMAN

teško prati, kazao je Senčar. Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: - I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2.157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 posto slučajeva nezaposlenih na burzi, riječ je o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću te ljudi iz romske populacije. Čak 80 posto vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend, kazao je Hren.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109

• mob: 091/311-1099

fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA

www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Trgovine otvorene ove nedjelje, 3. ožujka

Trgovina KRK

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4 (od 7 do 11 sati)

• Čakovec-Jug, T. Goričanca 6 (od 7 do 11 sati)

• Čakovec, V. Morandinija 21 (od 7 do 11 sati)

• Čehovec, Glavna ulica 131 (od 7 do 11 sati)

• Črečan 42 (od 7 do 11 sati)

• D. Kraljevec, Čakovečka 1 (od 7 do 11 sati)

• Donji Hrašćan 51 (od 7 do 11 sati)

• Dunjkovec, Glavna 21 (od 7 do 11 sati)

• Gardinovec, Glavna 262 (od 7 do 11 sati)

• Hlapičina 172 (od 7 do 11 sati)

• Kotoriba, Sajmišna 2a (od 7 do 11 sati)

• Križovec 17 (od 7 do 11 sati)

• Mihovljan, Prvomajska 92 (od 7 do 11 sati)

• Nedelišće, M. Tita 62 (od 7 do 19 sati)

• Pribislavec, Braće Radića 54 (od 7 do 11 sati)

• Savska Ves, J. Bajkovca 2 (od 7 do 11 sati)

• Sv. Marija, B. Radića 28 (od 7 do 11 sati)

• Sveti Urban 33 (od 7 do 11 sati)

• Zasadbreg 153a (od 7 do 11 sati)

• Žiškovec, Glavna 72 (od 7 do 11 sati)

OSTALE TRGOVINE

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (od 7-12 sati)

• Pekara CRO-PEK Čakovec-Buzovec (od 5:30 do 20:30 sati)

Ivan Senčar, član GSV iz redova poslodavac

Elvis Novak, predsjednik GSV-a i predstavnik Sindikata u GSV-u

prijateljice Nere

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na voli navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještaŠardija, koja bi ukoričena dana

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Konačno stigao europski pečat suverenosti

JU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

edan od prvih koraka podizanja europske konkurentnosti kao protuteže Kini i Americi, dogodio se upravo ovih dana u Europskom parlamentu u reviziji europskog proračuna. Većinom glasova prihvaćen je program STEP, odnosno Platforma za strateške tehnologije za Europu. Riječ je o dokumentu kojim se želi ojačati konkurentnost i otpornost Europske unije u strateškim sektorima, a to jesu prije svega proizvodnja poluvodiča i zelena tranzicija.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Prema strateškom programu Europske unije nazvanom STEP, čak 160 milijardi eura će se u periodu od 2024. od 2029. godine usmjeriti na razvoj tehnoloških lanaca u proizvodnji poluvodiča odnosno čipova i zelene tranzicije u Europskoj uniji.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

To je prvi ozbiljniji odgovor Europske unije na geostrateške interese najvećih svjetskih konkurenata, odnosno Amerike i Kine kao dominantnim silama svijeta. Riječ je o geopolitičkom preslagivanju gdje dominacija Zapada polako odlazi u povijest, a rađa se novi multipolarni svijet u kojemu i Europska unija želi biti važan akter.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Slijedom tih geopolitičkih potresa, Europski parlament je donio više revizija osnovnih dokumenata, među ostalim i STEP. To znači da su �inancijske omotnice europskih kohezijskih fondova, zatim Obzor Europa i posebno Europski fond za obranu, te InvestEU, doživjele promjene da bi se ojačao program STEP. Jednostavnim jezikom, to znači da se EU uključuje u utrku u proizvodnji poluvodiča kako ne bi bila ovisna o drugima.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Sredstava iz programa STEP usmjeravat će se u razvojne tehnološke projekte u proizvodnji poluvodiča i u zelenu tranziciju. Smatra se da će i manje razvijene Europske zemlje u provlačenju tih sredstava imati svoju šansu. Najbolje tvrtke koje imaju znanja i mogućnosti razvoja komponenata za poluvodiče ili za istraživanja, moći će dobiti takozvani “pečat suverenosti“ odnosno potvrdu svoje kvalitete, kojom će moći konkurirati za sredstva iz programa STEP i tako doprinositi razvoju sredine. Osim toga, još je nešto važno, sredstva iz programa STEP tvrtke neće dobiti ako presele izvan Europske unije svoje poslovanje.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Priča o čovjeku koji mijenja svijet – na bolje

Iako je Rudolf u Međimurju živio svega dvije godine i potom se uputio s roditeljima prema Beču, uvijek je spominjao svoj rodni kraj: - Rodio sam se na tromeđi germanske, keltske i slavenske kulture

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

U Hrvatskoj se navodi primjer suradnje zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Međusveučilišnog centra za mikroelektroniku iz Leuvenua te uspostavljanje Centra za kompetencije za poluvodiče. To su tek prvi koraci u novoj geopolitičkoj slagalici Europe, u kojoj i Hrvatska ima veliku šansu dobiti svoj dio razvojnog kolača na temelju znanja.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Ako mislite da je 160 milijardi eura mnogo novaca, sjetite se da najveća svjetska američka tvrtka koja proizvodi čipove danas na tržištu vrijedi oko 2000 milijardi dolara te i dalje strelovito raste zahvaljujući potrebama razvoja umjetne inteligencije.

Donji Kraljevec se 27. veljače prisjetio i obilježio 163. rođendan svog najpoznatijeg sumještanina dr. Rudolfa Steinera. Istina, sin telegra�ista “silom prilika” rodio se upravo u tom mjestu jer mu je otac u Donji Kraljevec doputovao kako bi izvještavao o napretku radova na izgradnji prve željezničke pruge u Međimurju.

Iako je Rudolf u Međimurju živio svega dvije godine i potom se uputio s roditeljima prema Beču, a onda i Švicarskoj, gdje je umro, uvijek je spominjao svoj rodni kraj: - Rodio sam se na tromeđi germanske, keltske i slavenske kulture.

Vata, pitta i kapha doše

Centar dr. Rudolfa Steinera, svake godine uz njegov rođendan priređuje program kojim se slavi njegov lik i djelo. I svake je godine naglasak na

neki dio njegova rada. Ove se godine sve to poklopilo i sa stotom obljetnicom biodinamičke poljoprivrede za koju je smatrao da će biti poljoprivreda budućnosti.

Shodno tome, ovogodišnji se program sastojao od okruglog stola na temu Seoski agroturizam i tradicionalne razmjene sjemena, dok se središnji dio održao na sam njegov rođendan i to u Centru u Donjem Kraljevcu.

Malo je reći da je dvorana bila puna jer se na zanimljivim predavanjima doslovno tražila stolica više.

Lanjskim Danima odazvao se veleposlanik Austrije u našoj zemlji dok je ovoga tjedna gost, a ujedno i predavač, bio Nj. E. g. Raj Kumar Srivastava, veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj i to na temu “Biodinamika & ayurveda“.

Ayurveda je naime način liječenja nastao u Indiji prije otprilike 5000 godina i smatra se najstarijim sustavom liječe-

nja na svijetu. Počiva na prevenciji i promicanju zdravlja kroz uravnoteženu prehranu, pozitivno razmišljanje i zdrav način života. Za razliku od suvremene medicine, ayurveda ne nastoji samo otkloniti simptome tjelesnih problema, već tijelo tretira holistički, s ciljem otklanjanja uzroka zdravstvenih problema.

Utvrđivanje prakritija ili doše koja se u ayurvedi dijeli na 3 glavna tjelesno-umna tipa, vata, pitta i kapha doša, govorio je i o povijesti nastanka joge, o Vedama najstarijim svetim spisima nastalim u indijskoj civilizaciji, navedeno je samo dio staroindijske povijesti o kojoj je prisutne upoznao indijski veleposlanik..

Genijalac svog

vremena

Dijana Posavec, ravnateljica Centra pak je prisutnima kroz kratku prezentaciju pokušala približiti Rudolfa Steinera, kao čovjeka koji je rođen

da vidi neku drugu sferu života, drugu razinu postojanja koju mi, obični ljudi, ne vidimo.

Prema njenim riječima, dr. Steiner ponosio se svojim slavenskim korijenima te je često isticao: - Mi smo Slaveni i zato smo prijemljiviji na znanje. Budućnost leži na slavenskom narodu.

Naravno, bilo je i puno riječi o biodinamičkoj poljoprivredi te poljoprivredi danas. Prema Steineru je glavni razlog poteškoća to da se radovi u polju ne rade u skladu sa silama prirode i svemira. Stoga se biodinamičari rukovode Mjesečevim sjetvenim kalendarom.

Rođendanska svečanost završila je rezanjem torte te otvaranjem izložbe keramike učenika 2. razreda čakovečke Graditeljske škole.

Dani Rudolfa Steinera završavaju ovoga vikenda i to dvodnevnim predavanjem na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.

VARAŽDINU, specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Indijski veleposlanik posjetio i Čakovec

Prije dolaska u Donji Kraljevec, indijski veleposlanik sastao se u Čakovcu s županom Matijom Posavcem u Palači turizma. Susret je bio iskorišten za otvaranje teme koje se tiču mogućnosti suradnje Međimurja i Indije. Između ostaloga, veleposlaniku je prezentiran gospodarski i turistički potencijal našega kraja, te se razgovaralo o potencijalnim ulaganjima indijskih investitora u Međimurju na području proizvodnje sigurne hrane te farmacije:

- Indija kao jedna od najmnogoljudnijih zema-

lja svijeta ima nesaglediv potencijal kada je riječ o suradnji i investiranju, a s druge strane je Međimurje, razvijena europska regija koja teži upravo povezivanju u svojoj strategiji razvoja. Naš Centar dr. Rudolfa Steinera s Veleposlanstvom Indije u Republici Hrvatskoj već je razvio suradnju. Poveznice pronalaze i u temeljima Ayurveda te njezinim dodirnim točkama s biodinamičkom proizvodnjom hrane po Steineru, rekao je župan.

Veleposlanik Raj Kumar Srivastava složio se da prostora za gospodarsku surad-

nju, osobito u svjetlu činjenice da i u Hrvatskoj raste broj indijski investitora. Iskazao je veliki interes za proširenje suradnje s Centrom dr. Rudolfa Steinera te nasljeđu tog europskog velikana antropozo�ije i biodinamike. Razgledao je i postav Ekomuzeja Međimurje malo, koji mu je prezentirao direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, te se upoznao s daljnjim projektima Međimurske županije vezanima uz promoviranje baštine te obnovom objekata u Centru znanja. (vv)

DANI RUDOLFA STEINERA uz njegov 163. rođendan

Dijana Posavec, Nj. E. Raj Kumar Srivastava, veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj, Rudi Grula i Sandra Herman

BOLESTAN ČIN

Konobar prijetio maloljetniku i prisilio ga na oralni seks

Konobar jednog kafića u Čakovcu optužen je za spolno iskorištavanje maloljetnog dječaka. Tužitelji za njega traže godinu dana bezuvjetnog zatvora

Piše: Roberto Dežđek

Prema nedavno podignutoj optužnici, tadašnji 24-godišnji konobar kafića u sklopu benzinske postaje u Čakovcu još je u srpnju 2012. putem društvene mreže stupio u kontakt s 15-godišnjim dječakom te ga pozvao da dođe na benzinsku. Zaprijetio je da će njegovim roditeljima i ostalima otkriti da je dječak homoseksualac ako se ne

SITNICE

pojavi na benzinskoj. Dječak je u strahu odlučio otići tamo jer je već bio doživio vršnjačko nasilje zbog svojih homoseksualnih sklonosti. Kad je dječak došao na benzinsku, shvatio je da je konobar osoba s kojom se dopisivao. Sjeli su u kafić, a on mu je rekao da ga mora oralno zadovoljiti ili će svima otkriti da je homoseksualac. Uplašen, dječak je pristao. Otišli su u wc i tamo je to učinio. Konobar

je pritom sve tajno snimao mobitelom te ga kasnije ucjenjivao snimkom. Dječak se nedugo nakon tog događaja prijateljici požalio što mu se dogodilo, ali nije naveo tko mu je to učinio. Prijateljica je kasnije bila važna svjedokinja u istrazi.

Ključni dokazi bile su i poruke koje su konobar i dječak razmjenjivali tih dana na društvenim mrežama, a dječak ih je sačuvao. Slučaj je odlučio prijaviti tek deset

godina kasnije. Konobara, koji više ne radi u tom kafiću na čakovečkoj benzinskoj, tužiteljstvo tereti za kazneno djelo protiv spolne slobode, prisilom na spolni odnošaj. Traže za njega godinu dana bezuvjetnog zatvora. Tijekom istrage branio se šutnjom i nije želio odgovarati na pitanja državnog odvjetnika. Kako doznaje portal Danica, danas radi u inozemstvu i uglavnom ne dolazi u Međimurje.

19-godišnjakinja nožem

napala mladu ženu

Protiv osumnjičene 19-godišnjakinje zbog počinjenja kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju, podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. U četvrtak, 22. veljače, oko 11 sati u Murskom Središću u obiteljskoj kući u Ulici Sitnice, zbog prijašnjih nesuglasica 19-godišnjakinja je napala 22-godišnjakinju te joj pri-

tom nožem nanijela nekoliko ubodnih rana i porezotina. Pregledom u Županijskoj bolnici Čakovec utvrđeno je kako je 22-godišnjakinja u događaju lakše ozlijeđena. Protiv osumnjičene 19-godišnjakinje zbog počinjenja kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju, podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (rd) Nožem

MALA SUBOTICA

Lančani sudar prouzročio traktorist (20)

Ovog utorka, 27. veljače, oko 13:30 na glavnoj cesti u blizini zgrade Općine Mala Subotica, došlo je do prometne nezgode u kojoj su sudjelovala dva osobna automobila i traktor.

Naime, vozač rođen 2004. godine s područja Općine Mala Subotica, upravljao je traktorom s cisternom. Vozač nije prilagodio brzinu kretanja te se zbog skliske ceste nije uspio na vrijeme

Kod maloljetnika je pronađeno 11 smotuljaka ispunjenih sadržajem zelene biljne materije nalik na drogu marihuanu

ČAKOVEC

Maloljetnik uhvaćen s drogom

U srijedu, 27. veljače 2024. godine, u 13 sati u Ulici Tome Masaryka u Čakovcu policijski službenici Policijske postaje Čakovec uhvatili su maloljetnika koji je posjedovao 11 smotuljaka ispunjenih sadržajem zelene biljne materije nalik na drogu marihuanu, ukupne mase 10,11 grama, koja je oduzeta. Preliminarnim

testiranjem oduzete materije dobivena je pozitivna reakcija na prisustvo droge. Protiv maloljetnika se podnosi optužni prijedlog nadležnom općinskom sudu, prekršajnom odjelu poradi počinjenja prekršaja iz članka 3. stavak 1. kažnjivo po članku 54. stavak 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. (rd)

Vožnja u pijanom stanju skupo ga koštala

U četvrtak, 22. veljače, u 18:45 sati u Čakovcu, prilikom nadzora cestovnog prometa u Ulici Otokara Keršovanija, policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec zaustavili su 46-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka. Alkotestiranjem vozača utvrđeno je kako je upravljao automobilom

pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 2,19 g/kg te je potom uhićen i priveden u policijsku postaju. Zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, izdavanjem prekršajnog naloga 46-godišnjak je kažnjen novčanom kaznom od 1.320 eura, uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od šest mjeseci. (rd)

ŠTRUKOVEC Ukradena drva u vrijednosti više stotina eura

Između 10. i 26. veljače 2024. godine nepoznati počinitelj je u Štrukovcu, šumskom predjelu “Grabanice“ uporabom motorne pile porušio i ukrao više stabala različitog drva vlasništvo

38-godišnjaka. Materijalna šteta se procjenjuje na više stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

LUDI VIKEND Četiri prometne nesreće tijekom proteklog vikenda

zaustaviti i udario je u osobni automobil kojim je upravljao vozač rođen 2004. godine. Nakon što ga je traktor udario, osobni automobil udario je u drugi osobni automobil kojim je upravljao vozač rođen 1985. godine.

Na sreću, u sudaru nitko nije ozlijeđen te je nastala samo materijalna šteta, a vozač traktora novčano je kažnjen.

(rd, foto: zv)

Proteklog vikenda na međimurskim prometnicama evidentirane su ukupno četiri prometne nesreće, od čega dvije nesreće s ozlijeđenim osobama (dva sudionika lakše ozlijeđena, dok će težina ozljeda za dvojicu sudionika biti poznata nakon zaprimanja liječničke dokumentacije) te jedna nesreća s nastalom materijalnom štetom. Greške koje su prethodile prometnim nesrećama: nepoštivanje prednosti u dvije prometne nesreće,

vožnja na nepropisnoj udaljenosti te ostale greške.

Prisutnost alkohola kod sudionika prometnih nesreća tijekom proteklog vikenda utvrđena je kod jednog vozača. Maloljetni vozač upravljao je osobnim automobilom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 0,74 g/kg te je pritom izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom. Nesreća se dogodila u nedjelju, 25. veljače, oko 4 sata poslije ponoći u Domašincu. (rd)

U frontalnom sudaru ozlijeđena je 31-godišnja vozačica iz Čakovca

Traktorom naguzio auto, pa potom udarili i drugi auto

joj je nanijela nekoliko ubodnih rana i porezotina

CZK ČAKOVEC dobio milijun eura za energetsku obnovu zgrade U fazi smo sređivanja papirologije

Čakovečki Centar za kulturu ovih je dana dobio najljepšu moguću vijest. Naime, prošli su na natječaju resornog ministarstva te dobili 1.087.355,19 eura za energetsku obnovu zgrade.

- Sretni smo zbog toga i trenutno užurbano radimo na sređivanju papirologije, rekla nam je Helga Lajtman, ravnateljica CZK-a Čakovec.

To pak znači da ih najprije čeka potpisivanje ugovora s Ministarstvom kulture, zatim raspisivanje postupka velike javne nabave. Drugim riječima, još će proteći dosta vremena prije nego što u Centru započnu konkretni radovi.

Kako je zgrada proglašena kulturnim dobrom, to znači da na njoj nisu dopušteni nikakvi zahvati na vanjskom djelu već će se raditi u unutrašnjosti. To pak znači da će se radovi odvi-

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA NEDELIŠĆE

Helga Lajtman, ravnateljica CZK-a Čakovec

jati na 2603 kvadratna metra. - U planu nam je modernizacija sustava grijanja i rasvjete te postavljanje sunčanih panela na krov što je jedina vanjska intervencija koju su nam dozvolili, naglasila je ravnateljica. Postavljanjem toplinske izolacije i ugradnjom sunčane elektrane, očekuje se ušteda u godišnjoj potrošnji primarne energije od 86,59 %. (vv)

UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE

DJELATNOSTI I GOSPODARSTVO

KLASA: 350-01/23-01/02

URBROJ: 2109-12-04-24-17

Nedelišće, 27.02.2024.

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), članka 59. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 67/23) i Zaključka načelnika Općine Nedelišće o utvrđivanju prijedloga UPU proširenja Privredne zone Pušćine, KLASA: 350-01/23-01/02, URBROJ: 2109-12-0121-16 od 27.02.2024.god., objavljuje se

JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU

Urbanističkog plana uređenja proširenja Privredne zone Pušćine

1. Javna rasprava traje od 04.03.2024. do 03.04.2024.

2. Javni uvid u Prijedlog Urbanističkog plana uređenja proširenja Privredne zone Pušćine moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Nedelišće, Maršala Tita 1, 40305 Nedelišće, svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme, te na mrežnim stranicama Općine Nedelišće https://nedelisce.hr/, a poveznica je dohvatljiva na mrežnim stranicama stručnog izrađivača http://urbia.hr/

3. Javno izlaganje stručnog izrađivača o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja proširenja Privredne zone Pušćine održat će se u prostorijama male dvorane MESAP d.o.o., Ul. Josipa Marčeca 27, Nedelišće, dana 13.03.2024. god. (srijeda) s početkom u 16:00 sati.

4. Primjedbe i prijedlozi na rješenja iz prijedloga urbanističkih planova uređenja mogu se davati tijekom javne rasprave, zaključno s 03.04.2024. god. i to na način: - postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja stručnog izrađivača - davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja - upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Općini Nedelišće, Maršala Tita 1, 40305 Nedelišće. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora.

PROČELNIK UPRAVNOG ODJELA

Zatvorena cesta osim za radnike

U ponedjeljak, 26. veljače, za sav promet zatvorena je dionica cesta Čakovec –Novo Selo Rok. Naime, tog su dana djelatnici čakovečkog poduzeća izašli na teren, stavili znak zabrane prometa i krenuli s radovima na obnovi prometnice. Naime, dinamika, ali i obuhvat radova jednostavno ne dozvoljavaju promet pa čak ni jednom kolničkom trakom.

Ipak je riječ o relativno ravnoj i vrlo prometnoj cesti koja prolazi tik uz mihovljan-

sko groblje, gdje ljudi vole stisnuti papučicu gasa, tu je i opasna nizbrdica, a situaciju nimalo ne poboljšava ni željeznička pruga.

To su samo neki od razloga zbog čega je krenula njena sanacija i rekonstrukcija. Iako je cesta zatvorena, treba istaknuti da je pristup groblju normalan. Prometnica će se rekonstruirati u cijeloj svojoj dužini, a vrijednost ugovora i radova je 1.606.201,15 EUR s PDV-om. Oni pak su povjereni čakovečkoj TEGRI.

Na ulazu u Čakovec i Novo Selo Rok izvest će se otoci za razdvajanje prometnih traka koji će ujedno služiti i za smirivanje prometa. Uz prometnicu (smjer Čakovec – Novo Selo Rok) s desne strane projektirana je pješačko-biciklistička staza do otoka za razdvajanje prometnih traka gdje je predviđena zebra, dok je staza dalje s lijeve strane do naselja Novo Selo Rok. Kao i svaka nova cesta asfaltirat će se u dva sloja, nosivim i habajućim slojem.

Nakon rekonstrukcije, prometnica će biti minimalne širine 6 m, a dodatna proširenja prometnice projektirana su u zavojima. Zavoji će biti s prijelaznim krivinama za brzinu od 50, 60, 70 i 90 km/h. Projektirana staza nadovezuje se pješačkim prijelazom na postojeću stazu koja se nalazi u naselju Novo Selo Rok. Projektirana je i minimalna širina kolnih prilaza duljine 5 m. Rok izvršenja radova je 180 kalendarskih dana. (vv; zv)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Ove godine slave jubilarnu 70. obljetnicu

Ove srijede je u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja održana konferencija za novinare povodom 70. obljetnice postojanja i djelovanja Muzeja Međimurja Čakovec. Na samom početku ravnateljica Maša Hrustek Sobočan ukratko

predstavila sadašnje stanje te planirana događanja u godini obljetnice.

Zahvalila se i svim ljudima koji su kroz povijest na bilo koji način doprinijeli razvoju Muzeja i novim generacijama koji to upravo rade. Okupljenima se obratila i

70. obljetnice postojanja kreirala i poseban logotip te ukratko objasnila ideju i postupak njegove izrade. Na kraju se svim prisutnima obratio i župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je uz čestitke za sjajan rad i promociju Međimurja

Muzeja te biti podrška i u svim ostalim projektima koji će se provoditi. Osim toga, dodao je kao je cilj Međimurske županije po svim krajevima županije očuvati kulturnu baštinu, a ne da sve bude koncentrirano na jedno mjesto. (rd)

Nives Kolarić Strah, Ma�ja Posavec, Maša Hrustek Sobočan i Rusa Trajkova

Radovi na sanaciji ceste u punom su jeku

“ZAŽELI – POMOĆ JE TU” starta i u Općini Mala Subotica

- Imamo i dosta zainteresiranih korisnika koji su do sada pozitivno reagirali na tu vrstu pomoći tako da mogu reći kako se radi doista o dobrom i korisnom projektu, dodao je načelnik

Na raspisani natječaj za zapošljavanje na određeno vrijeme od 34 mjeseci na projektu

“Zaželi – pomoć je tu”, na području Općine Mala Subotica prijavilo se 10-ak žena te 20-ak korisnik, odnosno tražitelja pomoći. Naime, Općina Mala Subotica s gradom Mursko Središće te Općinom Selnica, potpisali su ugovore o dodjele bespovratnih sredstava za taj projekt kojeg �inancira EU. Ukupno mogu zaposliti 11 osoba koje će skrbiti za 66 korisnika mjesečno i to osoba starijih od 65 godina i odraslih osoba s invaliditetom koje su navršile 18 i više godina.

Velik interes za pomoć

- Razgovor s kandidatkinjama za posao je već u četvrtak 29. veljače i one koje zadovolje sve tražene uvjete, počet će raditi idući tjedan, kaže Valentino Škvorc, načelnik Općine Mala Subotica.

Među kandidatkinja ima i onih koje su već radile taj posao kroz prijašnje takve projekte koji se inače raspisuju iz godine u godinu.

- Imamo i dosta zainteresiranih korisnika koji su do sada pozitivno reagirali na tu vrstu pomoći tako da mogu reći kako se radi doista o dobrom i korisnom projektu, dodao je načelnik.

Jedna žena dobiva najviše 6 korisnika

Mala Subotica može zaposliti svega tri osobe, odnosno pomoć može dobiti 18 korisnika.

Nažalost, uvjeti natječaja su se malo postrožili u odnosu na prijašnje godine pa je dio dosadašnjih korisnika izgubio pravo na taj vid pomoć. Međutim, prema riječima načelnika, nitko neće izvisiti, odnosno ostati bez pomoći, naročito one osobe koje su bile dosadašnji korisnici pomoći.

- Za njih će se pobrinuti Općina i to kroz pomoć u kući koju ćemo �inancirati u 100 postotnom iznosu, naglasio je načelnik Škvorc.

Uostalom, kaže, tako je bilo i do sada, u vrijeme tzv. praznom hoda između dvaju natječaja, odnosno u vrijeme kad je jedan projekt završio, a drugi još nije ni započeo.

Što je zadatak

pružatelja pomoći

Osobe koje se zaposle u okviru tog projekta imaju zadani opis poslova koje moraju odraditi. Opis poslova im je, dakle, pružanje usluge potpore i podrške pripadnicima ciljne skupine. Konkretno to znači da obavljaju kućanske poslove poput pranja posuđa, pospremanje stambenog prostora, donošenje vode, ogrjeva i slično, pranje i glačanje rublja, nabava lijekova i drugih potrepština i dr. Osim toga, korisnicima pomažu u održavanju osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba i dr.) te zadovoljavanju drugih svakodnevnih potreba. Za sve to primat će minimalnu bruto plaću na razini RH. (vv)

ODBIJENA KANDIDATURA grupe birača Željka Baloga za izbore u Pribislavcu

Žalio se bez uspjeha i Ustavnom sudu

Žalbu je Željko uputio i na Ustavni sud Republike Hrvatske koji je promptno reagirao i već je u četvrtak, 29. veljače, donio svoju odluku: žalba Željka Baloga se odbija

U nedjelju, 10. ožujka, u Pribislavcu se trebali održati prijevremeni izbori za zamjenika načelnika Općine iz redova Romske nacionalne manjine. Izbori su organizirani jer je dosadašnji zamjenik Kruno Oršuš podnio ostavku na tu funkciju.

Međutim, izbora neće biti jer nema kandidata, odnosno jedina kandidatura grupe birača Željka Baloga, Ljiljane Balog I Leona Baloga je odbijena.

Grijesi Željka Baloga

Željka Baloga očito su u toj namjeri sustigli grijesi iz prošlosti. Naime, kako stoji u obrazloženju Tamare Obadić, predsjednice općinskog izbornog povjerenstva za

člana predstavničkog tijela jedinice, niti za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika ne mogu se kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom. A Željko Baloga iza sebe ima dvije pravomoćne sudske presude. Jedna datira iz svibnja 2020. godine gdje je osuđen na “uvjetnu kaznu zatvora od 8 mjeseci uz rok kušnje od godinu dana”.

Druga pak je postala pravomoćna u veljači 2021. godine kojom je osuđen na “djelomično uvjetno osudu –

bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci i uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci uz rok kušnje od 2 godine”.

Odbijenica i na

Ustavnom sudu Željko Balog, naravno, nije se pomirio s tim rješenjem pa je najprije uložio prigovor na rješenje Tamare Obadić. Međutim, Županijsko povjerenstvo na čelu s Vilkom Sambolekom prigovor je početkom ovog tjedna odbilo. Žalbu je Željko potom uputio i na Ustavni sud Republike Hrvatske koji je promptno reagirao i već je u četvrtak, 29. veljače, donio svoju odluku: žalba Željka Baloga se odbija.

Na temelju Odluke Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Klasa: 007-04/24-02/02; Urbroj: 2109-10424-01, od 28.02.2024 g. te članka 19.st. 6 Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, raspisuje

NATJEČAJ

za radno mjesto ČISTAČ/ICA – DOSTAVLJAČ/ICA

Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec 1 izvršitelj/ izvršiteljica, na određeno puno radno vrijeme, uz probni rad od 1 mjesec (zamjena za bolovanje)

Kandidati su pored općih uvjeta propisanih Zakonom o radu dužni ispunjavati i sljedeće uvjete:

• završena osnovna škola, NSS

• 1 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima Speci�ični uvjeti:

• rad u smjenama,

• rad subotom

Uz prijavu, kandidati su dužni priložiti:

• Životopis,

• Dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe),

• Dokaz o državljanstvu (preslika domovnica, preslika osobne iskaznice),

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci (potvrda o nekažnjavanju),

• Potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Drugim riječima, izbora u Pribislavcu neće biti. Na potezu je sada Ministarstvo uprave, odnosno Vlada RH koja i inače donosi odluku o izborima, da odluče što i kako dalje. Hoće li sve vrtjeti u krug jer u Pribislavcu postoje dvije struje, ona bivšeg zamjenika i ona nesuđenog novog, ili će se pričekati redovni lokalni izbori.

U pisanju ovog teksta pokušali smo kontaktirati Željka Baloga no nismo uspjeli. Brojeve mobitela mijenja kao na traci, a na e-mail do zaključenja novina nije odgovorio. (Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

3. Rok za podnošenje prijave: 09.03.2024.g. Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19)), dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Za kandidate prijavljene na natječaj čije su prijave uredne, pravodobne i koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se provjera znanja i sposobnosti putem intervjua. Ako kandidat ne pristupi intervjuu smatra se da je povukao prijavu na natječaj.

Navedeni dokazi prilažu se u izvorniku ili preslici koja ne treba biti ovjerena, a prije izbora kandidat je dužan predočiti izvornik.

Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola, a izrazi koji se koriste u ovom natječaju za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Nepotpune i nepravovremeno stigle prijave neće se razmatrati.

U prijavi na natječaj navode se i podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, adresa e-pošte) isključivo za potrebe postupka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679 – u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18.), Knjižnica kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe. Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od dana objave oglasa, osobno ili poštom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, 40000 Čakovec, Trg Republike 4; s naznakom „Za natječaj – čistač/ ica-dostavljač-ica“

Kandidati će o rezultatima biti obaviješteni u roku 30 dana. Predsjednica Upravnog vijeća: Lana Rođak, mag.oec

Valen�no Škvorc, načelnik Općine Mala Subo�ca

Željko Balog

MURSKO SREDIŠĆE

350 karanfila za središćanske žene

Povodom Međunarodnog dana žena gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak svake godine obiđe žene djelatnice na području Murskog Središća i podijeli im karan�ile.

Posjećuje doktorice, medicinske sestre, službenice, policajke, prodavačice, šivačice, frizerke, žene koje brinu o zaštiti prirode, žene koje brinu o našoj ljepoti, vrijedne radnice koje drže četiri ugla u OPG–u i sve ostale. Prilikom posjete ženama podijeli oko 350 karan�ila. Redovito se tom prilikom organizira i

poklon događaj za žene koji sponzorira Grad Mursko Središće. Ove godine 9. ožujka, u subotu, povodom Dana žena u Centru za kulturu Rudar bit će besplatan koncert grupe Alma del Viento. Alma del Viento ansambl je koji isključivo njeguje tradicijsku glazbu južne Amerike, te tzv. nove pjesme, s naglaskom na glazbu Bolivije i Argentine. Ansambl također izvodi i tradicionalnu folk glazbu engleskog govornog područja te međimursku glazbu kao posebni program.

Pet žena dobit će posao

na brizi za starije

Pet žena s područja Grada Mursko Središće dobit će posao na određeno vrijeme od 34 mjeseca za pružanje usluge podrške i potpore u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom.

Sredstva za provedbu projekta Zaželi koji se već četvrti put provodi na području grada osigurana su iz europskog socijalnog fonda. Zajednički su ga kandidirali s općinama Mala Subotica i Općina Selnica. U navedenim općinama posao će dobiti po tri žene.

U srijedu, 28. veljače je obavljena provjera kandi-

data koji ispunjavaju uvjete iz javnog poziva. Nakon toga će se odabrane kandidatkinje krenuti korisnicima pružati potporu u svakodnevnom životu.

Pravo na uslugu podrške imaju osobe starije od 65 godina i odrasle osobe s invaliditetom starije od 18 godina. Svaka od žena brinut će o šest korisnika i pomagati im u pripremi hrane, nabavljanju namirnica, lijekova, spremanju kuće ili druženju, jer mnogim starijim usamljenim ili nemoćnim ljudima od svega je najvažnija topla ljudska riječ. (BMO)

Grad kupuje knjige za knjižnicu

Od Ogranaka Matice hrvatske u Čakovcu otkupit će dvije knjige za potrebe Gradske knjižnice i čitaonice Mursko Središće. Razvoj kompleksa čakovečkog pa-

vlinskog samostana po cijeni od 45 eura po primjerku te deset komada knjiga naslova Međimurci u svjetskim ratovima po cijeni od 13,27 eura po primjerku. (BMO)

Pomoći roditeljima

Na temelju podnesene zamolbe roditelja za �inanciranje terapije u tvrtki Angerona za dijete u spektru autizma odobreno je su�inanciranje istog i to u iznosu od 55 eura mjesečno, odnosno

50% od ukupnog iznosa do kraja 2024. godine.

Majci A. D. odobrena je odobrena je isplata novčanih sredstava u iznosu od 100 eura za pomoć pri liječenju bolesnih kćeri. (BMO)

Djeca iz Sitnica autobusom u predškolu

Prihvaćena je ponuda prijevoznika Jambrošić Tours iz Murskog Središća iz Murskog Središća za prijevoz djece na provođenje predškolskog odgoja u Dječjem vrtiću Maslačak

u trajanju od 4. ožujka do 29. svibnja 2024. godine na relaciji Mursko Središće –Sitnice – Mursko Središće i to u iznosu od 67 eura po danu s uključenim PDV-om. (BMO)

Pokroviteljstvo za Bleiburg

Počasnom Bleiburškom vodu odobreno je pokroviteljstvo u iznosu od 150 eura

za obilježavanje 79. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda. (BMO)

ANICA VARGA iz Murskog Središća je pokretačka snaga rekreacije žena

Anica je duša i srce Udruge Sport za sve

- Za mene je rekreacija sve,moj život, moj cilj, motiv za nešto pozitivno

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Kada u Murskom Središću spomenete Anicu Varga, svakome će na prvo pasti na pamet rekreacija žena. Duša je i srce Udruge sportske rekreacije Sport za sve koja okuplja više od stotinu žena rekreativki. Vedra je duha i iznimno vitka tijela koje odaje da je cijeli život u sportu. Anica samom pojavom govori da živi za sport i rekreaciju. Ljubav prema sportu naslijedila je od oca koji je također bio sportaš.

Anica je voditeljica rekreacije i “vječita” tajnica udruge. Čini sve što je potrebno da udruga diše punim plućima, živi i okuplja žene raznih dobnih skupina s ciljem da što zdravije i ljepše žive. - Za mene je rekreacija sve, moj život, moj cilj, motiv za nešto pozitivno. Ispunjava me i čini sretnom i zadovoljnom, kazala je Anica Varga.

Od malih nogu sam vezana za sport i rekreaciju. Bavila sam se atletikom, odbojkom, rukometom, a bila sam uključena u Društvo tjelesnog odgoja Partizan, koje je djelovalo u Murskom Središću, kao svojevrsna preteča sportske rekreacije u gradu.

Krenula rekreaciju iz Društva tjelesnog odgoja Partizan

Iz Društva tjelesnog odgoja Partizan sam krenula na tečaj za voditelja rekreacije djece i s godinama je u meni rasla ljubav prema rekreaciji. Uz to uvijek saznaš nešto novo i gradiš se i kao voditelj rekreacije i kao osoba. U Udrugu sportske rekreacije Sport za sve uključila sam se od početka, od osnivačke skupštine. Redovito sam dolazila na satove rekreacije, a

kad se pokazala potreba za voditeljima, odlučila sam se i za to. Od 2001. godine sam voditelj sportske rekreacije. Ima i ispit za voditelja sportske rekreacije – aerobika i predsjednica aktiva Saveza voditelja Međimurskog saveza sportske rekreacije u kojemu djeluju 23 aktivna voditelja sportske rekreacije.

Ono što osjećam za rekreaciju prenosim na druge. Nastojim druge oko sebe potaknuti na vježbanje i kretanje, od djece do osoba starije dobi.

Impresivan je broj njih okupljen u Udruzi sportske rekreacije. Lani ih je bilo 116, a prije korone i do 130 članova. - Korona nas je zaustavila i broj članova se malo smanjio. Djelujemo kroz mlađu, srednju i stariju grupu, tako su i vježbe prilagođene dobi članica. Prevladavaju žene srednje i starije dobi, a članica mlađe dobi je svega 18, jer se mlađi više odlučuju na �itness, kaže Anica. No vježbati u Udruzi sportske rekreacije je više od samog vježbanja. Ovdje se dolazi oporaviti i duh i tijelo, radi mentalnog i tjelesnog zdravlja. Žene se u Udruzi međusobno izjadaju, razgovaraju, nasmiju i vježbaju. Ponekad se netko i razljuti: - Ovdje je prilika da izbaci iz sebe nešto što ju muči, umjesto da pukne doma ili negdje drugdje.

I izvan satova vježbanja se družimo na druge načine, ljeti na Zalešću, uz kartanje, igranje odbojke, šetnjama oko ribičkog jezera. Svake godine u listopadu idemo na izlet. Biramo različita odredišta u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Bile smo u Dubrovniku, Zagorju, Puli, Poreču, Umagu, Rovinju i Zadru.

Izvan Hrvatske smo u Italiji, Slovačkoj, Austriji, Ma-

đarskoj, BiH. Na izletima ne vježbamo, nego plešemo i veselimo se.

Mnogim ženama članstvo u udruzi prilika i za izlete i putovanja jer se teško same odluče na to. Ovako organizirano one uživaju u društvu, ispune svoj život na kvalitetniji način. Dosta njih ne bi ni izašlo iz kuće da nemamo organizirane šetnje. Same ne idu ni prošetati po šetnici, a kamoli da bi se uputile negdje drugdje same. Članstvo u udruzi ih motivira da se uključe u aktivnosti izvan svakodnevnog života, ističe Anica.

