Međimurske novine 1498

ŽIVOT JE IZGUBIO

Matija Bedić (33), a vozačica drugog auta teško ozlijeđena

11

TEMA BROJA

NERED S POŠTANSKIM BROJEVIMA

DIJETE OD 14 MJESECI u sjedalici na stražnjem sjedištu srećom ostalo neozlijeđeno

Kobni sudar mladih sumještana iz Križovca

Vozačica (21) u životnoj opasnosti helikopterom hitno prevezena u KB Dubrava

OPREZNO KROZ Štrigovu Raskopat će ceste, a promet usporiti str. 4-5

VRATIŠINEC Grom po treći put udario u crkvu

ZAŠTO SMO POTRATILI međimursku izložbu bučinog ulja Naši uljari moraju po medalje u Varaždin

DOLIJAO DRUGI DAN Udario žene na biciklističkoj pa pobjegao

UKIDANJE POŠTANSKIH BROJEVA napravilo đumbus, ali nitko kriv

Pošta kasni, završava na krivoj adresi ili nestaje

JAVITE SE NA NAGRADNI NATJEČAJ biramo najljepši vrt Tija Mance: Vrt raste i sazrijeva s vlasnikom

Izborna godina se zahuktava ANKETA POD VUROM

Ova 2024. godina zasigurno će, barem u političkom svijetu, ostati zapamćena kao super izborna. Nakon parlamentarnih, stižu nam novi parlamentarni izbori. No ovog puta borba se ne vodi za zagrebački, već za primamljiviji, europski parlament. U nedjelju, 9. lipnja, Hrvati, ali i brojni Europljani izaći će na izbore te tako odrediti svoju sudbinu na idućih pet godina. Tko će biti veličanstvena dvanaestorka

u briselskom parlamentu saznat ćemo za dva tjedna. I dok se kampanja opasno zahuktava, a reklame se vrte na televiziji i društvenim mrežama, narod razmišlja. U ovotjednoj anketi pod vurom pitali smo naše sugrađane hoće li izaći na izbore za europski parlament, znaju li za koga će glasati te kako su zadovoljni radom sadašnjeg sastava u parlamentu. (Paulina Topolko, Foto: Zlatko Vrzan)

Vladimir Tompoš (Čakovec) - Da, mi ćemo izaći na izbore i idemo glasa�. Sad, ako me pitate za očekivanja, nemam neka prevelika. Mislim da smo mi premala država da bismo mogli na nešto utjecati. Od naših zastupnika u europskom parlamentu tko sjedi, znam jedino kad vidim na televiziji, ovako ne. Znam za koga ću glasa�.

Sandra Mesarić (Vuče�nec) - Izaći ću na izbore i znam za koga ću glasati. Mislim da se iz europskog parlamenta može utjecati na naš život i standard. Nisam baš zadovoljna s radom dosadašnjih zastupnika, mislim da ima uvijek mjesta za napredak. Treba više izvući za vrtiće i škole. Nadam se da će se više gleda� na Međimurje. Vlatka Ciber (Čakovec) - Još razmišljam hoću li izaći na izbore ili ne. Sve je tako nekako ispalo da ne znam i nema mi to sve nekog smisla. Mislim da iz Europe baš i ne mogu utjeca� na naš život. Mislila sam da se može, ali sad više to ne mislim. Fali nam svježa energija, novi ljudi, novi projek�.

Aljoša Stojiljković (Čakovec) - Ja mislim da neću izaći na europske parlamentarne izbore. Jednostavno nisam zainteresiran za njih. Sumnjam da ću izaći pa ne znam ni detalje. Stvarno ne znam može li se iz Bruxellesa utjeca� na Hrvatsku, ne znam što reći.

Za 20 minuta sletjeli u KB Dubrava

Ubrzom zbrinjavanju teških bolesnika helikopterskim prijevozom u povijest Međimurske županije bit će upisan 28. svibnja 2024. godine. Tada je po prvi put helikopter Hitne helikopterske službe pri Zavodu za hitnu medicinu iz baze Zagreb transportirao pacijenticu na liječenje u zagrebačku kliniku. Četiri su helikopterske baze u Hrvatskoj, a Međimurska županija je obuhvaćena bazom u Zagrebu.

U krugu bolnice i zdravstvenih ustanova u Čakovcu nema heliodroma ni krova prikladnog za slijetanje helikoptera pa je helikopter sletio na zelenu površinu ispred Aurore preko puta bolnice. Do helikoptera je pacijentica transportirana

JE LI to moguće

u vozilu hitne pomoći Zavoda za hitnu medicinu MŽ-a. Za svega 20 minuta helikopter je sletio na heliodrom u KB Dubrava.

U kojim slučajevima se pacijent transportira u drugu zdravstvenu ustanovu helikopterom pojasnila nam je Vladimira Križaj-Grabant, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije.

- To može biti na zahtjev s terena u slučajevima kad je zakrčena prometnica, a pacijentu je potreban hitan transport, što vozilom hitne ne bilo moguće postići pravodobno. Tada dispečer iz naše Hitne službe zove Helikoptersku službu u Zagreb i najavi potrebu za helikopterskim transportom, pojasnila je ravnateljica našeg Zavoda

za hitnu. Protokol je strogo de�iniran, ali donosimo pojednostavljeno objašnjenje.

U drugom slučaju može helikopter biti zatražen na teren kad zdravstveno stanje pacijenta zahtijeva hitnost transporta do odgovarajuće zdravstvene ustanove.

U trećem slučaju transport helikopterom se organizira na međubolnički poziv, kad bolnički liječnik koji vodi pacijenta ocijeni da je potreban transport u drugu zdravstvenu ustanovu, pri čemu bi cestovni transport vozilom hitne ugrozio život pacijenta.

U utorak je bio u pitanju upravo ovaj slučaj. Ozlijeđena pacijentica iz teške prometne nesreće u Peklenici transportirana je u Zagreb prema ocjeni bolničkog liječnika da

joj je potreban transport helikopterom. Prijevozu helikopterom prethodi složena priprema i organizacija kojom koordinira Zavod za hitnu medicinu MŽ-a, pri čemu pri organizaciji transporta pacijenta helikopterom sudjeluju Civilna zaštita, policija i vatrogasci. Ukrcaj je također složena operacija, naročito ako je pacijent na respiratoru, kad je potrebno voditi računa o svakom tehničkom detalju i uređajima koji pacijenata održavaju na životu. Tu nema mjesta brzanju, nego je od iznimne važnosti pažljivo i pedantno postupanje. Nadamo se i želimo da se prva pacijentica transportirana helikopterskom službom u Zagreb uspješno oporavi. (BMO, Foto: Zlatko Vrzan)

Međimurje plin dobio opskrbu Zagreba plinom?

Nikola Golub (Dunjkovec) - Naravno da ću izaći na izbore. Ipak, još ću razmisliti za koga ću glasa�. Kampanje ne pratim. Što manje znam, to bolje. Znam za koga ću glasa�. Mislim da se baš i ne može iz Europe utjeca� na naš život. Ono što je, to je zakonski. Promjene će sigurno bi� neke, možda i gore, samo za koji status ljudi.

Premda još nije službeno potvrđeno, ali dobra vijest stiže iz Zagreba za Međimurje plin iz Čakovca. Sjednica na kojoj se odlučuje o ponuđačima za distributivna područja je završila pred zaključenje Međimurskih novina i kako je Međimurje plin dao znatno povoljniju ponudu od Gradske plinare Zagreb po prvi put u svojoj povijesti trebao bi opskrbljivati korisnike plina u Zagrebu, njih oko 290.000.

Za potvrdu informacije pitali smo Nenada Hranilovića, direktora Međimurje plina, međutim on je za sada iznimno oprezan.

- Dok službeno ne dobijemo to potvrđeno, ne mogu ništa potvrditi ni komentirati, kazao je.

No ako se ništa u daljnjem postupku ne “pošemeri” i ako glavni kriterij za odabir ostane ponuđena cijena, jer je Gradska plinara Zagreb dala znatno nepovoljniju ponudu, tada je ekipa iz Međimurje plina sjajno odradila svoj posao. U tom slučaju su napravili velik poslovni iskorak.

Ali ne kaže se uzalud, najprije skoči pa kaži hop, jer u velikim poslovima nije gotovo, dok nije gotovo. (BMO)

Nenad Hranilović, direktor Međimurje plina

MEĐIMURCI briljirali na Izložbi bučinih ulja u Varaždinu

Zašto uljari moraju po medalje u Varaždin?

Tradicija ocjenjivanja bučnog, odnosno črnog, koščičnog ulja, eto, lijepo je zaživjela u Varaždinu, premda su njene temelje postavili Međimurci koji su se negdje po putu pogubili

Tekst: Vlasta Vugrinec

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Dražena Perčića iz

Svetog Martina na Muri osvojilo je zlatnu medalju za toplo prešano ulje, a Uljara Šenkovec i OPG Zvonka Justa iz Vularije zlatu medalju za hladno prešano. Prestižne nagrade osvojene su u Varaždinu na 13. Izložbi bučinih ulja Hrvatske i 6. Međunarodnoj izložbi bučinih ulja Alpe-Adria.

Nagrađena su i druga bučina ulja s našega područja. Riječ je o bučinim uljima OPG-a Vjerana Stričaka iz Čakovca, OPG-u Darka Tkaleca iz Čakovca, Mladena Dominića iz Kotoribe, Uslužne uljare Ivanuša iz Macinca, Uljare Mije Špoljara iz Donje Dubrave, OPG-a Josipa Cerovca iz Podturna te OPG-a Ranka Branovića iz Orehovice.

Pune vitrine medalja

Zvonko Just iz Vularije sa svojim uljima na izložbe i natjecanja odlazi otkako ona postoje i kako kaže, vitrine su mu pune medalja. - Prvi put smo se pojavili još 2010. godine kada se krenulo s izložbom u Čakovcu, prisjetio se ovogodišnji dobitnik zlata za hladno prešano ulje. Imamo svoju for-

mulu koja se bazira na kontroliranoj proizvodnji koštica, a onda i ulja. Iza nas je višegodišnje iskustvo, nemamo više što krucijalno mijenjati već samo sitnice, odnosno nijanse. Napominje kako se i u njihovoj branši stvari mijenjaju pa će ostati samo oni koji se ozbiljno bave tim poslom i koji su u njega puno uložili. Samim time, kvaliteta ulja je zagarantirana.

Naime, više se neće moći otvoriti OPG i unutar njega, između ostaloga, proizvoditi i ulje.Uljari će morati biti u sustavu PDV-a, trebat će zadovoljiti i sanitarne uvjete i još niz toga kako bi mogli sa svojim uljem na tržište. Ista je stvar i s ostalim proizvođačima koščičnog ili črnog ulja kojem volimo tepati da je naše črno zlato, međimurski smaragd. Čak smo ulje i zaštitili, ponosno smo ga 15-ak godina promovirali kroz razne organizirane izložbe u Čakovcu i na SZ Hrvatske.

I dok su naši proizvođači usavršavali svoju proizvodnju, išli su u korak s vremenom, međimurske izložbe ostajale su na istom nivou kao i prvog dana. S vremenom su se pretvorili u, grubo rečeno, ali je istinito, male seoske priredbe koje su gubile korak. Tu našu, čitaj županijsku, slabost, dobro su iskoristili susjedni Varaždinci i elegantno preuzeli sve ono

što se u Međimurju radilo godinama. I ne samo to, digli su Izložbu pa je ona prerasla u Međunarodnu izložbu bučinih ulja Alpe-Adria.

Međimurje je izgubilo korak

Tradicija ocjenjivanja bučnog, odnosno črnog, koščičnog ulja, eto, preselila se u Varaždin, premda su njene temelje postavili Međimurci koji su se negdje po putu pogubili. “Uzeli” su čak i čakovečki laboratorij koji je radio analizu ulja.

Međutim, tko poznaje tamošnjeg pročelnika UO-a za poljoprivredu, Dragutina Vinceka, koji je nadživio i Štromara i Čačića i sad “radi” za Stričaka, jasno mu je koji je problem Međimurja. Pod Vincekom, Varaždinci su otišli i puno dalje sa zaštitom svog ulja, zaštitili su svojega purana, varaždinsko zelje, klipič i da ne nabrajamo dalje i stavljamo sol Međimurcima na ranu. Naime, “varaždinsko bučino ulje“ krajem 2019. zaštićeno je oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Republike Hrvatske, čime je postalo prvo bučino ulje s takvom vrstom zaštite. Zaštitu je pokrenula tamošnja udruga Varaždinsko bučino ulje uz potporu Županije. Nisu stali na tome, već očekuju

Grom treći put udario u vratišinski turen

Po treći put unatrag petnaest godina u Župnu crkvu Uzvišenja Svetog Križa u Vratišincu udario je grom. U noći sa subote na nedjelju vladalo je veliko grmljavinsko nevrijeme i oko tri sata ujutro u nedjelju strahovito je zagrmljelo i začuo se silan tresak, ne samo u Vratišincu, nego i okolnim naseljima. Kao da su se u tresku spojili nebo i zemlja.

da će ulje uskoro dobiti i službenu zaštitu na razini Europske unije.

Dakle, oni grabe punim koracima naprijed, a mi tapkamo i samo pričamo, a usput se možemo i zapitati: - A zašto?

- Krivi smo i mi i Županija, ističe Zvonko. Čakovečki mlinovi svojevremeno su krenuli u taj postupak s time da i mi, pojedinci, snosimo isti dio troška. Kako se mi, pojedinci, ne možemo mjeriti s njima, sve je propalo.

Dakle, ako se želimo ponositi našim međimurskim uljem, a očito je da želimo, pojedincima treba pomoći. Ako ništa drugo, bolje ih organizirati, dati neku početnu injekciju, zakotrljati priču. Naravno, to je zadatak Županije i njenog Upravnog odjela. On, pak kažu, ne može ništa ako uljari nisu zainteresirani. E sad, tko tu treba više zapeti, jasno je. Jer, uljarima je očito dobro tako kako je.

No, u problemu nije samo bučino ulje, već i sir turoš, međimurska jaretina o kojoj je župan Posavec tako ponosno pričao i dalje priča, spominjala se mrkva, pa krumpir, međimurska gibanica, zlevanka, cvirki i tako dalje.

Vjernike su posljedice nevremena zatekle već na jutarnjoj misi. Crkva je ostala bez struje, pa ju je osvjetljavala svjetlost svijeća, umjesto iz električnih žarulja na lusteru. Crkvena zvona nisu mogla zvoniti, a pjevački zbor je pjevao bez pratnje raskošnog zvuka iz orgulja, koje su zbog nestanka struje utihnule.

Crkva u Vratišincu štetu je zbog udara groma pretrpjela 2009., 2014. i 2024. godine prema evidenciji Elektre Čakovec.

Toranj je najviša točka pa privlači munje

Crkveni toranj je najviša točka u Vratišincu. Prekriven je limenim pokrovom i samim time mamac za gromove. Crkva ima gromobran, ali on sam nije dovoljna zaštita za obranu od groma. Drugi još važniji dio zaštite je dobro i kvalitetno izvedeno uzemljenje. Ako nije dobro izvedeno ili je došlo do oštećenja na pocinčanoj traci, tada se udar groma probije do električnih instalacija unutar crkve ili preko priključka uđe u mrežu i probije se do instalacija na okolnim kućama. Štete koje izazove mogu biti velike. Upravo u ovom slučaju udar groma preko gromobrana probio se do razvodnog ormara Elektre, a zahvatio je i oštetio prekidače na jednoj obiteljskoj kući u Crkvenoj ulici. Elektra je počela sanaciju na svojim instalacijama u srijedu pred zaključenje Međimurskih novina. Kad

završe taj popravak, vidjet će se kakva su oštećenja instalacija u crkvi. Pitali smo odgovornu osobu u Elektri isplaćuje li odštetu oštećenima u slučaju kad udar groma ošteti instalacije preko mreže u dijelu naselja ili u pojedinoj kući. Naime, zbog grmljavinskog nevremena štetu od udara groma su pretrpjeli i mještani u dijelu Zebanca.

Udar groma

Elektra ne priznaje - Udar groma je viša sila i Elektra u tom slučaju ne isplaćuje odštetu nastalu izazvanu gromom, odgovorio nam je direktor Igor Ivković. Elektra isplaćuje štetu u slučajevima kad se previsoki napon zbog prekida žice iz mreža na brojilu u ormarić probije na kućne instalacije pa preko nulte faze preveliki napon ošteti električne uređaje. U tom slučaju isplaćujemo nastalu štetu, odmah nakon uvida, po zahtjevu. To se u praksi u Međimurju događa dva puta mjesečno, kazao nam je Igor Ivković. Najupečatljiviji udar groma u zvonik župne crkve u Vratišincu dogodio se krajem lipnja 2009. u kasnim poslijepodnevnim satima i nanio veliku štetu župnoj crkvi Uzvišenja svetog Križa. Grom je udario u vrh zvonika te se po gromobranu spustio do podnožja crkve neposredno pored plinske instalacije. U udaru su tom prilikom uništene plinske i električne instalacije. Veću, vjerojatno i katastrofalnu štetu spriječio je sam župnik vlč. Pavao Mesarić koji se u trenutku udara groma vratio sa sprovoda te je izašavši iz automobila krenuo prema župnoj crkvi. Nakon udara i zapaljenja instalacije, župnik Mesarić pohitao je po uređaj za gašenje požara te ga je ugasio do dolaska vatrogasaca. Pritom je dotrčao i susjed koji je, riskirajući vlastiti život, zatvorio plinsku instalaciju. (BMO)

VRATIŠINSKA CRKVA magnet za munje

Srećom, u tri udara groma nitko nije stradao

Supružnici Zvonko i Jasna Just, šogori Nikola Križaić i Dalibor Frančić te Dragan Perčić

Pišu: Sanja Heric i Aleksandra Sklepić Foto: Zlatko Vrzan

Udoba kad jednim klikom možeš obaviti kupnju putem mobitela, a roboti usisavaju naše domove, pomislili biste da je dostava pošte jednostavna stvar. No to nije slučaj u Međimurju gdje se je u nekim naseljima čekanje poštara kao u Beckettovoj drami “U očekivanju Godota” – beskrajno dugo, a u pojedinim slučajevima pisma nisu ni nikad viđena.

Kad dobiješ pisma i iz susjednog sela

U obitelji Vičar iz Svetog Martina na Muri primanje pošte postalo je kao misterij dostojan Sherlocka Holmesa. - Moji roditelji žive u mjestu Jurovec u Općini Sveti Martin na Muri. U ulici s 5 kuća njihova je prva. Kod njih ostavi poštar svu poštu te ulice s pet različitih prezimena i onda moja mama radi kao poštar pa raznosi to susjedima, požalila nam se Sandra Vičar. I da bude slučaj još gori, prije tri mjeseca dobili su čak i poštu s adresom – Jurovčak, što je drugo naselje unutar Općine Sveti Martin na Muri.

No nije tu kraj ovakvim čudnim poštanskim zavrzlamama. I ona sama ima slučajeve s kojima više ne zna kako na kraj.

No to nije jedini problem s kojim se Sandra već mjesecima suočava. Požalila nam se i na radno vrijeme poštanskog ureda u Svetom Martinu na Muri s obzirom na to da je zaposlena osoba.

UKIDANJE POŠTANSKIH BROJEVA napravilo đumbus, ali nitko kriv

Sandra Vičar iz Svetog Mar�na na Muri progovorila je za naše novine o problemima koje ima s poštom Kojisandučićjepravisandučić? (Ilustracija)

- Imala sam slučaj gdje me susjed pitao jesmo li dobili obračun struje, da njemu ništa nije još stiglo i da je u međuvremenu dobio opomenu. Ja sam bila već platila novu ratu struje prije dva tjedna, bilo mi je malo čudno pa sam otišla pogledati da nije ostala negdje kod nas. I zaista, kraj ulaza ispod otirača našla sam susjedovu poštu, odnosno obračun struje koja kod nas stoji već dva mjeseca. Kuverta je od vlage već bila puna plijesni, prepričava nam jedan od događaja Sandra. S tim problemom nije jedina jer gotovo svakodnevno na društvenim mrežama građani objavljuju fotogra�ije pisama koja su završila u njihovom sandučiću, a da pošta nije njihova, pa onda na svakakve načine traže ljudi kako bi dostavljena pošta došla u prave ruke.

Čudesna Hrvatska pošta živi u paralelnom svemiru

Kad je prije nešto više od desetak godina krenulo “rezanje” troškova i ukidanje poštanskih ureda, nitko ne zna kojim se to algoritmom poslužila Hrvatska pošta. Nakon što su propustili najvažnij prvi vlak za dostavu paketa koji je buknuo zajedno s internetskom prodajom, oni su umjesto da su brže bolje to išli rješavat “rezanjem” troškova. Na čemu, na jedinome što su radili. Dostavi pošiljaka na koje su imali monopol - pisama, tiskovina, tiskanica… ili kako se već to zove.

Krenuli su ukidati poštanske urede, a čini se da im je Međimurje tu naročito išlo na živce, jer su ukinuli masu poštanskih ureda. Bez obzira koliko gusto naseljeno područje bilo. No s druge strane u zapuštenim krajevima Lijepe naše ili na otocima sa šačicom stanovnika, pošte i dalje uredno rade.

Razlog koji se mogao čuti je da se moraju početi ponašati tržišno. Što su točno s tim mislili nikad nije razjašnjeno jer njihova

- Prije tjedan dana ostavio mi je poštar obavijest za poštu za supruga i mene. Znali smo što je za supruga jer je bila dostavljena kartica vozača, a za mene je bilo u pitanju rješenje od CZSS-a za malodobno dijete koji je korisnik naknade CZSS-a, prepričava nam Sandra.

- S obzirom na to da nam pošta radi samo do 15 sati, nemam nikakve mogućnosti da ju podignem jer i sama radim do 15 sati, a suprug radi na terenu. Onda sam u dogovoru sa sinom od 17,5 godina dogovorila da on podigne poštu. Ostavila sam mu svoj broj osobne iskaznice i broj osobne iskaznice supruga, gospođa na šalteru mu je rekla da ne može podići majčinu poštu, a očevu mu je dala, nastavlja dalje.

priopćenja zvuče upravo onako kao što vidite u okviru. Napraviti đumbus u poštama, promijeniti ljudima adrese promjenom poštanskih brojeva, to je tržištno ponašanje?

Zbog čega su ukidani poštanski brojevi? Ako ste već ukinuli poštanski ured, što je točno razlog za ukidanje poštanskog broja? To je otpirlike kao da Grad Čakovec ukine ulice, zbog štednje. Poštanski broj je bio broj koji je točnije određivao adresu svakog od nas, pa čak i ako je i taj ured ukinut. Besmisao ukidanja tih toliko je velika da ju je uopće nemoguće objasniti. I to u drugom najgušće naseljenom području u Hrvatskoj.

Da se ukine poštanski broj na nekom otočiću li u nekoj pustopoljini u Lici… nikome ništa. Jer je to i dalje jedno jedino selo s par ljudi. Naravno, Uprvu HP-a ne zanimaju problemi nas ljudi koji ih plaćamo preko proračuna pa nas nisu ništa niti pitali. (Tomislav Novak)

- Zvala sam nakon toga na poštu da mi objasni zašto ne može dati poštu. Djelatnica mi je rekla da ne može jer je tako pravilo i da treba potpis te da će mi ta ista pošta biti nakon pet dana u sandučiću ako poštu osobno ne podignem prije. Dakle, nakon toga više ne treba potpisati, govori nam Sandra i pita se kako je to moguće.

godišnji da pokupiš pismo na pošti

Sandra Vičar zalaže se za to da pod obavezno treba vratiti rad pošte u Svetom Martinu na Muri u poslijepodnevnom terminu ili vratiti kako je bilo staro radno vrijeme. Ili barem uvesti pod obavezno dva do tri radna dana radno vrijeme pošte do 17 sati.

- Evo ja sam zamolila na poslu da me se pusti prije s posla radi pošte. I što da vam kažem, urlala sam na pošti jer ovo je zaista apsurd šta nam rade. Nažalost, u Svetom Martinu na Muri na poštu mogu samo penzioneri ili ljudi na godišnjem odmoru, a zaposleni kojih je 80 % u jutarnjoj smjeni nemaju kad na poštu, a i nitko ništa ne može riješiti umjesto nas. Grozna nam je situacija s poštom, moramo nešto poduzeti, govori nam ogorčeno Sandra Vičar, koja, ruku na srce, nije jedina, ali jedna od rijetkih koja diže glas protiv ovakve situacije.

Pošta kasni, završava na krivoj adresi ili nestaje

Za pomoć oko rješavanja ovog problema i apeliranja da se nešto poboljša obratila se i načelniku Općine Sveti Martin na Muri, Martinu Srši, s kojim smo također na tu temu popričali.

- Vlada veliko nezadovoljstvo vezano za poštu. Kao prvo, radi samo do 15 sati, ljudi ne mogu podići svoje pakete

Događa se da pisma nikad ne dođu do krajnjeg primaoca, kao i da pisma cijelog susjedstva završe u istom sandučiću. A ponekad na poštu morate čekati i dva tjedna

i preporučenu poštu. Moraju uzeti godišnji da podignu na pošti ono što žele. Dosta mještana mi se dolazi žaliti u ured, ali i naših gospodarstvenika, koji se žale da ne dobivaju važnu poštu i račune, rekao nam je načelnik Srša i dodao da se vezano uz rješavanje ovih problema obratio i samoj pošti, ali konkretno

rješenje od strane pošte još nije predloženo. U redakciju nam se javila još nekolicina građana koji muku muče s dobivanjem pošte, koja kao da je sveti gral. - Ne bi bio problem da nisam sigurna da je pošta poslana, rekla nam je jedna naša čitateljica iz Črečana koja je željela ostati anonimna.

Druga čitateljica iz Hlapičine pak je više godina doživljavala razočaranje jer je njezino bivše poduzeće nikada nije pozvalo na druženje koje je svake godine organiziralo za svoje umirovljenike. Da bi se ispostavilo da joj je pozivnica poslana svake godine, ali do nje nikad nije došla. Gdje se izgubila

svake godine, tko će ga znati?! U trećem slučaju radilo se o božićnoj čestitki, koja je provjereno bila slana više godina osobi u Hlapičinu, a ta čestitka više godina zaredom nije došla. Kao što smo mogli zamijetiti, problem neisporučivanja pošte češći je u manjim, teško dostupnim mjestima, a često je uzrok i

Hrvatska pošta: Ne bilježimo poteškoće u isporuci pošiljaka!

Hstalna promjena poštara koji ne znaju primatelja, a često se i ne potrude otkriti ga. A kada se ljudi požale na ove probleme, djelatnici u poštanskim uredima različito reagiraju na, moglo bi se reći, kaotično stanje, pa nailazimo i na ljubazne djelatnike koji imaju razumijevanja, kao i na one manje ljubazne koji

svoju frustraciju iskaljuju na nedužnim građanima. Ukidanje poštanskih brojeva dovelo do kaosa

Reorganizacijom pošte i zatvaranjem brojnih poštanskih ureda u Međimurju došlo je do brojnih poteškoća koje se, kako smo imali prilike

rvatskoj pošti poslali smo, između ostalog, i upit, s obzirom na to da su nam se brojni čitatelji iz Svetog Martina na Muri, Hlapičine, Murskog Središća, Vratišinca i Podturna javili s pritužbama da ne primaju poštu redovito ili da im stiže s velikim zakašnjenjem, čak i do dva tjedna nakon slanja. Upitali smo ih koji su uzroci neisporučivanja pošte u navedenim naseljima te jesu li poduzete neke mjere za rješavanje ovih problema. - Dostava na području Međimurske županije obavlja se u propisanim rokovima i ne bilježimo poteškoće ili kašnjenja u isporuci poši-

svjedočiti, događaju na dnevnoj bazi. Navest ćemo samo nekoliko primjera. Prvi od njih je Ulica Pavleka Miškina. Problem je u tome što se navedena ulica nalazi na području Općine Orehovica, ali i na području grada Čakovca, a reorganizacijom poštanskog sustava Orehovica je stavljena pod poštanski broj 40000 koji spada pod Čakovec. I kuda da sada stiže ta pošta?

Sličan primjer postoji i na području Općine Sveti Juraj na Bregu. Tamo pak u dvama mjestima postoji Ulica Vladimira Nazora.Ukinut je i poštanski broj 40313 za našu općinu pa sada spadaju pod Čakovec 40000. To stvara glupe probleme. Na primjer, u našoj općini postoji Ulica Vladimira Nazora, i u Lopatincu je ima, i u Malom Mihaljevcu, navodi nam načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović.

Sljedeće usko grlo je Ulica Maršala Tita u Međimurju. Ona, naime, postoji u Novom Selu Rok, Nedelišću, Čakovcu, Donjem Mihaljevcu i Murskom Središću. U ovom slučaju jedina je sreća što Mursko Središće i Donji Mihaljevec imaju različiti poštanski broj, no ostale ulice u Šenkovcu, Novom Selu Rok, Nedelišću i Čakovcu spadaju po novome pod poštanski broj 40000 Čakovec.

Upravo ovo ukidanje brojeva je nešto na što se građani također najviše žale. Čuli smo to i na području Općine Štrigova. Naime, ljudima nije jasno zašto

ljaka. Također, u dostavnim poštanskim uredima nemamo prigovora korisnika na temu kašnjenja pošiljki. Za detaljniju provjeru svakako bi nam trebali konkretni podaci poput broja pošiljke, adrese ili barem naziv ulice, odgovorili su nam.

Uz to su poslali generalije na koje se korisnici mogu javiti ako imaju probleme. Pokušali smo nekoliko puta, osim što vas telefon u kontakt centru beskonačno vozi u krug i upućuje na to da im se javite mailom, osim gubljenja vremena, ništa drugo nismo uspjeli postići. Naime i kad vam se javi osoba koja će možda prestavi-

na svojoj pošti imaju novi poštanski broj 40313 Sveti Martin na Muri.

Problem neisporučivanja pošte je češći u manjim mjestima, a često je uzrok i stalna promjena poštara. Novi poštari ne poznaju primatelje i ne trude se pronaći ih

- Kada se to dogodilo, kao načelnik sam službeno reagirao na tu promjenu i poslao dopis Hrvatskoj pošti. Tada sam dobio odgovor u stilu da ne brinemo previše zbog toga jer će ionako uskoro sve potpasti pod 40000 Čakovec, ispričao nam je načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik.

Kad pisma predugu putuju

No ni tu ne staje priča s problemima oko pošte. Jedan od problema je također što poslana pošta jako dugo putuje do krajnjeg primatelja.

- Generalno se govori o tome da pošta jako dugo putuje i da se na nju čeka puno više nego što je to normalno. Bilo da čekaš poštu, ili da ju

ti kao Ivana, ona opet neće dati nikakve informacije, već će zahtijevati da pošaljete mail. Mi smo inzistirali nek nam da svog nadređenog ili nekoga s kim možemo razgovarati. Umjesto toga opet nas je prebacila u “loop” beskonačnog čekanja i slušanja informacije “Svi agenti su trenutačno zauzeti, molimo pričekajte do javljanja prvog slobodnog agenta” i “Sve vaše upite možete poslati putem stranice…” i navedu svoju stranicu.

Nakon 20-tak minuta čekanje ponovno smo nekog dobili, te su nam obećali nazvati nas povratno čim se pojavi “voditelj”.

pošalješ, navodi Rebernik. O tom istom problemu pričao nam je i njegov kolega iz Općine Sveti Juraj na Bregu navodeći nam zadnji primjer kojemu su svjedočili.

- Nedavno smo mještanima slali pozive za promociju knjige Ivana Kutnjaka. Mještani su nam se požali da su dobili pozive dva do tri dana nakon promocije, a poslali su smo pozive na promociju tjedna dana i više prije same promocije, navodi Nagrajsalović.

Kao logično pitanje postavlja se kako je moguće da toliko dugo putuje pismo koje ste poslali nekome tko živi u istoj općini kao i vi. Mnogi vjeruju da je problem u tome što se sva pošta iz Međimurja šalje u sortirnicu u Veliku Goricu, otvorenu 2019. godine, uz pompu i ulaganje od 345 milijuna kuna.

Komuniciralo se da će ova najveća kapitalna investicija u povijesti Hrvatske pošte dovesti do kvalitetnijih i bržih usluga za građane. No, kako se u Međimurju može primijetiti, realnost je daleko od toga. Pošta se u sortirnici možda i sortira brže nego ikada prije, ali put od pošiljatelja do sortirnice, pa onda do primatelja, i dalje traje nevjerojatno dugo. Zbog ovih problema čini se da smo se vratili u prošlo stoljeće. Umjesto da nam moderna tehnologija i infrastruktura olakšavaju život, ona ga otežava i usporava. Dugotrajno čekanje na poštu postaje sve veća frustracija za građane.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 2. lipnja

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Čakovec, S. Radića 22

• Domašinec, Glavna 164

• Donja Dubrava, Trg Republike 16

• Donji Hrašćan 51

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Držimurec 98, M. Subotica

• Dunjkovec, Glavna 21

• Gardinovec, Glavna 262

• Gornji Kraljevec, Potočna 4

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• M. Središće, Frankopanska 1

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183a

• Podturen, I. Grčića 6

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Sv. Marija, B. Radića 28

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štrigova 25a

• Trnovec 11

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2 Trgovine NTL

• Donji Vidovec, M. Gupca bb Ostale trgovine

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h)

• Pekara CRO-PEK Buzovec (5:30-20:30)

• Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30)

• Pekara Junior, Čakovec, A. Starčevića 6 (6-22 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Kad glasine uguše istinu

Glasine su fascinantan fenomen. Što veća nesreća, to brže bujaju. Rastu kao bilje u tropskoj šumi.

Od glasina nisu imuni ni obični, ni tzv. ugledni građani. Ljudi vole tužne priče, kao da ljekovito utječe na njih to što ih je nesreća zaobišla. Od dijelova glasina ljudi brzo počnu slagati svoju slagalicu kao kulu babilonsku, od nerazumljivih jezika. U stilu: - nisam bio tamo, ali sam čuo iz povjerljivih izvora. A povjerljivi

SKUPŠTINA Međimurskih voda

Tri naše Aglomeracije ispale su s cukur pikse Vlade RH

- Sustava odvodnje Podturen, Donji Kraljevec i Podbrest trenutno nema na listi od 15 Aglomeracija koje su u prioritetima države za financiranje teško 350 milijuna eura, ističe direktorica Glavina

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Poduzeće Međimurske vode ovih je dana održalo svoju redovnu sjednicu Skupštine Društva kako bi stavili točku na “i” za minulu 2023. godinu. Prema riječima direktorice Sunčane Glavina, poslovanje Društva se ustabilio s obzirom na to da je ova godina završena u plusu dok je u 2022. godini Društvo imalo gubitak od 65.398 eura. Naime, u lanjskoj je godini ostvareno 12.197.823 eura prihoda, što je u odnosu na proteklu godinu porast od 16 %. Ukupni rashodi iznosili su 12.178.278 eura te je Društvo 2023. godinu završilo s dobiti

prije oporezivanja u iznosu od 19.553 eura.

- Istina da je to simbolična dobit, ali nas veseli jer smo poslovanje doveli u red, pohvalila se Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda te dodala da se cijena vode za građane ove godine neće mijenjati.

Godina investicija, ali ne na Aglomeracijama

Tekuću 2024. godinu obilježit će investicije, ali ne one koje Međimurce najviše interesiraju i muče. Riječ je naravno o izgradnji sustava odvodnje, poznatijih kao Aglomeracije Podturen, Donji

Kraljevec te Podbrest. Sve tri prijavljene su na prioritizacijski poziv.

- Trenutno njih nema na listi od 15 Aglomeracija koji su u prioritetima za �inanciranje teško 350 milijuna eura, odgovorila je na naš upit direktorica.

izvori za svakoga su drugačiji. Za različite ljude autoriteti su različite osobe. Nisu to nužno odgovorne i ozbiljne osobe nesklone bujnoj mašti i iskrivljavanju činjenica. Ponekad su to sveznadari upućeni u sve, u čijim pričama svi uživaju, jer ti sveznadari prvi doznaju sočne novosti, ali zbog njihovih zanimljivih priča nitko ne dovodi u pitanje njihovu vjerodostojnost. Čak štoviše nikoga i ne zanima njihova vjerodostojnost, nego napeti nastavci njihovih

Gornji Mihaljevec prodaje svoj udio?!

Načelnik Općine Gornji Mihaljevec, Goran Lovrec, jedini nije bio zadovoljan odlukom o raspodjeli dobiti ili bolje rečeno iznosom dobiti Društva Međimurskih voda. Bio je suzdržan kod glasovanja. - Nemam komentara, bio ja suzdržan ili za, ionako se ništa neće promijeniti, istaknuo je načelnik Lovrec.

No, ipak je prokomentirao iznos na računu Društva, odnosno velike prihode od oko 12 milijuna eura. - Općina Gornji Mihaljevec

Goran Lovrec, načelnik Općine Gornji Mihaljevec

na idućoj će sjednici podnijeti zahtjev za otkup svog dijela u Međimurskim vodama, završio je Lovrec nakon što mu je direktorica pojasnila da Vode imaju veliki prihod, ali imaju i rashod te da poduzeću nije cilj da zarađuje.

Kako je dodala, to ne znači da će svih 15 biti i �inancirano. Prioritet Vlade RH su, objasnila je, Aglomeracije koje su trebale biti završene 2018. godine, pa onda 2020. godine, dok su naše, međimurske, trebale biti gotove lani, dakle 2023. godine.

- Logika stvari, nažalost, govori da će se �inancirati one koje su prije trebale biti gotove, istaknula je. No, premijer Plenković neki je dan izjavio da će se osigurati i dodatna sredstva tako da optimistično vjerujemo kako ćemo i mi biti u tom kolaču.

Ako već neće biti novih radova na spomenutim Aglomeracijama, tijekom 2024. i 2025. gradit će se niz vodovodnih mreža i sustava odvodnje po cijelom Međimurju (Goričan, Podturen, Štrigova, Štrukovec, Nedelišće, Sv. Martin na Muri, Sv. Juraj na Bregu itd.).

Strane radnike ne zapošljavamo Poduzeće se uspjelo ekipirati i trenutno broji 167 zaposlenika. Lani je, kaže direktorica, otišlo dosta ljudi, prvenstveno čitača vodomjera i vodoinstalatera. Vezano uz to, radilo se na poboljšanju materijalnih prava radnika pa se čak i u dvama navratima mijenjao kolektivni ugovor.Zasad ne zapošljavamo strane radnike, vjerujemo da ni nećemo, naglasila je dalje. Nama je važna komunikacija s našim korisnicima i tu nam je nužno da naši radnici dobro barataju hrvatskim jezikom. Međimurske vode se mogu pohvaliti time da gubitci u sustavu iznose 20,25 % dok se oni na razini Hrvatske u prosjeku kreću oko 50 %, a na razini Europe su 25 %. Kao dodatni doprinos smanjenju gubitaka nastavlja se s implementacijom daljinskog očitanja vodomjera. - Od ukupnih 41.127 korisnika koliko imamo, mi smo sada na nekih 10 % daljinskog očitanja, dodaje naša sugovornica.U tu svrhu kreće se prema Savskoj Vesi koju bi cijelu prekrili daljinskim očitanjem i onda dalje, prema planu i programu.

sočnih priča, na koje se čeka s uzbuđenjem kao nastavke novih epizoda napetih serija. A takav pristup može biti itekako bolan za one koji su glavni likovi glasina. Glasine su kao igra pokvarenih telefona. U lancu prenošenja izvorne misli, netko je krivo čuo, drugi krivo prenio i kad dođe do zadnjeg u lancu, prvobitno izrečeno na kraju lanca izgubi smisao. Tko je za to kriv? - Nitko, jer su se svi ogradili time da su čuli od nekoga. A taj netko od koga

su čuli, nema osobnost, ni ime ni prezime, ni odgovornost. Posebno je to izraženo kod prometnih nesreća kad još nije utvrđeno što je zapravo bilo. Tu glasine dobivaju fascinantne razmjere. Šire se priče o nečijim promilima, povezanosti, razlozima zašto su se sudionici našli u krivo vrijeme na krivom mjestu na cesti. Kod fatalnih ishoda kao da sama smrt nije dovoljna, nego ju je još potrebno ukrasiti, presuditi onako kako svijet(ina) odluči. Ako se naknadno pokaže da činjenice nisu u skladu s percepcijom svjetine o događaju, ona se teško miri s time. Kao da je povrijeđena njihova taština. Javnost koja je oblikovala željenu percepciju događaja počinje se osjećati kao žrtva. Ima potrebu ubiti glasnika koji je donio vijest temeljenu samo na dokazanim činjenicama. Kao lajtmotiv iz jedne popularne serije: - istina je svuda oko nas – samo, koja je prava?

Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda

EKSKLUZIVNI HOTEL BERNARDA u Varaždinskim Toplicama otvorio svoja vrata

- Varaždinske Toplice bogatije su za turistički dragulj – Hotel Bernarda s četiri zvjezdice, vrijedan više od osam milijuna eura

Hotel Bernarda u Varaždinskim Toplicama svečano je otvoren u subotu, a jedinstven je po tome što u luksuznom kompleksu nudi bogati izbor sadržaja: odmor, vrhunsku gastronomiju, rekreaciju, �izikalnu terapiju, slane sobe, Basl System Pilates program, Balneo kupke, unutarnje i vanjske bazene s termalnom vodom. Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda Nova, istaknula je važnost �izikalne terapije i pilates studija

u wellness centru hotela. Ova kombinacija zdravstvenih i rekreacijskih sadržaja čini Hotel Bernarda prvim hotelom u Hrvatskoj s takvom ponudom. Ovaj impozantni hotel rezultat je dugogodišnjeg rada i vizije vlasnice Bernarde Cecelje, koja zna što je potrebno suvremenim gostima u potrazi za regeneracijom duše i tijela. Zdravi san je iznimno važan faktor odmora i zdravlja, tako su sve sobe u hotelu opremljene vrhunskom krevetima

i madracima iz Bernardine proizvodnje koja iza sebe ima 25 godina inovativnosti, stručnosti i posvećenosti zdravom spavanju. Izabrani su komadi kakvi se nalaze i u najluksuznijim hotelima svijeta.

