Međimurske novine 1497

OLUJNO NEVRIJEME pogodilo Međimurje na više mjesta

Apokalipsa na preloškoj Marini

ODRŽAN HOG RACE

Zarađuju iznad prosjeka, a još si i prebiru poslove

MAGARAC Mladena Novaka najpopularnija je životinja Preloga Bepo je postao pravi influenser

ESMERALDA SLAVIČEK Miss Supranational Hrvatske

Psihologinja će nas predstavljati na izboru ljepote u Poljskoj

SMO NAGRADNI NATJEČAJ Čiji je vrt najljepši

Marijin najveći gušt je njegovati ukradeni pelcer

ANKETA POD VUROM

Malim koracima po velike snove

Kraj je još jedne školske godine. Sa školskim se klupama zauvijek pozdravljaju maturanti. Iza njih je divno razdoblje, a sad ih čeka – život. Pred njima je državna matura i upis na fakultet ili odabir radnog mjesta. Dragi maturanti, ni jedna vaša želja nije prevelika. Dokle god možete zamisliti i sanjati, možete to i ostvariti. Krenite malim koracima po svoje velike snove. Također, slijedite svoje snove

jer oni znaju vaš put. Ne postoji univerzalni put za sve vas, jer svatko sanja svoje želje. Na raskrižjima života birajte smjer koji će vas učiniti sretnima. Grlite se, smijte se i uživajte jer život je hrpa šarenih dana koje sami bojimo u svoje boje. I ne zaboravite, budite kao ptice. Letite visoko, samo vam je nebo granica. U ovotjednoj anketi pročitajte što vam poručuju vaši sugrađani. (Paulina Topolko, Zlatko Vrzan)

Renata Lovrek (Čakovec)

- Maturantima želim nek se vesele i nek uživaju. U životu ih puno toga čeka, nek rade, nek uživaju u životu, to je jedino što mogu poruči�. Kad im se dogodi neka teškoća, zadesi ih nevolja, neka se uvijek oslone na svoju obitelj, na roditelje.

Dušan Kovač (Čakovec) - Ja bih maturantima poručio nek’ se vesele, nek’ uživaju. Kad veselje završi, nek pametne glave idu doma. Mislim da ih čeka težak život, blagostanja nema, vidite i sami. Što s poslom i faksom, maturom, ne znam. Moja kći je nakon mature morala o�ći u Švedsku raditi. Ako imaju dobre veze, mogu i tu uspje�.

Franjo Štander (Starigrad) - Mladi su i nek’ se vesele, nek’ uživaju i pamet u glavu. A za život tu, ne znam ako probaju, nek’ probaju ići van. Ja sam isto mišljenja da je nažalost takva situacija da ljudi moraju ići van. Kad ih neka teškoća zahvati, nek’ se oslone na roditelje, oni su uvijek tu.

Nataša Jakopić (Štrigova)

- Maturantima bih poručila da idu iz ove države. I to ruksak na leđa i idemo, mahnite i nemojte se vraća�. Ja sam baš nezadovoljna situacijom ovdje. Nek’ se uvijek oslone na samoga sebe, nemojte gledati druge. Nek’ čuvaju zdravlje, živce, nek ostanu svoji i nek’ imaju mir u duši. Sve drugo je prolazno.

Jelena Nemec (Štrigova)

- Maturantima želim svu sreću, i u životu i u školi, na maturi i u radu. Mislim da masovno stariji ljudi govore da mladi ne vole radi� i mene to jako smeta. Baš sam radila osobnu analizu zašto je tome tako. Mi stariji još uvijek više radimo fizički nego mladi, ali mislim da to proizlazi iz načina života.

Trčati kroz

stazi od 6 kilometara. Reportažu o blatnoj utrci donosimo na str. 27.

blato? Ma nema problema za Brankicu Slivar!

Blagajna Čakom-a preko puta Hotela Park

ČAKOMOVA blagajna proradila na novoj adresi

Nema više redova na kiši i hladnoći!?

U četvrtak, 23. svibnja, blagajna GKP-a Čakom otvorila je svoja vrata na novoj adresi.

Riječ je o lokaciji u Zrinsko-frankopanskoj ulici 12, Čakovec. Točna lokacija je preko puta Hotela Park, pokraj poslovnice Privredne banke Zagreb.

- Preseljenje blagajne bio je logičan čin nakon kritika građana da moraju čekati u redu vani, na kiši i hladnoći, objasnio je Ivica Perhoč, direktor GKP-a Čakom.

Dodao je kako je blagajna sada u njihovim vlastitim prostorima i ne moraju više plaćati najam.

Novi prostor je površinom veći od dosadašnjih pa se očekuju primjereniji uvjeti za zaposlenike i za građane.

A upravo to što su bili u najmu, sprječavalo ih je da poduzmu određene korake kako građani prilikom plaćanja računa ne bi stajali u

redovima vani. Naime, zna se da je prostor bio mali i nije ih moglo biti puno unutra.

U vlastite pak prostore, nakon što su građani počeli plaćati račune direktno poduzeću, kaže, nisu išli, iz obzira prema njima.

- Građani su navikli plaćati račune u Gradu Čakovcu pa smo stoga svoju blagajnu htjeli imati što bliže Gradu te smo unajmili prostore, naglasio je Perhoč.

Nova-stara blagajna radi po starom radnom vremenu, kao i do sada, od 7 do 14:30. Isti je i obim posla, odnosno primat će uplatnice i račune za skupljanje otpada, za grobnu naknadu, za isporučenu trgovačku robu u cvjećarnama, za naplatu parkirnih karata te naknade Grada Čakovca kao što su uplatnice za komunalnu naknadu, komunalni doprinos i dr. (vv; zv)

ČESTITKA ŽUPANA Matije Posavca u povodu Dana državnosti Snaga

Poštovane Međimurke i Međimurci, prije 34 godine, 30. svibnja 1990. godine konstituiran je demokratski, višestranački Hrvatski sabor, nagovijestivši doba suverenosti i samostalnosti. No, put do ostvarenja tog sna tada je još bio daleko i tražio je najveću žrtvu da bi se na povijesnom horizontu Hrvatske razvila zastava slobode. Zato ćemo svakom novom naraštaju vjerno prenositi poruku upisanu i u datum Dana državnosti Republike Hrvatske, povezujući ga s poštovanjem i pijetetom koji njegujemo prema braniteljima i njihovim obiteljima. Dali su najveći dar domovini i najmanje što možemo učiniti jest da cijenimo njihovu žrtvu koja nas uči kolika je čovjekova snaga kada brani najsvetije što ima – obitelj, dom i domovinu. Naši Međimurci sudjelovali su obrani svakog kutka naše zemlje, vodili su najteže bitke, u čijim vihorima smo izgubili 78 branitelja iz našeg zavičaja. Koliko je suza, bola i gubitka u toj brojki, toliko je naše obaveze da ostanemo dostojni te žrtve. Međimurska županija dostojanstvo svakog branitelja domovine čuva sjećanjem, ali i odabirom svoga puta. U želji da Međimurje bude siguran dom svima, razvili smo snažnu mrežu podrške onima kojima je pomoć zajednice potrebna – od ljudi iz ranjivih skupina, poput djece s razvojnim poteškoćama, osoba s invalidnošću i naših starih, do duha tolerancije koji vlada ovim krajem i koji različitost smatra bogatstvom. Ra-

zvili smo modele podrške kakvih nema u drugim dijelovima naše zemlje te smo predvodnici i u stvaranju humane zajednice. Podupiremo djecu i mlade tijekom njihova obrazovanja, stavljajući ih u centar naših interesa. Istodobno, iznimno smo ponosni na svoje kulturno-povijesno nasljeđe, na naš identitet i na korijene čija snaga teče u našim venama. Dostojanstveno ističemo simbole identiteta zato što gajimo ljubav prema zavičajnoj baštini, ali i zato što smo svjesni svoga mjesta u današnjem svijetu. Međimurje ima snagu potencijale pretvarati u nova blaga i to nam daje pravo da se zauzmemo za položaj koji nam pripada kao najrazvijenijoj regiji Hrvatske i kao regiji koja hvata korak s ekonomski mnogo snažnijim područjima Europske unije. Naš glas mora se čuti i na najvišim instancama EU-a jer smo strelovitim razvojem dosegnuli rezultate koji su Međimurje u nekim područjima pretvorili u europsku učionicu napretka. Svim Međimurkama i Međimurcima, svim građanima i građankama našeg lijepog zavičaja, čestitam Dan državnosti!

Župan Matija Posavec, mag. ing.

Trčati u blatu nije bio nikakav problem za Brankicu Slivar koja je osvojila prvo mjesto na jedinstvenoj Hog race utrci u Malom Mihaljevcu na

(sh, Foto: Zlatko Vrzan)

Apokalipsa na preloškoj Marini

Digao se vjetar, a s njim su došli i teški tmurni oblaci koje su parale sporadične munje. Kiša, nošena vjetrom dopirala je i do gornjih katova kuća te plavila balkone dok su pojedine ulice pretvorene u potoke i jezera

Pišu: Roberto Dežđek, Sanja Heric i Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

U razmaku od samo nekoliko dana, Međimurje je dva puta pogodilo snažno nevrijeme. Ako će prvo, minulog tjedna ostati zapamćeno po grmljavini i udarima groma koji su uništavali rutere, televizore, bojlere, hladnjake i ostale elektične aparate koji nisu bili isključeni iz struje, ovotjedno nevrijeme svoju je moć iskazalo čupanjem drveća, lomljenjem granja te jakom kišom. Istina, svaki put je bio pogođen drugi dio Međimurja. Posljednji udar prirode, najviše su osjetili stanovnici Preloga i okolnih naselja. Kako su nam ispričali, nakon lagane posljepodnevne kiše, mislili su da je to-to od najavljenog nevremena. A onda se odjednom sve sručilo i nastao je smak svijeta.

Digao se vjetar, a s njim su došli i teški tmurni oblaci koje su parale sporadične munje. Kiša, nošena vjetrom dopirala je i do gornjih katova kuća te plavila balkone ulazeći pri tom i u dnevne sobe. Pojedine ulice pretvorene su u potoke i jezera.

No, ono što ih je najviše preplašilo bio je orkanski vjetar koji je savijao stabla, bacao stvari do dvorištu, lomio tegle s cvijećem i pravio krš i lom na vrtovima.

Marina se pretvorila u neprohodnu džunglu Ipak na području Preloga, najgore je prošla njihova Marina na novouređenom dijelu s tzv. kućicama. Drugo jutro naša ekipa posjetila je oštećeno

područje i razgovarala s direktorom Društva Marina Nevenom Hercigonjom.

- Kao što ste i sami bili svjedoci, jučer iza 17 sati ovaj prostor Preloga i šire okolice zadesilo je olujno nevrijeme. Nešto prije 18 sati dobio sam dojavu djelatnika iz caffe bara da kreće veliko nevrijeme i da situacija nije dobra, opisuje nam Hercigonja.

Ubrzo po dolasku na mjesto, Hercigonja je imao što za vidjeti.

Intervencije

na sve strane

Javna vatrogasna postrojba Čakovec i okolna Dobrovoljna vatrogasna društva imali su pune ruke posla. Kako saznajemo iz JVP-a, tijekom jučerašnjeg dana zabilježeno je čak 15 intervencija. Većina intervencija odnosila se na uklanjanje srušenih stabala. Također, vatrogasci su imali jednu intervenciju vezanu uz oštećeni električni vod te nekoliko intervencija ispumpavanja vode. Najviše intervencija zabilježeno je na području općine Štrigova, u Prelogu i prigradskim naseljima, kao i na relaciji Prelog – Oporovec, gdje je glavni problem bio srušeno drveće. Intervencije su bile potrebne i u Donjem Kraljevcu, Turčišću te Goričanu. – Nije bilo ništa zahtjevnije, iako jest riječ o štetama. Kako je izgledalo, moglo je i gore biti, poručili su iz JVP-a, izražavajući zadovoljstvo što su sve intervencije uspješno obavljene bez većih poteškoća i dodatnih šteta.

- Preko 20 stabala, visine 20 i više metara, porušeno je te je zakrčilo puteve uz obalu i nasip. Na sreću nije bilo stradalih ljudi. Neki mještani su spašavali svoje brodove koji su bili na pola potopljeni, a na teren su odmah pozvali komunalne službe.

“Čeka nas veliko čišćenje”

- U roku od 20 minuta stigli su djelatnici GKP-a PRE-KOM s bagerima, motornim pilama i drugim alatima. Uspjeli su raskrčiti puteve te nam osigurati da dobijemo barem neki uvid u nastalu štetu. Drveće je porušeno na sve strane, jedna nadstrešnica je potpuno uništena, a nekoliko ih je oštećeno u manjoj ili većoj mjeri. Ostalu štetu procijenit ćemo tek kada se cijeli ovaj prostor raščisti i sanira, a teško mi je reći koliko će nam za to trebati vremena. Svi se nadamo da u narednim danima neće biti sličnih oluja, a sada nas očekuje veliki posao čišćenja same Marine. Ovim putem želio bih se zahvaliti svim ekipama koje su sudjelovale u sanaciji, a mi ćemo nastaviti raditi na uređenju prostora Marine Prelog, kako bismo je čim prije

KVAR CENTRALE Dva dana nije se moglo nazvati bolnicu

Zbog kvara na telefonskoj centrali u Županijskoj bolnici Čakovec u srijedu i četvrtak linije nisu funkcionirale. Preko fiksnih linija nije se moglo kontaktirati odjele u bolnici.

Požalili su nam se pacijenti da su uzalud zvali bolnicu jer su telefoni u srijedu i četvrtak bili gluhi. Nazvali smo Igora Šegovića, ravnatelja bolnice, s pitanjem kad će kvar biti otklonjen. Uputio nas je na tehničku službu, voditelja Alojza Nestića.

- Kvar se uklanja, ali ne mogu reći kad će fiksne linije biti ponovno uspostavljane za pozive u i iz bolnice. Problem je u centrali koja je u kvaru,kazao nam je prije podne Alojz Nestić. Srećom, kvar su uspjeli otkloniti u četvrtak oko 12:30 sati u četvrtak. (BMO)

vratili u prvotno stanje, zaključio je Hercigonja.

Krovovi su letjeli u okolici Štrigove

Mještani Svetog Urbana u Općini Štrigova, u predjelu zvanom Veliki Kozlovčak, ne pamte da se ikad prije dogodilo ovakvo nevrijeme. Uslijed jake kiše podignuo se i vjetar koji je nosio krovove spremišta, garaža i gospodarskih objekata. Letjeli su crijepovi na sve strane, a jak vjetar imao je toliku snagu da je čitava stabla iščupao van iz zemlje. Zbog nevremena bili su potrgani i strujni kablovi, a ceste su bile zakrčene granjem i deblima stabala.

- Bilo je kak tornado v Ameriki!, rekao nam je Emanuel Gregorinčić, kojem je vjetar također s krovova odnio limeni krov.

- Moj djed i njegov brat žive tamo više od 80 godina i za svog života ne pamte takvo što, ispričao je vatrogasac Ilija Novak.

Vjetar je također prouzrokovao štetu u Donjem Kraljevcu, na objektu u Dravskoj ulici 11. Limeni krov spremišta uz kuću je otkinut i prevrnut, a završio je u susjednom dvorištu na adresi Dravska 9. Na sreću, nitko nije ozlijeđen.

GRAD ČAKOVEC predložio svog kandidata u NO Međimurskih voda

Josip Varga, predsjednik gradskog vijeća Čakovca, kandidat je Čakovca za novog člana Nadzornog odbora poduzeća Međimurske vode. Njegova kandidatura posljedica je ostavke Josipa Zorčeca u tom tijelu. Naime, Zorčec kojeg je sud vratio natrag na posao u Međimurske vode, više nije mogao biti član NO-a kao predstavnik Grada Čakovca. Druga pak je stvar da se cijeli postupak nastavlja jer je poduzeće uložilo žalbu na sudsko rješenje.

Josip Varga, kao novi član NO-a trebao bi biti potvrđen danas, u petak 24. svibnja, na sjednici Skupštine Međimurskih voda koja će se održati u 12 sati.(vv)

OLUJNO NEVRIJEME pogodilo Međimurje

Neven Hercigonja ispred 20-metarskog drva koje je iščupao vjetar

Josip Varga

Limene krovove u Velikom Kozlovčaku kod Štrigove trgalo je kao od šale i bacalo ih na desetke metara dalje

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Odgovor na pitanje: isplati li se biti obrtnik, odgovor je: - da. O tome govore i podaci o rastu broja obrta u Međimurskoj županiji. Daleko je iza nas kriza kad je broj obrta u Međimurskoj županiji padao ili su se zatvarali. Najgore je bilo krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih kad je obrtnike gušilo neplaćanje u kombinaciji s nelojalnom konkurencijom, a onda nakon 2009. godine i velika gospodarska recesija koja je pogodila i obrtnike. No nakon 2013., kako se gospodarstvo vezano na inozemno tržište počelo dizati, i obrtnicima je pomalo krenulo na bolje. Postupno je rastao i njihov broj. Posebno interes za pokretanje obrta raste unatrag zadnjih godina. U prilog tome govore i brojke. Tako se broj obrtnika s 1195, njih koliko ih je bilo 2016. godine, postupno iz godine u godinu povećavao i narastao na sadašnjih 1781 obrtnika u Međimurskoj županiji. U travnju ove godine kod obrtnika je bilo zaposleno 2126 radnika. Daleko iza njih ostale su priče o tome da obrti propadaju i imaju problem s naplatom potraživanja.

Trend rasta obrtnika prisutan je i u cijeloj Hrvatskoj. Lani u srpnju u Hrvatskoj je ukupno bilo oko 109.000 obrta, otprilike 8200 obrta ili 8,1 posto više nego godinu dana prije, dok je broj zaposlenih u obrtima u istom razdoblju porastao za više od 10.000, na gotovo 229.000 zaposlenih kod obrtnika, prema podacima Hrvatske obrtničke komore.

Broj obrta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina porastao je za 28.000 obrta ili gotovo 35 posto, a udio zaposlenih u obrtima u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj dosegnuo je 13,5 posto.

Zaračunavaju jedno na moru, drugo na kontinentu

Unatoč rastućim brojevima, potražnja za majstorima ne jenjava. Dolazak majstora potrebno je planirati mjesecima unaprijed. Pola godine unaprijed je svojevrsno pravilo za čekanje na majstore završnih radova u graditeljstvu kao što su fasaderi, soboslikari, keramičari i slično. A gradnju kuće sigurno i godinu dana unaprijed. Osim što su de�icitarni, majstori su postali i skupi. Porasle su cijene radova, ali i plaće radnika zaposlenih kod obrtnika.

Interes za pokretanje obrta raste unatrag zadnjih godina. U prilog tome govore i brojke. Tako se broj obrtnika s 1195 njih, koliko ih je bilo 2016. godine, postupno iz godine u godinu povećavao i narastao na sadašnjih 1781 obrtnika u Međimurskoj županiji

Otvaranje tržišta rada za naše radnike učinilo je svoje. Majstori su traženi svugdje u Europi, pa ako naši majstori žele ugovarati poslove, mora-

Koliko naplaćuju majstori

Sitni popravci keramičara koštaju 30 eura po satu. Postavljanje keramike košta 27 eura po kvadratu, sokla i borduri 6,60 eura, postavljanje alu lajsni 13 eura po dužnom metru, izrada estriha 10 eura po kvadratu.

Dolazi vrijeme velikih vrućina pa mnoge zanima koliko košta montaža klima-uređaja, jer uređaje možete kupiti u različitim kvalitetama i rasponu cijena. Sama montaža košta od 172 do 318 eura po komadu klima-uređaja, što uključuje sve faze montaže do uključenja uređaja.

Fasade su posebna priča. Samo za postavljanje toplinske izolacije u vidu 15 cm debelog stiropora košta 40 eura po kvadratu, dok postavljanje izolacije od

ju zadržati svoje radnike da bi ih imali s kime odraditi i isplaćivati takve plaće koje će ih zadržati doma da ne idu preko granice.

Međimurje je oduvijek bilo rasadnik majstora i majstorskih zanimanja. Nije stoga čudno da smo četvrti na listi u državi po izdanim majstorskim diploma, pohvalio se Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.

Naši majstori, vlasnici obrta, vrlo su okretni pa i cijene prilagođavaju raznim tržištima na kojima posluju. Jedne su cijene na kontinentu, druge na moru, a treće primjerice na obližnjem austrijskom tržištu.

kamene vune iste debljine košta 50 eura po kvadratu. Nisu jeftini ni soboslikarski radovi. Cjenik radova sadrži više komponenti. Zaštita poda folijom od boje koja pada prilikom lakiranja košta 2 eura po m2, bandažiranje pukotina 3 eura po m2, skidanje stare boje 2,65 po m2, gletanje zidova 5,30 po m2, bandažiranje pukotina 3 eura po m2, skidanje stare boje 2,65 po m2 , gletanje zidova 5,30 po m2 , bojanje zida i stropova 4 eura po m2, bojanje perivom bojom 6 eura po m2 , silikoniranje zida 2 eura po m2, lakiranje stolarije uljanom ili lazurnom bojom 26,60 eura po m2, lakiranje radijatora 5 eura po m2, postavljanje tapeta 8,60 eura po m2 (BMO)

Na njemačkom i austrijskom tržištu diplome majstora se iznimno cijene pa mnogi naši radnici koji rade u strukovnim zanimanjima dolaze iz Njemačke u Hrvatsku položiti majstorske ispite i steći majstorske diplome, jer su nakon toga cjenjeniji i bolje plaćeni na tamošnjem tržištu. Cijena ispita za stjecanje majstorske diplome je višestruko jeftinija u Hrvatskoj nego u inozemstvu, čak šest puta jeftinija nego u susjednoj Sloveniji. Tim više je nelogično zašto resorno ministarstvo uporno ostaje pri 20 godina staroj cijeni majstorskog ispita. Ono određuje cijenu ispita. Budućem se majstoru nakon položenog ispita refundira 80 posto troška stjecanja diplome. Kod nas je cijena 345, a u Sloveniji 1925 eura. Zbog niske cijene ispita za majstorski ispit po toj cijeni u drugim županijama ne mogu sastaviti ispitne komisije pa sve više kandidata dolazi u Međimursku županiju polagati ispite. U zadnjoj ispitnoj turi od 25 kandidata, 16 ih je bilo iz naše, a 9 iz drugih županija. Ispada da se Međimurci još nisu sasvim izliječili od rada za male pare. Član ispitne komisije za tri dolaska na ispite dobije svega 40 eura. No, dok država slabo plaća majstore u ispitnoj komisiji, obrtnici itekako dobro naplate svoj rad na tržištu i zarađuju kao nikad do sada. A i radnik kod majstora obrtnika ne radi ispod 10 eura na sat, kazao nam je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije. Zaposlenici kod obrtnika zarađuju od 1500 do 2000 eura pa i više, ovisno o odrađenim satima. Zbog toga je počeo i obrnuti trend tj. povratak naših radnika strukovnih zanimanja iz Njemačke i drugih zemalja u Hrvatsku, kazao je Dražen Novak. Dodao je: - Imamo jako puno poziva iz Njemačke, Austrije čak iz Kanade i Australije, onih koji bi se vratili jer ih država mami potporama za povratak. No nije sve onako kako je država obećala. Naime, država ih je navukla obećanjem novca za povratak, pod uvjetom da

RENESANSA

OBRTNIŠTVA u osam godina 500 obrta

Sve više majstora

otvara svoje

- Plaće zaposlenih kod obrtnika kreću se od 1500 do 2000 eura, a mogu zaraditi još toliko odrađujući sitne popravke u fušu

otvore obrt, ali nema svatko od povratnika koji pikira na povratničku potporu uvjete za otvaranje obrta, pogotovo oni koji su bili vani samo radnici. Za otvaranje obrta potrebno je imati određene uvjete, a koje svi povratnici nemaju, pojašnjava Novak. Privlačno je i isplativo biti obrtnik, ali nije svatko sposoban voditi samostalan posao. Dobri majstori s vlastitim obrtima zarađuju više nego doktori, to nije nikakva šala. S druge strane i radnici koji rade kao zaposlenici kod obrtnika jako dobro zarađuju. Za plaću manju od tisuću eura, radnici ne žele ni čuti, kaže nam Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije. To je startna plaća onoga tko dođe raditi kod majstora, a od tog iznosa plaće se penju do 2000 eura. No druga je stvar

koliko ukupno zarade oni koji vole raditi i nakon posla kod svog poslodavca radeći i u fušu. Mjesečna zarada u tom slučaju može se i udvostručiti. Naime, na tržištu je jako puno sitnih poslova i popravaka za majstore svih vrsta, o kojim registrirani majstori s vama neće ni razgovarati. Tko će vam zamijeniti tri četiri kvadrata pločica u kuhinji, ventil koji je popustio na radijatoru, cijev za grijanje koja propušta vodu u podu, "poličiti špajz" ili pošaranu dječju sobu? Bit ćete sretni ako za bilo koje pare nađete majstora koji će vam pristati to raditi izvan radnog vremena. Zašto su odlučili položiti majstorski ispit pitali smo i dva novopečena majstora na dodjeli diploma.

Sam svoj šef

Filip Vrtarić, fasader iz Merhatovca, pet godina radi u struci, a sada se odlučio za

sljedeći korak – za polaganje majstorskog ispita. - Odlučio sam se iz razloga jer za nekoliko godina planiram otvoriti vlastiti obrt, kazao je. Želio bih unaprijediti

Filip Vrtarić, fasader iz Merhatovca

obrta više

Boli glava kako doći do majstora, a onda i od toga koliko košta njegova satnica

TEMA BROJA

majstora svoje obrte

taj posao, a ako budem samostalan, to ću i moći. Odmah pri polasku u srednju školu odlučio sam biti fasader. Želim postati sam svoj šef, a ne raditi za druge.

A izabrao sam biti fasader, jer u rodbini imam soboslikara što je slično pa sam gledao taj posao i svidjelo mi se. Ima i dijelova posla koji je u određenoj fazi naporan, ali

danas se sve može olakšati uz pomoć tehnologije. Vidio sam da u tom poslu ima kruha i zarade i odlučio sam se za to. Fasaderi su jako traženi i ima jako puno posla u struci

Uvjeti za pristupanje majstorskom ispitu

• Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje nakon položenog naučničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

• Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvali�ikacije koja nije kvali�ikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanju ispitu imaju najmanje četiri godine radnog iskustva u

zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

• Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s položenim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

• Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

i ne samo za fasadere nego i soboslikare. - Plaće fasadera su dobre, kazao je Filip. Ovisi o tome je li netko početnik ili iskusni radnik te o odrađenim satima, a kreću se u rasponu od početnih 1000, 1500 do 2.000 eura neto mjesečno, potvrdio je i ovaj mladi fasader.

Pitali smo ga znači li to da se sada više isplati raditi doma nego u inozemstvu, odgovorio nam je: - Ne zanima kako je u inozemstvu, ali po mojem mišljenju: doma je doma. Poduzetnici imaju pune ruke posla, a naručitelji trebaju čekati na red.

Pitali smo ga koliko se čeka da se dođe na red na uređenje fasade. Treba računati da najmanje pola godine planirate narudžbu unaprijed, kazao je. Dakle ako majstore naručite sada, računajte s time da će vam se na gradilištu pojaviti tek za oko šest mjeseci. Takvo je stanje na tržištu da su majstori izuzetno traženi, ali zbog toga što su traženi i jer ih nema dovoljno, dobro su i plaćeni.

Razlog povratka –nije Njemačka što je bila

Zašto se provode postupci licenciranja?

Poslodavci i u trgovačkim društvima, a ne samo oni koji rade kod obrtnika u strukovnim zanimanjima, šalju svoje djelatnike iz strukovnih zanimanja na polaganje majstorskih ispita i kasnije se licenciranju za naukovanje učenika kako bi na taj način stvorili što bolju kadrovsku bazu u svojim poslovnim procesima.

S obzirom na to da su materijalno-tehnički i kadrovski uvjeti u obrtima i pravnim osobama podložni promjenama, zakonodavac je propisao ograničenje trajanja licencije na sedam godina. Nakon tog perioda potrebno je ponovno provjeriti uvjete, odnosno izvršiti relicenciranje.

• autolakirer

• autolimar

• automehaničar

• bravar

• elektroinstalater

• elektromehaničar

• elektroničar

- mehaničar

• fasader

• fotograf

• frizer

• instalater grijanja i klimatizacije

• konobar

• kovač

• kozmetičar

• krojač

• kuhar

• limar

• Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvali�ikacije koja nije kvali�ikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

(BMO)

Franjo Šafarić, soboslikar i ličilac iz Slakovca, povratnik je iz Njemačke i odlučio je svoje znanje okruniti majstorskim ispitom i diplomom. Na pitanje mogu li se uspoređivati plaće i zarade u Hrvatskoj i Njemačkoj, odgovorio je da su naravno razlike velike u korist Njemačke, ali da je u Njemačkoj situacija sve teža, a u Hrvatskoj su sada plaće jako dobre za naše uvjete. S druge strane, u Njemačku dolazi sve više stranaca koji konkuriraju za posao, ali i ruše kvalitetu posla, dok s druge strane kod nas kvaliteta raste, kazao je. Prednost rada u Hrvatskoj su i te što radeći ovdje poznajem teren. Tu sam nekada radio s roditeljima, s ocem, tako da mi nepoznavanje tržišta ne stvara problem. Jako dobro poznajem kontinentalno i jadransko tržište. Pretežni dio posla se tamo odvija, ali se u ovo doba zbog početka turističke sezone prekida i posao se seli na kontinent. U biti posla ima svugdje, samo u zimi ga je više na Jadranu, kazao je. Na pitanje koliko unaprijed se potrebno naručiti za soboslikarske radove, Franjo Šafarić nam je odgovorio: - Nekoliko mjeseci unaprijed naručitelj treba razmisliti što želi raditi, kako i kada doći s de�iniranom narudžbom k majstoru. Najmanje četiri do šest mjeseci ranije, rekao je. Na pitanje koliko iznose soboslikarske satnice, nije bio voljan otkrivati ih. Kazao je samo da su satnice različite. De�inira ih tržište pa se razlikuju ovisno o tome gdje se radi. Tako se razlikuju one kontinentalne

Preuzimanjem aktivne uloge u provedbi naukovanja, obrtnici i �irme podižu kvalitetu strukovnog obrazovanja jer tako osiguravaju najstručnije mentore koji podučavaju naučnike izravno na radnom mjestu. Brojna istraživanja su pokazala da podučavanje na radnom mjestu donosi višestruke međusobne koristi za obrte i učenike, a posljedično i gospodarstvo u cjelini.

Popis licenciranih obrtničkih zanimanja u MŽ

• alatničar

• autoelektričar

Franjo Šafarić, soboslikar-ličilac iz Slakovca

od morskih, ali da su u oba slučaja pristojne, kazao je Šafarić.

Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije, kazao je da su u proteklih 28 godina od provođenja majstorskih ispita, ubrzo nakon osnivanja Obrtničke komore Međimurske županije u listopadu 1994. godine, međimurski obrtnici stekli 950 majstorskih diploma. - Izuzetno smo ponosni na to, kazao je Dražen Novak,

• mesar

• mlinar

• obućar

• pediker

• pekar

• pismoslikar

• plinoinstalater

• precizni mehaničar

• slastičar

• soboslikar-ličilac

• solar

• strojobravar

• tesar

• tokar

• vodoinstalater

• zidar

predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije. Četvrti smo u državi po broju izdanih majstorskih diploma. No upravo tu bi se u bliskoj budućnosti mogao javiti i problem da će teško biti pronaći majstore spremne za rad u ispitnoj komisiji zbog cijene majstorskog ispita koji određuje država. No ubrzo bi ta nespretna intervencija države mogla zakočiti promet u mogućnosti polaganja novih majstorskih ispita. Naime bilo bi najbolje se da prepusti cijena rada majstorskog ispita tržištu rada.

Naime svaki budući majstor cijenu stjecanja diplome odradit će jednim većim poslom, a članovima ispitne komisije i samim majstorima bit će motivirajuće raditi u ispitnoj komisiji za adekvatan novac, a ne samo za čast i slavu.

Želi li država su�inancirati majstorske ispite neka zadrži iznos subvencije, a cijenu rada ispitne komisije ispusti iz svojih ruku i preda u ruke obrtnicima koji su ujedno i članovi Obrtničke komore pri kojoj se polažu ispiti za stjecanje diplome.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 26. svibnja

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Čakovec, S. Radića 22

• Čakovec, Vukovarska 1

• Čehovec, Glavna ulica 131

• D. Kraljevec, Čakovečka 1

• D. Vidovec, Glavna 45

• Držimurec 98, M. Subotica

• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Krištanovec 122

• Križovec 17

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• M. Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Pribislavec, B. Radića 54

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Slakovec 61

• Strahoninec, M. Gupca 1

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štrigova 25a

• Trnovec 11

• Turčišće 21 Trgovine NTL

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Okrugli Vrh 62b

• Pleškovec 160

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53

Ostale trgovine

• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)

• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h)

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• Pekara Junior, Čakovec, A. Starčevića 6 (6-22 h)

• STUDENAC, Črečan (7-20 h)

• STUDENAC, Donja Dubrava (7-21 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

U spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora

- Datum proslave Dana državnosti je u kratkoj povijesti samostalne države od 1990. godine dva puta mijenjan, s 30. svibnja na 25. lipnja, pa od 2019. ponovno na 30. svibnja

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj državni je praznik koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabrana višestranačkog Sabora, 30. svibnja 1990., i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom hrvatske povijesti.

Od 2001. do 2019. Dan državnosti slavili smo 25. lipnja

Datum proslave Dana državnosti je u kratkoj povijesti samostalne države od 1990. godine dva puta mijenjan, s 30. svibnja na 25. lipnja, pa od 2019. ponovno na 30. svibnja.

Izmjenama iz 2001. godine praznik Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990., zamijenjen je datumom 25. lipnja, jer je 25. lipnja 1991. godine Hrvatski sabor donio Odluku o uspo-

Vrijeme kad mladi nisu htjeli upisivati majstorska zanimanja je prošlo svršeno vrijeme. Majstori odlično zarađuju i sve strukovno trenutno je u Međimurju natprosječno plaćeno.

Prosječna plaća zaposlenih u Međimurju iznosi kojih desetak eura iznad tisuću eura, a radnici u obrtničkim zanimanjima zarađuju od 1500 do 2000 eura.

Više nije potrebno uvjeravati roditelje i učenike koja zanimanja da odaberu.

Dobra zarada i siguran posao najbolji je profesionalni vodič za što se opredijeliti.

Majstori su dobili i na statusu, jer kad skinu radno odijelo, s novcima koje zarade mogu voditi itekako dobar stil života. Vidljiva je razlika između majstora i na promocijama majstorskih diploma nekada i sada.

Sada na promociju majstorskih diploma dolaze dečki koji kao da su sišli s Instagrama.

Majstorski poslovi više nisu sinonim za šljakanje

u prljavštini. Nakon posla dečki odlaze na manikuru. Prošlo je vrijeme miješanja morta u miješalici, kada im je cementna prašina letjela u oči. Sad se otvaraju gotove mase, koje se miješaju električnim mješalicama, bez prskanja i prašine. U majstorskim poslovima sve je više pametnih rješenja u kombinaciji s vještinama, a satnice su “doktorske”. I mnogi liječnici zavide na satnicama vodoinstalaterima i monterima grijanja i hlađenja.

suverene i samostalne Republike Hrvatske. Ipak je već 7. srpnja 1991. zbog pritiska međunarodne zajednice Hrvatska bila prisiljena prihvatiti moratorij na aktivnosti vezane uz uspostavu neovisnosti.

Tek po isteku ta tri mjeseca Sabor je na zasjedanju 8. listopada 1991. proglasio punu neovisnost Republike Hrvatske. Donesena je Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ-a.

Od 2019. godine Dan državnosti ponovno se obilježava 30. svibnja, 25. lipnja obilježava se kao spomendan – Dan neovisnosti, a 8. listopada kao spomendan – Dan Hrvatskog sabora u sjećanje na 8. listopada 1991. kada je po isteku moratorija Hrvatski sabor proglasio punu neovisnost Republike Hrvatske.

Što je prethodilo osamostaljenju Hrvatske

No podsjetimo se događaja koji su prethodili osamostaljenju Hrvatske.

Potkraj 1980-ih srpski nacionalni pokret pod vodstvom Slobodana Miloševića nastojao je preurediti SFR Jugoslaviju u načelno federalnu, ali centralistički uređenu državu te je pokrenuo tzv. antibirokratsku revoluciju, kojom su svrgavana jugoslavenska republička i pokrajinska vodstva. U takvim okolnostima Savez komunista Hrvatske (SKH) pokrenuo je demokratizaciju sustava, što je potaknulo slobodu tiska i nastajanje neovisnih političkih inicijativa, a 1989. i prvih oporbenih političkih stranaka (Hrvatski socijalno-liberalni savez (HSLS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)).

Potkraj 1989. godine u hrvatskom komunističkom vodstvu prevladala je reformistička struja, što je dovelo do odluke o raspisivanju višestranačkih izbora u proljeće 1990. (prvi krug 22. i 23. travnja, drugi 6. i 7. svibnja) pobijedio je HDZ pod vodstvom Franje Tuđmana (42 % glaso-

va i 60 % zastupničkih mandata). Prva sjednica demokratski izabranog Hrvatskog sabora bila je 30. svibnja 1990. Za prvog predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Poslije zasjedanja Sabora na središnjem zagrebačkom trgu, tada još Trgu Republike, održana je veličanstvena narodna proslava na kojoj su građani burno pozdravili upravo izabrano državno Vrhovništvo.

Na simboličkoj razini 30. svibnja 1990. inauguriran je kao “rođenje nove Hrvatske”, a tijekom svečanosti je netom izabrani predsjednik Franjo Tuđman položio kruh, pero i zlatni dukat, kao simbole života, blagostanja, znanja, kulturnoga napretka i bogatstva, i to u zipku koju su blagoslovili kardinal Franjo Kuharić i glavni imam Ševko Omerbašić.

Do prije koju godinu u modi su bili bankari i menadžeri, ljudi u odijelima. Roditelji su priželjkivali da im djeca budu barem u kuti, ako već ne u odijelu, ali sad se klatno okrenulo majstorima. Traži ih cijela Europa, a ono što je traženo – to je i plaćeno.

Roboti će zamijeniti mnoge poslove, ali za sada još nisam vidjele robota keramičara, krovopokrivača ili vodoinstalatera. Ali smo čuli i barem na televiziji vidjeli robota koji operira.

Dakako, iza svakog stroja za sada stoji ljudska pamet i komanda.

Od srednjeg vijeka i njihovih graditelja veličanstvenih katedrala do današnjeg dana, nema ekonomije bez majstora. Slavu im nakratko prekidaju recesije ili kad građanima uzmanjka novaca pa ne lickaju svoje nekretnine i ne grade nove. Tada su majstori u krizi. No trenutno su u uzletu što se vidi i po rastućim brojkama onih koji žele status majstora s diplomom.

KADA I ZAŠTO slavimo Dan državnosti

Piše: Božena Malekoci-Oletić

stavi

PROMOCIJA NOVIH majstora s obrtničkom diplomom

Majstorski ispit položilo

16 Međimuraca

- U Obrtničkoj komori Međimurske županije ispit je položilo i 6 kandidata iz Varaždinske županije, jedna kandidatkinja iz Splita i po jedan kandidat iz Zagreba i Njemačke

Majstorske diplome imaju težinu u svijetu obrta te otvaraju nove i veće mogućnosti napredovanja, ali i dosezanje ciljeva u samostalnom vođenju posla. Velik interes koji vlada za polaganje ispita u Obrtničkoj komori Međimurske županije svjedoči o renomeu koji uživamo kao najaktivnija podružnica u Hrvatskoj, istaknuo je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije na podjeli majstorskih diploma novopečenim majstorima.

Majstorski ispit kod nas 345 eura, a u Sloveniji 1925 eura

vima ispitnih komisija što sudjeluju u organizaciji i provedbi majstorskih ispita u čak 33 zanimanja i to za naknadu koja se nije mijenjala godinama.

Ne zato što mi to ne želimo, nego zato što cijenu majstorskog ispita određuje nadležno Ministarstvo gospodarstva i unatoč našoj inicijativi da se adekvatno vrednuje i rad komisija i sam majstorski ispit, do danas se ništa nije dogodilo.

Cijena polaganja majstorskog ispita je ista već više od 20 godina, iako su svi troškovi organizacije višestruko porasli.

Naglasio je: - Uzimajući ove činjenice u obzir, pravo

je čudo da se profesionalnost i kvaliteta rada naše stručne službe i članova komisije stalno povećava, unatoč tome što je njihov rad podcijenjen. Usporedio je: - Dovoljno je da pogledamo u susjednu Sloveniju u kojoj je cijena majstorskog ispita 1925 eura, a kod nas svega 345 eura, odnosno čak skoro 6 puta više, nego kod hrvatskih kolega.

Nameće se pitanje: - Znači li to da se znanje i rad hrvatskih majstora cijeni 6 puta manje nego onih u susjedstvu, naglasio je predsjednik Dražen Novak.

Upozorio je da će uskoro biti teško naći kandidate za majstorske komisije, zbog

toga što ministarstvo ne diže cijenu ispita.

Diplome majstora obrtnika dobilo je 16 kandidata iz Međimurske županije, 6 kandidata iz Varaždinske županije i po jedan kandidat iz Splitsko-dalmatinske županije, Zagreba i Njemačke.

Nisu svi došli na svečanost podjele jer majstori su toliko traženi da neki nisu mogli po diplomu zbog posla

Tko su novi majstori s diplomom Novopečeni majstori s diplomom su: Tomislav Štriga, autolakirer iz Ljubeščice, Luka Vugrinec, autoserviser iz Grede i Filip Friščić, elektroinstalater iz Donjeg Vidovca.

županija

Majstori fasaderi su: Nino Drvoderić iz Dekanovca, Filip Vrtarić iz Merhatovca i Pero Đerek iz Geretsrieda u Njemačkoj. Majstorica frizerka je Ivana Frlin iz Železne Gore. Instalateri grijanja i klimatizacije su Marko Šavora iz Preloga i Filip Tkalčec iz Leskovca. Majstorica kozmetičarka je Viktorija Goričanec iz Male Subotice.

Majstori krojači ženske odjeće su Marija Bulić iz Splita i Milivoj Varga iz Gornjeg Kraljevca.

Majstori kuhari su Klaudija Lončar iz Brodarovca,

Amos Novak iz Dragoslavca, Nino Purić iz Turčišća i Ivana Šaravanja Pijanac iz Selnika. Majstor limar je Jasenko Vidović iz Mihovljana. Očne optičarke su: Paula Gudlin iz Goričana i Marina Putica iz Zagreba. Majstor soboslikar-ličilac je Franjo Šafarić iz Slakovca, majstor stolar je Tino Novak iz Podturna. Majstor tapetar je Mario Kocijan iz Poljane Biškupečke. Majstori tokari su: Luka Novak iz Železne

22. DANI ČREŠANJ VA LOVRANE, 15.06.2024. Dani trešanja u Lovranu nude bogato kulturno i gastronomsko iskustvo, obogaćeno lokalnom kuhinjom, glazbom i raznovrsnim događanjima.

Obrtnici s majstorskim diplomama

Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore MŽ: Za polaganje majstorskih ispita vlada veliki interes i iz drugih

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Prvi zakon o umjetnoj inteligenciji u svijetu

Uprijateljice Nere

hororima

se povezuPortreti su više

Zato se nisam ni fakultet. Ove godine da želim ići na uspjela sam u tome, u razgovoru

slobodno vrijeme voli različitih žanrova, obožava klasike na jeziku. najviše voli navečer, noć i oko nje je crta i ilustracije

Sav svoj fokus ilustracije za svog sumještaŠardija, koja bi biti ukoričena svjetlo dana

utorak, 21. svibnja, Vijeće Europske unije prvo je u svijetu donijelo Akt o umjetnoj inteligenciji, čime započinje razvoj globalnog standarda i regulacija novih tehnologija. Prije toga je 13. ožujka izglasan isti zakon u Europskom parlamentu.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Belgijski državni tajnik za digitalizaciju Mathieu Michel je donošenje Akta prokomentirao riječima: - Ovaj zakon, prvi takve vrste u svijetu, prekretnica je za EU, a odnosi se na globalne tehnološke izazove koji stvaraju prilike za naša društva i gospodarstva. Dva su osnovna razloga EU-a za donošenje ovog zakona: poticanje razvoja na tržištu i lakše ulaganje u inovacije, što je do sada bilo podložno nesigurnostima te poštovanje temeljnih ljudskih prava.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Prema principu rizika novi zakon razlikuje četiri vrste umjetne inteligencije. Najjednostavniji modeli umjetne inteligencije poput igrica ili različitih filtera za SPAM i slično morat će zadovoljiti tek osnovne propise o umjetnoj inteligenciji. No svi drugi oblici umjetne inteligencije vrednovat će se prema rizičnosti i štetama koju mogu napraviti društvu. U skladu s tim, dijelit će se u određene kategorije rizika, od kojih svaki stupanj rizika ima niz zahtjeva i obveza prije odobrenja za stavljanje na tržište EU-a.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Za neke pak visokorizične kategorije umjetne inteligencije postojat će izuzeća uz posebna dopuštenja, tako u vojnoj industriji i istraživačkim ustanovama. Cilj je da EU ne zaostane za onima koji još neće imati takve propise. S ocjenom rizika umjetne inteligencije u vezi je i zakon o kibernetičkoj sigurnosti koji je već stupio na snagu u Hrvatskoj. Prvim europskim zakonom o umjetnoj inteligenciji zabranjeni su sustavi

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve. Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

umjetne inteligencije koji utječu na temeljna ljudska prava i zaštitu privatnosti pojedinca. Zbog toga su unaprijed zabranjeni svi sustavi umjetne inteligencije koji na bilo koji način vrednuju osobe po rodnom identitetu, rasi, etničkoj pripadnosti, seksualnom opredjeljenju, državljanstvu, vjeroispovjesti, migracijskom statusu, rodu i slično. Tako na primjer, neprihvatljivo je ili zabranjeno pohranjivanje fotografija prikaza lica s interneta ili snimaka CCTV-a, zatim snimaka u kojima se prepoznaju emocije na radnom mjestu ili u školama, ali i policijsko djelovanje na profiliranju osobe. Kako će to u praksi funkcionirati, tek će se vidjeti. U skladu s tim, zakon će se vjerojatno dopunjavati ili mijenjati. Važna je i zakonska odredba prema kojoj će građani moći podnositi pritužbe na sustave AI-ja ako ocijene da ugrožavaju njihova prava.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

U zakonu je predviđeno formiranje nekoliko novih tijela radi kontrole provođenja, ponajprije ureda za umjetnu inteligenciju u okviru Europske komisije, a također i uspostava znanstvenog panela neovisnih stručnjaka kao savjetodavnog tijela u provedbi zakona. Jasno je da će se zakon primjenjivati samo na području Europske unije, odnosno na području koje pokriva zakonodavstvo. No svi koji će željeti ući na tržište EU-a sa svojim proizvodima morat će ga poštovati. To u praksi znači da će i drugi veliki sustavi ili ekonomski i politički blokovi država morati uskoro donijeti slične propise, ponajprije SAD, Kina i Indija.

VARAŽDINU,

specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

preselila u nove prostore u Perivoju Zrinskih

Konačno svoji na svome

Od prošlog tjedna, točnije 18. svibnja, čakovečka Udruga umirovljenika ima novu adresu. Naime, iz postojećih prostorija u sklopu Doma za starije i nemoćne osobe presila se u Perivoj Zrinskih i to u preuređene prostore stare trafostanice.

Riječ je o ljepšoj i atraktivnijoj lokaciji, također u samom središtu grada, gdje se može u miru i hladovini sjediti vani na klupama, popiti kavicu i u miru dijeliti s kolegama zajedničke boljke i radosti.

- Zahvaljujemo što smo uz razumijevanje Grada Čakov-

ca i Gradskog kotara Zapad svoj novi dom pronašli upravo ovdje, rekla je, između ostaloga, predsjednica Udruge umirovljenika Grada Čakovca Franciska Ćetković na samom otvorenju.

Novi će im prostori, dodala je, služiti za rad udruge, ali i kao mjesto susreta i druženja. Prostorije su obnovljene, u njima ima dovoljno mjesta te je ovo pravi novi početak za udrugu.

Zahvalila se i Međimurskoj županiji i GKP-u Čakom koji im inače pomažu u njihovim aktivnostima i planovima.

- Konačno smo nakon 30 i više godina dobili prostor od oko 61 kvadratnog metra i svi smo naravno presretni, istaknula je prva čakovečka umirovljenica.

Do sada su u odrađivanju svojih planiranih aktivnosti, kako je rekla, hodali okolo i tražili slobodne prostore od Gradske knjižnice preko Obiteljskog centra na dalje.

Nije da će im novi prostori biti dostatni za sve, ali će im ipak biti dovoljni za održavanje velikog dijela zacrtanog programa. Naime, udruga trenutno broji 1700 članova s time da im se članstvo

Uvođenje daljinskog očitanja vodomjera na području Čakovca - jug

Međimurske vode obavještavaju cijenjene korisnike da će početkom lipnja nastaviti daljnju implementaciju 1. faze daljinskog očitanja vodomjera. Idućih nekoliko mjeseci korisnicima vodnih usluga s područja južnog dijela Čakovca ugrađivat će se radio moduli s daljinskim prijenosom podataka, odnosno vršit će se zamjena vodomjera s onima prilagođenim za daljinsko očitanje. Ovaj postupak će biti za korisnike besplatan, a uspostavom daljinskog očitanja

bit će omogućeno očitanje vodomjera po principu „walk-by“ ili „drive-by“ ručnim terminalom djelatnika Međimurskih voda. Ovakvim načinom očitanja izbjeći će se potreba za ulaskom u stan ili dvorište korisnika, a ujedno se potreba za procjenom potrošnje u potpunosti eliminira. Redovitim mjesečnim očitanjem korisnici će lakše pratiti i kontrolirati svoju potrošnju vode, te će na vrijeme moći reagirati u slučaju povećane potrošnje

neprestano povećava. Da je tome tako, govori i brojka od 209 novoregistriranih članova samo ove godine, a tek je polovica 2024. godine. Shodno tim brojkama, našalila se, trebao bi im cijeli park. - Nakon godina traženja primjerenog rješenja za smještaj vaše udruge, vjerujem da smo pronašli najbolji prostor u kojem ćete moći raditi, djelovati i osmišljavati nove projekte, rekla je Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca.

Dodala je kako su umirovljeničke udruge, a među njima se ističe upravo čakovečka, među najaktivnijima u gradu, te gotovo da nema događanja u kojem na ovaj ili onaj način ne sudjeluju. Stoga su im ovi prostori svojevrsna zahvala za sve što su tijekom svog radnog vijeka učinili za grad. Njihove pak se aktivnosti kreću od organiziranja izleta, akcija poput kontrole šećera i masnoća u krvi te krvnog tlaka, pa do različitih grupnih aktivnosti poput druženja, plesanja, sudjelovanja na sve popularnijim kvizovima… I do sada su puno toga organizirali i radili, a s novim prostorima to će se sve samo još povećati i pojačati. (vv, foto: Z. Vrzan)

ili kvara. Stoga molimo sve korisnike s područja čakovečkog juga da djelatnicima Međimurskih voda, omoguće pristup vodomjernom oknu s ciljem montaže radio modula, odnosno ugradnje vodomjera s modulom. Vaše Međimurske vode

ČAKOVEČKA UDRUGA umirovljenika

Franciska Ćetković, predsjednica umirovljenika u nove prostore unosi i novi kućni red

Stara trafostanica novi je dom umirovljenika

NK GRANIČAR Novakovec opet na meti lopova

Kome je sfalilo osam metara ograde?

Nepoznati počinitelji, najvjerojatnije preko noći, odrezali su i odnijeli

osam metara metalne ograde koja okružuje jedan od najljepših terena u Međimurju

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

Prošlog je tjedna ljude iz Nogometnog kluba Graničar iz Novakovca dočekalo neugodno iznenađenje. Nepoznati lopovi, najvjerojatnije preko noći, odrezali su i odnijeli osam metara metalne ograde koja okružuje jedan od naj-

Osam metara ograde je preko noći “nestalo”

ljepših terena u Međimurju. Metalna ograda dužine osam metara precizno je odrezana na dijelu između glavnog i pomoćnog igrališta smještenog između ribnjaka ŠRD-a Ostriž i šume Drvarijum. Kako je sam sportski teren u blizini šume, pomalo udaljen od sela, nedavno je postavljen videonadzor, no on ne pokriva dio terena gdje se dogodila krađa. Već su prije sva vrata i prozore na klup-

8m

skim prostorijama zaštitili metalnim rešetkama, jer bi u protivnom stalno imali provale.

O krađi smo popričali s predsjednikom kluba Josipom Zorčecom koji nam je rekao da ovo nije prva provala u klub.

- Pred četiri godine imali smo zadnju provalu u klub, a onda se dogodila ova bizarna krađa ograde. Dolaskom na trening uočili

OPLJAČKALI stari Odjel psihijatrije ŽB-a Čakovec

smo da fali jedan dio ograde te odmah pozvali policiju. Materijalna šteta iznosi otprilike 800 eura, a vidljivo je da su lopovi svjesno došli baš po osam metara ograde. Baš me zanima što će učiniti s njom i kamo će je postaviti.

Tužno je kada vidiš da netko tvoj trud i rad uopće ne cijeni već ti stalno nastoji naštetiti, rekao nam je Zorčec.

Uhićeni lopovi metalnih slavina i radijatora

Čakovečki policajci dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 31-godišnjakom i 48-godišnjakom utvrdili su počinitelje kaznenog djela teške krađe. Sumnja se kako je, početkom ožujka ove godine, gore spomenuti dvojac provalio u prostorije zgrade bivšeg Odjela psihijatrije Županijske bolnice u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Čakovcu. Nakon provale iz prostorija Odjela koji više nije u funkciji, počinitelji su ukrali 30-ak metalnih slavina za vodu, 10-ak metalnih radijatora i nekoliko inox sudopera. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura. Jednog od počinitelja na mjestu zločina uočio je 42-godišnji djelatnik bolnice te ga zadržao do dolaska policijskih službenika. Protiv dvojice osumnjičenika zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd) Stara zgrada psihijatrije

ČAKOVEC Žene krale odjeću i obuću

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 32-godišnjakinja i 35-godišnjakinja počinile produljeno kazneno djelo krađe. Naime, počiniteljice su sredinom svibnja u dvama navratima iz trgovine u sklopu trgovačkog centra u Ulici 34. inženjerijske bojne u

NEDELIŠĆE

Čakovcu, ukrale raznu odjeću i obuću u vrijednosti nešto većoj od 300 eura. Protiv 32-godišnjakinje i 35-godišnjakinje zbog počinjenja produljenog kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

S 2,3 promila pao s mopeda i ozlijedio se

Protekli vikend 47-godišnjak je malo pretjerao s alkoholom. Umjesto da kući ode pješice ili da ga netko odveze doma, odlučio se na vožnju mopedom. Pod utjecajem alkohola 2,30 g/kg te za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta (utvrđena zdravstvena nesposobnost)

Prvomajskom ulicom vozio se na mopedu. Dolaskom do raskrižja započeo je skretati

ulijevo prema Ulici Vladimira Nazora te je bočnim dijelom mopeda udario je u rubni kamen nogostupa. Pritom se moped prevrnuo, dok je vozač pao na nogostup. Ozlijeđeni 47-godišnjak vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć, dok će se ozljede naknadno okvalificirati. (rd)

PREVARE na društvenim mrežama Žena ostala bez 540 eura!

Preloški policajci 21. svibnja zaprimili su prijavu 36-godišnjakinje koja je na jednoj od društvenih mreža naišla na oglas u kojem se nude pozajmice. Nakon otvaranja oglasa upisala je svoje osobne podatke te podatke bankovne kartice sa sigurnosnim brojem, tzv. CVV-om. Potom je na mobitel zaprimila poziv nepoznate osobe koja joj je rekla neka putem mobilne bankovne aplikacije potvrdi nalog za plaćanje u iznosu od 540 eura, što je i učinila, a potom je nepoznata osoba prekinula komunikaciju. Nešto kasnije oštećena je zaprimila poziv službenika banke u kojoj ima otvoren račun te joj je tom prilikom objašnjeno da se najvjerojatnije radi o prijevari te da je potrebno blokirati račun. Nakon blokiranja

DONJI KRALJEVEC Ukrao novac

Tijekom noći s petka na subotu (17./18. svibnja 2024.) u Donjem Kraljevcu, nepoznati počinitelj provalio je u trgovinu rezervnih dijelova za traktore i poljoprivrednu mehanizaciju, u vlasništvu trgovačkog društva iz Novog Sela Rok. Iz

bankovnog računa događaj je prijavila i policiji. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela računalne prijevare podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, dok se kriminalistička istraživanja nastavljaju.

Iz PU međimurske upozoravaju sve građane da prije nego što podijele svoje osobne podatke, kao što su broj osobne iskaznice i kartice bankovnog računa, putem interneta ili telefona, dobro provjere vjerodostojnost izvora kome povjeravaju svoje osobne podatke. Ako ste ih već dali i pritom primijetili da ste pokradeni, odmah putem banke blokirajte bankovni račun te događaj prijavite policiji na 192. Ne sramite se, već pomozite da se to ne dogodi drugima. (rd)

različitih prostorija ukraden je novac, a materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja će se, zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Josip Zorčec, predsjednik NK Graničar (N)

našla se na udaru lopova

KNJIŽNICA NIKOLA Zrinski Čakovec

Otvoren je Zeleni ormar u Knjižnici Nikola Zrinski Čakovec u suradnji s Javnom ustanovom za zaštitu prirode. U njemu je “zeleno” štivo.

Zeleni ormar u knjižnici važan nam je iz dvaju razloga, kazala je Sandra Mikac, knjižničarka.

- Prvi je taj što Knjižnica Nikola Zrinski nosi status zelene knjižnice jer je svojim aktivnostima i programima doprinijela

razvijanju zelene misli, a drugi razlog je što se njime razvijaju spone i mostovi s Javnom Ustanovom koja brine o zaštiti prirode. Iz njihova rada postoji velik broj publikacija koje izdaju i time nadopunjuju naše police s adekvatnim temama s područja zaštite prirode u Međimurju, kazala je. Zbog ovih dvaju razloga na polici će biti izložena sva izdanja Međimurske prirode – Javne

ustanove za zaštitu prirode, sva izdanja naslova tematski vezana za Međimurje, knjige o zaštiti prirode i ekologiji u Hrvatskoj, biljni i životinjski svijet, planine u Hrvatskoj, održivi razvoj, zaštitu okoliša, klimatske promjene. I dodala je da postoji velika potražnja za tim knjigama. Time će knjižnica zadržati status zelene knjižnice. Ideja o postavljanju zelenog ormara s knjigama koje

misle zeleno proizašla je iz razgovora nakon otvaranja jedne izložbe o leptirima 2021. godine u suradnji sa Sinišom Golubom, ravnateljem Međimurske prirode, podsjetila je Sandra Mikac, knjižničarka.

Simboličnom otvorenju bila je nazočna i gradonačelnica Ljerka Cividini koja je kazala da unatoč digitalnim medijima knjiga ima neprocjenjivu vrijednost. (BMO)

ČESTITKA GRADONAČELNICE Grada Čakovca povodom Dana državnosti

Dan državnosti je dan ponosa i sjećanja

„Poštovani stanovnici Čakovca i Međimurja!

Među brojim značajnim datumima s kraja proteklog stoljeća, 30. svibnja 1990. godine zapisan je kao dan kad je po prvi put u povijesti konstituiran saziv Hrvatskog sabora izabran na demokratskim i neposrednim izborima. Bio je to kamen temeljac naše državnosti, dan kada smo napokon ostvarili dugogodišnji san o slobodi i nezavisnosti.

Dan državnosti je dan ponosa i sjećanja. Ponosni smo na našu bogatu povijest i kulturu, na našu prirodu i na naše ljude. Sjećamo se svih onih koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske, i onih koji su danas na straži naše domovine.

Ali Dan državnosti je i praznik usmjerenosti ka budućnosti. Nastavimo graditi bolju Hrvatsku za sve nas. Hrvatsku u kojoj će vladati pravda i jednakost, u kojoj će svako imati šanse za napredak. Hrvatsku koja će biti cijenjena članica europske i svjetske zajednice slobodnih zemalja!. Sretan vam Dan državnosti!

gradonačelnica

Grada Čakovca

Ljerka Cividini

Sandra Mikac, knjižničarka, Nives Kolarić Strah, pročelnica u MŽ, Ljerka Cividini, gradonačelnica i Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove ispred Zelenog ormara

SREdIŠTE mEĐImURJA slavi Dan grada

Čakovec je danas bolji grad nego što je to bio prije tri godine

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlako Vrzan

- Dan Grada prilika je da se pobroji sve ono što se radilo unatrag godinu dana, odnosno od posljednjeg obilježavanja Dana. Što se sve napravilo, a što se eventualno prolongiralo?

- U ovih 365 dana napravilo se uistinu mnogo. Od onog vidljivog, poput primjerice uređenja Ulice dr. Ivana Novaka u Čakovcu, Prvomajske ulice u Mihovljanu, obnovljenih domova u Krištanovcu ili Slemenicama, nove javne rasvjete, uređenih pješačko-biciklističkih staza, pa sve do onog što se prema van ne vidi. Ono što smatram vrlo važnim je činjenica da smo vratili sve dugove i zatvorili sve dubioze koje je ostavila prethodna vlast. To nam danas omogućuje da u nove planove i investicije ulazimo bez opterećenja, ali i da obveze plaćamo na vrijeme. Još je važnije to da unatoč tom naslijeđenom manjku, ulaganja i investicije nisu stale, već

U ovu godinu Grad je ušao neopterećen dugovima iz prošlosti, rezultati se već vide

naprotiv. Od sredine 2021. godine do danas izradili smo projektnu dokumentaciju ili imamo otvorene projekte u ukupnoj vrijednosti od oko 66 milijuna eura. Za ilustraciju, naš godišnji proračun danas iznosi 74 milijuna eura.

Prolongirali nismo ništa, sve što smo najavljivali je u nekoj fazi realizacije, no ne ovisi sve o nama, već i o ministarstvima, procedurama javne nabave i slično.

- Grad i Županija konačno dišu zajedno. Koliko je ta sinergija doprinijela napretku Čakovca?

- Gledajte, vrlo jasno od samih početaka govorim da bez suradnje svih nema napretka. Od početka mandata otvarala sam vrata, tražila dodatne izvore financiranja i inicirala suradnju oko stvari koje su od interesa cijele zajednice. Najbolji primjer je izgradnja Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra u Čakovcu, koji gradimo zahvaljujući suradnji ministarstava, grada i županije. Zajedno sa županijom, a škola za djecu s teškoćama

ČESTITKA povodom Dana grada Čakovca

Čakovec je moderni grad okrenut budućnosti

Poštovane Čakovčanke i Čakovčani!

Tog davnog 29. svibnja 1579. godine, kad je grof Juraj IV. Zrinski dao naselju ispod tvrđave status trgovišta, započinje priča o našem gradu. Čakovec je moderni grad, koji se ponosi svojom prošlošću, koji danas svojim stanovnicima osigurava brojne mogućnosti te koji je okrenut budućnosti. Put koji su naši preci prešli u ta četiri i pol stoljeća, nije bio lagan, no zahvaljujući njima, u naslijeđe smo dobili grad koji volimo i kojim se ponosimo. Ne postoji grad bez ljudi. Čakovec ima sreću što njegovi stanovnici vole svoj grad i aktivno sudjeluju u njegovu razvoju. Zajedno se radujemo uspjesima naših sportaša, gospodarstvenika i znanstvenika, pomažemo kad je naša pomoć potrebna

te se trudimo kako bi naš zajednički dom bio još bolji. Upravo zbog svih nas svako ulaganje u obrazovanje, poticanje gospodarskog razvoja, obnavljanje i gradnju cesta, parkova i trgova, rad udruga te sadržaje namijenjene javnom životu ima smisla. Živimo u svijetu koji se stalno mijenja i u kojem ne nedostaje izazova svih vrsta. Upravo zbog Čakovčanki i Čakovčana, ne strahujem za budućnost našeg grada. Svaka generacija u povijesti ostavila je neki trag. Sigurna sam da ćemo i mi zajedno iza sebe ostaviti grad u kojem će i dalje biti lijepo živjeti!

Svima nama želim sretan Dan grada Čakovca!

gradonačelnica

Grada Čakovca

Ljerka Cividini

projekt je koji se tiče svih Međimuraca, pregovarali smo s ministarstvima te na kraju uspjeli. Ova ranjiva skupina iduće godine dobit će prostore i uvjete primjerene današnjem vremenu. No, još je mnogo toga što zajedno radimo. Surađivali smo u obnovi parkova, Eko bridge je bio jedan zajednički projekt, uskoro kreće zajednička obnova parka ispred Doma za starije i nemoćne, gradit će se novi perivoj iza bivše vojarne. S druge strane, mi se uključujemo u projekte koji se provode u našoj bolnici i srednjim školama, ali i sufinanciramo projekte u drugim općinama koje koriste Čakovčani. Ta suradnja nije politički, već zdravorazumski motivirana. I njima i nama u opisu je posla da podižemo kvalitetu života svih građana, a zajedno možemo više nego sami.

Naravno, i s druge strane trebate imati osobu koja tako razmišlja, a župan je valjda u svoja tri mandata dokazao da je spreman za suradnju.

- Što stanovnike grada čeka u narednom razdoblju?

- Do kraja ove godine dobit ćemo dva dograđena dječja vrtića s prostorom za ukupno 4 skupine. Počet će gradnja novog vrtića na Jugu, a dok se ti projekti završe, sva djeca s gradskog područja imat će mjesto u jasličkim ili vrtićkim skupinama. U “niskom startu“ očekujemo pokretanje ITU mehanizma za koji imamo spremne projekte uređenja Trga Republike i SRC-a Mladost. Čekamo odluku ministarstva za dogradnju II. osnovne škole Čakovec te gradnju nove škole u sjevernom dijelu grada. Naime, napravljen je Urbanistički plan uređenja, otkupljeno potrebno zemljište, a na temelju idejnog rješenja od Ministarstva znanosti i obrazovanja zatražena je suglasnost. Vjerujem kako će uskoro i biti ishođena kako bi se mogao izraditi glavni projekt i do 30. srpnja ove godine prijaviti na Nacionalni program oporavka i otpornosti za izgradnju

nove škole. Nakon završetka rekonstrukcije prometnice prema Novom Selu Rok i kružnog raskrižja na Stjepana Radića, strojevi se sele u središte gdje će se urediti novo raskrižje na sjecištu Mažuranićeve i Masarykove. Obavljat će se komunalna infrastruktura u kvartu iza Hotela Park, a najesen nastavljamo i s projektom ozelenjivanja grada, kao i s obnovom i izgradnjom nove javne rasvjete u Ulici 34. inženjerijske bojne, Zrinsko-frankopanskoj i Vukovarskoj ulici. Nastavit će se i ulaganja u mjesnim odborima na području Grada, s ciljem poboljšanja kvalitete života svih građana.

- Građani zamjeraju pustoš u središtu Grada? Što se radi po tom pitanju?

- Odlazak trgovačkih i uslužnih sadržaja iz središta proces je s kojim se susreću i bore mnogi gradovi. Iako svaki od njih ima svoje specifičnosti, svima je zajedničko to što su se promijenile potrošačke navike, kupujemo u trgovačkim centrima i preko interneta. Tehnologija je mnoge obrte učinila zastarjelima, a cijena najma odvraća mnoge koji bi možda svoje trgovine otvarali u centru grada.

Grad Čakovec vlasnik je samo nekolicine poslovnih prostora u centru te ne možemo direktno upravljati cijenom najma.

Ono što možemo i što radimo je organizacijom i sufinanciranjem brojnih društvenih događanja dovoditi ljude u centar. Ulažemo i u obnovu, kreće projekt obnove pročelja, uredit ćemo Trg Republike, a već ranije smanjili smo vremensko razdoblje naplate parkiranja.

Sve to zajedno trebalo bi preokrenuti trendove, a nadam se da će i vlasnici poslovnih prostora uvidjeti da visoka cijena najma dugoročno nije održiva.

- Bliži se kraj mandata. Koliko ste zadovoljni postignutim i što Vam je ostala neostvarena želja?

- Mislim da kad građani usporede gdje je i kako izgleda grad danas, sa stanjem od prije tri godine, vide da je situacija bolja. Ozelenju-

jemo grad, samo ove godine posadit ćemo preko tisuću novih stabala. Obnavljamo i gradimo prometnice čime direktno utječemo na sigurnost i protočnost prometa. Grade se nove škole i vrtići, izrađujemo projektnu dokumentaciju za projekte koji su dugo bili samo želja. Grad je konačno za investicije počeo ozbiljnije koristiti europske fondove. Više smo nego udvostručili ulaganja u sport, kulturu i društveni život. Dodajmo tome da danas grad više nema dospjelih neplaćenih obveza.

Uvijek se može bolje, a svaki završeni projekt otvara mogućnost za provedbu novih. Željela bih da iz pete ubacimo u šestu brzinu te u potpunosti iskoristimo novac koji nam je na raspolaganju. Komunalni i društveni standard kod nas je visok, no može i treba biti još viši, prvenstveno zbog nas građana.

- Poruka sugrađanima povodom Dana Grada?

- Ove godine obilježavamo 445 godina od dobivanja statusa trgovišta te 30 godina postojanja Grada Čakovca u sadašnjim okvirima. Čakovec je mali grad po broju stanovnika, no velik po postignućima i mogućnostima koja su na raspolaganju njegovim građanima.

To nije zasluga pojedinca, neke stranke, grupe građana. Za današnji Čakovec, koji je ugodna sredina za život i rad te koji je u mnogočemu u nacionalnom vrhu, zaslužni su isključivo građani. Smatram da su oni najveća vrijednost koju imamo.

Svi mi zajedno činimo grad uspješnim, a prilike koje imamo, brojnim i velikim. Ponosna sam što sam gradonačelnica grada u kojem žive ljudi kojima nije teško zasukati rukave, razmjenjivati ideje i zanemariti razlike kad je u pitanju opći interes.

Upravo je naš mentalitet i takav odnos prema zajedničkom jamstvo da će Čakovec i u budućnosti biti grad u kojem je lijepo i sigurno živjeti!

Drage sugrađanke i sugrađani, sretan vam Dan grada Čakovca!

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca

RAZGOVOR s Franjom Lehkecom uz Dan općine Strahoninec

Mještanima nudimo više od dolaska s posla i odlaska u spavaonice

Uz krov nad glavom i posao, mlade obitelji trebaju imati i mjesto u vrtiću kako bi oba roditelja mogla raditi. Tek kad se zadovolje svi ti uvjeti, uz mogućnost kvalitetnog društvenog života, ispunjeni su uvjeti da ostanu i nastave živjeti u svom kraju, ističe načelnik

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

UOpćini Strahoninec već nekoliko dana vlada svečarsko raspoloženje koje će kulminirati 21. svibnja svečanom sjednicom tamošnjeg Općinskog vijeća.

Naime, tog je datuma

Dan Općine kao spomen na prvu konstituirajuću sjednicu Općinskog vijeća 1997. godine. Bit će to prilika da se mještani podsjete na sve ono što se radilo proteklih godinu dana i naravno, što ih sve očekuje u narednom razdoblju.

- Dan Općine prilika je da se podvuče crta ispod minulog razdoblja. Što se sve napravilo, a što se eventualno prolongiralo?

- Kako bismo se suočili s demografskim izazovima, aktivno radimo na uređenju stambenih zona.

Tako smo unatrag godinu dana uredili stambenu zonu u nastavku Ulice Josipa Bajkovca te u Međimurskoj i Vrtnoj ulici.

Stvaramo okruženje koje potiče sreću, zdrav razvoj i aktivno sudjelovanje mladih, no isto tako ne zaboravljamo i ostale mještane pa nastojimo djelovati na svim područjima kako bi svima pružali podršku te zajedno izgradili snažnu i povezanu zajednicu

U tim ulicama napravljen je prvi sloj asfalta, izgrađena cestovna javna rasvjeta, no još nije potpuno komunalno uređena. Potrebno je dovršiti cestovnu infrastrukturu i izgraditi pješačke staze što su nam ujedno i planovi za dalje. Nastavno na uređenje stambenih zona i pozitivan prirast postoji potreba za proširenjem prostora i povećanjem kapaciteta Dječjeg vrtića Suncokret. Početkom ove godine započela je još jedna dogradnja Dječjeg vrtića Suncokret (vrijednost radova 620.707,20 eura). Usporedbe radi, prva dogradnja bila je 2019. godine (dana 27. rujna 2019. godine svečano smo otvorili dograđeni dio vrtića Suncokret).

Općini Strahoninec dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 60.000 eura za tri projekta: Transformacija Urbanističkog plana uređenja područja između ulica Žrtava fašizma i J. H. Zdelara u Strahonincu, Transformacija Urbanističkog plana uređenja područja južno od Prvomajske ulice u Strahonincu, Izrada prostornoga plana uređenja Općine Strahoninec nove generacije. U planu je projekt Rekonstrukcija Poljske ulice u Strahonincu koji je prijavljen na poziv unutar intervencije 73.13. potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima iz strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027., zatim sanacija i uređenje kapele Marije Pomoćnice u Strahonincu za koji je projekt Ministarstvo kulture i medija

u sklopu javnog poziva po Programu zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara u 2024. godini odobrilo Općini Strahoninec 28.500 eura bespovratnih sredstava, izgradnja pješačkih staza u postojećim ulicama, izgradnja punionice za električna vozila, izgradnja sportskog rekreacijskog parka (Prikupljaju se informacije koje su potrebne Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao prvi korak u postupku pripreme javnog poziva za su�inanciranje ITU projekata).

- Strahoninec je poznat kao Općina koja privlači

mlade ljude. Što je to što ih privlači?

- Postoji nekoliko faktora koji privlače mlade ljude u našu Općinu kao pristupačno stanovanje, blizina urbanog središta, ali ipak mirnije i prijateljsko okruženje izvan gradske užurbanosti. U Strahoninec doseljavaju i svoj dom u novom kvartu stvaraju mnoge mlade obitelji, ali u Općini Strahoninec su prepoznali da to nije dovoljno. Mlade obitelji osim što trebaju svoj krov nad glavom i posao, trebaju imati i raspoloživo mjesto u vrtiću kako bi oba roditelja mogla raditi. Tek kad se zadovolje

svi ti uvjeti, uz mogućnost kvalitetnog društvenog života, ispunjeni su uvjeti da mladi ostanu i nastave živjeti u svom kraju. Strahoninec se i dogradnjom vrtića bori da se mladima učini privlačnim za život. U proračunu Općine Strahoninec za su�inanciranje djece polaznika vrtića i jaslica s područja Općine kao i su�inanciranje djece koja su smještena u vanjskim vrtićima, osigurana su sredstva u iznosu od 274.000 eura. Općina su�inancira 50 % ekonomske cijene vrtića, dok preostalih 50 % �inanciraju roditelji. Uz to ulažemo u dogradnju i rekonstrukciju vrtića, čime ćemo proširiti prostor i povećati kapacitet za još 3 odgojne skupine. Drugim riječima, posvećeni smo stvaranju podržavajućeg okruženja koji potiče sreću, zdrav razvoj i aktivno sudjelovanje mladih, a sve u suradnji s OŠ Strahoninec i Dječjim vrtićem Suncokret, no isto tako ne zaboravljamo i ostale skupine mještana već nastojimo aktivno djelovati na svim područjima kako bi svojim mještanima pružali podršku u svim životnim situacijama i zajedno izgradili snažnu i povezanu zajednicu. Prvenstveno kontinuirano radimo na poboljšanju infrastrukture i otvaranju novih stambenih zona.

- Blizu ste Čakovca, je li to olakotna ili otežavajuća okolnost?

- Za nas je blizina Čakovca olakotna okolnost. Kao sjedište Međimurske županije, Čakovec nudi razne usluge, uključujući obrazovanje, zdravstvenu skrb, razvijenu industriju, trgovinu.

suradnji s OŠ Strahoninec i Dječjim vrtićem Suncokret, Općina Strahoninec izdvaja znatna sredstva za razvoj civilnog društva. Kroz različite programe i aktivnosti osigurava se socijalna integracija svih dobnih skupina mještana pružajući im prilike za druženje, rekreativne aktivnosti i pristup zdravstvenim uslugama.

- Što je vaša velika želja, odnosno što je to što Strahonincu još fali?

- Moja velika želja je prije svega dogradnja škole te izgradnja Sportskog rekreacijskog parka. Park bi se protezao na ukupnoj površini od 30.095 četvornih metara koji će se sastojati od ljetne pozornice, (am�iteatar) prostora za odmor (pametne klupe), prostora za druženje (grill roštilj), a imao bi i park stijenu za penjanje (umjetne stijene za djecu), prostor za �itness, viseće kuglane, prostor za sport kao što je tenisko igralište, mali nogomet, košarka i rekonstrukcija postojećeg dječjeg igrališta s izradom, zaštitne ograde i platoa za podizanje majge. Kad bude dovršen ovaj jedinstveni centar za rekreaciju i druženje, bit će mjesto okupljanja mještana.

Ovdje će im biti na raspolaganju mogućnosti za ispunjeno slobodno vrijeme, a roditeljima gdje će uz djecu moći provesti vrijeme u zajedničkom druženju i igri.

Djeca će također dobiti zabavne sadržaje za igru i druženje s vršnjacima.

- Pri kraju ste mandata: Ima li nešto za čim žalite ili ste zadovoljni onime što ste postigli?

- Ponosan sam na mnoge stvari koje smo postigli i na pozitivan utjecaj koji smo ostvarili, naravno, uvijek postoji prostor za poboljšanje. U tijeku je druga dogradnja dječjeg vrtića, napravljeni su temelji za dogradnju škole, otvaramo nove ulice, posvećeni smo stvaranju podržavajućeg okruženja koji potiče sreću, zdrav razvoj i aktivno sudjelovanje mladih, a sve u

Time se Općina Strahoninec svrstava u napredne sredine koje razmišljaju o sadržajima koji građanima nude više od dolaska s posla u spavaonice.

Naprotiv, Općina Strahoninec promišlja kako obogatiti društveni život svojih građana.

- Što biste htjeli poručiti svojim sumještanima uz Dan općine?

Ponosan sam što zajedno gradimo našu Općinu! Čestitam svim sumještanima Dan Općine! Neka nam ovo bude prilika koja će nas podsjeti koliko smo snažni kad djelujemo zajedno.

Franjo Lehkec, načelnik Općine Strahoninec

SVEČANOM

SJEDNICOM obilježen je Dan općine Orehovica

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Novouređeni Društveni dom u nekadašnjoj dvorani Osnovne škole u utorak je, 21. svibnja, bio mjesto održavanja svečane sjednice Općinskog vijeća povodom Dana općine Orehovica. Orehovica se tog dana prisjeća održavanja prve konstituirajuće sjednice 1997. godine.

- Mandat se bliži kraju i zato me posebno veseli što danas s vama mogu podijeliti lijepe stvari. Usponi i padovi dio su svakodnevice, a na nama je da iz nje pokušamo izvući najbolje što možemo. Zadovoljstvo naših mještana i njihova podrška mi je vjetar u leđa, ali i kritika me potiče na još intenzivniji rad.

Zato, zahvaljujem na svakom savjetu, prijedlogu i podršci, naglasila je tom prilikom načelnica Općine Dijana Čurin te dodala da je Općina na pragu završetka velikog projekta –izgradnje dječjeg vrtića, što je dokaz pozornosti koja se daje najmlađima, ali i mladim obiteljima. U Općini Orehovica je tradicija da se na svečanosti nagrađuju samo učenici koji su postigli izvrsne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima, odnosno oni koji su se svojim uspjehom našli među prvih 20. Za uspjehe nagrađeni su učenici: Franka Just, Nikol Klobučarić, Ema Krčmar, Rea Nađ, Lara Krčmar, Emili Hajdinjak, Larisa Brajković, Ana Sušec, Lorena Hrastić, Andro

Crnčec, Timon Crnčec, Elvis Ignac, Samuel Žvorc, Davor Oršuš, Pavao Šestak, Marin Plaftak, Dominik Petrina, Izabela Orsag, Ramona Novak, Niko Škoda, Ana Višnjić, Tea Novak, Vito Vurušić i Ivana Mihaljević. Pri tome nisu zaboravljeni ni njihovi mentori Ivanka Novak, Indira Valkaj, Zlatko Bacinger, Matea Herman Talaš, Tihomir Grgić, Tanja Oreški, Aleksandra Srnec i Tomislav Vrbanec koji su također primili nagrade. U ime nagrađenih učenika zahvalila je Nikol Klobučarić, u ime mentora i mentorica Aleksandra Srnec i ravnatelj Osnovne škole Branko Sušec. Svojim nastupom svečanost su obogatile članice Ansambla Pučpuljike.

SVEČANOM SJEDNICOM započeli su Dani općine Šenkovec

Nagrađeni: Novak,

- Jedina smo Općina u Međimurju koja se nalazi s Gradom Čakovcem u osmoj skupini razvijenosti, ističe načelnik Šenkovca Robert Meglić.

Piše: Luka Pongračić

Protekle srijede, 22. svibnja, u šenkovečkoj dvorani Gorčica održana je svečana sjednica u sklopu obilježavanja Dana Općine. Program su otvorili mališani iz zbora OŠ Petra Zrinskog Šenkovec izvedbom himne Republike Hrvatske, a potom su i folkloraši iz dječjeg vrtića

Ptičice izveli Šećem, šećem drotičko, Žugice, hote dimo, Cin can cvrgudan i Vrapček se ženil.

U osmoj skupini razvijenosti

Govorom se uzvanicima obratio predsjednik Općinskog vijeća Alen Lajtman, istaknuvši kako Općina zadnjih godinu dana posluje odlično, a nakon njega riječ je preuzeo Robert Meglić, načelnik Šenkovca.

- Sav naš trud i svi naši napori usmjereni su na dobrobit mještana Šenkovec. Radi

se mnogo toga, ali jasno je kako se uvijek može i mora više, a mi tome težimo. Sve te silne obnove, od vrtića pa do škola, imaju smisla ako ima tko boraviti unutra te se tome mi posvećujemo.

Ovo vrijeme puno je izazova, a prilike moramo znati stvoriti i iskoristiti. Šenkovcu puno dugujemo jer ovdje smo odlučili osnovati svoje obitelji i imamo razloga za ponos. Moramo se pohvaliti činjenicom da smo ušli u osmu skupinu razvijenosti, uz Grad Čakovec, te nas to čini jedinom takvom Općinom u Međimurju. Hvala svima što ste nam se pridružili u ovoj proslavi, ističe Meglić. Načelnik se zahvalio i Međimurskoj županiji te Gradu Čakovcu, koji iznova pomažu Općini Šenkovec provođenjem projekata, a nekoliko ih je još uvijek u pripremi. Svečanosti su prisustvovali i saborski zastupnici Boška Ban Vlahek te Predrag

Ništa bez Štefice i Josipa

Kakva bi to bila fešta u Orehovici bez bračnog para, Šte�ice i Josipa Patarčeca, pitanje je koje si postavlja svatko tko iole pohodi događanja u tom našem mjestu. Uvijek originalni, obučeni u skladu s prilikama.

Međutim, jedan moment je uvijek i iznova tu. Naravno, riječ je o orahu, simbolu Orehovice, koji je tamo čak dobio i svoj spomenik. Na svečanoj

Nagrađeno 24 učenika za izniman uspjeh

Štefica i Josip Patarčec uvijek su originalni

sjednici, prigodno obučeni na vratima Društvenog doma, dočekivali su goste. A prigodno obučeni znači da su imali svojevrsnu narodnu nošnju ili nošnju Orehovice na kojoj

se isticao, naravno, orah. No, ono što je najviše plijenilo pažnju bila je frizura Šte�ice. Ona je naime na glavi imala “krunu” od oraha. Djelić te krune krasio je i Josipov šešir.

Furdi, Radiković i Zadravec

Štromar, međimurski župan Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga te načelnici Općina Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Sveti Juraj na Bregu, Vratišinec, Selnica, Sveti Martin na Muri, a isto tako i predsjednik Općinskog vijeća Štrigova Ivan Frlin.

Nagrade najboljima dodijelili su predsjednik Općinskog vijeća Lajtman te načelnik Meglić, a ove godine nagrađeno je četvero mladih. Meri Furdi nagrađena je zbog iznimnih uspjeha u plivanju te se istaknula prošle godine u seniorskoj konkurenciji u 25 m i 200 m, Vili Novak nagrađen je za prvo mjesto na državnom natjecanju iz hrvatskog jezi-

ka, Gita Radiković nagradu je primila zbog sjajnih uspjeha i medalja u informatici, a bila je i peta na informatičkoj Olimpijadi.

Posljednja nagrađivana bila je Tia Zadravec, perspektivna boksačica koja je prošle godine osvojila srebro na europskom prvenstvu. Za kraj današnje ceremonije, Gita Radiković se u ime svih nagrađivanih za-

hvalila načelniku Megliću te poželjela svima puno sreće u daljnjem učenju.

Fešta za vikend

Proslava Dana Općine Šenkovec se nastavlja, a u petak glazbeni program otvaraju TS Žice i Cure iz centra, dok je subota rezervirana za TS Prim te Miroslava Škoru. Lokacija koncerta je igralište kod SRC Gorčica.

Nagrađeni učenici i njihovi mentori

Vili Novak, Meri Furdi, Gita Radiković i Tia Zadravec primili su općinska priznanja

SEKTOR ZA PRIPREMU, GRAĐENJE I REKONSTRUKCIJU

Odjel za imovinsko-pravne poslove

KLASA: 940-01/24-01/06

URBROJ: 345-400-420-421/164-24-08 Zagreb, 22. 05. 2024. Temeljem čl. 30. stavak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17 i 98/19) Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, objavljuju sljedeći

JAVNI OGLAS

(PONUDA ZA OTKUP ZEMLJIŠTA)

kojim se pozivaju svi vlasnici u k.o. Kuršanec radi otkupa nekretnina za potrebe zahvata:

Izgradnja Obilaznice Nedelišća i Pušćina

Hrvatske ceste d.o.o. su za navedeni zahvat ishodile slijedeću dokumentaciju:

1. Lokacijsku dozvolu KLASA: UP/I-350-05/21-01/000111, URBROJ: 531-06-02-02/03-22-0010 od 22. 03. 2022. godine, izdanu po Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprava za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja Temeljem lokacijske dozvole sačinjeni su Geodetski elaborati, te je od strane Međimurske županije, Upravni odjel za Skupštinu, opću upravu i pravne poslove, Odsjek za imovinsko- pravne poslove provedeno osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina putem nalaza i mišljenja

Izgradnja obilaznice Nedelišća i Pušćina k. o. Kuršanec

Redni broj Čes�ce za otkup zk. stanje

1

2

Čes�ce za otkup kat. stanje Površina izvlaštenja (m²)

136/148 169/3 104

136/149 169/4 494

136/150 169/5 106

136/144 168/3 64

136/145 168/4 298

imenovanih sudskih vještaka za poljoprivredu i procjenu zemljišta, te vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina (nalaz i mišljenje dostavljeni vlasnicima-posjednicima od strane Županije).

Na osnovu procjena sudskih vještaka nudi se vlasnicima nekretnina obuhvaćenih gore navedenim zahvatom slijedeća novčana naknada:

• za zemljište i objekte prema procjeni građevinskog vještaka ovisno o površini, starosti, kvaliteti i sl. i to za poljoprivredno zemljište 3,49 €/m² a za građevinsko zemljište 15,40 €/m²

• za usjeve i trajne nasade prema procjeni poljoprivrednog vještaka ovisno o površini, starosti, kulturi, kvaliteti, prinosu i ostalim agronomskim kvalitetama, a za zemljište na kome su zatečeni usjevi.

Temeljem članka 36. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21) građenje, rekon-

Izgradnja obilaznice Nedelišća i Pušćina k. o. Kuršanec Redni broj Čes�ce za otkup zk. stanje Čes�ce za otkup kat. stanje Površina izvlaštenja (m²)

strukcija i održavanje javnih cesta u interesu je Republike Hrvatske.

Hrvatske ceste d.o.o. osigurale su sredstva potrebna za otkup zemljišta i za troškove provođenje postupka izvlaštenja. Pozivaju se vlasnici nekretnina na kojima se planira predmetni zahvat da se jave u Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, (e-mail: sanja.nikic@hrvatske-ceste.hr tel: 01/4722-425, GSM: 098/480-516 od 09,00 do 15,00 h, od ponedjeljka do petka), a radi dogovora o otkupu nekretnina, odnosno da se pismeno očituju na ponudu.

Rok za prihvat ponude i sklapanje kupoprodajnih ugovora je 8 dana od objave ovoga oglasa.

Spomenuti zahvat planira se preko zemljišta u k.o. Kuršanec na području Općine Nedelišće, te se otkupljuju sljedeće nekretnine:

Hrvatske ceste d.o.o.

Izgradnja obilaznice Nedelišća i Pušćina k. o. Kuršanec Redni broj Čes�ce za otkup zk. stanje Čes�ce za otkup kat. stanje Površina izvlaštenja (m²)

27

136/171 175/4 782

16 136/170175/3173

136/172 175/2172

136/163 173/3 61

136/164 173/4 277

136/81 141/3 125

136/82 141/4 697

136/83 141/5 118

136/74 140/4 68

136/75 140/5 411

136/76 140/6 74

136/140 167/3 63

136/141 167/4 294

136/146 168/5 62 3

136/165 173/5 60

28

17

136/166 174/3 66

136/77 140/8 67

136/78 140/9 400

136/136 166/3 67

136/137 166/4 317

136/142 167/5 60 4

136/167 174/4 298

136/168 174/5 65

136/159 172/3 94

136/79 140/10 71

136/67 139/4 73

136/68 139/5 456

136/90 143/4 335

136/138 166/5 65 5 136/89 143/3 60

136/91 143/5 59 6

136/85 142/3 67 136/86 142/4 370 136/87 142/5 64 7 136/200 182/3 72 136/201 182/4 563

136/202 182/5 146 8 136/106 158/3 38 136/107 158/4 125

136/108 158/5 42

136/102 147/2 50

136/103 147/3 20

136/104 148/2 6

136/100 146/2 106 136/101 146/3 351 11 136/196 181/3 142 136/197 181/4 734

136/198 181/5 163

180/3 153

180/4 700

180/5 170

179/3 181

179/4 822 136/190 179/5 185

136/181 177/3 51 136/182 177/4 207

136/183 177/5 46

136/184 178/3 92

136/185 178/4 414 136/186 178/5 93

136/174 176/3 156

136/175 176/4 1049

136/176176/5 237

136/177176/6 414

136/178176/7 74

136/179176/8 42

18

19

20

136/160 172/4 441

136/161 172/5 97

136/152 170/3 49

136/153 170/4 228

136/154 170/5 49

136/155 171/3 44

136/156 171/4 202

136/157 171/5 43

136/129 164/3 40

136/130 164/4 190

136/131 164/5 39

136/132 165/3 38

136/133 165/4 186

136/134 165/5 39

29

136/69 139/6 81

136/70 139/8 76

136/71 139/9 462

136/72 139/10 84 30 136/63 138/3 157

136/64 138/4 962

136/52 135/2 62

136/53 135/3 403

136/54 135/4 34

136/56136/3 62

136/57 136/4 397

136/65 138/5 166 31

136/58136/5 87

136/59 137/3 57

136/122 162/4 574

21 136/121 162/3 118

136/123 162/5 117

136/60 137/4 366 136/61 137/5 63

134/2 216

134/3 790

136/118 161/4 548

22 136/117 161/3 108

136/119 161/5 114

136/204 160/3 70 136/205 160/4 346 136/206 160/5 69

136/110 159/4 134 136/111 159/5 1013

136/112 159/6 254

136/113 159/8

133/2 115

133/3 71

132/2 30

91

163/4 451

163/5

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Općina SV. MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Grad MURSKO

SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Općina SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina GORIČAN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DONJA DUBRAVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima

Međimurja čestitamo

Općina STRAHONINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina VRATIŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

FESTIVALOM PUŠIPELA otvoreno 23. po redu Urbanovo u Štrigovi

Preko 3 tisuće posjetitelja guštalo u međimurskim vinima

Bila je to i prilika da se upoznamo s radom mladih vinara i vinarki koji unose svježinu i nove ideje u međimursko vinarstvo

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

trigova je ovih dana postala centar ljubitelja vinske scene, ali i onih koji ga baš i ne vole. Naime, pokazalo se to da, volio vino ili ne, Urbanovo i Festival pušipela etablirali su se kao događaji u Međimurju koje se jednostavno ne smije propustiti. Tome u prilog ide i činjenica da je tijekom trodnevnog festivala prisustvovalo više od 3000 posjetitelja.

Sada već tradicionalno petak je rezerviran za političare, lokalne i nacionalne, ravnatelje institucija i gospodarstvenike koji stižu na svečano otvorenje. Ovog puta svečano otvoriti sam Festival čast je pripala Sunčani Glavak, trenutnoj europarlamentarki.

Nagrađeni vinari najboljih vina

Svečanosti su nazočili i Matija Posavec, župan Međimurske županije, Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan, Marko Jelić, šibensko-kninski župan, Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i mnogi drugi. – Ovaj je festival središnji dio gospodarsko-turističke manifestacije Urbanovo, koja se ove godine održava 23. put. Danas ponosno stojimo ovdje okruženi ljudima čija predanost i trud čini našu vin-

sku zajednicu tako posebnu. Kroz godine naša je udruga rasla i razvijala se. Urbanovo konstantno raste, a Festival pušipela iz godine u godinu postaje sve bolji i atraktivniji, rekao je na otvorenju Robert Horvat, predsjednik Udruge Hortus Croatiae.

Taj je dan posvećen, sada već tradicionalno, dobitnicima najznačajnih nagrada s Međunarodnog ocjenjivanja vina Štrigova 2024. Ocjenjivačka komisija na čelu s Ivanom Alpeza, šampionom ocjenjivanja proglasila je Rizling rajnski, izborna berba iz 2019. godine vinogradarske obitelji Jakopić iz Železne Gore. Šampion kvalitete u kategoriji bijelih mirnih vina je Chardonnay barrique iz 2022. godine Vinarije Cmrečnjak iz Svetog Urbana, šampion kvalitete u kategoriji mirnih vina Pušipel je Pušipel classic iz 2023. godine Vinarije Cmrečnjak iz Svetog Urbana dok je šampion kvalitete u kategoriji crnih mirnih vina je Pinot crni iz 2019. godine iz Vinarije Preiner vina iz Svetog Urbana. Titulu najboljeg vina na ovogodišnjem Festivalu Pušipela po izboru posjetitelja osvojio je traminac vinarije Hažić.

Treba nam više predikata

- Mi vinari volimo da sorta rajnski rizling jako dugo dozrijeva i da ima dugi potencijal odležavanja. Ovo je 2019.

NASTAVAK ovog vikenda

Vinari otvaraju svoje podrume

Sljedećeg vikenda od 24. do 25. svibnja počinju Otvoreni podrumi u sklopu Urbanova. Manifestacija tijekom koje će svi članovi udruge otvoriti vrata svojih vinarija posjetiteljima, ponuditi ih provjereno dobrim vinima, a uz koje su pripremljene i lokalne kulinarske poslastice. U petak će biti otvorene sljedeće vinarije: Cmrečnjak,

Dvanajščak-Kozol, Hažić, Kocijan, Kojter, Preiner i Štampar. Sljedećeg dana u subotu svoja vrata otvaraju: Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Hažić, Horvat, Kerman, Kocijan, Kojter, Kossi, Medenjak, Novak, Preiner, St. Jerome i Štampar. Detaljan program za svaku vinariju provjerite na stranici urbanovo.hr.

godina, vino je slatko, ima 85 grama šećera i 11,5 % alkohola. Ovo je vino prošle godine na Decanteru osvojilo zlato, no moja je pretpostavka da će tek za nekih pet do šest godina biti u najboljoj formi, rekao nam je vinogradar i vinar Jakopić. - S obzirom na to da se bavimo ugostiteljskom, takva vina nam trebaju da upotpunimo i proširimo ponudu. Puno takvih butelja prodamo u našem restoranu, dodaje Jakopić najavivši da je nakon pušipela i rajnskog rizliga u planu da i iz muškata naprave jedan visoki predikat.

Nisu to vina za svakodnevnu upotrebu, već za posebna slavlja. Osim predikata, trend u svijetu su lagana, svježa, niskoalkoholna i lepršava vina, a u tom smjeru idu i međimurski vinari. Treba napomenuti da je Međimurje još uvijek jedna neotvorena priča, a gosti koji dođu u Međimurje uvijek ga dožive na poseban način kroz enogastronomiju.

Zadnjih godina posebna se pažnja u Međimurju pridodaje crnim vinima. Za razliku od dalmatinskih, teških crnih vina, međimurska su laganija, a to je ono što trenutno privlači ljubitelje vinske kapljice. U tom kontekstu obišli smo i štand vinarije Preiner iz Svetog Urbana

I Kinezima se sviđaju naša vina

Subotom i nedjeljom vladala je ležernija atmosfera, a dvorana štrigovskog Doma kulture bila je u popodnevnim satima dupkom puna. Među posjetiteljima susreli smo i turiste iz Kine, prijatelje Joea Zhou i Waltera Wanga.

- Prvi smo put u Hrvatskoj i u Međimurju. Došli smo iz grada Jinan. Hrvatska je jako lijepa zemlja, ljudi su jako ljubazni. Sviđaju nam se vaša vina. Danas smo ovdje, a sutra letimo za Švedsku, rekao nam je Joe Zhou.

koji je po prvi put proglašena šampionom kvalitete u kategoriji crnih mirnih vina za pinot crni iz 2019. godine. - Ovo je voćno, nježno, mirišljavo i lagano vino s 12 posto alkohola, rekao nam je mladi vinogradar Nenad Preiner, koji je nasad ove sorte zasadio 2013. godine na lokalitetu Vrbovica u Svetom Urbanu. Kako nam je rekao, jako ga je teško bilo napraviti jer je jako zahtjevan u vinogradu, voli ga trulež, a u podrumu je još teže. Stoga mu ova nagrada itekako daje vjetar u leđa.

Mlade vinarke preuzimaju obiteljske vinarije

Među novim licima koje smo imali prilike susreti bile su i mlade sestre Antonija i Barbara Tomšić iz Železne Gore, nasljednice poznatog vinara Alojza Tomšića. - Barbara (27) je završila Agronomski fakultet, zaposlena je u vinariji i posvećena je enološkom dijelu pa je tako napravila i svoje prvo vino sauvignon iz 2019. godine. Antonija (26) pak je završila Prehrambeno-biotehnološki fakultet i trenutno radi u struci, ali je uključena i u rad vinarije.

- Ja sam više zadužena za administrativni dio, a vikendima odrađujem degustacije. No u vinariji ima puno drugih poslova koje treba napraviti i tu smo jako fleksibilni, govori nam Antonija.

- Počela sam raditi 2021. godine u vinariji. Uz pomoć sam napravila prvo vino sauvignon, na naš je upit odgovorila Barbara, ponudivši nam obiteljske pjenušce Zlatni zvir od pušipela i Evelin od sorata cabernet sauvignon i dornfelder posvećen opernoj

divi Evelin Novak iz Gornjeg Mihaljevca. Svoje znanje, osim što ga svakodnevno upijaju u vinariji, nadopunile su sommelierskim tečajem prve razine. Vinogradarstvom se u narednom razdoblju misli baviti i mlada Vlatka iz Vinarije Knehtl Medenjak iz Svetog Urbana. - U vinogradu pomažem koliko stignem i sve što treba. Trenutno sam druga godina na Agronomiji u Zagrebu i htjela bih se opredijeliti za vinogradarstvo i vinarstvo, rekla nam je Vlatka, koja je također kao njezine vinske kolegice proširila svoje znanje sommelierskim tečajem. Ove mlade žene su dokaz da vinogradarstvo i vinarstvo nisu samo muška domena, već da u svijetu vina postoji prostor i za one kojima strast i znanje doprinose izvrsnosti hrvatskih vina.

Natpis Dom vina i svetog Jeronima, smješten na ulazu u Općinu Štrigova, postaje tako ne samo mjesto gdje se mogu kušati i uživati vrhunska vina, već i simbol nove generacije vinara i vinarki koji će nastaviti pisati bogatu vinogradarsku priču ovog kraja.

Vesela ekipa guštala je u međimurskim vinima

Dobitnici najviših priznanja iz vinarija Preiner, Cmrečnjak i Jakopić

Žene i vino najbolja su kombinacija

Joe Zhou i Walter Wang uživali su u međimurskim vinima

Antonija i Barbara Tomšić, nasljednice poznatog vinara Alojza Tomšića

ČESTITKA GRADONAČELNIKA

Dražena Srpaka u povodu Dana državnosti

Generacija smo koja ima privilegiju sama odlučivati o svojoj sudbini

Drage građanke i dragi građani Murskog Središća, Međimurja i cijele Republike Hrvatske, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća, danas svečano obilježavamo Dan državnosti. Tog je dana tijelo koje zastupa sve građane Republike Hrvatske, a dio kojeg sam i sam imao čast biti, prvi put u novijoj povijesti dobilo priliku samostalno odlučivati o našoj sudbini. Mnoge su generacije podnosile žrtve da bismo mi danas mogli slaviti svoju neovisnu, demokratsku i međunarodno priznatu Domovinu. I baš kao što nam je sveta dužnost to slaviti, dužnost nam je i truditi se da bi naša Domovina, kao i naš Grad svakim danom postajali bolji, kako bismo i mi svojim potomcima ostavili bolje mjesto za život. Zahvaljujući demokraciji i Hrvatskom saboru kao najvišem simbolu i najvišem

MURSKO SREDIŠĆE

Tekeliju

tijelu naše demokracije, mi smo generacija koja ima privilegiju sama odlučivati o svojoj sudbini, te nam je dužnost napornim radom osigurati svima preduvjete za ispunjen život u svojoj Domovini, baš u slavu svima koji su kroz stoljeća dali svoj doprinos našoj slobodi i demokraciji, u prvom redu hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu i zato sa sjećanjem na sve znane i neznane junake u prošlosti, a s mislima na kreiranju ljepše zajedničke budućnosti, svima Vam od srca čestitam Dan državnosti! gradonačelnik, Dražen Srpak

uređenje

doma u Križovcu

Rekonstrukcija Društvenog doma u Križovcu povjerena je �irmi Tekeli projekt inženjering iz Murskog Središća. Prihvaćena je ponuda u iznosu od 40.911,88 eura s uključenim PDV-om. Od tražene tri ponude, u roku je pristigla jedna ponuda i to od spomenute tvrtke, pa se nije moglo što drugo birati. Uskoro bi trebala krenuti i gradnja multikulturalnog

centra u naselju Sitnice – faza 1. Grad pokreće postupak javne nabave za izgradnju, a sredstva za to su osigurana iz državnog proračuna. Za uređenje kapele u Štrukovcu iz gradskog proračuna je odobrena isplata od 4000 eura za njezino uređenje. Izradit će se nova ulazna vrata na kapelici i oličiti unutrašnjost kapelice. (BMO)

Blažon će smanjiti autobusno stajalište u Križovcu

U Križovcu će smanjiti prostor autobusnog stajališta kako bi se olakšao ulaz u dvorišta građanima u njegovu susjedstvu. Radovi na rekonstrukciji stajališta povjereni su �irmi Blažon usluge građevinskom mehanizacijom, za iznos od 2.226,60 eura.

Voda iz mjesnog vodovoda i izvora Curek na šetnici uz Muru redovito se ispituje

kako bi bila sigurna za piće. Tako će se i ove godine uzorci vode ispitati u ovlaštenom laboratoriju.

Za pripremu i provedbu postupka javne nabave za rekonstrukciju – zamjenu sportskog poda u sportskoj dvorani u Murskom Središću konzultantskoj tvrtki BDC isplatit će se iznosu od 2850 eura. (BMO)

Vibro-trake na ulazu u naselja

Crtorad signalizacija će postaviti vibracijske trake na ulazima u Mursko Središće, Peklenicu i Križovec koje će prisiliti i vozače da smanje

brzinu pri ulasku u naselja. Za postavljanje vibro-traka iz gradskog proračuna će se izdvojiti 8.776,25 eura s uključenim PDV-om. (BMO)

na sjednici Općinskog vijeća Vratišinec

Posvađao ih nalaz revizije

- Državna revizija vam je dala uvjetno mišljenje i navela 19 primjedbi koje morate ispraviti, upozorila je vijećnica Biserka Tarandek (SDP)

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Najagilnijoj vratišinskoj oporbenoj vijećnici Biserki Tarandek (SDP), izvješće o obavljenoj �inancijskoj reviziji Općine Vratišinec za 2022. bio je povod za žestoku kritiku na račun vladajućih.

- Sve što sam vam govorila da ne radite dobro, sada je nalaz revizije i potvrdio. Mislila sam da ćete, kad ste preuzeli vlast, kao nova snaga vladati na novi način, ali sve se nastavilo po starom, kazala. Državna revizija vam je dala uvjetno mišljenje i navela 19 primjedbi koje morate ispraviti.

Naglasila je: - Interesantno je da danas na sjednici nema računovodstvene djelatnice čiji je posao da poslovanje bude uredno, predbacila je načelniku Mihaelu Grbavcu (HNS), vijećnica Tarandek.

- Nađite mi jednu općinu koja nije dobila uvjetno mišljenje, odgovorio joj je na kritike načelnik Grbavec. Dobili smo naloge koje treba ispraviti, ali ne radi se o prekršajima zbog kojih bi bila oštećena općina, već se radi samo o krivom knjiženju. Ne radi se o

tome da bi nestali neki iznosi, kazao je. Da je tako već bi me “odveli”, jer se nalaz državne revizije šalje i na uvid državnom odvjetništvu. Nepravilnosti koje su navedene ćemo ispraviti. Imamo rok od dvije godine za to, kazao je Grbavec.

Minuta šutnje za

Katarinu Kukovec

Sjednica Općinskog vijeća počela je minutom šutnje za preminulu Katarinu Kukovec (SDP) vijećnicu u više prethodnih mandata. Kako je bila članica pojedinih radnih tijela Vijeća i u ovom mandatu, na aktualnoj sjednici izabrani su u Komisiju za kulturu, a umjesto nje Zdravko Sabolčec je novi predsjednik Mješovitog pjevačkog zbora Dr. Vinko Žganec koji je to mjesto preuzeo nakon njezine smrti. Za članicu Uprave groblja umjesto Katarine Kukovec izabrana je aktualna vijećnica Antonia Šoltić (SDP).

Osnovano je i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova u koje je izabrana Antonija Grbavec za predsjednicu, a Darija Žganec i Antonija Šoltić za članice.

DO VRTIĆA uz zaduženje

Općina Vratišinec za završetak gradnje vrtića diže kredit od milijun eura. Nešto više od pola milijuna eura bespovratnih sredstva iz NPOO-a ni izbliza nije dovoljno za završetak vrtića koji će koštati preko 1,7 milijuna eura. Radovi na izgradnji montažnog vrtića dobro napreduju i da bi bio dovršen do početka nove pedagoške godine, u rujnu ove godine načelnik Mihael Grbavec odlučio je kreditno zadužiti Općinu Vratišinec, kako ne bi trpjeli ostali projekti iz proračuna. Njegov prijedlog prihvatilo je Općinsko vijeće. Izglasali su kreditno zaduženje na deset godina u komercijalnoj banci uz �iksnu kamatu od 3,45 posto. Mjesečna rata otplate iznosit će 9865 eura, a na-

Erna Treska Sorić, nova pročelnica

Erna Treska Sorić iz Čakovca, magistrica ekonomije, nova je pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela u Općini Vratišinec. Po prvi put je bila nazočna na sjednici Općinskog vijeća Vratišinec. U rad Općinskog vijeća nije se uključila, nego je samo pratila sjednicu. Na mjesto pročelnice, koje je dugo bilo upražnjeno, odabrana je putem javnog natječaja, nakon što je prijašnja pročelnica zatražila

Izglasali potpore studentima i srednjoškolcima

Redovnim studentima s područja Općine Vratišinec najkasnije do kraja akademske godine smiješi se jednokratna naknada u iznosu od 60 eura. Odluku su jednoglasno prihvatili vijećnici Općinskog vijeća. Jednako tako i učenici srednjih škola dobit 50 eura jednokratno do kraja

Erna Treska Sorić, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela raskid radnog odnosa zbog odlaska na drugi posao.

ove godine kao malu potporu za troškove školovanja. Uz to iz općinskog proračuna odlukom o stipendiranju dodijelit će se 15 stipendija za koje su određeni iznosi, ovisno o mjestu studija. Za studij u Čakovcu i Varaždinu predviđena je mjesečna stipendija u iznosu od 55 eura, a za studij u ostalim gradovima Hrvatske i inozemstvu mjesečni iznos od 80 eura.

po modelu koji su već provele Općine Goričan i Domašinec. Općina Vratišinec bi po tom

Montažni vr�ć za tri vr�ćke i jednu jasličku skupinu košta više od 1,7 milijuna

čelnik Grbavec je kazao da će anuitet pokrivati prihod od plinske rente koju dobiva Općina. Paralelno se radi i na

osnivanju općinskog vrtića

modelu preuzela privatni DV Srčeko koji bi time postao općinski vrtić. (BMO)

Mihael Grbavec (HNS), načelnik

Biserka Tarandek, vijećnica SDP-a

BRANKO

GREGORINČIĆ na biciklu osvaja kilometre

Od Svetog Urbana

do Münchena biciklom za 60. rođendan

Piše: Aleksandra Sklepić

Branko Gregorinčić iz Svetog Urbana biciklizmom se bavi već više od petnaest godina i iza sebe ima brojna zanimljiva putovanja koja uvijek nose neku simboliku. Na prvom je mjestu i najvažniji odlazak u Vukovar, kad je 2017. u čast ovog grada biciklom iscrtao rutu u obliku krunice. Vozio je do Plitvica, do mjesta pogibije kolege policajca Josipa Jovića, u Maribor na groblje Dobrava, gdje se poklonio i zapalio svijeću kod spomenika gdje su pokopane kosti oko 15.000 do 20.000 osoba, a najviše Hrvata iz raznih masovnih grobnica po Sloveniji. Često hodočasti u Mariju Bistricu, obišao je grob inženjera, političara i izu-

mitelja Ivana Krambergera u Mariboru, obišao je Balaton, Bratislavu, Prag, Veneciju i Budimpeštu, a nedavno se odvažio biciklom čak i do Dubrovnika, te spojio sjever i jug Hrvatske na jedinstvenom biciklističkom pothvatu.

Svaka je destinacija posebno birana

Svaka destinacija koju Branko bira za svoja putovanja biciklom po nečem je posebna, a teško ih je sve i nabrojiti. Ovog je svibnja, za svoj 60. rođendan, odlučio i u djelo proveo put biciklom do Münchena. - Odlučio sam se za ovo putovanje kako bih proslavio 60. obljetnicu mog prvog pu-

Branko ispred Mozartove rodne kuće u Salzburgu

Laži, laži, laži me

Joj, ali ja vam nemam vremena. Ja sam samo volonter u Općini. Sada sam na službenom putu!”, odgovorio mi je tako na telefonski poziv načelnik Općine Domašinec. Da, ali je zaboravio pri tome da i volonteri dobivaju plaće za svoje “volontiranje”, a da bi tu volontersku plaću mogao dobiti, građani mu uplaćuju porez u općinsku blagajnu. Eto, očito to svako malo treba

tovanja biciklom, ispričao nam je Branko. Naime, na dan mog rođenja, 4. 5. 1964. god. moj tata je na cijevi rame bicikla, moju trudnu majku vozio po makadamskoj cesti u varaždinsku bolnicu gdje me istog dana rodila i to je bila moja prva biciklistička ruta, našalio se Branko. Ispričao nam je detalje svog putovanja: - Na put prema Münchenu krenuo sam 30. travnja rano ujutro, natovaren svim potrebnim stvarima, kroz Štrigovu, Razkrižje u Sloveniji do Gornje Radgone gdje su me sačekali i ugostili bračni par Marija i Branko. Nastavio sam vožnju do Črnci-Donnersdorf-Graz, gdje sam obišao grad i prenoćio u hostelu. Dana 1. 5. u jutarnjim satima krenuo sam iz Graza prema Selzthalu, gdje sam stigao predvečer i prenoćio u iznajmljenoj sobi. Dana 2. 5. ujutro nastavio sam vožnju prema Salzburgu, za koju mogu reći da mi je bila najnapornija u mojoj povijesti bicikliranja. 3. 5. u Salzburgu ujutro je padala jaka kiša, ali sam obukao kišno odijelo i nastavio vožnju prema Münchenu udaljenom 145 km, ali zbog neprekidne kiše, prodiranja vlage u mobitel i teškoćama s navigacijom, kao i zbog promrzlosti, prekinuo sam vožnju nakon 65 km i smjestio se sav mokar u hotel u mjestu Eggstätt u

Njemačkoj i prenoćio. Dana 4. 5. na moj 60. rođendan ujutro nastavio sam zadnjih 80 km prema Münchenu, gdje sam stigao oko 14:30. Ondje sam boravio cijelo popodne i imao namjeru obići 20-ak km udaljen Dachau, ali mi je već prema Münchenu počelo jako škripiti u ležajevima pogona, pa sam odustao. Istoga dana u 23:50 busom sam otputovao prema Zagrebu i Varaždinu i odande biciklom doma u Sv. Urban. Sveukupno sam biciklom prevalio 595 km i mogu reći, iako sam vozio uz navigaciju po biciklističkim stazama (gdje ih ima), najviše prometne kulture i poštovanja prema biciklistima imaju u Njemačkoj. Bila je to avantura za pamćenje.

Kilometri u pedalama zaslužni za zdravo tijelo i vedar duh Avanture poput ovih svima su poticaj da po uzoru na Branka u svoj život unesu pozitivne promjene, da kretanjem učine nešto za svoje tijelo i za svoj duh. Kilometri u Brankovim pedalama zasigurno su zaslužni ne samo za dobru kondiciju, već i za vedru i optimističnu energiju kojom on okružuje sve oko sebe.

SVETI MARTIN NA MURI

Mama, tata, možemo li na igralište?

Općina Sveti Martin na Muri uspješno se prijavila na natječaj Središnjeg državnog ureda za demogra�iju i mlade za dodjelu bespovratnih sredstava za uređenje i opremanje dječjih igrališta. Zahvaljujući toj prijavi, dodijeljeno im je maksimalnih 25.000 eura za opremanje dječjeg igrališta u Žabniku, u Ulici Hrvatskih branitelja.

Dječja igrala su već postavljena prije nekoliko mjeseci, a s dobivenim sredstvima će se sada dovršiti uređenje tog prostora. Planirano je postaviti ogradu, urbanu opremu, rasvjetu te hortikulturno urediti prostor oko igrališta. Također će biti postavljen roštilj i

klupe s dvama stolovima što će omogućiti stanovnicima ove ulice, a riječ je o mladim obiteljima s djecom, da se druže i provode slobodno vrijeme u ugodnom okruženju.

No ni to nije sve. Osim u Žabniku, novi sadržaji stigli su i u ostale dijelove Svetog Martina na Muri. Ovih su dana postavljena i nova dječja igrala kod Skelarske i Mlinarske kuće. Uz to, završen je košarkaški teren kod Poletova igrališta, a uskoro slijedi i postavljanje teretane na otvorenom. Sve ove investicije doprinose poboljšanju kvalitete života u mjestu i stvaranju bogatijeg sadržaja za sve generacije. (sh)

TOPLICE SVETI MARTIN

Počelo snimanje Života na vagi

U Toplicama Sveti Martin, nedaleko od Termi Sveti Martin, započelo je snimanje osme sezone popularne emisije Život na vagi. Novih odvažnih 16 kandidata osme sezone Života na vagi odlučilo je prestati biti dio porazne statistike, a osim njihovih bližnjih koji se nadaju da će uspjeti u borbi s kilogramima, uz njih će biti oni koji su sigurni da oni to mogu i ostvariti –njihovi treneri Mirna Čužić i Edin Mehmedović. Kako

saznajemo, snimanja će se između ostalog odvijati i na turističkim lokacijama u Svetom Martinu na Muri i u Štrigovi. A pred kakvim će se sve izazovima naći kandidati osme sezone Života na vagi da bi sretnije i zdravije živjeli, gledatelji će doznati ove jeseni – samo na RTL-u! Ovo je ujedno i odlična promocija za naše Međimurje. Cijela Hrvatska imat će prilike upoznati naš krajolik. (sh)

podsjetiti i funkcionere, dužnosnike i ostale javne djelatnike, ali i građane koji na to prečesto zaboravljaju pa onda određene ljude gledaju kao kraljeve kojima bi se trebali klanjati. Što je tome pridonijelo, pitam se često. Jesu li to društvene mreže za koje ljudi misle da, ako se tamo nešto objavilo, da je to apsolutna istina? A ne uzimaju u obzir to da je sadržaj

na društvenim mrežama jasno usmjeren na ono što korisnici žele da se vidi, dok ono što se ne vidi skrivaju kao zmija noge? Je li za to kriv naš obrazovni sustav koji djecu ne uči dovoljno da propituje stvari i da ne uzimaju sve zdravo za gotovo što im je servirano na pladnju? Jesmo li to krivi mi, društvo kao cjelina, koja ne reagira promptno na moralne devijacije i prelazimo preko

njih kao da se to nas ne tiče? Odnosno, ne bi se šteli nikome zameriti?!

Često, kada se to i dogodi pa je netko dovoljno hrabar i upozori na takvo nešto, biva od ovih devijanata, koji su u većini, izrugivan. Ukratko, preokrene se cijela priča. Pa bitno postaje ono nebitno. Stvaraju se spinovi sve kako bi se oprala ta “lažna” ljaga. I ako nisi dovoljno uporan, oni

pobjede. Upornost i strpljivosti u toj igri itekako dobivaju danas na važnosti. Na vidjelo izlaze i one balkanske igre žalopojki i jadanja. Život je težak, muka, borba i što ja znam ne. Ako se nema problema, onda ga se izmisli da netko slučajno ne pomisli da ti je dobro u životu. Pa kako kaže poznata Alkina pjesma: Laži, laži, laži me, ti me lažeš najbolje.

Piše: Sanja Heric

Načelnik Mar�n Srša ispred novog dječjeg igrališta u Žabniku

Na cilju svog putovanja: glavni trg Marienplatz u Münchenu

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Mihovljanska 70 40000 ČAKOVEC

KLASA: 340-01/24-05/3

URBROJ: 2109-120-04-06-24-46

Na temelju članka 123. - 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 144/22 i 04/23), te članka 73. i 75. „Pravilnika o geodetskim elaboratima“ (NN 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena LOKALNA CESTA LC20008 u naselju Bogdanovec na k.č. 119 i 229/1 u k.o. BOGDANOVEC, o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 144/22 i 04/23), temeljem kojeg se JAVNE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu REPUBLIKA HRVATSKA s pravom upravljanja Županijska uprava za ceste Međimurske županije.

Geodetski elaborat izvedenog stanja lokalne ceste LC 20008 (Bogdanovec (ŽC 2011)) izradit će tvrtka RTK inženjering d.o.o. za geodetske usluge, Ivana Mažuranića 2, Čakovec.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započelo je 27. svibnja 2024. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Lovre Gradišera koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 31. svibnja 2024. u vremenu od 09:0011:00 sati u prostorijama tvrtke RTK inženjering d.o.o., Ulica Ivana Mažuranića 2/1, Čakovec.

Ravnateljica Đurđica Hamer, mag. oec.

PRELOG

Dan državnosti u Prelogu

Praznik, Dan državnosti, Grad Prelog obilježit će, u srijedu, 29. svibnja 2024. godine, polaganjem vijenaca na spomenik Domovinskom ratu u Prelogu i na spomenike hrvatskim braniteljima, Ivanu Sokaču u Oporovcu te Krešimiru Madiću u Čukovcu, kao i Misom za do-

movinu, 29. svibnja 2024. godine u crkvi sv. Jakoba u Prelogu u 17 sati. Hrvatska 30. svibnja, obilježava Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine. (vv)

Festival balona potpomaže

se s 37.200 eura

Ovih dana u Prelog su stigle dobre vijesti. Naime, Festival balona na vrući zrak, Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent �inancirat će s čak 37.200 eura, dok će isti Fond u projekt Sportovi na vodi Grada Preloga uložiti 9305 eura.

Fond za udružene turističke zajednice dodijelio je pak TZG Preloga i supotpisnicama sporazumnog udruživanja (Općina Sveta Marija, Općina Donja

MAGARAC Mladena Novaka najpopularnija je životinja Preloga

Bepo je postao pravi influenser

- Svojim postupkom izašao je iz anonimnosti i postao je vrlo popularan. Mladen kaže kako ga ljudi neprestano zovu i to ne samo iz Međimurja. Svi imaju samo jednu želju, vidjeti ga i poslikati se s njime

Magarac Bepo u Prelogu živi već više od 20 godina. Ima 21 godinu i rijetki su do sada znali za njega. No, Bepo se pobrinuo da postane prava zvijezda, rečeno današnjim rječnikom, pravi in�luenser, i to iznenadnim izlaskom na cestu. Taj njegov čin zabilježen je na Facebooku, Instagramu, na raznim portalima, a sada i u novinama. Drugim riječima, Bepo se proslavio, postao je prava atrakcija jer ga ljudi, naročito obitelji s djecom, obilaze sada svaki dan i fotogra�iraju se s njime. Njemu pak ta pažnja itekako paše, a posebno bomboni koje obožava iznad svega.

Samozatajni

Bepo

Bepo živi na farmi obitelji Novak iz Preloga koju je od oca Petra preuzeo sin Mladen. U vrijeme kad je stigao, bilo je tu puno više života jer su tada farme s mliječnim kravama bile itekako isplative.

Bepo je ustvari do Preloga i farme došao sasvim slučajno. Potječe s poluotoka Pelješca, mama mu je Pelješka, otac Šime.

- Zagrebački Agronomski fakultet kupio ga je mom sinu Matiji za 6. rođendan i od tada je skroz kod nas, otkrio nam je Mladen Novak, sadašnji vlasnik magarca Bepa.

Naime, u to je vrijeme Mladenov otac Petar na farmi držao, između ostaloga, i međimurskog konja oko kojeg se Matija stalno morao motati. Kako je konj bio preopasan za malog šestogodišnjaka, dobio je životinju primjerenu njegovu stasu i dobi.

I kako to biva u životu, Bepo mu je bio interesantan tako dugo dok nije otkrio čari tinejdžerskog života pa je briga o magarcu “pala” na očeva leđa. No, zato je tu njegova mlađa sestra Maša koja ga obožava, daje mu bombone i jaše ga.

- On je čuvar farme, bolje ju čuva nego pes. Bilo tko da dojde, on se oglasi svojim jakim revanjem, kaže naš sugovornik.

Međutim, to glasno revanje nije u biti znak upozorenja već znak Bepova nezadovoljstva. Naučen je da svi koji posjete farmu dođu do njega, daju mu bombon i poglade ga.

Glasno je revao i kad smo mi došli na farmu i čekali smo

gazdu, ne znajući da mu moramo prići s bombonom.

Bepo je postao ljubimac cijele obitelji, glavni frajer ili maskota farme. Iako je umiljat i druželjubiv, zna biti itekako osvetoljubiv.

- Jednom je došao u staju gdje je bila hrana za krave i u želji da se najede porušio je sve kante. U to je naišao susjed koji ga je potjerao.

Bepo je mirno otišao, ali je drugi dan lagano došetao do tog susjeda, iz čistog mira ugrizao za ruku te isto tako, mirno odšetao, prisjetio se Bepov vlasnik dodajući da nikad nikoga prije ili poslije toga nije napao, a kamoli ugrizao.

Bepo ima još jednu manu po kojoj su poznati svi magarci. Tvrdoglav je do amena, kad nešto ne želi, nema toga da se predomisli, jednostavno se ukipi i ne reagira ni na što.

U centru pažnje igrom slučaja

Bepo slobodno luta po farmi, odnosno Mladen ga često pušta van iz obora.

- On tu pase, hoda za nama i nikad do sada nije odlutao niti pak otišao na glavnu cestu, naglašava Mladen. Ovo-

Dubrava, Općina Donji Vidovec) za projekt Razvoj outdoor turističke ponude na području “Dravskog blaga“ Faza I. ukupno 15.625 eura. Ostvarena sredstva, koja su premašila rekordni iznos sredstava iz fondova TZG Preloga iz 2023. godine, uložit će se u razvoj Preloga i područja Dravskog blaga kao poželjne turističke destinacije te razvoj turističkih proizvoda koji će motivirati posjetitelje na posjet Prelogu i okolici. (vv)

ga puta, moj brat Krunoslav otišao je s farme doma i Bepo se lijepo uputio za njim. Jednostavno se, dodaje, našao na cesti. Kad se automobil zaustavio, Bepo se ponadao poslastici, no dobio je publicitet kojem se nije nadao. - Ljudi su htjeli fotogra�irati neuobičajeni prizor, a moj Bepo pak je mislio da mu žele dati bombone koje stalno žica, objasnio je Mladen. Naravno, kako su se ljudi kretali i “bježali” od njega, tako je Bepo hodao za njima, njuškajući bombone. Svojim postupkom izašao je iz anonimnosti i postao je vrlo popularan. Mladen kaže kako ga ljudi neprestano zovu i to ne samo iz Međimurja. Svi imaju samo jednu želju –vidjeti ga i slikati se s njime. Međutim, Mladen nije bio oduševljen Bepovim činom te ga je kaznio, naravno, ne batinama, jer ipak je riječ o njegovome magarcu.

- Dobio je dva dana kazne, odnosno dva dana ga nisam pustio da slobodno luta, otkrio nam je.

S kaznom ili ne, Bepo ovih dana proživljava svojih 5 minuta slave uz brojne obožavatelje.

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Mladen (lijevo) i Petar Novak (desno) i njihov magarac Bepo

BIRA SE najuzornija hrvatska seoska žena

Međimurke

nezainteresirane za izbor

Još krajem mjeseca ožujka objavljen je natječaj za Izbor najuzornije hrvatske seoske žene. No, kako se može čuti u međimurskim kuloarima, žene se baš i ne otimaju za tu titulu. Ne samo to, već se niti ne žele prijaviti na natječaj. Istina, najuzornija žena bira se po teritorijalnom ključu pa se ne zna kad će Međimurje i naša predstavnica ponovno doći na red za osvajanje titule. No, i samo natjecanje donosi nova poznanstva i nova iskustva, pa ako se i ne pobijedi, valja se prijaviti samo zbog toga.

Propozicije kažu da Najuzornija hrvatska seoska žena mora biti stara između 25 i 65 godina, hrvatska državljanka, koja živi na selu, uživa ugled u svojoj sredini, ima lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo, proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvara umjetnička djela. U svojoj sredini žena je poznati borac za razvitak i napredak društvenog, kulturnog i gospodarskog života žene, obitelji i zajednice, a koja do sada nije sudjelovala na natjecanju za Izbor najuzornije hrvatske seoske žene.

Tim projektom želimo pripomoći promociji vrijednosti i važnosti žene na selu s ciljem a�irmacije i podizanja kvalitete življenja na hrvatskom selu, očuvanju obitelji i kulturne

Maja Zelenić iz Domašinca naša je lanjska predstavnica na natječaju

baštine, ali i sudjelovanjem u obilježavanju Svjetskog dana seoske žene koji se obilježava svake godine 15. listopada diljem svijeta.

Skrenut će se medijska pažnja na ženine uspješne aktivnosti koje do sada nisu bile odgovarajuće promovirane, vrednovane i nagrađivane, osobito u seoskim sredinama.

Ovogodišnji izbor održat će se 5. listopada u Zadarskoj županiji, a prijave se primaju do 1. lipnja 2024. godine. Prijava mora sadržavati ime, prezime, adresu i broj telefona, datum i godinu rođenja, bračno stanje, zanimanje te kratak životopis. Prijavite se elektroničkom poštom na: katica.jerlekovic@gmail. com

100 GODINA biodinamičke poljoprivrede

Besplatne radionice

i edukacije

Biodinamička zajednica diljem svijeta slavi 100 godina svog postojanja organiziranjem niza radionica, događanja i webinara. Sve s ciljem širenja znanja i same poruke biodinamike koja predstavlja holistički, ekološki i etički pristup poljodjelstvu, vrtlarstvu, hrani i prehrani u kojoj vitalnost ima najveći prioritet.

Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera kao referentni centar za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj priključio se obilježavanju ove obljetnice. Tako kroz dodatne edukacije, promocije i radionice o biodinamičkoj agrikulturi nastoji promicati važnost održivih zelenih praksi.

Stoga vas pozivamo na besplatnu edukaciju i radi-

NAJEZDA smeđih puževa golaća u vrtovima

Španjolci bacili Međimurce u očaj

Jaja puža znaju se naći u jesen na biljnim ostacima, posebno onima koje čupamo i poslovično bacimo u kompostište. Time im omogućavamo idealne uvjete za razvoj, odnosno sami ih uzgajamo i širimo vlastitim vrtom

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

- Dajte mi 20 �lanci paprike za mene i 10 za puže, rečenica je koja se često čuje ovih dana po svim placevima, ali i na čakovečkom sajmu.

- Ti prokleti puži se mi očeju pojesti, žale se redom Međimurci koji imaju komadić vrta. No, ne samo vrta već i cvjetnjaka.

- Ma, kakve race, tulku ih je da ih niti one nečeju već jesti, očajno govore ljudi koji su nabavili indijske patke trkačice.

Jer, smeđi ili narančasti puževi golaći, zvani još i španjolski puževi, u punom su zamahu i žderu sve pred sobom. Ne gledaju je li to paprika, rajčica, salata, grašak, tikvica, jagoda ili cvijet ruže, a napadaju i kaktuse. Ima ih u travnjaku, na ulazu u vlažnije prostore, šahtovima za vodu, gmižu po pločnicima i stazama posebno ako se uz njih nalaze tzv. žive ograde, penju se i po ulaznim te garažnim vratima, prozorima i ogradama. Nema gdje ih nema, dok su im najomiljenija mjesta zaraštene površine ili pak malčirane gredice. Borbu protiv njih mnogi su već izgubili u tolikoj mjeri da su odustali i od vrta.

Nesmiljeni proždrljivac

onicu koja će se održati u nedjelju 26. svibnja 2024. od 11 sati na adresi: Holiday Home Lina, Pleškovec 154 a, Lopatinec, Međimurska županija. U sklopu edukacije održat će se predavanje na temu “Kako se riješiti štetnika i korova biodinamičkim metodama” te radionice iskapanja pripravka 500, izrade biodinamičkog komposta te izrade sumporno-vapnene juhe.

Edukacije i predavanja će održati ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, dr. sc. Dijana Posavec te Majda Hriberšek iz Udruge za biodinamičku poljoprivredu Ajda Posavje iz Slovenije. Prijave i informacije na info@centar-rudolf-steiner.com ili na 040/655-612. (vv)

Soda bikarbona, sol, pepeo, vapno, pivo, ljuske jajeta, piljevina, sijeno, slama, Feromol pa čak i patke trkačice, najčešća su sredstva u današnjoj borbi protiv ovih napasnika. Nemoćni vrtlari čak su u pojedinim ulicama jednog

čakovečkog prigradskog naselja organizirali i natjecanje tko će ih uvečer više skupiti. No, njih ima i samo ih ima, naviru sa svih strana i pravoj najezdi ide u prilog i činjenica da se jako brzo razmnožavaju. Kako je već poznato, puževi su dvospolci i svaka jedinka može položiti do 400 jajašaca iz kojih se mladi pojavljuju već nakon 3 do 5 tjedana. Životni ciklus im traje godinu dana i ugibaju nakon jesenskog polaganja jaja u zemlju. Iako im točno porijeklo nije utvrđeno, u literaturi se spominju Francuska, Španjolska i Portugal. No, ono što je najvažnije, njegovo širenje i to vrlo intenzivno po cijeloj Europi do danas kreće od 50-ih godina prošlog stoljeća. Širi se prijenosom jaja, onih malih bijelih kuglica, ali i mladih jedinki distribucijom presadnica bilja, posebno ukrasnih, te supstratom zemlje, humusom, kompostom i slično. Uz to što pravi velike ekonomske štete u našim vrtovima i na poljoprivrednim površinama, prijenosnik je pojedinih biljnih patogena te je svrstan u 100 najgorih invazivnih vrsta u Europi. Problem je i u tome što nemaju prirodnog neprijatelja, a ugrožavaju i naše autohtone vrste puževa golaća. Doduše, pojavile su se i tvrdnje kako se upravo ti naši, domaći golaći, hrane njihovim jajima.

prikupljanje

Preventivno suzbijanje

Kad se puž raširi, obično postaje prekasno za sve, osim padanja u očaj i svakodnevnog sakupljanja. Međutim, njihovo širenje može se suzbiti ili donekle smanjiti preventivom. To prije svega znači izbjegavanjem stvaranja uvjeta za polaganje jajašca ili pak njihovim uklanjanjem. Jaja im je lako prepoznati jer su obično u skupini, poput grozda, u početku prozirna, a kako sazrijevaju poprimaju bijelu boju. Zna ih se naći u jesen na biljnim ostacima, posebno onima koje čupamo i poslovično bacimo u kompostište. Time im se omogućavaju idealni uvjeti za razvoj, odnosno sami ih uzgajamo i širimo vlastitim vrtom. Stoga, treba te ostatke dobro pregledati i tek onda odložiti. Ista je stvar i s vrtnom površinom, naročito ako se preko zime nalazi pod malčom. Stoga bi površinu u jesen najbolje bilo posuti vapnom koje ih uništava. Dobro bi bilo pustiti kokice ili patke da pokupe i tek onda malčirati. Jer, jaja nisu samo na površini već i u sitnim pukotinama zemlje koje ne vidimo golim okom niti pak se sjetimo sve

pogledati. Razne daske, cigle, crjepove, veće kamenje i slične predmete kojima volimo ograđivati svoje gredice ili pak koristimo za prigodne ukrase u dvorištu, privlače ih poput magneta. Samo poluknite šuplje cigle, rupice će ih sigurno biti pune. I te stvari treba pregledavati tijekom cijele jeseni i zime jer se tu vole zavlačiti i tako preživjeti zimu. To je i puno jednostavniji posao jer su natiskani jedan do drugoga i vrlo ih je lako i jednostavno štapićem izgurati. Isto tako, treba zaviriti i ispod malča koji smo eventualno stavili oko cvijeća, grmlja i voćaka. Sada pak, ako ništa drugo, kosite travu oko vrta jer će ih biti lakše skupljati, imate li živu ogradu malčirajte ju sitnim kamenčićima.

Ako im oni neće spriječiti ulaz u vrt, barem će ga usporiti. Naravno vrt se može i ograditi bakrenim limom, što baš i nije jeftino uzme li se u obzir cijena bakra. No, dok je vrag v sili i muhe žere, kaže dobra stara poslovica. Najgore je ne činiti ništa i dopustiti im da se razmnože u beskraj i krenu na ulicu i prema susjedovim vrtovima.

Vapno odbija puževe i ubija njihova jaja

Ručno

puževa svakodnevna je rekreacija mnogih vrtlara

čekale kupce

Lijepo je u ovo vrijeme prošetati čakovečkim sajmom i njegovom središnjom tržnicom. Naprosto, čovjek ne zna na koju bi stranu gledao, u presadnice cvijeća, rezano cvijeće, mlado povrće, voće, a ima još uvijek i �lanci svih vrsta i veličina.

U moru svega ipak su se isticale hrpe mladog domaćeg krumpira, kako bijelog, tako i crvenog. Interesantna je činjenica da je na placu bio jeftiniji za 50 centi. Hrpe krumpira kao da su se natjecale s hrpama mladog graška koji se cijenio po 5 eura za kilogram i to u mahuni. Od voća, najviše je bilo jagoda i domaćih trešanja koje su se nudile, također po 5 eura za kilogram. Jagode su standardno, 3 do 3,5 eura za mjericu.

CIJENE PLAC

Mladi grašak (kg): 5 €

Mahune (kg): 7 €

Mladi krumpir (kg): 2,5 €

Mlado zelje (kg): 2 €

Tikvice (kg): 3 €

Paprika (kg): 5 €

Rajčica (kg): 5 €

Krastavci (kg): 6 €

Marelice (kg): 6 €

Lubenica (kom): 3 €

Trešnje (kg) 5 €

Jagode (mjerica) 3,5 €

Teško je bilo i ne zamijetiti prekrasne cvjetove kala, katruža kao i presadnice pelargonija, sur�inija i vrlo traženog plavog jasmina. Za one koji traže žitarice, kuku-

CIJENE SAJAM

Mladi grašak (kg): 8 €

Mladi krumpir (kg): 3 €

Grah (kg): 10 €

Šparoge (vezica): 4 €

Paprika (kg): 5 €

Rajčica (kg): 5 €

Krastavci (kg): 5 €

Salata (kg): 2 €

Kukuruz (kg): 0,30 €

Ječam (kg): 0,40 €

Pilići: 1 €

Kokoši: 11 €

ruz se nudio po 30 centi za kilogram, a tritikal i ječam po 40. Živadi je također bilo i to od malih pilića i patkica do odraslih kokoši, pataka i gusaka. (vv)

BIOINSTITUT

Korisni savjeti o hranjenju štenaca (i odraslih pasa)

Nemojte mijenjati hranu prvi dan po dolasku štenca u novi dom, već ga nastavite hraniti onom hranom koju je imalo prije dolaska u novi dom. Hrana koja se mijenja mora se postepeno mijenjati tijekom od 5 do 7 dana. Hrana mora biti dostupna u kratkim intervalima, pet puta dnevno po pet minuta. Nemojte sjediti sa štenetom dok jede. Idealan broj obroka kod štenadi koja se odbija od sise je 5 puta dnevno, nakon odbijanja od 3 do 4 obroka, a kod odraslih pasa to su dva obroka na dan. Čista voda mora biti stalno dostupna. Posuda s hranom i vodom mora se nalaziti uvijek na istom mjestu. Večera je u pasa glavni obrok. Psu treba dati obrok nakon vašeg obroka, nikada obrnuto ili u totalno drugom vremenskom intervalu. Psi kao i mnoge vrste životinja žive u čoporima, grupi koja je povezana strogim hijerarhijskim lancem kod kojih je pristup hrani diktiran ovisno o statusu unutar čopora. U pasa je kontrola hrane simbol visoke hijerarhijske pozicije i ako hrane ima u izobilju. Stoga je razumljivo da pas pokazuje brojna ponašanja povezana s kontrolom hrane unutar grupe čopora ili pak u obitelji u kojoj se nalazi neovisno o apetitu ili količini hrane. Tako najčešće pas koji moli svoje vlasnike za stolom za vrijeme nekog obroka, on to najčešće ne radi zbog �inog mirisa ili okusa hrane, već da pokaže da je dio grupe koja ima pristup hrani. Osim kontrole hrane koja ima ritualnu funkciju hijerarhije, takvo ponašanje omogućava da neke životinje jedu prije drugih, dok ostale čekaju i

gledaju. Dominantna životinja jede prva najbolju hranu i prisiljava ostale na njihov red koji strpljivo čekaju. Od prvog dana nemojte dozvoliti svom psu hranu sa stola za vrijeme vašeg obroka bez obzira na starost psa. To pravilo se ne smije prekršiti. Pas vas može gledati dok jedete. Treba napustiti prostoriju kad pas jede. Ne smijete mu uzeti posudu za vrijeme hranjenja jer je to izravna provokacija psu i stvara se kon�liktna situacija u kojoj možete nastradati ako pas procijeni da niste autoritet.

Suprotno popularnom vjerovanju, kosti nisu hrana za pse i u pravilu se ne preporučuju. Psima se ne smiju davati slatkiši, suhomesnati proizvodi, začinjena, premasna i pržena hrana te biljke grahorice. Mlijeko se ne preporučuje jer odrasli psi nemaju enzim za razgradnju mliječnog šećera.

Možete koristiti malo suhe hrane (nekoliko keksića)

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

kao nagradu nakon vježbi ili treninga sa svojim psom, ali osigurajte da nagrada bude zaslužena.

Odmah nakon �izičkih napora nemojte davati puno hrane i vode psu, već pričekajte da se tijelo primiri. Najčešći znak bolesti je smanjeno uzimanje hrane. Međutim, psi isto tako mogu razviti prehrambene navike u suprotnosti s njihovim potrebama. Pas može jesti iako nije gladan samo da pokaže svoju poziciju i moć. S druge strane može i odbiti hranu iako je gladan zbog istih razloga. Ta su ponašanja vođena snažnom motivacijom i teško ih je ponekad promijeniti. Ignoriranjem takvog ponašanja neće biti dovoljno da se to promijeni već treba razmotriti stvarni odnos između psa i vlasnika.

Kod određenih bolesti pasa potrebno je korigirati i prehranu, ona mora biti prilagođena metabolizmu koji se zbog bolesti promijenio.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Piše: Tomislav Dolar, mag. univ. dr. vet. med.

Terezija Zadravec iz Novog Sela Rok na placu je nudila i mladi krumpir

Ruža Vugrinčić iz Nove Vesi kraj Varaždina na sajmu je grašak prodavala po 5 eura

Dani krušvice i volontersko druženje u biovrtu 1. lipnja (subota)

Zabilježite si 1. lipnja i planirajte izlet u

Selo Rok jer u biovrtu pripremamo jako zanimljiv program. Podružite se s nama i pomozite nam u uređenju biovrta, te naučite više o tehnikama koje primjenjujemo u biovrtu u dobrom društvu.

Degustiramo razne sorte krušvice (mongolske borovnice)

Ove godine imate i jedinstvenu priliku s nama prošetati bobičnjakom i isprobati 6 sorti mongolske borovnice – krušvice, koja upravo dozrijeva u biovrtu te naučiti malo više o uzgoju ovog pre�inog bobičastog voća.

Razmjena presadnica i mnoštvo viškova iz biovrta

U sklopu ove akcije održat ćemo i već tradici-

onalnu proljetnu razmjenu presadnica, stoga ponesite sa sobom i viškove svojih presadnica, a nabavite nešto novo.

Moći ćete nabaviti i nešto od presadnica mnoštva raznih sorti rajčica iz biovrta.

PROGRAM:

• 9:30 – 13:00 volonterska radna akcija. Na biovrtu ćemo sijati, saditi i pljeviti, u voćnjaku ćemo grabljati i spremati sijeno te bojiti klupice i stolove.

• Doživite kako je nekad bilo u spremanju sijena te vožnju na vozu sijena.

• 13:00 – 14:00 zajednički ručak.

• 14:00 – 15:30 obilazak bobičnjaka i degustacija nekoliko sorti krušvica, neformalno druženje i

razmjena iskustava, razmjena presadnica.

Za sve volontere imamo i mali poklon. Također, svi sudionici dobit će i po želji viškove biljaka koje niču po biovrtu za sadnju u svom vrtu – suncokret, uresnice, amaranti, slatki pelin...

Ako dolazite iz udaljenijih krajeva, postoji i opcija da vas spojimo s drugim sudionicima radi podjele troškova puta.

Prethodne prijave su obavezne, a nakon prijave primit ćete na vaš e-mail sve detalje o događaju i upute za dolazak.

Broj mjesta na ovom događaju je ograničen, prednost imaju članovi i članice Udruge Biovrt, a više o događaju i kako se prijaviti čitajte na www. biovrt.com.

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12 Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI

PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

komercijala@medjimurje-plin.hr

komercijala2@medjimurje-plin.hr

komercijala3@medjimurje-plin.hr

dijana@medjimurje-plin.hr

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA PODTUREN

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

KLASA: 350-02/23-01/04

URBROJ: 2109-13-03-24-52

Podturen, 22.05.2024.

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 8/19), članka 59. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 67/23) i Zaključka općinskog načelnika Općine Podturen, KLASA: 350-02/23-01/04, URBROJ: 2109-13-02-24-51 od 22.05.2024., objavljuje održavanje

JAVNE RASPRAVE

o Prijedlogu III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja

III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Podturen (u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune Prostornog plana) se temeljem članka 59. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 67/23) izrađuju i donose prema Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19).

Javna rasprava o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana će trajati od 27.05.2024. do 07.06.2024. godine, a objavljuje se:

• u lokalnim tjednim novinama

• na mrežnim stranicama Općine

• na mrežnim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Javni uvid u prijedlog Izmjena i dopuna

Prostornog plana moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave prostorijama Općine Podturen, I. Grščića 5, 40317 Podturen svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme, kao i na mrežnim stranicama Općine na poveznici: https://opcina-podturen.hr/ Javno izlaganje stručnog izrađivača o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana održat će se u prostorijama Općine Podturen, I. Grščića 5, Podturen, dana 03.06.2024. (ponedjeljak) s početkom u 13.00 sati.

Primjedbe i prijedloge na prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana, sudionici mogu davati tijekom javne rasprave, zaključno sa zadnjim danom

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE

MJESEČNA: 6 eur

TROMJESEČNA: 18 eur

POLUGODIŠNJA: 36 eur

GODIŠNJA: 72 eur

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr

• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• TELEFONOM: 040/323-600

Općine Podturen

javne rasprave 07.06.2024. godine i to na sljedeći način:

• postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima

• davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja,

• upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Općini na gore navedenu adresu.

Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora.

Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela: Ruža Šmitran,dipl.oec.

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

OBAVIJEST

o početku programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec

Sukladno članku 29. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine br. 20/18, 115/18, 98/19, 57/22) obavještavamo Vas da Općina Gornji Mihaljevec daje na javni uvid prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec.

Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu jedinice lokalne samouprave i svi sudionici za vrijeme trajanja javnog uvida mogu dati pisane prijedloge i primjedbe.

Slijedom navedenog, obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa objavljuje se u javnom glasilu, na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici jedinice lokalne samouprave.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23 i 133/23), odluke o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti nerazvrstane u javne ceste („Narodne novine“ broj 44/12), odluke o izmjenama i dopunama Odluke nerazvrstanim cestama na području grada Čakovca ("Službeni glasnik Grada Čakovca“ broj 1/24), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena nerazvrstana cesta Žiškovec GC 13 u naselju ŽIŠKOVEC na k.č. br. 1275/1 u k.o. ŽIŠKOVEC, o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23 i 133/23), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kaoJAVNO DOBRO U OPĆOJ UPORABI U VLASNIŠTVU GRADA ČAKOVCA, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec.

Geodetski elaborat izvedenog stanja ceste Žiškovec GC13 izradit će tvrtka MJERNIK d.o.o. za izmjeru i izradu podloga i geodetskih elaborata, Prelog, Glavna ulica 29, Poslovnica 1: Ruđera Boškovića 4, Čakovec.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započelo je 27.05.2024. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 29.05.2024. godine (srijeda) u prostorijama tvrtke MJERNIK d.o.o. na adresi Poslovnice 1: Ruđera Boškovića 4, Čakovec, od 10.00-12.00 sati, mob. 098 905 94 85.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1496

TRADICIONALNA MANIFESTACIJA “Što smo i kaj kuhamo” u Murskom Središću

Najbolša je bila serjojnska kotlovina

Kuhanje se u pravilu odvija na izletištu Fusek u Murskom Središću, ali se ovaj put, zbog visokog vodostaja rijeke Mure, održalo na Šetnici Svete Barbare

U Murskom Središću počelo je Ljeto uz Muru i Dani Grada. Svake godine ova popularna turistička atrakcija započinje gastro manifestacijom pod nazivom “Što smo, kaj smo i kak kuhamo“ gdje se svi Mjesni odbori Grada Mursko Središće u aranžmanu svojih predstavnika natječu

u kuhanju tradicijskih jela iz kotlića. Kuhanje se u pravilu odvija na izletištu Fusek u Murskom Središću, ali se ovaj put, zbog visokog vodostaja rijeke Mure, održalo na Šetnici Svete Barbare. Hrana koju kuhari pripreme svake je godine besplatna za sve posjetitelje, a namirnice i sve potrepštine osigurava Grad Mursko Središće.

U natjecanju za najbolje tradicijsko jelo sudjelovalo je svih šest mjesnih odbora, a prema ocjeni komisije u sastavu Jasminka Levačić, Dijana Farkaš i Antun Šimunić najbolju hranu, kotlovinu s povrćem, ove su godine pripremili predstavnici MO-a Mursko Središće: Tomislav Sabo, Petar Kraljić, Rajko Bogdan, Tanja Smolković i Renato

Matoša. Tomislav Sabo i Renato Matoša ove su se godine prvi put okušali u natjecanju, pa je dolazak svježih, mladih snaga pomogao da vrhunska kotlovina bude još bolja. Najboljoj ekipi medalju za prvo mjesto uručio je gradonačelnik Dražen Srpak koji predano posjećuje sve događaje koji se u ovom gradu odvijaju.

Osim kotlovine, kuhali su se želočeki, bujta repa, jetreca, bograči i gulaši, a svako je jelo bilo vrhunski pripremljeno i prijalo je na svježem zraku uz Muru. Za veseli štimung bili su zaduženi mužikaši iz tamburaškog sastava Prim, a za hladno piće također se pobrinuo Grad Mursko Središće.

Sve manifestacije u našem najsjevernijem Gradu nailaze na velik odaziv mještana, ali i posjetitelja iz okolnih sela, pa se tradicija započeta prije nekoliko godina uspješno nastavlja iz godine u godinu sa sve većim interesom i posjećenošću. Manifestaciju je ove godine posjetila i hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak.

VRTIONICA – nagradni natječaj Vrtnog centra Iva i Međimurskih novina

Pošaljite nam maketu dvorišta vrtića i osvojite 1200 eura!

Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta dobit će vrtić koji će napraviti najljepšu maketu svog željenog dvorišta Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom Vrtionica, uz koji će jedan vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je izrada makete vlastitog željenog dvorišta. Sve što trebate je izraditi maketu, poslati nam je na e-mail i opisati što vaša ma-

keta prikazuje, odnosno što biste željeli u svom dvorištu učiniti s ovom nagradom. Predstavit ćemo vaš projekt u Međimurskim novinama. Vrtić koji najviše oduševi svojom kreativnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu. Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva

pri odabiru biljki i savjete o sadnji.

Tko se može prijaviti?

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske aktiv-

nosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.

Kako se prijaviti?

Natječaj počinje ovog petka, 3. svibnja, a prijave primamo do 29. lipnja. Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite

što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece. Možete nam poslati kako su klinci sudjelovali u izradi makete, kakve su želje imali, koliko su se uključili roditelji, čime

ste izradili maketu. Prijavu pošaljite na e-mail marketing@mnovine. Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vr�ća Dječja mašta iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama i roditeljima zasadili su biljke u dvorištu vr�ća Dječja mašta

Ovogodišnja pobjednička ekipa MO-a Mursko Središće: Tomislav Sabo, Petar Kraljić, Rajko Bogdan, Tanja Smolković i Renato Matoša

Štrukovčani također rado sudjeluju na kulinarskim događanjima: Antonio Vrtarić, Ivica Novak, Štef Hoblaj, Luka Hrženjak i Srećko Rendarić

Piše: Aleksandra Sklepić

Kupanje u blatu nezaobilazna je prepreka

HOG RACE u Malom Mihaljevcu najluđa je utrka kojoj možete prisustvovati

iz ovog

Prepreke su bile čisto preživljavanje

Prošli su vojničke prepreke, prolazak kroz potoke i jarke, kretanje kroz veliku i malu vodu, preskakanje prepreka s vodom, spuštanje s visine i nošenje vreća pune pijeska…

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

- Prošla sam puno ovakvih utrka, ali ovo je de�initivno jedna od najluđih. U jednom trenutku osjećala sam se kao da se radi o čistom preživljavanju, adrenalin na najjače, prepreka jedna luđa od druge, ispričala nam je nakon utrke Ines Okun, inače poznata međimurska �itness trenerica, koja se odvažila sudjelovati na ovogodišnjoj utrci Hog race na PG-u Geler iz Malog Mihaljevca.

Najteža prepreka bila je ona sa šipkama koje se vrte!

Ove godine obranila je prvo mjesto na kraćoj stazi od 2 kilometara. Najveći izazov joj je bila prepreka s rotirajućim šipkama koju je morala proći rukama.

Za samu utrku moraš biti u odličnoj �izičkoj kondiciji. Za samu utrku potrebno je biti

odličan u trčanju, ali moraš imati i snažno tijelo, a posebno snagu u rukama.

bila je prava

Za Ines Okun nema ne možeš

- Predivna međimurska šuma. Svaka čast na utrci i organizaciji koje vodi obitelj Horvat. Hog race je top i treba im najjača moguća promocija za sljedeću godinu jer ovo morate doživjeti. Obožavam ovakvu vrstu trka, ovo mi već druga godina sudjelovanja. I obranila sam prvo mjesto na kraćoj utrci. Sudjelovala sam na sličnim utrkama kao što su Legionar Challenge Croatia, Spartan Race Croatia, itd. Ova me utrka privukla jer se organizira u našem Međimurju, ispričala nam je u nastavku Ines.

Hog race je osmišljen kao festival za sve ljubitelje prirode i aktivnog života. Njime organizatori žele potaknuli što veći broj natjecatelja da prihvate izazov i pomaknu svoje granice. Sve je krenulo kada su Ivanka i Mario Horvat, vlasnici imanja PG Geler, u suradnji s Orijentacijskim klubom Međimurje iz Selnice, 2020. godine pokrenuli ovaj mali festival.

Danas je Festival prerastao u dvodnevno događanje koje okuplja obitelj i prijatelje željne adrenalina i zabave. Čak su i ljubimci imali svoje mjesto u hladu gdje su mogli aktivno sudjelovati u zabavi i odmoru sa svojim obiteljima.

Traktorsko natjecanje

Prvi dan festivala bio je rezerviran za quad rally i traktorsko natjecanje, vožnju kočijom i upoznavanje s međimurskim konjima. Okupljanje

najbolji?

U utrci na šest kilometara prvo mjesto osvojio je Mate Đaković, drugo Lovro Rašan, a treće Bojan Perko. U kategoriji žene najbolja je bila Brankica Slivar, potom slijedi Dora Fažon te Katarina Višnjaric koja je osvojila treće mjesto.

U utrci na 2 kilometara u kategoriji muški najbolji je bio Kristijan Strahija, a nakon njega Denis Harambašić.

Među ženama najbolja je bila Ines Okun, potom Nikolina Šoltić te Jana Strahija.

je počelo u 10 sati, a zatim je uslijedila utrka na blatnoj kružnoj stazi. Težište festivala u nedjelju bile su utrke na 2 i

Organizatorica Ivanka Horvat

6 kilometara, namijenjene rekreativcima i sportašima koji su željeli malo drukčiji izazov. Utrke su bile osmišljene sa zanimljivim preprekama, puno blata i vode. Osim utrka, posjetitelje su očekivale i igre, utrka poznatih, bogata gastro ponuda i ponuda u adrenalinskom parku. Za još bolju atmosferu pobrinuo se megapopularni DJ MC Cromadda, čovjek koji maestralno miksa najrazličitije glazbene žanrove i svojim nastupima animira sve one željne dobrih partyja.

Izaći

Odmor nakon mukotrpne utrke itekako je dobrodošao

Nijedna prepreka nije bila lagana

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

30. svibnja - Dan državnosti

Stanovnicima Međimurske županije čestitamo

30. svibnja, Dan državnosti

župan Matija Posavec • zamjenik župana Josip Grivec • predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Svim građankama i građanima čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Ljekarna Petek

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Međimurja čestitamo

MARIO MOHARIĆ, predsjednik Lokalne akcijske grupe Mura - Drava

Isplati se biti član LAG-a!

Lokalna akcijska grupa Mura – Drava u proteklom je programskom razdoblju izdvojila gotovo milijun i 700 tisuća eura za povećanje kvalitete života i jačanje konkurentnosti na svom području. Time se svrstala među najuspješnije LAG-ove u Hrvatskoj u provedbi Lokalne razvojne strategije. Mario Moharić, predsjednik LAG-a Mura – Drava, najavio je još više sredstava za poticanje održivog razvoja u novom programskom razdoblju. S prvim �inancijskim razdobljem gotovo da se poklapa naše osnivanje jer smo kratko vrijeme provodili IPARD program.

LAG MuraDrava dodijelio je 530 tisuća eura bespovratnih sredstava malim poljoprivrednicima, što je pomoglo 36 malih obiteljskih gospodarstava modernizirati poljoprivrednu mehanizaciju i povećati konkurentnost

Možemo biti vrlo zadovoljni rezultatima. Naš LAG je sigurno jedan od najboljih i najuspješnijih u Hrvatskoj, što potvrđuju i nagradna sredstva dobivena za uspješnost provedbe strategije. LAG je bio ključan zamašnjak ruralnog razvoja na području koje obuhvaća devet jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Mislim da su i čelnici tih jedinica, kao i stanovnici, vrlo zadovoljni našim radom, istaknuo je Moharić.

U LAG-u nema

mjesta politici

Osnovan 2012. godine, LAG Mura – Drava bio je pionir među lokalnim akcijskim grupama u Hrvatskoj. - Počeli smo od nule, učili smo što je LAG i kako funkcionira. Trebalo je okupiti dionike ruralnog razvoja iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora, predstaviti LAG u zajednici i usvojiti Lokalnu razvojnu strategiju. Rezultati koje smo postigli pokazuju da smo uspjeli u svojim zadaćama i značajno doprinijeli razvoju, kaže Moharić.

Svaka jedinica lokalne samouprave na području LAG-a Mura – Drava dobila je po 75 tisuća eura bespovratnih sredstava, što je bila značajna podrška za projekte male komunalne infrastruk-

ture. - Usporedimo li iznos

članarine koje plaćaju LAG-u s bespovratnim sredstvima koje su dobile, jasno je da se isplati biti član. U LAG-u nema mjesta politici, jedino što nam je važno jest razvoj cijelog područja, dodaje Moharić. LAG Mura – Drava dodijelio je 530 tisuća eura

bespovratnih sredstava malim poljoprivrednicima, što je pomoglo 36 malih obiteljskih gospodarstava modernizirati poljoprivrednu mehanizaciju i povećati konkurentnost. Također, više od 66 tisuća eura dodijeljeno je velikim poljoprivrednim gospodarstvima, a LAG je proveo i tri

projekta suradnje vezana uz ruralni turizam, uključujući studijska putovanja, edukativne radionice i promociju tradicionalne gastronomije. Prvi natječaji već ove godine

Na početku novog �inancijskog razdoblja, LAG Mura – Drava dobio je više od milijun i 809 tisuća eura. - To nas svrstava među vodeće LAG-ove u zemlji. U novom programskom razdoblju, od 2023. do 2027., �inancirat ćemo projekte koji će pomoći lokalnoj samoupravi, udrugama, poljoprivrednicima, turističkom sektoru i drugim ključnim akterima. Realizirat ćemo glavni cilj Strategije – jačanje konkurentnosti i povećanje kvalitete života, kaže Moharić.

LAG će provoditi četiri ključne intervencije, raspisivati natječaje za male i velike poljoprivredne proizvođače, lokalne samouprave i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti s naglaskom na turizam. - Istovremeno ćemo provoditi projekte suradnje, �inancirati tekuće troškove i animirati stanovništvo. Bit ćemo u stalnoj komunikaciji s članovima i zajednicom, organizirati radionice i sudjelovati na manifestacijama, naglašava Moharić.

Suradnja s drugim LAG-ovima u zemlji i ino-

zemstvu ostaje ključna.Aplicirali smo za nekoliko međunarodnih projekata i čekamo odluke. Međunarodna suradnja donosi nova iskustva i ideje, kaže Moharić, dodajući da će fokus biti na razvoju turizma, velikom potencijalu donjeg Međimurja.

Dinamika raspisa natječaja

Dinamika raspisa natječaja ovisi o Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za plaćanja.

Planiramo ove godine raspisati natječaje za lokalne samouprave i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a sljedeće godine za nepoljoprivredne djelatnosti i velike OPG-ove. Očekujemo veliki interes jer su naši natječaji prepoznati kao korisni, kaže Moharić.

Suradnja s dionicima ruralnog razvoja

Suradnja s dionicima ruralnog razvoja je ključna. - Naša suradnja bila je vrlo dobra, iako bismo voljeli veću mogućnost �inanciranja projekata udruga koje su važne za održivi razvoj. Nastavit ćemo poticati razvoj i povećanje kvalitete života.

Siguran sam da ćemo i u ovom programskom razdoblju biti uspješni i korisni svim dionicima, zaključuje Moharić.

LAG je sigurno jedan od najboljih i najuspješnijih, čemu svjedoče i nagradna sredstva dobivena u proteklom razdoblju koja su dodijeljena za uspješnost provođenja Lokalne razvojne strategije

Mario Moharić, predsjednik LAG-a Mura Drava

Višnjić, zamjenica šefice trgovine

Agatu Hegeduš zanimaju osmrtnice i nogomet

Agatu Hegeduš iznenadili smo u Trgovini Krk u Donjem Hrašćanu platnenom vrećicom s logom Međimurskih novina. Zamolili smo je da nam otkrije što je zanima pročitati u novinama.

Agata nam je otkrila da prvo pogleda osmrtnice, a nakon toga pročita nogomet. - Sportski sam tip i to me zanima, kazala je. Nakon toga prebacujem se na čitanje crne kronike i kad to prođem,

pročitam sve ostale novosti, kazala je. Fotogra�irali smo je s Blaženkom Višnjić iz Hodošana, zamjenicom še�ice u trgovini Krk u Donjem Hrašćanu. (BMO, foto: Z. Vrzan)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 109. kola

Novo 109. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe)

ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 28. svibnja. Sretnog dobitnika 109. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. svibnja. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Međimurske bebe

rođenog 8. siječnja.

Milorad (40) i Valen�na (25) Oršuš iz Paraga dobili su Tinu rođenu 12. veljače. Imaju i Nives (10), Patrika (7), Sebas�jana (6) i Aleksa (5).

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Sandra (22) i Zoran (24) Horvat iz Kuršanca dobili su sina kojemu su dali ime Erik,

TRGOVINA KRK, Donji Hrašćan

Agata Hegeduš i Blaženka

Esmeralda Slaviček predstavlja Hrvatsku u Poljskoj

Esmeralda Slaviček osvojila je titulu Miss Supranational Hrvatske i sada se priprema predstaviti Hrvatsku na svjetskom izboru u Poljskoj. Ova 26-godišnjakinja, psihologinja po struci, već je postigla mnogo, a kroz svoj primjer autentičnosti Esmeralda želi potaknuti žene da budu samouvjerene i da prihvate sebe s manama i vrlinama. Više o Esmeraldi i njezinom nevjerojatnom putovanju od lokalne ljepotice do ponosne predstavnice Hrvatske na svjetskoj pozornici pročitajte u intervjuu tjedna na 3. str. Medije. (sb, Foto: Zlatko Vrzan)

VIKEND VODIČ

petak,

24. svibnja

9:15

Move week Mursko Središće

Šetnica svete Barbare

11:00

Otvorenje Streetball igrališta

Sve� Mar�n na Muri

12:00

Likovna Hantlarija

Šator kod škole u Strahonincu

12:15

Strahoninec film fes�val

OŠ Strahoninec

14:00

Pub kviz

Sportski park Općine Strahoninec

15:00

Mimohod maturanata centar Čakovca

16:00

Bičijada

Sportski park Općine Strahoninec

19:00

Otvorenje Izložbe Stari Grad Čakovec – naš dom Mul�medijalna dvorana riznice Međimurje

19:00

Proštenje u Strahonincu – Sveta misa

subota,

najave

MEGA KONCERT s predgrupom Atomi

Maja Šuput za 40 godina

NK-a Donji Koncovčak

Jeste li znali da NK Donji Koncovčak ove godine slavi 40 godina postojanja? Velika proslava očekuje nas 31. svibnja i 1. lipnja kada će na terenima NK-a Donji Koncovčak organizirati veliko druženje, nogometni turnir, koncert, svečana sjednica, tombola i zabava kroz cijeli vikend.

NK Donji Koncovčak u suradnji s Općinom Selnica organizira povodom 40. obljetnice osnutka Kluba mega koncert Maje Šuput i grupe Atomi u petak, 31. svibnja.

FLETNI I STEKLI

Maja Šuput zabavljat će vas na igralištu NK-a Donji Koncovčak

U subotu 1. lipnja očekuje nas koncert grupe Privatt Band, velika tombola, malonogometni turnir, roštilj, pečeni odojci, svečana sjednica i zabava do ranih jutarnjih sati uz najbolje od domaće glazbe! Ulaznice za koncert Maje Šuput potražite u sustavu @entrio ili kod ekipe iz NK-a Donji Koncovčak, ali i u Gradskoj kavani Čakovec po cijeni od 10 eura / 13 eura na dan koncerta. (sh)

Prelog postaje

jezgra auto utrke

U subotu 25. svibnja od 13 sati na rasporedu je prva vožnja još jednog izdanja utrke Fletni i stekli. Četvrto je to izdanje ove automobilističke auto slalom utrke u Prelogu. I ovogodišnji Fletni i stekli organiziraju se uz pomoć Turističke zajednice Grada Preloga i Grada Preloga. Natjecanje će se održati na stazi, cesti između Preloga i Otoka. Podloga na stazi je asfaltna, a dio za vožnju bit će označen čunjevima, dok je staza dugačka 1500 metara. Za sve građane i posjetitelje važno je napo-

menuti da će toga dana u Prelogu vrijediti posebna regulacija prometa te će sam centar Preloga (između Srednje škole Prelog te skretanja prema groblju) biti zatvoren za sav promet. Zatvorena će biti i cesta između Preloga i Otoka dok će se promet kroz Ludbrešku ulicu, tijekom same utrke, posebno regulirati te povremeno također zatvarati. Program traje sve do 17:30 kad je na Trgu Slobode ispred Doma kulture na rasporedu svečana dodjela nagrada. (pt)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - GORAN HUTINEC: USTAŠKI TEROR

Dobitnik knjige Kućna pomoćnica objavljene u prošlom broju je Mirjana Lisjak iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1497

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

POKLANJA KNJIGU

Goran Hutinec: Ustaški teror

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Svestrani Škoro stiže u Šenkovec

U subotu, 25. svibnja, povodom Dana općine Šenkovec na SRC-u Gorčica pod velikim šatorom čeka nas koncert svestranog Miroslave Škore. Početak koncerta je od 20 sati, a kao predgrupa nastupa popularni Tamburaški sastav Prim. Škorine pjesme bile su tu uz nas uvijek i u gotovo svim prigodama, a

čest je gost i u našem kraju. Tako u subotu imate prilike prisjetiti se nezaboravnih životnih trenutaka, veselja i proslava koje su obilježile pjesme poput Otvor’ ženo kapiju, Milo moje, Moja Juliška, Sude mi i brojnih drugih. Pripremite svoje glasnice jer najbolji glazbeni provod ovog vikenda čeka nas u Šenkovcu. (pt)

VESELJE iz radionice Kerekesh teatra Pokojnik je

Kerekesh Teatar dolazi u Domašinec! 26. svibnja u Domu kulture u Domašincu s početkom u 20:00 čeka nas predstava Pokopaj me nježno. Ova komedija Kerekesh Teatra bavi se de�icitarnim zanimanjem – grobarima. U selu Strahlinec, direktor Puh je otvorio vrata pogrebnog poduzeća i mrtvačnice Pokopaj me nježno. Uz njegova na sve načine ograničenog asistenta Mišaka, na javni natječaj za posao grobara javili su se: bosanac rovokop Meho Puzić, albanac slastičar Izmet Haljimi, mekani

dobrovoljac

�izioterapeut Robert Fotić i gluhonijemi Miljenko Pavelić. U tijeku su pripreme za prvi sprovod koji samo što nije počeo, a pokojnik je dobrovoljac. U predstavi glume Ljubomir Kerekeš, Jan Kerekeš, Peđa Gvozdić, Draško Zidar, Goran Koši i Mijo Pavelko. Predstava je osvojila nagradu publike na 19. Festivalu Pučkog Teatra Omišalj – Čavle i nagradu za najbolju predstavu na festivalu 16. glumište pod murvom –Skradin 2023. (pt)

Barbare Mursko Središće

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Kratki sadržaj: Na primjeru Velike župe Zagorje Goran Hu�nec detaljno analizira masovne ustaške progone civila na nacionalnoj, rasnoj i poli�čkoj osnovi: organiziranje i provedbu deportacija, pljačku imovine depor�ranih i njihove sudbine u zatvorima i logorima – od Jadovna, Slane, Loborgrada, Jasenovca i Lepoglave do Auschwitza.

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Kroz brojne pojedinačne sudbine žrtava i spašenih, ali i njihovih progonitelja ili profitera koji su se okoris�li nestankom svojih dojučerašnjih susjeda i sugrađana prikazana je tragedija ustaškog pokušaja stvaranja etnički i rasno čiste države.

Upoznajte povijest Hrvatske i hrvatskog naroda. Naučite više o Hrvatskoj i događajima koji su oblikovali Hrvatsku kakvu danas znamo

intervju tjedna

ESMERALDA SLAVIČEK predstavljat će državu na Izboru za Miss Supranational svijeta

Psihologinja iz Preloga predstavljat će nas na izboru ljepote u Poljskoj

Osim što je Miss Supranational Hrvatske, ona je i kraljica izazova i zagovornica mentalnog zdravlja

Piše: Sania Bižupić

Foto: Zlatko Vrzan

Svremena na vrijeme pojavi se osoba koja postane simbol onoga što je moguće postići kada se spoje predanost, strast i talent.

Jedna takva inspirativna osoba dolazi iz Preloga –Esmeralda Slaviček, koja je u samo 26 godina postigla ono što mnogi ne uspiju tijekom cijelog života.

Kao psihologinja, posvećena radu s mladima i odnedavno Miss Supranational Hrvatske, Esmeralda kombinira profesionalni uspjeh s posvećenošću osobnom rastu i razvoju.

Ova nadarena i svestrana žena nije samo lice ljepote, već i glas za mentalno zdravlje. U lipnju će Esmeralda otputovati u Poljsku kako bi na svjetskoj pozornici predstavljala Hrvatsku.

Što se krije iza Miss Supranational Hrvatske?

Esmeralda trenutno radi u Dječjem vrtiću Zvjezdica kao stručna suradnica psihologinja te u Srednjoj školi Prelog, Gospodarskoj školi Čakovec, Graditeljskoj, Prirodoslovnoj i rudarskoj školi Varaždin kao profesorica psihologije.

Uz dinamičnu karijeru, Esmeralda pronalazi vrijeme i za brojne hobije.Obožavam glazbu, tako da u slobodno vrijeme pjevam, plešem argentinski tango, sviram klavir pošto sam završila osnovnu školu za klavir, a odnedavno treniram i tenis, otkriva Esmeralda.

Njena želja za učenjem ogleda se i u raznolikosti njenih interesa – od putovanja u preko 15 zemalja do daljnjeg stručnog usavršavanja kroz postdiplomsku edukaciju za kognitivno-bihevioralnog psihoterapeuta.

Blistava kruna i snažna poruka

Titula Miss Supranational Hrvatske stigla je kao kruna njenog truda.Prije pet godina sam bila na izboru za Miss Međimurske županije, a zatim sam išla na državno natjecanje na kojem sam osvojila lentu Miss simpatičnosti Hrvatske. Ove godine, na poziv poduzetnice i casting menadžerice Lene Radanović, odlučila sam doći na casting na kojemu se birao uži izbor za državno natjecanje, prisjeća se Esmeralda. Njena motivacija za sudjelovanje u izboru proizlazi iz ljubavi prema izazovima: - Jako volim izazove, tako da mi je ovaj izbor bio novi izazov i prilika za stjecanje novih poznanstava, otkriva. Esmeralda je podijelila poseban trenutak proglašenja na izboru u Križevcima otkrivajući da je pobjeda bila iznenađenje čak i za nju samu. - Nisam se nadala pobjedi, priznaje i dodaje: - Nikome nisam rekla da se natječem. Znali su samo roditelji. Iako je njezina obitelj bila prva koja je saznala za uspjeh, Esmeralda je otkrila da je reakcija okoline bila vrlo pozitivna. - Svi su bili u šoku, no, dobila sam samo pozitivne reakcije i svi su bili jako ponosni, prisjeća se. Ona svojom pobjedom želi predstaviti Hrvatsku u najboljem svjetlu te njena vizija obuhvaća mnogo više od modnih pista i sjajnih osmijeha – ona želi potaknuti razgovor o mentalnom zdravlju i pružiti podršku ženama diljem zemlje. Uz mentalno zdravlje, samopouzdanje je nešto što Esmeralda pažljivo njeguje. - Rad na samopouzdanju je cjeloživotni proces. Ističe kako mediji često prenose nerealnu sliku savršenstva, dok je stvarnost puno jednostavnija. - Realnost je ta da sam i ja najčešće doma u pidžami ili u trenirci

s punđom na glavi i bez šminke. Bitno je da je žena zadovoljna sama sa sobom, a na drugima je da je prihvate takvu kakva jest – upravo savršenu na svoj način. Mislim da nitko ne treba biti nečija kopija, već takve kakve jesmo dovoljno smo unikatne te vrijedne ljubavi i poštovanja, naglašava Esmeralda i dodaje: - Upravo bih na tome i radila – da se u medijima promiče ne samo savršena strana, nego da se objavljuje i situacija iza kulisa. Uz to bih uključila i destigmatizaciju mentalnih poremećaja jer se o njima premalo govori. Širok je spektar toga, tako da bi na društvenim mrežama i stranici koju vodim, pod nazivom Esmeralda's world of psychology, bilo govora o različitim poremećajima, otkriva Esmeralda.

Od Miss Međimurske županije do svjetske pozornice

Uz mentalno zdravlje, samopouzdanje je nešto što Esmeralda pažljivo njeguje

Sredinom lipnja Esmeralda kreće u Poljsku gdje će sudjelovati na svjetskom izboru. Nakon što se prijavi, slijede tri intenzivna tjedna priprema kako bi se izbor na početku srpnja održao besprijekorno. Ovaj izbor, koji će okupiti natjecateljice iz više od 60 zemalja, bit će praćen uživo diljem svijeta, stoga su pripreme u punom jeku.

Dok se priprema za put u Poljsku, Esmeralda ne skriva izazove koje donosi ravnoteža između karijere, privatnog života i sudjelovanja na svjetskoj pozornici. - Još nisam stigla sve procesuirati zbog obaveza na poslu i nekih drugih privatnih stvari. Trenutno obavljam sve kako moram, otkriva.

Esmeralda ističe podršku koju je primila od svojih kolega. - Razmišljala sam odustati zbog posla, no zahvalna sam što imam takve poslodavce koji su �leksibilni

i zaista sam im zahvalna što su mi podrška, govori. Veliku potporu pruža joj i vlasnik licence, Tomislav Košić. - On je sada moj menadžer te mu se ovim putem zahvaljujem, govori.

Zahvalna je i na podršci svojih sugrađana.

- Zahvalila bih svima koji me podržavaju, posebice Međimurcima.

Ovaj svjetski izbor koji sada radim ne radim za sebe, već radim za cijelu svoju obitelj, za sve svoje pretke, za sve Međimurce, a i za cijelu Hrvatsku. Želim druge uči-

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 31.01.2024. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Zbrka u genima

Dobitnik ulaznica za film: Mirjana Hegeduš

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

niti ponosnima jer se onda ja osjećam dobro, priznaje.

Esmeralda je svojim životnim iskustvom stekla vrijedne spoznaje koje želi podijeliti s mlađim generacijama.

Njezina poruka je jasna: - Poručila bih im da konstantno rade na sebi jer je najbitnije da budu izgrađeni kao osobe i da im obrazovanje bude prioritet.

Njezin savjet da se uključe u izvannastavne aktivnosti potiče mlade da istraže različite interese te da pronađu svoje mjesto u svijetu.

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Esmeralda naglašava važnost življenja u sadašnjem trenutku. - Bolje da si ispune život nego da ga potrate na mobitelu, zaključuje, potičući mlade da budu proaktivni u svojem životu i da teže samoostvarenju. Esmeralda Slaviček Miss je Supranational Hrvatske, ali je kraljica izazova i zagovornica mentalnog zdravlja. Ona svojim primjerom pokazuje da ljepota zaista dolazi iznutra, iz autentičnosti, snage i strasti prema životu te da se uz predanost i rad može postići sve.

“Međimur-

sudjelova�

zelene hlače pravi su hit na ovotjednoj špici

Čakovečka špica

Valen�na i Marko spremno su pozirali pred našim objek�vom

Josipa i Nada znaju da su važni dobri detalji poput naočala i torbice

Dobar s�l krije se u kvalitetnim komadima odjeće

Elegancija je damama vječna prijateljica

Živo�njski uzorak efektan je odabir za tople dane

Jelenine

HUMANITARNA akcija za Karlu Hergotić

Želim se vratiti atletici!

U nesreći na pruzi, 19-godišnja Karla ostala je bez obje noge, no nije se predavala te je i dalje svakodevno vrlo aktivna, pa bih joj nove proteze bile od velikog značaja

Humanitarna akcija za mladu Karlu Hergotić dobila je novi zamah. Nakon što su prethodno u izdanju High School Voicea sva prikupljena sredstva išla za ovu humanitarnu akciju, istu je nastavila i Općina Nedelišće povodom čega su napravili i konferenciju za novinare.

Karla Hergotić iz Dunjkovca u teškoj nesreći na pruzi ostala je bez nogu prije dvije godine. Ova skromna i vedra 19-godišnjakinja nije klonula duhom i nastavila se baviti raznim aktivnostima, posebno sportom. Proteze koje je dobila od HZZO-a ne omogućavaju joj željene treninge i natjecanja na potrebnoj razini.

tak mom omiljenom sportu, atletici.

Proteze koštaju oko

- Nažalost još uvijek ne postoje univerzalne proteze koje bi bile prikladne za sve aktivnosti koje bih u životu željela obavljati. Nove proteze puno bi mi pomogle jer svaki dan sam aktivna i u pokretu. Također planiram nastaviti daljnje školovanje, a ne želim ovisiti o drugima već želim biti samostalna i pokretna, a najveća želja mi je povra-

PČAK BAJK & Poli biciklijada

Biciklijada po gradu Čakovcu

i koncert Urban&4

Povodom Dana grada Čakovca, Čak Bajk & Poli pripremaju biciklijadu! u Četvrtak 30. svibnja vozimo bicikle, uživamo u pejzažu i družimo se uz koncert Urban&4. Očekuju vas mnoštvo polifantastičnih iznenađenja, startnih paketa, nagrade za sudionike, omiljeni Polidog punktovi i raznovrstan zabavni program.

31.000 eura i znam da to nije mali iznos, pa se ovim putem želim zahvaliti svim ljudima koji su se priključili akciji. Od srca vam hvala, rekla je emotivna Karla. Okupljenima su se na press konferenciji uz samu Karlu obratili i Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće te Bosiljka Vinković Kukolić, ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec. Svi ljudi dobre volje koji Karli žele pomoći mogu to učiniti uplatom na posebni žiro račun: HR5923900011 500276469, uz naznaku: Donacija za Karlu Hergotić. (rd, zv)

roteklog tjedna povodom 30 godina od početka sjajnih sportskih uspjeha i otvaranja policije prema javnosti u Adrenalinskom centru Pozoj okupili su se umirovljeni policajci Policijske uprave međimurske. Prvaci države u nogometu

Međimurski policajci su od 1994. nadalje postizali sjajne sportske uspjehe naročito u nogometu. Osim što su postali državni prvaci na Policijadi 1994. godine, čak dvaput su sudjelovali na svjetskom prvenstvu policajaca, a ekipa pod kodnim imenom Halo 92 sudjelovala je na mnoštvo malonogometnih turnira diljem Međimurja i Hrvatske. - Ovdje smo se danas okupili povodom trideset godina jedne dobre etape u našem radnom vijeku. To prvo mjesto na Policijadi 1994. bio je prvi velik uspjeh, a nakon toga bilo je još i puno većih uspjeha, pa smo tako

Prijave se odvijaju na jednom od glavnih punktova: Šandorovec, Ivanovec, Slemenice i Čakovec. Prilikom prijave dobivate posebnu Diplomu, a na svakom punktu dobit ćete jedinstveni žig od volontera. Cilj vožnje je posjetiti svih 14 punktova i upotpuniti svoju diplomu! Kotizacija za biciklijadu iznosi 1 €. Sav prikupljeni iznos od kotizacija ide u humanitarne svrhe za “Međimurski slatkiši” udruga djece oboljelih od dijabetesa i njihovih roditelja. Očekuje vas bogat program, Poli corner s Polidogom, photobooth za slikanje i koncert Urban&4. Nagrade će dobiti najmlađi član, najmudriji, te najveselija obitelj.

Raspored događanja

08:00–08:45 Zbirka prijava

9:00–18:00 biciklijada (50 km)

Skromna Karla željela bi se vra�� atle�ci

19:00–19:30 Stvaranje Poli milenijske fotografije

19:30-20:30 Službena dodjela nagrada

20:30-21:00 Poli time

21:00- 23:30 Koncert Urban&4

ČAK BAJK PUNKTOVI:

• ČAKOVEC - Trg Republike

• IVANOVEC - Dom kulture, Zagrebačka 30

• KRIŠTANOVEC - Društveni dom, Krištanovec 122a

• KURŠANEC - Nogometno igralište NK Drava, Glavna 15a

• MAČKOVEC - Sportski dom, Breg 2

• MIHOVLJAN - Društveni dom, Prvomajska 92

• NOVO SELO NA DRAVI - Prvomajska 16

• NOVO SELO ROK - Društveni dom, Maršala Tita 49

• SAVSKA VES - Nogometno igralište NK Bratstvo, Bratstva i jedinstva bb

• SLEMENICE - Društveni dom, Slemenice 10d

• ŠANDOROVEC - Društveni dom, Vladimira Nazora 2

• ŠTEFANEC - Društveni dom, Nikole Tesle 1a

• TOTOVEC - Društveni dom, Ul. dr. Vladimira Bakarića 35

• ŽIŠKOVEC - Nogometno igralište NK Dinamo, Žiškovec 1a

Zlatni međimurski policajci MEĐIMURSKI policajci obilježili tri desetljeća sjajnih uspjeha

dvaput bili na svjetskom prvenstvu Policije. Žao mi je što nismo svi ovdje, no drago mi je što se i dalje prisjećamo tog vremena kada smo živjeli za službu za posao, a opet svoje slobodno vrijeme provodili smo zajedno družeći se uz sport, rekao je Branko Sušec, tadašnji službenik za

specijalnu obuku PU međimurske.

U to vrijeme na čelu PU međimurske bio je sadašnji načelnik Općine Donje Dubrave, Marijan Varga. -Kaotadašnjinačelnikupitao sam dečke žele li sudjelovati na ondašnjoj Policijadi, a kako sam dobio potvrdan odgovor odlučio

sam da napravimo jednu vrhunsku malonogometnu ekipu. U to vrijeme to nam je jako puno značilo, a te 1994. trećina Hrvatske još uvijek je bila pod okupacijom. Svismovećbiliumorniiiscrpljeni od te borbe, pa je Policijada poslužila kao idealna prilika za mali odmor i druženje s kolegama, rekao je Varga.

“Međimurci, Vukovar mora biti prvi!” Uspomena se vrlo rado prisjetio i voditelj tadašnje zlatne ekipe, Vladimir Vidović. - Prije 30 godina imao sam tu sreću da vodim nogometnu ekipu PU međimurske koja je 1994. nastupila na 2. Športskim igrama MUP-a u

Zagrebu. Prvotno smo morali proći regionalne kvali�ikacije između PU Čakovca, Varaždina, Krapine i Koprivnice. Dolaskom na Policijadu igrom slučaja, našom upornošću i znanjem izborili smo �inale protiv ekipe Vukovara. Tadašnji ministar unutarnjih poslova poručio nam je da Vukovar mora biti prvi, a ja sam mu odgovorio da sport nema veze s politikom te da ćemo na terenu vidjeti tko je bolji. Stvarno smo bili bolji i pobijedili smo 1:0, a po povratku kući u Nedelišću nam je načelnik priredio fantastičan doček. Ovim putem želio bih apelirati na mlade ljude da se bave sportom, da se priključe Policiji jer imaju perspektivu te da budu dobri policajci. Ovaj današnji susret znači nam jako puno. Nekih dečki nažalost više nema, neke rijetko viđamo, neki su bolesni, a i nakon 30 godina ostaje ponos i sjećanje na ove sjajne policajce, sportaše, a prije svega ljude, zaključio je Vidović. (rd)

ROKO FARKAŠ zablistao u Egiptu

Munjeviti Roko prvak Mediterana

- Najveći mi je cilj osvojiti zlatnu medalju na Olimpijskim igrama, to je najviše što jedan sportaš može postignuti u karijeri, govori talentirani Nedelišćanec

Piše: Luka Maruševec

Rekorde ruši kao od šale, u atletici je od malih nogu, trenira gotovo svaki dan, a niti natjecanje u seniorskoj konkurenciji ne predstavlja mu problem. Roko Farkaš iz Nedelišća pravi je međimurski atletski dijamant koji visoko kotira na hrvatskim i svjetskim ljestvicama, a najnoviju medalju kući je donio iz Egipta iz Ismailije.

Proteklog vikenda sudjelovao je u sastavu reprezentacije na Prvenstvu Mediterana za mlađe seniore i seniorke na kojem je oborio još jedan hrvatski rekord. Ovaj put radi se o juniorskom rekordu na 200 metara gdje se prvi put spustio ispod 21 sekunde, točnije na 20,89 sekundi. Ne samo da je postavio juniorski državni rekord, već i četvrti rezultat svih vremena u Hrvatskoj. Do zadnjeg trena nije znao hoće li nastupiti

od najbitnijih stvari brzina i smatram da smo taj dio jako dobro odradili. Naravno, tu dolazi i tehnika koja se može učiti kroz godine te dolazi s iskustvom.

Zapravo nam je i vrhunac ove sezone Svjetsko juniorsko prvenstvo koje se održava u Limi u Peruu na kojem planiramo raditi desetoboj, poručio je Roko pa otkrio svoj sportski cilj.

Cilj? Zlato na Olimpijskim igrama!

- Seniorska konkurencija je potpuno drugi svijet u atletici, a uklopiti se u seniore kao dobar junior je zaista teško jer se većina profesionalno bavi atletikom. Mislim da tjedan dana prije završetka kvali�ikacijskog razdoblja za Europsko seniorsko prvenstvo u Rimu mogu reći da sam 99 % siguran za nastup, što nam je i bio jedan od ciljeva ove sezone, sretno je poručio mladi atletičar. Roko se natječe u više disciplina te, pošto je sve bliže seniorskoj kategoriji, nameće se pitanje hoće li odabrati samo jednu ili će i dalje biti višebojac.

- Planiram se posvetiti samo desetoboju, za koji je jedna

- Slegli su se dojmovi sad nakon nekoliko dana nakon osvojene medalje i naslova prvaka Mediterana do 23 godine, a osjećaj je stvarno super. Konkurencija je bila dobra i jako sam zadovoljan da sam uspio pobijediti. Planirali smo nastupati u Egiptu već jedno duže vrijeme zbog bodova koje nosi ovo natjecanje koji mi pomažu u sistemu rankinga preko kojeg lovim Europsko seniorsko prvenstvo u Rimu. Nismo znali do zadnjeg trena hoću li nastupati ili ne zbog ozljede leđa, ali ozljedu smo više-manje sanirali i sve je bilo u redu, otkrio nam je 19-godišnji Roko svoj dojam o natjecanju i nastupu pa nastavio o seniorskoj konkurenciji.

- Mislim da je meni kao i svakom sportašu najveći cilj osvojiti zlatnu medalju na Olimpijskim igrama. Smatram da je to najviše što jedan sportaš može postignuti u svojoj karijeri. Kao jedan od ciljeva također bih naveo ostvariti prvi rezultat u Hrvatskoj preko 8000 bodova na desetoboju jer to još nitko nije uspio napraviti, odlučno nam govorio mladi Nedelišćanec pa nastavlja o svojem trenažnom procesu.

- Tjedno treniramo 5 do 6 puta, a treninzi traju otprilike 2 do 3 sata. Naravno, sad je krenula sezona pa je intenzitet treninga smanjen. Također student sam prve go-

NOGOMET

dine Kineziološkog fakulteta u Zagrebu pa je prošle godine bilo malo teže uskladiti treninge i studiranje, pa i život u Zagrebu općenito, govori Roko koji unatoč svim obavezama ipak stigne pronaći nešto slobodnog vremena koje provodi sa svojim društvom.

Atletiku je počeo trenirati od malih nogu, već sa 6 godina. Kako nam govori, odavno je svjestan kako se radi o sportu u kojem se “hoda po tankom ledu”, odnosno, ozljede se često pojavljuju jer se na svakom natjecanju uvijek ide do maksimuma.

Kombinacija talenta i rada najvažnija za uspjeh

- Atletiku sam počeo trenirati prvo, uz nju sam isprobavao sve ostale sportove, ali

ni u jednom se nisam pronašao. Zapravo me u atletiku doveo profesor Željko Jagec u osnovnoj školi u prvom razredu, kasnije sam prešao kod bivšeg trenera Aleksandra Puklavca te sad kod Patrika Koščaka. Mislim da sam tek nedavno stvarno zavolio atletiku, primarno zbog društva koje je u klubu, ali i općenito u Hrvatskoj i svijetu, rekao nam je Roko koji je sada član varaždinskog Atletskog kluba Sloboda, pa nastavio o tajni sportskog uspjeha.

- Za uspjeh su potrebni istovremeno talent i rad. Zasebno te mogu dovesti na jednu kvalitetnu razinu, ali koja još uvijek nije dovoljno dobra da se možeš profesionalno baviti atletikom. S druge strane, ako postoji talent i želja i volja za radom – to je već jed-

na jako visoka razina s kojom se možeš plasirati na velika natjecanja poput europskog i svjetskog prvenstva, a na kraju i Olimpijskih igara. Naravno osim talenta i rada za velike uspjehe oko sebe treba imati dobar tim. Tim u koji spadaju trener i �izioterapeut, također grupa u kojoj treniraš, a na kraju naravno i podrška koja dolazi primarno od obitelji, ali i medija.

Zahvalan sam da se u mom slučaju poklopilo sve nabrojano. Od trenera Patrika pa do Cerebellum Poliklinike koja mi iznimno pomaže kod ozljeda.

Treniram u fantastičnoj grupi u kojoj su još Janko Kišak, Klara i Jana Koščak te su naši rezultati jako dobro medijski popraćeni, zaključio je mladi talentirani atletičar na kraju razgovora.

POBJEDA protiv Gorice

Nogometašice

Prošlonedjeljna utakmica odigrana u noćnom terminu na SRC-u Mladost između Međimurja i Gorice privukla je preko 300 gledatelja. Naše cure bile su bolje i, usprkos vodstvu gošći, slavile 3:1. Goričan-

ke su povele u 31. minuti golom Anje Miočinović, no već u sljedećoj minuti Karla Vujević poravnava rezultat kojim se odlazi na odmor. U 2. dijelu dominantna igra Međimurja došla je naplatu, prvo u 65. minu-

ti kada Domenica Rodriguez postiže izvanredan pogodak s ruba kaznenog prostora. Pobjedu od 3:1 potvrdila je u 89. minuti Paula Škrlec. Ovom pobjedom nogometašice Međimurja osigurale su ostanak u 1. HNL za žene. Još su 2 kola do kraja, u sljedećoj utakmici Čakovčanke ove nedjelje gostuju u Zagrebu kod Agrama, dok u posljednjem kolu dočekuju zadarski Donat. (md)

Roko u Egiptu s osvojenom medaljom

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Čakovečka Sloga slavi

Sloga (Č) je 4:0 pobjedom protiv Budućnosti (M) osigurala naslov prvaka II. MNL, dok je Međimurec (DP) s 0:3 svladao Bratstvo (SV) i osvojio naslov Premier lige

Piše: Dino Jambrović

Foto: Denis Tratnjak

UPremier ligi iznenađenje u Nedelišću. Nakon 1. dijela domaćini su imali 2:0 zgodicima Valentina Jelovečkog. Spartak smanjuje rezultat golom Slavena Šokčevića u 56. minuti.

Sedam minuta kasnije gosti izjednačuju preko Patrika Kirića. Pobjedu Spartaku donosi Srećko Šegović u 86. minuti. Međimurec je i matematički potvrdio naslov prvaka. Igrač Bratstva Gabriel Santos Barreto pogađa vlastitu mrežu u 1. minuti sudačke nadoknade 1. dijela igre. Gosti povisuju u 69. minuti golom Jakova Pintarića. Pobjedu Međimurca potvrđuje Patrik Mraz u 84. minuti. Centrometalu susjedski derbi. U 7. minuti opravdano je dosuđen penal za Macinčane, a koji realizira Vedran Kršlak. Za Jedinstvo izjednačuje Denis Bartolec u 35. minuti. Domaćini ponovno vode u 50., strijelac Erik Glogovec. Isti igrač svojim 2. zgoditkom na susretu u 88. minuti potvrđuje pobjedu.

Draškovec do pobjede u završnici. Već u 6. minuti vodstvo Draškovčana zahvaljujući golu Gabriela Coutinha. Dinamo dolazi do izjednačenja zgoditkom Matije Taradija u 84. minuti. Za pobjedu domaćina najzaslužniji je Fran Balent pogodivši mrežu gostiju u 2. minuti sudačke nadoknade. Sloga uvjerljiva u Svetoj Mariji. Čak 4 puta mrežu Mladosti pogađao je Goran Spasić, 2 puta Borna Keča te po 1 Daniel Vuković i

Patrik Pukšec. Za domaćine su zabijali Dominik Gašparić, Nikola Valjak i Luka Marton. Jurovčani poraženi od Podturna. Gosti dolaze u vodstvo zgoditkom Igora Šegovića u 35. minuti. Vodstvo Podturna povisuje Josip Lepen u 41. minuti. Isti igrač zabija i za 0:3 u 68. minuti. Za Bratstvo je u 83. minuti opravdano dosuđen penal, a siguran s 11 metara bio je Kristijan Padarić. U posljednjoj minuti utakmice domaćinu je isključen Karlo Jambrović zbog 2 opomene, a gostima Simon Biber zbog pregrubog starta.

Mladost Komet upisala bitnu pobjedu na gostovanju u Belici. Odlučujući trenutak dogodio se u 60. minuti kada gol vrijedan 3 boda postiže Arthur Frederico Dilly, joker s klupe gostujućeg trenera Đure Kolonića. Momčad BSK-a može žaliti za nekoliko propuštenih prilika, dok su se gosti orijentirali na kontranapade.

Rezultati: Centrometal - Jedinstvo (GM) 3:1 (2x Glogovec, Kršlak ; Bartolec), Draškovec - Dinamo (P) 2:1 (Gabriel Coutinho, F. Balent ; Taradi) , Bratstvo (SV)Međimurec 0:3 (Cerovčec ag, J. Pintarić, Mraz), Nedelišće - Spartak 2:3 (2x Jelovečki ; Šokčević, Kirić, S. Šegović), Mladost (SM) - Sloga (Š) 3:8 (Gašparić, Valjak, Marton ; 4x Spasić, 2x Keča, Vuković, Pukšec), Bratstvo (J) - Podturen 1:3 (Padarić ; 2x Lepen, Šegović), BSK - Mladost Komet 0:1 (Dilly).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Mladost Komet - Nedelišće, Podturen - Mladost (SM),

Dinamo (P) - Jedinstvo (GM). Nedjelja (17:30): BSK - Centrometal, Spartak - Bratstvo (J), Sloga (Š) - Bratstvo (SV), Međimurec - Draškovec.

I. MEĐIMURSKA LIGA

“Vruće“ u Novom Selu Rok. U 4. minuti dosuđen je penal za Omladinac. Siguran realizator bio je kapetan Deni Lukman. Desetak minuta kasnije vodstvo domaćina povisuje Noa Medved. Za Omladinac je opravdano dosuđen kazneni udarac u 54. minuti. Trnavi je u 78. minuti isključen Neven Pađen zbog 2 opomene. Poraz gostiju ublažio je Filip Pišpek u 84. minuti. Kod obje momčadi po 4 “požutjela“.

Poletu 3 boda u Peklenici. Pribislavčani su poveli u 15. minuti golom Benjamina Ignjića. Deset minuta kasnije za Plave je opravdano dosuđen penal. Siguran s 11 metara bio je Siniša Čeko. Isti igrač zabija s bijele točke i u 32. minuti. Polet izjednačuje na 2:2 u 45. minuti, strijelac po 2. put Ignjić. Dvadesetak minuta kasnije za pobjedu gostiju pobrinuo se Mihael Toplek. Kiks Dubravčana. Domaćini dolaze u vodstvo golom Nike Štefića u 20. minuti. Bod posljednjeplasiranoj momčadi ČSK donosi Antonio Grabant u 47. minuti. Domaćini nisu realizirali penal u 72. minuti, pogodivši vratnicu.

Sokol bolji od Hodošana. Nakon 63 minute igre uvjerljivo vodstvo Vratišinčana zgodicima Filipa Novaka, Miroslava Lisjaka i Aleksandra Vinceka. Gosti smanjuju na 3:1 preko Nikole Vlaha u 71. minuti. Konačan rezultat postavlja domaći igrač Antonio Škvorc u 82. minuti. Najuvjerljiviju pobjedu u ovome kolu upisala je Venera PMP. Čak 4 puta mrežu Croatije pogađao je Filip Sanjković, dok su po 1 strijelci bili Tomislav Tomašić i Gabriel Mihalić. Naprijedu susjedski derbi. Cirkovljančani dolaze

do prednosti zahvaljujući zgoditku Borne Černova u 15. minuti. Za 2. gol u mreži domaćina pobrinuo se Fran Pintač u 66. minuti. Dvije minute kasnije za Kraljevčan 38 zabija Joao Pedro. Svoj 2. zgoditak na susretu za goste, Pintač zabija u 79. minuti. Igrač Naprijeda Filip Horvat pogađa vlastitu mrežu u 84. minuti. Sve dvojbe oko pobjednika riješio je gostujući igrač Nikola Mesarek golom u 88. minuti. Zasadbreg 77 slavio u Strahonincu. Strijelci za goste bili su Filip Radek i Davor Mikulić, dok su domaći igrači Stjepan Balić i Dino Jalušić pogađali vlastitu mrežu. Poraz Strahoninca ublažio je Filip Žunić.

Rezultati: Omladinac (NSR) - Trnava 3:1 (2x D. Lukman, Medved ; Pišpek), Plavi - Polet (P) 2:3 (2x Čeko ; 2x Ignjić, Toplek), Venera PMP - Croatia 6:0 (4x Sanjković, T. Tomašić, G. Mihalić), Dubravčan - ČSK 1:1 (N. Štefić ; A.Grabant), Sokol - Hodošan 4:1 (F. Novak, Lisjak, A. Vincek, Škvorc ; Vlah), Strahoninec - Zasadbreg 77 1:4 (Žunić ; Radek, Balić ag, Jalušić ag, Mikulić), Kraljev-

čan 38 - Naprijed 2:4 (Joao Pedro, F. Horvat ag ; Černov, 2x Pintač, Mesarek). U sljedećem u subotu (17:30) kolu sastaju se: Hodošan - Venera PMP, Polet (P) - Dubravčan. Nedjelja (17:30): Kraljevčan 38Omladinac (NSR), Naprijed - Strahoninec, Zasadbreg 77 - Sokol, Croatia - Plavi, ČSK - Trnava.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Čakovečka Sloga je i matematički potvrdila naslov prvaka. Mrežu Budućnosti načeo je Mario Burić u 11. minuti. Do kraja 1. dijela susreta 2 puta se u listu strijelaca za domaćine upisuje Andrej Bešlić. Spomenuti igrač hattrickom u 57. minuti postavlja konačan 4:0 rezultat. Pušćinama općinski derbi. Odlučujući trenutak dogodio se u 34. minuti kada mrežu Slobode iz Slakovca pogađa Karlo Levanić te donosi 3 boda domaćinima. Ivanovčani do boda u završnici. Nakon 1. dijela vodstvo Borca PMP golom Nikole Tomašeka. Mladosti je u 68. minuti isključen Goran Krištofić,

zbog 2 opomene. Unatoč igraču manje na terenu bod domaćinu donosi Matija Meznarić u 2. minuti sudačke nadoknade.

Trica Dekanovčana u Brezju. Mrežu Hajduka načeo je Lucas Marless u 38. minuti. Brezovčanima je u 52. minuti isključen Saša Krnjak, zbog grubog udaranja protivničkog igrača nogom po nozi tijekom igre. Vodstvo gostiju povisuje Eugen Pintarić u 85. minuti. Tri minute kasnije isti igrač zabija za konačnih 0:3. U derbiju kola, Mura i Jadran odigrali su nepopularnih 0:0. Vidovčanu derbi začelja. Domaćini su poveli golom Matije Hermana u 19. minuti. Za 2. zgoditak u mreži Pobjede ponovno se pobrinuo Herman u 78. minuti. Sve dvojbe oko pobjednika riješio je Dino Nemet golom u 85. minuti. Mali Mihaljevec slavio u Gardinovcu. Vedran Kovačić donosi prednost gostima u 47. minuti. Radnički izjednačuje u 70. minuti, strijelac Dominik Toplek. Šest minuta kasnije pobjedu Mihaljevčanima donosi Sandi Pušar, joker s klupe.

Slavlje nogometaša čakovečke Sloge nakon pobjede protiv Budućnosti (M)

slavi naslov prvaka!

Rezultati: Sloga (Č) - Budućnost (M) 4:0 (3x Bešlić, Burić), Mura - Jadran 0:0, Pušćine - Sloboda (S) 1:0 (Levanić), Hajduk (B) - Mladost (D) 0:3 (2x Pintarić, Marless), Vidovčan - Pobjeda 3:0 (2x Herman, Nemet), Mladost (I) - Borac PMP 1:1 (Meznarić ; Tomašek), Radnički - Mali Mihaljevec 1:2 (Toplek ; Kovačić, Pušar).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Hajduk (B) - Borac PMP, Sloboda (S) - Mura. Nedjelja (17:30): Radnički - Sloga (Č), Mali Mihaljevec - Mladost (I), Mladost (D) - Pušćine, Jadran - Vidovčan, Pobjeda - Budućnost (M)

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A Kuršančani uvjerljivi u Mihovljanu. Nakon 1. dijela uvjerljivo vodstvo Drave s čak 6:0. Pet puta se u listu strijelaca upisao Roko Kregar te 1 Renan De Carvalho. U 2. dijelu poraz Slobode ublažili su Krešo Kovač i Deni Pečarko. Još uvjerljiviji je bio Omladinac u Novom Selu na Dravi. Hattrick je za goste upisao Tomica Mlinarec, dvostruki strijelci bili su Juraj Sambol, Dino Jančec i

Jurica Tizaj, dok je još 1 gol postigao Bojan Cirkvenčić. Za Jedinstvo su zabijali Luka Makšadi, Matija Janović i Karlo Jalušić. Borac bolji od Budućnosti. Nakon prvih 45 minuta domaćini su imali prednost 1:0 golom Matije Kelčeca. U 80. minuti momčad Borca ne uspijeva realizirati penal koji brani gostujući vratar Kristijan Taradi. Pobjedu domaćina potvrđuje Leon Branilović zgoditkom iz penala u 2. minuti sudačke nadoknade. Graničar slavio u Donjem Mihaljevcu. Dva zgoditka za Novakovčane postigao je Ricardo Da Costa, a po 1 Marko Jakšić i Ivan Krznar. Dvostruki strijelac za Dravu bio je Dino Žmuk. U 88. minuti gostima je isključen Leon Blažon zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Mihaljevčani su susret započeli s 8 igrača, dok im se 9. igrač priključio u 2. dijelu.

Rezultati: Drava (DM) - Graničar (N) 2:4 (2x Žmuk ; 2x Da Costa Ricardo, Jakšić, Krznar), Jedinstvo (NSnD) - Omladinac (DS) 3:10 (Makšadi, Janović, Jalušić ; 3x Mlinarec, 2x Sambol, 2x Jančec,

2x Tizaj, B. Cirkvenčić), Sloboda (M) - Drava (K) 2:6 (Kovač, Pečarko ; 5x Kregar, Renan), Borac (DH) - Budućnost (P) 2:0 (Kelčec, L. Branilović). Otok je bio slobodan.

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Drava (K) - Borac (DH), Omladinac (DS) - Sloboda (M), Graničar (N) - Jedinstvo (NSnD). Nedjelja (17:30): Otok - Drava (DM). Budućnost (P) je slobodna.

III. MEĐIMURSKA

LIGA - B

Preokret Omladinca u derbiju kola. Torpedo je poveo u 50. minuti zgoditkom Karla Pintarića. Za domaćine izjednačuje Tomas Makar u 67. minuti. Križovčanima je u 83. minuti isključen Noa Antolović zbog vrijeđanja i psovanja glavnog suca Dražena Jurčeca. Pobjedu domaćinu donosi Makar u 3. minuti sudačke nadoknade. U nervoznom susretu kod Omladinca čak 6 opomenutih, a kod Torpeda 2. Osmica Dubrave. Mrežu Paraga 3 puta je pogađao Masaki Honda, 2 puta Mark Bistrović, a po 1 Armando Kovačić, Hikaru

Takahashi i Jura Pintarić. Poraz gostiju ublažio je Vlado Oršuš. Hajduku lokalni derbi. Nakon 1. dijela vodstvo Donjeg Koncovčaka 1:0 zgoditkom Marija Novaka. U 2. dijelu gostujući kapetan Karlo Šardi upisuje se u listu strijelaca čak 4 puta te donosi potpuni preokret svojoj momčadi. Petarda Šenkovca. Hattrick je za domaćine upisao Nikola Krištofić, dok su po 1 gol još dodali Marko Halabarec i Nelson Miamzia. Počasni gol za Napredak postigao je Andreas Novak. Petarda Trnovca u Preseki. Mrežu Bratstva 2 puta je pogađao Moris Kuhta te po 1 Mario Pintarić i Matej Flac, dok je domaći igrač David Zadravec pogodio vlastitu mrežu.

Rezultati: Donji Koncovčak - Hajduk (Š) 1:4 (Novak ; 4x Šardi), Bratstvo (P) - Trnovec 0:5 (2x Kuhta, Mario Pintarić, Flac, Zadravec ag), Šenkovec - Napredak 5:1 (3x Krištofić, Halabarec, Nelson ; Novak), Dubrava - Parag 8:1 (3x Honda, 2x Bistrović, Kovačić, Takahashi, Pintarić ; V. Oršuš), Omladinac (M) - Torpedo 2:1 (2x Makar ; Pintarić).

RUKOMET

ŽRK Zrinski

Stiže

nova igračka križaljka

Nakon sjajne sezone u kojoj je ŽRK Zrinski osvojio 3. mjesto u 1. HRL za žene i plasirao se u Europu, održana je konferencija za medije koju je otvorio predsjednik Janković koji je sretan zbog postignutih rezultata.

TABLICA 1. MNL 1.

MIHALJEVEC 24 7 8 9 42 – 49 29

9. BUDUĆNOST (M) 24 8 4 12 35 – 49 28 10. MLADOST (I) 24 7 6 11 38 – 44 27 11. VIDOVČAN 24 7 4 13 41 – 57 25

HAJDUK (B) 24 7 3 14 45 – 65 24

POBJEDA 24 6 3 15 27 – 55 21

RADNIČKI 24 5 3 16 34 – 62 18

TABLICA 3. MNL-A

1. DRAVA (K) (-3) 22 18 4 0 107– 19 55

2. GRANIČAR (N) 22 15 1 6 74 – 40 46

3. OMLADINAC (DS) 22 13 5 4 59 – 41 44

4. DRAVA (DM) 23 8 5 10 57 – 59 29

5. OTOK 22 8 4 10 33 – 55 28

6. SLOBODA (M) 22 5 8 9 49 – 57 23

7. BORAC (DH) 22 6 3 13 41 – 78 21

8. BUDUĆNOST (M) 23 5 3 15 38 – 65 18

9. JEDINSTVO (NSnD) 22 3 5 14 36 – 80 14

TABLICA 3. MNL-B

1. TRNOVEC 25 23 1 1 131–18 70

2. DUBRAVA 25 16 2

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Hajduk (Š) - Bratstvo (P), Torpedo - Donji Koncovčak. Nedjelja (17:30): ParagNapredak u Žiškovcu, Trnovec - Šenkovec, Dubrava - Omladinac (M).

- Pred nama je period za postavljanje igračke križaljke, a naša želja je bila da ostanu sve igračice. Neke igračice su odlučile promijeniti sredinu, neke su prestale igrati, a neke kucaju na vrata našeg kluba. Za sada ne želim iznositi imena jer su u tijeku pregovori sa svima. Čeka nas organizacijski posao zbog nastupa u Europi i to je za nas jedan veliki izazov. Nastup u Europi je i financijski izazov, poručio je Janković. Trener Risto Arnaudovski želi da u novoj sezoni u klub dođu cure koje su ambiciozne. Arnaudovski i Gudelj i dalje u klubu

- Iznimno sam sretan zbog rezultata kojeg su cure zacrtale. To su postigle zajedništvom, borbom i željom. Još više sam sretan što su neke cure napravile korak prema naprijed, što je dokaz da Zrinski daje najveći broj reprezentativki uz Lokomotivu i Podravku. Čestitao bih svim curama, ljudima u klubu i svima koji su bili dio te lijepe priče. Najbolje stvari u životu nisu materijalne prirode, nego su to ljudi, doživljaji, osjećaji, iskustva, osmijesi, a sve to sam vidio i doživio kroz kratko vrijeme koliko sam ovdje i to me učinilo ljudski bogatijim nego što sam bio prije dolaska u klub. Sljedeću godinu gledam ambiciozno, bez obzira na moguće promjene u kadru. Neće biti lagano ostati na vrhu uz Podravku i Lokomotivu. Zbog mladih i perspektivnih igračica gledam pozitivno prema naprijed jer su na treninzima dokazale kako imaju veliku volju i želju za napredovanjem, kazao je popularni Risto i najavio da će prijelazni rok odrađivati zajedno s upravom. Splićanka Gabriela Gudelj koja je u Zrinskom već nekoliko sezona zaključila je konferenciju najavivši da i dalje ostaje u klubu. (md)

LIGA dječaka U-13, regija

Međimurje

četvrto

Odigravanjem zaostalih utakmica kompletirana je liga za mlade košarkaše rođene 2011. i mlađe. U konkurenciji šest klubova sjeverozapadne Hrvatske najbolji je bjelovarski Vedi sa svih 10 pobjeda, bez poraza. Drugoplasirani Varaždin se uz prvaka plasirao na poluzavršnicu Prvenstva Hrvatske. Najbolji strijelac lige igra za Koprivnicu, a najboljim igračem je proglašen najbolji igrač prvaka Vedija. (bh)

Vedi - Međimurje 59:49 (11:13, 18:8, 13:15, 17:13)

Međimurje: Krištofić 12, Posavec 2, Terek 29, Štefičar 2, Korent 2, Pavlic 2. Trener: Novak M. Koprivnica - Međimurje

35:62 (11:12, 11:15, 9:17, 4:18)

Međimurje: Krištofić 5, Terek 18, Korent 9, Tomašek 2, Ostoja 26, Čurin 2. Trener: Novak M.

TABLICA LIGA DJEČAKA U-13

1.Vedi1010 0 18720

2. Varaždin 10 73 11317

3.Varteks10 55 -1415

4. Međimurje 10 46 -2014

5.Virka10 37 -11313

6. Koprivnica 10 19 -15011

TURNIR u streetballu

Hakl na Macanu

U četvrtak 30. svibnja haklat će se tradicionalni, već deveti ČK Basket fever, turnir u streetballu u tri uzrasne kategorije. Blukids Kup namijenjen je najmlađima u kategorijama U-15 i U-11 (ekipu sačinjavaju četiri igrača), a turnir za njih započinje od 9:00. Na istom mjestu (na Macanovom igralištu u središtu grada) u 13:00, odvijat će se turnir košarkaša u kolicima. Kategorija All star igra od 17:00, tu igraju seniori za nagradni fond od 600 eura uz priliku osvajanja FIBA 3x3 bodova. Turnir organizira KK Međimurje, a prijave su moguće do 29. svibnja do 12:00. (bh)

NOGOMET

ODIGRANO 25. kolo 3. NL Sjever

Polet slavi naslov!

Piše: Miljenko Dovečer Foto: Boris Fabijanec/NK Koprivnica

Ovo 25. kolo 3. NL Sjever donijelo je zanimljive rezultate i sva pitanja još nisu dobila jasnije odgovore. Pitomača je osvojila bod u Domašincu, a Varteks pobjedom smanjio razmak i još može do 3. mjesta u zadnja 2 kola, iako je to teško ostvarivo pošto bi Pitomača trebala oba puta izgubiti.

Sva 4 gola u Domašincu su pala u 1. dijelu i to u razmaku od 20 minuta, a u razmaku od 4, gost je imao vodstvo od 2 gola viška koja je domaćin brzo neutralizirao. Varteks je svoja 3 pogotka za 3 boda malo drugačije rasporedio, a pomogao je gostujući sastav autogolom, no ni jedan nije uspio zabiti u mrežu domaćina.

Rengel i Sinjaković su u 1. dijelu na Vegeški donijeli vodstvo Virovitici kojoj gost iz Murskog Središća nije uspio zabiti niti jedan gol pa su vrijedna 3 boda ostala domaćinu koji je prepustio fenjer Koprivnici koja je remizirala protiv opuštenog, ali jako dobrog prvaka. Graničar nije uspio na svom travnjaku potvrditi svoj status i pobjeći od dvojca sa začelja na nedostižnu udaljenost, a koban je po domaće bio snalažljivi Drk koji je 2 puta zabio i povukao momčad do pobjede u Kotoribi.

Polet i dalje neporažen

Kolo su zaključili 1. i zadnji na ljestvici neodlučenim ishodom. Pogodaka nije bilo tijekom 90 minuta pa će u zadnja 2 kola ove 2 momčadi malo bolje naštimati nišanske sprave za finiš prvenstva. Koprivnici preostaje dostići Viroviticu protiv suparnika nešto slabije kvalitete nego što je to najbolja momčad lige, a prvaku do kraja odraditi posao na najbolji mogući način unatoč gustom ritmu koji je donio kup.

- Četvrta utakmica za nas u 12 dana i jednostavno danas nismo bili ni fizički ni psihički na dovoljno dobroj razini da ostvarimo bolji rezultat, pogotovo u 1. poluvremenu. Drugo poluvrijeme bolje s naše strane, s nekoliko dobrih šansi, ali sve skupa nedovoljno da ostvarimo pobjedu. Domaćin u niskom, čvrstom, pokretljivom bloku tijekom cijele utakmice, s 10 igrača u svojih 40 metara, orijentiran na kontre, na kraju zasluženo izborio neriješen rezultat,

Rezultati 25. kola

Graničar (K) - Međimurje 2:4

Dinamo (D) - Pitomača 2:2

Virovitica - Rudar 2:0

Koprivnica - Polet 0:0

Varteks - Podravina 3:0

Raspored 26. kola (subota 25. svibnja, 17:30)

Polet - Graničar (K)

Podravina - Međimurje

Rudar - Koprivnica

Pitomača - Virovitica

Varteks - Dinamo (D)

rekao je trener Poleta Zoran Šardi.

Nakon posljednje domaće utakmice u kojoj ove subote ugošćuju Graničar iz Kotoribe, Polet priprema veliku feštu, ne samo za svoje navijače “Red Army”, već i za sve prisutne.

Uz pehar i medalje za naslov prvaka koje će dobiti poslije utakmice, u Poletu pripremaju nastup mažoretkinja, nastup mlade pjevačke nade Chriztel Renae Aceveda, zabavu uz bend Virtuozi do kasno u noć te besplatno jelo nakon utakmice za sve. Svi su pozvani u subotu u Sveti Martin na Muri, a utakmica počinje u 17:30.

Virovitica riješila Rudar u 1. poluvremenu

Drugoplasirani Rudar gostovao je kod davljenika u Virovitici i upisao poraz. Favorizirani gosti imali su 2 prave prigode, ali je domaća mreža ostala netaknuta. U 16. minuti, nakon što je jedan gostujući igrač igrao rukom u svom kaznenom prostoru, sudac Karlo Rupčić pokazao je na bijelu točku. Loptu je uzeo Ronaldo Rengel i pogodio za 1:0. Tri minute prije odlaska na odmor, nakon lijepe akcije, Davor Sinjaković efektno

pogađa za 2:0. U 2. dijelu domaća momčad nije dozvolila gostima da ozbiljnije ugroze vrata Davida Čovića, dok su napadači Virovitice u nekoliko navrata mogli doći do 3. gola. - Čestitke Virovitici na zasluženoj pobjedi, mi se okrećemo prema ove 2 posljednje utakmice i polako pravimo planove i pripreme za narednu sezonu, rekao je trener Rudara, Damir Lepen Jurak.

Dinamo se vratio nakon 2 gola zaostatka

U Domašincu pak su gledatelji sve golove vidjeli u 1. poluvremenu gdje je Dinamo ugostio Pitomaču, momčad koja ima licenciju za kvalifikacije, ali za sada nema plasman. Trenutno 3. momčad prvenstva iznenadila je domaćina u otvaranju utakmice, imala je 0:2 već u 19. minuti golovima Babića i Jantola i promašila nekoliko izglednih prilika. Domaći vratar David Kanižaj u 2 navrata uspješnim intervencijama onemogućio je Pitomači da dođe do još veće prednosti. Kako u nogometu obično biva, ako ne zabiješ, dobiješ, pa stari lisac, najbolji igrač Dinama Čepa Krznar prvo u 25. minuti smanjuje na 1:2, a nekoliko minuta kasnije asistira Luki Bacingeru koji poravnava na 2:2.

- Utakmica s kojom najsretniji mogu biti gledatelji. Mi treneri malo manje. Katastrofalan ulazak u utakmicu s naše strane, zaostatak od 0:2 i nakon toga kao da smo se probudili. Nadoknaditi do poluvremena zaostatak od 2 gola u 20 minuta protiv Pitomače nije lako. Mislim da smo 2. poluvrijeme bili bolji, a to što smo sve promašili je nevjerojatno. Reći ću samo da nakon svih tih

silnih promašaja mogu biti zadovoljan da opet nismo pod kraj primili gol. Možemo živjeti s bodom. Momčadi Pitomače i kolegi treneru Ivanu želim puno sreće i uspjeha u finalu kupa, mi se okrećemo prema posljednjih 10 dana koji su pred nama. Vjerujem da ćemo i koju utakmicu pobijediti, zaslužili smo, strpljivi smo, čekamo, radimo, trudimo se, vjerujemo da će sve biti ok i za nas, elaborirao je trener Dinama Dalibor Gorupić. Međimurje bolje od Graničara

Derbi susret međimurskih klubova odigran je u Kotoribi gdje je domaći Graničar ugostio Međimurje. U 1. dijelu oko 200 gledatelja nije vidjelo golove, a onda u 2. poluvremenu palo ih je čak 6. Prvi su poveli domaćini golom Nikole Golenje u 46. minuti, već 3 minute kasnije rezultat je golom Nike Ivančića poravnat. Međimurje preokreće i u 52. minuti golom Dominika Drka vodi 1:2. Graničar se vraća u igru u 64. minuti pogotkom Domagoja Dežđeka. Ali ne za dugo, jer 3 minute kasnije Brazilac Rodriguez dovodi Međimurje ponovo u vodstvo. Pobjedu Čakovčana svojim 2. golom potvrdio je Drk u sudačkoj nadoknadi.

- Ovo je bila jedna vrlo izjednačena utakmica u kojoj su gosti svoje prilike iskoristili dok smo mi u ključnim trenucima malo slabije reagirali od gostiju iz Čakovca. Čestitke objema ekipama na prikazanoj igri, a gostima i na pobjedi, objektivan je bio trener Graničara Mario Piškor.

- Zaslužena pobjeda, moji mladići pokazali su izniman karakter, vraćali se iz negativnog rezultata, oduprijeli se

pritiscima domaćina. Jedna od najboljih utakmica sezone od nas, sretan je bio nakon utakmice trener Međimurja Antun Jukić.

U čakovečkom klubu slijedi preslagivanje u vodstvu, za danas je najavljena izborna skupština u kojoj će pozicije najvjerojatnije zamijeniti predsjednik i direktor. Novi predsjednik Međimurja u sljedećem mandatu trebao bi biti dosadašnji direktor Vladimir Peršić, dok se dosadašnji predsjednik Rajko Toplek vraća na poziciju direktora. Kako su najavili, pojačat će se izvršni odbor kako bi se osigurala sredstva i uvjeti za novu sezonu u kojoj je cilj napasti 1. mjesto. Od sljedeće sezone liga će se jako proširiti

3. NL Sjever ima najmanje klubova od svih trećeligaša, svega 10. Ove sezone iz lige ne ispada nitko, a plan je da naredne sezone liga broji 16 klubova. Na sastanku predstavnika županijskih nogometnih saveza Nogometnog središta Sjever u Varaždinu, utvrdilo se da 6 klubova ispunjava dio sportskih kriterija za ulazak u 3. NL Sjever.

Riječ je o 4 kluba iz 4.NL Bjelovar - Koprivnica - Virovitica: Bilogori ’91 iz Grubišnog Polja, Gariću iz Garešnice, Dinamu iz Predavca i Slatini te o članu Međimurske Premier lige Nedelišću i članu 1.ŽNL Koprivničko-križevačke županije Graničaru iz Đurđevca. Povjerenstvo HNS-a obići će spomenute klubove da bi utvrdilo ostale kriterije za 3. NL Sjever, a riječ je o sportskim, infrastrukturnim, pravnim i administrativnim kriterijima. Nakon toga donijet će se konačna odluka o sastavu 3. NL Sjever za iduću sezonu. Tako će vjerojatno međimurski nogomet u sljedećoj sezoni imati 6 klubova u 3. NL Sjever.

Polet (SMnM) je remizirao na gostovanju kod Koprivnice

REZULTATI I KOŠEVI

NOVO PRIZNANJE studiju Teuta

Tvornica tjeskobe izazvala ovacije u Zagrebu

19. TREPS susreti plesnih grupa održali su se ove godine na pozornici Centra za kulturu Trešnjevka u Zagrebu od 12. do 28. travnja 2024. Na njima su se predstavila 42 plesna studija iz 16 gradova cijele Hrvatske

Piše: Paulina Topolko

Tijekom nekoliko dana susreta 154 koreogra�ija izvelo je 1582 izvođača u dobi od 3 do 24 godine, koji su pokazali svoja umijeća u klasičnom baletu i suvremenom plesu, urbanim plesnim izrazima te show i jazz plesanju.

U plesnoj kategoriji suvremeni ples i moderni te dobnoj kategoriji D (seniori 17 i više godina), Teuta je osvojila Priznanje za najuspješniji nastup za koreogra�iju “Tvornica tjeskobe“.

Uz ovu vrijednu nagradu, Teuti je dodijeljen i prestižni GRAND PRIX ocjenjivačkog

suda za prvo mjesto na cjelokupnom 19. TREPS Festivalu, i tako je Teuta bila apsolutni pobjednik koja je od 154 koreogra�ija osvojila prvo mjesto.

Ovime je Teuta potvrdila kvalitetu svog stvaralačkog rada i svoj plesni rukopis.

“Tvornicu tjeskobe“ plesale su: Tiara Korent, Maja Slaviček, Klea Puškadija, Dona Babić, Nela Taradi, Dora Culej, Magdalena Janušić, Ema Petek, Tonka Pasarić, Dora Barbić i Zoja Šestak.

Susrete je ocjenjivao i pratio ocjenjivački sud u sastavu: Maja Đurinović, Ljiljana Gvozdenović, Andrej Izmestjev, Kornelija Kosanović

Drvar, Tihana Strmečki, Una Štalcar Furač i Ariana Prpić. Po izboru ocjenjivačkog suda TREPS susreta plesnih grupa, 34 najbolje koreogra�ije pozvane su u natjecateljski program 19. TREPS Festivala i borile se za prestižne nagrade.

Studio suvremenog plesa TEUTA s koreogra�ijom “Tvornica tjeskobe“ Nikoline Mekovec, po izboru ocjenjivačkog suda, izabran je među najbolje koreogra�ije te dobio mogućnost nastupa na �inalnoj večeri 19. TREPS Festivala 12. svibnja 2024. gdje je osvojio prestižne nagrade.

FORESTLAND je Međimurje učinio novom hit destinacijom!

Donosimo program Forestlanda za petak i subotu

Ljeto na sjeveru Hrvatske povezujemo s Forestlandom, glazbenim festivalom koji od 19. do 21. srpnja okuplja najveće svjetske zvijezde. Po 12. put u Međimurju čeka vas 48 sati odlične glazbe, provoda i nezaboravnih sjećanja!

U petak stižu Fedde Le Grand, Vanillaz i Relja!

Kroz dva festivalska dana na Forestlandu će na tri pozornice nastupiti preko 60 izvođača. Pozornice, koje su organizatori prigodno nazvali Forestland, Forestroom i Šumski, postat će plesni podij za tisuće posjetitelja od petka do nedjelje u podne.

Petak smo odlučili usmjeriti više prema klupskom izdanju festivala, pa će tako na Forestland stageu nastupati Fedde Le Grand, Vanillaz, Timo G i Relja, dok će Forestroom stage biti predvođen talijanskim artistima Paolom Barbatom i Alexom Doantijem. Večer i noć zagrijava naj-

popularniji slovenski house DJ Dino DZ, rekao je Saša Mikac, booking manager. Relja će na glavnu Forestland pozornicu izaći već u 21 sat, a priprema novi koncertni set jer njegov novi EP izlazi za samo nekoliko dana! Večer završavaju Divolly & Markward i Utopia, a po prvi put nam dolazi i DJ iz Los Angelesa, trance artist Tluxx!

It's DIESEL, motherfu*ers!

Ne postoje riječi kojima možemo bolje opisati karijeru DJ Diesela, odnosno bivšeg NBA igrača i glazbenika Shaquille O'Neala od njega samog i njegovih glazbenih i sportskih uspjeha. Shaq je mega zvijezda, vjerujemo da je najveći cele-

brity koji je ikad bio na našim prostorima i iznimno se veselimo nastupu i dolasku. Nećemo ni spomenuti koliko ljudi se već javilo za fotku ili autogram, ali svima kažemo isto – dođite na Forestland, nećete požaliti, rekao nam je Krešo Biškup iz organzacije. - DIESEL, odnosno Shaquille O'Neal, nastupat će u subotu, a prije njega će nastupati

njegov sin Myles O'Neal s nešto drukčijim zvukom. Vraćaju nam se i Architect, Tai Wof�inden, ali i Rosana Rabuza koja će imati prilike zatvoriti glavnu Forestland pozornicu.

Zvjezdani line-up koji Forestland priprema za ovo ljeto zasjenit će samo produkcija koja će biti dosad najveća na ovim prostorima. Na preko 40 000 m2 na Forestu će se nalaziti veliki Food Court, Tattoo by Mrlja (Ronch & Ana), ali i Barbershop Askari, Merch Shop, Circus i ogromni Zip Line. Kamp je ove godine preseljen u obližnji PG Geler i udaljen je 800 metara od festivala.

Ako se želite družiti i plesati uz zvijezde poput Diesela i Relje, a uz to i doživjeti cijeli spektakl prepun glazbe, zabave i jedinstvenih iskustava, dođite na Forestland – obećavamo nezaboravno iskustvo koje nećete požaliti!

PROGRAM:

PETAK: Main stage:

‒ NOA

‒ RELJA

‒ Timo G / Sasha Mikac

‒ Fedde Le Grand

‒ Divolly & Markward

‒ Vanillaz

‒ TLUXX

‒ UTOPIA Forestroom

‒ T-Jay

‒ Emily b2b

Isječak iz nagrađivane koreografije

Plesačice Teute izvele su Tvornicu tjeskobe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

30. svibnja - Dan državnosti

Svim Međimurkama i Međimurcima, našim vrijednim zaposlenicima i poslovnim partnerima čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

TRAGOM PONOVNO pronađenih ratnih fotografija iz 1991. godine i izložbe u Muzeju Međimurja Čakovec

Fotografije predane na čuvanje Muzeju vojne i ratne povijesti u Pakracu

Piše: Josip Šimunko

U čast Dana Međimurske

županije 26. travnja 2024. godine u dvorani Riznice Muzeja Međimurja organizirana je izložba ratnih fotogra�ija iz Domovinskog rata iz 1991. godine koja je prije tjedna dana zatvorena. Izložbu je organizirala Udruga veterana 34. inženjerijske bojne Čakovec, uz pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja u povodu 29. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Bljesak“. Predsjednik Udruge ratnih veterana 34. inženjerijske bojne Dragutin Remenar tom je prigodom govorio o povijesnom značaju izloženih ratnih fotogra�ija kao svjedoka povijesti. Jezgro izložbe u Čakovcu bile su 62 ratne fotogra�ije koje su 1991. i 1992. Godine snimili fotoreporteri lista Vjesnik Romeo Ibrišević, Jadran Mimica i Zlatko Kalle. No to je samo dio veće izložbe od oko dvije stotine fotogra�ija koje su 1991. godine bile svjedoci rata i razaranja u Hrvatskoj, a koje su u dvije velike škrinje putovale Europom i svjedočile o ratu u Hrvatskoj. Izložbene fotogra�ije su iz Hrvatske u Švicarsku i kasnije u Njemač-

ku dopremili djelatnici INE iz Zagreba, uz pomoć našeg Ministarstva kulture.

Organizaciju izložbi po gradovima u Njemačkoj preuzeli su članovi i aktivisti Hrvatskog svjetskog kongresa u osnivanju i hrvatski domoljubi kao i Hrvati organizirani preko katoličkih misija. Nakon što je rat u Hrvatskoj završio, fotogra�ijama s izložbi u inozemstvu se pomalo izgubio trag. Fotogra�ije koje su bile na izložbi u Muzeju Međimurja Čakovec ponovo su pronađene nakon niza sretnih okolnosti. Za zagubljenim fotogra�ijama nakon rata tragao je humanitarac i rodoljub Alfreed Kniwald koji već dugo živi u Njemačkoj, inače iz Zagreba. Njegov je djed Kamilo Kniwald bio svojedobno kotarski liječnik u Prelogu nakon Prvog svjetskog rata. Nakon godina traganja putem mreža, saznao je da su one negdje u Međimurju te je poslao svoju dokumentaciju, o izgubljenoj izložbi za kojom je tragao, svojem poznaniku Vladimiru Možeku u Prelog. Kako nitko nije znao ništa, Možek je uz savjet župnika Antuna Hoblaja predao dokumentaciju 2019. godine u

MIS I MIK proslavio jubilej

Muzej “Croata insulanus“ u Prelogu, te upoznao novinara Međimurskih novina Josipa Šimunka s izgubljenom izložbom.

Zagubljene fotografije pronađene su u Čakovcu

Zagubljene fotogra�ije su na kraju pronađene u Čakovcu, a čuvala ih je obitelj Novak iz Čakovca. Drago Novak i supruga Zlata dugi su niz godina živjeli u Njemačkoj, ali bili i svojevrsno tajništvo i aktivisti Hrvatskog svjetskog kongresa, pa su i ratne fotogra�ije ostale u njihovoj arhivi nakon niza izložbi te na kraju završile u Čakovcu, gdje je obitelj Novak izgradila novu kuću nakon Domovinskog rata kad je preselila iz Njemačke u Hrvatsku. Nakon što je Drago Novak, rodoljub i sakupljač povijesnih karata Hrvatske preminuo, njegova supruga Zlata Novak donirala je vrijednu zbirku povijesnih karata Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu.

Supruga Zlata znala je i za dva stara poveća sanduka u njihovu podrumu u kojima su bile fotogra�ije te prepoznala o čemu je riječ. Originalne

fotogra�ije pronađene su u veoma dobrom stanju. Zlata Novak potom odlučuje predati fotogra�ije u neki od hrvatskih muzeja. Uz pomoć Dragutina Remenara, predsjednika Udruge ratnih veterana 34. inženjerijske bojne iz Čakovca, ujedno ratnog zapovjednika postrojbe, organizirana je izložba u Muzeju Međimurja Čakovec u travnju 2024. godine te potom organizirana predaja fotogra�ija Muzeju vojne i ratne povijesti u Pakracu. Fotogra�ije koje su

bile izložene u Muzeju Međimurja u Čakovcu u protekle srijede je Dragutin Remenar predao predsjedniku udruge Mariu Tušeku u Pakracu, osnivaču muzeja u Pakracu, a Josip Šimunko popratnu dokumentaciju Alfreda Kniwalda iz Muzeja u Prelogu. Kolekcionar i zaljubljenik u hrvatsku povijest Mario Tušek, po profesiji profesor tjelesne i zdravstvene kulture u srednjoj školi, koji usko surađuje s Gradom Pakracom koji je osigurao prostor za ratni

muzej, zahvalio je na vrijednoj donaciji Dragutinu Remenaru i gostima iz Čakovca te posebno Zlati Novak koja je čuvala fotogra�ije trideset godina. Pripadnici 34. Inženjerijske bojne su prilikom dolaska u Pakrac posjetili spomenik te zapalili svijeću na mjestu gdje su poginuli pripadnici 54. bojne iz Čakovca: Josip Žvorc Rista, Branko Vrtarić Banci, Dražen Grabar Dado i Franc Potočnik Slovenac, prilikom napada i oslobađanja Dereze u prosincu 1991. godine.

Dvadeset godina promicanja informatike među mladima

Piše i foto: Mario Golenko

U Tehnološko-inovacijskom centru Međimurja održano je svečano predstavljanje udruga Mladi informacijski stručnjaci (MIS) i Međimurski informatički klub (MIK) povodom 20. obljetnice djelovanja udruge MIS.

Tom prigodom prezentiran je rad navedenih dviju udruga, a nakon službenog dijela programa i prezentiranog videa o 20 godina djelovanja, sudionici su se družili uz domjenak i roštilj. Na samom početku, rad udruga predstavili su predsjednici

Dejan Drabić (Udruga MIS) i Viktor Lazar (Udruga MIK). Svoje djelovanje započeli su 2004. godine u OŠ Strahoninec.

- S obzirom na to da smo bili idejni pokretači stvaranja Društvenog centra Općine Strahoninec, u istome je izgrađena informatička učionica za naš rad. U toj učionici pojačali smo svoje djelovanje te osvajali brojne nagrade i odličja. No, 2016. godine, bez opravdanih razloga, bivamo

izbačeni iz udruge. Niti jedna od prijava institucijama nisu bile opravdane te nismo bili terećeni po ničemu. No, odmah uskače u pomoć Tehnološko-inovacijski centar Međimurje (TICM) uz odobrenje i potporu Međimurske županije. Tako su uvjeti za rad udruge čak i pojačani čime se povećala i brojnost djece. Bez prostornih uvjeta, ali i partnerskog odnosa s TICM-om, naše djelovanje ne bi bilo mo-

guće. S obzirom na prostorne, logističke i ine prednosti lokacije, Skupština udruge donosi odluku o promjeni naziva i sjedišta udruge. Tako 2021. godine udruga mijenja naziv u Mladi informatički stručnjaci (MIS), iznio je Drabić.

Udruge MIS i MIK broje 31 odraslog člana te 19 predavača i mentora, a u njihove programe uključeno je oko 200 djece i mladih. Također, u suradnji su

matičara sudjelovalo na državnom prvenstvu, gdje su postigli zapažene rezultate i osvojili medalje.

Mnogo projekata je iza nas, uključujući dva velika europska projekta. Možemo se ponositi odličnim rezultatima koje smo ostvarili. Svi svjedočimo tome da nekoć nismo mogli zamisliti tako veliki uspjeh udruge MIS, a i MIK. Također, velika pre-

Mali robotičari, Tvornica izuma, Razmišljaj računalno, Matematika plus, Youtik, kemijam!, Dodatna doza fizike itd. Naglašeno je i da se izlazi iz okvira informatike i obuhvaća cijelo STEM područje.

Svečano predstavljanje i druženje uz domjenak bila je prilika za prisutne da se bolje upoznaju s postignućima i planovima ovih dviju udruga koje nastavljaju aktivno doprinositi razvoju informatičke kulture i

s više od 20-ak partnera. Istaknuli su se kao značajni promotori STE(A)M edukacije u Međimurju i šire, tjedno provodeći 18 tečajeva i radionica, kao i zimske i ljetne kampove te druge aktivnosti.

je naglašeno da je ove godine 24 mladih infor-

robotika,

Zajednička fotografija ispred Muzeja vojne i ratne povijes� u Pakracu prilikom predaje fotografija

Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta

Među-

Dejan Drabić uručio je buket Sanji Krištofić iz LAG-a Međimurski doli i bregi

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

30. svibnja - Dan državnos�

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

30. svibnja - Dan državnos�

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

restoran & pansion

Varaždinske Toplice

NASELJE INKEJEVICA kod Sivice

Zašto život odlazi

iz Inkejevice?

Mlađe generacije ne znaju da uopće postoji, a u njegovim je najboljim godinama u njemu živjelo oko sto ljudi

Piše: Aleksandra Sklepić

Nedaleko od Sivice, na putu prema Podturnu, smješten je gotovo zaboravljen zaselak Inkejevica. Skrenete li desno nakon Sivice, kroz gotovo nezamjetni šumski put, za dva kilometra naći ćete se u njemu. Mlađe generacije ne znaju da uopće postoji, a u njegovim je najboljim godinama u njemu živjelo oko 100 ljudi. Prema nekim izvorima, Inkejevica je dobila ime po barunu Inkeyju koji je posjedovao imanja u

Sivici, Belici, Gardinovcu i Novom Selu Rok.

Od deset kuća pet je srušeno Okružen šumama i livadama, ovaj mirni kutak Općine Podturen trenutno nema stalnih stanovnika, a kako je bilo živjeti u njemu prije pola stoljeća ispričala nam je Marija Novak (94) koja je bila njegov zadnji stanovnik. Marija živi u domu za starije u Sivici, a do prije nekoliko godina jedina je i sama živjela u Inkejevici. - Nikad nismo imali struju, a voda je bila iz bunara. Ja sam imala sedmero djece, jedno je umrlo dok je bilo malo i bilo je jako teško, a u modernije doba imali smo agregat s pomoću kojeg smo svijetlili. Čak smo jednom i posudili agregat ljudima u Sivici koji su imali svadbu za vrijeme redukcije struje u osamdesetima, tako da možemo reći da smo mi, koji nismo imali struju, po-

STANICA ČAKOVEC

- Čim je stigao započeli smo s vježbama socijalizacije i poslušnosti, a radimo i vježbe traženja, ističe Putar Zaigrani Whispers će uskoro postati potražni pas Hrvatske gorske službe spašavanja, kako kažu pročelnik Stanice Čakovec Neven Putar te Miodrag Novosel – Cico, dopročelnik Stanice. Kupljen je u Španjolskoj, a nadaju se da će kroz nešto više od godine dana položiti prve ispite iz potrage za nestalim osobama. Radi se o psu pasmine australski govedarski pas, vrijednom 2177,50 eura, preuzetom iz Centra de cria de

perros – Paolo Coletta, uzgajivačnice u španjolskom gradu Valenciji. Whispers je već uključen u specijalnu obuku za pronalaženje osoba u planinskim i teško pristupačnim terenima, kao i u urbanim sredinama, odnosno područjima pogođenim potresima i drugim nepogodama. Razina osposobljenosti HGSS-ovca je izrazito visoka, o čemu svjedoče zahtjevne međunarodne misije spašavanja u kojima sudjeluju.

– Županija nam je donirala psa te mi sad imamo obavezu, ali jednu koja je vrlo vesela i radosna, a to je da

radimo s njim i obučavamo ga da dođe do željene razine, ističe Neven Putar, pročelnik HGSS-ove Stanice Čakovec. Ovakva pasmina prava je rijetkost u Hrvatskoj te, kako ističe Putar, ima ih svega nekoliko.

Otac mu je iz Australije, majka je Španjolka, a sam Whispers, iako su mu tek tri mjeseca, već je počeo s obukom.

– Čim je stigao započeli smo s vježbama socijalizacije i poslušnosti, a radimo i vježbe traženja. Puna obuka završava za otprilike dvije godine, zaključuju Putar i Novosel.

mogli onima koji su imali, u šali nam je rekla Marija. Sve obitelji u naselju dobro su se slagale. Bilo je i puno djece koja su odlazila u školu u Sivicu i Podturen. Na kraju sam ostala sama, zatim su počele provale i nisam se više osjećala sigurno pa sam odselila. Marijin sin Stanislav Novak koji živi u Gornjem Kraljevcu pozvao nas je da vidimo njegov rodni dom. Trenutno u Inkejevici nema stalnih stanovnika. Od deset kuća koje su tamo bile, pet ih je srušeno, ostale se polako obnavljaju i pretvaraju u vikendice, a nekoliko pčelara smjestilo je svoje košnice u ovom netaknutom dijelu prirode. Jedna od njih je i Stanislavova kuća, gdje on s

obitelji rado dolazi na vikende, a i njegov je otac nekada bio pčelar koji je godišnje proizvodio 2 – 3 tone meda.

Inkejevica postala vikend naselje

Često se dogodi da se nešto ukrade, razbije imovina i slično jer nikoga nema tamo. U novije vrijeme video nadzor koji je postavljen na nekim kućama malo je smanjio učestalost krađa, ali još uvijek se dogodi da je razbijen koji prozor i slično. - Žao mi je što su iz Inkejevice svi otišli, ali lako je to shvatiti. Najveći problem je što tamo još uvijek nema struje, a i pristupni put je prilično

loš. Ljudi su navikli na određeni standard života, a toga nažalost nema. Već desetljećima se obećava da će struja stići u Inkejevicu, ali uvijek sve ostane samo na pričama i obećanjima.

Načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović rekao nam je da su dogovori o dovođenju struje u ovo zaboravljeno naselje pri samom kraju, tako da se očekuje da elektri�ikacija bude sljedeće godine. Iz razgovora s iseljenim mještanima može se zaključiti, dodao je, da je glavni razlog odlaska ljudi upravo to što nema struje. Do njenog uvođenja, ovo rajsko mjesto mira i tišine zasigurno će ostati samo vikend naselje.

Marija Novak, posljednja stanovnica Inkejevice sa sinom Stanislavom

Neven Putar i Miodrag Novosel – Cico s Whisperom, novim potražnim psom

Stanislav kod svoje rodne kuće u napuštenoj Inkejevici

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

30. svibnja - Dan državnosti

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti

MARIJA I ZORICA Višnjić iz Štefanca zajedničkim snagama uređuju cvjetnjak

Najveći je gušt odnjegovati ukradeni pelcer

Kao i svaki pravi ljubitelj cvijeća, većinu svega toga obilja je sama napelcala, zasadila iz sjemena koje je prikupila na putovanjima i izletima

Prve ovogodišnje kandidatkinje u našem nagradnom natječaju Čiji je vrt najljepši dolaze iz Štefanca.

Riječ je o Zorici i Mariji Višnjić, svekrvi i snahi, koje zajedničkim snagama siju, sade i njeguju cvijeće u dvorištu obiteljske kuće.

- Moja svekrva Zorica je glavna, a ja joj pomažem gdje treba i kad stignem jer sam u radnom odnosu i imam dva školarca u nižim razredima osnovne škole, naglašava Marija koju su fotografirali kraj rascvjetalog grma kima.

Hoste u prvom planu

Zorica uživa u radu oko cvijeća i stalno nešto dosađuje, dosijava te premješta, naročito

Marija Višnjić uz grm kima one vrste koje su se previše razrasle.

Trenutno su u prvom planu prekrasni grmovi hosti koje se mogu vidjeti u svakom kutku dvorišta, a pažnju pri-

vlače i tamnocrveni grmovi eucera.

- Volim kamenjare koje sam osim hosti, zasadila i pustinjskim ružama jer cvatu cijele godine, naglašava Zorica.

POČinjE nAš nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju

Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.

Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju kreativnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

I ne samo to, uz sitno ukrasno kamenje, tu se nalaze i panjevi koji su odlično poslužili za smještaj tegli s pelargonijama. Ima tu i raznih puzavaca te crnogoričnih biljaka patuljastog rasta. Kamenjari su u stvari cvjetni otoci i svaki je priča za sebe. Posebno se ističe onaj sa starinskim vrstama ili bolje rečeno poljskim cvijećem u koje se nedavno zaljubljila.

Sve je sama zapelcala

Mala priručna vrtna kućica za alat pak je izvrsno poslužila kao podloga za rast bršljana koji ju je u potpunosti obrastao. Mjesta tu ima i za rodendrone, ruže koje su trenutno u punom cvatu, pa irise i naravno nezaobilazne klematise. Iako je sve više

Uz ogradu se ističu cvjetovi klematisa

posvećena vrtnim trajnicama, odnosno onima koje ne treba sklanjati tijekom zime, vrt je obogaćen nizom tegli. Uz već spomenute pelargonije, voli surfinije i naravno citruse, od kojih je trenutno limun pun cvjetova. Kao i svaki pravi ljubitelj cvijeća,

većinu svega toga obilja je sama napelcala, zasadila iz sjemena koje je prikupila na putovanjima i izletima. Tek vrlo malo toga je kupila jer ipak, kaže, ne može se baš sve zapelcati poput rododendrona, klematisa te raznih crnogoričnih grmova.

Kamenjar prepun cvijeća

Zeleni bršljan idealna je podloga za isticanje rascvjetanih ruža

IVAN KUTNJAK iz Dragoslavca promovirao novu knjigu “Čudesna priča nestalih tabulata”

Protuotrov društvenih mreža

Kao društveni kroničar u svojoj novoj knjizi dotiče se i sudbine ljudi koji su bili osuđeni na traumatičnu migrantsku sudbinu

Piše: Sanja Heric

Ovo je protuotrov društvenim mrežama! Ova je rečenica odjekivala na promociji nove knjige Ivana Kutnjaka iz Dragoslavca pod nazivom “Čudesna priča nestalih tabulata”.

Nekadašnji učitelj koji je preko 60 godina proveo ispred školskih klupa, knjigom je želio zaći među mlade koji su u virtualnom svijetu današnjice, kako kaže, počesto žedni napitaka s autentičnih povijesnih vrela.

Svojom novom knjigom koja sadrži zanimljive i manje poznate zgode kojima tematika zadire u sve pore života i kulturno-povijesnih

naslaga svetojurjovskoga, kraja bavio se posljednjih desetak godina.

Kao društveni kroničar i svjedok transformacije Svetoga Jurja, od jedne nekadašnje nepoželjne destinacije za život do njezine transformacije u najpoželjnije odredište, za mnoge koji su osjetili njezine blagodati – tijekom šezdeset godina svoga boravka u Svetom Jurju sažeo je bitne značajke ovoga kraja i snažne poluge lokalne, poglavito današnje samouprave. Za glazbenu podlogu na promociji pobrinuli su se: Muška vokalna skupina Pjevačkog zbora Sveti Juraj na Bregu i pijanist Patrik Zamuda. Na promociji knjige o

Rođeni Mortinščanin autor je 20-ak knjiga

Ivan Kutnjak inače je rođen 29. srpnja 1941. godine u Žabniku, u Svetom Martinu na Muri. Osnovnu školu pohađao je u Štrigovi i Svetom Martinu na Muri, a klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Studirao je na PA u Čakovcu te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je apsolvirao i postdiplomski studij, područje Filologija, smjer Metodika nastave hrvatskoga jezika. Stanovito vrijeme bio je i vanjski suradnik na katedri metodike na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu.

Svoj radni vijek proveo je u OŠ Dubašnica u Malinskoj,

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

potom u OŠ u Svetom Jurju na Bregu, da bi potom preuzeo dužnost stručnog suradnika u Tehničkoj školi Čakovec. Neko vrijeme proveo je i u državnoj administraciji kao pročelnik za kulturu Međimurske županije te tajnik MH Čakovec. Umirovljen je s mjesta stručnog suradnika Graditeljske škole u Čakovcu. Spomenimo da je Kutnjak autor dvadesetak knjiga: poezije, proze, studija, ogleda i kritika te antologijskih izbora. Osim toga, autor je brojnih pjesama i kritičkih članaka objavljenih u zajedničkim književnim edicijama, časopisima itd.

samom djelu govorio je Denis Perčić iz Varaždina, magistar znanosti o književnosti i profesionalni književnik, koji je u posljednjih četvrt stoljeća objavio 30-ak knjiga gotovo svih rodova i žanrova te osvojio oko 90 književnih i srodnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu.

Za interpretaciju dijelova iz knjige pak su bili zaslužni Densi Radovan, profesionalna pripovjedačica, te Dubravko Sidor, jedan od najpoznatijih glasova HRT-a i akademski glumac.

- Drago mi je da Općina dobiva knjigu koja je reprezentativna, koju možemo koristiti kao našu iskaznicu i pokloniti je bilo kome, da možemo pokazati što se

događalo u Svetom Jurju na Bregu. Drago mi je da je promocija dobro posjećena, rekao je završno načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu, Anđelko Nagrajsalović.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Ivan Kutnjak sa svojom novom knjigom

Brojna publika prisustvovala je promociji nove Kutnjakove knjige

NOVI

Ulica Zrinskih i Frankopana 2A, Čakovec (trgovački centar Japa)

studio u ČAKOVCU!

Electrolux

DS 7 Rivoli E-Tense 225 PHEV

Luksuz na francuski način

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4595 x 1895 x 1631 mm

Osovinski razmak: 2738 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1901 kg/ 424 kg

Veličina prtljažnika 555/1750 litara

DS 7 je najluksuzniji francuski SUV, a odlikuje se bogatom opremom i nizom dizajnerskih detalja koji ga izdižu od konkurencije, dok za pogon koristi provjereni plug-in hibridni sustav s 225 KS.

Piše i foto: Igor Rudež

Nakon niza godina bez novih modela, DS je 2017. godine predstavio DS 7, koji je tada u imenu imao i Crossback, i s kojim je ova marka krenula u novu ofenzivi i nakon kojeg je predstavljeno još novih modela, a 2022. godine je predstavljen i obnovljena izvedba koja je iz naziva izgubila Crossback, a novi dizajnerski detalji su izgled ovog modela podigli

jednu stepenicu više. Osim toga, jedno vrijeme nije ni bilo službenog zastupnika za marku DS na tržištu, no već neko vrijeme je DS ponovno s nama, pa je prava prilika da isprobamo što to donosi obnovljeni DS 7. Iako je osnovni oblik ostao isti, novi DS 7 donosi nov izgled prednjeg dijela s novim DS PIXEL LED Vision 3.0 svjetlima sprijeda, i efektno dizajniranim dnevnim LED svjetlima DS Light Veil koji služe i kao poka-

zivači smjera. Maska motora donosi niz dizajnerskih detalja koji odlično pristaju ovom modelu, dok su straga promjene manje, no i dalje izgleda elegantno, posebice radi dizajna stražnjih LED svjetala. Za pohvalu su i dva otvora za ispušne cijevi koji nisu lažni! Gledajući s boka, DS 7 izgleda istovremeno i elegantno i moćno, a tome su zasigurno zaslužni i 19-inčni dvobojni aluminijski naplatci.

DS 7 je postavljen na poznatu PSA EMP2 platformu, koju koriste i drugi modeli iz Stellantisa, a dug je 4595 mm, širok 1895 mm i visok 1631 mm, dok mu je međuosovinski razmak dug 2738 mm. U te dimenzije je smješten i prtljažnik od 55 litara, odnosno od 1750

litara kada su preklopljena stražnja sjedala. A ono što možemo reći je da je napravljen dobar posao s prostorom u unutrašnjosti, jer ga za ove dimenzije ima i više nego dovoljno.

Tako će se iza do kraja pomaknutih prednjih sjedala moći smjestiti osoba visine i 185 cm, a da koljenom neće doticati naslon sjedala ili mu za glavu neće smetati strop. Gledajući prosječne visine Europljana, prostora će biti na pretek, kako sprijeda, tako i straga. Za pohvalu su i sjedala, posebice sprijeda, koja su iznimno udobna i dobro podstavljena pa doslovno “uronite“ u njih kada se sjednete. Osim toga, izgledaju lijepo, a i nude se mnogobrojne mogućnosti podešavanja. Stražnja sjedala

su jednako udobna, a iako je riječ o dota širokom modelu, ipak će se ugodno osjećati samo dvije osobe. Putnici straga imaju svoje ventilacijske otvore, kao i USB punjače, ali to se i očekuje u ovoj klasi. Za pohvalu je i što su na svim vratima pretinci za odlaganje presvučeni mekim materijalom, osim površine koja je okrenuta prema sjedalima, no bez obzira na to predmeti ne kližu i ne lupkaju. Iznenadilo nas je i što su obloge stražnjih vratiju napravljene od istih materijala kao i na prednjim vratima, što je u posljednjih nekoliko godina rijetkost kod novih automobila, gdje su obloge stražnjih vratiju napravljene od lošijih materijala, no izgledom imitiraju one s prednjih.

Uvijek volimo koristiti klasičnu ručicu automatskog mjenjača, no za prekidače oko nje treba duže vrijeme privikavanja

Vrsta motora/broj cilindara: Hibridni/4

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski, 8 stupnjeva

Snaga: 165 kW / 225 KS

Okretni moment: 360 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 225 km/h / 8,9 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 9,0

CO2 emisija: 31 g/km

Cijena: 65.045 eur

Oprema: 12-inčni multimedijski sustav, 12,3-inčni digitalni instrumenti, automatski dvozonski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 19-inčni aluminijski naplatci, električna i grijana sjedala, kožna unutrašnjost, sustav kamera u 360 stupnjeva...

Plug-In hibridni pogonski sustav nudi ukupnu snagu od 225 KS Nije samo lijep i udoban, već nudi i mnogo prostora - čak 555 litara osnovnog obujma

Dizajn stražnjeg djela djeluje izrazito moćno

19-inčni dvobojni aluminijski naplatci su serijska oprema Dizajn stražnjih LED svjetala je izuzetno atraktivan

I sprijeda i straga su pretinci u vratima obloženi filcom kako stvari ne bi klizale

Obloge stražnjih vratiju su napravljene od istih materijala kao i sprijeda, što je u današnje vrijeme rijetkost

Dizajn prednjih dnevnih LED svjetala je jedinstven

Sprijeda je kod redizajna najveća razlika u multimedijskom zaslonu koji je dijagonale 12 inča i koji donosi mnogobrojne mogućnosti prilagodbe, iako nije uvijek najbrži u radu. Za pohvalu je srebrni kotačić za brzo podešavanje glasnoće, a tu su i dodirne tipke osnovnih funkcija, kao i tri dodirne tipke prečaca zaslona. Tu je važna ona na kojoj se nalazi automobil, jer vas vodi direktno do izbornika na kojem možete postaviti prečace za gašenje sustava u vožnji. Tu je i zatvoreni pretinac gdje se nalaze USB i 12 V utičnice, kao i bežični punjač, a sviđa nam se što se poklopac može zatvoriti i kada je priključen duži USB stick. Hvalimo i klasičnu ručicu mjenjača, a oko nje su

postavljeni prekidači odličnog izgleda, a služe za električne prozore, kao i za zaključavanje vozila, no svi su istog izgleda, pa je potrebno dugo privikavanje na njihovo korištenje. Tu je i veliko spremište ispod udobnog središnjeg naslona za ruke koje ima i otvor za hladan, odnosno topli zrak, što dobro dođe za čuvanje pića po ljeti. Ispred vozača je i novi upravljač s fizičkim tipkama prečaca, kao i dva okretna gumba za brzo podešavanje, a informacije o vožnji se prikazuju na 12,3-inčnom ekranu, koji se može i prilagođavati.

Što se tiče pogonskog sklopa, riječ je o plug-in hibridnom (PHEV) sustavu koji se sastoji od 1,6-litrenog turbo benzinca koji razvija maksimalnu snagu od 133 kW/181

KS i nudi 300 Nm okretnog momenta i elektromotora koji razvija snagu od 81 kW/110 KS i nudi 320 Nm okretnog momenta, dok je ukupna snaga sustava 165 kW/225 KS i 360 Nm okretnog momen-

Sjedala su prsvučena kožom i iznimno udobna, a uz to su i lijepo dizajnirana

ta. Naravno, ukupna snaga je dostupna samo ako je napunjena 14,2 kWh baterija koja pokreće elektromotor. U potpunosti napunjena baterija omogućuje oko 50-ak km vožnje u gradu, ovisno i o tome koliko vam je teška noga na gasu. Pritom je i potrošnja niža, pa je prosječno s punom baterijom trošio manje od 5 litara, te istovremeno trošio i oko 18 kWh struje. A ako vam se isprazni baterija, možete računati s prosjekom od oko 9 litara, a time da u gradu i s većim brzinskim prosjecima na autocesti rado popije i 10 litara, dok pri laganoj vožnji otvorenom cestom troši između 6 i 7 litara. Zato ako već kupujete plug-in izvedbu nekog modela, imajte na umu da trebate redovito puniti bateriju. Ova u modelu DS 7 se

na kućnoj utičnici oko 6 sati, dok će na wallboxu punjenje trajati oko dva sata. No i da ga ostavite puniti čitavu noć, sutradan bi do posla, škole i vrtića trebali imati dovoljno struje. Svakako moramo napomenuti i spremnik goriva koji je veličine tek 43 litre, pa ćete na duljim putovanjima morati mrvicu češće do benzinske postaje.

Francuzi su podesili ovjes za udobnost, pa iako ima puno snage, DS 7 se najbolje vozi smirenim stilom, kada je u kabini tiho, a prelasci preko neravnina ili rupa jedva osjetni, a tada će i uzvratiti i nižom potrošnjom. Doduše, u sportskom režimu rada odziv papučice gasa je puno brži, ali je i motor nešto glasniji, jer odlazi u više okretaje, a povremeno dobro dođe da se

“ispucate“ te ga nakon toga vratite u standardni način rada i lagano nastavite dalje. Cijena testnog modela s dodatnom opremom se popela na 65.045 eura, što je cijena na razini konkurencije, no oprema je nešto bogatija, dok najpovoljnija izvedba s ovim motorom, Performance Line, starta od 53.500 eura. U ponudi su i snažnije plug-in hibridne izvedbe s 300 KS, čije cijene startaju od 60.100 eura, odnosno s 360 KS, čije cijene startaju od 65.400 eura.

No ono što bi se domaćim kupcima posebno moglo svidjeti je ponudi sa 130 KS snažnim turbo dizelašem i automatskim mjenjače, kada cijena starta od puno prihvatljivijih 41.300 eura, a baš sada se može dobiti još povoljnije.

Moderno i lako za korištenje, jedino je šteta što se klimatizacijom upravlja putem dodirnog zaslona Dizajn modela DS 7 je dobar bez obzira iz kojeg ga kuta gledali

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 24. do 30. svibnja 2024.

P 24 Marija Pomoćnica, Vinko, Suzana, Filip (kvatre); Proštenje Strahoninec

S 25 Beda Časni, Grgur VII. papa, Kraljica apostola (kvatre); Proštenje Sveti Urban filijala

N 26 PRESVETO TROJSTVO, Gospa od Karavaja, Filip Neri; Proštenje Domašinec, Miklavec, Nedelišće, Palinovec, Šenkovec Stara crkva

P 27 Augustin Kanterberijski, Bruno, Muncimir

U 28 German, Vilim, Velimir, Margareta

S 29 Euzebije i Polion, Ervin, Većeslav

Č 30 TIJELOVO (Brašančevo), Ivana Arška, Bazilije

Sretan Vam

imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Borna Pintarić, sin Nine i Zvonka

Toma Munđar, sin Rajne i Tomislava

Vili Krčmar, sin Ive i Branka

Nikola Matoša, sin Anamarie i Marka

Šimun Dragun, sin Mihaele i S�pana

Vita Tomašić, kći Lane i Velimira

Sofija Kolaja, kći Simone i Nikole

VJENČANI

Čakovec:

Suzana Novak i Miroslav Ban

Marijana Kneklin i Renato Horvat

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 25. SVIBNJA

Belica

dr. Iva Trstenjak-zamjena: dr. Lucija Zanze

K. Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Anja Vurušić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

dr. Sara Bobek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

Goričan

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Gornji Mihaljevec

dr. Amela Srša -zamjena: dr. Dragana Marušić Momčilović

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Macinec

Tim bez nositelja Glavna 26, tel. 040/858-475

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

dr. Ljubica Slaviček

K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sveta Marija

dr. Marko Šrajbek

P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Valen�na Zver i Lovro Flac

Prelog:

Neva Novak i Jura Zebec

UMRLI

Čakovec:

Zdravko Flac r. 1963.

Aleksandar Rojko r. 1944.

Lovro Žganec r. 1937.

Đuro Krčmar r. 1946.

Ivan Škvorc r. 1950.

Franjo Tota r. 1961.

Ivan Pal r. 1946.

Krunoslav Baksa r. 1952.

Marija Hižman r. Levačić r. 1934.

Verica Premuš r. Moharić r. 1951.

Slavica Kraljić r. 1987.

Mursko Središće:

Rozalija Novinšćak r. Sobočan r. 1942.

Ivan Strah r. 1945.

Štefanija Golubić r. Kefelja r. 1941.

Dragu�n Repalust r. 1937.

Prelog:

Mihael Režek r. 1945.

Katarina Bašnec r. Kos r. 1935.

Katarina Zadravec r. Igrec r. 1941.

Slava Kadija r. Eskulić r. 1950.

Stjepan Bister r. 1929.

Marija Šušak r. Hađikan r. 1949.

Štrigova:

Julijana Muškinja r. Pečet r. 1942.

Antun Lovrec r. 1949.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

K I N O R A S P O R E D Četvrtak 23.5.

SUBOTA 25.5. 1 20:00 Planet majmuna - PREMIJERA

PETAK 24.5.

17:00 Nerazdvojni - sink. - PREMIJERA 20:00 If- sink. - PREMIJERA 10:00

13:30 Nerazdvojni - sink. 17:00 If- sink. 20:00 Furiosa NEDJELJA 26.5.

10:00 Nerazdvojni - sink.

17:00 20:00 If- sink.

PONEDJELJAK 27.5.

17:00 20:00 Planet majmuna

17:00 Nerazdvojni - sink. 20:00 Furiosa

UTORAK 28.5. SRIJEDA 29.5.

17:00

20:00 Planet majmuna

Marija Puhalković rođ. Zvonar iz Čakovca preminula 21. svibnja u 75. godini života

Martin Barat iz Dekanovca preminuo 17. svibnja u 82. godini života

Ana Sršan iz Čakovca preminula 22. svibnja u 92. godini života

Mira Zuzel rođ. Delić iz Čakovca preminula 22. svibnja u 91. godini života

Marija Zanjko rođ. Hajdinjak iz Kuršanca preminula u 92. godini života

Rozalija Kolac iz Šenkovca preminula 16. svibnja u 82. godini života

Marija Gačal rođ. Cmrečnjak iz Čakovca preminula 18. svibnja u 86. godini života

Ana Prprović rođ. Hižman iz Čakovca preminula 17. svibnja u 81. godini života

Katarina Novak rođ. Oreški iz Nedelišća preminula 18. svibnja u 81. godini života

Mijo Dolenec

iz Donjeg Vidovca preminuo u 83. godini života

Jakupak Đurđa

iz Donje Dubrave preminula u 71. godini života

Dragutin Lovrek

iz Gardinovca preminuo u 86. godini života

Marija Horvat

iz Donjeg Vidovca preminula u 97. godini života

Franjo Balent

iz Preloga preminuo u 70. godini života

Marija Fuš rođ.Škoda

iz Kotoribe preminula u 89. godini života

Stjepan Horvat

iz Goričana preminuo 17. svibnja u 93. godini života

Marija Polgar rođ. Ovčar iz Belice preminula 17. svibnja u 92. godini života

Josip Bacinger iz Strahoninca preminuo 16. svibnja u 70. godini života

Josip Švenda

iz Goričana preminuo 16. svibnja u 71. godini života

Josip Hrašćanec

iz Donje Dubrave preminuo u 75. godini života

Sreten Mitić

iz Novakovca preminuo u 75. godini života

Repalust Dragutin

iz Murskog Središća preminuo u 84. godini života

Ivan Šubić

iz Murskog Središće preminuo u 77. godini života

Terezija Jalšovec r. Leček iz Peklenice preminula u 93. godini života

Verica Premuš rođ. Moharić iz Selnice preminula u 74. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

24. svibnja 2024.

70. MURA-METAL d.o.o., traži 2 m/ž bravara-strojobravara i 2 m/ž zavarivača, javiti se na tel. 040/682-130 ili na email: info@ mura-metal.hr do 7.6.

71. NEXT TRANS j.d.o.o., traži 5 m/ž vozača taxi vozila, javiti se na email: taxiposao1@ gmail.com do 31.5.

72. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži m/ž njegovatelja, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/933-5666 do 30.5.

73. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž skladištara, javiti se na tel. 040/338-120 ili na mob. 098/803-355 ili na email: sokac@omt.hr do 30.6.

74. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 099/2411-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 31.5.

75. Okno d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107a, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije i m/ž voditelja montaže alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@okno.hr do 30.5.

76. Pavlic-asfalt-beton d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, javiti se na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655-508 do 13.6.

77. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž skladištara - viličarista, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u tvornici stočne hrane, m/ž vozača traktora, m/ž vozača C+E kat., 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u pranju pogona i m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 2.6. 78. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž djelatnika odjela 3D skeniranje, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž cnc programera, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike i m/ž poslovođu na farmi, javiti se na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 31.5.

79. Pozamanterija-materijali, trake, čipke, d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž radnika na odjelu bojanja uskog tehničkog tekstila, javiti se na mail: posao@pmtc.hr do 10.6.; više info na: www.hzz.hr

80. PROKONA obrt, Prelog, N. Tesle 19, traži m/ž inž. strojarstva - cad konstruktor - solidworks, javiti se osobno na adresu Poduzetnički centar Prelog, Hrupine 7b ili na tel. 040/295-398 ili na mob. 098/426-457 ili na email: info@prokona.com ili na link; www.prokona.eu do 31.5.

81. PROMMING d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž koordinatora montaže i m/ž dizajnera interijera za opremanje trgovina i poslovnih prostora, javiti se osobno na adresu ili na email: posao@promming. hr do 7.6.

82. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 2 m/ž cnc operatera, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-556 ili na mob. 098/1830-293 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr do 31.5.

83. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara i m/ž konobara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 15.6.

84. REINOX d.o.o., Brezje 81a, Lopatinec, traži m/ž tig zavarivača i m/ž bravara - strojobravara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili 098/268-700 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 31.5.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

85. Restoran Prepelica, Otok 2, Podbrest, traži m/ž čistača, m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž kuhara, javiti se na mob. 098/393-001 do 30.5.

86. SANITAS Gebaudetechnik d.o.o., traži 2 m/ž vodoinstalatera i 2 m/ž montera centralnog grijanja, javiti se na mob. 098/678-092 ili na email: info@sanitasinfo.com do 31.5.

87. SARA TRANS d.o.o., Pribislavec, traži m/ž voditelja servisa gospodarskih vozila i m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/370-751 ili na mob. 098/211-104 ili na email: sasa@saratrans. eu do 6.6.

88. SKUBACH obrt za frizerske usluge, Prelog, traži m/ž fizera, javiti se na email: ines.mozek@gmail.com do 31.5.

89. SLAD d.o.o., D. Vidovec, traži 2 m/ž konobara u kafiću, javiti se na tel. 040/615245 ili na mob. 098/242-670 do 15.6.

90. SOLEKTRA d.o.o., Trg E. Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž mag.inž. elektrotehnike, javiti se pismenim putem na adresu ili na email: lara.klovar@solektra.hr do 31.5.

91. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila, javiti se emailom: staffservicedoo@gmail. com do 25.5.

92. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži 2 m/ž šivača, javiti se na tel. 040/858-170 do 30.6.

93. Strojo-metal, Nedelišće, I. Mažuranića 35, traži 2 m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9264-774 do 5.6.

94. Studenac d.o.o., Donja Dubrava, traži 2 m/ž prodavača, javiti se na email: ljudskipotencijalicentar@studenac.hr ili putem linka: https://studenac.talentlyft.com/o/ vdG/apply do 26.5.

95. SUNTEC d.o.o., Pribislavec, Industrijska ulica 46, traži 2 m/ž strojara - voditelja smjene na stroju za proizvodnju plastike, ekstruzija i termoformiranje, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615-189 ili 098/658-522 ili na email: suntecdoo@ gmail.com do 31.5.

96. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača i 2 m/ž radnika za rad na visini, javiti se osobno na adresu ili na email: svamlim1@gmail.com ili na tel. 040/853813 ili na mob. 091/5722-091 do 30.6.

97. Svjećarstvo Dobošić, Lopatinec, I:G:Kovačić 43, traži m/ž radnika u proizvodnji svijeća i plastike, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: komercijala@ svjecarstvo-dobosic.hr do 30.5.

98. ŠPIZZA , Čakovec, N. Pavića 2, traži m/ž kuhara-pizza majstora, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/5611030 do 10.6.

99. Tarandek transporti d.o.o., Zasadbreg 259a, traži m/ž vozača u domaćem i međunarodnom prijevozu robe, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ tarandek-transporti.hr do 30.5.

100. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 93, D. Kraljevec, traži m/ž vozača za međunarodni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 27.5.

101. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E, javiti se na mob: 091/424-1707 ili emailom: info@tkalectrans.hr do 15.6.

102. Transporti Šafarić d.o.o., Trnovec 77, traži 1 m/ž vozača za međunarodni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob: 099/685-8497 do 30.5.

103. Toplice Sveti Martin d.d., Izvorska 3, traže 1 m/ž recepcionara, 3 m/ž wellness terapeuta, 2 m/ž konobara, 3 m/ž spasioca i 2 m/ž kućna majstora - električara, javiti se na email: posao@termesvetimartin.com ili na mob. 099/439-5018 do 31.5.; više info na: www.hzz.hr

Slobodna radna mjesta

104. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Savska Ves, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 30.5.

105. TRANS–KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž strojara, m/ž djelatnika za održavanje strojeva, 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz i m/ž čistača, javiti se na mob. 098/241-673 do 24.5.

106. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, V. Morandinija 23, traži m/ž vozača - dostavljača, javiti se osobno na adresu ili na email:tradicijski.sirevi@gmail.comdo20.4.

107. TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 4 m/ž mehaničara, 4 m/ž radnika na opsluživanju pletaćih strojeva i 4 m/ž mehaničara, javite se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ tubla.hr do 7.6.

108. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži m/ž voditelja programa i projekata udruge i m/ž pomoćnik u nastavi učeniku s teškoćama u razvoju (rok prijave 31.5.) te 10 m/ž pružatelja potpore i podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom (rok prijave 26.5.), javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@usm.hr

109. Udruga za autizam POGLED, Nedelišće, traži m/ž koordinatora komunikacija i programa, javiti se na email: udrugapogled@gmail.com do 27.5.

110. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, Zavnoh-a, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@ gmail.com do 16.6.

111. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara i m/ž dipl.inž. elektortehnike, javiti se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 30.6.

112. UO kavana i catering ARKA, Sveti Martin na Muri, Trg svetog Martina 8, traži 1 m/ž čistača (na pola radnog vremena) i 1 m/ž pizza majstora, javiti se na tel. 040/868-275 ili 098/181-2074 ili e-mailom: bistro.arka@gmail.com ili osobno do 8.6.; više info na: www.hzz.hr

113. ZADOL Grupa d.o.o., Čakovečka 107, Prelog, traži 2 m/ž sastavljača pvc stolarije, javitiseosobnonaadresuilinatel.040/646944ilipismenomzamolbomnaadresuilina email: info@zadol-pvc.hr do 16.6.

114. Zdravstvena ustanova Ljekarne Petek, M. Subotica, traži m/ž magistra farmacije, javiti se na email: ljekarne.petek@ gmail.com do 31.5.

115. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija zaradnomjestoNedelišće,10m/žmontera centralnog grijanja, 5 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, m/ž električara, m/ž elektro-zavarivača i 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad uNjemačkoj,javitiseosobnonaadresuilina tel.040/341-004ili095/1123-470ilinaemail: zgradarskatehnika@gmail.com do 31.5.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-

4D AWD diesel 2010. god., reg. do 30.6.2024., cijena 6.700 eur; te 4 krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

KUPUJEM AUTOMOBIL, traktor, kamion - neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJE SE RENAULT MEGANE

4, 1.6 dci 130 ks, 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM CIRKULAR na kardan s rezervnim pilama i tanjurače 24 diska. Info na mob. 091/164-8472

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita

mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazva� na tel. 099/799-1086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM PLUG dvije brazde

OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten. Mob. 095/816-5206

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače/24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

IZVOĐENJE HIDROIZOLACIJE NA PRIVATNIM I POSLOVNIM OBJEKTIMA. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com

ZAPOŠLJAVAMO MONTERA grijanja i hidroinstalacija sa znanjem plinovarenja. Kociper company Varaždin, tel. 042/232-293

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnja trave ili bilo što drugo, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206

POZNANSTVA

DJEVOJKA TRAŽI SRODNU DU-

ŠU za život u dvoje-brak od 4555 g. Molim samo ozbiljne ponude! Hvala! Tel. 099/5166-780

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU staros� do 50 godina za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… Fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

SLOBODAN MUŠKARAC (54 g) traži srodnu dušu do 60 godina. Molim samo ozbiljne i bez smsa. Mob. 097/738-4072

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas�ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u centru Čakovca, info na mob. 099/2302310

Prodaje se kuća u Pušćinama, V. Nazora 33 (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

PRODAJE SE ŠUMA od 629 m2 Markovčina, če�ri drvene bačve (cijena 40 eur/kom), peć za centralno s plamenikom 30 KW i jedan dio drvenih kola s kotačima. Info na mob. 098/256256

ŽIVOTINJE

AKVARIJ šesterokutni 15 litara, sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje daje kisik, kompletno uređen, 40 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, info na mob. 098/9084-675

POKLANJAM ČISTOKRVNU ŽENKU NJEMAČKOG OVČARA. Info na mob. 097/600-6038

RAZNO

PRODAJEM manji hladnjak sa zamrzivačem, ugradbena ploča za štednjak (3 plin, 1 struja) sa pećnicom na struju, jednodjelno korito sudopera, televizor Samsung (86 cm) i televizor Philips (60 cm). Info na mob. 097/738-4072

NAUTIČKI PRSLUCI univerzalni (2 kom), cijena 30 eura/kom. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084675

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano, sa motalicom na kotačima, gra�s pumpa, 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJEM BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, 200 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJEM STARU CIGLU očišćenu i složenu na palete. Info na mob. 098/170-5311

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); dvije el. pumpe za vodu (150 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (200 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (200 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (20 eur); dva skoro nova madraca dim. 180x200 (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240293

Ozzy traži novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca. Cijepljen, čipiran, mikročip broj 191035000012956. Kontakt: 091 8988 994

Ben ima dvije godine, cijepljen je, čipiran i kastriran. Voli šetnje i druženje. Njegova skrbnica odlazi na operaciju i nema tko o njemu brinu�. Traži novi dom. Mikročip broj 191035000159015. Nalazi se u Čakovcu. Kontakt: 091 8988 004.

Lu je kujica stara dvije i pol godine i traži novi dom jer ljudi nemaju dovoljno vremena bavi� se njome, a znamo da su belgijski ovčari radni psi i trebaju malo više. Cijepljena je, čipirana i kastrirana. Kontakt: 091 8988 004

Izgubljeni pas Danima je lutao Prelogom, a sad je završio u skloništu. Čip nema, ali ima plavu ogrlicu. Možda ga netko traži? Kontakt: 091 8988 004.

Usvakom se od nas

skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve

Protuletje je dojšlo, Zijmu je stiralo. Veter je dojahal, Mlečeca je raspuhal.

Čovek i cvejtje kosi, Zeme tačke pa jih nosi. Kak čmela vidi v leti samo suncokret, Tak čovek v čaši vode - led.

Na protuletje meni baš se skoče,

one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@ mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Protuletje

Dok vuni jejm bakine kuloče. Unda pak su i jagode na redu. I odma sem čistam v redu.

Duk zaroum zora svijče, Vuni vidim glasne ftiče. Zato protuletje rad imam, Makar leto i zijmu isto štimam.

Noa Čurin, 5.b., OŠ Mursko Središće Učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

Jaj!

Pok je ispit pa se tre vučiti, A mej bole paše vuni loptu nagajati.

Da so bor o tejh padeži lekcije mejše… I vrejme za vučeje bilo bi krajše.

A tek dok se v bilježnico zglednem!

Kuliko se tre vučiti! Najrajši bi se počel tuliti!

Ali kaj morem!

Moram se vučiti. I na sa padežna pitanja znati odgovoriti.

Rok Prša, 5.b., OŠ Mursko Središće

Učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Vučeje za ispit

Tia Zadravec, PŠ Novo Selo Rok, učiteljica Alexandra Sašek - Strbad

Ivano Horvat, PŠ Novo Selo Rok, učiteljica Alexandra Sašek - Strbad

Vito Peharac, 2. b., I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Niva Feifarek, 2b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Franka Šimunić, PŠ Novo Selo Rok, učiteljica Alexandra Sašek Strbad

Lena Ciglarić, PŠ Novo Selo Rok, učiteljica Alexandra Sašek - Strbad

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sati

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovoriti na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Roditelji i dijete u interakciji

Kvalitetna interakcija u obitelji važan je element za zdravlje i razvoj djece, a povjerenje, ljubav, sigurnost, stabilnost i bliskost u obitelji osiguravaju i održavaju roditelji

Dom je mjesto gdje se stalno nešto događa, život roditelja i djece kontinuirana je interakcija. Želja je svih roditelja svijeta stvoriti siguran i sretan dom za svoju djecu. Da bi im to uspjelo podjednako trebaju osnovne materijalne resurse kao i međusobnu povezanost i razumijevanje. Kvalitetna interakcija u obitelji važan je element za zdravlje i razvoj djece. Atmosferu u domu stvaramo svi zajedno, ali neprenosiva i nedjeljiva odgovornost za atmosferu leži na odraslim članovima obitelji. Djeca utječu na procese u obitelji prije svega svojim pomanjkanjem životnog iskustva i nekim svojim osobinama, ona se vidljivije u kraćim vremenskim jedinicama mijenjaju jer rastu, ali djeca ne nose teret odgovornosti za kvalitetu interakcije. Povjerenje, ljubav, sigurnost, stabilnost i bliskost u obitelji osiguravaju i održavaju roditelji. Zato im je ponekad jako teško jer su svjesni svoje zadaće, a nemaju uvijek dovoljno znanja i vještina da bi postigli optimalne odgojne rezultate. To je jednostavno tako, treba prihvatiti da u roditeljstvu, kao ni u ostalim životnim ulogama, ne možemo uvijek biti uspješni. Osim toga, nije sve u rukama roditelja, dijete ima osobne resurse, svoje prednosti i ograničenja, a veliki utjecaj imaju i okolinski faktori, u današnje vrijeme posebice obrazovni i digitalni mediji. Kako dijete raste, tako je utjecaj medija, a naročito interneta i društvenih mreža, sve izraženiji. Roditelji su važna protuteža, korektiv i kontrolor vanjskih utjecaja koji stižu do djeteta. Uz sav stres zbog neiskustva u roditeljskoj ulozi treba znati da je na djecu najlakše utjecati kad su mala, tada se sije odgojno sjeme koje će kasnije uroditi plodom. Kako djeca rastu i mi rastemo s njima, uz brojne željene i neželjene utjecaje i događaje, jer obiteljski odnosi su cjeloživotni maraton. Pu-

no pišem o roditeljstvu desetljećima, nastojim djelovati edukativno i preventivno kroz autorski projekt “Roditelji, gdje ste?“, koji je zamišljen kao mala škola mentalnog zdravlja. Radeći s ljudima koji imaju teškoće u mentalnom zdravlju shvatila sam da je izuzetno važno razumjeti neke psihičke fenomene i procese u vlastitom životu i u psihičkom razvoju djeteta, njegovati dobar odnos i razumijevanje među članovima obitelji i ne odricati djeci kompetentnost i odgovornost za vlastiti razvoj. Još je važnije vidjeti djecu kao dobre i pozitivne osobe koje se ponašaju kako mogu i znaju, a neprestano uče i razvijaju se, pa zato svakim danom mogu i znaju sve više. Dobar roditelj bi u svakom trenutku djetetu trebao biti primjer autentičnog i odgovornog ponašanja, a svi mi odrasli znamo da je to ideal kojem samo možemo težiti, bez nade da ćemo ga dostići. Zato ni od djece ne smijemo tražiti previše, ali ih trebamo shvaćati ozbiljno, kao što od njih tražimo da nas shvaćaju ozbiljno. Odgoj djece nije dresura, a pitanje postavljanja granica drugoj osobi prvenstveno je način našeg iskazivanja moći. Iako u životu trebamo jasna pravila, važno je znati da i djeca i odrasli imaju svoje osobne granice i da svatko egzistira ponajprije u okviru vlastite ličnosti. Naše unutarnje granice podrazumijevaju uzajamno uvažavanje. Samo u najranijoj životnoj dobi roditelji trebaju za djecu (ne umjesto njih) postavljati sigurnosne granice, vrlo obazrivo, podržavajući uspješne pokušaje djeteta da to učini ono samo, a stojeći ipak dovoljno blizu da ga zaštite ako bude ugroženo. Primijetila sam da djeca vole svoje roditelje kakvi god da jesu, a ponekad se pitam vrijedi li i obrnuto? Djeci treba bezuvjetna ljubav i prihvaćanje, to je nezamjenjiva duševna hrana za izgradnju i oblikovanje ličnosti.

Kako potaknuti

blisku

osobu na liječenje od alkoholizma?

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sati ČET: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/2221-888

Iznimno je važno odabrati prikladno vrijeme za ozbiljan razgovor s ovisnikom o traženju pomoći i o liječenju, no nemojte odgađati i čekati da dotakne dno kako biste intervenirali

Gledati člana obitelji, prijatelja ili drugu voljenu osobu koja se bori sa zlouporabom alkohola uvijek je teško. Također je izuzetno teško razgovarati s voljenom osobom o njezinoj ovisnosti i uvjeriti je da potraži pomoć za liječenje. No, ako ste važna osoba u njezinom životu, možete je potaknuti da potraži pomoć bolje i učinkovitije nego itko drugi. Ako, recimo, primijetimo da nama bliska osoba pati od neke tjelesne bolesti, bez okolišanja ćemo je potaknuti na pretrage i da se obrati liječniku. Takav isti pristup možemo primijeniti na problem ovisnosti o alkoholu. Osoba možda nije svjesna da ima problema s alkoholom, ili jest svjesna, ali to poriče. Stigma koja prati alkoholizam, koji se često tumači kao slabost ili rezultat nesposobnosti, može pridonijeti da se osoba osjeća posramljeno zbog svog problema pa stoga odbija to priznati i sebi i drugima. Negiranje problema igra veliku ulogu u održavanju ovisnosti o alkoholu. Iz tih razloga može biti teško uvjeriti blisku osobu da krene na liječenje. Često se događa da prijatelji ili članovi obitelj pokušavaju zaštititi alkoholičara od posljedica njegova ponašanja izmišljanjem isprika za pijenje (npr. “Puno radi pa može ponekad popiti.“) ili pomaganjem u nezgodnim situacijama povezanima s alkoholom. Time ga, svjesno ili nesvjesno, podržavaju u njegovom bolesnom ponašanju i propadanju. Stoga je važno da prije svega mi sami koji smo zabrinuti, osvijestimo i priznamo sebi da kod voljene osobe problem postoji i pripremimo se za pružanje podrške. Također je važno da se informiramo i educiramo o samom alkoholizmu i o procesu liječenja. Iako je svaka pojedinačna ovisnost drugačija, i svaki ovisnik prolazi kroz specifične probleme s alkoholom, bitno je upoznati se sa znakovima i simptomima ovisnosti – jer neki ljudi mogu u određenoj mjeri prikriti ovisnost – te o drugim aspektima problematike ovisnosti, kao i o promjenama životnih obrazaca koji se uče u toku procesa liječenja. Iznimno je važno odabrati prikladno vrijeme za ozbiljan razgovor s ovisnikom o traženju pomoći i o liječenju. No nemojte odgađati i čekati da dotakne dno kako biste intervenirali. Možda je zgodna prilika za razgovor ubrzo nakon nekog incidenta povezanog s alkoholom. Svakako treba odabrati vrijeme kada ste oboje smireni i kad je ovisnik priseban (nipošto kad je pod utjecajem alkohola). U razgovoru bitna je otvorenost i iskrenost. Budite konkretni, tj. spremni s konkretnim primjerima koji ukazuju na problem. Ako kažete da ste zabrinuti,

ali nemate čvrsto obrazloženje, ovisnik vas neće doživjeti ozbiljno. Izbjegavajte osuđivanje i etiketiranje poput “Ti si alkoholičar“. Pristup osude i sramoćenja nikome ne donosi dobro; posramljivanje ovisnika samo će ga natjerati da se okrene onome što ublažava njegove emocije, a to je vjerojatno piće. Nemojte koristiti emocionalne manipulacije i poticanje osjećaja krivnje frazama poput “Kako si mi to mogao učiniti”. Umjesto da kažete: “Ti stalno piješ, treba ti pomoć”, možete reći: “Stalo mi je do tebe i brine me koliko piješ. Zabrinut sam da bi to moglo štetiti tvojem zdravlju i želim ti pomoći da pronađeš stručnu pomoć.” Dajte do znanja da želite biti podrška. Budite spremni primiti negativnu reakciju, ali nemojte to shvatiti osobno. Poslušajte što ima za reći, saslušajte sa suosjećanjem. Dajte vremena i prostora da sam ovisnik donese odluku. Uz ponuđenu podršku, istaknite posljedice daljnjeg pijenja. Osim nagomilavanja zdravstvenih i društvenih problema, dobro je spomenuti daljnje odbijanje izbavljenja iz nevolja uzrokovanih pijenjem, pri čemu to ne treba naglašavati kao kažnjavanje, već zaštitu od štetnih učinaka njegovog pijenja. Također je potrebno prestati financijski pomagati ovisnika: ako traži, odbijte, ali navedite razlog.

Mnogo je argumenata s kojima se može uvjeriti ovisnika da potraži stručnu pomoć. Samo ako se osvrnemo na zdravstveni oporavak kad osoba prestane piti, lista dobrobiti je dugačka: mozak će se početi oporavljati, jetra će se pomladiti; prestankom pijenja krvna slika će se popraviti, tlak će se regulirati i srce raditi stabilnije, i tako dalje. Liječenje od alkoholizma znači i socijalni oporavak, što uključuje uspješno radno funkcioniranje i uključenje u društvo. Alkoholičar će odlaskom na liječenje zadobiti novo i veliko povjerenje od strane članova svoje obitelji a i priliku za saniranje poremećenih odnosa i uloga. Svakodnevica će biti stabilnija, emocije i reakcije smirenije. Napuštanje boce odrazit će se i na financijsko stanje. Poželjno je unaprijed prikupiti informacije o mogućnostima i programima liječenja te o ustanovama za liječenje. Ako niste sigurni odakle započeti, kontaktirajte stručnjake koji su dostupni u našem Savjetovalištu, dovoljno je nazvati broj 099 222 1 888.

Otrežnjenje i oporavak će se činiti puno manje zastrašujućim ako ovisnik ima polazište u smislu poticaja i podrške drage osobe. Budite strpljivi i zapamtite da je liječenje ovisnosti o alkoholu dug proces te nastavite pružati podršku tijekom oporavka.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

Srce nam je puno i ponosno

Piše: Paulina Topolko

Dobrovoljno vatrogasno društvo Totovec osnovano je 1. svibnja 1924. godine, a kroz svoju bogatu povijest odigralo je ključnu ulogu u zaštiti života i imovine stanovnika Totovca. Kroz godine i desetljeća svojeg djelovanja, članovi društva ne samo da su se nesebično angažirali u gašenju požara, već se trude raditi za svoje mjesto i organizirati što više događaja kako bi se mještani okupljali i družili – jer vatrogasci u Totovcu

nik Vatrogasne zajednice

Međimurske županije Robert Meglić, predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved, počasni predsjednik VZMŽ-a Zlatko Orsag, vatrogasni zapovjednik zajednice Grada Čakovca Nikola Besedić, predsjednik Kluba vatrogasnih veterana

Međimurske županije Zlatko Marciuš, počasni zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Ivan Krišto�ić, svećenik Župe Novo Selo na Dravi Ivan

stva, kao što su natjecanja, manifestacije i razna druženja. Rad s mladima danas je jako bitan i iako je teško u današnje vrijeme pridobiti djecu i mladež nastojimo održati tu tradiciju te se trudimo održavati kontinuitet rada s mladima, poručila je u svoj govoru dobrodošlice predsjednica DVD-a Totovec Ivanka Dančo. Ističe kako im i vatrogastvo u njihovom mjestu puno znači, vode brigu za svoju zajednicu, a ova im je proslava napunila srca srećom i radosti. - Moje srce je

Nagrade za marljive članove

Kako je i red, i ovo je bila prigoda za nagraditi najbolje vatrogasce, one koji su se svojim članstvom i zalaganjem posebno istaknuli. Srebrnu vatrogasnu plamenicu dobili su Željko Medved, Ivanka Dančo, Sandra Horvat, Snježana Rukelj, Verica Lesar, Silvija Vugrinec, Daniel Trupković i Natalija Medved. Svojim radom i trudom Srebrnu vatrogasnu medalju zaslužila je Jagoda

za 10 godina članstva i rada pripala je Luciji Lisjak i Timonu Krznaru. Ipak, na ovoj se je prigodi najviše istaknuo Anton Dančo koji je dobio Vatrogasnu spomenicu za velikih 50 godina rada i predanosti vatrogasnom pozivu. - 100 godina stvarno je velika obljetnica i može se reći da je društvo u tom razdoblju pretrpjelo brojne promjene, ali jedno je ostalo isto – to je požrtvovnost i predanost članova da pomažu i štite svoju zajednicu i

IN MEMORIAM

pomažu potrebitima i onima koji su u životnim opasnostima, poručila je u svom govoru Ivanka Dančo. DVD Topovec među manjim je vatrogasnim društvima na području naše županije. Broje nešto više od 20-ak članova, ali najponosniji su na svoj pomladak. Ističu kako im je i velika radost to da su opstali i za vrijeme korone kad se nisu mogli susretati i aktivno raditi. U planu je i dalje voditi pomladak na natjecanja i kupove u Međimurju, ali i šire.

Preminuo je Julije Jauk

Početkom proteklog tjedna zauvijek nas je napustio član DVD-a Kotoriba Julije Jauk. Julije je postao član DVD-a Kotoriba 1980. godine, a dužnost predsjednika Društva obnašao je od 1995. do 2004. godine. Tijekom života radio je kao učitelj u OŠ Kotoriba, gdje je vodio odjeljenja najmlađih vatrogasaca. Posvećeno je radio na tome da mlade zainteresira za vatrogastvo te ih osposobi za humana djela u spašavanju i pružanju pomoći pri očuvanju ljudskih života i materijalnih dobara. Također, dobitnik je plakete Općine Kotoriba 1992. godine te brojnih vatrogasnih priznanja, među kojima se posebno ističu Povelja i plaketa s likom Đure Deželića, jedno od najvažnijih priznanja za

životno djelo koje dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica. Ovim putem želimo izraziti iskrenu sućut obitelji. (rd) Julije Jauk (1935. – 2024.)

Nagrađeni članovi DVD-a Totovec

vatroga-

Bistrović.

Anton Dančo dobio je Vatrogasnu spomenicu za velikih 50 godina rada i predanos�

Međimurska kuharica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Bavarsko pečenje

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Manje-više svi već znaju da se na čakovečkoj adresi Zagrebačka 87 nalazi restoran pod nazivom Menza. U njega rado dolaze poklonici dobre kuhinje, osobito u vrijeme gableca. Na jelovniku Menze uvijek se mogu odabrati jela tradicionalne međimurske kuhinje, ali isto tako i

Sastojci:

- svinjetina

- maslac

- malo brašna

- sol, papar

- krumpir

Za marinadu:

- pivo

- senf

- luk

internacionalni jelovnici. Za sva jela nabavljaju se svježe namirnice domaćih, lokalnih proizvođača i obiteljskih gospodarstava. Larisa Klobučarić za naše ovotjedno izdanje Međimurske kuharice odabrala je bavarsko pečenje. Kako ga pripremiti? Evo njezinih uputa i recepta.

U lonac stavite sve sastojke za marinadu (pivo, senf i sitno nasjeckan luk). Pustimo sve kuhati oko pet minuta i potom pasirajte sastojke štapnim mikserom. Dobivenu smjesu ostavimo da se ohladi. Kad je ohlađeno njime mariniramo meso preko noći. Meso izvadite iz marinade i osušite. Posolite i popaprite. U zdjelici izradite maslac s brašnom, pa premažite preko mesa. Potom meso popržite sa svake strane i prebacite ga u keramičku posudu te na njega stavite marinadu.

Pecite meso u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva. Uz bavarsko pečenje poslužite pire krumpir ili prilog po želji te sezonsku salatu. Dobar tek vam želi Larisa Klobučarić i ostali djelatnici čakovečkog restorana Menza.

Zeleni silvanac vinarije Belović

Aleksandra Balog iz restorana Menza uz bavarsko pečenje preporučuje poslužiti kvalitetno bijelo vino. Odabrala je zeleni silvanac (12 % alk.).

Upravo su mnoga vina obiteljske vinarije Belović primila najviša priznanja i šampionske naslove na međunarodnim i domaćim

Recept plus

Proljetna juha s mladim graškom

Na čakovečkoj tržnici može se nabaviti ukusan mladi grašak. Preporučujemo pripremiti zdravu i laganu proljetnu juhu. Grašak očistite i operite. Isto učinite i s mladom mrkvom te je narežite na tanke ploške ili kockice (možete je i naribati). Pileći �ile narežite na sitne kockice. U visokoj zdjeli staviti malo bijelog ulja te na njemu lagano prodinstajte piletinu i zatim dodajte mrkvu i par minuta lagano pirjajte. Zatim ulijte

vode koliko želite pripremiti juhe, dodajte grašak, korijen i list peršina, češanj češnjaka i celer. Začinite prema želji (sol, papar). Kad je juha skoro gotova, pripremite noklice za juhu. Pripremite ih tako da umutite jedno jaje, dodajte brašno i prstohvat soli. Noklice žličicom oblikujte i dodajte ih u juhu da se lijepo formiraju. Kad isplivaju na površinu juhe, kuhane su. Kad je juha gotova možete joj dodati svježe nasjeckan

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Jastučići sa skutom i špinatom

Sastojci: - mladi grašak - piletina - bijelo ulje - mrkva - peršin - celer - češanj češnjaka - 1 jaje - malo brašna - prstohvat soli

peršin. Po želji, u ovu juhu možete dodati i drugo povrće (primjerice brokulu ili kar�iol). U slast svima bilo! (rr)

Priprema:

U malo mlakog mlijeka dodajte kvasac i žlicu brašna te ostavite 10 minuta da se kvasac aktivira. Preostale sastojke izmiješajte mikserom za tijesto te dodajte mlijeko s kvascem. Umijesite glatko tijesto pa ostavite da se diže 20 minuta.

izložbama i sajmovima vina. Jedno od njihovih nagrađivanih vina je i silvanac zeleni.

Ovo suho bijelo vino odlično će se sljubiti s ovotjednim glavnim jelom, bavarskim pečenjem. Svakako kušajte predloženu kombinaciju. Živjeli! (rr, zv)

U međuvremenu napravite nadjev. U posudi zagrijte malo maslaca na kojeg stavite smrznuti špinat. Pirjajte na laganoj vatri dok se špinat ne otopi, a tekućina ne ispari. Umiješajte skutu koju ste prethodno izradili vilicom tako da dobijete kremastu smjesu. Dodajte naribanu koricu limuna i jedan žumanjak. Važno je da smjesa nije vodena kako ne bi iscurila van.

Tijesto tanko razvaljajte i režite na kvadrate 10 x 10 cm. Na kvadrate stavite manju žlicu nadjeva, a vrhove kvadrata presavinite na sredinu i uštipnite da ih spojite. Prije pečenja premažite jastučiće s malo maslinovog ulja. Pecite 15-20 minuta na 200 °C ili dok ne dobiju blago rumenu boju.

Sastojci:

Sastojci za �jesto:

- 250 grama pšeničnog brašna za tanka �jesta Čakovečki mlinovi

- pola pake�ća suhog kvasca

- 125 ml mlijeka

- 1 žličica soli

- 2 velike žlice maslinovog ulja

- 1 žumanjak

Sastojci za nadjev:

Sastojci za nadjev:

- 200 g smrznutog špinata

- 200 g skute

- naribana limunova korica

- 1 žumanjak

- sol

- maslac mlinovi

Kuharica Larisa Klobučarić

KARIN KRALJ iz Svetog Martina na Muri

Pamuk kiflice mekane poput jastučića

Najdraži su joj recepti iz stare bakine kuharice koja se već teško čita zbog tragova korištenja

Piše: Aleksandra Sklepić

Ki�lice od dizanog tijesta jednako obožavaju i ljubitelji slatkog i slanog peciva. Iako jednostavne, tražene su u svim varijantama, a posebno na druženjima gdje se okuplja veći broj ljudi, pa svaka ki�lica predstavlja jedan zalogajčić koji je do-

voljan za kratku pauzu od razgovora ili plesa. U Svetom Martinu na Muri upoznali smo mladu kuharicu Karin Kralj (26) kojoj su ki�lice glavni odabir kad ima zadaću pripremiti kolače za neki događaj. Pamuk ki�lice dobile su ovaj naziv jer su mekane poput pamuka, a njihova je pripre-

Recept za pamuk kiflice

Sastojci:

Tijesto:

- 1 kg brašna za dizana tijesta

- 700 ml mlijeka

- 200 ml suncokretovog ulja

- 1 vrećica praška za pecivo

- 2,5 žličica soli

- 40 g svježeg kvasca

- 1 žlica šećera

- malo margarina

Premaz:

- 2 žumanjka

- 2 žlice mlijeka

- Sezam i sol po želji

Priprema:

Kvasac i šećer pomiješajte s 200 ml toplog mlijeka pa ostavite da se zapjeni. U brašno stavite dignuti kva-

sac, sol, mlijeko, prašak za pecivo i suncokretovo ulje. Zamijesite tijesto i dodajte malo brašna ako je potrebno. Kad ste zamijesili glatko tijesto, ostavite ga oko sat vremena na toplom mjestu da se digne, pokriveno kuhinjskom krpom. Dok se tijesto digne razdijelite ga na četiri ista dijela i jedan po jedan ravaljate. Od svake razvaljane četvrtine tijesta izrežite 24 trokuta. Prije nego što oblikujete ki�lice, svaki trokut premažite rastopljenim margarinom. Ki�lice pustite odmarati još pola sata prije nego ih premažete mješavinom žumanjaka i mlijeka te posipate solju i sezamom. Pecite na 200° oko 15 minuta.

ma za iskusne kuharice brza i laka.

- Moji prijatelji i ja smo nerazdvojni. Sami smo sebe nazvali “Selo”. Često se družimo na različitim događajima, ponekad i putujemo zajedno, a moje ki�lice su uvijek dobrodošle, ispričala nam je Karin. Ekipa je sastavljena od 11 članova iz Svetog Martina i okolnih sela, i zaista uživamo u druženju. Svakog petka imamo svoje “Petkovo” gdje se nađemo u ka�iću i družimo se. Ponekad smo u vikendicama te na svim događajima koje organizira Općina Sveti Martin na Muri. Ta su mi druženja dodatna motivacija za peći, u čemu i inače uživam. Karin je nedavno diplomirala sociologiju u Zagrebu, a uz studij je i radila, pa sada nastavlja s poslom na istom radnom mjestu. Živi s rodi-

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

teljima, mamom Andrejom, tatom Vitomirom i mlađom sestrom Karlom koja ima osamnaest godina. Velik utjecaj na ljubav prema pečenju kolača imala je mama Andreja koju je od djetinjstva gledala kako priprema i peče kolače, a mama je nju i sestru uvijek uključivala u pripremu i samo pečenje. Zato su sestre već mlade postale prave slastičarke, iako još uvijek uče i svaki dan nauče nešto novo. Osim mame, veliki utjecaj na Karin imale su i bake, baka Verica koja peče najbolje “krpice” na svijetu i pokojna baka Terezija koja je kuhala naj�iniju “crvenu juhu” od paradajza s grahom.

- Recepti iz stare kuharice koju je već i teško pročitati zbog tragova korištenja u kuhinji i ostataka namirnica po listovima, u šali nam je

rekla Karin, najdraži su mi. Sve ih isprobam i vjerna sam tradicijskim jelima. Lijepo mi je što na taj način čuvam stare recepte u obitelji. Trudim se da mi jela i kolači što bolje uspiju, ali moram priznati da je sestra Karla, iako mlađa, puno uspješnija. Prirodni je talent, moram priznati, na kraju nam je odala Karin.

Osim domaćih jednostavnih kolača, Karin voli i kremaste, ali njih ne peče tako često. Izbor kolača ovisi o raspoloženju i o tome kakvi gosti dolaze, otkrila nam je.

Motivacije za kuhanje i pečenje joj nikada ne nedostaje, a još kad se peče za veselo društvo i dobru obitelj kao što ih ima Karin, sigurni smo da će iz njezine kuharice izaći još brojna odlična jela po bakinim i maminim receptima.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 28. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 31. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

na adresu:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled”

Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 28. svibnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 31. svibnja 2024.

Krunoslav Knezić iz Čakovca

Karin s mekanim pamuk kiflicama spremljenim za dobro društvo

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Izložba "Stari grad Čakovec – naš dom"

Piše: Zlatko Bacinger, mr. sc.

Izložba "Stari grad Čakovec – naš dom", koja će biti otvorena u petak 24. svibnja u 19 sati, ima svrhu osvijestiti našu pripadnost i bliskost jednom važnom povijesnom zdanju koje doskora obilježava 700. rođendan. Postav na pristupačan i razumljiv način dočarava fascinantan put koji su čakovečka utvrda i njezini stanari prošli od prvih povijesnih zapisa do danas.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Polazišna točka – Čakov turen, bila je nadasve skromna, da bi se u nadolazećim stoljećima Čakovec uzdigao do hrvatske banske rezidencije, novčarskog središta, značajnog vojnog uporišta, izvorišta kulturnih pregnuća, zanimljive carske ljubavne romanse i toplog doma mnogih velmoža, građana, seljaka, zanatlija i službenika, okupljenih na jednom mjestu i barem pod kapom nebeskom posve jednakih.

Izložba o stanarima Staroga grada počinje s grofom Čakom, koji je svoj vijek proživio, koliko-toliko, u miru i spokoju. Novi gospodar, nesretni ban Stjepan II. Lacković puno je gore prošao. Upleo se jadan u opasne staleške svađe i gadno nastradao izboden mačevima na Krvavom saboru križevačkom 1397. godine. Nakon Lackovića u Čakov turen dolaze vješti i spretni bankari Ernušti. Ali zlo nikad ne miruje pa se iz svojih azijskih zabiti iznenada pojavljuju ratoborne Osmanlije. Zagorčali su život narodima koji su im stajali na putu. No svako zlo u stopu prati tračak dobra pa je povijest Hrvatima olakšala muke podarivši im Zrinske. Bili su to

kuražni ljudi, smjeli i srčani, odlučni da Hrvati sami gospodare svojom zemljom. Bečki vlastodršci nisu to smatrali poželjnom osobinom svojih podanika. Pale su glave. Nakon tragedije Zrinskih, Stari grad polako propada, a onda dolazi novi gospodar, češki grof Ivan Mihovil Althan. Taj je čovjek imao vrlo lijepu ženu: vrckavu, duhovitu, vatrenu, koketnu itd. –španjolsku markizicu Mariju Pignatelly Althan. Tu počinje jedna klasična ljubavna priča s čijim se pojedinostima možete upoznati na izložbi. Nakon toga ljubav nije više u prvom planu jer u Stari grad dolaze prvi kapitalistički poduzetnici – Feštetići. U vlastitom domu podižu tvornicu šećera. Šećerana nije doživjela ni punoljetnost, a vrijeme se već dokotrljalo do prve polovine 20. stoljeća, kada nekadašnju raskošnu rezidenciju najslavnijih hrvatskih muževa nastanjuje gradska sirotinja. Ispod zidina palače grade se svinjci i kokošinjci. Godine 1941. vraćaju se Mađari, presretni što im se opet vratio falačec neprežaljene Velike Mađarske. U Starom gradu smjestili su tijela

svoje okupacijske vlasti, školu, istražni zatvor i štošta drugo. Nakon rata, dolaze novi stanari s djecom pa sve vrvi od života, cike, vike i žlabranja učenika Trgovačke akademije, ali i bolnih jauka zatvorenika koji pod sumnjom protivljenja novoj komunističkoj vlasti u Starom gradu čekaju svoju sudbinu. Dok su se djeca u dvorištu Staroga grada igrala ringe, ringe, raja, a srednjoškolci se cmokatali po skrivenim kutcima prastarog zdanja, zatočenici su se zimi smrzavali od studeni, a ljeti znojili od vrućine… ili batinanja. Napokon je 1954. godine u jednom manjem dijelu fortifikacije otvoren prvi međimurski muzej – Gradski muzej Čakovec, kasnije preseljen u palaču pod nazivom Muzej Međimurja Čakovec. Cijelo to vrijeme najpoznatiji i najzaslužniji stanari Staroga grada, Zrinski, gotovo se i ne spominju, nemaju svoj mu-

HOROSKOP

LJUBAV: Kamo god išli, primijetit ćete da vas mnogi gledaju prijateljski. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će skromni u očekivanjima, no zato i zadovoljni.

KARIJERA: Većinu idućih dana najradije ćete ljenčariti. Oni koji rade gledat će čim prije zbrisati s posla. Nadređeni i njihova kontrola padat će im teško, ali izdržat će uz svoj smisao za humor. Bit će snažni duhom.

ZDRAVLJE&SAVJET: Najradije ćete istraživati nepoznato.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Zaokupljenost domom i obitelji bit će velika, a vi spremni da se borite za sve to do kraja. Oni u stabilnim vezama obnovit će svoj erotski život na razne načine. Oni koji još traže srodnu dušu u udvaranjima će biti vrlo uporni i ići do kraja.

KARIJERA: Ne samo da vaši nadređeni pojačavaju pritisak na vas, nego vas i provociraju. Najbolje je pozvati se na pravila posla i striktno ih poštovati. Ako tako ne ide, ne ulazite u svađe. Pričekajte malo.

ZDRAVLJE&SAVJET: Svakodnevna relaksacija je nužna.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Bogatstvo izlazaka i širok krug ljudi koji se još više proširuje učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas motati drage vam osobe. Bit ćete ispunjeni, opušteni, zabavni i veseli.

KARIJERA: Na dnevni red dolaze nedovršene stvari iz prošlosti. Neke od istih u vama će izazivati emocije, pa ćete ih odrađivati s nostalgijom ili s ljutnjom. Osjećat ćete se ambivalentno i neće vam biti jasno na čemu ste. Pričekajte. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pijte hladne napitke.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Pred vama su iskustva i iskušenja koja bi vas mogla obogatiti kao osobu. Bit će dvojbi kako se postaviti prema drugoj strani, ali neka vam kriterij ne bude samo vaše zadovoljstvo. Budite što jeste i gledajte na duge staze. KARIJERA: Zamišljat ćete se u ulozi inicijatora stvari. Mnogi će zaista pokretati ili na svojim leđima nositi glavni dio posla. Kolege će se rado oslanjati na vas. Pred vama je zanimljiv tjedan u kojoj ćete postati svjesni svoje uloge i snage.

ZDRAVLJE&SAVJET: Kombinirajte sport i opuštanje. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5

LJUBAV: Većina će sve više držati do svog skrivenog svijeta i mašte. Oni koji su još sami počet će sanjariti na javi i neće se mnogo angažirati u stvarnosti. Već vezani uživat će u društvu voljene osobe, ali i gledajući neki ljubavni film.

KARIJERA: Snaga i uvjerljivost kojom ćete zračiti omogućit će vam da utječete na druge. Ako nekog trebate pridobiti, vrlo je vjerojatno da ćete u tome uspjeti iznad očekivanja. Pokažite što znate i ne zaustavljajte se dok ne postignete cilj.

ZDRAVLJE&SAVJET: Neki će ipak biti presigurni u sebe.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Činit će vam se kao da je ljubav daleko od vas. Kod nekih će to i biti doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno biti odsutna. Čežnje će ojačati, a s njima i osjećaj usamljenosti. Neki će mir nalaziti u aktiviranju mašte i svojih snova.

KARIJERA: Šefovi bi mogli promijeniti svoju taktiku i zatezati tamo gdje ste se najmanje nadali. Ipak, morat ćete prihvatiti ono što se nudi i prilagoditi se najbolje kako znate. Imajte na pameti da će kasnije biti lakše. ZDRAVLJE&SAVJET: Relaksacija je imperativ.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Vjerojatno ćete organizirati zanimljive zabave. Oni koji još traže srodnu dušu tako bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkrivati koliko su male stvari lijepe i dobre. Ipak, ne reagirajte na poneku kritiku voljene osobe.

KARIJERA: Imat ćete potrebu finiširati neke stvari te se malo distancirati od napornog rada, no novi radni zadaci će vas sustizati. Budite pozitivni i sretni što je tako. Dajte sve od sebe da ih odradite predano i kvalitetno.

ZDRAVLJE&SAVJET: Čovjek je čovjeku lijek.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne filmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavne veze.

KARIJERA: S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Vaša urođena ozbiljnost ovaj će put biti skladno pomiješana s ležernošću, pa će se mnogi iznenaditi kako smjelo vodite cijelu stvar. ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje se osjećate dobro.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

zejski postav niti bilo kakav drugi trag svoje prisutnosti u Čakovcu. Kad je Hrvatima prekipjelo namrgodili su se i počeli smišljati izlaz iz te čudne državne, ideološke i političke nakupine. Sve svoje nade polagali su u nacionalni pokret Hrvatsko proljeće. Najviđeniji međimurski intelektualci stali su uz Proljeće i postaviti spomen-ploču Zrinskima i Frankopanima na ulazni bastion Staroga grada. Propašću Hrvatskog proljeća odlepršala je i ploča. Zrinski su opet pometeni pod tepih i nitko se više nije usudio pitati gdje je ploča, a kamoli gdje su Zrinski. S tako opasnih golootočkih tema Međimurci su se prebacili na zabavu pa u Starom gradu 1972. godine otvaraju jedan od prvih hrvatskih diskača. Nazvali su ga Rupa. Kako i inače sve rade temeljito, tako su i rock prigrlili u tolikoj mjeri da Čakovec postaje

poželjna destinacija nekih od najpoznatijih svjetskih rock sastava. Da sve bude još življe i veselije u Stari grad 1978. dolazi i prva međimurska radijska postaja, Radio Čakovec. Doduše, fortifikacija je već u poluruševnom stanju, ali „kaj bumo mi feudalcima dvorce obnavljali“. I tako se vrijeme dosmucalo do hrvatskog osamostaljenja kada se Zrinski simbolički ponovno vraćaju u svoj dom: na ulazni bastion vraćena je spomen-ploča, podignut je spomenik "Oproštaj", a nešto kasnije i spomen-ploča sigetskom junaku Nikoli Šubiću Zrinskom. Ta oživljena svijest o neprocjenjivoj važnosti Staroga grada i Zrinskih za našu kulturno-turističku ponudu rezultirala je temeljitom obnovom. O svemu tome, pa i puno više od toga govori izložba "Stari grad Čakovec –naš dom". Petak, 24. svibnja u 19 sati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Jarac, Bik, Škorpion

LJUBAV: Povjerenje i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami tražit će ozbiljnu ljubav vjerujući da je to moguće odmah.

KARIJERA: Vaša velika želja za poduzimanjem ovaj će put imati krila. Međutim, bit će mnogo detalja koje ćete morati provjeravati u startu. Ekonomizirajte sa svojim snagama i posao organizirajte bolje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte jogu ili meditirajte.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Polako ulazite u dinamičnu fazu kad će vas ljubavne prilike iznenađivati. Ako već jeste u vezi, moglo bi doći do obostranog zavođenja što se može pretvoriti u festival taštine. Ponekad ćete pretjerivati, ali bit ćete zadovoljni.

KARIJERA: Otvaraju vam se vrata jedne suradnje koja financijski obećava. Bit ćete veseli zbog toga. Proanalizirat ćete sve mogućnosti i krenuti u razradu dobrog plana. Ponekad ćete biti zbrkani, no to je samo prolazno. Provjeravajte detalje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vjerujte u ljepše sutra bez obzira na sve. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U osobnim odnosima sve će vam važnije biti pitanje zajedništva, a upravo ono će vas odvesti korak naprijed. Neki će razmišljati o početku zajedničkog življenja udvoje. Bit će i onih koji će osvježiti svoju vezu te svakako odustati od prigovaranja.

KARIJERA: Radit ćete bez pritiska, ali s velikom učinkovitošću. Bit ćete vrijedni i spremni podmetnuti svoja leđa gdje god treba. Neki kolege će vam se čuditi jer vas nisu navikli vidjeti u takvom izdanju. Samo nastavite. ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u sportu i u životu.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i pomalo egzotičnim temama. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu. Oni koji su još sami tražit će samo osobu iz svojih snova.

KARIJERA: U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija. Jednostavno zato što bi vas netko mogao doživjeti kao neprofesionalnu osobu, a vi to zaista niste. Pažljivo procijenite koliko osjećaja treba pokazati. ZDRAVLJE&SAVJET: Redovno se opuštajte.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

I dalje promjenjivo

VREMENSKA SLIKA: Ovogodišnji svibanj zasad nam je dao točno ono što se od svibnja i očekuje. Izmjena oblaka i sunca, ali u pojedinim danima uz nalet kiše ili kakav pljusak, a temperatura je bila ugodna i primjerena dobu godine. U sljedećih tjedan dana nastavlja se pravo proljeće tipično za naše podneblje za mjesec svibanj. Neki dani će nam donijeti

pljusak, neki će biti posve suhi, a tijekom cijelog razdoblja će temperatura zraka biti vrlo ugodna. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Čini se da je tijekom petka mogućnost za kišu i pljuskove svedena na minimum pa će dan najvjerojatnije proći suho uz dosta sunca i topline. Slobodno planirajte boravak

na otvorenom jer će biti vrlo ugodno uz dnevni maksimalac oko 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva. U subotu djelomično sunčano i toplo proljetno vrijeme. I dalje će ostati nestabilno pa postoji mogućnost za nalet kiše ili lokalni pljusak s grmljavinom, vjerojatnije kasno popodne ili navečer. Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati tako da

ostaje ugodno toplo s dnevnim maksimalcem oko 25°C. Nedjelja je ponovno rizičnija. Naime, atmosfera će opet biti nestabilnija pa raste mogućnost za nalet kiše ili pljusak s grmljavinom. Temperatura možda bude dva-tri stupnja niža nego u subotu. Zasad još nije na vidiku neka dugotrajna stabilizacija vremenskih prilika pa će vjerojat-

SKANDINAVKA

no i u sljedećem tjednu ostati nestabilno vrijeme uz pokoji pljusak. Ponedjeljak izgleda većinski suh i djelomično sunčan, ali u utorak opet postoji velika mogućnost za nalete kiše ili pljuskova s grmljavinom. Temperatura zraka i dalje ostaje između 22 i 26 Celzijevih stupnjeva.

Pokoji manji pljusak je moguć i tijekom srijede i četvrtka, ali će biti i dosta sunca. To neće biti neka dugotrajna i raširena kiša nego baš onako kratki i lokalni proljetni pljuskovi pa

neka mjesta možda ostanu i suha.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 23.5.2024.)

• 25. svibnja 1781. god. pao je snijeg u Gorskom Kotaru

• 28. svibnja 1868. god. u Zagrebu izmjereno 34,3 Celzijevih stupnjeva.

• 29. svibnja 1879. god. zbog obilnih kiša povodanj rijeke Drave u Osijeku

Kornjača

Sjede dvije sove na grani i ispod njih prolazi kornjača. Kaže jedna sova drugoj: - Vidi kako sporo korača. A druga će na to: - Ne kaže se korača, nego kornjača.

Domaća

Sjede u sobi Jack Daniels i Ballantines i prisjećaju se nekih velikih pijanki kojima su svjedočili. Ulazi u sobu rakija i krene se izuvati, Jack joj kaže:- Nemoj se izuvati, ti si domaća!

Kontrola

Zaustavi policajac Štefa i veli:

- Gospon, vi budete sad puhali!

- Bome ne bum! Ja bum sad povraćal!

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Zrinski Art Festival

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 21.

Kaj se kuha v političkomo lonco Lepe naše?

Reka pravice bi več bila odnesla i Zokija Milanoviča, Sandro Benčič, Kato Pejovič, Rado Borič i Peđo Grbina da je ne v aprilo presušila. Čim so se zdigli pod nebo Lepe naše naši novi Rafaeli mam se je zdigel tlak onim Hrvatekima šteri još dendenes (još navek) živijo v Jugi, našim "jugovičima."

Milči Pupovac bode nas zastupal, nas, Hrvateke i Lepo našo, v Briselo. Ako ga zberemo. Mi smo na potezo. Jega nam je ponudil na svojemo biračkomo listeko naš župan Matija Posavcov, a ve se čaka na nas biračko telo je li mo bodemo potpisali potnoga naloga? Neje Pupi več vu Vladi i mam se ravna vum z Lepe naše. "Pošteno" je moral oditi vum z Vlade i ve "pošteno" oče iti vum z Lepe naše, ali za to išče i pošteni kupček penez! Zračunal si je čovek kuliko vredi.

Ili bodemo znova poslali Sunčano Glavak štera je v Briselo kak doma. Znova se ravna i naš belički zet Iveka Vilibora Sinčiča? V Briselo ne tre saditi kalampera.

Bosanci, očem reči, Bošnjaki nikak nečejo priznati da v Bosni i Hercegovini živijo i Hercegovci i to ne kak nacionalna manjina neg kak ravnopravni konstitutivni narod skupa z Srbima i Bošnjakima. Nikak nebrejo v nam Hrvatima (čitaj: Hercegovcima) videti svoje sosede i furt nam bajajo kak smo v zadjemo rato bili protiv jiv. Mi smo bili protiv jiv, a oni so bili prinas na našemo hataro kak izbeglice i to ne malo nek prek 600 jezer. Več zdavnja je Tanja Torbarina kak legenda hrvackoga novinarskoga nalivpera napisala: "Več je poginulo bošnjačkih izbeglica od ležečih policajov na hrvackim cestama neg v rato!"

Pak bode

zagrebečka

Arena puna

Naš pevač z Eurosonga o šteromo se v zadje vreme furt žene spominajo, kak na mlekari tak i na čehari, Marko Purišič oliti Baby Lasanga rasprodal je več tri zagrebečke Arene, a mora još dve ak

Saki den nekaj novoga

oče dostiči Aleksandro Prijovičko, sneho Lepe Brene, štera je Areno pet pot napunila. A Marko Perkovič Tompson još navek nebre v Areno niti z kuplenom kartom.

Spominki pred štacunom z pivikaj v rokaj

Zišli so se pred selskim štacunom na pivikaj Tonča, Ivek i Štef drugi den čim je Reka zgubila v Osjeko i tak potepla ovoletošje labodoritaško prvenstvo. Cmizdri pajdaš Tonča, i to mam posle Eurosonga, kak si pederi morejo biti prvi sam jegov Hajduk nebre. Mam ga je, posle druge pivike, zmiril Ivek šteri je rekel kak je on Dinamovec od da se je narodil i kak nema nikaj od toga kaj je Dinamo več dvajsti let furt prvi jerbo on i dale dela za minimalec od 750 ojerov. Priskočil je Štef kaj ga smiri, pak mo je rekel, dok je spraznil drugo �lašo: - Probaj si pregruntati kak bi ti bilo da bi delal za minimalac i navijal za Hajduk?

Šteri so to partizani zlatni?

Spomenik partizanima na čakoskomo Kvatričo je tam več duže od pedeset let. Navek je bil črni kak je to od bronce napravil zob vremena. Ve, ne tak zdavnja, jeno jutro minuloga meseca partizani so postali zlatni i to kak bi rekli prek noči. Ne znati što jiv je pozlatil, očem reči, što je naručil kaj bodo ve partizani posle pedeset let zlatni. V črleni knigi piše kak je za vreme Drugoga rata poginulo nekaj vejč od tristo partizanov, a dok so partizani natirali Mađare z Međimorja i prevzeli cugle vlasti vu svoje oslobodilačke roke, za vreme porača je nastradalo nekaj meje od jezero ljudi i to jiv je nejveč nastradalo brez soda i socov.

Zato ja pitam šteri so to ve partizani zlatni? Oni do četrdeset pete ili pak oni posle četrdeset pete? I što jiv je dal prefarbati na zlatno?

Najte me krivo razmeti, ali da bi se postavil spomenik blaženomo Alojzijo Stepinco trebamo naprajti anketo i pitati ljude je li so oni za to ili pak neso, a dok tre prefarbati partizane na zlatno unda nikoga nikaj ne pitamo i to napravimo

prek noči. Nemam ja nikaj protiv partizanov, moj japa i moji strici so bili partizani, ali si dobro znamo da je v Domovinskomo rato 78 naših Međimorcov dalo živote za ovo slobodno, samostalno i neovisno Lepo našo, a niti jede je ne zaslužil kaj bi bil zlatni!?

Čirilica štera govori

Još jeden Marko se je pojavil na povjesno-zabavnomo nebi Lepe naše, za Markija Purišiča i jegovo pesmo Rim tim tagi dim si znajo, a za Markija Stričeviča i jegovo knigo "Tito v Rusiji" čuda meje. Fletno je zišla tua kniga, črez par let bode sto let kak je Tito bil v Rusiji, a još denes se ne zna, bar Markec ne zna, kak je v Rusijo išel Josip Broz, a z Rusije je došel drug Tito. I ne sam to, ne zna se kak se je to pripetilo kak je Josip Broz odišel v Rusijo brez jenoga prsta, a vrnul se je drug Tito z semi prsti? Kaj kaj toga se je pripetilo v Rusiji jerbo je Josip Broz bil jaki i visoki čovek, bil je visoki meter i osemdeset, a vrnul se je mali drug Tito visoki, očem reči, mali jerbo je bil visoki sam 162 centimetre.

Otkak se je drug Tito vrnul on se je navek i seposot potpišuval sam kratko kak Tito i to na čirilici, a sima je poznato da je Josip Broz ne pisal čirilico. Kaj reči, kak god gledimo čudna je tua zemla Rusija, tam so se pripetila kajkakša čudesa kaj se dotikavle Josipa Broza i Titija i to se posle kak je tam došel komunizam na svetlo dneva i kak je drug Staljin zel vu svoje roke cugle komunističke vlasti.

Čirilica je presodila i v Beogrado dok so Srbi sima na sveto šteli reči kak je Nikola Tesla jiv i ničiji drugi, a to kaj se je narodil v Lepoj našoj, v Smiljano polek Gospiča, i kaj se je z tem navek štimal to je jim ne važno.

Kakši so Srbi več je, na svojo roko, oni so svojega aerodroma v Beogrado nazvali po Nikoli Tesli i tam so mo naprajli velikoga, cirka pet meternoga, spomenika na šteromo so ga potpisali z čirilicom, a sima šteri bar malo poznajo Nikolo Teslo znajo kak je Tesla nigdar ne pisal čirilico i nigdar je ne bil v Beogrado!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

organizacijski je majstor za Hog race

Nakon operacije bacio se na posao!

Mario Horvat (51) iz Malog Mihaljevca suvlasnik je adrenalinskog parka PG Geler. Ovog se tjedna tamo održala zanimljiva utrka Hog race, čiju je stazu pripremio upravo Mario. Tjedan dana kopao je prepreke i dovozili su vodu, sve da bi staza bila savršena. I uspjeli su! Utrka je bila veliki uspjeh! Horvat je pravi primjer Međimurca, a tim više što je prije nekoliko tjedana bio na operaciji. Svaka ti čast Mario! (sh; foto: Zlatko Vrzan)

KARIKATURA

TJEDNA

Autor Damir Novak