Dodaje: - Ni u razdoblju korone nismo zapustile međusobne kontakte. Otvorila sam Viber grupu preko koje sam članicama u grupu slala i vježbice i tako im davala do znanja da se moraju kretati te tražila da i same šalju sličice gdje vježbaju, same ili s unucima.

Smisao našeg okupljanja u sportskoj rekreaciji nije samo vježbati

Anica je veoma zaokupljena i predana radu Udruge.Mogu reći da su mi srijeda i petak slobodni dani u radnom tjednu. Nerijetko su mi i vikendi ispunjeni s aktivnostima. Ponedjeljkom imamo večernju šetnju u trajanju od sat vremena. Utorkom vježbamo od 18 do 20, a četvrtkom od 19 do 21 sat. Naravno moram si napraviti pripremu za sat, bez obzira na to što imam dosta iskustva u radu.

Za žene starije i srednje dobi to su lakše vježbe oblikovanja. Ali u i vježbe istezanja, vježbe za kičmu, ali i vježbe snage pri čemu upotrebljavamo i utege i gume i radimo i kardio vježbe.

Za mlađe članice treninzi su intenzivniji, kardio treninzi s većim opterećenjem, a ciljano vježbamo i određene mišiće. Šetnicu koristimo i za nordijsko hodanje. Vježbale smo i na stepenicama na šetnici, posebno je to jako dobro za mlađu grupu, koja je dobro oznojila stepenice. U udruzi tako svatko za sebe može naći zanimljive sadržaje od nordijskog hodanja, običnih šetnji, vježbi, igranje odbojke u mješovitom sastavu ili u sekciji kartaša koji se sastaju srijedom i kojima je to veliko mentalno opuštanje. Smisao našeg okupljanja u sportskoj rekreaciji nije samo vježbati, smršaviti, nego se i mentalno rasteretiti, opustiti. To je što čini razliku u odnosu na vježbanje u teretani kazala je Anica.

Dakako da i tamo nakon vježbanja osjećaš zadovoljstvo, ali u Udruzi vlada veća povezanost među članicama. - Najveće zadovoljstvo mi je kada vidim da su žene nakon vježbanja i aktivnosti koje provodimo sretne i zadovoljne i odlaze doma s osmjehom na licu bez obzira na jačinu treninga, kaže Anica.

Sportska rekreacija je veoma popularna u Međimurju, o čemu govori podatak da čak tridesetak grupa uskoro kreće na ožujske susreta susrete rekreativaca u Mali Lošinj, gdje će se okupiti 1.700 rekreativaca, pretežito žena iz cijele Hrvatske. Tu žene puste sebi na volju i opuste dušu i tijelo. Tih dana na moru ne moraju kuhati ni spremati, ni brinuti o svakodnevnim obavezama, jedino što im je zadatak da puste sebi na volju hoće li vježbati, šetati uz more ili se samo odmarati gledajući u more i daleki obzor.

Anica Varga, voditeljica rekreacije i “vječita” tajnica Udruge sportske rekreacije Sport za sve

TENISKI KLUB Sveti Martin na Muri

Ako volite tenis, priključite nam se!

Ove će godine obilježiti 25 godina postojanja, a tom će prilikom na proljeće svečano otvoriti svoje klupske prostorije – tenis kućicu sa spremištem

Pie: Sanja Heric

Teniski klub Sveti Martin na Muri ove će godine proslaviti 25 godina svojeg postojanja. Danas broje 65 članova različite dobi, od 7 do 63 godine, koji dolaze s područja općine, ali i susjednih mjesta i Slovenije. Ako vas zanima tenis, slobodno im se možete priključiti u bilo kojem trenutku.

Ponosni na novu tenisku kućicu

Ususret ovom značajnom jubileju razgovarali smo sa starim-novim predsjednikom kluba Danielom Župancem (49) o najznačajnijim aktivnostima i projektima ove i nadolazeće godine. Kako ističe, najponosniji su na to što nakon četvrt stoljeća postojanja konačno imaju svoju tenisku kućicu sa spremištem koja se nalazi odmah do teniskih terena u sklopu Izletišta Goričanec, s kojim imaju dugogodišnju dobro suradnju.

- Sam klub osnovalo je četvero teniskih entuzijasta, a do 2022. godine nismo imali svoje vlastite klupske prostorije pa se rodila ideja da napravimo ovu kućicu gdje se i sad nalazimo. Vrijednost same kuće je 25.000 eura, a napravili smo je uz pomoć Općine Sveti Martin na Muri, najviše uz pomoć sponzora i volonterskim radom naših članova, govori nam Županec, koji je tenis počeo igrati sa svojih 15 godina i od tada ne prestaje ljubav prema tom sportu.

U sklopu kluba djeluje Škola tenisa koju vodi licen-

pokazao nam je novo napravljenu tenisku kućicu koja im je bila prijeko potrebna

cirani teniski trener Patrik Lebar, koja je započela kao ljetna škola tenisa. Osim škole tenisa, organiziraju i tri dječja turnira, na koje dolazi oko 50 djece iz sjevernog dijela Hrvatske, pa čak i iz Zagreba.

- Ako netko primjerice na novo dođe do nas, može uzeti individualne treninge s našim trenerom, priča nam Županec dok nas usput vodi u razgled teniskih terena i novonapravljene kućice. No nije to sve, njihovi članovi igraju tenis u Murskom kupu i Murskoj ligi u suradnji s TK-u Mursko Središće, potom veteranskoj ligi, Prvenstvu klubova, Otvorenom prvenstvu, Susretu slučajnih

BREŽNA PRIČAONICA

Žene danas

Tek sada mi je u ruke dospjela knjiga Genijalna prijateljica. Knjiga je to spisatelj(ice) čiji je pseudonim Elena Ferrante i koja već godinama oduševljava na svjetskoj književnoj sceni. Moram priznati da me u posljednje vrijeme dodatno čitanje nakon posla smorilo, jednostavno više nisam imala volje čitati. No, ova knjiga je tek sada došla kao naručena. Svojom fabulom,

likovima i temama privuče te uz stranice i ne možeš se odvojiti od nje. Glavne junakinje, Lena i Lila, istovremeno su povezane dubokim prijateljstvom, ali i suočene kao suparnice. Kroz njihov odnos, knjiga prikazuje društvene okolnosti napuljskog društva tijekom 50-ih godina 20. stoljeća. Precizno se ilustrira i što to znači biti žena u svijetu u kojem vladaju muškarci u to

parova i Goričanec kupu. Zimi pak koriste balon dvoranu TK-a Franjo Punčec Čakovec tako da su aktivni kroz čitavu godinu.

Planovi za dalje?

Planova za budućnost imaju na pretek. Jedan od najvažnijih je postavljanje šest reflektora na postojeće teniske terene kako bi mogli produžiti igru na teniskim terenima dva do tri sata, a ljeti omogućili svojim članovima igru u kasnim satima.

- Teniski klub javlja se redovito na javne pozive Općine Sveti Martin na Muri za sufinanciranje, na čemu se zahvaljujemo. Osim otvorenja kućice, naš drugi važan projekt je tenis škola za najmlađe,

u okviru kojeg bismo htjeli uključiti naše dječje vrtiće i školu s ciljem popularizacije tenisa kao zdravog načina života, treći projekt je postavljanje reflektora, napominje Županec te dodaje da su četvrti projekt prijavili na temelju javnog poziva Međimurskog sportskog saveza za održavanje dječjih teniskih turnira. Ovim putem želim zahvaliti i svim članovima na odazivanju na radne akcije i održavanje samih teniskih terena. Želim zahvaliti i svim dosadašnjim članovima kluba Josipu Cofeku, Goranu Perčiću, Kruni Makovcu, Moniki Turk i tajnici kluba Danijela, zaključio je Županec naglasivši i dobru suradnju s TK-om Franjo Punčec Čakovec.

doba. Vrlo mi je upečatljiv bio dio vezan za školovanje ovih dviju djevojaka. Dok je Lenina obitelj dopustila nastavak školovanja jer je njihova učiteljica uspjela nagovoriti na to, Lila s druge strane nije bila te sreće pa je ostala raditi u obiteljskoj radionici, no poskrivećki je i dalje nastavljala svoje obrazovanje čitajući knjige.

Promatrajući to razdoblje s perspektivom sadašnjosti,

vidimo koliko smo kao društvo napredovali i koliko su žene postale slobodnije. I zbog toga mi je neizmjerno drago i sretna sam što živim u ovo doba u kojem živim. Koliko toga imamo danas na izbor, samo trebamo sve te mogućnosti i znati iskoristiti. Pomučiti se, a ne samo stati na prvoj prepreci i prepustiti se “ženskoj” nemoći. No dosta �ilozo�ije, za ovaj Dan žena, kao i svaki

ROBADJE Isus i Emily

- Obožavam crtati i slikati od malena. Od motiva najviše volim crtati ruže, portrete i oči. Crtam već šest godina, ispričala nam je mala umjetnica Emily Novak iz Robadja, koja je inače učenica 5. razreda Osnovne škole Štrigova. Njezina majka Sanja Novak pak dodaje da uz sve to voli i slikati svete slike. Tako je nedavno nacrtala i portret Isusa s kojim nam je vrlo rado pozirala u susret blagdanu Uskrsa. (sh) Emily ponosno pokazuje svoj portret Isusa

GORNJI MIHALJEVEC

Javite se za uskrsnice

Općina Gornji Mihaljevec poziva sve umirovljenike koji imaju mirovinu do 400 eura i osobe bez mirovine starije od 65 godina s prebivalištem na području Općine Gornji Mihaljevec, da u Jedinstveni upravni odjel Općine Gornji Mihaljevec, dostave dokumentaciju potrebnu za ostvarivanje prava na pomoć povodom Uskrsa. Potrebnu dokumentaciju možete dostaviti do 21. ožujka 2024. i to putem:

e-mail adrese: racunovodstvo@gornjimihaljevec.hr; poštom na adresu: Općina Gornji Mihaljevec Gornji Mihaljevec 74., 40306 Macinec; ili osobno u Općinu Gornji Mihaljevec svakog ponedjeljka, srijede, četvrtka i petka od 11 do 13 sati ili pak utorkom od 15 do 18 sati. Oni koji primaju mirovinu do 200 eura moći će primiti bon od 70 eura, a oni koji imaju prihode do 400 eura, primit će 40 eura. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Za Uskrs bonovi od 40 eura

Iz Općine Sveti Martin na Muri obavještavaju umirovljenike da potvrde o visini mirovine za stjecanje prava na uskrsnicu u 2024. godini ne trebaju dostavljati Podružnici umirovljenika ako su ih dostavili za dobivanje bona za božićnicu. Ako će se prijavljivati umirovljenici koji nisu ostvarili pravo na božićnicu u 2023. godini, a ispunjavaju uvjete za dobivanje uskrsnice, iz Općine Sveti Martin na Muri mole

da potvrde o visini mirovine dostave u Podružnicu umirovljenika Sveti Martin na Muri svakog utorka i petka zaključno do 8. ožujka 2024. godine. Pravo na uskrsnicu, odnosno bon u iznosu od 40 eura, ostvaruju svi umirovljenici s područja Općine Sveti Martin na Muri kojima je zbroj mirovina, to jest prihoda, manji od 400 eura i samačka domaćinstva bez prihoda s područja Općine. (sh)

drugi dan želim vam da imate vremena pa bilo to i barem 10 minuta samo za sebe. Da ih iskoristite sebi u čast, napunite baterije i budete samim time bolje sebi, a i svima drugima oko sebe. Bilo da je riječ o toploj kupki, jutarnjoj kavi, tjelovježbi, čitanju ili gledanju televizije, nije bitno. Radite ono što vas čini sretnima, jer nitko drugi to neće umjesto vas.

Predsjednik kluba Daniel Županec

10 osoba brinut će za 60 korisnika

Gradonačelnik Ljubomir Kolarek potpisao je u petak, 23. veljače, Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu Projekta pod nazivom: "Pomozi, Zaposli, Usreći IV".

Četvrti je to nastavak ovog uspješnog projekta čija je ukupna vrijednosti 510.000 eura za 36 mjeseci trajanja provedbe dok će se usluga za korisnike provoditi 34 mjeseci.

Ciljana skupina su osobe starije od 65 godina i odra-

sle osobe s invaliditetom kojima će se putem pružanja usluge pridonijeti većoj socijalnoj uključenosti, prevenciji institucionalizacije, ostanku u vlastitom domu te osiguravanju prava na život u zajednici. Potporu i podršku pružat će 10 pružatelja za 60 korisnika s područja Grada Preloga na poslovima organizacije prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene te druge svakodnevne potrebe. (vv)

Pre-kom lani sakupio

oko 16.000 tona otpada

U prošloj 2023. godini GKP PRE-KOM je sakupio ili obradio rekordne količine otpada od 15.751.022 kg što je rast od 6,2 % prema 2022. godini. Količine koje se sakupljaju u sklopu javne usluge blago su porasle i zbog toga što su se u Općinama Jalžabet i Pribislavec sakupljale cijele godine.

U sklopu javne usluge sakupljeno je 10.471.689 kg otpada, a od toga je 3.584.980 kg MKO-a. Korisnog otpada je po računici resornog Ministarstva sakupljeno 65,77 %. Kako je, navode u PRE-KOM-u, izračun resornog Ministarstva krivi i kada bi se iz izračuna izdvojio MKO od nekućanstva, postotak odvojeno sakupljenog otpada penje

se na 70,24 %. Prosječno svaki stanovnik proizvede samo 68 kg MKO-a godišnje dok prosječno kućanstvo proizvede 218 kg MKO-a godišnje.

Odvajanje korisnog otpada nije se značajno promijenilo, neke JLS malo su poboljšale rezultate dok su druge malo smanjile rezultat. Najlošije i dalje prolaze JLS (Prelog, Donji Kraljevec, Kotoriba i Jalžabet) s jakom industrijom kojima se na teret stavlja MKO od pravnih osoba, a ne priznaje im se korisni otpad od pravnih osoba. S ovim problemom poduzeće je upoznalo resorno Ministarstvo kako se ne bi opet desilo da najbolje JLS u RH plaćaju poticajnu naknadu (penale). (vv)

Kviz bez pobjednika

U multimedijalnoj dvorani Muzeja Croata Insulanus održan je još jedan kviz u kojem su znanje odmjeravale Udruge umirovljenika iz Preloga i Čakovca. Iz svake udruge sudjelovale su dvije ekipe po tri člana. Kviz je kroz zabavnih 30 pitanja vodila Mateja Balent. Ono što je na ovom kvizu bilo jako zanimljivo je činjenica da se nije uspjelo

CIRKOVLJAN

FRIDRICH ZIMPRICH iz Preloga treća je generacija stolara u obitelji

Žena mi već 30 let čeka na svoju kuhnju!

- U zadnje vrijeme ponovno se traže drvena unutarnja vrata, prozori, stepenice i naravno namještaj, ističe. I ne samo to, opet su moderna lakirana vrata, ističe stolar Zimprich Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

S mirisom ljepila i hoblinja, drva i furnira, uz zvuk hoblerice i cirkulara, Fridrich Zimprich iz Preloga živio je od rođenja. Najprije se u obiteljskoj stolarskoj radioni motao pod noge djedu Fridrichu po kojem je dobio i ime, a potom ocu Rudolfu. Danas je on vlasnik Stolarije Zimprich koja je napunila 102 godine postojanja. Obrt je od oca preuzeo 1987. godine, kao treći u obitelji i kako sada stvari stoje i posljednji. Naime, sa suprugom Spomenkom ima treći kćeri pa iako u posao polako uvodi svog zeta, on više ne nosi prezime Zimprich. No, posao ipak ostaje u obitelji. Nesuđeni elektroničar

Sve je započeo djed Fridrich koji je u Međimurje stigao nakon Prvog svjetskog rata iz Sudeta.

- U Mađarskoj je sreo moju baku, tamo su se vjenčali i 1919. godine došli su u Prelog, kaže Fridrich.

Kratko vrijeme radio je kod stolara Pintarića, a već 1921. godine otvorio je svoj obrt koji, dakle, djeluje i dan danas. Radio je do mirovine i obrt je 1968. godine preuzeo njegov sin Rudolf.

doći do pobjednika. Tako su dvije ekipe iz Preloga imale po 24 i 23 boda, a isti broj bodova imale su i ekipe iz Čakovca. Nakon još dodatnih 10 pitanja opet su došli na isto.

Na kraju je odlučeno da nitko neće biti pobjednik, valjda je i prava ljubav takva, nijedna strana ne može voljeti više od one druge. (vv)

Cirkovljansko proljeće

U organizaciji Mjesnog odbora Cirkovljan, u prostoru Društvenog doma u Cirkovljanu, održat će se, u subotu 2. ožujka, zanimljiva priredba pod nazivom “Cirkovljansko proljeće“. Publici iz Cirkovljana, ali i svim znatiželjnicima predstavit će se članovi Kulturne udruge Seljačka sloga iz Preloga, njihova dječja skupina, sa

scenskim prikazom “Kak si, tak i mi“, autorice Suzane Lacković. Predstavit će se i članovi Tamburaškog orkestra Osnovne škole Prelog, kao i učenici četvrtog razreda Područne škole Cirkovljan. Proljeće stiže, uz pjesmu, ples i glumačke nastupe malih glumaca i glazbenika koji će vas sigurno razveseliti. (vv)

Iako je odrastao u stolarskoj obitelji, nakon osnovne škole ipak nije upisao zanat već je završio srednju školu za elektroničara i upisao Fakultet elektrotehnike u Mariboru. bNo, ključni preokret dogodio mu se za vrijeme odsluženja vojnog roka. Tada se vojska

mogla služiti 12 plus 3 mjeseca.

- U vojsci čovjek ima dosta vremena za razmišljanje, prisjetio se. Vidio sam dečke koji su dolazili na odsluženje od još tri mjeseca kako kopaju kanale, spavaju u šatorima i to mi se nije dopalo.

I odluka je pala. Kako su mi bili priznati samo matematika i hrvatski jezik, još jednom je po izlasku iz vojske upisao srednju školu za stolara u Varaždinu i po drugi put položio maturu. U međuvremenu je i položio ispit za majstora stolara kako bi mogao primati učenike na praksu.

- Nisam požalio, lijepo mi je raditi stolariju iako sam znao da to nije posao od kojeg se čovjek može obogatiti, kaže, i dodaje kako nije bogat, ali ni siromašan, već da normalno živi.

Posla ima kak nigdar do ve

Kad se kao mali motao po radioni i ono što on ima danas, kaže, teško je usporediti. Promijenilo se sve.

- Tehnologija, materijali, okovi, lakovi. Sve se promijenilo, samo je naziv obrta ostao isti, ističe naš sugovornik.

Istina, i danas se namještaj radi od punog drva, ali ipak su više prisutne ploče, odnosno oplemenjena iverica ili paneli koji se potom furniraju.

Kao i svi “poslodavci” i Fridrich ističe da posla ima

kao nikad do sad, no nema kvali�iciranog kadra.

- U zadnje vrijeme ponovno se traže drvena unutarnja vrata, prozori, stepenice i naravno namještaj, ističe. I ne samo to, opet su moderna lakirana vrata.

Bijela lakirana vrata lako je kombinirati s ostalim namještajem za razliku od furnira koji ima svoju boju koju treba uklopiti s bojom podova, zidova i ostalim interijerom.

Drvo je, dodaje, ipak druga kategorija, toplije je u odnosu na plastiku, diše, a i prirodni je materijal.

Stolarija iz njegove radione, koja je djelo četiri zaposlenika i naravno njega, postala je poznata i van Preloga. Puno radi po moru, Zagrebu, Austriji, a može se pohvaliti i opremanjem poznatog restorana Dorian Gray u Moskvi.

- Radimo �inije i skuplje komade, dodaje. Onim jeftinijima se niti ne bavimo jer ih obično rade “majstori” u garažama i onda su konkurentniji s cijenama od nas.

Dešava mu se da posao mora i odbijati jer ne stigne odraditi ili bi mušterije jednostavno morale predugo čekati. Prihvaća taman onoliko koliko stigne jer bi se u protivnom sve svelo na serijsku

proizvodnju, što ne želi: - Ako već mušterije moraju čekati, onda nek im se bar isplati! U svojoj je radioni, kako se to kaže, od jutra do sutra i voli raditi sve. Ako bi trebao izabrati najljepši dio posla onda je to, kaže, lakiranje: - Vele mi da nisam normalen kak morem delati v tom smradu! Međutim, to ne znači da nema privatni život. Druži se s kolegama, unucima, putuje, ljetuje, a jednom tjedno obavezno je na rasporedu “kartaški kružok” s prijateljima. Kroz ruke mu je prošlo na stotine, pa i tisuće komade namještaja, ali ne i namještaj za vlastitu kuhinju. - Žena mi već 30 let čeka svoju kuhnju i nikak da dojde na red. Evo sad ju završavam, sa smijehom dodaje. Doduše, do nedavno smo živjeli s mojima pa i nije bilo velike potrebe za njom.

A to je valjda po onoj staroj narodnoj: Krojač hoda podrapan, postolar bos pa je i on kao stolar bez vlastite kuhinje.

Inače za dugogodišnji rad, Obrtnička komora Međimurske županije dodijelila mu je 2017. godine nagradu za životno djelo, statuu Obrtnik Međimurja. Posebno priznanje Komore tada je dobio i njegov otac Rudolf Zimprich.

Fridrich Zimprich u svojoj radioni

Nagrade Obrtničke komore 2017. godine za oca i sina, Rudolfa i Fridricha Zimpricha

SINIŠA PONGRAC iz Goričana

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

Vlasnik sam najglasnijeg automobila u Europi

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Piše: Sania Bižupić

U svijetu hobija, svatko pronalazi nešto što mu odgovara, no rijetki pronalaze strast koja ih izdvaja iz mase.

Piše:

Siniša Pongrac iz Goričana, poznat kao čovjek sa strašću prema dB Drag race natjecanjima, de�initivno spada u one rijetke. Siniša je pronašao svoju strast u natje-

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventualni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama

- Za nas je priča oko društva AAT Geothermae i utapališta pasa završena, odgovorili su u Gradu Prelogu, ali i iz Geothermae na naš upit vezan za poduzete korake.

Naime, nakon našeg teksta o grabi koja je postala svojevrsno utapalište pasa digla se poprilična prašina kako u Međimurju, tako i na nacionalnoj razin, a na teren je izašla i rudarska inspekcija Državnog inspektorata iz Zagreba.

Uputili smo pisani upit rudarskoj inspekciji da bismo dobili uvid u zapisnik, no do zaključenja naših novina nismo dobili nikakav odgovor. Prema onome što su nam renavodnih nemilih događaja sa životinjama koje su ulazile u

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

Siniša Pongrac, zaljubljenik u glazbu, čiji neumorni trud i predanost donose nevjerojatne rezultate

DONJA DUBRAVA Tko želi upravljati sportskim prostorima?

Općina Donja Dubrava raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građevina u njenom vlasništvu.

Riječ je o javnoj sportskoj građevini ukupne po, s nadstrešnicom ukupne površine 201 , nogometnim igralištem i pripa-

dajućim zemljištem ukupne površine 11988 m2, na adre-

Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neodređeno vrijeme.

Međunarodna izložba malih životinja

Ovaj hobi nije samo Sinišin – iza njega stoji cijela obitelj, koja ne samo da ga podržava, već i dijeli njegovu strast

canjima u glasnoći glazbe u automobilu. Po struci varioc, proveo je četiri godine na ratištu tijekom Domovinskog rata, ali nakon toga, pronašao je svoj mir i zadovoljstvo u ovoj neobičnoj aktivnosti.

Hobi kojemu je posvetio pola svoga života

taj prostor, o kojima je ranije izvještavano, stoji u odgovoru iz draškovskog društva.

Drugim riječima, na postojeću ogradu s trima bodljikavim žicama koje su međusobno bile razmaknute oko 70 cm dodana je gusta žica, mi Međimurci bismo rekli, drot, koji sprečava ulaz životinja i eventualan pad u bazen. No, ako ju divlje životinje ili pak psi ipak uspiju preskočiti ili potrgati, bazen više nije smrtonosna klopka. Na sklisku nepropusnu foliju kojom je graba prekrivena i po kojoj se prije nisu uspjele popeti i izaći iz vodene zamke, postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama.

Isprike za nemile događaje

Odgovorni iz društva AAT ovom se prilikom ispričavaju

Zakulisne poljoprivredne igre!

Siniša nije samo zaljubljenik u svoj hobi – on je i rekorder. Vlasnik je najglasnijeg automobila u Hrvatskoj i Europi s impresivnim rezultatom od 167 decibela. Start svemirske rakete može generirati zvuk na razini od oko 180 dB na udaljenosti od nekoliko metara. Dakle, njegov rezultat je blizu toga i može se usporediti s izuzetno snažnim zvukovima poput lansiranja rakete. Siniša je više od pola svog života posvetio ovom hobiju. - Preko 25 godina se bavim auto muzikom, lijepi je to staž. Ljubav prema glazbi me navela na ovaj hobi, otkriva. Ponosno ističe svoj neosporni uspjeh. - U Hrvatskoj nitko nije napravio toliko glasan auto, dijeli Siniša s očitim

svim vlasnicima životinja za nemile događaje i ističu kako su sada poduzeli sve što je u njihovoj moći da se nešto takvo ne ponovi.

- Istovremeno želimo naglasiti da su predmetne spremne jame za vodu izgrađene u skladu sa svim dozvolama i s ciljem poštovanja visokih ekoloških standarda i zaštite okoliša te podzemnih voda prilikom izgradnje energane.

Radi se o privremenim objektima za testiranje vode tijekom izgradnje, a koji će biti u cijelosti sanirani i nivelirani s okolnim terenom nakon završetka izgradnje i puštanjem energane u pogon najkasnije do kraja 2024. godine.

zadovoljstvom. - Najbliže što su došli mom rezultatu u Hrvatskoj je 161 decibela, dodaje. Usprkos ovom impresivnom dostignuću, Siniša naglašava da iza njega stoji mnogo napornog rada. - Abnormalno puno posla, ali u hobiju ti uživaš, odmaraš svoju glavu, pa nije teško, živim za to, priznaje. Siniša je pokazao unutrašnjost svog automobila, koji sam preuređuje u svojoj kućnoj radionici. - Automobil mora biti original, ne smije imati preinake. Sve mora biti funkcionalno i to je najveći problem, ističe europski prvak. Kutija za zvuk, zvučnici, sve je ručno rađeno i prilagođeno. Siniša je u svoju strast uložio mnogo truda i vremena.

Obitelj dijeli njegovu strast

Nakon svega samo se može dodati je li trebalo doći do svega ovoga i tko zna kako dugo bi graba bila smrtonosna klopka za životinje da se mještani nisu nama obratili.

Ali ovaj hobi nije samo Sinišin – iza njega stoji cijela obitelj, koja ne samo da ga podržava, već i dijeli njegovu strast. - Žena se isto takmiči, s ponosom ističe Siniša, pokazujući na preko 130 pehara koji krase policu njegove

A trebalo je imati samo malo više sluha za njih i pokazati dobru volju.

radionice. - Cijela obitelj ide na natjecanja. Klinci vole odlaziti s nama na natjecanja, a prošli smo natjecanja u Mađarskoj, Austriji i Sloveniji, govori sa smiješkom na licu. Međutim, ovo nije jeftin hobi. - Samo jedna litijska baterija košta 70 eura, a u mom autu ih ima preko 100, otkriva.

Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi. Od 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge.

i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju svake dvije godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja.

Siniša je pronašao svoju strast u natjecanjima u glasnoći glazbe u automobilu, što ga je dovelo do titule vlasnika najglasnijeg automobila u Hrvatskoj i Europi, sa impresivnim rezultatom od 167 decibela

Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih

DONJI VIDOVEC

Stari papir za nove igračke

Osim toga, prijevoz automobila na natjecanja također nije jeftin. Sinišin automobil iz 1997. godine, izvorno težak 700 kilograma, sa svom opremom, težak je oko 2 tone. - Unutrašnjost automobila vrijedi do 40

Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo je doista veselo. A kako i ne bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farmera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavljene od novčane nagrade koju su dobili u akciji Papir nije smeće, Unimera iz Čakovca, za osvojeno 2. mjesto

UMnašem Međimurju ili se ne događa ništa ili pak je sve prepuno i natiskano manifestacijama. Pri tome ne mislimo samo na lokalne već i one nacionalne. Tako je idući vikend, kako mi novinari to volimo reći, “za bika zatuči”. Naime, u subotu, 8. listopada, Prelog je domaćin Državnog natjecanja u oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

inistrica poljoprivrede Marija Vučković ovaj je tjedan došla u Prelog na radni sastanak s međimurskim poljoprivrednicima, naravno, ne svima, već samo pozvanima! Sastanak k’o sastanak, ni prvi ni zadnji takve vrste. Međutim, sastanak je održan u strogoj tajnosti, iza zatvorenih vrata, bez prisutnosti medija!? I na tome je naravno inzistirala sama ministrica. Sastanak je trebao i ostati u tajnosti

privući će naravno veliki interes Međimuraca. S obzirom na satnicu, proglašenje najorača je u 16 sati, a najuzornije žene u 17 sati, pa je za zaključiti da se očekuje i dolazak visokih gostiju iz Zagreba, pri čemu mislimo na ministricu Mariju Vučković. Lijepo je napokon vidjeti da se nacionalne manifestacije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

no ipak se sve zna, odnosno, zapravo se ništa ne zna. Zašto, čega se boji ministrica, nije valjda nas, običnih novinara? A mi smo ionako navikli na to da nam na pitanja nikad ne odgovara. Naime, iz njenog ministarstva nam stižu samo razno razna priopćenja i to na dnevnoj bazi, no koliko god mi slali konkretna pitanja ni na jedno nismo dobili odgovore. I što da si onda čovjek misli? Tako i o ovom tajnom sastanku.

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici

sve to događa istog dana jer je u svemu tome najvažnija promocija Međimurja. Pitanje je samo hoće li to turističke zajednice, uredi i kojekakve srodne udruge i društva prepoznati, htjeti se uključiti u sve to pa makar i na vlastitu inicijativu.

Jer ne treba se kao uvrijeđena Gera ljutiti ako netko nije slučajno pozvan, izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

A govorilo se o gorućim pitanjima koja muče sve poljoprivrednike. Pitanje koje se sada nameće, kako će informacije ili zaključci doprijeti do svih onih kojih se to tiče. Hoće li informacije izaći selektivno, onako kako su ih pojedinci shvatili ili si protumačili. Ili će izaći samo ono što je najbolje za javnost, po ministričinom mišljenju. Pa ljudi moji, gdje mi to živimo?

I onda nije čudno da po zemlji kolaju kontradiktor-

imamo dosta toga, samo što sve uzimamo zdravo za gotovo. Doći će ljudi iz cijele Hrvatske, pozivamo se na gostoljubivost i bogatu enogastronomiju, pa onda pokažimo to što imamo. Izvadimo iz podruma i špajzi koščično ulje, meso z tiblice, međimursku gibanicu, domaće pekmeze, zimnicu, sireve i uz to �ina vina.

ne informacije, da se priča svašta, jer se u stvari ništa konkretno ne zna. Ne zna se ništa o poticajima koji su i inače kamen smutnje. Javnost zanima, jer su to ipak novci svih nas, koliko god mi govorili o Europi, tko i koliko dobije i zašto. Ili se i to rješava na tajnim sastancima, iza zatvorenih vrata. Samo znamo, što se uvijek govori da se u poljoprivredu upucavaju silni milijuni, a mi kupujemo egipatsku, španjol-

Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

sku, kinesku i argentinsku hranu. Zašto, ministrice? Cijela Europska unija je pod istom kapom, ni tamo nema nikakvih zabrana uvoza, ali postoji tzv. poslovna, možemo čak reći i moralna etika. Pa se u škole, vrtiće, bolnice, domove za starije i studente plasira domaća, lokalna hrana. I to je put oporavka poljoprivrede, a ne pumpanje novaca, najčešće “debelim guskama” dok one mršavije krepavaju.

ta suvenirnice, Međimurske riznice, pozovimo ljude jer mnogi ne znaju što imamo, što uzgajamo na svojim imanjima.

Ne budimo i dalje samozatajni Međimurci kojima je važan samo rad, a ne i prezentacija rezultata tog rada! Ne dozvolimo našim političari da i na polju poljoprivrede budu u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih životinja. (vv)

u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn. Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira i već najavljuju dolazak kontejnera sredinom 10. mjeseca. (vv)

tisuća eura, a time možete kupiti jedan novi BMW, samo što ne izgleda tako izvana, objašnjava Siniša. Ipak, ljubav prema ovom hobiju čini sve napore vrijednima. Kao što svaki umjetnik nastoji nadmašiti svoja prethodna dostignuća, tako i Siniša gleda prema budućnosti sa željom za daljnjim usavršavanjem. - Ove godine ne planiram ništa, a druge ćemo godine vidjeti. Možda prođem klasu pa bih preradio ovaj auto, prerezao pod, stavio 6 zvučnika i pojačalo i onda bi to bilo to, dijeli Siniša dok razmišlja o planovima za nadolazeće godine. Njegova ambicija je doseći magični rezultat od 170 dB, koji trenutno premašuju samo tri automobila u Europi. - To bi onda bila “točka na i”, dodaje, s jasnim ciljem pred sobom. No, bez obzira na to što donosi budućnost, Siniša je već ostavio dubok trag u svijetu dB Drag race natjecanja, a njegovih 167 decibela zasigurno će ostati upamćeno kao impresivan doprinos.

Oprema automobila koja je Siniši osigurala poziciju šampiona

ISTRAŽIVANJE o nepoštenoj trgovačkoj praksi

Poziv poljoprivrednicima nek prijave trgovce "ucjenjivače"

Europska komisija svake godine provodi istraživanje o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima s ciljem dobivanja povratne informacije o pojavnosti nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te djelotvornosti mjera koje su države članice poduzele u kontekstu Direktive.

Europska komisija istraživanje provodi putem online ankete na što je moguće više potencijalnih dobavljača poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda u različitim dijelovima lanca opskrbe tim proizvodima (proizvodnji, distribuciji, preradi ili veleprodaji).

Ovim putem obavještava zainteresirane dionike koji se u pojedinim dijelovima opskrbnog lanca poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima nalaze u ulozi dobavljača tih proizvoda o navedenom istraživanju Europske komisije. Popunjavanje online ankete (anketnog upitnika) traje petnaestak minuta, otvoreno je do 15. ožujka 2024. i dostupno na mrežnoj stranici Europske komisije.

ZABRANA novih 10 fungicida

S tržišta se povlači i Lumax i Dual

Ministarstvo poljoprivrede obavještava da se s tržišta Republike Hrvatske povlače deset (10) sredstva za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari S-metolaklor.

Riječ je o sredstvima pod trgovačkim nazivima

LUMAX, DUAL GOLD 960 EC, PRIMEXTRA TZ GOLD 500 SC, CAMIX 560 SE, LUMAX H 537.5 SE, EFICA 960 EC, DEFLEXO MIX, DEFLEXO

ULTRA, DEFLEXO i DELUGE 960 EC. Registracija za njihovo stavljanje na tržište Republike Hrvatske ukida se s datumom 23. 4. 2024.

Dozvoljena pak prodaja, distribucija i primjena postojećih zaliha je do 23. 6. 2024., a zbrinjavanje, skladištenje i primjena postojećih zaliha sredstvima za zaštitu bilja do 23. 7. 2024.

PERADARI u strahu od ukrajinskog investitora

Što će biti s peradarnicima

Poljoprivrednici koji se bave peradarskom proizvodnjom ne nalaze odgovor na pitanje što će biti s hrvatskim peradarima, koja će im biti pozicija kao kooperanata peradarske mesoprerađivačke industrije realiziraju se investicije koje su najavljene u peradarskoj proizvodnji na području Petrinje, Sunje i Martinske Vesi u sklopu kojih bi trebalo biti izgrađeno minimalno 100 peradarnika, uz planirani kapacitet od 150 tisuća tona piletine godišnje, a ukrajinski investitor, poduzetnik Jurij Kosiuk, najavljuje 30 % nižu cijenu proizvoda uz "bajke" o gradnji stanova za tisuće radnika uz farme.

U svim najavama nemoguće je razaznati: kako to da

Republika Hrvatska je - s jedne strane - u krugu zemalja koje pružaju �inancijsku, materijalnu i humanitarnu pomoć Ukrajini, a s druge strane baš ukrajinski investitor dolazi s "500 milijuna eura"!? I nemamo odgovor kako to misli sniziti proizvodnu cijenu peradarskog mesa za 30 %? Čime će se brojleri toviti? Žitaricama iz Ukrajine? Za koje radnike će se graditi stanovi? Za one iz Nepala, Indije, Filipina?

To su pitanja na koje peradari, domicilni proizvođači piletine, žele jasne, nedvosmislene odgovore i to od same ministrice. Peradari su se inače u Međimurju, aktivno uključili u prosvjede s ostalim sektorskim granama. (vv)

Slavica Šegović je sve očarala jamovim korijenom

- Korijen stavljam u drveni kanal koji potom koso zakopam u zemlju, objasnila nam je Slavica. On inače raste vertikalno u zemlju i onda za njegovo vađenje trebaju “arheološka iskapanja”, ističe Slavica

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Razmjena sjemenja u našem se kraju nekako povezuje s najavom nove vrtlarske sezone. Da je tome tako, svjedoči već 23. razmjena koja je minulog vikenda održana u Čakovcu. Riječ je o događaju kojeg tradicionalno organizira Društvo za biološko-dinamičku proizvodnju kojem se unatrag par godina pridružio i Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca.

Malo je reći da je Scheierica bila cijelo subotnje prijepodne puna jer kako su jedni zainteresirani otišli, tako su drugi došli. Naravno, svi su izlazili s osmijehom jer su uspjeli nabaviti željeno sjeme. Nažalost, pred kraj, osmijeha je bilo nešto manje jer je pojedinog sadnog materijala nestalo. I sad se postavlja pitanja jesu li ga proizvođači donijeli premalo ili je zainteresiranih za vrtlarenje sve više.

Tako se uzalud tražio krumpir i lučice raznog luka, prije svega dobravskog i jašleka.

S druge strane, od ostalog sjemenja vladalo je pravo obilje, naročito starinskih sorti graha, salata, rajčice, paprike, cvijeća pa i ljekovitog bilja.

Svemoćni jam

ili korijen svjetlosti

Već na samom ulazu u dvoranu, pogled je svima pao na dugački korijen Slavice Šegović iz Ivanovca, već dobro znane čuvarice starih sorata voća i povrća, a samim time i sjemena. I ne samo to, na svom imanju primjenjuje učenje dr. Rudolfa Steinera, odnosno njegovu biodinamičku metodu poljoprivrede. Uz brojno sjemenje, od grahorica, tikvi, žitarica pa do krumpira, posebno je pažnju plijenio više od metra dugački korijen jama. - Riječ je o popularnom korijenu svjetlosti koji je u principu dvogodišnja biljka, ističe Slavica.

Nada Gorupić cijele je godine sakupljala ljekovito bilje

23. RAZMJENA SJEMENA izazvala veliki interes

Slavica Šegović i njeno čudo od korijena koji vrlo uspješno zamjenjuje krumpir, a nutri�vno je čak i vrijedniji od njega

Naime, prve se godine sije sjeme, a iduće sam korijen. Speci�ičnost uzgoja je u tome što biljku, odnosno korijen treba usmjeriti ili bolje rečeno, ograničiti mu slobodan rast.

