Ivan Makar: Nije najgore to što ukradu, nego ti sve ostalo unište poput čopora divljih svinja!
VOZAČKE Smijemo li voziti u japankama?
slične važne zagonetke...
TEMA BROJA
Japanski cvrčak, nova pošast u vinogradima
3
Toplinski val
Najviše intervencija hitna je imala u utorak
LARA MATIJEVIĆ TOPLEK, otvorila Tattoo studio u Čakovcu Produžni kabel je najčudnija stvar koju sam tetovirala na nekome
MEĐIMURSKI ODLIKAŠI:
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, I. osnovna škola Čakovec, PŠ Novo Selo Rok, PŠ Krištanovec str. 20
Foto: Zlatko Vrzan; Model: Elena Janković iz Male Subotice, trenutačno zadarska studentica
ANKETA POD VUROM FOTO tjedna
Koje prometne propise najčešće kršimo?
Kao sudionici prometa svi ponekad prekršimo pravila, svjesno ili nesvjesno. Bilo da u auto sjednemo nakon čašice pića ili stisnemo papučicu gasa jer kasnimo na posao. Vožnja u autu zna biti dosadna, a mobitel nam je pri ruci pa pišemo poruke ili pak odgovaramo na pozive. Sreća što novi automobili pi�kaju ako se ne zavežemo, a o parkiranju
na nedozvoljenim mjestima bolje da ne govorimo. Koji put od “plavaca” nas spase i prešutni dogovor vozača, no nažalost dosta nas je svoju vozačku dozvolu barem jedanput “oročilo”. Kršenje propisa naše je ovotjedno pitanje u Anketi pod vurom, a u nastavku saznajte koje grijehe su nam naši sugrađani priznali. (Roberto Dežđek, Foto: Zlatko Vrzan)
Šeko Ajdarpašić (Čakovec)Mislim da ljudi najčešće voze bez upotrebe sigurnosnog pojasa. Osobno se trudim poš�va� prometne pravila i propise. Tako da sam samo jednom počinio prometni prekršaj kada sam zaboravio da mi je istekla registracija, a to me stajalo pedesetak eura.
Ksenija Detelbach (Čakovec) - Osobno nikad nisam prekršila ni� jedan prometni propis. Smatram da je za to zaslužna prometna kultura koju posjedujem. Upravo ta prometna kultura je ono što fali većini naših vozača. Mislim da se to najbolje vidi u tome što rijetko koji vozač stane ispred zebre kako bi prepustio ljude da prođu.
Lea Lesar (Gornji Hrašćan) - Smatram kako se najčešće krši prekoračenje brzine i upotreba mobilnih uređaja �jekom vožnje. Realno svi mi barem jedno od toga prekršimo tu i tamo. Iako sam par put do sad prekršila neki od prometnih propisa, za sada još hvala Bogu nisam kažnjeno odgovarala.
Ivan Lepoglavec (Strahoninec) - Nedavno sam prekršio prometne propise, a bio je to prekršaj prebrze vožnje. Počinio sam ga pretječući kamp kućicu koja se “vukla” po ces�. Osim prebrze vožnje mislim da ljudi najviše ne poštuju: pravovremeno davanje žmigavca, korištenje mobitela, a osobno me najviše smeta prespora vožnja.
Ivan Medvar (Donji Hrašćan) - Svaki dan svjedočim kako ljudi krše prometne propise. Budimo iskreni, ne postoji čovjek koji nije bar jednom u životu to napravio. Mislim da se najviše krše prolazak preko crvenoga svjetla u manjim naseljima, vožnja prevelikom brzinom, upotreba mobitela �jekom vožnje.
Indijci došli u Međimurje
Kako li su se samo pasle oči na atraktivnim kostimima indijskih folkloraša koji su gostovali u Maloj
Subotici. Nije se znalo jesu li ljepše Indijke, njihova narodna nošnja ili zlaćani nakit koji se posebno isticao
TOPLINSKI VAL ugrozio zdravlje Međimurcima
na njihovim tamnim i putenim njihovim licima. Bila je to prilika i da se upoznamo s drugim licem Indijaca, a
U utorak je bilo najviše
intervencija hitne
- U odnosu na isto razdoblje lani, djelatnici hitne odradili su od 20 do 30 posto intervencija više
Kolapsi zbog toplinskog vala i pogoršanje stanja kroničnim bolesnicima posljedice su velike vrućine koje trpe Međimurci zbog visokih temperatura koje se po danu dižu debelo iznad 30 stupnjeva Celzijevih.
U odnosu na isto razdoblje, djelatnici Hitne odradili su 20 do 30 posto intervencija više spašavajući žrtve toplinskog vala, potvrdila nam je Vladimira KrižajGrabant, ravnateljica Zavoda.
Dodala je: - Broj intervencija varira iz dana u dan, nekih dana je to 25, nekih i 35 intervencija dnevno. Pik je bio u utorak, kada su intervenirali najviše puta, kazala nam je u četvrtak prije zaključenja Međimurskih novina.
Gotovo da nema pravila gdje možete biti žrtva toplinskog vala. Hitna je intervenirala u spašavanju žrtava toplinskog vala koji su ga doživjeli na dvorištu, javnom prostoru, ali i u vlastitoj kući, ako je u njoj bilo prevruće.
Kako se zaštiti od toplinskog vala
Hrvatski Zavod za javno zdravstvo objavio je preporuke kako se čuvati od toplinskog vala. Najvažnije su:
Izbjegavajte izlaganje suncu između 10 i 17 sati.
Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera.
Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala, pokrivala za glavu te sunčane naočale.
Jedite više manjih obroka. Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge. Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1,5 čašu svakih 30 minuta.
Sobnu temperaturu držite ispod 32 °C danju i 24 °C noću.
Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor.
Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu. Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7 °C od vanjske. (BMO; Foto: Zlazko Vrzan)
ne samo kao šljakerima koji rade poslove koje nitko ne želi. (vv; Foto: Zlatko Vrzan)
PERUTNINA PTUJ kupila tvrtku TONI iz Donjeg Kraljevca
Sretno u mirovini
Antun Marodi, direktor i vlasnik tvrtke TONI iz Donjeg Kraljevca, nakon prodaje poduzeća Perutnini Ptuj, zašutio je. A samo prije desetak dana kad smo ga zvali da nam potvrdi informaciju o prodaji, izvrijeđao nas je na sva usta. Čak je i prijetio tužbama i to svih medija koji su pisali o prodaji, kako je rekao, njegove privatne tvrtke. Nije bilo važno što je riječ o javnom interesu jer ipak zapošljava radnike, djeluje na tržištu i slično. Želimo vjerovati da je bio nervozan jer ipak je prodavao “svoje dijete”, svoj “životni san”.
Dakle, umjesto da nam se javi i veli: - Eto, jesam prodao tvrtku i idem u zasluženu mirovinu, nastao je muk. Možda pak uživa negdje na Maldivima i nema vremena za dosadne novinare!? Moramo se ispraviti. Antun nam se ipak javio kasnije, ali ne s Maldiva već s lova na pastrve. Možemo mu na kraju samo zaželjeti svu sreću u mirovini te da uživa u plodovima svoga rada. (vv)
Antun Marodi, novopečenu umirovljenik
Osvježio se u gradskoj česmi
MEĐIMURSKI VINOGRADARI i dalje se bore sa žutilom vinove loze
Japanski cvrčak, nova pošast vinograda
Sada se uz američkog cvrčka, koji prenosi zlatnu žuticu vinove loze, pojavio i japanski cvrčak, koji je čak 3,75 brojniji od američkog cvrčka
Piše: Sanja Heric
Nakon američkog cvrčka, prenositelja opasne bolesti zlatne žutice koja nikako da se iskorijeni, u Međimurju se pojavio novi cvrčak, takozvani japanski cvrčak, koji je čak 3,75 brojniji od američkog cvrčka. Pokazalo je to istraživanje napravljeno na sedam lokaliteta u Međimurju: Banfi, Sv. Urban – Stanetinec, Sv. Urban, Sv. Urban – Leskovec, Grkaveščak – Trnovčak, Železna Gora – Orehovčak i Vučetinec prošle godine. Naime, tada je uhvaćeno ukupno 360 odraslih oblika japanskog cvrčka i “samo” 96 odraslih oblika američkog cvrčka. Najveća brojnost japanskog cvrčka zabilježena je krajem srpnja i tijekom prve polovice kolovoza pa se
i sada pomno prati njegova prisutnost na žutim ljepljivim trakama postavljenim u Međimurju. Što se o tom famoznom japanskom cvrčku za sada opće zna i prenosi li on zlatnu žuticu upitali smo našeg agronoma specijaliziranog za zaštitu vinove loze Milorada Šubića iz Savjetodavne službe za sjeverozapadnu Hrvatsku.
- Nije znanstveno dokazano da japanski cvrčak prenosi zlatnu žuticu. Nemamo za to potvrde, no u njegovim stanicama nađena je prisutnost mikroorganizma uzročnika zlatne žutice, pojasnio nam je Šubić, naglašavajući da će tek naredna istraživanja pokazati više o tome.
Trenutno se u vinogradima mogu vidjeti prvi simptomi te zlazne žutice
pa se preporuča pažljivo pratiti žućenje lišća, odnosno crvenjenje kod tamnih sorata, sušenje cvata, venuće formiranog grozda te slabije odrvenjavanje mladica na inficiranom trsju.
Inače, zlatna žutica –najopasnija bolest vinove loze koja je prvi put u Hrvatskoj potvrđena prije 15 godina, i dalje zadaje probleme našim vinogradarima i uništava ih pa se s pravom postavlja pitanje zašto su za ovu bolest tako spora rješenja?
Prema situaciji s terena krčenje zaraženih čokota vinove loze odvija se presporo, a fotosanitarna inspekcija dolazi jako rijetko u Međimurje. Uz to, problem je i taj što se i neki manji vinogradari, posebno oni iz Slovenije, jednostavno oglušuju na naredbe o krčenju.
Sve to za posljedicu donosi ekonomske štete u vinogradarstvu, a ako se to sve tako nastavi tim putem s pravom se postavlja pitanje što će biti u budućnosti s našim vinogradima? Već sada tijekom srpnja nestaju zalihe vina u podrumima, pa ćemo možda za koju godinu biti i bez međimurskog vina?
Mi se iskreno nadamo da se to neće dogoditi, a posebno se nadamo da Međimurci umjesto degustacijama vina i vinskim festivalima neće turiste morati privlačiti festivalima cvrčaka i natjecanjima američkog i japanskog cvrčka u cvrčanju. I to baš sada kada se turizam na kontinentu ozbiljno zahuktava. Šalu na stranu, ovo je ozbiljan problem koji prepredugo traje!
MDS – Međimurski demokratski savez jedini reagirao na povećanje cijene cestarina za 10 posto
Poskupljenje povećava
Međimurski demokratski savez smatra da nije bilo potrebe za uvođenjem većih cijena cestarina jer nam podaci govore da su u 2022. godini ukupni prihodi HAC-a ostvareni za 11.5 % više nego u prethodnoj godini. Povećanje prihoda se očekuje i u 2023. u odnosu na 2022. godinu. Znači svjedočimo rastu prometa, a ne padu, zaključuju.
Također, podaci o prihodima HAC-a govore da su
najveći financijeri HAC-a upravo građani Hrvatske i da je vrijeme da oni dobiju neke benefite. Ukupni prihod HAC-a predviđen za 2023. godinu bio je 452.000.000 eura, od toga prihod od cestarina 375.605.548 eura, a prihod od naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta koji se uplaćuje u visini od 0.03 eura po litri goriva naplaćene trošarine iznosi 54.212.866 eura.
Tome treba dodati da je prilikom izgradnje autoceste do Zagreba, velik dio korištenog šljunka besplatno ustupljen upravo iz Međimurske županije.
Zbog toga MDS poziva HAC da preispita svoju odluku o sezonskom povećanju cijena cestarina, odnosno da počne razmišljati o tome kako da smanji cijenu cestarine za domicilno stanovništvo, kako bi autoceste ispunile svoju osnovnu ulogu –prometnu integraciju Hrvatske
U ČAKOVCU se otvara najveći diskont Grupe Pivac u Hrvatskoj
Postojeći prostor
bio nam je premali
Danas, u petak 12. srpnja, u 9 sati, čakovečka Vajda, odnosno Grupa Pivac, otvara najveću maloprodajnu poslovnicu u Hrvatskoj.
- Nove prostore izgradili smo zbog potreba naših kupaca, kaže Vilim Simon, predsjednik uprave Mesne industrije Vajda te dodaje kako je prostor postojećeg diskonta bio premali.
Naime, u novoizgrađenom objektu će se, uz svježe meso i mesne prerađevine, naći i raznovrsna ponuda koja obuhvaća mliječne i pekarske proizvode, svježe voće i povrće, smrznuti i konditorski program, alkoholne i be-
Vilim Simon, predsjednik uprave Mesne industrije Vajda
zalkoholne napitke, higijenske potrepštine i druge proizvode za domaćinstvo. Novi diskont nalazi se tik do Mesne industrije Vajda i postojećeg tvorničkog diskonta, na adresi Zagrebačka ulica 2A. (vv)
VRUĆINA odgodila početak školske godine
Nastava počinje 9. rujna
Umjesto uobičajenog prvog tjedna u rujnu, iduća školska godina započinje drugog ponedjeljka. Dakle, 9. rujna, i to u cijeloj Hrvatskoj, objavio je to premijer Andrej Plenković. Rezultat je to dogovora ravnatelja i svih župana, a kao razlog navode se nesnosne vrućine. Jedino još nije poznato kako će se tih tjedan dana nadoknaditi, odnosno hoće li se skratiti praznici ili produžiti nastavna godina. (vv)
Međimurja
uz pristupačnost i sigurnost za sve njezine građane, poručio je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a.
Hrvatske autoceste d.o.o. –HAC, vratio se na staru praksu sezonskog poskupljenja svojih cestarina od 10 %. Međimurci će tako od 1. srpnja cestarinu na autocesti od Svetog Križa do Zagreba, a to je dionica koju Međimurci najviše koriste, plaćati 5.20 eura, umjesto dosadašnjih 4.70 eura.
Radi se o značajnom povećanju i do sada prevelikog iznosa cestarine, a što će još više otežati prometnu povezanost s Gradom Zagrebom, u koji Međimurci moraju odlaziti najviše silom prilika zbog svojih zdravstvenih, obrazovnih i profesionalnih obaveza.
Ako tome dodamo i lošu povezanost željezničkim prometom, gdje putovanje do Zagreba traje i do 4 sata,
možemo zaključiti da se prometna izolacija Međimurja povećava, naglasio je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a. (BMO, foto: Z. Vrzan) Željko Pavlic (MDS)
Zlatna žutica uzrokuje ekonomske štete pa se s pravom pitamo hoćemo li imati dovoljno vina u Međimurju?
Ovako izgleda japanski cvrčak koji se pojavio u Međimurju ( Foto: truehopperswp.com )
Novi Vajdin diskont
Piše: Roberto Dežđek
Međimurskapolicija godišnje oduzme oko
250 vozačkih dozvola. Je li ta brojka velika ili ne teško je reći, naime u Međimurju trenutačno vozačku dozvolu posjeduje 30.012 žena i 35.836 muškaraca. Naravno mnogi od njih ne voze aktivno, ali od ukupnog broja vozačkih policija dakle godišnje oduzme 0,38 posto. Što i ne izgleda velika brojka. No kako se ipak ne naći u tom biranom društvu?
Počinjenje teških prometnih prekršaja
O tome kako možemo ostati bez vozačke dozvole porazgovarali smo sa Sinišom Šajnovićem, načelnikom Postaje prometne policije Čakovec.
- Vozači ostaju bez vozačke dozvole ako počine teže prometne prekršaje. Također bez vozačke dozvole možete ostati i ako počinite takozvane lakše prometne prekršaje u skupini ovih težih. Razlika je u tome što vam se tada vozačka oduzima na kraće razdoblje.
Alkohol je jedan od glavnih uzroka prometnih nezgoda na hrvatskim, ali i međimurskim cestama. Visoke kazne, koje je nametnuo novi Zakon, trebale su nas natjerati da dobro promislimo hoćemo li pijani za upravljač. Ipak, sudeći po vikend akcijama PU međimurske, još uvijek velik broj pijanih vozača sjeda za upravljač. U 2023. godini na području Policijske uprave međimurske ukupno je utvrđeno 1059 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola, dok je u pet mjeseci 2024. godine ukupno utvrđeno 330 prekršaja alkohola.
- Svi vozači moraju biti svjesni da čim upravljaju vozilom pod utjecajem alkohola većim od 0,5 promila, automatski na neko vrijeme ostaju bez vozačke dozvole. Tu naravno ne spadaju mladi vozači koji ne smiju imati alkohola u krvi. Tako postoje kategorije (0,5 – 1, 1 – 1,5 i sve iznad 1,5 promila), a naravno, što je veći postotak alkohola, veća je i kazna. Sve iznad 1,5 promila smatra se težim prometnim prekršajem. Vozač u tom slučaju obavezno na više od tri mjeseca ostaje bez vozačke dozvole. Osim dobivanja negativnih bodova, svi takvi prekršitelji upućuju se i na izvanredni liječnički pregled. Prvo se moraju javiti obiteljskom liječniku, a nakon toga odlaze na medicinu rada gdje
podliježu liječničkom pregledu. Također kod produživanja vozačke dozvole, opet se moraju podvrgnuti kompletnom liječničkom pregledu, a osim toga, takvim vozačima vozačka se dozvola izdaje s ograničenjem na tri ili pet godina. Sve gore navedeno vrijedi i u slučaju da vozilom upravljate pod utjecajem droga. Odnosno ako prekršitelj vozilom upravlja pod utjecajem droga, on je počinio isti teški prometni prekršaj i kažnjava ga se isto kao i vozača koji je vozio s više od 1,5 promila alkohola u krvi. Drugim riječima, vožnjom pod utjecajem droga, automatski vam se oduzima vozačka dozvola na jedno određeno razdoblje, a dobivate i negativne bodove te vam slijedi izvanredni liječnički pregled.
9 ili 12 negativnih bodova = trajno oduzimanje vozačke dozvole
- Negativni bodovi na neki način su dodatna sankcija prilikom počinjenja težih prometnih prekršaja. Mnogo vozača to ni ne zna, pa je stoga bitno naglasiti da ako vozač u dvije godine skupi 12 negativnih bodova, tada trajno ostaje bez vozačke dozvole! Za mlađe vozače taj prag je još manji, pa tako svi oni koji su mlađi od 24 godina, nakon što skupe 9 negativnih bodova, automatski trajno gube vozačku dozvolu. U takvim slučajevima, prekršitelji tek dvije godine nakon što im je oduzeta vozačka dozvola mogu pristupiti ponovnom polaganju vozačkog ispita. Mnogo mladih vozača vrlo brzo skupi tih 9 negativnih bodova. Dovoljna je jedna prometna nesreća pod utjecajem alkohola i vozačka dozvola im se trajno oduzima. Jedan od najčešćih prometnih prekršaja je i prekoračenje dozvoljene brzine. Iako je u Međimurju postavljen velik broj prometnih kamera, vozači jednostavno zapamte gdje se one nalaze, a čim se udalje nastave s jurcanjem po cestama. Što se tiče prekoračenja brzine, ovdje također postoje lakši i teži prekršaji.
- Mnogo vozača to ni ne zna, pa je stoga bitno naglasiti da ako prekršitelj u dvije godine skupi 12 negativnih bodova, tada trajno ostaje bez vozačke dozvole!
Sud može biti blagonaklon
Sud može, ali rijetko, ne oduzeti vozačku dozvolu čak i kad je prekršaj počinjen. Takvi slučajevi obično uključuju vozače koji nemaju ranije prekršaje. Sud također uzima u obzir širu sliku, kao što je činjenica da je vozač jedini hranitelj obitelji ili da
- Lakšim prekršajima smatramo malo prekoračenje brzine i za takve prekršaje se može dobiti upozorenje te novčana kazna do 130 eura. Težim prekršajima prekoračenja brzine smatraju se vožnja brzinom u naselju koja je za više od 30 km/h veća od dopuštene i brzina izvan naselja koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. U takvim slučajevima, prekršitelji ostaju bez vozačke dozvole na određeno vrijeme, dobivaju velike novčane kazne i također negativne bodove.
Stvarnost pokazuje da su kazne očito preniske. Možda da “kopiramo” zakon Švicarske? Naime, tamo se brza vožnja tretira se kao kazneno djelo. Ako vas ondje, primjerice, uhvate u jurnjavi po cestama, uz visoku kaznu ide oduzimanje vozačke, ali i automobila. Također, slijedi vam i zatvorska kazna u trajanju od jedne do četiri godine, ovisno koliko ste bili brzi.
TEMA BROJA
Mnogo je razloga zbog kojih možemo ostati bez vozačke dozvole, no najčešći je i dalje alkohol, ta Hrvatska je ipak turistička zemlja…
Što ako vozimo bez vozačke dozvole?
Naravno postoje i oni koji do krajnjih granica testiraju Zakon, ali i ugrožavaju sigurnost svih sudionika prometa. To su vozači koji vozilima upravljaju bez vozačke dozvole.
- Kod ovakvog slučaja moramo razlikovati dva slučaja. Prvi slučaj kada je vozač položio i drugi kada nije položio vozački ispit. Ako prekršitelj nije položio vozački ispit, a upravljao je vozilom, tada se to smatra težim prometnim prekršajem. Naravno vozač ne može ostati bez vozačke dozvole, no on dobiva negativne bodove. Također nakon uspješnog polaganja vozačkog ispita, vozačka dozvola mu se oduzima.
bi oduzimanje dozvole značilo gubitak posla. S druge strane, za one bahate i ponovljene prijestupnike sud je neumoljiv, što je i jedino ispravno. Često se radi o višestrukim prekršiteljima čije se vožnje mogu smatrati “bijesnim”.
U zadnje vrijeme na međimurskim cestama imali smo i slučajeva kada su prekršitelji vozili pod izrečenom zabranom upravljanja vozilima.
- Takva vožnja također se smatra teškim prometnim prekršajem. Vozač ostaje bez vozačke dozvole na određeno razdoblje, maksimalno do jedne godine, te dobiva i negativne bodove.
Isto vrijedi i za vožnju kada su vozači isključeni iz prometa i oduzeta im je vozačka dozvola na razdoblje od 12 sati.
- Iz prometa isključujemo uglavnom vozače koji su uhvaćeni u vožnji pod utjecajem alkohola. Ako se prekršitelj ogluši na to i prije isteka 12-satne zabrane ponovno sjedne za volan, tada se to smatam teškim prometnim prekršajem. Osim što vozač dobije rigoroznu novčanu kaznu, negativne bodove, on se i uhićuje. Tada mu sud određuje i boravak u zatvoru, koji najduže može trajati 60 dana. Vozačku dozvolu možemo izgubiti i po obavijesti liječnika o promjeni zdravstvenog
ODUZIMANJE VOZAČKE DOZVOLE
Dok frulica onda je game
Ne ostajete bez vozačke ako ste pijani na biciklu ili pješke
Sve se više šire priče kako ljudi i na biciklu pa čak i kao pješaci mogu ostati bez vozačke dozvole ukoliko se alkotestom utvrdi prevelika količina alkohola u krvi. Srećom to nije istina. - Pješaci i vozači bicikla ne mogu ostati bez vozačke dozvole, niti pak biti kažnjeni negativnim bodovima. Ako oni i sudjeluju u prometnoj nesreći ili drugom kaznenom djelu, kazneno će odgovarati, no neće im se oduzeti vozačka dozvola, rekao nam je načelnik Šajnović.
stanja vozača na temelju koje policijska uprava šalje vozača na izvanredni liječnički pregled na kojem se utvrđuje
zdravstveno stanje zbog kojeg vozač nije više sposoban sigurno upravljati vozilom. Također o liječnicima ovisi
Siniša Šajnović, načelnik Postaje prometne policije Čakovec
policija može oduzeti našu najdražu licenciju
su upisane u vozačku dozvolu može upravljati. Drugim riječima, koliko god bili loši u prometu, oduzima vam se samo ona kategorija u vozačkoj dozvoli kojom je prekršaj počinjen. U praksi to zvuči otprilike ovako. Mjesecima svojim motociklom činite niz prekršaja koji se uredno evidentiraju i procesuiraju. Potom vam oduzmu vozačku, odnosno konkretno kategoriju A, ali za vas vožnja ne prestaje. Vi možete bez ikakvih sankcija sjesti u automobil te nastaviti s vožnjom. Doduše, kategorija A je “na hlađenju”, ali nitko vam ne brani da s B kategorijom dalje vozite automobil. Većina nas “običnih” vozača iz oduzete vozačke dozvole izvuče pouku, a pritom u državni proračun uplati i poprilično visoku svotu novca, ovisno o težini prekršaja. No, recidivisti čine upravo suprotno. Oni nastavljaju svoj divlji pohod na prometnice, samo ovoga puta drugim prijevoznim sredstvom. Ipak, pronašao se i način kako i njima stati na kraj.
Što su teži prometni prekršaji?
U teže prometne prekršaje spadaju:
• ne postupanje po zahtjevima izraženim s pomoću znakova ili po naredbama policijskih službenika koji nadziru i upravljaju prometom na cestama,
• vožnja u suprotnom odnosno zabranjenom smjeru,
• brzina u naselju koja je za više od 30 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine,
frulica zafrulji, game over!
i to na koliko dugo nam se produžuje vozačka dozvola. - Ovisno o zdravstvenom stanju vozača, vozačka dozvola može se produžiti i na mjesec, tri mjeseca, odnosno jednu, pet ili deset godina. Također shodno novim propisima, vozačima koji su zdravi vozačka se dozvola izdaje na deset godina i oni nisu dužni pristupiti liječničkom pregledu. Izrada nove vozačke dozvole svakih deset godina uglavnom je formalnost, a obavlja se zbog promjena izgleda vozača. Također svi koji posjeduju stare vozačke dozvole koje vrijede do 65 godine starosti, morat će ih zamijeniti zaključno s 2033. godinom.
Bitno je naglasiti da ne postoji dob do koje se produžuje vozačka dozvola. Tako npr. ako imate 80 godina i želite si produžiti vozačku dozvolu, samo trebate potvrdu vašeg liječnika opće prakse da ste zdravi. Odete na policiju i vozačka dozvola vam se produžuje te možete slobodno u promet. Što ako imamo više položenih kategorija?
Svi mi u pravilu imamo položenu jednu kategoriju, no što je s vozačima koji imaju više položenih kategorija?
- U slučaju da vozač počini prekršaj za koji je propisana zabrana upravljanja motornim vozilom, vozaču će se odrediti zabrana upravljanja
Policijska uprava međimurska u protekloj je godini (2023.) zbog neobavljenog liječničkog pregleda, izdavanjem rješenja oduzela 160 vozačkih dozvola, a zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova 88 vozačkih dozvola.
vozilom one kategorije vozila s kojom kategorijom je počinio prometni prekršaj, dok s ostalim kategorijama koje
- Ono što ljudi ne znaju je da ako skupe 12 negativnih bodova, oduzimaju im se sve kategorije koje imaju položene.
Smijemo voziti u japankama!
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama nisu predviđene sankcije za vozače koji bi bosi ili u japankama, odnosno u nekoj drugoj neadekvatnoj obući, upravljali motornim vozilima. Svakako, preporuka policije je da vozači upravljaju vozilima u primjerenoj obući u kojoj noga ima čvrst oslonac i neće lako skliznuti te time onemogućiti vozača u sigurnom upravljanju vozilom.
Drugim riječima, policajac vas ne može kazniti ako vozite u japankama i drugoj neprikladnoj obući. Ipak, ako prilikom vožnje u japankama počinite prometni prekršaj, kasnije na sudu to će vam biti otežana okolnost, a samim time i kazna će biti rigoroznija. Isto vrijedi i za nepropisno prevoženje životinja u vozilima.
Ako volite životinje, vozite ih u transporteru Zakonom o sigurnosti prometa na cestama nije posebno propisano na koji način se životinje prevoze u vozilima. To znači da nije zabranjeno, no preporuka je da se životinje u vozilima prevoze u prikladnim transporterima koji su pravilno osigurani pojasevima ili da se prevoze u posebno odvojenim odjeljcima u prtljažniku. Sukladno dosadašnjoj sudskoj praksi vozač je dužan voditi računa da ga svaka životinja, koja se prevozi u vozilu na neprimjeren način, može omesti u vožnji i time ugroziti njegovu sigurnost, ali i sigurnost ostalih sudionika u cestovnom prometu.
• prolaženje pored vozila koje je zaustavljeno ili usporava ispred pješačkog prijelaza da bi propustilo pješake,
• prolaženje vozila preko prijelaza ceste preko željezničke pruge ako je uređaj za zatvaranje prometa spušten, ili ako se taj uređaj već počeo spuštati, ili ako se daju svjetlosni i zvučni znaci koji upozoravaju da će se taj uređaj početi spuštati,
• brzina izvan naselja koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine,
• oduzimanje prednosti prolaska,
• prolaz na crveno svjetlo na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima,
• nepropisno pretjecanje (ako je vozač koji se kreće iza njega počeo pretjecati, pretjecanje u tunelu, na mostu, ispred vrha prijevoja ceste ili u zavoju, ne smije se pretjecati drugo vozilo koje se približava obilježenom pješačkom prijelazu, ili koje prelazi pješački prijelaz i obilaziti vozilo koje je stalo radi propuštanja pješaka na tom prijelazu),
• polukružno okretanje ili kretanje vozilom unatrag na autocesti,
• bijeg s mjesta događaja prometne nesreće,
• vožnja pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova,
• vožnja prije stjecanja prava na upravljanje,
• odbijanje vozača ili instruktora vožnje podvrgavanju ispitivanja s pomoću odgovarajućih sredstava ili uređaja radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova odnosno odbijanje liječničkog pregleda ili uzimanje krvi i urina,
• vožnja kada je vozaču vozačka dozvola oduzeta ili je isključen iz prometa ili mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.
Seks u automobilu je dozvoljen, ako te ne uhvate
Kad smo razriješili dvije urbane legende o tome kako se ostaje bez vozačke dozvole i ako si pijan na biciklu ili pješice te smije li se voziti u japankama, odlučili smo provjeriti još jednu. Sankcionira li se vođenje ljubavi u automobilu?
Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, seks na javnom mjestu je zabranjen. No što je sa seksom u automobilu? Nezgodna tema, ali događa se zar ne?
I o ovome smo se raspitali na policiji.
Naime seks u automobilu se u pravilu sam po sebi ne kažnjava, osim ako zasmeta tj. uznemiri neku treću osobu. Onda će policija ići u akciju i vjerojatno napisati prijavu zbog uznemiravanja. Seks tijekom vožnje je
Za povećanje sigurnosti u prometu svakako je najvažnija edukacija. To je mjera koja ne daje rezultate odmah, no dugoročno je vrlo učinkovita. Edukaciju o prometnoj kulturi i sigurnosti treba provoditi od najranije dobi. Krenuti od vrtića, zatim osnovne i srednje škole, pa sve do ško-
opet druga stvar i on kao takav nije speci�iciran kaznenim odredbama. I opet ga se samog po sebi ne može sankcionirati, osim ako je to nekoga uznemirilo.
Pitali smo i policajce kako se najčešće ponašaju u takvim slučajevima. Jedna djelatnica je doista lijepo objasnila. To je tema o kojoj bi se dalo diskutirati. Ako te policija uhvati u seksu u automobilu i da pritom ne ometaš javni red i mir i nitko te ne prijavi, vjerojatno ne bih dala kaznu već napisala opomenu. S druge strane ako prilikom tog seksa ometaš javni red i mir i da te netko prijavi jer si mu ti tom radnjom prouzročio uznemiravanje, jer je to nešto što nije želio vidjeti, onda obavezno moramo izdati kaznu.
la sigurne vožnje za iskusne vozače. Ako djeci već u prvom razredu osnovne škole počnemo usađivati u svijest prometnu kulturu, na cesti ćemo sigurno imati savjesnije i bolje vozače. Naravno, osim škole, prometna kultura, kao i ostale elemente opće kulture djeci treba prenositi kod kuće.
