Međimurske novine 1500

MESNA INDUSTRIJA VAJDA našla se pod lupom Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO)

Je li policija došla u Vajdu na kolinje?

VATROGASNA ZAJEDNICA Međimurske županije je na potezu

PROMETNA u Malom Mihaljevcu na noge podigla cijelo selo

REZULTATI EU IZBORA Najedanput buuum! Za srce me zgrabilo!

Koga smo u kojoj općini odlučili poslati u Bruxelles U ČAKOVEČKOJ PODRUŽNICI BANKE sa sjedištem u Zagrebu Bankarice podvaljivale lažnu štednju i “zaradile” 1,8 milijuna eura

ANKETA POD VUROM

Hoćete li pratiti EURO i koji rezultat predviđate

Vatrenima?

Svi zaljubljenici u najvažniju sporednu stvar na svijetu od ovog petka ponovno su došli na svoje. Očekuje ih mjesec dana konstantnog praćenja utakmica s europskog prvenstva koje se ove godine održava u Njemačkoj. S obzirom na to da naši Vatreni nižu sjajne uspjehe na posljednjim natjecanjima, možda pomalo ispadamo i bahati,

no ponovno priželjkujemo velik rezultat. Uz vrlo dobru igru koju su prikazali u posljednjim utakmicama te fanatičnoj podršci hrvatskih navijača koji će dupkom napuniti sve stadione, na ovom EURU se zasigurno imamo čemu i nadati. Hoće li pratiti utakmice te čemu se nadaju naši Međimurci, saznajte u nastavku. (Roberto Dežđek Foto: Zlatko Vrzan)

Anđelko Horvat (Nedelišće)Pratit ću Europsko prvenstvo, ali uglavnom utakmice naše reprezentacije. Imam običaj gledati utakmice doma ispred TV ekrana, no tko zna, možda odem i do Mesapa, pa tamo pogledam našu utakmicu sa Španjolskom. Očekujem da naša reprezentacija prođe skupinu i plasira se u drugi krug, a sve ostalo je bonus.

Marijan Kovač (Sivica) - Kao i svaki put do sad pratit ću Europsko prvenstvo. Od Dalića i njegove ekipe očekujem da prođu skupinu, a posebno bih želio da pobjede Španjolsku i osvete im se za poraz u finalu Lige nacija. Kad prođemo skupinu, sve je dalje moguće, a ne bi me iznenadila ni nova medalja.

Stjepan Perčić (Jurovec) - Kaj me to opče pitate? Naravno da ću pratiti EURO. Utakmice ću većinom gledati doma pred TV ekranom. Lako je sad pričati o našim željama. Sve je moguće, treba imati i sreće, a uz nju se može daleko doći. Treba ići hrabro, ali ponizno u svaku utakmicu, pa vidjeti kamo će nas takav pristup dovesti.

Jurica Vrbanec (Čakovec) - Gledat ću utakmice Europskog prvenstva, uglavnom iz udobnosti svom doma. Svašta se može dogoditi, ako dobro započnemo, na krilima euforije možemo daleko. Stoga je po meni najbitnija prva utakmica i njezin pozitivan ishod. S obzirom na to da smo u susretu protiv Portugala pokazali da možemo igrati protiv najboljih, nadam se lijepom rezultatu na EURU.

Nikola Hrkač (Marof) - Iako je moj omiljeni sport košarka, naravno da ću pratiti utakmice Europskog prvenstva. Svaku utakmicu pratit ću u našoj Mlinarskoj kući, a kaj očekujem? Kod nas Hrvata uvijek su visoka očekivanja kad je sport u pitanju, pa tako i ja očekujem zlatnu medalju, odnosno da postanemo europski prvaci

Božek na buvljaku

Svašta se nađe u Čakovcu na sajmu na buvljaku. Božidar Tkalčec na sajam je donio Božeka, raspelo i dva pripadajuća svijećnjaka u srebrnoj boji koje je kupio na buvljaku u Varaždinu. Ponudio ga na prodaju u Čakovcu. Novi vlasnik je Vlado Jančec iz Štefanca koji baš izrađuje dvorišnu kapelicu u koju će na “kućni oltar” postaviti Božeka i svijećnjake s buvljaka. Kada ne bude mogao u crkvu, molit će se Božeku u dvorišnoj kapeli. (BMO, Z. Vrzan)

Sumnjaju na pranje europskog novca

Vajda se već jednom našla pod povećalom istražitelja, ali zbog braće Pivac koji su, navodno, dobili milijune eura za farme premda na nekima uopće nisu imali stoke

Pišu: Vlasta Vugrinec, Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Kao vrisak svinje na kolinju odjeknula je vijest da su europski istražitelji u suradnji s Policijskom upravom međimurskom u četvrtak prijepodne ušli u čakovečku Mesnu industriju Vajda. Na našu najveću mesnu industriju pala je sumnja na subvencijsku prijevaru proračunskog novca i krivotvorenje isprava. Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu izvijestio je da se dokazne radnje provode nad više hrvatskih državljana u više hrvatskih županija.

Da se nešto događa u Vajdi, svjedočilo je i Policijsko vozilo ispred sjedišta njene Uprave.

Niti nakon višekratnog pozivanja, Vilim Simon, predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda, nije se javljao na telefon, već samo sekretarica.

Okupljenim novinarima pred Vajdom kratko

pak se obratila zaposlenica poduzeća koja se nije htjela predstaviti niti pak fotografirati. - Za sad trenutno nemamo nikakve komentare niti ne možemo davati nikakve izjave, izjavila je i potom nestala u upravnoj zgradi.

Međutim, iz poduzeća je stiglo pisano priopćenje u kojem kažu kako su upoznati sa svim aktivnostima koje provode nadležna tijela te da surađuju s instituci-

jama jer im je u interesu da se utvrdi činjenično stanje. Više informacija pokušali smo dobiti i od Policijske uprave međimurske, no kako je sve još u ranoj fazi istrage i oni su bili poprilično zakopčani. Jedino što smo uspjeli doznati je da se taj dan ne očekuje privođenje nikoga iz Vajde. Iz izvora bliskih istrazi, doznali smo da je istraga usmjerena isključivo na Vajdu, a ne i druge aktere.

Postavlja se pitanje zašto su europski istražitelji došli u Vajdu?

Razlog može biti europski novac koji su koristili za investicije. Istina je kako je Vajda napravila veliki investicijski ciklus nakon 2015. godine, nakon što su Mesnu industriju Vajda preuzela Braća Pivac. Tijekom 2017. i 2018. godine u modernizaciju Vajde je investirano 50 milijuna kuna i to u dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona. Skoro polovica sredstva osigurana je bespovratno iz programa ruralnog razvoja M4 ulaganje u fizičku imovinu, i to 22,67 milijuna kuna. No nije potvrđeno istražuje li se upravo namjensko korištenje sredstava upravo za te investicije jer je Vajda unutar svoje vlasničke grupacije koristila i druge EU fondove. Naime, Vajda se već jednom našla pod povećalom istražitelja, ali zbog Braće Pivac koji su, navodno, dobili milijune eura za farme premda na nekima uopće nisu imali stoke.

Akcija istrage u Vajdi

TKO SU dobitnici, a tko gubitnici izbora za EU parlament

Sunčani po drugi put svanulo sunce

- HDZ je izborio šest mandata, a Sunčana Glavak se kao sedma našla ispod crte, ali u EU parlament ulazi umjesto premijera Plenkovića, prvog s liste

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Izabrano je 12 hrvatskih zastupnika u EU parlament. Birali smo ih četvrti put od ulaska u Europsku uniju.

Među kandidatima na 25 listi bilo je i 6 naših kandidata.

U ozbiljnoj konkurenciji svega dva: Sunčana Glavak iz HDZ-a i Matija Posavec iz NPS-a.

Matiji fali nacionalna popularnost Sunčana će po drugi puta u EU parlament kao zamjena samom premijeru. HDZ je izborio šest mandata, a Sunčana Glavak se kao sedma našla točno ispod crte. Prvi je bio premijer Andrej Plenković pa se lista pomaknula na Sunčanu Glavak. Osvojila je 4840 preferencijalnih glasova,

skoro dvostruko više od Matije Posavca koji je osvojio 2634 preferencijalnih glasova. Mora poraditi na nacionalnoj popularnosti. Ovaj put cijela Hrvatska bila je jedna izborna jedinica i važni su svi birači, ne samo lokalni.

Zbog mogućnosti preferencijalnog glasovanja političari su na ovim izborima mogli izmjeriti i svoj rejting. Picula je tako s posljednjeg mjesta na SDP

KAKO SMO GLASALI PO općinama i gradovima

Međimurci

Piše: Sania Bižupić

Građani Hrvatske su četvrti put birali 12 zastupnika koji će sljedećih pet godina zajedno s vladama država članica oblikovati politiku Europske unije, a mogli su birati između 300 zastupnika s ukupno 25 lista. Međimurci su najviše glasova dali Biljani Borzan iz koalicije SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS, koja je osvojila 2478 glasova. Slijedi ju Matija Posavec iz koalicije IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI s osvojenih 1832 glasa. Treće mjesto po broju glasova zauzela je Sunčana Glavak iz HDZ-a s 1639 glasova. Nakon nje

dolazi Andrej Plenković s 1042 glasova, dok je Tonino Picula iz koalicije SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS, osvojio 851 glas.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je rezultate, a mi vam donosimo tablicu glasovanja po gradovima i općinama.

Čakovec:

Biljana Borzan 864 glasova

Matija Posavec 509 glasova

Sunčana Glavak 458 glasova

Tonino Picula 325 glasova

Andrej Plenković 234 glasova

Mursko Središće:

Biljana Borzan 125 glasova

Sunčana Glavak 109 glasova

Matija Posavec 96 glasova

Tonino Picula 51 glas

Andrej Plenković 49 glasova

Prelog:

Sunčana Glavak 135 glasova

Andrej Plenković 130 glasova

Matija Posavec 129 glasova

Biljana Borzan 128 glasova

Predrag Fred Matić 47 glasova

Belica:

Biljana Borzan 79 glasova

Matija Posavec 64 glasova

Sunčana Glavak 52 glasova

Andrej Plenković 29 glasova

Tonino Picula 20 glasova

Dekanovec:

Sunčana Glavak 39 glasova

Biljana Borzan 16 glasova

Andrej Plenković 14 glasova

Nina Skočak 8 glasova

Matija Posavec 7 glasova

Domašinec:

Matija Posavec 49 glasova

Biljana Borzan 33 glasa

Sunčana Glavak 26 glasova

Andrej Plenković 19 glasova

Nina Skočak 13 glasova

Donja Dubrava:

Biljana Borzan 30 glasova

Matija Posavec 22 glasa

Andrej Plenković 22 glasa

Sunčana Glavak 18 glasova

Tonino Picula 14 glasova

Donji Kraljevec:

Sunčana Glavak 93 glasova

Biljana Borzan 87 glasova

Matija Posavec 66 glasa

Andrej Plenković 41 glas

Tonino Picula 32 glasa

Donji Vidovec:

Biljana Borzan 20 glasa

Andrej Plenković 16 glasova

Sunčana Glavak 13 glasova

Tonino Picula 11 glasova

Matija Posavec 10 glasova

Goričan:

Sunčana Glavak 105 glasova

Matija Posavec 51 glas

Biljana Borzan 32 glasova

Andrej Plenković 30 glasova

Nina Skočak 19 glasova

Gornji Mihaljevec:

Matija Posavec 59 glasova

Biljana Borzan 27 glasova

Andrej Plenković 23 glasova

Sunčana Glavak 17 glasova

Mislav Kolakušić 16 glasova

Kotoriba:

Biljana Borzan 67 glasova

Sunčana Glavak 47 glasova

Andrej Plenković 29 glasova

Matija Posavec 28 glasova

Tonino Picula 20 glasova

Mala Subotica:

Biljana Borzan 78 glasova

Sunčana Glavak 75 glasova

Matija Posavec 57 glasova

Andrej Plenković 45 glasova

Nina Skočak 26 glasova

Nedelišće:

Biljana Borzan 264 glasova

Matija Posavec 216 glasova

Andrej Plenković 85 glasova

Tonino Picula 84 glasova

Sunčana Glavak 83 glasova

Orehovica:

Biljana Borzan 38 glasova

Matija Posavec 31 glas

Andrej Plenković 31 glas

Sunčana Glavak 17 glasova

Tonino Picula i Mislav Kolakušić 12 glasova

Podturen:

Sunčana Glavak 90 glasova

Biljana Borzan 65 glasova

Matija Posavec 56 glasova

Andrej Plenković 34 glasova

Tonino Picula 22 glasa

Pribislavec:

Biljana Borzan 50 glasova

Matija Posavec 28 glasova

Andrej Plenković 19 glasova

Nina Skočak 16 glasova

Tonino Picula 12 glasova

Selnica:

Matija Posavec 47 glasova

Sunčana Glavak 38 glasova

Biljana Borzan 29 glasova

Andrej Plenković 23 glasova

Tonino Picula i Nina Skočak 17 glasova

Strahoninec:

Biljana Borzan 83 glasova

Matija Posavec 55 glasova

Sunčana Glavak 35 glasova

Andrej Plenković 25 glasova

Predrag Fred Matić 22 glasa

Sveta Marija:

Biljana Borzan 36 glasova

Matija Posavec 26 glasova

Andrej Plenković 24 glasova

Nina Skočak 18 glasova

Sunčana Glavak 13 glasova

Sveti Juraj na Bregu:

Biljana Borzan 108 glasova

Matija Posavec 81 glas

Sunčana Glavak 42 glasova

Tonino Picula 37 glasova

Andrej Plenković 34 glasova

Sveti Martin na Muri:

Biljana Borzan 47 glasova

Sunčana Glavak 40 glasova

Matija Posavec 30 glasova

Tonino Picula 21 glasova

Andrej Plenković 17 glasova

Šenkovec:

Biljana Borzan 87 glasova

Matija Posavec 47 glasova

Sunčana Glavak 41 glas

Andrej Plenković 32 glasova

Tonino Picula 29 glasova

Štrigova:

Matija Posavec 45 glasova

Biljana Borzan 38 glasova

Sunčana Glavak 30 glasova

Andrej Plenković 21 glas

Mislav Kolakušić 20 glasova

Vratišinec:

Biljana Borzan 47 glasova

Matija Posavec 23 glasova

Andrej Plenković 16 glasova

Tonino Picula 13 glasova

Krunoslav Lukačić 13 glasova

Posebna biračka

mjesta:

Biljana Borzan 31 glas

Matija Posavec 22 glasa

Andrej Plenković 22 glasa

Tonino Picula 10 glasova

Matijana Petir 5 glasova

Prema rezultatima Državnog

izbornog povjerenstva, donosimo

tablicu glasovanja po gradovima i općinama:

Čakovec:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 39,95% HDZ 19,89 %

IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 21,57 % MOŽEMO! 6,29 %

listi ponovo osvojio mandat. I Plenković može biti zadovoljan, ne samo što je bio prvi na listi, već je osvojio i najviše preferencijalnih glasova.

Narod “puši” mangupe

Da građani glasaju za mangupe koji znaju zavesti birače, pokazuje slučaj Stephena Nikole Bartulice koji je na listi DP-a osvojio 35.303 glasova i mandat u

Mursko Središće:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 34,83 % HDZ 27,54 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 13,47 % Prelog:

HDZ 36,16 % SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 27,12 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 12,08 % Belica: SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 36,70 % HDZ 27,08 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 18,98 % Dekanovec:

HDZ 48,90 %

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 20,43 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 12,40 %

Domašinec:

HDZ 29,13 % SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 26,37 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 22,04 %

Donja Dubrava:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS

29,08 % HDZ 27,49 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 15,53 %

Donji Kraljevec: SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 33,48 % HDZ 29,73 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 11,89 %

Donji Vidovec:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS

30,00 %

HDZ 27,85 %

IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 15,00 %

Goričan:

HDZ 43,36 % SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 20,85 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 13,74 %

Gornji Mihaljevec:

HDZ 25,27 %

EU parlamentu. Zaklinjao se u građane, a onda se u izborni stožer dovezao u crvenom Ferrariju.

Čak je uspio uvjeriti birače da se može živjeti od 38 eura mjesečno i istodobno kupovati vile. Narod obožava mangupe.

Tko je osvojio samo obiteljske glasove

Imali smo i kandidate na listama koje su doživjele

politički potop, a naši kandidati zajedno s njima na njihovim listama. Osvojili su samo tzv. obiteljske glasove. Janja Kontrec na listi

Ladislava Ilčića osvojila je svega 15 glasova. Zdenka Perić 21 glas na listi Karoline Vidović Krišto, stranke (OIP). Ivica Smolić osvojio je 48 glasova na listi Zelene alternative.

IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 24,90 % SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 23,42 %

Kotoriba:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 40,74 % HDZ 29,10 %

IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 9,25 %

Mala Subotica:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 34,06 % HDZ 30,41 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 13,11 %

Nedelišće:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 39,44 % HDZ 17,40 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 16,61 %

Orehovica:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 31,69 % HDZ 24,15 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 14,71 %

Podturen:

HDZ 34,46 %

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 26,84 %

Izvor: Državno izborno povjerenstvo

IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 16,27 %

Pribislavec:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 42,80 % HDZ 12,94 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 12,94 %

Selnica:

HDZ 25,86 % SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 25,23 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 17,03 %

Strahoninec:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 41,13 % HDZ 16,81 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 15,00 %

Sveta Marija:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 33,71 % HDZ 22,22 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 13,79 %

Sveti Juraj na Bregu:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 37,98 % HDZ 18,10 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI,

UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 16,82 %

Sveti Martin na Muri: SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 34,09 % HDZ 26,55 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 12,45 %

Šenkovec:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 35,51 % HDZ 20,61 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 13,67 % Štrigova: SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 27,32 % HDZ 23,91 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 17,70 %

Vratišinec:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 35,68 % HDZ 17,84 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 16,59 % Posebna biračka

mjesta:

SDP, "DO i SIP", CENTAR, HSS, GLAS 30,31 % HDZ 23,40 % IDS, NPS, SDSS, SOCIJALDEMOKRATI, HSLS, PGS, REFORMISTI, UNIJA, ISU - PIP, HNS, RI, DEMOKRATI 12,76 %

Matija Posavec

Sunčana Glavak Andrej Plenković

Tonino Picula

Piše: Božena Malekoci - Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Postoje situacije kad se život može spasiti brzim transportom ugroženog pacijenta do bolnice gdje mu se može pružiti najbolja zdravstvena njega i spasiti život. Međimurje je na relativno dobroj poziciji po udaljenosti do kliničkih bolnica u Zagrebu, ali ponekad je i sat i pol vremena predugi put do neke bolnice u Zagrebu za pacijenta u teškom stanju u vozilu hitne po cesti. Helikopter je tada brži i nužno potreban, a od početka travnja i na službi i građanima Međimurja.

Hitna helikopterska medicinska služba na području cijele Hrvatske uvedena je 30. ožujka 2024. godine, kazala je Vladimira Križaj Grabant, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Hitna helikopterska medicinska služba je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Otkad je Hitna medicina zasnovana kao zasebna zdravstvena ustanova, ona se brže i jače razvija na dobrobit pacijenata, nego kada je bila u sklopu drugih medicinskih djelatnosti, bolnice ili domova zdravlja, kaže ravnateljica naše hitne. Više se radi na edukaciji i osposobljavanju medicinskih djelatnika i ulaže u opremu za zbrinjavanje pacijenta i širenje mreže.

Helikopterska hitna medicinska pomoć, tako je nadogradnja usluge važna za građane udaljene od klinika i bolničkih centara.

Ona je osmišljena tako da je organizirana u četiri baze.

Helikopterske baze su u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Međimursku županiju pokriva baza Zagreb. U slučaju potrebe za helikopterskim transportom pacijenta iz Međimurja, poziv se pokreće iz Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije prijavno-dojavnoj jedinici Nastavnog zavoda Grada Zagreb.

Prvi helikopterski transport iz Čakovca izveden je 28. svibnja

- Znači, mi u našem Zavodu za hitnu medicinu Međimurske županije od 30. ožujka možemo u svakom trenu kad se pokaže indikacija za aktivaciju helikoptera, njega i koristiti, kazala je Vladimir Križaj Grabant, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Podsjetimo, helikopter je već korišten 28. svibnja ove

Jurica Juričan, pomoćnik ravnateljice za sestrinstvo: U druge bolnice prevoze se pacijenti s opeklinama, povredama kralježnice, raznim krvarenjima, internistički, kirurški pacijenti, bebe u inkubatoru, psihijatrijski pacijenti i drugi

Helikopterima pilotiraju Španjolci i Talijani

U prvih 60 dana rada timovi Hitne helikopterske medicinske službe imali su 132 intervencije, 63 s baze na Krku (Rijeka), 61 s Brača (Split), pet iz Osijeka te tri iz baze iz Zagreba, istaknula je ravnateljica Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu te nastavila da su brze brodice stacionirane u Dubrovniku, Rabu, Malom Lošinju, Supetru, Šibeniku i Zadru smanjile izoliranost otoka i nedostupnih obalnih područja.

Kako helikopter ne može letjeti kad je nevrijeme, za ugrožene pacijente na otocima ili udaljenim mjestima na Jadranu posebne su brze brodice jedini spas.

Pružatelj usluge Hitne helikopterske medicinske službe na području Republike Hrvatske je konzorcij EliFriulia S.p.A., Eliance Helicopter Global Services SL i Eli-Adriatik d.o.o., izabran na međunarodnom natječaju javne nabave koji je provelo Ministarstvo

Helikopterska pomoć pokriva cijelo Međimurje

zdravstva. S navedenim konzorcijem je Ministarstvo zdravstva, kao nositelj projekta, sklopilo ugovore na sedam godina za sve četiri helikopterske baze u vrijednosti od 62,5 milijuna eura. Piloti helikoptera na Jadranu su Talijani, a na kontinentu Španjolci.

Medicinska posada helikoptera

Medicinski dio posade čine liječnik i prvostupnik sestrinstva / magistar sestrinstva s višegodišnjim iskustvom rada u djelatnosti hitne medicine, a ovisno o lokaciji helikopterske baze, osiguravaju ih Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba te zavodi za hitnu medicinu Osječko-baranjske, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije. Prije prve intervencije, 50 liječnika te 50 medicinskih sestara i tehničara, prošlo je edukaciju potrebnu za rad u helikopteru.

- Helikopterska baza u Zagrebu nadležna je za našu i još drugih osam županija. Pokriva Bjelovarsko-bilogorsku županiju, Grad Zagreb, Karlovačku županiju, Koprivničko-križevačku županiju, Krapinsko-zagorsku županiju, Sisačko-moslavačku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju

godine za prijevoz pacijentice stradale u teškoj prometnoj nesreći u Peklenici, kojim je prevezena u kliniku u Zagreb.

Za korištenje hitne helikopterske službe moraju postojati određene indikacije. Jedna je da će se tako poboljšati zdravstveni ishod pacijenta pri čemu će se brže obaviti prijevoz zrakom nego cestom. Helikopter se može aktivirati ako je primjerice neka teška nesreća na cesti pa se zbog zakrčenosti, odsječenosti područja, primjerice u slučaju poplave, procijeni da je brže prebaciti pacijenta zrakom, nego kopnom.

U slučaju pacijentice koja je 28. svibnja prebačena iz čakovečke bolnice u Zagreb, prijevoz je trajao je pola sata. Prijevoz kolima hitne medicinske pomoći do klinike u Zagrebu trajao bi do sat i pol,

jer treba računati i vožnju gradom, a ne samo po autocesti do Zagreba.

Odluku da se naruči transport helikopterom može donijeti i tim hitne koji je izašao na teren kada se odmah vidi da se pacijent neće moći na adekvatan način zbrinuti u našoj bolnici. Čakovečka bolnica ne zbrinjava pacijente s određenim medicinskim stanjima i u takvim slučajevima se odmah zna da će pacijent morati biti prebačen u Zagreb. Tako se praktički odmah s terena mora aktivirati protokol za dizanje helikoptera.

- Zbog toga smo sazvali i održali sastanak svih žurnih službi i predložili da svaka općina predloži neki teren na koji bi helikopter mogao u slučaju potrebe sletjeti, kazala je ravnateljica Križaj Grabant. To se zovu sletna mjesta. To

ne može biti bilo gdje, pojasnila je. Postoje određeni uvjeti koji moraju biti zadovoljeni za sletna mjesta. Helikopter mora sletjeti na ravnu površinu. Ne smije okolo biti predmeta koje se mogu dizati u zrak, kamenčići, raslinje ili drveće. I površina za slijetanje mora biti dovoljno velika. Zadužili smo vatrogasnu zajednicu Međimurske županije da ispita koji bi tereni u Međimurju odgovarali za ta sletna mjesta, da uvijek budu pristupačni. Ako su to ograđena nogometna igrališta pod ključem da su otključana i omogućavaju pristup vozilima policija, hitne i vatrogasaca, da su mreže na golovima zavezane prilikom slijetanja helikoptera. Prioritetna je po jedna lokacija za udaljenija mjesta gornjeg i donjeg Međimurja.

Nogometna igrališta najpogodnija za slijetanje na terenu Nogometna igrališta i prometnice su najpogodnije za slijetanja. Helikopter može sletjeti na širu cestu ili autocestu, ali u tim slučajevima je potrebno osigurati sletno mjesto. Da bi se osiguralo sletno mjesto, potrebno je zvati 112, da policajci i vatrogasci osiguraju to sletno mjesto. Njihova je dužnost da osiguraju sletno mjesto da u prostor ne ulaze životinje ili ljudi koji tamo nemaju što raditi. - Za sada je na sastanku sa žurnim službama – civilnom zaštitom, vatrogascima i policijom – dogovoreno sletno mjesto zelena površina kod Aurore, preko puta Županijske bolnice Čakovec, kazala je Vladimira Križaj Grabant,

MEĐIMURCI DOBILI pravo i na zdravstvenu hitnu pomoć iz zraka

Helikopter iz baze u Zagrebu s posadom i medicinskim timom zadužen je i za područje Međimurske županije

TEMA BROJA

Vladimira Križaj Grabant, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije: Super je kad je sletno mjesto u blizini bolnice, pogotovo u slučajevima kad se pacijent iz naše prebacuje u drugu bolnicu

pomoć Međimurje

ravnateljica Hitne. Dodaje:Voljeli bismo imati dogovoreno trajno sletno mjesto, po mogućnosti heliodrom. Mnogi se pitaju zašto ne krov bolnice, pri tome se zaboravlja da tad treba biti osiguran i izlazak liftom na krov za dopremu pacijenta kao i adekvatna veličina i statika krova. - Super je kad je sletno mjesto u blizini bolnice, pogotovo u slučajevima međubolničkog prijevoza, kad pacijent treba biti iz jedne prebačen u drugu bolnicu, kaže ravnateljica Hitne. Međubolnički prijevozi pacijenta su česti, a to je kad primjerice u čakovečkoj bolnici nastane neko hitno stanje. Postoje slučajevi kad tim hitne na terenu nije mogao dijagnosticirati težinu stanja pacijenta pa ga najprije transportiraju u našu bolnicu, gdje ga stabiliziraju za transport ili se pacijentu u bolnici stanje zakomplicira zbog čega je potreban hitan transport zrakom u kliniku u Zagrebu. Za bolničke pacijente u slučajevima kad je potrebno prebacivanje, iz naše bolnice

helikopterski transport pacijenta ide preko Zavoda za hitnu medicinu. Po protokolu iz bolnice nazovu broj 194 –prijavno-dojavnu jedinicu Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, a njihova prijavno-dojavna jedinica istoimenu jedinicu u Nastavnom zavodu Grada Zagreba, koja transport pacijenta iz čakovečke bolnice dogovara s helikopterskom službom. Pilot je taj koji određuje postoje li uvjeti za prijevoz. Kad pilot odobri let, ide se u organizaciju prijevoza.

U ovom trenutku još nije organiziran noćni prijevoz helikopterom, nego samo transport danju.

U principu, pilot je taj koji određuje mjesto slijetanja i on je taj koji potvrđuje mjesto slijetanja, ali mi mu možemo predložiti neka mjesta i zato smo održali sastanak žurnih službi, da svaka općina da određeni prijedlog mjesta slijetanja. Tako se ubrzava postupak da u slučaju potrebe pilot mora istraživati pogodno mjesto za slijetanje.

Za sada je prostor kraj Aurore mjesto do kojega vozilo hitne uvijek može dopremiti pacijenta, a rezervno mjesto je na ŠRC-u Mladost. Potrebno je reći da se više radnji pri organizaciji transporta pacijenta helikopterom odvija paralelno. Zove se baza u Zagreb, priprema pacijenta za transport i osigurava mjesto slijetanja. I kad helikopter polijeće, vozilo hitne kreće s pacijentom na mjesto za ukrcaj i transport prema Zagrebu.

- Scenarij aktiviranja helikopterskog prijevoza je sljedeći, pilot javlja: “Krećem, meni je po GPS-u XY lokacija pogodna za slijetanje!”, a Zavod za hitnu medicinu najavljuje slijetanje helikoptera i da je let odobren službi 112, kako bi ona prije slijetanja helikoptera poslala policajce i vatrogasce da osiguraju mjesto slijetanja.

Na sletnjoj stazi ne smiju biti kamenčići ni grančice

• Zemaljski tim hitne medicinske pomoći dovozi pacijenta na mjesto slijetanja helikopterom.

• Vozilo je potrebno zaustaviti na sigurnoj udaljenosti od najmanje 30 metara izvan operativnog područja slijetanja, odnosno na većoj udaljenosti za veće helikoptere ili u slučaju noćnog leta.

• Dogovoreno mjesto slijetanja mora biti čisto od bilo kakvih predmeta, stvari i materijala kao što su: grane, grančice, grmlje, kamenje koji bi se mogli dignuti u zrak.

• Druge osobe promatrači i sva civilna vozila moraju biti udaljeni od dogovorenog mjesta slijetanja najmanje 60 metara.

• Zemaljski tim u vozilu hitne koje je zaustavljeno na sigurnoj udaljenosti čeka upute posade helikoptera o sigurnom pristupu helikopteru. Prilikom izlaska iz vozila ne prilaziti helikopteru dok se lopatice rotora okreću, osim ako posada ne dozvoli znakom. Ostati u vidokrugu posade helikoptera za cijelo vrijeme boravka na mjestu slijetanja.

• Na mjestu slijetanja helikoptera potrebno je voditi računa o sigurnosti mjesta slijetanja, ne dozvoliti ulazak drugim osobama u zonu slijetanja, osigurati sve stvari, predmete od mogućeg podizanja

Scenarij je sljedeći, pilot javlja: “Krećem, meni je po GPS-u XY lokacija pogodna slijetanje!”, a Zavod za hitnu medicinu najavljuje slijetanje helikoptera i da je let odobren službi 112, kako bi ona prije slijetanja helikoptera poslala policajce i vatrogasce da osiguraju mjesto slijetanja.

Helikopter za transport pacijenta ima svu svoju opremu za najugroženije pacijente. Sve što treba za održavanje vitalnih funkcija pacijenta. Pacijenta se samo s ležećih kolica iz vozila hitne premješta na ležeća kolica helikoptera i onda on s tim kolicima ulazi u helikopter i premješta se na opremu u helikopteru. Jedino ako je intubiran, onda se ta oprema ne vadi pacijentu, nego se naknadno vraća u Čakovec. Pacijenta na putu u Zagreb prati zdravstveni tim iz helikoptera.

Tko prati pacijenta

To su posebno educirani i liječnici i medicinski tehničari koji su u proteklih nekoliko mjeseci završavali edukacije.

od strujanja helikoptera, sve lagane stvari na sebi: kape, maramice, vrećice, šešire potrebno je osigurati da se ne mogu podići u zrak.

• Preuzimanje pacijenta odvija se na mjestu koje odredi posada helikoptera. Kretanje oko helikoptera moguće je samo u sigurnoj zoni helikoptera.

Sigurni prilaz helikopteru:

• čuvati se glavnog i repnog rotora

• kod dozvoljenog prilaska helikopteru uvijek se prilazi u lagano pognutom položaju tijela

• ne prilaziti helikopteru ili ići od njega dok se vrši startanje ili zaustavljanje rada helikoptera

• nikada ne podizati ruke uvis da bi dohvatili predmet koji je poletio iz bilo kojeg drugog razloga

• alate ili bilo kakve predmete veće dužine ne ispravljati prema gore, ne podizati ih na ramena, nego ih nositi ispod visine struka, a ako ste zaslijepljeni prašinom ili zrakom, spustite tijelo u niži položaj ili sjednite i pričekajte pomoć

• nikada ne prilazite ili odlazite helikopteru nizbrdo, uvijek to činite uzbrdo

• nikada na bacajte predmete ili bilo kakve stvari u blizini helikoptera.

Edukacije su obavili u sklopu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu koji ih je obučavao. Timovi su stalni, koji rade u hitnoj helikopterskoj medicinskoj službi. Timovi, helikopteri i piloti su u bazi, čekaju kad ih se pozove, kad se aktivira potreba za helikopterskom intervencijom. Oni kreću na intervenciju, kao što timovi hitne pomoći na kopnu kreću u akciju.

Kao i svaka druga hitna služba, i helikopterska se treba racionalno koristiti, ali jako je važno da građani imaju osiguranu tu vrstu transporta. Postoje situacije kad je brzina presudna da bi se spasio život ili poboljšala kvaliteta života, određenim pravodobnim zahvatima ili intervencijama.

Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije obavlja hitni prijevoz pacijenta, češće cestovnim putem. Najčešće je riječ o prijevozima koje inicira bolnica. Radi se o premještajima iz čakovečke bolnice u bolnicu u Zagreb, pri čemu ona dogovara prijem pacijenta u drugu bolnicu u Zagrebu. Kada dogovore prijem, zovu Hitnu za sanitetski prijevoz, a uz vozača su u pratnji pacijenta liječnik i medicinski tehničar iz bolnice. Međutim, u narednom razdoblju se planira da će timovi u čijem sastavu će biti medicinski tehničari iz Zavoda za hitnu medicinu pratiti pacijente. To će biti timovi u pripravnosti, ali taj oblik transportiranja bolesnika je tek u razradi na papiru. Tjedno u druge klinike iz Čakovca naši vozilima hitne prebacuju od 5 do 7 pacijenta tjedno, različito je to koliko koji dan, ponekad je dan miran, ima i dana kad se dogodi da je potrebno prebaciti na liječenje i do tri, četiri pacijenta dnevno.

Zanimalo nas koji pacijenti se najčešće prebacuju. To su najčešće pacijenti s neonatologije, nerijetko se mali pacijenti prevoze s inkubatorom ili djeca s kompliciranom zdravstvenim stanjima s pedijatrije, mali psihijatrijski pacijenti, zahtjevniji kirurški pacijenti. Uz to, prevoze se u druge ustanove pacijenti s opeklinama, povredama kralježnice, raznim krvarenjima, internistički pacijenti i ginekološki pacijenti, nabrojio je Jurica Juričan, pomoćnik ravnateljice za sestrinstvo.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 16. lipnja

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Čakovec-Jug, T. Goričanca 6

• Donji Vidovec, Glavna 45

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Držimurec 98, M. Subotica

• Dunjkovec, Glavna 21

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Kraljevec, Potočna 4

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Mačkovec, J.B. Jelačića 114

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati)

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183a

• Podturen, I. Grčića 6

• Savska Ves, J. Bajkovca 2

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štrigova 25a

• Trnovec 11

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

Trgovine NTL

• Belica, J. Slavenskog 22

• Mursko Središće, Martinska 44

• Podturen, Glavna 18

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sveti Juraj u Trnju 15a

• Vrhovljan, Čakovečka 5

Ostale trgovine

• KAUFLAND, Čakovec (8-15 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• Pekara Čakovec,Junior, A. Starčevića 6 (6-22 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

POGLED ODOZDO

Aplikacijom protiv grijeha

Nekada šala, a sada sve stvarnije da umjetna inteligencija kontrolira i upravlja našim životima. Prijateljica koja mi je došla u goste izabrala je popiti kapučino, koji u sebi sadrži i šećer. Nakon što ga je popila, usred razgovora nešto zapišti.

Onim prodornim zvukom kakvim se oglasi veš mašina ili perilica suđa kad završi pranje ili tajmer upozori da je isključio pećnicu ili ploču za kuhanje. No u tom trenutku

www.mnovine.hr

Dragu�n Barlek, Josip Haman, Igor Mekota i Jurica Cesar na otvorenju izložbe

ni jedan od mojih uređaja s pištanjem nije bio uključen. Prijateljica shvaćajući moju iznenađenost pištavim zvukom kaže: - To meni aplikacija sugerira da mi je povišena vrijednost šećera. Kapučino joj je podigao šećer.

U budućnosti na višem levelu funkcioniranja umjetne inteligencije možda joj tehnologija neće ni dozvoliti da sagriješi. Svojevremeno je kružio vic kako nam već na blagajni trgovačkog centra neće biti dozvoljeno da kupimo

Piše: Sanja Heric

Punih 40 godina je prošlo otkako su međimurski građevinari odigrali ključnu ulogu u izgradnji olimpijskog Sarajeva. Tim su povodom ovog tjedna u Državnom arhivu za Međimurje otvorene dvije zanimljive izložbe. Riječ je o izložbama 12 dana kada smo bili centar svijeta Historijskog arhiva Sarajevo i Kako smo gradili ZOI 84. – Građevinski kombinat “Međimurje“ Državnog arhiva za Međimurje. Što spaja Sarajevo i Međimurje?

- Ovih dana obilježavamo Međunarodni dan arhiva koji je inače 9. lipnja. Ovogodišnja tema svih arhiva su izložbe na temu planine. Kada sam čuo temu, odmah mi je pala na pamet obljetnica tj. 40 godina od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, rekao je uvodno ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje Jurica Cesar. Naime, nakon dobivanja domaćinstva 1978. godine, Sarajevo se počelo užurbano pripremati za Igre modernizacijom i izgradnjom komunalne infrastrukture, pretvarajući se u veliko olimpijsko gradilište. Građevinski kombinat “Međimurje“ za zadatak je dobio izgradnju sportskih i smještajnih objekata za nadolazeće Igre na najizazovnijim lokacijama. Međimurski radnici izgradili su trećinu svih objekata visokogradnje. Izgrađeno je ili adaptirano 12 obje-

Za Sarajevo u Vučka radilo 1200 međimurskih građevinara

kata na sveukupnoj površini od 45.000 četvornih metara. Svi su radovi privedeni kraju prije ugovorenih rokova sklopljenih s investitorima i time je opravdana reputacija građevinskog poduzeća koje obavlja projekte brzo i kvalitetno.

U sveukupnom procesu izgradnje na planinama u široj okolici Sarajeva radilo je oko 1200 radnika. Sveukupna vrijednost svih ugovorenih radova premašila je svotu od tadašnjih 1,6 milijardi jugoslavenskih dinara.

O arhivskom gradivu vezanom za izložbu GK – Kako smo gradili ZOI 1984. više je govorio arhivist Igor Mekota. - Na građevinskim projektima za ZOI u Sarajevo radilo je sveukupno oko 1200 radnika samog kombinata. Građevinski kombinat je za zadatak dobio izgradnju sportskih i smještajnih objekata za nadolazeće igre na najizazovnijim lokacijama, opravdavajući međunarodni ugled koji su stekli na građevinskim objektima u inozemstvu. Kombinat je sve radove priveo kraju prije ugovorenih rokova i time opravdao svoju reputaciju kao građevinsko poduzeće koje je izvršavalo svoje projekte brzo i kvalitetno, istaknuo je Mekota. U znak zahvale za svoj doprinos u organizaciji XIV. zimskih olimpijskih igara, predsjednik Organizacijskog komiteta ZOI-a, Branko Mikulić, posjetio je sjedište Građevnog kombinata u Čakovcu 5.

Na površini od 2752 četvornih metara izgrađeni su startni toranj za skijaške discipline, bazen za umjetni snijeg, prostorije za prihvat žičare, trafostanica, ugos�teljski objekt i ostale popratne prostorije. Za startni objekt utrošeno je 3000 tona materijala

svibnja 1984. godine te uručio glavnom direktoru Dragutinu Kosu Veliku spomen-plaketu “Sarajevo ’84.“ za sveukupni doprinos.

Najuspjeliji objekti u Jugoslaviji

Završno se prisutnima obratio i Josip Haman iz nekadašnjeg GK-a. - Prvi objekt bio je aneks dvorane Zetra koja je izgrađena 1982. godine i u to vrijeme proglašena je najuspjelijim jugoslavenskim projektom

koji je izgrađen te godine. Radili smo i objekt hotel Igman, a rukovoditelj radova bio je Valent Levačić. Taj je objekt dobio nagradu kao najuspjeliji objekt 1984. godine, prisjetio se između ostalog Haman. - Prošlo je 40 godina, a što bismo danas mogli reći o tim našim graditeljima? Mislim da me neće trebati ispravljati ako kažem da je to bilo vrijeme najuspješnijih godina građevinara Međimurja, zaključio je na kraju.

namirnice koje potencijalno ugrožavaju naše zdravlje.

Slično već doživljavamo kad auto ne da pijanom vozaču da pokrene auto ili kad iritantno pišti jer se niste vezali prije vožnje.

Pa neki će reći sve su to korisne stvari koje nam pomažu u životu.

Ali postavit će se pitanje gdje su granice osobne slobode i kako ćemo sačuvati intimu?

Zašto bi drugi trebali znati da imamo povišeni šećer i

primjerice u kafiću pištanjem skretati pozornost na osobu koja je popila kapučino ili kavu sa šećerom, a ima dijabetes.

Za što će se još aplikacije zlorabiti, jer svaka medalja ima i drugu, tamniju stranu. Možda kontrolirati našu potrošnju mimo naše volje, ako smo griješeći prekoračili račun. Ili nešto još intimnije – kašnjenje menge, pri čemu postoji mogućnost da smo neplanirano trudne. Hoće li dežurni hodači, pod uvjetom

da hakiraju našu aplikaciju mjesečnih perioda, u slučaju njezina kašnjenja, utaboriti nam se pred kućom dežurajući nad odlukom žene da pogrešno ne odluči? Ne zavaravajmo se, kontrola građana je uvijek u službi neke politike, naročito tamo gdje lideri u nju uključe naivne sljedbenike. Potpisivanje obrazaca o zaštiti osobnih podataka je čisto licemjerje, jer je naša intima izložena manipulaciji više nego ikada.

KAKO JE GK MEĐIMURJE gradilo kompleks za zimsku olimpijadu 1984. godine

ČAKOVEČKI ARHITEKT Bojan Perhoč, otac ideje vidikovca Goričko sviralo

“Goričko sviralo” - Prvi takav

instrument na svijetu

- Vidikovac na Mađerkinu bregu najposjećenija je turistička atrakcija u Međimurju posjetilo ga je 85.000 posjetitelja

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Kao što osoba ima svoje ime i identitet tako i svaka regija mora imati svoj identitet. Nešto po čemu će biti prepoznatljiva u odnosu na druge. Kad spomenete Pariz, prva asocijacija je Eiffelov toranj.

Međimurju je trebalo puno vremena da počne raditi na svojoj prepoznatljivosti. Ona se stvara kroz oči i dojmove drugih ljudi. Impresija koje nose sa sobom nakon što posjetili neki kraj.

Vidikovac Goričko sviralo podignuto na Mađerkinu bregu u kratkom vremenu posjetilo ga je 85.000 posjetitelja i najposjećenija je turistička atrakcija u Međimurju. Svi koji su ga vidjeli ponijeli su ga sa sobom kao sjećanje na Međimurje.

Spoj je sjajnog lokaliteta sa međimurskim identitetom. Vidovec koji u sebi ima ugrađeno sviralo iz kojeg dopire međimurska narodna pjesma Međimurska popevka na UNESCO-vom reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, sjajan je spoj izvanrednog međimurskog lokaliteta s međimurskim identitetom. Međimurska popevka je zaštićena 2018. godine, ali priča o Goričkom sviralu počela je puno prije. Nastala je kao idjeja čakovečkog arhitekata Bojana Perhoča. I to je bio povod za razgovor nakon dovršenja Goričkog svirala koje je ugrađeno u jezgru vidikovca na Mađerkinom bregu.

Osmerokraka zvijezda

- Vidikovac na Mađerkinom bregu je otvoren za javnost prije skoro dvije godine, a komentari na njegov izgled su više nego pozitivni, kaže arhitekt Bojan Perhoč. Dodaje: - Neki idu čak do toga da više ne mogu zamisliti Mađerkin breg bez njega. Nedavno je na prvi dan proljeća službeno promovirano i Goričko sviralo po kojem je i cijeli vidikovac dobio ime.

Nastavlja: Za idejni projekt vidikovca angažirala nas je Međimurska županija nakon otvaranja vidikovca u Lendavi. Kako je za vidikovce u takvoj situaciji uobičajeni smjer „veći i ljepši od susjedovog“ odmah smo znali da to nije bilo rješenje za predmetnu lokaciju koja je manja i teže dostupna. Osim toga „Mađerka“ je sama po sebi vidikovac.

Stoga smo se odlučili za manji vidikovac koji će se ambijentalno uklopiti u širi prostor, a čija će posebnost biti da „svira i pleše“.

Naime kako bi imali „većeg od susjedovog“ predložili smo više manjih, ali dobro dizajniranih vidikovaca koji bi turistički povezali biciklističke, planinarske i vinogradarske točke toplica Sveti Martin, Mađerkinog brega i nekadašnje poznate turističke lokacije gornjeg Međimurja - Vukanovca kao mogućeg povoda za njenu turističku reanimaciju.

Na taj način bi se sinergijom više lokacija stvorila dodana vrijednost „većeg i ljepšeg“ i turistički zanimlji-

vijeg Međimurja. Vidikovac je jedinstvenog dizajna, a projekcija njegova tlocrta je osmerokraka zvijezda. Smatramo da treba spomenuti nezanemarivu činjenicu da je u godinu dana vidikovac posjetilo više od 85.000 ljudi što ga vjerojatno svrstava u turistički najposjećeniju lokaciju u Međimurju i pretvara ga u važan „međimurski brend“.

- Kako ste došli na ideju međimurskih orgulja?

- Mađerka je „breg“ koji je na rubu široke ravnice koja se preko Slovenije otvara i prema Austriji i Mađarskoj pa na njoj neprestano pušu vjetrovi sa svih strana.

To je rezultiralo idejom stvaranja „međimurskih orgulja“ kojima smo, osim što smo sa sjajnim suradnicima razradili koncept za realizaciju, dali i ime „Goričko sviralo“. Početni koncept za realizaciju razvijali smo s graditeljem orgulja i orguljašem iz Male Subotice gosp. Mihaljevićem i njegovim njemačkim mentorom gosp. Braunom. Nakon toga, nizom sretnih okolnosti gosp. Mihaljević nas je povezao s graditeljem orgulja iz Rogaške Slatine gosp. Škrablom koji sa svojom ekipom spada među najveće graditelje orgulja na svijetu i u trideset godina je realizirao gradnju ili rekonstrukciju preko 500 orgulja po cijelom svijetu. S njim smo i dovršili koncept „Goričkog svirala“ za realizaciju. Sam koncept „Goričkog svirala“ baziran je na principu klasičnih orgulja, ali je hibridan jer uključuje dva

načina proizvodnje zvuka. Jedan je „Sviralo na vjetar“ koje preko „hvatača vjetra“ kojeg smo oblikovali na vrhu vidikovca u svom sustavu orguljskih cijevi proizvodi „slobodne melodije vjetrova“. Drugi sustav baziran je na „međimurskoj popevki“, našem međimurskom „brandu“ i registriranoj „nematerijalnoj baštini“ UNESCO-a. Taj drugi sustav pokreće se po principu „muzičkog automata“ ubacivanjem kovanica, a na njega je moguće priključiti i klavijature te ga koristiti za organizaciju komornih ambijentalnih koncerata. On je smješten u centralnom dijelu vidikovca i ima visinu četiri kata. Koliko je nama poznato „Goričko sviralo“ je prvi instrument takvog koncepta na svijetu, koji vidikovac na Mađerkinom bregu dodatno upotpunjuje kao jedinstvenu turističku atrakciju regije. Potrebno je samo dobro ga promovirati u tom smislu. Uostalom vidikovac je i imenovan „Goričko sviralo“. - Što je sa Sviralom na vjetar?

- Na prvi dan proljeća ove godine službeno je i promovirano „Goričko sviralo“ koncertom na kojem su sudjelovali članovi ženskog zbora Stridon, te orguljaši arhitekt Igor Perhoč (ujedno i koautor Vidikovca) i slovenski kolega Aleš Makovac. Ženski zbor Stridone u pratnji Igora Perhoča koji ih je pratio svirajući na Goričkom sviralu izveo je niz međimurskih popevki. Nakon toga su orguljaši Igor Perhoč i Aleš

Makovac izveli dvije skladbe na „Goričkom sviralu“ jednu od J. Pachelbela, a drugu od J. S. Bacha. Na kraju su promovirane reprodukcije aranžmana međimurskih popevki reproducirane na Goričkom sviralu. Isto tako i prve snimke „Svirala na vjetar“ koje još nije dovršeno. Naime cijela izvedba „Svirala na vjetar“ je prolongirana jer se postojeći „hvatač vjetra“ morao zamijeniti zbog naknadnog instaliranja antenskog sustava teleoperatera na vrhu Vidikovca. Taj veliki posao instaliranja antenskog sustava teleoperatera na vrhu danas je gotovo neprimjetan, jer smo uspjeli u suradnji s tehničkim predstavnicima teleoperatera uskladiti izgled antenskog sustava na način da se on uklopio u oblikovni koncept Vidikovca. Mi smo idejni koncept za vidikovac s „Goričkim sviralom“ napravili još 2016. godine. Zahvaljujemo direktoru turističke zajednice Međimurske županije gosp. Gruli na ukazanom povjerenju. Danas smo sigurni da smo svoj posao više nego dobro odradili.Nedavno je i Međimurska

županija shvatila važnost „međimurske popevke“ kao važnog dijela međimurskog identiteta i 28. studeni proglasila Danom međimurske popevke.

Treba svakako spomenuti jednu važnu činjenicu koja je zaboravljena u široj javnosti i nedovoljno se promovira. Upravo je zbirka sakupljenih „međimurskih popevki“ koje je sakupio dr. Vinko Žganec bila presudni argument da se na Pariškoj konferenciji, na kojoj se nakon 1. svjetskog rata prekrajao prostor Habsburške monarhije, donese odluka da se Međimurje pripoji Hrvatskoj u sklopu Kraljevine SHS umjesto da pripadne Mađarskoj. Da tog argumenta nije bilo možda bi mi ovaj intervju danas vodili na mađarskom jeziku. Vidikovac i Goričko sviralo koje svira međimursku narodnu popevku postali su sastavnica međimurskog identiteta i trebali bi se održavati s posebnom pažnjom. po uzoru na Eiffelov toranj, čije održavanje nikad ne prestaje. Treba ih s ponosom čuvati za sljedeće generacije.

Goričko sviralo iznutra

Bojan Perhoč sa sinom i koautorom Igorom (lijevo)

prijateljice Nere

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

IZBORNA SKUPŠTINA Lovačkog saveza Međimurja

Političke veze i vezice

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Skloni smo promatrati političke događaje kao zasebna bića u okviru društva, ponajprije zbog lakšeg razumijevanja. Naime, dovoljno ne uviđamo međusobne veze, pa nam svijet izgleda kaotičniji nego što zapravo jest.

U Beogradu je u vrijeme kad su se održavali europski izbori, što nimalo nije slučajno već namjerno, 10.000 delegata svesrpskog sabora usvojilo Deklaraciju o zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, nakon što su Ujedinjeni narodi donijeli Rezoluciju o Srebrenici.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Ljubomir Grgec šesti put na čelu međimurskih lovaca

Za članove Nadzornog odbora izabrani su Dragutin Blažić, Suzana Hertarić, Željko Poredoš, Nikola Radiković i Božidar Žvorc

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Iz pozicije cjelovitosti države Bosne, svesrpski sabor je “ideološka objava rata“ svim susjednim zemljama gdje žive Srbi, odnosno nastavak politike Velike Srbije. To se za sada prvenstveno odnosi na BIH, Crnu Goru i dio Makedonije, ali i na sjever Kosova.

u Daytonskom sporazumu, preuzet je iz �ilozo�ije. Entitet je biće koje postoji kao biće, tako na primjer Hrvatska enciklopedija navodi da je “konjstvo entetit konja“. Pojam entiteta odnosi se na sva živa i neživa bića koja postoje sama po sebi, te je namjerno nejasan i može se upotrijebiti za sve.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Američki analitičari smatraju da je srpska deklaracija donesena prema instrukcijama iz Moskve, čija se osnovna ideja temelji na želji da Europa na izborima skrene udesno (što se međutim samo djelomično dogodilo) pa da onda nastane kaos i da onda Moskva bude novi “osloboditelj“ zemalja Europe od “fašizma“ putem novog svjetskog rata. Zbog toga predsjednik Srbije Vučić govori da dolaze “teška vremena“, a ne kako bi mogao pomisliti neobaviješten čovjek, da to govori zbog jadnih Srba koji nemaju što jesti.

Također nije slučajno da je odmah nakon srpske rezolucije američka ambasada u Bosni naglasila da je Republika Srpska u BIH entitet koji nema međunarodnu pravnu osobnost i da nije država.Naime, pojam entiteta kako je zapisano

Mogli bismo se zapitati zbog čega onda i otok Tajvan, koji velika Kina danas svojata, nije entitet. Razlog je taj što je otok Tajvan (danas Republika Kina), za razliku od države Narodne republike Kine proglašen državom nakon kineskog građanskog rata 1949. godine, kad su snage Kuomitanga, odnosno Čang kaj Šek, preselile svoju vladu na Tajvan, nakon što su poraženi od snaga koje je predvodila Komunistička partija Kine.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Ljubomir Grgec iz Kotoribe minulog je vikenda po šesti put za redom dobio povjerenje međimurskih lovaca, tako da će ih voditi i u narednom razdoblju. Dosadašnji predsjednik ujedno je bio i jedini kandidat za predsjednika. Od korone do afričke svinjske kuge

- Naleti vozila na divljač i prouzročene štete su mnogobrojne, a tome svjedoči 400 naleta vozila godišnje na divljač u Međimurju, posebno je naglasio Grgec.

Tajnik LS-a MŽ-a Mladen Lacković i predsjedavajući Skupštine uputili su svojevrsni apel načelniku Policijske uprave međimurske Ivanu Sokaču.

- Potrebno je kreirati aplikaciju kako bi od tih 400 naleta točno popisali na kojim kritičnim točkama se one dešavaju, rekao je Lacković te kazao kako postoji studija da bi se ugradnjom katadioptera na kritičnim točkama nalet na divljač smanjio za 30 posto, što je 120 naleta godišnje i nije zanemarivo.

Također nije slučajno što je ovih dana američki general Samueel Poparo, admiral i načelnik američkog Indo-paci�ičkog zapovjedništva, izjavio da će SAD braniti Tajvan od kontinentalne Kine raspoređivanjem tisuća bespilotnih brodova u tajvanskom tjesnacu, “pretvarajući ga u pakao bez posade“. Narodna republika Kina se pak drži načela jedne Kine, sva vlast Pekingu, te u znak političke provokacije želi (stvarno ili ne) izgraditi most do Tajvana dug 130 kilometara, na što pak država Republika Kina na Tajvanu ne pristaje.

Kako je tom prilikom istaknuo novi-stari predsjednik, iza njegova prošlog mandata bila su izazovna vremena, od situacije s koronavirusom do afričke svinjske kuge koja zbog dobrih mjera Međimurje nije okrznula. Stečaj LD-a Zec Mursko Središća poziva na oprez u vođenju udruga, a problem zbog povećanja matičnog broja jelena običnog i šteta na poljoprivredi zadaje nove problematike.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

VARAŽDINU, Gajeva 5

za specijalne i progresivne naočalne leće

Stjepan Taradi Utek 19 je godina vodio rogiste

Naime, štete su kod naleta na divljač visoke, a u njih nije uračunata vrijednost same divljači. Istina, HLS-u se sada pravovremeno isplaćuje šteta.

Grgec se potom pohvalio i aktivnostima Međimurske lige strijelaca i Kupom čija su natjecanja organizirana na visokoj razini. Tome u prilog govori i osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju 2021. godine i drugo mjesto na memorijalnom kupu Đure Dečaka.

U Palovcu na terenima LD-a Prepelica Mala Subotica opremilo se parkur strelište investicijom od 35 tisuća eura. Zahvalio se i rogistima na 19 godina aktivnosti te posebno Stjepanu Taradiju Uteku na vođenju te poželio sreće novom voditelju Mariju Kovačeku.

Izrazio je zadovoljstvo i rezultatima u lovnoj kinologiji, od ekipnog 4. mjesta na državnom prvenstvu, državnim prvakom Stjepanom Tomašekom te vrhunskim rezultatom na svjetskom prvenstvu u Slovačkoj. Nije zaboravio ni pomoć Međimurske županije kod obnove krovišta Doma lovaca, a na redu je obnova fasadnog pročelja zgrade koja je za ponos sadašnjim i budućim generacijama međimurskih lovaca.

U narednom razdoblju želi da županijska organizacija i dalje prednjači u očuvanju tradicije lovstva i suživota čovjeka s prirodom.

Kako odrediti granice lovišta?

Skupštinar Katančić iz Dekanovca sugerirao je kako međimursko lovište vapi za obnovom krvi zeca, koje je zadnji put po njegovim riječima učinjeno 1999. godine. - Što se tiče fazanskog turizma, kupujemo na tržištu preskupe fazane, pa taj vid turizma stagnira, ne može se razvijati, potrebno je za promišljanjem što i kako napraviti, rekao je.

Mladen Čonka zahvalio je na doprinosu Županije, istaknuo problem granice između lovišta te rekao kako će 2026. godine biti odluka o produženju zakupa.

Ta godina nam kuca na vrata, upućujem apel županu da osnuje povjerenstvo za granice i da odradimo plan kroz zimski period do proljeća, lovačka društva se međusobno ne mogu dogovoriti oko spornih granica, pogledati što je stvarno po kartama te staviti na papir, danas nije problem odrediti i utvrditi granice na terenu, mišljenja je.

Skupština je potvrdila tijela društva za naredni mandat, a to su:

Članovi Nadzornog odbora su: Dragutin Blažić, Suzana Hertarić, Željko Poredoš, Nikola Radiković, Božidar Žvorc.

Članovi Stegovnog suda su: Danijel Dolenčić, Ivan Đod, Mirko Gašparić, Željko Glad i Josip Dodlek.

Članovi Arbitražnog suda: Zvonimir Ipša, Stanislav Heric, Goran Bobičanec, Dejan Rojko i Kristijan Gregorinčić.

Dostava računa za vodne usluge putem e-pošte

S ciljem poboljšanja i modernizacije komunikacije s korisnicima, Međimurske vode d.o.o. uspostavile su besplatnu uslugu slanja računa za vodne usluge u elektroničkom obliku kojom se omogućuje da se računi, umjesto u papirnatom obliku kao do sada, šalju isključivo na e-mail adresu, a što je i ekološki prihvatljivije. Obrazac zahtjeva za slanje računa i ostalih dokumenata

vezanih uz potrošno mjesto elektroničkom poštom može se preuzeti na https:// medjimurske-vode.hr/zahtjevi-i-obrasci/ ili u Odjelu odnosa s korisnicima Međimurskih voda d.o.o., Čakovec, Ulica Ma�ce hrvatske 10, prizemlje u uredovno vrijeme 07-15h (ponedjeljak-petak). Ukoliko korisnici žele pristupi� usluzi potrebno je ispunjen i potpisan obrazac zahtjeva dostavi�:

• na e-mail adresu korisnik@ medjimurske-vode.hr, ili • poštom ili osobno na adresu Međimurske vode d.o.o., Čakovec, Ulica Ma�ce hrvatske 10.

Zahtjev se može u svakom trenutku opozva�, čime se računi nastavljaju sla� u papirnatom obliku. Račun poslan elektroničkom poštom je u PDF formatu te je sadržajno i vizualno iden�čan računu koji se izdaje u papirnatom obliku.

Ljubomir Grgec, jednom lovac – uvijek lovac

PROMETNA u Malom Mihaljevcu na noge podigla cijelo selo

Najedanput buuum! Za srce me zgrabilo!

Vozač je kasnije uhićen, a slijedi mu prekršajno sankcioniranje u iznosu od 1840 eura

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

Alkohol i vožnja automobila nikako ne idu zajedno, a u to smo se još jednom uvjerili ove srijede, 12. lipnja, u Malom Mihaljevcu. U večernjim satima u Ulici Ivana Gorana Kovačića, 54-godišnji vozač s dva promila alkohola u krvi, automobilom se zabio i umalo srušio betonski stup niskonaponske mreže. Nakon udara auta u betonski stup začuo se glasan udarac koji je alarmirao sve ljude u blizini. Tako i Marijana Crnčeca koji živi u blizini i koji je s nama podijelio svoje dojmove.

“Negdi se nekaj zrušilo”

- Bio sam u svojoj kući, koja je oko dvadeset metara

udaljena od mjesta nesreće, odmarao sam i odjednom začuo glasan udarac. Žena mi je odmah rekla: “Negdi se nekaj zrušilo”. Odgovorio sam: “Ma de bi se kaj zrušilo.” Provjerio sam svoju okolinu kroz prozor i nisam primijetio ništa neobično, no ubrzo me nazvao nećak Ivan i rekao mi: “Striko hodi nekaj glet”, ispričao nam je Marijan.

Kada su izašli van imali su i što vidjeti. U betonski stup ispred Ivanove kuće zabio se automobil koji je isti umalo i srušio.

- U automobilu su bila dvojica muškaraca, a isti je bio u četvrtoj brzini. Vozač kojega inače poznajem bio je pri svijesti, no s glave mu je potekla krv. Mještani su već pozvali policiju, hitnu i vatrogasce koji su brzo sti-

gli. Nije bilo vidljivih tragova kočenja, a sreća je ta da je ispred bandere bila zemljana površina koja je sigurno malo i usporila auto, koji je svejedno skoro pa slomio istu, dodatno nam je ispričao Marijan.

- Ležao sam na kauču i gledao televiziju, a kad ono – bum. Za srce me zgrabilo! Užas, sve u svemu dobro je završilo kako je moglo, ispričao nam je odmah nakon nesreće Marijanov nećak Ivan Mekovec, ispred čije se kuće nesreća dogodila.

Vozač je imao 2 promila alkohola u krvi

Dolaskom na mjesto nesreće, te kasnijem alkotestiranjem, policijski službenici PU međimurske utvrdili su da je 54-godišnji vozač

STRAVA U PRELOGU

Udario pješakinju, pa pobjegao!

Prošlog je utorka, 12. lipnja 2024. u Prelogu, 77-godišnji vozač autom udario pješakinju. Vozač se obilježenom pješačkom prijelazu nije približavao sigurnosnom brzinom. Zbog toga je vozilom udario u 58-godišnju pješakinju koja se nalazila na pješačkom prijelazu i prelazila ulicu. Pješakinja je od udarca bačena preko poklopca motora i na kraju pala na kolnik. Nakon prometne nesreće vozač je vozilom napustio mjesto događaja prometne nesreće bez pružanja pomoći osobi u životnoj opasnosti, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga. Pješakinja je vozilom hitne pomoći prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da je zadobila teške tjele-

sne ozljede te je zadržana na liječenju. Nedugo poslije nesreće vozilo i vozač su pronađeni na adresi prebivališta te je vozač uhićen. Uzeti su mu uzorci krvi i urina poradi analize na prisutnost alkohola, a automobil je prevezen u stanicu za tehnički pregled, gdje je obavljen izvanredni tehnički pregled vozila, kojom prilikom je utvrđeno da je vozilo tehnički ispravno te je naknadno prevezeno u dvorište policije. Vozač je uhićen te je protiv njega podnijeta kaznena prijava zbog počinjenih kaznenih djela Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu i Nepružanje pomoći nadležnom državnom odvjetništvu te će biti predan pritvorskom nadzorniku policijske uprave. (rd)

Koristeći povjerenje klijenata u banku one bi svoje “štediše” uvjerile kako je novac oročen u banci, a ustvari su ga koristile za vlastite financijskemalverzacije i stjecanje imovinske koristi

Dvije su djelatnice banke u Čakovcu uhićene zbog sumnje da su u razdoblju od listopada do prosinca 2023. godine prevarile klijente banke za ukupno 1,8 milijuna eura. Osumnjičene su žene, stare 54 i 50 godina, koristile svoj položaj da bi klijentima nudile i sklapale lažne ugovore o oročenim štednjama s kamatom od 1% godišnje. Navodno, takva vrsta štednje nije bila u ponudi banke, a osumnjičene su klijentima predavale lažne ugovore o štednji kako bi prikrile prevaru. Novac

s tih štednji koristile su za vlastite financijske malverzacije. Nakon što je banka otkrila neslaganja u evidencijama, poduzete su mjere i osumnjičene su privedene policiji. Protiv njih je podnesena kaznena prijava zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a trenutno se nalaze u pritvorskom nadzoru.

- Na temelju zahtjeva nadležnog državnog odvjetništva policijski službenici Službe kriminalističke policije PU međimurske, dovršili su kri-

minalističko istraživanje nad 54-godišnjakinjom i 50-godišnjakinjom zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Osumnjičene su prilikom preuzimanja novca predavale klijentima lažne ugovore o štednji, čime su kod njih stvorile lažni dojam o legalnosti takvog bankarskog poslovanja. Nakon sklapanja ugovora takva oročenja nisu evidentirana u službenim evidencijama banke. Osumnjičene su novac s oročenih štednji

upravljao osobnim automobilom čakovečkih registracija kada je u krvi imao 2,05 g/kg alkohola. Kako kažu u izvješću, brzinu kretanja vozila nije prilagodio uzbrdici i zavoju te je dolaskom na vrh prijevoja u kočenju automobilom sišao izvan kolnika. Automobilom je udario u betonski stup niskonaponske mreže na kojem je nastala šteta.

Uz 54-godišnjeg vozača u automobilu se nalazio 45-godišnjak, a za vrijeme vožnje vozač i putnik nisu bili vezani sigurnosnim pojasevima. Obojica su vozilom hitne pomoći prevezeni u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da su zadobili lakše ozljede. Vozač je kasnije uhićen, a slijedi mu prekršajno sankcioniranje u iznosu od 1840 eura.

Osumnjičene bankarice su prilikom preuzimanja novca predavale klijentima lažne ugovore o štednji

koristile za razne financijske malverzacije te su time stekle protupravnu imovinsku korist. Opisanom zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju prouzročile su znatnu štetu trgovačkom društvu sa sjedištem u Zagrebu u iznosu od najmanje 1.800.000 eura, izvijestila je između ostalog PU međimurska. (sh)

DOMAŠINEC Istovarivao željezo, a kad ono bombe!

U ponedjeljak 10. lipnja nešto poslije 19 sati u Domašincu, u Zavrtnoj ulici, 50-godišnjak je prilikom istovara starog željeza, koji je sakupio tijekom dana na području Međimurske županije, pronašao dvije ručne bombe. O pronalasku

VRATIŠINEC

bombi odmah je obavijestio policiju.

Na mjesto događaja izašao je policijski službenik protueksplozijske zaštite koji je utvrdio da se radi o ručnim bombama M-75 te ih je preuzeo i pohranio u skladištu do uništenja. (sh)

Pokrao 66-godišnjakinju

U noći s četvrtka na petak (6./7. lipnja) u Vratišincu, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću u Ulici Novi Brodec, odakle je ukrao novac. Materijalnu štetu 66-godišnja vlasnica procijenila je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

SELNICA

Uhvaćeni u krađi krumpira

U utorak, 11. lipnja, u poslijepodnevnim satima policijski službenici Policijske postaje Mursko Središće obilazili su poljoprivredne površine na relaciji između Murskog Središća i Selnice s ciljem suzbijanja kaznenih djela krađa poljoprivrednih proizvoda. Nešto poslije 20 sati u polju zvanom Zdenčec, na poljoprivrednoj parceli vlasništvo 49-godišnjaka, pronašli su 23-godišnjaka kako na biciklu u PVC kantama prevozi krumpir, dok su dvojica mladića pobjegla s mjesta događaja. Policijski službenici uhitili

su 23-godišnjaka zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela krađe te su ga priveli u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. Ujedno, intenzivno tragaju za dvojicom odbjeglih mladića.

Prema podacima iz podnijete kaznene prijave oštećenog 49-godišnjeg vlasnika, počinitelji su spomenutog dana u poslijepodnevnim satima ukrali oko 500 kilograma krumpira raznih sorti, dok je materijalna šteta procijenjena na nekoliko stotina eura. (sh)

Marijana Crnčeca sreli smo na mjestu nesreće dan kasnije

Dvojac se autom zabio direktno u banderu i imali su puku sreću što se nije srušila na njih

ČAKOVEC

U SVIM AMBULANTAMA Međimurja

Akcija besplatne

27 stipendija za deficitarna zanimanja

kastracije ženki pasa

ODRŽANA SJEDNICA Gradskog vijeća Čakovca

Grad Čakovec već više od dvadeset godina �inancijski podupire Obrtničku komoru Međimurske županije u provođenju projekta stipendiranja učenika za de�icitarna obrtnička zvanja. Shodno tome, ove školske godine Grad daje 21.600 eura. Stipendija iznosi 80 eura mjesečno, a svakom učeniku isplaćuje se 10 stipendija, u ukupnom iznosu od 800 eura. Ove godine to će biti za zanimanja automehaničar, monter suhe gradnje, soboslikar, strojobravar, tokar, kuharica, instalater grijanja i klimatizacije, zidar, slastičar, stolar, obućar,

Ponukani sve većim brojem napuštenih životinja i prepunim skloništem koje se puni “viškovima“ štenaca odbačenih posvuda, a najviše po romskim naseljima, Sklonište za životinje Prijatelji iz Čakovca u suradnji sa svim veterinarskim ambulantama iz Međimurja organizira besplatne kastracije ženki pasa u trajanju od 15. lipnja do 15. rujna ove godine.

Akcija ima za cilj, osim direktne pomoći građanima i psima, poticanje gradova i općina da sami pokrenu i provode ovakve vrlo učinkovite, potrebne i nužne akcije. Akcija kreće 15. 6. u veterinarskim ambulantama male prakse “Bioinstitut“ d.o.o., “Kvakan“ d.o.o., “Jug“ d.o.o. i Veterinarskoj ambulanti Prelog. Sklonište ujedno zahvaljuje na uključenju ovih organizacija u ovaj humanitarni projekt.

krojač i bravar. Spomenimo kako je Grad Čakovec uključen u su�inanciranje de�icitarnih obrtničkih zvanja od školske godine 2008./2009. Tako je do danas za ovaj projekt iz gradskog proračuna isplaćeno 127.220,90 eura za 160 stipendiranih učenika. - Ove godine Čakovec sudjeluje u stipendiranju 27 učenika sa svog područja. Stipendije su poticaj učenicima da izaberu zvanja koja će im dati sigurnu egzistenciju jer obrtnika je među nezaposlenima najmanje, istaknula je gradonačelnica Cividini. (vv)

Čuva li se Čakomova fotelja predsjedniku međimurskog SDP-a?

U boj protiv komaraca

Uvjeti za valjanu prijavu: korisnik usluge mora dokazati vlasništvo psa upisom u odgovarajući upisnik (kujica mora biti označena mikročipom), korisnik usluge mora dokazati jedan od statusa: ili je umirovljenik – odgovaraju-

ČAKOVEC

Do sada je na području Grada Čakovca tijekom travnja i svibnja ove godine proveden larvicidni tretman kojim se suzbijaju ličinke komaraca. Provedba adulticidne metode (zaprašivanje odraslih komaraca) je u pripremi, no s obzirom na to kako je za samu aktivnost nužno u cilju učinkovitosti ispunjenje vremenskih prilika, koje u ovom trenutku nisu nimalo povoljne (potrebno je najmanje 2 do 3

Aleksandra Hampamer iz Skloništa za životinje Prijatelji iz Čakovca ćom iskaznicom Udruge umirovljenika ili Rješenjem HZMO-a o statusu umirovljenika, ili biti korisnik usluge s primanjima manjim od 1000 eura neto odgovarajućom isplatnom potvrdom posljednje plaće ili dokazom od strane HZZ-a da ne ostvaruju nikakva primanja.

dana suhog vremena bez kiše, uz odgovarajuću temperaturu), očekuje se kako će provedba započeti krajem ovog ili početkom idućeg tjedna.

Za prijave se javite e-mailom na info@prijatelji-zivotinja.org ili telefonom na 091 8988 004. Akcija traje do 15. rujna ili utroška planiranih sredstava. (sh)

O točnim datumima, satnici i lokacijama provođenja adulticidne metode (zaprašivanje odraslih komaraca) moći ćete pravovremeno saznati na službenim internetskim stranicama Grada Čakovca. (vv)

27 stipendija za

deficitarna zanimanja

Čakovec dobio državnu imovinu na upravljanje

- Ivici Perhoču, još je u travnju ove godine istekao direktorski mandat, a on je i dalje na toj funkciji. Štoviše, nije ni raspisan novi natječaj za direktora. Za koga čuvate to mjesto, pitala je vijećnica Juzbašić

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Zašto se poništavaju natječaji, bilo je jedno od brojnih pitanja na ovotjednoj sjednici čakovečkog Gradskog vijeća. Točnije, tijekom aktualnog sata na kojem su, po običaju, najglasniji oporbenjaci. A pitanja su se odnosila na natječaje vezane uz Turističku zajednicu, ali i uz GKP Čakom.

- Zašto je poništen natječaj za zamjenika direktora GKP-a Čakom, pitala je Karolina Juzbašić, vijećnica iz redova HNS-a. Pri tome je dodala kako je Ivici Perhoču još u travnju ove godine istekao direktorski mandat, a on je i dalje na toj funkciji. Štoviše, nije ni raspisan novi natječaj za direktora.

mo dio natječaja koji se odnosi na prostor oko SRC-a Mladost gdje će se održavati koncerti.

Grad Čakovec već više od dvadeset godina financijski podupire Obrtničku komoru Međimurske županije u provođenju projekta stipendiranja učenika za deficitarna obrtnička zvanja. Shodno tome, ove školske godine Grad daje 21.600 eura. Stipendija iznosi 80 eura mjesečno, a svakom učeniku isplaćuje se 10 stipendija, u ukupnom iznosu od 800 eura. Ove godine to će biti za zanimanja automehaničar, monter suhe gradnje, soboslikar, strojobravar, tokar, kuharica, instalater grijanja i klimatizacije, zidar, slastičar, stolar, obućar, krojač i bravar.

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, u nazočnosti državne tajnice u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanje Bošnjak i Ivane Pintar, ravnateljice Uprave za upravljanje i raspolaganje nekretninama potpisala je Odluku o predaji zahtjeva vezanih uz upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Gradu Čakovcu, te preuzela predmete od interesa za Grad Čakovec.

Po novom, ti se predmeti predaju županijama i gradovima-središtima županija na daljnje rješavanje. Novim zakonom uvedena je i �inancijska decentralizacija, odnosno, o državnoj imovini vrijednosti do 133.000 eura odlučivat će gradonačelnici,

Do sada je na području Grada Čakovca tijekom travnja i svibnja ove godine proveden larvicidni tretman kojim se suzbijaju ličinke komaraca. Provedba adulticidne metode (zaprašivanje odraslih komaraca) je u pripremi, no s obzirom na to kako je za samu aktivnost nužno u cilju učinkovitosti ispunjenje vremenskih prilika, koje u ovom trenutku nisu nimalo povoljne (potrebno je najmanje 2 do 3

do milijun eura Gradsko vijeće, a o vrijednosti većoj od milijun eura Ministarstvo, odnosno Vlada. Tako će od prihoda koji ostvari državna imovina 60 posto pripasti državi, 20 posto županiji, a 20 posto jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina.

Spomenimo kako je Grad Čakovec uključen u sufinanciranje deficitarnih obrtničkih zvanja od školske godine 2008./2009. Tako je do danas za ovaj projekt iz gradskog proračuna isplaćeno 127.220,90 eura za 160 stipendiranih učenika. - Ove godine Čakovec sudjeluje u stipendiranju 27 učenika sa svog područja. Stipendije su poticaj učenicima da izaberu zvanja koja će im dati sigurnu egzistenciju jer obrtnika je među nezaposlenima najmanje, istaknula je gradonačelnica Cividini. (vv)

U boj protiv komaraca

Tom prigodom gradonačelnica Cividini je kazala: - Osim učinkovitijeg upravljanja i raspolaganja državnom imovinom očekujemo kako će ovo doprinijeti bržem stavljanju u funkciju neaktivne imovine jer mi koji ovdje živimo i radimo ćemo vjerojatno lakše riješiti razne prepreke tijekom ovakvih postupaka koji se provode vezano uz predmetne nekretnine. (vv)

dana suhog vremena bez kiše, uz odgovarajuću temperaturu), očekuje se kako će provedba započeti krajem ovog ili početkom idućeg tjedna.

O točnim datumima, satnici i lokacijama provođenja adulticidne metode (zaprašivanje odraslih komaraca) moći ćete pravovremeno saznati na službenim internetskim stranicama Grada Čakovca. (vv)

- Za koga čuvate to mjesto, pitala je vijećnica Juzbašić dalje. Je li to za predsjednika međimurskog SDP-a.

Prema riječima gradonačelnice Ljerke Cividini, Perhoču je do rujna produljen mandat, s time da je za idući tjedan najavljena Skupština društva na kojoj bi se trebao definirati natječaj za novog direktora.

Vijećnik Nino Vurušić pak je zapitao zašto je poništen natječaj za pružanje ugostiteljskih usluga za predstojeće Porcijunkulovo te može li se organizirati javno otvaranje ponuda. Naime, naglasio je kako dio ugostitelja smatra da se na postojeći način pogoduje pojedincima.

Gradonačelnica Cividini pojasnila je da se poništio sa-

Nino Vurušić

- Osim ponude u sklopu koncerata, neće biti nikakve druge jer želimo da se ljudi nakon koncerta vrate u središte Grada, pojasnila je odluku gradonačelnica.

Povećanje proračuna za 11 milijuna eura

Najvažnija točka sjednice bio je svakako rebalans proračuna, odnosno prve izmjene i dopune gradskog proračuna.

- Bitno je naglasiti da se proračun povećava za 11 milijuna eura od čega se oko 8,5 milijuna odnosi na povećanje prihoda i primitaka, a razlika predstavlja preneseni višak iz 2023. godine, obrazložila je gradonačelnica.

S druge strane, u tom udjelu povećani su i rashodi. Naime, s 8 milijuna eura povećaju se investicije, a ostatak se odnosi na pokrivanje pojedinih materijalnih rashoda. Riječ je o ulaganjima u pojedine objekte kojima upravlja Grad, ali i na rashode vezane uz povećanje koe�icijenata i novopotpisanih ugovora za čakovečke javne ustanove. Prvenstveno se tu misli na dječje vrtiće.

Grad je pravo gradilište

Što se pak tiče investicija i dalje se nastavljaju sve one koje su bile u planu s

time da su povećane one vezane uz rekonstrukciju prometnica u Ivanovcu (radi se o prometnici koja je prijavljena na EU fondove i očekuju se rezultati), tu je i početak radova na raskrižju Masarykove i Ulice Ivana Mažuranića, a pri kraju je i rješenje raskrižja Ulica Globetke i Sportske gdje će se također graditi kružni tok.

I na kraju, usvojene su dvije važne odluke za same građane. Prva se odnosi na su�inanciranje kupnje starih nekretnina u ruralnom području Grada, a druga o su�inanciranju solarnih elektrana na obiteljskim kućama. Za kupnju nekretnina maksimalno se može dobiti do 6000 eura, a za solarce 2000 eura.

Kako mi rušimo, tako vrane grade nova gnijezda

Jedno od vječnih pitanja je i ono o vranama u Perivoju Zrinski, odnosno kako smanjiti njihov broj. No, problem je u tome što su one zaštićene pa ih se ne smije ubijati. - Od siječnja do ožujka očistili smo cijeli Park i uklonili njihova gnijezda, naglasila je gradonačelnica. Međutim, dodala je kako su vrane napravile nova i sve je isto kao i prije. (vv)

Zeleno svjetlo za dogradnju II. OŠ

Ministarstvo znanosti dalo je Gradu Čakovcu zeleno svijetlo za dovršetak projekta dogradnje II. osnovne škole. Shodno tome i ta se investicija našla u sadašnjem rebalansu.

A dobar vjetar u leđa Grad je dobio i za izgradnju nove osnovne škole. Naime, prihvaćena su idejna rješenja.

- Nova škola bila bi kao produžetak ili bolje rečeno neka vrsta područne škole Prve osnovne škole tako da

neće biti zapošljavanja ravnatelja i drugog tehničkog osoblja, kaže gradonačelnica. S obzirom na broj razreda, usuglašene su sve potrebe i želje, tako da se dalje ide s glavnim projektom. No, paralelno s tim, povećana su davanja za otkup zemljišta potrebnog za prometnu infrastrukturu neophodnu za formiranje same parcele i građevinskog dijela nove buduće škole. I to se našlo u rebalansu proračuna. (vv)

Karolinu Juzbašić (HNS) zanima rihta li se direktorska fotelja u Čakomu Mariu Medvedu Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica

OV NEDELIŠĆE

Cimerman: Plaćeni smo, a ne radimo?

Vijećnici su, prvom točkom dnevnog reda, odobrili ovogodišnje dobitnike plaketa Općine Nedelišće, a njih će primiti: Franjo Vugrinec, Ljudevit Bošćak, Udruga žena Pretetinec i Vatrogasna zajednica grada Čakovca

Piše: Roberto Dežđek

- Kako da radimo, ako nam je zakonski mandat istekao? Nije mi jasno kako možemo normalno raditi i primati plaću za funkciju na kojoj nam je mandat istekao?, upitao je vijećnik Franjo Cimerman načelnika Nikolu Novaka na aktualnom satu prošlotjedne 29. sjednice Općinskog vijeća Općine Nedelišća.

Vijećnici rade mimo Zakona?

S obzirom na to da je četverogodišnji mandat sadašnjim vijećnicima istekao prije pola godine, Cimerman smatra da vijećni- ci rade mimo Zakona. Načelnik Nikola Novak odgovorio mu je da je sve po Zakonu te izbori za vijeća Mjesnog odbora još nisu

raspisani jer ih žele spojiti s nekim drugim izborima kako bi bila veća izlaznost.

– Imali smo ih u planu spojiti s Parlamentarnim izborima, no nismo uspjeli jer se Mjesni izbori moraju najaviti mjesec dana prije. Organizirat ćemo ih s prvim sljedećim izborima, a do tada je vijećnicima produljen mandat te oni nastavljaju svoj rad. Vijećnici svejedno nemaju izvršnu, već savjetodavnu funkciju stoga ne vidim problem u produljenju njihovih mandata, odgovorio je načelnik.

Također Cimerman je izrazio zadovoljstvo gradnjom novog vrtića u Dunjkovcu, no zanimalo ga je što će se poduzeti ako se na natječaj za odgajateljicu ne prijavi dovoljno stručnog osoblja.

desetak molbi. Nada se da će se javiti dovoljno odgajateljica, a ako i tome ne bude slučaj, natječaj će produljiti. Također, naglasio je da uskoro kreće natječaj za mjesto spremačice, medicinske sestre i pedagoga.

Na aktualnom satu, načelnik je vijećnicima ukratko predstavio i program povodom Dana Općine te spomenuo kako mu je drago što je Općina dobila 102.000 eura za uređenje starog nasipa u Pušćinama. Rekao je da se nada da će taj projekt kroz dvije godine biti i završen.

U pet godina napravilo se samo 500 m pješačke staze

uređenja pješačke staze prijeko potreban, no kako je rekao, on ne može utjecati na odluke o su�inanciranju.

- Pješačke staze se predugo grade i slažem se s time. Na dionici koju smo prijavili na projekt prošle godine zabilježene su 63 nesreće i naravno da je naša dužnost građanima osigurati sigurnost. Konstantno se prijavljujemo na natječaje, ali ili ne prolazimo na njima ili pak dobivamo mizerna sredstva su�inanciranja.

Poduzeće Cromatic d.o.o. iz Preloga traži

Direktora proizvodnje

Direktor proizvodnje igra središnju ulogu u proizvodnji i proizvodnim industrijama. Odgovornost direktora proizvodnje varira ovisno o veličini tvrtke, industriji i strukturi, a obuhvaća širok raspon zadataka povezanih s planiranjem, upravljanjem i optimizacijom proizvodnih procesa.

Ključne odgovornosti direktora su:

• Strateško planiranje

Razvija i i implementira strategiju za proizvodni odjel kako bi se ispunili ciljevi tvrtke, uključujući poboljšanja učinkovitosti, smanjenje troškova i poboljšanja kvalitete.

• Planiranje i upravljanje proizvodnjom

Osigurava da su proizvodni planovi učinkoviti i ostvarivi te da ispunjavaju kratkoročne i dugoročne ciljeve. To uključuje praćenje proizvodnih procesa, rasporeda, opterećenja i materijalnih potreba.

• Proračun i kontrola troškova

Priprema proračune za proizvodni odjel i prati troškove kako bi osigurali da proizvodnja ostane unutar proračuna. To također uključuje prepoznavanje i implementaciju troškovno učinkovitih rješenja.

• Upravljanje kvalitetom Osigurava da svi proizvodi zadovoljavaju unutarnje i vanjske standarde kvalitete kao i regulatorne zahtjeve. Provodi procese i postupke kontrole kvalitete te praćenje kvalitete sirovina i gotovih proizvoda.

• Upravljanje osobljem

Vodi, motivira i razvija proizvodno osoblje, uključujući zapošljavanje, obuku, ocjenjivanje i, kada je potrebno, otpušta zaposlenike. To također uključuje osiguranje sigurnog i zdravog radnog okruženja.

• Tehnologija i oprema

Prati i procjenjuje nove tehnologije i opremu koja može poboljšati proizvodni proces i osigurati da se postojeći strojevi i oprema održavaju i ažuriraju prema potrebi.

• Dobavljači i upravljanje zalihama

Hoće li nam onda djecu odgajati nestručno osoblje?, upitao je. Novak mu je odgovorio da je natječaj raspisan i traje do 17. lipnja te da je ravnateljica vrtića već zaprimila

Kasnije se krenulo na točke dnevnog reda, a vijećnici su prvom točkom dnevnog reda odobrili ovogodišnje dobitnike plaketa Općine Nedelišće.

Njih će ove godine dobiti: Franjo Vugrinec iz Gornjeg Kuršanca, Ljudevit Bošćak iz Nedelišća, Udruga žena Pretetinec i Vatrogasna zajednica grada Čakovca.

Tijekom šeste točke dnevnog reda kojom se donosila Odluka o II. izmjenama i dopunama Proračuna Općine Nedelišće za 2024. godinu za riječ se javio vijećnik Petar Horvat.

- Zanima me kako se donijela odluka da se za 43.000 eura umanje sredstva za izgradnju pješačke staze uz državnu cestu u Pušćinama, a za 45.000 eura su se povećala sredstva za uređenje sportskog parka? U pet godina napravilo se 500 metara pješačke staze, je li to vezano uz nedavnu odluku da je Općina preuzela upravljanje sportskim parkom?, upitao je Horvat.

Načelnik Novak odgovorio je da shvaća da je projekt

U budućnosti želimo napraviti kompletnu pješačku stazu na toj cesti. Također intencija Općine je da uložimo u sve sportske klubove, pa shodno tome i u NK Pušćine gdje nam je plan omogućiti navodnjavanje i izgraditi pomoćni teren.

Ne možemo reći da smo uzeli tih 43.000 eura, naprotiv, da budemo pošteni uzeli smo nekome drugome i 103.000 eura ulažemo u Pušćine.

Osnivanje

Savjeta mladih

Na sjednici se još govorilo o pomoći srednjoškolcima za kupnju radnih materijala, objavit će se poziv za osnivanje Savjeta mladih te urbanistički plan uređenja proširenja Privredne zone Pušćine (iza Bernarde). Sjednicu je nakratko posjetio i nedelišćanski župnik

Ivan Herceg koji je sve prisutne pozvao na proslavu 25. obljetnice svećeničkog ređenja, koja će se održati u subotu, 27. srpnja, u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Nedelišće. Za kraj sjednice načelnik Novak sve prisutne pozvao je da poprate bogat program uz Dane Općine.

Suradnja s dobavljačima kako bi se osigurala pravovremena isporuka sirovina i komponenti, što uključuje upravljanje zalihama kako bi se optimizirale razine zaliha i tako smanjili troškovi.

• Služba za korisnike i zadovoljstvo kupaca

Osiguranje proizvodnje i zadovoljavanje zahtjeva kupaca i rokova te suradnja s prodajom i marketingom kako bi razumjeli potrebe kupaca i tržišne promjene.

• Sukladnost i odgovornost prema okolišu

Pridržavanje relevantnih zakona i propisa, uključujući sigurnost na radu, zaštitu okoliša i druge relevantne standarde. To također uključuje razvoj i provedbu održivih proizvodnih praksi.

• Izvještavanje i analiza

Pripremanje redovnih izvješća o proizvodnom učinku, uključujući analizu produktivnosti, kvalitete i isplativosti, te predlagati poboljšanja na temelju tih podataka.

Profil

Uspjeh direktora proizvodnje ovisi o sposobnosti balansiranja ovih odgovornosti dok ostaje u toku s industrijskim trendovima i tehnološkim napretkom kako bi kontinuirano poboljšavao proizvodne procese i vodio tvrtku naprijed.

Tvrtka CROMATIC d.o.o. je podružnica danske tvrtke

Holtec Automatic A / S. Cromatic d.o.o. ima sjedište u Prelogu, a kompanija je orijentirana na rast u razvoju tehnologije u automatizaciji. Specijalizirani su za razvoj složenog softvera i hardvera.

Svi zainteresirani se mogu javiti na: e- mail:nk@cromatic.hr ili na telefon: 099 464 60 94 www.cromatic.hr

Franjo Cimerman pita se rade li vijećnici mimo Zakona

Ivan Herceg sve prisutne pozvao je na proslavu 25. obljetnice svećeničkog ređenja

INTERVJU s Nikolom Novakom, načelnikom Općine Nedelišće, povodom Dana Općine

Sufinanciramo kamate za stambeni kredit svakome tko prođe na natječaju

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

Ususret Danima općine Nedelišće, razgovarali smo s ambicioznim općinskim načelnikom, Nikolom Novakom.

- Koje projekte ste realizirali, a koje još planirate u Nedelišću?

- Što se tiče Nedelišća, izvršena je rekonstrukcija prvog dijela pješačke staze u Čakovečkoj ulici gdje su se prethodno rekonstruirali i plinovod te vodovod. U dijelu naselja Zavrtje u Nedelišću napravljeno je sedam novih uličnih koridora te je u njima već postavljen vodovod i kanalizacija, a u tom dijelu je već krenula i izgradnja kuća. Također u DV-u Zvončić rekonstruirana je kuhinja, a od većih projekta na jesen bi trebali krenuti s izgradnjom Centra za starije i nemoćne osobe. U postupku smo odabira izvođača radova, a Centar bi uz sami smještaj za 122 osobe, korisnicima trebao nuditi i ostale izvaninstitucijske usluge. Isto tako za matični dječji vrtić u Nedelišću napravljen je idejni projekt, a sada je u izradi glavni, a krećemo i s radovima na SRC-u Trate. Tamo će se uz izgradnju nadstrešnice nad tribinom postaviti i novi semafor te spojiti prostor ka�ića i sanitarnog čvora. Također, u postupku je i javna nabava za sanaciju SRC-a Trate, pa nam je u planu paralelno s izgradnjom nadstrešnice raditi i sanaciju postojećih prostora.

- A koje projekte ste realizirali i koje planirate u drugim mjestima Općine?

- U Pretetincu smo NK-u Međimurec postavili nove tribine, a krećemo i s rekonstrukcijom dijela ceste od parkirališta ispred Doma kulture, pa do trgovine Krk. U Dunjkovcu se u dijelu naselja Ciglenice uređuju i gradilišta za nove kuće, pa je tako osiguran prostor za 30-ak novih gradilišta. Na toj lokaciji napravljen je i navoz za cestu, a do kraja ove godine krenut će se s izgradnjom kanalizacije, plinovoda i vodovoda.

U Kuršancu se uređuje sportsko-rekreacijski park u centru naselja gdje je najprije uređeno dječje igralište te �itnes na otvorenome, a sada se dovršava teren za odbojku na pijesku i vatrogasni poli-

gon. Također, napravljena je projektna dokumentacija za rekonstrukciju vatrogasnog doma te nam je cilj u budućnosti srušiti stari te napraviti novi i ljepši vatrogasni dom u Kuršancu.

Općini je također odobreno više od 100.000 eura za uređenje nasipa u Pušćinama te tamo uskoro kreću radovi, a planiramo urediti i dio nasipa u Gornjem Hrašćanu. Projektom će se urediti biciklističke staze na bivšem zapuštenom nasipu u Pušćinama, a samim uređenjem, podizanjem i ojačavanjem nasipa ujedno bi se i riješio problem s poplavama tijekom povišenog vodostaja rijeke Drave. Također projektom bi se biciklistički promet sa županijske ceste Pušćine – Gornji Hrašćan preusmjerio na novouređenu biciklističku stazu. Za koji mjesec trebao bi biti dovršen i projekt uređenja vatrogasnog doma u Pušćinama.

U Gornjem Hrašćanu prošle smo godine uredili svlačionice NK-a Pobjeda Gornji Hrašćan. Svlačionice u klubu su bile oronule, zapuštene i nesigurne za korištenje, pa je bilo vrijeme da se one saniraju. Također u istom mjestu postavljen je i semafor sa senzorom. Trenutno je u tijeku izgradnja dječjeg igrališta u sportskom parku, a do jeseni očekujemo i dovršetak na projektu rekonstrukcije groblja. Groblje će se proširiti, a rekonstruirat će se i prostor mrtvačnice.

Što se tiče Paraga, u njemu je u procesu izgradnje Dom kulture Parag. Objekt koji će imati prostor za mjesni odbor, za predškolsku nastavu i doktora opće medicine. Njegovom izgradnjom rasteretila bi se OŠ Macinec, jer bi tada predškolska nastava bila premještena u Parag.

Što se tiče Trnovca, tamo je postavljena nadstrešnica na autobusnom stajalištu, a trenutno je u postupku odabir izvođača za obnovu sportskog te vatrogasnog doma. Za sportski smo dobili i su�inanciranje, pa idemo u kompletnu energetsku obnovu zgrade.

U Macincu smo uredili prostor oko prostorija NK-a Centrometal betonskim opločenjem kojim se dobio ugodniji i funkcionalniji prostor za sve događaje i aktivnosti koje se tamo održavaju. Također, prošli smo na projektu ener-

getske obnove Doma kulture u Macincu koji je već dugo je u zapuštenom stanju. Dom nema ni rasvjetu ni podove te će se on kompletno preurediti, a vrijednost investicije je oko milijun eura.

U Črečanu je kompletno obnovljena kapelica, a u uređenje je uloženo oko 8000 eura. Što se tiče Slakovca, tamo je rekonstruirana županijska cesta od parka Čiga prema Brezju. Obnovom ceste povećana je sigurnost, postavljen novi asfalt te izgrađena pješačka staza s lijeve strane kolnika prema Brezju. Isto tako u tijeku su radovi na dječjem igralištu u sportskom parku.

Kada će se dovršiti izgradnja vrtića u Dunjkovcu?

- Trenutno je u tijeku dovršetak izgradnje dječjeg vrtića u Dunjkovcu, a vrijednost ove

investicije iznosi preko tri milijuna eura. Vrtić će ukupno moći primiti više od 80-ak djece, a radovi na izgradnji u završnoj su fazi. Njihov se završetak očekuje uskoro te bi tako početkom rujna vrtić trebao biti otvoren i krenuti s radom. Iako je prvotno bilo zamišljeno da vrtić ima tri vrtićke i dvije jasličke skupine, nakon upisa s ciljem da se upiše što veći broj djece, zamijenili smo te će vrtić sada imati tri jasličke i dvije vrtićke skupine. Ovo je jedan veliki projekt, jedna od najvećih kapitalnih investicija koja je u Općini ikad provedena, a uvelike će olakšati dostupnost vrtiću svim mještanima Dunjkovca i okolnih mjesta. Što se tiče su�inanciranja dječjih vrtića, za prvo dijete u obitelji roditelji će plaćati 50 eura,

dok je za drugo, treće i svako sljedeće dijete smještaj besplatan. Isto tako su�inanciran je i produženi boravak u dječjem vrtiću koji sada iznosi 20 eura mjesečno, što je drastično smanjenje u odnosu na 100 eura koje su plaćali prije tri godine.

- Koje još poticaje omogućujete svojim građanima?

- Mladim obiteljima dajemo mnoge pogodnosti poput naknade pomoći za novorođenčad, koja kontinuirano raste te trenutno iznosi 300 eura po djetetu, kao i subvencioniranje kamatnih stopa na stambene kredite. Na ovaj način svakome tko ima stambeni kredit i prođe na natječaju, Općina će mu su�inancirati pola mjesečne kamate idućih pet godina. Općina mladima olakšava kupnju nekretnina raspisanim natječajem za dodjelu poticaja za kupnju, rušenje i uređenje nekretnina na području Općine Nedelišće, pri čemu poticaj u iznosu od 5000 eura mogu ostvariti mještani Općine mlađi od 45 godina. Ove godine dodijelit ćemo više od 30 naknada, a svi mlađi od 45 godina imaju pravo i na smanjenje komunalnog doprinosa za prvu nekretninu. Nastavljamo stipendirati i studente te ove godine imamo 111 stipendista. Studenti koji studiraju u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji dobit će jednokratno 80 eura, studenti u ostalim županijama u Republici Hrvatskoj 150 eura, a studenti u inozemstvu 200 eura. Također u suradnji s Obrtničkom komorom Međimurske županije stipendirali smo 12 učenika obrtničkih zanimanja s iznosom od 79,63 eura mjesečno. Su�inanciramo radne bilježnice i materijale za učenje do 50 eura po učeniku za učenike osnovnih škola,

dok ćemo od ove jeseni za učenike srednjih škola izdvajati za istu namjenu do 70 eura. Mislimo i na naše umirovljenike kojih na područja Općine imamo oko 2700. A više od 2000 njih koji su se prijavili, podijelili smo uskrsnice u iznosu od 40 eura. Koja sve događanja planirate do kraja godine provesti u Općini Nedelišće? - Osim brojnih događanja povodom Dana Općine, iduće subote i nedjelje očekuje nas i dvodnevni Malonogometni hakl na SRC-u Trate. Također kao i svake godine, tijekom srpnja održat ćemo Sportsko ljeto za osnovnoškolce s područja Općine Nedelišće koji će se moći okušati u čak sedam sportova (tenis, nogomet, atletika, košarka, karate, rukomet i odbojka). U srpnju nas još očekuje i turnir u odbojci na pijesku te Međunarodni nogometni turnir Međimurec. Rujan nam donosi Jesensku biciklijadu, listopad Dane zahvalnosti za plodove zemlje, u studenom nas očekuje Martinje, a u prosincu Božićni koncert, Priča o Božiću te doček Nove godine. Ima još tu dosta manjih manifestacija i događaju, uglavnom u svakom mjesecu ponešto te vas ovim putem pozivam na sve događaje u Općini Nedelišće. Koja je poruka koju biste uputili stanovnicima Općine Nedelišće?

- Bitno je da smo skupa, u svim dobrim i lošim situacijama koje nas mogu zateći. Stoga, družite se, sudjelujte u događanjima, uključite se u rad udruga na prostorima Općine kako bismo zajedno mogli nastaviti stvarati Općinu za sve generacije, zaključio je Novak.

Načelnik Nikola Novak

DAMIR JURINIĆ iz Murskog Središća osmislio odoru rudarskog zbora i natjecanje Murska alka

Rudarski zbor nije pjevačka

družina već počasna postrojba

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

DMURSKO SREDIŠĆE

Uništavat će komarce bez predaje

Nakon kišnog razdoblja komarci grizu kao blesavi. Izaći na terasu ili u šetnju u jutarnjim satima ili navečer je čisti mazohizam. Građani na području Grada Mursko Središće ovih su dana pod najezdom komaraca. Grad je iz proračuna već jednom prigodom naručio tretiranje legla larvi što je odradio Bioinstitut.

Borba s komarcima u najvećoj se mjeri provodi tretiranjem larvi, čime se sprječava izlijeganje odraslih komaraca. Problemi nastaju prilikom prelijevanja Mure za visokog vodostaja i stvaranja močvarnih barica

i novih legla komaraca, čega smo svjedoci ovih dana. Borba protiv odraslih komaraca vodi se špricanjem. Donekle je e�ikasno špricati ih na vrhuncu legla, u suprotnom je tretman uzaludan.

- Unatoč tome što tretiranje odraslih komaraca nema dugoročni učinak, s obzirom na situaciju s poplavama, Grad Mursko Središće provodit će tretiranje komaraca tijekom cijelog ljeta, koliko god to bude potrebno i moguće, sukladno preporukama Bioinstituta, poručio je gradonačelnik Dražen Srpak. (BMO)

Hlapičinska izvorska

voda je pitka

Bioinstitut iz Čakovca ispitao je uzorke vode iz prirodnog izvora Curek na Šetnici svete Barbare uz rijeku Muru i izvor pitke vode u Hlapičini. Uzorci vode odgovaraju prema njihovu mišljenju za ljudsku potrošnju.

U Hlapičini veliki dio kućanstava koristi vodu iz mjesnog vodovoda te postoji sakupljač mjesečne naknade za korištenje vo-

de. Naknadu za tu osobu određuje grad na zamolbu Mjesnog odbora Hlapičina. Odlukom gradonačelnika naknada sakupljaču od 1. srpnja ove godine iznosi 70 eura mjesečno neto. Za vodovodni sustav na lokaciji groblje Križovec – Peklenica Međimurskim vodama platit će se izvedba priključka u iznosu od 1.452,74 eura. (BMO)

Tko se “ogrebao” za donacije

Školi nogometa Rudar Mursko Središće odobreno je �inanciranje autobusa u iznosu od 2.034 eura za odlazak na međunarodni turnir “Crikvenica Cup“.

Nogometnom klubu Plavi Peklenica odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 2.000 eura.

Međimurskoj sportskoj mreži odobreno je 100 eura za izradu prvog nogometnog časopisa u Međimurju.

Iz gradskog proračuna je odobrena isplata 300 eura pomoći za Karlu Hergotić u akciji Koraci u život.

Udruzi Serjojnske mame i bebe odobreno je pokro-

viteljstvo nad provođenjem kreativne radionice o recikliranju tekstila u iznosu od 187,50 eura i iznos od 200 eura za pokroviteljstvo nad Kampom rolanja.

Humani novoj isplatit će se otkup i tisak majica za mimohod predškolaca za završnu priredbu Dječjeg vrtića Maslačak Mursko Središće u iznosu od 659,68 eura.

Za potrebe Knjižnice i čitaonice Mursko Središće otkupljena su tri primjeraka knjige pod naslovom “Tko je tko u obitelji Zrinski“ po 15 eura komad. (BMO)

amir Jurinić iz Murskog Središća, vrckava je osoba i poduzetna duha. Poduzetnost je njegov način života pa je razumljivo da je na taj način razmišljao kad je svojedobno bio i predsjednik Turističke zajednice grada Mursko Središće, u prvom desetljeću 2000-tih. Turizam, turistički proizvodi i promocija grada tada su bili u zametku, ali ne i za Damira Jurinića.

- Odoru za Zbor rudarske grade osmislio sam u vrijeme kad sam bio predsjednik Turističke zajednice Grada Mursko Središće. Diljem Hrvatske drugi gradovi već su se dičili svojim povijesnim postrojbama, a jedino na što smo se mi kao grad mogli osloniti su rudari.

Zbog toga sam kao prvi potez izradio drveni suvenir – karabitku, rudarsku svjetiljku, napunjenu karabitom i vodom kako bi davala svjetlost rudarima u rudniku.

Ne sjećam se točno, 2007. ili 2008. godine, palo mi je na pamet da stvorimo Rudarski zbor. Dodaje: - Mislim, ne možemo se mi uspoređivati sa Zrinskom gardom, međutim, bio sam mišljenja da i Mursko Središće može imati nešto speci�ično. Premda riječ zbor obično de�inira pjevanje, učitelj Ivan Leček kojega sam konzultirao kazao mi je da je u redu da se nazovemo Rudarski zbor. Došao sam do kontakta u INI. Bio je to Branko Pintarić. Dobio sam njihovo odobrenje da kopiramo počasnu odoru njihove rudarske postrojbe.. S Inom me je povezivala poslovna suradnja, preko koje sam došao do toga kako bi svečane rudarske uniforme trebale izgledati. Pintarić iz Ine mi je posudio njihovu rudarsku odoru njihove postrojbe koja se pojavljivala na raznim prigodnim svečanostima.

Na odori su simboli rudarstva i grada

Meni je bilo najvažnije da simbole s njihove uniforme prilagodim tako da promoviraju Grad Mursko Središće. Zato su gumbi na našoj odori s likom karabitke.

Na kapi je s lijeve strane oznaka pletera s naftom.

Kaputić se kopča do grla i ima ravnu kragnu, bez revera. Rukave na dnu krasi baršunasti obrub i kičanke na ramenima.

Hlače imaju uzdužnu bočnu crtu u zelenoj boji grada.

Na džepu kaputića je amblem

grada u zeleno-bijeloj boji sa žutim obrubom. Svi ti detalji nas u odori razlikuju od ostalih rudarskih postrojbi.

Cipele su uni�icirane. Odijelo i košulje su rađene po mjeri. Uz to idu bijele rukavice na ruke, a Rudarski zbor ima i svoju štikanu zastavu. Imali smo i palicu s karabitom na vrhu, kaže Damir.

- Uniformu je kreirao Kristijan Posavec iz IKOP-a. Bio je naš član i preko njega smo dali izraditi naše odore. Trenutno imamo devet odora, kaže.

Priznaje: - Moram biti iskren. Nakon korone više nismo toliko aktivni, sve se to nekako rasulo. Drugi problem je da su članovi Rudarskog zbora zaposleni ljudi koji se teško prilagođavaju dolasku na manifestacije u radno vrijeme. Često puta bude nas dvoje ili troje koliko nas može odvojiti vrijeme na dolazak na neku manifestaciju, ako je u radno vrijeme.

mi dali neke od ideja i sugerirali da bi bilo lijepo održati uspomenu na rudare. To mi je dalo poticaj da to i realiziram iz poštovanja prema njima, njihovu poslu i svemu što smo baštinili zahvaljujući njima. Za razliku od gardista iz Zrinske garde Čakovec, koji se biraju i prema

Povezali smo se i s drugim postrojbama, odlazili u Ivanec koji ima Ivanečku četu, ali oni djeluju kao dio vatrogasne postrojbe. ispričao nam je. Dodaje: - Bili smo dva-tri puta i na postrojavanju povijesnih postrojbi u Čakovcu, ali većinom smo dio manifestacija u Murskom Središću.

Inspiraciju mu dali stari rudari Damir Jurinić kao idejni začetnik Rudarskog zbora, ne dolazi iz rudarske obitelji, ali je, kako kaže, puno naučio o rudarskoj povijesti grada na susretima rudara-umirovljenika koji su se održavasvake godine. da sam upoznao velik broj nekadašnjih rudara. I oni su li

visini, članovi rudarskog zbora ne moraju biti podjednake visine niti je ona kriterij za ulaz u Rudarski zbor, kaže Damir. Rudari su bili obični ljudi, a ne vojnici koji trebaju ulijevati strahopoštovanje. Imamo i jednu žensku članicu, Klaudiju, koja se priključila Zboru. U novije vrijeme imamo i pet, šest novih članova za koje moramo smisliti način kako da za njih �inanciramo odore. Naime jedan komplet odore stoji od 700 do 800 eura, budući da se rade po mjeri i od kvalitetnih materijala. Damir Jurinić začetnik je i Murske alke, jedne od najprepoznatljivijih manifestacija na Ljetu uz Muru u Murskom Središću. Ta zabavna igra prvotno se održavala u lučici na vodi. Alka se ciljala kopljem iz čamca, ali se to pokazalo prezahtjevnim za sudionike. Tako je zabavna igra Murska alka u lučici iz vode prebačena na kopno i iz čamca na taljige. Natjecatelji ciljaju alku, sjedeći na taljigama koje voze dva natjecatelja. I taljige i alku, koja je u odnosu na Sinjsku okrenuta naopako, Damirovo su djelo. Otežavajuća okolnost u vožnji taljiga su grbava staza i drveni kotači sa željeznim okovom pa taljige tandrkaju i otežavaju vozačima i natjecatelju s kopljem ciljanje alke. U tome je i čar igre jer prilikom utrke dolazi do prevrtanja, zastoja i kojekakvih komičnih zapleta na stazi. Uz natjecanje u ciljanju alke, na rasporedu su i druge zabave igre koje nasmijavaju publiku, zbog čega je am�iteatar u lučici za vrijeme Murske alke uvijek pun publike koja se veseli tom događaju.

Nabujala Mura stvorila je nove bare iz kojih su se izlegle nove generacije napasnih komaraca

Damir Jurinić u svečanoj rudarskoj odori Rudarskog zbora

Ana Horvat, Ben Vrhar, Mar�n Srša, Bojan Ružić, Daniel Županec i Filip Županec prilikom rezanja vrpce povodom otvorenja drvene kućice TENISKI KLUB SVETI MARTIN NA MURI proslavio 25. rođendan

Umjesto teniskih reketa u rukama, slavili do zore!

TK Sveti Martin na Muri okuplja i 30-ak djece od 5 do 16 godina uz stručno vodstvo trenera Patrika Lebara Piše: Sanja Heric

Uz otvorenje teniske kućice, spremišta i postavljene nove rasvjete, Teniski klub Sveti Martin na Muri protekle je subote, 15. lipnja, proslavio svojih velikih 25 godina. Osim velikog broja uzvanika, njih 200-tinjak, svečanost je bila uveličana kratkom ceremonijom koju je predvodio Dražen Crnčec. U nekoliko crtica predstavljena je bila povijest teniskog kluba od samih početaka i činjenice da je klub 1998. godine osnovalo devet teniskih fanatika.

25 godina ljubavi prema tenisu - 25 godina jedne udruge je lijepi jubilej i ja vam od srca

zahvaljujem na svemu što ste u ovih 25 godina radili na dobrobit naše zajednice, što ste 25 godina brinuli o našem pomlatku. Najveća vrijednost svega ovoga je zapravo druženje i rad s djecom, u koje se usađuje ljubav prema sportu i zdravom načinu života i svemu onome što sport donosi, naglasio je načelnik Martin Srša.

- Danas Tenis klub Sveti Martin broji 70 članova s područja Općine Sveti Martin na Muri, okolnih mjesta i susjedne Slovenije – Prekmurja koji su prepoznali naš klub kao mjesto u kojem se ugodno i dobro osjećaju, mjesto sporta i druženja, rekao je predsjednik kluba Daniel Županec u svom obraćanju.

Teniski klub tijekom cijele godine ima brojne aktivnosti vezane uz amatersko bavljenje tenisom, od najmlađih do seniora i veterana. U sklopu udruge djeluje već 15 godina i škola tenisa za djecu i mlade tijekom cijele godine s ciljem da se popularizira ovaj sport. Okupljaju 30-ak djece od 5 do 16 godina uz stručno vodstvo trenera Patrika Lebara.

Iskazali su i zahvalnost svim sponzorima koji su na različite načine doprinijeli, a i nastavljaju doprinositi kontinuiranom razvoju i napretku kluba. Direktor TK-a Franjo Punčec, Bojan Ružić, istaknuo

je kako su tek jedan od četiri teniskih klubova na području Međimurske županije koji su upisani u Nacionalni teniski savez, te da je izuzetan značaj našeg kluba u sustavnom razvoju i radu s djecom, a na kraju i na samoj promociji tenisa kao sporta.

Roštilj i ples do jutra Rođendansko slavlje svojim su nastupima uljepšali Zbor HKUU Sveti Martin i Sigma band, a članovi Teniskog kluba Sveti Martin pobrinuli su se da nitko ne ostane gladan pripremivši ukusan roštilj.

Ma kakav Čile i Novi Zeland, kad su izvrsni i naši!

Red kiše, pa opet red kiše, malo sunca, pa puno jakog sunca, sparine i vrućine, pa red kiše i tuče i tako u krug. Vrijeme više nije normalno, a nisu normalni ni puževi koji izlaze iz zemlje odasvuda. Svako jutro kada se vozim na posao vidim ljude oko kuće s kanticama kako hodaju i kupe puževe. Jer ako želiš da ti išta ostane od vrta, nema druge. Hodaj

okolo i kupi puževe. Jer pužomora više nema. Osim puževa, zaredale su se i prometne nesreće po Međimurju. Jesmo li zaista tako prometno nekulturni i nedisciplinirani? Očito da sve ove postavljene kamere i nisu baš naše vozače naučile pameti. A bome ni visoke novčane kazne…

Od događaja na kojima sam ovog tjedna sudjelovala zanimljivija mi je bila

izložba održana u Državnom arhivu za Međimurje, a vezana je za Građevinski kombinat Međimurje koji je u Sarajevu gradio olimpijski kompleks. Ovo je de�initivno široka tema, a za povjesničare moderne i suvremene povijesti itekako još neistraženo i vrijedno arhivsko gradivo. Najzanimljivija pak mi je svakako bila radionica vina Međimurski sauvignoni vs.

Novi svijet koja otvara nove dimenzije i perspektive. Kušali su se sauvignoni iz Međimurja, Amerike, Čilea i Novog Zelanda i međusobno uspoređivali. Na kraju smo došli do zaključka da se međimurski sauvignoni itekako dobro nose sa sauvignonima iz Novog Zelanda i Čilea i da kvalitetom nikako ne zaostaju za njima. A upravo im naš terroir daje poseban i prepoznatljiv stil. I naravno,

Straćara više neće stvarati probleme

su srušili staru kuću na ulazu u Zebanec iz smjera Selnice ZEBANEC

Stara i dotrajala straćara koja je predstavljala opasnost za pješake i promet na ulazu u Zebanec iz smjera Selnice konačno je srušena. - Vlasnici kuće žive u inozemstvu i bilo je vrlo teško postići bilo kakav dogovor s njima, objasnio nam je načelnik Općine Selnica Ervin Vičević. - Tek nakon što smo im prijetili novčanom kaznom, pristali su na suradnju. Na kraju su nam darovali staru kuću, a mi smo je o svojem trošku srušili, dodao je u nastavku Vičević. Rušenjem ove straćare uklonjena je jedna od crnih točaka u Selnici i poboljšana sigurnost u prometu. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Sedam mještana dobilo 3300 eura

Načelnik Općine Gornji Mihaljevec donio je novu odluku o dodjeli poticaja za rekonstrukciju ili adaptaciju postojeće građevine, odnosno izgradnju nove građevine na području općine. Iznos od 3300 eura dobili su sljedeći mještani: Marijan Trupković iz Preseke, Dubravko Vrbančić iz Dragoslavec Sela, Mladen Komar iz Badličana, Tihomir Srša iz Vukanovca, Valerija Novak iz Gornje Dubrave, Siniša Bašek iz Vukanovca i Maja Bogdan iz Vukanovca. (sh)

MURSKO SREDIŠĆE

priskočilo u pomoć bratskoj Nardi

Uplatili im 5000 eura za štete od poplave i oluje

Grad Mursko Središće pobratimljen je s Općinom Narda u kojoj žive naši sunarodnjaci Hrvati u mađarskom dijelu Gradišća. U subotu je Nardu zadesila poplava, a u nedjelju olujno nevrijeme te su mnoge kuće nakon što su bile poplavljene ostale i bez krovova. Štete su izuzetno velike jer je uništeno i dosta infrastrukture i cesta. Puno je posla oko čišćenja naselja

zaključili smo i da smo u svojoj promociji i brendiranju i dalje preskromni. Kao što to bivaju Međimurci i inače u svemu. Ajmo to mijenjati! Od subote pak počinje nogometna euforija i od sada pa nadalje ništa više neće biti bitno, hitno ili prioritetno osim utakmice. Gledat ćemo, navijati, gubiti živce, ljutiti se, a netko će uživati u Božjem miru. Ajmo, Hrvatska!

od mulja, odvodnih kanala od blata i uklanjanja porušenih stabala te zbrinjavanja otpada. U pomoć Nardi priskočio je i Grad Mursko Središće, a posjetio ih je gradonačelnik Srpak koji se uvjerio u razmjere štete. Općini Narda iz gradskog proračuna su uplatili 5000 eura kao pomoć za troškove uređenja javne infrastrukture da se život što prije vrati u normalu. (BMO)

Najmlađi tenisači pozorno su pra�li svečanost proslave 25. rođendana

Bojan Ružić u ime Teniskog saveza Međimurja dodijelio je priznanje povodom 25 godina rada kluba Danielu Župancu

Bagerom

PRELOG

Dogovorite priključenje na sustav odvodnje do 15. lipnja

Djelatnici Međimurskih voda obišli su sva domaćinstva u dijelu Preloga gdje je predviđena gradnja sustava odvodnje otpadnih voda čije je priključenje predviđeno �inanciranjem iz gradskog proračuna.

S obzirom na to da je priključenost stanovništva na javni sustav odvodnje jedan od glavnih indikatora opravdanosti projekta, pozivaju se sva preostala kućanstava, a s kojima do sada nije izrađena skica priključenja kao preduvjet za sklapanje Ugovora o priključenju (jer ih djelatnici Međimurskih voda nisu zatekli doma ili se nisu naknadno javili), da se najkasnije do 15. lipnja 2024. jave u Međimurske vode kako bi dogovorili način i mjesto priključenja svoje nekretnine na sustav odvodnje.

Za sva kućanstva, a za koja se vlasnici neće javiti do navedenog datuma kako bi dogovorili način i mjesto priključenja svoje nekretnine na sustav odvodnje, izvest će se priključak sa šahtom i to pozicioniran u osi kolnog ulaza 1 m iza ulične ograde odnosno 1 m iza međe.

Zbog toga što su Međimurske vode d.o.o. rokovima ograničeni do kada trebaju dostaviti izvođaču svu potrebnu dokumentaciju odnosno skice budućih priključaka, a sve u cilju što manjeg stvaranja nepotrebnih nejasnoća oko samih priključaka u fazi gradnje, nepotrebnih troškova i gubljenja vremena kod izgradnje kućnih priključaka ponovnim vraćanjem izvođača na lokaciju i sl., mole se svi stanovnici, odnosno vlasnici kućanstva, da se jave na ovaj apel. (vv)

Umirovljenici, napravite svoj pokaz

Iz preloške Udruge umirovljenika pozivaju sve osobe starije od 65 godina koje redovno koriste javni prijevoz (Rudi Express) da naprave pokaznu iskaznicu na autobusnom kolodvoru u Čakovcu. Osobe mlađe od 65 godina, a koje su u

mirovini, moraju uz osobnu iskaznicu predočiti potvrdu o mirovini. Iz Rudi Expressa mole da pokaz naprave samo osobe koje zaista često koriste javni prijevoz i kojima je to jedino prijevozno sredstvo jer su pokazi ograničeni. (vv)

Budite dio ekipe u navijanju za Vatrene

Grad Prelog organizira zajedničko gledanje utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske protiv Španjolske i Italije na velikom LED ekranu, 5x2 metra na Trgu slobode, ispred Doma kulture u Prelogu. Prva na redu je utakmica protiv Španjolske i to u subotu, u 18 sati. Svi ste pozvani da budete dio vesele ekipe koja će navijati za naše reprezentativce. (vv)

CIRKOVLJAN

Tigrovi uselili u svoje prostorije

Članovi Udruge ratnih veterana, legendarne 1. gardijske brigade “Tigrovi” – Podružnica Međimurske županije, minulog vikenda uselili su u svoje prostorije. Novi su prostori otvoreni u Cirkovljanu, i to u njegovom samom središtu. Financijsku pomoć oko uređenja dali su Grad Prelog, članovi Udruge te brojni sponzori. Međimurska podružnica koju trenutno vodi predsjednik Alojz Fleten i tajnik Franjo

Kemec osnovana je prije šest godina, točnije 2018. godine. Njezini su pripadnici, zajedno s Varaždincima, danas podupirućim članovima, sudjelovali i u oslobađanju Konavla i Dubrovačkog primorja. Danas broje oko 55 članova, od čega oko 40 članova i petnaestak podupirućih članova, a sudjeluju na raznim manifestacijama, druženjima i izletima za članove i njihove obitelji. (vv)

BISTRIČKI

Glasni pucnjevi iz oružja starog pola stoljeća

- Kubura se puni barutom, papirom i kapislom za opaljenje, kaže Željko Milički. Interesantna pak je činjenica da se zna koristiti i obični WC papir

Vlasta Vugrinec

Minule subote, iako je bilo čak četiri događanja na području Grada Prelog, manifestacija fČofci pre kovačnici ipak je privukla najveći dio publike. U središtu zbivanja bila je njihova stara, no obnovljena kovačnica koja je danas dio tamošnje turističke ponude.

Treće izdanje manifestacije trajalo je od jutra do kasno u noć s time da je simbolični početak, odnosno svojevrsno svečano otvaranje bilo u popodnevnim satima.

Tada su se kod kovačnice sastale dvije povorke, jedna koja je naseljem prodefilirala od pruge i druga koja pak je krenula od čofskog mosta. Uz kočiju s konjima u povorci su sudjelovali i članovi Puhačkog orkestra iz Goričana i Nedelišća. Dakle, dvije povorke su se kod kovačnice Mihac stopile u jednu zajedničku i potom su pucnjevima iz kubura Bistrički kuburaši naznačili početak manifestacije. Manifestaciju su prije nekoliko godina pokrenuli entuzijasti iz Čehovca, glazbenik Mirko Švenda Žiga i potomak obitelji Mihac, frontmen rock grupe Ogenj Tomislav Mihac Kovačić, uz Grad Prelog i Mjesni odbor Čehovec.

Ove je godine u glazbeno-zabavnom dijelu nastupila plesna skupina Čovske puce, Miroslav Evačić trio te Konjska surla. Za bogatu ugostiteljsku ponudu pobrinule su se udruge iz Čehovca, a manifestacija fČofci pre Kovačnici završila je sjajnim glazbenim nastupom Mirka Švende Žige. Bistrički kuburaši i kubure stare 501 godinu

Svojom pojavom kuburaši su u Čehovcu bili prava atrakcija premda su Međimurci naviknuti na povijesne

postrojbe jer imaju Zrinsku gardu. No, naši gardisti nemaju kubure već mačeve. Krešimir Milički, Željko Milički, Vlado Šimunec i Veljko Osrečak, članovi su Udruge kuburaša iz Marije Bistrice. Riječ je o Udruzi koja je osnovana 2003. godine i to kao svojevrsna povijesna postrojba zavičajnog mjesta Zagorja. Iako redovno sudjeluju u društvenom životu svog kraja, ipak im se glavnina svodi na sve crkvene manifestacije. Dakle, od čuvanja straže kraj Isusova groba do uskrsne pucnjave u svetištu Majke Božje Bistričke.

- Naša posebnost je i odlazak svake godine na uskrsni ponedjeljak na Festival Žudija, odnosno čuvara Kristova groba, pohvalio se Željko Milički, predsjednik Udruge kuburaša.

Dodao je kako su oni svake godine na drugom mjestu i to na potezu od neretvanske doline, s time da su se već dva festivala održala u Zagorju.

- Mi smo prvi koji smo doveli Žudije u Zagorje kroz 175 godina njihova postojanja, dodao je dalje.

Obilježje Udruge kuburaša je crkveno svetište, tj. bazilika Majke Božje Bistričke. Naravno da je i pucnjava iz tih kubura bila jedinstveni doživljaj.

Istina, i same kubure su jedinstvene, ne postoje, poručili su kuburaši, dvije iste.

- Imamo stare, originalne kubure i svaka je rađena za sebe, dakle, riječ je o unikatnim primjercima, doznali smo od predsjednika Željka.

Prema povijesti kuburaštva iz Pregrade, stare su 501 godinu. Riječ je o oružju nalik na pištolj koje se koristilo za obranu od Turaka.

Nekadašnja i današnja namjena kubure je naravno, stubokom promijenjena. Danas je njen glasni pucanj i dim atrakcija u kojoj uživaju posjetitelji, između ostaloga tu su priliku imali i oni u Čehovcu.

- Kubura se puni barutom, papirom i kapislom za opaljenje, opisao nam je postupak punjenja.

Interesantna je činjenica da se zna koristiti i obični toaletni, WC papir U pitanju je crni barut koji se jedini smije koristiti i razvija se dim, za razliku od bezdimnog koji ima moć razaranja. U prijašnja vremena, pucanjem iz kubure branilo se od tuče, odnosno pucalo se u zrak kako bi rastjerali oblake. Poslije su to preuzela crkvena zvona.

Natjecanje s čofskim brentačama

Ako su kuburaši bili poslijepodnevna atrakcija, natjecanje s čofskim brentačama bilo je prijepodnevna. Naime, sve je započelo dječjim utrkama i igrama, a mali vatrogasci pokazali su vatrogasne vještine s “čovskim brentačama“. Usput, mještani su davali i dobrovoljne priloge za kupnju novih.

Tekst i foto:

KUBURAŠI bili su prava atrakcija u Čehovcu

Krešimir Milički, Željko Milički, Vlado Šimunec i Veljko Osrečak, članovi Udruge kuburaša iz Marije Bistrice

Djeca su uživala u 1. natjecanju s čofskim brentačama

SPUST

DONJOMEĐIMURSKIH nautičara po Dravi

Užitak plovidbe i na kraju pečene kobasice

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena

Piše: VLasta Vugrinec

Foto: Mario Naranđa

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Vrući i sunčani subotnji dan četiri donjomeđimurska nautička kluba iskoristila su za međusobno druženje i to onako kako oni najbolje znaju. Uzeli su svoje čamce i vesla te se krenuli spuštati starim tokom rijeke Drave.

DONJI KRALJEVEC

DONJA DUBRAVA Tko želi upravljati sportskim

Susret eko-škola

prostorima?

Općina Donja Dubrava raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građevina u njenom vlasništvu.

Riječ je o javnoj sportskoj građevini ukupne površine 321 m2, s nadstrešnicom ukupne površine 201 m2, nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-

KOTORIBA

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventualni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama

Piše: Vlasta Vugrinec

Riječ je o lijepoj tradiciji koju Nautički klubovi Mura iz Kotoribe, Fljojsar iz Donje Dubrave, Labud iz Preloga i Vidovski Zlatar iz Donjeg Vidovca njeguju već nekoliko godina.

Nije riječ ni o kakvom natjecanju, već naprosto

- Za nas je priča oko društva AAT Geothermae i utapališta pasa završena, odgovorili su u Gradu Prelogu, ali i iz Geothermae na naš upit vezan za poduzete korake. Naime, nakon našeg teksta o grabi koja je postala svojevrsno utapalište pasa digla se poprilična prašina kako u Međimurju, tako i na nacionalnoj razin, a na teren je izašla i rudarska inspekcija Državnog inspektorata iz Zagreba.

Uputili smo pisani upit rudarskoj inspekciji da bismo dobili uvid u zapisnik, no do zaključenja naših novina nismo dobili nikakav odgovor. Prema onome što su nam re-

Nema boljeg od pečene kobasice na logorskoj vatri

kli odgovorni u društvu AAT Geothermae, inspekcija nije našla nikakve nepravilnosti. - Ovim putem društvo AAT Geothermae obavještava zainteresiranu javnost kako je, sukladno dobivenim smjernicama, izvršena sanacija bušotinskog prostora projekta Napredna geotermalna energana s in ugljikovih spojeva, na način obnove postojeće kao i postavljanja dodatne zaštitne ograde na dijelu prostora spremnih jama za testiranje vode ukupne d postavljeno ukupno 12 izlaznih rampi, s plutajućim platoima, za slučaj “probijanja” ranije spomenutih zaštitnih ograda od strane životinja, a sve u svrhu onemogućavanja navodnih nemilih događaja sa životinjama koje su ulazile u

Najhrabriji su se i kupali uživanju u plovidbi, dobrom druženju i prirodnim ljepotama.

Jedina propozicija je da je domaćin spusta svake godine drugi klub. Ovogodišnji domaćin bio je NK Vidovski zlatari.

taj prostor, o kojima je ranije izvještavano, stoji u odgovoru iz draškovskog društva. Drugim riječima, na postojeću ogradu s trima bodljikavim žicama koje su međusobno bile razmaknute oko 70 cm dodana je gusta žica, mi Međimurci bismo re-

- Okupilo se nas 100-ak članova i spustili smo se od Svete Marije pa sve do Donje Dubrave, odnosno do doma dobravskih Fljojsara, rekao je Mario Naranđa, predsjednik NK-a Labud Prelog.

- Istovremeno želimo naglasiti da su predmetne spremne jame za vodu izgrađene u skladu sa svim dozvolama i s ciljem poštovanja visokih ekoloških standarda i zaštite okoliša te podzemnih voda prilikom izgradnje energane. Radi se o privremenim objektima za testiranje vo-

Ne treba posebno spominjati da se druženje nastavilo iskrcavanjem na obalu. Jer nema ništa ljepšega od paljenja logorske vatre, miris pečenih kobasica na štapu i hladnog osvježenja iz rijeke.

ovom se prilikom ispričavaju

Pehar prijepora

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici

DUnašem Međimurju ili se ne događa ništa ili pak je sve prepuno i natiskano manifestacijama. Pri tome ne mislimo samo na lokalne već i one nacionalne. Tako je idući vikend, kako mi novinari to volimo reći, “za bika zatuči”. Naime, u subotu, 8. listopada, Prelog je domaćin Državnog natjecanja u oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

jeca jako vole pohvale i biti nagrađena za svoj uspjeh. Istina, kod onih manjih i malih nije riječ o novčanoj nagradi jer još, barem se tako nadam, ne znaju pravu vrijednost novca. Riječ je više o statusnoj nagradi poput medalja, pehara, pohvalnica, zahvalnica i slično. Naime, još u vrtiću se tete trude izraditi im medalje. Nema veze što su one od običnog kartona i pofar-

privući će naravno veliki interes Međimuraca. S obzirom na satnicu, proglašenje najorača je u 16 sati, a najuzornije žene u 17 sati, pa je za zaključiti da se očekuje i dolazak visokih gostiju iz Zagreba, pri čemu mislimo na ministricu Mariju Vučković. Lijepo je napokon vidjeti da se nacionalne manifestacije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

bane zlatnom ili brončanom bojom. Glavno da je dijete dobilo medalju jer se trudilo i nagrađeno je za svoj trud. Upravo bi taj moment trebali imati na umu svi organizatori natjecanja, barem za mališane do 7 ili 8 godina. Njima, naime, pehar znači više od bilo čega. I stoga, ako se u pobjedničkoj ekipi nalaze dva ili tri klinca, trebalo bi svakom dati jedan. Nije da to nešto košta. Ipak su u pitanju

sve to događa istog dana jer je u svemu tome najvažnija promocija Međimurja. Pitanje je samo hoće li to turističke zajednice, uredi i kojekakve srodne udruge i društva prepoznati, htjeti se uključiti u sve to pa makar i na vlastitu inicijativu.

Jer ne treba se kao uvrijeđena Gera ljutiti ako netko nije slučajno pozvan, izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

oni plastični koji se maltene mogu kupiti na svakom proščenju. Jer dodjelom samo jednog stvaraju se problemi. Tko će dobiti pehar, kod koga će biti itd. Klinci ne razumiju da se obično daje samo jedan jer su se svi trudili, trčali su ili što već ne radili. I onda se događa da se čak narušavaju prijateljski odnosi. U tom razdoblju svi smo prijatelji, tada ih imamo na svakom koraku.

imamo dosta toga, samo što sve uzimamo zdravo za gotovo. Doći će ljudi iz cijele Hrvatske, pozivamo se na gostoljubivost i bogatu enogastronomiju, pa onda pokažimo to što imamo. Izvadimo iz podruma i špajzi koščično ulje, meso z tiblice, međimursku gibanicu, domaće pekmeze, zimnicu, sireve i uz to �ina vina.

Snalažljiviji klinac uzme pehar i brže bolje pobjegne doma gdje ga sakrije kako bi ostao u njegovom vlasništvu. A drugi stoji na mjestu zabetoniran i roni suze. Ništa mu nije jadno. Ni gdje je njegov prijatelj, ni gdje je pehar. Naravno, u pomoć priskaču mame i tate i pokušavaju riješiti spor. Jedan tjedan je pehar kod tebe, a drugi kod prijatelja. Ali, ne. Svaki hoće svoj jer smatra da ga

Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

U petak je Osnovna škola Donji Kraljevec bila domaćin Međunarodnog susreta eko-škola, koji je ove godine održan na temu klimatskih promjena, te su aktivnosti susreta bile usmjerene tom području. Po prvi put ovaj veliki skup održan je izvan Zagreba te je u Donjem Kraljevcu okupio oko 200 sudionika iz cijele zemlje. Bila je to prigoda i da se o 100. obljetnici nastanka biodinamičke proizvodnje upoznaju i s radom Centra dr. Rudolf Steiner u Donjem Kraljevcu. U Međimurskoj županiji sljedeće odgojno-obrazovne ustanove imaju status

dajućim zemljištem ukupne površine 11988 m2, na adresi Krbulja 19. Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neodređeno vrijeme. (vv)

Međunarodna izložba malih životinja

eko-škole: Ekonomska i trgovačka škola, Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec te Srednja škola Čakovec, zatim OŠ Prelog, OŠ Sveti Martin na Muri, OŠ Štrigova, OŠ Donji Kraljevec te dječji vrtići Cvrčak Čakovec i Vesela loptica Prelog. U Republici Hrvatskoj dosad je 300 odgojno-obrazovnih ustanova razvilo zelenu zastavu zasluživši je radom s djecom i mladima na temama održivosti i očuvanja okoliša, a na susretu u Donjem Kraljevcu zelena zastava i certifikat uručeni su i novim članovima obitelji eko-škola. (vv)

U vrtiću ima mjesta samo za općinske mališane

Dječji vrtić Ftiček Donji Kraljevec je u razdoblju od 6. svibnja 2024. do 16. svibnja 2024. proveo upis djece za djecu predškolske dobi i jaslice.

U otvorenom upisnom roku zaprimljeno je ukupno 49 zahtjeva roditelja/ staratelja za upis djece u programe koji se provode u Dječjem vrtiću Ftiček Donji Kraljevec.

Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi. Od 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge. Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih

Nakon provedenog upisnog postupka upisana su

DONJI VIDOVEC

djeca s područja Općine Donji Kraljevec za vrtić u Donjem Kraljevcu i PO Hodošan.

i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju svake dvije godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja. Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih životinja. (vv)

Sva djeca koja se upisuju moraju biti redovito procijepljena, što se dokazuje Knjižicom odnosno Potvrdom o imunizaciji. Na listi čekanja našlo se 5 mališana i to s područja drugih općina i gradova (2 iz Turčišća te po jedan iz M. Subotice, Preloga i Domašinca.) (vv)

Stari papir za nove igračke

Groblje je veliko leglo komaraca

Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo je doista veselo. A kako i ne bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farmera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavljene od novčane nagrade koju su dobili u akciji Papir nije smeće, Unimera iz Čakovca, za osvojeno 2. mjesto

Na inicijativu mještana, Bioinstitut d.o.o. Čakovec, Služba dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije obavila je dezinsekciju komaraca na području Općine Donja Dubrava.

Mjesta na kojima su postavljene tablete za suzbijanje komaraca su: groblje i bivši rukavac

stare Drave (stara Drava prema Pažutu).

u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn. Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira i već najavljuju dolazak kontejnera sredinom 10. mjeseca. (vv)

S obzirom na to da je na groblju veliko leglo komaraca, mole se mještani ako nemaju cvijeće u vazama da isprazne vodu iz njih te okrenu naopačke kako se ne bi unutra zadržavala kišnica i stvarala leglo komaraca. (vv)

je zaslužio. Pa onda krene navlačenje, povišeni tonovi, dobri prijatelji posvađaju i roditelje koji više ne razgovaraju. A zašto? Zbog pišljivih par eura i malo dječje psihologije o kojoj bi organizatori dječjih natjecanja ipak trebali ponešto znati. Ili ne? Nek’ djeca od malena uče da život nije pošten i da tko je prvi, njegova djevojka. Ovaj put, tko prvi zgrabi pehar i pobjegne – taj je bolji!?

ta suvenirnice, Međimurske riznice, pozovimo ljude jer mnogi ne znaju što imamo, što uzgajamo na svojim imanjima.

Ne budimo i dalje samozatajni Međimurci kojima je važan samo rad, a ne i prezentacija rezultata tog rada! Ne dozvolimo našim političari da i na polju poljoprivrede budu u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

kazati dobru volju.

Spust nautičara

Spust nije bio natjecateljski pa se uživalo u plovidbi

DONJA DUBRAVA

DOSADNE krvopije ne daju nam mira

Uklonite sve nepotrebne predmete s vodom

Posljednjih dana dosadne krvopije ne daju nam mira. Bodu na sve strane na dvorištu, u vrtu, na balkonima i terasama. Dakle, stiglo je njihovo vrijeme i mučit će nas tako cijelo ljeto. Osim, naravno, ako nešto sami ne učinimo po tom pitanju, jer kako znamo, tretiranje ima slabe koristi. Stoga, ponavljamo što možete sami učiniti.

Prije svega, preporučuje se da se s otvorenih prostora uklone nepotrebni predmeti u kojima se može nakupljati voda oko okućnica (stare automobilske gume, kante, kade i drugi krupni otpad), kao i redovito pražnjenje vode (npr. iz dječjih bazena, podložaka za cvijeće i sl.), a ako to nije moguće, potrebno ih je pokriti poklopcima ili mrežicama koje će komarcima onemogućiti pristup vodi. Sve vlažne površine dobro je isušiti, a u tanjuriće cvjetnih posuda usipajte pijesak ili zemlju.

Što se pak tiče zaštite nas samih, jedina i sigurna zaštita su kreme i sprejevi protiv komaraca. Istina,

svatko od nas ima neki svoj narodni lijek. Pa smo tako čuli da je dobro namazati se češnjakom ili pojesti dva režnja, a miris češnjaka isparavat će kroz pore kože. Preporučuje se namazati i korom banane, naravno unutarnjom stranom, jer taj miris navodno krvopije ne vole. Sljedeća preporuka je popiti jabučni ocat čime se postiže isti efekt kao i s češnjakom.

Ako ste vani na terasi ili balkonu, okružiti se biljkama koje odbijaju napasnike. To su lavanda, citronela, divlja metvica, matičnjak, bosiljak, neven. Biljke mogu biti zasađene u posudama ili pak stručci u vazama. Naravno, tu su i vrlo popularne spirale koje se pale, pa patrone i tekućine koje se stavljaju u utičnice, uljne baklje, pa paljenje lišća lovora, a sad je najpopularnije paljenje kave.

Ako ste u kući, spustite rolete, zatvarajte vrata ili pak upotrebljavajte neizbježne mreže, popularne komarnike. (vv)

PROLJETNA VAKCINACIJA lisica Bacit će se

1,4

milijuna mamaca

Ovih dana krenula je proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica na području RH, čiji je cilj polaganjem mamaca s cjepivom protiv bjesnoće spriječiti mogući unos bolesti iz zemalja nepoznatog zdravstvenog statusa kao i održati status Hrvatske kao zemlje slobodne od ove bolesti. Kampanja se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55.000 slučajeva u ljudi godišnje.

Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti o značaju i opasnosti ove bolesti. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti, te ako je potrebno i primanja postekspozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno. Tijekom svake kampanje ove će godine biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaka tj. 2.665.850 godišnje. (vv)

Dok te konjska muha vgrizne, gotov si

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Dalibor Tkalčec Kuki iz Savske Vesi dobro je poznat međimurskoj javnosti. S jedne strane kao vrsni kuhar u čijoj se hrani guštalo na svakoj, iole većoj manifestaciji. S druge pak strane, veliki je zaljubljenik u konje i svojom je kočijom provezao gotovo sve Međimurce.

Po struci kuhar, gotovo je 30 godina strastveno držao kuhaču u ruci, a kad bi se vratio s posla, zamijenio ju je uzdama konja. Naime, na svom gospodarstvu već godinama drži konje, istina, ne međimurske, već toplokrvnjake.

Sa svojim toplokrvnjacima sudjelovao je na subotnjoj manifestaciji “Cujzeki i piceki, ali međimurski” na prostoru Mesapa u Nedelišću. Doveo ih je kako bi se vidjela i osjetila razlika između toplo i hladnokrvnjaka.

Kuhaču zamijenio uzdama

- Doma imam tri toplokrvnjaka, a na poslu brinem o 15 hladnokrvnjaka, odnosno 15 međimurskih konja.

Drugim riječima, više ne radi u struci kao kuhar već se zaposlio u poduzeću Bioenerga Čakovec koje je u vlasništvu obitelji Letina. Obitelj trenutno u Međimurju na svom imanju u Macincu ima najviše grla međimurskog konja.

- Ove godine dobili smo već i dva ždrebeta, a dva još očekujemo, kaže Dalibor te dodaje da se na imanju radi sve kako bi se očuvala ova

međimurska autohtona pasmina konja. Jedan od razloga izumiranja te pasmine je i nedostatak svježe krvi za daljnji rasplod, no u Macincu se snalaze i svježu krv uvoze iz Mađarske. Drugim riječima, uvezli su i licencirali dva muška grla koja će im služiti za rasplod. Dalibor kaže da mu je puno ljepše raditi s konjima nego s ljudima. Štoviše, posla s konjima nikad mu nije dosta niti su mu oni dosadili. Jednostavno, veliki je zaljubljenik u njih. - Da očete biti zaljubljenik u konja, mora vas konjska muha vgristi i onda ste gotovi za cijeli život. Nebrete sprati konja z sebe dole i to je tak, simpatično je komentirao svoju opsesiju konjima. Boravak na zraku i tetošenje konja, tu i tamo poremeti i koje konjsko kopito ostavljajući traga na njegovom tijelu.

- Jesam osjetio kopito, fala Bogu, kaže. To je isto kak da ste šofer, a niste doživjeli saobraćajku. Uglavnom je riječ o slučajnom kopitu ždrebeta koje skače od veselja.

Dalibor je ujedno i predsjednik Udruge “Međimurski konjari“ koja je osnovana 2017. godine. Udruga okuplja vlasnike različitih pasmina konja koji se mogu vidjeti na brojnim manifestacijama pa čak i onima u susjednoj Sloveniji. Današnji standard omogućuje držanje konja

Priredba u Nedelišću organizirana je radi promocije međimurskog konja koji je, nekako se čini, zadnjih godinudvije sve prisutniji u društve-

nom životu Međimurja. Isto tako, lagano i raste njihov broj kao i broj uzgajivača. U okrilje Udruge uzgajivača međimurskog konja, naime, sve više dolaze grla čiji vlasnici se više ne mogu brinuti za njih ili su, nažalost preminuli. Tako su nedavno dovedeni i konji iz Zagorja. Kako ne postoji jedinstveno mjesto, odnosno farma ili ranč gdje bi bili smješteni, konji su razasuti po Međimurju, na raznim gospodarstvima.

- Nadamo se da ćemo tamo negdje za pet godina imati više od 100 grla, optimističan je Dalibor. Ako je međimurskog konja na poljoprivrednim gospodarstvima zamijenio traktor, konj se na mala vrata vraća, više kao ljubimac. Vlasnici se vole njime pohvaliti na izložbama, provozati se kočijom, a počeli su posjećivati i manifestacije po cijeloj Hrvatskoj te ići i na razna druženja.

Naime, životni standard je takav da si Međimurci sada mogu, za vlastiti gušt, priuštiti međimurskog konja. Rekli bi, po domaćem, za ukras. Grlo se može nabaviti već od 3000 eura pa na dalje. Istina, kako potražnja raste, a ima ih vrlo malo, cijene mogu biti i puno veće. Drugim riječima, oko 3000 eura stoji malo ždrijebe koje se u principu niti ne prodaje već se ostavlja za proširenje stada. Proda se eventualni višak ili kako smo već prije rekli, zbog smrti ili bolesti vlasnika.

Toplokrvnjacihladnokrvnjaci

Robusni međimurski konj spada u skupinu hladnokrv-

njaka i ljudi su ga uzgajali kao radnog konja. S druge strane, toplokrvne pasmine su sitnije građe i koriste se za jahanje. - Riječ je o laganim konjima koji mogu puno više izdržati, objasnio je popularni Kuki. Kad idemo s njima na teren, vozimo se ili jašemo od 30 do 40 kilometara. Međimurski konji, odnosno hladnokrvnjaci, jesu snažni, ali zbog svoje robusnosti nisu za duge staze. Tu je i osnovna razlika. Naime, hladnokrvnjaci se na dužim turama hlade, a toplokrvnjaci se griju i tek nakon 10 kilometara se počinju hladiti. Imaju čak dva puta veće srce od hladnokrvnjaka, ispričao je naš sugovornik.

Dalibor Tkalčec Kuki s “poslovnim” međimurskim konjima

Toplokrvnjaci su puno laganiji i elegantniji i može ih se duže jaha�

Krvopije napadaju danju i noću

DALIBOR TKALČEC Kuki iz Savske Vesi veliki je zaljubljenik u konje

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Domaća paprika uz bok uvozne

Kišna srijeda nije donijela puno posla ni za prodavače na placu niti pak na sajmu. Istina, nije ni njih bilo puno. No, to ne znači da je izostala ponuda. Drugim riječima, bilo je i povrća, voća te različitih presadnica i sadnica. S obzirom na vrijeme koje pogoduje razvoju biljnih bolesti čini se da će proizvođači presadnica i dalje imati posla. Naime, nastavi li se takva vremenska situacija, ni ove godine mnogi neće imati sreće s rajčicom. Međutim, oni koji imaju povrće u plastenicima, imali su što ponuditi. Prije svega tu su bili prekrasni primjerci rog paprike i babure, pa krastavci od onih malih za kiseljenje do velikih salatnih. Nudile su se i mahune, grašak, rajčica, šparoge, mlada mrkva i naravno, mladi krumpir čija je

cijena pala već na euro i pol. Istina, mogao se dobiti negdje i za euro.

Ovo je idealno vrijeme za voće pa je u ponudi bila cijela paleta bobičastog, od malina, preko ribizla do jagoda i bo-

CIJENE PLAC

Mladi grašak (kg): 3 €

Mladi krumpir (kg): 1,5 €

Mlado zelje (kg): 2 €

Paprika (kg): 4 €

Rajčica (kg): 3-4 €

Krastavci (kg): 3 €

Marelice (kg): 4 €

Breskve (kg): 4 €

Lubenica (kg): 3 €

Trešnje (kg): 4-6 €

Bobičasto voće (200g): 2 €

Presadnice (kom): 0,8 €

rovnica. Mogle su se kupiti i breskve, marelice, kruške pa i lubenica.

S druge strane, ne posustaje ni ponuda presadnica cvijeća s time da je sve više buketa. (vv)

CIJENE SAJAM

Mladi grašak (kg): 2 €

Mladi krumpir (kg): 1,5 €

Šparoge (vezica): 3 €

Paprika (kg): 3 €

Rajčica (kg): 4 €

Krastavci (kg): 3 €

Salata (kom): 1 €

Kukuruz (kg): 0.3 €

Patkice: 2 €

Pilići: 1 € Purići: 8 €

Kokoši: 10 €

BIOINSTITUT

Ležanje poslije poroda (paraplegia postpartum)

Pod ležanjem poslije poroda u širem smislu podrazumijevamo sva bolesna stanja koja dovode do nemogućnosti ustajanja životinje (kompresivne ozljede mišića i živaca prilikom telenja, frakture zdjeličnih i bedrenih kostiju), dok u užem smislu podrazumijevamo hipocalcemiju i hipofosfatemiju (puerperalna pareza). Najčešće nastaje poslije poroda (72 sata do 8 dana), a može se razviti prije, te za vrijeme porođaja. Najčešće obolijevaju visokomliječne krave u dobi iznad četiri godine, također postoji i pasminska predispozicija za tu bolest, najčešće se pojavljuje u crno-bijelih goveda. Zahtjevi za kalcijem su poslije poroda 2 do 5 puta veći nego u razdoblju suhostaja.

Puerperalna pareza ili mliječna groznica spada među najučestalije metaboličke poremećaje Bolest zahvaća 5 do 8 % populacije mliječnih krava. U etiologiji poremećaja ključnu ulogu ima metabolizam kalcija. Početak laktacije povećava potrebu za kalcijem koji se u velikim količinama izlučuje u kolostrumu. Izlučivanje velikih količina kalcija u kolostrumu (2,3 g Ca L-1) i mlijeku može izazvati tešku hipokalcemiju koju u pravilu prati i hipofosfatemija. Tome pogoduje i nedostatna apsorpcija kalcija iz probavnog sustava te nedostatna mobilizacija iz koštanih depoa. Potpuno izmuzivanje mliječne žlijezde u prvih 48 sati po porodu, što je u suprotnosti s �iziološkim sisanjem teleta, glavni je uzročnik puerperalne pareze.

Klinička slika: Već iz anamneze (podataka koje dobivamo od vlasnika) saznajemo da je životinja teško i nerado ustajala prije poroda te većinom ležala. Životinja prestaje uzimati hranu, prestaje preživanje, krava postaje uzbuđena, nemirna, škripi zubima. Postaje sve slabija, najprije u stražnjem a zatim i u prednjem dijelu tijela. Dolazi do paralize mišićja, pa životinja legne i ne može više ustati. U kliničkoj slici možemo naći teške poremećaje svijesti, duboku narkozu ili nesvjesticu. Krava leži na boku s glavom zabačenom prema lopatici i ispruženih nogu. Nema re�leksa gutanja, jezik je paraliziran, iz gubice se cijedi slina. Prestaje rad probavnih organa, mokrenje i izlučivanje izmeta, može se razviti nadam. Takva slika može nastati već za nekoliko

sati. Kao komplikacija bolesti može se razviti aspiracijska pneumonija, nekroza mišića itd.

Liječenje: Liječenje se osniva na intravenoznoj primjeni kalcija, vitamina, hormona, premještanjem krave s jednog boka na drugi svakih 6 sati, podizanju krave kada je očigledno da sama ne može ustati. Otprilike 80 % slučajeva puerperalne pareze lako se liječi, ostalih 20 % komplicira se pneumonijom, metritisima, mastitisima. Dokazana je visoka korelacija između hipocalcemije i teških poroda, zaostajanja posteljice, ketoze i mastitisa.

Pro�ilaksa: Pravilna prehrana u vrijeme suhostaja prije partusa, dodavanje hrani dovoljnih količina mineralnih i vitaminskih preparata neposredno pred porod i poslije poroda.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

I

Piše: Mladen Funda, dr. med. vet

Maja Zelenić iz Domašinca na sajmu je plijenila poglede svojom domaćom paprikom

Željko Herman iz Strelca na placu nudi cijelu paletu bobičastog voća

Kreirali smo novi školski

vrt u OŠ

Pribislavec

Udruga Biovrt već 8 godina provodi razne programe u suradnji s školama u Međimurju i diljem RH. Nakon pokretanja školskih vrtova u PŠ Novo Selo Rok i OŠ Vratišinec, te suradnji na uvođenju raznih edukativnih sadržaja u brojne druge osnovne škole, ponosni smo na našu novu suradnju čiji je rezultat novi školski vrt u OŠ N. Nazora Pribislavec

Ovu priču krenuli smo razvijati prošle godine na inicijativu same škole i kontakta školskog psihologa Bojana Klapčića. Nakon uvodnih sastanaka, dogovora, početne edukacije učenika škole, prošli smo tjedan konačno svi skupa zaprljali ruke i posadili vrt.

U međuvremenu je domar škole Mario Bedić napravio veliki posao oko izrade i pripreme drvenih okvira za gredice, dobili smo donaciju zemlje od �irme Prijevoz-Varga d.o.o. te su za pripremu učenici viših razreda napunili te okvire i tako pripremili povišene gredice za sadnju. A da bi motivirali učenike za same aktivnosti, Silvija Kolar-Fodor je u travnju održala predavanje “Zašto uzgajati

vlastitu hranu” učenicima nižih razreda škole.

I nakon svih priprema, u četvrtak 06.06. ekipa iz

Biovrta zajedno s školskim osobljem i učenicima 3.a, 3.b, 4.a i 4.b te 7.c, zasijala je i zasadila grah, mahune, mrkvu, luk, salatu, rajčice, kelj, jagode, tikvice, paprike, međimursko zelje, kukuruz, lisnati kelj, rotkvice, peršin, ciklu, razno cvijeće… Vrt smo i pomalčirali, da može bolje podnijeti ljetne žege koje slijede.

Hvala svima na dobroj volji, trudu i pomoći. Učenici su i dalje zaduženi za zalijevanje i sakupljanje malča, te se nastavljaju edukacije u školskom vrtu zajedno s voditeljicom edukacija Silvijom Kolar-Fodor i uz angažman školskog osoblja.

Projekt “Školski vrt za velike promjene” �inancijski su poduprli Međimurska županija i Općina Pribislavec, a veliko hvala i �irmi Prijevoz-Varga d.o.o. na donaciji zemlje za povišene gredice u školskom vrtu.

Veselimo se još jednoj prekrasnoj priči u našem malom Međimurju i obilju koje će stvoriti učenici s osobljem škole, te znanju koje ćemo im prenijeti putem edukacija u ovom vrtu.

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12 Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG

ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA

MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

komercijala@medjimurje-plin.hr

komercijala2@medjimurje-plin.hr

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Učenici OŠ Pribislavec u svom novom školskom vrtu

45 godina poslije i dalje mladi duhom!

U subotu, 8. lipnja, OŠ

Tomaša Goričanca u Maloj

Subotici bila je poprište veselog druženja. Okupili su se bivši učenici generacije 1978./1979., da obilježe i

proslave 45 godina od završetka osnovne škole. Kolegice i kolege iz ove generacije ušle su u šesto desetljeće života, a oduševljenje i radost susreta i

TEGRA o radovima na cesti Novo Selo Rok

druženja bili su vidljivi na svakom licu. Sjećanja na bezbrižne školske dane i zajedničke dogodovštine ispunile su srca, a smijeh i vesele anegdote odjekivali su

hodnicima škole. Sudionici susreta su s puno topline i poštovanja odužili dug zahvalnosti svojim bivšim učiteljicama i učitelju: gospođi Nedi Hribar, Pavi

Hozjaku, Vjekoslavi Novak i Veri Radiček. Ovaj jubilarni susret bio je prilika da se ožive stara prijateljstva, obnove veze i uspostave novi kontakti.

Zašto otvaranje uz semaforizaciju nije moguće u ovom trenutku?

Iz Tegre su nam poslali priopćenje vezano uz tijek radova na rekonstrukciji prometnice Čakovec – Novo Selo Rok koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: - Svjesni smo činjenice da su stanovnici Novog Sela Rok i okolnih mjesta koji svakodnevno putuju predmetnom prometnicom nestrpljivi, no smatramo kako bi još veće nezadovoljstvo nastalo otvaranjem prometnice uz regulaciju prometa mobilnim semaforima, naizmjenično jednim prometnim trakom jer bi tako vozila u koloni čekala dulje nego da voze po trenutnim obilaznim pravcima.

Naime, ovo je gradilište kompleksne i kompletne rekonstrukcije prometnice koja se sastoji od mijenjanja kompletne geometrije ceste u visinskom i položajnom smislu jer projekt predviđa podizanje kvalitete kolničke konstrukcije primjereno modernom prometu i težinama vozila, izradu pješačko-bici-

klističke staze, te kompletne cestovne odvodnje i odvodnje oborinskih voda koje gravitiraju prometnici. Dakle, gotovo da nema ni jednog metra trase, a da se ona ne prilagođava novom projektu. Zbog izvođenja raznovrsnih radova kojima se zadire u cijelu širinu trase ceste, nemoguće je kvalitetno izvoditi radove pod prometom, a da ne govorimo o sigurnosnim aspektima za izvođače, ali ponajprije za vozače i vozila koji bi morali manevrirati u relativno skučenom prostoru, okruženom radnim strojevima i radnicima odnosno limitiranim prostorom zbog iskopa za betonske propuste, poprečnim spojevima oborinske odvodnje, materijalom za izradu dvije linije rubnjaka (na prometnici i stazi)... Zbog navedenog smatramo da bi privremenu regulaciju trebalo izvesti na najmanje tri odsjeka po otprilike 500 metara udaljenosti, što bi

neminovno dovelo do stvaranja kolona, a istovremeno bi nama usporilo dinamiku izvođenja radova za oko 40 % od optimalnog. Molimo da javnost uzme u obzir da su radovi započeli u zimskom periodu kada vremenski uvjeti ograničavaju pojedine vrste radova, remete optimalnu organizaciju i tehnološki redoslijed izvođenja. Uz navedeno posljednjih 40ak dana radimo pod stalnim nepovoljnim vremenskim uvjetima uzrokovanih jakim kišama u kratkom periodu, a svi korisnici ove prometnice znaju da je ona smještena u svojevrsnom slivnom području oborina s okolnog terena.

Kao na svakom sličnom projektu, i na ovom se tijekom izvođenja javlja potreba za više i naknadnim radovima koji iziskuju dodatne tehničke i organizacijske resurse.

Ujedno javnosti skrećemo pozornost da se radovi izvode sukladno Prometnom elaboratu privremene regulacije

prometa br. NI-09/2024-P. Postojala je i druga puštanjem prometa putem semafora, no ta mogućnost opravdana je u slučajevima kada su zadovoljeni svi kriteriji privremene regulacije prometa, a to su prije svega sigurnosni aspekti zaštite na radu, zadovoljenje kriterija tehnologije izvođenja radova, sigurnost sudionika u prometu te vremenski uvjeti koji uvelike utječu na posljednje dvije komponente.

Na osnovi navedenog na gradilištu nisu stečeni uvjeti za sigurno prometovanje putem privremene regulacije prometa semaforima stoga ovim putem molimo sve korisnike spomenute dionice za razumijevanje i strpljenje, a sve kako bismo u primjerenom roku i kvaliteti priveli radove kraju bez ulaska u nepotrebne sigurnosne rizike za sudionike u gradnji i korisnike.

Predsjednik Uprave Ivan Kolarić

Druženje je trajalo do kasno u noć, a svi su se razišli s obećanjem da će se za sljedećih pet godina ponovno (sh, Foto: Zlatko Vrzan)

Ivan Kolarić iz Tegre

Bivši učenici OŠ Tomaša Goričanca na jubilarnom susretu, spremni za nove avanture

DOBRA SURADNJA Srednje škole Čakovec i čakovečke bolnice u mobilnosti učenika

Mladen Tota,profesor Srednje škole Čakovec, Antoni Ros Gil, tehničar radiologije iz Španjolske, Valerija Korent, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i Igor Šegović, ravnatelj županijske bolnice

Španjolski studenti odrađuju stručnu

praksu

na Odjelu radiologije

- Djelatnici bolnice, od liječnika do medicinskih sestara, sve su strane učenike dobro prihvatili i oni su odlično odrađivali sve svoje zadatke. Djelomično su već počeli i samostalno raditi jednostavnije poslove, ističe Mladen Tota

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Srednja škola Čakovec jedina je obrazovna ustanova u Međimurju u kojoj stasaju budući zdravstveni kadrovi. Dio srednjoškolaca po maturi završava svoj obrazovni put, dok se ostatak upućuje na daljnje visokoškolsko obrazovanje. Kroz svoj srednjoškolski put, uz sjedenje u školskoj klupi, često su bili viđeni na hodnicima čakovečke Županijske bolnice, po pojedinim ordinacijama, poliklinikama i itd. Naime, škola je uspjela uspostaviti izvrsnu suradnju

Vani

s našom Bolnicom i to na obostrano zadovoljstvo.

Naime, s jedne strane učenici su uživo vidjeli kako funkcionira zdravstvo, kako izgledaju dani po pojedinim odjelima i time stekli i praktično znanje. S druge strane, djelatnici Bolnice, od liječnika pa sve do ravnatelja Igora Šegovića, dobili su i stvarni uvid o znanju učenika i o onome što uče i kroz praksu su ih mogli usmjeravati spram svojih potreba te se nadati kako će nakon školovanja odabrati baš njihovu ustanovu za stvaranje karijere.

ipak ne teče med i mlijeko

Dolazak stranih, ali i odlazak naših učenika u druge sredine, ima i jednu drugu vrijednost. Naime, može se vidjeti gdje je naše zdravstvo u odnosu na njihovo, zaostajemo li ili smo tu negdje.

- Po povratnim informacijama koje imam, naše zdravstvo, odnosno metode i način liječenja su tu negdje, dodaje Mladen Tota. Razlika je naravno u opremljenosti, aparaturi i uređajima. Znam da su se naše profesorice divile uređajima u Njemačkoj, proučavale ih, no to znanje nisu mogle doma primijeniti jer to kod nas ne postoji.

Od svih naših učenika koji su bili u Njemačkoj i Austriji na praksi, a recimo da ih je bilo 50-ak, koliko mi je poznato, jedan ili dvoje se vratio tamo na posao. Dakle, ostalih 49 od kojih se mnogima nudio posao, vidjeli su da tamo ipak “ne teče med i mlijeko” i ostali su doma.

To mi je drago jer su dobili priliku tijekom školovanja da odu van, vide kako se drugdje radi i onda mogu prosuditi gdje im je bolje. I to ne na temelju priča, već na temelju vlastitog iskustva. Istina, to ne znači da su donijeli odluku za cijeli život.

Mobilnost danas

No, s vremenom je Srednja škola otišla i korak dalje. Popularni Erasmus programi različitih pro�ila ili laički rečeno, mobilnost učenika i stručnog kadra, postala je normalni dio školskog programa. Međutim, treba reći da škola mora zadovoljiti određene kriterije, akreditirati se za Erasmus program, što je čakovečka škola uspješno svladala. Štoviše, dobila je i nagradu Izvrsnosti Agencije za mobilnost na razini EU-, kao jedna od triju ili četiri škola s područja zdravstva u Europi.

- U školi organiziramo odlazne mobilnosti naših učenika i djelatnika, pohvalio se Mladen Tota, nastavnik povijesti i geogra�ije te Erasmus koordinator u Srednjoj školi Čakovec. Učenici pritom idu na stručnu praksu, a djelatnici na stručno usavršavanje.

Do sada su učenici tako stručnu praksu obavljali na Malti, u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Španjolskoj i Portugalu. Grubom računicom, riječ je o oko 500 učenika koji su unatrag deset godina praksu odrađivali u inozemstvu.

- Ta praksa im se priznaje kao praksa odrađena u Hrvatskoj, dodao je dalje. Osim znanja i vještina koje su tamo stekli, veliki plus je što učenici vide koliko su dobri u svom području, stječu veliko samopouzdanje, jer su, rekli bi, bačeni u vatru, u realne uvjete gdje onda mogu primijeniti naučeno. Naravno, pri

tome će i od svojih mentora naučiti nešto novo.

Prije četiri godine škola je počela organizirati i dolazak stranih učenika u Čakovec. Do sada je tako u Gradu boravilo 20-ak učenika, odnosno studenata iz Španjolske te pet nastavnika.

- Boravili su kod nas od mjesec dana pa sve do tri mjeseca, naglašava naš sugovornik te dodaje kako je škola postala prepoznatljiva kao pouzdani partner u Europi. Španjolski učenici i studenti u čakovečkoj Bolnici Iako španjolski obrazovni sustav ima puno drukčiju kategorizaciju osnovnoškolskog i srednjoškolskog, odnosno visokoškolskog obrazovanja, dobrom voljom te susretljivošću djelatnika bolnice i njenog ravnatelja Igora Šegovića, španjolski studenti/učenici dobro su se snašli u Čakovcu.

- S bolnicom dobro surađujemo jer su naši učenici tamo na praksi i zato što je najveća zdravstvena ustanova u Međimurju koja ima puno različitih odjela na kojima učenici mogu učiti samo u njoj.

Kako je dosadašnja suradnja itekako dobra na obostrano zadovoljstvo, zadovoljstvo djelatnika bolnice i škole, suradnja je produbljena sada i sa stranim učenicima/ studentima.

- Dakle, studenti zdravstvenih smjerova stručnu praksu uglavnom odrađuju u bolnici, navodi Tota. Trenutno

je na praksi na Odjelu radiologije Toni, a lani je bio Alex. Alex je dao odlične povratne informacije o svom boravku u Čakovcu pa je na osnovu njih Toni došao u Čakovec.

Istina, bilo je i učenika kojima se Čakovec svidio pa su rekli da će se de�initivno vratiti i tu raditi. Doduše, nije riječ o zdravstvenom smjeru već �itness animatoru.

Španjolci imaju struke, odnosno zanimanja kakva ne postoje u Hrvatskoj, pa nastaju mali problemi oko toga što oni trebaju, dodaje dalje. Toni se naime školuje za tehničara radiologije što kod nas ne postoji.

Međutim, ono što je olakšavajuća okolnost u nazivu strukovnih smjerova je krajnji ishod i shodno tome se određuje kuda koga poslati. S druge strane, zdravstvo je dosta jedinstvena, uni�icirana djelatnost gdje osim naziva zanimanja, nema velikih drugih razlika.

- Djelatnici bolnice, od liječnika do medicinskih sestara, sve su strane učenike dobro prihvatili i oni su odlično odrađivali sve svoje zadatke. Djelomično su već počeli i samostalno raditi jednostavnije poslove.

Eventualne prepreke, barem u početku i to sa Španjolcima, bio je jezik, jer njihovo znanje engleskog i nije bilo na visokoj razini. Međutim, kako program mobilnosti ide dalje, škola je postavila nekakve minimalne uvjete koje kandidati moraju zadovoljiti.

- Učenici koji sada dolaze stvarno barataju engleskim na razini B1, pa više nema problema, barem na razini osnovne komunikacije.

Do sada su u bolnici bile i dvije strukovne španjolske profesorice. Pratile su nastavne vježbe, strukturu sata, što učenici rade, koje su im obaveze, koju razinu znanja moraju pokazati.

- U principu, glavni cilj Erasmusa je da jedni od drugih pokupe ono dobro, odnesu to doma i primjene u svom budućem radu. Razmjena učenika u zdravstvu je rijetka

U Čakovec dolazi najviše Španjolaca jer škola ima dvosmjernu suradnju. Naime, njeni učenici odlaze u Španjolsku, a njihovi u Čakovec. Razmjena učenika u zdravstvu i nije tako česta.

- Problem je u tome što je zdravstvo jako osjetljivo područje. Puno je lakše naći praksu ugostiteljima, kuharima. U zdravstvu treba zadovoljiti puno strože kriterije, puno je ozbiljnije i što se tiče zdravstvenih uvjeta koje učenici moraju zadovoljiti, a tu je i sama organizacija ustanova. Recimo, privatne zdravstvene ustanove uopće ne primaju učenike i studente na Erasmus. No, eto mi smo uspjeli s tom španjolskom ustanovom uspostaviti suradnju kao i, naravno, s čakovečkom bolnicom. Istina, trenutno pregovaramo i dogovaramo suradnju i s jednom medicinskom školom iz Postojne.

Danko Blažeka, zamjenik ravnatelja županijske bolnice,

DRAVSKA GULAŠIJADA Rotary cluba Prelog

Najbolji gulaš pripremili su učenici preloške Srednje škole

Sav skupljeni prihod članovi Rotary Cluba Prelog, uplatit će kao i svake godine u humanitarne svrhe, a dio donacija namijenit će se i nagradama uspješnim učenicima Srednje škole Prelog Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Srednja škola Prelog, MG Construct, Plevnjak i sinovi, Bivši jahači (ekipa iz Hodošana, Varaždina i Mostara), Rotary club Varaždin 1181, Rotary club Koprivnica, Rotaract club Međimurje, Veterani 34. inženjerske bojne Čakovec, Vectum te ekipe Prehičeni kotlić i Vinske mušice iz Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije. Bile su to ekipe koje su sudjelovale na ovogodišnjoj Dravskoj gulašijadi Rotary Cluba Prelog, održanoj minule subotu na prostoru Sportsko-rekreacijske zone Marina Prelog. Nije zgorega za spomenuti kako su gulašijadu posjetili i njihove klupske kolege iz Švedske, Engleske, Austrije, Njemačke pa čak i Novog Zelanda.

Ocjenjivački sud koji su činili gastropromotor Podrav-

Prelog Tomislav Gregur, odlučili su da su najbolji gulaš skuhali učenici Srednje škole Prelog, iza njih je ekipa Vinskih mušica dok su treći bili Veterani 34. inženjerske

svim sudionicima kuhali su tradicionalno prošlogodišnji pobjednici, ekipa Pajdiji, koje je predvodio Dejan Naranđa, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Preloga.

ljuje članicama Udruge žena Palinovec, kao i u osvježavajućim frapeima s jagodama i bananom te mlijekom ili belgijskom čokoladom koje

su pripremali učenici Srednje škole Prelog sa svojim nastavnikom posluživanja Robertom Režekom. Sav skupljeni prihod članovi Rotary Cluba

Prelog uplatit će kao i svake godine u humanitarne svrhe, a dio donacija namijenit će se i nagradama uspješnim učenicima Srednje škole Prelog.

Na ovogodišnjoj Dravskoj gulašijadi Rotary Cluba Prelog

Učenici Srednje škole Prelog svima su pokazali tko priprema najbolji gulaš

Ekipa Vinskih mušica osvojila je drugo mjesto

Veterani 34. inženjerske bojne zauzeli su treće mjesto

Emilija Baranašić, Marija Čemerika i Marija Kerovec, članice Udruge žena Palinovec, pekle su lepenjke, također u humanitarne svrhe

U ocjenjivačkom sudu bili su Vilim Simon, predsjednik Uprave Vajde, Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog i gastropromotor Podravke Ivica Sitar

TRGOVINA Krk, 248 Podturen

Mirjana najviše voli vijesti iz svoje Općine

Platnenu poklon vre-

ćicu Međimurskih novina ovaj put poklonili smo u Trgovini Krk dućanu br. 248 u Podturnu. Dobila ju je Mirjana Varga iz Sivice koja nam je zauzvrat otkrila što voli čitati.

www.mnovine.hr

323 601

Međimurske bebe

Luka Žvorc (29) i Lucija Kovač Žvorc (31) iz Svetog Jurja u Trnju dobili su sina kojemu su dali ime Edi, rođenog 31. ožujka. Imaju i Emu rođenu 18. rujna 2021. godine.

- Volim čitati razne teme, od crne kronike, kuharice i novosti u općinama. Uglavnom čitam skoro sve, no ne zanimaju me politika i sport. Posebno mi je zanimljiva rubrika središnje Međimurje, a jako me ra-

duje kada u njoj pročitam nove vijesti s područja moje Općine, rekla nam je skromna Mirjana. Fotogra�irali smo je u društvu ljubazne prodavačice Maše Levačić iz Podturna. (rd)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon 110. kola

Novo, 110. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. lipnja. Sretnog dobitnika 110. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. lipnja. (mk)

Mar�n (33) i Sandra (34) Begović iz Šenkovca koji žive u Austriji dobili su sina kojemu su dali ime Franko rođenog 8. travnja. Sin Noa ima 5 godina.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Mirjana Varga i Maša Levačić

Miljenko Turk dovodi Operu Köln u Zmajev vrt

Međimurska publika imat će jedinstvenu priliku uživati u opernim arijama u prekrasnom ambijentu Zmajevog vrta obitelji Valkaj u Železnoj Gori. U subotu, 6. srpnja, u rodno Međimurje se vraća komorni pjevač i član ansambla Operne kuće u Kölnu, bariton Miljenko

Turk, da nam sa svojim kolegama priredi nezaboravnu glazbenu poslasticu. Što vas sve čeka na koncertu, ali i Turkovu priču o životu u opernom svijetu, donosimo u ekskluzivnom intervjuu koji možete pročitati na 5. stranici Medije. (sh, Foto: Teresa Rothwangl)

najave

petak,

14. lipnja

12:00

Trash&Burn, Izle�šte Goričanec

19:00 Gnjida, Atrij NM

19:00

Predavanje dr. Ive Belana na temu Kako najefikasnije uspori� proces starenja

Dom kulture Selnica

19:00

Pub kviz u europskom nogometnom prvenstvu

Šetnica svete Barbare

21:00

Fes�val “Ljubo Kuntarić’’

Zidine Starog grada

21:00

Prijenos otvaranja Europskog nogometnog prvenstva

Šetnica svete Barbare

23:00

Ringišpil - Tribute band Balašević Šetnica svete Barbare

subota,

15. lipnja

8:00

Trash&Burn, Izle�šte Goričanec

9:00

Nedelska cenka, MESAP

10:00

Završna priredba DV-a Cipelica Centar za kulturu Čakovec 10:00

Godišnja izložba radova polaznika sekcije Likovnog udruženja Čakovec, zgrada Scheier 14:00

Dani otvorenih vrata Matulovog grunta, Matulov grunt 14:00

Općinsko vatrogasno natjecanje u vatrogastvu

Nogometno igralište Zasadbreg 16:00

Radionica pečenja tradicionalnih langoša, Šetnica svete Barbare 17:00

Koncert benda Izgubljeni, MESAP 17:00

Humanitarna akcija: Zajedno za pedijatriju

Društveni dom Mačkovec

(Nastavak na strani 3. medije)

Osim automobila i motora, na Trash&Burn stižu i pin-up djevojke

TRASH&BURN u Međimurju

Poslastica za ljubitelje američkih automobila

Ovaj vikend rezerviran je za Trash&Burn miting američkih automobila i rock and roll festival na Izletištu Goričanec u Svetom Martinu na Muri. Trash&Burn je prošle godine ugostio preko 300 starih američkih automobila i isto toliko motora, a ove godine očekuje se da se tradicija nastavi i postave novi rekordi. Ulaznica se naplaćuje 6 eura po danu ili 9 eura za oba dana. Uz kupljenu ulaznicu može se i besplatno kampirati. Vlasnici američkih automobila i motora ne plaćaju ulaz. U

petak, 14. lipnja, očekuje nas Lucky Steve & the Blackforest Ramblers – DE

The Mings – NL/FRA/ BRA, Greaseballs – HR. Nadalje u subotu se odvija sljedeći repertoar: The Courettes – Denmark/Brasil, Chilli & The Baracudas – AUT, Dead Elvis&His one man Grave / NL, King Automatic / FR. Vrijedi spomenuti i da će posjetitelji Trash&Burna imati poseban popust od 20 % na Aquapark ulaznice u Toplicama Sv. Martin uz predočenje narukvice festivala. (pt)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - WENDY KAVANAGH: OSNOVE MASAŽE

Dobitnik knjige Nemaš što izgubiti objavljene u prošlom broju je Sonja Breka Tkalec. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1500

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Wendy Kavanagh: Osnove masaže

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

NAJAVA PROGRAMA uz Čakovečko ljeto

Čakovečko ljeto otvara Krčmarica purgerica

Idućeg četvrtka 20. lipnja započinje manifestacija Čakovečko ljeto. Kroz mjesec dana, odnosno do 20. srpnja, kada polako kreće i Porcijunkulovo, Čakovčane i sve one koji dođu u Grad čeka bogata paleta koncerata, kazališnih predstava i naravno sportskih događanja.

Histrioni za početak Čakovečko ljeto manifestacija je koja je započela neformalno još 80-ih godina, te je postao događaj kojim u Čakovcu obilježavamo završetak radnog dijela godine i početak ljetnog opuštanja. Punih mjesec dana Čakovec će biti centar ljetnih zbivanja, a ovogodišnje Čakovečko ljeto otvara Glumačka družina HISTRION iz Zagreba predstavom “Krčmarica purgerica“. Program se tijekom mjesec dana nastavlja plesnim performansom studija Korak, igrama za djecu, kazališnom predstavom za djecu u izvedbi Kazališne družine Pinklec i Kazališta Oberon Koprivnica, izložbama, koncertima na

vanjskoj pozornici Centra za kulturu, na Trgu Republike nastupaju grupe Pips, Chips & Videoclips i Silente te će biti i promenadnih koncerata kod fontane u Perivoju Zrinskih. Tu je sad već i tradicionalna atletska utrka Čakovečki noćni cener, kao i završna produkcija ŠAF-ovih filmova.

U slučaju kiše, program seli u Centar za kulturu - I ove smo se godine u organizacijskom odboru zaista potrudili da zadržimo kontinuitet ove tradicionalne i prepoznatljive čakovečke manifestacije te da čakovečkoj i međimurskoj publici te gostima ponudimo što zanimljiviji program, rekla je Petra Furdi Šafarić, zamjenica ravnateljice CZK-a i pozvala sve da kraj lipnja i srpanj provedu u ugodnoj atmosferi Čakovečkog ljeta i što više uživaju u programima. Ne budu li vremenske prilike dopustile da se održe svi programi predviđeni za scenu na otvorenom, zamjenski prostor

DANI

Općine Goričan 2024.

je dvorana čakovečkog Centra za kulturu. Čakovečko ljeto ima važno mjesto u kalendaru ljetnih događanja u ovom dijelu Hrvatske. - Programi su i ove godine namijenjeni svim uzrastima, svatko zaista može pronaći nešto što ga zanima.

Unatoč malo drugačijem konceptu nego ranijih godina, manifestacija i dalje ima urbani štih, što je i njeno prepoznatljivo obilježje. U Čakovec su zadnjih dana lipnja i prvih dana srpnja uvijek dolazili posjetitelji izvana, što je dokaz da i grad i Čakovečko ljeto imaju važno mjesto u kalendaru ljetnih događanja u ovom dijelu Hrvatske, naglasila je čakovečka gradonačelnica Cividini.

Prema njenim riječima, zaista svi imamo odličan razlog ostati u Čakovcu ovog prvog ljetnog mjeseca u godini gdje nas očekuje pregršt odličnih nastupa, a za one neodlučne, još jedan argument. Naime, sva događanja su besplatna. Vidimo se u Čakovcu!, zaključila je Cividini. (vv)

Kratki sadržaj: Masaža je jedna od najstarijih terapijskih metoda, a primjenjuje se za obnavljanje fizičkog i emocionalnog zdravlja. Olakšava opuštanje pa je savršena za osobe koje vode užurban i stresan život.

• Ugodite sebi, članovima obitelji i prijateljima

• Otklonite lakše smetnje i bolove

• Povisite razinu energije Oslobodite se napetosti i obnovite emocionalnu ravnotežu.

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Wendy Kavanagh deset godina bila je direktorica je London College of Massage. Suradnica je brojnih vodećih

Program povodom Dana Općine Goričan ove će godine trajati čak pet dana u razdoblju od 21. do 30. lipnja 2024. Sve će započeti u petak 21. lipnja kada će nakon promocije knjige Antologija međimurske popijevke na pozornicu stupiti popularni pjevač Mate Bulić. Dan kasnije možete uživati u međunarodnom kuhanju specijaliteta udruga, sport-

novina u Velikoj Britaniji te urednica Massage World, magazina za masažne terapeute.

Velika fešta uz Matu Bulića i Zdravka Škendera

skim igrama i koncertu Gazdi. Nakon svete mise, nedjelju možete iskoristiti za međunarodnu smotru KUD-ova i koncert Zdravka Škendera. Ponedjeljak 24. lipnja donosi svečanu sjednicu Općinskog vijeća Općine Goričan u Domu kulture, a nakon nje druženje se nastavlja na SRC-u Šuderica uz praćenje utakmice Hrvatska – Italija na velikom platnu.

Program će se završiti u nedjelju, 30. lipnja, kada će od 11 sati svoju zlatnu misu održati vlč. Pavao Markač. (rd) Mate Bulić glavna je zvijezda Dana Općine Goričan

POKLANJA KNJIGU

FESTIVAL

LJUBO KUNTARIĆ

se 19 pjevača

Ovog petka 14. lipnja u 21 sat po 22. put nastupit će najbolji izvođači u atriju palače Zrinski koja je najbolja kulisa za ovaj događaj. Na Festivalu će nastupiti: Ivan Vlahek - Sto problema, Grupa Bumerang - Luda košulja, Esmeralda Slaviček - Moje malo, Duško Krznar - Naj, naj, naj, naj, Altra feat Silvio - U dvoje, Davor Mustač - Jakša od rakije, Andreja Čepek - Napaka srca, Patrik Kontrec - Haljina koja raskopčavat se voli, Etno duo Goga i Željko - Dok bu sveta bude ljubavi, Fra Miroslav Petrac - Međimurje moje ti si moj pajdaš, Tihomir Kožina - Drama, Grupa Tornado i Mirjana Bradić - Pedesete, Jadranski maestrali - Neka gore tambure, Lorena Puhar

29. Smotra puhačkih orkestara i limenih glazbi MŽ-a

Puhačko slavlje ponovno u Dekanovcu!

Smotra puhačkih orkestara i limenih glazbi Međimurske županije i ove će se godine održati u Dekanovcu. Iduće subote, 22. lipnja, s početkom u 16 sati započet će

Za nagradu koja vodi do svjetskog uspjeha bori

Lola - Otopi me, Nestručna praksa - Zove me Međimurje, Kiara Cenko - Tisuću dobrih razloga, Božidar Wolfand Wolf - Ti si sreća mog života, Vanessa Kralj - Digni glavu i Julijan Veliss - Ljubezen. Događaj vodi popularni radijski i TV voditelj i glumac Mario Petreković. U revijalnom dijelu programa, publiku očekuju glazbene poslastice u izvedbama Sci�idelity Orchestra i Sashe Cui. O najboljima odlučuje žiri u sastavu: Marija Küpper Jambrošić, koja predsjeda žirijem, Filip Horvat te Tamara Korunek Lesar. Nagrada na ovom festivalu vodi do GRAND PRIXA koji otključava mnoga vrata u svijetu glazbe. (pt)

svečani mimohod, a u 17 sati kreće glazbeni program u Bereku. Nakon nastupa druženje će se nastaviti uz sjajni bend Atomi. (rd)

Najave

LJETO U ŠTRIGOVI

Vanna i Tragovi za ljeto kao na moru

Doživite ljeto u ritmu glazbe, umjetnosti i tradicije! Štrigova vam nudi jedinstvenu priliku da uživate u koncertima poznatih glazbenika, sudjelujete u umjetničkim kolonijama, prisustvujete tradicionalnim manifestacijama i opustite se u prekrasnom ambijentu štrigovskih vinograda. Ljeto u Štrigovi počinje 21. lipnja s Dočekom ljeta na Mađerkinom bregu u 4:50. Uz prekrasan izlazak sunca uživat ćete u nastupu Tri soprana ONE, a nakon toga u druženju u prekrasnoj prirodi. Od 27. do 30 lipnja i 6. srpnja traje 14. Umjetnička kolonija Štrigova koja donosi briljantna svjetska imena klasične glazbe u Štrigovu.

Od 19. do 21. srpnja moći ćete uživati u Štrigovskim

Od osvježenja

na bazenu do Zlatka Pejakovića

Ljeto kreće već ovog vikenda! U petak, 14. lipnja, Trash and Burn zagrijat će atmosferu na izletištu Goričanec. Ne propustite otvorenje Aquaparka Martilandija u Termama Sveti Martin na Muri u subotu, 22. lipnja. Za ljubitelje povijesti tu je Halicanumfest, festival rimske kulture koji se održava u subotu, 13. srpnja, od 17 sati u Termama

noćima i odličnom glazbenom programu, na čelu s Vannom i Tragovima. U kolovozu, točnije 18. kolovoza, održava se Međunarodna povorka oldtimer traktora. Nakon povorke, moći ćete uživati u tradicionalnom postavljanju klopoteca i zabavi.

Ljetni program kulminira Jazzom u vinogradu od 23. do 25. kolovoza. Ovaj festival nudi vrhunske jazz izvedbe u prekrasnom ambijentu štrigovskih vinograda. Ove godine možete se veseliti nastupima jazzista s Cube. Dođite i uživajte u bogatom glazbenom programu, umjetničkim događanjima, tradicionalnim manifestacijama i prekrasnoj ljetnoj atmosferi. Štrigova vas očekuje. (sh)

18:00

Prijenos utakmice

Hrvatska – Španjolska

Park Mladosti, Gornj Mihaljevec 18:00

Prijenos utakmice

Hrvatska – Španjolska MESAP

18:00

Prijenos utakmice

Hrvatska – Španjolska Šetnica svete Barbare 20:00

Koncert grupe Dobre vibracije MESAP

21:00

Priva� bend Šetnica svete Barbare 22:00

Koncert grupe Leteći odred MESAP

nedjelja, 16. lipnja 7:00

Natjecanje u lovu ribe udicom na plovak Šetnica svete Barbare 10:00

Turnir u stolnom tenisu dvorana Doma kulture Gornji Mihaljevec 10:00

Završetak Ljeta u Svetom Martinu na Muru uz Zlatka Pejakovića

Sveti Martin na Muri. Smijeh je zagarantiran 16. kolovoza od 20 sati u Skelarskoj kući s Vlatkom Štamparom, Aleksom Curaćem Šarićem, Sašom Turkovićem i Goranom Vugrincom u sklopu Best of lajnap Comedy & Trash party 90-e. Nakon stand-upa, zabava se nastavlja uz feštu u stilu 90-ih! Ljeto završava uz tradicionalnu Povorku starih običaja i zanata te koncert Zlatka Pejakovića i Privatt banda 17. kolovoza s početkom u 18 sati. (sh)

Šahovski turnir

Pansion Ilonka 17:00

Promenadni koncert Šetnica svete Barbare 18:00

Koncert mladih umjetnika Crkva Presvetog Trojstva

srijeda, 19. lipnja 15:00

Prijenos utakmice

Hrvatska – Albanija Šetnica svete Barbare 19:00

Tumačenje biblijskog zapisa, Ivan Lovaković zgrada Scheier

PREDSTAVLJANJE KNJIGE u Scheierici

Otkrijte

istinu o stvaranju svijeta

Ivan Lovaković, vjeroučitelj i odgajatelj u Srednjoj školi Čakovec, 19. lipnja s početkom u 19 sati u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Čakovec, predstavit će svoju prvu knjigu. Knjiga Tumačenje biblijskog zapisa o stvaranju svijeta, popunjava nedostatak fundamentalno kršćanskog tumačenja Biblije u hrvatskoj kršćanskoj kontra kulturi. Knjiga je povratak na izvorno značenje Biblijskog teksta koristeći temeljna egzegetska pravila. U njoj je potvrđena visoka znanstveno-biblijska utemeljenost zapisa o stvaranju svijeta navođenjem brojnih znanstvenih činjenica. Tako svaki čitač laik može ostvariti maksimalne biblijske i znanstvene kompetencije za e�ikasnu apologiju vjere i za osobni duhovni rast.

Ovo je nezaobilazno djelo i apologetski priručnik za sve koji imaju pitanja o biblijskom stvaranju svijeta, postanku crkve, razvoju religija svijeta s kraćim osvrtom na islam i druge biblijske teme. (rd)

četvrtak, 20. lipnja 4:30

Doček ljeta na Mađerki Mađerkin breg

petak, 21. lipnja 18:00

Wine fest Šetnica svete Barbare 21:30

4 Tenora Šetnica svete Barbare

Subota, 22. lipnja

Otvorenje Mar�landije Terme Sve� Mar�n

Vanna dolazi u Međimurje na Štrigovske noći

LJETO U SVETOM MARTINU NA MURI

Ivan Lovaković predstavit će svoju prvu knjigu

ZAVRŠNI KONCERT Umjetničke škole Miroslava Magdalenića

Mali virtuozi oduševili u Centru za kulturu

Program se sastojao od 25 nastupa talentiranih glazbenika, a na kraju koncerta nagrađeni su i učenici koji su upisali uspjehe na državnoj razini

Piše: Luka Pongračić

Foto: Zlatko Vrzan

Protekle srijede, 5. lipnja 2024. godine, polaznici Umjetničke škole "Miroslav Magdalenić" Čakovec od 1. do 6. razreda završnim su koncertom zaključili još jednu uspješnu nastavnu godinu, a ovom prigodom ugostili su i učenike te učitelje Umjetničke škole "Fortunat Pintarić" iz

Na početku koncerta prisutnima se obratila Senka Bašek, ravnateljica čakovečke Umjetničke škole "Miroslav Magdalenić" i uvela publiku u program, koji se sastojao od 25 nastupa talentiranih glazbenika.

- Drago mi je što ovakvim sjajnim koncertom možemo zaključiti još jednu napornu i burnu nastavnu godinu. Pozdravljam ovim putem i ravnateljicu Umjetničke škole "Fortunat Pintarić" iz Koprivnice, Arianu Šandl, a napomenula bih kako je ovaj koncert drugi dio suradnje naših škola. Mi imamo klasični balet, dok oni imaju suvremeni ples, a nedavno smo bili kod njih u Koprivnici te održali i mali koncert.

Meni je svakako izrazito drago što ćemo vidjeti i njihove Koprivničance na bini, rekla je ravnateljica Bašek. Publiku su redom oduševljavali: Zara Danilović, Rita Ivanović, Muna Pavleković, Jona Purić i Sara Vranović, Dorotea Čurin, Lota Lebar, Korina Slaviček, Tamara Kitanović i Mila Kovač, Mali zbor Umjetničke škole, Mali zbor PO Mursko Središće i PO Prelog, uz pratnju Elene Kolenko, Izaka Hunjadija i Petra Borka te profesora Danijela Marija Novaka na klaviru, zatim Mali zbor PO Prelog uz klavirsku pratnju Viktora Topleka i Karla Bermanca na gitari, potom Marlja Andročec, Roko Kokić, Adam Strojko, Dominik Dominik, Martina Juras Bogdanović, Ela Zoričić, Borna Vizjak, Jakov Ovnić, Vida Levačić, Mia Munđar, Sven Blažek, Ema Šafarić, Jelena Pongrac i Aleksandra Kovačića, Ema Krčmar, Martina Juras Bogdanović, Oliver Moharić, Helena Lisjak, Leonardo Reich i David Bedi, Jakov Vučinović, Nika Cik, Nika Jakupec i Rena Rušanec.

Prije posljednjeg nastupa za sjajne rezultate na državnoj razini nagrađeni su Marija Andročec, Vida Levačić, Gita Galović, Dominik Dominik, Adam Strojko, Ema Šafarić

i mentor Patrik Zamuda. U posljednjem nastupu ukomponirane su čak tri skladbe: Narodna/arr. Mario Jagec: Nega sonca nit meseca, H. Hancock: Chameleon te Narodna/arr. Leonardo Reich: Međimurski lepi dečki. Skladbe su izveli puhački orkestar Umjetničke škole, Patrik Zamuda, mag. art. na klaviru, Leon Toth na električnoj gitari, Boris Novak, prof. na bas gitari i Nikola Mikulić na udaraljkama.

Na samom kraju koncerta, ravnateljice su međusobno razmijenile poklone te se složile kako je ovo tek početak jedne velike priče.

Zara Danilović, Rita Ivanović, Muna Pavleković, Jona Purić, Sara Vranović

Mali zbor PO Prelog rasplesao je dvoranu

Nagrađeni su Marija Andročec, Vida Levačić, Gita Galović, Dominik Dominik, Adam Strojko, Ema Šafarić i mentor Patrik Zamudar

Alisa Susak oduševila je na violini

Roko Kokić na harmonici

Dorotea Čurin, Lota Lebar, Korina Slaviček, Tamara Kitanović i Mila Kovač

MILJENKO TURK, bariton iz Čakovca

intervju tjedna

Miljenko Turk imenovan je Kammersängerom grada Kölna u znak priznanja i počasti za njegova pjevačka i glumačka postignuća te zasluge u Kölnskoj operi

Pjeva Mozarta, govori japanski, a vezu s Marcom okrunio brakom

Piše: Sanja Heric

Foto: Matthias Jung

Prve korake u svijet glazbe Miljenko Turk učinio je u rodnom Čakovcu, a talent mu je prepoznat još u ranoj dobi. Nakon studija u Grazu i Kölnu, Köln ga je osvojio i postao njegov drugi dom. Tamo je započeo sjajnu karijeru u Kölnskoj operi, gdje i danas svojim glasom očarava publiku.

Turkov repertoar bogat je ulogama u klasičnim operama, od Mozarta i Verdija do Wagnera i Rihma. Nastupao je na najprestižnijim svjetskim scenama, od Salzburga i Bayreutha do Pariza i New Yorka. Surađivao je s dirigentima i redateljima poput Gergieva, Bouleza i Rihma, a osvojio je i srca publike diljem Azije.

No, Turk nije samo izvanredan pjevač, već i strastven pedagog i mentor. Svoje znanje i iskustvo prenosi na mlade naraštaje pjevača, a uključen je i u projekte koji glazbu približavaju djeci i mladima. Potrebno je istaknuti i da je 2022. godine Turk bio imenovan Kammersängerom grada Kölna u znak priznanja i počasti za njegova pjevačka i glumačka postignuća te zasluge u Kölnskoj operi.

U intervjuu tjedna s Turkom otkrit ćemo čovjeka iza umjetnika, saznat ćemo o njegovim inspiracijama, o izazovima i ljepotama opernog svijeta te o tome što ga motivira da i dalje daje sve od sebe.

- Kao rođeni Međimurec, kakav vam je osjećaj što se vraćate za koncert u Međimurje, na tako posebnu lokaciju poput Zmajeva vrta?

- Osjećaj je zaista predivan. To je već druga godina što ću pjevati na predivnoj lokaciji Zmajevog vrta. Veselim se svemu, a pogotovo svim dragim ljudima u publici i obožavateljima klasične glazbe, a ove godine će biti malo glazbenog iznenađenja i iz naših susjednih zemalja Slovenije i Austrije tako da se nadamo jednom predivnom koncertu!

- Možete li nam dati malo uvida u program koji ste pripremili za koncert u Železnoj Gori? Što publika može očekivati od koncerta?

- Bit će tu naravno arija, dueta i terceta iz raznoraznih opera i opereta, od Mozarta, Rossinija, Verdija, Johanna Straussa, zatim će također i sâm orkestar briljirati u dvjema uvertirama. Spremamo i par pjesama folklornog karaktera iz Slovenije i Austrije gdje će se čuti i gitara i harmonika te uz to i par lijepih međimurskih popevki na klaviru.

- Život opernog pjevača često podrazumijeva puno putovanja i nastupa. Koliko uspijevate uskladiti tako uspješnu karijeru i privatni život?

- Sve je stvar jedne discipline. Ako volite ono što radite i ako ste zadovoljni svojim privatnim životom, odnosno radite na tome da

to tako i ostane, a također i s druge strane ako imate životnog partnera koji vas u svemu tome podržava, onda ne biste trebali imati nikakvih poteškoća, nego baš dapače, može se vrlo lijepo uskladiti karijera i privatni život.

- Mnogi operni pjevači imaju svoje rituale prije nastupa koji im pomažu da se fokusiraju i opuste. Postoji li nešto što Vi redovito radite prije nego što izađete na pozornicu?

- Kad sam bio vrlo mlad pjevač, recimo prije kojih dvadesetak godina, bilo mi je zaista važno mirovati prije opernih predstava ili koncerata što je značilo da nisam govorio taj dan, moglo bi se reći da nisam praktički radio ništa. Zatim prije neposrednog nastupa važno je dobro se upjevati, odnosno “namazati” glasnice. Ipak je pjevački glas kao jedan motor ili mišić jednog sportaša i morate se dobro pripremiti da bi na kraju sve ispalo kako ste i zamislili.

Sad sam kao pjevač srednjih godina opušteniji i na dan koncerta nisam više tako nervozan. (osmijeh)

- Tko je Vaša najveća podrška i inspiracija u životu i karijeri? Postoje li neke osobe ili događaji koji su imali poseban utjecaj na Vas i Vaš umjetnički put?

- Roditelji su mi uvijek bili najveća podrška, a sad otkad tate više nekoliko godina nema, u moj život je došao moj suprug Marc, koji me podržava, kojeg mogu sve pitati i kojem mogu sve reći. To je

Miljenko Turk imenovan je Kammersängerom grada Kölna u znak priznanja i počasti za njegova pjevačka i glumačka postignuća te zasluge u Kölnskoj operi

ujedno i najveća inspiracija. Naravno, i svi dobri ljudi svih ovih godina moje karijere, koji su mi uvijek željeli dobro, oni svi su imali poseban utjecaj na mene i svima njima ovim putem zahvaljujem.

- Možete li nam otkriti nešto o tome kako ste se upoznali sa svojim suprugom? Koja je to bila priča i što Vas je privuklo jedno drugome?

- Marca sam upoznao još davne 2015. u Kölnu i odmah smo se razumjeli. Vrlo mi se dopao kao čovjek, primijetio sam da i on ima jedno veliko životno iskustvo, ne samo radi toga što je odvjetnik po zanimanju. I on ima jednu povijest iza sebe i to je sve pomoglo našoj vezi koju smo onda okrunili brakom 2019. godine. Obožavamo putovanja, �ilmove i �inu hranu, zaista nas povezuje mnogo toga i na tome sam jako zahvalan.

- Biste li rekli da se zadnjih desetak godina promijenio pogled na LGBTQ+ osobe? Jeste li kada doživjeli nekakve neugodnosti po tom pitanju?

- Ima još uvijek ljudi, svejedno je li u Hrvatskoj ili Njemačkoj ili bilo gdje drugdje u svijetu, koji ne mogu prihvatiti da svaki čovjek ima pravo voljeti koga želi i svoj život tako oblikovati i odrediti kako želi. Međutim unazad desetak godina se sigurno u tom pogledu puno toga pozitivno promijenilo. Ima napredovanja, tako nažalost i nazadovanja, ali za pravo svake individue na njegovu

osobnu slobodu isplati se boriti.

- Kada ste izvan scene, čime se bavite u slobodno vrijeme? Ima li nekih hobija ili aktivnosti koje vam pomognu da se opustite i napunite baterije?

- U slobodno vrijeme putovanja, putovanja i putovanja. I �ina hrana. Samo tako se novi ljudi i novi prijatelji upoznaju i cijene.

- Koje su Vaše omiljene destinacije za godišnji odmor?

- U svakom slučaju Hrvatska. Moj suprug obožava Lijepu Našu i kad god možemo posjećujemo moju mamu u Čakovcu, zatim i Slavoniju i Podunavlje odakle su mi bake i djedovi, a možda najviše volimo biti na našem najomiljenijem otoku Lošinju, pogotovo u Velom Lošinju, gdje smo stekli i mnogo prijateljstava u sklopu jednog predivnog malog hotela vođenog od jedne mlade obitelji.

Također kad god nađem vremena skoknem i do dalekog Japana gdje živi moja dvadesettrogodišnja kći Mia. Ove godine u veljači sam bio kod nje u Yokohami i predivno smo se zabavljali. Ona radi kao arhitektica krajobrazne arhitekture i jako sam ponosan na nju. Jedva čekam kad će doći u Europu za Božić jer ona želi posjetiti svoju baku u Čakovcu koju nije vidjela 15 godina.

- Možete li nam podijeliti neka draga sjećanja iz Vašeg djetinjstva u Međimurju? Koja su Vam mjesta i događaji iz tog perioda ostali posebno u sjećanju i zašto?

- Sjećam se starih bazena u gradskom parku, uživao sam biti tamo. Iz bazena se mogao vidjeti i moj soliter u tada još Ulici Franje Koroša. Stanovali smo na zadnjem, desetom katu i sjećam se kako je onda moja mama mahala s balkona da dođem na ručak. Imali smo i lijepu vikendicu u gornjem Međimurju, koju smo na žalost prodali da bismo napravili kuću na jugu Čakovca, gdje sad mama i moj srednji brat žive. Nezaboravno!

- Koje biste savjete dali mladim ljudima iz Međimurja koji žele graditi karijeru u umjetnosti?

- Ne dajte si govoriti što biste morali biti, nego budite ono što želite. Vjerujte u sebe!

- Možete li nam otkriti nešto o Vašim trenutnim projektima i planovima za budućnost? Postoje li neke operne uloge koje još niste otpjevali, a o kojima sanjate?

- Kao Kammersänger sam postigao ono najveće što jedan operni pjevač može postići. U Europi sam svugdje pjevao gdje se može pjevati tako da sad mogu birati uloge koje bih htio pjevati. Uvijek volim raditi svakojake uloge, pa tako i uloge modernih opera, a naravno sretan sam kad mogu i djeci, našoj važnoj budućoj publici prikazati operu kao nešto prekrasno. A možda sam ipak najsretniji kad pjevam u Hrvatskoj, da li u HNK-u u Zagrebu, gdje me uvijek predivno prihvate ili eto sad u Zmajevom vrtu sa svojim prijateljima.

IVAN HORVAT ČERI, prirodni glazbeni talent

kultura i scena

Ne poznajem note, a citre sviram po intuiciji

Čeri je također postao prvi Međimurac koji je nastupao na glazbenoj manifestaciji Zasopimo na organić u Istri, na kojoj se okupljaju svirači usne harmonike

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

Ivan Horvat, od milja zvan Čeri, pravi je prirodni talent. Bavi se muzikom, svira usnu harmoniku, a fascinantno je da on ne poznaje note, no svira s pomoću sluha i intuicije.

Svira iz ljubavi, radi dobrog društva i prijatelja

- Svirao sam i dan danas još uvijek sviram radi prijatelja i društva. Usna harmonika bila je prvi instrument koji

EURO-UNIT Čakovec

sam počeo svirati, no prvo sam učio svirati na češalj i list. Po pravom sam počeo svirati usnu harmoniku, a s obzirom na to da me muzika privlačila i nisam imao svoju, prvu usnu harmoniku posudili su mi moji susjedi. I tako nakon nekog vremena i sebi sam kupio prve citre, što je naš kajkavski naziv za usnu harmoniku.

Usna harmonika u to doba bila je jedini instrument koji se upotrebljavao za svirku na kućnim zabavama, jer nije bilo radija, televizije i dru-

gih muzičkih instrumenata. Pojavom harmonika, orgulja, klavira i drugih instrumenata, nitko osim mene više nije nastavio svirati citre, pa je tako čuti njih bila stvarno rijetkost, zaključio je Ivan.

Čeri je također postao prvi Međimurac koji je nastupao na glazbenoj manifestaciji Zasopimo na organić u Istri. To je manifestacija na kojoj se okupljaju svirači usne harmonike, a cilj iste je očuvanju ovog pomalo zaboravljenog glazbenog instrumenta.

Ivan’S gitare – krenite u glazbenu avanturu

Gitarama za početnike često se pristupa kroz tri osnovne vrste: akus�čnu, klasičnu i električnu gitaru. Svaka od ovih gitara ima svoje specifičnos� koje mogu utjeca� na izbor početnika ili iskusnijih glazbenika. Akus�čna gitara je popularan izbor za početnike zbog svoje svestranos� i jednostavnos� korištenja. Ima šuplje �jelo koje proizvodi zvuk bez potrebe za dodatnim pojačalom. Akus�čne gitare imaju čelične žice koje daju jasan i glasan zvuk, a često se koriste u raznim glazbenim žanrovima, od popa do folka. Želite li svira� akus�čnu gitaru s pojačalom, onda odabir pada na elektro-akus�čnu gitaru.

Klasična gitara je slična akus�čnoj, ali koris� najlonske žice koje su mekše i lakše za sviranje, što je čini dobrim izborom za početnike, posebno djecu. Klasične gitare imaju šire vratove, što olakšava učenje složenijih akorda. Često se koriste u klasičnoj i flamenco glazbi, ali i u drugim s�lovima. Klasična gitara je čest odabir djece za učenje u glazbenoj školi. Električna gitara zah�jeva pojačalo za proizvodnju zvuka, što može bi� dodatni trošak za početnike. Među�m, pruža širok spektar zvukova i efekata, što je čini idealnom za rock, blues, jazz i mnoge druge glazbene žanrove. Električne gitare imaju tanje

vratove i lakše žice, što može olakša� sviranje, ali zah�jevaju osnovno poznavanje tehnike i glazbene opreme. Za početnike izbor između akus�čne, klasične i električne gitare ovisi o osobnim preferencijama, glazbenim s�lovima koje žele svira� i udobnos� pri sviranju. Svaka vrsta gitare nudi jedinstveno iskustvo i može bi� odličan početak glazbenog puta. Na vama je da odaberete gitaru i krenete u novu glazbenu avanturu. Veliki izbor Ivan’S gitara za početnike, ali i one kojima sviranje nije nepoznanica, potražite u EURO-UNIT trgovini u Čakovcu na adresi Braće Graner 8 ili na www.euro-unit.com

- Na toj manifestaciji nastupali su Austrijanci, Nijemci i Talijani koji su poznati po harmonikama. Ja kao jedini Međimurec koji je tamo bio, dobio sam i diplomu te su me organizatori i ove godine pozvali na manifestaciju. Poziv sam odbio jer sam se publici želio predstaviti svirkom na danima Grada Čakovca, no zbog lošeg vremena moj nastup je odgođen, rekao nam je Čeri.

Nastup na Antunovskom proštenju

Iako je rodom iz Belice, već desetke godina živi u Čakovcu. Tako će se ove godine 15. lipnja povodom Antunovskog proštenja, javnosti predstaviti izvedbom par pjesama na usnoj harmonici.

- Moj nastup naravno neće biti pjevački jer kada svirate usnu harmoniku ne možete pjevati i svirati u isto vrijeme. Stoga će umjesto mene uz moje melodije pjevati publika. Odsvirat ću 4 – 5 pjesama, a koje će to biti još niti sam ne znam. Sve ovisi o tome što će mi u tom trenu intuicija reći i tako ću započeti.

Iako svira usnu harmoniku i gitaru kada ga mladi muzičari pitaju za savjete oko sviranja usne harmonike ne može im baš pomoći. S obzirom na to da ne zna čitati note, svira po intuiciji, pa slobodno možemo reći da je Čeri pravi prirodni talent.

- Pitaju me kak vi to svirate usnu harmoniku? Ja im velim samo si ju denem v zube i krenem svirati, rekao nam je kroz osmijeh naš veseli sugovornik, pa nastavio. Rekao bih da se s tim talentom jednostavno rodiš, a smatram da se on prenosi i genetski. Tako

Osmijeh je uvijek prisutan na njegovom licu

je cijela moja obitelj muzički nadarena, rekao nam je Čeri.

“Posla nesam dobil, a kuruzni kruhek v torbi mi se zdrobil”

- Sad kad sam u mirovini i imam više vremena zainteresiralo me crtanje. Crtam tehnikom realizma, gra�itom i ugljenom, crno-bijele crteže. Crno-bijela tehnika ujedno je i najteža tehnika.

U njoj nema šaranja ili lutanja, a najviše volim crtati sjećanja nekih detalja iz prošlosti. Do sada sam nacrtao pedesetak crteža, a planiram napraviti izložbu svojih crteža koju ću nazvati Crno-bijelo. Osim toga, pišem pjesme, a one su inspirirane stvarnim životnim događajima. Moje pjesme nikada

nisu lagale, bile one vesele ili tužne, uvijek su govorile istinu. Takav sam i ja, pa neću lagati jer od toga nemam koristi, rekao nam je Čeri.

Za kraj našeg ugodnog razgovora upitali smo ga što bi poručio mladim ljudima.

- Preporučio bih mladima da se više uključe u društvo jer jedino tako može zajedno prosperirati, a ne kao pojedinac. Pojedinac radi samo za sebe, a ne za društvo.

Za kraj nam je izrekao par kratkih stihova.

- Nakon kaj sam izgubil posla v Metalcu, išel sam ja v Zagreb. Posla nesam dobil, a kuruzni kruhek v torbi mi se zdrobil, ovim stihovima uz osmijeh završio je Čeri naš ugodan razgovor.

Čeri s jednim od svojih brojnih crteža

kultura i scena

JUBILARNA MEĐIMURSKA POPEVKA

Slavlje melodije i tradicije

Na pozornici se izmijenilo više od 180 izvođača, predstavljajući bogatstvo međimurske popevke

Piše i foto: Mario Golenko

U Nedelišću se ovog vikenda održala jubilarna 40. Međimurska popevka okupljajući brojne izvođače, kulturne djelatnike i ljubitelje glazbe iz cijelog Međimurja. U atmosferi punoj nostalgije, ova tradicionalna manifestacija proslavila je bogatu baštinu međimurske popevke. Stručna komisija u sastavu prof. emeritus dr. sc. Stjepan Hranjec, Branimir Magdalenić, prof. i Miroslav Novak, prof. izabrala je za ovogodišnju 40. smotru Međimurske popevke u Nedelišću 21 popijevku, od toga čak četiri dječje, a na pozornici se izmijenilo više od 180 izvođača iz cijelog Međimurja te pomurski Hrvati iz Sumatrona, Republike Mađarske i Međimurci koji žive i rade Na samom početku publiku su pozdravili predsjednica Kulturno-umjetničke udruge Seljačka sloga Nedelišće Jasna Hajdinjak, predsjednik Zajednice HKUU-a Međimurske županije Dejan Buvač i načelnik Općine Nedelišće Nikola

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 26.06.2024. u CineStaru Varaždin.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i stranici na Facebooku. Sve što je potrebno je do srijede do 9 sa� posla� svoje podatke. Nakon toga, u petak nabavite novi �skani broj Međimurskih novina i na zadnjoj stranici rubrike Media potražite svoje ime. Sretno!

Patricija Juračić sve ostavila bez teksta snažnim

MPS KUU-a Seljačka

na Gornji Kraljevec, MPS KUD-a

Sumarton, MPS Fijolice MKUD-a Ivan Car iz Slovenije, MPS KUD-a Novakovec, Snježana Jagačić iz Mačkovca, Ivan Mađarić iz KUD-a Šandorovec, MPS KUD-a Mihovljan, Renata Kramar iz Peklenice, Mia Sabo iz DV-a Selnički zvončići Selnica, DPS DV-a Vrapčić Šenkovec, DPS OŠ Štrigova – PŠ Železna Gora, DPS KUD-a Zasadbreg. U predahu kao gošća nastupila je Marija Küpper Jambrošić. Slijedili su Rea Sabol iz KUD-a Općine Donji Kraljevec, ŽVS Sveti Marko iz KUD-a Općine Selnica, MPS KUD-a Strahoninec, ŽVS KUU-a Zasadbreg, Duo Beročke iz Zavoda Herbija Prlekija Ljutomer, ŽVS KUU-a Veseli Međimurci Čakovec te Patricija Juračić iz KUD-a Belica. Završnica je pripala još jednom gostu, Davidu Goricaju. Ovu jubilarnu 40. Međimursku popevku uveličali su i predstavnica Ministarstva kulture RH Martina Matijaško, konzerva-

tor u Ministarstvu kulture i medija, župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak te predsjednica KUD-a Seljačka sloga Nedelišće Jasna Hajdinjak i predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije Dejan Buvač. Međimurske popevke 2013. godine uvrštene su

na Listu nematerijalnoga kulturnog dobra Republike Hrvatske kao najveće nematerijalno blago Međimurja, od 2018. godine upisana je na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, a 28. listopada Međimurska županija proglasila je Dan međimurske popevke i taj dan će se u svim školama i ustanovama

POSEBNA NAPOMENA: Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice, taj mjesec više ne može sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite to pravilo.

kulture potaknuti organiziranje prigodnih sadržaja u čast međimurske popevke.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Ezra

Dobitnica ulaznica za film: Vesna Jaklin

Pjevači iz mađarskog Sumatrona izveli su skladbu na tečnom međimurskom

Vesele Međimurke izvele su simpatičnu i veselu skladbu

Klinci su sve oduševili

Srdačan susret unuke i djeda prije nastupa

glasom

Efektna crvena haljina uz popularne bijele pa�ke

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

Slavkov šešir

Široke hlače najugodniji su odjevni predmet u toplijim danima

Bijela polo majica i plave hlače kraljevska su kombinacija

Ljeto voli nježne boje i prozračne materijale

Na špici smo sreli i mladi veseli par, Josipu i Igora

Blaženkin veseli i šareni print podiže svaku kombinaciju

NOGOMET

Piše: Roberto Dežđek Foto: Privatna arhiva

Benjamin Kovačić iz Preloga odmalena je razvio ljubav prema nogometu. Tako je već sa šest godina u vrtićkoj dobi počeo trenirati u Nogometnoj školi Prelog. Kako nitko od njegovih vršnjaka nije htio stati na gol, stao je i on te tako odabrao jednu od najodgovornijih pozicija u nogometu.

Svaki trenutak na terenu je vrijedan truda

- To je bio početak mog puta kao golmana. Tijekom godina sam se zahvaljujući Danijelu Subašiću, Dominiku Livakoviću, Manuelu Neueru te Ikeru Casillasu zaljubio u tu poziciju te razvio strast prema nogometu. Treninzi su postajali sve intenzivniji, ali svaki trenutak proveden na terenu bio je vrijedan truda. Gledajući unatrag, shvaćam koliko su ta iskustva bila važna za moj razvoj, ne samo kao igrača, već i kao osobe. Kroz nogomet sam se susreo s mnogim izazovima, koje sam sa svojim suigračima savladavao, stvarajući pritom čvrsta prijateljstva koja još uvijek traju, rekao nam je Benjamin. Nakon završetka sedmog razreda osnovne škole na poziv trenera Srđana Bajusa otišao je na probu u NK Varaždin. Probu je uspješno prošao te je odlučio postati članom ekipe koju je u tom trenutku trenirao još jedan Međimurec, legenda HNL-a Dino Kresinger.

BENJAMIN KOVAČIĆ, međimurska vratarska nada

Najdraže su mi obrane protiv Dinama i Hajduka

Dvije godine zaredom bio je na Svjetskom školskom prvenstvu u nogometu, a prošle godine u Maroku osvojio je broncu

- Bio je pun savjeta, podrške i uvijek spreman pomoći. U Varaždinu sam započeo kao golman pionira, a nastavio sam braniti i u kadetima. Osim Kresingera, trenirali su me još i sadašnji trener seniora NK-a Varaždin, Nikola Šafarić te Damir Jagačić i Srđan Bajus. Naravno, ne smijem zaboraviti trenera golmana Darka Stamenkovića koji je usavršavao moje golmanske tehnike. Najviše su mi u sjećanju ostale obrane iz utakmica protiv prvoligaša poput Dinama i Hajduka, prisjeća se naš sugovornik. Odlazak iz Hrvatske pa prelazak u seniore U lipnju 2023. godine na poziv trenera Gregora Bunca, Benjamin napušta hrvatski nogomet te odlazi u NK Nafta iz Lendave. Tamo je bio golman juniorske ekipe koja je igrala 1. SNL. U Sloveniji je proveo šest mjeseci stekavši nova i drukčija iskustva, a vrijeme provedeno tamo smatra izuzetno vrijednim. Ipak, školske obaveze postale su mu prevelik teret, jer ih nije mogao uskladiti s intenzivnim treninzima i utakmicama.

- Početkom ove godine nakratko sam se vratio u NK Varaždin koji mi je omogućio nastavak treniranja uz poznato okruženje i podršku trenera Miljenka Mumleka, Igora Kranjeca te nadasve mog golmanskog trenera Dominika Hukmana. Ipak, stigao je poziv matičnog NK-a Mladost Komet Prelog koji mi je bio posebno značajan i nisam ga mogao odbiti. Pružena

mi je prilika da se okušam u seniorskoj ekipi, što je svakako jedan novi korak u mojoj nogometnoj karijeri. Braniti u seniorskom nogometu sa 17 godina je veliki izazov pogotovo u situaciji kada se vaša ekipa bori za opstanak u ligi. Iako smo na polusezoni imali samo tri osvojena boda, nismo se predavali te smo u drugom dijelu polusezonu ostvarili devet pobjeda te izborili opstanak u ligi. Tajna je u predanosti i timskom duhu nas igrača te naravno vjeri koju nam je usadio naš prekaljeni trener Đuro Kolonić, rekao nam je Benjamin.

Svjetska bronca iz Maroka

Naravno s obzirom na to da mu nitko ne može garantirati da danas-sutra živi od nogometa, Benjamin i dalje pohađa školu. Učenik je trećeg razreda sportskog smjera opće gimnazije u Drugoj gimnaziji Varaždin. S obzirom na to da je njegova srednja škola i sportski nastrojena, to mu je otvorilo neke nove sportske avanture. Tako je već dvije godine zaredom nastupajući za Drugu gimnaziju Varaždin bio na Svjetskom školskom prvenstvu u nogometu. Prošle godine u Maroku pod vodstvom trenera Gorana Labaša

i Daria Kosa osvojio je treće mjesto i svjetsku medalju. - Ovo iskustvo bilo je jedno od najznačajnijih u mojoj dosadašnjoj sportskoj karijeri. Prvenstvo je okupilo najbolje školske ekipe iz cijelog svijeta, pružajući nam priliku da se natječemo na međunarodnoj razini i pokažemo svoje vještine i timski duh. Osvojiti treće mjesto na svijetu bilo je ogromno priznanje za sav naš trud i rad. Ta medalja ne predstavlja samo sportski uspjeh, već i nezaboravno iskustvo koje nas je dodatno povezalo kao ekipu i obogatilo naš sportski put. Ponosan sam na ovo postignuće i zahvalan na prilici da predstavljam svoju školu i državu na tako prestižnom

natjecanju, zaključio je naš mladi sugovornik.

Puno discipline i treninzi put su do uspjeha

Ove godine, kao jedini preostali od lanjske ekipe, ponovno je izabran da predstavlja Hrvatsku na Svjetskom školskom prvenstvu u nogometu koje se ovog puta održavalo u kineskom gradu Dalianu. Iako je ove godine za dlaku izmakla medalja, osvojenim petim mjestom u konkurenciji 36 najboljih ekipa iz cijelog svijeta itekako je zadovoljan.

- To je bilo nevjerojatno iskustvo. Sudjelovanje na tako prestižnom natjecanju bila je velika čast. Konkurencija je bila vrlo jaka, ali moja ekipa i ove godine je dobrom igru i timski duhom ostvarila lijep uspjeh. Putovanje u Kinu i natjecanje protiv najboljih svjetskih školskih ekipa ne samo da je obogatilo naše nogometne vještine, već nam je također pružilo priliku da upoznamo različite kulture i steknemo nova prijateljstva. Ovo je još jedno nevjerojatno iskustvo koje ću pamtiti cijeli život, rekao je Benjamin. Kada smo ga upitali za planove, iznenadila nas je zrelost našeg sugovornika.

- Ne gledam daleko u budućnost. Idem korak po korak, dan za dan. Ispred mene je zadnja godina školovanja u gimnaziji, a što se nogometa tiče, vidjet ćemo što će budućnost donijeti. Znam da se samo uz puno discipline i treninga dolazi do uspjeha. Za kraj htio bih se zahvaliti mojoj mami Silviji. Ona je uz mene uvijek i u dobrim i u lošim trenucima, stoga hvala ti majko, završio je dirljivom zahvalom Benjamin.

Benjamin u dresu reprezentacije na Školskom svjetskom prvenstvu u Kini

KOŠARKA

40-AK POLAZNIKA u G. Mihaljevcu

Projekt Košarku volim razveselio djecu

Prije otprilike dva mjeseca Košarkaški savez Međimurske županije uz potporu Ministarstva turizma i športa pokrenuo je akciju Košarku volim! Na lokacijama košarkaški nerazvijenih područja (sela) Međimurske županije organizirani su treninzi košarke koje vode stručni i školovani treneri u dvoranama koje su im ustupili na uporabu ravnatelji škola.

Protekle subote na najljepšem vanjskom košarkaškom igralištu u Međimurju, u Gornjem Mihaljevcu, organizirane su sportske (košarkaške) igre svih polaznika akcije Košarku volim iz Selnice, Štrigove, Hodošana, Orehovice i Strahoninca. Okupljanje je otvorio načelnik Općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec koji je izrazio zadovoljstvo što je njihov Športski centar odabran od strane međimurskog Košarkaškog saveza za jedno takvo okupljanje i zaželio mnogo uspjeha u provođenju ovoga hvalevrijednog projekta.

Ekipe su pokazale zavidno snalaženje i vještine u sportskim igrama, a sve su igre zamislili i vodili treneri Bruno Kovačić, Bojan Hrkač, Mihael Ružić i Mario Novak Medo. Nakon završetka igara svim sudionicima su podijeljeni vrijedni darovi sponzora Perutnine Ptuj Pipo. (bh)

ODBOJKA

OK Nedelišće Slavlje za kraj uspješne sezone

Odbojkaški klub Nedelišće Elting u subotu je, već po tradiciji, održao Dan kluba. U prostorijama DVD-a u Doliću skupilo se preko 100 igračica, trenera, članova kluba, roditelja i simpatizera. Uz dobru hranu i piće, odbojku na pijesku i drugih popratnih sadržaja druženje je potrajalo cijeli dan, pa i u noć. Iza kluba je odlična sezona u kojoj je seniorska ekipa 8. mjestom u 1. B ligi ostvarila najbolji rezultat u povijesti, osigurala nastup i sljedeće sezone u tom rangu, te je po 1. puta najbolja ženska odbojkaška ekipa u županiji. Druga ekipa je osvojila naslov prvaka u 4. ligi i ostvarila promociju u 3. ligu. Povećao se broj igračica u najmlađim uzrastima i klub napreduje velikim koracima prema naprijed.

(nl)

NOGOMET

Kuršančani prvaci lige bez poraza

Momčad Drave iz Kuršanca osvojila je naslov prvaka III. MNL - skupina A, upisavši 20 pobjeda i četiri neriješena ishoda te su prvenstvo završili bez poraza.

Osvojili su 61 bod, dok je prvi pratitelj bio Graničar iz Novakovca s devet bodova manje, zatim

ATLETIKA

slijedi Omladinac s 50 osvojenih bodova. Imaju uvjerljivo naje�ikasniji napad lige sa 119 postignuta zgoditka. Kuršančani imaju daleko najčvršću obranu lige sa samo 23 primljena zgoditka. Pod vodstvom trenera Gorana Hadžića, naslov prvaka osvojili su: Darko Trstenjak i Leon Novak (vratari) te igrači Luka Jakup, Jurica Jalušić, Renan Vicente De

Carvalho, Marko Mihalinčić, Marko Zavrtnik, Krunoslav Hruškar, Nino Đurić, Matko Ivančić, Roko Kregar, Matheus Alves, Karlo Tomašić, Marko Tomašić, David Korpar, Patrik Podvezanec, Ronaldo Podvezanec, Fran Vugrinec, Petar Jukić, Marko Radoš, Matija Grabar, Filip Bezek i Roan Posavec. Najbolji strijelac lige je Roko Kregar s 40 postignutih

zgoditaka, drugi naje�ikasniji u momčadi je Renan Vicente De Carvalho s 23 postignuta zgoditka. Na čelu uprave kluba je predsjednik Stjepan Jurinjak. Dopredsjednik kluba je Vedran Zlatarek, a sportski direktor Bojan Carević. Trener Goran Hadžić spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim

učinkom nakon završetka prvenstva. Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta te povratak u II. MNL, što je i bila najljepša čestitka navijačima s obzirom na to da klub slavi 60 godina svog postojanja. Posebno zahvaljuje svojim vjernim navijačima koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi kluba koja je omogućila izvanredne uvjete za rad.

SENZACIONALNI nastup na 200 metara

Roko srušio rekord

star 43 godine

- Imam normu za 200 i 400 metara za Svjetsko juniorsko prvenstvo koje se održava u Peruu, ali postoji šansa i za Olimpijske igre, rekao je mladi Nedelišćanec

Piše: Luka Maruševec Foto: Privatna arhiva/European Athletics

Čak 43 godine prošle su od seniorskog rekorda Željka Knapića na 200 metara, kojeg je u Rimu za šest stotinki nadmašio 19-godišnji Roko Farkaš s vremenom 20.70. Senzacionalnu utrku istrčao je u nedjeljno prijepodne na Europskom prvenstvu, čime je ujedno postao i prvi Hrvat koji se u ovoj disciplini plasirao u polu�inale.

- Jako dobar osjećaj je srušiti ovaj državni rekord, a titula najbržeg Hrvata na 200 metara zvuči odlično. Sretan sam da sam uspio

jer smo očekivali to ove sezone, a posebno mi je drago da sam ovo napravio na svojem prvom velikom seniorskom natjecanju, rekao nam je Roko.

Rekord ostaje u Međimurju

- Rekord ostaje u Međimurju s obzirom da je prijašnji rekorder Željko Knapić također iz Međimurja. Na kraju utrke sam pogledao lijevo jer sam mislio da će konkurencija otići ispred mene, ali nije. Kada sam ušao u cilj i vidio vrijeme, bio sam presretan. Prvo je pokazalo 20.71, ali su ispravili vrijeme na 20.70 kada su izašli rezultati na velikom ekranu pa je onda osjećaj bio još bolji. Na neki način smo tempirali formu za ovo

natjecanje, treninzi su ukazivali na to da bi utrka mogla biti jako brza, ali nisam očekivao da će biti ovako brza, otkrio je dojmove mladi Nedelišćanec koji je istog dana morao trčati večernje polu�inale. - Jako sam zadovoljan nastupom na ovom prvenstvu, ujutro sam se psihički, �izički i emotivno ispraznio i nažalost bolje od 20.95 u polu�inalu nije išlo. Šteta da polu�inale nije bilo dan nakon kvali�ikacija, siguran sam da bi i rezultat bio bolji, ali ni ovih 20.95 nije loše, to je peti rezultat svih vremena u Hrvatskoj tako da sam jako zadovoljan, poručio nam je Roko koji je u polu�inalu zauzeo ukupno 22. mjesto.

Fokus na desetoboju i Svjetskom prvenstvu

Rokova glavna disciplina ipak nije 200 metara jer on je primarno višebojac kojem

Roko na ulasku u cilj u Rimu

rušenje hrvatskih rekorda nije strano. No, ipak nam je otkrio da i dalje ostaje vjeran desetoboju.

- Trenutačno imam normu za 200 i 400 metara za Svjetsko juniorsko prvenstvo koje se održava u Limi, Peruu pa će fokus još kratko biti upravo na 200 metara. Početkom srpnja ću odraditi jedan desetoboj zbog norme za Svjetsko juniorsko prvenstvo na kojem ću i nastupati u desetoboju, ako neće biti ozljeda, jer desetoboj će uvijek biti moja primarna disciplina. Sad imamo dva, skoro tri mjeseca treniranja i spremanja te smatram da imam velike šanse za medalju na Svjetskom prvenstvu. Za kraj bih rekao da pokušavamo pronaći dva mitinga uz državno seniorsko prvenstvo da se kvali�iciram na Olimpijske igre, bit će dosta zahtjevno, ali postoji šansa, zaključio je talentirani međimurski atletičar.

Piše i foto: Dino Jambrović

NK DRAVA KURŠANEC najbolja u III. MNL - skupini A

Momčad Drave (K) zabila je najviše i primila najmanje pogodaka

Dečko iz Sivice koji osvaja trofeje

Petar Horvat se u zimskom prijelaznom roku priključio NK-u Tehničar iz Cvetkovca. Klub je na polusezoni bio na prvom mjestu 4. NL BJ-KCVT te su na kraju sezone još i povećali prednost i uvjerljivo osvojili prvenstvo. Želja im je bila dvostruka kruna, ali nažalost u polu�inalu Kupa u dvije utakmice Radnik iz Križevca pokazao je zašto je u samom vrhu 2. HNL.

- Nakon odrađene polusezone imam samo riječi hvale za cijeli klub koji funkcionira na jako zavidnom nivou na čelu s predsjednikom koji radi vrhunski posao. Momčad me sjajno prihvatila te sam se

brzo uklopio u sistem rada koji je stavljen ispred ekipe od stručnog stožera na čelu kojeg je legendarni Kruno Lovrek s kojim je iznimna čast raditi, kazao nam je Petar Horvat nakon još jednog trofeja u karijeri. Horvat je nogomet počeo igrati u Dubravi iz Sivice pa nastavio u Omladincu (NSR) i Međimurju. U seniorskoj karijeri igrao je za Nedelišće, Polet (SMnM) i sada Tehničar. S Poletom je osvojio 4. NL, 3. HNL, s Međimurjem 3. HNL te Međimurski kup u dvama navratima (Međimurje, Polet), a sada je na svoj konto dodao još jedan trofej. (nl)

OSVRT na prvenstvo u 3. NL Sjever

Petar s novim trofejom

ŽNK Međimurje

Najbolje proljeće od postojanja kluba

U proljetnom dijelu krenula je renesansa u ŽNK-u Međimurje, zahvaljujući viziji uprave. - Da nam je netko po završetku jesenskog dijela, u kojem smo od 10 utakmica pretrpjeli 9 poraza i izborili 1 remi, s -49 gol razlikom, rekao kako ćemo u nedjelju uživati u predstavi naših djevojaka pred lijepo popunjenim stadionom, koliko god bili optimistični, gledali bismo ga u nevjerici sa sumnjičavim pogledom, kazao je predsjednik kluba Mato Kljajić. Dolaskom Ivana Dizdara stvari su se počele mijenjati. Uz igračice koje su stigle u zimskom prijelaznom roku (Lewis, Rodriguez, Fiju, Terawaki) i ostale djevojke su postajale bolje. Krenuo je pomalo nestvarni niz. Od 10 utakmica nanizano je 8 pobjeda, 1 remi i 1 poraz, s gol razlikom 28:14. - Nije bilo lako, ali kada je teško, onda je i osjećaj ispunjenosti

daleko veći i intenzivniji. I sve je to samo zasluga igračica, trenera i stožera. Naravno i uprava je donijela dobre odluke, no ipak su djevojke te koje su iznijele najveći teret, poručili su iz kluba. U posljednjoj utakmici su Zadranke potpuno nadigrane. Nizali su se pogoci, 2 puta Karla Vujević, zatim Kirara Fujio iz penala, Helena Damjanović glavom te pred kraj 1. dijela Ana Višnjić za 5:0. U 2. dijelu nastavlja se inicijativa te Domenica Rodriguez za oproštaj postiže gol za 6:0. Gošće preko Sare Ivandić dolaze do smanjenja. Nizale su se šanse i u 2. dijelu, no izostala je realizacija. Trener Dizdar dao je priliku i kadetkinjama (Hana Katalenić, Patricija Kukec, Lana Balaško i Paulina Cirkvenčić). I baš je Paulini pripala čast prelijepim pogotkom, za 7:1, zaključiti sezonu. (md)

Mladi treneri Lepen-Jurak i Gorupić zadovoljni sezonom

Piše: Miljenko Dovečer

Pred desetak dana završeno je prvenstvo u 3. NL Sjever u kojoj je od 10 klubova participiralo čak 5 međimurskih.

Nogometaši Rudara iz

Murskog Središća viceprvaci su lige, sezonu su završili na 2. mjestu i sve je već podređeno novoj gdje se očekuju još bolji rezultati. Iako su najavili da će uzeti barem jedan trofej, misleći tu prvenstveno na Kup, u klubu su jako zadovoljni. Tako razmišlja i mladi i ambiciozni trener Damir Lepen-Jurak s čijim su radom odgovorni u klubu vrlo zadovoljni i ima njihovu podršku u sljedećem periodu i realizaciji realno postavljenih ciljeva i zadataka. Još tijekom prvenstva, kako rade i veliki klubovi, Uprava je potvrdila Damira za trenera i u sljedećoj sezoni.

Iako 35-godišnjak ima iza sebe već 10 godina trenerskog iskustva, a uz posao trenera prve momčadi Rudara, zaposlen je u MNS-u kao instruktor nogometa. U dosadašnjoj trenerskoj karijeri Lepen-Jurak je radio s mlađim dobnim kategorijama u NK-u Međimurje, Archei Čakovec, NK-u Zagreb, dok je kao trener seniora vodio NK Međimurje u 2. HNL i sada NK Rudar u 3. NL Sjever.

Damir Lepen-Jurak: Napravili smo veliki iskorak

- U ovih godinu dana napravili smo veliki iskorak u svim segmentima djelovanja kluba. Poluprofesionalizirali smo trenažni proces, priključili sve juniore u taj proces sa seniorima, znatno povećali minutažu

mladim igračima, odradili odlične transfere, osnažili stručni stožer i na kraju ostvarili vrlo dobar rezultat te možemo biti zadovoljni odrađenom sezonom, rekao je mladi trener. - Sve pohvale idu i na račun naše Nogometne škole i voditelju iste Božiću koja je napravila veliki napredak također u ovih godinu dana. Velika zahvala i svakodnevnoj potpori gradonačelniku Srpaku, predsjedniku Zobiću, gospodinu Cilaru i svima entuzijastima uprave, suradnicima u stručnom stožeru (sportski direktor Nedeljko, trener asistent Vuri, trener vratara Kocijan, �izioterapeut Lesjak, ekonomi Balaž i Kodba), igračima na predanom radu i naravno našim vjernim navijačima na fantastičnoj potpori tijekom cijele sezone, rekao je u nastavku Lepen-Jurak i nabrojio igrače koji su zaslužni za odlične rezultate.

To su: Ratajec, Kodba, Vaš, Antolović, Zeljko, Vinko, Patrik i Kevin Nedeljko, Jurak, Radiković, Ilija i Luka Liklin, Martinjaš, Roginić, Šardi, Belaj, Novak, Kocijan, Cimerman, Rihtarec, Mendelski, Sakač, Perčić, Rafael i Fran Debelec, Škvorc, Hamonajec, Kolman, Potkrajac i Zadravec.

- Kao što se iz priloženog vidi orijentacija Rudara je uglavnom na igrače iz bliže okolice i iz naše škole nogometa i na tome ćemo inzistirati i u budućem razdoblju. Sigurno je da će naredna sezona biti teža i zahtjevnija, bit će i više putovanja u Podravinu i Slavoniju, a i naš plasman stvorit će određeni respekt kod protivnika. S pripremama za novu sezonu počinjemo 8.

srpnja, u planu je odigrati šest pripremnih utakmica protiv kvalitetnih protivnika, osvježiti igrački kadar s nekoliko pojačanja, sve s realnim ciljem i u sljedećoj sezoni napraviti dodatni rezultatski iskorak, završio je Lepen-Jurak.

Dalibor Gorupić:

Proteklo prvenstvo ima dobre i loše strane

Nogometaši Dinama iz Domašinca minulu trećeligašku sezonu završili su na 5. mjestu s trenerom Daliborom Gorupićem kojemu je ovo 4. sezona kako je na čelu domašinečkog trećeligaša. Dalibor je samo 2 godine stariji od kolege Juraka iz Rudara, a već ima zavidan trenerski staž. Još kao igrač počeo je trenerski put u Mladosti Komet u Prelogu. Zatim odlazi u školu nogometa u Koprivnicu gdje vodi mlade selekcije Slaven Belupa u 1. HNL-u. Tu se zadržao do ljeta 2020. kada se prebacuje na seniorski nogomet i preuzima momčad Dinama s kojom ostvaruje plasman u 3. ligu.

- Mislim da prošla sezona ima svoje dobre i loše strane. Rezultatski gledano je moglo biti bolje, najprije tu mislim na prerano ispadanje iz Kupa od kojeg smo se oporavljali cijelu jesen. Što se tiče prvenstvenog dijela, završili smo kao i prošle sezone na 5. mjestu. S obzirom da smo loše krenuli u prvenstvo i što nam se prognozirao crni scenarij, mislim da smo sezonu odigrali dobro. Ono što je svakako pozitivni dio priče je velik broj mladih igrača koji su se a�irmirali i koji su postali neizostavan dio početnih 11. Isto

tako smo stvorili prepoznatljivu igru, velik dio prvenstva smo igrali u neuobičajenom sustavu, ravnopravno se nosili s baš svim momčadima u ligi. Primjerice, Varteks smo dva puta pobijedili i jednom remizirali u Varaždinu. Najveći plus ove sezone je veliki postotak odaziva na treninge, a to je najbolji pokazatelj kako i koliko smo radili, rekao je u uvodu Gorupić. Momčad Dinama karakterizira spoj mladosti i iskustva - U ekipi su Stjepan Čepa Krznar, Filip Petak, Ivan Prekupec, Karlo Malenović i Patrik Šimunić za koje mogu reći da imaju godine sukladno i svojim iskustvom. Oni su bili kostur koji je iznio najveći dio i odradili su to jako dobro. Njihove godine spominjem zato što je Neven Hlišć bio jedan od naših ključnih igrača, a nema ni 25 godina. Tako i Marko Žulić spada u mlađe igrače, s nepunom 21 godinom, odigrao je sjajnu sezonu i mislim da će se velika većina složiti da je Žule ponajbolji mladi igrač naše regije. Rališ, Bacinger, Nikola Malenović i Sabol su standardni igrači, od ogromne važnosti za našu momčad, a najstariji među njima ima 23 godine, rekao je u nastavku trener Dinama.

- Jako mi je bitno spomenuti petorku domaćih igrača. To su David Kovač, Luka Marodi, Dominik Novak, Matej Mezga i Niko Jakšić. Mislim da smo jedna od rijetkih momčadi koja je imala toliko domaćih igrača, a da igra ovako visoki rang. Kovač i Marodi su već dugi niz godina standardni prvotimci i jako

važni igrači ove momčadi, Niko Jakšić polako stasa u ozbiljnog igrača, dok su Novak i Mezga imali sjajne sezone. Dominik je prvi strijelac momčadi, mislim da je napravio ogroman iskorak i ponajbolji napadač lige je, dok je Matej dokazao da se radom i trudom može jako puno postići. Obadvojica su igrači mlađi od 21, a igrali su jako važnu ulogu. Vratari Kanižaj i Medvešek su ove sezone imali jako važnu ulogu jer su neprikosnovenom Prekupcu bili snažna konkurencija, žao mi je da je bilo premalo prostora da dobiju neku ozbiljniju minutažu. S nama su trenirali i juniori Teo Krznar, Fran Zadravec, Ivan Bister, Ivano Horvat i Florijan Tomašek, rezimirao je trener Dinama igrački kadar i rekao koji ga je igrač pozitivno iznenadio. Marko Žulić pozitivno iznenađenje i ogroman potencijal

- Individualno sigurno ne postoji pojedinac koji je razočarao da bi ga trebalo izdvojiti, u trenucima kada je bilo razočaranja, razočarali smo svi zajedno. A što se tiče pozitivnog iznenađenja, spomenuo bih Marka Žulića. Osim što je odigrao sjajnu sezonu, mislim da je pokazao da je ogroman poten-

cijal. Bio sam 5 godina trener u Slaven Belupu, u tom razdoblju vodio uzraste mlađih pionira pa sve do seniorske B momčadi i odgovorno tvrdim da je Marko jedan od najtalentiranijih igrača koje sam trenirao. Interes za njim je ogroman, svjesni smo da će jako teško ostati kod nas, teško ćemo nadoknaditi njegov odlazak, ali vidjet ćemo kako će se stvari razviti do kraja prijelaznog roka dok je za novu sezonu okupljanje zakazano za 8. srpnja na Kokotovom vezu, kazao je Dalibor. U svemu tome sigurno je i velika zasluga Dinamove Uprave. - Imam veliku sreću da sam trener u klubu koji ima upravu kakva je u Dinamu. Josip Đurkin, Zvonko Ovčar, Luka Jakšič i Petar Mihalec su ljudi koji zbilja svakodnevno rade u klubu i oko kluba i zato danas možemo razgovarati o rezimeu za sezonu u 3. ligi i spominjati ove igrače u kontekstu kluba. S 8. srpnja započet će pripreme za moju 5. sezonu u klubu, vjerujte mi, ne bi radio negdje gdje obostrano zadovoljstvo nije takvo kakvo je ovdje. Dokaz je količina poziva i komunikacije sada u prijelaznom roku između mene i Zvonka i Jocija. Mogu samo u svoje ime i u ime svojih igrača izraziti veliko zadovoljstvo i zahvalu, završio je Dalibor Gorupić.

PETAR HORVAT

Spektakl u Brezju

Najveće svjetske zvijezde stižu na Forestland

Prije gotovo desetljeće i pol nekolicina mladića nije mogla na festival koji želi pa je odlučila napraviti svoj festival kod kuće. Desetljeće i pol kasnije, Forestland je jedan od najvažnijih festivala u Hrvatskoj koji svakog ljeta privuče tisuće i tisuće posjetitelja u Međimurje.

- Međimurje nije bila tipična festivalska destinacija, iako imamo povijest odličnih koncerata, vrhunskih bendova i DJ-a, rekli su nam Saša Mikac i Krešo Biškup iz organizacije. - Nije lako početi festival iz nule, ali s godinama smo se etablirali i ovog ljeta nam stižu vrhunska svjetska imena, Fedde Le Grand i Shaquille O'Neal. Ova dvojica nastupaju na svim velikim svjetskim festivalima, od Ultre do Tomorrowlanda,

Po peti puta Čakovec trči u ljeto. Na prvi dan ljeta, točno u 21:06 zagrmjet će top Zrinske garde i označiti start tradicionalne i jedinstvene noćne utrke u Čakovcu.

- Čakovečki noćni cener nije samo utrka na 5 i 10 kilometara, već i jedinstven događaj kojim se mogu ponositi svi građani Čakovca i Međimurja. Gotovo tisuću trkača ulazi u ljeto i obilježava najdulji dan u godini trčanjem, što je sportska, ali i turistička priča jedinstvena u Europi i svijetu, reći će Krešo Biškup iz organizacije #CK10. - Tisuću trkača, profesionalna utrka za rekreativce, ali i odlična ravna staza pogodna za osobne rekorde, velik su

mamac za sve koji vole ovaj tip rekreacije. Očekuje nas odlična večer u Međimurju, jer ljeto tek počinje!

Trkače u startnom paketu očekuje majica iz radionice Humane Nove, socijalne zadruge iz Čakovca, jedinstvene trkačke čarape iz Palovca, ali i ulaznice za bazene u Termama Sv. Martin i čokoladice, dok će svi koji završe #CK10 utrke dobiti svoju jedinstvenu metalnu finišersku medalju čiji izgled i dizajn organizatori još uvijek drže tajnim.

Prijaviti se možete putem portala www.utrka.com i tako se pridružiti gotovo tisuću trkača, a jednako toliko i navijača, na najboljem ulasku u ljeto!

baš kao i većina naših artista! Fedde stiže u petak s jednog festivala, a već u subotu putuje u Njemačku na Parookaville. Shaq je nedavno pokrenuo svoj festival u LA-u i rasprodao 50.000 ulaznica u samo par sati!

Preko 60 artista, performera, producenata, pjevača i artista stiže u Međimurje! Uz doslovno glazbenog giganta Shaquille O'Neala i Feddea, tu su i Paolo Barbato, Vanillaz, ali i najpopularniji

Shaq DIESEL, Fedde, Vanillaz, Rasky & Relja, Devito & Paolo Barbato i mnogi drugi stižu na Forestland!

balkanski trap izvođači. Po drugi puta na Forestland se vraća Relja kojem će ovo biti i jedini Hrvatski nastup ove godine, ali i misteriozni Devito koji godinama žari i pali ljestvicama, festivalima i klubovima sakriven u anonimnosti prepoznatljive bijele maske. - Forestland je raznovrsni festival, na tri pozornice očekuje nas glazba za svakog ljubitelja ljeta, provoda i plesa. Na Forestroom nam dolaze kraljevi italo-disco i house glazbe Paolo Barbato i Alex Donati, subotu i festival će zatvoriti vjerojatno najpopularniji slovenski techno duo Rasky & Unibuu, nastavlja Saša Mikac. - Devito i Relja će zapaliti šumicu svojim prepoznatljivim balkanskim stilovima, dok je definitivno najpopularniji i najtraženiji artist DIESEL, odnosno Shaquille O'Neal.

U sklopu festivala ponovno nas očekuje i najduži festivalski zip-line, barbershop, tattoo&piercing, ali i bodypainting, food trucks i čak tri pozornice. Festivalske ulaznice iznose 50 eura, a pronaći ih možete na www.entrio.hr, na ovlaštenim prodajnim mjestima i kod promotora!

CK10 se održava 21. 6.

Prijavite se i vi i utrčite u ljeto!

Nemojte propustiti nabaviti ulaznice na vrijeme

Najveći spektakl dosad očekuje vas u Brezju

MEĐUNARODNI SUSRET tamburaša i folkloraša u Murskom Središću

Mužikaši "ideme"!

- Nastupili su domaćin susreta KUD Mura Mursko Središće, Radničko kulturno društvo Grmeč iz Bosanske Krupe, Tamburica

Stalnost – Čajta iz Austrije, Tamburaški sastav Žgano iz Mađarske i KUD Salinovec iz Hrvatskog zagorja

Stotinjak umjetnica i umjetnika sa svojim koreogra�ijama, napjevima, glazbom i identitetom svojega zavičaja došlo je na Međunarodni susret tamburaša i folkloraša u Centru za kulturu Rudar. Domaćin susreta bio je KUD Mura Mursko Središće.

Nastupili su KUD Mura Mursko Središće, Radničko kulturno društvo Grmeč iz Bosanske Krupe, Tamburica Stalnost – Čajta, folklorna skupina gradišćanskih Hrvata iz Austrije, Tamburaški sastav Žgano, Hrvati iz Mađarske i Kulturno-umjetničko društvo Salinovec koje njeguje folklor Hrvatskog zagorja iz okolice Bednje. Međunarodni susret folklora otvorio je domaćin KUD Mura spletom pjesama i plesova iz Međimurja.

Gosti zagrijali publiku

No publiku su zagrijali i raspjevali gostujući folkloraši koji su sa sobom donijeli svo-

je običaje, nošnje, melodiju i življi ritam. Tamburica Stalnost – Čajta, folklorna skupina gradišćan-

skih Hrvata iz Austrije, predvođena župnikom Brankom Kornfeindom, koji uz to svira i gitaru čak i tijekom misa, a ne

samo na pozornici za vrijeme nastupa, na pozornici CZK-a Rudar pjevali su svoje jačke (popijevke) i publici prenijeli arhaični hrvatski govor gradišćanskih Hrvata, koji zvuči kao da je pušten iz vremenske kapsule.

Potpuno drugu energiju donijeli su folkloraši i zboraši iz Bosanske Krupe. Posebno su bile dojmljive ženske članice folklora u crvenim dimijama, kako sitnim koracima živahno i žustro plešu ples koji djeluje nježno, ali zahtijeva silnu energiju.

Tamburaši Žgano pjevali i naše estradnjake

Tamburaški sastav Žgano Hrvata iz Mađarske sastavljen od mladih tamburaša, pak je pokazao da voli ne samo narodne pjesme na hrvatskom

jeziku, nego i popularne pjesme hrvatskih estradnjaka, čime su naveli publiku da zapjeva s njima.

Kulturno-umjetničko društvo Salinovec koje njeguje folklor Hrvatskog zagorja

Hrvatsko zagorje slovilo je kroz duga razdoblja kao iznimno siromašan kraj i iz takvih okolnosti su nastale i njihove skromne crno-bijele nošnje, ali zato njihova pjesma i ples pršte veseljem i dinamičnim korakom. Gledajući njihov nastup stvorili su dojam kao da su izašli iz Kovačićeve Registrature i nekadašnjeg zagorskog sela i neuništivih kumeka. Kulturno-umjetničko društvo Salinovec, koje njeguje folklor Hrvatskog zagorja iz okolice Bednje, sjajno je prenijelo tu atmosferu.

Publika koja se u dvorani CZK-a Rudar okupila na Međunarodnom susretu folklora bila je oduševljena, komentirajući –ne znaju što su propustili oni koji nisu došli, a folkloraši su nastavili druženje na Zalešću, dogovarajući nove susrete.

(BMO)

Tamburaški sastav Žgano Hrvata iz Mađarske

Međunarodni susret folklora otvorio je domaćin – KUD Mura

Tamburica Stalnost – Čajta, folklorna skupina gradišćanskih Hrvata iz Austrije predvođena župnikom Brankom Kornfeindom s gitarom

Dojmljive folklorašice iz Bosanske Krupe u crvenim dimijama

VIII. KUP VRATIŠINCA za podmladak i mladež

Natjecalo se 36 ekipa

- Najbolji plasman u kategoriji podmladak muški ostvarila je ekipa DVD-a Palinovec, kod žena ekipa DVD-a Donji Mihaljevec, a u kategoriji mladež prvo mjesto zauzele su i muška i ženska ekipa DVD-a Krištanovec

U subotu je u Vratišincu održan VIII. Kup Vratišinca za podmladak i mladež na igralištu NK-a Sokol. Natjecanju se odazvalo 36 ekipa koje su bile raspoređene u četiri kategorije i to 21 ekipa u kategoriji pomladak muški, 8 u kategoriji pomladak žene, 6 ekipa u kategoriji mladež muški i jedna ekipa u kategoriji mladež žene.

Najbolji plasman u kategoriji pomladak muški ostvarila je ekipa DVD-a Palinovec, drugo mjesto zauzela je ekipa DVD-a Donji Mihaljevec i treće mjesto ekipa DVD-a Domašinec. I u kategoriji pomladak žene, treće mjesto pripalo je DVD-u Domašinec, drugo DVD-u Cirkovljan dok je najbolja ženska

Tko od malih nogu zavoli vatrogastvo, taj vatrogasac ostaje za cijeli život

ekipa bila ekipa DVD-a Donji Mihaljevec.

U kategoriji mladež muški domaćin DVD Vratišinec osvojio je treće mjesto, drugo DVD Strahoninec, a kao najbolja pokazala se ekipa DVD-a Krištanovec. U kategoriji mladež žene bila je jedna ekipa te je prvo mjesto pripalo DVD-u Krištanovec.

Mihael Grbavec, voditelj natjecanja, zapovjednik DVD-a Vratišinec i načelnik Općine Vratišinec istaknuo je kako je izrazito ponosan da se vatrogastvo razvija, a pravi pokazatelj toga su djeca koja se rado okreću ovoj aktivnosti te to što Kup Vratišinca traje već punih

8 godina. Zahvalio je svim članovima DVD-a Vratišinec koji su na bilo koji način pripomogli u organizaciji ovoga natjecanja koje je već postalo tradicijom društva i Općine. Na proglašenju rezultata uz sudačku ekipu koja je obavila korektno suđenje bili su i zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Robert Meglić, predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Vratišinec i DVD-a Vratišinec Stjepan Kozar te v. d. zapovjednika Vatrogasne zajednice Općine Vratišinec. Održavanje natjecanja �inancijski je podržala Općina Vratišinec. (BMO)

Više od 850 ljudi sada može na rehabilitaciju

Korisnicima Centra na raspolaganju su dvorana za vježbanje, pomoć fizioterapeuta, psihologa, logopeda, bazen za rehabilitaciju, tri sobe za odmor te još mnoge druge stvari

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

Moderan, ugodan i prijeko potreban – to su sve epiteti koji opisuju prostore Centra DOSTI u Podturnu. Iako je u studenom prošle godine službeno otvorio svoja vrata, nisu se svi mogli upoznati s prostorima i sadržajima koje nudi. Stoga je proteklog petka, 7. lipnja, u prostorijama Centra Dosti u Podturnu održan Dan otvorenih vrata, a Centar su tom prilikom posjetili mnogi gosti, kako korisnici usluga tako i mnogi drugi prijatelji s kojima isti surađuje. Želimo osigurati boravak za barem 20 osoba Centar DOSTI nije samo zgrada, to je objekt koji daje sveobuhvatnu podršku svojim korisnicima. U njemu je korisnicima omogućeno pružanje dnevnog i poludnevnog boravka, raznovrsnih terapija, vježbanja i društvenih aktivnosti. Prostori imaju prilagođeni ulaz za osobe s invaliditetom te je okoliš građevine prilagođen za kretanje osoba u kolicima, a ugrađen je i lift kako bi se omogućilo kretanje osoba s invaliditetom kroz cijeli Centar bez prepreka. O samom Centru te Danu otvorenih vrata popričali smo s predsjednicom

Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Miljenkom Radović.

– Ovo je prva godina kada organiziramo Dan otvorenih vrata u našim prostorima koje smo izgradili u Podturnu. Nji-

me smo željeli svim našim sadašnjim i budućim članovima i korisnicima pokazati nove prostore i pozvati ih da nam se pridruže. Prostori su stvarno fenomenalni, a koncipirani su tako da zadovolje potrebe osoba s tjelesnim invaliditetom. Korisnicima Centra na raspolaganju su dvorana za vježbanje, pomoć fizioterapeuta, psihologa, logopeda, bazen za rehabilitaciju, tri sobe za odmor te još mnoge druge stvari. Još uvijek nismo popunili sve sadržaje i iskoristili mogućnosti koje nam prostori omogućuju, odnosno još nije u potpunosti profunkcionirao boravak. To je prvenstveno i namjena ove građevine da osi-

guramo boravak za 20 osoba s tjelesnim invaliditetom. Od idućeg tjedna krećemo s pružanjem usluga rehabilitacija za naše članove, tako da ćemo u cijelosti početi koristiti prostor dvorane za vježbanje i bazen, rekla je Radović.

Zajedništvom do ostvarenja snova

Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije broji između 850 –900 članova. Osim što pružaju usluge rehabilitacije svojih korisnika, također pružaju usluge osobne asistencije te usluge pomoći u kući u sklopu projekta Zaželi. Nije sve bilo tako jednostavno jer je sama

izgradnja Centra trajala protekle dvije, pa gotovo i tri godine. - Ovaj dan dugo smo čekali i sada smo ljudima, a prvenstveno našim korisnicima, konačno mogli pokazali što se gradilo. Ovaj prostor je službeno otvoren od 30. studenog prošle godine, no zbog nedostatka stručnog osoblja on nije još stavljen u puni pogon. Uz pomoć Međimurske županije riješili smo i taj problem, a Varaždinska biskupija nam je nabavila te donirala rampu za ulazak u bazen. Ovim putem još jednom želim zahvaliti svima koji su nam pomogli i sada mogu konačno reći da krećemo raditi punom parom, zaključila je Radović.

CENTAR DOSTI održao Dan otvorenih vrata

Zajednička fotografija zaposlenika i korisnika Centra DOSTI

Bazen s rampom za ulazak spreman je za upotrebu

Vatrogasna natjecanja privlače mlade

KOJU SREDNJU ŠKOLU ODABRATI

Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu nudi vrlo raznolike programe od prirodoslovne gimnazije do tehničkih zanimanja iz područja geologije, rudarstva, prehrane, kemijske tehnologije i graditeljstva. Jedan od najatraktivnijih programa je arhitektonski tehničar. Ako

GRADITELJSKA, PRIRODOSLOVNA I RUDARSKA ŠKOLA u Varaždinu

Atraktivna zanimanja za sigurnu budućnost

volite crtati, imate mašte i želite oblikovati grad i svijet u kojem živite te ostaviti materijalni trag kao nasljeđe, ako ste zadivljeni modernim svjetskim građevinama, to je program za vas. Postoji izreka – ako želiš znati kakva je budućnost, stvori je sam.

Građevinski tehničar jer je vrlo traženo i de�icitarno tehničko zanimanje, učenici mogu raditi na gradilištima, uredima, u niskogradnji na izgradnji cesta i mostova, ali i visokogradnji. Učenici također upisuju i vrlo de�icitarna trogodišnja obrtnička zanimanja zidar, tesar, keramičar, mon-

ter suhe gradnje i rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima.

Učenici tih zanimanja koja su potrebna u graditeljstvu i gdje imamo najviše prekvali�ikacija su geološki i rudarski tehničar. Vrlo su traženi i de�icitarni jer smo jedina škola u Hrvatskoj koja upisuje te programe.

Prehrana je uvijek u modi te upisujemo prehrambenog tehničara i tehničara nutricionista koji će vam znati objasniti sve o pravilnoj prehrani. Škola ima vrlo suvremene kemijske i mikrobiološke laboratorije u kojima ekološki

OBRAZOVNI PROGRAM trajanje br. učenika prirodoslovna gimnazija

4 godine 20 geološki tehničar

4 godine 12 rudarski tehničar

4 godine 8 ekološki tehničar

4 godine 20 prehrambeni tehničar

4 godine 18 tehničar nutricionist

4 godine 10 arhitektonski tehničar

4 godine 40 građevinski tehničar

4 godine 20 rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima3 godine 18 tesar

3 godine 10 keramičar

3 godine 10 monter suhe gradnje

tehničari provode vježbe iz kemije i biologije kao na fakultetu.

3 godine 8

3 godine 10 zidar

I na kraju program prirodoslovne gimnazije. Jedinstveni po tome što ima vježbe iz STEM područja što je jako dobra priprema za fakultete prirodoslovnog, biomedicinskog i tehničkog područja. Učenici gimnazijskog programa uvijek postižu izvrsne rezultate na državnim natjecanjima iz kemije. Ove godine učenici naše škole postigli su zavidne rezultate na državnim natjecanjima: Karlo Levanić na državnom Natjecanju iz matematike osvojio je drugo mjesto, a na natjecanju WorldSkills Croatia u Arhitektonskim tehnologijama zlatnu medalju. U kategoriji Ekolaboratorij Dino Mlakar Krasulja osvojio je 1. mjesto.

Uspješni su bili zidari koji su osvojili srebrnu medalju. Na državnom Natjecanju iz kemije gimnazijalke Tena Henec i Ana Kuča zauzele su prvo

i drugo mjesto u kategoriji Samostalni istraživački rad. Uz brojne aktivnosti i rock band kod nas vam nikad neće biti dosadno.

ROBERT KOS iz Dragoslavec Sela

- Volim starinske stvari, drvo i ciglu pa pokušavam te detalje uvesti u svoju okućnicu, istaknuo je svestrani Robert Kos

Piše: Sanja Heric

- Nekada sam se smijao onima koji uređuju vrtove, sade cvijeće, a sada i sam uživam u tome! Slušao sam kako govore da ih rad u vrtu opušta i mislio sam si prije 20 godina da je to glupost, a sad sam i ja u toj fazi razmišljanja. I nije mi uopće problem cijelo popodne raditi u vrtu, ispričao nam je Robert Kos dok nas je vodio u razgled svoje okućnice i vrta u Dragoslavec Selu. Uređenjem vrta počeo se baviti dok mu je još supruga Ksenija bila živa, a sada mu u tome pomažu i djeca Jan, Tara i Tija, kada nemaju školske i fakultetske obaveze. Robert u svojem vrtu sadi trajnice i sve one biljke s kojima nema, kako kaže, puno posla. Tako se u njegovom prednjem dijelu vrtu nalaze ruže, rhododendrone, azaleja, vajgele, likvidambar, četkavci, klamatisi, žutika, hoste, šimšir, javori te mnoštvo različitih grmova i

dio vrta plijeni

stabla kojima ni ne znamo ime. A ima i oko 50 različitih vrsta voća u stražnjem dijelu vrta, od kojih se izdvaja vučji trn, dud te crvena i mongolska borovnica.

- Počeli smo uređivati okućnicu oko 2014. godine. Nisam ljubitelj gužve, volim da je sve prostrano i vidljivo i da se lakše pokosi. Sve što sam radio napravio sam na način da mogu lako pokositi travu, priča nam Kos, i dodaje da se ne bavi peradarstvom da bi se sigurno bavio hortikulturom. Svoj vrt zamislio je s nekoliko različitih kutaka za odmor. Središnji dio vrta čini kutak zazidan od starinske cigle s drvenim klupčicama, dok se u samom središtu nalaze drvene ležaljke i ognjište, što je idealno za druženje u ljetnim danima u kasnim večernjim satima. No to nije jedino što privlači pažnju: tu je i drvena ljuljačka, te drvena klupa ispod velike vrbe u kojem često odmara i njihov pas. Tu su i različiti kamenjari, a u stražnjem dijelu vrta želja mu je imati vlastitu šumu.

POČINJE NAŠ nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju

Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.

Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju krea�vnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstavi� svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

- Volim starinske stvari, drvo i ciglu pa pokušavam te detalje uvesti u svoju okućnicu, istaknuo je Robert, koji je

vrlo svestran. Pored toga što uređuje vrt, piše predstave koje i režira, glumi u KUU-u Lipa, a nekada je bio i politički aktivan. No taj je dio ostavio iza sebe, sada mu je gušt bildati znanje na pub kvizovima sa svojom ekipom "No sikiriki". Niti jednu svoju biljku ne zalijevam ljeti. Mislim da je šteta bacanja vode, a kosim travu svakih deset dana, kaže nam zaključno Robert. Njegove se biljke sve prirodno, kišom napajaju.

Robert Kos obožava cigle, drvo i starine pa te materijale ubacuje u svoj vrt

Kutak za odmor s drvenim ležaljkama i ognjištem

Drveno spremište ukrašeno ružama penjačicama

Prednji

pažnju brojnim vrstama i detaljima

TEST

Lexus NX 350h Executive

Po mjeri svakog vozača

Hibridni Lexus NX se pokazao kao iznimno prostran i za četvero odraslih, ali istovremeno i prilično štedljiv, a ni cijenu mu ne možemo zamjeriti jer je ona na razini konkurencije, iako nudi malo više profinjenosti pa se možda može reći i da je prava mjera za svakoga

Tekst i foto: Igor Rudež

NX je prilično važan model za Lexus, a trenutno je na tržištu njegova druga generacija koja je predstavljena na ljeto 2021. godine, no u međuvremenu je poboljšana novim multimedijskim sustavom i još mnogobrojnim sitnicama, a testirali smo hibridnu izvedbu s pogonom na dva kotača i bogatom Executive opremom, a ni sama cijena nije pretjerana za ovakvo vozilo, pa NX postaje sve zanimljiviji i zanimljiviji. Iako i dalje donosi klasične Lexus linije, novi NX je puno smirenije dizajniran, a iako dolazi s (pre)velikom prednjom maskom, sve djeluje nekako skladno i elegantno. Isto je i straga gdje domini-

raju svjetla koja se prostiru čitavom širinom vozila s osvjetljenjem u dva nivoa. A straga je zanimljivo vidjeti kako nema lažnih ispušnih cijevi, već su one prave sakrivene ispod branika. Iako siva boja karoserije nije uočljiva, u kombinaciji s tamnim aluminijskim naplatcima od 18 inča i zatamnjenim stražnjim staklima djeluje skladno, neupadljivo i izrazito elegantno. Mnogi će kupci cijeniti baš te prednosti.

A slično je i u unutrašnjosti. Sve je modernog izgleda i skladno je dizajnirano, a boje su razlike u tek nekoliko nijansi. Kožom presvučena sjedala su udobna i za duge staze, za pohvalu je i lumbalna potpora za vozača koja ima prilično velike mogućnosti po-

dešavanja, a i sam upravljač je električno podesiv. Moguće je uključiti i sustav koji odmiče upravljač svaki put kada ugasite automobil kako bi lakše izašli i kasnije ponovno ušli, no za visoke vozače to i nije najbolje rješenje jer se volan postavi u položaj gdje smeta nogama, pa smo radije isključili tu opciju.

Volimo vidjeti i klasičnu ručicu bestupanjskog automatskog mjenjača koja odlično leži u ruci i postavljena je na idealan položaj kako bi ruka prirodno pala na nju kada je naslonjena na središnji naslon sprijeda. Upravljač je dobre debljine, a samo će izrazito visoki vozači poželjeti da se sjedalo može pomaknuti straga još malo. Da nas krivo ne shvatite, mjesta je dovoljno,

a nije bilo ni naporno nakon dužeg puta za upravljačem, no nekako subjektivno bismo voljeli da sjedalo ide još barem 1 cm straga. No ovako, i kada je pomaknuto do kraja, iza vozača se može smjestiti dvometraš. Doduše, koljena će lagano dodirivati naslon sjedala, no ništa što može smetati, dok je za glavu uvijek dovoljno prostora. Putnike straga očekuju i ventilacijski otvori i USB punjači, kao i dobro potfutrani naslon za ruke. Iako se gotovo sve podešava putem središnjeg zaslona, Lexus je ipak napravio i nekoliko �izičkih tipki. Tu su dvije najveće i najvažnije –za podešavanje temperature klimatizacije. Za pohvalu je i središnje postavljen kotačić za brzo podešavanje glasnoće,

kao i tipke za grijanje stakala te tipka za uključivanje kamera koje su prilično visoke rezolucije. Šteta je samo što prednja sjedala imaju grijanje, ali ne i hlađenje. Ispod se nalazi i kotačić za odabir načina vožnje, kao i polica za punjenje mobitela, koju je moguće otvoriti, a gdje se skriva meko obloženi pretinac, savršen za držanje naočala. Za pokretanje se koristi 2,5-litreni samopunjivi hibridni pogonski sklop, a upravo se na ovom modelu dokazuje kako je ovakav pogon idealan za današnje vrijeme. Naime, nema brige oko stanja napunjenosti baterije, a istovremeno je i potrošnja niska, a nama je, uz dosta vremena provedenog na autocesti, prosjek bio 6,5 litara! Da, dobro ste pročitali, preko

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4660 x 1865 x 1670 mm

Osovinski razmak: 2690 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1805 kg/ 515 kg

Veličina prtljažnika 545/1436 litara

Vrsta motora/broj cilindara: Hibridni/4

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski, bestupanjski Snaga: 179 kW / 244 KS

Okretni moment: 270 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 200 km/h / 8,7 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,5 CO2 emisija: 129 g/km

Cijena: 65.862 eur

Oprema:

9,8-inčni mul�medijski sustav, automatski dvozonski klima-uređaj, digitalni instrumen�, LED svjetla, senzor za kišu, kožna sjedala, prednja električna sjedala, naslon za ruke sprijeda, potpun sigurnosni paket, 18-inčni aluminijski naplatci...

1,8 tone težak SUV u prosjeku troši 6,5 litara! Ukupna snaga sustava je 179 kW/244 KS, a dostupno je i 270 Nm okretnog momenta, što omogućuje sasvim dobre performanse. NX 350h za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba 8,7 sekundi, dok mu je maksimalna brzina ravno 200 km/h.

Sustav radi odlično, no karakteristično za Toyotine hibride, često zna dolaziti povišena buka ako pritisnete papučicu gasa do poda, kada sustav često predugo “drži“ u visokim okretajima, a rezultat je upravo rečena velika buka, dok istovremeno nema veli-

NX je skladno sizajniran iz kojeg god kutka da ga

Samopunjivi hibridni sklop se pokazao kao idealnim za brzu vožnju i nisku potrošnju

18-inčni naplatci dolaze s gumama većeg profila, što dovodi do veće udobnosti u vožnji

Prtljažnik od 545 litara teško da nekome neće biti dovoljan i za dulja putovanja

kih ubrzanja. No pritisnete li papučicu gasa samo snažnije, odziv će biti dobar, a buka neće biti prevelika. Doduše, najviše mu odgovara lagana vožnja, kada je i potrošnja još niža, a buka gotovo neprimjetna. Dobro je podešen i ovjes pa ćete rijetko osjetiti manje nepravilnosti na cesti.

Lexus je napravio sve da se vozač i putnici osjećaju odlično tijekom vožnje, no kako ništa nije savršeno, tako smo primijetili i jednu sitnicu. Naime, kada vozač osloni desno koljeno na konzolu, tamo će ga dočekati meka površina kako ga plastika ne bi žuljala, no istovremeno će s oslanja-

njem koljena konzola znati zaškripiti, a to se događalo kada je bilo toplije i sunčano vrijeme. Nismo uspjeli dokučiti od kuda se povremeno čuje zvuk, no vjerojatno je riječ o plastici visokog sjaja koja je i najkruća na središnjoj konzoli. No da nas krivo ne shvatite, moguće je da je riječ samo o

ovom primjerku automobila, a i kolege novinari se svakako ponašaju s testnim automobilima, a tko zna što je sve prošao ovaj model koji je u trenutku našeg preuzimanja na test imao preko 8000 prijeđenih kilometara.

A za kraj, kao i uvijek, ostavljamo cijenu, a ona

je za testni model 65.862 eura, uključujući i aktualni popust. Kako današnje cijene automobila svakim danom rastu, možemo zaključiti kako je riječ o prilično dobro odmjerenoj cijeni za ovaj model. Početna cijena kreće od 58.985 eura, dok cijene za izvedbe s pogonom na sva četiri kotače kreću od 59.840 eura, odnosno doplata je tek oko 900 eura za osnovnu izvedbu, no radi PPMV-a, bogatiji paketi opreme su skuplji oko 1500 eura. U ponudi je i PHEV, odnosno plug-in hibridna izvedba s 309 KS, a njena cijena starta od 70.184 eura.

Novi Lexus NX nudi mnogo toga za traženu cijenu, od udobne i brze vožnje, preko niske potrošnje i dosta prostranosti za ovu klasu, pa mi par sitnica koje nam se nisu svidjele bez problema možemo oprostiti.

Klasične linije karakteristične su za ovaj model, što donosi lijep izgled, a i dulje će dizajn ostati svjež

Karakterističan potpis prednjih dnevnih LED svjetala i velika maska kao i na drugim Lexus modelima

Stražnja LED svjetla se prostiru čitavom širinom i odlično mu pristaju

I s prednjim sjedalima pomaknutim do kraja, straga se može smjestiti i natprosječno visoka osoba

Klasične ručice mjenjača su danas sve rijeđe, no NX 350h daje dašak klasike

Okugli kotačići za podešavanje temperature su dobrodošla opcija

Ručice za otvaranje vratiju iznutra su elektronske

IZ MATIČNOG UREDA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 14. do 20. lipnja 2024. P 14 Rufin, Valerije, Elizej, Dinga S 15 Vid, Modesto i Krescencija, Čedomil; Proštenje Donji Vidovec, Ivanovec, Nedelišće, Sv. Juraj na Bregu, Žiškovec N 16 11. KROZ GODINU, Franjo Regis, Aurora, Zlata P 17 Emilija, Rajner, Inocent, Laura, Nevenka

U 18 Marko i Marcelijan, Ljubomir, Ozana, Amando

S 19 Romuald Gervazije, Deodat, Rajka, Bogdan Č 20 Margareta, Naum Ohridski, Florencija, Florentina

Sretan Vam imendan!

ROĐENI

Čakovec:

Amalija Leora Hozjan, kći Mirele i Aleksandra Sandija

Merima Oršoš, kći Jasmine i Zlatka

Nevon Vuković, sin Danijele i Dražena

Hanna Pavić, kći Ksenije i Roberta

Luka Korpar, sin Ana Marije i Ma�je

Viktor Paler, sin Ines i Filipa

Eni Šegović, kći Klare i Emanuela

Jan Bogdan, sin Nikoline i Marka

Sophie Sajko, kći Dore i Mislava

Lota Radiković, kći Sare i Franje

Janko Tuksar, sin Rafaele i Nikole

Luka Švec, sin Lucije i Leonarda

Viktor Novak, sin Anamarije i Ivana

VJENČANI

Čakovec:

Sara Posavec i Alen Horvat

Dijana Varga i Ma�ja Mesarić

Jasmina Špoljarić i Michael Špoljarić

Nataša Šovš i Marjan Gerguri

Dijana Okugić i Tihomir Lončarić

Dijana Topolnjak i Luka Knezić

Prelog:

Ana-Marija Pandur i Danijel Strahija

Josipa Golomboš i Marko Židov

Mursko Središće:

Laura Zadravec i Patrik Belše

UMRLI

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 15. LIPNJA

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Nina Knežević

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Macinec Dom zdravlja-Tim bez nositelja Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mursko Središće

dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar K. P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Pribislavec

dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012

Sve� Mar�n na Muri

dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Čakovec:

Franciška Zadravec r. Ferlin r. 1948.

Zora Rapaić r. Pavelko r. 1940.

Ivan Lešnjak r. 1945.

Marija Šte�o r. Kiselić r. 1955.

Franjo Jurinec r. 1943.

Marijan Prstec r. 1954.

Višnja Matotek r. Dornik r. 1972.

Stanislav Novak r. 1953.

Ana Zemljić r. Klobučarić r. 1938.

Zvonko Jambrović r. 1963.

Katarina Jarni r. Lukman r. 1932.

Mira Zuzel r. Delić r. 1934.

Marija Braničar r. Čanadi r. 1935.

Dušan Golenko r. 1968.

Ana Podvez r. Ferlin r. 1930.

Ivan Kukec r. 1948.

Marija Mezga r. Kocijan r. 1936.

Kata Lukač r. Horvat r. 1932.

Nada Sutnjak r. 1945.

Milan Baranašić r. 1940.

Jelena Hižman r. Leček r. 1932.

Angela Tomšić r. Perčić r. 1938.

Magdalena Zobić r. Novak r. 1934.

Karolina Krčmar r. Horvat r. 1947.

Mursko Središće:

Ma�ja Bedić r. 1990.

Katarina Vukobratović r. Vrban r. 1941.

Marija Cimbola r. 1937.

Prelog:

Ivan Bašnec r. 1942.

Štrigova:

Josip Mesarić r. 1936.

Julijana Pilipović r. Perhoć r. 1935.

Nevenka Gavez r. Posavec r. 1942.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor

Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

redar za grad Čakovec mail:

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

13.6. Četvrtak

17:00 Izvrnuto obrnuto 2 -sink. prem.

20:00 Loši dečki 4

14.6. Petak

20:00 Furiosa

15.6. Subota

10:00 Nerazdvojni -sink.

16:00 Izvrnuto obrnuto 2 -sink.

18:00 Utakmica Hrvatska - Španjolska

20:15 Loši dečki 4

16.6. Nedjelja

13:30 Izvrnuto obrnuto 2 -sink. 17:00 Nerazdvojni -sink. 20:00 Furiosa

17.6. Ponedjeljak

17:00 Izvrnuto obrnuto 2 -sink. 20:00 Loši dečki 4

18.6. Utorak

17:00 Nerazdvojni -sink. 20:00 Furiosa

19.6. Srijeda

17.6. UTORAK 18.6. SRIJEDA 19.6.

15:00 Utakmica Hrvatska - Albanija

20:00 Loši dečki 4 Četvrtak 13.6. PETAK 14.6. SUBOTA 15.6. NEDJELJA 16.6.

Marija Kozjak rođ. Vrabec

iz Savske Vesi preminula 11. lipnja u 88. godini života

Marija Krčmar rođ. Martan

iz Orehovice preminula 7. lipnja u 90. godini života

Margareta-Greta

Bašek

rođ. Kovačić iz Čakovca preminula 10. lipnja u 84. godini života

Rozalija Solarić

rođ. Hančić iz Čakovca preminula 5. lipnja u 93. godini života

Antonija Hančić rođ. Črep iz Ivanovca preminula 5. lipnja u 76. godini života

Pfeifer Stanko iz Štrigove preminuo 9. lipnja u 79. godini života

Stjepan Dragović

iz Belice preminuo 10. lipnja u 82. godini života

Ana Medlobi iz Dunjkovca preminula 10. lipnja u 77 godini života

Ana Šafarić

iz Vukanovca preminula 10. lipnja u 81. godini života

Jelena Hižman

rođ. Leček iz Pribislavca preminula 5. lipnja u 92. godini života

Rudolf Kolarić iz Pušćina preminuo u 78. godini života

Ivan Vadlja iz Donjeg Kraljevca preminuo u 66. godini života

Marija Baranašić

iz Goričana preminula u 78. godini života

Dragutin Pongrac iz Donje Dubrave preminuo u 63. godini

Objavite

putem obrasca na našoj web stranici: ww.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Katarina Horvat rođ. Tratnjak iz Donjeg Kraljevca preminula u 68. godini života

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec telefonom: 040/323-600

Slobodna radna mjesta

1. ACCREDO d.o.o., Zasadbreg, traži m/ž radnika za održavanje voznog parka, javi� se na mob. 098/426-380 ili na email: info@ accredo.hr do 30.6.

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž djelatnika u računovodstvu, m/ž automehaničara, m/ž autolimara, m/ž administra�vnog djelatnika na info pultu, javi� se osobno na adresu do 05.07.

3. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaš�tara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 30.6.

4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hor�kulturnim poslovima, javi� se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja. jancec@ambijen�.hr do 20.6.

5. Autotransporti Majnić vl. Marijan Majnić, Čakovec, J. Muraia 4, traži 2 m/ž vozača C+E kategorije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-524 ili na email: kris�na@at-majnic. com do 24.6.

6. Autoprijevoznički obrt Kol-transpor�, Prelog, Frankopanska 6, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E, javi� se na tel. 040/646-363 ili na mob. 098/482-748 do 30.6.

7. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec 59, traži 1 m/ž vozača dostavnog vozila, javi� se osobno na adresu ili na mob. 095/3011985 ili na email: dino@blazeka. hr do 30.6.

8. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja proizvodnje, m/ž prodavača rezervnih auto dijelova, 2 m/ž inž. teks�lne tehnologije, 3 m/ž krojača, 6 m/ž radnika - ketlanje, 2 m/ž teks�lna tehnologa i 2 m/ž konstruktora, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 30.6.

9. BERNARDA d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž radnika u skladištu, m/ž vozača, m/ž stolara, 2 m/ž šivača, 2 m/ž lakirera i 3 m/ž djelatnika na izradi kreveta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 30.6.

10. BISTRO BARRACUDA d.o.o., Prelog, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javiti se na mob. 095/356-1973 ili na email: ivica. balent@gmail.com do 10.07.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

11. Centar za pomoć u kući Međimurske županije, Ul. dr. I. Novaka 38, Čakovec, traži 2 m/ž gerontodomaćina, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/2092-613 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ pomocukuci-mz.eu do 30.6.

12. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž recepcionera i m/ž konobara, javiti se na email: humanresources@castellumcakovec.com do 12.7.

13. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, traži m/ž pomoćnika voditelja proizvodnje u smjeni II, m/ž radnika na održavanju i m/ž dostavljača, javi� se na tel. 040/375-512, na mob. 091/607126 ili na email: ljudski.resursi@ cak-mlinovi do 30.6.

14. DML LOGISTIKA d.o.o. Nedelišće, traži m/ž voditelja marketinga, javiti se na mob. 091/182-1119 ili na email: davor@dml-logis�ka.hr 30.6.

15. Dimnjačarski obrt Ivan Zver, Putjane 89, traži m/ž dimnjačara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098 293985 ili na email: ivicazver@gmail.com do 30.6.

16. Dom za starije i nemoćne osobe Novinščak, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara i 2 m/ž njegovatelja, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@domnovinscak. hr do 30.6.

17. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž njegovatelja, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 25.6.

18. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, traži m/ž njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na tel. 040/679368 ili 098/352-029 ili na email: zdravlje@strahija.com do 20.6.

19. Dom za žrtve obiteljskog nasilja ‘Sigurna kuća’, Čakovec, traži m/ž radnika-asistenta, javi� se pismenom zamolbom na adresu: Dom za žrtve obiteljskog

nasilja Sigurna kuća“, p.p. 160, 40000 Čakovec, sa naznakom: „ natječaj za diplomiranog psihologa do 18.6.

20. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog girjanja i m/ž montera solarnih elektrana, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com do 30.6.

21. EKO MEĐIMURJE D.D., Šenkovec, traži m/ž građevinskog radnika na održavanju, 5 m/ž strojobravara, 5 m/ž zavarivača, javi� se na posao@eko. hr do 30.6.

22. EKOS CAKES d.o.o., D. Kraljevec, traži 6 m/ž radnika u proizvodnji slastica i kolača i 2 m/ž prodavača, javiti se na mob. 098/220-158 ili na email: komercijala.dkraljevec@ekospekarnica.hr do 28.6.

23. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži 3 m/ž montera ven�liranih fasada, m/ž limara u proizvodnji i m/ž montera fasada, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 30.6.

24. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž stolara-montera i m/ž prodajnog savjetnika dizajnera, javi� se na email: posao@filo.hr do 28.6.

25. Fodor ugos�teljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara u Mamas& tapas baru, javiti se na tel. 040/363-726 ili 091/2382175 ili na email: drazen.fodor@ gmail.com do 28.6.

26. GRADAX d.o.o., Gornji Kuršanec, traži m/ž vozača C i E kat., 2 m/ž radnika na gradilištu, m/ž građevinskog tehničara-poslovođu na gradilištu niskogradnje, m/ž zidara, mjesto rada Gornji Kuršanec i Pušćine, javiti se na email: gradax@gradax.hr do 30.6.

27. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec, traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kat. u međunarodnom prometu, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/473-063 ili na email: info@ gregorincic.com do 30.6.

28. GUMI CENTAR REŠETAR d.o.o., Hrupine 1a, Prelog, traži 2 m/ž automehaničara/ vulkanizera, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gumi.centar.resetar@gmail. com do 10.7.2

29. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subo�ca, Gospodarska 1, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž djelatnika na administrativnim poslovima u skladištu, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 30.6.

30. HEMA d.o.o., D.Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz, javiti se na mob. 098/211-903 ili na email: vlado@hema.biz do 30.6.

31. HSG Kariera d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na mob. 099/461-6333 ili na email: mateja.spretnjak@kariera.hr, do 17.6.

32. Hrvatska transpersonalna asocijacija, Avenija Dubrovnik 10, Zagreb, traži 30 m/ž pružatelja usluga starijim osobama u programu “Zaželi” za rad u Čakovcu, javi� se na tel. 01/5548358 ili na mob. 092/1700-839 ili na email: zazeli.eu@gmail. com ili putem linka: www. zu-ptsp-zazeli.com do 29.6.

33. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63e, Pribislavec, traži 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 2 m/ž djelatnika na održavanju - bravara, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž skladišna rukovatelja mosnom dizalicom i m/ž djelatnika na održavanju - bravara, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com. hr do 30.6.

34. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika ovlaštenom projektantu i nadzornom inženjeru, m/ž diplomiranog inženjera građevine, javiti se na email: velimir.pavlic@ ingolab.hr do 15.6.

35. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara-zavarivača, javiti se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@inpirio.com do 30.6.

36. ISKOPI NESTIĆ d.o.o., D.Vidovec, traži m/ž rukovatelja samohodnih građ. strojeva, m/ž vozača motornog vozila, javi� se na mob. 099/811-9995 do 30.6.

37. JURČEC-TRANSPORTI

d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž vozač teretnog vozila s prikolicom C i E , javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ jurcec-transpor�.com do 30.6.

38. KA OBLOK j.d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/ž montera pvc, alu i drvene stolarije, javi� se na mob. 098/965-3319 ili na email: kris�janpodgorelec02@gmail. com do 30.6.

39. KOCKA TM, d.o.o., Mala Subotica, traži 2 m/ž kuhara-pizza majstora, m/ž konobara, m/ž pomoćnog kuhara, javiti se osobno na adresu, na mob. 098/139-3037 ili email: kockatm63@gmail.com do 6.7.

40. KOMET d.o.o., Prelog, K. Mesarića 26, traži m/ž CNC operatera, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@komet.hr do 14.6.

41. KOVA PROJEKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera metalnih konstrukcija, javi� se na mob. 099/201-3805 ili na email: kovaprojekt5@gmail.com do 11.7.

42. LE´SLASTICE d.o.o., traži m/ž administratora za maloprodaju za mjesto rada Čakovec, m/ž prodavače za mjesto rada Donji Kraljevec, m/ž slas�čara, 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji kolača, m/ž dostavljača pekarskih proizvoda, m/ž službenika u nabavi - skladištu - logis�ci za mjesto rada Pušćine, m/ž skladištara i m/ž pomoćnog radnika u izradi kolača i peciva za mjesto rada Donji Vidovec, javi� se na mob. 099/456-7630, 091/602-5422 ili 098/419-457 ili na email: leslas�ce@leslas�ce. hr do 23.6.

43. LIMOND limarski obrt, Mihovljan, traži 2 m/ž djelatnika u limarskoj radionici, javi� se na mob. 098/814-122 ili na email: Info@Limond.hr do 3.7.

44. Linderior d.o.o., D.Kraljevec, traži 2 m/ž djelatnika u otpremi i m/ž staklara na puno radno vrijeme i m/ž staklara na 20 sa� tjedno, javi� se na email: info@linderior.com do 25.6.

45. L.K.S. COMPANY j.do.o., traži m/ž instalatera grijanja i klimatizacije, m/ž instalater grijanja i klima�zacije-voditelja smjene, mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 097/613-6544 ili na email: lks.company2@ gmail.com do 30.6.

14. lipnja 2024.

46. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž mag. ili dr. strojarstva, 2 m/ž bravara, m/ž industrijskog lakirera, m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje i m/ž poslovođu, javi� se na email: dubravka.brkljacic@ mik.com.hr do 30.6.

47. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika za rad na lopati za utovar pijeska na stroju za cementni estrih i radnika na raspoređivanju i zbrinjavanju materijala za cementni estrih, javi� se na mob. 098/241-533 do 7.6.

48. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž radnika na stroju za flekso�sak i 2 m/ž radnika na stroju za laminiranje folije, javi� se na email: ks@mec.hr do 21.6.

49. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 2 m/ž administratora u proizvodnom pogonu, 3 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, m/ž strojobravara, 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, m/ž administratora u logistici, m/ž radnika na održavanju i m/ž energe�čara-frigomehaničara, 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, javi� se pismenom zamolbom ili na email: info@vajda. hr do 30.6.

50. METAL – EURO d.o.o., Gospodarska zona Goričica, Ulica Goričica 1, traži m/ž operatera na CNC kutnoj preši, 2 m/ž zavarivača MIG-MAG, m/ž operatera CNC laserom/plazmom, 2 m/ž samostalna bravara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 28.6.

51. METAL DEKOR d.o.o., P. Miškine 24, Ivanovec, traži 2 m/ž tehnologa tehnološke razrade nacrta, 2 m/ž sačmarista - pomoćna bravara i m/ž rukovatelja viličarom, javi� se osobno na adresu ili na email: info@metal-dekor. hr do 20.6.

52. METAL–EURO d.o.o., Gorčica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž inž. strojarstva - samostalnog konstruktora metalnih konstrukcija, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 30.6.

53. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Prelog, traži m/ž servisera - prodavača bicikla i m/ž radnika na poslovima silikoniranja, javi� se na mob. 099/216-9252 ili na email: info@beciklin.com do 30.6.

14. lipnja 2024.

54. MODNI STUDIO LATEA, Glavna 26, D.Vidovec, traži 2 m/ž šivača, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/615-113, na tel. 098/553-140 ili na email: luksa. suzana@gmail.com do 7.7.

55. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera - pomoćnog montera za mjesto rada Njemačka, javi� se na tel. 040/655-007 ili na mob. 099/6655-006 ili na email: mul�. ing.hr@gmail.com do 30.6.

56. MV MOTORI d.o.o., J.Slavenskog 2a, Ivanovec, traži 2 m/ž prodavača, javi� se osobno na adresu, na tel. 040/337-066, na mob. 098/426-106 ili na email: valen�na@pro-bike.hr do 30.6.

57. NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o., traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Donja Dubrava, Kotoriba, D. Kraljevec,Orehovica, Macinec, Okrugli Vrh, javi� se na email: mirjana. blazi@ntl.hr do 22.6.

58. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-458 ili na mob. 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com. hr do 30.6.

59. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.inženjera arhitekture, javi� se na email: kadrovska. nording@gmail.com do 3.7.

60. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž skladištara, javi� se na tel. 040/338120 ili na mob. 098/803-355 ili na email: sokac@omt.hr do 30.6.

61. Okno d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107a, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije i m/ž voditelja montaže alu stolarije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@ okno.hr do 2.6.

62. PANIS d.o.o. Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara, javiti se na 040/544-015, 099/736-0951 ili 099/736-0951 ili panis.pekara@gmail.com do 30.6.

63. Pavlic-asfalt-beton d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, javi� se na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655-508 do 30.6.

64. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob. 091/613-4377 do 24.7.

65. Peradarstvo, uzgoj, klanje i prodaja peradi Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kat., javiti se na mob. 098/282-147 do 7.7.

66. PERPETUM MOBILE d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača i servisera inf.opreme, javiti se osobno na adresu ili na email: info@p-mobile.hr do 17.6.

67. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž djelatnika odjela 3D skeniranje, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž cnc programera, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke i m/ž poslovođu na farmi, javiti se na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 30.6.

68. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 2 m/ž cnc operatera, 3 m/ž zavarivača tig i 2 m/ž tokara, javiti se osobno na adresu, na tel. 040/396-556, na mob. 098/1830-293, pismenom zamolbom na adresu ili na email: e.filipic@primabiro. hr do 30.6.

69. ROTOCOMERC d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž skladišna radnika, javi� se na email: zeljko.peter@ rotocomerc.hr do 30.6.

701. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži 2 m/ž šivača, javi� se na tel. 040/858-170 do 30.6.

71. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača i 2 m/ž radnika za rad na visini, javi� se osobno na adresu ili na email: svamlim1@gmail.com ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 do 30.6.

72. TERMO GUARD d.o.o., G.Mihaljevec, traži m/ž administratora, m/ž skladištara, m/ž dostavljača, javiti se na email: igor.drk@termoguard.hr do 19.6.

73. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, m/ž prodavača za mjesto rada Čehovec, Prelog, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopa�nec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 20.6.

74. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog rad-

nika u radioni, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241673, na mob. 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 28.6.

75. TRANSPORTI KLINEC, Čakovec, I. Gundulića 4, traži m/ž vozača za međunarodni prijevoz, javi� se na mob. 098/260-201 do 5.7.

76. TRANSPORTI KLIČEK, Šandorovec, Prvomajska 6, traži m/ž vozača C+E kat., javi� se na mob. 098/426-949 do 7.7.

77. UDRUGA SLIJEPIH MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, R.Boškovića 4, Čakovec, traži m/ž videćeg pra�telja, 4 m/ž pružatelja potpore i podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom, javite se osobno na adresu, na mob. 091/639-0005 ili na email: info@ usm.hr do 30.6.

78. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara i m/ž dipl.inž. elektotehnike, javi� se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 30.6.

79. UGOSTITELJSTVO – KAVANA BRACO, dr. I. Novaka 46, traži m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž kuhara, javite se osobno na adresu, na tel. 040/328-505, na mob. 099/738-2010 ili na email: info@braco.hr do 30.6.

80. Zdravstvena ustanova Ljekarne Petek, M. Subo�ca, traži m/ž magistra farmacije, javi� se na email: ljekarne.petek@gmail. com do 20.6.

81. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće,

traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija za radno mjesto Nedelišće, 10 m/ž montera centralnog grijanja, 5 m/ž �g, autogeno ili rel zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, m/ž električara, m/ž elektro-zavarivača, 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj i 2 m/ž vodoinstalatera za rad u Švicarskoj, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 30.6.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJE SE RENAULT MEGANE 4

1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846010

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

KUPUJEM automobil, traktor, kamion - neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I

ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazva� na tel. 099/799-1086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače/24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sati na tel. 091/286-1121

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM PLUG, dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten. Info na mob. 095/816-5206

PRODAJE SE livada, gradilište, blizina glavne ceste u Pušćinama, veličina 22x55m. Posla� SMS na mob 099/7447-710

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

IZVOĐENJE HIDROIZOLACIJE NA PRIVATNIM I POSLOVNIM OBJEKTIMA. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com

POSAO

MUŠKA OSOBA traži posao, košnja trave ili bilo što drugo, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Info na mob. 095/816-5206

POZNANSTVA

SLOBODAN MUŠKARAC (54 g) traži srodnu dušu do 60 godina, slobodnu, nižu i vitku. Molim samo ozbiljne i bez sms-a. Mob. 097/738-4072

MOMAK traži poznanstvo djevojke od 33-43 godine za život u dvoje i brak. Nazvati na telefon 099/516-6780

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlastita brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan u Čakovcu u kući, preko puta MEVa. Info na tel. 040/395-936

IZNAJMLJUJU SE sobe i garsonijere u Čakovcu te poslovni prostor. Povoljno. Info na tel. 092/1465716

DAJEM U NAJAM studentima (4 osobe) stan u strogom centru Čakovca, 1.kat, sa 4 sobe, čajna kuhinja, kupaona s wc-om i posebnim sanitarnim čvorom. Info na mob. 098/426-021

RAZNO

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM manji hladnjak sa zamrzivačem, ugradbena ploča za štednjak (3 plin, 1 struja) sa pećnicom na struju, jednodjelno korito sudopera, televizor Samsung (86 cm) i televizor Philips (60 cm). Info na mob. 097/738-4072

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); dvije el. pumpe za vodu (150 eur); aparat za varenje

WIGI 150G s malom bocom argona (200 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (200 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (20 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

KUPUJEM stripove, Sega i Nintendo igrice. Info na mob. 098/921-9092

PRODAJEM kotlić, bakreni, za gulaš, paprikaš, pekmez, sa miješalicom na struju. Tronožac sa lancem, 200 eura. Info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM šator za 3 osobe sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 200 eura. Info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM crijevo za vodu, 35 metara, armirano, sa motalicom na kotačima, ručkom na izvlačenje, 70 eura. Info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM akvarij osmerokutni sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 60 eura. Info na mob. 091/9240-293

PRODAJEM nautički prsluci, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Info na mob. 091/9240-293

PRODAJEM pločice za lovačke trofeje, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/ kom. Info na mob. 091/9240293

PRODAJEM pećnicu na struju i štednjak gornji 3 plin, 1 struja te Samsung Galaxy A21. Info na mob. 097/738-4072

RESTORAN MALA HIŽA traži motivirane osobe za radno mjesto KUHARA/ KUHARICU, POMOĆNOG KUHARA/KUHARICU ILI OSOBU spretnu i vičnu radu u kuhinji

Iskustvo nije obavezno, ali je poželjno. Početna plaća: 1.200,00 € + dodaci.

Zainteresirani kandidati mogu se javiti na broj mobitela 098 241 666 ili 040 341-101 za dogovor oko dolaska.

Mala hiža, Mačkovec, Balogovec 1. Pridružite nam se i postanite dio našeg tima!

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u

Maza

Mala Maza ima dvije i pol godine, cijepljena je, čipirana i kastrirana. Mikročip broj je 191035000124634. Voli djecu i druge pse. Nalazi se u okolici Čakovca i traži novi dom. Kontakt: 099 4800 640.

Booker

Booker ima skoro 11 godina, naučen je na život u stanu, ali sad traži novi dom. Čip broj je 900182000803833. Kontakt: 099 4800 640. Ben ima 2 godine, cijepljen je, čipiran i kastriran. Voli šetnje i druženje. Njegova skrbnica odlazi na operaciju i nema tko o njemu brinu�. Traži novi dom. Mikročip broj 191035000159015. Nalazi se u Čakovcu. Kontakt: 099 4800 640.

Ozzy traži novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca, ima 7,5 godina. Cijepljen je, čipiran, mikročip broj je 191035000012956. Kontakt: 099 4800 640

Nina ima 8 godina. Ona još uvijek voli bi� ak�vna, ići u šetnje, naučena je na život u kući. Teška srca su nas zamolili da je oglasimo da traži novi dom. Mikročipirana je (191100000917602), uredno cijepljena i kastrirana. Nalazi se u Čakovcu, kontakt: 099 4800 640

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu

uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Putovanje u Egipat

Na samom početku ove godine, u siječnju 2024., planirali smo putovati izvan granica Europske unije. Točnije, u Egipat, i to na tjedan dana. Ovo je dugoplanirano putovanje, no o datumima nismo mogli baš sami odlučiti… Stoga, trebalo je za mene kao učenika pribaviti dopusnicu za izostanak iz škole i putovanje može započeti!

1. dan

U četiri sata ujutro moja obitelj i ja vozimo se automobilom prema Beču. Put i nije tako dug pa ubrzo stižemo do Međunarodne zračne luke Beč.

Sve bi bilo po planu da na redu letenja nije došlo do promjene: let ide ranije! Ajme! Hvata nas panika. Glasno šutimo. Tata je jedva jedvice od muke po vremenu našao slobodno mjesto na parkiralištu. Trkom izlazimo iz automobila, uzimamo stvari i krećemo prema ulazu misleći:

Ako ne uspijemo uloviti ovaj let, ako ne uspijemo obaviti check-in, propada nam dugoplanirano putovanje!

Vidim mami suze u očima. Ispred svojih očiju vidim i novce kako lete. Svu sam svoju ušteđevinu čuvao samo za ovo putovanje!

Napokon, kao u filmu, uspijevamo u zadnji tren obaviti sve potrebne radnje prije ulaska u avion. Konačno smo mogli predahnuti od proživljenog stresa i malo zatvoriti oči. Budim se iznad piramida u Kairu. Ubrzo slijećemo na egipatsko tlo i okidamo nekoliko selfija. Od uzbuđenja ne osjećam jet lag. Nalazimo prijevoz i oko podneva stižemo do hotela Sunny Days. Nakon razgledavanja i upoznavanja hotelske okolice, dolazimo do naše sobe. Predivna je! Presvlačimo se za kupanje u bazenu i Crvenom moru.

2. dan

U hotelu uživamo kao u snu. Osoblje je izrazito ljubazno i uslužno. Simpatični su i vrijedni. Svoj posao shvaćaju vrlo ozbiljno i sretni su kad dobiju sitnu napojnicu. Mama mi kaže da su im plaće vrlo niske. Bili smo rezervirali all inclusive ponudu, zumbu i aqua fitness na plaži. Iako smo svjesni činjenice da je s druge strane hotela sve drugačije, pa odlučujemo otići u šetnju i razgledati malo. Žene su pokrivene doslovno od glave do pete, a na svakom uglu uočavamo veliko siromaštvo, napuštene zgrade, bosu djecu koja prodaju maramice i narukvice da zarade koji euro ili dolar, magarce na ulicama, starije muškarce u haljinama… Nama je to čudno, ali takve su mogućnosti i način života u stvarnom Egiptu. Trgovci nas često zaustavljaju i nude

nam “good price” samo za nas. Kako nismo skloni uličnoj kupovini, odlazimo natrag u hotel.

3. – 5. dan

Dolaze nam gosti, prijatelji iz Hrvatske i Amerike. Ove dane se družimo i zabavljamo s njima: igramo odbojku na sitnom pijesku, kupamo se, gradimo egipatske kule i piramide, plešemo… Večeramo u restoranu Che Guevara u kojem kušamo devin odrezak pečen na vatri. To je naime meso koje je Egipćanima standardno kao nama svinjetina. Moram reći da sam malo skeptičan, ali nakon zalogaja, priznajem da je baš ukusan, mekan, sočan, u ukusnom umaku s nama poznatim začinima. Baš sam guštao!

6. dan

Kako su prijatelji otišli, ovaj dan je rezerviran samo za nas. Roditelji su isplanirali izlet u Luxor. To je grad u kojem se nalazi više od polovice svjetske kulturne baštine. Prvo posjećujemo Karnak. Mjesto je to poznato po Dvorani stupova i dvorani Tutmozisa II., skulpturi boga Amona u liku faraona i aleji sfingi. Veliki obelisk se nalazi na samom ulazu u hram. Vodič koji nas vodi objašnjava kako se čitaju hijeroglifi. Čini se kao da je zaljubljen u svoju kulturu. Odjeven je zapadnjački, ali primijetio sam da gotovi svi nose marame oko vrata.

Fotografirali smo se kraj ogromnog kipa faraona i razmišljamo kako su nekada ljudi gradili te glomazne stupove i kipove prije tri tisuće godina. Zaneseni čuđenjem posjećujemo hram kraljice Hatšepsut. Ona je bila jedina kraljica koja je imala svoj hram, čudesnu građevinu usred pustinje. Nalazi se na uzvisini, a sastoji se od nekoliko većih dvorana s mnogo stupova od kojih su neki imali i ljudski oblik. Na ukrašenim zidovima i stropovima u unutrašnjosti prostorija još se uvijek mogu vidjeti intenzivne i nevjerojatno postojane boje. Nakon razgledavanja, odlazimo do onog upečatljivijeg

dijela ovog putovanja: Doline kraljeva. Poznato je kao mjesto ogromnih grobnica faraona. Meni je posebno zanimljiva grobnica Ramzesa II. koji je vladao u vrijeme Mojsija. Smještena je duboko ispod zemlje. Osim što ju krase hijeroglifi i ogromni reljefi izrezbareni u zidovima, zanimljiva mi je spoznaja da priča o Mojsiju i faraonu postaje puno stvarnija kad stojim kraj Ramzesova groba nego kad ju čitam u Bibliji. Nakon upijanja povijesnih zanimljivosti, odmaramo u vožnji rijekom Nil u vrijeme zalaska sunca i degustiramo svježe i sočno voće.

7. dan

Našem je putovanju došao kraj. Nemamo nikakvih iznenadnih dogodovština i nepotrebnih stresova kao na početku putovanja pa se vraćamo kući pomalo tužni jer je sve prošlo prebrzo, no ipak obogaćeni novim iskustvom. Naučio sam da svaki narod ima svoju povijest i kulturu, a egipatska je daleko najstarija i meni osobno jako zanimljiva.

U tom duhu razmišljanja, jedva čekam neko novo putovanje, neku novu avanturu!

Objašnjenje nepoznatih riječi: check-in - prijava za let jet lag - umor od letenja zrakoplovom all inclusive - sveobuhvatna ponuda onoga čime hotel raspolaže aqua fitness - vodeni aerobik (vježbanje u vodi) good price - dobra cijena hijeroglifi - slikovno/znakovno pismo drevnih egipatskih svećenika

Abel Haramija, 3. c, II. OŠ Čakovec, učiteljica Ida Veselovac

Abel na svom putovanju u Egipat

Karlo Tkalčec, 1.a, I.OŠ Čakovec, Moj čarobni stroj, učiteljica Slavica Pospiš

Toma Zlatarek 1. a, I.OŠ Čakovec, Moj čarobni stroj, učiteljica Slavica Pospiš

Lena Ciglarić, 4.r PŠ Novo Selo Rok, P�ca, učiteljica Alexandra Sašek - Strbad

Doris Vidović, 3. r. PŠ Sivica, Proljetna igra, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Zar su ocjene stvarno tako važne?

Učenici pate u emocionalnim poremećajima i psihičkim razvojnim krizama koje njihovi roditelji i nastavnici uglavnom ne primjećuju tako dugo dok je u školi sve pet

Zadnji su dani još jedne školske godine. Ista priča ponavlja se barem četvrt stoljeća, od kada je krenuo trend nekritične usmjerenosti na ostvarivanje što boljeg uspjeha u školi, čudna neka moda koja rezultira nesvakidašnjom in�lacijom odlikaša i nemogućnošću realne valorizacije učeničkog postignuća, a kamoli znanja stečenoga u školi. Iza mene su duge godine radnog staža u području mentalnog zdravlja djece i mladih i čini mi se da se u hrvatskom obrazovnom sustavu desetljećima ništa ne mijenja na bolje. Govorim iz pozicije psihologa koji odgojno-obrazovni sustav promatra izvana i zaključke o njegovim karakteristikama donosi na temelju problema u mentalnom zdravlju učeničke populacije, a ti su problemi iz godine u godinu brojniji i ozbiljniji. Znam da to nije potpuna slika, nije mi cilj ulaziti u raspravu, nego ponovno ukazati na problem pritiska na učenike kako bi ostvarili što bolje ocjene na kraju školske godine. Koliko god ja rogoborim, što u svojoj ambulanti, što u javnom prostoru, zbog pomame za peticama u školama svih vrsta, protestiram zbog nerealne poruke djeci i mladima da uvijek trebaju dati svoj maksimum, da to koliko uče nije dovoljno dobro, da imaju sve uvjete samo se trebaju više truditi, da vrlo dobar nije odličan, što god da kažem (npr. jesmo li mi nekad učili tako puno, jesmo li imali sve petice, koliko je

u razredu bilo onih koji vole učiti,...), dakle što god da kažem roditeljima oni me uglavnom s tupilom gledaju, uz komentar da je njihovo dijete ipak moglo i trebalo postići bolju ocjenu. Ocjenu?! Primjećujem i da se zadnjih godina u stručnim krugovima jače i češće kritizira kult petica pa je i dio roditeljske populacije malo promijenio retoriku, kao nisu im toliko važne ocjene, ali sjeme je davno posijano i dobro je niklo, djeca su preuzela model, uče za petice, ocjena je instrument moći i uspjeha, statusna oznaka i društvena norma. U novostvorenome materijalističkom duhu i poretku ocjena je alatka za vrednovanje bezvrijednoga. O znanju se tako malo priča, pa neću ni ja. Govorim o kroničnom, patološkom mehanizmu pritiska na učenike osnovnih i srednjih škola, u ovome tekstu uglavnom od strane roditelja, iako pritisak vrše i nastavnici, a takva je i opća društvena klima. Kad si učenik ne možeš doći ni baki, ni kumi, ni teti u dućanu, a da ti ne kažu “uči, ocjene su važne u životu“. Ocjene?! Tko je nas nekad toliko gnjavio? Učenici (da, sad ću sve djecu i mlade nazvati tom jednom socijalnom ulogom) sve su više demoralizirani, usamljeni, emocionalno nezreli i nestabilni. Mnogi od njih su takvi, pate u emocionalnim poremećajima i psihičkim razvojnim krizama koje njihovi roditelji i nastavnici uglavnom ne primjećuju tako dugo dok je u školi sve pet.

Zašto je alkohol opasan za mozak mladih osoba?

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Pijenje alkohola u adolescentnoj dobi loše utječe na osjetljive dijelove mozga u hipokampusu. CT snimke mozga adolescenta koji konzumira alkohol pokazale su stanjenje hipokampusa, tj. dijela mozga koji je zadužen za pamćenje, osjećaje i učenje

Konzumacija alkohola predstavlja jednu od najčešće korištenih supstanci diljem svijeta, a prije svega među mladima. Iako je konzumacija alkohola često društveno prihvatljiva, posebno kad je riječ o druženjima, proslavama i sličnim događajima, veoma je važno razumjeti potencijalne opasnosti koje alkohol predstavlja te utjecaj na mozak mladog čovjeka. Istraživanja dokazuju da konzumiranje alkohola u ranom životnom uzrastu može imati negativne posljedice na zdravlje.

Mladi ljudi su posebno osjetljivi na štetne učinke alkohola jer je njihov mozak još u razvoju. Mozak prolazi kroz važne promjene tijekom puberteta i nastavlja se razvijati do otprilike 25. godine života. Najnovija istraživanja pokazuju da pijenje alkohola u adolescentnoj dobi loše utječe na osjetljive dijelove mozga u hipokampusu. Naime, CT snimke mozga adolescenta koji konzumira alkohol pokazale su stanjenje hipokampusa, tj. dijela mozga koji je zadužen za pamćenje, osjećaje i učenje. Konzumacijom alkohola u ranoj dobi dolazi do inhibicije neurogeneze, tj. onemogućavanja stvaranja novih neurona što može dovesti do smanjenja kognitivnih funkcija te problema s pamćenjem. Dolazi do oštećenja prefrontalnog korteksa, djela mozga odgovornog za donošenje odluka,

samokontrolu i regulaciju emocija. Što može rezultirati impulzivnim ponašanjem, donošenjem loših odluka i povećani rizik od mentalnih poremećaja. Također, alkohol može poremetiti ravnotežu neurotransmitera, kemijskih spojeva koji prenose živčane impulse. Za najveći dio živčanih vlakana, oštećenje nije trajno. Mozak se sam oporavlja, ali proces oporavka mijenja staničnu strukturu. Najveći dio funkcija se oporavi, ali ipak ne sve. Takav disbalans može dovesti do problema s raspoloženjem, povećane anksioznosti, depresije, kao i problema s koncentracijom i učenjem. Stanice se oporavljaju, ali one nisu iste kao prije. Nakon oporavka one su strukturalno promijenjene što rezultira promjenom u načinu rada mozga. Kada pijete alkohol, on ulazi u krvotok i širi se tijelom. Unutar pet minuta dospijeva u vaš mozak, prelazeći krvno- moždanu barijeru koja općenito šiti mozak od loših tvari. Kao što je prethodno navedeno mozak mladih ljudi je još uvijek u fazi razvoja, što ga čini osjetljivijim na štetne efekte alkohola. Uz to, prisutna je niža tolerancija na alkohol zbog niže tjelesne mase i manje količine vode u tijelu u usporedbi s odraslima, što znači da alkohol brže postiže veće koncentracije u krvi. To je jedan od razloga zašto se mladi ljudi češće predoziraju alkoholom. Mladi ljudi koji počnu piti alkohol u ranoj dobi imaju veću vjerojatnost da će kasnije u životu imati problema s alkoholom, poput prekomjernog pijenja i ovisnosti o alkoholu. Što kasnije tinejdžeri popiju svoje prvo alkoholno piće, manja je vjerojatnost za će kasnije učestalo piti alkohol i manja je vjerojatnost da će imati problema s alkoholom kao odrasle osobe.

S obzirom na to da se alkohol predstavlja kao društveno prihvatljivo sredstvo ovisnosti, mladi još u djetinjstvu dolaze u doticaj s njim. Pristup “samo reci ne alkoholu“ očito nije dovoljan za odvraćanje od pijenja. Da bi alkohol u društvu bio shvaćen kao opasno sredstvo ovisnosti djecu i mlade je potrebno educirati što ranije, dok njihovo mišljenje i stav o tome još nisu formirani, a alkohol još nisu ni probali.

Barbara Lončarić, mag. med. techn.

U TURČIŠĆU sudjelovalo 850 djece i mladih na Županijskom vatrogasnom natjecanju

Najbolji DVD-ovi Palinovec, Donji Mihaljevec, Gardinovec i Krištanovec

Natjecanje je održano u organizaciji Vatrogasne zajednice Međimurske županije uz domaćinstvo DVD-a Turčišće, a natjecalo se oko 850 djece i mladih iz cijelog Međimurja na što je posebno ponosan predsjednik VZ-a MŽ-a Mario Medved. Natjecanje je bilo i međunarodno jer su sudjelovale i ekipa pomladak muški iz PGD Doline i mladež muški iz Letenya. Natjecanje se po drugi put održalo u Turčišću i oba puta su imali problema s vremenom. I na ovom 30. Natjecanju izmjenjivali su se redovi kiše i redovi sunca,

a najgori pljusak se spustio Čestitke svim natjecateljima na sudjelovanju uputio je zamjenik župana Međi-

DVD SVETI MARTIN NA MURI

vec i predsjednica Općinskog vijeća Domašinec Dijana Novak koji su poručili kako je prekrasno na okupu vidjeti toliko mladih koji njeguju tradiciju vatrogastva u

Voditelj natjecanja bio je Mladen Kanižaj, a natjecanje se odvijalo u četiri kategorije – pomladak muški i pomladak žene te mladež muški i

DVD Palinovec odnio je pobjedu u kategoriji pomladak žene, drugo mjesto zauzela je ekipa DVD-a Domašinec, a treće mjesto DVD Gardinovec. U toj kategoriji natjecalo se 14 ekipa.

najbolji je bio u kategoriji pomladak muški, dok je drugo mjesto zauzeo DVD Palinovec, a treće mjesto DVD Držimurec-Strelec. U kategoriji su se natjecale 42 ekipe.

DVD Gardinovec zauzeo je prvo mjesto u kategoriji ženska mladež, druga je bila ekipa DVD-a Palinovec, a treće mjesto pripalo je ekipi DVD-a Krištanovec. 6 ekipa natjecalo se u ovoj kategoriji.

Cvetko Vožar

U nedjelju, 9. lipnja 2024., ovu zemlju zauvijek je napustio Cvetko Vožar, cijenjeni član DVD-a Sveti Martin na Muri i dugogodišnji navijač NK Polet. Cvetko je preminuo u 56. godini života. Kao vatrogasac, bio je uvijek spreman pomoći drugima u nevolji te volontirao i radio na osiguranju prilikom brojnih manifestacija u Općini Sveti Martin na Muri. Ostavio je dubok trag u vatrogasnoj zajednici i sjećanje na njega zauvijek će ostati u srcima njegovih vatrogasnih kolega. Cvetko je bio i veliki navijač NK-a Polet. Gotovo cijeli svoj život, doslovno do zadnjeg dana, bio je aktivno uključen u rad kluba. Redovito je pratio utakmice, bodrio igrače i sudjelovao u raznim radnim akcijama. Cvetko je također bio aktivno uključen u rad više

DVD Donji Mihaljevec

DVD Krištanovec bio je najbolji u kategoriji muške mladeži, ekipa DVD-a Gardinovec osvojila je drugo mjesto, dok je ekipa DVD-a Mala Subotica bila treća u konkurenciji od 16 ekipa.

U 56. godini preminuo

Vožar aktivno je bio

svetomartinskih udruga. Dugi niz godina bio je na gotovo svakoj našoj utakmici, strastveno bodreći naš Polet. Neumorno se godinama odazivao na svaku radnu akciju Poleta. Posljednji dokaz koliko je volio Polet je da je još u subotu volontirao za klub. Cvetkov odlazak neizmjeran je gubitak za sve koji su ga poznavali. Neka mu je laka međimurska zemlja. Ovim putem obitelji, rodbini i prijateljima izražavamo iskrenu sućut. (sh)

Preminuo vatrogasac, lovac i pogrebnik Stanko Pfeifer

S tugom u srcu javljamo da nas je u nedjelju, 10. lipnja, zauvijek napustio Stanko Pfeifer, cijenjeni član zajednice u Štrigovi. Stanko je rođen 9. veljače 1946. godine u Štrigovi, gdje je tijekom svog života obnašao mnoštvo značajnih uloga. Bio je predan lovac, neumoran vatrogasac i suosjećajan pogrebnik, uvijek spreman pomoći onima u nevolji.

Tijekom svog života bio je istaknuti član zajednice i jedan od stupova Dobrovoljnog vatrogasnog društva Štrigova. Njegov doprinos vatrogastvu bio je neizmjeran, obnašao je brojne važne funkcije, među kojima su: dugogodišnji član DVD-a Štrigova, dugogodišnji zapovjednik DVD-a Štrigova i nekadaš-

njeg Štrigovskog rajona, prvi zapovjednik VZO-a Štrigova te VZP-a Općina Gornji Mihaljevec-Štrigova, član zapovjedništva VZŽ-a Međimurske županije te donedavno zamjenik predsjednika DVD-a Štrigova. Stanko je svojim radom i nesebičnim doprinosom ostavio dubok trag u našoj zajednici. Izražavamo duboku sućut obitelji, rodbini i prijateljima. (sh)

JVP ČAKOVEC brusi vještine na Pagu Dubravko Cvetko i Damir Tomašić pojačali ronilački tim

U sklopu Mjeseca zaštite od požara, koji se svake godine obilježava na Pagu, ronilački tim JVP-a Čakovec proveo je intenzivnu obuku u Staroj Novalji. Dvije grupe po pet ronioca sudjelovale su u stažnom ronjenju, koje je neophodno za napredovanje u ronilačkim kategorijama i održavanje spremnosti za intervencije ispod vodene površine. Nakon zimske obuke na gradskim bazenima i

položenog pismenog te praktičnog ispita na Pagu, timu JVP-a Čakovec pridružila su se dva nova vatrogasca-ronioca, Dubravko Cvetko i Damir Tomašić. Spomenuti su na početku specijalnosti ronjenja, a pred njima je još puno učenja i prakse kako bi bili spremni za intervencije u speci�ičnim uvjetima međimurskih voda – mutnih, hladnih i brzih. (sh)

Spremni za intervencije u specifičnim uvje�ma međimurskih voda – mutnih, hladnih i brzih

Cvetko

uključen u DVD-u i rad Poleta

Stanko Pfeifer

Piše i foto: Mario Golenko

Mali Palinovčani isto su pos�gli lijep uspjeh

Međimurska kuharica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Riba i kelj na lešo

U čakovečkom Domu za starije i nemoćne kod pripreme jelovnika odabiru se namirnice od kojih će se pripremiti zdrav i kvalitetan obrok. Tako se petkom poslužuje riba, a kuhar Dražen Polak donosi recept za pripremu oslića i kelja na lešo. Predloženi objed priprema se brzo

Sastojci:

- riba (oslić)

- kelj

- svježi peršin

- ulje

- maslinovo ulje

- sol, papar

- češanj češnjaka

i jednostavno, pa krenimo s radošću u kuhinju. Ribu očistimo. Ako je riba smrznuta najprije je odmrznemo, pa je potom čistimo. Pripremimo i kelj, koji najprije očistimo i potom operemo hladnom vodom. U visokom loncu zagrijemo vodu, te kelj malo blanširamo u slanoj vodi. Potom ga izvadimo iz vrele vode i stavimo na tavu u koju ulijemo malo bijelog, malo maslinova ulja. Kelj malo pirjamo, dodamo sol i papar prema želji. Na kraju dodamo nasjeckan svježi peršin. Ribu (predlaže se oslić) koju smo očistili, obrisali u suhoj platnenoj krpi i posolili, ispržimo s obje strane na vrućem ulju. Serviramo je uz

Kuhar Dražen

Polak

dodatak sitno nasjeckanog češnjaka. Dobar tek vam želi Dražen Polak i ostali djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec.

Pušipel classic - Jakopić

Uz ribu i kelj na lešo dobro je servirati �ino bijelo vino. Predlažemo autohtonu sortu Pušipel, vino obiteljske vinarije Jakopić. Riječ je o suhom vinu koje karakterizira miris zrelog voća i pokošenog sijena. Mirisni doživljaj upotpunjuje herbalna nota povezana s citru-

Recept plus

Piletina sa širokim rezancima

Proljetni dani su na izmaku, a za vruće ljeto uvijek je dobro imati u vidu pripremu laganijih obroka. Piletina je zahvalna jer se brzo priprema, a u kombinaciji s tjesteninom može biti pun pogodak, bilo za radni dan ili dane odmora, pa kuharici ostaje više vremena za hobi ili neke druge aktivnosti. Preporučujemo pripremiti piletinu sa širokim rezancima. Na malo bijelog ulja

stavimo dinstati piletinu koju smo prethodno narezali na manje kockice. Kad meso malo “pusti” vodu začinimo po želji (sol, papar) te nastavimo dinstati. Dodamo suhe gljive (crne trube, trubače) te prema potrebi podlijemo povrtnim temeljcem. Dodamo žlicu ajvara, origano i sitno narezan svježi peršin. U međuvremenu u visokoj posudi zagrijemo vodu, posolimo je i stavimo kuhati tjesteninu

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci: - pileći file - suhe gljive (crne trube) - povrtni temeljac - svježi peršin - ajvar - origano - sol, papar - ulje - tjestenina

primjerice široke rezance (ili drugu tjesteninu po želji). Na tanjuru serviramo tjesteninu i piletinu. U slast! (rr)

Čokoladni kuglof

sima, osobito se ističe nota grejpa. Vino je harmonično, a omjer kiseline i šećera je izbalansiran što mu daje osobitu pitkost. Jakopićev Pušipel classic moderno je i dinamično bijelo vino. Najbolje ga je servirati na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva. (rr, zv)

Priprema: Brašno Čakovečkih mlinova, prašak za pecivo, sol i kakao pomiješajte u zdjelici i ostavite sa strane. Maslac otopite na laganoj vatri i ostavite da se malo ohladi pa ga izmiksajte sa šećerom, vanilin šećerom i jajima. Dodajte jogurt i ulje pa sve još kratko izmiksajte. Pripremljene suhe sastojke dodajte malo pomalo i miksajte smjesu mikserom na najmanjoj brzini dok ne nestanu sve grudice. Umutite bjelanjke, a u čvrst snijeg polako dodajte šećer, uz stalno miksanje. Na kraju dodajte i malo limunovog soka te miksajte dok smjesa ne postane glatka i sjajna.

Biskvitnu smjesu izlijte u pobrašnjen kalup za kuglof. Kuglof pecite 50-55 minuta na temperaturi od 160 °C. Čačkalicom provjerite je li tijesto pečeno. Ohlađeni kuglof pažljivo preokrenite na tanjur za posluživanje i prelijte glazurom.

Sastojci:

- 340 grama glatkog brašna Čakovečkih mlinova

- 1 prašak za pecivo

- 40 grama kakaa u prahu

- 1/2 žličice soli

- 115 grama maslaca

- 240 ml ulja

- 2 x 180 grama tekućeg jogurta

- 2 jaja

- 400 grama šećera

- 2 vanilin šećera

Sastojci za glazuru:

- 250 grama šećera u prahu

- 2 bjelanjka

- sok od pola limuna

Vino tjedna

STJEPAN MURKOVIĆ iz Podturna

Čurke od kuruzne kaše naš su domaći specijalitet

Kao mali pomagao je u mlinu, pa je zavolio pripremu brašna i jela od domaćeg brašna

Piše: Aleksandra Sklepić

Međimurska kuhinja obiluje receptima za kolače i jela koja se pripremaju od kukuruznog brašna, a u Podturnu smo pronašli atraktivan i rijedak recept za “bijele” krvavice, na međimurskom čurke, i to s kukuruznim brašnom.

Stjepan Murković iz Podturna u cijelom je selu, a i gotovo cijelom Međimurju, poznat po tome što kukuruz i ostale

žitarice još uvijek melje u domaćem mlinu.

- Moji djed i baka, Pavao i Marija Horvat, bili su najstariji mlinari u Podturnu. Imali su svoj mlin od 1922. do 1984. godine. Do pedesetih godina prošlog stoljeća mlin je bio smješten na rijeci Muri, a kad je došla električna struja, zbog brzine rada i jačine koji je da-

Recept za čurke od kuruzne kaše

Sastojci:

- 1 kg kuruzne kaše

- 2 luka

- 2 žlice čurkene mas� (sala oparanog s crijeva – oporek)

- 2 režnja češnjaka

- 20 dag čvaraka

- sol i papar po želji

- 2 komada

lovorova lista

Priprema čurki od kuruzne kaše:

U pola litre kipuće vode staviti dva lovorova lista, 2 režnja češnjaka, 1 žličicu čur-

kene mas� i sol i papar. Soli se stavlja 1 do 2 posto od ukupne mase. U vodu doda� kuruznu kašu i miješa� dok ne zavrije. U posebnoj posudi stavi� 2 žlice čurkene mas� i na njoj prepeći narezani luk. Kad je luk gotov, samlje� ga zajedno s čvarcima. Kuhanu kašu, mljeveni luk i čvarke dobro izmiješa�, doda� još soli i papra, ovisno o ukusu, i napuni� crijeva dimenzije 38/42. Gotove čurke na minutu stavi� u kipuću vodu i izvadi�. Čurke se peku u pećnici oko 45 minuta na svinjskoj mas�, a najbolje je kad se doda domaće kiselo zelje i sve se to peče zajedno.

vala mlinu, preselili su ga u selo, u svoje dvorište. Čurke od kuruzne kaše su na ovaj način pripremale naše bake, a kuruzna se kaša napravila u mlinu.

Ja sam kao mali pomagao i na taj način zavolio i pripremu brašna i slaganje jela od domaćeg brašna. Drago mi je što i danas uspijevam održati ovu lijepu i vrijednu tradiciju, ispričao nam je Stjepan.

Stjepan je u mirovini, a radio je u banci kao trezorist - blagajnik. Bio je aktivan i u politici, a četiri je godine bio zamjenik načelnika Općine Podturen. Živi sa suprugom

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Marijanom koja također voli tradicijska jela, pa se slažu oko izbora jelovnika. Dva puta godišnje, u sezoni, imaju kolinje, pa tada pripremaju domaće specijalitete poput čurki od kuruzne kaše koje je ovaj put pripremio za naše čitatelje. Marijanova djeca žive u inozemstvu, a veliko je veselje kad k baki i djedu dođu unuci Leon, Matilda i Lisa. Oni vole dedin domaći kruh i sva jela pripremljena po domaćim receptima.

Općina Podturen na inicijativu ljubitelja tradicije renovirala je mlin te je on sada smješten kod skele uz rijeku Muru, u općinskom

objektu, kao spomen na nekadašnje dane i prava turistička atrakcija. Još je uvijek u funkciji, a za posebne prigode Stjepan često melje domaće brašno u njemu, za potrebe Općine ili kakvu manifestaciju. Obnovljena je i postavljena stara vršalica koja služi kao sjećanje na prošlost i težak život seljaka uz Muru. Stjepan obavezno uz čurke peče i domaći kukuruzni i raženi kruh koji svi obožavaju.

Tradicija domaće hrane njemu je jako važna pa se trudi očuvati je od zaborava i naučiti mlade da pripremaju jela naših baka i mama.

Recepti iz domaće

međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 18. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 21. lipnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 11. lipnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 14. lipnja 2024.

Stjepan je pravi majstor u pripremi čurki od kuruzne kaše i domaćeg kruha

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Održano natjecanje učenika u povijesti obitelji Zrinski

Usrijedu, 5. lipnja 2024., od 11 do 17 sati u organizaciji Hrvatskoga povijesnog muzeja u Muzeju Međimurja Čakovec održana je IV. Zrinijada – natjecanje učenika hrvatskih osnovnih škola koje baštine Zrinske, u znanju o povijesti obitelji Zrinski. Hrvatski povijesni muzej, kao organizator, i Muzej Međimurja Čakovec, kao suorganizator i domaćin Zrinijade, treću godinu zaredom za sudionike natjecanja priredili

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

su edukativni kviz i natjecanje u znanju o obitelji Zrinski uz svečano proglašenje pobjednika i dodjelu nagrada.

Stari grad Zrinskih u središtu grada Čakovca, u kojemu danas uspješno djeluje Muzej Međimurja Čakovec, pokazao se kao najbolje moguće mjesto za organizaciju Zrinijade, a koji svojim ambijentom daje dodatni poticaj mladim natjecateljima u znanju o hrvatskoj aristokratskoj obitelji Zrinski. Godine 2021. održana je I. Zrinijada povodom obilježavanja velikih jubileja Petra Zrinskoga. Ista je održana mrežnim putem uslijed pandemijskih uvjeta, a u njoj je sudjelovalo devet timova natjecatelja. U ovogodišnjem natjecanju sudjelovali su natjecatelji iz 12 hrvatskih osnovnih škola koje baštine Zrinske, a za pobjedu u Zrinijadi timovi su morali pokazati znanja i vještine, vezane uz povijest obitelji Zrinski i vrijeme u kojem su živjeli, ali i snalažljivost i timski duh! Timovi su morali uspješno proći kroz kreativne i zadatke znanja, poligon – lentu vremena te savladati nove vještine – poput mačevanja, streličarstva, kaligrafije i srednjovjekovnog na-

LJUBAV: Idući će vas dani svako malo dovodi� u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe. Ipak, vaša distanciranost katkada će osje�� moguća zbližavanja. Uz više otvorenos� sve će ispas� bolje. Na vama je da se potrudite.

KARIJERA: Tražit ćete nešto, ali ni sami nećete bi� sigurni što je to. Zbog toga ćete povremeno djelova� zbunjeno, kako sebi, tako i svojim kolegama. Zastanite i prvo razmislite koji su vaši poslovni priorite� i ciljevi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne zaboravite na opuštanje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Razmišljat ćete i dakako analizira� što nedostaje u vašem privatnom životu. Imat ćete potrebu za povlačenjem, a vaše ljubavno raspoloženje bit će klimavo. Smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja i posta� pravi realist.

KARIJERA: Slušajte druge više nego sami sebe. U ovom trenutku to je tako. Ljudi oko vas i oni s kojima poslovno surađujete trenutačno više vide od vas ili imaju veći utjecaj na stvari. Zato se povežite i ne pitajte previše. Suradnja je ključ uspjeha.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje vam je dobro.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Neki će poći na kraći put ili izlet s voljenom osobom, a is� bi im mogao osta� u nezaboravnom sjećanju po lijepom. Drugi će dočeka� rođake koji će ih poveza� s osobom za koju će se iskreno zainteresira�. Svi će bi� među ljudima i s osmijehom.

KARIJERA: Uspjeh će bi� nadohvat ruke, ali kad malo bolje razmislite, primije�t ćete da svemu tome nedostaje pravi sadržaj. Izvana sjaj, iznutra praznina. Oni zreliji među vama bit će tužni, ali i potaknu� da posao organiziraju bolje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Definirajte svoje kriterije.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete bi� sretni i zadovoljni. Nekima će se čini� kao da imaju krila. S voljenom osobom bit će spremni dijeli� ama baš sve. Male brige bit će zanemarive. Oni koji su još sami neka izlaze što češće mogu.

KARIJERA: Mnogi će bi� iznenađeni značajem posla koji je pred njima. Možda će se i uplaši�. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom sasvim dorasli. Ova prilika dobiva se rijetko i bila bi prava šteta propus�� je. Nemojte previše analizira�. Radite.

ZDRAVLJE&SAVJET: Prošetajte na suncu.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

čina liječenja, u čemu su im pomogli članovi udruge Reda Čuvara grada Zagreba, naši ovogodišnji gosti, a na samom kraju natjecanja čekao ih je posljednji izazov – Viteški turnir – u kojem su oni najbolji iz svakog tima morali pokazati koliko su vješti i okušati svoju sreću u Starom gradu Zrinskih. Budući da su naslov prvaka Zrinijade ove godine branila dva tima, ne čudi što je ovogodišnje natjecanje obilježila srčana borba timova! Unatoč tome, dobili smo novog pobjednika – učenički tim koji je najuspješnije riješio zadatke i prošao izazove te uvjerljivo osvojio najveći broj bodova. Naši ovogodišnji pobjednici i novi prvaci su učenici OŠ “Petar Zrinski“ iz Čabra - tim Zrinjevci koji čine kapetan Borna Lipovac, Tena Malnar, Noel Janeš, Vito Kovač i njihov mentor Dejan Troha. Čestitamo im na pobjedi! U tijesnoj borbi za drugo mjesto našli su se članovi tima iz OŠ Rovišće koji su s 36 bodova osvojili drugo mjesto, tim iz OŠ Petra Zrinskog Zagreb koji je s 35 bodova zauzeo treće mjesto i tim iz OŠ Štrigova koji je s 34 boda osvojio 4. mjesto. Slijedili su ih također iznimno uspješni

timovi iz: OŠ “Petar Zrinski“ Jalžabet s 30,5 bodova na 5. mjestu te III. OŠ Čakovec na 6. mjestu s 29 bodova. S 27 osvojenih bodova na 7. mjestu je tim iz OŠ Zrinskih i Frankopana iz Otočca, a na 8. OŠ Krunoslava Kutena iz Vrbovca s osvojenih 26,5 bodova, dok ih slijede učenici OŠ Konjščina s osvojenih 26 bodova na 9. mjestu. Na 10., 11. i 12. mjestu našli su se timovi iz I. OŠ Čakovec s 25,5 bodova, OŠ Podturen s 24,5 boda i II. OŠ Čakovec s 22,5 osvojena boda. Svim timovima čestitamo na ostvarenim rezultatima i veselimo se susretu sljedeće godine na V. Zrinijadi, na kojoj vas očekuje uvijek nova, drukčija i još veća avantura!

HOROSKOP

LJUBAV: Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka gotovo cijeli ovaj tjedan. Zato će mnogi pristaja� i na kompromise. Ipak, u dubini duše pospremit ćete neke svoje želje i nećete od njih odusta�. Samo ih nećete pokaza�. Imat ćete povjerenja u budućnost.

KARIJERA: Slijedeći svoj put doći ćete do faze kad treba bi� na usluzi drugima. Upravo ta vrline vrijedna osobina doći će do izražaja ovih dana i to najviše zato što će se situacija razvi� u tom pravcu. Pomoći ćete mnogima oko sebe.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nedostajat će vam energije. Štedite se.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno ćete pomalo otupje� za ljubav ili za zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumje�, ali ne pokušavajte objašnjava� kako se osjećate. Najviše zato što je ovo ipak prolazna faza. Budite mirni i nađite načina da se prilagodite.

KARIJERA: Privilegije kojim ste se nadali bit će blizu, ali vi sami nećete bi� u najboljoj formi da ih iskoris�te. Više će to izgleda� kao da vam se nešto nudi jer je to nečiji zadatak ili jer su takva pravila igre.

Ipak, držite se postavljenih ciljeva. ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno mo�vacije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađiva� ono što im možda u emo�vnom smislu nedostaje. U tome će i uspje�.

KARIJERA: Pregled proteklog razdoblja u vama budi nadu u druge, ali ne budi vaše vlas�to samopouzdanje. Ipak, ovih ćete dana ima� prilike više pokaza� i dokaza� svoje radne sposobnos�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite na vama drag sport.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U vašim osobnim odnosima vladat će ležernost. Mnogi parovi uživat će bez pri�ska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokaza�. Bit će i onih koji će bi� skloniji povlačenju i skrivanju emocija, a tu su i male provokacije.

KARIJERA: Prepreke koje vi vidite objek�vno su manje nego što vam se čine. Nadilazit ćete ih svojom maštom i sposobnošću prilagodbe. Pokazat ćete svoju krea�vnu crtu. To što će uz sve to ići i određeni napori, očekivano je. ZDRAVLJE&SAVJET: Imate dovoljno snage za sve što trebate.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Sad vam se ljubav čini daleko, ali vam drugi sadržaji iz vašeg života daju snage da izdržite samoću li distancu u osobnim odnosima. Tako će bi� cijeli ovaj tjedan. Ako ste još sami, nađite neki ljubavni film i maštajte. Oni u vezama neka budu tolerantni.

KARIJERA: Na radnom mjestu svako ćete malo pokaziva� borbeni stav, pa nećete bi� ugodni kolegama. Pokušajte na sve gleda� mirnije i ne skačite na svaki postavljeni izazov. Vaš trud i upornost mogu se primijeni� i na diskretniji način.

ZDRAVLJE&SAVJET: Usvojite neku jednostavnu tehniku relaksacije.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Osjećat ćete se prilično sigurno u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike, jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami uglavnom će mašta�.

KARIJERA: Sje�te se samo koliko ste pos�gli u prošlos�, a najviše zato da mo�virate sami sebe za budućnost. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put. Imajte više povjerenja u druge.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne nadmudrujte se.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Malo je vjerojatno da ćete doseći ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte bori� s nečim što nema smisla. Razlučite tko je tko, ali ne reagirajte pod svaku cijenu. Tek kasnije imat ćete razloga da jasno pokažete što osjećate.

KARIJERA: Dobro ćete kormilari� sa zahtjevnijim i značajnijim temama. Neki će bi� promaknu� ili će pred njih bi� postavljeni veći zadaci. U financijskom smislu trebali biste ostvari� dobre rezultate. Neki će troši� više od planiranog. ZDRAVLJE&SAVJET: Moguća je nesanica ili tjeskoba. Zanemarite to. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Uglavnom ćete više razmišlja� o ljubavi, nego što ćete ljubi�. Neki će opet osjeća� iskušenje tajne ljubavne veze. Bit će drugih koji će vas poziva� u svoje društvo, ali nećete bi� sigurni koji im je mo�v. Ne morate uvijek sve zna� unaprijed.

KARIJERA: Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Mnoge će oči bi� uprte u vas i od vas će se očekiva�. Neki će povući poteze koji će ima� utjecaja na sve s kojim rade. Učinit će to i više nego uspješno. ZDRAVLJE&SAVJET: Humorom pobijedite brige. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Škorpion, Strijelac, Jarac

IV. Zrinijada u MMČ-u

IV. Zrinijada okupila je velik broj učenika

Učenici su na krea�van način pokazali znanje o Zrinskima

Sunčanije i ponovno sve toplije

VREMENSKA SLIKA:

Proteklih nekoliko dana opet smo imali jedno nestabilnije razdoblje pa su pljuskovi bili češća pojava uz nižu temperaturu. No, za vikend i početkom sljedećeg tjedna stiže nam više sunca i topline, dolazi val nove ljetne vrućine. Još je

pokoji kraći pljusak moguć ovih nekoliko dana, ali to će biti sve rjeđa pojava. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Stabilnije vremenske prilike trebale bi nastupiti u petak. Više sunca i topline. Mogućnost

za koju kap kiše postoji u popodnevnim satima, ali ipak ostaje većinom suho. Jutarnja temperatura od 10 do 13 uz mjestimičnu maglu, a najviša dnevna blizu 25 Celzijevih stupnjeva.

I u subotu očekujemo vrlo toplo vrijeme uz puno sunca, a bit će i pomalo spar-

no. Nakon ugodne jutarnje svježine dnevna temperatura ide do 27 Celzijevih stupnjeva. Kasno popodne u Austriji, Sloveniji i Mađarskoj su mogući pljuskovi pa nije isključeno da i nas nešto kratko okrzne. U nedjelju i ponedjeljak puno sunčanog vremena uz temperatu-

ru oko 28 do 30 Celzijevih stupnjeva u najtoplijem dijelu dana.

Ako ćete ove dane provoditi na otvorenom, pripazite na visoki UV indeks, osobito između 10 i 17 sati.

I dalje vrijedi napomena za tu malu mogućnost da u kasnim popodevnim satima koji pljusak iz susjednih zemalja malo priprijeti i našem području.

Čini se da bi dani na sredini novog tjedna prošli posve suho, sunčano i vruće. Temperatura bi oko srijede i četvrtka mogla uhvatiti vrlo visoke vrijednosti, možda

čak i do 35 Celzijevih stupnjeva u hladu. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 13.6.2024.)

• 18. lipnja 1750. god. orkanska bura uniš�la usjeve oko Makarske

• lipnja - prosječni početak „meteorološkog ljeta" (srednja dnevna temperatura 20°C i viša)

• lipnja 1999. god. pijavica počupala desetke �suća stoljetnih stabala bukve na Psunju

• 23. lipnja 1714. god. u Požegi veliko nevrijeme s tučom

SKANDINAVKA VICOTEKA

Sok

Sreli se Čak Noris i Sok Tetrapak.

Prvi će Tetrapak:

- Đe si Noris Čače!?

Na što će ovaj:

- Đe si Soče Tetrapače!

Lobiranje

Nekoliko dana prije kraja školske godine Perica dolazi kući i obraća se svom tati, utjecajnom biznismenu:

- Tata, sutra hitno idi u školu! Moraš za mene lobirati kod profesora matematike!

Lovac

- Što je "vegetarijanac"?

- Stara riječ za "loš lovac"!

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Dejan Slukić

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 21.

Međimorsko biračko telo ga je ne prepoznalo

Minoli so izbori i za, kak se to lepo po štacunski veli, europarlamentarce. Malo je oni štero so meli za kaj feštati v nedelo navečer dok so se zaprla birališta, a čuda vejč je bilo oni štero so se nadjali da bi mogli biti zebrani, ali se je to ne pripetilo. A neje se pripetilo jerbo je prek preveč bilo oni šteri so šteli prek biračkoga tela dojti do velikih penez z jene strane, a z druge strane premalo je bilo oni šteri so došli zbirat tak da se je na hajdi mesti pripetilo da ga vejč bilo oni napisanih nek oni za stolom šteri so zbirali. Na listeko z našim županom Matijom Posavcom je bil i sabornik Milči Pupovac, a on je bil tak dobro zamaskerani (tijam na dvanajstomo mesti) kaj ga je naše međimorsko telo niti ne prepoznalo. Dosti naši biračov ga je niti ne vidlo kaj je bil na listeko makar se je slikal na Mađerkinomo brego. A kaj se čudite, pak niti teca Franca je ne vidla kaj Milči ima željo za Evropom, očem reči, za Briselom. Morem vam reči da je i meni te Fer plej listek, ruon tak, bil malo čuden jerbo nikak mi je ne išlo v glavo što je tu koga trebal vleči: je li ovi gori one doli ili pak oni doli ove gori? Ili pak jeni druge? Nekak mi je zgledalo da se niti jenomo od sih teh na listeko ne išlo v Brisel jedino se je Valter Flego nadjal da bode dobil još jenoga mandatlina, ali, kuliko smo vidli neje mo se posrečilo.

Zagrebečki purgeri so srečni kaj so potpali pod Međimorje

To več si znajo, o tomo se spominajo žene na čehari i mlekari, a o tomo več i vrapci žlabrajo po drevima i krovima, a to je kak se bodo ovo zimo zagrebečki purgeri greli na međimorski plin. Si znajo, a posebno so zadovoljni zagrebečki purgeri kaj so potpali pod međimorski plin, očem reči, Međimorje plin. Najme kaj, dvapot so Zagrepčanci respisali natječaja kaj so iskali na čiji se bodo plin greli i obedvapot je naš Neno Hranilovičov (direktor Međimorje plina) pobedil Tomeka Tomaševiča prvoga čoveka purgerov i Zagrepčancov. Ve je zišla istina

Ve bodo si zazvedili da so Luka Modrič i „Kockasti“ nejbolši

na svetlo dneva, a to je da je ne istina kak Tomek i jegovi kompiči se MOREJO nek je istina kak oni nikaj nebrejo. Zagrebečki purgeri so srečni i zadovoljni kaj se bodo faleše greli na međimorski plin jedino Tomek nebre spati jerbo so mo Međimorci zeli glavnoga posla tak da bodo ve nejvekši penezi iz purgerske kase išli k nam v Međimorje. Mortik je Tomek kanil kuriti pol zime z smetjom štero se kupča pred sakom malo vekšom hižom i otkak je Tomek zeli cugle zagrebečke vlasti vu svoje preštimane roke več je Zagreb ne bela, očem reči, čista varoš.

Nikaj se ne čuje, da bode Lojzek Stepincov dobil spomenika?

Več je dva mesece minulo otkak so Čakovčanci i Čakovčanke davali glase za to je li bode Lojzek Stepincov dobil svojega spomenika v Čakovco kak bi to šteli dečki i puce v Zrinskoj gardi, Čakoskoj matici hrvackoj i međimorska Družba Brača Hrvackoga Zmaja? Brzčas je več dosti cajta minulo i što god je brojil glase več je to mogel sto pot naprajti. Otkak Čakovec ima svojega Grada to je bilo prvič kaj so Čakovčari morali davti glase za spomenik šteri se oče v grado postajti. Do ve je navek bilo tak kaj so to vu svoje roke zeli gracki oci ili pak gracki večniki, a brzčas je Lojzek nekaj posebno čim je napravlena anketa. Prosil bi lepo gospođo gradonačelnico nek nam lepo sima reče kak je Lojzek zišel med Čakovčankama i Čakovčancima. Kak to dugo traje bode si još nešči pregruntal da se tu nekaj skrivle?

Kaj bo z hižicama na Dravi pre Kuršanco?

Sako malo nešči pita kaj bode z hižicami na Dravi, očem reči, na jezero polek Drave vu Gornjemo Kuršanco. Ne tak zdavnja so na dnevnomo redo bile i hižice na Priločkoj Marini, ali kuliko se vidi i nikaj ne čuje tam je to ipak nekak sređeno. Što je i kak sredil o tomo se nigdi ne spomina, bar ne preveč na glas. Ali Kuršanec je nekaj drugo, tam se još navek dela kak negda zdavnja na Divjemo zapado jerbo zemljo more dobiti i kučico deti sam

on šteri prvi dojde jerbo nega dosti placa za se. Znate kak je to, de ga dosti za se tam nišči neče, a dok se nakj dela po skrivečki unda to ljude vleče. Ili pak ak sosed ima svojega falačka na Dravi unda očem i ja svojega. Kak god maloga. Na Dravi v Kuršanco se zna čija je zemlja, zna se čija je voda, čija je struja, čije so kučice sam nišči ne zna čiji so itak komarci. A nigdar ga ne bilo tuliko komarci i nigdar so ne tak pikali kak ve dok so inšpektori poslali naloge za rušenje kučici. Kak da prosijo inšpektore nek ne otirajo ljude jerbo ne bodo meli koga pikati. Kuliko vidimo saki se bori za sebe!?

Zlatko Dalič zna kaj očemo od jega i kockastih

Denes bode hapilo Evropsko labodoritaško prvenstvo i to v Dojčlando. Zna se da so tam i naši labodoritaši, naši kockasti, a mi objektivni kibici, kakši smo več je, čekamo od naših da bodo nejbolši jerbo otkak je Zlatko Daličov zel vu svoje roke cugle vlasti vu laboritaškoj reprezentaciji mi smo furt med nejbolšima. Ne ruon nejbolši, ali prvi do nejbolših: bili smo drugi na sveto, pak unda tretji, a lani smo bili drugi v Evropi. Za ovo prvenstvo v Dojčlando smo se jako dobro preprajli, a predi nek smo genuli prema Dojčlando, prema Berlino de igramo prvo utakmico i to z Španjolcima, šterima smo hajdi toga dužni i kanimo jim ve tu zeti mero, pobedili smo Makedonce prinas doma i Portugalce v Portugalo. Makar oni šteri nemajo radi Daliča i kockaste brundajo kak je za Portugalce ne igral Kristijano Ronaldo, a Makedonci so igrali bez Aleksandra Makedonskoga, ali nek se zna: pobjeda je pobjeda. Več se ve zna da bodo naši kockaste v Dojčlando meli nejveč publike, a po tomo bi unda morali i naši Vatreni biti nejbolši. Ali kaj ne bodo zišli kak Hajdukovci šteri so, ruon tak, meli nejveč publike. No, kockasti so navek bili nekaj drugo, pak niti ve v Dojčlando ne bode, najbrž, drugač!

Nemci denes igrajo svojo prvo utakmico na EURO 2024. protiv Škocke, a svojo zadjo utakmico bodo igrali za mesec dni, vu �inalo, protiv kockastih i Lepe naše. Kaj ne bodete rekli da sam vam ne rekel!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Snaha Janja kupila tortu za svekrvu Karolinu!

Nasmiješenu Janju Domjanić susreli smo u centru Čakovca s tortom u ruci. Kupila ju je za svoju svekrvu Karolinu Domjanić iz Strelca u Maloj Subotici, koja je u četvrtak, 13. lipnja, proslavila svoj 87. rođendan. Zajedno sa suprugom Vladom, bakinim sinom, Janja je s ostatkom rodbine pripremila rođendansko iznenađenje koje je sigurno dirnulo srce slavljenice. Bravo za snahu Janju! (sh, Foto: Zlatko Vrzan)

Autor Damir Novak