- Korijen stavljam u drveni kanal koji potom koso zakopam u zemlju, objasnila nam je Slavica. On inače raste vertikalno u zemlju i onda za njegovo vađenje trebaju “arheološka iskapanja”.

Na otvorenu gredicu sadi ga tek kad više nema opasnosti od mraza, dakle u svibnju. Kako je riječ o biljci penjačici, jam treba i oslonac.

Uz jam se vežu i brojne legende, od vitke djevojke koja se pretvorila u lijanu kako bi spasila svog voljenog do rada grčkog liječnika Dioscorida.

U svakom slučaju, riječ je o biljci koja itekako pogoduje ljudskom organizmu.

- Steiner je u svojim knjigama napisao kako je jam biljka budućnosti i nek ga čuvamo kao oko u glavi jer nas ponovno vraća k prirodnome, naglasila je Slavica. Kako nas konzumacija krumpira potiče na materijalizam, a rajčica na egoizam, tako nas jam s duhovne strane potiče pozitivi i prirodnosti.

Jam se slično obrađuje za jelo kao i krumpir. Drugim riječima, sirovi korijen se ne jede jer sadrži štetne nečistoće već se može pržiti, kuhati, peći i pirjati. Može se i sušiti te potom samljeti čime se dobiva brašno.

Za kineski jam inače kažu da je najmoćnija ljekovita i nutritivna tvar, što ga čini primarnom sirovinom i značajnom nutritivnom hranom u mnogim tradicionalnim kineskim lijekovima.

Tinktura od gloga je idealna za srce

Nada Gorupić iz Otoka znana pak je kao uzgajivači-

ca, ali i sakupljačica ljekovitog bilja. Njen stol prekrile su vrećice s osušenim smiljem, mentom, koprivom, majčinom dušicom, kukuruznom svilom, preslicom…

- Donijela sam, između ostaloga, razne vrste domaćih čajeva te domaćih kremica koje sama izrađujem, pohvalila se Nada.

Sve to kaže, sakuplja na svom imanju, odnosno eko parceli. Osim što bilje suši, zna ga i samljeti i dobiveni prašak potom stavlja u razne smoothieje.

Okušala se i u izradi tinktura, macerata te “ljekovitih” kremica koje rado poklanja prijateljima i poznanicima. Istaknula je tinkturu od gloga za srce, pa super tonik za jačanje imuniteta od hrena, đumbira, ljute papričice, češnjaka itd.

- Radim po provjerenim recepturama iz knjiga dr. Rudolfa Steinera i dr. Richarda Schulza, ističe Nada. Šte�ica Meanđija iz Pušćina vrlo je brzo ostala bez tek ubrane potočarke, no zato je sjemena te salate bilo za svakoga.

Velika gužva bila je i oko stola Stanka Trstenjaka iz Marofa koji je također stigao naoružan robom, a imao je i gomolje cvijeća.

Ne smijemo zaboraviti ni Silviju Kolar-Fodor i njen kovčeg pun vrećica sa sjemenjem iz njenog vrta. Oko nje su se posebno motali mladi koje nadahnjuje svojim primjerom vrtlarenja i rečenicom: - Vrt ne smije biti muka već uživanje. I mogli bi tako nabrajati dalje.

Treba reći da su se organizatori kao i uvijek do sada pobrinuli i za malu zakusku, naravno od svojih namirnica pa nije nedostajalo kolača, klipića, pr�kača i domaćih sokova.

U Međimurju je najveća koncentracija farma pilića

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Nježne mimoze najavljuju kraj zime!?

Sudeći po ponudi mladog povrća i cvijeća na čakovečkom placu i sajmu bez ikakve se rezerve može reći kako je zima de�initivno iza nas i da smo već zašli u proljeće. Istina, zima još uvijek nije rekla svoju zadnju riječ i može ošinuti repom. Ako ništa drugo, onda nam poslati noćne i jutarnje temperature ispod nule i naravno, ranoproljetni mraz. No, nećemo coprati već uživati u bojama maćuhica, jaglaca, tratinčica i zumbula koji se nude, između ostaloga, na čakovečkoj tržnici i sajmu. Međutim, ovotjedni hit na placu ipak su bile grančice mimoze s nježnim žutim cvjetovima. Nudile su se od 3 do 5 eura, ovisno o veličini buketa.

Uz cvijeće, posebno se ističe i mlado povrće, prije svega mladi luk, rotkvica, rikula, potočarka i matovilac. Kako pak na vrata kuca nova sezona, nudio se i pri-

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): 1 €

Grincajg (kom): 1,5 €

Zelje (kg): 2 €

Rotkvica (vezica): 1 €

Matovilac (kg): 15 €

Blitva (kg): 6 €

Cvjetača (kg): 5 €

Mrkva (kg): 2 €

Salata (kg): 5 €

Rikula (hrpica) 1 €

Mimoza (grančica): 3-5 €

Jaglac (kom): 1,5 €

mjerice sjemenski krumpir i to sanduk za 10 eura. Već je i standardna je ponuda voćnih sadnica i loznih cijepova kao i presadnica trajnica. (vv, foto: zvrzan)

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 1 €

Kelj (kg): 2 €

Zelje (kg): 1 €

Grah (kg): 4 €

Orasi (kg): 12 €

Luk (kg): 1,2 €

Peršin (kg): 4 €

Mrkva (kg): 1,5 €

Slama (bala): 2,5 €

Žitarice (25 kg): 8 €

Sjem. krumpir: 10 €

Maćuhice (kom): 0,5 €

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Ljudski mikrobiom i njegov

utjecaj na zdravlje

Piše: dr. sc. Gordana Hajduk, dipl. ing. preh. tehn.

Mikrobiom i mikrobiota popularni su pojmovi u svijetu medicine i nutricionizma posljednjih godina. Mikrobiom je zajednički naziv za sve mikroorganizme koji žive u ili na tijelima svih živih bića, a uključuje i njihove gene dok mikrobiota predstavlja samo mikroorganizme. Koncept mikrobioma uveo je Joshua Lederberg 2001. godine da bi označio ekološku zajednicu svih mikroorganizama koji dijele prostor u ljudskom organizmu. Između mikrobioma i imunološkog sustava čovjeka odvijaju se brojne interakcije, vrlo složene i dvosmjerne. Ljudski mikrobiom čine milijarde mikroorganizama, a dijele se ovisno o lokaciji u organizmu. Različiti mikroorganizmi žive na različitim dijelovima tijela, preferiraju različitu hranu i obavljaju različite funkcije. Ljudski mikrobiom počinje se razvijati i prije rođenja, a kako rastemo, raste i raznolikost mikroorganizama. Razvijeni mikrobiom ima raznolik utjecaj na cijeli naš organizam.

Ljudski mikrobiom dijeli se na mikrobiom kože, mikrobiom usne šupljine, urogenitalni mikrobiom i mikrobiom crijeva. Crijevni mikrobiom predstavlja najveću zajednicu mikroorganizama u ljudskom organizmu, procjenjuje se oko 400 trilijuna stanica. U sustavu dominiraju bakterije, ali su prisutne i gljivice i virusi te ostale vrste mikroorganizama. Crijevni mikroorganizmi u ljudskom tijelu mogu težiti i do dva kilograma.

Ljudski mikrobiom počinje se razvijati i prije rođenja te tijekom porođaja. Prvi mikroorganizmi koji koloniziraju tijelo novorođenčeta potječu od majke i okoliša tijekom porođaja. Fiziološka mikrobiota intenzivno se formira tijekom prvih mjeseci života i značajno se razlikuje kod djece rođene prirodnim putem od one rođene carskim rezom, kao i kod djece hranjene majčinim mlijekom i hranjene umjetnim mlijekom. Unosom krute hrane, od šestog mjeseca života, postepeno se postiže sastav koji, uz manje promjene, ostaje stabilan tijekom cijelog života. Jedna trećina mikroorganizama ista je kod većine ljudi dok su dvije trećine jedinstvene za svaku osobu. Ne postoje dva ista mikrobioma kao

što ne postoje ni isti otisci prstiju, zbog čega se vjeruje da će postupak mapiranja gena svih mikroorganizama u budućnosti stvoriti preduvjet za individualni pristup liječenju bolesti.

Razvijeni mikrobiom ima raznolik utjecaj na cijeli naš organizam. Naš mikrobiom proizvodi probavne enzime, probavlja hranu, pretvara šećere u kratkolančane masne kiseline, pomaže pri apsorpciji hranjivih tvari, sintetizira vitamine B kompleksa, održava pH ravnotežu, sintetizira hormone, metabolizira lijekove, neutralizira kancerogene spojeve, izbacuje patogene i regulira imunološke reakcije.

Svaki čovjek živi u uravnoteženom simbiotskom odnosu sa svojom mikrobiotom. Međutim, taj uravnoteženi odnos mogu promijeniti razni unutarnji i vanjski faktori, kao što su npr. veće promjene i poremećaji u prehrani, antibiotici, starenje i razni utjecaji iz okoline. Sastav crijevnih bakterija mijenja se čak i na dnevnoj bazi. Te promjene mogu biti na bolje i na lošije. Čimbenici koji na to utječu su prehrana, stil života i kemijska izloženost.

Kad je ravnoteža mikrobioma narušena, takvo stanje naziva se disbioza, a čak 90 % bolesti povezuje se s poremećajima crijevnog mikrobioma (upala crijeva, alergije, pretilost, dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, Alzheimerova i Parkinsonova bolest itd.). Također, različita hrana, utjecaji sredine i drugi faktori različito djeluju na pojedince, pa će netko na određenu hranu reagirati u formi intolerancije ili čak i alergije, dok druga osoba neće imati nikakvu reakciju, dakle “zdravi smo koliko i naše crijevne bakterije“.

Iz svega navedenog jasno je da je važno sačuvati zdravu i uravnoteženu mikrobiotu, što se može postići pravilnom i raznolikom prehranom koja uključuje što više sezonskog voća i povrća, fermentiranu hranu i hranu bogatu vlaknima (hranu bogatu probioticima i prebioticima). Probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. dobre bakterije) koje imaju povoljne utjecaje na zdravlje domaćina, a prebiotici su prehrambena vlakna koja potiču rad korisnih bakterija u našim crijevima. Fermentirana hrana (jogurt, ke�ir, ukiseljeno povrće) i hrana bogata vlaknima (lan, leća, badem, slanutak, grašak, grah, cjelovite žitarice) važna je u svakodnevnoj zdravoj prehrani. Nadalje, potrebno je izbjegavati prerađenu hranu i umjetne zaslađivače. U održavanju zdravog mikrobioma vrlo je važna i uloga sna. Pošto je naš mikrobiom vrlo usklađen s količinom stresa koji doživljavamo, postizanje odgovarajuće kvalitete i duljine sna svake noći ključno je za upravljanje razinom stresa.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC

Na placu je teško bilo zaobići Jasminu Groman iz Novog Sela Rok i njezine mimoze

Kovač iz Domašinca na sajmu sa svojim žitaricama

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

PREDAVANJE SILVIJE KOLAR-FODOR “VRTLARENJE U SKLADU S PRIRODOM” i razmjena domaćeg sjemenja

9. 3. 2024. (subota) u 10 sati

Dom kulture Štrigova, Štrigova 103

više info na: www.biovrt.com

Poziv na predavanje “Vrtlarenje u skladu s prirodom” u Štrigovi

Pozivamo vas da se inspirirate za najbolji početak nove vrtlarske sezone uz predavanje “Vrtlarenje u skladu s prirodom” Silvije Kolar-Fodor.

Predavanje će se održati u subotu 9.3. s početkom u 10 sati u novom Domu kulture u Štrigovi, na adresi Štrigova 103. Nakon predavanja održat će se razmjena domaćeg sjemenja.

Na predavanju ćete saznati više o važnosti uzgoja vlastite zdrave hrane organskim metodama i očuvanja sjemenja starinskih sorti. Saznat ćete kako (i zašto) uzgajati vlastitu zdravu hranu bez primjene pesticida i mineralnih gnojiva te kako je moguće uz primjenu organskih metoda u vrtu imati manje posla i više dobrih rezultata. Predavačica Silvija Kolar-Fodor otkrit će prirodne metode povećanja plodnosti tla, kako kreirati vrt koji je otporniji na bolesti, nametnike i na klimatske promjene te kako u njemu uzgojiti obilje zdrave hrane. Sve ovo znanje predavačica je sažela i u svojoj knjizi “Vr-

tlarenje u skladu s prirodom” koju ćete moći nabaviti nakon predavanja.

Svi sudionici predavanja dobivaju na poklon paketić sjemena iz Biovrta, nakon predavanja predviđeno je da svi razmijene sjeme i iskustva o vrtlarenju. Ako imate domaće sjeme nekih starih sorti, svakako ga ponesite na predavanje da ga razmijenimo nakon predavanja. Ako nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

O predavačici: Silvija Kolar-Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom.

Autorica je knjige “Vrtlarenje u skladu s prirodom” i edukativnog portala www. biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.

Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Me-

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

đimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija i nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG

ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA

MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

ZAHTJEVI OPG-a međimurske i varaždinske županije za ministricu poljoprivrede

Tražimo samo jednakost za sve!

Nedavni prosvjed upozorenja poljoprivrednika u Čakovcu iznjedrio je i konkretna pitanja koje su nositelji OPG-a međimurske i varaždinske županije sastavili i poslali Mariji Vučković, ministrici poljoprivrede.

1. Otežani uvjeti gospodarenja, komasacije Uz administrativne obveze poljoprivrednika, statističko iskazivanje proizvodnje i korespondenciju s Ministarstvom i agencijama koja je preregulirana, mnogima presložena i nerazumljiva, uvjerenja smo da bi se postigao cijeli niz pozitivnih efekata priznavanjem ARCOD-oranica manjih od jednog hektara faktorom otežanih uvjeta gospodarenja. Jednako tako, problem je što otežani uvjeti gospodarenja nisu priznati u Međimurskoj županiji u nekadašnjem "brežnom kotaru" i dijelu Varaždinske županije gdje sama konfiguracija terena – nagib zemljišta, nepristupačnost i sl. izaziva velike troškove u obradi tla, jednako koliko i usitnjenost parcela karakteristična za regiju o kojoj je riječ.

Uvjerenja smo da bi se pozitivni efekti po OPG-ove postigli i davanjem prava na plaćanja iz APPRR-a za oranice koje su sada zapuštene i neobrađene (mnoge u vlasništvu staračkih domaćinstava), kada bi se uzele u najam i privele kulturi.

Vjerojatno najbolje rješenje za barem dio navedenih

problema je komasacija poljoprivrednog zemljišta. Iako su poljoprivrednici iskazali nepodijeljen interes za komasaciju 2.800 hektara poljoprivrednog zemljišta koja je trebala biti provedena u sklopu pilot projekta u šest hrvatskih županija uz 100-postotno financiranje iz europskog poljoprivrednog fonda, projekt je obustavljen u fazi projektiranja i nikad nije obrazloženo zbog čega, a novac iz spomenutog fonda očigledno je ostao neiskorišten. To je tema koju treba raspraviti u cilju pokretanja komasacija na hrvatskom sjeverozapadu, jer bez komasacije poljoprivrednog zemljišta nemoguć je normalan razvoj proizvodnje i postizanja konkurentnosti u odnosu na europsko okruženje.

2. Uvoz žitarica iz Ukrajine, poljoprivredni proizvodi iz trećih zemalja, nepoštena trgovačka praksa

Problem postoji godinama, ali je eskalirao s pružanjem logističke podrške Ukrajini u plasmanu žitarica, koje nisu samo u prolaznom transportu kroz Republiku Hrvatsku prema trećim zemljama, što je u ovoj regiji vrlo vidljivo zbog prometnog položaja i sjedišta otkupljivača žitarica, koji s ukrajinskom robom obaraju otkupne cijene roba hrvatskim poljoprivrednicima.

Korektne cijene proizvoda i zdrave konkurencije na

slobodnom tržištu hrvatski poljoprivrednici se ne boje, međutim:

- nekontroliran je uvoz robe po dampinškim cijenama koje veliki otkupljivači u nepoštenoj trgovačkoj praksi bez ikakvih zapreka koriste prikrivajući tu praksu s dokumentacijom upitne vjerodostojnosti

- nekontroliran je uvoz poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja, posebno iz susjedstva (Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora) koji bi Sektor za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata trebao spriječiti, jer ne treba puno dokazivati da u tim zemljama korištenje pesticida i herbicida nije pod restriktivnim odredbama ZPP-a EU-a kojih se hrvatski poljoprivrednici moraju pridržavati

- u dosljednoj primjeni propisa u Hrvatsku ne bi smio ući ni kilogram voća, povrća, žitarica koje nisu uzgojene sukladno regulativi EU-a, a posebno ne poljoprivredni proizvodi za koje se izvan svake sumnje može ustvrditi da nisu GMO-free (!), a zahvat kontrole od 5 % uvoza poljoprivrednih proizvoda (prema navodima Državnog inspektorata) doista nije ni minimalna zaštita domaće proizvodnje - uz probleme hrvatske poljoprivrede koje je generirao (ili nije, rasprave još traju) bivši Agrokor, u po-

Na temelju Odluke Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Klasa: 007-04/24-02/02; Urbroj: 2109-104-24-02, od 28.02.2024 g. te članka 19.st. 6 Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, raspisuje

NATJEČAJ

za radno mjesto KNJIŽNIČAR/ KNJIŽNIČARKA na Dječjem odjelu

1 izvršitelj/ izvršiteljica, na određeno puno radno vrijeme, uz probni rad od 2 mjeseca (zamjena za rodiljni dopust)

Uvjeti:

• završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema (VSS), stečeno stručno zvanje diplomiranog knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci

• položen stručni ispit za knjižničara

Posebna znanja i vještine:

• poznavanje rada u CROLIST-u,

• komunikacijske vještine u odnosu s korisnicima i suradnicima,

• poznavanje jednog stranog jezika,

• računalna i informacijska pismenost,

• spremnost na stalno stručno usavršavanje.

Specifični uvjeti:

• rad u smjenama,

• rad subotom

Uz prijavu, kandidati su dužni priložiti:

• Životopis,

• Dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe),

• Dokaz o položenom stručnom ispitu za stručno zvanje knjižničara (preslika uvjerenja / potvrde)

sljednje dvije godine nepoštena se trgovačka praksa razvija u novom kartelu agrobiznisa, poljoprivrednici su ucijenjeni, posebno proizvođači krumpira i jabuka: preuzimanje roba za neke trgovačke centre i kuće uvjetuje se pretprodajom "ekskluzivnom dobavljaču" tih centara ujedno i većinskom vlasniku najvećeg domaćeg trgovačkog lanca, k tome i pod uvjetom da transport obavi sestrinska tvrtka tog istog "ekskluzivnog dobavljača".

3. Štete na usjevima od divljači

Na području Općine Donja Dubrave i susjednim općinama uz nekadašnji zoo-rezervat Veliki Pažut, razmjeri šteta koje trpe poljoprivrednici postali su neizdrživi, jer se štete u pojedinačnom slučaju kreću prema službenim procjenama i do 85.000 eura, pa i više!

Sa zahtjevima za nadoknadu štete poljoprivrednici nailaze uglavnom na zatvorena vrata na bilo kojoj od adresa na koju se obraćaju. S druge strane, nerazumljivo je kako poljoprivrednici koji su pretrpjeli štetu zbog ASK-a (eutanaziranjem oboljelih, preventivno i zdravih svinja) imaju pravo na 100-postotnu odštetu, a poljoprivrednici koji trpe štetu od divljači u razmjerima elementarne nepogode takvo pravo ne mogu ostvariti? (vv)

• Dokaz o državljanstvu (preslika domovnica, preslika osobne iskaznice),

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci (potvrda o nekažnjavanju),

• Potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

3. Rok za podnošenje prijave: 09.03.2024. Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19)), dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Za kandidate prijavljene na natječaj čije su prijave uredne, pravodobne i koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se provjera znanja i sposobnosti putem intervjua. Ako kandidat ne pristupi intervjuu smatra se da je povukao prijavu na natječaj.. Navedeni dokazi prilažu se u izvorniku ili preslici koja ne treba biti ovjerena, a prije izbora kandidat je dužan predočiti izvornik. Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola, a izrazi koji se koriste u ovom natječaju za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe. Nepotpune i nepravovremeno stigle prijave neće se razmatrati. U prijavi na natječaj navode se i podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, adresa e-pošte) isključivo za potrebe postupka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679 – u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18.), Knjižnica kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe.

Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od dana objave oglasa, osobno ili poštom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, 40000 Čakovec, Trg Republike 4; s naznakom „Za natječaj – knjižničar/ka na Dječjem odjelu“.

Kandidati će o rezultatima biti obaviješteni u roku 30 dana. Predsjednica Upravnog vijeća: Lana Rođak, mag.oec

Međimurski i varaždinski OPG-ovci

Marija Vučković, ministrica poljoprivrede

IVAN LEPOGLAVEC iz Strahoninca, predsjednik Kluba laringektomiranih Međimurske županije

Pjevam bez grla!

Da boluje od raka grkljana saznao je prije skoro devet godina, a kada je bio operiran imao je 66 godina

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Iako ima 73 godine i operirao je rak grkljana zbog čega je izgubio svoj prirodni glas, Ivan Lepoglavec iz Strahoninca nije se prepustio bolesti niti “starosti”. Naprotiv, on je aktivniji nego što su to danas upola mlađi od njega. Kada smo se našli na intervjuu bilo je 12 sati, a on nas je iznenadio kada nam je rekao da je prije toga bio na poslu u svojoj �irmi, koja inače ima sjedište u Goričanu, njegovom rodnom mjestu. Nekada su bili poznati po izradi kada, a danas se bave preradom poliesterskih kompozita armiranih staklenim vlaknima, odnosno izrađuju dječje tobogane za javne prostore i privatna dvorišta, zatim spremnike za kemijsku i prehrambenu industriju, a također se bave i oblaganjem bazena te plasti�iciranjem tovarnog prostora vozila.

- Još uvijek radim u �irmi, dva dana po dva sata tjedno. Imam dobru ekipu, vode mi �irmu, no još joj neću reći zbogom, govori nam Lepoglavec, koji je gotovo uvijek dobrog raspoloženja i obožava društvo, ples i pjesmu.

Sa 66 godina saznao za rak grkljana

Da boluje od raka grkljana saznao je prije skoro devet godina, a kada je bio operiran imao je 66 godina. Prvi simptom bila mu je, kako nam kaže, promuklost. To

Koji su najčešći znakovi raka grla?

Najčešći simptomi (znakovi) bolesti su:

• promuklost i/ili promjene jačine i boje glasa (kod karcinoma glasiljki vrlo rani znak bolesti)

• otežano i/ili bolno gutanje, osjećaj stranog tijela u grlu

• oteklina (čvor) na vratu

• otežano disanje

• neugodan (smrdljiv) zadah iz usta

• gubitak na tjelesnoj masi u kratkom vremenskom razdoblju

Kod koga se najčešće javlja rak grla?

Od karcinoma grla skoro dvostruko češće obolijevaju muškarci. Godišnje u Hrvatskoj od karcinoma grla oboli oko 550 do 600 osoba. Najčešće su to paci-

se sve događalo negdje oko Martinja pa je u prvi mah pomislio da sam previše mrzlog gemišta. Međutim, to je potrajalo tjedan dana.

- Onda sam mislio da je možda u pitanju neka teža prehlada, no nije prošlo ni nakon 10-ak dana. Onda mi je već malo bilo sumnjivo, priča nam Lepoglavec.

Nakon dva tjedna odlučio se za posjet kod svoje

Laringektomirani su osobe kod kojih je odstranjen grkljan i dio neuromuskularnih struktura vrata. Te osobe više ne dišu na nos, već na otvor u donjem dijelu vrata – traheostomu

obiteljske liječnice, koja ga poslala na ORL i pregled kamerom. Nakon toga uzeli su mu i tkivo za biopsiju, a nalaz je pokazao da je u pitanju karcinom grkljana.

- Dalje je to išlo dosta glatko, redovno, jer čim imate dijagnozu, odmah ste na redu. Onda su me poslali u Zagreb u kliniku za tumore da bi možda to riješili laserskim putem, međutim tamo se ustanovilo nakon dodatnih pregleda da se tumor pojavio na spoju između dviju glasnica i zahvatio je stijenku. Tako da su mu morali izvaditi van kompletni grkljan, objašnjava nam u nastavku te dodaje da su simptomi raka grkljana uz promukli govor, teže gutanje i bolovi.

- U našim akcijama i svim susretima ističemo da je svaka promjena na tijelu vrijedna da posjetite svog obiteljskog liječnika. To je preporuka nas svih koji smo operirali karcinom, dodaje dalje.

- Kad čovjek sazna da ima karcinom, samo nemojte stvarati paniku. Pokušajte biti trezveni, prizemljeni i dajte se u ruku stručnjaka,

Ivan Lepoglavec govori pomoću proteze

jenti srednje i starije dobi (između 50 i 70 godina). Zadnjih godina primjetan je rast pojavnosti karcinoma grla kod žena i kod mlađih osoba.

to su specijalisti i doktori. I ja sam odlučio sam prepustite se doktorima jer nema jednostavno druge, govori nam svoje iskustvo.

Klub laringektomiranih MŽ-a prvi je osnovan u Hrvatskoj

Ivan Lepoglavec predsjednik je i Kluba laringektomiranih Međimurske županije od prije dvije i pol godine. Sam Klub osnovan je, inače, 9. srpnja 1998. godine kao prvi klub oboljelih nastao u okrilju Županijske lige protiv raka Čakovec, a bio je i prvi županijski klub u Republici Hrvatskoj. Osnovan je na inicijativu pokojnog Antuna Zadravca iz Male Subotice koji je obnašao funkciju vrlo aktivnoga predsjednika gotovo 13 godina.

Klub okuplja osobe operirane od raka grla, članove njihovih obitelji i zdravstvene djelatnike te danas broji 20 operiranih članova, 6 podupirajućih i stručne osobe doktoricu Renatu Kutnjak Kiš, dr. med., spec. epidemiolog, medicinsku sestru Mariju Prekupec i prvostupnika sestrinstva iz ZZJZ-a MŽ-a Dejana Jurovića.

Laringektomirani su osobe kod kojih je odstranjen grkljan i dio neuromuskularnih struktura vrata. Te osobe više ne dišu na nos, već na otvor u donjem dijelu vrata – traheostomu i ona je kod laringektomiranih

osoba de�initivna te ostaje cijeli život.

- Jedni drugima pomažemo savjetima, razmjenjujemo pomagala, imamo različite akcije po crkvama gdje ljude upozoravamo na prevenciju i koji su to najveći rizici nastanka raka grla, govori nam Lepoglavec, koji usprkos tome što mu je odstranjen grkljan jako dobro i razgovijetno govori.

- Jako nam je bitan i seminar u Crikvenici, koji traje tjedan dana takoreći od jutra do mraka. Na seminar dolaze laringektomirane osobe iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Vojvodine. Na njemu dobijemo jako puno saznanja. Imamo grupna i pojedinačna predavanja i vježbe. Dolaze nam najbolji stručnjaci iz cijele Hrvatske, pojašnjava nam dalje. Pjevaju u zboru, plešu, plivaju…

Iako su članovi Kluba bez grla oni pjevaju i ima-

Kako funkcionira govorna proteza?

Radi se o kirurškom postupku kojim se preko ugrađene govorne protezice (govorni ventil) provede zračna struja iz pluća i dušnika u jednjak i ždrijelo gdje se formira glas. Protezica se može ugraditi odmah, u tijeku laringektomije (primarna ugradnja) ili se može ugraditi u bilo koje vrijeme nakon

laringektomije (sekundarna ugradnja). Glasovna rehabilitacija pomoću govornih proteza je vrlo brza, a kvaliteta glasa i govora je bolja nego nakon rehabilitacije ezofagealnim govorom ili elektrolarinksom. Zamjena govornih protezica se vrši vrlo jednostavno, dva do tri puta godišnje.

ju svoj vlastiti zbor s kojim nastupaju na humanitarnim priredbama. No ni to nije sve, u sklopu kluba i Županijske lige pohađaju niz predavanja, zatim vježbe glave i vrata. Uz to, mogu se priključiti grupi koja prakticira nordijsko hodanje, na plesnu grupu, pilates i plivanje.

Svaka promjena na tijelu vrijedna je da posjetite svog obiteljskog liječnika

- Do korone smo svako ljeto imali piknik susrete i sportske susrete u Maloj Subotici, a sad ćemo nastaviti i s njima dalje. Imamo jako dobru suradnju s Klubom Laringektomiranih Murska Sobota. Svake godine mi ugostimo njih, oni ugoste nas. Imamo suradnju s drugim klubovima laringektomirani u Hrvatskoj, govori Lepoglavec. Sastanci članova Kluba održavaju se svake prve srijede u mjesecu od 9 do 10 sati u prostorima Zavoda za javno zdravstvo, na adresi Čakovec, Ivana Gorana Kovačića 1E, zgrada 4 u krugu Županijske bolnice Čakovec. Povremeno na sastanke kluba dolaze stručnjaci ORL odjela Županijske bolnice Čakovec, a gotovo redovito logopedinje istog odjela.

U svoje aktivnosti ubrajaju i pomoć drugim klubovima u sklopu Županijske lige protiv raka Međimurske županije pa se tako obavezno priključuju humanitarnim akcijama

Koji su uzroci pojave karcinoma grla?

Dosadašnjim istraživanjima je nedvojbeno dokazano da znatno raste rizik od nastanka karcinoma grla zbog:

• pušenja duhana i konzumiranja alkoholnih pića (osobito je opasno udruženo djelovanje ova dva faktora rizika)

• nepravilne prehrane (hrana siromašna bjelančevinama, vitaminima i mineralima)

• smanjene otpornosti organizma i oslabljen imuni sustav, izloženosti štetnim kemikalijama i tvarima (boje, lakovi, prašina, dim)

• gastroezofagealnog re�luksa

za Dan mimoza, Dan narcisa, Dan plavog irisa i Kestenijadu. - Imamo i svojeg predstavnika u Hrvatskoj zajednici laringektomiranih koja svake godine organizira simpozij. Između ostalog, prije tri godine taj je simpozij bio u Čakovcu, za čiju organizaciju su dobili veliku pohvalu, istaknuo je Lepoglavec te je dodao da je njihov klub daleko najaktivniji u Hrvatskoj zbog čega su svi itekako jako ponosni.

DVD SELNICA

Zasjao Vatrogasni dom vrijedan 1,6 milijuna eura

Sama zgrada sastoji se od velike garaže za interventna vozila, spremišta vatrogasne opreme, svlačionica, sanitarija, učionice i konferencijske dvorane, streljane i spremišta te triju prostorija namijenjenih za udruge s područja općine

Piše: Sanja Heric - Dobrodošli u naš novi Vatrogasni dom. Možemo ga nazvati i novi Društveni dom Selnice s obzirom na to da prostorije neće koristi samo naši vatrogasci, već će je koristiti i naše udruge i mještani, istaknuo je načelnik Općine Selnica na konferenciji za

medije koja je bila održana u četvrtak, 29. veljače, i na kojoj su bili prisutni i predsjednik DVD-a Selnica Davor Debelec te zapovjednik Franjo Kutnjak. Tko će ga sve moći koristiti?

Novi Vatrogasni dom vrijedan 1.593.286,74 eura, od čega su od fondova EU-a do-

bili 983.807,82 eura, a ostatak se financira uz kreditiranje. Sama zgrada sastoji se od velike garaže za interventna vozila, spremišta vatrogasne opreme, svlačionica, sanitarija, učionice i konferencijske dvorane, streljane i spremišta te triju prostorija namijenjenih za udruge s područja općine. Dio prostora vatrogasnog doma namijenjen je Streljačkom klubu Selnica, a u dio prostora su se postavile i sprave za vježbanje koje će biti dostupne svim mještanima. Na same probleme oko zatvaranja financijske konstrukcije, odnosno, ishođenja kredita za financiranje radova od strane udruge, jer DVD je udruga, upozoravao sam od početka, ali me nitko nije slušao, a nekima u Zagrebu je trebalo i malo više vremena

da shvate u čemu je problem, pojasnio je selnički načelnik.

- Vatrogasni dom je sada završen. Pregovaram za drugi kredit kojim će se platiti razlika zbog povećanja cijena troškova uslijed svih događanja nakon pandemije. Želim još napomenuti kako su kod prijave projekta na EU natječaj sve udruge s područja Općine uputile pismo namjere te su time i dobiveni bodovi za prihvaćanje samog projekta, pa neka svima bude jasno da je vatrogasni dom prostor svih udruga i svih mještana Općine

Selnica, istaknuo je u svom govoru načelnik Vičević.

DVD Selnica sveukupno broji 50-ak članova, od čega je 25 članova operativnih. Novi vatrogasni dom bit će mjesto na kojem će napokon imati osigurane uvjete koje nakon 140 godina djelovanja i zaslužuju, više nego itko drugi. Današnji sastav DVD-a Selnica ima žensku ekipu, pomladak, puno opreme, a za koju nabavku se posebno trudi sadašnji predsjednik Davor Debelec, dodao je dalje načelnik Vičević. Članovi DVD-a se uključuju

u mnoga natjecanja, pomažu svim mještanima u svakakvim situacijama i na to Društvo bi svaki mještanin Općine Selnica trebao biti ponosan.

Datum otvorenja još nije poznat - Svečanog otvorenja do daljnjega neće biti jer je još puno prepreka za dobivanje odluke prihvaćanja završnog izvješća, možda i godinu dana. Odgovornost je na meni kako sve financirati, a za sve ostalo i na svima ostalima, zaključio je Vičević.

Predsjednik Streljačkog kluba Selnica Ivan Zadravec, predsjednik DVD-a Selnica Davor Debelec, načelnik Ervin Vičević i zapovjednik DVD-a Selnica Franjo Kutnjak ispred novog Vatrogasnog doma

Na stražnjoj strani Vatrogasnog doma nalazi se i vatrogasni toranj za obuku i vježbe vatrogasaca

VOLIM

TRGOVINA NTL, Donja Dubrava

JER…

Zlatko Siladi voli čitati sve, a najviše vijesti o ženama i sportu

Platnenu poklon vrećicu Međimurskih novina ovaj put poklonili smo u NTL-ovu dućanu u Donjoj Dubravi. Dobio ju je Zlatko Siladi iz Kotoribe koji nam je zauzvrat otkrio što voli čitati.

- Volim čitati razne teme, od sporta, politike, zanimljivosti, crne kronike pa do događanja u općinama. Posebno su mi zanimljive vijesti u kojima se spominju žene te sportske vijesti ponajviše iz

svijeta ribolova, rekao nam je nasmijani Zlatko.

Fotogra�irali smo ga u društvu ljubaznih i nasmijanih prodavačica, Valerije Papež iz Velikog Otoka te Anite Kozarić iz Kotoribe. (rd)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Briljanta i naših novina

Marijan Soldat iz Pribislavca odabrao naočale

Najviše sreće u izvlačenju 106. kola nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Marijan Soldat iz Pribislavca. Svoje je naočale preuzeo u utorak u Optici Briljant. Naš je sretni dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao naočale koje će mu savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitatelji naših novina i klijenti Briljanta.

Prvi kupon novog 107. kola

Novo, 107. kolo nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u ožujku, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Skupite tri kupona koje objavljujemo u ovom i u narednim trima brojevima.

Marijan Soldat je uz pomoć ljubaznog djelatnika Briljanta odabrao svoje naočale

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. ožujka možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s nazna-

kom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 26. ožujka Sretnog dobitnika 107. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. ožujka. (mk, foto: zv)

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Sarah Logožar (27) i Filip Kozar (29) iz Čakovca dobili su sina, rođenog 30. prosinca kojemu su dali ime Vito.

Anita Kozarić, Zlatko Siladi i Valerija Papež

Andrija Antolović (23) i Iva Novak (28) iz Čakovca dobili su sina Liama, rođenog 28. prosinca.

Marijana Oršuš (17) i Valen�no Knežević (18) iz Kuršanca dobili su kćer Lauru rođenu 30. prosinca.

Udahnula novi život Muzeju Međimurja

Povodom 70. godina Muzeja Međimurja Čakovec donosimo intervju u kojem nam ravnateljica Maša Hrustek Sobočan otkriva sve novitete, kao i nadolazeći program povodom ove jubilarne godišnjice. Više pročitajte na 3. stranici Medije. (sh, Foto: Zlatko Vrzan)

VIKEND VODIČ

petak,

1. ožujka

10:00

Jaje na crno, predstavljanje slikovnice Gradska knjižnica i čitaonica Prelog

19:00

Korizmeni koncert “Križu svetom’’ crkva svetog Mar�na biskupa Sve� Mar�n na Muri

subota,

2. ožujka

9:00

Dječji vr�ć Cipelica Čakovec, Waldorfska skupina Sunčeka Waldorfski sajam povodom Dana waldorfske pedagogije ispred TZ-a Grada Čakovca

9:00

Postavljanje ograde za vodozemce

Selnica i retencija Dragoslavec/Križopotje

10:00

Umreži se – poveži se uz brunch

Hotel Park

Bou�que Varaždin

nedjelja,

3. ožujka

16:00

Dan žena Sve� Mar�n na Muri

Osnovna škola Sve� Mar�n na Muri

17:00

Labuđe jezero, balet Centar za kulturu Čakovec

19:00

Gola is�na

Dom kulture Štrigova

20:00

Krokodil Marko HNK Varaždin

20:00

Labuđe jezero, balet Centar za kulturu Čakovec

KLASIČNI BALET u Čakovcu

Labuđe jezero donosi vječnu ljubav

U Centar za kulturu u nedjelju, 3. ožujka, stiže dugoočekivani balet Labuđe jezero. Riječ je o svjetski poznatom i nagrađivanom baletu

Nakon rasprodanog Orašara, Ukrajinski klasični balet vraća se u Čakovec s jednim od najljepših i najpoznatijih romantičarskih baleta na svijetu poznatog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog. Labuđe jezero poznata je baletna uzbudljiva priča o princu Siegfriedu zaljubljenom u princezu Odette, koju je zli čarobnjak Rothbard pretvorio u labuda, a danas je sinonim

za klasičnu baletnu umjetnost. Balet je rasprodan nevjerojatnom brzinom. Stoga je ubrzo nakon prvog, uveden i drugi termin izvedbe. Tako nas ova klasična baletna poslastica očekuje u dvama terminima, u nedjelju u 17 i u 20 sati.