Ilustracija - Svi mi tužni smo kada ostanemo bez vozačke dozvole
Trgovine otvorene ove nedjelje, 14. srpnja
Trgovine KRK (7-11 sati)
• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-19 sati)
• Donja Dubrava, Trg Republike 16
• Donji Hrašćan 51
• Draškovec, Draškovićeva 13
• Goričan, Školska ulica 15
• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b
• Gornji Mihaljevec 74a
• Kotoriba, Sajmišna 2a
• Lopatinec, I. G. Kovačića 17
• Mačkovec, J.B. Jelačića 114
• Mursko Središće, Frankopanska 1
• Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati)
• Selnica, Trg bana Jelačića 4
• Strahoninec, M. Gupca 1
• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13
• Šenkovec, J. Bedekovića 2
• Štefanec, Zrinskih 26
• Štrigova 25a
• Trnovec 11
• Turčišće 21
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
• Vularija, Prvomajska 22 Trgovine NTL
• Mursko Središće, Frankopanska 11
• Okrugli Vrh 62b
• Pleškovec 160
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53 Ostale trgovine
• JUG MALL Čakovec (8-16 h)
• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)
• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)
• Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30)
• Pekara Junior, Čakovec, A. Starčevića 6 (6-22 h)
• STUDENAC, Cirkovljan (8-21 h)
• STUDENAC, Čukovec (8-21 h)
• STUDENAC, Pribislavec (8-21 h)
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Kada se devedesetih godina prošlog stoljeća naglo urušio srednji sloj i društvo raslojilo na uski sloj bogatih i široki sloj siromašnih, posljedice tog procesa u početku su zabrinjavale samo zbog pada kupovne moći i srozavanja materijalnog standarda. Životni stil najteže se napušta, pa se grčevito čuvao životom na kredit. Financijski kapital je trljao ruke izdašno potičući osiromašene u očuvanju privida, uz pomoć
DRAŽEN NOVAK, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije, komentirao rezultate upisa za obrtnička zanimanja
Moramo biti oprezni da
ne upadnemo u zamku hiperprodukcije
- Politika popularizacije za obrtnička zanimanja urodila plodom, no moramo razmišljati što će biti za pet godina, s obzirom na hlađenje gospodarstva u Njemačkoj
Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan
Na nedavnom sastanku predsjedništva Hrvatske obrtničke komore na čelu s predsjednikom Daliborom Kratohvilom, s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom i suradnicima, među ostalim temama kako unaprijediti uvjete rada za gotovo 119 tisuća hrvatskih obrtnika bila je i tema obrazovanja učenika za obrtnička zanimanja.
HOK godinama zagovara i promiče učenje temeljeno na radu kao osnovi strukovnog obrazovanja.
Previše
djelujemo stihijski
Kako upravo završili upisi u srednje škole, za komentare vezane uz strukovno obrazovanje zamolili smo Dražena Novaka, predsjednika Obrtničke komore Međimurske županije.
Zadovoljni smo interesom djece za upis u obrtnička zanimanja. Po mojim saznanjima interes za neka zanimanja je bio tako velik da je bilo pitanje hoće li svi moći upisati željeni smjer. Više je nego dobar odaziv na upis u Tehničku školu, gdje u otvorena dva razreda za CNC operatere, a dobra je popunjenost i u Srednjoj školi Prelog, u kojima se školuje najviše najviše učenika za strukovna zanimanja. Očito je politika popularizacije za obrtnička zanimanja urodila plodom, kazao je.
- No to nam daje za razmišljati da ne upadnemo u zamku hiperprodukcije za ta zanimanja. Moramo razmišljati što će biti za pet godina. Na nama obrtnicima je da radimo i jasno je da mi očekujemo gotove ljude, ali država mora voditi računa o široj slici, što se zbiva u okruženju. O strategiji obrazovanja. Naime iz Njemačke dolaze informacije o hlađenju gospodarstva, a budući da smo vezani na to tržište itekako treba voditi računa o tome. Moramo znati hoće li za tu djecu koju sada školujemo, za tri, četiri godine biti posla.
Za sada previše djelujemo stihijski, a potrebno je razmišljati strategijski, što želimo i kamo idemo. Slično nam se dogodilo prije nekoliko godina, kada smo doživjeli stihijski odljev naših ljudi, a nakon toga val uvoza stranih radnika.
Od ostalih tema radnog sastanka s ministrom izdvajamo sljedeće. Najavljen je zajednički rad na novom Zakonu u obrtu koji će imati za cilj modernizirati obrtništvo, s naglaskom na segment koji će obuhvaćati posebno uređenje malih trgovina, a kako ograničenja rada nedjeljom ne bi štetila samozaposlenim obrtnicima i njihovim obiteljima. Ministar je pozdravio takav prijedlog, istaknuo brojne prednosti postojećeg Zakona o trgovini za građane te izrazio svijest o speci�ičnim nišama u obrtništvu na koje takva ograničenja utječu u po-
bankarskih minusa i tri puta većim od redovnih primanja, kupovinama na rate, bez vidljivih kamata i sličnim smicalicama. Tako da su ljudi živjeli život srednje klase na kredit, srameći se svog pada na društvenoj ljestvici.
U stvarnosti se odvijao masovni proces pada velikog broja građana u dužničko ropstvo krupnog �inancijskog kapitala. I kako se sloj ovisnika o tuđem novcu širio tako se sloj koji je posuđivao bogatio jer veće siromaštvo,
veći rizik, a veći rizik – veće kamate. Kad je tako nema slobode. To je novovjekovno kmetstvo.
Srednji sloj u društvu nije sinonim za osrednjost, mlitavost i neinventivnost, kako mu se pokušava pripisati, već za snagu velikog broja ljudi koji živeći dobro od svojih prihoda itekako pomiču granice društvenih promjena. Društvo svedeno za uski sloj izvrsnih i masu koja nema nikakvu �inancijsku pa time ni društvenu, dakle ni poli-
tičku moć, neminovno pada u autoritarne režime. Građane se svodi na socijalne ovisnike, u kojemu i vlast ima svoj interes. Kroz podjelu potpora, vlast ih drži u podaničkom odnosu, a �inancijski kapital ih održava iznad vode dajući im kredite. I da stvar bude apsurdnija, država zapravo pomaže bogatima kroz subvencionirane kredite kako bi moćnim lobijima omogućila da podižu cijene stanova i još više osiromašila građane.
Po prvi put interes
za kamenoklesara
Po prvi puta ove godine među učenicima se pojavio i interes za kamenoklesara, za kojega je potrebno osigurati praksu u licenciranoj radionici, otkrio nam je Dražen Novak. Dodao je: - Tražimo rješenje gdje će na praksu. U Međimurju učenici za strukovna zanimanja praktični dio nastave sa-
većanoj mjeri, poput cvjećara i suvenirnica.
Prag paušalnog oporezivanja 50.000 eura
Predstavnici HOK-a ovom su prilikom izrazili i zahtjev za preuzimanjem vođenja Obrtnog registra, koji je sada u nadležnosti MINGO-a, u cilju jačanja komunikacije s obrtnicima prilikom otvaranja obrta, ali i tijekom njihovog rada. Predstavnici HOK-a su pozdravili najavljeno povećanje praga za paušalno oporezivanje na 50.000 eura, naglasivši da su u svojim zahtjevima argumentirali potrebno povećanje spomenutog praga
vladavaju u 33 licencirane radionice kod licenciranih majstora, njihovih mentora. Takav vid obrazovanja je za strukovna zanimanja najkvalitetniji, jer učenici se obrazuju u realnom svijetu, tamo gdje će sutra raditi, i time se bolje pripreme za svijet rada nego da se za buduće zanimanje pripremaju samo u školi, kazao je.
na 60.000 eura osobito s obzirom na in�laciju. Također, istaknuli su potrebe za većim mogućnostima kreditiranja mikro i malih subjekata, za jednostavnijim pristupom sredstvima te lakšim i jednostavnijim pristupom europskim fondovima. Trebamo biti dio radnih skupina pri izradi svih propisa i zakona koji utječu na život i rad nas obrtnika. Naša dužnost i obaveza je zastupati gotovo 119 tisuća naših članova te smo relevantan i neizostavan sugovornik po svim pitanjima koja se tiču hrvatskog obrtništva, istaknuo je predsjednik HOK-a Kratohvil.
Srednji sloj ne vole ni političari ni bankari. Ako možete dobro živjeti od zarađenih prihoda, izgraditi samostalno krov nad glavom, otići na ljetovanje, putovati i kulturno se uzdizati tada vam neće moći prodavati maglu, a ako preživljavate, veseleći se svakom daru iz proračuna koji vam “daje” vaša vlast bilo lokalna, bilo nacionalna, tada vas ona navigira da ju podržite da ne izgubite te mizerne povlastice koje vas drže iznad vode.
Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije
ŠTO SU ZA upis u srednje škole birali mladi Međimurci
Kuhari i slastičari ostali ispod crte
- Strukovne škole su pune i poduzetnici mogu biti zadovoljni odabirom učenika strukovnih zanimanja
Piše Božena Malekoci-Oletić
Foto: Zlatko Vrzan
Krajem ovog tjedna učenici koji su upisali srednje škole mogu odahnuti. Mjesta je bilo dovoljno za sve, ali je drugo pitanje jesu li uspjeli upisati željeno zanimanje. Učenici već prilikom prijave na upise imaju mogućnost izraziti više želja, osim one koja im je prioritetna tj. na prvom mjestu izbora. Tako da su na početku upisnog procesa sve škole zasipane s nekoliko puta većim brojem prijava od broja upisnih mjesta. Ali prilikom zaključavanja prioritetnog mjesta, vidljiv je stvarni interes učenika za određene programe i škole.
Strukovne škole su pune i poduzetnici mogu biti zadovoljni odabirom učenika strukovnih zanimanja. Gimnazijski programi se u pravilu pune učenicima kojima je cilj studiranje i nastavak školovanja na fakultetima i visokim učilištima. Nešto slobodnih mjesta bilo je u Gimnaziji J. Slavenskog, ali ona zasigurno neće ostati prazna.
Zanimljivo je pratiti što se događalo s promjenama u upisnoj politici pojedinih škola. Gimnazija Josipa Slavenskog od ove godine je ukinula jezičnu gimnaziju, ali je uvela prirodoslovnu gimnaziju. Tu je ostalo jedno slobodno mjesto i četiri slobodna mjesta u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji.
S druge strane Srednja škola Čakovec ove godine nije
upisivala fizioterapeute, nego je otvorila je novo zanimanje farmaceutski tehničar, koji je privukao skoro dvostruko veći broj kandidata od broja upisnih mjesta.
U Gimnaziju J. Slavenskog bi i Zagrepčanci
U Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec ove su godine učenici pokazali najveći interes za program opće gimnazije koja je bila popunjena u rekordnom roku i nije bilo dovoljno mjesta za sve koji su željeli upisati taj smjer. - Tako je oko 10 % ukupne kvote učenika ostalo bez upisa i moralo je potražiti svoje mjesto u drugim programima, poručila je Sandra Breka-Ovčar, ravnateljica Gimnazije.
Dodaje: - Odličan interes vladao je i za ostale programe koji su također gotovo popunjeni. Ostalo je jedno mjesto u prirodoslovnoj gimnaziji i četiri mjesta u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji koja ćemo, vjerujemo, popuniti u jesenskom roku, istaknula je ravnateljica Sandra Breka-Ovčar. Dodaje: - Svake godine zanimanje osnovnoškolaca za naše programe seže i izvan Međimurske županije, tako da na listi imamo i više učenika iz Grada Zagreba što nas čini ponosnima jer se za kvalitetu rada naše škole zna i na širem području Republike Hrvatske i to privlači učenike da budu dio naše školske zajednice, istaknula je ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.
Najviše učenika iz drugih županija
bira
Graditeljsku školu
U Graditeljsku školu Čakovec tradicionalno u većem broju na školovanje dolaze učenici iz drugih županija. Tako je bilo i ove godine. Evo koja zanimanja su odabrali učenici iz drugih županija:
• Građevinski
tehničar – 7
• Arhitektonski
tehničar – 5
• Likovna umjetnost i dizajn do izbora zanimanja – 3
Službena objava slobodnih mjesta za jesenski upisni rok je 9. kolovoza. Jesenski rok rezerviran je samo za one koji nisu upisali školu u ljetnom. Prijave programa u jesenskom roku upisa u srednje
Tehničari za računalstvo i CNC operateri najtraženiji u Tehničkoj školi
Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole Čakovec, iznio je podatak da se za ovu školu prijavilo 1249 učenika. Na kraju roka ostalo je na ljestvicama njih 363, što je podatak o stvarnom broju zainteresiranih za upis u ovu školu. Od toga će njih 249 moći upisati neko od ponuđenih zanimanja. - Praktički ako svi dođu s potrebnim dokumentima i u propisanim rokovima, neće biti jesenskog roka i Tehnička škola Čakovec je prepuna učenika, kaže ravnatelj.
Vladao je interes za sva zanimanja, a najviše 158 za tehničara za računalstvo, 157 za CNC operatera, 148 za tehničara za mehatroniku, 137 za tehničara za elektroniku, 110 za strojarskog računalnog tehničara, a najmanje za tokara, njih 59. Iz drugih županija u Tehničku školu Čakovec je prijavljeno s pravom upisa u ovom trenutku 16 učenika.
Srednja škola Čakovec napravila dobar posao s farmaceutskim tehničarima
U Srednjoj školi Čakovec veliki interes je bio za sve programe koje smo upisivali, poručila je Gordana Ramušćak, ravnateljica Srednje škole Čakovec. Ove godine 714 učenika prijavilo se na 106 upisnih mjesta, od toga 161 učenik kojemu su upisna mjesta u ovoj školi bila prioritet. Brojka o prioritetu je brojka onih koji su stvarno zainteresirani za upis u ovu
započet će 19. kolovoza i trajati do 23. kolovoza, s tim da 21. kolovoza završavaju prijave škola s dodatnim provjerama. Konačne ljestvice upisa u srednje u jesenskom roku izlaze 26. kolovoza.
školu, a ostalim prijavljenima, opcija za rezervu.
Velik interes je bio za upis za farmaceutske tehničare.
Škola upisuje 24 učenika uz izrazito visoke bodove, od 80 maksimalnih bodova do zadnjega s pravom upisa sa 77,57 bodova. Na listi je trenutno 44 učenika koji kandidiraju za upis.
U Opću gimnaziju u Srednjoj školi Čakovec upisuju 48 učenika s bodovnim pragom od 80 maksimalnih do 74,84 koliko ima zadnji učenik s pravom upisa. Na listi je pak prijavljeno 69 učenika, potvrdila je ravnateljica.
Za medicinske sestre/ tehničar opće njege upisuju 24 učenika s bodovnim od 80 maksimalnih do 68,54 koliko ima zadnji učenik s pravom upisa. Na listi je još uvijek 39 učenika.
Za njegovatelje - TES upisuju 10 učenika, a popunjena su sva mjesta, dok je na listi još uvijek 17 učenika.
Svi smjerovi u Srednjoj školi Čakovec su popunjeni, a u nju dolazi i petero učenika iz Varaždinske županije.
U Gospodarskoj školi Čakovec najviše prijava za frizere i kozmetičare Prema privremenim rezultatima, 135 učenika ostvarilo je uvjete za upis u Gospodarsku školu u 12 različitih zanimanja i 4 različita obrazovna sektora.
Učenici su birali četverogodišnja zanimanja: modni tehničar, tehničar za cestovni promet i agrotehničar.
Od trogodišnjih zanimanja imali su izbor upisati zanimanja: cvjećar, poljoprivredni gospodarstvenik, frizer, kozmetičar, krojač, obućar, vozač motornog vo-
Kuhari i slastičari lako mogu doseći zvjezdani status, uz to su i dobro plaćeni
zila C kategorije te pomoćna zanimanja: pomoćni cvjećar, pomoćni krojač i pomoćni vrtlar.
Najveći interes prema broju prijava bio je za zanimanja frizer i kozmetičar, ali i za sva ostala zanimanja, osim za zanimanje agrotehničar.
- Najveći porast interesa učenika osmih razreda pokazao se za zanimanje modni tehničar, naglasila je Vesna Stunković, ravnateljica Srednje škole Prelog.
Zanimanje agrotehničar – ne upisujemo, jedan je učenik na listi.
Trenutno ima po jedno mjesto u zanimanju pomoćni krojač, pomoćni vrtlar i sva mjesta u zanimanju pomoćni cvjećar te tri mjesta u zanimanju poljoprivredni gospodarstvenik ako ministarstvo odobri predloženu kvotu.
Ostala zanimanja su popunjena prema privremenim rezultatima i prema predloženoj strukturi upisa.
Ekonomska i trgovačka škola privlači sportaše iz drugih županija
U Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec ove godine smo imali velik interes za sve obrazovne programe koje nudimo te smo primijetili da smo imali prilično veći broj prijava nego protekle godine, poručila je Dunja Sarap Mišić, pedagoginja škole.
Ostala su nam slobodna mjesta u obrazovnom programu komercijalist (odjel za sportaše) i to zato što učenici koji su se prijavili treniraju u inozemstvu te, nažalost, nisu mogli konkurirati u navedeni obrazovni program. Najviše učenika iz drugih županija dolazi u obrazovni program komercijalist (odjel za sportaše).
U Srednjoj škola Prelog ima mjesta za mesare i pekare
U Srednjoj školi Prelog najveći interes učenika bio je za strukovna zanimanja kuhar i slastičar, u tim zanimanjima ima još učenika "ispod crte". Popunjeni su razredi smjera konobar, slastičar, kuhar. Za jesenski rok ima slobodnih mjesta u mesarima, pekarima i po jedno mjesto u ekonomistima i turističko-hotelijerskim komercijalistima. Veselimo se učenicima iz susjedne Varaždinske županije kojih ima sedmero, poručio je Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog.
U Graditeljskoj školi Čakovec hit su arhitektonski tehničari
Graditeljska škola Čakovec također može biti zadovoljna interesom učenika za upis u zanimanja koja nude. Učenicima su bila najatraktivnija mjesta za arhitektonske tehničare kojih je na ljestvici bilo 34, a pravo upisa steklo je 25 kandidata, za građevinske tehničare na ljestvici je bilo 34 kandidata, a pravo upisa stekla su 23 kandidata. Za smjer likovna umjetnost i dizajn na ljestvici je bilo 29 kandidata, a pravo upisa stekla su 23 kandidata. Za medijske tehničare od 22 kandidata pravo na upis steklo je 12 kandidata, za web dizajnere od 25 kandidata na listi pravo su stekla 13 kandidata. Više interesa od mogućnosti upisa bilo je iz za instalatere grijanja i klimatizacije, a najviše slobodnih mjesta ostalo je u pomoćnim zanimanjima za pomoćne soboslikare i ličioce, soboslikare ličioce dekoratere ii pomoćne podopolagače i fasadere.
prijateljice Nere
povezusu više
nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je
ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Tihi rekvijem za kunu
GLOBALNO I LOKALNO
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Zapovjedništvo
NATO-a za Ukrajinu u Wiesbadenu
UU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Washingtonu je u utorak proslavljena 75 obljetnica NATO-a, organizacije koja je u Europu donijela relativni mir i stabilnost. Tri ključne teme summita bile su jačanje obrane i otpornosti Saveza, podrška Ukrajini te širenje globalnih partnerstava NATO-a s državama Indopaci�ika. Za Europu je najvažnija tema podrške Ukrajini. Kraj rata u Ukrajini još se niti ne spominje, iako su od početka sukoba prošle dvije i pol godine.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
pulisti vode svoje politike. Dominira pitanje treba li Ukrajina biti u NATO-u. Amerika i Njemačka su protiv, dok su Francuska i druge europske zemlje za, jer smatraju da se samo tako može zaustaviti rat u Ukrajini.
MEĐUNARODNI FOLKLORNI susret u Maloj Subotici
Spektakularna raskoš kostima i ritma
Naprosto nema mjesta za pregovore dok je oko dvadeset posto zemlje okupirano, Putin je iskoristio slabosti EU-a, poput Brexita, a zatim i pojavu populističkih političkih struja, dok sankcije zapravo ne djeluju kako se očekivalo. Upravo suprotno, sankcije su na određen način ubrzale suradnju Rusije i Kine te Sjeverne Koreje. Čini se da staroj Europi nedostaje vođa, a kriza s Cividom naučila je svaku zemlju da je nacionalni interes na prvom mjestu.
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Umjesto završetka sukoba i rata u Ukrajini, idućih mjeseci svjedočit ćemo o sve većoj eskalaciji i sukobu, i ako je i bilo malo povjerenja između Europe i Rusije, toga više nema. Shvatilo se da su stvari itekako ozbiljne, zvecka se nuklearnim oružjem.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Za NATO sigurnost nije regionalna već globalna, smatra se da Kina i Sjeverna Koreja zajedno s Iranom potpomažu Rusiji u ratu i u ublažavanju sakcija, a tu je negdje i Indija, premijer Modi stigao je prije par dana u Moskvu.
Europske zemlje pak su podijeljene, Orban i drugi po-
VARAŽDINU, Gajeva 5
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.
Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Najvažniji zaključak sumita NATO-a u Washingtonu je podrška Ukrajini, no ovoga puta mnogo jača, govori se o “mostu prema članstvu“. Cilj NATO-a je da Ukrajina dobije sposobnost suprotstavljanja Rusiji, a to se želi postići na način da će NATO preuzeti organizaciju dostave oružja Ukrajini. U tu svrhu, u Wiesbadenu u Njemačkoj već je formirana zapovjedna struktura od gotovo 700 časnika. Računa se da će zemlje članice NATO-a do 2025. godine izdvojiti minimalno oko 40 milijardi dolara za oružje za Ukrajinu, što će sad postati njihova obveza.
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
Teško je riječima opisati spektakularnu Međunarodnu smotru folklora koja je održana u Maloj Subotici. Općina je inače bila samo jedan od niza sredina SZ Hrvatske koju su svojim plesom počastili folkloraši iz Indije, Perua, Njemačke i Bugarske. Navikli smo mi na naše folkloraše, međutim, ovo što se moglo vidjeti u Maloj Subotici doista ostavlja bez daha. Jarke boje, bogati kostimi, energični koraci, plesači koji naprosto lete pozornicom, u potpunoj su suprotnosti s našom kulturnom baštinom.
Folkloraši pris�gli iz dalekog Perua
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
Naime, put Ukrajine k priključenju NATO-u opisuje se kao “nepovratan“ u nacrtu zaključaka iz Washingtona. Drugim riječima, daje se na znanje Rusiji da će rat potrajati dok se ne postigne pravednije rješenje za obje strane, a kad će to biti ne zna se, ovisi i od situacije na bojištu. Za Ukrajinu pak se smatra da treba nastaviti demokratske reforme.
Ukratko, uskoro ćemo vidjeti nove stupnjeve eskalacije rata u Ukrajini i na žalost i sve veći broj mrtvih i ranjenih na obje strane.
- Ovaj festival je dokaz koliko je folklorna tradicija živa i koliko nam svima znači očuvanje kulturne baštine, poručio je tom prilikom Valentino Škvorc, načelnik Općine Mala Subotica ujedno i jedan od “krivaca” malosubotičkog plesnog spektakla. Nastupi grupa iz dalekih zemalja poput Perua i Indije, ali i nama bližih, Njemačke i Bugarske, donijeli su pravo bogatstvo kulturnih izraza i upoznali Međimurce s različitim tradicijama i običajima.
Uz nastupe grupa iz dalekih zemalja, nastupilo je i prijateljsko folklorno društvo iz Slovenije, folkloraši Kulturno-umjetničke udruge Zvon, kao i dječja sekcija KUD-a Zvon.
za specijalne i progresivne naočalne leće
Spomen-ploča za akademika Dragutina Feletara
U Koprivnici na Trgu mladosti 8, u petak 21. lipnja 2024. godine, svečano je otkrivena spomen-ploča akademiku Dragutinu Feletaru Zmaju Velikootočkom, na pročelju kuće u kojoj je živio i stvarao punih četrdeset godina. Ovu svečanost povodom prve godišnjice akademikove smrti organizirala je i ploču postavila Družba Braća Hrvatskoga Zmaja, Zmajski stol u Križevcima.
Neposredno pred otkrivanje spomen-ploče, na mjesnom
groblju u Donjoj Dubravi gdje je posljednje počivalište akademika Dragutina Feletara, u 18 su sati članovi obitelji, Zrinske garde Čakovec, Zmajskog stola u Čakovcu i Zmajskog stola u Križevcima, zapalili svijeće. Ceremonija otkrivanja spomen-ploče održana je uz prisustvo članova obitelji pokojnog akademika Feletara (supruga Ružica, kći Petra Somek s obitelji te sin Petar s obitelji), koji su i otkrili spomen-ploču. Počasnu stražu
držali su članovi Zrinske garde iz Čakovca, a prigodno slovo o akademiku Feletaru održao je Hrvoje Petrić Zmaj koprivničko-podravski. Uz članove Zrinske garde iz Čakovca, svečanosti su prisustvovali i članovi Zmajskog stola u Čakovcu, članovi Povijesnog društva Koprivnica, predstavnici Muzeja grada Koprivnice, predstavnici grada Koprivnice te brojni prijatelji i štovatelji Feletarova lika i djela. (jš)
DONJA DUBRAVA, KOPRIVNICA
Energični Bugari
Njemačku tradiciju predstavili su folkloraši iz Schlitzerländer Trachta
KRAĐA KRUMPIRA s međimurskih polja
Ivan Makar: Ukrali su mi oko 300 kilograma krumpira!
Nakon pustošenja, polja izgledaju kao da su po njemu prošle divlje svinje
Piše: Roberto Dežđek Foto: Zlatko Vrzan
Kako nam zemlja počinje daviti slasne plodove, tako su se aktivirali i nepozvani gosti na poljima poljoprivrednih proizvođača. Nepoželjni berači ne samo da beru plodove njihovog teškog rada, već i uništavaju sve pred sobom. Ne biraju sredstva, ni vrijeme, a najčešće su im na meti polja krumpira. Ukradu ti krumpir, a sve ostalo unište
Damir Mesarić iz Belice jedan od većih poljoprivred-
Damir Mesarić također se znao često naći na me� lopova
nika, a i sam je nebrojeno puta uhvatio besramne lopove.
- Krađe se događaju dosta često pogotovo sad kad krene sezona krumpira. Znali su nestajati i hektari po pojedinim parcelama. To su velike štete, a na sreću ne doživljavaju ih svi, nego nesretni pojedinci koji na takvim mjestima imaju parcele. Upravo iz tog razloga jednu takvu parcelu sam i sam bio primoran prodati, govori nam Mesarić.
- Najgore od svega je to što lopovi izvade samo ono što im treba, primjerice krumpir, a sve ostalo ti unište. Nakon pustošenja, polje ti izgleda k’o da su po njemu prošle divlje svinje. Sve to odvija se u gluho doba noći, a obično to rade maloljetne osobe. S obzirom na to da je to jako teško dokazati i rješavati na sudovima, jednostavno odustanete od bilo kakvih prijava, tvrdi nam Mesarić.
Žalosno je kad netko omalovažava tvoj trud!
Iako Mesarić već neko vrijeme nema problema s krađama, njegovu sreću ne di-
Ukradeno se prodaje na placu i zagrebačkoj veletržnici
S pravom se ljute naši poljoprivrednici koji ostaju bez svoje ljetine. Tim više što ona nerijetko završava na primjerice čakovečkom placu ili sajmu, no najčešće se prodaje na Žitnjaku, zagrebačkoj veletržnici.
Naime, Međimurje je malo i svi se poznaju, zna se tko ima zemlju i što je na njoj zasadio. Stoga, znaju u čudu gledati svoju susjedu, proleterku, kako primjerice
prodaje mladi grah ili mladi krumpir.
O ukradenoj robi na Žitnjaku znaju već i vrapci na grani. No, ono što nije jasno našim poljoprivrednicima je kako ona stigne do Zagreba bez papira. Jer oni moraju imati dokaz o porijeklu robe, pa razne otpremnice i slične popratne dokumente. I to pokazivati kad ih policija zaustavi u prometu, ali i na Žitnjaku inspektorima. (vv)
Ivan Makar na svoje polje stavio je natpise sa slikom videonadzora, no ni to nije pomoglo
Autom je pokosio znakove i podignuo betonsko postolje ULETIO u pružni prijelaz u Dunjkovcu Takvu silinu nikad nisu vidjeli!
Dronovi pomažu policiji u borbi pro�v lopova (foto: PU međimurska)
Dronovima protiv lopova?
PU međimurska odlučila je pomoći međimurskim poljoprivrednicima. Osim što često patroliraju po kritičnim područjima, uveli su i dronove u nadzor polja. Dron situaciju prati u realnom vremenu te tako mogu brže uhvatiti lopove. Dron im omogućuje jako dobar pregled situacije na poljima, a u slučaju da se njima uoči nekakvo sumnjivo kretanje, policajac na motoru odlazi na tu poziciju i provjerava istu. Da je to dalo ploda dokaz je i situacija pred mjesec dana. Tada
jeli njegov sumještanin Ivan Makar. Naime, 72-godišnjak svoju parcelu ima upravo na kritičnom području Ciglenica prema Držimurcu. Kako nam je rekao, nebrojeno puta je već doživio krađe, a nedavno mu je ukradeno oko tristo kilograma krumpira.
- Nakon što sam jednom uhvatio jednog lopova i pustio ga s plijenom, dvije godine nisam problema s krađama. Ipak krađe su se ove godine nastavile. Pokušao sam već svašta, a nedavno sam na svoje polje
su policijski službenici PP Mursko Središće tijekom obilaženja poljoprivredne površine na relaciji između Murskog Središća i Selnice uhvatili lopove u krađi.
Otkako je policija uvela dronove u nadzor polja, broj krađa se smanjio, no teško ih je iskorijeniti. Policija će preventivno nadzirati polja sve do jeseni, a također apeliraju na građane da prijavljuju kaznena djela i prekršaja jer je to jedini pravilan put da se počinitelji otkriju i sankcioniraju.
postavio natpise da je ono pod videonadzorom. Prvo što su lopovi ukrali bio je baš taj natpis, a uz natpis ukrali su mi i oko tristo kilograma krumpira. To kad krađe krenu tu nema pomoći. Nedugo nakon krađe, na polju sam pronašao i dvije kante koje su lopovi ostavili prilikom iduće krađe krumpira. Ne želim se više previše živcirati, imam dva stenta ugrađena, ali žalosno je što netko tvoj trud ne cijeni i konstantno ga uništava, zaključio je Mesarić.
Samo je bila puka sreća što nitko nije stradao u Dunjkovcu kod pružnog prijelaza u utorak, 9. srpnja. Naime, tog je dana navečer oko 18 sati 27-godišnji vozač osobnog auta, varaždinskih registarskih oznaka, vozio Glavnom ulicom te je pritom u zavoju, zbog prevelike brzine, autom djelomično prešao na suprotnu prometnu traku. U tom je trenutku prednjim bočnim dijelom udario u stražnji bočni dio teretnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljao 48-godišnji vozač.
Kako nam je opisala policija, nakon sudara došlo je do zanošenja teretnog automobila i udara stražnjim bočnim dijelom u betonsku dvorišnu ogradu, dok je osobni automobil u nastavku kretanja izletio izvan kolnika, gdje je prednjim dijelom
udario u prometno svjetlo za označavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge te uređaj za zatvaranje prometa – polubranik. U trenutku nesreće 27-godišnji vozač osobnog automobila nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Ozlijeđeni vozač osobnog automobila vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć te je utvrđeno da je u nesreći lakše ozlijeđen, a zbog navedenog prekršaja 27-godišnji vozač kažnjen je novčanom kaznom.
Očevici prometne nesreće ispričali su nam da su djelatnici HŽ-a nakon prometne nesreće komentirali da još nikad u svom životu nisu doživjeli da bi netko tako doletio na pružni prijelaz –čak toliko da se podiglo i betonsko postolje. (sh)
NALET
na biciklisticu u Čakovcu Ispod kamiona završila 69-godišnja biciklistica
Još jedna nesreća dogodila se u utorak, 9. srpnja, ali ovog puta u prijepodnevnim satima na raskrižju s kružnim između Čakovca i Savske Vesi. Prometna nesreća dogodila se u trenutku kada je 28-godišnji vozač teretnog auta s pridodanim priključnim vozilom, čakovečkih registarskih oznaka, upravljao cestom te se pritom zaustavio ispred obilježenog pješačkog i biciklističkog prijelaza prije kružnog toka koji spaja Čakovec i Savsku Ves.
- Nakon toga započeo je s radnjom kretanja vozilom iz mjesta, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu te pritom nije vodio računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, izvijestili su iz PU međimurske.
