Međimurske novine 1486

SMEĆE

CRNI

PRONAĐENA u šumi između Pleškovca i Praporčana Nestala

Snježana

Zadravec preminula u bolnici

ŽELEZNA GORA

U cisterni se utopila 84-godišnjakinja

ZAŠTO se Dražen Srpak ispričava INA-i

12. rotor

MAJA

ANKETA POD VUROM

Smetje bu nas pojelo

Ljudi kao i da dalje nisu svjesni problema oko smeća i njegova zbrinjavanja. Jer dovoljno je izaći nekoliko metara od kuće i stana i vidjet ćete male hrpice smeća. A od malih stvari nastaju veliki problemi. Tako i od smeća. Krajem prošle godine oprostili smo se od šljokica u kozmetici. Razlog – mikroplastika. Problem mikroplastike dokazuje i nedavno istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u New Mexicu. Od uzetih 62

uzoraka ljudske posteljice, u svakoj je pronađena mikroplastika. Umjesto da plastika završava u našoj hrani, bolje bi bilo da završi u reciklaži. A otpad u spalionici. I dok razvijen svijet spaljuje svoje smeće, mi izgleda, čekamo da nas ono pojede. Jesu li spalionice strašne? Nisu. Gori je podatak da se smeće nalazi u našim tijelima. I da naša djeca rastu na posteljici od mikroplastike. (Paulina Topolko, Foto: zvrzan)

Stjepan Zrna (Peklenica)Mislim da bi nam trebala spalionica otpada. Svakako je potrebna. Ali ne tu u Međimurju nego u Zagrebu pa da se onda vozi smeće tamo na spaljivanje. Nama je dosta sor�rnica, a glavnu napravi� oko Zagreba. I da se tamo vozi sve smeće. Tako je i Beču, okolna mjesta voze u tu spalionicu.

Ana Krušić (Lopa�nec) - Trebaju nam spalionice otpada, defini�vno. Imamo jako puno smeća i puno se gomila. Inače sve razdvajamo, a mislim da bi se sa spalionicama riješio velik problem. Mislim da bi nam trebala spalionica, tu u Međimurju ili u Varaždinu. Sad ako ćemo je ima� ne znam, ali bilo bi dobro da imamo.

Sara Bene (Čakovec) - Nisam razmišljala o spalionici, ali sad tako na prvu, mislim da to ne bi baš bila dobra opcija. Treba smanji� otpad, ljudi moraju poče� razmišlja� što kupuju, kako je zapakirano i slično. Ja uvijek nosim svoje vrećice i za voće i u dućan. Dosta ljudi još uvijek uzima hrpe vrećica koje kasnije bace.

Gus� Dervenkar (Slemenice) - Spalionice otpada nam trebaju. Zagađenje je već sad veliko i puno toga se nakuplja. Spalionica u Zagrebu za nas je predaleko. Trebalo bi je napravi� negdje u našoj županiji i nek se spaljuje tamo. Inače mi obavezno odvajamo otpad. Njemačka isto ima dobar sustav za razdvajanje i zbrinjavanje otpada.

Josip Klekar (Novo Selo na Dravi) - Trebaju nam spalionice otpada. Taj nakupljeni otpad koji imamo, trebalo bi iskoris��. Možda bi se mogla napravi� neka nova vrsta grijanja na taj prerađeni otpad. Već je bilo obećano da će se naše odlagalište u Totovcu zatvori� pa još ništa. I dalje smrdi. Napravi� spalionicu bila bi skroz normalna stvar.

MEĐIMURCI još jednom pokazali veliko srce

Više od 100 televizora za bolesne pacijente

U prvom ciklusu donirano je 37 TV uređaja, čime će cijeli Odjel interne medicine biti pokriven, a u drugom valu nabavljeno je još 60-ak uređaja pa će i veći dio bolničkih soba opremiti TV uređajima

Pišu: Roberto Dežđek i Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Ležati bolestan sam u sobi bolnice nije nimalo ugodno i lijepo iskustvo. To znaju oni koji su proveli makar i nekoliko sati u bolnici. Kako bi olakšali boravak svojim pacijentima, Županijska je bolnica Čakovec na Svjetski dan bolesnika posjetila Odjel onkologije gdje su razgovarali s pacijentima i saslušali njihove želje. Pacijenti su tom prilikom izrazili da bi željeli da im se postave televizori. Ravnatelj Igor Šegović zajedno s upravom bolnice nije samo poslušao njihove želje, već je odmah poduzeo korake kako bi ih ostvario.

Žele da svaka soba ima TV uređaj

- Kako smo tih 7 TV uređaja zahvaljujući pozi-

PEDIJATRIJA

tivnom odgovoru donatora brzo nabavili, odlučili smo zamoliti poduzetnike, gradove i općine da se uključe u akciju za koju nisam vjerovao da će biti ovako uspješna. Nakon priče koju je RTL objavio i nakon što smo na našoj Facebook stranici odlučili objaviti zahvalu donatorima počelo se javljati sve više ljudi sa željom

za donacijom. Moja je želja da svaka soba u bolnici ima TV uređaj, da svaka Poliklinika ima TV uređaj da se olakša čekanje za pregled. Moram napomenuti da smo jedva nagovorili donatore da se fotogra�iraju s nama jer su svi željeli ostati anonimni i jedina im je želja bila da pacijentima bude bolje, rekao nam

Ne hrlite svi na hitnu

Odjel pedijatrije Županijske bolnice Čakovec ovih je dana popunjen gotovo do posljednjeg mjesta djecom koja boluju od respiratornih i gastrointestinalnih infekcija. Ravnatelj bolnice Igor Šegović upozorio je da se zbog toga može dogoditi da

nisu u mogućnosti osigurati apartman za roditelje i dijete, nego samo krevetić za dijete.

- I sam imam dijete pa znam da je najbolnije odvajanje malog djeteta od roditelja i zato ako će biti sve popunjeno, probat ćemo ih smjestiti na odjel gdje ima mjesta u

je o samoj akciji ravnatelj ŽB-a Čakovec, Igor Šegović. U prvom ciklusu donirano je 37 TV uređaja, čime će cijeli Odjel interne medicine biti pokriven, a u drugom valu nabavljeno je još 60-ak uređaja pa će i veći dio bolničkih soba opremiti TV uređajima. Drugi dio projekta pokrenuo je Šegovićev dobar prijatelj Bojan Lovrek koji je okupio cijelu četu krasnih i uspješnih poduzetnika koji su donirali TV uređaje.

- Rekao sam da neću nikog izdvajati, ali ne mogu ne izdvojiti priču jedne predivne pacijentice koja je na operaciju u našu bolnicu stigla iz nama dalekog Trogira i nakon operacije me pozvala u sobu i donirala 6 televizora za Odjel ortopedije. Motivacija svima, pa i nama, je želja da naši

krajnjem slučaju, pojasnio nam je Šegović te isto tako zamolio da zbog povećanog pritiska u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti u pratnju s djetetom dolazi samo jedan roditelj.- Zna se dogoditi da s jednim djetetom u pratnji dođe čak četvero ljudi. U tom

slučaju, ako netko ima na primjer hripavac, može zaraziti sve te ljude u čekaonici, a znamo da je za djecu to jako opasno. Molimo da dodatna pratnja sačeka naše pacijente negdje izvan bolnice, apelirao je ravnatelj na roditelje. (sh)

Dio donatora koje smo fotografirali u četvrtak s upravom bolnice

Nastavak na 19. stranici

Božidar Grabant, inače informa�čar u čakovečkoj bolnici, s hrpom doniranih televizora

INA-in šljunak bio kurvino blago, samo nisu svi znali

Inin šljunak na deponiji blizu Sitnica

Šudra vozim, šudra bo

INA ne može ništa reći jer interno istražuju, ali su stavili lesu pa je sad veselje s besplatnim šljunkom završilo. Ko je jamio je jamio

Ogromno brdo šljunka koje se prekoputa romskog naselja Sitnice pojavilo prije neke tri, četiri godine postao je šljunak spoticaja kad se nedavno otkrilo da je odvezena ogromna količina u nepoznatom pravcu.

Nitko u INA-i nema pojma ni o čemu, a kako je anonimni zaposlenik rekao u emisiji Nove TV, Provjereno, upozoravao je nadređene na odvoz šljunka bez nadzora.

Naravno, vrijedni su novinari dojurili u Sitnice i Mursko Središće tražeći krivce, no nisu ništa mogli saznati u INA-i u svom rodnom Zagrebu. Pa tako nismo saznali niti tko su šefovi koje je anonimni zaposlenik upozoravao, niti tko je on, da ga to pitamo. A nadasve nije jasno zbog čega nije pozvao policiju ako je već svjedočio odvozu.

Po glasinama koje su se proširile po okolnim mjestima, navodno od istog anonimnog izvora, nestalo je oko dvjesto šlepera šljunka, a “prvooptuženi” je bio gradonačelnik

IN MEMORIAM

Murskog Središća, grada koji je doista koristio taj šljunak, prvenstveno prilikom obrane grada od poplave prošle godine.

Novinarka Jelena Rastočić uspješno je izdriblala gradonačelnika Dražena Srpaka, pa je ostao dojam kako licitira, točnije “mulja” s brojem odvezenih kamiona šljunka. Pitali smo Srpaka koliko je na kraju doista odvezeno za grad Mursko Središće?

- Nakon dvije poplave prošle godine ostale su velike štete, puno zaostale vode i sve to je trebalo odmah rješavati. Za to smo trebali šljunak za nasipavanje na mjestima gdje je voda odnijela dijelove puta, uništila stabilnosti jednog mostića, a i za zasipanje prokopa kod ispuštanja zaostale vode.

- S obzirom na to što je na ulasku u grad na otvorenom prostoru stajala veća količina materijala, pitao sam INA-u možemo li uzeti taj materijal za popravak šteta. Usmeno mi je odgovoreno da možemo u nekoj primjerenoj količini.

Zahvalni smo na pozitivnoj reakciji INA-e, naglasio je.

Teško je uopće bilo procijeniti koja količina bi bila dostatna.

Za potrebe sanacije puteva od poplave uzeto je 26 kamiona (14 iza poplave, a 12 početkom veljače, kod konačne sanacije). Određeni dio tog materijala uzet je greškom, a koje količine, utvrdit će stručne službe s obzirom na to da nije izvršeno preuzimanje radova. Šljunak je uzet za uređenje platoa za uskrsni krijes i sanaciju uništenih bankina kod trgovačkog centra, s obzirom na to da se istovremeno radila i konačna sanacija šteta od poplave za koju se uzimao navedeni šljunak.

Riječ je isključivo o nesporazumu. Grad to ne krije, a materijal je na tim lokacijama. Grad je stoga taj materijal spreman platiti vlasniku kao što bi ga platio bilo kome da se nije dogodio nesporazum, zbog kojeg nam je žao, poručio je gradonačelnik Dražen Srpak.

Upit o nestalom šljunku poslali smo i INA-i. Pi-

Preminuo je Stjepan Hamonajec (74)

Nakon teške bolesti, u 74. godini života, 6. ožujka preminuo je Stjepan Hamonajec, poznat i pod nadimkom Pele.

Jednom riječju teško je opisati ovog osebujnog sportskog djelatnika i zaljubljenika u nogomet, političara bez dlake na jeziku, ponekad i kontroverznog.

Bio je čovjek koji se od početka uključio u stvaranje

Hrvatske države i HDZ-a, a ostat će zapamćen i kao aktivni sudionik oslobađanja čakovečke vojarne. Svojom pojavom i gromkim glasom nije ga teško bilo zapaziti u odori među masom pred vojarnom. Uostalom, bio je tada i član kriznog stožera tadašnje Općine Čakovec. U svom političkom radu bio je i vijećnik Županijske skupštine u dva

mandata, da bi 2012. godine istupio iz HDZ-a i u potpunosti se posvetio sportu.

tali smo ih čemu je bio namijenjen šljunak dio kojega još uvijek stoji na ulazu u Mursko Središće? Koliko ga je ukupno bilo i kada su primijetili da šljunak nedostaje? Iz INA-e su nam kratko odgovorili: - Sve okolnosti oko spomenutog događaja se interno ispituju te u ovom trenutku nismo u mogućnosti iznositi više pojedinosti.

No za odvoz tako velike količine šljunka ima još sumnjivaca, da ne kažemo da se modernizirala i cesta između Štrukovca i Žiškovca i tuda je vrludala ogromna količina šlepera punih šljunka i pokoji bager… Još je samo trebala informacija da postoji šljunak za nula kuna.

Čuli smo se i s načelnicima iz okolnih općina koji nažalost nisu na vrijeme saznali za širokogrudnu INA-inu ponudu pa nisu mogli iskoristiti šljunak za svoje nerazvrstane ceste. Dišla baba s kolačima! Uopće nam ne pada na pamet bolji opis situacije nego što je naslov pjesme Mustač Benda: Šudra vozim, šudra bo.

(tn, BMO, foto: zvrzan)

Uz NK Omladinac Novo Selo Rok, njegovo ime ostat će vezano i uz NK Međimurje. S pozicije dugogodišnjeg direktora kluba, otišao je 2021. godine i povukao se sa scene. Starije generacije pamte ga i kao osnivača Feferona, satiričkog časopisa. Stjepan Hamonajec

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA u predizbornom tonu

Koga će spržiti visoki napon Ivkovića ili župana Posavca

Sukobili se oko nalaza revizije Županije i HEP-a, čiji je nalaz čišći

Predizborna atmosfera prelila se na rad Županijske skupštine, jer je sam dnevni red nije bio nakrcan zanimljivim odlukama nego rutinskim izvješćima koje moraju usvojiti skupštinari. Dosadu dnevnog reda zamijenili su verbalni udarci kojima se nastojalo politički nokautirati političkog suparnika.

Ivkoviću (HDZ) hodnici otkrili nepravilnosti o poslovanju Županije

Zaiskrilo je između vijećnika Igora Ivkovića (HDZ), Ivica Bakse (NPS) koji je kao gromobran skakao u obranu župana, stranačkog istomišljenika. No župan Posavec se i bez svog “advokata” iz stranke dobro driblao u duelu s Ivkovićem.

Igor Ivković je otvorio utakmicu pitanjem o nalazu državne revizije na poslovanje Županije. - Čujem po hodnicima Županije kako je nalaz otkrio puno nepravilnosti u poslovanju Županije, zbog čega je državna revizija dala uvjetno mišljenje.

- Nisam Vas vidio da hodate po županijskim hodnicima, kazao je župan Posavec, a i nema potrebe za tim, jer će se nalaz revizije naći na Županijskoj skupštini. Bocnuo je Ivkovića da je nalaz državne revizije sigurno bolji nego nalaz revizije u HEP-u.

Župan je pojasnio je da su glavni krimen Županije u nalazu revizije, 24 godine stari poljoprivredni krediti, koji su ušli u zastaru, o čemu, kako tvrdi župan, jedno mišljenje ima ministarstvo, drugo državna revizija, a treće pravnici.

Igor Ivković je na županov ubod o nalazu revizije za HEP odgovorio: - Elektra Čakovec u svom poslovanju nema ni jednu primjedbu.

No, tu verbalnom ratu nije bio kraj. Cjepanicu na

vatru dodao je Ivica Baksa kazavši da HEP ne obavještava građane u slučajevima kvara kad pola Međimurja ostane bez struje i to ugrožava pacijente na respiratoru u bolnici.

Igor Ivković je zapitao Ivicu Baksa ima li on fetiš na njega jer uvijek kad komentira rad župana pa skače kao lav?

Zatim je kazao da bolnica ima back up, odnosno, agregate pa pacijenti nisu u opasnosti.

Ponovo se uključio župan kazavši da bolnica ima agregate koji traju svega dva sata, ali da alternativu za nestanak struje nema HEP kad pola Međimurja ostane bez struje.

Župan:

Ministri privatno mogu dolaziti na kartanje ili lov Bojno polje župan je prebacio i na dolazak ministara koji u zadnje vrijeme u širokom luku zaobilaze župana i službeni posjet Međimurskoj županiji.

- Privatno u Međimurje mogu doći na lov ili kartanje, ali pristojnost nalaže da se jave domaćinu. Nije ovo vlada HDZ-a, nego svih građana, kazao je župan Posavec.

Nastavio je: - Dolaze na tajne sastanke, bez prisustva medija, kao ministrica poljoprivrede na sastanak s poljoprivrednicima, a nakon toga priopćenje osvane na stranici Grada Preloga. Nabrojio je i dolaske drugih ministara: zdravstva, gospodarstva i drugih koji se nisu javili njemu kao domaćinu.

- Bilo bi dobro da sjednemo zajedno, jer bi tako riješili više stvari, ali možda sada više i nije bitno je će to uskoro biti tehnička vlada i svi će sada pred izbore dolaziti i hvalit nasi, kazao je župan. (BMO, foto: Z. Vrzan)

Ma�ja Posavec Igor Ivković

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

UTotovcu,čakovečkom prigradskom naselju opet vrije. I opet je u pitanju smeće, pardon, otpad koji se vozi iz Međimurja na odlagalište otpada u njihovu naselju. I ne vrije po prvi put jer Totovčani su već bili na ulici, prosvjedovali su, ali bez ikakve vajde. Otpad se i dalje vozi, štoviše, odlagalište se opet širi i to je ono što ih je diglo na noge posljednjih mjesec dana. Ne toliko samo širenje, budući da su svjesni činjenice da će još proteći dosta vode ispod dravskog mosta prije nego što prvi kamion s otpadom stigne u Piškornicu, Regionalni centar za gospodarenje otpadom, koliko činjenica da, kako su rekli, nisu bili obaviješteni o novoj kazeti prema Totovcu već su to iščitali iz dokumenata Grada Čakovca.

Uslijedio je potom Zbor mještana s povišenim tonovima i adrenalinom nakon kojeg su zaključke, odnosno konkretna pitanja o širenju odlagališta, poslali Gradu Čakovcu.

Minule nedjelje Marta Topličanec je na sastanku mještana pročitala zajedničke odgovore Grada i GKP-a Čakom kojim, naravno, mještani nisu bili zadovoljni te su poslali prigovor. Ako su već čekali gotovo 50 godina, kažu, pričekat će i tih 15 dana koliko su dali rok Gradu da se očituje.

Marta Topličanec, predsjednica Mjesnog odbora Totovec

Uz to, zatražili su oni još podosta toga, od škole, sportske dvorane, vrtića, staračkog doma, autobusnog stajališta, stomatološke ambulante i ambulante opće medicine i nabrojali su još svega čega su se sjetili.

One radikalnije mjere, ako im se ne udovolji, ostavili su za kraj. A to su angažiranje nezavisnog odvjetnika, ne iz Međimurja: - Oni su svi povezani, kažu mještani već nekog iz Zagreba. Spremni su i pozvati ekipu iz Provjerenog (novinari, kažu, ipak si daju truda i kopaju), pa su za ulicu, odnosno organiziranje prosvjeda, a pala im je na pamet, odnosno razgovaralo se i o odcjepljenju od Grada Čakovca i pripojenju jednoj od susjednih općina.

Napravili budu kaj budu šteli ak im mi ne stanemo na rep

- Ovo nam je sada zadnja prilika da tražimo nešto zauzvrat, trebamo ići oštro prema njima kako bi i mještani Totovca imali korist od tog otpada, čulo se između ostaloga na nedjeljnom sastanku, uz napomenu da zatraže što više pa će se valjda nešto iz toga i izroditi.

- Tražimo �inancijsko izvješće na kaj su se potrošili novci koji su se prije skupljali na “naš račun”, drugi je zahtjev. Bilo je tu na računu 7 milijuna kuna. Mogli smo tada za te novce dobiti školu i spalionicu, no Šalamon nije dao.

Naime, mještani Totovca, osim što ne moraju plaćati odvoz otpada, nemaju nikakve druge bene�ite od “smrada smeća” velikog dijela Međimuraca kojeg gledaju i trpe svaki dan. Istina, kažu, dobili su jednokratnu novčanu naknadu na ime umanjene vrijednosti njihovih nekretnina još u vrijeme gradonačelnika Branka Šalamona (premda i ta naknada nije bila svima po volji jer: - Nije se priznala procjena arhitekta kojeg smo mi angažirali, a bila je riječ o g. Matoteku, već je Šalamon angažirao svoje iz Stanorada, nadglasavao je viku jedan Totovčan).

Za smeće je odgovoran onaj tko ga stvara

Postoje određena pravila na kojima počiva gospodarenje otpadom. Prvo i osnovno je da je za otpad odgovoran vlasnik koji ga stvara.

Drugo je načelo blizine, odnosno da ga zbrinemo na najbližoj mogućoj građevini (tako se inače naziva odlagalište u Totovcu). Slijedi načelo ekonomičnosti odnosno e�ikasnosti odlaganja na najbolji mogući način. Doduše odlaganje je najgori mogući način.

Do prije kojih desetak godina GKP Čakom prikupljao je kunu po kanti za održavanje, odnosno sanaciju odlagališta i novce je transferirao Gradu. Dakle, ne Totovčanima koje sad zanima na što se potrošio taj novac.

Za njih je sve ovo što se događa u njihovom Totovcu velika politička igra: - 50 let nam voziju smetje z pol Međimurja. Nemaju kam drugam pa nek onda ide v Totovec, čulo se. Stavljeni smo pred gotov čin, nitko nas nije ništa pitao, Ništ im ne verjemo, kulko put su nas već izigrali, Perhoču je voda došla do grla, pun je i ve ide prema selu, Napravili budu kaj budu šteli ak im mi ne stanemo na rep, Ve im damo dozvolu za širenje i odvoz do 2027. pak nam budu onda došli v dvorišta, samo je dio toga što se moglo razaznati u atmosferi nabijenoj emocijama i adrenalinom.

Oni iskusniji i prisebniji, poput Bojana Rodigera, pokušavali su smiriti situaciju i objasniti da organizacija prosvjeda nije laka i jednostavna te da posljedice mogu biti itekako �inancijski teške.

TEMA BROJA

Potom pak je dodao: - Oni se budu dalje širili i mi im nebremo realno ništ stoga je najbolje za naselje tražiti što više toga da se napravi.

Jer, ruku na srce, dozvolu o gradnji škole za 100 učenika koliko bi ih bilo od 1. do 8. razreda iz cijelog dravskog bazena kao i izgradnja sportske dvorane ipak nije isključiva ingerencija Grada, već ministarstva.

- Vugrinec nam je obećal gradnju sam Područne škole, dometnuo se netko iz pozadine na sve to.

Dakle, Totovčani su prokuhali najnovijim proširenjem odlagališta u smjeru naselja, odnosno otvaranjem nove kazete za odlaganje otpada koja će, istina Bog, biti zapunjena za svega godinu, godinu i pol dana. I što dalje, pitaju se, jer se Piškornica otvara u idealnom slučaju 1. srpnja 2027. godine. Tim više što je Čakom otkupio još zemljišta za širenje, naravno prema naselju.

- Imaju prazan prostor s druge strane, prema Vulariji, poručuju mještani i pristaju na daljnje odlaganje, ali isključivo na tom dijelu.

- Na području gospodarenja otpada mi jako sporo napredujemo i mi kao ljudi tu zakazujemo.

Naime, što smo bogatiji to proizvodimo i više smeća jer si više toga možemo priušti u kratkom vremenskom razdoblju. A to smeće, odnosno otpad, treba negdje završiti.

Pomoći Totovčanima možemo stoga jedino tako da proizvodimo manje otpada, odnosno da ga što više odvajamo i recikliramo.

Međutim, Čakomu je lakše i jednostavnije širiti se prema Totovcu jer im se na parceli prema Vulariji ispriječio dalekovod HEP-a.

Gradonačelnica Ljerka Cividini potpisala je traženu garanciju o neširenju odlagališta prema naselju.

- Ta prva kazeta bit će izgrađena i to je zadnja koja se gradi, odnosno širi prema naselju Totovec, naglasila je gradonačelnica.

Ono što zna, dodaje, je to da je prostorno-planskom dokumentacijom još 2012. godine predviđeno proširenje odlagališta te da je Čakom za novu kazetu ishodio sve

TOTOVČANIMA je dosta otpada koje stvara pola Međimurja

Snježana Tkalčec Avirović

Obrnite “Perhočovu piramidu” prema

- Imaju prazan prostor s druge strane, prema Vulariji, poručuju mještani i pristaju na daljnje širenje, ali isključivo prema tom dijelu. Međutim, Čakomu je lakše i jednostavnije širiti se prema Totovcu jer im se na parceli prema Vulariji ispriječio dalekovod HEP-a

potrebne dozvole. Stoga ni ne vidi razlog da se o tome Totovčani posebno obavještavaju.

Osim toga, rekla je da na adresu Grada nije došao niti jedan zahtjev ili prijedlog za promjenu prostornog plana.

- Grad će već ovih dana ponovno pokrenuti proceduru izmještanja dalekovoda kako bi se deponij proširio iza “brijega”, dodala je. Očito se u Čakomu nije dalo nikome s time baktati.

Energično je potvrdila kako se na prostor zemljišta koje je nedavno Čakom kupio odlagalište sigurno neće širiti. Razmotrit će se mogućnost da se na njega preseli zemlja koja se čuva na sjevernoj strani odlagališta, a koja je namijenjena prekrivanju nakon što odlagalište završi s radom. Tako će se stvoriti dodatni prostor za eventualne buduće kazete. No, to nije odgovor koji

je zadovoljio mještane jer se proširenjem odlagalište širi i približava se kućama na manje od 500 metara.

Famoznih 500 metara ipak je broj koji više ništa ne znači

Dakle, koliko god gradonačelnica Cividini garantirala Totovčanima da je ovo najavljeno širenje posljednje prema mjestu, oni se ne slažu s time jer je povrijeđena linija od 500 metara udaljenosti odlagališta od kuća. Drugim riječima, udaljenost je sada 432 m mjereći, kako su nam objasnili u Čakomu, od ograde odlagališta do ograde prve kuće. Na veliku žalost mještana tih 500 metara udaljenosti više ništa ne znači. Naime, Zakon nigdje ne spominje (ne) dozvoljenu udaljenost tako da odlagalište faktički može doći do samih vrtova ili dvorišta

Totovčana. Ne znamo znaju li to Totovčani, je li im netko to objasnio ili žive u (ne)namjernom neznanju, radi “mira u kući”. Ilustracije radi, kuće u Slavonskom Brodu udaljene su svega 100 metara od odlagališta.

- 500 metara piše samo na jednom mjestu u propisima, objašnjava Snježana Tkalčec Avirović, rukovoditeljica Zajedničkih poslova u GKP-u Čakom i to na mjestu gdje se navodi tko ima pravo na naknadu zbog blizine odlagalište.

A to znači, samo vlasnik koji ima legalnu građevinu do 500 metara od odlagališta. Konkretno, navodi dalje, u Totovcu je riječ samo o jednoj kući dok svi ostali: - Apsolutno nemaju nikakva prava.

- Onu jednokratnu naknadu koju su dobili za umanjenje vrijednosti svojih nekretnina je bila odluka ni na čemu osno-

Što to točno Totovčani žele?

Totovčani su Gradu Čakovcu i pismeno poslali svoje zahtjeve. Dobili su odgovore na koje su dali prigovor. Evo kako izgleda njihova “prepiska”.

Prenosimo naime odgovore na pitanja Totovčana koje su zajednički sastavili GKP Čakom i Grad Čakovec. I.

garantirati da ga nikada neće biti prema selu.

“Perhočovu prema gmajni

vana osim na gradskoj odluci, ljudi su dobili kruha preko pogače, naglasila je Snježana Tkalčec Avirovović. Doduše, dodala je kako je vlasnik te jedne kuće nekretninu kupio poslije, odnosno kad je odlagalište već bilo tamo, pa zbog toga ni on ne bi imao pravo na naknadu.

- Dakle, sve kaj se govori o tih 500 metara i nekakvim pravima, nema nikakvog uporišta, kategorički navodi.

Ne želi, kaže, relativizirati nelagodu, ali nakon svega, misli da Totovčani samo žele nešto opet dobiti: - Za mene, da oni idu dalje, bili bi šatoraši, navodi dalje.

Tih 500 metara je de�inirala struka i to je jedno vrijeme stajalo u pravilniku kad su se isplaćivale naknade domaćinstvima unutar te udaljenosti te jedinici lokalne samouprave na kojoj se odlagalište nalazilo. No, kako se sve mijenja tako se i taj pravilnik promijenio. Pa tako Grad Čakovec ima pravo i ubire naknadu od 20 % cijene od drugih jedinica lokalne samouprave. Pravo na naknadu zbog blizine odlagališta ima i

vlasnik postojeće stambene odnosno stambeno-poslovne građevine u kojoj ima prijavljeno prebivalište i koja se nalazi na udaljenosti do 500 metara mjereno od vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi odlagalište do vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi stambena odnosno stambeno-poslovna građevina, uz uvjet da je vlasništvo nad nekretninom stekao prije početka građenja te građevine za odlaganje otpada.

Jednostavnim rječnikom rečeno, osim Grada Čakovca, nitko nema pravo na naknadu. Dakle, ne Totovec, jer je on samo Mjesni odbor koji nema ni svoj račun pa mora moliti Grad i za dvije �laše vode, primjerice za Zbor mještana. Čak ni Zbor mještana ne može sazvati već gradonačelnica, ne može donositi ni nikakve odluke već samo sugestije koje Grad može, ali i ne mora prihvatiti.

I što onda reći, osim da Totovčani nemaju ništa, nikakva prava osim što trpe smrad smeća, pardon otpada, iz pola Međimurja i to već pola stoljeća, gledaju piramidu otpada koja raste iz dana u dan. Preostaje im jedino da se mole Bogu da Piškornica proradi što prije ili pak da se u Čakomu smile nad njima i ne idu linijom manjeg otpora te da se potrude i šire svoje poslovanje na drugu stranu gdje trebaju više uložiti i više se potruditi. Međutim, ako i kad Piškornica proradi još uvijek se ne zna kako i pod kojim uvjetima će se tamo voziti otpad.

Molimo da nam pošaljete skicu zemljišta na koje bi išlo proširenje prve kazete za koju ste nam rekli da su sve dozvole već dobivene. Zanima nas kada je to pokrenuto, molimo dokumentaciju koja je to čestica, koja je to udaljenost od sela i što bi se točno radilo na toj čestici i u kojem razdoblju. Da li se ono može izbjeći pošto je prema našoj procjeni i to bliže selu, a rekli smo da ne želimo proširenje, a kamoli bliže sela

- U privitku Vam dostavljamo skicu čestice na kojoj će se izgraditi nova kazeta za odlaganje otpada. Dostavljamo Vam i skicu s izmjerenom udaljenošću do vršnih točaka katastarskih čestica na kojima se nalaze građevine do vršnih točaka prve katastarske čestice u samom naselju Totovec. Građevinska dozvola izdana je početkom 2024. godine i to na temelju Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš te Rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Dakle, postupak izgradnje nove kazete počeo je 2021. godine i to kao priprema za scenarij da Regionalno odlagalište otpada u Piškornici ne počne s radom kao što je planirano. To se na žalost i dogodilo.

Površina za koju su ishođene suglasnosti i građevinska dozvola, na propisanoj je udaljenosti od naselja, te je u datom trenutku bila jedina opcija za eventualno proširenje. Ponavljamo, do njega ne bi došlo, da se procedura oko početka rada “Piškornice“ provela prema planu. Navedena kazeta kapaciteta je oko 24 puta manjeg od postojeće, sada aktivne kazete, a ako bi se u potpunosti popunila, odložena količina otpada bit će daleko manja, nego što je ona u postojećoj kazeti. II.

Koji je daljnji plan proširenja tj. da li nam možete pismeno dati garanciju da proširenja ubuduće neće biti, ili nam možete samo

- Na sjednici Skupštine GKP-a Čakom, održanoj 20. veljače 2024. godine, donesena je Odluka da se eventualne nove plohe neće projektirati i graditi bliže naselju Totovec. Na žalost, garanciju o tome da u budućnosti neće biti proširenja, ne možemo dati i to zato što, dosadašnja iskustva vezana uz početak rada Regionalnog odlagališta otpada “Piškornica“ nisu najbolja. Prema sadašnjem planu ono bi s radom trebalo započeti 2027. godine, no kao i u prethodnom slučaju, kao odgovorna tvrtka moramo biti pripremljeni na sve situacije. Ono što možemo jamčiti je to da se plohe na kojima bi se eventualno odlagao neopasni miješani otpad, sigurno neće planirati i graditi na česticama koje se nalaze bliže naselju od sadašnje plohe.

III.

Na koji način će se nakon otvorenja Piškornice u potpunosti sanirati odlagalište u Totovcu i da li se to odnosi na trajno zatvaranje?

- Nakon što profunkcionira “Piškornica“, u Totovcu će prestati trajno odlaganje otpada. Na površinama na kojima se odlagao otpad izgradit će se brtveni sloj te će se prekriti zemljom. Ako se vaše pitanje posredno odnosi na eventualni utjecaj otpada koji će ostati na tim površinama, već je ranije izgrađen donji brtveni sloj koji sprječava utjecaj na podzemne vode. Gornji sloj otpad će i “vizualno“ odvojiti od okoliša te će spriječiti bilo kakav eventualni utjecaj na kvalitetu zraka. Sanacija odlagališta će se raditi prema zakonom previđenoj proceduri, a u skladu s njom dobivene su i sve dozvole. Bez obzira na to što se u Totovcu otpad više neće odlagati, narednih 30 godina pratit će se kvaliteta vode, tla i zraka te će ti podaci biti javno dostupni. U privitku je i Okolišna dozvola na temelju koje se provodi sanacija odlagališta. IV.

Što to točno znači da će odlagalište ostati pretovarna stanica, hoće li se i dalje dio otpada skladištiti / sortirati na odlagalištu?

- Kad profunkcionira Regionalno odlagalište, otpad prikupljen od naših domaćinstava (za ona

područja gdje GKP Čakom ima koncesiju), dodatno će se sortirati te iz njega izdvajati dio koji se može reciklirati (staklo, papir, metali i slično). Preostali otpad pretovarit će se u kamione većeg kapaciteta te odvoziti u Piškornicu na trajno odlaganje. Sortirani otpad prodat će se odnosno odvesti tvrtkama koje se bave recikliranjem. Ova postrojenja već postoje na lokaciji odlagališta u okviru reciklažnog dvorišta. Dio otpada (namijenjenog recikliranju) i dalje će se privremeno skladištiti u postrojenjima odlagališta (dok ga ugovorena tvrtka ne odveze na preradu). Cilj je da iz otpada izdvojimo materijale koje možemo ponovno koristiti, te da do Piškornice imamo što manji broj vožnji. To će direktno utjecati na smanjenje cijene usluge prikupljanja i zbrinjavanja otpada koju plaćaju građani.

V. Na koji način se zbrinjava azbestni otpad/ploče? -Azbestni otpad/ploče trenutno se zbrinjava u Križevcima zato što od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja GKP Čakom još nije dobio dozvolu za izdavanje dozvole za azbest. Ona je zatražena jer u Totovcu imamo posebnu kazetu za azbest te za nju GKP Čakom ima Uporabnu dozvolu.

VI.

Koje radnje i u kojem vremenu će biti poduzete u svezi zaobilaznice kako bi se u potpunosti izbjeglo prometovanje teškog tereta / kamiona u selu?

- Grad Čakovec je u postupku provedbe nabave za izradu prometne studije koja će utvrditi mogućnosti gradnje alternativnih prometnih pravaca koji bi kamionski promet usmjerili izvan naselja Totovec, ali i ostalih naselja tzv. dravskog bazena.

Mještanima je predsjednica MO Marta Topličanec pročitala te odgovore. Mještani nisu zadovoljni te su uložili prigovor, glavni se odnosi na udaljenost odlagališta od 500 metara i dopunili su s nizom svojih zahtjeva koje smo naveli u početku. Dali su im rok od dva tjedna i onda će odlučiti što i kako dalje. A opcije su: odvjetnik, TV ekipa iz Provjerenog, prosvjed i odcjepljenje. Dakle, na potezu je Grad Čakovec kao vlasnik GKP ČAKOM.

Ivica Perhoč Nastavak na stranici 7.

Bojan Rodiger, član Mjesnog odbora Totovec

Gospodarstvo

Trgovine otvorene ove nedjelje, 10. ožujka

KRK trgovine (Metss)

• Čakovec-Jug, T. Goričanca 6 (od 7 do 11 sati)

• Čakovec, V. Morandinija 21 (od 7 do 11 sati)

• Čehovec, Glavna ulica 131 (od 7 do 11 sati)

• Črečan 42 (od 7 do 11 sati)

• D. Kraljevec, Čakovečka 1 (od 7 do 11 sati)

• Draškovec, Draškovićeva 13 (od 7 do 11 sati)

• Gardinovec, Glavna 262 (od 7 do 11 sati)

• Hlapičina 172 (od 7 do 11 sati)

• Hodošan, Cvjetna ulica 1 (od 7 do 11 sati)

• Kotoriba, Sajmišna 2a (od 7 do 11 sati)

• Križovec 17 (od 7 do 11 sati)

• M. Središće, Frankopanska 1 (od 7 do 11 sati)

• Mihovljan, Prvomajska 92 (od 7 do 11 sati)

• Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati)

• Savska Ves, J. Bajkovca 2 (od 7 do 11 sati)

• Slakovec 61 (od 7 do 11 sati)

• Sveti Urban 33 (od 7 do 11 sati)

CIMERMAN

• Šenkovec, Pavlinska 5 (od 7 do 11 sati)

• Zasadbreg 153a (od 7 do 11 sati)

• Žiškovec, Glavna 72 (od 7 do 11 sati)

Trgovine NTL

• Gardinovec 183

• Goričan, Murska 3

• Jurovec 20a

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Novakovec, Glavna 32

• Okrugli Vrh 62b

• Pleškovec 160

• Pušćine, Školska 23

• Sivica, Glavna 45

• Totovec, Čakovečka bb

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53

Ostale trgovine

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 sati)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 sati)

• Pekara CRO-PEK Čakovec-Buzovec (od 5:30 do 20:30 sati)

• Supernova Varaždin (9-14 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109

•

mob: 091/311-1099

fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA

www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

POGLED ODOZDO

Moraju li izbori biti nedjeljom

Pojavila se “teorija”, trik pitanje – moraju li izbori biti u nedjelju? Iz DIP-a kažu, teoretski, ne moraju. Dakle, ako se kao kosti prihvatimo ove “teorije” i poigramo njome, ne moraju, kao što ni trgovine ne rade nedjeljom.

Teoretski, birači radnim danom mogu skoknuti do birališta, nakon posla, a ako im biračko mjesto nije daleko, i pod pauzom na poslu. Radni narod, ako je umoran, ni ne treba izlaziti na birali-

MINISTARSTVO TURIZMA i sporta objavilo je javni poziv za stipendiranje učenika za ugostiteljsko-turistička zanimanja

Preloški DG sport stipendira 10 učenika

šta. Njegovo je samo da plati račune pogrešnih politika, plaće političare, biračke odbore, kampanje… Kome bi uopće i zašto palo na pamet da izbori ne budu u nedjelju? Kome bi odgovaralo da se izlaznost svede samo na one koji nemaju što drugo raditi radnim danom ili su dio stranačke mašinerije?

Stranačke mašinerije ovako i onako upregnu svoje članove i simpatizere da odrade izbore u njihovu korist.

Ministarstvo turizma i sporta objavilo je otvoreni javni poziv za poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu. Radi se o stipendijama s ciljem motiviranja mladih za ugostiteljsko-turistička zanimanja, podizanja standarda obrazovanja i kvalitete kadrova, a samim time i cijelog turističkog sektora te kvalitetnijeg povezivanja obrazovnih institucija i gospodarskih tvrtki u turizmu.

Rok za prijavu na Javni poziv je do 2. studenoga 2024. godine ili do iskorištenja sredstava.

U tijeku je potpisivanje Ugovora o stipendiranju za školsku godinu 2023./2024. na temelju objavljenog Javnog poziva.

Dobre stipendije i za konobare i kuhare

Riječ je o stipendijama koje Ministarstvo provodi u suradnji s tvrtkama u turizmu, odnosno hotelima, kampovima, restoranima, turističkim agencijama, tako da svaki dionik participira u ukupnom iznosu stipendije i to poslodavac s 80 €, a ministarstvo sa 186 €.

Na temelju navedenog programa učenicima i studentima koji se obrazuju za rad u turizmu i ugostiteljstvu odobrava se u školskoj / akademskoj godini 266 € mjesečne stipendije u razdoblju od

1. rujna do 30. lipnja tekuće školske / akademske godine.

Odmah po završetku redovnog školovanja, odnosno studiranja, tvrtka ima obvezu osigurati rad stipendista u trajanju od najmanje tri mjeseca u kontinuitetu u jednoj sezoni.

Stipendist tijekom primanja stipendije ima obavezu redovito obavljati stručnu praksu, upisivati razrede / godinu u redovnom roku te raditi u tvrtki po završetku obrazovanja u trajanju najmanje tri mjeseca u kontinuitetu.

U Međimurskoj županiji djelatnike u ugostiteljstvu i turizmu obrazuju Srednja škola Prelog: hotelijersko-turističke komercijaliste, kuhare, konobare i slastičare te Ekonomska i trgovačka škola Čakovec: hotelijersko-turističke tehničare.

Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog, objasnio nam je da škola “nema nikakve veze sa samim stipendiranjem”, jer je stipendiju moguće ostvariti samo preko �irme koja prihvaća sudjelovati u stipendiranju učenika zajedno s ministarstvom. Učenici pak zauzvrat nakon završetka školovanja imaju obvezu tri mjeseca raditi kod poslodavca koji mu je su�inancirao stipendiranje.

- Poznato mi je da su se u to uključili i neki naši poslodavci, znam za DG sport iz Preloga, kazao je.

Dragica Domjanić iz DG sporta: Ako od njih deset, dvoje, troje ostane radi� kod nas to je velik napredak u osiguranju kadrova

- U stipendiji od 266 eura mjesečno, ministarstvo daje 186 eura, a poslodavac 80 eura

Kao škola svjesni smo potrebe da na tržište rada izlaze što kvalitetniji ugostiteljsko-turistički djelatnici, zbog toga imamo ugovor i s hotelijerskom �irmom Jadranka iz Malog Lošinja kamo naši učenici odlaze i na jednomjesečnu praksu tijekom ljeta i redovito dobivaju najviše ocjene, od svih učenika koji tamo dolaze na praksu: iz Vinkovaca, Našica, Karlovca i Opatije. Svako ljeto na Mali Lošinj šaljemo 10 učenika. Dodaje: - Djelatnici u ugostiteljstvu i turizmu su iznimno traženi i dobro plaćeni, ali još uvijek među djecu i njihove roditelje nije dovoljno doprlo u svijet da upisuju ta zanimanja. Umjesto da se opredijele za to zanimanje, mnogi koji ne završe fakultete – konobare, međutim treba reći da hoteli preferiraju profesionalne konobare, jer više cijene i vrednuju kvalitetu i profesionalnost, kazao je Gregur.

Plaćena praksa

Dragica Domjanić iz DG sporta, kazala je: - Već drugu godinu uključili smo se u stipendiranje učenika koji se opredjeljuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja. Prve godine smo stipendirali sedam, a ove godine još tri učenika, dakle ukupno njih 10. To su učenici koji su upisali zanimanja za hotelijersko-turističke komercijaliste, hotelijersko-turističke

tehničare i jedan konobar. Ističe: - Nama tih ukupno 800 eura mjesečno za njih deset nije velik novac, ali ako njih dvoje, troje ostane raditi kod nas, to je velik napredak u osiguranju kadrova. Osim toga smatram da dio zarađenog novca moramo vratiti zajednici i pomoći roditeljima u obrazovanju djece.

Uz stipendiju svaki učenik koji je kod nas na praksi dobiva naknadu kad je na praksi tijekom godine, ali i na jednomjesečnoj ljetnoj praksi, ili ako želi raditi preko učeničkog servisa.Mislim da je iznos stipendije koji osiguravamo zajedno s ministarstvom dovoljan za potrebe učenika i oslobađa roditelje troškova. Pojedini učenici taj novac štede za vozačku školu ili čak za prvi auto kako bi bili mobilniji kad završe školu i počnu raditi. Ministarstvo turizma i sporta program stipendiranja učenika i studenata provodi od 2008. godine te je do danas su�inancirano više od 2.870 stipendista za koje je isplaćeno 5.604.563,71 €. Od 2016. do danas potpisano je 2.144 ugovora o stipendiranju, dok je u tom razdoblju za potrebe stipendiranja izdvojeno 5.065.208,53 €. Ovo je prilika međimurskim �irmama u turizmu da iskoriste sredstva kako bi si osigurali kvalitetne kadrove za budućnost. (BMO)

Cijela igra je u tome da se na biralište izvuče čim više predvidljivih birača, jer svima su noćna mora neodlučni i nepredvidljivi. Oni mogu biti jedino iznenađenje izbora, koji pomiče jezičac na vagi. A iznenađenja nitko ne voli, pa ni stranke.

Datum izbora uvijek određuju oni koji su trenutno na vlasti. Nastoje kao surferi uhvatiti povoljan vjetar u svoja jedra.

Zato pravi pokloni padaju prije, a ne poslije izbora. Za-

poslenima u javnim službama tako je Božić bio dva puta, kad i svima, i drugi put kad kada im je vlada Andreja Plenkovića podigla plaće.

Budući da svoji brinu o svojima, hoće li im se zaposleni u javnim službama odužiti se na izborima?

Ili će vladajuće nasamariti i glasati za ove u oporbi i s njima nastaviti igru podizanja plaća, dok balon na pukne i neko se ozbiljno zapita – tko će podmiriti račun? Ili u ovoj zemlji nema nikoga tko bi oz-

biljno upravljao državom te se pitao drži li nekontrolirano dijeljenje vodu? Drži, dok milijuni stižu iz europske blagajne i dok BDP podiže potrošnja koju potiče država na dug. Ali ni kad taj balon pukne neće oni, kojima je nezarađeno curilo u novčanike, to platiti. Nikad oni neće, kao zaposleni u realnom sektoru, trpjeti, zbog stezanja remena kad je �irma u krizi. To su te dvije Hrvatske od koji se jedna pravi, kao “neuka mlada”, da ne zna odakle dolazi novac.

KOLIKO se uvozne robe kontrolira?

Kontrolira se sve, a analizira svega 5 posto uvoza u Uniju!?

Prosvjed naših poljoprivrednika, a potom i međusobni sastanci, na svjetlo dana donijeli su niz poraznih činjenica o kojima se, doduše, u javnosti samo nagađa. Naime, znamo da na naše tržište svakodnevno dolazi roba iz tzv. trećih zemalja koja se ne analizira ili vrlo rijetko. To je našim poljoprivrednicima potvrdio i Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore: - Kontrolira se, odnosno laboratorijski se analizira svega 5 % uvoza poljoprivrednih proizvoda. Praksa se opravdava nedostatkom laboratorija, ali i sredstava.

Naravno, u dosljednoj primjeni propisa u Hrvatsku ne bi smio ući ni kilogram voća, povrća i žitarica koje nisu uzgojene sukladno re-

gulativi EU-a, a posebno ne poljoprivredni proizvodi za koje se izvan svake sumnje može ustvrditi da nisu GMOfree (!).

- Obične ljude koji nose 2 kg sira iz Bosne na granici se davi, dok s druge strane, kamion iza njih pun krumpira prođe samo tako, ilustrirao je dalje.

Vezano uz to, poslali smo upit Državnom inspektoratu RH i evo što su nam odgovorili:

- Ugovorom o funkcioniranju Europske unije zahtijeva se od svih država članica da pri utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije osiguraju visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštitu okoliša. U području međunarodne trgovine životinjama i po-

ljoprivrednim proizvodima koje države članice Unije imaju s trećim zemljama taj cilj se ostvaruje učinkovitom provedbom službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti nad životinjama, biljem, biljnim proizvodima te hranom životinjskog i neživotinjskog podrijetla, na graničnim kontrolnim postajama smještenim na vanjskim granicama Unije.

Kako je ovo područje izrazito bitno za vanjsku politiku Unije, granična inspekcija Državnog inspektorata ustrojena je kao sastavni dio granične inspekcije Unije te je pod nadzorom Europske komisije.

Službene kontrole životinja i roba se obavljaju transparentno budući da se svi podaci o obavljenim kontro-

IMA LI POTREBU punionica za električne aute širiti mrežu

Međimurci

voze 400 do

500 električnih vozila

- Manje vozilo za sat vremena se napuni za domet od 80 do 100 kilometra

U Međimurju je registrirano između 400 i 500 električnih vozila. Električna vozila se dijele se dvije kategorije. Na manja, koja imaju domet do 150 kilometara i veća vozila koja imaju domet do 450 kilometara. Ono što se sada potencira je razvoj mreže električnih punionica u jedinicama lokalne samouprave za mala vozila, koja se koriste za lokalnu vožnju, od doma na posao. Za ta vozila su dovoljne manje punionice

do 22 kW. Manja vozila se mogu u potpunosti napuniti za tri do četiri sata.

Za sat vremena se napuni za 80 do 100 kilometra vožnje. Takva vozila su idealna za kratka lokalna odredišta, a gušća mreža punionica omogućila bi vožnju od doma do posla i dopunjavanje vozila energijom dok se obavlja kupnja i nakon toga dopunjavanje energijom na sljedećoj destinaciji.