Svi gledatelji imaju čast slušati spoj uzvišene glazbe, raskošnog plesa te misterija i strasti i danas, gotovo 150 godina otkad je balet skladan,

ČAKOVEC ČETVRTKOM ponovno pjeva Jelena i Pedro

donose sudbinu i vjetar

Jelena već dugo godina pjeva svoj fado koji iscjeljuje stanje ravnodušnosti, kako ona to voli reći. Fado je pronašao Jelenu, a Jelena uživa u fadu u pauzama između koncerata autorske glazbe, a nerijetko ih i povezuje. Pedro je sa sobom donio miris Madeire i iskusno aranžirao pjesme koje je Jelena probrala kao one koje joj najviše znače. Upravo te pjesme vode nas na putovanje sudbine i volje, mora i vjetra, straha i čežnje. Čeka nas još jedan osjećaj sjete, čežnje, bolnih praznina neispunjenih želja, ali i vapaja, ponosa i traganja. Ulaznice za provod povodom Dana žena možete na-

Jelena Radan za dan žena poklanja čaroliju svog glasa

baviti po cijeni od 10 eura. Dođite i počastite se ovim melemom za dušu koji će vas barem na kratko odmaknuti od svakodnevnih briga i obaveza. (pt)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - MARY DORIA RUSSELL: VRABAC

Dobitnica knjige Moja obitelj i druge životinje objavljene u prošlom broju je Biserka Lončarić iz Nedelišća. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1485

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Mary Doria Russell: Vrabac

Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Klasik Labuđeg jezera razveselit će domaću publiku Foto: Dino Stanin/Pixsell

intrigira milijune ljubitelja glazbe i plesa širom svijeta. Balet Labuđe jezero izvodi hvaljeni baletni ansambl Ukrajinskog klasičnog baleta, sastavljen od međunarodno nagrađivanih vrhunskih ba-

letnih plesača. Ansambl je već poznat hrvatskoj publici, jer je čest gost naših pozornica s uspješnim predstavama klasičnog i modernog baleta kao Orašar, Giselle, Carmen, Radio and Juliet i drugima. (pt)

HNK VARAŽDIN donosi veselu dječju predstavu

Grize li krokodil Marko?

U varaždinsko narodno kazalište u nedjelju, 3. ožujka, s početkom u 20 sati stiže krokodil Marko. Riječ je o predstavi za sve starije od tri godine. Radnja je pisana prema motivima slikovnice Ivane Guljašević “Kako je krokodil Marko pronašao svoj dom”

Ruku pod ruku s krokodilom Markom publika će proputovati svijet. Imate

GRADSKA

Kratki sadržaj: Kada teleskop u Puerto Ricu zabilježi predivnu pjesmu s nepoznatog planeta, čovječanstvo napokon ima dokaz o postojanju izvanzemaljskog života. Dok diplomati Ujedinjenih naroda unedogled raspravljaju o misiji uspostavljanja kontakta s neznanim narodom, Družba Isusova organizira vlas�tu osmeročlanu znanstvenu ekspediciju na planet Rakhat. Ondje pronalaze nešto neslućeno - čudesni svijet koji im nameće dilemu što uopće znači bi� čovjek?

Međuzvjezdani putnici bili su pripremljeni na usamljenost, teške životne situacije i smrt, no nitko ih nije pripremio za civilizaciju kakvu su sreli.

prilike upoznati geografske raznolikosti i njihove speci�ičnosti, kao i stanovnike koji tamo žive: devu, orla, kita, pingvina. Sve to s ciljem ne bi li Marko pronašao najljepše mjesto koje će biti njegov dom. Zadivljujuću scenogra�iju kao i lutke izradio je Ivan Duić, dok se je za glazbu pobrinuo Vid Novak Kralj. Dubravko Torjanec redatelj je predstave. (pt)

KNJIŽNICA čuva tajanstveni zvuk

Terapija koja liječi dušu

Radionicu zvukoterapije izvesti će Sandra Švenda za sve polaznike koji su se prethodno prijavili. Početak je u utorak, 5. ožujka, s početkom u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Knjižnice

“Nikola Zrinski” Čakovec. Svi polaznici dužni su sa sobom ponijeti prostirku i mali jastučić za glavu. Pozivamo vas da se prijavite i doživite čaroliju terapije zvukom. (pt)

Mudar i inteligentan, dinamičan i neobuzdan, ovaj je roman stvorio svijet koji zadivljuje svojim ljudskim i izvanzemaljskim kvalitetama

MJESEČNI

5. ožujka

17:00

Radionica zvukoterapije Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec

6. ožujka

20:00

Reci mi da se šališ

Stand-up Goran Vinčić Centar za kulturu Čakovec

7. ožujka

19:00

Predavanje Leone Ivković o migracijama, Dani Ma�ce Hrvatske

Ogranak Ma�ce Hrvatske Čakovec

20:00

Jelena Radan

Centar za kulturu Čakovec

8. ožujka

18:00

Dobra večer, došao sam po vašu kćer

Centar za kulturu Čakovec

20:00

Gola is�na

CZK Rudar

9. ožujka

16:00

Dobra večer, došao sam po vašu kćer Dom kulture Strahoninec

10. ožujka

19:00

Otac i sin

Dom kulture Štrigova

14. ožujka

20:00

Testosteron

Centar za kulturu Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije

šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

POKLANJA KNJIGU

FRIZERSKI SALON VIVA iz Čakovca 20 nam je godina tek!

ŠTO ŽENAMA ZNAČI DAN ŽENA Danas su žene slobodne koliko same žele

NAJAVLJUJEMO

DOGAĐAJE ZA DAN ŽENA Okupite svoje žene i proslavite Dan žena

KLARA ŠKVORC IZ BELICE: Kako je mlada poduzetnica osvojila kozmetičko tržište?

POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

Klara Škvorc iz Belice, vlasnica salona Klaris beauty

IVA BULOVIĆ (23) iz Ivanovca, studentica strojarstva

Dan žena nam je kao

drugi rođendan

- Tog dana prisjetim se svih žena i budem zahvalna za sve žene u mom životu, ističe Iva Bulović

23-godišnja Iva Bulović iz Ivanovca speci�ična je po tome što studira na muškom fakultetu. Njezin je odabir bio strojarstvo na FSB-u u Zagrebu i trenutno je peta godina na smjeru konstrukcije, pred samim završetkom svog obrazovanja.

- To je bilo više ble�iranje. Znala sam da su matematika i �izika predmeti koji mi odlično polaze za rukom i koje bih htjela nastaviti istraživati. Doma imamo malenu radionicu u kojoj sam uvijek s tatom nešto radila. Uvijek sam bila zainteresirala za nešto takvo. Probala sam strojarstvo, i da opet mogu birati, ponovno bih izabrala taj isti fakultet, govori nam simpatična Iva.

- Inače, na mojoj je godini upisalo strojarstvo 21 posto djevojaka. Kada smo prve godine došli na fakultet, rekli su da je to najviše djevojaka do sada. Svi su bili zbog toga sretni, dodaje u nastavku Iva, koja bi u budućnosti htjela raditi u nekoj �irmi koja se bavi razvojem novih proizvoda, robotima i sličnim stvarima.

Osim toga, voljela bi živjeti u velikom gradu kao što je Zagreb, a razmišljala i o odlasku u inozemstvu.

Na fakultetu ima prijateljica, ali kako ističe, puno bolji prijatelji su joj muške kolege. Najviše se druži s muškom ekipom u kojoj je ona jedina cura u društvu.

Na kraju smo je upitali slavi li Dan žena. - Ne bih rekla da ga baš slavim, odgovara nam. - Ali volim se na taj dan više posvetiti samoj sebi i dopustiti si malo više uživanja nego inače, dodaje u nastavku.

- Tog dana prisjetim se svih žena i budem zahvalna za sve žene u mom

životu – na svojoj mami, sestri, bakama i prijateljicama. Volim darivati poklone, baki Mariji Kozjak, mami Gordani i sestri Saši. Dan žena nam je kao drugi rođendan, ističe Iva.

Za Dan žena voli se posvetiti samoj sebi i dopustiti si malo više uživanja nego inače

Na taj dan, ne organiziraju neku posebno druženje izvan doma. Ako je u Zagrebu na fakultetu, tada ga uglavnom provede u muškom društvu s obzirom na to da joj jedan od najboljih kolega ima baš taj dan rođendan.

- Ako pak sam doma u Međimurju, tada tata uvijek sve žene kod kuće počasti slatkišima ili nečim sličnim, zaključuje naša buduća inženjerka strojarstva.

SUZANA BLAŽINČIĆ (54) iz Preloga, radnica u Paul Greenu

Dan žena mi ništa ne znači

U ono vrijeme dok se još na veliko slavio taj dan bila je premlada da bi razmišljala o pravom značenju tog dana

Suzana Blažinčić iz Preloga cijeli svoj radni vijek radi u poduzećima gdje su uglavnom zaposlene žene. Najprije je to bilo u MEISO u Goričanu, a potom je prešla je preloški Paul Green. Kao mala sjeća se da je uvijek majci Tereziji za 8. mart darovala cvijeće. Cvijeće dobiva i ona danas, kao supruga, majka dvoje djece i baka jednog unuka.

- Dan žena mi u principu ništa ne znači niti pak ga posebno doživljavam i slavim, kaže Suzana.

U ono vrijeme dok se još na veliko slavio taj dan bila je, kaže, premlada da bi razmišljala o pravom značenju tog dana.

- Znam da se u MEISO-u taj dan radilo do 19 sati i onda smo u blagovaonici poduzeća imali feštu, dodaje.

Feštu je organizirala �irma koja je i svakoj zaposlenici darivala cvijet, najčešće karan�il. Bila je to prava zabava uz jelo i piće, a nije nedostajalo ni muzike, pa samim time i plesa.

- Nismo imali organiziranu muziku već su zaposlenici svirali tko je

Kad joj se izlazi, izađe, bez obzira koji je dan, bio posvećen ženama, muškarcima ili je samo još jedan običan dan

što znao i umio. Obično je za glazbu bio zadužen mehaničar koji je svirao harmoniku.

Plesalo se, jelo i pilo do kad je tko izdržao. Sjeća se kako su se starije zaposlenice posebno uredile za taj dan. Obukle su se svečano i bile su kod frizera. S druge strane, ona i njene kolegice bile su na fešti koliko su morale i vrlo su je rano napustile jer im je to sve bilo bez veze. Drugim riječima, mladi su bili kontra starijima.

Svoje mišljenje o Danu žena nije promijenila ni danas, u zrelim godinama života. Slavila ona ili ne, kaže, ionako se ništa neće promijeniti. I dalje će morati svaki dan na posao, kuhati, čistiti, prati. Nije da nema pomoć, no ipak, voli veći dio sama napraviti. Uostalom, djeca su već velika pa ni nema puno posla.

- I danas u poduzeću dobijemo po jednu crvenu ružu, uvijek nas se sjete, ističe.

Cvijeće obavezno dobije i od supruga, no da sama, s drugim ženama baš

Danas su slobodne same

Zauzele su sva područja rada, od

Sve ono što žene nekad nisu smjele, nisu mogle i nisu se usudile, danas mogu ako hoće i žele. Zamislite da sve žene prestanu raditi, što bi sve stalo zbog toga: ambulante, bolnice, škole, vrtići, tvornice. Današnjim djevojčicama je nezamislivo da nekad žene nisu imale pravo glasa, da im se uskraćivalo obrazovanje i da je jedino moguće

za Dan žena nekud izađe, baš ju i ne privlači. Uostalom, kad joj se izlazi ili ide negdje na kavu, izađe, bez obzira koji je

“radno mjesto” za ženu bilo u kuhinji.

Bio je potreban Dan žena kao državni odobreni dan za obilježavanje kako bi žene prije manje od pola stoljeća imale opravdanje izaći i proveseliti se.

Danas su žene svugdje, od svemirskih posada do kuhinje. U većem dijelu svijeta, pogotovo na zapadnoj polutki, mogu sve što žele.

dan, bio posvećen ženama, muškarcima ili je samo još jedan običan dan. (vv)

Iva Bulović

Suzana Blažinčić

znači Dan žena su žene slobodne koliko same žele

od svemirskih posada do kuhinje

U većem dijelu svijeta, žene mogu sve što požele!

O njima samima ovisi koliko slobode žele i što će napraviti od svog života.

Dan žena ima različito značenje za različite generacije. Nekima je to bio prvi slobodni izlazak bez

muške pratnje, drugima čašćenje i dobivanje cvijeća u poduzeću gdje su radile. Trećima to ne znači ništa, jer na kavu s frendicama idu kad se sjete i nije im potrebna društvena potvrda da je to prihvatljivo.

Ostalo je cvijeće koje žene uvijek rado primaju, na radost cvjećara, kojima je to jedan od žetvenih dana u godini. (BMO)

AGNEZA SOKAČ (81), umirovljenica iz Preloga

Za Dan žena dobile smo

1.

MIRA RADIKOVIĆ (72) iz Peklenice prisjetila se kako se Dan žena slavio u Modeksu

“restline” i ruže

- Na Dan žena predsjednik sindikata i direktor Modeksa došli su nam čestitati naš dan, kazala je Mira

Mira Radiković iz Peklenice je 35 godina radila u nekadašnjoj velikoj tekstilnoj tvornici Modeks u Murskom Središću.

Bila je to �irma koja je zapošljavala stotine žena iz Murskog Središća i okolice koje su šivale odjeću za sve uzraste: djecu, žene i muškarce – za sva godišnja doba.

Zaposlenje u Modeksu omogućilo je ženama da zarade kruh, za sebe i svoju obitelj. Tako je i Mira u Modeks došla kao mlada žena i radila je kao šivačica sve do mirovine.

Bilo nam je zanimljivo saznati kako se Dan žena slavio u tom kolektivu punom žena u zlatno doba praznika Dana žena. U bivšoj državi to je bio jedan od značajnijih dana u godini, posebno za žene. Puno važniji nego danas.

- Na Dan žena predsjednik sindikata i direktor Modeksa došli su nam čestitati naš dan, kazala je Mira. Obično smo se svi zaposleni u vrijeme pauze okupili u restoranu društvene prehrane gdje je za Dan žena organizirano malo čašćenje uz kavu, čaj i kekse. Tom prilikom obavezno smo mi žene dobile karan�ile ili ruže, ispričala je.

Dodala je: - Rijetko smo dobile cvijeće u teglama, možda se to dogodilo dva ili tri puta.

Modeks je bio tekstilna �irma koja je šivala puno odjeće i to od kvalitetnih

tkanina, kakvih se danas malo nađe u prodaji. Radnice su zahvaljujući tome u pojedinim prilikama dobile i restli na dar. Restli su bili ostaci štofova i tkanina. Tako je bilo i za Dan žena. Modeks je imao i vlastitu krojačnicu u kojoj su se prema krojevima krojili materijali za odjeću iz velikih bala. U to vrijeme nije bilo laserskog rezanja materijala, pa su ostajali tzv. restli koji su se podijelili radnicima.

- Svaka žena je dobila restline pod brojem koji je izvukla, prisjeća se Mira. Obično dva, tri različita komada tkanine u zamotuljku od kojih se mogla sašiti suknja ili hlače

- U krojačnici su prije Dana žena pripremili male zamotuljke s brojevima koje smo onda izvlačile. Svaka je dobila restlin pod brojem koji je izvukla, prisjeća se Mira. Obično su bila dva, tri različita komada tkanine u zamotuljku od kojih se mogla sašiti suknja ili hlače. Nekada je to bilo vrijedno jer odjeća nije bila tako jeftina i dostupna kao danas, a i materijali su bili puno kvalitetniji i izdržljiviji nego danas, kazala je.

- No osim zajedničke zakuske u Modeksu, znale smo mi kolegice iz �irme podružiti se i proslaviti i same. Nakon posla popile bismo zajedno kavu u ka�iću da se malo počastimo na svoj Dan žena. (BMO)

Slavile smo kaj smo smele same izaći

- Bio je to dan slobode za nas žene, dodaje. Radile smo do 10 sati i onda su nas muški s kombijem otpeljali na ručak ili v toplice, kaže Agneza

Dan žena za Agnezu Sokač (81) iz Preloga bio je veliki dan. Veći dio svog radnog vijeka provela je u tadašnjem preloškom Poletu, poduzeću u kojem su radili uglavnom muškarci.

- Slavile smo taj dan kao dan ravnopravnosti s muškima, prisjetila se Agneza Sokač.

Naime, u to su vrijeme muški vrlo često izlazili, a žene, kaže, i nisu baš smjele ili im se nije šikalo.

Stoga im je taj dan dobro došao i iskoristile su ga maksimalno za izlazak. Kaže, nije ih bilo puno zaposlenih i pretežno su radile u kancelarijama i to u tzv. režiji, odnosno knjigovodstvu i računovodstvu. Za tu priliku odabrale su posebnu garderobu, a i nova frizura je bila obavezna. Dan se i iščekivao s posebnim nestrpljenjem i veseljem, danima se planiralo gdje će ići i kako se dobro provesti.

- Bio je to dan slobode za nas žene, dodaje. Radile smo do 10 sati i onda

su nas muški s kombijem otpeljali na ručak ili v toplice.

Nije da se u tim izlascima radilo nešto posebno, da se divljalo ili nešto slično. Žene su jednostavno bile sretne jer su mogle izaći van, bez svojih muževa i uživale u ženskom društvu.

Naravno, bio je to �irmin kombi. Uvijek su za taj dan dobile i cvijeće. Uz to što su slavile “malo više slobode” slavile su i borbu za ravnopravnost.

- Borile smo se i za ravnopravnost rada muškaraca i žena, naglašava.

Žene su jednostavno bile sretne jer su mogle izaći van, bez svojih muževa i uživale u ženskom društvu.

Žene su puno radile i uvijek su bile plaćene manje od svojih muških kolega.

Istina, dodaje, ni danas nije puno drukčije, ali onda je to, dodaje, bilo s puno više entuzijazma i žene su se nekako bolje držale zajedno.

Kad gleda danas taj dan, čini joj se da se sam njegov značaj obezvrijedio. Kaže, možda su onda bila i druga vremena, živjelo se u socijalizmu i ljudi su imali više snage i volje kako za “borbu” tako i za slavlje: - Ili sam možda ja bila mlađa i energičnija.

Dobar stari 8. mart slavi i danas. Doduše ne više u izlasku s �irminim kombijem već sa svojim kolegicama iz Udruge umirovljenika. Počaste se kavom, malo popričaju i odu doma. Tek toliko da znaju da je bio Dan žena. (vv)

Agneza Sokač

Mira Radiković

Čestitka Matije Posavca, župana Međimurske županije

Ravnopravnost je

riječ koja se tiče svih nas

Drage Međimurke, drage žene, od srca vam odajem priznanje na svim vrijednostima koje darujete zajednici.

Svaki dio društva, u kojem ste prisutne, sadrži vrelo poruka koje vrijedi ugraditi u djela kojima naš svijet činimo boljim. Podjednako je dragocjen trag koji ostavljate u svojim obiteljima, čija ste istinska snaga, do onog u svojim profesijama.

S ruba djetinjstva u život odraslih ponijeli smo savjete naših majki i baka kao najjači štit.

Međunarodni dan žena podsjetnik je na borbu vaših prethodnica, koje su morale proći trnovit put do ostvarenja elementarnih prava. Danas je ta borba dio povijesti, no zadatak nije završen. I naše vrijeme traži da se ravnopravnosti posvetimo s mnogo pažnje. Neka žene koje su tijekom minulih stoljeća utirale put ravnopravnosti i toleranciji, budu uzor svima koji teže sigurnoj zajednici. A niti jedno društvo ne može se nazvati sigurnim, ako je bilo koja skupina njegovih članova marginalizirana, ako su njihove potrebe zanemarene. Da bismo takvu poruku prenijeli u budućnost, mnogo pažnje u Međimurskoj županiji posvećujemo obrazovanju i odgoju mladih jer vjerujemo da su naša ulaganja potpora svakom roditelju, pa tako i svim majkama koje su često najveći izvori snage obitelji i simbol najveće predanosti. Brigom za starije i nemoćne osobe također se zalažemo za jednakost.

Ravnopravnost je riječ koja se tiče svih nas, a žene i način na koji nose svoje uloge u društvu – bilo da su vladarice, radnice, majke, sestre ili bake – inspiracija su nam za rješenja na koja će naši potomci biti ponosni.

Novim generacijama želimo ostaviti napredno Međimurje, a napredak, uz postizanje visokog životnog standarda, podrazumijeva toleranciju i međusobno poštovanje. Vjerujem da zajedničkim djelovanjem, cilj o sigurnom, humanom i potpuno ravnopravnom društvu možemo dosegnuti.

Zato, drage žene, drage sugrađanke, u ime mojih suradnika i osobno, čestitam vam Dan žena sa željom da osnažujete našu zajednicu vrlinama, a mi ćemo se truditi da vam budemo dostojna podrška.

Događanja povodom Dana žena

Čestitka Ljerke Cividini, gradonačelnice Grada Čakovca

Borba za ženska prava borba je za naprednije društvo

Mi u Hrvatskoj imamo sreću da živimo u demokratskoj i uređenoj zemlji u kojoj su se naše majke i bake u prošlosti izborile da žene imaju ulogu u društvu koja im pripada. Mnoge naše sugrađanke svojim radom, znanjem i talentom pridonijele su našem razvoju, gospodarskim rezultatima, znanstvenom napretku te kulturi i umjetnosti. U našoj zemlji žene se danas mogu baviti čime žele, razvijati svoje potencijale, biti uspješne. Doprinos žena općem boljitku kroz povijest itekako je velik. Iza mnogih političkih i poslovnih odluka stoje žene, brojna umjetnička djela nastala su ženskom rukom, a mnoga znanstvena i tehnološka otkrića plod su teorijskog i praktičnog rada znanstvenica. Stoga je borba za ženska prava ujedno i borba za bolje i naprednije društvo!

Upravo je Međunarodni dan žena trenutak i jedan dan u godini kada zastajemo i prisjećamo se svih žena koje su se kroz povijest borile i izborile za ravnopravnu poziciju u društvu, ali i svih onih koje su svojim uspjesima unaprijedile i obogatile naše društvo. Prilika je i da skrenemo pozornost da još uvijek ima zemalja u kojima se žene tek moraju izboriti za ravnopravnost, i na kraju, ovo je dan kad mi žene moramo upozoriti da borba ni kod nas nije do kraja završena. Međunarodni dan žena dan je kada slavimo žene, ističemo ponos snažnim i sposobnim ženama među nama, ali pritom ne zaboravljamo ni muškarce koji s nama grade zajednicu koja gleda prema naprijed.

Pravo na ravnopravnost temeljno je ljudsko pravo i ako ono nije u cijelosti ispunjeno, društvo se ne može u potpunosti zvati slobodnim!

Stoga sretan Vam međunarodni dan žena, proslavite uz svoje najdraže žene, pokažite im koliko ih volite i cijenite!

Čestitka Ljubomira Kolareka, gradonačelnika Grada Preloga Budite snažne i ispunite svoje snove!

Pred nama je Međunarodni dan žena, dan kada se slavi i obilježava borba za ravnopravnost, zapravo borba za poštovanje. No, nikako ne smijemo tu borbu ostaviti samo za taj jedan dan u godini. Žene, majke, bake, sestre, kćeri, prijateljice, treba poštivati, njih i njihov životni i poslovni odabir svakoga dana, svakoga trenutka. Poštivati ih nalazile se one i djelovale u bilo kojem dijelu našeg društva. Grad Prelog će Međunarodni dan žena obilježiti i tradicionalnim koncertom „Prelog svojim ženama“, koji organizira Pjevački zbor Grada Preloga. Ove će se godine koncert održati u nedjelju, 10. veljače, s početkom u 17 sati, u prostoru Doma kulture Grada Preloga, a sve dame očekuje i mali poklon na ulazu u Dom kulture. Svim ženama želim da budu snažne te da ispune svoje snove! Sretan Vam dan žena.

Čestitka Dražena Srpaka, gradonačelnika Grada Mursko Središće Žene zaslužuju zahvalnost, poštovanje i divljenje

Svima su nam poznati povijesni razlozi proslave Međunarodnog dana žena i ne želim ih i ove godine ponavljati, želim se osvrnuti na borbu za bolja prava žena danas.

Iako se u posljednjih stotinjak godina situacija značajno promijenila na bolje, nikad ne treba zaboraviti na borbu žena za ravnopravnost, a treba i biti svjestan da ravnopravnost nije samo izjednačavanje prava, već i uzimanje svih razlika u obzir. Koliko god mislimo da smo blizu, puno nas još tu posla čeka…

Također, nikad ne trebamo prestati zahvaljivati našim suprugama, majkama, kćerima, bakama, sestrama, prijateljicama, suradnicama i svim ženama na svemu što su činile i čine za ovaj svijet. One su te koje svojom požrtvovnošću, humanošću i marljivošću čine ljepše živote svih nas. Na ovaj vam dan iskazujemo posebnu zahvalnost, poštovanje i divljenje, jer za vas ne postoje riječi “ne mogu“. Drage žene, poštovane sugrađanke, sretan vam Međunarodni dan žena!

Dan žena mora se proslaviti!

Dan žena ove godine pada u petak, što znači da nas fešte očekuju cijeli vikend Fešta na MESAP-u za sve žene Općine Nedelišće

TZ Općine Nedelišće u suradnji s Općinom Nedelišće kao zahvalu za predan i aktivan rad članica Udruga s područja Općine Nedelišće organizira druženje u petak, 8. ožujka, u dvorani MESAP-a u 18 sati. Načelnik Nikola Novak sve će dame darovati cvijećem i prigodnim poklonom. Da nitko ne ostane gladan i žedan pobrinut će se Pizzeria Šut, a za dobro raspoloženje duo Global Vlatko i Neno.

Jelena Radan i Pedro Abreu u CZK-u Čakovec

Na Tribini ČČ-a nas 7. ožujka, uoči Dana žena, očekuje koncert fada u izvedbi sjajne Jelene Radan i Pedra Abreua, gitarista s Madeire. Što je to što nas u fadu ne čini ravnodušnima, ako ga fadista izvede kako treba? Saudade je taj osjećaj sjete, čežnje, bolna praznina neispunjenih želja, ali i vapaj, ponos, traganje, a kako biste ga i vi iskusili, pridružite se u Centru za kulturu.

Okupite

svoje žene i proslavite

Dan žena

Predstava

“Dobra večer, došao sam po vašu kćer“

Predstava “Dobra večer, došao sam po vašu kćer“

SDP vas poziva na već tradicionalno obilježavanje Dana žena predstavom Kerekesh Teatra “Dobra večer, došao sam po vašu kćer“ u petak, 8. ožujka, u Centar za kulturu Čakovec s početkom u 18 sati. Ulaz je slobodan.

Alma del viento ansambl u CZK-u Rudar

U CZK-u Rudar u Murskom Središću održat će se koncert irskih, škotskih, južnoameričkih i hrvatskih pjesama, pomno izabranih upravo kako bi se zabavile žene. Koncert je 9. ožujka u 19 sati. Iako prije svega poklon ženama, ulaz je slobodan za sve. Alma del viento ansambl je koji isključivo njeguje tradicijsku glazbu južne Amerike i tzv. nove pjesme, s naglaskom na glazbu Bolivije i Argentine. Ansambl također izvodi i tradicionalnu folk glazbu engleskog govornog područja te međimursku glazbu kao posebni program.

Priredba, druženje i jaglaci u Svetom

Martinu na Muri

HKUU Sveti Martin organizira sada već tradicionalnu priredbu povodom Dana žena u nedjelju, 3. ožujka,

s početkom u 16 sati. U programu će nastupiti: Svatomartinske mazoretkinje, Filip Bogdan, kolklorasice HKUU-a Sveti Martin i kao posebni gosti priredbe, KUD Žiškovec. Nakon priredbe slijedi druženje, a Općina Sveti Martin na Muri će svim ženama podijeliti jaglace.

Priredba Udruge žena u Stanetincu

Udruga žena Stanetinec, sada već tradicionalno, organizira priredbu povodom Dana žena u nedjelju, 10. ožujka, u Vatrogasnom domu Stanetinec s početkom u 14 sati. Dođite i ugodno provedite poslijepodne uz UŽ Stanetinec, njihove goste, domaće kolače. piće i druženje. Druženje u Gradskoj Kavani

I ove godine Gradska kavana u Čakovcu je svim ženama pripremila iznenađenje na Dan žena, a u petak 8. i subotu 9. ožujka u posebnoj su ponudi Žuti muškat, Silvanac zeleni, Aperol Spritz i Hugo. Dođite i družite se u ugodnom okruženju Gradske kavane.

Koncert u Selnici

U petak, 8. ožujka, u dvorani Doma kulture – stara škola u Selnici u 19 sati održat će se koncert na kojem nastupaju: Martina Sabljak, Krunoslav Lajtman i Mladen Magdalenić. Ulaz je slobodan.

One man show u Meta baru

U Meta bar u petak 1.3. dolazi najsexy Slovenac ikad, glavni performer RICKY iz grupe "Total knockout". Žene dovodi do ludila svojom trosatnom show priredbom uz mnoštvo hitova i različitim sexy odjevnim kombinacijama. Ulaz je od 21:00, a početak showa od 22:45. Ulaznice u pretprodaji su 5 eura, a na dan 7 eura. Za vatrenu atmosferu tijekom večeri tu nam je vječno energični DJ Alan.

Ručak ili večera u Restoranu Bernarda

Varaždinske Toplice

Za Dan žena od 8. do 10. ožujka u restoranu Bernarda u Varaždinskim Toplicama pripremaju dva menija s izuzetnim delicijama. Na mesnom meniju je krem juha od šparoga i hrskavo prepeličje jaje, kao glavno jelo spoj piceka i fazana – rolada od freerange piceka punjena farsom od fazana, crnih truba i sušenih rajčica, umak od pinjola i meda, su�le od povrća uz sezonsku salatu, a za desert sfera s mousseom od jagoda. Na ribljem meniju pripremaju gustu juhu od riječne ribe, �ile pastrve u korici od kukuruza i lješnjaka s kremom od brokule u umaku od kozica i limete, sezonsku salatu, dok je desert isti. Rezervirajte stol na: 042/633 030

Lorella iz Čakovca

Počastite se za Dan žena jer to zaslužujete!

EKSKLUZIVNE HALJINE ČEKAJU SVOJE NOVE VLASNICE U BUTIKU LORELLA

Super Konzum, Zagrebačka 87, Čakovec 040/633-083

Recite to cvijećem!

POZIVAMO VAS NA 1. DANE ORHIDEJA U VRTLARIJI VIJENAC u Polevama od četvrtka, 29. veljače, do 10. ožujka

Očekuju vas:

Orhideje već od 4,80 €

• orhideje, phalenopsisi, cambrie, dendrobiumi, paphiopedilum...

• brojne pogodnosti i iznenađenja

• sve za vaš vrt

Posebno iznenađenje: TROPSKI

Uz to nudimo i sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG uzgoja:

• proljetnice: jaglaci, zumbuli, ranunkule, kukurijeci, ciklame

• sadnice ukrasnog grmlja

• ukrasne tegle: prozirne, keramičke

• zemlja i prihrana za biljke

• gotovi vrtići

• velika ponuda vrtnog alata

VITO d.o.o. iz ČAKOVCA – Frizerski salon Viva

20 nam je godina tek!

Ostali smo vjerni svojoj filozofiji – zadovoljstvo klijenata je na prvom mjestu.

Urobnoj kući Međimurka već dvadeset godina uspješno djeluje frizerski salon Viva. Osnovan 2004. godine kao dio tvrtke Vito d.o.o., salon Viva je postao nezaobilazno odredište za sve one koji traže kvalitetnu uslugu po prihvatljivim cijenama.

Ideja Višnje Tompoš Grabrović, vlasnice salona i direktorice tvrtke, bila je jednostavna – stvoriti mjesto gdje će svatko izaći s osmijehom i zadovoljstvom. Kroz sve te godine Viva je postala sinonim za vrhunsku uslugu i njegu kose, okupljajući raznoliku klijentelu koja se iznova vraća jer su za svaku dobnu skupinu našli način kako im biti dostupan.

Tako umirovljenici i školarci imaju posebne popuste, kao i njihove stalne mušterije koje im se sa zadovoljstvom, neke već i svih dvadeset godina, vraćaju.

Tim salona nije se puno mijenjao ovih godina, a čine ga: Nenad Kolac, Sanja

Na slici “dream team” salona Viva: Sanja Podvezanec, Mihaela Turk , Nenad Kolac, Sara Fegeš, Sanja Marčec i Andrea Kos.

Podvezanec, Andrea Kos, Sara Fegeš, Sanja Marčec i Mihaela Turk.

Frizerski salon Viva sinonim je za vrhunsku uslugu i njegu kose

U frizerskom salonu Viva frizeri, stručnjaci za frizure, vjeruju da svaka kosa može biti dio savršenog izgleda. Njihov pristup nije samo rezanje i stiliziranje, već i njega koja kosi daje sjaj, zdravlje i snagu. A kad stranka napusti salon, ne nosi samo novu frizuru, već i dozu samopouzdanja i sreće.

S početne dvije djelatnice, salon je narastao do tima od šest članova, po-

Siofok i Budimpešta

09.10. 3. 2024.-10. 3. 2024.

Uputite se s nama na putovanje u Mađarsku! Budimpešta kao vječna destinacija koja je stvorena za opuštajući odmor uz žensko društvo. Kada se uz predivnu Budimpeštu spoji i opuštanje uz wellness u Siofoku, vikend postaje idealna destinacija za Dan žena!

Cijena aranžmana: 122 €

Sarajevo

08.-10. 3. 2024.

tvrđujući svoju reputaciju kao omiljeno odredište za njegu kose u Međimurju. Radno vrijeme od ponedjeljka do subote prilagođeno je potrebama svih, osiguravajući dostupnost za svakoga.

No, put do 20. godišnjice nije bio bez izazova, a najveći test došao je s pandemijom koronavirusa. No uz predanost i upornost, salon je prebrodio sve trenutne teškoće.

Uz fokus na kvalitetu usluge, u salonu se cijeni i ugodna radna atmosfera te

poštovanje prema djelatnicima. Fleksibilnost, dogovor i razumijevanje ključni su elementi njihova timskog rada, stvarajući harmoniju i zadovoljstvo kako među zaposlenicima, tako i među klijentima. Dvadeset godina postojanja frizerskog salona Viva nije samo priča o uspjehu, već i o zajedništvu, predanosti i ljubavi prema poslu. Kroz sve izazove, Viva je ostala simbol kvalitete i pouzdanosti, osvajajući srca svojih klijenata i čineći ih ljepšima iz dana u dan. (SZ)

Pozivamo vas na putovanje u Sarajevo povodom dana žena! Pridružite nam se u šetnji ulicama Baščaršije, isprobajte nadaleko poznatu gastronomiju te uživajte u svim ostalim čarima ovog vječnog grada!

Cijena aranžmana u hotelu Hollywood: 175,00 € (polupansion)

Cijena aranžmana u hotelu Hills: 165,00 € (noćenje s doručkom)

T: 040 396 090, 099 230 2223

M: info@jakopic-travel.hr

*POŽURITE - MJESTA SU OGRANIČENA*

Put do uspjeha Klare Škvorc iz Belice

Mlada poduzetnica kreće u osvajanje kozmetičkog tržišta

Klara Škvorc iz Belice s 22 godine otvorila je vlastiti kozmetički salon za koji je štedjela 5 godina

Usvijetu poduzetništva, motivacija i želja za napredovanjem ključni su pokretači. Za mladu Beličanku Klaru Škvorc, osnivanje vlastitog posla potaknula je želja za ostvarenjem uspjeha u kozmetičkoj industriji te širenjem znanja. Sa svoje 22 godine pokrenula je vlastiti kozmetički salon za koji je štedjela 5 godina. Ambicioznost joj je oduvijek bila izražena strana, no otvaranjem vlastitog salona, otkrila je i svoju drugu pozitivnu stranu, a to je upornost. Njezin put do uspjeha nije bio bez izazova, a unatoč svim preprekama može reći da je uspjela ostvariti većinu svojih dosadašnjih ciljeva.

Želim napredovati i ulagati u svoje znanje

S obzirom na opseg posla, teško mi je uskladiti organizaciju i napredak u poslu. Iako mi je iznimno zadovoljstvo vidjeti žene koje izlaze dotjerane i zadovoljne iz mog beauty raja, želja mi je usmjerena na usavršavanje u području

njege noktiju i lica. Trenutno radim sve usluge, ali željela bih se specijalizirati, što iziskuje dodatne edukacije, a vrijeme mi trenutno to ne dozvoljava. Također, željela bih napredovati i u menadžmentu i ekonomiji, ističe mlada poduzetnica.

Kako nam je ispričala, vlastiti salon njena je želja još od prvih radnih sati kao kozmetičarke. Gajila je želju da ljubav prema kozmetici, ali i znanje i iskustvo, pretvori u osobni napredak i građenje karijere koja će joj omogućiti da bude ne samo vrsna kozmetičarka, već i menadžerica koja će baratati organizacijom i vođenjem posla. U skoroj budućnosti planira prenijeti sve svoje znanje, ali i strast prema poslu, a kako

Klaris Beauty za njegovanu ženu koja drži do sebe

Klara Škvorc iz Belice otvorila je svoj salon s 22 godine

Salon Klaris Beauty posluje već godinu dana i nalazi se u Čakovcu na adresi Dobriše Cesarića 13. Salon je uređen vrlo moderno, a odiše elegancijom, svježinom i prozračnošću, što je odličan preduvjet da se u njemu osjećate ugodno i opuštajuće. U Klaris Beauty salonu možete odabrati tretmane lice koji uključuju čišćenje, masažu, ultrazvuk ili ampulu te oblikovanje ili bojanje obrva. Tu su i razne vrste depilacija voskom, šećernom pastom ili lycon voskom. U ponudi ima i vrhunske masaže i pakete masaža. U salonu Klaris njegujte svoje ruke ili stopala ili dođite na trajni lak. Svoj termin za tretman ljepote kakav zaslužujete možete rezervirati pozivom na broj 095 393 4879.

Termini se brzo popunjavaju, stoga na vrijeme rezervirajte svoj

Ambicioznost i upornost doveli su mladu Klaru Škvorc do uspjeha

Skenirajte i pronađite više informacija o uslugama

bi se sama mogla posvetiti učenju i savladavanju zadataka koje pred nju stavlja vođenje vlastitog poslovanja.

Privatni život pati, ali isplati se

Otvoriti vlastiti salon nije bio lak zadatak. - Najstresniji dio bio je sam početak. Morala sam se odreći mnogo toga, a privatni život je patio. Radovi, usklađivanje izvođenja radova, rješavanje papirologije, nabava oprema, uređivanje cjenika – sve je to zahtijevalo puno truda. Tjednima nisam spavala i radila dokasno, ali znala sam da to želim i da moja želja iziskuje mnogo odricanja i borbe, dodaje Klara.

No, uz podršku obitelji, posebice roditelja, mlada poduzetnica uspjela je prevladati izazove. - Moji roditelji i cijela obitelj su moja najveća podrška. Svi su se uključili u radove i opremanje i pomogli koliko su mogli. Puno mi znači što imam roditelje koji uskaču kada je to najpotrebnije, iako sada nemam baš mnogo vremena za njih. No, sigurna sam da me razumiju, i to mi je trenutno najveća podrška, kaže s osmijehom.

Pitanje kvalitetnog privatnog života također je bitno za mladu poduzetnicu. -

Iako trenutno nemam dovoljno vremena za sve što bih voljela, radim na tome. Moj dan počinje rano ujutro i traje do kasno navečer, kada nakon odrađenih tretmana idem na trening i ispušem se. Dugo sam osjećala da mi treba neka vrsta ispušnog ventila i pronašla sam ga u vježbanju. Osim vježbanja, druženje s prijateljima i obitelji te planinarenje stvari su koje mi puno znače. Nadam se da ću uskoro moći odvojiti više vremena za to, dodaje Klara.

