Međimurske novine 1507

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!

Brigadir Dragutin Remenar, zaslužan za rušenje triju ključnih mostova u hrvatskoj pobjedi

Najviše mostova u Domovinskom ratu srušio je Međimurec

7

Proputovali smo pola Azije

PLAĆE ŽUPANA, gradonačelnika i načelnika rastu i penju se od 4034 do 6080 eura bruto

REPOVI TUČNJAVE NA DRAVI: Božidar Horvat optužio sina načelnika Varge

Darko Varga: Bio sam na Dravi, ali prije tučnjave

PONIŠTILI natječaj za direktora Čakoma

Zlatko Božić: Javit ću se ponovno Godina XXIX Broj 1507 Cijena 1,50 eur

MAGDALENA LONČAR juniorska prvakinja države u bacanju kladiva

Postavila novi međimurski juniorski i seniorski rekord

OŠ Goričan, OŠ Gornji Mihaljevec, OŠ Hodošan, OŠ Sveti Juraj u Trnju, PŠ Palinovec, OŠ Kuršanec, OŠ Mursko Središće, PŠ Peklenica, PŠ Hlapičina

ANKETA POD VUROM FOTO

Putovanja van Hrvatske su in!

Putovanja izvan Hrvatske nekad su bila vrlo skupa i rijetko tko ih si je mogao priuštiti. Ipak, vremena se mijenjaju, sve nam je danas dostupnije, pa tako i putovanja. Putničke agencije u svojim ponudama imaju i neke donedavno ne baš tako popularne destinacije. Osim putovanja u europske zemlje možete otići i na Maldive, Sejšele ili npr. u Indiju. Povećanje ponuda

turističkih agencija, dokaz je da se sve više Hrvata odlučuje na putovanja diljem svijeta bilo to preko njih ili pak u vlastitom aranžmanu. Više nije bauk kupiti jeftine avionske karte, pronaći jeftini smještaj te otići na nezaboravno putovanje. Naše Međimurce stoga smo upitali putuju li i oni van granica Lijepe Naše i kamo su najdalje putovali. (Roberto Dežđek)

Ivan Medved (Čakovec) - Pošto sam penzioner, kako bih mogao putova�, morao sam se odreći nekih drugih stvari. Vjerujem da svatko tko ima volju, može pronaći način i priuš�� si putovanja van granica Lijepe Naše. Osobno, jako volim putova�, pa sam tako ove godine posje�o Azurnu obalu što mi je do sad bilo i najdalje putovanje.

Josipa Teskač (Čakovec) - Nažalost, ne mogu si priuš�� putovanja izvan Hrvatske. Naša država nije nam omogućila dostojne iznose mirovine, pa većina nas umirovljenika preživljava iz mjeseca u mjesec. Kad sam bila mlađa i u radnom odnosu proputovala sam skoro cijelu Hrvatsku, a van države išla sam do Irske i Švedske u posjet obitelji.

Vanesa Šimunković (Gornji Mihaljevec) - Volim putova�, no većinom je to odlazak na Jadransko more i u druge krajeve Hrvatske. Putovanja izvan zemlje su skuplja i iziskuju više novca tako da se rijetko odlučujem na njih. Najdalje sam putovala do tete u Njemačku, a svejedno mi je kamo putujem samo mi je bitno da mi tamo bude lijepo.

Kris�jan Hamonajec (Mihovljan) - Na sreću mogu si priuš�� putovanja van granica Lijepe Naše. Mislim da se u današnje vrijeme može dosta je�ino putova�. Osobno volim putova�, a gotovo uvijek putujem automobilom. Posjetio sam gotovo sve europske države u okolici, a najdalje sam išao do Francuske i Belgije.

Petrana Sabolek (Čakovec)Smatram da si većina građana ipak ne može priuš�� putovanja van zemlje. Na sreću ja si to mogu priuš��, a i ono puno bitnije volim putova�, što je svakako jedan od najbitnijih faktora. Tako sam s pjevačkim zborom Josip Štolcer Slavenski proputovala cijelu Europu, a najdalje sam bila u Estoniji.

U bonsai se lako zaljubiš

U Scheierici je od četvrtka pa sve do 5. kolovoza izloženo tridesetak raznih vrsta bonsai drveća, a izložbu be-

splatno možete pogledati od 9 pa do 22 sata. Kako nam govori Radovan Marčec (62), tajnik bonsai udruge

IZNENAĐENJE ZA 50. ROĐENDAN

Petar Grašo zapjevao Marini Perčić-Kralj

Marina Kralj-Perčić iz Lapšine proteklog je vikenda proslavila svoj 50. rođendan u intimnom okruženju, okružena najdražima. Večer je dobila posebnu notu kada je na pozornicu stupio poznati pjevač Petar Grašo i zapjevao hit "Ako te pitaju".

Marina je bila iznenađena i dirnuta te je zahvalila i zaplesala sa suprugom.

Grašo je istaknuo kako je prostor prekrasan, gosti divni, a slavljenica Marina posebna. S humorom je dodao da je Vladimir, Marinin suprug, poslao preko 650 mailova kako bi dogovorio iznenađenje, nasmijavši sve prisutne. Nakon nastupa, druženje se nastavilo u ugodnoj atmosferi, a gosti su iskoristili priliku za fotogra�iranje s poznatim pjevačem. (sh)

“Sjeverozapad“, vrlo se lako zaljubiti u ove biljke i ući u svijet, a zanimljivo je kako se cijene kreću čak i do 2000

eura, ističe Nedelišćanac koji u svom dvorištu ima stotinjak drveća. (lp)

CJELODNEVNA naplata parkinga i posebna regulacija prometa

Parking se naplaćuje

od 8 do 20 sati

Čakovečko gradsko komunalno poduzeće Čakom, u vrijeme održavanja ovogodišnje manifestacije Porcijunkulovo, kao uostalom i prijašnjih godina, naplaćivat će parkiranje od 8 do 20 sati. Riječ je o danima od četvrtka, 1. kolovoza pa sve do ponedjeljka, 5. kolovoza. Treba spomenuti da pod “izvanrednu” naplatu spada i subota 3. kolovoza, nedjelja 4. kolovoza te praznični ponedjeljak, 5. kolovoza. Cijena parkiranja u I., II. I III. kategoriji parkirališta iznosi 0,40 eura/h, a u IV. kategoriji 0,25 eura/h.

U te dane također će se kontrolirati i stanarske kategorije parkirališta.

Privremena regulacija prometa

Tijekom manifestacije na snazi je i posebna regulacija prometa u gradu Čakovcu. Tako će u subotu 3. kolovoza za vrijeme Međunarodnog oldtimer susreta, od 7 do 12 sati, biti zatvoren desni prometni trak na Trgu Eugena Kvaternika i parkiralište u Parku Rudolfa Kropeka. Ujedno će se svih pet dana održavanja manifestacije od 18 do 3 sata ujutro zatvoriti dio Zrinsko-Frankopanske ulice i dio Športske ulice.

Građani se mole za razumijevanje te se pozivaju na poštivanje privremene regulacije prometa. (vv)

Marina Kralj-Perčić sa suprugom Vladimirom i svoje dvije kćeri slikala se s Grašom za uspomenu

Porcijunkulovo je u Čakovec privuklo i susjedne Mađare

Plenković pozlatio, a narod platio!

ČESTITKA ŽUPANA Međimurske županije Matije Posavca povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja

Naša povijest je himna slobodi i snazi

Plaća se sastoji od umnoška koeficijenta i osnovice koju je Vlada povećala na iznos od 947,18 eura bruto

Piše:

Božena Malekoci-Oletić

Nakon plaća državnih dužnosnika rast će i plaće lokalnih dužnosnika župana, gradonačelnika i načelnika, ali ne automatizmom, kao državnim dužnosnicima Vlade, već nakon što im povećanje potvrde gradski, općinski ili županijski vijećnici. Plaća im se sastoji od umnoška osnovice i koe�icijenta, a odlukom Vlade povećana osnovica iznosi 947,18 eura. Povećanje plaća lokalnim dužnosnicima

- Povećanje plaća lokalnim dužnosnicima odvijat će se kao u dječjoj igri – ide maca oko tebe, pazi da te ne ogrebe.

odvijat će se kao u dječjoj igri – ide maca oko tebe, pazi da te ne ogrebe. Povećanje si lokalni dužnosnici moraju predložiti sami, ali ih mora usvojiti predstavničko tijelo: Skupština za župana, odnosno za načelnike i gradonačelnike njihovo Vijeće. Takvu proceduru je propisao Zakon. Pretpostavljamo da će načelnici, gradonačelnici i župan od jeseni na sjednice Vijeća i Skupštine sami sebi predlagati “usklađenje plaće” s novom osnovicom i zatražiti od vijećnika da ju prihvate.

Škakljivo je to da ih na proljeće čekaju novi izbori Škakljivo je to da ih na proljeće čekaju novi izbori, ali će kalkulirati s tim da će im građani do proljeća to oprostiti, “jer je tako odlučila Vlada, a

Veće plaće za 270 državnih dužnosnika

Vlada je na sjednici održanoj u četvrtak 25. srpnja donijela odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, Vlade i Sabora plaća narasti za oko 70 posto. Odlukom je obuhvaćeno 270 dužnosnika.

Usvojenom odlukom visina osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika povećana je s 516,29 na 947,18 eura bruto.

Povećanje osnovice koštat će državu 9,9 milijuna eura godišnje, odnosno za ovu godinu će se izdvojiti 4,1 milijun eura, što je osigurano u državnom proračunu.

Premijer Andrej Plenković tako će, umjesto dosadašnjih 3263 eura neto, za svoj rad primati 5535 eura, odnosno povećat će se za 69,6 posto. Plaća

predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića povećat će se s 3113 na 5314 eura odnosno za 70,7 posto, dok će nova plaća predsjednika države Zorana Milanovića iznositi 6074 eura, što je 68,7 posto više u odnosu na dosadašnjih 3600 eura. Na veću plaću također mogu računati saborski zastupnici i ministri, i to za oko 1500 eura. Njihova će plaća tako ubuduće iznositi oko 4000 eura, ovisno o faktorima kao što su mjesto prebivališta ili porezne olakšice za djecu.

Povećanje plaće državni dužnosnici osjetit će već u kolovozu na plaći za srpanj.

Usklađuje se i plaća članova Državne komisije za kontrolu javne nabave.

Posljedica odluke bit će povećanje plaća i predsjednicima triju najvažnijih političkih institucija u zemlji.

oni se samo usklađuju sa zakonom”. Tako to funkcionira: odgovornost se razdrobi i nakon toga nitko kriv ni odgovoran.

Osim toga, kad val povećanja krene, izgovarat će se jedni na druge riječima: “Nisam ja najveća budala kad si svi drugi dižu plaću.” One koji će povećanje kritizirati etiketirat će kao populiste, a mjeru povećanja već su krstili antikorupcijskom mjerom i bla, bla, bla.

Evo što pokazuju grube računice koliko će biti plaće lokalnih dužnosnika s novom osnovicom.

Visina plaće ovisi o broju stanovnika

Gradonačelnik Zagreba ima najveći koe�icijent 7,14 pomnoženo s novom osnovicom od 947,18 eura, dolazimo do iznosa od 6762,86 eura bruto plaće bez 0,5 posto dodatka po godini staža.

Župani i gradonačelnici velikih gradova i sjedišta županija imaju koe�icijent 6,42 puta 947,18 eura osnovice što donosi iznos od 6080.89 eura bruto plaće, bez dodataka na staž. U toj skupini su župan Matija Posavec i gradonačelnica Ljerka Cividini.

Koe�icijenti gradonačelnika i načelnika u gradovima i općinama s više od 10.000 stanovnika iznose 5,27, pomnoženo s 947,18 eura osnovice što iznosi 4991,63 eura bruto plaće, bez dodatka za staž. Primjerice u toj skupini je Nikola Novak, načelnik Nedelišća.

Koe�icijenti gradonačelnika i načelnika s 10.000 do 3001 stanovnika imaju koe�icijent 4,55 što pomnoženo s 947,18

eura iznosi 4309,66 eura bruto plaće, bez dodatka za staž. U toj grupaciji je većina načelnika i gradonačelnici Murskog Središća i Preloga.

Povećanje si lokalni dužnosnici moraju predložiti sami, ali ih mora usvojiti predstavničko tijelo: Skupština za župana, odnosno za načelnike i gradonačelnike njihovo Vijeće.

Koe�icijenti načelnika s manje od 3000 stanovnika iznose 4,26 pomnoženo s 947,18 eura osnovice iznosi 4034,98 eura bruto plaće, bez dodataka za staž.

U masi novca u proračuna izdaci za plaće lokalnih dužnosnika izdvojeno nisu velik izdatak, ali ako to povećenje gledamo s moralnog stajališta, kada plaće ostalim zaposlenim građanima u njihovim općinama, gradovima i županiji ni u snu ne rastu takvim tempom, odluka Vlade o tako drastičnom povećanju osnovice je ruganje i šaka u oko građanima. Njihove plaće bit će od četiri do šest puta veće od prosječnih, ne trebamo zaboraviti da je oko polovice plaće zaposlenih ispod tog statističkog prosjeka. Ovime će se političke elite još više odvojiti od sudbine svojih građana. (BMO)

Poštovane građanke i građani Međimurske županije, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja već 29 godina nas ispunjava ponosom, budi snažne emocije i podsjeća na važne stranice povijesti koje su naši branitelji ispisivali vlastitom krvlju. Naša je povijest himna slobodi i snazi kojima ništa nije moglo stati na put jer je odanost domovini bila jača od zla i svake prijetnje. Na 29. obljetnicu oslobođenja okupiranih dijelova Republike Hrvatske u vojno-redarstvenoj akciji Oluja s pijetetom se prisjećamo svih hrvatskih branitelja koji su dali živote u obrani domovine, a naše iskreno poštovanje jednako iskazujemo i onima koji su se vratili s bojišta i nastavili pridonositi svojoj zajednici i u miru. Međimurci su dali nemjerljiv doprinos svojoj zemlji u Domovinskom ratu, a vojnu operaciju Oluja zauvijek će simbolizirati razvijena hrvatska zastava na kninskoj tvrđavi koju su podigli Eduard Baltić te Florijan Novak, branitelji iz našega kraja. Međimurci znaju koliko vrijedi rodna gruda jer su se za nju tijekom stoljeća višestruko morali izboriti. U razornoj snazi ratnog vihora izgubili smo 78

dragocjenih ljudi – međimurskih branitelja. Njihova žrtva odjekuje našim vremenom i obvezuje nas da mirom gospodarimo sa zahvalnošću i sviješću kolika je bila njegova cijena. Tom dobu dragocjenoga mira - u kojem podižemo nove generacije – moramo dati ljudsko lice ne zaboravljajući da su upravo humanost i tolerancija temelj zdravog društva. Koliko se zalažemo za prosperitetnu zajednicu, za zajednicu obilja, toliko nam je važno da to obilje ne bude isključivo materijalno, već da paralelno gradimo društvo u kojem se svaki njegov član osjeća zaštićeno. Zalažemo se za društvo u kojem svako dijete ima jednaka prava i u kojem se svakoj nemoćnoj i bolesnoj osobi pruža ruka. U ime svakog našeg branitelja, gradimo zajednicu koja nije slijepa za potrebe čovjeka i koja nije sama sebi svrha, već je dom u punom smislu riječi. Drage građanke i građani Međimurske županije, čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Župan Matija Posavec, mag. ing.

PONIŠTEN natječaj za direktora GKP-a Čakom

Zlatko Božić: Javit ću se ponovno

- Cijeli natječaj je korektno vođen premda je na kraju poništen, rekao je za Međimurske novine Zlatko Božić, jedan od dvaju prijavljena kandidata za mjesto direktora GKP-a Čakom.

Naime, u prvom krugu, odnosno u prvom javnom natječaju nije izabran direktor GKP-a Čakom. Očito nijedan od kandidata nije ponudio dobar plan i program pa je natječaj poništen i ovih je dana raspisan novi.

- Bilo je prekratak rok za izradu kvalitetnog i sveobuhvatnog plana rada, tako da sada radim novi i prijavit ću se ponovno, dodao je Božić.

Zlatko Božić priprema se za ponovnu kandidaturu

Prema njegovim riječima, kompetencije za taj posao ima jer je već radio za komunalno poduzeće, ali ono u stranom vlasništvu.

- Uveo sam Saubermacher u posao u Međimurju, pohvalio se Božić. Smatram da svojim iskustvom i znanjem mogu puno dati na tom polju jer sam po vokaciji ekolog, a po struci ekonomist.

Uz njega, na natječaj se javio još i Davor Križaić iz Pleškovca. A novi pokušaj za direktorsku fotelju kandidati imaju od 30. srpnja do 18. kolovoza. (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec

Bili smo u Šri Lanci, Maleziji, Kambodži, Tajlandu, posjetili smo

Cipar i sada se spremamo u Grčku, pohvalila se Sonja Habjan (63) iz Belice koja je sa svojim suprugom Josipom (71) u mirovini postala prava svjetska putnica. Kaže, putovanje im organizira kći Dijana koja i putuje s njima.

- Jako smo hendikepirani nepoznavanjem engleskog jezika pa zato uvijek putujemo s kćerkom, dodaje Sonja. Sami ne možemo ništa pitati i ne bismo se snašli.

- Nismo imali mogućnosti na vrijeme učiti strani jezik i strašno nam na putovanju fali to znanje, osjećamo se kao odsječeni od svijeta, dodao je suprug Josip.

Cijeli su život radili na svom obiteljskom poljoprivrednom imanju, bez petka i svetka i nisu imali prilike putovati, pa čak ni na more. Naime, ljetom im je bilo udarno jer su se bavili uzgojem povrća u plastenicima i na otvorenom.

Sada kada su u mirovini, posvetili su se sami sebi, uživaju dangubeći i putujući po svijetu. Otvoreni su, nemaju nikakvih predrasuda niti ograda što se tiče putovanja u nove, za njih neistražene zemlje i kulture, običaja drugih naroda, kuhinje, vjeroispovijedi, klime.

Zašli su u godine, međutim nije im problem maknuti se s kućnog praga i udobne fotelje, poznate okoline i uputiti se u nepoznato.

Uostalom, bračni par Habjan nije jedini koji putuje van granica naše zemlje. Naime, takva putovanja danas su postala doista dostupna svima, barem na nekoliko dana. Jeftine ture, hoteli s tri zvjezdice koje nude samo doručak i vodič, provest će svakoga za 300 do 400 eura bilo kojim gradom Italije,

Grčke, Španjolske, Portugala. Istina, nije to ekskluzivno putovanje od nekoliko tjedana, već onako do pet ili šest dana. No, maknuti se iz svoje sredine, vidjeti gradove ili znamenitosti za koje čovjek misli da nikad u životu neće vidjeti uživo, itekako vrijedi. Koliko se Međimuraca divi Eiffelovom tornju i misli da put do njega stoji pravo bogatstvo. Međutim, ispada da ih je mnogo, ne samo vidjelo, nego se i popelo na toranj. I nisu pali na prosjački štap niti su za posjet Parizu morali dignuti kredit.

Takva putovanja se planiraju, štedi se, ako se doista žarko želi vidjeti neka zemlja, a moguće je platiti i na rate. Uostalom, obično se niti ne putuje pojedinačno već organizirano u grupi, bilo preko raznih aplikacija, putničkih agencija ili “mahera” koji imaju nos za takvu vrstu planiranja. Grupno putovanje je ugodnije, a donosi i niz bene�icija poput popusta na grupu i dijeljenje troškova.

Zanimanje za druge kulture i širenje vidika

- Putujemo u druge, nepoznate zemlje jer nas zanima kako drugi ljudi žive, ističe Sonja. Nije nam cilj doći u jednu destinaciju i tu biti 10 ili 15 dana. Kći iznajmi auto i onda idemo od grada do grada. I ne samo grada, već i ruralnih sredina. Ovisno o onome na što naiđemo, zadržimo se po dva ili tri dana ili pak samo produžimo dalje. Posebno je napomenula kako nikad ne odsjedaju u skupim hotelima već uzimaju jeftiniji smještaj.

- Čemu plaćati skupi hotel ili sobu kad smo ionako cijeli dan na terenu, vani u obilasku, a soba nam služi samo za spavanje, dodaje. Važno je da je čista i da nam kiša ne pada na glavu. Drugim riječima, uzimaju samo smještaj bez ičega, a hrane se vani. Redovito su

odlazili samo na ručak dok su se za doručak i večeru snalazili onako, usput. Doduše, to i nisu zemlje u kojima je sve skupo već se za vrlo malo novaca može dobro najesti.

- Lijepo je gledati, lijepo je vidjeti druge kulture, druge vjere, dodaje Josip. Čovjek u svojoj glavi naprosto ne može shvatiti koliko je to drugačiji život od onoga na što je navikao.

Spomenuo je Šri Lanku u kojoj se divio neopterećenosti običnih ljudi koji žive, kako je rekao u kolibici, sjedi dole u pijesku cijeli dan i čovjek mora paziti da ga ne pogazi jer se ovaj ne bude pomaknuo. - Istina, i oni žude za boljim životom, dodaje Sonja, no ne mogu si ga priuštiti.

Na svojim putovanjima prvenstveno posjećuju povijesne lokalitete, muzeje, vjerske objekte, a tek onda noćni život.

Posebno ih zanima budizam i ostali su fascinirani budističkim hramovima.

- Hram napravljen usred džungle, kak’, od čega, nema okolo ni jednog kamenčića, a kamoli kamena, jednostavno fascinantno, dodaje Josip.

Oba supružnika već su nakupila dosta godina života, međutim nije im se teško pokrenuti. Štoviše, jedva čekaju zaključati vrata svoje obiteljske kuće i otići u nepoznato. Kažu, to im je krvi, već danas mogu potrpati stvari u kufer bez razmišljanja i krenuti. Uostalom, putovanje je i njihov život jer su 30 godina, koliko su se bavili povrtlarstvom, svakog dana putovali u Zagreb sa svojom robom.

- Stoga nam nije ništa problem. Na putovanja nas vuče duhovno istraživanje, gledanje, ističe Josip. Sad barem dok smo još pokretni i dok možemo.

Iako im kći organizira putovanja, kažu, jer su oni nepismeni po pitanju tehnologije, sve plaćaju sami. A da bi to mogli, kažu, čovjek mora stavljati na stranu dok

TEMA BROJA

Svaki treći

bil je ispod

Bili smo u Šri Lanci, Maleziji, Kambodži, Tajlandu, posjetili smo Cipar i sada se spremamo u Grčku, pohvalila se Sonja Habjan (63) iz Belice koja je sa svojim suprugom Josipom (71) u mirovini postala prava svjetska putnica

ima, a ne kad nema. S današnjim mirovinama teško da si čovjek može priuštiti tako daleka putovanja poput Tajlanda ili Kambodže, no može si bliže destinacije poput Cipra, Azurne obale, Antalije ili Apulije.

- Danas su putovanja, za razliku od prije puno dostupnija, dodaje Sonja. Mogu se naći doista jeftine ture, u postsezoni ili predsezoni. Tada nema ni toliko turista, nije gužva, a nije ni previše vruće niti pak prehladno. I to se ide uglavnom na par dana i može se.

Primjerice, njih dvoje bili su pet dana na Cipru za svega 900 eura. Doduše, putovali su avionom, jeli po restoranima, nakupovali poklone i nisu pretjerano škrtarili. Kažu, može se i jeftinije proći, ovisi tko što želi i očekuje od putovanja, odnosno koliko je sredstava predvidio za trošenje. Napominju da ljudi moraju biti svjesni da kad dođu u određene godine života, odnosno u mirovinu, da više ne mogu privređivati i da su se za starost trebali pobrinuti prije. Naravno, koliko se to može. Njihove

mirovine taman su pokrile putovanje u Cipar i da nisu imali nešto sa strane, taj mjesec ne bi imali što jesti.

Putovanja su hrana za dušu i uspomene

- Takva putovanja čovjek si ne može priuštiti svako malo, ali jednom na godinu, može se, ističu. Malo se špara, malo planira i onda se uživa punim plućima. Putovanje van zemlje, van dobro poznate i sigurne sredine, za njih je ogromno iskustvo. Ne samo po tome što putuju, što vide druge ze-

Međimurec

Josip se i danas, nakon šest godina, sjeća putovanja u Kambodžu sa kćerkom Dijanom

Međimurec

Eiffela

Dvije prije obišle cijelu Europu

Ne tako davno, na jednom od putovanju upoznala sam dvije gospođe, dvije prije. Umirovljenice i udovice ostale su same i putuju i to čak dva puta godišnje. Mirovine im nisu velike, no kažu, ne puše, ne piju, ne izlaze, već žive za putovanja.

Obišle su gotovo cijelu Italiju, Grčku, Španjolsku, Portugal, Francusku, svima posebno preporučuju Azurnu obalu.

Formula je vrlo jasna.

- Za put i smještaj nekako uštedimo, rekle su u Firenzi. Hoteli imaju švedski stol za doručak pa se dobro najedemo. Usput u sobu ponesemo nešto i za večeru

i napunimo termosicu kavom. Za ručak, ovisno koliko smo gladne, priuštimo si restoran. Ako naiđemo na jeftin restoran odemo na kavu, a ako ne, imamo u termosici. I tako se može dosta ušparati. Dakle, niti smo gladne, niti žedne niti pak smo kao nekad Poljaci na našem Jadranu, zaključile dame. Na putovanje svake godine idu u svibnju te na jesen, ovisno o turi koju odaberu. A kažu, hvala Bogu, ima se što birati i dalje. Dodaju, ako je i polazak iz Zagreba, agencije se pobrinu za put do tamo i natrag. (vv)

pusti iz pipe, prihvaćaju to da komarci bodu na sve strane, da autobus ima krevete i 250 km vozi po deset i više sati. Znaju gdje idu, makar se nikad dovoljno ne pripreme na različitost i tako ju prihvaćaju.

Prihvaćaju to da druge kulture kuhaju tako ljutu hranu da su desetak puta bili naprosto gladni i tek onda, “pod prisilom gladi” počeli jesti. Štoviše, na kraju im se dopalo pa sad i doma u Belici kuhaju ljuto, doduše ne tako goruće kao u Aziji. Drugim, riječima, sa svakog putovanja donesu nešto, a ako im se svidi onda to i prisvoje. Prisvojili su tako kao svoje, primjerice začine za koje nikad prije nisu ni čuli, a kamoli da su ih koristili.

- Jedino što nikad nisam pristao jesti su kukci, pečeni štakori, a ne sviđa mi se ni slatka verzija juhe ili mesa, sa smijehom navodi Josip.

Vidjeli su i gostoljubivost, ali i osornost ljudi, premda više gostoljubivosti nego ovoga drugoga.

Dolaskom kući, doživljaji još traju i traju i ne blijede. Eventualno se pretapaju i preklapaju s nekim novim.

- Čudo jedno koliko te takva putovanja ispune, koliko toga iskusiš, dodaje Josip. Postoje stvari koje si ipak ni u tako dalekim zemljama ne dopuštaju, ma koliko ih god željeli iskusiti. Riječ je o stvarima koje su ipak ispod njihovog nivoa shvaćanja i koliko se god trudili nisu se mogli spustiti na nivo tamošnjeg stanovništva.

mlje, ljude i njihove kulture, već šire i svoje vidike, obogaćuju svoj “duševni fond”, a i na život gledaju drukčije. - Tek kad čovjek ode van i vidi sve to, tek onda shvati kako mu je dobro tu gdje živi, što sve ima i smatra pod normalno, kaže Sonja. Naši ljudi nisu ni svjesni u kakvom siromaštvu i bijedi drugi žive i ne žale se. Stoga bi se trebali malo okrenuti oko sebe, proputovati i vidjeti da niti je drugdje trava zelenija niti pak da drugima padaju pečeni piceki s neba. A o bijedi da se i ne govori. Navikli već na sve, onda se ne čude niti pak traže svuda toplu vodu, klimu i savršene uvjete putovanja. Prihvaćaju da se voda kupuje u trgovini i za piti i za pranje zubi, a ne da se samo

- Riječ je bila primjerice o jahanju slonova, naglasila je Sonja. Posjetili smo njihovo masovno kupalište gdje su ih domoroci vodili svaki dan. Turisti su ih mogli hraniti i jahati. No, najprije je trebalo kupiti bananu, a potom i platiti hranjenje. To smo još nekako progutali. Međutim, kad smo vidjeli lance kojima su im vezali noge i tako ih vodili i te šipke kojima su ih pikali tijekom toga, jednostavno se nismo mogli prisiliti da ih zajašemo. Bilo nam je to jedno od najstrašnijih i najstresnijih doživljaja.

Sa svih svojih putovanja obavezno donesu suvenire i “mali milijun” fotogra�ija. Neke su čak povećali i povješali po zidovima sobe, dok druge čuvaju u gledaju tijekom dugih tmurnih zimskih dana. Prisjećaju se doživljaja, prepričavaju, ali ne kako bi se hvalili gdje su sve bili i što su sve vidjeli, već kako bi ponovno sve proživjeli, potaknuli i druge da se maknu s vlastitog ognjišta i dožive nešto slično. Kažu, ne mora se baš putovati tako daleko, jer njih je ipak 17 dana Šri Lanke i okolnih država stajalo prije šest godine oko 3000 eura, već se može i puno bliže. A kad se negdje dođe, treba uživati punim plućima, ne tražiti dlaku u jajetu, već prihvaćati sve

Za razliku od srednje i starije generacije koje ipak vole koliko toliko osjećaj sigurnosti i putuju preko agencija, mladi se vole uputiti samo, onako kud oih put navede. Sjednu u auto i krenu na jednu stranu i staju tamo gdje im se svidi, bez ikakvog plana i programa. I oni vole istraživati nepoznato. SAd samo ovisi o a�initetitmma. Neki obilaze dobro znane destinacije i znamenitosti, druge

tako kako je. Jer svaka zemlja, svaki narod živi za sebe, vodeći se i poštujući svoja pravila i zakone života. I od svakoga se može nešto naučiti, ako ne kako se nešto radi, onda kako se nešto ne radi.

I što čovjek više putuje, postaje bogatiji duhom, ispunjeniji je, šire mu se horizonti i što je još važnije, počinje drugačijim očima gledati na ono što ima, odnosno ono što nema i čemu treba težiti.

Jeftina putovanja danas su vrlo popularna

U vrijeme naših roditelja, rekli bismo u vrijeme mraka ili crnog komunizma, živjelo se u, slobodno se može reći, zatvorenoj zemlji. Nije se puno putovalo, niti se moglo niti je bilo to popularno. Osim, naravno, na more i to na Jadran.

Danas su se stvari stubokom promijenile. Svijet je postao globalno selo i putovanja su postala uobičajena stvar. Ne putuju samo mladi, već srednja generacija, a ni umirovljenicima nije tako nedostupno.

privlače ruralne sredine, treće pustoinje, četvrte priroda. I nitko više to ne želi gledati samo na slikama i televiziji već želi to osjetiti vlatitim osjetilima. SRećom, situacijaje, barem za sada takva da je većina toga dostuiupna. Tko zna do kad će tako biti s obzirom na zbivanja oko nas i najve nove velike krize. Stoga, treba živjeti danas i uživati, naravno u skladu sa svojim mogućnostima.

- Danas su putovanja, za razliku od prije, puno dostupnija, dodaje Sonja. Mogu se naći doista jeftine ture, u predsezoni ili postsezoni

Vidljivo je to na raznim Facebook pro�ilima ili stranicama gdje se ljudi hvale Parizom, Londonom, Pisom, Firenzom… Popularnosti putovanja doprinose i brojne putničke agencije koje su doista spustile cijene i poznatih destinacija, primjerice poput Azurne obale, i približile ih običnim smrtnicima. I ne samo da su spustile cijene, putovanja se mogu platiti na rate, karticama i svim mogućim i nemogućim oblicima putovanja. Agencije naprosto kao da se natječu koja će imati povoljnije cijene i bogatiji program. Istina, program naplaćuju dodatno, no nitko nikoga ne sili da ga prihvati. Može određenu destinaciju obići i u vlastitom aranžmanu.

Vidje� i pope� se na najpozna�ji toranj na svijetu san je brojnih Međimuraca

KUD Mihovljan na gostovanju u parizu

Trgovine otvorene ove nedjelje, 4. kolovoza

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Čakovec-Jug, T. Goričanca 6

• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-19 sati)

• Čakovec, V. Morandinija 21

• Čakovec, Vukovarska 1

• Čehovec, Glavna ulica 131

• Domašinec, Glavna 164

• Donja Dubrava, Trg Republike 16

• Donji Hrašćan 51

• Donji Kraljevec, Čakovečka 1

• Donji Vidovec, Glavna 45

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Dunjkovec, Glavna 21

• Gardinovec, Glavna 262

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Gornji Mihaljevec 74a

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Macinec, Glavna 61

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183a

• Podturen, I. Grčića 6

• Pribislavec, B. Radića 54

• Savska Ves, J. Bajkovca 2

• Strahoninec, M. Gupca 1

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Vularija, Prvomajska 22

• Žiškovec, Glavna 72 Trgovine NTL

• Donji Vidovec, M. Gupca bb

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Okrugli Vrh 62b

• Pleškovec 160

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53

Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)

• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30)

• Pekara Junior, Čakovec, A. Starčevića 6 (6-22 h)

• PLODINE, Prelog, Antuna Mihanovića 82 (7-21)

• STUDENAC, Cirkovljan (8-21 h)

• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-21 h)

• STUDENAC, Čukovec (8-21 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

ŠTO ĆE NUDITI interaktivni Centar znanosti u bivšoj vojarni, otkrila nam je Ana Kralj, zamjenica ravnateljice REDEA-e

Kao predsjednik ću učiniti sve da građani imaju život ispunjen blagostanjem i smislom, a Hrvatska mora postati država reda, pravde i prilika za sve, poručio je Dragan Primorac prilikom najave kandidature za predsjednika države.

Bio je ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske u vladama premijera Sanadera od 2003. do 2009. godine. Ostao je zapamćen kao ministar koji se zalagao za be-

splatne udžbenike i prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola. U lipnju 2007. godine Hrvatski sabor je izglasao Program mjera za uvođenje obvezne srednje škole do prve kvalifikacije. Dvije godine udžbenici su učenike čekali u razredu na početku školske godine. Osigurana su potrebna financijska sredstva i sve je bilo spremno za promjenu Ustava kako bi ove mjere ostale trajne, neovisno o političkim opcijama koje dolaze na vlast.

Napokon ćemo otkriti gdje

nestaju čarape u perilici rublja

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Europska komisija je revitalizaciju starog vojnog kompleksa u Čakovcu prepoznala kao jedinstvenu u našoj zemlji te mu pružila �inancijsku podršku za daljnji razvoj. Projekt revitalizacije kompleksa bivše vojarne “Nikola Zrinski” u Čakovcu, započet prijenosom vlasništva 2007. godine, postao je ključan za regionalni razvoj. Centar znanja okuplja brojne institucije, poput REDEA-e, Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, Međimurske energetske agencije, Metalske jezgre Čakovec i drugih.

Centar znanja Međimurske županije bio je odabran kao jedan od deset pilot-projekata za tehničku pomoć Europske komisije i izgradnju Centra znanosti, najnovijeg projekta u sklopu Centra znanja. Do odabira je došlo zahvaljujući tome što je projekt usklađeni s principima i vrijednostima novog europskog Bauhausa (NEB-a) što donosi veće mogućnosti �inanciranja iz EU fondova. Novi europski Bauhaus je interdisciplinarni i kreativni pokret koji spaja znanost, tehnologiju i inženjerstvo s kulturom i umjetnošću otvoren za sve građane. Projekte koncipirane tako Europska komisija dodatno honorira.

Projekt novog Centra znanosti u sklopu bivše vojarne prošle je godine prijavila Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA. Koji sadržaji će se biti pod krovom Centra znanosti otkrila nam je Ana Kralj, zamjenica ravnateljice REDEA-e.

Centar znanosti osmišljen je kao platforma za učenje za ljude svih dobnih skupina, obitelji i mlade čija je svrha pri-

bližiti znanost i tehnologiju na zanimljiv način te inspirirati samostalno učenje.

Centri znanosti uglavnom su osmišljeni kao interaktivni muzeološki prikaz eksponata i znanstvenih otkrića koji posjetiteljima omogućavaju iskustveno učenje odnosno kombinira učenje sa zabavom i nezaboravnim iskustvima.

Kako toster izbacuje tost u pravo vrijeme

U Centru znanosti nalazit će se Interaktivna izložba znanosti koja obuhvaća tri međusobno povezane tematske cjeline i omogućit će istraživanje fenomena na sljedeće teme: Klimatske promjene odnosno što one znače za pojedinca i kako mijenjaju svijet u kojem živimo.

Primjer fenomena koje bi ovaj dio postava trebao obuhvatiti su implikacije ekstremnih horizontalna strujanja zraka, razmjena razdoblja ekstremnih suša i padalina i sl. Druga tematska cjelina prezentirat će kako rade stvari oko nas. Otkrivat će kako funkcioniraju strojevi, instrumenti, alati i uređaji koje u svakodnevnom životu uzimamo zdravo za gotovo. Posjetitelji bi trebali dobiti odgovore na pitanja zašto brod ne tone, kako leti helikopter, kako zrakoplov, a kako čovjek, gdje nestaju čarape u perilici rublja, kako toster izbacuje tost u pravo vrijeme i tome slično.

Treća tema postava su Mozak i osjećaji. Ovaj dio postava trebao bi nuditi odgovor na pitanja o tome zašto se dobro osjećamo nakon tjelesne aktivnosti ili nakon što smo pojeli nešto slatko, zašto smo sretni kad odradimo nešto što nam se činilo zahtjevnim

Najveći uteg Draganu Primorcu je aferama umrljani HDZ

Ali, bilo je dobro dok je kratko trajalo. Dragan Primorac nije osoba koja bi se ulaskom u politiku trebala zbrinuti.

Vjerujem u njegove plemenite namjere da kao liječnik želi ozdraviti ovu bolesnu i iznurenu zemlju. Ali ima li on uistinu potporu za promjene koje želi za građane?

Najveći uteg njegovoj vjerodostojnosti je HDZ, koji je stao iza njegove kandidature.

Možda priželjkuju da svojim likom i djelom opere lice

- Centar znanosti osmišljen je kao platforma za učenje za ljude svih dobnih skupina čija je svrha približiti znanost i tehnologiju na zanimljiv način

i nedostižnim te zašto na istu stvar nekad gledamo pozitivno, a nekad negativno… Simulator slobodnog

stranke umrljane brojnih aferama i kompromitiranim ministrima. Predsjedničke ovlasti nisu velike i Primorac će imati malo poluga na raspolaganju da bi “svim građanima osigurao da imaju život ispunjen blagostanjem i smislom”. Kaže: - Hrvatska mora postati država reda, pravde i prilika za sve, ali ona sve to danas nije i da budući predsjednik i ima pravo veta, teško bi ispravio sve krive Drine, zbog kojih građani bježe od svoje države. Ono što će

Dio interaktivne izložbe znanosti (dio Kako rade stvari oko nas?) predstavlja vertikalni zračni tunel, koji se može shvatiti kao simulator slobodnog pada s višestrukom funkcijom u samom centru znanosti u dvije zasebne kategorije: za edukaciju – demonstracija tehnologije zatvorenog tunela ili tunela s povratnim strujanjem zraka, rad turbina, elektromotora, strujanja zraka, kontrole toka i drugih tehnoloških rješenja. U Centru će se održavati radionice za djecu na teme aerodinamike, uključujući uzgon, vrste strujanja, proučavanje odnosa težine i mase, kao i osnove Newtonovih zakona.

Provoditi istraživanja na području mehanike �luida i aerodinamike i provedba ispitivanja aerodinamičkih pro�ila za potrebe industrije. Postavi Centra znanosti će imati i sportsko-turističku komponentu kroz proširenje turističke ponude Međimurske županije kroz rekreativno letenje, organizaciju team-buildinga i događaja, treninga sportskih ekipa koje se natječu u in-door skydiving disciplinama za organizaciju međunarodnih natjecanja.

Izumiteljska

radionica za djecu

Na raspolaganju će biti laboratoriji, izumiteljska igraonica u kojoj će biti prostor za radionice za predškolsku

djecu (STEAM kroz igru), Hokus pokus – biologija i kemija, Zona otkrića – tehnološka istraživanja i fizika, Media caffe – tonski studio s režijom, TV studio + prostor režije, foto studio, foto atelje, Novotarium – inovacijska zona koja povezuje sve laboratorije; Lounge caffe/restoran – “well-being“ koncept prostora, odvojeni prostor za jelo s cca 50 sjedećih mjesta, caffe prostor za interakciju, čitanje i učenje, neformalne sastanke, prezentacijska dvorana, vanjski uređeni prostor – tematsko igralište za djecu s eksponatima, inovativni sportski teren s poligonom za urbane sportove, vanjska učionica s nadstrešnicom.

Na natječaj za arhitektonsko oblikovanje Centra znanosti je pristiglo 27 radova, od kojih je 26 uzeto u razmatranje te izlučeno i novčano nagrađeno pet najuspješnijih rješenja.

Međimurska županija sklopit će ugovor o javnim uslugama s prvonagrađenim s natječaja, uz uvjet da ispunjava ostale tražene uvjete o sposobnosti, kako bi se izradila projektno-tehnička dokumentacija za koju je prema ovom projektu predviđeno 526.865 eura. Sličnih centara je svega nekoliko u Europi i Centar znanosti bio bi jedinstven u ovom dijelu Europe.

Primorac sigurno promijeniti je retorika u javnom prostoru, koja je u vrijeme tvrde kohabitacije između Milanovića i Plenkovića zaista brutalna. Lijepa riječ otvara sva vrata, ali ne treba nam netko tko će nas lijepim riječima anestezirati da ne osjećamo bol nepravde. Teško je procijeniti može li se

Dragan Primorac, bude li izabran, otrgnuti tamnoj strani

HDZ-a i s lijepih riječi prijeći na djela kako bi bio predsjednik svih građana.

pada

Ana Kralj, zamjenica ravnateljice REDEA-e

2. kolovoza 2024.