Ekološka osviještenost i luksuz na svakom koraku

Hotel Bernarda ne samo da nudi vrhunsku uslugu, već je i ekološki koncipiran.

Hotelski biser za regeneraciju duše i tijela

Instalacija solarnih panela i alternativnih izvora grijanja već donosi uštede. Hotel se ponosi wellness centrom koji pruža širok spektar usluga, termalnom vodom, restoranom s vlastitim slasticama i pizzerijom s patentiranim tijestom na bazi termalne vode. - S otvorenjem ovog hotela, vjerujem da smo postavili novi standard u hrvatskom hotelijerstvu, a ovo je tek početak, dodala je Cecelja.

Dizajnerska poslastica

Cijeli hotel odiše luksuzom. Sivi kameni zidovi, mekani podovi kojima hodaš kao po oblacima, široki hodnici s posebnim osvjetljenjem –svaki detalj doprinosi osjećaju udobnosti i ekskluzivnosti. Hotel ima 27 tematski uređenih soba, svaka oslikana različitim likovima i pričama značajnim za Varaždinske Toplice.

Potpora i zahvalnost

Bernarda Cecelja na otvorenju nije krila ponos i

zahvalnost: - Otvorenje hotela veliki je korak naprijed za turizam Varaždinskih Toplica, Varaždinske županije i cijelog kontinentalnog turizma, naglasila je. Posebno je zahvalila Vladi RH i lokalnim vlastima na podršci, kao i svojoj obitelji, sinu Borisu i suprugu Ivanu, prijateljima i suradnicima na doprinosu ostvarenju ovog sna.

Hotel Bernarda je spreman dočekati svoje goste i pružiti im nezaboravan boravak u srcu Varaždinskih Toplica, kombinirajući luksuz, wellness i ekološku osviješte-

nost u jedinstvenu ponudu koja će zasigurno ostaviti trag na hrvatskoj turističkoj sceni. Na otvorenju je uz brojne uzvanike bio i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, kojemu je pripala i čast rezanja vrpce na otvorenju hotela. Uz njega su na otvorenju nazočili ministri: Damir Habijan i Tonči Glavina, Zdravko Tušek, državni tajnik, Sunčana Glavak, zastupnica u EU parlamentu, saborski zastupnici Predrag Štromar i Goran Kaniški, Matija Posavec, međimurski župan, Anđelko Stričak, varaždinski župan te Dragica Ratković, gradonačelnica Varaždinskih Toplica. Novi objekt blagoslovio je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru. Svečanost otvorenja Hotela Bernarda svojim su nastupom uveličali tamburaši KUD-a “Toplice“ te pripadnici Husarske garde Varaždinske županije i Zrinske garde Čakovec. (Snježana Zorković, foto: Zlatko Vrzan)

Hotel je svečano otvorio Predsjednik Vlade RH zajedno s Bernardom Cecelja, vlasnicom hotela i Dragicom Ratković, gradonačelnicom Varaždinskih Toplica

Iako izvana izgleda jednostavno, pravi luksuz vidljiv je nakon ulaska u hotel

Bazen s termalnom vodom ima svoj unutarnji i vanjski dio

Sobe za masažu i fizikalnu terapiju opremljene su najnovijim apara�ma

Ovako izgleda jedna od 27 tematski uređenih soba

Otvorenjem ovog hotela smo postavili novi standard u hrvatskom hotelijerstvu, rekla je Bernarda Cecelja.

DAN KUCHEN u Čakovcu

Vaša idealna kuhinja nikad nije bila bliže

Dan Kuchen kuhinje predstavljaju idealan izbor za one koji traže spoj estetike, funkcionalnosti i kvalitete. Sa svojim dugogodišnjim iskustvom, posvećenošću inovacijama i ekološkoj odgovornosti, Dan Kuchen nastavlja postavljati standarde u industriji kuhinja, donoseći stil i praktičnost u domove

Dan Kuchen, austrijski brend poznat po proizvodnji visokokvalitetnih kuhinja, otvorio je studio u Čakovcu. Međimurcima kuhinja iz snova nikad nije bila bliže. Ako tražite kuhinje koje kombiniraju funkcionalnost, moderni dizajn i dugotrajnost, pronaći ćete ih u centru Japa.

Odabirom Dan Kuchen kuhinja sigurno nećete pogriješite, jer su upravo one s preko 50 godina iskustva postale sinonim za inovaciju i preciznost u industriji kuhinja pružajući kupcima proizvode koji zadovoljavaju najviše standarde kvaliteta i estetike.

Vrhunski dizajn prate inovacije

Jedna od ključnih karakteristika Dan Kuchen kuhinja

je njihov elegantan i funkcionalan dizajn. Svaka kuhinja je pažljivo osmišljena kako bi se maksimalno iskoristio prostor, s posebnim naglaskom na ergonomiju i jednostavnost korištenja. Kombinacija modernih i klasičnih stilova omogućava prilagođavanje različitim ukusima i potrebama kupaca.

Kuhinjski elementi su dostupni u širokom spektru boja i materijala, što omogućava personalizaciju svakog detalja. Od visokog sjaja do mat završnica, od prirodnog drveta do industrijskog metala, svaki aspekt dizajna može biti prilagođen individualnim željama.

Kvaliteta koja traje vječno

Dan Kuchen je poznat po upotrebi vrhunskih materijala

koji garantiraju dugotrajnost i otpornost.

Kuhinje su dizajnirane da izdrže intenzivnu upotrebu, s kvalitetnim mehanizmima i površinama koje se lako održavaju.

Svi proizvodi prolaze stroge kontrole kvalitete kako bi se osigurala pouzdanost i zadovoljstvo kupaca.

Personalizirana usluga

Jedna od najvećih prednosti kupovine Dan Kuchen kuhinje je mogućnost personalizacije i savjetovanja s iskusnim DAN stručnjacima. Svaki projekt počinje detaljnom analizom potreba i želja kupca, što rezultira kuhinjom koja savršeno odgovara njihovom stilu živo-

ta. Profesionalni dizajneri i montažeri osiguravaju da svaka kuhinja bude savršeno postavljena i funkcionalna.

Otvoren Dan Kuchen studio u Čakovcu

Uz sve prednosti koje donosi Dan Kuchen, Međimurci će u Čakovcu moći iz prve ruke doživjeti kvalitetu i dizajn po kojem je Dan Kuchen poznat. Vaša kuhinja iz snova nikad nije bila bliže.

Novi studio u Čakovcu je moderno opremljen prostor u kojem su izloženi najnoviji modeli kuhinja, pružajući kupcima priliku da se upoznaju sa širokim spektrom dizajna, materijala i završnih obrada.

Posjetom Dan Kuchen studiju u Čakovcu, posjetitelji će dobiti inspiraciju za uređenje svojih kuhinja, uz mogućnost razgovora i planiranja sa stručnjacima koji će im pomoći u odabiru idealnog rešenja za njihov dom.

Besplatno 3D planiranje i personalizirano savjetovanje

Jedna od ključnih prednosti posjete Dan Kuchen studiju u Čakovcu je mogućnost besplatnog savjetovanje s iskusnim dizajnerima.

Tim stručnjaka je vama na raspolaganju, a vaše potrebe, želje i životne navike pružit će mogućnost stručnjacima da kreiraju kuhinju koja je potpuno prilagođena vašem prostoru i načinu života.

Josip Mihalec prerezali su vrpcu

Prednosti posjete Dan Kuchen studiju u Čakovcu

• Direktan kontakt s proizvodima: posjetitelji mogu uživo vidjeti, dotaknuti i isprobati različite modele kuhinja što pomaže u donošenju informirane odluke

• Personalizirano savjetovanje: stručnjaci u studiju pružaju individualizirane savjete i pomoć u dizajniranju kuhinje prema vašim speci�ičnim potrebama

• Inspiracija i ideje: izložbeni prostor nudi brojne primjere inovativnih rješenja i dizajnerskih ideja

koje možete primijeniti u svom domu

• Kvaliteta i garancija: posjetom studiju možete se uvjeriti u kvalitetu materijala i izrade, kao i dobiti sve informacije o garancijama, usluzi montaže i postprodajnoj podršci

Dan Kuchen studio u Čakovcu se nalazi na lako dostupnoj lokaciji, na adresi Ulica Zrinskih i Frankopana 2A. Više informacija zatražite na telefon +385 40 321 358 ili e-mail: dankuchen. cakovec@gmail.com

09:00 – 13:00

Dan Kuchen se nalazi u centru Japa

Radno vrijeme:

• Ponedeljak – Petak: 12:00 – 19:00

• Subota:

Daliborka, Josip, Kris�jan i mala

Marta rezali su tortu

Dan Kuchen obitelj na otvorenju

SUNČANA GLAVAK u pohodu na svoj drugi europski mandat

Od Radio Čakovca do briselskog utjecaja

- To što je moja mama šivala u MTČ-u uvelike mi je pomoglo dobro razumjeti i zastupati upravo naše specifičnosti

Sunčana Glavak međimurskoj je javnosti poznata već duže vrijeme, iako je se zadnje sjećamo iz saborskih klupa te kao glasnogovornice Vlade, a sada, zahvaljujući njoj, cijeli sjever Hrvatske prvi put ima zastupnicu u Europskom parlamentu. Zaštitni znakovi njezine pojavnosti – bijela košulja i frizura koju ne mijenja 20 godina – već su tradicionalni, a bez obzira na sitnu građu uspijeva zagospodariti prostorom u kojem se pojavi. Zaslužne su tome godine rada u medijima, pred mikrofonom i kamerom, ali i u politici i to često na nezahvalnim poslovima na kojima je trebalo izdržati dnevnopolitičke igre i udare. No počeci Sunčane Glavak nisu bili toliko glamurozni i lagani kako to većini izgleda iz današnje perspektive. Zbog toga smo, prije negoli krenemo u budućnost, zagrabili u prošlost ove danas najuspješnije međimurske političarke.

- Od moje četvrte godine živjeli smo s roditeljima u Čakovcu, kamo smo došli iz Kotoribe. Roditelji su radili u MTČ-u i bili smo tipična radnička obitelj. Nismo oskudijevali, ali se nismo niti mogli razbacivati nekim luksuzom. Mama je bila pokretač većine toga u obitelji te je puno radila i nakon radnog vremena. Tako smo imali doma i radionicu, šivali doma, čak smo znali imati i radnice. Znam da nisam baš bila sretna kada smo sestra i ja morale obrezivati one konce s traperica koje je mama šivala za Čateks. No pomagale smo. Mama je vrsna šnajderica, čak je bila pobjednica u šivanju u Međimurju. Mene su naravno zanimale druge stvari, ali opet, bilo je super to što je mama radila pa smo sestra i ja uvijek imale neke slatke haljinice, ona bi nas uredila i tada kada se nije moglo kupiti, prisjeća se Sunčana svoga djetinjstva.

Radio pa televizija

Generacije koje su odrasle uz emisije radijskih “čestitki i

pozdrava“ vjerojatno se sjećaju njezinog ugodnog glasa, to je tada bila hit emisija. - Ma da, tada nije bilo moguće samo tako ući u eter i dobiti svoju emisiju, a i tehnologija je bila druga jer su tada postojale vrpce. Direktorica me pustila da iščitavam čestitke kako bih uvježbala glas. Na radiju sam kasnije imala sportsku emisiju te još jednu subotnju koja je bila dobro prihvaćena. Radio je bio moja velika ljubav. No kada se otvorio natječaj za Treći program HRT-a, rodila se moja dodatna ambicija pa sam počela raditi za HTV u varaždinskom dopisništvu. Tu sam, uz vrhunske mentore, poznata urednička imena, jako puno naučila. Često mi se dogodilo da napišem tekst i on završi u smeću. Tada je ponavljanje još bilo majka znanja. Imala sam sreću što sam kao sportska novinarka pratila NK Varteks u njihovim najboljim danima. S Varteksom sam proputovala pola svijeta. Izbornik Dalić tada je bio igrač, a poznato ime bio je Davor Vugrinec. Nije me iznenadio uspjeh Zlatka Dalića i jako mi je drago zbog njega jer je skroman, samozatajan i imao je u karijeri uspona i padova, ali nije odustajao, istaknula je.

Ratno izvještavanje

Početak devedesetih doveo je sve novinare u opasne životne situacije. I Sunčana Glavak izvještavala je s ratišta zbog čega ju je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao Spomenicom Domovinskog rata. - Velika je sreća što u Međimurju nije bilo rata kao u nekim drugim krajevima Hrvatske, no i mi smo participirali. Imamo puno poginulih branitelja u njihovim najboljim godinama, imali smo branitelje u srpskim logorima, sudjelovali smo najviše što smo mogli.

Tada sam radila na Radio Čakovcu, a mediji su uvijek prvi na udaru jer je informiranje strateški resurs. Naročito radio jer je

Europski parlament – što tamo rade zastupnici i što od toga imaju Međimurci?

- Procjenjuje se da između 20 i 25 posto nacionalnog zakonodavstva dolazi s razine EU-a, iako u nekim područjima poput poljoprivrede i okoliša taj postotak može biti znatno veći. Zastupnici u Europskom parlamentu raspravljaju, mijenjaju i glasaju o predloženim zakonima EU-a u različitim područjima kao što su okoliš, zaštita potrošača i ljudska prava. Mi također imamo važnu ulogu u raspodjeli proračuna

EU-a, osiguravajući da sredstva budu usmjerena na projekte koji koriste državama članicama. Zastupnici u Europskom parlamentu nadziru rad Europske komisije i drugih institucija EU-a, osiguravajući transparentnost i odgovornost. Predstavljamo interese i brige svojih birača na razini EU-a, zagovarajući politike koje su od koristi našim biračima i građanima, govori nam Sunčana Glavak.

medij koji najbrže obavještava o neposrednoj opasnosti. Selili smo se na ratne lokacije, radili pod uzbunama. No pjesma je uvijek bila spremna, kada bi svirala “Moja domovina“ znali smo da ide alarm za uzbunu. Ta pjesma dira i dan danas.

Išli smo na terene, posjećivali naše branitelje u Pakracu, Lipiku, nosili im što se moglo. Obično cigarete i nešto namirnica. Bila su to teška vremena za Hrvatsku, ali danas osjećam ponos što sam bila mali dio toga, što smo mogli hrabriti te ljude barem malo. Trebalo je tada razmišljati kako će izgledati najave i vijesti da ne uznemirimo ljude, a damo pravu informaciju. U ratnim vremenima mediji žive svoju najplemenitiju ulogu, daju informaciju i tješe, ponosno kaže Glavak.

Prelazak u visoku politiku

Sve je počelo profesionalno kada su Sunčanu Glavak angažirali da vodi središnje skupove HDZ-a u kampanji 2003. godine. Nakon kampanje stigao joj je poziv od Ministarstva kulture da ustroji Odjel za odnose s javnošću koji do tada nije postojao. Ipak, novi izazovi uslijedili su brzo. Pozicija zamjenice glasnogovornika Vlade, gdje je vrhunac bio dolazak Georgea Busha, kada je bila na čelu press centra, te pozicija glasnogovornice stranke i glasnogovornice Vlade.

- Razina stresa u tom je svijetu ogromna, no treba ga znati pozitivno iskoristiti. Zapravo, nekad ne možete vjerovati koliko možete raditi, zaboraviti koliko je sati, što se sve u tom danu dogodilo. To je taj pozitivan adrenalin, bitno je samo dobro ga iskoristiti. To je ta zaraženost poslom, ne samo politikom, već poslom koji radite, ako ga radite sa srcem, kaže Sunčana.

Od 2019. godine Sunčana Glavak zastupnica je u Europskom parlamentu, jedinom izravno izabranom tijelu Europske unije. Zastupnici u Europskom parlamentu imaju ključnu ulogu u oblikovanju zakonodavstva i politike EU-a koje utječu na sve države članice.

U Međimurje stiglo

267 milijuna eura

Pitamo je u kojim je konkretnim projektima sudjelovala, a koji su se materijalizirali u Međimurju.

- Kao zastupnica u Europskom parlamentu, posvetila sam svoje napore oblikovanju zakonodavstva EU-a, osiguravanju raspodjele proračuna i nadzoru nad institucijama EU-a kako bi našoj regiji donijeli koristi. Za ljude Međimurja to se pretvara u konkretne prednosti. Zalažem se za sredstva regionalnog razvoja koja poboljšavaju lokalnu

infrastrukturu, podržavaju mala i srednja poduzeća i potiču inovacijske projekte, što potiče gospodarski rast, objašnjava Glavak koja je potpredsjednica SME Europe EPP-a, organizacije koja se bavi malim i srednjim poduzećima po kojima je upravo Međimurje poznato. Izborila se za izgradnju zaobilaznice Sjever i zaobilaznice Nedelišća, a aktivno je sudjelovala i u realizaciji Projekta Sjever koji obuhvaća pet sjevernih županija omogućujući im učinkovitiju i snažniju suradnju u povlačenju europskih sredstava.

- U Međimurje je u posljednjih sedam godina uloženo preko 267 milijuna eura europskih sredstava. Iz programa Interreg za razdoblje 2021. – 2027. posebno se izdvaja strateški projekt pripreme projektne dokumentacije za izgradnju mosta između Kotoribe i Murakeresztúra (Mukobridge II) vrijedan 500 tisuća eura, a u resoru poljoprivrede aktualan je projektni prijedlog Regionalnog distributivnog centra Međimurske županije vrijedan 6,6 milijuna eura. U okviru Razvojnog sporazuma Sjever izrađena je projektna dokumentacija za novi zdravstveni prostor laboratorija i za proširenje infrastrukture za potrebe palijativne skrbi u Županijskoj bolnici Čakovec ukupne vrijednosti 333 tisuće eura. Procijenjena vrijednost izgradnje laboratorija iznosi 7 milijuna eura, a proširenja infrastrukture za potrebe palijativne skrbi 12 milijuna eura.

Mladi u poljoprivredi

Glavak ističe da se kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku borila da se osigura prosperitet naših lokalnih poljoprivrednih zajednica, što smatra vrlo važnim, osobito u kontekstu podrške mladima u poljoprivredi i poticanjem mladih da ostanu živjeti i stvarati u ruralnom prostoru. Za to se zalagala i kao ambasadorica EPP-a za projekt izbora najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj.

- Ponosna sam na sve mlade poljoprivrednike koje sam imala

čast upoznati tijekom proteklih godina. A koliko je važna suradnja s poljoprivrednicima u kontekstu oblikovanja politika EU-a za zaštitu okoliša i rješavanju ekoloških izazova, uvidjela sam upravo zahvaljujući njima, govori Glavak. Suradnja s mladima važan je dio njezina parlamentarnog rada, stoga se zalagala za obrazovne programe poput Erasmus+ koji pružaju našoj mladeži vrijedne prilike, potičući razvoj vještina i kulturnu razmjenu. Standardi EU-a za sigurnost hrane, kvalitetu proizvoda i uvjete na radnom mjestu osiguravaju višu kvalitetu života i zaštitu potrošača. Osim toga, projekti �inancirani od strane EU-a poboljšavaju povezanost unutar Međimurja. Kroz svoj rad također se bavila pitanjima javnog zdravlja i podržavala održivi razvoj, pokazujući izravan pozitivan utjecaj koji se može postići u životima građana.

Inicijative u Europskom parlamentu

- Tijekom mandata aktivno sam sudjelovala u radu Europskog parlamenta na razini odbora, Kluba zastupnika EPP-a te plenarnoga zasjedanja. U tom sam razdoblju 127 puta istupila na plenarnim sjednicama (ili svakoga drugog dana zasjedanja!), koordinirala rad devet izvješća na kojima sam radila kao izvjestiteljica, podnijela 850 amandmana na 43 druga izvješća i uputila dvanaest pitanja Europskoj komisiji, rekla je Sunčana Glavak izdvojivši formalne i neformalne organizacije u čiji je rad bila uključena: EPP Women, SME Europe EPP-a u kojem je potpredsjednica, skupina Zastupnici protiv raka te Skupina prijateljstva kulturnih kreatora. Kao važan projekt istaknula je Konferenciju o budućnosti Europe na kojoj je predstavljala Europski parlament, a sudjelovala je u brojnim drugim aktivnostima, poput organiziranja natječaja za mlade u okviru Konferencije te natječaja SME Europe za najuspješniju priču malih i srednjih poduzeća.

- Ponosna sam i na dvadesetak konferencija, od kojih želim istaknuti konferencije Fight&Win o borbi protiv raka, konferencije o ženama u medijima i poduzetništvu, Konferenciju o budućnosti hrvatskih otoka te konferencije na temu “Kako zaustaviti cyberbullying“.

Planovi za drugi mandat Čime se planira baviti ako bude izabrana i drugi put bude glas Hrvatske u Europskom parlamentu, Sunčana odgovara: - Hrvatska je snažna i važna u Europskoj uniji, tako vidim našu domovinu i sve ću napore usmjeriti da doprinesem jačanju položaja i utjecaja Hrvatske u EU-u. U novom mandatu fokusirat ću se na izgradnju pravednije i održivije Europe. Posebnu pažnju posvetit ću demografskim pitanjima, revitalizaciji ruralnih područja te zaštiti granica i odgovornoj migracijskoj politici. Radit ću na jačanju ekonomske suverenosti Hrvatske kroz poticanje konkurentnosti gospodarstva i razvoj prometne i energetske infrastrukture. Promicat ću ravnopravnost i osnaživanje žena, borbu protiv nasilja nad ženama i poticanje ženskog poduzetništva. Mladi će biti u središtu mojih aktivnosti, s naglaskom na obrazovanje, zapošljavanje i mobilnost. Zalagat ću se za održivi razvoj i borbu protiv klimatskih promjena te promicanje Europskog zelenog plana. Radit ću na jačanju medijske pismenosti i suzbijanju dezinformacija. Nastavit ću podržavati inicijative u borbi protiv raka kroz istraživanje, prevenciju i liječenje. Podržavat ću proširenje EU-a, posebno europsku perspektivu Bosne i Hercegovine i drugih zemalja zapadnog Balkana. Osnažiti Hrvatsku u EU-u, očuvati naš način života i koristiti europska sredstva za ravnomjerni razvoj učinit će nas još snažnijom i važnijom članicom europske obitelji. Zato je važno razumijevanje europskih politika i zastupanje hrvatskih nacionalnih interesa.

prijateljice Nere

GLOBALNO I LOKALNO

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Jelene i grobnica Zrinski pored nje

Može li Hrvatska biti novi

europski tigrić?

MU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

ože li Hrvatska trideset godina od rata postati novi europski tigar ili tigrić, ili je to samo puki san domoljuba uz novi Dan državnosti. Da odmah pojasnimo: to je doista moguće, no nužna je riječ reforma.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Za početak, Vlada mora imati viziju i pokrenuti doista kvalitetnu poreznu reformu jer je naš porezni sustav naprosto loš, ne obazirati se na razne pritiske bogatih kojima odgovara sadašnje stanje, riječ je o porezima na rad i imovinu odnosno nekretnine.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Po porezu na rad imamo najnižu stopu u cijeloj Europi, prema ocjeni Eurostata, šampioni smo u najmanjoj visini poreza na imovinu, kapital i visoke plaće.

ka u raznim segmentima, pa onda imamo ljuljačku nerazvoja, ili sustav malo gore malo dolje. Porezni stručnjaci bi rekli da je to školski primjer političke gluposti.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Arheološki park

Kad je riječ i oporezivanju kapitala, njega bi i za sada trebalo tek veoma malo korigirati da postanemo primamljiva zemlja za investicije i da investitori ne bježe iz Hrvatske.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Konkretno, prema odjelu poreza na potrošnju oprema BDP-u, Hrvatska je prva u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata i Europske komisije, Udjel poreza na potrošnju u BDP-u u RH iznosi ogromnih 18,6 posto te za 7,4 postotnih bodova premašuje prosjek EU-a. To je prvenstveno posljedica visokog udjela poreza na dodanu vrijednost odnosno PDV-a.

Drukčije je s imovinom, tu su u igri razni lobiji, ali i posebni stav građana koji su u vremenima socijalizma ulagali u nekretnine, pa je svaka dosadašnja Vlada s tim veoma oprezna. No zbog takve opreznosti odnosno političkog stava “ne diraj“ trpi socijalna politika.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

će povijest

- Želja nam je da to pretvorimo u arheološki park gdje će onda ostaci crkvene lađe i grobnica biti prezentirani javnosti, rekla je viša kustosica Branka Marciuš

Piše: Sanja Heric Nekadašnji pavlinski samostan u Šenkovcu, danas dom vrijednih fresaka iz 14. stoljeća i grobnice obitelji Zrinski, otvorio je vrata svojim znatiželjnim posjetiteljima na Danu otvorenih vrata 22. svibnja.

Da bismo postali europski tigar ili tigrić, Vlada odmah mora smanjiti opću stopu PDV-a i dovesti državnu potrošnju u neku manju ravnotežu s drugim vrstama poreza. Od poreza na PDV ona godišnje “zaradi“ čak 60 posto prihoda pa nije ni čudo što joj je to omiljeni instrument, no veoma loš u poreznom smislu. Naime, u svakoj pa i maloj krizi najprije strada razvojna politi-

Kako je poznato, Hrvatska opća stopa PDV-a je 25 posto, a veća je samo u Mađarskoj i iznosi 27 posto. Da bi se umanjio snažan utjecaj PDV-a na gospodarstvo i građane, europske države posežu za sniženim stopama PDV-a za određene proizvode, zatim posebne stope za grupe proizvoda, veoma snižene stope za određene namjene ravnoteže te takozvane parking stope.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Da zaključimo, želi li Hrvatska biti europski tigrić, mora odmah sniziti stopu PDV-a na 20 posto da bi postala privlačnija za ulaganja ili i za naše izvoznike, ali i socijalno osjetljivija država. Ako pak Hrvatska doista želi postati europski tigar, mora smanjiti stopu PDV-a još više, tako da bude manja od njemačkih i rumunjskih 19 posto.

- Samostan je bio u vlasništvu pavlinskog reda, a značajan je jer se u svetištu nalaze jako vrijedne freske iz 14. stoljeća, koje su napravljene u talijanskom stilu Trecenta s početka renesanse. Kompleks je značajan i zbog same obitelji Zrinski, čiji su članovi ovdje imali svoje počivalište, ispričala nam je viša kustosica Branka Marciuš iz Muzeja Međimurja Čakovec, koja je znatiželjnoj javnosti u trima navratima održala stručno predavanje.

U planu revitalizacija

- U planu je izrada projektne dokumentacije za revita-

lizacijom cijelog kompleksa. Pretpostavljamo i prijava na jedna od natječaja EU-a. Želja nam je da to pretvorimo u arheološki park gdje će onda ti ostaci crkvene lađe i grobnica biti prezentirani javnosti, istaknula je u nastavku Marciuš na Danima otvorenih vrata Kompleksa, koji su organizirani u sklopu Dana općine Šenkovec.

Kompleks pavlinskog samostana u Šenkovcu je složeno nalazište koje se sastoji od sačuvane arhitekture nekadašnjeg svetišta crkve, danas kapela Sv. Jelene, i arheoloških ostataka arhitekture samostana, crkvene lađe i grobnice obitelji Zrinski. Godine 1786., nakon ukinuća pavlinskog reda, samostan je dodijeljen vjerskozakonskoj zakladi, a 1802. godine darovnicom kompleks dobiva obitelj Knežević, koji ga preuređuju u dvorac. Srušeni su lađa i kapela Zrinskih, a svetište je pretvoreno u dvorsku kapelu obitelji Knežević.

Posljednji zahvati u kapeli zbili su se nakon potresa godine 1880. kada je, najposlije, srušen preostali jugozapadni dio samostana. Kompleks je danas vlasništvo Muzeja Međimurja Čakovec.

- Drago mi je što smo se okupili u tako velikom broju. Zahvaljujem gospođi Marciuš što nam je opet prezentirala i podsjetila nas na našu povijest. Ovaj saziv Općinskog vijeća pridodaje veliku pozornost povijesti našeg kraja, a radi toga je osnovan i Odbor za turizam čija je predsjednica Jelena Fuss, istaknuo je načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić, dodavši da je prošle godine u suradnji s Muzejom Međimurja postavljena nova ograda i rasvjeta.

Razglednice s motivom kompleksa svete Jelene

Svaki put kada se vidim sa županom potičem ga da

našu kapelicu svete Jelene prijavi na neki projekt. Nadamo se da ćemo i mi jedanput doći na red, istaknuo je u nastavku Meglić te dodao da su ove godine napravili razglednice i magnetiće na kojima je glavni motiv upravo ova kapelica.

Prisutnima se obratila i Jelena Fuss koja je zahvalila svima na dolasku. - Nastojimo svake godine kroz proračun pridonijeti identitetu, pridonijeti tome da naš Kompleks svete Jelene bude prepoznatljiv, ne samo u Šenkovcu i Međimurju, nego u cijeloj Hrvatskoj. Ovaj kompleks to zaslužuje, istaknula je Jelena Fuss, koja je ujedno i općinska vijećnica.

Uz nju, ovom su događaju prisustvovale i vijećnice Željka Đeri, koja je dijelila razglednice s motivom Kompleksa svete Jelene te vijećnica Ruža Sermek, kao i brojni učenici OŠ Šenkovec.

VARAŽDINU, Gajeva 5

za specijalne i progresivne naočalne leće

Dostava računa za vodne usluge putem e-pošte

S ciljem poboljšanja i modernizacije komunikacije s korisnicima, Međimurske vode d.o.o. uspostavile su besplatnu uslugu slanja računa za vodne usluge u elektroničkom obliku kojom se omogućuje da se računi, umjesto u papirnatom obliku kao do sada, šalju isključivo na e-mail adresu, a što je i ekološki prihvatljivije. Obrazac zahtjeva za slanje računa i ostalih dokumenata

vezanih uz potrošno mjesto elektroničkom poštom može se preuzeti na https:// medjimurske-vode.hr/zahtjevi-i-obrasci/ ili u Odjelu odnosa s korisnicima Međimurskih voda d.o.o., Čakovec, Ulica Ma�ce hrvatske 10, prizemlje u uredovno vrijeme 07-15h (ponedjeljak-petak). Ukoliko korisnici žele pristupi� usluzi potrebno je ispunjen i potpisan obrazac zahtjeva dostavi�:

• na e-mail adresu korisnik@ medjimurske-vode.hr, ili • poštom ili osobno na adresu Međimurske vode d.o.o., Čakovec, Ulica Ma�ce hrvatske 10.

Zahtjev se može u svakom trenutku opozva�, čime se računi nastavljaju sla� u papirnatom obliku. Račun poslan elektroničkom poštom je u PDF formatu te je sadržajno i vizualno iden�čan računu koji se izdaje u papirnatom obliku.

DANI OTVORENIH VRATA Kompleksa svete Jelene

Kapela svete

Viša kustosica Branka Marciuš održala je predavanje o značaju Kompleksa svete Jelene

U STRAŠNOM SUDARU na ulazu u Peklenicu Matija Bedić izgubio život, a vozačica drugog auta teško ozlijeđena

Kobni sudar

sumještana iz Križovca

- Srećom, beba iz auta mame vozačice propisno je bila smještena u sjedalici i ostala je neozlijeđena

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Prometna nesreća s poginulom osobom strašna je tragedija za obitelj i prijatelje poginuloga. A onaj tko je izazvao nesreću mora se nositi s teškim teretom krivnje. Prometnu nesreću nitko ne želi izazvati, ali ona se dogodi zbog raznoraznih okolnosti. Uzroke naknadno utvrđuju policija i prometni vještaci, ali vrijeme nitko ne može vratiti, već bol i gubitak ostaju zauvijek. Trauma zbog prometne nesreća utječe, ne samo na sudionike nesreće, već i na one koji zateknu mučne prizore na mjestu nesreće.

Težak direktni sudar dvaju osobnih automobila bio je poprište mučnih prizora u kasnim noćnim satima u ponedjeljak na samom ulazu u Peklenicu iz pravca Križovca, ispred obiteljske kuće Frančić u Ulici A. Starčevića 40. Strašan tresak pratio je sudar - Baš smo legli na spavanje kad se začuo silan tresak, priča nam Mira Frančić. Mislila sam da je nešto doletjelo u stakleni zid na kući, priča nam Mira Frančić pred čijom kućom se dogodila nesreća. Suprug Mladen izašao je pogledati što se dogodila, a ja sam već u sebi mislila kako ću do jutra sklanjati krhotine stakla.

Međutim, ništa se sa staklenom stijenom nije dogodilo. Tada smo začuli pozive u pomoć. - Zovite hitnu, čulo se izvana. Shvatili smo da se dogodilo nešto strašno. Izašli smo u dvorište i ugledali stravičan prizor. Sudarena dva vozila, prepriječena preko ceste. Mala "Fijestica" bila je potpuno smrskana. Vozač zguran ispod volana. Kasnije su tijelo poginulog vozača vatrogasci, režući lim, teškom mukom vadili iz smrskanog vozila. Iz drugog auta čuo se plač djeteta.

U prvim mah, svi koji smo se zatekli na mjestu nesreće, ljudi iz susjednih kuća i vozači vozila koja su nailazila odmah nakon ne-

Mira Frančić čuvala je djetešce dok ga nije preuzela liječnica iz Hitne

sreće, bili smo u šoku. Jedva smo se pribrali da nazovemo hitnu i policiju. Od šoka smo petljali po telefonima. Jedan vozač kojega sam prepoznala kao profesionalnog vozača, a koji je naišao na nesreću u privatnom vozilu, požurivao nas je: što je s vama ljudi, kaj ne znate zvati hitnu? Putnici iz jednog auta koji je tik iza sudara također naišao na nesreću mislili su da su se probudili u noćnoj mori. Pitali su zar sanjamo? Gdje se nalazimo? – pitali su, ispričala nam je Mira.

Mira Frančić prigrlila i smirila dijete iz unesrećenog auta

Dodaje: - Premda mi se činilo da je do dolaska hitne trajala cijela vječnost, suprug Mladen me uvjerava da je to bio samo moj subjektivni osjećaj, da su stigli stvarno brzo. Mladi susjed Luka izvadio je iz sjedalice u autu na stražnjem sjedištu dijete od godinu dana i pružio mi ga u naručje. Instinktivno sam ga privila k sebi i smirila dijete. Unijela sam ga u kuću da se ugrije i zamotala ga u deku, da ga utoplim i smirim. Dijete mi se privilo na prsa i rame. Tada sam se sjetila da ga moram odnijeti van, jer ga mora pregledati liječnik. Majku vozačicu su vadili iz automobila. Bila je u nesvijesti iznimno blijeda, s oteklinom na vratu i povraćala je. Nakon toga se na tren probudila i pitala za dijete, koje sam još uvijek držala u naručju. Liječnica

mi je kazala da se približim s djetetom k majci. Govorila sam joj da ne brine i da je njezino dijete dobro. Evo tu je, kazala sam joj i pokazivala joj ga. Dijete su zadnje odveli vozilom hitne pomoći umotano u moju deku. Da je srećom dijete prošlo neozlijeđeno potvrdio nam je i ravnatelj bolnice dr. Igor Šegović. Pohvalio je gospođu Frančić što se u ovoj teškoj situaciji snašla te smirila i utoplila dijete, što je bilo jako dobro za njega u toj situaciji. Kako su u trenutku sudara u vozilu na zadnjem sjedištu bile dvije dječje sjedalice, oni koji su se zatekli na mjestu nesreće pretražili su okolicu da se uvjere nije li u vozilu bilo i drugo dijete. Vozačica je inače majka dvoje djece, ali u vozilu je bila samo s jednogodišnjim djetetom. I stradala vozačica i poginuli vozač iz drugog automobila bili su iz istog sela, iz Križovca. Živjeli su u glavnoj ulici, svaki na jednom kraju sela. Svoje sumještane su zavili u tugu. Nažalost, ni teško ozlijeđena vozačica ni preminuli nisu bili vezani.

Nekoliko sati kasnije, u utorak. 28 svibnja o okolnostima nesreće u kojoj je život izgubio Matija Bedić (33) iz Križovca izvijestila je i policija.

Kaznena prijava protiv vozačice

- Protiv vozačice podnijet će se kaznena prijava zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu nadležnom državnom odvjetništvu, priopćili su iz policije.

U nastavku su opisali kako se dogodio sudar: - U ponedjeljak, 27. svibnja 2024. godine oko 23 sata i 30 minuta u Peklenici, u Ulici dr. Ante Starčevića, dogodila se prometna nesreća u kojoj je 21-godišnja vozačica upravljala osobnim automobilom austrijskih registarskih oznaka tako da se vozilom nije kretala obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, tako da ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti.

PRELOG

Autom srušio policajca na motoru

Zbog toga je u blagom zavoju vozilom djelomično prešla na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je vozilom udarila u osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljao 33-godišnjak. Uslijed udara došlo je do zanošenja vozila te silaska stražnjih dijelova vozila izvan kolnika.

Na mjestu događaja, na žalost, utvrđena je smrt muškarca.

U osobnom automobilu austrijskih registarskih oznaka nalazilo se dijete koje je bilo propisno smješteno u posebnoj sigurnosnoj sjedalici, dok vozači za vrijeme vožnje nisu bili vezani sigurnosnim pojasevima. Vozačica i dijete su vozilima hitne pomoći prevezeni u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je vozačica zadržana na liječenju te je i sama, na žalost, zadobila ozljede opasne po život, dok dijete nije zadobilo ozljede. Očevid je provela zamjenica općinskog državnog odvjetnika uz prisutnost sudskog vještaka i pomoć službenika policije.

Određena je sudska obdukcija preminule osobe, dok su oba vozila vučnom službom prevezena u dvorište policije.

Od 23,56 do 4,25 sati Županijska cesta broj 2003 na mjestu događaja bila je zatvorena za sav promet koji se odvijao obilazno.

Rezultati vještačenja još se čekaju

Kako je nakon ove užasne nesreće krenuo pogovor o prisutnosti nedozvoljenih supstanci u krvi kod sudionika nesreće, provjerili smo njihovu istinitost kod nadležnih službi. Kako su nam rekli, u trenucima nakon nesreće, zbog njihovog stanja, to nije bilo moguće. Naknadno su uzeti uzorci i čekaju se nalazi obdukcije i vještačenja. (sh)

Tijekom protekle subote 25. svibnja 2024., u vrijeme održavanja automobilističkog spektakla Fletni i stekli, u Prelogu se dogodila prometna nesreća. Oko 9 sati ujutro 21-godišnji vozač upravljao je osobnim automobilom u Ulici Franje Glada. Dolaskom na semafor na raskrižju Čakovečke i Glavne ulice, prošao je pored znaka STOP bez da se zaustavio i propustio sve

ŠENKOVEC

s

sudionike prometa. Ulaskom u raskrižje udario je u motocikl kojim je upravljao policijski službenik. Nakon sudara policijski službenik je pao na cestu i ozlijedio se te je na mjesto nesreće izašla i hitna pomoć. Protiv 21-godišnjeg vozača podnijet će se prekršajni postupak. Zbog prometne nesreće, ali i zbog utrke Fletni i stekli, promet se odvijao obilaznim pravcima. (rd)

Autom udario žene i pobjegao

Čakovečki inspektori kriminalističkim istraživanjem utvrdili su kako je 53-godišnjak skrivio prometnu nesreću koja se dogodila prošlog vikenda u Šenkovcu. Te nedjelje 26. svibnja oko 1:30 u Šenkovcu, osumnjičeni je upravljao osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka Ulicom Maršala Tita u smjeru Čakovca. Pritom se nije kretao sredinom obilježene prometne trake zbog čega je na ravnom dijelu prometnice vozilom djelomično prešao na biciklističku traku te je prednjim bočnim dijelom vozila udario u tijelo 18-godišnje pješakinje. Nakon udara 18-godišnjakinja je odbačena unaprijed, u tijelo 24-godišnje pješakinje, koja se kretala biciklističkom trakom u smjeru kretanja vozila. Uslijed siline udara obje pješakinje pale su na travnatu površinu.

Iako je udario pješakinju, 53-godišnji vozač napustio je mjesto događaja prometne nesreće. Također o nesreći nije obavijestio najbližu policijsku upravu, niti je pružio pomoć ozlijeđenima. Vozilom hitne medicinske

KURŠANEC

pomoći ozlijeđene pješakinje prevezene su u čakovečku bolnicu, gdje im je pružena liječnička pomoć te je pritom utvrđeno kako su u nesreći lakše ozlijeđene. Odmah po saznanju o prometnoj nesreći policijski službenici Postaje prometne policije pokrenuli su opsežno kriminalističko istraživanje s ciljem pronalaska odbjeglog vozača, čiji identitet u trenutku nesreće nije bio poznat pošto je vozilom pobjegao s mjesta nesreće, ne pruživši pomoć ozlijeđenim pješakinjama. U poslijepodnevnim satima policijski službenici prometne policije pronašli su osobni automobil kojim je izazvana opisana nesreća. Odbjegli vozač pronađen je u ponedjeljak, 27. svibnja, u prijepodnevnim satima te je odmah uhićen i priveden na kriminalističko istraživanje. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja okrivljeni 53-godišnjak, uz optužni prijedlog, priveden je na Općinski sud u Čakovcu, gdje mu je nakon saslušanja dežurni sudac odredio zadržavanje te je odmah potom sproveden u varaždinski zatvor. (rd)

Igranje s vatrom

Dječja igra ponekad se otme kontroli, a to se dogodilo prošle nedjelje, 26. svibnja, u Kuršancu. U ranim večernjim satima došlo je do malog požara na objektu dječjeg vrtića. Naime, netko je “zapalio” fasadu na objektu tamošnjeg dječjeg vrtića. Kontaktirali smo Policijsku upravu međimursku gdje su nam rekli kako vlasnik nije želio angažirati Policiju, a iz Grada Čakovca pak su nam kratko poručili da su se djeca zaigrala te zapalila fasadu.

Prizor

mjesta nesreće u Peklenici

Osobno vozilo sudarilo se s policijskim motorom

Novosel vesele se ljetnoj sezoni kupanj

GRADSKI bazeni Marija Ružić Kreće kupanje

Ovog ponedjeljka, 27. svibnja, najavljeno je otvaranje ovogodišnje ljetne sezone kupanja na vanjskim bazenima. Ljetna sezona kupanja na vanjskim bazenima "Marija Ružić" u Čakovcu započet će u četvrtak, 30. svibnja, a bazeni će biti otvoreni svaki dan od 9 do 20 sati.

Okupljenima su se obratili gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i direktor GP-a EKOM Čakovec Miodrag Novosel.

- Ova je treća godina otkad imamo otvorene vanjske bazene na gradskim bazenima Marija Ružić i svaka godina bilježi sve veći broj posjetitelja. Nedavno smo postavili i solarne panele na krovi-

i sunčanje

šte gradskih bazena i tako bar malo smanjili račune režija. Ovom prilikom želim zahvaliti direktoru bazena i svim vrijednim djelatnicima GP-a EKOM koji ne staju s radom te sve pripremaju za otvaranje vanjskih bazena, poručila je gradonačelnica Cividini.

- Raduje me što nam svake godine gosti dolaze iz cijele Hrvatske, ali i susjednih država. U ovih 25 godina gradskih bazena, preko 3,5 milijuna korisnika je koristilo našu uslugu. Vanjski bazeni su itekako pridonijeli toj brojci u ovim ljetnim mjesecima, a siguran sam da ćemo i ove godine postići novi godišnji rekord, rekao je direktor Novosel. (rd, foto: zv)

TRIBINA Povijest je važna Ivica Kostelić o plemstvu

Prošle srijede 22. svibnja u dvorani Scheier u Čakovcu održana je tribina Povijest je važna. Na tribini su govorili hrvatski olimpijac, inače profesor povijesti i gardin član, Ivica Kostelić, povjesničar, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Zagreb prof. dr. sc. Ante Nazor te profesor povijesti u Tehničkoj školi Čakovec i član rukovodstva Zrinske garde Markus Pilić. O prvoj temi vezano uz plemstvo srednjeg vijeka i obitelji Zrinski, Ivica Kostelić govorio je o obitelji Zrinskih i hrvatskom plemstvu i njihovom doprinosu Hrvatskoj državnosti kroz povijest. Profesor dr. sc. Ante Nazor govorio je o temi velikosrpske agresije gdje se dotaknuo teme o strašnim stradanjima naših građana, gradova i mjesta. O kurikulumu srednjoškolskog i osnovnoškolskog obrazovanje te zastupljenosti u nastavi povijesnih činjenica o obitelji Zrinski i

Bez Zrinskih, ne bi bilo Čakovca i Međimurja kakvi su danas

Lekcije Zrinskih i cijele te loze, tog plemena hrvatskih plemića i velikaša, uznika i žrtava, u stvari su jedna sinteza, jedna velika dijagonala hrvatske povijesti i hrvatstva

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Svečana sjednica Gradskog vijeća koja je održana u srijedu, 29. svibnja, bila je kulminacija višednevnog obilježavanja Dana Grada Čakovca. Grad Čakovec tog je dana proslavio svoj rođendan.

Proslavljeni hrvatski skijaš i povjesničar Ivica Kostelić bio je gost tribine

hrvatsko-srednjovjekovnog plemstva govorio je profesor Markus Pilić. Posjećenost tribine bila je jako dobra, predavanje je bilo poučno, a na tribini su bili prisutni i učenici srednjih škola s profesorima. Nakon predavanja vođene su rasprave po temama. Nakon tribine uz večeru nastavljeno je druženje organizatora i predavača. (rd, foto:mg)

- Prije 445 godina, tada vlasnik Međimurja grof Juraj IV Zrinski, trgovačko-obrtničkom naselju koje je raslo ispred zidina njegove utvrde daje status trgovišta, podsjetila je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini na “rođenje” Grada.

Bio je to moment koji je označio prekretnicu u njegovom razvoju. No, Grad Čakovec imao je više razloga za slavlje. Naime, poklopilo se nekoliko okruglih obljetnica. Prije svega, tu je okrugla 30. obljetnica otkako Čakovec postoji u sadašnjem ustrojstvenom obliku. A, 29. svibnja prije 70 godina ustanovljen je Muzej Međimurja, pola stoljeća broji Dječji odjel knjižnice “Nikola Zrinski”, a ove godine slijedi i 60. izdanje Porcijunkulova. Tom prilikom Franjevci će proslaviti 365 godina kontinuiranog službenog prisustva Gradu Čakovcu. Ove godine navršilo se i 690 godina od prvog pisanog spomena stare čakovečke župe svetog Mihovila. Dakle, razloga za slavlje bilo je više nego li dovoljno. Dijelu tih obljetnica prisustvovao je i Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.

Novi povod za slavlje i opet vezan uz Zrinske

U svome se govoru predsjednik Milanović prisjetio svog posljednjeg dolaska u Međimurje i Čakovec na svečanu sjednicu uz Dan Međimurske županije.

- I sad smo opet ovdje, mjesec dana kasnije, i ponovno je povod ovog puta uz Dan Grada Čakovca jedan Zrinski, Zrinski Juraj IV, naglasio je predsjednik Milanović. Dodao je dalje: - I bez Zrinskih Čakovca i Međimurja, kako znamo danas kao najsjevernije hrvatske zemlje, tako ju zovem, jer ona to jest, ne bi bilo. Ne bismo imali na ovakav način o čemu razgovarati.

Lekcije Zrinskih i cijele te loze, tog plemena hrvatskih plemića i velikaša, uznika i žrtava su u stvari jedna sinteza, jedna velika dijagonala hrvatske povijesti i hrvatstva.

No, osvrnuo se predsjednik i na današnje doba, naročito sada u vrijeme izborne kampanje za EU parlament.

- Ušli smo u EU, već deset godina smo njena članica i to je nešto što treba svjesno i trezveno sagledati, kao posao, kao nešto gdje pripadamo. Pripadali smo joj i prije za vrijeme Austro-ugarske, Habsburške monarhije... I ništa se bitno nije promijenilo.

U stvari, jest, ispravio se te dodao da ima više novaca i bilo bi ih jednako da je bilo tko drugi premijer.

- Međutim, to nije zauvijek jer da bi novac bio dugotrajan i stalan iza njega mora stajati zlato ili velika vojna sila. A Europa nema ni jedno. Stoga, poručio je predsjednik da trebamo sada iskoristiti sve što nam se nudi, izvući maksimum jer sutra dolazi kriza i to 100 %. Pojasnio je da ne misli da Hrvatskoj prijeti opasna, ratna i egzistencijalna kriza već da ne smijemo živjeti kao da će ovo što se trenutno događa trajati vječno.

- Moramo uzeti sve što nam se nudi i biti svjesni iz iskustva hrvatskih pučkih tribuna, političara, lidera, velikaša, političara modernog doba, da su centri odlučivanja izvan Hrvatske – daleki centri. Da nas se ne pita, ni kada je u pitanju obrana, ni novac, rekao je i istaknuo da moramo biti lojalni onome na što smo pristali i u što smo

ušli vlastitom voljom, a to je Europska unija i to je NATO, ali ne padati u trans, moramo ostati hladne i trezvene glave. Svi centri odlučivanja koji su izvan Hrvatske su centri koje treba gledati oprezno, pozorno i znatiželjno jer istina je ovdje kod nas, odlučuje se u Hrvatskoj i sve ono što nije u Hrvatskoj je izvan naše kontrole, kontrole nacionalnih interesa, rekao je Predsjednik. Na kraju je poručio: - Želim vam da ostanete lojalni Europljani, da budete dobri susjedi sa svima onima koji su dio te iste zajednice, ali zajednice koja je tu jer se okupila radi interesa. Mi imamo svoj interes i treba ga se držati. Dobitnici javnih priznanja

Svečana sjednica Gradskog vijeća bila je i prilika da se nagrade osobe koje su se svojim radom istaknule na kulturnom, društvenom i sportskom životu Čakovca. Tako je Zlatnik “Grb Grada Čakovca“ uručen Inner Wheel klubu Čakovec, glazbenom sastavu Demoni te Dragutinu Miholčeku.

Nagrada Grada Čakovca za životno djelo dodijeljena je Ivanu Pranjiću i Đuri Belu. Godišnja nagrada uručena je Udruzi “Sport za sve“ Mačkovec, KUD-u Mihovljan i Muzeju Međimurja Čakovec. Nagradu “Adam Zrinski“ za mlade dodijeljena je Školskom volonterskom klubu Gimnazije “Josip Slavenski” Čakovec.

SVEČANA SJEDNICA uz Dan Grada Čakovca

Dobitnici nagrada

Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske

Gradonačelnica Ljerka Cividini i Miodrag

INTERVJU s Pericom Hajdarovićem, načelnikom Općine Podturen

Ferketinec i Novakovec dobivaju kanalizaciju

U ovom trenutku zbog izmjene prostornog plana, koja je u tijeku već gotovo godinu dana, svi projekti su na čekanju, a tek nakon što Općinsko vijeće donese novi prostorni plan moći će se početi realizirati

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

Ususret Danima Općine Podturen razgovarali smo s mladim općinskim načelnikom, Pericom Hajdarovićem. Kako će se ove godine proslaviti Dani općine Podturen?

- Iako je sami Dan Općine Podturen na Tijelovo, što znači da je to ove godine u četvrtak, 30. svibnja, događanja će biti organizirana na čak četiri dana uzastopno. Sve će započeti župnom svetom misom i procesijom u 10 sati u Podturnu, a nastavit će se u 16 sati svečanom sjednicom OV-a. Također u četvrtak će se od 7 do 13 sati u organizaciji SRD-a Ostriž Novakovec organizirati općinski ribički kup. Idućeg dana u petak od 18 sati u Društveni dom u Podturen dolazi mađioničar Magic Leon koji će razveseliti sve mlade i one koji se tako osjećaju. Subota će biti posebno ispunjena, pa će tako od 12 sati na nogometnom igralištu u Podturnu započeti 1. Turenski kotlić, odnosno natjecanje u kuhanju gulaša. Također od 14 sati na istom mjestu u organizaciji Udruge umirovljenika održat će se Sportske igre i druženje udruga i mještana. Program povodom ovogodišnjeg Dana općine Podturen završit će u nedjelju u Sivici. Tamo će s početkom u 15 sati kod Društvenog doma u Sivici u organizaciji Udruge žena biti održano kulinarsko natjecanje KU(KU)RUZIJADA.

Do kraja godine na području Općine Podturen planiran je niz društvenih aktivnosti, od festivala zdrave hrane uz Muru, raznih sportskih nogometnih turnira, vatrogasnih natjecanja, pečenja vola, biciklizma u sklopu Europskog tjedna sporta i mnogih drugih aktivnost

- Koje su najznačajnije investicije i projekti realizirani u protekloj godini u Općini Podturen?

- Tijekom 2023. aktivno se radilo na projektima Izrade projektne dokumentacije uređenja centra naselja Podturen, uređenju raskrižja kod PŠ Novakovec, projektne dokumentacije za izgradnju rotora Podturen. Također, izradi projektne dokumentacije unutarnjeg uređenja Društvenog doma Sivica, projektne dokumentacije uređenja centra naselja Podturen sa sportskim objektom u iznosu od 10.625,00 eura. Tu je još i projekt odvodnje oborinskih voda Lončareva naselja te Izmjena i dopuna projektne dokumentacije mlina u Podturnu. Općinsko vijeće je donijelo odluku o su�inanciranju optičke infrastrukture (brzi internet) u kojem priključak u potpunosti su�inancira Općina u iznosu od 200 eura po priključku. Sva izrađena projektna dokumentacija je “nevidljiva“, ali predstavlja značajan udio u proračunu Općine. Od značajnijih investicija završeno je uređenje okoliša objekta UNICEF-a u Lončarevu za što utrošeno je 25.548,44 eura, te je postavljena i ograda u iznosu od 30.671,25 eura. Njena izgradnja je �inancirana od strane MRRFEU-a u iznosu od 15.000 eura. Oborinska odvodnja u naselju Lončarevo su�inancirana je u iznosu od 21.000 eura (MRRFEU). Završeni su radovi na unutarnjem uređenju Društvenog doma Sivica u iznosu od 98.521,88 eura, od čega je 37.000 eura �inanciralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a. U Podturnu u Društvenom domu uređena je kuhinja za što je utrošeno 19.912,50 eura. Na sportskim objektima izvršeni su radovi na unutarnjem i vanjskom uređenju terena NK-a Graničar Novakovec u iznosu od 16.790 eura, a na terenu NK Podturen ugrađeni su dodatni re�lektori u vrijednosti 15.350 eura. Na terenu NK-a Dubrava Sivica također su ugrađeni re�lektori vrijedni 4.750 eura, a postavljeno je i grijanje u prostorije kluba za što je utrošeno 7.618,75 eura. NK Budućnost Miklavec na svom sportskom terenu do-

bio je navodnjavanje vrijedno 15.553,70 eura, a na uređenje objekta ŠRD-aOstriž Novakovec utrošeno je 14.025 eura. Na groblju u Sivici napravljena je prilazna rampa vrijedna 6.338,88 eura, u Celinama su izvedeni radovi na uređenju javnih površina, a oni su koštali 15.550 eura. Također, nabavljena je komunalna oprema: ralica i posipač vrijedni 6.331,25 eura te traktor u vrijednosti od 18.699,90 eura. Komunalnu opremu su�inanciralo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 14.200,00 eura. Također,

postavljeni su dodatni videonadzori nad javnim općinskim površinama, a vrijednost te investicije je 28.498,75 eura. Mogu reći da se u našoj Općini stalno radi nešto.

- Koji su planovi za razvoj Općine Podturen?

- U ovom trenutku zbog izmjene prostornog plana, koja je u tijeku već gotovo godinu dana, svi projekti su na čekanju. Tek nakon što Općinsko vijeće donese novi prostorni plan, moći će se početi realizirati. Prvi od njih je projekt uređenja centra naselja Podturen koji će uključivati izgradnju važnih

projekta za iduće razdoblje od 10 godina. To su: izgradnja novog prostora za NK Podturen, izgradnja dječjeg vrtića, izgradnja objekta dnevnog boravka za umirovljenike, izgradnja prostora za komunalne djelatnosti. Također, već nekoliko godina aktualan je projekt izgradnje rotora, ali velike probleme nam stvara “papirologija“ i nikako da se maknemo s početne točke dobivanja građevinske dozvole za koju je sve spremno. Također, veseli nas činjenica što se kreće u nastavak izgradnje kanalizacije u ovom trenutku u Ferketincu i Novakovcu, a nadam se da će uskoro stići i odluka za ostatak Općine.

- S obzirom na to da si i profesor u Tehničkoj školi Čakovec, kako uspijevaš uskladiti sve obaveze?

- Trudim se da sve obaveze rješavam u skladu s planiranim rokovima u Općini, ali i prema predviđenim potrebama u skladu s proračunom i novim idejama za razvoj naše Općine. Što se tiče obveza u školi, tijekom protekle dvije godine u sklopu Regionalnog centra kompetentnosti i nabavke nove opreme pružena je prilika za razvoj i na tom području. Shodno tome, dodatno sam se usavršio kako bih mogao biti bolji profesor. Ima dana kada mislim što mi sve to treba, ali kada vidim rezultate na jednom i drugom području smatram da još uvijek uspješno obavljam obje zadaće. Naravno, za to je najbolje pitati moje mještane, ali i učenike.

- Koja sve događanja planirate do kraja godine provesti u Općini Podturen?

- Do kraja godine na području Općine Podturen planiran je niz društvenih aktivnosti, od festivala zdrave hrane uz Muru, raznih sportskih nogometnih turnira, vatrogasnih natjecanja, pečenja vola, biciklizma u sklopu Europskog tjedna sporta i mnogih drugih aktivnosti.

Svaki dan daje nam novu mogućnost za ispravak mogućih pogrešnih odluka, ali i motivaciju za daljnji bolji i kvalitetniji rad. “Put prema cilju optočen je trnjem, a ne draguljima te je stoga svaka pobjeda i osvajanje zacrtanog sladak uspjeh.”

- Koja je poruka koju biste uputili stanovnicima Općine Podturen?

- Budite ponosni na sve što smo učinili, jer bez Vas dragi sumještani, ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Naravno, svaki dan daje nam novu mogućnost za ispravak i mogućih pogrešnih odluka, ali i motivaciju za daljnji bolji i kvalitetniji rad. “Put prema cilju optočen je trnjem, a ne draguljima te je stoga svaka pobjeda i osvajanje zacrtanog sladak uspjeh“, završio je ovim citatom načelnik Perica Hajdarović.

svim mještanima općine Podturen

Perica Hajdarović, načelnik Općine Podturen

DANI OPĆINE STRAHONINEC

Bičijada je postala prava senzacija za posjetitelje

U Strahonincu je prošlog vikenda održana prva Bičijada. Ista je održana u sklopu Dana Općine koji iz godine u godinu privlači sve više ljudi

Piše i foto: Paulina Topolko

Općina Strahoninec može se pohvaliti neprekidnim rastom i širenjem mjesta, izgradnjom novih stambenih zona, kao i raznim atrakcijama kojima okuplja svoje mještane. Tako je ove godine održana prva Bičijada koja će se zasigurno zadržati i postati dio tradicije ovog mjesta. I baš suprotno od onog što ime inicira, nitko nije bičevan,

već su se mještani kvalitetno družili na raznim igrama i aktivnostima.

Tako se je mogao isprobati vatrogasni poligon i razgledati vatrogasna vozila, a u pomoć su zbog velike zainteresiranosti priskočili i vatrogasci iz DVD-a Savska Ves te sudjelovali u demonstracijama. Osim njih, Bičijadi su se pridružili i predivni konji koji su, baš kao i nekada, mještane vozili na kočiji ili

SPOMEN na obitelj Legenstein

“Vraćena” Kavana Royal

Ovog utorka 28. svibnja 2024. kod Gradske kavane u Čakovcu održana je svečanost otkrivanja spomen-ploče posvećene obitelji Legenstein. Svečanosti su prisustvovali ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan, djelatnik Muzeja Zlatko Bacinger, gradonačelnica Ljerka Cividini te mnogi drugi.

pak na svojim leđima, ovisno o njihovoj želji. Vrijedi spomenuti i da se je za jahanje konja stajalo u redu od desetak minuta, no strpljivim mališanima to nije bio problem. Tu su bile i mažoretkinje Općine Strahoninec koje su spremno pokazivale svoje vještine vrtenja štapa okupljenim djevojčicama te ih podučavale istoj. Glavni dio svakako je bio pletenje bičeva, koji su kasnije spojeni

u jedan veliki, prema riječima ravnatelja Osnovne škole Strahoninec Josipa Šipeka, najduži bič od 40 metara. Pletenje biča predvodili su članovi KUD-a Strahoninec, na čelu s Draganom Zdolcom. Igre kao nekada Uz to, na Bičijadi su se mogle zaigrati i igre koje su postale velika atrakcija kod djece, a posebno kod dječaka. Tako se je gađalo pračkom, ali

Brojni gosti na svečanoj sjednici OV-a Strahoninec

Kako i priliči, povodom Dana općine Strahoninec održana je i svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Strahoninec. Sjednicu je otvorio nastup mažoretkinja Općine Strahoninec koje su se ovom prilikom po prvi put predstavile okupljenim mještanima, ali i gostima te izazvale oduševljenje publike. Sjednici su pristupili i načelnik Općine Strahoninec Franjo Lehkec, predsjednik Općinskog vijeća Općine Strahoninec Vladimir Lepen kao i drugi članovi Općinskog vijeća. Tu su bili i

i lukom i strijelom, a bacale su se i loptice u koš. Ovom su prilikom stare igre očuvane od zaborava te predane u neke nove, mlade ruke koje će

gosti poput gradonačelnice Čakovca Ljerke Cividini i župana Matije Posavca. Vladajući su se na sjednici pohvalili novim i uspješnim rezultatima koje im je donijela protekla godina, kao i proširenjem i ulaganjem u nove stambene zone. U programu Općinske sjednice sudjelovali su i mališani iz Dječjeg vrtića Suncokret Strahoninec koji su svojom pjesmom i plesom probudili radost u srcima okupljenih. Također, Općina Strahoninec može se pohvaliti i učenicima koji su postigli zavidne rezultate.

ih zasigurno čuvati i uživati u njima. Također, na Bičijadu su stigli i gosti iz Slovenije koji su se spremno pridružili Bičijadi.

- Nakon što smo održali izložbu posvećenu obitelji Legenstein, sada smo na prostoru Gradske kavane postavili spomen-ploču u čast obitelji koja je itekako doprinijela kulturnom i sportskom aspektu našega grada, rekla je Hrustek Sobočan. - Prilikom posjeta Čakovcu, gospođa Lili Čaki Legenstein izrazila je želju da se

Gradskoj kavani Čakovec vrati staro ime. Evo, šest godina kasnije možemo reći da smo joj ispunili tu želju te se ona ponovno zove Kavana Royal, poručio je Bacinger. (rd)

je rušenje zidova na pedijatriji

Ovog su tjedna započeli radovi druge faze rekonstrukcije Odjela pedijatrije Županijske bolnice u Čakovcu vrijedni oko 850.000 eura. - Rekonstruira se odjel na kojem smještamo djecu u dobi od 18 mjeseci do 18 godina i idu svojim tijekom.

Dijana Farkaš, glavna sestra na Odjelu pedijatrije

Trenutno su aktualni radovi rušenja pregradnih zidova i plafona, pa molimo korisnike Paviljona 2 naše bolnice za razumijevanje zbog neizbježne buke pri takvim radovima, rekla je Dijana Farkaš, članica Predsjedništva Hrvatskog strukovnog sindika-

ta medicinskih sestara i medicinskih tehničara te glavna sestra Odjela za pedijatriju Županijske bolnice Čakovec. Zadovoljni su dinamikom radova i nadaju se da će sve proći bez većih neplaniranih poteškoća. (sz)

40-metarski bič razvukli su načelnik Lehkec i strahoninske mažoretkinje

Maša Hrustek Sobočan i Ljerka Cividini otkrile su spomen ploču

ŽUPANIJSKA BOLNICA Čakovec

Započelo

INTERVJU s Mariom Tomašekom, načelnikom Općine Domašinec

Prioritet nam je dogradnja škole

Za bolji i ljepši razvoj također nam je potrebna kanalizacija, a uz nju u planu je dogradnja škole i izgradnja sportske dvorana u sklopu iste

Ove godine proslava Dana općine Domašinec bila je dosta skromna. Prošlog petka, 24. svibnja, u sportskoj dvorani u Sportskom parku “Kokotov vez” održana je svečana sjednica OV-a, a u nedjelju je u Domu kulture Domašinec održana predstava Kerekesh teatra “Pokopaj me nježno”. O završenim projektima, budućim događanjima te planovima do kraja ove godine, razgovarali smo s općinskim načelnikom Mariom Tomašekom.

- Koje su najznačajnije investicije i projekti realizirani u protekloj godini u Općini Domašinec?

- Protekle godine završili smo izgradnju te otvorili Vatrogasni dom DVD-a Domašinec. Ovaj vatrogasni dom jedan je od 65 najmodernijih vatrogasnih domova u Hrvatskoj, a izgrađen je u sklopu projekta “Rekonstrukcija i opremanje Vatrogasnog doma Domašinec“ �inanciranog iz mjere EU fondova za ruralni razvoj putem Ministarstva poljoprivrede RH. Projekt rekonstrukcije napravili su

članovi DVD-a Domašinec uz potporu Općine Domašinec još 2020. godine, a ukupna vrijednost projekta iznosila je 1.134.326 eura. Početkom godine kupili smo Dječji vrtić Jelenko te on sada djeluje kao općinska javna ustanova. Također, bili smo aktivni i u Turčišću, pa smo tako obavili radove na plinskim instalacijama u svlačionicama NK-a Borac PMP što nas je stajalo malo više od 30.000 eura.

Srušili smo stari te izgradili novi poklonac Svetog križa u vrijednosti od 18.500 eura, a započeli smo i s drugom fazom rekonstrukcije

Vatrogasnog doma Turčišće.

- Koji su planovi za razvoj Općine Domašinec?

- Već puno godina bezuspješno pokušavamo državno zemljište u građevinskoj zoni pokloniti Općini kako bi se formirala nova gradilišta. Tim potezom omogućili bismo da mladi ljudi imaju mogućnost kupnje gradilišta po normalnim cijenama. Za bolji i ljepši razvoj također nam je potrebna kanalizacija,

Cecilija Merkač Hudopisk otpjevala je hrvatsku himnu te otvorila svečanu sjednicu

Mario Tomašek, načelnik Općine Domašinec

SVEČANA SJEDNICA Općine Domašinec

a uz nju u planu je dogradnja škole i izgradnja sportske dvorana u sklopu iste. Dogradnja škole nam je prioritet zbog jednosmjenske nastave, a oko toga nam pomaže Međimurska županija. Nadamo se da ćemo dobiti sredstva iz NPOO-a, jer prema projektnom troškovniku taj projekt stajao bi nas 3,5 milijuna eura. Čeka se suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za idejni projekt koji je usklađen s novim školskim pedagoškim standardom, a tek onda bi se s istim moglo započeti.

Prošle, 2023. godine, krenuli su radovi na drugoj fazi rekonstrukcije i dogradnje Vatrogasnog doma DVD-a Turčišće, a radovi su bili ugovoreni u iznosu od 303.692,56 eura. Radovi su završeni, a druga faza obuhvaćala je unutarnje uređenje doma i spremišta.

Uskoro kreće nastavak s 3. fazom radova, kojom će se urediti kat i međukat, a nakon toga slijedi i završna, 4. faza, u kojoj će se urediti okoliš Vatrogasnog doma. Želimo proširiti postojeće poslovne zone s ciljem privlačenja

novih poslovnih partnera u našu Općinu. Tako bismo smanjili broj nezaposlenih u našoj Općini, ali i omogućili dolazak novih zaposlenika, s namjerom da ovdje stvore svoj dom i ostanu živjeti. Također, u planu je i adaptacija dječjeg vrtića i povećanje kvalitete boravka djece u vrtiću, povećanje iznosa stipendija za studente i srednjoškolce. Veseli me što u Općini Domašinec aktivno djeluje velik broj udruga, a u odnosu na prošle godine, njihov rad �inancira se sve višim iznosima. Udruge kroz godinu organiziraju razne aktivnosti i manifestacije. Od božićnog sajma, Gulešijade, ribičkih natjecanja, nogometnih utakmica, turnira i mnogih drugih događanja.

- Koja je poruka koju biste uputili stanovnicima Općine Domašinec?

- U želji da naredne dane provedu u miru i blagostanju poručio bih da i dalje ostanu vrijedni i marljivi te da se nastavimo zajedno brinuti o našoj sredini kako bi nam svima bilo ljepše i ugodnije.

“Vijeće smo koje nema oporbu!”

Proteklog petka, 24. svibnja 2024., u sportskoj dvorani u Domašincu održana je svečana sjednica povodom Dana općine Domašinec. Na samom početku Cecilija Merkač Hudopisk, čuvarica međimurske popevke, izvela je hrvatsku himnu. Svečanoj sjednici nazočili su mnogi uzvanici: saborska zastupnica, Boška Ban Vlahek, saborski zastupnik, Ivica Baksa, župan Međimurske županije, Matija Posavec i mnogi drugi.

Dogradnja škole nikako da krene

Okupljenima se najprije obratila predsjednica Općin-

skog vijeća Općine Domašinec, Dijana Novak, a nakon nje i općinski načelnik Mario Tomašek.

- Diljem Međimurja i dalje smo poznati kao Vijeće koje nema oporbu, a time samo i dokazujemo da se za dobrobit svoje sredine može funkcionirati bez uplitanja stranačkih različitosti, radimo zajedno pa smo i korektiv jedni drugima.

ćinskog vijeća, zahvaljujem vam na izvrsno odrađenom poslu u proteklih godinu dana i pozivam vas da tako nastavimo i dalje otvoreno, konstruktivno i u pozitivnom duhu, rekla je Novak.

- Nažalost, o projektu i radovima na dogradnji škole se priča i razgovara već predugi niz godina.

Molim da se maksimalno angažiraju saborski zastupnici iz naše županije kako bi se isto što prije riješilo pa da i naša djeca u osnovnoj školi imaju uvjete i standard kakav zaslužuju i kakav je propisani državnim standardom.

- Želim vam čestitati na svim postignućima koje ste ostvarili, a posebno u protekloj godini. Također želim čestitati gospođi Ceciliji Merkač Hudopisk na svemu što je napravila za našu međimursku popevku. Vrijedi spomenuti i gospođu Mariju Novak koja je danas predstavila već svoju četvrtu knjigu te svakako vaše mažoretkinje.

svim mještanima općine Domašinec

Ovo je prilika da pohvalim i istaknem izuzetan angažman članova Vijeća koji doprinose dobrobiti i poboljšanju života svih stanovnika Općine. Kolegice i kolege članice i članovi Opčestitamo

Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Ovu priliku bih iskoristio kako bih se zahvalio svim udrugama na predanom radu sa žiteljima naše Općine, a i šire okolice te im čestitao na postignutim uspjesima, rekao je Tomašek.

“Učinit ću sve u svojoj moći da Domašinec dobije još jednu dvoranu” Prigodnim govorom okupljenima se obratio i međimurski župan Matija Posavec.

One, iako dolaze iz jednog malog mjesta, najbolje su u našoj državi. Učinit ću sve u svojoj moći da Domašinec dobije još jednu dvoranu te da nadogradimo postojeću osnovnu školu.

Kao Općina itekako se imate čime ponositi i još jednom, sretan vam Dan općine Domašinec, poručio je Posavec. Sjednicu su sjajnim nastupima začinili: So�ija Baumgartner pjesmom Dej mi Bože joči sokolove, Dječji vrtić Jelenko, OŠ Domašinec, Cecilija Merkač Hudopisk pjesmom Oglednem se iznenada te mažoretkinje Općine Domašinec. (rd)

MURSKO SREDIŠĆE

Djelatnice zasadile sezonsko cvijeće

Mursko Središće svake godine povećava javne površine pod cvijećem i to ne samo u gradskom parku već i okolnim naseljima. Djelatnici komunalnog poduze-

ća Murs-ekom završavaju s proljetnim uređenjem i sadnjom sezonskog cvijeća kojim će gradska naselja oplemeniti šarenim cvjetnjacima. (BMO)

Vježba spašavanja pa utakmica

Već se desetljećima u Murskom Središću igra nogometna utakmica između Gornjeg i Donjeg kraja. Tradicija se nastavlja i ove godine u petak, 31. svibnja, s početkom u 18 sati na izletištu Fusek.

Netom prije tradicionalne nogometne utakmice u 17 sati na prostoru Izletišta Fusek održat će se vježba evakuacije i spašavanja na Skeli Fusek – POPLAVA 2024. U vježbi će sudjelovati djelatnici Policijske postaje

Mursko Središće, vatrogasci DVD-a Mursko Središće, vatrogasci Javne postrojbe Čakovec, Hrvatska gorska služba spašavanja – stanica Čakovec, Zavod za hitnu medicinu – ispostava Mursko Središće i Gradsko društvo crvenog križa Čakovec.

Cilj vježbe je uvježbavanje i podizanje razine osposobljenosti operativnih snaga sustava civilne zaštite te drugih sudionika u sustavu civilne zaštite za slučaj većih intervencija. (BMO)

Pub quiz na početku nogometnog prvenstva

U sklopu manifestacije Ljeto uz Muru 2024., uoči otvorenja europskog nogometnog prvenstva, održat će se pub quiz na temu europskih nogometnih prvenstava. U petak, 14. lipnja, na Šetnici svete Barbare s početkom u 19 sati imat ćete priliku odmjeriti svoje znanje o Euru kroz povijest, a pobjednike očekuje vrijedna

VRATIŠINEC

Stiže prva

nagrada u vidu dvije noći na Jadranu. Prijaviti se možete na turistickazgms@gmail. com, a kotizacija po igraču iznosu 2 eura i plaća se na licu mjesta. Najveći dozvoljeni broj ekipa bit će 30. Inače, u vrijeme ovogodišnjeg Ljeta uz Muru bit će osigurani prijenosi svih nogometnih utakmica hrvatske reprezentacije. (BMO)

gerontodomaćica

Vratišinec će dobiti prvu gerontodomaćicu za brigu o starijim osobama. Uključili su se kao partner s Općinama Gornji Mihaljevec, Orehovica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Grad Čakovec u projekt čiji je nositelj Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec.

Za ukupno 90 starijih osobe ili osoba s invaliditetom brinut će 15 gerontodomaćica, od čega jedna u Vratišincu za najmanje 6 osoba. Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava iz EU socijalnog fonda i državnog proračuna je 742.500 eura. (BMO)

NADA HOBLAJ, električarka iz Murskog Središća

Tata mi je odredio zanimanje

- Očevom odlukom prvo i treće dijete po starosti mogli su birati u koju će školu, a drugi i četvrti su morali raditi u očevoj radionici, tako je je električarski zanat zapao Nedu, koja je preuzela tatin obrt i najmlađeg brata Zvonimira

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Nada Hoblaj iz Murskog Središća bila je nadaleko poznata električarka koja je vodila obrt koji je naslijedila od oca Ignaca Rajfa.

Već dugo u meni je tinjala želja da ispričam životnu priču Nade Hoblaj koja je izučila “muško” zanimanje u vrijeme kad su većina djevojaka iz njezine generacije nakon udaje bile domaćice ili u najboljem slučaju radile u tekstilnim tvornicama.

Nada je rođena 1954. godine kad je svijet izgledao potpuno drukčije. Dječje želje nisu bile na prvom mjestu, a roditeljski autoritet djeca su morala poštovati. Tako ni Nada Hoblaj nije postala električarka zato što je to željela, nego zato što je morala. Bila je to očeva odluka. - Moja želja je bila da izučim za prodavačicu ili frizerku, ali to u mom slučaju nije dolazila u obzir, kazala je.

Tata je rođen 1922. godine i nakon što je izučio zanat, radio je u tvornici Rade Končar u Zagrebu do 1956. ili 1957. godine. No vratio se u Međimurje i kratko radio u rudniku kao električar. Ubrzo se odlučio za obrtnicu kako bi radio kao privatni elektroinstalater. Bilo je to vrijeme elektri�ikacija naselja. Struja se tek uvodila i u obiteljske kuće pa je posla u široj okolici Murskog Središća bilo dovoljno. Majka je bila kućanica, a bilo nas je četvero djece. Tata je odlučio: dvoje može birati školu koju želi, a dvoje mora ostati u obiteljskom poslu.

Kazao je: - Prvi i treći po starosti mogu birati, a drugi i četvrti ostaju raditi doma u radionici. Tako je električarski zanat zapao mene i najmlađeg brata Zvonimira. Brat je žarko želio biti kuhar. Jedina djevojka u razredu među 32 učenika

No premda električarski posao nije bio moj izbor, živjela sam s tom radionom. Kao živahno dijete bila sam posvuda u radioni, i tata mi je govorio: “Ti ćeš raditi doma.” I kad sam 1968./69. završila osnovnu školu, krenula sam u

Školu učenika u privredi ŠUP. Najstarija sestra je po svojoj želji upisa za zanimanje RTV tehničara, a treća po redu se školovala za agronoma. Ni to tati nije bilo po volji, za njega je to zanimanje bilo – školovani kmet. Ni s bratovom željom da bude kuhar nije se mogao pomiriti, to je za njega bila sramota za muško dijete, tako je i on morao za električara.

Nada je bila jedina učenica u razredu s 32 učenika. Iz škole je izašla s dvije diplome. Opet je jedan muškarac odlučio o tome, inženjer Kivač koji je radio kao predavač u školi. Kazao mi je: “Nada, ti ideš za elektroinstalatera i za elektromehaničara.” Nisam bila oduševljena da ću morati raditi dvije mature, ali izašla sam iz škole položivši obje s diplomama za oba zanata. Kao šegrt radila sam kod tate, a istodobno smo imali još jednog šegrta Zdravka Dvanajščaka. Šegrti su imali pravo na dodatnu nagradu. On je dobivao 12 dinara, mjesečno, a ja ništa. - Kaj pak bi ti štela, tu jedeš, mama ti pere, odgovorio mi je tata. Znaš kako mi je to bilo krivo i žao. No kad sam završila zanat, počela sam raditi doma. Negdje sredinom sedamdesetih se tata odlučio povući i otići u mirovinu. Ali zadnjih godina se natjecao i dobio posao na HE Dubrava i s te centrale je otišao u mirovinu, a ja sam nastavila obrt. To je bio uhodani posao koji sam od tate preuzela 1976. godine. Posla je bilo puno. Pokrivala sam okolicu Murskog Središća i Prekmurje. Radila sam i na velikim projektima, električne instalacije za tvornicu lustera Dekor u Konjščini, a tamo je bila i tvornica gumbi. Teško je bilo doći do takvih poslova jer si trebao biti podoban i tako dalje. Posebno sam ponosna što sam dobila posao za uređenje vojnih salona za uniforme, premda nisam bila u ondašnjoj Partiji, ali su mi povjerili posao nakon što smo ja i moji radnici prošli sve provjere. No kako je to bilo vrijeme kad se ubrzo nakon toga Tito razbolio i umro, posao je obustavljen.

No do preuzimanja očeva obrta nije trebalo samo završiti školu sa samim dečkima. U početku su me i tukli i navlačili, ali nisam se dala. Uz to imala sam i dva zaštitnika. Jedan je bio Vlado Pavlic, velik kao gora, a drugi Mladen Sever – “patuljak” kao i ja. Nakon dvije godine školovanja svi su me oni poštovali.

Druge su bile lijepe, a ja posebna I poslije kad sam preuzela obrt od oca vladala je velika kolegijalnost u struci. Kad je osamdesetih bila nestašica svega, kako sam imala dvije diplome, za elektroinstalatera i elektrotehničara, na obrtnicu sam nabavljala bakrene žice za kolegu i učenika mog oca, Pepija Rihtarca, da bi mogao vitlati motore, jer on kao elektromehaničar taj materijal u ono vrijeme nije mogao opravdati, a ja sam kao elektroinstalaterka mogla. Kroz čitav radni vijek među mojim je kolegama vladalo veliko poštovanje. Odradila sam 38 godina, devet mjeseci, i ne znam koliko dana radnog staža. Zadnjih godina usporedno smo sa suprugom Mladenom razvijali još jedan posao. Djeca u kretala u školu i odlučili smo da se suprug Mladen kod kuće bavi uzgojem šampinjona, što je preraslo i u posao proizvodnje humusa. Novac zarađen na elektroinstalacijama ulagali smo u taj posao i �irmu Agro Hoblaj, no to je tema za drugu priču. Nevjerojatno zvuči s današnje perspektive da je Nada u početku posao električarke

obavljala na biciklu. U električarsku torbu se spakirao alat cijevi za polaganje žica, na bicikl i put na pedale od Murskog Središća do Železne Gore “slagati” struju. Sat vožnje do tamo, cijeli dan rada i sat vremena vožnje natrag. Ali bila sam zadovoljna, kaže. Bila sam posebna jer sam se uvijek morala izboriti za sve. - Rođena sam sa zečjom usnicom.

To me u školi i društvu uvijek na neki način obilježilo, premda su joj u Zajčevoj bolnici u Zagrebu to jako lijepo estetski uredili. Bila sam izvrgnuta ruglu, ali sam se uvijek borila za sebe. To su mi usadili roditelji. Mama i tata su mi uvijek govorili: - Tebe nam je Bog poslao posebnu i moraš imati na umu da si posebna.

I to sam uvijek imala na umu i sve koji bi mi se izrugivali “napokala sam kak vrage”. Bila sam svoja i živahna. Dok su druge djevojke bile lijepe, dobre, ovakve i onakve, ja sam bila posebna, kaže Nada.

Zbog toga je bila i uspješna poduzetnica kod koje je zanat učilo puno šegrta, ne smo iz Međimurja nego i iz Prekmurja.

Kod mene su naukovale i dvije djevojke. Bile su jako dobre i da su ostale u tom zanatu, sigurno bi uspjele. Bile su to Karmenka Vrbanić iz Hlapičine i Nevenka Jambrović iz Lapšine. Svojoj djeci dali smo odriješene ruke što žele biti i oni imaju svoje karijere, kaže Nada, i dodaje: - Najbliži mojemu zvanju je unuk Karlo koji studira telematiku u Rijeci.

Sadnja cvijeća u Hlapičini

Nada Hoblaj u početku je na posao odlazila na biciklu čak od Murskog Središća do Železne Gore

Raskopat će se ceste, a promet usporiti

Za mjesec dana trebala bi krenuti izgradnja kanalizacije kod zubara u Štrigovi

učine, predviđene su i novčane kazne.

Predsjednik Općinskog vijeća Ivan Frlin upitao je hoće li kanalizacija bi� jednosmjerna ili dvosmjerna

Na aktualcu Općinskog vijeća Štrigova načelnik Stanislav Rebernik izvijestio je o aktivnostima oko izgradnje kanalizacije naselja Štrigova i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Štrigova, čiji će radovi započeti ovog mjeseca. - Kanalizacija je projekt koji će zahtijevati ne samo puno novaca, već i puno razumijevanja, razgovora na terenu i objašnjenja s obzirom na to da će radovi biti veliki. Raskopat će se postojeće ceste, promet će itekako biti onemogućen, istaknuo je načelnik Rebernik te se u nastavku dotaknuo i �inanciranja samog projekta. Općina Štrigova mora pokriti 10 posto prihvatljivih troškova. Cjelokupni trošak Općine koji uz to obuhvaća i neprihvatljive troškove, a koji se odnose na asfaltiranje dijela cesta nakon izgradnje kanalizacije, iznosi negdje oko 1.100.000 eura plus PDV.

Svi se moraju priključiti, inače slijede kazne

Jedno od najčešćih pitanja građana jest i hoće li se morati priključiti na sustav odvodnje. Kako je rekao Rebernik, po članku 55. Zakona o vodnim uslugama propisano je da se je vlasnik dužan priključiti na javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju. Za one koji to ne

- Svaki korisnik građevine dužan je u roku od dva mjeseca od završetka izgradnje priključiti se na sustav odvodnje. Kazna za fizičku osobu, koja to ne učini, jest propisana u iznosu od 663 eura, istaknuo je štrigovski načelnik te dodao da je dužnost izvođača radova dovesti do građevine na udaljenost od metar i pol i tu napraviti priključak.

Svaki korisnik građevine dužan se je u roku od dva mjeseca od završetka izgradnje priključiti na sustav odvodnje

U nastavku se dotaknuo i novih cijena. - Računa se da bi za jedno domaćinstvo, a koje je priključeno na vodoopskrbu, odnosno gradski vodovod, cijena računa negdje porasla za 4,5 eura. Oni koji pak nemaju vodoopskrbu i vodomjer, za njih bi račun porastao na 17,5 eura, pojasnio je Rebernik. Kada se dobije uporabna dozvola, onda će svi stanovnici Štrigove dobiti obavijesti da se mogu priključiti na sustav.

- Svi se moraju u roku od dva mjeseca priključiti i od tada će početi stizati računi

Čušpajz nadolazećeg ljeta

Svako malo niče nova kamera, pa novi semafor, pa novi ležeći policajac i to u svim dijelovima Međimurja. Možda će uskoro doći i do toga da se više niti 50 kilometara na sat nećemo moći voziti kroz naselje. A sve to zbog onih koji misle da su neke face kada nabiju po gasu i idu te pretjecati preko pune linije ili pak na prijevoju. Zanimljivo će za nekoliko godina vidjeti brojke

i hoće li se po tom pitanju što poboljšati. Ili svime ovime samo sebi mažemo oči? Hoće li to zaista podići prometnu kulturu nas vozača? Kao i to dok voziš da ne sjedaš pijan za volan? Ne bi bilo loše kao prvo da se uvede javni prijevoz pa da za svaku sitnicu ne trebaš auto. Ali ne, to državi ne ide baš na korist jer onda ne bi mogli tako zaraditi na građanima. No o tom-potom. Čini se da će još dugi, dugi, ali

bez obzira na to priključili se ili ne, istaknuo je u nastavku štrigovski načelnik.

A što je s kanalizacijom u ostalim dijelovima Općine Štrigova? U ovom trenutku postoji građevinska dozvola za naselje Jalšovec, kao poseban samostalni projekt, koji će krenuti kada se završi osnovna kanalizacijska mreža u Štrigovi.

- Treći dio je onaj za koji ćemo dobiti građevinsku dozvolu i to je onaj dio koji podrazumijeva prirodni pad prema osnovnoj štrigovskoj mreži. On obuhvaća dio Železne Gore, Leksovec i dio Banfija. To će biti produžetak na osnovnu štrigovsku mrežu, dodao je. Zadnja faza izgradnje kanalizacije u Općini Štrigova pak će obuhvatiti sva ostala mjesta, no teško je uopće reći kada će to biti. Za ta mjesta trenutno postoji idejni projekt u smislu da se u pojedinim naseljima naprave samostalni sistemi pročišćavanja s obzirom na speci�ičnost terena štrigovskog kraja. - Sljedeći tjedan idemo u Istru pogledati pročistač

koji će se izgraditi kod nas da vidimo kako će funkcionirati i da ne bi bilo kakvih iznenađenja. Posjetit ćemo i Općinu Bale da vidimo kako su oni izgradili stambena naselja, najavio je Rebernik. Rok kraj 2025.

Predsjednik Općinskog vijeća Ivan Frlin nadovezao se na načelnikovo izlaganje i pohvalio izgradnju kanalizacije jer će to biti jedna od strateških investicija na području naselja Štrigova, a u budućnosti i ostalih naselja. Upitao je načelnika i o vrsti kanalizacije, hoće li onda biti jednosmjerna ili dvosmjerna, odnosno fekalna ili fekalna i oborinska. Na to mu je načelnik Rebernik odgovorio da se radi samo jednosmjerna kanalizacija, dok je oborinska odvodnja mora biti zasebna.

Početak radova na kanalizaciji trebao bi započeti u roku od mjesec dana. Prvo će se raditi, kako saznajemo, dio Štrigove od zubara pa nadalje u smjeru Leskovca. Krajni rok za izgradnju kanalizacije je kraj 2025. godine.

Završena cesta na Malom Slatjaku

Vijećnik Antun Zadravec izvijestio je prisutne o završetku izgradnje ceste Slatjak, koja je prethodno bila klanjac, te je pohvalio projektanta,

građevinare i nadzornog, s obzirom na olujno nevrijeme, a cesta je ostala netaknuta. Istaknuo je da je odvodnja besprijekorno funkcionira.

ŠTRIGOVA

Vijećnici si izglasali veće naknade

Na posljednjem održanom Općinskom vijeću Štrigova vijećnici su donijeli izmijenjenu odluku o naknadama predsjedniku, potpredsjednicima, vijećnicima i članovima radnih tijela Općinskog vijeća. Tako predsjedniku Općinskog vijeća sada pripada naknada u neto iznosu od 100 eura po sjednici. Potpredsjednicima Vijeća pripada isto tako naknada u neto iznosu od 100 eura ako vode sjednicu Općinskog vijeća u odsustvu predsjednika. Vijećnicima i potpredsjednicima Vijeća novom odlukom odredila se naknada u neto iznosu od 40 eura po sjednici za sudjelovanje u radu Vijeća, dok se članovima radnih

ŽELEZNA GORA Kada će popravak cijevi u Orehovčaku?

Vijećnik Damir Kovačić upitao je načelnika Stanislava Rebernika o planovima za konačno rješavanje problema s vodovodom u Železnoj Gori, u predjelu Orehovčak, gdje i sam živi. Kao što je Kovačić istaknuo, cijev u tom naselju već godinama puca, uzrokujući česte prekide u opskrbi vodom za mještane. Odgovorio mu je vijećnik Antun Zadravec koji je istaknuo da ima in-

tijela određuje naknada u neto iznosu od 13,27 eura po sjednici za sudjelovanje u radu radnih tijela Vijeća. Predsjednici stalnih ili povremenih radnih tijela koje imenuje Vijeće te predsjednici tijela koje imenuje načelnik, kada su pozvani na sjednice Vijeća u svojstvu izvjestitelja, primaju naknadu u neto iznosu od 13,27 eura i naknadu za putne troškove. Predsjedniku, potpredsjednicima, vijećnicima i članovima radnih tijela Vijeća pripada i naknada troškova prijevoza. Ako javni promet ne prometuje u primjerenom vremenu ili ga nema, tada se obračunava naknada za osobni prijevoz u iznosu od 0,27 eura po prijeđenom kilometru. (sh)

zaista dugi niz godina proći da se prosvijetlimo i u tom smislu.

I tako dok proljeće buja i polako primiče kraju, brojni političari ponovno su se sjatili u naše zeleno Međimurje. Mora da će ponovno biti uskoro neki izbori. Oni doduše imaju svoje vozače i dok oni dođu u grad vrijedi posebna regulacija prometna pa ih ove brige običnih građana ne zamaraju previše.

Osim političara, Ben Fogel, britanski TV voditelj, pisac i pustolov, bio je u posjeti Međimurju. U obilasku je posjetio Žabnik, gdje je zaplovio u drvenom čamcu rukavcem Mure, zatim PG Geler gdje se uzgaja autohtona pasmina međimurskog konja, a na kraju je posjetio vidikovac Mađerkin breg, poslušao kako sviraju orgulje i isprobao međimurska vina. Lijepa reklama u svijet.

A o ljepoti našeg kraja svjedočili su ovog vikenda i posjetitelji koji su iz drugih krajeva Hrvatske došli na Otvorene podrume u štrigovskom kraju. Prekrasna im je naša priroda, a posebno pogled s Mađerkinog brega. Još da se samo riješi infrastruktura do našeg vidikovca, s obzirom na to da nam ljeto kuca, kao i mnoštvo događaja. Gdje bi nam bio kraj?

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

Piše: Sanja Heric

formacije da će Orehovčak i Robadje biti u roku od dva mjeseca obuhvaćeni rekonstrukcijom. (sh)

Vijećnici će sada pa nadalje dobiva� 40 eura po sjednici

Damira Kovačića zanimalo je kada će se riješi� cijev koja učestalo puca

Načelnik Stanislav Rebernik upozorio je da postoje novčane kazne za one koji se ne priključe na sustav

PRELOG

U Gradskom parku

zasadit će se 467 stabala

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost stigla je lijepa vijest u Grad Prelog. Naime, Gradu je odobreno 350.000 eura za projekt uređenja Gradskog parka na južnom dijelu Preloga. U travnju 2022. godine projekt je prijavljen na Javni poziv za neposredno su�inanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina.

Projekt Prelog GoGreen II obuhvaća uređenje površine predviđene kao dio gradskog parka Jug. Planirano je uređenje parka sa zelenom površinom – sadnja 467 sadnica autohtonog bilja,

učionica na otvorenom s 2 vrtne sjenice. Osim uređenja prostora parka projekt obuhvaća i radionice za djecu predškolske i školske dobi gdje će se djeci prezentirati važnost sadnje drveća i očuvanja biološke bioraznolikosti. Predviđeno trajanje projektnih aktivnosti je 24 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta je 625.200,45 €. Za provedbu aktivnosti projekta u proračunu za 2024. godinu planira se iznos od 300.000 eura, a sama realizacija aktivnosti će se provoditi u 2024. i 2025. godini. Radi se o prvoj fazi uređenja ovog dijela Preloga te se projekt odnosi na dio prostora prema prostoru

Esmeralda kod gradonačelnika

Na prijem kod Ljubomira Kolareka u ponedjeljak, 27. svibnja 2024. godine, stigla je Miss Supernational Hrvatske Esmeralda Slaviček u pratnji organizatora i vlasnika licence Miss Supernational, direktora tvrtke Košić plus d.o.o. Tomislava Košića. Esmeralda će 17. lipnja ove godine otputovati u Poljsku, gdje će 3. srpnja predstavljati Hrvatsku na svjetskom natjecanju Miss Supernational među kandidatkinjama iz 70-ak država, a u razgovoru s gradonačelnikom Kolare-

CIRKOVLJAN

kom, Grad Prelog će joj pružiti pomoć i podršku. Esmeraldu očekuju zahtjevne pripreme koje uključuju mnogobrojne haljine i kostime, kao i talent show te iskazivanje osobnosti, pameti i snalažljivosti. Esmeralda je inače magistrica psihologije iz Preloga koja radi kao psihologinja u Dječjem vrtiću Zvjezdica u Nedelišću te kao profesorica psihologije u nekoliko škola u Međimurju i Varaždinu, a međimurskoj javnosti poznata je kao Miss Međimurske županije 2019., kada je osvojila i titulu Miss. (vv)

Kreće uređenje Doma

kulture u Cirkovljanu

Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek potpisao je ovoga tjedna ugovor o nabavi radova na uređenju Doma kulture u Cirkovljanu. Radi se o kompletnom unutarnjem uređenju ovog objekta, koje će uključivati soboslikarske, podopolagačke te sve vezane potrebne radove. Radove vrijedne

OTVORENJE dograđenog dječjeg vrtića u Draškovcu

Jasličarima će svijetliti baktericidne lampe

U obnovi i dogradnji vodilo se računa i o novitetima te je ovo jedan od prvih vrtića koji ima i baktericidne lampe u dvije jasličke skupine. One smanjuju rizik od sekundarnih infekcija odnosno raznih zaraznih bolesti

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Svoja je vrata u ponedjeljak 27. svibnja svečano otvorio dograđeni i obnovljeni Dječji vrtić Fijolica Prelog, odjel Draškovec. Istina, bilo je to više protokolarno otvorenje jer ga mališani polaze već tjedan dana. Otvorenje je bilo planirano taj prvi dan, no zbog lošeg vremena je prolongirano kako se ne bi odmah prvi dan sve zaprljalo. Draškovski vrtić jedno je od većih ovogodišnjih ulaganja na području Grada Preloga. Radovi na dogradnji i opremanju iznosili su više od milijun eura.

Povijesni dan za Draškovec

Kako se to voli naglašavati u takvim svečarskim prilikama, ovo je bio još jedan povijesni dan za Draškovec, preloško prigradsko naselje.

Naime, Draškovec je svoj prvi vrtić dobio prije 15-ak godina s 45 mjesta.

- U početku se vrtić nije mogao napuniti, prisjetio se preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

No, kako su se promijenile okolnosti, odnosno sve više djece polazi vrtić, prostorni kapaciteti postali su premali. Pritisak roditelji bio je velik i krenulo se u njegovo dograđivanje i to sredstvima iz programa ruralnog razvoja.

- Vrtić je dobio novu dimenziju izgleda, veliki komfor, a kapacitet mu je povećan s 45 na 75 mališana, pohvalio se preloški gradonačelnik.

U vrtiću sada djeluje mlađa jaslička, starija jaslička, vrtićka i predškolska skupina.

Prema gradonačelnikovim riječima, riječ je o reprezentativnom vrtiću za Župu Draškovec. Namjerno je upotrijebio riječ “župa” jer

je vrtić namijenjen upravo za mališane te župe kojoj pripadaju naselja Draškovec, Hemuševec, Čukovec i Oporovec. Naravno, ako će biti potrebno, svoje mjesto tu će naći i djeca iz Preloga i Cirkovljana.

Međutim, vrtić bez zadovoljnih teta baš i ne vrijedi puno pa je stoga Grad sa sindikatom predškolskog odgoja dogovorio povećanje osnovice i koe�icijenta za plaće koje će djelatnici vrtića osjetiti već od 1. lipnja ove godine.

S ovim novoobnovljenim vrtićem, najesen, tj. u idućoj pedagoškoj godini, Grad Prelog će u svim svojim vrtićima, kako privatnim tako i gradskim, imati oko 400 jasličara i vrtićaraca.

Grad ovime međutim ne staje već mu je pogled okrenut k vrtiću u Cirkovljan, također Područnom odjelu preloške matične ustanove.

33.598,75 eura bez uključenog PDV-a izvodit će tvrtka Međimurje PMP d.o.o. Želja je svih da radovi budu završeni do kraja mjeseca srpnja, odnosno uoči tradicionalnog obilježavanja blagdana sv. Lovre, zaštitnika mjesta Cirkovljan koji se obilježava 10. kolovoza. (vv)

- Prva prilika, prvi projekt, obećao je gradonačelnik mještanima Cirkovljana.

Moderna oprema i igrala

U obnovi i dogradnji vodilo se računa i o novitetima te je ovo jedan od prvih vrtića koji ima i baktericidne lampe u dvije jasličke skupine. Sama dezinfekcija dovodi i do znatnog poboljšanja kvalitete boravka djece u jasličkim skupinama i smanjuje rizik od sekundarnih infekcija odnosno raznih zaraznih bolesti.

Prije samog čina otvorenja, župnik Župe sv. Roka Draškovec Krunoslav Kefelja izrekao je molitvu i blagoslov vrtića, ujedno poklonivši ravnateljici vrtića Kristini Posavec raspelo, a vrpcu su svečano prerezala djeca: Mia, Rahela, Roko i Lovro. Novoobnovljeni vrtić obišla je i Marija Vučković, nova ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, koja je u vrijeme raspisivanja natječaja za njegovu dogradnju bila ministrica poljoprivrede. Grad Prelog je za dogradnju draškovskog vrtića dobio maksimalan iznos mogućih sredstava, 589.902,24 eura. Sami radovi krenuli su u drugoj polovici 2023. godine, a za vrijeme izvođenja radova djeca iz Dječjeg vrtića u Draškovcu bila su smještena u prostor Osnovne škole Draškovec. Ugovorena vrijednost opreme za vrtić pak je iznosila 39.853,59 eura bez PDV-a. Projekt je izradila tvrtka OGP d.o.o., izvođač radova bila je tvrtka Gradis d.o.o. Savska Ves, a nadzor je vršila tvrtka MENA d.o.o., Čakovec. U prigodnom programu predstavila se mlada glazbenica Tena Panić, zatim Krunoslav Lajtman, dok je uvodne stihove o vrtiću svoje bake Jacinte Matjačić recitirala Paola Kovač. Predstavile su se i skupine mališana iz Dječjeg vrtića Fijolica prigodnim programom koji su uvježbali sa svojim odgajateljicama.

Mia, Rahela, Roko i Lovro bili su glavni kod ceremonije rezanja vrpce

Mališani su odmah isprobali nova igrala u dvorištu vr�ća

Ljubomir Kolarek i Esmeralda Slaviček

POKAZNO-PRODAJNA

izložba malih životinja Prošećite sa svojim mališanima

Udruga uzgajivača malih životinja ove nedjelje, 2. lipnja, organizira svoju pokazno-prodajnu izložbu.

Mjesto sastanka je, kao i uvijek do sada, prostor ispred dvorane MESAP-a

u Nedelišću. Perad, zečeve, ukrasne ptice, rasplodna jaja, hranu te nastambe, svi zainteresirani mogu pogledati i eventualno kupiti od 7 do 13 sati. (vv)

PRVO IZDANJE nove atraktivne priredbe Cujzeki i piceki, ali međimurski

U Nedelišću se priprema još jedna atraktivna manifestacija pod nazivom Cujzeki i piceki, ali međimurski.

Mjesto događanja je također vanjski prostor MESAP-a s time da je prvo izdanje manifestacije zakazano za 8. lipnja od 10 do 17 sati. Manifestacija se održava u organizaciji Međimurskog sajma poduzetništva d.o.o. i Udruge uzgajivača međimurskog konja “Međimurec“ pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Općine Nedelišće.

Osim prezentacije i izložbe autohtonih međimurskih konja i kokoši, vožnje kočijom, edukativnog predavanja za djecu, te bogate ugostiteljske ponude hrane i pića, cjelokupni događaj praćen je i sajamskim dijelom u vidu promocije i prodaje vrhunskih proizvoda obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava. Iza 17 sati u dvorani MESAP-a sve čeka veselo druženje uz živu svirku. (vv)

PARKIĆI za budućnost u Međimurju

Sadnja drveća na 17 lokacija

Minulog tjedna u Zagrebu je održana svečana ceremonija uručivanja nagrada pobjednicima Ininog Zelenog pojasa među kojima je i projekt LAG-a Međimurski doli i bregi.

Na 11. po redu natječaj za su�inanciranje ekoloških projekata pristiglo je 158 ideja, a 15 najboljih projekata prema sudu šesteročlanog stručnog žirija nagrađeno je s ukupno 60.000 eura.

“Parkići za budućnost” novi je projekt LAG-a kroz koji se planiraju posaditi edukativni parkovi s au-

tohtonim vrstama drveća na 17 lokacija diljem Međimurja. Projektom će se podići svijest o održavanju šumskog fonda pošumljavanjem autohtonim vrstama, a istovremeno će se djeci i građanima omogućiti aktivno sudjelovanje u oblikovanju javnog prostora uz doprinos očuvanju bioraznolikosti. Inin natječaj Zeleni pojas pokazao se kao odlično rješenje za realizaciju projekta LAG-a koji veliku pažnju posvećuje upravo ovakvim održivim projektima. (vv)

RADIONICA o biodinamičkoj poljoprivredi

Minule nedjelje održana je edukacija i radionica o biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi na Holiday Home Lina u Pleškovcu. U sklopu radionice, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera dr. sc. Dijana Posavec održala je uvodno predavanje o osnovama biodinamičke poljoprivrede i preparatima, nakon čega je uslijedilo predavanje Majde Hriberšek (SLO) na temu “Kako se riješiti štetnika i korova biodinamičkim metodama“. Majda Hriberšek cijenjena je i stručna voditeljica Udruge za biodinamičku

poljoprivredu Ajda Posavje iz Slovenije, s dugogodišnjim i vrijednim iskustvom iz područja biodinamičke poljoprivrede. Po završetku predavanja, održana je radionica koja je paralelno obuhvaćala više edukativnih radionica i prakse. Tako su svi polaznici imali prilike sudjelovati u iskapanju pripravka 500, kuhanju sumporno-vapnene juhe, izradi biodinamičkog komposta, dinamiziranju P500 te izradi i dinamiziranju biodinamičkih škropiva za razne štetnike i korove. (vv)

OBILJEŽEN SVJETSKI dan pčela s naglaskom na oprašivače

O oprašivačima ovisi 250.000 biljnih vrsta

- Ekonomski doprinos jedne pčelinje zajednice od oprašivanja i održavanja bioraznolikosti je 1200 eura

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Svjetski dan pčela tradicionalno se svake godine obilježava 20. svibnja, no međimurski pčelari, okupljeni u Udruzi Akacija, taj su dan obilježili minule subote.

Gost manifestacije bio je prof. dr. Dragan Bubalo sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji je održao predavanje na temu Važnost oprašivanja u održivosti ekosustava.

Oprašivači nisu samo pčele

Kad se spomenu oprašivači, uglavnom se svima pred očima stvori slika pčele koja leti s cvijeta na cvijet, mala radilica koja zuji, skuplja med i uz put svojim nožicama prenese pelud na tučak cvijeta i time ga opraši. Međutim, u tom malom svijetu, uz pčelu, postoji i niz drugih vrijednih kukaca.

- Tu su solitarne pčele, bumbari, ose, leptiri, pojedine vrste kornjaša, muhe, šišmiši, kolibrići i još niz malih kukaca, naglasio je Dragan Bubalo. Svi su vrlo važni za nas, za naš ekosustav, jer je oprašivanje ključno u proizvodnji hrane i ljudskoj egzistenciji. Naime, opstanak oko 250.000 biljnih vrsta koliko ih je trenutno evidentirano na zemaljskoj kugli ovisi o oprašivačima.

- Svima je dobro poznato koju ulogu ima taj biljni svijet u normalnom funkcioniranju našega, moramo se složiti, poljuljanog ekosustava, dodao je prof. Bubalo. Možemo si samo zamisliti što bi bilo kad ne bi bilo njih.

Nažalost, svemu tome ne pridaje se potrebna pažnja, iako je posljednjih godina porasla ekološka svijest među ljudima i što je još važnije, među političarima, odnosno neke su stvari došle iz “donjeg u gornji dom”. U našoj se svijesti podrazumijeva da biljke donose plodove i sjemenke, da se razmnožavaju te da će ih uvijek biti. Bez oprašivača, naravno, to je nemoguće. Drugim riječima, te biljke nemaju baš neku svijetlu budućnost.

Kako pomoći opstanku oprašivača!?

A dobro je poznato kako je oprašivača danas sve manje i manje. Štoviše, mnogi se nalaze i na zaštićenoj tzv. crvenoj listi. Kumovalo je tomu mnogo faktora kojima je zajednički nazivnik čovjek. A sada čovjek pokušava ispraviti ono što se donekle ispraviti može. Glavni razlog za ovaj interes su znanstvene činjenice da oprašivači u mnogim dijelovima svijeta nestaju, a samim time se smanjuje i njihova raznolikost te brojnost.

O uzrocima takvog stanja ne treba dugo razmišljati. Dovoljno je da se sjetimo intenzivne poljoprivrede i prekomjerne uporabe pesticida, gubitak staništa, klimatske promjene, razni patogeni i invazivne strane vrste. Zbog uloge koju oprašivači imaju u ekosustavu, njihovo nestajanje može imati drastične posljedice za sigurnost hrane, stabilnost i prilagodljivost kopnenih ekosustava, ali i za kvalitetu naših života. Sjetimo

se da svaku šalicu kave možemo zahvaliti oprašivačima za njihovih nekoliko milijuna posjeta cvjetovima koji povećavaju kvalitetu i prinose kave. Jabuke, šljive, tikvice, krastavci, lubenica, heljda, šipak, trešnje i višnje, samo su neki od primjera biljaka koje ovise o oprašivačima, a koje predstavljaju ne samo nutritivnu vrijednost nego i važan izvor vitamina. Svijet bez oprašivača izgledao bi puno drukčije nego naš današnji svijet.

Situacija je takva kakva je i sada jedino što se može je pokušati zadržati njihov sadašnji broj.

- Ono što građani mogu kao pojedinci je postavljanje kućica za solitarne pčele u urbanim sredinama na zelenim površinama, dok su ruralne sredine speci�ične.

Naime, ljudi mogu pomoći sadnjom cvijeća u svojim dvorištima i vrtovima i smanjiti košnju. S druge strane, tu su i poljoprivredne površine na kojima se koriste pesticidi. Osim toga, primjenom intenzivne poljoprivrede nestaju šumarci i grmlje koje se prije često vidjelo uz poljoprivredne površine. Laički rečeno, nema više velikih međa. EU pokušava sad tu pustoš riješiti subvencioniranjem tzv. cvjetnih traka. Riječ je o oko 30 % površine od one ukupne koju poljoprivrednik posjeduje. Općenito je veliki problem oduzimanje prirodnih resursa koji se prilagođavaju čovjeku. Dakle, veliki je antropološki utjecaj koji je vidljiv u izgradnji autoputova, urbanizaciji…

Neizravna dobit jedne pčelinje zajednice je 1200 eura

Pčela se, kao što smo već rekli, obično povezuje s medom i njeno postojanje pravda se kroz proizvedenu količinu tog slatkog “nektara”. Međutim pčela je puno su više od toga.

- Uvijek se spominje da je njihova neizravna korist od oprašivanja 20 do 40 puta veća od one koju pčelari ostvaruju proizvodnjom meda i ostalih pčelinjih proizvoda, naglašava prof. Bubalo. Ispada, dodaje, da jedna trećina ukupne ljudske

hrane dolazi, izravno ili neizravno od biljaka koje su oprašile pčele. Procjenjuje se da u EU-u egzistira oko 17,2 milijuna pčelinjih zajednica pa shodno tome vrijednost njihova rada na oprašivanju iznosi oko 22 milijarde eura.

- Iz toga ispada da je ekonomski doprinos jedne pčelinje zajednice oko 1200 eura, ističe naš sugovornik. Naravno, to je neizravna dobit od oprašivanja i održavanja bioraznolikosti.

Slamnata skulptura pčele u Perivoju Zrinski

Dragan Bubalo, Agronomski fakultet Zagreb

BIOINSTITUT

Vreće nasađene s micelijima

odmah su planule

Presadnice povrća, prije svega paradajza, paprike i krastavaca nikako da nestanu iz ponude kako na čakovečkom sajmu, tako i placu. Drugim riječima, potražnja za njima traje i dalje. I dok neki tek presađuju, poljoprivredni proizvođači, odnosno vlasnici OPG-a, punom parom vade svoj mladi krumpir koji se već može nabaviti i po euro i pol. Vade i mrkvu te mladi luk.

Klupe stenju i pod hrpama graška koji se nudio po 4 eura u mahuni, a tko se nije želio zamarati čišćenjem morao je izdvojiti 10 eura za kilogram.

Uz grašak, bere se i mahuna koja se nudila po 10 eura, pa krastavci, tikvice, sve domaće.

A na svoje su napokon došli i ljubitelji voća. Naime, stiglo je prvo bobičasto voće,

izuzmemo li jagode koje se nude već jedno vrijeme. Istina, maline, ribiz i borovnice tek su počele sazrijevati pa im je i cijena poprilično visoka. Drugim riječima, mjerica od 250 grama cijenila se 2 eura.

CIJENE PLAC

Mladi grašak (kg): 4 €

Mahune (kg): 10 €

Mladi krumpir (kg): 2 €

Mlado zelje (kg): 2 €

Tikvice (kg): 3 €

Paprika (kg): 5 €

Rajčica (kg): 5 €

Krastavci (kg): 4 €

Marelice (kg): 6 €

Lubenica (kg): 3 €

Bobičasto voće (mjerica): 2 €

Lijepo je prošetati i pokraj klupa s cvijećem, posebno onim rezanim. S druge strane, na placu su pažnju privlačile vreće nasađene micelijima šampinjona koje su se nudile po 25 eura. (vv)

CIJENE SAJAM

Mladi grašak (kg): 4 €

Kukuruz (kg): 0,3 €

Mladi krumpir (kg): 2,5 €

Šparoge (vezica): 4 €

Grah (kg): 10 €

Paprika (kg): 5 €

Rajčica (kg): 5 €

Krastavci (kg): 3 €

Salata (kg): 2 €

Ječam (kg): 0,4 €

Vreće s micelijem (vreća): 25 €

Mikroalge kao funkcionalna hrana

Piše: Ljubica Kugelman, dr. med.

vet.

Mikroalge pripadaju grupi jednostaničnih mikroskopskih organizama za koje je karakteristično da mogu rasti u slatkoj i slanoj vodi. Mikroalge imaju sposobnost apsorpcije sunčeve svjetlosti i pretvaranja ugljičnog dioksida (CO2) i vode (H2O) u kisik (O2) i organske tvari (C6H12O6), glukoza, putem procesa fotosinteze. Ključna prednost mikroalgi, u odnosu na druge mikroorganizme je njihov brzi rast. Vrlo su e�ikasne u iskorištavanju dostupnih hranjivih tvari što im omogućava brzu proizvodnju velike količine biomase u kratkom periodu. One su vrijedan izvor biološki aktivnih spojeva i izvor različitih visokovrijednih proizvoda, koji imaju potencijalnu primjenu u raznim industrijama (farmaceutska i kozmetička, proizvodnja biogoriva). Zbog velikog udjela proteina omega-3 i omega-6 masnih kiselina te antioksidansa, mikroalge također mogu poslužiti kao sirovina za proizvodnju hrane. Iskorištavanje mikroalgi kao resursa za prehranu ljudi i životinja predstavlja priliku za unapređenje proizvodnje ključnih prehrambenih proizvoda na ekološki održiv način. Chlorella sp. I Spirulina sp. predstavljaju ključne mikroalge koje su temelj brojnih znanstvenih istraživanja, a ekstrakti iz njih već su dostupni na tržištu. Oba roda mikroalgi ističu se visokim sadržajem proteina, vitamina, pigmenata, masnih kiselina i sterola, što ih čini iznimno privlačnim za proizvodnju hrane. Mikroalge su prepoznate po svojoj sposobnosti sinteze dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina (omega-3 i omega-6). Ove masne kiseline imaju ključnu ulogu u prehrambenoj industriji i predstavljaju značajan izvor hranjivih tvari za ljudsku prehranu. Nadalje mikroalge sadrže fenolne spojeve koji su poznati po svojim antioksidativnim svojstvima i mogu se koristiti kao dodaci prehrani. Mikroalge sadrže i hlapljive spojeve, kao npr. esteri i terpeni koji imaju važnu ulogu u oblikovanju njihove speci�ične arome i okusa. Ovi spojevi doprinose senzornim karakteristikama mikroalgi i često su odgovorni za njihov prepoznatljiv miris, te zbog

toga pokazuju potencijalnu primjenu u prehrambenoj industriji zbog svoje aromatičnosti i mogućih pozitivnih učinaka na okus i miris prehrambenih proizvoda.

Mikroalge pružaju značajne količine esencijalnih aminokiselina koje su ključne za izgradnju i održavanje tijela. Osim toga, mikroalge su izvanredan izvor različitih skupina vitamina, uključujući vitamine A, C, E I B. Mikroalga C. vulgaris pokazuje raznolike biološke aktivnosti, uključujući antioksidativno djelovanje, antibakterijska svojstva, antidijabetičko djelovanje,antihipertenzivno djelovanje, antihiperlipidemičko djelovanje te čak antitumorske aktivnosti kod ljudi i drugih sisavaca. Pigmenti prisutni u mikroalgama dobivaju sve veći značaj u funkcionalnoj prehrani. Osim što proizvodima pružaju boju i estetsku privlačnost, pigmenti mikroalgi obogaćuju njihove funkcionalne karakteristike i nutritivnu vrijednost.

Uzgoj algi odvija se u barbotirajućim (barbotinski – miješanje, rasprskavanje) fotobioreaktorskim kolonama u kojima je lakše kontrolirati optimalne bioprocesne parametre koji osiguravaju visoke prinose biomase mikroalgi. Uzgoj mikroalgi u gustim kulturama suočava se s izazovima kao što je ograničenje prodiranja svjetlosti, što može negativno utjecati na brzinu fotosinteze i prinos biomase.

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Dodatno, svjetlost može potaknuti rast neželjenih �itoplanktona i cijanobakterija u otvorenim bazenima. Svaka vrsta mikroalge zahtjeva speci�ične uvjete uzgoja kako bi se postigao optimalan kemijski sastav. Posebno je važno odabrati odgovarajuću temperaturu sušenja, iako lio�ilizacija daje visoku aktivnost može biti skupa i energetski zahtjevna te se stoga traže alternativni načini sušenja. Mikroalge pokazuju i visok potencijal za primjenu u tretiranju različitih bolesti jer su ekstrakti mikroalgi pokazali visok terapijski potencijal u računalnim simulacijama za različite bolesti. Izvor: Maja Galić Perečinec, mag. ing. bioproc., Laboratorij za biotehnologiju u akvakulturi, Institut Ruđer Bošković

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Klupa Jasmine Groman iz Novog Sela Rok puna je mladog povrća

Vreće za uzgoj gljiva nudio je vlasnik OPG-a Katalenić iz okolice Varaždinskih Toplica

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Zašto se ne cijene poljoprivrednici i hrana koju uzgajaju?

edavno sam ostala bez riječi na raspravu na FB-u u jednom lokalnom oglasniku. Stavili su ljudi da prodaju trešnje, pola kile za 3 eura, a ispod sve redom bezobrazni komentari kako je to skupo, nek si sami jedu za tu cijenu, što si oni misle s tom cijenom kad im je to eto sam tak izraslo na drvetu i sad bi to skupo naplatili… A cijena je inače sasvim korektna, tržišna, naime istovremeno u katalogu u Kauflandu bila je trešnja po 2,80 za tu istu količinu, no to tko zna iz kojeg dijela svijeta. Isto tako još jedan oglas, s krumpirom i domaćim jajima, gdje je cijena isto tako bila jednaka kao i na sajmu (čak i manja) – a komentari su bili toliko odvratni da su neki u oglasu pisali i psovke. Osim onog standardnog pitanja: što je nekim ljudima da si dozvoljavaju biti toliko odvratni i vrijeđati druge na društvenim mrežama, pitam se zašto se uvijek hrana smatra preskupom i zašto se vrijeđa i omalovažava ljude koji ju proizvode? Zašto danas imamo situaciju da cijene i dalje divljaju i da nam se i dalje dižu – negdje čak i preko 30 %, dakle ljudi dižu cijene svojih usluga i cijene svoj rad, ali zašto istovremeno očekuju da poljoprivrednici svoje cijene spuštaju i da im hrana bude badava?

Kakvo smo to društvo postali gdje ljudi visoko cijene svoj rad, žele čim veću plaću, koji dobro naplate svoje usluge, a i dalje ne cijene one koji su temelj i koji uzgajaju hranu? Pa se gleda kako čim više uštediti na hrani, dok se istovremeno ne štedi na nekim drugim uslugama, na odjeći, mobitelima i sl., i to sve što je puno veća stavka od cijene hrane?

Da bi došlo do nekog ploda, potrebna su velika ulaganja na početku i potrebno je puno rada. Da bi nabrali trešnje prvo treba kupiti zemlju, pripremiti ju za sadnju, kupiti sadni materijal, posaditi, štititi od divljači, voluharica i miševa, imati svake godine na početku gubitke od toga, zatim čekati i raditi bez prihoda nekoliko godina, kositi (za što isto trebate kupiti opremu), održavati voćke i raditi u voćnjaku nekoliko godina prije nego počne nekakav urod koji možete konačno oprihodovati, naravno, ako imate sreće da vas ne pogodi mraz, tuča, oluja, nametnici koji uništavaju cijele nasade (marmorirana stjenica i sl.) i onda vas na kraju ucjenjuju, vrijeđaju i omalovažavaju kad želite prodati taj proizvod. I uvijek radite za puno manju satnicu od većine koji vas omalovažavaju pokušavajući vam spustiti cijenu proizvoda. I još vas k tome smatraju “seljakom”. Kad gledam iz ove perspektive – sasvim razumijem sve ljude koji su prodali svoju zemlju i otišli raditi na bilo kakve poslove u inozemstvo, samo da se maknu od ovakvog ponižavanja.

S druge strane, volim zemlju i volim rad na njoj pa nisam jedna od tih da bih sve ostavila i otišla, no činjenica ostaje da je zaista izazovno živjeti od uzgoja i prodaje voća i povrća i ne znam bih li se mogla samo time baviti, odnosno bih li mogla od toga preživjeti. Što želim reći? Da svi trebamo osvijestiti da plodovi ne padaju s neba i da poljoprivrednici itekako moraju uložiti i trud i novac da bi nešto proizveli. Tu ne govorim o velikim industrijaliziranim konvencionalnim poljoprivrednim pogonima, nego o našim malim, lokalnim poljo-

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

privrednicima. Umjesto da ih se vrijeđa i ponižava, zaslužuju da se ljudi upoznaju s njihovim radom i da pošteno plate ono što proizvode. Hranu moramo jesti svaki dan i to je zaista jedina stvar bez koje nitko ne može, stoga birajmo onda lokalno, sezonsko i organsko. Osvijestimo otkud hrana dolazi i koliko je potrebno da bi se ona uzgojila, nađite poljoprivrednike koji to rade na dobar način i podržite ih kupovinom i plaćanjem fer cijene od njih. Jer alternativa je da prije ili kasnije zaista svi ti mali poljoprivrednici napuste selo i sve preuzmu industrijalizirani sustavi.

Svaki dan glasamo svojim novcem i kupovinom hrane kreiramo svijet u kojem živimo – jer onaj kome svoj novac dajemo, njegov rad podržavamo. Pa počnimo cijeniti tu hranu koja nam je osnova za preživljavanje.

A ako mislite da je uzgojiti hranu samo tako i da je to za one koji nisu imali druge opcije u životu nego biti poljoprivrednik – prvo probajte, pa ćete onda vidjeti što znači uzgajati hranu i kakvi su to izazovi. Čini se da većinom samo oni koji uzgajaju hranu znaju istu i cijeniti.

Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12 Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG

ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA

MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr  komercijala2@medjimurje-plin.hr

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Veselo društvo nakon obavljenog teškog posla, potepanja ŽENE SE Nikolina Horvat i Kristijan Vrtarić

Snoboki v Podturnu dobro su potepli

Prema starom dobrom međimurskom običaju, prilikom dogovaranja vjenčanja, tzv. snoboka, oko kuće mladenke i mladoženje na simboličan se način “poteplje” slama, komadići platna, zemlje, šljunka i slično, sve prema idejama i kreativnosti onih koji “potepljeju”.

Na taj se način u našem Međimurju oduvijek javnost obavještava da će se u ovoj kući uskoro održati svatovi. Ovaj lijepi običaj rado se njeguje i prenosi s generacije na generaciju te se uspio održati do danas.

U subotu, 25. svibnja 2024. godine, u II. Zaloki u Podturnu u večernjim je satima također bilo veselo. Budućoj mladenki Nikolini Horvat iz

OBRTNICI u srcu grada

Podturna došli su “v snoboke” mladenac Kristijan Vrtarić iz Miklavca sa svojom obitelji i prijateljima. Obitelj, prijatelji i rodbina potrudili su se dati posla budućim mladencima čije je vjenčanje zakazano za kraj godine. Dobro se jelo i pilo i zabavljalo uz glazbu, a domaćinima je ostao velik posao čišćenja koji su s veseljem obavili, jer ovo je lijepa prigoda za slavlje. Sloga i dogovaranje, kao i podjela poslova oko čišćenja, pokazala je da će se i u braku novi mladenci odlično slagati. Čestitamo budućim mladencima, a oni se od srca zahvaljuju rodbini i prijateljima na pripremi ovog lijepog druženja.

(Aleksandra Sklepić)

Žele oživjeti zamrli centar Čakovca

Obrtnička komora Međimurske županije je u subotu 25. svibnja u centru Čakovca po prvi put organizirala manifestaciju Obrtnici u srcu grada.

Manifestacijom Obrtnici u srcu grada, Obrtnička komora Međimurske županije želi dati doprinos u oživljavanju centra grada Čakovca.Na manifestaciji Obrtnici u srcu grada sudjelovali su Obrt “Lončar” iz Zasadbrega, Kozmetički salon “Kristina“ iz Čakovca, Zlatarska radionica “A&L“ iz Čakovca, ARTem iz Donjeg Hrašćana i “Arya“ obrt za usluge iz Šenkovca.Nakon uspješno završene manifestacije #Strukovizija: Sajam strukovnih vještina, Obrtnička komora Međimurske županije je povodom obilježavanja

Lovro Pergar, vlasnik obrta “Lončar” iz Zasadbrega, prikazao je izradu grnčarije na lončarskom kolu

trideset godina rada po prvi put organizirala manifestaciju Obrtnici u srcu grada. Prostor ispred popularne Scheierice u Čakovcu bio je ispunjen odličnom atmosferom koju su oblikovali obrtnici prikazom svojih vještina, popraćeni pjesmom i plesom te besplatnim pivom i pecivom za građane. Uz prikaz

oblikovanja gline na lončarskom kolu, posjetitelji su mogli dobiti besplatnu masažu, dnevni make-up, a prikazane su i tehnike izrade zlatnog nakita i betonska galanterija.

Predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Dražen Novak istaknuo je da su se i obrtnici željeli uključiti u oživljavanju središta grada

i tako skrenuti pozornost na sebe i svoje djelatnosti, ali i ujedno biti podrška ostalim gradskim manifestacijama u kojima su vrlo često i aktivni sudionici.

Podupiratelji manifestacije su Udruženje obrtnika Međimurske županije i Udruženje ugostitelja Međimurja. (BMO)

UČITELJICE OŠ Strahoninec na Erasmusu na Kanarskim otocima

Podučavale programirati učenike na Kanarima

U sklopu Erasmus+ projekta u razdoblju od 14. do 18. travnja 2024. godine učiteljica engleskog jezika Tea Horvatić te učiteljice informatike Vesna Mikulić i Rozmari Vinković iz Osnovne škole Strahoninec sudjelovale su u promatranju rada i podučavanju učenika u osnovnoj školi CEIP Elvira Vaquero u mjestu Valsequillo na otoku Gran Canaria.

Tijekom boravka učiteljice su predstavile Hrvatsku, naš obrazovni sustav i Osnovnu školu Strahoninec te podučavale učenike osnovama programiranja na engleskom jeziku kori-

steći Micro:bit i programski jezik Scratch. Također su sudjelovale na stručnoj edukaciji za učitelje o igri�ikaciji (gami�ication). Prilikom promatranja rada, učiteljice su svoju pozornost usmjerile na nove metode podučavanja, proučavanje obrazovnog sustava zemlje domaćina te razumijevanju sličnosti i razlika u odnosu na našu zemlju. Osim školskih aktivnosti u svoje slobodno vrijeme učiteljice su imale priliku razgledati prirodne ljepote i kulturne znamenitosti otoka Lanzarote i Gran Canaria. (BMO)

Budući mladenci Nikolina i Kris�jan

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1497

Učiteljice iz Strahoninca na Kanarima u trenucima odmora

TRGOVINA KRK, Orehovica

Što manje politike,

U ovotjednom obilasku prodajnih mjesta naših novina, zaustavili smo se u Orehovici i tamošnjoj trgovini. Sreli smo čak četiri djelatnice koje su se itekako obradovale i poklonu, našoj prepoznatljivoj crvenoj platnenoj vrećici, ali i fotogra�iranju. Dame, Julija Horvat

Mešanović, Sara Baksa i Dijana Horvat iz Orehovice te Stella Ovčar iz Male Subotice, redom su nam priznale da obavezno čitaju novine čim se nađu u prodaji. Kao i većinu mlađe populacije, najmanje ih zanima politika. Štoviše, složno su rekle: - Što manje politike, to bolje!

to bolje

No, zato čitaju sve ostalo, a to znači recepte koje ujedno vole isprobavati, čitaju horoskop te zanimljivosti iz svijeta kulture. Rekle su da njihov kolega, koji je trenutno na godišnjem, lista pak samo sportske stranice. Naravno, rado prate i vijesti iz svog kraja.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Briljanta i naših novina

Ivka Gattin iz Čakovca sretna dobitnica

vrijednih naočala 109.

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Ivka Gattin iz Čakovca. Dobitnicu

kola

ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Prvi kupon 110. kola Novo, 110. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom,

Ime i prezime:

Adresa:

www.mnovine.hr

040 323 601

Ivana (32) i Petar (40) Ružić iz Male Subo�ce dobili su blizance Tonku i Mateja rođene 13. ožujka. Tonka je svega jednu minutu starija od brata Mateja. Ona se rodila u 14:20, a on u 14:21 sat.

Ovaj tjedan imali smo sreću dva puta snimi� blizance. Ma�ja (39) i Ana (31) Trupković iz Mihovljana dobili su blizance Roka i Unu, rođene 11. listopada 2023. godine. Imaju i petogodišnjeg sina kojemu je ime Ivano.

koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 14. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. lipnja. Sretnog dobitnika 110. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. lipnja. (mk)

Broj telefona: Sakupljene kupone donije

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Julija Horvat Mešanović, Sara Baksa, Dijana Horvat i Stella Ovčar sa svojim poklonom

Dora

Hren i Karlo Košir najmaturanti su Međimurja

Proteklog petka 24. svibnja maturanti su diljem Međimurske županije održali posljednje slavlje svojeg srednjoškolskog obrazovanja, obilježavajući kraj jednog važnog životnog poglavlja. U sklopu proslave, objavljeni su i rezultati

izbora za najmaturanticu, najmaturanta i najoriginalniji razred.

Titulu najmaturantice ponijela je Dora Hren, učenica 3. razreda CKV-a Gospodarske škole Čakovec, dok je najmaturantom proglašen Karlo Košir, učenik 3. AD

razreda Ekonomske i trgovačke škole Čakovec. Za najoriginalniji razred proglašen je 4. C Graditeljske škole Čakovec. Ovaj razred se istaknuo svojim jedinstvenim i nikad viđenim kostimima leptira te sjajnim pristupom. (rd; Foto: Zlatko Vrzan)

VIKEND VODIČ

petak,

31. svibnja

8:00

Fes�val jagoda i pjenušca centar Čakovca

10:30

Pet osje�la u Perivoju Zrinski

Perivoj Zrinski

17:00

Održavanje vježbe civilne zaš�te

skela Fusek

20:00

Maja Šuput

NK Donji Koncovčak

21:00 Gibonni centar Čakovca

subota,

1. lipnja

8:00

Fes�val jagoda i pjenušca centar Čakovca

11:00

Županijsko natjecanje podmlatka i mladeži Međimurske županije

NK Borac Turčišće

11:00

Cicek i Micek, predstava za djecu

Perivoj Zrinski

19:00

Otvorenje Dana lipe izložbom

“Da se ne zaboravi”, dramske predstave Dom kulture

Gornji Mihaljevec

19:00

Tulum 30-godišnjaka Trg Republike, Čakovec

nedjelja,

2. lipnja

9:00

Biciklijada stazama Općine

Gornji Mihaljevec Park Mlados�

19:00

Ši, ši, šišine, pune skute prašine

Centar za kulturu Čakovec

Legenda hrvatske glazbene scene Zlatan StipišićGibonni dolazi u Čakovec

Šaran na rašljama, Opća opasnost i besplatna vožnja vlakićem najave

20. po redu Dani šibe i ribe ove godine obilježavat se u subotu i nedjelju, 1. i 2. lipnja 2024. godine, na prostoru kod OŠ Jože Horvata Kotoriba u Ulici Ignaca Svetomartinskog.

Subotnji program počinje radionicama u organizaciji Osnovne škole Jože Horvata Kotoriba od 10 sati u suradnji s udrugama, a radionice su namijenjene djeci školskog uzrasta. Od 14 sati počinje druženje kotoripskih udruga koje će pripremati ukusna jela od ribe. U 15 sati počinje besplatna predstava za svu djecu “Od puteljka pa do vode – praščićeve lude zgode” sa žonglerom, balonima i dječjim tetovažama. U subotu u 19 sati počinje glazbeni program nastupom grupe Oaza kao uvertira u koncert večeri koji će održati grupa Opća Opasnost. Nakon nastupa zabavu pod šatorom nastavlja grupa Oaza.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM

Dobitnik knjige Ustaški teror objavljene u prošlom broju je Marina Šemovčan iz Zaboka. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1498

Grupa

a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Činim pravu stvar, idem na koncert

Povodom Dana grada Čakovca ovog nas petka, 31. svibnja, od 21 sat u centru Grada očekuje prava glazbena zabava uz legendu hrvatske glazbene scene Gibonnija. Baš kako je i red, subota je pravi dan za najbolji provod u tjednu. Za zabavu će se pobrinuti jedan od naših najpoznatijih pjevača Zlatan Stipišić Gibonni. Vjerujemo kako su njegove pjesme obilježile vaše živote, proslave, rođendane i vjenčanja, a sada ih imate prilike čuti uživo na glavnom čakovečkom trgu. Na koncert povedite dobro društvo i udobne cipele te uživajte do kasnih noćnih sati. Zapjevajte neke od Gibonnijevih najvećih hitova poput Krivo je more, Lažu fotogra�ije, Judi, zviri i beštimje i brojne druge. (pt)

Nedjeljni program započinje jutarnjom Svetom misom u župnoj crkvi. Za sve posjetitelje Općina Kotoriba je osigurala poseban vlak koji iz Varaždina kreće u 13:24, a u Kotoribu stiže u 14:13. (Polasci: Varaždin 13:24, Čakovec 13:36, Čakovec-Buzovec 13:40, Mala Subotica 13:47, Čehovec 13:53, Donji Kraljevec 13:57, Donji Mihaljevec 14:05). Od 14 do 18 sati svoja vrata otvara etno zbirka na starom farofu u organizaciji Društva žena dok će u holu Osnovne škole Jože Horvata od 14 do 19 sati biti postavljena izložba fotogra�ija na temu “Sto godina košaraštva u Kotoribi”.

Općina Kotoriba prijavila je “Umijeće i vještinu pletenja upotrebnih predmeta i suvenira od vrbove šibe” za upis nematerijalnog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH, pa ćemo i ove godine na poseban način

- GRUPA AUTORA: BABIČINI KOLAČI 6.

Kratki sadržaj:

M „Babičini kolači” natjecanje je zagorskih baka u pripremi slastica prema receptima što su ih naslijedile od svojih majki, baka i prabaka.

Za pobjedničku lentu natječu se babice koje dolaze iz svih dijelova županije, a osvaja je ona čiji kolač dobije najviše bodova za autohtonost recepture i sastojaka, za okus, za domišljatost u prezentaciji.

Svake godine, nakon manifestacije i natjecanja izdaje se knjiga svih recepata kolača natjecateljica.

Pozivamo i vas da se okušate u pripremi tradicionalnih delicija!

I ove godine

prezentirati umijeće koje je obilježilo značajan dio povijesti Kotoribe kroz “Kotoripsko korpaško selo”. U njemu će se od 14:00 prikazivati nekadašnji način izrade košara, od pripreme materijala do �inalnog proizvoda od vrbove šibe. Svi zainteresirani posjetitelji moći će se aktivno uključiti u prikazane procese od pripreme materijala do izrade košare.

U 15:00 ispod šatora svoj su program pripremile Mažoretkinje Kotoribe, KUD Kotoriba i �inalistica Supertalenta 2023. Kiara Cenko iz Kotoribe. Za kraj nedjeljnog programa nastupa poznati hrvatski tamburaški sastav Gazde. Oba dana manifestacije najmlađi će moći uživati u zabavnom parku u blizini šatora, a za djecu će u nedjelju

posebna atrakcija biti i lov ribe u bazenu. Povodom dvadesete godišnjice Dana šibe i ribe vozit će turistički vlakić kojim će posjetitelji moći razgledati Kotoribu i sve njezine ljepote i znamenitosti. Uz bogatu gastronomsku ponudu u subotu i nedjelju, posjetitelji će moći kušati i poznati specijalitet –šaran na rašljama. (rd)

POKLANJA KNJIGU

autora: Babičini kolači 6.

DANI GRADA Čakovca uz Gibonnija

20. DANI ŠIBE I RIBE u Kotoribi

očekuju vas riblje delicije

LJETO UZ MURU na šetnici u Murskom Središću

Toliko zabave da neće poželjeti otići na more

- Dolaze: Ringišpil –Tribute band Balašević, Privatt Band, 4 Tenora, Savršeni marginalci ex. Hladno pivo, Lidija Bačić i Vlado Kalember

Za dva tjedna počinje niz događanja na Ljetu uz Muru u Murskom Središću. Program se sastoji od koncerata, sportskih događanja i druženja uz domaću gastronomiju. Ljubitelji glazbe moći će uživati u šest koncerata na otvorenom na šetnici uz Muru.

ber. A priprema se i promenadni nastup mažoretkinja i puhačkih orkestara. I ovo ljeto održat će se zabavna igra Murska alka, sportski turniri, Wine fest, Sajam domaćih proizvoda i puno dobre zabave na Zalešću uz jela iz kotlića uz svirku tamburaša. A novost ovogodišnjeg Ljeta uz Muru su i prijenosi nogometnog prvenstva na velikom ekranu na otvorenom uz Sokolski dom. (BMO)

Poštovani mještani pozivamo Vas da se pridružite na DANIMA OPĆINE PODTUREN!

30.05.2024.

7:00 - 13:00 OPĆINSKI RIBIČKI KUP

- RIBNJAK NOVAKOVEC (organizator Srd Ostriž Novakovec)

10:00 TIJELOVSKA MISA

S PROCESIJOM - Podturen

16:00 SVEČANA SJEDNICA OV OPĆINE PODTUREN – Dom Podturen

31.05.2024.

18:00 PREDSTAVA ZA NAJMLAĐE (ali i one koji se tako osjećaju)

Dolaze: Ringišpil – Tribute band Balašević, Privatt Band, 4 Tenora, Savršeni marginalci ex. Hladno pivo, Lidija Bačić i Vlado Kalem-

Lidija Bačić još jednom će napraviti nezaboravnu feštu

Izbor iz programa Ljeta uz Muru 2024.

• 14. 6. 2024. - petak - Šetnica svete Barbare

- 23:00 Ringišpil - Tribute band Balašević

• 15. 6. - subota

- Šetnica sv. Barbare

- 21:00 - Priva� Band

• 16. 6. - nedjelja - Šetnica sv. Barbare

- 17:00 - Promenadni koncert

• 21. 6. - petak

- Šetnica sv. Barbare

- 18:00 - 22:00 - Wine fest

- 21:30 - Koncert

4 tenora

• 22.06. - subota - Šetnica sv. Barbare

- 18:00 - 22:00 sa� Wine fest

- 21:30 - Koncert

- Savršeni marginalci ex. Hladno pivo

• 28. 6. 2024. - petak

- Šetnica sv. Barbare

- 17:00 - 19:00 - Ljetni fes�val mašte

- 18:00 - 22:00 - Wine fest

- 19:00 - predstava “Globina“ - CZK Rudar

- 21:30 - Lidija Bačić

• 29. 6. - subota

- 17:00 - Sajam domaćih proizvoda

- 17:00 - Murska alka - zabavno ekipno natjecanje u org. rudarskog zbora Mursko Središće

- 18:00 - 22:00 - Wine fest -21:30 Koncert - Vlado Kalember

• 6. 7. - subota - Izle�šte Fusek

- 9:00 - turnir u košarci - 3 na 3

• 7. 7. - nedjelja - ŠRC Zalešće

- 12:00 - Gradski kotlić

- tradicionalno kuhanje jela (pojedinac ili ekipno)

• 13. 7. - subota i 14. 7. 2024. - nedjelja - Štrukovec

- obilježavanje 50 godina NK-a Hajduk Štrukovec

– MAĐIONIČAR Magic Leon –Društveni dom Podturen (BESPLATAN ULAZ)

01.06.2024.

12:00 - 17:00 - 1. TURENSKI KOTLIĆ - (Nogometno igralište Podturenorganizacija NK PODTUREN)

PRIJAVE MJEŠTANA - UDRUGA na sljedećem linku: h�ps://forms.gle/ozc8XXL3H2LRJ4fr8 (zabava uz grupu A)

OD 14:00 - SPORTSKE IGRE I DRUŽENJE UDRUGA i MJEŠTANA - organizacija Udruga umirovljenika

02.06.2024.

OD 15:00 - KU(KU)RUZIJADA (tradicija kukuruza kroz kulinarsko natjecanje) - DRUŠTVENI DOM SIVICA (organizacija Udruga žena Sivica)

FOLKLORNI ANSAMBL u Čakovcu

Stiže tradicija stara 76 godina

Folklorni ansambl SKUD-a “Ivan Goran Kovačić“ iz Zagreba održat će cjelovečernji plesni koncert pod nazivom Ši, ši, šišine, pune skute prašine u Centru za kulturu Čakovec i to 2. lipnja s početkom u 19 sati. Goranovci na pozor-

nicu donose prepoznatljive koreogra�ije sa svojeg repertoara, dobro poznate folklornoj publici i ljubiteljima folklora. Ovim programom bit će prikazani i izvedeni plesovi, pjesme i tamburaški brojevi iz svih krajeva i zona Lijepe Naše i to pre-

poznatljivih koreogra�ija iz Slavonije, Moslavine, Vrlike, Livna, Krka, Zeline, Podravine i Međimurja. Ulaz na ovaj događaj je slobodan, a ulaznice se mogu podići na blagajni Centra za kulturu Čakovec. (pt)

Gulašijada začinjena sportskim i kulturnim događajima

Lipanj i početak srpnja u Gornjem Mihaljevcu obilježit će bogati program manifestacije Dani lipe. Održat će se od 6. lipnja do 7. srpnja 2024. u Parku Mladosti, a očekuje vas niz kulturnih, sportskih i zabavnih događanja za sve uzraste.

Manifestaciju će u subotu 1. lipnja u 19 sati otvoriti izložba "Da se ne zaboravi" i dramska predstava u Dvorani Doma kulture Gornji Mihaljevec. Već sljedećeg dana, u nedjelju 2. lipnja u 9 sati,

održat će se biciklijada stazama Općine Gornji Mihaljevec s početkom u Parku Mladosti. Za ljubitelje adrenalina, u subotu 8. lipnja u 15 sati pripremljena je manifestacija "Postani vatrogasac na jedan dan" u Parku Mladosti, a dramska sekcija Udruge Luna izvest će predstavu "Bajka o ribaru i ribici".

U nedjelju, 9. lipnja, u 10 sati u Lovačkom domu Šljuka Gornji Mihaljevec bit će održana tradicionalna Gulašijada, a u subotu, 15.

srijeda, 5. lipnja

19:00

Izložba Mateje Rusak Muzej Croata insulanus grada Preloga

6. do 9. lipnja

11:00

Murski patuljci Centar za kulturu Rudar 8. lipnja 10:00

Cujzeki i kokoši, ali međimurski! Mesap Nedelišće 17:00

Međimurska popevka SGC Aton

20:00

Koncert Zlatka Pejakovića NK Budućnost Podbrest nedjelja, 9. lipnja 10:00

Gulašijada Lovački dom Gornji Mihaljevec

13. lipnja

19:00

"Zajedno pro�v raka pjesmom, plesom i modnom revijom" Centar za kulturu Čakovec

15. lipnja

20:00

Priva� bend Šetnica svete Barbare Mursko Središće 16. lipnja

Promenadni koncert Šetnica svete Barbare Mursko Središće

21. lipnja 18:00 Wine fest Šetnica svete

Barbare Mursko Središće 21:30 4 Tenora Šetnica svete Barbare Mursko Središće

22. lipnja 21:30

lipnja, u 18 sati u Parku Mladosti navijači će moći zajedno pratiti nogometnu utakmicu Hrvatska – Španjolska u okviru Euro 2024.

Sportski duh bit će prisutan i u nedjelju 16. lipnja u 10 sati kada će se u Dvorani Doma kulture Gornjem Mihaljevcu održati turnir u stolnom tenisu, a manifestaciju će zaključiti šahovski turnir "Dani lipe" u nedjelju, 7. srpnja, u 10 sati u Parku Mladosti. (sh)

Savršeni marginalci ex. Hladno pivo Šetnica svete Barbare Mursko Središće 6. srpnja 18:30 Koncert u Zmajevom vrtu

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

DANI LIPE u Gornjem Mihaljevcu

COOLIJADA 2024.

Dora Hren i Karlo najmaturanti su

Za najoriginalniji razred proglašen je 4. C Graditeljske škole Čakovec, a ovaj razred se istaknuo svojim jedinstvenim pristupom i kreativnošću

Piše: Roberto Dežđek Foto: Zlatko Vrzan

Još jedna generacija međimurskih maturanata simbolično je obilježila kraj srednjoškolskog obrazovanja tradicionalnim mimohodom kroz središte Čakovca. Njih

959, s razrednicima, proteklog je petka, 24. svibnja 2024., krenulo od Ekonomske škole u Čakovcu prema Sportsko-rekreacijskom centru Mladost, gdje je održana velika proslava s proglašenjem najmaturanata i najboljeg razreda

Tradicija koja traje 20 godina

Domaćin ovogodišnje Coolijade bila je Graditeljska škola Čakovec, a kao i proteklih 20 godina, u organizaciju su uz sve škole bili uključeni Policijska uprava međimurska, Grad Čakovec, međimurske općine i gradovi te Međimurska županija. Ova svečanost predstavlja vrhunac srednjoškolskog života za mnoge učenike i prilika je za zajedničku proslavu njihovih uspjeha. Proslavi su prisustvovali i roditelji, prijatelji te mnogi drugi koji su došli podržati i čestitati maturantima.

Titulu najmaturantice ponijela je Dora Hren, učenica 3. razreda CKV-a Gospodarske škole Čakovec, koja je osvojila 1852 glasa.

- Dora je oduvijek željela biti pomoćna trgovka u tr-

govini, no s obzirom na to da tog zanimanja nema u našoj županiji, na nagovor svoje tete upisala je smjer pomoćne cvjećarke. Uz puno truda i odricanja nedavno je uspješno završila svoje srednjoškolsko obrazovanje. U tome su joj puno pomogli asistenti, razrednice te cijela okolina u Gospodarskoj školi Čakovec koja će joj ostati u jako lijepom sjećanju. Bila je jako iznenađena i sretna kada je proglašena najmaturanticom, a sada joj slijedi zasluženi odmor. Ne predugi jer Dora ne voli odmor i pasivnost, već želi stalno biti aktivna. U slobodno vrijeme trenira i karate, a nadam se da će joj se ostvariti želja da postane pomoćna trgovka, rekla nam je Dorina majka Zlatica.

Najmaturantom je proglašen Karlo Košir, učenik 3. AD razreda Ekonomske i trgovačke škole Čakovec s osvojenih impresivnih 4349 glasova.

- Za Karla je završetak srednje škole predstavljao itekakav izazov. S obzirom na to da je dijete sa sindromom Down, srednju školu je pohađao po prilagođenom

programu, a svakodnevno je u nastavi imao asistenticu koja mu je puno pomagala. Nikad se nije predavao i evo uspio je završiti srednju školu, a kao šlag na torti došla je i ova nagrada za najmaturanta. Karlo je stvarno presretan, mi smo jako ponosni na njega, a sada mu slijedi odmor nakon kojeg

Iako umorni, maturanti su i posljednji dan bili nasmijani

Širok osmijeh i pletenice sjajna su kombinacija

Karlo Košir su Međimurja

će krenuti u potragu za poslom, rekla nam je Karlova majka Nataša.

Coolijada je prošla u veselom tonu Za najoriginalniji razred proglašen je 4. C Graditeljske škole Čakovec. Ovaj razred se istaknuo svojim jedinstve-

Kauboji i kaubojke rado su pozirali

nim pristupom i kreativnošću. Nagrade su najboljima uručili župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnik grada Mursko Središće Dražen Srpak i predstavnik grada Preloga koji su za maturante pripremili vrijedne nagrade. Maturanti su

druženje nastavili na MESAP-u gdje im je pripremljena velika zabava, a 20. Dani maturanata – Coolijada 2024. i ove su godine prošli u veselom tonu te su uz nadzor dužnosnika Policijske uprave međimurske mladi pokazali da se znaju zabavljati čuvajući sebe, svoju okolinu i okoliš.

Najmaturanti u društvu svih zaslužnih za organizaciju Coolijade 2024.

Mašte na odjeći maturanata nije nedostajalo

Kostimi su bili inspirirani raznim serijama

Batman se nikad ne zaboravlja

kultura

DITA

BILIĆ ERIĆ iz Murskog Središća

Dita planira upisati Strukovnu školu umjetnosti i dizajna u Varaždinu, likovni smjer, te se nada da će uspjeti i uz vodstvo profesionalnih stručnjaka oblikovati svoj talent

Piše: Aleksandra Sklepić

Dita Bilić Erić učenica je osmog razreda OŠ Mursko Središće, a likovnog talenta koji u sebi nosi dugo nije bila svjesna. Tek je dolaskom u više razrede otkrila da su slikanje i crtanje usađeni u nju i da može, bez prevelikog napora, naslikati baš sve što poželi. Na nagovor učiteljice likovne kulture Biserke

Hren, odlučila je s nama podijeliti priču o svojoj novootkrivenoj ljubavi – slikanju i crtanju.

- Mama mi je pričala da sam s dvije i pol godine nacrtala prekrasnog zmaja i sve oko sebe začudila time, jer djeca u to vrijeme jedva drže olovku u ruci, ispričala nam je Dita. Ja se toga ne sjećam, ali mama se sjeća. U nižim razredima nisam se previše bavila crtanjem jer mi je bilo ljepše vani, s prijateljima u igri. Tek od šestog razreda, kad smo s mamom doselile iz Varaždina u Mursko Središće,

kad sam bila više doma, dala sam si šansu i otkrila što sve mogu i znam. Dita voli životinje, pa su joj one jedan od najdražih

motiva za slikanje. Labudovi, mačke, ptice, svi su oni inspiracija za Ditina likovna djela. Ima i ljubimca guštera Ziggyja koji također pozira za svoju

KD ŠTOLCER – Tarzan i svinja na posljednjoj večeri

i scena

Crtanje i slikanje me opušta i daje mi osjećaj postignuća

vlasnicu. Osim životinja voli slikati i portrete, a posebno je ponosna na svoj rad, portret poznate kraljice Anne Boleyn, jedne od supruga Henrika VIII. koji je naslikala po uzoru na već postojeće poznato umjetničko djelo. Najradije koristi tempere na platnu, a spretna je i s olovkom kojom crta suvremene motive iz mladenačke kulture. Za zadnji je rođendan na poklon dobila profesionalne uljane bojice pa su one sada na redu čim završi škola i bude više vremena za hobi.

U Vodicama osvojili dvije glumačke nagrade i tri nominacije

Kazališne daske vodičkog Kulturnog centra ponovno su ugostile Festival hrvatskih kazališnih amatera, koji se već desetu godinu zaredom održava dva uzastopna vikenda u svibnju. Ovogodišnji festival, održan od 10. do 12. te od 17. do 19. svibnja, okupio je najbolje amaterske kazališne skupine iz cijele Hrvatske, njih 21.

Posljednjeg dana festivala održana je i svečana dodjela nagrada i zatvaranje 64. Festivala hrvatskih kazališnih amatera, na kojem su, uz tristotinjak drugih kazališnih entuzijasta iz 18 županija, sudjelovali KD “Štolcer” iz Čakovca s pred-

stavom “Tarzan i svinja na posljednjoj večeri“ i Dramska družina KUU-a Seljačka sloga iz Nedelišća s predstavom “Gnjida“ Ive Brešana.

Kristini Štebih i Marku Baksi nagrade za glumačke izvedbe

Marko Baksa za ulogu

Vlade Tarzana osvojio je nagradu za najbolju glavnu mušku ulogu, Kristina Štebih pak je primila nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu za lik Irme. Uz to, predstava “Tarzan i svinja na posljednjoj večeri” bila je nominirana za nagrade za najbolji tekst i najbolju predstavu, dok je Dejan

Dita s nekim od svojih brojnih predivnih likovnih radova

Dita planira upisati Strukovnu školu umjetnosti i dizajna u Varaždinu, likovni smjer, te se nada da će uspjeti i tamo uz vodstvo profesionalnih stručnjaka oblikovati svoj talent. Želja joj je da nastavi njegovati svoju kreativnost, a uz podršku mame koja joj pomaže, kupuje pribor i ohrabruje je, sigurni smo da će uspjeti i napredovati.

- Volim crtati jer mi omogućava da izrazim svoje emocije i kreativnost na slikovni način. Crtanje me opušta i daje mi osjećaj postignuća kad vidim

Buvač bio nominiran za najbolju režiju spomenute predstave.

Dramska družina KUU-a Seljačka sloga iz Nedelišća ovaj put osta-

gotov rad. Također kroz crtanje mogu istraživati nove ideje i razvijati svoje vještine i stil.

Osim što crta i slika, Dita svira i klasičnu gitaru. Slike i glazba same joj, kako kaže, “izađu iz glave”. Obitelj ju također podržava, a za Božić je naslikala portrete svojih bratića i sestrični koje im je poklonila ispod bora.

Ova mlada slikarica, sigurni smo, pred sobom ima sjajnu budućnost, a njeni su radovi vrijedna umjetnička djela koja s radošću predstavljamo našim čitateljima.

Detalj iz predstave s nagrađenom Kristinom Štebih u prvom planu

la je bez nagrade, ali je odličnom predstavom i glumom izmamila veliki pljesak publike i dobro predstavila međimurske kazališne amatere u Vodi-

cama kao drugi predstavnik Međimurske županije na završnici 64. Festivala hrvatskih kazališnih amatera. Osim nagrađenima, čestitke idu i svim ostalim

glumicama i glumcima koji svojom strašću i kreativnošću ove dramske družine čine posebnima i omogućuju im da postižu ovakve rezultate.

U crtanju olovkom Dita je također vrlo uspješna

U OREHOVICI JE održana tradicionalna Orehijada

Zasađen orah kao simbol trajnosti

Bend je nastao na marginama izviđačkih druženja koja su nekada u Čakovcu bila jako dobro organizirana.

Uz to, tada su svi svirali gitare i družili se na logorskim vatrama, prisjetio se Videc

Uz Dan općine Orehovica, minulog je vikenda održana manifestacija posvećena simbolu Općine, orehu. Riječ je o sada već dobro poznatoj Orehijadi – festivalu oreha i sega kaj kcoj ide. Manifestacija se u organizaciji tamošnjeg KUD-a Fijolica održava već deset godina, odnosno od 2014. godine.

Organizatori su se i ove godine potrudili da se mnogobrojni mještani i gosti uvjere zašto grb i zastava Općine Orehovica na sebi nose plod oraha koji je vezan uz povijest Općine. Ovom manifestacijom napravio se svojevrstan brend koji je postao prepoznatljiv u široj regiji.

Sadnja oraha

Kako je ovo bila 10. jubilarna Orehijada, u središnjem parku, tik do spomenika orehu, članovi KUD-a Fijolica

Uz kolače, brojne udruge i OPG-ovi su u cjelodnevnom programu predstavljali svoje lokalne proizvode i ručne radove.

Međunarodni susret folklornih društava

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 5. 6. 2024. u CineStaru Varaždin.

1 x 2

ULAZNICE za film

WINNIE THE POOH: Krv i med 2

Dobitnica ulaznica za film: Leona Jelenić

KAKO DO ULAZNICA?

štandovima udruga. Bilo je tu svega – od poznatih orehnjača, kiflica, običnih i dizanih zlevenki pa do kolača izgledom nalik na orah. Naravno, kao i do sada, na kraju su se birali najbolji i

najoriginalniji kolači i to pod budnim okom tročlanog žirija u sastavu: Anica Naranđa, Milena Štajerec i Nina Mikac. Tako je najboljšu orehnjaču pripremila Vera Rost, iza koje se na drugom mjestu našla Anica Držanić te Anka Debelec na trećem mjestu. Jasna Kampuš imala je najboljši orehovec, a potom Marija Ružić i KUD Zdenčina. Najlepši kolač na

oko imala je Ana Kolar, iza nje je bio kolač Šte�ice Patarčec, dok je treći najljepši kolač pripremila Udruga žena Brest iz Podbresta. Za najdebleši oreh izabran je onaj Nade Gombar, a slijedile su Vesna Kozjak i Udruga žena Brest iz Podbresta. Posebnu nagradu za najkreativniju orehnjaču i najbogatiji nadjev dobio je KUD Zdenčina.

Mimohodom kroz Orehovicu u pratnji Zrinske garde, limene glazbe, mažoretkinja iz Male Subotice te djece predškolske skupine Osnovne škole Orehovica otvoren je i Međunarodni susret folklornih društava u kojem su sudjelovali Dječja folklorna skupina DV-a Medo Orehovica, Mali folkloraši Osnovne škole Orehovica, KUD Strahoninec; KUD Tančec Jalševec Nartski, Rugvica, Međimursko folklorno društvo “Ivan Car“ Ljubljana; Udruga Zdenčina 1562, Donja Zdenčina, KUD Belica, Pjevački zbor Zora i tamburaši iz Kisega, KUD “Elizabeta“, Jalžabet; Folklorno društvo Prekmurje, Lendava; KUD “Marof“ Novi Marof. Spomenuta kulturno-umjetnička društava iz raznih krajeva naše domovine

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

svojim bogatstvom i raznolikošću plesova i pjesama te nošnji, oduševljavali su posjetitelje i približavali im ljepotu i bogatstvo naše kulturne baštine.

DIJELIMO

Piše: Vlasta Vugrinec

A orah je od samog počet-

Udruga žena Brest iz Podbresta pripremila je treći najljepši kolač

Sadnja oraha u središnjem parku

Folklorno društvo Prekmurje plijenilo je pažnju svojom pojavom

KUD Zdenčina

Irine poderane traperice modni su hit već nekoliko sezona

Lepršava suknja nagovješta tople dane

Čakovečka špica

Duga haljina, zanimljiva pregača i cvjetni detalj u kosi čine prijateljstvo

Prozračna bluza siguran je izbor za tople dane

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

Vesele i modno usklađene prijateljice spremno su pozirale našem fotografu

Superjunakinje su svugdje oko nas, bilo u haljinama ili u hlačama

Traper suknja i lagane ljetne hlače najbolje pristaju uz osmijeh

Jurica i Manuela slavili u rekordnoj utrci

Minule nedjelje, 26. svibnja, u odličnoj organizaciji TKa Kotoripski begači održano je četvrto izdanje Utrke tri mosta. Ni dosadna kiša nije spriječila 248 trkačica i trkača što je novi rekord po broju natjecatelja. Na dužoj stazi od 7.7 km nastupilo je 125

GIMNASTIKA

natjecatelja, dok je njih 123 nastupilo na kraćoj u dužini 3.3 km.

Na dužoj stazi kod muškaraca slavio je Jurica Tomac (AK Međimurje) koji je s vremenom od 26 minuta i 28 sekundi postavio i novi rekord staze. Kod žena je

slavila individualka Manuela

Bobičanec s vremenom od 35 minuta i 5 sekundi. Na kraćoj pobjede su odnijeli Dominik

Anđal (AK Martin Dugo Selo) kod muškaraca s vremenom od 12 minuta i 24 sekunde i Lucija Sačer (AK Varaždin) kod žena s vremenom od

ČETVRTO mjesto u Bugarskoj

14 minuta i 16 sekundi. Sve natjecatelje organizatori su nagradili brojnim nagradama i hranom. Također, zahvalili su se svim sponzorima, volonterima i pokroviteljima te obećali da će utrku nastaviti organizirati u narednim godinama. (rd)

Tijana sjajna na Svjetskom kupu

Tijana Korent protekle je subote na Svjetskom gimnastičkom kupu u bugarskoj Varni osvojila četvrto mjesto na preskoku. Ponovila je plasman kao u kvali�ikacijama i to sa sličnom ocjenom. Naša 35-godišnja gimnastičarka, inače članica Gimnastičkog kluba Nedelišće, dobila je 12.950.

- Stvarno sam zadovoljna i presretna svojim plasmanom. Znam da je četvrto mjesto opet i drvena medalja, međutim s obzirom na konkurenciju i da su djevojke koje su se borile za prva tri mjesta europske i svjetske �inalistice, mislim da mogu biti presretna četvrtim mjestom i dobro odrađenim skokovima. Sad se okrećem nastupu Svjetskom

kupu u Kopru i nadam se da mogu ponoviti, ako ne i popraviti rezultat, poručila je Tijana nakon �inala. - Čestitke Tijani na još jednom vrhunskom rezultatu i potvrdi da je u svojoj disciplini svojim nastupima još uvijek konkurentna najboljim gimnastičarkama, kao i borbama za medalje, poručili su iz njezinog kluba. (lm)

Jurica Tomac postavio je novi rekord glavne staze

Nedelska cenka

U organizaciji AK-a Nedelišće, 15. lipnja na rasporedu je Nedelska cenka. Start i cilj utrke će biti ispred Mesapa. Prvi će u 9:15 trčati vrtićanci, zatim u 9:25 osnovnoškolci, dok će utrke na 3 i 10 kilometara početi u 10:00. Vrtićanci i školarci ne plaćaju startninu. Za utrke na 3 i 10 km startnina do 3. lipnja iznosi 10 €, a nakon toga 15 €. Prijaviti se možete na web-stranici www. utrka.com, a paket prijave sadrži startni broj, majicu (organizator ne garantira za prijave nakon 3. lipnja), �inišersku medalju, okrijepu i jelo. Startni brojevi i majice preuzimaju se u petak, 14. lipnja, od 17:00 do 20:00 kod Mesapa ili prije utrke od 7:00 do 9:45. Trkači dobivaju �inišerske medalje, a osigurane su nagrade za prva tri po kategoriji (M, Ž, M50, Ž50, M60+, Ž60+). Dodatne informacije mogu se dobiti na ak.nedelisce@gmail. com ili 098/936-0036 (Aleksandar Puklavec). (lm)

Tijana Korent

UTRKA tri mosta: Trčalo 248 trkača!

Osvajači medalja s organizatorima (Foto: Marijan Kovač)

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Veliko slavlje Bratstva (J)

U važnom dvoboju u borbi za ostanak, Jurovčani su slavili 1:2 u Maloj Subotici protiv Spartaka

Piše: Dino Jambrović

U Premier ligi, BSK uvjerljiv protiv Centrometala. Po dva puta mrežu gostiju pogađali su Robin Zanjko i Roberto Skoliber te jedan Karlo Baksa. Počasni gol za Macinčane postigao je Erik Glogovec. Preokret Dinama. Jedinstvo je povelo u 10. minuti golom Denisa Bartoleca. Pet minuta kasnije za domaćine je dosuđen penal koji realizira Filip Jančec. Gosti ponovno vode u 21. minuti golom Matije Vrbnjaka. Palovčani po 2. put na susretu izjednačuju u 43. minuti preko Krunoslava Gajnika. Za 3:2 zabija Matija Pintar u 50. minuti. U posljednjoj minuti pobjedu Dinama potvrđuje Antonio Dodlek. Jedinstvu je u 3. minuti sudačke nadoknade isključen Fran Tomašić, zbog dvije opomene.

Podturen bolji od Mladosti. Mrežu posljednjeplasirane momčadi načeo je Dominik Vrtarić u 16. minuti. Minutu kasnije vodstvo domaćina povisuje Igor Šegović. Gosti dolaze do gola u 38. minuti, strijelac Slaven Hlišć. U posljednjoj minuti 1. dijela za Svetomarčane izjednačuje Filip Igrec. Podturen ponovno vodi u 53. minuti zahvaljujući golu Luke Posavca. Sve dvojbe oko pobjednika riješio je domaći napadač Šegović svojim 2. zgoditkom na susretu u 76. minuti. Nedelišće poraženo u Prelogu. Odlučujući trenutak dogodio se u 16. minuti kada pobjednički gol za Mladost Komet zabija Matija Kuhar te donosi tri boda.

Draškovcu bod u Dunjkovec-Pretetincu. Lider prvenstva dolazi u vodstvo golom Jana Horvata u 15. minuti. Šest minuta kasnije za goste zabija David Attila Takacs. Preokret Draškovčana zgoditkom Gabriela Coutinha u 28. minuti. Bod Međimurcu donosi Fran Cerovčec u 34. minuti.

“Vruće“ u Štrigovi. Sloga dolazi do prednosti zahvaljujući golu Gorana Spasića u 60. minuti. Vodstvo domaćina povisuje Noah Lukovnjak u 75. minuti, gdje je dvojben položaj strijelca zgoditka, tj. je li bilo zaleđe. U posljednjoj minuti opravdano je dosuđen penal za Bratstvo. Siguran s 11 metara bio je Vedran Knežević. Pobjedu domaćina u 4. minuti sudačke nadoknade potvrđuje Spasić, svojim 2. zgoditkom.

Jurovčanima derbi začelja u Maloj Subotici. Bratstvo je povelo u 24. minuti zgoditkom

Marka Sakača. Za gostujuću momčad je u 62. minuti opravdano dosuđen penal. Siguran s bijele točke bio je Kristijan Padarić. Minutu kasnije, poraz Spartaka ublažio je Juan Camilo Suarez. Kod domaćina pet opomenutih, a kod gostiju tri. Bratstvo (J) je ovom pobjedom stiglo do 11. pozicije, dok su iza njih Bratstvo (SV), Spartak i Mladost (SM). Rezultati: Mladost Komet - Nedelišće 1:0 (Kuhar), Podturen - Mladost (SM) 4:2 (2x Šegović, Vrtarić, Posavec ; Hlišć, Igrec), Dinamo (P) - Jedinstvo (GM) 4:2 (F. Jančec, Gajnik, Pintar, Dodlek ; Bartolec, Vrbnjak), BSK - Centrometal 5:1 (2x Zanjko, 2x Skoliber, Baksa ; Glogovec), Spartak - Bratstvo (J) 1:2 (Suarez ; Sakač, Padarić), Sloga (Š) - Bratstvo (SV) 3:1 (2x Spasić, Lukovnjak ; Knežević), Međimurec - Draškovec 2:2 (Horvat, Cerovčec ; Takacs, Coutinho). U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Centrometal - Dinamo (P), Draškovec - Sloga (Š), Nedelišće - BSK. Nedjelja (17:30): Jedinstvo (GM) - Međimurec, Bratstvo (SV) - Podturen, Mladost (SM) - Spartak, Bratstvo (J) - Mladost Komet u Sv. Martinu na Muri.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Naprijed bolji od Strahoninca. Odlučujući trenutak dogodio se u 83. minuti kada pobjednički gol za Naprijed postiže Petar Horvat. Preokret Plavih. Nakon 1. dijela, vodstvo Croatije 1:0 zgoditkom Josipa Balija. Početkom 2. dijela za Pekleničane izjednačuje Marko Sobočan. Pobjedu gostima donosi Yuya Morii u 71. minuti. Venera PMP uvjerljiva u Hodošanu. Nakon vodstva domaćina golom Zorana Strahije, gosti se “bude“ te dolaze do četiri gola. Redom su zabijali Sven Šenji, Fran Meglić, Tomislav Tomašić i Filip Sanjković. Bez pobjednika u Donjem Kraljevcu. Omladinac dolazi u vodstvo zgoditkom Kazume Suzukija u 50. minuti. Gostujući igrač Karlo Obadić, pogađa vlastitu mrežu u 77. minuti. Dvije minute kasnije Kraljevčan 38 vodi golom Augusta Da Cruza. Za bod Omladinca pobrinuo se Suzuki, svojim 2. golom na susretu u 81. minuti. Petarda Trnave u Čehovcu. Hattrick je za momčad iz Goričana upisao Dino Špoljar, dok su po jedan gol postigli

Filip Pišpek i Hrvoje Vugrinec. Remi u Zasadbregu. Nakon 45 minuta, vodstvo domaćina 1:0 golom Filipa Levačića. Sokol izjednačuje u 64. preko Filipa Novaka. Drugi zgoditak na susretu Levačić zabija za Zasadbreg 77 u 72. minuti. Tri minute kasnije konačnih 2:2 postavlja Vinicius Avelar Gontijo. Derbi kola završen neriješeno. U 12. minuti, opravdano je dosuđen penal za Polet kojeg realizira Dominik Kamenić. Dubravčan izjednačuje u 21. minuti golom Nevena Andrlona. Isti igrač pet minuta kasnije zabija i za 1:2. Bod Pribislavčanima donosi Jakov Štampar u 48. minuti.