U tom trenutku prednjim dijelom kamiona udario je u bočni dio bicikla kojim je upravljala 69-godišnjakinja te pritom prelazila kolnik državne ceste preko biciklističkog prijelaza, suprotno postavljenim oznakama na kolniku.
- Nakon udara došlo je do prevrtanja bicikla te pada biciklistice na kolnik, dok je u nastavku kretanja teretni automobil prednjim lijevim kotačem pregazio prednji dio bicikla. Ozlijeđena biciklistica vozilom hitne medicinske pomoći prevezena je u čakovečku bolnicu, gdje joj je pružena liječnička pomoć, dok će se ozljede naknadno okvali�icirati, rekli su iz policije.
Zbog obavljanja očevida od 9:50 do 11 sati ulazna traka u kružni tok bila je zatvorena za promet koji se odvijao obilazno. (sh)
Bicikl je završio ispod prednjeg dijela kamiona
ČAKOVEC
Gradnja Područne škole
Sjever može početi
Grad Čakovec dobio je i suglasnost na idejni projekt gradnje nove škole na Jugu. Nova škola bit će Područna škola “Sjever“ I. osnovne škole Čakovec.
Imat će 17 učionica, pripadajuće kabinete, kuhinju, knjižnicu, zbornicu te pripadajuće servisne prostore te dvodijelnu i malu sportsku dvoranu. Kapacitirana je za otprilike 400 učenika, a bit će građena za cjelodnevnu nastavu, odnosno radit će u jednoj smjeni. Izgradnja zgrade škole u potpunosti će se �inancirati sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a dvorane u 70 postotnom iznosu. Novi obrazovni kompleks svojim će izgledom i funkcionalnošću uljepšati vizuru tog dijela grada.
Kako je prilikom preuzimanja suglasnosti naglasila gradonačelnica Cividini, napravljen je ogroman posao te je veoma izgledno da već idućeg proljeća krene izgradnja nove škole.
- U Čakovcu se trenutno gradi Regionalni edukacijsko-rehabilitacijski centar, dograđuju dva dječja vrtića te obavljaju pripremne radnje za gradnju novog, a dobivanjem suglasnosti za
novu školu zaokruživanje obrazovne infrastrukture za ustanove kojima je Grad osnivač privodi se kraj Na čakovečkom Jugu sve je spremno i za gradnju novog vrtića u cilju povećanja vrtićkih kapaciteta za dvije nove jasličke skupine i dvije nove vrtićke skupine. Kroz povećan broj dnevnih boravaka za jaslice i za vrtić osigurat će se kapacitet za 74 mjesta. Također, u izradi je projektna dokumentacija za izgradnju dječjeg vrtića u MO Totovec, za jednu vrtićku i jednu jasličku skupinu.Grad Čakovec time će uslugu predškolskog odgoja i obrazovanje učiniti dostupnijom i kvalitetnijom za djecu jasličkog i vrtićkog uzrasta.Očekujemo i suglasnost za dogradnju 2. osnovne škole te OŠ Kuršanec.
Nakon što se Centar za odgoj i obrazovanje preseli u nove prostore, sadašnji će se prostori obnoviti te pripojiti III. osnovnoj školi, koja će time također imati uvjete za nastavu u jednoj smjeni, a dogradnjom i izgradnjom vrtića osigurat ćemo mjesto za svako dijete s područja Grada. (vv)
Cjelodnevna naplata parkirališta uz Porcijunkulovo
Bliži se najveća turistička manifestacija u Gradu Čakovcu Porcijunkulovo koje privlači brojne posjetitelje. Upravo sve vas iz GKP-a ČAKOM podsjećaju kako će se u tom vremenu parkiranje naplaćivati od 8 do 20 sati.
Drugim riječima, cjelodnevna naplata vrijedi od četvrtka 1. kolovoza do po-
nedjeljka 5. kolovoza, uključujući subotu i nedjelju kao i praznik, Dan domovinske zahvalnosti.
Cijena parkiranja u I., II. I III. kategoriji parkirališta iznosi 0,40 eura/h, a u IV. kategoriji 0,25 eura/h. Stanarske kategorije parkirališta kontrolirat će se također od 8 do 20 sati. (vv)
Koji su studijski programi deficitarni!?
Elektrotehnika, farmacija, �izika-nastavnički smjer, građevinarstvo, logopedija, matematika-nastavnički smjer, medicina, psihologija, računarstvo, rehabilitacija, rani predškolski odgoj i obrazovanje, strojarstvo, socijalni rad, socijalna pedagogija, učiteljski studij kao i stručni studij radne terapije, strojarstva i sestrinstva de�icitarna su programi na području Grada Čakovca.
To su ujedno i obrazovni programi koji će imati prednost pri dodjeli stipendija studentima u idućem petogodišnjem razdoblju
počevši već od jeseni. Studenti pak koji već primaju stipendije, odnosno imaju potpisane ugovore, moraju do 31. listopada 2024. godine dostaviti potvrdu o upisu u narednu godinu studija, potvrdu fakulteta o prosjeku ocjena prethodne godine studija i broju ostvarenih ECTS bodova te potvrde o svom prebivalištu i boravištu te supotpisnika ugovora.
Potvrde je nužno dostaviti kako bi ostvarili pravo na isplatu novčane potpore u akademskoj 2024./2025. godini. (vv)
Zasfaltirali smo par metara i morali stati
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
- Rotor kod Lidla puštamo u promet 22. srpnja, istakla je Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnika.
Novi je to i prolongirani datum jer smo se tim kružnim tokom trebali voziti već dobrih dva tjedna. Isto tako, ponovno je odgođeno i otvaranje ceste Čakovec – Novo Selo Rok.
Radove na rotoru omeli kišni dani
- Izvođač radova, čakovečka TEGRA, podnijela je zahtjev za produženje roka završetka radova na rotoru zbog kišnih dana, ali i dana poslije kiše, dodala je gradonačelnica.
Naime, za vrijeme kišnih dana nisu se mogli obavljati radovi dok pak se zbog mokrog terena na deponij poslije kiše nije mogao odvoziti građevinski otpad.
No, to nije jedina teškoća.
- Nakon ispitivanja terena, izvođač radova morao je dodatno sanirati, odnosno ojačati temelje, dodala
je dalje. To pak znači da se teren morao dublje kopati nego što se prvotno mislilo te navoziti šljunak kako bi rotor te prometnica imala stabilnije temelje.
S jedne strane to je itekako važno jer je riječ o cesti koja vodi prema industrijskoj zoni pa je i pojačan promet osobnih vozila, ali i promet kamiona. Da se to nije napravilo, vrlo brzo bi se na asfaltu pojavila “brda i doline”.
Radovi su se dodatni zakomplicirali i tijekom postavljanja prvog, grubog sloja asfalta. - Zacoprali ste nas, našalila se gradonačelnica koja nam je najavila asfaltiranje u četvrtak 11. srpnja. Uspjeli smo asfaltirati svega 5 metara i onda se pokvario �inišer.
Naravno, nisu ga uspjeli odmah popraviti pa su radovi na asfaltiranju nastavljani dan kasnije, dakle u petak, 12. srpnja.
Kako se svi radovi na tom rotoru “rade dva puta” kako to gradonačelnici spočitava bivši gradonačelnik Stjepan Kovač, tako će se i asfaltirati dva puta. - Dva
- Zacoprali ste nas, našalila se gradonačelnica koja nam je najavila asfaltiranje u četvrtak 11. srpnja. Uspjeli smo asfaltirati svega 5 metara i onda se pokvario finišer
put je dva put, pa ćemo tako i dva puta asfaltirati, kaže gradonačelnica.
Dakle, rotor se drugi ponedjeljak pušta u promet s time da će se radovi nastavljati. Slijedi naime još završna faza uređenja od hortikulture pa na dalje.
Osim toga, uređuje se i 40-ak metara dug bukobran koji će se još i oslikati. Kružni tok imat će 4 kraka, polumjer središnjeg otoka bit će 7 metara, a vanjskog kruga 16 metara. Širina voznog traka bit će 10 metara, ulaznog kraka od 3,5 do 4,5 metara dok će to kod izlaznog biti od 3,75 do 4,5 metara. Nadalje, širina razdjelnog otoka na mjestu prijelaza pješaka dosezat će 2 metra.
Sam rotor malo je zamaknut prema trgovačkom centru Lidl. Ulazni, odnosno izlazni kraci su u Sajmišnoj ulici, Ulici Stjepana Radića, Ulici 34. inženjerijske bojne te Spinčićevoj ulici. Najveći opseg radova je u Sajmišnoj ulici i Ulici Stjepana Radića. U Ulici Stjepana Radića gradila se pješačko-biciklistička staza kako bi se riješio
onaj “zmešeraj” kod Lidla dok se u Sajmišnoj gradio novi potporni zid.
Cesta Novo
Selo Rok
Iako su prema planu radovi na rekonstrukciji prometnice Čakovec – Novo Selo Rok trebali završiti sredinom srpnja, izvođač radova Tegra d.o.o. bio je primoran zatražiti prolongiranje roka završetka projekta.
Razlog tomu su utvrđene utemeljene okolnosti nadzornog inženjera, odnosno padaline koje su značajno usporile dinamiku izvođenja radova.
Aneksom ugovora o izvođenju radova, rok za dovršetak rekonstrukcije ceste produžen je do 14. kolovoza 2024. godine.
To znači da će cesta i dalje ostati zatvorena za promet tijekom tog perioda, a sukladno prometnom elaboratu, postavljena je privremena regulacija prometa kojom se vozači usmjeravaju na alternativne pravce, te se mole da poštuju prometna ograničenja.
Rotor samo što nije gotov
KASNE RADOVI na rotoru kod Lidla
Ljerka Cividini, gradonačelnica grada Čakovca
Bogatim kulturno-umjetničkim i sportskim programom Općina Mala Subotica obilježila je svoj Dan. Kulminacija je svakako bila svečana sjednica u tamošnjem Domu kulture na kojoj su najzaslužnijima uručene nagrade i priznanja.
Dobitnici nagrada
Plaketu i Grb Općine Mala Subotica primio je Nogometni klub Spartak Mala Subotica povodom 60 godina uspješnog rada te značajnog doprinosa društvenom životu zajednice.
Zahvalnice su primili Kulturno-umjetnička Udruga Zvon župne zajednice Mala Subotica za promicanje kulturne tradicije i promociju Općine, Ženska ekipa Matice umirovljenika Međimurske županije, podružnice Palovec za osvojeno 1. mjesto na županijskom natjecanju u pikadu, Ivan Miljančić i Vjekoslav Lončarić za doprinos sportskom životu zajednice, Nada Janković za doprinos kulturnom životu zajednice.
Za 30 godina aktivnog poslovanja – Zajednička strojobravarska radiona Hatlak, Dragutin i Željko Hatlak te Magdić d.o.o., za 20 godina aktivnog poslovanja Haix
OBILJEŽEN Dan općine Mala Subotica
NK Spartaku Grb i Plaketa
Aida Trstenjak, Goran Marković i muška karate ekipa primili su nagrade kao najbolji sportaši Općine
obuća d.o.o., te za 10 godina aktivnog poslovanja Plastometalik d.o.o., Nomax d.o.o. i Shampoo j.d.o.o. Novčane nagrade primili su Karla Grašić, Dijana Juras, Ivana Baksa, Lara Marčec, Ivan Hadeljan, Ivano Barić, Marta Žulić, Corina Kovačić, Simona Vlašić, Aida Trstenjak, Simona Prijaković, Tamburaški orkestar KUU Zvon, Vokalna skupina KUU Zvon, Folklorna sekcija KUU Zvon te Mažoretkinje Općine Mala Subotica.
Nagrađeni i najbolji sportaši Općine
U sklopu nedjeljnog programa, nagrađeni su uspješni
učenici tamošnje OŠ Tomaša Goričanca, a potom su Plakete Zajednice sportskih udruga primili i najbolji sportaši za 2023. godinu.
Karatistica Aida Trstenjak primila je nagradu kao najbolja sportašica Općine. Aida je naime osvojila 3. mjesto na Europskom prvenstvu u kategoriji kadetkinja do 47 kg, 2. mjesto na Prvenstvu Hrvatske te 3. mjesto na Prvenstvu Balkan, broncu je osvojila i na ekipnom prvenstvu Hrvatske. Goran Marković pak je najbolji sportaš. On se posljednjih 8 godina bavi trčanjem, sudjeluje u mnogobrojnim utrkama kao individualac i iza sebe ima vrlo uspješne
rezultate. Polumaratone (21 km) i kraće trke više niti ne broji, a vrlo je bitno spomenuti i da Goran drži rekord Hrvatske na 50 km u kategoriji 40 – 44 god. Rezultati koje valja izdvojiti su 1. mjesto na noćnom maratonu u Zagrebu, 1. mjesto na Brdskom maratonu Ivanec – Novi Marof te apsolutno 2. mjesto na supermaratonu Zagreb – Čazma dionica od 62 km. Muška ekipa karate kluba Mala Subotica koja je osvojila zlato na ekipnom prvenstvu Hrvatske, nagrađena je kao najbolja muška ekipa, dok u ženskoj kategoriji nagrada izostala.
NEDELIŠĆE / PARAG
300 eura za male kikače
Općina Nedelišće nastavlja provoditi program pomoći mladim obiteljima putem dodjele bonova za novorođenčad. Tako je na drugoj ovogodišnjoj podjeli, novčanu pomoć u iznosu od 300 eura po djetetu, ostvarilo 27 djece. Bonove je roditeljima uručio načelnik Nikola Novak. (rd)
Sport u večernjim satima
Nastavljena su ulaganja u infrastrukturne projekte s ciljem poboljšanja kvalitete života stanovnika Općine Nedelišće. U sklopu najnovijih ulaganja, postavljeni su re�lektori na odbojkaškom igralištu u Doliću u Nedelišću te na nogometnom igralištu u Paragu. Ovi re�lektori omogućit će mladima i svim rekreativnim sportašima da koriste igrališta i u večernjim satima, čime se potiče aktivan način života i stvaraju uvjeti za sigurno i ugodno bavljenje sportom.
Uz re�lektore, kod Dolića je postavljena i nova ulična rasvjeta, što će dodatno poboljšati sigurnost u naselju i osigurati bolje osvjetljenje za sve građane. Ovi projekti dio su šire strategije Općine Nedelišće za unapređenje javne infrastrukture i stvaranje boljih uvjeta za sve građane. Također, Općina nastavlja raditi na raznim projektima koji imaju za cilj unaprijediti kvalitetu života i sigurnost u svim naseljima. (rd)
Pomoć roditeljima školaraca
Općina Nedelišće, u školskoj godini 2024. / 2025. su�inancirat će druge obrazovne materijale za učenike osnovnih i srednjih škola s prebivalištem na području Općine Nedelišće. Roditelji (skrbnici) učenika osnovnih škola ostvaruju pravo na su�inanciranje drugih obrazovnih materijala u iznosu do 50 eura, a roditelji (skrbnici) učenika srednjih škola u iznosu do 70 eura na osnovu dostavljenog zahtjeva i računa. Spomenuto pravo ne
ostvaruju roditelji (skrbnici) učenika kojima će se drugi obrazovni materijali su�inancirati ili �inancirati po drugoj osnovi. Ako je roditelj (skrbnik) za nabavu drugih obrazovnih materijala utrošio manji iznos, bit će im isplaćen utvrđeni umanjeni iznos. Pravo na su�inanciranje ostvaruje se putem podnošenja zahtjeva osobno, poštom ili putem sustava HRcity, a detaljnije upute objavljene su na web-stranici Općine Nedelišće. (rd)
JAVNA priznanja Općine Pribislavec
Prijavite svoje kandidate
Povjerenstvo za javna priznanja Općine Pribislavec objavilo je javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Općine za 2024. godinu. Javna priznanja Općine Pribislavec su: proglašenje počasnim mještaninom, plaketa te zahvalnica Općine Pribislavec. Javna priznanja dodjeljuju se mještanima Općine Pribislavec i drugim osobama, njihovim udrugama, drugim lokalnim jedinicama te javnim ustanovama i institucijama, trgovačkim
društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim i �izičkim osobama za uspjehe u radu kojima pridonose ili su doprinijeli razvoju Općine ili pojedinih njezinih djelatnosti ili u znak počasti ili zahvalnosti.
Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi i potkrijepljeni konkretnim značajnim aktivnostima, a dostavljaju se u zatvorenoj omotnici najkasnije do 24. srpnja 2024. godine na adresu Općine Pribislavec. (rd)
Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan
Kris�jan Juras, predsjednik NK Spartak Mala Subo�ca
Nagrađeni sportaši: Goran Marković, Aida Trstenjak, Ervin Šol�ć, David Bermanec i Tino Panić (Petar Slukić je nažalost bio bolestan pa nije došao)
Dobitnici novčanih nagrada
Dobitnici Zahvalnice Općine
Načelnik Nikola Novak uručio je bonove roditeljima
KAZALIŠNA SCENA Murskog Središća dignuta u novu dimenziju
Globina ih digla u visine
- Priča prožima povijest Murskog Središća, svakodnevni humor, ali i tragediju i teški život rudara u tridesetim godinama prošlog stoljeća
Projekt predstave Globina započeo je još prije nekoliko godina angažmanom Kristine Štebih s dramskim tekstom o Murskom Središću. Međutim, ova predstava pokazala je i svu simboliku naziva ove predstave. Rezultati objedinjavanja svih kreativnih snaga bila je predstava nove kvalitativne razine. Dramska sekcija
KUD-a Mura zakoračila u novu dimenziju i bilo bi odlično da ne stane na tom putu. Nagrađivana je autorica u svom stilu napravila priču i za suze i smijeh, priču koju prožima povijest Murskog Središća, svakodnevni humor, ali i tragedija i teški život rudara u tridesetim godinama prošlog stoljeća.
MURSKO SREDIŠĆE
Začinjena je pjesmama i plesom što predstavi daje dodatni čar. Redateljska je palica pripala Ivanu Goričancu u kojem se ujedinila uloga voditelja dramske sekcije KUD-a Mura i Malog kazališta Mursko Središće. Glumački ansambl ojačan je brojnim glumačkim naturščicima koji su pokazali nevjerojatan glumački žar i prikazali autentičnost likova iz priče svoga kraja. Ovaj je projekt ostvaren u suradnji s članovima dramske sekcije KUD-a Mura, Ženskom vokalnom skupinom Mješovitog zbora KUD-a Mura, Makamusa, Xenixa, Grupe Sarcas i Mažoretkinjama Murskoga Središća. U Centru za kulturu Rudar tražilo se mjesto više. Velik je broj ljudi i stajao kako bi pogledao ovu predstavu i pokazalo se da je kazališna scena Murskog Središća ponovo dignuta na novu stepenicu. (BMO)
Što je misija Kreativne zone
U Murskom Središću osnovana je Udruga Kreativna zona koja će se baviti popularizacijom �ilma, pub quiza i pop kulture.
U drugoj polovici 20. stoljeća u Murskom Središću postojao je klub foto i kino amatera, grupa entuzijasta koja se bavila filmom i fotografijom kao vidovima umjetnosti. Kako je s vremenom film prestao biti masovni mamac za gledatelje, a na koncu se i nekadašnje kino Rudar ugasilo, tako je i klub s vremenom bio ugašen.
Posljednjih se godina kulturna infrastruktura
Murskog Središća znatno obogatila, a posljednji je korak učinjen svečanim otvorenjem Sokolskog doma. Na zgradi Sokolskog doma,
PEKLENICA
montirano je ljetno kino koje je u vrijednosti od 20.000 eura opremljeno uz pomoć Ministarstva kulture i medija. Uz filmska događanja tijekom ljeta priređuje se kombinacija pub quiza i filma 26. srpnja i još jedna krajem kolovoza, te više projekcija kroz kolovoz. Za jesen se priprema prvi filmski festival koji će nositi ime proslavljenog središćanskog kazališnog i filmskog glumca, Ive Šubića. Osnivačkoj skupštini Kreativne zone prisustvovao je i proslavljeni redatelj i autor, Igor Mirković, koji je postao i počasnim članom udruge. Za predsjednika je izabran Tomislav Radiković, za zamjenika predsjednika Vanja Vršić, a za tajnika Alen Kodba. (BMO)
Šetnica od Parka naftaštva do Pekleničkih graba
Peklenica će dobiti svoje
šetalište uz potok Brodec. Servisni put uz potok će zahvaljujući Hrvatskim vodama biti pošljunčan i uređen tako da će spojiti trasu od Spomen-parka naftaštva s pekleničkim grabama uz rijeku Muru. Ovih dana u tijeku je izvođenje radova na uređenju vodnih servisnih puteva od strane Hrvatskih cesta. (BMO)
TRADICIONALNO
KUHANJE kotlića na ribnjaku Zalešće u Murskom Središću
S “gradskih kotlića” nema frentanja
Piše: Aleksandra Sklepić
Na ribnjaku Zalešće u Murskom Središću u nedjelju 7. srpnja, u prijepodnevnim satima, održano je tradicionalno kuhanje "gradskih kotlića". Ove je godine u kuhanju sudjelovala čak dvadeset i jedna ekipa: Ekipa tata mažoretkinja Murskog Središća, Mješoviti pjevački zbor Vratišinec, Podružnica umirovljenika Mursko Središće, Društvo žena Mursko
Središće, Odbojkaški klub
Plavi Peklenica, Lovačko društvo Srndać, Nogometni klub Rudar Mursko Središće, Škola nogometa Rudar
Mursko Središće, Veterani NK Rudar, Dobrovoljno vatrogasno društvo Mursko
Središće, Športsko ribolovno društvo Mura Mursko Središće, Kajak kanu klub
Mursko Središće, KUD Mura
Mursko Središće, Udruga
Josip Broz Tito iz Peklenice, Ogranak matice hrvatske
Čakovec, Lovačko društvo
Zeko Mursko Središće, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Ogranak
Lijepo vrijeme privuklo je i ove nedjelje mnoge ljubitelje dobre hrane iz kotlića, a podjela besplatnih obroka organizirana je za sve zainteresirane
Grada Mursko Središće
Svi redom kuhali su zanimljiva jela u kotliću: grah, bujtu repu, bograče, gulaše, divljač i slično, a bilo je i nekih atraktivnih iznenađenja poput jetreca divljači. Lijepo vrijeme privuklo je i ove nedjelje mnoge ljubitelje dobre hrane iz kotlića, a podjela besplatnih obroka, za čiju
je pripremu sredstva, kao i svaki put, osigurao Grad Mursko Središće, počela je oko podneva. Svim ekipama osigurane su žlice, tanjuri, salvete i kruh za 30 porcija jela te poklon bonovi u vrijednosti od 60 eura koji su se mogli iskoristiti u trgovini KTC.
Svaki kotlić, po svom dobrom običaju, obišao je i gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak. Atmosferu su dodatno uljepšali tamburaši, pa ne čudi što je svake godine na ovom popularnom izletištu, a posebno u vrijeme kuhanja gradskih kotlića, sve više posjetitelja.
Vesela ekipa “tate mažoretkinja” i ove godine plijenila je pažnju posjetitelja pozitivnim ozračjem i finim jelima: Martina Trstenjak, Lara Podgorelec, Dražen Srpak, Monika Lajtman, Marta Varga, Tomislav Varga, Ivica Bobičanec, Leopold Lajtman, Kristijan Podgorelec, Elena David
Tuksar Franjo i Čurin Drago, članovi udruge Dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Ogranak Mursko Središće, rado sudjeluju u svim aktivnostima
Predstava Globina
HALICANUM FEST u Toplicama Sveti Martin
Čekaju vas gladijatori, vestalke i rimske igre
Sljedeće subote, 13. srpnja, ispred puba Potkova u Termama Sveti Martin na Muri održava se drugi po redu Halicanum fest – festival rimske kulture, s početkom u 17 sati. Zašto baš Halicanum fest? Na temelju povijesnih izvora i arheoloških istraživanja zaključeno je da se na području današnjeg Svetog Martina na Muri nalazilo rimsko naselje Halikan (Halicanum).
Na Halicanum festu bit će mnoštvo zanimljivih sadržaja: od prikaza rimskih igara i sportskih nadmetanja, radionica rimske škole, tajni rimske umjetnosti i slikarstva, rimskim jelima i kulinarskim specijalitetima, modne revije starog Rima, do mimohoda rimskih po-
SELNICA Bonovi do 50 eura za učenike
I ove će godine svaki osnovnoškolac s područja općine dobiti bon za kupnju školskog pribora u Školskoj knjizi. Učenici razredne nastave će dobiti bon u iznosu
od 40 eura, dok će učenici predmetne nastave dobiti bon od 50 eura. Bonovi će se moći preuzeti u općini do 2. kolovoza. (sh)
- Mrkva, bundevu, dinju, krastavce i brusnice, a imamo i kupine. Već su zrele!, ispričale su nam Ema Goričanec, Iva Stojko, Marta Trstenjak i Alina Krajačić, djevojčice koje pohađaju Dječji vrtić Smješko, koji se nalazi preko puta crkve u samom centru Svetog Martina na Muri.
S ponosom su nam pokazale svoj mali vrt i visoke gredice. Aktivno su sudjelovale u svim fazama vrtlarenja, od sađenja sjemenki i sadnica do redovitog zalijevanja i skrbi o biljkama, posebno u ovim vrućim i sparnim ljetnim danima.
strojbi s carevima, caricom, senatorima i vestalkama, postrojavanja legionara,
predstave aspirantika, gladijatorskog �ire showa. Pripremite se za doživljaj koji
DJEČJI VRTIĆ Smješko iz Svetog Martina na Muri
ŠTRIGOVA Štrigovske noći uz Vannu i Tragove
je slobodan. (sh)
Od 19. do 21. srpnja održavaju se tradicionalne Štrigovske noći. U petak 19. srpnja u Domu kulture u Štrigovi održava svečana sjednica Općinskog vijeća Štrigova. Nakon toga na Mađerkinom bregu nastupit će Vanna s početkom u 21 sat. U subotu 20. srpnja nakon utrke Stridon Run, u Domu kulture Štrigova nastupit će band Tragovi, a nedjelja 21. srpnja sačuvana je za Međimursku žlicu, kuhanje tradicionalnih međimurskih jela na žlicu i Fortuna band kod Doma kulture Štrigova. (sh)
Vanna vas zove na Mađerkin breg
Osim što im je ovo iskustvo donijelo puno zabave i druženja, djevojčice su kroz vrtlarenje naučile i o važnosti zdrave prehrane. Upoznavale su se s različitim vrstama voća i povrća, njihovim nutritiv-
nim vrijednostima i utjecajem na naše zdravlje. A kao šećer na kraju, sada imaju prilike
Hrvatski jezik ispod civilizacijske razine
Rezultati mature ovog tjedna pokazali su nam kako naši učenici srednjih škola stoje sa svojim znanjem. Ukupan broj pristupnika koji imaju rezultate ispod praga prolaznosti je veći nego prošle školske godine te je u gimnazijama iznosio 928, odnosno 8.7 posto (prošle godine 4 posto), a u strukovnim školama 7330, odnosno 48.5 posto (prošle godine 29.1 posto).
Veći je i ukupan broj negativnih ocjena – 20.215, u usporedbi s prošlom godinom – 16.157. Značajno veći broj negativnih ocjena imali su kao i prethodnih godina učenici strukovnih škola –14.693, gimnazija 3287 i ostali 2235. Više negativnih ocjena nego prošle godine učenici su dobili iz Hrvatskog jezika, Matematike – viša razina, Njemačkog jezika - osnovna razina, Biologije, Kemije,
Psihologije i Povijesti. Ono što je jako alarmantno jest i da je ove godine bilo i ukupno 22.4 posto pristupnika koji nisu položili ispit iz Hrvatskog jezika, dok ih je prošle godine bilo 13.1 posto. To je jako velika brojka, tim više što je to materinji jezik koji učimo otkako znamo za sebe. Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Vinko Filipović na tu je temu rekao da se nada da
uživati u slasnim plodovima svoga rada. A već je pao i rižoto od tikvice za ručak! (sh)
SVETI MARTIN NA MURI
Za župni dvor 10.000 eura
Općinsko vijeće Sveti Martin na Muri je na posljednjoj održanoj sjednici donijelo odluku o kapitalnoj donaciji župi sv. Martina biskupa. Vijećnici su
odobrili isplatu kapitalne donacije Župi Svetog Martina biskupa u iznosu od 10.000 eura za ulaganje u župni dvor. (sh)
LAPŠINA Financijska injekcija vatrogascima
Osim kapitalne donacije za župni dvor, Općinsko vijeće Sveti Martin na Muri donijelo je i odluku o �inanciranju navalnog vozila za
će se napraviti i istraživanje kako je došlo do toga da pojedini maturanti koriste jezik koji je ispod svake civilizacijske razine. Čini mi se da je sada na naplatu došao on-line rad tijekom korone gdje su se izbrisale granice obveza, zadaća i prisustvovanje nastave s obzirom na to da učitelji on-line nisu mogli znati što im s druge strane rade učenici, a pogotovo ne dok su si ugasili i kamere. Dodajmo tome i društvene mreže koje samo sve na brzinu serviraju čitateljima i na kojima se nalazi najezda nepismenih korisnika. Vijest koja me iznenadila ovog tjedna jest da je Gimnazija Josipa Slavenskog od ove godine je ukinula jezičnu gimnaziju, koju sam i sama pohađala. I mogu samo reći prava šteta! A rezultati na nacionalnoj razini tome govore u prilog!
DVD Lapšina. Izglasanom odlukom odobrila se isplata za navalno vozilo u iznosu od 24.000 eura. (sh)
Piše: Sanja Heric
sanja@mnovine.hr
će vas vratiti u najsjajnije dane Rimske imperije. Ulaz
Bit će finog rimskog jela i pila
Slasne maline počele su dozivati klinceze da ih uberu
RAZGOVOR s Marijanom Vargom uz Dan općine Donja Dubrava
Bila je to turbulentna margaljetska godina
- Bune uvijek nastaju kada se ispred općinskih uguravaju osobni interesi, koje onda neki pojedinci pod raznim obrazloženjima žele zakamuflirati, ističe načelnik
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
Trinaestog srpnja obilježava se blagdan svete Margarete koja je zaštitnica župe u Donjoj Dubravi. Taj je datum Općina izabrala za svoj dan koji će se proslaviti bogatim sportsko-zabavnim programom i Margaljetskim proščenjem, jednim od većih u Međimurju. Inače se i kolokvijalno vrijeme u D.Dubravi mjeri od Margeljeta do Margeljeta
To je najvažnija tradicionalna manifestacija za mjesto, kada se u Donjoj Dubravi okupi najviše posjetitelja, rodbine i prijatelja Dobravčana.
A Dan Općine prilika je i za poduži razgovor s načelnikom Marijanom Vargom i rekapitulacijom razdoblja od prošlog do ovogodišnjeg Margaljeta.
- Čime se možete pohvaliti, odnosno što se sve napravilo tijekom tog jednogodišnjeg razdoblja?
Protekli period obilovao je izradom niza projektnih prijedloga koje su pripremali suradnici te realizacijom nekih koji su prošli natječajni postupak. Evo onih važnijih: - Interpretacijski centar Palača međimurske popevke s uređenjem okoliša oko zgrade je prošao i o njemu više u nastavku,
- projekt zajedničke turističke ponude bazirane na čuvanim sortama dubravskog crvenog luka i ptujskog crvenog luka, nažalost nije prošao, - projekt Zlatarske avanture prijavljen je na otvoreni Javni poziv Interreg Slovenija – Hrvatska u kojem je vodeći partner Lag Mura-Drava, dok je Općina Donja Dubrava partner u projektu. Projekt je
vrijednosti 1.210.765,84 eura i krenulo se s pripremom realizacije koja će trajati 30 mjeseci, - projekt Navodnjavanje i zamjena re�lektora na nogometnom terenu u Donjoj Dubravi je uspješno završen. Ukupna vrijednost radova iznosila je 29.906,63 €, - projekt Odvodnje oborinske vode s prometnica u Donjoj Dubravi realiziran je u vrijednosti od 38.081,50 eura, - projekt Uređenje okoliša s vrtnom sjenicom u Dječjem vrtiću Klinčec završen je u rujnu prošle godine. Ukupna vrijednost radova je iznosila 29.437,03 €, - projekt obnove pročelja Doma kulture Zalan, I. faza, završen je u studenom prošle godine uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ukupna vrijednost radova iznosila je 37.380,63 €, - radovi na rekonstrukciji dvorišta Doma kulture Zalan su također završeni. Izvedeni su kompletni radovi koji su bili ugovoreni (tlakovci, ograda i rekonstrukcija travnate površine). Ukupna vrijednost radova iznosila je 27.150,00 €, - odrađena je obnova dječjih igrala po ulicama s obzirom na njihovu dotrajalost, - projekt Susret prekograničnih tradicija kroz umjetnost ukrašavanja pisanica prijavljen je na Javni poziv Interreg Slovenija – Hrvatska u siječnju ove godine. Partner uz Općinu Donja Dubrava na projektu je Javni zavod Krajinski park Kolpa, Občina Černomelj u Sloveniji, - projekt Kulturno-gastronomski sajam prekograničnih tradicija prijavljen je na Javni poziv Interreg Slovenija – Hr-
vatska u siječnju ove godine. Partner uz Općinu Donja Dubrava na projektu je Občina Dornava (Slovenija).
Eto, podosta toga se napravilo i u cjelini smo zadovoljni.
- Što je s Palačom međimurske popevke? Jeste li sve pripremili za realizaciju projekta?
- Interpretacijski centar Palača međimurske popevke je nakon dvomjesečne stanke krenuo svojim tijekom. Je, izgubili smo dva mjeseca, ali sve se bude nadoknadilo. S Redeom nastavljamo prema programu s raspisivanjem natječaja i sve se odvija prema
utvrđenom hodogramu. Ovaj projekt, od 106 kandidiranih, zaista predstavlja prekretnicu u turističkom razvoju donjeg Međimurja, ne samo svojom vrijednošću od 5,5 milijuna eura već i organizacijski. Stavljanjem u funkciju ovog projekta zaživjet će i ostali projekti u našem okruženju kao što su “Vidovski zlatari“, “Svetomarska čipka“, “Kotoripske interesantnosti” i slično.
- Bilo je dosta bune i oko preseljenja ordinacije primarne medicine. Našli ste konačno rješenje?
- E sad vaš izraz “bune“, pa one uvijek nastaju kada
se ispred općinskih uguravaju osobni interesi, koje onda neki pojedinci pod raznim obrazloženjima žele zakamu�lirati. No župan Međimurske županije Matija Posavec uvidio je o kakvim je igrama bilo riječ i s Domom zdravlja Čakovec donio konačno rješenje. To rješenje je da se u sadašnje prostorije općine, koje su u vlasništvu Međimurske županije, preseli Ambulanta opće medicine. Općina će snositi troškove unutarnjeg preuređenja. Najveća bojazan velike većine Dobravčana je bila da ne odlaze u novu ambulantu na neke dobravske periferije udaljene od centra, tj. željeli su da ambulanta bude u centru uz ostale sadržaje, a prije svega uz ljekarnu.
- Što je s prostorima Općine? Gdje ćete biti podstanari?
naše Dobrave. Tu je posebno interesantan stari tok rijeke Drave koji ide od Svete Marije pa do utoka starog toka u derivacijski kanal u Donjoj Dubravi. Tu je napravljen vez za čamce, rampa za spuštanje i vađenje čamaca, koja trenutno nije u funkciji jer je potkopana velikim vodama. U općini smo razmišljali kad su se prije dvije godine pojavili natječaji iz Nacionalnog programa obnove i oporavka (NPOO) hoćemo li ići s Interpretacijskim centrom ili riječnim turizmom. Odredili smo se za Interpretacijski centar jer je bilo puno više vjerojatnosti da to uspije i nismo pogriješili. Rijeka Drava će sada malo pričekati.
- Drava oplakuje D. Dubravu. Imaju li se Dobravčani gdje okupati?
- Interesantnost nas Dobravčana koji živimo odmah do korita rijeke Drave je da volimo odlaziti na razne sprudove na kupanja, a koji se nalaze u blizini mjesta. Imamo kupalište, uredili smo ga poravnanjem obale prije 15-ak godina, postavili skakaonicu, odbojku na pijesku, nadstrešnicu, ali tu dolazi većinom mladež. Uz našu Dobravu, na starom toku ima puno prekrasnih sprudova i tamo možete vidjeti Dobravčane na kupanju.
- Bliži se kraj Vašeg mandata, jeste li zadovoljni, ima li nešto što ste željeli ostvariti, a niste?
- Prostori općine nisu u našem vlasništvu. Već prije, još 2007. godine, namjeravali smo preseliti Ambulantu, stomatološku ordinaciju i Općinu u novu građevinu na prostoru stare škole. Investitor, tadašnja tvrtka Betex, je izradio i idejno rješenje za građevinsku dozvolu, ali se nekome tada nije selilo pa je projekt stopiran. Preseljenje smo pokušali i prije dvije godine, no sada bez stomatološke ordinacije, ali nije bilo interesa zajednice ponuditelja za nadgradnju sadržaja u sklopu građevine. Da, dobro naznačujete, idemo u podstanare i vjerujem da će se iznaći rješenja za određivanje trajne lokacije gdje će biti sjedište Općine. Sada nam je Dom zdravlja ustupio svoj stan na dvije godine te će se sjedište Općine preseliti u neposrednu blizinu, odmah iznad ljekarne. Interesantno je da sam ja, a i moji prethodnici na mjestu načelnika, pomagali svim udrugama koje su sebi gradile prostore, a da svoje općinske prostore nismo gradili. No sada će se i to riješiti.
- Općina puno ulaže u riječni turizam. Gdje ste po tom pitanju?
- Naša Dobrava ima idealnu poziciju za riječni turizam jer se nalazi na početku plovnog puta rijekom Dravom prema Muri i Dunavu. Sve češće smo svjedoci raznih riječnih regata koje polaze iz
- U cjelini sam zadovoljan učinjenim. Najveći posao bila je aglomeracija s obnovom asfaltnih površina po cijeloj Dobravi. Tu je bila ugradnja novog asfalta u ogromnim količinama, a po najoptimalnijim uvjetima. Uz aglomeraciju odradili smo i zbrinjavanje oborinske odvodnje u najkritičnijim mjestima te izgradili pješačko-biciklističke staze. Uvijek ima nešto što se ne napravi, a to je planirana izgradnja nove višenamjenske građevine o kojoj sam prije govorio.
- Čestitka Dobravčanima uz Dan Općine!
- Na kraju ovog intervjua želim čestitati Dan Općine svim mještanima, kak se ono veli “ma gdje bili“, a koje veže naša najljepša i najbolja Donja Dubrava.
Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava
JUBILARNO 20. natjecanje orača Međimurske županije
Traži se najbolji orač
Udruga orača Međimurske županije organizira 20. jubilarno natjecanje orača. Ove godine oračima je u pomoć priskočila Općina Goričan koja je ujedno i domaćin natjecanja. Shodno tome, natjecatelji će svoje snage odmjeravati 27. srpnja na parceli Jelas uz cestu Goričan – Hodošan nakon mosta s desne strane.
Kao i do sada, orači se mogu natjecati u dvije kategorije, plugovima ravnjacima i plugovima premetnjacima.
Udruga osigurava besplatno jelo za sve natjecatelje i posjetitelje.
Ako želite sudjelovati na natjecanju i iskušati svoje
oračke vještine prijaviti se možete najkasnije do 23. srpnja 2024. do 20 sati. Zainteresirani orači mogu se prijaviti kod predsjednika Udruge Stjepana Pokrivača na broj telefona 098 894 314 te kod Josipa Kolarića na broj telefona 091 3341 155.
Natjecanje će suditi licencirani suci kao i svake godine do sad. Prvoplasirani orači iz obje kategorije zastupat će Međimurje na državnoj smotri.
Svečano otvorenje natjecanja je u 10 sati, a dodjela priznanja i proglašenja pobjednika u 14:30. (vv)
BERBA začinskog bilja
Mirisi ljeta u staklenci
Bosiljak, origano, kadulja, matičnjak i timijan samo su dio začinskog bilja koje je trenutno u našim vrtovima u najintenzivnijoj fazi rasta. To pak znači da je i vrijeme da se pojedine vrste spreme za tzv. zimske dane kad ih više neće biti u vrtu. Istina, sve ovisi o tome kakva će biti zima pa možda i većina preživi. No, kakva god bila, bosiljka sigurno neće biti osim ako se ne presadi u teglicu.
Postoji nekoliko načina da se on sačuva. Jedan od njih je sušenje listova na tamnom i suhom mjestu.Osim na zraku, listovi ne samo bosiljka već i ostalog bilja mogu se sušiti i u dehidratoru, pećnici i mikrovalnoj.
Jednostavniji način je ubrane listove staviti u vrećicu i potom u zamrzivač. Za zamrzivač se listovi mogu nasjeckati ili natrgati pa staviti u posudice za led koje se napune vodom. Smrznute kockice po potrebi se vade i stavljaju u bolonjez,
BILI SMO u žetvi s ratarima iz Ivanovca
Ne muči nas toliko cijena koliko skupa mehanizacija
na pizzu, tjesteninu ili gdje već ne.
Zgodan način je i blanširanje, naročito ako se želi zadržati boja prilikom zamrzavanja ili za pripremu sirupa za koktele. LIšće se uroni najprije u kipuću vodu na 15 sekundi, a zatim u hladnu. Nakon toga, dobro se osušiti i može u zamrzivač..
Origano se sada također bere i kako je poznato, njegove listove je najbolje osušiti i potom spremiti u papirnate vrećice ili staklenke.
Osušiti se mogu i listovi mente, melise, kadulje, pelina koji pak se mogu koristiti i za čaj te kao dodatak za slastice.
Te su biljne vrste pogodne i pravljenje �inih domaćih sokova, a pokoji list se može staviti i kao dodatak okusu i mirisu domaće rakije. Drugim riječima, sve se može iskoristiti samo treba imati malo mašte. (vv)
- Novi kombajn stoji oko 280.000 eura i kako ću ga isplatiti kad mi od pšenice ostane 100 eura, ističe Fran Andrej Jalušić
Tekst i foto: Vlasta Vugrinec
- Prinos nije baš idealan, moglo je pšenice biti i više, a o cijeni bolje da ni ne govorimo, kaže Radovan Lehkec, ratar iz Ivanovca koji je završio sa žetvom pšenice.
Radovan je inače bio poznati farmer, no zbog neisplativosti ispraznio je svoje staje i sada je isključivi ratar. To pak znači da svu svoju pšenicu prodaje.
Sve manje pšenice ide u Mlinove
Dva tjedna ranije u odnosu na lani, kombajni su ušli u žitna polja. Posluži li vrijeme, tijekom narednih desetak dana mogli bi pasti svi zasijani klasevi pšenice koja se pokazivala dobrom sve do nedavno.
- Ne vozim u Čakovečke mlinove jer oni uglavnom svu pšenicu otkupljuju pod stočnu zbog niskog postotka proteina, a s OPG-a Kolarić sam ipak našao zajednički jezik, dodaje ratar Lehkec.
Tona premium kvalitete otkupljuje se po 188 eura, a primjerice druga klasa 172 eura.
Proteini su ovog ljeta, kao i prijašnjih, slaba točka zrnja pa zbog toga vrlo rijetko tko uspije dobiti pšenicu premium klase s više od 15 % proteina.
- Od 60 tona koliko sam požnjeo niti jedna nije imala proteine više od 10 %. Uglavnom su se vrtjeli oko 9,6 do 9,8 %, naglasio je Lehkec. A dao sam joj svu propisanu agrotehniku.
Veći i veliki uzgajivači žitarica danas si više ne dozvoljavaju luksuz proizvodnje “na slijepo”, odnosno za nepoznatog kupca. Kako su
ulaganja vrlo velika, odlučuju se sve više za tzv. kooperaciju ili uslužnu proizvodnju s poznatim sjemenarskim kućama koje su prisutne na našem tržištu. Istina, ima i onih koji sami �inanciraju svoju proizvodnju i s kućama samo dogovaraju otkup.
- Obično te kuće ratarima �inanciraju sjetvu, pa čak i cijelu proizvodnju, kako se tko dogovori s time da im se na kraju plaća žitaricama u uloženom iznosu, objasnio je Matija Jurinec, mladi poljoprivrednik iz Ivanovca.
Ni pšenica s OPG-a Jurinec ne završava u Mlinovima jer, kaže: - Gužva je, treba čekati i po nekoliko sati. Što se cijene tiče, ni kod sjemenarskih kuća cijena pšenice nije puno drugačija jer parametri za otkup isti su za sve otkupljivače na području naše zemlje.
Pravo pak je pitanje gdje ta naša pšenica na kraju završava. Sjemenarske kuće uglavnom nisu naše hrvatske i jednom kad kupe zrnje, mogu s njim radi što hoće. A
to i rade jer ni jedna nema u vlasništvu mlinsku industriju, farmu svinja ili pilića. Dakle, pšenica ide na tržište i prodaje se po tržišnim zakonima. Oni pak su neumoljivi. Skladišta su još puna lanjske neprodane pšenice, iz Ukrajine stiže neprestano nova tako da joj ni cijena ne može biti ekonomski isplativa za sve.
Problem je jedino u tome, što će naša kvalitetna pšenica opet put Italije, Egipta kao i do sada dok će s druge strane naše tržište zasipati pšenica upitne kvalitete iz trećih zemalja.
Na pozitivnoj smo nuli, ali...
Iako bi cijena pšenice mogla biti viša, nisu baš svi nezadovoljni.
- Nije mi problem otkupna cijena pšenice jer smo na nuli, koliko me muči skupa mehanizacija, naglašava Fran Andrej Jalušić, mladi ratar iz Ivanovca koji pod žitaricama ima 60 ha. Strojevi nam nisu pali s neba. Naglašava kako današnji poljoprivrednici ne mogu kao
nekada u polje s konjima i kolima već im treba suvremena mehanizacija.
- Ratara je iz dana u dan sve manje, povećavamo poljoprivredne površine za koje moramo nabaviti i odgovarajuću mehanizaciju, dodaje Fran Andrej. Novi kombajn za žetvu pšenice stoji oko 280.000 eura i pitam se od čega ću ga isplatiti kad nam od prinosa pšenice po hektaru ostane 100 eura zarade.
Smatra da bi im ministarstvo trebalo pomoći, barem putem programa kapitalnih ulaganja kako bi si i obični ljudi mogli kupiti strojeve. Jer postojeća je mehanizacija sve starija i polako ratari neće imati s čime obrađivati zemlju. A onda se zna što slijediodustajanje od poljoprivrede koji je sve veći trend. Naime, malih poljoprivrednika više ni nema jer ne mogu ići u korak s trendovima zbog nikakve zarade. Ili kako se to popularno kaže “pregazilo ih je vrijeme”.
Prema njegovim riječima, prinos kao i kvaliteta zrnja, odnosno hektolitarska masa je dobra, jedino su podbacili proteini.
- Postotak proteina može se povećati kvalitetnom zaštitom i malo većim dodatkom dušičnog gnojiva, ističe. Međutim, uz ovakve vremenske prilike kada zrnje naprosto na silu zrije, badava je sve.
Drugim riječima koliko se god ratari trudili i primjenjivali sve propisane agrotehničke mjere, protiv prirode ne mogu.
Potrebna agrotehnika je takva-kakva je i ne mogu je promijeniti, ne pomaže ni hvaljeni UAN. Eventualno bi se mogli korigirati parametri za otkup pšenice koji navodno nisu isti u svim zemljama.
Oranje strnišća
Kadulja i menta zahvalne su za sušenje
Fran Andrej Jalušić može samo sa sjetom gleda� u novi kombajn
Radovan Lehkec požnjeo je 60 tona pšenice uglavnom druge klase premda joj je dao sve potrebno
Kilogram očišćenog
mladog graha 8 eura!
Eto, dokle smo stigli. Kilogram mladog očišćenog graha stoji 8 eura. Više nego kilogram, primjerice, teleće lopatice. A bio je hrana za siromašne, ljudi su se sprdali s njim. Međutim, kako to biva u životu: tko bi gori sad je doli i obrnuto. Možemo samo reći da smo si sami krivi jer se sve svodi na ponudu i potražnju.
Ne sumnjamo kako će cijena mladog graha opet biti top tema u narednom razdoblju, jer ruku na srce, što je previše, previše je. Ali, Bože moj, svatko ima pravo ocijeniti svoj trud i znoj kao i kupac koji daje iz svog džepa. No, pustimo grah jer uz njega nudilo se još podosta toga. Od krastavaca, malih i velikih, a tako je varirala i
cijena, do paprike pa i pšenice, ječma i kukuruza. Lubenice, šljive, grožđe i paleta bobičastih vrsta, predstavnici su voća koje je pravi spas za ljudski organizam u
PLAC
Mladi grah u mahuni (kg): 3 €
Mladi grah
očišćeni (kg): 8 €
Krumpir (kg): 1 €
Zelje (kg): 2 €
Kelj (kg): 3 €
Paprika (kg): 3 €
Rajčica (kg): 3 €
Krastavci (kg): 1-3 €
Mahune (kg): 3-4 €
Tikvice (kg): 2 €
Breskve (kg): 4 €
Presadnice (kom): 0,8 €
BIOINSTITUT
Toplinski udar kod životinja
Piše: Mihael Kacun
Movim pasjim vrućinama. Valja još spomenuti i presadnice kasnog povrća, koje se doduše tijekom ove vruće malo traže, no ima ih podosta. (vv, Foto: Zlatko Vrzan)
Mladi grah u mahuni (kg): 2,5 €
Mladi grah
očišćeni (kg): 8 €
Krumpir (kg): 1 €
Zelje (kg): 1 €
Pilići: 1 €
Paprika (kg): 3 €
Rajčica (kg): 3 €
Krastavci (kg): 1-3 €
Mahune (kg): 2-3 €
Mrkva (kg): 1 €
Kukuruz (kg): 0,30 €
Pšenica (25 kg): 8 €
eteorološki, nalazimo se na početku ljeta, u periodu u kojem se očekuje kako će temperature zraka dosezati vrijednosti iznad 30 ºC, što za svaku životinju predstavlja izuzetno velik stres koji će se očitovati kroz manju konzumaciju hrane, većim potrebama za svježom pitkom vodom te opadanjem proizvodnje mlijeka i slabijim prirastom kod životinja u tovu (perad, svinje, junad). Toplinski udar se javlja u trenutku kada organizam ne može odavati toplinu već je dodatno prima izvana (visoke vanjske temperature posebice uz visoki stupanj vlage). Ovom stanju još pridonosi naporan rad ili transport životinje pri visokim temperaturama. Vrlo često smo svjedoci kako se životinje drže u neadekvatnim objektima, čije manjkavosti upravo bivaju prepoznatljive najčešće u ljetnim mjesecima, kada su cjelodnevne temperature izuzetno visoke, koje uz visoku vlagu i nedovoljnu ventilaciju u objektu dovode do toplinskog udara kod životinja.
Do ovog stanja dolazi u uvjetima povišene vanjske temperature, visokog postotka relativne vlažnosti zraka i kod dugotrajnog mišićnog rada. Uslijed intenzivnog izlaganja organizma visokoj temperaturi dolazi do otkazivanja termo regulatornih mehanizama, i u takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo porasti. Razlika između normalne i smrtonosne tjelesne temperature je u rasponu od 15 do 25 °C na hladnoći, a samo 3 do 6 °C na vrućini. To pojašnjava zašto hladnoća nije toliki problem kao što je vrućina, te zašto produktivne životinje pokazuju visoku toleranciju na hladnoću, a malu na vrućinu.
Više je vrsta ekonomskih gubitaka u stočarstvu
kao rezultat vrućinom uzrokovanog stresa. Gubici u proizvodnji mesa, mlijeka i jaja, povećanoj smrtnosti i smanjenoj stopi reprodukcije, samo su neki od gubitaka. Pokusima je dokazano da uslijed stresa od vrućine krave muzare jedu manje (od 16,5 do 20 kg/dan), piju više vode (od 82 do 86 l/ dan) i proizvode manje mlijeka (od 16,5 do 20 l/dan) od krava koje se nalaze u termalno neutralnom prostoru.
Što se tiče kućnih ljubimaca, prije svega tu mislim na pse i mačke, psi češće dobivaju toplinski udar od mačaka, jako mlade i stare jedinke češće od jedinki u dobroj kondiciji. Psi se ne znoje i teško odaju višak topline. Jedini način na koji to mogu uraditi je dahtanjem i jednim dijelom preko jastučića šapa. Neki psi teško prihvaćaju činjenicu da se tijekom visokih vanjskih temperatura treba skloniti u hlad i izbjegavati �izičku aktivnost. Vlasnici su vrlo često direktni krivci za nastali problem (šetnja tijekom najtoplijeg dijela dana, boravak u neklimatiziranim
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
prostorijama duže vremena, boravak u zatvorenom automobilu ("samo 5 minuta") ili čak i u automobilu s otvorenim prozorima, boravak u dvorištu bez sjene). Vrijeme izlaganja visokoj temperaturi ne mora biti dugo, a simptomi toplinskog udara nastaju brzo i mogu završiti fatalno, u roku od dvadesetak minuta. Toplinski udar se može pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom. Simptomi toplinskog udara su: visoka tjelesna temperatura (iznad 40 C), suha i vruća koža, otežano i ubrzano disanje, tahikardija (160 – 180 otkucaja srca u minuti), umor, i povraćanje(pas, mačka), grčevi, nesiguran hod, gubitak svijesti. Liječenje se sastoji u što bržem snižavanju tjelesne temperature (dislociranje oboljele životinje u hlad ili rashlađivanje prostorije ventilatorom, vlaženje kože hladnim oblozima ili hladnom vodom, nikako ne ledom). Potrebno je i hitno kontaktirati veterinara jer ponovimo još jednom, ovo stanje može uzrokovati smrt.
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
I
CIJENE
CIJENE SAJAM
Stjepan Mikec sa svojim grahom na plac je s�gao iz Hrženice
Na sajmu je mladi grah nudila Vera Novak iz Hrženice
“Biovrt – u skladu s prirodom”
www.mnovine.hr
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505
Ovaj tjedan imamo visoke temperature, pa da bi održali biljke u vrtu, mnogi koji i do sad nisu, kreću sa zalijevanjem. No, i zalijevati treba znati da bi ono bilo učinkovito. Donosim pet osnovnih pravila zalijevanja:
1. Nikad ne zalijevamo direktno crijevom za vodu vodom iz vodovoda – ta voda je prehladna i to je šok za biljke na vrućinama, a i u vodi je klor, zato mora odstajati i ugrijati se, stoga najbolje prvo napunite bačve, a onda kasnije zalijevajte.
2. Nikada ne zalijevamo usred sunčanog vrućeg dana, zalijeva se ili rano ujutro ili kasno navečer da bi to imalo najbolji učinak.
3. Nikada ne polijevamo po biljkama, nego u bazu korijena. Naime, polijevanje po biljkama često može napraviti samo štetu, jer kapljice vode na lišću djeluju kao povećalo za sunčevu svjetlost i mogu uzrokovati opekline, a i
voda po listovima stvara idealne uvjete za širenje mnogih gljivica i tako takvim zalijevanjem radimo rasadnik gljivičnih bolesti, dok korijen niti na kraju ne dobije dragocjenu vodu.
4. Jedno obilno zalijevanje u par dana puno je učinkovitije od svakodnevnog zalijevanja u manjim količinama. Naime, ne samo da u suprotnom trošite puno vremena, i biljke sa stalnim zalijevanjem razvijaju samo slabije bočno korijenje i postaju ovisne o tom zalijevanju, pa nikad ne razviju jaki glavni korijen kojim i same idu duboko u potrazi za vlagom. Ako biljke priviknete na to, a onda odete na more u kritičnim trenucima, one se ne mogu same izboriti za opstanak i propast će.
5. Obavezno malčirajte –prikrivajte tlo sijenom. Naime, kad polijevate po golom tlu, za sunčanih vrućih dana ono je za satdva već potpuno suho i ispucalo, a dok je ono pri-
kriveno slojem malča, taj malč može očuvati vlagu u tlu danima, pa čak i za vrlo vrućih dana. Tako i vi trebate manje zalijevati i biljke su manje izložene šoku od pregrijanog tla, jer malč štiti i tlo od prejakih sunčevih zraka. Dodatno, skupljajte kišnicu ako ste u prilici. Ja sam dala postaviti velike spremnike za vodu sve oko garaže i jako dugo mi traju te rezerve vode, no nažalost za vrućih dugih razdoblja i te rezerve znaju presušiti.
Naravno, za zalijevanje je dobra opcija i kap po kap, no to je i svojevrsna investicija i nije primjenjivo za ogroman džunglasti vrt poput mog. Zato je moj princip organskim metodama potpuno smanjiti potrebe za zalijevanjem, između ostalog povećanjem količine humusa u tlu koji zadržava vlagu te obaveznim malčiranjem, tako da u mojoj humusno-ilovastoj zemlji ima potrebe za zalijevanjem samo u ekstremnim situacijama kao sada.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE
UČINKOVITA POTROŠNJA
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
Učenici Osnovne škole Mursko Središće koji su 1994. godine završili osmi razred susreli su se u subotu 29. lipnja 2024. da proslave svoju 30. obljetnicu završetka osnovnoškolskog obrazovanja. Od 5 odjela osmog razreda skupio se 41 učenik te su svoj lijepi jubilej proslavili u Royalu u Vratišincu. Zabava je bila odlična, tema za razgovor nije ponestalo, a pala su i čvrsta obećanja o novom susretu. (as)
MURSKO SREDIŠĆE
Lovci bi streljanu na saniranom smetlištu Hrastinka
Predstavnici Lovačkog društvo Zeko i Lovačko društvo Mursko Središće, oba iz Grada Mursko Središće, sastali su se s gradonačelnikom Draženom Srpakom na temu ujedinjena oba društva. Staro Lovačko društvo Zec zbog šteta nastalih naletom na divlje životinje završilo u stečaju i iz njih se formiralo novo LD Zec, a uz to je već prije djelovalo LD Mursko Središće. Mogla bi ih u jedno društvo spojiti izgradnja
streljane i lovačkog doma na saniranom odlagalištu otpada Hrastinka. No, kako je zemljište na Hrastinki u državnom vlasništvu, potrebno je ispitati mogućnost izgradnje streljane te manjeg objekta za potrebe lovačkog društva.
Temelj za �inanciranje izgradnje streljane i lovačkog doma bila bi sredstva koja Grad očekuje iz stečajne mase LD-a Zec.
(BMO)
Na temelju članka 35. i čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), temeljem članka 46. Statuta Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 5/21 i 16/22) i Odluke Općinskog vijeća Općine Selnica o prodaji nekretnina („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 7/24), načelnik Općine Selnica raspisuje
JAVNI NATJEČAJ
za prodaju nekretnina na području Općine Selnica
1. Predmet natječaja je prodaja sljedećih nekretnina:
2. Prodaja nekretnina iz članka 1. ovog Natječaja odvijat će se u općinskoj vijećnici Općine Selnica, svakog utorka od 10 – 12 sati, počevši od 16. srpnja 2024. godine, pa do prodaje.
U javnoj dražbi mogu sudjelovati sve zainteresirane �izičke i pravne osobe, a strane osobe ako ispunjavaju zakonom predviđene uvjete za stjecanje prava vlasništva. Natjecatelji u javnoj dražbi sudjeluju osobno ili putem opunomoćenika na temelju punomoći ovjerene kod javnog bilježnika.
3. Jamčevina u iznosu od 10% uplaćuje se na žiro račun Općine Selnica: HR88 2390 0011 8385 0000 9 s pozivom na broj 68 9016 – OIB ili u blagajni Općine Selnica.
4. Natjecatelji na javnu dražbu trebaju donijeti dokaz o uplaćenoj jamčevini i presliku osobnih iskaznica svih onih koji se žele uknjižiti kao vlasnici parcele, odnosno presliku rješenja o registraciji za pravne osobe.
Najpovoljnijim sudionikom u natječaju smatrat će se onaj tko u javnoj dražbi ponudi najviši novčani iznos povrh početne cijene te će se s njime zaključiti ugovor. Kupoprodajna cijena isplaćuje se u roku 15 dana po potpisu kupoprodajnog ugovora.
Kupci pravo vlasništva kupljene parcele upisuju u zemljišne knjige na osnovi zaključenog kupoprodajnog ugovora i nakon uplaćene kupoprodajne cijene.
Natjecatelju čija je ponuda niža od posljednje, jamčevina se vraća.
Natjecatelj koji u javnoj dražbi kupi parcelu, gubi pravo na povrat jamčevine ukoliko odustane od ponude ili u roku od 30 dana donošenja zaključka o prodaji parcele, ne zaključi kupoprodajni ugovor.
5. Sve ostale informacije o ovom natječaju mogu se dobiti usmeno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Selnica, na adresi Jelačićev trg 4, Selnica, na broj telefona: 040/861-344 te putem elektroničke pošte opcina.selnica@gmail.com
NAČELNIK OPĆINE SELNICA Ervin Vičević
KLASA: 940-03/24-01/8
URBROJ: 2109-15-01-24-1
U Selnici, 04. srpnja 2024.
8. A razred: Saša Puh, Kris�jan Vincek, Josip Dobranić, Siniša Kukovec, Dubravko Tarandek, Tihomir Borko, Klaudija Jepure, Milena Mavrek i Roberta Kordić
8. B razred: Ivica Premuš, Denis Farkaš, Alenka Šafarić-Pleša, Valen�na Srpak, Monika Ciglarić,Petra Andrašec, Danijel Trstenjak, Mirela Kordić-Horvat, Ivana Maltarić i Suzana Pintarić
8. C razred: Damjan Turk, Mario Cimerman, Siniša Tropša, Filip Radiković, Nikola Sobočan, Josip Šajnović, Boris Trstenjak, Damir Kokalj, Boris Baumgartner, Vlatka Trbuhović, Višnja Tomašić, Željka Tomašević, Petra Novinščak i Tanja Trstenjak-Mikolaj
8. E razred: Dušan Frančić, Ivana Bilić-Erić, Denis Halas, Robert Kozjak
KONCERT A LA TURK u Zmajevom vrtu u Železnoj Gori
Klasični spektakl kojeg se ne bi postidjele ni svjetske metropole
Uz pjenušac i vino, publika je uživala u izvedbama domaćeg baritona Miljenka Turka, baritona Wolfganga Stefana Schwaigera i mezzosopranice Tine Drole uz pratnju Orkestra mladih glazbenika Piše: Sanja Heric
- Doista smo uživali! Dojam koncerta je upravo predivan. Od savršene lokacije, prekrasnih ljudi do glazbe koja je nas umjetnike spojila sa zahvalnom i sretnom publikom. Još jednom hvala svima, od mojih prijatelja Ti-
ne i Wolfganga i naravno od mene, rekao nam je nakon koncerta u Zmajevom vrtu u Železnoj Gori čakovečki bariton Miljenko Turk.
Uživancija na dekici uz klasiku
Koncert À la Turk oduševio je brojnu publiku koja je
u prekrasnom ambijentu na dekicama, uz pjenušac i vino, uživala u izvedbama domaćeg baritona Miljenka Turka, baritona Wolfganga Stefana Schwaigera i mezzosopranice Tine Drole uz pratnju Orkestra mladih glazbenika na čelu s dirigentom Matijom Fortunom.
Publika je bila oduševljena izvedbama poznatih opernih arija, uključujući “Largo al factotum” iz Rossinijeva Seviljskog brijača, “Mon cœur s’ouvre à ta voix” iz Saint-Saënsovog Sansona i Dalile te “Deh vieni alla �inestra” i “La ci darem la mano” iz Mozartova Don Giovannija. Posebno su se istaknule i zajedničke izvedbe baritona Turka i Schwaigera, te arije Tine Drole iz opere Faust i Šišmiš Johanna Straussa mlađeg. Uživalo se i u izvedbama: “Ganz ohne Weiber geht die Chose nicht” iz Kálmánove Kneginje čardaše, “Una voce poco fa” iz Rossinijeva Seviljskog brijača te Verdijeve “Di Provenza il mar” i “Libiamo” iz Traviate.
Koncert je završio kompilacijom slovenskih, austrijskih i hrvatskih pjesama, a čarobnu atmosferu dodatno su obogatili prekrasni dekor i idilično okruženje Zmajevog vrta. Isto kao što je bio efektan uvod dok su izvođači jedan po jedan dolazili ispred publike, na samom kraju koncerta oduševili su kompilacijom slovenskih, austrijskih i hrvatskih pjesama s harmonikom, gitarom i klavirom. Publika je oduševljeno nagradila izvođače gromoglasnim aplauzom, a koncert je još jednom potvrdio ljepotu i jedinstvenost ambijenta Zmajevog vrta te kvalitetu programa Umjetničke kolonije Štrigova koju podupiru TZ Općine Štrigova i Općina Štrigova.