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UZ VOJNO-REDARSTVENU OPERACIJU “OLUJA“: Brigadir Dragutin Remenar, zaslužan za rušenje triju ključnih mostova

Piše: Josip Šimunko

Foto: Arhiva obitelji Remenar

Malo je poznato da je u završnim akcijama Hrvatske vojske, u “Bljesku“ i “Oluji“ zapovjednik 34. inženjerijske bojne iz Čakovca brigadir Hrvatske vojske Dragutin Remenar iz Čakovca zaslužan i za rušenje triju ključnih mostova, dvaju na Uni i jednoga kod Gradiške u akciji “Bljesak“. U početku Domovinskog rata bio je zapovjednik satnije u 34. inženjerijskom bataljunu iz Čakovca 1991. i 1992. godine dok je njome zapovijedao bojnik Josip Babić. U 1993. godini bio je na dužnosti načelnika inženjerije u 104. brigadi iz Varaždina, a od 1994. zamjenik zapovjednika 34. inženjerijske

bojne iz Čakovca, da bi samo nekoliko dana prije “Oluje“ bio postavljen za zapovjednika 34. bojne, nakon što je prijašnji zapovjednik Leček otišao na školovanje. Završio je Zapovjedno-stožernu školu 2001. godine, a danas je predavač na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu.

O tome kako je došlo do toga da je stjecajem ratnih okolnosti srušio tri mosta u završnim operacijama Domovinskog rata ispričao je za Međimurske novine, a donosimo najvažnije:

- Odmah moram reći da Zborno područje Bjelovar uopće nije bilo planirano za napadne operacije u “Oluji“ jer se u zapovjedništvu u Zagrebu

DOLINA SOČE I TOLMINSKA KORITA, 10.08.2024. Poznata po spektakularnim kanjonima i kristalno čistoj rijeci Soči, ova područja nude planinarenje, pješačenje, rafting i razne aktivnosti na otvorenom.

smatralo da se dosta iscrpilo u akciji “Bljesak“.

Tek 2. kolovoza 1995. dobili smo zapovijed za napadnu operaciju u “Oluji“, pa je sve trebalo pripremiti preko noći. U zapovijedi za napadnu operaciju imali smo tri važne zadaće.

Prvo, uspostaviti glavno mjesto prijelaza preko Save, drugo, osigurati lijevi bok na Uni rušenjem mosta preko Une i treće, ispomoć u utvrđivanju položaja domobranskim postrojbama koje su sudjelovale u akciji “Oluja“ u ZP Bjelovar.

To su bile: 2. bojna 24. domobranske pukovnije iz Varaždina koja je zapravo bila iz Čakovca (zapovjednik Ivica Ivaci), 125. domobranska pukovnija iz Novske, 121. domobranska brigada-pukovnija iz Nove Gradiške te 52. domobranska pukovnija iz Daruvara i dakako 34. inženjerijska bojna Čakovec, kao i 18. topničko-raketni divizijun Varaždin, te dio 202. topničko raketne brigade protuzračne obrane Zagreb.

U akciji su sudjelovale i postrojbe 69. satnije vojne policije Bjelovar, 265. izvidničko diverzantska satnija Bjelovar, te 505. Mješovita satnija atomsko-biološko kemijske obrane.

U prvom planu napadne akcije bilo je određeno da se ide samo do Hrvatske Dubice uz nasilni prijelaz rijeke Save, što je jedna od najsloženijih vojnih operacija uopće. Naime, kad jednom počne operacija nipošto se ne smije zaustavljati jer bi stradali svi koji bi se našli na drugoj obali Save. Napadna operacija ZP Bjelovar započela je 4. kolovoza kod Drenovog Boka na Savi. Svega dan prije stigla su iz Karlovca inženjerijska sredstva za prijelaz Save, čamci

44 eur

PUT MEĐU KROŠNJAMA I MARIBOR, 10.08.2024. omogućuje vam nezaboravnu šetnju ili vožnju kroz krošnje drveća s prekrasnim pogledom na okolnu šumu. Otkrijte šarmantni Maribor, grad bogate povijesti i kulture te uživajte u izvrsnim vinima i ugodnoj atmosferi ovog živopisnog grada.

eur

i ostalo. Umjesto dvadeset, stiglo je samo osam čamaca. Naime, brigadir Željko Tomašić i ja iz ZP-a Bjelovar procijenili smo na temelju terena i određenih podataka da je Drenov Bok pogodan za prijelaz preko Save zbog blagog zavoja. Zapovjednik mjesta prijelaza preko Save bio je Alen Srpak, dok sam ja bio zadužen za rušenje mostova.

Veoma brzo, istog dana 4. kolovoza, 125. pukovnija uspostavila je mostobran na desnoj obali Save. Neprijatelj nas je osjetio i počeo tući minobacačima i drugim sredstvima.

U večernjim satima s 4. na 5. kolovoza ušli smo u Hrvatsku Dubicu. Bila je već napuštena od srpskih snaga koje su se u međuvremenu povukle preko Une.

Kako je postojala opasnost da srpska brigada napravi protuudar s boka iz Bosanske Dubice, zapovjednik ZP-a Bjelovar Luka Džanko zapovjedio mi je da srušim most preko Une. Dodatni problem je bio u tome što su naše snage stigavši do Une i mosta započele borbu s njihovom brigadom preko Une, koja je uzvratila svom snagom čuvajući most. U takvim okolnostima vodio sam pionirski vod 34. inženjerijske bojne i u noći smo u veoma teškim uvjetima uspjeli minirati i srušiti dio mosta u Dubici pod stalnom vatrom neprijatelja.

U međuvremenu je Luka Džanko, po zapovijedi iz Zagreba kad se vidjelo da smo probili njihove linije obrane, dok je situacija u Petrinji bila neizvjesna, zapovjedio da nastavimo uz Unu svim snagama, prebacivali smo preko Save naše snage danonoćno.

U Hrvatsku Kostajnicu smo ušli 6. kolovoza te se tu spojili sa snagama zagrebačkog Zbornog područja.

TOSKANA, FIRENCA I CINQUE TERRE, 29.08.-01.09.2024. Putovanje od Bologne do Toskane: Pise, Luke, Firence i Cinque Terre pruža nezaboravno iskustvo istraživanja bogate povijesti, prekrasnih krajolika, kulturnih blaga i spektakularne obale Ligurijskog mora.

150 eur

Najviše mostova u Domovinskom ratu srušio je Međimurec

Brigadir Dragu�n Remenar: Rušio sam mostove po zapovijedi, no uvijek bismo srušili samo jedan segment mosta

Dobili smo informaciju da bi iz Bosne mogle krenuti neprijateljske snage na nas, pa je Luka Džanko izdao zapovijed da srušim i most preko Une kod Hrvatske Kostajnice. Ovoga puta to je bilo mnogo jednostavnije, dobili smo izvodnike i veće osiguranje, tako da sam sa svojim pionircima 34. bojne mnogo lakše obavio zadaću.

Prvi most u čijem sam rušenju sudjelovao srušen je u akciji “Bljesak“ kod Stare Gradiške. To je bio važan čelično-betonski lučni most. Zapovijed Glavnog stožera bila je da pripremimo most za rušenje. Prvu noć pripadnici Diverzantskog voda Glavnog stožera HV postavili su eksploziv na lučne nosače mosta, po danu se ništa nije moglo, da bi drugu noć mi postavili sve potrebno za rušenje mosta po postroju mosta. Preko tog mosta prelazile su srpske izbjeglice pa smo dobili zadaću da se povučemo. Predali smo miniran most in-

ženjeriji 121. brigade odnosno pukovnije, te se povukli na druge zadaće. Za nekoliko dana most kod Stare Gradiške je iznenada srušen, navodno je u njega udario grom. Provjeravao sam, to je naprosto bilo nemoguće, postavio sam uređaje za zaštitu od groma prije povlačenja. Došlo je do aktiviranja štapinske mreže, dok su naboji na lučnim nosačima ostali cijeli, iz pomicanja od eksplozije. Danas vjerujem da su srpske snage aktivirale našu štapinsku mrežu vjerojatno se bojeći našeg napredovanja.

Brigadir i hrvatski branitelj Dragutin Remenar danas svakog dana putuje na posao u Zagreb iz Čakovca, gdje živi s obitelji, suprugom Jasnom te kćerima Karlom, koja je već zaposlena te dvije studentice, Lorenom i Jelenom. Aktivan je u braniteljskim udrugama te smatra da bi politički dužnosnici braniteljima trebali posvetiti više pažnje.

BIOGRAD NA MORU, HOTEL ALBAMARIS*** 29.08.-01.09.2024. Smješten u borovoj šumi, 350m od plaže Soline. Teniski centar s 20 terena nalazi se 100m od hotela, a središte Biograda dostupno je za 5 minuta šetnje.

eur

MILANO, SIRMIONE I PESCHIERA DEL GARDA, 31.08.-01.09.2024.

U Milanu posjetite veličanstveni Duomo, istražite povijesni Kastel Sforzesco i uživajte u šopingu u Galleria Vittorio Emanuele II. U Sirmioneu i Peschieri del Garda otkrijte povijesne dragulje poput dvorca Scaliger i Rocca Scaligera te uživajte u čarobnim pejzažima jezera Garda.

Srušen most u Hrvatskoj Kostajnici

Srušen most kod Nove Gradiške

prijateljice Nere

GLOBALNO I LOKALNO

povezusu više

se nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli

različitih žanrova, klasike na voli navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještaŠardija, koja bi ukoričena dana

VARAŽDINU,

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Neki novi ratovi i farme trolova

Zadnji informatički napadi na institucije i tvrtke u Hrvatskoj za koje se optužuju ruski hakeri, no mogu biti od bilo kud, pokazali su svu moć cyber napada.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Naši stari su govorili: na greškama se uči. No danas greške postaju sve skuplje, pa ih je potrebno unaprijed predvidjeti i prevenirati kako bi ih bilo što manje.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

U vrijeme internetskog romantizma zamišljali smo hakere kao pojedince koji sjede u nekoj tamnoj sobi punoj uređaja i koriste se zlonamjernim virusima.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Danas su hakeri visokoorganizirane organizacije često i pod skrivenom patronatom pojedinih država koje žele utjecati na svijet, ali i visokoorganizirane kriminalne organizacije s ciljem napada radi zarade i ucjene. Predviđa se da će hakerskih napada, bilo da su oni ogranizirani od strane tajnih službi država ili pak kriminalnih organizacija i skupina organiziranih pojedinaca u raznim zemljama povezanih mrežom, biti sve više u budućnosti jer to omogućuje tehnologija. Današnji hakerski napadi uključuju “spavače“ i njihove “gazde“ koji po par mjeseci prate žrtve preuzimajući njezine podatke, da bi zatim u pogodno vrijeme otvoreno napali.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Tko još nije čuo izraz “farme trolova“, kao i doslovno otimanje stručnjaka koje se onda prisiljava na beskonačni rad u ropskim uvjetima na farmama trolova.

Na današnjem stupnju globalne svijesti o tim opasnostima osjeća se nemoć institucija i građana, ne zna kako se zaštititi protiv takvih napada, ili se sve prepušta stručnim

timovima. No ima mnogo mogućnosti zaštite, samo to još ne znamo. Ponajprije, naš je svijet zaostao i za suzbijanje novih prijetnji bit će potrebno međunarodno usaglašavanje među državama. Kako što su naši stari nekad davno osnovali Interpol, tako ćemo i mi morati osnivati neke nove organizacije zaštite, a države i zajednice država potpisivati sporazume koji će vrijediti globalno. Drugim riječima, sadašnji hakerski napadi nam govore: samo ujedinjeni možete otkloniti najveće opasnosti. Oni koji neće htjeti potpisivati takve sporazume bit će crne vrane.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Osim toga, smanjit će se moć današnjih vodećih kompanija i internetnih mogula. Europska unija sustavom DORA i NIS2 već postavlja neke nove uvjete i početne sporazume, no države će morati imati timove forenzičnih stručnjaka koji će voditi brigu i obavještavati o vrstama i tehnikama napada radi lakše detekcije i pronalaženja krivaca (tzv. Threat Intelligence).

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Zbog toga će postati ključna uloga javnosti, što na prvi pogled izgleda malo čudno. Danas zbog mnogih ratova koji se vode i blokovskih podjela svijeta, taj scenarij izgleda pomalo utopijski, no stvari će se brzo promijeniti jer nema drugog načina zaštite osim međusobne suradnje i informiranosti, odnosno javnosti.

specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

NAŠI IZVRSNI UČENICI: iz Gornjeg Mihaljevca

Najbolji matematičar u Međimurju

Danijel je sve četiri godine prolazio s 5.0 prosjekom, a briljirao je i na državnoj maturi. Matematiku A razinu riješio je 100 posto

Piše: Luka Pongračić

Danijel Pilaj 18-godišnji je genijalni prirodoslovac iz Gornjeg Mihaljevca koji već više od pet godina rastura na raznim natjecanjima na državnoj razini, a nedavno je dobio i nagradu Rotary kluba koja se dodjeljuje najuspješnijim učenicima završnih razreda međimurskih srednjih škola. Ljubav prema prirodoslovnim predmetima rodila se u višim razredima osnovne škole.

Sve četiri godine prošao s 5.0 - Učiteljica iz matematika potaknula me da odem na županijsko Natjecanje iz matematike i time je sve počelo. Dobro je ispalo, plasirao sam se na županijsko i tamo sam osvojio peto mjesto. Sljedeće godine opet smo pokušali, a u sedmom sam čak i ostvario plasman na državno natjecanje. Išle su mi i �izika te kemija, ali ne toliko dobro kao matematika. Tad mi je bilo jasno da je to putokaz za srednju, govori nam sjajni Danijel Pilaj. Nakon odličnih rezultata i ocjena u osnovnoj, bilo je jasno kako je Slavenski najbolja opcija za nastavak obrazovanja.

- Gimnazija se činila kao najbolji izbor i ne žalim što sam se odlučio za Slavenski i prirodoslovnu gimnaziju. Kod mog razrednika, profesora Krešimira Trojka, shvatio sam da mi i kemija ide jednako dobro kao i ostali prirodoslovni predmeti. Štoviše, u trećem srednje ostvario sam i plasman na državno Natjecanje iz �izike i kemije, a sve to uz podršku i brojne sate prakse uz odlične profesorice Srnec i Vadlja Rešetar te sjajne kolege iz razreda, koji su uvijek spremni asistirati oko priprema za natjecanje. Tek u srednjoj mi je to gradivo tih dvaju predmeta bolje sjelo, uz silne pokuse i vježbe, ističe Pilaj. Iako je dio prirodoslovnog smjera, talentirani 18-godišnjak ističe kako su kolege

DV DUNJKOVEC

išle i na natjecanja iz ostalih predmeta, poput hrvatskog i sportskih natjecanja, što nam govori da ovi mladi ljudi imaju zaista širok spektar znanja te sposobnosti. Danijel je sve četiri godine prolazio s 5.0 prosjekom, a briljirao je i na državnoj maturi. - Polagao sam sve na A razini, uz biologiju, kemiju i �iziku kao izborne predmete. Uspio sam dobiti peticu iz svih predmeta, osim biologije, no ne mogu biti nikako nezadovoljan jer ovo je enorman uspjeh. Neke posebne pripreme nije bilo, ako radite u kontinuitetu četiri godine, smatram kako nemate potrebe za dugim učenjem i vrtnjom starog gradiva.

Važno je ne preforsirati se i znati kad uzeti pauzu, dodaje Pilaj. Uz naporna natjecanja i

80-ak mališana kreće u novi vrtić

U Općini Nedelišće konstantno se nešto radi. Trenutno je u tijeku dovršetak izgradnje dječjeg vrtića u Dunjkovcu, a vrijednost ove investicije iznosi preko tri milijuna eura. Vrtić će moći primiti više od 80-ak djece, a radovi na izgradnji u završnoj su fazi. Njihov se završetak očekuje uskoro te bi tako početkom rujna vrtić trebao biti otvoren i krenuti s radom. - Iako je prvotno bilo zamišljeno da vrtić ima tri vrtićke i dvije jasličke skupine, nakon upisa, s ciljem da se upiše što veći broj djece, zamijenili smo, te će vrtić sada imati tri jasličke i dvije vrtićke skupine. Ovo je jedan veliki projekt, jedna od najvećih kapitalnih

učenje, važno je imati i dobre “ispušne ventile“. Treba se i opustiti

- Volim se opustiti vožnjom bicikla i druženjem s prijateljima u prirodi. S vremenom shvatite kako ćete bolje rezultate imati ako ne pretjerujete i ako znate kad uzeti pauzu i kad se odmoriti, riječi su ovog 18-godišnjeg mladića.

Za kraj, Danijel nam je otkrio koji faks je odabrao.

- Izbor je pao na zagrebački PMF i istraživački smjer �izike, gdje sam imao direktan upis. Volio bih nakon fakulteta raditi u inozemstvu u jednom od istraživačkih centara i ostvariti velik doprinos u razvoju �izike kao znanosti, zaključuje Pilaj.

Načelnik Novak proveo nas je kroz prostore novog vr�ća gdje su radovi pri kraju

investicija koja je u Općini ikad provedena, a uvelike će olakšati dostupnost vrtiću svim mještanima Dunjkovca i okolnih mjesta, poručio nam je načelnik Nikola Novak. (rd)

Danijel Pilaj (18)

Danijel Pilaj kaže da je važno ne preforsira� se i zna� kada uze� pauzu

Pišu: Tomislav Novak, Roberto Dežđek i Vlasta Vugrinec

Prije dva tjedna Međimurje je svjedočilo neviđenoj vendeti, osvetničkom pohodu petnaestak kotoripskih Roma predvođenih Božidarom Horvatom. U samo tridesetak minuta (vrijeme varira ovisno o izvoru, od pola sata do 45 minuta) nakon bitke na Dravi koja je nakon provokacija buknula između nekoliko Donjodubravčana i dvojice Roma, kojem se pridružio i treći koji je tamo bio na ribičiji, Božidar Horvat organizirao je osvetnički vod koji je te Donjodubrovčane ciljano premlatio u ka�iću Poljdi u Donjoj Dubravi. O svemu tome iscrpno smo pisali u pretprošlom broju.

Prošli su tjedan načelnik

Donje Dubrave Marijan Varga i načelnik Kotoribe Dario Frišćić održali presicu na kojoj su prozvali tu skupinu Roma koja u strahu drži i Kotoribu i Donju Dubravu, ali i svoje sumještane, pripadnike vlastite manjine.

Nije trebalo dugo čekati na reakciju druge strane. No, umjesto konferencije za novinare, na kojoj bi ga se moglo nešto i pitati, priopćenjem su nam se u redakciju Međimurskih novina javili Božidar Horvat, predstavljajući se kao član udruge Kali Sara i Miro Balog zamjenik

SKUPA PRIJEVARA

Prijevare putem interneta vrlo su učestale i opreza jednostavno nikad dosta. To je na svojoj koži osjetila i 45-godišnjakinja koja je prošlog tjedna policiji prijavila da je prevarena. Naime, tijekom lipnja ove godine oštećena je u jednoj grupi na društvenoj mreži Facebook naišla na "povoljan" oglas o iznajmljivanju apartmana u Crikvenici.

Oglas joj se učinio zanimljivim pa je putem poruka ostvarila kontakt s navodnim agentom koji iznajmljuje apartmane. U dvama navratima na brojeve računa koje je dobila uplatila je novac, a nakon provedenih

BOŽIDAR HORVAT otpužio sina načelnika Varge

Darko Varga: Nisam sudjelovao u tučnjavi

predstavnika Roma Kotoribe. Naravno, puno toga izrečenoga nije im se svidjelo pa su to i demantirali.

Optužili Varginog sina da je sudjelovao u tučnjavi

“Ja sam Božidar Horvat, član udruge Kali Sara, i g. Miro Balog, zamjenik predstavnika Roma Kotoribe. Želio bih se očitovati na izjavu g. Varge za koju smatram da je sasvim iskrivljena, neutemeljena i jednostrana. Smatram da kao građani drugog reda imamo pravo i mi iznijeti i našu stranu priče u cijelosti. Što se tiče incidenta te nemilog događaja koji se dogodio na rijeci Dravi. Želim savjesno i odgovorno iznijeti samo istinu! Što se tiče devastacije od strane "Roma" koja nije i dokazana! Osuđujem s bilo čije strane. Smatram da su ljudi uložili puno truda i znoja da bi uredili kupalište, međutim ako su "znali" ko je to devastirao zašto nisu prijavili policiji, Pa da Policija to riješi?, G. Varga tvrdi da su naši Romi koji nisu imali nikakve veze sa njihovom štetom, dobili šamarćine, što odma mogu demantirati jer nisu istinite njegove tvrdnje što mogu i dokazati fotogra�ijama koje ču i priložiti, ako mi dozvolite? Na kojima se jasno vide o kakvim je ozljedama riječ. A viđen je i njegov sin

Žena (45) nasjela na lažne iznajmljivače apartmana

uplata, posumnjala je da nešto nije u redu. “Agent” ju je tada zatražio da uplati i ostatak novaca na račun. Kasnije su joj se obratile dvije osobe s upitom iznajmljuje li ona apartmane. 45-godišnjakinja je tada shvatila da je “agent“ koristio njezinu osobnu iskaznicu, koju je ona također prethodno proslijedila u cilju rezervacije apartmana. Lažni agent iskoristio je njezine osobne podatke predstavljajući se kao da je ona kako bi postavio nove lažne oglase o iznajmljivanju apartmana. Oštećenica je materijalnu štetu procijenila na nekoliko stotina eura. (rd)

DVIJE PROMETNE nesreće na autocesti A4 Goričan – Zagreb u istom danu

Nakon osvetničkog pohoda Božidar Horvat šalje priopćenja istovremeno sipajući optužbe na račun drugih i pozivajući na mir

među napadačima na Rome. Smatram da G. Varga sa ovim neutemeljenim izjavama bez dokaza da su "Romi devastirali" njihov trud širi govor mržnje na jedan politićki način za što mislim da ćemo ga i tužiti.

Želi opravdati čin koji su na kraju njihovi Dobravćani priredili nedužnim Kotoripskim Romima u smislu da su ljudi trebali uzeti stvar u svoje ruke kojem želi prikazati da su Nedužni Romi trebali dobiti batine očito za primjer drugim romima te utjerati strah, te poslati poruku: "Romi! Nemojte dolaziti na Dravu jer ćete pokupiti batina". Smatram da u buduće ne bi se smjelo nikome takve stvari događati, te u suprotnom prijaviti policiji i ne uzimati stvari u svoje ruke. Za kraj dečki koji su sudjelovali u ovaj nemili događaj i s jedne i s druge strane pokazali su iskreno žaljenje koje smo prihvatili na obostrano zadovoljstvo. A ovo su slike "šamarčina" o kojima govori G.Varga, da su dobili romi iz Kotoribe od Dobravćana: (u prilogu su bile dodane fotogra�ije koje smo mi već objavili).”

Bio sam na Dravi, ali prije tučnjave

Kako ima nelogičnosti u ovom priopćenju koje donosimo bez izmjena, u odnosu na ranija pitali smo Marijana Vargu je li njegov sin sudjelovao u tučnjavi na Dravi, koji

je rekao da nema takve informacije, no da provjerimo kod sina Darka. Javio nam se prozvani sin Darko Varga koji je opovrgnuo bilo kakvo svoje sudjelovanje u tučnjavi. Potvrdio nam je da je bio na obali rijeke Drave tog dana.

- Bio sam tamo jer sam imao turističku turu, naglasio je Darko Varga. Međutim, ostao sam vrlo kratko, popričao s ljudima i otišao doma prije incidenta. I to direktno bez ikakvog zaustavljanja usput jer, kako je rekao, doma ga je čekala supruga s bolesnim djetetom.

A dobro, čuo sam da je bio tamo Pozvali smo Božidara Horvata da ga pitamo je li on vidio Darka Vargu u tučnjavi ili odakle mu ta informacija.

Bio je na Dravi i kod Poljdija, ja ga osobno nisam vidio, ali rekli su mi dečki da je bio tamo. Niti u gužvi kod Poljdija ga nisam vidio, no rekli su mi da je bio tamo.

Imao je Božidar Horvat još niz naknadnih primjedbi na Vargin istup na konferenciji za novinare, no mi smo provjeravali novoiznesene činjenice iz njihovog priopćenja. Ali da ga ne preskočimo, ukratko, Božidar Horvat uporno pokušava prikazati svoj osvetnički pohod kao reakciju na sveukupan odnos prema Romima.

Kopao vinograd pa otkopao granatu iz 2. svjetskog rata!

Rutinsko iskopavanje vinograda za 63-godišnjeg državljanina Republike Slovenije preraslo je u pronalazak vrlo bizarne i potencijalno opasne stvari. Prošlog petka, 26. srpnja 2024. godine, u jutarnjim satima u Robadju, pronašao je neeksplodiranu topničku granatu kalibra 105 mm zaostalu iz 2. svjetskog rata. Na mjesto

događaja izašao je policijski službenik regionalne protueksplozijske jedinice Zagreb, koji je nakon što je utvrdio da je upaljač oštećen na sigurnom i pogodnom mjestu, izvršio uništavanje granate. Prilikom uništavanja nije nastupila materijalna šteta, niti posljedice za ljude i okolinu. (rd)

Sletio u ogradu pa se prevrnuo na bok

Autocesta A4 između Goričana i Zagreba, prošlog ponedjeljka 29. srpnja 2024. u jutarnjim satima bila je poprište prometne nesreće. 39-godišnji vozač upravljao je teretnim automobilom zagrebačkih registarskih oznaka kojemu je bilo pridodano priključno vozilo, kategorijom vozila BE. Iako tu kategoriju nema upisanu u svoju vozačku dozvolu, kolnikom se kretao desnom prometnom trakom tako da se skupom vozila nije kretao sredinom obilježene prometne trake.

Zbog toga je na ravnom dijelu ceste sišao izvan kolnika na travnatu površinu gdje je vozilom udario u smjerokazne stupiće i prometni znak. U nastavku kretanja vratio se na kolnik te je teretno vozilo prevrnuo na bok i udario u dvostruku zaštitnu odbojnu ogradu između dviju kolničkih traka. Vozaču je naplaćena novčana kazna te je protiv njega pokrenut prekršajni postupak.

Nešto kasnije, tog ponedjeljka, samo 80 metara od prethodne nesreće, dogodila se nova prometna nesreća. 51-godišnji vozač iz Mađarske

upravljao je teretnim automobilom mađarskih registarskih oznaka kojemu je bilo pridodano priključno vozilo. Kretao se kolnikom desne prometne trake te brzinu kretanja vozila nije prilagodio gustoći prometa (zaustavljena vozila u koloni na cesti zbog prometne nesreće ispred). Zbog toga je vozilom udario u teretni automobil čakovečkih registarskih oznaka kojim se na desnoj prometnoj traci zaustavio 36-godišnji vozač zbog nailaska na kolonu vozila ispred. Uslijed udara teretni automobil čakovečkih registarskih oznaka odbačen je unaprijed na lijevu prometnu traku, dok je u nastavku kretanja teretni automobil mađarskih registarskih oznaka udario u osobni automobil mađarskih registarskih oznaka, kojim se na desnoj prometnoj traci zaustavio 26-godišnji vozač iz Mađarske. 36-godišnji vozač je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da je zadobio lake tjelesne ozljede. 51-godišnjem vozaču je izdan obavezni prekršajni nalog zbog prekršaja. (rd)

SLEMENICE I NEDELIŠĆE

Prošlog vikenda ponovno je bilo zanimljivo na međimurskim cestama. Prvo je u subotu, 27. srpnja, između Slemenica i Krištanovca, 35-godišnjak pod utjecajem alkohola od 1,49 g/kg upravljao osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka. Brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste i vidljivosti te je zbog toga u zavoju izgubio nadzor nad upravljanjem vozila. Vozilom je sišao izvan kolnika, gdje je udario u zemljani nasip, nakon čega se vozilom vratio na kolnik i prevrnuo na krov.

Nekoliko sati kasnije u nedjelju, 28. srpnja oko 2 sata, na rotoru kod Nedelišća (između Nedelišća i Čakovca), 38-godišnjak je s 1,46 g/kg alkohola u krvi

upravljao osobnim automobilom varaždinskih registarskih oznaka. Brzinu kretanja vozila također nije prilagodio osobinama ceste i vidljivosti te je dolaskom do raskrižja s kružnim tokom prometa izgubio nadzor nad upravljanjem vozila. Vozilom je potom sišao izvan kolnika te njime udario u metalni stup javne rasvjete s betonskim postoljem. Nakon sudara vozilo se prevrnulo na krov u središnjem dijelu kružnog toka. Oba vozača su vozilima hitne pomoći prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje su zadržana na liječenju. Vozači će biti prekršajno sankcionirani novčanom kaznom u iznosu do 1050 eura i dva mjeseca zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije. (rd)

Topnička granata sigurno je zaprepas�la nalaznika

ROBADJE

Teretno vozilo s prikolicom završilo je na boku

Zbog alkohola završili na krovu!

Alfa se nakon sudara sa stupom našla na krovu

Darko Varga deman�rao je optužbe

Božidar Horvat ignorira optužbe i smatra da načelnik Marijan Varga širi govor mržnje i skuplja si poli�čke poene

ČESTITKA Ljerke Cividini, gradonačelnice Grada Čakovca

Budimo

ponosni na veliku pobjedu branitelja i njihovu žrtvu

Poštovane sugrađanke i sugrađani!

S osobitim se ponosom prisjećamo na 5. kolovoza 1995. godine, kada se zavijorila hrvatska zastava u oslobođenom Kninu.

Danas je od Oluje i hrvatske borbe za slobodu, neovisnost i demokraciju prošlo već 29 godina, ali zasigurno će taj događaj zauvijek imati mjesto u našim sjećanjima. Pobjeda u Domovinskom ratu jedan je od najvažnijih događaja u cjelokupnoj povijesti hrvatskoga naroda i jedan od temelja moderne hrvatske državnosti. Ovaj dan podsjeća nas na pobjede naših branitelja, ali i na žrtvu koju su dali u stvaranju hrvatske države. To je dan kada slavimo hrabrost i odlučnost našeg naroda u borbi za samoodređenje i dostojanstven život, koju su mnogi platili na najskuplji način, svojim životima. Njima u čast i spomen budimo i danas

jedno, budimo ponosni na veliku pobjedu i nastavimo put koji su oni započeli s ciljem stvaranja uspješne i sretnije Hrvatske. 5. kolovoza je i podsjetnik na važnost mira i jedinstva. U ovom vremenu, kada se suočavamo s mnogim izazovima, važno je prisjetiti se nacionalnog zajedništva iz tih dana, posebno kada promišljamo kakvu zemlju želimo. Samo tako možemo prevladati sve poteškoće i izgraditi prosperitetnu i mirnu budućnost za našu djecu i unuke.

Svima vam želim sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a posebno hrvatskim braniteljima njihov Dan! Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca

Glavne zvijezde bili su najmlađi članovi čakovečke župe VJERSKO OBILJEŽAVANJE najvećeg čakovečkog proštenja

Skečom Glasnika Velikog Kralja najavili Porcijunkulovo

U srijedu je kod crkve sv. Nikole biskupa u Čakovcu otvoren program prvog dana Trodnevnice, što je ujedno bio početak Porcijunkulova, odnosno njegova vjerskog programa. Otvorenje je vodio fra Filip Đurđević, a zvijezde ove cere-

monije bili su najmlađi članovi čakovečke župe, koji su izveli skeč Glasnika Velikog Kralja te su otpjevali pjesmu uz gromoglasni pljesak i oduševljenje prisutnih. Trodnevnu pripravu vodio je fra Siniša Pucić iz Rijeke, pokretač časopisa

ZRINSKA GARDA ČAKOVEC

Ulične svjetiljke, prenoćišta za beskućnike u Rijeci te socijalne samoposluge. U petak se obilježava Porcijunkula, a dan započinje misom od 6:30 te je potom na rasporedu još jedna u 8 sati. Od 9:30 kreće procesija od gradskog trga,

dok vas od 10 sati očekuje središnje euharistijsko slavlje predslavi mons. Radoša. U 11:30 zakazana je sveta misa na slovenskom i mađarskom jeziku te dan završava misnim slavljem blagdana Porcijunkulova od 18:30. (lp)

Gardisti ponosno predstavili svoju monografiju

Zrinska garda Čakovec nedavno je predstavila svoju monogra�iju “Zrinska garda Čakovec – dvadeset godina djelovanja”. Monogra�ija je izdana s ciljem da se javnosti tekstom i fotogra�ijama predstavi rad ovog svojevrsnog zaštitnog znaka Međimurja i Hrvatske.

Impresivna igra svjetla nad središtem Čakovca PORCIJUNKULOVO iznjedrilo jedra Svjetleća jedra nova atrakcija

Dugo je Grad Čakovec bio grad kišobrana. No, kako su porcijunkulsku kulisu počeli kopirati i drugi, ove je godine središte Grada natkriveno jedrima. Jedra su bijela i sivkasta, a sve kako bi igra raznobojnih svjetala oko njih došla do

izražaja. Iako tijekom dana izgledaju doista neugledno, dobrodošla su zbog sjene, a kad se spusti noć, pogled na njih i svjetla je doista fascinantan. Istina, ne sviđa se svima, ali još se nije rodio taj koji bi svima ugodio. (vv)

Dvadeset godina djelovanja Zrinske garde

Na dvjestotinjak stranica prikazane su aktivnosti od početka djelovanja, opremanja i prvih nastupa gardista Zrinske garde koji su do sada imali više od 2000 nastupa u Hrvatskoj i u inozemstvu. Također, prikazane su i ostale aktivnosti s ciljem zaštite i promocije baštine Zrinskih, hrvatske povijesti i kulture i vrednota Domovinskog rata. Tako se kroz knjigu može pratiti održavanje znanstvenih skupova, izdavanje knjiga, postavljanje spomenika, organizacija raznih manifestacija te sudjelovanje u mnogim svečanostima koji su, između

Na red za obnovu konačno je došao i Sportski dom Sloge u Čakovcu. Naime, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grad Čakovec potpisali su ugovor o dodjeli

ostalog, doprinijeli povezivanju pojedinih mjesta vezanih uz Zrinske, primjerice Čakovca i Sigeta te Bečkog Novigrada. Uvršten je i popis članova Zrinske garde te mnogih podupiratelja koji prate i pomažu njezin rad od samih početaka, a dio teksta je preveden i na engleski jezik. Tako će i ljudi iz ostalih država svijeta moći pročitati i saznati više o Zrinskoj gardi. Knjigu su pripremili i uredili članovi rukovodstva Zrinske garde Čakovec: Đuro Bel, Josip Zorčec, Dražen Berkopić, Branko Krnjak, Alojzije Šestan, Bernarda Cecelja, Davor Bratković, Mladen Obadić, Marjan Novak, Markus Pilić, Davor Sokač, Bojan Kocijan i Alojzije Sobočanec. Knjiga nije za slobodnu prodaju, a koristit će se za promotivne potrebe Zrinske garde. (rd)

bespovratnih sredstava za energetsku obnovu Sloginog doma vrijednog 262.378,40 eura, dok će Grad Čakovec u projektu sudjelovati sa 109.811,76 eura. U planu je izvedba toplinske zaštite ovojnice zgrade, stara drvena stolarija zami-

jenit će se novom PVC stolarijom, tu je i ugradnja novih ili zamjena, odnosno poboljšanje postojećih tehničkih sustava zgrade koji uključuje tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i ugradnju dizalice topline voda-zrak i solarni

kolektor za sunčanu elektranu za proizvodnju električne energije za potrebe zgrade, snage 10 kW. Kao mjera osiguravanja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta u planu je ugradnja visokoučinkovitog entalpijskog rekuperatora zraka e�ikasnosti 90 %. (vv)

Predsjednik Zrinske garde Đuro Bel ponosno je pozirao s monografijom

KREĆE izgradnja Centra za starije osobe u Nedelišću

Skrb će dobiti više od 420 osoba

Piše: Vlasta Vugrinec

Idućeg mjeseca, dakle u rujnu, trebali bi započeti radovi na izgradnji Centra za starije osobe u Nedelišću. Rečeno je to između ostaloga na predstavljanju samog projekta ovih dana u Čakovcu. Prema projektu, Centar će moći na smještaj primiti 122 osobe dok će za još njih 300 koje ostaju u svojim obiteljima biti osiguran iznimno širok spektar izvaninstitucionalnih usluga – od pripreme i dostave hrane, do �izikalne terapije i psihološke pomoći.

Cijela investicija vrijedna je oko 11,5 milijuna eura s time da EU fondovi �inanciraju oko 6,1 milijun eura, a ostatak partneri, tj. Međimurska županija i Općina Nedelišće. Sama izgradnja pak je povjerena varaždinskom poduzeću Hidroing koje bi trebalo sve završiti do svibnja 2026. godine.

- Nedelišće je odabrano jer je u trenutku prijave projekta bilo najspremnije sa zemljištem i infrastrukturom, a osim toga, blizu je Čakovcu, odnosno nalazi se u središtu Međimurja, rekao je tom prilikom župan Matija Posavec.

Cijelo Međimurje ima tek 1523 kreveta u Domovima

Trenutno Međimurje ima 1523 kreveta u domovima za starije i nemoćne osobe. U odnosu na našu demografsku sliku, to je daleko premala brojka. Stoga se po općinama i gradovima provode projekti Zaželi, pa se angažira Centar za pomoć u kući, koristi se projekt PrinOs Crvenoga

križa, a tu su i županijske potpore, poput besplatnog prijevoza autobusom i vlakom, ulaznica za gradske bazene za umirovljenike.

Međutim, to ipak nije trajno rješenje jer varira od projekta do projekta kao i o vlasti te stanju u blagajni. A znamo da broj starijih osoba raste i postajemo sve starija nacija. Shodno tome, treba dugoročno, smisleno i organizirano rješenje i to rješenje koje će si moći priuštiti obični umirovljenik, s mizernom mirovinom. Upravo te mizerne mirovine razlog su teškog stanja starijih

Budući Centar za starije i nemoćne osobe u Nedelišću

osoba i samaca. Ne mogu si naime platiti tržišnu pomoć u kući, osobu koja će im praviti društvo i uskakati po potrebi. Izgradnjom Centra za starije Međimurje će dobiti suvremenu ustanovu sa stacionarnim dijelom kapaciteta za 122 osobe, za teže pokretne starije osobe, kao i ljude oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije, uz čak 11 oblika izvaninstitucionalnih usluga kojima će se podizati kvaliteta života starijih ljudi u njihovim domovima. Tako će Centar primati osobe na dnevni ili poludnevni boravak, pružat će psihosocijalnu podršku, organizirat će radionice, edukacije i tribine, �itness, �izikalnu terapiju u kući, čak će posuđivati i ortopedska pomagala, imat će cijeli zdravstveni tim od liječnika primarne medicine do stomatologa... - Centar za starije i nemoćne osobe u Nedelišću u planu je dulje od 20 godina, a zahvaljujući mudroj odluci rukovodstva Općine Nedelišće s

početka 2000-tih, te tadašnjoj inicijativi našeg vijećnika Vladimira Topolnjaka otkupljeno je zemljište nadomak crkve i u prostorni plan unesena ustanova, istaknuo je načelnik Novak.

Načelnik Novak potom je potpisao ugovor s direktorom Hidroinga Danijelom Risekom čime je ovaj veliki projekt postao stvarnost.

Usluge će biti dostupne svima, ili ne!?

Prvo pitanje koje se nameće, kako će umirovljenici plaćati te usluge koje, ovako na papiru izgledaju kao uvjeti iz raja. Hoće li na to imati pravo samo socijalno ugrožene osobe ili pak osobe s inozemnim i povlaštenim mirovinama.

Pitali smo i to župana Posavca, no nije dao konkretni odgovor.

- Poznato je da je Međimurska županija pokrenula projekt su�inanciranja troška

smještaja starijih osoba u domovima za starije i nemoćne za što smo osigurali 85.000 eura u proračunu, a sredstva ćemo, prema potrebama, povećati. I smještaj u novom centru će biti su�inanciran, u što će Županija uključiti i naše općine i gradove te formirati model koji će usluge centra učiniti dostupnima građanima, odgovorio je župan Matija Posavec. Prema njegovim riječima, Međimurska županija, a sve se češće u javnosti ta ista inicijativa čuje i iz drugih sredina je sljedeća: Država neka na sebe preuzme plaćanje boravka djece u vrtićima, a onda će gradovi, općine i županije �inancirati smještaj starijih u domovima.

Ruku na srce, to bi se moglo i ostvariti, istina ne sutra ili prekosutra. Jer će državi, s obzirom na broj starije populacije i nedostatak mladih, biti vrlo lako �inancirati nekoliko tisuća djece. Drugim riječima rečeno, riješit će se brojne populacije građana.

3.SUSRET AMERIČKIH AUTOMOBILA

Raspored događanja

PETAK, 02.08.2024.

12:00 h - službeni početak eventa

18:00 h - Tina i Dalibor acous�c duo 21:00 h - Daliborovo granje

23:00 h - Fingerfuck

SUBOTA, 03.08.2024.

8:00 h - podjela doručka za kampiste

10:00 h - službeni početak eventa

DEFILE VOŽNJA (u popodnevnim sa�ma)

• kružna ruta: Brezje - Slakovec- Križopotje - Vuče�nec

- Lopa�nec (povratak na susret)

PODJELA NAGRADA (poslije vožnje)

• najglasnije vozilo

• najduže vozilo

• najviše ccm

• vozilo koje je prešlo najdulji put do susreta

• najstarije vozilo

18:00 h Expendable band

20:00 h Zibe band

22:00 h The band Week

LIVE MUSIC, FREE CAMPING, DJEČJE IGRALIŠTE

2. i 3. 8. 2024.