Što znači uspjeti s 22 godine?

Pitali smo Klaru je li već ostvarila sve što je planirala, na što nam mlada poduzetnica odgovara negativno: - Mislila sam da ću imati više vremena za edukaciju, priznaje.

Unatoč tome, za nju je osjećaj uspjeha već prisutan. - Osjećam se uspješno jer sam s 22 godine otvorila salon, dok moji vršnjaci nemaju toliko velike ambicije kao ja. Na tome sam jako zahvalna svojim roditeljima jer su u mene usadili dobre radne navike, osjećaj stvaranja i ostvarivanja, zaključuje mlada poduzetnica iz Belice.

Klara nam je skromno rekla kako joj je trenutačno cilj biti sretna i zdrava te da će ostali ciljevi doći s vremenom.

Muzej trenutno raspolaže s fundusom od čak 31 000 predmeta, podijeljenih u 53 zbirke

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Rast posjećenosti od 227 posto te velika posjećenost u edukativnim programima i novim kulturnim sadržajem "Popularna Predavanja Petkom" učinili su Muzej Međimurja Čakovec nezaobilaznim središtem kulturnog života na sjeveru Hrvatske. Tim povodom, kao i nadolazećim velikim 70. rođendanom našeg Muzeja, razgovarali smo s ravnateljicom Mašom Hrustek Sobočan o aktualnostima i budućim planovima.

- Koji eksponati su vam najzanimljiviji u Muzeju Međimurja Čakovec?

- Muzej trenutno raspolaže s fundusom od 31 000 predmeta, podijeljenih u 53 zbirke. Teško je izdvojiti najzanimljiviji eksponat, ali možemo spomenuti neke: originalna rukom pisana povelja Jurja IV. Zrinskog kojom daje trgovišne slobode Gradu Čakovcu na dan 29. 5. 1579. godine – to je datum na koji obilježavamo Dan grada Čakovca. Tu je i unikatna srebrna žlica s grbom obitelji Zrinski iz 16. stoljeća koju smo našli arheološkim iskapanjima na mjestu gdje je nekad stajao drveni most ispred ulaza u Stari grad.

Zanimljiva je i obredna posuda – askos, koja datira u 7. stoljeće prije Krista i na sebi ima �igure bikova. Zatim, imamo i franački mač iz 8. stoljeća, salonsku garnituru grofa Feštetića, portret gro�ice Althan prikazane u liku svete Jelene, kompletan atelje kipara Luje Bezeredija, ali i slikara Ladislava Kralja Međimurca, i velik broj etno predmeta koji oslikavaju svakodnevni život na području međimurskog sela.

No, mi naše stalne postave ne koncipiramo toliko oko pojedinih predmeta, koliko suvremenim muzeološkim metodama pokušavamo prezentirati širi kontekst vremena nastanka, povijesnih zbivanja i funkcije predmeta u zajednici. Naš novi stalni postav nematerijalne baštine “Riznica Međimurja“ je dobar primjer kombinacije suvremenih interpretacijskih metoda koje daju nove tehnologije poput animacije, holograma, lutki, 3D prikaza, 4D doživljaja digitalnog sadržaja i klasičnih muzejskih predmeta, u najboljem omjeru. U njemu uživaju podjednako i starije i mlađe, vizualno zahtjevnije generacije.

- Kako se kreću brojke posjetitelja? Za koliko su one porasle posljednjih godina?

intervju tjedna

INTERVJU S MAŠOM HRUSTEK SOBOČAN, ravnateljicom Muzeja Međimurja Čakovec

Bilježimo porast posjećenosti od 227 posto

Ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan

- Brojke posjećenosti su odlične. U odnosu na razdoblje prije otvorenja Riznice, imamo porast posjećenosti od 227 posto prosječnih 11 000 na 25 000 godišnje.

Isto tako imamo vidljiv porast sudionika naših muzejskih edukativnih programa za 357 posto, s prosječnih 700 djece na 2500 na godinu.

Lijepo nam je posjećena manifestacija Noć muzeja, između 2 800 – 3 800 posjetitelja po godini, što je također velik porast prema razdoblju prije obnove Starog grada.

Vidljiv je i porast sudionika muzejskih edukativnih programa 357 posto, s prosječnih 700 djece na 2500 na godinu

- Kakve dodatne programe organizirate u Muzeju i kako ti programi nailaze na interes posjetitelja?

- Pedagoški odjel osnovan je 2018. godine sa svrhom da Muzej pokrene edukativne

programe kojima će zadobiti najmlađu publiku, vrtićki i osnovnoškolski uzrast. Imamo edukativni program pod nazivom Muzeologajnica koji obuhvaća niz predavanja i radionica na temu zavičajne povijesti i kulturne baštine Međimurja. Razradili smo 11 tematskih radionica koje su u stalnoj ponudi na arheološke, etnografske, povijesne i likovne teme, 4 predavanja i 12 radionica “Iz mjeseca u mjesec“ koje skupine, razredi ili grupe posjetitelja mogu birati. Najčešće biraju radionicu o medičarstvu, Stari grad – Vitezovi – Dame – Pozoj, Priča jednoga junaka, Igrom u prapovijest. Radionice su kombinacija predavanja i konkretnih zadataka poput farbanja licitarskih srca, izrade grba svoje obitelji, izrada glinenih posuda, upoznavanje Zrinskih i slično. Često organiziramo i radionice s vanjskim voditeljima – čuvarima baštine, to su radionice izrade tradicijskog lončarstva, izrade svetomarske čipke, izrade črnih pisanica i slično. S vremenom smo

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 13.03.2024. u CineStaru Varaždin.

proširili publiku i na stariju dob, surađujemo i s nekim staračkim domovima čiji štićenici rado dolaze na naše programe. Kao što smo vidjeli u statistici za 2023. godinu, interes je za takve programe velik, imali smo 2500 polaznika naših radionica u prošloj godini.

- Možete li nam nešto više reći o vašem novom programu Popularna Predavanja Petkom (PPP) s kojima ste započeli prošlog petka? Tko su sljedeći gosti koji će se pojaviti na spomenutim predavanjima?

- Krenuli smo s novim programom pod imenom Popularna Predavanja Petkom (PPP), želeći ljudima pružiti dodatni kulturni sadržaj u našem gradu te ponuditi atraktivan program koji će zainteresirati sve generacije. U planu je 10 predavanja koja će se održavati svakog posljednjeg petka u mjesecu od 19 sati do 20:30 u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Gosti predavači bit će javnosti dobro poznata imena iz područja znanosti, književnosti, glazbenog i javnog života.

Na prvom predavanju održanom u veljači, u dupkom punoj dvorani, šarmirao nas je i zabavio doktor znanosti i strastveni kvizoljubac Krešimir Sučević Međeral, poznati lovac u HRT-ovu kvizu “Potjera”. On je probio led i dokazao nam da je čakovečka publika željna inteligentnog zabavnog sadržaja. Sljedeći predavač je Zoran Vakula, a ostale za sada nećemo otkrivati.

- Kakvi su vam planovi za budućnost?

- Za kratkoročnu budućnost mogu reći da nas očekuje uzbudljiva godina puna zanimljivih programa, počinjemo uskoro i s rado-

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Jedan život

Dobitnica ulaznica za film: Helena Goričanec

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

vima na energetskoj obnovi memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca. Dugoročni planovi su završetak radova na palači Starog grada, novi stalni postav Arheološkog, Etnografskog, Povijesnog i Kulturno-povijesnog odjela muzeja; obnova zapadnog bedema; rad na novom projektu prezentacije arheološkog kompleksa Svete Jelene u Šenkovcu, da spomenem samo neke od velikih zahvata koji nas čekaju…

Nova Riznica Međimurja privlači sve generacije

I dok mlađe generacije

jednostavnu bež, oni nešto iskusniji biraju kaput razigrana uzorka

Piše: Paulina Topolko

Foto: Zlatko Vrzan

Lepršava košulja vječni je klasik

Marija je odabrala mrežaste tajice i toplu crnu bundu

Pravi muškarac poput Danijela u ruci nosi poklon

vole

Lea i Greta modno su se uskladile

Vesela mlada obitelj na špici nas je obradovala svojim osmijehom

Darinkinu modnu kombinaciju upotpunili su šal zanimljiva uzorka i ljubičaste cipele

NOVO DJEČJE IGRALIŠTE inspirirano Kotoribom

Mališani dobili svoj mali raj

Igralište je otvoreno stalno kako bi djeca mogla uživati u igri i zabavi kad god požele

Svi znamo koliko je važno da djeca imaju svoj prostor za igru i druženje, a sada su mališani Općine Kotoriba napokon dobili svoje mjesto za nezaboravne avanture i smijeh.

Tea i Lukas, mališani Dječjeg vrtića Kotoriba, prerezali su vrpcu označivši službeno otvaranje novoizgrađenog dječjeg igrališta u centru Kotoribe.

Igralište inspirirano Kotoribom

Ovo je prvo dječje igralište na području Općine Kotoriba, opremljeno raznovrsnim igralima, uključujući i simbolične elemente poput vlaka s lokomotivom i igrala u obliku ribe, koji čuvaju duh Kotoribe.

Na otvaranju su prisustvovali mališani DV-a Kotoriba uz odgajateljice i načelnik Kotoribe, Dario Friščić, koji je istaknuo kako je ovo tematsko igralište rezultat projekta Dječjeg igrališta u centru Kotoribe, su�inanciranog mjerom

19.2. iz Europskih fondova u iznosu od 15.935,29 eura, a ukupni iznos izvršenih radova i opremanja je 53.293,00 eura. Uz veselu atmosferu i radost zbog otvaranja novog dječjeg igrališta, jedan od ključnih prioriteta koje je istaknuo načelnik Kotoribe, jest sigurnost djece. Igra je neizostavan dio djetinjstva, no jednako je važno osigurati da se djeca osjećaju sigurno dok se zabavljaju. - Postavljene su antistresne podloge ispod igrala, usmjerene su kamere prema igralištu i postavljena je ograda kako djeca ne bi mogla istrčati na glavnu cestu. Treba naglasiti i da su postavljeni koševi za smeće i klupice za starije jer je bitno da su mališani pod nadzorom, istaknuo je Friščić. Igralište je otvoreno stalno kako bi djeca mogla uživati u igri i zabavi kad god požele, no ipak, kao dodatna mjera opreza, načelnik naglašava važnost prisutnosti starijih osoba uz mališane.

U OPĆINI NEDELIŠĆE

Planira se i proširenje

- Ostao nam je prostor koji ćemo opremiti ili sa zelenilom ili onim sadržajem za kojim će se pokazati potreba. Za sada imamo 4

ZAjedno ŽElimo LIjepu starost

Općina Nedelišće nastavlja s najpopularnijim europskim projektom u našoj zemlji Zaželi, ZAjedno ŽElimo LIjepu starost i to u trajanju od 3 godine. Kroz 3

godine trajanja projekta 30 djelatnica/ka brinuti će se o 180 korisnika s područja Općine Nedelišće kroz pružanje pomoći krajnjim korisnicima, organiziranje pre-

PRIJAVITE SE

hrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba, te podjelu paketa osnovnih higijenskih potrepština.

igrala i prema potrebi ćemo dodati više. U suradnji smo s Dječjim vrtićem Kotoriba, što namjeravamo nastaviti, a planiramo i uređenje drugih igrališta, otkrio je načelnik.

Dok je promatrao mališane koji uživaju na igralištu, dodao je: - Bitno da su došle mame, tate i djedovi i doveli svoju djecu na igranje. Uz podršku Općine Kotoriba i en-

POSTANITE DIO NAŠE ZAJEDNICE I DOŽIVITE LIJEPU STAROST

1. Osoba ste starija od 65 godina koja živi u samačkom kućanstvu, te mjesečni prihodi ne prelaze iznos 120% od prosječne starosne mirovine prema HZMO sa mirovinskim stažem od 40 i više godina mirovinskog staža u mjesecu koji prethodi uključivanju u aktivnost projekta ili u mjesecu prije ukoliko HZMO još nije izdao podatke za mjesec koji prethodi uključivanju u aktivnosti projekta (trenutno-za siječanj 2024.: 820,00 eura) i koja istovremeno ne koristi slijedeće usluge – usluga pomoći u kući, boravka, organiziranog stanovanja, smještaja te osobne asi-

stencije koju pruža osobni asistent, 2. Osoba ste koja živi u dvočlanom kućanstvu, te mjesečni prihodi ne prelaze iznos 200% od prosječne starosne mirovine prema HZMO sa mirovinskim stažem od 40 i više godina mirovinskog staža u mjesecu koji prethodi uključivanju u aktivnost projekta ili u mjesecu prije ukoliko HZMO još nije izdao podatke za mjesec koji prethodi uključivanju u aktivnosti projekta (trenutno-za siječanj 2024.: 1.640,00 eura) i koja istovremeno ne koristi slijedeće usluge – usluga pomoći u kući, boravka, organiziranog stanovanja, smještaja

te osobne asistencije koju pruža osobni asistent.

3. Osobe ste koje žive u višečlanom kućanstvu u kojem su svi članovi kućanstva pripadnici ciljnih skupina, te mjesečni prihodi ne prelaze iznos 300% od prosječne starosne mirovine prema HZMO sa mirovinskim stažem od 40 i više godina mirovinskog staža u mjesecu koji prethodi uključivanju u aktivnost projekta ili u mjesecu prije ukoliko HZMO još nije izdao podatke za mjesec koji prethodi uključivanju u aktivnosti projekta (trenutno-za siječanj 2024.: 2.460,00 eura) i koji istovremeno ne kori-

ste slijedeće usluge -usluga pomoći u kući, boravka, organiziranog stanovanja, smještaja, osobne asistencije koju pruža osobni asistent.

4.Osobe ste starije od 18 godina s invaliditetom trećeg ili četvrtog stupnja težine invaliditeta koje žive u samačkom, dvočlanom ili višečlanom kućanstvu u kojem su svi članovi kućanstva pripadnici ciljnih skupina i koje istovremeno ne koriste usluge pomoći u kući, boravka, organiziranog stanovanja, smještaja, osobne asistencije koju pruža osobni asistent i čiji roditelj ili drugi član obitelji nema priznato pravo na

tuzijazam lokalne zajednice, stvoreno je sigurno i poticajno okruženje u kojem će mališani moći slobodno istraživati, učiti i rasti.

(Sania Bižupić)

status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja za potrebu skrbi o njoj.

Zainteresirani ste za sudjelovanje na projektu i zadovoljavate gore navedene uvjete, obrasce za prijavu možete preuzeti osobno u prostorijama Općine Nedelišće, Maršala Tita 1, 40305 Nedelišće, svakim radnim danom, ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom u vremenu od 7-15 sati, srijedom 7-16:30 sati i petkom do 13:30 sati i na službenoj web stranici (www.nedelisce.hr).

Projekt ZAjedno ŽElimo LIjepu starost SF.3.4.11.01.0578 podržan je �inancijskim putem Ope-

rativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. godine . Projekt je su�inancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus.

Načelnik Kotoribe, Dario Friščić, pridružio se mališanima u istraživanju novog igrališta

HEKLICE U KNJIŽNICI Nikola Zrinski u

Izrađujemo medicinska pomagala

Rukavići spadaju u skupinu medicinskog pomagala. Izrađuju se po posebnim pravilima, a ono što je najvažnije pružaju osjećaj sigurnosti i zaštite

Osobi koja oboli od demencije i kojoj se dijagnozom mijenja život počinju se mijenjati i potrebe.

Krakovi hobotnica podsjećaju bebe u inkubatoru na majčinu pupčanu vrpcu što im omogućava normalnije disanje i brži oporavak

Najteže je tu cijeloj obitelji i oboljelom. Stoga je važno pružiti potporu i pokušati odgovoriti na nove potrebe. Potpora oboljelima, utjeha, rad na osvještavanju geste su kojima se oboljelom i njegovoj obitelji daje do znanja da su uvaženi i “vidljivi”. Briga za zajednicu jedna je od većih zadataka svakog društva. U Knjižnici

“Nikola Zrinski” Čakovec već četiri godine djeluje grupa “Heklice u knjižnici” koja se bavi heklanjem i pletenjem,’a svojim radovima pomažu potrebitima.

FORESTLAND u Brezju

Dokazano je da šareni rukavić s našivenim ukrasima djeluje utješno i umirujuće, s�mulira motoriku i spoznaju oboljelih od Alzheimerove boles� rekla je voditeljica Sandra Mikac

Hobice za prijevremeno rođenu djecu

Prve aktivnosti u grupi provodile su se s ciljem da što više polaznika nauči pravilno heklati hobice – medicinsko pomagalo za prijevremenu rođenu djecu.

Naime, krakovi takvih hobotnica podsjećaju bebe u inkubatoru na majčinu pupčanu vrpcu što im omogućava normalnije disanje i brži oporavak.

Danas polaznice programa svojim hobicama olakšavaju oporavak brojnim palčićima smještenim u rodilištima diljem Hrvatske. Hobice se izrađuju od posebnog konca i po posebnim pravilima te se prije primjene u inkubatorima strogo provjeravaju i steriliziraju.

U suradnji s udrugom Ozana, “heklice” su se uključile u pletenje i doniranje prvenstveno domovima za starije osobe na području naše županije, a danas se rukavići šalju u domove za starije i bolnicama po cijeloj Hrvatskoj.

“Rukavići” pomažu kod Alzheimerove bolesti

Rukavići spadaju u skupinu medicinskog pomagala. Izrađuju se po posebnim pravilima, a ono što je najvažnije pružaju osjećaj sigurnosti i zaštite. Preporuka je da rukavići budu šareni, da na sebi imaju prišivene ukrase kojima se oboljeli može zaokupiti i smiriti. “Rukavić“ (engl. twiddle muff) je

DJ Duo Vanillaz po prvi put stiže na Forestland!

Slovensko-hrvatski duo, Marko i Miha, poznatiji su u svijetu glazbe kao Vanillaz odnosno kao “Balkan Brothers“

Marko i Miha nastupali su na pozornicama MTV Europe, Miami Music Week, WMC Miami, Ultra Europe, Ultra Korea, Ultra Singapore i mnogim drugim globalnim festivalima, a ovog ljeta dolaze u Brezje na Forestland.

- Momci, za početak, predstavite se, vi ste duo Vanillaz, odnosno...?

Mi smo dva najbolja prijatelja, kolege, partneri. Ljudi, cure, razni problemi i situacije su dolazili i odlazili, a mi smo ostali i ostat ćemo Marko i Miha, Vanillaz!

Ovog ljeta Forestland se ne propušta. Nabavite vaše ulaznice za najveći fes�val na ovim prostorima. Ulaznice su od 1. ožujka dostupne po cijeni od 50 eura za cijeli vikend putem entrio.hr

- Nastupate zajedno već dugi niz godina, odakle vam energija?

Energiju i motivaciju crpimo iz ljubavi prema glazbi i koliko god to možda zvuči izlizano i otrcano, to je zaista ono što nas pokreće! Bez obzira koliko dugo smo u igri i dalje se osjećamo kao nabrijani klinci. Projekti poput BeTheMeister koje možete slušati na Spotifyu i YouTubeu su najbolji pokazatelj da ako radiš ono što zaista voliš, ne gledaš na to kao nešto što ti crpi energiju, već kao dodatnu motivaciju. Očekujte ovih dana još puno dobre muzike od nas dvojice jer najbolje tek dolazi.

- Bili ste dio najvećih svjetskih festivala, a s pozornice Tomorrowlanda čula se i pjesma vaše produkcije s ovih prostora. Kako je nastao Ederlezi, pjesma s jedinstvenim melosom?

Ova dvojica dugogodišnjih prijatelja posljednjih nekoliko godina žare i pale međunarodnim valovima elektroničke glazbe

Ederlezi je nastao iz čiste zezancije. Svirali smo neke veće festivale po regiji i jednostavno smo htjeli napraviti nešto što će pogoditi u srce prosječnog čovjeka s Balkana, ali na jedan kul način, na naš način. Mi ni danas, nekoliko godina kasnije, ne možemo vjerovati koliko je pjesma odjeknula pa smo je svirali na glavnoj pozornici na Tomorrowlandu! To nas i dalje čini jako, jako sretnim.

- Uskoro stižete na Forestland, ima možda neki festival koji vam je ostao u sjećanju?

Svirali smo na jako puno mjesta, na svim kontinentima i teško je nekako izdvojiti. Svaki ima svoje prednosti i nije fer ne spomenuti sve, a toliko mjesta nemamo (smijeh)!

- Trčite, biciklirate, stižete možda u Čakovec na ČK10, kao zagrijavanje za Forestland? Što slušate kad trčiš? Ima li neka playlista koju bi posebno mogao preporučiti?

Da, postali smo malo aktivniji u zadnje vrijeme, Miha vozi bicikl, a Marko trči, haha! Nismo znali da ste i u toj utrci, svakako bi se mogli pojaviti i na ČK10, možda nagovorimo Mihu da i on potrči! Dok treniramo slušamo svašta, od 80's electro pop, Hyper Techno koji je jako popularan ovih dana,

pleteni ili kukičani tuljac u koji se s obje strane mogu staviti ruke. Ukrašen je s puno detalja, također pletenih ili kukičanih, s vanjske i unutarnje strane, koje oboljeli mogu istraživati i vrtjeti prstima. Živih je boja te pruža vizualnu, taktilnu i senzoričku stimulaciju istovremeno osiguravajući da ruke budu ušuškane i na toplom. Osim što na oboljele djeluje utješno i umirujuće, stimulira njihovu motoriku i spoznaju.

Inicijativu podržava Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi Hrvatskog liječničkog zbora i Referentni centar za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi te Hrvatska Alzheimer alijansa. Posebno smo

zahvalni za suradnju prof. dr. sc. Ninoslavu Mimici koji je našu inicijativu prepoznao i podržava je, kaže voditeljica “Heklica u knjižnici” Sandra Mikac.

Ovim putem pozivaju sve potrebite za takvim medicinskim pomagalom da im se jave u knjižnicu. Osim rukavića i hobica donirali su lutkice i didaktičke loptice djeci iz Udruge za sindrom Down MŽ-a. Caritasovom Dnevnom boravku “Antun Bogdan” u Čakovcu donirali su štucne, dekice, pletene igračke i didaktičke loptice, posjećuju domove za starije i nemoćne, izrađuju ogrlice za dojilje, pletu dekice za promociju čitanja na otvorenom u parku kraj knjižnice, imaju izložbe, promiču čitanje i aktivno provođenje slobodnog vremena u knjižnici. (sz)

ali sve ovisi o trenutnom raspoloženju. Naše liste možete pronaći i na Spotifyju pod “BeTheMeister“!

- Dolazite po prvi put na Forestland, ovog ljeta uz vas ovdje nastupaju i Fedde Le Grand i Shaq – Dj Diesel. Što možemo od vas očekivati? Što vi očekujete od festivala?

Dugo već pratimo Forest, čuli smo jako puno dobrih, kul stvari. Ej, pa vaša priča traje već preko 10 godina! Bez laganja možemo reći da ste jedan od najboljih festivala u

regiji, a i sama imena koja dolaze i činjenica da ste iz godine u godinu jači govori sve. Fedde Le Grand je stari prijatelj i kolega, uvijek je na visini zadatka, spreman pomoći i dati savjet i sigurni smo da će napraviti odlučnu zabavu. Veseli nas po prvi put vidjeti nastup DJ Diesela i sigurni smo da će i on svima pripremiti show program, baš kao i mi! - Vidimo se u šumici! Tako je, znate onu, što se dogodi u šumici, ostaje u šumici!

Heklamo, družimo se i pomažemo potrebi�ma, pa smo zbog toga sretni i ponosni, kažu članovi grupe “Heklice u knjižnici”

Marko i Miha, pozna�ji kao Vanillaz, dolaze na Forestland

RUKOMET

DAVOR VARGA, čovjek koji živi za sport

S Pipom srušio Lemgo, a danas svoje znanje prenosi na mlade

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

42-godišnji Davor Varga iz Čakovca dobro je poznato lice s rukometnih terena. Nakon 12 godina profesionalnog bavljenja rukometom, krenuo je u trenerske vode te je već 12 godina trener mlađim dobnim kategorijama u MRK-u Čakovec. Uz to se bavi organizacijom Pozoj Handball Cupa te Malonogometnog turnira ka�ića.

Uspješni igrački dani i prvijenac iz snova

- U 12 godina igranja rukometa posebno pamtim dvije utakmice. Prva protiv RK-a Zagreb u kojoj smo, zbog prevelikog interesa i popunjenosti dvorane GOCa nekoliko stotina ljudi, ostali ispred dvorane. U prvom trenutku mi igrači nismo mogli ni doživjeti koliko je zapravo dvorana bila ispunjena, a s druge strane stajali su nam tadašnji reprezentativci Vori, Lacković, dok ih je s klupe vodio legendarni trener Lino Červar.

Zanimljivo, Davor je svoj prvi seniorski gol zabio vrlo mlad, s nepunih 18 godina, također protiv RK-a Zagreb, legendarnom ruskom golmanu Andreyu Lavrovu koji je u svojoj bogatoj karijeri osvojio tri zlatne olimpijske medalje.

- Druga utakmica koju pamtim bila je uzvratna utakmica osmine �inala Kupa EHF-a 2005. godine protiv njemačkog Lemga. Nakon što smo u prvoj utakmici u Njemačkoj poraženi s čak 16 razlike, u drugoj smo odigrali sjajno te na kraju slavili s 32:24, pred prepunom dvoranom. U ekipi Lemga bilo

Svoj prvi seniorski gol zabio je vrlo mlad, s nepunih 18 godina, i to legendarnom ruskom golmanu Andreyu Lavrovu

je pet njemačkih reprezentativaca, a najzvučnije ime bio je svakako Čeh Filip Jícha, koji je pet godina kasnije proglašen najboljim igračem svijeta po izboru IHF-a.

Početak trenerske karijere i organizacija turnira

- Dolaskom na Kineziološki fakultet prvo pitanje jednog našeg profesora bilo je: Tko je ovdje došao biti profesor tjelesnoga, a koliko vas žele biti rukometni trener? Ja sam dignuo ruke s ovima koji žele biti rukometni trener te sam se već s 18 godina odlučio da poslije igračke karijere želim svoje znanje prenositi mladima. S nepunih 30 godina odlučio sam prestati s aktivnim igranjem rukometa jer u tom trenutku u klubu je bilo potpuno rasulo. Pošto sam već dvije godine radio u klubu kao trener mlađih dobnih kategorija, odlučio sam prekinuti igračku karijeru i maksimalno se posvetio toj ulozi.

- Kad bi se djeca do šeste godine bavila raznoraznim sportovima, pa onda tek kasnije sama odlučila čime bi se htjela baviti, onda bi to sve imalo smisla. Prerano se kreće s prevelikim brojem treninga s malom djecom. Smatram da bi djeca do petog razreda osnovne škole trebala imati maksimalno dva treninga tjedno, a ostalo vrijeme provoditi vani s prijateljima. Mladi sa 16 godina imaju skoro više treninga, nego što sam ja imao kroz cijelu svoju rukometnu karijeru, što je stvarno suludo. To u konačnici dovodi do gubitka volje za bavljenjem sportom. Najviše se djece ostavi sporta prilikom upisa u srednju školu i fakultet, što je i normalno, jer ipak bi obrazovanje svima moralo biti na prvome mjestu, jer od sporta rijetko tko živi, živi se za sport!

‘Seniori MRK-a Čakovec su jedna prava klapa’

Davor na trenersku ulogu gleda vrlo profesionalno. Sa svim svojim igračima ima prijateljski odnos, nastoji ih prije svega odgojiti da budu ljudi, a vrlo često svoje ekipe vodi i na najveće svjetske turnire. Tako će ove godine tri generacije MRK-a Čakovec ponovno otići na Partille kup u Švedsku, na koji svake godine dolazi 25.000 rukometaša iz cijeloga svijeta. Upravo na tome turniru prije pet godina, Davor je dobio ideju za organiziranjem sličnog turnira u Čakovcu te je 2021. godine prvi put organizirao turnir Pozoj Handball Cup.

- Shvatio sam da u okruženju od 500 kilometara ima jako puno klubova, Međimurje ima relativno dovoljan broj dvorana te sam odlučio pokrenuti najveći rukometni turnir u Hrvatskoj. Prve godine imao sam i puno sreće jer se turnir održavao u “korona godini” te do posljednjih dana nismo znali hoćemo li zbog epidemiološke situacije dobiti dozvolu za održavanje istoga ili ne. Moglo se teoretski dogoditi da se pet dana prije planiranog početka turnira zbog novih mjera isti otkaže, a u tom trenutku već je bio plaćen smještaj i put za svih 118 ekipa. Ove godine održat će se već četvrto izdanje turnira, a cilj je ponovno dostići brojku od 118 ekipa.

Prestankom aktivnog igranja rukometa Davor je rekreativno na terminima s prijateljima krenuo igrati mali nogomet te je u jednom

trenutku pomislio kako bi, s obzirom na to da mu prijatelji iz rekreacije zalaze u različite ka�iće, mogao napraviti turnir ka�ića.

- Poanta tog turnira je da na njemu sudjeluju rekreativci, stariji od 33 godine ili mlađi koji više nisu registrirani igrači. Ljudima se ta ideja itekako svidjela, dvorana je uvijek ispunjena, a iduće godine održat će se već jubilarno 10. izdanje malonogometnog turnira ka�ića. Iz godine u godinu igra se sve bolji i bolji mali nogomet, a ekipe više nisu striktno sastavljene od ljudi koji posjećuju taj ka�ić. Pojačaju se svojim prijateljima iz svijeta nogometa, pa je tako gušt zaigrati protiv Dine Kresingera i ostalih bivših prvoligaških igrača koji iz godine u godinu dolaze na turnir i doprinose kvaliteti samog turnira.

Današnja mladež i trenutno stanje u međimurskom rukometu

Davor smatra da je velik problem sporta taj što se kod djece vrlo brzo kreće u specijalizaciju za određeni sport. Tako kaže da su na neki način prisiljeni već u prvom ili drugom razredu osnovne škole motivirati mlade kako bi počeli trenirati rukomet jer ako to ne učine, oni će odabrati neki drugi sport.

- Seniori su ove godine jedna prava klapa, sjajni dečki koji su uvjerljivo vodeći u svojoj ligi te smatram da će izboriti plasman u hrvatsku Premijer ligu. Ponosan sam što će to klub uspjeti sa samo jednim strancem u ekipi, dok su svi ostali dečki Međimurci te je veliku većinu njih klub stvorio kroz svoje mlađe kategorije. Za viši rang treba dovesti dva-tri dobra igrača koji će dodatno ojačati ovu sjajnu domaću ekipu te mislim da će se ona bez problema moći potući sa svim ekipama u toj ligi.

Davor je u dvorani gotovo stalno

Zrinskice dobile novog trenera!

Pišu: Miljenko Dovečer, Luka Maruševec

Foto: Zlatko Vrzan

ŽRK Zrinski u utorak je potvrdio kako dosadašnji trener Goran Mrđen više neće voditi prvu ekipu, trenutno trećeplasiranu u 1. HRL za žene. Novi trener čakovečkih prvoligašica će biti Risto Arnaudovski.

Klupu preuzima Risto Arnaudovski

- Goran Mrđen i Uprava

ŽRK-a Zrinski zaključili su da je došlo do međusobnog zasićenja i da atmosfera u međusobnim odnosima više nije kakvu bi obje strane željele te da je najbolje da se sporazumno raziđu. Još jednom želimo zahvaliti Goranu koji je ovoj ekipi Upravnog odbora pomogao podići ekipu i klub iz jedne nezavidne pozicije u respektabilnog prvoligaša koji se borbi za sam vrh tablice.

Goranu želimo sve najbolje u privatnom životu kao i puno uspjeha u sportskoj karijeri, poručili su iz kluba.

Cilj kluba je i dalje isti, a to je jedna od prve 4 pozicije i plasman u Europu. Novi trener ekipe je jedan od mlađe garde, Risto Arnaudovski koji će vodstvo nad ekipom preuzeti u utorak. Suradnja s poznatim umirovljenim hrvatsko-makedonskim rukometašem dogovorena je do kraja sezone, nakon čega slijede novi pregovori.

Protiv Osijeka prelomile u nastavku

U 17. kolu 1. HRL za žene Zrinskice su se protiv starih poznanica iz Osijeka mučile do sredine nastavka kada su prelomile utakmicu i upisale nove bodove prije trotjedne pauze. Prvi gol je pao tek u 7. minuti, a pogodila je Cvitanović s crte. Zrinskice od 14. do 17. postižu 4 uzastopna gola i imaju vodstvo 6:2. Nakon toga sljedećih 9 minuta vladaju Osječanke i s 5 uzastopnih pogodaka preokreću rezultat na 6:7.

Početak drugog dijela u znaku je gošći, ali samo do 39. minute kada Čakovčanke ponovo ulaze u seriju i od 10:11 za 6 minuta preokreću

21:17.

Risto Arnaudovski, novi trener prve ekipe

U idućem su kolu Čakovčanke slobodne, iza toga se prvenstvo na kratko zbog reprezentativnih obaveza prekida pa će idući susret igrati 16. ožujka kada u Čakovec dolaze višestruke državne prvakinje Podravke Vegete.

U domaćim redovima ponovo se u polju istaknula Kala Kosovac s 9 pogodaka, a na golu Marta Kozjak s 14 obrana. Nakon 16 utakmica

Zrinski na 3. mjestu ima 23 boda koliko ima i Lokomotiva s utakmicom manje. Iza njih je Bjelovar s 20 bodova i 2 utakmice manje.

Pitanje prvakinja vjerojatno je i riješeno. U najvećem hrvatskom ženskom derbiju Podravka je pobijedila Lokomotivu 22:24 i praktički osvojila naslov. Sastav iz Koprivnice sada bježi Zagrepčankama 7 bodova, i samo bi se čudo moralo dogoditi da novi naslov ne bude njihov.

Plasman u četvrtfinale Kupa Osim toga Zrinskice su u međuvremenu u Cerni odi-

grale susret 1/8 �inala hrvatskog Kupa s tamošnjom istoimenom drugoligaškom ekipom. Iako je otputovao kombinirani sastav, pod vodstvom pomoćnog trenera Darka Dania, razlika u kvaliteti je bila na strani Zrinskica pa su i kadetkinje koje su popunile mjesto odsutnih reprezentativki iskoristile šansu i upisale se u strijelce.

Osim dva početna vodstva na utakmici, domaća ekipa više nije uspjela preokrenuti rezultat te se prednost Čakovčanki samo povećavala pa pobjeda nije bila ugrožena. Na poluvremenu visokih 11:21, da bi nakon 60 minuta konačan rezultat bio 24:40. Selena Milošević bila je naje�ikasnija s 10 pogodaka. U četvrt�inalu se igra samo jedan susret, a pobjednik stječe pravo nastupa na Festivalu rukometa koji se ove godine održava u Poreču od 15. do 18. svibnja. U potu iz kojeg će se izvlačiti parovi naći će se: Podravka Vegeta, Lokomotiva Zagreb, Dugo Selo 55, Split 2010, Bjelovar, Koka, Zamet i Zrinski.

Zvuk speedwaya ponovno u Donjem Kraljevcu!

Vjesnici proljeća osim visibaba i jaglaca zasigurno su zvukovi speedway motora sa stadiona Milenium. Stanovnici obližnjih mjesta Goričan i Donji Kraljevec već su naviknuti da sa sunčanim jutrima slušaju motocikle bez kočnica i beskonačne vožnje do popodnevnih sati. Prvi je stazu već isprobao Poljak Maciej Janowski, prošlogo-

dišnji Grand Prix vozač, koji je sezonu završio ozljedom, a ove godine potpisao je za britanski Oxford: - Ovo mi je najbolji dan ove godine! Sunčano, staza je savršena, osjećam se odlično!, bio je oduševljen dočekom svojeg kolege iz wroclawskog kluba, Jurice Pavlica. Jura se posebno potrudio oko staze, a “Magic“ kako ga nazivaju od

milja, je ostao tri dana prije odlaska na klupske pripreme u Španjolsku.

U ožujku nas očekuje još više treninga i sportskih priprema, dolazi speedway klub Lublin kojeg predvodi kapetan i četverostruki prvak svijeta Bartosz Zmarzlik. U ekipi se također nalaze

Grand Prix vozači Kubera i Lindgren i Australac Jack

Holder. Pripreme reprezentacija i klubova već su počele u sunčanijim dijelovima Europe, od Španjolske do Malte, gdje vozači imaju kondicijske treninge na biciklima ili motocrossu. A isto tako pripreme za ovogodišnju najveću motociklističku utrku u Hrvatskoj već su u punom zamahu. Ono što treću godinu zaredom donosi promotor Discovery Sports Events su preokret i inovativnost koja ovom sportu daje dodatnu

dimenziju. Cjelodnevnu ponudu od animacija za djecu, novih bokseva za vozače, FAN zone s mnoštvo zabavnih događaja, središnje pozornice, čini preko 50 tona tehnološke opreme u 14 kamiona te postavljenih 129 m2 LED ekrana i više od 40 kamera koje sliku Hrvatske uživo prenose u sedamdesetak zemalja. Međimurje ima gotovo pola stoljeća dugu tradiciju ovog popularnog i adrenalinskog sporta koji

je osvojio srca najmlađih i najstarijih gledatelja. Činjenica da će se ovakav spektakl ponovno predstaviti u Međimurju kao prva utrka prvenstva, velika je stvar za cijelu regiju!

Ulaznice za FIM Speedway Grand Prix of Croatia možete pronaći u sustavu www.entrio.hr, u svim poslovnicama Tiska, ali i u �irmi Pavlic-asfalt-beton u Donjem Kraljevcu već od 20 eura.

Stadion

Vozači su već počeli s pripremama

NOGOMET

POSLJEDNJE pripreme uoči nastavka 3. NL Sjever

Tri remija trećeligaša, počinju Kup susreti

Piše: Miljenko Dovečer

Posljednje kontrolne nastupe pred početak službenih nastupa međimurski trećeligaši odigrali su u subotu. Sljedeći vikend igraju utakmice osmine finala Kupa MNS-a. Jedino Dinamo ima pripremnu utakmicu jer je ispao iz daljeg natjecanja od Venere.

Graničar (K) u Kupu prolaz traži u Ivanovcu

Jedinu pobjedu od svih pet članova upisali su nogometaši Graničara koji su u Kotoribi ugostili Borac iz Imbriovca. U minimalnoj 1:0 pobjedi jedini strijelac bio je Fran Čmrlec.

U klupske redove vratio se 17-godišnji Marko Mlakar čiji su počeci i bili u školi nogometa Graničara. Vraća se nakon četiri godine provedene u školama nogometa Međimurja i Slaven Belupa. Osim toga u ovom prijelaznom roku pojačao ih je i vezni igrač iz Gvineje, Amara Reme Camara. Ima 24 godine, a stiže iz NK-a Zelina. Dosad je u Hrvatskoj nastupao za sedam klubova među kojima se ističe trenutni prvoligaš Rudeš. Ovaj vezni igrač prije Graničara (K) u Hrvatskoj je još igrao za Daruvar, HAŠK, Mladost (Ž), Rudeš, Naftaš, Zagorec i Zelinu.