Rezultati: Hodošan - Venera PMP 1:4 (Strahija ; Šenji, Meglić, T. Tomašić, Sanjković), Polet (P) - Dubravčan 2:2 (Kamenić, Štampar ; 2x N. Andrlon), Kraljevčan 38 - Omladinac (NSR) 2:2 (Obadić ag, Da Cruz ; 2x Suzuki), Naprijed - Strahoninec 1:0 (P. Horvat), Zasadbreg 77 - Sokol 2:2 (2x Levačić ; F. Novak, Gontijo), Croatia - Plavi 1:2 (J. Bali ; Sobočan, Morii), ČSK - Trnava 0:5 (3x Špoljar, Pišpek, H. Vugrinec).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Omladinac (NSR) - ČSK. Nedjelja (17:30): Trnava - Polet (P), Dubravčan - Croatia, PlaviHodošan, Venera PMP - Zasadbreg 77, Sokol - Naprijed, Strahoninec - Kraljevčan 38.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Petarda Pušćina u Dekanovcu. Hattrick je za goste upisao Yoshito Motonaga, dok je dva gola još postigao Robert Punčec. Počasni gol za Mladost postigao je Goran Ismajlovski. Dekanovčanima je u 57. minuti isključen Danier Harrison Segovia, zbog dvije opomene. Preokret Vidovčana u Štefancu. Nakon prvih 45 minuta, vodstvo Jadrana 2:0 zgodicima Joao Pedra Ramosa. Za goste na 2:1 smanjuje Dino Nemet. Isti igrač izjednačuje u 83. minuti. Upisavši hattrick u 88. minuti, Nemet donosi vrlo vrijedna tri boda Vidovčanu. Budućnost poražena u Gornjem Hrašćanu. Pobjeda je povela u 70. minuti golom Marka Vuleta. Tri minute kasnije pobjedu domaćina potvrđuje Leon Mikulan. Minimalna pobjeda Borca PMP. Pobjednički gol gostiju iz Turčišća djelo je Karla Košaka, koji je pogodio mrežu

Hajduka u 25. minuti. Borcu PMP je u 69. minuti isključen Karlo Košak, zbog psovanja glavnog suca Damira Aldića. Bez pobjednika u Gardinovcu. Radnički dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Emanuela Strahije u 22. minuti. Za Slogu izjednačuje Josip Jurić u 44. minuti. Preokret Čakovčana u 83. minuti golom Gabriela Agapita. Bod domaćinu donosi kapetan Stjepan Horvat u 1. minuti sudačke nadoknade.

Istim rezultatom završen je i susret u Malom Mihaljevcu. Mladost iz Ivanovca vodila je u 14. minuti golom Stjepana Cabana. Za domaćine je u 76. minuti opravdano dosuđen penal. Siguran s 11 metara bio je Vedran Kovačić. Gosti ponovno vode u 80. minuti, strijelac Matija Meznarić. Za bod Mihaljevčana najzaslužniji je Damjan Tomšić u 86. minuti. Mura “potopila“ Slobodu. Mrežu Slakovčana načeo je Marko Šoltić u 41. minuti. Četiri minute kasnije za 0:2 zabija Tomica Nerer. Treći zgoditak gostiju djelo je Filipa Vrbanića u 80. minuti. Drugim zgoditkom na susretu, Nerer u 87. minuti postavlja konačan rezultat.

Rezultati: Hajduk (B)Borac PMP 0:1 (Težak), Sloboda (S) - Mura 0:4 (2x Nerer, M. Šoltić, Vrbanić), Radnički - Sloga (Č) 2:2 (E. Strahija, S. Horvat ; Jurić, Agapito), Mali Mihaljevec - Mladost (I) 2:2 (Kovačić, Tomšić ; Caban, Meznarić), Mladost (D) - Pušćine 1:5 (Ismajlovski ; 3x Motonaga, 2x Ro. Punčec), Jadran - Vidovčan 2:3 (2x Joao Pedro ; 3x Nemet), Pobjeda - Budućnost (M) 2:0 (Vuleta, Mikulan).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Mura - Mladost (D), Pušćine - Borac PMP. Nedjelja (17:30): Sloga (Č) - Pobjeda, Budućnost (M)Jadran, Vidovčan - Sloboda (S), Hajduk (B) - Mali Mihaljevec, Mladost (I) - Radnički.

III. MEĐIMURSKA LIGA – A

Drava iz Kuršanca je sa šest komada u mreži ispratila kući Borac. Čak četiri gola za domaćine postigao je Renan De Carvalho, a po jedan Marko Zavrtnik i Fran Vugrinec. Trica Omladinca. Mrežu Slobode iz Mihovljana, redom su pogađali Saša Novak, Tomica Mlinarec i Dejan Lovrenčić. Graničar bolji od Jedinstva. Nakon 1. dijela, Novakovčani su imali 2:0 zgodicima Saše Zlatara i Marka Jakšića. Početkom 2.

dijela za goste zabija Samuel Novak. Dvadesetak minuta kasnije opravdano je dosuđen penal za domaćine. Siguran realizator bio je Vitor Trevisan. U ovom kolu i 4. uspješan domaćin bio je Otok protiv Drave iz Donjeg Mihaljevca. Hat-trick je za Otočane upisao Patrik Tkalec, dok je dvostruki strijelac bio Martin Vlah. Počasni gol za Mihaljevčane postigao je Josip Igrec. Rezultati: Drava (K) - Borac (DH) 6:0 (4x Renan, Zavrtnik, Vugrinec), Omladinac (DS) - Sloboda (M) 3:0 (Novak, Mlinarec, Lovrenčić), Graničar (N) - Jedinstvo (NSnD) 3:1 (Zlatar, Jakšić, Trevisan ; S. Novak), Otok - Drava (DM) 6:1 (3x Tkalec, 2x Vlah, Božek ; Igrec). Budućnost (P) je bila slobodna. U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Jedinstvo (NSnD) - Otok. Nedjelja (17:30): Sloboda (M) - Graničar (N), Borac (DH) - Omladinac (DS), Budućnost (P) - Drava (K). Drava (DM) je slobodna.

III. MEĐIMURSKA

LIGA - B

Omladincu derbi kola u Sivici. Nakon prvih 45 minuta, prednost momčadi iz Mačkovca golom Tomasa Makara. Vodstvo gostiju povisuje isti igrač u 67. minuti. Dubravi je u 76. minuti isključen Borna Filipović zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Sivičani ipak dolaze do gola u 85. minuti preko Petra Kovača. Hat-trickom u 3. minuti sudačke nadoknade Makar potvrđuje pobjedu. Donji Koncovčak slavio u Križovcu. Dvostruki strijelci za goste bili su Mario Novak i Patrik Cerovec, dok je još jedan gol postigao Marko Vuković. Za Torpedo su zabijali Stjepan Šoltić i Sebastian Turk. Sedmica Trnovca. Mrežu Šenkovca četiri puta je pogađao Mario Pintarić te još tri puta Moris Kuhta. Bez pobjednika u Štrukovcu. Sve do 79. minute Bratstvo je imalo 2:0 golovima Filipa Jambrovića. U istoj minuti za Hajduk zabija Luka Malek. Dvije minute prije završetka susreta bod domaćinu donosi Denis Povodnja. Parag bolji od Napretka. Strijelci za domaćine bili su dva puta Sandi Balog te po jedan Danijel Oršoš, Denis Bogdanić i Dario Balog. Za goste su se u listu strijelaca upisali dva puta Vedran Šantl te jednom Karlo Kukovec.

Rezultati: Hajduk (Š) - Bratstvo (P) 2:2 (Malek, Povodnja ; 2x F. Jambrović), Torpedo - Donji Koncovčak 2:5 (Šoltić, Turk ; 2x Novak, 2x Cerovec, M. Vuković), Parag - Napredak 5:3 (2x Sa. Balog, D. Oršoš, Bogdanić, D. Balog ; 2x Šantl, Kukovec), Trnovec - Šenkovec 7:0 (4x Mario Pintarić, 3x Kuhta), Dubrava - Omladinac (M) 1:3 (Kovač ; 3x Makar).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Omladinac (M) - Parag, Donji Koncovčak - Dubrava, Bratstvo (P) - Torpedo, Šenkovec -Hajduk (Š), Napredak - Trnovec.

Zrinskog prvaci Hrvatske

Piše: Luka Maruševec

Povijesni vikend je iza Judo kluba Zrinski. Prvo su se u subotu, 25. svibnja, zaputili u Dubrovnik na Prvenstvo Hrvatske za djevojčice i dječake na kojem su se natjecali u konkurenciji 55 klubova, odnosno, 320 natjecatelja. Zrinski su, pod vodstvom trenera Filipa Šekete, predstavljali Roko Krklec (-34 kg), Iker Novak (-50 kg), Petar Balunović (-55 kg), Meris Ramadani (-60 kg) i Mihael Vidaković (-66 kg).

Pehar za prvo mjesto

Iker je nanizao četiri pobjede i ušao u �inalni blok u kojem, diskutabilnom odlukom suca, gubi i postaje viceprvak Hrvatske. Petar je nakon četiri pobjede ušao u �inalni blok. Krenuo je agresivno te s brzim bacanjem i primanjem zahvata držanja ponovno postao prvak

NOGOMET

Hrvatske. Meris je prvu borbu imao s favoritom koji je kasnije postao prvak Hrvatske. Nakon toga ulazi u repasaž, gdje je nanizao četiri pobjede i osvojio treće mjesto. Mihael je ostvario tri pobjede i ušao u �inalni blok. U �inalu je nedostajalo malo više samopouzdanja, zbog čega gubi i postaje viceprvak Hrvatske.

Na Prvenstvu je sudjelovao i Roko Krklec koji nije uspio ponoviti prošlogodišnji rezultat gdje je bio viceprvak Hrvatske te je ovo natjecanje završio bez plasmana. Nakon sjajnih pojedinačnih rezultata sreći nije bilo kraja jer su judaši pomeli konkurenciju i u ukupnom poretku dječaka te osvojili pehar za prvo mjesto. - Ovi sjajni pojedinačni rezultati donijeli su nam i pehar za ukupno prvo mjesto među dječacima, što je izvanredan uspjeh za naš klub. Ponosni smo što smo iza sebe osta-

TRENER VRATARA Mišel Horvat

vili 54 kluba i dokazali da se trud, rad i zajedništvo isplate. Čestitke svim natjecateljima i zahvalnost svima koji su nas podržavali. Idemo dalje, još jači i spremniji za nove izazove, govori trener Filip Šeketa.

Tri medalje na juniorskom prvenstvu Nakon sjajnog rezultata judaša do 14 godina, u nedjelju 26. svibnja održalo se juniorsko prvenstvo do 21 godine. Zrinski je imao tri predstavnika, u ženskoj konkurenciji je nastupila Lorenna Hranilović do 78 kg, a u muškoj Loren Janković Crnčec i Jona Žvorc do 55 kg.

Prvo je krenuo Loren koji je, nakon prvog slobodnog kruga, imao tešku i dinamičnu borbu u kojoj je napravio dobar napad gdje je bacio protivnika i dobio bod. Nakon toga je iskontrolirao borbu i ušao

u polu�inale. No, polu�inalna borba odlazi na drugu stranu te je kroz repasaž imao priliku doći do bronce. U borbi za medalju krenuo je žestoko, ali opet pametno te je bacio protivnika na bod te kasnije ostao dominantan i zasluženo pobijedio za brončanu medalju.

Jona je prvo kolo pobijedio judaša iz Zagreba, u četvrt�inalnoj borbi bio je bolji od judaša iz Dubrovnika te je u polu�inalu s odličnim bacanjem pobijedio judaša iz Splita. S ukupno tri pobjede došao je do �inala. Kako je �inalna borba odmicala, pala je koncentracija, zaredale su se greške te je upisao poraz kojim je postao viceprvak.

Lorenna je nastavila niz sa osvajanjem državnih medalja. Prvu borbu pobijedila je lijepim bacanjem, u polu�inalnoj borbi bila je uspješnija od judašice iz Istre koju je s dvije različite tehnike bacila i ušla

u �inalni blok. U �inalu su se zaredale greške, zbog čega je morala biti na oprezu, što ju je na kraju koštalo pobjede. S dvije pobjede i jednim porazom postala je viceprvakinja, a ovo joj je ujedno i šesta državna medalja za redom. - Ovog vikenda Judo klub Zrinski napravio je povijesni uspjeh kluba, osim što su dečki postali prvaci Hrvatske, troje natjecatelja osvojilo je prve juniorske medalje s državnog prvenstva za klub. Jona i Loren su tek mlađi kadeti U-16, a borili su se u uzrastu do 21 godine što ovaj rezultat čini još više ponosnim. Od ukupno osam judaša koji su se uputili na prvenstvo Hrvatske njih čak sedam vratilo se doma s medaljom oko vrata. Ovo je pokazatelj da se judo u Čakovcu iz godine u godinu sve više diže te da se vidi naš trud i rad koji ulažemo u naše sportaše, kazao je trener Šeketa.

Kada zatreba, stane i između vratnica

Mladi trener vratara u ovoj sezoni čak je uskočio i u vratarsku ulogu kako bi pomogao svom Poletu. Mišel Horvat nogomet je počeo igrati u Donjem Koncovčaku, a zatim je nastavio u Međimurju i tadašnjem Čakovcu. U seniorskom nogometu branio je za Šenkovec, Zebanec, Donji Koncovčak i Sokol dok je u Poletu od srpnja 2017. godine. U ovoj sezoni u Poletu ima ulogu trenera vratara, ali kada treba, Horvat je uvijek spreman uskočiti.

Vratar koji je uvijek tu - Član sam stručnog stožera prve ekipe na čelu s glavnim trenerom Zora-

nom Šardijem i trenerom Orehovcem. Moja zadaća je rad s vratarima. Uz to još sam i trener golmana u Školi nogometa te trener U-11. Mladih golmana u Poletu ima i svakim danom sve više napreduju. Izdvajao za sad ne bih nikoga, ali vidjet ćemo s vremenom što nam donosi budućnost. Ove sezone sam čak i branio. Bila je to utakmica protiv NK-a Pitomače i utakmica protiv NK-a Varteks. Dvije utakmice, dvije pobjede. Stati na gol umjesto Jambresa i nije bila neka nepoznanica kad znaš kako momčad diše i s kojima se svaki dan susrećemo. Pogotovo kad u ekipi imaš iskusne igrače poput kapetana Barata koji je pravi vođa, na terenu i van

njega, osvrnuo se Horvat na svoju sezonu. Dio Poleta je već godinama, a s klubom je prošao sve i svašta. Od raznih derbija do susreta s Istrom u kupu. Horvat je uvijek bio tu.

Samo nebo je granica

- U Poletu sam od 2017. godine. I Polet ima sve. Zajedništvo, pobjednički mentalitet te vlada obiteljska atmosfera. Htio bih spomenuti predsjednika Miroslava Novinščaka, tajnika Mihaela Breznika, glavnog trenera Zorana Šardija, trenera Orehovca, domara Jožu Kireca i njegovu suprugu Dragicu te navijače Red Boyse kojima se i ovim putem želim zahvaliti što su

tijekom cijele sezone uz nas i koji su nam vjetar u leđa, poručio je Horvat koji je mladi perspektivni trener s UEFA C licencom. U budućnosti ima velike planove. - Završio sam UEFA C trenerski program. Svakodnevno se educiram te bih želio jednog dana raditi samo sa golmanima. Kad radiš što voliš, samo je nebo granica, zaključio je Horvat.

Četvrtu uzastopnu pobjedu upisale su nogometašice Međimurja i kolo prije kraja nalaze se s 20 bodova na 2. mjestu u ligi za ostanak. Protiv favoriziranog Agrama, cure koje vodi trener Ivan Dizdar, pružile su kvalitetnu partiju. Po teškom vremenu u 1. dijelu nije bilo golova. Agram je krenuo s pritiskom, no naše su djevojke sve opasnosti rješavale čvrstom obranom. Imale su Zagrepčanke nekoliko opasnih udaraca, no svi su završavali pored ili preko gola. S vremenom se naša ekipa oslobodila pritiska i zaprijetila. U vodstvo Čakovčanke dolaze u 60. minuti golom Paule Škrlec nakon ubačaja Rodriguez. Agram poravnava u 66. minuti golom Marije Došen. Iako je i remi bio dobar, naše cure tražile su pobjedu do koje su došle u 73. minuti golom Terawaki Ayuri. U akciji za pobjedonosni gol borbena Katalenić uspijeva skrenuti loptu do Terawaki, koja realizira za 1:2. Do kraja nije bilo pretjeranih prilika pa utakmica završava dragocjenom pobjedom. Kolo prije kraja i de�initivno su potvrdile da će i iduće sezone igrati u najvišem rangu ženskog nogometa u Hrvatskoj. Proljetnim izvedbama su potvrdile da su ponajbolja ekipa 2. dijela prvenstva i već sada najavile da će u novom prvenstvu biti još bolje. Na posljednjoj konferenciji za tisak trener Dizdar najavio je da će u novoj sezoni pokušati napasti sami vrh tablice. Posljednju utakmicu igraju kroz dva tjedna, 9. lipnja, protiv Donata u Čakovcu. (md)

U Križevcima je organiziran završni turnir za dječake i djevojčice (kombinirani sastavi u ekipama) rođene 2015. i mlađe. Među četiri sastava natjecala se i ekipa Mladosti Ivanovec koja je igrala u sljedećem sastavu: Sabol, Borović, Leček, Graban, Žerjav I., Žerjav K., Pavleković, Zorčec, Dodlek M., Dodlek V., Kodba, Borović. Trener: Kovačić B. Prvo mjesto osvojio je KK Radnik, drugi je bio KK Varteks, treća ŽKK Virovitica, a Mladost Ivanovec je na kraju bila četvrta. (bh)

Piše: Nikola Lukman

Filip Šeketa, Meris Ramadani, Mihael Vidaković, Petar Balunović i Iker Novak

NOGOMET

SEDAM međimurskih igrača u reprezentaciji

Na naš pogon do 5. mjesta na svijetu

Hrvatska školska nogometna reprezentacija je u susretu za 5. mjesto na ISF Svjetskom prvenstvu u kineskom gradu Dalianu pobijedila Tursku 5:0.

Jedan pogodak postigao je Domjanić, a po dva su zabili Lesjak i Ravlić. Ovo je sjajan uspjeh jedne talentirane generacije igrača koji su stasali u školi nogometa NK-a Varaždin u koju je njih sedmero došlo iz Međimurja. Igrači su

nakon poraza u četvrt�inalu protiv Kine pokazali karakter i veliko srce. Odigrali su za 5. mjesto dvije odlične utakmice protiv Kine 3 i Turske koju su činili juniori Trabzonspora te zasluženo završili kao 5. na svijetu.

U reprezentaciji je bilo sedmero igrača iz Međimurja koji su dali veliki doprinos ovom rezultatu: Benjamin Kovačić, Sven Lesjak, Lukas Mikolaj, Teo Novak, Roko Do-

ODIGRANO 26. kolo 3. NL Sjever

mjanić, Anastas Arnaudovski i Borna Sabolčec.

Igrači su se iz Kine vratili u srijedu kada su već igrali prvenstveni susret protiv Lokomotive. Lukas Mikolaj i Sven Lesjak pozvani su u reprezentaciju Hrvatske U-18 s kojom idući tjedan igraju tri susreta, a gledat ćemo ih u susretima protiv Norveške (Kotoriba) 5. lipnja, Crne Gore (Nedelišće) 7. lipnja i Turske (Kotoriba) 10. lipnja.

Polet pobjedom proslavio naslov

Piše: Miljenko

Kolo prije kraja u 3. NL

Sjever Polet je, neporažen, pobjedom i feštom pred svojim navijačima proslavio naslov. Nakon predzadnjeg kruga neke su se stvari razbistrile, ono što je poznato je da je Polet prvak, a putnik u kvali�ikacije je za sada Pitomača koja je pobjedom nad Viroviticom stigla u poziciju da osvoji i naslov viceprvaka u zadnjem kolu. Dva rana pogotka Pitomače na otvaranju oba poluvremena usmjerila su utakmicu pa je gost tek uspio malo ublažiti poraz počasnim pogotkom. Prvak je odradio rutinski još jedan susret i upisao 3 boda, no Graničar nije bio tek puki promatrač, dva puta se vraćao u utakmicu, no 3. puta nije bilo dovoljno snage za još jedno poravnanje.

Koprivnica se nije dobro provela u Murskom Središću pa će odluka o tome tko će prema dolje pasti u zadnjih 90 minuta. Rudari su bili neumoljivi i čak šest puta tresli mrežu fenjeraša uz šest različitih strijelaca. Međimurje se osladilo bodovima u Ludbregu gdje je Dominik Drk još jednom pokazao klasu i s dvama ranim pogotcima bodove preusmjerio prema Čakovcu, a Varteks i Dinamo su odigrali bez pogodaka.

Nezapamćena fešta i pobjeda Poleta Novi prvak pobijedio je goste, Graničar iz Kotoribe rezultatom 3:2, a golove za domaće postigli su Nino Patafta, Andrej Jurinić i jedan autogol gostiju. Za Graničar su strijelci bili Domagoj Dežđek i Karlo Jadanić. Nakon subotnjeg susreta pehar i medalje za naslov Poletovci su dobili od predstavnika Regije Sjever Ivana Novaka i Dine Kramara. - Utakmica u slavljeničkom tonu u kojem smo proslavili naslov prvaka zajedno sa svojim vjernim navijačima. Sam nogomet je danas bio u

2. planu, ali uspjeli smo doći do nove pobjede protiv razigranog gosta koji je odigrao jednu dobru, fer i korektnu utakmicu, zadovoljan je bio trener Poleta Zoran Šardi. - Čestitke igračima i upravi Poleta na superiorno osvojenom naslovu. Sama utakmica je protekla u slavljeničkom tonu domaćina koji su bolje otvorili susret i već u početnim minutama poveli. Do kraja je utakmica bila potpuno izjednačena i nama ostaje žal što nismo osvojili barem bod danas, a mislim da smo ga po prikazanoj igri i zaslužili. Čestitke svim mojim igračima na borbenosti i disciplini u igri, rekao je trener Graničara Mario Piškor. Nakon susreta počela je fešta Poleta s navijačima. Doprinos velikoj fešti dale su mažoretkinje, mlada zvijezda Chriztel Renae Aceveda, a zabava koja je trajala do kasno u noć se nastavila uz bend Virtuozi. Poletovci su također častili s besplatnim jelom nakon utakmice. Još jednom čestitke za suvereno osvojeni naslov prvaka.

Rudar ispratio goste u Koprivnicu

U Murskom Središću šest golova u gostujućoj mreži. Posljednja Koprivnica odolijevala je napadima Rudara sve do 37. minute kada se otvorilo napadačima domaćih. Do odlaska na odmor pogotke postižu redom Evald Vinko, autogol Ganžulić i David Jurak. U nastavku za uvjerljivu pobjedu u strijelce su se upisali Fran Antolović, Arpad Vaš i Petar Ratajec. Još je jedna utakmica pred Rudarima, no u upravi već su se polako okrenuli novoj sezoni. Pred nekoliko tjedana potvrdili su da će trener i dalje biti Lepen Jurak s kojim će se slagati momčad. U klubu razgovaraju s igračima koji će ostati i dalje Laporniki, a traže se i nove akvizicije, jer će novo prvenstvo biti zahtjevnije.

Rezulta� 26. kola

Polet - Graničar (K) 3:2

Podravina - Međimurje 1:3

Rudar - Koprivnica 6:0

Varteks - Dinamo (D) 0:0

Pitomača - Virovi�ca 3:1

Raspored 27. kola

(subota 1. lipnja, 17:30)

Dinamo (D) - Podravina

Virovi�ca - Varteks

Koprivnica - Pitomača

Graničar (K) - Rudar

Međimurje - Polet

- Čestitke mojim dečkima na zasluženoj pobjedi. Odmah se okrećemo pripremi utakmice protiv Kotoribe gdje želimo odličnu sezonu završiti s pozitivnim rezultatom, kratak je bio trener Rudara Damir Lepen Jurak.

Varteks i Dinamo (D) odigrali bez pogodaka

Niti u 3. utakmici u sezoni, Varteks nije uspio pobijediti Dinamo Domašinec. Ovaj put otkinuo je bod, u utakmici gdje

je od početka bio bolja momčad, no na kraju je utakmica završila remijem. Nakon nekoliko prigoda domaćina gosti su zaprijetili preko Kovača, ali Ban�ić brani u 26. minuti. Nakon toga dvije odlične prigode Varteksa, Havojića i Vlaha, ali odličan vratar Dinama Prekupec sve brani. Na odmor se otišlo s 0:0, a u nastavku ista slika. Dominacija Bumbara, a pokušavali su Dolovski, Renan, Glavica, no Prekupec sve brani, kao i u 1. utakmici u Domašincu, kada je obranio dva penala. - Varteks je danas bio bolji u fazi napada, stavio nas je pod osjetan pritisak, mi smo se kontrolirano branili, imali raspoloženog i odličnog Prekupca na golu, pod kraj utakmice imali najveću priliku na utakmici, tako da mislim da smo zavrijedili ovaj bod. Isto tako se možemo pohvaliti da nas Varteks u nijednoj od ovosezonske tri utakmice nije pobijedio. I opet ispada da nam leži igrati u Varaždinu, očito je ovdje nešto u zraku što nam odgovara. Svojim igračima čestitam na bodu, a

Varteksu želim sreću u �inalu kupa, objektivan je bio trener Dinama Dalibor Gorupić. Nogometaši Dinama od svih trećeligaša 1. su okončali nastup u ligi. Dogovorom klubova utakmicu posljednjeg kola protiv Podravine odigrali su jučer na praznik.

Međimurje do još jedne gostujuće pobjede

Međimurje nastavlja s dobrim igrama, u subotu su u Ludbregu upisali 3. uzastopnu pobjedu u utakmici koja je bila riješena u 1. dijelu. S dvama golovima Dominika Drka i jednim Abela Krznara na odmor su otišli s prednošću od triju golova. Za konačnih 3:1 pogodio je igrač Podravine Zadravec. U posljednju utakmicu na domaćem terenu, igrači Podravine su ušli visokim pritiskom želeći prekinuti nee�ikasnost. Imali su dvije vrlo dobre prilike u prvih 15-ak minuta, ali gostujući vratar odličnu čuva svoju mrežu netaknutom. Gosti iz jedne brze kontre dolaze u vodstvo preko Drka koji se

Vladimir Peršić novi predsjednik Međimurja

Vladimir Peršić novi je predsjednik Međimurja koji je izabran prošli petak na izvanrednoj skupštini. Dosadašnji predsjednik Rajko Toplek, koji je klub vodio u najtežim trenucima, vraća se na mjesto direktora. Peršić kao glavni cilj sljedeće sezone najavio je borbu za jedno od prva dva mjesta i ulazak u kvali�ikacije za viši rang. Pri tome će se klub osloniti na još snažniju suradnju s Nogometnom akademijom Međimurje te razvijanje što boljih odnosa sa svim međimurskim klubovima.

- Pod hitno potrebno je uključiti odgovorne lokalnih

zajednica, navijače, djecu, mlade, sve članove kluba, sponzore, medije te ostale zainteresirane da sudjeluju u projektima kluba. Kroz inovativne i zanimljive aktivnosti i kampanje stvoriti temelje za dugoročne i održive odgovorne programe s ciljem dobrobiti svih. Imamo jedan od najljepših "malih" stadiona u Hrvatskoj, ako se pak gotovo ništa prepoznatljivo za širu javnost ne događa na njemu, pitanje je čemu ta skupa investicija, a još skuplje održavanje, rekao je Peršić.

- Glavni motiv mora nam uz organizacijsko-�inancijsku

- Ovo je sjajan uspjeh. Naravno, ostaje velika žal za onom utakmicom u četvrt�inalu protiv Kine 2, jer smo dojma da nam je medalja iskliznula iz ruke zbog jednog lošeg dana na kojoj je njihov vratar bio igrač utakmice. Svi na turniru su nam čestitali i dali komplimente da smo ekipa koja je igrala najbolji nogomet na prvenstvu, rekao nam je mladi stoper Lukas Mikolaj. (md)

stabilizaciju biti na natjecateljskom dijelu, a to je povratak u Drugu ligu, jer Međimurje zaslužuje drugoligaša. U sadašnjem rangu natjecanje trebamo novu sezonu završiti na jednom od prva dva mjesta i kroz kvali�ikacije doći do realno zacrtanog cilja. Jesu li to realne ambicije pokazat će vrijeme, no ako naši susjedi u Koprivnici i Varaždinu imaju prvoligaše, onda smatramo da grad Čakovec i Međimurje zaslužuju barem stabilnog drugoligaša o čemu se stalno priča i nagađa. Pa onda prijeđimo s riječi na djela, završio je u optimističnom tonu Peršić.

pokazao u odličnom svjetlu. Igrala se 16. minuta i gosti poentiraju iz 1. udarca u okvir. Nastavili su domaćini istim tempom tražiti izjednačenje, ali već 4. minute kasnije, ista situacija. Igrači Međimurja oduzimaju loptu na 20 metara od svog gola i kontrom dolaze u kazneni prostor domaćina, povratna lopta, a Drk i po 2. put pogađa mrežu. Pomogla mu je i loša intervencija domaćeg vratara Kovačića kojemu je lopta prošla kroz ruke. Nije se domaćin predao, vrši pritisak, traži gol, ali Čakovčani su opasni u kontrama. Kada se činilo da je Podravina blizu pogotka, oni su ga primili. U 30. minuti je Drk pokrenuo akciju gotovo identičnu prijašnjima, brza kontra, povratna lopta na 10 metara, a Krznar povećava na 0:3, rezultat s kojim se odlazi na odmor.

U 2. je poluvrijeme domaćin ušao odlučno. Visoki pritisak koji je rezultirao zrelim prilikama Sačera, Goluba i Huzjaka, ali nijedan ne pogađa mrežu. Gosti se brane, a kontre im nisu ubojite kao u 1. dijelu. Domaća stoperska linija malo bolja nego u 1. poluvremenu. Podravina uspijeva doći do pogotka u 70. minuti kada Zadravec lijepo utrčava i s 10 metara zakucava loptu pod prečku.

- Zaslužena pobjeda moje ekipe koja je bila ovaj put iznimno rastrčana i e�ikasna. Rezultat je mogao (morao) biti izraženiji u našu korist, no uz poništena dva gola te nekoliko ”šaljivih” sudačkih procjena ipak nije išlo bolje, komentirao je utakmicu trener Međimurja Antun Jukić.

Dovečer

Sven Lesjak i Lukas Mikolaj

OD KLETI DO KLETI po Svetom Urbanu

S čašom vina upoznali najbolje

što brežno Međimurje nudi

U turi po svetourbanskim vinarijama naišli smo na posjetitelje iz raznih dijelova Hrvatske i prisjetili se samih početaka Urbanova u tamošnjem Društvenom domu

Piše i foto: Sanja Heric

Malo kada je tako živo u Svetom Urbanu kao što je to tijekom Otvorenih podruma. A kako i ne bi, kada je upravo tu, u Društvenom domu, sve i započelo. Bili su to skromni i stidljivi počeci još 1999. godine kada je održana prva degustacija nekolicine vinara Udruge Hortus Croatiae na kojoj se okupilo 300-tinjak mještana i posjetitelja.

U žiži samih događanja ovog tjedna bila je i naša redakcija koja je napravila turu po svetourbanskim vinarijama. Započeli smo s vinarijom Knehtl-Medenjak koja se nalazi na samom početku naselja Sveti Urban, kod poznatoga Stanetinskog vrha. U podrumu smo naišli na domaćina Stanka koji je točio vinsku kapljicu svojim gostima iz Turopolja.

šanje inače obožavam sortna vina, a kada pijem onda je to najbolja mješavina za gemišt, rekao nam je Mio Jakunić iz Donje Lomnice kod Turopolja, koji je i sam hobi vinogradar, pa je upio sa svojim prijateljima sve savjete koje im je dao iskusni Stanko Medenjak, isto kao i njegov prijatelj Branko Majdak s kojim je bio u društvu, inače kompozitor i friški vinogradar.

- A ja vam već 12 godina dolazim kod Medenjaka, prijatelj sam obitelji Medenjak. Kupujem vino za svoje potrebe, a inače se bavim glazbom. Mogu reći sve naj, naj o obitelji Medenjak. Svake godine vidim sve veći i veći napredak. Predani su poslu i vrlo pošteni ljudi, kod njih uvijek znate na čemu ste, dodao je u razgovoru Majdak dok su kušali rajnski rizling. U njihovom društvu bio je i Ljubinko Đurić, akademski violinist iz Pokupskog. Njemu je ovaj dan bio baš poseban

- Po tjedan dana svaku večer, nakon rada u vinogradu, okupljali bismo se u sedam sati i čistili prostorije Društvenog doma, prisjeća se. Od wc-a do zavjesa, sve su sami uredili.

Nakon napornog rada, druženje je bilo neizostavno. - Oko pola noći išli smo na večeru u Jastreb, nastavlja Danica. Tamo su “znorevali” do kasno u noć, a već ujutro ih je novi dan dočekao u goricama.

Entuzijazam i volja za radom bili su neiscrpni. - Uopće nam ništa nije bilo teško, kaže Danica.

Iz Turopolja stigli u Međimurje rizling.

sam saznao prije nekih dvadeset godina stjecajem okolnosti. Trebao sam oženiti jednu Međimurku i onda, da ne bi bilo incesta, majka mi je priznala da je moj otac gospodin iz Svetog Jurja na Bregu i tako da sam sretan

oca, inače matičara u Pleškovcu i orguljaša. Sada imam 75 godina, prije 20 godina sam saznao za njega, a moj otac je umro prije 30 godina, ispričao nam je Đurić, sretan što je napokon posjetio grob svoga oca.

došli u Međimurje. Uz to kušamo i vina obitelji Kerman i �inu lokalnu hranu, rekla nam je Ana Keleminec iz Zagreba, inače profesorica geogra�ije, koja je vodila radionicu.

U vinskoj kući Kerman radionica makrame

- Znali smo da radimo nešto novo i vrijedno. Bili smo mladi, u 40-im i 50-im godinama, i puno nam je to značilo. - U nedjelju navečer, kada je sve bilo gotovo, Goričanec je održao govor koji nas je sve dirnuo do suza, priča Danica.

Nakon što smo se napričali, ovi su prijatelji i zaigrali poznate melodije za posjetitelje. U tom smo se tonu rastali od njih, a samo nekoliko kuća dalje posjetili smo vinariju obitelji Kerman. Tamo pak se održavala radionica izrade visilice za cvijeće u makrame tehnici s degustacijom vina.

- Ovo je idealan spoj ukusa, okusa i kreative. Bila sam i na Mađerkinom bregu. Prekrasan je pogled i baš je to lijepo osmišljeno. Svaka čast!, dodala je profesorica Keleminec, istaknuvši idealnim ovaj spoj vina i prekrasnog krajolika.

Nakon toga zaputili smo se na drugu stranu Svetog Urbana, u vinograde obitelji Horvat. Uz čašicu muškata žutog prisjetili smo se samih početaka Urbanova s domaćinima Robertom i njegovom majkom Danicom.

- Vlado je tada bio tajnik, išli smo svi kod nas doma na završnu feštu. Plesali smo po stolima do sedam ujutro, slaveći naš zajednički uspjeh. Narezala sam tiblu, muzika je s nama bila do zore, opisuje Danica završetak Urbanova. Godine 2000. Urbanovo se preselilo u sportsku dvoranu u Štrigovu, ali uspomene na nekadašnja druženja i rad u vinogradima i dalje žive u srcima Danice i ostalih mještana Svetog Urbana.

- Iz hobija se bavim pletenjem i poučavanjem drugih kako da pletu makrame. Uz to kombiniram još prirodne mirise i eterična ulja. Sve smo skupa spojili u lijepu priču i

Kak je to negda bilo?

Danica nam s nostalgijom u glasu priča o vremenima kada je započelo Urbanovo u Svetom Urbanu.

Prisjećajući se tih nekadašnjih početaka nastavili smo svoj put po Svetom Urbanu i završili obilazak kod vinarija Kojter, Preiner i Cmrečnjak. Naravno, uz �inu kapljicu, lokalne gastro delicije i muziku domaćih bendova, fešta je potrajala do dugo u noć.

Domaćini vinarije Medenjak, Vlatka i otac Stanko s gos�ma Ljubinkom Đurićem, Brankom Majdakom, Marijanom Kosom i Miom Jakunićem

Najljepše je u prirodi uz pogled na vinograde

Jelena Kojter sa zetom Damirom u lijepo uređenoj kušaonici

jer sam konačno bio

Uz finu mesnu platu najbolje paše međimursko vino

NAGRAĐENI najbolji učenici čakovečkih osnovnih škola

31 učenik bio je među najboljima u Hrvatskoj

Piše: Vlasta Vugrinec

U sklopu obilježavanja

Grada Čakovca, nisu bili zaboravljeni ni osnovnoškolci koji su cijelu ovu školsku godinu marljivo radili, vježbali i briljirali na međužupanijskim i državnim natjecanjima i smotrama.

Shodno tome, svi oni, a bilo ih je 31, okupili su se sa svojim mentorima u zgradi Scheier kako bi primili zaslužene nagrade i to iz ruku

Ljerke Cividini, čakovečke gradonačelnice. - Želimo da ovo shvatite kao nagradu za vaš trud, poticaj za daljnji rad te potvrdu da se vašim uspjesima ponosi grad u kojem živite, istaknula je tom prilikom gradonačelnica Cividini.

Tako je i ova svečanost dodjele nagrada učenicima i njihovim mentorima naglasila važnost ulaganja u obrazovanje kao ključni faktor razvoja zajednice koja

prepoznaje i nagrađuje trud i uspjeh učenika.

Nagrađeni učenici

Među nagrađenim učenicima najviše ih je bilo iz čakovečke umjetničke škole Miroslav Magdalenić. To su: Klara Miljančić, Viktor Barić, Lena Ciglarić, Ana Bermanec, Ognjen Žegarac, Gita Galović, Patrik Martinjak, Rea Kovačić, Lovro Bermanec, Oliver Moharić, Leonardo Reich, Toma Blažeka, Tamara Ki-

tanović, Matija Igrec, Lucijan Reich, Filip Furdi i Dominik Dominik.

Učenici koji su osvojili jedno od prva 3 mjesta na državnom natjecanju (smotri) su Lara Ignac, Bisera Topčagić, Anita Kalanjoš i David Bogar, učenici Centra za odgoj i obrazovanje. Oni su sudjelovali na Državnom prvenstvu u atletici za učenike s teškoćama.

Ribana Ignac, Tanja Oršuš, Leon Oršuš i Karolina

Oršuš, učenici OŠ Kuršanec, osvajači su medalja na Državnom natjecanju u atletici za učenike s intelektualnim teškoćama.

Lovro Žagar iz I. OŠ primio je nagradu za osvojeno treće mjesto iz informatike, kategorija LOGO. Nataša Drakulić, također iz I. OŠ nagrađena je za osvojeno treće mjesto iz kemije na državnom natjecanju.

Anabela Bel, Lara Bel, Luna Žižek, Ilona Bariče-

GOST PREDAVAČ ALAN NOVKINIĆ u Graditeljskoj školi Čakovec demonstrirao novu tehnologiju

Dronovi su nova revolucionarna tehnologija koja će promijeniti svijet

Piše: Josip Šimunko

Foto: Krunoslav Bedi

U Graditeljskoj školi Čakovec je na poziv dr. sc. Krunoslava Bedija, profesora u Graditeljskoj školi Čakovec, 20. svibnja kao gost predavač o dronovima kao novoj tehnologiji i velikim mogućnostima uporabe u svim segmentima gospodarstva govorio stručnjak za geografsko-informacijski sustav Alan Novkinić, dipl. ing., vlasnik tvrtke “Alpha Drones“ iz Koprivnice.

Njegova tvrtka stara je dvije godine, a Alan ima više položenih ispita i certi�ikata za sigurno upravljanje dronovima u zračnom prostoru.

Bavi se digitalnom kartogra�ijom (GIS) i nudi profesionalne usluge snimanja

rodi i onih nastalih ljudskim djelovanjem. Dronovi naime fotogra�iranjem, LiDar ili video snimanjem pospješuju i ubrzavanju radne procese što u konačnici dovodi do smanjenja troškova. Točnost snimanja dronovima upotrebom RTK pozicioniranja svedena je na centimetarsku točnost. Od praćenja usjeva do putovanja zrakom Zapravo je nedovoljno istaknuto koje su sve mogućnosti dronova već danas, a koje će biti još više u budućnosti. Riječ je o revolucionarnoj tehnologiji koja se izuzetno brzo razvija te ima nebrojeno mnogo primjena kako u vojnom tako i u civilnom sektoru, u znanstvenim istraživanjima, poljoprivredi

vić, učenice II. OŠ, osvojile su treće mjesto na Državnom natjecanju u badmintonu.

Na Državno natjecanje iz TK – Radiokomunikacije plasirala se i Zara Begić iz 8. r., no ono će se održati u lipnju. Muna Pavleković iz 3. a razreda je sudjelovala na Državnoj smotri LIDRANO u Vinkovcima pojedinačnim scenskim nastupom, međutim na Lidranu nema plasmana.

radi praćenja usjeva, tretiranju bolesnih biljaka, u dostavi paketa, pregledu oštećenih građevina ili snimanja objekata od interesa radi izrade 3D digitalnih blizanaca. U šumarstvu su pogodni za praćenje zdravstvenog stanja šuma i drveća, gdje se s pomoću multispektralnih kamera na osnovi snimaka dobivenih sa senzora tih kamera mogu uočavati promjene na vegetaciji, odnosno pratiti pojavu bolesti i štetnika na šumama i drveću. Već danas nosivost i dolet dronova uvelike je povećan što im jako

proširuje polje djelovanja. Osim toga, zemlje korisnice ove tehnologije već su počele razmišljati o izradi zakona o formiranju takozvanih zračnih autocesta za dronove, koje će u budućnosti zamijeniti dobar dio zemaljskog prometa. Jedan od najvećih izazova je osigurati sigurnost u zračnom prostoru. Dronovi mogu predstavljati rizik za druge letjelice i sudionike zračnog prometa kao i infrastrukturu i ljude. Stoga je potrebno razviti svijest kod ljudi kao i sustave za izbjegavanje sudara, praćenje leta i regulaciju njihove upotrebe. Važnost usklađenosti zako-

nodavstva, regulacija kao i odgovorno ponašanje svih sudionika osigurava sigurnu upotrebu bespilotnih letjelica u svakodnevnoj praksi. Osim toga, dronovi koriste jednu vrstu autopilota, što je već i neka vrsta umjetne inteligencije. Upravljanje dronom je veoma kreativno

Alan Novkinić je učenicima Graditeljske škole posebno naglasio da je upravljanje dronovima izuzetno kreativan posao, naime, ne postoji obrazac po kojem bi se snimanja i letovi mogli izvoditi uniformno jer već

i mali kut promjene svjetla, vrsta senzora, brzina rada ili doba dana može dati nešto drukčije rezultate koji se zatim analiziraju i interpretiraju kroz različite softvere. Da bi se moglo upravljati dronom na legalan i siguran način, potrebno je, osim znanja upravljanja dronom, položiti ispite o poznavanju zrakoplovnih propisa te se istih i pridržavati surađujući pri tome s Hrvatskom agencijom za civilno zrakoplovstvo kao i s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe.

U drugom dijelu predavanja prikazano je kako se upotrebom različitih softvera podaci dobiveni snimanjem mogu obraditi, vizualizirati i interpretirati. Iako je cijelo predavanje trajalo gotovo četiri sata, učenici više građevinskih struka, medijski tehničari web dizajneri zainteresirano su pratili što se sve može postići uporabom dronova, jer će se brzo, već za nekoliko godina, na radnom mjestu susresti s njima.

Nagrađeni učenici sa svojim mentorima

Prezentacija snimanja profesionalnim dronom u dvorištu Graditeljske škole

Predavači Krunoslav Bedi i Alan Novkinić

Susret drona i sportske dvorane GOC-a

STRAHONINSKA GULAŠIJADA oduševila posjetitelje

Jednostavno, a mnogima omiljeno jelo gulaš, bilo je pravi vikend hit

Piše: Paulina Topolko

Foto: Markus Pilić

U sklopu Dana općine Strahoninec u subotu 25. svibnja na školskom igralištu održana je još jedna Gulašijada. Kuhanje gulaša bilo je natjecateljskog karaktera pa je nakon trosatnog kuhanja gulaš ocijenio i stručni žiri

koji su činili Nikolina Topličanec, Ivo Lukman i Mario Topolnjak. I baš prema njihovom sudu najbolji gulaš skuhala je ekipa Crkveni odbor u sastavu: Vladimir Lepen, Antun Horvat, Branko Gregur i Markus Pilić. Stoga smo se po tajnu najboljeg gulaša uputili u crkveni odbor, a Markus Pi-

lić otkrio nam je male tajne velikih kuhara. - Tajna našeg najboljeg gulaša je to da je unutra bilo puno ljubavi, spremno nam je odgovorio naš sugovornik na pitanje koja je tajna najboljeg gulaša. - U gulaš smo stavili sve one sastojke koje smo dobili, meso i luk, odnosno svinjetinu i junetinu. Ta-

SPRAVE ZA VJEŽBANJE za osobe s invaliditetom

kođer smo donijeli i svoje sastojke, začine kao i začinsko bilje, krumpir i bijelo vino koje smo isto stavili unutra. Nema neke posebne tajne, kuhali smo kao i uvijek. Ipak, glavni kuhar je bio Branko Gregur, a ja sam bio samo, kako se kaže, mali od kuhinje, ispričao nam je veseli Markus Pilić.

Vrijedno drugo mjesto pripalo je ekipi Malo nas je al’ nas ima, dok je treće mjesto osvojila ekipa HVIDR-a Jug iz Čakovca. Nakon završetka kuhanja i ocjenjivanja, gulaši su podijeljeni okupljenim mještanima. No da ne bi posjetitelji gladovali kad se kuhaju natjecateljski gulaši, pobrinula se

Crkveni odbor najbolje kuha

je Općina Strahoninec na čelu s marljivim Nenadom Topličancem pod čijim je budnim okom nastao gulaš u velikom kotlu. Gulašijada je ove godine privukla skoro 30 ekipa iz svih krajeva Općine, ali i šire, te je Strahoninec tako postao središte druženja uz najbolju gastro ponudu.

Za aktivan život osoba s invaliditetom

- Sprave su namijenjene osobama s tjelesnim poteškoćama, osobito ljudima u invalidskim kolicima koji na njima mogu izvoditi vježbe snage te kondicijske treninge

Na Trgu Republike i u Perivoju Zrinski u Čakovcu prošli tjedan održan je međunarodni sportski susret osoba s invaliditetom iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske.

Na susretu se okupilo stotinjak osoba raznih dobnih skupina s invaliditetom koje su se okušale u sportskim aktivnostima koje su za njih pripremljene, kao i oprema koja je prilagođena osobama s invaliditetom.

Sportski susret osoba s invaliditetom iz triju država

Sudionici su sudjelovali u štafetnim igrama, tandem vožnji biciklom, vožnji romobilom i različitim drugim igrama i aktivnostima. Tijekom provođenja projekta održano je ukupno 17 sportskih događaja, od čega šest u Međimurju, provedeno je i istraživanje potreba i navika osoba s invalidnošću u sportu i rekreaciji te izrađena tri sportska programa koja ostaju kao smjernice za rad na ovom specifičnom području, a nabavljena je i prilagođena sportska oprema.

Susret je održan u okviru provedbe ERASMUS+ SPORT projekta “No boundaries“ čiji je nositelj Međimurska županija, a partneri Općina Lendava i Razvojna koordinacijska agencija jezera Balaton. U ponedjeljak 27. svibnja na igralištu za street workout u Ulici dr. Rudolfa Horvata u Čakovcu te u Podturnu (kod Centra DOSTI) održano je otvorenje novopostavljene vanjske �itness sprave za osobe s invaliditetom. Nakon otvorenja bit će održane pokazne vježbe za članove Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije.

Dvije sprave vrijedne 4.032 eura

- Postavljanjem sprava na dvije lokacije u Međimurju, a prije toga i podrškom pri izgradnji suvremenog centra za osobe s invalidnošću u Podturnu, pokazujemo koliko nam je uistinu stalo do ljudi s invaliditetom i koliko ih smatramo ravnopravnim članovima naše zajednice, naglasio je župan Matija Posavec.

- Integracija osoba s invaliditetom u društvo nam je važna što Čakovec i Međimurska županija dokazuju svakim novim projektom namijenjenim upravo toj ranjivoj skupini ljudi, rekla je Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca.

- Postavljene su dvije takve sprave čija ukupna vrijednost doseže 4.032 eura, a pripremni građevinski radovi su vrijedni 9.638 eura. Sprave su namijenjene osobama s tjelesnim

poteškoćama, osobito ljudima u invalidskim kolicima koji na njima mogu izvoditi vježbe snage te kondicijske treninge, rekla je Maja Odrčić Mikulić, pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava, a predstavnik Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije Božidar Zimić naglasio je da će nova sportska oprema dodatno motivirati osobe s invaliditetom na aktivan život. (BMO)

Pobjednička ekipa: Markus Pilić, Branko Gregur, Antun Horvat i Vladimir Lepen

Markus Pilić ugos�o je prijatelje i podijelio s njima tajne najboljeg gulaša

Sportske igre na Međunarodnom susretu invalida u Čakovcu

Sprava za bolju kondiciju osoba u kolicima

VRTIONICA – nagradni natječaj Vrtnog centra Iva i Međimurskih novina

Pošaljite nam maketu dvorišta vrtića i osvojite 1200 eura!

Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta dobit će vrtić koji će napraviti najljepšu maketu svog željenog dvorišta

Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom Vrtionica, uz koji će jedan vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je izrada makete vlastitog željenog dvorišta. Sve što trebate je izraditi maketu, poslati nam je na e-mail i opisati što vaša ma-

keta prikazuje, odnosno što biste željeli u svom dvorištu učiniti s ovom nagradom. Predstavit ćemo vaš projekt u Međimurskim novinama. Vrtić koji najviše oduševi svojom kreativnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu. Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva

pri odabiru biljki i savjete o sadnji.

Tko se može prijaviti?

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske aktiv-

nosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.

Kako se prijaviti?

Natječaj počinje ovog petka, 3. svibnja, a prijave primamo do 29. lipnja. Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite

što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece. Možete nam poslati kako su klinci sudjelovali u izradi makete, kakve su želje imali, koliko su se uključili roditelji, čime ste izradili

maketu. Prijavu pošaljite na e-mail marketing@ mnovine.

Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vr�ća Dječja mašta iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama i roditeljima zasadili su biljke u dvorištu vr�ća Dječja mašta

MALI GRADSKI VRT u Čakovcu

Privilegija je doživjeti zelenu oazu s potpisom Tije Mance. Na 80 m2 s ponosom njeguje čak više od 130 vrsta bilja

Piše: Roberta Radović

Njegovanje vrta ugodan je hobi. Međimurke i Međimurci vole svoje okućnice i vrtove, pa ih većinom uređuju s ljubavlju. Nemaju svi podjednako znanje o uzgoju cvijeća i bilja, pa često dobre namjere loše završe i obeshrabre vrtlare. Čakovčanka Tija Mance uporna je u prikupljanju znanja o vrtlarenju kroz literaturu i praktičan rad, a svojim se rezultatima iskreno veseli i ponosi. Stvorila je svoj Mali gradski vrt, i već petu godinu u njemu organizira javno druženje kako bi s prijateljima i ljubiteljima vrtlarenja razmijenila iskustva, znanje ili tek prijateljski razgovarala.

Sramežljiv početak - 2005. godine doselili smo u kuću i zatekli zapušten

vrt te krenuli u rekonstrukciju. Izvadili smo sve bilje, osim višnje i hibiskusa. Počela sam sramežljivo uređivati vrt. Početna zamisao je bila travnjak i gredica uz rub staze, prisjeća se Tija početaka uređenja svoje male gradske zelene oaze. Govori u množini jer

njezin Mali gradski vrt, danas s više od 130 vrsta bilja, plod je vlastita rada, ali i velike, nesebične potpore obitelji, supruga Davorina i kćeri Mije.

Druženje na britanski način

Tako je gotovo u središtu Čakovca, nastajao Tijin Mali gradski vrt inspiriran BBCovim emisijama o vrtlarstvu. Svoja iskustva Tija će uvijek rado podijeliti s drugim poklonicima vrtlarenja, a osobito to čini na Dan otvorenih vrata Malog gradskog vrta. Ove godine druženje je organizirano peti put, u subotu 25. svibnja, unutar programa obilježavanja Dana Grada Čakovca. Tijin vrt odiše osobitim šarmom u svim godišnjim dobima, u svakom dijelu dana ili noći. Malo jezerce, sjenovita gredica sa šumskim

U vrtu ima mjesta za pojilice i hranilice za p�ce

dijelom, kutak s klupicom i fontanom, gredice za povrće i terasa za druženje, cvjetne gredice, jorgovani, nekoliko javora, jabuka, višnja, maline, kupine… detalji su to promišljanja, učenja i vrijednih Tijinih ruku. Ona poziva i sve druge zaljubljenike u prirodu i vrtlarenje na vlastita istraživanja: - Vrtlar je poput umjetnika koji je nakon mnogo sati skrivenih iza svog rada napokon odlučio okrenuti platno da ga i drugi mogu vidjeti. Ako vjerujete u vrtne priče, ne pokušavajte preuzimati tuđe. Stvorite sami, svojim vrtom vlastitu priču.

POČINJE NAŠ nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju

Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.

Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju krea�vnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta. Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstavi� svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

Prvu nagradu od 150 eura

osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS –daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao

je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac poklanja prilikom dodjele priznanja svim nagrađenima bukete cvijeća. (sh)

- Vrtlarstvo je odlična psihoterapija, preporučila bih ga svakome, is�če Tija Mance

Fontana doprinosi ugodnoj svježini osobito u ljetnim večerima

Teže lončanice lakše se premještaju kad su na kotačićima

Za jezerce i drvenu stazu znalački je trebalo odabra� biljke

DS 4 Rivoli E-Tense 225

Kompakt s premium detaljima

DS 4 je kompaktni automobil koji odiše francuskim šarmom zahvaljujući mnogobrojnim dizajnerskim detaljima, a pokreće ga dovoljno snažan plug-in hibridni pogonski sklop kako bi uz eleganciju mogao ponuditi i sportski doživljaj.

Tekst i foto: Igor Rudež

Idok je prva generacija modela DS 4 još bila pod Citroenovim znakom i bilo je riječ o prilično redizajniranom modelu C4 s bogatom opremom, druga se generacija, koja je predstavljena 2021. godine, potpuno odmaknula od toga. Riječ je o samostalnom modelu koji je postavljen na PSA EMP2 platformu i kojim marka DS želi konkurirati BMW-u serije 1, Audiju A3 i Mercedesovoj A-klasi.

Naravno, kao i svaki DS, i model 4 se ističe svojim dizajnom, pa sprijeda odmah u oči upadaju LED dnevna svjetla koja se protežu od Matrix LED prednjih svjetala, sve do donjeg ruba branika gdje su oštro prelomljena prema sredini, a tu je i prilično velika maska motora s mnogobrojnim detaljima.

Gledajući s boka, DS 4 se ističe kromiranim ručkama koje se nalaze unutar vrata, sve dok ih ne zatrebate, a s boka se može vidjeti i zanimljivost u vidu kromiranog obruba bočnih prozora, koji ovog puta nije postavljen standardno na donjoj liniji prozora, već je postavljen na gornju liniju prozora. Malo drukčije nikada ne škodi. Tu su i dvobojni aluminijski naplatci koji su veličine 19-inča i serijska su oprema uz paket opreme Rivoli.

A stražnji kraj? Pa on je nadasve poseban prvenstveno radi izgleda stražnjih svjetala, a pritom mislimo na strukturu samih svjetala, nazovimo to tako, koji stvaraju pravi 3D izgled i baš radi toga ovaj automobil nećete zamijeniti ni za jedan drugi automobil bilo kojeg proizvođača. Svjetla su spojena tankom kromiranom lajsnom, a u branicima su dva

prava otvora ispušnih cijevi. Sveukupan dojam je da DS 4 izgleda izuzetno atraktivno i elegantno, a iako je riječ o klasičnom kompaktu, mnogi će reći da pomalo djeluje kao crossover.

DS 4 je dug 4400 mm i širok 1830 mm, dok mu je visina 1490 mm, što nije čest slučaj u današnje vrijeme, a iako su bočna stakla malo manja, to ne umanjuje preglednost. Jedino straga baš nema mnogo prostora za putnike, a razlog tome je međuosovinski razmak od 2675 mm i niža pozicija sjedenja, pa iza visokog

vozača straga jedva da se mogu smjestiti i djeca. Ako je sjedalo pomaknuto prema naprijed, i odrasli se mogu smjestiti, a iznenađujuće je da ima dovoljno prostora za glavu, iako se na prvi pogled to ne bi moglo reći. Kako i priliči ovakvom modelu, straga su provedeni ventilacijski otvori, a ugrađena su i dva USB priključka za punjenje. Kako u prednjim, tako su i u stražnjim vratima, pretinci su obloženi �ilcom, kako stvari ne bi klizale i lupale u njima, a zanimljivo je da je �ilc postavljen na sve strane osim one koja je okrenuta prema

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4400 x 1830 x 1490 mm

Osovinski razmak: 2675 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1790 kg/ 410 kg

Veličina prtljažnika 390/1190 litara

Vrsta motora/broj cilindara: Hibridni/4

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski, 8 stupnjeva Snaga: 165 kW / 225 KS

Okretni moment: 360 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 233 km/h / 8,0 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,5

CO2 emisija: 32 g/km

Cijena: 57.550 eur

Oprema: 10-inčni mul�medijski sustav, automatski klima-uređaj, Matrix LED svjetla, Head-Up zaslon, sjedala presvučena crnom Basalte kožom, DS Ac�ve, scan ovjes, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 19-inčni aluminijski naplatci...

19-inčni aluminijski naplatci mu odlično stoje, a dio su serijske opreme

Oznake fizičkih �pku su malo slabije vidljive, pa je potrbno navikavanje gdje se što nalazi

Središnji zaslon je pregledan, a na njemu se vrši upravljanje klima�zacijom

Iznad mjenjača se nalazi zaslon za pisanje

Kožom presvučena sjedala su udobna, ali bi voljeli da ima malo više bočnog oslonca

Sve je na dohvat ruke, a jedino bi voljeli da se ven�lacijski otvori mogu bolje podešava�

Ručice za otvaranje vra�ju se pomodno spremaju u vrata, a dva ispušna otvora su prava

390 litara obujma ima prtljažnik, koji je radi baterije malo manji nego u benzinskoj i dizel izvedbi

putnicima. Tako da to nije vidljivo, već navedeno osjetite tek kada gurnete ruku u pretinac kako bi dohvatili neki predmet.

Za razliku od drugih izvedbi, plug-in hibridni DS 4 dolazi s nešto manjim prtljažnikom od 390 litara, no nikako ne možemo reći da je to malo, već je riječ o čistom prosjeku klase. Ako odaberete drugu izvedbu onda mu obujam raste na 430 litara. No on se može povećati preklapanjem stražnje klupe, kada mu obujam raste na 1190 litara, no šteta je što podnica nije potpuno ravna, već postoji malena stepenica.

Unutrašnjost je u potpunosti obložena kožom, a osim sjedala i naslona za glavu, kožu možemo naći i na oblogama vrata, a prava je šteta što prednja sjedala nisu i ventilirana, već samo grijana, što bi dobro došlo u predstojećim toplim danima. A kad već spominjemo i vrata, svakako moramo reći da su prekidači prozora sada prebačeni na sam vrh obloga vrata, i na prvu nisu baš vidljivi, no s vremenom se naviknete na njihov položaj, pa će i upravljanje biti jednostavnije nego na ostalim modelima kojima se upravljanje prozorima vrši na središnjem tunelu između vozača i suvozača. A na nji-

hovo mjesto je sada postavljen prekidač automatskog mjenjača, ali i maleni zaslon koji prepoznaje rukopis, pa će biti lakše unijeti adresu u navigaciju ili brže pronaći osoba u imeniku. Ispod središnjeg naslona za ruku se nalazi maleni pretinac s USB priključcima koji je hlađen, no u njega će stati tek boce od pola litre. Doduše i to je bolje nego da nema nikakvog hlađenog pretinca. A pored mjenjača je smješten jedan kotačić koji služi za podešavanje glasnoće, ali i tipka za pokretanje zaslona, čime se olakšava brzinsko upravljanje, kao i maleni nosač u koji stane mobitel.

Dva držača za čaše, dva USB priključka i praktična polica se nalaze ispod poklopca, a poklopac je dovoljno odmaknut da se može zatvoriti i kada je priključen USB stick s adapterom, što je za svaku pohvalu. Na središnjoj konzoli se nalaze i tipka za pokretanje vozila, kao i prekidač ručne kočnice, dok je na vrhu postavljen 10-inčni zaslon, koji je u potpunosti prilagodljiv, dok su podno njega postavljene fizičke tipke prečaca i funkcijskih prekidača, no podešavanje klimatizacije se vrši putem zaslona. Jedino što smo primijetili je to što se ventilacijski otvori baš ne mogu puno podešavati i pomicati,

pa zato, osim ako ih ne zatvorite, hladan zrak uvijek puše na vas ili suputnike. Ispred vozača je upravljač odlično pogođene debljine, a tu su i fizičke tipke na upravljaču, kao i polugice iza njega kojima se može i manualno upravljati mjenjačem. Tu je i maleni ekran umjesto instrumenata koji je podesiv, ali s ograničenim mogućnostima, no nudi sve informacije na jednom mjestu, a ovako i manje opterećuje oči vozača. Tu je i nezaobilazni head-up zaslon, na kojem ćete uglavnom gledati brzinu i ostale osnovne funkcije. Dobro poznata PSA platforma EMP2 omogućuje ovom modelu ugradnju raznih pogonskih motora, a testni je model pokretao plug-in hibridni (PHEV) pogonski sklop koji se sastoji od 1,6-litrenog turbo benzinca koji razvija maksimalnu snagu od 133 kW/181 KS i nudi 300 Nm okretnog momenta i elektromotora koji razvija snagu od 81 kW/110 KS i nudi 320 Nm okretnog momenta, dok je ukupna snaga sustava 165 kW/225 KS i 360 Nm okretnog momenta. Naravno, sve navedeno je dostupno samo ako je napunjena 12 kWh baterija koja pokreće elektromotor, a koja podržava AC punjenje, a punjenje traje između 220 i 440 minuta, ovisno o kojoj

je snazi punjenja riječ. A s punom baterijom možete prijeći oko 50-ak kilometara na otvorenoj cesti, odnosno oko 60-ak kilometara u gradu, pa će oni koji se samo tamo voze, često moći voziti isključivo na struju. A zahvaljujući velikoj snazi i performanse su dobre, pa ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 8 sekundi, dok je maksimalna brzina 233 km/h. A ako se vozite u Sport načinu rada onda je i odziv na gas prilično dobar. A sve to je još bolje kada vidite i prosječnu potrošnju od 7,5 litara bez punjenja baterije, odnosno između 4 i 5 litara s redovitim punjenjem baterije. To razuman rezultat za ovakav automobil. A i sama vožnja je udobna, a kako je težište niže, jer je ipak riječ o klasičnom kompaktu, naginjanja su manja, a automobil bolje leži u zavojima.

Cijena testnog modela s bogatim paketom opreme Rivoli i dodatnom opremom se popela na popriličnih 57.550 eura, no svakako treba napomenuti kako je u ponudi i 130 KS snažan benzinac po cijeni od 38.000 eura, dok se još uvijek može naručiti i 130 KS snažan turbo dizel motor po cijeni od 39.700 eura, a bogato opremljeni početni paketi opreme startaju već od 33.000 eura, što je puno bolji i logičniji izbor.

Sprijeda dominira dizajn dnevnih LED svjetala koji mu daje dozu elegancije

Jednostavan dizajn može biti i efektivan - najbolji je to dokaz stražnjeg dijela vozila

Poznati plug-in hibridni pogonski sustav s 225 KS se odlično snašao u ovom modelu

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 31. svibnja do 6. lipnja 2024.

P 31 Pohod BDM, BDM Kameni�h vrata; Proštenje Macinec

S 1 Gaudencije, Justin, Prokul, Mladen, Andrija

N 2 9. KROZ GODINU, Marcelin i Petar, Eugen, Mladen

P 3 Karlo Lwanga, Olivija, Klotilda

U 4 Kvirin Sisački, Spomenka, Predrag

S 5 Bonifacije, Dobroslav, Valerija, Darinka

Č 6 Norbert, Artemije, Paulina, Neda, Berto

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Sofia Novoselec, kći Andreje i Andrije

Vinko Trstenjak, sin Ivane i Nikole

Zia Farrah Putarek, kći An-An i Marinka

Janko Kos, sin Sare i Jurice

Teo Balog, sin Anite i Danijela

Jan Barulek, sin Lee i Lucijana

Oliver Fundak, sin Marije i Dina

Noemi Murota, kći Lucije i Patrika

Amina Mešić, kći Anamarije i Dževada

Viktor Sever, sin Verone i Leona

Kiara Šalamon, kći Judite i Davida

Mona Munđar, kći Sande i Andrije

VJENČANI

Čakovec:

Tijana Vidović i Siniša Peharda

Iva Novak i Domagoj Košir

Amanda Katava i Mihael Ružić

Nikolina Varga i Filip Šardi

Kotoriba:

Lora Štefić i David Frančić

Prelog:

Valen�na Mikec i Tomislav Markušić

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Komunalni redar za grad Čakovec

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

UMRLI

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 1. LIPNJA

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Željka Smojver-Benko

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Donji Kraljevec dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić

Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Nedelišće dr. Anja Štefić Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

Prelog

dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Sve� Juraj na Bregu-Lopa�nec dr. Sara Mudri

Pleškovec 30, tel. 040/855-791

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Čakovec:

Katarina Novak r. Oreški r. 1944.

Josip Šestan r. 1938.

Rozalija Kolac r. 1942.

Marija Fuš r. Škoda r. 1934.

Mar�n Barat r. 1942.

Marija Jalšovec r. Leček r. 1932.

Irena Belović r. Krauthaker r. 1959.

Ivan Šubić r. 1946.

Ana Prprović r. Hižman r. 1943.

Marija Gačal r. Cmrečnjak r. 1938.

Josip Bacinger r. 1954.

Marija Polgar r. Ovčar r. 1932.

Dragu�n Lovrek r. 1939.

Kotoriba:

Đurđa Jakupak r. Horvat r. 1954.

Marija Horvat r. Posavec r. 1927.

Mijo Dolenec r. 1941.

Mursko Središće:

Mato Kalanjoš r. 1962.

Terezija Tuksar r. Domunkoš r. 1936.

Slavica Horvat r. Goričanec r. 1937.

Zlatko Gojnik r. 1958.

Prelog:

Josip Hrašćanec r. 1949.

Stjepan Horvat r. 1931.

Franjo Balent r. 1953.

Štrigova:

Marija Boer-Županec r. Županec r. 1938.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Kino raspored

Četvrtak 30.5. PETAK 31.5.

13:30 Kina and Yuk - premijera 17:00 Haikyuu - premijera 20:00 If 20:00 Furiosa

SUBOTA 1.6.

13:30 Kina and Yuk 17:00 Haikyuu 20:00 Planet majmuna

NEDJELJA 2.6.

10:00 Nerazdvojni - sink. 13:30 Kina and Yuk 20:00 Furiosa

PONEDJELJAK 3.6.

17:00 Haikyuu 20:00 If

UTORAK 4.6.

17:00 If 20:00 Planet majmuna

SRIJEDA 5.6.

17:00 Kina and Yuk 20:00 Furiosa

dragom Dragutinu Lovreku

05.04.1939. - 19.05.2024.

Voljeni ne umiru sve dok žive oni koji ih se sjećaju.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, na riječima utjehe te cvijeću i svijećama položenim uz odar.

Tugujuća obitelj

Ivan Lešnjak

iz Ivanovca

preminuo 28. svibnja u 80. godini života

Ivan Grahek

iz Dekanovca preminuo 24. svibnja u 71. godini života

Đuro Bižupić

iz Oporovca preminuo 18. svibnja u 75. godini života

Katarina Vukobratović rođ. Vrban iz Čakovca preminula 26. svibnja u 83. godini života

Franjo Hržić

iz Preloga preminuo 27. svibnja u 82. godini života

Marija Zanjko

rođ. Hajdinjak

iz Kuršanca preminula u 92. godini života

na dragu prijateljicu

Danijelu

Mrčela

24. 5. 2022. - 24. 5. 2024.

Koračala si kroz život nasmijana.

Zauvijek ćemo pamtiti tvoje lice i vedru narav.

S nama si uvijek, u svakom danu, misli i osjećaju. Stvorene uspomene nikada neće biti zaboravljene. Pričamo o tebi, tad uspomene naviru i opet smo zajedno bar u jednom trenu.

Fališ…

Dijana

Marija Vikert rođ. Antonović

iz Sesveta preminula 27. svibnja u 80. godini života

Terezija Vugrinec rođ. Vuković

iz Novog Sela Rok preminula 23. svibnja u 91. godini života

Matija Bedić

iz Križovca preminuo u 34. godini života

Ivan Dominić iz Brezja preminuo 26. svibnja u 89. godini života

Ivan Bašnec

iz Goričana preminuo 23. svibnja u 83. godini života

Stjepan Pongrac

iz Goričana preminuo 25. svibnja u 68. godini života

Ladislav Veseli

iz Knezovca preminuo 27. svibnja u 84. godini života

Josip Vurušić

iz Orehovice preminuo 22. svibnja u 71. godini života

Dragutin Kare

iz Preloga preminuo 27. svibnja u 86. godini života

Zorica Rapaić

rođ. Pavelko

iz Čakovca preminula 26. svibnja u 84. godini života

Franjo Varga

iz Vularije preminuo 21. svibnja u 78. godini života

Nevenka Ivanović iz Čakovca preminula 27. svibnja u 67. godini života

SJEĆ ANJE

31. svibnja 2024.

77. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž skladištara - viličarista, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u tvornici stočne hrane, m/ž vozača traktora, m/ž vozača C+E kat., 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u pranju pogona i m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina. hr do 2.6.

78. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob. 091/613-4377 do 24.7.

79. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž djelatnika odjela 3D skeniranje, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž cnc programera, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike i m/ž poslovođu na farmi, javiti se na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 31.5.

80. Pozamanterija-materijali, trake, čipke, d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž radnika na odjelu bojanja uskog tehničkog tekstila, javiti se na mail: posao@pmtc.hr do 10.6.; više info na: www.hzz.hr

81. PROKONA obrt, Prelog, N. Tesle 19, traži m/ž inž. strojarstva - cad konstruktor - solidworks, javiti se osobno na adresu Poduzetnički centar Prelog, Hrupine 7b ili na tel. 040/295-398 ili na mob. 098/426-457 ili na email: info@prokona.com ili na link; www. prokona.eu do 31.5.

82. PROMMING d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž koordinatora montaže i m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i poslovnih prostora, javiti se na tel. 040/396-333 ili na mob. 099/3807104 ili osobno na gornju adresu ili na email: posao@promming.hr do 7.6.

83. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 2 m/ž cnc operatera, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-556 ili na mob. 098/1830-293 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: e.filipic@ primabiro.hr do 31.5.

84. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara i m/ž konobara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 15.6.

85. REINOX d.o.o., Brezje 81a, Lopatinec, traži m/ž tig zavarivača i m/ž bravara - strojobravara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili 098/268-700 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox. hr do 31.5.

86. RONIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača zabavne elektronike u Čakovcu, javiti se na email: posao@ ronis.hr do 5.6.

87. SANITAS Gebaudetechnik d.o.o., traži 2 m/ž vodoinstalatera i 2 m/ž montera centralnog grijanja, javiti se na mob. 098/678-092 ili na email: info@sanitas-info.com do 31.5.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

88. SARA TRANS d.o.o., Pribislavec, traži m/ž voditelja servisa gospodarskih vozila i m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/370-751 ili na mob. 098/211-104 ili na email: sasa@ saratrans.eu do 6.6.

89. SKUBACH obrt za frizerske usluge, Prelog, traži m/ž frizera, javiti se na email: ines.mozek@gmail. com do 31.5.

90. SLAD d.o.o., Donji Vidovec, traži 2 m/ž konobara u kafiću, javiti se na tel. 040/615-245 ili na mob. 098/242-670 do 15.6.

91. SOLEKTRA d.o.o., Trg E. Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž mag.inž. elektrotehnike, javiti se pismenim putem na adresu ili na email: lara. klovar@solektra.hr do 31.5.

92. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži 2 m/ž šivača, javiti se na tel. 040/858170 do 30.6.

93. Strojo-metal, Nedelišće, I. Mažuranića 35, traži 2 m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9264-774 do 5.6.

94. SUNTEC d.o.o., Pribislavec, Industrijska ulica 46, traži 2 m/ž strojara - voditelja smjene na stroju za proizvodnju plastike, ekstruzija i termoformiranje, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615189 ili 098/658-522 ili na email: suntecdoo@gmail.com do 31.5.

95. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača i 2 m/ž radnika za rad na visini, javiti se osobno na adresu ili na email: svamlim1@gmail.com ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 do 30.6.

96. ŠPIZZA , Čakovec, N. Pavića 2, traži m/ž kuhara-pizza majstora, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/5611-030 do 10.6.

97. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E, javiti se na mob: 091/424-1707 ili emailom: info@ tkalectrans.hr do 15.6.

98. Toplice Sveti Martin d.d., Izvorska 3, traže 1 m/ž recepcionara, 3 m/ž wellness terapeuta, 2 m/ž konobara, 3 m/ž spasioca i 2 m/ž kućna majstora - električara, javiti se na email: posao@termesvetimartin. com ili na mob. 099/439-5018 do 31.5.; više info na: www.hzz.hr

99. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Savska Ves, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 10.6.

100. TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 4 m/ž mehaničara, 4 m/ž radnika na opsluživanju pletaćih strojeva i 4 m/ž mehaničara, javite se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla. hr do 7.6.

101. Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec, traži m/ž komunikacijskog posrednika za osobe oštećena sluha, javiti se na email: gluhi.cakovec@gmail.com do 31.5.

Slobodna radna mjesta

102. Udruga djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja “Međimurski slatkiši”, V. Nazora 16, Čakovec, traži m/ž radnika za pružanje usluge potpore i podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom u sklopu projekta „Zaželi pravu stvar III,” javiti se na mob. 099/2310-622 ili pismena zamolba na adresu ili na email: medimurski. slatkisi@gmail.com do 1.6.

103. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, Zavnoh-a, traži medicinsku sestru ili tehničara,

javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 16.6.

104. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara i m/ž dipl.inž. elektotehnike, javiti se na email: gordan.vrbanec@v-elin. hr do 30.6.

105. UO kavana i catering ARKA, Sveti Martin na Muri, Trg svetog Martina 8, traži 1 m/ž čistača (na pola radnog vremena) i 1 m/ž pizza majstora, javiti se na tel. 040/868-275 ili 098/181-2074 ili e-mailom: bistro.

arka@gmail.com ili osobno do 8.6.; više info na: www.hzz.hr

106. ZADOL Grupa d.o.o., Čakovečka 107, Prelog, traži 2 m/ž sastavljača pvc stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-944 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ zadol-pvc.hr do 16.6.

107. Zdravstvena ustanova Ljekarne Petek, M. Subotica, traži m/ž magistra farmacije, javiti se na email: ljekarne.petek@gmail.com do 10.6.

108. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija za radno mjesto Nedelišće, 10 m/ž montera centralnog grijanja, 5 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, m/ž električara, m/ž elektro-zavarivača, 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj i 2 m/ž vodoinstalatera za rad u Švicarskoj, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com do 30.6.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel 2010. god., reg. do 30.6.2024., cijena 6.700 eur; te 4 krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info na mob. 098/9422-821

KUPUJEM AUTOMOBIL, traktor, kamion - neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777095

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJE SE RENAULT MEGA-

NE 4, 1.6 dci 130 ks, 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR

Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, benzin, u radnom stanju. Mogućnost priključenja pluga ili prikolice. Upita� na 098/539-169. KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJEM MLIN ČEKIĆAR, motor sa dvije remenice, jedna za šrotanje druga za ruljač, el.motor dva kW sa sklopom i tri sita, povoljno. Info. 097/600-6038

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM PLUG dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten. Mob. 095/816-5206

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače/24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

IZVOĐENJE HIDROIZOLACIJE

NA PRIVATNIM I POSLOVNIM

OBJEKTIMA. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com

POSAO

TRAŽIM POSAO čuvanje djece svih uzrasta, šetnja i briga oko kućnih ljubimaca, pomoć starijim ljudima, kao i čišćenje stanova, kuća, poslovnih objek�, kafića u Čakovcu (centar i bliža okolica od centra grada). info na mob. 091/763-9971

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnja trave ili bilo što drugo, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206

POZNANSTVA

SLOBODAN MUŠKARAC (54 g) traži srodnu dušu do 60 godina. Molim samo ozbiljne i bez sms-a. Mob. 097/7384072

SAMAC (59 g) ne pije, ne puši, traži srodnu dušu koja je isto usamljena, staros� od 50-55 g. Telefon: 098/9986-931

MLADIĆ TRAŽI ŽENSKU OSOBU za život udvoje ili brak. Tel: 040/822-362 ili 099/5166780

NEKRETNINE

Prodaje se kuća u Pušćinama, V. Nazora 33 (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas�ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

TRAŽI SE U NAJAM na duži vremenski period namješteni stan ili kuća u Čakovcu. Cijena najma 350 eur + režije (polog 1 najamnina). Useljivo od 20.06.2024. Mob. 091/763-9971

IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan u kući, preko puta MEV-a, Ul. Bana J. Jelačića. Upita� na tel. 040/395-936

ŽIVOTINJE

AKVARIJ šesterokutni s ribicama, puževima čistačima, živo bilje daje kisik, kompletno uređen, 30 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

POKLANJAM ČISTOKRVNU ŽENKU NJEMAČKOG OVČARA. Mob. 097/600-6038

AKVARIJ šesterokutni s ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik. Kompletno uređen. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293

RAZNO

PRODAJEM manji hladnjak sa zamrzivačem, ugradbena ploča za štednjak (3 plin, 1 struja) sa pećnicom na struju, jednodjelno korito sudopera, televizor Samsung (86 cm) i televizor Philips (60 cm). Info na mob. 097/738-4072

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni (2 kom), cijena 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

Tvrtka DODLEK-AGRO d.o.o. iz Belice zapošljava djelatnika za rad u pakirnici. Za detaljne informacije zvati na broj mobitela 098 312 185.

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

ŠATOR za tri osobe sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJEM AKUSTIČNU GITARU marke Tivoli, cijena 50 eura. kontakt mob. 091/580-1446

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM peć za centralno

30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite

Nina ima 8 godina. Ona još uvijek voli bi� ak�vna, ići u šetnje, naučena je na život u kući. Teška srca su nas zamolili da je oglasimo da traži novi dom. Mikročipirana je (191100000917602), uredno cijepljena i kastrirana. Nalazi se u Čakovcu, kontakt: 099 4800 640

Maleni

Maleni mrvac od tek nekoliko kg je ostao bez svog čovjeka u okolici Čakovca. Ne znamo puno o njemu. Maleni traži novi dom, a mi ćemo sredi� sve potrebno za njega. Kontakt: 099 4800 640.

Booker ima malo manje od 11 godina, naučen je na život u stanu, ali sad traži novi dom. Čip broj je 900182000803833. Kontakt: 099 4800 640.

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. ZagrebUtrina, 091/9240-293

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); dvije el. pumpe za vodu (150 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (200 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (200 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (20 eur); dva skoro nova madraca dim. 180x200 (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano, s motalicom na kotačima, 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

Usvakom se od nas

skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve

one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@ mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

OLUJNA LJUBAV

dalje od tog mjesta. Tamo su pronašli svoj mir. Tamo su bili sretni bez oblaka.

Prvi padež: Ko? Kaj? Zišli smo se ON i JO. Drugi padež: Od koga? Od čega? Dobila sem pismo jo od JEGA. Tretji padež: Komu? Čemu? Pošijlam pismo i jo JEMU. A štrti: Koga? Kaj? Vijdim samo JEGA jo. Peti padež: Oj! Ej! Hej, ti mali, bil buš moj! Šesti padež: O komu? O čemu? Samo mislim jo o JEMO. Sedmi padež: S kijm? Čijm? Prešetala bom se jempot jo Ž JIM.

Zara Perčić, 5. b, OŠ Mursko Središće Učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak Jednoga dana more i nebo su se zaljubili. Nebo je išlo velikom moru. Modre oči neba promatraju more.

Stigao je vrlo ljut oblak. Oblak se čudi morskoj i nebeskoj ljubavi. Oblak se jako razljutio pa je počeo grmjeti. More se ljutilo zato što je počelo grmjeti. Nebo i more su se zagrlili od straha grmljavine. Oblak se tada još više razljutio. Nebo i more su otputovali što

Oblak ih je tražio mjesecima no nije ih našao. Nebo i more su ostali zaljubljeni.

Rad u skupini: Gita Baumhak, Hanah Koštarić, Noa Lukman, Gabriel Vibovec, 4. razred Područne škole Novo Selo Rok, učiteljica Alexandra Sašek - Strbad

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Padeži

Leon Palir, 3.r.PŠ Sivica, Proljetna igra, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Emili Božić , 6 godina

Eva Novak 1. a, I. OŠ Čakovec, Moj čarobni stroj, učiteljica Slavica Pospiš

Gala Pavčec 1. a, I.OŠ Čakovec, Moj čarobni stroj, učiteljica Slavica Pospiš

Žan Bedi, 3. r. PŠ Sivica, Proljetna igra, učiteljica Dijana Bedi -Šela

Tia Mučić, 3.r. PŠ Sivica, Proljetna igra, učiteljica Dijana Bedi -Šela

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Roditelj kao uloga i kao dio ličnosti

Trebamo biti s djecom u pravo vrijeme, trebamo prepoznati kad smo im stvarno potrebni, a naći pravu mjeru potrebne prisutnosti u pojedinim fazama djetetovog odrastanja velika je mudrost roditeljstva

Većina odraslih ljudi na svojim osobnim rang listama životnih uloga na prvo mjesto stavlja ulogu majke ili oca. Ipak, objektivne analize vremena koje ljudi provode u pojedinim socijalnim ulogama pokazuju da muškarci i žene koji imaju djecu, bez obzira na to jesu li u radnom odnosu, većinu vremena �izički nisu posvećeni roditeljstvu. To je u redu, ne trebamo stalno biti uz svoju djecu da bi nam ona bila najvažnija. Ljubav i povezanost su psihološke kategorije, unutarnja stvarnost koju imamo i kada �izički nismo s nekim. Naglašavam to zbog onih roditelja koji sebe okrivljavaju zato što misle da nisu dovoljno sa svojom djecom. Važnija je kvaliteta nego kvantiteta naše prisutnosti u životima vlastite djece. Trebamo biti s djecom u pravo vrijeme, trebamo prepoznati kad smo im stvarno potrebni, a naći pravu mjeru potrebne prisutnosti u pojedinim fazama djetetovog odrastanja velika je mudrost roditeljstva. Jedan od zadataka majki i očeva je da razvijaju pozitivnu sliku o sebi i zdravu samosvijest, da brinu za vlastitu dobrobit i mentalno zdravlje, kako bi mogli takve psihičke procese poticati u svojoj djeci. Temelji koje roditelji trebaju ugraditi u svoju djecu i na kojima se može graditi zdrava ličnost su dobro samoprihvaćanje i samopoštovanje. Svijest o sebi i razvoj vlastitoga ja složeni je cjeloživotni proces koji se kroz razne

životne faze ostvaruje u brojnim ulogama, a uloga roditelja jedna je od najvažnijih. Roditelji su čuvari mentalnog zdravlja i dobrobiti djece pa je dobro da znaju ponešto o psihologiji ličnosti i psihičkoj strukturi čovjeka, zato se toliko često i puno vraćam na te teme. Kada govorimo o psihološkoj ulozi roditelja dobro je spomenuti teoriju ličnosti i psihoterapijsku školu koja se zove transakcijska analiza, jer je, prema toj teoriji, roditelj dio ličnosti koji internaliziramo već u ranom djetinjstvu. Pošavši iz psihoanalize psihijatar Eric Berne je razvio vlastitu teoriju u kojoj je tri strukturalna elementa ličnosti, koja je Sigmund Freud nazvao idom, egom i superegom, nadogradio uvođenjem ego stanja: djeteta, odraslog i roditelja. Svako ego stanje je speci�ičan sustav misli, osjećaja i ponašanja iz kojih ulazimo u interakcije s drugim ljudima. Vrlo pojednostavljeno možemo reći da svatko od nas u svojoj ličnosti kao središnjoj psihičkoj strukturi ima “ugrađeno” dijete, odraslog i roditelja. U ego stanju djeteta nalaze se izvori naše energije i zadovoljstva, u poziciji odrasloga objektivno analiziramo stvarnost i nalazimo se ovdje i sada, dok u ego stanju roditelja imamo svoju prošlost, savjest i moralne kriterije. Međuodnosi i međuutjecaji tih segmenata ličnosti stvaraju vrlo složenu priču koja se mijenja i razvija cijeloga života.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

“Hote v brege naše de duhanski dim ne paše“ - Svjetski dan nepušenja, 31. 5. 2024.

Svjetski dan nepušenja obilježava se svake godine 31. svibnja na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem podizanja svijesti cjelokupne javnosti o štetnom djelovanju duhanskih proizvoda na zdravlje pojedinca, okoliša i cijele zajednice.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Posebno je štetno pušenje u trudnoći, a štetni učinci pušenja očituju se i na koštanom sustavu (osteoporoza) te na koži koja bude naborana, suha i pokazuje znakove prijevremenog starenja

Pušenje je jedan od najvažnijih izbježivih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih, malignih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti koje su vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti. Iako je posljednjih godina broj pušača u padu, procjenjuje se da još uvijek preko 1,3 milijarda ljudi u svijetu koristi duhanske proizvode. Većina njih (preko 80 %) su stanovnici srednje ili slabije socioekonomski razvijenih dijelova svijeta. Stoga se i velika većina obolijevanja i smrti zbog pušenja dešava u tim zemljama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake godine od posljedica pušenja u svijetu umire preko 8 milijuna ljudi. Opasna je i izloženost pasivnom pušenju zbog kojeg godišnje umire preko 1,2 milijuna ljudi. Osim štetnih posljedica na zdravlje, pušenje donosi i �inancijsko opterećenje. Zbog troškova liječenja te smanjenja produktivnosti oboljelih ukupni ekonomski trošak pušenja procjenjuje se na oko 1,4 trilijuna američkih dolara godišnje. Gotovo 40 % tih gubitaka se odnosi na slabije razvijene zemlje što dodatno otežava njihov ekonomski status.

Smatra se da svakih 8 sekundi u svijetu jedna osoba umre od posljedica štetne uporabe duhanskih proizvoda. Duhanski dim sastoji se od 7000 različitih kemijskih spojeva, od kojih je više od 70 kancerogeno. Navike pušenja najčešće se razvijaju u adolescentnoj dobi dok su obolijevanje i smrtnost najizraženiji u srednjoj i starijoj odrasloj dobi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo polovica djece na svijetu udiše zrak zagađen duhanskim dimom, a 65.000 djece godišnje umire od bolesti povezanih s pasivnim pušenjem. Duhanska industrija najčešće svoje reklamne i druge marketinške strategije usmjerava upravo prema djeci i mladima, unatoč zabrane reklamiranja i prodaje duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina. Stoga je tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana nepušenja: “Zaštita djece od uplitanja duhanske industrije“, a u Međimurskoj se županiji ove godine organiziraju aktivnosti za učenike osnovnih i srednjih škola pod motom “Hote v brege naše de duhanski dim ne paše“ kako bi se

djecu i mlade potaknulo na zdrave životne izbore. Pušenje se smatra glavnim izbježivim čimbenikom rizika za nastanak brojnih bolesti koje su uzrok prijevremenog umiranja 10 % svjetskog stanovništva. Može uzrokovati: nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje, te se povezuje s nastankom brojnih malignih tumora (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice) sužavanje krvnih žila i povećanje krvnog tlaka što pridonosi nastanku bolesti srca i krvnih žila (srčani infarkt, moždani udar, Buergerova bolest).

zbog pojačanog stvaranja sluzi u dišnim organima pušača i sužavanja malih dišnih putova uzrokuje nastanak kroničnog bronhitisa, em�izema i kronične opstruktivne bolesti pluća češća oštećenja sluznice usne šupljine, kronična upala želučane sluznice, čir na želucu i dvanaesniku, a ugroženo je i reproduktivno zdravlje pušača: može se poremetiti menstrualni ciklus, a javlja se i negativan utjecaj na potenciju i plodnost.

Posebno je štetno pušenje u trudnoći, a štetni učinci pušenja očituju se i na koštanom sustavu (osteoporoza) te na koži koja bude naborana, suha i pokazuje znakove prijevremenog starenja. Pušači imaju i smanjeni osjet okusa i mirisa. Iako mnogi pušači misle da ih pušenje smiruje, učinak cigarete je upravo suprotan. Pojačava se nervoza, razdražljivost, drhtanje, nesanica, a smanjuje se sposobnost koncentracije i pamćenja.

Dobro je poznata i povezanost pušenja i pijenja alkohola, kao i činjenica da su alkoholizam i pušenje dvije bolesti ovisnosti koje su daleko najzastupljenije u današnjem društvu. Znamo da su pušači skloniji pijenju alkohola, a alkoholičari skloniji pušenju cigareta od prosječne populacije. To je zato što alkohol pojačava žudnju za cigaretom i obratno, nikotin pojačava žudnju za pijenjem alkohola. Ovisnost o cigaretama tri puta je češća među alkoholičarima nego među umjerenim potrošačima, a ovisnost o alkoholu je četiri puta češća među pušačima, nego među nepušačima. Udruživanjem ovih dviju loših navika značajno se povećavaju rizici za razvoj bolesti i komplikacija koje su povezane s jednom i drugom ovisnošću. Kampanje povodom Svjetskog dana nepušenja, između ostalog, su i dobar su način da se osobe s tim problemom motiviraju i potaknu na promjene.

Čakovec, A. Šenoe 2a

PRVO OTVORENO vatrogasno natjecanje u Palinovcu

45 mladih ekipa u borbi za pobjedu

Piše: Sania Bižupić

Obilježavanje Dana općine Donji Kraljevec ove godine je pružilo mještanima priliku za druženje i uživanje u bogatom programu. Među raznolikim događanjima koja su ispunila ove svečane dane, posebno se istaknulo prvo otvoreno vatrogasno natjecanje u Međimurju “Natjecanje vatrogasnog podmlatka i mladeži Palinovec 2024”. Natjecanje okupilo mlade vatrogasce iz cijele Hrvatske

Ovo druženje u natjecateljskom tonu održano je na prostorima NK-a Mladost u Palinovcu, a organizator je bio DVD Palinovec, predvođen predsjednikom Franjom Jančecom.

Natjecanje je okupilo čak 45 ekipa iz različitih dijelova Hrvatske, uključujući Međimurje, Zagorje, Podravinu i Zaprešić. Sudionici su se natjecali u četirima kategorijama: pomladak muški i pomladak ženski (6 – 12 godina), mladež muški i mladež ženski (12 – 16 godina).

Među uzvanicima koji su podržali mlade vatrogasce svojim prisustvom bili su načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, zamjenik načelnika Mladen Čavlek, predsjednik Općinskog vijeća Mladen Taradi, predsjednik Mjesnog odbora Palinovec Vladimir Sabol te predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Donji Kraljevec Dragutin Glad.

Koji je DVD bio najbolji?

U kategoriji pomladak muški, prvo mjesto je pripalo DVD-u Donji Mihaljevec s osvojenih 409,5 bodova, 2. je mjesto osvojio DVD Zaprešić s 407 bodova i na 3.

Hrašćan, dok je 3. mjesto osvojio DVD Donji Kraljevec. U kategoriji mladež muški, prvo je mjesto s osvojenih 1055,8 bodova pripalo DVD-

se mjestu našao DVD Donji Hrašćan 2 s osvojenih 401,1 bodova. U natjecanju VZO Donji Kraljevec – Goričan, pobjedu u kategoriji pomladak muški odnio je DVD Palinovec, 2. mjesto pripalo je DVD-u Donji Hrašćan 2 i 3. je mjesto osvojio DVD Goričan. DVD Donji Mihaljevec je s osvojena 407,2 boda pobjednik u kategoriji pomladak ženski. Drugo je mjesto pripalo DVD-u Cirkovljan s 399,4 boda i s osvojena 396,2 boda, trećeplasirani je DVD Turčišće. U natjecanju VZO Donji Kraljevec – Goričan, u kategoriji pomladak ženski, 1. je mjesto osvojilo DVD Palinovec, 2. je mjesto pripalo DVD-u Donji

odnio je DVD Hodošan. DVD Tuhovec je s 1057,7 bodova pobjednik u kategoriji mladež ženski, dok je drugo mjesto pripalo DVD-u

nji Kraljevec drugoplasirani. DVD Palinovec je, kao domaćin, osigurao vrhunsku organizaciju i gostoprimstvo svim sudionicima. Iako su se njihove ekipe natjecale izvan konkurencije i nisu ulazile u ukupni poredak za Kup Palinovca, ipak su pokazale iznimnu spremnost i vještine osvojivši prva mjesta na općinskoj razini u tri kategorije. Ovo je vatrogasno natjecanje pokazalo važnost ulaganja u vatrogasnu mladež koja će u budućnosti biti ključna za sigurnost i dobrobit raznih zajednica te će zasigurno ostati zapamćeno kao važan događaj u promociji vatrogastva među mladima, a svi sudionici već se raduju idućem susretu i novim izazovima.

mladež muški

Natjecatelji DVD-a Palinovec i voditelji Sara Sabol, Ana Jančec, Aleksandro Sabol i Ivan Petar Srpak uz predsjednika Društva Franju Jančeca

Strahoninec s 1025,7 bodova, a treće je mjesto osvojio

DVD Donji Mihaljevec, pod vodstvom Božidara Vlaha i Ivane Igrec, osvojio prva mjesta u konkurenciji muškog i ženskog podmlatka

Međimurska kuharica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Andrašecov punjeni ćevap

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Bajzovi dvori iz Dekanovca ovog su tjedna domaćini

naše stalne rubrike, Međimurske kuharice. Vrsni kuhar

Saša Jovanović, između ostalog, majstor je roštilja. Stoga

Sastojci:

- meso za ćevape

- tri vrste domaćeg sira

- kajmak

- miješani začini za

Andrašecov ćevap

- hamburger

- mladi krumpir

- mladi luk, rajčica, rotkvica

preporučuje pripremiti nešto u svom stilu, pa je odabrao –ćevap. Zanimljiv je oblikom, veličinom, okusom i mirisom. Riječ je o Andrašecovom punjenom ćevapu. S pozornošću pratite redoslijed pripreme. Mljeveno meso za ćevape začinimo (miješani začini za Andrašecov ćevap), stavimo ga na dasku, razvaljamo i napunimo s trima vrstama domaćeg naribanog sira (neka bude otopljen).

Prstima oblikujemo veliki ćevap i �ino ga zatvorimo sa svih strana. Potom ga zarolamo i oblikujemo odnosno zatežemo sve dodatno uz pomoć prozirne plastične folije za hranu. Foliju maknemo i ćevap omotamo hamburgerom. Zatim ćevap stavimo peći na

masnoću ili na roštilj na drveni ugljen oko petnaest do dvadeset minuta. Na tanjuru poslužimo uz mladi krumpir narezan na ploške i pržen na ulju te dodamo mladi luk, rajčicu i rotkvice. Ćevap ukrasimo kajmakom.

Dobar tek vam želi

Saša Jovanović i drugi djelatnici restorana Bajzovi dvori koji se nalaze u Dekanovcu.

Recept plus

Proljetna puretina

Kako pripremiti sočnu puretinu? Jedan od recepata prenosi se od bake preko majke do kćeri. Nema velike tajne ni čarolije.

Ovog puta rješenje je u narančinom soku. Ali, idemo otpočetka. Jelo smo nazvali proljetna puretina jer predstavljeno jelo bojama, okusom i mirisom, nekako podsjeća na svježinu i ugodu proljetnih dana.

Najprije se očisti mladi krumpir, nareže na kockice i stavi kuhati u vrelu posoljenu vodu. Kad je kuhan, ocijedi se.

U tavu stavimo malo maslinova ulja i par sekundi na njemu zagrijemo svježe nasjeckan peršin. Kad peršin povene, dodamo kuhani krumpir, lagano sve promiješamo i maknemo s vatre. Pureće odreske narežemo na trakice. Posolimo ih i pokapamo svježe ocijeđenim narančinim sokom. Meso ostavimo malo stajati u toj voćnoj marinadi. Zatim puretinu umočimo u razmućeno jaje i uvaljamo u brašno. Stavimo pržiti u dublje ulje, dok ne porumeni. Pečene komade vadimo i

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Vučeno tijesto (osnovni recept)

Sastojci: - pureći odresci - jaje - brašno - sol - naranča - bijelo ulje - mladi krumpir - svježi peršin - maslinovo ulje

stavljamo na papirnati ubrus kako bi odstranili višak masnoće. Na tanjuru poslužimo uz mladi krumpir s peršinom. U slast svima bilo! (rr)

Priprema: U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu.

Sauvignon – Štampar

Dražen Goričanec iz Bajzovih dvora s dekanovečke adrese uz Andrašecov punjeni ćevap preporučuje poslužiti bijelo vino. Odabrao je kvalitetno suho vino proizvedeno na padinama Svetog Urbana. Riječ je o sauvignonu obiteljske vinarije Štampar.

Ovo vino karakterizira svjež miris netom ubrana cvijeta bazge, ali i zreli miris kasne kruške. Sadrži 12 % alk. Slobodno kušajte uz ovo jelo ili neko drugo jelo po vašoj želji. Živjeli! (rr)

Po potrebi dodajte vode. Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite.

Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju bacajte o podlogu od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena. Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro

omotajte plastičnom folijom. Ostavite da se odmori oko 30 minuta. Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano nauljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može ispucati. Možete se koristiti i

Sastojci:

Sastojci:

- 500 g pšeničnog polubijelog brašna za burek Čakovečki mlinovi

- prstohvat soli

- 5 velikih žlica ulja

- 280 ml mlake vode

valjkom za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama. Ovaj osnovni recept za vučeno tijesto možete koristiti za sve slane i slatke varijante bureka i savijača.

Kuhar Saša Jovanović

BISERKA VINKO iz Lapšine

Lapšinski klipići sa sezamom

Mekano tijesto koje se topi u ustima nezaboravan je gastronomski doživljaj, a nema prigode u kojoj se klipići na stolu ne bi uklopili u ostatak ponude

Piše: Aleksandra Sklepić

Priprema domaćih klipića sa sezamom vještina je kojoj teži svaka prava kuhari-

ca. Ljubitelje klipića nije teško pronaći, pa je svladavanje ove naoko jednostavne vještine važno ako želite svoje goste ili obitelj razveseliti domaćim slanim pecivom. Mekano tijesto koje se topi u ustima nezaboravan je gastronomski doživljaj, a nema prigode u kojoj se klipići na stolu ne bi uklopili u ostatak ponude. Klipića ima mnogo

vrsta, slanih, slatkih, punjenih raznim �ilama; traženi su i kao doručak, i uz ručak, kao desert i kao večera, uz mlijeko ili čaj. Recepta također ima mnogo, a najbolji je onaj “od oka” koji je tipičan za iskusne i vješte kuharice.

Biserka Vinko (65) iz Lapšine uživa u pečenju domaćih kolača, a posebno klipića sa sezamom. Otkako je u mirovini, ima više vremena, pa unatoč zdravstvenom stanju nakon teške operacije rado provodi vrijeme u kuhinji kako bi pripremila poslastice za svog supruga Ivana i njihovu djecu s obiteljima.

- Najviše me veseli kuhati i peći za svoju djecu i njihove obitelji. Sin Marko i kći Monika ne žive s nama, ali rado dolaze u posjetu, pa se potrudim pripremiti im sve što im je �ino, posebno unucima kojih imamo pet, a oni su: Marin, Dino, Matija, Marta i Elena, ispričala nam je Biserka. Imamo i svoj vrt, pa ručak i večeru za svoje najmilije pripremam od domaćih sastojaka iz domaćeg vrta.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Recepti

iz domaće međimurske kuhinje

Klipići sa sezamom

Tijesto:

- ½ kg glatkog brašna

- 1 kocka svježeg kvasca

- 1 žlica šećera

- 1 vanilin šećer

- malo soli

- ½ dl ulja

- ½ dl mlijeka

Premaz:

- 1 jaje

- sezam

Priprema klipića sa sezamom: Kvasac rastopi� u toplom mlijeku s malo šećera. Pričeka� da se kvasac zapjeni

Biserka je kuhati naučila jako mlada jer joj je mama bila bolesna. Već od trinaeste, četrnaeste godine učila je kuhati sva jela i peći kolače koje još i danas priprema po istim receptima. Rado peče domaće štruce od oraha, klipiće, a jela koja kuha domaća su, po domaćim receptima. Na kćer je također prenijela ljubav prema kuhanju i puno je naučila.

Biserka i Ivan aktivni su članovi Udruge umirovljenika Sveti Martin na Muri. S Udrugom sudjeluju na sportskim natjecanjima. Nedavno su bili na županijskom natjecanju u Gornjem Mihaljevcu gdje je sudjelovalo dvadeset i osam ekipa. Vole i putovati,

te ga doda� u brašno pomiješano s ostalim sastojcima. Zamijesi� glatko, mekano �jesto. Od �jesta oblikova� kuglice koje se umaču u ulje prije nego ih razvaljamo. Svaku kuglicu razvalja� na željenu veličinu i zarola� u oblik klipića. Tijesto se diže usput, za vrijeme oblikovanja klipića. Prije pečenja, kad su klipići poslagani u limu za pečenje, premaza� ih razmućenim jajem i posipa� sezamom. Peći na 180 stupnjeva dok ne dobiju lijepu zlatno-žutu boju.

pa također s Udrugom rado odlaze na različite izlete i na ljetovanje na more. Rado idu i na zabave gdje je glazba i ples. Slobodno vrijeme vole provoditi u društvu, a kad su doma, posvete se uređenju svog cvjetnjaka i povrtnjaka. Cvjetnjak i vrt su im veselje i razonoda.

Biserka i Ivan odazivaju se i na kulinarske manifestacije kao što su Grahijada i Gulašijada u Svetom Martinu na Muri. Ponekad kuhaju, a ponekad idu samo kao posjetitelji, važno je da je dobro društvo i priroda oko njih.

Sin i kći također ih rado pozivaju u goste gdje se tada Biserka sladi desertima i jelima svojih najmilijih koje su oni pripremili za nju. Važno je da smo svi zajedno, a posebno mi je lijepo više biti s unucima, jer oni su moj ponos, na kraju nam je rekla Biserka.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 4. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 7. lipnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�. Dobitnica: Josipa Dora

Ime i prezime:

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

Adresa:

Broj telefona:

br. 1498

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 4. lipnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 7. lipnja 2024.

Biserka sa svojim klipićima i domaćom štrucom od oraha

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Čakovec postaje (konačno) gradom

Piše: Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki

GMUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

rad Čakovec proslavio je ovih dana po trideseti put svoj dan 29. svibnja. Naime, odlukom Gradskoga vijeća Grada na sjednici održanoj 28. veljače 1994. godine taj je datum proglašen Danom Grada Čakovca. Izvorište ove odluke je svečana Povelja grofa Jurja IV. Zrinskog (1549. –1603.) kojom je 29. svibnja 1579. godine gospodar čakovečke utvrde i Čakovečkoga vlastelinstva podijelio slobode, povlastice i oproste od razli- čitih davanja stanovnicima utvrde i podgrađa te definirao njihove obaveze, što je osnova za ubrzani razvoj Čakovca kao slobodnoga trgovišta. No, ove godine Čakovec ima još jednu okruglu obljetnicu, a to je devedeset godina od proglašenja gradom. Čakovec je doduše u vrijeme hrvatske uprave, od 1848. do 1861. godine imao status grada, no, nakon ponovnoga uvođenja ugarske uprave degradiran je u status trgovišta, kao i u razdoblju Drugoga svjetskog rata.

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Svečanost pred zgradom Gradskog poglavarstva (iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec)

LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete jednako uživati bilo kao samac s prijateljima, bilo udvoje s voljenom osobom. Nerijetko ćete sve pomiješati zajedno i svi će biti zadovoljni. Oni koji su još sami lako će uspostavljati kontakte.

KARIJERA: Malo više truda pokazat ćete u poslovima gdje se treba pokazati kreativnost ili tamo gdje postoji publika. U djelatnostima iz sjene, vi ćete raditi tek toliko koliko se mora, a niste svjesni da se i tim putem može stići daleko.

ZDRAVLJE&SAVJET: Potražite humoristične sadržaje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Zastoji, prepreke i frustracije su na pomolu. Oni koji su u duljoj i stabilnoj vezi pa poznaju svog partnera znat će kako izdržati ovo razdoblje. Zapravo i nije loše, ali u usporedbi s onim iza vas, lošije je. Zaboravite prošlost.

KARIJERA: Vaši suradnici ovih bi dana mogli odigrati važnu ulogu u vašoj karijeri. Vjerojatno će se odlučivati o nečem što će imati utjecaja baš na vas. Moguće je da ćete i vi sami dobiti priliku za napredovanje o čijem značaju još niste svjesni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite korak po korak.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

Zakonom o gradskim opštinama, objavljenom u Službenim novinama Kraljevine Jugoslavije 25. srpnja 1934., status grada dobilo je 13 novih gradova, među kojima je bio i

Čakovec. Građani su smatrali da “time stupa Čakovec u rang koji mu već odavno po njegovom napretku pripada“ jer iako je imao “karakter grada“ pravno je smatran trgovištem. Ovo mjesto od oko 6000 stanovnika početkom 20. stoljeća zahvaljujući željezničkoj pruzi, industrijalizaciji, razvoju trgovine i osnivanju štedionica imalo je sva obilježja gradića poželjnoga za život. Čakovec kao željezničko čvorište povezano Budimpeštom, Bečom i Zagrebom, postalo je gospodarski centar u kojem se ubrzano razvijalo građansko-kapitalističko društvo, a povoljne ekonomske prilike odrazile su se na njegovo uređenje te društveni, kulturni i sportski život grada.

U nedjelju 23. rujna 1934. svečanom sjednicom Gradskoga vijeća Čakovec je iz Trgovišne općine postao gradska općina odnosno Grad Čakovec. Proslava je započela već u subotu kad je okićen cijeli grad i u predvečerje je grad obišla povorka predvođena načelnikom Milanom Nöthigom, podnačelnikom Plaftakom i najstarijim gradskim zastupnikom Grebeničekom. U nedjelju su vatrogasne čete budnicom najavile početak proslave, na Trgu kralja Aleksandra pred zgradom Gradskog poglavarstva (danas zgrada Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje) održana je svečana misa koju je animirao zbor Učiteljskih pripravnika i pripravnica čakovečke Učiteljske škole Aleksandra i nakon toga svečana sjednica Gradskoga vijeća. Svečanosti su prisustvovali predstavnici vlasti, predstavnici javnih ustanova i društava, kao i mnogobrojno građanstvo i seljaštvo iz bliže okolice. Istaknut je “značajan položaj Čakovca kao graničnog mjesta, važnog industrijskog centra i nacionalno istaknute točke na granici naše domovine“. Grad je tom prilikom dodijelio pehar najboljoj nogometnoj momčadi Čakovca

HOROSKOP

LJUBAV: Nastavit ćete se snalaziti kako znate i umijete. Jedan dan bit će sjajno, a drugi nikako. Najbolje je da se ovaj drugi dan osamite. Ne ulazite u rasprave jer one neće dobro završiti. Ono dobrog vremena između vas i voljene osobe provedite u ljubavi.

KARIJERA: Ojačat će korespondencija s kolegama koji nisu iz vašeg mjesta rada. Povezat ćete se s njima i razmjenjivati poslovna iskustva. Neki će zbog posla i putovati. To će ih osvježiti i probuditi u njima nove poslovne ideje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Bit ćete kreativni u kuhanju.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Uspjet ćete premostiti distancu u osobnim odnosima, kao i neraspoloženje, tupost za ljubav. Bit će vam objema drago zbog toga. Oni koji su još sami bit će zainteresirani za suprotni spol više nego inače.

KARIJERA: Počinje vaših pet minuta kad ćete zaista moći pokazati što sve znate. Zato zaboravite na bilo kakvu lažnu skromnost, sjetite se svega onog što ste dosad postigli i s punim pravom prezentirajte svoje sposobnosti. Bit ćete uspješni i učinkoviti.

ZDRAVLJE&SAVJET: Otvorite se za ono što dolazi.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Zavodljivost i erotičnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojim ćete se rukovoditi u osobnom životu ovih dana. Možda ćete voljenoj osobi čak ići i na živce, jer kad ona poželi malo mira, vi biste navalili. Budite malo suzdržaniji.

KARIJERA: Vaši nadređeni pojačat će pritisak, ali vi ćete imati dovoljno snage i za povećan obim poslova. Vjerojatno ćete u svim tim radnim zadacima uživati. Neki će sada dobiti posao. Kod drugih će pak porasti njihove odgovornosti.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pazite da ne pregorite.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Izgledat će kao da vas je prethodno dobro vrijeme razmazilo, pa sad i najmanju frustraciju doživljavate ako dramu. Važno je da se s tim nosite strpljivo i da imate na pameti da je sve prolaznog karaktera. Dobro ste.

KARIJERA: Zamislit ćete se nad svojom budućnošću, a posebno nad svojim talentima. Shvatit ćete da oni nisu do kraja izraženi i iskorišteni. Tražit ćete načine kako ih uklopiti u posao koji radite, a neki će riskirati s novim poslom sa strane.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

koji je dobio Čakovečki športski klub pobijedivši tjedan dana ranije SK Građanski. Na ovaj su način željeli proslaviti ovaj dan i s čakovečkim sportašima koji su u to vrijeme činili jezgru društvenoga života Čakovca. Nakon obraćanja gradonačelnika Nöthiga građanstvu uz glazbu je krenula povorka članova Čakovečkoga športskog kluba prema njihovom igralištu. Himnu ČŠK-a koja se u povorci pjevala uglazbio je Geza Legenstein. Jedna u nizu zabavnih priredaba u poslijepodnevnom

programu bila je utakmica između muških i ženskih članova ČŠK-a, odnosno hazenašica i Old-boysa.

Slijedila je pučka zabava na trgu pred zgradom Gradskoga poglavarstva na kojoj se prema “starom običaju našeg naroda“ pekao vol. Odigrana je tombola kao i različite šaljive igre u organizaciji gospode Majdera i Strahonje. Grad je ovom prilikom vrlo lijepo počastio svoje sugrađane koji su već poprilično osjećali krizu prisutnu u cijeloj Europi.

LJUBAV: Dobar vjetar u leđa u ljubavnom životu pratit će vas cijeli ovaj tjedan. Iskoristite to da osigurate sebi kvalitetan odnos s osobom do koje vam je stalo. Mogući su dugi izlasci, veseli izleti ili putovanja u dvoje za pamćenje.

KARIJERA: Ako vam se učini da je pred vama dug put, prihvatite to s veseljem, jer je isti dobar. Ono što se pokrenulo, nastavit će se razvijati dalje i to na stabilan i sustavan način. Na vama je da se prilagodite najbolje što znate.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pustite neka vas vodi intuicija.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Čak i ako niste baš najzadovoljniji, nemojte samovati, nego idite među ljude. Oni će vas rado prihvaćati i još više željeti u svom društvu. Vjerojatno ćete imati i mnogo udvarača, a to što vas neće ispunjavati, manji je problem. Popularni ste.

KARIJERA: Čekate da drugi daju svoj sud o onom što ste napravili zajedno sa svojim suradnicima. Oni će vas podržati, ali vi sami od sebe zahtijevat ćete još više. Ponekad će vaša očekivanja biti nerealno visoka.

ZDRAVLJE&SAVJET: Jedite više voća i povrća.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Vjerojatno ćete biti zabavljeni zagonetnom ljubavlju ili ćete osjećati iskušenje tajne ljubavne veze. Uglavnom ćete igrati na šarm i neobaveznost, ali će se ispod toga kriti nešto drugo. Željet ćete idealnu, duboku ljubav.

KARIJERA: Ulazite u razdoblje kad će vam posao biti u drugom planu. Dani su dobri za domaće kućne radove, pa ako možete, uzmite bar dio godišnjeg. Oni koji rade uglavnom će funkcionirati rutinski. Odradit će ono što moraju, a bit će odsutni duhom.

ZDRAVLJE&SAVJET: Uživat ćete u svakom sportu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Pred vama su sve bolji ljubavni dani, no problem će biti u tome što ćete svako malo dolaziti u iskušenja da pretjerujete u strastima, da pritiskate voljenu osobu sa svim zahtjevima ili da budete ljubomorni.

KARIJERA: Intenzivirat će se teme poput financija ili liste prioriteta u poslovanju. Neke firme možda će postavljati nova pravila u tom području. Morat ćete se pokazati kao ozbiljan i profesionalan suradnik. Moguće je i da će se mjeriti vaša postignuća.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pobjeđujete u borbi.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4 NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Škorpion, Jarac, Vodenjak

LJUBAV: Većinu idućih dana bit ćete zadovoljni. Štoviše, nekima će se činiti kao da imaju krila. S voljenom osobom bit će spremni dijeliti ama baš sve. Oni koji su još sami neka više popričaju s ljudima iz bliže okoline.

KARIJERA: Ostvarili ste ciljeve iznad svih očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom ili bar predahom. I vrijeme je povoljno za godišnji. Tko može, neka putuje. Tko još radi, vjerojatno će i dalje raditi revno, a neki će mijenjati kolegu, pa će raditi za dvoje. ZDRAVLJE&SAVJET: Potrebno vam je opuštanje.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Izgledat će kao da vi ne držite konce u svojim rukama. Ipak, vaš će se privatni život postepeno poboljšavati, a onda će se i osmijeh polako vraćati na vaše lice. Ne očekujte doduše bajku, ali uz malo tolerancije, sve će biti solidno.

KARIJERA: Koliko ste dugo maštali o nekim poslovnim potezima, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje. Vjerojatno će se povećati vaš utjecaj na druge u poslu, ali i obratno. Bit će to zanimljiva razmjena iskustava. ZDRAVLJE&SAVJET: Bit će uzbudljivih snova ili nesanice.

Okićeni Trg kralja Aleksandra (iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec)

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Klimatološko ljeto počinje nestabilno

VREMENSKA SLIKA: Ovogodišnji svibanj nam je dao dosta promjenjivo vrijeme uz čestu pojavu kiše i pljuskova, ali temperatura je bila primjerena prosječnoj. To je razdoblje tzv. europskog monsuna koji u jačoj ili slabijoj mjeri svake godine krajem proljeća donese promjenjivo vrijeme. I u sljedećih tjedan dana nastavlja se pravo proljeće tipično za naše

podneblje. Neki dani će nam donijeti pljusak ili kišu, bit će i sunca, a tijekom cijelog razdoblja će temperatura zraka biti ugodna. U subotu, 1. lipnja, počinje i klimatološko ljeto. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak će biti pretežno oblačan uz veliku vjerojatnost za povremenu kišu i pljuskove

praćene grmljavinom. Opet mjestimice može biti obilnijih oborina. Temperatura zraka će se danju sniziti za nekoliko stupnjeva i uglavnom će se kretati oko dvadeset Celzijusa. Subota nam donosi izmjenu oblaka i sunčanih razdoblja, a uz malo sreće dan bi mogao proći uglavnom suho. Dnevna temperatura će biti 23 – 25 stupnjeva uz lagani dnevni

vjetar. Bit će ugodno toplo s obzirom na to da ulazimo u lipanj, prvi mjesec klimatološkog ljeta.

Pučka meteorologija

Što više u lipnju grmi, to bolja žetva

Zasad još nije na vidiku neka dugotrajna stabilizacija vremenskih prilika pa će vjerojatno i u nedjelju ostati nestabilno vrijeme. Bit će sunčanih razdoblja, ali možemo očekivati i nalet kiše ili pljuska praćenog grmljavinom, vjerojatnije u popodnevnim ili večernjim satima. Temperatura zraka bez veće promjene pa će dnevne vrijednosti biti oko 25 Celzijevih stupnjeva.

SKANDINAVKA

Nažalost, ni ponedjeljak ne djeluje dobro. I dalje postoji mogućnost za kišu i pljuskove koji mjestimice opet mogu biti obilniji. I onda će se vjerojatno i temperatura opet spustiti za koji stupanj.

Prema sredini sljedećeg tjedna moglo bi doći nešto malo stabilnije vrijeme. U utorak još može biti malo kiše, ali srijeda bi mogla proći suho i toplije. Zasad i četvrtak djeluje

suho, djelomično sunčano i još toplije, ali treba pratiti prognozu sljedećih dana. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 29.5.2024.)

• 29. svibnja 1879. godine zbog obilnih kiša povodanj rijeke Drave u Osijeku

• 31. svibnja 1955. godine bura u velebitskom kanalu usmrtila 26 članova posade potopljenog vojnog broda

• 2. lipnja 1770. godine rijeka Drava prodrla u osječku Tvrđu

Pita pacijent doktora:

Ispit

- Zar je istina da će me sutra operirati student?

- Je, istina je.

- A što ako operacija ne uspije?

- Pa, neće proći stručni ispit...

Drvosječa

Otišao Mujo raditi u Švedsku. Prijavi se u �irmu "Drvosječe". Zovu oni njega na razgovor:

- I, Mujo, jesi li sjekao drva prije nego što si došao u Švedsku?

- Jesam... U Sahari.

- Kako, čovječe, u Sahari?! Pa, tamo nema drva!

- Pa nema sad!

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje

Rješenje

Starci slavijo den mladosti

- lepo se zmisliti!

Kaj je baba senjala to se je i pripetilo, najme kaj, kak se je pripovedalo tak se je i pripetilo. Na svetoga Urbana mesto kaj bi bar mi Međimorci odhajali od kleti do kleti, od pelnice do pelnice jerbo so kleti i pelnice bile otprte i čakale so nas kaj dojdemo sprobavat vina štera so naši pajdaši vinogradari pobrali z trsja i posprajli v lagve kaj bodo krepila naša tela i razveseljuvala naša srca, hajdi naših pajdašov je odišlo v Kumrovec kaj tam preslavi svoj den mladosti. Si znuomo da so sako leto se stareši, ali još navek sako leto hodajo iskat v Kumrovec leta svoje mladosti. Nebrete veruvati, ali dosti takši stari ljudi se najde v Kumrovco, mašejo z staraj rabljenaj jugo zastavaj i još navek se plačejo kaj je Juga, i to več zdavnja, zanavek prepala i zanavek odišla po riti k meši. Sam je ime ostalo den mladosti, a se ostalo je sako leto se stareše i stareše. Znuom da je negda, negda dok smo bili mladi i zgrabni za sake fele posle bilo se lepše, ali da to nebremo nikak pozabiti, da nebremo �ljučnuti vu šake i genuti z poslima napre to nebrem nikak razmeti? A nišči ne bode mesto nas delala, nišči ne bode mesto nas punil hižno kaso i kuliko god mi Božeka molili ne bode se več nigdar vrnul drug Tito šteri nam je srco priprasel i šteromo još navek popevlemo pesme i opraščamo mo se grehe. Kajkaj toga je rekla Evropa, očem reči evropska zajednica štera je lepo prebrojila i napisala što je i kak velike grehe napravil v minulomo stoletjo, što je i kuliko ljudi sfondal z ovoga sveta, što je moral hititi puške v kuruzo jerbo je hodal po krivomo poto i što je sakoga sfondal šteri je drugač mislil nek so to milsli nacisti, fašisti ili pak komunisti, a ostali so sam oni kaj hodajo po jenomo poto šteri je dopuščeni: nema kaj tu prinas hodati čovek levo ili desno nek mora sam ravno kak je to partija napisala i zacrtala. Sam je jeden pravi pot i si ostali so krivi i zmišleni.

I istina vu vino je ne več fal?

Se je točno kaj Evropa veli sam so pre Ljubičici zahuzali

Znuomo da je Evropi trelo dosti cajta kaj je prebrojila što je kuliko ljudi porukel oliti sfondal v minulomo dvadesetomo stoletjo. Nejpredi so brojili kak je to bilo v Rusiji 1917. leta dok je komunizam dohajal v Rusiji, dok so ratuvali ruski boljševiki i menševiki i dok so Marks i Engels dopeljali Lenjina z Švicarske kaj napravi reda v Rusiji, očem reči, dok je trelo boljševike dopelati na vlast kaj je zgledalo kak da so Boljševiki pobedili v Okrobarskoj revoluciji, Znuomo da je Vladek Iličov Lenjin ne dugo trajal i da je posle jega z Rusijom i Sovjeckim Savezom vedrili i oblačil Josip Visarjonovič Đugašvili Staljin. Pravzaprav sam vam štel reči kak naši "kumrovečki mališani", očem reči starci šteri slavijo den mladosti (i to več duže od četrdedet let) verjejo se Evropi i podržavlejo jo v semo: verjejo kak so Mao Ce Tung i Staljin potukli saki nekaj meje od pedese milijonov ljudi, verjajo i da je Vladek Lenjinov sfondal prek dvajsti milijonov, da je tu još Pol Pot, Fidel Kastro, šef Severne Koreje i kaj nem dale nabrajal ove menše grešnike, očem vam pravzaprav reči da naši "kumrovečki mališani" se priznajo i k srco jemljeo sam nebrejo nikak priznati kak je naša Ljubičica bela potukel cirka šesto jezer Hrvatov posle Drugoga rata. Se ostalo je vredo sam to nebre biti točno makar je po prvomo popiso pučanstava posle drugoga rata 1948. leta falilo prek sedemsto jezer Hrvatov. Priznajo i to da so Hrvati falili, ali nebre biti kaj bi tu mel Ljubičica bela prste jerbo je on bil dober čovek. Bar za sebe.

Na se zadje došli so si labodoritaši na svoje

Labodoritaško prvenstvo Lepe naše je došlo svojemo krajo. Kak i navek, jeni so zadovoljni, a drugi so se nadjali bolšemo. Kaj reči, Dinamovci so pak prvaki i to več 25- peti pot otkak ima svojo državo, slobodno i neovisno Lepo našo i otkak imamo svoje labodoritaško prvenstvo. Ne bi bil pošten ak ne bi priznal kak so se ovo leto si nadjali kak bode Hajduk prvi presekel vrpco na krajo prvenstva, ali so Hajdukovci i jivi gazdi Torcida vpešali na pol pota. Na pol pota so još navek bili prvi, još so navek kupuvali noveše i bolše labodoritaše, ali se to je ne nikaj pomoglo jerbo jim je v pipi vgaslo dok so jiv Dinamovci dvapot za redom sam v štiri dni pobedili i

mam je odišla baba z kolači kak z ovima kaj se prvenstva dotikavle tak i z ovima kaj so se pekli za pobjednike kupa. Na se zadje je ruon tak zišlo: dok so Dinamovci potepli Evropo unda so se brnuli prema domačemo prvenstvu i domačemo kupo tak da je i jeno i drugo završilo v Maksimiro vu maksimirski hiži trofejov. Nesam vam rekel kak je i Reka zadji mesec dni vpešala pak so Dinamovci sami ostali na vrho, a žnjimi je bil sam novi precednik kluba Velimir Zajec brez staroga precednika Barišiča i več pomalem pozablenoga Zdravkeca Mamiča šteri je još navek na hodočaščo v Međugorjo i Dinamovci igrajo brez jega, ali ipak pobeđuvlejo kak i unda dok je on vedril i oblačil ne sam z Maksimirom, maksimirskom slačionicom nek i labodoritanjem Lepe naše.

Pelnice so bile otprte, lagvi na pipaj, a nas pijancov nigdi?

Kak i navek, kak je to red i ovo leto smo preslavili Urbanovo brežni svetek naših vinarov, vinogradorov, a i našega zaštitnika grozdja (dobroga i zdravoga), pelnici, lagvov i vina. Bila je fešta vu štrigoskomo Domo kulture i dobroga vina jeno soboto, a drugo soboto so naši vrli i nejbolši vinari otprli svoje pelnice. Pilo se je nejbolše vino kak ona štera so dobila sakefele želencije ili pak dekandere tak i ona druga štera je Božek dal kaj bodo krepila naša tela i razveseljuvala srca. Vina ga bilo sakefele, ali ga nas ne bilo seposot kak je to na leta znalo biti. Kaj vam bodem rekel, vina so bila vredo, ali so i cene bile još bole vredo. Moramo priznati kuliko je prava cena vina? Točno tuliko kuliko smo mi "pijanci" spremni platiti za jega. Ili pak kuliko penez imamo v žepo. Tak je ovo leto bilo, spili smo vino za se peneze štere smo meli v žepo, kaj so nam žene dale za te svetek, a ntit so vinari ne bili zadovoljni, a niti pak mi kaj nebom rekel pijanci nek "degustatori". Zakaj? Jerbo nam so ostali prazni žepi, a vinarima lagvi na pol puni. Kaj vam to govori. Mi bi bili spili još jerbo smo navek pili kuliko moremo, ali ga ne bilo vejč ojerov v žepo. A to vam govori da so naša vina predraga za nas ak očemo i dale biti "pijanci" kak smo do ve navek bili!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

nedavnom Festivalu cvijeća i jagoda u Čakovcu susreli smo Nenada Breslauera iz Čakovca. Nenad je na jednom od štandova kupio poklon za svoju kćerkicu Milu te nam poručio da bi za nju učinio sve. Pravi tata, nema šta! ( rd, foto: Zlatko Vrzan)