Ma�ja Posavec, župan Međimurske županije

Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Grad MURSKO SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina STRAHONINEC

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Općina SELNICA

Općina ŠENKOVEC

Općina GORIČAN

Općina VRATIŠINEC

Općina ŠTRIGOVA

Općina NEDELIŠĆE

Općina DONJI VIDOVEC

Općina DONJA DUBRAVA

Općina MALA SUBOTICA

Općina DEKANOVEC

Općina DONJI KRALJEVEC

Općina DOMAŠINEC

Općina SV. MARTIN NA MURI

Općina BELICA

Općina KOTORIBA

Općina GORNJI

Općina PODTUREN

VIJEĆNICI PODTURNA nezadovoljni što ih ŽUC ignorira oko gradnje usporivača prometa i rotora

Smirivanje prometa, nemogućnost poduzetnika da u Podturnu dođu do građevinskog zemljišta za gradnju svojih investicija i smeće uz romsko naselje na ulazu u Podturen koje se već odlaže i uz rub županijske cestu bile su teme koje su najviše zaokupile vijećnike na sjednici Općinskog vijeća u Podturnu. Hoće li nakon sanacije smeća rasti novo brdo

Divlje odlagalište otpada kraj romskog naselja je stari problem, ali gomila koja se povećava je sve veći problem. - Za ovih ljetnih vrućina kada postoji opasnost da se iz te gomile razviju zaraze je ozbiljan problem, upozorila je Marijana Cerovec, vijećnica HDZ-a. Dodala je: - Nitko ne zna čega sve ima u toj hrpi.

Raspravu o tome pokrenuo je svojim pitanjem Krešo Balog, romski predstavnik koji je tražio da se smeće ukloni.

Općina je dobila iz državnih sredstava 87.500 eura za uklanjanja smeća što će se učiniti na jesen dok vegetacija bude u mirovanju. Ali postavlja se pitanje što nakon što se divlje odlagalište sanira? Uzrok problem neće se riješiti, kazao je Vjenceslav Hranilović (NL MP - HSLS), predsjednik Općinskog vijeća. Naime, građani romskog naselja ne plaćaju odvoz otpada pa se PRE-KOM-u popeo na 5000 eura. Zbog toga su odvezli kante za odlaganje i odvoz otpada dok se dug ne namiri.

Vjenceslav Hranilović je apelirao je na Krešu Baloga, romskog predstavnika u Vijeću, da porazgovara sa svojim sugrađanima a ozbiljno pristupe plaćanju i odvozu otpada. Naime nije rješenje da nakon što se 87.500 eura potroši na sanaciju divljeg odlagališta, tamo ponovo počne odlagati novo smeće.

Vjenceslav Hranilović, predsjednik

Općinskog vijeća

Promet divlja, a početak škole je tu

- Sreća da je zbog radova zatvorena cesta preko Novog Sela Rok pa nema prometa, jer od obećanog otoka za smirivanje prometa ništa

Marijana Cerovec (HDZ): Smeće kraj romskog naselja je opasno za ljetnih vrućina jer može biti izvor zaraze

rješava probleme koje muče Podturen.

problem, moramo ga riješiti. ne žele prodavati prodati.

Poduzetnicima ne žele prodavati zemljište

Dražen Posavec, vijećnik (NL MP - HSLS) ukazao je na problem s kojima se susreću poduzetnici u Općini Podturen. Ne mogu do građevinskog zemljišta namijenjenog za poslovnu gradnju, jer su sva takva zemljišta u privatnom vlasništvu, a vlasnici parcela ih ne žele

ikako općina utjecati na vlasnike. - Kad sam prije dva tjedna čuo da su dvije �irme odustale od gradnje određenih poslovnih objekata u općini jer ne mogu kupiti zemljište, za mene je to sramota. Je li moguće barem u postojećim zonama na pravni način prisiliti vlasnike da prodaju parcele, pitao je. Dodao je:Od dvije investicije, investitori su zbog toga što im nitko ne želi prodati zemljište odustali.

kazao da razmišlja o oporezivanju zapuštenih zemljišta i starih zapuštenih grunti kako bi natjerao vlasnike da ih stave u funkciju. Škola blizu, a usporivači

razgovarali s predstavnicima policije i ŽUC-a. I sam sam bio na tom sastanku na kojemu smo razgovarali o usporavanju prometa na ulazu u Sivicu iz pravca Novog Sela Rok. Ali se nakon toga ništa nije dogodilo. Sreća da je sada zbog radova cesta za Čakovec preko Novog Sela Rok zatvorena pa nema prometa, kazao je. Dodao je: - A što je najgore od svega povučen je novi asfalt od Sivice prema Novom Selu Rok. ŽUC je bio upoznat s time da želimo usporiti promet, čak se razgovaralo o otocima za smirivanje prometa, za koje, kako su tada tvrdili iz ŽUC-a, nije potrebna lokacijska ni građevinska dozvola. Sada je bila i prilika da se to izvede kad se uređivala cesta od Novog Sela Rok, ali su umjesto toga povukli novi asfalt da se vozači mogu još brže voziti.

U odgovoru na vijećnička pitanja Perica Hajdarović (HDZ), načelnik općine, kazao je da ŽUC odgađa i ne

- Napravit ćemo sve što je u našoj moći pa i elaborate za smirivanje prometa za vibro-trake, koje od nas traže, ali osobno sam se uvjerio vozeći se prema Murskom Središću da vibro-trake nisu rješenje. Ne usporavaju promet, vozači preko njih projure i stvore veću buka za one koji žive u blizini. Dodao je da imaju i neriješen problem izgradnje rotora u Podturnu zbog stalnog ŽUC-ova odgađanja da riješe taj problem. Vijećnici su na to predložili da se na sastanak u općinu pozove i ravnateljica ŽUC-a. Ako je potrebno da se sazove i interventa sjednica, kazao je predsjednik Vijeća Vjenceslav Hranilović, pa ako treba da dođe i župan Posavec, jer se radi o županijskoj ustanovi, kako bi im licu mjesta predstavili prometne probleme u Podturnu i počeli ih rješavati.

Pitao je može li

Na njega se nadovezao Vladimir Sabol (NL MPHSLS) koji je kazao da na području općine u Sivici postoji lokacija od 60.000 četvornih metara prostornim planom predviđena za industrijsku zonu “na trokutu”, ali već deset godina općina ne uspijeva od države dobiti to zemljište. Za tu parcelu je bio zainteresiran i investitor iz Njemačke i njegov sin je zbog toga na kraju investiciju realizirao u Murskom Središću.

Podturen: Ako treba i interventna sjednica s ravnateljicom ŽUC-a da se prometni problemi općine pokrenu s mrtve točke prometa daleko

Odgovarajući na pitanje, načelnik Perica Hajdarović je

je godine

(BMO)

Vladimir Sabol i Dražen Posavec pitali kako natjerati privatne vlasnike da prodaju zemlju poduzetnicima za investicije

Stanovnicima Međimurske županije čestitamo

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina

PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

i svim građanima

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Svim građankama i građanima čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Ljekarna Petek

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima

Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja

župan Matija Posavec • zamjenik župana Josip Grivec • predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina

Vješte ruke vratile sjaj Pikaču

Mještanima Selnice u namatanju slame priključili su se i prijatelji iz Žiškovca

Piše: Sanja Heric

Selnica je prošle subote bila domaćin jedinstvenog

događaja: obnove velikog

Pikača, simbola ovog međimurskog mjesta. Na samom ulazu u selo, vrijedna skupina mještana, članovi KUD-a Selnica, okupila se rano ujutro

kako bi svojom vještinom i zajedničkim snagama vratila sjaj svojoj tradicionalnoj pokladnoj masci – simbolu Selnice.

Uz pomoć prijatelja obnovili Pikaču ruho

Obnova Pikača nije bio lak posao. Prvo je trebalo skinu-

ti staru, izblijedjelu slamu, a zatim izraditi nove lance od svježe slame koji se stavljaju na konstrukciju pikača. Svaki lanac je bio rezultat pažljivog rada i preciznosti. Za sve to bilo je potrebno mnogo ruka, pa su im se pridružili i brojni prijatelji iz Udruge Sport za sve Selnica, Udruge umirovljenika Selnica i KUD-a Žiškovec. Sve se ovo događalo pod budnim okom predsjednika sekcije Pikač Miljenka Vrančića i predsjednika KUD-a Selnica Igora Bodulice.

- Sastali smo se već tjedan dana prije s obzirom na to da smo prošlu subotu trebali održati namatanje, no

spriječila nas je kiša. Tako da smo napravili pet lanaca i to nam je danas olakšalo i skratilo vrijeme samog namatanja, govori nam predsjednik KUD-a Selnica Igor Bodulica. Radna atmosfera bila je opuštena i vesela, a smijeh i šale nisu izostali. Priključili su im se oni najmlađi kojima je ovaj događaj posebno bio zanimljiv jer se takvo što rijetko viđa. Članovi KUD-a Žiškovec svojim su dolaskom dodatno uljepšali ovo druženje. Članovi KUD-a Selnica pobrinuli pak su se da nitko ne ostane žedan tijekom ovog �izički zahtjevnog posla. - S nama su prijatelji iz Udruge sport za sve, prija-

ZAVRŠENA je petodnevna radionica "Crtajmo karikature" u čakovečkoj knjižnici

telji iz KUD-a Žiškovec. Ove godine ih je više. S obzirom na jako dobru suradnju, dok mi nešto trebamo oni nama uskoče, a dok oni nešto trebaju mi uskačemo njima. S nama je Dragica Karlovčec iz Udruge umirovljenika, dodao je Igor Bodulica, predsjednik KUD-a Selnica.

Uskoro u Monografiji Selnice

Pikač je od 2007. godine upisan u Registar kulturnog nematerijalnog dobra Republike Hrvatske, a u Selnici se svake godine obnavlja kako bi i dalje oduševljavao mještane i posjetitelje.

- Od 2017. godine pa do danas svake godine nanovo oblačimo. Od 2007. godine je nematerijalno kulturno dobro Hrvatske, od 2017. godine. Sljedeće godine izlazi monogra�ija Općine Selnica, a Pikač će imati svoje zasluženo mjesto u njoj, najavljuje Bodulica.

- Prošle godine, kao i pretprošle, nitko ga nije zapalio, tako da kamere u smislu prevencije očito djeluju. A i tko je to napravio ima malo soli u glavi, zaključio je Bodulica. Ovom zajedničkom akcijom Pikač je ponovno zasjao novim sjajem na ponos svojih mještana Selnice.

Mali karikaturisti bruse zanat uz vodstvo Damira Novaka

- Važno im je davati kreativnu slobodu kako bi se izrazili na svoj način. Puno je ovdje talentiranih klinaca, a uskoro ćemo izložiti njihove crteže na izložbi, gdje će svatko pokazati svoje najbolje radove, ističe Novak

Piše: Luka Pongračić

Prošlog petka je u knjižnici "Nikola Zrinski" Čakovec završena petodnevna

radionica "Crtajmo karikature", namijenjena učenicima starijima od sedam godina. Trinaestero djece vješto je crtalo karikature

Luke Modrića, životinjskih i ljudskih lica, riječi i svega ostalog što im je zadao voditelj radionice i proslavljeni karikaturist, 64-godišnji Damir Novak.

Približavanje karikature

najmlađima

- Radili smo svaki dan puna dva sata, a nedavno smo

odradili i trodnevnu radionicu u Prelogu te nekoliko manjih u školama. Dolaze nam djeca iz svih dijelova Međimurja i ovo je sjajna prigoda da približimo ovu umjetnost najmlađima, govori nam Damir, pred kojim je nekoliko zanimljivih mjeseci.

- Nedavno sam bio u Crnoj Gori u međunarodnom žiriju te sam sada dobio i poziv u Rim na još jedno slično natjecanje. Također, u listopadu imam samostalnu izložbu u Slovačkoj te sam trenutno sav u tome, kroz smijeh nam priča Novak, karikaturist koji je još od dana osnovne škole u ovom svijetu, a imao je već brojne izložbe u raznim dijelovima Hrvatske i svijeta te je osvajao preko sto nagrada u svojoj karijeri. Prva je bila posebna jer je došla čak iz Koreje.

- To veselje bilo je neopisivo. Bilo je to negdje 90-ih godina, nešto poslije moje prijeratne izložbe u Srbiji. Često zovu i dan danas na izložbe, uvijek se lijepo prisjetiti tih vremena, priča Damir. No,

nažalost nema naznaka kako će mlađe generacije krenuti stopama Damira Novaka i sličnih entuzijasta, jer, kako kaže Novak, mladima umjetnost više nije toliko privlačna.

- U Hrvatskoj nas starijih ima osamdesetak, ali problem je što ne možemo prenijeti tu ljubav na mlađe generacije. Sve se svodi na nekolicinu nas koji redovno radimo, objavljujemo i još uvijek nadograđujemo svoj stil. U svijetu karikature postoji dosta nas koji smo i cijenjeni i nagrađivani, a mladih nedostaje. Pokušavamo sve živo, ne dobivamo veliku pomoć ministarstva i gradova oko nekih aktivnosti pa ništa ne urodi plodom. Mi kao Društvo karikaturista ne dobivamo potporu pa je to još dodatno otežano, ističe Damir. Kako kaže, napravili su i kompletan plan kako bi popularizirali crtanje, umjetnost i karikature.

Populariziranje karikature

- Ideja i kompletan plan bili su predstavljeni ministar-

stvu, a cilj je bio kako bi se po školama i županijama polako nekoliko sati tjedno radilo s djecom, poticalo ih na kreativu i razmišljanje te vjerujem da bi urodilo plodom vrlo brzo. Ja bih se pobrinuo za naše male Međimurce jer sve je lakše kad imate nekog iz prve ruke koji vas upoznaje s novim stvarima, zaključuje ovaj 64-godišnji karikaturist iz Malog Mihaljevca. Uz strastvene umjetnike poput Damira Novaka, vjerujemo kako će stara garda dobiti nadarene i dostojne nasljednike.

Polaznici radionice karikature u čakovečkoj knjižnici

Karikaturist Damir Novak

Veseloj ekipi ni jako sunce nije smetalo da ponovno dotjeraju simbol Selnice

KUD SELNICA s prijateljima u akciji namatanja slame simbolu Selnice

Unuci Ivano Tuksar (11) i Fabijan Taradi (9) s djedom Ivanom Levačićem

Međimurje

ČESTITKA GRADONAČELNIKA

uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Danas ubiremo plodove puta koji su započeli

branitelji

Sljedeće će godine proći puna tri desetljeća od veličanstvene oslobodilačke vojno-redarstvene akcije Oluja, međutim, sjećanje na taj pothvat nimalo ne blijedi.

U jutarnjim je satima 5. kolovoza sedma gardijska brigada s nemalim brojem Međimuraca ušla u hrvatski kraljevski grad Knin i time simbolično i okončala tzv. SAO Krajinu. U cijeloj je operaciji oslobođeno 10.400 kilometara kvadratnih ili 18,4 % ukupne hrvatske površine.

Time je dovršen proces nacionalne integracije hrvatskih zemalja, a postavljeni su i konačni temelji za izgradnju suvremene i moderne, demokratske i samostalne Republike Hrvatske koja je danas članica i Europske unije i NATO saveza, članica šengenskog prostora i eurozone i u punom smislu dio zapadne civilizacije

MURSKO SREDIŠĆE

Uklonit

kojoj tradicijom, kulturom i mentalitetom i pripada. Danas možemo reći i da ubiremo plodove puta koji su započeli upravo naši branitelji i na tome smo im dužni biti zauvijek zahvalni. Nemali je broj naših junaka u tome platio i najvišu cijenu i zbog toga smo dužni i čuvati i štititi naše vrijednosti, te težiti stalnom napretku našeg društva i Domovine.

Čestitam svim građanima Republike Hrvatske današnji Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Dražen Srpak, gradonačelnik Grada Mursko Središće

će sve vibro-trake jer nisu dale rezultate

Peticija i pritužbe građana da postavljene vibro-trake nisu donijele očekivano smirivanje prometa, već naprotiv samo povećale buku prilikom prelaska automobila preko njih, urodile su plodom.

U prošlom broju Međimurskih novina grupa građana iz Hlapičine požalila se na probleme koje su im donijele postavljene vibro-trake, a da promet nije usporen, naročito kad radnici idu na posao rano ujutro prema industrijskoj zoni Sveti Martin na Muri te prema Sloveniji i Austriji. - Nakon višekratnih pritužbi građana na buku od vibro-traka gradonačelnik Srpak donio je odluku da se uklone, priopćili su iz Grada Mursko Središće. Vibro-trake su, osim na ulazu u naselje Hlapičina iz smjera Sveti Martin na Muri, postavljene i na ulazu u Peklenicu iz smjera Mursko Središće, Vratišinca i Križovca, na ulazu u Križovec iz smjera Peklenica i Miklavca te na ulazu u Mursko Središće iz smjera Peklenica. Iz grada se nakon odluke o uklanjanju vibro-traka pravdaju da su vibro-trake postavljene sukladno prometnom elaboratu i suglasnostima javnopravnih tijela (policija i ŽUC) s ciljem povećanja sigurnosti cestovnog prometa kao najmanje invazivno tehničko rješenje.

Pravda se i gradonačelnik da je višekratno na Gradskim vijećima upozoravao da postavljanje bilo uspornika, bilo vibro-traka generira buku, a moguće i nezadovoljstvo stanovnika na pozicijama postavljanja.

Analizom na licu mjesta nepobitno je utvrđeno da nema efekta smanjenja brzine jer vozila koja tu prometuju ne smanjuju brzinu unatoč postavljenim vibro-trakama, već jednostavno brzinom kojom nailaze nastavljaju i dalje. Dokaz tome je naplaćen veći broj kazni od strane Policije. S obzirom na to da se postavljanjem vibro-traka nije realizirao krajnji cilj tj. smanjenje brzine, već se generirala isključivo povećana buka, gradonačelnik Dražen Srpak donio je odluku, u konzultacijama s policijom i ŽUCom, da se vibro-trake uklone sa svih pozicija na kojima su postavljene. Dodaje: - S obzirom na to da se priprema donošenje novog Zakona o sigurnosti cestovnog prometa, na idućem Gradskom vijeću jedna od točaka bit će rasprava o poduzimanju novih mjera koje će biti omogućene općinama i gradovima te će se, kad se stvore uvjeti, prići sveobuhvatnoj realizaciji uređenja prometovanja na području Grada Mursko Središće, poručio je. (BMO)

RENATA VINKO iz Murskog Središća na vrhu Kilimandžara, najviše planine u Africi

U flašama za zimnicu štedjela sam novac za Kilimandžaro

- Moj vodič se, čuvši tu priču, našalio da radim zimnicu od eura. U godinu dana “spremila sam zimnicu” za put, rekla je Renata

Penjati se počela u koroni

Odluku da se popnem na Kilimandžaro donijela sam slučajno, ali ustvari ništa nije slučajno, otpočela je svoju priču Renata Vinko iz Murskog Središća po povratku s najvišeg vrha Afrike.

Renata nije alpinistica i nema bogatu penjačku karijeru, ali je dokaz da se snagom volje može sve savladati. Penjanje na planinu je kao probijanje kroz život, borba sa samim sobom da ne odustaneš, već stigneš do cilja.

- Ni slutila nisam da ću se popeti na Kilimandžaro. Na Facebooku mi je prije otprilike prije dvije godine iskočio link za put na tu planinu i kad sam ga otvorila i vidjela cijenu od preko 3.300 eura, pomislila sam: nemaš ti te pare, priča.

Nastavlja: - Prošlo je godinu dana i ponovno mi je skočio taj link, ali sam tad odlučila “šparati” novce za put. Kupila sam staklene boce za zimnicu, na njih napisala Kilimandžaro i u njih stavljala metalne kovanice. Moj vodič se, čuvši tu priču, našalio da radim zimnicu od eura. U godinu dana Renata je “spremila zimnicu” za put.

Na put nisam otišla nepripremljena. Kad je počela korona, bilo mi je dosadno i tada je počelo moje povezivanje s prirodom. Počela sam planinariti s obitelji. Prijateljica me odvela na penjačku stijenu u dvorani u Donjem Kučanu. U proljeće sam prošla školu penjanja na Paklenici.

Zahvalna sam i članovima PD-a Bundek koji su me puno naučili o penjanju, koji su “disali sa mnom”, kad sam se penjala na Kilimandžaro. Zahvalna sam svojim penjačima od kojih također puno naučila, mojoj mami, koja mi je podrška cijeli život. Tu je i moj sin Franko, ali i prijateljica Alenka, moja životna učiteljica, te naš vodič Franjo Kmet i tanzanijski Richard. - Za mene osobno Kilimandžaro nije zahtjevna planina. Ima svoje izazove, ali su savladivi. Penjali smo se gore pet dana i dva dana se spuštali. Bilo je dana kad mi je bilo teško. Planina je visoka preko 5800 metara i visinsku bolest počeli smo osjećati na oko 5000 metara visine. Simptome i ranije, ali vodič nam je objasnio kako

se ponašati da ih ublažiš. Potrebno je duboko disati, jer moguća je pojava glavobolje i mučnine, nakon tri koraka se zadišeš kao da si trčao maraton. Na visini od 5300 metara napravila sam nagli pokret i tada sam osjetila vrtoglavicu i mučninu, no moj budni, tanzanijski vodič Richard odmah me upozorio da usporim. Najbitnije je sve pokrete raditi iznimno polako: jedan korak – jedan duboki udah pa, jedan korak i duboki izdah.

Zadnji kamp prije uspona na vrh se nalazi na 4700 metara. Vrh se ne osvaja u jednom “cugu”, nego nakon penjanja do određene visine, slijedi spust u bazu i nakon toga ponovno uspon do vrha, radi aklimatizacije. Taktika našeg vodiča je: - Penji se visoko i nisko spavaj. Tijelo se tako lakše privikne na visinu.

Kilimandžaro je posebna planina jer uspon počinje kroz kišnu prašumu, pa s visinom vegetacija slabi u pustinjski krajolik s vulkanskim pijeskom boje antracita i na vrhu je snježna kapa.

Kroz oblake do vrha

- Ugodno je penjati se kroz prašumu kroz koju magličastu kišicu. Prašuma je zelena i tiha, a životinje plahe. Jedva smo vidjeli majmune na granama jer se boje i bježe od ljudi. Sve što sam od životinja vidjela u prašumi su majmuni, mravi i jednog miša, kaže. Nastavlja: - Na put sam pošla s grupom od 10 deset penjača iz različitih dijelova Hrvatske u pratnji jednog vodiča. U Africi su nas dočekali afrički šerpe, njih 34, koji su nam pomogli u svemu: pri penjanju, nosili nam torbe i kuhali hranu. Svaki član penjačke grupe je imao svog osobnog lokalnog vodiča koji je o njemu brinuo. Na sam vrh krenulo se u pola noći, a stigli smo oko deset ujutro. Izlaz sunca ugledali smo oko 6:15 sati, a do izlaska sunca bilo nam je prilično hladno. Čudesno je iskustvo hodati

ispod oblaka, među oblacima i iznad oblaka. Osjećaj je neprocjenjiv kao i onaj kad stigneš na vrh, ispričala je Renata.

Ističe: - Ja bih Kilimandžaro svima preporučila jer nije neizvedivo popeti se na vrh i nije potrebno imati alpinističko iskustvo, već samo dobru volju i “skuhati” zimnicu od eura, kaže.

Gulaš od banana

Opremu za put sam kupovala postupno jer do Kilimandžara sam imala jeftiniju opremu, ali za tu planinu je potrebna kvalitetnija i skuplja. Zanimalo nas je i kako se priprema hrana prilikom uspona. Kuha se na plinskim kuhalima. Hrana je, kaže, bila odlična. S puno povrća i voća, riže, umaka, tjestenine i dosta jaretine.

Oduševio ju je gulaš od banana. Ujutro su jeli kašu za okrjepu, ali i omlet od jaja, palačinke, tost, namaze od pekmeza i margarina, kavu, čaj i uvijek svježe voće: ananas, lubenice, mango, avokado i neko njihovo voće kojemu ni ne zna imena.

Jednako kao veličanstvena planina Renatu su impresionirali Afrikanci.

- Tamo shvatiš koliko je čovjeku, zapravo, malo potrebno. Oni zaista žive u iznimno skromnim uvjetima, a sretni su, a nama nikad nije dosta i što više imamo to smo nezadovoljniji i želimo više. Nakon uspona osjećala sam se ponosno, jer na početku smo svi osjećali dozu anksioznosti. Nitko ne zna kako će mu tijelo reagirati na tu visinu.

- Čim sam išla više osjećala sam se hrabrije i više sam sebe uvjeravala da ja to mogu. Najviše smetnje mi je radio vlastiti um pitanjima: što ja tu radim, bolje da se spustim dolje i to je zapravo cijelo vrijeme bila borba sama sa sobom, baš kao i u životu. Igra je u tome da pobijediš taj dio uma koji ti postavlja zapreke.

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Nakon uspona osjećala sam se ponosno

Renata Vinko: Čim sam išla više osjećala sam se hrabrije

DOSADNI KOMARCI predmet rasprave na OV-u Sveti Martin na Muri

KAPELŠČAK

Juraj Rašperger: Komarci “cviliju” kaj nebrem zaspati!

Piše: Sanja Heric

- I ti naši jadni komarci. Kak oni cviliju kad dođu ovi koji to zaprašiju! Ja tri dana nebrem spavati, bogarati. Zadnje zaprašivanje kaj je bilo, gledao sam točno u to doba, u 6:15, imao sam otvoren prozor. Pol vure podihovlem dal’ će doći koji miris do mojeg obloka udaljenog 25 metara. Ništa! Malo su komorci pobegnuli, ali u podne kak sam si

Mještani uz Muru muku muče s dosadnim komarcima koji im ne daju mira i pitaju se koliko su tretiranja komaraca učinkovita?

lepo tam pod drevo sel, evo ti ga! Cap!, sarkastično je zavapio vijećnik Juraj Rašperger na zadnjem Općinskom vijeću Sveti Martin na Muri, koje je održano u utorak, 30. srpnja. Problem su slovenski komarci?

- Koliko to košta?! Ja sam skeptičan prema svemu tome. Najbolje bi bilo da se svi skupa u maju obučemo u kupaće kostime, sjednemo

Konačno se Dom kulture privodi kraju

Jedna od najvažnijih vijesti sa sjednice koju je priopćio načelnik Martin Srša zasigurno je da je odabran izvođač radova za III. fazu Doma kulture. Riječ je o �irmi Team građenje d.o.o. i ponudi u visini od 849.920, 29 eura bez PDV.-a, odnosno 1.062.400,36 eura s PDV-om. – Pristigle su dvije ponude, jedna je bila od

Đurkina, a druga od �irme Team građenje. Team građenje dobio je 100 bodova, bila je jeftinija ponuda i u okviru predviđenog troškovnika, istaknuo je načelnik Martin Srša. Treća faza radova obuhvatit će radove na krovištu, fasadi i stolariji sa svim ulaznim i izlaznim priključcima. Radovi će početi na jesen.

vani po šest sati i naviknemo se komarce. To bi bilo najučinkovitije. Pa bi nam novac ostao za nešto drugo. Ili da odemo svi zajedno u toplice, dodao je još u sarkastičnom tonu Rašperger, a ostali su se složili da bi �irma koja provodi tretiranje morala objasniti kako to funkcionira.

Vijećnik Jan Kočila dodao je da su problem i Slovenci koji ne dopuštaju tretiranje, pa kad vjetar puhne, komarci dođu kod njih u Sveti Martin na Muru preko granice. - To su slovenski komarci, naši su čipirani, našalio se načelnik Martin Srša. Ili da dovedemo one sterilne iz Zagreba, ili Talijane, dodao je Kočila, a načelnik Srša nastavio je objašnjavati.

- Što se tiče komaraca, oni naprave što mogu. Miris se ne osjeti jer je sredstvo bez mirisa. S naftom ne smiju raditi, jer je to masno. To je hladno zamagljivanje i radi se s vodom. Doseže 20 – 30 metara, maksimalno 50 metara. I to je to. U određeno vrijeme to sigurno djeluje. Lani smo imali puno komaraca, napravili smo tretiranje subotu ujutro prije izložbe tehničke kulture i nije bilo ni jednog komarca. Čak me i župan pitao gdje su komarci. Djeluje samo kratkoročno, najbolje bi bilo da se ide i s kopna i iz zraka. Međutim, mi

Ah, ti famozni languši i kišobrani!

Svaka roba ima svojeg kupca pa tako i languš za Porcijunkulovo koji stoji četiri eura. Zbog toga ne razumijem ljude koji se žale na njih i cijene. Ako ti cijena ne odgovara, jednostavno zaobiđi. Produži i nastavi svojim putem. Cijena languša za Porcijunkulovo je očito prihvatljiva za mnoge druge, s obzirom na potražnju koja je gotovo uvijek jako velika.

Ako će ih svi zaobilaziti, onda bi se vjerojatno i spustile cijene. Ja osobno dok vidim ogromni red, kod bilo čega, zaobilazim to u širokom luku. Nisam osoba koja bi čekala u redu za languš 20 minuta i da bi ga platila još četiri eura. I da onda još imam u želucu cijelu večer mučninu jer su se pekli u tko zna kakvom ulju. Greške te nauče jedanput pameti. No

tko voli, nek izvoli pojesti i taj famozni languš. Ja osobno više volim domaće languše, pripremljene s kvalitetnim sastojcima. Sjećam se okusa onih koje je moja mama pekla dok je mijesila kruh. Takav se languš ne može mjeriti s niti jednim kupljenim na štandu. A evo i ideje za one koji se žale na cijene, zamijesite tijesto i hop na vruće ulje i da vidite delici-

Uređen Brestov klanjec

Završeni su radovi na sanaciji nerazvrstane ceste u Kapelščaku, takozvani Brestov klanjec i desno do kapele sv. Margarete. Na-

ŽABNIK

smo u zaštićenom području, uz granicu sa Slovenijom, a Slovenci ne dopuštaju ni prodaju sredstava kojima bismo mogli pošpricati svoje dvorište, probao je vijećnicima pojasniti Srša.

Uz to je dodao da je lani bila velika poplava, a ove godine dosta kiše. Istaknuo je i da je u Svetom Martinu na Muri najveće žarište komaraca u Međimurju, uz Goričan. Do sada su napravljena dva tretmana, jedan u lipnju i jedan u srpnju, a treći će biti u petak.

- U petak ide jedno, u osmom je također predviđeno još jedno i ide još jedno tretiranje tabletama. Nešto plaćamo mi, dobili smo od Ministarstva zdravlja 9000 eura za tretiranje komaraca, rekao je načelnik.

Što će reći ljudi?

– Ako ne napravimo to tretiranje, što će nam ljudi reći? Svi ostali tretiraju, a mi ne. Ja ne znam što napraviti. Ako vi donesete odluku vijeća da ne idemo u tretiranje komaraca, onda ću reći da je to naša odluka, ako imate tu odgovornost, i ako ste svjesni da će vas ljudi onda vući za rukave. Ja smatram da je učinkovito, ali ne u onoj mjeri koja bi nas sve skupa zadovoljila, zaključio je načelnik Martin Srša.

je. Za kilu brašna možete ih ispeći jako puno, a onih četiri eura po komadu možete itekako ušparati i potrošiti na nešto drugo. Osim languša, na društvenim mrežama su se raspredala i novopostavljena jedra u centru Čakovca. Jedni su oduševljeni novim izgledom centra, dok drugi smatraju da jedra ne pristaju uz povijesnu jezgru grada. Treći

čelnik Martin Srša izvijestio je da je vrijednost radova iznosila 82.093,75 eura s PDV-om, a radove je izvela �irma Asfalt-gradnja. (sh)

Stolovi i klupe za počinak

I dalje se uređuju igrališta u Svetom Martinu na Muri. Nabavljena su četiri kompleta stolova s klupama i šest klupa za dječja igrali-

JUROVEC

šta u Žabniku i Toplicama Sveti Martin. Trenutno se postavlja ograda oko dječjeg igrališta u Braniteljskoj ulici u Žabniku. (sh)

Nasip oko nogometnog igrališta

Izdana je narudžbenica za dovoz zemlje i radove ku radovi. Naime, Hrvatske vode izvode zaštitni nasip oko igrališta i zgrade kluba

SELNICA

Antonio Novak najbolji student

U srijedu 24. srpnja u Općini Selnica ugostili su studenta Antonia Novaka. Antonio je iz Selnice, ima 24 godine i student je nastavničkog smjera geogra�ije i povijesti. Nedavno je primio dekanovu nagradu za najboljeg studenta in-

pak samo komentiraju da komentiraju i ne pročitavši i ne pokušavajući se točno informirati. Jer eto, netko je objavio neku sliku i sada ide dalje paljba komentara. Kako bi se reklo, sto ljudi, sto ćudi. Ljude nikako da zadovoljiš.

Komentirali i prije nego su vidjeli kako će jedra osvijetljena različitim bojama izgledati po noći.

tegrirane prijediplomske i diplomske razine nastavničkog usmjerenja na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ovim putem su mu čestitali i zaželjeli još puno uspjeha u svim sferama života. (sh)

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

Na jesen kreću radovi na Domu kulture u centru mjesta

Vijećnik Juraj Rašperger vrlo je slikovito opisao situaciju s komarcima u Svetom Martinu na Muri

Antonio Novak primio je nedavno dekanovu nagradu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanimaMeđimurja čes�tamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA

OŠ GOričan

1. r – razrednica: Marija Horvat

Odlični učenici: Lea Balog, Zita Baranašić, Elena Brodarić, Paola Cmuk, Fran Dominić, Dino Dominik, Mateo Krznar, Fran Novak, Iva Pongrac, Gabrijel Posedi, Fran Šavora, Sebastian Špirk, Karla Vibovec

2. r – razrednica: Andrea Vagaj

Odlični učenici: Mihael Baranašić, Jakov Bašnec, Lana Bašnec, Ivona Bergovec, Mark Beti, Lorena Cvetko, Niko Dolenec, Iva Dominik, Ivan Gotal, Tin Marđetko, Fran Mesarić, Lukas Pongrac, Ivan Vlahek

3. r – razrednica: Kristina Sisek Odlični učenici: Roko Blagus, Ivan Horvat, Ivano Horvat, Matija Makaj, Ruby Sabol, Petar Žvorc

4. r – razrednica: Draženka Žvorc

Odlični učenici: Matija Baksa, Lea Cvija, Dominik Marta, Lucija Gosarić, Lena Jakšić, Teodor Moharić, Slaviček Niko, Josip Šercer, Gregor Vražić, Vito Žbulj

5. r – razrednica: Sanja Crnčec Odlični učenici: Lorena Čavlek, Melisa Gosarić, Ema Katanec, Vanja Strahija, David Šarić, Sara Vadlja, Karlo Žvorc

6. A – razrednica: Nina Kramar

Odlični učenici: Vivien Marđetko, Ena Mesarić, Marko Vuk

6. B – razrednica: Zorana Makaj

Odlični učenici: Tiana Baksa, Jana Bašnec, Kristina Krznar, Matija Purgar, Stella Ružić

7. A – razrednica: Melita Sečan-Hrastić

Odlični učenici: Elena Bergovec, Leon Vadlja, Adam Vražić

7. B – razrednik: Ivan Rerih

Odlični učenici: Anja Baksa, Ivona Horvat

8. A – razrednica: Gordana Zvošec

Odlični učenici: Iva Bašnec, Izak Medvar, Ivano Mesarić, Teo Sisek

8. B – razrednica: Lucija Rusak

Odlični učenici: Lucija Blagus, Emily Ivanović, Katarina Ivanović, Noa Pahek, Iva Vugrinec

GOrnji

Mihaljevec

1. razred - Razrednica: Gordana Polundak

Odlični učenici: Ivano Bogdan, Luka Brežnjak, Jakov Cvetković, Loren Kučinić, Timon Lesar, Lara Novak, Sara Novak, Ani Srša, Ella Srša, Mia Pintarić, Dalia Toplek

2. razred - Razrednica: Silvija Soldat

Odlični učenici: Luna Boršić, Matko Branda, Helena Jurković, Paula Kolman, Mia Krnjak, Zoran Krobot, Teresa Lesinger, Klara Mikulan, Leon Mikulan, Dino Novak, Omea Novak, Stela Novak, Nikol Preložnjak, Doris Stojko, Hana Stubičan, Tesa Šimunković, Petar Zadravec

3. razred - Razrednica: Ljubica Žabek Horvatić (zamjena: Darija Žganec)

Odlični učenici: Laura Brežnjak, Nela Bukovec, Mihael Horvat, Bruno Ladić, Vito Leskovar, Julia Lovrec, Edward Moharić, Mia Novak, Tea Novak, Filip Srša, Mia Srša, Aleksandar Šafarić, Rian Šprajc, Roko Tomašić

4. razred - Razrednik: Goran Mikulan

Odlični učenici: Ema Košir, Gabriel Kuzma, Arian Lovrec, Vita Mikulan, Noa Novak, Ema Posavec

5. razred - Razrednica: Ivia Trupković

Odlični učenici: Maja Gregorinčić, Elena Lovrec, Denis Novak, Kaja Novak, Zara Perko, David Posel, Nino Posel, Antonio Škvorc

6. razred - Razrednica: Marta Lončar Vinković

Odlični učenici: Rene Fegeš, Leon Kuzma, Emerik Novak, Eva Novak, Laura Posavec, Ervin Srnec, Gabrijela Stubičan, Elena Vurušić, Tomo Zadravec

7. a razred - Razrednica: Andrijana Perčić

Odlični učenici: Jan Bogdan, Marin Branda, Borna Ladić, Nicole Lesinger, Luka Novak, Pia Petković, Lana Serec

7. b razred - Razrednica: Ivana Kaniški

Odlični učenici: Tijana Bogdan, Jan Boršić, Alan Joos, Petar Jurković, Marta Ladić, Kiara Leskovar, Magdalena Srnec

8. razred - Razrednica: Natalija Guterman Vuk

Odlični učenici: Dina Drakulić, Katarina Flinčec, Domagoj Heric, Kristina Jaklin, Karla Jambrović, Filip Krištofić, Lea Petković, Saša Pilaj, Nika Škorjanec, Leo Trupković

OsnOvna ŠkOla hOdOŠan

1.h - Razrednica: Liljana Kralj

Odlični učenici: Jan Barić, Artem Chubei, Lana Furdi, Josip Ignac, Elena Janušić, Lukas Kinderić, Dilara Mirić, Klara Varga

2.h - Razrednica: Anastazija Anka Balent Odlični učenici: Jan Blagus, Roko Cirkvenčić, Dian Dovečer, Ozren Novak, Lea Špilek, Tea Špilek, Niko Vlahek, Vida Vrtarić, Ema Vuk

3.h - Razrednica: Suzana Košak

Odlični učenici: Bunc Lara, Dea Far, Iva Hranjec, Krznar Tea, Marika Setnik, Talan Asja, Marin Vukoja

4.h - Razrednica: Katarina Barić

Odlični učenici: Nika Dovečer, Luka Havaić, Hana Horvat, Kaja Krznar, Tena Krznar, Ana Mesarić, Silvija Novak, Lena Papak, Nives Sabol, Lea Marta Serc

5.a - Razrednica: Željka Tot

Odlični učenici: Matej Blagus, Eva Hranjec, Noa Ivković, Fran Pozderec

5.b - Razrednica: Kristina Vrabec

Odlični učenici: Mia Branilović, Leon Čavlek, Lara Klobučarić, Erika Miklaužić, Jakov Naranđa, David Patarčec, Maša Rošanić

6.a - Razrednica: Sandra Balent Odlični učenici: Dina Košak, Ida Babić, Klara Bajan, Elena Pintač, Sara Hranjec, Petar Kuhanec

6.b - Razrednica: Andrea Ščapec Odlični učenici: Gabrijel Višnjić, Lea Matjašec, Ela Sabol

7.h - Razrednica: Mirjana Štrok Odlični učenici: Eva Bukal, Kain Hranjec, Tomo Kerovec, Nikola Kovač, Tea Sabol, Lili Strahija

8.a - Razrednica: Sandra Premuš-Lepen

Odlični učenici: Hana Branilović, Nika Naranđa, Neven Vuk

8.b - Razrednica: Jasminka Horvat Odlični učenici: Simon Pandur, Samuel Furdi, Nika Rošanić, Leona Vidović, Lorena Šupljika PŠ sveti juraj u trnju

1.j - Razrednica: Ana Balaban Odlični učenici: Ema Baranašić, Ivano Fajić, Elena Priher, Alisa Vadlja

2.j - Razrednica: Tanja Šimunić Odlični učenici: Magdalena Brezničar, Tara Kramar

3.j - Razrednica: Ana Balaban Odlična učenica: Mia Dodlek

4.j - Razrednica: Tanja Šimunić Odlični učenici: Hana Bistrović, Vanesa Mihocek

1.p - Razrednica: Sanja Rašan Odlični učenici: Eleonora Horvat, Kruno Horvat, Teo Malović, Lana Smolek, Vito Šavor

2.p - Razrednica: Ljiljana Zelenić Odlična učenica: Katja Čižmešija

3.p - Razrednica: Sanja Rašan Odlični učenici: Dolores Horvat, Ema Miklaužić

4.p - Razrednica: Ljiljana Zelenić

Odlični učenici: Niko Bihar, Nika Habuš, Rino Horvat, Emil Purić, Lovro Šavor

OsnOvna ŠkOla kurŠanec

1.B – razrednica: Ivana Žganec

Odlični učenici: Manuela Oršuš, Teo Ignac, Jana Ignac

1.C – razrednica: Svjetlana Zlatarek

Odlična učenica: Nives Ignac

2.A – razrednica: Danijela Zanjko

Odlični učenici: Rosela Đorđević, Kevin Ignac, Nino Ignac, Ines Kalanjoš, Fran Leskovar, Hana Makšadi, Ryan Pintarić

2.B – razrednica: Sanja Šmaguc

Odlični učenici: Melani Ignac, Rozalija Horvat

2.C – razrednik: Nikola Zadravec

Odlična učenica: Tea Ignac

2.D – razrednica: Mateja Talan Dokleja

Odličan učenik: Samir Horvat

3.A – razrednica: Zvonka Rakuša

Odlični učenici: Fabijan Đorđević, Sebastian Ignac

4.A – razrednica: Spomenka Švenda

Odlični učenici: Luka Bacinger, Rahela Bajsić, Ema Ignac, Larisa Ignac, Lucija Kozar, Luka Kralj, Lea Medved, Emir Pec, Marijana Petrović

5.A – razrednica: Anamarija Puklavec

Odlični učenici: Nino Bezek, Benjamin Ignac, Lena Ivković.

5.E – razrednik: Toni Marušić

Odlični učenici: Simona Horvat, Vanessa Ignac

7.A – razrednica: Marija Šobak Potočnjak

Odlični učenici: Marija Kozar, Julija Gal

7.C – razrednica: Maja Punčec

Odlična učenica: Danijela Ignac

8.A – razrednica: Tamara Kronast

Odličan učenik: Nikola Grabar

PRO A – razrednica: Lana Mihalac

Odličan učenik: Renato Gavran

PRO B – razrednica: Sara Lesar

Odlični učenici: Lara Halilović, Dorian Horvat, Antonijo Ignac

PRO C – razrednica: Zita Kitanović

Odlični učenici: Ivona Ignac, Majda Oršuš

PRO D – razrednica: Mija Frančić

Odlični učenici: Josip Bogdan, Valentino Oršuš

OŠ MurskO srediŠće

1.A - razrednica: Gabrijela Purić Odlični učenici: Roko Deban, Izak Hren, Liam Kozar, Nea Kraljić, Jakov Mikolaj, Zala Rajf, Maša Smolković, Borna Vinković

1.B – razrednica: Aleksandra Novak

Odlični učenici: Borna Antolašić, Max Bakač, Adela Cimerman, Antonia Horvat, Marin Horvat, Ananda Kraljić, Matilda Marčec, Tena Sabo

2.A - razrednica: Vesna Čalopa

Odlični učenici: Jan Črešnjovec, Saša Danilović, Liam Golubić, Tesa Hren, Ivan Kozjak, Bono Kraljić, Melvin Majsan, Ivano Štefanić, Roko Žganec

2.B – razrednica: Andrea Dobranić Odlični učenici: Alex Braniša, Jan Ciglarić, Una Cilar, Jan Hoblaj, Roko

Jambrošić, Luka Orehovec, Tara Petek, Luka Radiković, Luka Strahija, Rino Tkalec, Marsel Vidović, Dita Žerjav

3.A – razrednica: Željka Žganec

Odlični učenici: Karlo Kralj, Leona Lajtman, Lucija Matjašić, Eva Nestić, Lana Strnad, Erik Zobić, Ivano Žganec

3.B - razrednica: Zvjezdana Balent Odlični učenici: Dora Deban, Ana Horvat, Tessa Hrženjak, Tin Kolac, Ivan Leško, Marko Leško, Stella Orehovec, Ana Sanjković, Iztok Tkalec, Luka Trstenjak, Lorena Vuri

4.A – razrednica: Lidija Vuri

Odlični učenici: Jakov Bezek, Adian Božić, Evan Božić, Lana Hoblaj, Ana Malović, Isabel Markulin, Leona Novak, Stela Perčić, Karla Rebernik, Petra Štefanić

4.B – razrednica: Dubravka Posavec

Odlični učenici: Mia Bićanić, Lovro Bobičanec, Mia Branda, Kaja Hozjan, Ela Jakopić, Lena Jambrošić, Vita Ladić, Jurica Medvar, Vita Petek, Sven Trbuhović, Franko Vinko

5.A - razrednica: Jasminka Jagečić Žerjav

Odlični učenici: Anela Golubović, Nella Habjan, Mila Horvat, Lara Mihaljević, Niko Nemec, Adrian Ribarić, Luka Vačić, Sara Živčec

5.B – razrednica: Ksenija Bilas

Odlični učenici: Lana Goričanec, Daria Horvatić, Jan Hrženjak, Jona Jakšić, Lana Lešnjak, Rok Prša, Lara Srpak

5.C – razrednica: Maja Herman

Odlični učenici: Mia Balažinec, Leona Franjo, Neli Hižman, Mia Jambrošić, Kirtana Janiška, Pia Kokalj, Lena Kovačić, Dora Munđar, Kaja Novak, Ian Sršan, Ena Vuri

6.A – razrednik: Sanjin Tomšić

Odlični učenici: Sergej Danilović, Leon Jakopić, Igor Kukulić, Leona Kuternik, Paul Munđar, Edvin Nedeljko

6.B – razrednica: Jelena Rajter

Odlični učenici: Noa Augustić, Franka Božić, Roko Štefan, Karla Tuksar

6.C - razrednica: Marina Drvarić

Odlični učenici: Iva Cimerman, Filip Filip, Filip Franjo, Lovro Lesjak, Leo Levačić, Sara Radiković, Dorian Teljega, Kristijan Turk

7.A - razrednica: Martina Cimerman Teljega

Odlični učenici: Alex Bakač, Lucija Klujber, Ida Kolac, Sebastian Kordiš, Gabriel Murković

7.B – razrednica: Nataša Radiković

Odlični učenici: Dolores Ciglarić, Sara Hranilović, Leon Lešnjak

7.C – razrednica: Anamarija Erdelji

8.A – razrednica: Ružica Pahor

Odlični učenici: Ena Halimić, Martin Mihaljević, Kiara Nemec, David Pahor, Sven Tot

8.B – razrednik: Tomislav Hajdarović

Odlični učenici: Matej Fućak, Asia Hoblaj, Lovro Nedeljko, Niko Novak, Ena Oletić, Josip Oletić, Nikol Strahija

8.C - razrednica: Biserka Hren

Odlični učenici: Tena Cerovec, Lovro Cimerman, Dina Hižman, David Jambrošić, Katja Kovačić, Mia Majsan, Anja Medved, Marta Trstenjak, Hana Tuksar, Noa Varga PŠ Peklenica

1.PE – razrednica: Željka Repalust Odlični učenici: Nikola Biro, Mia Jambrošić, David Jezernik, Mia Kolarić, Dora Kovačić, Jana Pevec, Leo Sakač, Naja Vičar

2.PE – razrednik: Marinko Pintarić

Odlični učenici: Filip Biro, Lorna Mlinarić, Manuel Murković, Eva Nerer, Hana Novak, Liam Srnec, Aida Šagi, Simon Šoltić, Mia Trajber, Maja Turk

3.PE – razrednica: Lidija Škvorc Odlični učenici: Hana Bratinščak, Noa Farkaš, Ana Govedić, Filip Jezernik, Lana Jezernik, Alina Kovač, Mia Kustec, Jan Panić, Mia Tomašić, Franka Živko

4.PE – razrednica: Tajana Rihtarec Višnić Odlični učenici: Luka Goričanec, Lukas Govedić, Aleks Jambrošić, Vilim Krumpić, Patrik Lajtman, Mia Medved, Vilim Srnec, Eva Sršan, Adam Strojko, Elena Tuksar PŠ hlaPičina

2.HL – razrednica: Dea Dobranić Odličan učenik: Bartol Franjo

3.HL – razrednica: Martina Horvat

Odlični učenici: Gabriel Majsan, Jura Matijašec

4.HL – razrednica: Martina Horvat

Odlična učenica: Katarina Šupljika

Odlični učenici: Adrijan Bedić, Fabian Frančić, Toma Frančić, Sara Hižman, Helena Novak, Leon Štefanić, Dino Tomašić, Ana Zadravec

ČESTITKA Ljubomira Kolareka, gradonačelnika Preloga

Pobjeda nam je donijela hrvatsku samostalnost

Drage sugrađanke, poštovani sugrađani, žitelji našeg Međimurja!

Pred nama je praznik

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. U imenu ovog dana sve je izrečeno. Pobjeda je to koja nam je donijela hrvatsku samostalnost, a zahvalnost dugujemo svim hrvatskim braniteljima, osobito onima koji su svoj život poklonili na oltar Domovine. Riječ koja mi prolazi mislima uz ovaj dan je ponos.

Ponos što smo živjeli u vremenu kada je, pod vodstvom predsjednika dr. Franje Tuđmana, ostvaren stoljetni san hrvatskog čovjeka o svojoj državi. Ali i ponos što danas i dalje gradimo našu suverenu Hrvatsku koja je važan dio europskih integracija. Hrvatska je to koja ima svojih mana, ali je

PRELOG

naša i trebamo je voljeti i čuvati svim svojim srcem. Svim žiteljima Međimurske županije, stanovnicima svih naselja Grada Preloga, želim sretan i ponosan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Ljubomir Kolarek, dr. med. vet. gradonačelnik Grada Preloga

Traže se ravnatelji/ce kulturnjaka

Grad Prelog raspisao je čak tri javna natječaja za ravnatelje/ce kulturnih ustanova. Riječ je o Domu kulture, Knjižnici i čitaonici te Muzeju Croata Insulanus.

ČUKOVEC

Zanimljivo je da su do sada sve te tri ustanove vodile žene. Kako pak su svoj posao dobro radile, vrlo je vjerojatno da će ovo biti samo njihov reizbor. (vv)

Hrast je dobio svoje mjesto za druženje

Prigodnom svečanošću i to uoči mjesnog proštenja, obilježen je završetak radova na uređenju Sportsko-rekreacijske zone Hrast u Čukovcu.

Naime, prostor nekadašnjeg smetlišta uređen je u reprezentativan prostor, malo izletište, na ponos svih mještana Čukovca. Uređena je tako nadstrešnica sa spremištem, pristupni putovi, izumljen ribnjak, a također je uređeno i dječje igralište sa svim potrebnim igralima. U suradnji s Hrvatskim vodama d.o.o., u 2022. godine izvršeno je izmuljivanje te uređenje ribolovno-rekreacijskog jezera u Čukovcu.

Na temelju Idejnog projekta te lokacijske dozvole, početkom srpnja 2024. godine započeli su radovi na vanjskom uređenju rekreacijskog centra. Izvedene su pješačke staze, parkiralište te je uređen prostor dječjeg igrališta (fino planiranje zemlje te sadnja trave). Radove

je izvodio “Obrt za usluge građevinskom mehanizacijom Gorupić“, Otok 34, a vrijednost izvedenih radova bila je 20.593,75 eura (s PDV-om). Od strane tvrtke Tehnix d.o.o. nabavljena je i postavljena eko-kućica u vrijednosti od 59.612,50 eura (s PDV-om), a ista se sastoji od unutarnjih prostorija za druženje, sanitarnog čvora, spremišta te terase. Na prostoru dječjeg igrališta nabavljena je klackalica na oprugama te opružna njihalica od strane tvrtke Vojtek d.o.o. u vrijednosti od 2.677,50 eura (s PDV-om), dok je od strane tvrtke Mala Mima j.d.o.o. nabavljeno kombinirano igralo (tobogan i ljuljačka s dvije ravne gumene sjedalice) te četiri klupe u vrijednosti od 5.750,00 eura (S PDV-om).

Prostore i sve one koji će boraviti na tom prostoru, blagoslovio je župnik Župe sv. Roka iz Draškovca, Krunoslav Kefelja. (vv)

JASMINKA I STJEPAN Zadravec otvorili su vrata svog grunta u Oporovcu

Paula i malo jare odmah su kliknuli

Suživot djece i životinja, djece koja se neće bojati životinja ili frkati s nosom pri “mirisu” krave, svinje, odnosno koze, dobitna je formula posjete gruntu Zadravcovih

Piše: Vlasta Vugrinec

Jasminka i Stjepan Zadravec iz Oporovca od 1999. bave se uzgojem bijelih sanskih koza. Od tada pa do danas na njihovom gruntu svašta se promijenilo. Napravljena je kušaona sireva, obiteljski muzej, organiziraju se edukativne radionice na ranču nedaleko obiteljskog imanja, a njihova adresa i broj telefona postali su dio turističkih tura po Međimurju.

Njihovi kozji sirevi od dimljenog, polutvrdog i mladog za koje je “gazdarica” Jasminka osvojila već pregršt nagrada, dostupniji su svakog dana na njihovom kućnom pragu te na sajmovima. Ista je stvar i s kozjim mlijekom i sirutkom.

Svake godine na jedan dan otvore i vrata svog grunta za sve znatiželjnike kako bi ih upoznali sa svojim radom i proizvodima. I ne samo to, već se na licu mjesta može sve i isprobati, od pečene jaretine i �inog gulaša, preko palačinki od pirova brašna do sireva. Naime, obitelj sije pir, lan za ljudsku prehranu kao i kulture za prehranu svoje stoke.

Pomazi meee!

Obitelj je odavno shvatila da imati odlične proizvode ne znači ništa bez odlične prezentacije, ali i zaokružene proizvodnje. Stoga se na gruntu

može vidjeti sve, od vreća s kukuruzom i ječmom preko životinja do gotovih proizvoda, ali i cijele povijesti imanja.

- U ratarskoj proizvodnji koristimo starinske sorte kukuruza i raži, od kojih dobivamo integralna brašna za pečenje domaćih vrsta kruha i peciva, i to u krušnoj peći. A što se koza tiče, hranimo ih isključivo domaćom hranom koju sami proizvodimo, stoga i nije čudno što svi hvale okus jaretine, poručuje gazdarica Jasminka.

Kako im kod pripreme sireva ostaje puno sirutke, njihovi pak teliči imaju privilegiju hraniti se ovom ukusnom i zdravom delicijom za koju su ponovno zainteresirani i ljudi.

U želji da na svoj grunt privuku posjetitelje, prije svega obitelji s mladom djecom osmislili su dječju igraonicu

pod nazivom “Pomazi mee!”. Naime, staja u kojima obitavaju koze jednostavno je pretvorena u dječju igraonicu. Suprug Stjepan napravio je njihaljke za djecu, a često su na njima i koze. Zidovi su ofarbani i oslikani tako da sve izgleda kao prava igraonica i to s pravim i živim životinjama. Djeca bez straha prilaze životinjama, maze ih, hrane i igraju se.

- Ne bojim se koza i lijepo mi se igrati s njima, rekla nam je Elena Glavina iz Čakovca. Naravno, koze su se već odavno navikle na dječje prisustvo i nisu reagirale na dječje dodire, vrisku i galamu. Posebno se to odnosilo na mlado jare koje je bilo dvorišna maskota.

I upravo je to ono što današnjoj djeci fali, što današnje mlade obitelji traže, na čemu može počivati međimurski seoski turizam. Zadravcovi su to odavno prepoznali i uspjeli stvoriti atmosferu suživota djece i životinja, djece koja neće frkati s nosom pri “mirisu” krave, svinje, odnosno koze.

Obiteljski muzej

Cijeli grunt odiše onom starinom na koju su brojni Međimurci zaboravili ili su

potisnuli u duboki zaborav, neki čak i od srama. No, Zadravcovi se ne srame starog gredenca, stare Singerice i ostalih stvari.

- Mi volimo reći da smo tradiciju bavljenja poljoprivredom naslijedili od japice i mamice na čijem gruntu i mi živimo, kaže Jasminka.

Pa su sve stvari s grunta malo dotjerali i napravili svojevrsni obiteljski muzej u zakucima Kušaone. Svoje mjesto tu je našla “modlja za cigel”.

- Japica su se furt falili kak je saka hiža v Oporovcu napravljena od njegvoga cigla, ističe gazdarica.

Na cigli se mogu zapaziti inicijali ŽF, Žerdin Franjo, ili Žejen Franc, jer je kao i uglavnom svi Međimurci tada, volio popiti.

Neizostavni dio svakog kućanstva bila je naravno i Singerica, a njihova potječe iz 1871.

Nešto starija pak je drvena škrinja koja je na grunt stigla 1848. godine i to kao miraz. Dok su ju pronašli, Jasminka i Stjepan ponadali su se kako će u njoj pronaći dukate ili bilo kakvo drugo blago. I našli su, i to originalnu narodnu nošnju.

Elena Glavina iz Čakovca ne boji se koza

Malu Paulu zaokupio je mladi jarić

Predmeti japice Franje dio su obiteljskog muzeja

MOTO NAUTIČKI KLUB MURA Kotoriba

Ma kakav Jadran, kad imamo Muru!

Sudionici su bili oduševljeni, a iza sebe nisu ostavili nikakav trag u prirodi, već je ostao samo trag lijepih sjećanja u njihovim srcima

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Moto nautički klub Mura

Inspektori naložili

DONJA DUBRAVA

SVETA MARIJA Uoči svetomarskog proštenja

Tko želi upravljati sportskim prostorima?

Općina Donja Dubrava raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građevina u njenom vlasništvu. Riječ je o javnoj sportskoj građevini ukupne površine 321 m2, s nadstrešnicom ukupne površine 201 m2, nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-

Općina Sveta Marija priprema se za obilježavanje svog Dana koji se slavi 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe. Kao i svih prijašnjih godine, za mještane i njihove goste pripremljen je bogati kulturni i sportski program. Sve započinje već ove nedjelje 28. srpnja i to šahovskim turnirom “Oluja” u organizaciji šahovskih klubova Sveta Marija i Donji Mihaljevec.

U nizu događanja ističu se stare igre na prostoru Črne Pešte u petak 2. kolovoza, pa Ljeto ribe uz Dravu koje je na rasporedu u subotu i nedjelju, 3. i 4. kolovoza.

Svečana sjednica OV-a održat će se u četvrtak, 8. kolovoza, dok pak se tradicionalno natjecanje zaprežnim špricama održava u nedjelju 11. kolovoza.

dajućim zemljištem ukupne površine 11988 m2, na adresi Krbulja 19. Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neodređeno vrijeme. (vv)

Na sam pak blagdan, 15. kolovoza, uz mjesno proštenje služit će se tri svete mise. Jutarnju u 7:30 predvodi župnik Mirko Pilaj, u 9 sati misu za bolesnike i medicinsko osoblje vlč. Ivan Peter, svećenik u miru, inače domaći sin. Središnju hodočasničku pak u 11 sati predvodi vlč. Antun Štefan, župnik u Šenkovcu. (vv)

dodatnu

zaštitu na utapalištu pasa

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventualni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama

Prošle subote 27. srpnja 2024. godine održan je Dan otvorenih vrata Moto nautičkog kluba Mura Kotoriba i to s ciljem kako bi mještanima Kotoribe i svima ostalima još bolje predstavili svoju udrugu, koja je u tri godine postojanja već stigla do vrlo lijepe brojke od sedamdesetak članova.

Piše: Vlasta Vugrinec

Rafting, kupanje i roštiljanje u srcu prirode

- Za nas je priča oko društva AAT Geothermae i utapališta pasa završena, odgovorili su u Gradu Prelogu, ali i iz Geothermae na naš upit vezan za poduzete korake. Naime, nakon našeg teksta o grabi koja je postala svojevrsno utapalište pasa digla se poprilična prašina kako u Međimurju, tako i na nacionalnoj razin, a na teren je izašla i rudarska inspekcija Državnog inspektorata iz Zagreba.

Tom prilikom svi su zainteresirani građani mogli iskusili čari rafting spusta rijekom Murom, područjem Općine Kotoriba. Prijave su bile otvorene za sve, a broj je bio ograničen na nekih 24 sudionika s obzirom na broj čamaca i kajaka koje udruga

kli odgovorni u društvu AAT Geothermae, inspekcija nije našla nikakve nepravilnosti.

- Ovim putem društvo AAT Geothermae obavještava zainteresiranu javnost kako je, sukladno dobivenim smjernicama, izvršena sanacija bušotinskog prostora projekta Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva, na način obnove postojeće kao i po-

posjeduje. Osim što su se spustili Murom, odradili kupanje, kako ne bi bili gladni svi sudionici okruženi prirodnim ljepotama, pekli su �ini jeger. - Drago nam je što smo imali goste i iz drugih krajeva Međimurja te se ovim putem zahvaljujemo svim sudionici-

Uputili smo pisani upit rudarskoj inspekciji da bismo dobili uvid u zapisnik, no do zaključenja naših novina nismo dobili nikakav odgovor. Prema onome što su nam re-

sve u svrhu onemogućavanja navodnih nemilih događaja sa životinjama koje su ulazile u

MEĐIMURSKA POSLA

taj prostor, o kojima je ranije izvještavano, stoji u odgovoru iz draškovskog društva.

KOTORIBA Međunarodna izložba malih životinja

DONJI KRALJEVEC 12 žena brinut će se o 72 starije osobe

ma koji su se odazvali i doživjeli ljepotu prirode naše Mure. Za napomenuti je da iza sebe nismo ostavili nikakav trag u prirodi, već je ostao samo trag lijepih sjećanja u našim srcima. Želimo zahvaliti našem članu Nikoli Siladiju koji se potrudio da sudionike i opremu preveze do Mure, također hvala i svim članovima kluba koji su se potrudili da se gosti osjećaju ugodno. Sudionici su bili oduševljeni, a cilj nam je da ovaj rafting po Muri postane tradicija.

Edukacija sigurne plovidbe

Drugim riječima, na postojeću ogradu s trima bodljikavim žicama koje su međusobno bile razmaknute oko 70 cm dodana je gusta žica, mi Međimurci bismo rekli, drot, koji sprečava ulaz životinja i eventualan pad u bazen. No, ako ju divlje životinje ili pak psi ipak uspiju preskočiti ili potrgati, bazen više nije smrtonosna klopka. Na sklisku nepropusnu foliju kojom je graba prekrivena i po kojoj se prije nisu uspjele popeti i izaći iz vodene zamke, postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama.

glasiti da su predmetne spremne jame za vodu izgrađene u skladu sa svim dozvolama i s ciljem poštovanja visokih ekoloških standarda i zaštite okoliša te podzemnih voda prilikom izgradnje energane.

Radi se o privremenim objektima za testiranje vode tijekom izgradnje, a koji će biti u cijelosti sanirani i nivelirani s okolnim terenom nakon završetka izgradnje i puštanjem energane u pogon najkasnije do kraja 2024. godine.

Članovi Moto nautičkog kluba Mura Kotoriba, aktivni su gotovo cijelu godinu.

Isprike za nemile događaje

Odgovorni iz društva AAT ovom se prilikom ispričavaju

Nakon svega samo se može dodati je li trebalo doći do svega ovoga i tko zna kako dugo bi graba bila smrtonosna klopka za životinje da se mještani nisu nama obratili.

A trebalo je imati samo malo više sluha za njih i pokazati dobru volju.

Sudjelovali su na raznim spustevima i utrkama, uz dane Općine planiraju organizirati i selski spust, a nedavno su za sve zainteresirane, organizirali i edukaciju sigurne plovidbe na mirnim i tekućim vodama. Edukaciju provodi licencirani trener vodenih sportova i educirane osobe, a teorijski dio je odrađen ovog mjeseca. Praktični dio vještina upravljanja SUP-om, kajakom i rafting-čamcem planiran je tijekom kolovoza. Svi zainteresirani mogu se učlaniti u klub putem njihove Facebook stranice koja sadrži sve potrebne informacije ili pak preko bilo kojeg od članova kluba.

Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi. Od 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge. Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih

DONJI VIDOVEC

Općina Donji Kraljevec nastavlja s projektom “Snažno zaželi i ostvari-IV“. Ovoga puta projekt traje 36 mjeseci s time da se na pružanje usluga odnosi 33 mjeseca. Ukupna vrijednost projekta iznosi 594.000,00 eura, a financiranje je osigurano u potpunosti sredstvima Europske unije, od čega 85 % iz Europskog socijalnog fonda plus i 15 % iz sredstava Nacionalnog sufinanciranja. Riječ je o svojevrsnom nastavku uspješno provedenih proje-

i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju svake dvije godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja. Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih životinja. (vv)

kata ZAŽELI iz Faze I, II i III čime se osigurava i daljnje pružanje prilike za ostvarenjem dodane vrijednosti za lokalnu zajednicu odnosno omogućava se bolja kvaliteta života za najranjivije sugrađane, osobe starije od 65 godina. Usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu pružat će im 12 zaposlenica. Prema pravila, na njih 12 ide minimalno 72 korisnika. U dosadašnjem tijeku provedbe projekta broj korisnika porastao je sa 72 na 90. (vv)

Stari papir za nove igračke

DONJA DUBRAVA

Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo je doista veselo. A kako i ne bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farmera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavljene od novčane nagrade koju su dobili u akciji Papir nije smeće, Unimera iz Čakovca, za osvojeno 2. mjesto

Blagdanski spust Dravom

Nazovite me!

MEĐIMURSKA POSLA

UPnašem Međimurju ili

se ne događa ništa ili pak je sve prepuno i natiskano manifestacijama. Pri tome ne mislimo samo na lokalne već i one nacionalne. Tako je idući vikend, kako mi novinari to volimo reći, “za bika zatuči”. Naime, u subotu, 8. listopada, Prelog je domaćin Državnog natjecanja u oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

ričamo na poslu tako neki dan kako se ljudima oko nas sve češće događa da im netko na parkiralištu tresne auto i pobjegne. I to ne da malo očeše prvi ili zadnji kraj već odnese retrovizor ili pak ostavi pošteno udubljenje na vratima. Raspravljali smo o tome na dugo i široko naglašavajući pojam savjesti, kulturu vozača i slično.

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici

privući će naravno veliki interes Međimuraca. S obzirom na satnicu, proglašenje najorača je u 16 sati, a najuzornije žene u 17 sati, pa je za zaključiti da se očekuje i dolazak visokih gostiju iz Zagreba, pri čemu mislimo na ministricu Mariju Vučković. Lijepo je napokon vidjeti da se nacionalne manifestacije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

Gledam u taj komadić papira i čudim se “kak picek glisti”. Što? Kaj? Zakaj? Naravno, nazovem ispisani broj i javi mi se gospođa koja mi se duboko ispričava i opisuje kako je na parkingu tresnula moj auto.

I tog sam dana automatski sjela u svoj auto, proklinjajući vrućinu i molila Boga da što prije stignem doma. Tek ulaskom u garažu primijetila sam papirić pod brisačima. A na njemu ispisan broj mobitela i kratka poruka:Nazovite me!

sve to događa istog dana jer je u svemu tome najvažnija promocija Međimurja. Pitanje je samo hoće li to turističke zajednice, uredi i kojekakve srodne udruge i društva prepoznati, htjeti se uključiti u sve to pa makar i na vlastitu inicijativu. Jer ne treba se kao uvrijeđena Gera ljutiti ako netko nije slučajno pozvan, izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

Očajna gospođa ispričavala se i ispričavala, a ja ne mogu doći k sebi. Em me tresnula, em je ostavila broj, em mi je ponudila nadoknadu štete i to samo par sati nakon razgovora o nesavjesnim vozačima koji nakon takvog događaja nestanu u vidu magle. Ispalo je da sam u neku ruku tješila gospođu, jer ruku na srce, to se svakom može dogoditi, a i šteta nije velika. Bit će dovoljno samo malo poliranja lijevog stražnjeg kraja.

Gospođa mi se naravno predstavila, imenom i prezimenom i rekla je gdje živi. Zbog svega toga, najradije bih stavila veliku njenu fotogra�iju u novine i javno ispričala cijelu “dogodovštinu”. Istina, sumnjam da bi ona pristala na to, no njen čin, u vremenu kakvom živimo danas, to doista i zavrjeđuje. Ne tvrdim da svi pobjegnu, da nema još takvih savjesnih Međimurki i Međimuraca. I znam da ostavljaju brojeve mobitela

imamo dosta toga, samo što sve uzimamo zdravo za gotovo. Doći će ljudi iz cijele Hrvatske, pozivamo se na gostoljubivost i bogatu enogastronomiju, pa onda pokažimo to što imamo. Izvadimo iz podruma i špajzi koščično ulje, meso z tiblice, međimursku gibanicu, domaće pekmeze, zimnicu, sireve i uz to �ina vina.

Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

ta suvenirnice, Međimurske riznice, pozovimo ljude jer mnogi ne znaju što imamo, što uzgajamo na svojim imanjima.

i da im je to pod normalno. Nažalost, takvi obično ostanu, onako, negdje po strani dok se u javnosti spominju samo oni koji pobjegnu što naravno nije fer. Iako mi je gospođa oštetila auto i morat ću ga otpeljati autolimaru i to baš sad, kad se spremam na tako dugo očekivani godišnji odmor, ipak mi je svojim činom uljepšala i dan. U poslu kojim se bavim, ovakve situacije su mi doista rijetke.

Ne budimo i dalje samozatajni Međimurci kojima je važan samo rad, a ne i prezentacija rezultata tog rada! Ne dozvolimo našim političari da i na polju poljoprivrede budu u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Cijena po osobi je 10 eura, a uplate se obavljaju kod Marijana Hajdinjaka. Organizatori napominju kako sa sobom treba ponijeti hladnjake dok su piće i ručak osigurani. (vv)

I ove godine, uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, UDVDR PMŽ ogranak D. Dubrava organizira spust starim tokom rijeke Drave za članove s obitelji. Spust kreće u nedjelju 4. kolovoza s početkom u 9 sati i to s ranča Ivana Pirkla.

u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn. Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira i već najavljuju dolazak kontejnera sredinom 10. mjeseca. (vv)

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

Pečenje finog jegera na vatri uvijek je super ideja

Kupanje u Muri idealno je za predahnuti od vrućina

U čamcima je vladalo veliko veselje

Rakete i raketaši ostaju povijest obrane od tuče

SASTANAK u ministarstvu na temu obrane od tuče

Ništa od raketa

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro u ponedjeljak je 29. srpnja održao sastanak u nazočnosti državnog tajnika Tugomira Majdaka, načelnika Sektora za biljnu proizvodnju i tržište Miljenka Rakića te predstavnika Hrvatske zajednice županija i DHMZ-a na temu sustava obrane od tuče.

Klimatske promjene, koje iz godine u godinu dovode do sve većih toplinskih ekstrema i toplinskih valova, uzrokuju i povećanje vodene pare u atmosferi, koja uzrokuje formiranje i razvoj oluja. Tuča je fenomen ograničen na određena područja, javlja se periodično, ali sve češće s više zrna i opasnosti. Obrana od tuče provodi se u 13 županija, iako se tuča javlja na cijelom teritoriju RH.

Ministar Dabro je istaknuo zabrinutost zbog sve većih klimatskih promjena te je u suradnji s predstavnicima Hrvatske zajednice županija i DHMZ-a predložio da se stave sva raspoloživa sredstva na raspolaganje poljoprivrednicima u obrani od tuče.

- Razgovaramo, razmjenjujemo iskustva sa znanstvenom zajednicom te smo otvoreni za sve prijedloge. Znanost je u obrani od tuče iznijela svoj stav, koji trebamo uvažavati, ali ćemo nastaviti istraživati i pronalaziti rješenja u suradnji sa znanstvenim dokazima i argumentima, koja će pomoći našim poljoprivrednicima u prilagodbi proizvodnje i ublažavanju šteta. To znači da mi kao Ministarstvo trebamo osluškivati poljoprivrednike na terenu, pratiti druge države i pokušati uz sve dostupne tehnologije doći do novih rješenja za naše poljoprivrednike po pitanju obrane od tuče, rekao je ministar Dabro.

U skladu sa Zakonom, operativnu obranu od tuče provodi Državni hidrometeorološki zavod te se provedba sustava obrane od tuče �inancira sredstvima državnog proračuna i uplatama županija branjenog područja (s do 1 % sredstava proračuna županije).

U našoj zemlji ona se provodi sustavom prizemnih generatora, a rakete su “bačene” u ropotarnicu. (vv)

AMERIČKI CVRČAK nemilice napada

Fran Andrej Jalušić i Valentino Šalković najbolji su orači

Pobjednici će predstavljati našu županiju na državnom natjecanju koje će se ove godine održati u Velikoj Gorici, 26. i 27. rujna

Piše: Vlasta Vugrinec

Minule subote u Goričanu je održano jubilarno 20. Natjecanje orača Međimurske županije. Prijavilo se 11 natjecatelja i to 7 u kategoriji plugova ravnjaka te 4 s plugovima premetnjacima.

Najviše znanja i vještine pokazali su već dobro znani orači, sudionici i državnog natjecanja Fran Andrej Jalušić iz Ivanovca u kategoriji plug ravnjak te Valentino Šalković iz Preloga u kategoriji plug premetnjaka.

U svojoj kategoriji višestruki županijski prvak, sudionik državne i svjetske smotre, Andrej je iza sebe na drugom mjestu ostavio Luku Perka iz Preloga te Davida Hajdinjaka iz Čakovca.

Mladi pak Preložanin Valentino po drugi put za redom popeo se na postolje i iza njega je na drugom mjestu bio njegov sugrađanin Bernard Matijević, dok je treće mjesto pripalo Juri Jalušiću iz Ivanovca, inače bratu Frana Andreja.

Brojna prekaljena preloška ekipa

Ne treba zaboraviti ni Davida Hajdinjaka iz Čakovca, također čestog natjecatelja koji se polako penje po postolju. Uz Sašu i Pajdija, po prvi put na natjecanje se prijavio i Nikola Mesarić iz Goričana. Pobjednici idu na državnu smotru u Veliku Goricu Županijsko natjecanje budno su pratili licencirani suci Željko Goldašić iz Karlovca, Tomislav Berend iz Križevaca te Vilko Kukec iz Krapinsko-zagorske županije. Između ostaloga, ocjenjivala se preciznost, ujednačenost i dubina brazde. Pobjednici iz svake kategorije predstavljat će našu županiju na državnom natjecanju koje će se ove godine održati u Velikoj Gorici, 26. i 27. rujna.

Ukupni poredak u kategoriji premetnjaci:

Zlatna žutica vinove loze najopasnija je bolest vinove loze u Europi. U vinogradima u kojima se pojavi brzo se širi te čini velike štete koje se očituju u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova. Zarazu širi američki cvrčak, kojeg je potrebno suzbijati.

Važno je da svi vinogradari obave suzbijanje vektora američkog cvrčka jedinog poznatog prirodnog vektora opasne bolesti u demarkiranom području, ali i

nezaraženom području ako se utvrdi njegova prisutnost u vinogradima, matičnim nasadima i rasadnicima vinove loze prema propisanom programu.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je rješenjem od 11. srpnja 2024., uz podršku vlasnika registracije, proširilo registraciju sredstva za zaštitu bilja Mospilan 20 SG na vinovu lozu za suzbijanje američkog cvrčka (Scaphoideus titanus). (vv)

Bernard Matijević, Saša Burić, Valentino Šalković, Luka Perko, Ivan i Josip Novak Pajdo prekaljeni su orači iz Preloga. Doduše, Saša Burić i Josip Novak Pajdo, natjecali su se po prvi put. Izostao je Lukin brat Nikola, također sudionik državnog natjecanja.

- Godinama pratim natjecanje, a sad me ekipa povukla pa sam se i ja prijavio, rekao je Saša Burić. Sve su to iskusni dečki, prvaci, sudionici i državnih prvenstava.

I doista, od njih šestero na državnom natjecanju već su bili Bernard, Valentino i Luka.

Po prvi put se natjecao i Josip Novak Pajdo koji je također pratio natjecanja, tim više što se posljednjih godina redovno natječe i njegov sin Ivan. Istina, šaljivdžija kakav je, i na natjecanju nije bio ništa bolji ni originalniji. Naime, svoj je plug zakačio za mali IMT traktor te je orao više revijalno nego natjecateljski.

- Došao sam da i ja nešto pod stare dane naučim, poručio je Pajdo u svom tonu. Ruku na srce, nema on što novo naučiti kad je praktički odrastao na traktoru i vrsni je “železni majstor”. Samom njegovom pojavom pa i natjecanjem, cijela manifestacija dobila je ono nešto, razbila se strogoća što je za publiku bilo interesantno, no ne i za samo natjecanje.

Doda li se tome i prisustvo braće Špoljarić, također vrsnih šaljivdžija koji su izvodili ekshibicije traktorom vozeći ga na dva kotača, razumljiva je bila i oštra intervencija organizatora, odnosno predsjednika Udruge orača, Stjepana Pokrivača. Iskusnim oračima, po broju sudjelovanja, a i pobjedama, mogao je parirati samo dvojac iz Ivanovca, odnosno braća Jalušić. To se i ostvarilo jer se Andrej popeo na postolje, ni sam više ne zna koji put. Nije zgorega za spomenuti kako Andrej dolazi “iz radionice” braće Kolarić iz Savske Vesi koja su svojevremeno također vladala međimurskim i državnim natjecanjima u oranju. U stvari, Andrej je omeo potpunu prelošku dominaciju od nekoliko godina unatrag.

• 1. mjesto Valentino Šalković, Prelog

• 2. mjesto Bernard Matijević, Prelog

• 3. mjesto Jura Jalušić, Ivanovec

• 4. mjesto Saša Burić, Prelog

Ukupni poredak

u kategoriji ravnjaci:

• 1. mjesto Fran Andrej Jalušić, Ivanovec

• 2. mjesto Luka Perko, Prelog

• 3. mjesto David Hajdinjak, Čakovec

• 4. mjesto Ivan Novak, Prelog

• 5. mjesto Nikola Mesarić, Goričan

• 6. mjesto Josip Novak Pajdo, Prelog

ODRŽANO 20. Natjecanje orača Međimurske županije

Preloška ekipa: Bernard Ma�jević, Saša Burić, Valen�no Šalković (pobjednik u kategoriji plugova premetnjaka), Luka Perko, Ivan i Josip Novak Pajdo

Braća Jura i Fran Andrej Jalušić (pobjednik u kategoriji plugova ravnjaka)

Čačanska ljepotica za prefini pekmez

Šećući čakovečkim sajmom i središnjom tržnicom, na oko, čovjek može ponudu podijeliti na dva dijela. S jedne strane nudi se i kupuje povrće i to na veliko za pripremu zimnice, a i kamioni s drvima sve češće slijede “novopečene” vlasnike do kuće. S druge pak strane, klupe stenju pod težinom presadnica povrća. U prvom redu tu su jesenske salate poput raznih radiča, endivije, popularnog hrastovog lista i naravno, kineskog zelja na koje je najveća navala. Nude se i presadnice varaždinskog i crvenog zelja... Što se povrća tiče, najviše se nudi i kupuje mladi grah, krastavci i paprika i to na vreće, pa paradajz. Kao i inače, na sajmu su glavni ponuđači tih kultura “Zagorci”, odno-

povrćari iz varaždinskog bazena. Plac pak je nekako sve prazniji i prazniji, kažu prodavači kako je vrijeme godišnjih odmora!?

CIJENE PLAC

Mladi grah u mahuni (kg): 2,5 €

Mladi grah očišćeni (kg): 7 €

Krumpir (kg): 1 €

Zelje (kg): 2 €

Kelj (kg): 3 €

Paprika (kg): 2,5 €

Rajčica (kg): 2,5 €

Krastavci (kg): 1-3 €

Mahune (kg): 3-4 €

Tikvice (kg): 2 €

Šljive (kg): 2 €

Presadnice (kom): 0,8 €

Stoga se uglavnom mogu sresti samo oni najuporniji koji svakog dana dolaze na posao. Nude pak istu robu kao i njihove kolege na sajmu. (vv)

CIJENE SAJAM

Mladi grah u mahuni (kg): 2 €

Mladi grah

očišćeni (kg): 8 €

Krumpir (kg): 0,75-1 €

Zelje (kg): 1 €

Klip kukuruza: 0,5 €

Paprika (kg): 1,5 €

Rajčica (kg): 1,5 €

Krastavci (kg): 1-2,5 €

Kokoši: 10 €

Kukuruz (kg): 0,34 €

Šljiva (kg): 2 €

Pšenica (25 kg): 8 €

BIOINSTITUT

Tularemija

Tularemija je zarazna bolest pretežno divljih glodavaca koji se povremeno prenosi na domaće životinje i čovjeka (zoonoza), akutnog je ili kroničnog tijeka. Etiologija i epizootiologija: Uzročnik je Francisella tularensis. Od domaćih životinja bolest je utvrđena kod ovce i pasa, a u nekih drugih vrsta samo su dokazana antitijela. Izvori i rezervoari infekcije su divlji glodavci, a za čovjeka, barem u Europi, redovito divlji zec, njihovi sekreti i ekskreti te kontaminirana voda i hrana. Infekcije se prenose kontaminiranom hranom i vodom, unutar iste vrste životinja kohabitacijom, krpeljima, a psi se in�iciraju aportirajući ubijene zečeve ili ptice. Uzročnik ulazi u životinju i čovjeka kroz probavni (hranom i pitkom vodom) i respiratorni trakt (kontaminiranom prašinom) ili kroz kožu utrljanjem ili ubodom ektoparazita (krpelji i dr.).

Za bolest su prijemljive brojne vrste životinja. Otprilike u dvadesetak vrsta životinja utvrđena je tularemija. Za tularemiju su prijemljive mnoge vrste ptica, gmazovi i žabe.

Razudbeni nalaz: Kod akutnih slučajeva nalaze se hiperemije larinxa i pluća, plućni edem, akutni gastroenteritis, povećani limfni čvorovi, osobito mezenterijalni i slezena.

Obično nema krvarenja. Kod kroničnih slučajeva nalaze se mršavost, anemija, nekrotični čvorići u jetri, slezeni, plućima, uopće na ulaznim vratima infekata u koži (ubod krpelja), nekrotična žarišta, pleuritis i bronhopneumonija. Klinički nalaz: Ovca – Bolesne ovce su nevesele, apatične, ne jedu, zaostaju za stadom,

šepaju, temperatura im je do 41,6 °C, slabe su u zadnjem kraju, a u koži imaju nekroze na ulaznom mjestu infekta.

Pas – Mršavost, gnojne rane, apscesi i ulcera po površini tijela, jako povećani limfni čvorovi, pareze i paralize zadnjeg kraja tijela.

Zec – Senzorij bolesnog zeca jako je promijenjen, zec je neveseo, trom, ne plaši se čovjeka. Seljaci izjavljuju da su rukom uhvatili zeca koji nije htio bježati. Obično smatraju da se radi o nastreljenom zecu. Mogu se javiti spontane ekscitacije i manježne kretnje.

Kod ovaca morbiditet iznosi oko 40 % a letalitet oko 25 %. Ovisi o tome kad se bolest dijagnosticirala i stala suzbijati.

Dijagnoza: Tularemija će se jedva moći klinički prepoznati, ipak može se posumnjati u nju ako postoji epizootiološka indikacija. Patološko-anatomski može se zaključiti na tularemiju ako postoje nekrotični čvorići sastavljeni od vrlo žilave gotovo gumozne mase.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tularemija se može sigurno dijagnosticirati bakteriološki, imunitetski, i biološkim pokusom. Za života pretragom nekrotičnih čvorića ekstirpiranih povećanih limfnih čvorića, a postmortalno pretragom promijenjenih dijelova organa. Imunitetski može se za života dijagnosticirati tularemija brzom krvnom ili serijskom (sporom) aglutinacijom i alergijskom reakcijom s pomoću alergena tularina. Biološki pokus vrši se na zamorčadi koja ugine za 14 dana. Imunitetskim metodama može se utvrditi tzv. anamnestička dijagnoza tularemije. Diferencijalnodijagnostički treba isključiti pasterelozu i pseudotuberkulozu.