Nakon početnih poraza u pripremama, momčad se polako konsolidirala, pobijedila u posljednje dvije kontrolne utakmice i s

RUKOMET

optimizmom igrači Marija Piškora kreću u službena natjecanja. Prije nastavka prvenstva Kotoripčane čeka susret osmine finala županijskog Kupa u kojem gostuju u Ivanovcu protiv domaće Mladosti. Utakmica se igra u nedjelju 3. ožujka u 15:00.

Dinamo (D) spreman pred nastavak prvenstva

Dinamo iz Domašinca gostovao je kod lidera Premier lige Međimurca, momčadi koja vrvi samim kvalitetnim igračima koje predvodi ikona HNL-a Bojan Vručina. Veći dio utakmice igrači trenera Gorupića igrali su bez isključenog Šimunića koji je pocrvenio zbog prigovora kod dosuđenog penala za domaćine. Domaći igrači iskoristili su brojčanu prednost i pobijedili

3:1. Strijelci za Međimurec bili su Bojan Vručina, Pono Pintarić i Dean Volar, dok je jedini strijelac za goste bio Neven Hlišć.

Po riječima trenera Gorupića pokazalo se da veliki broj kontrolnih utakmica u pripremama dovodi do željene forme, a većina igrača ima dovoljnu minutažu kako bi mogli kvalitetno konkurirati za sastav. Osim toga trener Dinama kaže da su se ozlijeđeni igrači vratili u trenažni proces i da će početak prvenstva dočekati u kompletnom sastavu.

U srijedu su igrali protiv Ivančice, a posljednji pripremni susret imaju ove

LETEĆI MEDVJEDI slavili

subote kada im na Kokotov vez dolazi lider Elitne lige iz susjedne županije, momčad Nedeljanca.

Polet u nedjelju ima zahtjevan test u Belici

Ostala tri kluba su remizirala, a najtežeg protivnika je imao Polet koji je u zatvorenoj utakmici za javnost u Lendavi s vodećom momčadi 2. slovenske lige Naftom odigrao bez golova (0:0). Nafta i Polet igrali su posljednji pripremni susret pa je i utakmica bila više natjecateljska nego prijateljska. Polet ne da je odlično parirao domaćem aspirantu za 1. slovensku ligu, već je i promašio nekoliko izglednih prilika.

Dobro posložena i vođena momčad sada ima veliki test u Belici gdje gostuje u nedjelju u osmini finala međimurskog Kupa, a domaćin je BSK koji vrvi iskusnim i provjerenim igračima. Utakmica se igra 3. ožujka na Mostišću u Belici s početkom u 15:00.

Međimurje u Kupu očekuje prolaz

I čakovečko Međimurje se s gostovanja vraća remijem. U Đurđevcu su s istoimenim domaćinom odigrali 1:1. Jesenski prvaci 1. ŽNL poveli su dosta rano da bi gosti izjednačili iz penala pred sam kraj prvog dijela golom Nike Ivančića.

Posljednja utakmica pokazala je da će igra u napadu

Sve bliže Premijer ligi!

Još jedna vrhunska predstava “letećih medvjeda” predvođenih Sklepićem na parketu rukometaša Novog Zagreba.

Čakovečka je momčad opušteno ušla u utakmicu, što su igrači RK-a Novi Zagreb pokušali iskoristiti agresivnom igrom. No, Čakovčani su se brzo konsolidirali. Domaćini su donekle parirali samo u drugom dijelu prvog poluvremena. Igrači trenera Borkovića žustro su krenuli

i u 9. minuti imaju vodstvo 2:8. Domaći se bude i u 18. su na -1 (10:11). U nekoliko navrata rezultat je i poravnat, a na odmor Čakovčani odlaze s +2 (16:18).

Novi Zagreb uspijeva držati rezultat do 44. minute kada je 21:23 za Čakovec. Nakon toga pa do kraja razlika se samo povećava u njihovu korist da bi susret završio pobjedom Borkovićevih pulena 29:36. Najefikasniji je bio Petar Sklepić koji je pogodio

10 puta. Nastavljen je niz bez poraza i u drugom dijelu sezone, potvrđujući odlučnost u borbi za vrh 1. HRL Sjever i ulazak u Premijer ligu. Na tablici su Čakovčani prvi sa sedam bodova više od Bjelovara.

- Ove subote, 2. ožujka, u 19:00 u GOC-u, seniori dočekuju RK Valpovka u 18. kolu. RK Valpovka dolazi s nadom da napravi iznenađenje, no naš tim je spreman prihvatiti izazov i nastaviti svoj

NOGOMET

UTAKMICE Kupa i 3. MNL-a Počinje proljetni dio prvenstva!

biti problem igračima Međimurja. Možda im se otvori, a trebalo bi, u susretu osmine finala Kupa kada igraju protiv županijskog prvoligaša Venere. Utakmica je na rasporedu u subotu 2. ožujka s početkom u 15:00 u Svetom Juraju na Bregu.

Rudar u dobroj formi, u Kupu ih čeka Mladost (SM)

Najviše golova palo je u susretu Rudara i slovenske Polane, trećeplasirane momčadi člana Pomurske lige. U utakmici punoj preokreta gledatelji su vidjeli šest pogodaka.

Prvi su u vodstvo 0:1 došli gostujući igrači, da bi Kevin Nedeljko i Evald Vinko u roku šest minuta preokrenuli na 2:1, rezultat kojim se otišlo na odmor. U drugom dijelu Rudar povećava svoje vodstvo u 51. minuti na 3:1 golom Patrika Nedeljka. Nakon toga domaći napadači ne koriste stopostotnu šansu, što pak koriste gosti i prvo smanjuju rezultat, da bi u 75. minuti iz kaznenog udarca poravnali rezultat na konačnih 3:3.

Kao i većina međimurskih trećeligaša i Rudar ima utakmicu u Kupu u kojem želi prolaz. Ovo natjecanje uvijek izrodi iznenađenja, a u redovima “lapornika” nadaju se da se to neće desiti njima. Zahtjevno gostovanje čeka ih u subotu kada će se od 15:00 u Svetoj Mariji sučeliti s domaćom Mladosti.

Ovog vikenda kreće drugi dio natjecanja u III. MNL, skupinama A i B, a također će se odigrati i susreti osmine finala Kupa MNS-a. Idućeg vikenda, 9. i 10. ožujka, počinje i proljetni dio u međimurskoj Premier ligi te I. i II. MNL. Osmina finala Kupa

U subotu, 2. ožujka, od 15:00, na rasporedu su utakmice: Venera PMP – Međimurje, Podturen – Centrometal, Nedelišće – Polet Pribislavec, Bratstvo (J) – Mladost Komet, Mladost Sv. Marija – Rudar (MS).

U nedjelju, 3. ožujka, u 15:00, na rasporedu su utakmice: BSK Belica – Polet (SMnM), Mladost Ivanovec – Graničar Kotoriba, Međimurec (DP) – Sloga (Š).

STOLNI TENIS

III. MNL - skupina A

U prvom proljetnom kolu u subotu, 2. ožujka u 15:00, sastaju se: Drava (K) – Drava (DM), Omladinac (DS) – Otok. U nedjelju, 3. ožujka, u 15:00, na rasporedu su utakmice: Sloboda (M) – Budućnost (P), Borac (DH) – Graničar (N). Jedinstvo (NSnD) je slobodno.

III. MNL - skupina B

U prvom kolu nastavaka sezone, 2. ožujka u 15:00, sastaju se: Donji Koncovčak – Parag, Bratstvo (P) – Hajduk (Š), Šenkovec – Torpedo (K), Napredak (GK) – Dubrava. U nedjelju, 3. ožujka, u 15:00, na rasporedu je utakmica Omladinac (M) – Trnovec. (dj)

Arien Kovačić i Matija Volf

IGRAČI STK-a Mihovljan Matija i Arien u reprezentaciji!

Mladi talentirani igrači STK-a Mihovljan, Matija Volf i Arien Kovačić, nastupali su za reprezentaciju Hrvatske na “Europe Youth Series” održanom proteklog tjedna u Osijeku. U kategoriji U-15 suočili su se s jakom konkurencijom i pokazali svoje vještine i upornost.

Arien je zauzeo izvanredno 4. mjesto u ekipnoj konkurenciji sa svojom ekipom, dok je Matija ostvario odličan rezultat s osvojenim 8. mje-

put očuvanja čvrste vodeće pozicije na ljestvici. Cilj nam je osigurati novu pobjedu i zadržati čvrstu bodovnu prednost, stoga nam je svaki susret ključan za prelazak u Premijer ligu. Pozivamo sve navijače da nam se pridruže i ponovno budu dio rukometne fešte u Čakovcu! Dolazi nam i ekipa PS-a Korak tako da nas očekuje odlična atmosfera, poručuju iz čakovečkog kluba.

(md)

stom također u ekipnoj konkurenciji sa svojom ekipom. - Ovaj iznimni uspjeh mihovljanskih stolnotenisača ne bi bio moguć bez podrške i vodstva njihovog trenera, Nine Bujana, koji je obnašao ulogu trenera člana stručnog stožera u ovoj reprezentativnoj akciji. Njegovo stručno vođenje i podrška igračima su bili ključni faktori u postizanju ovih izvanrednih rezultata, poručuju iz Međimurskog stolnoteniskog saveza. (lm)

ŽNK Međimurje Uspješna međunarodna suradnja

U čakovečkom ženskom prvoligašu jako su aktivni u međunarodnoj suradnji. Osim odigravanja kontrolnih utakmica svih selekcija, vodstvo kluba radi i na jačanju međunarodnih odnosa s klubovima iz okruženja.

Tako su ovih dana ŽNK

Međimurje i mađarski FC Nagykanizsa potpisali ugovor o međusobnoj sportskoj suradnji. Ugovor su u Nagykanizsi potpisali predstavnici ŽNK-a Međimurje Mato Kljajić, predsjednik Hrvoje Goričanec, direktor i predstavnici FC-a Nagykanizsa, Gabor Bene, direktor, i Jozsef Benedek, voditelj ženskog sektora. Kod potpisa ugovora bio je prisutan i Kadrija Hysni koji je povezao i uspostavio međusobni kontakt između klubova te je ujedno i posrednik ugovora. Osnovne smjernice su suradnja na stručnom i sportskom planu, odigravanje međusobnih utakmica, usavršavanje trenera te zajednička popularizacija, promocija i razvoj ženskog nogometa.

Snage odmjerile mlađe selekcije

U subotu su mlađe selekcije ŽNK-a Međimurje, točnije kombinirane ekipe 2008./09./10. i 2011./12./13., odigrale kontrolne utakmice protiv ekipa ZTE-a iz mađarskog Zalaegerszega. U zanimljivim dvobojima koji su potrajali malo duže nego inače, kako bi sve djevojke dobile adekvatnu minutažu, bilo je mnogo šansi, lijepih akcija i golova. U mlađoj kategoriji rezultat je na kraju bio 14:5 za naše djevojke, a u starijoj su naše također bile bolje rezultatom 11:0.

Seniorke do visoke pobjede

Seniorke su protekli vikend na terenu s umjetnom travom u Nagykanizsi igrale kontrolni susret protiv istoimenog domaćina koji se natječe u Drugoj Mađarskoj ligi. Tijekom cijelog susreta naše djevojke su dominirale posjedom, stvarajući brojne prigode te je na kraju i rezultat bio visokih 0:8.

ŽNK Međimurje: Bartolić Lea, Čurin Ema, Varga Nina, Kirara Fujio, Županić Kaja, Vujević Karla, Lewis Olivia, Fot Anamarija, Višnjić Ana, Hrnčić Ema, Tkalčec Tara. Još su igrale ( Kelava Barbara, Puljić Ema, Paulina Cirkvenčić, Balaško Lana, Katalenić Hana i Presečki Brigita). Trener: Ivan Dizdar. (md)

Domaćini “za lopticu” bolji

Piše: Denis Tratnjak

Proteklog vikenda odigrano je 12. kolo međimurskih stolnoteniskih liga Međimurskih novina. Domaćini su bili “za lopticu” uspješniji te su slavili u 10 susreta, dok je devet ogleda pripalo gostima. Bez pobjednika je završilo pet susreta, a sedam je odgođeno.

1. međimurska liga

STK Putjane Restart susreo se sa ZEN-Šenkovcem 2 u derbiju kola za vrh tablice. Konačni rezultat bio je 3:7 u korist ZEN-Šenkovca 2, pri čemu je njihov igrač Filip Godina ostvario impresivan nastup okrunjen tricom. Mihovljan 3 Primabiro dominirao je u susretu protiv USTA Belice 1, postigavši visoku 9:1 pobjedu. Miroslav Magdalenić i Nikola Mikac iz Mihovljana 3 Primabiro istaknuli su se tricama.

Susret između STK-a

Mihovljan i STK-a Putjane

Pinky-S završio je remijem 5:5, uz tricu koju je Nino

Bujan iz STK-a Mihovljan ostvario kao najistaknutiji igrač. STK Hodošan 1 je slavio 7:3 protiv Nedelišća 1, pri čemu su Davor Vidović i Paula Markati iz STK-a Hodošan 1 ostvarili savršeni omjer pobjeda. STK Goričan 1 doživio je poraz od HE-DRA

1 Draškovec rezultatom 2:8, a Kristian Lipić iz HE-DRA 1 Draškovec istaknuo se tricom.

Rezultati: Mihovljan 3 Primabiro - USTA Belica 1 9:1, STK Mihovljan - STK Putjane Pinky-S 5:5, STK Hodošan 1Nedelišće 1 7:3, STK Putjane Restart - ZEN-Šenkovec 2 3:7, STK Goričan 1 - HE-DRA 1 Draškovec 2:8.

Raspored 13. kola: STK Goričan 1 - Mihovljan 3 Primabiro, STK Putjane Restart - HE-DRA 1 Draškovec, ZENŠenkovec 2 - STK Hodošan 1, Nedelišće 1 - STK Mihovljan, STK Putjane Pinky-S - USTA Belica 1.

2. međimurska liga

HE-DRA 2 Draškovec odigrala je neizvjesnu utakmicu protiv Lopatinca 1, a koja je završila remijem 5:5,

dok se Rajko Bel iz Lopatinca istaknuo besprijekornim omjerom pobjeda, tj. tricom. U gradskom derbiju ŠŠK-a ČAK Čakovec je pobijedio Čakovec 1 rezultatom 6:4, a njihov igrač Nino Bašek dominirao je s tri pobjede u pojedinačnim susretima te uvelike doprinio pobjedi.

STK Donji Kraljevec 2 doživio je poraz od GSTK-a Prelog 1 rezultatom 4:6, pri čemu je Dubravko Hozjak iz GSTK-a Prelog 1 istaknuo svoj potencijal tricom. Susret između Čakovca 3 i STK-a Zasadbreg 1 odgođen je zbog bolesti igrača, kao i susret ZEN-Šenkovec 3 i Kos-Kotoriba 2.

Rezultati: HE-DRA 2 Draškovec - Lopatinec 1 5:5, ŠŠK ČAK Čakovec - Čakovec 1 6:4, STK Donji Kraljevec 2 - GSTK Prelog 1 4:6, Čakovec 3 - STK Zasadbreg 1 (odgoda),ZEN-Šenkovec 3 - Kos-Kotoriba 2 (odgoda).

Raspored 13. kola: Čakovec 3 - ZEN-Šenkovec 3, STK Zasadbreg 1 - STK Donji Kraljevec 2, ŠŠK ČAK Čakovec - GSTK Prelog 1, Čakovec 1 - HE-DRA 2 Draškovec, Lopatinec 1 - Kos-Kotoriba 2.

Rezultati: Kos-Kotoriba 3 - Čakovec 2 Euroland 3:7, Mala Subotica 1 - STK Putjane 3 9:1, Lopatinec 2 - ZENŠenkovec 5 9:1, USTA Belica 2 - HE-DRA 3 Draškovec 5:5, Čakovec 4 - STK Hodošan 2 (odgoda).

Raspored 13. kola: USTA Belica 2 - Kos-Kotoriba 3, HE-DRA 3 Draškovec - Lopatinec 2, ZEN-Šenkovec 5 - Čakovec 4, STK Hodošan 2 - Mala Subotica 1, STK Putjane 3 - Čakovec 2 Euroland.

3. međimurska liga

Kos-Kotoriba 3 doživjela je poraz od Čakovca 2 Euroland rezultatom 3:7, uz impresivnu izvedbu Vladimira Rapaića koji je ostvario tricu. Mala Subotica 1 dominirala je protiv STK-a Putjane 3 rezultatom 9:1, pri čemu su Ivan Pongračić i Josip Rob ostvarili tricu, pridonoseći ubojitom nastupu svoje ekipe.

Lopatinec 2 je slavio protiv ZEN-Šenkovca 5 s uvjerljivih 9:1, pri čemu su Nenad Perko i Dejan Ivanuša ostvarili tricu i odigrali ključnu ulogu u pobjedi svog tima. Susret između USTA Belice 2 i HE-DRA 3 Draškovec završio je neodlučeno 5:5, uz izuzetnu igru Jurice Godine koji je ostvario tricu i pridonio bodu domaćina. Čakovec 4 i STK Hodošan 2 zbog bolesti igrača će igrati kasnije.

4. međimurska liga

Goričan 3 i Goričan 5 su u lokalnom derbiju vrha tablice odigrali 5:5, što govori o izjednačenosti snaga među timovima, gdje nije bilo neporaženog igrača. Također, susret između Goričana 2 i Donjeg Vidovca 1 završio je 5:5, pokazujući iznenađujuću jednakost u performansama igrača.

Nedelišće 2 uspjelo je pobijediti Svetu Mariju 1 tijesnim rezultatom 6:4, a Dejan Marčec iz Nedelišća istaknuo se s tri pobjede. Donji Vidovec 2 poražen je od Kos-Kotoribe 5 rezultatom 4:6, pri čemu je veteran Stanislav Sović iz KosKotoribe ostvario tri pobjede u pojedinačnim susretima.

Dragoslavec Breg 1 je pobijedio Mihovljan 4 rezultatom 6:4, pri čemu je Hana Zadravec iz Mihovljana ostvarila tri pobjede te samo ublažila poraz, dok je Dražen Heric ostao neporažen kod gostiju.

Rezultati: Goričan 3 - Goričan 5 5:5, Goričan

2 - Donji Vidovec 1 5:5, Nedelišće 2 - Sveta Marija 1 4:6, Donji Vidovec 2Kos-Kotoriba 5 4:6, Dragoslavec Breg 1 - Mihovljan

2, CB Pingvin STK P 1367 - STK Putjane Lateramen, Lopatinec 3 - Sveta Marija 2, STK Hodošan 3 - HE-DRA 4 Draškovec, STK Putjane 4 - Joka-Čakovec.

6.A međimurska liga

Raspored 13. kola: Dragoslavec Breg 1Goričan 3, Mihovljan 4 - Donji Vidovec 2, KosKotoriba 5 - Nedelišće 2, Sveta Marija 1 - Goričan 2, Donji Vidovec 1 - Go-

U meču između STK-a Putjane 6 i Šenkovca 6, ekipa Šenkovca dominirala je rezultatom 10:0. Zasadbreg 2 i Goričan 4 će snage odmjeriti naknadno ovog tjedna. Susret između STK-a Pribislavec i Male Subotice 2 odgođen je zbog zauzetosti dvorane.

Rezultati: STK Putjane 6 - Šenkovec 6 0:10, Zasadbreg 2 - Goričan 4 (igra se krajem tjedna), STK Pribislavec - Mala Subotica 2 (odgođeno).

Raspored 13. kola: STK Pribislavec - Šenkovec 6, Mala Subotica 2 - Zasadbreg 2.

5. međimurska liga

GSTK Prelog 2 slavio je 7:3 protiv Joka-Čakovca, uz izvanredan nastup Mire Štefoka koji je ostvario tricu, pridonoseći važnoj pobjedi svog tima. HE-DRA 4 Draškovec dominirala je protiv STK-a Putjane 4 rezultatom 8:2, uz briljantnu igru Miroslava Mikeca koji je ostvario tricu, dok je Dejan Slaviček ostao neporažen u ovom susretu. USTA Belica 3 slavila je protiv CB Pingvina STK P 1367 rezultatom 7:3, uz izvanrednu izvedbu Damira Posavca koji je tricom ublažio poraz, dok je Nikola Merdanović kod domaćina ostao neporažen u ovome susretu, osiguravajući važne bodove za svoj tim. Susret između Svete Marije 2 i STK-a Hodošan 3 odgođen je za kraj tjedna, kao i susret između STK-a Putjane Lateramen i Lopatinca 3 koji je odgođen zbog bolesti igrača.

Rezultati: GSTK Prelog

6.B međimurska liga

Dragoslavec Breg 2 pokazao je svoju dominaciju protiv Nedelišća 3 rezultatom 9:1. Rajko Jakopić i Anton Jambrović istaknuli su se tricom, pružajući sjajne nastupe za svoju ekipu. Udruga OKUS Knezovec nije imala sreće protiv STK-a Pribislavec 2022, doživjevši 2:8 poraz. Ian Tepšić bio je svijetla točka za goste, ostvarivši tricu i pokazujući izvrsnu formu.

GSTK Prelog 3 susreo se sa STK-om Zasadbreg 3 u izazovnoj utakmici, koja je završila rezultatom 4:6 u korist Zasadbrega. Josip Magdalenić pridonio je pobjedi svog tima s tri pobjede, pokazujući svoje vještine na stolu.

Rezultati: Dragoslavec Breg 2 - Nedelišće 3 9:1, Udruga OKUS KnezovecSTK Pribislavec 2022 2:8, GSTK Prelog 3 - STK Zasadbreg 3 4:6.

2 - Joka-Čakovec 7:3, HE-DRA

4 Draškovec - STK Putjane 4 8:2, USTA Belica 3 - CB Pingvin STK P 1367 7:3, Sveta Marija 2 - STK Hodošan 3 (odgoda), STK Putjane Lateramen - Lopatinec 3 (odgoda).

Raspored 13. kola: USTA Belica 3 - GSTK Prelog

Raspored 13. kola: STK Zasadbreg 3 - Udruga OKUS Knezovec, STK Pribislavec 2022 - Dragoslavec Breg 2, Nedelišće 3 - STK Donji Kraljevec 1.

Nikola Magdalenić iz STK-a Zasadbeg

ričan 5.

Goričan 3

DRUGA LIGA SJEVER

Iz Đurđevca s bodovima!

Košarkaši čakovečkog Međimurja su konačno pronašli momčad koju mogu nadjačati u drugom poluvremenu. Naime, popriličan broj utakmica ove sezone su čakovečki košarkaši nakon egala na poluvremenu gubili u drugih 20 minuta, no ne i u Đurđevcu.

Bilo je tamo 36:35 na poluvremenu, a na kraju je svijetlio rezultat 71:85, dakle drugih su 20 minuta igrači Međimurja dobili s +13 za

TREĆA LIGA

svoju ukupno 12. pobjedu, uz osam poraza. Time su učvrstili petu poziciju na tablici.

Najbolji gostujući košarkaši su bili oni koji su i inače najbolji – bekovski par Kuzmić-Novak i Glumac.

Na vrhu tablice su i dalje

Podravac i Radnik s 18/2. Za poboljšanje bodovnoga salda Međimurju slijedi gostovanje u Koprivnici koja je uredno posljednja na tablici s jednom pobjedom i 19 poraza! (bh)

Teški porazi Čakovca i D. Kraljevca!

Poraz od čak 56 koševa razlike do(pre)živjeli su košarkaši Donjega Kraljevca u 15. kolu Treće lige na gostovanju u Nedelišću. Sljedeći po “vrijednosti” je poraz Mladosti

Ivanovec na gostovanju u Varaždinu kod Varteksa (-45), a slijedi poraz Čakovca kod kuće od ludbreškog Grafičara (-26). Gore navedeni rezultati baš bodu oči, a preostali su u granicama normale. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI

Dubravčan - Rudar 71:57 (16:10, 17:22, 19:9, 19:16)

Dubravčan (Klipić Ka. 10, Klipić Kr. 14, Raić 16, Miser 12, Ribić 14, Strbad 5) - Rudar (Nerer 18, Bedi 5, Božić 3, Bogdan 11, Zobić 3, Zadravec 6, Krampač 11)

Nedelišće - Donji Kraljevec 110:54 (23:12, 31:12, 22:16, 34:14)

Nedelišće (Kranjčec 22, Hren 6, Juras 13, Mišković 8, Volf 7, Šegović 7, Novak 26, Marciuš 8, Ostoja 13) - Donji Kraljevec (Švenda 5, Ivanović J. 10, Balent 2, Srpak 5, Trupković 5, Lepen 6, Moharić 14, Pongrac 4, Sinković 2)

NOGOMET KAMP za najmlađe

Varteks - Mladost Ivanovec 89:44 (27:15, 25:11, 17:6, 20:12)

Mladost Ivanovec: Jelenić 15, Horvat 11, Vibović 3, Hajdinjak D. 2, Hajdinjak G. 9, Mihoci 4

Vinica - Kotoriba 54:63 (4:17, 15:23, 18:11, 17:12)

Kotoriba: Fuš I. 20, Fuš P. 13, Ujlaki N. 4, Ujlaki D. 22, Habuš 3, Jakupak 1

Čakovec - Grafičar 68:94 (22:21, 25:30, 9:17, 12:26)

Čakovec: Podvezanec 12, Levačić 9, Novak 2, Vurušić V. 10, Vurušić I. 18, Biševac 9, Marković 3, Stanić 5

REZULTATI I KOŠEVI

Mladost (Đ) - Međimurje

71:85 (14:21, 22:14, 12:25, 23:25)

Međimurje: Kuzmić 22, Novak 23, Glumac 15, Kranjčec M. 4, Kranjčec F. 4, Zaspan 6, Hren 2, Pađan 9. Trener: Novak S.

Radnik - Koprivnica 123:58

Varaždin - Vedi 97:56

Podravac - Labrada 118:72

Ivančica - Virka 85:58

Bjelovar - Petar Zrinski 90:64

LIGA DJEČAKA U-13, REGIJA Pobjeda Međimurja!

U regionalnom natjecanju mladih košarkaša rođenih 2011. godine i mlađih, košarkaši Međimurja su nakon pobjede nad Koprivnicom trenutno četvrti s učinkom od dvije pobjede i dva poraza. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI

Međimurje - Koprivnica 49:44 (13:9, 12:9, 15:14, 9:12)

Međimurje: Krištofić 2, Terek 33, Korent 2, Ovčar 2, Tomašek 8, Pavlic 2. Trener: Novak M. Vedi - Virka 84:45

Varteks - Varaždin 66:62

Koprivnica - Varteks 46:57

Varaždin - Vedi 50:62

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Komisija za javna priznanja

KLASA: 061-01/24-01/1

URBROJ: 2109-2-01-24-2 Čakovec, 23. veljače 2024.

Na temelju članka 12. Odluke o javnim priznanjima Grada Čakovca, dodjele nagrade „Josip Štolcer Slavenski“ i Glazbene nagrade Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca 01/14, 4/15, 6/19, 2/22 i 8/22), Komisija za javna priznanja Grada Čakovca raspisuje

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA

ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA ČAKOVCA U 2024. GODINI

Objavljuju se uvjeti i rok za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Čakovca u 2024. godini i to:

• Nagrada Grada Čakovca za životno djelo Nagrada Grada Čakovca za životno djelo dodjeljuje se fizičkoj osobi s prebivalištem u Republici Hrvatskoj za postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Grada Čakovca iz područja gospodarstva, znanosti, kulture, odgoja i obrazovanja, ravnopravnosti spolova, promicanja ljudskih prava, zdravstva i socijalne skrbi, sporta i tehničke kulture, zaštite okoliša te drugih područja društvenog i gospodarskog života.

• Zlatnik "Grb Grada Čakovca" Zlatnik „Grb Grada Čakovca“ dodjeljuje se za dugogodišnji značajan doprinos razvoju i promicanju ugleda i interesa Grada Čakovca. Zlatnik „Grb Grada Čakovca“ dodjeljuje se domaćoj ili stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi za dugogodišnji rad i doprinos u područjima gospodarstva, znanosti, kulture, odgoja i obrazovanja, ravnopravnosti spolova, promicanja ljudskih prava, zdravstva i socijalne skrbi, sporta i tehničke kulture, zaštite okoliša te drugih područja društvenog i gospodarskog života.

• Godišnje nagrade Grada Čakovca Godišnje nagrade Grada Čakovca mogu se dodijeliti za doprinos i postignuća koja su od osobitog značenja za Grad Čakovec, a ostvarena su tijekom posljednje dvije godine koje prethode godini u kojoj se dodjeljuje nagrada. Godišnja nagrada Grada Čakovca dodjeljuje se domaćoj, stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi za postignuća u područjima: a) znanosti, odgoja i obrazovanja, b) umjetnosti i kulture, c) sporta i tehničke kulture, d) gospodarstva, e) zdravstva i socijalne skrbi, f) rada udruga.

Za svako od područja navedenih od a) do f) može se dodijeliti jedna Godišnja nagrada Grada Čakovca.

Drugo izdanje NogoMaNa!

Drugi po redu “NogoMaNi” kamp nakon prošlogodišnjeg, koji se pokazao uspješnim, ponovno će se održati u Nedelišću, na stadionu SRC-a Trate. Sami kamp održat će u prvom tjednu ljetnih praznika, od 24. do 29. lipnja.

NogoMaNi su vrlo popularni na društvenim mrežama, a na Instagramu ih prati gotovo 120 000 ljudi dok na TikToku bilježe više od 10 000 pratitelja. Plod ovako velikih brojeva, osim kvalitetnog rada, su suradnje

s tvrtkama “Blazepod” i “Net World Sports”i njihovom opremom. Na ovogodišnjem kampu bit će dostupno još više opreme sportsko-zabavnog karaktera te će to automatski poboljšati uvjete kampa.

Ove godine naglasak se stavlja na promociju zdrave prehrane tijekom treninga. Vrijedna ekipa uvela je i dodatan dan na kampu, kvizaonicu i nekoliko dodatnih sadržaja. Na kamp će se moći prijaviti djeca od 2011. do 2017. godišta te će biti

podijeljeni u četiri skupine, prema dobi. Cijena kampa je 50 eura po djetetu, a organizatori pripremaju pregršt toga za mlade nogometašice i nogometaše. Prijave kreću sredinom ožujka, a dodatne informacije možete dobiti već sada kod Nikole Munđara (0958274907) ili Marka Vinkovića (0992076260).

Kamp će se organizirati u suradnji Općine Nedelišće, NK-a Nedelišće, Međimurske Sportske Mreže i NogoMaNa. (nl)

• Nagrada „Adama Zrinskog“ Nagrada „Adama Zrinskog“ dodjeljuje se pojedincima, udrugama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje su svojim djelovanjem u protekloj godini postigli uspjehe na poljima poticanja obrazovanja, poduzetništva, inovativnosti i društvenog angažmana mladih osoba, znatno pridonijeli afirmaciji politika prema mladima, unaprijedili javne politike koje su usmjerene prema mladima. Nagrada se dodjeljuje i za razvoj prava mladih osoba kao i uključivanje te poticanje mladih osoba da se aktivno uključe u društvene i gospodarske procese u Gradu Čakovcu. Nagradu mogu dobiti mlade osobe od 15 do 30 godina starosti, koje imaju prijavljeno prebivalište na području Grada Čakovca ako su svojim djelovanjem pridonijele ostvarivanju navedenih ciljeva na području Grada Čakovca. Udruge, ustanove i druge pravne osobe nagradu mogu primiti ako je njihovo djelovanje uglavnom usmjereno na mlade i za mlade.

II.

Istoj fizičkoj ili pravnoj osobi godišnje se može dodijeliti samo jedno javno priznanje Grada Čakovca.

III.

Pravo podnošenja prijedloga Komisiji za dodjelu Nagrade Grada Čakovca za životno djelo, Zlatnika „Grb Grada Čakovca“ i Godišnje nagrade Grada Čakovca imaju građani Grada Čakovca, domaće pravne osobe i gradonačelnik Grada Čakovca. Pravo podnošenja prijedloga za dodjelu Nagrade „Adama Zrinskog“ imaju građani Grada Čakovca, domaće pravne osobe i Gradonačelnik Grada Čakovca.

IV.

Prijedlog za dodjelu javnog priznanja Grada Čakovca podnosi se u pisanom obliku i obvezno sadrži sljedeće podatke:

1. ime i prezime odnosno naziv podnositelja prijedloga,

2. prebivalište ili sjedište podnositelja prijedloga,

3. osobno ime ili naziv osobe na koju se prijedlog odnosi uz navođenje osnovnih podataka o osobi,

4. naziv javnog priznanja i područje za koje se podnosi prijedlog

5. iscrpno obrazloženje prijedloga odnosno postignuća i doprinosa radi kojih se predlaže dodjela javnog priznanja Grada Čakovca. Uz prijedlog predlagatelj je dužan priložiti odgovarajuću dokumentaciju (objavljene radove, analize, prikaze, stručne kritike i ocjene, natjecateljske rezultate i sl.), kojom se potvrđuju navodi iz prijedloga. Na traženje Komisije, podnositelj prijedloga dužan je dostaviti i dodatnu dokumentaciju.

V.

Prijedlozi koji nisu podneseni u skladu s odredbama Odluke o javnim priznanjima Grada Čakovca, dodjeli nagrade „Josip Štolcer Slavenski“ i Glazbene nagrade Grada Čakovca (Sl. gl. Grada Čakovca 1/14, 4/15, 6/19, 2/22 i 8/22), neće se uzeti u razmatranje. Odluku o dodjeli javnih priznanja Grada Čakovca donosi Gradsko vijeće Grada Čakovca na način da se o svakom pojedinom prijedlogu Komisije glasuje odvojeno.

VII.

Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja s obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom dostavljaju se Komisiji poštom na adresu Grad Čakovec, Kralja Tomislava 15, s naznakom "Za dodjelu javnih priznanja Grada Čakovca" ili osobno u Grad Čakovec, Kralja Tomislava 15, Čakovec, na urudžbeni zapisnik ili putem e-maila na info@cakovec.hr zaključno do 10. travnja 2024.

VIII.

Ostale informacije u vezi javnog poziva mogu se dobiti u Upravi Grada Čakovca, Kralja Tomislava 15 ili na telefon broj 040/314-960.

Komisija za javna priznanja Grada Čakovca

DS 3 Opera PureTech 130 S&S EAT8

Ulaz u francuski premium

Najmanji DS je nedavno prošao kroz facelift i izgubio iz naziva Crossback, pa je pravo vrijeme da vidimo kakav je sada najmanji premium Francuz koji je dostupan s benzinskim dizel i električnim pogonom u bogatoj Opera opremi.

Iako priča o modelu DS3 nije duga, puno toga se u tom kratkom razdoblju promijenilo. Naime, Prvi DS3 se prodavao pod Citroenovim znakom i ustvari je bilo riječ o modelu C3 druge generacije, ali s trima vratima, no bio je bogatije opremljen, a pokretali su ga i snažniji motori. To je bilo 2009. godine, kada je prvi puta javnosti predstavljen taj model. U međuvremenu je Citroen odvojio DS odjel u zaseban brend, pa je u veljači 2016. godine predstavljen redizajn prve generacije koji je sada nosio novi logo – DS. Druga je generacija na tržište stigla krajem 2018. godine, i tada je DS3 u imenu dobio dodatak Crossback, a postao je SUV s pet vrata, no i dalje s karakterističnim dizajnom stražnjeg prozora kod B stupa. U rujnu 2022. godine je prvi put javnosti prikazana i facelift izvedba modela DS3, koji sada gubi iz naziva Crossback te ponovno postaje jednostavno DS3. A upravo takav DS3 nam je i stigao na test. Zanimljivo je kako je on još uvijek dostupan i s dizel motorom, uz benzinsku i električnu izvedbu, no na test je stigao 130 KS snažan benzinac. DS3 je postavljen na CMP platformu Stellantisa, na koju su postavljeni mnogobrojni automobili, uključujući i Jeep Avenger, a može se pohvaliti kompaktnim dimenzijama. Dug je 4118 mm, širok 1791 mm i visok 1536 mm, što mu

Osim što su udobna, sjedala i izgledaju odlično

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4118 x 1791 x 1536 mm

Osovinski razmak: 2558 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1249 kg/ 466 kg

Veličina prtljažnika

350 / 1050 litara

Vrsta motora / broj cilindara: Turbo benzinski / 3

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač:

Automatski, 8 stupnjeva prijenosa

Snaga:

96 kW / 130 KS

Okretni moment: 230 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 196 km/h / 9,2 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 8,3

CO2 emisija: 135 g/km

Cijena: 42.398 eur

Oprema: Kamera u 360 stupnjeva, 7’’ digitalni instrumenti, 10,3’’ multimedijski sustav, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, grijanja prednja sjedala, vozačevo sjedalo s masažom, Nappa koža Art Basalte, naslon za ruke sprijeda, 18-inčni aluminijski naplatci...

omogućuje parkiranje i na malim mjestima. To će cijeniti svi oni koji žive u gradu gdje uvijek nedostaje parkirnih mjesta. S redizajnom je ovaj model dobio ljepšu prednju masku i svijetla, a dodana su i okomita LED dnevna svjetla koja su postavljena okomito u krajevima branika. Gledajući s boka, dizajn je standardan za ovu kategoriju automobila, a posebno se ističe dizajn 18-inčnih aluminijskih naplataka koji su

Piše i foto: Igor Rudež

Prekidači za upravljanje prozorima su smješteni oko mjenjača

Bočna linija je prepoznatljiva po specifičnom dizajnu stražnjeg bočnog prozora

Unutrašnjost izgleda elegantno

Dizajnerska dnevna LED svjetla karakterističan su detalj prednjeg dijela vozila

dio serijske opreme ovog modela. Osim njih, tu je i već spomenut dizajn stražnjeg bočnog stakla koji nosi zadebljanje kod donjeg dijela B nosača, a koji se prenosi od prve generacije modela. Samo je šteta što on smanjuje pogled sa stražnjih sjedala ionako malih prozora. No znate kako se kaže, za dizajn se treba i žrtvovati. Straga je dizajn možda najjednostavniji, no ukupan dojam je elegantan dizajn sa sportskim naglascima, posebice u vidu dvostruke ispušne cijevi, nešto što je danas rijetkost za vidjeti na novim automobilima. Naravno, stražnja svjetla su spojena, no ta crta ne svijetli, već je na nju ispisan naziv DS Automobiles. Tu je i logo DS na sredini poklopca prtljažnika i natpis DS3 s desne strane. Ne može se pogriješiti o kojem je automobilu riječ. U unutrašnjosti se nastavljaju dizajnerski detalji, a

tamo pak prevladava dizajn dijamanta. Najbolje je to vidljivo na središnjoj konzoli gdje su grupirane dodirne površine prečaca za multimedijski sustav. Redizajnom je i on promijenjen pa se sada sve vrti na 10,3-inčnom zaslonu s najnovijim softverom. Sve funkcionira dobro, a najveća je mana što se klimatizacijom upravlja upravo putem zaslona. To ne volimo ni na jednom automobilu. Dizajn je pregledan, a dovoljno je i brz u radu. Naš testni USB s glazbom je pročitao bez problema, i to sve pjesme koje su na njemu, a i prilično ga je brzo učitao. No ono što nam se baš nije svidjelo je postavljanje prekidača za podizanje prozora oko ručice automatskog mjenjača. Da, jasno nam je da sve to dizajnerski lijepo izgleda, ali nije baš praktično. Doduše, kada kupite ovaj automobil i provedete u njemu

tjedan-dva, ti će vam prekidači postati logični. Spomenimo i kako se paljenje automobila vrši s pomoću tipke smještene nisko na središnjem grebenu, tik iznad bežičnog punjača mobitela, a hvalimo i udoban prednji naslon za ruke, na koji su, s prednje strane, ugrađeni USB i 12V priključak. A prava je šteta što putnike straga ne očekuju ni USB priključci ni ventilacijski otvori. Tu je tek maleni pretinac za mobitel s mrežastim držačem. Također, straga je prilično skučeno, no treba uzeti u obzir male dimenzija i međuosovinski razmak od tek 2558 mm. No za djecu je prostora sasvim dovoljno. No ono što nam se posebno sviđa su sjedala, koja dizajnerski podsjećaju na remen sata, kako sprijeda, tako i straga, a i prilično su udobna. Prednja su i grijana, a vozačevo nudi i masažu. Sve kako treba biti u premiumu.

Ispod poklopca motora skriva se dobro poznati trocilindrični 1,2-litreni turbo benzinski motor koji razvija snagu od 96 kW, odnosno 130 KS i pritom nudi 230 Nm okretnog momenta, a uparen je isključivo s 8-stupanjskim automatskim mjenjačem, dok se pak snaga prenosi isključivo na prednje kotače. To je dovoljno za gotovo 200 km/h maksimalne brzine, dok ubrzanje do stotke traje 9,2 sekunde. No što to znači u praksi? Motor s lakoćom pokreće 1,3 tona tešku karoseriju, a dobra su i međuubrzanja, iako se osjeti kako gubi dah iznad 140 km/h. Prilično je miran u radu, nije ni (pre)glasan kada jače pritisnete papučicu gasa, a u kombinaciji s dobrim ovjesom nudi ugodnu vožnju i na duže staze. Jedino bismo voljeli da je potrošnja mrvicu niža, jer nam je prosjek bio 8,3 litre. Doduše, s malo nježnijom

nogom na gasu to se lako može spustiti i za litru, pa i više, ovisno kuda se vozite. No treba imati i na umu kako je riječ o čistokrvnom benzincu, bez ikakvih baterija. Konkurenti su mu modeli kao što je Audi Q2 ili Mini Countryman, a uskoro će biti i Lexus LBX, no za razliku od svih njih, on je još uvijek dostupan s tri različita pogonska agregata. Testni model donosi bogati paket opreme Opera pa se i cijena ovog modela popela na 42.398 eura, no početni model Bastille sa 100 KS snažnim motorom kreće od 29.860 eura. Najpovoljnija izvedba sa 130 KS snažnim benzincem je 31.817 eura, dok najpovoljniji dizel sa 100 KS košta 38.560 eura, odnosno 2.000 eura više od jednako opremljenog benzinca, dok električna izvedba starta od 48.900 eura. Stoga neka ne bude čudno kako će na cesti biti najviše benzinskih izvedbi.

Ručice za otvaranje su na izvlačenje

U unutrašnjosti prevladava dizajn dijamantnog uzorka

18 inčni aluminijski naplatci dio su serijske opreme

Dvostruka ispušna cijev je rijetkost kod novih automobila

DS3 pokreće čistokrvni benzinac sa 130 KS

DS3 nudi i više nego dovoljno prostora za ovu klasu - 350 litara u osnovi, 1050 litara kada se preklope stražnja sjedala

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 1. do 7. ožujka 2024.

P 1 Albin, Jadranko, Zoran, David

S 2 Lucije, Čedomil, Iskra, Ines

N 3 3. KORIZMENA (Bezimena), Marin, Marinko, Kamilo

P 4 Kazimir, Eugen, Natko

U 5 Euzebije, Vedran, Lucije I. papa

S 6 Marcijan, Marcen, Marsela, Viktor, Zvjezdana

Č 7 Perpetua i Felicita, Ruža

Sretan Vam imendan!

ROĐENI

Čakovec:

Niko Rusak, sin Karle i Denisa

Adam Cvetko, sin Elizabete i Renata

Jakov Buterin, sin Rahele i Ante

Jakov Pec, sin Marine i Kristijana

Liam Pec, sin Kristine i Đulijana

Toma Lovrenčić, sin Ivane i Dejana

Denis Fažon, sin Mateje i Mihaela

Dora Mesarić, kći Ivane i Emila

Selena Oršuš, kći Božice

Katarina Zadravec, kći Karoline i Tomice

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

besplatno

(HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

FINA Čakovec tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec

mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

ŽUC tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Palijativni tim tel. 099 269 3053

Besplatna posudionica pomagala

za palijativne bolesnike: Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567

Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240 Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

Općina

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 2. OŽUJKA

dr. Sven Jevtić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

Domašinec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec dr. Ljiljana Fujs Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Nedelišće dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216

Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012

Selnica dr. Monika Friščić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sveti Juraj na BreguLopatinec dr. Sara Mudri Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vratišinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE

MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Mark Tot, sin Monike i Jurice

Pavla Silaj, kći Monike i Saše

Tina Oršoš, kći Valentine i Milorada

Simon Lukačić, sin Anamarije i Rafaela

Aria Kranjec, kći Silvije i Danijela

VJENČANI:

UMRLI

Čakovec:

Katarina Cimerlajt r. Grašić r. 1945.

Rozalija Kovačić r. Štampar r. 1928.

Jelena Šalamon r. Štefulj r. 1932.

Veronika Bedić r. Jagec r. 1943.

Ivan Kralj r. 1937.

Ivan Živković r. 1956.

Ivan Cigeljević r. 1950.

Josip Mihalic r. 1955.

Stanko Radiković r. 1952.

Dragica Kirić r. Vagjunec r. 1944.

Miroslav Kovačević r. 1956.

Kata Tota r. Mikec r. 1937.

Zdenka Subašić r. Toplek r. 1953.

Ivan Rok r. 1943.

Vlasta Palašek r. 1958.

Antun Tkalčec r. 1937.

Anica Ovčar r. Tomašić r.1941.

Ana Cmrečki r. Matotek r. 1942.

Amalija Horvat r. Horbec r. 1933.

Kotoriba:

Katica Horvat r. Šarvari r. 1955.

Mursko Središće:

Marija Lukač r. Hren 1939.

Prelog:

Nada Belić r. Balent r. 1949.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Općina

Općina

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA

NIKOLA JAMBROVIĆ

1940. – 2024.

Duboko dirnuti pažnjom i suosjećanjem povodom smrti našeg dragog supruga, tate i dede, od srca zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i svim ostalim dragim ljudima što su podijelili s nama teške trenutke.

Posebna hvala ravnateljici OŠ Sveti Martin Petri Novinščak, Anđelki Klemenčić, nekadašnjem i sadašnjem načelniku Općine Sveti Martin Franji Makovcu i Martinu Srši te Mladenu Oletiću na dirljivim riječima.

Hvala Bojni za potporu na odavanju posljednje počasti.

Tugujuća obitelj

OBAVIJEST O SMRTI

Zvonimir Šestak

iz Čakovca

preminuo 23. veljače u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Đurkin

iz Domašinca preminula 24. veljače u 91. godini života

NIKOLA JAMBROVIĆ

1940. – 2024.

Beskrajno smo zahvalni za svaki trenutak proveden s tobom.

supruga Marija, kćeri Sanja i Nikica, zet Stefan, unučad Sven, Niko, Dina i Noa

OBAVIJEST O SMRTI

Marko Cvitkušić dragovoljac Domovinskog rata

preminuo 24. veljače u 59. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Julijana Kramar

rođ. Šoštarec

iz Čakovca preminula 27. veljače u 62. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Cmrečki

rođ. Matotek

iz Kotoribe

preminula 21. veljače u 82. godini života

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog oca, djeda i pradjeda

LADISLAVA

NOVAKABUNDAŠA

iz Šenkovca

6.3.2000. - 6.3.2024.

Tvoji najmiliji: kćer Marija i unuci Blanka i Dario s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Vađunec

rođ. Hajdinjak

iz Podbresta preminula 25. veljače u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Lisjak

iz Kotoribe preminula u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Peter

iz Svete Marije preminuo u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vjekoslav Blažeka

iz Donjeg Kraljevca preminuo u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Darinka Hoblaj

iz Dragoslavca

preminula 26. veljače u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rozalija Burić

rođ. Šafarić

iz Vučetinca preminula 24. veljače u 81. godini života

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD

ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

1. A/D ELECTRONIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž web prodavača, javiti se na email: natjecaj@ad-electronic.hr do 6.3.

2. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaš�tara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 23.3.

3. AMBIJENTI d.o.o., Strahoninec, traži m/ž voditelja tehničkih poslova i m/ž poslovođu - mehaničara, javi� se na tel. 040/395-176 ili na email: jadranka.brez@ ambijen�.hr do 26.3.

4. APOIS TRIM j.d.o.o., Čakovec, Trg Republike 6, traži m/ž djelatnika u pripremi i posluživanju hrane, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/500-462 ili na mob. 091/503-2857 do 30.4.

5. Autoprijevoznički obrt “Kol-transport” vl. Darko Kolarek, Prelog, Frankopanska 6, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat., javi� se na tel. 040/646-363 ili na mob. 098/482-748 do 5.3.

6. Autoprijevoznik Marciuš Vladimir, Nedelišće, V. Nazora 15d, traži m/ž vozača kipera C kat., javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-442 ili na mob. 098/242436 ili na email: tomi.marcius@gmail.com do 12.3.

7. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž inž. teks�lne tehnologije, 2 m/ž teks�lna tehnologa i 2 m/ž konstruktora, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 22.3.

9. BELMONT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javi� se na mob: 099/323-6625 ili na email: info@belmont.hr do 29.3.

10. BERNARDA d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž radnika u skladištu, m/ž vozača, m/ž stolara i 3 m/ž djelatnika na izradi kreveta, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 22.3.

11. BGW Montaža d.o.o., Ivanec, Ul. V. Nazora 96f, traži 5 m/ž voditelja montaže metalnih konstrukcija, transportne tehnike i regalnih skladišta, javi� se na tel. 042/200-193 ili 099/431-8240 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@bgw-montaza.hr do 14.3.

12. Bravarija Štampar d.o.o., Prelog, Hrupine 13, traži 3 m/ž CO2 zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/553-029 ili emailom: kristijan@ bravarijastampar.hr do 31.3.

13. BV PRODUCT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 5 m/ž tig zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, 4 m/ž električara, 2 m/ž pomoćna električara, 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, 2 m/ž radnika na postavljanju knaufa - montera suhe gradnje i 10 m/ž stolara, javi� se na mob: 095/8750-312 ili na email: product. bv@gmail.com do 15.3.

14. Centar za pomoć u kući Međimurske županije, dr. I. Novaka 38, Čakovec, traži m/ž gerontodomaćina, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/2092-613 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@pomocukuci-mz.eu do 21.3.

15. CEE d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javiti se na email: zamolbe@ markov.hr do 31.3.

17. Christof Industries Cro d.o.o., traži 3 m/ž cjevara, 3 m/ž industrijskog mehaničara i 2 m/ž zavarivača za mjesto rada u Njemačkoj, javi� se na email: jobs. croa�a@christof.com do 31.3.

18. Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 1, Čakovec, traži m/ž dostavljača, javi� se na tel. 040/375-512 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 5.3.

19. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži 2 m/ž operatera u proizvodnji i 2 m/ž operatera u proizvodnji prevučenih materijala, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/379-400 ili na mob. 099/5422582 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@cateks.hr do 6.3.

20. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, traži m/ž bravara - zavarivača, m/ž cnc operatera - rezača na laseru i m/ž cnc operatera, javi� se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 5.3.

21. DIMOS - dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoninec, traži m/ž dimnjačara, javi� se na mob. 091/3000-268 do 31.3.

22. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž socijalnog radnika, m/ž spremača i 2 medicinske sestre ili tehničara, javi� se na adresu ili na email: kris�na.sardi@ domnovinscak.hr do 31.3.

23. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, traži m/ž njegovatelja, javi� se na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/352029 ili na email: zdravlje@strahija.com do 20.3.

24. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, traži m/ž fizioterapeuta, medicinsku sestru ili tehničara i m/ž njegovatelja, javiti se na tel. 040/646788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 8.3.

25. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinski 1, Domašinec, traži 2 m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/863-101 ili na mob. 098/911-7100 do 14.3.

26. ĐURKIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javi� se pismenom zamolbom ili na email: djurkin@ck.t-com.hr do 8.3.

27. ECOLAN - čišćenje i održavanje objekta vl. Đurđa Perković, Budaševo, Kostelčeva 26, traži m/ž čistača, javi� se mob. 099/777-3498 ili 091/925-3929 ili na email: ecolan.sisak@gmail.com do 9.3.

28. ECON d.o.o., traži m/ž voditelja projekata ven�liranih fasada za rad u Njemačkoj, javi� se na email: econ-de@econ.hr do 31.3.

29. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži m/ž voditelja gradilišta i 3 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 31.3.

30. EL- Teo d.o.o., Železna Gora, traži 4 m/ž elektroinstalatera, javiti se na mob. 099/852-5586 ili na email: elteo. elektroinstalacije@gmail.com do 31.3.

31. ELIMEA d.o.o., K. P. Krešimira IV 26, Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 ili na email: elimeae@ gmail.com do 31.3.

32. Fancy M, Čakovec, J. Slogara 2, traži m/ž kozme�čara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: melani. persak1@gmail.com do 1.3.

33. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž elektroničara - energe�čara - inž. elektrotehnike, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup.com do 31.3.

34. FEROKOTAO d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž knjigovođu, javi� se na email: posao@ ferokotao.hr do 1.3.

35. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara-montera i m/ž prodajnog savjetnika-dizajnera, javiti se na email: posao@filo. hr do 11.3.

36. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., traži m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhara u Mamas&Tapas baru, javiti se na mob. 091/2382175 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 12.3.

37. Framos Technologies d.o.o., traži 6 m/ž djelatnika u proizvodnji električnih proizvoda, javiti se putem linka: https://framos.jobs.personio.de/job/1354842#apply do 11.3.

38. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica,traži1m/žadministrativnogreferenta, 2 m/ž elektroinstalatera (u Hrvatskoj) i m/ž automehaničara,javitisenaemail:posao@ gmniksi.com ili na mob. 095/516-7864 do 31.3.

39. GRADAX d.o.o., Gornji Kuršanec, traži m/ž vozača kipera C kat., m/ž rukovatelja samohodnimgrađ.strojevima,m/žpomoćna radnika na gradilištu, m/ž tesara, m/ž građ. tehničara - poslovođu na gradilištu niskogradnje, m/ž građ.inž. niskogradnje i m/ž zidara, javiti se na mob. 098/185-4568 ili na email: gradax@gradax.hr do 8.3.

40. HAIX d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž mehaničara -mehatroničara,m/ždjelatnikauodjeluosiguranja kvalitete (Qs), 2 m/ž skladištara i 2 m/ž tehničara kontrole kvalitete, javiti se na adresu ili na email: posao@haix.hr do 11.3.

41. Hilding Anders d.o.o., Prelog, traži m/ž specijalistuzaobračunplaćaiadministraciju u ljudskim potencijalima, javiti se na email: lucija.horvat@hildinganders.com do 7.3.

42. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, A. Starčevića 63 E, traži 3 m/ž skladištara - rukovatelja mosnom dizalicom, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla i 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, javiti se osobno na adresu ili pismenomzamolbomnaadresuilinaemail: im-comp@ck.t-com.hr do 10.3.

43. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž programera pl/sql (back-end developer), javiti se na email: info@ipc.hr do 15.3.

44. Industrial Montage and Welding Team j.d.o.o., traži 10 m/ž montera za mjesto rada Njemačka, javiti se na email: office@ imw-team.hr do 31.3.

45. INA maloprodajni servisi d.o.o. za usluge, traži m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postaji Goričan, javiti se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: https://molgroup.taleo.net/careersection/external/jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397# do 29.3.

46.InterOpusd.o.o.,traži15m/žkonobara, 15 m/ž kuhara, 2 m/ž radnika na pakiranju i pripremi robe za zračni i brodski promet, 15 m/ž prodavača u pekari mjesto rada Njemačka i Slovenija, javiti se na mob. 097/6136657 ili na email: inter.opus1@gmail.com do 19.3.

47. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.inž. građevinarstva - smjer konstrukcije, javiti se na email: velimir.pavlic@ingolab. hr do 15.3.

48. ISKOPI NESTIĆ d.o.o., D. Vidovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob. 099/811-9995 do 15.3.

49. Karlo Transpor� d.o.o., Prelog, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom, javi� se osobno u Čehovec, Nova ulica 4 ili na mob: 099/7755-851 ili emailom: info@ karlotranspor�.hr do 15.3.

50. KEDER j.d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara-poslužitelja, javi� se na mob. 099/6435810 do 31.3.

51. KEČKEŠ d.o.o., Prelog, Hrupine 5c, traži 4 m/ž zavarivača �g i mag postupkom, 2 m/ž bravara i 4 m/ž zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/633-779 ili na mob. 091/607-1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ keckes.hr do 10.3.

52. KERBEK d.o.o., Kolodvorska 78, D. Kraljevec, traži 4 m/ž radnika na ukrasnoj keramici, javi� se osobno na adresu do 16.3.

53. KLASIKA d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži m/ž soboslikara - ličioca - fasadera - montera suhe gradnje, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/900-2692 ili na email: klasika44@net.hr do 13.3.

54. Komuna Toplek d.o.o., Žiškovec, traži 2 m/ž vozača C i E kat. u međunarodnom prometu, javi� se na tel. 040/337-392 ili na mob. 098/235-990 do 6.3.

55. Kraljevske slastice, D. Kraljevec, traži m/ž prodavača, javiti se na mob. 099/456-7630 ili na email: leslas�ce@ leslas�ce.hr do 3.3.

56. LE´SLASTICE d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Domašinec, Čakovec i Donji Kraljevec, m/ž slas�čara, 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji kolača i m/ž službenika u nabavi - skladištu - logis�ci za mjesto rada Pušćine. Javi� se na mob. 099/456-7630 ili 091/602-5422 ili na email: leslas�ce@leslas�ce.hr do 11.3.

57. Limarija Levačić d.o.o., Novo Selo Rok, traži 3 m/ž radnika na strojevima za oblikovanje lima i pakiranju, javi� se na mob. 098/3430-578 ili na email: dragica. levacic2@gmail.com do 15.4.

58. LINITO ugos�teljstvo d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 40, traži 2 m/ž djelatnika za izradu i pečenje pizza, javi� se osobno na adresu ili na mob. 095/199-8055 ili pismenom zamolbom ili na email: tnikola1103@gmail.com do 31.3.

59. LISJAK, Domašinec, I.G. Kovačića 1, traži m/ž pizza majstora - kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/863311 ili na mob. 099/696-1336 ili na email: milena.lisjak@live.com do 31.3.

60. Ljekarna Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/5272180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 26.3.

61. Ljekarna Počuča, Čakovec, Hrvatskih branitelja 2, traži m/ž magistra farmacije i m/ž farmaceutskog tehničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/311-000 ili na mob. 091/333-7130 ili pismenom zamolbom na email: info.blazenkapo@ gmail.com do 15.3.

62. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 2 m/ž operatera u talionici, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 4 m/ž radnika na održavanju strojeva, 5 m/ž alatničara, 5 mž /operatera u strojnoj obradi, m/ž pomoćnog radnika i m/ž kontrolora u proizvodnji, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info.alucast@lthcas�ngs.com do 29.3.

63. MARKOV-TRADE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera, 2 m/ž električara, 2 m/ž plinoinstalatera i 2 m/ž montera solarnih elektrana, javiti se pismenom zamolbom na email: zamolbe@markov. hr do 31.3.

64. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojno žbukanje, javiti se na mob. 098/241-533 do 20.3.

65. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž kuhara i m/ž dostavljača hrane, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: boris.novak@medjimurska-hiza. com do 31.3.

66. MOLAREM d.o.o., Vučetinec, traži m/ž vozača dostavnog vozila B kat. u međunarodnom i domaćem prometu, javiti se na email: molarem.tk@gmail.com do 1.3.

67. Međimurje informacijsko projektantski centar Čakovec, traži m/ž programera pl/sql (back-end developer), javiti se na email: info@ipc.hr do 15.3.

68. Međimurske vode d.o.o., Matice hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera vodoopskrbe i vodoinstalatera priključaka, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: voda@ medjimurske-vode.hr do 31.3.

69. Mesna industrija Vajda, d.d., Čakovec, traži 2 m/ž administratora u proizvodnom pogonu, 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, m/ž radnika u održavanju, m/ž energetičara - frigomehaničara, 3 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, m/ž strojobravara i 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, javiti se pismenom zamolbom na email: info@ vajda.hr do 19.3.

70. MIDI d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž tehnologa proizvodnog procesa i 2 m/ž kalkulanta, javiti se na email: posao@midi.hr do 15.3.

71. Moharić commerce d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-599 ili na email: moharic.commerce@gmail. com do 29.2.

72. MULTI-ING d.o.o., traži 6 m/ž montera - pomoćnih montera za Njemačku, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob. 099/6655006 ili na email: multi.ing.hr@gmail.com do 29.3.

73. Narodni Trgovački Lanac d.o.o., traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Hodošan, Belica, Domašinec, Macinec, Orehovica i Totovec, javiti se na email: mirjana.blazi@ ntl.hr do 21.3.

74. NET d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 17, Čakovec, traži 3 m/ž skladišna radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/314-680 ili na mob. 098/241-267 ili na email: z.vugrinec@net-net.hr do 15.3.

75. NEORES d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 5 m/ž šivača, 5 m/ž pomoćnih radnika u proizvodnji i 5 m/ž pakirera, javiti se email: tina@neores.hr do 8.3., a više info na: www.hzz.hr

76. Nikky’s beauty studio j.d.o.o., Prelog, traži m/ž kozmetičara, javiti se osobno uz obaveznu najavu na mob. 098/9212-858 do 22.3.

77. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž suradnika projektanta prometnica i vanjskog uređenja i 1 m/ž dipl.inž. arhitekture, javiti se emailom: kadrovska.nording@ gmail.com do 23.3.

78. Number One d.o.o., D. Mihaljevec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1863044 do 12.3.

79. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži 1 m/ž njegovatelja, m/ž socijalnog radnika, m/ž radnog terapeuta i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091/933-5666 do 28.3.

80. Obdura d.o.o., Strahoninec, traži 1 m/ž montera suhe gradnje, javiti se na mob: 098/570-122 ili emailom: podgorelec. roby@gmail.com do 1.3.

81. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži m/ž vozača C kat., javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/776-203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ck.t-com.hr do 29.3

82. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 099/2411857 ili na email: mhstrbad@gmail.com

83. Pavlic-Asfalt-Beton d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž cestara - radnika niskogradnje, m/ž voditelja gradilišta, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima i 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi, javiti se na tel. 040/655-525 do 31.3.

84. Park Mladosti d.o.o., Gornji Mihaljevec

5a, traži 2 m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/7340-634 ili na email: parkmladostigm@gmail.com do 8.3.

85. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, 2 m/ž skladištara-viličariste, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž vozač (C+E kat.), 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u proizvodnji stočne hrane, m/ž radnika u valionici, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u valionici, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, m/ž vozača traktora i m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije i m/ž voditelja održavanja, javiti se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 19.3.

86. Plantana zapošljavanje d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž šumskih radnika i m/ž šumskog tehničara, javiti se na mob. 099/312-4774 ili na email: uprava@platanazaposljavanje.hr do 15.3.

87. PLODINE d.d., Čakovec traži m/ž prodavača i m/ž skladišno transportnog radnika, javiti se na email: zaposljavanje@plodine. hr do 29.2.

88. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova, traži m/ž pomoćnog enologa, m/ž agronoma - voditelja vinograda, m/ž voditelja vinograda - traktoristu, 5 m/ž radnika u vinogradu i 5 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-466 ili na mob. 098/390-763 ili na email: posao@ tpvz.hr do 27.3.

89. Posavec Ivona - stomatolog, Čakovec, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara - dentalnog asistenta, javiti se emailom: drposavec.ivona@gmail.com do 1.3.

90. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži m/ž tehnologa AKZ-a, m/ž voditelja AKZ-a i otpreme, 3 m/ž radnika na pakiranju, 2 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž voditelja odjela održavanja i investicije i m/ž tehnologa (rok prijave 8.3.), 1 m/ž poslovođu izrade podsklopova i 2 m/ž pogonska inž. zavarivanja (rok prijave 23.3.), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 098/1830293 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr ili info@ primabiro.hr

91. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na liniji za plastifikaciju metala, javiti se na tel. 040/396-333 ili na mob. 099/380-7104 ili na email: posao@ promming.hr do 14.3.

92. RAGUSA d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javiti se na email: ragusa@ragusa.hr do 5.3.

93. Restoran Kristal, Čakovec, Cvjetna 3, traži m/ž konobara i m/ž čistača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-105 ili na email: restorankristal@yahoo.com do 31.3.

94. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž kuhara, javiti se na mob. 098/393-001 do 29.2.

95. RE-GRA d.o.o., Ulica K.Zvonimira 18, traži m/ž građevinskog tehničara i m/ž keramičara, javiti se osobno na adresu ili na email: slavko@regra.hr do 9.3.

96. Riva sunset d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhara, javiti se emailom: zamolbe@ markov.hr do 31.3.

97. Savez udruga invalida Međimurske županije, traži m/ž pomoćnika u nastavi učeniku s teškoćama u razvoju za mjesto rada Kuršanec (30 sati tjedno), javiti se na email: suosimz@gmail.com do 3.3.

98. Smrtić oprema-stolarija, G. Kuršanec, traži m/ž stolara i m/ž pomoćnog radnika u stolariji, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/980-6580 do 7.3.

99. S-SEČAN d.o.o., Ivanovec, Ul. Preloge 19 - mjesto rada Čakovec, traži 2 m/ž vozača kamiona, javiti se osobno sa zamolbom na gornju adresu ili na tel: 040/338000 ili mob 091/1010-402 ili emailom: petar@s-secan.hr do 31.3.

100. TAHO CENTAR d.o.o., Pušćine, traži m/ž servisera vatrogasnih aparata, javiti se na mob. 098/458-057 ili na email: tahocentar.sara@gmail.com do 31.3.

101. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 93, D. Kraljevec, traži m/ž kuhara u Hotelu Kralj, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650172 ili na mob. 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 30.4.

102. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec, Pribislavec, m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Savska Ves, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 29.3.

103. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž strojara, m/ž djelatnika za održavanje strojeva i 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se na mob. 098/241-673 do 5.3.

104. TRUE COLORS, Štrigova 72, traži 3 m/ž kuhara, javiti se na email: Truecolorsjb4@gmail.com do 10.3.

105. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A. G. Matoša 6, traži 2 m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku, javiti se pismenom zamolbom ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 6.3.

106. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži m/ž videćeg pratitelja, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@usm. hr do 10.3.

107. UNION d.d., Čakovec, traži 2 m/ž konobara u Hotelu Park, javiti se na mob. 099/310-6284 ili na email: restoran@ hotelpark.hr do 26.2.

108. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, ZAVNOH-a 45, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail. com do 8.3.

109. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara, m/ž dipl. inž. elektrotehnike i m/ž pomoćnog radnika, javiti se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 22.3.

110. Vrtlarija Vijenac d.o.o., Dravska 70, Strahoninec-Poleve, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji cvijeća, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/8155-258 ili na email: info@ vrtlarija-vijenac.hr do 15.3.

111. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija i 5 m/ž montera vodovodnih instalacija, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob. 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 8.3.

Mali OGLASNIK

Čakovec

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM AUTOMOBIL, traktor, kamion - neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4

D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 7.300 eur. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821

BRODSKI REZERVOAR za gorivo, 25 litara, sa crijevom i priključkom, malo korišten, 40 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE GOLF V 1.9 TDI 2004.god., 242 tkm, prva vlasnica, info na mob. 098/331535

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM PILJENU JELOVU građu, grede, letve, daske. Cijenu od 175 eura na dalje. Dostava uključena u cijenu. Mobitel: 00386/68681-374

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Pušćinama od 1170 m2, mirna ulica, dobri susjedi. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice (Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače/24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121

PRODAJEM plug OLT Slavonacdvije brazde, malo korišten. Mob. 095/816-5206

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazva� na tel. 099/799-1086

PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 bez kabine, registriran. Info na tel. 098/170-5311

USLUGE

SOBOSLIKARSKI I KNAUF RADOVI, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja. Profi design Čakovec, mob. 099/873-5991

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj portfelj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo.com ili 091/788-3017

MUŠKA OSOBA traži posao, može bilo što na dnevnicu, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206

POZNANSTVA

DEČKO TRAŽI ŽENSKU OSOBU od 40-50 g za ozbiljnu vezu, javi� se na mob. 095/7313-513

MOMAK TRAŽI SRODNU DUŠU za život udvoje ili brak od 30-40 g. Radi u Sloveniji. Tel: 099/5166-780

NEKRETNINE

Prodaje se kuća u Pušćinama, V. Nazora 33 (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upitati na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas� ta brojila. Sve informacije na 099/1912560

1485

ŽIVOTINJE

AKVARIJ 25 litara sa guppy ribicama, puževi čistači, živo bilje daje kisik, 50 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

AKVARIJ šesterokutni, sa 15 ribica guppy, 15 puževa čistača, živo bilje daje kisik, 40 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

RAZNO

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

CRIJEVO ZA VODU od 35 metara, armirano s motalicom na kotačima, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

ŠATOR ZA 3 OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE sprava za vježbanje trbušnih mišića. Tel. 040/682-175

PRODAJE SE NOVI MADRAC i dvije podnice, te vešmašina. Info na broj 364-384

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike. Šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

P RODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 250 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 250 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. kutiji (cijena 250 eur). Info na mob. 098/9422-821

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije:

IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

LAJKA

je umro njezin čovjek i ona sad živi sama u dvorištu u boksu. Hrani je susjed. Lajka traži novi dom. Stara je 6 godina, nalazi se u okolici Varaždina. Kontakt: 099 4800 640.

servis za čišćenje

Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte

Teretane

Ostale usluge

čišćenja - peglanje

099 7843 005

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one

između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@ mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Hren

1.

KRALOVEC

Kaj se dejla?

Ružđi se koruza.

A kaj vi dejlate?

Luščimo stopram!

Ovo leto ga je čuda.

Vaša je nekša huda!

E da je naša takša

Cejlo selo bi nam se smijalo!

Leo Tkalec, 4.r, PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

GORNJI KRALJEVEC

Gornji Kraljevec, selo lepotica.

Odma stoji polek Vratišinca.

Remis se kcoj k nam broji Njegove hiže nikak da spoji.

Imamo tu se kaj nam treba.

Kam očeš lepši falat neba?

Raj na zemli rekli bi stori

Al ne razmeju to mlodi pori.

Ljudi mladi v svet bežiju

E bomo vidli či rom potre�iju.

Valda si je nešči neka premislio

Evo čak i nova gradilišta zmislio.

Celo selo nekak lepše zamislio.

Ilija Šoštarić, 4. r, PŠ Gornji Kraljevec učiteljica Andrijana Jakopić

GORNJI KRALJEVEC

Gori na Kralofskom nebu

Oblaki selo glediju

Ribe f jezeru plivaju

Njihaljke kralofske so najbolše

Igralište je puno vesele dece.

Kralofskim selom,

Rode letiju,

A traktori f pole bežiju. Ljudi so srečni i veseli.

Evo skup na cesti na klopaj sedijo.

Veliko selo Kralovec neje

Eto al najlepše meni jeje.

Celoga života f Kralovcu bum živela!

Tea Tkalec, 4.r, PŠ

Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Anja Kolarić 7. b, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Maša Smolković, 1. a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Izak,

a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Dora Brez, 2. b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Rino Sabolek, 2.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Maksim Rok, 2.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa� Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Kako smanjiti vjerojatnost konflikta?

Pokušajte kritiku ne doživjeti

osobno, čak i ako je izrečena uvredljivim stilom

Međuljudski su kon�likti neuništivi, poput korova, ili virusa. Najviše što možemo je držati ih pod kontrolom. Ima načina, raznih psiholoških alata kojima se služimo kako bi sukobi i kon�likti bili pod što većom kontrolom uključenih aktera. Na primjer govor, primjerena i pozitivna verbalna komunikacija. Govor je moćno oružje, o načinu na koji se izražavamo ovisi hoće li naša poruka biti prihvaćena pozitivno ili negativno. Ljudi ne vole kad ih se proziva, kad im se naređuje, prijeti ili ih se etiketira. Lijepa riječ otvara sva vrata, važno je biti ljubazan i odnositi se prema ljudima s poštovanjem. Što se može preporučiti? Kad se pojavi kon�likt nastojte se usmjeriti na problem, a ne na osobu s kojom ste u kon�liktu. Moguće je da je osoba lijena, neodgovorna, arogantna,..., ali to nabrajanje njenih negativnosti neće riješiti problem, nego će vas još više naljutiti i ugroziti upadnete li u osobni a ne sadržajni sukob. Zapitajte se kako se problem može riješiti, a ne koje su mane druge osobe do njega dovele. Isto tako je važno da ostanete pribrani kad vas netko s kim ste u kon�liktu krene kritizirati. To je jako teško otrpjeti, ali upadanje u prejake emocije samo će odmoći. Pokušajte kritiku ne doživjeti osobno, čak i ako je izrečena uvredljivim stilom. Sjetite se da kad nas netko napadne obično to čini da bi sebe obranio ili nešto dobio, zato ne dopustite da vas odvuče u lošem smjeru i potakne zaoštravanje sukoba. Ponekad je moguće izbjeći kon�likt ako pazimo u kakvom je stanju i raspoloženju druga osoba. Kad je netko jako umoran ili ljut ili gladan, bolestan ili neraspoložen, možda je bolje

ne dirati ga i pričekati da bude bolje pa onda razgovarati o težim temama. Znate da se poslovni dogovori obično sklapaju nakon dobrog ručka, jer su tada svi raspoloženiji i spremniji na kompromise, a slična je lukavstva dobro uvesti i u drugim životnim situacijama. Mnogi kon�likti mogu se izbjeći ako postanemo svjesni koja ponašanja u odnosu s nekom osobom najčešće dovedu do sukoba. Postoje okidači kon�likta u obliku određenih riječi, gesta ili aktivnosti koje možemo prepoznati, pa ih izbjegavati. Među čestim okidačima sukoba su psovke koje je teško otrpjeti. Ako pak znam da mi to smeta, mogu odlučiti da neću dopustiti da me preplavi srdžba i da upadnem u sukob. Kon�liktne bi situacije bile još rjeđe i blaže kada bi sami kod sebe mogli prepoznati nepoželjna stanja i reakcije. Ponekad se kad smo napeti i nervozni izvičemo na prvog koji naiđe, iako znamo da nije dobro istresati se na druge, jer će oni vjerojatno uzvratiti. Nisu ni krivi ni dužni, zašto bi trpjeli vaše ispade? Bilo bi bolje povjeriti problem nekom neutralnom prijatelju ili suradniku koji je spreman razumjeti naše uzrujavanje, pa onda u mirnijem izdanju nastupiti pred osobom s kojom smo u kon�liktu. To je teško postići, ali se trud može pokazati vrlo korisnim, kao i svako naše tolerantnije ponašanje općenito. Znam, teško je biti tolerantan prema ljudskim manama i propustima, ali pitanje je treba li se zbog svake sitnice uzbuniti, gdje je granica. Ima nas svakakvih na ovome svijetu, što se prije pomirimo s tom činjenicom bolje za nas. Kao što kažu: živi i pusti druge da žive.

Diskriminacija ovisnika o

alkoholu

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE

PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Česta zabluda je i da su alkoholičari sami odabrali ovakav stil života, da imaju kontrolu nad pijenjem i mogu prestati kada god žele ili da piju jer su slabog karaktera

Na inicijativu Ujedinjenih naroda 1. ožujka se slavi Dan nulte stope diskriminacije, a ove godine obilježava se po jubilarni deseti put. Njime se slavi pravo svakog pojedinca da živi punim i produktivnim životom – i da ga živi dostojanstveno. Dan nulte stope diskriminacije usmjeren je na promicanje uključenosti u društvo, suosjećanje, mir i pokretanje pozitivnih promjena te pomaže u stvaranju globalnog pokreta zajedništva za okončanje svih oblika diskriminacije. Zakon o suzbijanju diskriminacije de�inira diskriminaciju kao stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj zbog njene rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Oblici diskriminacije uključuju izravnu i neizravnu diskriminaciju, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju, propuštanje razumne prilagodbe te segregaciju. Iz gore navedenog zakona jasno je da se osobu može diskriminirati na temelju zdravstvenog stanja, odnosno narušenog �izičkog ili psihičkog stanja, u što spada i ovisnost o alkoholu. No, kako pijenje alkohola može istovremeno biti društveno prihvaćeno ponašanje, a s druge strane ovisnici o alkoholu doživljavaju diskriminaciju koja im otežava uspješno liječenje i vraćanje u zdravu svakodnevicu? Al-

kohol je već tisućama godina duboko ukorijenjen u ljudsku kulturu i ima značajnu ulogu u druženjima, proslavama i religijskim obredima. U većini zemalja alkohol je legalan i reguliran od države, zbog čega je dostupan i otvoreno se konzumira u različitim okruženjima, a to doprinosi njegovom društvenom prihvaćanju. Alkohol se često povezuje sa druženjem i zbližavanjem pa tako mnoge zabave, proslave, ali i kratka druženja uključuju konzumaciju alkohola. Razlog tome je što se alkohol koristi za olakšavanje interakcija, ublažavanje društvene napetosti i povećavanje ugode u društvenim okruženjima. Osim toga, alkohol se nerijetko pije i bez prisutnosti društva, npr. kako bi se osoba opustila na kraju dugog dana. Sve navedeno nam govori koliko je alkohol postao normalan dio svakodnevnog života, no stvari se drastično zakompliciraju i promijene kada se društvo mora suočiti s nečijom ovisnosti o alkoholu. U idealnoj situaciji alkoholičari dobiju bezrezervnu podršku u borbi protiv ovisnosti, ali nerijetko se događa da se moraju suočavati s diskriminacijom. Negativni stereotipi, zablude i neznanje često su pokretači takve diskriminacije. Uobičajen stereotip je kako su alkoholičari beskućnici koji ne mogu zadržati svoj posao jer su cijeli dan pijani. Ovo je istina za manji dio ovisnika o alkoholu, no većina barem naizgled dobro funkcionira. Česta zabluda je i da su alkoholičari sami odabrali ovakav stil života, da imaju kontrolu nad pijenjem i mogu prestati kada god žele ili da piju jer su slabog karaktera. Prava istina je da nitko nema namjeru postati ovisan o alkoholu. Mnogi počinju piti jer se teško nose sa životnim stresovima, pate od neke vrste teškoća mentalnog zdravlja (npr. depresija ili anksioznost) ili pak su doživjeli zlostavljanje ili traumu. Okreću se alkoholu kao vrsti samoliječenja koja im u početku pomaže da se osjećaju bolje, no s vremenom nastavljaju piti sve više i više, a život im postane teži jer su uz dosadašnje probleme razvili i ovisnost o alkoholu. Diskriminacija može ostaviti duboke posljedice na mentalno zdravlje ovisnika te pridonijeti osjećaju srama i niskom samopoštovanju – što opet može dodatno potaknuti zlouporabu alkohola. Propitkivanje stereotipa i traženje točnih informacija bitni su za promjenu našeg razmišljanja i ponašanja vezanih uz alkoholizam. Tako možemo smanjiti diskriminaciju prema ovisnicima o alkoholu i osigurati im da se osjećaju ugodnije u traženju pomoći koja im je potrebna kako bi pobijedili ovu bolest.

Nikola Petričević, magistar psihologije

Nakon ispita iskoris�li su priliku za zajedničku fotografiju

VATROGASNA ZAJEDNICA MŽ-a organizirala obuku za zvanje vatrogasac

Novih 34 građana vatru gasi

Vatrogasna zajednica Međimurske županije uz domaćinstvo DVD-a Čakovec organizirala je obuku za zvanje Vatrogasac, koja se održavala u Čakovcu od 29. siječnja do 11. veljače 2024. godine. Obuci za zvanje uku-

DVD DONJI VIDOVEC

pno je prisustvovalo 34 polaznika s područja VZG-a Čakovca, VZO-a Nedelišće i VZO-a Štrigova. Obuku je uspješno završilo 34 polaznika. Sredine iz kojih polaznici dolaze dobile su još više na obu-

čenosti članova, a što će se kod njih ponajprije odraziti u vatrogasnoj preventivi, na požarima i ostalim intervencijama. Za zvanje Vatrogasac ispit se polagao iz predmeta: Ustroj vatrogastva, Gorenje i gašenje, Vatrogasna taktika,

Sprave i oprema, Tehničke službe, Preventive i vatrogasnih vježbi. Predavači tijekom obuke iz pojedinog predmeta i vježbi su bili: Nikola Besedić, Mladen Kanižaj, Leon Krišto�ić, Tomislav Faić, Hrvoje

Novaković, Branimir Grabar, Aleksandar Karlovčec, Darijan Bolarić. Nakon proglašenih rezultata ispita, predsjednik VZMŽ-a Mario Medved polaznike je promovirao u zvanje Vatrogasac. Čestitao

im je na uspješno položenim ispitima i stjecanju zvanja te je svima zaželio da svoje znanje prenose na kolege vatrogasce u matičnim društvima i da se i dalje usavršavaju.

(sh)

Novi vatrogasci: Fran i Ivan Miser, Petar Čukulic i Vladimir Kučan

Krenuli su i radovi na dogradnji vatrogasnog spremišta

Piše: Roberto Dežđek

Dana 17. veljače 2024. godine u Domu kulture održana je 140. redovna godišnja skupština DVD-a Donji Vidovec. Na samom početku skupštine predsjednik društva Denis Embreuš pozdravio je sve prisutne članove, goste i simpatizere. Izvješće Upravnog odbora podnijela je tajnica Dorotea Kranjec, blagajničko izvješće za 2023. godinu podnio je dopredsjednik Filip Petrić, a izvješće Zapovjedništva podnio je zapovjednik društva David Šarkanj.

Što smo sve radili?

Zapovjedništvo DVD-a Donji Vidovec u protekloj godini održalo je tri sjednice

te se uglavnom raspravljalo oko nabavke opreme koja je predložena Upravnome odboru te je nabava iste odobrena. Tijekom prošle godine vatrogasci Donjeg Vidovca radili su na preventivi, odazivali se na javne radne akcije kao i na one interne,

vježbali operativu i imali dvije intervencije.

U području preventive odradili su: pregled i osposobljavanje opreme za efikasniji rad, preventivni obilazak kućanstava i ukazivanje na moguće požarne opasnosti, podjelu preventivnih letaka

za sezonu loženja i vježbe s operativnom jedinicom u svrhu dizanja spremnosti iste. Vatrogasci Donjeg Vidovca odradili su i interne radne akcije, pa su tako: uredili i očistili vatrogasno spremište i sobe za sastanke, napravili razmještaj opreme u vatrogasnom spremištu radi bržeg spremanja i dolaska na intervenciju te sanirali utonuća temelja vatrogasnog doma. Članovi DVD-a bili su i dio natjecateljskih ekipa koje su sudjelovale na seniorskom vatrogasnom natjecanju u Donjem Vidovcu, Palovcu i Vratišincu. Operativna jedinica održala je 15 vježbi, a društvo se bavilo i pripremanjem novih članova kako bi postali dio

operative nakon položenog ispita za zvanje vatrogasac.

Diplome, pohvale i zahvale

Nakon iscrpnih izvješća slijedio je najsvečaniji dio večeri, a to je dodjela nagrada i diploma. Nagradu za za specijalnost „Rad s aparatima za zaštitu dišnih organa” primio je Filip Petrić, koji je uz kolegu Vladimira Kučana primio i uvjerenje o usavršavanju za specijalnost spašavanja pod tehničkim intervencijama. Diplome za zvanje vatrogasac primili su: Vladimir Kučan, Fran i Ivan Miser te Petar Čukulic. Mihael Mihalic stekao je zvanje vatrogasac dočasnik, a David Šar-

kanj zvanje vatrogasni časnik.

U ime Općine Donji Vidovec i svih općinskih udruga, općinska načelnica Bojana Petrić obratila se svim prisutnima. Naglasila je kako se Donji Vidovec može ponositi na svoje Dobrovoljno vatrogasno društvo, jer se na njih uvijek može računati, bilo da je riječ o intervenciji ili pomoći oko održavanja neke manifestacije.

Načelnica je iskoristila priliku kako bi čestitala 140 godina djelovanja vatrogastva na području Općine Donji Vidovec te dodala kako su radovi na dogradnji vatrogasnog spremišta uz vatrogasni dom napokon krenuli i se nada skorijem završetku istih.

Dejan Kočiš, Mihael Mihalic, David Šarkanj, Petar Čukulic, Ivan Miser, Fran Miser, Filip Petrić

Dorotea Kranjec, Filip Petrić, Denis Embreuš i Petar Čukulic

Međimurska kuharica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pileća prsa s nadjevom od špinata

Darinka Novak kuharica je u Županijskoj bolnici Čakovec. S obzirom na speci�ičnost radnog mjesta i obroci koje priprema prije svega su

Sastojci:

Špinat:

(briket smrznu�)

- papar crni mljeveni

- sol morska sitna

- ulje maslinovo ekstra djevičansko

- pileći file prsa

- jaje kokošje (cijelo)

- pšenična krupica/griz

Krumpir pire:

- krumpir

- sitna morska sol

primjer zdravog obroka. Naš fotograf Zlatko Vrzan zabilježio je trenutak serviranja jela gdje su uz juhu, salatu i desert, pileća prsa s nadjevom od špinata bila glavno jelo. Kako pripremiti ovaj nadasve zdrav obrok? Slijedite upute kuharice Novak.

Pileća prsa očistiti od viška žilica te ih začiniti mješavinom soli i papra. Dugim tankim nožem ih urezati u sredini te puniti nadjevom od špinata s pomoću “dresir”slastičarske vrećice. Posložiti ih na pleh za pečenje, lagano preliti s uljem te peći oko 25 minuta dok u središtu mesa ne postignemo temperaturu od 70 stupnjeva. Za pire krumpir u blago posoljenoj vodi treba kuhati krumpir

Vino tjedna

koji smo prethodno očistili i narezali na kockice. Kuhani krumpir se procijedi i stisne u pire.

Dobar tek svima i dobro zdravlje želi kuharica Darinka Novak kao i ostali djelatnici bolničke kuhinje u Županijskoj bolnici Čakovec.

Pušipel classic – Kocijan

Uz bijelo meso kao što su piletina ili puretina preporučuje se kombinirati bijelo vino. Uz pileća prsa nadjevena špinatom odlična kombinacija bit će serviranje vina odnjegovanog i proizvedenog u obiteljskoj vinariji Kocijan.

Radi se o vinu dobivenom od autohtone sorte

Recept plus

Lagani kolač s borovnicama

Vedre boje kolača dobrodošle su u danima kada na nebu nema odviše sunca. Evo recepta za pripremu jednog laganog kolača vedrih boja. Jednostavno se i priprema. Maslac rastopimo i ostavimo ga ohladiti. Sameljemo petit kekse i u njih dodamo maslac te dobro promiješamo da se keksi i maslac sjedine. Dobivenu smjesu stavimo u visoku tepsiju te sve dobro utisnemo i poravnamo. Stavimo u hladnjak. U borovnice (svježe ili smrznute) dodamo šećer i prokuhamo na laganoj vatri. Borovnice ohladimo i iz-

miksamo u �ini pire. Želatinu (15 g) stavimo u hladnu vodu da nabubri. Mascarpone sir (300 g) izmiksamo i u njega dodamo ohlađeni pire od borovnica. Lagano promiješamo i izmiksamo. Tri velike žlice dobivene smjese zagrijemo i u nju dodamo nabubrenu želatinu. Tako otopljenu želatinu dodamo u kremu od borovnice i sve promiješamo. Slatko vrhnje (300 ml) izmiksamo u šlag te dodamo u kremu, sve promiješamo, stavimo na podlogu od keksa i ponovo vratimo u hladnjak. Otopimo bijelu čoko-

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- 350 g borovnica

- 5 žlica šećera

- 200 g pe�t keksa

- 120 g maslaca

- 500 g mascarpone sira

- 400 ml slatkog vrhnja

- 15 g žela�ne

- 4 žlice vode

- 200 g bijele čokolade

- 1 vrećica žela�ne fix

ladu i ohladimo je. Izmiksamo 200 g mascarpone sira i u njega stavimo želatinu �ix. Izmiksamo s bijelom čokoladom i na kraju dodamo šlag od slatkog vrhnja (100 ml). Premažemo kremu od borovnice, posipamo narom (ili drugim voćem) te kolač stavimo još malo hladiti. (rr)

Sastojci:

Sastojci za �jesto:

- 130 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova

- 2 žlice kukuruznog brašna Čakovečkih mlinova

Pita od rajčica

sada već svima znane i prepoznatljive pod imenom pušipel. Ovo kvalitetno suho vino (11,6 % alk.) ugodit će svojom aromom, svježinom i mirisom svim nepcima. Konzumiranje čaše bijelog vina uz obrok blagotvorno će djelovati na organizam. Svakako kušajte. Živjeli! (rr, zv)

Priprema:

Pomiješajte oba brašna, palentu, timijan, šećer, sol, papar i ulje u velikoj zdjeli. Dodajte maslac i lagano ga umiješajte tako da izgnječite svaku kocku između prstiju. Dodajte vodu i rukama skupljajte tijesto – bit će prilično ljepljivo. Prebacite na dobro pobrašnjenu radnu površinu i još malo umijesite. Oblikujte tijesto u krug, čvrsto ga zamotajte plastičnom folijom i stavite u hladnjak na 30 minuta.

U maloj zdjeli pomiješajte ricottu, prstohvat soli, papar po ukusu i limunovu koricu te stavite na stranu. Rajčice narežite na pola ako su male

– cherry ili šljivar ili na šnite ako su velika sorta i posolite. Ocijedite ih.

Razvaljajte tijesto između dva masna papira i prebacite u kalup za pitu. Na dno stavite nadjev od sira i po njemu poslažite ocijeđene rajčice. Slažite ih na gusto jer će se stisnuti prilikom pečenja. Pecite 30 – 40 min na 180 stupnjeva.

- 1 žlica svježeg �mijana

- malo šećera

- 1/2 žličice soli - malo crnog papra

- 4 žličice maslinovog/ bučinog ulja

- 80 grama hladnog maslaca, narezanog na kockice (1,5 cm) - 60 ml ledeno hladne vode

Sastojci za nadjev:

- sol

- 125 grama sira rico�a - svježe mljeveni crni papar

- 1 žlica ulja po želji (maslinovo/bučino)

- korica 1 limuna

- 1 kg rajčica šarenih

- 1 jaje ili žumanjak (po želji, za sjaj)

Kuharica Darinka Novak

JELENA VINKOVIĆ iz Lopatinca

Slatko voće za lakše

čekanje

ljeta

Ideja za “slatko voće” nastala je iz breskvica koje su tradicionalno prisutne u međimurskoj kuhinji

Piše: Aleksandra Sklepić

Zima ide polako prema svom kraju, no vrtovi i voćnjaci još uvijek nisu pozelenjeli, a svi već nestrpljivo čekamo prve slasne plodove voća i povrća. Kako bi svima skratila čekanje ljeta, mlada maštovita kuharica Jelena Vinković (35) iz Lopatinca dobila je originalnu ideju koja je i više nego odlično prihvaćena u njenoj obitelji, ali i među prijateljima i rodbinom. Jelena slaže slatke kolačiće u obliku voća, koje naziva “slatko voće”. U asortimanu slatkog voća nalaze se nezaobilazne breskvice, jagode, trešnje, kruške i limuni koji izgledaju poput pravog voća. - Ideju za izradu slatkog voća dobila sam zbog bre-

skvica. One su tradicionalni kolač kojeg mnogi peku, a u mojoj su obitelji jako tražene, pa sam pomislila da bi bilo lijepo dopuniti tacnu s još nekim vrstama voća, ispričala nam je Jelena. Recepte sam tražila po internetu, nešto sam dodala, nešto oduzela, čak sam i neke morala prevoditi s ruskog jezika. Nakon određenog vremena, moja paleta slatkog voća postala je potpuna i jako sam na nju ponosna.

Jelena je po struci mesarka i radi u Plodinama u Varaždinu, a kako je trenutno na porodiljnom dopustu ima vremena za osmišljavanje novih vrsta kolača koje njen suprug Jurica obožava. Jelena i Jurica imaju tri kćeri: Lorenu

(15), Luciju (12) i malu Laru (8 mjeseci).

U slobodno vrijeme kompletna obitelj Vinković voli planinariti. Rado idu na izlete na Ivanščicu, Kalnik, Ravnu Goru i međimurske brege, a na izletima Jelena njeguje još jednu svoju veliku ljubav, branje vrganja. Od vrganja priprema brojna jela, kao što su razni umaci, juhe, gulaši i vrganji s jajima. U kuhinji rado spaja moderne recepte tradicionalnim, a najviše je kuhati naučila sama.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Recepti za slatko voće:

Limuni

Sastojci za �jesto:

- 500 g glatkog brašna

- 50 g mas�

- 50 g maslaca

- 100 g šećera

- 1 žličica sode bikarbone ili praška za pecivo

- 1 vanilin šećer

- 150 ml mlijeka - zrno soli

- 2 žumanjka

- limunova korica

Sastojci za filanje:

- 2 bjelanjka

- 200 g mljevenih oraha ili badema

- 2 vanilin šećera - 130 g šećera

- limunova korica

- 1 – 2 žlice ruma ili maraskina

Postupak izrade: Sastojke za �jesto zamijesi� i ostavi� u hladnjaku da �jesto odstoji 2 sata. Oblikova� polovice limuna i stavi� ih peći u pećnicu na 160 stupnjeva, 20 minuta. Kad su pečeni, izdubi� u njima rupe i �jesto koje je izdubljeno pomiješa� sa smjesom za filanje, napuni� polovice limuna i prilijepi� 2 polovice zajedno. Umoči� u ekstrakt od limuna i uvalja� u kristal šećeru.

Jagode

Slatko voće atrakcija je koja je tražena među svim nje nim

Sastojci za �jesto:

- 2 dl mlijeka

- 50 dag mljevenih oraha

- 50 dag mljevenih keksa

- 50 dag šećera

- 4 vanilin šećera

- 5 žlica ruma

Sastojci za bojanje:

- 1 dl vode

- crvena boja u prahu, - na vrh noža

- 1 bočica ekstrakta od jagode

Postupak:

Od smjese za �jesto oblikova� jagode, nabos� na čačkalicu i umoči� u tekućinu za bojanje. Uvalja� u šećer i ostavi� 12 sa� na zraku da se suše.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

prijateljima, pa najviše vremena provodi u kuhinji, slažući ovu divnu paletu slatkog voća. Za jednu tacnu na kojoj je cijeli spektar slatkog voća potrebno joj je okvirno četiri do pet sati, u što nije uključeno pranje suđa, rekla nam je Jelena. Kad stigne, voli biti u vrtu i uređivati okućnicu.

Na kraju smo doznali da je najveći obožavatelj slatkog voća Jelenin nećak Matias koji ima 2,5 godine, a sin je Jeleninog brata Valentina.

Zbog obaveza u školi, kćeri Lorena i Lucija ne stignu sudjelovati u izradi ovih malih kulinarskih umjetničkih djela, ali vole pomoći, kao i suprug Jurica, kad ih treba jesti. Jeleni je to najveća nagrada i dokaz da je sa svojom idejom izrade slatkog voća krenula u pravom smjeru. Za nas je otkrila recept za limune i jagode, a mi vam možemo posvjedočiti da su i svi ostali kolači bajkovitog okusa.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 5. ožujka do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 8. ožujka. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnica: Franciška Krizman iz Gornjeg Hrašćana

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za

br. 1485

nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 5. ožujka 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 8. ožujka 2024.

Jelena s kćerkicom Larom uz predivno slatko voće

Iz dana u dan vi ćete se osjećati sve bolje u društvu voljene osobe. Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti na zanimljivo putovanje udvoje, a treći, koji su možda još sami, počet će izlaziti više. Na radnom mjestu vjerojatno ćete se boriti sa šefovima. Budite mudri. Fokusirajte se na ono što volite.

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos. Samci će biti pomalo ukočeni. Vjerojatno će vas svako malo nadgledati na poslu. Brinut ćete se zbog novca.

Sad već možete lakše disati pa i preispitati neke dvojbe iz svoje ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati, ali isto očekuje i od vas. Imajte to na pameti kad se počnete povjeravati jedno drugom. Vaš opušten stil bit će dobro prihvaćen. Posla će biti, a dosta toga ovisit će o vama. Neki će putovati. Ne reagirajte bučno.

Opuštenost i ugodno ozračje zavladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Ne mora baš sve biti onako kako vaš partner želi. Ponešto neka bude i po vašem. Stići će zanimljive vijesti i sad ćete moći raditi punim plućima. Bit ćete vrlo ambiciozni. Oslobodite se napornih ljudi.

Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Možda ćete idealizirati voljenu osobu pripisujući joj osobine koje u realnosti nema ili ćete pak tražiti nemoguće. Trebate se spustiti na zemlju. Učvrstit ćete stečene pozicije i povremeno se ponašati kao diktator. Zadržite neke stvari za sebe.

Malo je vjerojatno da ćete otpustiti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Kad bi malo olabavili, sve bi izgledalo drukčije, a vama bi bilo lakše. Ustanovljena su nova pravila rada i sad postupate po njima.

Ljubavna rezignacija i neraspoloženje bit će obilježja ovih dana. Distanca u osobnim odnosima bit će vaš odgovor na potrebe druge strane za nježnostima. Nitko se ne voli baviti greškama, ali zaostatke ćete morati rješavati. Radi se samo o sitnicama oko kojih se ne treba živcirati.

Svoju veliku energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to predani trud s važnim rezultatima. Poslužit ćete se novim idejama koje će povremeno iznenađivati drugu stranu. Ništa vas neće zaustaviti u izražavanju emocija. Komunicirat ćete sa suradnicima oko nevelikih tema.

Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo ili nadmudrivanja. Stoga spustite loptu i razmislite što je zanimljivo oko vas i u vama. Probudite to. Razgovarajte, ali ne inzistirajte na zagrljajima. Dani su dobri za sređivanje sitnijih poslova.

Netko od vaših prijatelja mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti da li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u ljubavnu vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u duljim vezama bit će dobro. Vaša predanost i energija za mnoge će biti zarazni. Ovih dana imat ćete višak energije.

Privlačit će vas mnoge skrivene stvari. Neki će se mučiti s iskušenjem tajne ljubavne veze. Strasti vam neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti za razumom. Preispitajte se. Rad iz sjene bit će vam najugodnija opcija. Ono što radite činit ćete mirno.

Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojim će biti mnogo prilika za zbližavanja. Vaš društveni život bit će i dalje bogat, a vi veseli i zadovoljni. Ako ste još sami, nemojte sjediti kod kuće, idite među ljude. Oni vas jedva čekaju. Vaše financije napokon će se koliko toliko stabilizirati. Opustite se uz dobru glazbu.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Kameni spomenici s daškom Orijenta

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Prilikom iskopavanja šljunka korištenoga za izgradnju dionice autoceste Zagreb – Goričan 1997. godine, na šljunčari Poleve sjeverno od sela Kuršanec otkrivena su dva žrtvenika iz rimskoga carskog razdoblja. Spomenuti nalazi pripadaju kategoriji zavjetnih spomenika koje su Rimljani podizali s nadom u ispunjenje zavjeta ili molbe upućene određenom božanstvu, a posvećeni su orijentalnom božanstvu Mitri, odnosno njegovim bakljonošama i pratiocima – Kautu i Kautopatu.

Mitra je izvorno indoiranski bog svjetla, saveza i prijateljstva, a vjerovalo se da nadgledava promjenu godišnjih doba, održava kozmički red te daje božanske milosti kraljevima i ozakonjuje njihovu vladavinu. U Avesti – svetoj knjizi zoroastrizma – Mitra se povezuje s glavnim i najvećim iranskim božanstvom Ahura Mazdom, a u staroindijskim Vedama s vrhovnim bogom Varunom. Prema učenju zoroastrizma postoji stalna borba između dobra i zla (svjetla i mraka) koju personificiraju Ahura Mazda i Ariman. Među pomagačima Ahura Mazde pojavljuje se Mitra, njegov sin i posrednik između bogova i ljudi, kojih je zaštitnik.

Prvi spomen Mitre dokumentiran je na glinenoj pločici iz 14. stoljeća prije Krista, pronađenoj prilikom arheoloških istraživanja hetitske prijestolnice kod Boghazköya u današnjoj Turskoj, a Mitrino ime najučestalije se spominje na natpisima iz razdoblja perzijskoga Ahemenidskog i Sasanidskog Carstva. Procesom romanizacije trgovci, vojnici i oslobođenici prenosili su Mitrin kult diljem Rimskoga Carstva. Tijekom spomenutoga procesa širenja kult je crpio mnogobrojne elemente iz niza lokalnih vjerovanja, pa je tako rimski mitraizam sadržavao tek ponešto orijentalnih elemenata i smatra se zasebnom teologijom bitno drukčijom od one izvorne. U Rimu, Italiji i zapadnim provincijama pojavljuje se tijekom 1. stoljeća, dok se štovanje Mitre ili Nepobjedivoga Boga Sunca tijekom 2. i 3. stoljeća proširilo čitavom Panonijom i postalo jednim od najpopularnijih rimskih kultova u južnim panonskim

krajevima. Jedan od najranijih i najvažnijih središta mitraizma u Panoniji bio je nama nedaleki rimski grad Poetovio (Ptuj) s čak trima dosad poznatim i otkrivenim svetištima, odnosno mitrejima. Nakon arapskih osvajanja u 7. stoljeću izvorni zoroastrizam je potisnut u Indiju, gdje se štuje još i danas te igra važnu ulogu u suvremenim zoroastrijskim obredima, dok je rimski mitraizam nadvladala nova monoteistička religija –kršćanstvo.

Na temelju tradicije zoroastrizma vjeruje se da je Mitra rođen pokraj svetoga potoka i ispod svetoga drveta te da je na svijet izišao iz stijene iz koje je istovremeno počela izbijati svjetlost i vatra. Stijena predstavlja nebeski svod s kojeg svjetlost silazi na zemlju, a Mitra je svojim rođenjem postao stvoritelj svjetla. Spomenuto vjerovanje zasigurno se temelji na prapovijesnoj tradiciji stvaranja iskre i vatre kamenom. Mitologija spominje nekoliko podviga iz Mitrinoga zemaljskog života, među kojima se važnošću ističe borba i ubijanje divljega bika (tzv. tauroktonija) iz čijeg tijela niču biljke, iz repa žito, a iz krvi vinova loza, dok zemlju naseljavaju brojne životinjske vrste i prvi ljudi. Nakon što je obranio ljudski rod, Mitra se na gozbi oprostio od svojih vjernika i u Sunčevim kočijama otišao među bogove.

Tauroktonija je najvažnija mitološka scena rimskoga mitraizma te najčešći motiv na slikama i kamenim reljefima smještenima u apsidama središnjih kultnih soba unutar mitreja. Spomenuta scena prikazivana je u pratnji dvaju Mitrinih bakljonoša – Kauta i Kautopata – uglavnom smještenih lijevo i desno ispred pretprostora u svetište. S Mitrom predstavljaju dnevno i godišnje kretanje Sunca. Kaut s podignutom bakljom predstavlja jutarnje izlazeće Sunce (dan), dok Kautopat sa spuštenom bakljom predstavlja Sunce na zalasku (noć), dok Mitra smješten u središtu scene tauroktonije predstavlja podnevno Sunce. Drugim riječima, Kaut simbolizira rođenje Sunca i proljetno buđenje prirode, odnosno život, Mitra ljetno Sunce u zenitu, a Kautopat smiraj prirode tijekom jeseni i zime, odnosno smrt. Sva trojica predstavljena su odjevena u orijentalnu perzijsku nošnju – uske hlače, kratki plašt i frigijsku kapu. Rimski zavjetni žrtvenici otkriveni na području šljunčare Poleve relativno su dobro očuvani i datiraju u prvu polovicu 3. stoljeća. Izrađeni su od pohorskoga mramora i vrlo je vjerojatno da su proizišli iz ruku istoga majstora. Njihovi natpisi s prednje strane spomenika spominju dva dedikanta, odnosno, ini-

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO

VRIJEME:

1. studenoga – 31. ožujka

Ponedjeljak: 8 – 18 sati

Utorak – petak: 8 – 18 sati

Subota i nedjelja: 10 – 14 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

cijatora podizanja žrtvenika za koje na temelju formulacije njihovih imena znamo da su grčkoga podrijetla. Na užoj bočnoj strani kamenih spomenika nalaze se figuralni prikazi Mitrinih bakljonoša – Kauta i Kautopata. Potonji je prikazan s lubanjom ovna u lijevoj ruci. Spomenuti je motiv rijedak ikonografski element rimskoga mitraizma te simbolizira prijelaz hladnoće u toplinu ili sjene u svjetlo, odnosno buđenje proljeća. Budući da su žrtvenici otkriveni kao slučajni nalazi bez stratigrafskog konteksta, njihovu namjenu, kao i karakter nalazišta možemo samo pretpostavljati. Postoji mogućnost da su pripadali mitreju, u kojem su po svoj prilici stajali na ulazu u pretprostor ispred svetišta – Kautopat s lijeve, a Kaut s desne strane. Na to sugeriraju stražnje neobrađene strane žrtvenika, koje bi prema tome bile prislonjene uza zid i stoga nevidljive onima koji su ulazili u svetište, dok su figuralni prikazi bakljonoša dominirali na pročelju, okrenuti prema ulazu. Međutim, postojanje svetišta boga Mitre samo četrdesetak kilometara udaljenog od Poetovia umanjuje tu mogućnost. Veća je vjerojatnost da su mramorni žrtvenici dvojice Mitrinih bakljonoša do mjesta pronalaska stigli prometovanjem plovnim putem rijeke Drave koja je po svemu sudeći tijekom stoljeća na tom području promijenila svoj tok te su bili namijenjeni nekom drugom nizvodnom važnom rimskom središtu.

OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

RIBE (20.2. - 20.3.)

Kustosi Muzeja Međimurja Čakovec Josip Vidović i Lidija Plavec Butković na šljunčari Poleve prilikom pronalaska rimskih žrtvenika

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Počinje klimatološko proljeće

VREMENSKA SLIKA: Zime

nema na vidiku, dapače i sljedećih dana temperatura ostaje značajno viša od normale tako da nam prvi dan ožujka s pravom nosi titulu početka klimatološkog proljeća. Bit će puno oblaka, u nekim danima i malo kiše, ali temperatura zraka ostaje značajno iznad prosječne. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

U petak većinom oblačno, a mogućnost za povremenu kišu je ipak veća tako da bi u petak bilo dobro imati kišobran pri ruci. To nije neka obilna kiša, ali bit će mokro. Kasnije popodne prestanak kiše i polagano razvedravanje pa ćemo prije zalaska možda vidjeti i malo sunca. Jutarnja temperatura bez promjene,

a dnevna malo niža zbog povremene kišice. Podsjetimo, u petak, prvog dana ožujka, ujedno je i prvi dan klimatološkog proljeća.

Za vikend kombinacija oblaka i kraćih sunčanih razdoblja. Ostaje većinom suho, možda bude sasvim malo kiše ili neki kraći lokalni proljetni pljuščić, ali najveći dio vikenda će proći bez kiše. Temperatu-

ra zraka će i dalje biti prava ranoproljetna, noću 2 – 7 °C, a danju oko 15 stupnjeva, u nedjelju možda i malo toplije. Krajem nedjelje i početkom sljedećeg tjedna bi moglo opet pasti malo kiše, ali zasad se i to čini kao neka manja kratkotrajna kiša. Temperatura zraka ostaje slična kao proteklih dana pa će dnevni maksimalac i dalje biti blizu

SKANDINAVKA

Pučka meteorologija

Ožujak - luđak

Ožujak - lažujak, lažljivac

ili oko 15 stupnjeva. Slično i tijekom utorka. Izmjena oblaka i kraćih sunčanih razdoblja. Ostalo bi većinom suho ili samo ponegdje uz koju kap kiše. Ni temperatura zraka se neće bitnije mijenjati u odnosu na ponedjeljak – ujutro od 2 do 6 °C, a danju do 14 ili 15 Celzijevih stupnjeva.

U srijedu je malo veća mogućnost za prolaznu kišu. Vjetar bi okrenuo na sjeverne smjerove pa će od sredine tjedna ipak malo osvježiti. Čini se da bi sredinom sljedećeg tjedna bilo više suhog vremena sa sunčanim razdobljima. Noći malo hladnije pa je moguća

pojava slabijeg mraza, osobito tamo od četvrtka nadalje. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 29.2.2024.)

METEOROLOŠKI

KALENDAR

• 4. 3. 1956. godine na Savi kod Jasenovca i Slavonskog Šamca najkasnija pojava leda

• 5. 3. 1963. godine u Varaždinu izmjerena najniža ožujska temperatura u Hrvatskoj – 23.4 Celzijusa

• 8. 3. 1932. godine na Griču (Zagreb) izmjereno 66 cm snijega

• 8. – 10. ožujka 1976. godine u Pargu (Gorski Kotar) palo 112 cm snijega

VICOTEKA

Pogrešan broj

- Halo, je li to kino?

- Ne gospodine, ovo je prodavaonica cipela.

- Oprostite, pogriješio sam broj.

- Nema problema, donesite cipele pa ćemo ih zamijeniti.

Pogađaj!

Zvoni poštar na vratima. Otvara mu Perica

s cigaretom u ustima i s bocom piva u ruci.

- Mali, jesu li ti roditelji kod kuće? - pita ga poštar.

- A što Vi mislite jesu li? - spremno odgovori Perica.

Koliko?

- Susjede, kamo si tako poranio?

- Ma, idem u ljekarnu da mi daju nešto za glavu.

- I, što misliš, koliko ćeš dobiti za nju?

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Kak se bodo spominali

Peđa, Sandra i levičar ?

Najbrž je i dragi Božek pomogel kaj je Ivek Turudičov zebrani za glavnoga državnoga �iškala pak je to zdiglo na noge se naše levičare šteri so kanili zastajti Iveka na poto do fotelje glavnoga. Ne sam kaj so oporbenjaki (čitaj: SDP-e i družina) skočili na noge junačke, i to na one leve, nek so organizirali mitinga na Markijovomo trgo tak da smo pravzaprav zazvedili kaj jiv itak gvinta. Ne gvinta jiv tuliko HDZ-e nek jiv gvinta kaj hadezeovci preveč dugo vedrijo i oblačijo i kaj nikak nebrejo do Banski dvorov. Točneše rečeno, Ivek Turudičov nam je pomogel kaj smo zazvedili kaj gvinta levičare v oporbi: nikak da dojdejo do cugli vlasti, očem reči, nikak da cugle vlasti dojdo v jive leve roke. Najgerek sam, jako sam najgerek kak bi itak zgledala ta jiva vlast jerbo kuliko čujemo oni bi meli dva premijere, očem reči, premijera i premijerko. Brzčas bi dopolne hercuval z Lepom našom premijer kak od brega odvaljen Peđa i to Grbinov, a popolne bi cugle vlasti vu svoje preštimane roke, vu šterima je osemnajst let držala knige pravice i z šterima je hitila venca v Dunav i to vu Vukovaro lani v novembro, zela Sandra Benčič. No, Sandra je još ne sigurna je li bode mogla dobiti cugle vlasti vu svoje "školane roke" jerbo mora predi najti svojo diplomo pravnoga faksa za štero niti dragi Božek ne zna de se je zagubila. Pak neje Lepa naša tak nisko pala kaj bodemo meli premijerko ili pak ministrico vanjskih poslov bez diplome. A premijerki ili pak ministrici se nej šikalo kaj bi mela diplomo z Banja Luke, Sarajeva ili pak Mostara kak nešterni generali. Dalija Oreškovič bi trebala biti ministrica za pravico i sode, Šike Krešo Beljak, "glavni seljak" je na ceduljki za ministra poljoprivrednikov i traktoristov, Tomek Tomaševičov je stručnjak za smetje, očem reči, ekologijo i Jakuševec, Kata Pejovićova, zvana "šmajser" bi štela biti ministrica

Napomena:

Seljačka buna z novim i "debelim" traktorima

obrane, a Severina bi bila z demogra�ijo…

Ne znati z kakšim jezikom bodo se itak spominali naši levičari dok jenoga lepoga dneva dojdejo na vlast (???), ak znuomo da so Sandra Benčič i jena pajdašija v Saboro zdigli roke protiv Zakona o hrvackomo jeziko. Kak mi je pošepetnula teca Franca, navelikom se šepetuji kak so Sandra i Peđa za to kaj bodemo mi v Lepoj našoj meli nekšega jugo jezika. Što bi se tomo nadjal kaj bi naši levičari (čitaj: jugonostalgičari) šteli kaj bi mi v Lepoj našoj stali jenoga velikoga koraka nazaj. Kaj god! Kuliko znuomo Juga je odišla po riti k meši i to zanavek.

Čovek se vuči dok je živ, pak tak i Milanovič Nigdar je Zoki Milanovičov ne bil, otkak je postal „glavni rančer“ na Pantovčako, na Tuđmanovoj strani, a ve je najempot pofalil prvoga našega precednika Tuđmana. Zoki je rekel i to z čista mira: "Tuđman je bil sto pot vekši demokrata od Plenkoviča!" Kaj reči, Zoki je, brzčas, �letno to zazvedil, ali je nikaj ne rekel kaj je to Plenkovič itak napravil kaj ga je Zoki svrstal v drugo demokracko ligo. Od da se je Zoki doselil na Pantovčak "šaka z Pantovčaka" malo, malo pak nas iznenadi, očem reči, neje muoči znati kaj bode Zoki rekel, a ne kaj bi mogli znati kaj si grunta, a akj bode napravil. Ne muoči reči, čuda vejč dela nek unda dok je bil premijer jerbo je unda delal malo vejč kak nikaj.

Zoki je bil nejglasneši kaj se dotikavle Iveka Turudiča. O tomo sam vam več pisal. No, nesam uspel zazvediti je li se Zoki boji kaj nej Ivek jegovo ritico dovlekel ma šekret ili pak so v pitanjo nečije druge i glatkeše ritice? Nebrem veruvati da je još ne pozabil kaj mo je Ivek poslal na službeni pot v Dojčland Jožeka Perkoviča i Zdravkeca Mustača? Kaj bom vam rekel, teca Franca je stoprocentno sigurna da je Zoki ne pozabil kaj mo je Ivek napravil makar je to bilo pred cirka deset let. Još nekaj, Ivek je rehabiliteral blaženoga Lojzeka Stepinca, očem reči, poništil je presudo štero so za Stepinca zmislili Jakov Blaževič i Titijovi komunisti. Ivek je na svetlo dneva donesel istino kak je Lojzek ne bil zločinac v Drugomo rato nek

je pomagal sima komu je trelo, a nejveč deci z Kozare.

Otkod traktoristima traktori?

Denes več nišči ne štrajka makar so štrajki ne zabrajeni, neso štrajkali niti soci, neso štrajkali navučiteli i profesori, neso štrajkali doktori, a bormeš so ne štrajkali niti traktoristi… Denes vam nišči ne štrajka nek si, kak se to lepo po štacunski veli, prosvjeduju, ak jim nekaj ne paše oni zmislijo prosvjeda. O prosvjedo na Markijovomo trgo, šteroga so zmislili Peđa i Sandra i šteri se je pretvoriv v miting sam vam več dosti toga napisal, a ve bi vam štel nekaj reči o prosvjedo traktorista na traktorima. Ne znati što je toga prosvjeda zmislil i zakaj so traktoristi prosvjedovali? Još bi nekaj štel znati makar me je ne brige, zakaj so prosvjedovali sam traktoristi v Đakovo i naši međimorski ?. Kak veli teca Franca, vidla žaba kak je kobila zdigla nogo pre kovačo pak se je unda i žaba naprčila s zdigjenom nogom, ali mi je ne štela reči šteri so to traktoristi bili tak kak žabe, naši ili pak "lipicaneri"? No, štel sam vam reči da mi nikak nejde v glavo zakaj so naši traktoristi pravzaprav prosvjedovali? Prepovedali so kak furt i navek delajo i kak još najdejo kupca, ali te kupec ne plača, kaj bi rekli robo mo otpelajo, ali penez nikak da se fčakajo. To je ne ruon lepo ak je to tak, ali i ja bi tu mel nekaj za pitati: dok so se traktori i traktoristi pelali dimo z prosvjeda videl sam da so na prosvjedo bili samo veliki ili kak to veli teca Franca, sam debeli traktori šteri ne košptajo malo. To so traktori za šteroga treba dati pun kufer penez, a ako čovek oče dati za tak veliko marše tak čuda penez unda mora i te peneze meti. Vidite, tu sam vas čakal: otkod našim traktoristima tak veliki penezi ak jim nišči ne plača ono kaj so prodali? Najte me krivo razmeti, ne bi štel zabraniti traktoristima kaj bi prosvjedovali, ali nek bar na prosvjede dojte z onim starim i menšim traktorima kaj si unda bodemo i mi gruntali kak jim šeft slabo ide, a ne kaj jafčejo kak jim je teško, a dopelajo se v "mercedesima". I to v novima!

Međimurje mu je sve!

Stjepan Balog iz Pribislavca i u umirovljeničkoj dobi zadržao je strast prema pjesmi. Nakon što je prethodno izdao pjesme “Čakovec moj mili” i “Sjedim sam na klupi” nedavno je napisao i snimio novu pjesmu “Tu je meni se”. Ovu pjesmu posvetio je Međimurju jer kako i sam kaže – njemu je tu se. (rd, foto: zvrzan)

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA

Autor

Damir Novak