Punjenje vozila ovisi o snazi i brzini punionice, a punjenje vozača košta od 30 na sporoj do 60 centi po kilovatu na najbržim punionicama, kazao je Igor Gregorec, predstavnik firme CEE iz Čakovca koji je tematiku razvoja mreže električnih punionica predstavio na kolegiju načelnika i gradonačelnika. U Međimurskoj županiji su samo dvije super brze punionice. Ukupno je u Čakovcu šest aktivnih punionica, a

Nastavak sa stranice 5.

Pola stoljeća smrada smeća, pardon, otpada

Muka po Totovčanima seže još u prošlo stoljeće u daleku 1974. odnosno 1975. godinu. U dokumentima se navodi 1974. godina.

- Navodno je na tom mjestu bila šljunčara u koju se počeo ilegalno odvoziti otpad, prisjetila se Snježana Tkalčec Avirović. Čakom je u principu naslijedio taj prostor i sve što je bilo vezano uz djelatnost odvoza i odlaganja od nekadašnjeg Komunala 90-ih godina prošlog stoljeća.

Tada je bilo odlučeno da se to divlje odlagalište uredi na sanitarni način, pripremila se projektna dokumentacija, našao se izvođač radova koji je odradio građevinske radove.

Miroslav Novak, poslovođa na odlagalištu Totovec

Pragmatični Čakomovci

lama evidentiraju u IMSOC sustavu kojim upravlja Europska komisije. Kontrole se obavljaju prema učestalosti koji su strogo definirani EU uredbama pri čemu službenim kontrolama podliježe svaka takva roba, a način obavljanja službenih kontrola ovisi u riziku koje takve robe predstavljaju za zdravlje ljudi i životinja ili zaštitu okoliša. Tijekom jedne godine granična inspekcija Državnog inspektorata obavi više od 67.326 službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti nad životinjama, biljem, biljnim proizvodima te hranom životinjskog i neživotinjskog podrijetla kada se iz trećih zemalja unose u Uniju u svrhu stavljanja na tržišta država članica Unije. (vv)

Igor Gregorec, predstavnik firme CEE iz Čakovca načelnicima i gradonačelnicima govorio o potrebi razvoja mreže električnih punionica ukupno ih je u Međimurju 12. No ni to nije konačni broj punionica, jer ima ih koje nisu javne i onih koje nisu aktivne, kazao je Igor Gregorec. (BMO)

- Tad je krenulo iskapanje sveg prijašnjeg otpada do dna, iznad razine podzemnih voda, napravili su se zaštitni slojevi, zaštitne membrane. Izvađeni otpad je prosijan, onaj koji se mogao još iskoristiti se iskoristio, što se nije moglo bilo je ponovno odloženo na tzv. sanitarnu plohu. Danas je odlagalište u Totovcu koje se proteže na oko 12 hektara jedno od 5 najuređenijih u Hrvatskoj.

Prema riječima pak Ivice Perhoča, direktora GKP-a Čakom, prije samog odlagališta bilo je različitih inicijativa.

- Razmišljalo se o balama kao u Varaždinu, zatim o injektiranju otpada u INA-ine bušotine, ali ipak je na kraju pala odluka o odlagalištu.

Ne treba posebno spominjati kako komunalno poduzeće danas ima sve potrebne dozvole za odlagalište, da se redovno mjeri kvaliteta zraka i podzemnih voda i poduzimaju sve ostale potrebne mjere, naravno u skladu sa zakonom. Isto tako, navode kako ih inspekcije redovno posjećuju, prate njihov rad te da do sada nije bilo nikakvih problema. Štoviše, u Čakomu tvrde da njihovo odlagalište ni u kom slučaju ne šteti zdravlju niti pak kvaliteti življenja Totovčana.

Kroz godine, kolokvijalno zvana “Perhočova piramida”, premda smo zaključili da on s njom nema veze, samo raste i trebala se sanirati no datum se stalno prolongirao.

Po planu kad odlagalište dosegne svoj maksimum popunjenosti kapaciteta trebalo bi se zatvoriti brtvenim slojem i obavljati monitoring narednih 30 godina.

- U dozvoli za odlagalište piše da smijemo tu odložiti 400.000 kubika otpada i onda je ono puno i sad smo blizu toga, objasnio je Miro Novak, poslovođa odlagališta.

Otpad na Totovec uz Čakom vozi i preloški PRE-KOM, ali samo s područja Općine Pribislavec dok ostatak ide u Piškornicu.

Uostalom, navode i Perhoč i Snježana: - Što se Čakoma tiče nek nam netko veli kamo da vozimo i mi bumu tam vozili otpad. Vozili bumu i v Dubrovnik samo nek nam netko plati! - Totovčani imaju pravo biti nezadovoljni, ali činjenica je da se Piškornica presporo razvija, navodi Perhoč te dodaje kako su i oni u poduzeću time također nezadovoljni. Spominjala se 2017. godina, pa 2022. i tako unedogled: - A kaj da velimo ljudima kad nam tako govore iz Piškornice. Postavili su i retoričko pitanje: - Kaj bumo ak ne bumo vozili u Totovec? Koje je rješenje? Čakom bu vozil otpad tam kam mu se veli! Nije problem, mi bumo poštovali sve!

504 spalionice u Europi, ni jedna u Hrvatskoj

U Europi je termička oporaba, odnosno spaljivanje, najzastupljeniji oblik zbrinjavanja komunalnog otpada. Prema najnovijim podacima trenutno postoji 504 spalionica u kojima se spali 101 milijun tona otpada, a najviše u skandinavskim zemljama poput Švedske, Finske ili Danske, gdje se tako rješava i u konačnici koristi više od 50 posto otpada.

Spaljivanjem otpada ujedno proizvode električnu i toplinsku energiju. Ilustracije radi u Beču je spalionica u samom središtu grada, Celje je od svoje spalionice napravilo turističku atrakciju. Međutim, u Hrvatskoj se postrojenja za termičku oporabu ne grade jer su skupa i velik je otpor javnosti s obzirom na to da nikad nije pokrenuta kampanja kako bi se čuo glas struke. Spalionica je u Hrvatskoj još uvijek tabu tema, izuzmu li se one u Našicama i Koromačnom. Naime, znamo da se naša Vlada već odavno opredijelila za izgradnju regionalnih centara poput Piškornice. - Oni su mudre glave i oni bi trebali reći kako je najbolje postupati s otpadom. Hoćemo li ga reciklirati ili spaliti pa dobiti energiju za grijanje, navodi Snježana. Te mudre glave bi trebale reći: “Ajmo od njega dobiti korist, gdje će se naći novac i kome će se povjeriti posao”.

Pri ulasku u Hrvatsku evidentira se svaki kamion

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Počela utrka kolonizacije planeta

KU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

ako se čini, počela je nova utrka na Mjesec, a samim tim i na Mars. Drugim riječima, započeli su prvi ozbiljni koraci kolonizacije planeta oko Sunčeva sustava. Do sada se to smatralo pomalo znanstvenom fantastikom, no to više nije slučaj, vijesti pomalo prestižu jedna drugu.

MAJA KRIVAK (36) i Vladimir Obadić (39) u Njemačkoj zašparali za kuću i vratili se doma

Nije u šoldima sve!

Odlučili smo da se vraćamo u svoj rodni kraj kako bi Mia svoje djetinjstvo provela u obiteljskom okruženju. Uostalom, Mladen Grdović pjeva “nije u šoldima sve” što je u jednu ruku i istina, barem u našem slučaju, kaže Maja

Piše: Vlasta Vugrinec

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

hororima

povezusu više

prijateljice Nere nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na voli navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještaŠardija, koja bi ukoričena dana

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

NASA i Ministarstvo energetike SAD zajedno razvijaju �izijske nuklearne mikroreaktore. Već su odabrana tri koncepta razvoja te angažirane američke tvrtke koje svaka za sebe razvijaju nuklearni mikroreaktor: Lockheed Martin, Westinghouse i tvrtka IX. U ugovorima s tvrtkama stoji da bi reaktori trebali biti spremni za lansiranje do 2030. godine, a određene su i dimenzije, valjak promjera četiri metra i visine šest metara koji ne bi trebao biti teži od šest tona. Reaktor bi kontinuirano proizvodio najmanje 40 kW električne energije.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

NASA kao cilj projekta Artemis planira najprije vratiti ljude na Mjesec te izgraditi trajnu bazu za buduće putovanja svemirom, najprije prema Marsu, a potom i dalje prema Jupiteru i njegovim mjesecima gdje ima vode.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

U svemirsku utrku uključila se i Velika Britanija, koja već investira preko 3 milijarde eura u izgradnju nuklearnog mikroreaktora kojeg gradi tvrtka Rolls-Royce, a koji bi trebao biti spreman za lansiranje do 2029. godine.

Za sada se stidljivo u cijeli program uključila i ESA, Europska svemirska agencija, s ciljem da izgradi komu-

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

nikacijske i navigacijske sustave oko Mjeseca u programu Moonlight. U svemirski program se na svoj način uključuje i Indija, lansiranjem satelita. Najveći suparnici Zapadu su Rusija i Kina. Nimalo slučajno, ovih dana predstavnik ruske svemirske agencije objavio je da Rusija i Kina zajedno grade ogromni svemirski brod za prijevoz teških tereta do Mjeseca kao i nuklearni reaktor. Za sad je kao najveći problem ruski predstavnik naveo nedostatak vode za hlađenje nuklearnog reaktora svemirskog broda i na Mjesecu, uz planove da se do 2035. godine brod spusti na Mjesec i da se izgrade stalne baze. To zapravo izaziva pitanje: zašto bi se nuklearni mikroreaktor trebao hladiti upravo vodom?

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Maja Krivak iz Štefanca i njen partner Vladimir Obadić (39) iz Belice godinama su radili u Njemačkoj, u gradu Mühldorfu, nedaleko od Münchena i sada su se odlučili ostaviti pečalbu iza sebe i vratiti se u Međimurje.

Kažu da odluka nije bila nimalo lagana, no odlučili su da njihova dvogodišnja Mija ipak odrasta doma, u domovini svojih roditelja.

Nakon 6 godina zahvalili se Njemačkoj

- Nije mala stvar otići iz svoje zemlje u kojoj si rođen, u kojoj si proveo djetinjstvo do svoje mladosti u krugu svoje obitelji i svojih divnih prijatelja, kaže Maja te dodaje da nas život u više navrata iznenadi, ne znajući što će biti sutra.

I onda su prije dvije godine doživjeli ono o čemu su dugo sanjali. Naime, Maja je zatrudnjela i na svijet je donijela djevojčicu Miu.

Mia s brojem 2. Jedinstvena je to prilika za djeda da slavi sa svojom unučicom koja će mu sada biti još i bliže pa će ju moći viđati svaki dan. Naime, druga unuka, kći starije kćeri Petre živi u Osijeku i iako ju često viđa, ipak to nije to. Maloj Miji raduje se i baka oca Vladimira, odnosno prabaka koja je napunila već 97. godinu života. Naravno, tu je i ostatak Vladimirove obitelji.

Iako već godinama žive zajedno, Vladimir još uvijek od Maje nije “učinio poštenu ženu” pa će po povratku u Međimurje stati i pred oltar

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Treba se sjetiti prošle utrke na Mjesec u svemir u krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kad su se tajili podaci, kao i optužbi za špijunažu i slično. Danas je to mnogo lakše s pomoću računala i umjetne inteligencije.

Čini nam se da se i ovoga puta sprema nešto takvo, no ulog je znatno veći, ni više ni manje, postupna, ali ubrzana kolonizacija planeta Sunčeva sustava, pogotovo u tridesetim godinama ovog stoljeća.

Iako je iza sebe već imala staža radeći u inostranstvu, prije 6 godina, ona i njen Vladimir odlučili su otići u Njemačku i probati nešto novo u životu. Ostavili su svoj topli dom i otišli u nepoznati grad Mühldorf, nedaleko od Münchena.

- Bila je to za nas velika nepoznanica, od jezika do kulture pa nadalje, dodaje Maja. No, bili smo mladi, puni elana i željni novih ostvarenja, ali i zarade.

Zaposlili su se i radili su u istoj �irmi, u jednom logističkom centru. Posla je naravno bilo puno, potražnja za radnom snagom još veća.

- Dobro se tamo zarađuje, ali bez "znoja" nema postignuća, dodaje Maja.

- Termin za roditi mi je bio 16. veljače 2022. ali ona je htjela par dana pričekati da bude rođena na isti dan kao njen djed Slavko u Štefancu.

Istina je, dodaje, kada kažu da dijete promijeni život, tako je i nama, ali naravno u pozitivnom smislu. Maja je do Mijine druge godine života bila s njom na porođajnom dopustu i bilo je sad ili nikad. Nastaviti živjeti i raditi u Njemačkoj, poslati Miju u vrtić, učiti ju njemački pa da onda kasnije neće moći razgovarati s djedovima i bakama ili sve to ostaviti.

Ono najvažnije je ipak iza njih, proširenje obitelji, odluka da se vrate i osiguran siguran topli obiteljski dom. Veliko slavlje pri povratku u Belicu Proširenje obitelji mnogo je toga promijenilo u njihovim životima. Između ostaloga, mala Mia rođena je isti dan kao i njen djed, Majin otac, tako da se u zadnje dvije godine peče jedna velika torta s dvije različite polovice i svjećicama. Tako je ove godine Slavko puhao svjećicu s brojem 66, a

Po povratku u Međimurje očekuje ih još jedna velika stvar, možda i najveća u životu. Naime, iako već godinama žive i rade zajedno, još uvijek Vladimir od Maje nije “učinio poštenu ženu”. Drugim riječima stat će pred oltar i jedno drugome reći sudbonosno “DA”. Uz to i mala Mia primit će sakrament krštenja tako da će slavlje biti višestruko. No, za sve to treba pričekati ljeto kad napuštaju Njemačku.

VARAŽDINU, specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Odlučili smo da se vraćamo u svoj rodni kraj kako bi Mia svoje djetinjstvo provela u obiteljskom okruženju. Naš pjevač Mladen Grdović pjeva pjesmu “nije u šoldima sve” što je u jednu ruku i istina, barem, kažu, u njihovom slučaju.

No, prije povratka u Međimurje morali su si osigurati sigurno obiteljsko gnijezdo. Kako se u Njemačkoj ipak da nešto više ušparati nego u Hrvatskoj, ušteđevinom su odlučili kupiti kuću u Vladimirovoj rodnoj Belici, nedaleko od njegove obiteljske kuće kako bi bili “svoji na svome”.

Istina, posao u Međimurju još nisu našli, u stvari još ga nisu ni potražili, o tome će kaže, misliti kad se vrate: Roditelji nam kažu da dobar radnik nema strah da bude kruha gladan!

Maja i Vladimir s kćerkicom Mijom

Preminula

Snježana Zadravec

Snježana je pronađena živa, ali bez svijes� u šumi između Pleškovca i Praporčana (foto: HGSS)

PRONAĐENA u šumi između Pleškovca i Praporčana

Nestala Snježana Zadravec (48)

preminula u čakovečkoj bolnici

U petak u večernjim satima započela je opsežna potraga u koju su se uključili HGSS, policija, lokalni DVD-ovi Lopatinec, Brezje, Gornji Mihaljevec, Vučetinec, Mali Mihaljevec i Zasadbreg, obitelj i prijatelji nestale Snježane

Piše: Sanja Heric

Snježana Zadravec (48)

iz Dragoslavca, čiji je nestanak prijavljen tijekom petka, preminula je nažalost u nedjelju navečer u Županijskoj bolnici u Čakovcu.

Potraga za njoj pokrenuta je u petak krajem dana kada su HGSS-ovci u suradnji s djelatnicima MUP-a i članovima lokalnog DVD-a tragali dugo u noć koristeći pritom tragatelje na terenu,

ŽELEZNA GORA

potražne pse te dronove opremljene termalnim kamerama. Kako potraga nije dala rezultata, u subotu ujutro je potraga nastavljena visokim intenzitetom. Šezdesetak ljudi uključujući članove HGSS-a, policiju, lokalne DVD-ove Lopatinec, Brezje, Gornji Mihaljevec, Vučetinec, Mali Mihaljevec i Zasadbreg, obitelj i prijatelje nestale Snježane tragalo je za njom, a na terenu su bili i potražni K9 timovi te dvije

bespilotne letjelice s RGB kamerama.

Nešto iza 15 sati u subotu nestala Snježana je pronađena živa bez svijesti na šumskom području između Pleškovca i Praporčana te je odmah pozvana ekipa Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije koja je unesrećenu preuzela te je prevezla u Županijsku bolnicu Čakovec. Nažalost, u večernjim satima istog dana Snježana je premi-

Utopila se 84-godišnjakinja

U cisterni za oborinsku odvodnju u Železnoj Gori u nedjelju, 3. ožujka, utopila se ženska osoba rođena 1939. godine. Iz PU međimurske

IZ IVANOVCA prema

potvrdili su nam informaciju te su dodali da su prijavu zadobili oko 15 sati. Na teren su izašli i vatrogasci iz DVD-a Štrigova i DVD-a Železna Go-

Štefancu

ra. – DVD Štrigova izašao je na intervenciju s navalnim i kombi vozilom i sa svojih pet članova, kao i DVD Železna Gora s kombi vozilom i svo-

nula. Policija je izvijestila da je o događaju obaviještena nadležna državna odvjetnica koja je naložila obdukciju.

48-godišnja Snježana Zadravec, inače je bila ravnateljica DV-a Pahuljica u Murskom Središću, a prethodno do 2021. godine imala je vrtić Sunčeko u centru Selnice. Obitelji i prijateljima članovi Stanice ovim putem izražavamo sućut.

DONJI VIDOVEC

Nestao je Luka Friščić

Luka Friščić, mladić rođen 1993. godine u Čakovcu, nestao je 4. ožujka 2024. godine u Donjem Vidovcu. Visok je 183 cm, nosi broj stopala 43, ima crnu kovrčavu kosu, smeđe oči, srednji nos i srednje uši, ovalno lice te ima vitku razvijenost.

U trenutku nestanka, Luka je bio odjeven u crnu zimsku kožnu jaknu i zelenu majicu s kapuljačom. Obitelj izražava duboku zabrinutost jer je Luka napustio kuću u Donjem Vidovcu u nepoznatom smjeru, a od tada mu se gubi svaki trag. Nestanak se vodi u međimurskoj policijskoj upravi.

Apeliramo na građane koji posjeduju bilo

HLAPIČINA

Nestali Luka Friščić zadnje je bio odjeven u crnu zimsku kožnu jaknu i zelenu majicu s kapuljačom kakve informacije o Lukinu nestanku da odmah obavijeste najbližu policijsku postaju ili nazovu broj 192. Također, informacije se mogu dostaviti putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr.

Svaka informacija, bez obzira na njezinu važnost, može biti ključna u pronalaženju mladića i njegovu sigurnom povratku obitelji. (sh)

Na rijeci Muri ukraden čamac

Krajem veljače ove godine nedaleko Hlapičine, nepoznati počinitelj ukrao je metalni čamac koji je bio vezan za drvo na obali rijeke Mure. Materijalnu štetu

59-godišnji vlasnik procijenio je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

ČAKOVEC 24-godišnjakinja ukrala novčanik

jih pet članova, rekao nam je predsjednik DVD-a Štrigova Aleksandar Karlovčec. Neka joj je laka međimurska gruda! (sh)

Vozačica (19) oduzela prednost pa završila u bolnici

19-godišnja vozačica bit će kažnjena izricanjem novčane kazne

Piše: Sanja Heric

U ponedjeljak, 4. ožujka, nešto prije 19 sati, na raskrižju državne ceste broj 20 i gradske ceste koja povezuje Ivanovec i Štefanec, dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđena 19-godišnja "mlada vozačica" teretnog kombiniranog vozila.

19-godišnja vozačica, upravljajući teretnim kombiniranim vozilom čakovečkih registarskih oznaka, kretala se gradskom prometnicom iz smjera Ivanovca prema Štefancu. Na raskrižju s državnom cestom broj 20, koja je prometnim znakom ozna-

čena kao cesta s prednošću prolaska, vozačica je ušla u raskrižje zadržavajući smjer kretanja, a da nije propustila sva vozila koja su se kretala tom prometnicom.

U trenutku nesreće, prednji bočni dio njenog vozila sudario se s prednjim dijelom osobnog auta slovenskih registarskih oznaka, kojim je državnom cestom upravljao 61-godišnji vozač. Sudar je rezultirao rotacijom obaju vozila i njihovim izlijetanjem izvan kolnika na poljoprivrednu površinu. Ozlijeđena 19-godišnja vozačica hitno je prevezena u čakovečku bolnicu, gdje joj

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 24-godišnjakinja počinila kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se kako je u subotu, 2. ožujka oko 11:30 u Čakovcu, iz ugostiteljskog objekta u Strossmayerovoj ulici, ukrala novčanik u kojem se nalazio novac, bankovna kartica i razni osobni dokumenti.

Materijalnu štetu 53-godišnja vlasnica procijenila je na oko 250 eura. Tijekom istraživanja čakovečki policajci pronašli su novčanik sa svim ukradenim predmetima te ga vratili vlasnici. Protiv osumnjičene zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Poslužila se jaknama i trenirkom

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 28-godišnjakinja počinila kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se kako je krajem studenoga prošle godine u Čakovcu, iz trgovine sportskom opremom u sklopu trgovačkog centra u Ulici 34.

OREHOVICA

inženjerijske bojne, ukrala nekoliko jakni i trenirku. Materijalna šteta procijenjena je na oko 330 eura. Protiv osumnjičene zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Ispreturao stvari u podrumu

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 38-godišnjak počinio kazneno djelo teške krađe u pokušaju. Naime, sumnja se kako je krajem veljače ove godine u Orehovici, provalio u podrumske prostorije obiteljske kuće u

Ulici Zrinskih, gdje je potom ispreturao stvari, ali pritom nije ništa ukrao. Protiv osumnjičenog 38-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe u pokušaju, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Nakon rotacije teretni auto završio je na oranici je pružena liječnička pomoć. Težina njezinih ozljeda bit će okvali�icirana naknadno. Zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurno-

sti prometa na cestama, 19-godišnja vozačica bit će kažnjena izricanjem novčane kazne. (sh)

ČAKOVEC

Što to smrdi u Mihovljanu

Naši čitatelji iz dijela Mihovljana, Čakovca i Nedelišća požalili su nam se na nesnosni smrad koji se unatrag dva do tri mjeseca širi u predvečerje i tijekom noći. Ne znaju otkud dolazi, o čemu se radi niti pak kome se požaliti. Tragom njihove žalbe, obratili smo se Gradu Čakovcu i njegovom Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo.

- Dosad nismo zaprimili pritužbe građana oko “nesnosnog smrada“ koji se u večernjim satima širi u Mihovljanu i sjevernim dijelovima Čakovca. Gradske službe inače motre situaciju te ako utvrde postojanje neugodnih mirisa ili ako dobe prijavu građana, izlaze na teren. Pretpostavljamo da

se radi o navoženju stajskog gnojiva na njive, s obzirom na to da zbog vremenskih uvjeta proljetni poljoprivredni radovi počinju ranije nego što je uobičajeno.

Zakonska obveza je svakog onog koji doveze gnojivo na oranicu, u roku od 24 sata to gnojivo izorati. Gradski komunalni redari, ako utvrde samostalnim izvidima ili nakon prijave građana, onima koji ne postupaju u skladu sa zakonom, izriču opomene i kazne, odgovorili su nam. Isto tako, pozivaju čitatelje da prijave svaki neugodni miris Gradskim komunalnim službama, kako bi mogli dalje postupati. U svakom slučaju, dakako da će se provjeriti i navodi našeg upita. (vv)

Uskrsnice se podižu od 15. ožujka

Grad Čakovec i ove godine daje jednokratnu novčanu naknadu, tzv. Uskrsnicu, socijalno ugroženim umirovljenicima, korisnicima nacionalne naknade za starije osobe i korisnicima osobne invalidnine s područja Grada Čakovca. Isplata će biti moguća od 15. do 28. ožujka 2024. godine u Gradskoj vijećnici Grada Čakovca. Iznos Uskrsnice je 50 i 80 eura.

Pritom je ove godine veći i iznos i cenzus za isplatu Uskrsnica. Tako će korisnici nacionalne naknade za starije osobe i osobe s invaliditetom – četvrtog stupnja težine invaliditeta (djeca i odrasli korisnici osobne invalidnine sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi), ostvariti pravo na iznos od 80 eura. Na isti iznos imaju pravo čakovečki umirovljenici čija ukupna primanja po osnovi svih mirovina, uključujući i inozemne, ne prelaze iznos od 265,99 eura, dok će oni s ukupnim primanjima od 266 do 375,99 eura mjesečno ostvariti pravo na 50 eura. U Proračunu Grada Čakov-

ca za namjenu financijske pomoći umirovljenicima povodom blagdana tijekom godine, predviđeno je 150 tisuća eura.

Svi koji zadovoljavaju uvjete za dobivanje Uskrsnice, novčanu naknadu podižu osobno uz predočenje osobne iskaznice ili drugog identifikacijskog dokumenta. Umirovljenici obavezno moraju predočiti potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za siječanj ili veljaču 2024., dok će se za djecu/odrasle korisnike osobne invalidnine Uskrsnica dodijeliti sukladno popisu Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Čakovec. Ovu novčanu naknadu, uz predočenje svih potrebnih dokumenata, može podići osoba u ime umirovljenika, starije osobe ili primatelja osobne invalidnine.

Podjela Uskrsnica, kao i ranijih godina, organizirat će se prije blagdana Uskrsa od 15. do 28. ožujka 2024. godine u Gradskoj vijećnici, svakog radnog dana 9 do 12 sati. (vv)

Nova rasvjeta na dionici od sjeverne obilaznice do Šenkovca

Uz sve intenzivnije radove diljem Čakovca, posebno uz izgradnju, rekonstrukciju i održavanje prometnica, evidentna je modernizacija i stvaranje jednog novog prometnog pravca u ovom gradskom kvartu.

Tako je ulaganjima i radovima tijekom 2022. i 2023. godine ova prometnica postala nova moderna cesta, investicijama u vrijednosti više od 600 tisuća eura. Pritom je izgrađena prometnica, pješačko-biciklistička staza i rekonstruirano raskrižje.

KRENULA JE rekonstrukcija raskrižja kod Lidla u kružni tok

Dionica ceste je zatvorena za sav promet

Čakovec dobiva 12. rotor

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Ovoga utoraka, dakle 5. ožujka, krenuli su radovi na rekonstrukciji raskrižja u kružno raskrižje (raskrižje ulica Stjepana Radića, Špinčićeva, Sajmišna i 34. inženjerijske bojne).

Riječ je o najavljenom, istina Bog i osporavanom rotoru kod novog STOP SHOP centra u Čakovcu. Ugovorena vrijednost radova je 806.237,39 eura bez PDV-a, povjereni su čakovečkoj TEGRA-i i trajat će 180 dana.

Uz raskrižje sanirat će se i nadvožnjak

Prema pravilima, o samom novom kružnom toku informacije može dati samo investitor, a ne izvođač radova.

Karakteristike novog kružnog raskrižja dala nam je gradonačelnica Ljerka Cividini.

- Kružni tok imat će 4 kraka, polumjer središnjeg otoka bit će 7 metara, a vanjskog kruga 16 metara, kaže gradonačelnica Cividini.

Širina voznog traka bit će 10 metara, ulaznog kraka od 3,5 do 4,5 metara dok će to kod izlaznog biti od 3,75 do 4,5 metara. Nadalje, širina razdjelnog otoka na mjestu prijelaza pješaka dosezat će 2 metra.

Sam rotor bit će malo zamaknut prema trgovačkom centru Lidl. Ulazni, odnosno izlazni kraci bit će u Sajmišnoj ulici, Ulici Stjepana Radića, Ulici 34. inženjerijske bojne te Spinčićevoj ulici.

Prema njenim riječima, najveći opseg radova bit će u

Sajmišnoj ulici i Ulici Stjepana Radića. - U ulici Stjepana Radića izgradit će se pješačko-biciklistička staza kako bi se riješio onaj “zmešeraj” kod Lidla, kaže gradonačelnica.

S druge strane, u Sajmišnoj ulici sanirat će i podvožnjak kojeg je već nagrizlo vrijeme. Drugim riječima ojačat će se potporni zidovi s time da će se sjeverni rušiti i izgraditi novi. Naravno, novo lice dobit će i donji dio nadvožnjaka, poput kanalica, asfalta… Kad sve bude gotovo, i kružno raskrižje i podvožnjak, cijela dionica dobit će dva sloja asfalta, habajući i nosivi.

Zatvorena cesta i gužve u prometu

Za vrijeme odvijanja radova, za sav promet bit će zatvorena dionica Ulice Stjepana

Radića od ulaza u trgovački centar Lidl do podvožnjaka te Sajmišna ulica od podvožnjaka do Poduzetničke ulice. Pristup sajmištu omogućen je alternativnim pravcem kroz Ulicu Josipa bana Jelačića i Ulicu Republike Austrije. Za vrijeme izvođenja radova, a sukladno prometnom elaboratu, bit će postavljena privremena regulacija prometa kojom će se vozači usmjeriti na alternativne pravce.

Građani se mole za strpljenje, razumijevanje te na poštivanje privremene regulacije prometa.

Istina, već drugog dana radova, primjetan je pojačan promet na ulazu u Čakovec iz pravca Štefanca i Ivanovca jer je dio vozača upravo tu zatvorenu dionicu koristio za ulazak u Grad.

DOGRADNJA DV-a Cipelica samo je dio ulaganja u odgojno-obrazovne ustanove

Vrtić će dobiti dvije nove skupine

Dogradnja Dječjeg vrtića Cipelica teče prema planu i ako se nastavi tim tempom, već na jesen, odnosno iduće akademske godine, oformit će dvije nove odgojno-obrazovne skupine. Kakve će one biti, jasličke ili vrtićke, ovisit će o interesu roditelju i znat će se nakon što završe upisni rokovi.

Vrtić se širi za

550 kvadrata

U dvije faze radova u ulici će se postaviti i nova moderna rasvjeta. Prva faza vrijedna 10 tisuća eura izvedena je u prosincu prošle godine na potezu od Čakovca do sjeverne obilaznice, a ovih dana gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini potpisala je ugovor težak 24.674 eura kojim će se odraditi i druga faza modernizacije rasvjete. Na dionici od sjeverne obilaznice do Šenkovca tako će se odraditi kabliranje, temeljenje, postava stupova i rasvjetnih tijela. (vv)

Ugovor o dogradnji vrtića potpisan je još lani tijekom kolovoza, a radovi su vrijedni oko 940 tisuća eura s time da Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH sufinancira s iznosom od 331.803,50 eura, a ostatak Grad iz svog proračuna.

Kako bi se uvjerila da su svi zadovoljni investicijom te da projekt teče bez poteškoća, lokaciju gradilišta posjetila je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini sa suradnicima. Pritom je obišla prostor, razgovarala s izvođačima radova i naglasila kako su investicije u predškolske ustanove kojima je Grad osnivač, jedan od prioriteta rada gradske vlasti. Riječ je o investiciji koja donosi

veće kapacitete i modernije prostore za Cipelicu, omogućit će dvije nove prostorije za boravak djece, prateće prostorije, sanitarije, garderobe, urede, prostorije rehabilitatora i ulaz s vjetrobranom, rekla je pri tome gradonačelnica te dodala kako će dograđeni dio biti u skladu s postojećim objektom.

180 mališana u 9 odgojnih skupina

Kako je rekla Eleonora Glavina, zamjenica ravnateljice DV-a Cipelica, ova će investicija za Čakovec i predškolski standard značiti veliku stvar, kao i za oko 180 mališana u devet skupina koji trenutno polaze vrtić. Naravno, novi prostori značit će i bolje uvjete rada.

- Danas su svi naši prostori na području Grada ispunjeni djecom u jasličkim i vrtićkim skupinama, naglasila je Eleonora Glavina. Mališanima je omogućeno i da sudjeluju u nizu dodatnih programa poput waldorfskog, radu s darovitom djecom, za romsku nacionalnu manjinu, učenju stranih jezika, STEM programu, sportskom program i svim drugim sadržajima kojima vrtići u Čakovcu drže korak s vremenom i uvode određene nadstandarde.

Liste čekanja u Čakovcu bi uskoro za djecu i njihove roditelje trebale biti prošlost jer se uz dogradnju DV-a Cipelica, kreće uskoro i u rekonstrukciji Dječjeg vrtića Cvrčak u Čakovcu.

- Kako još uvijek sva djeca s područja Grada Čakovca nemaju mjesta u vrtiću, odlučili smo krenuti u ovu investiciju i omogućiti svim roditeljima smještaj njihovih mališana u nekom od gradskih vrtića, rekla je pritom Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica. Projekti vrijedni preko milijun eura, koji će se financirati i putem EU fondova, omogućit će četiri nove skupine, a pri kraju je i ishođenje građevinske dozvole za novi vrtić na čakovečkom Jugu. Novi kapaciteti u vrtićima trebali bi biti dostatni za smještaj sve djece s područja Grada Čakovca u jasličke i vrtićke programe.

(vv, foto: zv)

Ljerka Cividini u obilasku radova na dogradnji DV-a Cipelica

NEDELIŠĆE ulaže u vrtiće diljem Općine

Novi vrtić u Dunjkovcu kreće s radom 1. rujna

Investicija je vrijedna 3 milijuna eura, novi vrtić će imati tri vrtićke te dvije jasličke skupine, a ukupno će moći primiti 84 djece

Piše: Roberto Dežđek

U najvećoj općini u Međimurju uvijek je radno pa smo tim povodom razgovarali s načelnikom Općine Nedelišće, Nikolom Novakom.

- Trenutno je u tijeku projekt izgradnje dječjeg vrtića u Dunjkovcu, a vrijednost ove investicije iznosi preko tri milijuna eura. Vrtić će imati tri vrtićke te dvije jasličke skupine, a ukupno će moći primiti 84 djece. Radovi na izgradnji jako dobro napreduju te se njihov završetak očekuje negdje sredinom ljeta kako bi s 1. rujna vrtić mogao krenuti s radom. Ovo je jedan veliki projekt, jedna od najvećih kapitalnih investicija koja je u Općini ikad provedena, a uvelike će olakšati dostupnost vrtiću svim mještanima Dunjkovca i okolnih mjesta.

U planu je i gradnja matičnog dječjeg vrtića u Nedelišću. Naime, DV Zvončić trenutno ima šest vrtićkih skupina, a na drugoj lokaciji u blizini crkve planira se napraviti novi matični dječji vrtić koji bio imao deset vrtićkih skupina. Projekt je predstavljen na sjednici općinskog vijeća, pa slijedi izrada glavnog projekta, a nakon dobivanja građevinske dozvole krenut će se s radovima.

- Treća stvar koja se tiče dječjih vrtića je dogradnja postojećeg DV-a Zvončić za još četiri jasličke skupine. Postojećih šest vrtićkih skupina preselit ćemo u matični vrtić,

a u postojećem vrtiću uredit će se prostor za još dodatnih pet jasličkih skupina. To znači da će vrtić ukupno imati devet jasličkih skupina, a jedna prostorija koristit će se kao dnevni boravak.

Centar za starije, obnova infrastrukture

Općina tu ne staje te u sedmom mjesecu kreće u izgradnju Centra za starije i nemoćne osobe koji će uz sami smještaj za 122 osobe, korisnicima nuditi i ostale izvaninstitucijske usluge. Centar će imati gerontocentar, dnevni boravak za starije osobe, ordinacije opće i dentalne medicine, �izikalne terapije te ostale usluge potrebne korisnicima. U izgradnji je i Dom kulture Parag, objekt koji će imati prostor za mjesni odbor, za predškolsku nastavu i doktora opće medicine. Predškolom bi se rasteretila OŠ Macinec jer bi ona bila premještena u Parag, rekao je Novak pa nastavio.

- Također, u tijeku je i dovršetak rekonstrukcije prvog dijela pješačke staze u Čakovečkoj ulici gdje su se prethodno rekonstruirali i plinovod te vodovod. Na jesen krećemo s rekonstrukcijom i drugog dijela pješačke staze prema BP Formula, te će time pješačka staza u Čakovečkoj ulici biti totalno rekonstruirana, a za drugu godinu na redu je i rekonstrukcija Varaždinske ulice. Ove godine zbog mijenjanja vodovodne

POTPISANI ugovori s predstavnicima udruga

Načelnik Općine Nedelišće, Nikola Novak

i plinske mreže započet će još rekonstrukcija šest ulica u Nedelišću. To su redom Novo naselje, Nova, Livadarska, Trnavska, Trg republike i Ulica Josipa Marčeca, a u planu je izgradnja nove pješačke staze u Pušćinama.

Gradilišta i ostali projekti

Uređuju se i gradilišta za nove kuće, pa je tako u Dunjkovcu u dijelu naselja Ciglenice, osiguran prostor za 30-ak novih gradilišta. Na toj lokaciji napravljen je i navoz za cestu, a tijekom ove godine krenut će se s izgradnjom kanalizacije, plinovoda i vodovoda. U dijelu naselja Zavrtje u Nedelišću napravljeno je šest novih uličnih koridora te je u njima već postavljen vodovod i kanalizacija. Uskoro će krenuti i postavljanje plinovoda, a negdje tijekom šestog/sedmog mjeseca i izgradnja električne mreže pa sljedeću godinu i postavljanje javne rasvjete, kolnika i sve-

ga ostalog što je potrebno za normalan život.

- Također, uređuje se vatrogasni poligon i igralište za odbojku na pijesku u Gornjem Kuršancu, a do 1. studenog bi trebala bi gotova kompletna rekonstrukcija groblja u Gornjem Hrašćanu. Kreće se i s izgradnjom javne rasvjete u Macincu od lovačkog društva prema izdvojenom dijelu naselja. U Pretetincu će se urediti prometnica uz Dom kulture, a u Gornjem Hrašćanu, Pretetincu i Slakovcu do kraja godine rekonstruirat će se dječja igrališta.

Svakako treba spomenuti i projekt “Zaželi” koji kreće 1. travnja. U njemu će 30 gerontodomaćica brinuti o više od 200 korisnika s područja Općine, a projekt je u cijelosti su�inanciran iz Europskog socijalnog fonda. Ima tu još mnogo drugih manjih projekata, pomaže se i mladima te možemo zaključiti da se u Općini Nedelišće stalno nešto radi.

Dodatnih 60.000 eura za projekte

Općina Nedelišće ove srijede, 6. ožujka, potpisala je ugovore s predstavnicima udruga. Ove godine Općina je dodatno povećala sredstva, osiguravajući ukupno 60.000 eura za 47 programa i projekata. Takav potez predstavlja nastavak kontinuiranog rasta �inancijske potpore organizacijama civilnog društva koje djeluju na području Općine. Ovo je već druga dodjela sredstava ove godine, a prethodno su u veljači dodijeljena sredstva za programe i projekte udruga u kulturi. Trenutno su otvorena još dva

natječaja na koje se udruge mogu prijaviti: natječaj za Zelenu agendu, s osiguranih 15.000 eura te natječaj za kapitalna ulaganja u vatrogasne i lovačke objekte, s osiguranih 150.000 eura.

Načelnik Nikola Novak naglasio je kako Općina Nedelišće cijeni rad i doprinos udruga te prepoznaje važnost programa i projekata za prosperitet zajednice. Nada se da će ova značajna �inancijska podrška biti pokretač daljnjeg uspjeha, a svima je čestitao na dobivenim sredstvima. (rd)

NEDELIŠĆE

Cekari čekaju da postanu vaš modni dodatak

Turistička zajednica Općine Nedelišće poziva Vas da dođete u subotu 16. ožujka na III. Festival cekara. Manifestacija će se održati u Sportskoj dvorani Osnovne škole Nedelišće u trajanju od 10 do 14 sati. Naime, umijeće izrade predmeta od komušine (luščinja) upravo je zahvaljujući Udrugama žena s područja Općine Nedelišće, KUU Seljačka sloga iz Nedelišća te LAG Međimurski doli i bregi uvršteno na Popis nematerijalne baštine Republike Hrvatske. Da bi ovo umijeće očuvali i za buduće naraštaje potrebna je organizacija ovakvih manifestacija kako bi

promocijom uporabnih predmeta od luščija zainteresirali i mlađe generacije da usvoje tehniku izrade cekara. Dođite i budite i dio ove hvalevrijedne manifestacije u sklopu koje Vas očekuje bogat popratni kulturno-umjetnički program. Radionice izrade uporabnih predmeta od luščinja i velik izbor različitih cekara koji čekaju da postanu vaš modni dodatak. Košare kojom ćete ukrasiti svoj blagdanski stol ili pak jednostavno torbica kojom ćete zamijeniti plastične vrećice iz svakodnevne upotrebe. Pozivamo Vas da i vi budete mali ekolozi i upotrebom cekara smanjite upotrebu plastičnih proizvoda. (sh)

Večer pjesme i plesa

U nedjelju, 17. ožujka, s početkom u 17 sati u dvorani OŠ u Nedelišću u organizaciji kulturno-umjetničkih udruga Općine Nedelišće, a pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Nedelišće pozivamo vas na tradicionalnu “Večer pjesme i plesa“. Udruge s područja kulture Općine Nedelišće tradicionalno pripremaju zajednički program za sve mještane Općine Nedelišće kao i za sve one koji nedjeljno popodne žele obogatiti uz

ŠENKOVEC

zanimljiv spoj tradicije i suvremenog glazbenog izričaja. Program su pripremile Mažoretkinje Nedelišća, Puhački orkestar Općine Nedelišće, Dječji pjevački zbor Josip Vrhovski, plesači i tamburaši Kulturno umjetničke udruge “Seljačka sloga” Nedelišće, Pjevački zbor Josip Vrhovski iz Nedelišća te Folklorna skupina Matice umirovljenika Podružnica Nedelišće. Dođite i budite dio ove jedinstvene manifestacije. (sh)

Uskrsnice od 40 eura

Općina Šenkovec i ove će godine isplaćivati uskrsnicu povodom uskrsnih blagdana. Uskrsnica će iznositi 40 eura i isplaćivat će se na tekući račun primatelja. Pravo na uskrsnicu imaju: umirovljenici s područja Općine Šenkovec i s mirovinom do 500 eura te mještani stariji od 65 godina koji ne primaju mirovinu i nemaju novčana primanja – potrebna potvrda porezne uprave.

Prijave podnose samo umirovljenici koji nisu primili božićnicu, a ostvaruju pravo na uskrsnicu. Svi umirovljenici koji su primili božićnicu, primit će i uskr-

snicu na svoj tekući račun i njihova prijava nije potrebna. Ako ste primatelj i inozemne mirovine, ukupan iznos hrvatske i inozemne mirovine ne smije prelaziti 500 eura.

Umirovljenici koji nisu primili božićnicu, a ostvaruju pravo na uskrsnicu trebaju predati: novi dokaz o visini mirovine, OIB i IBAN - broj tekućeg računa. Prijave možete dostaviti u poštanski sandučić na zgradi Općine Šenkovec ili na email maja.radek@senkovec.hr do 15. ožujka 2024. godine. Isplate će se vršiti nakon obrade prijava, tijekom ožujka 2024. godine. (sh)

Zamijenite plas�čne vrećice cekarima

Zlatko Marciuš, zamjenik načelnika, Radmila Kovačević (UŽ Črečan)

MURSKO SREDIŠĆE

Stožer civilne zaštite dobio nacionalno priznanje

Stožer civilne zaštite

Mursko Središće dobio je zahvalnicu za izuzetan doprinos sustavu civilne zaštite na obilježavanju Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite Republike Hrvatske u Logističkom centru civilne zaštite u Jastrebarskom.

Visoko priznaje u ime Stožera civilne zaštite Mursko Središće primio je Rajko Bogdan, načelnik.

- Jedini smo iz Međimurske županije koji smo na ovoj podjeli dobili to visoko priznanje, kazao je ponosno.

Podsjetimo, Stožer civilne zaštite Mursko Središće je prošle godine organizirao, vodio i nadljudskim naporima svih okupljenih sudionika obranio Mursko Središće od vodene bujice nabujale Mure koja je lani zaprijetila dva puta. Drugi put u kolovozu prošle godine vodena bujica Mure je

VRATIŠINEC

visinom vodostaja premašila sve do tada zabilježene rekorde. Zahvaljujući dobroj obrani, pod vodstvom Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće, vodeni val se nije prelijao preko obrambenog zida i zečjih nasipa.

- Imamo već iskustva u obrani i nadamo se da ćemo uz dovoljno pumpi za ispumpavanje vode i novu tehniku biti spremni i za nove izazove koje donosi Mura u slučaju potrebe, kazao je Rajko Bogdan, načelnik Stožera.

Svečanosti obilježavanja Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite Republike Hrvatske nazočio je potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović te čestitao svim djelatnicima i djelatnicima Ravnateljstva civilne zaštite, a posebice pripadnicima operativnih snaga. (BMO)

Uskrsnice za umirovljenike i starije bez primanja

Da im uskrsni stol bude

bogatiji, načelnik Vratišinca

Mihael Grbavec donio je odluku o visini uskrsnica za umirovljenike i starije od 65 godina bez primanja s područja Općine Vratišinec.

Umirovljenicima koji primaju mirovinu u iznosu do 200 eura dodjeljuje se jednokratna pomoć u bonovima u iznosu od 40 eura, a umirovljenicima koji primaju mirovinu u iznosu od 200,01 eura do 400 eura dodjeljuje se jednokratna pomoć u bonovima u iznosu od 27 eura.

Svim osobama starijim od 60 godina s područja Općine Vratišinec, koji ne ostvaruju nikakve prihode, dodjeljuje se jednokratna �inancijska pomoć u bonovima u iznosu od 40 eura.

Uskrsnica se dodjeljuje u vidu bonova, koji će se moći preuzeti u holu Doma kulture u Vratišincu u razdoblju

ANTUN ŠIMUNIĆ, prvi i posljednji načelnik Murskog Središća

Bio sam načelnik kad se počelo od nule

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Antun Šimunić, bio je prvi i posljednji načelnik Murskog Središća od 1993. do 1997. godine. - Na kraju mojeg mandata dobili smo status grada, ali je po novom statusu, grad počeo funkcionirati nakon izbora. U moje vrijeme se načelnici nisu birali direktno, nego je Vijeće biralo načelnika iz Poglavarstva, kazao je.

Na prvim izborima u Murskom Središću većinu je dobila koalicija SDP i HSLS, od kojih je SDP dobio više vijećnika od HSLS-a pa tako i pravo na načelnika. - Apsolutno mi nije palo na pamet da bih mogao biti načelnik, kaže Šimunić. Nastavlja: - U koaliciji s HSLSom osvojili smo 80 posto vijećničkih mjesta. Tada je vijeće između sebe biralo načelnika. Radio sam kao šef komercijale u Muralu i možda je dobro da sam pristao, jer je firma kasnije propala. Josip Cizar i Josip Cesar iz SDP-a došli su me pitati bih li bio načelnik. Neke koje su prije pitali nisu htjeli, druge nije prihvaćao koalicijski partner, a mene su partneri prihvatili i tako sam izabran.

U početku nismo ni pomišljali o statusu grada jer je prema ondašnjem zakonu grad morao imati više od 10.000 stanovnika, a Mursko Središće s pripadajućim naseljima imalo je preko 6.000 stanovnika.

Teške, ali zanosne 90-e

Međutim to su bile teške poslijeratne 90-e godine, kad Hrvatska još nije završila ni potpunu integraciju svojih područja u svoje granice.

Nakon prvih demokratskih lokalnih zbora, nije se znalo kako će zapravo funkcionirati općina. U to vrijeme Mjesne zajednice bile su jače od novostvorenih općina, s većim budžetom.

od 18. do 21. ožujka od 9 do 13 sati. Umirovljenici, da bi ostvarili pravo na bon, trebaju predočiti osobnu iskaznici i OIB, potvrdu o visini mirovine, odrezak mirovine ne stariji od 3 mjeseca ili rješenje o mirovini, potpisanu izjavu da ne ostvaruju druge prihode u ukupnom iznosu do 200 eura, odnosno 400 eura. Obrazac izjave dobiva se u prostorijama Općine. Osobe starije od 60 godina bez primanja za primanje bona trebaju predočiti osobnu iskaznicu i OIB, potvrdu Porezne uprave da osoba nije ostvarila prihode u protekloj godini (2023.) i potpisana izjava stranaka da ne ostvaruju prihode, za što se obrazac dobiva u prostorijama Općine. Bez potrebne dokumentacije Općina Vratišinec neće moći dodijeliti bon korisniku koji ostvaruje pravo na njega, upozorio je načelnik.(BMO)

No, ondašnji župan Marijan Ramušćak me nazvao i predložio da zatražimo status grada, kazavši: - Kakva bi to Županija bila s jednim gradom. On je predložio da druga dva grada budu Mursko Središće i Prelog.

Nastavlja: - I mi smo onda dali zahtjev za dobivanje statusa grada, kao i Prelog, što je usvojeno na Saboru, u ožujku, 1997. godine, prije predstojećih izbora. Mursko Središće je imalo određene atribute za to, razvijeno gospodarstvo i druge urbane elemente: određenu razinu infrastrukture. Davno, još pedesetih godina prošlog stoljeća Mursko Središće je zahvaljujući rudnicima i lendavskoj Nafti imalo vodovod, plin, a struju i prije. Uz to: kino, sportsku dvoranu i kulturna i sportska društva. Nakon prvih lokalnih izbora u ondašnjoj Općini Mursko Središće nisu bila sva sadašnja naselja, nego uz Mursko Središće, Hlapičina, Sitnice i Štrukovec. U sljedećem mandatu kad je već dobio status grada priključena su mu, na vlastiti zahtjev, naselja Križovec i Peklenica.

Nije bilo ni zakona o financiranju lokalne samouprave. - Živjeli smo od donacija Županije koja su se dodjeljivala prema broju stanovnika, novac dostatan tek za nabavu kancelarijske opreme, prisjeća se Šimunić.

- Ubrzo je donesen zakon o financiranju lokalne samouprave i proračun kako bismo mogli početi neke projekte. U ono vrijeme je za Mursko Središće bila najvažnija kanalizacija (preteča sadašnje) koju smo preuzeli od Mjesne zajednice na koju smo trošili cijeli proračun, uz uređenje poljskih puteva. Financijski smo ojačali kroz dvije tri godine i mogli ostvarivati neke druge projekte. Kako je došao zakon o preuzimanju djelatnika mjesne zajednice, koje su se ugasile, preuzeli smo Anicu Varga koja je postala prvi djelatnik Općine. Bilo je to teško vrijeme, firme su propadale. Mnogi iz Murskog Središća ostali su bez posla u Sloveniji. Sjećam se da mi je došla grupa radnika tražeći pomoć, ali bio sam nemoćan. Ali s druge strane bila su to vremena kada smo svi bili nabijeni nacionalnim zanosom. Bio sam član SKH-a,

ali mi demokratske promjene nisu teško pale i nisam nostalgičan za tim vremenima. Ušao sam u SDP koji je demokratska stranka u kojoj sam i danas. Unatoč teškim okolnostima udarili smo temelje Murskom Središću kakvo je danas. Počeli smo od nule. Trebalo je donijeti statut, zakon o komunalnom gospodarstvu. Izradili smo grb i zastavu koji su sada simboli grada. Nakon što smo dobili odluku o statusu grada, dobivanje statusa uz posvećenje zastave i grba proslavili smo u ondašnjem kinu Rudar. Uslijedili su drugi izbori. Ni prvi gradonačelnik nije izabran direktno. Ponovno smo bili u koaliciji s HSLS-om, ali su onda oni bili jači partneri i predložili su Dražena Bregleca za gradonačelnika, a ja sam prešao u grad na rad komunalnog redara i kasnije voditelj komunalnog odjela odakle sam otišao u mirovinu.

Od načelnika do komunalnog voditelja

Antuna Šimunića zapadaju pionirski poslovi ustrojavanja, najprije općine, a potom i komunalnih poslova. Danas su zaštite okoliša i komunalni red sveto pismo, ali nije bilo tako na početku. Kao komunalni redar zaposlio sam se u Gradu, a do tada još nismo imali ni odluku o komunalnom redu. Ja sam ju pisao, kaže Šimunić. Kad ju je trebalo primjenjivati stanje na terenu je bilo “ubi Bože”. Odloženog smeća je bilo uz Muru, rukavce, po šumama, livadama, poljima, puno olupina vozila. Ali kamo s tim? Dozvolili smo odlaganje na Hrastinku, gdje je smeće če-

sto gorjelo. Nije nam cilj bio kažnjavati, već usaditi svijest da se smeće ne odlaže posvuda. Pokucao sam ljudima na vrata i ukazao na problem, jer u svakom smeću nađeš onog tko ga je odbacio, da ga makne.

U to vrijeme grupa privatnika formirala je komunalno poduzeće: Hoblaj, Črešnjovec i pokojni Mesarić. Odlično su radili, odmah je krenulo i razvrstavanje. Zagreb da se danas muči s razvrstavanjem, a kod nas se to radi godinama. Dobro je da je poslije Grad otkupio Murs-ekom.

Antun Šimunić ne miruje ni u mirovini, predsjednik je podružnice Mursko Središće, Matice umirovljenika Međimurske županije. Razgovarali smo s njim u sobi prepunoj pehara s rekreativnih umirovljeničkih natjecanja. - Odlazimo na sportske susrete. Dobri smo u streljaštvu, pikadu, visećoj kuglani, beli, ribičiji, a žene i u bacanju kolutova. Treniramo dva puta tjedno. Aktivno u muškim i ženskim ekipama natječe se oko 50 članova. Antun Šimunić je Središćanec dušom i tijelom. Cijeli život proveo je u Murskom Središću, izuzev tri godine u Varaždinu. - Imao sam lijepo djetinjstvo, majčin otac, deda Rihtarec, imao je prvi električni mlin blizu mosta na Muri. Kupao sam se na Muri. Bio sam među osnivačima košarkaškog kluba u Murskom Središću, igrali smo utakmicu i s prvoligašem. Volim Mursko Središće i ono mi je danas predivno i lijepo se razvija, kazao je Antun Šimunić.

Rajko Bogdan, načelnik Stožera civilne zaš�te Mursko Središće s primljenim priznanjem

Antun Šimunić, prvi načelnik Murskog Središća ispred gradske vijećnice

OPĆINSKO VIJEĆE Sveti Juraj na Bregu

Više cijene vrtića i smeća

ŠTRIGOVA

Razmjena sjemenja

Vrtić je porastao s 234 eura na 300 eura, a jaslice s 265 eura na 360 eura

Piše: Sanja Heric

Povećala se cijena smještaja djece u vrtiću u predškolskim ustanovama na području Općine Sveti Juraj na Bregu. Naime, odlukom vijećnika Općinskog vijeća Sveti Juraj na Bregu ekonomska cijena smještaja djece u vrtiću porasla je s 234 eura na 300 eura, a cijena u jaslica s 265 eura na 360 eura.

Koliko će plaćati roditelji?

No roditelji ne moraju previše brinuti. Općina će i dalje sufinancirati smještaj. Općina će sufinancirati vrtić sa 65 posto, odnosno 195 eura, a roditelji 35 posto, u novčanom iznosu od 125 eura.

To je smanjenje od 2 eura za roditelje u odnosu na raniju cijenu. Jaslice također sufinanciraju 65 posto, u iznosu od 234 eura, a roditelji će plaćati 35 posto, odnosno 126 eura, pojasnio je načelnik Anđelko Nagrajsalović, dodajući da je to povećanje u odnosu na prijašnju cijenu od 5 – 6 eura.

- Kapaciteti u vrtićima su se značajno povećali. Značajno se povećala i potreba za odgajateljima u vrtićima. Samim time, kako nema dovoljno ljudi u vrtićima, povećale su im se i plaće. Tako da nam ne bi naši odgajatelji otišli iz vrtića, predlažem da prihvatite odluku o povećanju ekonomske cijene smještaja djece u vrtićima i jaslicama, istaknuo je načelnik Anđelko Nagrajsalović prilikom predlaganja odluke.

Osim toga, vijećnici su izglasali i povećanje cijene odvoza komunalnog otpada na njegov zahtjev te će sada nova cijena približno iznositi 15 eura.

Povećavaju se potpore za novorođenčad

S druge strane, vijećnici su donijeli odluku o povećanju novčane potpore za novorođeno dijete. Tako se sada navedena potpora povećava s 700 eura na 850 eura. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć za dijete ostvaruje se za dijete čije je prebivalište, kao i prebivalište jednog

od roditelja ili skrbnika na području Općine Sveti Juraj na Bregu, uz uvjet da prema Općini Sveti Juraj na Bregu imaju podmirene sve dospjele obveze.

Zahtjev za potporu mora se predati JUO Sveti Juraj na Bregu u roku od 12 mjeseci od rođenja djeteta. Uz zahtjev, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sljedeće: presliku uvjerenja o prebivalištu djeteta, presliku rodnog lista ili elektronički zapis, presliku osobne iskaznice podnositelja zahtjeva i presliku rješenja o skrbniku (za skrbnika). U narednom razdoblju isplatit

U Povjerenstvu Mateja Topolko Drvoderić

Izglasana je i odluka o imenovanju Povjerenstva za uvođenje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području općine Sveti Juraj

BREŽNA PRIČAONICA

na Bregu. Tako se u navedeno povjerenstvo imenuje kao prva po redu Mateja Topolko Drvoderić, kao drugi Jeronim Moharić i kao treća Petra Dolar. (sh)

Ona je voće, a pijemo je svaki dan

Pijemo je svaki dan po nekoliko puta, a o njoj jako malo znamo. Kava je zapravo voće, a porijeklom dolazi iz etiopske povijesne pokrajine Kafa, po kojoj je dobila ime. Kako to obično biva, otkrivena je sasvim slučajno. Prema legendi, otkrio ju je etiopski kozar Kaldi oko 800. godine.

Naime, on je primijetio jednog dana kako su se njegove koze počele čudno ponašati. Bile su pune ener-

gije i uzbuđene nakon što su pojele plodove s drva. To ga je ponukalo da i sam proba te plodove i osjetio uzbuđenje i budnost. Kaldi je zatim odnio te plodove svećenicima, a oni su prema predaji zaključili da je to djelo đavla i bacili su plodove u vatru. No, pri tome se iz vatre ispustio predivan, božanstveni miris, pa su brzo izvadili plodove iz vatre i usitnili ih u pepeo. Shvativši da su napravili grešku, svećenici su plodove stavili u

vrč i prelili vrućom vodom radi očuvanja. Svećenici su zatim popili ovu novu, ukusnu mješavinu i shvatili da im pomaže ostati budnima tijekom noćnih molitvi.

Ipak prvi pisani podatci o konzumiranju kave stižu iz Arabije. Smatra se kako je najkasnije u 9. stoljeću kava prešla Crveno more i stigla u jemenski grad Mochu koji postaje središtem trgovine. Prodor kave prema Europi počeo je s osmanskim osvaja-

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom u suradnji s Općinom Štrigova pozivaju vas da se inspirirate za najbolji početak nove vrtlarske sezone uz predavanje “Vrtlarenje u skladu s prirodom” Silvije Kolar-Fodor. Predavanje će se održati u subotu 9. ožujka s početkom u 10 sati u novom Domu kulture u Štrigovi, na adresi Štrigova 103. Nakon predavanja održat će se razmjena domaćeg sjemenja na što ste svi pozvani.

Na predavanju ćete saznati više o važnosti uzgoja vlastite zdrave hrane organskim metodama i očuvanja sjemenja starinskih sorti. Saznat ćete kako uzgajati vlastitu zdravu hranu bez primjene pesticida i mineralnih gnojiva te kako je moguće uz primjenu organskih metoda u vrtu imati manje posla i više dobrih rezultata te kako kreirati vrt koji je otporniji na bolesti, nametnike i na klimatske promjene. (sh)

Hit komedija Otac i sin

Poznati glumac Zlatan Zuhrić i Tin Sedlar u njihovoj hit komediji Otac i sin dolaze 10. ožujka u 19 sati u Dom kulture Štrigova. Ula-

znice po cijeni od 10 eura možete nabaviti od sutra u uredu Štrikoma (zgrada Općine) radnim danom od 7 do 15 sati. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI Jaglaci za žene

će se i pomoć umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina s područja Općine povodom uskrsnih blagdana. Pomoć će se isplatiti u iznosu od 50 eura.

Veće stipendije za studente

Osim novčanih potpora za novorođenčad, Općina Sveti Juraj na Bregu povećala je i mjesečne iznose za stipendije. Konkretno, umjesto dosadašnjih 80 eura za one koji studiraju u Čakovcu, stipendija će sada iznositi 100 eura. Studenti koji studiraju u Varaždinu, Koprivnici i Križevcima umjesto dosadašnjih 100 eura primat će 120 eura. Za studente koji studiraju u Zagrebu, ostalim udaljenijim gradovima Hrvatske i u inozemstvu, stipendija će umjesto 120 eura sada iznositi 150 eura mjesečno.

njima. U Turskom se carstvu u 16. st. razvio običaj svakodnevnog ispijanja kave. Navika je uzela tolikog maha da su državne vlasti bile prisiljene uvesti zabranu konzumiranja kave jer su smatrale da to oduzima previše vremena sultanovim podanicima, no polovicom 16. st. otvorene su u Istanbulu prve kavane.

Dvije osnovne vrste kave su arabica i robusta, ali poznatih vrsti zapravo ima više od 125. Danas su naj-

Tradicionalna priredba povodom nadolazećeg Dana žena održana je prošle nedjelje, 3. ožujka, u organizaciji UDVDR-a u suradnji s HKUU-om, Općinom i TZ-om Sveti Martin na Muri.

Bogati program upotpunile su talentirane Svetomartinske mažoretkinje, mladi pjevač Filip Bogdan, folklorašice i vokalno instrumentalni ansambl HKUU-a Sveti Martin, dragi prijatelji i mališani iz prijateljske

Načelnik Mar�n Srša ženama je uručio jaglace

udruge KUD-a Žiškovec. Kao šećer na kraju, svim ženama uručeni su jaglaci. (sh)

SELNICA

Poklončić za žene

Program povodom međunarodnog Dana žena održat će se u petak, 8. ožujka, u dvorani Doma kulture u Selnici s početkom u 19 sati.

Nastupaju: Martina Sabljak, Krunoslav Lajtman i Mladen Magdalenić. Ulaz je slobodan, a svim ženama pripremili su prigodan poklončić. (sh)

veći proizvođači kave Brazil i Vijetnam, a iza njih slijedi Kolumbija, Indonezija, Meksiko, Indija, Obala Bjelokosti, Etiopija, Guatemala, Uganda, Peru, Kostarika i Honduras. Glavna razlika između arabice i robuste leži u okusu i specifičnim karakteristikama samih zrna s time da se arabica smatra cijenjenom jer je veće kvaliteta. Trenutačno se događa jedan od najvećih distorzija robuste jer se cijena skoro pa izjednačila s cijenom arabice.

Predsjednik općinskog vijeća Anđelko Kovačić i načelnik Anđelko Nagrajsalović

Nadzor Upravne inspekcije

“kasni” 16 godina

Grad Prelog sredinom veljače raspisao je natječaj za pročelnike dvaju upravnih odjela, UO za gospodarstvo i �inancije te UO za upravu i društvene djelatnosti. Prva pomisao bila je da se sadašnji pročelnici Miljenka Radović i Željko Poredoš umirovljuju, no istina je puna prozaičnija. Natječaj je naime raspisan na temelju nadzora Upravne inspekcije.

- Natječaj je samo formalne prirode, poručila nam je Miljenka Radović, pročelnica UO za upravu i društvene djelatnosti. Naime, mi jesmo na mjesta pročelnika stigli putem natječaja i to još prije 2000. godine, no očito je 2008. godine došlo do “krivog razumijevanja”.

Naime, te je godine na snagu stupio novi zakon o lokalnim službenicima i na-

Željko Poredoš

Miljenka Radović

mještenicima na temelju kojeg se pročelnici biraju putem natječaja. Shodno tome, njih dvoje su samo “preuzeti” iz starog zakona i stavljeni u novi i tek je sada, 16 godina kasnije, upravna inspekcija otkrila da to nije u redu već da se mora i za njihova mjesta raspisati natječaj. I stoga se traže dva nova, stara pročelnika.

- Ja sam se ponovno javila na natječaj, no kolega Poredoš nije jer ide u mirovinu, dodala je Miljenka. Dakle, Grad će stoga dobiti novog pročelnika UO za gospodarstvo i �inancije. Natječaj je inače završen i teče rok od 60 dana za konačnu objavu. Prema njenim riječima, ista je stvar bila i u Murskom Središću, samo prije godinu ili dvije. (vv)

Priprema se novi Pikač

Uredništvo u miru i blagostanju priprema novi broj Pikača. I ove godine očekuju se donacije u obliku tekstova, karikatura, viceva i drugih formi humora. Donacije možete poslati na mail info@prelog.hr ili poštom na Grad Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog, uz napomenu "Za Pikač". Rok je klizni, do 8. ili 10. ožujka. Prvih pet do-

OTOK

RAT ribiča i nautičara u preloškoj Marini

Što to oče naljupati ribiče v Marini?!

- Kad želimo s čamcima izaći iz lučice, moramo paziti da sa sobom ne povučemo ribičke štapove, a uz to nam ribiči viču da im plašimo ribu, ističe Dražen Novak

Piše: Vlasta Vugrinec

natora po sistemu "najbrži prst" uredništvo nagrađuje. Prva nagrada je ekskluzivna probna vožnja priločkom obilaznicom za dvije osobe, s kratkim zaustavljanjem na romantičnom pikniku na šestom kilometru. Ostale četiri nagrade su ručno oslikane, personalizirane PRE-KOMove kante. (vv)

Kapelica dobiva novo ruho

Ovih dana nastavljeni su radovi na obnovi Kapele Presvetog Srca Isusova u Otoku. Prošlog ljeta već je bilo obnovljeno krovište, a vrijednost investicije bila je oko 10.000 eura.

Sada je red došao na stolariju pa je dio toga izvela Stolarija Zvonarek iz Preloga. Kapela Presvetog Srca Isusova podignuta je 1926. godine. Svojim arhitektonskim oblikom i veličinom podsjeća na kapelu Presvetog Trojstva u Prelogu s karakteristikama kasnobaroknog razdoblja.

Rješavanje problema prometa kroz mjesto Otok, kao i autobusnog stajališta,

Kapela u Otoku

daljnji radovi na uređenju Sportskog parka, Društvenog doma te prostorija Nogometnog kluba Otok, sljedeća su ulaganja u ovo naselje Grada Preloga. (vv)

Već godinama Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik, govori kako je na području grada već praktički sve napravljeno te se sve snage okreću razvoju turizma i turističke ponude. A podlogu za to Prelog ima zahvaljujući svojoj Marini i rijeci Dravi. Shodno tome, u posljednje se vrijeme sve veće manifestacije odvijaju upravo na tom dijelu grada. Osim toga, i Preložani, ali i stanovnici okolnih mjesta prigrlili su Dravu i Marinu tako da je ona vikendom krcata. Tome doprinosi i lijepo uređena šetnica, sprave za vježbanje, klupice, mir i tišina koju eventualno remeti huk Drave te motor čamaca i glisera.

No, žale se Preložani, ipak nije sve tako bajno kako se čini na prvi pogled jer postojeća infrastruktura na Marini jednostavno ne može progutati toliko šetača, sportaša i izletnika. Tek jedan ugostiteljski objekt, mali parking, sanitarni čvor, samo je dio toga što remeti ljepotu boravka.

Ljute se i nautičari i ribiči

No, obični šetači nisu jedini kojima nije sve po volji. Tu su i članovi Nautičkog kluba Labud i članovi ŠRD-a Glavatica, koji se svako malo koškaju i svađaju. Naime, i jedni i drugi koriste prostor male lučice i to najčešće vikendom i iz godine u godinu ih je sve više. Međutim, njihove aktivnosti nespojive su jedna s drugom na istom mjestu. Rekao bi čovjek, nekad zna i inat proraditi.

- Mi u lučici, gdje dođu ribiči pecati, imamo vezove za svoje čamce, pojašnjava Dražen Novak, tajnik NK-a Labud. I onda kad želimo s njima izaći moramo paziti da sa sobom ne povučemo neki od štapova, a uz to nam ribiči viču da im plašimo ribu.

Ljute se nautičari da je to praktički svake druge nedjelje jer se upravo u lučici organiziraju kojekakva natjecanja. I ribiči dođu sa skupom opremom, štapovima, blinkerima koji vrijede i po tisuću i više eura.

I ne samo to, kaže Dražen, ribiči im uništavaju čamce u lučici. Ostavljene čamce, nautičari, odnosno njihovi vlasnici, privezuju u lučicu i osiguravaju bovama od sudaranja sa susjednim čamcem tijekom u slučaju valova illi podizanja, odnosno spuštanja nivoa vode.

- Ribiči dođu i kad im naši čamci smetaju za ribolov, jednostavno ih svežu skupa kako bi imali više “manevarskog” posla za lov. Nije ih briga što se naši čamci sudaraju, haraju se jedni s drugim i tako se grebu i oštećuje im se boja. Kaže

imaju dosta mjesta u berekima

te uz obalu rijeku. Osim toga, parkiraju se kao da su jedini pa nautičari ne mogu svojim vozilima do Nautičkog doma. Kako su nautičari uglavnom mlađi od ribiča, znaju pasti i teške riječi jer eto: - Kad sam ja tu lovil ti si se još s kanticom u pesku igral i slično.

Premda se uglavnom sve preloške udruge slažu i dobro surađuju, ipak dolazi i do povremenih tenzija kao između ribiča i nautičara gdje žele jedni druge “naljupati”.

Kako nailaze topliji dani, a ribiči više nemaju ograničenja u ribolovu, bit će ih sve više, kao i vlasnika čamaca koji će se htjeti provozati Dravom. Problem je u tome što i jedni i drugi uglavnom to rade vikendom kad su slobodni i ne rade tako da će se tenzije samo pojačavati i zaoštravati odnosi.

Mjesta ima za sve - Ma to su vam zločesti ljudi, poručio nam je Zoran Pfeifer, član ŠRD-a Glavatica i bivši dugogodišnji predsjednik preloških ribiča te dodaje kako mjesta ima za sve, i za jedne i za druge.

I dok su nautičari podijeljeni u tome smije li se loviti u lučici ili ne, bivši predsjednik kategorički tvrdi: - Smije se, a i mi smo ovlaštenici ribolovnog prava saveza ribiča Međimurske županije čiji je Glavatica i član.

Osim toga, dodaje da je lučica dio ucrtane ribičke staze, ribiči poribljavaju i brinu se o ribljem fondu, a ne nautičari, kaže.

- Nautičari imaju pravo u lučici vezati svoje čamce kao i mi loviti ribe, zaključuje Pfeifer.

I sad se postavlja pitanje kako pomiriti, blago rečeno, te dvije zaraćene strane, kad i jedna i druga ima pravo. Nigdje ne postoji nikakav znak zabrane ni za jednu Udrugu, i jedni i drugi su tu već desetljećima, zaljubljenici su u svoj hobi, a najviše u rijeku Dravu. Pitanje je to kojim će se očito morati pozabaviti i sam Grad. Naime, Tvrtka Marina Prelog d.o.o. formirana je krajem 2013. godine na inicijativu Grada Preloga (ujedno i 100 % vlasnika tvrtke) s ciljem pripreme za što e�ikasnije upravljanje prostorom inundacije na jezeru HE Dubrava popularnije zvanom preloškom “Marinom“. Spominje se i lučka kapetanija koja je svoju ispostavu iz Varaždina preselila u “daleki” Osijek iako Međimurje leži između dviju rijeka i ima dva velika akumulacijska jezera. I ne samo to, ako što nautičarima treba, moraju poteći do Osijeka ili platiti putne troškove djelatnicima Kapetanije ako dođu u Prelog i to iz vlastitog džepa.

Dražen Novak, tajnik NK-a Labud

Zoran Pfeifer, bivši dugogodišnji predsjednik SRD-a Glava�ca

Ribiči pecaju između privezanih čamaca

U GORIČANU se radi punom parom

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

DONJA DUBRAVA Povećava se protočnost rukavca Drave

DONJA DUBRAVA Tko želi upravljati sportskim prostorima?

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Grade se sportski centar, vrtić, vatrogasni dom i tržnica

U tijeku je provedba pet kapitalnih projekata, a svi od njih, skoro u cijelosti, sufinancirani su bespovratnim sredstvima

Piše: Roberto Dežđek

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventualni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama

Piše: Vlasta Vugrinec

- Za nas je priča oko društva AAT Geothermae i utapališta pasa završena, odgovorili su u Gradu Prelogu, ali i iz Geothermae na naš upit vezan za poduzete korake.

Općina Goričan trenutno je možda i najveće gradilište u Međimurju. U tijeku je provedba pet kapitalnih projekata koji će uvelike koristiti svim mještanima. Rezultat je to marljivog rada načelnika Emanuela Sinkovića te svih njegovih suradnika.

Nedavno su počeli radovi na nadogradnji DV-a Mura u Goričanu. Radovima će se dograditi ulazni prostor, te-

Naime, nakon našeg teksta o grabi koja je postala svojevrsno utapalište pasa digla se poprilična prašina kako u Međimurju, tako i na nacionalnoj razin, a na teren je izašla i rudarska inspekcija Državnog inspektorata iz Zagreba.

Uputili smo pisani upit rudarskoj inspekciji da bismo dobili uvid u zapisnik, no do zaključenja naših novina nismo dobili nikakav odgovor. Prema onome što su nam re-

kli odgovorni u društvu AAT Geothermae, inspekcija nije našla nikakve nepravilnosti.

rasa na jugozapadnoj strani zgrade i kat, a time će se dobiti još tri dnevna boravka odnosno 60 dodatnih mjesta za djecu u vrtiću. Završetak radova planiran je na jesen, a za vrijeme izvođenja, vrtićka djeca premještena su u prostorije OŠ Goričan. Također, u tijeku je prva faza izgradnje moderne, natkrivene tržnice u centru Goričana. Nova tržnica omogućit će lokalnim proizvođa-

čima da na jednom mjestu mogu prodavati svoje proizvode, a u drugoj fazi radova napravit će se i parking uz tržnicu, s 20-ak parkirnih mjesta.

svim vlasnicima životinja za nemile događaje i ističu kako su sada poduzeli sve što je u njihovoj moći da se nešto takvo ne ponovi.

- Ovim putem društvo AAT Geothermae obavještava zainteresiranu javnost kako je, sukladno dobivenim smjernicama, izvršena sanacija bušotinskog prostora projekta Napredna geotermalna navodnih nemilih događaja sa životinjama koje su ulazile u

taj prostor, o kojima je ranije izvještavano, stoji u odgovoru iz draškovskog društva. Drugim riječima, na postojeću ogradu s trima bodljikavim žicama koje su međusobno bile razmaknute oko 70 cm dodana je gusta žica, mi Međimurci bismo re-

Obavlja se i rekonstrukcija kompleksa sportskog centra Goričan koji će dobiti više mogućnosti za sportska događanja, natjecanja i druženja. Isto tako u tijeku je rekonstrukcija i dogradnja vatrogasnog doma

glasiti da su predmetne spremne jame za vodu izgrađene u skladu sa svim dozvolama i s ciljem poštovanja visokih ekoloških standarda i zaštite okoliša te podzemnih voda prilikom izgradnje energane.

Radi se o privremenim objektima za testiranje vode tijekom izgradnje, a koji će biti u cijelosti sanirani i nivelirani s okolnim terenom nakon završetka izgradnje i puštanjem energane u pogon najkasnije do kraja 2024. godine.

Goričan koja će uvelike olakšati posao svim članovima DVD-a. U tijeku su i radovi iskopa i postavljanja �inog frezanog asfalta te izrada novog prilaza groblju s južne strane groblja. Šlag na torti je i projekt dugoočekivane kanalizacije tog mjesta u sklopu Aglomeracije Donji Kraljevec – Goričan, pa bi tako uskoro Goričan trebao dobiti kanalizaciju.

Nakon svega samo se može dodati je li trebalo doći do svega ovoga i tko zna kako dugo bi graba bila smrtonosna klopka za životinje da se mještani nisu nama obratili.

Uz sve to općina podržava svoje studente, mlade obitelji, brine se za umirovljenike, pa možemo slobodno reći da se u općini radi punom parom kako bi se ljudima omogućili vrlo lijepi uvjeti

A trebalo je imati samo malo više sluha za njih i pokazati dobru volju.

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

E, sad imamo koga kriviti za sve!

UOnašem Međimurju ili se ne događa ništa ili pak je sve prepuno i natiskano manifestacijama. Pri tome ne mislimo samo na lokalne već i one nacionalne. Tako je idući vikend, kako mi novinari to volimo reći, “za bika zatuči”. Naime, u subotu, 8. listopada, Prelog je domaćin Državnog natjecanja u oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

vih dana zapala mi je za uho još jedna nevjerojatna tvrdnja. Možda i zato što sam pisala o smeću, pardon, otpadu na odlagalištu u Totovcu. No, tvrdnja nema veze s time već sa smećem koje se ovih dana sakuplja po šumama, šumarcima i livadama. Naime, krenule su proljetne eko akcije. Iz šuma se izvlače stari madraci, automobilske gume, građevinski materijal, plastični otpad svih vrsta i veličine i itd.

privući će naravno veliki interes Međimuraca. S obzirom na satnicu, proglašenje najorača je u 16 sati, a najuzornije žene u 17 sati, pa je za zaključiti da se očekuje i dolazak visokih gostiju iz Zagreba, pri čemu mislimo na ministricu Mariju Vučković. Lijepo je napokon vidjeti da se nacionalne manifestacije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

Najsmješnije ili najtužnije u svemu tome je da su za sve to krivi strani radnici. Oni dolaze iz siromašnih zemalja koje nemaju ili nije razvijen sustav gospodarenja otpada. No, to ne znači da ti radnici nemaju ni osnovne kulture i da bacaju smeće kroz prozor, odnosno odvoze ga u šumu. Samo se pitam čime jer većina njih nema ni bicikl, a kamoli auto, odnosno kamion.

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici

sve to događa istog dana jer je u svemu tome najvažnija promocija Međimurja. Pitanje je samo hoće li to turističke zajednice, uredi i kojekakve srodne udruge i društva prepoznati, htjeti se uključiti u sve to pa makar i na vlastitu inicijativu.

I u mom mjestu ih ima, i to podosta, možda i najviše po

Jer ne treba se kao uvrijeđena Gera ljutiti ako netko nije slučajno pozvan, izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

glavi domicilnog stanovništva. Nisam primijetila da smeća ima više niti pak manje od vremena njihovog dolaska. Isto tako znam da su se obližnji šumarci punili kad oni još nisu ni znali da postoji Hrvatska, niti pak im je bilo u primisli da će jednog dana u njoj zarađivati za kruh. Dakle, nekorektno je svaljivati krivicu na njihova leđa, a ako i postoji problem sa smećem, treba ih samo podučiti i pokazati im.

imamo dosta toga, samo što sve uzimamo zdravo za gotovo. Doći će ljudi iz cijele Hrvatske, pozivamo se na gostoljubivost i bogatu enogastronomiju, pa onda pokažimo to što imamo. Izvadimo iz podruma i špajzi koščično ulje, meso z tiblice, međimursku gibanicu, domaće pekmeze, zimnicu, sireve i uz to �ina vina.

Istina, ne mogu si s druge strane objasniti odvoz smeća u šumu. Tim više što to smeće treba utovariti na prikolicu, pa ga treba odvesti i paziti da te netko ne vidi. Onda ga treba istovariti i vratiti se doma. Dakle, posla je dosta. Pa zar nije jednostavnije, komad po komad, laganim koracima iznijeti iz dvorišta na javnu površinu u vrijeme kad se odvozi glomazni otpad. Ne treba paliti auto ni traktor, trošiti benzin/dizel, vozikati se tamo

Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

Općina Donja Dubrava raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građevina u njenom vlasništvu.

Riječ je o javnoj sportskoj građevini ukupne površine 321 m2, s nadstrešnicom ukupne površine 201 m2, nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-

Hrvatske vode na području Općine Donja Dubrava obavljaju radove na obnovi lijevoobalnog rukavca Drave. Završeni su pripremni radovi iskolčenja trase, krčenja drveća i raslinja s ruta rukavca i odlagališta iskopanog materijala. Prošli tjedan su počeli zemljani radovi (prokop rukavca) s očuvanjem ekoloških lokvi i dubljaka. Nakon radova obnove rukavac će većinu vremena u hidrološkoj godini biti ponovno protočan i ukupne dužine 1,56 km.

KOTORIBA

Sve se to odvija u okviru projekta Drava LIFE kojemu

SVETA MARIJA

je cilj primjerima restauracije duž hrvatskog toka rijeke Drave potaknuti prakse nekonvencionalne, inovativne, suvremene i održive prakse integriranog upravljanja nizinskim rijekama u Hrvatskoj i regiji.

dajućim zemljištem ukupne površine 11988 m2, na adresi Krbulja 19.

Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neodređeno vrijeme. (vv)

Projektom se nastoji poboljšati ekološko i morfološko stanje rijeke Drave u Hrvatskoj na ukupno 8 lokacija u 5 županija međusobnom međunarodnom i nacionalnom suradnjom svih odgovornih dionika riječnog prostora. Vrijednost projekta je 4,6 milijuna eura. (vv)

Međunarodna izložba malih životinja

Fešta za Dan žena

Društvo žena Sveta Marija, kao i svake godine, tako i ove, organizira zabavu povodom Dana žena. Fešta će biti 9. ožujka 2024. u KTC-u u Prelogu. Otvorenog je tipa

Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi. Od 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge. Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih

Općina Donji Kraljevec i uz najveći kršćanski blagdan, blagdan Uskrsa, daruje svoje najugroženije sumještane. Drugim riječima, svi umirovljenici s mjesečnim mirovinama do 400 eura te

DONJI VIDOVEC

pa se mogu prijaviti sve žene bez obzira na članstvo i mjesto stanovanja. Za ostale informacije slobodno se obratite na 098 516 512. Dođite i zabavite se! (vv)

DONJI KRALJEVEC Umirovljenicima uskrsnica od 50 eura

osobe bez mirovine starije od 65 godina dobit će po 50 eura uskrsnice.

i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju svake dvije godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja. Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih životinja. (vv)

U tu svrhu, raspisan je javni natječaj, a prijave se primaju do 15. ožujka. (vv)

Stari papir za nove igračke

Zaposlit će 12 djelatnica za brigu o 72 korisnika

Projekt Snažno zaželi i ostvari prošao je u Općini Donji Kraljevec. Trajat će ukupno 36 mjeseci od kojih će se usluga za korisnike provoditi 33 mjeseca. Ukupna vrijednost mu je 594.000 i su�inancira se sredstvima Europskog socijalnog fonda u stopostotnom iznosu. Usluge potpore i podrške pružat će

Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo je doista veselo. A kako i ne bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farmera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavljene od novčane nagrade koju su dobili u akciji Papir nije smeće, Unimera iz Čakovca, za osvojeno 2. mjesto

i natrag i živjeti u strahu da te netko ne prijavi. Istina, ovo s prijavom teško da će upaliti jer se vrlo rijetko događa. Ne treba, dakle, potrošiti ni centa, a komunalci sve uredno pokupe. I svi sretni i zadovoljni.

ta suvenirnice, Međimurske riznice, pozovimo ljude jer mnogi ne znaju što imamo, što uzgajamo na svojim imanjima.

Ali, eto, zašto bi bilo tako jednostavno i čisto, kad je baciti u šumu jednostavnije? Uostalom, sad su nam tu strani radnici koji ne znaju naš jezik, ne znaju se braniti i iz dana u dan za sve više toga bit će krivi. (vv)

Ne budimo i dalje samozatajni Međimurci kojima je važan samo rad, a ne i prezentacija rezultata tog rada! Ne dozvolimo našim političari da i na polju poljoprivrede budu u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn. Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira i već najavljuju dolazak kontejnera sredinom 10. mjeseca. (vv)

12 djelatnica za minimalno 72 starijih osoba na području Općine Donji Kraljevec kod pružanja socijalnih usluga, nabave i podjele potrepština te pomoć kod obavljanja kućanskih poslova, održavanja osobne higijene kao i podršku u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. (vv)

Odgovorni iz društva AAT ovom se prilikom ispričavaju

za život.

Tržnica vrijedna 820.813 eura zbog dobivenih bespovratnih sredstva, općinu će staja� samo 333.455 eura

Radovi na sportskom parku vrijednom 1.176.259 eura također su u punom jeku

U �jeku je i rekonstrukcija i dogradnja vatrogasnog doma vrijedna 981.888.144 eura

Načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković

PROSVJED POLJOPRIVREDNIKA urodio plodom

Uvaženi svi zahtjevi pa i geotagiranje koje je ukinuto

Na Poljoprivrednoj konferenciji bio je i Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore koji je novinare izvijestio što se događalo na prošlotjednom sastanku u Zagrebu s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković te ostalim resorima (Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo �inancija, državni inspektorat) a sve vezano uz prosvjede te zahtjeve poljoprivrednika. Dakle, sastanku su se odazvali svi oni resorni koji su predmet spoticanja, odnosno oni prema kojima su poljoprivrednici odaslali svoje zahtjeve. Prema njegovim riječima, sastankom mogu biti zadovoljni, ali postoje još neke stvari o kojima se raspravlja.

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

7. POLJOPRIVREDNA konferencija u Prelogu

- Ministarstvo se složilo s gotovo svim našim zahtjevima, istaknuo je Jakopović. Pozitivno je odgovorilo na 9 od 10 zahtjeva. O tom 10. još raspravljamo, a odnosi se na tzv. famozni upis u ARKOD sustav državno poljoprivredno zemljište.

Dodao je da oko 50 % traženja hrvatskih poljoprivrednika istovjetna su i traženjima njihovih europskih kolega.

- Ministarstvo je posebno odgovorilo na onaj glavni problem, problem geotagiranja fotogra�ija što je za ovu godinu ukinuto, dodao je Jakopović.

Kao dokaz toga, ovih dana će to u pisanoj formi biti javnosti i objavljeno.

A tko želi, može fotogra�irati, ali na dobrovoljnoj bazi.

Isto tako prihvaćena su i sva traženja vezana uz mjere, poticaje, potpore te projekti koji idu prema van iz nacionalne razine te ruralnog dijela iz EU-a. Sada se samo treba usuglasiti na operativnoj razini koji će to sektori biti obuhvaćeni i s kojim iznosom.

Više će se doznati već u četvrtak, 7. travnja, za kada je sazvan sastanak Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

- Tada ćemo odlučiti i kakvu ćemo potporu dati europskim poljoprivrednicima 13. ožujka kada su najavljeni “lagani” prosvjedi na nivou cijele EU. Poljoprivrednici će tada naopako okrenuti europske oznake da se pokaže da cijela ta zelena politika Europske unije ide naopako, poručio je Jakopović.

Dakle, moguć je još jedan prosvjed poljoprivrednika i u Međimurju! (vv)

PANEL RASPRAVA o zlatnoj žutici u Prelogu

Pojednostaviti proceduru o zarazi

Darko Preiner, profesor na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, na Poljoprivrednoj je konferenciji svoje predavanje/panel raspravu posvetio zlatnoj žutici koja se proširila u gotovo svim hrvatskim vinogradima. Bolest je dobro poznata i našim vinogradarima.

- Lijeka za bolest nema, možemo raditi na preventivi i što bržoj reakciji nakon izbijanja bolesti. Vinogradari imaju problem s procedurama prilikom de�iniranja postotka zaraženosti, ukidanjem učinkovitih insekticida, nede�iniranim pravilima potpora za krčenje vinograda te nedovoljnoj svjesnosti institucija o opasnosti i mogućim posljedicama takvih bolesti, naglasio je Darko Preiner, inače poznati međimurski vinar.

Općine pokušavaju krčiti površine u javnom vlasništvu te animirati čišćenja na privatnim parcelama, no i dalje se bore s dugotrajnim procedurama za čišćenje državnih parcela, nemogućnosti kontaktiranja svih vlasnika (nasljednika) privatnih parcela te nedovoljne ovlasti za brže rješavanje problema.

Zaključne poruke sudionika panel rasprava su potreba za pojednostavljenjem i bržim procedurama, bolja kontrola hobista i malih proizvođača, kontrola rasadnika, politička volja za pragmatičnijim i �leksibilnijim rješavanjem problema te jača podrška inspektorata u kontroli uvoznih vina.

EU daje novac na lopate

U uvodnom dijelu su se jedno vrijeme nabrajali projekti kroz koje su naši poljoprivrednici povlačili europski novac, a još duže oni natječaji koji su raspisani, dakle još se poljoprivrednici mogu javiti, kao i oni natječaji koji će tek biti raspisani

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Javna ustanova REDEA u suradnji s partnerima, LAG-om Mura-Drava, LAGom Međimurski doli i bregi i Gospodarskom školom Čakovec početkom tjedna organizirali su Poljoprivrednu konferenciju, sedmu u nizu. No, za razliku od prijašnjih godina, skup se nije održao u Čakovcu, već u Prelogu. Ovogodišnja tema bila je Upravljanje znanjem u poljoprivredi. Uz velik broj sudionika, u panel raspravama je sudjelovao niz stručnjaka iz hrvatskih znanstvenih centara, fakulteta i škola, čelnika naših jedinica lokalne samouprave, predstavnika organizatora te Međimurske županije. Obrađene su mnoge teme, od ruralnog razvoja i mogućnosti �inanciranja do posljedica zaraznih bolesti u stočarstvu i kontrole plodnosti tla.

Ako nema poljoprivrednika, nema ni hrane, ni budućnosti

Ako nema poljoprivrednika nema ni hrane, nosio je simboličnu poruku na svojoj majici Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

I doista je tako, a poljoprivrednici, više nego ikad, suočavaju se s izazovima pred kojima, nažalost, mnogi i pokleknu te odustaju od nje i prebacuju se na sigurniji i dohodovniji način preživljavanja. - Ako nema hrane, nema budućnosti, što znači da bez hrane nema ni kvalitetnog društva i u toj rečenici je sadržana poanta i cilj naših nastojanja za poboljšanje uvjeta rada i poslovanja poljoprivrednika. Poljoprivredni proizvođači danas moraju prelaziti brojne prepreke, a

zajednica im mora biti podrška. Samo sinergijom svih naših snaga možemo polučiti dobre rezultate, istaknuo je župan Matija Posavec i tim je riječima službeno otvorio konferenciju.

U svom stilu je dodao da Međimurje može hraniti dobar dio Hrvatske te da je poznato da veći dio hrvatskog tržišta opskrbljuje najkvalitetnijim krumpirom, jabukama, medom i mesnim proizvodima.

Kad je spomenuo sinergiju, mislio je prije svega na turizam i brojku od 110 milijuna noćenja, koliko naša zemlja ostvaruje. To znači 110 milijuna doručka, jabuka, rajčica i sl.

- Nadam se da će netko jednom čuti taj glas jer on znači siguran plasman, sigurne hrane na domaćem području, naglasio je župan. Stručna predavanja i panel rasprave Uvodni dio konferencije bio je posvećen povlačenju

sredstava iz EU-a, prije svega Programa ruralnog razvoja te o mjerama pomoći i budućim natječajima za članove LAG-a (Lokalne akcije grupe) Mura-Drava te Međimurski doli i bregi.

Treba reći da su se jedno vrijeme nabrajali projekti kroz koje su naši poljoprivrednici povlačili europski novac, a još duže oni natječaji koji su tek raspisani, dakle još se poljoprivrednici mogu javiti, kao i na one natječaje koji će tek biti raspisani. U velikom dijelu, uglavnom se tu radi o pomoći za male i mikro poljoprivrednike, mlade poljoprivrednike (do 40. godine života) kao i one osobe koji imaju OPG, ali se ne bave striktno poljoprivrednom proizvodnjom. Drugim riječima riječ je o neproizvodnim ulaganjima u poljoprivredi za prirodu i okoliš. Naime, čini se, ustvari to je i temeljni cilj zajedničke europske poljoprivrede da Europa puno više daje za tzv. zelenu poljoprivredu,

očuvanje okoliša i prirode nego za onu pravu intenzivnu poljoprivredu. Pa između ostaloga, potpomaže uzgoj topola, pa daje sredstva za energetsku učinkovitost, odnosno ugradnju alternativnih izvora energije te posebno potpomaže ruralni razvoj i sve oblike poslova na selu, čak i otvaranje obrta u okviru OPG-a s primjerice ručnim radovima, raznim suvenirima… Čovjek dok je slušao sve te silne natječaje postalo mu je nekako toplo oko srca, jer novaca ima, štoviše, baca se lopatom, a naše je samo da ga pokupimo. Naravno, možemo se natječajima igrati po principu: Eci-peci pec i prijaviti se na “pec” ili ćemo sjediti i proučavati danima što nam se nudi i koji je od njih najbolji, baš za određeno područje, s iznosom novaca koji nam odgovora i naravno, s najvećim postotkom su�inanciranja. U svemu tome najbolje prolaze mladi poljoprivrednicima kojima se smiješi od 85 % su�inanciranja pa čak do 100 %. No, koliko je pri tome potrebno dokumentacije i koje sve uvjete čovjek mora ispuniti prije, za vrijeme trajanje i nakon završetka projekta, e to je sasvim drugi par rukava. Sjetimo se samo naših poljoprivrednika koji su dobili sredstva iz Europe i sada pola radnog vremena rade u polju, a drugu polovicu vode evidenciju za Europu i pravdaju dobivene ojere. Što se stručnih prezentacija tiče, vrtjele su se oko zaraza kako u stočarstvu tako i vinogradarstvu. Naravno, stočari muku muče s afričkom svinjskom kugom, a vinogradari zlatnom žuticom koja se sve više širi i krči sve više gorica.

Sudionici Poljoprivredne konferencije

Sandra Polanec Marinović, ravnateljica REDEA-e

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Flanci preplavili plac i sajam

Sunce i toplo vrijeme izmamili su ljude u svoje vrtove što znači da je počela potraga za �lancima i ostalim sadnim materijalom. Tako se nudio i tražio sjemenski krumpir, još ponešto voćnih sadnica i loznih cijepova, ranih cvjetnih proljetnica i naravno trajnica.

Što se �lanci tiče mogu se kupiti biljčice kristalke i puterice te rane kupusnjače poput brokule, ranog zelja, cvjetače, kelja, raštike. Uz sve to, primijetili smo i tegle sa začinskim biljem. Naravno, ovih dana je toplo, ali ipak za brži urod salate, preporučuje se pokrov, akril folija, plastenik ili priručni tuneli. Na svoje su došli i ljubitelji cvijeća jer je iz tjedna u tjedan sve bogatija ponuda. Uz maćuhice i jaglace, tu su zumbuli, stigle su i pelargonije.

Na sajmu je živo i oko živadi. Gledaju se i kupuju mali pilići i patke te njihovi odrasliji primjerci. Ne nedostaje ni gusaka, purića kao ni zečeva. Ostala ponuda je standardna s time da su stigle

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): 1 €

Grincajg (kom): 1,5 €

Zelje (kg): 2 €

Rotkvica (vezica): 1 €

Matovilac (kg): 15 €

Blitva (kg): 6 €

Cvjetača (kg): 5 €

Mrkva (kg): 2 €

Salata (kg): 5 €

Rikula (hrpica) 1 €

Mladi luk (vezica) 1 €

Jagode (500 g): 3 €

i prve jagode. Uvjeravaju nas prodavači da su sočne i slatke, stigle su iz Grčke, a tko želi provjeriti istinitost njihovih riječi, treba izdvojiti samo 3 eura za mjericu.

(vv, foto: zvrzan)

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 1 €

Kelj (kg): 2 €

Zelje (kg): 1 €

Grah (kg): 4 €

Orasi (kg): 12 €

Luk (kg): 1,2 €

Peršin (kg): 4 €

Mrkva (kg): 1,5 €

Drva (metar): 65 - 75 €

Žitarice (25 kg): 8 €

Sjem. krumpir: 10 €

Maćuhice (kom): 0,5 €

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Edem vimena

Piše: Vedran Trogrlić, dr. vet. med.

Edem vimena u vrijeme poroda �iziološka je pojava koja prati nalijevanje vimena i pripremu životinje za porod. Javlja se neposredno prije poroda i u najvećem broju slučajeva povlači se već dan – dva nakon telenja bez ikakvih posljedica. Ako je pak opsežan i ustrajan može značajno smanjiti mliječnost te prijeći u kronični edem. Češće se javlja u krava veće mliječnosti te u krava s obješenim vimenom i junica. Uzroci edema:

Postoji veliki broj čimbenika koji uzrokuju edem vimena, a zajedničko je svima intenzivno nakupljanje tkivne tekućine u vimenu, tj. poremećen protok limfe kroz vime (stvara se više limfe nego što se može odvoditi).

Tako se smatra da je pritisak ploda na krvne žile u zdjeličnoj šupljini i posljedično tome smetnje u venskoj drenaži, primarni uzrok edema u krava u kojih on nastaje spontano nakon telenja. Unošenje velikih količina Natrija i Kalija tijekom suhostaja smatra se danas ključnim u nastanku edema, a napose u stajski držanih goveda (edem često spontano nestane kada goveda bivaju puštena na pašu). Stanoviti utjecaj na pojavu edema ima i količina pojedenog koncentrata, napose u junica.

Misli se da važno mjesto u etiologiji ima i kompleksna interakcija spolnih hormona u vrijeme poroda.

Također je zamijećeno da u nekim stadima postoji tendencija nasljeđivanja edema pa se smatra da prilikom selekcije treba obratiti pažnju i na ovo svojstvo.

U krava s kroničnim edemom ključnu ulogu u pojavi edema ima porast krvnog tlaka u mliječnim venama i smanjen protok krvi kroz vime.

Znakovi edema:

Nakupljanje tekućine u vimenu čini vime povećanim, tvrdim, a površinu vimena neelastičnom. Najčešće su zahvaćeni donji dijelovi vimena i baza sisa. U nekim slučajevima edem se može proširiti do vulve, pupčane regije, a nerijetko i do prsne šupljine. Otekline su tjestaste konzistencije (pritisci prstiju ostaju kao udubljenja), nisu bolne i uvijek je jednakomjerno zahvaćeno cijelo vime. Ovo nam je važno kako bismo mogli isključiti upalu vimena. Ako se opsežni edem ponavlja iz laktacije u laktaciju može izazvati zadebljanje i otvrdnuće kože vimena (skleroderma). Edematozno vime predstavlja značajan teret za životinju, otežava joj kretanje, uzrokuje natisak s unutarnje strane bedara, a može uzrokovati i rupturu suspenzornih ligamenata tj. viseće vime.

Liječenje i preventiva:

Ako je edem opsežan i ustrajan preporučuje se češće izmuzivanje nakon telenja (barem tri puta dnevno) i masaža vimena uz utrljavanje masti koje smanjuju otekline i

otvrdnuće vimena te primjena toplih obloga.

Edem vimena se uspješno liječi i primjenom diuretika koji smanjuju resorpciju Natrija i Kalija u bubrezima što uzrokuje odvodnju tkivne tekućine. Najboljima su se pokazali Edovet bolusi (2 – 3 tablete jedanput dnevno peroralno kroz 1 do 3 dana, edem nestaje u velikom broju slučajeva već unutar 24 sata). Upotreba diuretika prije telenja može biti veoma opasna kako za plod tako i za rodilju zbog gubitka velikih količina tekućine.

Preventiva se sastoji u pravilnoj opskrbi krava u suhostaju mineralima ( Na, K ), slobodno kretanje krava bilo na ispaši ili ispustima te u manjem broju slučajeva ako se i tada pojavljuje opsežan edem može se početi s mužnjom prije telenja. Preporučuje se početi s mužnjom 7 – 10 dana prije telenja, dvaput dnevno (jutro-večer). U takvim slučajevima treba imati rezerve kolostruma (duboko smrznuti kolostrum), najbolje miješani od više starijih zdravih krava, oteljenih u jesen koje su već duže vrijeme u stadu.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I

Marija Belalov iz Čakovca na placu je prodavala flance salate i ranih kupusnjača

Ivan Novosel iz Palovca na sajmu je nudio sjemenski krumpir

“Vrtlarenje je teška muka i puno rada, ne isplati se?”

Koliko puta ste ovo čuli? Da, postoji jedna stara uzrečica koja veli da “Vrt ne treba gospodara, nego treba slugu”. I da, uzgoj vlastite hrane i vrt i imanje može biti puno posla, puno rada, puno napora, ali to i ne mora biti tako.

Prva stvar je tu naše shvaćanje što jest rad i bi li nam cilj trebao biti ležati pred televizorom i bježati od svakog mogućeg rada. Je li nam cilj odreći se stvaralaštva i postati samo tupi potrošač koji dobiva kratka uzbuđenja kupujući, tako dugo dok ne shvati da ga to zapravo ne usrećuje.

Puno ljudi koje poznajem i koji imaju svoje imanje i vlastiti vrt zapravo vele da se nikad ne umore stvarajući na svom imanju. Da uživaju u tom procesu. Da im je dan prekratak za sve

što bi voljeli napraviti. Da nema boljeg osjećaja nego slatkog umora na kraju dana kad ponosno vidiš rezultate svog rada. Da istinski uživaju u stvaranju.

Ali, ako ne probaš, ako si samo jedan od onih konzumenata koji nisu isprobali ovakvu radost stvaranja –da, možda zaista ne razumiješ i možda zaista ne vidiš koje su sve prednosti samog procesa vrtlarenja i uzgoja vlastite hrane.

Da sama nisam pronašla toliko neopisivu radost u svemu ovome, a zaista je to STVARANJE najbolja “droga” koju sam probala, ne bih ostavila dobro pozicionirani uredski posao i krenula širiti svoje imanje, davajući si još više “posla”.

I to je ta radost, to divno stvaranje, ta divna suradnja s prirodom koja čudesno

djeluje na nas, koja nam životu daje sasvim drugu dimenziju.

A druga stvar je zaista što se može raditi i previše, boriti se s prirodom – i postoji puno lakši način, gdje surađujemo s prirodom. A upravo tome svjedoče i moji učenici “Škole vrtlarenja” koji su sa mnom učili tijekom jedne cijele vrtlarske sezone – da biste danas mogli sami s radošću uzgajati obilje vlastite hrane.

U tome je razlika između vrtlarenja u skladu s Prirodom gdje maksimalno surađujemo s Prirodom i onog klasičnog vrtlarenja koja obuhvaća štihanje, okopavanje, zalijevanje, stalni rad, brigu i borbu s prirodom. Razliku čini znanje, a kako vrtlariti s prirodom čitajte na www.biovrt.com.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG

ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA

MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Nastavak sa 2. stranice

... pacijenti budu sretniji, da se ugodnije osjećaju, da im u teškim trenucima izmamimo osmijeh na lice, dodao je Šegović.

- Oni koji imaju negativne komentare neka se suzdrže i neka se uključe u akciju jer pomagati je lijepo, a nikada ne znamo kada će bilo koji oblik pomoći nama trebati. Hvala svima još jednom i idemo svi zajedno dalje, a na kraju moram zahvaliti i onima koji su i prije ovog

Popis donatora:

Elektroinstalateri, David Beton, Izgradnja, Bukal Elektronika, ASC Čakovec, Intermegrad, Auto Safra, DKS-Moto, JVM Metalik, Abart, Ogradni Sistemi Baksa, MV Motori, AC Jesenović, Magdić, Limarija Levačić, By-Pass, Franz NET, Kermek, Vajda, Optika Briljant, Grad Prelog, Bumgartner, Imcomp, Općina Selnica, Btc, Tehnix, Bat, Optika Briljant, Grad Mursko Središće, Šestan – Busch, Balog instalacije, Infenso, Općina Donji Kraljevec, Tvornica stočne hrane Color centar Prelog, Omt d.o.o. Ivanovec, Bajzovi

projekta već donirali uređaje kojima smo opremili sobe na Odjelu pedijatrije, neurologije, abdominalne i dječje kirurgije, istaknuo je u nastavku i dodao da im i donacije i dalje neprestano stižu.

Okupio prijatelje te donirali više od 50 televizora

Jedan od glavnih pokretač drugog vala akcije je Bojan

Lovrek, čakovečki poduzetnik i vlasnik �irme ASC Čakovec. - Iskreno, u početku nisam ni znao za ovu akciju tako

Dvori, David Vuković, Dražen Lepen, Općina Štrigova, Općina Donji Vidovec, Općina Belica i Zec d.o.o., Općina Sv. Juraj na Bregu, Paladin, Ronis, Gdin Naranđa, Novi godovi, Općina Donja Dubrava, Grad Čakovec, Muhamed Bajrić, Music Shop – Bojan Modlic, Jasminka Vranješ – vl. hotela i restorana Monika Trogir, Eluss, Vuplas, Transporti Vadlja, Media Soft, Brid Extra, Općina Šenkovec, Općina Kotoriba, i donatori koji su željeli ostati anonimni. Popis će se nastaviti jer donacije i dalje pristižu!

dugo dok nisam na Facebooku slučajno pročitao objavu ŽBČ-a. Tada sam došao na ideju kako bi bilo vrlo humano nastaviti akciju darivanja. Pošto imam velik broj svoj poslovnih partnera, prijatelja koji su izrazili želju za doniranjem čakovečkoj bolnici, no nikako sami nisu uspjeli pokrenuti tu akciju darivanja, pa sam zato sam odlučio biti inicijator pokretanja drugog vala akcije. Nakon toga odabrao sam prikladne televizore, dogovorio dobru cijenu s prodavačima te poslao prijedlog svim svojim prijateljima/ partnerima. Apsolutno svi su se odmah odlučili priključiti i na taj način krenuo je drugi val akcije. Kasnije su mi se ljudi željni doniranja televizora sami počeli javljati te smo došli do brojke od 51 televizora, a važno je naglasiti da svakodnevno stiže još više televizora. Sudjelovao je 19 tvrtki, a čak 15 televizora donirao je moj jako dobar prijatelj gospodin Zrna iz tvrtke Elektroinstalateri.

Pacijentica iz Trogira donirala 6 TV-a

Posjetili smo i prethodno spomenutu donatoricu, inače i pacijenticu Odjela ortopedije, Jasminku Vranješ iz Trogira. - Bolest se svakome može desiti, a nažalost

Pacijen�ca Jasminka Vranješ iz Trogira donirala je šest televizora

njenim dolaskom primorani smo otići u bolnici. Samim mojim dolaskom u bolnicu, na Odjelu ortopedije dočekalo me veoma ljubazno, profesionalno osoblje te liječnici koji su stvarno super i odlično brinu o meni iz dana u dan. Pošto boravim sama u sobi, osjećala sam se pomalo usamljeno te sam gledajući u zid promislila kako bi bilo super vrijeme prikratiti gledanjem televizije. Upitala sam doktora Smilovića mogu li donijeti svoj televizor i donijela sam, pa sam naknadno cijeli dan razmišljala kako bih na ovaj način i drugima mogla pomoći. Odlučila sam donirati šest televizora, čisto iz svog osjećaja kako bi još nekoga usrećila barem malo, rekla nam je pacijentica Vranješ na Odjelu ortopedije ŽB-a Čakovec.

OBIČAJ POTEPANJA

Žene se Monika Mišić i Dejan Novak iz Preloga

Vrijedna ekipa iz Preloga potrudila se na dobar stari običaj najaviti da se žene njihovi Monika Mišić i Dejan

IN MEMORIAM

Novak. Subotnja noć bila je “teška” za ekipu koja je natepala za mladence, Moniku Mišić i Dejana Novaka. Još

će teža biti za njih i njihovu obitelj da to sve počiste jer se u dvorištu našlo doista svega. No, to su slatke muke jer

je pred njima, želimo to im od svega srca, dug i sretan bračni život. (sh)

Preminuo poznati vatrogasac Mladen Horvat

Redove Dobrovoljnog vatrogasnog društva Mala Subotica u četvrtak, 29. veljače, zauvijek je napustio Mladen Horvat, čije je srce prestalo kucati u 64. godini života, a posljednji ispraćaj održan je u subotu na mjesnom groblju.

Mladen Horvat rodio se 15. studenog 1960. godine, a članom DVD-a Mala Subotica postao je 1. siječnja 1984. godine kada je položio ispit za vatrogasca. Iste godine postao je član Upravnog odbora, a

dužnosti člana Upravnog odbora obnašao je u tri mandata, odnosno punih 12 godina. Osim toga Mladen je od 1993. do 1997. bio zapovjednik Društva te je u još jednom mandatu obnašao dužnost zamjenika zapovjednika. Nakon toga je od 2015. do 2021. bio je član zapovjedništva. Osim obnašanja navedenih dužnosti u našem Društvu, Mladen se konstantno usavršavao u vatrogastvu. Bio je mentor i uzor mnogim va-

trogasnim generacijama koje su prošle kroz naše društvo. Njegov nesebičan, požrtvovan i human rad i danas je smjernica i vodilja nama koji ostajemo iza njega.

Mladen se uvijek i gotovo svake godine dobrovoljno javljao i odlazio kao vatrogasac-vozač u ispomoć na brojne dislokacije u priobalje, neke od njih su: Šibenik, Kukljica na otoku Ugljanu, Otok Lastovo, Božava na Dugom otoku, poluotok Pelješac, Dubrovnik,

UDRUGA MLADA PERA

Volite li pisati?

Projekt “Priče bez honorara” nastavak je projekta “I veliki i mali svoje slovo su dali” iz 2022. godine, ovaj put s malo drukčijim konceptom. Cilj je animirati punoljetne osobe da stanu bok uz bok malim literatima; kako su mali autori neafirmirani i kod odraslih su nam cilj neafirmirani pisci odnosno osobe koje se nisu okušale kao (ozbiljniji) pisci i zainteresirati ih da se angažiraju na pisanju svojih vlastitih redaka jer je cilj udruge Mlada pera u 2024. stvoriti, uz pomoć velikih i malih, čim više redaka koji će graditi pjesme, priče, knjige…

Gorkić Taradi, predsjednik udruge Mlada pera ove će godine objaviti svoju petu knjigu raznovrsnih književnih formi – priče, pjesme, haiku, anegdote i aforizmi, a posebno poglavlje bilo bi Priče bez honorara u kojem će biti vaše priče ili pjesme ili neki drugi oblik književne forme. Važno je da niste afirmirani pisac odnosno smijete imati samo jednu samostalno objavljenu knjigu.

Animiranja odraslih osoba da na ovaj način zapravo podrže mlade autore ima niz važnih aspekata koji doprinose kulturnom i društvenom razvoju. Evo nekoliko ključnih razloga zašto je to važno. Poticanje kreativnosti kod odraslih: odrasli često imaju bogato iskustvo i znanje koje mogu prenijeti kroz svoje priče. Poticanje da se izraze kroz pisanje može rezultirati originalnim i inspirativnim djelima koja će obogatiti kulturnu scenu.

Zatim povezivanjem generacija, odnosno spajanjem odraslih i mladih autora, stvara se most između generacija. Odrasli mogu pružiti mentorstvo, dijeljenje svojih životnih iskustava, dok mladi donose svježe ideje i perspektive. Takva interakcija može rezultirati stvaranjem djela

Gorkić Taradi, predsjednik udruge Mlada pera

koja su relevantna i inspirativna za širu publiku.

Kao jedan od razloga je i povećanje svijesti o mladim talentima. Mladi autori često nemaju priliku biti primijećeni u masovnim medijima. Objavljivanje knjiga koje kombiniraju rad mladih i odraslih autora pomaže u stvaranju svijesti o talentima koji možda nisu dovoljno prepoznati.

Tu je i stvaranje zajednice autora. Objavljivanje knjige može potaknuti stvaranje zajednice autora koja podržava jedni druge. To može rezultirati razmjenom ideja, resursa i iskustava te poticanjem daljnjeg razvoja svakog pojedinca.

Ne zaboravimo na promicanje pismenosti. Aktivnosti poput pisanja, čitanja i objavljivanja knjiga potiču razvoj pismenosti. Ohrabrivanje odraslih osoba da se uključe u takve aktivnosti pridonosi stvaranju društva u kojem je pismenost cijenjena i poticana.

Na kraju riječ je i o izgradnji trajnog nasljeđa. Objavljivanje knjiga koje uključuju rad mladih i odraslih autora može rezultirati stvaranjem trajnog nasljeđa. Te knjige mogu ostati kao svjedočanstvo suradnje i stvaralaštva koje prelazi generacije.

Svi pristigli radovi bit će objavljeni na portalu Top generacija i/ili Međimurje info, a odabrani koji uđu u knjigu dobit će po nekoliko primjeraka knjige te sudjelovati na promociji iste.

Slanjem radova pristajete da oni budu objavljeni na portalu i u knjizi bez honorara te da se vaša imena mogu medijski objaviti. Planirani rok za izdavanje knjige je druga polovica ove godine.

Privlaka i još nekih za koje se u našim razgovorima nije mogao sjetiti, jer nije mu bilo važno gdje je bio, već koliko je mogao pomoći unesrećenima u tim sredinama. U poplavama u Gunji i potresima u Sisku i Majuru, bio je prvi koji se stavio na raspolaganje zapovjedniku i odmah po zapovijedi otišao pomoći u sanaciji navedenih katastrofa. Njegov rad u našem vatrogasnom društvu nastavljaju njegovi sinovi unuci i unuke,

tako da smo izgubili, supruga, oca, prijatelja, brata i vatrogasca, ali iza njega ostaje njegova obitelj koja nastavlja njegov humanitarni rad.

Posebno ćemo ga pamtiti kao vedru i jednostavnu osobu, vatrogasca, koji se odazivao i aktivno sudjelovao u svim aktivnostima, natjecanjima ili radnim akcijama, od najranijih dana svoga članstva pa sve do trenutka kada ga je bolest u tome spriječila. (sh)

U 64.

Vesela ekipa nakon potepanja pozirala je s budućim mladencima za uspomenu

Predsjednik Udruge an�fašis�čkih boraca i an�fašista Međimurske županije Miljenko Zorko

UDRUGA antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije

Godinu završili s 3000 eura plusa

U srijedu je u Čakovcu u prostoru zgrade Scheier održana redovna izvještajna skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije. Uz okupljene članove Udruge, na skupštini su prisustvovali i predsjednik Saveza udruge umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije Franjo Novak, predsjednik Društva Josip Broz Tito Međimurske županije Valent Tuksar, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini te međimurski župan Matija Posavec.

Skupštinu je vodilo predsjedništvo na čelu s Dragicom Zgrebec, a sadržavali su ga još Ljubica Hošnjak i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije Miljenko Zorko. Prošle godine udruga je bila vrlo aktivna, posjetila i obilježila mnoga događanja, uspješno surađivala s drugim udrugama, a godinu je završila s više od 3000 eura plusa u blagajni.

Na kraju su se okupljenima obratili i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini te međimurski župan Matija Posavec. Gradonačelnica je

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

naglasila da je postojanje ove udruge vrlo značajno, pogotovo za mlađe generacije koje taj dio povijesti polako zaboravljaju.

- Borba antifašista je zapravo okosnica koja je stvorila našu domovinu, a prvenstveno Međimurje koje je zahvaljujući njima zauzelo položaj u stalnoj strukturi naše države, rekla je gradonačelnica.

Također, zaželjela im je puno zdravlja te da nastave s aktivnostima koje provode i naglasila da će Grad Čakovec i dalje nastaviti pomagati udruzi na sve moguće načine.

Župan je najprije pozdravio sve okupljene te naglasio da su on i gradonačelnica svojim dolaskom dokazali koliko zapravo poštuju te koliko im znači ova udruga i sve ono što ona zastupa. Također, ispred Međimurske županije zahvalio se članovima udruge na uspješnoj suradnji tijekom protekle godine. Nabrojio je događanja koja su zajedno obilježili te ih pozvao na suradnji i ove godine uz riječi da su im vrata Međimurske županije uvijek otvorena. (rd, foto: zvrzan)

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 940-01/2301/23, Urbroj: 2109-2-01-01-24-06 od dana 04.03.2024., objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA

PRODAJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

U MIHOVLJANU

1. Dana 15.03.2024. održat će se javno nadmetanje s početkom u 12:00 sati, na licu mjesta, na zemljištu u Mihovljanu, upisano u: zk.ul.br.1821, k.o. 303283 MIHOVLJAN

- čest.br.1109/22, Ulica Matije Gupca, LIVADA, površine 139 m², u vlasništvu Grada Čakovca.

- čest.br.1109/23, Ulica Matije Gupca, PAŠNJAK, površine 205 m², u vlasništvu Grada Čakovca

2. Početna cijena za zemljište iznosi 36,56 EUR/m2, (slovima: tridesetšesteuraipedesetšestcenti)

Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Gradonačelnica

MILICA VUGRINEC iz Lopatinca o svojoj borbi s karcinom

Prvi simptom bio mi je veliki umor

Proživjela je težak put od karcinoma dojke, čak dva puta, karcinoma maternice i jajnika, pa do karcinoma crijeva, no nikad se ne predaje

Piše: Sanja Heric

Prije 14 godina pojavio joj se rak na jednoj dojci. Morali su joj je odstraniti. Godinu kasnije pojavio joj se rak na drugoj dojci. Odstranili su joj i drugu dojku. Pet godina nakon toga nastupile su ginekološke metastaze gdje su joj odstranili kompletno maternicu i jajnike. No, ni tu nije bio kraj. Rak se proširio i na crijeva pa je također morala na hitnu operaciju.

Neki bi na tom dugom i mučnom putu posustali, ali ne i naša sugovornica Milica Vugrinec iz Lopatinca. Njezina vedrina i pozitivan duh izlaze na svakom koraku. Kada smo je nazvali za intervju, boravila je u čakovečkoj bolnici, ali je objeručke prihvatila naš poziv i obećala da ćemo se naći kada dođe kući. Tako je i bilo.

i dijeljenjem iskustava na društvenim mrežama, naime, pruža podršku svim ženama koje se bore s nekim izazovima u životu.

Koja je njezina poruka?

Upitali smo je i što bi rekla ljudima koji se prvi put susreću s dijagnozom raka. Prvi trenutci su uvijek šok, kaže nam, bez obzira na to jeste li inače u životu pozitivna osoba ili niste.

- Kad prvi šok prođe, preporučila bih svima što prije stati na noge. Potrebno je uvjeriti sam sebe da ako si psihički jak, ako si optimističan, da će brže ići tijek liječenja, bez obzira na to što nas na kraju čeka. Kad si ti u duši miran, i kad osjećaš tu mirnoću u sebi, onda je puno lakše. Kada imate taj mir u srcu, onda možete premještati brda, naglašava optimistična Milica.

- Što se tiče zdravlja, jako sam rahla i osjetljiva. Sve živo me se lovi, i moram se paziti, priča nam Milica, koja je preko 20 godina radila kao tajnica u školi, a danas se bavi izradom rukotvorina.

Vjera ju je spasila

- Prvi simptom raka dojke bio je veliki umor. Imala sam tada 52 godine. Vidjela sam da se nešto događa. Osjetila sam da nešto ne štima. Napravili su mi biopsiju i odmah vidjeli da nije dobro, priča nam u nastavku.

Kad se meni dogodio karcinom, uopće se nisam previše bavila sobom. Nisam previše razmišljala kakvi budu nalazi, biopsija itd. Što sam manje razmišljala o svemu tome, to mi je bilo bolje. Meni je takav način funkcioniranja pomogao, govori nam Milica, koja je uz svoju djecu i muža, uspjela prevladati sve moguće strahove nakon otkrivanja karcinoma i dalje tijekom procesa liječenja.

- Bitna je i vjera. To vam želim reći. Mene je vjera spasila. Praktični smo vjernici i što god da

vam se dogodi, ne može vam pomoći muž, ne mogu vam pomoći djeca, ne može vam nitko pomoći, ali kada kažeš: “Dragi Bože, predajem se u ruke tvoje pa kako bude”. I to mi je pomoglo. Cijelo to vrijeme zahvaljujući vjeri ja sam optimistična, vedra, dobro raspoložena, i to me drži, istaknula je u nastavku Milica.

Sretna je žena, zahvalna dragom Bogu na svim životnim iskušenjima koje je prošla. Aktivno sudjeluje u Županijskoj ligi protiv raka Međimurske županije, kao i u klubu žena operiranih od raka dojke. Svima oboljelima preporučuje da se pridruže psihološkim grupama, poput one koju je vodila doktorica Andreja Bogdan. Na početku se pitala, priznaje, što će joj to, no ubrzo je shvatila koliko je to važno i koliko joj ti razgovori pomažu. Nažalost, pandemija koronavirusa razbila je tu njihovu redovitu rutinu i više se ne sastaju tamo, no njih desetak najbližih prijateljica svaki se ponedjeljak nalazi na kavi u Čakovcu. To im je najdraža psiho-onkološka terapija.

Tijekom godina stvorile su snažne veze. Zajedno dijele svoje brige i iskustva, a posebno važno dijele i informacije o pravima koja im pripadaju, a koja im rijetko tko od doktora otkrije.

- Strahovito puno imamo na brizi jedna drugu i ono što je jako bitno, što vam nitko od doktora ne kaže govorimo jedna drugoj na što imamo pravo. Od socijalne pomoći, potom primjerice pravo na besplatne grudnjake, kao i za sva pomagala koje možemo dobiti, dodaje u nastavku.

- Tijekom boravka u bolnici, jedna prijateljica bez koje ne mogu, bila je uz mene svaki dan. Ona je prošla slične izazove kao i ja te mi je pružila veliku podršku. Svi imamo različite simptome, ali njezina iskustva su me pripremila na ono što može doći, govori i dodaje da joj je pomoglo s njom podijeli svoje misli i osjećaje s obzirom na to da je isto već prošla.

Vrlo je aktivna i na svojem Facebook pro�ilu. Kako kaže, primjećuje da ju žene prepoznaju u gradu. Često joj prilaze i govore joj kako im njezin pro�il uljepšava dan. Milica svojom otvorenošću

- Kad prvi šok prođe, preporučila bih svima što prije stati na noge. Potrebno je uvjeriti sam sebe da ako si psihički jak, ako si optimističan, da će brže ići tijek liječenja, rekla je Milica

Kad je krenula bolest, okrenula se svojoj nutrini i počela istraživati samu sebe, svoju nutrinu. Bez obzira na vjerska uvjerenja, sve njezine prijateljice, dijele zajedničko stajalište da ih je bolest podsjetila na važnost života i potaknula ih da cijene ljepotu svakog trenutka u životu. - Nedavno sam boravila na kardiologiji, na odjelu dr. Mihajla Kovačića. Moram naglasiti da sam zahvaljujući njemu, liječniku posvećenom i predanom svakom pacijentu, doživjela brigu i pažnju na visokoj razini. Dr. Kovačić ne samo da je stručan, već je poznat ne samo u Međimurju, već i diljem Europe i svijeta. Svakom pacijentu kaže lijepu riječ, žrtvuje se za svakog pacijenta i sve objasni na razini koju pacijent razumije. Cijelo medicinsko osoblje bilo je iznimno brižno i pažljivo, zaključila je i zahvalila Milica.

Milica Vugrinec oboljela je od raka dojke, maternice i raka crijeva

KU SELJAČKA SLOGA Prelog prizvala proljeće u Cirkovljan

Mi smo jedna familija

U njihovoj udruzi svatko nalazi svoje mjesto

Nakon zimskih dana, toplina sunca polako se uvlači u svaki kutak. Drveće počinje pupati, cvjetovi otvaraju svoje latice, a sunce duže ostaje na nebu. No, u mjestu Cirkovljan, ožujak je ove godine donio ne samo toplije temperature i pupoljke, već i posebno zanimljivo događanje pod nazivom “Cirkovljansko proljeće“. Na pozornici su se izmjenjivali članovi Kulturne udruge Seljačka sloga iz Preloga, predstavljajući svoju dječju skupinu koja je sa sobom donijela scenski prikaz

nazvan “Kak si, tak i mi“, autorice Suzane Lacković. Uz njih, tamburaški orkestar Osnovne škole Prelog i učenici četvrtog razreda Područne škole Cirkovljan svojim su nastupima dodatno obogatili večer.

KU Seljačka Sloga

Prelog čuva baštinu kroz ples i putovanja

Kulturna udruga Seljačka sloga iz Preloga, osnovana davne 1927. godine, koja njeguje tradiciju i običaje svoga kraja, ističe se svojim brojnim aktivnostima i uspjesima.

Predsjednik udruge, Srećko Lacković, ponosno je otkrio detalje djelovanja Udruge, ističući njihovu prisutnost kako na lokalnoj, tako i na međunarodnoj razini.

- Djelujemo u folklornoj sekciji, dramskoj, dječjoj i tamburaškoj sekciji. Rado se odazivamo na sve nastupe, a putujemo i diljem svijeta. Prošle i 2018. godine smo bili na Siciliji, na najvećoj smotri folklora u svijetu s više od 40 država sudionika. Prekrasan je to doživljaj, nadam se da će i dječja sekcija imati priliku

posjetiti tu smotru, otkrio je predsjednik. Ponosno ističući brojčanu snagu i aktivnost svojih članova, Lacković je naglasio: - Ima 70-ak članova koji su vrlo aktivni, a već imamo dogovorene nastupe. Starija grupa pleše i posavske plesove, čije smo nošnje dali izraditi 2019. godine na što smo izrazito ponosni.

Podrška zajednice ključna za rast i opstanak

No, uspjeh Udruge ne bi bio moguć bez podrške za-

jednice. - Da nemamo grad koji nas prati na svakom koraku, da nemamo roditelje, simpatizere i donatore, ova Udruga ne bi mogla opstati, a djeca se kod nas mogu samo nešto korisno naučiti, rekao je. Predsjednik istaknuo i rast Udruge kroz godine. - Imamo sve više djece te mi je jako drago da se Udruga povećava. Mi smo kao jedna familija.

U listopadu su organizatori

Priločkih folklornih susreta, 29. po redu, ali njihovi planovi ne staju ovdje. - Ovu godinu nam je u planu vratiti Večer

uz tamburice, a to je problem u većini KUD-ova jer je tamburaša malo, ali ipak ćemo probati organizirati takav događaj, najavio je Lacković. Ustrajni u svojoj predanosti, udruga neprestano oživljava svoj kalendarski raspored događanja. - Stalno imamo neka događanja, lipanj nam je već popunjen, dodao je. U njihovoj udruzi, svatko nalazi svoje mjesto – bilo da se radi o najmlađima koji uče tradiciju i običaje ili o iskusnijim članovima koji prenose znanje i iskustvo. (Sania Bižupić)

KU Seljačka sloga broji 70-ak članova, a djeluju u folklornoj, dramskoj, dječjoj i tamburaškoj sekciji

NAJGARDIST Zrinske garde Čakovec

Mladen Obadić, nemirna vojnička duša

Jedna odora gardista stoji oko 3300 eura, a teži više od 10 kila

PROMET i sigurnost

Plenković pohvalio priručnik

Dine Posavca

Na Viroexpou 2024. premijeru Andreju Plenkoviću prezentiran je novi prometni priručnik “Učim prometna pravila i pravilno se ponašati u prometu“ Čakovčanina

Dine Posavca, koji je namijenjen svim kandidatima za vozače, ali i vozačima svih kategorija vozila. Ovo je još

jedno priznanje za njegov rad u povećanju sigurnosti, kako vozača, tako i drugih sudionika cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj. Dino Posavec i inače sudjeluje u raznim edukativnim prometnim aktivnostima, posebice u radu s djecom predškolske dobi. (sh)

Umirovljenici će dobi� iznos od 40 eura bez obzira na dob i visinu mirovine

NEDELIŠĆE

Kada možete podignuti uskrsnicu?

Iz Općine Nedelišće stiže lijepa vijest. Povodom uskršnjih blagdana načelnik Nikola Novak donio je odluku o podjeli uskrsnica svim umirovljenicima općine u iznosu od 40 eura bez obzira na dob i visinu mirovine.

- U Općini Nedelišće brinemo za naše starije mještane. Nakon podijeljenih božićnica odlučili smo razveseliti sve naše umirovljenike i uljepšati im uskršnje blagdane podjelom uskrsnica. Evo uskoro nam kreće i projekt “ZAjedno ŽElimo LIjepu starost” poznatiji kao “Zaželi”pomoć u kući za starije od 65 godina i osobe s utvrđenim invaliditetom. Svi stanovnici općine su nam jednako bitni, od onih najmlađih do najstarijih i kroz takve programe im nastojimo pomoći i barem malo olakšati svakodnevne potrebe, naglasio je načelnik Nikola Novak.

Pozivamo naše drage umirovljenike da podignu svoje uskrsnice u novim prostorima Matice umirovljenika MŽ-a podružnica Općine Ne-

delišće (bivši Matični ured) na adresi Maršala Tita 60, Nedelišće, kod semafora, u razdoblju od srijede 20. do petka 22. ožujka 2024. u vremenu od 9 do 17 sati, te u subotu 23. 3. 2024. u vremenu od 9 do 14 sati koju će dijeliti članovi Matice umirovljenika MŽ-a podružnica - Općine Nedelišće.

Molimo sve umirovljenike da sa sobom ponesu potvrdu o visini mirovine ili rješenje o priznavanju prava na mirovinu i osobnu iskaznicu. Ako netko od umirovljenika nije u mogućnosti sam podignuti uskrsnicu mogu je podignuti članovi obitelji s potvrdom o visini mirovine ili rješenjem o priznavanju prava na mirovinu, osobnom iskaznicom umirovljenika i svojom osobnom iskaznicom. Također molimo sve starije osobe od 65 godina koje nemaju mirovinu da dođu po svoje uskrsnice s osobnom iskaznicom i Potvrdom porezne uprave o visini dohodaka i primitaka. (sh, Foto: Pixabay)

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

Mladen Obadić iz Savske Vesi dugogodišnji je član Zrinske garde Čakovec i dozapovjednik povijesne postrojbe. Od osnivanja Zrinske garde njezin je aktivan član, bio je prvi gardist povijesne postrojbe, a s iskustvom hrvatskog branitelja 2002. i 2003. godine od skupine zainteresiranih mladića ustrojio je malu, ali uspješnu vojničku postrojbu gardista Zrinske garde Čakovec. Izabran je za prvog gardinog zapovjednika te je uvježbao više naraštaja gardista s kojima je bio na brojnim nastupima u Hrvatskoj i inozemstvu. Zbog izuzetnog dugogodišnjeg dobrovoljnog doprinosa te očuvanja i promocije kulturne, zavičajne i povijesne baštine Međimurja, dodijeljena mu je Povelja Međimurske županije, a nedavno je proglašen je i najgardistom za 2023. godinu. Povelju najgardiste uručili su mu zapovjednik Davor Bratković i nadzapovjednik Alojzije Šestan, a ona se dodjeljuje gardistu koji je u protekloj godini imao najviše nastupa i zasluga u radu udruge.

Životna priča i Zrinska garda

Mladen je inače rođeni Čakovčanec, a nakon završene škole otišao je u vojnu zrakoplovnu školu u Rajlovac kraj Sarajeva. Kasnije je radio na vojnoj kontroli leta u bivšoj JNA, a zbog razilaženja u svjetonazoru s bivšom državom napustio je tu dužnost i zato ga nitko nije smio zaposliti jedno vrijeme. Nakon povratka s ratišta otvorio je svoju tvrtku, a kasnije ju je zatvorio zbog zdravstvenih problema. Kod Željka Domančića diplomirao je za bioenergetičara te se u slobodno vrijeme bavi bioenergijom, kiropraktikom, masažom, radiestezijom, hipnozom te hipnoterapijom. Početkom 2001. sastao se osnivački odbor Zrinske garde Čakovec, a pokretač svega bila je Matica hrvatska ogranak Čakovec. Na poziv tadašnjeg predsjednika Zlatka Bacingera, Mladen se odlučio priključiti Zrinskoj gardi te je ujedno i prvu godinu bio jedini gardist Zrinske garde.

- Sami početci bili su vrlo teški jer nismo imali �inancijskih sredstava, ni odore, pa smo tako bili primorani ići po mjesnim odborima i drugim organizacijama kako bismo skupljali donacije potrebne za rad, rekao je Mladen. Nakon mjesec dana od uključivanja u rad, nabavili su i prvu odoru koju su napravile tadašnje kostimogra�kinje Hrvatskog narodnog kazališta, a na obilježavanju dana pogibije Frane Krste Frankopana i Petra Zrinskog, Mladen je prvi put u zagrebačkoj katedrali nosio odoru. Od skupine zainteresiranih mladića godinu dana kasnije ustrojio je malu, ali uspješnu vojničku postrojbu gardista Zrinske garde Čakovec koja je svoj prvi javni nastup imala u Prelogu. Mladen je danas najstariji gardist, a godišnje je zbog obave-

za sveukupno mjesec i pol dana odsutan od obitelji.

Udruga Zrinske garde sastoji se od civilnog članstva i povijesne postrojbe. Civilno članstvo ima svoje redovne članove, podupiratelje te počasne članove, dok povijesnu postrojbu čine bubnjari, konjanik i topnici u kojoj je oko 35 članova, a gardom je od njezina postanka prode�iliralo oko 120 – 130 gardista.

Sama garda osmišljena je s ciljem da se obitelj Zrinski ne otme zaboravu te da se njihova kulturna baština podigne na višu razinu i nastavi prenositi iz generacije na generaciju.

Važno je napomenuti da su svi članovi garde volonteri, a sama udruga �inancira se iz izvora Međimurske županije, Grada Čakovca, općina te ostalih donatora koji podržavaju njihov rad. Aktivno se prijavljuju i za sredstva iz europskih projekata, pa su tako sve spomenike Zrinsko-

me podigli upravo članovi Zrinske garde, sredstvima dobivenih iz projekata. Podigli su i spomenike prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu te veliki spomenik Zrinskome i Frankopanu u Bečkom Novom Mjestu. Sramota je da nitko od institucija ne želi, pa sama udruga mora plaćati mjesečnu koncesiju od 40 eura kako bi spomenik i dalje bio tamo. S obzirom na veliko prijateljstvo koje gaje s kolegama iz Austrije uskoro bi trebalo biti potpisano i bratimljenje Bečkog Novog Mjesta te Grada Čakovca. Također, na inicijativu Zrinske garde 30. travnja postao je spomendan, a pokrenuli su i inicijativu da se rijeka Mura uvrsti u hrvatsku himnu. Zrinska garda postala je veliki brend Međimurske županije, a godišnje imaju po 150 nastupa. Skoro svake godine odlaze u Lurd na hodočašće te su tamo jedni od glavnih ljudi zaduženih za protokol svih katoličkih vojski cijelog svijeta. Isto tako odlaze i na druge nastupe u Dubrovnik, Požegu, Vukovar i ostala mjesta, pa tako godišnje kombijem naprave od 40 do 50 tisuća kilometara. Osim toga, skoro svake godine trebaju i nove odore, a jedna odora stoji oko 3300 eura, a teži između 10 i 13 kila.

Bio je prvi gardist, a danas je i njezin najstariji član

Za kraj ugodnog razgovora Mladen je pozvao sve koji žele da se pridruže Zrinskoj gardi jer, kako kaže, oni su prije svega jedna velika obitelj. Osim što se druže profesionalno, puno se druže i privatno te uvijek kada nekom od članova zatreba pomoć, svi članovi vrlo rado uskoče i pomognu u bilo kakvoj životnoj situaciji. Za postati gardist potrebne su i neke karakteristike, pa tako bi osoba trebala biti visine od 185 do 200 centimetara. Osim toga potrebna je dobra volja, a svi zainteresirani mogu se javiti bilo kojem gardistu osobno ili putem kontakata dostupnih na njihovoj web-stranici.

Mladen u odori Zrinske garde

Mladen Obadić

Dino Posavec uručio je premijeru Andreju Plenkoviću svoj Prometni priručnik

U ŠTRIGOVI 18 mladih obitelji dobilo poticaje za uređenje nekretnina

Iz Popovače i Maribora doselili u Štrigovu

Mlade obitelji dobile su poticaje od 2.200, 3.000 te 4.400 eura

Piše: Sanja Heric

- Za sad imamo samo pozitivna iskustva. Ljudi su jako pristupačni, priroda je prekrasna i stvarno je ovo jedno lijepo mjesto za osnovati obitelj, ispričala nam je Nikolina Pedišić Vodušek, koja je iz Popovače kod Kutine doselila u Štrigovu.

Tražili rješenje

na pola puta

Zatekli smo je sa suprugom Petrom Vodušekom na potpisivanju ugovora o dodjeli stambenih poticaja u Domu kulture u Štrigovi prošlog tjedna. - Doselili smo se prošle godine u četvrtom mjesecu. Još malo i bit će godinu dana otkako živimo u Štrigovi, govori nam mlada Nikolina.

Na naše pitanje zašto su odabrali baš Općinu Štrigovu za život, Nikolina nam

je kazala da joj je suprug iz Slovenije pa su tražili zajedno kompromisno rješenje. Našli su ga na pola puta – u Štrigovi. Ovdje im se i ukazala prilika jer je Nikolina između ostalog počela raditi kao pravnica u Županijskoj bolnici Čakovec.

- Dolazim iz jednog malog sela, 10 kilometara prije Maribora, a radim u Austriji tako da se svaki dan vozim na posao, odgovorio nam je njezin suprug Petar, koji je sa suprugom zahvalan što su ostvarili mogućnost dobivanja stambenog poticaja.

Među dobitnicima poticaja bio je i Marko Levačić, rodom iz Svetog Urbana. - Dobili smo 4.400 eura i poticaj ćemo iskoristiti za gradnju nove kuće u Svetom Urbanu, rekao nam je 24-godišnji Marko Levačić, koji je na potpisivanje došao sa svo-

MEĐIMURSKA PRIRODA

Kira i Lucija pomažu žabama

Kira Kečkeš iz Čehovca i Lucija Posedi iz Pretetinca, učenice Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, priključile su se volonterskoj akciji “Žabe na cesti‟ u organizaciji Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode.

– Super nam je na akciji, zabavljamo se, razgovaramo, družimo se i što je najvažnije postavljamo ogradu kako bi pomogli vodozemcima, ispričala nam je Kira.

– Prvi put sam na akciji. Prijavila sam se jer u školi imam predmet osnove ekologije, pa sam odlučila doći na akciju i vidjeti kako se provodi. Vjerojatno ću se priključiti i aktivnostima prenošenja vodozemaca preko prometnica, dodala je Lucija u nastavku.

Naime, uz prometnice u Selnici i kod retencije Dragoslavec/Križopotje u subotu 2. ožujka postavljene su zaštitne ograde s ciljem zaštite žaba od stradavanja na prometnicama tijekom njihove proljetne migracije prema vodenim staništima. U postavljanju ograde na

jom partnericom Matejom Novak, inače iz Dunjkovca.

93 obitelji dobilo poticaje dosad

S dodjelom poticaja za uređenje nekretnina u Općini Štrigova započeli su prije šest godina, a dosad je poticaje primilo ukupno 93 obitelji. Riječ je o iznosima poticaja od 2.200, 3.000 te 4.400 eura.

- Godine 2019. prvi smo put započeli s davanjem podrške, odnosno su�inanciranjem nekretnina mladim obiteljima. Od tada u �inancijskom smislu dodijelili smo 315.200 eura, naglasio je u svom govoru načelnik Štrigove Stanislav Rebernik, i najavio gradnju dječjeg vrtića za koji su dobiveni novci iz fondova EU-a.

U svom se govoru dotaknuo još jedne mjere za mlade vezano uz buduće

Kira Kečkeš iz Čehovca i

spomenutim lokacijama sudjelovalo je čak više od sto volontera, a sveukupno će u akciji tijekom ožujka i travnja u prenošenju vodozemaca preko prometnica sudjelovati tristotinjak volontera.

Uz djelatnike Međimurske prirode u volonterskoj akciji sudjelovali su učenici Srednje Škole Čakovec, Gi-

mnazije Josipa Slavenskog Čakovec, OŠ Selnica, PŠ Zebanec, PŠ Sivica, OŠ Gornji Mihaljevec te predstavnici Zajednice škola Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav na području Međimurske županije (OŠ Mursko Središće, OŠ Hodošan i OŠ Orehovica) te djelatnici Općine Selnica i drugi brojni volonteri. (sh)

23.03. 2024. PUT IZMEĐU KROŠANJA I ZOOLAND

Dočekajte prve proljetne dane u divnoj šetnji Pohorskim puteljcima! I razveselite svoje najmlađe s posjetom Zoolandu, gdje se mogu upozna� s raznim vrstama živo�nja.

Cijena aranžmana: 25 €

03.- 04. 4. 2024. GARDALAND I VERONA

Gardaland je popularni zabavni park uz jezero Garda, s raznovrsnim atrakcijama za sve dobne skupine. Verona, povijesni grad u sjevernoj Italiji, poznat je po ljepo�, kulturnoj baš�ni i čeka na Vas!

Cijena aranžmana: 120 €

stambeno naselje u Štrigovi. Kako je najavio Rebernik, uskoro će, tijekom proljeća, mladim obiteljima u Štrigovi po izuzetno povoljnim uvjetima biti ponuđeno 12 građevinskih parcela s cjelokupnom infrastrukturom (struja, voda, plin…).

Mještani kojima su odobreni poticaji ove godine su sljedeći: Matija Pintarić, Maja Golub, Josip Lukman, Samanta Nemec, Franjo Hergotić, Danijel Petermanec, Danijel Marčec, Davor Balenta, Dario Šket, Mirko Zeman, Marko Levačić, Monika Krumpič, Sebastijan Kocen, Dino Branilović, Stjepan Novak, So�ija Pintarić, Nikolina Pedišić Vodušek i Matej Ščavničar.

Nakon potpisivanja ugovora uslijedilo je ležerno druženje potpisnika ugovora, a nazdravili su s najboljom štrigovskom kapljicom.

16.03. SHOPPING GRAZ

Uz Jakopić travel agenciju, obavite shopping u Seiersberg uz posjet IKEI! Obnovite svoje proljetne kombinacije ili ukrasite svoj dom novim proizvodima u IKEI.

Cijena aranžmana: 28 €

23.-24. 3. 2024. MOSTAR I MEĐUGORJE

Upoznajte vječni Mostar i prošećite mostovima preko rijeke Neretve. Ovo putovanje poseban je spoj upoznavanja kulture i duhovne ispunjenos� koju pruža Međugorje!

Cijena aranžmana: 110 €

02.- 03. 4. 2024. MILANO, SIRMIONE I PESCHIERA DEL GARDA

Istražite sjevernu Italiju: Milano, Sirmione i Peschiera del Gardu. Modna prijestolnica, povijesni grad i šarmantno jezero Garda čekaju da ih otkrijete!

Cijena aranžmana: 150 €

T: 040 396 090, 099 230 2223

M: info@jakopic-travel.hr

*POŽURITE - MJESTA SU OGRANIČENA*

Nikolina Pedišić Vodušek i Petar Vodušek svoju oazu mira i prilike za obiteljski život pronašli su u Štrigovi

Mladi Štrigovčanci Sofija Pintarić, Lucia Novak i Dino Branilović na svečanom potpisivanju ugovora

Lucija Posedi iz Prete�nca priključile su se volonterskoj akciji

VOLIM JER…

TRGOVINA KRK (METSS) na čakovečkom Sajmištu

Maja

Naguib iz

novine čita na portalu!

U trgovini Krk, bivši METSS, na čakovečkom Sajmištu, u jutarnjoj kupnji zatekli smo simpatičnu Maju Naguib. Rekla nam je da je naša čitateljica na web portalu i da je zanimaju sve

naše priče i vijesti. Prati nas i čita, ali najviše na web portalu i na e-izdanju. Razveselili smo je platnenom vrećicom koju će iskoristiti za kupnju. Ljubazna prodavačica Lidija Gavez

svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu. Nju smo također nagradili praktičnom vrećicom za kupnju naših i vaših Međimurskih novina.

(mk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Drugi kupon novog 107. kola

Novo, 107. kolo nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u ožujku, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Skupite tri kupona koje objavljujemo u ovom i u narednim

trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. ožujka možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati

poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 26. ožujka Sretnog dobitnika 107. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. ožujka. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

kupona skupi i naočale pokupi 3 2

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Briljanta i naših novina

Tara Kolaš (19) i David Pucko (22) iz Pribislavca dobili su Zitu rođenu 11. siječnja. Imaju i jednogodišnjeg Lucasa.

Vanessa Šarić (27) i Josip Domagoj Hranilović (28) iz Čakovca dobili su sina kojemu su dali ime Niko, rođenog 25. veljače.

Sanja (30) i Sandi Pec (28) iz Vularije dobili su sina Jana rođenog 31. prosinca. Imaju i troje starijih. Ema ima 10 godina, Tino 8, a Dominik 7 godina.

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našoj čitateljici Maji Naguib i prodavačici Lidiji Gavez

Ivona Marciuš i “Kisela krv” zablistali u varaždinskom HNK-u

Ivona Marciuš (23) iz Preloga studentica je pete godine dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, a njezin dramski tekst “Kisela krv” dospio je na daske nacionalnog kazališta. Više o njezinom radu donosimo u intervju tjedna na 3. stranici Medije. (sh, Foto: Zlatko Vrzan)

DAN ŽENA u Prelogu

8. ožujka

11:00

Žene čuvarice tradicija zgrada Scheier

16:00

Dan žena uz Free riders Pikač Čakovec centar grada Čakovca

16:00

Druženje s Udrugom Turen centar Dos�

18:00

Dan žena u Nedelišću Mesap

18:00

Dobra večer, došao sam po vašu kćer, Jan Kerekeš, stand up komedija Centar za kulturu Čakovec

19:00

Dan žena u Selnici Dom kulture

20:00

Gola is�na CZK Rudar

21:00

Tamara Korunek Lesar & 4 Four jazz

Mamas&Tapas

subota,

9. ožujka

10:00

Vrtlarenje u skladu s prirodom Dom kulture Štrigova

16:00

Dobra večer, došao sam po vašu kćer, Jan Kerekeš, stand up komedija Dom kulture Strahoninec

nedjelja, 10. ožujka

17:00

Prelog svojim ženama

Dom kulture grada Preloga

19:00

Otac i sin

Dom kulture Štrigova

11. ožujka

Grad za svoje žene i njihov dan

Krunoslav Lajtman dio je muške skupine koja će ženama uljepšati njihov dan

Tra�nčica i čudesna vr�ćka krema, dječja predstava Dom kulture grada Preloga

14. ožujka

19:00

Književni susret

s Kris�anom Novakom

TRATINČICA i čudesna vrtićka krema

Kako je tata izgubio

Tratinčicu

Od pomisli na odlazak u vrtić i odvajanja od roditelja mnogim mališanima prisjednu bomboni. Odlaskom u vrtić nije bila oduševljena ni mala Trantinčkica čije zgode možete pogledati u Domu kulture Grada Preloga, u ponedjeljak, 11. ožujka, s početkom u 18 sati. Predstavu izvodi Kazalište Prijatelji, pod nazivom “Tratinčica i čudesna vrtićka krema“.

Na jednoj lijepoj rascvjetanoj livadi Tata Tratinčkec i njegova kći mala Tratinčkica, u ranu zoru dok još ima rose za doručak, polako se bude. Kao i svako jutro odrade tjelovježbu i doručkuju. Trebao bi to biti sasvim običan dan

na livadi, ali sve prekida telefonski poziv mama Tratinčkonje: ona ih upozorava da Tratinčkica danas mora ići prvi dan u vrtić! Tratinčkica se jako boji odlaska u vrtić i žestoko se svađa s tatekom! Ona je uvjerena da je njezina teta odgajateljica u vrtiću strašan cvijet koji ne voli male cvjetiće. No drami tu nije kraj, naša mirišljava junakinja na putu do vrtića pobjegne tati. U rješavanje problema zabrinutom tati u pomoć priskače teta Jelena s pričom Tratinčica i čudesna vrtićka krema.