Liječenje: Bolesne životinje treba neškodljivo ukloniti kao izvor infekcije za druge životinje i čovjeka (vidi pro�ilaksa) pa ih ne treba liječiti. Mogu se izliječiti streptomicinom.

Pro�ilaksa: Bolest se suzbija po zakonu. Treba uništiti izvore i rezervoare infekcija.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Piše: Miljenko Horvat, dr. vet. med.

sno

Ivan Trupković iz Šenkovca na placu nudi i presadnice i povrće

Stjepan Zadravec iz Vuče�nca na sajam je donio domaće šljive

2. kolovoza 2024.

Nema magičnog sredstva za pomlađivanje, nema magičnog sredstva za mršavljenje – zašto onda vjerujete da postoji magično sredstvo za vrt?

Najčešće pitanje koje mi znaju ljudi postaviti nakon predavanja počinje: “A s čime vi prskate...”. I onda ljudi najčešće ostaju u čudu kad velim da ja u svom vrtu uopće ne prskam ni s čim, pa niti tzv. prirodnim pripravcima iz kućanske radinosti. Kako smo si uopće dozvolili da mislimo da na vrtu stalno moramo nečim prskati inače neće ništa rasti? Zar smo zaboravili malo pogledati oko sebe i vidjeti kako to funkcionira u prirodi bez ikakvog problema i bez ikakve prskalice?

A ono što danas vidim po reakcijama i pregledima na društvenim mrežama, i u organskom vrtlarenju ljudi najviše žele slušati o prirodnim receptima za svoj vrt. Očekuju da će s običnih kuhinjskih pripravaka dobiti super sredstvo za vrt koje čudesno neselektivno rješava baš samo njihov problem, da će sve poslije toga čudesno rasti, da će svi nametnici i bolesti pobjeći iz njihovog vrta i da oni neće baš ničemu naštetiti.

E dragi moji – to su sasvim nerealna očekivanja. Nema neselektivnih sredstava. Nema opcije da bilo čime riješite samo vaš problem i da ostalo ostane kao prije. Nema sasvim neškodljivog sredstva jer i obična sol ubija život u tlu. I soda bikarbona u prevelikoj dozi spali biljke i pupoljke, a i u manjim dozama ne rješava “samo” vaš problem, ubija i korisne mikroorganizme. Isto tako, nema “organski prihvatljivog” sredstva za dezinfekciju. Dezinfekcija ubija sve – i loše i korisno, a poanta organskog vrtlarenja je poticanje života. Stoga zaboravite na tu utopiju. I na kraju, nema “organski” prihvatljive smrti. Smrt je jednostavno smrt, a nerijetko i organskim pripravcima poput soli, možemo izazvati jako mučnu smrt.

Zato, iako znam da bi mi davanje recepata donijelo više pažnje i pregleda na društvenim mrežama – ne, nećete od mene dobivati nikakve recepte za organsko prskanje. Ja nemam vremena na vrtu baviti se takvim stvarima, a niti ne želim. Imam pametnijeg posla nego alkemizirati čudesne napitke koji bi možda mogli malo pomoći.

Zato jer ne vjerujem u princip prskanja “kućanskim

U VRTU Zorice Zadravec iz Vučetinca

Sušeni kopar za

sjeme i jelo

Aromatični kopar uglavnom svi povezujemo s krastavcima. Međutim, kopar je i više od toga. Smatra se da je idealna biljka za smirivanje organizma i stanja poput grčeva u želucu, nadutosti, manjka apetita i slabe probave. Eterično ulje kopra se često koristi kao insekticid, ali i u kozmetičkoj industriji.

Prema riječima Zorice Zadravec, u kulinarstvu ima vrlo

široku primjenu. Od njega se mogu raditi izvrsni umaci, paše u svaku salatu, ona ga dodaje i u variva, jednom riječju često ga koristi. Jednostavna i nezahtjevna biljka koja se sama zasijava, pogodna je i za sušenje, odnosno suše se njena zrnca koja se potom spreme u papirnate vrećice i tako se mogu koristiti tijekom cijele godine.

(vv)

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Pripremila:

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

pripravcima”. Jer sam to, iako se je i meni to činilo “sexy” na samom početku mog bavljenja vrtom, po putu napustila taj princip jer sam shvatila jednu drugu jako bitnu stvar. A to je da najbolje rješenje na duge staze daje izgradnja zdravog biosustava, izgradnja zdravog tla, biološka raznolikost i poticanje života u vrtu. A umjesto prskanja, danas mi je najviše “sexy” znanje i razumijevanje biosustava. E na to se stvarno “palim”. I volim prenositi to znanje koje sam stekla zadnjih 18 godina u vrtu i dalje, zato i održavam edukativne obilaske mog imanja gdje vas na licu mjesta vodim po mojim vrtovima, voćnjacima, pergolama (...) i cijelim imanjem i pokazujem kako u praksi izgleda ovakva gradnja ravnoteže i biosustava gdje uzgajamo vlastitu hranu bez mućkanja čudesnih kućanskih pripravaka. Sve o obilascima i kad možete posjetiti moje imanje pogledajte na www.biovrt.com

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI

PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

komercijala3@medjimurje-plin.hr

dijana@medjimurje-plin.hr

Zorica Zadravec obožava miris i okus kopra

Muškarci tuku žene u ringu!

Olimpijske igre već samom svojom uvodnom ceremonijom, pokazale su da će bi� sve samo ne normalne. Svijet je zgrozila promocija šarolikog LGBTQ društva te njihovo okupljanje oko DJ-ice u rasporedu koji je podsjećao na raspored sudionika posljednje Kristove večere.

Uvrijeđenim se tako našao kršćanski svijet, a organizatori su se pobrinuli da to bude tek prvi od broja bizarnost u Parizu. Druga od njih je svakako 1,6 milijardi eura koje su Francuzi uložili u čišćenje rijeke Seine, koja je ponovno nakon velikih pljuskova postala zagađena i opasna po zdravlje sportaša. Natjecatelje su nakon mnogih odgoda, ipak prisilili na plivanje u Seini, a neki od njih zbog toga su i povraćali. Ipak tu ne staju nelogičnos�, pa su se tako domaćini odlučili i dopus�� nastup transrodnim muškim boksačima u ženskom boksu. Imane Khelif iz Alžira i Lin Yu-Ting iz Tajvana/Kineskog Tajpeha nešto više od godinu dana nakon zabrane učešća na Svjetskom prvenstvu u boksu za žene zbog "poštenos� među sportašima i profesionalizma" Ni Khelif ni Yu-Ting javno se ne iden�ficiraju kao transrodne osobe, ali se smatra da imaju razliku u spolnom razvoju (DSD), što znači da posjeduju muške i ženske genitalije. Tako se sada Khelif i YuTing iako je vidljivo da su muškarci, bore sa ženama. Malo je reći da borbe ne izgledaju pošteno te da žene nemaju apsolutno nikakve šanse u �m borbama.

Međunarodni olimpijski odbor, koji nadzire Igre, nema posebna pravila ili propise i umjesto toga uključuje 10 vodećih načela. Upravno �jelo također navodi da je "svaka međunarodna federacija odgovorna za postavljanje pravila prihvatljivos� za svoj sport, uključujući kriterije prihvatljivos� koji

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA NEDELIŠĆE UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE

DJELATNOSTI I GOSPODARSTVO

KLASA: 350-01/23-01/04

URBROJ: 2109-12-01-24-18 Nedelišće, 01.08.2024.

određuju kvalifikacije za Olimpijske igre". Smjernice zah�jevaju da transrodne žene prijeđu prije 12 godina kako bi bile kvalificirane za kategoriju žena, kako bi se spriječila bilo kakva potencijalna biološka prednost muškog puberteta. Iako neki sportovi slijede ovo pravilo, neki od njih imaju druga pravila, pa tako triatlon, tenis i streljaštvo zah�jevaju da razine testosterona budu ispod određene granice kako bi se sportaši mogli natjeca�. Iako je predsjednik Međunarodnog boksačkog saveza (IBA) tvrdio da su prošli testovi dokazali da gore spomenu� boksači posjeduje XY kromosome (muški), Međunarodni olimpijski odbor (MOK) to ne zanima jer nemaju pravila o transrodnim sportašima ili razinama testosterona. Možemo reći da Olimpijske igre podržavaju muškarce koji udaraju žene u lice s namjerom da ih onesvijeste. Iako trans skupine tvrde da uzimanje ženskih hormona izjednačava uvjete u kasnijem natjecanju sa ženama, primjeri dokazuju drugačije. Viši testosteron kod muškaraca znači da općenito rastu i postaju jači od žena. Što znači da bi trans žene mogle zadrža� prednost čak i nakon medicinske tranzicije.

Godine 2021. studija britanskog Sveučilišta Loughborough otkrila je da je hormonska terapija smanjila snagu, nemasnu tjelesnu masu i mišićnu površinu kod trans žena nakon 12 mjeseci, no ukupne su razine i dalje ostale više nego kod netrans žena nakon tri godine. Što jasno potvrđuje da trans “žene” imaju prednost u odnosu na netrans žene.

Boksači nisu jedini, pa tako imamo primjer kanadskog nogometaša Quinna, koji se ne iden�ficira kao muškarac ili žena, dakle on je nebinarna osoba. Ono se tako natječe sa ženama u nogometu, a poznavajući taj sport, očito je da on u njemu u odnosu na žene ostvaruje veliku prednost. Primjera ima još i više, a najžalosnije je što takvi sportaši ili “varalice” onda prvo uzimaju mjesta pravim ženama i ruše im njihove snove. Ono i oni kako bismo ih mi normalni morali zva�, danas i sutra ponovno će u ring sa ženama, a dokle će nas ovo novo normalno doves�, prostate nam za vidje�. Nadajmo se da će ipak zdrav razum prevlada� i da u budućnos� više nećemo mora� gleda� muškarce koji se nepravedno natječu sa ženama. Čitatelj iz Čakovca

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), članka 59. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 67/23) i Zaključka načelnika Općine Nedelišće o utvrđivanju prijedloga UPU proširenja Privredne zone Pušćine KLASA: 350-01/23-01/04, URBROJ: 2109-12-01-24-17 od 29.07.2024. objavljuje se

JAVNA RASPRAVA

O PRIJEDLOGU

Urbanističkog plana uređenja središnjeg dijela naselja Pušćine

1. Javna rasprava traje od 06.08.2024. do 05.09.2024.

2. Javni uvid u Prijedlog Urbanističkog plana uređenja središnjeg dijela naselja Pušćine moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Nedelišće, Maršala Tita 1, 40305 Nedelišće, svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme, te na mrežnim stranicama Općine Nedelišće https://nedelisce.hr/

3. Javno izlaganje stručnog izrađivača o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja održat će se u Sportskom domu, Dravska ulica 7, Pušćine, dana 07.08.2024. s početkom u 16.00 sati.

4. Primjedbe i prijedlozi na rješenja iz prijedloga Urbanističkog plana uređenja mogu se davati

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA GORIČAN

KLASA: 940-01/24-01/08

URBROJ: 2109-8-2-24-1 Goričan, 01.08.2024.godine

Temeljem članka 2. Odluke o prodaji ošasne imovine Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije br. 05/23 ),te članka 47. Statuta Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 5/2013, 9/2018 i 8/2021) načelnik Općine Goričan raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju ošasne imovine

I. Predmet natječaja je prodaja ošasne imovine koju je Općina Goričan naslijedila temeljem Zakona o nasljeđivanju (“'Narodne novine”, broj 78/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19) i to nekretnine u vlasništvu Općine Goričan kako slijedi:

1. Oranica Prestruga

Suvlasnički dio Općine Goričan u 5/12 dijela zk.ul.br. 1366, zk.č.br. 3970/B k.o. Goričan, k.č. 2504/1

površina čestice 252 čhv – udio Općine 105 čhv početna cijena 2,01 eur / čhv (ošasno iza pok. Hranjec Zvonimira)

2. Oranica Prestruga

Suvlasnički dio Općine Goričan 5/12 dijela zk.ul.br 5793, zk.č.br. 3970/A k.č. 2504/1 i 2504/2 k.o. Goričan površinačestice252čhv–udioOpćineGoričan105čhv početna cijena 2,01 eur / čhv

Oranica Prestruga

Suvlasnički dio Općine Goričan u 5/12 dijela zk.ul.br. 5793, zk.č.br. 3971 k.č. 2504/1 i 2504/2 površina čestice 145 čhv - udio Općine Goričan 66 čhv početna cijena 2,01 eur/ čhv

Oranica Prestruga

Suvlasnički dio Općine Goričan u 5/12 dijela

zk.ul.br. 5793, zk.č.br. 3972 k.č. 2504/1 i 2504/2 površina čestice 145 čhv udio Općine 66 čhv početna cijena 2,01 eur/ čhv (ošasno iza pok. Hranjec Zvonimira)

3. Oranica Prestruga

Suvlasnički dio Općine Goričan u 5/12 dijela zk.ul.br. 6183, zk.č.br. 3973 k.č. 2504/2 k.o. Goričan površina čestice 136 čhv udio Općine Goričan 56 čhv početna cijena 2,01 eur/ čhv (ošasno iza pok. Hranjec Zvonimira)

4. Oranica Dolenica

Suvlasnički dio Općine Goričan u 5/6 dijela zk.ul.br. 1555, zk.č.br. 4116/A i 4116/B k.č.2312 k.o. Goričan površinačestice1000čhv udioOpćineGoričan833čhv početna cijena 2,01 eur/čhv (ošasno iza pok. Hranjec Zvonimira)

5. Oranica za Selišćem

Vlasnički dio Općine Goričan 1/1 zk.ul.br. 5404, zk.č.br. 1843/A i 1843/C k.č. 8854 k.o. Goričan ukupna površina čestica 178 čhv početna cijena 2,01 eur/čhv (ošasno iza pok. Blagus Kate)

6. Oranica Loparšćak

Suvlasnički dio Općine Goričan 2/4 zk.ul.br. 2546, zk.č.br. 4721/D k.č. 6087 i 6088 k.o.Goričan površina čestice 394 čhv udio Općine Goričan 197 čhv početna cijena 2,01 eur/čhv (ošasno iza pok. Hranjec Zvonimira)

7. Livada i oranica Bereki Vanknjižno vlasništvo Posjedovni list br. 108 k.č.br. 3590 k.o. Goričan oranica1377m2 ilivada 44m2ukupnapovršina1421m2 početna cijena 0,56 eur/m2 (ošasno iza pok. Blagus Kate, Goričan)

IV. Pisane ponude dostavljaju se u zatvorenim omotnicama s naznakom “Ponuda za javni natječaj – ne otvaraj”, na adresu: Općina Goričan, Trg Sv. Leonarda 22, 40 324 Goričan, predajom neposredno u Jedinstveni upravni odjel Općine Goričan ili preporučeno poštom.

V. Najpovoljnija ponuda je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene. Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi općinski načelnik. U slučaju da dva ili više sudionika natječaja ponude istu cijenu, provest će se postupak pisanog nadmetanja između sudionika natječaja po principu veće ponuđene kupoprodajne cijene.

VI. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim javnim natječajem, smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Za prodaju nekretnina vrijede sljedeći prodajni uvjeti:

• a) sudioniku koji uspije u javnom nadmetanju (licitaciji), uplaćena jamčevina se uračunava u cijenu nekretnine, a onome koji ne uspije, jamčevina će se vratiti najkasnije u roku od 8 dana od dana provedenog javnog nadmetanja.

• b) sudionik koji uspije u javnom nadmetanju, te potpiše zapisnik o javnom nadmetanju, a kasnije odustane od kupnje, jamčevina se ne vraća.

• c) nakon što se u cijelosti isplati cijena nekretnine, novi vlasnik stječe pravo vlasništva i odgovarajuće uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama, a u slučaju kašnjenja u plaćanju ugovorene cijene, kupac je dužan uz kupoprodajnu cijenu platiti i zakonsku zateznu kamatu za vrijeme kašnjenja.

• d) troškove sklapanja ugovora, uknjižbe predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama kao i porez na promet nekretnina snosi kupac nekretnine.

VII. Općina Goričan zadržava pravo poništiti ovaj natječaj u potpunosti ili za pojedinu nekretninu. Općina Goričan zadržava pravo ne prihvatiti ni jednu ponudu odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja. U slučaju poništenja sudionicima poništenog natječaja za nekretninu će se vratiti uplaćena jamčevina.

VIII. O Odluci o odabiru najpovoljnije ponude sudionici natječaja biti će obaviješteni u roku od 15 dana od dana odabira.

IX. Rok za dostavu ponuda je 15 dana od dana objave natječaja.

tijekom javne rasprave, zaključno sa zadnjim danom javne rasprave i to na način:

• postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja stručnog izrađivača

• davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja

• upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Općini Nedelišće, Maršala Tita 1, 40305 Nedelišće.

Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku

ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir

u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora.

Pročelnik Upravnog odjela

II. Početni iznos kupoprodajne cijene određen je sukladno izrađenom Procjembenom elaboratu o tržišnoj vrijednosti nekretnine broj 226/24 tvrtke Moderna-investa d.o.o. Čakovec. Troškove izrade elaborata pokriva zainteresirana strana.

III. Jamčevina za sudjelovanje u javnom nadmetanju iznosi najmanje 10% od početne cijene nekretnine i uplaćuje se na žiro-račun Općine Goričan HR172340009182300005, model plaćanja: 68, sa pozivom na broj: 7757-OIB, uz naznaku svrhe uplate: „Jamčevina – javni natječaj za prodaju ošasne imovine“ najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.

X. Smatra se da su sudionici natječaja podnošenjem ponude za kupnju nekretnine na ovom javnom natječaju, koja sadrži njihove podatke, uz tražene priloge, dali privolu Općini Goričan za prikupljanja, obradu i korištenje istih, a u svrhu zbog koje su podaci i prikupljeni temeljem Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).

XII. Troškove izrade elaborata pokriva zainteresirana strana.

XII. Za sve informacije o nekretnini koja je predmet ovog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Goričan, uz prethodnu najavu i dogovor na broj telefona: 040 601 192 ili 602 162 ili putem e-maila: opcina@gorican.hr radnim danom od 08:00 do 15.00 sati.

OPĆINSKI NAČELNIK Emanuel Sinković, mag.oec.

Arijana Lukša voli čitati sve

Platnenu poklon-vrećicu Međimurskih novina ovaj put poklonili smo u NTLovu dućanu br. 73 u Donjem Vidovcu. Dobila ju je Arijana Lukša iz Donjeg Vidovca koja nam je zauzvrat otkrila što voli čitati. - Volim či-

tati razne teme, od novosti u općinama, zanimljivosti, crne kronike, uglavnom čitam sve. Doslovno nema rubrike koja me ne zanima, a posebno mi je zanimljiva rubrika donje Međimurje, jer u njoj mogu pročitati

vijesti i priče o ljudima iz moje Općine, rekla nam je Arijana. Fotogra�irali smo je u društvu ljubaznih prodavačica Marine Horvat iz Donjeg Vidovca te Ines Židov-Pintarić iz Kotoribe. (rd)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

040 323 601

2. kolovoza 2024.

Kostwein - proizvodnja strojeva d.o.o., Podravska 37, 42000 Varaždin, poduzeće je kćer austrijskog holdinga koja se bavi proizvodnjom strojeva, a u Hrvatskoj posluje preko 20 godina te zapošljava više od 400 djelatnika. Tražimo usredotočene i �leksibilne radnike koji dijele naše vizije i koji su spremni svojim talentima doprinijeti postignuću naših ciljeva. Naši djelatnici su bili i uvijek će biti temelj našeg uspjeha. U potrazi smo za: BRAVAR / ZAVARIVAČ (M/Ž)

Uvjeti:

• SSS - isključivo strojarski smjer

• minimalno radno iskustvo : 3-4 godine

• dobro poznavanje tehničke dokumentacije (standardi, oznake, čitanje nacrta....)

• poznavanje bravarskih i zavarivačkih poslova (MIG/MAG/TIG)

• intenzivan radni angažman, marljivost i predanost radu, snalažljivost, samoinicijativnost, te sklonost timskom radu

• minimalan broj traženih radnika: 5 osoba CNC OPERATER (M/Ž)

U području strojne obrade tražimo više izvršitelja/ica na radnom mjestu CNC operater (m/ž) s posluživanjem sljedećih strojeva / programa: Deckel Maho 3 osni i 5 osni obradni centri za upravljanje (Siemens Sinumerik 840D i Heidenhain i TNC530) Makino 3 osni i 4 osni obradni centri za upravljanje (Fanuc Series 150i-M)

Uvjeti:

• SSS - isključivo strojarski smjer, odnosno zanimanje glodač ili CNC operater

• minimalno radno iskustvo : 3-4 godine

• dobro poznavanje nacrta i tehnologija strojne obrade

• intenzivan radni angažman, marljivost i predanost radu, snalažljivost, samoinicijativnost, te sklonost timskom radu

• Radno iskustvo, posebice u metaloprerađivačkoj industriji, bit će jedan od glavnih uvjeta odabira kandidata.

• Minimalan broj traženih radnika : 5 osoba

Nudimo:

• rad u dinamičnom okruženju, sa sigurnim i redovitim primanjima

• dodatno obrazovanje s mogućnošću napredovanja u poslu

• dodaci na uvjete rada

• prijava na puno radno vrijeme

• putni troškovi plaćeni u cijelosti

• ostali neoporezivi dodaci na plaću Životopise i zamolbe možete poslati na: Kostwein proizvodnja strojeva d.o.o. Podravska ulica 37, 42000 Varaždin ili E-Mail adresa - zamolba@kostwein.hr

S napomenom: za koje radno mjesto, najkasnije do 31. 8. 2024.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Najviše sreće u izvlačenju 111. kola nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Biserka Lončarić iz Nedelišća.

Svoje je naočale preuzela u srijedu u Optici Briljant.

Naša je sretna dobitnica bila jako iznenađena kad smo je nazvali i rekli da je osvojila naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala je naočale koje će joj savršeno pristajati. Ostat će

i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.

Prvi kupon 112. kola Novo, 112. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju.

Biserka Lončarić iz Nedelišća odabrala naočale

I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom

s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. kolovoza. Sretnog dobitnika 112. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30.kolovoza. (mk) Broj telefona:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

TRGOVINA NTL 73, Donji Vidovec

Arijana Lukša, Marina Horvat i Ines Židov-Pintarić

Biserka Lončarić iz Nedelišća je uz pomoć ljubaznih djelatnika Briljanta odabrala svoje naočale

vremena za sebe. U rijet-

najave

petak,

2. kolovoza

6:30

Sveta misa – Porcijunkula

Crkva Nikole biskupa Čakovec

8:00

Sveta misa – Porcijunkula

Crkva Nikole biskupa Čakovec

9:00

Svijet minijaturnog drveća zgrada Scheier

9:30 Procesija

Čakovec, centar grada

10:00

Središnje misno slavlje – predvodi biskup Bože Radoš Crkva Nikole biskupa Čakovec

11:30

Sveta misa na slovenskom i mađarskom jeziku

Crkva Nikole biskupa Čakovec

15:00

3. US Car piknik Brezje

16:00

Stare igre

Ulica Zelengaj, Sveta Marija

18:30

Završno misno slavlje blagdana Porcijunkulova

Crkva Nikole biskupa Čakovec

21:30

Koncert Vesna Pisarović Porcijunkulovo subota,

3. kolovoza

9:00

Svijet minijaturnog drveća zgrada Scheier

10:00

3. US Car piknik Brezje

12:00

Ljeto ribe uz Dravu Drava, Sveta Marija

Nastavak vodiča za subotu na desnoj strani...

PORCIJUNKULOVO UZ VESNU PISAROVIĆ

Sasvim sigurno očekuje nas najbolja zabava

Drugi dan Porcijunkulova, najpopularnije manifestacije u Međimurju, očekuje nas koncert Vesne Pisarović. Njezine su pjesme svevremenske, vole ih gotovo svi, pa nas tako i ovog petka očekuje pravi spektakl. Rođena u susjednoj

Bosni i Hercegovini, a odrasla u Požegi, Pisarović je omiljena u čitavoj regiji. Ono što je svakako ostalo zapečaćeno u njezinom životopisu je i činjenica da je 2002. godine pobijedila na Dori te je tako predstavljala Hrvatsku na

ZABAVA uz Halida Bešlića taman je Prisjetite se prvog

poljupca

Gdje god da dođe, napravi zabavu za pamćenje. Druženja uz njega taman su, a lako je prisjetiti se i prvog poljupca. Naravno, riječ je o jedinom i jedinstvenom Halidu Bešliću. Za njegov koncert rezerviran je treći dan Porcijunkulova, manifestacije koja spaja vjeru,

tradiciju i veselje u Čakovcu. Uz dobro društvo i udobne cipele posjetite jedan od koncerata na ovogodišnjem Porcijunkulovom. Dođite i uz Halida zapjevajte Taman je, Prvi poljubac davno zaboravljen, Prokleta je žena ta, Zbogom noći, zbogom zore i brojne druge. (pt)

U Čakovec nam stiže i popularni Joško Čagalj, poznatiji pod nadimkom Jole. Na jednom od mnogobrojnih nastupa zapazio ga je poznati hrvatski hitmaker Tonči Huljić i rodila se obostrana naklonost koja traje do današnjih dana. Huljić 1998. g. na festivalu Melodije Hrvatskog Jadrana piše pjesmu Duša od papira, koja postaje ogroman hit, tako da je upravo ta pjesma Jolin prvi singl u karijeri i pjesma koja mu je otvorila vrata u svijet glazbe već

Euroviziji te iste godine. S pjesmom Everything I want osvojila je visoko 11. mjesto. U Čakovcu će pjevati neke od svojih najvećih hitova: Dolje na koljena, Neka ljudi govore, Za tebe stvorena, Jutro donosi kraj i brojne druge. (pt)

Pjevajte Dolje na koljena i Jutro donosi kraj uz Vesnu Pisarović; Foto: Pixsell/ Neva Žganec

Crvena jabuka za kraj veselja u Čakovcu

... nastavak vodiča za subotu

18:00

Art and Wine Deklina oaza

21:30

Koncert Halid Bešlić Porcijunkulovo nedjelja, 4. kolovoza 9:00

Svijet minijaturnog drveća zgrada Scheier

18:00 Old Fashion Cocktails Deklina oaza

21:30

Koncert Jole Porcijunkulovo

ponedjeljak, 5. kolovoza

9:00

Svijet minijaturnog drveća zgrada Scheier

18:00

Coffe �me Deklina oaza

20:00

Koncert Županijskog tamburaškog orkestra Stjepan Bujan S�pić Porcijunkulovo

NA KONCERT Zove, zove, Jole, Jole Žene tulumare na najboljoj zabavi u gradu

sljedeće godine 1999. U Čakovcu se zabavite uz pjesme kao što su: Kada žene tulumare, Remek djelo, Maksimalno, Zove, zove, Jole, Jole… Na koncert povedite omiljeno društvo i uživajte. (pt) Jole vas čeka u Čakovcu

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - SARA ŠKROBO: SATEN I DRAGULJI: BIJEG

Dobitnica knjige Sve što sam htjela reći majci objavljene u prošlom broju je Zorana Pogorelec iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1507

Sara Škrobo: Saten i dragulji: Bijeg

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Saten i dragulji zamišljeni su kao trilogija, a Bijeg je njezin prvi dio.

Sofija Filipov je zatočena. Život u klasnome društvu pod čizmom nemilosrdnoga diktatora ne nudi mnogo, stoga joj ostaju samo obitelj i jednoličan posao �pičan za kastu Plava. No sve će se promijeni� kada Sofija sazna da postoji način na koji može spasi� život svoga teško bolesnog djeda.

Nazdravite za sve

ove godine

Za kraj ovogodišnjeg Porcijunkulova čeka nas nezaboravna fešta uz Crvenu jabuku. Tako je baš ponedjeljak rezerviran za koncert koji brojni očekuju ovih pet dana koliko traje najpoznatija manifestacija Međimurja. Popularni bend nastao je davne 1985. godine u Sarajevu, a osvojio je brojne generacije diljem bivše države. Svoj prvi album izdali su 1986. godine pod nazivom "Crvena Jabuka". Iste godine, 18. rujna, Crvena Jabuka je krenuli na

svoju prvu turneju. Originalnu postavu činili su Dražen Ričl, Zlatko Arslanagić, Dražen Žerić, Aljoša Buha i Darko Jelčić. Nakon tragedije na samom njihovom početku, snimili su ploču ‘’Za sve ove godine’’.Dođite na ovaj dugoočekivani koncert i prisjetite se brojnih hitova poput Bježi kišo s prozora, Malo ćemo da se kupamo, To mi radi, Tamo gdje ljubav počinje i brojne druge. Neka upravo ovaj koncert bude uspomena s vama dragim ljudima. (pt)

21:30

Koncert Crvena Jabuka Porcijunkulovo petak, 9. kolovoza Dani vina i jabuke Brezovec subota, 17. kolovoza Povorka starih zanata i običaja

Sve� Mar�n na Muri

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

U jeku priprema za novu pobunu Sofija korača novim, nepozna�m putem na kojemu će se susres� s dotad nezamislivim gubicima, neočekivanom ljubavi i ogromnim teretom na vlas��m leđima jer je upravo ona ključni dio nadolazeće borbe.

Priča ispletena oko Sofije Filipov zanimljiva je, tajanstvena, napeta i tjera na čitanje. U njoj ima okrutnosti, misterija, prave ljubavi i tajni koje nam se prišuljaju i šokiraju nas pa u mislima tjeramo autoricu na brže pisanje i objavljivanje drugog dijela.

POKLANJA KNJIGU

MJESEČNI VODIČ

Crvena jabuka čeka vas kao šećer na kraju Porcijunkulova

MARIJA MAGDALENA

KOČILA I VIKTORIJA BREZARIĆ održale svoj prvi zajednički koncert

Svojim su sumještanima podarile prekrasan koncert klasične glazbe

Piše: Sanja Heric

- Puno toga nas dvije veže, a najprije ljubav prema glazbi koja nas je okupila na ovom mjestu. Obje dolazimo iz iste općine, a svoje pjevačko umijeće smo prvi put predstavile zajedno na školskim priredbama. Sada, nakon nekoliko godina, s ponosom vam predstavljamo šezdesetominutni klasični program.

Tim je riječima Marija Magdalena Kočila započela koncert klasične glazbe u Društvenom domu u Selnici u kojoj su glavnu riječ odigrale sopranistice Marija Magdalena Kočila te Viktorija Brezarić.

Tko su i što rade?

Viktorija i Marija Magdalena izmjenjivale su se na pozornici sa svojim gostima, a publika je bila oduševljena njihovim izvedbama poznatih skladbi Robreta Shumanna, Richarda Straussa, Dore Pejačević, Krsta Odaka, Tomislava Uhlika, Sergeja Rachmanjinova i Mihaela Ivanovića Glinkea.

te im podarila nakon svake izvedbe ogroman pljesak. Gosti večeri bili su Danijel Oto, profesor klavira u Glazbenoj školi u Varaždinu i dobitnik brojnih nagrada kao korepetitor, pijanist i profesor, te Andrija Tot, mladi gitarist koji je svoje glazbeno obrazovanje započeo u Glazbenoj školi u Varaždinu, a trenutno nastavlja studij na Fakultetu za muzičku umjetnost u Skopju.

Marija Magdalena Kočila trenutno brusi svoj glas na prestižnom Univerzitetu Mozarteum u Salzburgu pod mentorstvom profesorice Michelle Crider, dok je Viktorija Brezarić završila Glazbenu školu u Varaždinu, maturirala smjer Solo pjevanje u klasi profesorice mag. art. Blanke Tkalčić, a klavirska pratnja bio je prof. mentor Danijel Oto. S novim selničkim glazbenim divama razgovarali smo nakon koncerta.

- Kako ste zadovoljne svojim prvim održanim koncertom?

intervju tjedna

Klasika spojila mlade Selničanke

Viktorija: - Što se tiče koncerta, prošao je bolje od očekivanog, bilo je predivno i iznenađujuće što se tražila i stolica više. Naravno, zahvalila bih profesoru Danijelu Otu što je izdvojio svoje vrijeme i pratio nas na klaviru, te studentu Andriji Totu, koji je bio naš gost i pokazao svoje umijeće na gitari te posebno zahvaljujem svima koji su nas došli podržati.

- Koja Vam je omiljena vrsta glazbe?

- Na koji način se usavršavate u pjevanju?

Marija Magdalena: - U pjevanju se usavršavam redovitim radom i vježbanjem, temeljitim analizama djela koja izvodim te redovitim istraživanjima novog repertoara. - Kako biste opisale jedna drugu kao pjevačice?

Marija Magdalena: - Jako mi je drago što sam Viktoriju pratila od njezinih početaka u glazbi i drago mi je što se njezin napredak svakodnevno može vidjeti i čuti i sigurna sam da ju puno toga čeka pred vratima!

oduvijek uveseljavala svojim predivnim glasom, s njom je lijepo pjevati i raditi.

- Postoji li neka anegdota s koncerta koju biste voljele podijeliti s publikom?

Marija Magdalena: - Ima jedna anegdota koja zapravo uključuje Andriju (gitarista). On je nekih desetak minuta prije nastupa porezao prst i bilo je upitno kako će svirati, ali mu je krv na vrijeme stala i sve je bilo u redu.

- Planirate i sljedeće godine održati koncert u Selnici?

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 14.8.2024. u CineStaru Varaždin.

1 x 2 ULAZNICE za film Arcadian

Dobitnica ulaznica za film: Maja Vurušić

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Svojim su sumještanima iz Selnice, rodbini i prijateljima poklonile predivan koncert klasične glazbe, a publika je ostala oduševljena izvedbama ovih talentiranih pjevačica

Marija Magdalena: - Jako mi je drago što je koncert jako dobro prošao i što je publika bila zadovoljna programom. Meni je bilo super i baš sam uživala. Bilo je jako lijepo vidjeti poznata lica u publici!

Marija Magdalena: - Nemam omiljenu vrstu, volim slušati više-manje sve, posebno uživam u zvukovima tambure i evergreena.

Viktorija: - Osim klasične glazbe, u slobodno vrijeme volim slušati pop glazbu, a pjevati volim apsolutno sve. Što se tiče skladatelja, izdvojila bih G. Verdia koji je napisao skladbu koju najviše volim izvoditi, a to je skladba "Saper vorreste" arija Oscara iz opere "Ples pod maskama."

- Koji Vam se skladatelji najviše sviđaju i zašto?

Marija Magdalena: - Nemam omiljene skladatelje, svaki od njih je majstor na neki svoj način.

Viktorija: - Moj glazbeni stil je jako šarolik, volim slušati i izvoditi baš sve. U pjevanju su mi puno pomogli moji profesori, Blanka Tkalčić, Danijel Otto i Damir Rodiger i jako sam im zahvalna na svemu. Nedavno smo s profesoricom Blankom Tkalčić i profesorom Danijelom Otom u Bosni i Hercegovini (Bijeljina) osvojili prvu nagradu na natjecanju "Primavera".

Viktorija: - Magdalena i ja zajedno smo prvi put počele pjevati u Osnovnoj školi te smo nakon toga obje upisale Glazbenu školu u Varaždinu.

Za Magdalenu bih rekla da je jedna jako pozitivna i vesela osoba koja je uvijek spremna pomoći, osoba koja nas je

Marija Magdalena: - Rado ćemo se odazvati ako nas Općina opet pozove. Hvala publici na velikom odazivu i nadam se da se vidimo dogodine!

Viktorija: - Za kraj bih zahvalila svima što su došli i uljepšali naš koncert svojim dolaskom.

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

DIJELIMO

Sopranistice Marija Magdalena Kočila i Viktorija Brezarić uz pijanista Danijela Ota

Marija Magdalena Kočila uz pratnju Andrije Tota

Dupkom puna dvorana Društvenog doma u Selnici

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Mario Golenko Lara je uz

Za toplih dana najbolje je skloni� se u torbu ili dugu ljetnu haljinu

Robert i Anita veselo su prošetali špicom

Crna haljina vječni je klasik, a dobro se nosi i lje�

Leopard haljina dobro se slaže uz muškarca

Cvjetni uzorak ili prugice uvijek su dobar izbor

SPORTSKI DIREKTOR Josip Đurkin – Jocika:

U novoj sezoni s Dinamom želimo biti u vrhu

Piše i foto: Miljenko Dovečer

Zaštitni znak domašinečkog Dinama, kluba koji se već treću sezonu natječe u 3. NL Sjever svakako je Josip Đurkin, popularni Jocika koji trenutačno obnaša dužnost sportskog direktora.

Dinamo je prije dvije sezone postao član 3. lige - Bilo je dosta prijepora ući ili ne ući u viši rang pred dvije godine jer su nam ta liga i klubovi bila nepoznanica. Također smo se bojali kako će reagirati naši navijači, no prihvatili smo izazov. Gledatelji su isto pozitivno reagirali, a puno njih na utakmice dolazi iz okolnih sela pa i onda kada smo igrali s klubovima iz udaljenih mjesta. Nama je novost bila da putujemo na utakmice u udaljena mjesta poput Orahovice, Virovitice, Križevaca, Bjelovara. Dobro smo se nosili s tim klubovima i plasirali se na 5. mjesto, a igrači su stekli samopouzdanje koje je došlo do izražaja već sljedeće sezone. Ostvarili smo na 5. poziciju, a�irmirali dosta mladih igrača, a gostujući klubovi bili su oduševljeni našim gostoprimstvom. Ove sezone želimo stepenicu više, iako će po meni biti teže u novoj ligi koja broji 16 klubova. Bit će i većih gostovanja, time i većih troškova, rekao je u uvodu Đurkin.

Dugi niz godina bio je predsjednik kluba - Oko 2009. godine vratio sam se iz Palovca u svoje matično jato, u svoj Domašinec. Došao sam zimi i nažalost

ispali smo prvo u 1. ŽNL, a sljedeće godine u 2. ŽNL. No uspjeli smo se konsolidirati i 2013. vratili u prvu ligu, da bismo 2018. ušli u 4. NL Čakovec – Varaždin. Nakon tri sezone u kvalitetnom rangu pružila nam se prilika za ulazak u sadašnju 3. NL Sjever što se danas pokazalo dobrim potezom. Kao predsjednik, klub sam vodio u trima mandatima, a sada pomažem mladom predsjedniku Petru Mihalecu, trenutno kao sportski direktor, nastavio je Jocika. No osim toga on odrađuje golem posao u klubu i u školi nogometa dok je na utakmicama zadužen za razglas kako bi gledatelje točno izvijestio o događanjima na utakmici.

Poznato je da je Dinamo iz Domašinca jedan od najbolje organiziranih klubova, kako u Međimurju tako i nadaleko šire. Potvrda toga su i stalne pohvale klubova iz sjeverozapadne Hrvatske koji dolaze igrati u sklopu 3. NL Sjever.

Kao rijetko koji trećeligaš raspolažu potrebitom infrastrukturom

- Iako smo sigurno najmanja sredina po broju stanovnika u 3. ligi, ponosimo se infrastrukturom, posjedujemo dva kvalitetna terena s rasvjetom, glavni je od prije par godina djelomično i natkriven. Siguran sam da smo gotovo jedini klub u Hrvatskoj koji posjeduje vlastitu sportsku dvoranu. Dvoranu smo izgradili uz pomoć nepovratnih sredstava Europske unije u visini 2 milijuna eura, a tu se uključila i Općina Domašinec

na čelu s načelnikom Mariom Tomašekom koja je sudjelovala s oko 300.000 eura. Velika zahvala za sve to ide pokretaču i inicijatoru našem Zvonku Ovčaru i njegovoj �irmi Izgradnja Domašinec. Sigurno imamo uvjete najmanje za drugu ligu, ali to nam nije cilj. Bitno je da se na tim terenima i dvorani može kvalitetno raditi kako bi se stalno iznjedrili domaći nogometaši, rekao je sportski direktor Dinama.

Gledatelji rado dolaze na Kokotov vez

- Pozitivno sam iznenađen odazivom gledatelja i navijača pogotovo na domaćim utakmicama kada se vrtimo oko brojke od 190 gledatelja po utakmici. Još kad bi većina okolnih klubova sve utakmice igrala u nedjelju, bilo bi ih i više, no mislim da je ovo pristojna brojka. Bazirani smo na domicilne igrače uglavnom iz Međimurja i po tome se pozna dolazak njihovih drukera koji naravno, osim za svoje dečke, navijaju i za Dinamo. Možda u bližoj budućnosti budemo imali i organiziranu navijačku skupinu, no za sada naši navijači pozitivno gledaju na zbivanja u klubu. Naravno da su nezadovoljni kada se izgubi, no sve već zaboravljaju nakon prve pobjede. Bitno je da se igrači trude i to publika zna prepoznati, iskazao je zadovoljstvo navijačima i posjetom direktor Đurkin. Financije su rak-rana svih klubova, no dobro se snalaze i sami

- Osim općine koja pomaže kroz projekte, �inancije dolaze preko malih i velikih sponzora i vlastitih sredstava.

Troškovi stalno rastu i možda bi se općina morala više �inancijski iskazati. Imamo domicilne veće �irme poput Vlado d.o.o. i AC Jesenović koji bi mogli biti izdašniji u svojim donacijama. Ja sam im zahvalan na dosadašnjim sredstvima, samo kažem da bi mogli i više. Mi sami u klubu od okvirno 120.000 eura koje trebamo godišnje, pokrivamo oko 50 – 60 %. Razliku koju ne pokrijemo pokriva naš najizdašniji sponzor Zvonko Ovčar sa svojom Izgradnjom i partnerima. No sve u svemu u ime kluba jako sam zahvalan svima koji se uključuju u rad kluba na direktan i indirektan način, objektivan i zahvalan sponzorima je Jocika pa otkriva način na koji dio sredstava i sami pokrivaju. - Raznim marketinškim akcijama i događanjima na stadionu i dvorani kroz cijelu godinu, kod nas nema mrtve sezone. U ljeti nakon prvenstva zbivanja su svaki vikend Tradicionalni turnir ulica, zatim Memorijalni turnir za Petra, Kamp zagrebačkog Dinama, velikonogometni turnir za Krznara-Rokec, utrka Murščak, sada nedavna Gulešijada koja je okupila preko 300 ljudi. Nakon jesenske sezone, tj. već u 10. mjesecu, renta se dvorana za rekreativce i razne udruge. Također, organizira se tradicionalni zimski turnir ulica, zatim tradicionalni dvodnevni turnir ŠN Dinamo-Zelenko. Tu je popularni turnir bele i pikada u klupskim prostorijama. Nema pauze, od jutra do mraka na našem stadionu nešto se događa, obrazložio nam je Đurkin.

Nova sezona s višim ciljevima je pred vratima

- U odnosu na prošlu sezonu nismo puno mijenjali u igračkom kadru, tako da će trener Gorupić u novoj sezoni imati slatke brige jer je pojačana konkurencija. Iz kluba su otišli vratari Medvešek i Kanižaj i igrač u polju Luka Marodi. Ciljano smo se pojačali igračima mlađim od 21 godine koji su prošli školu nogometa Međimurja, Varaždina i Slaven Belupa. U klub su došli napadač Dejan Volar, bek i krilo Saša Stojko i vezni igrač Antonio Martinjaš. Cilj je gornji dio tablice u ligi od 16 klubova, biti među prve 4 momčadi. Liga će biti kvalitetnija i zahtjevnija nego prošle sezone i u 30 kola potreban je konkurentan kadar. Imamo 23 igrača, po meni 17 kvalitetnih koji konkuriraju za prvu momčad i ostali mladi koji tek stječu seniorska iskustva. Do sada smo u pripremama sudjelovali na dvama turnirima u kojima je trener Gorupić dao priliku svim igračima. Bili smo dominantni i upisali sve pobjede. Pobjeđivali smo redom Sokol, Slogu (ČK), Podturen pa ponovo Sokol i Dinamo Palovec. Dva tjedna su još do početka prvenstva i predstoji glazura i �iniširanje kroz par utakmica. Trener Dalibor Gorupić već 5.

sezonu kormilari uspješno i siguran sam da će nastaviti tim putem. Mi stalno dižemo ljestvicu više jer je to po meni jedini ispravni put. No nema nikakvih imperativa jer svi u klubu vjerujemo u naše igrače i trenera, kazao je Đurkin.

Iz ŠN DinamoZelenko dolazi dosta igrača u prvu momčad

- Trenutno je u kadru prve momčadi njih šestorica koji su ponikli u školi nogometa, a to su Niko Jakšić, Teo Krznar, Ivano Horvat, Ivan Bister, Fran Zadravec i Florijan Tomašek. Naš princip rada je da čim igrač napuni 16 godina polako kandidira za 1. momčad, da dobije priliku. Tako prije sazrijevaju, a oni bolji prije igraju za seniore. Koji se ne nametnu u tim godinama naravno igraju utakmice kroz kadetsku i juniorsku momčad. Teško je selekcionirati igrače samo iz naše škole nogometa jer imamo malu bazu. Naša je orijentacija na igrače iz Međimurja i bliže okolice i na sreću u tome godinama uspijevamo, zaključio je razgovor s nama popularni Jocika za kojeg u klubu s ponosom ističu da nitko nije tako aktivan što se tiče rada u klubu kao njihov jedan i jedini – Joco.

Jocika je zaš�tni znak domašinečkog Dinama

STOLNI TENIS

Piše: Luka Maruševec

Foto: Mario Golenko

Matija Barić rodom je iz Mihovljana, trenutno s obitelji živi u Čakovcu te je po mišljenju većine međimurskih igrača i igračica, ali i javnosti, jedan od naših najboljih stolnotenisača. Već je krajem 80-ih godina prvi put sjeo za računalno svojeg oca te se odmah rodila ljubav koja je utrla put u njegovoj profesionalnoj karijeri i tako je od 2016. godine vlasnik uspješne tvrtke.

Djed nogometaš, otac košarkaš, a on stolnotenisač

- Djed Stanislav Barić, inače iz Novog Sela Rok, bavio se nogometom pa sam i ja s 11 godina ušao u nogometne vode. No, u Mihovljanu, koji je inače naša kolijevka ping ponga, odmah pored igrališta je i dvorana za stolni tenis te mi je tata Bojan, koji je inače košarkaš, rekao da probam stolni tenis koji je tada tamo igralo 40 – 50 djece. Par godina nisam se natjecao na turnirima, nego sam trenirao i prošao svih naših sedam županijskih liga, rekao nam je u uvodu 39-godišnji Matija Barić pa otkrio kako su presudne karike na njegovom sportskom, ali i životnom putu, bili bjeloruski treneri Vladimir i Aleksey Yefremov.

- Kada sam ozbiljnije započeo sa stolnim tenisom, u Mihovljan su došli spomenuti treneri i to trenirati žensku ekipu, nakon čega je stariji, otac Vladimir, napravio selekciju najboljih od svih nas po starom ruskom režimu, što bi za današnje standarde bilo previše ekstremno. Ostalo nas je samo troje, trenirali smo sve do seniorske kategorije kada su me pozvali da odem k njima igrati. Ipak, prevladala je škola i fakultet, govori Barić koji je na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike

završio smjer informacijski sustavi i stekao akademsko zvanje diplomirani informatičar, ali je svejedno u kadetskim, juniorskim i seniorskim danima uz turnire nastupao i za reprezentaciju.

- Jednom je Hrvatski stolnoteniski savez slao dopis da me jedan dan oslobode obaveza na fakultetu kako bih nastupio na turniru za reprezentaciju, da bi mi profesor zabranio odlazak, opisuje iskusni stolnotenisač samo jednu od brojnih sportskih prepreka tijekom karijere. Neovisno o tome, obrazovanje je uvijek bilo na prvom mjestu.

Suze na treningu, a trener u nedjelju na obiteljskom ručku

- Puno puta sam i sa suzama napuštao trening jer takav tretman treba prožvakati. Trenirali smo i tri puta dnevno po dva sata. Vježbe su se svaki put morale odraditi. Ako sam ja imao školu u 13:30, a trenirali smo do 13:15, trener me nije pustio do kad nismo sve odradili. No, ako nije bilo napravljeno kako treba, ponavljalo se iznova svaki put, naravno, uz sklekove, skakanja i slične vježbe koje kasnije dođu na naplatu. Upravo takve metode “na prazno”, koje se ne čine bitnima, čine veliku razliku i primjerice Kinezi, koji su danas u samom vrhu stolnog tenisa, također ih rade konstantno, nastavlja Barić pa otkriva kako je trener ručao s njim i njegovom obitelji.

- Trener je svaki dan trenirao sa mnom, a u nedjelju je s nama ručao za stolom do 14:00, nakon čega smo išli na trening, govori Barić koji je već od malih nogu nizao odlične rezultate.

- Istaknuo bih pojedinačno treće mjesto na Prvenstvu Hrvatske za kadete 1999. godine, natjecanje na kojem sam ušao u reprezentaciju. Zatim dvostruko osvajanje turnira Vodovod u Zagrebu iste go-

dine pa više osvojenih titula Međunarodnog kupa Grada Rijeke te treće mjesto TOP 12 turnira juniora Hrvatske 2000. godine, spominje međimurski stolnotenisač koji je, više od 10 puta, bio igrač te često i lider ekipe koja je osvojila prvu međimursku ligu.

- Ekipa i ligaška natjecanja ipak nose posebnu čar, kao što je bio slučaj kada sam, kao ponosni Međimurec, igrao za varaždinski klub IGEA Željezničar te smo bili u samom vrhu u najvišem hrvatskom rangu, govori Barić koji već 20 godina nema trenera. To što dolazi iz manje sredine stvaralo je i probleme, ali bilo i dodatan motiv.

Mihovljanski ponos i prkos protiv drugih

- Kada si iz maloga Mihovljana, jednostavno moraš biti dva ili tri puta bolji od onoga koji je u istom rangu, što je jako teško. Unatoč tome što i jesi bolji, primjerice na jednom kvali�ikacijskom turniru za europsko prvenstvo bio sam sam, a nakon izborene pobjede otvoreno su mi rekli da umjesto mene, na turnir ide poraženi jer je bio “nečiji sin”. Stvari sam samo pokupio i to su situacije koje se moraju pretrpjeti i na kojima sam očvrsnuo. Jako sam ponosan na to gdje sam rođen i nikada se toga ne bih odrekao. Uvijek, na svakom turniru sam se ponašao tako i htio da budem pravi primjer Međimurja, da pokažem da nismo mali i nebitni, govori Barić te dodaje kako je u sportu iznimno važna kombinacija dokazivanja, karaktera, odricanja i volje.

- Djeca danas nažalost brzo odustanu pogotovo zbog velikih očekivanja, pojašnjava Barić o kojem je riječki Novi list 2008. godine pisao kao o rijetkoj vrsti, odnosno, kao najkonstantnijem vrhunskom međimurskom igraču, pravom majstoru obrane s karizmom koji je kao lider vodio svoju

Najbitniji naslovi po odabiru Matije Barića

• 1999. godina - 3. mjesto Pojedinačno prvenstvo Hrvatske u Zagrebu

• 2000. godina - 3. mjesto u Mihovljanu, TOP 12 juniora Hrvatske

• 2001. godina - 1. mjesto na Pojedinačnom prvenstvu regije za seniore

• 2002. godina - ulazak u juniorsku reprezentaciju Hrvatske

• 1. mjesto ekipno Državno prvenstvo srednjih škola (ETŠ Čakovec, sastav: Denis Tremski, Boris Preksavec i Ma�ja Barić)

• omogućio ulazak sljedećim klubovima u najviši rang Hrvatske: STK Mihovljan, STK Šenkovec, STK IGEA Varaždin, STK MSTC Čakovec

Još nekoliko značajnijih naslova

• 2000. godina - 1. mjesto Prvi kvalifikacijski turnir juniora Hrvatske

• 2000. godina - 1. mjesto Drugi kvalifikacijski turnir juniora Hrvatske

• 2001. godina - 1. mjesto na Juniorskom prvenstvu regije u Varaždinu

• 2002. godina - Plasman u TOP 16 na Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za seniore

• 2024. godina - 1. mjesto Međimurski kup Međimurskih novina

• če�ri puta osvojio 1. mjesto na Kupu Grada Čakovca

• pet puta osvojio 1. mjesto na Pojedinačnom prvenstvu Međimurja

• tri puta zaredom osvojio Međunarodni turnir Vinkovci Opet (apsolutna kategorija)

• dvostruki osvajač Kupa Vodovoda Zagreb (kade�)

• dvostruki osvajač Kupa Grada Rijeke (kade�)

MATIJA BARIĆ iz Mihovljana

Programer igrač, no prije

obiteljski

Jednog od najtrofejnijih međimurskih sportaša trenirali su Bjelorusi, većinom i tri puta dnevno, a kod Minska su njemu i njegovim roditeljima prijetili kriminalci

ekipu kroz prvu ligu. Sve titule teško može prebrojati, a ono što ga posebno veseli na natjecanjima su upravo gledatelji. Sve titule ne može prebrojati, a najviše ga veseli publika

- Jedan dio pokala i nagrada je kod roditelja, dio kod jedne bake Anice, treći dio kod druge bake Marije, a četvrti

dio je završio i u Njemačkoj kod nećakinje Tije. Vesele me ljudi na tribinama, publika, kao što je bilo na �inalu Međimurskog kupa u dvorani u Mihovljanu, odnosno, mojoj dvorani. Kada je publika na tribinama, atmosfera je sjajna i mogu odigrati strašno, sigurno 40 % bolje nego inače. Jer kroz sva natjecanja koja sam prošao pa i u Superligi,

zatim reprezentativna razina ili europska natjecanja, naučen sam da nema publike, iskreno poručuje Barić koji je bio na meti brojnih klubova. - Tijekom karijere zvali su me igrati u Švicarsku, Njemačku i Francusku te mi nudili ugovore, ali već sam bio na fakultetu i znao svoje prioritete. Čak i danas, kada imam 39 godina, nude mi ugovore da

i vrhunski prije svega

svega

čovjek

Ma�ja sa samo jednim (manjim) dijelom osvojenih pokala

primjerice potpišem za Crvenu Zvezdu iz Srbije. Jednako tako pitaju me mogu li ja započeti meč kao prvi igrač, iako sam često stariji od kolega desetljeće ili čak dva, kroz smijeh će Barić.

- Od najboljih igrača s kojima sam igrao to su zasigurno Tomislav Japec i Davor Karlović, dok bih od igračica istaknuo Sanelu Jurinec, se-

stru Rinalda Jurinca, dodaje Barić te priznaje da je uvijek malo prgav za stolnoteniskim stolom. No, to potraje samo tijekom meča, nakon čega uvijek vlada prava prijateljska atmosfera. U javnosti često prevladava mišljenje kako su Kinezi broj 1 u svijetu stolnog tenisa, no Barić pojašnjava kako situacija nije baš tako jednostavna.

biti jak. Stvar je u tome da su Kinezi počeli kopirati tadašnje najbolje igrače, primjerice Bjelorusa Vladimira Samsonova s kojim sam se jednom prilikom fotogra�irao, a i privatno smo u dobrim odnosima. Jednostavno Kinezi imaju puno više igrača koji treniraju dan i noć te kopiraju naše igrače te igrače iz ostalih europskih država. Pronađu europski uzor, kopiraju stil, strašno su brzi i k tome danas imaju sjajnu tehnologiju. Treninzi traju dok ne padaju s nogu te, unatoč tome što par naših sjajnih igrača ih pobjedi, oni uvijek imaju još toliko i gotovo nemoguće ih je pobijediti kao ekipu, govori Barić te dodao kako psiha igra ogromnu ulogu. Iako je stolnotenisač, sportski uzor mu je košarkaš.

Sportski uzor –Dražen Petrović

Kinezi najbolji u stolnom tenisu?

Ma nema jačeg igrača od tebe!

- Prevladava mišljenje da su Kinezi u ping pongu broj 1, no bjeloruski treneri su me naučili da nema jačega od tebe. Takav trening i pristup su djelomično i pranje mozga, tortura za koju moraš

- Oduvijek sam kao sportskog uzora gledao Dražena Petrovića. Tata mi je bio košarkaš pa sam za njega čuo, ali ono zbog čega se ističe kao uzor je to što je prvi došao na trening, a zadnji odlazio, unatoč tome što je bio najbolji. Snaga volje koju je pokazivao bila je presudna, što je jako utjecalo na mene, priznaje međimurski stolnotenisač. Trenutno u prvoj županijskoj ligi igra za STK ZEN Šenkovec 2, dok u drugom rangu hrvatskog stolnog tenisa, odnosno, 1. HL - istok brani broje čakovečkog STK-a MSTC-a.

- Uvijek volim komunicirati s publikom, iako se je bolje fokusirati na meč. Stolnog tenisa neću se ostaviti još sigurno 30 godina, no pred kraj svoje sportske karijere htio bih se vratiti u Mihovljan jer me puno ljudi doma ispituje kad bude došlo to vrijeme da se vratim, nastavlja Barić o kojem se, u vrijeme kada

je osam godina igrao za već spomenuti varaždinski klub IGEA Željezničar, pisalo kao o najboljem međimurskom igraču. Prisjećajući se anegdota, sada se sa osmijehom osvrće na put u Bjelorusiju koji tada baš i nije bio smiješan. Auto im zakuhao kod Varšave, a prijetili im kriminalci - Kada sam bio šesti razred, tata Bojan i mama Biserka vozili su me na pripreme k treneru i to u Bjelorusiju. Jedna pomalo smiješna situacija je bila kada je naš Renault 5 zakuhao nedaleko Varšave pa smo morali stati i potražiti automehaničara. No, posebno pamtim situaciju u Minsku kada smo čekali na granici te nam je došao čovjek s bejzbol palicom, počeo lupati po autu i tražio da platimo reket, odnosno, “porez”. Od straha sam se na zadnjem sjedalu pokrio dekom i skoro upišao. Situaciju smo objasnili na granici nakon čega su počele skoro pa �ilmske scene. Četiri ili pet policijskih kombija krenulo je prema tim ljudima, uhapsilo i tuklo pošto je bila riječ o kriminalcima, a ne o nekakvom porezu. Zbog njih smo više od pola dana morali provesti na policiji, otkrio nam je Barić jednu nevjerojatnu priču koja mu se urezala u sjećanje. Kao dječak također je bio državni prvak u LiDraNu na natjecanju u Križevcima, a zahvaljujući današnjem poslu posjetio je Belgiju, Njemačku, Nizozemsku, dok mu je London, smatra naš sugovornik, drugi dom. Na bilo koje mjesto da ode, svoje Međimurje nosi svugdje.

- Moja tvrtka eSolutions d.o.o. osnovana je 2016. godine. Primarno se bavimo razvojem softwarea, a pružamo i IT konzultantske usluge. Izrađujemo bankarske

podmodule širom svijeta, a do sada imali preko 50 klijenata od Australije, SAD-a, Belgije, Portugala do Velike Britanije. Firma je izvozno orijentirana i radi isključivo s inozemnim partnerima i bankama, govori Barić o profesionalnom životu te spominje njemu ono najvažnije.

Obitelj na prvom mjestu

- Već 23 godine, od srednjoškolskih dana, moja najveća podrška mi je supruga Jelena. U sretnom braku smo 12 godina te je ona na turnirima moj najveći navijač koji me uvijek bodri. Također sam ponosan na svoje troje djece, Elenu (10), Brunu (7) i Bornu (4). Posebna zahvala osim supruzi i djeci, ide bjeloruskim trenerima Vladimiru i Alekseyju Yefremovu koji su me oblikovali ne samo kao sportaša, već i osobu kakva sam danas. Od igrača bih se zahvalio mojim dobrim prijateljima i suigračima Rinaldu Jurincu i Zoranu Vidoviću iz Mihovljana koji su zajedno sa mnom od samih sportskih početaka kao velika podrška, iskreno poručuje Barić koji svoju djecu ne forsira na aktivnosti, kao što ga njegovi roditelji nikada nisu prisiljavali, već su oduvijek prioritet bile podrška i potpora. Kroz natjecanja je stekao brojna prijateljstva, ali uvijek skroman svoje je nagradne fondove na osvojenim turnirima najčešće potrošio tako da je počastio sve na večeri nakon turnira. Pomalo je ironično što, vjerojatno najtrofejniji međimurski stolnotenisač i sportaš ovakvog kalibra, nikada nije dobio titulu najboljeg međimurskog sportaša. Na kraju sportske karijere pripast će mu, barem, neslužbena titula jednog od najboljih, ako ne i najboljeg međimurskog stolnotenisača svih vremena.

Njegova najveća podrška su supruga Jelena, kćeri Elena i Bruna te sin Borna

SRUŠENI međimurski rekordi

Magdalena Lončar juniorska prvakinja države

Proteklog vikenda u Varaždinu održano je Pojedinačno prvenstvo Hrvatske do 20 godina, gdje je Magdalena Lončar u bacanju kladiva obranila naslov državne prvakinje s bačenih 52.26 metara. Magdalena je time postigla novi međimurski juniorski i seniorski rekord, a ujedno i

STRIDON RUN

Apsolutni pobjednik

Jurica Tomac

Utrka Stridon run, koja je održana po četvrti put, bila je podijeljena u tri kategorije: dječju utrku, utrka građana i glavnu utrku. U utrci građana, među ženama najbrža je bila Lana Mržljak-Branilović, druga je kroz cilj prošla Ana Marija Gregur, dok je treće mjesto osvojila Šte�ica Jeđut. U muškoj kategoriji, prva tri

NOGOMET

PRIPREME naših trećeligaša

Intenzivni treninzi i kontrolne utakmice

Piše: Miljenko Dovečer

Šest međimurskih trećeligaša ušlo je u završnicu priprema pred prvenstvo u 3. NL Sjever koje počinje 17. kolovoza, tj. u ligi koja od ove sezone broji 16 klubova.

Međimurje još konsolidira momčad

Međimurje je u dosadašnjem dijelu priprema odigralo dvije utakmice, pobijedili su u Štrigovi Slogu, dok su u Čakovcu visoko poraženi od mađarskog Heviza 1:5.

16. najdalji hitac u povijesti hrvatske atletike. - Istaknula bih i da je drugoplasirana bacila desetak metara manje od mene te mi to čini ovo postignuće još ljepšim. Sezona ide dalje, sljedeće je državno za mlađe seniorke i seniore sredinom rujna u Varaždinu, govori 18-godišnja Lončar. (lp)

mjesta zauzeli su Vedran Rešetar, Aljaž Novak i Darko Okreša.

U glavnoj utrci, pobjednica među ženama bila je Ana Kralj, dok su drugo i treće mjesto osvojile Mia Furdi i Manuela Bobičanec. U muškoj kategoriji, apsolutni pobjednik bio je Jurica Tomac s rekordom staze od 40:38 i tempom od 3:42. Drugi kroz cilj stigao je Igor Filipić, a treći Darko Balić. Pobjednicima su medalje i pehare uručili Mario Sever te načelnik Općine Štrigova, Stanislav Rebernik. (sh, foto Terca art)

- Momčad za novu sezonu je oslabljena za nekoliko ključnih igrača koji su napustili klub dok je od pojačanja za sad pristupio povratnik Matheus Bene. Uprava radi na dovođenju još kojeg kvalitetnog igrača, no za sada je situacija takva kakva je pa je samim time teško prognozirati pozicioniranje na tablici u sljedećoj sezoni. Smatram da ako nam se ne priključe dva do tri kvalitetna igrača možemo računati na borbu za sredinu tablice, kazao je Jukić. Sljedeća sezona trebala bi biti vrlo neizvjesna budući da je polovica klubova najavilo borbu za vrh tablice.

- Trenutno sam fokusiran samo na kvalitetne pripreme, mi ćemo se spremiti maksimalno, dati sve od sebe na terenu i u svakoj utakmici, a koliko ćemo uspjeti nadoknaditi manjak kvalitete u odnosu na ostale protivnike, to je tek za vidjeti. Ne mogu ne napomenuti dovoljno da žalim da ovaj grad i županija ne mogu iznjedriti jedan ozbiljan i profesionalan sportski kolektiv na državnoj razini, rekao je trener Međimurja Jukić. Sljedeću kontrolnu utakmicu Međimurje igra protiv slovenskog ligaša Polane.

Polet čekaju ozbiljni protivnici

Prošlogodišnji prvak Polet do sada je nastu-

pio na dvama turnirima, u Vratišincu i u Peklenici gdje je odigrao četiri utakmice. Uspješni su bili u dvije koje su pobijedili, dok su dvije remizirali. Trener Šardi dao je priliku svim igračima, pa su zbog toga bile oscilacije u utakmicama. Kada je igrala najbolja momčad Polet je imao uvjerljivo vodstvo, a kada je promijenio cijelu momčad i stavio mlade igrače protivnik je stigao do izjednačenja. Do početka prvenstva još imaju dogovorene utakmice gdje će se polako pro�ilirati momčad koja će nositi većinu tereta u prvenstvu. Prva je na rasporedu ove subote s Bjelovarom, zatim 6. kolovoza igra se sa susjednom Slogom iz Štrigove i 10. kolovoza generalka sa Rudarom iz Trbovlja. Što se tiče igračkog kadra može se reći da je ostala većina igrača, a otišli su Silvester Žganec i Telebar. Na odlazak se spremao i stožerni igrač Luka Mezga, ali je nakon peripetija ipak ostao na raspolaganju treneru Šardiju. Klubu su pristupili iskusni Vuković i mladi Brlek i Gal. Rudar upisao pobjedu i remi U tišini se nogometaši Rudara pod paskom trenera Lepena Juraka pripremaju. Uz veliki broj treninga započeli su i s odigravanjem kontrolnih susreta. U 1. utakmici pobijedili su 6:2 Nedeljanec iz susjedne Varaždinske županije. Trener je dao priliku svim igračima koji su se odužili angažmanom i napose e�ikasnošću. Drugu pripremnu utakmicu odigrao je Rudar protiv slovenske momčadi Polane kao gost u Velikoj Polani.

Sraz ove 2 ekipe završio je 3:3, iako je Rudar bio taj koji je više zaslužio pobjedu, međutim loša realizacija tome nije doprinijela. Strijelci za Rudar bili su Radiković, P. Nedeljko i Janušić. Slijede

još 2 utakmice, 3. kolovoza protiv Međimurca (DP) i 10. kolovoza protiv Ljutomera.

Nedelišće ne želi “plesati” samo jedno ljeto Povratnik u 3. ligu, Nedelišće, odrađuje treninge i odigrava kontrolne utakmice. U 1. su bili bolji s 3:0 od novog Premijerligaša Dubravčana. U 2. utakmici protivnik je bio krapinsko-zagorski četvrtoligaš NK-a Golubovec. Nedelišće je upisalo sigurnu 5:1 pobjedu. Dvostruki strijelac u pobjedi bio je Thiago, dok su po jednom protivničku mrežu tresli Jelovečki, F. Vibovec i Paqueta. Slijede utakmice protiv Dinama u Palovcu te štrigovske Sloge na Tratama. Momčad se konsolidira, a vrijedna uprava pod kormilom Ivice Mihalića dovodi pojačanja. Klubu su pristupili Hrvoje Grđan vratar, Bruno Perišić te iz Brazila Jose Ricardo Ferreira Dos Santos "Paqueta" i Matheus De Mattos Almeida. U klubu su ozbiljno shvatili ovu zahtjevnu ligu i ne žele plesati samo jedno ljeto.

Dinamo upisao sve pobjede

Domašinečki Dinamo među prvima je započeo s pripremama pa je tako odigrao i velik broj utakmica. Pobjeđivali su redom Sokol, Slogu (ČK), Podturen, pa ponovo Sokol i Dinamo Palovec. Trener Gorupić raspolaže s 23 igrača pa su priliku dobili gotovo svi. Još je malo do 1. kola i susreta

s Međimurjem u Čakovcu pa će trener Gorupić u nadolazećim utakmicama vjerojatno više uigravati sastav za početak prvenstva. Sljedeću utakmicu Dinamo igra protiv BSK-a iz Belice.

Graničar želi bolju sezonu od prošle

U NK-u Graničar Kotoriba intenzivno se pripremaju za novu sezonu, a pripreme pod vodstvom trenera Marija Piškora započele su u srijedu 10. srpnja s dosta igračkih promjena. Novi igrači su Mihael Vlah koji dolazi iz varaždinskog Varteksa, Filip Štritar iz Tehničara Cvetkovec, Dorian Piškor iz juniora Slaven Belupa, Dino Vitković iz Nedeljanca, Renato Kečak iz Podravine, Vinko Horvatić iz Bednje i Renato Posavec iz Ivančice Ivanec.

U dosadašnjim utakmicama upisali su pobjedu protiv Vidovčana 4:1 i Plitvice Selnik 4:3 na turniru u Donjoj Dubravi. U utakmici s NK-om Selnik Graničar remizirali su 1:1. U 1. domaćoj pripremnoj utakmici pobijedili su juniore zagrebačke Lokomotive 2:1, a strijelci su bili Filip Štritar te Nikola Golenja. Klub će ponovno organizirati tradicionalni dvodnevni turnir povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja. Turnir će se igrati ovog vikenda, u subotu i nedjelju, 3. i 4. kolovoza, a uz Graničar nastupaju NK-a Dubravčan, NK-a Vidovčan i NK-a Mladost (SM).

Jurica Tomac trči uz dijabetes

Mia Mihalović ide ta�nim trkaćim stopama

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Svim Međimurkama i Međimurcima, našim vrijednim zaposlenicima i poslovnim partnerima čestitamo

5. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

26 40323 Prelog, Tel: +385 40 645 344

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

5. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Ul. Kalmana Mesarića

JASMINA MARČEC iz Čakovca

Čak 14 ogromnih grmova hortenzija krasi vrt Jasmine Marčec iz Čakovca. Posebne su po tome

Sponzori natječaja:

što na jednom grmu ima i plavih i roza cvjetova, kao i ljubičastih. To je ujedno i jedna od najpoznatijih karakteristika hortenzija – njihova sposobnost mijenjanja boje.

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

https://www.stella-floris.hr/

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

Carstvo kameleonskih hortenzija

Boja njihovih cvjetova ovisi o pH vrijednosti tla. Kisela tla će ih obojiti u plavo, dok će alkalna tla stvoriti ružičaste ili crvene nijanse. Neutralno tlo omogućit će da se obje boje prepliću, stvarajući jedinstvene kombinacije. Jedino bijele hortenzije ostaju vjerne svojoj boji, bez obzira na sastav tla.

Uz to su prilično popularne u našim vrtovima jer daju prekrasne cvjetove od proljeća pa do kasne jeseni. Vole obilno zalijevanje i podnose jako sunce, a cvjetne kugle možete osušiti i koristiti kao lijepu dekoraciju u svom domu. Osim hortenzija, vrt Jasmine Marčec je prava riznica raznovrsnog bilja. Katruže, sedum, ruže, lavanda, dalije, limun, naranča, lovorov list, oleandar, hosta, pustinjske ruže, maline, neven, muškatlini, melisa, menta, bosiljak, čempresi, pampas trava, aloe

Dobrodošli na sajam niskih cijena

Kameleonske hortenzije Jasminini su vrtni dragulji

Hortenzije su popularne u našim vrtovima jer daju prekrasne cvjetove od proljeća pa do kasne jeseni. Vole obilno zalijevanje i podnose jako sunce

vera, chili papričice i tradeskancija samo su dio bogate kolekcije biljaka koje krase ovaj predivan prostor. Jasminin vrt je oaza mira i ljepote, mjesto gdje se

možete opustiti i uživati u bogatstvu boja i mirisa. Jedini problem s kojim muku muči su dosadni puževi koji se pojavljuju nakon kišovitog vremena.

Štetočine rješava mamcima

Planirate sadnju?

VAS NA DANE OTVORENIH VRATA 15., 16. I 17. TRAVNJA U VRTLARIJI VIJENAC

Prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG uzgoja

• gotovi vrtići od sobnog bilja

• gotovi vrtići za dvorišta, okućnice ili groblja

• svijeće i lampaši

https://vrtlarija-vijenac.hr https://vrtnicentariva.hr

• velika ponuda vrtnog alata, gnojiva, ukrasnih tegli

• kombiniramo prema vašim željama i mogućnostima

- Pojeli su nam salatu, daliju, hoste i ostalo cvijeće. Potom smo ponovno sadili salatu, �lance i ponešto cvijeća, potužila nam se Jasmina, no nekako uspijeva doći na kraj s njima uz svoj patent uz ručno skupljanje puževa.

- Postavila sam mamce nasred gredica. U �lašu sam nalijala vodu, unutra stavila sol, da se kroz noć potope, otkrila nam je Jasmina. Vrt Jasmine Marčec je dokaz da s malo ljubavi i pažnje svatko može stvoriti svoj mali raj na zemlji. Ako nemate vrt, neka vas Jasminin vrt inspirira da stvorite svoj vlastiti mali raj.

POSEBNA PONUDA:

agrumi u teglama

egzotične orhideje vande

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Jasmina iza prekrasnih roza cvjetova svojih hortenzija

Roza, plave i ljubičaste hortenzije na grmovima

Limuni uz povišenu gredicu sa sukulentima i ukrasnom travom Detalj iz vrta – muškatlin u tegli

Ljekovito bilje iz vrta mazi i pomlađuje svoju vlasnicu

Svaku mi je biljčicu žao baciti te za svaku pronađem mjesto u kojem će se ona smjestiti i krasiti moj vrt

Piše: Aleksandra Sklepić

Bajkovit vrt Đurđice Rihtarec Zadravec iz Murskog Središća savršena je kombinacija “divljeg” i urbanog, a njegova ponosna vlasnica, učiteljica likovne kulture u mirovini, zaslužna je za svaki njegov kutak. Vrt je prepun ukrasnih grmova, bobičastog voća, stabala voćaka, cvijeća, te raznih puzačica koje mu daju poseban, zagonetni šarm. Tu su loptice, glicinije, aronije, maline, kupine, ogrozd, josta, crveni i crni ribiz, jabuke, kruške, šljive, višnje, trešnje i breskve.

- Svaku biljku koja raste u mom vrtu, sama sam zasadila, ispričala nam je Đurđica, koja unatoč svojim godinama, navršenih 81, još uvijek sama sadi, zalijeva, orezuje i uređuje svoje biljke. Svaku mi je biljčicu žao baciti te za svaku pronađem mjesto u kojem će se ona smjestiti i krasiti moj vrt. Uz voćke i grmlje, vrt je dom i svim vrstama cvijeća, trajnicama i jednogodišnjim biljkama koje se mogu pronaći na našem području, a ima i gostiju koji su se doselili iz raznih krajeva. Mnogo je sadnica dobila na dar za rođendane ili neku drugu prigodu, jer njena obitelj i prijatelji znaju koliko joj je dragocjen njen vrt.

Važan dio vrta čini ljekovito bilje

Osim ukrasnog, važan dio vrta zauzima i ljekovito bilje od kojeg Đurđica priprema

čajeve, ulja i kreme, za tijelo i lice, što čini se, doprinosi mladolikom izgledu ove vitalne umirovljenice.

- Još je moja baka pripremala domaće čajeve od biljaka koje je imala u vrtu, pa sam nastavila njezinu i maminu tradiciju. U jednoj od starih knjiga o vrtu pronašla sam brojne bakine zapise o pripremi biljaka za čaj, a uz pomoć interneta i knjiga dodala sam u svoj “proizvodni asortiman” kreme i ulja. Bez čaja, uglavnom, ne prođe ni jedan dan. Biljke koje koristim za čajeve su zaista bez broja, tu je svima poznata kamilica, kadulja, ali spremam ih i od tratinčice, od žibekovih ružica, lavande, bosiljka, smilja, majčine dušice, od svakojakog cvijeća. Đurđica voli druženje, pa svaki dan ide u nabavu, a usput i na kavu s nekom od

prijateljica. Članica je Društva umirovljenika u Murskom Središću pa sudjeluje i u drugim aktivnostima, sportskim natjecanjima i izletima.

U vrtu posao nikad ne prestaje Najviše posla u vrtu ima u proljeće i ljeti, kad je potrebno svakodnevno zalijevanje, čišćenje i orezivanje. Za vrijeme velikih vrućina, zalijeva se i dva puta. Povrtnjak u kojem raste domaće povrće, a koji se savršeno stapa s cvjetnjakom, opet traži svoj dio pažnje, pa

se može reći da je Đurđica u vrtu cijeli dan, svaki dan. Sama štiha gredice, sadi i sije te nakon sezone čisti. Najviše je posla nakon kiše, jer tada je lakše raditi. Na terasi, uz kuću, raste i cvijeće u lončanicama, pa i tu ima posla koji se ne može zanemariti. Mnogo je posla i s ukrasnom živicom i puzačicama.

Lijep i njegovan vrt, poput Đurđičinog, uzvraća svojoj vlasnici ljepotom i beskrajnim mirisima koji se po njemu šire kroz sva četiri godišnja doba.

UKLJUČITE SE u naš nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt

u Međimurju

Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”.

I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.

Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju krea�vnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstavi� svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS –daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao

Raskošne boje vrtu daju čaroban izgled

Poljsko cvijeće savršeno se stapa s ostalim stanovnicima ove oaze

Đurđica se najbolje osjeća u svom “divljem” vrtu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim

restoran & pansion Varaždinske Toplice

GKP ČAKOM d.o.o. Mihovljanska 10 Mihovljan, Čakovec

NADZORNI ODBOR

KLASA: 003-01/24-02/6

URBROJ: 2109-74-04-01/1-2024-6

Mihovljan, 26. srpnja 2024.

Na temelju članaka 17. i 27. Društvenog ugovora o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću GKP ČAKOM d.o.o. te članaka 239. i 423. Zakona o trgovačkim društvima, društvo GKP ČAKOM d.o.o. dana 26.07.2024. godine raspisuje sljedeći

PONOVLJENI JAVNI NATJEČAJ ZA IZBOR I IMENOVANJE UPRAVE - DIREKTORA DRUŠTVA GKP ČAKOM d.o.o.

I. Uprava društva sastoji se od jedne osobe – Direktora. Uprava – Direktor se imenuje na mandatno razdoblje od 5 godina.

II. Na natječaj se mogu prijaviti samo punoljetne poslovno sposobne �izičke osobe koje su državljani Republike Hrvatske i za koje ne postoje okolnosti iz čl. 239.st. 2. i 423. Zakona o trgovačkim društvima: - da kandidat nije osoba koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, �inanciranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz kaznenog zakona Republike Hrvatske ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi ili - da kandidat nije osoba protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana te - da kandidat nije osoba protiv koje je izrečeno pravomoćno rješenje nadležnog suda o postojanju potvrđene optužnice, presude o izdavanju kaznenog naloga te postojanju pravomoćne presude.

III. Osim općih uvjeta propisanih Zakonom o trgovačkim društvima kandidat mora ispunjavati sljedeće posebne uvjete: imati akademsko obrazovanje: - 6.st ili 6.sv ili 7.1.sv razina cjelovite kvali�ikacije prema HKO (Zakon o hrvatskom kvali�ikacijskom okviru NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) ili stručni pristupnik društvenih znanosti ili stručni prvostupnik društvenih znanosti ili sveučilišni prvostupnik društvenih znanosti ili magistar društvenih znanosti ili stručni pristupnik inženjer tehničkih znanosti ili stručni prvostupnik inženjer tehničkih znanosti ili sveučilišni prvostupnik inženjer tehničkih znanosti ili magistar inženjer tehničkih znanosti prema Zakonu o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju (NN 123/23), - program rada za mandatno razdoblje, - osnovno znanje rada na osobnom računalu, - imati radno iskustvo 5 godina na rukovodećim radnim mjestima te - posjedovati organizacijske sposobnosti, biti sklon timskom radu, imati komunikacijske vještine.

IV. Uz vlastoručno potpisanu prijavu u kojoj su navedeni osobni podaci kandidata - podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj mobitela, e-mail adresa) potrebno je priložiti sljedeće dokaze: - životopis s detaljnim opisom dosadašnjeg rada na rukovodećim mjestima (uz životopis se kao dokaz rada na rukovodećim mjestima prilažu i preslike ugovora o radu, odnosno preslike drugih odgovarajućih dokumenata kojima se dokazuje iskustvo rada na rukovodećim mjestima) i obrazloženjem ispunjenja uvjeta iz javnog natječaja, - dokaz o odgovarajućem stupnju i smjeru akademskog obrazovanja u skladu s uvjetima iz natječaja (preslika diplome ovjerena kod javnog bilježnika), - dokaz o radnom iskustvu (elektronički zapis o radnom stažu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – ne stariji od 30 dana od dana objave ovog natječaja) - presliku domovnice (ili elektronički zapis iz knjige državljana) i presliku rodnog lista (ili elektronički zapis iz matice rođenih),

- uvjerenje nadležnog suda da protiv kandidata nije doneseno pravomoćno rješenje o provođenju istrage, da ne postoji potvrđena optužnica, da nije donesena presuda o izdavanju kaznenog naloga te da nije donesena nepravomoćna presuda (ne starije od 90 dana od dana objave ovog natječaja), - vlastoručno potpisanu izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika danu pod punom kaznenom i materijalnom

odgovornošću da u slučaju imenovanja prihvaća izbor za Upravu – Direktora trgovačkog društva GKP ČAKOM d.o.o. te da kod kandidata ne postoje okolnosti iz čl. 239. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (obrazac izjave koju je potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika, dostupan je na www.cakom.hr uz tekst ovog natječaj), - potvrdu o osnovnom znanju rada na računalu ili sastavljenu i vlastoručno potpisanu izjavu o osnovnom znanju rada na računalu, - dostaviti program rada za mandatno razdoblje.

V. Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve tražene dokaze u ovom natječaju. Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati, kao niti prijava kandidata koji ne udovoljava propisanim uvjetima.

VI. Prijave na natječaj mogu dostaviti osobe oba spola. Riječi i pojmovi korišteni u ovom natječaju koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu. VII. Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo, priložiti isprave kojima dokazuje status na temelju kojih ostvaruje pravo prednosti. Prednost u odnosu na ostale kandidate ostvaruje se samo pod jednakim uvjetima. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti prilikom zapošljavanja u skladu s člankom 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uz prijavu je dužan priložiti sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja, poveznica: https://branitelji.gov.hr/ izaposljavanje-843/843

VIII. Podnošenjem prijave na natječaj, kandidati su izričito suglasni i daju privolu za prikupljanje i obradu osobnih podataka navedenih u prijavi na natječaj te dokumentaciji dostavljenoj s prijavom, u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Također, podnošenjem prijave na natječaj kandidati su izričito suglasni i daju privolu za provjeru vjerodostojnosti dostavljene dokumentacije.

IX. Rok za podnošenje prijava je do 18. kolovoza 2024. godine do 24:00 sata na elektronsku adresu: sta@ cakom.hr

X. Prijave na natječaj s traženim dokazima podnose se na hrvatskom jeziku u elektronskom obliku (u pdf formatu) na adresu iz točke IX. ovog javnog natječaja, uz sljedeću naznaku u polju „predmet“ elektronske pošte: „Za Nadzorni odbor GKP ČAKOM d.o.o. - Natječaj za izbor i imenovanje Uprave - direktora društva GKP ČAKOM d.o.o.“ Potvrda primitka prijave, kandidatima će biti poslana elektronskom poštom 19. kolovoza 2024. godine do 10:00 sati na elektronsku adresu s koje će poslati prijavu.

XI. Prijavljeni kandidati koji udovoljavaju uvjetima natječaja i koji su dostavili potpunu i pravodobnu prijavu bit će pozvani na razgovor. Kandidati su obvezni pristupiti razgovoru, a kandidat koji se ne odazove pozivu, smatrat će se da je povukao prijavu i odustao od prijave na natječaj. XII. Odluku o imenovanju Uprave - Direktora društva donosi Skupština društva, na prijedlog Nadzornog odbora.

XIII. O rezultatu natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku 15 dana od dana donošenja odluke.

XIV. GKP ČAKOM d.o.o. zadržava pravo ne odabrati ni jednog kandidata i poništiti ovaj natječaj u bilo kojem trenutku i bez postojanja opravdanog razloga. U slučaju poništenja ovog natječaja društvo nikome ne odgovara za bilo kakvu štetu.

XV. Ovaj natječaj će se objaviti na internet stranici GKP ČAKOM d.o.o., u lokalnim tjednim novinama (List Međimurje i Međimurske novine), na portalu „BURZA RADA“ Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i portalu „MOJ POSAO“. GKP ČAKOM d.o.o

METEORSKI POSJETIOCI iz Svemira u Međimurju

Od bolida do Perzeida

– što nas čeka ovog ljeta?

Ova astronomska pojava podsjetnik je na skorašnji meteorski roj Perzeida, poznatiji kao Suze sv. Lovre, koji će biti vidljiv od 17. srpnja do 24. kolovoza Nebo iznad Međimurja proteklog je tjedna na trenutak obasjala svjetlost bolida – sjajnog meteora. Iako naša kamera u Čakovcu, dio Globalne meteorske mreže, nije uspjela zabilježiti ovu pojavu, kamere iz susjednih zemalja, Mađarske i Slovenije, jesu.

Zašto naša kamera nije zabilježila bolid?

Dragutin Kliček, glavni urednik znanstveno-edukativnog časopisa Vega Horizonti, novinar i član Astronomskog društva Vega Čakovec pojasnio je zašto naša kamera nije uhvatila ovaj trenutak. – Kamere, uključujući kameru AD Vega smještenu na TICM, pokrivaju točno određene dijelove neba te su pozicionirane na način da se po pojavi bolida-meteora koji je veći te zbog toga ostavi veći i duži svjetlosni trag kod izgaranja u atmosferi, može izvršiti triangulacija te precizno odrediti područje njegovog pada. Naša kamera jedna je od njih 50ak u Hrvatskoj koje u sklopu Globalne meteorske mreže svake noći snimaju nebo, kao što snimaju i u Sloveniji, Mađarskoj, Koreji, Japanu, Maroku, Brazilu… Ako se procjeni da je bolid bio dovoljno veliki da bi nešto moglo ostati od njega, odnosno da bi se na tlu moglo naći meteorita, organizira se potraga u suradnji s lokalnim astronomskim društvima.

Posljednji veći bolid viđen iznad naših krajeva sagorio je negdje iznad Austrije, a posljednji uspješan pronalazak je bio 2011. –meteorit Križevci, gdje je i pronađen.

- Ponekad ih možemo vidjeti i danju, primjerice 28. 2. 2020. vidio se jedan iz Hrvatske, i to u 10:30 ujutro, a dijelovi su pronađeni u Sloveniji. Osim za detekciju meteorskih posjetioca iz svemira, projekt GMN služi i za otkrivanje novih

meteorskih rojeva, pojasnio je Kliček. Ova astronomska pojava podsjetnik je na skorašnji meteorski roj Perzeida, poznatiji kao Suze sv. Lovre, koji će biti vidljiv od 17. srpnja do 24. kolovoza, s vrhuncem u noći s 12. na 13. kolovoza. - Bliže nam se Perzeidi, meteorski pljusak. Možda i tamo bude par bolida, tako da nije to ništa neobično, otkrio je.

Što očekivati od Suza sv. Lovre?

Perzeidi su vidljivi u osmom mjesecu kada Zemlja prolazi kroz putanju kometa 09 P/ Swift-Tuttle odnosno ostatke "repa", odnosno čestica koje su ostale na putanji i to su zapravo Perzeidi. Maksimum aktivnosti očekuje se u noći s 12. na 13. kolovoza.

- Ovogodišnja je procjena da je maksimum od oko 16 sati 12. kolovoza, a vrijeme najbolje za promatranje od sumraka nadalje. Točno vrijeme samoga maksimuma varira iz godine u godinu, no točan sat je zapravo još uvijek prilično nezahvalno pretpostaviti. Očekivani ZHR, odnosno satna zenitna frekvencija, odnosno prosječni broj meteora vidljivih golim okom kad je zviježđe Perzej u zenitu, a uvjeti idealni je 150 meteora. Kod opažanja meteora nema pravila, a stvarni broj uočenih meteora uvijek je manji od ovog idealnog. Najviše se naravno vide kad se potpuno smrači, znači od ponoći na dalje, objasnio je. Kako bi naši čitatelji mogli najbolje uživati u promatranju Perzeida, iz Društva preporučuju sljedeće: Odmaknite se od svjetlosnog onečišćenja u prirodu gdje nema umjetne rasvjete, maknite se i od blještavih ekrana mobitela da vam se oči priviknu na tamu, ponesite deku, toplu odjeću i sprej protiv komaraca, ispružite se i uživajte. Naravno, u slučaju da ne bude kiše ili oblaka, a taj dio nije u našoj nadležnosti već DHMZ-a. (sb)

Bolid zabilježen kamerama. Neisprekidane linije su tragovi zrakoplova, dok su kratke linije manji meteori - ima ih svake noći, ali bolida nema toliko.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

Časti priborom za

Roditelji s područja Grada Mursko Središće novčana će sredstva za kupnju školskog pribora, koja je za tu namjenu iz proračuna izdvojio Grad Mursko Središće, iskoristiti u trgovini Narodne novine u Čakovcu. Prilikom kupnje roditelji će na blagajni pokazati osobnu iskaznicu te potom obaviti kupovinu.

školu

OBJAVLJUJU NATJEČAJ ZA IZBOR I IMENOVANJE

Zamjenika/ce direktora društva MEĐIMURSKE VODE d.o.o., za mandatno razdoblje od 4 godine, sa sljedećim uvjetima:

Učenici od I. do IV. razreda imaju pravo na novčanu potporu od 20 eura, učenici od V. do VI. razreda na potporu od 40 eura, a učenici od VII. do VIII. razreda na potporu od 60 eura. (BMO)

Grad Mursko Središće će popis učenika dostaviti navedenoj trgovini. Novčana sredstva se mogu iskoristiti od 6. kolovoza pa do početka školske godine. Prema dostavljenim podacima od strane Osnovne škole Mursko Središće učenici će za školski pribor dobiti potporu ovisno o razredu koji polaze. Naime, troškovi pribora viši su za učenike viših razreda.

• završen sveučilišni prijediplomski i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih, društvenih, prirodnih i biotehničkih ili biomedicinskih znanosti na kojem je stekao minimalno 300 ECTS bodova,

• poznavanje engleskog jezika

• poznavanje načela vodnog gospodarstva i upravljanja vodnim uslugama

• najmanje 8 godina radnog iskustva u struci od toga najmanje 5 godina radnog iskustva stečenog na rukovodećim položajima,

• nepostojanje sukoba interesa u skladu s posebnim propisima koji uređuju sprečavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti

• prednost imaju kandidati koji imaju završen sveučilišni prijediplomski i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polje građevinarstvo, strojarstvo ili elektrotehnika na kojem je stekao minimalno 300 ECTS bodova.

Uz prijavu, kandidati su dužni priložiti:

• životopis u kojem će obrazložiti ispunjavanje uvjeta iz javnog natječaja,

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja

OPIS POSLOVA I RADNIH ZADATAKA

• po nalogu i ovlastima direktora odrađuje poslove iz djelokruga Vodnih usluga ili druge poslove po nalogu i u skladu s ovlastima direktora,

• koordinira i kontrolira rad i razvoj te poslovanje segmenta Društva Vodne usluge: Sektor vodoopskrbe, Sektor odvodnje i pročišćavanja i Tehničko-razvojni sektor;

• identi�icira ključne tehničke potrebe Društva, kreira, provodi i evaluira tehnička rješenja i strategije za razvoj sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja te nadgleda provođenje odabranih rješenja u svojstvu tehničkog direktora na način da povezuje sve tehničke odjele i njihov rad usmjerava ka boljoj učinkovitosti, funkcionalnosti sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja, uštedi energije i materijalnih resursa te ljudskih resursa, osigurava tehnološki napredak Društva usmjeravanjem rada tehničkih odjela da svi tehnički resursi budu e�ikasno iskorišteni i usmjereni na daljnji razvoj, inovacije i korištenje novih tehnologija, predlaže razvojne mogućnosti i potrebe Vodnih usluga i planira nova tehnička/ tehnološka rješenja temeljem kontinuiranog praćenja trendova na tržištu te prati europske, nacionalne i razvojne programe �inanciranja projekata; surađuje sa rukovoditeljima u provođenju zacrtane poslovne politike Društva, obavlja pripreme za godišnje i višegodišnje planove i programe za ustrojstvene jedinice Vodnih usluga te zajedno s direktorom sudjeluje pri izradi poslovnih i �inancijskih planova i programa Društva, • prati ostvarenje godišnjih i višegodišnjih planova i programa te izvještava direktora o njihovom ostvarenju, vodi operativno poslovanje Vodnih usluga i koordinira izvršenje radnih zadataka u Vodnim uslugama, provodi nadzor nad radom radnika i nadzire zakonitost i pravodobnost obavljanja poslova, a prema potrebi obavlja i poslove ovlaštenika zaštite na radu, inicira poslovne akcije u svrhu sprječavanja mogućih poslovnih i drugih šteta za Društvo, odnosno akcije za unapređenje poslovanja i rezultata Društva, brine da Društvo poveća svoj ugled i ukupan imidž u svojoj branši, u slučaju prestanka članstva u Upravi –direktoru, po bilo kojoj osnovi, zamjenik direktora preuzima prava i obveze jedinog člana Uprave – direktora do imenovanja novoga direktora u skladu sa Zakonom o vodnim uslugama

Dodatna stručna znanja: • digitalna pismenost

• dostaviti dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja, odnosno izvornik ili presliku diplome s ovjerenom potvrdom da je istovjetna izvorniku,

• izjavu kandidata ovjerenu kod javnog bilježnika, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, o nepostojanju okolnosti iz članka 239. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima i nepostojanja sukoba interesa u skladu s posebnim propisom koji uređuje sprečavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, koja ne smije biti starija od 15 (petnaest) dana od dana podnošenja prijave,

• uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti davanja mita, prijevare ili za drugo kazneno djelo koje ga čini neprikladnim za obavljanje poslova zamjenika direktora, a koje ne smije biti starije od 15 (petnaest) dana od dana podnošenja prijave,

• program rada za mandatno razdoblje,

• ispis iz elektroničkog zapisa o radno-pravnom statusu (e-radna knjižica), koju vodi HZMO

• sve ostale dokaze o ispunjavanju uvjeta.

Rok za podnošenje prijava je 20.08.2024. godine.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta, dostaviti na adresu: MEĐIMURSKE VODE d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10, 40000 Čakovec, u zatvorenoj omotnici s naznakom „Natječaj – ZAMJENIK/CA DIREKTORA“.

U skladu s politikom zaštite osobnih podataka MEĐIMURSKIH VODA d.o.o. sva zaprimljena dokumentacija temeljem ovog natječaja (prijave kandidata i dokazi o ispunjavanju uvjeta te ostali podaci koje kandidati dostavljaju dobrovoljno) biti će vraćena na zahtjev kandidata, odnosno trajno uništena u roku od 18 mjeseci nakon odabira kandidata te ista neće biti korištena za druge natječaje za zapošljavanje ili u druge svrhe.

Izrazi koji se koriste u ovom natječaju korišteni u muškom rodu, odnose se jednako i na muški i na ženski rod.

Osobe koje ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji i Zakonu o civilnim stradalnicima Domovinskog rata i članovima njihove obitelji mogu se informirati više na: https:// branitelji.gov.hr/15-kako-se-ostvaruje-pravo-prednosti-pri-zaposljavanju-prema-zakonu-o-hrvatskim-braniteljima-iz-domovinskog-rata-i-clanovima-njihovih-obitelji/2166 Nadzorni odbor zadržava pravo ne prihvatiti ni jednu prijavu odnosno odlučiti o poništenju natječaja sukladno Društvenom ugovoru i svom Poslovniku o radu.

Toyota bZ4x AWD Executive

Niža cijena i smanjena potrošnja odlike su dorađene Toyote bZ4x

Prva serijska električna

Toyota brzo nakon lansiranja je poslana na doradu, a nova izvedba donosi malo brže punjenje, nižu potrošnju i dodatne sigurnosne sustave, a sve kako bi ovaj model bio još privlačniji kupcima.

Tekst i foto: Igor Rudež

Toyota je oduvijek bila sinonim za hibridna vozila zahvaljujući Priusu, koji je upravo taj pogon uveo na tržište, no kad su u pitanju električna vozila, Toyota je kaskala za konkurencijom, a konačno je 2021. godine predstavljen njihov prvi velikoserijski električni automobil – bZ4x. Iako nemaštovitog imena, on ipak ima značenje – bZ označava “Beyond Zero“ Toyotinu strategiju smanjenja CO2, dok 4 označava veličinu vozila, a x kako je riječ o SUV modelu. I da ne bi bilo sumnje radi sličnog izgleda, Toyota je ovaj automobil razvila u suradnji sa Subaruom, pa se tako na tržištu može naći i Subaru Solterra, koja je dostupna samo u izvedbi s pogonom na sve kotače i donosi nešto drugačije dizajniran prednji kraj vozila. A kad smo već kod dizajna, moramo priznati kako je riječ o futurističkom dizajnu, a “novo lice Toyote“ ćemo gledati i na budućim električnim modelima marke. Također, dizajn odlično skriva dužinu od 4690 mm, a gledajući s boka, više liči na coupe SUV nego na klasičan oblik kao kod većeg brata, modela RAV4. Speci�ičan je i dizajn stražnjeg dijela gdje se ističu velika svjetla, maleni spojler koji je postavljen između njih i stražnjeg stakla te krovni spojler koji donosi prazninu u sredini, a sve je to napravljeno u svrhu aerodinamike i što manje potrošnje. Nažalost, ni bZ4x

Udaljeni i izdignu� instrumen� zah�jevaju kratkotrajno privikavanje, a bZ4x nudi mnoštvo

fizičkih �pki za lakše upravljanje

nema stražnji brisač stakla, no u praksi se zna kako to ipak ne funkcionira previše dobro. Tu su i plastične zaštite oko kotača koje donose dizajnerske detalje kao na ostalim SUV modelima Toyote, a testni je model bio opremljen dvobojnim 18-inčnim aluminijskim naplatcima, na koje su montirane gume 235/60 R18. U odnosu na prvu izvedbu prije dorada, razlika u vanjskom dizajnu nema.

A isto je i u unutrašnjosti, vizualnih promjena u odnosu na prvu seriju nema, pa su tako tu digitalni instrumenti na zaslonu od 7 inča, koji su postavljeni na višu poziciju i u potpunosti udaljeni od vozača, a ve kako bi bili u vidokrugu dok vozač gleda na cestu. Upravljač je drugačiji nego kod

Krovni spojler je čudnog dizajna, no donosi bolju aerodinamiku

ostalih Toyota, a dolazi s nizom �izičkih tipki za upravljanje raznim funkcijama, a na gornjem dijelu stupa je postavljen sustav Driver Monitor Camera (DMC), gdje je postavljena kamera za prepoznavanje budnosti vozača, što je iz sigurnosnog aspekta dobro, no prilikom prekrivanja sustav se

zvučno javlja i ispisuje poruku kako ne vidi oči vozača. I to će se dogoditi svaki puta kada skrećete, a pritom držite gornji dio upravljača. Središnjom konzolom dominira veliki 12,3-inčni multimedijski sustav koji radi dovoljno brzo, no voljeli bi da je iskoristivost velike površine

Osnovni obujam prtljažnika je 452 litre, nešto manje nego što nudi konkurencija

Ven�lacijski otvori i dva USB-C priključka za punjenje zadovoljit će putnike straga

Bežični punjač je sakriven ispod poluprozirnog poklopca, a tamo je ugrađen i mul�medijski USB

Priključak za punjač je na boku, a podržano je i brzo punjenje

zaslona bolje iskorištena, jer ovako ima mnogo praznina i možda nepotrebnih podizbornika. Tu je i podrška za bežično spajanje s Apple CarPlay i Android Auto uređajima. A za pohvalu su i komande klimatizacije koje su dobile vlastite �izičke gumbe i kojima je lako upravljati.

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4690 x 1860 x 1600 mm

Osovinski razmak: 2850 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 2085 kg/ 465 kg

Veličina prtljažnika 452/1611 litara

Vrsta motora/kapacitet baterije: Električni/71,4 kWh

Pogon: Na sve kotače

Mjenjač: Automatski

Snaga: 160 kW / 218 KS

Okretni moment: 336 Nm

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h: 160 km/h / 6,9 s

Potrošnja (prosječna kWh/100 km): 14,7

CO2 emisija: 0 g/km

Cijena: 49.688 eur

Oprema: 12,3-inčni mul�medijski sustav, dvozonski automatski klima-uređaj, kamere u 360 stupnjeva, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 18-inčni aluminijski naplatci, kućni kabel, kabel za punjenje na javnim punionicama, ...

Povišena središnja konzola između vozača i suvozača donosi i okretni mjenjač, oko kojeg su postavljene �izičke tike svih prečaca koje bi mogli često upotrebljavati, a tu je i zatvoreni pretinac u kojem se nalazi bežični punjač i klasičan USB priključak. On se ujedno koristi i za prijenos glazbe, jer

ostali USB-C priključci služe samo za punjenje uređaja. Ispod tog dijela je napravljen dodatni spremnik, odnosno polica, koja donosi dva USB-C priključka, kao i 12V utičnicu, ali i policu na koju stane i ženska torba. Također, ispod središnjeg naslona za ruke se nalazi veliki prostor za pohranu koji se može odijeliti plastičnim umetkom, a dosta su veliki i pretinci u vratima. Toyota je napravila dobar posao s korisnim spremnicima. No isto tako jedan nedostaje, a to je klasičan pretinac za rukavice ispred suvozača. Zašto njega nema, nije nam poznato. Prednja sjedala su udobna, vozačevo se podešava električnim putem, a oba su sjedala grijana, a udobno je i na stražnjim sjedalima. Prostora ima iznenađujuće puno, pa tako iza vozačevog sjedala pomaknutog do kraja može

se smjestiti dvometraš. Nije da će imati mjesta na pretek, ali koljenima neće dodirivati naslon sjedala, a glavom neće dodirivati krov. Prostranosti svakako pomaže i veliki međuosovinski razmak od 2850 mm.Osim toga, putnike straga dočekuju i ventilacijski otvori i dva USB-C priključka za

punjenje uređaja, a veliki središnji naslon za ruke je dobro podstavljen i dobre je visine, te donosi i nosač za mobitel, uz dva držača čaša. Prtljažnik u osnovi zaprima 452 litre i nešto je manji od konkurencije, no pravilnog je oblika i dobro iskoristiv, a preklapanjem stražnjih naslo-

na obujam raste na 1611 litara, koji je iskoristiv samo s više manjih predmeta, jer je dizajn stražnjeg stakla takav da ne stanu visoke stvari. Dobro je što je nakon preklapanja naslona podnica u potpunosti ravna.

Testni model dolazi s pogonom na sve kotače, što znači da su ugrađena dva elektromotora, po jedan na svaku osovinu. Ukupna snaga je 160 kW/218 KS i pritom se nudi 336 Nm okretnog momenta, što omogućuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za tek 6,9 sekundi dok je maksimalna brzina elektronski ograničena na 160 km/h.

Za jedan obiteljski SUV i ovo su više nego dobre vrijednosti. Odziv na pritisak papučice gasa je odličan, kakav smo i navikli kod električnih automobila, ali međuubrzanja su također vrlo dobra, a mogli

bi reći i iznenađujuća, ako uzmemo u obzir, veličinu i težinu automobila te snagu sustava. Ako se uz to u obzir uzmu i malo ozbiljnije mogućnosti izvan ceste, bZ4x postaje još zanimljiviji. Vožnja je udobna, a ni prelasci preko uspornika ili neravnina ne odaju da je riječ o automobilu težine preko dvije tone.

Ugrađena baterija ima kapacitet od 71,4 kWh, za koju, u ovoj izvedbi, tvornica obećava autonomiju od 415 km. Naravno, to je vrlo teško postići, a mi smo u prosjeku mogli prijeći oko 350 km, uz prosječnu potrošnju od 14,7 kWh/100 km, što je prilično dobro, no morate znati kako će se po zimi ta potrošnja popeti na 20 kWh/100 km. A upravo su ovdje načinjena poboljšanja u odnosu na prvu izvedbu. Tehničke prilagodbe su napravljene na sustavu grijanja

baterije kako bi se smanjilo vrijeme punjenja baterije u hladnim uvjetima. Novi izmjenjivač topline voda-voda i ventil za podešavanje grijanja dodani su krugu grijanja kako bi se povećala temperatura baterije, a to smanjuje za 10 % vrijeme brzog punjenja, posebno na niskim temperaturama i ispod nule.

I što reći na kraju? Pa sada bZ4x ima i puno bolju cijenu nego ranije, a testni model košta 49.688 eura bez poticaja. Najpovoljnija izvedba s pogonom na sve kotače košta 44.563 eura, dok najpovoljnija Toyota bZ4x košta 41.990 eura i dolazi s jednim motorom i pogonom na prednje kotače i snagom od 204 KS, a ona nudi i veću autonomiju, pa trebate vidjeti koliko vam je stvarno potreban pogon na sve kotače, ili radije izaberite bolje opremljene izvedbe.

Prednji kraj ide u špic i karakterističan je za ovaj model

bZ4x ima pomalo kupeovski oblik, no prostranost je dobra

Visok stražnji kraj i velika svjetla zaštitni su znak ovog modela

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 2. do 8. kolovoza 2024.

P 2 Gospa od Anđela, (Porcijunkula), Stjepan I. papa; Proštenje Župra sv. Nikole Biskupa Čakovec

S 3 Augustin Kažotić, Lidija, Martin

N 4 18. KROZ GODINU, Ivan Marija Vianney

P 5 Gospa Snježna, Nives, Snježana; Proštenje Merhatovec, Trnovec

U 6 Preobraženje Gospodinovo (Božje lice), Just, Oktavijan

S 7 Siksto II. Papa, Kajetan, Donat, Albert

Č 8 Dominik, Nedjeljko, Dinko, Dominko, Neda

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Čakovec:

Borna Horvat, sin Sabine i Maria

Ela Jambrović, kći Anite i Ma�je

Damjan Ambruš, sin Kris�ne i Tomice

Ada i Luka Vugrin, djeca Dine i Alena

Jona Logožar, kći Ane Marije i Jasmina

VJENČANI

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 3. KOLOVOZA

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Željka Smojver-Benko

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Prelog

dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Nedelišće

dr. Anja Štefić Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

dr. Jurica Vidović

M. Tita 1, tel. 040/313-216

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

Sve� Mar�n na Muri

dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Vra�šinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Čakovec:

Tina Sabol i Goran Lipovec

Kris�na Pergar i Ivan Karlo Ceilinger

Kotoriba:

Josip Kemec i Tatjana Pavlic

Dino Š�rinić i Anamaria Mandlin

UMRLI

Čakovec:

Marina Vugrinec r. Fodor r. 1976.

Marija Antolović r. Slamek r. 1950.

Eduard Novak r. 1957.

Franjo Horvat r. 1940.

Goran Matoša r. 1977.

Leonard Gotal r. 1949.

Terezija Baranašić r. Purić r. 1936.

Terezija Jalušić r. Zadravec r. 1925.

Josip Cirkvenčić r. 1955.

Margareta Lehki r. Lipić r. 1931.

Kotoriba:

Florijan Kovač r. 1935.

Štrigova:

Stjepan Sabol r. 1955.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

01.08.2024., četvrtak

13:30 Noina arka 17:00 Malci 20:00 Deadpool

02.08.2024., petak

13:30 Nerazdvojni 17:00 10 života 20:00 Deadpool

03.08.2024., subota

10:00 10 života 13:30 Priče iz skrivenog grada 2 17:00 Malci 20:00 Deadpool

04.08..2024., nedjelja

10:00 10 života 13:30 Malci 17:00 Priče iz skrivenog grada 2 20:00 Deadpool

05.08.2024., ponedjeljak

13:30 Malci 17:00 10 života 20:00 Deadpool

06.08.2024., utorak

13:30 Priče iz skrivenog grada 2 17:00 Malci 20:00 Deadpool

07.08.2024., srijeda

13:30 10 života 17:00 Priče iz skrivenog grada 2 20:00 Deadpool

ROĐENI

Josipa Križarić rođ. Jurinec iz Čakovca preminula 29. srpnja nakon kratke i teške bolesti u 68. godini života

s. M. Jelena Agneza Medved preminula 24. srpnja u 97. godini života i 75. redovništva

Marija Marciuš rođ. Vršić iz Pušćina preminula 27. srpnja u 101. godini života

Katarina Žnidarić rođ. Pergar iz Nedelišća preminula 30. srpnja u 88. godini života

Dušan Čakalo iz Slakovca preminuo 25. srpnja u 86. godini života

Augustin Škvorc

iz Dragoslavca preminuo 30. srpnja u 84. godini života

Josip Horvat iz Palinovca preminuo u 68. godini života

Ivan Židov iz Velenja preminuo u 72. godini života

Ljubica Željeznjak rođ. Petek iz Vularije preminula 27. srpnja u 79. godini života

2. kolovoza 2024.

68. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/ mag i tig postupkom, 3 m/ž bravara, 3 m/ž kontrolora kvalitete-dimenzijski kontrolor, 3 m/ž bravara, 2 m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija, m/ž NDT kontrolora i 2 m/ž lakirera, javiti se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmpprodukt.hr do 31.8.

69. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž radnog terapeuta - socijalnog radnika - njegovatelja, javiti se na mob: 091/933-5666 do 31.8.

70. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, javiti se na tel: 040/655-252 ili na mob: 091/665-5508 do 18.8.

71. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi, Donji Pustakovec, traži 2 m/ž vozača C kategorije - vozača B kategorije za mjesto rada: Donji Pustakovec, 5 m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada: Zabok, Samobor, Zaprešić, Zagreb, javiti se na mob: 098 282 147 do 17.8.

72. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika zaštite i sanitacije, m/ž vozača C+E kategorije, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž skladištara-viličarista, m/ž vozača traktora, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u klaonici, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, m/ž predradnika na farmi, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša i m/ž radnika na pranju pogona, javiti se putem linkova dostupnih na https://perutnina-ptuj.my.site. com/recruitment/s/?language=hr do 8.8.; više informacija na https://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx

73. PHRIXUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehničara-domara, javiti se na email: ivica.grgic@phrixusgroup. com do 12.8.

74. Poljoprivredno gospodarstvo Šarčević Marko, Jalšovec 38a, Štrigova, traži m/ž radnika u pakirnici, javiti se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na mob: 098/9932-114 ili na email: voce.sarcevic@gmail.com do 31.8.

75. PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA d.d., Čakovec, traži m/ž vozača, javiti se na email: goran. sajatovic@ppk.hr do 31.8.

76. PPO NOVA j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž parketara - podopolagača i m/ž stolara, javiti se na mob: 098/160-1153 do 1.9.

77. REINOX d.o.o., Brezje 81A, Lopatinec, traži 2 m/ž bravara-strojobravara, javiti se osobnim dolaskom ili zamolbom na adresu ili na tel: 040/855-845 ili mob: 098/268-700 ili na email: reinox@reinox.hr do 5.8.

78. Royal otpremništvo d.o.o., Prelog, Glavna 45, traži m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1925-939 ili na email: luka@royaltransport. hr do 24.8.

79. RTK inženjering d.o.o., I. Mažuranića 2/1, Čakovec, traži m/ž izvoditelja geodetskih radova, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/982-369 do 29.8.

80. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača autobusa i m/ž automehaničara - autoelektričara za teretni program popravak autobusa, javiti se na email: maja@ rudi-express.hr do 31.8.

81. Sanitas gebäudetechnik d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 2 m/ž zavarivača tig postupkom ili autogeno, montera centralnog grijanja, vodoinstalatera, javiti se na mob: 098/678-092 ili na email: info@ sanitas-info.com do 10.8.

82. SMRTIĆ OPREMA STOLARIJA, Zrinskih 11, Gornji Kuršanec, traži m/ž pomoćnog radnika - stolara, javiti se na mob: 098/980-6580 do 12.8.

83. ŠERCER d.o.o., Murska 33, Donji Kraljevec, traži m/ž spremača, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098 173 6941 ili na email: info@sercer.hr do 16.8.

84. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Glavna ulica 138, Čehovec, traži m/ž automehaničara - vulkanizera, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/646-505 ili na mob: 091/646-5050 ili na email: svenda-tc@ck.t-com.hr do 2.8.

85. TISAK PLUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se putem linka: https://tisak.talentlyft.com/o/ sHe/apply do 12.8.

86. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E, tandem i hladnjača, javiti se na mob: 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 31.8.

87. TMT d.o.o., Kalnička 56, Čakovec, traži m/ž referenta u nabavi (rok prijave 10.8.) i m/ž djelatnika u alatnici-alatničara (rok prijave 30.8.), javiti se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na email: zamolbe@tmt.hr

88. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 20.8.

89. TRGOVINA AS d.o.o., Zagrebačka 8, Donja Dubrava, traži m/ž prodavača, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/688-975 ili na mob: 098/918-4039 do 19.8.

90. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Stra-

honinec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 20.8.

91. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt, Cvjetna 4, Čakovec, traži m/ž krojača i 4 m/ž šivača, javiti se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na tel: 040/391422 ili na email: info@tristar.hr do 31.8.

92. TRNAVA d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisnog tehničara, javiti se na email: trnava@trnava.hr do 9.8.

93. UO Caffe-Bar “Bar-Cod”vl. Sandra Novak, Čakovec, Obrtnička 1, traži m/ž pomoćnog konobara, javiti se na mob. 098/910-5821 ili na email: sandranovak66@gmail.com do 11.8.

94. UNIMER d.o.o., R. Steinera 3, Čakovec, traži m/ž vozača kamiona s kranom, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-500 ili na mob. 091/369-2010 ili na email: branko. gregur@unimer.hr do 1.8.

95. VACOM d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača bijele tehnike i malih kućanskih aparata, javiti se na email: posao@vacom.hr do 8.8.

96. Volvo Hrvatska d.o.o., R. Steinera 6, Čakovec, traži m/ž automehaničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 091/4433-463 ili na email: tihomir.jancec@volvo. hr do 31.8.

97. Zagrebački trgovinski sistem d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistačicu, javiti se na mob. 095/2308-000 do 9.8.

98. Zaštitarsko-ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode, Čakovec, traži m/ž djelatnika u skloništu za pse - veterinarskog tehničara, javiti se na mob. 099/4800-640 ili na email: info@prijatelji-zivotinja.org do 5.8.

99. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija za radno mjesto Nedelišće, 10 m/ž montera centralnog grijanja, 5 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, m/ž električara, m/ž elektro-zavarivača, 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj i 2 m/ž vodoinstalatera za rad u Švicarskoj, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com do 25.8.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJE SE SEAT IBIZA 1.4 benz 16V 2009. god., u dobrom stanju, nije garažiran, napravljen mali servis, registr. do 6./2025.g., cijena nije fiksna. Razlog prodaje kupnja novog vozila nazvati na broj telefona 099/4659-667

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJE SE RENAULT MEGANE 4

1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE SEAT LEON 1.2 TSI benzin, bijela boja, 77 kw, 105 ks, mehanički mjenjač, 6 stupnjeva, proizvodnja 2013. godina, u prometu od 2014. godine, reg. do 4/2025. godine, redovno servisiran kod ovlaštenog servisera, garažiran, 98.800 prijeđenih km, info na mob: 091/761-3467

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM MLIN čekičar-runjač, el. motor sa dvije remenice, 2 kW sa sklopkom i tri sita, u ispravnom stanju, povoljno. Info. 097/6006038

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazva� na tel. 099/799-1086

PRODAJE SE MALA PRIKOLICA ZA TRAKTOR dimenzije: D160xŠ108xV70 cm, cijena 400 eura, info na mob: 099/683-9984

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače 24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sati na tel. 091/286-1121

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, benzin, u radnom stanju i rabljenu kosilicu za travu T475 Prak� k Garden. Informacije na mob. 098/539-169.

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POZNANSTVA

TRAŽIM SRODNU DUŠU od 50 nadalje, vitka i nižeg rasta. mob. 097/738-4072

DEČKO TRAŽI ŽENSKU OSOBU od 40-50 g za ozbiljnu vezu. Javi� se na mob. 095/7313-513

NEKRETNINE

TRAŽIM U NAJAM STAN u privatnoj kući s namještenom kuhinjom i kupaonom. Mob. 097/738-4072

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas� ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

DAJEM U NAJAM studen� ma (4 sobe), stan na 1. katu u strogom centru Čakovca, 4 sobe, čajna kuhinja, kupaona s wc-om i posebnim sanitarnim čvorom. Info na mob. 098/426-021

PRODAJEM STAN 54,3 m + 4 m2 drvarnica, parking, 1. kat u zgradi od 5 katova, bez lifta, u Puli, naselje Veruda. Čisto vlasništvo, pravomoćna uporabna dozvola, energetski certifikat AA+. Vrtić, tržnica, specijalis�čke ambulante, banka, pošta, apoteka - 200 m. Bazen, sportska dvorana 500 m, plaže, centar grada 1,5 km. Cijena 180.000,00 Eura. Javi� se na email: drazen_janjusevic@yahoo.com

TRAŽIM U NAJAM STAN u privatnoj kući s namještenom kuhinjom i kupaonom. Mob. 097/738-4072

KUPUJEM PARCELU, voćnjak/ vinograd sa ili bez vikendice u brežnom Međimurju. Info: 095 505 2760

ŽIVOTINJE

AKVARIJ osmerokutni sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 50 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

RAZNO

BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, cijena 150 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

ŠATOR za 3 osobe s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, cijena 150 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 097/738-4072

KONOPI RAZNI za sidrenje-privez brodica, debljine 2 cm, od 10 eura na više. Šaljem slike. Novi ZagrebUtrina, 098/9084-675

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

NAUTIČKI PRSLUCI 2 komada, univerzalni, prodajem po 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM VILIČAR dizel CAT 548 nosivost 3.5 T, visina dizanja 4 m, ispravan, povoljno. Info na tel. 098/170-5311

PRODAJEM ORAHOVO ULJE hladno prešano i drvene bačve. Info: 095 505 2760

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (150 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJU SE CRVENE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM HRASTOV PARKET klik klak sistem orig. ambalaža do 34 m2, cijena 23 eur/m2. Moguća dostava za okolicu. Info na tel. 097/625-2094

Švrćo ima 6,5 godina, nalazi se u Kotoribi, treba novi dom jer baka više o njemu ne može brinuti. Cijepljen i mikročipiran, mikročip broj 191035000221813. Molimo vas podijelite. Kontakt: 091 8988 004.

Rex ima 10 godina i ostao je sam u dvorištu, na dugačkom lancu. Donose mu vodu i hranu svaki dan, ali to nije život ni za jednog psa a kamoli djedicu. Rex je dobre i drage naravi, još uvijek prilično ak�van. Da li bi netko djedici pružio nekoliko godina lijepog staračkog života? Sklonište će obavi� sve što je potrebno kod veterinara. Kontakt: 091 8988 004.

Maleni čupko traži dom! Nalazi se u romskom naselju, cijepljen je i čipiran. Nadamo se da će ga netko poželjeti i da ne mora dolaziti u sklonište. Ima 6 godina, mužjak, mikročip broj 191100002140483. Kontakt: 091 8988 004.

Max isto traži dom. Ima 4 godine, cijepljen je, čipiran i kastriran. Mikročip broj 191100002092427. Nalazi se u okolici Čakovca, dobar s ljudima i djecom. Kontakt: 091 8988 004.

MOTORNA VOZILA

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one

između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Da se morem

vrnuti nazaj

Jaj, da se bar morem nazaj vrnut, či treba i v prvi razred. Vrnuti nazaj de je se bilo le�ko. No neje to moguće. V prošlost se vrnuti neje baš moguće. No, prvi razred najlakši od sih, de sam farbaš i vučiš se kuljko je dva plus dva. A ne ve de se vučiš tuljko toga ka niš ne signeš.

Saki den hiljado obaveza. Prvi razred, de sam prvi pot upoznala nekoje z kojima idem v razred, a nekoje sam znala z vrtića. Očem se vrnuti i biti to dete štero se veselilo školi i vučeju. Najlepše vreme se nebre vrnot nazaj, kulko god bi mi si to šteli. Da postoji te vremenski plov z šterim bi se mogla vrnut nekam, išla bi, vrnola bi se, kak sam već rekla, v prvi razred ; na prvi den nastave ; de su nam učitelji z smehom predstavljali školu i sami sebe, de su nam te nekši četrti razredi priredbo napravili, de nam je ravnateljica rekla što nam je razrednica. Bila je to učiteljica Gordana, jena od onih najbolših. Kulko god mi bili glasni i tvrdoglavi razred, ona nas navek mogla ladati.

Štela bi se vrnot i proživet to se pak. V peti razred se isto očem vrnot, de smo prvi pot upoznali te denešje učitelje, de smo prvi pot upoznali našo razrednicu, učiteljicu Dajanu. Ona nas trpi još navek. Z njom se spominat moremo i reči ji se kaj god bi šteli reči. Sata razrednika nigda dosta, al matematike… Bole da jo nit nesmo meli. Nigda nam se neje dalo, a pogotovo ne dok smo se vučili one ogromne jednadžbe de nega kraja. Kemiju nemamo radi, samo je dok pokuse delamo. Hrvatski smo meli čuda pot i vučili se pun kup gradiva z pravopisom, a ostale predmete nit spomenut ne trebam. Meli smo čuda uspomeni kojih se bomo navek zmislili.

Nažalost ovo je kraj naše škole, saki ide svojim potom i namo se već saki den vidli kak do ve. Zrasli smo skupa i delali većino sega skupa. Ali, ovo je kraj… I nega povratka več, se je gotovo…

Mia Hančić, 8. a, OŠ Ivanovec, učiteljica

Dijana Kozjak

Matul

Jampot pred kraj leta po gruntu sam se sprehajala i kapljico dežđa na roki osetila.

Štela sam se nuter vrnuti ka bi se od dežđa mogla skriti, al odjampot sam maloga cifrastoga matula zglednula. Prelepoga.

Bil je žoti s plavim točkami i koli dišečega cvetja furt je z krilaj naletoval. Z cveta na cvet, pak i na glavo mi je doletel, kak da me pozdraviti štel. Prijela sam ga i na dlan dela, pogledala malo i jegovoj lepoti se divila. Matul je

krila skupa počel tiskati, kak da je zmočeni več bil. Osetil je da dežđ curi i da na mogel več leteti. Bilo mi ga je fejst žal pa sam ga nuter odnesla. Moker je več celi bil, al se i �letno posušil. Na blok se stisnul i vum milo gledal. Cvetje je dežđ šče izda pomalen zaleval i bliščeče kaplice mu nadenul. Matul si je počinul malo, pak se i sunce nazrad skazalo. Mam je živnul i srečen črez blok odletel. Izabela Perhoč, 5. b, OŠ Domašinec, učiteljica: Sanja Vebarić

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Dina Sakač, 5 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće

Ivona Drk, 5 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće

Judita Kontrec, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće

Liam Bićanić, 5 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće

Emili Božić, 6 godina, Ivanovec

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Ona i on

Potrebno je razviti dosta emocionalnih i socijalnih vještina radi približavanja svijetu drugoga spola, no istraživanja dosljedno pokazuju da su žene daleko vještije u čitanju emocija na temelju izraza lica

Recimo da postoji nekakav problem i da ga partneri različito doživljavaju. Muškarac može djelovati posve �legma na ono što se događa, a žena u istoj situaciji može izgledati kao da dramatizira. Takav dojam o različitom reagiranju na objektivno istu situaciju i zajednički problem može se objasniti na puno načina i nije pametno poopćavati. Za potrebe ovog teksta ćemo progovoriti o različitostima emocionalnih svjetova muškarca i žene. Razlike između muškaraca i žena su u mnogočemu biološke, a većina nas ipak smo muškarci ili žene, bez prevelike dvojbe o podudarnosti spola i roda. Potrebno je razviti dosta emocionalnih i socijalnih vještina radi približavanja svijetu drugoga spola. Istraživanja dosljedno pokazuju da su žene daleko vještije u čitanju emocija na temelju izraza lica. Da bi muškarac primijetio osjećaje kod žene, njezina facijalna ekspresija mora biti izraženija, što uglavnom znači da je i emocionalno stanje dublje. To žene razočarava jer misle da muškarci ne mare dovoljno za njihove osjećaje. Oni ih zapravo ne vide, a problem nije u dioptriji! „Moram biti u pravom emocionalnom grču da bi ti konačno vidio kako se osjećam“, misao je koja struji kroz žensku glavu. A što je još gore, ako su emocije zaista vidljive, pa ih (čak!) i muškarac vidi, on možda neće verbalizirati ništa na tu temu. Nevješt u govoru o emocijama, odgovoran muškarac nastojat

će ponuditi neko rješenje za izlaz iz neugodne emocije koju uočava. Muška se djelotvornost u ovim situacijama često vrti oko pronalaženja praktičnog sredstva koje će dokazati da je sve u redu. I zato brižan mladi muškarac, kakvog upravo gledam na plaži, žurno postavlja suncobran dok šutke sluša ljutit glas svoje trudne žene, koja izgleda kao da su joj sve lađe potonule. On jadan sav se preznojio, a ona stalno nešto traži od njega i priča li ga priča. No recimo da je to speci�ična faza njihovog odnosa, za dobrobit ovoga teksta pretpostavit ću da mlada gospođa inače dobro uočava potrebe i emocije svoga partnera. Istraživanja također pokazuju da žene uočavaju već vrlo suptilne nijanse emocija, često i prije nego što ih je muškarac uopće svjestan. Kako su ženi emocije općenito važne, a njegove su na vrhu rang-liste (ako isključimo trudnice!), ona će vjerojatno potaknuti razgovor o tome što ga muči. Suosjećajući sa svojim muškarcem žena zaista želi podijeliti s njim brigu o sjenci tuge na njegovom licu i povređuje ju njegovo nezainteresirano odbijanje razgovora. “Koja tuga, ona opet umišlja i gnjavi. Idem nam po hladnu limunadu, paklena je vrućina”. I tako vam je to. Hoćete li kopati provaliju između sebe i partnera ovisi o vašoj spremnosti da uvažite različitosti među spolovima, kao i o spremnosti da se barem malo, ili malo više, prilagodite drugoj strani.

Osobno samoupravljanje alkoholom: psihološki mehanizmi i

rizici

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Samoupravljanje kao psihološki konstrukt podrazumijeva našu sposobnost misaonog planiranja, reguliranja emocija te upravljanje djelima na svjestan, društveno prihvatljiv i produktivan način, a osobito uključuje ponašanja usmjerena suočavanju s izazovima koji se pojavljuju tijekom života. Osoba s dobrim vještinama samoupravljanja zna što učiniti i kako konstruktivno postupiti u različitim situacijama.

Postoje dva glavna načina na koje ljudi reagiraju kada se nađu pred nekim izazovom. Prvo, aktivno se suočavati s njime i tražiti rješenje problema. Drugi način je korištenje alata kojima se rješenje može postići s manje napora, a speci�ičan alat kojeg neki koriste kad se nađu u problemu jest alkohol.

Kod adolescenata cilj popularnosti (odnosno da sami upravljaju svojim položajem u vršnjačkoj skupini) može pridonijeti i povećati konzumaciju alkohola, što se može smatrati jednim od najčešćih motiva pijenja alkohola za samoupravljanje u toj dobnoj skupini. Uz sve rizike koje nosi pijenje alkohola kod mladih, dodatni problem je što konzumacija alkohola može povećati hrabrost pri započinjanju seksualne aktivnosti, što može rezultirati neplaniranom trudnoćom, spolnom bolesti...

Alkohol je često korišten kao pomoćno sredstvo u suočavanju s problemima koji se javljaju u životu kao na primjer koristi se za kontrolu raspoloženja, odnosno za prigušivanje nepovoljnih emocija i razmišljanja oko rješavanja teških situacija

Alkohol je najčešće korištena psihoaktivna droga na svijetu i to iz razloga lake dostupnosti, a dodatno i zbog razloga jer je alkohol snažno povezan s mnogim rutinama svakodnevnog života, unatoč tome što su gotovo svi ljudi svjesni da je alkohol otrovan te da može uzrokovati ozbiljnu štetu pojedincu i njegovom okružju.

Alkohol je često korišten kao pomoćno sredstvo u suočavanju s problemima koji se javljaju u životu. Primjerice koristi se za kontrolu raspoloženja, odnosno za prigušivanje nepovoljnih emocija (depresija, anksioznost, razočaranje...) i razmišljanja oko averzivnih tema – to su česti motivi za konzumaciju alkohola u cilju samousmjeravanja ponašanja. Zbog opojnog učinka alkohola, pojedinac zatomi negativne misli i emocije te ponašanje postaje opuštenije. Nadalje, osobe s visokom razinom socijalne anksioznosti, koje izbjegavaju društvene interakcije ili ih podnose s nelagodom (zbog straha od kritike ili od odbacivanja ili slično), koriste alkohol za smanjenje napetosti i �izičkih znakova nervoze. Međutim, alkohol ograničava sposobnost opažanja i obradu socijalnih neverbalnih znakova koji se razvijaju u interakciji s drugima, a može i povećati impulzivnost koja može dovesti do neželjenog reagiranja, npr. svađe i agresije. Time će alkohol zapravo otežati društvenu prilagodbu.

Ili jednostavno netko ima loš dan? Samo skokne u prvi ka�ić i popije piće, pije se „u zaborav“ ili za bijeg od problema. No jasno je svima da problem i dalje ostaje, a uz njega su se nadodali problemi koje donosi opijanje. Kad piće postane neka vrsta lijeka za sve, osoba kreće putem koji završava u ovisnosti. Razvije se ciklus koji ne završava sve dok se ne učine konkretni koraci u cilju promjene: priznati da postoji problem s alkoholom i potražiti pomoć stručnjaka radi liječenja ovisnosti. Dobro je još jednom podsjetiti se da alkohol ne rješava probleme. Postoje različiti zdravi načini suočavanja i nošenja s izazovima. Potrebno je okrenuti se bihevioralnim ili kognitivnim načinima za pomoć i za samoupravljanje, naučiti neke zdrave strategije za suočavanje sa svakodnevnim problemima. Važno je naučiti životne vještine kao što su postavljanje prioriteta, organiziranje vremena, fokusiranje na ono što je moguće kontrolirati, učinkovito komuniciranje, izgradnja zdravih odnosa, suosjećanje s drugima. Usvojiti korake za rješavanje problema – de�inirati problem, prisjetiti se i nabrojati sva moguća rješenja, sva pobrojana rješenja poredati prema mogućnostima provedbe, odabrati najprimjerenije i najprihvatljivije, zamisliti / zapisati način provedbe uključujući eventualnu pomoć, realizirati.

Također je važno voditi brigu o sebi. Znajte da ćete biti najučinkovitiji ako dobro i zdravo jedete, fokusirate se na tjelesnu dobrobit i spavate najmanje sedam sati dnevno. A ako problemi nadilaze vaše kapacitete, i ako nabrojane metode ne budu učinkovite, dobro je potražiti pomoć stručnjaka.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

MEĐIMURSKI VATROGASCI na zadatku na Braču

Svladali “krušku” s vodom

- Sklopili smo nova prijateljstva. Kada zagusti uvijek smo tu jedni za druge bez obzira iz kojeg kraja Hrvatske ili svijeta dolazim, istaknuo je Matej Obadić iz JVP-a Čakovec

Piše: Sania Bižupić

Vatrogasci druge smjene dislokacije krenuli su na priobalje kako bi pomogli domicilnim otočkim vatrogascima u mjestu Bol na Braču. Ova vrijedna ekipa sastavljena je od vatrogasaca Mateja Obadića iz JVP-a Čakovec, Ivana Šoštarića iz DVD-a Selnica, Denisa Makara iz DVD-a Belica i Roka Kregara iz DVD-a Kuršanec. Vatrogasce je na put ispratio županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić.

Nakon dugog puta, od ranih jutarnjih sati, vatrogasci su stigli u Bol gdje su ih dočekali kolege iz DVD-a Bol i prva smjena vatrogasaca iz Međimurja koja je već bila na dislokaciji. - Odmah po dolasku smo vrlo lijepo dočekani i prihvaćeni od strane domaćih vatrogasca. Tako je svugdje u Hrvatskoj i svijetu – vatrogasci su uvijek jedna velika obitelj, pa smo se iz tog razloga odmah osjećali u njihovom prostoru kao kod kuće, otkrio je vatrogasac Matej Obadić.

Prilagodba opremi specifičnoj za Dalmaciju

Zamijenivši kolege iz prve smjene, naši su vatrogasci raspoređeni u dvije dnevne smjene – od 7 do 14 sati i od 14 do 22 sata. - Po dva vatrogasca iz Međimurja bila su raspoređena zajedno s dvama domaćim vatrogascima u smjenama s obzirom na to da se navedeno vrijeme smatra kritičnim zbog veće cirkulacije ljudi i većih temperatura, požari najčešće ljeti izbijaju u navedenom vremenu, objašnjava.

Konkretni zadaci na samoj lokaciji bili su standardni svakodnevni zadaci bilo kojeg vatrogasca u svijetu, a uključivali su pregled i kontrolu opreme u jutarnjim satima po preuzimanju smjene, radne zadatke na održavanju kondicije ili po potrebi opreme kroz dan. Navečer, kada je temperatura malo popustila, radili su se taktički zadaci kako bi se ponovio rad s određenom opremom ili određeni taktički pristup za neku od situacija s kojom bi se mogli susresti. - S obzirom na to da kolege iz DVD-ova nisu bili toliko upoznati s opremom koju vatrogasci u Dalmaciji koriste zbog nepristupačnih terena –kruška s vodom, prijenosne leđne pumpe i slično, mnogo fokusa smo posvetili tome da se upoznamo s navedenom opremom kako bismo ju što bolje mogli koristiti u slučaju potrebe, rekao je Obadić.

Intervencije tijekom suše i toplinskog vala

Iako je period boravka obilježila velika suša i toplinski val, naši vatrogasci nisu imali nijednu intervenciju vezanu uz požar otvorenog prostora. - Možemo kazati da su se ljudi pridržavali savjeta vatrogasaca te nije izbio niti jedan požar otvorenog prostora, a nije ni bilo vremenskih nepogoda koje bi također mogle izazvati neželjene situacije na kojima bi morali intervenirati. Bez obzira na to, posla za nas je bilo s obzirom da vatrogasci ne sudjeluju samo na požarima, objasnio je. Tako su imali nekoliko tehničkih intervencija - jednu intervenciju pružanja osiguranja i ispomoći HMP kod hitnog medicinskog helikopterskog prijevoza pacijenta, a

s obzirom da se u Dalmaciji svaka pojava dima shvaća ozbiljno jer može uzrokovati velike neželjene posljedice, imali su jednu dojavu o sumnjivom dimu na koju su izašli s kolegama iz DVD-a Bol i nekoliko okolnih DVD-ova, ali su putem obaviješteni da se ne radi ni o čemu opasnome, te da nema potrebe za njihovim djelovanjem. - Bez obzira na ozbiljno shvaćanje dojave, brz izlaz vatrogasaca vozilima te veći broj vatrogasaca koji su odmah po zapovijedi nadređenog zapovjednika na otoku izašli na dojavu bi u slučaju stvarnog požara doprinijeli tome da se požar brzo ugasi pa svakako podržavam pristup koji kolege s otoka Brača imaju prema intervencijama, dodao je vatrogasac Obadić. Suradnja s kolegama iz DVD-a Bol bila je izuzetna. - Sklopili smo nova prijateljstva. Kada zagusti uvijek smo tu jedni za druge bez obzira iz kojeg kraja Hrvatske ili svijeta dolazimo. Također, za našeg boravka na otoku Braču, kolege iz DVD-a Bol omogućili su nam da posjetimo vatrogasni dom u Supetru koji je jedan od najmodernijih vatrogasnih domova u državi, istaknuo je Matej.

No, bez obzira što naši vatrogasci nisu imali konkretne požarne akcije na terenu, teren na otoku Braču je dosta izazovan, strm i opasan stoga su od prvog dana učili i upijali sve savjete koje bi im domaći kolege prenijeli kako bi bili što spremniji u slučaju potrebe za intervencijom. - Vremenski uvjeti su bili podosta opasni za izbijanje požara, no srećom do toga nije došlo, zaključio je.

Kruška s vodom u opremi koju helikopter vatrogascima prevozi na nepristupačnim terenima

Boravak na Braču proširio je vidike našim vatrogascima. - Generalni pristup koji sva društva na otoku imaju prema intervencijama je malo drugačiji nego kod nas u Međimurju. Intervencije se itekako shvaćaju ozbiljno te su sami taktički pristupi gašenju požara vrlo specifični s obzirom na teren. Zasigurno sam stekao nova znanja koja će mi pomoći ubuduće kako u našim krajevima, tako i u drugim krajevima Hrvatske, ali najbitnije od svega bi rekao

čak da su poznanstva i ljudi koje smo upoznali i susreli, s kojima smo postali prijatelji te se nadam da će nas posjetiti ubrzo u Međimurju pa da i mi njih upoznamo s našim krajem, rekao je Matej Obadić. Ova misija pokazala je koliko je važno zajedništvo među vatrogascima, te kako svaki izazov može biti prilika za učenje. Vatrogasci iz Međimurja vratili su se kući s novim iskustvima koja će im zasigurno ostati urezana u pamćenje.

DVD GORNJI Kraljevec Novi kombi za sigurniji prijevoz

- Staro vozilo nije pouzdano za odlazak na natjecanje izvan naše županije, ponajmanje za najmlađe članove

Uz operativne zadaće, ne manje važan dio rada DVD-a Gornji Kraljevec, je odgoj vatrogasnog podmlatka i odlazak na vatrogasna natjecanja. DVD Gornji Kraljevec za prijevoz na natjecanje koristi vozilo staro preko tri desetljeća i ove su godine odlučili nabaviti novo, sigurnije vozilo.

Godinama su štedjeli za tu svrhu, ali za kupnju novog vozila to im nije dovoljno. Zamolbom su se obratili Općini Vratišinec da im pomogne realizirati kupnju novog vozila.

Općinsko vijeće im je na pretprošloj sjednici odobrilo kapitalnu donaciju od 30.000 eura, a ostatak od 10 do 15 tisuća osigurat će sami iz ušteđevine, odnosno prodaje strog kombi vozila. Potreban iznos ovisi i ponudi koju će dobiti.

Krenuli su u traženje ponuda, a nakon odabira

najpovoljnije ponude odlučit će se za kupnju vozila za prijevoz devet osoba. Nabava novog vozila puno bi im značila s obzirom na to da ove godine obilježavaju 90 godina aktivnog rada i djelovanja DVD-a Gornji Kraljevec. Sadašnje kombi vozilo nema dovoljno sjedala ni prostora kako se bi cijela ekipa ili grupa članova mogla prevesti na odlazak na natjecanja, pa su prisiljeni koristiti osobne automobile za prijevoz vatrogasaca na natjecanja. Staro vozilo nije ni pouzdano za odlazak na natjecanje izvan naše županije, ponajmanje za najmlađe članove čija sigurnost mora biti neupitna.

Budući da unatoč štednji nisu u cijelosti u mogućnosti osigurati novac za nabavu novog vozila, Općina Vratišinec im je priskočila u pomoć, na najbolji način dajući doprinos proslavi visoke obljetnice djelovanja DVD-a Gornji Kraljevec. (BMO)

Međimurski vatrogasci u akciji na Braču prilikom večernjeg treninga

Matej Obadić iz JVP-a Čakovec ispričao nam je kako im je bilo na Braču

Orada s krumpirom

i vinskim preljevom

Ovog puta u našem gastro kutku selimo se u južnije krajeve i donosimo pravi ljetni recept.

Za oradu se kaže da je jedna od najplemenitijih vrsta jadranske bijele ribe. Spominje se u mnogim starim kuharicama i smatrala se delikatesom još u starom Rimu.

Sastojci:

- 1 kg mladog krumpira

- malo soli

Preljev:

- 1,5 dl bijelog vina

- 1,5 dl vode

- 1,5 dl maslinova ulja

- 4 češnja češnjaka

- 1 kavena žlica vegete

- 1 kavena žlica soli

- 5 zrna bibera

- malo mljevenog bibera, ružmarina i peršina

Ima bijelo, pahuljasto meso koje je iznimno nježno i ukusno. Može se pripremiti na brojne načine – peći na roštilju, u pećnici, na pari, a odlična je i za kuhanje u juhama i varivima. Ima malo kostiju, što olakšava konzumaciju. Uz to bogata je omega-3 masnim kiselinama, proteinima i mineralima čime doprinosi zdravlju srca i općem dobrobiti organizma. Odmrznite oradu i posolite je. Krumpir narežite na ploške. Lim za pečenje namažite uljem ili stavite masni papir za pečenje. Zatim u njega složite krumpir izrezan na ploške i na njega stavite nasoljenu ribu i pecite 20 minuta na 220 stupnjeva. U međuvremenu pomiješajte sve sastojke za preljev i zakuhajte ih. Nakon 20 minuta ribu i krumpir prelijte vrućim preljevom i vratite u pećnicu još oko 15 minuta. Ako želi-

Kako odabrati svježu oradu?

Svježa orada ima crvene i sjajne škrge. Oči bi trebale biti bistre i ispupčene. Koža bi trebala biti sjajna i bez oštećenja. Svježa orada ima morski miris, ali ne i neugodan miris.

te još malo dodati okuse, možete dodati luk i limun narezan na kolutiće. Mariniranje orade u maslinovom ulju, limunovom soku, češnjaku i začinima prije kuhanja može poboljšati njezin okus. Ispadne jako ukusno i sočno! (sh)

Recept plus

Palačinke u

čoko stilu

Uz palačinke s čokoladom i sladoledom preporučujemo servirati sauvignon (11,5 % alk.) kvalitetno vino proizvedeno i odnjegovano u obiteljskoj vinariji Hažić. Vino je produkt zdravog i ručno branog grožđa. U proizvodnji vina, kako ističe vinska kuća Hažić, koriste se sredstva koja su na bazi biljnog podrijetla, stoga su ona pogodna za vegane i vegetarijance. Svakako kušajte. Uzdravlje! (rr, zv)

Za vruće ljetne dane idealna slastica jesu palačinke. Zašto? Vrlo brzo se pripremaju, a uz kuglicu sladoleda idealne su kao ljetno osvježenje. Gotovo svatko ima svoj originalni i prokušani recept za palačinke. Ali, nikad nije naodmet isprobati neke nove omjere i okuse. U nastavku donosimo recept za slasticu nazvanu "palačinke u čoko stilu". Kako je pripremiti? Najprije se u dubokoj zdjeli promiješa i mikserom izmiješa jaje u koje smo dodali

malo soli. Zatim se postepeno dodaje brašno (oštro) i mlijeko. U međuvremenu se zagrije tava na ulju za pečenje. Od pripremljenog tekućeg tijesta ispeku se palačinke. Namažu se kremom od čokolade, koju smo dobili tako da smo čokoladu u prahu pomiješali s malo maslaca. Uz palačinke serviramo dvije kugle sladoleda s okusom čokolade. Slastica, odnosno palačinke u čoko stilu, svidjet će se i velikima i malima. U slast! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci: - 12 dag brašna - 1/4 l mlijeka - jaje - sol - bijelo ulje - čokolada u prahu - maslac - sladoled (okus čokolade)

Focaccia

Priprema: Umijesite sve sastojke u tijesto i ostavite da fermentira od 12 do 18 sati na sobnoj temperaturi. Nakon toga tijesto premijesite i stavite u hladnjak na 2 sata. Nakon 2 sata izvadite tijesto na sobnu temperaturu da se temperira tridesetak minuta. Razvucite rukom tijesto po plehu, obilato nauljite maslinovim uljem i utisnite prstima. Posipajte ružmarinom ili bilo kojim drugim začinom.

To je bazni recept koji možete upotrebljavati za razne

nadjeve – rajčica/grožđe/koromač/luk – kako god volite. Mi smo svoju pečenu focacciu posipali sušenom rajčicom iz ulja.

Sastojci za tijesto:

- 300 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova

- 50 grama integralnog brašna Čakovečkih mlinova

- 1 žličica kvasca

- 1 žličica soli

- 200 ml vode

Sastojci za nadjev: - sušena rajčica iz ulja - ružmarin

ELENA MARIA PALIR iz Sivice

Recept za finu zlevanku bake Mare oživjela nakon 20 godina

U obitelji Palir često se kuhaju domaća jela, a redovito se slažu i domaći mlinci, rezanci i krpice za juhu, pa je na stolu uvijek nešto fino i kuhano po tradicionalnim receptima

Piše: Aleksandra Sklepić

Brzi kolači po receptima koje su koristile naše bake u nekim se obiteljima, srećom, još uvijek pripremaju, a posebno je lijepo vidjeti kad se za njih interesiraju mlade generacije, poput naše ovotjedne kuharice. Elena Maria Palir (30) iz Sivice pokazala nam je kako priprema �inu zlevanku s kukuruznim brašnom po receptu svoje prabake.

- Često listam kuharicu svoje prabake Mare i pronašla sam recept po kojem se ova zlevanka nije pekla već skoro

dvadeset godina. U Sivici smo imali gastro događaj Kukuruzijadu i činilo mi se da je to prilika da oživim ovaj stari, ali odličan recept, rekla nam je Elena Maria.

Elena Maria zaposlena je u Općini Belica kao administrativna referentica, a u slobodno je vrijeme vrlo posvećena obitelji i međimurskoj tradiciji. Živi s mamom Vlastom i tatom Damirom, a brat Filip, iako se odselio, rado dolazi u roditeljski dom, posebno kad se peče ili kuha nešto �ino, domaće. S njima živi i baka

Fina zlevanka bake Mare

Sastojci:

- 3 jaja

- 4 šalice od 2 dl šećera

- 5 šalica od 2 dl mlijeka

- 1 dl ulja

- malo soli

- 5 šalica od 2 dl kukuruznog brašna

- 3 šalice od 2 dl mljevenih oraha, ili više, po želji

- 1 prašak za pecivo

Priprema:

Jaja i šećer najprije dobro izmiksa� i za�m doda� sve ostale sastojke. Zlevanku izli� u niski pleh za pečenje i peći na 180 stupnjeva pola sata, do 45 minuta, kad zlevanka dobije lijepu boju. Može se provjeri� viljuškom da li je pečena, ako se �jesto ne lovi za viljušku, to znači da je zlevanka gotova. Zlevanku se kod serviranja može posu� šećerom u prahu.

Elena Maria rado peče kolače po starim obiteljskim recep�ma

Ljubica od koje je, uz glavnu učiteljicu mamu, Elena Maria mnogo naučila, a mnogo joj je znanja prenijela i druga baka Ružica. U obitelji Palir često se kuhaju domaća jela, a redovito se slažu i domaći mlinci, rezanci i krpice za juhu, pa je na stolu uvijek nešto �ino, kuhano po tradicionalnim receptima. Svima su najdraža domaća jela i domaći kolači. Od modernih slastica Eleni Mariji najdraži je cheescake i izrada suhih božićnih kolačića.

Osim kuhanja, Elena Maria aktivna je i u njegovanju međi-

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

murskih običaja, pa tako pleše u folklornoj skupini u Sivici, gdje su se okupili mladi parovi koji cijene i poštuju tradiciju. Za sada ima pet parova, ali se nadaju da će ih biti više u skoroj budućnosti. Rado idu na nastupe svugdje gdje ih pozovu, a obavezno nastupaju kad Općina Podturen obilježava svoje dane. Osim toga, Elena Maria je i članica Udruge žena Sivica, pa redovito vodi kulturno-umjetnički program koji se odvija u Sivici.

- Volim tradiciju i drago mi je ako mogu od zaborava

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

sačuvati običaje, posebno sam sretna što sam pronašla ovaj recept i što ga mogu, nakon što ga nitko nije koristio mnogo godina, podijeliti s čitateljima novina. Na taj način sam sigurna da će zlevanka bake Mare ostati na životu, rekla nam je na kraju Elena Maria. Iako za zlevanke imamo bezbroj varijanti, svaka je posebna na svoj način. Nadamo se da će ova, bake Mare, nekome dati inspiraciju da je proba ispeći i na taj joj način dati vječan život.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 6. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 9. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

br. 1507

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 6. kolovoza 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 9. kolovoza 2024.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Ljetna muzeologajnica 2024.

Piše: dr. sc. Ines Virč, kustos pedagog

Završila je šesta po redu Ljetna Muzeologajnica.

Ljetna Muzeologajnica, 2024.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

U tjednu od 22. do 26. srpnja 2024. godine (od ponedjeljka do petka), od 11 do 12:30 , u Muzeju Međimurja Čakovec održane su zanimljive dječje radionice pod zajedničkim nazivom Muzeju na dar – rođendanski spomenar. Ne tako davno, spomenar je bio sastavni, gotovo obavezni dio školske torbe. Danas, u vrijeme interneta i mobilnih telefona kad mladi, a neki već od vrtićke dobi, veći dio dana provode na Facebooku, Instagramu… spomenar je nažalost samo uspomena na, ne tako davno, minula školska vremena. A taj svezak, ta teka, lijepa i s puuuuno stranica, bila je sve, samo ne obična. Gotovo u pravilu, uvijek je imala tvrde korice, a ona „najfinija“ čak i lokot i ključić. Najvrjednije su, naravno, u spomenar zabilježene poruke, stihovi, želje, crteži, fotografije… Jer, od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba. Međutim, danas, a nije da su od prvih spomenara prošla stoljeća, kao da je neko drugo vrijeme, a djeca i mladi, nažalost, ni ne znaju što je spomenar jer u dva klika mišem ili dodirom pametnoga

zaslona razmjenjuju sve što im je potrebno. Cilj ovogodišnje Ljetne Muzeologajnice, s obzirom na to da Muzej Međimurja

Čakovec ove godine slavi 70. rođendan, bio je da polaznici radionica izrade spomenar muzeju. Ovogodišnje malo, ali predivno i iznimno kreativno i radoznalo društvo saznalo je brojne zanimljivosti o spomenaru (što je spomenar, koji su dijelovi spomenara, tko ih je pisao, kad su se pisali spomenari…), razgledali su stalni muzejski postav, fotografirali se uz svoj najdraži izloženi predmet ili u najdražem dijelu muzeja, upoznali su tajne Staroga grada i sudjelovali u izradi rođendanskoga spomenara Muzeju Međimurja Čakovec. Naslovnicu spomenara izradili su u agamograf obliku, napisali su predivne poruke

Muzeju i nacrtali prava mala umjetnička djela.

Od 1. kolovoza 2024. svoj trag u muzejskom spomenaru, osim polaznika Ljetne Muzeologajnice, moći će ostaviti i svi naši posjetitelji jer će spomenar biti dostupan za ispunjavanje u suvenirnici Riznice Međimurja do 15. studenog 2024. Krajem godine svi će se dijelovi nastaloga muzej-

HOROSKOP

LJUBAV: Gdje god izašli osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa makar u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im ljubav otvara vrata. Sve je moguće.

KARIJERA: Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad. Uživat ćete u otkrivanju i spoznajama, a nerijetko ćete s oduševljenjem pričati što ste shvatili. Oni koji uče vjerojatno će biti uspješni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Odbacite sve predrasude. One su kočnice.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U idućim danima vaši će se osobni odnosi vidno poboljšavati. Svakim danom vi ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Osvježit će vas zanimljiv izlet ili putovanje.

KARIJERA: Informacije koje trebate dobiti stižu. Već ste se zbog čekanja dovoljno naživcirali, pa nemojte opet. Jednostavno se prihvatite nove upute i napravite sve što možete. Budite realni u očekivanjima. Rezultati će već doći.

ZDRAVLJE&SAVJET: Strpljen, spašen. Zato ne divljajte.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Ova površnost rezultat je nepovoljnijih tranzita ljubavnih planeta.

KARIJERA: Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede. Ove promjene toliko će vas zaokupiti da katkada nećete vidjeti ništa drugo. Ono što postignete na ovaj način zaživjet će.

ZDRAVLJE&SAVJET: Neki se sve više zanimaju za alternativu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Tijekom ovog tjedna vaši će odnosi napredovati u pozitivnom pravcu, a vi ćete postati otvoreniji i raspoloženiji za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Samci će imati sve više udvarača.

KARIJERA: Kako ćete ovih dana dobiti potrebne informacije, počet ćete raditi s određenom lakoćom. Mali napori bit će povezani s komunikacijama, ali sve ćete lakše izlaziti i s tom temom na kraj. Pokazat ćete se dorasli zadacima. ZDRAVLJE&SAVJET: Imajte mjere u svemu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Vaše srce će biti nekako prazno.

KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori otići raditi nekamo drugdje, pa će svima biti lakše. Neki će morati pozavršavati zaostatke i to će im ići na živce. Nedostatak prave akcije u vama će izazivati monotoniju.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pogledajte dobar akcijski film.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Nastavit će se vaša zanimljiva ljubavna faza u kojoj neće nedostajati ni strasti, ali ni opuštenosti u odnosu s osobom koju volite. Neki će rado izlaziti i s prijateljima. Uglavnom, malo je onih koji će biti sami. I oni će rado krenuti van, među ljude.

KARIJERA: Možda još čekate odgovore na neka pitanja. Kako će oni zasad izostati, morat ćete se snaći s onim što znate i imate. Za vas to neće biti neki problem, ali bit će onih koje će i dalje trebati upućivati.

ZDRAVLJE&SAVJET: Čovjek je

čovjeku lijek.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Tijekom ovog tjedna vama će se opet sve više otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se opet sve češće smijete ili što vas voljena osoba opet počinje podržavati. Počet ćete disati punim plućima i dopustiti sebi više uživanja.

KARIJERA: Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. Neki će zbog toga biti spremni raditi prekovremeno.

Bit će i onih kojim će biti ponuđen zanimljiv posao povezan s važnim projektom. Trebate se samo dobro organizirati.

ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro se naspavajte.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će se opet probuditi i izaći iz kuće.

KARIJERA: Moguće je da će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokovati novi vjetar u leđa vama, ali i pokrenut će posao u novom smjeru. Svi će se prilagođavati. Vi ćete biti osoba od povjerenja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Istraživat ćete sve oko sebe.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

skog spomenara digitalizirati i bit će dostupni na mrežnim stranicama.

Pratite naše mrežne stranice www.mmc.hr i www. riznica.hr i društvene mreže https://www.facebook.com/ muzejmedjimurja/ ili https:// www.facebook.com/riznica. medimurja/ jer već u rujnu počinjemo sa zanimljivim edukativno-kreativnim sadržajima!

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Rak, Ribe, Strijelac

LJUBAV: Ovih dana miješat ćete dva privatna stila: jedan je raznolik, atraktivan, s puno ljudi, a drugi je tih, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete biti glavna meta udvarača, a već drugi dan obična osoba koju primjećuju samo prijatelji. Bit ćete dobro. KARIJERA: Možete više od onog što mislite. Ugledni ljudi će vas podržati, ali još ne stižu potrebna očitovanja. Zbog svega trebat će strpljenja. Radite dalje bez previše pitanja, jer uskoro ćete dobiti očekivano. Budite profesionalni i ozbiljni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte koncentraciju.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Bogatstvo koje sad živite reflektira se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Vi ćete vjerojatno prolaziti sve te reakcije, ali snagu ćete uvijek crpiti iz svoje ljubavi i međusobnog povjerenja.

KARIJERA: Bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisiti o vašoj sposobnosti suradnje s drugima. Trebat će malo strpljenja, a to će vas živcirati. O vama ovisi kako ćete se nositi s postavljenim vam zahtjevima. Budite profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne može se ništa na silu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: U idućim danima vi ćete vjerojatno opustiti. Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojim ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, više pričajte i s njom. KARIJERA: Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć novih informacija koje su se čekale. Sve će biti postavljeno na novim osnovama, a vi ćete se trebati naći u novoj ulozi. Trebat će vam neko vrijeme da se prilagodite. Ne treba žuriti. ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite predrasude, budite otvoreni.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Uvjerljivost kojom ćete zračiti privlačit će čak i one koji vam inače nisu skloni. Ako tražite srodnu dušu i još ste sami, oslonite se u potpunosti na svoje samopouzdanje. Čak i ako u početku sve ne bude išlo glatko, stvari će se razviti u vašu korist.

KARIJERA: Konačno će se drugi pokrenuti. Informacije koje ste već neko vrijeme čekali od njih stići će. To će razbistriti neke stvari u samoj operativnoj razini posla, pa ćete početi raditi lakše, jasnije i znat će se što je čiji zadatak. ZDRAVLJE&SAVJET: Neki uživaju s prijateljima.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Ljetna Muzeologajnica, 2024.

Ljetna Muzeologajnica, 2024.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Kraća promjena pa opet puno sunca

VREMENSKA SLIKA: I drugu polovicu srpnja su obilježili uglavnom sunčani i vrući dani, ali je ta vrućina ipak bila normalnija nego u prvom dijelu mjeseca. Noći su u prošlih tjedan dana bile ugodno svježe, a dnevna temperatura se vrtjela oko 30 °C. I sljedećih tjedan dana

ćemo imati puno sunca, ali nam prvo početkom kolovoza dolazi jedna promjena tijekom petka i subote. Donijet će nam osvježenje i mjestimične pljuskove, ali nakon toga opet dolaze sunčaniji i topli dani. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

U petak promjenjivo uz izmjenu oblaka i sunčanih razdoblja. Mjestimice može biti kiše ili grmljavinskih pljuskova. Temperatura zraka bi sredinom dana još mogla biti oko 30 Celzijevih stupnjeva, ali prema kraju dana će osvježiti.

Još će i subota biti promjenjiva. Djelomično sunčano, ali se tijekom dana još mogu pojaviti naleti kiše ili lokalnih grmljavinskih pljuskova. Nije to neka cjelodnevna kiša, ali može kratko pokvariti boravak na otvorenom. Temperatura između 26 i 28 stupnjeva.

Pučka meteorologija

Što je deblja u kolovozu kiša, to je tanje u listopadu vino

U nedjelju većinom suho i djelomično sunčano vrijeme. Noći i jutra će biti ugodno svježi, ali dnevna temperatura će biti blizu 30 Celzijevih stupnjeva.

Prvi dan novog tjedna opet je malo rizičniji. Bit će dužih sunčanih razdoblja, ali neki prognostički izračuni pokazuju mogućnost za lokalne pljuskove u popodnevnim satima. Temperatura zraka neće se značajnije mijenjati.

Za utorak, srijedu i četvrtak prognoziramo lijepo,

suho i sunčano vrijeme. Temperatura će opet rasti iznad 30, možda i na 32 Celzijeva stupnja. Ljeto se nastavlja, ali ipak u nešto ugodnijem obliku jer će noćna temperatura biti ugodna. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 1.8.2024.)

• 3. kolovoza 1877. godine nevrijeme s pijavicom na otoku Braču

• 4. kolovoza 1981. godine u Pločama izmjerena dosad najviša temperatura u Hrvatskoj od 42, 8 Celzijusa

SKANDINAVKA VICOTEKA

Zatvor

Sine, kako ti je u zatvoru?

Dobro majko, imamo hrane, grijanje, kupanje...

Super sine, onda budi dobar i pazi da te ne najure!

Bog brzine

- Kako se zove grčki bog brzine?

- Ode-on.

Čarape

Fato, daj mi one golf čarape.

Koje Mujo?

One s devet rupa.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Vinko Kos

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 25.

Spominki v krčmi na voglo

Nigdar ne bi rekel kaj gvinta naše ljude i to ne štere god ljude nek one šteri imajo nejveč časa, a to so penziči. Došel sam minulo soboto v krčmo na voglo vu šteroj se saki den shajao penziči na kavico, fraklec žganice ili pak nečega drugoga i na spominek kaj rešimo ono kaj jiv moči, ono zbog radi čega nebrejo spati ili pak se doma z ženami svadijo. Ne bodete veruvali, ali naši penziči se ve prepravljajo za nove izbore, ali ne prinas v Lepoj našoj nek v Ameriki. Najte me krivo razmeti, ali je došlo i do svaje jerbo so se ne mogli dospomenuti što bode novi precednik Amerike, očem reči, što bi moral biti precednik. Dok je još Ivo (čitaj: Joe Biden) bil kandidat kaj bi ga Ameri znova zebrali unda so naši penziči sedeli za dva stole: za jenim stolom so sedeli Ivijovi (Bidenovi), a za drugim Trampovi i saki je branil svojga heza (čitaj kandidata), ali otkak je Ivo hitil pušku v kuruzo se se je pošemerilo i v mojoj, očem reči, našoj krčmi na voglo. Morem vam reči da so se ovi Ivijovi reskolili jerbo vječ od pol je protiv toga kaj bi žena, makar muškobanjasta kak Kamala Haris, bila precednica, a protiv so i Trampa. Kaj vam nek rečem, ve se naši penziči brigajo što bode precednik Amerike mesto kaj bi se pobrigali što bode precednik Lepe naše. I još nekaj, spilo se je par litri gemišta sam zbog radi toga kaj je of v Ameriki pogodil Trampa vu vuho, a ne nekam drugam, očem reči, kaj ga je ne pogodil kak je trelo. Kuliko sam mel za čuti Tramp ne bode niti prinas prešel makar se glasi našega biračkoga tela ne bodo brojili, ali dok so Ameri v pitanjo oni jemlejo se glase šteri so protiv Trampa. Nebrem veruvati kaj se je Tramp zamerila Amerima, a dok je bil precednik pred pet i nekaj vejč let vgasnul je se rate štere je Obama podežgal, ruon tak je zaposlil šest i pol milijonov Amerov. Ali to mo nikaj ne pomaže jerbo ovi kaj delajo oružje, metke, granate i mine očejo furt služiti velike peneze. Teca Franca mi je pošepetnola kak hajdi toga prodajo v Ukrajino, ali kuliko vidimo to jim je ne dosti, još je rekla, hajdi sega imajo, hajdi saki

Novi precednik, šport i glazba

den kaserajo, ali se jim je to malo. Kaj reči, najbrž so vidli kuliko so zaslužili ovi šteri so zmislili korono virusa i cepivo protiv te nevole. Nišči još dendenes ne zna kaj je pravzaprav to korona virus, je li smo ga sfondali ili pak ne, ali ovi još navek prodavlejo to cepivo ili kak teca Franca veli; to sveto vodico. Jako sam najgerek koga bodo itak moji penziči z krčme na voglo zebrali za precednika Amerike?

Nikaj ne bode od našega precednika akademika

Moram priznati da sam se minuli tjeden malo zaletel dok sam vam napisal kak bode precednik Matice hrvacke i akademik Miro Gavranov precednik Lepe Naše. Kak sam vam i rekel tak je to jen čas i zgledalo, ali kuliko vidimo Hadezeovci so sam puščali probne predizborne balončeke kaj bi zebrali čovek šteri bode zel mero Zokijo MIlanovičo. Jeno vreme je Miro Gavranov bil prvi na listeko, ali ve vidimo, kak i hajdi pot do ve, da je ne važno što je prvi nek što je zadji, očem reči, što zadji na listeko ostane, a to je ve ne bil akademik Gavran nek profesor i doktor Dragan Primorac. Doktor Primorac je bil negda i minister znanosti, obrazovanja i športa od 2003. do 2009. leta, a Hadezeovci so jega zebrali kaj bode išel v trko z Zokijom Milanovičem za foteljo precednika Lepe Naše, očem reči, za gazdo Pantovčaka. Najgerek sam, jako sam najgerek komo bodo svoje glase dali moji penziči z krčme na voglo?

Olimpijada vu Francuskoj, vu Parizo je v punom pogono

Stiha so se zaprle feronge na Evropskomo labodoritaškomo prvenstvo v Nemačkoj, a ne čuda glasneše so se otkrečile Olimpiske igre vu Parizo. Jako čuda se je športašov zišlo i to vu sim športima šteri se igrajo po ovoj našoj kugli zemaljskoj. Ne znati kaj se Francozi i to od samoga otvoreja reshitavlejo z duginim bojama kak da je to Olimpijada gejov, pederov i lezbijski. Reshitavlejo se z tem farbama kak da je bila velika svecka rasprodaja pak so te pederske boje bile nejfaleše, a i nejvejč jiv je bilo. Prosim vas lepo, morete si v pamet zeti kak so se krpe za pod brisati vu Francuskoj nekše vum ljubičaste boje, a takše točno pralo ima soseda Mica štera se navelikom pari i z pucama i z dečkima. Ne bi vam znal reči kaj dela z nami dečki jerbo sam niti jempot ne bil tam na redo, a ruon tak niti ne znam kaj

dela z pucama štere sako malo k joj dohajajo i dosti dugo tam ostajajo? Morem vam reči da rokomet pratim več pol stoletja, ali sam nigdar do ve ne videl kaj rokometaši imajo rozne golšajnge. Ne znati što je zo zmislil i što je te rozne golštajnge naheznol na olimpijska rokometna igrališča, sam vidim da igrač čuda vejč hičejo lopte v gol štajnge kak je to do ve bila šega na velikim rokometnim smotrama. Ne znati kakši i čiji doktori kontrolerajo je li si rokometaši nosijo jejčeka (čitaj: muda) med nogami i je li se puce imajo jačke kam moški morejo fteknuti svojega venodjača? Bez takšega viziperta ne bi ja dopustil kaj mi nešči igral. Gledal sam našo đudašico Barbara Matič kak se borila za zlatno želencijo z Španjolskim dečecom. Najte me krivo razmetii, nesam mo gače doli vlekel kaj bi videl kaj je prehranil i je li mo kaj visi ili štrči me nogami, ali mo se na lico vidlo kak da se je pred dva dni podbrival. A kuliko se razmem vu borilačke športove moški se podbrivlejo, a žene se depilirajo. Kak bilo da bilo naša Barbara jiv je se na kup nametala i odnesla dimo zlatno želencijo tak da smo ne protivnicaj gače doli vlekli. Sosed Pišta je dve leti šparal i ve je na Olimpijadi vu Francuskoj pak mi je poslal jenoga štikleca:Kak se zove seks poza 69 pre gej parovima, očem reči, med pederima? – Jaje na oko!

Što bode popeval na Porcinkulovo vu Čakovco

Ve več si znuomo što bode popeval i što ne bode zabavljal Čakovčanke i Čakovčance, očem reči, Međimorke i Međimorce za vreme glavnoga čakoskoga i međimorskoga proščeja? Kak je več par let v Čakovco popeval Halid Bešlič toplo sam se nadjal da bi to mogel ve biti nešči drugi, ali sam se pak i tu �kanil. Neje da Halid ne popevle lepo, neje da ga čujemo po celomo Čakovco i čakoskomo hataro, ali jega ljudi i ženi šteri jega ne trpijo. I kak so te bili dosti glasni i na Fejsbuko nesam očekival Halida na čakoskomo proščejo. No, kaj bom vam rekel, toplo sam se nadjal, a na mojo strani je bil penzioner Šte�ina, jegov partner vu kartanjo Tonča, a i teca Franca je meni držala štanjgo: mi smo se nadjali da nam bode na proščejo popeval Marko Perkovič Tompson, več je dugo ne bil v Čakovco, a niti pak v Međimorjo, ve ima nekše nove pesme, a i sin Ante je čuda bole kaj se zdraviča dotikavle. Velijo čakoski turistički težaki da sam se kesno javil?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

MARIJAN CEROVEC iz Podturna Ispekao sam 150 volova na ražnju

- Do sada sam ispekao oko 150 volova na ražnju, a samo ove godine šest, otkrio nam je Marijan Cerovec iz Podturna, majstor za pečenje volova pripremajući ovu deliciju u Peklenici.

Od iskusnog majstora pečene volovine doznali smo da se vol peče od pet ujutro do sedam sati navečer. Obično se peku volovi od 500 do 800 kilograma da se zadovolje sva usta željne te delicije. (BMO)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak