Međimurske novine 1490

RIJEKA PRAVDE predstavila listu i šokirala programom koji bi mogao ukinuti Međimursku županiju Hoće li Peđa Grbin dokrajčiti međimurski SDP?

TEMA BROJA

PARLAMENTARNI IZBORI

NA VIJEĆU OPĆINE u Šenkovcu pljuštale optužbe za nezakonito isplaćivanje troškova Načelnik Meglić: Nisam si isplatio niti cent za kilometražu! str. 3 str. 11 media 3

SPOMENKA TOMAŠIĆ I BOŽENA

KAPITARIĆ nagrađivane su sestre Centralne dnevne bolnice

Tko zavodi najbolje?

str. 4-5

Pacijenti nam s vremenom postaju kao članovi obitelji

INTERVJU TJEDNA: ANTONIA RUŽIĆ, skromna Međimurka na usponu prema teniskom vrhu Upisala sam faks, ali ne volim matematiku

Matija Posavec NEZAVISNA PLATFORMA SJEVER

NAJIZGLEDNIJI PROSCI za glasove međimurskih birača

ANKETA POD VUROM

Ni jen paradajz neje kak domaći

Ljeto je. Noge su bose, a smijeh se prolama ulicom. Sve miriše na tek pokošenu travu. U vrtu se crveni paradajz. Fini, sočni, meki i mirišljavi. Zvuči kao neka daleka uspomena. Kao da smo smetnuli s uma da je paradajz ljetno voće. Jer na policama dućana dostupan je cijele godine. Malo plas�čniji od klasičnog. Mnogi danas zbog životnog ritma jednostavno nemaju volje, a ni vremena, za uzgoj svog voća i povrća. Pa

puževi, pa lisne uši i svašta nešto ono je što mnoge odbija od vrta. Povrće s placa ukusnije je od onog iz trgovine, ali rijetko je ravno onom iz svog vrta. I kod prodavača na placu valja bi� oprezan. Svakako, kod odabira povrća i voća, vodite se mišlju, što uopće raste u našem kraju? U ovotjednoj anke� pod vurom provjerili smo kako po pitanju obrade vrta stoje naši sugrađani. (Paulina Topolko, Foto: Zlatko Vrzan)

Jasminka Trstenjak (Hlapičina) - Imamo svoj vrt, sadimo ga već godinama. Krenuli smo sa sadnjom, uvijek bude svačeg. Trenutno imamo salatu koja raste, tu su paradajz i paprika, grašak, mrkva. Svakako se ispla� sadi� svoje, domaće je domaće. Planiramo i nastavi� sadi�. Dosta je velik vrt, bude i za podijeli� okolo, ali i za zimnicu.

Dejan i Ivan oživjeli skelarenje na Muri

Skelar Dejan Krajačić te majstor izrade brodova i mlinova Ivan Strnad za-

služni su da se skelarenje u Svetom Martinu na Muri nikada neće zaboraviti.

Upravo su ovakvi ljudi, entuzijasti i predani svojoj tradiciji, ključni za očuvanje

kulturnog bogatstva našeg kraja. (sh)

Ivan Mikolaj (Žiškovec) - Mi imamo vrt, ali to žena sadi. Luk, salatu, to imamo već od nove godine. Dio vrta nam je u plasteniku, a dio na otvorenom. Salate kod nas bude kroz cijelu godinu. Sad krećemo i s vanjskim vrtom, tu sadimo mrkvu, grašak i slične stvari. Jedino imamo probleme s puževima od nametnika. Svakako nam se ispla� sadi� svoj vrt. Zdravko Zobić (Vra�šinec)Imam svoj vrt, a bit će ga i ove godine. U planu je sadnja. Ja u svom vrtu sadim paradajz i krumpir, papriku. Naravno da se ispla�, za mene se sve ispla�. Probleme s nametnikima nemam, imam jako dobrog psa i mačka koji vode brigu o tome. Oni sve otjeraju.

Ružica Lesinger (Čakovec) - Ja nemam svoj vrt, živim u zgradi. Povrće i voće koje trebam nabavljam na placu. Imam svoje kumice od kojih kupujem, ali sam oprezna. Puno je tu onih koji kupuju u dućanu i onda prodaju na placu pod domaće. Više ne znam je li bolje s placa ili iz dućana.

Stjepan Šljivar (Sveta Marija) - Ja sam sad u domu u gradu. Svoj vrt sam imao godinama. Bilo je to baš na veliko. Mom vrtu divili su se svi iz ulice, a bio je smješten preko moje kuće. Svašta sam sadio. Bilo je tu mrkve, salate, krastavci, paradajza. Davne ‘44., mi smo pod Mađarsku bili, mom vrtu divio se je i jedan čovjek iz ambasade iz Italije.

OPORBA srušila rebalans proračuna pa je prekinuta sjednica OV-a Donja Dubrava

Ambulantu u rebalans i mi ćemo ga podržati!

Ako je gdje “veselo” na sjednicama Općinskog vijeća, onda je to u Donjoj Dubravi. Malo se svađaju, malo se mire, malo nema sjednice jer nema kvoruma, a dolazi i do prekida.

Upravo to se i dogodilo s posljednjom sjednicom. Naime, najprije nije održana jer na nju nisu došli svi vijećnici pa nije bilo kvoruma da bi nova, ovoga tjedna, bila prekinuta.

- Predsjednik OV-a Josip Ribić prekinuo ju je jer nismo podržali rebalans ovogodišnjeg proračuna pa je zbog toga “pao”, rekao je za naše novine David Miser, jedan od četvero oporbenjaka.

OV Donje Dubrave trenutno ima 8 vijećnika jer je Petra Špoljar podnijela neopozivu ostavku na mjesto vijećnice, a njena zamjena još nije prisegla. Odnos snaga promijenio se i odlaskom Ane Duhović iz HNS-a u nezavisne, tako da je na 4 oporbenjaka bilo 4 vijećnika vladajućih.

- Moj izlazak iz HNS-a osobne je prirode, a u skladu s aktualnom političkom situacijom, znači već sada sam djelovala kao nezavisna vijećnica, poručila nam je vijećnica Duhović te dodala: - Što se mog neprihvaćanja usvajanja proračuna, odnosno rebalansa tiče, bez obzira u kojoj bih stranci bila, ili pak nezavisna, nisam mogla prihvatiti mnogo nerazjašnjenih i nepotpunih detalja te nede-

�iniranja nekih vitalnih stvari u ovom trenutku važnih za mjesto. Buduću zdravstvenu ambulantu navodim kao prvi razlog, pa nadalje.

Slične razloge za neprihvaćanje proračuna naveo je i vijećnik Miser.

- O poslovnoj zgradi slušamo već tri godine i još ništa, a u proračunu su za nju osigurali oko 100.000 eura, pojasnio je vijećnik Miser. Ima tu još i svašta drugoga od još jedne monogra�ije, pa nastup Grdovića na Danima općine do nadstrešnice za čamac, no ono što je nama najbitnije, za doktora i njegovu ambulantu – ništa.

Kako je dalje rekao, nije da im to ne treba, no doktor im je ipak najvažniji.

- Rekli smo im da pričekaju tjedan dana jer se ništa loše neće desiti i da uvrste ambulantu u rebalans proračuna pa ćemo ga podržati. Nisu htjeli i mi ga nismo podržali i sjednica je prekinuta.

Prema njegovim riječima, Josip Ribić uzima si previše ovlasti i nije smio samo tako prekinuti sjednicu, a i sukladno Poslovniku.

- Ostale točke dnevnog reda nisu imale veze s rebalansom i mi bismo ih podržali, zaključio je Miser.

Kad će se održati nastavak prekinute sjednice, za sada se još ne zna. (Vlasta Vugrinec)

Ivan Novak svojih je 70 godina dao za vatrogasce

PREMINUO Ivan Novak

Pozdrav Kriči, legendo međimurskog vatrogastva

Ne skrivajte tugu i suze, ali budite ponosni što ste živjeli uz ovog čovjeka kojeg ispraćamo na vječni počinak. Riječi su to koje su odzvanjale u popodnevnim satima na groblju u Pleškovcu gdje je na posljednji počinak ispraćen Ivan Novak (87) iz Malog Mihaljevca. Kako ga mnogi nazivaju, legenda međimurskog vatrogastva, bio je rođen 28. travnja 1937. godine, a već 1954. postao je vatrogasac u DVD-u Mali Mihaljevec. Njegov predani rad i požrtvovnost u borbi protiv požara i drugih neprilika rezultirali su izborom na razne visoke funkcije u vatrogasnim društvima. Bio je i član nekadašnjeg DVD-a MTČ tvornice čarapa i član Kluba vatrogasnih veterana Međimurske županije gdje je bio jedan od osnivača, te je kao predsjednik Kluba bio izabran u više mandata i prisustvovao na više vatrogasnih olimpijada. Za

svoj 70-godišnji izvanredan doprinos u vatrogastvu u Malom Mihaljevcu, u MTČ-u i Vatrogasnoj zajednici Međimurske županije primio je najviša vatrogasna odličja i priznanja koja je uvijek sa sobom ponosno nosio. Tijekom Novakova mandata u 80-im godinama značajno je poboljšana kvaliteta života u Malom Mihaljevcu. To je postignuto kroz ulaganja u komunalnu infrastrukturu, elektri�ikaciju, vodovodnu mrežu i asfaltiranje prometnica.

- Ivan Novak bio je izuzetan i kao privatna osoba, kao suprug, otac i djed. Kao prijatelj i kolega. Obožavao je svoju obitelj, svoje unuke i praunuke. Volio je svoje mjesto više od svega i ništa nije tražio zauzvrat, naglasio je u svom oproštajnom govoru predsjednik MO-a Mali Mihaljevec i njegov mlađi kolega vatrogasac Vedran Kovačić. (sh)

Međimurski kandida� za Sabor s liste Nezavisne pla�orme Sjever: Bojana Petrić, Igor Šegović, Anica Naranđa, Ma�ja Posavec, Ljerka Cividini, Ivica Baksa, Đurđica Slamek

NEZAVISNA PLATFORMA SJEVER predstavila svoje kandidate za Sabor

Matija Posavec, nositelj liste

Nezavisna platforma Sjever predstavila je svoju listu za III. izbornu jedinicu. Matija Posavec, predsjednik stranke i međimurski župan, nositelj je liste.

Na listi su iza njega redom: Dubravko Bilić, gradonačelnik grada Ludbrega, Robert Greblički, načelnik Općine Veliko Trgovišće,

Ljerka Cividini, gradonačelnica grada Čakovca, Milorad Batinić, gradonačelnik grada Ivanca, Igor Šegović, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec, Ksenija Krivec Jurak, načelnica Općine Zagorska sela, Rajko Solar, načelnik Općine Jalžabet, Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija, Velimir Kučko, na listi

iz Saveza Naša Hrvatska, Anica Naranđa, predsjednica mjesnog odbora Prelog, Bojana Petrić, načelnica Općine Donji Vidovec, Mirjana Murk, predstavnica Saveza Naša Hrvatska i Ivica Baksa, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije.

OSLOBOĐENJE PRELOGA

Posljednji u matici zemlji

Na našoj listi su ljudi koji su neposredno od građana zadobili povjerenje i najjača smo lista u III. izbornoj jedini, kazao je Martija Posavec nositelj liste.

Dodao je da očekuju osvajanje tri mandata i budu li jezičac na vagi, kao poželjan politički partner su im centrističke lijeve opcije, koje se zalažu za građanski srednji put. (BMO, Z. Vrzan)

I ove su godine, ispred spomenika palim borcima u Prelogu, položeni vijenci i upaljene svijeće povodom Dana oslobođenja Preloga i Međimurja od mađarske okupacije za vrijeme Drugog svjetskog rata. Naime, Prelog je oslobođen 4. travnja 1945., a cijelo Međimurje 6. travnja. Obilježavanju je, uz predstavnike Grada Preloga, nazočio i Dragutin Glavina, predsjednik Skupštine Međimurske županije, Anica Naranđa, predsjednica Mjesnog odbora Prelog te predstavnici Udruge Kalinka, Udruge ruskog govornog područja u Međimurju. Gradonačelnik Kolarek u svom je kratkom obraćanju istakao:

SDP PREDSTAVIO listu za III. izbornu jedinicu i program stranke među kojima i ukidanje županija

- Početkom travnja 1945. godine, kalnički partizanski odred, bugarske i svjetske jedinice ušle su u Međimurje i prekinule četverogodišnju nacističku okupaciju, a dolaskom hrvatskih partizanskih jedinica, naš je kraj posljednji pripojen matici zemlji. Možemo se samo nadati da do takvih stvari više neće doći, već da će na svim krajevima svijeta prevladati razum. Hrvatska mora misliti na sebe i svoju sigurnost.

Mađarska je vojska okupirala Međimurje 16. travnja 1941. godine nakon osmodnevne ustaške vladavine, a Mađari su zagospodarili cjelokupnim javnim, društvenim, gospodarskim i političkim životom. (vv)

Grbin bi svojom politikom mogao “zatući” međimurski SDP

- Na decidirano pitanje Međimurskih novina hoće li ukinuti Međimursku županiju, nije želio dogovoriti, vadio se na kriterije

U dvorištu Starog grada u Čakovcu SDP je predstavio listu za III. izbornu jedinicu, pri čemu je svaki od kandidata s liste imao priliku reći za što se zalaže. Prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić nije došao jer ga je Peđa Grbin poslao na “snimanje” pa ga je predstavio sam Grbin, predsjednik SDP-a. Po poziciji na listi slijede: Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković, Jasenka Auguštan-Pentek, Natalija Martinčević (Reformisti), Mario Medved, Andreja Marić, Željko Posavec, Anita Curiš Krok, Lovro Lukavečki, Radimir Čačić (Reformisti) i Lana Remar.

U predstavljanju su kandidati ponavljali već poznatu SDP-ovu predizbornu retoriku da će se nakon 17. travnja zaokruživanjem njihove liste sve promijeniti. Naglasili su da mladi odlaze, jer nema prave dnosti i da smo zbog toga izgubili milijun stanovnika. Da je Hrvatska ogrezla u korupciji, a da se to može promijeniti 17. travnja. Ističu da svi građani moraju imati jednake šanse te se zalažu za ravnomjerni razvoj svih krajeva.

U programu SDP-a smanjenje broja županija

I nakon toga hladan tuš. Naime, SDP se zalaže za smanjenje broja županija i za preustroj izbornih jedinica, na način da izborne jedinice s manje stanovnika imaju ubuduće manje zastupnika, a jedinice s više stanovnika veći broj zastupnika.

U Međimurskoj županiji pitanje njezina statusa je jedno od politički najosjetljivijih pitanja i Peđa Grbin ili ne zna ili nije dobro bri�iran o ovom pitanju, pa bi poigravanjem statusa Međimurske županije mogao “zatući” SDP u Međimurskoj županiji. Međimurci su prvu peticiju nakon slobodnih izbora potpisivali tražeći Međimursku županiju, koja je opravdala svoje postojanje. Željko Pavlic iz MDS-a kao da je bio dalekovidan kad je prije koji mjesec tražio podršku u Skupštini Međimurske županije da se deklaracijom zaštiti opstojnost Međimurske županije kao regije. Deklaracija je jednoglasno usvojena u Skupštini i uz podršku SDP-ovih vijećnika. Peđa Grbin kao da je došao iz zemlje čudesa i

o tome nema pojma. Na decidirano pitanje Međimurskih novina hoće li ukinuti Međimursku županiju nije želio dogovoriti. Umjesto toga navodio je kriterije po kojima će se određivati koje županije će se ukinuti. Ni na opetovano pitanje hoće li ukinuti Međimursku županiju ponovno nije želio odgovoriti niti s da ni ne, nego se izmotava da će stručnjaci (a ne građani) odlučivati o tome. Nabrojio je i neke od kriterija za to i omekšao izjavu time da je siguran da će ih Međimurje zadovoljiti.

- Što se tiče broja županija, on sada u Hrvatskoj nije adekvatan, kazao je Grbin. Nastavio

je: - I neću govoriti o Međimurskoj županiji. Govorit ću o Istarskoj županiji, zato što je ona po svim pokazateljima najbogatija u Hrvatskoj, a kao najbogatija nije bila u stanju sama graditi svoju bolnicu. Sadašnji sustav regionalne samouprave na razini Hrvatske ne funkcionira i broj županija je potrebno smanjiti, ali tu dolazi do razlike, kako politiku vodi HDZ po diktatu i političkim odlukama i politike kakvu ćemo voditi mi. Kada dođe do smanjenja broja županija, postavit ćemo jasne kriterije: samoodrživosti, povijesnih razloga, a to je identitet jednog kraja i u to ćemo uključiti stručnjake, bez

direktnog miješanja politike, bez obzira hoće li se to Peđi ili Ratku svidjeti, donijet ćemo odluke koje će se županije spojiti, a koje nastaviti funkcionirati u obliku u kojemu su sada, rekao je Grbin.

Mario Medved poslušan Grbinu

Ako Međimurska županija udovoljava tim kriterijima, ako može ispuniti sve one uvjete koje bi županija trebala, a jedan od njih je da nakon provedene �iskalne decentralizacije može sama graditi bolnicu i održavati ceste na svojem području, a ne biti samo protočni bojler za državne �inancije, kao što se događa prečesto, ta-

da može ostati županija. Oni koji mogu sami će ostati, a ne i oni gdje se broj stanovnika smanjio. Ti će se morati spojiti, kazao je Grbin. Pitali smo Maria Medveda, predsjednika međimurskog SDP-a i kandidata na listi, je li on za ukidanje Međimurske županije, premda je podržao Deklaraciju u Skupštini?

- Podržao sam Deklaraciju u Skupštini, ali kao što vam je Peđa Grbin rekao, mi imamo svoj program i sigurno će se prema tim kriterijima to odrađivati. Dodao je: - Siguran sam da Međimurje zadovoljava te kriterije. (BMO, foto: Z. Vrzan)

ISPRIKA ČITATELJIMA Medved, Marić i Remar su kandidati SDP-a

U žaru posla pred završetak prošlog broja Međimurskih novina potkrala nam se nenamjerna pogreška u potpisima pod fotogra�ije za tri kandidata SDP-a na listi za Sabor.

Mario Medved, Andreja Marić i Lana Remar kandidati su SDP-a na listi za

Sabor. Do greške je došlo samo u potpisu ispod fotki, a ne i u samom tekstu o kandidatima za Sabor. Ispričavam se čitateljima i SDP-ovim kandidatima koji smo namjerno ispod fotogra�ija, predstavili kao kandidate MDS-a. (BMO)

Peđa Grbin, predsjednik SDP-a na predstavljanju kandidata i programa za izbore

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Međimurci će na parlamentarnim izborima morati odlučiti o dvjema stvarima: i kojim pravcem žele da Hrvatska nastavi sljedeće četiri godine i tko će nas zastupati u Saboru. O ishodu izbora i raspoloženju glasača ovisit će tko će sastaviti Vladu i kormilariti Hrvatskom u naredne četiri godine. Birači će zaokruživanjem stranačke liste ili kandidata za kojeg će preferencijalno zaokružiti na glasovanju, odlučiti tko će nas zastupati u Saboru.

Iz treće izborne jedinice, u kojoj je i Međimurska županija, u Sabor ulazi 14 kandidata, budućih saborskih zastupnika. A čak 16 listi ponudilo je po 14 kandidata. Time za 14 mjesta u Saboru iz III. izborne jedinice konkurira ukupno 224 kandidata.

Važnije je pitanje koliko će Međimuraca u novom sazivu biti u Saboru, jer se izborne liste dogovaraju u središtu stranaka. U prošlom sazivu zastupala su nas četiri zastupnika iz Međimurja. Izbori koji su pred nama pokazat će koliko će od ukupno 14 kandidata za Sabor biti njih iz Međimurske županije.

Na parlamentarne izbore, 17. travnja, izlazimo u prekrojenim izbornim jedinicama. Međimurska županija ostala je cjelovita u III. izbornoj jedinici uz Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju kojima je pridodano šest općina iz Zagrebačke županije: Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. U novopridodanim općinama prema dostupnim podacima živi oko 17.700 stanovnika, dakle nešto više nego stanovnika u samom gradu Čakovcu.

Do sada smo imali četiri zastupnika iz Međimurja

Većinsko raspoloženje u tim općinama na prošlim izborima bilo je “plavo”, naginjalo je HDZ-u i njegovu spektru partnera, što bi im zbog metode računanja izbornog praga i ulaska u Sabor moglo donijeti laganu prevagu. Rezultati prošlih izbora u III. izbornoj jedinici bili su mrvicu više na strani “crvenih”. Izgledali su ovako: 37,67 % osvojili su SDP i partneri, a 29,48 % HDZ i partneri, Domovinski pokret 6,23 %, HNS 5,78 % i Reformisti 5,46 %.

U prošlom sazivu Sabora zastupala su nas tri zastupnika u Saboru. Boška Ban Vlahek (SDP), koja je u Hrvatski sabor ušla kao zamjena za Matiju Posavca, koji je dao svoje ime listi i osvojio najviše preferencijalnih glasove birača. Sada je Boška Ban Vlahek četvrta, najviše plasirana od Međimuraca na listi SDP-a za Sabor. Stjepan Kovač je bio četvrti na listi SDP-a, a Andreja Marić peta na listi. Stjepan Kovač je tijekom mandata zbog problema s pravosuđem promijenio stranku i prešao iz SDP-a u HSS.

S HDZ-ove liste u Saboru smo iz Međimurske županije imali samo jednog zastupnika. Izvorni mandat osvojio je Darko Horvat koji je bio drugi na listi. Kao tadašnji ministar svoje mjesto prepustio je da ga dijele, svaki po polovicu mandata, Ljubomir Kolarek, koji je bio 6. na listi i Dražen Srpak, koji je bio 9. na listi. Nijedan od njih dvojice, zbog vlastita položaja na listi, ne bi vidio Sabor. Naime, s HDZ-ove liste u trećoj izbornoj jedinici ušlo je petero kandidata u Sabor, od čega samo jedan međimurski zastupnik.

Crveno ili plavo:

Boška ili Kolarek

Liste za Sabor kao i raspored na listama kroje se u središnjicama stranaka. Dva su faktora presudna za ulazak zastupnika u Sabor. Čim je položaj na listi viši, tim je izvjesniji ili broj preferencijalnih glasova kandidata s liste. Međimurci su u pravilu do sada imali četiri zastupnika u Saboru. Na prošlim izborima, u III. izbornoj jedinici najviše mandata dobila je lista SDP-a s partnerima, njih šest, i od toga troje iz Međimurske županije.

Ono što nas prije svega zanima je kako će se pripajanje birača iz Zagrebačke županije odraziti na broj zastupnika u Međimurskoj županiji, jer će na sljedećim parlamentarnim izborima međimurske saborske zastupnike birati i stanovnici Zagrebačke županije, a i mi njihove.

Poučak s prošlih izbora glasi: ako je riječ o manjim strankama koje imaju određenu vidljivost i popularnost, za zeleno svjetlo za Sabor je najvažnije biti na prvom, eventualno drugom mjestu liste. Na listama većih stranka najvažnije je biti pozicioniran na prvoj polovici liste, jer obično se kocka zaustavlja na broju šest.

- Laskava obećanja su opasna kao i obećanja o lakoj zaradi. Obećanja su zavodljiva, jer političari za izbore pričaju što birači žele čuti. A slatka obećanja štete biračima kao i slatkiši za zdravlje organizma. Stabilnost se ne postiže dijeljenjem novca iz proračuna, već zdravim gospodarenjem i gospodarstvom jer u protivnom će nas poklopiti plimni val krize

TEMA BROJA

NAJIZGLEDNIJI PROSCI koji će isprositi glasove međimurskih birača

S nižih mjesta u Sabor se ulazi kao zamjena, ako nositelj liste odlazi na izvršnu funkciju u Vladu.

Liste najvećih stranka se u pravilu slažu tako da se na najviša mjesta na listi postavljaju naizmjence kandidati iz svake županije. Trećoj izbornoj jedinici koja slovi kao “crvena”, pridodavanje “plavih” zagrebačkih općina pokušaj je da se popravi izborni rezultat HDZ-a u trećoj izbornoj jedinici.

To što se Zoran Milanović umiješao i uzburkao izbornu kampanju, spasilo je SDP od potonuća, jer je dugo politički ponirao. Do izbora je još deset dana i svašta se u tom vremenu može dogoditi i veliko je pitanje kako će to utjecati na birače u trećoj izbornoj jedini-

ci. Naime, nije samo Zoran Milanović uzbibao biračko tijelo.

Na prošlim izborima i Matija Posavec je davao vjetar u leđa SDP-u. Bio je na drugom mjestu liste SDP-a za Hrvatski sabor, a preferencijalnim glasovima koje je osvojio priveo je dio birača na lijevu stranu biračkog spektra.

Gužva u centru: Posavec, Pavlic, Rešetar Sada u izbornu utrku ulazi s vlastitom strankom Nezavisnom platformom Sjever i proširenim utjecajem u trećoj izbornoj jedinici kao regionalna stranka koja zastupa interese i vrijednosti sjevera u hrvatskom političkom prostoru. Budući da i SDP i Nezavisna platforma Sjever pucaju

na biračko tijelo centra i lijevo od centra, pitanje je koliko će naših zastupnika u Sabor s koje od tih lista. Matija Posavec računa na tri mandata. SDP je na prošlim izborima osvojio šest mandata, od čega su tri pripala međimurskim kandidatima. Pitanje je kako će Međimurci reagirati na SDP-ovu kampanju u kojoj stranci vjetara u leđa iz sjene daje “onaj čije se ime ne smije spominjati”. SDP i partneri svojem najvišem suparniku HDZ-u spočitavaju korupciju i nepravdu i uvjeravaju građane da su oni sposobni riješiti te probleme. Što se tiče HDZ-a, s velikom vjerojatnošću na ulaz u Sabor iz Međimurske županije može računati Ljubomir Kolarek koji je visoko pozici-

Tko zavodi najbolje?

oniran na trećem mjestu liste. Dražen Srpak može se samo nadati da će u Sabor ući kao zamjena, nekome s liste tko će u izvršnu vlast pod uvjetom da će HDZ sastavljati Vladu.

HDZ ne ide na izbore s nekakvim posebnim programima za sjever Hrvatske, osim što nudi a�irmirane kandidate s ovog prostora na listi, računajući na lojalnost njihovih birača. Pokušat će srca birača spojiti s kandidatima koji su dobili povjerenje građana na neposrednim izborima kao župani, gradonačelnici ili načelnici.

Međutim, nije dobro miješati lokalne i parlamentarne izbore. Birači drukčije razmišljaju prilikom izbora za lokalne i parlamentarne izbore. Drukčija su im očekivanja.

- Izbori koji su pred nama pokazat će koliko će od ukupno 14 zastupnika iz naše izborne jedinice, biti njih iz Međimurske županije

Birat ćemo između 16 listi

Liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u III. izbornoj jedinici

1. Autohtona – Hrvatska stranka prava – Dražen Keleminec – A – HSP

2. Fokus, Republika

3. Odlučnost i pravednost – OIP

4. Stranka Ivana Pernara

5. Domovinski pokret – DP, Pravo i pravda,Demokratski

HSS-DHSS, Zelena lista

10. Most, Hrvatski suverenis�, Hrvatska konzerva�vna stranka – HKS, Nezavisna lista mladih – NLM

11. Možemo! – Poli�čka platforma, Hoćemo pravedno

12. Neovisna lista

13. Nezavisna pla�orma Sjever – NPS

14. Radnička fronta – RF

6. Hrvatska demokratska zajednica – HDZ, Hrvatsko socijalno-liberalna stranka HSLS, Hrvatska demokršćanska stranka HDS, Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokra� – HNS, Hrvatska stranka umirovljenika – HSU

7. Hrvatska stranka građanskog otpora – HSGO

15. Socijaldemokratska par�ja Hrvatske – SDP, Centar, Hrvatska seljačka stranka –HSS, “Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom” –"DO i SIP", Narodna stranka – Reformis� - REFORMISTI, Građansko-Liberalni savez –GLAS

8. Hrvatska stranka prava –HSP, Hrvatsko bilo, Hrvatska demokratska seljačka stranka – HDSS

9. Međimurski demokratski savez – MDS

16. Umirovljenici zajednoPoli�čka pla�orma - Umirovljenici zajedno,Stranka umirovljenika - SU, Blok umirovljenici zajedno – BUZ, Demokratska stranka umirovljenika – DSU

najbolje?

kada za svoje sredine izbore projekte kojima se poboljšava kvaliteta života u njihovim sredinama, ali od politike na državnoj razini očekuju nešto drugo.

Na predizbornom skupu u Čakovcu, za koji je iskorištena obljetnica osnivanja HDZ-a na ovim prostorima, Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a, dao je smjernice svojem članstvu; da susjede i prijatelje uvjeravaju u dosadašnje uspjehe HDZ-a, ističući milijune koji su se iz europskih fondova slijevali u infrastrukturne projekte u Hrvatskoj. Plenković redovito pritom iznosi i podatke o rastu plaća i mirovina u mandatu njegove vlade. Uz to slijedi i najnoviji niz obećanja o daljnjem rastu plaća i mirovina, kao i naglašavanje da su

se svi veliki događaji vezani uz integraciju Hrvatske u euroatlantske saveze događali u vrijeme kad je HDZ na vlasti.

Zanimljiva lista je Međimurski demokratski savez (MDS), čiji je predsjednik Željko Pavlic. Lista ima usko zavičajni domet i već nazivom stranke ne pokriva cijelu III. izbornu jedinicu i time si sužuje biračko tijelo. Željko Pavlic je načinjao odlične teme, koje su od interesa za Međimurje, i to u Županijskoj skupštini kao vijećnik, ali je pitanje hoće li mu međimursko biračko tijelo to honorirati da barem on kao nositelj liste uđe u Sabor. Naime, neke teme za koje se zalaže preklapaju se onima koje zastupa i Matija Posavec preko svoje stranke. Dakle opet se radi u zahvaćanju birača iz istog bazena. Željko Pavlic samo može žarko priželjkivati da stranka osvoji do-

voljno glasova da biračko tijelo barem njega pogurne u Sabor. Među zanimljivim listama u trećoj izbornoj jedinici je lista HDSS-a i partnera na kojoj je slično kao i na MDS-ovoj jer je većina međimurskih kandidata, čak njih dvanaest (12). Nositelj liste je Igor Rešetar, poljoprivrednik s dobrom reputacijom, kojega je imao prilike upoznati širok krug, barem selu i poljoprivredi orijentiranih birača, tijekom pobune seljaka i blokade prometnica. Radi se poljoprivredniku iz Kuršanca s dobrom reputacijom, koji je relevantan za poljoprivrednu politiku.

U konkurenciji za zastupnička mjesta u Saboru je 16. listi i birači nemaju alibi reći: - Nemamo za koga glasati! Imaju, sve se svodi na to žele li birači promjenu ili žele ostati vjerni sadašnjem stanju. Svaka promjena je rizik, a po-

nekad birači ne žele riskirati ili im se novi ponuđači za preuzimanje vlasti ne čine dovoljno uvjerljivima da im predaju upravljanje državom u ruke.

I pred ove izbore ponovio se stari fenomen da se Državnom izbornom povjerenstvu prijavljuju liste za koje čujemo samo pred izbore. Naime, nije teško sastaviti listu od 14 kandidata. Svaki ozbiljniji čovjek ima dovoljno zainteresiranih za neku ideju među prijateljima, rodbinom i kolegama na poslu.

Ima u ponudi stranaka koje su izražene na nacionalnoj razini kao što su Most, Domovinski pokret ili Fokus, Možemo i Radnička fronta, ali koje nisu uhvatile korijene u Međimurskoj županiji ili čak na sjeverozapadu Hrvatske. Ipak, barem jedan međimurski kandidat nalazi se na 14 listi koje konkuriraju za saborske man-

date na sjeverozapadu Hrvatske. Samo na dvije: Neovisnoj i listi Umirovljenici zajedno nema ni jednog kandidata iz Međimurja.

Laki na obećanjima

Na biračima je velika odgovornost koga ćemo izabrati u Međimurskoj županiji da nas zastupa u Saboru, jer ćemo time odrediti budući politički smjer Hrvatske.

Kad slušamo što nam obećavaju u kampanji, u šali govorimo što god izabrali nakon 17. travnja, Hrvatskom će teći med i mlijeko.

“Rast će mirovine i plaće. Bit će mjesta za svako dijete u vrtiću, stan neće više biti privilegija, nego će ga mladi moći ostvariti…” – neka su od lakih obećanja. Podsjećam, već smo živjeli u sistemu u kojemu su svi imali pravo na dodjelu stana, ali neki nikad nisu uspjeli ostvariti to pravo, jer nikad nisu došli na listu za dodjelu. Ni kasnije kad su se dodjeljivali POS-ovi stanovi nisu svi došli na red, ni kad su se subvencionirale kamate mladima za stambene kredite nisu svi ljudi došli na red, naprotiv, postali su im sve nedostupniji zbog ekspanzije cijene stambenog kvadrata. Lako je građane uvjeravati u pravedniju raspodjelu novca, na to svi zagrizu, puno je teže zaraditi novac za raspodjelu. I pitanje je – je li pravedno dijeliti tuđi zarađeni novac? Na političkoj sceni ima i stranaka kao što je Radnička fronta koja bi ukinula privatno vlasništvo. Kako bi to tek izgledalo nakon traume koju je ova zemlja preživjela u procesu nacionalizacije, pa privatizacije, nikada do kraja provedene denacionalizacije ili obeštećenja za nacionalizi-

ranu imovinu, sad se ponovno rodila ideja o ukidanju privatnog vlasništva.

Laskava obećanja su opasna kao i obećanja o lakoj zaradi. Obećanja su zavodljiva jer političari za izbore pričaju što birači žele čuti. Plaća od 1.600 eura i mirovina od 750 eura za nekoga, komu je i plaća od tisuću eura san, a mirovina upola manja od obećanja, to zvuči fantastično.

A slatka obećanja štete biračima kao i slatkiši zdravlju organizma. Stabilnost se ne postiže dijeljenjem novca iz proračuna, već zdravim gospodarenjem i gospodarstvom, jer u protivnom će nas poklopiti plimni val krize. Zamke se kriju iza ugla i samo vrebaju budemo li vodili nepromišljenu politiku. Kad prestane obilni dotok novca iz EU fondova i laki novac od rentanja apartmana u turizmu i prihodi od rentanja stanova, kako ćemo zarađivati? Turizam je osjetljiva biljka koja može nastradati iz klimatskih, ali i geopolitičkih razloga. Prihodi od turizma čine trenutno 20 % BDP-a. Do rasta plaća i posljedično rasta mirovina mogu dovesti ulaganja u proizvodnju s dodanom vrijednošću i investicije u gospodarstvo, a kvalitetu života poboljšati bolja prometna povezanost unutar Hrvatske brzim cestama, željeznicom te vodom i zrakom. Svaki građanin i porezni obveznik ima pravo na jednaku kvalitetu života u Hrvatskoj. Naime, oni koji sada trpe manju kvalitetu života i nedostupnost usluga zbog prometne izolacije plaćaju jednako porez kao i oni kojima je sve dostupno u centrima.

Ma�ja Posavec, (Nezavisna pla�orma Sjever) nositelj liste

Željko Pavlic (Međimurski demokratski savez) Igor Rešetar (Hrvatska demokratska seljačka stranka) nositelj liste

Ljubomir Kolarek, (Hrvatska demokratska zajednica) treći na lis�

Boška Ban Vlahek, (Socijaldemokratska par�ja Hrvatske) četvrta na lis�

Trgovine KRK

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4 (7-11 h)

• Čakovec-Jug, T. Goričanca 6 (7-11 h)

• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-19 h)

• Čakovec, V. Morandinija 21 (7-11 h)

• Čakovec, Vukovarska 1 (7-11 h)

• Črečan 42 (7-11 h)

• D. Dubrava, Trg Republike 16 (7-11 h)

• D. Vidovec, R. Končara 9 (7-11 h)

• Domašinec, Glavna 164 (7-11 h)

• Donji Hrašćan 51 (7-11 h)

• Gardinovec, Glavna 262 (7-11 h)

• Kotoriba, Sajmišna 2a (7-11 h)

• Križovec 17 (7-11 h)

• Macinec, Glavna 61 (7-11 h)

• Mačkovec, J.B. Jelačića 114 (7-11 h)

• Palinovec 183a (7-11 h)

• Pribislavec, B. Radića 54 (7-11 h)

• Pušćine, Nikole Tesle 1a (7-11 h)

• Slakovec 61 (7-11 h)

• Sv. Marija, B. Radića 28 (7-11 h)

• Sveti Urban 33 (7-11 h)

• Šenkovec, Pavlinska 5 (7-11 h)

• Zasadbreg 153a (7-11 h)

• Zebanec Selo 11 (7-11 h)

Trgovine NTL

• Kotoriba, Murska 24a

Ostale trgovine

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• Pekara CRO-PEK Buzovec (5:30-20:30)

FESTIVAL PUŠIPELA je pred vratima

S kime ćete nazdraviti?

Urbanovo, festival posvećen našem autohtonom vinu, pred vratima je! Od 17. do 19. svibnja 2024. okupite se u Domu kulture u Štrigovi i uživajte u druženju, fantastičnim vinima i ukusnoj gastronomskoj ponudi.

Dođite sami, s obitelji, s prijateljima, s kolegama... bitno je da dođete! Urbanovo je savršena prilika za opuštanje uz čašu vr-

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati) Trgovine otvorene

hunskog vina i druženje u ugodnoj atmosferi. Ne propustite ni Otvorene podrume od 24. do 25. svibnja, kada ćete imati prilike posjetiti vinarije i uživati u degustacijama vina u autentičnom okruženju. Zabilježite datume i pripremite se za vinsku manifestaciju sjevera Hrvatske koja će vas oduševiti! (sh)

NEDELIŠĆE

Jedni dobili posao, a drugi ljepšu starost

- Nedelišće ja za svoje starije i nemoćne građane osiguralo najviše gerontodomaćica u Međimurju

Za najmanje 180 starijih osoba s područja Općine Nedelišće kojima je potrebna pomoć u svakodnevnim poslovima osigurana je pomoć gerontodomaćica na gotovo tri pune godine.

U srijedu, 27. ožujka, Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće, potpisao je ugovore s 26 gerontodomaćica koje će u naredne tri godine brinuti o starijim sugrađanima, a još četiri osobe bit će zaposlene početkom travnja. Načelnik Novak pozvao je zainteresirane osobe da se jave za taj humani posao, čime bi se broj osoba o kojima brinu gerontodomaćice mogao popeti na oko 200 osoba na području Općine Nedelišće.

Tko će raditi kao gerontodomaćica

Elena Balog, Nikolina Balog, Katica Mesarić, Maja Oršuš, Monika Oršoš, Sonja Oršuš, Andreja Krčar, Nada Žerjav, Darko Horvat, Marina Trojok, Martina Srnec, Katarina Gherlita, Nives Posavec, Marija Horvat, Marijana Horvat, Irena Bratković, Biserka Blažević, Božica Šafarić i Marija Zadravec.

Andreja Krčar: Želim pomagati starijim ljudima

najviše fali. Napravim im sve što mi kažu, ali razgovor žele prije svega. Prije toga radila sam kao njegovateljica u domu za starije, što je sličan posao ovomu. S ove skoro tri godine osigurat ću si i staž za umirovljenje.

Posao gerontodomaćica na gotovo tri godine dobile su: Lucija Valjak, Zoran Hergotić, Dubravka Đurđević, Ivana Balog, Barbara Marčec, Vesna Benahmed, Leila Benahmed,

Vlast otuđena od naroda je najgora vlast

Zašto su neki političari omiljeni pa im građani i kad griješe gledaju kroz prste? To su oni koji su bliski narodu i stvaraju dojam da su uvijek tu za njih. To se dokazuje u konkretnim situacijama kada su u pitanju nevolje. Oni bliski ljudima odmah dolaze ka građanima i na licu mjesta rješavaju stvar. Priskaču u pomoć. Njima je to najbolja promidžba, jer ih se hvali od usta do usta. S druge strane ima političara koji pričaju o empatiji

pravdi, spašavanju naroda svojim vizijama, a ne vide čovjeka. Ne vide svog susjeda, ne vide ljudsku nevolju pred nosom. Za takve nikad niste čuli da su ispumpavali susjedov poplavljeni podrum ili pomogli u humanitarnoj akciji. Zapravo ne znate o njima ništa osim onih šupljih parola o ljudskosti, empatiji i solidarnosti iz njihovih usta. I u tome je razlika. Ljudi prepoznaju političare bliske ljudima i one koji samo pričaju o tome kako bi popravili sustav.

Ne može se reći da su hrvatski zakoni nepravedni, nije stvar u tome što piše na papiru ili je uklesano u kamen.

U životu je važna provedba. Kako se zakoni provode. U provedbi se vidi ljudskost i solidarnost. Tu dolazi na test blizina ili otuđenost vlasti od naroda.

Varaju se svi oni koji misle da nije važno koliko su vlast i upravljanje državom i �izički blizu građanima. Doista, puno toga se može preseliti na

Andreja Krčar iz Čakovca voli raditi posao gerontodomaćice i ovo joj nije prvi put da se uključila u taj projekt. - Radila sam kao gerontodomaćica kad je projekt trajao godinu dana i kada je trajao samo pola godine, kazala je. Naglasila je: - Želim pomagati starijim ljudima. Ranije sam radila s osmero korisnika, a sada ću vjerojatno imati šestero korisnika. Najčešće ih obilazim na biciklu, jer nemam auto, ali nije mi to

problem zato što se radi o pomaganju starijim ljudima. Najviše od svega žele razgovarati, to je ono što im

Općina Nedelišće se po treći put prijavila na projekt kojima osigurava gerontodomaćice za svoje starije sugrađane, kazao je Nikola Novak, načelnik Nedelišća. Projekt će trajati 36 mjeseci, od čega će zaposlenice raditi 33 mjeseca. Projekt je u potpunosti �inanciran iz europskog socijalnog fonda. (BMO, Z. Vrzan)

CIMERMAN DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA

www.savjetovaliste.info

savjeti@savjetovaliste.info

usluge putem e-građanina. Ali to su samo papiri. Potrebno je vlast spustiti čim niže, jer predsjednika Mjesnog odbora, načelnika, gradonačelnika i župana možeš sresti na ulici, dućanu, nogometnoj utakmici, priredbi i tamo mu se žaliti, uputiti kritiku ili pohvalu. Ako je vlast daleko, desecima ili stotinu kilometra udaljena od građana, tada niti vlast zna što građane “boli”, niti građani mogu do njih. Otuđena vlast je najgora vlast jer građani na svojoj koži osjete da nije u službi naroda. Svaka politička opcija koja se poigrava teritorijalnim ustrojem tako da udaljava vlast od građana, ne razumije bit politike. A to je da odnos između građana i vlasti mora biti čim neposredniji. Kad netko daleko od građana u nekom uredu donosi odluku o tuđoj sudbini, a ne poznaje okruženje u kojemu onaj o kome odlučuje živi, što nikako neće biti na zadovoljstvo građana.

ZAPOŠLJAVA čak 30 gerontodomaćica

U ovoj fazi 25 žena i jedan muškarac potpisali su ugovor za gerontodomaćice, a slijedi zapošljavanje još njih če�ri

Andreja Krčar dobro poznaje posao gerontodomaćice

PERUTNINA PTUJ – PIPO ČAKOVEC proslavio veliki jubilej

Poli kobasica

već je 50 godina s nama

Popularna pileća kobasica Poli koja se proizvodi i u Čakovečkom pogonu

Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec, još otkako je 2000. godine Perutnina preuzela Pipo, proslavila je 50 godina postojanja. Rođena 1974. godine, kada niti u samoj Perutnini nisu puno očekivali od tog brenda, u međuvremenu je narasla na sinonim za pileću kobasicu u Europi. Nije to sve, Poli se uspješno prodaje i u SAD-u i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

- Mogli bismo reći da je naša Poli, sudeći po godinama dama srednjih godina, no s obzirom na njezinu trenutnu aktivnost i u skladu s vrijednostima koje živi, zapravo mladolika gospodična koja praktički još uvijek ima cijeli svoj život pred sobom, živopisno ju je opisao na konferenciji

David Visenjak, Direktor PP grupe za prodaju i marketing. Istaknuo je i kako su za njezin razvoj bile odlučujuće godine nakon 2016., kada se njezina obitelj počela širiti u nove proizvodne kategorije, a od 2017. do danas prodaja proizvoda iz brenda Poli se udvostručila i danas imaju u ponudi razne varijacije, od one za djecu s nižim udjelom soli, paštete, pileće šunke.

- Uspjeh robne marke Poli dugujemo kombinaciji njegovanja tradicije, ulaganja u očuvanje dugotrajnog povjerenja poslovnih partnera i potrošača, visokih standarda kvalitete i kontinuiranih inovacija prilagođenih suvremenom načinu života te strategija ulaganja u brojne marketinške aktivnosti, uz naravno trud svih naših zaposlenika koji su ujedno i najjači njezini brend ambasadori, istaknuo je Dubravko Folnović, direktor Perutnine Ptuj – PIPO Čakovec.

Lista

Nezavisne platforme Sjever

za 3. Izbornu jedinicu

Za svoje potrošače u ovoj slavljeničkoj godini predstavili su novu inačicu proizvoda Poli 550 težeg za 50 grama u odnosu na originalni Poli 500. Istim su povodom pokrenuli i nagradnu igru koja traje sve do 9. svibnja s deset izvlačenja dobitnika, a u završnom izvlačenju znat će se i dobitnik glavne nagrade – automobila Peugeot 208 Active Hybrid 100 e-DCS6.

Budući da se Perutnina Ptuj uvijek konstruktivno angažirala u svojoj zajednici, ova jesen bit će obilježena Poli društveno odgovornim projektom – sadnjom drveća u Čakovcu, posadit će se 50 stabala. Također, tijekom cijele slavljeničke godine neće izostati ni brojni drugi nagradni natječaji i darivanja. (tn)

Ljerka Cividini gradonačelnica grada Čakovca

Na potpisivanju važnog sporazuma prodekan Zlatko Stapić, ministar Damir Habijan, dekanica Marina Klačmer Čalopa, predsjednik Uprave Boris Miljavac te prodekan Ivan Malbašić

Zajednički će razvijati rješenja visoke tehnologije

Energetska učinkovitost, digitalna transformacija i primjena umjetne inteligencije danas su najznačajniji pojmovi vezani uz razvoj. Sporazum o ostvarivanju upravo takvih održivih rješenja potpisali su prošli tjedan Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu te tvrtka Siemens Energy d.o.o. Uz predsjednika uprave ove tvrtke Borisa Miljavca i dekanicu Fakulteta dr. sc. Marinu Klačmer Čalopa, potpisivanju je prisustvovao i ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan. Sporazum je potpisan u cilju dugoročne znanstvene, tehničke i stručne suradnje na području istraživanja i razvoja, a posebice na projektima razvoja novih tehnologija. Siemens Energy globalni je lider na području energetike i obnovljivih izvora koji godišnje uloži oko 1,2 milijarde eura u istraživanje i razvoj.

- Ovdje vidimo priliku da se povežemo na nizu istraživačkih i razvojnih projekata kroz koje možemo stvarati održiva rješenja koja će imati pozitivan utjecaj na naše društvo, razvoj novih tehnologija i gospodarstva. Surađujemo s tri najveća tehnološka fakulteta u Hrvatskoj i sa svakim od njih imamo speci�ične projekte – od cybersecurityja, vodika do energetske učinkovitosti, a s FOI-jem želimo otvoriti suradnju u području umjetne inteligencije (engl. AI) i digitalizacije, istaknuo je predsjednik Uprave tvrtke Boris Miljavac.

Upravo FOI ima važnu ulogu u obrazovanju stručnjaka koji su potrebni za implementaciju digitalnih i zelenih tehnologija u različitim sektorima gospodarstva.

- Već aktivno surađujemo s industrijskim partnerima kako bismo prenijeli najnovija znanja i tehnološka rješenja

iz akademske sfere u realni sektor. Vjerujem kako stručnost naših nastavnika, ali i studenata, može pomoći organizacijama u razumijevanju potencijala i primjene naprednih tehnologija u poslovnim procesima, ističe dekanica Marina Klačmer Čalopa.

- Sama ideja oko suradnje FOI-ja i tvrtke Siemens Energy d.o.o. došla je nakon našeg prošlotjednog sudjelovanja na konferenciji obnovljivih izvora energije u Berlinu i sjedištu Siemens Energy, gdje smo tijekom razgovora s vodstvom tvrtke došli na temu potrebe za visokokvali�iciranom i obrazovanom radnom snagom. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja također potiče ulaganje u obnovljive izvore energije jer je i europski cilj da do 2050. postanemo prvi klimatsko neutralni kontinent, zaključio je ministar Damir Habijan.

Đurđica Slamek

načelnica općine

Sveta Marija

Konkurentnost svakog razvijenog grada i svake razvijene regije, a to Sjever Hrvatske jest po svim pokazateljima, zahtijeva modernu prometnu infrastrukturu. Želim Sjever Hrvatske kao regiju sa brzom cestom i modernom željeznicom od Kotoribe preko Čakovca, Varaždina, Krapine i Zagreba.

Igor Šegović ravnatelj Županijske bolnice Čakovec

Našu bolnicu u Čakovcu prilagodili smo potrebama naših pacijenata, obnovili brojne odjele, doveli liječnike, nabavili opremu i kao jedna od najvećih zdravstvenih ustanova na Sjeveru Hrvatske primjer smo dobre prakse. Želim da našu bolnicu razvijamo na ponos svih njenih stanovnika.

Mirjana Murk

Anica Naranđa predsjednica mjesnog odbora Prelog

Produktivna i uspješna regija treba kvalitetno obrazovanje. U slijedećem mandatu je dovoljno vremena da sve naše osnovne škole pripremimo za jednosmjensku nastavu. Da naše srednje škole pretvorimo u centre izvrsnosti i kompetentnosti kako bi iz naših učenika izvukli ono najbolje, njihovu darovitost koja u svakom od nas postoji. Vrtići moraju biti besplatni za sve, a svatko dijete mora imati mjesto u vrtiću. U jaslicama se mora podići standard boravka, a prijevoz od mjesta stanovanja do škole mora biti potpuno financiran kako je to u Međimurju zadnjih deset godina. Sve se to može uz malo dobre volje, snažne odluke i one koji će se boriti za bolje obrazovanje. Jer kvalitetno obrazovanje temelj je uspjeha i razvoja svake regije. A naš Sjever, naši ljudi to itekako zaslužuju.

Dostojanstvo umirovljenika i starijih osoba naša je obaveza. Zbog toga naši umirovljenici zaslužuju veće mirovine. Zaslužuju da svatko onaj tko ima potrebu dobije mjesto u Centrima za starije osobe sa svim sadržajima po cijeni koja će biti prihvatljiva njihovim mirovinama. Jedan takav Centar gradimo u Međimurju. Ali Sjever Hrvatske zaslužuje barem 15 takvih centara, za što postoje sredstva u europskim fondovima. Jačanjem mreža socijalnih usluga, pružanjem ruke svakoj nemoćnoj osobi, vratimo ponos našim umirovljenicima kako bi njihovi preci bili ponosni na nas.

Kao žena, članica udruga, kao poduzetnica i društveno aktivna, živim socijaldemokraciju u pravom smislu te riječi, a to znači sloboda, jednakost, solidarnost i promicanje socijalne pravde. Moramo se vratiti karakteristikama u kojima se jednakost odnosi na jednaka prava svih građana pred Zakonom. Načelo ravnopravnosti žena i muškaraca temelj je naših politika, kao i načelo jednake plaće za jednaki rad. Vrijednosti su jednakost svih građana u ostvarivanju svojih prava bez obzira na spol, dob, vjeroispovijest ili druge karakteristike.

Bojana Petrić načelnica općine Donji Vidovec

Kao mlada osoba, puna ambicije i dokazivanja odlučila sam se politički aktivirati jer na taj način želim učiniti nešto za naš prekrasni zavičaj. Želim budućim generacijama ostaviti zdravo i neopterećeno društvo koje teži biti bolje, uspješnije i razvijenije. Za takvu se zemlju vrijedi boriti. I zato sam spremna boriti se za istinske demokratske vrijednosti - otvorenost i tolerantnost, uvažavanje različitosti, dijalog i kompromis. Uvijek ću se zalagati za racionalnu i konstruktivnu politiku usmjerenu na konkretne rezultate.

Ivica Baksa potpredsjednik Skupštine Međimurske županije

Sjever Hrvatske je jedini kraj koji dvostruko više izvozi nego uvozi. U kojoj je produktivnost naših ljudi na razini zapadne Europe. Takva mora biti i Hrvatska. Jer Hrvatska treba biti zemlja mogućnosti. Održivi razvoj, uravnotežen gospodarski rast, jačanje izvoza garantira stabilnosti cijena, a visoko konkurentno tržišno gospodarstvo s punom zaposlenosti garancija je društvenog napretka.

FOI Varaždin i Siemens Energy krenuli u suradnju

povezusu više hororima prijateljice Nere

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

Što donosi treća godina rata?

RU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

at u Ukrajini ušao je u treću godinu i ne zna se kad će završiti. Ukrajini sve više nedostaje oružja svih vrsta, a posebno municije, pogotovo oružje iz Amerike i odluka Kongresa. Na prvim linijama, ruske snage imaju prednost zbog više oružja i ljudstva, no Ukrajinci se drže. Zemlje Europe i Europska unija pomažu, no nedovoljno.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

NEPALSKI I FILIPINSKI radnici u Međimurju

Sretan sam što radim ovdje jer znam da radim za svoju djecu

Hrvatska, iako mala, pomaže koliko može. Ukrajini je do sada pomognuto s ukupno 160 milijuna eura, prvenstveno oružjem. Ukrajini je poslano više od 40-ak topova i haubica, oko 30 tisuća jurišnih pušaka, čak 14 helikoptera, stotine protuavionskih i protuoklopnih raketa, više desetaka milijuna metaka, granate za topove, uniforme, kacige i drugo.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom. No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Predsjednik Ukrajine Zelenski je nedavno pozvao zemlje zapadnog Balkana da proizvode oružje za Ukrajinu. Naime, Njemačka je pokazala interes za kupnju streljiva svih kalibara i oružja koje nije proizvedeno u Europskoj uniji, kao i Francuska, a čini se da postoji mogućnost korištenja europskih fondova. Najviše oružja i streljiva proizvodi Srbija te BIH, a Albanija znatno manje. U medijima se može pročitati da srpsko oružje već raznim kanalima završava i u Ukrajini.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Ono što je manje poznato javnosti je da je rat u Ukrajini na žalost postao laboratorij za ispitivanje oružja svih vrsta, kako ruskih tako i zapadnih, dok su žrtve na obje strane sve veće.

Predsjednik Zelenski početkom godine izjavio je da Ukrajina može postati jedan od deset najvećih proizvođača oružja u svijetu,

zahvaljujući sporazumima o zajedničkoj proizvodnji oružja sa zapadnim zemljama i da je to jedna od njegovih najvažnijih političkih izjava od početka godine. S druge strane, ruski predsjednik Putin tek sad uviđa da je svojim ratom stvorio novi Izrael u svojoj blizini, jako podcijenivši Ukrajinu.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Život u stranoj zemlji donosi i financijske izazove, ali Ram Sharon i Rommel s ljubavlju šalju svoj zarađen novac Piše: Sania Bižupić

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

U prilog tome govore podaci da je Ukrajina samo prošle godine počela proizvoditi petnaest modela novih oružja u suradnji sa Zapadom. Samo prošle godine Ukrajina je povećala proizvodnju minobacačkih granata za 42 puta i podigla brzinu proizvodnje vlastite samohodne topničke jedinice Bohdan na razinu svjetskih obrambenih divova. Nova oružja koja proizvodi Ukrajina su uz ostalo (za mnoga oružja ne znamo jer su ratna tajna, a toga će biti još više), raketni protutenkovski raketni sustav STURM – SM i više tipova raketa za taj sustav dometa sedam kilometara, robotske platforme za razminiranje, niz modi�ikacija bespilotnih letjelica i dronova uz posebnu zaštitu od neprijateljskog elektroničkog ometanja, a čini se dijelom i uz elemente umjetne inteligencije, protutenkovske i raketne sustave Stuhna, hibridne sustave protuzračne obrane koji su već operativni na prvim linijama i drugo.

U posljednje vrijeme sve veći broj radnika iz Nepala, Filipina i sličnih zemalja postaje uobičajen prizor diljem Hrvatske. Nažalost, mnogi od ovih migranata suočavaju se s neizvjesnim situacijama, niskim plaćama i lošim uvjetima stanovanja, često doživljavajući neugodna iskustva diljem zemlje. No, povremeno se pojavi svijetla točka nade i iznenađenja. Takva priča dolazi nam iz Međimurja gdje se susrećemo s nepalskim radnicima čija iskustva mijenjaju uobičajenu sliku migracije. Dok diljem države odjekuju priče o iskorištavanju i nepravdi, u Međimurju se stvara nova priča – priča o poštovanju, suradnji i integraciji u kojoj su mnogi migranti pronašli priliku za bolji život, a samo neki od njih su Ram Sharon Nepali i Rommel R. Cometa.

Putovanje iz različitih krajeva svijeta do zajedničkog doma u Donjem Vidovcu

Iako različitih podrijetla – Ram iz Nepala, a Rommel iz Filipina, njih dvojica dijele dom u Donjem Vidovcu, gdje su pronašli zajedništvo među šestero prijatelja. - Ova kuća slična je mojoj kući u Nepalu, primjećuje Ram Sharon. - Živio sam u kući na Mount Everestu u Nepalu, a ovdje sam jako sretan. Uspoređujući moj

VARAŽDINU, Gajeva 5 za specijalne i progresivne naočalne leće

prijašnji dom, ovdje je jako vruće, dijeli Ram Sharon kroz smijeh. Njihov je dolazak u Hrvatsku bio posredovan agencijom, no radost koju su pronašli u novom okruženju nadmašila je sva očekivanja. - Plaća je ovdje puno bolja, dodaje Ram Sharon, osvrćući se na radne prilike koje su ih dočekale u Međimurju. Putovanje do Hrvatske nije bilo jednostavno, niti kratko. Obojica su se odlučila za suradnju s agencijom koja ih je spojila s poslodavcima u Donjoj Dubravi. - Putovanje avionom, kako bismo stigli do novog doma, trajalo je oko 15 sati. U našoj tvrtki radi preko 60 ljudi iz Filipina, Vijetnama i Nepala, tako da smo stvorili prilično solidnu zajednicu prijatelja. Iako se jezikom ne razumijemo najbolje s Međimurcima, pronalazimo načine kako komunicirati, a iskustvo

koje sam stekao u Nepalu u proteklih 10 godina pomaže mi da barem razumijem posao, no, plaću koju dobivamo ovdje je puno bolja, otkriva Ram Sharon.

Njihov radni dan počinje rano, ali su puni radosti jer rade za veći cilj. - Radimo šest dana, nedjelja nam je slobodna. Na posao dođemo u 6:45 sati, vratimo se kući u 17 sati i onda odmaramo, čistimo i kuhamo. Šestero nas je, pa svaki dan jedna osoba kuha za sve nas, otkrivaju.

Ljubav prema obitelji kao motivacija za svakodnevni trud

Unatoč udaljenosti od svojih obitelji u Nepalu i Filipinima, njihove su misli uvijek s njima. - Posjećujemo obitelji jako rijetko, jako nam fale, ali sam sretan što radim ovdje jer znam da radim za svoju djecu.

Drago mi je što mogu uzdržavati svoju obitelj jer je moja zemlja propala, nema posla, ali zato sam jako sretan ovdje, priznaje Rommel, osjećajući ispunjenje u svakom radnom danu. Život u stranoj zemlji donosi i �inancijske izazove, ali Ram Sharon i Rommel s ljubavlju šalju svoj zarađen novac. - Djeca jedva čekaju da se vratim kući, vesele se čokoladama koje im donosim, dijeli Ram Sharon s osmijehom i dodaje: - Jedan euro je 140 nepalskih rupija, a �ilipinskih pezosa 60, pa sam zato sretan što radim ovdje. I dok radost pronalaze u sitnicama poput slatkiša koje donose svojoj djeci ili u trenucima zajedničkog kuhanja i čišćenja, u njihovim osmjesima se odražava nada i duboka zahvalnost prema zemlji koja im pruža priliku za život dostojan snova.

Dostava računa za vodne usluge putem e-pošte

S ciljem poboljšanja i modernizacije komunikacije s korisnicima, Međimurske vode d.o.o. uspostavile su besplatnu uslugu slanja računa za vodne usluge u elektroničkom obliku kojom se omogućuje da se računi, umjesto u papirnatom obliku kao do sada, šalju isključivo na e-mail adresu, a što je i ekološki prihvatljivije. Obrazac zahtjeva za slanje računa i ostalih dokumenata

vezanih uz potrošno mjesto elektroničkom poštom može se preuzeti na https:// medjimurske-vode.hr/zahtjevi-i-obrasci/ ili u Odjelu odnosa s korisnicima Međimurskih

voda d.o.o., Čakovec, Ulica Ma�ce hrvatske 10, prizemlje u uredovno vrijeme 07-15h (ponedjeljak-petak). Ukoliko korisnici žele pristupi� usluzi potrebno je ispunjen i potpisan obrazac zahtjeva dostavi�:

• na e-mail adresu korisnik@ medjimurske-vode.hr, ili

• poštom ili osobno na adresu Međimurske vode d.o.o., Čakovec, Ulica Ma�ce hrvatske 10.

Zahtjev se može u svakom trenutku opozva�, čime se računi nastavljaju sla� u papirnatom obliku. Račun poslan elektroničkom poštom je u PDF formatu te je sadržajno i vizualno iden�čan računu koji se izdaje u papirnatom obliku.

Ram Sharon Nepali i Rommel R. Cometa u Međimurju su pronašli priliku za bolji život

MILJENKO TOPLIČANEC

Loše odluke Uprave isprovocirale su navijače

Nakon utakmice navijači su ispred dvorane zapalili i par baklji te transparent, a međimurska policija je privela 11 osoba

U jednom trenutku utakmice 19. kola protiv Podravke, navijači Zrinskog su izvjesili transparent s natpisom: “Sve dok se dvoranom ore pjesme naše, Zrinski neće postati vlasništvo vaše!” Ispod tog transparenta stajali su i transparenti: “Igraj do kraja!” i prekriženi inicijali DD, a na kraju same utakmice navijači su i zapjevali: “Je*em te upravo!”

Nakon utakmice navijači su ispred dvorane zapalili i par baklji te transparent, a međimurska policija je jučer izvijestila kako je u prostorije Policijske postaje Čakovec privedeno 11 osoba koje se dovode u vezu s opisanim događajem, odnosno počinjenjem prekršaja iz Zakona o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima te da se kriminalistička istraživanja nastavljaju.

To nisu naši navijači – Koristimo ovu priliku da se ispričamo svim našim navijačima za nemile scene za vrijeme i nakon utakmice, a pogotovo djelatnicama Graditeljske škole Čakovec koje se uvijek pobrinu da imamo vrhunske uvjete u dvorani. U ovom trenutku želimo istaknuti da se ovdje ne radi ni o kakvim navijačima ŽRK-a Zrinski Čakovec, već o grupi mladih ljudi privatno vođenih i instruiranih. ŽRK Zrinski nikome ne želi oduzeti pravo na drugačije mišljenje niti smo to radili do sada, no učinit ćemo sve da naša djeca na tribinama i

njihovi roditelji koji su došli vidjeti hrvatske reprezentativke u redovima Podravke i uhvatiti koji sel�ie nikad više ne gledaju scene od četvrtka. Na kraju se želimo ispričati i našim sportskim prijateljima iz Rukometnog kluba Podravka Vegeta što su ovo sve morali gledati, napisali su na Facebook stranici kluba.

Nakon što se ŽRK Zrinski oglasio na svojoj Facebook stranici, ususret današnjoj pressici kluba oglasili su nam se i navijači koje je uprava nazvala “privatno vođenom i instruiranom grupom mladih ljudi“.

– Prošle godine na utakmici protiv Rudara slučajno smo se sastali te odlučili početi pratiti cure svaku utakmicu i navijati za njih. Stvorila se odlična atmosfera između cura, trenera, navijača i uprave, a dokaz tome su i organizirani odlasci na utakmice u Bjelovar, Dugo Selo i Sesvete. Nikad nije bilo nikakvih problema s naše strane niti pogrdnih povika prema sucima ili bilo kome te smo uvijek fer i korektno bodrili cure bilo da gubile ili pobjeđivale. Sve je bilo super, no tu na scenu stupa trenut-

na uprava točnije određeni ljudi u njoj koji su tu sjajnu atmosferu oko kluba odlučili uništiti. Smijenili su trenera kojeg su cure slijedile i koji je stvorio odličnu atmosferu s nama navijačima i vratio ljude na tribine. Klub nikad bolje rezultate imao nije, ali onda su određeni ljudi iz uprave smijenili trenera bez opravdanog razloga, a vidi se po govoru tijela cura na terenu i van terena da više to nije to. Nitko iz uprave se nije htio izjasniti u vezi tog poteza i zbog toga smo mi odlučili iskazali nezadovoljstvo na posljednjoj utakmici. Smatramo da su ispred ambicija i dobrobiti kluba ljudi iz uprave stavili ispred svoje ambicije i uništili europski Zrinski.

Zrinski je izgubio prave navijače

Ovog četvrtka pressicu za novinare sazvao je već sada bivši predsjednik NO-a ŽRK-a Zrinski Miljenko Topličanec.

- Ovu press konferenciju sazvao sam kako bih sportskoj javnosti priopćio da dajem ostavku na mjesto predsjednika Nadzornog

DVD SIVICA

Vatrogasac nije bio pijan!

Neobična prometna nesreća dogodila se protekle subote, 30. ožujka, na prometnici između Sivice i Podturna. Naime, 33-godišnji vozač upravljao je vatrogasnim vozilom te je u jednom trenutku zahvatio bankinu. Zbog toga ga je zanijelo te je skrenuo s ceste, udario u drvo i na kraju se prevrnuo na bok. Kod vozača nije utvrđena prisutnost alkohola, kako nam kažu iz PU međimurske. Dodatnom istragom utvrđena je činjenica da vozač nije imao odgovarajuću kategoriju za upravljanje takvim vozilom pa će biti prekršajno prijavljen zbog izazivanja nesreće u prometu.

O cijeloj situaciji oglasio se i DVD Sivica:

ČAKOVEC

odbora ŽRK Zrinski. Zbog međusobnog zasićenja te loše atmosfere u međusobnim odnosima s predsjednikom Danijelom Jankovićem i potpredsjednikom Darkom Daniom. Atmosfera nije više kakva je bila prije i ne slažem se s odlukama koje su oni donijeli. Odluka o smjeni trenera Mrđena je ishitrena, a rezultati su pod njegovim vodstvom bili i više nego dobri. Odlaskom Mrđena koji je bio glava ekipe, stvorila se nezdrava klima među curama, a vidli ste i među navijačima. Ja ne želim da se mene poistovjetiti s takvom situacijom u klubu i odlučio sam klub u kojem sam bio dugih osam godina – napustiti. Bez obzira na moj odlazak iz kluba želim da klub ostvari sve zadane ciljeve. Najviše mi je žao što je klub izgubio svoje vjerne navijače kojim se vrlo mali broj klubova može pohvaliti. Meni je to dovoljan argument i ne mogu ostati u ovom klubu sve dok je ovakva struktura u upravi, rekao je Topličanec. Kako je Zrinski u mjesec i pol dana od najljepše priče ove sezone došao u ovakvu nezavidnu situaciju, stvarno je misterij. Pomalo je bizarno kako su se iz kluba do pred tjedan dana ponosili mladim dečkima koji “Zrinskice” bodre i na domaćim i gostujućim utakmicama, a sada ih nazivaju privatno vođenom i instruiranom grupom mladih ljudi. Ovo dodatno otežava ionako tešku borbu za Europsku poziciju i san koje sanjaju sve Zrinskice, a kako trenutno stvari stoje, ne naziru se bolji dani.

- Hvala svima koji nam pružate podršku u ovim nama teškim trenucima. Svakome se može dogoditi nešto takvo. Zahvalni smo što vatrogasac nije teško stradao. Zahvaljujemo i ovima koji kritiziraju, jer znamo primiti i kritiku. Ali samo se zapitajte kako je tom vatrogascu dok čita takve vaše komentare.

Molimo vas da ne iznosite netočne i neistinite podatke. I da napomenemo, vatrogasac nije bio pijan kako puno vas navodi.

- Taj vatrogasac kojeg sad napadate uvijek je prvi na intervencijama i stavlja DVD ispred svog privatnog života. I veliko mu hvala na tome, zaključili su. (sh)

Kome smetaju čiste zgrade?

Proteklog petka, 29. ožujka 2024., u ranim jutarnjim satima u Ulici Ivana Mažuranića 2 u Čakovcu, došlo je do vandalizma te je tom prilikom išarana jedna zgrada.

Predstavnik stanara prizemlja zgrade rekao je da je na kameri zgrade, oko 3:20 ujutro, uočena muška osoba zamaskirana šiltericom i maramom. Isto tako, predstavnik nam je u razgovoru rekao da su iz policije poručili kako se najvjerojatnije radi o

ne. Procijenjena šteta iznosi nekoliko tisuća eura, a istu bi trebao sanirati sam počinitelj, ako ga policija uhvati. Nažalost, svjedoci smo svakakvih ludorija u današnjem svijetu, a počinitelju savjetujemo da prije, ne daj Bože, ponovnog uništavanja tuđe imovine bar prvo malo poradi na svojim likovnim sposobnostima. Neka malo progugla gdje se, zašto i kako rade gra�iti, a ne da uzme sprej i k’o dijete u vrtiću išara nečiju zgradu. (rd)

Zlatko Zadravec pokazao nam je razbijeni prozor kroz koji su ušli u objekt

TKO JE OŽEDNIO nakon šunke u Maloj Subotici

Ispraznili im frižidere i uništili imovinu

- Nakon pet godina imali smo ponovno provalu. Ispraznili su nam frižidere i uništili su nam imovinu. Šteta je procijenjena negdje na 200 eura. Pokupili su nam paket Coca-Cole, paket vina i vode, gosti sok i sanduk pive. To je valjda bila žeđ poslije šunke, rekao nam je Zlatko Zadravec, predsjednik Eko udruge “Vrba Jurčevec” iz Male Subotice.

Provala se dogodila s Uskrsa na Uskrsni ponedjeljak. Za sad nepoznati počinitelj provalio je u objekt udruge razvalivši prozore te je ukrao razna pića. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.

- Stavili smo rešetke na proizvode i postavljena je nadzorna kamera. Sada neka dođe tko god hoće, revoltirano nam je rekao Zadravec. (sh)

Piše: Roberto Dežđek

o incidentu na utakmici Zrinskica

Navijači su iskazali nezadovoljstvo upravom kluba (foto: Siniša Ludaš)

Miljenko Topličanec

Na temelju Odluke Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Klasa: 007-04/24-02/02; Urbroj: 2109-104-24-06, od 27.03.2024 g. te članka 19.st.6 Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, raspisuje

NATJEČAJ

za radno mjesto ČISTAČ/ICA – DOSTAVLJAČ/ICA

Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec 1 izvršitelj/ izvršiteljica, na određeno puno radno vrijeme, uz probni rad od 1 mjesec (zamjena za bolovanje)

Kandidati su pored općih uvjeta propisanih Zakonom o radu dužni ispunjavati i sljedeće uvjete:

- završena osnovna škola, NSS

- 1 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima Speci�ični uvjeti:

- rad u smjenama,

- rad subotom

Uz prijavu, kandidati su dužni priložiti:

- Životopis,

- Dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe),

- Dokaz o državljanstvu (preslika domovnica, preslika osobne iskaznice),

- Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci (potvrda o nekažnjavanju),

- Potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19)), dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Za kandidate prijavljene na natječaj čije su prijave uredne, pravodobne i koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se intervju. Ako kandidat ne pristupi intervjuu smatra se da je povukao prijavu na natječaj.

Navedeni dokazi prilažu se u izvorniku ili preslici koja ne treba biti ovjerena, a prije izbora kandidat je dužan predočiti izvornik.

Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola, a izrazi koji se koriste u ovom natječaju za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Rok za podnošenje prijave: 13.04.2024.g.

Potpunom prijavom smatra se prijava koja je potpisana i sadrži sve potrebne podatke i priloge navedene u ovom natječaju.

Nepotpisane molbe neće se razmatrati.

U prijavi na natječaj navode se i podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, adresa e-pošte) isključivo za potrebe postupka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679 – u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18.), Knjižnica kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe.

Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od dana objave oglasa, osobno ili poštom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, 40000 Čakovec, Trg Republike 4; s naznakom „Za natječaj – čistač/ica-dostavljač-ica“ Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec zadržava pravo u svako vrijeme poništiti natječaj, odnosno ne donijeti odluku o izboru kandidata, bez obveze obrazlaganja svoje odluke i bez ikakve odgovornosti prema kandidatima. Kandidati će o rezultatima biti obaviješteni u roku 8 dana od dana donošenja odluke o izboru.

Predsjednica Upravnog vijeća: Lana Rođak, mag.oec

Volimo druženja s iseljenim Hrvatima

- Prve koreografije u KUD-u uvježbala je, nažalost prerano preminula Sanja Bacinger, prisjetio se Predrag Kočila koji je već 8 godina predsjednik KUD-a. Na tom mjestu zamijenila ju je Natalija Varga koja je ujedno najstarija članica Društva i to po stažu

Piše: Vlasta Vugrinec

FOTO: Mario Golenko

Natalija

Varga s gošćom Chriztel

Renae Aceveda

Prigodnom svečanošću, Kulturno-umjetničko društvo Mihovljan obilježilo je svoju 25. obljetnicu rada i postojanja. Na pozornici tamošnjeg Društvenog doma pridružili su im se i zbor Udruge umirovljenika Mihovljan, Big Band Čakovec, tamburaši KUU-a Zasadbreg, “Martinska banda” i pjevačica Chriztel Renae Aceveda.

Zahvaljujući grupi entuzijasta, zaljubljenika u folklor i međimursku narodnu tradiciju, KUD Mihovljan “osnovan” je 1999. godine.

tvrt stoljeća rada i djelovanja, kroz Društvo je prošlo mnogo plesača, pjevača i tamburaša, nizali su se nastupi i smotre, proputovani kilometri više se ni ne broje već se gleda naprijed. A to znači nova druženja, nova putovanja i nadaju se, novi, mlađi članovi. Sanja Bacinger započela, nastavlja Natalija Varga

U KUD-u danas djeluje folklorna i tamburaška sekcija te pjevački zbor. Naravno, svi su oni ujedinjeni i tako i nastupaju jer jedni bez drugih ne mogu.

- Prve koreogra�ije u KUD-u uvježbala je, nažalost prerano preminula Sanja Bacinger, prisjetio se Predrag Kočila koji je već 8 godina

predsjednik KUD-a. Na tom mjestu zamijenila ju je Natalija Varga koja je ujedno najstarija članica Društva i to po stažu. Naime, Natalija je u KUD-u od prvih dana do danas i još uvijek ju nije napustio vedar duh, entuzijazam i volja za “držanjem” plesača pod kontrolom.

Društvo danas broji 40-ak aktivnih članova, svih dobnih kategorija. Ima i bračnih parovi, ali i srednjoškolaca.

Kao i sva ostala društva, i mihovljanska sudjeluje na raznim smotrama, natjecanjima i međusobnim druženjima, a vole i putovati. Što se putovanja tiče, ona su uvijek vezana uz iseljene Hrvate čiji su gosti bili

u Barceloni, Parizu, Rimu, Salzburgu…

Vikend u Širokom Brijegu

- Ovaj vikend s KUD-om iz Zasadbrega nastupamo u Širokom Brijegu i to u uzvratnom posjetu, naglasio je predsjednik Kočila.

Za svako putovanje se itekako dobro pripreme. Uvježbavaju se ples i pjesme, a putne torbe prepune su domaćih međimurskih delicija i poklona.

Financijska pak strana rješava se pisanjem projekata, javljanjem na natječaje i slično.

Nakon Širokog Brijega putuju u Krašić, a nastup je dogovoren već i u Starigradu.

KUD MIHOVLJAN obilježio 25. obljetnicu postojanja

Članovi KUD-a Mihovljan

Predrag Kočila, predsjednik KUD-a Mihovljan

NA OV-u ŠENKOVEC pljuštale optužbe za nezakonito isplaćivanje troškova

za FRANJO LEHKEC demantira razlog odlaska iz HEP-a

Načelnik Meglić: Nisam si isplatio niti cent za kilometražu!

Nisam dobio otkaz, posao sam stavio u mirovanje

Vijećnik Saša Horvat iznio je informacije da si je načelnik Robert Meglić isplatio oko 1400 eura na svoj tekući račun, a na koji nije imao pravo

Piše: Sanja Heric

Je li načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić, koji je volonter, nezakonito isplaćivao troškove tijekom obavljanja dužnosti načelnika, pitanje koje je se nametnulo na posljednje održanoj sjednici Općinskog vijeća Šenkovec.

- Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa dalo nam je smjernice da si možemo isplaćivati putne troškove i sve, ali da je najbolje da postoji odluka da ne bi imali problema kada dođe revizija pošto ste me već nekoliko puta prozivali da sam si uzimao ono što nisam smio, započeo je načelnik Robert Meglić dok je objašnjavao vijećnicima prijedlog odluke o određivanju plaće i drugih prava općinskog načelnika.

Isplata troškova nezakonita?

Predsjednik Općinskog vijeća Alen Lajtman upitao je potom mijenja li se načelniku i plaća, a odgovor mu je dao pročelnik Tomica Vranović. Kako je objasnio, Općinsko vijeće je na svojoj sjednici 6. srpnja 2021. donijelo odluku o naknadi za rad načelnika, odnosno dvije, kojom se uredila naknada za načelnika koji

svoju dužnost obavlja profesionalno i onu kada načelnik obavlja dužnost volonterski. Tada je bila donijeta odluka da načelnik ima pravo na naknadu u iznosu 4.500 kuna i to je bila jedina naknada na koju je on imao pravo. - Ovom odlukom koja se sad predlaže se to pravo proširuje i to na način da on, osim prava na naknadu, ima i pravo na osnovne materijalne troškove poput korištenja automobila u poslovne svrhe, mobitela i ostalog za vrijeme službe. Ali naknada je ostala mjesečna naknada, sad iznosi 50 posto od iznosa umnoška koe�icijenta, pojasnio je šenkovečki pročelnik.

Vijećnica Ruža Sermek je upozorila da je odluka o načelnikovoj plaći trebala biti donesena već davno, kada je načelnik počeo obavljati dužnost profesionalno te da je potrebno jasno de�inirati što ulazi u njegovu plaću, bilo da radi profesionalno ili volonterski.

bivši načelnik. - O čemu mi pričamo? Imate svoju plaću, u općini ste pokazali kak’ delate! Opet naglašavam, bolje da ne delate u općini! I sad bi si još na brzinu u promjeni materijala dan prije sjednice složili 1000 eura. Ne dolazi u obzir kaj se mene tiče! To je previše i de�initivno ne zaslužujete te novce, odrješito je rekao Horvat.

Upitao je načelnika i je li istina da si je isplaćivao te troškove ranije, dok ova odluka još nije postojala. Na taj upit načelnik Meglić upitao ga je koje troškove?

- Na vaš tekući račun je u tom periodu ušlo oko 1400 eura. Moje pitanje je da li ćete platiti te novce koje ste si isplatili mimo zakona? Jer ste si isplaćivali i dnevnice, cipelarinu, i topli obrok, i korištenje osobnog auta na koje niste imali pravo? Još ste danas odlučili lagano da vam izglasamo 50 posto plaće? Gdje je kraj vašoj sramoti?, upitao ga je u nastavku.

Isprike na drugom vijeću?

Načelnik Robert Meglić odgovorio mu je na to: - Nebrete tvrditi da sam si isplaćivao putne, kad si nisam isplatio niti jedan cent za kilometražu.

Vijećnik Stjepan Hoblaj nadovezao se na tu temu te je rekao da je u �inancijskim izvještajima uočio isplate za auto u iznosu od 480 eura, za hotel u Opatiji u iznosu od 1054 eura, te da nije baš tako kako načelnik kaže.

U raspravu se potom unio i vijećnik Saša Horvat, inače

HSS demantira Ivana Martana

- Korištenje osobnog vozila? Cipelarina? Topli obrok? I dnevnice? Isplaćivali ste si dok odluka nije postojala? A odluka će tek dana biti donesena. Jeste li u svojem mandatu primali te troškove?, ponovno je pitao Horvat. - Za kilometražu ne. Tamo negdje do 4. mjeseca kad je bilo povjerenstvo za sukob interesa u TIC-u kada su nam rekli da može, tada su mi cure počele isplaćivati, odgovorio

- Ako to nije istina, ja ću se na drugom vijeću duboku ispričati, zaključio je na kraju

Ne podržavamo HDSS

Ivan Martan, predsjednik HDSS-a, minuli je petak predstavio koaliciju Za Domovinu o čemu smo i pisali u prošlom broju. Između ostaloga, Martan je naveo “podršku listi daje i koordinacija novi HSS, nezadovoljnih članova Beljakova HSS-a.”

Upravo na tu rečenicu reagirao je međimurski HSS i v.d. predsjednika Zvonimir Siladi. Naime, dosadašnji predsjednik međimurske organizacije, Zoran Vidović dao je ostavku na sve stranačke funkcije zbog zdravstvenih razloga.

- Ivan Martan nije kontaktirao nikoga iz međimurskog HSS-a i nije istina da mi dajemo podršku njegovoj listi, demantirali su iz HSS-a Martana.

također bio na Martanovom

To isto tvrdi i Petar Novak, predsjednik GO HSS-a Prelog koji pak navodi da je u HSS-u od početka i tu ostaje i do kraja. Kako su dalje naveli, koordinacija novi HSS ne postoji, postoji samo jedan, izvorni HSS. Osvrnuli su se i na Željka Lenarta koji je

- Lenart je izašao iz HSS-a i ne može govoriti u ime cijele organizacije HSS-a niti pak on dolazi iz III. izborne jedinice, zaključili su predstavljanju.

Zvonimir Siladi, v.d. predsjednika ŽO HSS-a MŽ

Franjo Lehkec, načelnik Općine Strahoninec, oglasio se kako bi objasnio svoj odlazak iz HEP-a i profesionalno bavljenje načelničkom dužnošću.

- Nisam dobio otkaz već sam zatražio sporazumni raskid ugovora s dosadašnjim poslodavcem HEP Proizvodnjom d.o.o., poručio je sada profesionalni načelnik.

Međutim, Lehkec se ima pravo vratiti na posao nakon što više neće biti načelnik i to na temelju Zakona koji uvelike koriste brojni gradonačelnici, načelnici i njihovi zamjenici.

Zakon naime govori da se poslodavac, u Lehkecovom slučaju HEP, obvezuje osigurati mu povratak na posao na isto radno mjesto s kojeg je otišao ili neko drugo odgovarajuće njegovoj školskoj

spremi bez natječaja. Lehkec je naime 11 godine načelničku dužnost obavljao volonterski i sada joj se, kaže, odlučio intenzivnije posvetiti, a sve u cilju jačeg razvoja njihove općine.

Drugim riječima, neki stavljaju saborske ili vijećničke mandate na čekanje, a Lehkec je stavio posao.

ZADIMLJENI vikendi i noći u Strahonincu Što to smetje meče v ogenj?

Na sjednici općinskog vijeća Općine Strahoninec, vijećnik Hrvoje Šlezak dotaknuo se je i pitanja koje muči brojne mještane sela. Kako stati na kraj onima koji smeće spaljuju, umjesto da ga odlažu na za to predviđena mjesta, razvrstavaju u vreće i prikladne kante. Problem je ovo koji se proteže već godinama, ako ne i desetljećima. Ipak, komunalni redar tu nije rješenje jer smeće se spaljuje nakon njihovog radnog vremena,

vikendima, ali i u kasne noćne sate. Predložio je i načelniku Franji Lehkecu da se kreira obrazac ili mejl adresa na koji bi mještani takve pojedince mogli prijaviti i van radnog vremena komunalnog redara. Načelniku, koji je i sam svjestan problema, ideja se je dopala, pa je rekao kako će se ista svakako realizirati. A prije realizacije, pitanje je koliko zadimljenih snova čeka Strahoninčane? (pt)

KUU Zvon Mala Subotica

Tradicionalni godišnji koncert

KUU Zvon ove će nedjelje, 7. travnja, u 17:00 u Domu kulture u Maloj Subotici, održati tradicionalni godišnji koncert “Bijela nedjelja”. Nastupit će folklorna sekcija, dječja folklorna sekcija, tamburaški orkestar, tamburaši početnici, mažoretkinje, recitatorice, Antonia Jurinec te gosti iz Dječjeg vrtića Potočnica Mala Subotica.

(rd, foto: zv) Bogat glazbeni program i ove godine

Načelnik Meglić suočio se s optužbama nezakonitog isplaćivanja

Franjo Lehkec, načelnik Općine Strahoninec

MURSKO SREDIŠĆE

Gdje je završila granična konstrukcija?

Ako se pitate gdje je završila rekonstrukcija graničnog prijelaza Mursko Središće koja je nedavno uklonjena, odgovor je – na Hrastinki. Na saniranom odlagalištu otpada koje je ograđeno i pod ključem uz cestu Mursko Središće – Peklenica. Hrpa metalnih cijevi i lima uredno je odložena na to odlagalište i vidljiva s ceste onima koji prometuju tim pravcem.

Krov s graničnog prijelaza čeka daljnju sudbinu. Ministarstvo �inancija ga je na zamolbu Grada Mursko Središće doniralo gradu. Radi se o izuzetno vrijednoj donaciji od 576.062,64 eura.

Početkom ove godine kad je završena demontaža graničnog prijelaza, postavilo se pitanje kamo s konstrukcijom koja je upotrebljiva za drugu svrhu.

- Prva mogućnost je da će natkrivati gradsku tržnicu, preko puta gradske vijećnice, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak.

Grad je prošle godine prijavio projekt izgradnje natkrivene tržnice u EU fond Interreg, a u slučaju da projekt ne bude odobren, postoji rješenje natkrivanja tržnice s postojećom darovanom krovnom konstrukcijom, koju doduše treba obnoviti, kako bi krov zasjao novim sjajem.

U slučaju pak da projekt za tržnicu bude odobren, za krovnu konstrukciju će se pronaći drugo rješenje gdje će se upotrijebiti na najkorisniji način. Bilo kako bilo, granična konstrukcija iz Murskog Središće ne ide i zauvijek će biti podsjetnik na jedno razdoblje povijesti grada. (BMO)

Odbili krov koji curi, a odobrili im za parket

Sportska dvorana uz Osnovnu školu Mursko Središće jedinstvena je po tome što voda s krova na parket u dvorani curi od prvog dana.

Izgrađena je 2000. godine, međutim zbog greške u konstrukciji, stručnjaci će znati – je li u projektiranju ili izvođenju – krov pušta vodu. Niz intervencija i popravaka su dali rezultat. Krov i dalje pušta, što je utjecalo na uništavanje parketa u dvorani.

Dvorana je u vlasništvu Grada Mursko Središće, koji je dvoranu, ne bi li riješio i taj problem s krovom, kandidirao za energetsku obnovu, u visini od gotovo 1.200.000 eura. Obnova bi obuhvatila: novo krovište, fasadu, stolariju, solare i toplinsku pumpu. Projekt je prijavljen Fondu za zaštitu okoliša, koji ga je odbio.

Grad se nakon toga žalio Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja koje je žalbu prihvatilo i vratilo na ponovno postupanje Fondu za zaštitu okoliša.

KUU DRUŠTVO žena Gornji Kraljevec

Međimurski “jezikov” zajtrek i večerja

- Priredile su predstavu po motivima iz knjige Ignaca Šardija iz Selnice

Kulturno-umjetnička

udruga Društvo žena Gornji Kraljevec ove godine obilježava 35 godina djelovanja. Budući da su s radom započele s dramskom sekcijom, ovogodišnji program aktivnosti u to ime započele su dramskom sekcijom. Za veseli vuzmeni pondelek publici su u mjesnom Domu kulture priredile tri komične predstave dramskih amatera.

Ove godine njihovi gosti su bili DDD KUD Kaštel Pribislavec s predstavom “Gnoj” i KUD Lepoglavski pušlek s predstavom “Mica se sprovlja v penziju”.

Članice dramske sekcije

Društva žena Gornji Kraljevec priredile su predstvu “Međimurski zajtrek i večerja” po

- Postoji sasvim izgledna mogućnost da projekt bude prihvaćen i odobren za �inanciranje, kaže gradonačelnik Srpak.

No kada i kako – to će se tek vidjeti.

Pored energetske obnove sportske dvorane zgrade, Grad je prijavio zamjenu parketa Ministarstvu turizma i sporta. Spomenuto ministarstvo je zamjenu parketa odobrilo u iznosu od 136.419 eura.

Ne treba ni govoriti da bi najprije trebalo zamijeniti krov pa onda postaviti novi parket, jer postavljanje novog parketa na koji će i dalje curiti voda s krova, nema smisla.

U slučaju da projekt energetske obnove ne bude na vrijeme odobren ili uopće ne bude odobren, u tom slučaju će se sanacija krova ili njegova zamjena �inancirati iz gradskog proračuna, kaže gradonačelnik Srpak. Situacija je poprilično zamršena, s obzirom na to da je rok za zamjenu parketa do kraja ove godine. (BMO)

motivima iz knjige Ignaca Šardija iz Selnice. Tema predstave su anegdote iz međimurskog života koje su kao tračevi rado prepričavale uz plot.

NOVI VRTIĆ u Vratišincu

Zanimljiv je način na koji je uspostavljena suradnja između autora i članica KUD-a. Spojila ih je Julijana Kočila koja vodi vokalnu skupinu Društva žena Gornji Kraljevec.

Naime, na promociji knjige Ignaca Šardija u zgradi Scheier u Čakovcu, članice dramske sekcije Društvo žena Gornji Kraljevec izvele su ulomke iz njegove knjige. Tada su došle na ideju da na temelju autorova teksta prirede predstavu pod nazivom “Međimurski zajtrek i večerja” s kojom će ove godine sudjelovati na KAM-u,

ispričala nam je Šte�ica Jambrošić, predsjednica Društva Žena Gornji Kraljevec.

U predstavi igraju Marija Varošanec, Katarina Šimunić i Valent Srpak u epizodnoj ulozi soseda Štefa z beciklinom. Poznato je da njihova dramska sekcija u sastavu ima samo žene, pa im je Valent Srpak uskočio kao suradnik.

Franjo Oreški iz KUD-a Kaštel iz Pribislavca pomogao im je oko zvučnih efekata i puštanja snimljenih muških glasova u predstavi. Za bogatu rukom oslikanu scenogra�iju pobrinula se Natalija Kovačić. (BMO)

Koje tete će raditi u novom vrtiću?

- Najbliže smo ideji da se dogovorimo s privatnim vrtićem koji djeluje u općini, kazao je načelnik Grbavec

Općina Vratišinec prvi put u povijesti gradi vlastiti vrtić. I dok zgrada vrtića raste, postavlja se pitanje – a tko će raditi u novom vrtiću?

Na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća, Antonija Šoltić, vijećnica SDP-a pitala je načelnika Mihaela Grbavca što je s osnivanjem vrtića i hoće li na jesen vrtić početi s radom. Sve su to pitanja na koje roditelji trebaju imati jasne odgovore da bi mogli na vrijeme upisati svoju djecu u vrtić. Poznato je da je više djece s područja Općine Vratišinec u vanjskim vrtićima, nego u privatnom vrtiću Srčeko koji djeluje u Vratišincu, ali nema jaslice. A roditelji moraju mjesec dana prije ispisa djeteta to najaviti i biti sigurni da ih na jesen čeka mjesto u novom vrtiću u Vratišincu.

U novoj zgradi vrtića u Vratišincu bit će mjesta za 4 skupine djece i to za jasličku i vrtićke skupine. Općina Vratišinec je sada pred odlukom tko će voditi novi vrtić.

Dokle se stiglo s tim aktivnostima, pitali smo načelnika Mihaela Grbavca. Već je mjesec travanj, a upisi u novu pedagošku godinu započinju za mjesec dana pa roditleji do tada moraju biti

na čistu kamo će s djecom na jesen.

Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca kazao nam je da su najbliže ideji da se dogovore s sadašnjim vlasnicima privatnog vrtića. - Bilo bi nam to najjednostavnije, da ne prolazimo proceduru osnivanja ustanove, kazao je.

Kontaktirali smo i Isabelu Lisjak, jednu od osnivačica vrtića Srčeko i pitali kako će se to izvesti?

- Mogu vam samo potvrditi da smo razgovarali o tome s načelnikom i da nemamo ništa protiv dogovora, ali bio je to samo jedan informativni sastanak, za sada bez konkretnih odluka.

U svakom slučaju obećali smo načelniku Grbavcu da će sadašnji vrtić Srčeko brinuti o djeci tako dugo dok se ne otvori novi, kazala Isabela Lisjak. (BMO)

Djecu čeka novi vr�ć od jeseni

Marija Varošanec i Valent Srpak kao sosed Štef z beciklinom

Katarina Šimunić “u traču” s Marijom Varošanec

Ministarstvo financija doniralo je staru konstrukciju gradu

IZGRADNJA KANALIZACIJE u Bogdanovcu

Međimurske vode "pretočile" troškove na općinu

O izgradnji kanalizacije i pročistača u Bogdanovcu godinama se govorilo, a sada je čini se došlo do stavljanja “točke na i”. Pred vijećnicima Općinskog vijeća Gornji Mihaljevec našao se sporazum o �inanciranju projekta Izgradnja kanalizacije s pročistačem u Bogdanovcu.

- Ne krijem nezadovoljstvo prema sporazumu. Mislim da, ako ne potpišemo taj sporazum, nećemo izgraditi kanalizacijsku mrežu u

Bogdanovcu. Proučavajući elemente mogu reći da su Međimurske vode tu odigrale na način koji možda nije adekvatan niti prema jednoj općini, rekao je načelnik Goran Lovrec.

- U samom natječaju piše da se 80 posto dobiva iz NPOO-a, 10 posto od Hrvatskih voda, a preostalih 10 posto mora �inancirati investitor i/ili jedinica lokalne samouprave na kojoj se predmetna građevina gradi. Međutim, Međimurske vode ponukali su se onim ili i za-

STAMBENI NATJEČAJI Sukob interesa?

Aktualni sat OV-a Gornji Mihaljevec začinilo je pitanje vijećnika Mladena Borka. On je postavio pitanje tko je bio u komisiji vezanoj za natječaj uz dodjelu sredstava za renoviranje kuća odnosno stanova, te koji su uopće bili kriteriji?

- Natječaj je jako razrađen. Dok se prikupi određen broj prijava, sastane se povjerenstvo, a prije toga odradi i administrativna provjera, odrade i provjera svih potrebnih dokumenata koji se dostavljaju na sam natječaj. Postoje uvjeti koji su jasno propisani bez obzira na to tko je u povjerenstvu, rekao je na to načelnik Lovrec, dok je predsjednik Vijeća Robert

Veselko dodao da su u povjerenstvu Gordana Knezić, Mirjana Zadravec i Mateja Novinić.

Načelnik Lovrec u pomalo ljutitom tonu rekao je da su to nepotrebna pitanja, a vijećnik Borko potom je pitao je li u sukobu interesa to što je na tom popisu dobitnika poticaja i Danijela Lovrec-Blešć, s obzirom na to da je ona načelnikova supruga?

- To je moja supruga. Jel’ ona mještanka Općine Gornji Mihaljevec? Prvo i prvo, ja nisam sam sebi dodijelio sredstva, a to povjerenstvo nije u sukobu interesa niti sa mnom, niti s nikim drugim, odgovorio je načelnik Lovrec.

BREŽNA PRIČAONICA

Kako prevariti prevarante?

Prevaranti su sve lukaviji u svojim taktikama, a najnovija prijevara s paketima koji se dostavljaju na kućnu adresu pokazuje koliko su inventivni. Naime, nemojte se začuditi ako vam u sljedećem periodu na zvonce zazvoni poštar noseći vam paket na kojem piše vaše ime i prezime. Ili pak paket koji stoji na ime nekog od vaših ukućana. Poštar vam uruči

taj paket i kaže vam da piše da morate platiti 20 eura. Dosta njih nasjedne na to. Ako vam se odmah upali crvena lampica iznad glave, onda je vjerojatno to i opravdano. Naravno, ništa nemojte odmah plaćati nego prije dobro provjerite jesu li vaši ukućani zaista nešto naručili kako ne bi nasjeli na ovakvu prijevaru. U paketima koji ljudi dobiju nerijetko se

Tko će primiti godišnje

nagrade?

- Primorani smo potpisati sporazum ako želimo da se kanalizacija izgradi. Jedino što mogu reći je da nas drže u šaci, istaknuo je načelnik Goran Lovrec

Načelnik Goran Lovrec o sporazumu

dužile sve općine, pojasnio je Lovrec. U sam sporazum uključili su i one troškove koji nisu prihvatljivi, konkretno tu su troškovi za asfaltiranje dijela cesta koji nije prihvatljiv kroz izradu kanalizacije, a to su ceste šire od tri metra.

- Još jedna apsurdna stvar. To su troškovi vođenja investicije u iznosu od 18.490,60 eura, koji provode Međimurske vode i koje su po tom sporazumu one jednostavno odlučile pretočiti kako na Općinu Gornji Mihaljevec,

tako i na sve druge. Moram napomenuti da je investicija vlasništvo Međimurskih voda, investitor su MV i njihovih troškova u ovom dijelu nema, istaknuo je Lovrec dodavši da tijekom pregovora nisu mogli promijeniti niti jednu stavku sporazuma.

- Primorani smo potpisati sporazum ako želimo da se kanalizacija izgradi. Jedino što mogu reći je da nas drže u šaci i jedino što možemo je potpisati i platiti to što moramo, zaključio je naposljetku Lovrec.

U raspravu se uključila i vijećnica Gordana Knezić, koja je i sama u spomenutom povjerenstvu. - Svi uvjeti koji su bili potrebni da se dobije tih 3.300 eura bili su dobro provjereni. Svi ti kandidati zadovoljili su te uvjete. Imali su ispunjene sve obaveze prema općini, nisu imali nikakvih dugovanja, rekla je Knezić.

- Što se Danijele Lovrec-Blešć, moje mišljenje kao člana tog povjerenstva jest da je ona, bez obzira na sve, isto tako mještanka naše Općine. Ja osobno ne smatram da ona ne bi trebala imati pravo na isplatu, zaključila vijećnica Knezić.

nalaze škart proizvodi koji vrijede tek pišljivih 5 eura, a oni vam to uvale za 3 do 4 puta veću cijenu plus poštarinu. Prevara se temelji na tome što žrtva ne zna što se nalazi u paketu i osjeća se primoranom platiti traženi iznos kako bi ga preuzela. Ako se nađete u takvoj situaciju, lijepo kažite poštaru da vi niti vaši ukućani niste naručili nikakav paket, po-

sebno ne od tvrtke čije ime stoji na paketu. Poštar će nakon toga uzeti paket i on će se vratiti osobi ili tvrtki koja je poslala taj paket na vašu adresu i oni će morati platiti troškove dostave. Prijevaru pak prijavite Hrvatskoj pošti kako bi spriječili da netko nasjedne na ovo, a ne bi bilo na odmet ni da proširite ovu vijest među svojim poznanicima.

SVETI JURAJ NA BREGU

Ove godine godišnja nagrada za iznimno djelovanje u području znanosti, odgoja i obrazovanja ide u ruke Blanke Lozić. Za iznimno djelovanje u području umjetnosti i kulture bit će nagrađena Barbara Dunjko, voditeljica dječje sekcije KUU-a Zasadbreg. Nadalje, za iznimno djelovanje u području gospodarstva nagradu će primiti ugostiteljski objekt Venera, koji djeluje od 1998. godine. NK Venera, klub s bogatom dugogodišnjom tradicijom koji se natječe u I. međimurskoj ligi, primit će nagradu za iznimno djelovanje u području sporta i tehničke kulture.

Među nagrađenima za iznimno djelovanje u području zdravstva i socijalne skrbi bit će i Karmen Cecarko, inače glavna primalja na Odjelu rodilišta s rađaonom i patologijom trudnoće. U obrazloženju piše da je 2021. godine obranila diplomski rad pod naslovom “Postporođajni stres kod muškarca u prvoj godini života djeteta” s ocjenom izvrstan. Karmen je ujedno

SELNICA

Nagrada ide i primalji Karmen Cecarko iz Lopa�nca

i direktorica Udruge MajaMajčinstvo je avantura, sa sjedištem u Lopatincu, čiji je cilj zalaganje za dostojanstvo i prava trudnica, rodilja i babinjača, kao i za zaštitu reproduktivnih prava i reproduktivnog zdravlja. Od 2016. do 2023. obavljala je dužnost izvršne direktorice Hrvatske udruge za promicanje primaljstva te je od 2009. godine pa do danas članica Hrvatske komore primalja. Završila je i edukaciju za stjecanje certi�ikata Mindfulness program smanjenja stresa, a uz sve to je i edukantica seksualnog savjetovanja. Kontinuirano se usavršava i educira na svjetskim kongresima te je organizatorica hrvatskih simpozija za svoju struku. Godišnje nagrade uručit će se na svečanosti povodom obilježavanja Dana Općine povodom Jurjeva. (sh)

Plaketa Milena Gradnji

I u Selnici se približavaju Dani općine koji se obilježavaju za Markovo. Kao što je to običaj, na svečanoj sjednici dodijelit će se priznanja najzaslužnijim mještanima, udrugama i tvrtkama koje posluju na području Općine. Plaketa Općine Selnica ove se godine dodjeljuje tvrtki Milena Gradnja iz Hlapičine. Zahvalnice Općine dodjeljuju se: Međimurskoj prirodi – Javnoj ustanovi za zaštitu prirode, Antunu Siću, Ivanu Premušu i Gordani Lukić. (sh) Zvonko Kristofić, vlasnik Milena Gradnje

Možete i provjeriti identitet poštara prije nego što platite za bilo kakav paket koji vam se dostavlja. Zatražite od njega službenu identi�ikaciju, posebice ako nema odjevenu poštansku uniformu. Možete i pažljivo otvoriti paket i provjeriti sadržaj pred osobom koja vam ga dostavlja. Ako primijetite nešto sumnjivo ili ako je sadržaj paketa nepoznat, nemojte ga preuzeti.

Piše: Sanja Heric

Vijećnik Mladen Borko o dodjeli stambenih po�caja

koji im ide na štetu

PRELOG

Izašao novi Pikač

Uoči 1. travnja, kada se u svijetu obilježava Međunarodni dan šale ili Dan ludosti, u Prelogu je predstavljen novi, dvadeset i šesti po redu broj Pikača. Tradicionalno, na 1. travnja, unazad nekoliko desetljeća pa i stoljeća, pljušte prvotravanjske šale, ali se u nekim zemljama, kao na primjer u Velikoj Britaniji, Australiji i Sjevernoj Africi, šale zbijaju samo do podneva, a onaj tko nastavi sa šalama nakon podneva, naziva se “travanjska budala”. S druge strane, u Kanadi, Francuskoj, Irskoj, Japanu, Rusiji, Sjevernoj Koreji, Norveškoj i Americi šale se zbijaju cijeli dan.

U Prelogu pak Pikač uopće nije šala. I ove godine iza ovog jednog od rijetkih, ako ne i jedinog humorističko-satiričkog lista u Republici Hrvatskoj stoje Ivica Beti, Maja Kralj i Stjepan Naranđa te Studio Vipro. Brojni su znani i neznani, koji su svoj pisani prilog priložili za ovogodišnje izdanje Pikača, a karikaturama se u izradu Pikača, kao i svake godine, uključilo i Hrvatsko društvo karikaturista. Pikač je tiskan u 1600 primjeraka i može se pronaći na nekom od brojnih mjesta (dućana, ka�ića, ugostiteljskih objekata) na području Grada Preloga. (vv)

O otpadu i na Učilištu

Nakon Programa za stjecanje mikrokvalifikacije posluživanje numerički upravljanih alatnih strojeva – glodalice, na Pučkom otvorenom učilištu Prelog započele su edukacije iz Programa gospodarenje otpadom.

Prva grupa polaznika ovog programa s edukacijama je započela u ponedjeljak, 25. ožujka 2024., pod stručnim vodstvom direktora GKP Pre-kom d.o.o. Siniše Radikovića i Tihane Radiković, dok će stručni dio prakse u sklopu poduzeća voditi Kristijan Levačić. Polaznici edukacija iz Programa gos-

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA STRAHONINEC

podarenje otpadom sasvim sigurno će dobiti najkvalitetnija teorijska i praktična znanja budući da je GKP Pre-kom d.o.o. po kvaliteti svojih usluga poznato, ne samo na nacionalnom nivou, već i šire.

Trenutno su u tijeku prijave za drugu grupu polaznika ovog programa, također putem besplatnih vaučera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i prijave za programe zavarivanja (TIG/ MAG), upravljanja viličarem u skladišnom prostoru te program knjigovođe. (vv)

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

KLASA: 932-01/24-01/01

URBROJ:2109-23-03-24-1

Strahoninec, 04.04.2024. Na temelju članaka 123. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21) te članaka 7. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

kojim Općina Strahoninec kao pravna osoba u čijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na području k.o. Strahoninec, kat. čestica 1965/7 obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem na kojem su izvedene nerazvrstane ceste u Strahonincu, o započinjanju evidentiranje predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.-133. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21), temeljem kojeg se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Strahoninec.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta u Strahonincu izradit će tvrtka GeoTop, geodezija, usluge, trgovina d.o.o., Štefanec, Zrinskih 5/A, Čakovec. Obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene predmetne nerazvrstane ceste započeti će 09.04.2024. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Ivica Miše dip. ing. kult. teh. Koji se brine da lomne točke granica budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja 11.04.2024.godine (četvrtak) u vremenu od 08.00-14.00 sati, u prostorijama tvrtke GeoTop d.o.o. Čakovec.

Preporučit ću tvrtku gdje god i kad god mogu!

- Nevjerojatno je bitno i apsolutnu potporu tvrtka mora imati, kako od Ministarstva, tako i od Vlade. Čujem da imaju potporu gradonačelnika i župana, tako da nema nikakvog razloga da im i svi mi drugi to ne budemo, naglasio je ministar

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Kada Hrvatska nešto napravi, a kada je to najbolje u svijetu, onda se time trebamo ponositi i trebamo isticati, a to je svakako zaštitna kaciga koju radi tvrtka Šestan-Busch, poručio je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane tijekom svog obilaska te preloške tvrtke.

Ministar je u Prelog stigao u srijedu u društvu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnika Tihomira Kundida i svojih suradnika. Tvrtka je dugogodišnji partner

Ministarstva obrane

S obzirom na svoj resor, nije ni čudno što je ministar za svoj obilazak, inače nakon radnog sastanka s Ljubomirom Kolarekom, odabrao baš tvrtku Šestan-Busch. Ona se naime bavi proizvodnjom

proizvoda za osobnu zaštitu, a primarno zaštitnih kaciga.

Više od 35 različitih modela zaštitnih kaciga razvijeno je kroz njihovo poslovanje i to većinom za vojne i policijske namjene. Od nedavno tvrtka je ušla i u razvoj segmenta proizvoda za civilnu zaštitu; multifunkcionalna zaštitna kaciga i višekratna zaštitna maska. Tvrtka je inače i dugogodišnji partner Ministarstva obrane.

Sami njihovi proizvodi i njihov plasman su vrhunski i ja tu apsolutno nemam što dodati. Mogu samo reći da ja, kao ministar obrane, de�initivno nastavljam dalje surađivati s tvrtkom Šestan-Busch, kao što je to do sada bilo. Preporučit ću ih gdje god i kad god mogu, a to već radim. Tvrtku Šestan-Busch i njihove proizvode preporučit ću i drugim partnerima u NATO-u i Europskoj uniji i cijelome svijetu i de�initivno

Kolumbijskom policajcu kaciga spasila život

Koliko su života kacige iz Preloga spasile, teško je reći, no brojka je svakako respektabilna. Međutim, u poduzeću se posebno razvesele kada im stignu pojedinačne poruke i zahvale.

- Dobili smo iz Kolumbije upravo jednu takvu poruku, odnosno zahvalu, pohvalio je Alojz Šestan, glavni direktor tvrtke te dodao da je slična stigla i iz Italije.

I dok je u Kolumbiji bila riječ o policajcu, iz Italije im se javio sam glavni general te im zahvalio na visokoj kvaliteti kaciga pa su mu ljudi, vojnici i policajci ostali živi.

Tvrtka ne miruje već radi na svom sljedećem proizvodu: univerzalnoj kacigi sa zaštitnom maskom, proizvodu koji za sada još ne postoji na tržištu.

biti potpora svemu onome što Šestan-Busch u budućnosti želi raditi. Razgovarali smo i o budućnosti, razvijaju se projekti, tražit se i institucionalna potpora novim projektima i oni će to svakako imati, naglasio je ministar Anušić.

Jer kako je dodao, riječ je o jednom od najkvalitetnijih proizvođača, kako u obrambenoj industriji, tako i u vojnoj industriji u Hrvatskoj.

Anušić je naglasio da je iznimno bitno koristiti domaće vojne proizvode.

Kada govorimo o vojnoj industriji, obrambenoj industriji, ona možda nije bila toliko interesantna do prije pet ili šest godina, možda ni prije dvije godine. Danas je ona zasigurno tema broj jedan i roba koja je broj jedan tražena u svijetu i Europi. Vidite da danas fali i oružja, i municije i streljiva, i opreme, svega fali. Sada više praktički ne pitate za cijenu, nego se kupuje jer se vojnici moraju opremiti, jer se države moraju štititi i braniti od agresije koja je prvenstveno započela s ratom prije nešto malo više od dvije godine, napadom Rusije na Ukrajinu. Svijet je u kolektivnoj globalnoj geopolitičkoj promjeni i moramo biti svi spremni na to. Zato je ova industrija izuzetno bitna, ne zbog proizvodnje i izvoza, to je u ekonomskom smislu, ali bitna je zbog vlastite proizvodnje te samodostatnosti i samoodrživosti u vojnoj

opremi i u vojnom naoružanju, objasnio je naširoko ministar.

Prema njegovim riječima, zato su vrlo bitne ovakve tvornice, kao i ovakvi ljudi koji imaju znanje, volju i želju raditi ovakvo nešto i koji su razvijali taj posao 30-ak godina.

Nevjerojatno je bitno i apsolutnu potporu moraju imati, kako od Ministarstva, tako i od Vlade. Čujem da imaju potporu gradonačelnika i župana, tako da nema nikakvog razloga da im i svi mi drugi ne budemo potpora, naglasio je ministar.

Kohezija tvrtke i lokalne zajednice

Prema riječima pak Ljubomira Kolareka, preloškog gradonačelnika, Šestan-Busch je primjer kvalitetne kohezije tvrtke, jedinice lokalne samouprave i resornog Ministarstva.

Ne treba posebno govoriti koliki je značaj ove tvrtke za Grad Prelog, ali i cijelu Međimursku županiju. Riječ je o reprezentativnoj tvrtki koja zapošljava stotinjak radnika, ima odlične plaće i poželjan je poslodavac svakom radniku, ne samo s područja Međimurja, nego i šire. Tvrtka Šestan-Busch i cijelo preloško gospodarstvo su u dobroj koheziji, što se zorno vidi i na organizaciji našeg tradicionalnog Gospodarskog foruma, rekao je gradonačelnik Kolarek.

IVAN ANUŠIĆ, ministar obrane, posjetio je tvrtku Šestan-Busch u Prelogu

Alojz Šestan, glavni direktor tvrtke Šestan-Busch i Ivan Anušić, ministar obrane

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Funkcionalna hrana

Piše: Tanja Tur, dipl. ing.

Razvojem društva čovjek se suočava s raznim izazovima poput povećanja troškova zdravstvene zaštite, produživanja životnog vijeka pojedinca, a nove tehnologije i znanstvene spoznaje vode k velikim promjenama životnog stila. Upravo zbog toga funkcionalna hrana ima veliku ulogu u poboljšanju životnog standarda, održavanju maksimuma tjelesnih �izioloških funkcija, očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od raznih bolesti.

U kontekstu prehrambene i zdravstvene dobrobiti funkcionalna hrana je hrana koja pored osnovnih nutrijenata nužnih za rast i razvoj organizma sadrži i bioaktivne sastojke za koje je utvrđeno da povoljno djeluju na jednu ili više funkcija u organizmu i to na način da ili unapređuje zdravlje i dobrobit organizma ili smanjuje rizik od nastanka bolesti, a konzumira se kao sastavni dio uobičajene, svakodnevne prehrane. Funkcionalnost hrane ostvaruje se njezinim sastavom, odnosno udjelom bioaktivnih komponenti, koje mogu biti biljnog, životinjskog ili bakterijskog podrijetla. Njihovo djelovanje može biti antioksidacijsko, an-

tibakterijsko, �izikalno, može utjecati na regulaciju i stimulaciju enzima, na pojedine organe ili sustave organa.

Pojam funkcionalna hrana se prvi put počeo koristiti u Japanu u ranim 80-im godinama, a razvio se kao pokušaj sprječavanja rasta zdravstvenih troškova potrebnih za liječenje raznih bolesti. Različita znanstvena istraživanja pokazala su da konzumiranje hrane koja sadrži funkcionalne sastojke (bilo da se prirodno nalaze u hrani ili da je namirnica nekim tehnološkim postupkom obogaćena funkcionalnim sastojkom) ima pozitivan utjecaj na očuvanje zdravlja i smanjenje rizika od nastanka bolesti.

Funkcionalna hrana može biti konvencionalna ili modi�icirana. Konvencionalna hrana su prirodni sastojci cjelovite hrane koji su bogati važnim hranjivim tvarima poput vitamina, minerala, antioksidansa ili dobrih masnoća (voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, cjelovite žitarice, riba). Suprotno tome modi�icirana hrana je obogaćena dodatnim sastojcima kao što su vitamini, minerali, probiotici ili vlakna, u svrhu povećanja zdravstvene koristi takvih namirnica (obogaćeni sokovi, obogaćeni mliječni proizvo-

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC

di, mlijeko od badema, riže, kokosa, obogaćene žitarice, granola).

Jedan od primjera funkcionalne hrane je jogurt koji dodatkom probiotika postaje funkcionalan. Svojim mehanizmom probiotici stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama i uspostavljaju ravnotežu probavne mikro�lore. Također se jogurtu, kao i mlijeku, voćnim sokovima te sirevima dodaju kalcij i vitamin D kako bi se smanjio rizik od osteoporoze. Općenito se vitamini i minerali dodaju mnogim proizvodima, a najviše sokovima i žitaricama, jer imaju važnu ulogu u očuvanju imunološkog sustava i obrani organizma od bolesti. Omega-3-masne kiseline kojima se obogaćuju proizvodi poput ulja, margarina, kruha, tjestenine, snižavaju koncentraciju masnoća u krvi te povoljno djeluju na očuvanje krvožilnog sustava. Obogaćivanje pšeničnog brašna željezom može znatno smanjiti pojavu anemije uzrokovane nedostatkom željeza kod djece. Dijetalna vlakna su sastojak funkcionalnog proizvoda poput zobi i drugih žitarica te svi proizvodi koji se od njih dobivaju, kao i fermentirani mliječni napitci utječu na smanjenje glukoze i kolesterola u krvi te smanjuju simptome zatvora.

Tijekom godina se ulažu sve veći napori u smjeru obogaćivanja hrane funkcionalnim sastojcima s ciljem prevencije bolesti i poboljšanja zdravlja te posljedično smanjenja zdravstvenih troškova. Zdrava i uravnotežena prehrana trebala bi biti bogata raznolikom funkcionalnom hranom, ukljućujući cjelovite namirnice bogate hranjivim tvarima, ali i modi�icirane obogaćene namirnice, kako bi se zadovoljio potreban unos neophodnih hranjivih sastojaka, ali i poboljšalo ili održalo cjelokupno zdravlje organizma jer povećanje svjesnosti o zdravijim izborima hrane te njenim mogućnostima i prednostima ujedno osigurava i povećanje kvalitete života.

Flanci, kupite flance!

Sudeći po ponudi na čakovečkom sajmu i gradskoj tržnici, vrijeme je za glavni posao u vrtu. Naime, presadnice povrća u prvom su planu i to gotovo svih. Istina, vrijeme još uvijek nije za presadnju rajčice i paprike na otvorene gredice, no ti se �lanci kupuju za plastenike. Danas rijetko tko nema doma u svom vrtu barem nekoliko kvadrata pod zaštitom. Posebno se to odnosi na rajčicu. Kako je prošla godina bila izuzetno loša upravo za nju, za pretpostaviti je kako će ljetos još više rajčice stasati u priručnim plastenicima. Ipak, najviše su se tražile presadnice raznih salata, pa peršina, celera, ranih kupu-

snjača i jagoda. Naravno, ne treba zaboraviti ni izuzetno popularno začinsko bilje. Cijene su raznolike, od svega 20 eurocenti pa do euro i više, ovisno o vrsti sjemena.

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 3 €

Grincajg (kom): 1,5 €

Matovilac (kg): 15 €

Paprika (kg): 5 €

Rajčica (kg): 5 €

Krastavci (kg): 5 €

Salata (kg): 3 €

Mladi luk (vezica): 1 €

Rotkvica (vezica): 1 €

Mlada mrkva (vez.): 1 €

Od ostale ponude, za oko nam je zapeo mladi krumpir, naravno, ne iz Međimurja, koji se nudio po 3 eura za kilogram. (vv)

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 1 €

Sjem. krumpir (kg): 0,5 €

Hren (kg): 6 €

Grah (kg): 4 €

Voć. sadnice 5-10 €

Luk (kg): 1,2 €

Salata (kg): 3 €

Peršin (kg): 4 €

Mrkva (kg): 1,5 €

Pilići: 1 €

ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC

Marija Zadravec iz Novog Sela Rok presadnice povrća nudila je na sajmu

– u skladu s prirodom”

Srdašce –Dicentra spectabilis

Dicentra spectabilis je otporna rizomatska zeljasta trajnica iz obitelji Fumariaceae. Porijeklom je iz istočne Azije, od Sibira do juga Japana. Ima jako mnogo narodnih imena, evo najčešćih: srdašce, djevojačko srce, ringlini, minđušica. Cvate u bijeloj i roza boji.

Vrlo je otporna biljka i bez problema prezimljava u našim krajevima. Počinje nicati jako rano, već početkom ožujka, čim popusti hladnoća možete primijetiti mlade crvenkaste izboje kako se žure izaći iz zemlje. Ako se nastavi povoljno vrijeme, svakog dana možete primijetiti kako brzo raste, jer raste nevjerojatnom brzinom. Cvate tijekom travnja.

Dicentra najbolje uspijeva posađena u polusjenu, a voli

dosta vlage. U takvim uvjetima će se jako brzo razrasti, obilno i dugo će cvjetati i duže će zadržati lisnate stabljike, koje nakon cvatnje polako počinju odumirati. Osim vlažnog tla, voli dobro drenirano humusno tlo, ali uspijeva i u teškim tlima.

Razmnožava se sjetvom sjemenja u jesen ili podjelom korijena biljke. Kod presađivanja trebate biti jako oprezni, jer joj je rizomatsko korijenje jako krhko. Korijenje je žućkaste boje. Navodno i ne voli presađivanje i to ju jako usporava/ometa u rastu.

Krajem svibnja završava s cvatnjom, cvjetovi postaju sve svjetliji i lagano počinju opadati, ali ako joj mjesto odgovara jako dugo može zadržati lisnati dio, ponekad potjera i pokoji novi cvjetić.

Tijekom ljeta lagano odumire, potpuno gubi cijeli nadzemni dio. Stabljike su joj jako krhke i može jako stradati od jakih vjetrova, pa u slučaju vjetrovitog vremena radije ju privežite za neki potporanj.

Od kukaca obožavaju ju pčele i bumbari, kad je u punom cvatu stalno zuje oko njenih cvjetova i skupljaju nektar. A kako ima prekrasan neodoljiv izgled cvjetova u obliku srca, ovaj prekrasan starinski cvijet vrtova naših baka mnogima je vrlo dragi i ponovo ga nabavljaju za svoj vrt.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG

ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA

MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

1.3703.94

SKELARENJE kao kulturno dobro

Mortinska skela

zaplovila Murom

Nekada su skele bile vitalne za život ljudi uz rijeku Muru. Koristile su se za prijevoz ljudi, robe, vozila i životinje su bile jedini način da se prijeđe na drugu obalu. U Svetom Martinu na Muri mnogi su mještani imali poljoprivredne površine s druge strane rijeke, a skela im je omogućavala svakodnevni život. Osim prometne funkcije, skele su bile i mjesto susreta, druženja, razmjene vijesti i zabave.

U srijedu smo imali jedinstvenu priliku svjedočiti oživljavanju stare tradicije skelarenja. Ovaj događaj obilježio je završetak procesa upisa Tradicije i umijeća skelarenja u kontinentalnoj Hrvatskoj u registar kultur-

nih dobara RH, čime je skelarenje proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom. - Ovo je velik razlog za veselje i sreću s obzirom na to da je naše umijeće skelarenja upisano u registar nematerijalne kulturne baštine Hrvatske. To je velik događaj za promociju naše Općine, rekao je načelnik Općine Sveti Martin na Muri, Martin Srša, zahvalivši svim bivšim skelarima koji su ovu skelu napravili, održavali i koristili.

Župan Matija Posavec istaknuo je da je Međimurje sa 17 upisanih tradicija, običaja i blaga u registru kulturnih dobara Hrvatske dokaz važnosti očuvanja identiteta kroz kulturu i povijest te dodao da itekako možemo biti ponosni na to. (sh)

Tata i sin Ranteš bili su zaduženi za gulaš

SVETI MARTIN NA MURI

Otvoren Martin’s Bar u sklopu benzinske

Na ulazu u Sveti Martin na Muri iz smjera Čakovca, proteklog vikenda ponovno je otvoren Martin’s bar. Ovog puta vlasništvo nad ovim ugostiteljskim objektom, koji se nalazi u sklopu benzinske postaje Adria Oil, preuzela je obitelj Jakopić iz Žabnika. Povodom otvorenja svi gosti su se mogli počastiti finim gulašom. Novootvoreni bar privukao je i brojne vozače oldtimera koji su sudjelovali na tradicionalnom blagoslovu svojih limenih ljubimaca. Atmosfera je bila tako ugodna da se tražilo mjesto više. (sh)

ORGULJE na Mađerkinom bregu predstavljene javnosti

Vjetar svira najljepše međimurske popevke

Orgulje sviraju na tri različita načina, a izvorno je zamišljeno za reprodukciju Međimurskih popevki, uvrštenih na UNESCO-ov popis nematerijalnih kulturnih dobara

Piše: Sanja Heric

- Ponosni smo što smo između naših petstotinjak opusa, mogli izraditi tako poseban i veličanstven instrument za vaš lijepi vidikovac na Mađerkinom bregu. Vaše orgulje imaju 61 samostalno svirajuće sviralo. Najduže sviralo mjeri više od pet metara, a najmanje tek 20 centimetra. Sva svirala su potpuno različita i unikatna. Svako sviralo je zasebno intonirano i podešeno, a sva se međusobno skladno nadopunjuju, rekao je na predstavljanju Goričkog svirala i Svirala na vjetar Antun Škrabl, iz tvrtke Orglarstvo Škrabl iz Rogaške Slatine, koja je izradila ove posebne orgulje. Kako orgulje sviraju?

Sam koncept Vidikovca Goričkog svirala i Svirala na vjetar osmislio je tim arhitekta iz tvrtke Urbia, tvrtke za prostorno planiranje i arhitekturu iz Čakovca, Bojan i Igor Perhoč.

Goričko sviralo je unikatni instrument, najsličniji orguljama, a smješten je od prizemlja Vidikovca do platforme za posjetitelje, u visini 4 “kata“. Svira na 2 različita načina, a izvorno je zamišljeno za reprodukciju Međimurskih popevki uvrštenih na UNESCO-ov popis nematerijalnih kulturnih dobara čovječanstva. Popis pjesama koje se mogu reproducirati na Goričkom sviralu proširen je i drugim prigodnim pjesmama. Odabir ponuđenih pjesama moguć je na izborniku ekrana koji se nalaze u podnožju i na

vrhu vidikovca. Drugi način sviranja na Goričkom sviralu je da se na njega priključi klavijatura koja omogućava sviranje na instrumentu “uživo“. Goričko sviralo ima mogućnost sviranja u rasponu 5 oktava.

Strujanjem zraka kroz Sviralo na vjetar stvaraju se slobodne melodije proizvedene vjetrom

ma, ali i mnogo šire, rekao je načelnik Stanislav Rebernik, koji je ujedno i vodio cijeli program predstavljanja nove turističke atrakcije Štrigove.

Ukupna vrijednost

271.735,50 eura

Uz Goričko sviralo u donjem dijelu Vidikovca, na samom vrhu Vidikovca nalazi se “hvatač vjetra“ unutar kojeg je smješteno Sviralo na vjetar. Strujanjem

lodije proizvedene vjetrom. Sviralo na vjetar je još u eksperimentalnoj fazi.

– Predstavili smo vam

Goričko sviralo i Sviralo na

MEĐIMURJE malo, zemljo milena

Financijska konstrukcija projekta Goričko svirala i Svirala na vjetar ukupno iznosi 271.735,50 eura, od čega je Općina Štrigova �inancirala 145.327,50 eura, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 60.000 eura, a Međimurska županija 66.365,00 eura. Predstavljanju su nazočili tim arhitekata Igor i Bojan Perhoč i prethodno spomenuti direktor Orglarstva Škrabl Anton Škrabl, direktor TZ-a Međimurske županije Rudi Grula, direktorica TZ-a Općine Štrigova Ivana Tkalčec, župan Međimurske županije Matija Posavec i mnogi drugi mještani Štrigove, dok su program uljepšale ŽVS Stridonne.

Supružnici Grula rado se vraćaju u naš kraj

Stjepan Grula iako trenutno živi u Bjelovaru, svoje korijene vuče iz Međimurja, točnije iz Štrigove. Upravo iz tog razloga sa svojom suprugom Ljiljanom već nekoliko godina bar jedanput dolazi na kratki odmor u naš lijepi kraj. Mi smo ih susreli na Mađerkinom bregu, gdje smo ih fotogra�irali s mladom i ljubaznom Josipom Krumpić, zaposlenicom na Mađerkinom bregu, a s nama su podijelili zašto obožavaju doći u Međimurje.

- Već nekoliko godina po par dana supruga i ja dolazimo na odmor u Toplice Sveti Martin na Muri. Osim boravka u toplicama, obožavamo hodati po prekrasnim međimurskim

posjetili i Mađerkin breg. Volimo međimurska vina, odličnu domaću hranu, a uvijek nas dočeka i ljubazno osoblje, stoga slobodno mogu reći da ovdje imamo sve potrebno za lijep i ispunjen odmor. (rd, foto: zv)

Ljiljana i Stjepan Grula rado se vraćaju u Međimurje

Arhitekt Igor Perhoč imao je čast prvi zasvira� na orguljama uz pomoć klavijatura

Antun Škrabl, koji je napravio orgulje, darovao je violinski ključ načelniku Štrigove Stanislavu Reberniku

Sviralo na

Skelom oživjeli staru tradiciju skelarenja

Matej Žagar je ovogodišnji “Wild card”

Matej Žagar dobio je pozivnicu domaćina i ovogodišnji je “Wild card”

Domaćin je odlučio da će “Wild card“ ili šesnaesti vozač u programu utrke, koji će 27. travnja startati u “BOLL FIM Speedway Grand Prix of Croatia“, biti Matej Žagar, slovenski osamnaesterostruki prvak!

Kako se bliži najveći motociklistički događaj u Hrvatskoj – svjetsko prvenstvo u speedwayu, čija prva Grand Prix utrka otvara natjecanje za prvaka svijeta, dodijeljena je i pozivnica vozaču kojeg određuje domaćin. “Wild card“ ili šesnaesti vozač u programu utrke koji će 27. travnja startati u “BOLL FIM Speedway Grand Prix of Croatia“, bit će Matej Žagar, slovenski osamnaesterostruki prvak!

Domaćin pozivnicu

dodijelio Žagaru

Žagar je dobro poznat našoj publici s obzirom na to da ovdje vozi od samog otvorenja stadiona kada se vozilo državno ekipno prvenstvo Hrvatske, Slovenije i Austrije. Nekadašnji rivali na stazi, ali oduvijek dobri prijatelji, Jurica Pavlic i Matej Žagar, ostavili su iza sebe brojne utrke i pobjede na Mileniumu, a Žagar posebno pamti dva osvojena Grand Prix Challengea, 2019. i 2020. godine. Bio je u stalnoj postavi SGP prvenstva ukupno 11 godina, dok mu je najbolji rezultat bilo peto mjesto u svjetskom poretku 2014. godine.

Slovenski vozač poziva gledatelje na speedway spektakl

Jako sam sretan i zahvalan za ovu pozivnicu te za povjerenje od strane organizatora. Stazu na Mileniumu poznajem jako dobro, tu vozim od same prve utrke 2005. godine i potrudit ću se da publici dam razlog da se vesele dobrom rezultatu. Lani

Prva rezerva bit će slovenski vozač Matic Ivačič, koji vozi za speedway klub Lendava, a druga rezerva Nijemac Marius Hillebrand, vozač kluba Landshut.

Program na stadionu

27. travnja je praznik motosporta za ovaj dio Europe

mi nije išlo, prvi put u životu sam vozio na ovoj stazi po kiši, ali sad ćemo to promijeniti. Staza je uvijek perfektno pripremljena, tu je praznik motosporta za cijelu južnu Europu, zato pozivam gledatelje da dođu u čim većem broju!, rekao je Matej Žagar.

Milenium bit će osmišljen za cijelu obitelj, posebno najmlađe članove. Očekuje vas zabavna “Fan zona“ gdje će vozači davati autograme i fotogra�irati se s navijačima, animatorice koje oslikavaju

Bit će napeto na utrci!

Ovogodišnja Speedway Grand Prix postava dosta je izjednačena, svaki od njih može doći do pobjedničkog postolja. Prva utrka u sezoni jako je važna za mentalno stanje vozača, daje im dodatnu motivaciju za daljnje natjecanje. Žagar kao “Wild card“ svakako može doći do �inala, kao i pehara. Iza njega je pet pobjeda u GP-u, ali dodatan vjetar u leđa bit će mu svakako vjerni navijači, ali i “njegova“ staza. Žagar je zaslužio ovaj poklon domaćina

dječja lica, a može se uživati na napuhancima i odgledati izložba motocikala. Pripremljene su igre i kvizovi te Monster energy zona s DJ-om. Ove će godine djecu zabavljati i SGP maskota

“Speedy“, a ulaz za djecu do 12 godina besplatan je na svim tribinama osim glavne. Očekuje se rasprodan stadion sa 7000 gledatelja za koje je na kraju utrke pripremljen veličanstveni vatromet

kojim će se proslaviti trojica najboljih vozača. Ulaznice za Boll FIM Speedway Grand Prix of Croatia potražite u sustavu Entrio, u odabranim poslovnicama Tiska, ali i na stadionu na dan utrke.

Matej Žagar je naš vozač, bez obzira na boju zastave koju predstavlja. Na ovoj stazi proveli smo devetnaest godina kao prijatelji, sportski rivali, ali kao obitelj. Naši očevi Zvonko i Franci vozili su speedway u vrijeme Jugoslavije, pa su Juricu i Mateja pratili u njihovim karijerama, navijali za svaki bod i svaki metar na stazi. Juricu sam zadnji put gledala na stazi 2020. godine na Grand Prix Challengu i znala sam da više neće voziti, da je odlučio završiti s natjecanjima. Žagaru je ovo vjerojatno zadnja utrka na našem Mileniumu, mislim da zaslužuje ovakav poklon od nas – “Wild card”. Za mene je to kraj ere, završetak velikog dijela naših života, rekla je Darija Pavlic, direktorica utrke.

BOLL FIM SPEEDWAY GRAND PRIX OF CROATIA

Veličanstvenim vatrometom proslavit će se trojica najboljih vozača

Očekuje se rasprodan stadion sa 7000 gledatelja

SPOMENKA TOMAŠIĆ

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Spomenka Tomašić iz Lopatinca ovogodišnja je dobitnica nagrade Ponos Hrvatske. Titulu dijeli sa svojom kolegicom Renatom Bermanec iz Udruge Pomoć neizlječivima.

Spomenka od 2007. godine radi u Centralnoj dnevnoj bolnici na poslovima primjene aplikacije kemoterapije s onkološkim, pulmološkim i hematološkim pacijentima. U stvari, od prvog dana otkako se ona otvorila u čakovečkoj bolnici. Do tada je radila po raznim drugim bolničkim odjelima.

- Na početku je bio mali šok dok sam počela raditi u Centralnoj dnevnoj bolnici, bilo je to jedno novo područje koje nisam znala osim iz osobnog iskustva, kaže sestra Spomenka.

Naime, u obitelji se susrela s teškim onkološkim dijagnozama, nažalost s neizlječivim i umirućim članovima.

Citostatici, kemoterapije, igle, kanile i branile, strah i neizvjesnost u očima svojih pacijenata i obitelji, pa čak i smrt, kroz godine su je učvrsnule, ojačale i dovele je tu gdje je. I kaže, nikad ne bi mijenjala odjel, naročito ne svoje onkološke i palijativne pacijente.

- Kad jedanput spoznaš i upoznaš te ljude i njihove obitelji, taj posao ti se uvuče pod kožu i iz dana u dan uvlači se sve više i iz njega jednostavno ne možeš izaći. Jednostavno, imaš potrebu pomoći tim ljudima i van radnog vremena. Često ne odem doma, ostanem ili odem u

I BOŽENA KAPITARIĆ nagrađivane su sestre Centralne dnevne bolnice s kemoterapijom nagrađivane

Pacijenti nam s vremenom postaju kao članovi obitelji

- Kad upoznaš te ljude, njihove obitelji, taj posao ti se uvuče pod kožu i iz dana u dan uvlači se sve više i iz njega ne možeš izaći. Jednostavno, imaš potrebu pomoći tim ljudima i van radnog vremena, ističe Spomenka

posudionicu pomagala jer me čekaju pacijenti. Oni trebaju pomagalo kad trebaju.

Kaže, ako danas pacijent izlazi iz bolnice, obitelj treba pomagalo danas, eventualno sutra, kako bi zbrinulo svog člana.

- Bilo da je riječ o običnim invalidskim kolicima ili antidekubitus krevetu do nužno potrebnog aparata poput koncentratora kisika gdje onda i člana obitelji educiram o primjeni i njezi bolesnika, naravno u dogovoru s liječnikom, dodaje.

Pacijent je u središtu pozornosti Svakom pacijentu, naročito onima koji kod njih dođu prvi put, prilazi s posebnom pažnjom i empatijom. Naime, takvi pacijenti su u strahu, često i u očaju jer se susreću s teškom dijagnozom, puni su pitanja i najvažnija im je topla riječ, mila ruka i osmijeh sestre koja im gura iglu u ruku.

- Trudim se da za takve pacijente uvijek imam dovoljno vremena da mu se približim, da mu se predstavim, da mu kažem kako ću se ja baviti njime, da ću ja biti kriva za sve što neće biti u redu, zovite, pitajte sve što vam nije jasno ili želite znati, svi smo tu da vam pomognemo, pojašnjava. Uz to što pacijentima daje usmene upute, daje im i pisane jer je svjesna kako im je po prvi put sve novo, tisuću je novih informacija koje u datom trenutku ne mogu percipirati.

- Pacijente koji dođu prvi put volim staviti pokraj nekoga tko je već pri kraju terapije i koji je psihološki do-

bro i ima pozitivna iskustva s kemoterapijom i onda koji može biti potpora novom, kaže, te dodaje da to ljudima jako puno znači, odnosno daje im osjećaj sigurnosti.

Naime, gledajući pacijenta koji završava s kemoterapijom, novi ima nade da će i on tako proći, bez nuspojava i što je još važnije, da će sve biti u redu iako se radi o teškoj dijagnozi.

Naravno, kaže da ima i onih kod kojih to ne pali pa si onda uzima više vremena, više priča s njim i članovima obitelji. Ako je potrebno, ponudi im i stručnu psihološku pomoć preko onkološke grupe koju vodi psihologinja Andreja Bogdan.

Onkološki i palijativni pacijenti su je, naglašava Spomenka, naučili puno stvari o životu, čak je promijenila svoje stavove i vrijednosti kad je spoznala što je u stvari život i što ti bolest donosi

Bitno je kaže, da se kod pacijenta suzbiju predrasude o kemoterapijama: - Kemoterapija danas nije onako teška kao nekad s povraćanjem i mučninama. Danas se daju mnogobrojni kvalitetni antiemetici i pacijenti terapije podnose bez većih problema. Ako se i dogode nus pojave, pacijenti se uvijek mogu vratiti u Dnevnu bolnicu gdje

će učiniti sve da mu se stanje smiri.

- Jer oni kad jedanput uđu u našu Dnevnu bolnicu, oni postaju naši, na neki način članovi obitelji. Mi im velimo da se i osjećaju kao kod kuće.

Onkološki i palijativni pacijenti su je, naglašava, naučili puno stvari o životu, čak je promijenila i svoje stavove i vrijednosti kad je spoznala što je u stvari život i što ti bolest donosi.

- U trenutku ti se sve promijeni, materijalno gubi svoju cijenu, a čovjek je čovjek do kraja života, ističe.

Pacijenti se jako vežu uz nas

- I kad vidimo u timu da ide u suprotnom smjeru, samo mu pokažemo na pacijenta, na njegovu muku, i taj stane, dodaje Božena Kapitarić, glavna medicinska sestra Centralne dnevne bolnice s kemoterapijom, ujedno i Spomenkina “še�ica”.

Glavna sestra je izuzetno ponosna na svoju Spomenku kao ovogodišnju dobitnicu nagrade. Istina, Spomenka je i imala od koga učiti jer je sestra Božena dvostruka dobitnica nagrade “Najsestra” koja se dodjeljuje na Svjetski dan pacijenata. Prvi ju je put dobila 2012., a drugi put 2016. godine.

- Spomenka je doista zaslužila tu nagradu i presretna sam što je u mom timu, pohvalila je Spomenku glavna sestra. Od prvog dana radi s teškim pacijentima i predana je radu, profesionalna, timski je igrač, vedra je i pozitivna, a to utječe i na sam tim

i naravno na naše pacijente. Posao odrađuje kak’ treba i to su ljudi prepoznali, zato su ju i predložili za tako veliku nagradu. Naravno, ponosna sam na cijeli tim, a zahvaljujem i rukovodstvu Bolnice što nas podržava.

- S našim pacijentima proživljavamo i teške i lake dane, proživljavamo njihove teške sudbine, a obje, nažalost, u obitelji imamo i onkološke i hematološke bolesnike. Valjda smo i zbog toga još više vezane za pacijente, ističe sestra Božena

Svi ti epiteti mogu se preslikati i na sestru Boženu koja radi s pacijentima već 40 godina.

Dugo radi s onkološkim pacijentima za koje kaže da su speci�ični.

- K nama pacijenti dolaze i s nama su po godinu i dvije i jako se vežu za nas za razliku od drugih odjela gdje se pacijenti obično izliječe i više se ne vraćaju, ističe sestra Božena. Naši pacijenti rijetko odlaze nego se stalno vraćaju. Nažalost, ima i onih koji su zauvijek otišli.

Stoga je tu kod njih i posebna veza pacijenata i sestara, tu je puno empatije, humanosti, a profesionalnost jako dolazi do izražaja. Pacijenti tu stječu veliko

povjerenje u sestre, kako profesionalno tako i ljudski.

- S našim pacijentima proživljavamo i teške i lake dane, proživljavamo njihove teške sudbine, a obje, nažalost, u obitelji imamo i onkološke i hematološke bolesnike. Valjda smo i zbog toga još više vezane za pacijente, ističe dalje.

Kemoterapija nije samo apliciranje lijeka već je vrlo važan i psihološki moment, odnosno treba steći povjerenje pacijenta da ti se preda u ruke bez ikakve zadrške. A tu je i obitelj koja također ima puno pitanja, a sestre su upravo te koje su im prve pri ruci i praktički svakodnevno s njima. Godine iskustva i mnogobrojna pitanja i omogućile su sestri Boženi i da napiše priručnik “Kemoterapija i Vi” koji donosi sve ono što interesira obje strane.

- Meni je jako žao što nemamo baš toliko vremena da se posvetimo baš samo pacijentu nego uz put razrađujemo kemoterapiju, odnosno pripremamo ju, apliciramo je i još niz dodatnih poslova koje moramo obaviti, naglašava sestra Božena.

Ali, dodaje, ako je čovjek predan svom poslu, naći će se vremena i izvan radnog vremena jer u njihovom poslu ne postoji striktno radno vrijeme. Uvijek je tu za pacijente, njen broj mobitela je javan.

Posao je stresan i odgovoran, ali ako ga čovjek voli, sve se prevlada i na radno mjesto dolazi se s voljom. U stvari posao nosi i sa sobom doma jer posao živi, a ne radi ga.

Spomenka Tomašić, medicinska sestra

Božena Kapitarić, glavna sestra Centralnoj dnevnoj bolnici

Osnovnoškolcima omogućeno učenje kroz zabavu

Sobe su opremljene za izvođenje ukupno devet obrazovnih modula iz STEM područja

Proteklog utorka, 4. travnja 2024., svečano je otvoren centar LORI, regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području. Učenici i nastavnici svih škola iz Varaždinske županije, kao i škola s područja cijele Hrvatske, time su na raspolaganje dobili suvremeno uređeni centar u kojem će nova znanja i vještine iz matematike, kemije, biologije i �izike stjecati na dinamičan i praktičan način u Newton sobama.

Riječ je o prvim učionicama u Hrvatskoj uređenim po uzoru na takve sobe u Norveškoj, a čija je glavna posebnost simulator letenja. Centar LORI su simboličnim rezanjem vrpce zajedno otvorili gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak.

- Zahvaljujem našim prijateljima iz First Scandinavije čiju smo ideju vidjeli, prepoznali i željeli je primijeniti u Ludbregu. Zahvaljujem i Ministarstvu regionalnoga razvo-

ja i fondova EU-a na potpori. Zahvaljujem svim partnerima, prvenstveno Varaždinskoj županiji, školama koje su sudjelovale u ovom projektu, kao i Međimurskom veleučilištu. Veliko hvala i mom timu za europske projekte bez kojeg teško da bismo danas bili ovdje. Mi u Ludbregu volimo imati velike snove, a jedan od tih snova bio je i ovaj projekt. On nije vrijedan samo �inancijski, nego i kao nova etapa razvoja grada koji prepoznaje značaj obrazovanja za djecu koja dolaze. Ovaj centar primjer je kreativnosti, inovacije, smjelosti i razmišljanja “izvan kutije“, rekao je ludbreški gradonačelnik Bilić. Ukupna vrijednost projekta je 2.950.302 eura, a projekt LORI proveo je Grad Ludbreg uz �inancijsku podršku Financijskog mehanizma europskog gospodarskog prostora za razdoblje od 2014. – 2021. te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije RH. Uz Grad Ludbreg, koji je nositelj projekta, partneri u projektu su Varaž-

dinska županija te OŠ Sveti Đurđ, OŠ Ludbreg, OŠ Veliki Bukovec, First Scandinavia i Međimursko veleučilište.

- Nakon dvije godine stigli smo do cilja, ali zapravo tek sad startamo jer pravi start će biti kad u ove prostore dođu naši učenici. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u provedbi ovog projekta kako bi LORI centar napokon zaživio te bio koristan svim našim učenicima. Osim što je ovdje smješten simulator letenja, podsjećam da smo prije dva tjedna u sklopu naše Strojarske i prometne škole pustili u rad simulator vožnje za cestovna vozila, prije godinu i pol smo u sklopu Elektrostrojarske škole otvorili Zvjezdarnicu, a u sklopu Prezentacijskog centra Gaveznica u Lepoglavi planiramo postaviti “znanstveni kutak“ u kojem će

Osnovnoškolci su bili oduševljeni novim “igračkama”

se nalaziti i svemirska vaga. Cilj svih naših investicija je pripremiti učenike za zanimanja budućnosti. Mi moramo biti spremni pružiti im znanja i vještine potrebne da postanu tržišno konkurentni – rekao je varaždinski župan Stričak. - Preko 400 sati ili oko 70 dana boravili smo na edukacijama iz područja poduzetništva, IKT-a, STEM-a, aktivnog građanstva… Kad pogledamo unatrag, na siječanj 2023. kad su edukacije započele, ne pitamo se zašto, jer smo to znali. Nismo se pitali ni kako, ni kad. Zapitate li nas vi to, reći ćemo vam da smo prepoznali viziju koju su predstavnici Grada imali kad su prijavljivali projekt, reći ćemo vam da su nam u fokusu učenici i budućnost koja je toliko neizvjesna i promjenjiva da ne možemo čekati da se

nešto dogodi. Prepoznali smo da je vrijeme da mi budemo ti koji će krenuti mijenjati ustaljene norme i raditi na tome da naši učenici postanu građani budućnosti. I zato kad pitate kad: poslije nastave, subotama, za vrijeme učeničkih praznika… Kako? Dogovarali smo datume, slagali si rasporede, vozili se u Varaždin dva mjeseca… Postali smo ekipa koja je motivirana za drugačiji rad s djecom, ekipa koja preuzima inicijativu i traži rješenja i u zajedničkom se radu zabavlja i na tome zahvaljujem svim kolegama iz naših triju škola, iz Velikog Bukovca, Svetoga Đurđa i Ludbrega – rekla je na otvorenju Željka Marković-Bilić, ravnateljica Regionalnog znanstvenog centra LORI Ludbreg.

Centar LORI Ludbreg s tzv. Newton sobama u kojima se na privlačan, inspirativan, interaktivan, digitaliziran i neposredan način pružaju obrazovni programi iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, rađen je prema norveškom principu.

- Naš je cilj poticati djecu da se bave znanošću i to tako da im ju učinimo privlačnom na njima jednostavan i zabavan način. Kad smo krenuli u stvaranje Newton soba, željeli smo stvoriti održiv koncept praktične znanosti, a to se uspijeva uz povezivanje s nacionalnim kurikulumima. S posebnim zadovoljstvom danas pozdravljamo dvije nove Newton sobe ovdje u Ludbregu, čime ste postali dio obitelji

koju čini 15 zemalja – rekao je Per-Arild Konradsen, predsjednik i osnivač First Scandinavije. Newton sobe nisu “obične“ učionice. One su mjesta za učenje kroz zabavu, stjecanje znanja kroz eksperimentiranje, otkrića kroz praktično rješavanje problema. Newton sobe ne zamjenjuju školu, one školski program i iskustvo nadopunjuju i oplemenjuju te učenicima i njihovim učiteljima otvaraju svijet znanosti i tehnologije na neposredan i uzbudljiv način. LORI se nalazi na lokaciji “Starog mlina“ u Ludbregu čime je, osim kreiranja nove obrazovne institucije, započela i revitalizacija tog nekadašnjeg industrijskog kompleksa.

- Ovaj projekt je jedan od četiri pilot-projekta koji se trenutno rade u Republici Hrvatskoj. Za nas u Ministarstvu projekt LORI nije samo još jedan u nizu projekata, već predstavlja poticajni prostor, mjesto okupljanja za razvoj novih talenata kako u Ludbregu, Varaždinskoj županiji tako i u cijeloj Hrvatskoj i to upravo u ovoj mladoj dobi kako bi razvijali intelekt i znatiželju kroz pažljivo osmišljene programe, rekao je Domagoj Mikulić, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Newton sobe smještene su u dvjema novouređenim zgradama, a opremljene su za izvođenje ukupno devet obrazovnih modula iz STEM, odnosno IKT područja, namijenjenih učenicima u rasponu od 10 do 18 godina starosti.

LUDBREG prvi u Hrvatskoj dobio Newton sobe

Dubravko Bilić, gradonačelnik Grada Ludbrega sa zanimanjem je pogledao prezentaciju učenika

Osim učenicima i nastavnicima pravi je izazov radi� u centru LORI

Simulator letenja bit će glavna atrakcija

TRGOVINA KRK u Nedelišću

Valentina Mikulaj prati aktualnosti i crnu kroniku

U trgovini Krk u Nedelišću proteklog smo tjedna susreli čitateljicu Valentinu Mikulaj, inače iz Ivanovca, a trenutno radi u Njemačkoj. Za blagdane je posjetila svoj

rodni kraj. Najviše voli čitati, kako nam je rekla, aktualne stvari te crnu kroniku. Voljela bi da se više piše o premalim plaćama u Međimurju. Poklonili smo joj

platnenu vrećicu s logom Međimurskih novina, kao i prodavačici koju smo zatekli u smjeni, Sari Žunić iz Gornjeg Zebanca.

(sh, Foto: Zlatko Vrzan)

Draga Munđar je uz pomoć ljubaznih djelatnika Briljanta odabrala svoje naočale

Draga Munđar iz Podturna odabrala naočale

Najviše sreće u izvlačenju 107. kola nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Draga Munđar iz Podturna.

Svoje je naočale preuzela u četvrtak u Optici Briljant. Naša je sretna dobitnica uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala naočale

Drugi kupon 108. kola

Novo, 108. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u travnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. travnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

Ime i prezime: Adresa:

koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta. (mk, foto: zvrzan)

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. travnja. Sretnog dobitnika 108. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. travnja. (mk)

Nenad Oršuš (19) i Rosana Ignac (22) iz Savske Vesi dobili su kćerkicu kojoj su dali ime Maria, rođenoj 20. rujna 2023.

Mišel Petričević (28) i Monika Bukvić (23) iz

Ivanovca dobili su kćerkcu kojoj su dali ime Ari, rođenoj 10. listopada 2023. godine.

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo

Valen�ni Mikulaj

Što voli

Antonia Ružić?

21-godišnja Orehovčanka Antonia Ružić profesionalna je igračica tenisa. Popularna Tonka trenutno je 207. igračica na WTA listi, a što Antonia radi u svoje slobodno vrijeme, koji joj se grad do sada najviše dojmio te mnoge druge stvari pročitajte u intervjuu tjedna na 3. str. Medije. ( rd; Foto: zv )

VIKEND VODIČ

petak,

5. travnja

16:00

Fes�val kazališnih

amatera Međimurja

Dom kulture Prelog

17:00

WoW Fashion Show

Meta bar

18:00

Otvorenje izložbe

Likovna baš�na iz muzejske

zbirke židovske općine

Zagreb

Izložbeni salon Muzeja

Međimurja Čakovec

subota,

6. travnja

14:00

Fes�val kazališnih

amatera Međimurja

Dom kulture Prelog

16:00

Sajam vjenčanja

Hotel Panorama Prelog

18:00

Sobočka mažoret večer

Sportska dvorana

Osnovne škole Mala Subotica

nedjelja,

13:30

Fes�val kazališnih

amatera Međimurja

Dom kulture Prelog

17:00

Koncert “Bijela nedjelja’’

Društveni dom Mala Subotica

LETEĆI GRUZIJCI u Centru za kulturu Čakovec

Stiže nam osmo svjetsko čudo

U utorak 9. travnja, u Centra za kulturu Čakovec s početkom u 19 sati stiže nam gruzijski nacionalni balet Sukhishvili. Bit će ovo prvi put da gruzijski baletani stižu u Čakovec.

Nastup je popraćen orkestrom s jedinstvenim instrumentima čiji zvuci pričaju glazbenu povijest i tradiciju autentičnog gruzijskog plesa više od 75 godina. Zbog koreogra�ije koja prkosi gravitaciji, ovi su plesači zaradili naziv “leteći Gruzijci’’, “osmo svjetsko čudo’’, “Uragan na pozornici’’ kao i razne slične nadimke. Sukhishvili su osnovani 1945. godine i brzo su stekli ugled koji se proširio svijetom. U preko 75 godina postojanja, nastupali su u više od 100 zemalja na svim kontinentima, na najpoznatijim

i najvećim pozornicama u Londonu, New Yorku, Parizu i Milanu. Na više od 300 regionalnih i svjetskih turneja s oko 20.000 nastupa oduševili

Bezvremenski stihovi i pjesme

Poslastica stiže i 11. travnja u Centar za kulturu gdje nas čeka još jedna tribina Čakovec četvrtkom. Cijena ulaznice iznosi 12 eura, a 10 za umirovljenike, studente i organizirane posjete.

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Cabaret je emotivan, duhovit, veseo i publika uvijek jako dobro reagira na njega. Ipak se tu izgovaraju i pjevaju bezvremenski stihovi i rečenice, a prožet je emotivnošću koje u ovim užurbanim vremenima gotovo i nema. Ljudi znaju biti baš dirnuti, a neki su i plakali za vrijeme predstave. Publika

će imati priliku čuti Popadićeve aforizme i dosjetke vodeći nas kroz splet pjesama koje su na njegove stihove skladali najbolji skladatelji hrvatske popularne glazbe, poput Zdenka Runjića i Rajka Dujmića i izvodili velikani scene, pjevači Oliver Dragojević, Meri Cetinić, sastavi Novi Fosili i Metak. Čekaju vas i vječne pjesme poput ‘’Imala je rupicu na bradi’’, ‘’Tonka’’, ‘’Skitnica’’, ‘’Oprosti mi pape’’, ‘’Ča je život vengo fantažija’’ kao i brojne druge. Predstavu izvodi Erato teatar.

(pt)

su preko 90 milijuna ljudi i pozicionirali gruzijski ples na kartu svijeta. Članovi njihovog orkestra naraštajima se obrazuju ne bi li svirali baš u

tom orkestru. Ako ste uspjeli nabaviti ulaznice za ovu čaroliju, svakako vam želimo dobar i ugodan provod. (pt)

VIKEND KAZALIŠNOG FESTIVALA u Prelogu

Okupljanje za najbolje amaterske glumce

Ovaj vikend, od petka 5. travnja, u Prelogu nas čeka Festival kazališnih amatera Međimurja, a sve se događa u Domu kulture u Prelogu. Početak festivala je u 16 sati u petak, a prvi dan na rasporedu su sljedeće skupine: “O štetnosti duhana” izvodi družina Kaštel iz Pribislavca. Nakon toga, na redu je “Zginula je pikuša” Kristine Štebih i Dječjeg gradskog kazališta Čakovec. Prvi dan festivala možete pogledati i predstave “Nož”, “Ništa za nas, sve za vas” i “Međimurski zajtrek i večerja”. Drugog

dana posjetitelje očekuju predstave “Gnjida”, “Gnoj”, “Ljubav s dva lica”, “Vesela novost”, “Črna zarada” i “Pismo”. Početak je od 14 sati, a detaljna satnica nalazi se na službenim internet stranicama grada Preloga. Posljednji dan rezerviran je za “Dobro je biti gospon doktor i gospa doktorica”, “Gospodar je zvonel”, “Mornari”, “Čehara” i “Tarzan i svinja na posljednjoj večeri”. Početak posljednjeg dana je u 13:30. Proglašenje pobjednika zakazano je za 21:15. (pt)

9. travnja

Gruzijski nacionalni balet

Sukhishvili

Centar za kulturu Čakovec

14. travnja

Besplatno vođenje po Čakovcu

16. travnja

20:00

Stand-up comedy show: Ivan Šarić – best of 1984 – 2023

Centar za kulturu Čakovec

18. travnja

Josipa Pavičić – susret s autoricom

Gradska knjižnica i čitaonica grada Preloga

21. travnja

9:00

Zrinski Half

6. Čakovečki polumaraton

23. travnja

20:00

Predsjednici & Ca

Centar za kulturu Čakovec

26. travnja

9:00

23. Sajam cvijeća Prelog

Trg Franje Tuđmana Prelog

20:00

Susjedi – predstava

OŠ Selnica

27. travnja

19:00

FIM Speedway GP of Croa�a Speedway Stadion

Milenium, Goričan

20:00

Zabranjeno pušenje

GOC Čakovec

28. travnja

9:00

Bimep start diljem Međimurja

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - MARK GREANEY: POD PALJBOM

Dobitnik knjige Sivi čovjek objavljene u prošlom broju je Goran Holcinger iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1490

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

POKLANJA KNJIGU

Mark Greaney: Pod paljbom

Kratki sadržaj: Nakon što je uspješno izbjegao potjeru koju su za njim organizirali njegovi nadređeni, bivši agent Court Gentry kao plaćeni ubojica preuzima novi zadatak za ruskog trgovca oružjem Grega Sidorenka. On mu nudi veliku nagradu za ubojstvo sudanskog predsjednika Abbouda, �ranina odgovornog za genocid u Darfuru. Istovremeno, Courta pronalaze bivše kolege iz CIA-e koji mu nude drugu ponudu - ako otme Abbouda i preda ga američkim dužnosnicima, ukinut će se tjeralica koja je raspisana za njim. Court prihvaća obje ponude. Iako otkriva da dobiva pogrešne informacije i da je suočen s otvorenim lažima, lošim planiranjem i izdajom, ne želi odusta� od svog zadatka.

Roman Pod paljbom drugi je nastavak serijala “Sivi čovjek” Savršen roman za čitatelje koji traže žestok i brz akcijski triler.

Baletna čarolija stiže u Čakovec Foto: Sukhisvili

SAVJETI O SADNJI SILVIJE KOLAR FODOR iz Udruge Biovrt

Zašto sjeme nije niknulo?

VRTNI CENTAR IVA IZ ŠTEFANCA:

Našim biljkama stvorite raj u vlastitom dvorištu

VRTLARIJA VIJENAC IZ POLEVA:

Dođite na Dane otvorenih vrata

od 11. do 20. travnja

CENTAR DR. RUDOLFA STEINERA:

Kako koristiti sjetveni priručnik?

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

Zašto sjeme nije niknulo?

Uskoro krećemo s glavninom sjetve i sadnje na našim povrtnjacima. Uzgoj biljaka iz sjemenja vrlo je zanimljivo, i uzbudljivo je pratiti napredak male biljčice iz sjemenke do plodova. Također je puno jeftinija opcija nego kupovati gotove sadnice/ biljke. Međutim, kada uzgajate biljke iz sjemenja, računajte i na to da vam neće uvijek sve savršeno niknuti i da neće baš iz svake posijane sjemenke uspješno narasti biljke. Ponekad se jednostavno zna dogoditi da posijano ne nikne. Iako svi na prvu loptu odmah krive kvalitetu i klijavost sjemenja, često na klijavost utječu drugi faktori i zna se dogoditi da i sasvim dobro sjeme ne nikne.

Sedam razloga za loše klijanje:

1. STARO SJEME –ISTEK ROKA

TRAJANJA SJEMENA

Svako sjeme ima svoj rok trajanja, a on je različit od vrste do vrste. Ako kupujete sjeme, rok trajanja označen je na dnu vrećice i uobičajeno traje 2 godine. Često klije i

"Glavno pravilo kod sjetve na otvoreno je mudrost naših baka: na otvoreno je idealno vrijeme za sjetvu tek kad se tlo toliko ugrije da možemo sjesti na njega. To znači i da će sve biljke imati dobru klijavost i dobro napredovati nakon nicanja.

nakon tog razdoblja, ali u smanjenom postotku – nikne samo dio. Dakle ne trebate jedne godine posijati baš cijelu vrećicu sjemenja, nego se može dio ostaviti i za iduće godine. Najkraći rok trajanja od 2 godine imaju mahunarke, luk i mrkva, dok najduži imaju tikve – i preko 5 godina. I rajčice i paprike dugo zadržavaju klijavost – oko 5 godina. Naravno, to važi ako je sjeme pohranjeno u dobrim uvjetima – na suhom i ne pretoplom. Uvijek si prilikom spremanja vlastitog sjemenja označite koje godine ste ga skupili kako biste znali otprilike računati na njegovo trajanje.

2. RAZLIČIT ROK

KLIJANJA PO

VRSTAMA

Biljke imaju rok nicanja po vrstama – paprika do 30 dana, rajčica do 7 dana (iako ponekad i paprika zna niknuti već

za tjedan dana). Stoga ako nestrpljivo čekate da nešto nikne, računajte i na to da nekim biljkama treba više vremena. Najduže od svih povrtnih kultura klije peršin, nekih 30 dana. Stoga ga nemojte samo tako otpisati ako čekate da nikne. Međutim, sve što nije niknulo preko 30 dana, vrlo vjerojatno niti neće, pa treba ponoviti sjetvu.

3. PROBLEMI NICANJA U ZATVORENOM

Ako vam dio posijanog u teglicama nije niknulo, malo pokopajte prstima i provjerite stanje zemlje:

• ako je prevlažno sjeme može istruliti, stavite odmah nekamo na toplije da se supstrat prosuši

• ako je presuho sjeme neće početi nicati, lagano zalijte supstrat

• ako su se pojavili mali bijeli crvići u zemlji (ličinke šampinjonske mušice i sl.), ponovite sjetvu u novi supstrat – nabavite i drugi supstrat ako vam se je ovo dogodilo u svim teglama.

Idealna temperatura za klijanje je 18 – 22 stupnja – na nepovoljnim uvjetima klije duže.

4. NEPOGODNI VREMENSKI

UVJETI NA OTVORENOM

Ponekad se dogodi da i sjeme sasvim dobre klijavosti ne nikne. Razlog tome najčešće može biti prevlažno i prehladno vrijeme. Naime, ako sijete na otvoreno u prehladnu zemlju, a nakontoga još i padnu obilne proljetne kiše, to može uvelike smanjiti postotak klijanja. I vrijeme klijanja određenih kultura je

u takvim situacijama puno duže, dok recimo mahunarke i prehladnim i premokrim uvjetima čak i mogu istruliti umjesto da niknu. Niti suša ne pogoduje nicanju sjemenja – ako je tlo presuho i prevruće, neće biti dobre klijavosti. U takvim je uvjetima preporučljivo sjeme namočiti prije sjetve. Stoga nemojte žuriti sa sjetvom na otvoreno na proljeće, radije pričekajte da se tlo malo zagrije. Prehladno tlo ima jako velik utjecaj na (ne) klijanje biljki iz obitelji mahunarki i tikvenjača. Također, nemojte sijati u pretoplu zemlju tijekom ljeta, nego pričekajte da se malo ohladi.

5. “LOPOVI“ ODNOSE SJEME

Lopovi su u ovom slučaju najčešće mravi i ptice. Mnogi se žale da kako siju, tako mravi odnose sjeme salate, cvijeća i sl. Trik koji navodno pomaže je namočiti sjeme (nisam probala) – jer mravi ne skupljaju mokro sjeme.

Osim mrava, jedni od češćih lopova rano posijanih kultura, najviše graška i kukuruza, su ptice. U svojim počecima sam griješila kod sjetve graška – prekopala bih samo tamo gdje sam stavila sjeme – nakon mene je došla ptičica, znala točno gdje je sjeme i sve odnijela. Nakon toga sjeme sijem na način da prekopam šire gornji sloj, da ne bi odmah bilo lako naći sjeme.

6. PUŽEVI (I DRUGI

NAMETNICI) JEDU

MLADE BILJČICE

Mnogi neplanirani “gosti“ na vrtu nam znaju promrsiti planove i pojesti

Piše i foto: Silvija Kolar - Fodor

mlade biljčice. One su jako privlačne puževima, pa u vrijeme nicanja budite posebno na oprezu. Znala sam doživjeti da bi mi mlade biljčice jedan dan niknule – a drugi dan potpuno nestale. Čak mi se je dogodilo da su mi puževi potamanili flance tikvenjača koje sam imala uzgojene u teglicama i čuvala ih pred kućom – i tu su preko noći došli puževi i sve pojeli. Ako ne pratite redovito vrt pa ne primijetite da su biljčice nikle, možete samo zaključiti da nisu nikle ako ih u međuvremenu potamane puževi. Ili naiđete samo na ostatke mladih biljaka. Dobre strategije kod pojave puževa na proljeće su zamke s pivom, “hranilišta“, a suhom palentom ili pak uvelim biljkama, skupljanje, ekološki limacidi na bazi željeznog fosfata kojim nećete istovremeno ubiti mačke, pse, ježeve i otrovati sebe kao što to možete s konvencionalnim otrovnim pužomorom – nije vrijedno toga kad postoje učinkovita ekološka sredstva koja su dostupna u mnogim trgovinama. Više o ekološkim mjerama suzbijanja puževa pročitajte na www. biovrt.com. I voluharice jako vole određene biljke pa ih znaju potegnuti za korijenje u tlo i cijele pojesti. Za razliku od njih, krtice znaju previše razrahliti zemlju i sve podići prema površini, pa tako sjeme uslijed nepovoljnih uvjeta ne nikne.

Datumi iz katoličkog kalendara od 11. do 15. 5. nazvani su ledeni, zamrznuti sveci i svojim nazivom jasno ukazuju na mogući pad temperature i pojavu mraza

svakako povećavate šansu da jedna od tih sjetvi bude uspješna.

RADOVI U TRAVNJU:

Travanj je često jako promjenjiv mjesec. Tijekom godina, kako se bavim vrtlarenjem, ponekih godina jako kišni i hladan, ponekih godina pretopli. A često se dogodi da sam jedan dan u travnju kratkih rukava, par dana nakon toga u jakni. Dakle sve je moguće – pa nažalost i kasni mraz u travnju koji je 2016. godine uništio mnoge voćnjake diljem Hrvatske, odnosno urod. O vremenskim prilikama u travnju jako ovise radovi na vrtu. Ako je početak travnja hladni i kišni – pričekajte za glavninu sjetve drugu polovicu travnja. U pravilu na proljeće ne treba žuriti s radovima, pogotovo ako još nije toplo ili je prekišovito, jer u travnju dok zemlja zatopli sve puno ljepše niče i često preraste sve posijano u ožujku. Stoga tijekom travnja, dok dovoljno zatopli i zemlja je dovoljno zagrijana, možete početi s glavninom radova u povrtnjaku. Malo pratite prognoze i pričekajte da prođe nekoliko kišnih dana ako su u prognozi – da te kiše ne bi previše nabile netom obrađene i posijane gredice, i možete krenuti sa sjetvom.

SJETVA NA OTVORENOM

NAUČITE VIŠE O VRTLARENJU

Silvija Kolar-Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica, a kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom.

7. NEMOJTE POČUPATI

KRIVE BILJKE

Događa se i to. Ponekad ljudi zamjene biljke za određene vrste korova i počupaju ih u zabludi. Stoga dobro naučite kako koje mlade biljke izgledaju prilikom nicanja. Pogotovo je česta zabuna između mladih kadifica i ambrozije, ali i jedne vrste uresnice (Cosmos sulphureus) i ambrozije.

Ako vam se bilo što od ovog dogodi, ne očajavajte, sjetvu uvijek možete ponoviti – samo zato u vrijeme klijanja pojačano pratite stanje na vrtu kako bi mogli na vrijeme ponoviti sjetvu. Zato uvijek preporučujem sijati isto sjeme na više načina – u zatvorenom i u otvorenom (npr. razno cvijeće), ili u više navrata, i nikada ne prerano. Tako

Mlade biljke jako su privlačne puževima, pa u vrijeme nicanja budite posebno na oprezu

Osnovni preduvjet za uzgoj salate na otvorenom je dobro i kvalitetno tlo, bogato humusom i koje dobro zadržava vlagu, s obzirom da salata ima plitak korijen

Tijekom travnja sijemo (i sadimo): krumpir, kukuruz, ciklu, grašak, bijeli korijen, ciklu, rotkvice, mrkvu, peršin, salatu, rotkvice, špinat, luk, pastrnjak, cvijeće te začinsko i ljekovito bilje. U drugoj polovici travnja ja sijem i kupusnjače za rasad direktno na otvoreno. Ako sve to posijete i početkom svibnja – neće biti prekasno i rodit će do jeseni. Ako uzgajate dio biljaka u plasteniku – tamo je moguća i nešto ranija sjetva. U pravilu, sve se polako može sijati – osim većine mahunarki i tikvenjača. Njih sijem krajem travnja samo po jednu gredicu i to zovem “oportunistička sjetva“ na otvoreno, jer posijati ove vrste već u travnju pomalo je lutrija. Ako će biti nadalje lijepo vrijeme – imat ćete rani urod. Ako će naglo zahladiti, presadnice i mlade biljke mogu biti uništene. Sve biljke iz obitelji pomoćnica također su prilično osjetljive na mraz – rajčica, paprika, krumpir, patlidžan... Ako baš želite rani urod ovih vrsti i ako ste ipak odlučili posaditi sve na otvoreno, računajte da će ove vrste uslijed potencijalnog naglog zahlađenja

Autorica je knjige “Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.

Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

NAUČITE VIŠE O

VRTLARENJU UZ

www.biovrt.com

Na web stranici www.biovrt.com Silvije Kolar-Fodor je do danas objavila preko 1000 članaka o vrtlarenju. Sve što trebate znati o vrtlarenju u skladu s prirodom naći ćete na ovim strani-

trebati zaštititi od smrzavanja malčem i agrotekstilom. A osim mraza, za ove vrste jako su opasni i hladni vjetrovi. Zato za većinu mahunarki, tikvenjača i sadnju presadnica na otvoreno čekam svibanj.

KADA SADIMO PRESADNICE PAPRIKA I RAJČICA NA VRT?

Iako je trenutno prekrasno vrijeme, na vrtu još uvijek moramo biti jako oprezni. Naime, svašta se još može dogoditi do polovice svibnja – kad je zadnja mogućnost za mraz u našim krajevima. Zanimljivo je kako puno stvari iz pučke predaje imaju veze s vrtlarenjem i kako su doista svake godine aktualne i primjenjive. Pa tako su i datumi iz ka-

cama – mnoštvo opisa biljaka, radova o vrtu, o bolestima, nametnicima, pomagačima u vrtu, radovima u vrtu… uz prekrasne autorske fotografije autorice iz njenih vrtova i voćnjaka.

KNJIGA “VRTLARENJE U

SKLADU S PRIRODOM“

Knjiga “Vrtlarenje u skladu s prirodom” Silvije Kolar-Fodor jedina je knjiga koja će vam trebati kako bi od početnika postali iskusni vrtlar ili vrtlarica i kako bi uzgojili obilje svoje zdrave hrane.

U ovoj knjizi sažeto je njeno bogato iskustvo biovrtlarenja koje već godinama nesebično dijeli vrtlarskoj zajednici preko web-stranice www. biovrt.com, na predavanjima i radionicama diljem Hrvatske.

Na 176 stranica knjige bogate fotografijama i savjetima saznat ćete mnoge tajne biovrtlarenja koje će vam olakšati uzgoj zdrave hrane za sebe i svoju obitelj. Uz ovu knjigu naučit ćete zašto sve počinje od zdravog tla, osnove o biljkama koje uzgajamo u vrtu, na koji način možemo pripremiti tlo, o dobrim i lošim susjedima, plodoredu, osnove o bolestima, nametnicima i korovima u vrtu – te najbitnije, kako sve može biti puno lakše, uz manje borbe i s više radosti u vrtu. Vrtlarenje u skladu s prirodom nam daje nemjerljivu radost, a prije svega daje nam mogućnost da uzgojimo strpljivije, zahvalnije i zdravije – sebe. Knjigu možete naručiti na www. biovrt.com.

toličkog kalendara od 11. do 15. svibnja nazvani ledeni, zamrznuti sveci i svojim nazivom jasno ukazuju na mogući pad temperature i pojavu mraza. Zadnjih nekoliko godina upravo u to vrijeme imali smo pad temperature i puno kiše, što je uzrokovalo čak i truljenje posijanog sjemenja mahunarki i tikvenjača. Zato ja uvijek krajem travnja presadnim manji dio presadnica paprika, rajčica i patlidžana na otvoreno, kao i posijem dio graha, mahuna, tikvica i krastavaca – no za glavninu sjetve pratim dugoročne prognoze i to planiram nakon 15. 5. Osobno sam i doživjela proljetni mraz 18. 5. 2012. – kad su mnoge biljke u međimurskim vrtovima bile uništene nakon toplog i prekrasnog travnja. Zato – opreza nikad dosta u svijetu vrtlarenja.

VLASTITI VRT postaje prioritet

Povrće iz vlastitog povrtnjaka je velika blagodat

Vrt nudi vlastito, domaće povrće, razgibavanje i boravak na svježem zraku i što je još važnije, uštedu kupovanja sve skupljeg voća i povrća

Usvjetlu današnje inflacije te velikog poskupljenja voća i povrća, zdrava logika jednostavno nalaže da je vrijeme da se čovjek pobrine za vlastiti vrt. Doda li se tomu i povlačenje pojedinih proizvoda iz trgovina zbog tretiranja nedozvoljenim sredstvima za zaštitu bilja, tim je veća potreba za vlastitim gredicama. I ne moraju to biti one “kilometarske”, već je dovoljan komadić zemlje i to dobro iskorišten. Zdravstvena i ekonomska strana vrta

Osim toga, ljudi su danas posvećeni i tzv. zdravom načinu života koji podrazumijevanje konzumaciju što više povrća, po mogućnosti iz organskom iliti ekološkog uzgoja, ali i puno kretanja. A vlastiti vrt upravo sve to nudi u kompletu, rekli bismo “dva u jedan” pa čak i “tri u jedan”, uzme li se u obzir i ekonomska strana. Jer vrećica sjemena stoji oko eura dok primjerice kilogram zelene salate oko 3 eura. Jedna pak vrećica sjemena daje salate za “cijelu ulicu”. To isto se može preslikati i na mrkvu, peršin, krastavce, papriku, rajčicu i ostalo povrće. Da se ne spominje, danas tako popularno začinsko bilje koje guraju razne kulinarske emisije. Vlasac ili origano iz trgovačkog lanca mirisom tog istog bilja s domaće gredice nije ni do gležnja. Stoga se isplati potruditi, makar u prvoj godini i ne rodi sve onako kako je to na slici, ali Bože moj, ni Rim nije izgrađen preko noći. Pored toga, poslovica kaže da se najbolje uči na vlastitim greškama. No, ni jedan poznati vrtlar nije se rodio sa sadašnjim znanjem nego su i oni učili, rasli i razvijali se kao i njihove biljke. Pa ako su mogli oni, tako može i svaki drugi čovjek, samo treba htjeti.

Istina, naša su dvorišta velikim dijelom pretvorena u njegovane travnjake ili u prave male parkove s raskošnim grmljem, topijarima, umjetnim jezercima, cvjetnim instalacijama ispresijecanim stazama i stazicama od tlakovaca, lomljenog kamena ili pak običnog šljunka. Naime, nakon napornog radnog dana, rijetko tko želi savijati leđa u vrtu već se odmarati u što udobnijoj ležaljci, sjedalici ili stolici u dubokoj hladovini sojenica i vrtnih kućica koje izgledaju kao prave male vikendice.

Vrećica sjemena stoji oko 1 euro po kilogramu, a zelene salate oko 3 eura. Jedna vrećica sjemena daje salate za “cijelu ulicu”

Vrt ne mora izgledati kao autocesta

Nema prepreke

za vlastiti vrt

Srećom, nisu svi zapustili svoje vrtove. Štoviše, svoje su parcele nadogradili novim vrstama povrća, začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća, a sve kako bi bili što više u skladu s prirodom. Stoga su nastali ali i nastaju biodinamički vrtovi, organski, eko-vrtovi, permakulturni ali i konvencionalni gdje se još uvijek primjenjuje kemija.

Ima i onih koji tek prekopavaju svoje travnjake, rade gredice i već su zasadili prve lukovice luka, češnjaka, pustili prvo sjeme graška u zemlju.

Nabavili su eventualno nekoliko sadnica jagoda, grm ili dva malina, kupina... Idu polako jer tek uče a posla pred njima je na pretek.

Mlade obitelji, posebno one s malom djecom žele raditi domaće sokove, smootije, zimnicu, pekmeze, žele svog potomka hraniti povrćem za kojeg znaju gdje je raslo, je li prskano i što je još važnije, ubrano tik prije stavljanja u lonac.

"Pravila nema, ni ograničenja jer je za vlastiti vrt sve dopušteno, osim naravno kemije, odnosno herbicida, insekticida i fungicida

pa i cvijeća. Što je veći nered, to je bolji suživot bilja u vrtu. I ne samo njih, već i korisnih te štetnih kukaca.

Čas će prevladati jedni, čas drugi, doduše više puta oni štetni, no i to se da prevenirati. Može se primjerice u vrt postaviti hotel za kukce, u lov na puževe pustiti patke… Dakle, pravila nema, nema ograničenja jer je za vlastiti vrt sve dopušteno, osim naravno kemije, odnosno herbicida, insekticida i fungicida. Jer želimo jesti zdravo, a za kemijske pesticide postoji niz zamjena na bazi prirodnih pripravaka.

izradi takvih gredica i ne treba puno novaca već je najvažnija mašta. Naravno, najlakše je kupiti daske u trgovini no možda imate stare trupce koje čekaju bolja vremena da se ispile, možda vaši susjedi ili prijatelji ne znaju kud s njima. Pregledajte svoje podrume i druge prostorije i svašta se može pronaći. Stari ormari, prozori, vrata, drvene ili limene bačve, sve to dobro dođe. Drenažu također ne treba kupovati. Šljunak, stare cigle, granje, pokošena trava, stari papir, samo nebo je granica.

Začinsko bilje vrlo je popularno i svugdje se može zasaditi

Puno puta smo naglašavali da vrt i vrtlarstvo ne mora biti izvor stresa i teškog fizičkog rada. Naprotiv, vrtlarstvo bi ljude trebalo rješavati stresa i napetosti, vrt bi trebao biti oaza mira i spokoja. Danas je to moguće jer se propagira što manja intervencija u samu zemlju. Dakle, nema štihanja kako se ne bi “ubio” podzemni svijet, korov se rješava malčiranjem, a malč služi i kao prekrivač tla koji štiti biljke i zemlju od isušivanja i pregrijavanja. No, on štiti i zemlju od vjetra i gubitka plodnog dijela tla.

Dakle, sve je već posloženo i lagano je da lakše ne može biti. Čovjek se čak ne mora truditi ni sijati jer se i sve presadnice mogu kupiti.

Ostaje mu jedino da planira što će gdje zasaditi/zasijati, kojim redoslijedom i jedino na što mora pripaziti je na dobre i loše susjede. Kako više nisu “in” gredice nalik na autoceste, sve je dopušteno. Štoviše, mogu se miješati pojedine vrste povrća, začinskog bilja

Najvažnije je ne odustati i biti uporan

Malo dvorište također ne mora biti ograničavajući faktor za izradu vrta. Danas su vrlo popularne tzv. povišene gredice koje koriste mnogi vrtlari i u puno većim vrtovima. Takve gredice imaju višestruke koristi. Od toga da sprečavaju “prodor” krtica i voluharica, olakšavaju obradu jer se ne treba saginjati pa nema bolova u leđima do toga da povrće dolaze u puno raniji rod. U

Pokošena trava i malo zemlje oko voćke također se može iskoristiti kao medij za vrt. Što više voćaka veći je vrt. Naravno, nemaju svi te sreće da posjeduju vlastiti vrt, odnosno da žive u obiteljskoj kući s dvorištem. Znamo da su danas stanovi vrlo popularni, naročito za mlade. Međutim, ni to ne mora biti prepreka. Mogu primjerice u okolici unajmiti komadić zemlje ili se koncentrirati na vlastiti balkon i prozorske daske. Nekoliko većih tegli bit će dovoljno za rajčicu i papriku. Umjesto puzajućih cvjetnih biljaka, u posude se mogu zasaditi krastavci koje će ujedno praviti hladovinu na balkonu i štiti od znatiželjnih susjeda. Salata se također može sijati u tegli kao i začinsko bilje poput vlasca koji će sa svojim cvjetovima biti izvrsna dekoracija, ali i fini začin. U nedostatku balkona, začinsko bilje može se krasiti prozorske daske – bosiljak, vlasac, origano, timijan i peršin ne traže puno prostora, a itekako će promijeniti okus hrane i obogatiti svako jelo.

Piše: Vlasta Vugrinec

Bez obzira jeste li početnik ili iskusni vrtlar, u Vrtnom centru Iva pronaći ćete sve što vam je potrebno za uređenje okućnice

Proljeće je doba obnove, rađanja novog života i buđenja prirode iz zimskog sna. Upravo sada je pravo vrijeme da osvježite svoju okućnicu novim zelenilom i cvjetnim ljepotama. Ako se pitate koje biljke odabrati za ovu sezonu, Vrtni centar Iva ima odgovor! Smješten u Štefancu, Koprivnici i Dugom Selu, centar nudi najširi izbor biljaka i savjeta stručnih vrtlara kako biste stvorili rajski vrt upravo u vašem dvorištu.

"Stručni djelatnici iz Ive preporučit će vam najbolje biljke za vašu okućnicu i pružiti vam korisne savjete o pravilnoj sadnji i njegovanju

Obogatite vaš vrt raznovrsnim biljkama koje će unijeti boje, teksture i živosti

Stvorite raj u vlastitom dvorištu

Zaljubljenici u biljke u Vrtnom centru Iva pronaći će raj! Bogata ponuda uključuje širok spektar sezonskih cvjetnica, ukrasnog bilja, voćaka, povrtnica i egzotičnih biljnih vrsta. Također, nabavite i gnojiva u Vrtnom centru Iva i savjetujte se koja su najbolja za vaše biljke. U Vrtnom centru Iva možete odabrati i vrtni alat vodećih proizvođača kao i tegle. Nemojte zaboravi� na redovitu dohranu biljaka

Oživite vaš vrt raznolikošću i ljepotom biljkama koje preporučuju iz Vrtnog centra Iva Širok asortiman biljaka i vrtnog pomagala

Dođite u Vrtni centar Iva u Štefancu svakim radnim danom od 8 do 17 sati i subotom od 8 do 13 sati. Za sve informacije možete nas nazvati na broj 040/337-741 ili posjetiti web shop www.vrtnicentariva.hr i pogledati svu ponudu. Sve proizvode šalju poštom.

Koje biljke zasaditi ovog proljeća?

Cedar

Simpa�čna djelatnica Iva rado će vam pomoći pri odabiru biljaka

Poznat po svom elegantnom izgledu i prepoznatljivom mirisu, izvrstan je izbor za dodavanje visine i strukture u vaš vrt. Ove izdržljive i atraktivne četinjače odlikuje brzo rastuće zelenilo koje će osigurati prekrasan kontrast u vašem pejzažu. Također, vrlo je prilagodljiv i otporan na vremenske uvjete. Postoji mnogo vrsta cedra, a najpoznatiji su atlaski, ciparski, libanonski i himalajski.

Photinia

Zimzelena biljka ima atraktivne crvene mlade listiće koji se postupno mijenjaju u zelenu boju. Ova biljka je savršen izbor za stvaranje živopisnih živih ograda ili pojedinačnih ukrasnih grmova u vrtu. Voli sunčane položaje, stoga ako je posadite u sjenu njezini listovi neće imati tako lijepo intenzivnu crvenu boju. Iako podnosi niske temperature, bilo bi je dobro malo zaštiti tijekom izrazito hladnih zima. Zahtijevaju plodno, dobro ocjedito tlo.

Rhododendron

Rhododendroni su omiljeni zbog svojih bujnih cvatova koji stvaraju spektakularan prikaz boja u proljetnim mjesecima. Ovi zimzeleni grmovi dolaze u različitim sortama boja i veličina,

pružajući vam beskrajne mogućnosti za uređenje vašeg vrta. Cvjetovi mogu biti bijeli, ružičasti, crveni, ljubičasti. Biljka naraste do 1 m visine u grmolikom obliku.

Cryptomeria

Cryptomeria, elegantan je četinar s mekim, igličastim lišćem koje nudi osvježavajući dodir zelenila. Ova biljka je izdržljiva i jednostavna za održavanje, čineći je savršenim izborom za vaš vrt. Uspravnog je rasta, naraste do 70 m visine, krošnja je gusta, konusna ili piramidalna. Brzo raste, odgovaraju joj dobro drenirana, plodna, vlažna i duboka tla, ne podnosi siromašna, vapnenačka zemljišta i hladnu klimu. Mraz ga može oštetiti.

u svaki vrt, pružajući spektakularan prikaz boja tijekom cijele godine. Sporog su rasta, što ih čini idealnima za manje vrtove, a mogu rasti i u teglama. Iako su otporni na niske temperature, najbolje uspijevaju na mjestu zaštićenom od jakih vjetrova. Otporni su na bolesti i štetnike i nemaju posebne zahtjeve za vodom.

Japanska trešnja

Japanske trešnje su simbol proljeća i ljepote. Njihovi čarobni cvjetovi donose osjećaj nježnosti i romantike u vaš vrt, stvarajući prekrasan ambijent za uživanje u toplijim mjesecima. Manje je ukrasno drvo čiji cvjetovi su bijeli i ružičasti. Imaju ugodan miris i vole kiselo tlo. Vrlo je otporna i ne voli položaj u sjeni.

Mini Četinjače

Japanski javor

Japanski javor je jedno od najatraktivnijih i najomiljenijih ukrasnih stabala. Njegovi delikatni listovi predivnih jesenskih boja donose elegantan šarm

Mini četinjače su četinjače koje dolaze u različitim oblicima i veličinama. Njihova kompaktna veličina čini ih idealnim za sadnju u manjim vrtovima ili kao ukrasne detalje na terasama ili balkonima. Izvrsno pokrivaju tlo, čime sputavaju rast i širenje korova.

Vrtni centar Iva iz Štefanca

Kako koristiti Sjetveni priručnik?

Sjetveni priručnik Marie Thun najstariji je priručnik za poljoprivrednike, vrtlare i pčelare

U2024. godini obilježava se 100. obljetnica biodinamičkog načina uzgoja hrane u kojem se koriste metode i prakse koje štite tlo i okoliš i prihvatljive su prirodi. Naime 1924. godine skupina poljoprivrednih proizvođača primijetila je porast bolesti i smanjenu otpornost kod životinja i kod biljaka. Paralelno s time, postojala je zabrinutost zbog negativnih učinaka agroindustrijskih praksi i kemijskih gnojiva koja su se tek počela koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Obratili su se dr. Rudolfu Steineru, uvjereni da mora postojati bolji način za poljodjelstvo i rad s prirodom. Bio je to početak biodinamičkog uzgoja, serije od osam predavanja koje je održao dr. Rudolf Steiner 1924., objavljen kasnije pod naslovom Poljoprivredi tečaj. Tijekom ovih sto godina taj impuls je prenesen s jednog mjesta na cijeli svijet, od prve skupine do stotina grupa, od srednjoeuropskog konteksta do mnogih kulturnih regija svijeta. Od tog trenutka nadalje, pokret je nastavio rasti i samo u posljednjem desetljeću biodinamički hektari porasli su za 57 posto, dosegnuvši 255 000 hektara u 2022. godini o kojima se brine više od 7 tisuća poljoprivrednika diljem svijeta.

Biodinamička poljoprivreda često igra ulogu oglednog izloga kada se radi o demonstriraju poljoprivredne proizvodnje prihvatljive prirodi. Njemačko ministarstvo za hranu i poljoprivredu odabralo je nekoliko biodinamičkih farmi kao primjer najbolje ekološke prakse, dok je biodinamička farma Tablehurst u Ujedinjenom Kraljevstvu proglašena najboljim proizvođačem hrane prema BBC-ovim nagradama za hranu i uzgoj.

Vrt je kao živi organizam

Biodinamičari na svoj vrt ili imanje gledaju kao na živući organizam. Ideja je stvoriti raznolik ekosustav, koji sam po sebi stvara otpornost te vratiti ekosustavu više nego što od njega uzimate.

Rezultat se očituje u povećanoj količini hranjivih tvari u hrani, poboljšanom okusu i duljem roku trajanja namirnica.

Jedno od osnovnih pomoći koje koriste biodinamički proizvođači jest Sjetveni priručnik kojeg je prije 62 godine utemeljila danas već legendarna Maria Thun koja je na temelju učenja dr. Rudolfa

Biodinamičari na svoj vrt ili imanje gledaju kao na živući organizam.

Steinera i vlastita istraživanja, objavila svoj prvi Sjetveni priručnik 1961. godine. Sjetveni priručnik koriste poljoprivrednici, vrtlari i pčelari diljem svijeta, a u njemu su navedeni povoljni i nepovoljni dani za sjetvu, presadnju, njegu i spremanje biljaka te rad s pčelama temeljeni na suodnosu rasta biljaka i životinja te planetarnih ritmova.

Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera kao referentni centar za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj redovito provodi edukacije i radionice. Potrebne dodatne informacije i literaturu te Sjetveni priručnik Marie Thun koji izlazi za svaku godinu možete nabaviti u ustanovi Centar dr. Rudolfa Steinera, Prvomajska 4, Donji Kraljevec ili na tel.: 040 655 612.

Kroz svoja 60-godišnja istraživanja otkrila je da je svaki dio biljke povezan s određenim elementom (4 elementa: zemlja, svjetlost ili zrak, voda, toplina) kroz koji Mjesec prenosi na Zemlju impuls koji blagotvorno utječe na rast biljaka kroz ove elemente tijekom svog 27-dnevnog putovanja i to: Element zemlje potiče rast korijena, element svjetlosti ili zraka utječu na razvoj cvijeća i eteričnih ulja, element vode razvija lišće i stabljike, element topline ubrzava razvoj voća i sjemena.

Podjela biljaka u četiri skupine

Na osnovu ovih opažanja podijelila je biljke u četiri skupine:

• Biljke korijena – sve vrste korjenastih biljaka, gomolja i lukovice (krumpir, mrkva, repa, luk, rotkva, cikla, celer i peršin korjenaš, itd.).

• Biljke lista – biljke čiji nam listovi ili stabljike služe kao hrana (sve vrste zelene salate, kupusnjače, celer i peršin listaš, matovilac, cikorija, začinsko bilje ono koje ne sadrži eterična ulja itd.).

• Biljke ploda – plodovito voće i povrće (krastavci, paprika, rajčice, tikvice, grah, jagode, bobičasto voće, voćke itd.).

• Biljke cvijeta – biljke koje uzgajamo radi cvijeta (suncokret, aromatično bilje, sve vrste cvijeća, kao i lan, brokula, cvjetača itd.).

Na osnovi dosad iznesenog, preporučuje se rad s biljkama (sjetva, presađivanje, okopavanje, gnojenje i berba) u dane koji su povoljni za određenu navedenu skupinu što se vrlo lako iščita iz Sjetvenog priručnika. U biodinamičkom načinu uzgoja, posebice ako se radi o vrtu, a ne o velikim parcelama, preporučuje se rad u

skladu s kozmičkim ritmom dana, što znači da su prijepodne gornji dijelovi biljaka puni sokova, a poslijepodne ti sokovi streme u donji dio biljke.

Kako isplanirati presađivanje, okopavanje ili berbu?

Stoga ćemo prema tome planirati rad u vrtu na način da nam je berba: biljaka ploda i lista – prijepodne; biljaka korijena – popodne; biljaka cvijeta - cvijet i list prijepodne, korijenje za čajeve i ljekovito bilje popodne.

Presađivanje u skladu s dnevnim ritmom: biljke iz zemlje vadimo ujutro, presadimo ih na novo mjesto uvečer.

Okapanje u skladu s dnevnim ritmom: ako je zemlja previše vlažna okapamo ujutro, ako je presuha – popodne.

Postoje ritmovi u mjesecu koje su pratili i za koje još i danas znaju naši stari poljoprivrednici. Što znači da za rastućeg Mjeseca dok je svjetlost sve veća, posijte i presadite cvjetnice i druge biljke kratkog vijeka s kojih ćete ubrati lišće, sjemenke, cvijeće ili plodove. Također, povećani protok vlage u trajnim biljkama čini dobar trenutak za vrijeme rastućeg Mjeseca za cijepljenje grmlja i drveća.

"U posljednjem desetljeću biodinamički hektari porasli su za 57 posto, dosegnuvši 255 000 hektara u 2022. godini, a o njima se brine više od 7 tisuća poljoprivrednika diljem svijeta.

Dok za vrijeme silaznog Mjeseca, dok se svjetlost smanjuje, sijte biljke koje ovise o snažnom korijenskom sustavu kao što su korjenasti usjevi i trajnice. Orezivanje se također može završiti tijekom Mjeseca u opadanju, u periodima mirovanja, kada je protok soka smanjen.

Ukratko ono što je važno u biodinamičkom načinu uzgoja je prije svega priprema tla koristeći biodinamičke preparate koji ne iscrpljuju već oživljuju tlo koje ostaje trajno plodno. Preporučuje se upotreba komposta, poštivanje plodoreda, plitka obrada tla s podrivačem te očuvanje starih sorti.

Na radionicama koje organizira ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera možete naučiti sve o izradi i korištenju biodinamičkih preparata i kompostu te u suorganizaciji s udrugom Duga možete razmijeniti stare sorte sjemenja.

Sadite sami ili želite da mi posadimo za vas?

Izaberite prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITA uzgoja:

● vrhunske cvjetne presadnice

● gotovi vrtići od sobnog bilja

● cvjetne dekoracije

● gotovi vrtići za dvorišta i okućnice

● velika ponuda vrtnog alata, gnojiva i ukrasnih tegli

● kombiniramo i sadimo prema vašim željama i mogućnostima

Orhideje već od 4,80 €

● ogrozd Popust na sve sobno bilje!

Bobičasto voće:

● maline

● kupine

● borovnice

● ribiz

● brusnice

● jagode

● aronija

● goji

Za kupnju iznad 100 eura: zemlja 25 L GRATIS

Presadnice povrća:Mini voćke:

● salata

● paprika

● rajčica

● zeljarice

● začinsko bilje

● jabuka

● trešnja

● marelica

● breskva

● kruška

● duo stabla: pola breskva, pola marelica

SR IJED A, 3. t ra vnj a

18:00 Humanitarna izložba zaKatružu „Vupremoči“, Centarza kulturu Čakovec

19:00 Koncer t Međimurske zaklade solidarnosti Katruža „Međimurje v srcu – prijatelji za Katružu“, Centar za kulturuČakovec

CETV RTA K, 4. t ravnja

PE TAK , 5. t ravnja

19:00 D odjela Nagrade “Zvonimir Bartolić”, zgrada Scheier

16:00 Festival k azališnihamatera Međimurja, D om kulture Prelog

18:00 Otvorenjeizložbe„LikovnabaštinaŽ idovske općineZagreb“, izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

SU BOTA, 6. tr avnja

14:00 Festival k azališnihamatera Međimurja, D om kulture Prelog

NEDJE LJ A, 7 . t ravnja

13:30 Festival k azališnihamatera Međimurja, D om kulture Prelog

17:00 Koncert˝Bijela nedjelja˝, MalaSubotica, društveni dom Mala Subotica

PO NEDJ EL JA K , 8. t ravnja

od9:00 Informatičke radionice zameđimurskepoduzetnike, informa tička učionica Tehnološko-inovac ijskog centra Međimurje ( TICM3)

UTOR AK, 9. t ra vnj a

9:00 TRIVIA kviz s umirovljenicima, Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec

12:00 Najava manifestacije„Urbanovo“

CETV RTA K, 11. t ravnja

13:00 Promocija knjige “Apostoli insulani - čakovečkipavlinski samostan (1376. - 1786.)” MarijaneKorunek-Medved, pavlinski samostan sveta Jelena, Šenkovec

PE TAK , 12. t ravnja

12:00 Promocija novogbrendaTurističke zajednice Međimurske županije, park Centra znanja Međimurske županije

20:00 K azališnapredstava,monodrama „Ana Katarina“ u izvedbi Ane Vilenice, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

SU BOTA, 13. t ra vnj a Muzej MeđimurjaČakovec: Dan otvorenih vrata

od10:00 SPORTSKI DAN, TrgRepublike Čakovec

NEDJE LJ A, 1 4 . t ravnja

PO NEDJ EL JA K , 15. t ra vnj a

17:00 Promocijazbirki aforizma i poezije pjesnik a Ivana Grahovca, zgrada S cheier

14:00 R adionica„Mala škola slikarstva“ s RusomTrajkovom, Muzejsko-informa tivni centar MIC

19:00 Promocija knjige „Dravskimlinovi i virovi“ autoraPetraHorvata,

UTOR AK, 16. t ra vnj a

od9:00 Informatičke radionice zameđimurskepoduzetnike, informa tička učionica Tehnološko-inovac ijskog centra Međimurje ( TICM3) 18:00 Promocija knjige Stipe Božića "Penjačevi zapisi", zgrada Scheier

CET VR TA K, 18. tr avnja

13:30 Umrežavanjemeđimurskihcentara za posjetitelje, Frkanovec, Matulov grunt PETAK, 19. t ra vnj a

17:00 Ruža Međimursk a, dom kulture D onji Vidovec

18:00 Promocijaknjige za djecu“Z rinski”autorice Galie Zinko, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

SU BOT A, 20. tr a vnj a

10:00 C2C biciklistička utrka, Ranč Curek, diljem Međimurja

10:00 Moćni noćni letači-prirodoslovna radionica, Muzejsko-informa tivni centar MIC

od 10:00 Volonterskeakcije povodom Dana planetaZemlje, diljem Međimurja

od 10:00 Dani otvorenih vrata Centra za posjetitelje Mlin na Muri

11:00 Radionica„Medič arstvo“(uzrasti 7+), multimedijska dvorana R iznice Međimurja

17:00 Glazbene svečanosti Josip Vrhovski , Črečan

NED JE LJ A, 21. t ravnja

9:00 7.POLUMARATON ZRINSKIH, ulicama grada Čakovca

17:00 Promocijaknjige"50 godina S motreD onjaD ubrava", dom kulture Zalan D onja Dubrava

PON E DJE LJAK, 22. tr avnja

od 9:00 Informatičke radionice zameđimurske poduzetnike, informa tička učionica Tehnološko-inovacijskogcentra Međimurje ( TICM3)

9:30 Radionica"Heklicepoklanjaju"

Dječji vr tićPčelice Ivanovec / Bibliobus

10:00 TjedanFestivala znanostiu Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

UTO RA K, 23. tr a vnj a

10:00 TjedanFestivala znanostiu Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

SR IJE DA, 24. tr a vnj a

10:00 TjedanFestivala znanostiu Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

PROGRAM

SU BOTA, 2 7 . tr a vnj a

07:00 P tice na Svetomar tinskoj Muri - poučna šetnja – ptičarenje, Sveti Mar tin na Muri, Žabnik

9:00 Oldtimer klub Međimurje: izložbavozila, parkiralište kod Muzeja Međimurja Čakovec

9:00 S ajam proizvoda međimurskih poljoprivrednih gospodarstava , Trg Republike Čakovec

od 9:00 S ajamc vijećaPrelog

9:20 Mimohod povijesnih postrojbi, TrgRepublikeČakovec

10:00 Tjedan Festivala znanosti u Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

10:00 Sveč ano misno slavlje, crkva sv. Nikole biskupa Čakovec

11:20 Postrojavanje povijesnih postrojbi , Trg Republike Čakovec

13:00 Lovački savez Međimurja: podjelabesplatnog lovačkog gulaša, podno Starog grada Čakovec

15:00 23 Smotra međimurskog folklora i 17. Sm

19:00 B ollFIMSpeedwayGrandPrix of Croatia, D onji Kraljevec, Stadion Milenium

21:00 LukaBasi koncert, park Forestland

N ED JE LJ A , 28. tr a vnj a

od 9:00 S ajamc vijećaPrelog

od 9:00 B iciklimameđimurskim putevima - BIMEP 2024., diljem Međimurja

od 10:00 Dan otvorenih vrataCentra za posjetitelje Med dvemi vodami, Križovec, Trg međimurske prirode 1

10:30 Polaganjevijenacakod spomenikaPetruZ rinskom iFranu Krsti Frankopanu, B ečki Novigrad

15:00 23 Smotra međimurskog folklora i 17. Smotra

17:00 Kulturno-umjetnički program KUD-a S elnica i gostiju, školska spor tska dvorana OŠ Selnica

13:00 Koncert - B ig bendČakovec, ispred Centra za kulturu Čakovec

PON E DJ E LJ AK, 29. tr a vnj a

19:00 Promocijaknjige “Antologijameđimurske popijevke”Stjepana Hranjeca i Branimira Magdalenića, Ogranak Ma tice hrvatskeČakovec

10:00 Predavanje "Kuharice i bilježnice naših baka", D om za starije i nemoćneŠčavničar,Selnica / Bibliobus

18:00 Promocijaknjige „Tko je tko u obitelji Z rinski“, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

CET VR TA K, 25. t ravnja

10:00 TjedanFestivala znanostiu Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

11:00 Dan O dsjek a Učiteljskog fakulteta, Učiteljski fakultet

18:00 Otvorenje izložbe “Svjedoci rata”, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

PETAK, 26. tr avnja

10:00 TjedanFestivala znanostiu Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

od 9:00 Informatičkeradionice zameđimurske poduzetnike, informa tička uč ionica Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje ( TICM3)

10:00 Dan Graditeljske škole Čakovec

19:00 Bregu i G ornji Mihaljevec "Podzaštitom svetog Jurja i svete Katarine" M irneLadašić Turk i Zorana Turka

UTO RAK , 30.t ra vnj a

11:00 SVEČANASJEDNICASKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, Razvojno-edukacijskicentar za metalsku industriju-MetalskajezgraČakovec

S RI JE DA ,1. s vi bnja

10:00 Najsjevernija hr vatska utrka“Svetomar tinskaMura”, Mlin na Muri,Žabnik

SU BOTA , 4. s vi b nj a

11:00 Svetomar tinskagrahijada uz sajamc vijeća i sajam domaćih proizvoda , Skelarska kuća Sveti Mar tin na Muri

10:00 Školskiprojekt "Florijan i ja", otvorenjeizložbe likovnih, literarnih i tehničkihradova, dom kulture Dekanovec

17:00 S ajam c vijeć a Prelog - otvorenje, prostor iza gradske uprave

18:00 P ticeuPerivoju Z rinskih - poučna šetnja – ptičarenje, PerivojZrinskih

19:00 Predavanjapetkom u Muzeju, tema: „Progoni vještica u Hr vatskoj usrednjem i ranom novom vijeku“, predavač dr.sc Deniver Vukelić

20:00 PredstavaSusjedi, Kerekeshteatar, sportska dvorana Osnovneškole Selnica

N ED JE LJ A , 5. s vi b nj a

17:00 15.Dječjasmotra međimurskih popevki, Sveti Mar tin na Muri

CET VR T AK , 9. s vi b nj a

20:00 PUB K VIZ povodom Dana Europe,

PETAK, 10. s vi b nj a

od 10:00 STEAM festival - izložbe iradionice namijenjene polaznicimadječjih vr tića, osnovnoškolcima isrednjoškolcima, Centar znanja Međimurske županije

SU BOTA ,11. s vi bnja

od 10:00 STEAMfestival iDan tehničke kulture - izložbe i radionice, Centar znanja Međimurske županije

N ED JE LJ A ,12. s vi b nj a

28 Smotra tamburaških sastava i orkestara, Mačkovec

uža

rja

ANTONIA RUŽIĆ

Ne zanima me moda

21-godišnja Orehovčanka Antonia Ružić profesionalna je igračica tenisa. Popularna

Tonka trenutno je 207. igračica na WTA listi, a što Antonia radi u svoje slobodno vrijeme, koji se joj grad do sada najviše dojmio te mnoge druge stvari saznajte u nastavku.

Jedan radni dan i česta putovanja

Tonkin radni dan započinje buđenjem u sedam pa slijedi prvi trening. Nakon njega odmah i kondicijski pa odlazak na ručak. Poslije ručka i malo odmora, ako je na turniru čeka je teniski meč, a ako je doma što je trenutno slučaj, onda odradi drugi trening i tek onda se vrati kući na zasluženi odmor. I tako skoro svaki dan, rekla nam je kroz smijeh naša sugovornica.

- Slobodnih dana nemam puno, a uglavnom mi je slo-

Iako ju puno ljudi, konstantno hvali, ne diči se previše time, već ponizno prihvaća pohvale i trudi se iz dana u dan biti što bolja i bolja

bodna samo nedjelja. Takve dane koristim za duže spavanje, druženje s obitelji, odlaske na bratove utakmice, a volim pojesti i nešto nezdravo što inače u trenažnom procesu moram izbjegavati.

Ovisno o sezoni, Antonia kad je zdrava, od kuće zna izostajati i po pola godine, a rekla nam je da najbolje igračice svijeta od svojih najmilijih izostaju čak i po devet mjeseci. U prva tri mjeseca ove godine Tonka je na raznim turnirima provela dva mjeseca, a mjesec dana provela je na treninzima. - Kada i nisam na turnirima, svejedno moram konstantno trenirati kako ne bih ispala iz forme. Sve to opet ovisi i o ritmu koji svaka igračica preferira. Ja osobno kad sam zdrava, dva tjedna provedem na turnirima, pa dva tjedna doma treniram i onda opet na turnire. Maksimalno što sam ikad bila na turnirima bez povratka kući bilo je četiri tjedna uzastopno.

intervju tjedna

Od svih turnira i država koje je posjetila, najviše su je oduševili Tajland i Australija, točnije Bangkok i Melbourne. Kako je rekla, jedva čeka da se tamo ponovno vrati, a kao jedinu njihovu mana navela je to što su od Hrvatske daleko pa je put do njih samim time dosta dug i naporan.

Fakultet, moda i prehrana

Kako je u životu sve moguće i ne znaš što ti se može dogoditi i naglo promijeniti život, iz tog razloga Tonka je upisala fakultet. Nakon završene gimnazije i dvije godine pauziranja odlučila je upisati smjer Menadžment turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. S fakulteta zbog sportskih obaveza izostaje puno, no profesori imaju razumijevanja, a jedini predmet koji ne voli je matematika. Također, upoznala je i nove ljude te sklopila nova

prijateljstva pa je tako rekla da joj je za sada super. Tonka, za razliku od većine njezinih vršnjakinja, uopće ne prati modu. Kako nam je i sama rekla uglavnom se oblači sportski, pa je tako većinom u trenirci i “hudici”. Ne voli se previše svečano oblačiti, osim kada su u pitanju neke lijepe svečane prigode. Također, Međimurka mora paziti i na prehranu. - Imam nutricionista s kojim radim sad već dvije godine. Prije rada s njim imala sam problema sa željezom i još nekim stvarima, no sada se pravilnom prehranom to itekako poboljšalo. Svaka dva mjeseca također vadim krv, pa onda moj nutricionist odluči što moram konzumirati više, a što manje. Nemam baš određenu hranu koju uopće ne smijem jesti, no svakako nezdrava hrana, takozvani “junk food” koji je bogat kalorijama, a sadrži malo proteina,

vitamina, minerala ili drugih važnih oblika nutritivne vrijednosti, svakako izbjegavam. Naravno, i ja volim pojesti nešto takvo, no radim to jako rijetko.

Ne smatram se slavnom, a tenis je moja ljubav

Skromna Antonia na pitanje o slavi odgovorila nam je da se ona ne osjeća slavnom. Iako ju puno ljudi, pogotovo u Međimurju, prepoznaje i konstantno hvali, ne diči se previše time, već ponizno prihvaća pohvale i trudi se iz dana u dan biti što bolja i bolja.

- Zahvaljujući mojim predivnim roditeljima, mami Aniti i tati Alenu, super sam odgojena. Iako tenis ima i svoje negativne strane (pritisci, �izički i psihički napori), ja na njega gledam kao na ono što najviše volim raditi. Upravo iz tog razloga i treniram mukotrpno svaki dan jer to volim te se ne bih mogla zamisliti u bilo čemu drugome osim u onome što stvarno volim raditi. Ne zamaram se slavom i ostalim nevažnim stvarima, a u budućnosti bih željela ući u društvo 100 najboljih tenisačica svijeta.

Uz sve obaveze Tonka pronađe vremena i za svojeg dugogodišnjeg dečka koji kako kaže ima puno razumijevanja za njezine obaveze. S obzirom na to da je tenis jako skup sport upitali smo našu sugovornicu kako izlazi na kraj sa svim troškovima i može li trenutno živjeti od tenisa?

- Uff to je jako teško pitanje. Mogu jer na svu sreću trenutno iza sebe imam sportsku agenciju Edge koja mi uvelike olakšava �inanciranje, no bez agencije mislim da bi to bilo malo teško. Igračice koje svake godine uzastop-

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 17.04.2024. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Monkey Man

Dobitnica ulaznica za film: Jakov Božić

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

ce igraju Grand Slam turnire bez problema žive od tenisa, a nadam se da ću jednog dana i ja tako, pa �inanciranje više neće biti problem. Ovim putem, osim svojoj sportskoj agenciji, željela bih zahvaliti i svim mojim sponzorima. Rekete dobivam od tvrtke Yonex, Lotto je zadužen za odjeću, a željela bih zahvaliti i Međimurskoj županiji, Gradu Čakovcu, Općini Orehovici, mojim �izioterapeutima Vrbnjaku i Vibohu te svima ostalima koji mi na bilo koji način pomažu, a najviše mojoj obitelji.

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

Antonia Ružić proglašena je i sportašicom 2023. godine

Tata Alen jako je ponosan na Antoniu

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

Đukina suknja neobičnog uzorka još bolje izgleda uz dodatak vjetra

Simpa�čne dame osim dobrog modnog ukusa, poklonile su nam i lijep osmijeh

Simpa�čan psić špicom je prošetao i svoje vlasnike

Marina i Melani spremne su za lov na pisanice

Neobična haljina vječni je klasik, a bež baloner nikad neće izaći iz mode

Osmijeh je najbolji dodatak uz neobičan kaput

Proljeće je s�glo, a prvi vjesnik je Biserina cvjetna haljina

Najveći kršćanski blagdan još uvijek čuva svoje tajne

Običaj sestrenja i bratimljenja odvija se na Pisanu ili Bijelu nedjelju. Izmjenjuju se pisanice i govore: "Sestra, nevesta, za naveke sestra" ili "Brat, brat, za naveke brat". Veza traje cijeli život i označava se oslovljavanjem "sestra" i "brat"

Piše: Josip Šimunko

Foto: Zlatko Vrzan

Uskrs kao najveći kršćanski blagdan, ujedno i državni praznik, još uvijek krije mnoge tajne koje su danas zagonetka za same katoličke istraživače, etnologe, antropologe i povjesničare. Različita tumačenja započinju već kod imena. Riječ Uskrs dolazi od glagola uskrsnuti, odnosno staroslavenskog *krьsnǫti, rasti i razvijati se. Danas riječ Uskrs koristimo za naziv najvećeg kršćanskog blagdana, no u katoličkom značenju Uskrs obuhvaća širi pojam, trodnevnicu, Veliki četvrtak, Veliki petak, Veliku subotu i sam blagdan. Starija kajkavska riječ Vazem ili međimurski Vuzem, obuhvaća i jedno i drugo. Zanimljivo je da riječ Vuzem prema jezikoslovcu Joži Skoku dolazi od uzeti, a pretpostavlja se da je riječ o mesu. Naime, za vrijeme korizme nije se jelo meso, to je određeni post. To bi značilo je Vuzem narodni naziv za crkveni naziv Uskrs, nedjelju uskrsnuća Gospodinova.

Isus na križu umire na Veliki petak, no uskrsnućem pobjeđuje smrt. Umro je za ljude, pa je osnovna poruka da ljubav pobjeđuje smrt, uz nadu u vječni život.

Uskrs i proljetni ekvinocij

Istraživači se ne mogu složiti kad zapravo počinju uskrsni običaji, a kad završavaju. Do 2. stoljeća Uskrs su rani kršćani slavili svake nedjelje, a do 325. godine u nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca. Nakon 325. godine Uskrs se kao pomični blagdan slavi u nedjelju, 40 dana nakon Pepelnice, što opet ovisi o datumu proljetnog ekvinocija. To znači da datum Uskrsa ovisi o položaju Mjeseca.

No Uskrs kao najveći kršćanski blagdan ima svoje duboke korijene u proljetnim kalendarima starih naroda, a simbolika Isusova uskrsnuća povezuje se u narodnim običajima s novim životom prirode u proljeće.

Tako je na primjer njemački naziv Uskrsa Ostern, što dolazi od imena njihove božice Oestre, koja je slavljena

Braća

za proljetnog ekvinocija. U Iranu se proljetni blagdan Nouruz slavi na prvi dan proljeća već dvije i pol tisuće godina.

Važni datumi za svetkovinu Uskrsa kad je riječ o narodnim običajima u Hrvata su: Pepelnica, Cvjetnica, sam Uskrs i Bijela nedjelja (međimurska Pisana nedelja), uz završetak na Jurjevo.

Sam blagdan Uskrsa slavi se uz svečani uskrsni stol, a važni elementi blagdana su: uskrsna košarica za blagoslov hrane, bojanje jaja na Veliku subotu, uskrsne pjesme, uskrsni kolač s jajima ili uskrsna pogača, kuhana šunka, blagoslov hrane, uskrsni doručak, uskrsni pohod na groblje, dječje traganje za jajima u prirodi, ponegdje i uskrsna procesija, a u zadnje vrijeme i čuvanje Kristova groba u crkvama.

Od vremena pokrštavanja kršćanstvo je dio kulture i vjere u Hrvatskoj. Tu i tamo naziru se ostaci ostataka stare prirodne vjere prije pokrštavanja u vidu narodnih običaja. Danas su prisutni samo zadnji ostaci starih običaja vezanih za mitologiju stare vjere, a očuvani su u djelićima u pojedinim običajima na način da im je ponekad nemoguće odgonetnuti svrhu.

Međimurski običaji i jela vezana uz Uskrs

Na Cvjetnicu, koja je uvod u Uskrs, nosila se grančica cvijeća ili drijenka u crkvu na posvećivanje. Drijenak je simbol zdravlja, ali i novog života. U dijelu Hrvatske poznat je i običaj kićenja bunara, u Međimurju je to zaboravljeno.

Na Cvjetnicu se obično pekla pogača, a mlade snahe bi se ponekad sestrile, kaže se: “išle su na zabavu sestriti se”. No običaj sestrenja vezuje se više za Bijelu nedjelju, prvu nakon Uskrsa. Pripremao bi se bolji ručak, a to je često značilo pečeni krumpir, repu ili zelje s malo mesa.

Na Veliki četvrtak prije Uskrsa, nakon što su se zvona u crkvama zavezala, nije se više jelo meso. Nakon mise u deset sati počinjao je blagdan, a za ručak su se kuhale nemrsne hrane (posne), zafrigana juha i rezanci sa sirom.

Na Veliki petak post je bio obavezan pa su se jeli domaći rezanci s makom, grah, krumpir s crnim uljem, pretepeni grah, cijeli krumpir pečen u pećnici te kompot. Jeo se je i mak kuhan na vodi, takozvani “mokviči”. Prema drugom primjeru, ujutro se nije jelo ništa, a kasnije domaći makaruni (boci) s vrhnjem i pretepeni

grah. Prema trećem primjeru, u petak se grah trebao skuhati do deset sati ujutro i to bez začina, a s brašnom se napravio pritep, skuhao bi se cijeli krumpir i ispekla se riba.

Za večeru su se posluživale ribe sa salatom od krumpira, s malo graha, luka, začina i s octom. Jela se i pogača od repe i sira te kompot od jabuka, suhih šljiva, grožđica ili suhih krušaka. Ribe su bile u rasolu i nakon toga su uvaljane u kukuruzno brašno i pečene u kuhinjskoj pećnici. Kuhala se šunka, jaja, pekli su se pereci i kukuruzni kruh. Pripremio se hren, mladi luk i domaći sir. U subotu se kuhala i hladetina, suha šunka, a ispekle su se i razne štruce. No, ta jela su se čuvala sve do Uskrsa te nakon jutarnjeg blagoslova u crkvi smjelo se jesti. Kada su se zvona razvezala, palile su se vuzmenke i pekla su se jaja. Kao jedan od načina pripreme jaja bilo je cvrtje. Održavao se i običaj obnove kuće vatre, one bi gorjele do kasno u noć do jutra, slično kao na Božić. U pojedinim krajevima Hrvatske, ne i u Međimurju ili nije zapisano, održan je i običaj blagoslova vatre, svećenik bi ujutro prije

mise posvetio vatru koju bi mještani zapalili ispred crkve. Na sam Uskrs šunka i druga jela bi se ujutro nosila na posvećenje u crkvu, odnosno na blagoslov. U košaru bi se stavila šunka, jaja, hren, luk, sol, kruh, perec, vino, rakija. Poslije mise bio je svečani zajtrek cijele obitelji.

Posvećena hrana stavila bi se na svečano postavljen stol nakon povratka s mise, a jela bi se na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak. Pazilo se da se ne prosipaju mrvice. Skupile bi se te ubacile na oganj, ili pak bi se prosipale po vrtu ili polju. Vjerovalo se da su blagoslovljene, da imaju čudotvorne moći i da čuvaju od zla i slabog roda u kući i gospodarstvu, kao i u polju. Hren koji je posvećen i donesen iz crkve rezao bi se na “komadiće i svako je dijete moralo pojesti po komadić da mu se muhe ne zaletavaju u usta” (primjer iz Goričana). Za ručak je najčešće bila poslužena kokošja juha, kokošje kuhano meso s hrenom, pečena guska ili raca, kao prilog mlinci ili hajdinska kaša, salata te pogača sa sirom i jabukama. Za užinu se jela šunka, jaja s hrenom, sir, luk, kukuruzni kruh i uskrsni perec.

Poseban običaj bojanja jaja, ili pisanica, kao i potraga za jajima u dvorištu, prisutan je u cijelom Međimurju, no istraživači se još ne slažu u koje su se boje bojala jaja. Kažu da je nekad osnovna boja bila crna, ali i crvena. Što je jaje bilo ljepše obojeno, to je bilo privlačnije djeci.

Na Uskrsni ponedjeljak molilo se kume za krizmu i onda se poslužila južina, šunka i kolači. Jedan perec od Uskrsa čuvao bi se još tjedan dana do Bele nedjelje, koja je nazivana i Mali Uskrs.

Značaj pisanice i črna pisanica

Jaje je u davno vrijeme kod gotovo svih naroda svijeta bilo simbol nekadašnjih kozmogonijskih mitova i vjerovanja o stvaranju svijeta iz ljuske jajeta. Prema antropolozima, jaje je arhetip, središnje mjesto u svim mitovima i mitskim predodžbama naroda svijeta.

Pisanica je tu simbol stare pretkršćanske boginje Perunove žene koju zovu Mokoš; u Međimurju imamo brijeg Mohokos

Prema Gavazziju, ocu hrvatske etnologije, šarena uskršnja jaja kod Hrvata, Ukrajinaca, Poljaka i drugih južnih Slavena govore o zajedničkim praslavenskim korijenima.

U kršćanstvu je jaje postalo simbol novog života pa je na taj način očuvan običaj izrade uskršnjih pisanica sve do danas, a time i črne pisanice. Traganje djece za raznobojnim jajima prisutno je još i danas, no ipak u manjoj mjeri nego prije, dok se tucanje s jajima rijetko viđa.

Na svim kontinentima narodi imaju svoje mitove i legende vezane uz simbol jajeta. Tako na primjer, u starom epu Nova Kalevala iz Finske, kaže se: “Djevica zraka, prekrasna žena i duh prirode, je u moru. Na koljeno koje joj je bilo iznad vode doletjela je patka i snijela šest zlatnih i jedno željezno

i sestre po pisanici postaju braća i sestre tek nakon matkanja

jaje. Koljeno joj se zapalilo i kad ga je pomaknula, jaja su pala u more i razbila se. Donji dio jedne ljuske jajeta pretvorio se u Zemlju, gornji dio u Nebo, vrh jednog žumanjka u Sunce, gornji dio bjelanjka u Mjesec, točkice na ljuskama u zvijezde, a crne mrlje u oblake…”

Međimurska črna pisanica je neobično važna za suvremenu antropologiju i etnologiju, a danas i kao turistički eksponat, jer čuva pradavna znanja i mit o postanku svijeta. Crna boja pisanice označava prvotni kaos svijeta, a cvjetni motivi novi život.

Još 1975. godine etnolog

Milovan Gavazzi zapisao je da je jaje nosilac životne snage i klice života te da od prahistorijskih vremena nalazimo jaja kao popudbine u grobovima kod različitih naroda, da bi se ta shvaćanja kasnije vezala uz kršćanski Uskrs.

Bijela nedjelja, Pisana nedelja

Marija Novak je u svom tekstu ”Međimurske pisanice” (Kaj, No. 3., str. 76. –84.) detaljno opisala običaj sestrenja i bratimljenja.

Ovaj se običaj održavao na Pisanu ili Bijelu nedjelju, tjedan dana nakon Uskrsa. Tog je dana u domaćinstvu jaje imalo glavnu ulogu. Ujutro se doručkovalo “cvrtje” (kajgana) s objašnjenjem da će tako kokoši bolje nesti jaja cijele godine. Tog je dana bilo uobičajeno da djeca i mladež dobe ukrašeno jaje – pisanicu – na poklon od krsne ili �irmane kume. Oni koji ne bi dobili jaje na poklon su ga morali sami izraditi ili kupiti. Pisanice su se pažljivo čuvale za sestrenje i bratimljenje. Sestrile su se djevojke, a bratili mladići i to samo neudane, odnosno neoženjeni. Kad su se sastali, dječak bi obično pitao: “Se boš z menom bratil?”, a djevojčica: “Se boš z menom sestrila?”

Ako su dobili pozitivne odgovore, izmijenili su pisanice

Prvi pisani zapis o sestrenju i bratimljenju u Međimurju donosi Ferencz Gonczi u svom djelu ”Međimurje. Ljudi, vjerovanja, običaji” iz 1895. godine. Donjodubravski župnik Andrija Dolenčić svojedobno je zapisao: “Starina i pretkršćanski značaj tih običaja vidi se i po tome što se svemu htjelo naknadno dati neki kršćanski oblik. To lijepo pokazuje pjesma koja se pjevala na Prikazanje ili po novom Prinošenje darova.“ U pjesmi koju spominje župnik Dolenčić, pisanica se poistovjećuje s kitom ružmarina, Djevicom Marijom, Svetim Josipom i Isusom.

uz istovremeno i zajedničko govorenje: Sestra, nevesta, Za naveke sestra. ili Brat, brat, Za naveke brat.

Veza koja se stvarala ovakvim činom između dvije mlade osobe trajala je cijelog života te se iskazivala međusobnim oslovljavanjem “sestra“ i “brat“. To su bile “pisane sestre“ i “pisani brati“.

Prema Mariji Novak, braća i sestre po pisanici su zapravo odjeci starih vjerova-

OTVORENJE OLDTIMER sezone u Svetom Martinu na Muri

nja o Majčinoj nedjelji, koju u Podravini zovu Matka, što u staroslavenskom jeziku znači majka. Braća i sestre po pisanici postaju braća i sestre tek nakon matkanja. Pisanica je tu simbol stare pretkršćanske boginje Perunove žene koju zovu Mokoš (u Međimurju imamo brijeg Mohokos). Sam čin sestrenja i bratimljenja zapravo znači: sad smo braća i sestre i po staroj vjeri. Običaji sestrenja i bratimljenja poznati su u Međimurju uz više inačica i u nizu hrvatskih krajeva, ali

i kod Hrvata u Rumunjskoj. Hrvatski ansambl “Lado“ na scenu je postavio koreogra�iju “Međimurska pisana nedjelja“ te tim aktualizirao običaj sestrenja.

Jurjevo i sestrenje

Na Dan sv. Jurja ili Jurjevo (23. travnja) bio je običaj da se dvorište i ograda okite zelenilom, no taj običaj polako iščezava, kao i postavljanje majgi (najgi) na raskršća. U večernjim satima uz majge (najčešće okićene visoke johe) se pjevalo i pilo vino. Nekad je to bio to Dan pastira kada se izgonila stoka na pašu i sigurno je da je taj blagdan u prijašnjim vremenima imao daleko veće značenje. Naime, kod starih Slavena i Hrvata

Jurjevo je povezano s prvim danom ljeta, stari su imali samo dva godišnja doba, zimu i ljeto.

U Donjem Hrašćanu u Međimurju zapisano je da su se djevojke sestrile na Jurjevo ili na Pisanu nedelju. Uz svečanost sestrenja nosila se pogača, koja je zapravo predstavljala svitu, odnosno goste na svečanosti, a ples s pogačom održavao se poslije pola noći na zabavi, a također i samo sestrenje. Nakon pola noći pogača je razrezana i ponuđena svim gostima. (prema zapisima Georgine Kolonić, 1971., Hrvatski kajkavski kalendar, urednik Dragutin Feletar).

Danas je Jurjevo kršćanski blagdan, no prije toga slavilo se mladog sina staroslavenskog boga Peruna Yarila ili Juru, koji je na svijet donosio proljeće, ne nužno na isti dan. Za vrijeme ljetnog solsticija u lipnju, on bi prema drevnom mitu oženio svoju sestru Maru i postao Ivan, a zajedno bio donijeli plodnost godini.

U kasnu jesen bi ga boginja Mara ubila jer ju je prevario, te postala Morana, ona koja mori zimom. No Jura bi se ponovo rodio u vrijeme zimskog solsticija (danas je to na Božić), da bi ga oteo veliki donji staroslavenski bog Veles i odnio u svoje podzemlje. Do Jurjeva bi odrastao i izašao na površinu zemlje donoseći proljeće i tako svake godine iznova.

Danas više nema jurjevskih krijesova, zamijenili su ih krijesovi uz Uskrs, a i oni iščezavaju.

Narodna tradicija ne spominje što se jelo tog dana, no sigurno je da je to bio svečaniji ručak, po mogućnosti s mesom uz proljetnu salatu od maslačka, variva od kiselice ili koprive i drugih proljetnih jela. U Goričanu i po Međimurju je postojao običaj da se na lese (ograde) nakon zelenila stave grane s trnjem, “kako ne bi u kuću došle coprnice”

Na 22. otvorenju oldtimer sezone u Svetom Martinu na Muri okupilo se preko 400 zaljubljenika u oldtimere iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Bosne i Hercegovine te Srbije

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Valentin Novak iz Novog

Sela Rok, već 15 godina njeguje svoju strast prema oldtimer vozilima. Na Uskrsni ponedjeljak imali smo priliku susresti ga na otvorenju oldtimer sezone i blagoslovu vozila u Svetom Martinu na Muri.

Kako su počeli skupljati starudije?

Valentin je oduvijek osjećao posebnu privlačnost prema oldtimerima.

Kako nam je ispričao, njegov sin Karlo ga je uveo u taj svijet. Karlo mu je jednom rekao: “Tata, ovi plastični današnji auti, tebi su lijepi?” Valentin je odgovorio: “Ne, oldtimeri imaju dušu, drugačiji su.” Tako su zajedno počeli skupljati starudije, a Karlo je ostao njegova desna ruka u toj strasti.

U njihovoj kolekciji nalazi se šest oldtimera od

koji se posebno ističu Mercedes iz 1988. godine, VW Corrado iz 1989. i 1988., VW Scirocco iz 1985. te VW Golf

1, koji je jedna od najljepše očuvanih jedinica s prijeđenih 20.000 km. No, to nije sve! Imaju i oko 14 motora. Posebno zanimljiv primjer je Renault 4CV, automobil koji su nekad vozili ljudi nižeg staleža. - Ovaj model je izu-

zetno rijedak u Hrvatskoj, navodi Valentin, koji ga je prije dvije godine kupio u Sloveniji. Obnovio je unutrašnjost odnosno tapecirung, zadržavajući vanjski izgled u originalnom stanju. Valentin također ističe da bi volio sačuvati još jedan poseban auto –Carma Giaju. Renato Novaković iz Nedelišća također dijeli strast prema ovim posebnim vozilima. Njihov Trabant iz 1983. godine postao je dio obitelji.

Oldtimeri imaju dušu, zato ih restauriramo!

Renato je ovako opisao svoje iskustvo s Trabantom: - Nabavio sam ga od kolege Daria Cenka, koji se također bavi oldtimerima. Trebao sam nekakav karavan za mog psa, a on mi je nabavio takav auto. Čim se otvori, naš pas je unutra. Zajedno s Valentinom, Renato čuva povijest ovih vozila i uživa u svakom trenutku provedenom za volanom.

Preko 150 oldtimera došlo u Međimurje

Marijan Rešetar, predsjednik Oldtimer kluba Međimurje, otkrio nam je zanimljive detalje s otvorenja 22. oldtimer sezone u Svetom Martinu na Muri. Na tom događaju okupilo se preko 400 zaljubljenika u oldtimere iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Bosne i Hercegovine te Srbije. - U Međimurju je svima lijepo jer smo najjači klub u

Valen�n Novak uz posebno zanimljiv primjerak rijetkog auta Renault 4CV iz 1957. godine

Međimurju. Ovdje ima oko 150 automobila, a najstarije je iz 1917. godine od gospodina Dobošića, naglasio je Rešetar. Marijan ističe da održavanje i restauracija oldtimera zahtijeva značajna �inancijska ulaganja. No, strast prema ovim povijesnim vozilima pokreće mnoge entuzijaste. Članovi Oldtimer kluba Međimurje redovito sudjeluju na sajmovima i otpadima u potrazi za dijelovima, očuvajući tako povijest ovih ljepotana.

Na Jurjevo je bio običaj da se dvorište i ograda okite zelenilom, no taj običaj polako iščezava

Renato Novaković nabavio je Trabant iz 1983. godine

KOŠARKA

Svoj život posvetio je košarci

Nakon više od 30 godina košarke oprostio se od aktivnog igranja, a planira ostati u njoj u malo drukčijoj ulozi

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Filip Beriša

38-godišnji Mario Novak iz Čakovca, ljudima poznatiji pod nadimkom “Marek”, nedavno se oprostio od seniorskog bavljenja košarkom. Cijeli život vezan je uz Čakovec, a tu je, uz povremene odlaske u druge klubove u višim rangovima, uglavnom proveo i svoju košarkašku karijeru. Planira ostati u KK-u Međimurje Čakovec, ali u drukčijoj ulozi. Prvotno želi pomoći u sportskoj politici kluba, a kasnije i svoje znanje prenositi mlađim generacijama, no prije ulaska u trenerske vode, morat će završiti školu za košarkaškog trenera.

Sportski početci i uspješna karijera

Sportom se počeo baviti ranih 90-ih te je s navršenih šest godina krenuo na gimnastiku kod pokojnog gospodina Macana.

- Kasnije sam se okušao i u nogometu, a s obzirom na to da mi je brat trenirao košarku, nakon par odlaska na njegove treninge i ja sam probao bacati loptu na koš i to mi se baš sviđalo. Tako sam jedno vrijeme usporedno trenirao i košarku i nogomet. U to vrijeme svaka osnovna škola imala je školu košarke koju je pohodilo tridesetak i više djece pa je tako košarka postala ta moja sportska ljubav i njoj sam posvetio preko trideset godina.

Karijera mu je usko bila vezana uz Čakovec, a klubovi su često mijenjali imena ovisno o sponzorima koji su ih financirali. Seniorsku košarku okusio je već sa šesnaest godina, u drugoj ekipi Međimurja

u A2 ligi “Sjever”, koja je u to doba bila idealna za “kaljenje'' mladih igrača i filter za kasniji prelazak u prvu ekipu. Nakon dvije godine igranja, završio je srednju školu te zbog odlaska na fakultet u Osijek, košarku je odlučio igrati tamo.

- Bio sam na probi koju sam prošao te se s klubom uspio dogovoriti. Igrački je klub bio jako dobro posložen, no nažalost nismo uspjeli osvojiti naslov prvaka, a nakon godinu dana odlučio sam se vratiti u rodni Čakovec. Prva ekipa Međimurja u to

vrijeme imala je puno igrača sa strane, pa stoga mi domaći mlađi igrači nažalost nismo dobili puno prilika. Tako sam se na poziv pokojnog trenera Žunića odlučio na prelazak u KK Varaždin.

Tamo mu je, kako kaže Marek, bilo vrlo lijepo, u ekipi je igralo par Međimuraca, a kao 21-godišnjak bio je najstariji i vođa ekipe. Ta sezona mu je jako dobro došla da se izgradi u igrača, a nakon toga ponovno je uslijedio povratak u KK Međimurje koji je, kaže, oduvijek imao ambicije osvojiti drugu te se plasirati u prvu hrvatsku košarkašku ligu. - Par sezona uspjeli smo osvojiti drugu ligu, no kako je bilo pet drugih liga, prvaci

istih i pretposljednji iz prve lige razigravali su međusob no te su samo dvije najbolje ekipe izborile ulazak u naj viši rang hrvatske košarke. Jednom smo čak i imali omjer od tri pobjede i jedan poraz u prve četiri utakmice, no na kraju ipak nismo uspjeli. Upravo na jednom od tih doigravanja dogodila se i jedna zanimljiva anegdota koja mi je ostala u sjećanju. Bili smo na omjeru od 3 pobjede i 1 poraza i već praktički jednom nogom u prvoj ligi. I tako dan prije utakmice sjedimo u hotelu i gledamo snimku utakmice za prvo mjesto u drugoj ligi Jug, naših protivnika iz Splita. Utakmica katastrofa, a nakon prvih pet minuta na semaforu je stajao rezultat 2:0 i prilazi nama čistačica te veli: “Dečki, ako vi ove ne pobijedite, ostavite se košarke!” Drugi dan mi igramo protiv njih i izgubimo, rekao je kroz smijeh Marek.

Kraj karijere i mladi

Mario Hezonja

U lijepom sjećanju ostala mu je i sezona kada je KK Međimurje s uglavnom domaćom ekipom igralo osminu finala hrvatskog kupa. Nakon što su prethodno izbacili dobru ekipu Gorice, ugostili su ekipu Alkara iz Sinja, a od njih su tijesno poraženi. Uslijedio je odlazak u ludbreški Grafičar gdje je Marek proveo lijepih šest sezona, a s klubom je godinu i pol igrao prvu hrvatsku ligu (drugi rang ispod Premijer lige), koja se igrala po cijeloj Hrvatskoj i bila je na nekom poluprofesionalnom nivou. Za kraj se odlučio vratiti u matični Čakovec i u KK-u Međimurje završiti svoju

košarkašku karijeru u kojoj je osvojio osam naslova prvaka liga kojih je igrao.

Od svih igrača s kojima se susreo posebno mu je u pamćenju ostao hrvatski reprezentativac i trenutni igrač Real Madrida, Mario Hezonja.

- Već s 15 ili 16 godina, koliko je tada imao, na utakmicu je došao s bandažom desnog palca, no svejedno u takvom stanju, dečko je jednostavno “letio” po terenu. Svakim svojim potezom pokazao je da razina viša od ostalih i da ga u budućnosti očekuje velika karijera.

Sport je u Hrvatskoj u rasulu

Marek je, kao i svatko tko je okusio sport u Hrvatskoj, svjestan da se u njega premalo ulaže, a košarku kao

sport još k tome koči što reprezentacija već dugo nije napravila nikakav značajan rezultat. Kad tome dodamo da najtrofejniji hrvatski klub Cibona već par godina životari i pred gašenjem je, da se smanjila baza klinaca i lokalnih klubova, Marek smatra da je košarka je u velikom padu.

Za kraj je Marek zahvalio svim svojim trenerima, bivšim suigračima, predsjednicima, navijačima i svima koji su mu na bilo koji način pomogli u košarkaškoj karijeri, a svim mladima poslao je jasnu poruku:

- Bavite se sportom jer dokazano je da sport čovjeka izgradi kao osobu. Kroz njega naučite pobjeđivati, gubiti i ne odustajati na prvoj prepreci, a to vas kasnije i pripremi na nošenje s raznoraznim životnim situacijama.

MARIO NOVAK “Marek”

Marek

Mario Novak

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

U Palovcu remi Dinama

Naprijed (C) slavio kod Trnave u derbiju donjeg Međimurja, Sloga (Č) poražena 3:2 u Slakovcu protiv Slobode, Drava iz Kuršanca uvjerljiva u susjedskom derbiju protiv Jedinstva (NSnD), Bratstvo (P) s 2:1 svladalo Šenkovec

U međimurskoj Premier ligi, Jedinstvo je bilo bolje od Mladosti Komet. Mihaljevčani su poveli u 14. minuti zgoditkom Darija Bubeka. Isti igrač zabija za 2:0 u 57. minuti. Treći zgoditak domaćina djelo je Arate Saeguse u 68. minuti. Igrač Jedinstva Dominik Horvat postiže gol u vlastitu mrežu u 87. te time postavlja konačan rezultat. Nedelišće nastavlja svoju vrlo dobru formu. Mrežu Bratstva iz Savske Vesi načeo je kapetan Fran Vibovec u 20. minuti. Devet minuta kasnije vodstvo gostiju povisuje Valentino Jelovečki. Pobjedu Nedelišća potvrđuje Renan Dos Santos Costa u 54. minuti.

U prekrasnom ambijentu pred 600-njak gledatelja, općinski derbi je završen bez pobjednika. Spartak dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Srećka Šegovića u 27. minuti. Za Dinamo izjednačuje Davor Štrok u 49., a isti igrač zabija za 2:1 u 72. minuti. Bod gostima donosi Kodai Sumikawa u 4. minuti sudačke nadoknade. Kod obje momčadi po 3 “požutjela”. Centrometal slavio u Štrigovi. U pretposljednjoj minuti prvog dijela strijelac za goste bio je Darijan Treska. Sloga izjednačuje u 52. zgoditkom Matije Farkaša. Za 1:2 ponovno zabija Treska 10 minuta kasnije. Hattrick spomenuti igrač ostvaruje u 74. minuti. U listu strijelaca za Centrometal upisuje se i Leon Meglić u 79. minuti. Poraz domaćina ublažio je Mario Kovač u pretposljednjoj minuti.

Minimalna pobjeda Draškovca. Odlučujući trenutak dogodio se u 79. minuti kada mrežu BSK-a pogađa Marlo Turk te donosi 3 boda Draškovčanima. Ovo je za momčad iz Belice prvi prvenstveni poraz ove sezone. Četvorka Međimurca. U 16. minuti igrač Podturna Lovro Hranilović pogađa vlastitu mrežu. Za domaćine je u 37. opravdano dosuđen penal. Siguran realizator bio je Patrik Mraz. U listu strijelaca za Međimurec upisuje se i Jakov

Pintarić u 43. minuti. Svojim 2. zgoditkom na susretu, Mraz u pretposljednjoj minuti postavlja konačan ishod. U susretu s 9 zgoditaka, Svetomarčanima je pripao još jedan derbi začelja. Posebno se istaknuo igrač Mladosti Nikola Valjak, koji je čak 5 puta pogađao mrežu Jurovčana. Još 1 zgoditak dodao je Slaven Hlišć. Za Bratstvo su strijelci bili Husejn Šakušić, Samo Žalik i Petar Tomšić.

Rezultati: Dinamo (P) - Spartak 2:2 (2x Štrok ; S. Šegović, Sumikawa), Draškovec - BSK 1:0 (Turk), Bratstvo (SV) - Nedelišće 0:3 (F. Vibovec, Jelovečki, Costa Dos Santos), Sloga (Š) - Centrometal 2:4 (Farkaš, Kovač ; 3x Treska, Meglić), Jedinstvo (GM) - Mladost Komet 3:1 (2x Bubek, Saegusa ; Horvat ag), Međimurec - Podturen 4:0 (2x Mraz, J. Pintarić, Hranilović ag), Mladost (SM) - Bratstvo (J) 6:3 (5x Valjak, Hlišć ; Šakušić, Žalik, Tomšić).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Centrometal - Mladost (SM), Nedelišće - Draškovec, Mladost Komet - Dinamo (P), Podturen - Sloga (Š). Nedjelja (16:30): Bratstvo (J) - Bratstvo (SV) u Sv. Martinu na Muri, BSK - Jedinstvo (GM), Spartak - Međimurec.

I. MEĐIMURSKA

LIGA

Polet je bio bolji od Hodošana. Pobjednički gol za Pribislavčane postigao je Le-

onardo Žuti u 35. minuti. Sedam minuta kasnije, gostima je isključen Zoran Pasler zbog 2 opomene. U nervoznom susretu kod Poleta čak 7 opomenutih, a kod Hodošana 1. Preokret Omladinca. Croatia dolazi u vodstvo zgoditkom Leona Ružića u 62. minuti. Za gostujuću momčad je u 80. opravdano dosuđen penal. Siguran realizator bio je kapetan Deni Lukman. Pobjedu gostima donosi Noa Medved u 3. minuti sudačke nadoknade.

U derbiju donjeg Međimurja, Naprijed je slavio kod Trnave. Cirkovljančani dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Nikole Sajka u 73. minuti. Pobjedu gostiju potvrđuje Željko Glavina “joker” s klupe trenera Slavka Mešnjaka. Kraljevčan 38 slavio u Donjoj Dubravi. U 14. minuti vodstvo gostiju zgoditkom Luke Dominića. Samo minutu kasnije za 0:2 zabija Dino Novak. Poraz Dubravčana ublažio je Danijel Nađ u 46. minuti. Kod domaćina 3 opomenuta, a kod gostiju 4. Venera PMP bolja od Sokola. Već u 1. minuti Venera PMP dolazi u vodstvo golom Frana Meglića. Isti igrač povisuje vodstvo u 27. minuti. Domaćinu je u 64. isključen Nikola Grabar zbog 2 opomene. Sokol smanjuje rezultat na 2:1 u 70. minuti preko Hrvoja Habeka. Hat-trick u 82. ostvaruje Meglić. Konačan rezultat postavlja gostujući igrač

Vinicius Gontijo u 3. minuti sudačke nadoknade. Bez pobjednika u derbiju začelja. U 47. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Plave. Međutim penal nije realizirao Robert Jezernik, pucavši preko vratiju. Promašaj domaćina, Strahoninec kažnjava u 82. zgoditkom Raphaela Barretosa. Samo 2 minute kasnije bod Pekleničanima donosi Ricardo Freitas. Zasadbregu 3 boda u Čehovcu. Vodstvo ČSK u 5. minuti zgoditkom Dine Bukala. Gosti izjednačuju u 27., strijelac Filip Rodinger. Preokret Zasadbrega u 50. minuti zahvaljujući zgoditku Filipa Levačića. Isti igrač zabija i za 1:3 u 61. minuti. Domaćinu je 4 minute kasnije zbog vrijeđanja glavnog suca Jadrana Kukovca i 2. pomoćnog suca Darija Magdalenića isključen trener Damir Pigac.

U 80. minuti opravdano je dosuđen penal za ČSK, a

siguran s bijele točke bio je Kaito Enomoto.

Rezultati: Croatia - Omladinac (NSR) 1:2 (L. Ružić ; D. Lukman, Medved), Polet (P)

- Hodošan 1:0 (Žuti), Plavi

- Strahoninec 1:1 (Freitas ; Barretos), ČSK - Zasadbreg 77 2:3 (Bukal, Enomoto ; 2x

Levačić, Fi. Rodinger), Trnava

- Naprijed 0:2 (Sajko, Glavina), Dubravčan - Kraljevčan 38 1:2 (Nađ ; Dominić, Novak), Venera PMP - Sokol 3:2 (3x Meglić ; Habek, Gontijo). U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Omladinac (NSR) - Venera PMP, Hodošan - Croatia. Nedjelja (16:30): Sokol - Plavi, Strahoninec - Dubravčan, Kraljevčan 38 - Trnava, Naprijed - ČSK, Zasadbreg 77 - Polet (P).

II. MEĐIMURSKA

LIGA

Sloga poražena u Slakovcu. Sloboda je povela

zgoditkom Marka Ilievskog u 35. minuti. Domaći vratar Marin Kirić postiže zgoditak u vlastitu mrežu u 43. minuti. Za 2. gol u mreži Čakovčana pobrinuo se Hinata Sakamaki u 44. minuti. Drugim autogolom na susretu, Sloga dolazi do 2:2 u 76. minuti kada vlastitu mrežu pogađa Matija Pongračić. Svojim 2. golom na susretu, Sakamaki u 80. minuti donosi pobjedu Slakovčanima.

Četvorka Pušćina. Mrežu Hajduka načeo je Renato Punčec već u 7. minuti. Vodstvo domaćina povisuje Robert Punčec u 48., a isti igrač zabija za 3:0 u 75. minuti. Konačan rezultat postavlja Yoshito Motonaga u pretposljednjoj minuti. Minimalna pobjeda Mure. Odlučujući trenutak dogodio se u 58. minuti kada pobjednički zgoditak za Muru postiže Lovro Koščak. Ivanovčanima je 74. minuti isključen Matija Barlović zbog 2 opomene. Teren za igru također je ranije morao napustiti Silvestar Cvek, koji je isključen zbog 2 opomene u posljednjoj minuti.

Vidovčanu derbi začelja. Već nakon 27 minuta vodstvo domaćina 3:0. Dvostruki strijelac bio je Matija Herman, dok je 1 gol postigao Matija Matotek. Radnički smanjuje rezultat preko Danijela Lovreka u 41. minuti. Pobjedu Vidovčana potvrđuje Luka Markač u 61. minuti. Trica mornara. Mrežu Mladosti iz Dekanovca načeo je Luan De Oliveira u 36. minuti. Početkom 2. dijela, opravdano je dosuđen penal za Jadran.

Piše: Dino Jambrović

Foto: Zlatko Vrzan

Davor Štrok (broj 9) zabio je 2 gola za domaće, a kapetan Srećko Šegović (broj 15) 1 za goste Vjerni

KUP MNS-a

U srijedu Kup!

Siguran realizator bio je Joao Pedro Ramos. Pobjedu domaćina potvrđuje Petar

Krizman u 66. minuti.

Bez pobjednika u Gornjem Hrašćanu. Borac PMP dolazi do vodstva golom Karla Košaka u 18. minuti. Bod

Pobjedi donosi Bojan Kregar 10 minuta kasnije. Budućnost bolja od Malog Mihaljevca. Dvostruki strijelac za Miklavčane bio je Shlon Ohta, dok su po 1 gol još postigli Emil

Jambrošić, Krunoslav Majerić i Matija Antolović. Za Mali

Mihaljevec su zabijali Dino Buhanec i Marin Kelner.

Rezultati: Sloboda (S)Sloga (Č) 3:2 (2x Sakamaki, Ilievski ; Kirić ag, Pongračić ag), Mura - Mladost (I) 1:0 (Koščak), Pušćine - Hajduk (B) 4:0 (2x Ro. Punčec, Re. Punčec, Motonaga), JadranMladost (D) 3:0 (De Oliveira, Joao Pedro, Krizman), Pobjeda - Borac PMP 1:1 (Kregar ; Košak), Budućnost (M) - Mali

Mihaljevec 5:2 (2x Ohta, Jambrošić, Majerić, Antolović ; Buhanec, Kelner), Vidovčan - Radnički 4:1 (2x Herman, Matotek, Markač ; Lovrek). U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Sloga (Č) - Pušćine, Hajduk (B) - Mura. Nedjelja (16:30): Mladost (I) - Vidovčan, Radnički - Budućnost (M), Mali Mihaljevec - Pobjeda, Borac PMP - Jadran, Mladost (D)Sloboda (S).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Drava iz Kuršanca uvjerljiva u susjedskom derbiju. Hattrick je za vodeću momčad lige upisao Roko Kregar.

Dva puta je mrežu Jedinstva pogađao Renan De Carvalho te jednom Luka Jakup i “joker” s klupe Matija Grabar. Omladinac slavio u Donjem Hrašćanu. Gosti su poveli u 22. minuti golom Saše Novaka. Četiri minute kasnije za Borac izjednačuje David Vugrinec. Pobjedu Omladincu donosi Novak u 76. minuti. Otok poražen u Donjem Mihaljevcu. Strijelci za Dravu bili su Josip Gudelj i Sebastijan Legin, a za Otok je pogodio Renato Tomašić. U nervoznom susretu kod domaćina 3 opomenuta, a kod gostiju čak 6. Sedmica Graničara u Mihovljanu. Dva zgoditka za Novakovčane postigao je Marko Jakšić, a po 1 Saša Zlatar, Jun Michida, Ivan Babić, Vitor Trevisan i Ivan Krznar. Poraz Slobode ublažio je Deni Pečarko. Kod domaćina je isključen Neven Ivković, zbog udaranja nogom po nozi protivničkog igrača u prekidu igre. Gostima je isključen Leon Blažon zbog 2 opomene. Rezultati: Drava (K)

- Jedinstvo (NSnD) 7:0 (3x Kregar, 2x De Carvalho, Jakup, Grabar), Sloboda (M)

- Graničar (N) 1:7 (Pečarko ; Zlatar, 2x Jakšić, Michida, Babić, Trevisan, Krznar), Drava (DM) - Otok 2:1 (Gudelj, S. Legin ; Tomašić), Borac (DH)

- Omladinac (DS) 1:2 (Vugrinec ; 2x Novak). Budućnost (P) je bila slobodna. U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Omladinac (DS) - Budućnost (P), Graničar (N) - Borac (DH). Nedjelja (16:30): Otok

III. MEĐIMURSKA

LIGA - B

Hajduk nastavlja svoju vrlo dobru formu. Ovaj put slavili su u lokalnom derbiju. Mrežu Donjeg Koncovčaka u 67. pogodio je Luka Malek. Pobjedu Štrukovčana u 86. minuti potvrđuje Matija Polanec “joker” s klupe trenera Darka Roba. U korektnom susretu nije bilo potrebe za disciplinskim mjerama. Dubrava uvjerljiva protiv Paraga. Hattrick je za Sivičane upisao Masaki Honda, dok je dvostruki strijelac bio Jura Pintarić. Po 1 gol postigli su Mark Bistrović, Armando Kovačić, Dino Halabarec, Hikaru Takahashi i Josip Čutura. Počasne zgoditke za Parag zabili su Danilo Oršuš i Sandi Balog. Bratstvo bolje od Šenkovca. Dvostruki strijelac za momčad iz Preseke bio je Bojan Novak, dok je za Šenkovec pogodio Mohamed Abdalla. Omladinac je s čak 8 komada u mreži ispratio kući Napredak iz Gornjeg Kraljevca. Tri zgoditka za domaćine postigao je Marko Dokleja, 2 Perica Šoštarić, a po 1 Luka Ujlaki, Teo Kolar i Petar Sanjković. Jedini strijelac na susretu za goste bio je Luka Božak. Trnovcu derbi kola. Mrežu Torpeda načeo je Moris Kuhta u 7. minuti. Pobjedu domaćina potvrđuje Mario Pintarić u 19. minuti.

- Sloboda (M), Drava (DM)Jedinstvo (NSnD). Drava (K) je slobodna.

Rezultati: Donji Koncovčak - Hajduk (Š) 0:2 (Malek, Polanec), Omladinac (M)Napredak 8:1 (3x Dokleja, Ujlaki, Sanjković, 2x Šoštarić, Kolar ; Božak), Bratstvo (P) - Šenkovec 2:1 (2x Novak ; Abdalla), Parag - Dubrava 2:10 (D. Oršuš, S. Balog ; 3x Honda, 2x Pintarić, Bistrović, Kovačić, Halabarec, Takahashi, Čutura), Trnovec - Torpedo 2:0 (Kuhta, Mario Pintarić).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Hajduk (Š) - Napredak, Torpedo - Šenkovec. Nedjelja (16:30): Trnovec - Parag u Nedelišću, Dubrava - Bratstvo (P), Omladinac (M) - Donji Koncovčak.

Tri utakmice četvrtfinala Kupa Međimurskog nogometnog saveza odigrat će se iduće srijede, 10. travnja u 17:00. U Nedelišću će se odigrati utakmica između Nedelišća i Graničara (K), u Dunjkovec-Pretetincu utakmica Međimurca (DP) i Centrometala, dok

DERBI začelja

će u Svetom Martinu na Muri gledatelji moći pratiti utakmicu Poleta (SMnM) i Venere PMP. Tjedan dana kasnije, u srijedu, 17. travnja u 17:00, posljednju četvrtfinalnu utakmicu u Svetoj Mariji igraju Mladost (SM) i Mladost Komet. U četvrtfinalu igra se samo jedna utakmica. (lm)

Nogometašicama važni bodovi!

Derbi začelja 1. HNL za žene zasluženo je otišao na stranu ŽNK-a Međimurje, koje su se pokazale boljom ekipom. Na gostovanju u Zadru odigrale su odličnih 90 minuta, pobijedile domaći Donat 2:3 i sada se uoči nastavka prvenstva lakše diše. Definitivno su prepustile fenjer Donatu i do kraja prvenstva pokušat će izbjeći i pretposljednje mjesto koje vodi u kvalifikacije za ostanak u ligi. Na utakmici u Zadru već u 10. minuti iz opravdano suđenog kaznenog udarca Fujio je bila sigurna za rano vodstvo Čakovčanki. U sudačkoj nadoknadi 1. poluvremena domaće su poravnale ishod, a Terawaki je odmah iza toga postigla vodeći pogodak.

KVALIFIKACIJE

Dobrom taktikom i kontrolom igre Čakovčanke su pogotkom Varge iz slobodnog udarca u 71. minuti povećale vodstvo koje su domaće 2 minute pred kraj iz dvojbeno suđenog kaznenog udarca smanjile. Za nešto više nije bilo vremena pa važni bodovi odlaze u Čakovec. Već sada se vidi rukopis novog trenera Dizdara, a novopridošle igračice dobro su se uklopile u ekipu.

ŽNK Međimurje: Bartolić, Fuijo, Sedmak, Damjanović, Županić (60. Županić), Vujević (87. Katalenić), Fot, Škrlec (82. Tkalčec), Lewis, Varga, Terawaki. Trener: Ivan Dizdar. Sljedeću utakmicu i to naredne nedjelje, 14. travnja, Čakovčanke igraju u gostima kod Gorice. (md)

Lea i Nina u reprezentaciji

Lea Bartolić i Nina Varga dobile su poziv Jure Srzića, izbornika mlade hrvatske ženske reprezentacije WU-19, za predstojeće kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2024. koje se igra u Litvi. Reprezentacija se okupila u Velikoj Gorici,

a kvalifikacijski turnir igra se u Karlovcu od 3. do 9. travnja. Naša WU-19 reprezentacija igra u skupini 2 s Austrijom, Islandom i Irskom, a sve svoje susrete igrat će na stadionu "Branko Čavlović-Čavlek" u Karlovcu. (nl)

Kodai Sumikawa (broj 2) zabio je

NOGOMET

POVRATAK nakon ozljede Bobičanec zabio za Celje

Luka Bobičanec došao je do drugog prvenstvenog pogotka. Trener Damir Kr znar još uvijek mu dozira minutažu nakon ozljede, ali Bobičanec dobiveno vraća na najbolji mogući način. U susretu Celja i Aluminija igrao je od 66. minute, a pogotkom u 82. donio je bod Celju u borbi za naslov prvaka. Sami susret završio je 2:2, a gosti su vodili u dva navrata. (nl)

NOGOMET

ODIGRANO 18. kolo 3. NL Sjever

U derbiju kola Rudar učvrstio drugo mjesto

Piše: Miljenko Dovečer

Rezultati 18. kola

Rudar - Pitomača 3:1

Polet - Dinamo (D) 1:0

Graničar (K) - Međimurje 0:2

Podravina - Koprivnica 0:2

Virovitica - Varteks 1:0

KOŠARKA

DEČKO IZ Preloga

Andrej Hladnik viceprvak države

U subotu, 30. ožujka, u Zagrebu je na stadionu Mladosti u organizaciji AK-a Agram održano Pojedinačno i ekipno Prvenstvo Hrvatske u jednosatnom trčanju. Naslov pojedinačnog prvaka Hrvatske u ovoj disciplini u muškoj konkurenciji osvojio je Dorian Miškulin koji je za 1 sat pretrčao 18 231 je viceprvak Hrvatske postao naš Andrej Hladnik s pretrčanih 18 080 m, a treći je bio Zrinoslav Kekez s pretrčanih 17 719 m. Andrej je opet kontrolirano i školski otrčao odličnu utrku i istrčao osobni rekord te opet potvrdio da je trenutno jedan od najboljih dugopru-

Andrej tijekom utrke

LIGA MLAĐIH KADETA U-15, REGIJA Pobjede naših predstavnika!

Međimurski predstavnici

Međimurje iz Čakovca i Donji Kraljevec, na regionalnom natjecanju za mlade košarkaše rođene 2009. i mlađe, guraju sasvim solidno. Nakon sedam odigranih kola Međimurje je drugo na tablici, a D. Kraljevec treći. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI

Međimurje - Radnik 84:78 (17:23, 25:22, 21:17, 21:16)

Međimurje: Majsan 7, Strbad 5, Mikec 23, Majnarić 7, Rušnjak 39, Kelkedi 3

Donji Kraljevec - Međimurje 61:83 (12:22, 14:16, 16:20, 19:25)

Donji Kraljevec (Mesarić 4, Bađari 3, Kovač 7, Hranjec 19, Levačić 27, Varga 2) - Međimurje (Majsan 4, Strbad 19, Toplek 4, Mikec 10, Majnarić 16, Rušnjak 24, Kelkedi 2, Režek 2)

TABLICA U-15 LIGA

1. Vedi 7 7 0 198 14

2. Međimurje 6 5 1 92 11

3. D. Kraljevec 7 4 3 -7 11

4. Radnik 6 3 3 54 9

5. Ivančica 7 1 6 -160

6. Koprivnica 7 0 7 -177

7

8

Koprivnica - Međimurje 54:71 (10:24, 12:11, 11:19, 21:17)

Međimurje: Majsan 8, Brkinjač 4, Strbad 23, Toplek 10, Majnarić 10, Rušnjak 7, Varga 5, Mikolaj 4

Donji Kraljevec - Radnik 80:75 (19:17, 21:24, 12:22, 28:12)

Donji Kraljevec: Mesarić 2, Grabant 6, Kovač 13, Hranjec 29, Levačić 30

Ivančica - Donji Kraljevec 70:93 (13:30, 17:24, 20:27, 20:12)

Donji Kraljevec: Mesarić 2, Kovač 7, Hranjec 39, Levačić 39, Varga 2, Bađari 4

Odigrano je uskršnje kolo nakon kojega se nije puno promijenilo, naročito u najbitnijim odnosima na vrhu i na dnu. Do novih su pobjeda stigli Polet i Virovitica te podgrijali svoje ambicije za osvajanje naslova ili ostanka. Obje su momčadi do nove trojke stigla minimalnom pobjedom. Fenjerašu je pobjedu s kreča donio Lorris dok je za vodeći sastav lige zabio Vincetić minutu prije odlaska na predah.

Da ne bude previše napeto u završnici natjecanja pobrinula se Koprivnica slavivši na gostovanju Ludbregu na krilima Čevisa i Jambrušića te očuvala 5 koraka prednosti ispred Virovitice. Ključni periodi su bili otvaranja oba dijela kada gost postiže svoja 2 pogotka dok se domaćin još nije razbudio.

Istim rezultatom su momci iz Čakovca uzeli bodove u Kotoribi na pogon Rodriguesa i Lesara s razlikom da su domaćina nespremna hvatali u završnicama 1. i 2. dijela meča. Rudar ne pušta Polet da odjuri predaleko, iako je to krasna zaliha od 7 bodova viška, nema opuštanja za lidera jer je još dosta bodova u igri.

Slijedi posljednji 3. krug od 9 utakmica, a najzanimljivije će biti u vrhu između Pitomače i Varteksa, momčadi koje zbog prijavljenih licenci jedine mogu u viši rang. No bit će i interesantna borba tko će izbjeći zadnju poziciju jer je Virovitica na proljeće počela skupljati bodove.

U derbiju kola bodovi ostali na “Šuderki”

Pobjedom od 3:1 nad konkurentom u borbi za vrh, Rudar se od Pitomače odvojio za 6 bodova te zauzima, prije odigravanja posljednjeg kruga prvenstva, 2. poziciju s 39 bodova.

U borbenoj utakmici obje momčadi pružile su igru koja je zaslužila da nosi epitet derbija kola. Početak je protekao u nervoznoj igri bez lijepih trenutaka te su se prigode mogle stvarati iz prekida. Rudar koristi ubačaj iz kuta u 16. minuti za vodstvo 1:0 kada Fran Antolović udarcem glavom posprema loptu u mrežu gostujućeg vratar

Raspored 19. kola

(subota 6. travnja u 16:30)

Rudar - Međimurje

Polet - Podravina

Pitomača - Graničar

Dinamo - Virovitica

Varteks - Koprivnica

Zdelara. Gosti pokušavaju preko brzih kontri doći do domaćeg vratara, no ozbiljnijih prigoda nisu imali.

Početkom 2. dijela Rudar je aktivniji i to dovodi do vodstva od 2:0 u 59. minuti, nakon što Vaš oduzima loptu gostima na njihovoj polovici i poslužuje Ratajeca koji asistira Kevinu Nedeljku koji posprema loptu u mrežu. U 63. već je 3:0 kada Antonio Martinjaš asistencijom dovodi u prigodu Luku Liklina, a ovaj takve prigode ne propušta. “Laporniki” su se zadovoljili vodstvom pa gosti preuzimaju laganu inicijativu, što dovodi do smanjenja na 3:1 iz penala u 69. minuti, a strijelac je bio Boško Kosanović, ujedno i konačan rezultat.

Rudar je bio bolja momčad i zasluženo upisuje bodove. U 3. krugu slijedi međimurski derbi, na Šuderku stiže Međimurje.

- Prije svega čestitke mojim igračima na jednoj odličnoj prezentaciji, a protivniku na fer i korektnoj borbi. Slijedi nam još jedan derbi, međimurski, koji će po meni biti još zahtjevniji jer stižu Čakovčani koji izgleda hvataju zalet. No ja vjerujem u svoje dečke, a uz pomoć naših “lapornika” vjerujem u nova 3 boda, riječi su trenera Rudara Damira Lepena Juraka.

U međimurskom derbiju Polet bolji

U derbiju s Dinamom bez nekolicine stožernih igrača 1 gol bio je dovoljan mladoj momčadi Poleta da nastavi pozitivan. Ključan trenutak dogodio se u 44. minuti kada na odbijenu loptu Erik Vincetić lijevom nogom vanjskim felšom

pogađa Dinamovu mrežu. Osim nekoliko promašaja s obje strane istaknuli su se vratari Jambres i Prekupec s nekoliko izvanrednih obrana. - Čestitam domaćinu na pobjedi. Mi poraz nismo zaslužili prema svemu što se danas događalo na terenu. Ali to je nogomet. Za nekakav rezultat treba postići gol, iz mnogobrojnih prilika nismo ništa zabili pa ne možeš ni očekivati nešto. A i domaći vratar i moj nekadašnji suigrač Dino Jambres je imao svoj dan. Jako mi je zao, lakše se pomiriti s porazom kada je protivnik puno bolji. Meni su utakmice na Uskrs iz nekih mojih razloga posebne, šteta da ovu neću pamtiti po dobrom rezultatu. Ali što je tu je, pomalo je rezigniran bio trener Dinama Dalibor Gorupić. - Veliki naklon i čestitke mojim igračima na današnjoj pobjedi koju smo izborili bez Mesarića, Telebara, Barata, Mezge, Šarića, Težaka. Utakmica više borbena nego kvalitetna u kojoj smo sjajnim golom Vincetića poveli pred sam odlazak na poluvrijeme. U 2. poluvremenu nekoliko dobrih intervencija vratara s obje strane. Čestitke i gostima na fer i korektnoj igri i borbi te sretno u nastavku prvenstva, sretan je bio trener Poleta Zoran Šardi nakon utakmice. Prva gostujuća pobjeda Međimurja Međimurje je dočekalo 1. ovoproljetnu pobjedu i to u gostima protiv Graničara. Gostujući sastav u Kotoribi je slavio 0:2. Zanimljivo da im je to ujedno i 1. gostujuća pobjeda u prvenstvu, u lokalnom derbiju u kojem su nakon 90 minuta slavili.

U 2. minuti imali su priliku postići vodeći pogodak, Ivančić i Drk nisu dobro završili akciju. U 13. domaći igrač Dario Nađ nije realizirao veliku priliku, s 10 metara neometan je pucao preko gola, iza toga u 29. minuti na idealno dodavanje Turka Drk nije iskoristio 100%-tnu priliku. Vodeći pogodak Čakovčani su postigli u 40. minuti, Turk je bio dodavač, a Rodriguez realizator.

Početkom 2. poluvremena domaći su spašavali s gol

linije, a iza toga oni su bili ti koji su 20 minuta imali inicijativu koji nisu iskoristili, a tu se je posebno istakao gostujući vratar Jelavić koji je odličnim intervencijama dominirao. U 69. Dežđek je pogodio prečku, u 80. minuti s gol linije je spašavao Senčar, da bi 10 minuta pred kraj Lesar nakon brze kontre postigao 2., pobjednički pogodak za opravdano veselje. Domaći sigurno mogu i moraju bolje ako žele popraviti plasman.

- Čestitke svim akterima na fer i sportskoj utakmici. U jednoj izjednačenoj utakmici prevagnula je prisebnost gostujućih igrača u ključnim trenucima, dok mi i iz najizglednijih situacija nismo uspjeli poentirati. Moramo se okrenuti nastavku prvenstva i malo bolje, nego do sada, prionuti treningu te će nam se tada vratiti realizacija i golovi, a što je izostalo na utakmicama u Virovitici i protiv ekipe Međimurja, rekao je trener Graničara Mario Piškor.

- Utakmica zanimljiva i sadržajna s obje strane. Mi smo bili bolja i opasnija ekipa u prvom poluvremenu dok je domaća ekipa imala inicijativu u drugom. Nekoliko izglednih šansi sa obje strane, mi ipak nešto više, te smo bili mirniji u završnici te zbog toga nosimo bodove kući. Sve u svemu ipak zaslužena pobjeda. Zahvaljujem domaćinima na fer i korektnoj igri te na prijemu nakon utakmice, kazao je trener Međimurja Antun Jukić pa najavio još jedan derbi.

- Slijedi nam još jedna zahtjevna utakmica jer u ovoj Rudar je ipak favorit. Međutim u takvim utakmicama najvažniji je pristup i htijenje i tu mogu odlučiti sitnice. Mi nemamo što izgubiti, garantiram da ćemo biti angažirani, naravno kao i u svakoj utakmici idemo po pobjedu, rekao je Jukić.

Luka Bobičanec

NOGOMET

U KOCKASTOM dresu

RUKOMET

Lukas i Sven igrali za repku

Hrvatska U-18 reprezentacija pod kormilom izbornika Sergeja Milivojevića igrala je međunarodni turnir u Poreču. Među mladim reprezentativcima bili su međimurski nogometni talenti, Lukas Mikolaj i Sven Lesjak. Oba međimurska nogometaša upisala su sva tri nastupa u susretima protiv Saudijske Arabije (3:0), Finske (2:2) i Švicarske (1:2), a prema dobivenoj minutaži, zadovoljili su kompletan stručni stožer. Mikolaj i Lesjak već su ranije bili zajedno u U-18 reprezentaciji, a do sada su upisali šest nastupa u najljepšem dresu na svijetu. (nl)

ATLETIKA

Čakovec – Sv. Juraj na Bregu – Štrigova

MRK ČAKOVEC

Na korak do naslova!

Uspješan 6. Međimurski trail!

U ponedjeljak, 1. travnja, uspješno je održan 6. po redu Međimurski trail koji je okupio 153 trkača – 48 na duljoj stazi od 26 km te 105 na kraćoj od 10 km.

- Vrijeme je za organizatore u provedbi te za navijače bilo odlično, no trkačima, posebice onima koji su krenuli put Štrigove, toplo vrijeme nije baš išlo u prilog. Uz to, u zraku se zadržao i pustinjski pijesak te na nekim dionicama i jak vjetar što je dodatno

NOGOMET

PIONIRKE i kadetkinje

otežalo svladavanje ionako teške staze na kojoj se do Štrigove nakupilo i preko 900 m visinske razlike. No sve to nije spriječilo hrabre trkače da stignu do cilja i unatoč velikim naporima kući ponesu i lijepe uspomene, poručili su iz Atletskog kluba Međimurje koji je organizirao utrku zajedno s Planinarskim društvom Bundek.

Na duljoj stazi od Čakovca do Štrigove u muškoj konkurenciji prvi je bio

Siniša Škvorc iz Slemenica s vremenom 2:18:30, drugi je bio Igor Horvat iz Preloga s vremenom 2:20:10, dok je treće mjesto zauzeo Aleš Novak iz Maribora s vremenom 2:27:33. Kod žena, najbrža je bila Lea Kos Rešetar iz Pleškovca s vremenom 2:49:42, druga najbrža Ivana Kikelj iz Zagreba s vremenom 3:00:03, a treća Laura Trstenjak iz Pušćina s vremenom 3:14:15.

Na kraćoj stazi od Ča-

Dvije pobjede, remi i poraz!

Pionirke i kadetkinje ŽNK-a Međimurje s vršnjakinjama zagrebačkog Dinama ostvarile su polovičan uspjeh, pomalo već tradicionalno.

Pionirke trenera Maria Šarića nastavljaju s uspješnim igrama, mlade Zagrepčanke nisu im uspjele parirati i poražene su s uvjerljivih

5:1. Tri pogotka postigla im je Ena Madić, a po jedan Lea Horvat i Nika Leskovar. Igrale

BICIKLIZAM

150 km i 15 punktova!

su: Novak, Raimund, Kolar, Modrić, Škrlec, Jalšovec, Kovač, Pokos, Brzuhalski, Madić, Kosir. Još su igrale Brežnjak, Tkalčec, Horvat, Leskovar, Vočanec, Štrek i Tuksar.

Kadetkinje pak nisu bile uspješan domaćin, poražene su rezultatom

6:2, a igrao je sljedeći sastav: Kukec, Gotal, Horvat, Tkalčec, Presečki, Hrnčić, Cirkvenčić, Peharda,Kraljić, Balaško, Katalenić. Trener:

BIMEP 28. travnja!

“Biciklom međimurskim putevima” manifestacija je koju ne propušta nijedan ljubitelj biciklizma u Međimurju. Ove godine BIMEP će se održati 28. travnja. Pod organizacijskom palicom Međimurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve“ i Međimurske županije, sportsko-rekreativ-

na biciklijada “BIMEP” svake godine privlači sve više zaljubljenika u biciklizam i pobornika zdravog načina života, a ove se godine ponovno očekuje više od 1500 sudionika. Biciklijada se proteže cijelim Međimurjem na oko 150 kilometara staze koje povezuju 15 punktova. (nl)

Karlo Jambor. Pogotke su postigle Brigita Presečki i Tara Tkalčec.

U 14. kolu, ove srijede, mlade uzdanice gostovale su u Županji kod vršnjakinja Graničara. Pionirke i dalje suvereno koračaju u 1. HNL i vode borbu s vršnjakinjama Osijeka za naslov prvakinja. Igračice trenera Šarića bez problema su savladale domaći Graničar 0:7. Već u 5. minuti naše djevojčice imaju

BK Prelog

kovca do crkve Sveti Juraj na Bregu prvi u muškoj konkurenciji bio je Vedran Rešetar iz Novog Sela Rok s vremenom 39:35, drugi Tomislav Šalamon iz Ludbrega s vremenom 43:00, a treći Denis Horvat iz Svete Marije s vremenom 43:30. U ženskoj konkurenciji, najbrža je bila Nina Dobša iz Čakovca (48:00), druga Tina Šolja iz Čakovca (52:15), a treća Karla Dujić iz Čakovca (54:09). (lm)

Pet kola pred kraj prvenstva 1. HRL Sjever, još uvijek neporaženi rukometaši Čakovca s 9 bodova prednosti vode na tablici i na pragu su Paket24 Premijer lige. Naslov prvaka mogu potvrditi već na 1. utakmici nastavka prvenstva, sutra, 6. travnja, s Rudarom 2 Rude. Nakon dužeg vremena Čakovec i Međimurje će uz ženskog imati i muškog predstavnika u najvišem rangu rukometnog natjecanja.

Nova era

čakovečkog i međimurskog rukometa

Čakovčanima u goste dolazi mlada i talentirana momčad, koja se trenutno nalazi na sredini tablice, tako da ih očekuje zahtjevna i atraktivna utakmica. Igrači će istrčati na teren uz �ire i light show, a atmosferu će

KOŠARKA

prednost 0:2, a na predah se odlazi s 0:4. Utakmica je završila s visokih 0:7, Ena Madić postigla je 4 gola, a po 1 Ema Jalšovec, Jana Škrlec i Lea Horvat.

Kadetkinjama ne ide tako dobro, no i one su polučile dobar rezultat protiv ekipe koja je na tablici odmah iza njih. Odigrale su neriješeno, 1:1, a pogodak za djevojke trenera Jambora postigla je Tara Tkalčec. (md)

Kreće “Berek” liga

U organizaciji Biciklističkog kluba Prelog, u travnju i svibnju održat će se XC Berek liga, uzbudljiva adrenalinska biciklistička utrka prekrasnim krajolicima uz rijeku Dravu, na stazi “Berek“ kod Preloga, između starog toka rijeke Drave i derivacijskog kanala HE Čakovec. Prvo

kolo održat će se 6. travnja, drugo kolo 27. travnja, a treće 25. svibnja. Kotizacija po kolu iznosi 5 eura, a sudjelovati se može u sljedećim kategorijama: juniori i juniorke (19 godina i mlađi), seniori i seniorke (20 – 39 godina) i veterani i veteranke (iznad 40 godina). (nl)

dodatno podići i nastup PSa Korak.

- Pozivamo sve gledatelje u subotu na utakmicu kako bi bili dio ovog važnog i povijesnog trenutka za naš klub! Njihova podrška kroz godine bila je naša snaga i sada je vrijeme da zajedno zakoračimo u novu eru čakovečkog i međimurskog rukometa, kažu iz MRK-a Čakovec.

Ove subote, u 19:00 u dvorani Graditeljske škole, “leteći medvjedi” pokušat će ispisati povijest i pobjedom protiv Rudara 2 matematički osigurati direktan ulazak u najviši rang. Iz kluba također poručuju da će za sve ljubitelje sporta i rukometa organizirati posebnu proslavu nakon utakmice pretposljednjeg prvenstvenog kola s Vidovcem u Čakovcu, kada će vjerojatno primiti i pobjednički pehar za naslov prvaka. (md)

PROMOCIJA sporta Uspješan projekt

“Košarku ja volim”

Košarkaški savez Međimurske županije u suradnji s međimurskim klubovima provodi projekt “Košarku volim” čiji je glavni cilj promocija košarke u sredinama u kojima ona nije zastupljena.

U provedbu projekta uključio se i Košarkaški klub Donji Kraljevec koji je proteklog tjedna organizirao ogledni trening za učenike nižih razreda Osnovne škole Hodošan, a u planu su ogledni treninzi i za više razrede kao i treninzi u Goričanu i Prelogu. Trener Ružić djeci je približio “loptanje pod obručima” i uputio ih u čari nama najljepšeg sporta.

Potencijalni mali košarkaši i košarkašice okušali su

KARATE

se u vođenju lopte, raznim igrama, šutiranju na koš i drugim zabavnim košarkaškim sadržajima, a glavni zaključak na kraju bio je da je košarka jako zabavna te je pao i dogovor. Nakon proljetnih praznika, šunkice, jaja, francuske salatice i dobrog odmora, u dvorani u Hodošanu organizirali su se i treninzi u popodnevnim satima, tako da se svi zainteresirani mogu uključiti i uživati u košarci! Treba naglasiti da će treniranje biti besplatno i slobodno i za djevojčice i dječake, a sve potrebne rekvizite i opremu osiguravat će Savez. Za sve dodatne informacije možete kontaktirati na 099 261 7450 (trener Mihael Ružić). (nl)

SENIORSKE pripreme

Reprezentacija u Sv. Martinu

Sveti Martin na Muri je mamac za sve sportaše. Seniorske pripreme hrvatske kata reprezentacije održane su od 28. do 30. ožujka u Sv. Martinu na Muri pod vodstvom nacionalnih trenera Tihomira Grgića i Joce Đukića, uz prisutnost predsjednika Stručno-trenerske komisije Vlade Bošnjaka. Iz nacionalnog karate saveza ne kriju zadovoljstvo odrađenim u našem Međimurju. (nl)

Lukas Mikolaj Sven Lesjak

Turbo benzinac za nižu cijenu

Jeep je ponudio maleni Avenger i s turbo benzinskim motorom, što mu je omogućilo i puno povoljniju cijenu u odnosu na električnu izvedbu, pa ćemo sada Avenger viđati češće i na našim cestama.

Nakon što smo se već imali prilike družiti s predivnim Avengerom u električnoj izvedbi, sada nam je na test stigla i izvedba koju pokreće dobro poznati turbo benzinac, koji se pokazao idealnim izborom jer omogućuje dobre performanse, ali uz puno nižu cijenu vozila. A upravo to će se svidjeti mnogima kojima je električna izvedba preskupa ili nepraktična.

Avenger je s 4084 mm dužine idealan za grad i pravi je konkurent tipičnim predstavnicima ove klase. Naime, osim što nudi jednaku prostranost, nudi SUV izgled i čak 210 mm udaljenosti od tla, što omogućuje penjanje po rubnicima bez straha, ali i off road izlete. Doduše, trenutno je još uvijek dostupna samo izvedba s pogonom na prednje kotače, no već je najavljeno kako će do kraja godine stići i izvedba s pogonom na sve kotače. A da samo mi ne mislimo kako je Avenger lijepo dizajniran automobil, govori i činjenica kako je osvojio na-

gradu za najljepši mali SUV, ali je izabran i za europski automobil godine. To je i prva takva nagrada za Jeep. No dizajnom itekako odgovara brendu zahvaljujući velikoj udaljenosti od tla, ispupčenim blatobranima i karakterističnom prednjom maskom podijeljenom na sedam dijelova. Testni je model bio opremljen i doplatnim 18-inčnim naplatcima koji dodatno podižu dojam, a za pohvalu je i prava ispušna cijev na stražnjem braniku. No prave se razlike skrivaju pod prednjim poklopcem gdje je ugrađen 1,2-litreni turbo benzinac s tri cilindra koji je već dobro poznat iz mnogobrojnih modela Stellantisa, a koji se pokazao prilično pouzdan, no malo je glasniji, što je bio slučaj i u Avengeru. I dalje je to tiše od tipičnih dizel motora, no na višim okretajima je glasan. Uparen je sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem zanimljivog dizajna, no voljeli bismo da je kugla mjenjača mrvicu manja, pa bi lakše stala i u sitniju ruku, a voljeli bismo i da su hodovi malo kraći. No zahvaljujući masi

manjoj od 1,2 tone, ovaj motor s lakoćom pokreće Avenger. Ubrzanje traje 10,6 sekundi, dok mu je maksimalna brzina 184 km/h, no za pohvalu su dobra međuubrzanja, pa ćete s ovako motoriziranim modelom bez problema pratiti promet i na autocestama. Doduše, iznad 150 km/h se lagano osjeti kako mu ponestaje daha, no tom brzinom ionako ne bi smjeli voziti, pa mu to ne uzimamo za zlo. Zvučna je izolacija dobra, pa se, bez obzira na kutijast dizajn, šum vjetra ne čuje prejako. A što se tiče potrošnje, prosjek nam je na kraju bio 7,3 litara, s time da smo većinu vremena proveli u gradu, gdje je potrošnja između 7 i 8 litara, ovisno o gužvama, dok će na otvorenoj cesti trošiti između 5 i 6 litara, odnosno na autocesti će pri 130 km/h potrošnja biti između 6 i 7 litara. I više nego solidno za ovakav model.

Unutrašnjost donosi standardno prostora za ovu klasu automobila, no kada se sjedalo vozača pomakne do kraja, iza njega mogu sjesti samo djeca, a iza prosječno visokog vozača

može se smjestiti i prosječno visoka osoba. No s druge strane, sjedala su prilično velika i udobna za ovu klasu, pa ni nakon dužih putovanja nećete osjećati preveliki umor. Uz to, tu je i udoban središnji naslon za ruke, koji dodatno pridonosi udobnosti. Digitalna instrument ploča je dijagonale 10,25 inča, a donosi prilagodljivost i dobru čitljivost u svim kombinacijama prikaza. Središnjim dijelom dominira 10-inčni multimedijski zaslon koji nudi ugodnu brzinu rada, ali i velik broj opcija. Uvijek hvalimo i odvojeno upravljanje klimatizacijom, a kod Avengera je to izvedeno jednostavno sa svim bitnim funkcijama na fizičkim tipkama, no postoji i dodatni izbornik na zaslonu za još detaljnije podešavanje. Tik do klimatizacije je i uvijek rado viđen gumb za paljenje zaslona, ali i za jednostavno podešavanje glasnoće.

No mislilo se na praktičnost, pa osim standardnog pretinca za rukavice, Avenger donosi i rado viđenu policu koja se proteže od vozača pa sve do suvozačevih vratiju,

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4084 x 1776 x 1534 mm

Osovinski razmak: 2557 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1180 kg/ 502 kg

Veličina prtljažnika 380/1277 litara

Vrsta motora/broj cilindara: Turbo benzinski/3

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Ručni, 6 stupnjeva

Snaga: 74 kW / 100 KS

Okretni moment: 205 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 184 km/h / 10,6 s

Potrošnja (prosječna l/100 km)

7,3

CO2 emisija: 130 g/km

Cijena: 27.600 eur

Oprema: 10-inčni multimedijski sustav, 10,25-inčni digitalni instrumenti, automatski klima-uređaj, LED

svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 19-inčni aluminijski naplatci, All Terrain odabir vožnje po terenu, parking senzori + stražnja kamera...

Multimedijski zaslon ima dijagonalu od 10 inča i nudi mnogobrojne opcije

10,25-inčni digitalni instrumenti su pregledni

Praktična polica i fizičke tipke za podešavanje klimatizacijebravo!

19-inčni naplatci su doplata

Piše i foto: Igor Rudež

Radi 21 cm udaljenosti podnice od tla, off-road vožnja mu neće predstavljati problem

mm dužine Avenger svrstava u klasu gradskih automobila

Poveća kuglasta glava mjenjača lako stane u muške ruke, no ne i u ženske

a na njoj je i gumena podloga koja sprječava klizanje predmeta, a jednostavno se vadi i pere.

Na donjem dijelu središnje konzole se nalazi i polica s bežičnim punjačem, a tu su i stari i novi USB priključak, kao i 12 V utičnica, dok put-

nike straga čeka prostora kao i u konkurentima, no za razliku od njih, Avenger nudi puno više prostora za glavu zahvaljujući kutijastom dizajnu. Osim toga, putnike straga čeka i jedan USB-C priključak koji je zaista rijetkost u ovoj klasi.

Za pohvalu je i prtljažnik koji u osnovi zaprima čak 380 litara prtljage, a serijski dolazi i dvostruko dno, koje u višoj poziciji i s preklopljenim stražnjim sjedalima stvara ravnu površinu. Tada prtljažnik ima obujam od 1277 litara, a tu je i dodatni pretinac u podu za

kompresor i ostalu obveznu opremu. Cijena testnog modela je 27.600 eura, a u to je uračunata i dodatna oprema u vidu većih naplataka i ostale opreme, a na tržištu se pojavila i izvedba Longitude, čija cijena starta od

22.790 eura i koja donosi mnogo opreme, uključujući i aluminijske naplatke i automatsku klimu. U ponudi je i blagohibridna izvedba ovog motora u kombinaciji s automatskim mjenjačem, čije pak cijene startaju od 25.390 eura.

Nije ni najsnažniji, ni najbrži, ni najprostraniji, a i ne troši najmanje u klasi, a nije ni suprotno od toga, već je zlatna sredina. No nudi prekrasan izgled te Jeep imidž koji su samo dodatni bonusi na sve ostalo, pa ćemo Avengera često gledati na našim cestama.

Moderno i funkcionalno - tako bi se jednostavno moglo opisati unutrašnje uređenje Avenger izgleda lijepo iz kojeg god kuta ga pogledali

U osnovi Avenger nudi čak 380 litara prtljažnog prostora Sprijeda Avenger donosi poznatu Jeep masku Već dobro provjereni trocilindrični turbo benzinac se odlično snašao i u Avengeru

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 5. do 11. travnja 2024.

P 5 Vinko Fererski, Irena, Julijana, Berislav

S 6 Celestin, Petar Veronski, Vilim, Rajko

N 7 2. USKRSNA "Bijela", Nedjelja Božanskog Milosrđa

P 8 Dionizije, Diogen, Klement, Klementina

U 9 Marija Kleofina, Demetrije, Libor, Hugo

S 10 Ezekijel, Apolonije, Sunčica

Č 11 Stanislav, Stanko, Stana, Filip, Izak

Sretan Vam imendan!

ROĐENI

Čakovec:

Leo Čavlek, sin Klaudije i Emanuela

Ema Ignac, kći Zvjezdane i Leonarda

Nea Novak, kći Svjetlane i Gorana

Oliver Vincetić, sin Andreje i Marka

Niko Benčik, sin Paule i Bruna

Erik Trajchov, sin Maje i Ivice

Roko i Rita Topolnjak, djeca Žane i Vjerana

Franka Jug, kći Aleksandre i Antonia

Vigo Nagavci, sin Mateje i Trima

FINA Čakovec tel. 040 371 000

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

Liam Balog, sin Darije i Dominika

Čakovec

DOKTORI KOJI

RADE OVU SUBOTU

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

Domašinec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić

M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Orehovica

dr. Petra Pongrac

Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

6. TRAVNJA

Nedelišće dr. Mario Kovač

Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

dr. Jurica Vidović

M. Tita 1, tel. 040/313-216

Prelog dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

Sveti Juraj na Bregu-Lopatinec dr. Sara Mudri Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vratišinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE

MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Zara Sklepić, kći Sande i Marka

Nives Sever, kći Esmeralde i Luke

Gita Švenda, kći Anamarije i Petra

Tonka i Matej Ružić, djeca Ivane i Petra

Dora Fundak, kći Tihane i Aleksandra

Simon Korunić, sin Klaudije i Miroslava

VJENČANI

- nema

UMRLI

Čakovec:

Zlatko Žnidarić r. 1957.

Katarina Novak r. Krištofić r. 1938.

Stjepan Lastavec r. 1945.

Katarina Vrbanec r. Horvat r. 1936.

Kristina Mara Bogdan r. Kovačić r. 1938.

Katarina Vukšić r. Oreški r. 1943.

Magdalena Novak r. Slaviček r. 1936.

August Halić r. 1940.

Vladimir Hegeduš r. 1960.

Regina Gotal r. Herman r. 1929.

Milenko Hamer r. 1958.

Dragutin Lajtman r. 1954.

Eva Kuček r. Radičević r. 1935.

Dragutin Podvezanec r. 1956.

Mursko Središće:

Ana Horvat r. Bekö r. 1931.

Prelog:

Stjepan Fileš r. 1958.

Đurđica Pongrac r. 1943.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

Mikrobiološki laboratorij

tel: 040 372 370

tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Antun Branilović

iz Nedelišća preminuo 27. ožujka u 81. godini života

Antun Matić

iz Donjeg Pustakovca preminuo 28. ožujka u 82. godini života

Jelena Lisjak

iz Dekanovca preminula 29. ožujka u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Novak-Kriči

iz Malog Mihaljevca preminuo 30. ožujka u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Šafarić

iz Belice preminula 28. ožujka u 92. godini života

Josip Kovačić

iz Lopatinca preminuo 29. ožujka u 84. godini života

Mijo Glavina

iz Belice preminuo 29. ožujka u 86. godini života

OBAVIJEST

Zlata Šte�ić

iz Donje Dubrave preminula u 94. godini života

Augustin Košak

iz Vugrišinca preminuo 27. ožujka u 84. godini života

OBAVIJEST

Ana Orel

rođ. Micek

iz Čakovca preminula 29. ožujka u 83. godini života

SJEĆANJE

na dragu majku i baku

Mariju Golub rođ. Novak

iz Nedelišća 08.04.1994. - 08.04.2024.

Ne prođe nam dan da ne osjetimo pustoš koju si ostavila iza sebe. Nedostaješ nam!

Djeca s obiteljima

O SMRTI

O SMRTI

69. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž suradnika projektanta prometnica i vanjskog uređenja, 1 m/ž dipl. inž. arhitekture i m/ž projektanta građevinskih projekata - smjer konstrukcije, javiti se emailom: kadrovska. nording@gmail.com do 20.4.

70. OLUK Robotics d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog limara, javiti se na mob. 095/9121-436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail.com do 15.4.

71. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a, Pušćine, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@okno.hr do 15.4.

72. PANEX AGM d.o.o., Brezje, traži 1 m/ž servisera strojeva, javiti se na tel: 040/384-357 ili na mob: 098/354980 ili emailom: filip.miko@ panexagm.com do 23.4.

73. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, donji pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača c-kat. , javiti se na mob. 098 282147 do 30.04.2024.

75. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž skladištara - viličaristu, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u tvornici stočne hrane, m/ž vozača traktora, m/ž vozača C+E kat., 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u valionici, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž voditelja održavanja, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja i m/ž analitičara u proizvodnji, javiti se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 15.4.

76. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž djelatnika odjela 3D skeniranje, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž cnc programera, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike i m/ž poslovođu na farmi, javiti se na email: pib-extra@pib-extra.hr do 30.4.

76. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova, traži m/ž pomoćnog enologa, m/ž agronoma - voditelja vinograda, m/ž voditelja vinograda - traktoristu, 5 m/ž radnika u vinogradu i 5 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-466 ili na mob. 098/390-763 ili na email: posao@tpvz.hr do 9.4.

77. Potestas 8 d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 1, traži m/ž dostavljača, javiti se osobno na adresu ili na email: info@restoran-martin.com do 8.4.

78. PROKONA obrt, Prelog, N. Tesle 19, traži m/ž inž. strojarstva - cad konstruktora - solidworksa, javiti se osobno na adresu Poduzetnički centar Prelog, Hrupine 7b ili na tel. 040/295-398 ili na mob. 098/426-457 ili na email: info@ prokona.com ili na link; www. prokona.eu do 30.4.

79. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, Bratstva i jedinstva 12a, traži m/ž tokara za rad na klasičnoj tokarilici, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/676-2864 ili na email: ivanam. prometal@gmail.com do 30.4.

80. Pučko otvoreno učilište Novak, Čakovec, traži m/ž referenta računovodstva - financijskog knjigovođu - pripravnika, javiti se na email: autoskola@pounovak.hr do 18.4.

81. Restoran Kristal, Čakovec, Cvjetna 3, traži m/ž konobara i m/ž čistača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-105 ili na email: restorankristal@yahoo.com do 11.4.

82. Sigurnost, servis i prodaja, Knezovec, traži m/ž djelatnika u servisu vatrogasnih aparata, javiti se na tel. 040/865-122 ili na mob. 098/244-399 il na email: bozidar@ sigurnost-knezovec.hr do 8.4.

83. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila, javiti se emailom: staffservicedoo@gmail.com do 25.4.

84. STOL j.d.o.o., Belica, traži 1 m/ž stolara - montera, javiti se na tel: 040/845-351 ili na mob: 098/1975455 ili emailom: stoljdoo@gmail. com do 21.4.

85. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, I. Lole Ribara 31, traži 2 m/ž radnika na visini, 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara, javiti se osobno na adresu sa pismenom zamolbom ili na tel: 040/853-813 ili na mob: 091/5722091 ili emailom: svamlim1@gmail. com do 30.4.

86. Svjećarstvo Dobošić d.o.o., Lopatinec, I.G. Kovačića 43, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji svijeća i plastike, javite se osobno na adresu sa zamolbom ili emailom: komercijala@ svjecarstvo-dobosic.hr do 15.4.

87. Šercer d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju i m/ž pomoćna radnika u pekari, javiti se na mob. 098/173-6941 do 12.4.

88. TARANDEK TRANSPORTI d.o.o., Zasadbreg 259/a, traži m/ž vozača u domaćem i međunarodnom prijevozu robe, javiti se osobno na adresu ili na email: info@tarandek-transporti. hr do 30.4.

89. Team građenje d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž voditelja gradilišta, 2 m/ž montera suhe gradnje, 1 m/ž građevinski poslovođa, javiti se emailom: ihoblaj@teamgradjenje.hr do 30.4.

90. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 93, D. Kraljevec, traži m/ž kuhara u Hotelu Kralj, m/ž konobara i m/ž sobara - čistača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili na mob. 099/3109413 ili na email: hotelkralj@tehnix. com do 30.4.

91. Tesarski obrt LACI , Šenkovec, traži m/ž pomoćnog radnika na izradi krovišta, javiti se na tel. 040/343-260 ili na mob. 091/520-1343 do 8.4.

92. TISAK plus d.o.o., traži m/ž prodavače, javiti se do 13.4. putem linka: https://tisak.talentlyft.com/o/sHe/ apply

93. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E, javiti se na mob: 091/424-1707 ili emailom: info@ tkalectrans.hr do 30.4.

94. TRANSPORTI ŠAFARIĆ d.o.o., Trnovec 77, traži 1 m/ž vozača za međunarodni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob: 099/685-8497 do 30.4.

95. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Savska Ves, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 30.4.

96. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž strojara, m/ž djelatnika za održavanje strojeva i 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se na mob. 098/241-673 do 5.4.

97. TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 4 m/ž mehaničara i 4 m/ž radnika na opsluživanju pletaćih strojeva, javite se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ tubla.hr do 30.4.

98. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 27.4.

99. VDG SERVIS, Strahoninec, Palih Boraca 3, traži m/ž električaraelektromehaničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/333573 ili na mob. 098/919-4334 ili na email: vdg.servis@gmail.com do 8.4.

100. VITO d.o.o., Trg Republike 6, Čakovec, traži m/ž frizera, javiti se osobno na gornju adresu do 7.4.

101. Vrtlarija vijenac d.o.o., Strahoninec, Dravska 70 (Poleve), traži 1 m/ž radnika u proizvodnji cvijeća, javiti se osobno na adresu ili na mob: 095/8155-258 ili emailom: info@vrtlarija-vijenac. hr do 15.4.

102. VUPLAST d.o.o., Savska Ves, traži 2 m/ž radnika na pakiranju PE ambalaže i m/ž operatera ekstruzije, javiti se na email: vuplast@ vuplast.hr do 14.4.

103. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija za radno mjesto Nedelišće, te 5 m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž električara i 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob. 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.4.

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505.

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 7.300 eur. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJE SE RENAULT MEGANE 4, 1.6 dci 130 ks, 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010

Prodajem CHEVROLET SPARK 1.0 2010. god., 74.000 km, garažiran, servisiran, klima, prednji el. podizači stakla, centralno daljinsko zaključavanje, registriran do 04/2024. Upitati na telefon 091/3960-505.

PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM FIAT UNO u dobrom stanju, registriran. Upitati na telefon. 098/185-2534

KUPUJEM AUTOMOBIL, traktor, kamion - neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM OPEL MERIVA 1.4 2008. god., 84 tkm. Info na mob. 098/581986

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/9443339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, rotirajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM PLUG dvije brazde, OLTSlavonac ,očuvan, malo korišten. Mob. 095/816-5206

PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače/24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sati na tel. 091/2861121

PRODAJEM suhi grah, krumpir i kiselo zelje, neprskano (osobni višak), i drvene bačve. Info: 343 557

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

IZVOĐENJE HIDROIZOLACIJE

NA PRIVATNIM I POSLOVNIM

OBJEKTIMA. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com

POSAO

Muška osoba traži posao - košnja trave ili bilo što drugo, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206

TRAŽIMO ŽENSKU OSOBU za pružanje pomoći i njege starijoj bolesnoj i pokretnoj osobi sa težom šećernom bolesti i to 24 sata dnevno svaki drugi mjesec. Mob. 098/426-021

NEKRETNINE

Prodaje se kuća u Pušćinama, V. Nazora 33 (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta.

Cijena 86.000 eur. Upitati na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/1739167

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlastita brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI POTPUNO NAMJEŠTENI STAN, EC/C, udaljen od Čakovca 5 km. Stan ima posebni ulaz i odvojena brojila. Obnovljen i uređen. Informacije 091/5000-707

PRODAJU SE NOVI stanovi u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) ulica F. Kuharića 14. Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Info na mob. 095/8581502

KUPUJEM VOĆNJAK/VINOGRAD u brežnom Međimurju. Info: 095 505 2760

PRODAJE SE KVALITETNA ORANICA u Pušćinama. Upitati na mob. 099/676921

ŽIVOTINJE

AKVARIJ osmerokutni 30 litara, sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 60 eura. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

POKLANJAM MALOG MALTEZERA starog 6 godina jer ga zbog selidbi ne mogu zadržati, Sve informacije na broj 091/1460-308

AKVARIJ šesterokutni sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 40 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

1490

RAZNO

PRODAJE SE čekičar-krunjač, zamrzivač-škrinja, sudoper, štednjak s pećnicom za drva, kola za vuču za traktor - sve u ispravnom stanju. info na mob. 099/638-6073

RADI PRESELJENJA IZ KUĆE u manji stan prodajemo: kuh. stol sa 6 stolica, vitrina i komoda (hrast), spavaća soba komplet (krevet, podnice i 2 madraca dim. 180x200), ormar s kliznim vratima duž. 3m, 2 noćna ormarića i 2 komodice. Sve u odličnom stanju i cijena po dogovoru. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM novi zapakirani KLIMA UREĐAJ Vivax 3,5 kW sa wi-fi modulom i zaštitnom navlakom, račun i jamstvo 5 god. Nazvati na 099/4045-455

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje raznih dimenzija, tap. gar.4x1, stolice, dvosjed, regal, ormar za spavaću, ivericu cca. 50 m2, za pod leno-leume, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbitrek, rodlin za plin.boce i ostalo iz kuće. Mob. 091/5727-670

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

NAUTIČKI PRSLUCI (2 kom), univerzalni, malo korišteni, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom pouzećem. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/9219092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

ŠATOR ZA TRI OSOBE sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 200 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 098/9084-675

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom pouzećem. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 250 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 250 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. kutiji (cijena 250 eur). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE NOVI MADRAC i dvije podnice, te vešmašina. Info na broj 364-384

CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano, sa motalicom na kotačima, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084675

TOČNA I PRECIZNA

VIDOVITA ALMA

Uz pomoć tarota vidim sve promjene koje dolaze! Gledam u kristalnu kuglu i dajem točne savjete i smjernice!

ZA PITANJA I PRECIZNE ODGOVORE

JAVITE SE S POVJERENJEM!

Nazovi

064 500 440

Tel: 0,46 €, Mob: 0,63 €

Max je poseban, mlad, veseo, razigran, i voli šetati. Nalazi se u okolici Preloga i traži novi dom. Kontakt: 0981347333

• Kuće, stanove

• Ugostiteljske objekte

• Sportske objekte

• Teretane

• Poslovne

• prostore

• Stubišta

• Zdravstvene ustanove

• Ostale usluge čišćenja

ili napiši TAROT na Okram j.d.o.o., OIB:67352374899, Info: 072/700-700, za odjavu - stop, +18

888 555 / 0,66 €/sms

Garo je prelijepi pas star 4 godine, jako umiljat, s djecom je dobar, na mačke se ne obazire, ali ima jako puno energije i treba puno šetnje, traži novi dom. Nalazi se u Čakovcu. Kontakt: 099 4800 640

REZULTATI

Dragi naši kreativci Stvaraoničari, nakon završenog likovnog i literarnog natječaja “Što Uskrs znači za moju obitelj” izabrali smo najbolje radove. Svi su vaši radovi bili prekrasni, ali ovaj put nagrade dobivaju:

1 ulaznica za crtić ili �ilm po izboru u Domu kulture

Prelog

- Ema Kodba, 3. b,

OŠ Ivanovec

- Niko Taradi Perčić, 3. b, OŠ Ivanovec

- Fran Dominić, 1. r., OŠ Goričan

- Mia Jančec, 2. b, OŠ Ivanovec

Dobitnici nagrada na natječaju “Što Uskrs znači za moju obitelj”

1 ulaznica za crtić ili �ilmpo izboru u CZK-u Mursko Središće

- Leon Palir, 3. r., PŠ Sivica

- Izabela Poljaković, 3. r., PŠ Sivica

1 ulaznica za crtić ili �ilm po izboru CZK-u Čakovec

- Paola Cmuk, 1. r., OŠ Goričan

- Jona Kolar, 3. b, OŠ Ivanovec

Ulaznice se podižu na blagajnama objekata gdje su osvojene, uz predočenje osobnog dokumenta roditelja. Čestitamo dobitnicima i sve vas pozivamo da nas i dalje pratite i šaljete nam svoje radove!

Tia Mučić, 3.r.

Sivica,

Blagdan Uskrsa u mom domu

U vrijeme blagdana cijela je obitelj na okupu. To mi je najljepše. Nema škole ni školskih obaveza pa je to vrijeme za igru.

Uskrs je najveći kršćanski blagdan kad se slavi uskrsnuće Isusa Krista. Da je Uskrs blizu znamo po mirisu šunke, kolaču s orasima i kuhanim jajima. Brat i ja bojimo i ukrašavamo jaja. Nakon toga mama sprema hranu u košaricu i nosimo je na blagoslov u crkvu.

U Međimurju se zadržao običaj paljenja vuzmenke. Tako u subotu navečer kod tete i tetka u vrtu

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Uskrsni običaji

Tjedan dana prije Uskrsa u crkvu nosimo “puškicu“ na blagoslov. U nju stavljamo narcise, maslinove grančice i forziciju. Kuću smo ukrasili uskrsnim čestitkama koje smo sestra i ja izradile i uskrsnim �iguricama. Na granu forzicije objesimo pisanice od stiropora kao ukras. Na Veliku subotu ujutro bojamo pisanice i ukrašavamo ih. Već prije, djed je obrezao voćke pa smo sve granje skupili i složili vuzmenku. Navečer, na Veliku subotu, palimo vuzmenku.

Na uskrsno jutro svi se zajedno probudimo i veseli spustimo niz stepenice. Uzimamo košare gdje je unutra složena šunka, jaja, hren, luk, kruh i dizani kolač pa odlazimo u crkvu na blagoslov.

Poslije blagoslova hrane jedva čekamo doći doma blagovati bogato ukrašeni doručak.

Ema Kodba, 3. b razred OŠ Ivanovec, učiteljica Vera Fučko

gledamo kako poslagano granje na hrpu gori i kako se vatra penje visoko prema nebu.

Najviše se veselim traženju poklona koje je mojem bratu i meni sakrio uskršnji zec.

Poslije svih tih uzbuđenja dolazi Uskrs. Uskršnji doručak je svečan i svi smo zajedno za stolom. Ostatak blagdana provedemo u igri, vožnji biciklom, a posjećujemo i bake i rodbinu

Jona Kolar, 3. b razred OŠ Ivanovec, učiteljica Vera Fučko

PŠ

učiteljica Dijana Bedi - Šela - Pisanice u gnijezdu

Nika Tomašek, 3.b razred, OŠ Ivanovec, učiteljica Vera Fučko

Pisanica, Borna Zadravec, 4. a OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras Pisanica, Ian Glavina 4. a OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Leon Palir, 3.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela - Uskršnja košarica

Niko Taradi Perčić, 3.b razred, OŠ Ivanovec, učiteljica Vera Fučko

Pisanica - Maša Posavec, 4. a OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras Pisanica, Zita Črep 4. a OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Roditelji današnjice

Pred suvremene roditelje postavljeni su visoki standardi u materijalnom, socijalnom, kulturnom, zdravstvenom, obrazovnom i drugim područjima života, koje trebaju osigurati svojem djetetu. Zato su mnogi roditelji izgubili osjećaj za ono što najviše treba djetetu, obuzeti su materijalnim stvarima i tehničkim dostignućima, žive brzo i površno, zatrpani su suvišnim informacijama i brojnim izmišljenim, umjetnim potrebama. Misle da i u roditeljstvu trebaju ponuditi sadržaje svih vrsta i materijalno blagostanje. No, to nije točno, materijalno obilje nije preduvjet da bi se bilo dobar roditelj. Više od svega djeci trebaju osjećaji povezanosti, bezuvjetne ljubavi, sigurnosti i povjerenja. A da bi djeca bila sigurna moraju biti uz onoga tko im tu sigurnost ulijeva. To su najčešće biološki roditelji te bake i djedovi, a mogu to biti i kvalitetni, kompetentni posvojitelji i udomitelji.

onalnog povezivanja, duboki strahovi i patnja, nasilničko ponašanje, ovisnosti i drugi oblici neprilagođenosti. Oni su često već u ranom djetinjstvu, u predverbalnoj fazi, doživjeli prazninu i puni su bola te se čitav život bore sa svojim duševnim traumama. Takve osobe ne mogu pružiti ono što nisu primile. Imaju tisuću problema koje ne bi imale da su rasle u dobroj i sigurnoj obitelji, u zdravom fizičkom i socijalnom staništu, a to je roditeljski dom.

Svjetski dan zdravlja

Svjetska zdravstvena organizacija 7. travnja 2024. godine slavi 76. godišnjicu svog postojanja, a istog dana prigodno se obilježava i Svjetski dan zdravlja. Ove godine se Svjetski dan zdravlja provodi pod sloganom „Moje zdravlje, moje pravo“ s ciljem promoviranja prava svake osobe na pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, obrazovanju i informacijama, ali i pitkoj vodi, čistom zraku, zdravoj prehrani, kvalitetnom stanovanju, dobrim uvjetima rada, čistom okolišu te zaštiti od diskriminacije.

Materijalno obilje

nije preduvjet da bi se bilo dobar roditelj, jer više od svega djeci trebaju osjećaji povezanosti, bezuvjetne ljubavi, sigurnosti i povjerenja

Djeca izdvojena iz obitelji, smještena u domove, rastu uz osobe za koje se ne mogu vezati i koje im ne mogu ponuditi pravu ljubav. Svako dijete treba bliske odrasle osobe, treba obitelj! Stručnjaci u području mentalnog zdravlja imaju najviše posla s ljudima koji su doživjeli neadekvatan tretman u najranijem djetinjstvu i nisu razvili sigurnu privrženost, nisu dobili dovoljno ljubavi i izgradili povjerenje u stvarnost koja ih okružuje. Kod njih se javljaju ozbiljni psihološki problemi i duševne bolesti, nemogućnost emoci-

Dom je najljepše mjesto na svijetu. Znate, roditelji ne trebaju biti savršeni kupci svakojakih proizvoda i usluga čak ni u području zdravlja djeteta, kao ni njegovog slobodnog vremena i raznih aktivnosti, sve to djetetu manje-više ne treba. Dio rješenja za kvalitetno odrastanje može biti u mašti i improvizacijama. Dijete se može igrati i učiti o životu u svojoj obitelji, od malih nogu treba razvijati neke oblike snalaženja i samo rješavati probleme, ne treba sve dobivati servirano pred nekim elektroničkim izvorom, stručno vođenim kulturnim ili sportskim programom. I da, naglasit ću da roditelji trebaju kontinuirano odgajati sami sebe, kao i svoju djecu, s manje popuštanja, trebaju izgraditi disciplinu, financijsku odgovornost i materijalnu umjerenost, naučiti djecu kako da razlikuju stvarne potrebe i vrijednosti u životu od sveprisutnih komercijalnih manipulacija. Roditelji, gdje ste, kome ja to pričam?!

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM

099/2221-888

Rizik za nastanak navedenih bolesti može se smanjiti promjenom svakodnevnih navika, odnosno redovitom tjelesnom aktivnošću, zdravom prehranom, ali i prestankom ili smanjenjem korištenja psihoaktivnih tvari

Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao puku odsutnost bolesti ili slabosti. Što se tiče tjelesnog zdravlja, vodeći javnozdravstveni problem i glavni uzrok traženja zdravstvene skrbi su kronične nezarazne bolesti. Kao što sam naziv kaže, ove kronične bolesti nisu zarazne, odnosno ne prenose se infekcijom ili putem drugih ljudi, već se javljaju kao posljedica nezdravog života. One su najčešći uzrok zdravstvenih teškoća i krive su za oko 74% smrti u svijetu, a odnose se na karcinome, dijabetes te kardiovaskularne i kronične respiratorne bolesti. Ove bolesti su nerijetko dugotrajne, a nastaju zbog međusobnog djelovanja genetskih, fizioloških, okolišnih i ponašajnih faktora. Kronične nezarazne bolesti sve se češće javljaju kao posljedica starenja stanovništva, ali pojavi bolesti snažno doprinosi i nezdravi stil života. Nezdrava prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti mogu uzrokovati pretilost, povišeni krvni tlak te povećane razine glukoze i lipida u krvi. Rizik za nastanak navedenih bolesti može

se smanjiti promjenom svakodnevnih navika, odnosno redovitom tjelesnom aktivnošću, zdravom prehranom, ali i prestankom ili smanjenjem korištenja psihoaktivnih tvari (alkohol, nikotin, droga). Često se zaboravlja da za cjelokupno zdravlje osobe nije dovoljno brinuti samo o tjelesnom, nego i o mentalnom zdravlju. Mentalno zdravlje je više od same odsutnosti mentalnih bolesti ili teškoća - ono je stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, produktivno raditi i sposoban je dati doprinos svojoj zajednici. Temeljno je za našu sposobnost da razmišljamo, osjećamo i komuniciramo jedni s drugima, zarađujemo za život i uživamo u njemu. Mentalno zdravlje je sastavni dio života te se doista može reći da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Um i tijelo su nerazdvojni, usko su povezani te međusobno djeluju jedno na drugo. Tjelesni zdravstveni problemi povećavaju rizik od razvoja mentalnih teškoća, ali vrijedi i obrnuto – teškoće mentalnog zdravlja utječu na nastanak tjelesnih problema. Teškoće mentalnog i tjelesnog zdravlja mogu jedna drugoj prethoditi, a mogu biti i posljedice ili rezultat interaktivnih učinaka. Oko trećine ljudi s kroničnim tjelesnim bolestima imaju probleme mentalnog zdravlja, najčešće depresiju ili anksioznost. Osim obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, ovaj tjedan se 1. travnja obilježio i Međunarodni dan borbe protiv alkoholizma. Ovisnost o alkoholu je najproširenija vrsta ovisnosti na našim prostorima. Kao što je ranije spomenuto, alkohol je jedan od čimbenika koji ostavlja negativne posljedice na tjelesno, a time i na mentalno i cjelokupno zdravlje čovjeka. Oštećuje gotovo sve organe u tijelu, uzrokuje pretilost, oslabljuje imunološki sustav, remeti spavanje, može negativno utjecati na društvene odnose i obavljanje posla. Također, može dovesti do ovisnosti o alkoholu, razvoja i pogoršanja anksioznosti i depresije, a povećava i rizik od samoubojstva.

Radi zaštite mentalnog i tjelesnog zdravlja potrebno je održavati pravilnu prehranu, redovito se baviti tjelesnom aktivnošću i dovoljno spavati. Izbjegavajte alkohol, cigarete i droge. Izdvojite dovoljno vremena za sebe i aktivnosti u kojima uživate. Održavajte stalni kontakt s obitelji i prijateljima te razgovarajte o onome što vam zadaje probleme. Ako osjećate da vam je mentalno zdravlje narušeno te se teško nosite s problemima, javite se stručnjacima u Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Nikola Petričević, magistar psihologije

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sati Subota prema dogovoru. Posjete psihologu obavezno prethodno dogovoriti na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com Čakovec, A. Šenoe 2a

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

UZROKOVANE

PROBLEME I ALKOHOLIZAM

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sati ČET: 09-12 sati Kontakt tel:

JVP ČAKOVEC uzima kredit za kupnju autoljestvi

Matija Horvat izabran za novog zapovjednika

Društvo je bogatije za šest novih članova, a na skupštini su podijeljene mnogobrojne diplome i zahvalnice

- Kupujemo veće ljestve čija je radna visina 42 metra za razliku od postojećih koje su niže za deset metara, kaže zapovjednik Kanižaj

Javna vatrogasna postrojba Grada Čakovca odlučila se za kupnju novih, većih autoljestvi. Prema riječima Mladena Kanižaja, zapovjednika JVP-a, ljestve koje sada

23. ožujka 2024. održana je 131. redovna izvještajna i izvanredna izborna skupština DVD-a Mala Subotica. Skupštini je prisustvovalo

40 članova Društva, mnogi članovi prijateljskih dobrovoljnih vatrogasnih društva, predstavnica VZMŽ-a i predsjednica VZO-a Mala Subotica Jadranka Sermek, predsjednik vijeća mjesnog odbora Mala Subotica Simon Kapelari i predsjednik Puhačkog orkestra općine Mala Subotica

Filip Horvat.

prihvaćeni od strane članova DVD-a.

imaju već idu svom kraju i vrijeme je za kupnju novih. Istina, dodao je kako se redovno servisiraju i još dobro služe, no tko zna u kojem će trenutku zakazati. Kako to

Za novog zapovjednika vatrogasne postrojbe Društva izabran je Matija Horvat, za novog člana upravnog odbora izabran je Dominik Kapelari, koji će ujedno obnašati dužnost zamjenika zapovjednika, a za novog člana nadzornog odbora izabrana je Danijela Golubić.

S novim ljestvama možemo i na vrh solitera

pri tehničkim intervencijama: Goran Golubić i Ivan Goričanec.

su morali veće posuđivati od varaždinskih kolega. Inače, s njima usko surađuju i često su jedni drugi na dispoziciji.

Nakon intoniranja himni i minuti šutnje za poginule vatrogasce i hrvatske branitelje, krenulo se s izborom radnog predsjedništva sjednice, a potom su podnijeta izvješća, blagajnika, Upravnog i Nadzornog odbora i zapovjednika za 2023. godinu te �inancijski plan i program rada za 2024. Sva izvješća, �inancijski plan i program rada jednoglasno su

Podijeljene su i mnogobrojne diplome i zahvalnice, pa su tako diplomu i uvjerenje o stjecanju zvanja vatrogasac primili: Niko Horvat, Danijela Golubić, Ivan Goričanec, Tomislav Kos, Mihael Goričanec i Marija Goričanec. Diplomu i uvjerenje o stjecanju zvanja

DVD ČUKOVEC

vatrogasac I. klase: Danijel Škvorc, Goran Fiak, Danijela Golubić, Ivan Goričanec i Mihael Goričanec. Diplomu i uvjerenje o stjecanju zvanja vatrogasni dočasnik: Paula Pintarić i Dominik Kapelari. Uvjerenje o usavršavanju specijalnosti za spašavanje

Uvjerenje o usavršavanju specijalnosti za gašenje požara otvorenog prostora i prijevoz helikopterom: Marijan Horvat, Saša Jambrović, Matija Horvat i posthumno Mladen Horvat. Za 10-godišnji uspješan rad u vatrogasnoj organizaciji vatrogasnu spomenicu primili su: Nina Horvatić i Tomislav Kos, a za 20-godišnji: Dominik Kapelari, Dario Kapelari i Go-

Naime, vozilom s ljestvama ne ide se samo na intervencije gašenja požara već su to često i one tehničke prirode. To može biti spašavanje osobe s visine, ulazak u zaključani stan i slično.

tine, u JVP-u će posegnuti za kreditom. Naime, cijena im se kreće oko 1,2 milijuna eura čemu treba dodati i pripadajuću kamatu jer planiraju rok otplate od 120 rata, dakle 10 godina.

tvrtki HIT-AJ d.o.o. iz Čakovca kao zahvalu na donaciji.

S obzirom na to da JVP ima 15 suvlasnika, odnosno toliko općina i gradova ima učešće u vlasništvu, svi će

Predsjednik Ivica Kovačić zahvalio se svim članovima što izdvajaju svoje slobodno vrijeme i čine ovo Društvo boljim, a posebice operativnim članovima DVD-a Mala Subotica koji su volontiranjem, nesebičnim radom i odricanjem u 2023. godini doprinijeli sigurnosti mještana Općine.

otplaćivati kredit. Najveći dio kolača ipak će pasti na Grad Čakovec čiji udio iznosi 56,64 % pa je JVP i od Grada moralo zatražiti dozvolu za kreditno zaduženje. Odluku da se slažu sa zaduženjem donosili su ovih dana i ostali suvlasnici.

(vv) Vatrogasne autoljestve na intervenciji

sve izazove koji se stavljaju ispred njih. Također, zahvalio je i bivšem zapovjedniku Mateju Obadiću na velikom doprinosu u usavršavanju i osposobljavanju operativnih kadrova te ga pozvao da i dalje prenosi svoje profesionalno znanje na dobrovoljne vatrogasce.

Tko su nagrađeni vatrogasci?

ran Golubić. Za 40-godišnji uspješan rad u vatrogasnoj organizaciji vatrogasnu spomenicu primili su: Mladen Jelenić, August Drvenkar i posthumno Mladen Horvat, dok za 50-godišnji uspješan rad vatrogasnu spomenicu primili su: Ladislav Juras i Josip Ciglar. Također, DVD Mala Subotica dodijelio je zahvalnicu Puhačkom orkestru općine Mala Subotica za izuzetan doprinos u organizaciji proslave 130. godina rada društva te

Pozvao ih je da se i dalje usavršavaju kako bi bili što bolji i spremniji odgovoriti na

Za kraj je predsjednik zahvalio i vatrogasnim veteranima koji su i dalje aktivni i sudjeluju u svim aktivnostima koje Društvo provodi.

spremno odgovarajući na izazove i promičući važnost humanitarnog djelovanja i vatrogasne službe.

Sve nedaće klimatskih promjena osjetili na svojoj koži

Vjerojatno ni jedno vatrogasno društvo u Međimurju nije imalo tako izazovnu prošlu godinu kao DVD Mursko Središće. Na svojoj koži osjetili su sav teret klimatskih promjena. Dva puta je zaprijetila Mura svojim izlijevanjem, pri čemu je posebno kritična situacija bila početkom kolovoza s rekordnim vodostajem Mure.

Na ovogodišnjoj skupštini istaknuti su članovi koji su proslavili 10 i 20 godina volontiranja u društvu U subotu, 9. ožujka 2024., članovi DVD-a Čukovec su se okupili na svojoj 93. redovnoj godišnjoj skupštini kako bi zajedno analizirali proteklu godinu i postavili smjernice za buduće aktivnosti. Skupštinom je predsjedao predsjednik DVD-a Anđelko Madić, dok su izvješće o radu, �inancijsko izvješće, plan rada i �inancijski plan iznijeli tajnik Božidar Zimić i blagajnik Dominik Mihoci. Tijekom 2023. godine, DVD Čukovec je nastavio svoju dugogodišnju tradiciju predanog rada i služenja zajednici. S 42 člana, društvo je održavalo redovne sastanke i radne akcije. Poseban naglasak stavljen je na aktivnosti usmjerene na prevenciju požara i edukaciju članova i lokalnog stanovništva. Kroz provođenje različitih akcija i edukativnih programa, vatrogasci iz Čukovca uspjeli su podići svijest zajednice o važnosti sigurnosti od požara i osposobljenosti za djelovanje u izvanrednim situacijama. Društvo je također aktivno sudjelovalo u intervencijama gašenja požara i drugim hitnim

situacijama kao što je bila ispomoć policiji u traženju nestale osobe na području Oporovca. Osim toga, osvježena je oprema i vozni park s ciljem da budu spremni za brze i učinkovite intervencije.

Vatrogasci su na teren izlazili čak 54 puta. Prvi požar na koji su izašli bio je na otvorenom prostoru kod Sitnica, a nakon toga isti mjesec su još dva puta izlazili na požare na otvorenom. U ožujku su gasili požar na dimnjaku u Križovcu i u istom mjesecu još šest požara na otvorenom, radi sušne godine i suhe trave. Veliki požar buknuo je na otvorenom prostoru preko Mure na području “Petdinarka”, gdje su požar gasili s vatrogascima s područja Lendave.

Također protekle godine DVD Čukovec primljen je u Vatrogasnu zajednicu Grada Preloga. Pristupanje ovom važnom vatrogasnom tijelu dodatno je ojačalo njihovu ulogu u lokalnoj vatrogasnoj

U svibnju su uslijedile velike kiše i opasnost od izlijevanja rijeke Mure. Zbog obilnih

kiša bilo je puno intervencija na ispumpavanju vode u obiteljskim kućama i dvorištima na području Grada. Još veća opasnost od izlijevanje rijeke Mure zaprijetila je u kolovozu, kada su vatrogasci DVD-a Mursko Središće bili ključni u obrani od poplave. Punili su vreće s pijeskom, držali prvu crtu obrane od poplave, ispumpavali poplavljene podrume, dvorišta, a nakon što se voda povukla, očistili su šetnicu koja je bila natoplje-

zajednici te omogućilo bolju koordinaciju i suradnju s ostalim vatrogasnim društvima na području grada. Vatrogasci Čukovca sudjelovali su i u pokaznoj vježbi “Marina 23”, što je dodatno unaprijedilo njihove vještine i sposobnosti. Također, redovito su sudjelovali u lokalnim događanjima poput mise povodom blagdana Sv. Florijana u Draškovcu, osiguranju autoslalom utrke “Fletni i Stekli” i drugim manifestacijama.

Naposljetku, DVD Čukovec želi zahvaliti Gradu Prelogu na podršci i suradnji, posebno na donaciji kombi vozila koje je društvo dobilo za potrebe svojih aktivnosti. Ovo vrijedno vozilo omogućava lakši i učinkovitiji prijevoz članova i opreme te predstavlja važan doprinos u jačanju kapaciteta DVD-a Čukovec. U novoj godini, osim kontinuiranog rada na prevenciji požara i obnovi infrastruk-

Na ovogodišnjoj skupštini istaknuti su članovi koji su proslavili 10 i 20 godina volontiranja u društvu. Za 20 godina nagrađeni su: Franjo Zadravec, Miroslav Jezerčić, Jako Jezerčić i Božidar Zimić, a za 10 godina volontiranja: Vinko Košak, Josip Slaviček i Nikola Orehovec. Također, četiri nova člana primila su diploma za stečeno zvanje vatrogasca: Abel Madić, Matija Mustač, Vanja Balent i Vitomir Marčec.

na blatom, granjem i drugim naplavinama.

Od požara koji su gasili ostao je zapamćen onaj praktički preko puta zgrade DVD-a Mursko Središće koji je buknuo na roštilju restorana Bajzovi dvori, koji je brzo ugašen, čime je spriječena veća šteta, jer je u neposrednoj blizini velika stambena zgrada. Nakon velike poplave u kolovozu, vatrogasci su gasili u daljnjem dijelu godine niz požara na otvorenom izazvanih paljenjem korova.

ture, društvo će se fokusirati na uključivanje novih članova i jačanje suradnje s lokalnom zajednicom. Planiraju se dodatne edukativne aktivnosti i sudjelovanje u različitim manifestacijama i natjecanjima kako bi se promovirale vatrogasne vrijednosti i osvijestila važnost zajedničke sigurnosti. Kroz svoj kontinuirani rad i suradnju s lokalnom zajednicom, DVD Čukovec nastavlja biti temelj sigurnosti i solidarnosti,

No unatoč zahtjevnim intervencijama koje su odradili prošle godine, posvetili su se i natjecanjima i radu s mladeži i djecom. Kao i svake godine sudjelovali su na i humanitarnoj utrci po stepenicama u Zagrebu. Nakon završetka aglomeracije pregledali su i prekontrolirali hidrantsku mrežu jer je iznimno važno da je ona ispravna za slučaj potrebe. Iznimno izazovne godine prisjetili su se i na Skupštini DVD-a Mursko Središće, kojoj

Prisutnima su se obratili gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek i ispred VZ-a Grada Preloga Mario Vrbanec koji su društvu čestitali na uspješnom radu, zahvalili se na suradnji i poželjeli puno uspjeha i sreće u budućnosti te pozdravili uključivanje sve više mladih u rad društva. (rd)

- Imali ukupno 54 intervencije, pri čemu smo dva puta branili građane od iznimno nabujale Mure i gasili učestale požare na otvorenom

je nazočilo 70-ak vatrogasaca članova DVD-a Mursko Središće i prijateljskih društava zajedno. Među njima su i bili PGD Spodnja Kungota i PGD Lendava iz susjedne Slovenije. Bila je to prigoda i za dodjelu priznanja. Daniel Lisjak primio je priznanje za zvanje vatrogasac. Priznanje za položenu specijalnost gašenje požara na otvorenom prostoru i prijevoz helikopterom primili su: Nikola Kraljić, Marko David, Patrik Vrbanić i Dejan Orehovec. (BMO)

Anđelko Madić, Franjo Zadravec, Božidar Zimić, Miroslav Jezerčić i Vinko Košak (Foto: Studio Vipro)

Piše: Roberto Dežđek

Ivan Goričanec, Danijela Golubić, Miroslav Kocijan, Goran Fiak i Mihael Goričanec

Ma�ja Horvat, novi zapovjednik DVD-a Mala Subo�ca

DVD Mursko Središće

DVD MURSKO Središće

MEĐIMURSKA KUHARICA

Recept plus

Sastojci:

- pile�na

- krumpir

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Hotel Castellum u Čakovcu s ponosom nosi četiri zvjezdice. Riječ je o business gradskom hotelu koji je prije svega namijenjen poslovnim ljudima, ali interijer ugostiteljskog dijela ovog hotela i tera-

Sastojci:

- pureći odrezak

- svinjski odrezak

- gljive

- češnjak

- bijelo vino

- �kvice

- paprika

- sol, papar

- lovorov list

- bučine sjemenke

- brašno

- jaje

- hajdinska kaša

- njoki

su osobito u toplijem dijelu godine rado posjećuju i svi ostali gosti. Hotel krasi bogat buffet doručak, velik izbor pića i napitaka. U prostoru hotela mogu se organizirati i različite prigodne svečanosti i tom se prigodom pripremaju različita jela nadahnuta domaćom i internacionalnom kuhinjom. Za našu standardnu rubriku Međimurske kuharice, djelatnik hotela Castellum Branimir Ribarić predstavlja jelo s dvije vrste mesa: puretinu i svinjetinu s njokima, hajdinskom kašom i umakom od gljiva. Jelo je pripremio kuhar Ivica Čehok. U nastavku slijedi recept jela.

U visokoj tavi na malo bijelog ulja i maslaca stavimo peći svinjski odrezak koji smo prethodno zarezali sa svake strane te začinili (sol, papar) i pobrašnili. Odrezak lagano zapečemo sa svake strane, izvadimo ga iz masnoće i ostavimo na toplom. Na masno-

Vino tjedna

Puretina i svinjetina s umakom od gljiva

ću stavimo narezane gljive (šampinjone ili druge vrste po želji), dodamo malo soli i papra i narezani češnjak te lagano pirjati dok gljive ne budu mekane. Podlijemo bijelim vinom. Dodamo svinjski odrezak te sve pirjamo još 15 minuta. U međuvremenu skuhamo domaće njoke, u drugoj posudi hajdinsku kašu (ne zaboraviti u nju dodati lovorov list), te na grill tavi ispeći tikvice i crvenu papriku. Puretinu posolimo i pripremimo za pohanje (brašno, jaja) te kod pohanja puretinu posipamo nasjeckanim bučinim sjemenkama. Dobar tek vam žele Ivica Čehok, Branimir Ribarić i ostali djelatnici Hotela Castellum.

Pušipel ClassicDvanajščak - Kozol

Uz pohanu puretinu, svinjetinu, njoke, hajdinsku kašu, pečene tikvice i papriku, treba poslužiti bijelo vino. Branimir Ribarić iz čakovečkog Hotela Castellum odabrao je za tu prigodu Pušipel Classic odnjegovan i proizveden u obiteljskoj vinariji Dvanajščak - Kozol (12 % alk.). Grožđe za ovo vino ručno je brano selekcijom na tri položaja vinograda (Mohokos, Okrugli Vrh,

Grofovo). Ovo je vino jedno od ponajboljih imena vinske reprezentacije vinarije Dvanajščak - Kozol i gdje god se pojavi na nekom predstavljanju, domaćim ili svjetskim izložbama, ubire ponajbolje ocjene. Kušajte i vi, uz predložena ili druga jela prema vašoj želji. Vjerujemo da će ocjena biti visoka jer se radi o provjerenom predstavniku vinu međimurskog podneblja. (rr, zv)

Savršen duopiletina i pomfrit

Priprema: Kad se pileće meso priprema na pari ono je mekano, zdravo i brzo gotovo. Najprije pileće odreske vilicom probodite na više mjesta. Zatim meso posolite, stavite u posudu i pokapajte narančinim sokom. Ostavite u hladnjaku oko pola sata. Piletinu stavite peći u veliku tavu s poklopcem. Pokrijte meso i pecite oko dvadeset minuta. U međuvremenu krumpir očistite, narežite na prutiće i malo prokuhajte

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Pizza s mozzarellom, cherry rajčicama i vinaigretteom od rajčice by Rudolf Štefan

Priprema: Pomiješajte brašno, 2 žličice šećera i sol u jednu zdjelu. Aktivirajte kvasac u malo mlake vode pomiješane s 1 žlicom šećera. U drugu zdjelu stavite mlaku vodu, preostali šećer i maslinovo ulje.

Kada je kvasac nabubrio, pomiješajte sve sastojke. Što budete duže mijesili, više glutena će se razviti i time ćete dobiti mekanije i prozračnije tijesto. Pazite da mijesite donjim dijelom dlana, a ne mikserom. Kada ste umijesili tijesto,

pustite ga da se diže na jedan sat. Što ga duže pustite to će biti prozračnije. Nakon dizanja, oblikujte ga u željeni oblik i pustite još 15 minuta.

Na oblikovano tijesto dodajte začinjenu passatu i mozzarellu. Pecite na 220°C 6-7 minuta (ako je pećnica slabija onda i 10 minuta). Ako možete, pecite na 250°C, što veća temperatura - to bolje.

Kada je pizza gotova, na vrh dodajte listiće bosiljka, cherry rajčice i vinaigrette od rajčica.

- sol

- ajvar

u slanoj vodi, gotovo dok ne omekša. Izvadite krumpir iz vode, obrišite papirnatim ubrusom i stavite peći na vruće ulje kako bi porumenio s obje strane, sve dok ne poprimi lijepu rumenu boju. Na tanjuru poslužite piletinu i pomfrit te dodajte ajvar, kečap ili majonezu (po želji). U slast! (rr)

Sastojci za �jesto:

500 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova

300 grama mlake vode

35 grama ulja

2,5 grama suhog kvasca

15 grama soli

5 žličica šećera

Sastojci za nadjev:

120 ml šalše od rajčica (začinite s 2 grama soli, 10 ml maslinova ulja i 1 gram origana)

10 listova svježeg bosiljka

100 grama svježih cherry rajčica

50 ml vinaigre�a od rajčica

120 grama mozzarelle

Sastojci za vinaigre�e od rajčica:

300 grama cherry rajčica

75 grama maslinovog ulja

75 grama suncokretovog ulja

50 grama jabučnog otca

3-4 lis�ća bosiljka sol, papar

Branimir Ribarić

MIRJANA BRDAR iz Žabnika

Pletenicu iz krušne peći voli cijela obitelj

Okupljanje oko stola svima je važan dio blagdana, pa je lijepo druženje u obiteljskom okruženju dugogodišnja tradicija

Piše: Aleksandra Sklepić

Iza nas je Uskrs, najveći blagdan, za koji se ništa ne prepušta slučaju. Sve je bilo savršeno; za ručak su bili izabrani posebni jelovnici, od najboljeg mesa, patke, purice ili pileta, za prilog obavezni mlinci ili domaći pečeni krumpir, zelena salata svježe ubrana iz vrta i više vrsta kolača za desert nakon obilnog ručka. U obitelji Brdar u Žabniku Uskrs nikada ne prolazi bez velikih priprema: kako su oni nadaleko poznati po kruhu koji pripremaju u domaćoj krušnoj peći, za uskršnji je stol jako bitno i kakvim će se kruhom počastiti.

Mirjana Brdar stoga nam je otkrila recept za domaći kruh koji ona za Uskrs peče za svoju obitelj. Rado ga ispeče u obliku lijepe pletenice, a ponekad, kad joj to dozvoljavaju obaveze i kad dobije inspiraciju, na stolu se nađe i slasni uskršnji zeko koji krasi bogat stol uređen i dekoriran posebno za Uskrs. U mojoj obitelji kruh pečemo u krušnoj peći, ispričala nam je Mirjana. Osim kruha, pečemo i brojne druge domaće kolače, a ja sam preuzela nasljeđe od mame, iako i ona aktivno peče i priprema mnoga jela i kolače. Mnogo me toga ona naučila, a meni

Pletenica

Sastojci:

- 40 grama kvasca

- pola litre mlijeka

- 2 žlice šećera

- 1 kg glatkog brašna

- 1 žlica svinjske masti

- 2 jaja

- 1 ravna žlica soli

Priprema pletenice: Kvasac i 2 žlice šećera rastopiti u toplom mlijeku.

Ostaviti da se kvasac digne. Dodati brašno i ostale sastojke te umijesiti. Ponovno ostaviti na toplom da se digne te staviti peći na jako zagrijanu pećnicu oko 1 sat, da pletenica dobije lijepu boju. U krušnoj peći pletenica se peče 45 minuta, a u električnoj pećnici oko 1 sata.

nije teško, jer volim taj posao i u njemu uživam. Izrađujemo i domaće tjestenine, mlince, pečemo svakojake dizane kolače, klipiće, perece i slično. Sve na našem stolu mora biti domaće, rekla nam je Mirjana. Mirjana je aktivna članica HKUU-a Sveti

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati

za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 08. travnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 12. travnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnica: Draga Čuček iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Mirjana Brdar s pletenicom i uskršnjim zecom za svečani obiteljski ručak

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Martin te s njima sudjeluje u brojnim aktivnostima, posebno onim vezanim za očuvanje tradicije svetomartinskog kraja. U Osnovnoj školi Sveti Martin vodila je i radionicu izrade domaćih kolača za učenike i rado se odaziva na sve pozive koje Udruzi upućuje Škola ili lokalne druge udruge. Kulturna baština Svetog Martina i Međimurja općenito važna je cijeloj obitelji: suprugu Matijasu, te sinovima Josipu (21) Ivanu (15) i Marku (9), kao i Mirjaninim roditeljima Rozaliji i Ivanu. Svi su oni, a posebno muški dio obitelji, poznati aktivni glazbenici i čuvari tradicije ovog lijepog sela uz Muru. Okupljanje oko stola svima je važan dio blagdana, pa je lijepo druženje u obiteljskom okruženju dugogodišnja tradicija. Pletenica iz krušne peći rado je viđena na stolu u svakoj obitelji, pa Mirjana preporučuje da se naše kuharice svakako iskušaju u pripremi ovog slasnog peciva.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

br. 1490

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 08. travnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 12. travnja 2024.

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

Mnogi će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka koje su ih kočile. Bit će to napredak u vašim osobnim odnosima. Druga strana će vas podržati i razumjeti. Nitko se ne voli baviti nečim što smatraju gotovim, ali zaostatke ćete morati rješavati. Male financijske brige.

Malo je vjerojatno da ćete olabaviti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Razmislite. Postavili ste stvari na njihovo mjesto i sad ćete raditi mirnije. Bit ćete kreativni.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.)

Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života, povremeno ćete morati odgoditi neki ljubavni susret. Potrudite se da nekim darom pokažete pažnju partneru kako se ne bi osjećao zapostavljen. Samci će spajati ugodno s korisnim. Dobit ćete dodatne bodove. Neki usavršavaju svoja znanja.

Možete očekivati mirne ljubavne dane. Ako je prije zapelo između vas i partnera, sad ćete se oboje otvoriti i sami od sebe počet ćete se povjeravati jedno drugome. To će ojačati vaš odnos. Samci će težiti sigurnosti pa će tražiti samo ozbiljnu vezu. Dat ćete sve od sebe da uspijete.

LAV (23.7. - 23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Povremene nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim reagiranjem ili sa sitnicama. Suzdržite se od komentara i usredotočite na ono što je dobro i ono što je važno. Tako ćete se oboje osjećati bolje i biti mirniji. Treba ostati sabran i profesionalno odraditi svoj dio posla.

U ljubavnom životu bit ćete usredotočeni na svakodnevicu. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete manje zahtjevni nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na običnim mjestima i bez pritiska da je moraju naći. Sve ćete se bolje povezivati s ljudima iz struke.

VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, mogli biste nekoga upoznati, barem za ugodan razgovor uz kavu. Neki će potrošiti više od planiranog kako bi impresionirali dragu im osobu. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu i unatoč povremenom umoru, vi ćete raditi lakše.

U vašim osobnim odnosima ovih će dana vladati opuštenost i ugodno ozračje. Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Ne mora baš sve biti onako kako vaš partner želi. Vi ćete se bez problema prilagođavati čas jednom, čas drugom.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) JARAC (22.12. - 20.1.)

Vaš ljubavni život ovih će dana biti prosječan. Bit ćete više manje zadovoljni, ali ne toliko da bi se moglo reći da ste presretni. Bit će zabavljanja, ali i ugodnih doživljaja u ozračju vlastitog doma. Neki će zrelo smanjiti svoja očekivanja. Bit će i onih koji će s lakoćom razmjenjivati nove informacije sa suradnicima. Nećete izbjeći dnevne stresove.

Svoju zavidnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to iskreni trud s važnim rezultatima. Poslužit ćete se novim idejama koje će povremeno iznenađivati drugu stranu. Ništa vas neće zaustaviti u izražavanju emocija. Učvrstit ćete stečene pozicije i povremeno se ponašati kao pravi vođa.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) RIBE (20.2. - 20.3.)

Vjerojatno ćete smanjiti izlaske, a više vremena provoditi na sasvim običnim mjestima. Oni koji još traže srodnu dušu baš tu bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkrivati koliko sitnice život znače. Pred vama su neke nove mogućnosti, ali samo ako ćete se snaći u novim suradnjama.

Ne gnjavite partnera s dokazima ljubavi jer to nitko ne voli. Trenutačno vam je sasvim dobro, a vaša mala nesigurnost samo je plod vaše mašte. Shvatite da ne postoji garancija ni za što na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati bolje. Rad iz sjene bit će vam najugodnija opcija.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1489

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Likovna baština iz muzejske zbirke židovske općine Zagreb

U petak, 5. travnja, u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u 18 sati otvaramo izložbu s reprezentativnim djelima umjetnika židovskog podrijetla. Djela datiraju u 20. i 21. stoljeće i prezentiraju neka od antoloških djela hrvatske povijesti umjetnosti

Pripremila: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica

Izložbom u Muzeju Međimurja Čakovec vrijedan izbor iz likovnog fundusa židovske općine Zagreb drugi se put predstavlja javnosti. Prvi put izložba je predstavljena zagrebačkoj publici u Galeriji Kranjčar 2022. godine.

Zbirka je godinama sakupljana zahvaljujući donacijama brojnih umjetnika, uglavnom židovskog porijekla te predstavlja estetsko-stilski pluralizam umjetničkih pojava i karakteristične autorske vokacije od moderne do transmoderne. Radi se o vrlo poznatim imenima hrvatske povijesti umjetnosti 20. i 21. stoljeća koji su se bez obzira na predznak židovstva dokazali i ostvarili kao vrhunski umjetnici. Na izložbi imamo prilike vidjeti čak 51 djelo nastalo u razdoblju od 1913. do 2008. godine, najviše slikarstva i u nešto manjoj mjeri kiparstva i keramike. Riječ je o sljedećih 29 autora: Oskar Herman, Milan Steiner, Hinko Juhn, Stella Skopal, Eugen Feler, Duško Šibl, Rafael Talvi, Adolf Weiler, Alfred Pal, Maja

Hajon, Marta Erlich - Tompa, Valerija Singer, Melita Kraus, Predrag Goll, Vera Fischer, Vera Dajht Kralj, Peter Weisz, Vesna Vinski, Ivan Rein, Ivan Čerić, Bruno Mascarelli, Karlo Sirovy, Viktor Bernfest, Rene Bachrach Krištofić, Zlatko Bourek, Toni Franović, Tamara Ukrainčik, Živa Kraus i Ina Druter.

Umjetnost autora židovskoga porijekla na našem području nije do sada bila obrađivana kao zasebna cjelina za što, do osnivanja Židovskoga muzeja u Zagrebu 2016. godine, nije bilo potrebe. Židovske umjetnike međusobno ne

povezuje nikakav manifest, deklarativna ikonografija ili stilska jedinstvenost. Njihova umjetnost ni po čemu se ne razlikuje od one koju producira sredina u kojoj žive, a kao i svugdje, i ovdje individualna snaga pojedinca određuje kvalitetu i inovativnost djela. Židovskom kulturom sve do kraja 19. stoljeća vladao je ikonoklazam s obzirom na to da je židovska religija branila figurativne prikaze Boga smatrajući da ga ljudska ruka ne može dočarati. Ni kipovi ni slike izrađeni po ljudskom modelu nisu bili poželjni jer se time ugađa čovjekovoj taštini. Početkom 20. stoljeća pojavila se apstraktna umjetnost koju su židovski umjetnici objeručke prihvatili jer se bespredmetno izražavanje ne protivi učenju Tore kao ni Božjim zakonima. Umjetnici židovskoga porijekla bili su jedni od inicijatora svjetskih modernističkih pokreta te su odigrali značajnu ulogu u kreiranju suvremenih umjetničkih izričaja. Da spomenemo neke: Marc Chagall, El Lissitzky, Naum Gabo, Antoine Pevsner, László Moholy Nagy, Frida Khalo, Amedeo Modi-

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Skopal

gliani, Barnett Newmann, Marck Rhotko, Roy Lichtenstein, itd.

Što se tiče hrvatskih imena autora koji su predstavljeni na izložbi, oni su već godinama prisutni u stalnim postavima hrvatskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Izložba je nastala u suradnji židovske općine Zagreb, Muzeja Međimurja Čakovec i židovske općine Čakovec.

Hinko Juhn: Amazonka/Dijana s lukom i strijelom 1917.

Vera Dajht Kralj i Stella Skopal, keramički ukrasni tanjuri, 1970-tih

Melita Kraus: "Sirena" 2010.

Stella

"Antropomorfna vaza" 1975.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Opet sve toplije

VREMENSKA SLIKA: Kraj ožujka obilježila je jaka južina, najviše temperature i najviše sunca smo imali baš tijekom uskrsnog vikenda, ali uz dosta jak vjetar i puno mutnoće zbog afričkog pijeska. Temperatura se kod nas držala između 26 i 29 °C. Kratko pogoršanje s pljuskovima krajem ponedjeljka i tijekom

utorka nije bitnije narušilo ovu toplinu i proljetni ugođaj jer se prema kraju tjedna opet očekuje puno sunca i topline. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Prognoza za petak pokazuje lijepo i pretežno sunčano proljetno vrijeme uz dosta visoku popodnevnu tempera-

turu oko 23 Celzijeva stupnja. Puhat će umjeren zapadni ili jugozapadni vjetar, a samo povremeno može biti umjerene naoblake.

Za vikend dodatno zatopljenje. Oba dana očekujemo lijepo, suho i većinom sunčano vrijeme uz južinu. To znači da će i noći i dani postajati sve topliji pa će dnevna tem-

Pučka meteorologija

Travanjsko vrijeme potjera sedam puta dnevno ratare s polja

peratura za vikend ponovno dohvatiti 25 Celzijevih stupnjeva, u nedjelju možda čak i 27 °C. Nadajmo se da vjetar neće previše puhati, čini se da će ipak biti mirnije nego prošli vikend. Trebamo već misliti i na UV indeks, mjeru štetnog sunčevog zračenja. Ako ćete biti duže na otvorenom, zaštitite se od jakog sunca, osobito između 11 i 16 sati.

Početkom sljedećeg tjedna i dalje vrlo toplo, praktički ljetno vrijeme jer bi u ponedjeljak i utorak temperatura zraka u popodnevnim satima mogla narasti sasvim blizu ili čak do 30 Celzijevih stupnjeva. Nastavlja se južina uz umjeren, mjestimice i jak jugozapadni vjetar.

Tek tamo oko srijede postoji mogućnost za lokalne pljuskove s grmljavinom, vjerojatnije kako se dan bliži kraju. Još je teško reći koliko

bi kiše palo jer će se raditi o onim proljetno-ljetnim pljuskovima. U drugoj polovici tjedna bi vrijeme onda trebalo biti promjenjivije i malo svježije.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 4.4.2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 7. 4. 1943. godine u mjestu Plase snijeg od 20 cm uz buru

• 12. 4. 1834. godine rođen Ivan Strožir, prvi zagrebački meteorolog

• 13. 4. prosječni početak toplije polovine godine

SKANDINAVKA VICOTEKA

Bogu hvala!

Vratio se Perica iz škole, pa kaže mami:

- Mama, učiteljica me pitala imam li brata ili sestru koji idu u našu školu.

- I što si joj ti odgovorio?

- Naravno da nemam.

- A što je učiteljica rekla na to?

- Hvala Bogu!

Neuspjeli pokušaj

Razgovaraju dva prijatelja:

- Jednom sam pokušao živjeti bez kave, cigareta i alkohola.

- I kako ti je išlo?

- Bilo je to najtežih pet minuta u mom životu.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Kaj bo itak politika od mene naprajla? Moram vam priznati, a ne bi da bi mogel zdržati, kak sam jako najgerek kaj bode itak tua politika naprajla os mene? Si mi skupa smo to biračko telo Lepe naše na štero si računajo, očem reči, kak levi tak desni, a i oni izmeđo. Kam god se obrnem si očekuvlejo od mene kaj jim dam svojega glasa, a nebrem sima dati jerbo sam jenoga imam. I komo ga nek unda dam, komo ga nek fteknem? Dok smo hodali glase davat v nedelo unda je to le�ko bilo, ak si ne znal komo bi svojega dal unda sam ne išel v krčmo na biračko mesto nek sam odišel k sosedi Bariki i tam sam se malo zaigral, joj sam dal svojega, očem reči, fteknul i vrnul sam se dimo kak da sam zbavil svojo biračko obavezo. Ali ve dok bodemo hodali glase davat v sredo ve nebreš ostati doma i ne iti na posel, a kaj ne bi išel glasa davat. Još bi nekak bilo da bi nešči nekaj nudil, ali si sam nekaj obečuvlejo i iščejo mojega glasa. Moram vam i to reči, nebrem niti po noči spati jerbo furt si gruntam komo bi itak svojega dal (za Bariko ga šparam), a kaj nej glasa potepel. Teca Franca mi furt pripoveda: Jožek, pamet v glavo, pazi kaj delaš, pazi komo ga boš dal! Ona tak meni govori, a niti sama ne zna komo bode svojega dala?

Kaj me košta, idem malo natepem lepšo polovico politike

Ne verjem da vi ruon nikaj ne znate kaj se ljudi spominajo za politiko, očem reči, kak se furt i navek pripoveda kak je politika �ljundra. Makar so i žene došle v politiko, ali još je nišči ne rekel kak je politka nekaj drugo. Makar sam nigdar ne rekel da so političarke to kaj se ljudi za jiv spominajo, ali moral sam malo poljuknuti kaj se nudi nam kak biračkomo telo na ženskoj političkoj pozornici. Nejpredi sam nabasal na Sandro Benčič, štera bi štela biti premijerka, a neče biti �iškalica makar je osemnajst ler študerala pravo i zakone. Ona verje da jeda družina i jene pajdašice

Da sam sabornik, mala moja, je li bi me štela?

se Morejo, pak unda i ona se more. Čuda je leži biti premijer jerbo �iškali morajo i nekaj znati makar jo nišči ne pita kak je dugo študerala? Odma polek je na prvi linije (Radničke) fronte je Kata Pejovič ili kak jo partiski pajdaši zovejo „Kata šmajser.“ I ona bi štela nekaj biti vu toj našoj sabornici. Ne sam trebal dauko iti i naletel sam na nejjakšo karto na levoj strani vulice, a to je Anka Mrak Taritaš. Jo bije Glas jerbo osi glasa joj nišči drugi nikaj nebre. Več dugo je leva strana ne mela tak jakoga kandidatlina. Če duže dale nahajam se Spametneše političarke. Koga si nek mali čovek, kak sam napriliko ja, zbere je li bo si zebral Dalijo Oreškovič ili pak Marijano Puljak? Koga? Ak znuomo da je jena Spametneša od druge? Morem vam reči da sam dosti dugo bil na ženskoj strani, ali sam si nikaj ne prebral. I nikaj sam ne spametneši. A dok so žene, očem reči, političarke vu pitanjo tu nebrem nikaj teco Franco pitati. Kuliko vidim i dale bom si gruntal cele dneve i noči komo bodem ipak na krajo svojega dal.

Najte me krivo razmeti… Če si čovek duže grunta na se zadje dojde do toga kak so nejglasneši za svoje sabornike Zoki Milanovičov i Drašek Plenkovičov. Zoki furt pripoveda kak Plenkijovi ministri kradejo naše, a nikaj ne pripoveda o tomo čije so krali jegovi ministri. Istina Božek da smo mi mali ljudi, mi biračko telo je malo bedasti, ali smo ne tak bedasti kaj bi veruvali kak so Zokijovi ministri bili poštejaki. Poštejaki so ruon ne bili, ali se hajdi toga kaj so delali prekesno zazvedilo. Če duže dale vejč toga dojde na svetlo dneva, a za svastika na Poljudo se nigdar ne zazvedilo što jo je naručil, a što narisal makar Torcida se zna. Znuomo da je to zdavja bilo, jeno deset let je minulo, ali smo ne pozabili kak je ondašji esdepeov minister Slavek Liničov zmislil predstečajno nagodbo štera je bila nejvekša pljačka hrvackoga gospodarstva. Jenima so zeli, a drugi so kaserali. I to ne male peneze. Kuliko toga smo več mi mali ljudi platili? Tak čuda kaj i sami sebe spituvlemo de smo zeli tulikše peneze. I ne sam to, tuliko

toga se je v Lepoj našoj pokralo, a još je dosti toga ostalo. Da je ne pak se nej tuliko političarov borilo kaj znova dojde do cugli vlasti, jerbo da ga ničega ne ne bi se niti nišči cukal kaj bo gospodaril z praznom kasom!

Pripoveda se kak je Zoki Milanovičov čuda jakši igrač od Drašeka Plenkovičovoga? No, neso to pokazale sakefele ankete nek jena obična ali malo jakša vaga!

Mi smo nejmenša županija pak nemamo reko nek sam potoka

Kaj vam nek rečem nek ono kaj čujem. Pripoveda se seposod i to se glasneše i glasneše kak "Reke pravde" tečejo i tečejo… No, morem vam reči da se čuda vejč pripoveda nek to pravzuaprav moremo videti. Napriliko, si znamo kak je naša Međimorska županija nejmenša v Lepoj našoj i unda je ne nikaj čudno kaj mi imamo potoka, a ne reko. A naš potok se zove Trnava i on teče sam unda da dežđ ide i to duže od dva dni. Kak sam več rekel naš potok teče dok ga je vode, kak je bilo minuli tjeden, a suhi je skorom celo leto i ova leva koalicija ga je ne napunila. Preslaba je, a i Drava pre Varaždino je nekša plitka i ne teče nek mili.

Cekeri i korpice bez politike

Minulo nedelo, na Vuzem, nosili so se na blagoslov Vuzmeni zajtreki kak je to red odnavek. Zajtreki se nosijo v cekerima i korpicama, a nejveč so jiv donesle, kuliko sam mel za videti, žene. Neje to nikaj čudnoga da znuomo kak žene držijo pre saki hiži nejmeje tri vogle i unda nesejo zajtreke v cirkvo na blagoslov jerbo tak važnoga posla nebrejo dati moškima v roke. A niti se moški preveč niti ne rivlejo k tomo poslo. Kuliko sam mel za videti, a i za čuti, niti v jenoj korpici, a niti pak v niti jenomo cekero ga ne bilo politike kaj znači da so naši župniki ne mogli blagosloviti politko jerbo jo je nišči ne donesel. Ve znate da politika štera nas bode dočakal sesemnajstoga aprila na birački mesti je ne blagoslovlena!

Marljiva Katarina Vrbanec

Katarina Vrbanec, penzionerka iz Ivanovca iz Oldtimer kluba Međimurje, na nedavnom okupljanju oldtimera u Svetom Martinu na Muri spremala je i posluživala ukusnu hranu. Rekla nam je da u društvu oldtimera uvijek uživa, a ovom prigodom nahranila je više od 250 ljudi. Za kraj je dodala da u pravom društvu nikad nije problem pomoći. (rd, foto: foto: Zlatko Vrzan)

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak