Međimurske novine 1491

VANDALI uništili novu turističku atrakciju

Ljudi moji, Kaolduš postoji!

Narkomanske igle zakopane u pijesku sportskog parka? MALI MIHALJEVEC

OPĆINE DONJA DUBRAVA i Legrad nikako do dogovora 20-godišnja bitka za karaulu Florijan Bobić

ANKETA

POD VUROM

Nejdem na izbore, ali se žalim

Izbori su sve bliže. Ono oko čega se godinama lome koplja, a da je vezano za izbore, jest izlaznost na iste. Ako izađemo na izbore, direktno sudjelujemo u odabiru vlasti. Ipak, tu je i druga strana, ako ne izađemo na izbore, imamo vlast koju su odabrali drugi. Jedan od najčešćih argumenata za neizlaženje na izbore je “Si su oni isti’’ i “Nemam za koga glasati’’. No, ako ne izađemo na izbore, već taj dan sjedimo kod kuće,

imamo li pravo žaliti se na ono što su odabrali drugi. Jer mi smo svoje pravo prokockali. Zanimljivo, zar ne? Stoga smo pred još jedne u nizu parlamentarne izbore provjerili kakvo ozračje vlada u Međimurju te hoće li naši Međimurci i Međimurke izaći na glasanje. U nastavku doznajte kakav je stav po tom pitanju u našoj sredini. Najbolje bi bilo izaći, pa i ako poništite listić. (Paulina Topolko, Foto: Zlatko Vrzan)

Andreja Krištofić (Čakovec)Da, ja ću izaći na izbore, ali i moji. Još uvijek nisam sigurna za koga ću glasa�. Neću prije odlučiva�, nego na lis� kad vidim. S dosadašnjim zastupnicima iz Međimurja, a koji su bili u Saboru, sam zadovoljna. Inače ne izlazim na izbore, ali sad hoću. Vidim da ih dosta sad izlazi, pa je i to po�caj.

Franjo Varga (Čakovec)Naravno, ja ću izaći na izbore. Znam već i za koga ću glasa�. S dosadašnjom vlas� sam taktak zadovoljan. Uvijek može bolje, a ovo je sad bilo vrlo solidno. Ne sviđa mi se baš ideja oko toga da su izbori u srijedu. Tradicionalno su bili u nedjelju, a ovo je tak.

FOTO tjedna

Podrumski hodnici dobili novo ruho

Akademska slikarica te profesorica u Gospodarskoj školi Čakovec, Rusa Trajkova, s učenicima (Ivana Marđetko, Mirna Novak, Luka Pod-

gorelec, Erik Višnjić, Matija Sakač) završnog razreda pismoslikara i njihovom asistenticom Svitlanom Tyshchuk, ovih dana oslikava po-

drumske hodnike Županijske bolnice Čakovec. Nakon što su prethodno oslikali Odjele pedijatrije, otorinolaringologije, željezničku stanicu

OPORBA BOJKOTIRALA nastavak sjednice u Donjoj Dubravi

Buzovec i obiteljski centar u Čakovcu, ova vrijedna ekipa uljepšala je i nekad turobne hodnike čakovečke bolnice. (rd, foto: Zlatko Vrzan)

Sjednica je nelegalna!

Saga u Donjoj Dubravi nastavlja se i dalje. Prošlotjedna sjednica Općinskog vijeća koju je prekinuo njen predsjednik

Krunoslav Bedi (Čakovec) - Ja neću izaći na izbore jer sam službeno odsutan taj dan. Ne želim izlazi�. Tko veli da mi oni uopće nešto pružaju. Tu su samo vlas�� interesi, posao i laktarenje. Oni sami ne znaju kaj zastupaju. Bio sam i vijećnik, vidio sam kako to sve funkcionira. Ajmo filozofirat, što uopće biramo?

Elizabeta Kožul (Čakovec) - Da, izaći ću na izbore. Uvijek sam išla od 18. godine, na svakim izborima sam bila. Jedino jednom nisam mogla glasa� jer mi je istekla osobna, pa nisu prihva�li onaj lis�ć. Znam već i za koga ću glasa�. Radije bih glasala za pojedince, nego za stranku. Pa se onda iskombinira. Ali, nažalost nije moguće zbog sustava.

Josip Švenda (Čakovec) - Izaći ću glasa�, da. Dobar je potez da su izbori u srijedu i mislim da ima razloga za to, sviđa mi se. Znam za koga ću glasa�, imam već nekog u vidu. S ovima na vlas� nisam zadovoljan, posebno ne s vrhom. Ne da može bolje, nego mora bolje. Hoćemo li dobi� bolje? Nećemo.

Josip Ribić trebala je biti nastavljena ovog tjedna, točnije u utorak, 9. travnja. Međutim, zbog nedolaska oporbenih vijećnika nije bilo kvoruma pa nije održana.

Ovo je bio već treći pokušaj održavanja sjednice na kojoj se, između ostaloga, trebao usvojiti prvi ovogodišnji rebalans proračuna. Prva nije bila održana zbog nedostatka kvoruma, druga je prekinuta za što oporba navodi da je učinjeno nelegalno, a treća također nije imala kvorum. Samo da podsjetimo, sjednicu je jednostrano prekinuo predsjednik Vijeća nakon što je oporba bila protiv rebalansa proračuna pa je on pao.

A oporbenjaci nisu glasali za rebalans jer u njemu nisu bila predviđena sredstva za uređenje ambulante opće medicine koja se mora iseliti s postojeće lokacije zbog prenamjene zgrade u Palaču međimurske popevke.

Prema riječima Josipa Ribića, predsjednika Vijeća, neizglasavanjem rebalansa proračuna upitno postaje preko 6.000.000 eura predviđenih za provođenje projekata u Donjoj Dubravi, od kojih se većina odnosi na Palaču međimurske popevke te dva Interreg projekta. Upitno je i 85.000 eura rebalansom predviđeno za uređenje ambulante u prostorima Općine. Oporba, koja trenutno ima isti broj vijećničkih ruku kao i vladajući, osim što smatra da je sjednica nelegalno prekinuta, smatra i da je nelegalno

NAGRADA Simply the best

Još jedna turistička nagrada stiže u Međimurje. U Biogradu na Moru proglašeno je najboljom destinacijom godine u kontinentalnom turizmu.

Međimurje je jednostavno – najbolje! Tako glasi i naziv

nagrade u turizmu, Simply the best, koja se, kontinuirano od 2010. godine, dodjeljuje za inovativnost, kreativnost, kvalitetu i unapređenje turističke ponude, a primilo ju je 63 pojedinaca i tvrtki iz turističkog sektora.(vv)

sazvan njen nastavak. Treba reći da su se sada u proračunu našla sredstva za ambulantu.

- Nismo htjeli doći. Dobili smo i usmenu potvrdu županijskih službi da se sjednica ne može samo tako nastaviti, poručio nam je jedan od oporbenjaka.

Ograđujući se od konkretnog odgovora, u Županiji su ih uputili na ministarstvo upravo koje je oporbenjacima bila iduća adresa. Nažalost, do zaključivanja naših novina odgovor iz ministarstva još nije stigao pa se ne zna još daljnja sudbina. I dok se oporba poziva na sazivanje nove sjednice, vladajući se protive i to s razlogom. Naime, OV Donje Dubrave trenutno ima 8 vijećnika jer je Petra Špoljar podnijela neopozivu ostavku na mjesto vijećnice, a njena zamjena još nije prisegla. Odnos snaga promijenio se i odlaskom Ane Duhović iz vladajućeg HNS-a u nezavisne, tako da na 4 oporbenjaka ide 4 vijećnika vladajućih. Sazove li se nova sjednica, na njoj bi trebala prisegnuti nova vijećnica čime bi vladajući bili u manjini. (vv)

,Ma�ja Posavec, Jelena Berečić i Rudi Grula na dodjeli nagrada

Josip Ribić, predsjednik OV Donja Dubrava

DONOSIMO KANDIDATE na listama (II)

Tko su međimurski kandidati za Sabor

- Birači mogu glasovati i preferencijalno za određene kandidate na listi, pa čitateljima donosimo uvid u kandidate koje do sada nismo objavili

Za ulazak u Hrvatski sabor kandidira se 16 lista. Kroz tri broja Međimurskih novina donosimo fotogra�ije međimurskih kandidata na listama. Birači mogu glasovati i preferencijalno za određene kandidate na listi, pa našim čitateljima donosimo uvid na kojim se sve listama nalaze Međimurci. U ovom broju objavljuje-

ZZJZ Međimurske

mo kandidate s listi koje još nismo objavili. Na listi Autohtona –Hrvatska stranka prava – Dražen Keleminec, na 4. mjestu se nalazi David Lešnjak. Na listi Fokusa i Republika na 4. mjestu je Darko Zver. Na listi odlučnost i pravednost na 10. mjestu nalazi se Zdenka Perić. Na listi Stranke Ivana Pernara na

trećem mjestu se nalazi Ivan Livaković. Na listi Domovinskog pokreta, prava i pravde, Demokratskog HSS-a i Zelene liste, Draga Keler se nalazi na 8. mjestu. Na listi Hrvatske stranke građanskog otpora nalazi se Šte�ica Huseinović i to na trećem mjestu. Na listi Mosta, Hrvatskih suverenista, Hrvatske konzervativne

stranke i Nezavisne liste mladih nalazi se Marija Hertelendi na 3. mjestu, Ivana Šlezak na 11. mjestu i Stjepan Damiš na 13. mjestu. Na listi Možemo! – Politička platforma Hoćemo pravedno nalazi se Marija Holetić na 13. mjestu.

Na listi Radničke fronte nalazi se Goran Strahija na 14. mjestu. (BMO)

Za liječenje pacijenata što efikasnijim antibiotikom

U prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije predstavljen je u četvrtak novi uređaj “Maldi-tov” za dijagnostiku i identi�ikaciju bakterija i virusa, značajan za javnozdravstvenu djelatnost u Međimurju, s obzirom na brzinu i mogućnost identi�ikacije velikog broja bakterijskih i gljivičnih vrsta.

Ovaj uređaj nam omogućava da u najkraćem mogućem roku vrlo precizno odredimo uzročnika bolesti i da tako liječnicima damo jasnu informaciju na temelju koje će oni moći koristiti odgovarajući antibiotik. Cilj nam je da pacijente liječimo e�ikasnim antibiotikom najužeg spektra, misleći na dobro pacijenta, ali i na budućnost

Ines Novak, dipl.ing. mol. biol. i dr. Marina Payerl-Pal, ravnateljica uz novi uređaj

zaustavljanja trenda razvoja rezistencije na antibiotike, naglasila je Marina Payerl-

Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

U SRIJEDU izlazimo na parlamentarne izbore

Za koga glasati?

Za koga glasati? – pitanje je koje si najčešće postavljamo u neformalnim razgovorima. Koliko puta ste čuli odgovor: “Mene politika ne zanima ja sam apolitičan i zato ne idem na izbore. Nemam za koga glasati.”

To je laž kojom zavaravamo sebe i druge i izbjegavamo osobnu odgovornost. Političke opcije s time i računaju da birači ne žele preuzeti ozbiljnu odgovornost i zato u kampanji svraćaju pozornost na sve drugo, samo ne na ono što muči građane.

Zbog toga u ovoj kampanji slušamo hrpu �loskula i praznih obećanja. Bacili su nam “kost ustavnosti” da oko nje glođemo kao da smo na izborima za Ustav, a ne donošenju odluke u kojem pravcu ćemo razvijati Hrvatsku.

Politika se tiče svakoga i ulazi u svaku poru života. Ona je svugdje oko nas i u udarnoj rupi na cesti u vašoj ulici. U tome kupujemo li jogurt ili salamu skuplje ovaj, nego prošli tjedan.

Politika, a ne liječnici, određuje kvalitetu vašeg liječenja. Političari određuju limite, a liječnici vam daju samo ono što im stoji na raspolaganju.

Političari su ti koji određuju hoće li vaše dijete imati mjesto u vrtiću, prije svega time hoće li se izgraditi dosta mjesta u vrtićima te biti dovoljno teta, logopeda i psihologa na raspolaganju za brigu i razvoj djece. Hoćete li logopeda plaćati iz svog džepa ili hoće li vam biti na raspolaganju u blizini stanovanja.

Politika je ta koja će vam “odrezati” koliko ćete PDV-a na svakom računu od svoje plaće odmah pri kupnji uplatiti u državni proračun.

Zato skoro nitko nije tako bogat da bi mogao reći da ga se politika ne tiče, osim rijetkih iznimaka koji “imaju političare u malom džepu”.

Direktno biramo načelnike, gradonačelnike i župane, nažalost ne i saborske zastupnike, kao što Amerikanci biraju svoje kongresnike. A vrijeme je da i mi naše “privatiziramo” od šefova stranka i počnemo zasipati pitanjima i inzistirati na rješavanju naših problema.

I ne dajte im mira svojim problemima kad zasjednu u saborske klupe, jer skupo ih plaćamo da se bave našim, a ne svojim problemima.

(BMO)

Dodala je: - Uređaj je koštao 104.000 eura, bez PDV-a, a nakon njegova instaliranja nema posebnih troškova, nego se nakon nekoliko godina uporabe može obnavljati softver, zato što u sadašnjoj bazi ima oko 5.000 bakterijskih vrsta te plijesni i gljiva, pa kako se otkrivaju nove vrste i podvrste, taj softver se može ažurirati.

Uređaj je �inanciran sredstvima Zavoda za javno zdravstvo, na temelju sredstva ostvarenih na tržištu rada.

U ovom trenutku radi se o uređaju najviše kvalitete za tu namjenu u mikrobiološkim laboratorijima, pojasnila je dr. Marina Payerl-Pal. (BMO, Foto: Zlatko Vrzan)

Mlinarska kuća u idiličnom ambijentu uz rijeku Muru

ŽABNIK

Mlinarska kuća

otvara vrata!

Dragi ljubitelji druženja uz dobru muziku i hranu, pozivamo vas na otvaranje Mlinarske kuće koje će se održati u subotu, 13. travnja, u 15 sati. Za dobru atmosferu pobrinut će se Tamburaški sastav Kumovi. Za sve posjetitelje spreman je i besplatan gulaš koji će se posluživati u 17 sati. Ne propustite ovu priliku da se družite, uživate u muzici i okusite ukusni gulaš u prekrasnom ambijentu Mlinarske kuće. (sh)

David Lešnjak, Autohtona HSP Darko Zver, Fokus Zdenka Perić, Odlučnost i pravednost

Ivan Lovaković, Stranka Ivana Pernara Draga Keler, Domovinski pokret Štefica Huseinović, Hrvatska stranka građanskog otpora

Marija Hertelendi, Hrvatski suverenis� Stjepan Damiš, Hrvatski suverenis� Ivana Šlezak, Hrvatski suverenis�

Goran Strahija, Radnička fronta

Marija Hole�ć, Možemo, pla�orma Hoćemo pravedno

županije nabavio najnoviji uređaj za identifikaciju bakterija i virusa

DUGA ČEKANJA za preglede i putovanja u Zagreb otežavali pacijentima borbu protiv raka

Osam novih liječnika za oboljele od raka

Novi liječnici iz Zagreba i Varaždina dolaze u ambulante u Čakovcu

Piše: Sanja Heric

Saznati da imate rak jedna je od najtežih vijesti koje možete dobiti u životu. U trenutku dijagnoze, cijeli vam se svijet okreće naopačke i dolaze brojna pitanja, brige i strahovi. Šok, tjeskoba, neizvjesnost i bespomoćnost.

No, situacija se dodatno pogoršava kada se zna da je potrebno čekati na početak liječenja. Lista čekanja znači gubitak dragocjenog vremena u borbi protiv bolesti, a sa-

mim tim i dodatno pojačava tjeskobu, neizvjesnost i bespomoćnost osoba oboljelih od raka. Njihovo nezadovoljstvo je razumljivo – život im ovisi o svakom danu, a odgađanje liječenja može značiti lošiju prognozu i smanjene šanse za oporavak. Živjeti s tom mišlju nije nimalo ugodno ni za pacijenta, ni za njegovu obitelj. Upravo takva situacija dogodila se u Županijskoj bolnici Čakovec na štetu pacijenata koji se bore s onko. Broj onkologa u bolnici smanjio se s tri na jednoga, što je dodatno po-

Jelena Prošev, specijalis�ca internis�čke onkologije sa Zavoda za onkologiju Klinike za tumore u Zagrebu

goršalo situaciju. Pacijenti su se morali snalaziti u drugim ustanovama. Osim čekanja na pregled i liječenje u našoj bolnici, pacijenti su se suočavali s putovanjima u druge gradove, najčešće u Zagreb, kako bi došli na svoj zakazani pregled kod onkologa. Za oboljele od raka, koji su već oslabljeni bolešću i terapijom, putovanja su predstavljala dodatan teret i stres.

Fizička i psihička iscrpljenost u vidu bolova, mučnine i povraćanja, gubitak kose, problema s probavom i sa spavanjem te teškoće u pronalaženju smještaja i organizaciji putovanja, dodatno su otežavale njihovu situaciju. O toj problematici i čini li se što po tom pitanju razgovarali smo s ravnateljem bolnice dr. Igorom Šegovićem.

- Lista čekanja za hematološke i onkološke preglede u Županijskoj bolnici Čakovec naglo se povećala, što nikako nije dobro za pacijente koji trebaju hitno liječenje. Što ste učinili da se ona smanji?

- Od početka mandata ove Uprave zajedno sa svim djelatnicima radimo sve da pacijentima bude bolje. Cilj nam je što veće zadovoljstvo

djelatnika jer će zadovoljan djelatnik moći dati sve od sebe da pomogne našim pacijentima koji će tada brže ozdraviti i biti zadovoljniji. I prije projekta smanjenja liste čekanja svi voditelji odjela s djelatnicima radili su na smanjenju istih. Uzroci listi čekanja su multifaktorijalni, ali kao ravnatelj bolnice s voditeljima i svim djelatnicima pokušavamo činiti sve da ju smanjimo.

U Županijskoj bolnici Čakovec na Odjelu interne medicine postoji Odjel hematoonkologije koji, uz dnevnu bolnicu s kemoterapijom, pomaže najteže oboljelim pacijentima. Trenutno postoji odlična suradnja s Klinikama u Zagrebu zahvaljujući odličnom i predanom radu našeg hematologa dr. Luke Kužata te onkologa dr. Mislava Čonkaša.

Nedostatak

onkologa u bolnici u Čakovcu doveo je do produženih lista čekanja i prisilio pacijente da putuju u Zagreb za preglede

Kakav je broj pregleda u prva tri mjeseca?

U prvih 3 mjeseca 2024. godine zabilježen je značajan porast broja pregledanih pacijenata u odnosu na 2023. godinu. Naime, prošle godine ukupno je bio pregledan 921 onkološki pacijent te 554 hematoloških pacijenata.

U prva tri mjeseca ove godine pregledano je ukupno 326 onkoloških pacijenata, a čeka se 14 dana za pregled. Za kemoterapije nema čekanja, a osim za posebno skupe lijekove gdje se čeka oko 10 dana da odobri povjerenstvo do realizacije.

Želja je bila da pomognemo našim pacijentima da što kraće čekaju na pregled hematologa i onkologa. U jednom trenutku imali smo tešku situaciju jer je liječnica onkologica otišla na porodiljni dopust a vanjski suradnik onkolog prof. dr. sc. Gugić s kojim su pacijenti bili jako zadovoljni nije više mogao dolaziti. Tako smo s tri onkologa odjednom ostali na samo jednom onkologu te je dio pacijenata bio primoran odlaziti u druge ustanove, a lista čekanja za pacijente koji ju ne bi smjeli imati se naglo povećala. “Bacio“ sam se aktivnu potragu za speci-

Hematološki je u prva 3 mjeseca ove godine pregledano 187 pacijenata, čeka se na pregled prema BIS-u 80 dana, hitni termini postoje u roku 10-ak dana, mjesečno ih se pregleda oko 50.

jalistima, a rezultat aktivne “potrage“ za hematoonkolozima, kojih baš i nema na tržištu, bio je taj da su nam dva liječnika došla pomoći.

- Koji su to novi liječnici došli u našu bolnicu i s kojih su ustanova?

- To su Rožica Krnjak, dr. med., specijalist interne medicine, uži specijalist internističke onkologije s odjela za internističku onkologiju KB-a Sestre Milosrdnice te doc. dr. sc. Zoran Rakušić, prim. dr. med. spec. onkologije i radioterapije. Posljednje 32 godine onkolog dr. Rakušić radio je na Odjelu za tumore glave i vrata na Klinici za onkologiju

Medicinska sestra Božena Kapitarić, ravnatelj Igor Šegović i onkolog Zoran Rakušić iz KB-a Sestre Milosrdnice s jednim od pacijenata

Inga Mandac Smoljanović, internis�ca hematologije, bit će tu za naše pacijente

KBC-a Zagreb, a od toga je posljednjih 15 godina obavljao dužnost voditelja istog Odjela. S obzirom na to da određen broj Međimuraca odlazi u Zagreb na pregled hematologu i onkologu moja je želja bila da liječnike iz zagrebačkih klinika dovedemo u našu bolnicu. Naravno, najviše bih volio da pređu raditi k nama, no u ovom trenutku nakon više sastanaka i razgovora s ravnateljima zagrebačkih klinika i hematologa i onkologa došli smo do sljedećeg rezultata. Još jedan liječnik hematolog iz susjedne varaždinske bolnice, dr. Dejan Strahija, pristao je dolaziti u našu ustanovu gdje će više puta mjesečno raditi u hematološkoj ambulanti. Cilj je da pacijenti iz Međimurske županije koji su odlazili u Varaždin sada dolaze k njemu u Čakovec i tako uštede svoje vrijeme i novac na putovanje. Svoju prvu onkološku ambulantu u našoj bolnici 6. travnja 2024. odradila je na obostrano zadovoljstvo Jelena Prošev, dr. med., specijalist internističke onkologije sa Zavoda za onkologiju Klinike za tumore u Zagrebu. Na taj način uspjeli smo dovesti četiri kvalitetna liječnika da smanje listu čekanja za hema-

Predstojnica Klinike za unutarnje boles� KB-a Merkur doc. dr. sc. prim.

Delfa Radić-Krišto dolazit će u Čakovec

Još jedan liječnik hematolog iz susjedne varaždinske bolnice, dr. Dejan Strahija dolazit će u našu bolnicu

tološke i onkološke pacijente u našoj Županiji.

- A što se tiče hematologa koji su ključni za dijagnosticiranje, liječenje i praćenje mnogih vrsta raka, kako stojimo s njima?

- S obzirom na to da je želja bila još više smanjiti tu listu, uspostavio sam kontakt s hematolozima koji rade u KB-u Merkur u Zagrebu te dogovorio njihov dolazak i rad u ambulanti u našoj bolnici.

Radi se o 4 vrhunska hematologa i imena na svjetskoj razini. To su: predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KB-a Merkur doc. dwr. sc. prim. Delfa Radić-Krišto, dr. med., voditelj Odjela hematologije, Marin Kursar, dr. med., prim. dr. sc. Inga Mandac Smoljanović, dr. med., subspecijalist hematologije, v. d. voditeljice Odjela za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica i intenzivne kemoterapije te prim. dr. sc. Marko Martinović, dr. med., subspecijalist hematologije. Inače, Zavod za hematologiju KB-a Merkur jedan je od vodećih hematoloških centara u Republici Hrvatskoj, centar u kojem se hematološki bolesnici liječe transplantacijom perifernih matičnih

GLOBALNO I LOKALNO

Gimnazije su opet in Još od prošlog stoljeća gimnazije gube broj učenika i tako je ostalo sve do danas, osim možda u Zagrebu. Rezultat je 70:30 u korist strukovnih škola. U Europi je upravo suprotno, točnije preko pedeset dva posto u prosjeku u korist gimnazija. No ako se uzmu najrazvijenije zemlje, onda se postotak penje na 60 posto gimnazijalaca. Sad Ministarstvo znanosti i prosvjete želi uvesti hitno po jedan razred gimnazije u strukovne škole u kojima ima su�icitarnih zanimanja.

Čini se da je to i zbog toga što sve više mladih ne završava fakultete jer nemaju dobra predznanja iz predmeta koji su potrebni za studij. Naime, nismo slučajno najlošiji u Europi po broju gimnazijalaca, to je pitanje odnosa prema znanju, točnije studiranju. Zbog velikog broja nezaposlenih proteklih desetljeća bilo je najvažnije mladoj generaciji dati kruh u ruke, da što prije završi srednju školu za neko od zanimanja i što prije se zaposli. Sad su se vremena promijenila, studij je postao nužan za većinu

stanica (autolognom i alogeničnom od srodnog davatelja). 2015. godine Zavodu za hematologiju KB-a Merkur dodjeljuje se naziv "Referentni centar Ministarstva zdravlja za dijagnostiku i liječenje mijelodisplastičnog sindroma", a Zavod je uvršten je u listu svjetskih centara izvrsnosti u mijelodisplastičnom sindromu te je prihvaćen sa strane MDS Foundation (MDS-Europe.eu).

- Na taj smo način ostvarili cilj, a to je da liječnik ide prema pacijentu, a ne pacijent prema liječniku. U tome imamo i podršku Ministarstva zdravstva i Međimurske županije. Dolazak vanjskih suradnika u ambulante u našu bolnicu trebao bi rasteretiti naše liječnike, a velik broj pacijenata koji su do sada morali odlaziti u Zagreb, ne bi trebao na pregled ići na Kliniku.

Osobno sam iznimno zadovoljan jer sam uspio dovesti osam odličnih liječnika i krasnih osoba kojima je doista stalo do pacijenata. Zahvaljujem i ravnateljima suradnih ustanova koji su pozitivno reagirali na naše prijedloge čime je uspostavljena jedna odlična suradnja između Županijske bolnice Čakovec i zagrebačkih klinika (Klinika za tumore i KB-a Merkur). Ničega ne bi bilo da sestrinski dio ne prati rad liječnika, a to nam osiguravaju dogovorno pomoćnica za sestrinstvo mag. Valerija Korent i glavna sestra dnevne bolnice s kemoterapijom mag. Božena Kapitarić. Na kraju moram napomenuti da nastavljamo s aktivnostima s ciljem smanjenja liste čekanja i što bolje skrbi za naše pacijente.

učenika kako gimnazijalaca tako i strukovnih škola jer su stalno potrebna nova znanja stečena fakultetima koja treba nadograđivati.

Manje se zna i smatra se manje važnim što su gimnazije ipak zadržale programe koji uključuju i umjetničke prakse, tako glazbeni i druge, što utječe na živote mladih, ali životu daje i humanističku notu. U današnje vrijeme svestranog razvoja kreativnosti to postaje izuzetno važno. Očekuje se da bi se za desetak godina broj gimnazijalca u Hrvatskoj popeo do 40 posto ukupnih

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

učenika srednjih škola, pa bi zaostajali za prosjekom Europe oko petnaest posto, što nije malo. Ovih dana u travnju će biti objavljen i natječaj za dogradnju srednjih škola u Hrvatskoj.

Politika obrazovanja jedna je od najvažnijih politika u svakoj zemlji, pa tako i našoj. Kao što gimnazije imaju svojih prednosti u pripremama za akademski studij, tako i srednje strukovne škole imaju svojih prednosti. Kako je do sada fokus bio na strukovnim školama, ocijenjeno je da se nešto mora

promijeniti , a to je povratak gimnazija u većem broju.

Zbog toga je važno osigurati da sve srednje škole, kako gimnazije tako i strukovne, imaju najbolje uvjete. Usput, gimnazije su svoje ime zaslužile po �izičkom vježbanju, po onoj staroj grčkoj “u zdravom tijelu zdrav duh“.

Kad je riječ o omjeru broja učenika gimnazija i srednjih strukovnih škola, mnogo toga ovisi od razvijenosti zemlje i državne politike. Aktualan je i trenutak povratka gimnazija na velika vrata, Hrvatskoj nedostaje velik broj radnika koji

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina. Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

se nadomještavaju stranima, a istovremeno mnogi mladi iz Hrvatske završavaju u Europi. Kako bilo, čini se da se gimnazije vraćaju. To je zapravo odlična vijest.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su

15. srpnja 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

josip.simunko@mnovine.hr

Trgovine otvorene ove nedjelje, 14. travnja

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Čakovec-Jug, T. Goričanca 6

• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-19 sati)

• Čakovec, V. Morandinija 21

• Čakovec, Vukovarska 1

• D. Dubrava, Trg Republike 16

• Draškovec, Draškovićeva 13

• G. Hrašćan, Čakovečka 52

• Gardinovec, Glavna 262

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Križovec 17

• M. Središće, Frankopanska 1

• Macinec, Glavna 61

• Mačkovec, J.B. Jelačića 114

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Palinovec 183a

• Podturen, I. Grčića 6

• Pušćine, Nikole Tesle 1a

• Slakovec 61

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, Pavlinska 5

• Zasadbreg 153a

• Zebanec Selo 11

Trgovine NTL

• Donja Dubrava, Podravska 26

• Goričan, Murska 3

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Novakovec, Glavna 32

• Okrugli Vrh 62b

• Pleškovec 160

• Pušćine, Školska 23

• Sivica, Glavna 45

• Totovec, Čakovečka bb

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53

Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)

• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-4 h)

• Pekara CRO-PEK Buzovec (5:30-20:30)

• Pekara Čakovec, Šenkovec, M. Tita 11 (6-13 h)

• Pekara Junior, Čakovec, A. Starčevića 6 (6-21 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

POGLED ODOZDO

Stranci i “starci”

Promjene se zbivaju nevjerojatnom brzinom i malo je toga moguće predvidjeti što će se dogoditi za pet, a još teže za deset godina.

Prije desetak godina koprcali smo se u velikoj gospodarskoj krizi. Tada je bila velika tragedija ako ste izgubili posao s navršenih 50 godina života. Niti ste mogli u mirovinu, niti na groblje, a tržište rada za vas nije htjelo ni čuti. Do posla su teško dolazili i mladi bez radnog iskustva. Tko je

#STRUKOVIZIJA: Sajam strukovnih vještina

Danas se više isplati raditi

rukama nego završiti fakultet

Otvaranje europskog tržišta radne snage dovelo je do toga da se danas strukovna zanimanja plaćaju neusporedivo bolje pa je zbog toga ovaj sajam prava prilika za upoznavanje s njima

Sajam će se održati 19. travnja od 9 do 17 sati u dvorani Graditeljske škole Čakovec, a ulaz je za sve posjetitelje besplatan. Cilj ove manifestacije je promoviranje strukovnih zanimanja i poticanje učenika završnih razreda osnovnih škola na odabir strukovnog obrazovanja. Osim što će svaka srednja škola predstaviti svoja strukovna zanimanja, projekte, panele te druge stvari, tijekom cijelog dana bit će organizirani i nagradni kvizovi, a osnovnoškolce će kroz sajam voditi i vodiči. Naglasak je stavljen na demonstraciju vještina te interaktivne aktivnosti s učenicima osnovnih škola i ostalih posjetitelja sajma. Osim sajmova srednjih škola, štandove će u srednjem dijelu dvorane imati i obrtnici i tvrtke koji će prezentirati svoju struku te uz to i primati učenike na praksu, a jedan dio bit će rezerviran i za štandove naših partnera.

Na press konferenciji ovog ponedjeljka, 8. travnja, bili su: Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimur-

spašavaju ekonomiju

tada trebao “starce od 50 godina”!? Da 2013. godine nismo ušli u Europsku uniju koja je dala svoj doprinos pražnjenju burze rada, tko zna kako bi sada izgledala socijalna slika Hrvatske?

Kad je na tržišta rada drugih europskih zemalja otišlo tisuće vitalno najsposobnijih iz Hrvatske, odjednom se pojavila velika praznina na tržištu rada. Kao da su radnici preko noći u zemlju propali. Kad je došla korona koja je imala

neviđene posljedice na gospodarstvo, pojavile su se nade da će se okrenuti situacija na tržištu rada i da će se klatno na tržištu rada opet okrenuti u korist poslodavaca, s bogatijom ponudom radnika na burzi.

No, to se nije se dogodilo, jer su svi smetnuli s uma da baby boom generacija odlazi u mirovinu i da je kontingent radno sposobnih nakon toga iz generacije u generaciju sve manji i to ne samo u Hrvatskoj, Europi, nego i u svijetu.

ske županije, Nives Kolarić Strah, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije, Bosiljka Vinković Kukolić, ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, Vesna Stunković, ravnateljica Gospodarske škole Čakovec, Gordana Ramušćak, ravnateljica Srednje škole Čakovec, Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole Čakovec te Damir Srnec, ravnatelj Graditeljske škole Čakovec.

Okupljenima se najprije obratio Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.

– Najprije bih se zahvalio našim suorganizatorima, partnerima i sponzorima na uključivanju u ovaj hvalevrijedan projekt. Smatramo da će biti važan za budućnost obrazovanja i zapošljavanja u našoj regiji. Posebno se želim zahvaliti Graditeljskoj školi Čakovec i njihovom ravnatelju koji su odlučili pružiti gostoprimstvo za održavanje sajma. StrukoVizija je jedinstvena prilika za sve važne dionike u gospodarstvu i društvu. Od škola do obrtnika, tvrtki i institucija da se okupe zajedno te predstave

raznolike mogućnosti koje strukovno obrazovanje nudi. Ovaj sajam ne samo da će dati uvid u različite sektore strukovnog obrazovanja, već će povezati potencijalne učenike s poslodavcima i mentorima koji su uključeni u njihovu budućnost. Ciljana skupina StrukoVizije su osnovnoškolci kojima želimo promijeniti svijest o izboru strukovnih zanimanja jer vjerujemo da im je ključno pružiti relevantne informacije.

Zanimanja imaju budućnost, već 30 godina slušamo kako obrazovanje ne prati tržište rada, u strukovne škole stoga intenzivno uvodimo dualno obrazovanje kako bi učenici imali veći udio praktične u odnosu na teoretsku nastavu, rekao je Novak. S nekoliko rečenica prisutnima se obratio i ravnatelj škole domaćina, Graditeljske škole Čakovec, Damir Srnec. - Drago mi je što će se u dvorani naše škole organizirati prvi ovakav događaj u Međimurskoj županiji, vrlo važan za strukovne škole i zanimanja. To su zanimanja koja su potrebna, čak bi rekao u današnje vrijeme i najpotrebnija, jer pronaći pravog

majstora za bilo koji posao je vrlo teško. Upravo iz tog razloga tu su strukovne škole koje kroz svoje školovanje i praktičnu nastavu omogućavaju učenicima direktan ulazak na tržište rada. Ovim putem pozivam sve učenice i učenike osnovnih škola da dođu i vide što sve mi nudimo te možda odluče što žele kasnije u životu biti, rekao je Srnec.

Kasnije su i svi ostali ravnatelji rekli što će njihove škole predstaviti i ponuditi osnovnoškolcima na sajmu. Važno je naglasiti da će za sve osnovnoškolce uz podršku Međimurske županije biti osiguran besplatni prijevoz autobusima.

S nekoliko rečenica okupljenima se za kraj obratila i Nives Kolarić Strah, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije.

- Međimurska županija smatra da će StrukoVizija dati priliku učenicima da istraže mogućnosti te da odaberu put kojim žele ići u budućnosti. Zamislili smo ju tako da sami učenici mogu vidjeti programe koji se u našim srednjim školama postoje, a ne istraživati ih samo preko brošura.

Svugdje je natalitet u silaznoj putanji.

I što preostaje poslodavcima? Zadovoljiti se onim što se na tržištu nudi. Na domaćem tržištu ekonomiju spašavaju stranci i “starci i to stariji od 60 godina”. Strance viđamo svakodnevno na našim ulicama jer k nama dolaze iz donedavno egzotičnih zemalja dalekog istoka pa su javno vidljivi. “Starce”, koji su se formalno umirovili, ali nastavili raditi

na polovicu radnog vremena, teže uočavamo jer ih je ipak manje nego stranaca. U Međimurju službeno na pola radnog vremena radi njih oko 700, a u Hrvatskoj čak preko 28.000. Nekad nezamislivo, a danas stvarnost. Penalizacija i male mirovine tjeraju ljude da rade sve duže. Uživanje u dugim godinama slobode nakon umirovljenja u kojima su uživale prijašnje generacije umirovljenika, nepovratno su iza nas.

Piše: Roberto Dežđek Foto: Zlatko Vrzan

Nives Kolarić Strah, Dražen Novak, Bosiljka Vinković Kukolić, Dražen Blažeka, Gordana Ramušćak, Damir Srnec i Vesna Stunković

Ljudi moji, Kaolduš postoji!

Da Kaolduš nije izmišljeno biće, pokazao je događaj u Selnici početkom prošlog vikenda. Naime, tabla s likom i objašnjenjem ovog mitskog bića iz priča kojima su stariji plašili malu djecu, vandalski je uništena. Crnom bojom netko je pošpricao cijelu tablu te tako uništio crtež, djelo mlade umjetnice Ene Zadravec.

Neki kažu kako su počinitelji jalni sumještani koji se nisu prvi sjetili promovirati legendu iz djetinjstva, dok drugi kažu kako je riječ o najobičnijim neiživljenim vandalima koji ne cijene tuđu imovinu.

Naime, ploča s crtežom Kaolduša istaknuta je na privatnoj vikendici u vlasništvu Mladena Žganca, ustvari kleti u kojoj je stara preša, doduše danas obnovljena, a u kojoj se po predanju Kaolduš i rodio davne 1574. godine.

Za one koji još nisu upućeni, Kaolduš je neka vrsta zlog duha, koji je po potrebi mogao poprimati ljudski oblik i uglavnom radio ozbiljne nepodopštine na brijegu Balog između Selnice i Donjeg Koncovčaka koje su znale završiti i smrću, naročit u klanjcu na spomenutom brijegu. Naročito je volio otimati mlade djevojke, što ga je na kraju i došlo glave. Ovu legendu je iz mjesnih priča izvukao i uobličio Ignac Šardi u svojoj knjizi Međimurski spominki, a po njegovom

VARALI u trgovinama, benzinskoj i pekari

POTJERA za 47-godišnjim vozačem Krivudao cestom i dobio 1.700 eura kazne

U noći ponedjeljka, 8. travnja, u Hodošanu se odigrala potjera za automobilom čiji je vozač ignorirao upute policije. Naposljetku je zaustavljen na autocesti A4, a nakon provjere utvrđeno je da je počinio niz prekršaja. Iz PU međimurske kažu da su ga najprije svjetlosnim i zvučnim signalima policijski službenici iz Preloga pokušali su zaustaviti vozača automobila, ali se isti oglušio te nastavio vožnju prema ulazu na autocestu A4 (Goričan - Zagreb), gdje se zaustavio nakon dva kilometra vožnje.

Provjerom identiteta utvrđeno je da se radi o 47-godišnjaku koji se na zahtjev policijskog službenika odbio alkotestirati. Ujedno,

TOTOVEC

opisu je Ena Zadravec i napravila ilustraciju. Tabla s crtežom i opisom Kaolduša postavljena je za ovogodišnje Vincekovo, u blizini “Kaoldušovog klanjca“ i tamo poziva prolaznike na oprez.

No čini se da je tabla nekome ozbiljno zasmetala. Sad pitanje je kome. Naime kako je Kaolduš ustvari podvojeno biće, koje može biti i čovjek i zloduh, pitanje je nije li on osobno došao i posprejao tablu kako bi dalje nesmetano mogao raditi svoje rabote. Možda pak je zaposjeo nekoga, ili je samo njegov duh pobijedio u nečijoj glavi u trenutku kad su nad razumom prevladali maligani, što u tom vinorodnom kraju i nije takva rijetkost. U svakom slučaju, dokaz je to da Kaolduš nije samo legenda. On očito postoji i treba ga se čuvati. (tn)

Filmskim novcem prevarili prodavače

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad državljaninom Bosne i Hercegovine (46-godišnjak) te četvero državljana Republike Hrvatske (26-godišnjak, 27-godišnjak, 30-godišnjakinja i 32-godišnjak), utvrđeno je kako su počinili kaznena djela krivotvorenja novca. Naime, sumnja se kako su

tijekom ožujka ove godine na području Međimurske županije, u osam navrata stavljali u opticaj krivotvorene novčanice u iznosu od 50 eura. Osumnjičenici su u trgovinama mješovitom robom, benzinskoj postaji i pekari, novčanicama koje se koriste kao filmski rekviziti, tzv. "Movie Money", kupovali

raznu robu manje vrijednosti s ciljem da im trgovci uzvrate ostatak u pravom novcu.

Protiv petero osumnjičenika zbog počinjenja kaznenih djela krivotvorenja novca, podnijete su kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. Ujedno, državljanin Bosne i Hercegovine predan je pritvorskom nadzorniku

Policijske uprave međimurske.

Iz PU Međimurske upozoravaju građane, poglavito trgovce, da prilikom preuzimanja novčanica obrate pažnju na moguće krivotvorine, a svaku sumnju u originalnost novčanica, odmah prijave policiju na broj 192.

(rd)

provjerom putem evidencije registracije vozila i prometnih isprava utvrđeno je kako je automobilu kojim je upravljao 47-godišnjak, istekao rok prometne dozvole do 15 dana te vozač na zahtjev policijskog službenika nije predočio policu osiguranja za vozilo. Vozač je uhićen i priveden u Policijsku postaju Prelog.

Zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama te Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, 47-godišnjak kažnjen je novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 1.700 eura, uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od šest mjeseci. (sh )

Šteta nekoliko tisuća eura

10. travnja u prijepodnevnim satima u Totovcu, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću u Ulici dr. Vladimira Bakarića, odakle je ukrao razni nakit i druge vrijedne predmete. Materijalnu štetu 50-godišnja vlasnica procijenila je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

ŠTEFANEC

Ukraden novac i nakit

U srijedu, 3. travnja 2024. godine, u popodnevnim satima u Štefancu u Ulici Zrinskih, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, gdje je ukrao novac i nakit. Materijalna šteta se procjenjuje na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja je zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe podnijeta kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

ČAKOVEC

Krala iz nezaključane svlačionice

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 51-godišnjakinjom utvrđeno je kako je počinila kazneno djelo krađe. Sumnja se da je sredinom veljače ove godine u Čakovcu, iz džepova jakni koje su maloljetni korisnici ostavili u nezaključanoj svlačionici gradske strelja-

ne u Športskoj ulici, ukrala novac i razni nakit. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na oko 350 eura. Protiv osumnjičene 51-godišnjakinje zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Ukrao 200 metalnih ploča

Na području Policijske uprave međimurske tijekom proteklog vikenda evidentirane su tri krađe te jedna teška krađa u pokušaju, a posebno dojmljiva bila je krađa sa Željezničkog kolodvora u Čakovcu.

U noći s petka na subotu (5./6. travnja) s otvorenog skladišnog prostora Željezničkog kolodvora Čakovec u Ulici dr. Ivana Novaka,

nepoznati počinitelj ukrao je 200-tinjak metalnih podložnih ploča za željezničke tračnice.

Prema dostavljenom odštetnom zahtjevu javne tvrtke HŽ Infrastruktura, materijalna šteta procijenjena je na više stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

VANDALI uništili novu turističku atrakciju

Vikendica, tj. klijet, na kojoj je crtež istaknut, u sebi krije i staru prešu u kojoj je Kaolduš rođen

Crtež Kaolduša kad je postavljen i u subotu ujutro kad je osvanuo posprejan

IGOR ŠEGOVIĆ, na listi NPS-a: kako bi trebao funkcionirati zdravstveni sustav

Liječnik ili cijeli tim trebaju ići prema pacijentu

- Time se dobiva na vremenu, brži je oporavak, a postoje i financijske uštede

Zdravstveni sustav je ogroman sustav, relativno smo mala država, ali po mnogočemu specifična. Zato u svemu pa tako i zdravstvenom sustavu treba pristupani cjelovito, a potom individualno gdje je to moguće. Mi smo u Županijskoj bolnici Čakovec pokazali da možemo imati vlastite projekte koje svakodnevno provodimo na korist lokalnog stanovništva. Iznimno brzo se prilagodimo i uključimo u sve dobre projekte Ministarstva zdravstva.

Ako se vodimo činjenicom da nam je pacijent na prvom mjestu tada je sve moguće. Jedan od primjera

je i taj da u našoj ustanovi često zdravstveni djelatnik, najčešće liječnik ili cijeli tim ide prema pacijentu, a ne pacijent prema liječniku.

U Županijskoj bolnici Čakovec već godinama funkcionira taj sustav u području hitnih neuroki-

LJERKA CIVIDINI, bolja prometna povezanost Međimurja s ostatkom zemlje

Važna je izgradnja brzih cesta i zaobilaznica

Postoje brojni

Fondovi iz kojih se mogu povući sredstva za modernizaciju željeznice

rurških zahvata gdje neurokirurzi po potrebi dolaze u roku od sat vremena iz KB-a Dubrava i izvrše operaciju te spase život pacijentu.

Time se dobiva na vremenu, brži je oporavak, a postoje i financijske uštede.

- Za bolju povezanost infrastrukture u Međimurju bitna je izgradnja brzih cesta i obilaznica koje su već dugo najavljivane. Prvenstveno tu mislim na žurnost u pokretanju postupka brze ceste Čakovec – Nedelišće – Varaždin. Naravno, vežemo se onda dalje i prema Krapini pa prema Zagrebu. Problem željeznice u Međimurskoj županiji, nažalost je već predugo zanemarivan, pa čak i u susjednoj Varaždinskoj županiji. Povezanost Čakovca i Zagreba vlakom za tri sata kao 90-ih godina prošlog stoljeća, mislim da nema smisla.

Danas postoje mnogobrojni i različiti fondovi te izvori financiranja putem kojih bi se mogla željeznička infrastruktura i na sjeveru Hrvatske riješiti na adekvatan način, primjeren 21. stoljeću. Što se tiče eventualnog ukidanja postojeće naplate

autoceste Čakovec-Zagreb i uvođenje vinjeta mora se, između ostaloga razmotriti uklanjanje naplatnih kućica te zapošljavanje ili gubitak pojedinih radnih mjesta. Mislim da se i kroz brze ENC sustave može riješiti način vožnje tom prometnicom.

MATIJA POSAVEC, nositelj liste Nezavisne platforme Sjever (NPS)

Vrijeme je da sjever Hrvatske ima snažnu zaštitu u vladi lijevoga

Hrvatska nije ravnomjerno razvijena, sjever je godinama zapostavljen - i to treba promijeniti!

Zašto sjever Hrvatske mora graditi jasniju i odlučniju politiku svojih interesa u budućoj vlasti Hrvatske, tema je o kojoj smo razgovarali s Matijom Posavcem, predsjednikom Nezavisne platforme Sjever, čiji je nositelj u trećoj izbornoj jedinici.

-Smatrate li da hrvatski sjever treba svoju specifičnu regionalnu politiku?

- Krajnje je vrijeme da sjever Hrvatske, koji obuhvaća tri županije: Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju, ima jednu snažnu političku opciju koja će se isključivo baviti pitanjem interesa sjeverne Hrvatske. To mora biti politička stranka koja nije utopljena u širokim koalicijama, jer bi to značilo da se mora prilagođavati nekim drugim, širim politikama i ljudima koji ih osmišljavaju, a ne žive na sjeveru Hrvatske.

Politika sjevera mora se graditi na sjeveru Hrvatske, iz našega iskustva, vrijednosti i potencijala, ali još više od toga iz vizije građene na našem viđenju sjevera u odnosu na razvoj potencijala i mogućnosti koje će imati za pet ili deset godina. To je projicirano u naš program koji ćemo nametati svakoj vlasti, kakva god bila. U tom kontekstu smo se i osnovali kao stranka i na tim temeljima leži podrška koju uživamo. Vjerujem da će se to preslikati i na rezultate izbora i dati nam šansu da u hrvatskom parlamentu imamo opciju s utjecajem. Vrijeme je da sjever Hrvatske dobije snažnu zaštitu u vladi lijevoga centra.

- Kakav utjecaj želite u Saboru?

- Kada govorim o utjecaju, tada mislim na činjenicu da Hrvatska nije ravnomjerno razvijena i da to treba promijeniti. Hrvatska ne živi na jednak način i hrvatska vlast ne pristupa svima jednako. I u 2024. godini nastavljane je distribucija novca prema političkom ključu, a ne prema realnim potrebama. Na to treba upozoravati i to se mora mijenjati.

Zato se mi kao stranka ne bavimo svjetonazorom ni ideologijama, nego time što su naše specifičnosti i što prema našim specifičnostima tre-

ba promijeniti. Potencijali u svakoj hrvatskoj regiji nisu jednaki, a upravo potencijali trebaju biti ključni parametar pri određivanju razvojnih modela i podrške. - Što su za vas prioriteti sjevera Hrvatske? - Kada govorimo o infrastrukturi, netko tko sjedi u Vladi za tri godine mora riješiti pitanje bržeg željezničkog povezivanje sjevera. Uvesti brže vlakove i brze ceste koji povezuju sjedišta županija sjevera Hrvatske. -Zašto je to važno građanima, a što znači gospodarstvu?

-Građanima to znači dinamiku, bolju mobilnost i veću produktivnost. Nije svejedno sjednete li danas u vlak te u Zagreb ili Graz stignete za jedan sat ili za tri sata. Nije svejedno kakva je konkurentnost regije ovisno o prometnoj povezanosti i izgrađenosti infrastrukture. Sve europske regije koje su izgradile adekvatne pruge za prometovanje brzih vlakova mnogo brže su se razvijale od onih koje ih nemaju. I to

nije slučajno. Prije dva tjedna bio sam u Koruškoj, budući da Međimurska županija ima dobru suradnju s njima. Klagenfurt i Graz, udaljeni oko 150 kilometara, a putovanje traje sat vremena i 10 minuta. Za nas je to budućnost, a njima ni to vrijeme nije zadovoljavajuće, nego moderniziraju svoju prugu da bi do kraja iduće godine vrijeme putovanja od 150 kilometara skratili na 43 minute. Razmišljaju drugačije, jer znaju što im to znači za konkurentnost regije. Skraćivanje trajanja putovanja mnogo bi značilo i našim ljudima koji rade u Grazu ili Münchenu. Da mogu za dva do tri sata stići kući, češće bi dolazili doma.

Nezavisna platforma Sjever ne bavi se ideologijama ni svjetonazorom, nego našim specifičnostima i potencijalima, te podrškom koju ti potencijali zaslužuju od države

Ne bi toliko rasla motivacija za trajno iseljavanje i novac koji zarađuju u inozemstvu, donosili bi ovamo.

Uvjeren sam da je to put prema prijelomnoj točki kada se ljudi odlučuju na povratak u rodni kraj.

- Što bolja povezanost s većim centrima znači za gospodarstvo?

- Za gospodarstvo bolja povezanost znači veću konkurentnost. U dvije godine koronakrize, gospodarski trendovi su bili negativni. Unatoč tome, međimursko gospodarstvo je bilježilo pozitivne trendove. U kriznim godinama spasila nas je proizvodna orijentiranost. Međimursko gospodarstvo ostvaruje dvostruko veći izvoz od prosjeka Hrvatske po glavi stanovnika, što govori o njegovoj otpornosti. Naravno da pri tome i zemljopisna pozicija igra ulogu, ali i iskorištavanje te pozicije, osobito blizine Austrije i Njemačke. I infrastrukturom se moramo približiti tim zemljama. Kada bi bila poboljšana cestovna i željeznička povezanost s tim zemljama, izvoz bi bio

još veći. Bili bismo još atraktivnija destinacija za njihovo investiranje kod nas. Nama je ulazak u šengensko područje donio benefite, ali potencijali za te dobrobiti kod nas su bili prisutni i ranije.

-Treba zaraditi da bi se moglo dijeliti i u tom kontekstu povećati mirovine. Kako to ostvariti?

- Hrvatska mora pokazivati veću dozu solidarnosti, ali ne u vidu predizbornog bacanja novca i kupovanja glasova, nego stvaranjem održivog modela mirovina koje su definitivno preniske. Prosjek mirovina na moru, u Zagrebu i na sjeveru Hrvatske se razlikuje. Naši umirovljenici zaradili su mirovine u industrijama koje su bile niskodohodovne, poput tekstilne i građevinske industrije te poljoprivrede. Zamislite život umirovljenika koji živi sam, s 350 eura mirovine i treba smještaj u domu za starije i nemoćne koji - ako je sufinanciran - košta 500 eura, a ako je privatni i po 1.100 eura?! Ako ga nema tko uzdržavati, umirovljenik si

ne može priuštiti dom, a da ne govorimo o nedovoljnim kapacitetima u ustanovama. Prije nego što je država nabavila borbene avione, trebala je veću pažnju usmjeriti prema umirovljenicima. Mirovine su rasle, no njihov udio u prosječnoj plaći i medijalnoj plaći je niži nego prije. Umirovljenik si je prije pet godina mogao priuštiti više nego sa sadašnjom mirovinom. Velik broj umirovljenika na sjeveru ima prosječnu mirovinu oko 400 eura što znači da dnevno na raspolaganju ima 13 eura i s tim mora pokrivati sve: hranu, platiti režije, održavati kuću i kupiti odjeću. Uz današnje cijene i inflaciju to je umjetnost preživljavanja. Država je prošli mjesec podijelila 513 milijuna eura za jednokratne naknade, a mogla je svima za 12 posto povećati mirovine. Mirovina mora biti barem 700 eura. O tome treba voditi računa. Žao mi je što je sjever i na tom polju bio zapostavljen, a mirovine naših umirovljenika stavljaju se u kontekst mirovina iz drugih regija gdje u znatno više.

- Ako osvojite ta tri željena mandata u Saboru i dođete u priliku biti jezičac na vagi, na koji način ćete se postaviti?

- S obzirom na sve projekcije koje daju ankete i ono što osjećamo na terenu, situacija na ovim izborima bit će mnogo neizvjesnija, nego na onima prije četiri godine. Volio bih da se ostvari ono što dugi niz godina: da bez centra, ni jedna ni druga opcija, ne mogu sastaviti vladu. Deset mandata raznih centrističkih opcija, u određenim okolnostima, bi moglo utjecati na to da pristojni politički građanski centar nametne svoje politike i svoje ljude u vlast. Radi političke higijene bilo bi dobro da vladu sastavi politički centar, da se politička scena pročisti i da zapušu novi vjetrovi.

- Je li to moguće u ovom mandatu?

- Sve je moguće. Slična situacija je bila 2015. godine kada smo dobili predsjednika Vlade iz nestranačkih krugova, koji nije pripadao niti jednoj od dviju velikih političkih opcija, što se tada dogodilo prvi puta u Hrvatskoj.

Matija Posavec, župan Međimurske županije

ČAKOVEC

Besplatna pravna klinika

U ponedjeljak, 15. travnja 2024. godine, u čakovečkoj Gradskoj vijećnici, od 11 do 14 sati, održat će se Pravna klinika.

Građani koji imaju bilo kakve pravne probleme ili trebaju savjet, u navedenom terminu mogu se besplatno konzultirati s budućim pravnicima, studentima viših godina Pravnog fakulteta u Zagrebu. (vv)

Priločanke rasturile na trivia kvizu

U sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije ovih je dana u čakovečkoj Knjižnici Nikola Zrinski održan trivia kviz znanja za seniore.

Sudjelovale su četiri ekipe i to Priločanke iz Udruge umirovljenika Prelog, Platana iz Podružnice umirovljenika Nedelišće, ekipa Mladi i moćni iz Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec te ekipa Sovice iz Udruge umirovljenika Grada Čakovca.

Svakoj od ekipa pridružila se poznata osoba iz javnog života Međimurja, džokeri “šapni” bili su gradonačelnica Ljerka Cividini, pročelnica Županij-

skog ureda za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić Grlač, ravnateljica Knjižnice “Nikola Zrinski” Ljiljana Križan te pročelnik Odjela za društvene djelatnosti David Vugrinec.

Umirovljenici su pokazali zavidno znanje iz povijesti Međimurja i Čakovca o poznatim osobama koje su obilježile naš kraj, o Zrinskima i običajima u našem Međimurju.

Iako je ekipa Priločanki skupila najviše bodova, na kraju su svi bili pobjednici pa su i zajednički proslavili pobjedu uz kavicu i druženje.

(vv)

Dodatnih 555.000 eura za čakovečke sportaše

Proteklog četvrtka, 11. travnja, u čakovečkoj Gradskoj vijećnici potpisani su ugovori na temelju Javnog poziva Zajednice sportskih udruga Čakovca za �inancijske potpore projektima i programima namijenjenim zadovoljavanju javnih potreba u sportu Grada Čakovca za 2024. godinu.

Javni poziv raspisan je početkom siječnja i donesena Odluka odnosi se na su�inanciranje programa u ovoj proračunskoj godini. Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini potpisala je ugovore s nekoliko predstavnika klubova koji djeluju u području čakovečkog sporta, a kojima su putem Javnog poziva dodijeljena sredstva za programska područja – stručni rad, redovna djelatnost, sportske manifestacije, vrhunski sport i masovnost, posebni programi u sportu te troškovi dvorane.

- Prije svega želim zahvaliti svim predsjed-

PREDSTAVLJENI rezultati projekta “Dobra energija”

u Čakovcu

Nakon bazena solare

dobivaju vrtići, škole, CZK...

Od 170 tisuća planiranih troškova za el. energiju, sada možemo planirati uštedu od oko 50 tisuća eura, naglašava Miodrag Novosel, direktor GP-a Ekom koje upravlja čakovečkim bazenima

Piše: Vlasta Vugrinec

Grad Čakovec se prije dvije godine priključio projektu “Dobra energija – solarna energija za energetsku tranziciju” koji okuplja jedanaest partnera iz Hrvatske i Norveške. Vezano uz to, ovoga su tjedna predstavljeni i njegovi rezultati i to u smislu povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (OIE). Projektom se nastoji doprinijeti ostvarenju ciljeva Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za RH te plana Europske unije za zelenu tranziciju Spremni za 55 %.

Iako je Istarska županija nositelj projekta, 85 % bespovratnih sredstava �inanciraju Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora.

Ušteda na bazenima od 50.000 eura

nicima i svim članovima klubova Grada Čakovca koji svojim marljivim radom i uspješnim rezultatima promoviraju naš grad. Novaca nikad dovoljno, no vjerujem da smo pokazali dobru volju te da od 2021. idemo u dobrom smjeru i više ulažemo u sport. Također, uspjeli smo pokriti sva dugovanja i obaveze grada Čakovca svesti na prihvatljive mjesečne rate, a sva obećana sredstva redovito se isplaćuju, rekla je gradonačelnica Cividini. Okupljenima se obratio i Anđelko Crnčec, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Čakovca. Koji je rekao da je Grad Čakovec itekako sportašima izašao u susret te se nada da će iz godine u godinu sredstva za sport biti još uvećana. Problem je što većina poduzetnika i velikih tvrtki ne žele ulagati u međimurski sport pa je bez njihove pomoći �inanciranje puno teže. (rd)

Najznačajnija aktivnost Grada bila je instalacija sunčane elektrane na Gradskim bazenima “Marija Ružić”, kojima je izdatak za potrošenu električnu energiju bila itekako velika stavka. Investicija teška oko 265.000 eura Grad je stajala oko 40.000 eura, no uspjeli su i tu svotu prepoloviti natječajem prema resornom ministarstvu.

- Ovo je ogroman korak prema kojem ćemo smanjiti troškove, a dodatna vrijednost “Dobre energije” je omogućeno su�inanciranje koje smo godinama čekali i tražili. Od 170 tisuća planiranih troškova za el. energiju, sada

možemo planirati uštedu od oko 50 tisuća eura, koji će nam doprinijeti tome da možemo racionalnije i stabilnije poslovati te u konačnici što manje trošiti sredstava iz Gradskog proračuna, naglasio je Miodrag Novosel, direktor GP-a Ekom koji upravlja čakovečkim bazenima. No, tu nije kraj jer će se postojećoj elektrani dodati fotonaponske ćelije koje će biti instalirane na nadstrešnicama budućeg parkirališta oko bazena, a još panela se planira pri ugradnji dizalice topline za grijanje bazenske vode.

Solarni paneli na krovovima obiteljskih kuća

Projekt “Dobra energija” je dodatno motivirao Grad Čakovec da sagleda mogućnosti

instaliranja solarnih elektrana na krovovima objekata, ali i da nađe načina kako na tom putu pomoći sugrađanima. Stoga su krajem prošle godine po prvi put putem Javnog poziva dodijelili bespovratna sredstva za izgradnju solarnih elektrana na obiteljskim kućama, a za tu je namjenu u proračunu osigurano 20.000 eura.

- Zahvaljujući interesu i upitima građana, s pozivom ćemo nastaviti i u ovoj godini te smo za to namijenili 33 tisuće eura, rekla pak je Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica.

No ni tu ne stajemo, već ćemo sunčane kolektore postaviti i na Centru za kulturu Čakovec za što nam je prošao projekt i potpisani su ugovori, ovih dana dobili smo potvrdu kako nam je odobren i pro-

jekt za solarne elektrane na “Slogi”. Uz to, dodala je kako se kolektori planiraju i na budućem Regionalnom edukacijsko-rehabilitacijskom centru koji je u izgradnji, a na rezervnoj listi su paneli na krovu Dječjeg vrtića Cipelica i budućem Regionalnom teniskom centru.

U planovima Grada je i mogućnost montiranja sunčanih elektrana na objektima poput Prve, Druge i Treće osnovne škole Čakovec, Javne vatrogasne postrojbe, Dječjeg vrtića Cvrčak, Centra za odgoj i obrazovanje, OŠ Kuršanec, OŠ Ivanovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec, SRC-a “Mladost“ (streljana, stadion), Macanova doma Čakovec, odlagališta u Totovcu te društvenih domova u Krištanovcu, Mihovljanu i Ivanovcu.

U Domu za starije i nemoćne osobe Čakovec održano je potpisivanje Ugovora za uvođenje zdravih obroka, odnosno Healthy Standarda. Ravnateljica Doma, Suzana Belović, i direktor tvrtke RED FORK, Branimir Spajić, zajedno su stavili svoje potpise na ovaj važan dokument. Također, događaju su prisustvovali župan Međimurske županije, Matija Posavec, te gradonačelnica Čakovca, Ljerka Cividini.

- Jelovnici su vrlo zanimljivo koncipirani, a bazirani su

na raznovrsnosti, što je temelj zdrave prehrane, rekla je gradonačelnica Cividini i dodala da se cijene usluge smještaja zbog toga neće mijenjati.

- Dom za starije i nemoćne Čakovec prva je ustanova te vrste u Hrvatskoj koja ulazi u ovo certi�iciranje. Izradit ćemo analizu kompletnog prehrambenog sustava, prilagoditi jelovnike zdravstvenim potrebama korisnika te ih uskladiti s normativima, uz edukaciju djelatnika, pojasnio je Spajić. (sh, foto: Z. Vrzan)

Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica i Miodrag Novosel, direktor GP-a Ekom

DOM za starije i nemoćne Čakovec

GRAD Čakovec nastavlja podržavati sport

PRODAVAČICE iz Dunjkovca

Prave prijateljice koje život

dijele i izvan posla

U današnje vrijeme druženja s kolegama izvan posla postaju sve rijetka. No, to ne vrijedi za veselu ekipu prodavačica u trgovini Krk iz Dunjkovca. Ove simpatične i komunikativne djelatnice njeguju bliske odnose i izvan radnog okruženja, a sada im

slobodni vikendi nude savršenu priliku da tu naviku još više učvrste.

- Ekipa smo koja se puno druži i izvan posla. Nedavno smo, s obzirom na to da više ne radimo nedjeljama, otišle za vikend u Ljubljanu, a planiramo uskoro više izle-

ta, rekla nam je voditeljica trgovine Mirjana Kovač. Druženja su im običaj i nakon inventura te na 8. mart, a tradicionalno završno druženje obilježavaju i u prosincu svake godine.

- Volimo se počastiti večerama kada izađemo.

Obavezno sve unaprijed rezerviramo. Svoje muževe i dečke ostavimo onda doma i napravimo pravo žensko druženje, dodala je Mirjana te su nam zajednički sve cure pozirale za fotogra�iju za uspomenu.

(sh, foto: Z. Vrzan)

Zvuci tambure dirnuli su duše

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Kulturno-umjetnička

VLASNIČKI SPOR u Knezovcu

Vatrogasci protiv Općine Šenkovec?

Da se međusobni odnosi u općini mogu narušiti do te mjere da se pokrenu i tužbe, svjedoči najnoviji slučaj iz Općine Šenkovec. Naime, tamošnje Općinsko vijeće donijelo je odluku kojom se nalaže načelniku Robertu Megliću da pokrene postupak radi utvrđenja prava suvlasništva na zgradi koja se sastoji od vatrogasnog spremišta i poslovnog prostora u potkrovlju u Knezovcu, na način da se predmetnim postupkom traži utvrđenje etažnog vlasništva Općine

TRNOVEC

Šenkovec na etaži u potkrovlju zgrade. Kao što smo već ranije pisali, DVD Knezovec ne odustaje od stajališta da im zgrada u potpunosti pripada. Vatrogasci su uvjereni da su stekli vlasništvo nad cijelim objektom kroz dugogodišnje korištenje i ulaganja. Međutim, Općinsko vijeće se ne slaže s time te je predložilo da se pokrene vlasnička tužba. U čiju će se korist cijeli spor na kraju riješiti, predstoji nam za vidjeti. (sh)

Kreće obnova sportskog doma

Iako je jedno od manjih naselja u Općini Nedelišće, u Trnovcu aktivno djeluje više vrlo vrijednih udruga. To su Udruga žena Trnovec, DVD Trnovec, a jako je uspješan i nogometni klub. U izgradnji sportskog doma Trnovec prije gotovo 40 godina sudjelovali su svi mještani naselja, a dom je postao središte okupljanja. U nogometnom klubu Trnovec igraju pretežito domaći igrači te su ove godine osigurali plasman u višu ligu što Općini daje dodatan poticaj da krene u revitalizaciju sportskog doma i igrališta Trnovec. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrilo je bespovratna sredstva u iznosu od 50 tisuća eura za

DEKANOVEC

obnovu sportskog doma Trnovec, omogućavajući tako početak procesa revitalizacije ovog važnog sportskog objekta.

Jedan od ključnih koraka u planiranoj obnovi je energetska obnova, koja će obuhvatiti kako vanjsko, tako i unutarnje uređenje. Zamjena stolarije i obnova fasade od važnog je značaja za poboljšanje energetske učinkovitosti i estetskog izgleda sportskog doma Trnovec.

- Izgrađen 1985. godine, sportski dom će u svom novom ruhu zaživjeti na svoju 40. godišnjicu, 2025. godine, izjavio je načelnik Novak, naglašavajući važnost ovog projekta za lokalnu zajednicu. (vv)

Mladi sportaši Sven i Laura Strahija dobili euriće

Načelnik Općine Dekanovec Ivan Hajdarović podijelio je novčane nagrade mladim vrhunskim sportašima Svenu i Lauri Strahija povodom iznimnih

KURŠANEC

udruga Zvon iz Male Subotice minule je nedjelje održala svoj tradicionalni godišnji koncert. Priredba je i ovoga puta bila njihov poklon sumještanima na Bijelu nedjelju, prvu nedjelju nakon blagdana Uskrsa.I ove godine bila je riječ o lijepom glazbenom popodnevu Folkloraši su izveli splet međimurskih plesova

na kojeg su obogatili i brojni gosti. Uz članove folklorne sekcije, dječje folklorne sekcija te tamburaškog orkestra i tamburaša početnika KUU-a domaćina, nastupile su i tamošnje mažoretkinje, recitatori, Antonia Jurinec, kao i djeca iz Dječjeg vrtića Potočnica Mala Subotica. Ne treba spominjati kako je publika popunila dvoranu Društvenog doma do posljednjeg mjesta i da je uživala u spoju pjesme, plesa i glazbe.

sportskih uspjeha postignutih na svjetskom nivou. Svenu je dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 1.000, a Lauri novčana nagrada u iznosu od 700 eura. (rd)

Iz Poreča se vratili punih ruku medalja

Po drugi put učenici OŠ Kuršanec sudjelovali su na Državnom prvenstvu školskih sportskih društava za učenike s intelektualnim teškoćama koje se održalo krajem ožujka u Poreču. U atletskom natjecanju sudjelovali su: Tanja Oršoš, Svetlana Gavran, Karolina Oršoš, Ribana Ignac, Lara Halilović, Leon Oršoš, Renato Gavran, Josip Oršoš i Dominik Oršuš. Ribana Ignac

osvojila je dvije medalje, zlatnu u bacanju vortexa i brončanu u trčanju na 80 m.

Tanja Oršoš i Karolina Oršuš osvojile su srebrnu i brončanu medalju u trčanju na 200 m, a Leon Oršoš srebrnu medalju u bacanju vortexa.

Osim sportskih događanja učenici su sudjelovali i u kulturno-zabavnom programu, predstavi mađioničara i plesu. (vv)

Nastupili su i mali vr�ćarci

Tamburaši su se doista unijeli u svirku, među njima i načelnik Općine Valen�no Škvorc

Ivana Novak, Brigita Vibovec, Tihana Matjašec, Lara Črnčec, Mirjana Kovač, Nika Magdalenić i Marina Mesarek

Napustila nas je Katarina Kukovec

Neočekivano nakon kratke, ali opake bolesti, iznenada je u 69. godini preminula je Katarina Kukovec iz Vratišinca. Bila je društveno i politički angažirana u radu Općine. U tri mandata bila je vijećnica SDP-a. Dužnost je obnašala iznimno revno, aktivno se uključujući u sve rasprave na poboljšanju kvalitete života svojih građana.

Velik doprinos dala je osnivanju Mješovitog pjevačkog zbora “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec, kojeg je bila i predsjednica. U kratko vrijeme od početka djelovanja pokrenuli su tri glazbene manifestacije: Vincekova zipka, Majčin dan i Božićni koncert koje su obogatile kulturni život mjesta. IN

Katarina Kukovec

Otišla je neočekivano i iznenada i ostavila neizbrisiv trag za sobom u srcima svih koji su je voljeli i surađivali s njom kako u radu Općinskog vijeća tako i u Mješovitom pjevačkom zboru “Dr. Vinko Žganec”. Iskrena sućut obitelji.

MURSKO SREDIŠĆE Počele pripreme za prvomajski grah

Proslava Praznika rada na Zalešću jedna je od najvećih u Međimurskoj županiji jer se odvija na prelijepom terenu uz ribnjak. Grad Mursko Središće već je počeo s pripremama za prvomajsku veselicu uz tamburaše i besplatan grah na ŠRC-u Zalešće.

Dijelit će uz pomoć gradskih udruga besplatni grah

s početkom u 11 sati, a za dobru atmosferu pobrinut će se tamburaši.

Kao i svake godine, članovi ribičkog društva SRD-a Mura iz Murskog Središća pokazat će umijeće u pripremanju slatkovodnih riba pa će se tako moći kupiti i pečena riba, također omiljena delicija brojnih posjetitelja. (BMO)

Skelom Fusek preko Mure

Od 1. travnja skela Fusek započela je s redovnom plovidbenom sezonom koja traje do 31. listopada 2024. godine. U vrijeme plovidbene sezone propisano je radno vrijeme skele kako slijedi:

Od 1. travnja do 30. travnja skela vozi radnim danom: 6 – 7; 10 – 11; 14 –15; 18 – 19 sati. Vikendom (subota, nedjelja) i praznikom: 14 – 18 sati.

Od 1. svibnja do 30. rujna radnim danom prometuje: 5 – 6; 9 – 10; 14 – 15; 20 – 21 sat. Vikendom (subota, nedjelja) i praznikom 14 – 19 sati.

Od 1. listopada do 31. listopada skela prometuje radnim danom: 6 – 7; 11–12; 14 – 15; 17 – 18 sati. Vikendom (subota, nedjelja) i praznikom 14 – 18 sati. U navedenim terminima prijevoz skelom je besplatan.

(BMO)

STIGLO 200.000 eura za multifunkcionalni društveni dom u Sitnicama

Milorad Mihanović: ovo je ostvarenje našeg sna!

- Već 30 godina priželjkujemo društveni dom u kojemu će se odvijati društveni život mjesta, kazao je

Naselje Sitnice korak je bliže izgradnji multifunkcionalnog društvenog doma. Za početak gradnje osigurano je 200.000 eura, još 130.000 eura očekuje se iz Savjeta za manjine. Projekt je prijavljen i na natječaj Fonda za regionalni razvoj, zbog čega je izvjesno da će dom još ove godine doći pod krov.

Zahvaljujući Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije osigurano je 100.000 eura. S udrugom Kali Sara – Savez Roma u Republici Hrvatskoj potpisan je ugovor za dodatnih 100.000 eura.

Potpisivanju je uz gradonačelnika Dražena Srpaka nazočio i predsjednik mjesnog odbora, Milorad Mihanović te predsjednik Udruge i saborski zastupnik, Veljko Kajtazi.

VRATIŠINEC

- Prigradsko naselje Sitnice u sklopu Grada Mursko Središće u svom sastavu ima brojnu romsku nacionalnu manjinu, oko 800 duša, kazao je Milorad Mihanović, predsjednik mjesnog odbora Sitnice i vijećnik u Gradskom vijeću Mursko Središće.

- Ovo je početak ostvarenja našeg sna. Već 30 godina priželjkujemo društveni dom u kojemu će se odvijati društveni život mjesta. Sada za razne događaje i proslave pa i izbore koristimo jednu privatnu kuću, kazao je Milorad Mihanović.

Napori za bolji

život u Sitnicama

- Ponosan sam na razvoj svog naselja koje ima optički internet, asfalt, struju, vodu, kanalizaciju. Sve više građana se zapošljava, a nemali broj mladih muškaraca radi

i u inozemstvu, u Austriji i Njemačkoj, kazao je Milorad Mihanović.

Godinama se čine napori u njihovu punu integraciju Roma, od uređenja infrastrukture naselja, preko rada s vrtićkom djecom i predškolcima, s vidljivim pomacima.

Grad Mursko Središće je prije nekoliko godina izradio kompletnu projektnu dokumentaciju za gradnju doma, koja je koštala tadašnjih 200.000 kuna, da bi se projekt mogao kandidirati na razne fondove i natječaje.

Realizacija multifunkcionalnog društvenog doma omogućit će različite kulturno-umjetničke i edukativne sadržaje u naselju Sitnice, ali i svakidašnje potrebe za koje služe društveni domovi, od održavanja izbora, sastanaka građana ili druženja.

Kreću zemljani radovi i temeljna ploča Ovom će fazom biti obuhvaćeni zemljani radovi i temeljna ploča. Daljnji radovi neće biti �inancirani iz gradskog proračuna, već će se sredstva isključivo tražiti putem nacionalnih i europskih fondova. Multifunkcionalni društveni dom veličine oko 600 četvornih metara korisne površine gradit će se pokraj dječjeg igrališta. Kako se u neposrednoj blizini nalazi i divlje odlagalište, i ono će biti sanirano. Za to je osigurano 200.000 eura iz Fonda za zaštitu okoliša. Naglasimo da je u Sitnicama organiziran odvoz otpada u koji se uključilo 82 posto kućanstava. Očišćeni okoliš omogućit će zdraviji život u naselju, a multifunkcionalni dom bogatiji društveni život u naselju.

Jednako cijene sport i kulturu

Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, donio je odluku o dodjeli �inancijskih sredstava za su�inanciranje udruga u ovoj godini.

Udruge su se za ukupno 45.000 eura iz općinskog proračuna natjecale putem javnog poziva.

Povjerenstvo za ocjenjivanje prijavljenih programa i projekata podnesenih po raspisanom Javnom pozivu razmotrilo je i ocijenilo prijave te dostavilo prijedlog načelniku Općine Vratišinec radi odluke o dodjeli �inancijskih sredstava.

Financirat će se provedba 12 projekata iz područja kulture u ukupnom iznosu od 15.000 eura, 10 projekata iz područja sporta u vrijednosti 15.000 eura i 22 projekta u

području ostalih projekata civilnog društva u vrijednosti 15.000 eura.

Mješoviti pjevački zbor Dr. Vinko Žganec dobio je potporu za četiri projekta: Vincekovu Zipku, Majčin dan, Božićni koncert i Međunarodnu smotru zborova u Šibeniku u ukupnom iznosu od 4.600 eura.

KUD Dr. Vinko Žganec je za svoje programe: nastup na Smotri koreogra�iranog folklora i Smotri međimurskog folklora, Vratišinske vesele vurice i Festival Žgančevih zapisa te nabavu tradicionalnih folklornih nošnji ukupno dobio 5.100 eura.

KUU Društvo žena Gornji Kraljevec je za programe: Gluma i glumci, Glazbeno bogatstvo i baština, Mamičina

škrija i Božić u srcu dobila ukupno 5.300 eura.

Rukometni klub Sokol je za opremanje službene prostorije udruge namještajem, nabavu sportske opreme za rukomet, i Memorijalni rukometni turnir Bukovec – Farkaš dobio 2.200 eura.

Nogometni klub Sokol je za Školu nogometa, natjecanje u županijskoj ligi, nabavu nogometnih rekvizita, opreme i alata za održavanje igrališta i Memorijalni turnir Darko Vincek dobio 5.600 eura.

Nogometni klub Napredak Gornji Kraljevec dobio je za Noćni turnir 2024. i nogometnu sezonu 2024. ukupno 3.100 eura.

Udruga mladih Vratišinec za 12. malonogometni turnir dobila je 1.000 eura.

Na javni poziv su se javile 22 udruge civilnog društva na koje je ukupno razdijeljeno 15.000 eura. Izdvajamo one s najvećim udjelom u potporama:

DVD Vratišinec dobio 5.300 eura za nabavku brentači za podmladak i makete VMŠ-a, uređenje vatrogasne štrcaljke, VIII. kup Vratišinca za podmlatka i mladež i vatrogasne polo i hoodie majice. Udruzi umirovljenika Međimurske županije – Podružnica Vratišinec za njihove susreta, natjecanja i uredske potrepštine i poslovanje 2.200 eura. DVD Gornji Kraljevec je za Dan otvorenih vrata, natjecanje s podzemnim hidrantima i javnu vježbu Kraljevec 2024 te seniorsko natjecanje dobio 2.250 eura.

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Prigradsko naselje Sitnice uz izgrađenu infrastrukturu, dobiva i društveni dom

Rudi Mesarić tradicionalno kuha prvomajski grah na Zalešću

Milorad Mihanović, predsjednik Mjesnog odbora Sitnice i gradski vijećnik

KOD

Narkomanske igle i šprice zakopane u pijesku?

Kao predsjednik MO-a Mali Mihaljevec i predsjednik NK-a Mali Mihaljevec, vijećnicima se na posljednje održanom Općinskom vijeću u Svetom Jurju na Bregu obratio Vedran Kovačić s alarmantnom porukom.

- Prošli tjedan smo se našli u neugodnoj situaciji. Kod sportskog centra pronađene su narkomanske

igle i šprice. Na odbojkaškom igralištu zakopane u pijesku i u smeću. Donijeli smo odluku o postavljanju kamere i pozvali smo djelatnike policije da više puta dođu u ophodnju, tim više što nam dolazi lijepo vrijeme, iznio je vijećnicima Vedran Kovačić. Nekoliko puta smo zatekli mladež koja nije niti s

područja Malog Mihaljevca. Mi smo uređivali to područje da bude za sportska druženja, a došlo je do nekih ljudi koji nisu poželjni u našem kraju, upozorio je vijećnik Kovačić naglasivši da najviše strahuju za svoju djecu koja se često u tom pijesku igraju. - Ako do nečega dođe, tko će za to odgovarati? (sh)

ČUVARI TRADICIJE: skelar i graditelj brodova i mlinova

Jedan Mađar upao mi je u Muru!

Na predstavljanju tradicije skelarenja kao priznatog kulturnog dobra Hrvatske u Svetom Martinu na Muri susreli smo se s dva izuzetna čovjeka, čiji su životi prožeti poštovanjem prema Muri. Prvi od njih je Ivan Strnad iz Svetog Martina na Muri, koji je napravio je konstrukciju broda i plovećeg mlina na Muri. - Nedavno sam obnovio kolo na mlinu, a sada bismo trebali ograditi cijeli mlinarski grunt, rekao nam je 70-godišnji Ivan Strnad, koji je u mirovini inače 12 godina, ali nikad ne miruje.

Drugi je skelar Mijo Punčikar (83) iz Donje Dubrave, koji nam je kroz dirljive priče oživio uspomene na život uz rijeku u vremenu kada su granice bile otvorene, a skelari neizostavan dio lokalne zajednice. - Kada se granica zatvorila, ljudi su ostali bez

Mijo Punčikar iz Donje Dubrave i Ivan Strnad iz Svetog Mar�na na Muri prepričali su nam svoje dogodovš�ne

svega. Imali su preko svoje zemlje i vinograde, i morali su nekako do njih, rekao nam

BREŽNA PRIČAONICA

Gdje su konkretni programi?

Još do sada nisam čula niti za jedan konkretan program kojima se naši političari, ili oni koji to tek žele postati, predstavljaju građanima povodom izbora za parlament koji se održavaju sljedeće srijede. Uglavnom su to �loskule, naslikavanja i slično, a konkretni prijedlozi kako će ostvariti to što govore uglavnom izostaju. Uvijek je zabavno gledati one koji se

tek pred izbore nešto na silu okupljaju i onda pokušavaju smisliti strategije koje bi ih katapultirale do pobjede. S druge strane, oni koji su trenutno na vlasti pak se posebno hvale onim što su napravili, što im je uostalom bila i dužnost. Svoj dosadašnji rad koriste legitimno za svoju kampanju. Ako bi samo njih gledali i slušali, ispalo bi da u Hrvatskoj zaista teče med i mlijeko.

je Mijo, koji je godinama vozio skelu. - Prilikom vožnje jedanput mi je i jedan Mađar

pao nutra, prisjetio se kroz smijeh Mijo, dodavši da je na kraju sve dobro završilo. (sh)

PRAPORČAN

A jesmo li zaista obećana zemlja? Malo morgen!

Taman prije izbore, eto, svima su porasle plaće u javnom sektoru u gotovo u svim njegovim segmentima. Ispada da im je in�lacija došla kao naručena da se vladajući održe na vlasti. A nitko se ne pita je li u tom javnom sektoru to opravdano, jesu li sada produktivnije itd. Uglavnom se u javnom diskursu govori da su po-

litičari to nama dali, da su oni nama omogućili bolje živote, zaboravljajući pritom da građani u državni račun preko poreza svakodnevno plaćaju velike svote novaca. No to se prešućuje pa onda ispada da su nam nešto dali i da su nam oni neka vrsta spasitelja, a mi građani tek bespomoćni robovi u ovoj igri. Kako će se na kraju i u čiju korist odigrati ova igra,

Srebrna žganica navijestila Ficko

Društveni dom u Praporčanu oživio je proteklog tjedna s obzirom na to da je na jednu večer postao mjesto susreta ljubitelja međimurske žganice. Članovi udruge Tepka okupili su se da kušaju jedinstvenu kombinaciju – turoš sjedinjen sa

LOPATINEC

žganicom. Ako ste propustili ovaj događaj, ne brinite! Ovo sljubljivanje turoša i međimurske žganice prethodi glavnom događaju, 6. Festivalu međimurske žganice FICKO koji će se održati u subotu, 29. lipnja, u Domu kulture u Selnici. (sh)

Ide kanalizacija u Ribara i Poljskoj

Na posljednjoj sjednici

Općinskog vijeća u Svetom Jurju na Bregu jednoglasno je izglasana odluka o davanju suglasnosti za provedbu

MALI MIHALJEVEC

i su�inanciranje projekata izgradnje sanitarne kanalizacijske mreže u Lopatincu u Poljskoj ulici i Ulici Ive Lole Ribara. (sh)

Pohod Svetog Jurja po prvi put

Povodom obilježavanja

Dana Općine Sveti Juraj na Bregu, vinari Dvanajščak-Kozol, Munđarov Breg i Turk te seoski turizam Geler, pozivaju Vas na Vinski po-

moći ćemo vidjeti drugog tjedna. Do tada morat ćemo još uvijek slušati politička prepucavanja koja para naše mozgove. Moram dodati ovdje i to da je politički jezik na izrazito niskim granama. Svakodnevno na televiziji možemo slušati uvrede jednih o drugima. Što to može naučiti građane? Dovoljno je pogledati komentare na društvenim mrežama pa nam je sve jasno.

hod Svetog Jurja u subotu, 27. travnja, s početkom u 9 sati na Forestland parku, gdje možete ostaviti svoje aute. Duljina pohoda je cca 15 km. (sh)

SPORTSKOG PARKA u Malom Mihaljevcu

Vedran Kovačić upozorio je na narkomanske šprice i igle kod sportskog parka

Srebrna šljivovica Predraga Vabeca poziva vas na Ficko u lipnju

Jedna od pronađenih šprica

PRELOG

Podijeljene potpore za bebe

Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek po prvi put ove godine podijelio je jednokratne naknade za novorođenčad. Ovom prilikom podijeljene su dvadeset i četiri naknade, dvanaest za prvo dijete, sedam za drugo dijete, četiri naknade za treće dijete u obitelji i jedna naknada za sedmo dijete u obitelji. Naknade iznose za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva

270 eura, za drugo 350 eura, za treće 400 eura, za četvrto

600, a za peto i svako sljedeće dijete u obitelji 730 eura. Roditelji i dalje imaju pravo i na poklon bon za kupnju opreme za novorođeno dijete, a vrijednost poklon bona iznosi 70 eura. Također, kao dodatni poklon podijeljene su i besplatne godišnje članarine za Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga, kao i poklon bonovi Dječjeg kluba SiMS. Ovom je prilikom tako ukupno podijeljeno, kroz naknade i bonove, 9700 eura. (vv)

Deset žena zaposleno kao gerontodomaćice

Ovih dana u Prelogu su potpisani ugovori s deset osoba, koje će, kao pružateljice usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom, biti zaposlene u sklopu projekta “Pomozi, Zaposli, Usreći IV“. Projekt je vrijednosti 510.000 eura za 36 mjeseci trajanja provedbe projekta, usluga za korisnike provodit će se 34 mjeseci, a financira se u stopostotnom iznosu. Ciljana skupina projekta su osobe starije od 65 godina i odrasle osobe s invaliditetom kojima će se putem pružanja usluge pridonijeti većoj socijalnoj uključenosti, prevenciji institucionalizacije, ostanku u vlastitom domu te osiguravanju prava na život u zajednici. Svaka od deset zaposlenih žena, gerontodomaćica, pružat će uslugu podrške i potpore za najmanje 6 pripadnika ciljane skupine mjesečno, na području Grada. (vv)

Na Sajam cvijeća stižu i Vijetnamci

U Prelogu punom parom teku pripreme za tradicionalni 23. Sajam cvijeća koji će se ove godine održavati od 26. do 28. travnja na prostoru iza Gradske uprave.

U tri dana sajmovanja, od petka do nedjelje, na novoj će se pozornici ispreplitati bogat kulturno-umjetnički program, etno program i običaji, gostujuće kulturne udruge i glazbeni izvođači poput benda Trí Fir, koji će živu atmosferu Sajma cvijeća 27. travnja rasplamsati živim irskim pub i folk pjesmama.

Rekordan broj izlagača od prošle godine i ove je godine premašen. Na Sajmu će izlagati izlagači iz Međimurja, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, iz Ivanić-Grada i Pitomače, pa čak i iz Vijetnama, a prostor Sajma dodatno će krasiti cvjetne kreacije mlade međimurske cvjećarke Veronice Cenko te Martine i Tomislava iz varaždinske agencije PR Lady Weddings&Events. Kreativnost i jedinstvenost glavni je moto ovogodišnjih izlagača na Sajmu cvijeća u Prelogu – pravoj rapsodiji boja, mirisa i okusa. (vv)

Motocikli blagoslovom započeli svoju sezonu

U subotu poslijepodne ulicama Preloga prošlo je tristotinjak motociklista koje je okupio Moto klub Ren Ban iz Preloga te su sudjelovali na tradicionalnom blagoslovu motora, čime je označen i početak motociklističke sezone. Već nekoliko godina motociklisti svoju sezonu vožnje započinju blagoslovom motocikala i motociklista. Samo je druženje i okupljanje započelo ispred prostorija kluba u Parku Mladosti u Prelogu, a nakon toga su se okupili ispred župne crkve sv. Jakoba ap. st., gdje ih je dočekao i blagoslovio župnik Antun Hoblaj. I ovog proljeća i ljeta i međimurskim će cestama krstariti brojni motociklisti. I motociklisti iz Preloga pozivaju vozače automobila da dobro dva puta pogledaju mrtvi kut kad se prestrojavaju i da jako paze na izlazak sa sporedne ceste. Motocikl ima malu siluetu, ide brže od automobila, a kako ide brže, tako se i teže zaustavlja. Povećan oprez u prometu spasit će sigurno i mnoge živote te spriječiti prometne nesreće na našim cestama. (vv)

SPOMEN IZLETIŠTE

“Predrag Jurčec” u Donjoj Dubravi već je 20 godina na čekanju

Bitka za karaulu Florijan Bobić

Donja Dubrava je dobila na upravljanje zemljište bivše karaule od 1 ha 11 ara i 43 kvadratnih metara, no ono se nalazi na katastarskom području Općine Legrad

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

U Donjoj Dubravi, između ostaloga, u fokus javnosti ponovno je izbilo Spomen izletište “Predrag Jurčec”. Naime, kako se moglo čuti na nedavnom redovnom godišnjem izvještajnom saboru UDVDR-a Podružnice Međimurske županije, ogranak Donja Dubrava, svi radovi na izletištu su stali i nalaze se na čekanju. Glavni je problem što je zemljište izletišta, na mjestu bivše karaule JNA Florijan Bobić, Donja Dubrava dobila na upravljanje, a ono u stvari katastarski pripada Općini Legrad.

E sad, gdje je zapelo, ovisi o tome koja se strana pita, načelnika Donje Dubrave Marijana Vargu ili pak načelnika Legrada, Ivana Sabolića. I dok jedan upire prst preko Drave, drugi nigdje ne vidi problem.

Čija je u stvari karaula?

Kao što je dobro poznato, karaula bivše JNA u Donjoj Dubravi bio je prvi oslobođeni vojni objekt u Hrvatskoj 1991. godine. Nažalost i jedini tada uništeni u Međimurju.

- Kada se JNA povlačila, za sobom je karaulu digla u zrak, prisjetio se Marijan Varga, načelnik Općine. S vremenom, rodila se ideja

da se prostor uredi i da mu se da ime po prvom poginulom međimurskom policajcu, Predragu Jurčecu.

Istina, interes za prostor iskazala je i tamošnja ekološka Udruga Senjar te Udruga međimurska lastavica, no branitelji su prevladali s time da su i ostali otvoreni i za ostale opcije.

I ništa u svemu tome nije bilo sporno, osim da se karaula nalazi na katastarskom području Općine Legrad. Riječ je o površini od 1 ha 11 ara i 43 kvadratnih metara.

- Donja Dubrava je prostor karaule u stvari dobila preko političkih veza, poručio je Ivan Sabolić, načelnik Legrada.

Naime, odlukom povjerenstva za imovinu Vlade RH od 3. studenoga 2004. područje bivše karaule darovano je Općini Donja Dubrava, a u svrhu uređenja spomen izletišta hrvatskom branitelju iz domovinskog rata Predragu Jurčecu i za potrebe zaštitarsko-ekološke Udruge Senjar. Dokument je potpisao zamjenik povjerenstva prof dr. sc. Andrija Hebrang čiju je odluku kasnije donio u pitanje Damir Polančec. No, u maniri dobrog, hrvatskog političara jednostavno je rekao: - Dogovorite se!

Dogovor Donjoj Dubravi nije bio ni na kraj pameti.

- Karaula je bila sva okrenuta nama, vukli su struju iz Donje Dubrave i svu ostalu infrastrukturu, objasnio je Varga. Osim toga, oslobodili su je međimurski ljudi pa smo zatražili da nam i pripadne.

Ne poriče da je za vrijeme bivšeg ministra Damira Polančeca bio pokrenut spor oko karaule.

- Legrad je karaulu mogao dobiti samo sporazumno no mi je se nismo htjeli odreći pa je oni nisu ni dobili, dodao je Varga.

Bilo je pokušaja dogovora, a čak su i dvije općine zajedno prijavile projekt revitalizacije tog terena Ministarstvu branitelja, ali, kaže Sabolić, nije prošao. I onda je svako krenuo na svoju stranu.

Općina Legrad prostor karaule legalno je provela kroz katastar i uvrstila je u svoj Prostorni plan kao područje gdje nema građevinskih zahvata. I time je za njih stvar završena.

Donja Dubrava pak je počela razvijati svoj plan Spomen izletišta “Predrag Jurčec”. Istina, za sada, kao vlasnici zemljišta mogu samo kositi i održavati teren. Treba priznati da su se tu branitelji doista iskazali i utrošili sate i sate rada, međutim, samu ruševinu nisu dirali. I kako stvari stoje, još će jedno vrijeme biti tako.

Idemo u Legrad na dogovor

Našem pozivu i pitanju, načelnik Legrada se iznenadio. - Čuo jesam da se u Dubravi ponovno govori o tom prostoru, međutim, mene nitko ništa nije pitao, niti pak sam zabranio bilo kakve radove. Dapače, nemam ništa protiv, rekao je načelnik Sabolić. Osim toga, Legrad kreće u nove izmjene prostornog plana i napominje kako će vrlo rado razmotriti dobravske ideje i eventualno ih uvrstiti: - Samo, trebaju doći do nas i službenim putem.

Marijan Varga pak je najavio odlazak u Legrad, za oko mjesec dana :- U pripremi je Urbanistički plan uređenja Spomen izletišta “Predrag Jurčec”, a malo je i više svih tih zafrkancija okolo.

Koje su to točno zafrkancije nije rekao. No, ostaje činjenica da je karaula pala prije 33 godine, Predrag Jurčec - Pedo, pripadnik prve gardijske brigade “Tigrovi”, poginuo je u Iloku 10. srpnja 1991., Legrad je iz Međimurja “potjerala” rijeka Drava. Naime, Legrad se nakon poplave, 1710. godine, promjenom toka rijeke Drave, našao na desnoj,

Za izletište su već date pare i pare, no ono i dalje stoji isto kako je i bilo, osim što se uređuje okoliš.

podravskoj obali rijeke.

Bivša karaula JNA u Donjoj Dubravi

Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava Ivan Sabolić, načelnik Općine Legrad

Dr. Moder došao je vidjeti najveću veterinarsku organizaciju u Hrvatskoj

U organizaciji Hrvatske veterinarske komore, a na zamolbu njenog predsjednika mr. Ivana Zemljaka dr. vet. med., Bioinstitut d.o.o. je u petak 5. travnja ugostio delegaciju koju je predvodio predsjednik Federacije veterinara Europe dr. Siegfried Moder. Osim njega u delegaciji su bili dekan Veterinarskog fakulteta u Munchenu prof. dr. Reinhard Straubinger te dr. Iris Fuchs, predsjednica Bavarske podružnice Njemačke veterinarske komore. S njima je također stigla delegacija s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu u sastavu akademika Dražena Matičića predstojnika Odjela za eksperimentalnu kirurgiju, prof. dr. Dražena Vnuka, predstojnika Klinike za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, prodekana za međunarodne odnose prof. dr. Ninu Mačešića, prof. dr. Hrvoja Capaka prodekana za �inancije te dr. Ivana Butkovića, predsjednika povjerenstva za odnose s javnošću. Posjet je bio u poslijepodnevnim satima nakon njihovog posjeta Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

Federacija veterinara Europe je osnovana 1975. godine i u sklopu iste se danas nalazi 38 zemalja. Godišnje održava 2 sjednice, prvu u šestom mjesecu u nekoj od zemalja članica, a drugu u Bruxellesu u 11. mjesecu. Nazivamo ju često zaštitnim tijelom veterinarske struke u Europi. Sastavljena je od 4 sekcije upravo iz razloga što je veterinarska struka razdi-

jeljena svojom djelatnošću u više segmenata. UEVP (sekcija veterinara praktičara), UEVH (veterinari u sigurnosti hrane i veterinarskom javnom zdravstvu), EASVO (državni veterinarski inspektori), EVERI (veterinari u obrazovanju, istraživanju i industriji).

Osnovna uloga im je zaštita zdravlja

Federacija veterinara Europe okuplja sve veterinare zajedno putem njihovih predstavnika iz različitih zemalja i po različitim sekcijama koje su već spomenute. Vrlo važnu ulogu ima u promociji veterinarske struke i u davanju značaja veterinarstvu kao vrlo važnoj sastavnici svakoga društvenog uređenja. Prvenstvena uloga Federacije veterinara Europe je zaštita zdravlja životinja, ali i zaštita zdravlja ljudi uzimajući u obzir zoonoze – bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama. Zatim, vrlo važnu ulogu ima u promociji dobrobiti životinja, veterinarskom javnom zdravstvu te veterinarskoj zaštiti okoliša. Sudjeluje također u promociji veterinarske politike u Bruxellesu putem svojih predstavnika u Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Europskom vijeću.

Neophodno je bilo pobrojati osnovnu ulogu Federacije veterinara Europe da bismo stekli dojam posjete njenog predsjednika dr. Siegfrieda Modera. Njegova namjera je bila posjetiti najveću veterinarsku organizaciju na području Republike Hrvat-

ske, čime smo bili ugodno počašćeni. Bioinstitut d.o.o. u ovome trenutku ima zaposleno 130 djelatnika i u samoj osnovi on nije isključivo veterinarska organizacija. Našim posjetiteljima je prikazan �ilm o svim segmentima djelatnosti Bioinstituta d.o.o. te je u svakom slučaju prikaz laboratorijske djelatnosti, a poslije toga i njezin obilazak izazvao vrlo veliko odobravanje od naših gostiju.

Federacija veterinara Europe okuplja sve veterinare zajedno putem njihovih predstavnika iz 38 zemalja po različitim sekcijama, a prvenstvena uloga im je zaštita zdravlja životinja, ali i zaštita zdravlja ljudi uzimajući u obzir zoonoze – bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama

Prezentirana im je koncepcija rada triju laboratorija: laboratorija za hranu i predmete opće uporabe, laboratorija za ekologiju i mikrobiološkog laboratorija. Provedeni su kroz sve laboratorije i predstavljene su im so�isticirane tehnike određivanja raznih pokazatelja u hrani i uzorcima iz okoliša. Tako su upoznati s tekućinskom i plinskom kromatogra�ijom te

spektroskopskim i spektrofotometrijskim mjerenjima. Kromatogra�ijom se najviše određuju pesticidi u hrani, vodi, tlu, sedimentu i trenutačno ih određujemo preko 800 što je, gledajući Republiku Hrvatsku u laboratorijskim ispitivanjima, najveća brojka. Također im je prikazan način mjerenja mikotoksina i raznih aditiva u hrani te prioritetnih tvari u vodama.

Visoka profesionalnost u ispitivanjima

Obilazak mikrobiološkog laboratorija posebno je oduševio prof. dr. Reinharda Staubingera, dekana Veterinarskog fakulteta u Munchenu, koji je veterinarsku profesiju počeo kao mikrobiolog. Predstavljena su gostima različita područja mikrobiološkog ispitivanja te prateći sustav kvalitete koji rad našeg cijelog laboratorija čini pouzdanim i visoko profesionalnim.

Prikazan je također postupak rada sa sanitarnom i veterinarskom inspekcijom te s proizvođačima namirnica za koje smatramo izuzetno važnom stavkom u radu laboratorija. Jer u stvari, povezivanje veterinarstva (posebice veterinarskog javnog zdravstva) s laboratorijskom djelatnošću, daje veliki iskorak u praćenju bolesti kako životinja tako i onih u ljudi. Tako pratimo ostatke biorezidua, teških metala, pesticida (već prije spomenutih u tekstu) te povećanih ostataka mikrobnih tvari u hrani, a

Dr. sc.

Saša Legen DVM

Bioinstitut d.o.o. u ovome trenutku ima zaposleno 130 djelatnika i u samoj osnovi, on nije isključivo veterinarska organizacija

koji u konačnici nepovoljno djeluju na zdravlje ljudi. Tako smo učinili dobru poveznicu između javnog zdravstva i veterinarskog javnog zdravstva. U prilog tome govori i naša kontrola hrane životinjskog podrijetla na liniji klanja u klaonici putem delegiranoga tijela. Osnovna uloga navedene djelatnosti je zaštita zdravlja ljudi. Službenim postupcima i kontrolama s veterinarske strane prepoznaju se na liniji klanja sve zoonoze (bolesti zajedničke ljudima i životinjama) koje bi sa životinja nakon klanja mogle prijeći na čovjeka.

Posjet profesora s Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu je imao velik značaj. Već prošle godine smo sudjelovali na projektu “Testiranja ništetnosti uređaja za telemetrijsko mjerenje intrakranijalnog tlaka”. Pokusna životinja bila je svinja i, osim naše institucije, na projektu su sudjelovali Ve-

terinarski fakultet u Zagrebu – Odjel za eksperimentalnu kirurgiju pod vodstvom akademika Dražena Matičića, Metalska jezgra iz Čakovca i Psy�lux iz Zagreba. Nakon razgledavanja Bioinstituta d.o.o. te nakon informacije da krećemo u izgradnju Veterinarske klinike, već sada u 4. mjesecu, dobili smo prijedlog za regionalnog lidera u dobroj veterinarskoj praksi što nas čini izuzetno ponosnim.

Prezentacija voditeljica i voditelja bila je izvrsno odrađena, tako da su naši posjetitelji stekli vrlo dobar dojam o radu Bioinstituta i o budućim planovima našega daljnjega razvoja. Uglavnom, uz sve poštovanje naših cijenjenih gostiju, još je bilo ljepše promatrati količinu prenijetog znanja naših djelatnika i njihovu volju za daljnjim napretkom Bioinstituta. (dr. sc. Saša Legen DVM)

POSJET PREDSJEDNIKA Federacije veterinara Europe Bioinstitutu

ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Pušlek šparoga nudio se za “svega” 4 eura

Gungula i žamor vladali su ovoga tjedna i na čakovečkom sajmu i na središnjoj gradskoj tržnici. Sudarali su se kupci, ali i trgovci, najviše proizvođači cvijeća kako bi što prije udovoljili zahtjevima svojih kupaca. A oni su tražili pelargonije, obične, viseće, jednostavnih i duplih cvjetova. Kako su biljke različite, tako su različite bile i cijene, od 1 eura do 2 ili čak 2,5 eura. Tražile su se i nudile sur�inije, fuksije i još svašta nešto. Isto tako, nudili su se i tražili �lanci svih vrsta. Pa je tako bilo presadnica crvene i žute kristalke, pa puterice, hrastovog lista i to uglavnom za 20 euro centi po komadu. Presadnica celera nudila se po 30 euro centi, bilo je tu i peršina, ali i �lanci paprike, rajčice, patlidžana, krastavaca i to od euro na dalje. Naravno, nudila

se i bogata paleta začinskog bilja od vlasca, bosiljka, kadulje, do timijana i origana. Dakle za svako nepce.

Na sajmu je pažnju privlačio Đuro Kolac iz Palinovca sa sadnicama Paulovnije Elongate, brzorastućeg tvrdog drveta koje je s druge strane lagano poput stiropora.

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 3 €

Šparoge (vezica): 4 €

Matovilac (kg): 15 €

Paprika (kg): 5 €

Rajčica (kg): 5 €

Krastavci (kg): 5 €

Salata (kg): 3 €

Mladi luk (vezica): 1 €

Rotkvica (vezica): 1 €

Mlada mrkva (vez.): 1 €

Presadnice (kom): 0,3 €

Začinsko bilje: 3 €

Neuobičajeno visoke temperature za ovo doba godine donijele su nam i prve šparoge pa se pušlek na placu nudio za “svega” 4 eura. (vv, Foto: Zlatko Vrzan)

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 1 €

Šparoge (vezica): 6 €

Mrkva (kg): 1,5 €

Peršin (kg): 4 €

Sjem. krumpir (kg): 0,5 €

Luk (kg): 1,2 €

Salata (kg): 3 €

Grah (kg): 4 €

Drva (metar): 65 - 75 €

Pilići: 1 €

Kokoši: 11 €

Voćne sadnice 5-10 €

Citološka pretraga u veterinarskoj medicini

Prof. dr. sc. Marko Hohšteter, dr. vet. med.

Citološka pretraga se u veterinarskoj kao i humanoj medicini provodi s ciljem mikroskopske analize tjelesnih stanica kako bi se dobio uvid u izgled i funkcioniranje stanica. Ovom pretragom se na različite načine uzimaju stanice s površine ili dubljih dijelova tijela te se one analiziraju u svrhu razlikovanja različitih �izioloških stanja, od patoloških stanja, otkrivanja i dijagnosticiranja dobroćudnih i zloćudnih tumora te različitih živih i neživih uzroka bolesti.

Kako bi se obavila citološka pretraga, potrebna je suradnja kliničara koji uzima sam uzorak, laboratorijskog osoblja koje obrađuje uzorak i specijalista citologa koji na temelju mikroskopske analize uzorka postavlja dijagnozu i daje mišljenje. Postoje tri osnovna načina uzimanja uzoraka za citološku pretragu

Prvi način je neinvazivan pri čemu se uzimaju i analiziraju stanice koje se od tkiva spontano ljušte tj. odbacuju pa se ta metoda naziva eksfolijativna metoda. Tako se analiziraju brisevi različitih sluznica (nos, ždrijelo, rodnica), uzorci mokraće, nakupljene tekućine u tjelesnim šupljinama te sluzi i iscjedaka iz tjelesnih otvora. Stanice se uzimaju otiskivanjem predmetnog stakalca na samu promjenu ili se sterilnim vatenim štapićem lagano obriše površina tkiva te se razmaže po stakalcu. Uzorci tekućina se također u maloj količini nanesu i razvuku po stakalcu u tankom sloju. U slučajevima kada se radi o maloj koncentraciji stanica u tekućini, one se mogu prethodno centrifugirati kako bi se istaložile stanice koje se analiziraju. Drugi način je invazivno uzorkovanje stanica koje se nasilno izvlače iz organizma što se obavlja aspiracijom (usisavanjem) s pomoću tanke igle. Pri tome

se kroz prethodno obrijanu i dezin�iciranu kožu prolazi iglom, ulazi se dublje u tkivo koje se želi analizirati te se štrcaljkom s pomoću vakuuma iz tkiva izvlače stanice. Ovim načinom se najčešće uzimaju uzorci limfnih čvorova, jetre, slezene ili novostvorenih potkožnih proliferacija čiji se sastav i uzrok želi istražiti (tumori, upalna ili neupalna oteknuća). Tako dobiveni uzorak se nanese na stakalce te se razvuče po njemu. Ova metoda može biti bolna pa je za njezino izvođenje ponekad potrebno sediranje ili anesteziranje životinje.

Treći način je manje invazivan te se naziva abrazivna metoda jer uključuje struganje stanica s površine tkiva. Tako se najčešće analiziraju sluznice probavnog, dišnog, mokraćnospolnog sustava i oka. Za analizu dubljih dijelova navedenih organskih sustava je potrebna endoskopska pretraga koja se kod životinja također većinom obavlja u anesteziji.

Nakon uzorkovanja i laboratorijske pripreme uzoraka, dobiva se uzorak stanica na predmetnom stakalcu obojen različitim metodama bojenja, ovisno o tipu uzorka, kliničkoj dijagnozi te mogućim uzrocima. Takav uzorak analizira citolog koji na temelju broja,

vrste, izgleda i sastava samih stanica te drugih komponenti (krv, tekućina, proteini, pigmenti, mikroorganizmi) diferencira različita patološka stanja i postavlja dijagnozu. U nekim slučajevima, zbog malog broja dobivenih stanica ili propalih stanica, nije moguće postaviti dijagnozu te je potrebno ponoviti pretragu ili obaviti invazivniji način uzorkovanja tkiva poput biopsiranja i histopatološke pretrage.

Najznačajnije prednosti citološke pretrage su brzo, lagano, neinvazivno ili minimalno invazivno uzimanje uzoraka. Citologija je sama po sebi brza pretraga koja najčešće završava u roku kraćem od 24 sata te je jeftina u usporedbi s drugim invazivnijim metodama. Osnovni nedostatak je što se ovom metodom analizira manji broj pojedinačnih stanica te se ne dobiva uvid u arhitekturu tkiva i samu organizaciju patološkog procesa, a također je slabije osjetljiva u otkrivanju mikroorganizama. Unatoč navedenim nedostacima danas je citološka pretraga nezaobilazna pretraga u rutinskom radu veterinara te u kombinaciji s drugim pretragama čini osnovu za postavljanje brze i točne dijagnoze pri liječenju životinja.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

MURSKO SREDIŠĆE

radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC

Domaće šparoge s OPG-a Vugrinec iz Ivanovca

Đuro Kolac iz Palinovca sa svojim presadnicama paulovnije

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Vrijeme je za uzgoj salate

Salata (Lactuca sativa) je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz obitelji glavočika (Asteraceae). Prvi su ju kultivirali Egipćani. Uglavnom se uzgaja kao lisnato povrće. Postoji više vrsti salate koje se uzgajaju u našim vrtovima.

Čim spomenemo riječ salata uglavnom nam na pamet padaju zelene glavice sočnih listova, mada zapravo postoje i crvenkaste i točkaste vrste salate, i salate koje nisu glavatice. Razlikuju se i po vremenu sjetve, tako da najosnovniju podjelu možemo napraviti na zimske i ljetne salate te salate glavatice i salate otvorenih rozeta, kod kojih postupno ubiremo listove s vanjske strane.

Zimska salata sije se na jesen, krajem kolovoza i tijekom rujna, a rasađuje se tijekom listopada. Takva vrsta salate prezimljuje na gredicama i već u rano proljeće možemo ju brati. Nije ju potrebno štititi, prezimljava bez problema u kontinentalnom dijelu, jedino možete prekriti gredicu agrotekstilom ako želite raniju berbu. Zimsku vrstu salate beremo tijekom travnja i svibnja. Krajem svibnja počinje ići u cvijet, a tada polako dolazi vrijeme berbe ljetnih salata. Ako na jesen sadite luk ili češnjak, idealna

kombinacija je posaditi salatu na rubove tih gredica. Iduće godine tako možete i ostaviti dio salate da ode u sjeme, a da ne smeta svojim većim rastom češnjaku na toj gredici.

Ljetna salata je jedna od vrsti koje se vrlo rano može sijati na proljeće, već početkom travnja, na otvoreno na kontinentalnom dijelu države. Naime, prilično je otporna na hladne temperature. To je jedna od vrsti koje ja nikad ne sijem prije kao presadnice u zatvorenom, nego uvijek direktno na otvoreno. Salatu možete na proljeće sijati na kontinentu cijelog travnja i svibnja. Salatu možete sijati na zasebne gredice, ali da bi se čim bolje iskoristio prostor na vrtu, ja ju preporučujem sijati kao rubnu kulturu na gredicama graška, mrkve i luka, mahunarki, kupusnjača i sl. Ako nemate pripremljeni ili posijani ostatak vrta u vrijeme dok sijete salatu, uvijek ju možete i posijati na jednoj gredici, pa onda naknadno rasađivati po vrtu.

Idealna godišnja doba za uzgoj zelene salate su proljeće i jesen. U ta godišnja doba salata je sočna i zelena. Ljeto, odnosno ljetne vrućine i sparine nepovoljno su vrijeme za uzgoj salate. Naime, u ovakvim vremenskim uvjetima sve salate postaju gorke i

počinju cvjetati. Osim klasičnih vrsti poput puterice i kristalki, postoji jako puno zanimljivih vrsti salate koje možete uzgajati na svom vrtu. Te vrste ćete prije pronaći na nekim razmjenama sjemenja nego u redovnoj prodaji. Od starinskih vrsti posebno su zanimljive vrste vučji jezik koja ne formira glavicu, salata �lekica – salata s mrljama koja postoji u varijanti glavice i lisnate rozete, pa salata kupusara – salata koja ima slabo zbijenu glavicu i izgledom podsjeća pomalo na samu glavicu kupusa. Mnogi također hvale starinsku salatu “hrastov list” – salatu čiji list podsjeća kako i samo ime govori – na list hrasta. Ove salate odlikuju se kako speci�ičnim izgledom, tako i okusom.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG

ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA

MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Razne sorte salate u biovrtu

PODRUŽNICA umirovljenika Palovec

Posjetili znamenitosti Zagorja

U subotu, 6. travnja 2024., Podružnica umirovljenika Palovec iskoristila je lijepo vrijeme za izlet u Krapinu i Zaprešić.

Za sam početak izleta posjetili su najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka Muzej Krapinskih neandertalaca uz stručnu pratnju. Muzej krasi i bogata fosilna zbirka, a nalazište Hušnjakovo brdo zaštićeno je kao paleontološki spomenik prirode.

Put je izletnike dalje vodio u posjet Muzeju oldtimera Presečki u kojem je smješteno preko dvadeset automobila od 30-ih do 70-ih godina 20

st. i više od šezdeset motocikala. Izlet se zatim nastavio u pravcu Zaprešića u kojem posjet započinju obilaskom kompleksa Novih dvora Jelačićevih, neogotičke kapelice sv. Josipa s grobnicom u kojoj je bio sahranjen ban Josip Jelačić i neogotičkog mauzoleja obitelji Jelačić.

IGRAČICE Ženskog rukometnog kluba Zrinski poslale otvoreno pismo

Predsjednik i tajnik nas zastrašuju i omalovažavaju

Igračice prve ekipe ŽRK-a Zrinski šalju priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo:

Poštovani, obraćamo vam se nakon još jednog nemilog događaja priređenog od strane dijela Upravnog odbora prema igračicama prve ekipe. Naime, dana 15. ožujka 2024. godine, u petak, predsjednik Daniel Janković i tajnik kluba Kristijan Marciuš, nenajavljeno i neopravdano uletjeli su na trening i zatvorili dio, kako su oni to nazvali, "starijih" članica prve ekipe u svlačionicu i ničim izazvani održali svoj arogantni i bahati prijeteći govor kojem je jedini cilj bio zastrašivanje i omalovažavanje svih prisutnih igračica. S obzirom na to da nije bilo drugih svjedoka, obraćamo vam se da nas zaštitite od uznemiravanja navedenog dvojca jer se slične situacije ponavljaju već duže vrijeme i smatramo da smo ugrožene u takvom okruženju.

Prethodno, 4. ožujka 2024. godine, nakon treninga prve ekipe, zamolile smo potpredsjednika kluba Daniu da održimo zajednički sastanak igračica i članova Uprave, vezan uz trenutnu situaciju, u bilo kojem terminu kada bi to

članovima Uprave odgovaralo. Nakon molbe za razgovorom bivamo bezobrazno odbijene od predsjednika Jankovića uz riječi da mi nemamo o čemu razgovarati. Miješanje Uprave u prvu ekipu započelo je kada je potpredsjednik kluba Darko Dania laganjem i pokušavanjem manipuliranja unosio nemir i razdor u ekipu već duže vrijeme, ali s obzirom na atmosferu i cjelovitost ekipe koju je trener Mrđen usadio, to mu nije uspjelo. Sve je kulminiralo ovim sastankom nakon utakmice u srijedu kada nas se od strane dijela Upravnog odbora prozivalo i optuživalo da smo bojkotirale novog trenera. Nakon toga, ne osjećamo se sigurne niti nam je ugodno dolaziti na treninge i odrađivati svoj posao u takvim uvjetima. Na naše pitanje postavljeno treneru, smatra li on da smo ga bojkotirale u razdoblju od kad nas je preuzeo, uključujući i utakmicu u srijedu, trener se izjasnio negativno, stoga smatramo da je takvo razmišljanje i postupanje tajnika i predsjednika došlo svojevoljno i s ciljem zastrašivanja. S tim ljudima je nemoguće normalno komunicirati, tim vi-

še što se ne radi o ljudima koji razumiju struku, način rada i treninga rukometa. Primjer toga vidi se i u predsjednikovom nastupu tijekom kojeg je naglašavao svoje privatne uspjehe u svojim tvrtkama koje nemaju apsolutno nikakve veze s nama niti s rukometom niti je upravljanje sportskim klubom jednako kao i upravljanje privatnom tvrtkom. Ne želimo da naš klub postane privatni projekt nekolicine ljudi koji su u svojoj kratkoj "karijeri" pokazali kako se ne odnositi prema igračicama, trenerima i drugim članovima Uprave.

Nakon ovakvog veoma bahatog i arogantnog nastupa predsjednika, sve nas je više strah i zabrinute smo kakve ćemo sve situacije proživljavati u daljnjem razdoblju, s obzirom na to da smo mi i nakon negativnog šoka, kojeg su na navedeni ljudi priredili nakon smjene trenera, jednako motivirane da odradimo svoj posao i obveze potpisane ugovorom i da klub ostvari povijesni uspjeh plasmanom na europska natjecanja. S poštovanjem, igračice prve ekipe (potpisnice poznate redakciji)

Zatim su posjetili i barokni dvorac Lužnica koji se ubraja među najznačajnije primjere svoje vrste u kontinentalnoj Hrvatskoj I. kategorije. Dvorac je sagrađen 1791. godine i tijekom 200 godina bio je u vlasništvu grofovske obitelji Rauch, a danas se nalazi u vlasništvu

Sestara milosrdnica. Dvorac su razgledali uz stručno vodstvo sestre, a sam obilazak bio je poput šlaga na torti – prekrasno uređene sobe od namještaja, stolnjaka, kalijevih peći, slika iz druge polovice 19.st. i dr. Imanje krasi i prekrasan perivoj, spomenik parkovne arhitekture,

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

GRAD ČAKOVEC

OIB 44427688822

KLASA: 340-02/22-01/11

URBROJ: 2109-2-08-01-24-06 Čakovec, 12.04.2024. godine

koji Sestre milosrdnice s puno ljubavi uređuju. Nakon cjelodnevnog izleta ispunjenog smijehom i druženjem, zadovoljni i puni dojmova, u kasnim poslijepodnevnim satima, članovi Podružnice umirovljenika Palovec vratili su se svojim domovima. (sh)

UPRAVNI ODJEL ZA

KOMUNALNO GOSPODARSTVO, IZGRADNJU GRADA I UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA Odsjek za gradnju i održavanje komunalne infrastrukture

Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 i 110/19), Odluke o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti nerazvrstane u javne ceste („Narodne novine“ broj 44/12), Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Čakovca („Službeni glasnik Grada Čakovca“ broj 1/24), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena nerazvrstana cesta: Nerazvrstana cesta MI 215

Ulica Ivana Gorana Kovačića Katastarske čestice 1598/1, dio 1565/1, 1315/3, 1560/4 k.o. Mihovljan o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 i 110/19), temeljem kojeg se Nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Čakovca. Geodetski elaborat izvedenog stanja Nerazvrstane ceste izradit će tvrtka

GEOPLAN d.o.o. za premjer zemljišta, kompjutorska obrada podataka, izrada planova i karti, trgovina, Trg Eugena Kvaternika 8, 40000 Čakovec.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će 16.04.2024. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 18.04.2024. godine (četvrtak) u službenim prostorijama tvrtke GEOPLAN d.o.o. na adresi Trg Eugena Kvaternika 8, Čakovec od 9.00-15.00 sati. Tel.040 390-780.

Gradonačelnica Ljerka Cividini, mag.ing.traff. /univ.spec.oec.

Članovi Podružnice umirovljenika Palovec na izletu

Predmet: Izvješće o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju iz vodoopskrbnog sustava Međimurske županije za 2023. godinu

Prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 30/23) Isporučitelji vode obavezni su izraditi godišnji izvještaj o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju za prethodnu godinu i o tome obavijestiti javnost. Ovaj izvještaj sadrži i podatke o količini isporučene vode, postotku priključenosti, prosječnoj potrošnji vode, tehnologiji obrade i razvodnoj mreži.

Opskrba dovoljnom količinom kvalitetne vode za ljudsku potrošnju ima veliku važnost u životu čovjeka, a za žitelje Međimurja o tome vode brigu Međimurske vode d.o.o.. Voda za javnu vodoopskrbu Međimurske županije crpi se na vodocrpilištima Nedelišće (6 zdenaca) i Prelog (3 zdenca). Vodovodni sustav opskrbljuje sva naselja (131) naše Županije. Postotak priključenosti stanovništva iznosi oko 84% dok su ustanove i gospodarstvo u potpunosti priključeni.

Prosječna potrošnja vode po stanovniku iznosi 110 litara na dan. Količina isporučene vode za 2023. godinu iznosila je 4 781 316 m3, od čega 3 524 149 m3 (73,5 %) troše kućanstva, a industrija 957 170 m3 (20,0 %) te udruge i ustanove 299 997 m3 (6,5 %). Duljina razvodne mreže iznosi 1127 km. Na njoj se nalazi 8 vodosprema ukupne zapremnine 3650 m3 i 7 hidrostanica kojima se osigurava potreban pritisak u mreži. Voda iz vodoopskrbnog sustava Međimurske županije visoke je kvalitete, a čitav sustav crpljenja podzemne vode, dezinfekcije, distribucije i dodatnog precrpljivanja na geografski viša područja praćen je sustavom nadzora i daljinskog upravljanja. Kontinuiranu provjeru kvalitete vode iz vodoopskrbnog sustava provodi Laboratorij Međimurskih voda d.o.o., a nadzor Sanitarna inspekcija.

Tabelarni prikaz zdravstvene ispravnos� vode za ljudsku potrošnju u 2023. godini

Godina 2023. Pregledano uzoraka Fizikalno-kemijski nesukladno Mikrobiološki nesukladno Ukupno nesukladnih uzoraka

Tijekom 2023. godine samo 4 uzorka od ukupno 705 neznatno su odstupala od Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analiza, monitorinzima vode za ljudsku potrošnju (NN 64/2023, 88/23), ali bez opasnosti za zdravlje ljudi. Ovako dobra kvaliteta vode rezultat je i dugogodišnje dosljedne primjene HACCP sustava, a posljednje godine Plana sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te redovito dnevno odzračivanje mreže prema Godišnjem planu uzorkovanja.

Posebnu brigu o kvaliteti vode vodimo nakon puknuća cjevovoda, izgradnje novih vodova, rekonstrukcije postojećih i eventualnih pritužbi potrošača pa je u 2023. godini analizirano još 22 uzorka vode iza takvih situacija.

Kako bismo uočili moguće zagađenje prije nego ono stigne u zdence, a prema vodopravnoj dozvoli, mjesečno smo pratili i kvalitetu podzemne vode na opažačkim bušotinama (piezometrima) vodocrpilišta Nedelišće i Prelog (na granici druge i treće zone sanitarne zaštite). Na godišnjoj razini

to iznosi 132 uzorka opažačkih bušotina. Sveukupno je laboratorij ispitao 859 uzoraka vode.

Monitoring vode za ljudsku potrošnju iz razvodne mreže provodi Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije i u 2023. godini analizirali su 111 osnovnih analiza i 12 revizijskih (proširenih) analiza te jedan uzorak vode na radioaktivnost iz javnih ustanova. Svi uzorci odgovarali su spomenutom Pravilniku. Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije prati kvalitetu vode iz zdenaca na vodocrpilištima Nedelišće i Prelog. Analize vode s vodocrpilišta su opsežne (obuhvaćaju oko 140 parametara) gdje se uz propisane pokazatelje dodatno ispituju i pesticidi, teški metali, mineralna ulja, trihalometani, poliaromatski ugljikovodici i virusi. Ispitano je 9 uzoraka.

S obzirom da dobivamo mnogo upita potrošača o tvrdoći vode radi podešavanja regulatora na perilici posuđa i drugih uređaja, navodimo srednje vrijednosti tvrdoća izražene u stupnjevima njemačkim (oD):

1. srednje Međimurje 13˚D umjereno tvrda voda

2. gornje Međimurje 16˚D umjereno tvrda voda

3. donje Međimurje 17˚D umjereno tvrda voda

Iz svega navedenog zaključujemo kako je voda za javnu vodoopskrbu odlične kvalitete i pod stalnim nadzorom (992 uzoraka u 2023.).

Nalazi laboratorijskih analiza, kao i opširniji podaci o kvaliteti vode, mogu se naći na

BIVŠE IZLETIŠTE i restoran Zelengaj na Graničnom prijelazu Goričan postaje Mirovni centar Mohanji u Hrvatskoj

U bivšem izletištu Zelengaj

mladi će vježbati jogu

Piše: Josip Šimunko

Na graničnom prijelazu Goričan došlo je do vlasničkih promjena. Sad već bivše izletište i restoran Zelengaj, koji je držala obitelj Hranjec iz Hodošana, prodan je ovog proljeća predstavnicima globalne udruge civilnog društva pod nazivom Mohanji Hrvatska, koja danas ima svijeta centre u 48 zemalja svijeta. Riječ je o vrsti humanitarne udruge, odnosno organizacije koja uz meditacije i jogu promiče duhovnost i viša područja svijesti. Sama organizacija djeluje od 2008. godine s početkom u Dubaiju i to putem radionica, meditacija, praktičnih vježbi joge, a meditacije Mohanjija su prevedene na desetke svjetskih jezika. Na mrežama o njemu piše: Godine 2007. Mohanji je bio inspiriran da donese i podučava dvije moćne meditacije i utemelji duhovnu platformu koju je nazvalo “Bless The World” (Blagoslovi svijet). Prve meditacije krenule su u Dubaiju početkom 2008. g., u kombinaciji s drevnom tradicijom satsanga. O njemu na mreži piše: U poslovnom svijetu Mohanji je poznat kao dinamični lider s više od 20 godina iskustva u višem me-

Prijašnji vlasnik izle�šta Vlado Hranjec iz Hodošana u razgovoru s Marinom Babić, pravnicom i javnom bilježnicom iz Zagreba i pripadnicom humanitarne udruge Mohanji

nadžmentu na Bliskom istoku. Iako je diplomirao književnost, karijeru je gradio u pomorskoj industriji. Mohanji je bio na mnogim izvršnim pozicijama u Omanu, Dubaiju, Bahrainu i Iraku. Kreirao je humanitarnu platformu za �ilantropiju, osnivač je dobrotvorne zaklade Ammucare (ACT), diplomirao je književnost i piše knjige. Mohanji je umjetničko ime, dolazi od prezimena Mohan, a supruga Biba je iz Srbije, imaju kćer Milu. Svijetu se predstavlja kao �ilantropist, vizionar, humanitarac, zagovornik iskustvene duhovnosti i ljubavi iznad svih granica. Mohanji je vrlo aktivan na društvenim mrežama i ima vlastiti Youtu-

be kanal. Sva njegova učenja i programi su besplatni. Prema podacima s mreže, Mirovni centar Mohanji, bivše izletište Zelengaj, bit će preuređeno u dvoranu za vježbanje joge i odmore, a planirana je i gradnja hrama. Sad se preuređuje, a trenutno u njemu traju povremena okupljanja ljubitelja joge, vegana i indijske �ilozo�ije. Uz druženja, vježbe i predavanja, planirane su aktivnosti vezane uz školu tradicionalne himalajske joge, ples, glazbu, terapije i jezik, uz cilj privlačenja mladih za volontiranje i humanitaran rad. Organizacija se dijelom �inancira donacijama.

GRAD PRELOG osvojio titulu Zeleni grad-prijatelj velebitske degenije

Nagradu ćemo donirati

Zajednici u Lipiku

Internet stranici www.medjimurske-vode. hr, a mogu se doznati i pozivom Laboratorija Međimurskih voda d.o.o. na broj 364-704. Primjedbe ili pritužbe u vezi s kvalitetom vode primaju se na besplatni broj telefona 0800-313-111.

Međimurske vode d.o.o.

Ususret Danu planeta Zemlje, 22. travnja, Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva dodjeljuje nagrade “Velebitska degenija” za najbolje novinarske radove o zaštiti prirode i okoliša objavljene u prošloj godini. Ove će se godine među nagrađenima naći i Grad Prelog. Kako piše u pozivu upućenom gradonačelniku Ljubomiru Kolareku: - Uz svečanost dodjele nagrade “Velebitska degenija” na Dan planeta Zemlje 22.4., od prošle godine dodjeljujemo i titulu “Zeleni grad – prijatelj i partner velebitske degenije“. Između više hrvatskih gradova koji vode uzornu brigu o zaštiti okoliša i prirode, zelenilu grada, razvrstava-

nju otpada, naše je glasove osvojio Grad Prelog sa svojim komunalnim poduzeće PREKOM d.o.o..

Odlukom gradonačelnika

Ljubomira Kolareka, nagradu od 700 eura darovat će Centru za pružanje usluga u zajednici Lipik. Centar kroz socijalne usluge smještaja, boravka, organiziranog stanovanja, savjetovanja, rane razvojne podrške, psihosocijalne podrške i pomoći u kući zbrinjava djecu bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu s teškoćama u razvoju te starije i druge osobe kojima je prijeko potrebna pomoć druge osobe. Centar djeluje u sustavu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Dodjela ove

nagrade održat će se 22. travnja u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu. - Izuzetno mi je drago što smo prepoznati i što ćemo biti nagrađeni nagradom Hrvatskog novinarskog društva, ističe Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga. Ovo je nagrada i za Grad Prelog, ali i za Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM d.o.o. i sve one projekte koje PREKOM sa svojim direktorom Sinišom Radikovićem provodi, kako bi bili predvodnici u zbrinjavanju otpada na području cijele Hrvatske. Često ponavljam da svaki uspješni sustav gospodarenja otpada počiva na tri stupa. To su korisnici, jedinice lokalne samouprave i komunalno poduzeće. (vv)

POMURSKI SEJEM u Gornjoj Radgoni, Slovenija

Sajam MEGRA predstavlja novitete zelene gradnje

Predstavit će se najnovije mogućnosti zelene novogradnje, renoviranja zgrada, uređenje okoliša i iskorištavanja obnovljivih izvora energije

MEGRA, 33. međunarodni sajam graditeljstva, od 17. do 19. travnja u Gornjoj Radgoni u Sloveniji, predstavit će najnovije mogućnosti suvremene, zelene novogradnje, renoviranje zgrada i uređenje okoliša. Poticat će korištenje obnovljivih izvora energije i uštedu energije, izgraditi i modernizirati infrastrukturu, poslovne objekte i domove. Investitorima će ponuditi vrhunske proizvode i usluge, a izvođače radova opremiti vrhunskim strojevima, alatima, opremom i znanjem. Mlade će podsjetiti na važnost graditeljstva i obrtništva te im ponuditi stručno obrazovanje i zapošljavanje.

Izlagači predstavljaju najnoviju opremu i materijale

Pod pokroviteljstvom

GSZ-a – grupacije graditeljstva i industrije građevnih materijala, predstavit će se najznačajniji slovenski po-

nuđači građevinskih radova i materijala. Svoju ponudu predstavit će Pomurska regionalna Obrtničko-gospodarska komora kao i sekcije Obrtničko-gospodarske komore Slovenije.

Izlagači će predstaviti najsuvremeniju opremu i materijale, građevinsku mehanizaciju, strojeve, građevinske skele, prometnu signalizaciju, montažne kuće i drvene skladišne konstrukcije, proizvode za grijanje i hlađenje, podne obloge, radnu zaštitnu opremu, materijale za krovišta, uređaje za pročišćavanje vode i kolektore, strojeve i priključke za uređivanje okoliša...

Predstavljanje tvrtki i škola za graditeljstvo

Sajam MEGRA 2024 provodi i međunarodno povezivanje. U četvrtak, 18. travnja, od 10.00 do 17.00, održat će se međunarodni poslovni skup MEET4BUSINESS na temu održive gradnje, energetske obno-

ve zgrada i obnovljivih izvora energije. Petak će biti dan za obrazovanje i dan karijera. Na sajmu će se prezentirati programi slovenskih visokoškolskih ustanova i univerziteta namijenjenih graditeljstvu.

Predstavit će se digitalna fabrikacija, integracija 3D printanja i robotske tehnologije u visokoškolskom obrazovanju.

Na programu je natjecanje krovopokrivača i građevinskih limara. U Ulici građevinskih obrta predstavit će se zanimanja kao što su keramičar, soboslikar-ličilac, zidar, strojar građevinskih strojeva i tesar. U četvrtak i petak održat će se i prezentacija radova na asfaltiranju kao i prezentacija strojeva za asfaltiranje.

Posjetitelji će moći dobiti stručne savjete o učinkovitom korištenju i upotrebi obnovljivih izvora energije, individualne savjete arhitekata i savjete o cjelovitoj obnovi zgrada, održivom grijanju, hlađenju i ventilaciji.

Robert prvo otvori sportske stranice

S našom prepoznatljivom crvenom platnenom vrećicom ovoga tjedna zaustavili smo se u Ivanovcu i tamošnjem prodajnom mjestu. Taman smo naletjeli na gužvu nastalu nakon završetka još jednog radnog dana. Zastali smo kod Roberta Jelinića koji je

imao ruke prepune namirnica, a došao je u trgovinu bez vrećice.

Stoga ne treba posebno naglašavati koliko se razveselio poklonu kojeg je odmah i iskoristio. A mi još više jer je riječ o mladom čovjeku koji nas vjerno prati, doduše više

preko portala, a manje lista tiskane novine.

Naravno, u fokusu njegovog interesa je sport, a potom i ostale aktualnosti.

Tamošnje djelatnice pak su imale previše posla i nisu stigle pred naš foto objektiv.

(vv)

Treći kupon 108. kola

Novo, 108. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u travnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

Ime i prezime:

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. travnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. travnja. Sretnog dobitnika 108. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. travnja. (mk)

Međimurske bebe

37268927073

Lucija (18) i Danijel (22) Oršuš iz Pribislavca dobili su Teodora, rođenog 6. veljače.

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina

Robert Jelinić iz Ivanovca rado je pozirao sa svojom novom vrećicom

Anamarija (29) i Neno (30) Vađon iz Ludbrega dobili su Iana rođenog 12. veljače. Imaju i Noela 3,5 godine.

Želim se boriti s najboljima

Državni prvak u obaranju ruku, 21-godišnji Josip Francki Novak iz Pribislavca, otkrio nam je tajne svog uspjeha. Što je bitno u obaranju ruku, kako se priprema za svoje protivnike i mnoge druge pojedinosti pročitajte u intervjuu tjedna na 3. stranici Medije. (rd, Foto: Zlatko Vrzan)

VIKEND VODIČ

petak,

12. travnja

20:00

“Ana Katarina” u izvedbi

Ane Vilenice

Mul�medijalna dvorana

Riznice Međimurja

subota,

13. travnja

10:00

Sportski dan u Čakovcu

Trg republike Čakovec

17:00

Mađioničarski show Luka

Vidović

Centar za kulturu Rudar

21:00

Koncert TBF

Meta bar Čakovec

nedjelja,

14. travnja

17:00

Promocija zbirki aforizma i poezije pjesnika Ivana

Grahovca

zgrada Scheier

MJESEČNI VODIČ

15. travnja

Radionica Mala škola

slikarstva s Rusom

Trajkovom

Muzejsko-informa�vni

centra MIC

19:00

Promocija knjige Dravski

mlinovi i virovi autora Petra

Horvata

Caffe bar Bedem

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

NOSTALGIČNA SUBOTA U Meta baru

Samo nek je sve alles gut

U subotu, 13. travnja, u Meta baru u Čakovcu čekaju nas legendarni TBF-ovci. Početak zabave je u 21 sat, a sve što vam treba je dobra volja i društvo uz koje ćete se zabaviti kao nikad prije!

TBF je nastao davne 1990. godine u Splitu, srcu Dalmacije. Kako za sebe kažu bez prijašnjeg iskustva u stvaranju glazbe, posebno hip-hop glazbe, započeli smo proces učenja vještina

MC-inga (skraćeno od Master of Ceremony-termin u hip-hop kulturi koji označava “rap vokal”) od pionira hip-hopa (Run D.M.C.,LL Cool J, Public Enemy, BDP, N.W.A., Eric B & Rakim, Ultramagnetic MC’s,…). Sastav ovog benda čine Mladen Badovinac, Luka Barbić, Aleksandar Antić, Ognjen Pavlović, Nikša Mandalinić i Jan Ivelić. Stoga, ako ste uspjeli nabaviti ulaznicu, dođite i zabavite se! (pt)

ANA KAO ANA KATARINA u Muzeju Žena koja je izgubila sve

Ovog petka, 12. travnja, u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja čeka nas monodrama Ana Katarina. Ana Katarina Zrinski, djevojački Frankopan, jedna je od najpoznatijih Međimurki kroz povijest. Riječ je o ženi koja je 13. travnja 1670. godine izgubila svog supruga. Na taj dan, Zrinski i Frankopan uputili su se u Bečko Novo Mjesto odakle se više nikada neće vratiti. Anu Katarinu Zrinski u ovoj monodrami utjelovila je naša poznata glumica Ana Vilenica.

Narativ monodrame se odvija u vrijeme noći, dok

pred Anom Katarinom stoji neotvoreno, dirljivo, oproštajno pismo njezinog muža Petra Zrinskog. Prije no što napokon otvori pismo, mozaično i asocijativno glumica slaže isječke iz njezina fascinantnog života kombinirajući izvedbu “u svoje ime“ nizanjem faktogra�ije, re�leksijom prošlosti i sadašnjosti te izvedbu “kao lik Ane Katarine“, žene s izvjesnom moći u 17. stoljeću, a prije svega – majke koja je tragično skončala. U izvedbi se koriste povijesni podaci, autorska poezija i romantizirani zapisi o životu Ane Katarine Zrinski. (pt)

IVAN

ŠARIĆ - Best of Stiže nam

direktor svemira

U utorak, 16. travnja, s početkom u 20 sati čeka nas Best of show Ivana Šarića. Riječ je o jednom od naših najpoznatijih komičara koji iza sebe ima karijeru koja je započela davne 2006. godine. Njegov stil mješavina je opservacijskog i apstraktnog humora primjenjiva na širokoj paleti tema, od muško-ženskih odnosa, života na Balkanu, života u Dalmaciji, politič-

kih i regionalnih tema pa sve do sarkastičkog pogleda na samog sebe. Njegov preobražaj iz mladog klinca zaljubljenog u svijet informatike u mladog čovjeka koji će svojim predstavama zabavljati pučanstvo na ovim prostorima i šire počinje 2004. godine. Šarić iza sebe ima i uspješne TV emisije: Direktor Svemira, Hrvatska traži zvijezdu, Tko će ga znati…(pt)

MJESEČNI VODIČ

16. travnja

18:00

Promocija knjige S�pe

Božića “Penjačevi zapisi”

zgrada Scheier

20:00

Stand-up comedy show:

Ivan Šarić

– best of 1984 – 2023

Centar za kulturu Čakovec

18. travnja

13:30

Umrežavanje međimurskih centara za posje�telje

Frkanovec, Matulov grunt

18:00

Josipa Pavičić – susret s autoricom

Gradska knjižnica i čitaonica grada Preloga

21. travnja

9:00

Zrinski Half

23. travnja

20:00

Predsjednici & Ca

Centar za kulturu Čakovec

26. travnja

9:00

23. Sajam cvijeća Prelog

Trg Franje Tuđmana Prelog

20:00

Susjedi – predstava

MEĐIMURSKI FESTIVAL LJUBO KUNTARIĆ u atriju Staroga grada

Vrhunska 19-orka uskoro pjeva

U atriju Staroga grada 14. lipnja čeka nas 22. Međimurski festival ‘’Ljubo Kuntarić’’. Kako se festival održava tjedan dana prije dolaska ljeta, ovogodišnje 22. izdanje započet će uz popratnu manifestaciju naslova ‘’Međimurje pjesmom i vinom dočekuje ljeto’’ i to 13. travnja. Tu je u Sajam obrtništva domaćih poduzetnika Hrvatske

obrtničke komore Međimurske županije. Na festivalu će nastupiti: Kiara Cenko - Tisuću dobrih razloga, Miro Ungar & Maja Bajamić - Ljubav Ljubav, Grupa Bumerang - Luda košulja, Tihomir Kožina - Drama, Fra Miroslav Petrac - Međimurje moje ti si moj pajdaš, Jadranski maestrali - Nek gore tambure, Julian Veliss - Ljubezen,

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - STEVEN KOTLER: UMIJEĆE NEMOGUĆEGA

Dobitnik knjige Pod paljbom objavljene u prošlom broju je Darko Treska iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1491

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

POKLANJA KNJIGU

Steven Kotler: Umijeće nemogućega

Mjesto i poštanski broj: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju.

Kratki sadržaj:

Najprodavaniji autor i stručnjak za vrhunska dos�gnuća Steven Kotler otkriva tajne vrhunskih izvođača – sportaša, umjetnika, znanstvenika, izvršnih direktora i drugih – koji su promijenili definiciju mogućega pokazujući nam kako i mi možemo premaši� svoje sposobnos� te učini� naizgled nemoguće snove dos�žnima.

Što je potrebno da se pos�gne nemoguće, da se uklone ograničenja, da se premaše vlas�ta očekivanja i da se snove pretvori u velika dos�gnuća?

Mi smo sposobni za mnogo više nego što znamo – to je poruka u srži knjige Umijeće nemogućega.

Lorena Puhar Lola - Otopi me, Nestručna praksa – Zove me Međimurje, Božidar Wolfand Wolf -Ti si sreća mog života, Etno duo Goga i Željko - Dok bu sveta bude ljubavi, Grupa Tornado i Mirjana Bradić - Pedesete, Altra feat Silvio - U dvoje, Andreja Čepek – Napaka srca, Davor Mustač - Jakša od rakije, Ivan Vlahek - Sto problema,

Umijeće nemogućega autorovo je životno

Bivšu kandidatkinju

Supertalenta uskoro možete čuti i uživo

Duško Krznar - Naj, naj, naj, naj, Esmeralda Slaviček - Moje malo, Patrik Kontrec - Haljina koja raskopčavati se voli. (pt)

OŠ Selnica

27. travnja

19:00

FIM Speedway GP of Croa�a

Speedway Stadion

Milenium, Goričan

20:00

Zabranjeno pušenje

GOC Čakovec

iskustvo prerušeno u priručnik za vrhunsku izvedbu kojim se svatko može poslužiti na putu do zvijezda (jer samo je nebo granica)

Dobra zabava čeka vas uz TBF Foto: TBF Facebook

TEST Citroen C5 Aircross Hybrid

SAVJETI Za samo 15 minuta pripremite vozilo za dulji put

BOLL FIM SPEEDWAY GRAND PRIX OF CROATIA Speedway je više od utrke!

POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA travanj 2024.

Koje su najbolje ljetne gume za 2024. godinu?

ADAC, HAK i ostali europski autoklubovi su i ove godine testirali nove modele ljetnih guma, i to njih 16 u dimenziji 215/55 R17, a upravo tu dimenziju koriste mnogi manji SUV modeli, koji su sve zastupljeniji na cestama.

ADAC je u suradnji s Hrvatskim autoklubom i ostalim europskim partnerima proveo najnovije testiranje ljetnih guma, a pod mikroskop su stavili 16 različitih modela u dimenziji 215/55 R17, koju koriste manja obiteljska SUV vozila. Ovu dimenziju tako možemo naći na modelima kao što su Audi Q2, Fiat 500X, Ford Puma, Honda HR-V, Hyundai Kona, MG ZS, Nissan Juke, Renault

Scenic, Suzuki Vitara, Toyota Yaris Cross, VW T-Roc, ali i mnogi drugi modeli, a testni model na kojem su bile montirane gume je bio VW T-Roc. Svi su proizvodi testirani na području voznih i sigurnosnih karakteristika, udobnosti, ekonomičnosti, te je analizirana i ekološka komponenta njihove održivosti. Ukupni rezultati govore da najvišu i najnižu ocjenu nitko nije zavrijedio, no zato su tri gume vrlo preporučljive, čak

12 ih je preporučljivih i samo jedna je djelomično preporučljiva. Trojac najboljih dolazi iz redova Continentala (2,0), Michelina (2,1) i Kumha (2,3). Dok je Continental s premijerno testiranim modelom PremiumContact 7 postavio jasne standarde na području sigurnosti zahvaljujući iznadprosječnim karakteristikama, isto se može reći i za Michelin Primacy 4+ na području zaštite okoliša.

Na testu 16 različitih modela u dimenziji 215/55 R17

Treći udarni igrač u ovom trilingu –Kumho Ecsta HS52, otprilike je u razini Michelina na području sigurnosti, odnosno Continentala na području zaštite okoliša. Ovdje svakako treba naglasiti da je jedino Michelin dobio vrlo preporučljivu ocjenu u obje najvažnije kategorije te se s pravom smatra iznimno ujednačenom gumom. Continentalu i Kumhu to nije pošlo za rukom zato što su na području

zaštite okoliša dobili samo preporučljivu ocjenu, jer su im proizvodi – relativno teški. Ipak, u jednoj kategoriji Continental je doslovno pomeo konkurenciju. U kočenju na mokroj podlozi od 80 km/h do nule, prvi sljedeći se zaustavio tek

2,6 metara nakon Continentalove linije, te se u trenutku kad je Continental potpuno stao drugoplasirani Michelin kretao brzinom od čak 23 km/h. Najslabiji je bio Goodride, koji se zaustavio velikih 6,6 metara nakon Continentala, te se u trenutku kad je Continental stao kretao brzinom od nevjerojatnih 35 km/h. U zaključku priče o najboljima dodajmo da su sva tri proizvođača uspjela stvoriti pneumatike koji se diče iznadprosječnom predviđenom kilometražom i visokom izdržljivošću.

Četiri proizvođača ostala su bez ocjene vrlo preporučljivo zbog samo jedne desetinke u ukupno ostvarenom rezultatu (2,6), i to su: Debica, Dunlop, Bridgestone i Fulda. Međutim, koliko su bili blizu, toliko su bili i daleko, jer gotovo nijedan od spomenutih pneumatika nije dobio ocjenu vrlo preporučljivo u dvije najvažnije kategorije (jedino se Bridgestone s prvi puta testiranim modelom Turanza 6 istaknuo na području zaštite okoliša). Hankook i Goodyear ostali su dvije desetinke kratki do skupine najboljih (2,7), a Falken tri (2,8). Hankook prvenstveno zato što je pokazao manje nedostatke na mokroj podlozi (unatoč kvalitetnoj ekološkoj komponenti), dok je Goodyear čak bio najbolji na polju zaštite okoliša, ali nije impresionirao na polju sigurnosti niti po karakteristikama na suhoj podlozi. Falken se nigdje nije posebno istaknuo, nego je pokazao nedostatke na suhoj podlozi, uz činjenicu da je model Ziex ZE310 Ecorun bio najteži na testu. Posljednja petorka iz zlatne sredine (Nexen, Goodride, Sailun, Semperit i Linglong) platila je danak nešto slabijim rezultatima na području sigurnosti.

Na začelju ovoga poretka našao se Vredestein, i to ne zbog sigurnosne komponente (štoviše, bio je sasvim solidan i na suhom, i na mokrom), nego zbog ekologije i utjecaja na okoliš. Konkretno, model Ultrac je osjetno zaostao za konkurencijom u segmentu predviđene kilometraže, gdje je ostvario više od 40.000 km slabiji rezultat u odnosu na Kumho Ecsta HS52. Međutim, s obzirom na to da je dobar na području sigurnosti te da niti po jednoj drugoj kategoriji nije u podređenom položaju u usporedbi s konkurencijom, Vredestein Ultrac može biti zanimljiv izbor za vozače koji ne rade previše kilometara.

I na kraju donosimo korisne savjete kod kupnje novih guma:

• provjerite imaju li sve gume isti datum proizvodnje i ostale tehničke komponente

• provjerite jeste li odabrali isti model od istog proizvođača

• nemojte birati nove gume proizvedene prije više od tri godine

• izaberite najnovije modele jer su tehnički najnapredniji.

VRLO PREPORUČLJIVO

PREPORUČLJIVO

Continental PremiumContact 7

ujednačena guma, najbolja na testu na suhom, najbolja na testu na mokrom, vrlo velika predviđena kilometraža, niska potrošnja goriva manji nedostaci kod akvaplaninga, rela�vno teška guma

Michelin Primacy 4+

ujednačena guma, sigurna na suhom, sigurna na mokrom, vrlo velika predviđena kilometraža, mala težina i mala potrošnja goriva manji nedostaci kod akvaplaninga

Kumho Ecsta HS52

ujednačena guma, sigurna na suhom, sigurna na mokrom, vrlo velika predviđena kilometraža, vrlo izdržljiva guma, niska potrošnja goriva manji nedostaci kod akvaplaninga, teška guma

Debica Presto UHP 2

sigurna na suhom kod vožnje na limitu, rubno dobra predviđena kilometraža, rubno vrlo izdržljiva guma, mala težina i mala potrošnja goriva manji nedostaci kod povratnih informacija s upravljača na suhom, manji nedostaci na mokrom

Dunlop Sport Maxx RT2

sigurna na suhom, rubno dobra predviđena kilometraža, rubno izdržljiva guma, rubno mala težina i mala potrošnja goriva manji nedostaci na mokrom

Bridgestone Turanza 6

dobra kod akvaplaninga, dobra predviđena kilometraža, vrlo izdržljiva guma, vrlo niska težina i niska potrošnja goriva mali nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom

Fulda SportControl 2

rubno sigurna na suhom, mala težina i mala potrošnja goriva manji nedostaci u udobnos� vožnje na suhom, manji nedostaci na mokrom, samo zadovoljavajuća predviđena kilometraža

Hankook Ventus Prime4

rubno sigurna na suhom kod vožnje na limitu, dobra predviđena kilometraža, izdržljiva guma, mala težina i mala potrošnja goriva manji nedostaci u udobnos� vožnje na suhom, manji nedostaci na mokrom

Goodyear Ef�icientGrip Performance 2

ekološki učinkovita guma, rubno dobra na mokrom, vrlo velika predviđena kilometraža, mala težina i mala potrošnja goriva nedostaci na suhom

Falken Ziex ZE310 Ecorun

+ rubno dobra na mokrom, dobra predviđena kilometraža, vrlo mala potrošnja goriva

– manji nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom, najteža guma na testu

Nexen N’Fera Primus

dobra zaustavna dužina na suhom i mokrom, mala težina i mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, jedva zadovoljavajuća predviđena kilometraža

Goodride Solmax 1

dobra zaustavna dužina na suhom, niska potrošnja goriva manji nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, samo zadovoljavajuća previđena kilometraža

Sailun Atrezzo ZSR2

dobra zaustavna dužina na suhom, rubno dobra na mokrom, niska potrošnja goriva nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom, samo zadovoljavajuća previđena kilometraža

Semperit Speed-Life 3

rubno dobra na mokrom, velika predviđena kilometraža, izdržljiva guma, učinkovita guma slabo upravljiva na suhom

Linglong Sport Master

dobra zaustavna dužina na suhom, rubno dobra zaustavna dužina na mokrom, izdržljiva guma, rubno učinkovita guma slabo upravljiva na suhom, nedostaci na mokrom

DJELOMIČNO PREPORUČLJIVO

Vredestein Ultrac

sigurna na suhom, sigurna na mokrom, mala težina i mala potrošnja goriva mala predviđena kilometraža, samo zadovoljavajuće izdržljiva guma

Udobnost na prvom mjestu

Dobro poznati Citroen C5 Aircross dobio je novi hibridni pogonski sklop i novi automatski mjenjač, koji su upareni prilično dobro, a glavnu riječ i dalje vode udobna sjedala i odlična zvučna izolacija, pa ni duga putovanja po autocesti neće umarati

Piše i foto: Igor Rudež

Citroen C5 Aircross je s nama od 2018. godine, a početkom 2022. godine je predstavljena i redizajnirana izvedba koja je donijela puno bolji ukupan dojam, a nakon benzinaca i plug-in hibrida, Citroen je odnedavno na tržištu ponudio i hibridnu izvedbu, a s njom stiže i novi automatski mjenjač.

Iako je na tržištu već preko 6 godina, C5 Aircross i dalje izgleda zanimljivo i privlačno i nikako ne zastarjelo, i sigurni smo kako će upravo ova izvedba teško vizualno zastarjeti, kako se često dešava s modelima drugih proizvođača. Nekima se to sviđa, nekima ne, no mi smo nekako usmjereniji k takvom dizajnu. Sprijeda dominira veliki Chevron logo koji se nastavlja na dnevna LED svjetla, dok su svjetla za maglu postavljena nisko, uz sam rub branika, pa odlično obavljaju svoj posao po gustoj magli. Tamni 19-inčni naplatci su se odlično stopili s plastičnim obrubima i Airbumpovima, a kromirani okviri stakala naglašavaju elegantan izgled. Stražnji kraj je dizajniran prilično jednostavno, ali efektno.

Stražnja svjetla su 3D efekta, a tu su i velika vrata prtljažnika koja se otvaraju prilično nisko i nude veliki otvor. Standardno u današnje vrijeme – dva lažna otvora auspuha.

Unutrašnjost je moderna i skladno dizajnirana, a u bogatom paketu opreme Max u kombinaciji s dodatnim paketima dodatne opreme, boravak je ugodan. Ispred vozača se nalazi upravljač s �izičkim tipkama i gumbićima te polugicama za ručno mijenjanje brzina, a sve informacije o vožnji se prikazuju na zaslonu dijagonale 12,3 inča. Možda dolazi s “jednostavnim“ dizajnom, no prednost takvog dizajna je upravo laka čitljivost, što svakako hvalimo. Središ-

nji multimedijski zaslon ima dijagonalu od 10 inča, i izrazito je brz u radu, no ne sviđa nam se, kao ni na jednom automobilu, što se sve postavke klimatizacije podešavaju upravo na njemu. On s druge strane nudi mogućnost biranja poziva samo putem okretnog gumbića i jedne tipke na upravljaču, što je danas, bez glasovnih opcija, nemoguća misija.

Tu su još i dva reda dodirnih funkcija, a podno njih je postavljena polica s bežičnim punjačem, dva klasična USB priključka te 12 V utičnica. Automobil se pali s pomoću tipke na središnjoj konzoli, koja se nalazi pored minimalističkog mjenjača, a nedostajala nam

Posljednjim redizajnom C5

još

je funkcija AutoHold. Središnji naslon za ruke se otvara po pola, a osim što u njemu ima mnogo prostora, on je i hlađen, što je također rijetkost u današnje doba.

A udobnost je na najvišoj razini radi Advanced Comfort sjedala, koja dolaze serijski od srednjeg paketa opreme, a prostranost je velika. Ovo je jedan od rijetkih modela gdje sjedalo vozača ne treba biti pomaknuto do kraja kako bi se smjestio sa 196 cm visine. Također, sjedala su široka, a grijanje dolazi serijski. Mnogo je prostora i straga, gdje su ugrađena tri odvojena sjedala, vanjska dolaze s Iso�ix priključcima, a mogu se podešavati po dužini, ali i po nagibu naslona. Osim toga, tu su i ventilacijski otvori te jedan USB priključak za punjenje. Jedino je šteta što se stražnje srednje sjedalo ne može preklopiti u naslon za ruke.

Tu je i prostrani prtljažnik koji u osnovi zaprima čak 580 litara prtljage, od-

nosno 720 litara ako se stražnja sjedala pomaknu naprijed, dok je s preklopljenim sjedalima obujam 1630 litara. Tu je i praktična polica za dvostruko dno prtljažnika. A kako smo već spomenuli i veliki otvor, u njega je lako ubaciti i prevesti hladnjak, jer se nudi i preko 500 kg nosivosti.

No kako se snašao novi pogonski sklop? Pa prilično dobro. Riječ je o kombinaciji trocilindričnog 1,2-litre-

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4500 x 1859 x 1689 mm

Osovinski razmak: 2730 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1531 kg/ 519 kg

Veličina prtljažnika 580/720/1630 litara

Vrsta motora / broj cilindara: Hibridni / 3

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski, 6 stupnjeva prijenosa

Snaga: 100 kW / 136 KS

Okretni moment: 230 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 200 km/h / 10,2 s

Potrošnja (prosječna l/100 km)

7,5

CO2 emisija: 127 g/km

Cijena: 37.436 eur

Oprema: 10-inčni multimedijski sustav, 12,3-inčna digitalna instrument ploča, automatski dvozonski klima-uređaj, kamere u 360 stupnjeva, sigurnosni paket, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 19-inčni aluminijski naplatci...

nog turbo benzinskog motora koji je evolucija već dobro poznatog PureTech motora, no u ovom slučaju isporučuje malo višu snagu od 100 kW/136 KS, a kombiniran je s 48 Voltnom samopunjivom baterijom i elektromotorom koji razvija snagu od 16 kW/21 KS i nudi 51 Nm okretnog momenta. Iz Citroena kažu kako je riječ o motoru koji ima čak 40 % novih dijelova, a koji bi trebao biti i puno izdržljiviji, a i povoljniji za održavanje, jer dolazi s lancem umjesto remena. A upravo je ovo motor koji bi trebao zamijeniti turbo dizel motor, koji je još uvijek u ponudi, a koji je u prosjeku skuplji oko 1500 eura. A kakvim se pokazao? Pa prilično tihim u radu, a u kombinaciji s novim 6-stupanjskim automatskim mjenjačem radi prilično glatko, iako mjenjač ponekad predugo ostaje u nižoj brzini. No ono što hvalimo je što na dugim uzbrdicama nije neodlučan i odlično prati ritam vožnje, za razliku od konkurenata. No u ovakvim trenutcima i troši mrvicu više nego bi voljeli. Naime, pod takvim opterećenjem prosječna potrošnja se kreće između 8 i 9 litara, a slično će potrošiti i na većim brzinama na autocesti, kada je izuzetno tih, i motor i buka izvana. Pri brzinama od 120 do 130 km/h potrošnja se kreće oko 6 do 7 litara, a litru manje će potrošiti na

19-inčni naplatci

Unutrašnjost je moderna, a sve je logično posloženo. Jedino je šteta što se klima podešava putem zaslona

Najveća brzina: 200 km/h

0 - 100 km/h: 10,2 s

otvorenoj cesti. U gradu je potrošnja između 5 i 7 litara, ovisno o gužvi i koliko vam je teška noga na papučici gasa. No potrošnja je i više nego zadovoljavajuća za ovakvo vozilo.

Novi hibridni sklop će uskoro biti dostupan i u mnogim drugim modelima grupacije

I za kraj ostaje cijena, a testni model s dodatnom opremom košta 37.436 eura, dok mu je cijena bez dodatne opreme 34.700 eura. Citroen odnedavno nudi tri paketa opreme – You, Plus i Max, a ovako motorizirani C5 Aircross je dostupan u sve tri izvedbe. Tako s osnovnim paketom košta 31.461 eur, a donosi bogatu opremu, uključujući i veliku digitalnu instrument ploču, 8-inčni multimedijski sustav, Advanced Comfort ovjes, 18-inčne aluminijske naplatke, LED svjetla, sigurnosni paket i još mnogo toga. Od njega je povoljniji jedino 130 KS snažan benzinac, čije cijene startaju od 27.832 eura, dok je pak najpovoljniji dizelaš sa 130 KS dostupan sa srednjim paketom Plus po cijeni od 33.399 eura. S druge strane cjenika se pak nalaze plug-in izvedbe, čije cijene startaju od 43.088 eura u izvedbi sa 180 KS, odnosno od 45.795 eura za izvedbu s 225 KS.

C5 Aircross se nudi u mnogobrojnim izvedbama, no nekako nam se testna kombinacija čini najuglađenijom kombinacijom, i s jako dobrim omjerom uloženo/dobiveno.

Multimedijski zaslon je iznenađujuće brz, ali i pregledan

Vrata se protežu ispod praga, pa će nogavice uvijek ostati čiste

Moguće je i ručno mijenjanje brzina pomoću polugica iza upravljača

su dio dodatne opreme

Advanced Comfort sjedala pružaju vrhunsku udobnost i na dugim putovanjima

Kutijasta karoserija nudi mnogo prostora I kad su upaljena samo dnevna svjetla, stražnja su isto upaljena

Pripremite auto kako bi putovanja bila sigurna i ugodna

Proljeće je već stiglo, a uskoro nam stiže i ljeto pa je pravo vrijeme za pripremu automobila za duža putovanja. Donosimo najvažnije savjete što trebate učiniti prije svakog puta, a provjera svega navedenoga neće vam oduzeti više od 15 minuta vremena, što je puno manje nego ako vam se nešto dogodi.

Proljeće je već stiglo, a temperature su već i pomalo ljetne, pa sve više ljudi kreće na kraća ili duža putovanja. Bilo da idete na vikendicu ili za vikend idete na more ili rodbini u Slavoniju, budite spremni na ono što vam je uvijek mrsko – gužve. Kad su gužve i stojite u koloni na suncu, a klima uređaj radi na maksimumu, onda je moguće da će doći i do pregrijavanja vozila ili neki od drugih neželjenih problema. A to je tek jedna stvar koja može poći po zlu. Stoga vam donosimo savjete kako brzo i lako možete provjeriti svoje vozilo prije odlaska na put, a da vas to neće ništa koštati, osim 15 minuta vašeg vremena.

No, osim vas samih, često i ovlašteni servisi nude pregled čitavog vozila za simboličan iznos, pa se isplati otići i vidjeti što će vam stručnjaci reći. Ovdje se pregledavaju najvažnije stavke automobila kao što su stanje kočnica i guma, pregled akumulatora, kočione i rashladne tekućine i tekućine za pranje stakala, stanje metlica brisača te ostale važne točke automobila.

Naravno, sve te stvari možete i sami provjeriti, a to bi bilo dobro raditi i češće, a ne samo prije odlaska na dulji put. Svakako trebate otići na benzinsku postaju i provjeriti tlak u gumama, a ako posjedujete i rezervi kotač, svakako provjerite i kakvo je stanje te gume, jer vam ništa ne znači rezervni kotač ako je guma prazna, ili još gore – probušena. Kad ste već u prtljažnom prostoru, provjerite imate li svu obveznu opremu, koja uključuje paket prve pomoći i rezervne žarulje, te osigurače. Dobro bi bilo i da imate onaj broj re�lektirajućih prsluka koliko imate i putnika u vozilu, a svakako provjerite imate li i dizalicu i odvijač kako bi mogli promijeniti kotač, odnosno kompresor, ako s vozilom niste dobili rezervni kotač. Osim toga, nemojte se predugo voziti sa smanjenim rezervnim kotačem, već odmah popravite gumu kod prvog vulkanizera na kojeg naiđete. Osim toga, u prtljažniku je uvijek dobro imati i litru ulja kojeg koristi vaše vozilo, ali i tekućinu za pranje stakla. Prije puta obavezno provjerite i razinu ulja, a to je barem lako.

Česte greške vozača koju su se nebrojeno puta dokazala tijekom ljeta je baš ne provjera navedenih stvari, jer je njihov automobil uvijek u ''savršenom'' stanju. Iako ćete za većinu stvari odmah-

Tek 15 minuta

vremena će oduzeti provjera svih vitalnih funkcija vašeg automobila, a time si osiguravate siguran put i vrlo malu šansu za neki problem s vozilom

nuti rukom, pazite da se to baš vama ne dogodi. Jedna od greški je vožnja s malom količinom goriva u spremniku, pa se može dogoditi da ostanete bez goriva u najnezgodnijem trenutku. Nikad ne znate hoće li negdje biti zastoja ili ne, ili hoće li sljedeća benzinska postaja biti otvorena ili ćete morati voziti do prve sljedeće, što u nekim mjestima nije baš blizu. Takav stres vam zasigurno nije potreban, stoga preporučujemo da prije dužeg putovanja natočite ''do vrha''. A kad već dođete u ovakvu situaciju, da morate tražiti benzinsku postaju koja radi, često se dogodi da se natoči krivo gorivo u vozilo, što će dodatno osiromašiti vaš novčanik, ali ćete i izgubiti mnogo vremena. Baš zato dvaput provjerite što točite kada ste u stresnoj situaciji!

Još jedna stavka zna biti problem kada smo na moru, a to su ključevi. Da, uvijek su uz nas pa se dogodi da ostanu u džepu i kad zaplivate, zato prije svakog ulaska u more provjerite jeste li izvadili ključeve iz džepa, a pazite i kako ih ne bi izgubili na putu do plaže i nazad.

Sve ovo što smo napisali da sami možete napraviti ne traje više od 15 minuta, a može vas spasiti od sati i sati čekanja, ali u konačnici i mnogo novaca. Zato odvojite to kratko vrijeme kako bi vam godišnji odmor bio opušten.

Provjera količine ulja

Iako mnogi moderni automobili imaju digitalni mjerač razine ulja i prilikom pokretanja motora ispisuju stanje količine ulja, nije loše povremeno i da sami provjerite razinu ulja.

Sve što vam je za to potrebno je ravna površina i čista krpa, te motor koji je postigao radnu temperaturu. Tada izvucite šipku i obrišite je čistom krpom te ponovo vratite na mjesto. Odmah je ponovo izvadite i pogledajte kolika je razina ulja. Ona mora biti na bilo kojem području između minimuma i maksimuma. Ako trebate dotočiti ulje morate paziti da dolijevate isto ulje kakvo se već nalazi u motoru. Zato je dobro uvijek imati rezervnu litru ulja u prtljažniku.

Rashladna tekućina

Rashladne tekućine u vozilu uvijek mora biti dovoljno, a uvijek treba koristiti antifriz, čak i ljeti. Naravno, u ekstremnim slučajevima pregrijavanja vozila, i voda će poslužiti svrsi, no iznimno je važno da je

čim prije zamijenite antifrizom. Rashladni sustavi u modernim automobilima rade na prilično visokim radnim temperaturama, a kako antifriz ima nešto više vrelište od vode, tako će i teže doći do neželjenog pregrijavanja vozila.

Kočioni sustav

Naravno, na svoj cilj želite stići sigurno, a za to su vam potrebne i dobre kočnice, uz dobre gume. Prvenstveno treba voditi računa i o samim kočionim oblogama, ali i o kočionoj tekućini, koju vozači često zaboravljaju. Kada putujete na ljetovanje, vozilo je vjerojatno napunjeno putnicima i stvarima do kraja, pa je time i teže i tako vrši veće opterećenje na kočnice. Osim toga, ako uz to još vučete i prikolicu, opterećenje je još veće, a sigurno ne želite da vam kočnice otkažu svoj rad.

Provjera guma

Provjerite je li istrošenost na pojedinim dijelovima veća ili se guma podjednako troši. Također, radi većeg opterećenja s putnicima i prtljagom, potrebno je prilagoditi i tlak u gumama. Kakav tlak treba podesiti piše na svakom vozilu, a naljepnica se uglavnom nalazi na bočnoj strani vozačevih vrata ili pak na štoku vrata. Punjenje ili ispuštanje zraka je jednostavno, a omogućuje sigurnu vožnju, ali i manju potrošnju ako su gume pod pravim pritiskom. I ne zaboravite provjeriti stanje rezervne gume, ako je imate! Akumulator

Bez ispravnog akumulatora nema ni vožnje. Njegovo opterećenje je veliko jer se u današnje vrijeme i više troši. Važno je da se dobro puni, a ako uočite lošije prvo paljenje hladnog automobila, baš on bi mogao biti prvi krivac. Još ako vam vozilo nije opremljeno sigurnosnim isključivanjem trošila nakon određenog vremena, a svjetla vam ostanu upaljena... Provjera klima uređaja

Klima je na visokim temperaturama spas. Osim što će putovanje biti ugodnije, smanjuju se potencijalni zdravstveni problemi, znojenje i nervoza. Svako proljeće je dobro dezin�icirati sam uređaj, ali i zamijeniti �ilter, a sve kako ne bi bilo neugodnih mirisa ili prijenosa kakvih bolesti. No osim toga, treba provjeriti i količinu plina u samom uređaju. Ako klima više ne hladi kako je prije hladila, vrlo vjerojatno je treba dopuniti i to se riješi

za par desetaka eura, jer bi inače mogli u potpunosti ostati bez plina, a to znači i bez samog klima uređaja. A nakon što vam automobil stoji na ljetnom suncu čitav dan, u njemu se temperature penju i na 70-ak stupnjeva, to ćete teško puno smanjiti vožnjom s otvorenim prozorima. Osim toga, savjetujemo da svake dvije godine provjerite klima uređaj, bez obzira radi li ispravno ili ne, jer treba provjeriti i ulje u kompresoru. Ako klima nije redovito servisirana, znate i sami kako će se kvar prije dogoditi na višim temperaturama jer tada klima radi neprestano.

Provjera brisača

Iako se čini banalno, ispravni brisači znače i sigurnu vožnju. I sami znate koliko su česti ljetni pljuskovi, a bez dobrih brisača nećete vidjeti ni ''prst pred nosom''. Preporučujemo da ne kupujete jeftine metlice jer jako brzo gube svoja svojstva a i dio gumice s kojim se briše staklo lako puca i samim time prestaje njihov djelotvoran rad.

A uz brisače, često se i previdi tekućina za pranje stakla. Kako je zimi potrebno imati posebnu tekućinu radi nižih temperatura, tako je potrebno i ljeti koristiti ljetnu tekućinu koja ima bolja svojstva pri višim temperaturama.

Krovni nosači

Ako koristite krovne nosače, pazite da ih dobro montirate i učvrstite, kako ne bi izgubili prtljagu. Obavezno provjerite u uputama vašeg vozila koliko je dopušteno maksimalno opterećenje vašeg vozila, pa se tome prilagodite. Naravno, nemojte zaboraviti da na krovu imate dodatan prtljažnik ili bicikl i prema tome pratite na koje parkiralište ili u javnu garažu možete ući, ako ne bi došlo do oštećenja vozila i prtljage.

Pranje vozila

Prije polaska na put svakako preporučujemo pranje vozila. Opet tu veliku ulogu igra i sigurnost. Ako su vam sva stakla čista, boje ćete vidjeti. Čista prednja svjetla znače bolju vidljivost po noći, dok čista stražnja svjetla omogućuju drugima da vas bolje vide.

Osim toga, puno je ugodnije putovati u čistoj i mirišljavoj unutrašnjosti, a ne da vam se pod nogama motaju prazne boce i papirići, lišće od prošle jeseni i ostale neugodne sitnice koje ste nakupljali mjesecima.

BOLL FIM SPEEDWAY GRAND PRIX OF CROATIA

Speedway kao međimurski turistički proizvod puni turističke kapacitete

U“VIP dvorani“ speedway stadiona Milenium u Donjem Kraljevcu u srijedu je predstavljena speedway utrka “Boll FIM Speedway Grand Prix of Croatia“. Direktorica utrke Darija Pavlic i Wild card vozač Matej Žagar, direktor Turističke zajednice Međimurja Rudi Grula, predstavnik Hrvatske turističke zajednice Dubravko Šimenc i župan Međimurske županije Matija Posavec predstavili su javnosti, medijima i partnerima ovaj veliki sportski projekt.

Speedway kao važan turistički proizvod

Međimurja

- Na ovom stadionu proveli smo punih 19 godina, održali preko sedamdeset utrka svjetskog i europskog prvenstva. Drago mi je da je ovdje i Matej Žagar, naš “Wild card“, koji je vozio ovdje i na otvaranju stadiona, a sad već treću godinu vozi na hrvatskoj Grand Prix utrci kao vozač s pozivnicom, rekla je Darija Pavlic, predsjednica SK-a Milenium i direktorica utrke. - Već jako puno toga znamo jer je ovo treća godina s Discovery Sports Events promotorom, ali i dalje je ovo iznimno zahtjevna organizacija, ne samo za naš klub koji broji preko 250 volontera, već i za Općinu Donji Kraljevec, Međimurje ali i regiju. Ovaj projekt su prepoznali i su�inancirali Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo turizma i sporta, Turistička zajednica Međimurja i Općina Donji Kraljevec i hvala im na tome. Ova regija taj dan živi posebnu priču, živi speedway, a uživo će utrku

gledati preko 7000 gledatelja. Ponosno šaljemo sliku Međimurja i Hrvatske u svijet koju preko malih ekrana gleda 10 milijuna gledatelja.

Slovenac Žagar

najavljuje uzbudljivu

utrku

Matej Žagar je dobro poznat našoj publici s obzirom na to da ovdje vozi od samog otvorenja stadiona kada se vozilo državno ekipno prvenstvo Hrvatske, Slovenije i Austrije. Nekadašnji rivali na stazi, ali oduvijek dobri prijatelji, Jurica Pavlic i Matej Žagar, ostavili su iza sebe brojne utrke i pobjede na Mileniumu, a Žagar posebno pamti dva osvojena Grand Prix Challengea, 2019. i 2020. godine. Bio je u stalnoj postavi SGP prvenstva ukupno 11 godina, dok mu je najbolji rezultat bilo peto mjesto u svjetskom poretku 2014. godine.

- Hvala Dariji na pozivnici ne samo da budem Wild card vozač, nego i da sam

Ulaznice se prodaju velikom brzinom!

Očekuje se rasprodan stadion sa 7000 gledatelja, za koje je na kraju utrke pripremljen veličanstveni vatromet kojim će se proslaviti trojica najboljih vozača. Ulaznice za Boll FIM Speedway Grand Prix of Croatia potražite u sustavu Entrio.hr, u odabranim poslovnicama Tiska, ali i na stadionu na dan utrke.

Speedway je više od utrke!

dio najave ove nove priče. Sport je važan za turizam, jedno bez drugog ne može biti. Stadion je čaroban, ne samo zbog sporta, već i zbog činjenice da je sagrađen iz ljubavi prema sportu, prema stvaranju i da toga nema, ne bi bilo ni sporta. Još jednom želim reći koliko sam sretan što ću voziti ovdje, pozivnicu sam dobio dva dana nakon svog rođendana, potvrdio sam je odmah i veselim se publici, navijačima i utrci. Očekujem i puno slovenskih posjetitelja i siguran sam da će to biti jedna lijepa večer u Međimurju, rekao je Matej Žagar, vozač koji će na utrci nositi broj 16. Prva rezerva bit će slovenski vozač Matic Ivačič, koji vozi za speedway klub Lendava, a druga rezerva Nijemac Marius Hillebrand, vozač kluba Landshut.

Stadion Milenium

kao sportska slika

Međimurja

Program na stadionu Milenium bit će osmišljen za cijelu obitelj, posebno najmlađe članove. Očekuje vas zabavna “Fan zona“ gdje će vozači dati autograme i fotogra�irati se s navijačima, animatorice koje oslikavaju djeci lica, a može se uživati na napuhancima i odgledati izložba motocikala. Pripremljene su igre i kvizovi

Direktorica utrke

Darija Pavlic i Wild card vozač Matej Žagar, direktor Turis�čke zajednice

Međimurja Rudi Grula, predstavnik

Hrvatske turis�čke zajednice Dubravko Šimenc i župan Međimurske županije Ma�ja Posavec predstavili su Speedway

te Monster energy zona s DJ-om. Ove će godine djecu zabavljati i SGP maskota “Speedy“, a ulaz za djecu do 12 godina besplatan je na svim tribinama osim glavne.

- Sretni smo što imamo priliku da ovakav jedan događaj ima priliku pokazati svijetu i sliku iz Međimurja, što će ljudi doživjeti naše predivno domaćinstvo, ali i to što je ovo postala već međimurska tradicija, ali i tradicija cijele Hrvatske, rekao je Dubravko Šimenc.

- Hvala vam na organizaciji ovakva događaja jer mi smo više od sunca i mora, Hrvatska je sportska nacija, domaćinska nacija i ima što pokazati Europi i svijetu. Neka pobjedi najbolji, ali pobjeda je već sad naša, Hrvatska!

Očekuje nas spektakl svjetskog ranga

- Proteklih godina speedway je malo izašao iz fokusa, no zahvaljujući energiji, entuzijazmu, volji, ljubavi i trudu, ali i investicijama obitelji Pavlic, ovaj sport ostao je u Međimurju i mi danas možemo reći da imamo infrastrukturu i kvalitetu ovog sporta na najvišoj, svjetskoj razini. Svi željno iščekujemo 27. travnja i nadolazeći Boll FIM Speedway Grand Prix of Croatia, očekujemo potpuno ispunjene smještajne kapacitete, preko sedam tisuća ljudi na jednom mjestu, ljudi iz svih krajeva Europe i svijeta, a pažnja i fokus na sportsko Međimurje bit će itekako vidljiva. Drago nam je da tu priču i ove godine podržavamo i što ćemo i ove godine biti svjedoci i dionici spektakla svjetskog ranga na Stadionu Milenium, rekao je za kraj župan Međimurske županije Matija Posavec.

SR IJED A, 3. t ra vnj a

18:00 Humanitarna izložba zaKatružu „Vupremoči“, Centarza kulturu Čakovec

19:00 Koncer t Međimurske zaklade solidarnosti Katruža „Međimurje v srcu – prijatelji za Katružu“, Centar za kulturuČakovec

CETV RTA K, 4. t ravnja

PE TAK , 5. t ravnja

19:00 D odjela Nagrade “Zvonimir Bartolić”, zgrada Scheier

16:00 Festival k azališnihamatera Međimurja, D om kulture Prelog

18:00 Otvorenjeizložbe„LikovnabaštinaŽ idovske općineZagreb“, izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

SU BOTA, 6. tr avnja

14:00 Festival k azališnihamatera Međimurja, D om kulture Prelog

NEDJE LJ A, 7 . t ravnja

13:30 Festival k azališnihamatera Međimurja, D om kulture Prelog

17:00 Koncert˝Bijela nedjelja˝, MalaSubotica, društveni dom Mala Subotica

PO NEDJ EL JA K , 8. t ravnja

od9:00 Informatičke radionice zameđimurskepoduzetnike, informa tička učionica Tehnološko-inovac ijskog centra Međimurje ( TICM3)

UTOR AK, 9. t ra vnj a

9:00 TRIVIA kviz s umirovljenicima, Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec

12:00 Najava manifestacije„Urbanovo“

CETV RTA K, 11. t ravnja

13:00 Promocija knjige “Apostoli insulani - čakovečkipavlinski samostan (1376. - 1786.)” MarijaneKorunek-Medved, pavlinski samostan sveta Jelena, Šenkovec

PE TAK , 12. t ravnja

12:00 Promocija novogbrendaTurističke zajednice Međimurske županije, park Centra znanja Međimurske županije

20:00 K azališnapredstava,monodrama „Ana Katarina“ u izvedbi Ane Vilenice, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

SU BOTA, 13. t ra vnj a Muzej MeđimurjaČakovec: Dan otvorenih vrata

od10:00 SPORTSKI DAN, TrgRepublike Čakovec

NEDJE LJ A, 1 4 . t ravnja

PO NEDJ EL JA K , 15. t ra vnj a

17:00 Promocijazbirki aforizma i poezije pjesnik a Ivana Grahovca, zgrada S cheier

14:00 R adionica„Mala škola slikarstva“ s RusomTrajkovom, Muzejsko-informa tivni centar MIC

19:00 Promocija knjige „Dravskimlinovi i virovi“ autoraPetraHorvata,

UTOR AK, 16. t ra vnj a

od9:00 Informatičke radionice zameđimurskepoduzetnike, informa tička učionica Tehnološko-inovac ijskog centra Međimurje ( TICM3) 18:00 Promocija knjige Stipe Božića "Penjačevi zapisi", zgrada Scheier

CET VR TA K, 18. tr avnja

13:30 Umrežavanjemeđimurskihcentara za posjetitelje, Frkanovec, Matulov grunt PETAK, 19. t ra vnj a

17:00 Ruža Međimursk a, dom kulture D onji Vidovec

18:00 Promocijaknjige za djecu“Z rinski”autorice Galie Zinko, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

SU BOT A, 20. tr a vnj a

10:00 C2C biciklistička utrka, Ranč Curek, diljem Međimurja

10:00 Moćni noćni letači-prirodoslovna radionica, Muzejsko-informa tivni centar MIC

od 10:00 Volonterskeakcije povodom Dana planetaZemlje, diljem Međimurja

od 10:00 Dani otvorenih vrata Centra za posjetitelje Mlin na Muri

11:00 Radionica„Medič arstvo“(uzrasti 7+), multimedijska dvorana R iznice Međimurja

17:00 Glazbene svečanosti Josip Vrhovski , Črečan

NED JE LJ A, 21. t ravnja

9:00 7.POLUMARATON ZRINSKIH, ulicama grada Čakovca

17:00 Promocijaknjige"50 godina S motreD onjaD ubrava", dom kulture Zalan D onja Dubrava

PON E DJE LJAK, 22. tr avnja

od 9:00 Informatičke radionice zameđimurske poduzetnike, informa tička učionica Tehnološko-inovacijskogcentra Međimurje ( TICM3)

9:30 Radionica"Heklicepoklanjaju"

Dječji vr tićPčelice Ivanovec / Bibliobus

10:00 TjedanFestivala znanostiu Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

UTO RA K, 23. tr a vnj a

10:00 TjedanFestivala znanostiu Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

SR IJE DA, 24. tr a vnj a

10:00 TjedanFestivala znanostiu Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

PROGRAM

SU BOTA, 2 7 . tr a vnj a

07:00 P tice na Svetomar tinskoj Muri - poučna šetnja – ptičarenje, Sveti Mar tin na Muri, Žabnik

9:00 Oldtimer klub Međimurje: izložbavozila, parkiralište kod Muzeja Međimurja Čakovec

9:00 S ajam proizvoda međimurskih poljoprivrednih gospodarstava , Trg Republike Čakovec

od 9:00 S ajamc vijećaPrelog

9:20 Mimohod povijesnih postrojbi, TrgRepublikeČakovec

10:00 Tjedan Festivala znanosti u Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

10:00 Sveč ano misno slavlje, crkva sv. Nikole biskupa Čakovec

11:20 Postrojavanje povijesnih postrojbi , Trg Republike Čakovec

13:00 Lovački savez Međimurja: podjelabesplatnog lovačkog gulaša, podno Starog grada Čakovec

15:00 23 Smotra međimurskog folklora i 17. Sm

19:00 B ollFIMSpeedwayGrandPrix of Croatia, D onji Kraljevec, Stadion Milenium

21:00 LukaBasi koncert, park Forestland

N ED JE LJ A , 28. tr a vnj a

od 9:00 S ajamc vijećaPrelog

od 9:00 B iciklimameđimurskim putevima - BIMEP 2024., diljem Međimurja

od 10:00 Dan otvorenih vrataCentra za posjetitelje Med dvemi vodami, Križovec, Trg međimurske prirode 1

10:30 Polaganjevijenacakod spomenikaPetruZ rinskom iFranu Krsti Frankopanu, B ečki Novigrad

15:00 23 Smotra međimurskog folklora i 17. Smotra

17:00 Kulturno-umjetnički program KUD-a S elnica i gostiju, školska spor tska dvorana OŠ Selnica

13:00 Koncert - B ig bendČakovec, ispred Centra za kulturu Čakovec

PON E DJ E LJ AK, 29. tr a vnj a

19:00 Promocijaknjige “Antologijameđimurske popijevke”Stjepana Hranjeca i Branimira Magdalenića, Ogranak Ma tice hrvatskeČakovec

10:00 Predavanje "Kuharice i bilježnice naših baka", D om za starije i nemoćneŠčavničar,Selnica / Bibliobus

18:00 Promocijaknjige „Tko je tko u obitelji Z rinski“, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

CET VR TA K, 25. t ravnja

10:00 TjedanFestivala znanostiu Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

11:00 Dan O dsjek a Učiteljskog fakulteta, Učiteljski fakultet

18:00 Otvorenje izložbe “Svjedoci rata”, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

PETAK, 26. tr avnja

10:00 TjedanFestivala znanostiu Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

od 9:00 Informatičkeradionice zameđimurske poduzetnike, informa tička uč ionica Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje ( TICM3)

10:00 Dan Graditeljske škole Čakovec

19:00 Bregu i G ornji Mihaljevec "Podzaštitom svetog Jurja i svete Katarine" M irneLadašić Turk i Zorana Turka

UTO RAK , 30.t ra vnj a

11:00 SVEČANASJEDNICASKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, Razvojno-edukacijskicentar za metalsku industriju-MetalskajezgraČakovec

S RI JE DA ,1. s vi bnja

10:00 Najsjevernija hr vatska utrka“Svetomar tinskaMura”, Mlin na Muri,Žabnik

SU BOTA , 4. s vi b nj a

11:00 Svetomar tinskagrahijada uz sajamc vijeća i sajam domaćih proizvoda , Skelarska kuća Sveti Mar tin na Muri

10:00 Školskiprojekt "Florijan i ja", otvorenjeizložbe likovnih, literarnih i tehničkihradova, dom kulture Dekanovec

17:00 S ajam c vijeć a Prelog - otvorenje, prostor iza gradske uprave

18:00 P ticeuPerivoju Z rinskih - poučna šetnja – ptičarenje, PerivojZrinskih

19:00 Predavanjapetkom u Muzeju, tema: „Progoni vještica u Hr vatskoj usrednjem i ranom novom vijeku“, predavač dr.sc Deniver Vukelić

20:00 PredstavaSusjedi, Kerekeshteatar, sportska dvorana Osnovneškole Selnica

N ED JE LJ A , 5. s vi b nj a

17:00 15.Dječjasmotra međimurskih popevki, Sveti Mar tin na Muri

CET VR T AK , 9. s vi b nj a

20:00 PUB K VIZ povodom Dana Europe,

PETAK, 10. s vi b nj a

od 10:00 STEAM festival - izložbe iradionice namijenjene polaznicimadječjih vr tića, osnovnoškolcima isrednjoškolcima, Centar znanja Međimurske županije

SU BOTA ,11. s vi bnja

od 10:00 STEAMfestival iDan tehničke kulture - izložbe i radionice, Centar znanja Međimurske županije

N ED JE LJ A ,12. s vi b nj a

28 Smotra tamburaških sastava i orkestara, Mačkovec

uža

rja

JOSIP FRANCKI NOVAK

JOSIP FRANCKI NOVAK državni prvak u obaranju lijeve ruke

intervju tjedna

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 24.04.2024. u CineStaru Varaždin.

uvijek se isplati

Ne bojim se nikoga!

Na nedavnom državnom prvenstvu u Sinju osvojio je čak dvije medalje, a impozantno je što se unatoč ozljedi desnog ramena nastavio boriti i osvojio i brončanu medalju

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

21-godišnji Josip Francki Novak iz Pribislavca bavi se ne baš naročito poznatim sportom u Hrvatskoj. Obaranje ruke polako je počelo dobivati na popularnosti, a među najvećim snagatorima u Hrvatskoj nalazi se i naš Međimurec koji se nedavno u Sinju okitio naslovom državnog prvaka u obaranju lijeve ruke. Nastupio je u kategoriji seniora do 95 kg, a u jednoj od najtežih kategorija pobijedio je bez poraza te osvojio zlatnu

školi Čakovec, a trenutno, osim što se bavi obaranjem ruku, također održava privatne treninge te pomaže u maminoj tvrtki. S obaranjem ruku upoznao se 2018. godine na predstavljanju sportova koje se održalo na zagrebačkom Velesajmu. Tom prilikom okušao sam se s profesionalnim obaračima koji su mi nakon sparinga rekli da imam puno potencijala. Dva tjedna poslije priključio sam se klubu Spartanci iz Za-

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Cat person

lje bez koje jednostavno ne ide. Naravno, bitna mu je i prehrana u kojoj konzumira puno proteina. Jede 3 – 4 velika obroka na dan, a uz to i dvaput dnevno pije proteine. Ovisno o kategoriji u kojoj se natječe ponekad mora i skidati kile, što zna biti dosta teško. Tražim protivnikove slabosti

“kuke” (engl. Hook), koju ja rijetko koristim. Puno više koristim tehniku Toprool u kojoj stvaram veliki pritisak na protivnikove prste uslijed čega mu se ruka otvara te mi omogućuje dodatnu silinu potiska.

Antalya i Itaki su me oduševili

Dobitnica ulaznica za film: Tea Kapelari Obadić

KAKO DO ULAZNICA?

kvali�ikacijama.

greba, a nakon dva mjeseca već sam se okušao i na prvom turniru gdje sam postao juniorski prvak države. U obaranju ruku najbitnije su tehnika i snaga te naravno poznavanje osnovnih pozicija i pokreta. Postoje tri osnovne tehnike (Hook, Toprool i Press) koje vježbaš te ovisno o protivniku kasnije odlučiš primijeniti jednu od njih, a naravno uz to sve bitno je i postavljanje kod starta borbe te snaga u bicepsu, prstima i zglobu. Josip trenira pet puta tjedno, a jedanput mjesečno ima i sparing trening gdje sav taj trud iskuša primijeniti u praksi s kolegama iz kluba ili drugim sparing partnerima. Treninzi su jako naporni, pa često od njih ima i jake upale, no kako nam je i sam rekao, to je druga strana meda-

Tehnika i snaga

su najbitnije školu za autoelek-

Josip nam je ispričao i kako se priprema za meč, boji li se protivnika koji su u većini slučajeva i puno stariji i iskusniji od njega te kako izgledaju borbe. - Uopće mi je svejedno tko je s druge strane stola. Ne obazirem se na protivnika nego na sebe, a jedino što nastojim otkriti su njegove slabosti i kasnije ih iskoristiti u svoju korist. Ako mi je protivnik otprije poznat već znam njegove slabosti i tehniku koju ću protiv njega upotrijebiti, no ako se prije nisam susreo s protivnikom, već tijekom hvata i namještanja za borbu od strane sudaca pokušavam ih otkriti. Borbe obično traju kratko po sekundu ili dvije, no na europskom prvenstvu 2022. godine, borba s jednim Rumunjem trajala je oko minutu i pol. Godišnje odradim 9 – 10 turnira, a borbe su jako zahtjevne te iako kratko traju, tijekom njih jako se oštećuju mišićna vlakna i tetive, pa tako nakon jednog turnira, minimalno sedam dana ne mogu normalno trenirati. Na sreću rijetko sam ozlijeđen, a kod “šakača” se najčešće ozljeđuju rame i lakat. Na turnirima se ponekad znaju događati i lomovi ruku do kojih dolazi tijekom borbe zbog nepravilnih položaja u kojima se ruka zatekne. Najčešće kada se koristi takozvana tehnike

Kroz odlaske na natjecanja posjetio je Grčku, Litvu, Moldaviju, Poljsku, Tursku i sve naše susjedne države. Najviše su mu se dojmile Grčka i Turska, točnije Itaki i Antalya, gdje su ga oduševile prekrasne plaže, dobra hrana i srdačni ljudi. Iako je do sada u ovom sportu postigao zapažene rezultate, Josip svojim najvećim uspjehom smatra osvajanje brončane medalje na svjetskom prvenstvu u Turskoj. Tu ne misli stati te mu je u budućnosti cilj izboriti i odlazak na East vs West najveći događaj koji okuplja najbolje obarače iz cijeloga svijeta.

- Kako bih izborio dolazak tamo moraš imati vrhunske uspjehe te na dva europska turnira moraš proći kvali�ikacije, a nakon toga još i dodatne kvali�ikacije. Mene uskoro očekuje turnir u Švicarskoj gdje bih morao osvojiti prvo ili drugo mjesto i tek onda bih se kvali�icirao na dodatni kvali�ikacijski turnir. Tamo se opet natječe deset najboljih, a samo najbolja četvorica izbore plasman na East vs West. Zvuči teško, no svi koji izbore plasman tamo se natječu u super mečevima s određenim protivnicima iz njihovih kategorija, a osim što su dobro �inancijski nagrađeni imaju priliku pred puno ljudi odmjeriti snagu s najbolji obaračima iz cijelog svijeta i na neki način izgraditi si ime. Zemlje koje uglavnom

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

prednjače u ovom sportu su Bugarska, Kazakhstan, Rusija, Ukrajina i Turska.

Što se tiče �inancijske pomoći, Josip prima jednokratne stipendije od Hrvatskog saveza za obaranje ruku te od Hrvatskog olimpijskog odbora naknade za osvojene medalje s državnih, europskih i svjetskih prvenstava. U Hrvatskoj se sport polako razvija, održavaju se i dva turnira godišnje, a možemo biti ponosni i na Rina Mašića koji je za sada jedini Hrvat koji je uspio izboriti nastup na East vs Westu čiji uspjeh želimo da naš predan i samozatajni sugovornik ponovi.

Josip trenira četiri – pet puta tjedno, a naporni trening

Trenira s velikim težinama kako bi dobio potrebnu snagu ruke

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

Branka i Ivana njeguju dobar smisao za modu

Matea i Vilim spremno su pozirali pred našim fotografom

Obitelj Kovačić modno se je uskladila

Ani�n s�l i zarazna energija osvojili su čakovečku špicu

Slatki psić i muškarac u traperu najbolja su kombinacija uz haljinu casual s�la

Obitelj Rusak dokaz je da se s�l njeguje od najranije dobi

KD Štolcer iz Čakovca pokupila je čak pet nagrada

predstava Tarzan i svinja na posljednjoj večeri

Piše: Siniša Obadić

Foto: vipro

U Domu kulture Grada

Preloga i ove je godine u organizaciji Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga

Međimurske županije održan Festival kazališnih amatera

Međimurja. Nakon trodnevnog festivala, predstave je ocijenilo županijsko povjerenstvo u sastavu: Gordana Ostovic, kazališna kritičarka, ujedno i državna selektorica, zatim glumica Ljiljana Blagojević, dok je za izbor najboljeg teksta bio zadužen književnik

Kristian Novak. Upravo on je nagradu za najbolje nove tekstove dodijelio Kristini Štebih za tekst predstave “Zginula je pikuša” u izvođenju Dječjeg gradskog kazališta Čakovec i Magdaleni Vlah-Hranjec za tekst predstave “Pismo” u izvedbi Dramske sekcije KUD-a Općine Donji Kraljevec. Nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu dobila je Kristina Štebih za ulogu Irme u predstavi “Tarzan i svinja na posljednjoj večeri” KD-a Štolcer Čakovec, dok je za mušku sporednu ulogu nagrada pripala Franji Sedlaru za ulogu Bibija u predstavi “Gnjida” KD-a KUU-a Seljačka Sloga iz Nedelišća.

Nagradu za glavnu žensku ulogu pripala je Dijani Kirić iz KD-a Štolcer za ulogu Nene u

KD KUU Seljačka sloga iz Nedelišća s predstavom Gnjida također putuje u Vodice

da za glavnu mušku ulogu ide njezinom kolegi iz Štolcera, Marku Baksi, za ulogu Vlade Tarzana u istoimenoj predstavi.

Predstava Ljubav s dva lica u izvedbi KUU-a Lipa iz Gornjeg Mihaljevca predstavljat će Međimurje na ovogodišnjem Festivalu hrvatske pučke drame u Murskom Središću

Nagradu za režiju osvojio je Dejan Buvač za predstavu “Tarzan i svinja na posljednjoj večeri”, koja je ujedno proglašena i najboljom predstavom ovogodišnjeg festivala kaza-

lišnih amatera u Prelogu. Druga predstava koju je državna selektorica izabrala za nastup na državnom festivalu u Vodicama je predstava “Gnjida” KD-a KUU-a Seljačka sloga iz Nedelišća, dok će predstava “Ljubav s dva lica” KUU-a Lipa iz Gornjeg Mihaljevca predstavljati Međimurje na ovogodišnjem Festivalu hrvatske pučke drame u Murskom Središću. Posebne pohvale žirija dobili su: Ema Perković za ulogu Ivane u predstavi “Pismo” (koja je ostvarila upečatljivu minijaturu s vrlo malo tekstovnog materijala), Predstava “Čehara” KUD-a Belica, koja je svojim scenskim bogatstvom doprinijela očuvanju tradicijske baštine, i tekst predstave “Pismo”, Magdalene Vlah-Hranjec, koji se izdvaja svojom emotivnošću

Štolcerova predstava “Tarzan i svinja na posljednjoj večeri” osvojila je nagrade za režiju, najbolju predstavu, glavnu mušku i žensku ulogu te sporednu žensku ulogu

“Ljubav s dva lica” KUU-a Lipa iz Gornjeg Mihaljevca predstavlja Međimurje na ovogodišnjem

Fes�valu hrvatske pučke drame u Murskom Središću

Dosanjali titulu!

Pravoj sportskoj borbi moglo je svjedočiti oko 1000 gledatelja prošle subote u dvorani Graditeljske škole. U 22. kolu 1. HRL Sjever, MRK Čakovec je ugostio Rudar 2, mladu momčad koja niti u jednom trenutku nije posustala u svojoj namjeri da prvacima imalo popusti.

Prava muška borba čak 40 minuta

Žustro su krenule obje momčadi pa su gledatelji, pogotovo u prvih 30 minuta, mogli uživati u rukometnoj poslastici i izmjenama u vodstvu. Rudar nije ni na trenutak odlučio posustati pa nakon 1. poluvremena zaostaje tek 1 gol. U nastavku, prvih 10 minuta slična priča te gosti nošeni vratarom Bartolićem i dalje sjajno pariraju. “Pao” je tu

i crveni karton za njih, ali leteći medvjedi nisu htjeli ništa prepustiti slučaju. Dvadesetak minuta prije kraja ubacuju u 5. brzinu te u ključnim trenucima, nošeni Mateom Hozjanom, Erikom Horvatom i Filipom Goričancem koji su zabili svaki po 5 pogodaka, odlaze na +7 u 51. minuti (28:21), što na kraju iznosi +10 (33:23). Kada je trebalo najviše, odigrali su najbolje te upravo zbog svog pobjedničkog mentaliteta osiguravaju 1. mjesto i izravan plasman na najveću hrvatsku rukometnu klupsku scenu – Paket24 Premijer ligu. - Bilo je svega. Deset godina u rukometu nije puno niti malo, mi smo si ovaj cilj zacrtali 2013. godine i konačno smo ga ostvarili nakon 10 godina. Korona nas je godinu i pol “zeznula”,

ali jako je puno emocija i sretan sam što se konačno ostvarilo, no pred nama je tek posao, moramo se konsolidirati, razmišljati o jakoj ligi jer to su jake utakmice svaki vikend, no o tome ćemo kasnije. Ovo je bio naš moto 2013. godine kada smo održali osnivačku skupštinu te rekli da se rukomet vraća u Čakovec, a sada možemo reći da se rukomet vratio u Čakovec, poručio je direktor kluba

Dražen Špoljarić nakon čega se na ulazak u Premijer ligu osvrnuo predsjednik Željko Kavran.

Mnogi nisu vjerovali u ovu priču

- Nije ovo meni prvi ulazak, ovo je ulazak nakon 30 godina, a sada smo to ponovili i napravili što smo obećali, vratiti međimurske igrače kojih imamo 18

i jednog Kubanca. Mnogi nisu vjerovali u ovu priču, ali igrači, treneri i uprava su vjerovali, no evo nas tu gdje jesmo, Premijer liga. Puno nam se igrača javlja koji hoće doći k nama, no uzet ćemo 2 – 3 s kojima možemo osigurati sredinu tablice. Jedino do kraja nismo stabilizirali �inancije, a niti jedan klub u Premijer ligi nema takvu lošu podršku od Grada i Županije. Javljaju se i sponzori, puno ljudi se zainteresiralo te smo mi najgledaniji sportski kolektiv u Međimurju. Isto smo i najviše rangirani jer ženski rukomet ima samo 3 ranga, ali nije to samo što se tiče rukometa, već i u odnosu na ostale sportove pa tu očekujem i malo jaču podršku. Kada sam 1. put ušao u Premijer ligu, ostali smo u njoj 16 godina, no kada sam otišao, tada je došlo do

čega je došlo. Siguran sam da ćemo još dugo ostati u toj ligi, imamo dobra pojačanja i uz ovu ekipu koja je mentalno strašno snažna i koja je dobila 21 utakmicu uz 1 neriješen ishod, to mogu samo oni koji su u glavi snažni, a naši dečki su to pokazali, zaključio je Kavran.

Pehar će primiti 27. travnja

Leteći medvjedi će pehar za osvojeni naslov

Slavlje čakovečkih prvaka nakon povijesne utakmice

prvaka primiti na pretposljednjoj utakmici, 27. travnja protiv Vidovca. Ove subote, 13. travnja, u dvorani Graditeljske škole u 17:00 igraju protiv Metalca, jedine momčadi koja im je u prvenstvu uspjela “otkinuti” bod. U dvorani će se od 12:30 igrati posljednje kolo POZOJ-mini rukometa u osnovnim školama u organizaciji Međimurskog rukometnog saveza, dok je od 19:15 na rasporedu utakmica Zrinskog i Koke.

Piše: Luka Maruševec

MRK ČAKOVEC osigurao naslov 1. HRL Sjever!

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Croatia slavila 2:3 u Hodošanu, derbi Borca PMP i Jadrana (Š) bez pobjednika, Graničar (N) sa 6:2 uvjerljiv protiv Borca (DH), Trnovec s 14 golova u mreži ispratio Parag

U međimurskoj Premijer ligi, Nedelišće nastavlja pobjednički niz. Domaćini su poveli u 59. minuti golom Saše Treske. Minutu kasnije, Nedelišću je isključen kapetan Fran Vibovec zbog 2 opomene. Unatoč igraču manje, vodstvo domaćina povisuje Ian Treska u 73. minuti. Draškovcu je u 87. isključen Dominik Lipić, zbog 2 opomene. Prva pobjeda Podturna u proljetnom dijelu. Sloga dolazi do prednosti golom Gorana Spasića u 6. minuti, a domaćini izjednačuju u 34. preko Luke Petaka. Pobjedu Podturnu donosi Josip Lepen u 60. minuti. Iznenađenje u Prelogu. Dinamo je nakon 1. dijela imao vodstvo od 1:0 golom Matije Taradija u 28. minuti. Mladost Komet dolazi do izjednačenja u 81. zgoditkom Arthura Frederica Dillyja. Pet minuta kasnije pobjedu domaćinima donosi Josip Validžić. Momčadi iz Preloga ovo je 3. uzastopna pobjeda na domaćem terenu u proljetnom dijelu.

Centrometal bolji od Mladosti iz Svete Marije. Za vodstvo Macinčana pobrinuo se Darijan Treska u 5. minuti, a 3 minute kasnije gosti dolaze do 1:1 preko Filipa Igreca. Pobjednički zgoditak Centrometala djelo je Erika Glogovca u 51. minuti. U dvoboju dvaju Bratstva, bolje je bilo ono iz Savske Vesi. Gosti su poveli u 48. golom Vedrana Kneževića. Za 2. zgoditak u mreži Jurovčana pobrinuo se Dalibor Frančić u 66. minuti čime je potvrdio pobjedu. Desetak minuta kasnije domaćinima je isključen Marko Sakač, zbog prekršaja u izglednoj prilici.

Bez zgoditaka u Maloj Subotici. Tijekom 90 minuta gledatelji u susretu Spartaka i Međimurca nisu vidjeli gol te je susret završio 0:0. Kod domaćina nije bilo opomenutih, a kod gostiju 3. Preokret BSK-a. Jedinstvo dolazi u vodstvo golom Arate Saeguse u 37. minuti. Za domaćine u posljednjoj minuti 1. dijela izjednačuje Edi Lacković. Gosti ponovno vode u 53., strijelac Denis Bartolec. Po 2. put na susretu BSK-a izjednačuje u 80. minuti golom Matije Hermana. Pobjedu domaćinu donosi u 88. Dario Šmit, prekrasnim zgoditkom iz slobodnog udarca.

Rezultati: Centrometal - Mladost (SM) 2:1 (Treska, Glogovec ; Igrec), Nedelišće - Draškovec 2:0 (S. Treska, I. Treska), Mladost Komet - Di-

namo (P) 2:1 (Dilly, Validžić ; Taradi), Podturen - Sloga (Š) 2:1 (L. Petak, Lepen ; Spasić), Bratstvo (J) - Bratstvo (SV) 0:2 (Knežević, Frančić), BSKJedinstvo (GM) 3:2 (Lacković, Herman, Šmit ; Saegusa, Bartolec), Spartak - Međimurec 0:0. U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Podturen - Centrometal, Dinamo (P) - BSK, Draškovec - Bratstvo (J), Bratstvo (SV) - Mladost (SM). Nedjelja (16:30): Sloga (Š)Spartak, Međimurec - Mladost Komet, Jedinstvo (GM) - Nedelišće.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Preokret Venere PMP u Novom Selu Rok. Omladinac je poveo u 21. golom Noe Medveda. Gosti izjednačuju u 33. minuti preko Tomislava Tomašića. Za pobjedu Venere PMP zaslužan je Dominik Novak golom u 48. minuti. Croatia slavila u Hodošanu. Domaćini dolaze u vodstvo golom Marka Furdija u 25. minuti. Šest minuta kasnije vodstvo Hodošana povisuje kapetan Jan Zrna. Gosti smanjuju na 2:1 zgoditkom Fabijana Gala u 42. minuti. Croatiji je u 57. isključen Nikola Turk, zbog prekršaja u izglednoj prilici. Unatoč igraču manje, gosti dolaze do izjednačenja golom Denisa Poljaneca u 69. minuti. Za veliko slavlje Orehovčana pobrinuo se kapetan Miroslav Šafarić pogodivši domaću mrežu u pretposljednjoj minuti utakmice. Naprijedu derbi začelja. U 8. minuti ČSK dolazi u vodstvo zgoditkom Shote Sasakija. Za goste je u 17. opravdano dosuđen penal kojeg je realizirao Kaito Enomoto. Naprijed se “budi“ te dolazi do gola u 52. minuti preko Nikole Sajka. Četiri minute kasnije već je 2:2, strijelac Borna Černov. Za preokret Cirkovljančana pobrinuo se Željko Martinec u 88. minuti. Kraljevčanu 38 susjedski derbi. Domaćini dolaze do prednosti zgoditkom Dine Novaka u 53. minuti. Minutu kasnije, Trnava izjednačuje golom Jakoba Jakšića. Pobjedu Kraljevčanu 38 donosi David Mihoci u 68. minuti.

Derbi kola bez pobjednika. Već u 1. minuti Zasadbreg 77 vodi 1:0 golom Patrika Mlinarića. Vodstvo povisuje Filip Levačić u 20. minuti. Polet smanjuje na 2:1 preko kapetana Miše Palfija u 36. minuti, a isti igrač u 42. postavlja konačnih 2:2. Petarda Dubravčana u Strahonincu. Po 2 puta mrežu domaćina pogađali su Lovro Rebrek i Neven

Andrlon te jednom Dominik

Klarić pogodivši s 11 metara. Poraz Strahoninčana ublažio je Luka Lađević.

Susjedski derbi bez pobjednika. Plavi dolaze do vodstva u 12. minuti golom Ricarda Freitasa. Za Sokol izjednačuje kapetan Nino Horvat u 24. minuti.

Potpuni preokret Vratišinčana u 42., strijelac Antonio Škvorc. Za 3:1 zabija Miroslav Lisjak u 59. minuti. Dvije minute kasnije gosti dolaze do gola preko Maksima Mutvara. Bod Pekleničanima u 68. minuti donosi Freitas, svojim 2. zgoditkom.

Rezultati: Omladinac (NSR) - Venera PMP 1:2 (Medved ; Tomašić, Do. Novak), Hodošan - Croatia 2:3 (Furdi, J. Zrna ; Gal, D. Poljanec, Šafarić), Sokol - Plavi 3:3 (N. Horvat, Škvorc, Lisjak ; 2x Freitas, Mutvar) , Strahoninec - Dubravčan 1:5 (Lađević ; 2x L. Rebrek, 2x N. Andrlon, Klarić), Kraljevčan 38 - Trnava 2:1 (Novak, Mihoci ; Jakšić), Naprijed - ČSK 3:2 (Sajko, Černov, Martinec ; Sasaki, Enomoto), Zasadbreg 77 - Polet (P) 2:2 (Mlinarić, Levačić ; 2x Palfi).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Hodošan - Omladinac (NSR), Polet (P)Naprijed, Venera PMP - Plavi. Nedjelja (16:30): Croatia - Zasadbreg 77, ČSK - Kraljevčan 38, Trnava - Strahoninec u Donjem Kraljevcu, Dubravčan - Sokol.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Kiks Mure. Hajduk iz Brezja poveo je u 18. minuti golom Jana Ivana Gutermana. Bod gostima donosi Nikola Tuksar u 70. minuti. Kod domaćina 4 opomenuta, a kod gostiju iz Hlapičine 5. U derbiju kola čakovečka Sloga je s 5 komada kući ispratila Pušćine. Gostujući igrač Filip Pintarić u 6. minuti pogađa vlastitu mrežu. Za 2:0 zabija Kazuto Akagi u 17. minuti. Isti igrač 8 minuta kasnije ponovno pogađa mrežu gostiju. U strijelce se za domaćine upisuje se i Josip Jurić u 60. minuti. Hattrickom u 77., Akagi postavlja konačan rezultat.

Još jedan derbi bez pobjednika. U 18. minuti, Jadran dolazi u vodstvo golom Petra Krizmana. Vodstvo mornara povisuje kapetan Josip Kranjčec u 29. minuti. Za Borac PMP u 38. zabija Dario Lesar, bivši igrač Jadrana. Osam minuta prije završetka susreta, isti igrač postavlja konačnih 2:2. Trica Malog Mihaljevca. Mrežu Pobjede redom su pogađali Marin Kelner, Vedran Kovačić i Alen Drk. Radničkom lokalni

derbi. Nakon 1. dijela vodstvo Budućnosti golom Krunoslava Majerića u 20. minuti. Gardinovčani dolaze do izjednačenja u 67., strijelac Ivan Grlić. Pobjedu domaćinu donosi Marijan Dodić u 84. minuti.

Prva pobjeda Mladosti iz Ivanovca u proljetnom dijelu. Vidovčan već u 3. minuti dolazi do vodstva golom Denisa Gamileca iz penala. Domaćini izjednačuju u 23. zgoditkom Nine Gajnika. Minutu kasnije preokret Ivanovčana preko Matije Meznarića. Isti igrač zabija i za 3:1 u 31. minuti, da bi 2. gol na susretu Gajnik postigao za Mladost u 74. minuti. Na susretu dvostruki strijelac bio je Gamilec, pogodivši mrežu Luke Patafte u 78. minuti.

Sloboda slavila u Dekanovcu. Nakon 1. dijela, vodstvo Slakovčana golovima Kristijana Fegeša i Leonarda Krampeka. Poraz Mladosti ublažio je Ivan Jarić zgoditkom iz penala u 64. minuti.

Rezultati: Sloga (Č) - Pušćine 5:0 (3x Akagi, Jurić, F. Pintarić ag), Hajduk (B) - Mura 1:1 (Guterman ; Tuksar), Mladost (I) - Vidovčan 4:2 (2x Gajnik, 2x Meznarić ; 2x Gamilec), Radnički - Budućnost (M) 2:1 (Grlić, Dodić ; Majerić), Mali Mihaljevec - Pobjeda 3:0 (Kelner, Kovačić, Drk), Borac PMP - Jadran 2:2 (2x Lesar ; Krizman, Kranjčec), Mladost (D) - Sloboda (S) 1:2 (Jarić ; Fegeš, Krampek).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Sloboda (S) - Borac PMP, Mura - Pušćine. Nedjelja (16:30): Mladost (D) - Sloga (Č), Jadran - Mali Mihaljevec, Pobjeda - Radnički, Budućnost (M) - Mladost (I), Vidovčan - Hajduk (B).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Kiks Omladinca. Domaćini dolaze do vodstva golom kapetana Dine Jančeca u 56. minuti. Za Budućnost je u 71. dosuđen penal koji realizira Nino Sraka. U 6. minuti sudačke nadoknade gosti ne uspijevaju realizirati još jedan penal.

Graničar uvjerljiv protiv Borca. Dvostruki strijelac za Novakovčane bio je Josip Barbarić, dok su po 1 gol postigli Henrique Vitor Trevisan, Marko Jakšić, Jun Michida i Saša Zlatar. Oba gola za goste postigao je Leonard Bistrović. 20 minuta prije završetka susreta Borcu je isključen Erik Kranjec zbog pregrubog starta. Minutu kasnije isključen je i gostujući trener Damir Far, zbog prigovaranja glavnom sucu Jadranu Kukov-

cu. U nervoznom susretu kod obje momčadi 4 “požutjela”. Trica Mihaljevčana. Mrežu Jedinstva redom su pogađali Dino Žmuk, Josip Igrec i Alojz Legin. Sloboda slavila u Otoku. Strijelci za Mihovljančane bili su 2 puta Krešo Kovač te jednom Patrik Belše i Pedro Santos Gomes. Za domaćine su zabijali Renato Tomašić i Roman Oehler.

Rezultati: Omladinac (DS) - Budućnost (P) 1:1 (Jančec ; N. Sraka), Graničar (N) - Borac (DH) 6:2 (2x Barbarić, Trevisan, Jakšić, Michida, Zlatar ; 2x Bistrović), Otok - Sloboda (M) 2:4 (Tomašić, Oehler ; 2x Kovač, Belše, Santos), Drava (DM) - Jedinstvo (NSnD) 3:0 (Žmuk, Igrec, A. Legin). Drava (K) je bila slobodna. U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Drava (K) - Omladinac (DS). Nedjelja (16:30): Sloboda (M) - Drava (DM), Borac (DH) - Otok, Budućnost (P) - Graničar (N). Jedinstvo (NSnD) je slobodno.

III. MEĐIMURSKA

LIGA - B

Torpedo uvjerljiv protiv Šenkovca. Već u 1. minuti vodstvo gostiju golom Vedrana Oršoša. Minutu kasnije za domaćine izjednačuje Andreas Jelenić. Igrač Šenkovca Luka Ceilinger pogađa vlastitu mrežu u 8. minuti. Gosti zabijaju za 2:2 u 25. minuti, strijelac Nikola Krištofić. Torpedo ponovno vodi u 35. zahvaljujući golu

Karla Pintarića. Svoj 2. gol na susretu Jelenić za Križovčane zabija u 43. minuti. Isti igrač u 59. ostvaruje hattrick te postavlja konačan rezultat. Trica Hajduka. Mrežu Napretka 2 puta je pogađao Denis Povodnja te jednom Marko Hoblaj. Sedmica Dubrave. Dvostruki strijelci za Sivičane bili su Dino Halabarec i Masaki Honda, dok su jednom mrežu Bratstva pogađali Mihael Telebuh, Armando Kovačić i Petar Kovač.

Najuvjerljiviju pobjedu upisao je Trnovec u susjedskom derbiju protiv Paraga. Čak 7 različitih igrača zabila su 2 gola: Mario Pintarić, Patrik Tudjan, Karlo Koprivec, Danijel Košak, Moris Kuhta, Benjamin Košak i Matej Flac. Omladincu derbi kola. Hat-trick je za Mačkovčane upisao Marko Dokleja, dok su po 1 zgoditak dodali Petar Sanjković i Perica Šoštarić. Poraz Donjeg Koncovčaka ublažili su Marko Vuković i Jura Jurović.

Rezultati: Hajduk (Š)Napredak 3:0 (2x Povodnja,

Hoblaj), Torpedo - Šenkovec 5:2 (3x Jelenić, Pintarić, Ceilinger ag ; Oršoš, Krištofić), Trnovec - Parag 14:0 (2x Pintarić, 2x Tudjan, 2x Koprivec, 2x D. Košak, 2x Kuhta, 2x B. Košak, 2x Flac), Dubrava - Bratstvo (P) 7:0 (2x Halabarec, 2x Honda, Telebuh, Kovačić, Kovač), Omladinac (M) - Donji Koncovčak 5:2 (3x Dokleja, Sanjković, Šoštarić ; Jurović, M. Vuković). U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Bratstvo (P) - Omladinac (M), Šenkovec - Dubrava, Napredak - Torpedo. Nedjelja (16:30): Parag - Donji Koncovčak u Žiškovcu, Trnovec - Hajduk (Š).

Piše: Dino Jambrović

GIMNASTIKA

SVJETSKI gimnastički kup u Osijeku

Filipu srebro, Marku bronca!

Protekla subota bila je povijesna za čakovečku gimnastiku kada su dva člana

Gimnastičkog kluba Marijan

Zadravec Macan stajala na postolju osvojivši medalje na Svjetskom gimnastičkom kupu u Osijeku, odnosno, DOBRO World Cupu. Filip Ude osvojio je srebro na konju s hvataljkama, a Marko Sambolec broncu. ”Ponosan sam što je moja kćerkica vidjela tatu na postolju”

Prije 10 godina Ude je osvojio zlato u Osijeku te je zasigurno želio ponovno zasjati na Gradskom vrtu, što je i učinio.

- Moja kćerkica Eva je bila u publici, jako sam ponosan što je vidjela tatu na postolju. Bila je još jednom u Osijeku, ali kao beba. Sada je to mogla doživjeti onako kako sam uvijek sanjao, ponosno je rekao Ude nakon što je u svom 68. finalu u karijeri osvojio 18. medalju i to zahvaljujući ocjeni 14.300 (start 5.9). Bolji od njega bio je tek Kazahstanac Ilyas Azizov koji je slavio s 14.600 (5.9).

- Super zadovoljan! Nisam se ustrtario. Nisam podlegao pritisku, jer kad sam vidio ocjene, znao sam da i sa slabijom vježbom mogu do postolja, ali rekao sam da u finalu idem vježbu s elementom Busnari

GIMNASTIČARKA

makar ga tri puta pao. Uspio sam sve to izdržati i napraviti vježbu. Nisam Busnarija natjecao čak 2 godine, treniram ga i nedavno razgovaram s trenerom i kaže “zašto ga treniraš ako ga nećeš natjecati“. A on mi treba za Europsko prvenstvo koje nas u Italiji čeka za dva tjedna i morao sam ga negdje isprobati, rekao je Ude pa otkrio kako je sretniji zbog Markove medalje nego zbog svoje.

Hrvatske

za 2023. godinu

Sretniji zbog Markove medalje nego svoje - Prije saskoka imam element E težine, “flop”. Jako precizan i težak element i na kojem sam pao u kvalifikacijama. Skužim da se trener Igor Kriajimskii približava konju i čujem ga kako govori “napravi saskok, napravio saskok“, bez “flopa”. To je i moje mišljenje bilo dok sam radio vježbu, nisam bio sto posto siguran da

bih izdržao do kraja da sam ga radio. Možda bih, ali bilo je 50 % šanse da zviznem s konja. A nisam to htio, jer publika je toliko pljeskala na sred vježbe, pa ne budeš sada pao. I još Eva na tribinama. Nema boljega nego što sam pred njom osvojio medalju. I još s Markom na postolju. Iskreno, ja sam još sretniji zbog njega, sretniji sam zbog njegove medalje nego svoje. Toliko se trudi, puno trenira

zajedno sa mnom… Puno puta i ja nisam uspio, puno puta je bio gorak okus u ustima, treniraš, a ništa ne ide. Ali, ima jedna poslovica koja kaže “samo se trudi, treniraj, vjeruj i jednom će praznik doći i u tvoju ulicu“. Karneval će jednom doći i tebi, dodao je naš gimnastičar koji ranije nije uspio izboriti normu za ovogodišnje Olimpijske igre u Parizu, ali ipak želi 2028. godine nastupati u Los Angelesu gdje će mu biti lakše jer je smanjen broj obaveznih elemenata.

- Umjesto deset bit će ih osam što mi ide na ruku. Ako me zdravlje posluži, gledat ćete me još četiri godine, zaključio je Ude.

Markov debi na Svjetskom kupu kao

iz snova

Debitant ovog natjecanja, Filipov klupski kolega Marko Sambolec, zahvaljujući ocjeni 14.000 (start 6.0) osvojio je broncu te se odmah popeo na postolje.

- Prvi put sam nastupio u Osijeku, odmah u finalu i odmah medalja. Rasplakao sam se kad sam vidio da sam na postolju, iskreno je rekao Sambolec pa nastavio.

- Došao sam ovdje samo sa željom da u kvalifikacijama napravim vježbu i uspio sam. Napravio sam u četvrtak C, a ne D saskok i zato sam imao samo jednu želju za finale, da napravim istu vježbu, ali s D

saskokom. Hvala Bogu uspio sam. Publika je bila strašna i navijači su jedan od razloga zašto sam uspio napraviti vježbu. Da nisu tako srčano navijali možda bih pao na saskoku. Izvukli su me. Kad sam doskočio bio je to fenomenalan osjećaj, naježio sam se, suze su mi počele ići. I onda na kraju s Udeom na postolju. Kad sam vidio da je on odradio posao, to mi je dalo poguranac u leđa. Ovo je moja prva medalja na Svjetskom kupu u karijeri, u drugom finalu i posebna je čast što se dogodilo baš u našoj zemlji, rekao je mladi gimnastičar.

Trener Igor Kriajimskii ponovno je potvrdio svoju kvalitetu i dokazao kako se u Macanovu domu i dalje kuju medalje s velikih natjecanja.

- Dečki su bili spremni, ali je ovo domaće natjecanje na kojem je teško nastupati jer je to veliki pritisak. Marko je bio strašno nervozan, ali je pokazao karakter i jako sam ponosan na njega kako je to odradio. Vjerojatno još nije svjestan kakav je to podvig i ovo mu je odličan motiv za dalje. Filip je odlično odradio svoju vježbu u koju je umetnuo element Busnari što će biti jako solidna vježba za Europsko prvenstvo, kazao je Kriajimskii. No, vremena za odmor baš i nema jer ih krajem mjeseca očekuje Europsko prvenstvo u talijanskom Riminiju.

Tijana Korent proglašena najboljom!

Piše: Luka Maruševec

Tijana Korent proglašena je najuspješnijom gimnastičarkom Hrvatske za 2023. godinu u ženskoj sportskoj gimnastici.

Protekle subote, 6. travnja, za vrijeme održavanja Svjetskog kupa u Osijeku, također je održana redovna i izborna skupština Hrvatskog gimnastičkog saveza. Tijekom redovne skupštine posebne nagrade i zahvale uručene su trenerima i sportašima za proteklu godinu u kojoj su ostvarili izuzetne rezultate, kako na domaćim, tako i na svjetskim natjecanjima, a ujedno su proglašeni i najbolji u 2023. godini.

Odlukom Saveza za najbolju gimnastičarku proglašena

je Tijana Korent iz Gimnastičkog kluba Nedelišće. Na temelju ostvarenih rezultata, za najboljeg trenera ženske sportske gimnastike proglašen je Ričard Crnjac, Tijanin trener.

Nagrada kao veliko priznanje za trud i rad

- Jako sam ponosna i sretna što sam proglašena najboljom gimnastičarkom 2023., osobito što je upravo ta godina započela ozljedom koljena i nisam bila ni sigurna hoću li se na vrijeme uspjeti oporaviti prije nego krene natjecateljska sezona. Stoga sam bila izuzetno ponosna slušajući hrvatsku himnu kada sam na Svjetskom kupu u Bugarskoj osvojila 1. mjesto i zlatnu medalju. Ova nagrada

je veliko priznanje za sva odricanja, trud i rad koji tijekom godina ulažemo te definitivno veliki poticaj za moj daljnji rad, poručila je Tijana.

- Ponosni smo i izuzetno nam je zadovoljstvo kao klubu što je ovo veliko priznanje stiglo iz ruku krovne gimnastičke organizacije, kojim je nagrađen trud i zalaganje naše sportašice koja već dugi niz godina ostvaruje vrhunske rezultate, poruka je GK-a Nedelišće.

Peta na preskoku u Osijeku

Tijana je na netom održanom Svjetskom kupu, u svom 11. finalu u Osijeku i 46. u karijeri, završila kao 5. na preskoku s ocjenom 12.683 (12.566 i 12.80; 4.2 i 4.2).

- Uvijek mi je drago nastupiti doma, atmosfera je bila odlična, jako puno navijača. To stvara poseban osjećaj. Nažalost malo sam pogriješila u 1. skoku što me vjerojatno koštalo medalje, međutim ne mogu žaliti. Sretna sam što sam uopće uspjela ući u finale. Za mene sezona tek nekako počinje, tek počinjem ulaziti u formu nakon niza ozljeda koje sam imala. Nadam se da ću sada biti samo još bolja, komentirala je Korent.

Piše: Luka Maruševec Foto: Marko Banić/Reroot

Filip Ude s osvojenim srebrom Marko Sambolec s osvojenom broncom

NOGOMET

ODIGRANO 19. kolo 3. NL Sjever

Rudar bolji od Međimurja, Polet "opalio" petardu

Krenuo je posljednji, 3. krug natjecanja u 3. NL Sjever. Zanimljivo kolo je odigrano na trećeligaškom sjeveru gdje su gosti “ostali kratkih rukava” i tek se s 3 gostovanja vratili s postignutim pogotkom.

To nije uspjelo Podravini i Koprivnici koji su u Svetom Martinu i Varaždinu poraženi bez postignutog pogotka. Najbliže bodovima je bio fenjeraš iz Virovitice koji je jedini kao gost imao vodstvo koje je domaćin u Domašincu u nastavku meča preokrenuo.

U Murskom Središću i Pitomači domaćini su se radovali nakon pobjeda istim rezultatom s identičnim scenarijem gdje je gost tek uspio malo zakomplicirati utakmicu prepolovivši dvostruko vodstvo, no to je bilo sve od gostiju iz Čakovca i Kotoribe jer je do kraja susreta domaćin zabio po 1 pogodak za razrješenje svih dvojbi kome će bodovi u ovome kolu.

Varteks je na pogon Kanceljaka i Havojića upisao nove bodove, a lider je opalio petardu i sve brige riješio već u 1. dijelu pošto je na odmoru bilo visokih 3:0. Zablistao je Nino Patafta koji je zabio 2 od 3 prije poluvremena da bi odmah u nastavku kom-

Rezulta� 19. kola

Rudar - Međimurje 3:1

Pitomača - Graničar (K) 3:1

Dinamo (D) - Virovi�ca 2:1

Polet - Podravina 5:0

Varteks - Koprivnica 2:0

Raspored 20. kola

(13. travnja u 16:30)

Polet - Rudar

Međimurje - Pitomača Koprivnica - Dinamo (D)

Graničar (K) - Varteks Podravina - Virovi�ca

pletirao hattrick s kreča. Prvi i zadnji pogodak na ovoj utakmici djelo je Vincetića koji je tako otvorio i zatvorio priču oko pogodaka.

Nakon pobjede nad Međimurjem slijedi derbi protiv Poleta U međimurskom derbiju u Murskom Središću, domaći Rudar bio je bolji od Međimurja 3:1. Kevin Nedeljko je s 2 pogotka u 1. dijelu praktički odlučio pobjednika. Tračak nade Čakovčanima je dao Dominik Drk koji u nastavku u 56. minuti smanjuje vodstvo. Mogli su gosti minutu kasnije i poravnati, ali spašava Kodba. Nekoliko minuta kasnije, točnije u 56. Petar Ratajec postiže pogodak za konačnih 3:1.

Imao ja nakon toga Rudar još 3 zaista izgledne prigode za još veće vodstvo, no sama realizacija istih nije bila na nivou. Prvo se Luka Liklin u 73. minuti našao sam ispred gostujućeg vratar, no ovaj je bio uspješniji i zaustavio udarac prema vratima. Dvije lijepe prigode u 80. i 82. minuti imao je Matej Roginić, koji je ušao u 2. dijelu utakmice, no njegove udarce zaustavlja gostujući vratar Jelavić koji je svojim intervencijama spasio goste i od puno uvjerljivijeg poraza.

Gosti svoju zadnju prigodu propuštaju u samom �inišu utakmice kada u 88. minuti kada Rodrigues Miranda ne koristi svoju prigodu. Recimo samo za kraj da je Rudar u ovoj utakmici bio bolja momčad i zasluženo nosi bodove.

- Zaslužena pobjeda. Čestitke mojim igračima na dobroj igri, Međimurju želim puno sreće u nastavku natjecanja. Što se tiče velikog derbija protiv Poleta, nema opterećenja i siguran sam da će moji igrači pred velikim brojem navijača dati sve od sebe kako bi nadvladali vodeći klub naše lige, rekao je trener Rudara Damir Lepen Jurak. Nakon utakmice s Rudarom, trener Međimurja nije bio zadovoljan učinjenim.

- Zaslužena pobjeda domaćina. Utakmica u kojoj smo mi obilato podbacili. Pobjeda je mogla biti i izraženija da nije naš golman nije imao nekoliko bravuroznih obrana, objektivno je komentirao susret trener Međimurja Antun Jukić.

Slijedi domaći “El clasico” u kojem neporaženi Polet

dočekuje nikad bolji Rudar u derbiju prvenstva. Ovaj put derbi ima još dodatnu draž jer radi se o 2 prvoplasirane momčadi te će biti zanimljivo vidjeti hoće li Rudar pobjedom uspjeti smanjiti bodovnu razliku za liderom na 4 boda. Zadnji međusobni susret ove 2 momčadi odigrale su u listopadu i tada je rezultat utakmice bio neriješenih 2:2, a strijelci za Rudar bili su Antolović i L. Liklin dok su golove za Polet postigli Perčić i Patafta.

Polet i dalje gazi sve pred sobom

Rezultat je najbolji pokazatelj zbivanja na igralištu u Svetom Martinu na Muri gdje je Polet pokazao svoju snagu i potvrdio kvalitetu te zašto je uvjerljivo vodeći na prvenstvenoj ljestvici, jedina momčad bez poraza. Polet je petardom ispratio goste iz Ludbrega, a junak susreta bio je trostruki strijelac Nino Patafta. Susret je praktički riješen u 1. dijelu jer na odmor se odlazi prednošću domaćina od 3:0. Osim Patafte koji je postigao “trogol”, 2 puta se u strijelce upisao Erik Vincetić. Nakon 19. kola i dalje drži veliku prednost pred drugim Rudarom od 7 bodova. U subotu slijedi utakmica svih utakmica, tradicionalni derbi susjeda upravo Poleta i Rudara.

s pet naših, što kadeta, što juniora. Čestitke mojoj igračima na pobjedi, a gostima na fer i korektnoj igri. Slijedi veliki derbi s Rudarom, to je utakmica u kojoj trebaju svi uživati, od aktera na terenu i svi gledatelji koji dođu, a vjerujem da će ih biti jako puno. Vjerujem u svoje igrače i naravno da očekujem da se naš pobjednički niz nastavi, rekao je trener Poleta Zoran Šardi.

Dinamo upisao minimalnu pobjedu nad Viroviticom

Dinamo se u roku tjedan dana ponovo sastao s probuđenom Viroviticom koja ih je na Kokotovom vezu šokirala već u 3. minuti pogotkom Majtanića. Vodstvo su gosti zadržali do odlaska na odmor. Domaćini preokreću rezultat u 2. dijelu, prvo u 53. minuti poravnava Bacinger, da bi pobjedu svom Dinamu 7 minuta kasnije donio Čepa Krznar. - Čestitam svojoj momčadi na zasluženoj pobjedi. Krenuli smo loše u utakmicu, primili gol iz prekida, ali poslije toga potpuno zasluženo preokrenuli utakmicu. Mislim da smo na poluvremenu dobro presložili igrače i način igre i da smo bili puno opasniji i okomitiji nego prvo poluvrijeme. Veliki značaj smo dali ovoj utakmici, važno nam je bilo dobro ući u 3. krug prvenstva, sada korak po korak, utakmicu po utakmicu, jedno po jedno, do cilja zadovoljan je bio trener Dinama Dalibor Gorupić.

- U fer i korektnoj utakmici s obje strane, danas smo bili iznimno e�ikasni i zasluženo slavili visoku pobjedu. Veseli što smo utakmicu završili

Graničar i dalje u silaznoj putanji Momčad koja stremi u viši rang, trećeplasirana Pitomača pobijedila je kotoripski Graničar koji je nanizao 5 poraza za redom. Domaći su imali vodstvo 2:0 golovima Jakupeca i Begovića. Nadu da nešto mogu izvući dao je Graničaru Golenja koji je smanjio na 2:1 u 64. minuti. No više od toga nije išlo, a za konačnih 3:1 zaslužan je Hajdarović golom u zadnjoj minuti. - Domaćin je puno bolje ušao u utakmicu te je na poluvremenu vodio s 2:0 što je za nas bio više nego povoljan rezultat. Drugo smo se poluvrijeme malo konsolidirali i uspjeli smo utakmicu u zadnjih 20 minuta učiniti neizvjesnom, ali smo na kraju primili gol i domaćin je više nego zasluženo pobijedio. Čestitke mojim igračima na borbenosti, kao i domaćinu na fer i sportskoj pobjedi, rezimirao je trener Graničara Mario Piškor.

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Damir Perhoč

Kevin Nedeljko (broj 10) je s 2 gola prak�čki odlučio pobjednika

Petar Ratajec postavio je konačnih 3:1

Dominik Drk u 56. zabio je jedini pogodak za Međimurje

ODBOJKA

TRENERICA Darina uspješno odradila zadatak!

Mini Kaštelanke na državno prvenstvo!

Piše: Luka Pongračić

Nakon što su prije nekoliko tjedana u 1. krugu regionalnog natjecanja pred domaćom publikom ostvarile 2 velike pobjede nad Vrbovcem i Slunjom, ove su nedjelje u Vrbovcu, djevojke i privremena trenerica Darina Novaković, nastavile u istom tonu.

Kaštelanke su uvjerljivo svladale varaždinski Cratis te su s maksimalnim učinkom osigurale mjesto u polu�inalu gdje ih je čekao zaprešićki OK Nebo. Polu�inalna prepreka bila je lak zadatak za djevojke, no u �inalu ih je čekao sjajni Ivanec te su Pribislavčanke morale po prvi put na turniru priznati poraz (1:2 u setovima).

Tuzi na pobjedničkom podiju nije bilo mjesta jer svima je bilo jasno kako je državno prvenstvo opet osigurano. Vrijedi napomenuti kako je ranije ovog mjeseca i Kaštelova momčad male odbojke osigurala pla-

sman na državno natjecanje te će se obje momčadi potruditi da nadmaše prošlogodišnje 6. mjesto u maloj odbojci te 11. mjesto u mini odbojci.

NOGOMET

U DRESU Osijeka

Niko Farkaš do novog pokala!

Prvenstvo

NOGOMET

RUKOMET

- Prošlogodišnja sezona bila je najuspješnija u klupskoj povijesti, a čini nam se kako je i ova na dobrom putu da bude

jednako fantastična, ako ne i bolja. Pokazuje se da naši treneri konstantno rade odličan posao s najmlađim uzrastima, a kada imate kontinuitet, onda rezultati nikad ne izostaju. Pripremamo se punom parom i nadamo se odličnim igrama, poruka je pribislavskog kluba.

u Zadru od 19. do 21. travnja te trenerica Željka Obadić vodi 13 djevojaka: Zara Vrbanec, Tia Gabaj, Evita Bihar, Mila Žohar, Kaja Srpak, Mila Mošmondor, Kaja Jurčec, Hana Slokan, Lucija Varga, Nina Dumančić, Lucija Sedlar, Saša Baričević i Lucija Novak.

Juniori Osijeka su u �inalu 2. Međunarodnog nogometnog turnira U-18 “Hrvoje Ćustić“ na Stanovima u Zadru s 3:1 pobijedili mađarski FC ETO Gyor. Prije toga mladi Osječani u polu�inalu su pobjedom 2:1 izbacili Hajduk. Jedan od ponajboljih igrača u ekipi Osijeka bio je mladi Međimurec Niko Farkaš, daroviti ljevonogi nogometaš iz Šenkovca, koji je u slavonskom prvoligašu pune 2 godine. Niko je došao iz kadeta Međimurja gdje je pružao fenomenalne partije, a u Slavoniju ga je odveo scout Osijeka

Dražen Hlišć. Vjerujemo da će 17-godišnji Niko uskoro dobiti priliku da zaigra i u prvom sastavu slavonskog prvoligaša. (md) Niko s osvojenim peharom i medaljom

ATLETIKA

MARIN KIRIĆ

DONJA DUBRAVA Utrka tri mosta

Mladi vratarski talent

u Slobodi (S) već nekoliko godina, a upisao je i 5 nastupa u tadašnjoj 4. NL za NK Međimurec.

je u

Marin nogometu od 6. godine

KRIZA “trese” klub

Marin Kirić nogometom se bavi od svoje 6. godine. Na gol je stao odmah jer je htio biti kao tata, koji je u mladosti bio golman te se kao mali uvijek volio bacati za loptom. - Pozicija golmana je speci�ična i zahtjevna na svoj način. Ne trči se puno, no golman mora biti spreman na sve u svakom trenutku te iza njega nema nikoga da ispravi njegovu pogrešku pa je zato i jedna od najodgovornijih pozicija, opisao je Kirić svoju poziciju. 19-godišnji Kirić seniorske minute sakuplja

U Zrinskom pljušte ostavke!

Nakon predsjednika Nadzornog odbora Miljenka Topličanca, ostavku je podnio i član istog odbora Damir Magić. Dan kasnije ostavku je podnio i kondicijski trener Luka Dodlek. Iz PU Međimurske došlo je priopćenje o optužbi trojice navijača koji su "bengalkom" nakon utakmice protiv Podravke zapalili transparent, a protiv kojih će se podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. U Zrinskom pljušte ostavke, a javnost čeka reakciju odgovornih ljudi u klubu. Zrinskice su u ovoj sezoni imale sve što je potrebno za što bolji plasman i nedosanjani san,

a to je Europa, međutim sva ta euforija se ugasila u ožujku. Dodajmo kako Zrinski još uvijek ima šanse za prva 4 mjesta, ali bit će teško, budući da i same djevojke čitaju, ali i proživljavaju sve što se događa unutar kluba. Njihovo pismo možete pročitati u našoj rubrici pisma čitatelja. U subotu od 19:15 u dvorani Graditeljske škole djevojke koje vodi Risto Arnaudovski imaju važnu utakmicu, međužupanijski derbi protiv Koke. Nadamo se da su prevladali sve turbulencije koje se dešavaju zadnjih dana u klubu, jer ovo bi bila bitna pobjeda da Zrinski i dalje ostane u borbi za Europu. (md)

- Najdražu utakmicu nemam, svaka je posebna na svoj način. Kiksevi su jako bolan i težak dio naše pozicije. Imao sam trenutaka kad bi nakon kiksa mentalno ispao iz utakmice, gubio koncentraciju, ali s vremenom se sve bolje nosim s kiksevima i ne razmišljam previše o njima. Plan za budućnost mi je raditi na sebi i svojoj igri, a onda ćemo vidjeti gdje će me mo-

NOGOMET

MEMORIJALNI turnir

ja nogometna priča odvesti. Svoj nogometni put započeo sam u ŠN-u Međimurec/Sloboda gdje sam bio do kadeta tada sam otišao u Slobodu Varaždin gdje sam bio jednu sezonu. Nakon toga sam se vratio u svoj matični klub te debitirao za seniore NK-a Međimurec. Nakon toga sam u potrazi za većom minutažom stigao u NK Sloboda Slakovec gdje sam i danas. Trener koji mi je najviše pomogao je Jurica Valentić i sadašnji trener Dražen Žganec, kazao nam je mladi vratar.(nl)

TK Kotoripski begači i ove godine organiziraju Utrku tri mosta koja će se održati 26. svibnja u 10:00, a trčat će se dvije dionice: duža od 7.7 km i kraća od 3.3 km. Start i cilj je kod visećeg mosta u Donjoj Dubravi. Obavezno je nošenje startnog broja i sportski "fair play". Za natjecatelje koji nemaju jasno istaknut startni broj organizatori ne odgovaraju kod upisa rezultata,

a trči se na vlastitu odgovornost. Organizator osigurava novi startni broj, mjerenje vremena, fotogaleriju, okrijepe i nagrade te se trči bez obzira na vremenske uvjete. Duža utrka boduje se za Kup sjeverozapadne Hrvatske, a prvih troje natjecatelja u muškoj i ženskoj kategoriji u ukupnom poretku s utrke 9. Kotoripska petnajstica 2023. dobivaju besplatne startnine. (nl)

KOŠARKA

LIGA MLAĐIH KADETA U-15, REGIJA Međimurje drugo, a Donji Kraljevec četvrti!

Vuk i Levačić nastupili za Osijek

U Vukovaru je završen 20. Memorijal vukovarskih branitelja – tradicionalni međunarodni turnir za nogometaše do 14 godina. Kao gosti u ekipi Osijeka nastupila su 2 mlada nogometaša iz Nogometne akademije Međimurje koji su angažirani posredstvom dugogodišnjeg scouta NK-a Osijek Dražena Hlišća. Na poziciji stopera igrao je Bartol Levačić, dok je Neven Vuk igrao na krilu. Odigrali su 3 utakmice za Osijek protiv Istre, Dinama i selekcije dijaspore Austrije i švicarske, a na kojima su ostavili pozitivan dojam i postoji velika vjerojatnost da će ih Osijek angažirati.

Još je nekoliko međimurskih igrača za svoje klubove igralo zapažene uloge na turniru. Za selekciju dijaspore Austrije i Švicarske igrao je Niko Mezga, sin poznatog nogometaša Dejana Mezge. Nekadašnji igrač Sloge Petar Novak igra lijevog beka za zagrebački Dinamo, dok talent iz Donje Dubrave Niko Nestić uspješno brani boje Slaven Belupa. Za Varaždin su igrali Vito Horvat i Teo Zadravec. Ovakav broj igrača rodom iz Međimurja govori da je naš kraj nepresušno vrelo talenata i šteta je što NA Međimurje ne participira u 1. HNL za mlade. (md)

Utakmicama 10. kola završila je i liga za mlade košarkaše rođene 2009. i mlađe za regiju Sjever. U posljednjem kolu snage su odmjerile dvije naše međimurske ekipe gdje je Međimurje bilo bolje od Donjega Kraljevca rezultatom 80:64. Više od pola koševa, točnije 39 za Donji Kraljevec zabio je Kain Hranjec, inače i službeno najbolji strijelac cijele lige. Prvak je bjelovarski Vedi koji je i izborio nastup u Kupu regija Republike Hrvatske za mlađe kadete. Iz redova prvaka proglašen je i najbolji igrač i to Ivan Sabljić. Naknadno će se odigrati i All stars utakmica. (bh) TABLICA U-15 LIGA

1.Vedi10 82 19418

3.Radnik10 73 18717

REZULTATI I KOŠEVI

Međimurje - Donji Kraljevec (19:19, 20:7, 22:24, 19:14)

Međimurje (Majsan 13, Brkinjač 3, Strbad 10, Toplek 6, Mikec 12, Majnarić 10, Rušnjak 16, Varga 5, Mikolaj 3, Kelkedi 2) - Donji Kraljevec (Grabant 4, Bađari 9, Kovač 9, Hranjec 39, Varga 2, Horvat 1)

Koprivnica - Ivančica 88:40

Radnik - Vedi 79:64

je na rasporedu

Minići će pokuša� izbori� plasman u TOP 10

100 dana do Forestland festivala!

Počinju pripreme za 12. izdanje festivala Forestland. Preostaje nam još samo 100 dana do spektakla u Brezju!

Svi znamo da dolaze

Shaquile O'Neal – DJ DIESEL, Fedde le Grand, Utopia Live, Myles O'Neal, Timo G, Vedran Car, Tluxx, a proteklog vikenda potvrdili smo i vjerojatno najveću svjetsku house zvijezdu The Shapeshifters i svjetskog prvaka Tai Wof�indena.

The Shapeshifters dolaze na Forestland

Iz Londona nam stiže na Forestland DJ-producentski duo The Shapeshifters, izvođač koji se već desetljećima ne skida sa ljestvica. “Lola's Theme“, “Finally Ready“, “Life is a dance�loor“ i mnoge druge uspješnice neizostavan su dio svakog house događaja diljem svijeta.

The Shapeshifters će na Forestu svirati poseban set od gotovo 150 minuta čime će započeti i svoju ljetnu svjetsku turneju, rekao je Saša Mikac, DJ i artist booking agent festivala Forestland. „ Obožavamo Hrvatsku, nije tajna da ovdje sviramo

Ulaznice po cijeni već od 50 eura za oba festivalska dana mogu se pronaći u sustavu Entrio na www.entrio.hr, na prodajnim mjestima i na www.forestland.hr

barem jednom u sezoni i popis razloga zašto se vraćamo u Hrvatsku je velik, rekao je Simon Marlin – The Shapeshifters.

Svirat će i Tai Woffinden

Na Forestland se vraća i Tai Wof�inden, trostruki svjetski prvak, a time će se broj svjetskih prvaka povećati sa svim titulama jednog od najvećih svjetskih košarkaša Shaquile O'Neala. - Hrvatska je predivna, volim ovdje nastupati, utrkivati se i svaki dolazak ovdje je poseban. Planiram ove godine i obiteljski odmor, za jedno potpuno iskustvo Hrvatske, rekao je Tai Wof�inden. - Veselim se prvoj utrci sezone na Boll FIM Speedway Grand Prix of Croatia, trenirali smo cijele zime, pripremao sam se za speedway i kroz glazbu. Opušta me DJ-iranje, produciranje i lakše mi se onda koncentrirati na utrke. Tai je zimu proveo u Australiji i posjetio nekoliko festivala: Vidjeli smo nastupe Rufus du Sol, Peggy Gou, Odd Mob, Restricted, Rudimental, Macky Gee i mnoge druge. Svaki event koji smo posjetili bio je poseban i teško je uspoređivati Australiju i Europu, različite su to države, različiti ljudi i kulture.

Na ovogodišnjem Forestlandu slušat ćete najveće svjetske zvijezde

Najdugovječniji glazbeni festival u Hrvatskoj održava se u Brezju od 2013. godine.

Neki festivali bili su na snijegu, neki na plaži, a neki su poput Forestlanda u šumi, no svi su savršeni i odlični na svoj način.

Vraća se DJ Timo G

Uz poznate Tai Woffindena i The Shapeshifters nastupat će i povratnik na Forestland, naš resident DJ Timo G. - Timo G nastupat će ponovo na Fo-

restlandu nakon kratke pauze i veseli nas što će opet biti na glavnoj pozornici, rekao je Saša Mikac. - Ne vidim tko bi drugi bio bolji da nas uvede u plesnu noć u kojoj nas očekuju nastupi i Fedde le Granda, DJ Diesela, Tai Woffindena i mnogih drugih.

Nikad bogatiji program

U olimpijskom ljetu, po 12. puta nas u međimurskom Brezju očekuje preko 48 sati glazbe, tri pozornice i mnogo iznenađenja, sve od 19. do 21. srpnja! Nekoliko stotina artista, preko pet stotina sati glazbe bi-

la je samo uvertira u Forest XII. Circus Arborum, trg u šumi bit će ponovo dom Tattoo&Piercing by Mrlja, Barbershop

Askari, body paintingu, XD Merch Shop-u, ali i natjecanju u slobodnim bacanjima, food courtu s čak četiri food trucka, a potom i odličnom dnevnom stageu na kojem će nastupati mladi i domaći DJ-evi.

Na ovogodišnje

izdanje dolaze najveće svjetske zvijezde

Forestland će se u 2024. održati od 19. do 21.

srpnja: - U dobro poznatom formatu, od petka u podne do nedjelje u podne, Forestland će rasplesati i deset tisuća posjetitelja. Iako nas je u 2023. ometala kiša, Forestland nije stao, već je plesao u zahtjevnim, neki bi rekli i nemogućim uvjetima. Novo izdanje unosi i nove formate, nove nastupe, ali i povratak korijenima kroz okupljanje regionalne scene kako bi ojačali i podržali lokalne izvođače, ali i dolazak najvećih svjetskih glazbenih zvijezda, rekao

SPEKTAKL u Brezju

Međimurke pomele konkurenciju u Budimpešti

Vrhunske plesačice Teute u velikoj konkurenciji od 341 koreografija na DanceStar natjecanju u Mađarskoj osvojile su odlično prvo mjesto!

Piše: Paulina Topolko

Foto: Studio suvremenog plesa TEUTA

DanceStar World Tour

serija je kvali�ikacija uživo na kojima se plesači mogu kvali�icirati za DanceStar

World Dance Master. DanceStar kvali�ikacije otvorene su za sve amaterske i profesionalne plesače i održavaju se u Južnoafričkoj Republici, Malti, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj i Austriji. Natjecanje u Budimpešti trajalo je 23. i 24. ožujka, pod nazivom “DanceStar Hungary Qualifer’’.

Plesni turnir okupio je velik broj plesača koji su se natjecali u raznim plesnim kategorijama poput baleta, stepa, akrobatskog plesa, nacionalnih plesova, jazza, lyricala, MTV commerciala, suvremenog modernog, mjuzikla, otvorenih i urbanih plesova te produkcijskih brojeva podijeljenih u četiri dobne skupine i kategorije, u ukupno 341 koreogra�iji.

Najbolja koreografija dolazi iz Međimurja

Natjecanje je pratio stručni žiri koji su činili plesači i plesni pedagozi u sastavu Zoltan Katona (Mađarska), George Stanciu (Rumunjska), Jelena Lečić (Srbija), Tamara Pje-

Vrhunske plesačice s trenericom Nikolinom Mekovec i zasluženom nagradom vić (Srbija), Erik Bukovnik (Slovenija), Željko Božić (Slovenija) i Daniel Fekete (Mađarska). Upravo njima za oko je zapala koreogra�ija Nikoline Mekovec i “Factory of restlessness“ kojoj su dodijelili jednu od specijalnih nagrada turnira. Nagrada je za najbolju koreogra�iju, što govori da se koreogra�ija predstavila na jedinstven način s inovativnim elementima, originalnošću i kreativnim načinom izražavanja.

Koreogra�iju su otplesale Maja Slaviček, Tiara Korent, Ema Petek, Klea Puškadija, Dora Barbić, Dona Babić, Dora Culej, Nela Taradi, Adina

Kriković, Magdalena Janušić i Zoja Šestak. Rezultat je ovo vrhunskog rada Nikoline Mekovec, plesačica koje marljivo vježbaju u Teuti, ali i svake druge komponente koja je dio plesnog studia. Mlade plesačice s pravom zaslužuju titulu ponos Međimurja, ali i Hrvatske!

VELIKI REZULTATI za Studio suvremenog plesa TEUTA

Nagrađena koreografija zahtjeva dobru fizičku spremu Isječak iz koreografije koja je osvojila vrhunski i strogi žiri

Nikolina Mekovec i asisten�ca Tonka Pasarić sa zasluženom nagradom

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 12. do 18. travnja 2024.

P 12 Julije, Davorka, Damjan, Viktor, Saba

S 13 Martin I. papa, Ida, Justin

N 14 3. USKRSNA, Valerijan, Lambert, Maksim, Zdravko

P 15 Sl. Božji Petar Barbarić, Krescencije, Rastislav

U 16 Bernardica, Josip Benedikt Labre, Leonida

S 17 Šimun, Inocent, Robert, Rudolf

Č 18 Eleuterije, Apolonije, Roman

Sretan Vam imendan!

ROĐENI

Čakovec:

Noa Perhoč, sin Klare i Karla

Simon Korunić, sin Klaudije i Miroslava

Noel Kalanjoš, sin Gevrie i Kreše

Erin Plevnjak, kći Kristine i Mihaela

Ezra Patarčec, sin Zvonke i Danijela

Jakov Juras, sin Vanje i Antonia

Eleonora Ignac, kći Monike i Igora

Noel Vurušić, sin Janje i Nina

Dorotea Novak, kći Mateje i Nikole

Evelin Purgar, kći Martine i Patrika

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

FINA Čakovec tel. 040 371 000

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 13. TRAVNJA

dr. Karmela Matjan-Bogdan I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

dr. Brigita Haubrich Hrandek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović

Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat

Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopatinec

dr. Željka Bošnjak

Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica

dr. Jelena Krešić

Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić

V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić

Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Ljubica Slaviček

K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Selnica

dr. Monika Friščić

Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Strahoninec

dr. Marija Gluhak

Dravska 32, tel. 040/688-065

Sveti Martin na Muri

dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak

Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE

MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Noely Palačić, kći Mihaele i Daniela

Sara Kolarić, kći Martine i Nikole

Ema Petković, kći Veronike i Marka

Gita Žnidar, kći Dijane i Nikole

VJENČANI: - nema

UMRLI

Čakovec:

Marija Kraljić r. Dobranić r. 1939.

Ljuba Horvat r. Kocijan r. 1937.

Mijo Glavina r. 1938.

Ivan Novak r. 1937.

Ivica Bogadi r. 2000.

Terezija Šafarić r. Oštariaš r. 1932.

Marija Kostanjević r. Ratajec r. 1935.

Augustin Košak r. 1940.

Antun Matić r. 1942.

Josip Kovačić r. 1941.

Jelena Lisjak r. Tot r. 1941.

Zlata Lehkec r. Balog r. 1935.

Katarina Petak r. Horvat r. 1952.

Marijan Tot r. 1950.

Danica Horvat r. 1946.

Antonija Ivanković r. Keser r. 1929.

Kotoriba:

Zlata Štefić r. Miser r. 1931.

Mursko Središće:

Mira Krneta r. Janjić r. 1955.

Rozalija Dvanajščak r. Dvanajšćak r. 1943.

Prelog:

Slavko Balent r. 1938.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Cmrečnjak rođ. Petković

iz Vukanovca preminula 9. travnja u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Sermek

iz Ivanovca

preminuo 5. travnja nakon kratke i teške bolesti u 57. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Novak

iz Tupkovca preminuo 8. travnja u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nevenka Novak rođ. Špoljar

iz Pribislavca preminula 8. travnja u 62. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Elizabeta Varga rođ. Sabol

iz Ivanovca preminula 9. travnja u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Gyo�i

iz Čakovca

preminula 8. travnja u 84. godini života

na

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

Štefaniju Kluka

iz Čakovca

11.4.2019. - 11.4.2024.

S ljubavlju i poštovanjem

čuvamo uspomenu na tebe.

Stalno si u našim mislima.

Sin Branko s obitelji

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Trstenjak

iz Čakovca preminuo 5. travnja u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Hižman

iz Čakovca iznenada preminuo 5. travnja u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marinko Verteš

iz Gornjeg Hrašćana preminuo 6. travnja u 58. godini života

Rudolf Baksa

na

EMILA KRIŽARIĆA

iz Šenkovca

12.4.2020. - 12.4.2024.

S ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na tebe.

Tvoja obitelj

OBAVIJEST O SMRTI

Rozina Sabol

iz Belice preminula 3. travnja u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Petak

rođ. Horvat

iz Novakovca preminula 3. travnja u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Pajnogač Marija

rođ. Domjanić

iz Brezja preminula 7. travnja u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

iz Čakovca preminuo 10. travnja u 82. godini života

Franjo Gavez

iz Slemenica preminuo 8. travnja u 71. godini života

Danica Horvat

iz Čakovca preminula 2. travnja u 78. godini života

Dragutin Hajdinjak - Kosta

iz Preloga preminuo 8. travnja u 83. godini života

Krznar Josip

iz Hodošana

preminuo u 80. godini života

Granatir Marija rođ. Vadas

iz Oporovca

preminula 6. travnja u 88. godini života

Đura Modrić

iz Belice preminuo u 72. godini života

Vinko Tizaj

iz Donjeg Kraljevca preminuo u 82. godini života

Andrija Čižmešija

iz Donje Dubrave preminuo u 80. godini života

Anđela Deban rođ. Sever

iz Belice preminula 4. travnja u 91. godini života

Renate Fabić rođ. Jankoci

iz Donje Dubrave preminula u 53. godini života

Branko Rusak

iz Donje Dubrave preminuo u 64. godini života

82. NET d.o.o., Zrinsko-frankopanska 17, Čakovec, traži 3 m/ž skladišna radnika javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/314-680 ili 098/241-267 ili na email: z.vugrinec@net-net.hr do 30.4.

83. NEXT TRANS j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača taxi vozila, javiti se na email: taxiposao1@gmail.com do 15.4.

84. NMP – PRODUKT d.o.o., dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 2 m/ž lakirera, javiti se osobno na adresu ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 14.4.

85. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž suradnika projektanta prometnica i vanjskog uređenja, 1 m/ž dipl.inž. arhitekture i m/ž projektanta građevinskih projekata - smjer konstrukcije, javiti se emailom: kadrovska.nording@gmail. com do 20.4.

86. OLUK Robotics d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog limara, javiti se na mob. 095/9121-436 ili na email: oluk. nedelisce@gmail.com do 15.4.

87. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a, Pušćine, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili 099/4242-642 ili na email: info@ okno.hr do 15.4.

88. PANEX DINAMIC d.o.o., Čakovec, Ul. dr. T. Bratkovića 1, traži m/ž prodavača – servisera bicikala, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ dinamic.hr do 20.4.

89. Park mladosti d.o.o., G. Mihaljevec 5a, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/899-117 ili 095/2899-117 ili na email: opcina@ gornjimihaljevec.hr do 22.4.

90. PANEX AGM d.o.o., Brezje, traži 1 m/ž servisera strojeva, javiti se na tel: 040/384-357 ili na mob: 098/354-980 ili emailom: filip.miko@panexagm.com do 23.4.

91. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača C kat., javiti se na mob. 098/282-147 do 30.4.

92. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž skladištara - viličaristu, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u tvornici stočne hrane, m/ž vozača traktora, m/ž vozača C+E kat., 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u valionici, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž voditelja održavanja, m/ž specijalistu za planiranje proizvodnje, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž analitičara u proizvodnji i m/ž referenta održavanja, javiti se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 22.4.

93. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž djelatnika odjela 3D skeniranje, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž cnc programera, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike i m/ž poslovođu na farmi, javiti se na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 30.4.

94. PROKONA obrt, Prelog, N. Tesle 19, traži m/ž inž. strojarstva - cad konstruktora - solidworksa, javiti se osobno na adresu Poduzetnički centar Prelog, Hrupine 7b ili na tel. 040/295-398 ili na mob. 098/426-457 ili na email: info@ prokona.com ili na link; www.prokona. eu do 30.4.

95. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, Bratstva i jedinstva 12a, traži m/ž tokara za rad na klasičnoj tokarilici, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/676-2864 ili na email: ivanam.prometal@gmail.com do 30.4.

96. Pučko otvoreno učilište Novak, Čakovec, traži m/ž referenta računovodstva - financijskog knjigovođu - pripravnika, javiti se na email: autoskola@ pounovak.hr do 18.4.

97. Restoran Kristal, Čakovec, Cvjetna 3, traži m/ž konobara i m/ž čistača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328105 ili na email: restorankristal@yahoo. com do 20.4.

98. Royal otpremništvo d.o.o., Prelog, Glavna 45, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1925939 ili na email: luka@whis.hr do 8.5.

99. Sigurnost d.o.o., Poljana, Z. Dražića 3, Prelog, traži m/ž zaštitara s licencom, javiti se osobno na adresu ili na tel. 031/283-470 ili 099/273-1250 ili na email: sigurnost@sigurnost.hr do 30.4.

100. SOLEKTRA d.o.o., Trg E. Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž mag.inž. elektrotehnike, javiti se pismenim putem na adresu ili na email: lara.klovar@ solektra.hr do 31.5.

101. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila, javiti se emailom: staffservicedoo@ gmail.com do 25.4.

102. STOL j.d.o.o., Belica, traži 1 m/ž stolara - montera, javiti se na tel: 040/845351 ili 098/197-5455 ili emailom: stoljdoo@gmail.com do 21.4.

103. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, I. Lole Ribara 31, traži 2 m/ž radnika na visini i 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara, javiti se osobno na adresu sa pismenom zamolbom ili na tel: 040/853-813 ili 091/572-2091 ili emailom: svamlim1@ gmail.com do 30.4.

104. Svjećarstvo Dobošić d.o.o., Lopatinec, I.G. Kovačića 43, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji svijeća i plastike, javite se osobno na adresu sa zamolbom ili emailom: komercijala@svjecarstvo-dobosic. hr do 15.4.

105. SUMMA –CON d.o.o., Prelog, Hrupine 22, traži m/ž ekonomistu - administrativnog referenta, javiti se na mob. 099/535-1681 ili pismenom zamolbom ili na email: office@summa-con.hr do 30.4.

106. Šercer d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju i m/ž pomoćnog radnika u pekari, javiti se na mob. 098/173-6941 do 12.4.

107. Špizza Pizzeria&Bistro, N. Pavića 3, Čakovec, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/5611030 do 4.5.

108. Tarandek transporti d.o.o., Zasadbreg 259/a, traži m/ž vozača u domaćem i međunarodnom prijevozu robe, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ tarandek-transporti.hr do 30.4.

109. Team građenje d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž voditelja gradilišta, 2 m/ž montera suhe gradnje i 1 m/ž građevinskog poslovođu, javiti se emailom: ihoblaj@ teamgradjenje.hr do 30.4.

110. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 93, D. Kraljevec, traži m/ž kuhara, m/ž konobara i m/ž sobara - čistača za rad u Hotelu Kralj, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 30.4.

111. TISAK plus d.o.o., traži m/ž prodavače, javiti se do 13.4. putem linka: https://tisak.talentlyft.com/o/sHe/ apply

112. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E, javiti se na mob: 091/424-1707 ili emailom: info@tkalectrans.hr do 30.4.

113. Transporti Šafarić d.o.o., Trnovec 77, traži 1 m/ž vozača za međunarodni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob: 099/685-8497 do 30.4.

114. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, SavskaVes,Strahoninec,Šandorovec,Totovec, Vratišinec, Vularija i Zasadbreg, javiti se pismenomzamolbomnaadresuilinaemail: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.4.

115. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž strojara, m/ž djelatnika za održavanje strojeva, 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz i m/ž čistača, javiti se na mob. 098/241-673 do 3.5.

116. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, V. Morandinija 23, traži m/ž vozača - dostavljača, javiti se osobno na adresu ili na e-mail: tradicijski.sirevi@gmail.com do 30.4.

117. TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 4 m/ž mehaničara i 4 m/ž radnika na opsluživanju pletaćih strojeva, javite se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 30.4.

118. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, traži m/ž videćeg pratitelja, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@usm.hr do 16.4.

119. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 27.4.

120. UO Kavana Braco, Ul. dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328505 ili na mob. 099/738-2010 ili na email: info@braco.hr do 30.4.

121.VrtlarijaVijenacd.o.o.,Strahoninec, Dravska 70 (Poleve), traži 1 m/ž radnika

u proizvodnji cvijeća, javiti se osobno na adresu ili na mob: 095/8155-258 ili emailom: info@vrtlarija-vijenac.hr do 15.4.

122. VUPLAST d.o.o., Savska Ves, traži 2 m/ž radnika na pakiranju PE ambalaže i m/ž operatera ekstruzije, javiti se na email: vuplast@vuplast.hr do 14.4.

123. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija za radno mjesto Nedelišće, 10 m/ž montera centralnog grijanja, 5 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, m/ž električara i 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com do 12.5.

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

MOTORNA VOZILA

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 7.300 eur. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI

1978. god., old� mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

Prodajem CHEVROLET SPARK

1.0 2010. god., 74 tkm, garažiran, servisiran, klima, prednji el. podizači stakla, centr. dalj. zaključavanje, registr. do

4./2025. Upitati na telefon 091/3960-505.

PRODAJE SE RENAULT MEGANE

4, 1.6 dci 130 ks, 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846010

PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960505

KUPUJEM AUTOMOBIL, traktor, kamion - neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

PRODAJEM Claas dominator žitni adapter sa stolom za uljanu repicu, 4,5m; vučenu RAU špricu, 2500 lit. 16m hidraulične grane, sjemeni krumpir za sadnju, bellarosa, marabel; magareće mlijeko; zvati na mob. 098/239-939

KUPUJEM ILI UZIMAM U NA-

JAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJEM suhi grah trešnjevac, fi ni krumpir i kiselo zelje, sve domaće netretirano i drvene bačve. Info na mob: 095 505 2760

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit (2 kom). Upita� na 040/364-354

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače/24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121

PRODAJEM PLUG, dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten. Mob. 095/816-5206

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

IZVOĐENJE HIDROIZOLACIJE

NA PRIVATNIM I POSLOVNIM OBJEKTIMA. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com

POSAO

TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj por�elj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo.com ili na mob. 091/788-3017

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnja trave ili bilo što drugo, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206

NEKRETNINE

Prodaje se kuća u Pušćinama, V. Nazora 33 (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas�ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

1491

KUPUJEM KUĆU na području Orehovice, Vularije, Ivanovca, Podbresta. Može poruka na whatsapp broj 099/250-9219

PRODAJE SE KVALITETNA ORANICA u Pušćinama. Upita� na mob. 099/676-9821

PRODAJEM KUĆU PRIZEMNICU u Biogradu, 190 m2, 700 m2 okućnice, 3 sobe, 2 kupatila, dnevna s kuhinjom, garaža, blizu plaže Dražica. Tel. 099/4056582

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Čakovcu kod vojarne (B. Jelačića). Upitati na tel. 040/395-936

ŽIVOTINJE

POKLANJAM MALOG MALTEZERA starog 6 godina jer ga ne mogu zadržati zbog selidbe. Psić je naviknut na kuću i na toplo ali voli bi� preko dana i po vani. Slike i detalji na 091/1460308

AKVARIJ šesterokutni s ribicama guppy, puževima čistačima, živo bilje daje kisik, 30 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

POVOLJNO PRODAJEM ŽENSKU ŠTENAD njemačkih ovčara, dva štenca staros� 9 mj., čipirani i 2x cijepljeni, cijena po dogovoru. Štenad od C Maestosa. Info na mob. 099/246-5011

RAZNO

PRODAJEM masivni blagovaonski stol sa stolicama i prozore s roletama i štokovima, radijatore centralnog grijanja, komodu od punog drva za čitav zid od 3-4 m. Zva� na 098/239-939

PRODAJEM NOVE BETONSKE STUPOVE za gorice ili ogradu, visine 2.5 metara, 55 komada - povoljno, cijena za sve 150 eura. Info na mob. 099/809-8897

RADI PRESELJENJA IZ KUĆE u manji stan prodajemo: kuh. stol sa 6 stolica, vitrina i komoda (hrast), spavaća soba komplet (krevet, podnice i 2 madraca dim. 180x200), ormar s kliznim vra�ma duž. 3m, 2 noćna ormarića i 2 komodice. Sve u odličnom stanju i cijena po dogovoru. Info na mob. 098/9422-821

KOMBINIRANI ŠTEDNJAK Gorenje, 2 plin, 2 struja, korišten, prodajem za 50 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJU SE NOVE KOPAČKE Nike za djecu br. 38.5, nenošene, info na broj 091/516-4439

PRODAJE SE DJEČJI BICIKL Cube 200 alu rama, malo korišteni, cijena 170 eur, info na mob: 091/5320-559

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

NAUTIČKI PRSLUCI (2 kom), univerzalni, malo korišteni, cijena 30 eura/kom. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7

KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJEM OKRUGLI STOL sa 6 stolica, dobro očuvano, cijena samo 100 eura. info na mob. 099/518-2484

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJe, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, cijena 30 eura/ kom. Šaljem slike. Novi ZagrebUtrina, 098/9084-675 .

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE NOVI MADRAC i dvije podnice, te vešmašina. Info na broj 364-384

555

CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano sa motalicom na kotačima, malo korišteno, 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM aparat za varenje

WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 250 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 250 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 250 eur). Info na mob. 098/9422-821

ŠATOR ZA TRI OSOBE sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

servis za čišćenje

ZA VAS ČISTIMO:

• Kuće, stanove

• Ugos�teljske objekte

• Sportske objekte

• Teretane

• Poslovne

• prostore

• Stubišta

• Zdravstvene ustanove

• Ostale usluge čišćenja

• Peglanje 064 551 554

099 7843 005

Proljeće se budi

Tiho se čuje

kako se proljeće budi

Vidi se kako sunce sja

Miris cvijeća te probudi

Opet se osjećam kao ja.

Anela Golubović, 5. a

OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka

Puklavec Trstenjak

Učenica 7. b razreda Osnovne škole Mursko Središće, Helena Oršuš, sudjelovala je na Smotri literarnog stvaralaštva inojezičnih učenika pod nazivom “Pronađeni u prijevodu” koja je održana u OŠ Macinec, 9. travnja 2024. godine.

Objavljujemo njezinu priču na hrvatskome i romskom jeziku. Mentorica učenici je Srebrenka Puklavec Trstenjak, učiteljica Hrvatskog jezika.

Iza svakog mračnog, pustog i zaboravljenog sela stoji priča. Selo koje je bilo naseljeno pored granice zvalo se “Crvena Noć“. Nitko nije znao zašto, ali svatko tko je htio prijeći granicu i otići susjednu državu morao je prolaziti kroz to selo. Usred sela je bio dom, dom za djecu s poteškoćama. Ljudi su živjeli tamo, ali svi su bili ispunjeni mržnjom i tugom. Nisu komunicirali jedni s drugima i živjeli bi tamo jer su trebali ili nisu imali izbora.

Nakon dugo vremena, u selu se pojavio čovjek s knjigom u ruci. Bio je čudan i izbezumljen. Prošeće on do prve kuće i pokuca. Nakon što se nitko ne javi, on pokuca opet. No, opet se nitko se ne odazva i nitko ne otvara. Kad krene do druge kuće, djevojka ga upita zašto na njegovoj knjizi piše riječ “slobodno“. On se okrene i ugleda djevojku crne duge kose kako sjedi na betonu. Zatim je pogleda dok mu ona pruža ruku.

On se rukuje s njom dok mu se ona predstavlja: „Zovem se Mija.“ On joj samo odgovori na pitanje: „Knjiga je čarobna, i riječ 'slobodno' je ključna riječ.“ On ustaje jer vidi da je to nije uvjerilo, pruža joj ruku govoreći da ako mu ne vjeruje da će joj rado pokazati. Ona ustaje i ode za njim. Na putu joj priča da u knjizi piše da postoji selo Crvena Noć koje je ispunjeno mržnjom

Dom

Dnapoj d tot mračn, lsat š mujtat sat sađi puvešći. Sat še ire naseljen lng granic s čima „Nopće Roš“. Njime nu ščije dše, ali šinji gođ gnđe s fug prek d granic š s fug am susjedn držav trubuje s merg pm satula. Am sredin d satul ire dom, dom d kupij še ave poteškoćur. Lume cara kusta akulo, ali toc is re pljin d mržnj š d tug, nu svte una ku alt š kusta akulo daje k nu ave izbor, ili daje k trubuje. Dp dlungat vremi am satula u vinjit unu om ku knjig am mn. Ire čudan š perdut. Fuži jl pn la prva kas ķnjegru mari pr kum sađi p beton. Jl merži pn la je š sađi lnga je. Atuš su ujtat p je kum je ju dat mna, š su predstavalit: „M čem Mija.“ Jl numa ju odgovurzt p aje še u antibat: „Knjigasta aj čarobn, š vorb 'frai' aj glavn vorb.“ Jl su skulat daje k veđi k nu u ankrizut š aj d mna kum ju zs k dak nu aj anređi ku voje mndr ju arta. Je s skol š vuži dp jl. P kalji aj spunji k pustujulešči sat „Nopče Roš“ še aj ispunulit ku mržnj s ku mirg š k aje a aša d knd su dugudulit događajula še aj čimat Nopče roš. Mija, normalno, antrab še aj nopče roš š jl aj spunji k lume še kusta ejše prije nekoliko desetljeća dm njimik

Uređuje: Aleksandra Sklepić

i bijesom i da je tako od događaja pod nazivom Crvena noć. Mia, naravno, upita što je Crvena noć on joj odgovori da su se ljudi koji su živjeli ovdje prije nekoliko desetljeća bez razloga svi zapalili u domu i on stane, okrene se prema Miji i upita je: „Znaš li možda gdje je drvo mrtve nade?“ Ona kimne i krene prema domu. Iza doma bilo je to drvo. On se popne i ubere crveni list, kada siđe s drveta upita Miju: „Zar si me morala čekati?“, na što ona odgovori: „Naravno, zanima me je li sve ovo istina.“ On uzdahne i krene prema ulazu u dvorište doma, on stane ispred doma i kaže Miji da stane iza njega, zatim otvori knjigu i izgovara molitvu na latinskom jeziku koja je Miji, naravno, bio nepoznata, držeći knjigu u jednoj ruci i crveni list u drugoj. Počelo se magliti, toliko magliti da iako su bili jedno pored drugog, nisu se mogli vidjeti. Kada je završio molitvu, Mija je samo upitala: „Kako se ti ono zoveš?“ On joj samo odgovori: „Ian“ i nestane. Magla je trajala tri dana, ali nakon što je magla nestala, sve je bilo drugačije. Sve je bilo u boji, puno cvijeća i radosti, ali Mija se uvijek pitala što se dogodilo s Ianom, što se dogodilo s čupavim mladim čovjekom koji je nosio zelene kratke hlače s bijelom majicom. Mija je nakon nekoliko tjedana promijenila ime sela u riječ “Slobodno“.

Dom

sur accat am domula, jl u stat š su antors la Mija š u antrab: „Ščij možda hunđi aj ljemnu d nada mort?“ Je u �kut ku kapu š su apukat s umblji pn la dom, dnapoj d domula ire ljemnula. Jl su urkat š u rupt roš list dp krak, knd u vinjit zoš dp ljemn u antribat p Mija: „Baš trubujej s aščepc?“, p še je u zs: „Normalno, m zanimalešči dak aj asta kutotu anume.“ Jl u uzdahnulit š su antors s merg pn la ulaz am udvar d dom, jl u stat isperd dom š ju zs alu Miji s sče dnapoj d jl. U dsvkut knjiga š su apukat s izgovaralask molitv p latinski še alu Miji normalno nu ji re poznat, kum cnje knjige am una mn am alta cnje listula roš. Su apukat s s maglalask, atite s s maklalask d makar še is re una lng alt, nu s puče viđe. Knd molive u završilit Mija numa lu antribat: „Kum tu aje či čem?“ jl numa ju dgovurzt: „Ian“ š u nistlit.

Magla u trajalit tri zlji, ali dp še magle u nistlit, kutotu ire alfel. Kutotu ire am boji, mulči �lor š mult �lušji, ali Mija uvik s antriba šo fost ku čipuros �išorula še purta zelen kratk šorik š alb majc. Mija tek nakon nekoliko sptmnj u prominilit lumilje d sat am vorb „Frai“.

Dora Brez i Domagoj Grgić, 2. b. I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Kaja Tkalec, 3. razred, Podturen

Mia Kolarić, 7 godina, Križovec

Katarina Juršić i Jakov Blažinčić, 2. b. I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sati Subota prema dogovoru. Posjete psihologu obavezno prethodno dogovoriti na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com Čakovec, A. Šenoe 2a

Smijeh je lijek

Humor ima funkciju emocionalne regulacije, važan je moderator u stresnim i bolnim situacijama

Humor je važna sastavnica mentalnog i tjelesnog zdravlja, a ne samo socijalno poželjna osobina ličnosti. Djeluje relaksirajuće, oslobađa od straha, tuge i anksioznosti, omogućuje pozitivniju procjenu situacije u kojoj se osoba nalazi. U istraživanjima se pokazalo da je negativno povezan s depresijom, pesimizmom i zabrinutošću oko različitih životnih pitanja. Ali to svi znamo i bez istraživanja! Humor ima funkciju emocionalne regulacije, važan je moderator u stresnim i bolnim situacijama. Na fiziološkoj razini smijeh stimulira imunološki odgovor organizma zbog smanjenja razine hormona stresa kortizola i oslobađanja hormona endorfina, na emocionalnoj razini s pomoću smijeha negativne emocije zamjenjuju se pozitivnima, na kognitivnoj razini smijeh rasterećuje jer odvlači pažnju s problemne situacije, a na socijalnoj razini smijehom se osigurava povezanost i socijalna podrška. Različiti aspekti humora, poput pretvaranja negativnog u pozitivno, optimizam i nada, učinkovite su strategije suočavanja. Pozitivnom procjenom i realističnijim kognitivnim procesiranjem informacija humor dovodi do kognitivno - afektivne promjene i omogućuje pojedincu suočavanje s izazovnom ili zastrašujućom situacijom, a da ga pritom ne preplave neugodni osjećaji. Humor se smatra zrelim obrambenim mehanizmom, jer smanjuje stres dok istodobno ego i realitet ostaju povezani. Prema Freudu, razlog zašto uživamo u vicevima je to što nam omogućuju da osjetimo zadovoljstvo koje proizlazi iz otpuštanja primitivnih seksualnih i agresivnih impulsa. Iznenadilo bi ga da može vidjeti koliko smo danas produktivni po tom pi-

tanju! Smiješne su nam stvari koje su neočekivane i neobične, kao i razne situacije koje uključuju kršenje socijalnih, kulturalnih, lingvističkih, logičkih i moralnih normi. Smijati se možemo na vlastiti i na tuđi račun! Agresivni humor koji je okrenut ismijavanju i kritiziranju tuđih mana često koristi ironiju i cinizam, ali i opet svi znamo da to može biti dobar ventil u frustrirajućim okolnostima. Postoji i humor koji nas povezuje i namijenjen je postizanju zajedništva i smanjivanju osjećaja napetosti. Ovaj tip humora karakterističan je za otvorene, dobronamjerne ljude koji su jako društveni i manje su skloni anksioznosti i depresivnim epizodama. Humor tipa „život kroz ružičaste naočale“ pomaže ljudima da se lakše nose sa svakodnevnim životnim izazovima i stresom, a sklone su mu optimistične osobe koje često opisujemo kao veseljake i podizatelje morala. Smisao za humor se najčešće definira kao sposobnost osobe da doživi neke podražaje i iskustva smiješnima i da uživa u smiješnim stvarima. No, on ima puno aspekata: sposobnost shvaćanja šala i viceva, način na koji osoba izražava humor, stupanj u kojem sama aktivno traži duhovite sadržaje koje će čitati ili gledati, pamćenje za viceve ili smiješne događaje iz vlastitog života te korištenje humora kao mehanizma nošenja sa stresom. Smisao za humor ovisi o mnoštvu faktora, kao što su kultura u kojoj osoba živi, inteligencija, zrelost, obrazovanje i kontekst. Smisao za humor vrlo je poželjna karakteristika ličnosti i vrlo bitna komponenta mentalnog zdravlja, a smijeh je jednostavno, jeftino i prirodno terapijsko sredstvo u svim životnim situacijama!

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja

Podrška obitelji

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sati

ČET: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/2221-888

U nekim obiteljima problem alkoholizma se skriva, o njemu se ne govori, ne poduzima se ništa kako bi se osobu koja pije privoljelo na liječenje i to sve vodi međusobnom udaljavanju članova obitelji

Obitelj je jedna od najstarijih poznatih institucija društva. Iako su se kroz povijest mijenjali oblici i uobičajeni modeli funkcioniranja obitelji, i u današnjem suvremenom društvu još uvijek je njena uloga nezamjenjiva, pogotovo u razvoju i odgoju djece. Skladni obiteljski odnosi čine osnovu kvalitetnog života i jedan su od najvažnijih zaštitnih čimbenika u odrastanju i formiranju osobe. Veoma važna odluka skladnih obitelji je ustrajna i kvalitetna komunikacija među njenim članovima. To ne znači da u skladnim obiteljima nikada ne dođe do suprotstavljanja mišljenja i do neslaganja. Štoviše, nerijetko su takve obitelji “živahne” i u njima dolazi do burnih rasprava, pa i svađa, ali obrazac komunikacije nikada ne prelazi u grubost, vrijeđanje, omalovažavanje, neutemeljeno okrivljavanje ili druge oblike aktivne ili pasivne agresivnosti. U obiteljima u kojima se jedan ili više članova bori s alkoholizmom dolazi do narušavanja obiteljskih odnosa i poremećaja u komunikaciji. Alkoholičar najčešće izbjegava komunicirati, skriva svoje probleme i žudnju za alkoholom, nerijetko se koristi lažima i bježi u jedan svoj imaginarni svijet u kojem je pijenje alkohola na prvom mjestu liste prioriteta. Ostalim članovima obitelji nije lako funkcionirati u takvim promijenjenim okolnostima te i oni sami često pribjegavaju neprikladnim obrascima komunikacije. Česti su napadi, optuživanja, žaljenje samog sebe, ljutnja i tuga koji se nemaju s kime podijeliti. Različiti su pristupi rješavanju problema. U nekim obiteljima problem alkoholizma se skriva, o njemu se ne govori, ne poduzima se ništa kako bi se osobu koja pije privoljelo na liječenje. To vodi međusobnom udaljavanju članova obitelji, a alkoholičaru omogućava nesmetano dalje

pijenje i ubrzano propadanje. Neke obitelji pokušavaju svoj problem riješiti u krugu obitelji. Upliću se u mrežu svađa, optuživanja, lažnih obećanja, nakon kojih slijede razočarenja i tako unedogled. Nimalo ne pomaže razgovarati se s alkoholičarom dok je on u pijanom stanju. To vodi produbljivanju sukoba i udaljavanju od mogućeg rješenja. Konstruktivan pristup rješavanju problema uključuje razgovor s alkoholičarom u situacijama u kojima je on trijezan, a članovi obitelji pribrani i u stanju razgovarati bez optuživanja, ali s čvrstim stavom da je jedina prihvatljiva opcija liječenje i prestanak pijenja. Ako je to potrebno, a najčešće jest, dobro je predložiti odlazak stručnjaku koji će članovima obitelji pomoći da staloženo razgovaraju i odaberu najprihvatljivije mogućnosti liječenja. Pravilna komunikacija u obitelji izuzetno je značajna i nakon što se alkoholičar vrati s liječenja i uspostavi apstinenciju. Jako je važno pokazati mu poštovanje, uvažavati njegovu prisutnost u donošenju odluka i što rjeđe spominjati njegove “grijehe iz prošlosti”. Cijela obitelj je pozvana uložiti dodatni napor kako bi se međusobni odnosi poboljšali i kako bi se izgradili skladni komunikacijski obrasci. Važno je razgovarati, osluškivati potrebe svakog člana obitelji i razumjeti okolnosti u kojima se alkoholičar mora ponovo uklopiti u svakodnevno funkcioniranje svoje obitelji. Neminovno je da se povremeno javlja i nepovjerenje i strah od ponovnog početka pijenja, ali način na koji će se taj strah pokazati, ne smije biti grub i opterećujući po apstinenta. Jako je teško ako se osoba koja prestane piti i treba podršku svojih bližnjih, mora sudarati sa zidom šutnje i nerazumijevanja ostalih članova obitelji. Krhki štit apstinencije koji donese s liječenja vrlo brzo će se skršiti pred nerazumijevanjem, osjećajem usamljenosti, omalovažavanja i odbacivanja od strane osoba koje bi mu zapravo trebale pružati podršku. Zato su u oporavku alkoholičara jako važne grupe samopomoći koje već 60 godina u Hrvatskoj funkcioniraju u obliku klubova liječenih alkoholičara. Nakon povratka s liječenja uključivanje “friškog apstinenta” i članova njegove obitelji u grupu liječenih alkoholičara u kojoj ima i dugogodišnjih apstinenata, može pomoći u savladavanju brojnih prepreka u komunikaciji s kojima se obitelj povratnika s liječenja suočava. Već i samim uključivanjem u klub, obitelj svom apstinentu pokazuje da nije sam, da im je važan i da će sve probleme rješavati zajedno, uz međusobnu podršku. Iskustvo onih koji su već davno prije njih uspjeli riješiti problem alkoholizma dragocjeno je u stvaranju sigurnosti i povjerenja, a stručna osoba koja vodi KLA pomoći će prepoznati i rješavati moguće krizne situacije.

DVD Miklavec s četiri pehara zasjao na tronu!

Prijelazni pehar za najbolje vrijeme u ženskoj kategoriji osvojila je ekipa DVD-a Pustakovec Buzovec Putjane, a u muškoj konkurenciji DVD Miklavec

U organizaciji VSU-a Merhatovec ove je subote održano prvo izdanje natjecanja u spajanju usisnog voda i to u dvorani OŠ Selnica. Na natjecanju je sudjelovalo 18 ekipa iz Međimurske, Varaždinske i Virovitičko-podravske županije.

Tko je bio najbolji?

U kategoriji Žena A prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Pustakovec Buzovec Putjane, drugo mjesto pripalo je ekipi DVD-a Žiškovec, a treće mjesto ekipi DVD-a Leskovec.

Kod Žena B prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Strahoninec, a drugo mjesto ekipa

DVD-a Štefanec. U kategoriji Mladež muški prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Miklavec, a drugo i treće mjesto ekipe DVD-a Virovitica. U kategoriji Muški A prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Palinovec, a drugo mjesto ekipa

DVD-a Miklavec. U Muškoj B kategoriji prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Miklavec, drugo mjesto ekipa DVD-a Žiškovec i treće mjesto ekipa

DVD-a Palinovec.

Prijelazni pehar za najbolje vrijeme u ženskoj kategoriji osvojila je ekipa DVD-a Pustakovec Buzovec Putjane, a u muškoj konkurenciji DVD Miklavec. Ovo natjecanje or-

SKUPŠTINA DVD-a Čakovec

ganizirano je u sklopu projekta organizacije vatrogasnih i sportskih natjecanja u 2024. godini su�inanciranog od Općine Selnica, a organizatori se zahvaljuju Općini Selnica na potpori, OŠ Selnica na suradnji te članovima DVD-a Žiškovec na pomoći u organizaciji natjecanja.

Mladež DVD-a Miklavec odradila vježbu bez greške - Jako smo zadovoljni s vremenima svih triju ekipa, A ekipa je nažalost imala grešku koja ih je koštala prvog mjesta, B ekipa je ostvarila najbolje vrijeme natjecanja i

s time je ove godine osvojila četvrti pehar na četiri kupa na kojima smo sudjelovali te ostvarila drugi put najbolji rezultat natjecanja, prošli mjesec na kupu u Puli isto najbolje vrijeme. A najviše nas veseli naša mladež koja je prvi put nastupila na ta-

Kad će novi krov?

Na kraju skupštine podijeljena su priznanja i zahvalnice za istaknute vatrogasce

Piše i foto: Mario Golenko

Na tomboli osvojili novo vozilo?

U prostorijama DVD-a Čakovec održana je 149. izvještajna skupština. Skupštini je nazočio velik broj vatrogasaca uz prijatelje iz DVD-a Hrženica iz Varaždinske županije, DVDa Novska, Majur iz Sisačkomoslavačke županije i PGD-a Radovljica iz Slovenije.

Za poseban doprinos u vatrogastvu nagrađena je i mlada vatrogaskinja Mihaela Kren

Dužnosnici koji su bili na

Skupštini su predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved, počasni predsjednik Željko Besedić, Josip Jezernik predstavnik Kluba vatrogasnih veterana Vatrogasne zajednice Međimurske županije i tajnik vatrogasne zajednice Grada Čakovca Robert Pevec.

Skupština je tekla uobičajenim tijekom predstavljanja i usvajanja izvješća o djelovanju iz prošle godine. Zapovjednik DVD-a Čakovec Nikola Besedić

podnio je vrlo emotivno izvješće o radu osvrnuvši se na brojna postignuća, intervencije i natjecanja. Posebno šaljivo je naveo: - Kako bismo pomogli našim gasilcima i samom PGDu Radovljica, naši su članovi DVD-a tijekom proslave, koja je trajala dva dana, kupili srećke tombole i čekali izvlačenje nagrada. Svaki je član držao svoje srećke u iščekivanju da će netko nešto dobiti ili da će se ga izvući za neku nagradu. I traje to izvlačenje i traje kad ono voditelj pročita da glavnu nagradu autoprikolicu dobiva Renato Mihalic. Kako je za stolom vladala zezancija, pa na prvu nismo ni čuli da je pročitan Renatov broj. Voditelj

kvom natjecanju i odradila vježbu bez greške i sa super rezultatom, rekli su nam iz DVD-a Miklavec. Ekipu Mladeži DVD-a Miklavec činili su: Lovro Mutvar, Viktor Dodlek, Luka Murković, Erik Kirić, Andrej Drk, Gabriel Kirić i mentor Mihael Polanec.

U A ekipa nastupili su: Benjamin Zdolec, Luka Posavec, Danijel Zdolec, Filip Mutvar, Petar Posavec, Igor Murković i mentor Dino Mutvar, dok su u B ekipi: mentor Igor Murković, Neven Kirić, Jurica Murković, Nikola Drk, Mihael Polanec, Dino Mutvar i Nino Cerovec

je još jedanput ponovi da na binu dođe Renato Mihalic. Konačno da je netko i čuo da ga zovu na binu, a on u nevjerici nije ni znao da ga iza šatora čeka autoprikolica. Kak’ se kaže, tko čeka taj i dočeka! Hvala našim bratima i sekama gasilcima kaj smo preko veze dobili još jedno vozilo.

Žele da se njihov rad prizna i kad ih ne trebamo

Predsjedavajući Branimir Grabar iznio je dugotrajni problem koji se provlačio

kroz cijelo trajanje skupštine. - Svi ovdje prisutni čuli ste priču o našoj adaptaciji krova pa da se ne ponavljam jer ne bi nam bilo dosta danas, a kamoli sutra da Vam sve objasnim. Uglavnom borimo se i dalje i ne želimo sav uloženi trud i zalaganje samo tako pustiti. Mi ćemo uvijek biti tu i spremni kako smo i bili na smetlištu u Totovcu i u Čakovcu na već poznatim barakama. Samo tražimo da se i naš rad prizna i kad nama nešto treba, a ne samo kad je okrenuta situacija.

Na kraju skupštine podijeljena su priznanja i zahvalnice. Priznanje za završetak osposobljavanja za zvanje vatrogasac primio je Erik Kovač. Zahvalnicu za poseban doprinos u razvoju i djelovanju vatrogastva dobili su: Viktorija Kovač, Mihaela Kren, Saša Vidović, Renato Mihalic i obitelj Mihalic. Dodijelile su se i zahvalnice za poseban doprinos u razvoju i djelovanju vatrogastva, a primili su ih: Tvrtka Čateks, Tvrtka Interkast te Stjepan Mesarić.

KUP NATJECANJA u brzom spajanju usisnog voda Pikač Open classic 2024.

Zajednička fotografija DVD-a Miklavec nakon osvajanja pehara

Suci Robert Ban i Jadranka Sermek sa zapovjednikom VZMŽ-a Robertom Meglićem

Vatrogasac Renato Mihalic primio je dvije zahvalnice

MEĐIMURSKA KUHARICA

Svinjski odrezak u međimurskom umaku

Piše:Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Za našu standardnu rubriku Međimurska kuharica ovotjedni domaćin već u samom nazivu ugostiteljskog objekta ima međimurski “štih”. Pogađate, domaćin je Međimurska hiža. Ovaj čakovečki restoran prepoznatljiv je upravo po svojoj gastro i

Sastojci:

- 200 g svinjskog odreska

- 2 dcl bijelog vina

- 2 dcl kiselog vrhnja

- 2 dcl slatkog vrhnja

- umak od pečenja

- sol, papar

- domaći kroke�

eno ponudi koja inspiraciju crpi od autohtonih jela i vina međimurskog kraja. Jela se pripremaju od namirnica s domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Kuharica Božica Vargek ovog puta preporučuje pripremiti svinjski odrezak u međimurskom umaku. Za prilog je poslužila krokete. U nastavku slijede njezini trikovi za pripremu ovog jela.

U tavu stavite malo ulja i zagrijte ga. Svinjski odrezak (od buta) malo potucite batom i posolite, pobrašnite s jedne strane i stavite peći u tavu. Meso pecite nekoliko minuta i potom ga izvadite iz tave. Na preostalu masnoću dodajte malo brašna, dodajte bijelo vino, kiselo i slatko vrhnje i sve ostavite pirjati

oko dvadeset minuta pa ostavite da se umak zgusne. Potom vratite meso u tavu i pecite tako da �ino omekša. Odreske poslužite uz domaće krokete, a na tanjuru jelo posipajte svježe nasjeckanim peršinom. Dobar tek vam želi Božica Vargek i osoblje restorana Međimurska hiža.

Proljetna pizza

Pizza je vrsta jela koja dozvoljava gastronomsku kreativnost. Vole je sve generacije, a rado se nalazi na jelovniku u svim godišnjim dobima. U ovo proljetno vrijeme dobrodošla je lagana varijanta odnosno proljetna pizza.

Tijesto za pizzu umijesite od brašna, soli, šećera, kvasca, maslinova ulja i tople vode te ga pustite malo odmoriti. U međuvremenu narežite

rajčice na kolutiće, očistite i operite rikolu. Tijesto razvaljajte i stavite u lim za pečenje koje ste prethodno nauljili. Tijesto nabodite viljuškom i premažite maslinovim uljem. U koncentrat rajčice dodajte malo vode, promiješajte i time premažite tijesto. Na to dodajte pršut, rikolu, masline, kukuruz. Naribani tvrdi sir posipajte po tijestu. Na kraju sve posipajte origanom. Pecite

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- �jesto za pizzu

- rajčica (svježa)

- koncentrat rajčice

- rikula

- tvrdi sir

- maslina

- kukuruz

- malo pršuta

u pećnici na 180 stupnjeva 15 do 20 minuta. Pečenu pizzu pokapajte s nekoliko kapi maslinova ulja i ukrasite rikolom i maslinama. U slast! (rr)

Linzeri

Priprema:

Vino tjedna

Pinot crni –Dvanajščak - Kozol

Uz svinjski odrezak i domaće krokete Zvjezdana Novak iz Međimurske hiže preporučuje poslužiti crno vino. Odabrala je pinot crni, proizveden i odnjegovan u obiteljskoj vinariji Dvanajščak - Kozol. Radi se o vinu svjetlucave rubinaste boja. Ovo vino ima okus koji prije

svega podsjeća na suho voće (maline, ribiz, kupina), a iskusna nepca će prepoznati i tragove okusa karamele. U ovom vinu kiseline su skladno i dobro uravnotežene. Svakako kušajte uz ovo ili neko drugo jelo po vašem izboru. Živjeli! (rr, zv)

Sastojci:

Bademovo brašno i šećer usipajte u posudu miksera i miješajte dok se ne sjedine, a zatim dodajte oštro brašno. Hladni maslac narežite na kockice od 1 cm i dodajte u posudu zajedno s cimetom, soli, cijelim jajetom i žumanjkom. Sve zajedno miksajte nekoliko minuta dok se sadržaj ne počne sjedinjavati i oblikovati u tijesto.

po želji, a svakom drugom u sredini izbušite okrugli otvor ili neki oblik. Kekse pecite od 9 do 10 min na 160 °C. (Keksići moraju ostati bijeli i tek početi dobivati boju s donje strane).

Kad se keksi potpuno ohlade, namažite donje dijelove džemom tako da ostavite

- 300 grama oštrog brašna Čakovečki mlinovi

- 100 grama bademova brašna

- 125 grama šećera

- 200 grama maslaca

- prstohvat cimeta

- prstohvat soli

- 1 veće jaje

+ 1 žumanjak

Podijelite tijesto u 4 jednaka dijela, zamotajte plastičnom folijom i stavite na sat vremena u frižider da se odmori. Zagrijte pećnicu na 160 °C. Tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj plohi na debljinu od 3 do 4 mm. Izrezujte oblike

- šećer u prahu

za posipanje

- džem od malina

- džem od malina

rub prazan. Gornje dijelove pošećerite šećerom u prahu prije nego ih spojite.

Kuharica Božica Vargek

ERIKA KOLAR iz Nedelišća

Najbolja je torta od prvih jagoda

Svojim blagim okusom jagode se uklapaju s različitim kremama i šlagom, a kad su ukomponirane u tortu s keksima i vanilijom, zagarantiran je vrhunski doživljaj

Piše: Aleksandra Sklepić

Jagode su zbog svog okusa, bajnog mirisa i savršenog izgleda jedna od najomiljenijih vrsta voća za sve generacije. Njihova sezona traje od početka proljeća pa sve do kraja ljeta, ovisno o geografskom položaju i klimatskim uvjetima, što varira ovisno o vrsti jagoda i regiji u kojoj se uzgajaju. U nekim dijelovima svijeta, poput Sjeverne Amerike, sezona jagoda može trajati do kasnog ljeta ili rane jeseni. Također, postupci modernog uzgoja omogućuju proizvodnju jagoda tijekom cijele godine u nekim dijelovima svijeta, unatoč sezonskim ograničenjima. U našim vrtovima jagode dozrijevaju kasno u

proljeće, ali ako prošetamo gradom, sa svih nam se strane smiješe mirisne, crvene, slatke jagode te bude želju za uživanjem u slasticama koje se od njih mogu pripremiti. Fine su i svježe ubrane, a od jagoda je moguće ispeći bezbroj varijanti kolača, od onih najjednostavnijih, pa do vrhunski smišljenih, po složenim, kreativnim, pro�i receptima. Svojim blagim okusom jagode se uklapaju s različitim kremama i šlagom, a kad su ukomponirane u tortu s keksima i vanilijom, zagarantiran je vrhunski doživljaj. Tortu od prvih ovogodišnjih jagoda za nas je ispekla i s nama podijelila recept za pripremu Erika Kolar (25) iz Nedelišća.

Torta od jagoda

Podloga:

- 250 g mljevenog plazma keksa

- 100 g maslaca

Krema:

- 3 pudinga od vanilije

- 6 žlica šećera

- 1 l mlijeka

- 250 g maslaca

- 3 žlice kiselog vrhnja/ mascarponea

- 200 g šlaga

- 1/2 kg jagoda

Priprema: Pomiješati plazma keks s maslacem i pustiti da odstoji u kalupu. Skuhati 3 pudinga od vanilije i ostaviti da se ohlade. Kada se ohlade, staviti maslac i kiselo vrhnje ili mascarpone i sve izmiksati. Na to staviti šlag i ukrasiti s jagodama. Pustiti kolač da se ohladi u frižideru.

Erika je po struci edukacijski rehabilitator i radi u osnovnoj školi na mjestu stručnog suradnika. Nakon završenog fakulteta, počela je više vremena provoditi u kuhinji te rado priprema različita jela i peče kolače.

- Peći kolače naučila sam od mame Lidije. Volim istraživati i kombinirati različite recepte pa je recept za tortu koju sam pekla kombinacija triju različitih recepata, ispričala nam je Erika. Najviše volim peći kremaste kolače, a rado bih se okušala i u pripremi tradicijskih kolača, zdiganih kolača, pogača i sličnog, čiji recepti se prenose s koljena na koljeno. Za sada to prepuštam mami jer njeni su domaći kolači još uvijek najbolji. Erika živi s roditeljima, dvama bratima i sestrom u Nedelišću, a kao najstarija kći polako u tajne pečenja kolača uvodi mlađu sestru Ivanu (15) koja se rado uključuje. Glavni ljubitelj Erikinih kolača je njezin dečko Hrvoje s kojim

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

najradije provodi slobodno vrijeme. Kad joj obveze dozvoljavaju, Erika rado vježba, čita i druži se s prijateljima. Želja joj je da kroz neko vri-

jeme svlada što više recepata za kuhanje međimurskih jela i pečenje tradicijskih kolača, što će sigurno još više veseliti njenu obitelj i dečka.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati

za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Dobitnica: Đurđica Baksa iz Čakovca

br. 1491

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 16. travnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 19. travnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn) Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 16. travnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 19. travnja 2024.

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Erika s preukusnom tortom od slatkih jagoda

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

Tijekom ovog tjedna ojačat će povjerenje u vašem privatnom životu. Napokon ćete s drugom stranom moći razgovara� otvorenije. Poboljšanje će vas ohrabri� i da više izlazite. Vjerojatno će vas podrža� komunika�vni i otvoreni ljudi jer će uvidje� vaš trud. Opus�te se vježbajući jogu.

Postat ćete mirniji i zadovoljniji. Čitat ćete misli i osjećaje partnera. Zato ćete priča� samo o bitnim temama. Ljubav će vam vjerojatno bi� uzvraćena na lijep način. Oni koji su još sami bit će zanimljivi drugima i rado pozivani u društvo. Budite ono što jeste.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.)

Zamišljat ćete se u ulozi velikog zavodnika, no prilika za to bit će više u vašoj maš� nego u stvarnos�. Ipak, ono što ulovite, bit će dobro. Zato se dotjerajte i izađite među ljude. Samo neka vaša očekivanja budu malo realnija. Na radnom mjestu bit će sve više događaja. Neki će bi� pretrpani poslom.

Između vas i voljene osobe svakim će danom bi� sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će ras�. Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se vi pojavite sve krene. Rezultat je to vaše spretnos� i talenta za komunicirate sa svakim. Ak�virajte svoj stari hobi.

LAV (23.7. - 23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Oni koji su još sami povremeno će dvoji� hoće li izaći ili osta� kod kuće gdje će se osjeća� zaš�ćeno i dobro. Ipak, ako krenu među ljude, postoji mogućnost da se tamo počnu osjeća� još bolje. Zato bi bilo šteta propus�� priliku za novo poznanstvo. Isprobavat ćete različite opcije poslovanja koje bi mogle donije� zaradu.

Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. U temama povezanim s ulaganjima, sponzorima ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to mora� sagleda�, proanalizira� i donije� odluke koje će usmjeri� daljnji �jek razvoja.

VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Mnoge lijepe ljubavne prilike nizat će se u vašem privatnom životu, tako da ponekad nećete zna� što izabra�. Usredotočite se na ono što volite, osvijes�te svoja očekivanja, pa ćete se zna� ispravno postavi� prema svemu i svakom. Mogućnost da se krea�vno izrazite bit će najbolji dio posla ovaj tjedan. Naspavajte se.

Pred vama su dani u kojima ćete ima� prilike trenira� toleranciju, diplomaciju, strpljenje. Upravo o �m vašim osobinama ovisit će i kvaliteta vašeg ljubavnog života. Želite li bi� zadovoljni, dopus�te drugoj strani da i ona nešto vodi. Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Mijenjate sebe.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) JARAC (22.12. - 20.1.)

Sve ćete se više bavi� svojim privatnim životom i žudje� za ljubavlju. Mali nesporazumi ili greške u koracima bit će prolaznog karaktera. Većina toga ipak će vam ići na ruku, pa se potrudite izaći i potraži� društvo ako ste još sami. Oni koji traže posao mogli bi bi� pozvani na razgovor koji obećava. Potražite hobi povezan s ljudima.

Postat ćete društveniji jer će vas okolnos� naves� na to. Ipak, vaše srce vjerojatno neće bi� sasvim ispunjeno. Mnogi će izlazi� zajedno u veće grupe ljudi i neće se osamljiva�. Ozračje na radnom mjestu bit će dobro. Unatoč povremenom umoru, vi ćete radi� lakše. Odnosi s kolegama također će posta� bolji.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) RIBE (20.2. - 20.3.)

Ako ste još sami i tražite ljubav, vjerojatno ćete mašta�. Ovo su dani kad će većina vas prebira� po nekim davnim ljubavnim sjećanjima ili čita� između redova gledajući svoju najdražu osobu. Neće bi� dosadno, no ni senzacionalno. Vaši potezi dobit će na značaju, pa pazite što radite. Bilo bi dobro o�ći u prirodu i tako napuni� baterije.

Vaša potreba da budete zaš�ćeni bit će sva jača, a uz to ide i život u �šini. Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće bi� važne atrakcije, nego ćete uspje� uživa� u sasvim malim i običnim situacijama. To je zrelost, bilo para, bilo osobe. Ono za što se borite ispravno je, ali treba bolje surađiva� s drugima. Barem sada.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1490

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Srednje brončano doba u Međimurju

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Početak srednjeg brončanog doba u Međimurju i široj Karpatskoj kotlini potaknule su novine uvjetovane srednjoeuropskim impulsima kulture grobnih humaka. Spomenuti kulturni kompleks rasprostranjen na velikom dijelu srednje i zapadne Europe činile su kulturne grupe koje su se međusobno razlikovale ovisno o njihovom ishodištu. Na području Karpatske kotline bila je rasprostranjena srednjopodunavska kultura grobnih humaka. Spomenuta je kulturna pojava nastala u južnoj Moravskoj, Donjoj Austriji i jugozapadnoj Slovačkoj na temeljima Věteřov-Mad`arovce-Böheimkirchen kulturnoga kompleksa te se proširila u srednju i sjeverozapadnu Češku, austrijsko Gradišće i Štajersku, mađarsko Podunavlje, srednju i sjeveroistočnu Sloveniju te sjevernu Hrvatsku. Na temelju radiokarbonskih datuma datirana je u razdoblje od 1650./1600. do 1300./1255. g. pr. Kr. Širenjem kulture grobnih humaka u Karpatskoj su kotlini nastale nove okolnosti vidljive, među ostalim, u obrascima naseljavanja. Naime, arheološkim je istraživanjima ustanovljeno da su neka naselja napuštena, a neka nastavila postojati, dok su pojedina područja nastanjena po prvi put što indicira drukčiju socijalnu i ekonomsku organizaciju te drukčiji ustroj vlasti. Prestala su postojati glavna središnja naselja, a zamijenjena su mrežom otvorenih naselja koja, pretpostavlja se, predstavljaju decentralizirano uređenje bez vladajućih pojedinaca. Promjene su vidljive i u oblicima kuća, pa tako ranobrončanodobnu uniformiranost koja ne sugerira na socijalne razlike, zamjenjuje varijabilnost, odnosno različiti oblici kuća koji oslikavaju društvenu raznolikost. Budući da tragovi uništenja prilikom arheoloških istraživanja nisu otkriveni, isključena je mogućnost sukoba kao rezultata nadmoći pridošlih populacija, već je pretpostavljeno postojanje postupnih razmještanja pripadnika kulture grobnih humaka te njihovo

međudjelovanje s lokalnim zajednicama koje su djelomično očuvale svoje ranije tradicije, ali istovremeno izgubile mogućnost da samostalno kreiraju regionalne kulture.

Srednje brončano doba područja Karpatske kotline obilježeno je tehnološkim napretkom. Umjesto raznovrsnih regionalnih kulturnih različitosti, kreirani su otvoreniji lokalni identiteti uvjetovani intenzivnijim kontaktima zajednica povezanih regionalnom i međuregionalnom mrežom razmjene. To je prije svega vidljivo u pojavi uniformiranijih oblika keramičkih posuda i metalnih predmeta, a tako visoka razina oblikovne i tehničke ujednačenosti u Karpatskoj kotlini dotad nije zabilježena. Po prvi su se put u arheološkim kontekstima pojavili mač i koplje kao nove vrste oružja te brončani srp kao nova vrsta oruđa. Korištenje kositrene bronce postalo je uobičajeno. Povećan je broj metalnih ostava, a u njihovom se sastavu pojavljuju i primjerci jantarnih perli. U zapadnom dijelu Karpatske kotline česti su metalni predmeti u funkciji grobnih priloga, što sugerira na svojevrsno individualiziranije korištenje bogatstva. Arheološkim istraživanjima na okolnom mađarskom i slovenskom području otkrivena su brojna naseobinska nalazišta kulture grobnih humaka s prostranim nadzemnim kućama grupiranima u skupine i raspoređenima oko dvorišnog prostora. Njihovu je osnovu činila konstrukcija od drvenih stupova s dvostrešnim krovom te zidovima od dasaka ili isprepletenoga šiblja premazanog kućnim lijepom, odnosno glinom pomiješanom sa slamom ili pepelom. Pretpostavlja se da su zajednice kulture grobnih humaka osnivale uglavnom trajna naselja s obzirom na dugo vremensko razdoblje njihovoga postojanja, što ujedno indicira sjedilački način života s ratarstvom kao osnovnom gospodarskom granom. Uz stambene otkriveni su i brojni pomoćni objekti, kao primjerice

Srednjobrončanodobna narukvica iz Peklenice

jame, peći, ognjišta i bunari. Obrambeni elementi relativno su rijetki, a ostaci opkopa i palisade otkriveni na pojedinim nalazištima interpretirani su kao svojevrsna ograda u funkciji ograničavanja kretanja životinja.

Najizrazitije obilježje pogrebnoga rituala na prostranom području dijela srednje i zapadne Europe, po kojem je i cjelokupna kultura dobila naziv, umjetno je načinjen zemljani humak ispod kojeg su pokapani pokojnici. Često su podizani iznad kamene strukture kružnoga oblika, dok je na područjima bez dostupnoga kamena humke nerijetko okruživao zemljani jarak. Tijekom trajanja kulture grobnih humaka egzistirala su oba pogrebna rituala (kremacijski i inhumacijski), a njihov je omjer bio uvjetovan etničkom strukturom, odnosno utjecajem tradicije lokalnih i novo pridošlih populacija. Kremacijski je pogrebni ritual obuhvaćao spaljivanje pokojnika na pogrebnoj lomači te pohranjivanje ostataka u keramičku posudu (u funkciji žare) uglavnom pokrivenu zdjelom. U grob su pokojnika priloženi njegovi osobni predmeti (brončani ili zlatni nakit i oružje) te keramičke posude s hranom, u funkciji popudbine. Kosturni su ukopi sadržavali sahranjeno pokojnikovo tijelo s keramičkom posudom položenom pokraj glave, struka ili stopala. Arheološki nalazi i nalazišta iz razdoblja srednjega brončanog doba s područja Hrvatske prilično su rijetki.

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Jednak je slučaj i s područjem Međimurja, gdje baštini kulture grobnih humaka pripadaju slučajan nalaz mača i narukvice otkriveni na području sela Peklenica. Prilično rijedak primjerak pekleničkog mača pripada tzv. tipu Vukovar s trapezoidnom pločicom za pričvršćivanje drške. Mačevi spomenutoga tipa uglavnom su rasprostranjeni u Karpatskoj kotlini i na istočnoalpskom području, a datirani su u razdoblje druge polovice 15. i prve polovice 14. st. pr. Kr. Vrijedan pak primjerak narukvice od tanke brončane žice s krajevima u obliku dvaju nasuprot postavljenih diskova, datira u razdoblje 15. i 14. st. pr. Kr. Spomenuti je tip nakita rasprostranjen od Crnoga mora, preko Karpatske kotline sve do Rajne i korišten kao ukras ruku i nogu, pojedinačno ili u parovima.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pred nama još jedan ljetni vikend

VREMENSKA SLIKA: Nakon toplog ožujka i prvi travanjski tjedan je nastavio s puno sunca i topline, za vikend je temperatura ponovno išla blizu 30 Celzijevih stupnjeva. U srijedu nas je prešla jedna kratka promjena vremena sa sjevernim vjetrom i osvježenjem. Nakon toga opet u drugoj polovici tjedna očeku-

jemo sve više sunca i topline pa će se temperatura zraka za vikend ponovno popeti na 28 ili više stupnjeva. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak suho i pretežno sunčano uz lagani sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura oko desetke, a najviša dnevna

u laganom porastu do 23 ili 24 Celzijeva stupnja. Za vikend suho i većinom sunčano. Vjetar će biti uglavnom slab, a temperatura zraka u daljnjem porastu. I noćna i dnevna sve viša tako da bi u subotu dnevni maksimalac išao do 26, a u nedjelju možda i do 28 ili 29 Celzijevih stupnjeva. Trebamo već

misliti i na UV indeks, mjeru štetnog sunčevog zračenja. Ako ćete biti duže na otvorenom zaštitite se od jakog sunca, osobito između 11 i 16 sati.

Pučka meteorologija

Suh travanj znači lošu godinu, a tihe kiše u travnju znače rodnu godinu

Ponedjeljak nam nosi i dalje vrlo toplo vrijeme, ali prema kraju dana uz više oblaka. I dalje bi temperatura zraka bila ranoljetna uz nastavak južine. Meteoropatima će dan vjerojatno teže "sjesti".

U utorak bi se vrijeme trebalo promijeniti pa uz naoblačenje postoji velika mogućnost za kišu i lokalne pljuskove s grmljavinom. Još je teško reći koliko bi kiše palo jer će se raditi o onim proljetno-ljetnim pljuskovima. Doći će i do značajnijeg osvježenja sa sjevernim vjetrom.

U nastavku sljedećeg tjedna bi vrijeme onda trebalo biti promjenjivije i svježije. Tako će i u srijedu i četvrtak uz povremeno više oblaka postojati mogućnost za kakav

pljusak, a puhat će umjeren i pojačan vjetar sjevernih smjerova. Zato ostaje svježe vrijeme, primjerenije dobu godine nego ovo što smo imali do sad.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 11. 4. 2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 15. travnja – početak sezone obrane od tuče

• 18. travnja 1991. godine bura, ledena kiša i snijeg u Gorskom kotaru uništili mnoge dalekovode

• 22. travnja – Dan planeta zemlje

tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Darko Prebeg

SKANDINAVKA VICOTEKA

Tisuću želja

Zlatna ribica kaže Muji da će mu ispuniti 3 želje. Mujo: Ribice, meni je potrebna samo jedna želja. Ribica: Kako skromno, samo reci, Mujo, koja je to želja?

Mujo: Ribice, želim da mi ispuniš 1000 želja!

Aerodrom

Sarajevski aerodrom. Čuje se šuštanje na razglasu, i nakon toga se oglašava spiker: Molimo putnike da ne bacaju pite i đevreke na pistu, ptica će sama sletjeti.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Kaj smo se mi

Međimorci zamerili

Peđi Grbino?

Brojimo zadje dneve pred nove izbore za nove ili pak več ponucane sabornike. Kak moji vnuki velijo, još se pet pot stanemo i išli bodemo znova glase davat. Mortik još navek ne znuomo točno komo bodemo svojega glasa dali, ali čim zazvedimo komo na bodemo dali unda si bodemo čuda leži zbrali onoga šteri je vreden kaj mo damo svojega. A nega jiv preveč. Kak i navek si se borijo za fotelje vu Saboro i ak dojdo do fotelji jim bode dobro, a kak bode nam biračkomo telo to jim je zadja briga. Tuliko sega se obečuvle kaj niti moja teca Franca nebre se zapamtiti, a niti pak zapisati. A zakaj? Zato kaj političari čuda �letneše obečuvlejo nek teca more pisati. I još nekaj, teca, makar je mlajša i od Bude Lončara i od Jože Manoliča, slabeše čuje pak unda nebre niti se zazvediti kaj političari obečavlejo. Kaj bodem vam rekel, nesam niti ja se zapamtil kaj nam obečavlejo, a to sam zato kaj jiv niti ne poslušam. A zakaj jiv ne poslušam? Preveč let imam kaj bi magadil kaj bi oni z mene hrmaka delali. Zapamtil sam jedino kaj nam je obečal prvi i nejvekši SDP-ovec Peđa Grbinov. On se dojde k nam v Međimorje falit kak bode zapral našo županijo i kak bodo naši međimorski političari morali svoje županiske puške hititi v kuruzo. I ne sam to, još oče kaj mo mi za to jegovo željo svoje glase damo. Ak mene pitate on je v kuruzo vritnol, a naši ga političari podržavlejo. Nebrem razmeti Peđo, a još meje naše političare. Nekaj meje od sto let smo čakali (od 1919. leta) kaj dojdemo na svoje, a ve Peđa oče kaj bo z našim hatarom, z našim "Falačkom med dvemi vodami" gospodaril nešči drugi. Ak bodemo za to glase dali unda smo mi ne kak tre.

Štel sam vam pravzaprav reči da so pred nami prvi izbori šteri so ne v nedelo kak to dragi božek zapoved nek v delaven den i to v sredo. A si znuomo da je odnavek bil v sredo sejam v Čakovco, a ve pak bodo izbori i to ne sam v Čakovco nek po celoj Lepoj našoj.

Pred nami so prvi izbori

Što je itak SDP-ovcima

slagal izborne listeke

Najte me krivo razmeti, ali moral sam hititi oko i na Peđin listek jerbo me je navlekel čim je svojega i SDPovoga izbornoga programa napravil brez naše Međimorske županije. Ve se on zgovarja na Istarsko županijo i kak bi tam trelo reda naprajti. Predi bode Peđa mel sero brado, kak moj vrtni sosed Tonča, nek bode Istra ostala brez županije. Pak si ne grunta Peđa da smo mi Međimorci to popušili? Istina Božek da smo malo na svojo roko, ali tak smo hurmasti brzčas ne! Štel sam još sam pitati kak je naša Lana Remarova došla na listek spod pod soseda Ratkija Čačičovoga? Ona je čuda mlajša i fajneša od Ratkija, ona je v uspono, a on več ide pomalem prema zalazo? Najbrž je i v politiki važno minulo delo.

Kam bodo tekle reke, a kam potoki?

Kak sam vam več rekel minuli tjeden, makar je več hajdi dugo prinas v Lepoj našoj ne bilo dežđa i moglo bi se reči da je tu med nami i mala prtuletna suša, ali "reke i potoki pravice" saki den tečejo. Negdi brže, negdi pomeje, a negdi nikak. Da je ljubičica bela med nami on bi najbrž pak rekel: predi bodo "reke i potoki pravice" tekli nazaj, očem reči, v rikverc nek bode SDP, Moremo, Dalija, Fronta, Kata i Anka Mrak Taritaš pobedili na izboraj! Naš međimorski "potok pravice" (čitaj: potok Trnava) nema još niti jeno kap pravice, očem reči korito mo je presušilo i to več zdavnja.

Labodoritaši ruon tak imajo svojo pravico

Minule dva tjedne se je i labodoritaška pravica skazala. Nejpredi so Dinamovci pobedili na Poljudo "bele ftiče" i to dva pot za redom. Nejpredi je bilo 1:0 za Dinamo vu prvenstvo, a za tri dni je v Kupo bilo ruon tak 1:0 i to pak za Dinamo. Ne moram vam niti pripovedati, najbrž ste vidli kak so se tribine v Splito ne stepale nek restepale i to tak kaj so posle kurili žnjimi i delali nereda po celomo grado. Nastradali so i auti šteri so ne nikaj krivi. Dinamovci so još ne odišli iz Splita , a fotelje trenera Mislava Karoglana i precednika Lukše Jakobušiča so se

več navelikom nuhale i stepale, ali točko na i je dela Reka i to na Rujevici de se je labodoritaška pravica skazala. Očem reči i Reka je pobedila Ajdukovce tak da "beli ftiči" morejo sam sejati kaj bodo, i to posle 20 let, znova prvaki Lepe naše. Kaj bi rekli Dinamo je zmenil precednika Ajduka Lukšo Jakobušiča, a Reka trenera Mislava Karoglana, očem reči, labodoritaška reka pravice se skazala na Rujevici.

Što bo pobedil na izboraj?

Što bode itak pobedil na izboraj? Jeni bodo glase davali, drugi bodo jiv brojili, tretji zbrajali, a četrti oduzimali. I dok se to se dene na kup, dok se se preseja črez ovakše ili pak onakše sito i rešeto pobednik bode on šteri ostane na nogami. Još navek se pripoveda i to saki pot znova kak na izboraj ne odlučivlejo birači nek brojači, pak bode i ovo sredo najbrž tak.

Dok se presejamo kaj nam se vu ove predizborne dneve nudi dojdemo do toga kak nam HDZ-ovci pripovedajo kak smo nigdar ne bole živeli nek ve dok oni hercujejo z Lepom našom, a to kaj nam benzin i nafta saki tjeden ido gori to so ne oni krivi neg je kriv svecki sejam. Čim nam SDP-e oče zeti županijo jiv sam mam del na stran. Milči Pupavac se fali kak je on nejbolši komšija nam sosedima, a jemo pašejo sam naši ojeri ruon tak kak so mo do fčera pasale "ustaške" kune protiv šterih je ratuval, a mi pak bi se šteli Pupija rešiti jerbo nam dela preveč problemov, a sam je nacionalna manjina. Kajtazi oče i dale biti prvi do državne kase za manjine. Oni kaj se Morejo nudijo reda kak so v Zagrebo naprajli, a po Zagrebo morate z maskama hoditi ne zbog korone neg zbog hude duhe. Ak bodemo po istini govorili Domovinski pokret je novi veter šteri je zapuhal na našoj političkoj pozornici, a ve smo mi na redo je li jim bodemo dopustili kaj nam pokažejo kaj morejo i znajo. Srečno si nam v sredo i prosim vas pamet v glavo i mesto na sejam kaj genete glase davat. Posle se najdemo pre Mitrici na semo!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA

Stjepan nije cicija!

Stjepan Đurkin iz Belice vjerno dolazi svake srijede na čakovečki sajam, a u njegovoj ponudi nalazi se i sjemenski krumpir. Džentlmen kakav jest, često padne na ženski šarm te svoje proizvode umjesto da proda, pokloni svojim mušterijama.

(rd, Foto: Zlatko Vrzan)

TJEDNA Autor Damir Novak