Posebna čar
Zmajevog vrta
Koncept koncerta na otvorenom u idiličnom okruženju Zmajevog vrta djeluje kao inspiracija iz bajke, a za-
sluga za njegovu realizaciju ide obitelji Valkaj. Prostor od 3,5 hektara dijeli se na više tematskih cjelina koje se harmonično isprepliću, a čarobnu atmosferu dodatno obogaćuju brojne umjetničke skulpture, pretežno keramičke, koje su djelo obiteljskog obrta Keramos-Valkaj.
Središnja točka vrta je ljetna pozornica, savršeno uklopljena u am�iteatarski ambijent. Takav dizajn ne samo da olakšava dobru akustiku, već i doprinosi posebnoj čari koju osjeti svaki posjetitelj.
Kristijan Valkaj, idejni začetnik ovog jedinstvenog glazbenog projekta u Međimurju, izrazio je veliko zadovoljstvo koncertom: - Prezadovoljan sam! Vrijeme nam je bilo savršeno, a publika brojna
– preko 1000 ljudi iz Zagreba, Varaždina, Međimurja i Slovenije. Posebno nam je drago što su nas počastili svojim dolaskom i veleposlanici švicarskog i mađarskog veleposlanstva u Hrvatskoj, Anna Mladenovics i Thomas Casura, s kojima smo razgovarali o mogućim budućim suradnjama.
Što nas čeka sljedeće godine? Kristijan Valkaj za sada čuva tajnu te je pri tome izrazio duboku zahvalnost svima koji su kupili ulaznice i tako doprinijeli nastavku ovog projekta. Njegova je vizija da i sljedeće godine priredi spektakularan koncert koji će se moći mjeriti s najboljim u svijetu.
Miljenko Turk, Tina Drole i Wolfgang Stefan Schwaiger uz pratnju orkestra mladih glazbenika na čelu s dirigentom Ma�jom Fortunom
Klasika, dekica i najdraži pored tebe – ima li boljeg od toga?
Stefan Lupino izložio je trajno novu skulpturu zmaja u Zmajevom vrtu
SUPERMARKET NTL Peklenica
Željko Tomašić prvo čita sport
Platnenu poklon vrećicu Međimurskih novina ovaj tjedan poklonili smo Željku Tomašiću iz Pekleni ce. Iznenadili smo ga u ju-
tarnjoj kupnji u supermarketu NTL u Peklenici. Željko nam je zauzvrat otkrio što voli čitati. Sport je na prvom mjestu. Voli nogomet, ali i
ostale sportove. Nakon toga zanimaju ga vijesti iz Međimurja, kao i novosti koje se događaju. Snimili smo ga s
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Treći kupon 111. kola
Novo, 111. kolo na-
šeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona
Ime i prezime:
Adresa:
koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati
poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. srpnja.
Sretnog dobitnika 111. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. srpnja. (mk)
Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili
www.mnovine.hr
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
Međimurske bebe
Jurica (26) i Lorena (25) Božek iz Preloga dobili su kćerkicu Lorin, rođenu 24. ožujka.
Nebojša Čubra (29) i Petra Kovač (28) iz Čakovca, koji žive u Švedskoj, dobili su Lenu rođenu 30. siječnja.
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Čitatelj Željko Tomašić i prodavačica Lena Zorman
Tattoo majstorica
Lara otvorila salon u Čakovcu
Seksepilna Čakovčanka Lara Toplek, koju smo prethodno upoznali kao modela koji je zasjao na naslovnici Playboya te na listi Gentleman's choice (GC), otvorila je Tattoo studio 23 sa
svojim suprugom Đorđem u Čakovcu. Koja je najčudnija stvar koju je tetovirala i zašto se vratila iz inozemstva nazad u Čakovec otkrila nam je u intervjuu tjedna. Više donosimo na 3. stranici Medije. (sh)
najave
petak,
12. srpnja
19:00
Otvorenje izložbe Veze
preko Drave
Izložbeni salon MMČ-a subota,
13. srpnja
12:00
3. Igre vatrogasne mladeži
Nogometno igralište
Žiškovec
16:00
Natjecanje u kuhanju gulaša
Nogometno igralište
Nogometnog kluba
Dinamo Palovec
17:00
Nogometni turnir
‘’Med vulicama’’
Nogometno igralište
Nogometnog kluba
Dinamo Palovec
17:00
Dječje utrke
Osnovna škola Tomaša
Goričanca Mala Subo�ca
17:00
Fes�val rimske
kulture Halicanum Fest
Terme Sve� Mar�n
18:00
7. Utrka općine
Mala Subo�ca
Osnovna škola Tomaša
Goričanca Mala Subo�ca
18:00
Seoske igre
Nogometno igralište
Nogometnog kluba
Dinamo Palovec
19:30
Koncert Klasične glazbe u Selnici
Društveni dom Selnica
20:00
Zabava uz Gorana
i Andreu Šafarić
Nogometno igralište
Nogometnog kluba
Dinamo Palovec
nastavak vodiča za subotu na desnoj strani....
NAGRAĐUJEMO
VAS
BIG JUMP osvježenje
Uz zabavu do svijesti o problemu
Ove nedjelje 14. srpnja u Svetoj Mariji čeka nas pravo ljetno osvježenje. Znamo da je upravo kupanje u bazenu ili moru najbolji lijek za nesnosne vrućine. Zato nas na tzv. svetomarskoj plaži, odnosno kupalištu, čeka Big jump. Početak je točno u 15 sati. No, nije osvježenje jedino što donosi ovaj skok u hladnu vodu. Cilj cijele akcije je ukazati na probleme prekomjerne regulacije rijeka i na važnost očuvanja prirodnih vodotoka. Iako je riječ o ozbiljnoj stvari koja se održava na svjetskoj razini, tu vas očekuje i mnoštvo dobre zabave, kupanja, odbojka na pijesku, vodene
igre uz vrijedne nagrade, škola veslanja ZeuSa te besplatna, �ina hrana koju sponzorira
DANI OPĆINE Mala Subotica
Subota
puna igre i veselja
Veselje i igre čekaju nas ove subote 13. srpnja u Maloj Subotici i Palovcu. U sklopu Dana općine Mala Subotica održava se niz zanimljivih događanja na koje su pozvani svi željni dobre zabave. Program započinje na nogometnom igralištu u Palovcu gdje nas od 16 sati čeka natjecanje u kuhanju gulaša. Čija je vulica najbolja u nogometu saznat ćemo od 17 sati također u Palovcu na nogometnom igralištu. Nešto drukčija utrka održava se u Maloj Subotici, gdje nas očekuju Dječje utrke. Utrka se održava kod tamošnje škole, gdje i od 18 sati kreće 7. Utrka općine Mala Subotica. Istovremeno, u Palovcu na nogometnom igralištu na rasporedu su Seoske igre. Ovaj aktivan
Završetak Dana Općine uz Gorana i Andreu Šafarić
dan završava zabavom uz Gorana i Andreu Šafarić. Želite li aktivan vikend, Mala Subotica i Palovec u subotu su pravi raj zabave za vas. (pt)
KNJIGOM - SARAH TURNER: ODJEDNOM MAMA
Dobitnica knjige Na putu svile objavljene u prošlom broju je Rosa Dunjko iz Strahoninca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
kupon br. 1504
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Sarah Turner: Odjednom mama
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI
Kratki sadržaj: Odgovornost nikad nije bila Bethina jača strana. Pokušala je odras�, ali jedina obveza koju bi svaki put uspješno odradila bilo je piće u pubu petkom navečer. Napus�la je više poslova i veza nego što se uopće može sje��. A nikad se nije udostojila napus�� svoju dječju sobu i odseli� se od roditelja. Onda se jednog jutra njezin svijet preokrenuo.
osvježenje nalazi se u Svetoj Mariji
Općina Sveta Marija, a pripremaju općinske udruge, dok će se NK Mladost Sveta
ČAKOVEČKO
Marija pobrinuti za ponudu osvježavajućih pića. (pt)
LJETO Mladi i talentirani u Perivoju
U subotu 13. srpnja u sklopu manifestacije Čakovečko ljeto uz fontanu u Perivoju Zrinski čeka nas Lana Janjanin Quartet. Stiže nam promenadni koncert grupe mladih, talentiranih i svestranih glazbenika koju je osnovala Lana u potrazi za izvođenjem svoje autorske glazbe. Uz Lanu, koja dolazi iz Zagreba, ostali članovi benda najbolji su slovenski
jazz glazbenici mlađe generacije. Svi članovi su akademski obrazovani glazbenici, a veliki su zaljubljenici u jazz, soul i RnB. Glazbeni repertoar sastoji im se od Lanine glazbe snimljene na njezinim dvama albumima: “A minute of love“ i “Miracles“, kao i jazz standarda i dragih joj pjesama u njenim aranžmanima. (pt)
KONCERT KLASIČNE GLAZBE u Selnici Večer uz Viktoriju Brezarić
i Mariju Magdalenu Kočila
U subotu, 13. srpnja, u Društvenom domu u Selnici održat će se koncert klasične glazbe u kojem će glavnu ulogu igrati sopranistice Viktorija Brezarić i Marija Magdalena Kočila. Korepetitor bit će Danijel Oto, a gost Andrija Tot. Početak je zakazan u 19:30, a ulaz je besplatan! Njihov nastup u Selnici obećava večer ispunjenu emocijama i lijepim melodijama. Dođite i budite dio nezaboravne glazbene večeri u Selnici! (sh)
... nastavak vodiča za subotu
20:00
Promenadni koncert
– Lana Janjanin Quartet Fontana u Perivoju Zrinski nedjelja,
14. srpnja
14:00
Big Jump
Kupalište u Svetoj Mariji
petak, 19. srpnja
Koncert Mladena Grdovića
Nogometno igralište u Zasadbregu
21:00
Vanna
Štrigovske noći
Mađerkin breg
subota, 20. srpnja
10:00
6. Tuning car show Izle�šte Goričanec
18:00
Stridon run Štrigova
19:00
Humanitarni koncert Vanessa Kralj i kolege iz SuperStara Štrigovske noći
20:00
Promenadni koncert
– Marius Preda i Ratko Zjača Evolu�on Trio Fontana u Perivoju Zrinskih 21:30
Tragovi
Štrigova
nedjelja, 21. srpnja
Međimurska žlica, gastro natjecanje Štrigova
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Beth je postala skrbnica svojim nećacima, �nejdžerici Polly i trogodišnjem Tedu. Lansirana je u nepozna� svijet priča za laku noć, dječjih proslava i plišanaca. Budući da nikad nije bila odgovorna ni za koga, i ni za što, vrlo brzo se osjeća izgubljeno.
Obiteljski roman Odjednom mama topla je priča o gubitku i novim počecima koja će vam slomiti srce i ponovno ga sastaviti.
POKLANJA KNJIGU
MJESEČNI VODIČ
Najbolje
intervju tjedna
LARA MATIJEVIĆ TOPLEK sa suprugom Đorđem otvorila Tattoo studio 23 u Čakovcu
Produžni kabel najčudnija je stvar koju sam tetovirala
- Klijenti mi vele neka radim što hoću i daju mi potpuno povjerenje u konačan rezultat, govori Lara Matijević Toplek
Piše: Luka Pongračić
Foto: Zlatko Vrzan
Proteklog petka, 5. srpnja, otvoren je Tattoo Studio 23 u Zrinsko-Frankopanskoj ulici u Čakovcu. Vlasnici su Čakovčanka Lara Matijević Toplek te njen suprug Đorđe Matijević Toplek, a Lara nam je pobliže pojasnila kako je tekao njen put. - Ljubav prema tetoviranju započela je prije 12 – 13 godina kad sam u šali uzela mašinicu prvi put u ruke. Nikad nisam mislila da će to prerasti u takvu ljubav. Po struci sam gra�ičar i mogu reći da se cijeli svoj život bavim umjetnošću. Od malih sam nogu crtala, slikala, a onda kako su godine prolazile bavila sam se i sitotiskom, govori nam Lara. Gra�ički odsjek Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu bio je njen san, ali nije sve išlo po planu.
- Upis na gra�iku bio mi je cilj i ogromna želja. Pokušavala sam dvije godine, išla na prijemni u Beograd, gdje sam upisala i slikarstvo te zaista sada s velikim odmakom mogu reći da nikako ne žalim što su se stvari tako odvijale jer sve je došlo na svoje. Bavila
sam se i kiparstvom, što mi je bila i svojevrsna priprema za Akademiju, a tu je postepeno u priču ulazilo i tetoviranje. Prije sam se bavila i modelingom jer se tih godina bilo strašno teško probiti u svijetu tattooa. Kako kaže Matijević Toplek, prvi klijenti bili su joj kolege iz Beograda.
Larina poznata geometrija
- Ekipa iz Srbije, moji tadašnji kolege s kojima sam živjela i radila, bili su mi prvi klijenti i mogu im se samo zahvaliti što su imali povjerenja u mene. Tu je bio i Matija Bogdan, naš poznati čakovečki kuhar, a moram istaknuti i njegovog brata i tetovažu produžnog kabla, koja je i dan danas jedna od najčudnijih stvari koje sam tetovirala. No, Larin život potpuno se promijenio nakon selidbe u Njemačku gdje je upoznala i svog muža Đorđa, s kojim danas ima i dvogodišnjeg sina Maka. - Ja sam nekih osam godina radila za Lakimii studio, jedan ogroman lanac, a tamo sam počela raditi odmah nakon njihova otvorenja. Bila sam prva žena u tom studiju i jedna
od prvih 10 zaposlenika u Lakimiiju. Dorđa sam upoznala u Ljubljani, i najiskrenije rečeno, nisam ga tad primjećivala, no nakon nekog vremena sreli smo se u Njemačkoj, prohodali te me nakon dva mjeseca već zaprosio. Nakon pet mjeseci već smo stupili u brak, to se sve događalo 2019. godine, tvrdi nam protagonistica ove priče. Što se tiče razlika između tattoo svijeta u Njemačkoj i ostalim državama te Hrvatskoj, razlike su, kako kaže Lara, velike. - U principu, tattoo scena u Hrvatskoj više-manje je još uvijek nerazvijena. Međimurci su prilično otvoreni što se tiče tetoviranja, a moj stil, tzv. geometrija, još uvijek nije dosegla tolike razine slave kao, primjerice, Đorđeova specijalnost, realistički stil. Mislim da se ljudi ne usuđuju na nešto drugačije pa posegnu za onim što je popularno. Moji klijenti bili su i doktori i znanstvenici i profesori, i svi su bili potpuno tetovirani. Rekli bi mi radi što hoćeš i dali mi potpuno povjerenje u konačan kvalitetni rezultat.
No, ima i onih koji dolaze prilično neodlučni. - Tu je velika razlika između
Nakon iskustva u inozemstvu, Lara i Đorđe odlučili su se za mirniji život te je tako izbor pao na Čakovec
stilova, u ovom slučaju uzmimo za primjer realizam i geometriju. Što se tiče realističnih portreta, tu je sve jasno i nemate prostor za manevar ili autorsku slobodu, jednostavno sve striktno pratite. Kod moga stila to je drukčije. Dođe osoba i kaže „Hoću geometrijski rukav!“ i ja tu imam slobodu za svoju kreativnost. Tu su velike razlike u stilovima i to je ono što je mene najviše privuklo. Gra�ičar sam po struci i taj realizam nikad me nije previše privlačio. Suprug i ja se tu jako razlikujemo, ističe Lara.
Moji klijenti bili su i doktori i znanstvenici i profesori, i svi su bili potpuno tetovirani
Kako tvrdi, danas je puno lakše postati tattoo artist nego prije desetak godina. - Danas je lakše, no to ne znači da će biti i kvalitetnije. Boje su drugačije, igle su drugačije, mašinice su drugačije, a sve je puno pristupačnije. Imate dosta korisnih videa na internetu, a isto tako i umjetna koža uvelike pomaže vježbanju za početak. Bilo je tog i nekad, ali danas je uvelike lakše doći do svih tih pomoćnih materijala. Isto tako, stariji tattoo artisti nisu bili toliko voljni pomoći i pokazati kako se što radi, no danas me svi cijene i to je zaista pozitivna promjena. Matijević Toplek ističe i kako je Balkan pun sjajnih umjetnika te je u samom vrhu Europe.
- Balkanska scena puna je sjajnih umjetnika. Ako gledam Europu, mi smo u samome vrhu i teško je navesti puno država koje su ispred nas. U našoj županiji ima nekoliko sjajnih umjetnika, ali to je sve još u razvoju. Nakon iskustva u inozemstvu, ističu Lara i Đorđe, bilo je vrijeme za mirniji život te je tako izbor pao na Čakovec. - U principu, odlučili smo se za moj rodni Čakovec jer je ovdje vrlo spokojno i smatrali smo da je grad odlično okruženje za odgoj djeteta. Đorđu se ovdje jako sviđa i svi su ga sjajno prihvatili, tako da mislim da je odluka bila ispravna. Došli smo prije godinu dana i otvorenje studija bio je sljedeći bitni korak, govori Lara. Dodaje i kako oni ovdje ciljaju na klijentelu koja ima novaca i koja želi konkretno njihove radove.
- Naravno, uvijek smo voljni odraditi manje tetovaže te ih odrađujemo vrhunski. Stiže nam klijentela iz Austrije, Švicarske, Francuske, Njemačke i ostalih zemalja jer smo dokazana kvaliteta.
Mogu tetovirati i vrat i prste i glavu
U imenu studija nalazi se brojka 23, a kako kaže ovaj bračni par, radi se o broju koji ih vjerno prati godinama. - Nikako da Đorđe i ja pobjegnemo od brojke 23. To je bio i dan kad smo prohodali te smo već tad bili svjesni kako će ta brojka jednom po-
Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 24.7.2024. u CineStaru Varaždin.
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Grof Monte Cristo
Dobitnica ulaznica za film: Lorena Herman
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
primiti i još značajniji oblik. Lara je dosta dugo bila na porodiljnom, a sad jedva čeka vratiti se punom parom svojoj ljubavi. Kako ističe, dobne granice u ovom svijetu nema, a i sama se susrela sa zanimljivim izazovima kroz godine. - Imala sam klijenticu od 79 godina kojoj je muž preminuo, ostavio bogato nasljedstvo te je ona odlučila kako je vrijeme za tetovažu. Shvatila je da joj ja odgovaram i bila je otvorena za sve, samo da je moje i da je nešto drukčije. Meni ništa ne predstavlja problem, mogu tetovirati i vrat i prste i glavu, zaključuje osebujna Lara Matijević Toplek.
Lara je razvila svoj stil u smjeru geometrije
Na haljinu vedrih boja, bež remen je najbolji dodatak
Čakovečka špica
Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan
Mlada obitelj Strahija sunčani dan je iskoris�la za šetnju gradom
Neobične sunčane naočale i ceker podižu svaku Boženinu haljinu
su
Suzana i Nenad odabrali
laganu i prozračnu modnu kombinaciju
Ivanka i Sabina za šetnju su odabrale ljetne haljine
Veselu modnu kombinaciju prošetale su i Alla i Zoriana
MAGDALENA LONČAR iz Mačkovca
Jedina bacačica kladiva u Međimurju
- Kao najdraži rezultat uvijek volim istaknuti svaki osobni rekord, a ove sam godine već pet puta nadmašila svoj prijašnji najbolji rezultat, ističe talentirana 18-godišnjakinja
Piše: Luka Pongračić
Foto: Zlatko Vrzan
Magdalena Lončar sjajna je bacačica kladiva, a obožava raditi i vježbe snage u teretani, dok joj sprintevi baš nisu najdraža stvar na svijetu. Odlična je učenica, a usprkos velikom sportskom potencijalu, namjerava i dalje usklađivati obrazovanje s natjecanjima i treninzima. Svjesna je kako je put do samog vrha dug i pun izazova, no ovoj 18-godišnjakinji ništa ne predstavlja nepremostivi problem.
Kako je sve počelo?
- U trećem i četvrtom razredu osnovne škole bavila sam se gimnastikom u Gimnastičkom klubu Marijan Zadravec Macan, ali u petome razredu odlučila sam da je vrijeme za nešto konkretnije što bi meni više odgovarala jer gimnastiku sam smatrala zabavom i htjela sam to promijeniti. Sljedeću jesen pridružila sam se Atletskom klubu Međimurje, gdje sam u početku radila klasične treninge trčanja i skakanja kod trenera Žbulja, no ubrzo sam shvatila da mi to ne odgovara previše. Radila sam i skok u vis i bacanje kugle, ali cijelo vrijeme sam imala osjećaj kako to nije ono što meni najviše odgovara, govori nam Magdalena.
Utjecaj trenera
Branka Todorovića
- Trener Todorović, kod kojeg je nekad i moj otac trenirao, pitao me želim li u klubu trenirati i tako smo krenuli
malo s bacanjem kugle, pa diska, a potom i kladivom te sam shvatila da mi to najbolje odgovara. Prvi put kad sam bacala kladivo, išlo je do nekih 15 metara, ali iz natjecanja iz natjecanje napredovala sam po dva metra. Što se tiče težina kladiva, kadetkinje i mlađe juniorke bacaju kladivo od tri kilograma, dok mi malo starije bacamo kladivo od četiri kilograma. Ne zvuči kao velika razlika, ali itekako se poznaje. Primjerice, kladivo od četiri kile bacim 51 metar, dok ono od tri kile bacim preko 60 metara, poručila je talentirana bacačica kladiva. - Kladivo uzimam u ruku te ga zavrtim tri puta iznad sebe. Zatim idem u okret oko svoje osi tri puta, a morate paziti da su peta i prsti u korelaciji s tijelom i potom ide izbačaj. Tehniku nije teško usvojiti, bitno je ostati koncentriran i ne držati ruke u grču. Ne bih rekla
da imam savršenu tehniku, to je još uvijek nešto na čemu radim, otkrila je Magdalena koja je jedina bacačica kladiva u Međimurju.
- Što se tiče našeg kluba i Međimurske županije, jedina sam bacačica kladiva. Bilo ih je prije više, ali broj se smanjio. Ako gledamo konkurenciju u cijeloj državi, ja sam juniorka i na tablicama sam prva, a druga je oko osam metara iza mene, govori naša sugovornica.
Kako izgledaju treninzi?
- Preko zime puno vremena provodimo u teretani, a nerijetko treniramo i u dvorani u Nedelišću, no radimo i treninge na čakovečkom SRC-u. Primjerice, ponedjeljkom radim potiske za prsa, nabačaje i bacanje kladiva od tri kilograma, dok utorkom radimo sprinteve, skokove i bacanje kladiva od četiri kilograma te tako u krug
kroz tjedan u šest treninga. Nakon treninga bitno je unijeti puno ugljikohidrata kako bi nadogradili izgubljenu energiju. Sve programe radi trener Todorović, a njegov sin Sven i ja jedini smo bacači kladiva u Međimurju iako Sven primarno baca disk, ističe Magdalena te dodaje kako postoje razlike u kvaliteti kladiva.
- Moje košta 90 eura, dok su ostale i oko 150 eura, ali to je više do imena brenda. Jeftinija kladiva imaju veći promjer, što je nepogodnost u usporedbi sa skupljima, koje su manjeg promjera jer ta kladiva su lakša i bolje lete. Razlike su i u žicama, skuplja kladiva imaju elastičnije žice, a ostala su, u većini slučajeva, tvrda i neelastična. Što se tiče opreme, Nike tenisice su idealne za bacačice kladiva te većina natjecateljica to nosi, poručila je Magdalena.
Najdraže pobjede?
- Kao najdraži rezultat uvijek volim istaknuti svaki
osobni rekord, a ove sam godine već pet puta nadmašila svoj prijašnji najbolji rezultat. U nedjelju sam bacila 51,58 i to mi je donijelo treće mjesto na seniorskom natjecanju, govori talentirana bacačica kladiva.
- Tu je i zimsko bacačko prvenstvo iz ožujka ove godine gdje sam uzela zlatnu medalju, iako nisam bila pretjerano zadovoljna rezultatom jer sam bacila manje od očekivanog. Vremenske prilike nisu bilu baš najbolje, ali opet, smatram kako sam morala bolje, ali mjesec dana kasnije opet sam bacila preko 50 metara. Dosta je otežano po kiši zbog vlažnosti kruga na kojem bacamo, dodaje Lončar pa se dotiče priprema za natjecanje.
- Tjedan uoči natjecanja radimo nekoliko lakših treninga s manjom kilažom i slabijim intenzitetom. Dakle, klasične vježbe u teretani, ali lakše kilaže. U subotu su većinom natjecanja, a netom prije volim se opustiti uz slušanje glazbe i mentalnu pripremu. Na na-
tjecanju se otprilike zna koliko tko baca, a konstantno držim plasman u najbolje tri bacačice. Bliže se mitinzi u Zagrebu i Čakovcu, a nedavno smo bili i u Sloveniji i Češkoj, govori Magdalena koja uspješno balansira školu i sport.
- Išla sam u sportski razred i tako nikad nisam imala neke veće probleme s izostancima, pogotovo iz razloga što su natjecanja relativno blizu pa se vraćamo isti dan te sve uspijevam nadoknaditi brzo. Razrednica je bila super i uvijek je izlazila u susret pa tu svakako nisam imala nikakve prigovore. Kroz cijelu srednju bila sam odlična učenica, a zbog interesa za ljudsku anatomiju i muskulaturu voljela bih upisati studij �izioterapije u Varaždinu, otkriva nam Magdalena svoje želje.
Sportski ciljevi
- Uskoro nam se bliži i potencijalno Balkansko prvenstvo, gdje bi bila zadovoljna TOP 6-7 plasmanom jer u susjednim zemljama je također dobra konkurencija. Prošle godine napredovala sam oko metar i pol, tim tempom planiram napredovati i dalje, a velik doprinos tome donose odlično odrađene zimske pripreme. Kroz godinu imamo i nekoliko kupova, mitinga i državnih prvenstava u više kategorija, pa se nadam nastavku odličnih rezultata. Što se tiče fakulteta, planiram sportske obaveze i dalje usklađivati s obrazovanjem i gurati na oba fronta, zaključila je naš razgovor talentirana bacačica kladiva.
Magdalena Lončar
Jedina međimurska bacačica kladiva �jekom treninga
Trener Branko Todorović i Magdalena Lončar
PREDSJEDNIK Poleta (SMnM) Miroslav Novinščak:
U Kupu želimo ugostiti Dinamo
- Ne osvaja se dupla kruna svaki put, a sada je došlo na naplatu to što je ekipa više godina na okupu, gdje se vidi jedno zajedništvo, kohezija, govori nogometni entuzijast Novinščak
Miljenko Dovečer
Pred početak priprema za novu sezonu razgovarali smo s predsjednikom Poleta Miroslavom Novinščakom o protekloj sezoni i nastojanjima kluba u sljedećoj, kada klub 2025. godine slavi 60 godina postojanja, ali i dotaknuli se njegovih uloga u Školi nogometa i MNS-u gdje obavlja ulogu dopredsjednika.
Ne osvaja se dupla kruna svaki put
- Ne osvaja se dupla kruna svaki put, a sada je došlo na naplatu to što je ekipa više godina na okupu, gdje se vidi jedno zajedništvo, kohezija. U sezoni kada ulazimo u 60. godišnjicu kluba koja će biti 2025. godine to se nikad do sada nije desilo da smo bili prvaci u tako visokom rangu i osvajači Međimurskog kupa. Moja želja je da u Kupu prođemo prvo pretkolo i onda da ugostimo jednog prvoligaša, najbolje Dinamo ili Hajduk. U jesenskoj polusezoni kada je ekipu vodio Brezovec već smo odmakli protivnicima, a u proljeće kada je preuzeo njegov pomoćnik, naš domaći dečko
Zoran Šardi, sve se diglo na još jedan veći nivo. Naravno da uz njega velike zasluge pripadaju iskusnom treneru Orehovcu i cijelom stožeru, a naravno da su za sve najzaslužniji igrači na čelu s kapetanom Baratom, rekao je Novinščak u uvodu. - Na početku smo imali dosta problema s ozljedama, Vincetić nije dugo igrao, jedan od ponajboljih Šarić bio je u autu gotovo cijelu sezonu, da bi se pred kraj kompletirali. Moram reći da nas je u nekim utakmicama i sreća pomazila, ali sreću treba izazvati. Ponosan sam da sam već skoro 10 godina predsjednik ovakvog kluba gdje se vidi puno odricanja svih u, i oko Poleta. U �inalu Kupa namjerili smo se u dvije utakmice na protivnika po mjeri i pred velikim brojem gledatelja i navijača, osvrnuo se na prošlu sezonu predsjednik Poleta.
Zoran Šardi idealna je zamjena na klupi
Na jesen nakon odlaska Josipa Brezovca na klupu su postavili njegovog dosadašnjeg pomoćnika Šardija.
- Mislim da je to bio puni pogodak. Zoran je dijete Poleta,
naš bivši igrač i dugogodišnji pomoćnik i prijašnjim trenerima Kovačeviću, Kristiću i ostalima. Dobro je ispekao svoj zanat, mirnijeg je karaktera od svog prethodnika i uz pomoć iskusnog Želimira Orehovca podigao je rad i ekipu na još veći nivo. Jako dobro se radi što je zasluga i stručnog stožera i igrača pa je dolazak na treninge bio 95 %. Ne žalim niti trenutka, niti sekunde što sam postavio Šardija za trenera iako su očekivanja bila jako velika. Orehovec koji mu daje licencu veliki mu je suport u svemu, dakle jako se dobro slažu, a popularni Orehek osim svoje stručnosti i kvalitete pomaže mu i u taktici i pripremi igrača. Od mog prvog mandata pa do današnjeg dana napravili smo veliki napredak u klubu. Težimo da svake sezone bude bolje, od infrastrukture, momčadi, trenerskog kadra pa do Uprave koja mi je stalna podrška, govori Novinščak.
nam je Novinščak pa nastavio govoriti o tome zašto Polet ne ide u viši rang. Zašto Polet ne ide u viši rang?
teren možemo više sačuvati, kazao je Miroslav o toj temi. Predstavnik saveza u HNS-u i 3. NL Sjever
- Krenuli smo u nezavidnoj situaciji, a budući da sam bio vjerni navijač, a otac je bio sponzor, morao sam pomoći Poletu. Previše sam volio taj klub i emocije su me povukle prema Poletu. Mogu reći da smo postigli zavidne rezultate koji su se svake godine poboljšavali. Ono što me posebno veseli da smo zadnjih godina jako pomladili ekipu, u rad su uključeni nadareni ne samo juniori već i kadeti što nam je pred par godina bilo nezamislivo. Tako će biti nadam se i narednih godina, a sada je u prvoj ekipi 7 – 8 takvih mladića koji se moraju nametnuti. To nam je nada za daljnji rad, jer prije par godina to nismo mogli napraviti. Inače naš geografski položaj, a mi smo u nekom kutu, nam ne dozvoljava selekciju iz šire okoline, a i sve je veći nedostatak djece koja se bave i s puno drugih stvari osim nogometa. Mi smo klub s tradicijom i to je samo dokaz da se može. Ključ svega je da ljudi stave glave skupa. Zahvale za sve dobro idu igračima, mi ostali smo tu samo podrška, kazao
- Liga nije bila jeftina, a ova liga sa 16 klubova gdje su i dulja putovanja će biti još skuplja. Za ovaj rang potrebno je minimalno 200.000 eura, a za rang više 500.000 i to svake godine. O toj temi, ulaska u viši rang, pitalo me puno ljudi, no to nije tako jednostavno. Najlakše je napraviti tribine, krov, dodatne svlačionice, ali problematika je škola nogometa gdje mi imamo manjak djece. S manjkom djece se svi bore, zato što smo mi sredina okružena s Naftom, Rudarom, Međimurjem, Varaždinom, Slaven Belupom. S natjecanjem u višoj ligi ti moraš imati djecu u višim rangovima što je dosta problematično. Ja sam za spajanje škola nogometa, ali koliko će to uroditi plodom, zaista ne znam. Zadnjih godina se krpamo, zato i poštujem trenere koji se s time bore. Naša škola nogometa daje određenu opremu djeci besplatno, kako bi se rasteretili roditelji. Ti kao pojedinac ne možeš sam, trebaš imati podršku Uprave, Općine. Naša Općina nema proračun gdje bi se mogli razbacivati novcima. Sada smo postigli dogovor s Općinom i ići ćemo na kandidiranje fondova kako bi poboljšali infrastrukturu. Ova liga gdje smo sada nam odgovora i to nam je trenutno vrh gdje mi možemo parirati. Sretan sam što imamo kvalitetan travnjak, a kod nas dolazi puno klubova na pripreme. Što se ostale infrastrukture tiče u planu nam je natkriti tribine, napraviti rasvjetu gdje je još nema. Tako sada imamo tri kvalitetna terena i glavni
Jedan od najuspješnijih nogometnih predsjednika, ako ne i najuspješniji na ovim našim prostorima, više od dvije godine nesebično se daje u Međimurskom nogometnom savezu gdje obavlja funkciju dopredsjednika i člana Izvršnog odbora. Osim toga, svoj klub zastupa i u Trećoj ligi Sjever. - Iskreno, pomažem koliko mogu i koliko imam vremena. Ljudi naočigled ne vide koliko je tu posla, zato mogu zahvaliti našem Igoru, Darku i predsjedniku Antoloviću jer rade jako dobar posao. U savezu imamo kvalitetnu web-stranicu gdje sve možete pronaći, školama nogometa osigurali smo jako puno toga. Mi svi radimo za dobrobit međimurskog nogometa, a ne samo za svoj klub. U �inanciranju klubova i škola nogometa ovisimo i o sredstvima iz HNS-a i Zajednice športskih udruga Županije. Zadnje tri godine puno smo pomogli klubovima, mi svi smo volonteri ništa ne uzimamo već dajemo. Savez je široki pojam, nije savez pojedinaca i mi svi pokušavamo napraviti najbolje što možemo. Kroz određene projekte pokazujemo ljudima da nismo tu samo da budemo, nego da imamo rezultate. Oni su ogledalo svega, govori Novinščak.
- To što sam predstavnik našeg saveza u HNS-u i 3. NL Sjever to je čast, sastajemo se nekoliko puta godišnje i nama ti susreti puno znače. Ljudi znaju za Međimurje, zato i reprezentacije dolaze kod nas na pripreme. Ove godine ponovno ćemo biti gosti mladim reprezentativnim vrstama. Mi kao
Međimurje, možemo ponovno iskoristiti bonus kojeg smo dobili prije nekoliko godina. Prepoznati smo kao dobar partner i opet možemo računati na to. Mi smo sve njihove prilike iskoristili, što je dobro i za naš turizam. Rijetko tko se može pohvaliti s mladim reprezentacijama, prvoligaškim klubovima koji dolaze u njihov kraj na pripreme i utakmice, kazao je Novinščak i na kraju se još osvrnuo na rad s mladima i problematiku koja muči sve. Novi način rada nogometnih škola, ali i dvojne registracije - Kako je kod nas i u našoj školi nogometa koja mora osim Poleta pokrivati klubove u Štrigovi, Hlapičini i Jurovcu tako je problem i u ostalim školama nogometa kojih ima u Međimurju dvadesetak. Polako u tim školama nedostaje kvantitete, tj. broj djece, a da ne govorim onda o razvoju mladih nogometaša jer se to odražava i na kvalitetu. Mišljenja sam da bi trebalo postaviti tri centra u Čakovcu, Murskom Središću i Prelogu i da se škole nogometa ujedine kako bi bilo maksimalno 10 centara. Vjerujem ako će se to desiti da ćemo u budućnosti imati puno kvalitetnije mlade nogometaše. Jer sada škole, većina njih kubure s igračima i ne mogu složiti sve selekcije pa se igrači ne mogu adekvatno razvijati. Vrijedi razmisliti i prodiskutirati bi li dobro bilo uvesti i dvojne registracije kod mladih. Također u vrtićkoj ligi treba više potaknuti rad s tim uzrastima. Izvršni odbor će vjerojatno potaknuti razgovor s klubovima o tim temama, završio je razgovor Miroslav Novinščak uspješni predsjednik Poleta i nogometni entuzijast.
Piše:
Miroslav Novinščak
PREDIVNA PRIČA Odbojkaškog kluba Totovec
Izvanredni vatrogasci odlični i kao sportaši
Pišu: Asim Čabaravdić, Luka Maruševec Foto: Asim Čabaravdić/ OK Totovec
Odbojkaški klub Totovec najbrže je rastući klub u Međimurju koji trenutno broji 80-ak igračica i igrača u 5 skupina, a zadnjeg lipanjskog vikenda uspješno su organizirali 1. trodnevni turnir odbojke na pijesku u Totovcu.
Vrednote kluba brzo prepoznate
Mentorica vatrogasnih srebrnih olimpijki iz Švicarske, ujedno i predsjednica OK-a Totovec Karla Črep, pojašnjava da se nakon vatrogasne olimpijade dogodila smjena generacija. Više nije bilo dovoljno zainteresirane djece za vatrogastvo pa nije imalo smisla to forsirati. Istodobno, odbojka je bilježila rast, dok je klub njegovao društvene vrednote koje je sredina prepoznala.
Nakon reaktivacije 2016. godine sve je živnulo. Krenulo se s radom mlađih dobnih skupina (djeca od 6 ili 7 godina), koja su proteklih 7 godina rasli s klubom i svoje su redove osnažili novim vršnjakinjama i vršnjacima. Klub je tako dostignuo brojku od 80-ak igračica
Predsjednica kluba Karla Črep
i igrača u 4 ženske i 1 muškoj ekipi. Na jesen će se priključiti jedna seniorska muška ekipa koja će igrati u 2. hrvatskoj ligi. Prva ženska seniorska ekipa osnovana je 2016. godine, no 2018. i 2019. došlo je do smjene generacija, tako da je utemeljena ekipa koja je već 2. godinu zaredom 2. na tablici – te osvojila plasman iz 3. u 2. hrvatsku ligu. OK Totovec najesen će imati dvije drugoligaške ekipe, što je respektabilan uspjeh.
Klubovi i udruge počivaju na entuzijastima
U odbojci, kao i u vatrogastvu, treba puno dobre volje s kvalitetnim radnim navikama i spremnošću za preuzimanje odgovornosti. U cjelini klubovi i udruge počivaju na entuzijastima. Na turnirima kao što je ovaj prvi, zorno su se potvrdili ljudi dobre volje, članovi kluba te mnogobrojni prijatelji, znanci. U klubu vjeruju da će iduće godine 2. turnir odbojke na pijesku biti još masovniji. Jezgra entuzijasta kluba svjesno želi svojom angažiranošću dati vrijedan doprinos zajednici u kojoj žive i djeluju. Čelna osoba Karla Črep, koja je prije 10 godina bila mentorica ekipe vatrogasne mladeži
DVD-a Šandorovec, srcem je ostala vezana za vatrogastvo. U vatrogastvu kao i odbojci želi biti 1. među jednakim, cijeni skromnost i u međusobnim odnosima ne smije biti ni trunke strahopoštovanja, nego istinsko prijateljstvo. Vodstvo i članstvo vjeruje da se radom, zajedništvom i vjerom mogu postići vrhunski rezultati.
Velika vatrogasna i odbojkaška tradicija u Totovcu
- U svibnju je naš DVD Totovec proslavio stoljeće postojanja, ali velika je i odbojkaška tradicija u našem mjestu, gotovo 70 godina. Muška ekipa davno je igrala 2. ligu. Ovdje je iz svake familije bio netko uključen u vatrogastvo i odbojkaški klub. Osobno sam od malena vezan za odbojku, počevši od školskih natjecanja, ali sam bio aktivan i u vatrogastvu. Izvjesno vrijeme obnašao sam dužnost tajnika DVD-a Totovec. Gdje je veće zadovoljstvo, u vatrogastvu ili odbojci? Vatrogastvo je neka druga priča, s drugim zadaćama, i usudio bih se reći da je u odbojci veće zadovoljstvo. Tu okupljamo mlade radi aktivnog bavljenja sportom, potičemo ih na zdrav način života, uzorno ponašanje, te da se klinci i klinceze malo odvoje od kompjutera, rekao je Hrvoje Gazdek. - Dok u odbojkaškom klubu aktivnosti traju cijelu godinu, u vatrogastvo je to manje. Svakog vikenda imamo tekmu, puno putujemo, upoznajemo nove prijatelje, nove klubove i nove sredine. Radimo puno na podmlatku koji je važan danas i u budućnosti. Cijela strategija sporta u Hrvatskoj kao i našeg kluba, temelji se na tome da klubovi moraju imati podmladak. Čim imaš pomladak odmah si u višoj kategoriji. Nakon 7 godina rada mi
NOGOMET
NOVA sezona 3. NL Sjever 16 klubova u ligi, povratak Nedelišća
Ove sezone 3. NL Sjever brojat će 16 klubova, naša županija će biti najzastupljenija sa 6 klubova: prošlogodišnji prvak Polet, zatim Rudar, Dinamo (D), Graničar (K), Međimurje i novajlija, rekli bi i povratnik u ligu – Nedelišće. Prvenstvo će započeti 17. kolovoza, a ždrijeb će se održati 22. srpnja u Varaždinu. Većina klubova pripreme za prvenstvo, koje počinje za 5 tjedana, započela je ovaj tjedan, dok Međimurje i Nedelišće kreću u ponedjeljak.
Prof. Marina Tuta ostala je oduševljena klubom
imamo sve kategorije, počevši od najmlađih minica – mini odbojke, pa su tu odbojkašice kadetkinje, seniorke, a imamo i novu mušku ekipu koja ide u 2. ligu. Imamo status dobrog kluba u koji netko rado želi ući i roditelji žele svoju djecu uključiti u klub, u kojem se vrlo ozbiljno i sistematski radi s djecom, zaključio je Gazdek. Pohvale stižu iz
Bosne i Hercegovine
Na 1. turniru odbojke na pijesku u Totovcu sudjelovale su i djevojčice Odbojkaškog kluba Vožd iz Prijedora, Bosna i Hercegovina.
- Želim naglasiti da je ovo početak suradnje i da smo po prvi put na ovom turniru zahvaljujući našim zajedničkim prijateljima iz Beča. Domaćini, nasmijani i vedri su nas dočekali toplo i srdačno. Turnir je prošao u zdravom takmičarskom, sportskom duhu, a mi ga nećemo pamtiti samo po 1. mjestu koje su naše djevojčice osvojile, nego i kao jedno predivno iskustvo koje smo doživjeli i mi, roditelji, i male takmičarke. Ljudi u Totovcu su prijatni, gostoprimljivi i dragi, spremni u svakom momentu da pomognu i budu vam na usluzi, kazala je prof. Marina Tuta.
Najveća novost u propozicijama sastoji se od toga da ekipa mora započeti i završiti utakmicu s tri igrača mlađa od 21 godine (pod mlađe spadaju igrači rođeni 1. 7. 2003. godine i mlađi) što je izazvalo nelagodu kod klubova jer je teško imati u konkurenciji tako veliki broj mladih i neiskusnih igrača. No postoji i caka: klubovi ne moraju igrati s tim brojem igrača već mogu kompenzirati plaćanjem za pojedinog mladog igrača koji ne igra. U ovom broju donosimo plan priprema Rudara, Graničara (K) i Nedelišća, dok ćemo u sljedećem pripreme ostalih međimurskih klubova.
Rudar nastavlja s afirmacijom mladih igrača
Rudar iz Murskog Središća s pripremama za sezonu započeo je 8. srpnja pod vodstvom trenera Damira Lepena Juraka koji je zadovoljan prošlom sezonom.
- U novoj sezoni želimo napraviti još veći iskorak s obzirom na prošlu sezonu. Važno je da su gotovo svi igrači iz protekle sezone ostali u klubu, s nekoliko pojačanja ponovo ćemo konkurirati za vrh tablice, rekao nam je ambiciozni trener Lepen Jurak. Rudar će odigrati sljedeće pripremne susrete: Budućnost (V) (13. srpnja), Nedeljanec (20. srpnja), Polana (27. srpnja), Međimurec (DP) (3. kolovoza) i Ljutomer (10. kolovoza).
- Planiramo se pojačati s par kvalitetnih igrača i priključiti u trenažni proces talentirane kadete i juniore iz škole nogometa. Rudar će i ove sezone imati momčad za najviše domete, dodao je Lepen Jurak.
Prometno u redovima Graničara
U NK-a Graničar Kotoriba intenzivno se pripremaju
za novu sezonu pod vodstvom trenera Marija Piškora, a pripreme su započele 10. srpnja s dosta igračkih promjena. Novi igrači su Mihael Vlah iz Varteksa, Filip Štritar iz Tehničara Cvetkovec, Dorian Piškor iz juniora Slaven Belupa, Dino Vitković iz Nedeljanca, Renato Kečak iz Podravine i Renato Posavec iz Ivančice Ivanec. Najavljuje se i dolazak još jednog ili dvaju igrača, a iz kluba su u druge sredine otišli Jasmin Ramaj, Dominik Burek, Ivan Jendrić, Danijel Brčić i Amara Camara. Dogovoreni su pripremni susreti s Tehničarom, juniorima zagrebačke Lokomotive, Borcem Imbriovec i Međimurcem (DP), dok povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja slijedi nastup na turniru na kojem će uz Graničar nastupiti Dubravčan, Vidovčan i Mladost. Na krovu stadiona postavljena je solarna elektrana, postavljaju se nove klupe za rezervne igrače i delegata čime će biti upotpunjena slika Sportskog parka u modernom ruhu.
Novajlija u ligi nije bez ambicija Povjerenstvo za određivanje uvjeta i kriterija za nastup u 3. NL Sjever dalo je zeleno svjetlo NK-u Nedelišće za sezonu 2024./25., što označava povratak među trećeligaše nakon 10 godina. Zadovoljeni su svi uvjeti iz 4 kategorije (sportski, infrastrukturni, administrativni i pravni kriteriji).
Klub nastavlja s Davorom Balentom na mjestu trenera u čemu će mu pomoći Ivan Habuš kao sportski direktor, i vjerujemo da će uz zdravu radnu atmosferu svi igrači zadovoljiti. Pripreme počinju 15. srpnja, trenirat će se 3 – 4 puta tjedno, a bit će i osvježenja u igračkom kadru. Pojedini igrači napustili su klub zbog većih zahtjeva, a fokus na dolascima je prije svega na mladim igračima koji su spremni za ovu razinu te željni dokazivanja.
Dogovorene su pripremne utakmice protiv Dubravčana (20. srpnja), Golubovca (27. srpnja), Dinama iz Palovca (31. srpnja), Sloge (Š) (3. kolovoza), Dinama (D) (7. kolovoza) i BSK-a iz Belice (10. kolovoza). Nedelišće se u međimurskom Kupu uključuje u 3. kolu koje je na rasporedu 28. kolovoza. (md, lm)
Hrvoje Gazdek vezan je uz vatrogastvo i odbojku
U Totovcu u odbojci uživaju sve generacije
Najveće svjetske zvijezde na najuzbudljivijem događaju ovog ljeta
Forestland, glazbeni festival koji od 19. do 21. srpnja okuplja najveće svjetske zvijezde, po 12. put u Međimurje dovodi 48 sati odlične glazbe, provoda i nezaboravnih sjećanja!
Nakon više od desetljeća Foresta mogu se samo zahvaliti posjetiteljima, ali i partnerima i prijateljima festivala bez kojih ovo sve ne bi bilo moguće. Od početka nas prate i Županija, ali i Turističke zajednice cijelog područja, kao i nova TZ Srce Međimurja.
Potpora mnogih partnera je iznimna, a svi vide, baš kao i mi, Međimurje kao važnu destinaciju i Forestland kao važan festival. Naravno, hvala i svim glazbenicima, pjevačima, bendovima, plesačima i DJima koji već 12 godina dolaze i dolazit će barem još toliko na Forestland. A sve pozivam da od 19. do 21.7. dođu u Šumicu i posjete Forestland, rekao je organizator Krešimir Biškup. U petak stižu Fedde Le Grand, Vanillaz i Relja! Kroz dva festivalska dana na Forestlandu će na trima pozornicama nastupiti preko 60 izvođača. Pozornice, koje su organizatori prigodno nazvali Forestland, Forestroom i Šumski, postat će plesni podij za tisuće posjetitelja od petka do nedjelje u podne.
Petak smo odlučili usmjeriti više prema klupskom izdanju festivala, pa će tako na Forestland stageu nastupati Fedde Le Grand, Vanillaz, Timo G i Relja, dok će Forestroom stage biti predvođen talijanskim artistima Paolom Barbatom i Alexom Doanti-
jem. Večer i noć zagrijava najpopularniji slovenski house DJ Dino DZ, rekao je Saša Mikac, booking manager. Relja će na glavnu Forestland pozornicu izaći već u 21 sat, a priprema novi koncertni set jer njegov novi EP izlazi za samo nekoliko dana! Večer završavaju Divolly & Markward i Utopia, a po prvi put nam dolazi i DJ iz Los Angelesa, trance artist Tluxx!
DJ DIESEL kao glavna atrakcija
DJ Diesel, odnosno bivši NBA igrač i glazbenik Shaquille O'Neala bit će glavna zvijezda ovogodišnjeg Forestlanda.
Shaq je mega zvijezda, vjerujemo da je najveći celebrity koji je ikad bio na našim prostorima i iznimno se veselimo nastupu i dolasku.
Nećemo ni spomenuti koliko ljudi se već javilo za fotku ili autogram, ali svima kažemo isto – dođite na Forestland, nećete požaliti, rekao nam je Krešo Biškup iz organizacije. - DIESEL, odnosno Shaquille O'Neal, nastupat će u subotu, a prije njega će nastupati njegov sin Myles O'Neal s nešto drukčijim zvukom. Vraćaju nam se i Architect, Tai Woffinden, ali i Rosana
Rabuza koja će imati prilike zatvoriti glavnu Forestland pozornicu.
Zvjezdani line-up koji Forestland priprema za ovo ljeto zasjenit će samo produkcija koja će biti dosad najveća na ovim prostorima. Na preko 40 000 m2 na Forestu će se
nalaziti veliki Food Court, Tattoo by Mrlja (Ronch & Ana), ali i Barbershop Askari, Merch Shop, Circus i ogromni Zip Line.
Nikad bogatiji program
U olimpijskom ljetu, po 12. puta nas u međimurskom Brezju očekuje preko 48 sati glazbe, tri pozornice i mnogo iznenađenja, sve od 19. do 21. srpnja! Nekoliko stotina artista, preko pet stotina sati glazbe bila je samo uvertira u Forest XII. Circus Arborum, trg u šumi bit će ponovo dom Tattoo&Piercing by Mrlja, Barbershop Askari, body paintingu, XD Merch Shop-u, ali i natjecanju u slobodnim bacanjima, food courtu s čak četiri food trucka, a potom i odličnom dnevnom stageu na kojem će nastupati mladi i domaći DJ-evi.
Kamp je ove godine preseljen u obližnji PG Geler i udaljen je 800 metara od festivala.
Ako se želite družiti i plesati uz zvijezde poput Diesela i Relje, a uz to i doživjeti cijeli spektakl prepun glazbe, zabave i jedinstvenih iskustava, dođite na Forestland – obećavamo nezaboravno iskustvo koje nećete požaliti!
7 DANA do Forestlanda
Još uvijek stignete nabaviti ulaznice
Još nas samo 7 dana dijeli do najpopularnijeg događaja ovog ljeta
VRTIĆ Maslačak Mursko Središće
Rado bi jeli jabuke iz svog
vrta i igrali se u sjeni
- Zasadili bismo stabala za hladovinu, povećali povrtnjak, a djeca su izrazila i želju za voćem iz svojeg vrta
Piše: Božena Malekoci-Oletić
UDječji vrtić Maslačak u Mursko Središće došli smo u deset sati prijepodne i zatekli djecu u igri u pješčaniku kako se igraju s velikim žarom. Nažalost, zbog vreline sunca tete su djecu morale povesti u unutrašnjost vrtića jer hlada u dvorištu nema dovoljno. Da zaštite djecu iznad pješčanika otvorile su dva suncobrana, ali to nije dovoljno.
Jasno je zašto ih je naš natječaj za uređenje vrtića motivirao da se jave. Javili su se u nadi da će baš njihov vrtić osvojiti nagradu i osigurati djeci više hlada, ali i novih gredica.
Dječji vrtić Maslačak polazi oko 170 djece. Na natječaj se javila skupina Sovice u kojoj se radi po Montessori pedagogiji. U skupini je 23 djece, ali kako je sezona ljet-
nih dežurstva, u vrtiću su se spojili sa skupinom Ježići.
U njihovoj sobi dočekala nas je maketa vrtića i djeca spremna za razgovor o tome što bi im značio uređeni vrt.
Imaju velik travnjak, s premalo hlada
Trenutno stanje u našem vrtiću je dvorište s velikom travnatom površinom i igralima, uz kronični nedostatak zelenila i stabala s krošnjom koja bi nam omogućavala hladovinu i zaštitu od sunca u ljetnim mjesecima, napisala je u prijavi Željka Škvorc odgojiteljica.
Dodaje: - Stoga smo primorani veći dio ljetnih mjeseci ostati unutar vrtića. I djeca su razočarana što ne možemo popodne ići van zbog sunca.
Također, stabla i grmovi omogućili bi nam i konstruiranje npr. raznih šatora,
Kako se prijaviti?
Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@ mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time
željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste
željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece. Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu.
izrade vanjskih kutaka za simboličnu igru.
Također, voljeli bismo obogatiti naš vrt gredicama s cvjetnicama te bi se djeca s odgojiteljima brinula o njima, kao što trenutno brinu o sadašnjem malom povrtnjaku koji zalijevaju, okopavaju, sade te ubiru plodove.
U izradi makete djeca su pripremila i donijela od kuće sve potrebne materijale: stiropor, umjetnu travu, zelenilo, kamenčiće, plastelin te s odgojiteljima kreirala maketu.
Na obiteljskom druženju pomogli su i roditelji pri izradi zgrade vrtića, ograde, modeliranja plastelinom i izradi mini igrala. Djeca su donijela i male autiće za parking.
Maketa im sada služi za igru
Maketa je istovremeno veoma zanimljiva djeci te se ona igraju njome, �iguricama i autićima, premještaju igrala, igraju se igre uloga i slično.
Bili bismo veoma sretni kada bismo uspjeli osvojiti sadnice, jer premda se uskoro kreće u dogradnju vrtića, zelenilo i novi cvjetnjak lijepo bi se uklopili u našu ustanovu, kaže Željka Škvorc, odgojiteljica skupine Sovice.
Što žele u svom vrtu ispričala su nam i djeca, koja su nabrajala svoje želje.
U svom vrtu želimo klackalicu i igralište za košarku
i nogomet i bazen za kupanje. Želimo više hladovine da nam ne bude vruće i da nam ne svijetli sunce da bi se mogli duže igrati vani, nadopunjuju jedni druge.
I još bi “šteli voćke kaj bi mogli jesti jabuke, kruške i limune kaj bi si stisnuli i napravili limunadu.” I banane, dodaje netko.
Imaju i mali povrtnjak na povišenim gredicama, ali željeli bi još. - Želimo gredice za salatu, luk i lubenice, jagode i bundeve. U kuhinju smo nosili luk i paradajziće tetama da ih pripreme za jelo, pričaju nam. Najviše ih fasciniraju bundeve od kojih bi pravili strašila za Halloween, ali i kuhali juhu. Mališani znaju kako treba brinuti za vrt. Zalijevaju ga i čupaju drač.
Čim smo vidjeli natječaj u novinama odmah smo se prijavili, jer se i inače volimo prijavljivati, kazala je odgajateljica Željka Škvorc. - Znali smo da je ovo natječaj za nas pošto nemamo park s dovoljno hladovine. Zbog toga kratko boravimo vani. U slučaju da osvojimo nagradu imamo ideju što bismo napravili. Zasadili bismo stabala za hladovinu, ali i povećali povrtnjak kako bi djeca uživala radeći na gredicama, ali i uzgajali povrće za potrebe kuhinje. Djeca su izrazila i svoje želje za voćem iz našeg vrta, a njihove želje nas uvijek potaknu na nešto novo, kaže Željka. Maketu budućeg vrta radili smo na ribnjaku Zalešće u suradnji s roditeljima.
Imamo jednog tatu koji se bavi fasadama koji je donio stiropor kako bismo oblikovali zgradu. Montessori skupina je ponešto drugačija od drugih skupna po tome što potiče samostalnost i kreativnost djece. Za igru koriste igračke od prirodnih materijala ili se potiče djecu da sami osmišljavaju igre, crtaju. Zapravo igraju se i razvijaju na što prirodniji način kao što su to nekad radile starije generacije u svojem djetinjstvu. Uz manje gotovih igračaka, a više vlastite domišljatosti i mašte. To iziskuje dodatni angažman teta koje moraju poticati djecu na samostalnost i domišljatost ili pripremati dodatne materijale za njihovu igru.
DJEČJI
Djeca iz skupine Sovići i Ježići oko makete: Sjede ( s lijeva na desno): Laura Kordiš, Mia Vinko, Mia Slamek, Borna Varga, Leon Zobić, Franka Benčik sa asisten�com Renatom Kovačić, Noa Bogdan, Noel Laštro, Zita Čanadi, Nika David, Zoe Čanadi, Mia Kos, Ledri Dragaj, Bjorn Dragaj. Stoje ( s lijeva na desno): Heda Zadravec, Mark Nemec, Jan Kolac, Lukas Vrtarić, Ruben Peserlin
Maketa koji su izradili uz pomoć tata i mama
MILANOV grunt v Novakovcu
Tu sjednem, opustim se i zaboravim na sve
Trenutno njegov vrt krase: krasula, kale, kaktusi, puzavci, pelargonije, hoste, Adami, aloa vere i razne druge biljke
Piše: Roberto Dežđek
Milan Vujić iz Novakovca, nakon što je svoj životni vijek odradio u slovenskom Kopru, otišao je u zasluženu mirovinu. Pred dvadeset i jednu godinu vratio se u Međimurje te nakon što je prvotno započeo s bavljenjem poljoprivredom, odlučio je odustati od toga te svoj grunt potpuno preurediti.
Želio sam napraviti idealno mjesto za odmor
- Dolaskom u mirovinu shvatio sam da konačno imam dovoljno vremena, pa sam odlučio sam od svojeg dvorišta napraviti idealno mjesto za odmor. Napravio sam natkrivenu sjenicu gdje imam svoj mir. Naravno kako sam napravio sjenicu, odlučio sam da ne želim da ona bude “gola” te je ukrasio raznoraznim cvijećem. Krenuo sam malo po malo, a kako sam krenuo saditi razno cvijeće, stalno sam dobivao nove savjete od susjeda i prijatelja. Tako je Milan isprobao sađenje raznih vrsta, kojih u našem Međimurju nema. Trenutno njegov vrt krase: krasula, kale, kaktusi, puzavci, pelargonije, hoste, Adami, aloa vere i razne druge biljke, a on uživa u uređivanju svog vrta.
Biramo najljepši
u Međimurju
Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.
Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.
Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju krea�vnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.
Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstavi� svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)
Originalni ručni radovi krase svaki kutak njegovog dvorišta
- Rad u mom vrtu jako me usrećuje i baš uživam u tome. Nema mi ljepšega nego kad na kraju dana dođem u svoju sjenicu.
Okružen ovom cvjetnom idilom, tu sjednem, opustim se i zaboravim na sve. Često mi dođu i prijatelji pa se s njima podružim uz igranje šaha i čašicu razgovora.
Trenutno s biljkama koje ima posađene nema baš tako velike brige. Dvaput na tjedan ih zalijeva, a tu i tamo doda i malo umjetnog gnojiva.
- Treba biti spretan s time i dobro znati dozirati jer, nije dobro previše zalijevati, niti gnojiti cvijeće. Svejedno održavanje toga svega zahtijeva vremena, kojeg u mirovini itekako imam. Ja se uglavnom brinem za cvijeće, a za ove
prelijepe kaktuse zadužena je moja žena.
Prepun kreativnih ideja
Ovaj 73-godišnjak osim što je veliki je ljubitelj cvijeća, prepun je kreativnih ideja. Tako je svoje dvorište ukrasio originalnim instalacijama i
starinama. - Dolaskom na ovaj grunt imao sam jako puno starina. Od starih drvenih plugova, košara, kola, jargi i ostalih predmeta. Imao sam ideju od njih napraviti i neki muzej. Nažalost u to vrijeme Općina mi nije baš mogla �inancijski pomoći, a za mene samog je to bio preveliki zalogaj.
Drvena sjenica, Milanov je drugi dom
Milan je ponosan na ženine kaktuse
Sklad kaktusa i cvjetnica
Uspješno zatezanje bora
Renault je nedavno napravio blago osvježenje za svoj prilično uspješan model Megane Conquest, a iako će promjene biti vidljive samo dobrim poznavateljima ovog modela, one pridonose još boljem dojmu ovog modela.
Tekst i foto: Igor Rudež
Nekada nezamisliva kombinacija automobila – coupe i SUV, danas postaje sve češća i češća, a jedan od prvih modela koji je bio dostupan masama, Megane Conquest, i koji je postigao dobar tržišni uspjeh zahvaljujući izgledu, ali i dobrim odnosom uloženo/dobiveno. I za one koji ne znaju, Megane Conquest postoji samo na području bivše Jugoslavije, jer se u ostatku Europe i svijeta naziva Arkana, a zasigurno nije potrebno objašnjavati zašto kod nas ima drugo ime. Uostalom, tako ćete lakše prepoznati i rabljene modele koji dolaze s domaćeg ili su unos iz neke druge EU zemlje.
Povijest ovog modela seže u 2019. godinu, gdje je prvo u Rusiji predstavljen ovaj model, a kasnije je stigao i u Europu na jesen 2020. godine, a europska je izvedba postavljena na napredniju
CMF-B platformu, a donosi i benzinske i hibridnu izvedbu. Nama je na test pristigla najsnažnija izvedba sa 158 KS, a kod ovog modela sve izvedbe dolaze s automatskim mjenjačem, pa i ova. Za pogon se koristi 1,3-litreni četverocilindarski turbo benzinski motor koji razvija snagu od 116 kW/158 KS i pritom nudi 270 Nm okretnog momenta. Snaga se na prednje kotače prenosi putem 7-stupanjskog automatskog mjenjača s dvije spojke, dok izvedba s pogonom na sve kotače nije u ponudi. Iako čitav sustav radi poprilično dobro, ponekad je automatski mjenjač svojeglav pa dovodi do ponekog bespotrebnog trzaja. Također, ponekad je Start/Stop sustav pomalo spor u reagiranju, pa smo ga redovito isključivali. Iako je u globalu riječ o dobroj motorizaciji, mi bismo radije izabrali hibridnu izvedbu sa 145 KS koja je puno uglađenija u
TEHNIČKI PODACI
Dimenzije (DxŠxV): 4568 x 1802 x 1576 mm
Osovinski razmak: 2720 mm
Masa vozila / dopuštena nosivost: 1422 kg/ 454 kg
Veličina prtljažnika 513/1296 litara
Vrsta motora/broj cilindara: benzin/4 + blagi hibrid
Pogon: Prednji kotači
Mjenjač: Automatski
Snaga: 116 kW / 158 KS
Okretni moment: 270 Nm
Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 205 km/h / 9,1 s
Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,5
CO2 emisija: 131 g/km
Cijena: 36.308 eur
Oprema: 9,3’’ mul�medijski sustav, 10’’ digitalni instrumen�, automatski klima-uređaj, presvlake u kombinaciji umjetna koža/Alkantara, grijana prednja sjedala i upravljač, ambijentalno osvjetljenje, Mul�-sense sustav podešavanja vožnje, LED svjetla, 19-inčni aluminijski naplatci...
19-inčni aluminijski naplatci su serijska oprema
Brzine je moguće mijenja� i putem polugica iza upravljača
Prtljažnik ima obujam od 513 litara, iako na porvu izgleda još veće
Upravljanje klima�zacijom je lako, a sve je moguće radi� i bez gledanja
Ven�lacijski otvori i USB priključci će olakša� duža putovanja putnicima straga
Sportska sjedala dolaze u kombinaciji umjetne kože i Alkantare
Iako je krovna linija niska, na stražnjim sjedalima ne msnjka prostora
Moderno i jednostavno za korištenje, a sko vam je nešto poznato to je zato što je unutrašnjost preuzeta iz Captura
12. srpnja 2024.
radu, donosi nižu potrošnju za oko litru i pol, a cijena nije toliko viša.
Naime, tijekom testa nam je prosječna potrošnja bila 7,5 litara, što nije puno, ali nije ni malo. Na otvorenoj će cesti potrošiti i manje od 6 litara, dok će u gradu potrošnja u kreni-stani gužvama ići i preko 9 litara. No za pohvalu je što je spremnik goriva 50 litara, pa nećete često morati na benzinske postaje.
Spomenuli smo kako je riječ o blagohibridnoj izvedbi, a ona se sastoji od elektropokretača-generatora koji je povezan s 12-voltnom baterijom kapaciteta tek 0,13 kWh. To znači da se na struju eventualno kreće i da se na struju vozi kada pustite papučicu gasa, a pritom ne pritisnete kočnicu. A sve to rezultira manjim CO2 vrijednostima, ali i donosi uštedu u gorivu.
S redizajnom, Megane Conquest je dobio i nove pakete opreme, pa više ne postoji R.S. Line, a njega zamjenjuje testni esprit Alpine. Da, tako se piše, malo slovo e kod esprit, a veliko A kod Alpine. Tu je i nova maska motora i blago izmijenjeni izgled branika, a postavljen je i novi logo. Dizajn naplataka je također nov, dok su stražnja svjetla sada pod prozirnim staklom te je između njih postavljen novi logo.
Dizajn prednjeg i stražnjeg dijela se temelji na dizajnu posljednje generacije Meganea s ICE motorima, a izgled je i danas jednako atraktivan. Duga linija spuštanja krova straga koja završava prilično visoko daje mu dozu agresivnosti, a nedostatak stražnjeg brisača nudi čiste linije. Doduše, testirali smo ga i na kiši, i ponovno se pokazalo kako se stražnje staklo prlja i na njemu se dugo zadržava voda, pa ćemo to uzeti kao minus, kao i kod svakog drugog testnog modela ostalih proizvođača s istim problemima. Svakako je zanimljivo reći i kako je ovaj model postavljen na istu platformu kao i manji Captur, ali i Clio, no u vožnji se to nimalo ne osjeti zahvaljujući povećanom međuosovinskom razmaku, ali i puno većoj karoseriji.
A osim platforme, Megane Conquest s Capturom dijeli i dizajn unutrašnjosti. To nije nimalo loše jer je riječ o dobro dizajniranoj i funkcionalnoj unutrašnjosti. Ispred vozača se nalazi 10-inčni digitalni zaslon instrumenata, dok je u sredini postavljen okomiti 9,3-inčni multimedijski zaslon s najnovijom inačicom softvera i podrškom za Android Auto i Apple CarPlay. Podno njega su takozvane klavirske tipke glavnih funkcija, a ispod njih je i dalje jedan od najbo-
ljih sustava automatskog klima uređaja. Tri velika okrugla gumba s malenim ekranima u sredini s prikazom informacija su intuitivni i izrazito jednostavni za korištenje i bez potrebe za gledanjem radi odličnih povratnih informacija prilikom okretanja. Tako bi se trebalo upravljati klimatizacijom u svim vozilima. Za potpunu ponudu tu je i polica s bežičnim punjačem, dva standardna USB priključka, Aux te 12 V utičnica. Sve što vam može zatrebati. Prednja sjedala su udobna i s dovoljno mogućnosti prilagodbe, a udoban je i središnji naslon za ruke koji skriva dodatni maleni pretinac. Otvaranjem stražnjih vrata ostajemo pozitivno iznenađeni činjenicom kako su obloge vrata napravljene od istih materijala kao i prednja, bez imalo dodatne uštede, dok su stražnja sjedala u potpunosti presvučena umjetnom kožom. Nasloni prednjih sjedala su od tvrde plastike pa putnici straga neće zabijati koljena u leđa vozaču i suvozaču, a to bi ionako bilo rijetko ako su prosječne visine, kada imaju dovoljno prostora i za koljena i za glavu, bez obzira na nisku liniju krova. Tu je i preklopni središnji naslon, a putnike očekuju i ventilacijski otvori, dva klasična USB priključka
te 12 V utičnica. Stvarno ne postoji razlog za prigovor. A slično je i s prtljažnikom koji u osnovi broji obujam od 513 litara, iako izgleda puno veće. Prilično je dugačak, a s preklopljenim sjedalima dobiva se ravna utovarna površina i obujam od 1296 litara. Ispod čvrste podnice se nalazi dodatan prostor za pohranu sitnica.
Cijena testnog modela se popela na 36.308 eura, dok mu je cijena bez dodatne opreme 34.390 eura. S ovim je motorom dostupna jedino najopremljenija inačica esprit Alpine, dok je pak početnu inačicu evolution moguće dobiti isključivo sa 140 KS snažnim benzincem, a cijena je tada izrazito povoljna i iznosi 26.490 eura. Najpovoljniji hibrid sa 145 KS pak dolazi s techno paketom opreme po cijeni od 31.490 eura, i po nama je upravo ta izvedba najbolji omjer uloženo-dobiveno. Oprema je bogata, a motor štedljiv.
Megane Conquest je bio i ostao izrazito atraktivno skrojen automobil po fer cijeni, a s novom Zanzibar plavom bojom izgleda još bolje. Naša preporuka je i dalje hibrid sa 145 KS, no ni odabirom 160 KS snažne blagohibridne izvedbe nećete pogriješiti, a ipak možete uštedjeti koju tisućicu eura na cijeni.
Blagohibridni motor razvija snagu od 158 KS, a dostupan je samo s automatskim mjenjačem
Sada je i Megane Conquest opremljen prozirnim stražnjim svjetlima
Nova maska motora i novi logo glavne su promjene sprijeda
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 12. do 18. srpnja 2024.
P 12 Louis Ze´lie Mar�n, Suzana, Petar, Mislav, Tanja
S 13 MAJKA BOŽJA BISTRIČKA, Henrik, Ferdo; Proštenje D. Dubrava, Kapelščak (Sv. Margareta)
N 14 15. KROZ GODINU, Kamilo de Lellis, Angelina P 15 Bonaventura, Bono, Dobroslav, Vlatka
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 13. SRPNJA
dr. Karmela Matjan-Bogdan
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320
dr. Renata Hranjec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
dr. Brigita Haubrich Hrandek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340
Donja Dubrava
dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914
Goričan
dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538
Lopa�nec
dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113
Mala Subo�ca
dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220
Mursko Središće
dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Podturen
dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040
Prelog
dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342
Selnica
dr. Monika Friščić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014
Strahoninec
dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065
Šenkovec
dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
VJENČANI
Čakovec:
Mateja Dasović i Leonard Mesarić
Silvija Novak i Valen�no Lovrenčić
Julija Branilović i Ivan Pivar
Anamarija Jančec i Tomislav Mrazović Lea Novak i Denis Kraljić
UMRLI
Čakovec:
Zlata Kozar r. Vrabec r. 1935.
Smiljan Đorđević r. 1958.
Ana Toplek r. Bedić r. 1936.
Jelena Šafarić r. Drabić r. 1945.
Stjepan Bajzek r. 1953.
Ivan Gal r. 1962.
Ivan Dunjko r. 1938.
Terezija Tivadar r. Vnuk r. 1953.
Kraljić Đuro r. 1937.
Agata Kutnjak r. Ter r. 1939.
Marija Marcijuš r. Bes�janić r. 1938.
Stanislav Varga r. 1941.
Ana Lesjak r. Vince�ć r. 1941.
Nada Posavec r. Jazvec r. 1951.
Vladimir Kovačić r. 1953.
Katarina Zvošec r. Knez r. 1936.
Josip Bajs r. 1948.
Ma�lda Sabol r. Bajs r. 1932.
Mursko Središće:
Ivan Tivadar r. 1948.
Prelog:
Jela Belić r. Malek r. 1937.
Štrigova:
Marija Horvat r. Vugrinec r. 1947.
Tražimo suradnike
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
POŠTA Čakovec
tel. 040 804 007
Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Kino
11.7. ČETVRTAK
13:30 ČUDESNA BUBAMARA I CRNI MAČAK -SINK 17:00 MALCI 4 -SINK 20:00 FLY ME TO THE MOON -PREM.
12.7. PETAK
13:30 KUNG FU PANDA 4 -SINK 17:00 MALCI 4 -SINK 20:00 BAJKERI
13.7. SUBOTA
10:00 MALCI 4 -SINK 13:30 MALCI 4 -SINK 17:00 MALCI 4 -SINK 20:00 FLY ME TO THE MOON
13:30 GARFIELD -SINK 17:00 MALCI 4 -SINK 20:00 FLY ME TO THE MOON
Božidar Kovačić iz Podbresta iznenada preminuo 8. srpnja u 51. godini života
Darinka Novak rođ. Štimec iz Čakovca preminula 8. srpnja u 72. godini života
Đurđica Lukačić rođ. Kučinić iz Šenkovca preminula 8. srpnja u 75. godini života
Ana Vidović rođ. Vugrinec
iz Novog Sela na Dravi preminula 4. srpnja u 64. godini života
Marija Mesarić rođ. Baksa iz Belice preminula 10. srpnja u 93. godini života
Julijana Golubić rođ. Jalšovec iz Čakovca preminula 10. srpnja u 71. godini života
Tatjana Kozar
iz Brezja iznenada preminula 5. srpnja u 43. godini života
Viktorija Janković rođ. Herman iz Čakovca preminula 4. srpnja u 101. godini života
Josip Bajs iz Šenkovca preminuo 4. srpnja u 77. godini života
Nada Biber rođ. Vinković iz Novakovca preminula 7. srpnja u 66. godini života
Marija Grgec rođ. Horvatić
iz Pušćina preminula 9. srpnja u 59. godini života
Branko Šoštarić
iz Dunjkovca preminuo u 70. godini života
ELIZABETA PERCAČ rođ. HORVAT
14. VII 2008. – 14. VII 2024.
S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe
Tvoja obitelj
Sveta misa je u subotu 13. srpnja u 18:30 sati u Crkvi svetog Nikole Biskupa.
Marija Horvat rođ. Vugrinec iz Slakovca preminula 4. srpnja u 78. godini života
Slavko Logožar
iz Kuršanca preminuo 8. srpnja u 69. godini života
Zoran Ignac
iz Kuršanca preminuo 7. srpnja u 50. godini života
Anka Topličanec rođ. Rešetar iz Novog Sela na Dravi preminula 6. srpnja u 88. godini života
Katarina Novak
iz Gardinovca preminula 8. srpnja u 81. godini života
Željko Oršoš
iz Donjeg Vidovca preminuo u 53. godini života
Andrija Vadlja
iz Goričana preminuo 5. srpnja u 65. godini života
Juraj Mesarić
iz Turčiša preminuo u 87. godini života
Eva Belec rođ. Karlovčec
iz Kapelščaka preminula 8. srpnja u 90. godini života
Agata Kutnjak
iz Žiškovca preminula u 86. godini života
12. srpnja 2024.
84.Naranđatransportd.o.o.,Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679458 ili na mob. 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com.hr do 31.8.
85. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavača za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Podturen, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Štrigova, javiti se na email: mirjana.blazi@ntl. hr do 5.8.
86. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom, 3 m/ž bravara, 3 m/ž kontrolora kvalitete-dimenzijski kontrolor, 3 m/ž bravara, 2 m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija i m/ž NDT kontrolora, javiti se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 1.8.
87. NI-SAM ugradnja stolarije d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera pvc i alu stolarije, javiti se na mob. 098/734-704 ili na email: nisam.montaza@gmail.com do 31.7.
88.NovakTeam2Mj.d.o.o.,Čakovec,traži 3 m/ž fasadera, m/ž soboslikara i montera suhe gradnje, javiti se na mob. 095/7666391 ili na email: novakteam2m@gmail. com do 30.7.
89. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107 a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 098/242-929 ili na email: info@okno.hr do 31.7.
90. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 098/242-929 ili na email: info@okno.hr do 31.7.
91. PERUTNINA PTUJ-PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž skladištara - viličaristu, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž pomoćnog radnika u preradi, m/ž pomoćnogradnikauproizvodnji,m/žmlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u tvornici stočne hrane, m/ž vozača traktora, m/ž vozača C+E kat., 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u pranju pogona, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž predradnika na farmi, m/ž analitičara u proizvodnji, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž voditelja sanitacije i zaštite okoliša, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž tehnologa u industriji mesa i m/ž održavatelja na farmi, javiti se na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 18.7.
92. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javitiseosobnonaadresuilinatel.040/821502 ili na mob. 091/613-4377 do 24.7.
93. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž djelatnika odjela 3D skeniranje, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž cnc programera, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž tehnologa u tvornici stočne hrane i m/ž poslovođu na farmi, javiti se na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 20.7.
94. PROMMING d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž koordinatora montaže, m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i poslovnih prostora i 2 m/ž skladištara, javiti se na tel. 040/396-333, na mob. 099/380-7104, na email: posao@promming.hr ili osobno na adresu do 18.7.
95. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc tokara, m/ž cnc glodača i m/ž tokara za rad na klasičnoj tokarilici, javi� se na mob. 099/6762-864 ili na email: prometal.ck@gmail.com do 31.7.
96. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača �g, m/ž lakirera, 2 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž bravara, m/ž poslovođu izrade podsklopova, m/ž voditelja odjela održavanja i inves�cije, javi� se osobno na adresu, na tel. 040/396-556 ili na mob. 098/1830-293, pismenom zamolbom na adresu ili na email: e.filipic@ primabiro.hr do 31.7.
97. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu za tehničku pripremu u prodaji, javi� se na email: ibarisic@ prima-namjestaj.hr ili na link: https:// prima-karijere.talently�.com/o/Jmq/ apply do 18.7.
98. PLODINE d.d., traži m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec i Prelog, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 31.7.
99. Poljoprivredno gospodarstvo Šarčević Marko, Jalšovec 38a, Štrigova, traži m/ž radnika u pakirnici, javi� se osobnim dolaskom ili na mob. 098/993-2114 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: voce.sarcevic@gmail.com do 31.8.
100. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž radnika u šivaoni, javi� se na email: office@p-pg.hr do 31.7.
101. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara i m/ž prodavača, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/608-058 ili na mob. 091/5085701 ili na email: knjigovodstvo@regra. hr do 17.7.
102. RTK inženjering d.o.o., Čakovec, I. Mažuranića 2/1, traži m/ž izvoditelja geodetskih radova, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/872-369 do 15.7.
103. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prometnika - blagajnika na autobusnom kolodvoru Čakovec, m/ž vozača autobusa, m/ž automehaničara - autoelektričara za teretni program popravak autobusa, javi� se na email: maja@rudi-express.hr do 31.8.
104. SILVER FOR YOU, d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javi� se na email: zaposljavanje@silver-for-you.hr do 21.7.
105. SCONIUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnike-konobare u palačinkarnici, javi� se na mob. 098/171-0002 ili na email: sc@sconium.com do 21.7.
106. SPAR Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž prodavača - blagajnika, javi� se na email: posao@spar.hr do 26.7.
107. S-SEČAN d.o.o., Ul. Preloge 19, Ivanovec, traži 3 m/ž vozača kamiona, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/338000 ili na mob. 091/101-0402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 31.7.
108. STUDENAC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Pribislavec i Čakovec, javiti se na email: ljudskipotencijalicentar@studenac. hr ili putem linka: https://studenac. talently�.com/o/vdG/apply do 30.7.
109. STOL j.d.o.o., Belica, traži m/ž stolara - montera, javi� se na tel. 040/845351 ili na mob. 098/1975-455 ili na email: stoljdoo@gmail.com do 31.7.
110. Svjećarstvo Dobošić d.o.o., Lopa�nec, traži m/ž dostavljača, javi� se na email: komercijala@svjecarstvodobosic.hr do 31.7.
111. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži 2 m/ž cjevara, 2 m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@ summa-con.hr do 31.7.
112. Švenda-Tarmann Chemie d.o.o., Čehovec, Glavna Ulica 138, traži m/ž automehaničara-vulkanizera, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646-505 ili na mob. 091/646-5050 ili na email: svenda-tc@ck.t-com.hr do 2.8.
113. TAHO CENTAR d.o.o., Pušćine, traži m/ž servisera - tahografa, javi� se na email: tahocentar.sara@gmail.com do 31.7.
114. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Zasad-
breg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 31.7.
115. Trans-Kukovec d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-673 ili na mob. 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr do 31.7.
116. Tvornica stočne hrane d.d., Ul. dr. V. Novaka 11, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na farmi Belica, javi� se osobno na adresi ili na tel. 040/329-138 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marko.krnjak@tsh-cakovec.hr do 31.7.
117. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara i m/ž dipl.
inž. elektrotehnike, javiti se na email: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 31.7.
118. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži m/ž videćeg pra�telja i 4 m/ž pružatelja potpore i podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@usm.hr do 31.7.
119. Ugos�teljstvo – Kavana Braco, Ul. dr. I. Novaka 46, traži m/ž kuhara, javite se osobno na adresu, na tel. 040/328505, na mob. 099/738-2010 ili na email: info@braco.hr do 30.6.
120. UNIMER d.o.o., R. Steinera 3, Čakovec, traži m/ž vozača kamiona s kranom, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-500 ili na mob. 091/369-2010
ili na email: branko.gregur@unimer.hr do 1.8.
121. ZE Steel j.do.o., Nedelišće, traži m/ž montera metalnih konstrukcija, javiti se na mob. 095/389-3603 ili na email: info.zesteel@gmail.com do 15.7.
122. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija za radno mjesto Nedelišće, 10 m/ž montera centralnog grijanja, 5 m/ž �g, autogeno ili rel zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, m/ž električara, m/ž elektro-zavarivača, 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj i 2 m/ž vodoinstalatera za rad u Švicarskoj, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 31.7.
Mali OGLASNIK
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505.
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
PRODAJE SE RENAULT MEGANE
4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095
POLJOPRIVREDA
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM TRAKTOR IMT 549 u ispravnom stanju i priključke (prikolicu, dvobrazni plug, tanjurače i rasipač). Broj mob: 098/919-3044
PRODAJEM TRIMER Makita
mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086
KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339
MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, rotirajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821
Prodaju se INOX bačve za vino od 250 lit. (2 kom). Upitati na 040/364-354
PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). Tel. 040/682175
PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601
PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače 24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121
PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601
PRODAJEM MOTOKULTIVA-
TOR Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, benzin, u radnom stanju. Informacije na mob 098/539-169
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH
CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
VUČNA SLUŽBA I TRANSPORT
TUZEMNI I INOZEMNI, pomoć na ces�, teret koji se prevozi je osiguran. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com
POZNANSTVA
ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 godina, za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… Fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067
NEKRETNINE
PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA (gradilište), blizina glavne ceste u Pušćinama, vel. 22x50 m. Posla� sms na broj: 098/9640-763
PRODAJU SE NOVI stanovi, viši roh bau, u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2, mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14. Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija, novi dio naselja. Mob. 095/858-1502
DAJEM U NAJAM studentima (4 sobe), stan na 1. katu u strogom centru Čakovca, 4 sobe, čajna kuhinja, kupaona s wc-om i posebnim sanitarnim čvorom. Info na mob. 098/426-021
IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas� ta brojila. Sve informacije na 099/1912560
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE, bivši vinograd (bez trseva, na kojem su ostali betonski stupovi (80 kom sa razapetom žicom) i voćnjak. Parcela je u Međimurju uz glavnu cestu Zasadbreg - Mali Mihaljevec (rudina Logožarec). Površina: 2144 m2. Kontakt 098 936 0041
RAZNO
PRODAJU SE crvene dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob.: 091/761-3467
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, pekmez, sa mješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
ŠATOR ZA TRI OSOBE sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano, s motalicom na kotačima, prodajem za 60 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KONOPI RAZNI za sidrenjeprivez brodica, debljine 2 cm, prodajem od 10 eura na više. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293
KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA
UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dimenzija 200, 210 x 90, 95, 155, 160 cm, tap.gar.4x1, stolice, dvosjed, regal, ormar za spavaću, ivericu cca. 50 m2, za pod leno-leume, tepihe, fl ex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin.boce, bicikl mot. Vrtnu ispravnu kosilicu-stariju i još ostalog iz domaćinstava. Mob. 091/5727-670
P RODAJEM peć za centralno
30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (150 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
Dolazimo i donosimo radost
Maleni Čupko nalazi se u romskom naselju i traži svoj novi dom. Cijepljen je i čipiran. Nadamo se da će ga netko poželje� i da ne mora dolazi� u sklonište. Ima 6 godina, mužjak, mikročip broj 191100002140483. Kontakt: 091 8988 004.
Mali ima godinu dana i mješanac je biga. Nalazi se u okolici Čakovca i traži novi dom. Broj mikročipa je poznat skloništu. Za sve informacije zovite broj 091 8988 004.
Luli je ženkica stara godinu dana i traži novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca. Čipirana je i cijepljena, broj mikročipa je poznat skloništu. Za sve detalje i informacije molimo zovite broj 091 8988 004.
MOTORNA VOZILA
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu
uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.
Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.
Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Bio je to ponos
San svakog ribiča je biti prvi u ribolovnom natjecanju, a ja sam taj san “dosanjala” prije pet godina. Te sunčane subote 23. lipnja 2018. godine u Goričanu popela sam se na tron. Doduše nisam stajala ni na kakvom prijestolju, niti sam dobila zlatnu krunu na glavu i žezlo u ruke, ali sam se osjećala kao prvakinja. Sportsko ribolovno društvo “Smuđ” Goričan organiziralo je društveno natjecanje svojih članova te ujedno i pojedinačno kadetsko natjecanje. S velikim nestrpljenjem očekivala sam natjecanje jer su glavne nagrade bili prekrasni veliki pehari. Poželjela
sam osvojiti još poneki da ga pridodam svojoj velikoj kolekciji pehara i medalja. Srce mi je ubrzano kucalo puno prije sučevog zvižduka za početak natjecanja. Kad je konačno započelo natjecanje, osjećala sam navalu adrenalina. Srce mi je kucalo “sto na sat”, bila sam uzbuđena i spremna na izazov. Znala sam da se moram jako dobro skoncentrirati, da gledam u plovak i čekam kada će ga neka velika ribetina povući na dno ribnjaka pa da onda u mrežu stavim svoj ulov. Za vrijeme trosatnog natjecanja kraj mene je bio tatin prijatelj Goran koji mi je pomagao u uzimanju ri-
be s udice ili raspetljavanju najlona. Natjecanje je brzo odmicalo. Bila sam veoma zadovoljna svojim ulovima. Upecala sam poveću babušku, par šarana, nosić i žutooku. Zanimalo me hoće li moj ulov biti dovoljan za pobjedu jer nisam znala koliko su drugi natjecatelji upecali. Kod vaganja ulova po završetku natjecanja, opet navala adrenalina. Hoće li moj ulov biti dovoljan za pobjedu?! Jesam, uspjela sam, prva sam! Bila su mi uručena dva pehara. Jedan za prvo mjesto u pojedinačnom natjecanju kadetkinja, a drugi za najveći ulov ribe
na društvenom natjecanju. Ostvarila sam svoj ribički san. Osjećala sam ponos, radost i ispunjenost, a ponos se vidio i u očima mojih roditelja.
Elena Purgar, 8. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Petar Filipović, 6. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
PSIHOLOGIJSKI CENTAR
Čakovec, A. Šenoe 2a
RADNO VRIJEME:
PON. – PET: od 16 do 18 sa�
Subota prema dogovoru.
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Mame i tate, vi to možete!
Roditeljska je zadaća oduvijek bila da stvore siguran dom i zajedništvo, samo se nije pretjerivalo i htjelo sve i odmah, kao što to današnji mladi parovi žele
Danas se o roditeljstvu puno razmišlja i priča, napisane su tone knjiga koje poučavaju o dobrim, boljim i najboljim metodama savršenog odgoja i svi se trude postaviti roditeljstvo na pijedestal kao nikada prije u povijesti ljudskog roda. Nekada je biti roditelj značilo preuzeti tradicijske i ukorijenjene postupke odgoja koji su se prenosili s generacije na generaciju i po prirodi stvari ljudi su podizali djecu bez previše razmišljanja i nedoumica. Svijet tada još nije bio zamršeno i opasno mjesto kakvim ga u dvadeset i prvom stoljeću doživljava većina nas. Činjenica je da se u prošlim vremenima ljudi subjektivno nisu osjećali tako ugroženo i nedoraslo životnim izazovima kao danas, uz sav taj napredak tehnologije i znanja koji nam osigurava kvalitetniji i sigurniji život. Tako smo zbunjeni i nesigurni... Savjeti i upute pršte na sve strane, sve nam se čini dostupno i vjerojatno, ali kako znati što je potrebno i ispravno?! Kad postajemo roditelji, a ljudi današnjice dosta mozgaju prije nego se na tu zadaću odvaže, na pragu smo najvažnijeg životnog izazova: da stvorimo sigurno mjesto, svoj dom ispunjen ljubavlju, uzajamnim poštovanjem i suradnjom. Nije se lako na to odlučiti u svijetu koji slavi osobnu slobodu, zabavu, ugađanje sebi i prepuštanje užicima. Osim toga, roditeljska je zadaća oduvijek bila da stvore siguran dom i zajedništvo, samo se nije pretjerivalo i htjelo sve i odmah, kao što to današnji mladi parovi žele. Prijašnjim generacijama roditelja nije se bilo tako teško odricati, oni nisu bili razmaženi, shvaćali su da se u životu treba truditi
i korak po korak izgrađivati svoj dom i obitelj. Sve je to bilo u vremenima kada konzumerizam još nije zavladao svijetom. Mladi ljudi koji danas ulaze u zajednički život i roditeljstvo pritisnuti su zastrašujućim teretom odricanja od svega onog što suvremeni svijet individualnih vrijednosti i postignuća postavlja u centar interesa. Danas sve treba imati, sebi treba ugoditi, ničega se ne treba odreći. Svijest nam je zatrpana parolama i reklamnim porukama svih onih koji se natječu u proizvodnji ugodnog života. Zato se zajedništvo i podizanje djece često doživljava kao teška robija koju je poželjno izbjeći. Kako pomiriti suprotstavljene silnice u sebi i opuštenije krenuti u roditeljstvo? Hajde da vas odmah umirim jednom jednostavnom činjenicom: biti roditelj ne znači odustati od sebe. Djeca vas ne pojedu i ne potroše, djeca nisu čudovišta iz vaših najstrašnijih snova i sve što vam drugi pričaju i što vidite pa vam se ne sviđa ne mora biti tako. Ljudi sve mogu zeznuti pa i roditeljstvo, ali to se vama ne treba dogoditi. Bit ćete dobar roditelj kad prestanete biti opsjednuti svojom misijom da budete savršen roditelj koji sve ima, sve zna i čini sve što treba. Centar vašeg svijeta nisu vaša djeca nego vi sami, to nije egoistično. Znate, djeca vam ne pripadaju, ona imaju svoj život i otići će svojim putem. Vi ste tu da im budete putokaz i vjetar u leđa, u najboljem slučaju. Zato vas želim ohrabriti da se usudite vjerovati sebi samima i pronalaziti puteve koji će vam pomoći da svoje dileme u podizanju djece proživljavate s manje lutanja i razočaranja!
Povezanost alkohola i kvalitete sna
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Dok neki ljudi smatraju da im pijenje alkohola pomaže da lakše zaspu, alkohol u konačnici ima negativan utjecaj na san
Kada govorimo o kvalitetnom snu, obično pomislimo na to koliko sati spavamo. Iako je trajanje sna vrlo važno, ono ipak nije jedini dio slagalice. Važno je imati na umu kvalitetu sna i oporavlja li nas zaista vrijeme provedeno u snu. Spavanje je jedna od osnovnih �izioloških potreba i proces koji nam je neophodan za život. Ljudima je potrebno spavanje iz nekoliko razloga: kako bi se lakše suočili sa svakodnevnim stresom, kako bi spriječili umor i sačuvali energiju, regenerirali um i tijelo. San se sastoji od nekoliko krugova ciklusa spavanja, koji se sastoji od četiri pojedinačne faze. Tri faze nazivaju se NREM fazama, dok se četvrta faza naziva REM fazom. Svaka od ovih faza ima speci�ičnu funkciju i važna je za zdravlje i regeneraciju tijela. Tijekom jedne noći, osoba prolazi kroz četiri do šest ciklusa spavanja. Ciklusi spavanja mogu varirati od osobe do osobe i od noći do noći na temelju širokog raspona čimbenika kao što su dob, nedavni obrasci spavanja i konzumacija alkohola. Tijekom NREM 1. faze, osoba prvi put zaspi, tijelo se nije potpuno opustilo, iako se aktivnosti mozga i tijela usporavaju. U ovoj fazi lako je nekoga probuditi, no ako se osoba ne uznemirava, lako može prijeći u NREM 2. fazu. U drugoj fazi dolazi do pada tjelesne temperature, opuštenosti mišića te usporenog disanja i rada srca. Faza 3 poznata je kao faza dubokog sna. U ovoj fazi teže je probuditi nekog iz sna, a tijelo se još više opušta. Vjeruje se da je ova faza ključna za obavljajući san te omogućava tjelesni oporavak i rast. Tijekom REM faze aktivnost mozga se povećava, približno kao kada smo budni. Smatra se da je REM faza vrlo bitna za kognitivne funkcije kao što su učenje, pamćenje i kreativnost. Također, REM faza je najpoznatija po najživljim snovima što se zapravo objašnjava značajnim porastom moždane aktivnosti. Iako postoji tipičan obrazac faza spavanja, mogu se pojaviti individualne varijacije zbog različitih čimbenika. Jedan od njih je i alkohol. Alkohol je popularno i legalno sredstvo opuštanja
koje se koristi u mnogim kulturama diljem svijeta. Dok neki ljudi smatraju da im pijenje alkohola pomaže da lakše zaspu, alkohol u konačnici ima negativan utjecaj na san. Iako može djelovati opuštajuće i smirujuće, alkohol konzumiran nekoliko sati prije spavanja ili pak kronična uporaba alkohola može loše utjecati na samu kvalitetu sna. Na primjer, alkohol može smanjiti vrijeme koje je potrebno da zaspite, no smanjuje trajanje REM faze sna. REM faza sna je ključna za kognitivne funkcije kao što su pamćenje i učenje. Kronična konzumacija alkohola može dovesti do dugoročnih poremećaja spavanja. Osobe koje učestalo koriste veće količine alkohola mogu razviti toleranciju, što znači da im je potrebno sve više alkohola kako bi postigli isti opuštajući učinak. Tako se može stvoriti začarani krug prekomjernog pijenja alkohola i sve lošije kvalitete sna.
Povećana konzumacija alkohola može pridonijeti razvoju nesanice. Istraživanja pokazuju da čak tri četvrtine ljudi ovisnih o alkoholu imaju simptome nesanice kada piju, a nesanica je vrlo česta kod ljudi koji su u fazi rane apstinencije. Može doći i do apneje, stanja kod kojeg dolazi do privremenog prekida disanja tijekom sna. Osim �izičkih učinaka, alkohol također može loše utjecati i na mentalno i emocionalno zdravlje. Loša kvaliteta sna može povećati simptome anksioznosti i depresije. Alkohol loše utječe i na proizvodnju melatonina, hormona čija je primarna funkcija regulacija ciklusa spavanja i budnosti. Alkohol može smanjiti proizvodnju melatonina u tijelu i tako narušiti regulaciju ciklusa spavanja i budnosti. Također, kao diuretik može izazvati češće mokrenje tijekom noći što može ometati san.
Iako alkohol može privremeno pomoći kod usnivanja, njegovi učinci na cjelokupnu kvalitetu sna su uglavnom loši. Dugoročno, redovita konzumacija alkohola može dovesti do teških poremećaja spavanja što povećava rizik od mnogobrojnih zdravstvenih problema.
Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja
ŽUPANIJSKO natjecanje seniora VZMŽ-a
Sjajni Palinovčani zlatni u tri od četiri kategorije!
Piše: Roberto Dežđek
Foto: Mario Golenko
Protekle subote 6. srpnja SRC Mladost Čakovec bio je središte županijskog natjecanje za seniore Vatrogasne zajednice Međimurske županije. U četiri kategorije natjecala se ukupno 81 ekipa, a svakako vrijedi istaknuti DVD Palinovec koji je ostvario povijesni uspjeh osvojivši čak tri prva mjesta.
Uspjeh ne dolazi preko noći
Shodno ovom povijesnom uspjehu, porazgovarali smo s predsjednikom DVD-a Palinovec, Franjom Jančecom. - Već godinama s pet ekipa dolazimo na županijsko natjecanje za seniore i nižemo sjajne uspjehe. Nikome nikad u Međimurju koliko se ja sjećam nije uspjelo da u tri od četiri kategorije osvoji prvo mjesto, tako da je ovo
DVD-a
sigurno uspjeh koji ćemo pamtiti, rekao je Jančec. DVD Palinovec već godinama ima čak 6 natjecateljskih seniorskih ekipa, a
sveukupno preko 10 ekipa koje nižu sjajne uspjehe. Tako su ranijim uspjesima muška i ženska A ekipa izborile nastup na državnom
vatrogasnom natjecanju za seniore koje će se iduće godine održati u Dubrovniku. - Ovi rezultati ne dolaze preko noći. Plod
U četiri kategorije natjecala se ukupno 81 ekipa, a dominaciju DVD-a Palinovec prekinule su članice DVD-a Vučetinec u kategoriji
iskazuju veliku volju te redovito dolaze na treninge i sve ostale naše aktivnosti. Tradicija je to koja godinama krasi rad našeg DVD-a i na to sam iznimno ponosan, poručio je predsjednik DVD-a Palinovec. Žene DVD-a Vučetinec odnijele preostalo zlato
U kategoriji muški A nastupale su čak 33 ekipe. Najbolji je bio DVD Palinovec, drugo mjesto osvojio je DVD Gardinovec, a treće DVD Krištanovec. U kategoriji muški B, također je slavio DVD Palinovec. Drugo mjesto osvojio je DVD Draškovec, a treće DVD Miklavec.
su sjajne kohezije, klape i neospornog truda koji vlada među svim članovima DVDa Palinovec. Svi članovi od prvoga do zadnjega
Kod žena u kategoriji žene A, najbolje su također bile članice DVD-a Palinovec. Drugo mjesto pripalo je DVD-u Pustakovec-Buzovec-Putjane, a treće DVD-u Žiškovec. U kategoriji žene B najbolje su bile članice DVD-a Vučetinec.
MURAPLAST pomogao kotoripskim vatrogascima
Novi
brentači i kacige
Muraplast Davora Ujlakija te suvlasnika tvrtke
Muraplasti Ivice Ujlakija, primili predsjednik DVDa Matija Hraščanec, zapovjednik DVD-a Miljenko Vidović te vatrogasna mladež. (rd)
Tvrtka “MURAPLAST d.o.o.” iz Kotoribe proteklog je tjedna ponovno obradovala članove mjesnog DVD-a. Naime kotoripskim vatrogascima donirali su brentače za djecu i mladež te zaštitne kacige. Iz vatrogasnog društva iskreno su im zahvalili što im svake godine uvelike pomažu u poboljšanju vatrogasne opreme. Donaciju su iz ruku direktora tvrtke
Članovi DVD-a Kotoriba s oduševljenjem su primili novu donaciju
Muška A ekipa DVD-a Palinovec
Ženska A ekipa DVD-a Palinovec
Žene
Vučetinec osvojile su prvo mjesto
MEĐIMURSKA KUHARICA
BBQ pileća krilca
Piše: Roberta Radović
Foto: Zlatko Vrzan
U mirnoj gastronomskoj oazi smještenoj u samom srcu Čakovca, odmah pokraj
Perivoja Zrinski i Starog gra-
Sastojci:
- pileća krilca
- mladi krumpir
Sastojci za BBQ umak:
- 1 žlica maslinovog ulja
- 1 glavica luka
- 3 režnja češnjaka
- 1 žlica ljute paprike
- 1 žlica koncentrata
rajčice
- 400 ml pasirane
rajčice
- 1 limun sok
- 1/2 žlice đumbira
da, možete se odmoriti od kupovine, obnoviti energiju prije koncerta svog omiljenog glazbenika ili se opustiti uz kavu i ugodno društvo. Restaurant & Pizzeria Pomodoro Čakovec upravo je oaza koja nudi velik izbor specijaliteta inspiriranih zavodljivim i okrepljujućim okusima Italije. Marljiv kulinarski tim ovog ugostiteljskog objekta svakodnevno bira najsvježije i najkvalitetnije namirnice te ručno priprema kruh i sva ostala peciva. Pizza, burgeri, sendviči, pileća salata, lignje i ostali specijaliteti ovaj restoran u centru Čakovca čine drugačijim od drugih. Kuhar Ivan Korent za stalnu rubriku Međimurske kuharice odabrao je recept za pripremu BBQ pileća krilca. Evo uputa. Najprije se pripremi BBQ umak. Izmiješa se i pasira luk, češnjak, đumbir te doda maslinovo ulje, ljuta paprika, koncentrat rajčice, pasirana rajčica i limunov sok. Pileća krilca u međuvremenu stavi-
Cabernet
mo peći u fritezu. Nakon što se ispeku, stavimo ih u vreli umak da se okusi spoje. Na tanjuru krilca poslužite uz sezonsku salatu i mladi krumpir pečen u limu za pečenje. Ukrasite listovima rukola salate ili matovilca. Dobar tek vam želi kuhar Ivan Korent i ostali djelatnici Restauranta & Pizzerije Pomodoro.
Recept plus
Lagani juneći gulaš
U vrijeme ljetnih vrućina može se pripremiti i gulaš bez mnogo začina i ljutih sastojaka.
Za lagani juneći gulaš dobrodošla je posuda od lijevanog željeza ili gusa. Ovaj robusni lonac pridonijet će brzoj i kvalitetnoj pripremi gulaša.
Juneće meso narežemo na kockice, posolimo i po želji dodamo Vegetu, ili neku drugu mješavinu začinskog povrća te pouljimo. Junetinu osta-
vimo u navedenoj marinadi preko noći u hladnjaku. Sljedećeg dana pripremu gulaša započinjemo rezanjem luka.
U lonac stavimo malo bijelog ulja te nasjeckani luk. Luk pirjamo dok ne postane staklast. Zatim dodamo juneće meso i ostavimo pirjati dok meso u vlastitom soku dok ne omekša.
Prema potrebi kasnije možemo dodati jušni temeljac ili vodu. Na kraju gulaš blago popaprimo. Uz gulaš
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA
Sastojci: - june�na - bijelo ulje - luk - sol, papar - Vegeta ili druga mješavina začina po želji - tjestenina
serviramo špagete ili drugu tjesteninu po želji. U slast! (rr)
sauvignon – Tomšić
Kaja Sabol iz Restauranta & pizzerije Pomodoro Čakovec uz BBQ pileća krilca preporučuje servirati cabernet sauvignon proizveden i odnjegovan u obiteljskoj vinariji Tomšić. Riječ je o suhom kvalitetnom vinu (12 % alk.) sjajne, tamno crvene,
rubin boje. Ovo će se vino odlično sljubiti s okusima i mirisima pilećih krilca mariniranih u BBQ umak. Aroma ovog crvenog vina bogate strukture iskusne znalce podsjetit će na zrelo crveno voće. Svakako kušajte. U zdravlje! (rr, zv)
Pizza s mozzarellom i cherry rajčicama
Priprema: U mlaku vodu dodajte šećer i promiješajte da se rastopi. Posipajte kvasac po vodi – ne miješajte (pustite dio koji pluta na površini da sam padne) i pustite da se hidrira petnaestak minuta. Tako će se aktivirati. Spreman je kad se na površini pojave mjehurići. Sve ostale sastojke stavite u posudu i promiješajte pa
dodajte hidrirani kvasac. Mijesite ručno što dulje možete, a mikserom 10 – 15 minuta. Ostavite tijesto da se diže 2 sata. Premijesite ga i oblikujte u dvije veće kugle ili šest manjih – ako radite pizzete. Razvaljajte ili razvucite rukom u krug. Nadjeve stavite po želji. Pecite na 200 stupnjeva 15 min na prethodno zagrijanoj tepsiji/pekaču/ kamenu.
Sastojci za tijesto:
- 250 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova
- 5 – 7 grama suhog kvasca
- 150 ml mlake vode
- 1 žličica soli
- 1/2 žličice šećera
- 1 žlica maslinovog ulja
Sastojci za nadjev:
- šalša od rajčice
- mozzarella fior di la�e
- masline
- cherry rajčice
- maslinovo ulje
Vino tjedna
Kuhar Ivan Korent
MARIJA VARGA iz Ferketinca
Kuruzni žganci od domače melje
Kako su navikli da se jede dobro i domaće, Marija i Stjepan i sada imaju veliki vrt i hrane “živinu” za potrebe svoje velike obitelji
Piše: Aleksandra Sklepić
Žganci od kukuruznog brašna jelo su koje se pripremalo za doručak ili večeru u vrijeme naših baka. Danas bi ih mnogi, posebno mlade obitelji, rado pripremali i jeli, ali ne znaju kako ih pripremiti, a još je teže pronaći domaće kukuruzno brašno koje ih čini jedinstvenima, po okusu i teksturi.
Marija Varga iz Ferketinca kuruzne žgance jede i priprema još od djetinjstva, pa je s nama podijelila tajnu
kako se pripremaju pravi domaći žganci od “domače kuruzne melje”. Najbolje je brašno mljeveno u domaćem melinu koji je u Podturnu još uvijek u funkciji.
- Još kad sam bila mala, u mojoj se obitelji teško radilo, na poljoprivredi i u goricama, ispričala nam je Marija. Kuhalo se za obitelj, ali i za “stranjske”, tako smo zvali radnike koji su za plaću dolazili raditi na poljoprivredu. Kuhani obroci pripremali su se za doručak, ručak i večeru, a ja sam uvijek bila blizu,
Recept za kuruzne žgance od domače melje
Sastojci:
Prema tradicionalnom receptu, mjeri se lončićem zapremine od ½ litre.
- 2 lončića vode
- 1 lončić domaćeg kukuruznog brašna - ako je brašno kupljeno, dodati malo palente jer je kupljeno kukuruzno brašno preglatko pa žganci neće imati željenu teksturu - pola litre mlijeka
Priprema kuruznih žganci s mlijekom: U posudu staviti vodu i pustiti da zavri. U vrelu
pa sam naučila pripremati mnoga starinska tradicionalna jela. Donedavno smo i u mojoj obitelji imali puno poljoprivrede i gorica, u Sloveniji u Dolini i na Pinci i u Bukovcu, u međimurskim bregima. Moja mamica su bili “selska kuharica”, pa sam imala od koga učiti.
vodu polako sipati brašno i stalno miješati da se ne naprave grudice. Kad se masa zgusne i u brašnu se počnu stvarati mjehurići, kuhati još kratko dok se ne ispari sva voda te ugasiti vatru. Kuhane žgance žlicom grabiti i stavljati u mlijeko koje je prethodno prokuhano i vruće. Gotovi žganci mogu se zasladiti šećerom, kako to radi obitelj Varga iz Ferketinca. Neke druge kuharice više vole kad su žganci slani, pa je to stvar vlastitog izbora i okusa.
Marija je sada u mirovini sa suprugom Stjepanom i više se u toj velikoj mjeri ne bave poljoprivredom, ali imaju veliki povrtnjak, u kojem uzgajaju domaće proizvode. Imaju tri odrasle kćeri: Nadicu koja živi u Podturnu s obitelji, Slavicu koja je s obitelji u Austriji, te sina Ivicu koji sa svojom obitelji živi u blizini. Imaju osmero unučadi, a oni su: Kristina, Nikolina, Marko Roko, Lucija, Martin, Lidija, Ana i Toni, a i jednu malu praunučicu Alijanu koja još nema ni dvije godine.
Kako su navikli da se jede dobro i domaće, Marija i Stjepan i sada hrane “živinu” za potrebe svoje obitelji i obitelji svoje djece, koji svi od reda rado svrate
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 16. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 19. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
k baki na ručak, jer znaju da će biti �ino i da će stol biti pun.
Kad ima slobodnog vremena, Marija rado sudjeluje u aktivnostima Udruge žena Ferketinec, čija je članica. Voli se i rekreirati, pa često s prijateljicama biciklira po okolnim naseljima, gdje se posebno dobro opusti i oraspoloži. Kroz lijepu prirodu u blizini rijeke Mure
svaka je šetnja ili bicikliranje poseban doživljaj. Unuk Marko Roko bakin je najveći obožavatelj, pa se posebno za njega spremaju starinska jela koja jako voli, kao što su šulenka, pretepeni paradajz i slično, a nakon laganih domaćih predjela, na stolu se uvijek nađe i glavno jelo iz domaće tiblice na koje nikoga iz obitelji ne treba posebno nagovarati.
Recepti iz domaće međimurske kuhinje
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.
Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�. Dobitnica: Cvetka Novak iz Svetog Urbana
Ime i prezime:
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
Adresa:
Broj telefona:
br. 1504
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 16. srpnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 19. srpnja 2024.
Marija s domaćim žgancima od kuruzne melje
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
VEZE PREKO DRAVE
Izložba djela autora povezanih s Međimurjem iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin
Piše: Marta Horvat, kustosica
Sedamdeseta obljetnička godina Muzeja Međimurja Čakovec obnavlja nam sjećanja na njegove početke. Čakovčanci su muzej dočekali 19. veljače 1954. kada je bio osnovan kao Gradski muzej Čakovec. Ideja o čakovečkome muzeju rodila se, naravno, prije njegova osnutka, a u stvaranju ideje, ali i samoga muzeja, sudjelovali su akteri
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO
VRIJEME:
1. travnja – 31. listopada
Ponedjeljak: od 10 do 20 sati
Utorak – Petak: od 8 do 20 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
kulturne scene s obje strane Drave. Njegov je prvi ravnatelj i kustos Aleksandar Schulteis od 1946. godine bio član Akcionog odbora za osnivanje muzeja, a jedan od inicijatora osnivanja muzeja u Čakovcu bio je i istaknuti varaždinski znanstveno-kulturno-prosvjetni djelatnik i dugogodišnji ravnatelj varaždinskoga muzeja Krešimir Filić. Povijesne i kulturne veze čakovečkih pojedinaca s Varaždinom postajale su s vremenom prijateljske, a to se posredno preslikalo i na njihove dvije krovne kulturne institucije, Muzej Međimurja Čakovec i Gradski muzej Varaždin. Likovna galerija Muzeja Međimurja od svojeg je osnutka pratila sakupljačku politiku Muzeja koja je od početaka bila povezana s područjem Međimurja pa je njezin fundus orijentiran na umjetnike povezane s našim krajem bilo rođenjem, porijeklom, životom ili radom. Djela nekih od njih nalaze se i u fundusu muzeja preko Drave, u Galeriji umjetnina Gradskog muzeja Varaždin.
Bezeredi, Bolković Pik, Brezovec Meštrić, Gašparić Gapa, Horvat, Jerković, Kipke, Kralj Međimurec, Kulčar, Lesar, Nađ Jerković, Purić, Schulteis, Štebih, Vojković i Zidarić šesnaestero je autora koji su izborom od trideset i dva slikarska i kiparska djela predstavljeni na izložbi “Veze preko Drave”.
Bilo da riječ “veze” iz naziva izložbe doživljavamo kao neki odnos među osobama ili kao kontakt, u oba slučaja nećemo pogriješiti jer oba se značenja kroz povijest konstantno pojavljuju dvosmjerno na relaciji Čakovec – Varaždin. Stoga se sama po sebi nameće tvrdnja da su veze, prijateljstvo i umjetnost kroz povijest utjecali poticajno i na ljude i na kraj s obje strane Drave. Ostaje nam samo tim putem, optimistično i s vjerom, koračati i dalje. Otvorenje izložbe bit će u petak 12. srpnja u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u 19 sati, a pogledati se može do 1. rujna 2024. u radno vrijeme muzeja.
HOROSKOP
LJUBAV: Napokon će se pojavi� prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokaza� kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaća�. Otuda će uslijedi� i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto bi� bolje.
KARIJERA: Iako će vaši nadređeni pokaziva� određenu naklonost prema vama, teško ćete nalazi� zajednički jezik. Problem je u tome što obje strane žele dominira�, a u hijerarhijskom poslovanju to ne prolazi. Shva�te gdje vam je mjesto i tako se ponašajte.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bavite se nekim borbenim sportom.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Vaše stras� će poras�, a vi posta� zavodljiviji. Voljena osoba će to dočeka� sa zadovoljstvom. Otuda ćete povremeno bi� u borbama sami sa sobom jer ćete želje� pos�ći sve. Polako.
KARIJERA: Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeni�. Budite svjesni svoje stručnos� i slobodno prezen�rajte svoje sposobnos�. Moguće je da će vas sve više ljudi pita� za savjet ili da će vam ponudi� usko specijaliziran posao.
ZDRAVLJE&SAVJET: Razgibajte vratnu kralježnicu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Ljubav će bi� bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu, nego radije pričekajte. Malo po malo i doći ćete na svoje.
KARIJERA: Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate pus�� neka ide kako ide ili da borbe za angažman budu takve da zapravo ostvarite Pirovu pobjedu. Kako god ispalo, prihva�te izazove i ne forsirajte stvari pod svaku cijenu. Usporite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne propuštajte relaksaciju.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Ako ste još sami, ovih dana ćete teži� samo dobroj zabavi. Bit ćete željni opuštanja i slobode. Veselje je dobro, no bitno je da u startu drugoj strani priznate kakve su vam namjere. Tako ćete oboje bi� zadovoljni.
KARIJERA: Moguće je da ćete ovih dana uspostavi� ili obnovi� poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kon�nentu. To će vam svakako donije� dobrobit i proširi� horizonte. Koliko god izgledalo daleko, bit će dobro.
ZDRAVLJE&SAVJET: Redovno pregledavajte mailove.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Premda emo�vno nećete osjeća� ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozi�van stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će to cijeni� i razumje� vašu privremenu nezainteresiranost za ljubav. Budite strpljivi i tak�čni.
KARIJERA: Riješite se svojih velikih sumnji koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko. Nemojte sami sebi stvarati prepreke. Sad ćete sazna� što je trebalo, informacije će s�ći. Nakon toga možete radi� kvalitetnije. Rješenja su blizu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dajte si više sna i više odmora.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Nikako da dođete na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za vaša in�mis�čka preispi�vanja, pa se okrenite sebi. Nekima će is�nski odgovara� samoća jer će intuicijom osje�� da vrijeme nije najpovoljnije za ljubav. Bit će u pravu.
KARIJERA: Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Napori su i dalje tu. Mnogi će na svom poslu brusi� nove vješ�ne i otkriva� detalje profesije. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ništa ne preskačite.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Vaš ljubavni život bit će i dalje bogat, a vi ćete postaja� sve smireniji. Stras� će bi� �še, no zadovoljstvo neće izosta�. Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. Izgleda da ćete bi� u pravu. Samci će uspješno zavodi�.
KARIJERA: Pus�te druge da se izraze, a ako treba, makar vam to bilo čudno, i da vas vode. U ovom trenutku jednostavno ne možete učini� ništa na svoju ruku. Budite razumni, strpljivi i vjerujte da će kasnije sve doći na svoje mjesto. Odgovori će doći.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pozabavite se svojim hobijima.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastavi�. Najbolje će se zapravo osjeća� oni koji nemaju nikakvih obveze ni prema kome. Mirujte, ne očekujte ništa posebno i bit će dobro.
KARIJERA: Na poslu ćete ima� mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada krea�van sigurno će bi� u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će bi� naglašeno. Vi sami pripremat ćete i nove, bolje uvjete rada.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bez obzira na ak�vnos�, ne zaboravite i na odmor.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Lav,
LJUBAV: Ovih dana zaista će zasja� svjetlo na vašem ljubavnom nebu. Bit ćete ugodno iznenađeni koliko i kako vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite među ljude. Ipak, nemojte pretjera� s vlas�tom prezentacijom.
KARIJERA: Riješit ćete sve veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete gradi� nove uvjete rada ili nove projekte. U sebi nosite onu svjetlost kojom ćete probudi� mnoge oko sebe. Trebaju vam samo vjerova�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne sumnjate u sebe.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Malo ćete olabavi� i na opušteniji način kako zavodi�, tako i uživa�. Voljena osoba rado će s vama priča�, a to će vas još više zbliži�. Oni koji su još sami lako će nalazi� društvo, a sve bi moglo poče� s neobaveznom kavom.
KARIJERA: Možda će vam se čini� kao da vas pri�šću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovori� kako bi došli do boljih poslovnih rezultata. Pred vama je mala borba u kojoj trebate bi� borac. Druge vam nema.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pokušajte se opus�� uz umjetničke sadržaje.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Kad se o ljubavi radi, ovih dana osjećat ćete se poput ribe u vodi. Otvorenost drugih prema vama, ali i obratno, učinit će da će brzina kojom ćete djelova� ponekad bi� zapanjujuća. Bit će potrebno uspori� radi druge strane.
KARIJERA: Možete vidje� daleke rezultate, ali vaši suradnici su kratkovidni. Ipak, neke informacije će se poče� pojavljiva� ovih dana. Možda to neće bi� ništa senzacionalno, ali vi ćete u tome prepoznava� činjenicu da ste posao usmjerili kamo treba. ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to bi� drago. Već ste se pomalo zasi�li silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježi�. Slično će osjeća� i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izosta�. KARIJERA: Vaš trud bit će prepoznat, vi ćete dobi� na cijeni. Ponekad ćete ima� osjećaj da vas previše is�ču. Skromnost i neka vrsta s�dljivos� koji dolaze od vas mnogima će bi� primjer u ova krizna vremena. Radit ćete predano i bez puno pitanja. ZDRAVLJE&SAVJET: Idite na izlet s društvom. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
Ovan, Djevica
Mihael Štebih, Plavo s crvenim grotlom, 2013. g.
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Teška ljetna vrućina
VREMENSKA SLIKA: Početkom srpnja prošla nas je jedna hladna fronta uz osvježenje s grmljavinskim pljuskovima. Sredina prošlog tjedna zato je bila svježija, a kraj tjedna opet sunčaniji i topliji, opet se vratila vrućina. U ovom tjednu temperatura će još
rasti, bit će neugodno vruće, ali u nekim danima i nestabilno. Osvježenje se zasad ne vidi, temperatura će u sljedećih tjedan dana redovito ići preko 30 Celzijevih stupnjeva, u nekim danima i preko 35 °C. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Jedna slaba fronta će biti nad Alpama oko četvrtka. Neće imati izravan utjecaj na nas, ali u takvim okolnostima može se dogoditi da komadić vlažnijeg i svježijeg zraka procuri do Hrvatske pa nije isključena mogućnost za kraći lokalni pljusak u ve-
černjim ili noćnim satima. Dan će proći jako vruće i sparno uz puno sunca. U petak i subotu puno sunca i topline, temperatura će i dalje biti neugodno visoka. Tijekom oba dana ćemo uz obilje sunca uhvatiti 36 ili 37 Celzijevih stupnjeva u popodnevnim satima. Na suncu
Pučka meteorologija
Ako su u srpnju kišni i hladni dani, budu i podrumi i žitnice prazni
je to još više pa izbjegavajte bilo kakve �izičke aktivnosti. Ni noći ne donose neko veće osvježenje. Noć sa subote na nedjelju nam donosi malu mogućnost za lokalni pljusak i kratkotrajan sjeverni vjetar.
U nedjelju većinom sunčano, ali ipak nijansu ugodnije vrijeme. Najviša dnevna temperatura će se držati između 30 i 34 Celzijeva stupnjeva u hladu.
Ni početkom novog tjedna nema neke veće promjene. Uglavnom suho, sunčano, vruće i jako sparno vrijeme. Temperatura slična ili još
malo viša pa ćemo uglavnom mjeriti između 34 i 38 stupnjeva u najtoplijem dijelu dana.
Tek bi se tamo oko četvrtka mogla povećati mogućnost za pljuskove i osvježenje, ali to još nije sigurno. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 11.7.2024.)
METEOROLOŠKI
• 15. srpnja 1841. godine jaka tuča u Bistri ozlijedila mnogo seljaka na polju
• 16. srpnja 1940. godine orkansko nevrijeme haralo Slavonijom
SKANDINAVKA VICOTEKA
Sedmica
- Izvukao sam sedmicu na Lotu!
- Stvarno!?
- Stvarno, a zatim još samo osmicu i desetku!
Broj
- Javit ću ti se.
- Ali nemaš moj broj!
- Ako nam je suđeno pogodit ću ga. Presavijanje
- Najlakši način da udvostručite svoj novac je da ga presavijete i vratite u džep!
MOZGALICA - pronađi 10 razlika
Autor: Mladen Mrčela
Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Ma�ja Barić
Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 19.
Kaj bomo z
našim sosedima?
Poglednite ve kam nas je dopelalo to negdašje bratstvo i jedinstvo v negdašjoj našoj zajedničkoj državi Jugi. Ve vidite kaj nam delajo ovi Crnogorci, oni so ve donesli nekšo Rezolucijo o Jasenovco, a nigdar so ne tam bili tak da niti ne znajo kaj se je tam pripetilo. Teško je to reči, ali več nam je odzdavja poznato kak ga niti med cvetjom ne pravice, pak ga tak niti ne bilo jedinstva, a još meje bractva v negdašjoj Jugi. Čim je 1989. leta Mihael Gorbačov prodal Berlinskoga zida (prodal ga je, ali se je nidar ne zazvedilo kuliko je i od koga kaseral) i Juga se je restepla na sastavne djelove, očem reči, saka republika je odišla na svoje. Nešterne so to naprajle tak kaj so se dospomenule z Beogradom, a mi v Lepoj Našoj smo morali štiri leti ratuvati i dok smo pobedili v rato Srbe, Crnogorce i Jugosoldatesko (JNA) stopram smo unda odišli na svoje i zafremali svojo državo, svojo Lepo Našo. Dosti je let od toga minulo, ali niti dendenes je prinas i okoli nas ne mirno onak kak bi mi to šteli i onak kak smo si mi to črez povjest i Domovinski rat zavredili. Sima nam je poznato kak so Crnogorci pomagali Srbima v rato protiv Lepe Naše, kak so furt halosili na Konavle i kak so hitali bombe na Dubrovnik. Makar je rat završil, makar se se zna, ali ga i dale ne mira z našim sosedima onkraj Konavlja i prek Drine. Crnogorci, šteli to oni priznati ili ne, ali za se kaj očejo naprajti morajo pitati v Beograd, pak so i ve dobili naputke kaj zglasajo Rezolucijo o Jasenovco sam zato kaj je na drugoj strani zglasana Rezolucija o genocido v Srebrenici, a toga genocida so naprajli Srbi 1995. leta da so sfondali cirka 8000 Bošnjakov. Ne sam da Crnogorci (čitaj: Srbi) vodijo specijalnoga rata protiv nas Hrvatov i Lepe Naše, a pred osemdeset let smo jim dali Boko Kotorsko, 1990. leto so nam zeli školskoga broda Galeba i nečejo ga nam dati nazaj i još navek jim oči bežijo prek meje do Konavlja.
Lepa Naša nam tu dojde kak bankomat, saki si zeme kaj mo paše, kaj vam ne bom spominjal Neuma
Teško je biti spameten po ovoj vručini
šteroga smo “poklonili“ Bosni i Hercegovini, Trsta Talijanima, Srem i Bačko Srbiji, a kaj ne bodemo spominjali kak je negda bila Lepa Naša do Drine. Se se je to poteplo črez minula leta i furt si sosedi gledijo k nam kak daj mi još navek meli nekaj jivoga. Verjem da ste čuli, da znate, kak naš sosed prek Mure i Drave, Viktor Orban, još navek ima vu svojoj trtetjoj kištici karto Velike Mađarske i sako večer, predi nek ide spat si jo pogledne i črez oblok gledi i grunta si kak bi to bilo jako lepo kaj bi Međimorje naše malo znova bilo jegovo, a tu kcoj ide i Podravina se do Baranje, kaj ne bodemo spominjali i sosede Janeze šteri još navek hasnujejo našo Sveto Gero i furt rovarijo po Piranskomo zaljevo, očem reči, Savudrijskoj vali. Crnogorci bi šteli kaj bi mi jiv prijeli za roko i otpelali v Evropo, a z druge strane kopajo grabo pod Lepom Našom i rovarijo protiv nas kak prvih sosedov.
Labodoritaško prvenstvo EURO 2024. ide pomalem krajo!
Od da so naši Vatreni odišli dimo saki od nas si je zebral nekoga za koga bode drukal dok još Euro traje kaj ne bode zabadav gledal te labodoritaške utakmice. Veli teca Franca, a tak smo i naprajli, kaj mi ve drukamo za Španjolsko kaj bodo oni prvaki Evrope jerbo oni so nas pobedili tak da bodemo unda mogli reči kaj so nas pobedili prvaki Evrope, a ne nekši Talijani, šteri so par dni posle nas odišli dimo.
I ne sam to, bilo bi još lepše kaj bi “naš Španjolac“ Dani Olmo bil zebrani za nejbolšega igrača EURA jerbo je on naš. Si znamo da je šest let igral v Zagrebo za Dinamo, da je tam do kraja spekel svojega labodoritaškoga zanata i da je v Maksimiro pre brači Mamič (kaj god si mi gruntamo o njima) dobil labodoritaško majstorsko diplomo. A kak ve igra, kak ve zabivle gole (več je tri zabil na ovomo EURO) mogli bi ga zebrati za nejbolšega. Bar nekaj ak smo več ne mogli do kraja drukati za naše Vatrene. Španjolci so v polu�inalo pobedili Francoze, a ve jiv vu �inalo čakajo Englezi i unda se bode se znalo i unda bode bič počil. Se bo se znalo, se bo se zapamtilo kaj je vredilo, a se ono drugo, se ono hudo: hudi soci, predugi prodižetki i nedosojeni elveri
se se to bode prek noči pozabilo. Tak je to navek bilo, pak brzčas niti denes ne bode drugač Štrigova – opčina vina i svetog Jeronima
Znate kaj pes dela dok nema drugoga posla, tak sam vam i ja pred cirka okoli dva tjedne škrtal po televiziji i sam najempot sam došel do emisije "Dobro jutro Hrvacka" i na televiziji sam spazil i prepoznal načelnika štrigoske opčine Stanislava Rebernika. Kaj bom vam rekel, čovek mi se je jako dopal i se kaj so ga pitali o Štrigovi i štrigovskoj opčini se je znal. Još so ga morali brenzati kaj je ne se povedal kaj je znal. Štrigova je odnegda poznata po goricama, pelnicama, vinima, žganicama kaj Štrigovčanke i Štrigovčance ne bodem spominjal. Štrigoski hatar je po celomo sveto poznati kak hatar de rastejo, de se prešajo, pretačejo i pijejo nejbolša vina na sveto. Verjem da nišči, šteri ima rad soka od grozdja (čitaj. vino) ne bode rekel kak je ne čul za Štrigovo ili bil v Štrigovi i štrigoskoj pelnici. Štrigova je još poznata po svojemo Mađerkinomo brego de je vidikovac i de so orgulje v štere veter igra, roun tak v Štrigovi (negda Stridon) se je narodil svetec celoga sveta sveti Remuš (čitaj: Jeronim) predi nekaj vejč od 1600 let. Zato mi je bilo jako lepo za čuti dok je načelnik Rebernik sima v Lepoj našoj rekel kak je Štrigova opčina vina i svetoga Jeronima. Negda so vjerniki i štovatelji svetoga Jeronima hodočastili v Štrigovo pak ve mi (čitaj: Štrigovčanci) čakamo kaj bodo znova počeli jerbo je cirkva (čitaj: katedrala) svetoga Jeronima z dva turne i Rangerovim freskama obnovljena i čaka hodočasnike. Još se bode načelnik Rebernik moral pobrigati kaj bode Štrigova mela svojo meteorološko kučico tak da se bode saki den čulo za jeronimovo Štrigovo na hrvackomo radio i na hrvackoj televiziji. Kak znate mi Međimorci nemamo svojo meteo kučico i državni mediji ne pripovedajo kakše je vreme v Međimorjo, a se druge županije imajo svoje kučice. Na potezo so načelnik Rebernik i župan Posavec kaj to v red dotirajo. To i naši turisti očekivlejo kaj znajo kakše jiv vreme čaka dok bodo došli k nam na počinek ili pak okrepo.
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Zagi je navek tu za
Spartak!
Vladimir KovačićZagi iz Male Subotice unatoč nesnosnoj vrućini, cijelo je nedjeljno popodne na Danima Općine pekao �ine langoše. Posjetitelji su vrlo rado išli na štand NK-a Spartak, a iako ga je od vrućine oblijevao znoj, kako nam je rekao Zagi – kada je Spartak u pitanju ništa nije teško. (rd, foto: Zlatko Vrzan)