Cijelu priču pogledajte u Domu kulture u Prelogu, a cijena ulaznice je 4 eura. (pt)

Rijetki su pisci današnjice koji su svoja djela od ideje doveli prvo u knjigu, a zatim u kazališnu predstavu. Jedan od njih je i naš Međimurec Kri-

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM -

kupon br. 1486

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

zabave je Dom kulture u Prelogu, a početak je u 17 sati. Gosti Pjevačkog zbora Grada Preloga bit će mlada glazbenica Eva Petković, glazbeni sastav kojeg čini muška trojka: Darko Golubić, (pt)

Krunoslav Lajtman i Damir Rodiger te plesna skupina Plesnog studia Korak. Ulaz na koncert je besplatan, a sve žene očekuje i prigodni poklon.

TESTOSTERON u Centru za kulturu

Što je muškarcu idealno?

Čakovec četvrtkom na rasporedu je i 14. ožujka u 20 sati. Ovom prilikom čeka nas Testosteron u produkciji Teatara EXIT, Ludens Teatar i Kulturnog centra Osijek. Cijena ulaznice je 12 eura, uz popust za studente, umirovljenike i organizirane grupa koji cijenu umanjuje na 10 eura.

Argumenti protagonista prožimaju se izrazitim šovinizmom, ali im je nemoguće poreći da su u pravu. U njima nalazimo mnogo istine, iako je prikazana u krivom zrcalu. Saramonowiczeva umjetnost razotkriva ograničenja kojima su muškarci podložni.

Kristian Novak priča o svojim knjigama

stian Novak. Iza sebe ima niz objavljenih knjiga: Črna mati zemla, Ciganin, ali najljepši i posljednji hit, Slučaj vlastite pogibelji. U četvrtak, 14. ožuj-

KATIE DAYNES: ŠTO JE LJUBAV?

Dobitnica knjige Vrabac objavljene u prošlom broju je Ana Mikulić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Katie Daynes: Što je ljubav?

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

aula Dječjeg odjela Knjižnice

Nikola Zrinski Čakovec

20:00

Testosteron

Centar za kulturu Čakovec

21. ožujka

Agencija za sreću

Centar za kulturu Čakovec

9. travnja

Gruzijski nacionalni balet Sukhishvili

Centar za kulturu Čakovec

Iskrenost također zahtijeva priznanje da im i žene podliježu. „Testosteron”, koji ustrajno koristi šablone, posebno one koji se tiču spola, istovremeno se nemilosrdno obračunava s tim šablonima. Razotkriva macho mitove, ismijava njihove glavne predstavnike Tita i Stavrosa. Ismijava mušku želju za idealnom ženom koja objedinjuje osobine poslovične majke, supruge i ljubavnice. U predstavi glume Ivan Simon, Enes Vejzović, Matija Gašpari, Ivan Grčić, Ivica Pucar, Filip Križan, Sven Šestak i Hrvoje Klobučar. (pt)

ka s početkom u 19 sati u prostoru aule Dječjeg odjela gradske knjižnice čeka nas druženje s Novakom. Ulaz je slobodan. (pt)

Kratki sadržaj: Zabavna i eduka�vna slikovnica s prozorčićima za najmlađe. Na djeci jasan i jednostavan način ova slikovnica donosi odgovore vezane uz jedan od najjačih i najljepših osjećaja. Mališani će dozna� da postoje različite vrste ljubavi i da je mogu osjeća� prema osobama, ljubimcima, mjes�ma, hobijima… odnosno da zaista mogu volje� mnogo što. Također će nauči� da se osjećaji s vremenom mogu mijenja�, kao i to da ljubav ponekad znači da moraš reći NE. Odgovori su popraćeni izvrsnim primjerima raznovrsnih situacija vezanih uz ljubav koji su dočarani sjajnim ilustracijama koje će djeci objasni� puno toga i s kojima će se moći poistovje��.

Slikovnica je izrađena od visokokvalitetnog kartona, što je čini izuzetno izdržljivom za sve znatiželjne prstiće koji će prebirati po njoj i njezinim prozorčićima i tako štošta doznati i naučiti

14. travnja

Besplatno vođenje po Čakovcu

16. travnja

20:00

Stand-up comedy show: Ivan Šarić – best of 1984 – 2023 Centar za kulturu Čakovec

27. travnja

20:00

Zabranjeno pušenje GOC Čakovec

15. svibnja

20:00

Chris Bo�

Centar za kulturu Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije

Kristian Novak

šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

POKLANJA KNJIGU

petak,

Dobar san

POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

PEDIJATAR ROKO Munđar iz Županijske bolnice Čakovec Spavanje je preduvjet za normalan rast i razvoj djeteta

ŠTO SNOVI PORUČUJU Koje je tumačenje najčešćih snova

BERNARDA kreveti i madraci Znamo napraviti krevete za dobar san

PEDIJATAR ROKO MUNĐAR objasnio je što remeti dječji san

Spavanje je preduvjet za normalan rast i razvoj djeteta

Dobar san je iznimno važan za zdravlje u odrasloj dobi

Spavanje je biološko stanje svih kompleksnijih živih bića u kojem se organizam, osobito mozak, odmara i obnavlja. Tijekom spavanja mišići se opuštaju, smanjena je mogućnost odgovora na vanjska zbivanja, pada krvni tlak, usporava se srčani rad, krvotok, disanje i metabolizam. Smatra se da spavanje podupire sposobnost mozga za obradu informacija. Spavanje je ritmički organizirano, u ciklusima koji se izmjenjuju tijekom noći, sastoji se od REM spavanja i non-REM spavanja. Smatra se da NREM spavanje ima opuštajuću i obnavljajuću funkciju, moždana aktivnost je snižena, za razliku od REM spavanja, kada je moždana aktivnost povećana. REM faza spavanja ima ulogu u utvrđivanju i integriranju pamćenja te razvoja središnjeg živčanog sustava.

Već u novorođenačkoj dobi potreba za snom kreće se u vrlo širokom rasponu, do čak 20 sati na dan, a san može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Za razliku od novorođenčadi i mlađe dojenčadi, djeca predškolske dobi trebaju imati utvrđen obrazac spavanja, s karakteristikama spavanja sličnim odraslima.

Djeca u dobi od jedne do dvije godine spavaju 12 do 16 sati dnevno, a djeca u dobi od tri do pet godina spavaju od 8 do 14 sati dnevno. Noću spavaju u prosjeku do 12 sati, bez buđenja, a danju spavaju kratko u 1 ili 2 navrata – ovisno o dobi.

Potreba za duljinom spavanja opada s dobi, a kvaliteta spavanja često ovisi o dnevnim aktivnostima, ponekad i o temperamentu djeteta.

Adekvatno spavanje u djece osnovni je preduvjet za normalan rast i razvoj djeteta, dobrobit majke i obitelji, značajan prediktor zdravlja u odrasloj dobi.

Poremećaji spavanja kod djece

Svi poremećaji spavanja su vezani uz određenu razvojnu dob djeteta i obično prestaju kako dijete bude starije. Javljaju

se češće u nepovoljnim okolišnim uvjetima, u obiteljima s poremećenim odnosima roditelja, kod preseljenja, rođenja mlađeg djeteta, promjeni kreveta, promjeni dnevnog ritma, izloženosti neprikladnog sadržaja na televiziji ili mobilnom telefonu. Češći su kod djece s neurološkim rizicima, kod djece s poremećajem iz autističnim spektra, kod djece s akutnim ili kroničnim bolestima, poremećajima prehrane i sl.

Unatoč visokoj učestalosti javljanja (gotovo kod trećine djece) poremećaji spavanja nisu opasni za dijete, neugodniji su roditeljima. Brojne su vrste poremećaja spavanja, neki su češći u djece, neki u odraslih. Dijele se u dvije velike grupe. U prvoj grupi su tzv. disomnije, to su poremećaji vezan uz duljinu, kvalitetu ili vrijeme spavanja.

U drugoj grupi su parasomnije, to su raznolika događanja tijekom spavanja: noćni strahovi, noćne more, škripanje zubima – bruksizam, pričanje u snu, mjesečarenje, enureza ili noćno mokrenje i mnogi drugi.

U prvoj grupi poremećaja spavanja (disomnije) su poteškoće usnivanja, odgađanje spavanja, strah od spavanja i neadekvatne navike spavanja. Prava nesanica je rijetka u manje djece, češća je u adolescenata i odraslih.

Druga grupa poremećaja spavanja (parasomnije) dijele se na poremećaje vezane uz određene stadije spavanja. U sporim stadijima spavanja (non REM) javljaju se noćni strahovi, mjesečarenje i enureza – mokrenje u spavanju, a u REM stadiju javljaju se npr. noćne more, mjesečarenje i drugo.

Poremećaj ritmičkih pokreta ili motoričke stereotipije (ponavljajući jednoliki pokreti) pojavljuju se od 4. – 6. mjeseca i obično prestaju do četvrte godine, rijetko se zadržavaju u odrasloj dobi. Aktivnosti tipa njihanja ili udaranja glavom te njihanja cijelog tijela događaju se obično neposredno prije uspavljivanja ili tijekom non-REM spavanja, mogu se javiti i kratkotrajni trzaji rukama ili nogama – mioklonizmi prilikom uspavljivanja. To

su najčešće bezazlena, prolazna događanja prije spavanja. Potrebno je osigurati uvjete da se dijete ne može ozlijediti u krevetu, nježno ga zagrliti ili možda pustiti laganu glazbu pravilnog ritma.

Poteškoće usnivanja i strah od spavanja javljaju se u drugoj godini. Tada se javljaju i drugi razvojni strahovi (od nepoznatih osoba, od odvajanja, od mraka...). Odlazak u krevet dijete doživljava kao odvajanja od roditelja uslijed čega se javlja separacijska tjeskoba koju dodatno može otežati i roditeljska zabrinutost ili osjećaj krivnje zbog odvajanje od djeteta. To se danas češće javlja zbog sve većeg izbivanja roditelja iz kuće i kraćeg vremena provedenog s djetetom. Dijete zbog toga teže usniva, nosi ga se, ljulja, pjeva mu se, a na prestanak ovih radnji snažno protestira.

Pedijatar Roko Munđar

Noćni strahovi počinju se javljati nakon navršenih 18 mjeseci, najčešći su od 4. do 12. godine kada uglavnom prestaju. Noćni strah nastupa u prvoj trećini noći. Dijete se naglo budi iz sna, ustaje ili sjedne u krevetu, otvorenih očiju gleda u određenom pravcu, uznemireno je i počinje vrištati. Može imati ubrzan ritam disanja ili otkucaje srca, znoji se, tresu mu se ruke, ima zacrvenjeno lice. Dijete čak može odbijati da ga se zagrli ili utješi. Važno je da roditelji ostanu smireni i pokušaju zagrliti dijete, da ono osjeti umirujući dodir, nije ga potrebno razbuđivati. Može se dati djetetu omiljena igračka u ruke ili položiti je pored djeteta. Dijete se po buđenju ne sjeća tih događaja.

"Starija djeca odlaze roditeljima u krevet, igraju se po noći kao da je dan, gledaju televizor ili ekran mobilnog telefona, traže čitanje i sl. Buđenja uz konfuziju javljaju se obično već u dojenačkoj dobi, spontano prestanu do 5. godine. Otprilike 2 do 3 sata nakon usnivanja dijete se naglo probudi iz sna, sjedi u krevetu, djeluje zbunjeno, može plakati, čak i govoriti u snu, ponekad se ne želi dati zagrliti. Cijela epizoda traje od 5 do 30 minuta nakon čega dijete zaspi i sljedeće jutro se ne sjeća događaja. Ponekad epizode nalikuju noćnim strahovima, no obično nema ubrzanog disanja, znojenja ili lupanja srca.

Noćni strah nastupa u prvoj trećini noći. Dijete se naglo budi iz sna, ustaje ili sjedne u krevetu, otvorenih očiju gleda u određenom pravcu, uznemireno je i počinje vrištati. Važno je da roditelji ostanu smireni i pokušaju zagrliti dijete, da ono osjeti umirujući dodir, nije ga potrebno razbuđivati.

Noćne more ili “ružni snovi” javljaju se od 3. do 6. godina starosti djeteta, u barem 50 % djece, barem jednom, obično ujutro prije buđenja. Noćna mora je san koji uzrokuje veliki strah, osjećaj boli ili patnje i budi spavača. Ovi snovi mogu biti vezani uz neki �izički uzrok (npr. bolest s povišenom temperaturom ili neka tjelesna ozljeda) ili psihički stres u životu djeteta, no mogu se pojavljivati i bez jasnog uzroka. Dijete se budi jako uznemireno i nije u stanju odmah se vratiti na spavanje. Potrebno je dijete utješiti, upaliti lampicu, dati omiljenu igračku, naravno, uz topli zagrljaj. Dijete će se ponekad prisjetiti dijelova noćne more i ako se one ponavljaju može se tijekom dana i porazgovarati s djetetom o tome.

Noćni strah javlja se na početku ciklusa spavanja (non REM stadij), a noćna mora pri kraju (REM stadij). Kod noćnog straha dijete se ne razbuđuje potpuno, dok se nakon noćne more samo probudi.

Mjesečarenje se javlja između 8. – 12. godine

Mjesečarenje ili hodanje u snu je složeni poremećaj spavanja koji se javlja u

ranoj školskoj dobi, najčešće od 8. – 12. godini no može se javiti i ranije i perzistirati u odraslu dob.

Dijete ustane iz kreveta i krene polako hodati s otvorenim očima, ponekad se javljaju uznemirenija ponašanja kao što su trčanje, skakanje ili neka druga neprikladna ponašanja kao na primjer mokrenje u ormar i sl.

Stanje svijesti je suženo, dijete može čak i odgovarati na pitanja, ali nije budno i ujutro se najčešće ne sjeća događaja. Epizode obično spontano završavaju buđenjem djeteta, ono se samo vrati u krevet bez incidenta i nastavi spavati.

Važno je pratiti dijete kako mu se ne bi nešto dogodilo, kako se ne bi ozlijedilo prilikom pada ili udarca i tihim glasom ga uputiti natrag u sobu. Ako je dijete već hodalo u snu, potrebno je osigurati sigurne uvjete u kući i tako izbjegnuti neželjene događaje.

Ako su gore navedeni problemi učestaliji i dugotrajniji, traju duže od 3 mjeseca i dovode do poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju djeteta ili do zabrinutosti roditelja, potrebno je potražiti stručnu pomoć (pedijatar, neuropedijatar, dječji psihijatar ili dječji psiholog).

Poremećaj spavanja i mogućnosti liječenja

S obzirom na to da su poremećaji spavanja mnogobrojni i vrlo različiti, za uspješan tretman potrebno je najprije postaviti točnu dijagnozu poremećaja. U postavljanju dijagnoze bitan je razgovor s roditeljima koji se vodi u pogledu učestalosti, vrsti i trajanju noćnih događanja.

Roditeljima se savjetuje da snime video događaja tijekom spavanja, a može se voditi i dnevnik spavanja. Potrebno je učiniti neurološki pregled djeteta uz procjenu neurorazvoja. U sklopu obrade, prema potrebi,liječnik može uputiti dijete na EEG snimanje u budnosti i spavanju, kojim se može razlikovati bezazlena noćna

događanja od epileptičkih napadaja, a može se učiniti i polisomnografsko EEG snimanje.

Tom pretragom se dobiva uvid u funkcioniranje djeteta tijekom spavanja, mogu se odrediti stadiji spavanja i može se dijagnosticirati apneja – nemogućnosti disanja pri spavanju. Prekid disanja od desetak sekundi je uobičajen i ne smatra se poremećajem. Većina poremećaja može se uspješno tretirati pravilnim postupcima roditelja ili promjenom okolinskih uvjeta, a mnoge poremećaje djeca jednostavno “prerastu”.

Liječenje lijekovima uglavnom nije potrebno. Kod djece koja imaju druge zdravstvene probleme, liječi se osnovna bolest te se time obično poboljšava i poremećaj spavanja.

Noćne more i strahovi

Strahovi mogu biti izazvani vanjskim okolnostima koje se mogu otkloniti (stavljati dijete na spavanje uvijek u određeno vrijeme, izbjegavati da bude preumorno), potrebno je izbjegavati neke situacije koje dijete mogu dodatno uplašiti, izbjegavati da dijete bez nadzora gleda televiziju ili se uspavljuje pomoću mobilnog telefona. Gledanje televizije ili ekran mobilnog telefona neposredno prije spavanja povezano je s odbijanjem odlaska u krevet, teškoćama usnivanja, anksioznošću prije spavanja te s manjom ukupnom količinom sna.

Nepravilnosti sna, poznato je, povezane su s čestim promjenama raspoloženja, problemima u ponašanju, a mogu utjecati i na djetetovu sposobnost učenja u školi.

Djeca u dobi od jedne do dvije

godine spavaju

12 do 16 sati dnevno, a djeca u dobi od tri do pet godina spavaju od 8 do 14 sati dnevno. Noću spavaju u prosjeku do 12 sati, bez buđenja, a danju spavaju kratko u 1 ili 2 navrata –ovisno o dobi.

Osnovni preduvjet za zdrav san je da se dijete osjeća sigurno i zaštićeno. Djeca u svima aktivnostima trebaju određene i sigurne granice da bi na taj način postupno izgradili svoje samopouzdanje. To se očekuje da im pruže roditelji ili osoba koja skrbi za dijete veći dio dana, spavanje je samo dio toga. Tijekom dana trebalo bi se baviti sa svojom djecom i držati ih �izički aktivnima, a kako se približava noć, atmosfera oko djeteta trebala bi biti tiša, mirnija.

Vrijeme polaska na spavanje svaki dan treba biti približno isto, a soba u kojoj dijete spava tiha, zatamnjena i bez vanjske buke, kako se djetetov san ne bi prekidao. U mlađoj dobi pri usnivanju mogu pomoći određeni predmet sigurnosti – prijelazni objekti kao što su dekice ili plišane igračke. Poželjno je prakticirati neku rutinu prije spavanja koja se odvija u sobi u kojoj dijete spava (čitanje priče, pjevanje, slušanje glazbe i sl.).

ZAŠTO SU snovi važni i kakve nam poruke šalju Sanjajući

tražimo rješenja

koja nas muče na javi

- Osobe koje su sanjale zadatak ili rješenje zadatka do deset puta su bolje u pronalasku rješenja u odnosu na one koji o zadatku samo razmišljaju

Zašto sanjamo i što snovi znače? Svi sanjamo, ali rijetko koje snove i zapamtimo. Obično ako se nakon nekog sna probudimo, sadržaj zapamtimo do jutra. Tada u glavi prevrćemo što nam san poručuje.

Sigmund Freud postavio je tezu da su snovi koje sanjamo, uključujući i noćne more, odraz naših svakodnevnih događanja. Snovi imaju simbolična značenja i prikazuju naše podsvjesne želje. Rezultati istraživanja iz 2010. godine su pokazali da su osobe koje su sanjale zadatak ili rješenje zadatka, bile i do deset puta bolje u pronalasku rješenja u odnosu na osobe koje su o zadatku samo razmišljale.

Stručnjaci tvrde da ljudi prosječno sanjaju 5 snova tijekom noćnog spavanja. Jedan san traje u prosjeku između 15 i 40 minuta što znači da neki ljudi provedu i 2 sata sanjajući, što je iznenađujuće, jer nam se čini kao da san traje znatno kraće. Istraživanja su pokazala kako postoji 10 snova s kojima se svi susrećemo kroz život, bez obzira na to u kakvoj okolini živimo, na koji način razmišljamo, kakvi nas problemi muče. Naša nas podsvijest kroz snove pokušava natjerati da nešto promijenimo. U nastavku donosimo najčešće snove i što oni znače.

Ispadanje zubi - Zubi u snovima odražavaju komplekse vezane za �izički izgled te način na koji vas drugi ljudi percipiraju. To se može odnositi na strah od odbijanja zbog osjećaja manje vrijednosti. Budući da zubi služe za odgrizanje i žvakanje, snovi u kojima ih gubite tumače se i kao gubitak moći koji doživljavate zbog manjka samopouzdanja. Također, može ukazivati na probleme s komunikacijom ili žaljenje za nečim što ste izgovorili, a niste trebali.

Biti proganjan u snovima

Situacija kada vas nešto ili netko progoni u snu simbolizira vaš strah od nekog problema u stvarnom životu. Takvi snovi ukazuju na to da imate tendenciju bježati od vaših strahova i problema umjesto da se suočite s njima i rješavate ih. U većini slučajeva biti progonjen u snu znači da ste svjesni kako će suočavanje s određenim problemom donijet bol i tugu ili povrijediti

Snovi su važni i u Bibliji

Premda se tumačenje snova vezuje uz proricanje, ono se spominje i u Bibliji. Bog je na Adama pustio “tvrdi san” kako bi iz njega “izvukao” partnericu Evu. A isti takav “tvrdi san” pada i na Abrahama prilikom sklapanja saveza s Bogom. U ovim “tvrdim snovima” nije bitan sadržaj sna, već sama dubina koja govori o nekim izvanrednim događajima koji su za smrtnike toliko snažni da ih normalna, budna svijest, izgleda, ne može izdržati. U Bibliji nailazimo i na konkretne sadržaje određenih snova. Zabilježeni snovi jesu najčešće upozorenja od Boga. Oni su poput vizija, proročanstva; daju znanje ili spoznaju o nekom ili nečem. Oni su sredstvo kojima se Bog služi kako bi pomogao pojedincu ili skupini.

U Matejevu evanđelju opisana su četiri Josipova sna. Prvi, kad se nije znao kako se postaviti prema čudesnom Marijinu majčinstvu, kada ga je uvjerio da

ostanu uz nju. U drugom snu anđeo Gospodnji Josipu u snu i poručio da uzme dijete i njegovu majku i bježi u Egipat i bude ondje dok mu se opet ne objavi da Herod be ubije dijete Isusa.' Nakon smrti kralja Heroda, anđeo se Gospodnji opet se javio svetom Josipu u snu s važnom egzistencijalnom porukom: da se vrati u zemlju izraelsku, jer su umrli oni koji su htjeli ubiti dijete. S Isusom i Marijom otišao je u izraelsku zemlju, ali kada je čuo da u Judeji vlada kralj Arhelaj, Herodov sin, poboja se ostati u njoj. I opet primi opomenu od Boga da ode i nastani se Nazaretu, da bi se ispunilo što su rekli proroci:Zvat će ga Nazarećanin. Josip je u snovima dobi rješenja za nezavidne situacije u kojima se našao sa svojom svetom obitelji. Psihologija uči da san posjeduje ozdravljajuće, korisno i ljekovito značenje za čovjeka, kao što su bila rješenja koja je dobio sveti Josip, prem pisanju evanđelja. (BMO)

nekoga do koga vam je stalo i zbog toga odgađate rješavanje istog.

Izgubljeno mjesto

Ako ne možete pronaći određeno mjesto u snu za koje znate da treba biti “tamo negdje”, to može značiti da imate problema s izražavanjem vlastitih potreba. Isto tako može značiti da sami uvijek stavljate tuđe potrebe i zahtjeve ispred svojih. Takvi snovi najčešće će vas proganjati u onim periodima kada se suočavate s nedostatkom vremena za sebe i za rješavanje svojih problema. Bez odjeće u javnosti

Biti pogrešno ili nepravedno osuđivan najčešći je povod ovakvih snova. U slučaju kada sanjate da je neka druga osoba koju ne želite gledati, koja vam se gadi bez odjeće to znači da se bojite razotkrivanja te osobe.

Biti nepripremljen za ispit

Zbog toga što su ispiti većini ljudi dio svakodnevice i nešto potpuno poznato, ponekad se iz ovog sna budimo uvjereni da je bio stvaran. Snovi u kojima na ispit dolazimo nespremni odraz su nedostatka samopouzdanja. Mogu označavati i osjećaj nemoći u namjeri da napredujemo u životu, a najčešće su povezani s problemima na poslu.

Gubljenje ravnoteže prilikom letenja

U snu možete letjeti i sve je super dok ne počnete gubiti ravnotežu. To može značiti da vas netko ili nešto sprječava u napretku i vuče prema nazad. Strah od letenja ukazuje na to da se bojite postaviti visoko svoje životne ciljeve. Ako ne možete poletjeti, to vjerojatno znači da nemate dovoljno samopouzdanja.

Padanje

Preplavljuje vas strah, osjećaj nesigurnosti i zabrinutost i zbog toga sanjate da padate. Gotovo da ne postoji osoba koja nikad nije sanjala da pada. Ponekad padanje u snu ima i pozitivan predznak. Može označavati da ste pustili nešto što vas je zadržavalo. Također, prilikom pada u snu možete i uživati što se tumači kao izostanak straha od promjena. Gubljenje kontrole nad vozilom

Vožnja automobila (ili nekog drugog vozila) u snu predstavlja vašu vožnju kroz život. Ako u snu izgubite kontrolu nad vozilom to može značiti da vas vaša podsvijest upozorava kako ste u stvarnom životu krivo skrenuli, pogrešno izabrali te da se trebate vratiti na pravi put. Pronalaženje prostorije koja se nikad ne koristi

Jeste li ikad sanjali kako u svojoj vlastitoj kući otvarate vrata prostorije za koju niste uopće znali da postoji? Nova prostorija označava otvaranje novih vidika, novih mogućnosti i otkrivanje novih sposobnosti. Ako prostorija koju ste pronašli ima bijele zidove, znači da ste spremni za novi početak.

Kašnjenje

Kašnjenje u snu je zapravo odraz brige i nervoze zbog poduzimanja novog koraka ili mijenjanja smjera u kojem ćete ići. Isto tako može značiti da pokušavate nešto obaviti, ali da vam nedostaje vremena. (BMO)

intervju tjedna

VELIKI USPJEH IVONE MARCIUŠ, studentice pete godine Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu

Moja “Kisela krv” zaživjela je na nacionalnoj pozornici

- Biti dio nacionalnog kazališta, dok još uvijek studiram, jednostavno je nestvarno. Velika zahvalnost ide Senki Bulić i cijelom HNK-u što su uopće uzeli u obzir tekst mlade, relativno nepoznate dramaturginje poput mene, rekla nam je autorica Ivona Marciuš

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan i HNK Varaždin

Ivona Marciuš (23) iz Preloga studentica je pete godine dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a već je ostvarila značaj uspjeh u svijetu kazališta. Njezin dramski tekst “Kisela krv” već je dospio na kazališne daske i to ne bilo kakve, već na kazališne daske Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Premijera “Kisele krvi” bila je izvedena na Sceni Rogoz HNK-a u Varaždinu 11. veljače, a za sve one koji nisu bili prisutni, dobre vijesti– sljedeće izvedbe su zakazane za 23. i 24. ožujka!

Ako ne možete prisustvovati ovim datumima, ne brinite jer "Kisela krv" igrat će se tijekom cijele sezone. Predstavu je režirala Marina Pejnović, a igraju je Ljiljana Bogojević, Barbara Rocco i Dea Presečki.

- Dakle, niste još ni završili fakultet, a vaši dramski tekstovi izvode se na kazališnim daskama HNK-a. To je velik uspjeh, čestitam! Kako ste se osjećali kada ste prvi put vidjeli svoju dramu na nacionalnoj pozornici?

- Za mene je ovo zaista nevjerojatan trenutak. Biti dio nacionalnog kazališta, dok još uvijek studiram, jednostavno je nestvarno. Velika zahvalnost ide Senki Bulić i cijelom

HNK-u što su uopće uzeli u obzir tekst mlade, relativno nepoznate dramaturginje poput mene. Bilo mi je to poprilično nestvarno s te strane.

Moram ovdje spomenuti i svoju mentoricu Ladu Kaštelan koja me potaknula da uopće nekome predložim taj tekst. Kroz razgovore, s obzirom na tematiku i jezičnu speci�ičnost, došle smo do zaključka da ga je najbolje probati ponuditi HNK-u u Varaždinu. Kada su me nazvali i rekli da će raditi moj tekst, bila sam potpuno izbezumljena. Ovo je za mene posebna “točka na i”, pogotovo jer se bližim kraju fakultetskog obrazovanja.

- O čemu govori dramski tekst “Kisela krv”?

- "Kisela krv" istražuje temu transgeneracijskog nasilja i obiteljskih trauma unutar jedne međimurske obitelji, fokusirajući se na tri generacije žena – baku, mamu i unuku. Cilj je bio razbiti dugogodišnji začarani krug šutnje oko tih bolnih trauma. Ovo je moj prvi tekst o Međimurju i prvi tekst na međimurskom dijalektu, koji je nastao prije dvije godine.

Izvorno sam se u tom tekstu bavila odnosom dijalekta i standarda, postavljajući međimurski dijalekt kao simbol transgeneracijske traume i tradicije. Zbog toga unuka primjerice, odbija govoriti na međimurskom dijalektu. Ona priča na standardu koji s druge strane predstavlja neutralni prostor očišćen od bilo kakvih uspomena i u ovom slučaju trauma. To je bila stvar koju sam primarno istraživala pišući taj tekst.

- U tekstu se spominje o svinjokolji. Što ste njome željela prikazati?

- Svinjokolja je zapravo glavni okvir cijelog teksta. U tekstu sam se osvrnula na ritualne aspekte i događaje

koji su karakteristični za međimurske obitelji, iako su danas možda manje izraženi nego prije. Svinjokolja simbolizira čast određene obitelji, zatvoreni krug koji se neprestano ponavlja, ritualni događaj s dubokim repetitivnim značajem. To je bio glavni okvir moje drame uz događaj fašnika. Uklopila sam u tekst i međimurske maske kao simbole. Uzela sam tradicionalnu međimursku masku koju isključivo nose muškarci i to mi je motivski jako pasalo u tekstu. Ritualnost je taj temeljni motiv koji mi je prva asocijacija na tradiciju pa onda posljedično i na Međimurje.

- Zašto ste tekst nazvali “Kisela krv”?

- Bez da otkrivam previše, jedan od ključnih elemenata drame je limun, tajni sastojak krvavica obitelji o kojoj pišem. Kroz simboličko povezivanje, došla sam do naziva "Kisela krv", koji dodatno obogaćuje značenje teksta.

Sljedeće izvedbe “Kisele krvi” zakazane su za 23. i 24. ožujka

- Gdje pronalazite inspiraciju za svoje teme?

- Ne postoji inspiracija. Sjednem za laptop i počnem pisati. Krenu stvari van koje ja jako dugo, čak i nesvjesno, imam u glavi i onda ih poslažem na papir. Recimo, “Kiselu krv”. Nekoliko godina mi se po glavi vrtjela svinjokolja i fašnik i onda kada sam s profesorom krenula pričati o tome. Prva verzija teksta nastala je u dva, tri dana. Naravno, to onda još ide na doradu. Nije tu bilo puno stvari o kojima sam morala mozgati i razmišljati. Odrasla sam tu u Međimurju i osjećam to što pišem.

- Kako ste se odlučili na studij dramaturgije?

- Za dramske umjetnosti sam potpuno slučajno saznala da uopće postoje, i to zahvaljujući jednoj seriji koja se prikazivala na HRT-u, "Crno-bijeli svijet". U toj seriji postojao je lik koji je studirao dramaturgiju. Obično je većini ljudi prva asocijacija na Akademiju gluma ili eventualno režija, ali postoji i dramaturgija.

Utjecaj na moju odluku da odaberem dramaturgiju kao svoju struku imala je i knjiga "Črna mati zemla" autora Kristina Novaka. Oduvijek sam se bavila pisanjem. Razmišljala sam o novinarstvu, kroatistici i sličnim područjima, ali kad sam otkrila da postoji studij dramaturgije, znala sam da je to to. Odlučila sam probati, i uspjelo je! Od prve!

- Znam da je teško upasti na Akademiju, kako je to vama pošlo za rukom?

- Istina je da je kvota dosta mala. Na mojem smjeru primaju samo šest ljudi na preddiplomskom. I ne, ne trebaš imati vezu kao što to ljudi govore za Akademiju.

- Što tvoja obitelj, prijatelji kažu o predstavi?

- Obitelj i prijatelji uvijek su mi velika podrška; dolaze i na moje dječje i plesne predstave. Bilo im je zaista drago, a bili su iznenađeni jer je tema predstave prilično mračna i teška. Ja privatno uvijek djelujem veselo, vedro i optimistično. Budući da su gledali moje prijašnje dječje predstave, šarene i sretne, vidjeli su drugu stranu mene koju nisu očekivali. Koliko su mogli biti objektivni, to je već druga priča. Inače, moj najveći kritičar je moja sestra blizankinja, s kojom obilazim kazališta u Zagrebu.

- Čime se sve još bavite? Radite li i na novim tekstovima?

- S Pinklecima sam svaku sezonu odradila barem jednu

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 20.03.2024. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Imaginarni

Dobitnica ulaznica za film: Lana Posavec

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

predstavu. Zadnjih nekoliko godina radila sam i nekoliko plesnih predstava u Zagrebu. Jednu radiodramu napravila sam za Novi Sad, a nedavno sam dogovorila i radiodramu za HRT.

Na zadnjoj godini radim na svoje dvije drame koje su isto o Međimurju i na međimurskom dijalektu. Teme su više tragične, nego mračne. Riječ je o �ikciji, ali temelji se o međimurskom mentalitetu, no o tome više nekom drugom prilikom.

Ivona Marciuš rodom dolazi iz Preloga

Barbara Rocco u ulozi Mame na premijeri “Kisele krvi”

Foto:

Piše: Paulina Topolko

Zlatko Vrzan

Obitelj Mihalic podarila nam je ljubav i osmijeh

Detalji u boji, uz neizostavno veselje najbolje podižu svaku modnu kombinaciju

Moda se njeguje od malih nogu, a tu je i najvrjedniji majčin osmijeh

Lein osmijeh uljepšao je špicu

Uz Mirinu ljubav, Elina torbica pepita uzorka pravi je dodatak za šetnju gradom

Ove sezone Međimurke su pokazale da vole dobre kapute, a ni Edita nije izuzetak

Uz najljepše krzno, šal i kapa također su dobri saveznik u borbi s hladnoćom

RUKOMET

U

DRESU reprezentacije

Rahela Varga brončana!

Mlađa hrvatska ženska kadetska reprezentacija osvojila je brončanu medalju na Mediteranskom prvenstvu u Podgorici. U borbi za treće mjesto, Hrvatska je pobijedila Slovačku 22:18, reprezentaciju koju je sličnim rezultatom (22:19) dobila i u prvom dijelu natjecanja. Velika borba vodila se u posljednjoj dionici. Uporne Slovakinje nisu dopuštale našim rukometašicama ozbiljnije odvajanje. Stalno su im “puhale za vratom“. Nekoliko puta bile su na -1, ali ni jednog trenutka nisu uspjele izjednačiti. Susret je prelomljen u posljednje dvije i pol minute, kada je Hrvatska otišla na +3 (20:17). Završilo je 22:18 i vrijednom

NOGOMET

medaljom naše rukometne mladosti. S 5 pogodaka najbolja u našim redovima bila je Maja Koščec.

U rukometu od malih nogu

U osvajanju brončane medalje participirala je i Rahela Varga, članica ŽRK-a Zrinski. Čestitke reprezentaciji Hrvatske i Raheli!

- Hvala na čestitkama, bila mi je čast i ponos igrati za reprezentaciju Hrvatske. Odigrali smo stvarno puno utakmica, bilo je naporno, ali i velika sreća zbog osvajanja brončane medalje, kazala je Rahela koja je od malih nogu u ŽRK-u Zrinski. - Počela sam trenirati sa 7 godina, upisala me moja teta Marijana Čipsa, bivša

KRENULE III. MNL - skupine A i B

rukometašica kluba, u školu rukometa kod trenerice Ljubice Vrbančić. Nakon nje su me trenirali Radovan Petek, Ira Resman, Iva Tomašek, a sada mi je trenutno trener Dubravko Hozjan jer igram za U-15, U-17, Drugu ligu. Ponekad treniram i sa seniorkama pa mi je bivši trener Goran Mrđen dao priliku igrati i za najbolji sastav Zrinskica. Najviše volim igrati desno krilo, a vrline su mi brzina i borbenost. Želja mi je postati standardna članica seniorki i zaigrati za seniorsku reprezentaciju Hrvatske, rekla nam je mlada talentirana Rahela koja pohađa sportski razred u Ekonomskoj i trgovačkoj školi, smjer komercijalist. (md)

KUP MNS-a Ispala dva trećeligaša!

Kup natjecanje uvijek donosi iznenađenja, a tome su protekli vikend svjedočili gledatelji na nekoliko utakmica osmine �inala Kupa MNS-a.

Najveća iznenađenja priredili su Venera koja je izbacila čakovečko Međimurje i Mladost koja je na penale bila bolja od Rudara. Od subotnjih pet utakmica, na još dvije, pobjednici su odlučeni nakon izvođenja jedanaesteraca. Drugi dan u nedjelju na sve tri utakmice favoriti su prošli dalje.

Rezultati: Venera - Međimurje 1:1 (3:1 11m), Podturen - Centrometal 2:2 (4:5 11m), Nedelišće - Polet (P) 3:0, Bratstvo (J) - Mladost Komet 2:2 (6:7 11m), Mladost (SM) - Rudar 2:2 (4:3 11m), BSK - Polet (SMnM) 0:3, Mladost (I) - Graničar (K) 0:3, Međimurec - Sloga (Š) 3:0. (md)

Piše: Dino Jambrović

Prošlog vikenda startali su s proljetnim dijelom nogometaši III. MNL – skupine A i B, dok se još igrala i osmina �inala kupa MNS-a. Ovog vikenda, nastavak prvenstva očekuje i klubove u Premier ligi te I. MNL i II. MNL. U najkvalitetnijoj ligi općinski derbi igraju Centrometal i Nedelišće, dok derbi kola igraju Međimurec i Dinamo iz Palovca. U III. MNL - A, derbi kola igra se u Novakovcu, gdje domaći Graničar dočekuje vodeću Dravu iz Kuršanca.

Premier liga

U subotu, 9. ožujka, na rasporedu su utakmice: Centrometal - Nedelišće, Mladost Komet - Mladost (SM), Podturen - Draškovec. U nedjelju, 10. ožujka, na nogometnim terenima susreću se: BSKBratstvo (J), Spartak - Bratstvo (SV), Sloga (Š) - Jedinstvo (GM), Međimurec -Dinamo (P). Utakmice se igraju u 15:00.

I. MNL

Ove subote susreću se: Omladinac (NSR) - Strahoninec, Hodošan - Dubravčan, Polet (P) - ČSK. U nedjelju su na rasporedu: Kraljevčan 38Sokol, Naprijed - Venera PMP, Zasadbreg 77 - Plavi, Croatia - Trnava. Utakmice se igraju u 15:00.

II. MNL

U subotu utakmice igraju: Sloga (Č) - Mladost (I), Sloboda (S) - Budućnost (M). Idući dan, u nedjelju, sastaju se: Radnički - Hajduk (B), Mali Mihaljevec - Pušćine, Borac PMP - Mura, Mladost (D) Vidovčan, Jadran - Pobjeda. Utakmice se igraju u 15:00.

III. MNL - A

Dvoboj Drave iz Kuršanca i Drave iz Donjeg Mihaljevca završen je bez zgoditaka. U 78. minuti, Mihaljevčanima je isključen kapetan Alojz Legin zbog dvije opomene. Svoj debi na klupi imali su trener Kuršančana Goran Hadžić te go-

stujući trener Dino Herc. Istim rezultatom završen je i susret između Omladinca i Otoka. Novi trener na klupi momčadi iz Držimurec-Strelca je Petar Medvar, bivši trener Jedinstva iz Gornjeg Mihaljevca.

Kiks vodećeg dvojca iskoristio je Graničar. Mrežu Borca iz Donjeg Hrašćana načeo je Ivan Krznar u 46. minuti. Vodstvo Novakovčana povisuje Marko Jakšić u 58. minuti. Svoj drugi zgoditak na susretu, Krznar postiže u 63. minuti. Tri minute kasnije, isti igrač hat-trickom postavlja konačan rezultat. U idućem kolu, Graničar na svome terenu dočekuje u derbiju kola vodeću Dravu iz Kuršanca.

Budućnost slavila u Mihovljanu. Gosti iz Podbresta sve do 83. minute imali su uvjerljivo vodstvo 4:0 sa po dva zgoditka Gianluce Halića i Leona Strnada. Poraz Slobode ublažili su Bruno Goričanec i Krešo Kovač. Rezultati: Drava (K)Drava (DM) 0:0, Omladinac (DS) - Otok 0:0, Sloboda (M) -

Budućnost (P) 2:4 (Goričanec, Kovač ; 2x Halić, 2x Strnad), Borac (DH) - Graničar (N) 0:4 (3x Krznar, Jakšić). Jedinstvo (NSnD) je bilo slobodno. U sljedećem kolu u subotu (15:00) sastaju se: Graničar (N) - Drava (K). U nedjelju (15:00) na rasporedu su utakmice: Jedinstvo (NSnD) - Sloboda (M), Otok - Borac (DH), Drava (DM)Budućnost (P). Omladinac (DS) je slobodan.

III. MNL - B

Lokalni derbi Napretku. Odlučujući trenutak utakmice, dogodio se u 46. minuti. Tada mrežu favorizirane Dubrave pogađa Sanjin Koprivec te donosi tri boda. Derbi kola Trnovcu. Vodeća momčad lige dolazi u vodstvo zgoditkom Marija Pintarića u 17. minuti. Vodstvo gostiju povisuje Moris Kuhta u 48. minuti. Omladinac se “budi” u 66. zgoditkom Tomasa Makara. Drugi zgoditak na susretu Pintarić postiže u 82. minuti. Šest minuta kasnije, dosuđen

je kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Makar. Hajduk poražen u Preseki. Nakon prvog dijela vodstvo Bratstva zgoditkom Manuela Horvata. U drugom dijelu za Štrukovčane izjednačuje Karlo Šardi. Desetak minuta prije završetka domaćinu pobjedu donosi Filip Jambrović. Torpedo do pobjede u Šenkovcu. Dvostruki strijelac za Križovčane bio je Erik Kraljić, dok je jedan zgoditak dodao Stjepan Šoltić. Za domaćine su pogađali Roko Zemljić i Luka Špiranec.

Najuvjerljiviju pobjedu kola upisao je Donji Koncovčak. Tri puta je mrežu Paraga pogađao Patrik Cerovec, dvostruki strijelci bili su Andrija Flac i Antonio Oletić, dok je još jedan postigao Mihael Sklepić.

Rezultati: Donji Koncovčak - Parag 8:0 (2x A.Flac, 3x Cerovec, 2x Oletić, Sklepić), Bratstvo (P) - Hajduk (Š) 2:1 (Horvat, F.Jambrović ; Šardi), Šenkovec - Torpedo (R. Zemljić, Špiranec ; 2x Kraljić, Šoltić), Napredak- Dubrava 1:0 (Sanjin Koprivec), Omladinac (M) - Tr-

novec 2:3 (2x Makar ; 2x Mario Pintarić, Kuhta).

U sljedećem kolu u subotu (15:00) sastaju se: Napredak - Donji Koncovčak, Torpedo - Bratstvo (P), Hajduk (Š)Omladinac (M). U nedjelju (15:00) na rasporedu su utakmice: Dubrava - Šenkovec, Trnovec - Parag u Nedelišću.

Rahela s osvojenom medaljom

KOŠARKA

DRUGA LIGA SJEVER

Velika razlika u Koprivnici!

NOGOMET

NASTAVAK prvenstva u 3. NL Sjever

TREĆA LIGA

Na gostovanju u Koprivnici kod nedoraslog protivnika trener Međimurja Štef Novak pružio je lijepu minutažu svim svojim mladim igračima. Oni su takvu priliku iskoristili, pobijedili s 50 i kusur razlike, a najraspoloženiji je bio Franjo Kranjčec zabivši 25 koševa. Ovom pobjedom Međimurje je na tablici i dalje peto s omjerom 13/8. Na vrhu je sada usamljeni Podravac s 19/2, a Radnik je drugi s 18/3 jer je izgubio od bjelovarskoga Vedija. Upravo je Vedi subotnji protivnik U Donjem Kraljevcu se igrao derbi kola između istoimenog domaćina i Čakovca. Tek u dodatnih pet minuta produžetka uspio je slaviti gostujući sastav. Kotoriba je u drugom poluvremenu pokleknula pred Varteksom, a Mladost Ivanovec je uspjela nadjačati Dubravčan. Košarkaši Nedelišća su na gostovanju poderali Rudar. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI

Koprivnica - Međimurje 56:113 (15:23, 12:24, 18:35, 11:31)

Međimurje: Balent 8, Kuzmić 11, Novak 10, Kranjčec M. 10, Kranjčec F. 25, Bartolić 4, Zaspan 4, Hren 6, Gašparić 14, Šarić 9, Pađan 12. Trener: Novak S.

Vedi - Radnik 70:66

Bjelovar - Mladost 82:60

Labrada - Varaždin 69:87

Petar Zrinski - Ivančica 66:81

Virka - Podravac 73:105

Međimurja. Igra se na Prvoj osnovnoj školi u Čakovcu u 16:00. (bh)

Derbi odlučen u produžetku!

Pod svjetlima reflektora derbi

Međimurja i Poleta

Piše: Miljenko Dovečer

Kako bi rekao moj prijatelj Oreh, medeni mjesec je prošao, sada idemo konzumirati brak. Dugotrajne pripreme međimurskih trećeligaša su završile, neki klubovi su bili uspješni u pripremnim utakmicama, neki nisu, a neki su ciljano tražili i tempirali formu za nastavak prvenstva.

U subotu se utakmicama 15. kola nastavlja natjecanje u 3. NL Sjever u kojoj uvjerljivo vodi Polet iz Svetog Martina na Muri koji drugo i trećeplasiranim klubovima, Rudaru i Pitomači, bježi 7 bodova.

najslabije plasirani od svih međimurskih klubova i njihov cilj je do kraja sezone konsolidacija momčadi i na neki način pripreme za iduću sezonu.

Tog zadatka primio se trener Jukić koji će sa svojim pomoćnikom Kosalcem pokušati dići igru Međimurja i napraviti selekciju igrača za naredno prvenstvo. U prvoj službenoj utakmici, u Kupu su kiksali protiv Venere i možda ih to mobilizira. Tako im je ovo najlakša utakmica jer s druge strane stoji apsolutni favorit.

utakmicu na SRC-u Mladost.

Rudar ide u Kotoribu po očuvanje drugog mjesta

će prvenstvu i želi ostvariti najbolji rezultat u povijesti kluba.

Dinamo odlazi na teško gostovanje

REZULTATI I KOŠEVI

Donji Kraljevec - Čakovec 74:80 (15:10, 17:18, 17:12, 15:24, 10:16)

Donji Kraljevec (Švenda 1, Ivanović J. 12, Ivanović D. 13, Trupković 8, Lepen 11, Kovač 13, Moharić 16) - Čakovec (Podvezanec 7, Levačić 18, Vurušić V. 5, Terek M. 26, Biševac 9, Vugrinec 6, Vurušić I. 6, Terek D. 3)

Kotoriba - Varteks 70:81 (22:21, 18:16, 14:23, 16:21)

Kotoriba: Fuš I. 23, Fuš P. 13, Ujlaki N. 2, Ujlaki D. 19, Habuš 10, Jakupak 3

Rudar - Nedelišće 46:110 (14:21, 10:27, 6:26, 16:36)

Rudar (Zadravec 4, Bedi Mih. 9,Bedi Mat. 12, Bogdan 6, Zobić 6, Murković 7, Smolković 2) - Nedelišće (Hren 10, Mišković 5, Volf 12, Novak 44, Ganzer 4, Šegović 8, Juras 5, Ostoja 22)

Mladost Ivanovec - Dubravčan 68:61 (21:24, 22:16, 19:6, 6:15)

Mladost Ivanovec (Kuhanec 5, Horvat 28, Momčilović 7, Novak 7, Lesar 7, Vehtersbah 14) - Dubravčan (Klipić Ka. 14, Klipić Kr. 16, Raić 15, Miser 8, Ribić 3, Žinić 1, Lisjak 4)

No neće im to puno pomoći, osim satisfakcije da pokažu da su najbolji u ligi, jer nisu predali zahtjev za licenciranje i ulazak u 2. ligu. Licence su predali samo Pitomača, Varteks iz Varaždina i čakovečko Međimurje. S obzirom na to da maksimalno treća momčad može ući u kvalifikacije za viši rang, jedini ozbiljni kandidati su Pitomača i Varteks, koji ima 7 bodova manje od Pitomače. U prvom kolu nastavka imamo dva sraza međimurskih klubova, dva derbija, jedan u Čakovcu, a drugi u Kotoribi.

Međimurje s novim kormilarom Jukićem

U nastavak prvenstva ova dva kluba ulaze s različitim ambicijama. Nekadašnji prvoligaš i drugoligaš igra u najnižem rangu od svog postojanja. Sedmi su na tablici od 10 klubova,

ODBOJKA

Polet također u proljeće ulazi s novim trenerom. Klub je na kraju jeseni napustio Josip Brezovec koji je preuzeo pionire Varaždina, a na njegovu stolicu zasjeo je dosadašnji pomoćnik Zoran Šardi. I sada kao i na jesen uz trenere je Želimir Orehovec, prekaljeni iskusni stručnjak, koji će biti sigurno dobar savjetnik i pomoć mladom treneru. Osim što su neprikosnoveni u prvenstvu, da spomenemo da se Polet bez problema plasirao u četvrtfinale Kupa MNS-a. U gostima u Belici pobijedili su BSK 0:3, momčad kojoj je to prvi službeni poraz ove sezone jer u Premier ligi BSK je uz Međimurec jedina neporažena momčad. Po dogovoru klubova utakmica u Čakovcu između Međimurja i Poleta igra se u noćnom terminu od 18:00, tako da će ljubitelji nogometa moći od 15:00 pogledati svoje momčadi, a onda mogu stići i na ovu

ODIGRALI najbolju partiju

Drugi međimurski derbi igra se u Kotoribi gdje domaći Graničar dočekuje drugoplasirani Rudar iz Murskog Središća. Gosti su favoriti i na papiru i po plasmanu, međutim momčad Marija Piškora jesenas je znala iznenaditi i negativno i pozitivno. Sigurno pamte 4:0 poraz iz prvog dijela i pokušat će se revanširati svojim gostima.

Graničar je početkom priprema bilježio samo poraze, da bi u posljednjim susretima upisao i pobjede. Jedna od najvrjednijih je ona u Kupu, gdje su prošle nedjelje pobijedili u Ivanovcu domaću Mladost 0:3 i ušli u četvrtzavršnicu kao branitelj Kupa. Međutim to ne znači ništa jer, kako kaže Piškor, pripreme služe da se momčad uigra i trener dobije uvid u spremu igrača. S druge strane Rudar je imao dosta pobjeda u kontrolnim utakmicama, no sigurno najviše boli posljednji kiks. U osmini finala Kupa Rudar je gostovao u Svetoj Mariji, odigrao neriješeno 2:2 i ispao nakon izvođenja jedanaesteraca. K tome su imali vodstvo 1:2 i višak igrača jer je domaćoj momčadi isključen igrač. No bili su nestrpljivi i u posljednjim minutama domaćini poravnavaju, i na penale prolaze dalje. Rudar se sada u potpunosti okre-

Domašinečki Dinamo pod palicom trenera Dalibora Gorupića među prvim trećeligašima započeo je s pripremama. Gotovo 7 tjedana prošlo je od prvog treninga, a odigrali su i čak 11 utakmica. Kako je već rekao trener Gorupić, iskustvo iz proteklih sezona govori mu da momčad ima bolju formu kroz veći broj pripremnih utakmica. U prvenstvo kreću s gotovo istom, jesenskom momčadi, a veseli vijest da se oporavio prekaljeni Filip Petak pod čijom komandom je obrana puno čvršća.

U prvoj utakmici nastavka kao autsajder odlaze na noge pojačanoj Pitomači koja želi biti najmanje druga i ući u kvalifikacije za viši rang.

- Možda nam je ovo najlakša utakmica jer je domaća ekipa favorit i igra im samo pobjeda. U karakteru naše momčadi je da nikad nema predaje, pa tako ni sada. Respektiramo domaćine i čekat ćemo svoju priliku i nadam se pobjedi, kazao je sportski direktor Dinama Josip Đurkin.

Raspored 15. kola koje je na rasporedu u subotu, 9. ožujka, u 15:30: Graničar (K) - Rudar, Pitomača - Dinamo(D), Koprivnica - Virovitica, Varteks - Podravina. U 18:00 igraju: Međimurje - Polet.

Pobjeda Centrometala u derbiju

Prošla je mala kriza koja je uhvatila najbolji međimurski odbojkaški klub koji se natječe u Superligi. Nakon tri uzastopna poraza odbojkaši Centrometala dočekali su drugoplasiranu Ribola Kaštelu. Odigrali su Međimurci najbolju partiju ove sezone i s 3:0 došli do pobjede.

Bolje su domaći ušli u utakmicu i poveli 8:4. Gosti su to preokrenuli i vodili 19:16. Tada u igru ulazi kapetan Juras. Pri vodstvu

Dalmatinaca od 21:19 Martinko uspješno “kuha”. Redaju se poeni domaćih. Šućur je izblokirao Cimbaljevića. Potom Cvijović promašuje, iza toga ga Peterlin blokira i semafor pokazuje 23:21. Na drugoj set lopti Juras ne prolazi i poravnato je na 24:24. Na sljedećoj set lopti nije prošao niti Peterlin. Kod 26:25 Rendić odlično servira, na loš prijem nitko nije odigrao drugu loptu i Centrometal dobiva 27:25.

Nastavljaju Međimurci s vrhunskom predstavom i u drugom setu. Vode 10:7, 14:10, 17:12. Mali pad i Kaštelani su na -1. Ali kad je bilo najbitnije redom prolaze Peterlin, Rendić i Juras. Dvije dobre reakcije u obrani i set s 25:21 ide Centrometalu. Treći set sličan drugom. Centrometal je odličan i vodi 10:7, 14:10 i 20:15 te nisu dopustili Kaštelanima nikakav priključak. Odlični u bloku i napadu utakmicu su završili sa 25:19.

Centrometal: Šućur, Stanković, Lučić, Juras, Marko i Matej Martinko, Novak, Rendić, Jengić, Peterlin, Posavec, Zelenika, Vuk, Radoš. Trener: Siniša Novak. Potvrdili su najmanje četvrtu poziciju u doigravanju. Do kraja regularnog dijela lige još su tri kola. Već u srijedu su gostovali u Varaždinu u lokalnom derbiju kod Cratisa, dok u subotu dočekuju posljednje plasirani Zadar i na kraju idu u Rijeku. (md)

NOVI TRENER Zrinskica Risto Arnaudovski poručuje:

Moj najveći uspjeh je moj sin!

Iskusni Risto Arnaudovski preuzima klupu Zrinskica

Sa skijanja u Italiji, kada je prijetila lavina, pješke se spuštao noću niz planinu kako bi stigao na utakmicu u dresu Pipo IPC-a!

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Zlatko Vrzan

Nije dugo trebalo da zagrebačko-makedonski Međimurec preuzme novi klub nakon rastanka s austrijskim prvoligašem. Nakon što je, pomalo neočekivano, prošlog tjedna raskinuta suradnja ŽRK-a Zrinski i trenera Gorana Mrđena, na klupu čakovečkih rukometašica postavljen je 42-godišnji Risto Arnaudovski.

Oduvijek istinski Čakovčanec!

Iako makedonskih korijena, za naše prijatelje rukometa Arnaudovski je oduvijek bio istinski Čakovčanec s obzirom na trag koji je ostavio u Pipo IPC-u, a ovdje je zasnovao i obitelj. Nakon igranja u Francuskoj i Njemačkoj te desetak nastupa za makedonsku reprezentaciju, Arnaudovski je karijeru, zbog teške ozljede koljena, završio u Austriji. Tamo je nastavio svoj rad kao trener te se okitio i titulom austrijskog prvaka.

Risto se rodio u Zagrebu i kao mlad počeo igrati rukomet u zagrebačkoj Dubravi, a igrao je i za CO Zagreb, kao i francuski Livry Gargan. S Međimurcima je igrao ne samo domaću ligu, već i Kup EHF-a, Kup kupova te Challenge kup. Na suigrače je ostavio izuzetno pozitivan dojam pa kad je otišao iz Čakovca, za njim su pošle i dobre želje za daljnjim napretkom. Put ga je poveo u sarajevsku Bosnu, a tu je dobio i prvi poziv za makedonsku reprezentaciju za koju je odigrao nekoliko utakmica. Nakon toga 2011. godine odlazi u njemačko govorno područje u austrijske i njemačke prvoligaše. Prvo boravi u Bregenzu, zatim u Njemačkoj u Tuss Lubbeckeu i TG-u Munden, nakon čega se 2014. vraća u Austriju gdje je bio donedavno. U Austriji igra za HSG Bärnbach-Kö�lach, SC Ferlach i HC Hard, a zbog

ozljeda i završava karijeru kao igrač i polako kreće u trenerske vode.

Ponosan na rukometne dane u Čakovcu gdje je upoznao i najveću sreću

Rado se sjeća igračkih dana u Pipo IPC-u kamo je 2006. godine došao iz RK-a Zagreb. - Velike rezultate napravili smo tada s čakovečkim klubom, bili smo u vrhu naše lige, igrali Europu, a tu u Čakovcu sam pronašao i najveću sreću svog života iz koje se rodio sin Anastas. Koliko sam bio privržen klubu govori i jedan događaj kada sam s fakultetom bio na skijanju u Italiji, a trebao sam otuda ići na utakmicu u Sisak. Dan prije utakmice bilo je nevrijeme i postojala je opasnost od lavine pa auto koji je došao po mene nije mogao doći do hotela. Bio je visoki snijeg i postojala je opasnost od lavina. Domaćini su mi rekli da se mogu jedino pješke spustiti, ali samo po mraku kada je manja opasnost od lavina. Ništa, ja sam donio odluku i dva sata sam pješačio niz planinu, uz �ijuke vjetra, i opasnosti od lavine do mjesta gdje me čekao šofer i odvezao na prvenstvenu utakmicu u Sisak. Ne samo da smo pobijedili već sam bio i najbolji igrač na utakmici. Sve bih dao za klub, i život, prisjetio se igračkih trenutaka u IPC-u Risto pa nastavio.

- U klubu je u to vrijeme pod vodstvom i sadašnjeg predsjednika Željka Kavrana vladala prava obiteljska atmosfera. Bili smo prava klapa na terenu i izvan njega, ljudi u Čakovcu i Međimurju su jako pristupačni, žele se družiti i prepustiti se društvenom životu, što ponekad nije dobro za sportaša. Međutim, nitko ne želi biti crna ovca pa mislim da je to najveća boljka sportaša ovdje, taj društveni život. No tu sam upoznao svoju Du-

bravku koja mi je podarila sina Anastasa kojeg sam nazvao po mom pokojnom ocu. Anastas, što znači Uskrsnuće, rodio se devet mjeseci nakon smrti mog oca, koji mi je govorio da kad čovjek umre prestaju sva njegova djela osim u tri slučaja: ako ostavi trajno dobro djelo, znanje i dobro dijete koje će za njega dobro činiti. Ponosan sam na oca, a sin Anastas krenuo je mojim stopama, ali ne kao rukometaš već nogometaš. Danas je član prvoligaške ekipe Varaždina, ljevak je, igra za kadete, uporan je, ustrajan je i najbolji strijelac. Mogu reći da je moj najveći uspjeh u životu moj sin Anastas, ponosno je rekao Arnaudovski. Iznenadio ga odlazak trenera Mrđena

Kada smo prvi put razgovarali s Ristom pred desetak dana, njegove trenerske ambicije bile su uglavnom vezane za muški rukomet. Međutim, u našem međimurskom okruženju nema baš velik broj rukometnih trenera pa se njegov dolazak na čelo stručnog stožera Zrinskog čini kao daleko najbolje rješenje. Sam Arnaudovski pomalo je iznenađen ovakvim raspletom i ima samo riječi hvale za svojeg prethodnika.

- Malo me začudila i pogodila informacija o raskidu suradnje s dosadašnjim trenerom, jer je Mrđen radio sjajan posao. Klub je treći na ljestvici, super im je išlo, ali nakon što su me upoznali s razlozima raskida prihvatio sam ponudu, jer je za mene to jedan novi i veliki izazov. Svjestan sam toga da nije isto raditi u muškom i ženskom sportu, pa tako i rukometu, ali gdje god sam do sada radio mislim da smo napravili velike korake prema naprijed. Tako smo i u mojem posljednjem austrijskom klubu osvojili titulu državnih prvaka. Znam da me čeka puno posla zato što trebam upoznati cure i sustav igre i trebat će vremena da se

naviknemo jedni na druge, ali se ne bojim tog izazova i baš se veselim tom radu. Nadam se da ću nastaviti putem kojim je išao Mrđen za kojeg sam čuo sjajne stvari kao o treneru, s puno uvažavanja govori Arnaudovski.

Cilj je pretvoriti klub u svojevrsni brand

Glavni ciljevi čakovečkih prvoligašica vjerojatno i dalje ostaju isti do kraja sezone.

- U klubu su mi rekli da je cilj zadržati mjesto među prva četiri kako bismo izborili plasman u Europu. Moj osobni cilj je, kao i u svim klubovima gdje sam ranije radio, pretvoriti klub u svojevrsni brand, marku o kojoj će svi pričati. Svaku igračicu želim učiniti boljom kako bi na svakoj utakmici naši navijači prepoznali da dajemo sve od sebe, igramo sa strašću i srcem te pružamo svoj maksimum. Tu pozitivnu energiju želim prenijeti na sve ljude koji nas prate, ali i okupiti što više mladih igračica kako bi upoznale taj jedan zdravi rad i osjetile pozitivnu energiju, iznosi Risto svoju viziju. S obzirom da je do sada bio angažiran u muškom rukometu pitali smo ga je li moguće neka iskustva prenijeti i na žene.

- Naravno, prije svega volio bih svojim igračicama usaditi jednu disciplinu, kako u igri tako i izvan terena. Ja smatram i napomenuo sam im to već na prvom treningu da je disciplina most koji spaja ciljeve i postignuća. Mi smo postavili ciljeve, a do postignuća možemo stići jedino disciplinom i snažnom željom. Nastojat ću i osobno

pokazati cijeloj momčadi kako se kao sportaš dolazi do nekog cilja, jer ja živim to što pričam, poručio je novi trener Zrinskica.

U njihovim redovima mnogo je mladih igračica pa se, naravno, postavlja pitanje hoće li imati prostora i minutažu.

Egona Juranića doveo u austrijsku ligu

- Jedan od glavnih ciljeva tamo gdje sam radio bio je razvijati mlade igrače i činiti ih boljim. Kod nas su rukometaši iz austrijske lige manje poznati, ali mogu navesti primjer našeg Egona Juranića s kojim sam radio u Ferlachu. Ja sam ga doveo iz MRK-a Čakovec, dosta sam radio s njim i stigao je do reprezentacije Hrvatske. Još uvijek je u tom klubu i igra sve bolje i bolje. Zbog toga želim svoje znanje i iskustvo stečeno kroz karijeru prenijeti i na naše mlade igračice koje će sigurno imati priliku da igraju kad god mogu, poručio je Arnaudovski.

- Nisam još u potpunosti upoznat kako klub funkcionira u tom segmentu, imam neke svoje ideje, posebice oko organizacije utakmica i načina kako doći do još veće kohezije između publike i kluba. Ipak, u odnosu na vrijeme kada sam igrao u Čakovcu, vidim značajne pomake na bolje i nadam se da ćemo iz dana u dan napredovati. Ambicioznost koju vidim kod ljudi iz kluba podloga je za to, jer bez toga ne ide. Nadam se da ćemo ići u dobrom pravcu i u istom pravcu, smatra Risto.

“Volio bih da Čakovec postane rukometni centar”

Budući da je ostavio zapaženi trag u čakovečkom muškom rukometu zanimalo nas je kako gleda na trenutnu situaciju u MRK-u Čakovec. Volio bih da Čakovec postane rukometni centar, ne samo u Međimurju, nego u cijeloj Hrvatskoj. Prateći što trenutno rade ljudi u klubu, a imaju i veliku prednost u odnosu na konkurente, siguran sam da će se vrati u Premijer ligu. Volio bih da ženski i muški rukomet idu u istom pravcu i da ovo bude jaki rukometni centar. Čakovec je mali grad, možda ne možemo imati centar u nekim drugim sportovima koji traže puno više novaca, ali u rukometu se s mnogo manje sredstava može napraviti puno. Ako sve to poprate županija, grad i sponzori, ljudi koje imamo i koji mogu pomoći, prepoznaju li pozitivnu energiju koja postoji u oba kluba, mislim da rukomet može napraviti pravi bum, optimističan je Arnaudovski.

Svoj debi Arnaudovski će imati sljedeći tjedan u kup utakmici protiv Splita 2010.

- Dogovorili smo suradnju do kraja sezone, pa ćemo vidjeti kako će sve skupa funkcionirati, jer i meni je ovo prvo iskustvo u ženskom rukometu. Zasada vidim samo pozitivnu sliku i dobru perspektivu, ali dozvolite da vrijeme pokaže hoće li se sve o čemu govorim i ostvariti, zaključio je novi trener Zrinskica.

RUKOMET

SLAVILI protiv Valpovke

Leteći medvjedi do 17. pobjede!

Nova sigurna pobjeda još uvijek neporaženog lidera, čakovečkih letećih medvjeda.

Od samog početka igrači trenera Borkovića pokazali su gostima iz Valpova da nemaju što tražiti u ovoj utakmici. U 6. minuti je već +5 (7:2), u 15.-toj je +8 (14:6), da bi na odmor Čakovčani otišli s nedostižnih +13 (25:12). Već u prvom dijelu istaknuo se Tin Tompić s devet pogodaka.

NOGOMET

Početkom nastavka domaći rukometaši još dodaju gas i u 40. minuti imaju najveću prednost na utakmici, +18 (34:16). Nakon toga domaći trener Josip Borković dosta rotira, daje svim igračima priliku što koriste gosti i smanjuju rezultat. Na kraju u utakmici s puno golova uvjerljiva pobjeda 40:28, 17. u 18. kola uz jedan remi. S 35 osvojenih bodova Čakovec bježi drugoplasiranom Bjelovaru velikih 7 bodova.

ZIMSKI PRIJELAZNI ROK 2024.

Desetka Tompića pred 500 vjernih navijača

- Protivnička momčad teško je dolazila do gola pokraj čvrste i pokretljive obrane, dok su naši rukometaši punili mrežu sa svih pozicija na suprotnoj strani. Krila su bila posebno dobro raspoložena ubacivši zajedno gotovo polovicu ukupnog broja golova. Vanjska linija i pivoti također su bili ne-

zaustavljivi te su stvarali velike probleme obrani Valpovke. Valja napomenuti da su priliku za igru dobili svi igrači u sastavu. Hvala brojnim navijačima koji su bodrili našu ekipu do nove pobjede te uživali u uzbudljivim rukometnim potezima, poručuju iz MRKa Čakovec.

Na ovoj utakmici pred 500 najvjernijih navijača najefikasniji je bio Tin Tompić s 10 pogodaka, do njega

Tin Tompić (broj 42) bio je najefikasniji s 10 golova

Mateo Hozjan sa 7 golova. Ovaj vikend, u subotu od 19:30, Čakovčani gostuju u

Slatini kod petoplasirane istoimene ekipe. (md)

Klubovi doveli brojna pojačanja!

Piše: Dino Jambrović

Zimski prijelazni rok u međimurskim nogometnim ligama započeo je 18. siječnja, dok je završio 29. veljače 2024. godine.

III. NL Sjever

Redove NK-a Međimurje pojačao je Filip Busija iz ludbreškog NK-a Podravina. U NK-u Polet (SMnM), kao i u domašinečkom NK-u Dinamo nije bilo pojačanja. U NK-a Rudar (Mursko Središće) pristigao je Matija Mendelski iz SV-a Horn (NS Austrije). U NK-a Graničar Kotoriba bilo je prometno te su pristigli Marko Mlakar i Jasmin Ramaj (iz NK-a Koprivnica), Amara Reme Camara (iz NK-a Zelina Sveti Ivan Zelina), Dominik Vuković (iz NK-a Podravac Kitro Sesvete Ludbreške).

Premier liga

U međimurskoj Premier ligi također je bilo “prometno”. Redove NK-a Nedelišće pojačao je Renan Costa Dos Santos iz America RJ Barra Mansa (NS Brazil). NK Mladost iz Svete Marije pojačali su Slaven Hlišć iz NK-a Tehničar Cvetkovec, Dominik Petran i Lovro Županić oba iz NK-a Tomislav Drnje. U NK-a Centrometal Macinec pristigao je Filip Debelec iz NK-a Sloga Čakovec.

NK-a Međimurec (Dunjkovec - Pretetinec) pojačali su Matej Dobša iz NK-a Sloboda Slakovec i Dean Volar iz NK-a Graničar (K). U redove NKa Sloga Štrigova pristigli su Robert Kanski iz NK-a Plavi Peklenica i Patrik Pukšec iz NK-a Varteks Varaždin. Nova pojačanja NK-a Bratstvo

Jurovec su Blaž Lebar iz NK-a Turnišče (NS Slovenije), Samo Žalik iz SG-a Sonnhofen/ Rabenwald (NS Austrije), Vito Suša iz NK-a Tromejnik Kuzma (NS Slovenije), Damir Čurin iz NK-a Dubrava Sivica i Goran Trstenjak iz Kroisegg (NS Austrije).

Redove NK-a Spartak Mala Subotica pojačali su Stiven Lacko iz Breitenfeld (NS Austrije), Kodai Sumikawa iz Saturday Football (NS Kineski Taipej) i Leonardo Correa Panucci iz FC-a Maringa (NS Brazila). U NK-a Mladost Komet Prelog pristigli su Adrijan Radiković iz NK-a Dubravčan Donja Dubrava, Jan Oto iz ND Lendava 1903 (NS Slovenije), Denis Vuk iz NK-a ČSK Čehovec i Josip Validžić iz NK-a HAŠK 1903 Zagreb.

Nova pojačanja NK-a Draškovec su Diego Armando Campos da Silva iz NK-a Međimurec (DP) i Marko Bađari iz NK-a Mladost Komet (P). U NK-a Podturen pristigli su Ricardo Bogdan iz NK-a Dinamo (D) i Matija Andrašec iz NK-a Polet Pribislavec. Redove NKa Dinamo Palovec pojačao je Matija Taradi iz ND Lendava 1903. U NK-a Jedinstvo Gornji Mihaljevec pristigli su Filip Hajduk iz NK-a Mladost Varaždin i Patrik Horvat iz NK-a Plitvica Gojanec. Kod NK-a BSK Belica i NKa Bratstvo Savska Ves nije bilo pojačanja.

I. MNL

Nova pojačanja NK-a Naprijed Cirkovljan su Nikola Sajko iz ŠNK-a Mladost Šemovec, Bruno Mešnjak iz NK-a Mladost Komet (P) i Hiroshi Okamura iz AS-a Laranja Kyoto (NS Japan). Redove NK-a Plavi

(P) pojačali su Srđan Bajus iz NK-a Trnava Goričan i Patrik Kostić iz NK-a Trnje Trnovec. U NK-a Hodošan pristigao je Karlo Zrna iz NK-a Polet (P). Novo pojačanje u NK-a Zasadbreg 77 je Filip Radek iz NK-a Strahoninec.

Nova pojačanja u NK-a Croatia Orehovica su Mario Steković iz NK-a Croatia Hrastje, Ryo Ito iz FC-a University of Tsukuba (NS Japan) i Yusei Soma iz Hokkaido Kyouikudaigaku Kusirokou Taiikukai (NS Japan). U NK-a ČSK Čehovec pristigli su Dino Bukal iz NK-a Mladost Komet (P) i Josip Pintar iz NK-a Borac PMP Turčišće.

Redove NK-a Omladinac Novo Selo Rok pojačao je Masataka Harada iz FC-a Ilch Ulaanbaatar (NS Mongolije). U NK-a Kraljevčan 38 pristigli su Luka Dominić i Karlo Balent oba iz NK-a Mladost Komet (P) te Flavio Digo Cardoso Teles iz Portuguesa RJ Rio de Janeiro (NS Brazil). U NK-a Strahoninec stigli su Ante Ričko i Dino Jalušić (oba iz NK-a Jadran Štefanec) te Igor Mihalic iz NK-a Sloboda (S).

NK Dubravčan iz Donje Dubrave pojačali su Niko Štefić iz NK-a Graničar (K), Domagoj Medved iz NK-a Slaven Belupo, Karlo Rebrek iz NK-a Mladost (SM) i Ivan Harači iz NK-a Borac Imbriovec. Nova pojačanja NK-a Trnava Goričan su Robert Vugrinec iz NK-a Dinamo (D) i David Farkaš iz NK-a Polet (P).

U NK-a Polet Pribislavec stigli su Jakov Štampar iz NKa Hajduk Štrukovec, Patrick Oliveira de Almeida iz NK-a Bednja Beletinec, Nikola Horvat iz NK-a Mladost Ivanovec, Leonardo Žuti iz NK-a Bednja, Ryan De Lima Barros iz CE Ho-

rizonte (NS Brazil) i Dominik Kamenić iz NK-a Jadran (Š).

Kod NK-a Sokol Vratišinec i NK-a Venera PMP Sveti Juraj na Bregu nije bilo pojačanja. II. MNL

Nova pojačanja NK-a Sloboda Slakovec su Ivan Škvorc iz NK-a Sloboda Mihovljan, Filip Gaća iz NK-a Beretinec i Hinata Sakamaki iz FC-a Kokushikan University Tokio (NS Japan). Novi igrači NK-a Hajduk Brezje su Nenad Gregorinčić i Hrvoje Buhanec (oba iz NK-a Mali Mihaljevec), Jakov Toma (iz NK-a Venera PMP i Petar Kratzl iz NK-a Slatina.

Redove NK-a Budućnost Miklavec pojačali su Keita Taki iz Oran Fukuroi (NS Japan) i Nino Rukljač iz NK-a Sokol Vratišinec. U NK Pobjeda Gornji Hrašćan pristigli su Filip Borko iz NK Sloga (Č), Damir Horvat iz NK-a Pušćine, Bruno Topić iz NK-a Zagreb, Leo Sever iz NK-a Rugvica Sava Rugvica, Marko Košak iz NKa Trnovec i Marko Vuleta (iz NK-a Tomislav Radnik Sveti Ivan Žabno).

Novo pojačanje NK-a Mladost Ivanovec je Stjepan Caban iz VNK-a Lokomotiva Zagreb. Redove NK-a Sloga (Č) pojačao je Andrija Budimir iz NK-a Turopolje. Novi igrači NK-a Pušćine su Karlo Špicar iz NKa Nedelišće i Riku Akashi iz Teikyo High Scool (NS Japan). U NK-a Vidovčan pristigli su Domagoj Leskovar, Ivan Komušar iz NK-a Croatia Hrastje, Ivan Vidović iz NK-a Oroslavlje, Damir Režek iz NK-a Naprijed (C) i Denis Gamilec iz NK-a Croatia Hrastje. Redove NK-a Radnički Gardinovec pojačali su Danijel Horvat iz NK-a Borac Donji Hrašćan, Dario

Ivanuša iz NK-a Graničar (N), Patrik Monaco iz NK-a Dinamo (D) i Petar Mavrek iz NK-a Napredak (GK). U NK Borac PMP Turčišće pristigli su Eduard Vusić iz NKa Ivančica Ivanec, Lovro Novak iz ND Lendava 1903, Neven Novak iz NK-a Dinamo (D) i Goran Kovačić iz NK-a Omladinac (DS). Novo pojačanje NK-a Mura Hlapičina je Lovro Koščak iz NK-a Podturen. U NK Mladost Dekanovec, NK Mali Mihaljevec i NK Jadran Štefanec nije bilo pojačanja.

III. MNL - skupina A

Novo pojačanje NK-a Jedinstvo Novo Selo na Dravi je Fran Novak iz NK-a Sloboda Mihovljan. U NK-a Drava Donji Mihaljevec pristigli su Josip Gudelj i Božidar Nikolić (oba iz NK-a Rugvica Sava), Žan Rubin iz NK-a Graničar Lendava i Matej Ivaci iz TSV-a Haiterbach (NS Austrije). NK Dravu Kuršanec pojačali su Leon Novak iz NKa Plavi (P), Marko Radoš iz Welgersdorf (NS Austrije) i Leon Novak iz NK-a Jadran (Š). Redove NK-a Omladinac (DS) pojačali su Mate Omazić iz NK-a Radnički Gardinovec, Stipe Drinovac iz NK-a Naprijed (C), Patrik Horvat iz NK-a Međimurje, Stjepan Toplek iz NK-a Sloga (Č) i Juraj Sambol iz NK-a Croatia Hrastje. Novo pojačanje NK-a Otok je Roman Oehler iz NK-a Mladost Komet (P). U NK-a Budućnost Podbrest pristigao je Nikola Juras iz ŠNK-a Karlovec Ludbreški. U NK-a Borac Donji Hrašćan pristigli su Matija Kelčec iz NK-a Kašina Zagreb, Antonio Ladašić iz NK-a Mladost Komet (P), Deni Ivan Rodinger

iz NK-a Radnički Gardinovec, Dino Ros iz ŠNK-a Drava-Ajax Sveti Đurđ, Luka Komarnica, David Vugrinec iz NK-a Polet (P) i Erik Kranjec iz NK-a Trnava Goričan. Kod NK-a Graničar Novakovec i NK-a Sloboda Mihovljan nije bilo pojačanja.

III. MNL - skupina B

Novo pojačanje u NK Trnovec je Goran Šafarić iz NK-a Pušćine. U NK Bratstvo Preseka pristigli su Filip Jambrović i Mateo Čurin iz NK-a Jedinstvo (GM) te Matija Srša iz St. Marienkirchen/Sch (NS Austrije).

Nova pojačanja u NK Torpedo Križovec su Patrik Murota iz NK-a Donji Koncovčak, Andi Hatlek iz NK-a Mura Hlapičina i Nikola Kovačić iz SC-a Furstenfeldbruck (NS Njemačke).

Novi igrači NK-a Dubrava Sivica su Masaki Honda iz Askariya Aichi (NS Japan) i Hikaru Takahashi iz FC-a Diego Vectrust Tokio (NS Japan). U NK Napredak Gornji Kraljevec pristigli su Benjamin Krnjak iz NK-a Mali Mihaljevec i Erik Mlinarić iz NK-a Pobjeda Gornji Hrašćan. Redove NK-a Omladinac Mačkovec pojačali su Željko Kamenar iz NK-a Sloboda (S), Matija Horvat iz NK-a Bratstvo (SV), Luka Spudić iz NK-a Dubrava (S), Luka Ujlaki i Filip Paler iz NK-a Mladost Ivanovec. Novi igrači NK-a Šenkovec su Luka Špiranec iz NK-a Nedelišće i Nikola Krištofić iz NK-a Polet (P).

Novi igrači NK-a Parag su Enis Ignac iz NK-a Polet (P), Ivica Balog, Darijo Balog i Dado Ignac svi iz NK-a Šenkovec. Kod NK-a Hajduk Štrukovec i NK-a Donji Koncovčak nije bilo pojačanja.

Piše: Denis Tratnjak

Neovisno o tome radi li se o borbi za prvo mjesto ili borbi za opstanak u ligi, svaki poen, kao i meč, može biti presudan. U 13. kolu međimurskih liga odigrana su 23 susreta te su domaćini bili bolji u 13, dok su gosti slavili u osam ogleda. Tek dva su završila bez pobjednika, dok je sedam ogleda odgođeno.

1. međimurska liga

STK Goričan 1 susreo se s Mihovljanom 3 Primabiro, gdje je Mihovljan zabilježio 6:4 pobjedu, a Dario Grd ostvario je tricu za domaćina koja nije bila dovoljna za bodove. Nedelišće 1 ugostilo je STK Mihovljan čiji su igrači dominirali rezultatom 3:7, pri čemu je Siniša Mesarić tricom ublažio poraz dok je Nino Bujan kod gostiju ostao neporažen.

STK Putjane Pinky-S dominirao je nad USTA Belicom 1 s potpunim trijumfom od 10:0, gdje gosti osakaćeni ozljedama nastavljaju katastrofalan negativan niz. Susret između STK-a Putjane Restart i HE-DRA 1 Draškovec, kao i susret ZEN-Šenkovec 2 i STK-a Hodošan 1, igraju se naknadno ovog tjedna.

1 - Nedelišće 1, STK Mihovljan - ZEN-Šenkovec 2, STK Hodošan 1 - HE-DRA 1 Draškovec, STK Putjane Restart - STK Goričan 1.

2. međimurska liga

Ekipa Čakovec 3 impresivno je nadmašila ZEN-Šenkovec 3 rezultatom 9:1, uz trice igrača Michella Čeha i Danka Šimona. ŠŠK ČAK Čakovec nastavlja dobru formu te je ostvario pobjedu nad prvoplasiranom ekipom GSTK-a Prelog 1 rezultatom 6:4, a Dubravko Hozjak tricom je kod gostiju samo ublažio poraz. Čakovec 1 također je dominirao, pobijedivši HE-DRA

2 Draškovec s 9:1, uz trice igrača Božidara Krnjoula i Gorana Spahije. Lopatinec 1 je iznenadio na domaćem terenu te zabilježio pobjedu nad KosKotoribom 2 rezultatom 7:3, a Stjepanu Vidović trica nije bila dovoljna za bodove. Utakmica između STK-a Zasadbreg 1 i STK-a Donji Kraljevec 2 odigrat će se naknadno ovog tjedna.

Rezultati: Čakovec 3

bilo neporaženog igrača. Lopatinec 2 je dominirao nad HE-DRA 3 Draškovec, osvojivši uvjerljivu 9:1 pobjedu, uz spektakularne trice igrača Nenada Perka i Marka Trbuhovića.

ZEN-Šenkovec 5 je ostvario tijesnu 6:4 pobjedu nad Čakovcem 4, uz tricu Miljenka Perasa kod domaćina. Utakmica između STK-a Hodošan 2 i Male Subotice 1 završila je neriješenim rezultatom 5:5, a Ivan Pongračić je tricom donio bod gostima. STK Putjane 3 je doživio težak poraz od Čakovca 2 Eurolanda rezultatom 1:9, uz tricom istaknute igrače Marijana Čižmešije i Vladimira Rapaića.

Goričana 2, pobijedivši ih s visokih 8:2, gdje se tricom istaknuo David Šte�ić. Ekipa Donjeg Vidovca 1 doživjela je poraz od Goričana 5 rezultatom 4:6, iako je igrač Matija Lukša ostvario tricu u domaćim redovima.

- ZEN-Šenkovec 3 9:1, ŠŠK ČAK Čakovec - GSTK Prelog

1 6:4, Čakovec 1 - HE-DRA

2 Draškovec 9:1, Lopatinec

Rezultati: STK Goričan 1 - Mihovljan 3 Primabiro 4:6, Nedelišće 1 - STK Mihovljan 3:7, STK Putjane Pinky-S - USTA Belica 1 10:0, STK Putjane Restart - HE-DRA 1 Draškovec (igra se naknadno), ZEN-Šenkovec 2 - STK Hodošan 1 (igra se naknadno).

Igrači: Filip Godina (351), Matija Barić (18-2), Boris Preksavec (31-4), Nikola Mikac (34-5), Davor Vidović (30-6), Paula Markati (28-8), Robert Mikac (25-9), Eugen Šimon (26-10), Dario Grd (24-15), Filip Panić (18-12), Miroslav Magdalenić (20-14), Miljenko Vračar (15-12), Siniša Mesarić (20-18), Tomislav Repalust (18-17)... Raspored 14. kola: Mihovljan 3 Primabiro - STK Putjane Pinky-S, USTA Belica

1 - Kos-Kotoriba 2 7:3, STK Zasadbreg 1 - STK Donji Kraljevec 2 (igra se naknadno).

Igrači: Nikola Magdalenić (33-2), Karlo Jambor (19-2), Stjepan Vidović (32-4), Dubravko Hozjak (31-6), Dominik Filipašić (29-7), Nino Bašek (31-8), Matija Strbat (18-5), Božidar Krnjoul (30-9), Michell Čeh (2313), Vinko Legin (23-15), Ivan Fileš (22-16), Goran Spahija (2217), Mario Uršanić (22-17)... Raspored 14. kola: ZENŠenkovec 3 - Lopatinec 1, Kos-Kotoriba 2 - Čakovec 1, HE-DRA 2 Draškovec - GSTK Prelog 1, ŠŠK ČAK ČakovecSTK Zasadbreg 1, STK Donji Kraljevec 2 - Čakovec 3.

3. međimurska liga

USTA Belica 2 ostvarila je 7:3 pobjedu nad Kos-Kotoribom 3 u susretu gdje nije

Rezultati: USTA Belica 2 - Kos-Kotoriba 3 7:3, HE-DRA 3 Draškovec - Lopatinec 2 1:9, ZEN-Šenkovec 5 - Čakovec 4 6:4, STK Hodošan 2 - Mala Subotica 1 5:5, STK Putjane 3 - Čakovec 2 Euroland 1:9.

Igrači: Ivan Pongračić (35-4), Dejan Ivanuša (354), Vladimir Rapaić (29-5), Miro Baranašić (27-10), Nenad Perko (28-11), Krešimir Marđetko (19-8), Jan Zrna (21-9), Jurica Pandur (20-9), Jurica Godina (19-9), Mark Trbuhović (26-13), Goran Novak (24-15), Ivan Hajdinjak (2415), Danijel Matjačić (20-13)... Raspored 14. kola: STK Putjane 3 - Kos-Kotoriba 3, Čakovec 2 Euroland - STK Hodošan 2, Mala Subotica 1 - ZEN-Šenkovec 5, Čakovec 4 - HE-DRA 3 Draškovec, Lopatinec 2 - USTA Belica 2.

4. međimurska liga

Dragoslavec Breg 1 doživio je 3:7 poraz od Goričana 3, a Patrik Bašnec tricom je pridonio gostujućim bodovima i ostanak na vrhu. Mihovljan 4 je doživio tijesan 4:6 poraz od Donjeg Vidovca 2, gdje je Dražen Bubek tricom samo ublažio poraz.

Kos-Kotoriba 5 je slavila protiv Nedelišća 2 rezultatom 6:4, uz impresivnu tricu veterana Stanislava Sovića. Sveta Marija 1 je dominirala protiv

Rezultati: Dragoslavec Breg 1 - Goričan 3 3:7, Mihovljan 4 - Donji Vidovec 2 4:6, Kos-Kotoriba 5 - Nedelišće 2 6:4, Sveta Marija 1 - Goričan 2 8:2, Donji Vidovec 1 - Goričan 5 4:6.

Igrači: Stanislav Sović (29-4), Dejan Marčec (345), Siniša Dvorski (20-4), Patrik Bašnec (24-6), Rafael Dominik (30-8), Dejan Gudlin (22-7), Dražen Bubek (28-9), Gabriel Dominik (29-10), Filip Blažek (22-8), Matija Lukša (27-12), Matej Šlibar (23-13), David Šte�ić (15-10), Bojan Jambrović (20-16)...

Raspored 14. kola: Goričan 3 - Donji Vidovec 1, Goričan 5 - Sveta Marija 1, Goričan 2 - Kos-Kotoriba 5, Nedelišće 2 - Mihovljan 4, Donji Vidovec 2 - Dragoslavec Breg 1.

5. međimurska liga

CB Pingvin STK P1367 i STK Putjane Lateramen remizirali su rezultatom 5:5, pri čemu je Damir Posavec tricom osigurao bod domaćinima. Lopatinec 3 dominirao je protiv Svete Marije 2, pobijedivši ih s visokom desetkom, za ostanak na vrhu tablice. Ostali mečevi odigrat će se do kraja ovog tjedna.

Rezultati: CB Pingvin STK P 1367 - STK Putjane Lateramen 5:5, Lopatinec 3 - Sveta Marija 2 10:0, USTA Belica 3 - GSTK Prelog 2 (igra se naknadno), STK Hodošan

3 - HE-DRA 4 Draškovec (igra se naknadno), STK Putjane 4 - Joka-Čakovec (igra se naknadno).

Igrači: Mario Šte�ičar (35-1), Mladen Trbuhović (224), Mladen Železnjak (28-7), Dejan Slaviček (14-4), Damir Posavec (26-8), Nikola Merdanović (21-7), Marijan Sirc (17-6), Franjo Zrna (26-10), Nenad Martinec (26-10), Karlo Markati (25-10), Miro Štefok (19-10), Stjepan Kolarić (2213), Milovan Horvat (15-9)... Raspored 14. kola: GSTK Prelog 2 - STK Putjane 4, JokaČakovec - STK Hodošan 3, HEDRA 4 Draškovec - Lopatinec 3, Sveta Marija 2 - CB Pingvin STK P 1367, STK Putjane Lateramen - USTA Belica 3.

6. A međimurska liga

STK Pribislavec je pobijedio Šenkovec 6 rezultatom 6:4, pri čemu je Ali Avdija ostvario tricu za domaćina. Mala Subotica 2 je dominirala protiv Zasadbrega 2, pobijedivši ih visokih 9:1, uz impresivne nastupe Kristiana Pintarića i Stjepana Mikulića koji su se istaknuli s tri pobjede.

pan Mikulić (21-9), Saša Kneklin (11-5), Anja Šego (17-10), Ljubo Ignac (10-8), Predrag Šafarić (11-13), Milovan Tomašić (9-13)... Raspored 14. kola: Zasadbreg 2 - Šenkovec 6, STK Pribislavec - STK Putjane 6. 6. B međimurska liga

STK Pribislavec 2022 ostvario je 7:3 pobjedu protiv Dragoslavec Brega 2, uz tricu Iana Tepšića. STK Donji Kraljevec 1 nadigrao je Nedelišće 3 rezultatom 8:2, a Nenad Pigac i Marko Šupljika tricom su pridonijeli za pobjedu domaćina. Ekipe STK-a Zasadbreg 3 i Udruga OKUS Knezovec igraju krajem tjedna.

Rezultati: STK Pribislavec - Šenkovec 6 6:4, Mala Subotica 2 - Zasadbreg 2 9:1. Igrači: Maja Trupković (25-1), Ali Avdija (23-3), Marko Pergar (20-4), Kristian Pintarić (12-3), Ervin Bajuk (13-4), Hrvoje Kulić (12-4), Valentino Škvorc (17-7), Stje-

Rezultati: STK Pribislavec 2022 - Dragoslavec Breg 2 7:3, Nedelišće 3 - STK Donji Kraljevec 1 2:8, STK Zasadbreg 3 - Udruga OKUS Knezovec (igra se krajem tjedna). Igrači: Ian Tepšić (26-0), Nenad Pigac (26-4), Renato Varga (15-3), Anton Jambrović (18-4), Rajko Jakopić (25-7), Željko Mihalic (13-5), Draženko Igrec (23-10), Marko Šupljika (18-8), Tihomir Horvat (20-9), Domagoj Heric (20-10), Neven Šafarić (20-13), Siniša Legin (15-16), Josip Novak (1216), Dubravko Vrbanec (8-11), Noa Kovačić (6-9)... Raspored 14. kola: STK Donji Kraljevec 1 - STK Pribislavec 2022, Dragoslavec Breg 2 - STK Zasadbreg 3, Udruga OKUS Knezovec - GSTK Prelog 3.

Boris Preksavec iz STK-a Putjane

Poduzeće Cromatic d.o.o. iz Preloga traži

DIREKTORA PROIZVODNJE

Direktor proizvodnje igra središnju ulogu u proizvodnji i proizvodnim industrijama. Odgovornost direktora proizvodnje varira ovisno o veličini tvrtke, industriji i strukturi, a obuhvaća širok raspon zadataka povezanih s planiranjem, upravljanjem i optimizacijom proizvodnih procesa.

Ključne odgovornosti direktora su:

• Strateško planiranje

Razvija i i implementira strategiju za proizvodni odjel kako bi se ispunili ciljevi tvrtke, uključujući poboljšanja učinkovitosti, smanjenje troškova i poboljšanja kvalitete.

• Planiranje i upravljanje proizvodnjom Osigurava da su proizvodni planovi učinkoviti i ostvarivi te da ispunjavaju kratkoročne i dugoročne ciljeve.

To uključuje praćenje proizvodnih procesa, rasporeda, opterećenja i materijalnih potreba.

• Proračun i kontrola troškova

Priprema proračune za proizvodni odjel i prati troškove kako bi osigurali da proizvodnja ostane unutar proračuna.

To također uključuje prepoznavanje i implementaciju troškovno učinkovitih rješenja.

• Upravljanje kvalitetom

Osigurava da svi proizvodi zadovoljavaju unutarnje i vanjske standarde kvalitete kao i regulatorne zahtjeve.

Provodi procese i postupke kontrole kvalitete te praćenje kvalitete sirovina i gotovih proizvoda.

• Upravljanje osobljem

Vodi, motivira i razvija proizvodno osoblje, uključujući zapošljavanje, obuku, ocjenjivanje i, kada je potrebno, otpušta zaposlenike. To također uključuje osiguranje sigurnog i zdravog radnog okruženja.

• Tehnologija i oprema

Prati i procjenjuje nove tehnologije i opremu koja može poboljšati proizvodni proces i osigurati da se postojeći strojevi i oprema održavaju i ažuriraju prema potrebi.

• Dobavljači i upravljanje zalihama

Suradnja s dobavljačima kako bi se osigurala pravovremena isporuka sirovina i komponenti, što uključuje upravljanje zalihama kako bi se optimizirale razine zaliha i tako smanjili troškovi.

• Služba za korisnike i zadovoljstvo kupaca

Osiguranje proizvodnje i zadovoljavanje zahtjeva kupaca i rokova te suradnja s prodajom i marketingom kako bi razumjeli potrebe kupaca i tržišne promjene.

• Sukladnost i odgovornost prema okolišu Pridržavanje relevantnih zakona i propisa, uključujući sigurnost na radu, zaštitu okoliša i druge relevantne standarde. To također uključuje razvoj i provedbu održivih proizvodnih praksi.

• Izvještavanje i analiza

Pripremanje redovnih izvješća o proizvodnom učinku, uključujući analizu produktivnosti, kvalitete i isplativosti, te predlagati poboljšanja na temelju tih podataka.

Profil

Uspjeh direktora proizvodnje ovisi o sposobnosti balansiranja ovih odgovornosti dok ostaje u toku s industrijskim trendovima i tehnološkim napretkom kako bi kontinuirano poboljšavao proizvodne procese i vodio tvrtku naprijed.

Tvrtka CROMATIC d.o.o. je podružnica danske tvrtke Holtec Automatic A / S. Cromatic d.o.o. ima sjedište u Prelogu, a kompanija je orijentirana na rast u razvoju tehnologije u automatizaciji. Specijalizirani su za razvoj složenog softvera i hardvera.

Svi zainteresirani se mogu javiti na: e- mail: nk@cromatic.hr ili na telefon: 099 464 60 94 www.cromatic.hr

SREDIŠĆANEC

Jakob Mutvar je pravi nogometni biser!

Piše: Nikola Lukman

Jakob Mutvar rođen je u Grazu 2006. godine, a njegovi roditelji Robert i Marija rodom su iz Murskog Središća. Cijela obitelj je vezana uz sport. Sve do Jakobova ozbiljna, i zasad poluprofesionalnog, pristupa nogometu, cijela je obitelj redovito trčala na trkama u Murskom Središću, Grazu i drugim mjestima gdje su se utrke održavale.

Mama je bila rukometašica, a igrala je u Hrvatskoj za ŽRK Čakovec, a kasnije i u Austriji za HC Graz (Bundesliga i višestruki prvaci Štajerske) sve do svoje četrdesete. Otac je rekreativno trenirao karate i bavio se trčanjem, a stariji brat Martin je igrao nogomet. Obitelj Mutvar bogata je sportskim genima koje su prenijeli i na najmlađeg Jakoba, danas nogometaša austrijskog SV Kapfenberg.

Prepoznala ga filijala

Red Bull Salzburga

Jakob se nogometom počeo baviti s pet godina, uz svog pet godina starijeg brata. Uvijek je htio igrati s bratovim prijateljima jer su njegovi bili bolji u nogometu. Nogometni početak veže ga uz lokalni klub LUV Graz. Već na samom početku, trener Andi vidio je talent u Jakobu te je njegovim roditeljima tada poručio: - Djeca nisu mašine, ali za Jakoba nisam siguran.

Jakoba je kasnije prepoznala �ilijala Red Bull Salzburga. Priključio se klubu JAZ-GÜ Süd gdje ga je dočekao trener Danijel koji je na njega ostavio najbolji dojam. U tom klubu igrao je do 13. godine.

Talent koji se nogometno školuje u Austriji, a jednog dana volio bi doći u Hrvatsku i zaigrati u HNL-u

Grad Čakovec objavio je javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Čakovca u 2024. godini. Riječ je o Nagradi Grada Čakovca za životno djelo, Zlatnik “Grb Grada Čakovca”, Godišnju nagradu Grada Čakovca i Nagradu “Adama Zrinskog“.

- Nakon moje 13. godine trebalo se odlučiti za novi put obrazovanja. Ja sam oduvijek htio biti samo nogometaš, pa je i moje daljnje školovanje postalo podređeno tome. Nakon završene četverogodišnje gimnazije u Grazu, nastavio sam sljedeće četiri godine u Kapfenbergu, isto u gimnaziji, ali sportski smjer. Taj je razred podređen sportašima. Svi treniramo dva puta na dan. Nakon doručka je prvi trening, pa onda idemo na nastavu i poslije podne još jedan trening. Ovdje ću ove godine i maturirati u BORG-u Kapfenberg. Živim u internatu i tamo smo svi jedna velika obitelj. Najviše se družim sa svojim suigračima. Slobodnog vremena baš i nemam. Samo škola i nogomet. Još malo pa će biti samo nogomet, kazao nam je Jakob.

ma potrebi. Alter-

igrača, najviše centralnog bravrline borbenost, pregled i čitanje igre, nema “izgu-

U svim klubovima i uzrastima gdje god je igrao uvijek su bili na vrhu ili pri samom vrhu tablice. Također, Jakob je, uz svoje godište, igrao i za starije uzraste. Visok 192 cm, a najbolje mu paše obrana

- Sada igram ÖFB U18 austrijsku ligu istok. Nakon jesenskog dijela prvenstva smo drugi, dva boda iza vodećeg. Trener mi je bio iskusni Vladimir Petrović, bivši Dinamovac, a u proljetnom ga nasljeđuje trener Alexander Lasselsberger, pa se nadam da ćemo mi do kraja ipak biti prvaci, poručuje Jakob koji je 18-godišnjak visok 192 cm te se najbolje snalazi u obrambenoj ulozi.

- Budući da sam uvijek bio veliki rastom, najviši u ekipi, igram obrambenog

Na ljetnim praznicima 2023. godine Jakoba smo mogli vidjeti na treninzima Poleta (SMnM) za koji je u jednoj prijateljskoj utakmici postigao pogodak.

Trenirao i u svetomartinskom

Poletu

- Da, predsjednik NK-a Polet (SMnM) Novinščak mi je pružio priliku da ljetne praznike 2023. iskoristim radno za treniranje u Međimurju i osjetim klimu i temperament kojim se tu trenira, igra i živi za nogomet. Dečki su me prihvatili fenomenalno i zahvaljujući predsjedniku Novinščaku, tadašnjem treneru Brezovcu i svim igračima ponio sam najljepša iskustva u međuljudskom i sportskom smislu. Dobio sam i priliku zaigrati na pripremnim utakmicama (čak sam zabio i gol). Moja obitelj i ja smo bili jako sretni što smo

upoznali tako divne ljude. Nadam se da bi i to mogao biti jedan početak za mene i da zaigram u HNL-u. Hvala još jednom svima iz NK-a Polet za to iskustvo, opisao nam je Jakob svoje trenutke s Poletom.

Ove godine će završiti srednju školu, a onda će krenuti u potragu za profesionalnom nogometnom sredinom. Tko zna, možda ga već ovog ljeta vidimo na hrvatskim travnjacima.

- Nakon mature ću se potpuno posvetiti nogometu. Cilj mi je imati jake treninge i trenera s kojim bih mogao napredovati i razviti se u profesionalca.

Uz svoj matični klub, volim gledati Lige Petice i HNL, naravno s oduševljenjem pratim nogometnu reprezentaciju i s ponosom nosim kvadratiće na majci. Rado bih jednom zaigrao za Barcelonu, zaključio je Jakob.

Pravo podnošenja prijedloga Komisiji za dodjelu Nagrade Grada Čakovca imaju građani Grada Čakovca, domaće pravne osobe i Gradonačelnica Grada Čakovca. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja s obrazloženjem i potrebnom doku-

mentacijom dostavljaju se Komisiji poštom na adresu Grad Čakovec, Kralja Tomislava 15, s naznakom “Za dodjelu javnih priznanja Grada Čakovca” ili osobno u Grad Čakovec, Kralja Tomislava 15, Čakovec, na urudžbeni zapisnik ili putem e-maila na

info@cakovec.hr zaključno do 10. travnja 2024. Odluku o dodjeli javnih priznanja donosi Gradsko vijeće, a nagrade i javna priznanja bit će dodijeljeni na svečanosti uz Dan Grada Čakovca u svibnju 2024. godine. (vv)

Jakob se potpuno planira posve�� nogometu

RADI POVEĆANOG OBIMA POSLA

ZAPOŠLJAVAMO:

• RAČUNOVODSTVENI REFERENT

- mjesto rada: Čakovec

- potrebno radno iskustvo

- zaduženja: knjiženje ulaznih i izlaznih računa, evidencija URA i IRA, materijalno/robno knjigovodstvo

- uvjeti: SSS, VŠS, VSS

• GRAĐEVINSKI KALKULANT

- mjesto rada: Čakovec

- poželjno radno iskustvo

- zaduženja: izrada detaljnih građevinskih kalkulacija, komunikacija sa suradnicima / poddobavljačima te praćenje ponuda

Zajednička fotografija uz grkokatoličku katedralu

ČLANOVI Književnog kruga Prelog i Udruge umirovljenika Prelog gostovali u Križevcima

Pljesak za kajkavsku riječ i popevku

Predstavilo se desetak članova i članica Književnog kluba Prelog: Marija Bermanec, Katarina Herman, Vinko Rojko, Veronika Zrna, Barbara Matulin, Zlata Tisaj, Marta Krušelj, Božica Šopar, Vlado Mihaljević kantor i Snežana Hižman

Piše: Josip Šimunko

Članovi Književnog kluba Prelog te Pjevački zbor i Plesno scenska sekcija Udruge umirovljenika Prelog bili su prvog dana ožujka u posjeti gradu Križevcima te gosti Gradske knjižnice i čitaonice “Franjo Marković“. U multimedijalnoj dvorani knjižnice održano je veoma uspješna književna večer kajkavske poezije i pjesme.

Na početku je Marjana Janeš-Žulj, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice “Franjo Marković“ pozdravila goste te naglasila da je to početak lijepe suradnje. Kroz program je vodila Snežana Hižman, predsjednica Književnog kluba Prelog.

Predstavilo se desetak članova i članica Književnog kluba Preloga sa svojim kajkavskim pjesmama i prozom:

nika Zrna, Barbara Matulin,

Katarina

kruga Prelog ljević kantor i Snežana Hižman. Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog je pod vodstvom Miljenke Zvonarek izveo nekoliko međimurskih popevki, a Plesno scenska skupina Udruge umirovljenika pod vodstvom Katarine Herman je zajedno sa zborom

izvela malu šaljivu jednočinku pod nazivom “Priločke su mlade snehe posred Drave �lake prale“.

Književna večer završena je pjesmom “Prodavačica ljubičica“ koju je otpjevala Marija Bermanec i na kraju prisutnima u dvorani podijelila pu-

šleke đurđica, jer ljubičice tek sad dolaze. Svi autori i točke programa ispraćeni su pljeskom. Ravnateljica knjižnice u Križevcima Marjana Janeš-Žulj priredila je za goste iz Preloga mali domjenak na rastanku.

Članovi Književnog kluba Prelog i Udruge umirovljenika razgledali su u popodnevnim satima Grkokatoličku katedralu u Križevcima. Primio ih je križevački grkokatolički biskup Milan Stipić, koji ih je vodio kroz bogatu povijest katedrale. Katedrala je izuzetan kulturno-povijesni spomenik, a goste iz Preloga posebno je dojmila veoma bogata knjižnica s desetak tisuća knjiga i inkunabula, starih rukopisa i umjetničkih djela. Riječ je o neprocjenjivoj vrijednosti starih knjiga, a samo jedna

- uvjeti: SSS, VŠS građevinskog usmjerenja

• VODITELJ GRADILIŠTA – više izvršitelja

- mjesto rada: Međimurje, Varaždin, Zagreb

- poželjno radno iskustvo

- zaduženja: vođenje, planiranje, organizacija, koordinacija i nadziranje radova i troškova gradilišta; suradnja s investitorom i vanjskim sudionicima projekta

- uvjeti: SSS/VŠS/VSS građevinskog usmjerenja, organizacijske sposobnosti, komunikativnost, stručnost, samostalnost u radu, aktivno korištenje računala, vozačka dozvola B kategorije

• GRAĐEVINSKI POSLOVOĐA – više izvršitelja

- mjesto rada: Međimurje, Varaždin, Zagreb

- potrebno radno iskustvo

- zaduženja: rukovođenje, koordinacija i kontrola rada radnika i podizvođača na gradilištu; nadzor i upravljanje sredstvima rada, provođenje i kontrola mjera zaštite na radu, urednosti i čistoće gradilišta

- uvjeti: SSS građevinskog smjera; organizacijske sposobnosti, komunikativnost; vozačka dozvola B kategorije

• VOZAČ MIKSERA

- mjesto rada: rad na području Međimurske županije i u pogonima tvrtke

- poželjno radno iskustvo

- uvjeti: COD 95 i kartica vozača, vozačka dozvola A, B i C kategorije

• VOZAČ C+E KATEGORIJA

- mjesto rada: Hrvatska

- poželjno radno iskustvo

- uvjeti: vozačka dozvola A, B i C kategorije

• GRAĐEVINSKI RADNIK na proizvodnji

AB konstrukcije – više izvršitelja m/ž

- mjesto rada: Čakovec

• GRAĐEVINSKI RADNIK– više izvršitelja

- mjesto rada: Međimurje, Varaždin, Zagreb

- zidar

- tesar - armirač

• MONTER SUHE GRADNJE

• SOBOSLIKAR

• LIMAR

Nudimo: stimulativna primanja, mogućnost napredovanja, dodatno usavršavanje, stalni radni odnos uz probni rok Kontakt 099/538-9083, zamolbe slati na email: m-pmp@m-pmp.hr

ZA KAŠTEL u Pribislavcu i Hižu međimurske popevke 12 milijuna eura

Kaštel se vraća građanima Pribislavca

Međimurska županija sa svojim partnerima i ustanovama je osigurala je iz sredstva iz sredstava za javnu i turističku infrastrukturu oko 12 milijuna eura.

Za Hižu međimurske popevke u Donjoj Dubravi osigurano je 5,5 milijuna eura, a za revitalizaciju kaštel u Pribislavcu u iznosu od 6,6 milijuna eura. Za oba projekta osigurano je stopostotno financiranje iz

natječaja za javnu i turističku infrastrukturu. Feštetićev kaštel u Pribislavcu obnovit će se u punom sjaju unutarnjeg i vanjskog uređenja, s engleskim vrtom oko njega.

- Važno je da smo Kaštel preuzeli na sebe kao Županija, jer smo imali znanje da projekt prođe, ali nakon potpisivanja ugovora ćemo ga revitalizirati i vratiti uređeni dvorac mještanima Pribislavca. (BMO)

Nastup Zbora umirovljenika Grada Preloga

Herman, Ivan Rojko i Marija Bermanec, članovi Književnog

Honda CR-V 2.0 Full Hybrid 4WD Elegance

Prostranost i potrošnja su najveće vrline

Šesta generacija

Honde CR-V donosi moderan izgled i mnogo prostora u kabini i prtljažniku, pod poklopcem se skriva hibridni pogonski sustav koji omogućuje nisku potrošnju, a tu je i pogon na sve kotače. Trebate li nešto više?

Piše i foto: Igor Rudež

Već niz godina je Honda CR-V među 10 najprodavanijih automobila u svijetu, no na europskom tržištu nikad nije postigla takav uspjeh. No izgleda kako bi se novom, već šestom generacijom, to moglo i promijeniti. Naime, novi CR-V je dizajniran kako bi se svidio i europskim kupcima, a to smo mogli i primijetiti tijekom testa jer su se često glave okretale za automobilom.

Sprijeda je novi CR-V, mogli bismo reći, napuhan Civic, što nije nimalo loše, dok je straga napravljen opsežan redizajn u odnosu na prethodnika. Linije su čiste i elegantne, gotovo bezvremenske, a cjelokupan je dojam i više nego pozitivan. Osim toga, kutijast dizajn automatski nudi i više prostora za putnike i prtljagu 4706 mm dug automobil dovoljno prostran za pet osoba i svu prtljagu. Prostranost je bila značajka i prethodne generacije, a novi je preko 10 cm duži.

Osim toga, iznimno je i praktičan, a posebno cijenimo otvaranje stražnjih vrata pod kutem od 90 stupnjeva, što omogućuje lako postavljanje djeteta u sjedalicu ili bilo koji drugi manevar koji morate napraviti na stražnjim sjedalima. A upravo tamo se i odrasli mogu smjestiti vrlo lako bez da će im zasmetati naslon prednjih sjedala pomaknutih do kraja, a jedino bi najvišima kosa mogla lagano dodirivati krov, koji je nešto niži radi serijskog pano-

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4706 x 1866 x 1684 mm

Osovinski razmak: 2700 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1806 kg/ 544 kg Veličina prtljažnika

587/1642 litara

Vrsta motora / broj cilindara: Hibridni/4

Pogon:

Svi kotači

Mjenjač: Automatski, bestupanjski, CVT

Snaga:

135 kW / 184 KS

Okretni moment:

335 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 187 km/h / 9,4 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,7

CO2 emisija:

151 g/km

Cijena:

56.890 eur

Oprema: 9-inčni multimedijski sustav, bežični punjač mobitela, automatski dvozonski klima-uređaj, LED svjetla, 18-inčni aluminijski naplatci, panoramski stakleni krov s otvaranjem, grijana prednja sjedala i upravljač, električna podesiva kožna sjedala...

ramskog krova koji se može otvarati. Po sredini poda gotovo da nema uzdignuća, a tu su i ventilacijski otvori i dva USB priključka za punjenje uređaja. Naravno, naslon za ruke koji skriva držače čaša i dodatni fino podstavljen pretinac se podrazumijevaju, kao i nasloni sjedala koji se mogu individualno podešavati. Kada se smjestite na veliko i udobno vozačko sjedalo, ispred vas je moderna konzola koje svoje korijene vuče iz Civica. To znači mrežasta povr-

šina koja se proteže čitavom širinom vozila, ispod koje su smješteni ventilacijski otvori, a središnjim dijelom dominira 9-inčni multimedijski sustav koji se može dosta prilagođavati, a tu je i okretni gumb za uključivanje/isključivanje, ali služi i za podešavanje glasnoće, kao i fizička tipka za povratak na početni zaslon i tipka za povratak. Multimedijski sustav donosi klasičan dizajn, no on je ujedno pregledan i lak za korištenje, a na dnu zaslona su dodatni prečaci za glavne funk-

cije. Srećom, na njemu nema podešavanje klimatizacije, kojom se upravlja putem fizičkih gumbi i tipki, što znatno olakšava upotrebu bez gledanja. Tu su smješteni i prekidači za grijanje prednjih sjedala, dok se tipka za grijač upravljača nalazi na samom upravljaču. Logično, ali to rješenje, koliko nam je poznato, koristi samo Honda. Ne smijemo zaboraviti reći kako je sustav bez problema pročitao sve pjesme s testnog USB-a, a za pohvalu je i što gotovo instantno za-

počinje s reprodukcijom nakon uključivanja vozila.

Na središnjoj konzoli su još i klasični i novi USB-C priključak, 12 V utičnica, ali i serijski bežični punjač mobitela. Na tom povišenom dijelu su i prekidači mjenjača, odnosno tipke za odabir smjera vožnje, jer Honda koristi bestupanjski CVT mjenjač. Tu je i tipka za odabir načina vožnje, kao i za uključivanje sustava za olakšavanje vožnje pri strminama. Ne smijemo zaboraviti reći i kako je prednji naslon za ruke

izrazito udoban, ali i širok, pa ćete rijetko laktovima dodirivati suvozača. Još jedan dokaz Hondine prostranosti. Ispred vozača se nalazi upravljač gotovo idealne debljine, koji odlično leži u ruci, a na njemu se nalaze fizičke tipke, dok je sve informacije prikazuju na 10-inčnom zaslonu s instrumentima. Dizajn je klasičan s mogućnošću podešavanja, no izgled je ponovno jednostavan i pregleda bez mnogobrojnih lijepih detalja koji ustvari smetaju

Iako je dug preko 4,7 metara, ne izgleda tako velik

18 inčni aluminijski naplatci su dio serijske opreme

Poznat iz prethodnih generacija, mjenjač su tipke kojima se odabire smjer vožnje

Praktično! Tipka za grijanje upravljača se nalazi na samom upravljaču

Središnji zaslon ima dijagonalu od 9 inča, te tri fizičke tipke za upravljanje

u preglednosti. Tako to rade Japanci! A jedina je šteta što ugrađena stražnja kamera, kao i kamera u desnom retrovizoru nisu veće rezolucije, jer ovako prikazuju izblijeđenu sliku s niskim detaljima.

A kamera u desnom retrovizoru se pali prilikom davanja

desnog pokazivača i prikazuje mrvi kut. A osim što se u CR-V bez problema može smjestiti pet osoba, bit će i dovoljno prostora za njihove stvari. Naime, prtljažnik u osnovi zaprima 587 litara prtljage, što je i više nego dovoljno i za duža putovanja, a

preklapanjem stražnjih sjedala dobiva se prostor od 1642 litre kojeg ćete teško napuniti sa stvarima, osim ako se ne selite. Što se tiče hibridnog pogonskog sustava, on je nov i puno bolje radi nego prethodni, a sastoji se od benzinskog motora i dva elektromotora.

Dvolitreni četverocilindrični motor Atkinsonovog ciklusa nudi snagu od 148 KS, dok elektromotori daju snagu od 184 KS, dok je ukupna snaga sustava 184 KS i nudi se 335 Nm okretnog momenta. Ugrađena baterija ima kapacitet od tek 1,05 kWh, pa se brzo puni,

Čak

ali i prazni, no bez obzira na to, ovaj terenac s težinom od preko 1,8 tone troši kao upaljač. Nakon sedam dana druženja prosjek je bio 6,7 litara, s time da smo se na autocesti uvijek vozili u Sport načinu vožnje, dok smo svim ostalim cestama vozili u standardnom načinu vožnje. Sada čitav sustav djeluje skladnije, pa je užitak voziti ovaj automobil. Uz to, ne naginje se u zavojima, dobro podnosi neravnine i rupe na cesti, pa je odličan i za duge relacije. Osim toga, za razliku od nekih konkurenata nije čak ni (pre)glasan kada pritisnete papučicu gasa do kraja na autocesti, što mu je dodatan plus. A kad se svemu tome pridoda i fer odmjerena cijena onda stvarno nema prigovora!

Testni je model bio opremljen početnim Elegance pa-

ketom opreme koji nudi zaista bogat popis opreme, a jedina doplata je metalik boja, pa je ukupna cijena testnog modela 56.890 eura. Povoljnija je jedino izvedba s pogonom samo na prednje kotače koja košta 52.940 eura bez metalik boje, ili pak “full“ opremu Advance, gdje za 60.060 eura dobivate još head-up zaslon, grijana stražnja sjedala, ventilirana prednja sjedala, MultiView kamere, Bose premium audio sustav, subwoofer, adaptivna prednja svjetla i još poneku sitnicu.

Honda je s novom generacijom modela CR-V, barem po nama, ponudila lijepo upakiranu tehnologiju po cijeni konkurencije, no ponudila je bogatu opremu i mnogo prostora, pa bi možda nova generacija mogla postići veći uspjeh i u Europi.

Hibridni sustav je skladan, tih i omogućuje nisku potrošnjuNaslon stražnjih sjedala se da podešavati po nagibu, a sve kako bi duga vožnja bila što ugodnija

587 litara je osnovni obujam prtljažnika, a s preklopljenim sjedalima 1642 litre

Ova generacija modela CR-V izgleda odlično, posebice iz ovog kutaOsnova za uređenje unutrašnjosti je bila ona iz modela Civic

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 8. do 14. ožujka 2024.

P 8 Ivan od Boga, Ivša, Boško, Stjepan

S 9 Franciska Rimska, Franjka, Dominik, Fanika

N 10 4. KORIZMENA (Sredoposna), Krunoslav, Emil

P 11 Firmin, Tvrtko, Kandid, Blanka

U 12 Bernard, Budislav, Veljko, Fina, Dora

S 13 Patricija, Sabina, Ratka, Rozalija

Č 14 Matilda, Milijana, Borka, Eva

Sretan Vam imendan!

ROĐENI

Čakovec:

Sonny Mihael Kovačić, sin Ive i Maria

Tina Oršoš, kći Valentine i Milorada

Ema Horvat, kći Marije i Daria

Iva Topolko, kći Snježane i Dejana

Alita Novak, kći Karmen i Filipa

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

besplatno

(HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

FINA Čakovec tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec

mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

ŽUC tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Palijativni tim tel. 099 269 3053

Besplatna posudionica pomagala

za palijativne bolesnike: Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567

Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Gradovi i općine

Grad Čakovec

Općina

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 9. OŽUJKA

dr. Karmela Matjan-Bogdan I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopatinec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica

dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Orehovica dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Emina Kovačević K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Strahoninec

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sveti Martin na Muri

dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE

MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Ian Raspet, sin Đenifer i Matije

Noa Vičar, sin Sanje i Nenada

Leo Horvat, sin Sanele i Klaudia

Vigo Zeko, sin Antonije i Marka

Leda Zorić, kći Lucije i Nevena

Rea Oršoš, kći Nataše i Dražena

Drini Shehu, sin Adeline i Fitima

VJENČANI

Čakovec:

Slava Ćus i Zdravko Jaklin

UMRLI

Čakovec:

Veronika Krištofić r. Čeh r. 1939.

Marija Horvat r. Baranašić r. 1931.

Ivan Malašić r. 1958.

Zvonimir Šestak r. 1948.

Ivan Peter r. 1951.

Marija Vađunec r. Hajdinjak r. 1940.

Marija Đurkin r. Kovač r. 1933.

Rozalija Burić r. Šafarić r. 1944.

Mursko Središće:

Julijana Kovačić r. Perčić r. 1931.

Marija Hrženjak r. Jurović r. 1925.

Katarina Vinković r. Turk r. 1936.

Prelog:

Slavko Delladio r. 1955.

Vjekoslav Blažeka r. 1952.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Pintarić

iz Pribislavca preminuo 5. ožujka nakon kratke i teške bolesti u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Elizabeta Kovačić rođ. Bengez

iz Čakovca preminula 2. ožujka u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Tardi

iz Žiškovca preminuo 4. ožujka nakon kratke i teške bolesti u 63. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zlatko Novak – Brc

iz Čakovca preminuo 3. ožujka nakon teške bolesti u 58. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Cecilija Vrhar rođ. Rojko

iz Turčišća preminula 6. ožujka u 89. godini života

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj ŽELJKO

NOVAK

13.3.1993. - 13.3.2024.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Detoni

iz Varaždina preminuo u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Đuro Pogorelec

iz Hamburga (Njemačka) preminuo u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Ožura

iz Hodošana preminula u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Brisar Stjepan

iz Palinovca preminuo u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rozina Knezić rođ. Hrustek

iz Nedelišća preminula u 93. godini života

OBJAVITE

IN MEMORIAM

MLADEN BABIĆ

28.2.1993. - 28.2.2024.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata

Međimurske županije

PUTEM OBRASCA na našoj

web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600

88. NET d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 17, Čakovec, traži 3 m/ž skladišna radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/314-680 ili na mob. 098/241-267 ili na email: z.vugrinec@ net-net.hr do 15.3.

89. NEORES d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 5 m/ž šivača, 5 m/ž pomoćnih radnika u proizvodnji i 5 m/ž pakirera, javiti se email: tina@neores.hr do 8.3., a više info na: www.hzz.hr

90.Nikky’sbeautystudioj.d.o.o.,Prelog,traži m/ž kozmetičara, javiti se osobno uz obaveznu najavu na mob. 098/9212-858 do 22.3.

91. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž suradnika projektanta prometnica i vanjskog uređenja i 1 m/ž dipl.inž. arhitekture, javiti se emailom: kadrovska.nording@gmail.com do 23.3.

92. NOVI FEROMONT d.o.o., Kolodvorska 80b, D. Kraljevec, traži m/ž specijalistu - stručnog suradnika u komercijali, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-331 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 15.3.

93. NZZ New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži m/ž uredskog administratora, javiti se na tel. 040/313-235 ili na mob. 099/329-4175 ili na email: jelena.buhanec@ ntt-hr.com do 18.3.

94. Number One d.o.o., D. Mihaljevec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/186-3044 do 12.3.

95. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži 1 m/ž njegovatelja, m/ž socijalnog radnika, m/ž radnog terapeuta i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091/933-5666 do 28.3.

96. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži m/ž vozača C kat., javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/776-203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ck.t-com.hr do 29.3.

97.OLUKRoboticsd.o.o.,Nedelišće,tražim/ž pomoćnoglimara,javitisenamob.095/9121436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail.com do 15.4.

98. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a, Pušćine, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@okno.hr do 15.4.

99. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 099/2411-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com

100. Pavlic-Asfalt-Beton d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž cestara - radnika niskogradnje, m/ž voditelja gradilišta, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima i 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi, javiti se na tel. 040/655-525 do 31.3.

101. Park Mladosti d.o.o., Gornji Mihaljevec 5a, traži 2 m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/7340-634 ili na email: parkmladostigm@gmail.com do 8.3.

102. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, 2 m/ž skladištara-viličariste,2m/žskladišnaradnika u proizvodnji, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž vozač (C+E kat.), 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u proizvodnji stočne hrane, m/ž radnika u valionici, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u valionici, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, m/ž vozača traktora i m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije i m/ž voditelja održavanja, javiti se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 19.3.

103. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operateranacncplazmi,m/ždjelatnikaodjela 3D skeniranje, 4 m/ž osoebe za osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2m/ž cnc programera, 4 m/ž osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje) i m/ž djelatnika odjela informatike, javiti se na email: pib-extra@pib-extra.hr do 31.3.

104. Plantana zapošljavanje d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž šumskih radnika i m/ž šumskog tehničara, javiti se na mob. 099/312-4774 ili na email: uprava@ platanazaposljavanje.hr do 15.3.

105. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača i m/ž skladišno transportnog radnika, javiti se na email: zaposljavanje@ plodine.hr do 29.2.

106.PodrumŠtrigovad.o.o.,Štrigova,traži m/ž pomoćnog enologa, m/ž agronoma -voditeljavinograda,m/žvoditeljavinograda - traktoristu, 5 m/ž radnika u vinogradu i 5 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-466 ili na mob. 098/390-763 ili na email: posao@ tpvz.hr do 27.3.

107. Poljoprivredni obrt DRK, Belica, M. Gupca 38, traži m/ž agronoma, javiti se na tel. 040/845-418 ili na mob. 098/776-281 ilinaemail:matija.drk@gmail.comdo15.3.

108. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži m/ž tehnologa AKZ-a, m/ž voditelja AKZ-a i otpreme, 3 m/žradnikanapakiranju,2m/žkontrolora kvalitete, m/ž voditelja odjela održavanja i investicijeim/žtehnologa(rokprijave8.3.), 1 m/ž poslovođu izrade podsklopova i 2 m/ž pogonska inž. zavarivanja (rok prijave 23.3.), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 098/1830-293 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr ili info@ primabiro.hr

109. PROGRESSOF d.o.o., M. Gupca 59, Čakovec, traži m/ž vulkanizera, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600081 ili na email: asc.cakovec@gmail.com do 15.3.

110. PROKONA obrt, Prelog, N. Tesle 19, traži m/ž inž. strojarstva - cad konstruktora - solidworksa, javiti se osobno na adresu Poduzetnički centar Prelog, Hrupine 7b ili na tel. 040/295-398 ili na mob. 098/426457 ili na email: info@prokona.com ili na link; www.prokona.eu do 30.3.

111. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na liniji za plastifikaciju metala, javiti se na tel. 040/396-333 ili na mob. 099/380-7104 ili na email: posao@ promming.hr do 14.3.

112. Restoran Kristal, Čakovec, Cvjetna 3, traži m/ž konobara i m/ž čistača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-105 ili na email: restorankristal@yahoo.com do 31.3.

113. RE-GRA d.o.o., Ulica K.Zvonimira 18, traži m/ž građevinskog tehničara i m/ž keramičara, javiti se osobno na adresu ili na email: slavko@regra.hr do 19.3.

114. Riva sunset d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhara, javiti se emailom: zamolbe@ markov.hr do 31.3.

115. Savez udruga invalida Međimurske županije, traži m/ž pomoćnika u nastavi učeniku s teškoćama u razvoju za mjesto rada Kuršanec i za Pribislavec (30 sati tjedno), javiti se na email: suosimz@gmail.com do 13.3.

116.SANITASGebaudetechnikd.o.o.,traži2m/žbravarazaraduNjemačkoj,javitise na mob. 098/678-092 ili na email: info@ sanitas-info.com do 28.3.

117.Smrtićoprema-stolarija,G.Kuršanec, traži m/ž stolara i m/ž pomoćnog radnika u stolariji, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/980-6580 do 21.3.

118. SKUBACH, Prelog, Jug II 31, traži m/ž frizera, javiti se na email: ines.mozek@ gmail.com do 31.3.

119. S-SEČAN d.o.o., Ivanovec, Ul. Preloge 19 - mjesto rada Čakovec, traži 2 m/ž vozača kamiona, javiti se osobno sa zamolbom na gornju adresu ili na tel: 040/338000 ili mob 091/1010-402 ili emailom: petar@s-secan.hr do 31.3.

120. TAHO CENTAR d.o.o., Pušćine, traži m/ž servisera vatrogasnih aparata, javiti se na mob. 098/458-057 ili na email: tahocentar.sara@gmail.com do 31.3.

121. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 93, D. Kraljevec, traži m/ž kuhara u Hotelu Kralj, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili na mob. 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 30.4.

122. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec, Pribislavec, m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Savska Ves, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 29.3.

123. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž strojara, m/ž djelatnika za održava-

nje strojeva i 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se na mob. 098/241-673 do 15.3.

124. TRUE COLORS, Štrigova 72, traži 3 m/ž kuhara, javiti se na email: Truecolorsjb4@gmail.com do 10.3.

125. TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 4 m/ž mehaničara i 4 m/ž radnika na opsluživanju pletećih strojeva, javite se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 31.3.

126. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A. G. Matoša 6, traži 2 m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku, javiti se pismenom zamolbom ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 16.3.

127. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži m/ž videćeg pratitelja, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@usm.hr do 10.3.

128. UNIJABETON d.o.o., Kuršanec, traži 3 m/ž vozača - strojara miksera / beton pumpe, javiti se na mob. 098/330-796 ili na email: sanja@unijabeton.hr do 7.3.

129. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, ZAVNOH-a 45, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 8.3.

130. VITO d.o.o., Trg Republike 6, Čakovec, traži m/ž frizera, javiti se osobno na adresu: Trg Republike 6, Čakovec, do 15.3.

131. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara, m/ž dipl.inž. elektrotehnike i m/ž pomoćnog radnika, javiti se na email: gordan.vrbanec@ v-elin.hr do 22.3.

132. Vrtlarija Vijenac d.o.o., Dravska 70, Strahoninec-Poleve, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji cvijeća, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/8155258 ili na email: info@vrtlarija-vijenac. hr do 15.3.

133. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija, 5 m/ž montera vodovodnih instalacija i m/ž električara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob. 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 18.3.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

BRODSKI REZERVOAR za gorivo 25 litara, sa crijevom i priključkom na motor, 40 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob. 091/9240-293

FORD FOCUS 2.5 ST registriran do 6/24g. Info na mob. 095/858-1502.

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 7.300 eur. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM CITROEN C4 1.6 Bluehdi diesel, 99 KS, 2016. god., 175 �suća km, mali potrošač, 6500 eura. Cijena nije fiksna, zva� na broj 091/982-6991

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old� mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

KUPUJEM AUTOMOBIL, traktor, kamion - neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM potpuno novu traktor kosilicu ispod cijene, zva� na mob. 099/40-45-455

PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur). Info na mob. 098/9422-821

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Pušćinama od 1170 m2, mirna ulica, dobri susjedi. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/9443339

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače/24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 400 lit. (2 kom) i 250 lit. (2 kom). Upita� na tel. 040/364-354

PRODAJE SE MOTORNA ŠPRICA u dobrom stanju. info na mob. 098/1600-415

USLUGE

SOBOSLIKARSKI I KNAUF RADOVI, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja. Profi design Čakovec, mob. 099/873-5991

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep� čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

IZVOĐENJE HIDROIZOLACIJE NA

PRIVATNIM I POSLOVNIM OBJEKTIMA. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com

POSAO

TRAŽIMO ŽENSKU osobu iz Filipina ili Nepala za pomoć u kući. Stalni radni odnos. Osiguran smještaj i hrana. Dnevno se radi 4 sata. Govorimo engleski jezik. Mjesto rada Međimurje. Javi� se na email: aayckaayck@gmail.com

NEKRETNINE

Prodaje se kuća u Pušćinama, V. Nazora 33 (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upitati na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas�ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJU SE NOVI IZGRAĐENI STANOVI od 82 m2 sa svim priključcima (termo fasada 15 cm i ožbukano unutra), izvedba srednji roh-bau (3 sobe + dnevni boravak, blagovaonica, kuhinja, 2 wc i 2 kupaone) u Pribislavcu ul. F. Kuharića 14 – novi dio naselja, Info na mob. 095/858-1502.

PRODAJE SE ŠUMA 23,62 ha u Zasadbregu (bukva, grab i hrast). Info na mob. 098/9256-256

IZNAJMLJUJE SE 2-sobni stan u kući. info na tel. 040/395-936

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu na dobroj lokaciji, vel. parcele 17x100 m, struja i voda, info na mob. 098/1600-415

ŽIVOTINJE

AKVARIJ šesterokutni sa 15 ribica, puževima čitačima, živo bilje daje kisik, 40 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, mob 098/9084-675

PRODAJEM 7 praznih AŽ košnica, Al vrcaljku za 4 okvira, 2 pletare, razni pribor, 4 Al kante za med, vosak. info na mob. 099/489-6533

1486

AKVARIJ 20 litara, sa 20 ribica, 20 puževa, živo bilje daje kisik, 50 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob. 091/9240-293

RAZNO

RADI PRESELJENJA IZ KUĆE u manji stan prodajemo: kuh. stol sa 6 stolica, vitrina i komoda (hrast), spavaća soba komplet (krevet, podnice i 2 madraca dim. 180x200), ormar s kliznim vra�ma duž. 3m, 2 noćna ormarića i 2 komodice. Sve u odličnom stanju i cijena po dogovoru. Info na mob. 098/9422-821

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, malo korišteni, prodajem po 30 eura/kom. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, mob 098/9084-675

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

CRIJEVO ZA VODU 35 metara sa motalicom na kotačima, armirano, malo korišteno, 70 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, mob. 098/9084-675

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

NOVE UKRASNE DRVENE PLOČICE za lovačke trofeje, 2 veličine, 4 komada, cijena 30 eura/kom. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob. 091/9240-293

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE KLIMA Tecro 3,5 kW, nova, orig. zapakirana klima (grijanje/hlađenje), račun I jamstvo 5 g., cijena 305 eur, zva� na mob. 098/987-0078

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Tel. 858424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE minivaš Karcher K5 Compact, malo korišten, cijena 200 eur, te električna freza širina 38 cm, cijena 100 eur, info na mob. 098/723-160

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

Prodajem: sobni bicikl, sobni Orbitrek, francuske ležaje dim. 210x160-100, 200x135 i 200x95 cm (očuvani kao novi), dvosjed, stolice pojedinačno, tapeciranu garnit. masiv (4x1), elemente od predsoblja i regala, ivericu za podove-pregrade cca. 80m2, kolica za autogeno plinske boce (2 kom), metal-drvene palete, radni metalni stol 175/80 cm, ručni flex, bušilicu kao i ostali alat i drugo iz kuće, info na mob. 091 5727 670

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJEM PEĆ za centralno 30 kW, malih dimenzija, plin ili lož ulje, s plamenikom. Info na mob. 098/9256-256

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Derme, Božjakovine i druge dionice. info na mob. 098 905 1011

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ZAMRZIVAČ-ŠKRINJA i električni krunjač-mlin u ispravnom stanju. Upita� na mob. 099/638-6073

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJU SE DJEČJA KOLICA za 100 eur i poklanjaju se salonit ploče. info na tel. 040/395-936

PRODAJE SE sprava za vježbanje trbušnih mišića. Tel. 040/682-175

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM BICIKL Rog Joma 26 cola, ispravan, gume istrošene, cijena 20 eura. Čakovec, mob. 098/467-111

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 250 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 250 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. kutiji (cijena 250 eur). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE NOVI MADRAC i dvije podnice, te vešmašina. Info na broj 364-384

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Max

Još uvijek nastojimo pronaći novi dom za Maxa. . Dobar je s drugim psima i djecom. Ima oko godinu i pol. Kontakt: 099 4800 640.

Carinski odvojak bb, Čakovec • www.prijatelji-zivotinja.org • žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 • poziv na broj: 02 888 • info na tel: 091-8988-004

servis za čišćenje

Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

U DVORANI Scheier u Čakovcu predstavljena nova knjiga Marije Novak

Leto dni v Međimurju z igrom i običajima

Ovo je treća knjiga u kojoj opisuje stare običaje i život prošlih generacija, ovoga puta dječje igre

Piše: Josip Šimunko

Foto: Zlatko Vrzan

U subotu je u dvorani Scheier u Čakovcu predstavljena nova knjiga Mairje Novak „Leto dni v Međimurju z igrom i običajima“. Istraživačica narodnih običaja Marija Novak iz Turčišća odnosno Dvorišća, dobro je poznata međimurskoj kulturnoj javnosti. Ovo je treća knjiga u kojoj opisuje stare običaje i život prošlih generacija, ovoga puta dječje igre.

Knjigu su predstavili dr. sc. Đuro Blažeka, etnologinja i antropologinja Muzeja Međimurja Čakovec Janja

Kovač, te urednik knjige Vlado Mihaljević Kantor. Gotovo jednoglasan zaključak svih govornika je da je knjiga veliki doprinos očuvanju narodne baštine kad je riječ o dječjim i ne samo dječjim igrama koje su već gotovo zaboravljene, te da uz etnološku vrijednost ima i edukativnu vrijednost, posebno za studente i osnovne i srednje škole. Knjiga je tiskana u vlastitoj nakladi autorice Marije Novak u tiraži od 600 primjeraka, uz cilj da se pokriju troškovi tiska. Autorica Marija Novak je na kraju zahvalila svima koji su pomogli da knjiga ugleda svjetlo dana, posebno Općini

Domašinec i Međimurskoj županiji, Matici hrvatskoj Čakovec te sponzorima i naglasila da je nova knjiga posvećena svoj sadašnjoj djeci i djeci budućnosti, te djeci koja tu to nekad bila. Kroz program u kojemu su sudjelovali učenici drugog razreda OŠ Domašinec koji su prikazali dio starih dječjih igri, vodio je Miljenko Ovčar, dok je međimurske popevke otpjevala možda naša najbolja pjevačica međimurske popevke Cecilija Merkač Hudopisk iz Domašinca. Iako je bila subota na večer, u dvorani Scheier u Čakovcu okupilo se više od 150 štovatelja, mješta-

ODRŽANA REDOVITA skupština Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

na i kulturnih djelatnika iz Čakovca i Varaždinske županije.

Knjiga se sastoji od četiriju poglavlja. U prvom dijelu opisuju se zimski narodni običaji domašinečkog kraja, a u drugom dijelu dječje zagonetke, brojalice i običaji od Tri kralja do Fašnjaka, pa sve do Martinja i Svete Katarine.

U trećem dijelu donose se starinske dječje igre, kao što su Frndači, Činkanje, igre s loptom, Kokoteki, Graničari, Stolčeki od štrčinca i druge. U djelu knjige Ljetne igre i zatim Jesenske igre navodi se tridesetak dječjih igri, koje su već gotovo za-

Izuzetna godina i tri Zlatne

za najbolje knjige

Ove godine planiraju objaviti kapitalnu knjigu za povijest Međimurja, monografiju Grada Čakovca, knjigu povjesničara Hrvoja Petrića o Nikoli Zrinskom VII. i niz drugih naslova važnih za kulturu, turizam i povijest Međimurja

Piše: Josip Šimunko

Foto: Mario Golenko

Članovi Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu su 4. ožujka održali svoju redovnu godišnju skupštinu te prihvatili izvješće o radu i popratne dokumente. Protekla godina bila je izuzetna za čakovečki Ogranak Matice, uz veoma bogatu izdavačku djelatnost. Organizirano je pedesetak događaja od promocija knjiga do sudjelovanja u obilježavanju važnih datuma i otkrivanju spomen ploča i drugo.

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, Zoran Turk, u svojem je izlaganju istaknuo da su protekle godine ostvareni povijesni uspjesi na državnoj razini, ostvarene su tri Zlatne povelje za tri knjige: Rječnik govora Kotoribe, Stoljeće čakovečke

boravljene. Navedimo samo neke: Pošto kume lonac, Črna kraljica 1,2,3, Kotačnica, Pincekovanje, Dula kustula, Bacanje kamena s pračkom i

bolnice i Jučer je bilo sutra. Uspješno je realiziran i jedan od veoma ambicioznih projekata. U suradnji s Centrom za istraživanje Međimurja i Zavodom za znanstveni rad HAZU iz Varaždina održan je međunarodni znanstveni skup Nematerijalna kulturna baština u porječju Mure i Drave, zbornik sa skupa izaći će ove godine.

Izdavački plan za ovu godinu također je bogat, planirano je dvadesetak naslova, uz redovno izlaženje Hrvatskog kajkavskog kolendara, časopisa Hrvatski sjever i Riječ, kao i nekoliko kapitalnih izdanja.

Osim toga svake se godine raspisuju natječaji za najbolje učeničke radove, koji nose ime književnika i profesora Zvonimira Bartolića i znanstvenika i akademika Dragutina Feletara. Župan

Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da daje punu podršku Ogranku Matice hrvatske u Čakovcu u njezinim nastojanjima kao stožernoj kulturnoj ustanovi, te je istaknuo da je u zadnjih nekoliko godina kroz europske fondove i uz pomoć ministarstava ostvareno nekoliko kapitalnih investicija u Međimurju, posebno obnova Starog grada Čakovec koja se nastavlja i dalje, kao i Dom međimurske popevke u Donjoj Dubravi te niz drugih projekata od značaja za kul-

turu i prosvjetu. Na taj su način stvorene pretpostavke za razvoj kulturnih djelatnosti, a najbolji primjer je broj posjetitelja Muzeja Međimurja. Protekle godine ostvareni su �inancijski prihodi od 79.388 eura, a rashodi od 67.973 eura. Za 2024. godinu planirani prihodi iznose 100.000 eura, od čega prihodi od prodaje knjiga 20.000 eura.

Ostvarili smo izuzetne rezultate

- Protekle godine ostvarili smo izuzetne rezultate i

druge. Da završimo jednom riječju, kako je to u uvodnom dijelu rekao Vlado Mihaljević Kantor: “Pamtimo knjigama”.

plakete središnjice

objavili nekoliko kapitalnih izdanja te pomladili članstvo.

To ne bismo mogli postići da nismo imali veliku podršku Međimurske županije i župana Matije Posavca te Grada Čakovca i gradonačelnice Ljerke Cividini, kao i općina i gradova Međimurja, istaknuo je Zoran Turk.

- Ove godine planiramo objaviti kapitalnu knjigu za povijest Međimurja, već je prošlo gotovo sto godina od zadnje cjelovite Povijesti Međimurja Rudolfa Horvata,

zatim, monogra�iju Grada Čakovca, Antologiju međimurske popevke, autora Stjepana Hranjeca i Branimira Magdalenića, knjigu Marijane Korunek Medved o razvoju kompleksa samostana Sveta Jelena u Šenkovcu, knjigu povjesničara Hrvoja Petrića o Nikoli Zrinskom VII. i niz drugih naslova važnih za kulturu, turizam i povijest Međimurja, rekao je Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.

Anita Novak, Zoran Turk, Ivan Pranjić i Krunoslav Mikulan na skupš�ni Ma�ce hrvatske

Mariji Novak ovo je treća knjiga u kojoj opisuje stare običaje i život prošlih generacija

NOVI NAGRADNI NATJEČAJ

Što Uskrs znači za moju obitelj?

Dragi naši kreativci Stvaraoničari, povodom nadolazećeg blagdana Uskrsa otvorili smo novi likovni i literarni natječaj pod nazivom “Što Uskrs znači za moju obitelj“. Želja nam je da svojim crtežima ili literarnim radovima dočarate kako se u vašoj obitelji slavi Uskrs i što on predstavlja za Vas i Vaše najmilije.

Pozivamo Vas da nam kroz druženje s roditeljima, braćom i sestrama, bakama i djedovima, otkrijete i ispričate što više o pripremama za Uskrs, običajima i samom slavlju u vašoj obitelji. Slavite li tradicionalno ili na moderan način? Ima li nekih običaja koji se već generacijama njeguju u vašoj obitelji?

Predlažemo nekoliko motiva koji bi mogli biti zanimljivi kao ideja za radove: Cvjetnica, Vuzmenka, Uskršnja košarica i Uskršnji stol. Ako postoji neki karakteristični tradicionalni običaj u vašem domu, bilo bi nam

drago dobiti radove i na tu temu.

Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Natječaj počinje sada, a otvoren je do 29. ožujka 2024. godine.

Najbolje radove birat ćemo po kriterijima:

• držanje zadane teme

• što uspješnije dočaravanje doživljaja Uskrsa

• kvaliteta ukupnog literarnog ili estetskog doživljaja (originalnost, urednost, maštovitost).

Za autore najboljih radova pripremili smo i vrijedne nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici 12. travnja 2024. godine.

Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Bio je to ponos

San svakog ribiča je biti prvi u ribolovnom natjecanju, a ja sam taj san “dosanjala” prije pet godina. Te sunčane subote 23. lipnja 2018. godine u Goričanu popela sam se na tron. Doduše nisam stajala ni na kakvom prijestolju, niti sam dobila zlatnu krunu na glavu i žezlo u ruke, ali sam se osjećala kao prvakinja. Sportsko ribolovno društvo “Smuđ” Goričan organiziralo je društveno natjecanje svojih članova te ujedno i pojedinačno kadetsko natjecanje. S velikim nestrpljenjem očekivala sam natjecanje jer su glavne nagrade bili prekrasni veliki pehari. Poželjela sam osvojiti još poneki da ga pridodam svojoj velikoj kolekciji pehara i medalja. Srce mi je ubrzano kucalo puno prije sučevog zvižduka za početak natjecanja. Kad je konačno započelo natjecanje, osjećala sam navalu adrenalina. Srce mi je kucalo “sto na sat”, bila sam uzbuđena i spremna na izazov. Znala sam da se moram jako dobro skoncentrirati, da gledam u plovak i čekam kada će ga neka velika ribetina povući

SAVSKA VES

Marčec Ma�lda, 1.b, OŠ Mursko Središće, učiteljica Aleksandra Novak

Se kaj trebam je v mojemu selu.

Ak mi je teško zmislim se de živim.

V selu se čuda toga doga lepoga dogaja

Saki sakoga pozna.

Kak koga zidem sakoga pozdravim.

Ak treba se i nasmejem.

Vulice su lepe i čiste.

E, da bar nebi bilo tulko auti po vulici.

Stalno bi mi se mi deca igrala na cesti.

ŠANDOROVEC

Šarenilo u njemu cvjeta.

A kad djeca našim selom projure.

Neki od njih u dvorište mi zure.

Fran Horvat, 4. b OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

na dno ribnjaka pa da onda u mrežu stavim svoj ulov. Za vrijeme trosatnog natjecanja kraj mene je bio tatin prijatelj Goran koji mi je pomagao u uzimanju ribe s udice ili raspetljavanju najlona. Natjecanje je brzo odmicalo. Bila sam veoma zadovoljna svojim ulovima.

Upecala sam poveću babušku, par šarana, nosić i žutooku. Zanimalo me hoće li moj ulov biti dovoljan za pobjedu jer nisam znala koliko su drugi natjecatelji upecali. Kod vaganja ulova po završetku natjecanja, opet navala adrenalina. Hoće li moj ulov biti dovoljan za pobjedu?!

Jesam, uspjela sam, prva sam! Bila su mi uručena dva pehara. Jedan za prvo mjesto u pojedinačnom natjecanju kadetkinja, a drugi za najveći ulov ribe na društvenom natjecanju. Ostvarila sam svoj ribički san.

Osjećala sam ponos, radost i ispunjenost, a ponos se vidio i u očima mojih roditelja.

Elena Purgar, 8. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Dok šetaš uvijek te netko zaustavi i pita: Ooo, kako ti je u školi?“

Rado im uvijek odgovorim: „Super!“

Oni se samo nasmiješe i produže.

Vau, vau čuje se na svakom uglu.

Evo opet pseća galama.

Cijeli dan laju kao da nemaju srama.

Magdalena Potočnjak, 4. b OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Kraljić Ananda, 1.b, OŠ Mursko Središće, učiteljica Aleksandra Novak

Ida Cerovec, 2.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Andro Biševac, 2.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Magdić - Stojko Mia, 1.b, OŠ Mursko Središće, učiteljica Aleksandra Novak

Ida Trstenjak, 3. razred PŠ Sivica, učiteljica

Dijana Bedi - Šela

Špoljarić Gabriela, 1.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Vanesa Mlinarić, OŠ Dr Vinka Žganca Vra�šinec, učiteljica Marina Mrazović

Sve moje pobjede i porazi

Žan Bedi, 3. razred PŠ Sivica, učiteljica

Dijana Bedi - Šela- kos�m

Doris Vidović, 3. razred PŠ Sivica, učiteljica

Dijana Bedi - Šelajpg

Živimo u svijetu gdje svi misle da su pobjednici samo oni koji osvoje prvo mjesto, ali to nije tako. Mediji nas bombardiraju informacijama veličajući samo one najbolje.

Mislim da svatko na svijetu treba samoga sebe smatrati pobjednikom, ako uspije napraviti bolji rezultat nego prije.

Čitajući knjigu “Starac i more” zapisala sam rečenicu: “Sad nije vrijeme da razmišljaš o onome što ti fali. Radije razmišljaj o onome što možeš s onim što imaš. “Vjera u sebe i samopouzdanje pobjeđuju probleme. To je ono što meni fali, često se borim kako bih pobijedila nesigurnost i strah. To su dva problema s kojima se susrećem, osobito u školi. Oni su ponekad uzrok loše ocjene. Ponosna sam na sebe kad uspijem pobijediti i savladati strah. Svaki mali korak prema naprijed je za mene pobjeda. Pobjednik nisi ako nosiš medalju oko vrata, a zapravo nemaš osobine koje te krase. Pobjednik je osobakoja zna razgovarati, brinuti se za druge, pomagati, razumjeti…

Volim pomagati drugima. To me usrećuje. Ne razumijem kad netko meni ne želi

pomoći ili mi nešto radi iza leđa. Takve stvari me rastužuju.

Smatram da nema problema koji se ne može riješiti. Ako se koji pojavi, uz mene su moje prijateljice i moji roditelji.

Njima se mogu povjeriti i izjadati. Pobjednikom sam se osjećala u svim malim stvarima koje sam napravila. Bila sam pobjednik kad sam naučila čitati, hodati, voziti bicikl, računati, govoriti…

Pa čak i u vrtiću kad sam nakon mjesec dana prestala protestirati, plakati i ne jesti. Svako razdoblje u životu nosi sa sobom neuspjehe i uspjehe. Kroz takvo razdoblje svi prolazimo i moramo se znati sa svime nositi. Ono loše moramo pobijediti i iz toga naučiti nešto novo.

Kroz život moramo iskusiti sve kako bismo ojačali. Uspjeh i neuspjeh dva su povezana pojma. Mislim da je svaki neuspjeh nova prilika za dokazivanjem i motiv za postizanjem uspjeha.

Neuspjeh me čini nesretnom, ali uspijevam iz toga naučiti nešto novo i korisno.

Marta Frančić, 8. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Moj deda

Moj deda z serimi lasi, kak provi mladi dečko zgledi.

Baka stalno na jega krči jer navek nekaj dela, i unda deda veli: „Pak bo me zmela.“

Nigdar mira nema, stalno nekaj spelavle. Sikakšega vraga zmisli, sam kaj bomo k jemo išli.

Nikoga ne posluhne i sam dale po svojem dela.

Jemo je sam bitno kaj bo ga familija rad mela.

A unda dok mi dimo didemo, unda mira konačno ima.

Nega već gužve pak križaljke spojavle.I malo si na kauču prilegne.

Jakov Križaić, 6. b, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Roko Deban, 1.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Nea Kraljić, 1.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa� Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Nije važno tko je kriv

U praksi je ipak

prečesto slučaj da jedan partner uvjetuje drugoga

da se mora

mijenjati, pa ovaj to prihvati kako bi sačuvao vezu

Kada mi dolaze parovi koji imaju problema u svojoj vezi, najčešće čujem prigovore i optužbe na račun onoga drugoga, obje se strane trude izložiti sav prljavi veš koji njihov partner ne pere već mjesecima ili godinama. Bude tu tako niskih udaraca i bijednih srozavanja da nakon što ih saslušam najprije mirno pitam: zašto se ne raziđete, zašto ste i dalje s tako groznom i odvratnom osobom? Većina se iznenadi i tek možda izdaleka nasluti da je pitanje na koje bi trebalo odgovoriti zapravo: što sa mnom nije u redu kad sam s takvom osobom? Onda se malo zamisle i priznaju da vrag nije tako crn kao što izgleda, ali ipak je crn, pa se on(a) zato mora promijeniti. Nije lako doći do pravog trenutka i načina da kažem kako ja ne mijenjam ljude, a kamoli vragove, nego pomažem onim prvima da shvate kako nisu ugroženi drugima oko sebe, već možda prije svega sami sobom... Postoji rizik da se moji sugovornici uvrijede jer pomisle da pokazujem nerazumijevanje za njihovu situaciju, ali da bih mogla krenuti s mrtve točke nemam izbora: svatko mora poći od vlastite odgovornosti za problem koji postoji u vezi. To je prva karika koju treba ojačati kako bi uopće mogli pokrenuti proces rekonstrukcije odnosa na zdravijim osnovama. Ponekad ima parova koji dođu zajedno jer jedan od partnera, prema njihovom zajedničkom zaključku, pravi probleme u vezi. Ima osoba s određenim problemima poput ljubomore ili pretjerane ljutnje i impulzivnosti, ovisnosti o psihoaktivnim tvarima i nekih poremećaja ličnosti, koje su svjesne svojih unutarnjih problema i same traže tretman, u

čemu im je podrška partnera i ljubav koja ih povezuje dobar motiv za promjenu. U praksi je ipak prečesto slučaj da jedan partner uvjetuje drugoga da se mora mijenjati, pa ovaj to prihvati kako bi sačuvao vezu. Načelno, naravno, okrivljeni partner je tu ‘’da bi se popravio’’, ali u većini slučajeva samo manipulativno nastoji primiriti onu drugu stranu koja je spremna napustiti vezu zbog kroničnog nezadovoljstva. Ako ste došli psihologu zato što to on(a) od vas traži da biste ostali zajedno, onda je to pogrešan potez, pokušajte radije nekom drugom ble�irati. Moguće je ipak da, ostanete li u tretmanu nakon što skinete masku, prihvatite vlastitu šansu da ostvarite kvalitetniji kontakt i vezu. Jako je teško uvidjeti kako sami generiramo probleme i samokritički preispitati svoje postupke. Lakše je, svi znamo koliko je lakše uočiti i reagirati na pogrešku druge osobe. Osim toga, većini ljudi teško je govoriti o tome što trebaju od partnera ili što doživljavaju kad naiđu na problem u odnosu, nije im jasno kako se to samo najednom nađu u kon�liktu i nesporazumu s partnerom, i zašto tako dobro vide sve ono što kod nje(ga) ne valja. O tome znaju i mogu razgovarati. A o sebi?! Tu smo, dakle. Pravo je pitanje na koju treba odgovoriti kroz partnersko psihološko savjetovanje što se u tom kon�liktnom stanju događa sa mnom, što ja o tome znam i kako na to mogu utjecati. Koja je moja uloga u svemu? Nije važno tko je kriv, nego tko želi preuzeti odgovornost i preispitati samoga sebe. Najbolja startna osnova za oporavak i razvoj veze je kada to žele i mogu oba partnera.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

Sretan vam Dan žena!

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Nezadovoljstvo svojim izgledom, strah od starenja, javljanje nekih kroničnih bolesti i stanja mogu rezultirati uznemirenošću, bezvoljnošću i nesanicom što žene pokušaju riješiti čašom vina ili nekog drugog alkoholnog pića

Alkoholizam je, kao jedna od najčešćih bolesti ovisnosti, još u nedavnoj prošlosti bio smatran muškim problemom. Šezdesetih godina prošlog stoljeća omjer između žena i muškaraca alkoholičara bio je 1:10. Zbog kontinuiranog porasta broja žena kod kojih se razvija alkoholizam, posljednjih godina procjene pokazuju da je taj omjer 1:3,4. Ova se promjena pripisuje promijenjenom funkcioniranju žene u društvu, njenom izlaženju iz čahure majke i domaćice i prihvaćanju brojnih drugih profesionalnih izazova, kao i mijenjanju društvenih normi u kojima je izlaženje, provod i pijenje alkohola nekada bilo namijenjeno samo muškarcima. Mnoge su žene zadržale svoju vodeću ulogu u obavezama u domaćinstvu, uz to što su prihvatile i angažman na poslu, što je značajno povećalo obaveze i odgovornosti i donijelo brojna nova opterećenja.

S druge strane se već duži niz godina u praćenju pijenja alkohola u mladih zamjećuje da je sve manja razlika u zastupljenosti zlouporabe alkohola između djevojaka i mladića. Djevojke u toj lošoj navici već godinama sustižu, a u nekim sredinama i prestižu svoje vršnjake.

S obzirom na činjenicu da je ženski organizam osjetljiviji na djelovanje alkohola, sve je češći i brži razvoj ovisnosti o alkoholu kod žena. Žene imaju manji postotak tekućine u tijelu nego muškarci te će jednaka popijena količina alkohola stvoriti veću koncentraciju alkohola u krvi kod žene nego kod muškarca. Uz to je koncentracija alkoholne dehidrogenaze (enzima uključenog u metabolizam alkohola u jetri) značajno niža u organizmu žene, pa će koncentracija alkohola u krvi nakon popijene iste količine alkohola, u istom periodu, biti za 7 % veća kod

žene nego kod muškarca iste tjelesne mase. Promjene razine ženskih spolnih hormona tijekom menstrualnog ciklusa također utječu na koncentraciju alkohola u krvi, te će u lutealnoj fazi ona biti veća, kao i kod žena koje piju oralne kontraceptive. Žene najčešće intenzivnije piju u dobi od 25 – 30 godina, a na liječenje se javljaju relativno kasno, iza 45. godine života, nakon što nastupe brojna oštećenja tjelesnog i duševnog zdravlja. Posebno rizični momenti za razvoj alkoholizma su zlouporaba alkohola u adolescenciji, kao i u periodu nakon menopauze. U adolescenciji se pije u društvu, radi dosade, zabave, dokazivanja svojim vršnjacima, uz opravdanje da to rade svi, što naravno, nije točno. Mnogi doduše jedno vrijeme prakticiraju takav oblik izlazaka, a oni koji imaju neke rizične faktore poput alkoholizma u primarnoj obitelji, problema u djetinjstvu, ranog početka pijenja, problema u školi, korištenja i drugih sredstava ovisnosti, emocionalnih teškoća ili drugih poremećaja mentalnog zdravlja uz nedovoljnu podršku obitelji i okoline, često razviju ovisnost već u mladoj životnoj dobi. Postoji više obrazaca razvoja alkoholizma u žena, a jedan je naročito čest. Žene naime često piju same, zbog osjećaja usamljenosti, napuštenosti i nerealiziranosti. To je zastupljenije u periodu oko i nakon pedesete godine života koji je povezan s gubitkom reproduktivne moći, odlaskom u mirovinu ili gubitkom posla, odvajanjem djece iz primarne obitelji te neslaganjem i udaljenošću od partnera. Nezadovoljstvo svojim izgledom, strah od starenja, javljanje nekih kroničnih bolesti i stanja mogu rezultirati uznemirenošću, bezvoljnošću i nesanicom što žene pokušaju riješiti čašom vina ili nekog drugog alkoholnog pića. U početku će to polučiti željeni rezultat, ali veoma kratko. Ubrzo će trebati sve veća količina alkohola, razvit će se navika, nakon nje i ovisnost, uz sve druge manifestacije tjelesnih i duševnih oštećenja koje alkoholizam donosi. Stoga je važno razumjeti da alkohol nije dobar izbor za rješavanje ženskih problema i da treba birati druge načine pomoći.

Sretan vam Dan žena! Budite i dalje predane i snažne u svojim ulogama majki, supruga, kćeri i prijateljica, kao i u svojim profesionalnim ulogama. Budite nježne, ali i samopouzdane, svjesne svojih vrijednosti i potreba. Probleme nemojte rješavati čašom. Razgovarajte sa svojim bliskim osobama iz obitelji, prijateljicama i onima koji su vam skloni i podijelite barem dio tereta koji nosite. Kažite im kako se osjećate i što vas najviše muči. Ako vaš problem nadilazi moći prijateljskog “ramena za plakanje“, potražite pomoć stručnjaka iz područja zaštite mentalnog zdravlja koji će vas znati ohrabriti i usmjeriti k rješavanju vašeg problema.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vratišinec osnovano je 1926. godine i neprestano djeluje do danas. Društvo broji 60 članova starijih od 18 godina (37 muških članova i 23 ženskih članova) i 30 članova vatrogasnog podmlatka i mladeži. Predsjednik DVD-a Vratišinec je Stjepan Kozar, a zapovjednik Mihael Grbavec.

Po stručnoj osposobljenosti u DVD-u djeluje: 9 vatrogasca, 17 vatrogasaca I. klase, 6 dočasnika I. klase, 2 vatrogasna časnika, 4 vatrogasna časnika I. klase, 2 počasna vatrogasna časnika, 1 počasni viši vatrogasni časnik, 4 počasna člana te 15 članova bez temeljnog ispita. Ukupno imaju 30 položenih specijalnosti.

Prošle godine DVD Vratišinec odradio je ukupno 17 intervencija i to 4 požarne intervencije, 2 javne vježbe i 11 tehničkih intervencija raznog tipa: ispumpavanja, uklanjanje prepreka s prometnica, prometne nesreće u cestovnom prometu, uklanjanje zmije iz objekta, poplava Leško i druge.

DVD KOTORIBA

SKUPŠTINA DOBROVOLJNOG vatrogasnog društva Vratišinec

Još samo dvije godine do stotog rođendana

- Prošle godine DVD Vratišinec odradio je ukupno 17 intervencija, od čega 4 požarne, a pozvani su i na uklanjanje zmije iz objekta

Intervenirali na dvije prometne nesreće

Najzahtjevnija intervencija koju su odradili bila je gašenje požara zapaljenog automobila, 12. travnja prošle godine. Od tehničkih intervencija ističu dvije intervencije u slučaju prometnih nesreća u cestovnom prometu na županijskoj cesti između Žiškovca i Vratišinca.

Prošle godine sudjelovali su na 27 natjecanja raznog tipa. Vatrogasnu natjecateljsku godinu započeli su

utrkom vatrogasaca u Merhatovcu. Ekipno podmladak i mladež muški osvojili su 1. mjesto.

Na 7. Kupu Vratišinca za podmladak i mladež koji je �inancijskim sredstvima pripomogla i Općina Vratišinec, sudjelovalo 29 ekipa podijeljenih u 4 kategorije. Na natjecanju sudjeluju s ekipom podmladak muški koja osvaja 2. mjesto i ekipom mladež muški koja osvaja 1. mjesto.

S ekipama muški A i žene A sudjeluju na natjecanju s uporabom vatrogasne motorne štrcaljke održanom

pod domaćinstvom DVDa Sveti Martin na Muri. Ženska ekipa osvojila je 1. mjesto, dok je muška ekipa osvojila 3. mjesto. Obje ekipe ostvarile su pravo plasmana na Županijsko natjecanje koje se održalo 8. srpnja u Palovcu. Drugu godinu zaredom, 12. kolovoza 2023. godine DVD Vratišinec bio je domaćin natjecanja s uporabom podzemnih hidranata. Na natjecanju je sudjelovalo 26 ekipa podijeljenih u 4 kategorije, a DVD Vratišinec kao domaćin na natjecanju sudje-

luje s 4 ekipe. Seniori muški osvajaju 2. mjesto, seniorke 3. mjesto, dok ekipe mladež muška i mladež ženska osvajaju 1. mjesto. Kome su uručena priznanja

Skupština DVD-a Vratišinec bila je prigoda i za uručivanje priznanja. Za deset godina aktivnog rada u društvu spomenice su primili: Vito Topolko, Zoran Trstenjak, Marijan Trstenjak, Michael Ditzer, Stjepan Moharić i Pavao Mesarić.

Spomenicu za 20 godina aktivnog rada u društvu primile su Antonija Grbavec i Dora Tot.

Priznanja za stečeno zvanje vatrogasac primili su Magdalena Pleša, Samuel Šarić, Katarina Petak i Vanja Horvat.

Svake godine društvo nabavlja i novu opremu. Lani su nabavili traktorsku kosilicu za vatrogasni poligon koja je su�inancirala Općine Vratišinec. Također su nabavljene nove brentače za mladež čiju nabavu je također pomogla Općina Vratišinec. Na kraju godine putem sustava civilne zaštite Općine Vratišinec dobili su na korištenje 6 komada svjetiljki i set alata.

Na godišnjoj skupštini uz goste iz okolnih DVD-ova među uzvanicima su bili i Marko Strojko ispred VZMŽa, načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, predstavnik vatrogasnih veterana Valent Srpak, VD zapovjednik VZOa Vratišinec te prijatelji iz Ebreichsdorfa. (BMO)

Ponovno oformili pomladak te spriječili Muru u prodiranju

Društvo ima ukupno 79 aktivnih članova, a njih čak 26 je osposobljeno i spremno za bilo kakvu vrstu intervencije

Piše: Roberto Dežđek

Predsjednik Matija Hraščanec otvorio je 136. redovnu godišnju skupštinu DVD-a Kotoriba te pozdravio sve prisutne članove društva i goste. Skupštini je prisustvovao i načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić koji je zahvalio vatrogascima na svemu što su prošle godine učinili, obećao im daljnju potporu te zaželio puno uspjeha u daljnjem radu.

Bogata 2023. godina

Vatrogasci Kotoribe tijekom prošle godine imali su 13 intervencija, od toga šest tehničkih, dva gašenja požara te pet osiguranja kod kontroliranog spaljivanja. Održali su niz sastanaka Upravnog i Nadzornog odbora Društva, na kojima su donesene brojne odluke, a među istaknutijima je i odluka o daljnjoj renovaciji prostorija DVD-a, pa je tako u potpunosti renoviran ured.

Početkom godine, nekolicina članova društva sudjelovala je i uspješno položila edukaciju za zvanje vatroga-

sac, pa tako DVD Kotoriba sada ima ukupno 79 aktivnih članova, a njih čak 26 je osposobljeno i spremno za bilo kakvu vrstu intervencije. U svibnju, odlaskom na svetu misu najprije su proslavili dan njihovog zaštitnika, sv. Florijana, a nekoliko dana kasnije prisustvovali su mimohodu vatrogasnih vozila s dobrovoljnim vatrogasnim društvima iz okolnih mjesta. Taj isti mjesec u prostorijama Dječjeg vrtića Kotoriba, organizirali su već tradicionalnu taktičko-pokaznu vježbu, a nakon toga uz prigodno druženje, mališani su se pod budnim okom interventnih članova, okušali u rukovanju raznim vatrogasnim spravama. Prošlu godinu pamtit će i po velikom vodostaju Mure u kolovozu. Tom prilikom članovi društva još jednom su pokazali svoju spremnost te su uz pomoć mještana izgradili zečji nasip dužine 300 metara i stalno pratili vodostaj rijeke te uspješno spriječili poplave.Tijekom godine održali su i niz radnih akcija u koje su utrošili 500

radnih sati. Godinu su priveli kraju podjelom vatrogasnih kalendara te su pritom obavili i preventivne preglede po domaćinstvima na području Općine, a povodom dana Sv. Nikole, tradicionalno su darivali sve polaznike DV-a Kotoriba, prigodnim poklonima. Natjecanja, pomladak i planovi za 2024.

Kotoripski vatrogasci sudjelovali su i na natjecanju seniora s dvije muške ekipe

u Donjem Vidovcu, Županijskom natjecanju seniora, natjecanju uporabe podzemnih hidranata u Vratišincu te na Međunarodnom natjecanju sa zaprežnim špricama u Svetoj Mariji, s jednom muškom i jednom ženskom ekipom, a na svim natjecanjima ostvarili su zapažene rezultate.

Nakon dugog niza godina, DVD Kotoriba sredinom 2023. godine, uz pomoć učitelja OŠ Jože Horvata,

oformio je dvije desetine pomlatka. Pod budnim okom svojih mentora, Maje Vidović i Matije Hrašćanca, djeca su odmah prionula na posao te marljivo krenula trenirati za nadolazeća natjecanja. Prisustvovali su na vatrogasnim igrama u Žiškovcu, II. kupu Sv. Lovre u Cirkovljanu te na XII. susretu vatrogasaca u Totovcu. Tijekom školskih praznika redovito su vježbali kako bi se što bolje pripremili za

nadolazeću natjecateljsku sezonu.

U idućoj godini žele: osposobiti članove za sve vrste intervencija, omasoviti članstvo s mladeži, nabaviti potrebnu zaštitnu i drugu opremu neophodnu za rad, prisustvovati na vatrogasnim natjecanjima te obnoviti krovište i fasadu vatrogasnog doma. Vodstvo DVD-a itekako je ponosno na sve svoje članove te se nadaju kako će i dalje nastaviti biti aktivni.

Dobitnici priznanja i spomenica za 10 i 20 godina rada u društvu s čelnim vatrogascima

Miljenko Vidović, Danijel Vidović, Marko Kalinić, Stanko Vugrinčić, Ma�ja Hraščanec, Boris Hegediš, Petar Mikulan

Međimurska kuharica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Recept plus

Pureća rolada s povrćem i gljivama

Sastojci:

- pureće bijelo meso

- maslac

- krušne mrvice

- gljive (šampinjoni)

- �mijan

Sekeli i pire krumpir

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Kuharica Aleksandra Balog iz čakovečkog restorana Menza iz svoje knjige recepata izdvojila je recept za pripremu sekeli gulaša, a uz to je kao prilog poslužila pire krumpir. Ovo jelo dobro će doći u ove još uvijek pomalo “friškaste” zimske dane, jer će kiseli kupus koji

Sastojci:

- 500 g svinjsko meso

- 250 g kiselog kupusa

- 1 kiselo vrhnje

- žlica crvene paprike

- 1 luk

- 2 – 3 lista lovora

- sol, papar, Vegeta

- krumpir

obiluje vitaminom C blagotvorno djelovati na imunitet organizma. Jelo se može pripremiti u radnom tjednu, ali je isto tako dobrodošlo i za dane vikenda. Evo recepta za pripremu na način kuharice Balog. Svinjsko mesto najprije narežemo na kockice, a kiseli kupus lagano isperemo vodom. Na malo ulja stavimo dinstati luk koji smo prethodno narezali na sitne kockice. Zatim na luk dodamo lovorov list. Kad se luk prodinsta i poprimi staklast oblik, dodaje se svinjetina, sol i Vegeta. Nakon desetak minuta doda se voda prema potrebi (toliko da pokrije meso) i sve se zajedno dinsta oko 45 minuta. Potom se doda kiselo zelje i ostavi dinstati još 10 minuta. Na kraju se stavi žli-

Vino tjedna

ca crvene paprike, kiselo vrhnje promiješa, ostavi neka vrije 2 – 3 minute. Papar dodajte prema želji. Uz sekeli poslužuje se kao prilog pire krumpir. Dobar tek vam želi kuharica Aleksandra Balog kao i ostali djelatnici restorana Menza.

Silvanac zeleni – Belović

Uz sekeli gulaš i pire krumpir Tina Srpak iz čakovečkog restorana Menza preporučuje servirati bijelo vino. Odabrala je poslužiti vino proizvedeno i odnjegovano u obiteljskoj vinariji Belović vina. Riječ je o vinu silvanac zeleni. Ovo je kvalitetno, nježno i nenapadno vino (12,1 % alk.). Vino

karakterizira nježan miris koji podsjeća na ljetne sorte jabuka. Lagano je i osvježavajuće s efektnom voćnom svježinom i pomalo retro okusa. Čaša bijelog vina blagotvorno će djelovati na zdravlje vašeg organizma. Svakako kušajte i uživajte u aromi silvanca zelenog. Živjeli! (zv, rr)

Šampinjone i ostalo povrće očistite, operite i pripremite za obradu. Na malo maslaca prodinstajte patlidžan koji ste prethodno narezali na kocke. Dodajte cherry rajčicu i mrkvu te dinstajte dok povrće ne bude mekano. Pri kraju dinstanja dodajte krušne mrvice, timijan i malo crvene paprike. Dodajte sol i svježe mljeveni papar. Pureća prsa razrežite po duljini, blago istucite, posolite i nadjenite

dinstanim povrćem, dodajte malo senfa te zarolajte. Krajeve učvrstite čačkalicama. Tako pripremljenu roladu stavite u tavu na zagrijano ulje i zapecite sa svih strana. Potom je stavite u lim za pečenje i pecite još oko pola sata. Oko rolada stavite povrće (mladi luk, svježu papriku, tikvice, češnjak, crveni luk) i šampinjone koje ste blago posolili cvjetnom soli. U slast svima bilo! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

- crvena paprika

- mrkva

- patlidžan

- senf

- sol, papar

- paprika

- mladi luk

- crveni luk

- 3 češnja češnjaka

- �kvica

- cvjetna sol

Štrudla od marelica

Priprema:

U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu. Po potrebi dodajte vode. Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite. Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju “bacajte” o podlogu od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena.

Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro omotajte plastičnom folijom. Ostavite da se odmori oko 30 minuta.

Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano nauljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može popucati. Možete upotrijebiti i valjak za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama. Za nadjev narežite marelice na kriške i stavite ih u tavu na malo maslaca. Dodajte šećera koliko vam paše i vaniliju (pastu/mahunu/ekstrakt). Naribajte limunovu koricu i stavite malo svježeg timijana. Pirjajte par minuta da se okusi prožmu pa dodajte mljevene bademe da upiju sve sokove. Tu smjesu rasporedite po razvučenom tijestu i zarolajte u štrudlu. Pecite na 180 stupnjeva od 20 do 30 min. Tajna dobre štrudle je

Sastojci:

Sastojci za �jesto:

- 500 g brašna za burek Čakovečkih mlinova

- prstohvat soli

- 5 žlica ulja

- 280 ml mlake vode

Sastojci za nadjev:

- marelice

- maslac

- šećer

- vanilija (pasta / mahuna / ekstrakt)

- limunova korica

- svježi �mijan

- mljeveni bademi

da su kore �ino nauljene kad ih razvučete, da nadjev stavite do 3/4 kore i nda štrudlu posljednjih 5 minuta u pećnici dobro namažete maslacem i ostavite da se zapeče.

Kuharica Aleksandra Balog

KLARA GLAVINA iz Murskog Središća

Zdigana pogača s orasima i makom

Za svoju zdiganu pogaču Klara je 2015. godine osvojila prvu nagradu na prvom festivalu međimurskih kolača “Bakini kolači” u Nedelišću

Piše: Aleksandra Sklepić

Domaći kolači od dizanog tijesta traženi su u svakoj prigodi i u svim generacijama, posebno kad ih priprema iskusna kuharica poput Klare Glavina (85) iz Murskog Središća. Iako postupak izrade ove pogače izgleda jednostavan, za njen savršen okus i izgled potrebna je dugogodišnja vještina, pa za početnike nerijetko predstavlja problem ispeći pravu domaću zdiganu pogaču.

- Recept za zdiganu pogaču imam još od svoje bake Marije iz Križovca i uvijek pečem po tom receptu, ispričala nam je Klara. Od bake i mame Elizabete naučila sam

većinu stvari koje još i danas koristim u kuhinji, a mnogo sam toga prenijela i na svoje kćeri.

Klara ima sina Mladena i dvije kćeri, Jasnu i Nadu. Ima 8 unuka: Amandu, Antoniu, Elizabetu, Magdalenu, Jelenu, Karla, Dominika i Andreja i 6 praunuka: Laru, Deu, Azru, Piu, Luciju i najmlađeg Nikkija koji ima 3 mjeseca. Suprug joj je pokojni već trinaest godina, ali živjeti treba i dalje, pa Klara najviše uživa u druženju sa svojom velikom obitelji i prijateljima.

Aktivna je i na mnogim drugim poljima. Članica je Društva žena Mursko Središće već nevjerojatnih 50 godina, od samog osnutka,

Zdigana pogača

Za �jesto:

- ½ kg brašna

- 3 dl mlijeka - 1 pake�ć kvasca

- 1 žlica šećera

- 1 mala žličica soli

- 1 jaje - 10 dag margarina

Za filanje:

Zdigana pogača može se �ilati po želji: sa sirom, makom ili orasima. Ako se koristi sir, potrebno je ½ kg sira, a maka ili oraha oko 30 dag.

Ako želite �ilati pola-pola (1 štruca sa sirom, 1 štruca s makom), onda je

potrebno količinu nadjeva prepoloviti. Postupak izrade: Kvasac staviti u mlako mlijeko da se namoči i ispjeni. U posebnoj posudi pripremimo brašno, šećer, sol, margarin i jaje, promiješamo te dodamo kvasac s mlijekom. Zamijesimo sve sastojke u glatko tijesto te ostavimo da se diže do 40 minuta. Razvaljamo, na�ilamo i formiramo pogače. Gotove pogače još ostavimo da se dižu neko vrijeme i zatim ih stavimo peći na 220 stupnjeva oko 30 minuta.

redovito ide na sve izlete, natjecanja, sajmove i izložbe koje Društvo organizira.

- Mnogo sam osobina naslijedila od svojeg oca Pavla koji je bio vrlo aktivan u zajednici pa mi je prenio ljubav prema radu i naučio me da budem poduzetna, a od mame sam preuzela ljubav prema ručnim radovima, umjetnosti i starinama, ispričala nam je Klara. Mama me naučila izrađivati ružice od krep papira, koje sam s njom radila još kao djevojčica, za svadbe, za ukrašavanje mladenke, a i za groblja. Njegujem tu vještinu kao uspomenu na mamu, pa zato volim sudjelovati u svim aktivnostima gdje mogu nešto stvarati ili pomagati mjestu u kojem živim i ljudima koji me okružuju.

Klara je strastvena sakupljačica starina u čemu joj pomaže i sin, a skuplja stare knjige, molitvenike, kućanske predmete iz prošlosti, novčanice i kovanice. Kovanice iz cijelog svijeta redovito joj donose nećaci koji žive na Malom Lošinju, a brodom putuju po cijelom svijetu. Voli se kreativno izražavati, pa štrika, šiva, veze i izrađuje predivno cvijeće od krep papira. Na njenom su nas stolu dočekale predivne narcise koje su izgledale kao da su netom ubrane u cvjetnjaku.

Za svoju pogaču Klara je 2015. godine osvojila prvu nagradu na prvom festivalu međimurskih kolača u Ne-

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

delišću. Uz to, nagrađena je i za izvorni međimurski izgled odjeće koju je nosila. Od tada, pa sve do danas, zajedno s Društvom žena Mursko Središće sudjeluje na svakom festivalu “Bakini kolači”. Uz sve aktivnosti izvan kuće, Klara obožava uzgajati cvijeće, svoje povrće u povrtnjaku i kuhati

za sebe i svoje najdraže jela od domaćeg povrća, po receptima koje su je naučile još baka i mama.

Njegujući tradiciju u kuhinji i u ručnim radovima, Klara je pravi primjer vrijedne Međimurke zbog koje se naše vještine i običaji nikada neće zaboraviti.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 12. ožujka do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 15. ožujka. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Mario Jović iz Strahoninca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom

br. 1486

.”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 12. ožujka 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 15. ožujka 2024.

Klara Glavina sa zdiganom pogačom po najboljem domaćem receptu

OVAN (21.3. - 20.4.)

Ako je dosad bilo praznina u ljubavi, ovih dana dočekat ćete bolje prilike. Baš tako će se polako i postepeno vaš privatni život poboljšavati. Nemojte ništa forsirati i sve će biti dobro.

Neki će ove utjecaje iskoristiti za prave kućne radove. Idite ranije na spavanje.

Vjerojatno ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za neka značajnija ljubavna poduzimanja. Rezultat je to zasićenja svakodnevicom i potrebe za akcijom koje nema. Oni koji su u duljim vezama neka održavaju solidan status quo. Pred vama su nešto zahtjevniji poslovni dani u kojim će se odgovornosti povećati, a s njima idu i kontrole poslovanja.

LAV

-

Pozitivno ozračje, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate te naklonost druge strane, učinit će vam ove dane ugodnim. Oni koji još traže srodnu dušu lako će se približiti svakoj osobi suprotnog spola. Bit će zanimljivo. Na radnom mjestu događaju se sve značajnije stvari, a poslovi dobivaju na kreativnosti.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Većinu idućih dana vi ćete se potruditi ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na tiši način, ali i dalje ćete biti zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanjiti izlaske. Tko može, neka putuje. Tko radi, vjerojatno će i dalje raditi revno, a neki će mijenjati kolegu, pa će raditi za dvoje. Izdržat će uz osmijeh i šale.

Vjerojatno još nećete doseći ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte boriti s nečim što nema smisla. Razlučite tko je tko, ali ne reagirajte pod svaku cijenu. Tek kasnije imat ćete razloga da pokažete što osjećate i to učinite ispravno. Slušajte druge više nego sami sebe. Idite s povjerenjem tamo gdje vam je dobro.

Sad vam se ljubav čini daleko, ali vam drugi sadržaji iz vašeg života daju snage da izdržite samoću li distancu u osobnim odnosima. Ako ste još sami, nađite neki ljubavni film i maštajte. Oni u vezama neka budu tolerantni. Neki će biti iznenađeni značajem posla koji je pred njima. Možda će se i uplašiti.

U vašim osobnim odnosima vladat će ležernost i opuštenost. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da se nekamo mora izaći. Ne analizirajte previše. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put.

Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljeni kao kod vas ovih dana. Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi. Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Humorom pobijedite brige.

Vaši poznanici ili prijatelji pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite njihove pozive i budite otvoreni za ljubav. Na dnevni red dolaze zaostaci. Bit će i onih koji će definitivno privesti kraju jednu fazu svog rada. Idite u prirodu.

Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, da prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Tek uz više humora i samokontrole stvari mogu krenuti na bolje. Potrudite se. Najradije biste pokazali što znate, ali osjećate da nije još vrijeme za pokazati sve adute. U pravu ste.

Pred vama su dani bogati ljubavnim iskustvima koje će za vas biti ugodna. Oni koji su još sami neka se svakako dotjeraju i izađu među ljude jer su šanse da nađu i dožive ljubav zaista povećane. Oni u vezama bit će sasvim zadovoljni. Uzet ćete stvari u svoje ruke i napraviti veliki korak prema naprijed.

Uglavnom ćete imati dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi, no svako malo činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnosti samokontrole ovisit će u uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se i dajte sve od sebe. Uspjet ćete. Sve ćete se više zanimati za financije.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Međimurke u sportu

Piše: Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki

Sport je kompleksan društveni fenomen u kojem žene postaju sve aktualnija tema.

Žene su tek u kasnom 19. stoljeću počele sudjelovati u organiziranom sportu i dug je put uključivanja žena u sport i priznavanja njihovih prava. Neki od argumenata u sprječavanju sudjelovanja žena u sportu bili su da su žene fiziološki nesposobne za sportske aktivnosti i one bi im mogle štetiti, da su žene koje se bave sportom tjelesno neprivlačne ili pak da su ponašanja vezana uz sport u suprotnosti s društvenom konstrukcijom ženstvenosti.

Gledano na odnos prema ženama u sportu, u to je vrijeme sokolstvo sport poželjan za žene jer ono uključuje tjelovježbene odnosno gimnastičke pokrete, a smatralo se da je takva umjerena sportska aktivnost korisna za žene jer oblikuje tijelo, daje im određenu dozu izdržljivosti te im podiže raspoloženje. Jugoslavenski sokol osnovan je u Čakovcu 1919. godine i sljedeće se desetljeće sokolski pokret razvio po cijelom Međimurju.

U razdoblju između dvaju svjetskih ratova žene se sve više uključuju u ostale sportske aktivnosti i sportske klubove. Sportom se uglavnom bavilo u većim mjestima gdje se razvio sloj stanovništva koji se nije isključivo bavio poljo-

privredom, najviše, naravno, u Čakovcu. Građanski način života omogućavao je više slobodnoga vremena koje se sve više koristilo za bavljenje sportom.

Jedina žena koja je ostvarila značajnije rezultate u tom razdoblju bila je Elizabeta Legenstein. Kao što je poznato, ona je bila jedina žena iz Kraljevine Jugoslavije koja je nastupala na svjetskom prvenstvu u stolnom tenisu u Budimpešti 1929. godine, a u svibnju 1930. godine postala je prva prvakinja Jugoslavije u stolnom tenisu. Nažalost, u to vrijeme je, bez obzira na rezultate i uspjehe koje je postizala, bila u sjeni mnogobrojnih sportskih uspjeha svojega supruga. U fundusu Muzeja Međimurja Čakovec nalazi se plakat koji je pozivao građanstvo na doček Geze Legensteina sa svjetskoga prvenstva u stolnom tenisu u Budimpešti. O Elizabeti, koja je također bila na tom prvenstvu, nema ni riječi.

Zanimljivo je da se u literaturi nigdje ne navode žene koje su uz Elizabetu igrale u stolnoteniskoj sekciji Čakovečkoga športskog kluba (ČŠK), ali izgleda da je stolni tenis bio jedan od popularnijih sportova Čakovčanki jer se pažljivim istraživanjem teme dolazi i do drugih imena stolnotenisačica kao što su Paula Sočić, Eva Schwarz i dr.

Iako se tenis u Čakovcu igrao već krajem 19. stolje-

ća, osnutkom teniske sekcije ČŠK-a i gradnjom novoga teniskog igrališta 1926. godine započelo je vrijeme organiziranoga i kvalitetnoga tenisa. Po fotografijama vidimo da je dosta žena igralo tenis, ali one, za razliku od muškaraca, nisu ostvarile značajnije rezultate u međuratnom razdoblju. Vidimo i da su tenis igrale većinom žene višega društvenog statusa kao što su Beata Rosenberg, Marta Franetović, Elizabeta Wagner, Adela Videc, Vera Heitzler i dr. Sportska atrakcija Čakovca 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća bile su hazenašice ČŠK-a. Hazena je sport kojim se bavila ženska mladež i to je zapravo prvi sport kojim su se masovnije bavile mlade Čakovčanke. Igra dolazi iz Češke, igrala se rukom na nogometnom igralištu, a pravila su bila slična rukometu. Lopta se dobacivala rukama i smjela je udariti u tlo samo dva puta uzastopce, nakon čega se morala baciti dalje. Utakmice hazene često su se igrale kao predigra nogometnih utakmica, pa ih je tako vidjelo više gledatelja, odnosno i oni koje je zanimao nogomet koji je i tad bio vrlo popularan sport. Najuspješnija godina za čakovečku hazenu bila je 1932. Sredinom kolovoza organiziran je na igralištu ČŠK-a turnir kvalifikacijske naravi u sklopu kojeg je odigrana prva hazena utakmica u Kraljevini Jugoslaviji odigrana noću pod električnom rasvje-

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO

VRIJEME:

1. studenoga – 31. ožujka

Ponedjeljak: 8 – 18 sati

Utorak – petak: 8 – 18 sati

Subota i nedjelja: 10 – 14 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

tom. Čakovčanke su pobijedile hazenašice Varaždinskoga športskog kluba 14 : 4, a posebno su se istaknule sestre Olga i Vilma Hirschsohn. Ova je utakmica bila predigra nogometne utakmice između ČŠK-a i FC-a Salzburg koja je puno poznatija u javnosti. Međimurke su se osim navedenim sportovima u međuratnom razdoblju vjerojatno bavile i tada popularnim skijanjem, klizanjem te lakom atletikom koji su smatrani sportovima pogodnima za žene. Nažalost, sačuvano je vrlo malo dokumentacije tadašnjih sportskih klubova te se do informacija došlo zahvaljujući sačuvanim fotografijama, vijestima objavljenim u novinama te dragocjenim knjigama Mirka Leicha i Zvonka Vertuša.

Nakon Drugoga svjetskog rata, posebno u vrijeme samostalne Hrvatske, međimurske sportašice bave se gotovo svim sportovima, državne su prvakinje i reprezentativke te postavljaju rekorde u svojim disciplinama. Prošle 2023. godine postale su svjetske prvakinje u lovu ribe na plovak za žene. Osim toga u sportsku rekreaciju uključuje se sve više Međimurki svih dobnih skupina.

BIK (21.4. - 20.5.)

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.)

(23.7.

23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.) RIBE (20.2. - 20.3.)

Stolnoteniska sekcija ČŠK-a 1933. godine (iz fundusa MMČ-a)

Hazena sekcija ČŠK-a 1933. godine (iz fundusa MMČ-a)

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Promjenjivo i prohladno

VREMENSKA SLIKA: Zima je ove godine bila iznadprosječno topla, a veljača je potukla sve rekorde po pitanju topline!

Ništa posebno novo nema ni na početku ožujka. Nastavlja se relativno blago vrijeme uz kombinaciju oblaka, sunca, u pojedinim danima i malo kiše. U sljedećih tjedan dana bit će malo hladnije pa u slučaju vedrih noći postoji mogućnost

za slab mraz. No, ipak će biti puno oblaka, povremeno i malo kiše. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak većinom suho uz kombinaciju oblaka i kraćih sunčanih razdoblja. Noć i jutro će biti malo hladniji pa postoji mogućnost za slab mraz. Danju će puhati slab do umjeren sjeveroistočni

vjetar pa ni dnevna temperatura neće biti tako visoka kao prethodnih dana. Noćne vrijednosti oko nule, a najviša dnevna temperatura oko 10 Celzijevih stupnjeva. Subota ostaje slična petku. Prohladno jutro uz temperaturu blizu nule. Prijepodne će biti uglavnom suho s kraćim sunčanim razdobljima. Kasno popodne i navečer mjestimice

može pasti malo kiše ili kakav pljusak. Dnevni maksimalac između 8 i 11 °C. U nedjelju se opet čini malo toplije uz laganu južinu. Izmjenjivat će se oblaci i sunce, a kako dan odmiče bit će sve oblačnije. Kasno popodne i navečer raste mogućnost za slabu kišu. Zbog više oblaka će jutro vjerojatno biti malo toplije, a dnevna temperatura

SKANDINAVKA

Pučka meteorologija

Ako ožujak ne ugrize, onda ošine repom

se očekuje između 12 i 15 °C uz umjeren jugozapadni vjetar. Noć na ponedjeljak izgleda kišna, ali prvi dan novog tjedna mogao bi donijeti prestanak kiše, poslijepodne su moguća i sunčana razdoblja. Temperatura zraka bez veće promjene u odnosu na nedjeljnu. Vrijeme u utorak i srijedu izgleda promjenjivo i prohladno. Povremeno može biti kiše, a puhat će umjeren vjetar sjevernih smjerova. Malo će zahladiti pa je izvjesno da dnevna temperatura neće (puno) preko desetke. Nije neka oštra zima, ali je nestabilno i prohladno vrijeme. U drugom dijelu tjedna bi moglo biti više

suhog vremena, ali uz prohladna jutra i moguć slab mraz. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 7.3.2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 8. 3. 1932. godine na Griču (Zagreb) izmjereno 66 cm snijega

• 8. – 10. ožujka 1976. godine u Pargu (Gorski Kotar) palo 112 cm snijega

• 13. 3. 1473. godine započele vrućine i suša što su trajale do 24. rujna tako da se Dunav u Mađarskoj mogao prehodati

VICOTEKA

Voda

Dođe Zagorec u birtiju u Zagrebu. Sav znojan, uspuhan dolazi na šank i naručuje:

- Daj, brže mi nekaj mrzloga, žejen sam k’o graba. Konobar mu da kriglu hladne vode.

Zagorec:

- Nis ti rekel da sam zmazan, nek žejen.

Optičari

- Kako se pozdravljaju optičari?

- Vidimo se!

Avion

- Kapetane. kapetane, viče Haso u avionu.

- Mujo je skočio bez padobrana!

- Zar opet?!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Zebrali smo, ne znamo koga, ali Evropa nas čaka!

Minuli tjeden smo poslušali pesmice za našo Doro i zbirali pesmico za Eurovizijo. Kaj vam nek rečem, nesam nikoga poznal što je popeval i što je kanil Lepo našo predstavljati na Eurosongu vu Šveckoj. No, ak sam ja ne nikoga poznal ne znači da so oni šteri so zbirali ne znali koga bodo zebrali. I zebrali so nekšega dečeca z Umaga, a šteri se je ne nadjal kaj bode mam čim je došel na Doro išel na Eurovozijo. Ali nebre si pomoči ak so ga zebrali. Kak to zgledi, zebrali smo a ne znamo koga? Nebrem vam dopovedati koga smo zebrali, ali dečec ima umjetničko ime i zove se Baby Lasagna kaj god to značilo. Na se zadje je zišlo da je pesmica čistam kredna i čim smo jo pustili v Evropo mam je skočila na kladionici i to tijam na drugo mesto, a si znuomo da je drugo mesto mam čistam do prvoga kaj znači da bi naši pevači i naša pesma mogla i pobediti vu Šveckoj? Nišči nam nebre zabraniti kaj se mi moremo nadjati, a kak to bode, na se zadje, zišlo to niti dragi Božek ne zna. Nekaj nebrem razmeti kaj se je itak Severina motala oko toga dečeca, Zgledala je kak da mo je mama. Kak bilo da bilo, moramo priznati da ima vražjega nosa jerbo se motala okoli pesme i pevača šteri je pobedil. Štela je kaj jo bodemo vidli na Dori i nesmo mogli kaj jo nej vidli, A mortik je i dečec jeni kuliko jiv je potepla?

Kak kladioničari nejpredi se zazvedijo nekšega so razloga meli kaj so našo pesmo deli na visoko drugo mesto kaj očejo reči da bi se naša pesma, z malo sreče, dogla dosmickati do pobednika. No, nejte se preveč nadjati, pak je naš Ajduk več na leta drugi, več skorom dvajsti let, pak nikak nebre dojti na prvo mesto. Dauki je pot od zadjega mesta do drugoga, a još je čuda daleje od drugoga do prvoga, a nigdar neboš došel do prvoga mesta ak

Ne znuom komo bom svojega dal, ali znuom

nemaš nikoga poznatoga vu VAR

hiži. Pak je VAR hiža i zmišlena kaj se ne bodo ruon se utakmice rešavale na labodoritaškomo igrališčo!

I Dinamovci so zebrali…

I Dinamovci so zbirali. Kak se navelikom pripoveda demokracija je došla v Zagreb i to v Maksimir med Dinamovce. Sam dragi Božek znua kakša je to demokracija ak so jo dovlekli z Dalmacije, očem reči, „kupili od Ajdukovcov“ i kak to demokracki velijo glasovalo se po onomo jeden čovek jeden glas. A na velikom se pripoveda da je to jedina pravica i da vu temo nema �kajuvanja. Kaj bodem rekel, mortik je to tak i je sam si nekaj gruntam ak je takša pravica med Dalmošima, med Torcidom i med Ajdukovcima zakaj unda nikod nikam nebrejo?

Dojdejo do drugoga mesta i nikam dale? Verjem da znate kak so Dinamovci zebrali Velimira Zajeca i jegovo listino "Dinamovo prtuletje" z 25 obligatov kaj bodo od ve nadale gospodarila z klubom. No, kak znuomo, ne bode sama nek bode žnjimi i Mirko Barišić, več dvajsti let precednik Dinam, a i jegova listina od 35 obligatov. Ve se bodo te na dve strane zebrani našli kaj zberejo novoga precednika Dinamovcov. Ve se stopram ne zna što bode itak prevagnul, je li ovi 25 ili pak oni 35?

Ve so počele kupčije što bode itak komo svojega glasa dal? Sa je sreča kaj ne bodemo morali dugo čakati nek se to bode rešavalo v nedelo tak kaj bodo unda Dinamovci mogli igrati z milim božekom. Dok zberejo nove šrajfe, nove precednike, nove igrače v upravi unda bodemo stopram zazvedili je li je tua novodovlečena demokracija pala na plodno maksimirsko tlo. Dok se to reši unda bodo se najbrž si obrnuli prema igrališčo i labodoritašima i probali bodo znova biti prvaki Lepe naše jerbo uprava kluba je tu zbogradi labodoritašov, a ne drugač. Prepoveda se med Bad Blu Boysima da to bodo pravi izbori, da bode saki glasal kak si grunta, a ne kaj bodo sobom nosili šalabahtere na šterima bode pisalo komo morajo dati glasa ak očejo ostati v Skupštini Zagrebečkih Modrih!? Najgerek sam, jako sam najgerek

što bode itak vedril i oblačil v Maksimirski šumi, što bode nasledil Zdravkeca Mamiča, šteri je još navek na "hodočasčo" pre Marijici v Međugorjo.

Navelikom se šepetuji izbori so nam na poceko

Navek je tak bilo pak najbrž niti denes ne bode drugač jerbo čim se počelo šepetujiti kak so nam izbori pre vrati unda je sima jasno, a z menom se i teca Franca slaže, da bodo izbori čuda predi nek se mi nadjamo. Jeno je sigurno da ne bodo predi Vuzma. Veli teca Franca, nejpredi Korizma i Vuzem, nejpredi dragi Božek, jeci, šunka i hren, a unda mi ljudi dohajamo kaj bodemo rešavali svoje probleme. Čim smo to zazvedili, makar još ne čistam točno, ali mam nam se otpira drugo glavneše pitanje: komo svojega glasa dati, a kaj ga ne bodemo potepli? Mortik mam ne znuomo komo bodemo svojega glasa dali, ali nejpredi moramo zazvediti komo ga ne bodemo dali? Sa je sreča kaj je pred mesec dni bilo "događanje naroda" i to onoga levoga pak nam je unda leži da znuomo kak na jiv ne moramo računati. Oni so tua došli kaj so nam rekli kak bi oni šteli vlast i ak jim to povoščimo unda bode jim čuda bole. A nam? Pak posle jiv bodemo mi prvi na redo, ak bodemo ftegnuli dojti na red jerbo je jiv hajdi, pak dok oni rešijo se svoje probleme mortik i štiri leti minejo. A mi nemamo tak čuda časa kaj bi mogli potepsti štiri leti. Levičari so dugo iskali maloga trga kak je Markijov kaj bode zgledalo kak ga jiv čuda, jerbo kak znate i vena je velika ak je mala, a nejvečpot zato kaj moški nemajo kaj deti vu veliko. No, ne ruon da nemajo kaj deti, denejo oni sikak sam ak je veni ne kak dragi Božek zapoveda unda hlebenče dok se porine nutri. Najgerek sam je li bodemo mi dobro to zakajlali ili nam bode pak hlebentalo štiri leti? Ili bodo pak odlučivali brojači, a ne glasači!?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Marljivi Drago Vinković

Drago iz Pušćina već šest godina marljivi je djelatnik GKP-a Čakom. Poslom je zadovoljan, a skoro svakodnevno obavlja poslove skupljanja smeća po gradu i okolici. Kako kaže, razočaran je odnosom ljudi prema smeću jer se ljudi ne drže propisanih pravila o odlaganju smeća te u kante bacaju sve i svašta, no nada se kako će se u budućnosti i to popraviti. (rd, foto: zvrzan)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak