Međimurske novine 1508

OGORČENA MAJKA MALOLJETNIKA o postupcima u jednom čakovečkom klubu

Onesviještenog sina iznijeli su i ostavili na parkingu

PROMJENA VLASNIŠTVA u najvećem turističkom objektu u Međimurju

Što će biti s Toplicama Sveti Martin?

MILAN KOLARIĆ iz Donje Dubrave muku muči sa susjedom “iz pakla”

- Sivici prije dvije godine obećali otok za smirivanje prometa od kojeg ništa, a s otvorenjem ceste Novo Selo Rok opet će strepiti od žešćeg prometa

SHIZOFRENIJA U MEĐIMURSKOM PROMETU: građani zahtijevaju smirivanje, a vozači sve duže putuju do odredišta

Susjed mi smećem zagorčava

život

NASTAVLJAMO SERIJAL kako se hlade Međimurci

ČAKOVEČKA BOLNICA nikako do boljih uvjeta, a sve je potpisano Brže voziš, jače hladi, kaže Pavao

Samo kažnjavaju, a probleme ne rješavaju

Laboratoriji su zagušljivi, vlažni i prenatrpani

str. 4-5

OŠ Jože Horvata Kotoriba, OŠ Nedelišće, PŠ Dunjkovec, PŠ Pušćine, OŠ Orehovica, PŠ Podbrest, OŠ Podturen, PŠ Sivica, PŠ Miklavec, PŠ Novakovec str. 19

Sadržaji

ANKETA POD VUROM FOTO tjedna

super, a langoši skupi!

Završeno je još jedno

izdanje Porcijunkulova koje je ovo godine ponudilo za svakoga ponešto. Ljude su zabavljali A strana, Jole, Crvena Jabuka i legendarni

Halid Bešlić koji je ponovno priredio koncert za pamćenje. Na pozornicu jedino nije izašla Vesna Pisarović čijem se nastupu u petak oduprijelo veliko nevrijeme koje je pogodilo Čakovec. Neki ipak misle da su tome kriva jedra

u centru grada i langoši od 5 eura. Čak i najveći kritičari i hejteri langoša mogli su doći na svoje te ih na jednom štandu pronaći za 2,5 eura, a kad se smračilo, i jedra su osvjetljena raznim bojama pokazala svoj puni potencijal. Porcijunkulovo je i ove godine ponudilo bezbroj sadržaja za sve dobne generacije, a kako se svidjelo našim Međimurcima saznajte u nastavku.

(Roberto Dežđek)

Ružica Turk (Križovec) - U globalu sam zadovoljna ovogodišnjim Porcijunkulovim. Cijene su možda malo “nabite”, no nitko te ne tjera da kupiš nešto što misliš da je preskupo. Oduševio me koncert Halida Bešlića i Stari grad koji je u čast Zrinskima bio prekrasno uređen.

Lovro Nikić (Kotoriba) - Porcijunkulovo je stvarno ove godine ponudilo jako puno sadržaja za sve generacije. Langoši i piće u klubovima su bili preskupi, no ostalo je bilo cjenovno okej. Posebno mi se dojmio vinski grad, a mislim da bih se dodavanjem zanimljivih atrakcija sve ovo podiglo na još jednu višu razinu.

Alja Novak (Čakovec) - Ove godine me jako iznenadilo Porcijunkulovo. Mislim da se mogli naći za svakoga ponešto. Koncer� su bili osmišljeni da zadovolje sve generacije, a jedino mi fali boje i detalja na jedrima u centru grada. Mislim da su se ljudi nekako više navikli na kišobrane, ali sve u svemu pohvale za organizatore.

Cijena langoša glavna

Cijena langoša od visokih 5 eura u centru Čakovca za vrijeme Porcijunkulovog bila je nezaobilazna tema za vrijeme najvećeg međimurskog proštenja. Istina je da u razvijenom svijetu tržište određuje cijenu, no također je istina da na cijenu uvelike utječe i organizator, cijenama prostora i drugim uvjetima čime se određuje i politika i sadržaj i smjer razvoja događaja. Skupi langoši izazvali su dva prijepora. Prvi je bio kako su u centru Čakovca sve najbolje pozicije na natječaju dobili kandidati iz drugih

krajeva Hrvatske (navodno Karlovca), dok su domaći ugostitelji bili stjerani na periferiju događanja. Drugi prijepor je što je langoš, koji nije nikakav kulinarski specijalitet, već prosta sirotinjska hrana, među šparavnim Međimurcima postao popularan upravo zbog svoje niske cijene. Poznato je kako su Međimurci praktični te se rado doma najedu nego li potroše novce na hranu na eventima. Nije to zbog toga što smo pretjerano šparavni, već je svako od nas doma za 20 minuta, do pola sata. Langoši su postali popularni kao

tema Porcijunkulovog

prigodni usputni “prigrizek“. Zbog toga ne iznenađuje revolt koji je izazvao osjećaj kako za nešto što doma za trošak od 5 eura napraviš na kile, na vlastitom proščenju moraš toliko preplatiti. Eh sad. Drugo je pitanje je li Porcijunkulsko proštenje ikad bilo događaj samo za Međimurce ili prvenstveno za ostatak svijeta koji je dohrlio vidjeti to svjetsko čudo. Naime, turizam pa bio on i vjerski, svugdje ima ista, generalna pravila. Kad dobiješ puno ljudi na hrpu, bit će gladni i žedni i uglavnom im možeš podvaliti sve.

TURISTIČKA SEZONA u Svetom Martinu na Muri

Franjo Slamek (Pribislavec)Tri dana bio sam na Porcijunkulovom ove godine i bilo mi je super. Zadnji dan od umora već malo i naporno. Sve mi se sviđalo, bio sam i na koncer�ma, a nisam probao langoše jer nisam njihov obožavatelj. Cijene su u globalu okej, neki su i pretjerali s njima, no mislim da se takvima to obilo u glavu.

Renata Gačal (Čakovec)Najviše mi se sviđalo to što je ove godine bilo puno više programa za djecu i odrasle. Grad je bio stvarno lijepo uređen i čist, a jedra su dala neki novi š�h. Ne sviđa mi se što koncer� više nisu u jezeru Starog grada i što su ugos�telji podigli cijene, no i to je dio Porcijunkulovoga.

Ali, kako su langoši ipak hrana, ne mogu se preskočiti i kulinarske zakonitosti. Ako nije stvorena pomama za njima, langoši ne valjaju ništa. Hlade li se na hrpi i čekaju kupca, teško da će tako mlaki išta valjati. Langoš mora biti gotovo vreli kad ga platiš i dobiješ u ruke. Tako da i njihova kvaliteta diktira daljnju prodaju, a ne samo cijena. Zbog toga je i bila glavna gužva kod štandova koji su ih prodavali po 2 i pol eura, a istovremeno imali bolje langoše… Tržište uvijek nađe način. (tn, foto: mg)

Najviše nam dolaze Slovenci i Austrijanci

U punom je zamahu turistička sezona u Hrvatskoj, a mi smo po pitanju turizma zbrojili brojke u Općini Sveti Martin na Muri, u kojoj se ostvaruje najveći broj dolazaka u Međimurju. Ove je godine u ovoj je općini zaključno s 15. srpnjem zabilježeno 33.129 dolazaka, od čega 22.352 domaćih gostiju, a 10.777 stranaca. Što se tiče broja noćenja, u istom razdoblju zabilježeno je 73.901 noćenja, od čega se bilježi 46.273 domaćih gostiju, a 27.623 stranih gostiju. U odnosu na isto razdoblje na rekordnu 2019. godinu to je rast od 5,99 posto u broju noćenja.

Turisti kod nas, prema najnovijim podacima, prosječno borave 2,23 dana. No ima razlike među gostima. Domaći u našoj destinaciji

ostaju 2,07 dana u prosjeku, a stranci 2,56 dana. Dodajmo i podatak da je trajanje boravka u 2019. godini bilo 2,41 u prosjeku, 2023. 2,28 dana te da će se u sezoni koja je u punom jeku trajanje boravka povećati. Nadalje, što se tiče postotka ostvarenih noćenja

prema vrsti objekta Terme Sveti Martin su do 15. srpnja zabilježile 52,26 % noćenja, Apartmani terme Sveti Martin 37,29 % noćenja, privatni smještaj - apartmani i kuće za odmor 6,40 % noćenja, kampovi 3,95 %, a objekti u OPG-ovima u seljačkom domaćinstvu 0,11 %.

Strani turisti prema državama iz kojih nam dolaze jesu: Slovenija (56,78%), Austrija (7,62 %), Poljska (7,35 %), BiH (3,94 %), Njemačka (3,44 %), Mađarska (3,09 %), Češka (2,65 %), Slovačka (2,55 %), Srbija (2,08 %), Belgija (1,11 %). (sh)

U Međimurje od stranaca najviše dolaze susjedi Slovenci

OGORČENA MAJKA MALOLJETNIKA o postupcima u

Onesvještenog sina iznijeli su i ostavili na parkingu

- Je i? Kaj bi mi trebali?, rekao joj je jedan od okupljenih ispred kluba kada je majka maloljetnika pitala zašto mu nitko nije pomogao

Piše:

Običan obiteljski dan na ovogodišnjem Porcijunkulovom za jednu obitelj iz Preloga umalo je imao nesretan kraj. Naime, u našu redakciju javila nam se zabrinuta majka, a čiji je 15-godišnji sin pronađen pijan i bez svijesti pored caffe bara i noćnog kluba Paladin. Da stvar bude još gora, nitko od okupljenih u blizini na njega uopće nije obraćao pažnju iako je bilo vidljivo da mu nije dobro. Zbog zaštite maloljetnika, u tekstu nećemo navoditi puno ime i prezime majke, ali su ti podatci poznati redakciji.

Izgledao je prestrašno, blijed kao krpa

- Cijela naša obitelj tog dana bila je na Porcijunkulovom. U jednom trenutku naš 15-godišnji sin otišao je s prijateljem i kako je majki rekao, njegovim roditeljima. Čim mi je rekao da je s roditeljima svog prijatelja, bila sam mirnija i imala sam povjerenja u njega. Pogriješila sam što nisam provjerila je li stvarno s njima, no bila sam uvjerena da jest. Majka se svakako nastavila dopisivati sa svojim sinom, a kada je došlo vrijeme povratka kući, njezin sin odjednom je prestao odgovarati na poruke i nije se javljao na pozive. Naravno, to ju je veoma zabrinulo te je sa svojom obitelji krenula u potragu.

- Prvo sam nazvala prijateljevu majku i upitala ju gdje su dečki? Ona mi je odgovorila da joj je sin javio kako mom sinu

Vlasnici: Paladin nije

dječja igraonica

Za komentar upitali smo i vlasnike Paladina Kristijana Kranjeca i Marija Florjanića. - Taj vikend imali smo više tisuća ljudi koji su prošli kroz naš noćni klub i osim ove situacije nismo imali nikakve incidente. Čuli smo se s majkom sina i objasnili joj da s obzirom na to da njezin sin nema 16 godina, narukvicu za ulaz u naš noćni klub nije mogao kupiti kod nas. Kod nas se narukvice kupuju uz pokaz osobne, što znači da je njezin sin kupnjom ulaznice od nekoga drugoga ušao, a zaštitari su ga pustili jer su vidjeli da nosi narukvicu. Dan poslije imali smo sličnu situaciju gdje je jedna gospođa dovezla sa sobom

nije dobro. Otišli smo do njih do Gradske kavane i s majkom njegovog prijatelja krenuli su pred Paladin. Dolaskom na parking pored ulaza u Paladin, moj muž i ja našli smo našega sina kako sam bez svijesti leži. Izgledao je prestrašno, blijed kao krpa, na tom mjestu usamljen kao neki pas. Jedan od okupljenih maloljetnika, kad sam ga pitala zašto mu nitko nije pomogao kad su vidjeli da leži u takvom stanju odgovorio mi je: “Je i? Kaj bi mi trebali?”, ispričala nam je u nastavku.

Majka 15-godišnjaka je bila sva van sebe i vikala neka netko zove hitnu, dok je njen muž pokušao osvijestiti njihovog sina. Tek tada došao je jedan od zaštitara i rekao joj neka se smiri da je hitna pozvana. Upitala sam ga što su mu dali piti, a on je samo slegnuo ramenima,

Policija zaprimila anonimnu dojavu

O ovom događaju upitali smo i policiju koja nam je rekla da su 5. kolovoza, ujutro oko 1 sat, zaprimili anonimnu dojavu kako pored Paladina leži mladić. Na teren je odmah pozvana i hitna pomoć, a mladić je do otrježnjenja zadržan

na Odjelu pedijatrije čakovečke bolnice. Također iz policije su nam rekli kako su nedavno u spomenutom objektu imali akciju kontrole točenja alkohola maloljetnim osobama te da će ako bude za to potrebe ponovno izaći na teren.

svoje 15-godišnje dijete i zaštitara molila nek pusti njezino dijete unutra jer ona to dozvoljava. Naravno, nismo ga pustili unutra, jer mi nismo dječja igraonica i ne želimo odgovarati za nečiju djecu. Pitanje je uopće gdje se njezin sin napio, možda je već pijan i došao kod nas, a sad mi ispadamo odgovorni za njega. On je u Paladinu pao dolje na pod, kako su nam rekli zaštitari, oni su maloljetnika iznijeli van i pozvali hitnu. Uvijek kad se nešto takvoga dogodi, zovemo hitnu. U naš noćni klub puštamo sve koji imaju šesnaest godina, no nikome tko nema 18 godina ne točimo alkohol!, rekli su nam Kranjec i Florjanić.

kako nam je prepričala. U tom trenutku zaustavila je i policijsku patrolu koja je prolazila u blizini i pozvala ih na mjesto događaja.

- Upitala sam policajca kako je moguće da 15-godišnje dijete kojemu se ne smije prodavati alkohol onda ima 2,2 promila u krvi? Na to mi je policajac odgovorio, da oni tu gotovo ne mogu ništa: “Mi možemo tamo patrolirati i pred nama konobari vjerojatno neće maloljetnicima prodavati pića jer u protivnom će biti kažnjeni.”

Rekao mi je da ako baš želim mogu otići na inspektorat, istaknula je u razgovoru majka.

Svoju priču javno podijelila pa je osuđivali

Kasnije je svoj šok i ovu priču podijelila u jednoj Facebook grupi, a u inbox joj se tada počeli javljati ljudi s novim informacijama, no naišla je i na mnoga javna osuđivanja.

- Tako mi se jedna gospođa javila i rekla da nije istina da su mog sina zaštitari iznijeli van. Navodno su ga zaštitari htjeli iznijeti van, no kad su vidjeli da mu ide na povraćanje, rekli su nekim mladim dečkima u klubu pored čijeg se stola moj sin srušio da ga iznesu van. Jedan od deč-

UPRAVNO VIJEĆE Županijske bolnice Čakovec odlučilo raspisati natječaj za ravnatelja

Novi ravnatelj bolnicu

će preuzeti na jesen

kiju koji je sjedio vani za stolovima, stavio je sina na bok i tako ga ostavio, prepričava nam majka svoje viđenje. Zaključno nam je rekla: - Ja svojeg sina prije 18. godine nikad ne bih pustila u bilo kakav noćni klub. Da sam znala da je u Paladinu odmah bih otišla po njega! Znam da sam i ja pogriješila što nisam prije to povjerila, ali kako je moguće da 15-godišnjak kojemu se ne smije točiti alkohol ima 2,2 g/kg alkohola u krvi? Još tužnija je situacija koja se dogodila poslije. Nepojmljivo mi je kako nitko nije reagirao i pomogao mom sinu, već su ga samo ostavili da leži tamo kao neki pas. Ni zaštitari, ni ostali prolaznici, niti bilo tko od okupljenih nije poduzeo ništa tako dugo dok mi nismo stigli tamo. Zanima me tko bi odgovarao da je moj sin kojim slučajem preminuo, pita se zabrinuta majka.

Gdje je nestao osjećaj odgovornosti?

Ako maknemo sve sa strane i koncentriramo se na sam događaj i postupak prema 15-godišnjem mladiću, možemo reći da je on sve samo ne ljudski. Zar smo došli do toga da nas jednostavno nije briga za druge i da gledamo tuđa posla? Također nije mi jasan postupak prijatelja 15-godišnjaka koji su ga u vidno pijanom stanju ostavili samog, prvo u noćnom klubu, a kasnije i na parkingu. Pravi prijatelj niti u kojoj situaciji neće te ostaviti, već naprotiv, bit će tu za tebe. Mladić je s obzirom na količinu alkohola koju je imao u krvi mogao i smrtno stradati, a na sreću nije. No žalosno je da se ljudi u današnje vrijeme odlučuju gledati i smijati se drugima koji su u nevolji, umjesto da im pomognu. Svatko od nas kad tad se može naći u takvoj situaciji, a ako neće biti pravodobne reakcije okoline, možda ta situacija neće završiti sretno.

Upravno vijeće Županijske bolnice Čakovec lovi zakonske rokove za raspisivanje natječaja za ravnatelja bolnice. Naime imaju rok od 30 dana za raspisivanje natječaja, koji teče od osnivačke sjednice Upravnog vijeća, koja je održana 19. srpnja. Dakle, zadnji rok za raspisivanje natječaja ističe u ponedjeljak 19. kolovoza. Odluku o raspisivanju natječaj donijeli su elektronskoj sjednici u četvrtak, 8. kolovoza. Natječaj treba biti javno objavljen, vrlo vjerojatno u Narodnim novinama.

Kako doznajemo, uvjeti natječaja nisu promijenjeni u odnosu na dosadašnje. Dosta su općeniti i nisu ograničeni samo na medicinsku struku, već mogućnost prijave imaju i za druge struke s visokim obrazovanjem. Traže se kom-

petencije za upravljanje u zdravstvu, ali se to može dokazati i naknadno u roku od tri godine.

Rok za prijavu na natječaj je 15 dana od objave natječaja, a nakon toga počinje teći rok od 45 dana za izbor novog ravnatelja. Ukratko, ime novog ravnatelja doznat ćemo u listopadu, a bira ga novoizabrano Upravno vijeće Županijske bolnice Čakovec u kojemu većinu imaju predstavnici države, koje je, kao što je poznato, preuzela upravljanje svim općim bolnicama u državi pa tako i Županijsku bolnicu Čakovec.

Tada će izaći na vidjelo hoće li dati povjerenje kandidatu s članskom iskaznicom vladajuće stranke, kako se to percipira u javnosti ili ipak ne. (BMO)

TRAGOM GLASINE da je Nikola Hren dao ostavku

Opet glasina, nisam

dao ostavku!

Situacija oko izbora ravnatelja bolnice je uzavrela i u javnosti se vrte razne glasine oko potencijalnih kandidata. Najnovija je da je Nikola Hren, predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec, već dao ostavku na svojoj dosadašnjoj dužnosti i da odrađuje otkazni rok od mjesec dana. Nazvali smo ga i pitali da nam potvrdi ili demantira tu glasinu.

- Opet glasina, kazao je Nikola Hren, predstojnik Područnog ureda Hrvat-

skog zavoda za zapošljavanje Čakovec. - Nisam dao ostavku i ne odrađujem otkazni, kazao je. (BMO) Nikola Hren, predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec

se radovi na ces�

CESTA NOVO Selo Rok – Čakovec

Otvorenje, 14. kolovoza

Idući tjedan u srijedu, 14. kolovoza, za promet će se otvoriti cesta Novo Selo Rok – Čakovec. Bila je zatvorena zbog radova i promet se tjednima odvijao obilazno preko državne ceste od Čakovca prema Murskom Središću sa skretanjem i obilazno preko Krištanovca.

Zbog toga je promet državnom cestom prema Murskom Središću bio dodatno opterećen pa se otvorenje ceste prema Novom Selu Rok iščekuje s velikim olakšanjem. Posebno za sve one koji tom prometnicom putuju prema Podturnu, jer su za vrijeme radova vozili obilazno i duže do svojih odredišta. (BMO)

Finiširaju

Čakovec Novo Selo Rok

Roberto Dežđek

Piše: Božena Malekoci - Oletić

Kad se ujutro spremamo na posao automobilom, jer javni prijevoz u Međimurju ne postoji, mnogi se redovito pomole za situaciju na cestama: “Sačuvaj me Bože, od čepova i kašnjenja.”

Roditelji pak imaju razlog za dvostruku molitvu da im dijete ne strada na cesti, ako do škole idu istom prometnom trakom kojom voze automobili i kamioni.

Stanjem na našim prometnicama nitko nije zadovoljan. Prespore su za vozače koji autima odlaze na posao. Posvuda čepovi i kolone. Za ilustraciju, od Dunjkovca do Čakovca nerijetko se sedam kilometra vozi 40 minuta. S druge strane oni koji žive uz županijske ceste na ulazima u naselja strahuju za svoju sigurnost i sigurnost svoje djece. Zbog percepcije da vozači cestama jure kao po autopisti strahuje se od opasnosti od stradavanja u prometu. Djecu se vozi do škola i unutar naselja i time se još više zagušuje promet i to ne samo u Čakovcu, već u gotovo svim selima.

Pomet u Međimurju po konceptu starom pola stoljeća

Promet nije redizajniran proteklih pola stoljeća, kazao je to ovaj tjedan Miljenko Vrbanec, načelnik Policijske postaje Mursko Središće na sastanku vijeća za prevenciju u Gradu Mursko Središće, koje prometni problemi guše zbog velikog

Vozači

Miljenko Vrbanec, načelnik Policijske postaje Mursko Središće koja obuhvaća 69 naselja gornjeg Međimurja: - Vozači koji krše ograničenja brzine plaćaju kazne, ali i dalje voze (pre)brzo

tranzitnog prometa kroz grad. Nema novih zaobilaznica, osim kozmetičkih promjena na cestama. Radi sigurnosti pješaka nekim cestama su dodane pješačko-biciklističke staze, postavljene kamere za kontrolu brzine vozila i semafori. Prema dostupnim podacima u Međimurju je registrirano preko 54.000 vozila. Kroz Međimurje godišnje prođe pet milijuna putnika, a samo preko graničnog prijelaza Mursko Središće 3,5 milijuna putnika. Istražujući ovu temu došli smo do spoznaje da se nitko ni u državi, čitaj Ministarstvu prometa, a ni u Međimurju, ne bavi strategijom prometa i rješavanjem problematike kako promet učiniti protočnijim i sigurnijim. Sjever Hrvatske, uključujući i Međimurje, industrijski je

brzinu

više prilagođavaju okolišnim faktorima, nego prometnim

Istraživanja su pokazala da niska ograničenja brzine indicirana prometnim znakovima vozači poštuju vrlo slabo ili nikako. Štoviše, pokazalo se da vozači svoju brzinu kretanja više formiraju prema nekim drugim (cestovnim i okolišnim) faktorima, nego prema prometnim znacima ograničenja brzine, čak i onda kada takva ograničenja vrlo strogo i učestalo nadzire policija.

Kako je trajni policijski nadzor nemoguće organizirati, bila je logična ideja da se u svrhu ostvarenja niskih brzina kretanja i poštovanja niskih ograničenja brzine u zonama stanovanja i sličnim zonama, posegne za prometno-tehničkim mjerama oblikovanja prometnica s barijerama koje ne djeluju samo na svijest i savjest vozača tako da nesvjesno smanjuju brzinu kretanja u

razvijen i prometno zagušen, za razliku od juga Hrvatske gdje su gužve samo za vrijeme turističke sezone. Ali obilaznice gradova Čakovca, Varaždina, Preloga, Murskog Središća još nisu izgrađene premda se gušimo u gužvama. Na naš upit o tome kako riješiti pametnim rješenjima sigurnost prometa, ali tako da se osigura protočnost budući da se sprema novi zakon o sigurnosti prometa, od Ministarstva prometa nikakav odgovor nismo dobili. Neslužbeno općine i gradovi po novom dobili bi veće ovlasti kažnjavanja. Ali kažnjavanje ne donosi rješenja, samo puni proračune.

Čak ni Županijska uprava za ceste, za koju biste zdravo razumski pomislili da je to njihov posao – raditi prometne strategije, u stvarnosti to ne radi.

Kazne

znacima

susretu s takvim cestovnim barijerama.

Tako su se pojavile “izbočine za kontrolu brzine”, koje su ubrzo u Nizozemskoj prozvane “ležećim policajcima’’ jer trajno i uspješno, u horizontalnom položaju kontroliraju brzinu vozila.

Zatim je došlo do razvoja i mnogih daljnjih mjera iste namjene te preoblikovanja pristupnih ulica u rezidencijalnim četvrtima gradova, s mnoštvom namjerno izazvanih suženja, devijacija, bočnih smetnji, kružnog vođenja prometa na raskrižjima... Koncept smirivanja prometa primjenom tehničkih mjera ušao je u svakodnevnu upotrebu u brojnim sredinama – u Europi, Americi, Kanadi i Australiji, u preoblikovanju već izgrađenih ulica te još više pri izgradnji novih. (Gledec, smirivanje prometa, 2010. god).

Inicijativu za prometna rješenja daju općine ili gradovi, zatim djelatnici ŽUC-a i policije izlaze na teren na uvid. Ako je traženo rješenje u skladu sa zakonom, pristupa se realizaciji, bilo da je riječ o objektu za smirivanje prometa, postavljaju pješačko prijelaza, izgradnji pješačko-biciklističke staze na županijskim cestama. Općine imaju obvezu izraditi prometni elaborat koji povjeravaju ovlašteni stručnjaci, a i projektnu dokumentaciju izrađuju inženjeri i arhitekti koji se bave niskogradnjom. ŽUC i policija daju samo suglasnost da je sve u skladu sa zakonom o sigurnosti u prometu, objasnila je Đurđica Hamer, ravnateljica ŽUC-a. Dakle sveobuhvatnom slikom prometa ne bavi se nitko. Potvrdila sam si to i na prošlotjednom sastanku vijeća za prevenciju u Murskom Središću, na kojemu su bili predstavnici policije i gradonačelnik Murskog Središće. Povod su bile vibro-trake u Hlapičini, upravo postavljene zbog problema s velikim brojem vozila koji velikim brzinama jure kroz naselje u tranzitu do posla. Trake nisu dale rezultate, nego samo povećale buke. Čak ni pojačan policijski nadzor prometa nije smirio promet. - Vozači koji krše ograničenja brzine plaćaju kazne, ali i dalje voze (pre)brzo, kazao je Miljenko Vrbanec, načelnik PP Mursko Središće.

Pametnije države pametno reguliraju promet

Austrija i Slovenija postavile su otoke na ulazu u naselja koji vozače prirodno nagone da uspore promet. No Draženu Srpaku, gradonačelniku Murskog Središća, rješenje se ne čini realnim kod nas zbog troškova izrade otoka. Kako vibro-trake i semafori nisu dali očekivane rezultate, do donošenja novog zakona grad više neće postavljati ni usporivače ni druga ograničenja, kazao je gradonačelnik Srpak. Kazao je

Vladimir Sabol iz Sivice već dvije godine upozorava da je potrebno smiri� promet kroz Sivicu iz pravca Čakovca. Ovo ljeto je bio prividan mir zbog toga što je zbog radova bila zatvorena cesta kroz Novo Selo Rok

Nitko se ni u Ministarstvu prometa ni u Međimurskoj županiji ne bavi cjelovitim prometnim rješenjima, a općine i gradovi parcijalno rješavaju kritične točke

da bi cjelovita strategija rješavanja prometa u Međimurju itekako bila potrebna.

Potrebno je samo kopirati dobru praksu drugih, odvajanja prometa pješaka i biciklista i traktora u zasebne odvojene trake. Imali bi zasigurno manje stradalih na cestama.

Činjenica je da su novci potrošeni i na kamere, semafore, vibro-trake, ali bez opipljivih rezultata.Parcijalno rješavanje prometnih rješenja dovodi do sve kaotičnijeg prometa pri čemu su nezadovoljni vozači i pješaci.

Upravo takav primjer je Sivica gdje se već godinama sudaraju interesi vozača koji

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća: Do donošenja novog zakona grad više neće postavlja� ni usporivače ni druga ograničenja

bi projurili kroz Sivicu od Čakovca da čim prije stignu na odredište. - Prije dvije godine zbog tog problema u Sivici su se radi zajedničkog dogovora kako riješiti taj problem sastali predstavnici policije, ŽUC-a, načelnik Podturna i naš sugovornik Vladimir Sabol, kao vijećnik i predstavnik naselja Sivice.

O otoku na ulazu u Sivicu razgovarali pred dvije godine, ali još ništa - Razgovarali smo o tome kako smiriti promet na ulazu u Sivicu, kazao nam je.

TEMA BROJA

SHIZOFRENIJA U PROMETU:

građani zahtijevaju smirivanje, a vozači zbog čepova do odredišta putuju sve duže

Kazne pune proračun, ali ne rješavaju prometne probleme

Nastavlja: - To je dio Sivice u kojemu žive pretežno mlade obitelji s djecom koji su izgradili kuće uz prometnu cestu, bez pješačke staze, a djeca po njoj idu u školu, paralelno uz jureće automobile. Za našeg razgovora šibali su u naselje brzinama od 90 km na sat. Protekle su dvije godine od tada, a ništa se nije promijenilo, kaže Sabol. - Tada nam je rečeno da bi otok bio najbolje rješenje, prepričava Sabol. Čak je bilo spomenuto da to i nije takav zahvat koji bi trebao građevinsku dozvolu. Za ležeće policajce su nam kazali da nisu dobro rješenje jer buče. Ono što ga zbunjuje jest kako to da su ipak postavljeni na nekim mjestima i da vozače ipak prisiljava da uspore. Navodi primjere usporivača između Peklenice i Vratišinca, Remisa i Gornjeg Kraljevca i na

Koliko ste kazni naplatili zbog prebrze vožnje preko vibro-traka na izlazu iz Hlapičine prema Svetom Martinu na Muri prema industrijskoj zoni i što bi prema vašem mišljenju bilo najbolje rješenje da promet bude protočan, a da ne ugrožava sigurnost ostalih sudionika, pješaka i biciklista?

- Policijski službenici nadležne Policijske postaje prometne policije Čakovec upoznati su s kršenjem prometnih propisa na lokaciji koju spominjete u postavljenom upitu te shodno sigurnosnim procjenama obavljaju nadzor prometa. Pritom koriste sva raspolo-

izlazu iz Vratišinca prema Šurkovcu. S druge strane, preko vibro-traka postavljenih na području Grada Mursko Središće, vozači samo prelete ili ih zaobilaze, kaže.

Dodaje: - Po Austriji su pretežno građeni otoci kao usporivači prometa, dakle vozač ne može direktno ući u naselje, nego mora smanjiti brzinu. Da zaobiđe otok mora malo skrenuti, zbog čega nesvjesno automatski uspori da ga zaobiđe kao prepreku pred sobom. - Ne prihvaćam odgovor da to košta. A koliko košta ljudski život?, kaže. Naglašava: - I što to znači da netko morao poginuti, da se nešto pokrene. Očito to kod nas tako funkcionira, drugačije ne ide, kaže Sabol. Ne odustaje od toga da se u Sivici iznađe rješenje koje bi bilo dobro i za vozače i za pješake. Uz to traži da se postavi zebra na raskršću na ulazu u mjesto iz pravca Čakovca, radi sigurnosti pješaka. Prigovor da joj tamo nije mjesto radi zavoja, kaže, ne stoji. - Nebrojeno puta vidio sam pješačke prijelaze na zavoju, kaže.

Profili prometnica nedovoljno dimenzionirani za sve sudionike

Da stanje u prometu u Međimurskoj županiji nije dobro govori i Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije 2014. – 2021. - Prometna povezanost prostora Županije cestama svih kategorija može se oci-

Povijest smirivanja prometa

Povijest smirivanja prometa i mjera te namjene počela je u Engleskoj, u istraživačkom laboratoriju pokraj Londona, 1973. godine. Do prve praktične, ali eksperimentalne primjene tih izbočina prošle su dvije godine. U studenome godine 1975. izbočine za kontrolu brzine prvi su put bile postavljene na prometnici Hoddesdon Way, Cowley u Oxfordu; na ukupno osam mjesta, da bi nakon jedne godine eksperimentalne primjene bile uklonjene u studenome iduće, 1976. godine.

Širina izbočine bila je 3,7 m, a visina u najvišem dijelu od kolnika bila je 10 cm. Materijal izbočine bio je beton, boje kontrastne u odnosu na okolni kolnik od tamnog asfalta. Okomitim

jeniti kao zadovoljavajuća. Međutim, kada se sagledaju suvremeni standardi kojima prometnice moraju udovoljiti, ocjena stanja ne može biti zadovoljavajuća. Propusna moć i protočnost državnih cesta na glavnim prometnim pravcima je nedovoljna, posebno na dionicama prolaza unutar gradova i većih naselja, pro�ili prometnica nedovoljno su dimenzionirani za sve sudionike prometa: nedostaju pješačke i biciklističke staze u naseljima.

- Kroz Međimurje godišnje prođe pet milijuna putnika, a samo preko graničnog prijelaza Mursko Središće 3,5 milijuna putnika. Istražujući ovu temu došli smo do spoznaje da se nitko ni u državi, čitaj Ministarstvu prometa, a ni u Međimurju, ne bavi strategijom prometa i rješavanjem problematike kako promet učiniti protočnijim i sigurniji

prometnim znacima, “izbočinama na cesti”, one su vozače na njih upozoravale na nailazak izbočina. Prvi napisi o smirivanju prometa u našoj su se stručnoj literaturi pojavili 1981. godine, a izazvali su uglavnom podsmijeh. Prva praktična primjena neke mjere smirivanja u našim uvjetima bila je primjena izbočina za kontrolu brzine u mjestu Cista. Ubrzo nakon toga uslijedila je primjena “mjera” smirivanja prometa u Slavonskom Brodu. Prvi ležeći policajac postavljen je kod pošte u Čakovcu u vrijeme kada je Zoran Šarić bio ravnatelj ŽUC-a. I on je ubrzo nakon postavljanja snižen jer nije bio izgrađen po standardu i predstavljao je opasnost za oštećivanje vozila.

U cestovnom povezivanju šireg prostora, nedostatak je neposredna povezanost Varaždina i Čakovca – dvaju regionalnih centara, čije se funkcije nadopunjavaju. Kretanje stanovnika na ovoj relaciji izrazito je dinamično, ne samo u dnevnim špicama. Svi glavni državni pravci dodatno su opterećeni prometovanjem poljoprivrednih vozila, koja su brojna osobito u sezoni povećanih poljoprivrednih radova. Promatra li se prometno povezivanje Međimurja s prekograničnim područjima, ono je izrazito slabo na prostoru gdje rijeka Mura čini državnu granicu –tri cestovna i dva željeznička prijelaza preko Mure ne mogu se smatrati dovoljnima. U suvremenoj povijesti sve je intenzivnija potreba u povezivanju prekograničnih prostora zbog kulturnih i gospodarskih veza susjednih područja, pa je nedostatak prometnih veza na ovom području još više izražen.

živa tehnička sredstva, kao što su stacionirani uređaji za mjerenje brzine tzv. “Multanove“ te specijalno policijsko vozilo tzv. “presretač“. Tako su u proteklih 20-ak dana, točnije od 15. srpnja do 5. kolovoza, na spornoj lokaciji evidentirali osam prekršaja nepropisne brzine kretanja vozila te su svi prekršitelji sankcionirani sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Također, ističemo kako unatrag godinu dana na spomenutoj lokaciji, točnije županijskoj cesti (ŽC broj 2003) u naselju Hlapičina, nisu evidentirane prometne nesreće.

Policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec, i nadalje će na spomenutoj lokaciji obavljati nadzor brzine kretanja te pritom utvrđivati sve prometne prekršaje s posebnim osvrtom na prekršaje koji direktno uzrokuju prometne nesreće,odgovorili su na naš upit iz Policijske uprave Međimurske.

Krajem srpnja ove godine Grad Mursko Središće donio je Odluku o uklanjanju svih vibracijskih traka postavljenih na području Grada Mursko Središće. Pod točkom III spomenute Odluke navedeno je kako će Gradsko vijeće Grada na svojoj prvoj Sjednici raspraviti

novi nacrt Prijedloga mjera u svrhu veće sigurnosti u prometu na području Grada Mursko Središće, a vezano uz donošenje Izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U spomenutim izmjenama i dopunama predviđa se da će jedinicama lokalne samouprave biti dodijeljene nove ovlasti koje podrazumijevaju i nadzor cestovnog prometa.

S obzirom na to da jedinice lokalne samouprave uređuju promet na svom području,Policijska uprava međimurska će razmotriti novi prijedlog Grada Murskog Središća te će se potom na njega očitovati.

Plaćamo cestarine, poreze na vozila u litri goriva, a gdje su rezultati?

Kao građani koji za ceste plaćamo pri registraciji vozila, kao i u svakoj litri goriva koje ulijemo u rezervoar, plaćamo porez na automobile i uz to skupe cestarine na autocesti, pa s pravom očekujemo vrijednost za novac da nam nadležni isporuče rezultate. Uz to nismo računali sredstva od drugih poreza koje ulaze u proračun i sredstva iz nacionalnog i EU fondova. Tim novcem trebaju raspolagati tako da promet bude protočan i siguran za sve. Netko je plaćen da razmišlja o tome kako promet učiniti sigurnim i protočnim za sve sudionike prometa.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 11. kolovoza

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Domašinec, Glavna 164

• Donji Hrašćan 51

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Dunjkovec, Glavna 21

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183a

• Pleškovec 30

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Vularija, Prvomajska 22

• Žiškovec, Glavna 72

Trgovine NTL

• Belica, J. Slavenskog 22

• Mursko Središće, Martinska 44

• Podturen, Glavna 18

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sveti Juraj u Trnju 15a

• Vrhovljan, Čakovečka 5 Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30)

• STUDENAC, Čukovec (8-21 h)

• STUDENAC, Pribislavec (8-21 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

Samo radim svoj posao!

ovjek bi pomislio da nema veće miline od toga da svatko samo radi svoj posao. Ali društvo nije stroj koji funkcionira kao kotačići koji skladno odrađuju svoj posao, nego složeni društveni organizam. Ljudima vlada psihologija, a ne mehanika, i u tome je velika razlika.

Ljude vode osjećaji, impresije, predodžbe, stavovi, odgoj, predrasude. Zvuči čudno kad sve to uzmemo

ERSTE BANKA prodala Toplice Sveti Martin investicijskoj kući Sallina

Što će biti s perjanicom međimurskog turizma?

Toplice Sveti Martin sada su u rukama investicijske kuće Sallina koja je vlasnički povezana s njemačkom Lürssen grupom, koja se bavi izgradnjom nekih od najvećih privatnih jahti na svijetu

Piše: Sanja Heric

Toplice Sveti Martin, vodeća perjanica turizma u Međimurju i u kontinentalnoj Hrvatskoj, a prošle su godine zapošljavali preko 160 ljudi te surađuju s mnogobrojnim međimurskim OPG-ovima, promijenile su svog vlasnika 1. srpnja ove godine.

Navedena je promjena provedena na Trgovačkom sudu u Varaždinu 23. srpnja, a generalna direktorica je i dalje ostala Nuša Korotaj, iz Slovenije. Uz nju je kao osoba ovlašten za zastupanje naveden član Uprave Christian Meixner iz Austrije, dok je za prokurista imenovan Nikola Mikac iz Mihovljana. Ujedno, ovom je promjenom kao član nadzornog odbora prestao biti Ivica Kutnjak iz Žabnika.

Novi vlasnici grade mega jahte

EB Erste Bank Internationale Beteiligungen GmbH

dugo je tražio strateškog partnera ili novog vlasnika Toplica Sveti Martin, da bi ga napokon našli u Sallina Beteiligungsverwaltungs GmbH sa sjedištem također u Beču. Dakle vlasnici ostaju Austrijanci.

Toplice Sveti Martin u 2023. godini imale su 163 zaposlenih

Novi vlasnik Toplica, investicijska kuća Sallina Beteiligungsverwaltungs, vlasnički je povezana s njemačkom Lürssen grupom, koja se bavi izgradnjom nekih od najvećih privatnih jahti na svijetu. Od 2019. godine su u Hrvatskoj preko tvrtke Gitone Adriatic preuzevši Liburnia Riviera Hotele sa sjedištem u Opatiji. Obitelj Lürssen svoje je brodograđevno carstvo razvila u Bremenu, a posebno

je poznata po izgradnji super luksuznih jahti za privatne naručitelje, svjetske milijardere. Na svojim službenim stranicama kao zadnji veliki projekt brodogradilišta Lürssen navode izgradnju jahte Dilbar. Kako navode, sa svojih 156 metara i opremljena visokoso�isticiranom tehnologijom, ona je jedna od najsloženijih i najizazovnijih jahti ikada izgrađenih. Brod od 15.917 tona ima luksuzne prostore za zabavu i rekreaciju kakvi dosad nisu viđeni na jahti. Pohvalili su se i da je ovaj impresivan projekt dovršen za samo 52 mjeseca.

Prihodi Toplica

Sveti Martin

Inače, prema zadnjim dostupnim podacima, broj zaposlenih u Toplicama Sveti Martin u 2023. godini je bio 163, što je povećanje od 9,40 % u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni prihodi u 2023. godini iznosili su 10,26 milijuna eura, što je povećanje od 24,20 % u odnosu na prethodnu godinu. Uz to, u 2023. godini poslovni subjekt ostvario je neto dobit od 20.307 eura, što je smanjenje od 93,06 % u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima iz Fine, pokazatelj uspješnosti poslovanja EBIT u 2023. godini iznosi 680.464 eura, a u području djelatnosti 527,09 mil. eura. Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBITDA u 2023. godini iznosi 1,16 mil. eura, a u području djelatnosti 1,11 mlrd eura. Kao poslovni subjekt nalaze se na 71. mjestu po ukupnom prihodu, na 44. mjestu po zaposlenicima i na 3159. mjestu po dobiti razdoblja od ukupno 14.258 subjekta u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

u obzir da svijet ipak funkcionira.

Ovaj tjedan bavila sam se kaosom u međimurskom prometu. Paradoksalno, istodobno gubimo vrijeme u gužvama i zastojima, a potrebno nam je i smirivanje prometa. Gledano sa strane kao da smo likovi iz animirane serije “A je to”. Znate, oni smiješni slovački majstori. Za koji dan će biti otvorena rekonstruirana cesta preko Novog Sela Rok i svi

koji će se njome voziti bit će zasigurno zadovoljniji boljim uvjetima za vožnju. Neosporno je da će, unatoč prometnim ograničenjima na koje će upozoravati znakovi, ona mamiti na brzu vožnju. Vozači će imati osjećaj da voze po brzoj cesti. Ali to je cesta između gusto naseljenih mjesta. Vodi do Sivice, kroz gusto stambeno naselje, gdje bi vozači trebali naglo usporiti i voditi računa o drugim sudionicima u prometu.

U Sivici već duže vrijeme upozoravaju kako bi na ulazu u mjesto promet trebalo usporiti. Obećani usporivač prometa "zabrenzao" bi vozače kad ulaze u mjesto. Čakovec je uređenjem ceste na svojoj dionici riješio svoje probleme. Općina Podturen, čija je Sivica dio, nije jednim udarcem ubila dvije muhe, a ŽUC je “samo odradio” svoj posao. I tako je riješen jedan problem, a otvoren drugi, jer ljudi ne funkcioniraju kao kotačići u stroju, pa

tako ni općine i gradovi koje također vode ljudi različitih interesa, političkih stranka, zaokupljeni svojim i svojima, a ne drugima. Tko će još gledati što boli susjeda! Tako će se prije ili poslije novi asfalt opet prekapati. Pisat će se novi elaborati, pisati projekti, raspisivati natječaj, tražiti izvođači, premda se sve to moglo u jednom cugu. Svatko od vodećih ljudi imat će priliku tako za svoje otvorenje, na istoj cesti.

Zanimljivo će bi� vidje� hoće li i u što će ulaga� novi vlasnici Toplica Sve� Mar�n

ČAKOVEČKO PROŠČENJE u pet dana spojilo prošlost i sadašnjost

Porcijunkulovo kao nikad prije!

Osim što je i ovogodišnje Porcijunkulovo u organizaciji Turističke zajednice grada Čakovca još jednom potvrdilo svoj status najveće zabavne ljetne manifestacije u Međimurju, Čakovec je tih dana postao nezaobilazna destinacija za domaće i inozemne goste. Posjetitelji su imali priliku uživati u pet tematskih zona grada kroz kružnu šetnju, što im je omogućilo da istraže različite sadržaje i dožive atmosferu festivala u punom sjaju. Osim toga, dok su čekali večernje nastupe glazbenih izvođača na jednoj od pozornica, mogli su uživati u raznim degustacijama, od vina do gastronomskih delicija.

Bogati program ispunjen porcijunkulskim sajmom i Sajmom u doba Zrinskih, edukativnim radionicama starih zanata, predstavama i radionicama za djecu, izložbama, uličnim glazbenim programom i performansima, dvadesetak koncerata što urbanog ili zabavnog, odnosno tradicijskog izričaja, 200 izlagača u čiji broj nisu uračunati ugostitelji, kojih je također bilo mnogo i naravno tisuće posjetitelja, učinili su ovogodišnje čakovečko proštenje danima veselja i

Novitet manifestacije “Sajam u doba Zrinskih“ pružio je autentičan doživljaj davnog, ali kroz viteške igre oživljenog vremena i prezentacije starih zanata

zabave, nakon kojih svi mogu biti iznimno zadovoljni ponuđenim te provedenim sadržajima i doživljajima, a organizatori ponovo velikom posjećenošću. Tako je kao novitet manifestacije “Sajam u doba Zrinskih“ pružio autentičan doživljaj davnog, ali kroz viteške igre oživljenog vremena i prezentacije starih zanata, a sama manifestacija kroz dobru organizaciju pokazala svoju sposobnost da se prilagođava

vremenu i potrebama suvremenog čovjeka, a istovremeno čuva svoju dušu i identitet, spajajući prošlost i sadašnjost na sebi jedinstven način. Čakovečko proščenje je i ove godine omogućilo gospodarstvenicima, OPG-ovima i drugim izlagačima i udrugama da predstave svoje proizvode i usluge. Najbolje izlagače Turistička zajednica grada Čakovca tradicionalno je nagradila i time odala priznanje za uloženi trud.

Prvi poljubac, vječni hit Halida Bešlića, odzvanjao je na koncertu, kao i mnoge druge njegove poznate pjesme

Policijska uprava Međimurska nije zabilježila niti jedan veći prekršaj ili značajnije remećenje javnog reda i mira, dok povećani broj vozila, koja su ove dane prometovala gradskim prometnicama, nije stvarao prometne čepove i zastoje. Iako je cijeli grad bio u znaku Porcijunkulova, sve javne službe radile su nesmetano. Ukratko, bila je ovo manifestacija s velikim brojem sudionika i programa kojima su posjetitelji bili zadovoljni, tako da se usprkos organizacijskim izazovima i vremenskim neprilikama, kojih nije nedostajalo, na kraju može reći kako je ovogodiš-

nje Porcijunkulovo bilo više nego uspješno, ostavljajući sve koji su ga posjetili i u

njemu sudjelovali s pregršt lijepih sjećanja i dojmova koje će dugo pamtiti.

Tko su najbolji izlagači Porcijunkulova?

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i direktor Turističke zajednice grada Čakovca Filip Horvat i ove godine dodijeli su priznanja najboljim izlagačima i to u 7 kategorija. Tako je za “Najkreativnije uređeni kutak” priznanje primio Opg Ivanović Goričan, u kategoriji “Negdašnje priče” Udruga žena Nedelišće i Nadica Patafta Strahoninec. “Najsimpatičnija izlagačica“ bila je Iva Vlašić, Vilinsko tkanje Varaždin,

a “Najsimpatičniji izlagač” Marko Makaj-Lumas obrt, Beretinec.

U kategoriji “Fest �ino” priznanje je pripalo Shankerima Strahoninec.

“Najosmijeh manifestacije” – prema izboru čitatelja eMedjimurja imala je Ema Krnjak iz Belice. “Za dugogodišnje sudjelovanje na manifestaciji Porcijunkulovo” priznanja su primili Streličarski klub Katarina Zrinski Čakovec i Zrinska garda Čakovec. (sh)

Najbolji izlagači ovogodišnjeg Porcijunkulova

Sveta misa na blagdan Porcijunkule bila je prilika za fotkanje s varaždinskim biskupom Božom Radošom

Sajam u doba Zrinskih i radionice starih zanata bile su posebno zanimljive

Brojna publika na koncertu Županijskog tamburaškog orkestra “Stjepan Bujan Stipić“ Čakovec i njihovih gostiju

Viteške igre bile su prava atrakcija

Ulični performeri zabavljali su šetače na glavnoj šetnici

prijateljice Nere

povezusu više hororima

nisam ni

Ove godine

želim ići na

sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Hrvatski umirovljenici postali najveći investitori

na Ljubljanskoj burzi

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

PKuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

rema pisanju slovenskog lista Delo, hrvatski umirovljenički fondovi, koji su među najvećima u Europi, uložili su na slovenskoj Ljubljanskoj burzi znatan kapital. Na taj su način postali jedni od najvećih investitora na Ljubljanskoj burzi kao regionalni investitor, ali i investitori u samoj Hrvatskoj. Umirovljenički fondovi u Hrvatskoj raspolažu s oko 22,7 milijardi eura, od čega je oko 13,5 milijardi uloženo u obveznice, 5,3 milijarde u dionice te 2,4 milijarde u druge investicijske fondove. U zadnje vrijeme umirovljenički fondovi povećavaju ulaganja u dionice ne bi li tako stekli više prinose, pa zbog toga i ulažu u Ljubljansku burzu ili preko nje u dionice. Trenutno drže oko 24 posto imovine u dionicama, dok je 2020. taj udio iznosio mnogo manje samo 16 posto. To dakako nosi sa sobom određene rizike, jer su tržišta kapitala dosta nestabilna, no u dugom roku uvijek su pozitivna, barem je to tako bilo do sada. Upravo ovih dana došlo je do pada vrijednosti dionica u cijelom svijetu, no izgleda da su se svjetske burze za koji dan oporavile.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Drugim riječima, za razliku od Hrvatske, Slovenija na određeni način izbjegava obveznu mirovinsku štednju te poznaje samo oblik dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Slovenski fondovi koji drže kapital umirovljenika manje ulažu u obveznice, a više u manje rizične dioničke

BDP-a, dok hrvatski umirovljenički fondovi upravljaju s 22,68 milijardi eura, što je oko 30 posto hrvatskog BDP-a.

U zadnjih nekoliko godina hrvatski umirovljenički fondovi ulažu u hrvatske državne papire i dionice velikih tvrtki kao što je Podravka potpomažući gospodarstvo.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Prema slovenskim procjenama, hrvatski umirovljenički fondovi uložili su oko milijardu eura preko Ljubljanske burze, najviše u suvlasništvo IT tvrtke

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Mplus, te posjeduju trećinu dionica Atlantic grupe i preko polovice Podravke, koja je pak vlasnik Kolinske i Žita, a imali su i znatnu ulogu u krizi oko Agrokora i Merkatora, te imaju udjele u Krki, Petrolu i Zavarovalnici Triglav.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Kako se čini, u Sloveniji pažljivo gledaju što rade naši umirovljenički fondovi, koji su postali vodeći investitori u Sloveniji na Ljubljanskoj burzi.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Koji je model ulaganja bolji i sigurniji preko umirovljeničkih fondova, slovenski ili hrvatski, još se propituje, a pogotovo gdje su granice rizika. Dakako, sve je dobro dok nema velikih ekonomskih globalnih kriza. U slučaju velike ekonomske globalne krize više bi stradala hrvatska država, a u slovenskom slučaju manje, ako se tako uopće može reći, no i jedni i drugi umirovljenici.

VARAŽDINU, Gajeva 5

za specijalne i progresivne naočalne leće

i sve one željne zabave

Piše: Sania Bižupić

I ove je godine, u sklopu obilježavanja Dana općine Sveta Marija, održana manifestacija Ljeto ribe uz Dravu 2024. u organizaciji SRK-a Klen Sveta Marija. Ovaj događaj, koji spaja turističke, športske i kulturne aspekte, ponovno je privukao ljubitelje ribolova i gurmane iz cijelog kraja. Pod hladovinom drveća kod doma SRK-a Klen, članovi su se marljivo pripremali za ovu prigodu, nudeći raznovrsne riblje delicije, uključujući pečenu dravsku ribu, papaline i pastrve. Za potpuni gastronomski doživljaj, uz ribu je poslužena i ukusna grah salata. - Priprema se pečena dravska riba, papaline

Dravska riba, papaline i pastrva na jelovniku

pao je Patriku Škrbecu, a treće mjesto zauzeo je Dario Toplek. festacija ponovno

željne zabave. “Ljeto ribe uz Dravu“ nastavilo je svoju tradiciju kao jedan

i uživanje u

i pastrve, otkriva Petar Komorski, predsjednik SRK-a i dodaje: - Natjecanja su u plovku i feederu. Očekivali smo veliki odaziv, no jučerašnje nevrijeme moglo bi utjecati na broj posjetitelja. Inače, uvijek je bilo puno ljudi. Manifestacija je uključivala dva ribička natjecanja: 33. Kup Velika nagrada Svete Marije i 5. Feeder Kup SRK KLEN Sveta Marija. U natjecanju za Kup Velika nagrada Svete Marije, Pero Pregiban iz Ivanca osvojio je prvo mjesto u pojedinačnoj kategoriji. Drugo mjesto pripalo je Tomislavu Šormanu iz ekipe Udica Donji Miholjac, dok je treće mjesto osvojio Željko Raženj iz ekipe TSH Čakovec. Drugog dana manifestacije održano je natjecanje u feeder ribolovu.

Od 30. do 31. kolovoza 2024. godine, Mali Mihaljevec poziva vas na tradicionalne Dane Malog Mihaljevca. Uživajte u bogatom programu koji uključuje koncerte, izložbe, predstavu KUU-a, kušanje lokalnih vina i gurmanskih jela. Program će se održati na SRC-u Mali Mihaljevec, a u slučaju lošeg vremena događaji se sele u dvoranu Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Pleškovec. U petak 30. kolovoza očekuje vas prezentacija vina Vinarije Kocijan, otvo-

Dravska riba najbolje paše uz grah salatu

renje izložbe karikaturusta Zorana Tkaleca, predstava Međimurski zajtrk i večerja KUU-a Društvo žena Donji Kraljevec i predstava Ljubav s dva lica KUU-a Lipa Gornji MIhaljevec. Sljedećeg dana u subotu, 31. kolovoza, zabavljat će vas Atomi live band od 19 sati, a u 21 sat na pozornicu stupa Klapa Mirakul iz Vrpolja kod Šibenika, koja je osnovana 2004. godine. Klapu su formirali ljubitelji tradicionalne dalmatinske pjesme koju i danas najčešće izvode uz pratnju gitare, mandolina,

ali i na a capella način koji odlikuje speci�ični i prepoznatljivi “timbar”. Radi se o jednoj od rijetkih mješovitih klapa koja ove godine slavi dvadeset godina djelovanja te nastupa na mnogim festivalima i samostalnim i skupnim koncertima.

Dođite i provedite dva nezaboravna dana u društvu dobre glazbe, hrane i prijatelja. Organizator je Mjesni odbor Mali MIhaljevec, Udruga žena Mali Mihaljevec i Restoran Kneja, a pokrovitelj je Općina SVeti Juraj na Bregu. (sh)

LJETO RIBE uz Dravu

Ova je manifestacija ponovno uspjela okupiti ribiče, gurmane

Vesela ekipa SRK-a Klen pripremila ukusne riblje specijalitete

DANI MALOG MIHALJEVCA u dva dana

Klapa Mirakul donosi duh Dalmacije

22-godišnji motociklist izletio je u polje kukuruza i srećom zadobio lakše ozljede

U PROMETNOJ NESREĆI između Štefanca i Svetog Križa ozlijeđen 22-godišnji motociklist

Sreća što je izletio u kukuruz!

Vozač (28) auta priključivao se s makadama na državnu cestu i pri tome udario u bočni dio motora kojim je upravljao 22-godišnjak

Piše: Sanja Heric

U petak, 2. kolovoza, oko 19:30 na dionici državne ceste broj 20 između Štefanca i Svetog Križa, dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđen 22-godišnji motociklist.

Kako je policija izvijestila, nesreća se dogodila u

trenutku kada se 28-godišnji vozač osobnog automobila varaždinskih registarskih oznaka, sa šljunčane površine uključivao u promet na kolnik državne ceste broj 20. Pritom nije propustio sva vozila koja se kreću državnom cestom zbog čega je u prednji dio automobila, prednjim bočnim dijelom

NARUŠAVANJE JAVNOG reda i mira u Novakovcu, Paragu i Sitnicama Susjedima remetili mir glasnom glazbom

U subotu, 3. kolovoza u 21:30 u Novakovcu, u Glavnoj ulici, javni red i mir narušavao je 29-godišnjak tako što je putem zvučnika puštao glasnu glazbu, izvijestila je PU međimurska.

Nekoliko sati kasnije, točnije 4. kolovoza u 1:30 u Murskom Središću, u Ulici Sitnice, javni red i mir narušavala je 29-godišnjakinja tako što je pod utjecajem alkohola, putem prijenosnog zvučnika puštala glasnu glazbu.

Ujedno, u ponedjeljak 5. kolovoza, 45 minuta nakon ponoći u Paragu, javni red i

mir narušavao je 29-godišnjak koji je u kući s otvorenim vratima i prozorima putem prijenosnog zvučnika puštao glasnu glazbu. Policijski službenici Policijskih postaja Prelog, Mursko Središće i Čakovec oduzeli su zvučnike od dvojice 29-godišnjaka i 29-godišnjakinje te će se protiv njih zbog počinjenja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, podnijeti optužni prijedlozi Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (sh)

udario motocikl, čakovečke registarske oznake kojim je upravljao 22-godišnjak. Uslijed siline udara motocikl i vozač izletjeli su izvan kolnika, niz cestovnu bankinu na travnatu površinu te potom i u polje kukuruza. Ozlijeđeni motociklist vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u ča-

GORIČAN

kovečku bolnicu, gdje je zadržan na daljnjem liječenju. Kako saznajemo naknadno od policije, 22-godišnjak zadobio je lakše ozljede te će biti novčano kažnjen.

U ovom slučaju, sreća je bila što je izletio baš u kukuruz, koji mu je umanjio ozljede. (sh)

Vozio neregistrirani motor bez vozačke

U srijedu, 7. kolovoza, u 22:55 u Goričanu, policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec prilikom nadzora cestovnog prometa u Ulici Komparija, zaustavili su 45-godišnjaka koji je upravljao neregistriranim motociklom.

Alkotestiranjem vozača utvrdili su kako je upravljao motociklom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,93 g/kg. Ujedno, provjerom putem evidencije vozača i vozačkih dozvola utvrđeno je kako je 49-godišnjaku rješenjem Policijske uprave međimurske ukinuta vozačka dozvola i

PODIGNUTA OPTUŽNICA

protiv preloškog odvjetnika

Uzeo 870 eura, a posao nije odradio

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu 27. lipnja 2024. podiglo je pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1969.) zbog počinjenog kaznenog djela prijevare. Okrivljenog 55-godišnjaka tereti se da je od svibnja do studenog 2023. godine u Prelogu, u svojstvu odvjetnika, neistinito predočio 59-godišnjaku da će riješiti njegove

imovinsko-pravne odnose s bivšom suprugom i poduzeti potrebne pravne radnje radi pokretanja određenog postupka protiv nje te ga zatražio da mu za plaćanje raznih troškova plati 870,00 eura, što mu je 59-godišnjak povjerovao i predao novac. Okrivljenog 55-godišnjaka tereti se da nije nakon toga poduzeo ništa te da je novac zadržao za sebe. (sh)

ČAKOVEC Ravnatelj škole isplatio si nepostojeće putne?

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 25. lipnja 2024. podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1979.) zbog počinjenih produljenih kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti.

Naime, krivljenika se optužnicom tereti da je od srpnja do kolovoza 2019. godine u Čakovcu, kao ravnatelj jedne obrazovne ustanove, u četirima navratima naložio službi računovodstva škole izdavanje, obračun i isplatu putnih naloga za sebe i dvojicu zaposlenika ustanove za

OREHOVICA

putovanja u sklopu jednog projekta iako putovanja uopće nisu obavljena čime im je neosnovano isplaćeno više od 11.300 kuna.

Okrivljenika se tereti i da je u kolovozu 2020. godine izradio i potpisao zahtjev za prekovremenim radom svojeg rođaka, zaposlenog na radnom mjestu spremača, navodeći da je njegov prekovremeni rad potreban zbog povećanja opsega poslova i upisao mu više prekovremenih sati, iako zaposlenik uopće nije radio prekovremeno pa mu je neosnovano isplaćeno više od 1400 kuna. (sh)

Provalio u kontejnere kod vrtića

U noći s ponedjeljka na utorak, 5./6. kolovoza u Orehovici, na gradilištu dječjeg vrtića u Školskoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u nekoliko građevinskih kontejnera koje koriste izvođači radova. Nakon provale počinitelj je iz kontejnera ukrao razni alat i novac. Točan iznos materijalne štete utvrdit će se na nakon zaprimanja odštetnih zahtjeva oštećenih građevinskih tvrtki. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

ŠENKOVEC

Iz kuće ukrao novac

nije ponovno stekao pravo na samostalno upravljanje motornim vozilima.

Vozač je uhićen te je uz primjenu sredstva prisile priveden u policijsku postaju jer se oglušio na naredbe policijskih službenika da uđe u službeno policijsko vozilo.

Tijekom četvrtaka 8. kolovoza u prijepodnevnim satima, uz podnošenje optužnog prijedloga zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 45-godišnjak će se dovesti na Prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu. (sh)

U petak 2. kolovoza u prijepodnevnim satima u Šenkovcu, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću u Ulici Augusta Šenoe, odakle je ukrao novac. Materijalnu štetu 46-godišnja

HLAPIČINA

vlasnica procijenila je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Policija uhvatila kradljivca motorke

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 27-godišnjakom utvrđeno je kako je počinio kazneno djelo teške krađe. Naime, sumnja se kako je osumnjičeni u noći sa srijede na četvrtak, 31. srpnja/1. kolovoza ove godine u Hlapičini provalio u spremište alata, odakle

je ukrao motornu pilu. Materijalnu štetu 42-godišnja vlasnica procijenila je na oko 150 eura. Protiv osumnjičenog 27-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

ČESTITKA GRADONAČELNICE

Ljerke Cividini povodom

blagdana Velike Gospe

Neka nas njezin primjer hrabrosti

i ljubavi inspirira

Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Blagdan Velike Gospe duboko je ukorijenjen u našoj tradiciji i vjeri. Stoga, neka nam i dalje bude podsjetnik na važnost obitelji, zajedništva i međusobne pomoći i poticaj da još više brinemo jedni o drugima i da gradimo grad u kojem ćemo svi s radošću živjeti. Neka nas zagovor Blažene Djevice Marije prati na našem putu i daje nam snage za svladavanje svih izazova.

Mnogi od nas za blagdan Velike Gospe uputit će se na hodočašće u Mariju Bistricu ili neko drugo svetište, odnosno sudjelovati na proštenjima u nekoj od župa posve-

ćenoj uznesenju Blažene Djevice Marije na nebu. Blagdan Velike Gospe prilika je da se okupimo kao zajednica i zahvalimo na svemu što imamo. Neka nas njezin primjer hrabrosti i ljubavi inspirira da gradimo bolje sutra za nas i za generacije koje dolaze.

Dan je to dobrih djela, nesebičnosti i mira, pa sve to redom tim povodom želim Vama i Vašim najdražima za još jaču zajednicu i sretnije obitelji. Sretan Vam blagdan Velike Gospe! gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini

Na temelju članka 4. Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (Službeni glasnik Međimurske županije, br. 10 /14), te Odluke o uvjetima, kriterijima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora Centra za posjetitelje „Mlinarska kuća“ Sveti Martin na Muri (Službeni glasnik Međimurske županije, br. 23/23), Općinski načelnik Općine Sveti Martin na Muri raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Sveti Martin na Muri prikupljanjem pisanih prijava za sudjelovanje na natječaju u zatvorenim omotnicama, kako slijedi:

1. Predmet ponude: poslovni prostor u Svetom Martinu na Muri, mjesto Žabnik, na desnoj obali rijeke Mure, kat. čest. br. 6098/4, k.o. Sveti Martin na Muri. U zakup se daje poslovni prostor u prizemlju koji se sastoji od info centra, prostora za ugostiteljsku djelatnost (šank i prostor za pripremu hrane), zavičajne zbirke u stražnjem dijelu prostorije, 3 sanitarna prostora, terasa i stepenište, spremište, neto površine cca. 151,25 m2, te ljetna terasa na otvorenome u neposrednoj blizini samog Centra za posjetitelje.

2. Poslovni prostor daje se u zakup na rok trajanja zakupa od 5 godina, s mogućnošću produženja nakon isteka ugovora u skladu sa odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11,64/15,112/18)

3. Natječaj za zakup poslovnog prostora provodi se javnom licitacijom

4. Minimalna početna cijena mjesečne zakupnine utvrđuje se u iznosu od 500,00 EUR

5. Namjena/djelatnost – obavljanje ugostiteljske djelatnosti

6. Pisane prijave za natječaj dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Za javni natječaj - zakup poslovnog prostora Centra za posjetitelje „Mlinarska kuća“ Sveti Martin na Muri, NE OTVARAJ“ na adresu: Općina Sveti Martin na Muri, Trg Svetog Martina 7, 40313 Sveti Martin na Muri, putem pošte ili osobno.

7. Rok za podnošenje pisanih prijava je 10 dana od dana objave natječaja u tiskanim sredstvima javnog informiranja, odnosno do 19.08.2024. godine do 14,00 sati kada će ujedno započeti i javno otvaranje prijava i održavanje usmene licitacije u prostorijama Općine Sveti Martin na Muri koje provodi Povjerenstvo za provođenje natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora. Javnom otvaranju ponuda smiju prisustvovati natjecatelji ili njihovi ovlašteni predstavnici ponuditelja uz predočenje pismene punomoći. Cjelovit tekst natječaja objavljen je na službenoj web stranici Općine Sveti Martin na Muri, https://opcina.svetimartin.hr/

JOSIPA FLAC, 84-godišnja slikarica iz Mihovljana

Slikarstvom punim prazninu u životu

- Nema mi razlike slikam li sebi “za dušu“ ili nekome po želji, uvijek se maksimalno dajem kako bi i oni i ja na kraju ostali zadovoljni, ističe Josipa

Piše: Luka Pongračić

U svom ludilu Porcijunkulova, na samom ulazu u park, naišli smo na veselu Josipu Flac i njene predivne slike koje već punih 11 godina krajem srpnja predstavlja tisućama.

- Sve slike koje vidite ovdje izložene su friške, iako se povremeno znaju i ove prošlogodišnje naći u izlogu, u slučaju da ih ne prodam. Svaka slika nosi posebnu poruku, započinje Josipa.

Ribe i slonovi za sreću u kući

Josipa ove godine ima i feng shui izložbu te se bavi, kako kaže, harmonizacijom prostora kako bi poboljšala protok pozitivne energije, a u kontekstu slikarstva boje igraju ključnu ulogu jer određuju značenje slike i utječu na cjelokupnu energiju. S nama je podijelila i koje su joj tri najdraže ovogodišnje slike.

- Ove godine ribe i slonovi su mi neke od najdražih slika, one su nekako “za sreću u kući“. Slon je slika koja se apsolutno svima najviše svidjela, pa automatski i meni, a ribice su mi jako drage jer sam ih radila čak desetak dana. Tu je i unikatna slika mačke, koja vas očima prati

GRAD ČAKOVEC Učenicima

Čakovec će i ove školske godine pomoći roditeljima u nabavi školskog pribora. Grad je odlučio povećati iznos sufinanciranja za radne bilježnice, atlase, mape za likovnu kulturu i ostali potrebni materijal za tehnički odgoj za čak 33 posto u odnosu na prošlu godinu. Odluka o sufinanciranju drugih obrazovnih materijala za školsku godinu 2024./2025. prošla je e-savjetovanje te će se uputiti na prvu predstojeću

kuda god idete i iz kojih god kuteva ju promatrate, govori nam ova slikarica s posebnom srećom u očima. Josipi je nekad bila potrebna motivacija, no slikanje je danas postala rutina, pogotovo otkako je u mirovini.

- Ne slikam svaki dan, ali i dalje je to prilično često, kad god mogu i imam volje, slikam! Teško je reći koliko mi treba za jednu sliku, ovisi o materijalu s kojim radim jer nekad je potrebno slici da se malo duže suši pa to vremenski dosta varira. Nema smisla žuriti, važno je da na kraju bude kvalitetan rad. Puno mi pomaže i kćerka Ana, koja je uvijek spremna dati savjet, ali i kritiku po potrebi. Cijene slika su od 20 do 80 eura, ističe ova 84-godišnja Mihovljančanka. Josipa ističe kako najviše voli akril na platnu, ali njen spektar znanja prilično je širok.

Godišnje naslika 50-ak slika

- Ulje na platnu mi je najdraže, ali tu negdje mi je i akril na platnu. Pastele i vodene boje povremeno, ali s time se više ne bavim. Slikarstvom punim prazninu u životu, govori Josipa.

- Slike većinom radim po narudžbi, ljudi su dosta kreativni pa dođu s idejom i na meni je samo da to odradim najbolje što znam. Godišnje naslikam otprilike 50 slika, no to je vrlo teško procijeniti jer nešto se proda, nešto se pokloni, pa kad uđem u ritam slikanja ne mogu ni znati o kojoj se brojci zapravo radi. Nema mi razlike slikam li sebi “za dušu“ ili nekome po želji, uvijek se maksimalno dajem kako bi i oni i ja na kraju ostali zadovoljni, dodaje Josipa. U prošlosti su njezine slike bile i dio velikih izložbi.

Prva nagrada još u školi

- Izlagala sam nekada u Scheierici, pa u raznim samostanima, po Zagrebu, a sve su to bile grupne izložbe. Danas više to ne radim jer postalo mi je dosta �izički zahtjevno jer onda morate cijeli dan biti “dežuran“ kraj slika i kontrolirati sve. Već 11 godina izlažem ovdje u sklopu Porcijunkulova i to mi je idealno za trenutne prilike. Za kraj, otkrila nam je koja joj je bila prva osvojena nagrada, još u osnovnoj školi.

- Tušem sam nacrtala svog oca kako cijepa drva i to je tad bilo proglašeno najljepšom slikom na natjecanju. Bilo je tu dosta sitnih detalja na slici, a tad me i profesor pokušao nagovoriti na upis umjetničke škole u Zagrebu, ali roditelji me tad nisu pustili, zaključuje ova sjajna slikarica.

sjednicu Gradskog vijeća Grada Čakovca. Da podsjetimo, Grad Čakovec sufinancira kupnju radnih bilježnica i drugih materijala za učenike osnovnih škola koji imaju prijavljeno prebivalište na administrativnom području Grada Čakovca. Ovo pravo ostvaruju i učenici s područja Mačkovca, Savske Vesi, Slemenica i Žiškovca koji polaze škole kojima Grad nije osnivač. Roditelji trebaju čuvati račun koji početkom školske

godine predaju u tajništvo škole, koja im na temelju njega isplaćuje određeni iznos. Predlaže se da roditelji odnosno skrbnici učenika prvih, drugih i trećih razreda ostvaruju pravo na sufinanciranje drugih obrazovnih materijala u maksimalnom iznosu od 40 eura po učeniku, roditelji učenika četvrtih razreda u maksimalnom iznosu od 60 eura, a roditelji učenika od petog do osmog razreda u

maksimalnom iznosu od 80 eura. Grad Čakovec za učenike Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec sufinancirat će nabavu dopunskih i pomoćnih nastavnih sredstava te ostalih sredstava potrebnih za odgojno-obrazovni rad učenika s teškoćama u razvoju u iznosu od 20 eura po učeniku. Procijenjeno je da je za ovaj program potrebno oko 155 tisuća eura, što je osigurano u gradskom proračunu. (sh)

volje, slikam, rekla nam je Josipa

RADOVAN

Bonsai od malolisne lipe

MARČEC (62) iz Nedelišća o tajnama uzgoja bonsaija

Bonsai od graba

Moji bonsai će me debelo nadživjeti

NEDELIŠĆE

22.000 eura za besplatne nogometne treninge za djecu

Prošlog utorka u Općini Nedelišće ponovno su stigle radosne vijesti. Naime, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak s Ministarstvom demogra�ije i useljeništva potpisao je ugovor vrijedan 22.000 eura.

Ovaj ugovor osigurava �inancijska sredstva za projekt sportskih aktivnosti djece iz poduke nogometa, koji je prijavljen na javni poziv Središnjeg državnog ureda za demogra�iju i mlade. Projekt je odobren i provodit će se u razdoblju od rujna 2024. do svibnja 2025. godine.

Osmišljen je za djecu predškolske dobi i djecu

školske dobi od 1. do 4. razreda osnovne škole, s ciljem poticanja sportskih aktivnosti i zdravog načina života od najranije dobi. Kroz projekt će se �inancirati stručna, osposobljena osoba koja će provoditi nogometne treninge po skupinama.

Također, projektom će biti osigurana potrebna oprema za treninge i sportski rekviziti te će se �inancirati najam dvorane za potrebe treninga u zimskim mjesecima. Program će biti besplatan za sve sudionike. (rd)

Piše: Luka Pongračić

U ponedjeljak navečer završila je petodnevna izložba pod imenom Svijet minijaturnog drveća u čakovečkoj palači Scheier. Tridesetak predivnih bonsaija, od velelisne lipe, johe, kineskog brijesta, pa sve do �ikusa benjamina, krasili su predvorje Scheierice, a sve pod vodstvom bonsai udruge Sjeverozapad. Udruga broji tridesetak članova, a tajnik udruge, Radovan Marčec (62), uveo nas je u svijet ovih biljnih vrsta i otkrio kako se rodila ljubav prema bonsai drveću.

- Sve je počelo davne 1994. godine, a mi kao udruga djelujemo više od četiri godine sa sjedištem u Ludbregu, no pokrivamo i područje do Zagreba. Radimo dosta radionica, pa i sve više izložba kroz godinu. Ludbreg je bio najlogičniji izbor za sjedište jer smo većinu svega tamo odrađivali. S njima smo krenuli još i prije osnutka udruge, tamo 2015. ako se ne varam, prisjeća se Radovan. Kako kaže, u udruzi nedostaje mladih ljudi. Ima sedamdesetak drveća bonsaija - To je nešto što nastojimo promijeniti. Imamo javni forum gdje nas prati oko 500 ljudi te je to velik korak unaprijed. Naši članovi su većinom stariji od 30 godina, reklo bi se, ovi koji su malo životno iskusniji. Nekad je bilo teže ući u ovo jer niste imali toliku literaturu, dok je danas pojava interneta i mogućnost komunikacije s ljudima iz svih krajeva svijeta to uvelike olakšala, govori nam ovaj 62-godišnji Nedelišćanac. A gdje se rodila ljubav prema ovom minijaturnom drveću? - Godinama sam se bavio gljivarstvom, a nerijetko i dan danas odem gljivariti u šumu. Otac mi je bio lovac, često bih išao s njim u lov,

- Drvce se formira kad se kupi ili izvadi iz prirode, a najbitnije je odrediti najljepšu stranu, točnije prednju stranu. Važno je imati viziju i znati u kojem smjeru želite ići, govori Radovan

Bonsai od bukve

a tu sam nekako najviše zavolio prirodu. Živim na selu, u kući, gdje je sve od nekad prepuno cvijeća i biljaka te vjerujem da mi se tada to usadilo u mene. Konkretno bonsai, svidio mi se jer je to umjetnost dalekog istoka, a i sviđa mi se sam po sebi. Nema nekog posebnog razloga, sve je to došlo samo od sebe, priča Marčec. No, bonsai još uvijek nije službeno priznat kao oblik umjetnosti. Zašto je to tako? - U Hrvatskoj je sve ovo relativno svježe i nepoznato, malo javnije tek nešto oko dvadeset godina. Udruge su mrvicu to popularizirale, ali još uvijek nas je premalo, ako se ne varam tek četiri u Hrvatskoj. U svakoj udruzi nas ima tridesetak, potrebno je puno više da se to popularizira, iako ljudi vole slušati i čitati o ovom osebujnom drveću. Ljudi ako se žele upustiti u ovaj svijet najbolje im je da se priključe udrugama jer će tako najlakše dobiti sve potrebne informacije. Knjige su odlične, ali uživo možete postaviti 100 pitanja i dobit ćete 100 odgovora, dok

knjiga to ne nudi, ističe ovaj bonsaist.

Koji je životni vijek ovih drveća?

- Teško je reći, ali ova drveća će vas svakako nadživjeti. Morate ga dati u nasljedstvo, da se tako izrazim. Imam nekoliko primjeraka čak iz sredine 90-ih, koji nažalost nisu toliko veliki kao ovi mlađi. Razlog je to što tad nisam znao da mogu izvaditi staro, oštećeno drvo i ponovno ga presaditi. Sve se to može iskopati i prenamijeniti, govori Marčec, koji u svojem posjedu ima sedamdesetak drveća bonsaija, a kako kaže, veliku ulogu igraju i klimatske promjene. - Drveća steknu otpornost na zimske uvjete u kojima rastu. Primjerice, nepotrebno je forsirati neke dalmatinske vrste koje onda u zimi morate pospremati i posebno brinuti o njima. Fikus benjamin je tropska vrsta koja zimi ne smije biti na temperaturi manjoj od 15 stupnjeva. Morate im osigurati adekvatne uvjete, poput plastenika, ako već odlučite

eksperimentirati, napominje tajnik bonsai udruge Sjeverozapad. Postoje i posebne tehnike orezivanja ovih drveća. - Najkraće rečeno, sve se svodi na povratni rez. Drvce se formira kad se kupi ili izvadi iz prirode, a najbitnije je odrediti najljepšu stranu, točnije prednju stranu. Važno je imati viziju i znati u kojem smjeru želite ići. Ima raznih stilova, oko dvadeset, od okruglih krošnja do duplih blizanaca, no na kraju krajeva to su sve stilovi koji su japanski i kineski vrtlari ustanovili promatranjem drveća. Kinezi imaju kičasti stil, dok su japanski vrtlari, a potom i europski, unijeli slobodu u bonsai. Izvorno se to i kineskim vrtlarima sviđa jer nema normi, samo se pokušava čim vjernije imitirati prirodu, Radovanove su riječi, a bonsai je jedan od stvari koja iziskuje svakodnevnu njegu. - Kiša ponekad olakša posao, no neke vrste više vole kišu i onda ste mirni nekoliko dana. U dvorištu imam ogromnu paloniju, ošišanu 7 metara uspravno i ona je ovisna o suncu. Ona je cijeli dan izložena suncu i to joj odgovara. Što se tiče cijena, razni čimbenici utječu na brojke.

To je ljubav koja nema kraja

- Ovisi o godinama uzgoja, o kvaliteti posude u kojoj je posađeno, o razini posvećenosti prema biljci, a naposljetku utječe i o kojoj se vrsti radi. Neke vrste teže uspiju, no morate znati da i posude koštaju oko 400 eura, što je veliki iznos. Kod nas je zahtjevno tržište, ali na europskom tržištu cijene su od 2000 eura nadalje, a možda sam i premalo rekao. Prodate nekoliko pa uzmete i ova mlađa drveća, to je ljubav koja nema kraja, zaključuje Radovan Marčec, 62-godišnji umirovljeni policajac iz Nedelišća.

DUNJKOVEC

Vatrogascima nova stolarija

Dobrovoljno vatrogasno društvo Dunjkovec, kojem je Općina dodijelila sredstva u iznosu od 3.300,00 eura zamijenilo je stolariju na katu objekta DVD-a. Drvena stolarija zamijenjena je modernom PVC stolarijom, čime je značajno poboljšana energetska učinkovitost prostora te su osigurani bolji uvjeti rada. Zamjenom

stolarije završena je prva od ukupno sedam investicija. - Ova investicija je od velikog značaja, a objekt kojem je vlasnik DVD Dunjkovec također se koristi i za potrebe sastanaka Mjesnog odbora Dunjkovec, za potrebe rada mnogih udruga te je na raspolaganju svim mještanima, izjavio je načelnik Novak. (rd)

TRNOVEC / PRETETINEC

Nastavak ulaganja u ceste

U Općini Nedelišće uvijek je radno. Tako je nedavno asfaltirana prometnica na ulazu u Trnovec, koja spaja državnu cestu D 208 i dolazi do centra naselja, tj. Sportskog doma Trnovec, koji uskoro kreće u renoviranje. Ovaj projekt koji predstavlja važnu investiciju u unapređenju lokalne infrastrukture, realiziran je zahvaljujući suradnji i �inancijskoj potpori Županijske uprave za ceste. U Pretetincu je također postavljen novi asfalt na dijelu prometnice prema izlasku iz naselja u smjeru Črečana i Gornjeg Hrašćana, gdje je zbog dotrajalosti ili loše izvedbe došlo do ulegnuća.

Općina Nedelišće posebno zahvaljuje Županijskoj upravi za ceste na odličnoj suradnji i podršci. Suradnja Općine i Županijske uprave za ceste dokazana je proteklih godina kroz projekte rekonstrukcije zavoja na spoju Ulice Vladimira Nazora i Trnavske ulice u Nedelišću, kao i na rekonstrukciji prometnice, izgradnji pješačke staze i oborinske odvodnje u Slakovcu. Sljedeće godine Općina i ŽUC zajedno kreću u projekt rekonstrukcije prometnice od Črečana prema Macincu, u sklopu koje će biti izgrađena i pješačko-biciklistička staza. (rd)

tajnama

Radovanu Marčecu se svidio bonsai jer je to umjetnost dalekog istoka

Načelnik Nikola Novak potpisao je novi značajan ugovor za Općinu Nedelišće (Foto: Općina Nedelišće)

Grad ČAKOVEC

Čes�tamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Grad MURSKO

SREDIŠĆE

Čes�tamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Grad

PRELOG

Čes�tamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina GORIČAN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina SV. MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina DONJA DUBRAVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina STRAHONINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina VRATIŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

SVEČANOSTI UZ DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA U ČAKOVCU

Bili su prvi baš kad je trebalo, u pravo vrijeme

General Josip Lucić: Zapovijedao sam dragovoljcima prve grupacije koja se okupila, bila je to Jedinica za posebne namjere Rakitje i bio sam iznenađen hrabrošću tih tada mladih ljudi, jer vremena su bila izrazito teška. Nije bilo lako, mi smo uspostavili zajedništvo među Hrvatima koji su u ono vrijeme bili duboko podijeljeni

Piše: Josip Šimunko

Foto: Mario Golenko

Svečanosti u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja započele su u Čakovcu u jutarnjim satima 4. kolovoza okupljanjem hrvatskih branitelja u Starom gradu Čakovec, da bi ih u deset sati top Zrinske garde Čakovec pozvao na svečano polaganje vijenaca i odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima kod spomenika u perivoju Zrinskih, uz prigodne riječi zahvale. Nakon toga je u crkvi Svetog Nikole održana sveta misa za branitelje i sve poginule, a u Katoličkom domu u Čakovcu Svečana akademija u povodu Dana pobjede i dana hrvatskih branitelja. Po prvi put organizator je bila udruga Prvi hrvatski redarstvenik u povodu njezine obljetnice osnutka prije 34 godine. Svečanostima branitelja u Čakovcu bili su nazočni kao domaćini međimurski župan Matija Posavec i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, te mnogi gosti, predsjednik udruge Prvi hrvatski redarstvenik Zdravko Lončar, zatim, Ivan Novak, predsjednik udruge Prvi hrvatski redarstvenik za Međimursku županiju, predstavnik MUP-a RH Vladimir Faber, predstavnik Vlade RH general Josip Lucić, zapovjednik postrojbi Prvog hrvatskog redarstvenika, sudionik vojno-redarstvene operacije Oluja Josip Lisjak te više zapovjednika međimurskih ratnih postrojbi, među kojima i Alen Srpak, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, saborski zastupnik Ivica Baksa, gradonačelnik grada Mursko Središće Dražen Srpak, izaslanik Sabora RH, načelnik Policijske uprave Međimurske Ivan Sokač, voditelj Ureda za poslove obrane Čakovec Vlado Hranjec, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata u Hrvatskoj – Podružnica Međimurske županije Stjepan Horvat, predstavnici branitelj-

skih udruga s područja Međimurske županije, ali i Matice hrvatske Ogranka Čakovec, kao i predstavnici udruga civilnog društva proisteklih iz Domovinskog rata i drugi. Na svečanoj akademiji u Katoličkom domu bilo je najviše riječi o počecima Domovinskog rata. To je bilo vrijeme kad Hrvatska zbog međunarodnih okolnosti nije smjela imati svoju vojsku, a dogodio se i embargo na uvoz oružja, pa su policijske snage bile jedina djelatna snaga odvraćanja agresora.

Treba podsjetiti da je Prvi hrvatski redarstvenik, čije ime danas nosi Policijska akademija, zapravo zajednički naziv za jedinice policije u 1990. i 1991. godini koje su branile Hrvatsku u vrijeme kad još nisu postojale hrvatske ratne postrojbe, niti Ministarstvo obrane i Glavni stožer Hrvatske vojske, koji su osnovani tek nakon rujanskih događaja 1991. godine.

Kako je nastao Prvi hrvatski redarstvenik

Radi istine treba reći i to da je u 1990. godini nacionalni sastav policije u Hrvatskoj u to doba bio debelo na strani Srba. Zbog toga je tadašnje vodstvo demokratske Hrvatske odnosno prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman mudrom politikom nastojao potiho formirati hrvatske policijske snage putem dragovoljaca i kratkom obukom policajaca, sa skrivenim ciljem da stvori jake policijske snage koje će se moći nositi s agresorom, a u okviru programa Prvog hrvatskog redarstvenika.

U to vrijeme, krajem 1990. godine, procjene američke CIA-e govorile su da Hrvatska može izdržati jedva dva tjedna napada JNA i srpskih postrojbi. Zbog embarga na uvoz oružja, dio oružja se nabavljao potiho i dovozio u Hrvatsku najviše preko Graničnog prijelaza u Goričanu, no to je posebna tema. Predsjednik Franjo Tuđman je donio odluku već 8.

- Prvi hrvatski redarstvenik primjer je zajedništva cijelog hrvatskog naroda, rekao je general Josip Lucić

kolovoza 1990. godine nakon odluke tadašnjeg Predsjedništva SR-a Hrvatske da se krene u jačanje policije te na smotri Prvog hrvatskog redarstvenika rekao:

- Vi morate biti predstavnici nove demokratske suverene vlasti Hrvatske i zadobiti povjerenje ljudi. Morate biti odlučni i odrješiti, nepomirljivi, ali krajnje uljudni i kulturni. Svaki čovjek mora vas osjetiti kao svojega čuvara, kao svoga predstavnika. I u tom smislu, ja vas molim, ali i zapovijedam, da se pojavite na ulicama, u selima i gradovima, i da budete ono što će od vas zahtijevati vaš ministar i što će vrhovništvo Hrvatske zahtijevati.

Već prvog dana početka Domovinskog rata 17. kolovoza 1990. godine, svih 15 satnija policije Prvog hrvatskog redarstvenika kreće na izvršavanje vojno-redarstvenih zadaća diljem ratišta Republike Hrvatske boreći se za samostalnu i suverenu državu. Kasnije su iz satnija Prvog hrvatskog redarstvenika formirane specijalne policijske snage u Lučkom, a potom i prve četiri gardijske brigade iz jezgri obuke u Rakitju, Kumrovcu i na drugim mjestima, koje su u prvo vrijeme bile pod zapovjedništvom policije sve do formiranja Ministarstva obrane i formiranja Hrvatske vojske. To je zapravo bio proces stvaranja Hrvatske vojske na skriven način, što je na svečanoj akademiji u

Čakovcu pojasnio i ponovio jedan od prvih zapovjednika policijskih snaga u to vrijeme, a danas general Josip Lucić. “Bio sam iznenađen hrabrošću tih mladih ljudi“

On je uz ostalo rekao:Zapovijedao sam dragovoljcima prve grupacije koje se okupila, bila je to Jedinica za posebne namjere Rakitje i bio sam iznenađen hrabrošću tih tada mladih ljudi, jer vremena su bila izrazito teška. Nije bilo lako, mi smo uspostavili zajedništvo među Hrvatima koji su u ono vrijeme bili duboko podijeljeni.

Prvi hrvatski redarstvenik primjer je zajedništva cijelog hrvatskog naroda i svih onih koji su rekli da je Hrvatska naša domovina.

Zahvaljujući mudrosti Franje Tuđmana pobijedili smo u nemetnutom ratu. On je znao da za pobjedu treba najprije uspostaviti jedinstvo hrvatskog naroda kojeg u to vrijeme nije bilo dovoljno, jer bi bez toga bili poraženi. Znao je veoma rano mnogo prije nas da će rat biti dug i krvav te zahtijevao da se u obranu uključe sve pokrajine Hrvatske, bile one na prvoj liniji ili ne, naglasio je general Josip Lucić.

Način na koji je to postignuto je da se dragovoljci iz svih krajeva Hrvatske prijavljuju u redove policije, odnosno u Prvi hrvatski redarstvenik, a u kasnije u drugoj godini Domovinskog rata blokadom vojarni u rujnu 1991. godine. Tako se dobilo dragocjeno vrijeme od kolovoza 1990. do ko-

- U spomen Vinka Mladena želja nam je da u Svetom Mar�nu na Muri most preko Mure dobije ime upravo po njemu, naglasio je Ivan Novak

lovoza 1991. godine za jačenje legalnih policijskih snaga, uz istovremeno pažljivo političko djelovanje da se ne izazove agresora da krene u totalni rat i napad na Hrvatsku dok njezina obrana ne ojača.

– Jednostavno nismo dozvolili JNA-u da nas napadne svim snagama zahvaljujući genijalnosti prvog predsjednika Franje Tuđmana, naglasio je general Lucić. Kako u većem dijelu 1991. godine još ne postoji Ministarstvo obrane niti Glavni stožer Hrvatske vojske, gardijske brigade bile su u sastavu MUP-a sve do 4. listopada 1991. godine, pojasnio je general Josip Lucić rekavši da je u 1990. godini JNA u Hrvatskoj imala čak 500 važnih vojnih objekata. Znajući za ulogu Prvog hrvatskog redarstvenika, prije dvije godine premijer Andrej Plenković ispravio je povijesnu nepravdu donijevši odluku da se Prvom hrvatskom redarstveniku podijeli status ratne postrojbe iz Domovinskog rata.

Mladenu Vinku ime mosta u Svetom

Martinu na Muri

U ime međimurske podružnice udruge Prvi hrvatski redarstvenik skup je pozdravio predsjednik Ivan Novak, podsjetivši da ova Udruga dan svojeg osnutka svake godine organizira u jednoj od hrvatskih regija, a ove godine domaćin je Međimurska županija. Međimurci su dali velik doprinos u Domovinskom ratu u obrani domovine, a prvi poginuli hrvatski redarstvenik Vinko Mladen bio je iz Međimurja. Na spomen njega i njegovu žrtvu želja nam je da u Svetom Martinu na Muri most preko Mure dobije ime upravo po njemu, naglasio je Ivan Novak.

Bili smo prvi baš kad je trebalo, u pravo vrijeme -Bili smo prvi baš kad je trebalo, u pravo vrijeme!, naglasio je predsjednik udruge Prvi hrvatski redarstvenik Zdravko Lončar, parafrazirajući poznati slogan “Bili smo prvi kad je trebalo“. On je posebno zahvalio svim

međimurskim braniteljima, znajući koliko je doprinosa u oslobođenju zemlje dalo Međimurje, uz pljesak nazočnih u dvorani.

Župan Matija Posavec je naglasio: - Doprinos koji su dali Međimurci u Domovinskom ratu, zaista je velik. Međimurje je bilo mirno utočište za veliki broj izbjeglica, te dalo tisuće branitelja. 11. rujna 1991. godine, 185 policajaca iz zasebne policijske postaje Čakovec Varaždin otišlo je braniti Vukovar, i tamo ostalo sve do njegovog pada, 35. inženjerijska bojna svojim je pripremama za operaciju “Bljesak“ igrala ključnu ulogu u oslobađanju naših teritorija. A Eduard Baltić i Florijan Novak, koji su podigli stijeg na kninskoj tvrđavi, simbolizirali su našu pobjedu i slobodu. Izaslanik ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića te savjetnik ministra Vladimir Faber u svojem govoru prisjetio se prvih intervencija Udruge te nevjerojatne želje i neustrašivosti mladića koji su krenuli braniti svoju Domovinu: - Dečki, sudjelovali ste u nečem lijepom i budite na to ponosni!, poručio je Faber. Kao izaslanik Hrvatskoga sabora, gradonačelnik Murskoga Središća Dražen Srpak rekao je kako je 5. kolovoza važan datum hrvatske povijesti: - To je datum vašeg osnutka, ali i datum kada je u VRO-om “Oluja“ oslobođen Knin. Vaša hrabrost i želja za oslobođenjem Hrvatske dokazali su se u ključnim trenucima, a vaš doprinos u toj borbi ostat će trajno upisan u povijest naše domovine. Bili ste temelj naše Hrvatske policije i Hrvatske vojske. Hvala vam što ste bili prvi i što ste učinili sve što je bilo potrebno za obranu domovine, rekao je brigadir Alan Srpak, izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Program svečanosti koji je počeo od ranog jutra, započeo je na svečanoj akademiji video projekcijom �ilma Međimurska reč. Svojim nastupima svečanu akademiju uveličali su: Marija Jambrošić Kupper, Chriztel Aceveda Renae, Srećko Krišto�ić i KUD Šafran, dok je voditeljica bila Velina Novak.

Mimohod je išao od spomenika poginulim braniteljima u Perivoju Zrinskih pa do crkve sv. Nikole

Stanovnicima Međimurske županije čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

Poslovnim partnerima svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Ljekarna Petek

župan Matija Posavec • zamjenik župana Josip Grivec • predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

kolovozablagdan Velike Gospe

Svim građankama i građanima čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

Poslovnim

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

STARE IGRE u Svetoj Mariji

Koja je tajna Črne Pešte?

Iz godine u godinu događaj je rastao i postao prava seoska fešta gdje ljudi dolaze direktno s posla ili polja i nikoga nije briga kako si odjeven – zato ljudi i vole doći ovdje

Piše: Sania

Svaka dobra tradicija ima svoje zanimljive početke, a stare igre u Črnoj Pešti nisu iznimka. Manifestacija "Črna pešta 2024.", koja se ove godine održala po 18. put, ponovno je pokazala tajnu svoje dugovječnosti. Ovaj sportski događaj, dio Dana općine Sveta Marija, pod pokroviteljstvom je Općine Sveta Marija i u organizaciji

KUD-a Ivan Mustač Kantor. Okupio je mnoštvo djece i odraslih – neke koji su sudjelovali u igrama, a drugi pak koji su došli uživati u dobrom društvu i atmosferi. Manifestacija je započela povorkom starih traktora, događajem koji je ne samo probudio nostalgiju, već i pokazao kreativnost vlasnika traktora koji su svoja vozila ukrasili na razne načine. No, kako je uopće počela ova divna tradicija kojom se Sveta Marija može ponositi?

Sasvim slučajna tradicija

Vedran Šulj, predsjednik

KUD-a Ivan Mustač Kantor, otkrio je začetke ove tradicije: - Sve je počelo sasvim slučaj-

no. Ljeti smo se kao Društvo sastajali kako bismo se podružili. Uzeli bismo sanduk vina, sanduk vode, tamburice i loptu. Igrali smo nogomet, popili koju čašu vina, svirali, a s vremenom su počeli dolaziti i susjedi, svatko s nečim svojim. Tako smo počeli i jesti zajedno, a sve je to krenulo ovdje, u susjedstvu. Iz godine u godinu, događaj je rastao i postao prava seoska fešta gdje ljudi dolaze direktno s posla ili polja i nikoga nije briga kako si odjeven – zato ljudi i vole doći ovdje.

I Sveta Marija ima svoju alku

Sve je počelo sa starim igrama među udrugama, ali to je ubrzo splasnulo. Sada se svatko može prijaviti na igre koje su se s godinama mijenjale. - Ove godine imamo hodanje po štulama, gađanje s praćkom, bacanje potkove i svetomarsku alku. Razne dječje igre, koje su u početku bile standardne –skakanje u vrećama, nošenje jajeta, sada osmišljavaju odgojiteljice, dodaje Šulj.

Nažalost, ove je godine igre prekinulo olujno nevrijeme, no i to je svojevrsna tradicija ove manifestacije – gotovo svake godine kiši na Črnoj pešti. Prošle su godine igre čak morale biti odgođene zbog nevremena. Tako su ove godine samo djeca imala priliku sudjelovati u igrama, dok je odrasli dio igara prekinut zbog lošeg vremena. Unatoč vremenskim neprilikama, Črna pešta svake godine privlači stare i nove sudionike. Njena tajna dugovječnosti leži u zajedništvu i neformalnoj, opuštenoj atmosferi koja svima omogućuje da se osjećaju kao kod kuće.

Na temelju članka 30. stavak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“ 74/2014, 69/2017, 98/2019) MEĐIMURSKE VODE d.o.o. objavljuju sljedeći JAVNI OGLAS

(PONUDU ZA OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI NA ZEMLJIŠTU)

kojim se pozivaju svi vlasnici na sporazumno rješavanje pitanja ustanovljenja služnosti na sljedećim nekretninama:

K.O. OPOROVEC

KAT.ČEST.BR. ZK.ČEST.BR. KULTURA

K.O. DONJI VIDOVEC

KAT. ČEST. BR. ZK.ČEST.BR.

MEĐIMURSKE VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u interesu Republike Hrvatske, prilaze realizaciji projekta – AGLOMERACIJA DONJA DUBRAVA – KOLEKTORSKI SUSTAV PRELOG – DONJA DUBRAVA – KOTORIBA – IZMJENE I DOPUNE. Za projekt izgradnje KOLEKTORSKOG SUSTAVA PRELOG – DONJA DUBRAVA – KOTORIBA je izdana Lokacijska dozvola, KLASA: UP/I-350-05/08-02/25, URBROJ: 2109/1-15-08-6 od dana 12.08.2008. godine po Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Međimurske županije, Ispostava Prelog, Izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000002, URBROJ: 2109/1-09/4-16-0011 od dana 03.03.2016. godine po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije, Ispostava Prelog te Rješenje o II. izmjeni i dopuni lokacijske dozvole, KLASA: UP/I-350-05/24-01/000001, URBROJ: 2109-09-3/01-240009 od dana 05.03.2024. godine po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije, Ispostava Prelog.

POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES da sa MEĐIMURSKIM VODAMA d.o.o. kao korisnikom služnosti (nepotpuno izvlaštenje), zaključe ugovore o osnivanju prava služnosti temeljem procijenjene vrijednosti nekretnina i to kako slijedi:

KATASTARSKA OPĆINA

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (EUR/m2)

k.o. Oporovec, k.o. Donji Vidovec 1,10 EUR/m2 0,90 EUR/m2

Rok isplate naknade radi ustanovljenja prava služnosti je 8 dana od dana sklapanja ugovora.

POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES DA PRISTUPE, u roku od 8 dana od dana objave ovog oglasa, U PROSTORIJE MEĐIMURSKIH VODA d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 (5. kat – pravna služba), svakim radnim danom od 7,00 do 15,00 sati ili da se pismeno izjasne na ponudu sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (osnivanje prava služnosti). Za bilo kakva pitanja i informacije, molimo obratiti se na telefon 040/373-719.

MEĐIMURSKE VODE d.o.o.

Bižupić

Graničar je omiljena igra među djecom na Črnoj pešti

Odgojiteljice svake godine osmišljavaju kreativne i zabavne aktivnosti za najmlađe sudionike

Vedran Šulj, predsjednik KUD-a Ivan Mustač Kantor

Ovogodišnji novitet Črne pešte – Svetomarska alka

Gornje Međimurje

ČESTITKA GRADONAČELNIKA

Dražena Srpaka uz blagdan Velike Gospe

Pomolimo se Majci Božjoj za prestanak svih ljudskih patnji

Blagdan Velike Gospe ili svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije jedan je od najvećih katoličkih blagdana, a posebno je važan nama u Republici Hrvatskoj, kojima je Blažena Djevica Marija zaštitnica te je nakon Uskrsa i Božića ovo naš najveći vjerski blagdan.

Kao i ostali kršćanski blagdani, nudi nam priliku da promislimo o istinskim životnim vrijednostima, da se posvetimo obitelji i bližnjima i trudimo se biti bolji – i za sebe i za druge. Prilika je to da se i pomolimo Majci Božjoj za prestanak svih ljudskih patnji.

Svim vjernicima koji slave Veliku Gospu od srca čestitam ovaj katolički blagdan, slije-

deći njene poruke o miru, međusobnom razumijevanju i obiteljskom zajedništvu. Provedite i Vi ovaj blagdan s vašim obiteljima, u ljubavi, miru i vjeri, uz blagoslov Blažene Djevice Marije.

Dražen Srpak, gradonačelnik

Štefica Jambrošić postavila je izložbu slika Natalije Kovačić

IZLOŽBA SLIKA Natalije Kovačić

Pozornica u službi

salona slika

Pozornica Društvenog doma Gornji Kraljevec nakratko je bila izložbeni salon za slike samouke slikarice Natalije Kovačić iz Domašinca.

Šte�ica Jambrošić, predsjednica KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec, znajući za slikarsku strast Natlije Kovačić, odlučila je predstaviti njezine slike široj publici. Prilika za to je bila nakon koncerta ma-

MURSKO SREDIŠĆE

rijanskih pjesama, nakon kojega se u društvenom domu Gornji Kraljevec na domjenku okupio velik broj ljudi.

- Šteta da ova ljepota ne bude prikazana. Izložba se pokazala uspješnom jer su izložene slike zadivile mnoge koji su tražili kontakt sa slikaricom koja nije bila prisutna na izložbi, kazala je Šte�ica. (BMO)

Bakinim kolačima 100 eura

Međimurska gruda, Udruga za očuvanje kulturne baštine, obratila se Gradu Mursko Središće s molbom

za pokroviteljstvo festivala Bakini kolači. Odobrili su im iznos od 100 eura. (BMO)

Za mačje sklonište 300 eura

Udruga za zaštitu mačaka Sklonište dobrote podnijela je molbu za pomoć pri kupnji nekretnine i otvaranje skloništa za mačke.

Grad je odobrio isplatu novčanih sredstava u iznosu od 300 eura za tu namjenu. (BMO)

MARINA RAJF, amaterska glumica iz Murskog Središća

Glumeći ne kopiram stvarne osobe

- Uživim se u ulogu i zamislim kako bih se ja snašla u situaciji u kojoj se našao lik iz predstave

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Marina Rajf (62) iz Murskog Središća glumu je otkrila u svojim zrelim godinama, unatrag deset godina. - Nikad ni u osnovnoj školi nisam glumila u predstavama niti bila članica dramske sekcije.

Život i sam piše svoje scenarije tako je i Marina stjecajem okolnosti veći dio života bila kućanica. - Do osamostaljenja Hrvatske radila sam nekoliko godina u jednoj tvornici u susjednoj Lendavi, a onda kao i mnogi naši sugrađani, nakon raspada zajedničke države, ostala bez posla.

Dodaje: - I ne samo ja, već i suprug Zlatko. No nisu imali vremena za očajavanje. - Bili su mlada obitelj s dvoje male djece, pa se suprug uputio na rad u Austriju, ispričala nam je. Dodaje: - Mislili smo tada da odlazi na kratko, dvije, tri godine, ali život piše romane pa je suprug u Austriji radio dugo godinama, a Marina je morala brinuti o djeci i kući.

No našla je načina da si ispuni život onim što voli. Potrebno je naći snagu i energiju za lakše nošenje tereta svakodnevnih obveza.

Marina je krenula na rekreaciju u okviru udruge Sport za sve. - To je za mene ispušni ventil, prilika za druženje, odlaske na susrete rekreativki, izlete. Volim stil zdravog života, kaže.

U okviru rekreacije znala sam sudjelovati u kratkim

skečevima kojima smo se zabavljale na druženjima i nastupima na susretima sportske rekreacije. Primijetila me je kolegica Štefanija Žganec koja je dugogodišnja amaterska glumica i kad se dramska skupina u okviru KUD-a Mura ponovno okupljala, kazala mi je: “Ja sam te zapisala u dramsku grupu”, ispričala je.

U povijesnoj predstavi Globina

I dobro je učinila, jer Marina ima nevjerojatnu moć da likove koje glumi učini autentičnim.

Pokazala je to i u ulozi Lize, rudareve žene u najnovijoj predstavi Globina, koja tematizira povijest Grada Mursko Središće u dvadesetim i tridesetim godinama prošlog stoljeća obilježenim rudarskim životom kojim su živjele mnoge obitelji na ovom području.

Tekst je napisala Kristina Štebih, a redateljsku palicu je preuzeo Ivan Goričanec, iskusni amaterski kazalištarac. Marini je dodijelio ulogu rudareve žene Lize. I pogodio je da će ona dobro odigrati tu ulogu.

Pitali smo Marinu kako se priprema za ulogu, jesu li joj inspiracija pri pripremi uloge neki stvarni likovi?

- Ne, nikoga ne kopiram niti druge osobe uzimam za svoj lik. Uživim se u ulogu i

zamislim kako bih se ja snašla u koži lika i kakva bi bila u toj situaciji u kojoj se nalazi lik iz predstave. I onda nastojim dati sve od sebe da oživim lik koji glumim, kaže.

Ističe: - Ne želim se ni na koji način izdvojiti ili isticati, jer predstava je zajedničko djelo, nego samo želim najbolje što mogu odigrati lik koji igram, kaže Marina.

- Zanimalo nas je kako se priprema za ulogu i kako uči tekst?

- Čitam ga malo po malo. Glasno, da čujem kako zvuči. Čitajući ga, pamtim tekst koji ću izgovoriti na pozornici, dio po dio. Volim učiti kad sam sama, u različito doba dana, slobodna od drugih obaveza. Tako se mogu bolje koncentrirati.

Kad glumim ne vidim publiku

Njezinu sklonost prema glumi podržava i suprug koji je hrabri prije predstava kad je uhvati lagana trema i brine hoće li sve biti u redu.

- No, kad stanem na pozornicu za, mene ne postoji ništa osim lika koji glumim. Ja “ne vidim” publiku. Ne obraćam pažnju na to tko je gdje u publici. Sva sam u liku koji glumim. Unaprijed u glavi ponavljam što moram reći, proživljavam unaprijed

to što moram odigrati i kad predstava krene, nestane sva trema, kaže.

Marina glumi svakim svojim dijelom tijela. Ona ne izgovara samo napisane rečenice, nego lik dočarava izrazom lica, intonacijom glasa, gestikulacijom. I to je ono čime uvuče publiku u svoj lik. Učini ga vjernim, bliskim.Takva sam i u životu, puno gestikuliram, rekla je. Dramski amateri nemaju velika sredstva na raspolaganju i pri odabiru kostima uvijek moraju posegnuti i u vlastite ormare.

- Kad se radi o predstavama čija radnja je smještena u prijašnja desetljeća, tada u ormaru potražim svoju odjeću iz prijašnjih desetljeća, ako stanem u nju. U predstavi Globina za ulogu rudareve žene Lize iskoristila sam majčinu odjeću, otkrila nam je. U predstavi je važan svaki detalj da bude što vjernije radnji koja se prikazuje. I dok publika vidi samo ono što je na sceni za vrijeme predstave, glumcima je važno i puno toga iza scene. Probe, na kojima se vježbaju uloge i druženje s kolegama glumcima. Tada jedni druge hrabre, dijele strepnje hoće li uspjeti, hoće li publika doći. No domaća publika i itekako voli dramsku družinu KUD-a Mura.

U likovima koje prikazuju prepoznaju sebe, svoje naravi, svoje brige, ljubavi, strepnje, svađe i nesporazume koji su dio naših života.

- Nije mi bilo teško uživjeti se u najnoviju ulogu u predstavi Globina, sve su to situacije koje doživljavamo u svakodnevnom životu u odnosu sa suprugom, djecom, drugima iz naše okoline i samo zamislim što bi bilo da se ono što se događa u predstavi, dogodi meni, kako bih reagirala i kako bih se ponašala i to prenesem na lik, kazala je Marina kojoj želimo još puno predstava s glumačkom družinom na radost publike koja je željna predstava bliskih životu kojim živimo.

Marina Rajf kao Liza, rudareva žena, između Franje Bana, “njezina supruga” i Denisa Halasa kao “njihova sina” Drageca

“Otkrila” me kolegica Štefanija Žganec

SUSRET

AMERIČKIH AUTOMOBILA u Brezju doživio svoje treće izdanje

SVETI

MARTIN NA MURI Više nije san, već stvarnost!

Nakon dugog iščekivanja, žitelji Svetog Martina na Muri uskoro će dobiti dugo željeni Dom kulture u samom centru mjesta. U četvrtak, 1. kolovoza, svečano je potpisan ugovor o izvođenju treće i završne faze radova. Vrijednost radova, koji uključuju uređenje krova, stolarije, fasade te građevinsko-obrtničke radove, hidroinstalacije, elektroinstalacije te termoehničke instalacije iznosi 1.062.400,36 eura. Zahvaljujući su�inancira-

nju Ministarstva kulture i medija RH u iznosu od 200.000 eura, ovaj važan projekt za kulturni život općine postaje sve bliži realizaciji. Ostatak novaca osiguran je iz općinskog proračuna. Izvođač radova, tvrtka Team Građenje d.o.o. iz Čakovca, počet će s radovima već početkom rujna. Novi Dom kulture bit će moderno opremljen prostor koji će služiti za održavanje kulturnih, obrazovnih i društvenih događanja. (sh)

Kultni Delorean DMC-12 vratio nas u 80-e

Brezje se proteklog vikenda pretvorilo u pozornicu za treći po redu Susret američkih automobila, koji su organizirali Klub američkih automobila St. Georges Hills iz Lopatinca i Udruga US Car Picnic. Klub američkih automobila St. Georges Hills osnovan je 2018. godine zahvaljujući entuzijazmu Roberta Kušara, Darija Dobošića, Stanka Škrobara i Luke Šoltića. Danas, klub broji 40-ak članova, od kojih mnogi posjeduju rijetke i očaravajuće primjerke klasičnih američkih automo-

bila. Klub se ponosi time što je jedini takav u Hrvatskoj, čuvajući i promičući bogatu tradiciju američke automobilske kulture. Idilična međimurska lokacija u Brezju gdje je tradicionalni Forestland festival namamila je mnoge mještane i posjetitelje da dođu posjetiti novo izdanje susreta američkih automobila, koji nisu krili oduševljenje bogatim izborom automobila, motora i cjelokupnom organizacijom.

Manifestacija “US Car Picnic” poznata je po impresivnom odabiru američkih

BREŽNA PRIČAONICA

Ovog tjedna pogledala sam Ono si što jedeš: Eksperiment blizanaca, dokumentarac objavljen ove godine koji se može pogledati na Netflixu. Riječ je 8-tjednoj studiji koju je provelo Sveučilište Stanford u kojoj su 22 skupine genetski identičnih blizanaca stavljene na različite, ali zdrave dijete: svejedsku i vegansku, s ciljem da promijene svoju prehranu i stil života

kako bi vidjeli kako određene namirnice utječu na tijelo. Ispitanici su dobivali svoje obroke prva četiri tjedna i morali su sami pripremati obroke tijekom druga četiri tjedna. Prema voditelju studije, Christopheru D. Gardneru, blizanci na veganskoj prehrani imali su "pad LDL kolesterola od 10 % do 15 %, pad inzulina od 25 % i pad tjelesne težine od 3 % u samo osam tjedana,

Ljubitelji američkih automobila okupljeni u Klubu

St. Georges Hills zaslužni su da ovaj događaj živi svake godine u sve većem izdanju

Uskoro novi parking u centru

Tvrtka Asfalt-gradnja odabrana je za izvođača radova na izgradnji I. faze ulice s pješačkom stazom i parkiralištem u samom cen-

SVETI URBAN

automobila koji se prostiru kroz različite periode i stilove. Od klasika iz 50-ih godina do reprezentativnih modela iz ere muscle automobila, ova godina nije izostavila da pokaže raznolikost i bogatstvo automobilskog nasljeđa. Svaki automobil je predstavljen s posebnom pažnjom prema detaljima i ljubavlju prema restauraciji.

Ulaz je bio besplatan i moglo se proučiti rijetke i interesantne automobile i motore koji se ne viđaju če-

Može li prehrana promijeniti naš libido?

a sve jedući pravu hranu bez životinjskih proizvoda." Osim toga, 21 (od 22) ljudi od kojih je zatraženo da slijede vegansku prehranu, ostali su na njoj svih 8 tjedana.

Paralelno uz sam eksperiment koji je pratio kamerom nekolicinu blizanaca, prikazivali su se isječci uglavnom u negativnom svjetlu o proizvodnji svinjetine, piletine i lososa, a u onom pozitivnom

tru Svetog Martina na Muri. Rješenje pitanja nedostatka parkirnih mjesta posebno će se osjetiti tijekom velikih događanja. (sh)

Fotkanje uz američke aute bilo je pod obavezno

Rokovo proštenje uz oldtimer rally

sto na našim cestama. Za najmlađe posjetitelje bili su osigurani napuhanci i mini bungee jumping. Također, mogao se isprobati zip-line preko cijele lokacije. Susret američkih automobila “US Car Picnic” još jednom je potvrdio svoj status kao nezaobilazni događaj za sve ljubitelje oldtimera i američke automobilske kulture. Ove godine su se spojili i s oldtimer susretom pa je time broj vozila bio impresivan. (mg, sh, Foto: Mario Golenko)

Pred nama je još jedno tradicionalno Rokovsko proštenje i 21. Međunarodni rally oldtimer traktora koji će se održati u nedjelju, 18. kolovoza 2024. godine u Svetom Urbanu. Program započinje svetom misom u 10 sati u kapeli u Svetom Urbanu. Svi koji žele sudjelovati u rallyu oldtimer traktora moraju se prijaviti i preuzeti svoje startne brojeve od 11:00 sati do 11:30 sati kod Caffe bara Šajnović, Sveti Urban 29). U 11:30

PO

SVETOM

sati kreće se na put prema prvom vinaru, a ove godine domaćini susreta su vinarija Cmrečnjak, vinarija Horvat i vinarija Vuković. Dobrog vina i atmosfere neće nedostajati. Za kraj obilježavanja blagdana sv. Roka, postavit će se tradicionalni klopotec, simbol početka dozrijevanja grožđa, dok će se za dobru zabavu pobrinuti TS Podrumari. Budite i vi dio ove jedinstvene tradicije koja se rijetko gdje može vidjeti. (sh)

MARTINU Koliko košta malčiranje?

Tvrtka Hortikultura obavila je orezivanje grana i malčiranje na ukupno 9940 metara kvadratnih u nekoliko naselja, uključujući Bukovje, Dunajsku

ulicu, Jurovčak, Kapelščak i Gornji Koncovčak. Općinu je orezivanje i malčiranje koštalo ukupno: 5591,25 eura s PDV-om. (sh)

svjetlu tvrtke koje proizvode veganske proizvode, primjerice tvrtka koja proizvodi veganske sireve pa mi je na kraju to izgledalo sve jako nategnuto i pokvarilo cijeli početni dobar dojam o dokumentarcu.

Jedno od zanimljivih aspekta istraživanja bilo je i mjerenje utjecaja prehrane na seksualnu uzbuđenost, kod čega je korišten termograf za mjerenje genitalnog uzbuđenja

kod žena prilikom gledanja pornografije. Istraživanje je pokazalo da se seksualna uzbuđenost povećala kod obje skupine, i onih koji su bili na svejedskoj i onih na veganskoj prehrani. Žena koja je bila na veganskoj prehrani doživjela je porast uzbuđenja od 371 % u usporedbi sa svojom sestrom, koja je bila na svedeskoj prehrani, i doživjela je porast od 288 %.

Oči su bile uprte u kultni auto DeLorean DMC-12 iz filma Povratak u budućnost

Američko vojno vozilo i retro par iz Slovenije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2023./2024.

OSNOVNA ŠKOLA

Jože Horvata Kotoriba

1.A - razrednica: Željka Matulin

Odlični učenici: Franka Dolenec, Vid Fundak, Ana Horvat, Laura Horvat, Tin Lisjak, Stela Matulin, Leon Munka, Vita Sabol, Simon Škoda, Fran Ujlaki, Ena Žišković

1.B - razrednica: Snježana Filipašić

Odlični učenici: Tesa Grgec, Armin Hasanbašić, Nikolas Franjo Horvat, Ema Karloci, Antun Krušelj, Jakov Lipić, Noah Lovrek, Laura Raimund, Eva Seličanec, Nika Špernjak

2.A - razrednica: Adela Horvat

Odlični učenici: Tina Bogdan, Ana Krušelj, Ela Orehovec, Eva Sušec, Lucija Svrta, Lovro Škoda, Arijan Tilošanec, Vanja Vidović, Eva Vojvoda

2.B - razrednica: Draženka Golub

Odlični učenici: Lana Balog, Sana Horvat, Nikol Kežman, Hana Kuzma, Marin Latin, Alex Majetić, Rea Vidović, Ivano Virgej

3.A - razrednica: Danijela Sabol

Odlični učenici: Kevin Kedmenec, Dunja Knez, Vito Lipić, Lovro Lukša, Mihael Markan, Mila Nestić, Karlo Seličanec, Andreja Šverko

3.B - razrednica: Sanela Beti

Odlični učenici: Lana Bogdan, Tea Bogdan, Jasmina Horvat

4.A - razrednik: Robert Katanec

Odlični učenici: Sonja Čižmešija, Leonardo Fuš, Mateja Gadanec, Florijan Gregurec, Mila Lončarić, Alexandra Majetić, Oliver Matulin, Vedran Špoljar, Lorna Štefko, Laura Talaš, Lena Volar

4.B - razrednik: Nenad Podgorelec

Odlični učenici: Erik Balog, Nikolina Bogdan, Ema Božek, Dora Fuš, Nika Gregurec, Mihael Horvat, Ivano Matulic, Karla Novak, Stela Rajher, David Škoda

5.A - razrednica: Karmen Somi

Odlični učenici: Ela Horvat, Matija Horvat, Nikol Horvat, Alen Kovačić, Jakov Pintarić, Edo Pogorelec, Teo Seličanec, Marta Šarek, Klara Vojvoda

5.B - razrednica: Karolina Horvat Sačić

Odlični učenici: Ines Bogdan, Vinko Dolenec, Ena Janković, Dora Markan, Aleksandar Patafta, Doris Rodek, David Trstenjak

6.A - razrednica: Barbara Salaj Zlatar

Odlični učenici: Dina Čižmešija, Zita Horvat, Vito Peranec

6.B - razrednica: Romina Volar

Odlični učenici: Luka Balog, Matej Hertelendi, Noa Kos, Eva Lukša, Niko Nestić, Dino Pišpek, Greta Siladi, Erika Šverko

7.A - razrednica: Klaudija Vidović

Odlični učenici: Gabrijel Dolenec, Rafael Friščić, Simon Friščić, Dora Kos, Tena Lehki, Mia Rajher

7.B - razrednica: Marija Kontrec

Odlični učenici: Rebeka Bogomolec, Laura Frančić, Mihael Hederić

8.B - razrednice: Danijela Krobot, Nikolina Fuš Zvošec

Odlični učenici: Ena Čižmešija, Lovro Erdelji, Ava Hrešć, Sara Matulin, Hana Sović, Maja Tomašić, Zara Židov

OSNOVNA ŠKOLA Nedelišće

1.A - Razrednica: Željka Klamfar Kirić Odlični učenici: Davor Braniša, Stela Bujan, Fran Češnjaj, David Gradečak, Hana Juras, Petra Kovač, Neven Krznar, Žan Leko, Meri Maček, Nera Novak, Roko Novak, Adam Ozmec, Vito Papić, Denys Tylukha

1.B Razrednica: Marija Kovač Odlični učenici: Franko Belović, Hrvoje Blagović, Nastja Božić, Kim Branilović, Fran Đukes, Lukas Fegeš, Matej Horvat, Ema Markulin, Dora Pintarić, Eva Pintarić, Mirna Pokos, Damjan Posavec, Noa Posavec, Vita Srnec, Vigo Treska

2.A - Razrednica: Silvija Jagec Odlični učenici: Nela Bogdan, Dino Bregović, Ella Buden, Nola Gyöfi, Sara Jalušić, Lucija Kolman, Florian Ladić, Erik Novak, Alan Radiković, Dita Sekirnik, Vilim Vlah, Adriano Žerjav

2.B - Razrednica: Snježana Novak Odlični učenici: Nera Blagović, Aleksej Božić, Bruna Crnčec, Martin Dolar, Adam Fernandez Polanec, Jošua Jagec, Maxim Lindić, Emeri Regina Obase, Nela Petković, Tara Trupković, Marina Vuković, Matko Zoka

3.A - Razrednica: Patricija Novak Odlični učenici: Pia Babić, Karlo Češnjaj, Lena Dominić, Leona Hamer, Elena Horvat, Ian Malić, Rosa Mikolaj, Jakov Molnar, Dora Perhoč, David Posavec, Leon Punčec, Oliver Šercer, Vito Topolnjak, Gabrijela Treska, Andrii Tylukha

3.B - Razrednica: Dijana Fekonja Juras Odlični učenici: Edvin Branilović, Bela Knezić, Anastazija Košir, Nives Krznar, Mila Maček, Ivan Mikolaj, Leon Novak, Sofija Novak, Linda Smrtić, Damjan Tasković

4.A - Razrednica: Lidija Pintarić Odlični učenici: Leona Balić, Nesa Fučec, Dina Janeš, Manuela Logožar, Leon Mikolaj, Nadan Emmanuel Obase, Una Srnec, Emina Tomašković

4.B - Razrednica: Ivana Slukić Odlični učenici: Lorena Ciceli, Borna Fegeš, Leon Mesarek, Leon Novak, Pia Novak, Klara Perhoč, Filip Pintarić, Leon Podvezanec, Zola Treska, Mia Tučić

5.A - Razrednica: Ivana Sokač Odlični učenici: Mia Bacinger, Jura Barbić, Vinka Ceilinger, Ruben Hutinec, Nikol Kirić, Fran Korošic, Pia Korošic, Matija Mikulić, Doris Sekirnik

5.B - Razrednik: Veljko Posavec Odlični učenici: Tanja Braniša, Hana Ganzer, Jakov Ivanuša, Jakša Jalušić, Lorena Karlović, Jakov Kirić, Laura Košir, Ema Lepoglavec, Franjo Obersnel, Anna Tkalec

5.C Razrednica: Kristina Horvat Odlični učenici: Bruna Soldat, Evan Pertlik

6.A - Razrednica: Sanja Špiranec Odlični učenici: Magdalena Kirić, Vito Korent, Žan Posavec, Vito Silaj, Roko Štefulj

6.B - Razrednica: Jelena Sršan Pavlic

Odlični učenici: Lucija Bacinger, Marko Burela, Marta Kutnjak, Fabijan Vaser

6.C - Razrednik: Aleksandar Puklavec

Odlični učenici: Mia Gašparlin, Tena Krnjak, Luka Magić, Nikola Podvezanec

6.D - Razrednica: Danijela Horvat Odlični učenici: Niko Dobša, Adrianna Fernandez Polanec, Vito Golub, Beata Horvat, Katja Kelenc, Evan Novak, Franka Pintarić, Gabriel Preložnjak, Sara Trupković

7.A - Razrednica: Željka Pavlic Odlični učenici: Fran Boroš, Leona Klišan, Luka Krznarić, Erin Maček, Domagoj Marčec, Matej Sklepić

7.B - Razrednica: Dubravka Vukšić Odlični učenici: Eva Branilović, Magdalena Dolar, Franka Košir, Borna Kovačić, Ema Mezga, Petar Patafta, Karlo Pintarić, Karlo Serec, Petar Slukić, Ivan Zdolec

7.C - Razrednica: Martina Puklavec Odlični učenici: Alexandar Dragaš, Korina Horvat, Jakov Marodi, Paulo Nomo Nemi, Antonio Pozvek, Lea Rešetar, Marta Topolnjak

7. D - Razrednica: Smiljana Colar Odlični učenici: Filip Baljak, Lea Branilović, Nikša Dovečer, Anijan David Jalušić, Adriano Juras, Zara Kravaršćan Hidanović, Ivan Novak, Bella Posavec, Bea Slaviček

8.A - Razrednica: Ela Igrec Odlični učenici: Augustina Cmrečnjak, Aleksandar Gašparlin, Vid Kirić, Kajo Kozar, Niko Mošmondor, Olivera Trojok

8.B - Razrednica: Karmen Habijan Buza

Odlični učenici: Lea Kovačić, Nela Marciuš, Noa Molnar, Anja Strah, Lovro Škvorc, Anja Žarković

8.C - Razrednica: Mateja Dvanajščak (Mateja Horvat) Odlični učenici: Mia Krizman, Ema Mikulić, David Rušec, Dora Takač, Katja Zorković

8.D - Razrednik: Nikola Bistrović Odlični učenici: Elena Fotak, Nela, Hutinec Zoja Legin, Hana Logožar, Leona Pokos, Asja Treska, Krsto Vučković

PRO - Razrednica: Adela Petriš Roko Horvat (7.r.), Adela Novak (1.r.), Amela Oršoš (7.r.), Mihajllo Oršuš (2.r.), Teo Toplek (1.r.), Patrik Varga (2.r.), Robert Zorić (5.r.), Arman Žnidarić (4.r.)

PodručNa ŠKOLA duNJKovec

1.D - Razrednica: Melanija Šalamon Odlični učenici: Jakov Bajzek, Mia Baljak, Antonio Cindrić, Bela Dovečer, Deja Drvenkar, Leda Ganzer, Lora Korotaj, Ema Kovačić, Ema Leček, Andrej Muršić, Leonel Novak, Luna Novak, Roko Novak, Alina Novak, Luka Perić, Darijan Trojok

2.D - Razrednica: Iva Novak

Odlični učenici: Noa Andročec, Sofia Andročec, Patrik Bajzek, Zara Ciglarić, Ema Čanadi, Manuel Đuran, Fran Farkaš, Vito Horvat, Borna Jurinić, Tian Novak, Korina Oreški, Noa Posavec, Mark Pozvek, Marsel Tomašić, Tino Trupković, Toni Trupković, Tara Vagjunec

3. D - Razrednica: Višnja Špicar

Odlični učenici: Vito Branilović, Erin Debelec, Rita Dragaš, Marta Fegeš, Lena Fodor, Nea Fundak, Neo Hergotić, Eva Hunjadi, Matija Korunić, Lena Novak, Rajan Pozvek, Filip Senčar, Erika Ščerbič, Otto Thes, Jakov Varga, Josipa Zadravec

4.D - Razrednica: Dajana Novak Odlični učenici: Gabrijela Cofek, Ian Ganzer, Noel Ganzer, Klara Kirić, Karla Korunić, Ino Kregar, Evan Leček, Karlo Logožar, Asja Mikulan, Maša Mlinarić, Ervin Pertlik, Gašpar Pleh, Petar Pokrivač, Stjepan Sečan, Kiara Ana Srnec

PodručNa šKola PušćiNe

1.P - Razrednica: Tamara Ceilinger Odlični učenici: Emanuel Horvat, David Pintarić, Korina Posavec, Nikol Tuđan, Marta Turk, Andreas Valjak, Dalia Zanjko

2.P - Razrednica: Suzana Baksa Odlični učenici: Maša Cvrtila, Mihaela Gal, Sven Marciuš, Timotej Mustak, Hana Škvorc, Matej Šmaguc, Leon Tkalčec, Livija Žnidarić

3.P - Razrednica: Sanja Marciuš Odlični učenici: Noa Celinger, David Dolar, Armando Horvat, Judita Hutinec, Aleksandar Križnar, Jona Legin, Paula Marciuš, Elena Posavec, Tena Posavec, Magdalena Trupković, Fran Tuđan, Šimun Turk

4.P - Razrednica: Snježana Topolnjak Odlični učenici: Lovro Camplin, Hana Cvrtila, Vilim Đuran, Mirta Grubić, Maja Novak, Dita Topolnjak

OSNOVNA ŠKOLA oreHovica

1.a - Razrednica: Dubravka Drvenkar Učenici: Aleksandra Balog, Dorotea Balog, Leo Balog, David Horvat, Lukas Horvat, Dominik Ignac, Mario Ignac, Marko Oršuš, Roko Tišljar

1.b - Razrednica: Maja Slaviček Vugrinec Učenici: Lucian Bezek, Sandro Cvrtnjak, Tin Đulaj, Dina Jambrošić, Luka Krčmar, Ervin Markač, Freja Mihaljković, Lana Oršuš, Mihael Piknjač, Mia Pilić, Patrik Plaftak, Ema Varga, Tena Vidović

2.a - Razrednica: Marijana Višnjić Učenici: Alissa Bogdanić, Ema Bogdanić, Melani Vuk

2.b - Razrednica: Senija Zadravec-Kermek Učenici: Valentino Bezek, Katarina Marija Botić, Lana Dodlek, Žan Goričanec, Noa Nađ, Mia Plevnjak

3.b - Razrednik: Marko Ružić

Učenici: Nicole Bali, Karlo Horvat, Karlo Kahrimanović, Vita Obadić, Karmen Oršuš, Josip Šestak, Ela Vitez

3.c. - Razrednik: Željko Krištofić Učenica: Milena Ignac

4.a - Razrednica: Maja Srnec Učenici: Gita Brez, Leon Kreslin, Matej Mešanović, Ema Šavora, Ivano Vitez

4.b - Razrednica: Emina Mlinarić Učenici: Mateo Bezek, Karla Čavlek, Florijan Dodlek, Tena Horvat, Luka Hrastić, Kevin Jurinić, Rea Nađ

5.b - Razrednica: Lidija Kokot Učenici: Nadia Kramar, Mihaela Mihaljević, Izabela Orsag, Lovro Pavlić

5.c - Razrednica: Branka Matjanec Učenici: Lora Drvenkar, Ramona Novak, Pavao Šestak, Niko Škoda

6.b - Razrednica: Ivana Brežnjak Učenica: Melisa Bogdanić

6.c - Razrednica: Jasminka Dodlek Učenici: Lucian Cvrtnjak, Emili Hajdinjak, Franka Just, Lana Kreslin, Marin Plaftak, Samuel Žvorc

7.a - Razrednik: Tihomir Grgić

Učenici: Larisa Branović, Timon Crnčec, Lara Krčmar

7.b - Razrednik: Aleksandra Srnec

Učenica: Tina Horvat

8.a - Razrednica: Sanja Drakulić

Učenici: Mihael Branović, Lorena Hrastić, Dominik Petrina, Ana Višnjić, Lucija Vrbanec

8.c - Razrednik: Tomislav Vrbanec

Učenici: Dario Branović, Nikol Klobučarić, Ivana Mihaljević, Ema Krčmar, Tea Novak, Vito Vurušić Pš Podbrest

1.c - Razrednica: Tatjana Šafarić

Učenici: Laura Husić, Ivan Klobučarić, Lukas Mišić, Bartol Novak, Zita Panić, Nina Pec, Melani Požgaj

3.d/4.c - Razrednica: Petra Srnec

Učenici: Andrea Horvat, Tena Marčec, Zara Panić, Luka Sabol, Lucija Špoljarić, Filip Mihael Jovanović oš PodtureN

1. A - razrednica: Kristina Levačić

Odlični učenici: Mia Godina, Mila Grbavec, Franka Mikulaj

1. B - razrednica: Ljubica Horvat

Odlični učenici: Sven Cerovec, Dorian Kolmanić, Jakov Novak, Ivan Sršan.

2. A – razrednica: Vlatka Žganec

Odlični učenici: Lucija Biškup, Elena Brzuhalski, Tian Dolenec, Nela Kolar, Zrinka Trstenjak

3. A - razrednik: Vanja Barić

Odlični učenici: Karlo Furdi, Bella Jambrošić, Stela Kerhač, Damian Murković, Kaja Tkalec

3. B - razrednica: Ljiljana Ovčar

Odlični učenici: Balog Edward, Cerovec Jana, Cesar Lucija, Dodlek Karlo, Hatlek Maša, Mihalec Petar, Strahija Leon, Škvorc Mijo

4. A - razrednica: Vesna Zadravec

Odlični učenici: Jana Balenović, Emanuel Kolmanić, Fran Marković, Janja Ovčar, Vita Škvorc

5. A - razrednica: Sanja Seitl

Odlični učenici: Ivan Rudi Drk, Mia Horvat, Viktor Mikac, Tessa Otorepec, Mateo Zadravec

5. B - razrednica: Lea Sršan

Odlični učenici: Ena Andrašec, Dino Bakač, Zara Levačić, Erik Paler, Nevena Recek, Vanja Varga, Vita Varga, Ana Vrtarić, Leona Vrtarić

6. A - razrednik: Alen Sambolec

Odlični učenici: Dora Blažon, Iva Jalušić, Luka Petrović, Nikola Šantak

6. B - razrednica: Željka Podgorelec Sirc

Odlični učenici: Alen Antolašić, Lara Hajdarović, Lovro Mikulčić, Lovro Novak

7. A – razrednica: Dubravka Ovčar

Odlični učenici: Ena Kovač, Kaja Krznar, Andrija Trstenjak, Tena Žagar

7. B - razrednica: Lea Valkaj Odlični učenici: Ema Horvat

7. C - razrednica: Monika Drk Odlični učenici: Pavla Hatlek, Jona Levačić, Patrick Lovrenčić, Lovro Mihalec, Klara Vrančić

8. A – razrednica: Ksenija Zadravec Odlični učenici: Noa Bobičanec, Lovro Golubić, Lovro Mutvar, Elena Otorepec, Asija Trstenjak

8. B - razrednica: Aleksandra Trupković Odlični učenici: Stela Kolar, Ena Šafarić, Filip Polanec, Ivan Šalja

PodručNa ŠKOLA sivica

1. S - razrednica: Mirjana Brzuhalski Odlični učenici: Roko Novak, David Srpak, Daniel Šantak, Josip Škvorc, Elena Žganec

2. S - razrednica: Snježana Horvat Odlični učenici: Mathias Govedić, Jan Novak, Stjepan Poljaković, Krsto Simun, Leona Varga

3. S - razrednica: Dijana Bedi Šela Odlični učenici: Žan Bedi, Leon Palir, Izabela Poljaković, Ida Trstenjak, Doris Vidović

4. S – razrednica: Jasna Posavi Odlični učenici: Sabina Golubić, Martin Slamek, Mateo Šimunić PodručNa ŠKOLA MiKlavec

1. M - razrednica: Ivanka Andrišek Odlični učenici: Maša Ivana Novak, Eli Vrtarić

2. M - razrednik: Sanja Vaser Odlični učenici: Lamija Blažon, Nela Murković

3. M - razrednica: Sanja Vaser Odlični učenici: Leon Glavina, Petar Mavrin, Leo Novak

4. M – razrednica: Ivanka Andrišek Odlični učenici: Erik Kirić, Tena Novak, Ivan Zadravec, Luka Zadravec

PodručNa ŠKOLA

NovaKovec

1. N - razrednica: Tonia Andrišek Odlični učenici: Paula Kovač, Fran Kovač, Tia Horvat, Matija Međimurec, Elvin Omerčić

2. N - razrednica: Tonia Andrišek Odlična učenica: Ana-Maria Bogdan

3. N - razrednica: Jelena Bister Odlični učenici: Barbara Novak, Lana Novak, Josipa Vinković

4. N – razrednica: Jelena Bister Odlični učenici: Fran Novak, Sara Krznar

RAZGOVOR s Đurđicom Slamek uz Dan općine Sveta Marija

Naselja su uređena i sad je red na svetomarsku plažu

- Započet ćemo i s etapnim uređenjem kupališta te ćemo sljedeće godine izgraditi dječje igralište i postaviti dio stolova s klupama i roštilje, a nakon toga sportske terene za odbojku, boćalište i mali nogomet, ističe načelnica Slamek Piše: Vlasta Vugrinec

Općina Sveta Marija 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe, obilježava svoj Dan. Ove godine proslava se održava u zadnjem mandatu postojeće vlasti pa će tako i proslava biti u podsjećanju svega onoga što se napravilo i što još slijedi.

- U što se ulagalo u ovom mandatu?

- Najveći projekt koji je realiziran u ovom razdoblju, ali i od osnivanja Općine Sveta Marija je projekt Aglomeracije, odnosno kanalizacijske mreže i kolektorskog sustava, čija je ukupna vrijednost na području naše općine 9.205.642,95 eura. Kanalizacije smo trebali �inancirati iz našeg proračuna u iznosu od 473.435 eura. Na sreću bio je raspisan natječaj te smo uspjeli dobiti još 194.867,24 eura tako da smo iz vlastitog proračuna dali 278.567,76 eura.

Prema �inancijskim mogućnostima Općine rješavali smo i oborinsku odvodnju na problematičnim dijelovima javnih površina. Posebno sam ponosna što smo realizirali projekt “Uređenje javne površine oko crkve Uznesenja BDM“ kojim je naša crkva dobila prekrasan okoliš, a što je ujedno doprinijelo uređenju naselja. Kako su gotovo sve zelene površine u tijeku izgradnje odvodnje otpadnih voda bile devastirane i iako su one u velikoj mjeri sanirane od strane izvođača radova, krenuli smo u njihovo hortikulturno uređenje te je zasađeno drveće u pakovima u Ulici Vladimira Nazora, Vatrogasnom parku u Ulici Ivana Žbulja i Črni Pešti te je uz potporu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u potpunosti uređen i zacijevljen i drugi park u Ulici Vladimi-

ra Nazora, a hortikulturno se uredilo, u manjoj mjeri, još nekoliko lokacija u Svetoj Mariji dok je u Donjem Mihaljevcu hortikulturno uređen park u Ulici Andrije Habuša, a u koji se postavilo i nekoliko vanjskih igrala.

Uz su�inanciranje LAG-a Mura-Drava, realizirali smo i projekt Vanjsko i unutarnje opremanje Doma kulture u Svetoj Mariji. Zahvaljujući dobivenim sredstvima iz raznih ministarstava, ali i velikim izdvajanjem iz vlastitog proračuna, uspjeli smo u oba naša naselja postaviti suvremenu i učinkovitu LED rasvjetu koja bez obzira što je postavljena na cjelonoćni režim rada donosi određene uštede.

Provodili smo i projekte kojima nismo gradili, ali koji su isto tako veoma važni. Tako smo zajedno s Centrom za pomoć u kući Međimurske županije provodili projekt “Zaželi“ koji je kroz ovih nekoliko godina obuhvatio velik broj korisnika, starijih osoba kojima je potrebita pomoć te zajedno s Gradom Prelogom projekt “Za obitelj“ koji je omogućio djeci dulji boravak u dječjem vrtiću što je važno za roditelje koji rade u smjenama.

Zajedno s REDEA-om i Općinama Nedelišće i Štrigova provodili smo projekt ADRION u okviru kojeg je održana manifestacija “Festival svetomarske čipke“.

Provodili smo i mnogo manjih projekata i osobno smatram da smo, s obzirom na veliku opterećenost proračuna izgradnjom sustava otpadnih voda i sanacijom nerazvrstanih cesta, napravili najviše što je bilo moguće i da smo realizacijom svih tih projekata stvorili uvjete da su naša mjesta postala poželjna za život te me posebno vese-

li što većina mladih ostaje u njima živjeti.

- Što se radilo od prošle do ove Veljke Meše?

- Protekla godina bila je veoma važna za sve nas. Stavljena je pod krov sportska dvorana koja je i zatvorena vanjskom stolarijom. U tijeku su radovi na izgradnji vodovoda, elektro i termotehničkih instalacija, naručene su podne obloge i keramika kao i unutarnja stolarija te će se uskoro započeti i s tom vrstom radova. Opremu za sportsku dvoranu je Međimurska županija kandidirala na natječaj resornog ministarstva te očekujemo da će se barem dio potrebnih sredstava i dobiti. Do početka ove pedagoške go-

dine trebale bi biti završene dvije učionice koje se grade u sklopu sportske dvorane što bi omogućilo da se od jeseni u našoj osnovnoj školi počinje provoditi jednosmjenska nastava. Kompletna sportska dvorana će se završiti do kraja kalendarske godine te će biti stavljena u funkciju ako će se uspjeti završiti i vanjsko uređenje koje obuhvaća izgradnju parkirališta, rukometnog i košarkaškog igrališta te atletske staze i hortikulturno uređenje. Naime, bez vanjskog uređenja dvorana ne može dobiti uporabnu dozvolu, a bez nje ne može biti stavljena u funkciju. Dugo smo čekali sam početak gradnje sportske dvorane pa se stoga svi veselimo vre-

menu kada će biti stavljena u funkciju.

Druga, veoma važna investicija koja se upravo provodi, je nadogradnja Dječjeg vrtića Kockavica što je s opremanjem i vanjskim uređenjem investicija ukupne vrijednosti preko 800.000 eura, a od tog iznosa NPOO �inancira projekt u iznosu od 323.843,65. Ova investicija u velikoj mjeri opterećuje općinski proračun, ali vjerujem da ćemo je uspješno privesti kraju te da će naši mališani u sljedećoj kalendarskoj godini krenuti u nadograđeni vrtić. Otvorit ćemo još jednu vrtićku skupinu što će uvelike doprinijeti visokom standardu koji želimo da ima naš dječji vrtić. Do tada molim roditelje i odgojitelje za strpljenje i razumijevanje.

Pored tih velikih projekata provodili smo i mnogo drugih te smo krajem prošle godine u Donjem Mihaljevcu postavili LED rasvjetu uz LC od NK-a Drava do LC-a uz kanal što je bilo djelomično �inancirano iz resornog ministarstva, a ove godine je završena LED rasvjeta od Svete Marije do Donjeg Mihaljevca. Rasvjetu, ali i video nadzor, postavili smo i na groblju krajem protekle godine, a ove godine je video nadzor postavljen i na Domu kulture u Svetoj Mariji.

Završena je i pješačko-biciklistička staza uz LC u Svetoj Mariji, u Ulici Andrije Habuša, koju �inanciramo zajedno sa ŽUC-om u omjeru 50:50 ugovorene vrijednosti od 81.796,23 eura, a u tijeku je i dobivanje suglasnosti na projekt produženja pješačko-biciklističke staze od državne ceste do ambulante i od autobusnog stajališta kod GIS-a do Glavne 30. U tijeku je i izrada prometnog elaborata za oba naša naselja, Kako smo dobili suglasnost Hrvatskih cesta, postavit će se i kamere za nadzor brzine u oba naša naselja. Kandidirali smo se na natječaj za izradu prostornog plana nove generacije putem elektroničkog sustava ePlanovi i dobili cjelokupan iznos u visini od 30.000 eura.

Na jesen još planiramo hortikulturno urediti parkove u Ulici Katarine Zrinski i park kod vatrogasne šprice u Svetoj Mariji, a u Donjem Mihaljevcu ćemo zelenu površinu između Područne škole i DVD-a također pretvoriti u prekrasan park.

Uz to nastojimo pomagati našim mještanima pa smo preuzeli su�inanciranje dječjeg vrtića u 65 %-tnom iznosu, �inanciramo pomagače za djecu s posebnim potrebama, prijevoz učenika iz Donjeg Mihaljevca u OŠ Sveta Marija, su�inanciramo školu u prirodi i maturalna putovanja, djeci iz socijalno osjetljivih obitelji i iz obitelji s više od troje djece �inanciramo radne bilježnice, dajemo učeničke stipendije za de�icitarna zanimanja te stipendije studentima, dar za novorođeno dijete, doniramo bonove mještanima s malom mirovinom i što je također veoma važno, dajemo poticaje za rekonstrukciju/izgradnju obiteljskih kuća. Također su�inanciramo projekte naših udruga u najvećoj mjeri koliko nam to dopušta naš proračun, a pomažemo i našoj župi u realizaciji njihovih projekata.

- Koji su planovi u narednom razdoblju?

- Planova i želja ima mnogo. No, mnoge ovise o visini našeg proračuna, ali i jesu li raspisani natječaji na nacionalnom nivou ili iz EU fondova kao i visina su�inanciranja projekata od strane općine. Kako naša općina spada u V. skupinu razvijenosti na neke natječaje se ni ne možemo javiti, a na drugima imamo velik omjer su�inanciranja što nerijetko prelazi mogućnosti našeg proračuna.

Sada nam je prvenstveno cilj završiti sportsku dvoranu s učionicama i dječji vrtić dok sljedeće godine planiramo da se izgradi dio pješačko-biciklističke staze uz državnu cestu i da se u potpunosti rekonstruira cesta Sveta Marija –Donji Mihaljevec te da se uz nju izgradi biciklistička traka. Započet ćemo i s etapnim uređenjem kupališta te ćemo sljedeće godine izgraditi dječje igralište i postaviti dio stolova s klupama i roštilje, a nakon toga sportske terene za odbojku, boćalište, mali nogomet… Nastavit ćemo s rješavanjem oborinske odvodnje kao i s izgradnjom pješačko-biciklističkih staza u oba naselja, a planiramo postavljanje sunčanih elektrana na domove kulture oba naselja i općinsku zgradu.

Svima nam želim puno zdravlja i Božjeg blagoslova, neka nas sve čuva naša nebeska zaštitnica Majka Božja na nebo uznesena.

Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija

MILAN KOLARIĆ iz Donje Dubrave muku muči sa susjedom “iz pakla”

Maltretiraju nas, buče i ilegalno odlažu smeće

Fascinantno mi je da čim pozovem policiju, iako oni to ne znaju, za 4 do 5 minuta nastane uzbuna kao da ih neko obavijesti da dolazi policija i svi se odmah pokupe doma i muzika se stiša

Piše: Roberto Dežđek

Milan Kolarić iz Donje Dubrave muku muči sa svojim susjedima i više ne zna kome se obratiti pa se javio u našu redakciju Međimurskih novina. Kako nam je rekao ovaj 63-godišnjak, njegovi susjedi romske nacionalne manjine u Zagrebačkoj ulici, već više od godinu i pol teroriziraju njega i sve ostale susjede u okolici. Maltretiranjem, stvaranjem buke, dernjavom, puštanjem glasne glazbe, a šlag na tortu je ilegalni deponij, čiji smrad je u ljetnim mjesecima nepodnošljiv.

Policajac me htio odgovoriti od prijave

Nema samo Milan probleme, već i ostali susjedi koji unatoč svemu odlučuju trpjeti ove probleme. Iako je probleme prvo probao riješiti razgovorom sa susjedom, od toga nije bilo pomoći. Okrenuo se prijavama, no kako nam je rekao, ni od njih nije dobio skoro pa nikakvu pomoć.

- Prijavu za narušavanje javnog reda i mira poslao sam na PP Prelog sedam puta. Došavši na policiju da dam prijavu, policajac me upitao želim li stvarno to napraviti te znam li tko je moj susjed. Odgovorio sam mu da ne znam i da me nije briga, a on mi je odgovorio da je moj susjed kriminalac. Nastavio je da mi može uništiti auto ako ga prijavim, pa sam ga upitao želi li on mene odgovoriti od prijave samo zato što mu se ne da otići kod mog susjeda na teren? Prijavu sam tako podnio, a pisao sam već više puta i načelniku Marijanu Vargi, a on također kao i svi

ovaj problem zaobilazi u širokom luku, rekao nam je naš sugovornik.

Milan radi u Sloveniji, pa se tako svakog četvrtka vraća doma u Donju Dubravu, a kako kaže, susjedi kao da jedva čekaju da stigne kući. - Zanimljivo je da kroz tjedan nema nikakvih problema. Dođe vikend i onda kreće dernjava, glasna glazba i zabava do kasnih sati. Žalosno je da moj susjed svoju djecu upotrebljava kao sredstvo za narušavanje javnog reda i mira. Koji normalni roditelji upotrebljavaju svoju djecu kao sredstvo za ucjenu!? Tako djeca putem mobitela puštaju njihovu narodnu glazbu. Nemam ništa protiv narodne glazbe, ali neka je slušaju sa slušalicama, pa nek onda pojačaju zvuk koliko hoću, a ne da sve mi moramo to poslušati. Tu nije kraj nebulozama, poslije 10 sati navečer moj susjed šalje svoju djecu na cestu neka prave buku te viču po cesti. Djeca se nakon nekoliko minuta vrate i kažu da ne žele ići više, a susjed im kaže "hajde još jednom". Kada je kod susjeda fešta, obično za vikend, muzika se čuje do drugog kraja sela. Fascinantno mi je da čim pozovem policiju, iako oni to ne znaju, za 4 do 5 minuta nastane uzbuna kao da ih neko obavijesti da dolazi policija i svi se odmah pokupe doma i muzika se stiša. Kad policija dođe onda mi vele da nije bilo preglasne muzike, rekao nam je ogorčeni Milan.

Ilegalni deponij na vrtu

Kao da to sve nije bilo dovoljno, pred tri mjeseca prilikom otkopavanja dvori-

šta radi stavljanja priključka za kanalizaciju, Milanov susjed došao je na ideju kako se riješiti otpada. - Pozvao je bager te je na svom vrtu iskopao jamu od dva metra. Nije mi bilo jasno za što je ona, no ubrzo sam tijekom ovih ogromnih vrućina shvatio jer se krajem počeo širiti ogroman smrad. Otišao sam na vrt i imao sam što vidjeti. U jamu koju je iskopao, moj susjed je nabacao miješani komunalni otpad. I u vezi toga poslao sam mnoštvo mailova i PRE-KOM-u i Općini Donja Dubrava, a do dana današnjeg nitko mi nije odgovorio na mail. Uvjeren sam da bi u Austriji ili Njemačkoj, moj susjed već drugi dan bio u zatvoru, no kod nas očito neki mogu raditi što god požele. Iako već godinu i pol žive u Donjoj Dubravi, tek pred tri tjedna dobili su kante. Ajde mi objasnite što mislite kamo je smeće koje stvori osmeročlana obitelj vozio moj susjed. Sigurno nekamo u prirodu, a baš me zanima hoće li sada isto baciti u kante ili će i dalje baciti na svoj ilegalni deponij na vrt. Ima tu i drugih problema, pa tako puno puta pred ulazom u Milanovo dvorište njegov susjed namjerno parkira auto, ili pak je tu parkiran auto susjedovih gostiju.

- Poslao sam policiji fotogra�ije i zvao ih, a oni su mi odgovorili da oni taj auto moraju tu uživo pronaći. Automobili se tu ne bi nikako smjeli parkirati jer je tu pješačka staza, a kad je fešta kod mog susjeda onda se automobili parkiraju upravo na cestu i tada vozači bicikla i pješaci moraju hodati po cesti što je veoma opasno na tom

ČESTITKA GRADONAČELNIKA LJUBOMIRA KOLAREKA povodom blagdana Velike Gospe

U marijanskim

svetištima tražimo utočište i nadu

dijelu ceste. Očito netko mora stradati na cesti jer ne može koristiti pješačku stazu, da bi se tek onda nešto pokrenulo, razočarano govori Milan.

Susjed mu isključio vodu

S obzirom na to da Milan sa svojim susjedom dijeli šaht, on mu je u veljači odlučio isključiti vodu. Unatoč tome što mu je rekao da će ga prijaviti policiji, susjed mu i dalje nije želio otvoriti vodu.

- Obratio sam se policiji koja mi je prvo rekla da to nije u njihovoj domeni, a nakon toga zvao me jedan gospodin iz PP međimurske i rekao mi da je najbolje ne tužiti se, jer to traje vječno. Ipak odlučio sam tužiti svojeg susjeda te istu dobio. Također u četvrtom mjesecu prošle godine, moj susjed je mijenjao azbestne ploče. Naravno to je kao i svaki put kad obavlja neke radove kod kuće radio u nedjelju samo kako bi uznemiravao sve susjede. Jednom prilikom kad sam ga prijavio, pobjesnio je te je kad sam sa ženom odlazio u Sloveniju zapriječio autom izlaz iz dvorišta i krenuo prema mojoj, a kad mi je ona zaviknula da zovem policiju ipak se odlučio povući. Njegov cilj je očito nas ucjenjivati i zastrašivati tako dugo dok netko od mještana ne kupi tu kuću od njega. Fora je u tome što je dvorište kupio za 13.000 eura, a sad za njega želi 40.000 eura. Ne bojim ga se, a ja sa svoje 63 godine neću dozvoliti da me susjed kriminalac ucjenjuje i kroji mi život, požalio nam se Milan Kolarić u nadi da će se izlaskom u javnost problem konačno riješiti.

Poštovani žitelji Međimurske županije! Kako cijelom hrvatskom narodu, tako i našim Međimurkama i Međimurcima, blagdan Velike Gospe poseban je blagdan. Hrvatskom narodu “Gospina svetišta bijahu sjajna luč, zvijezda polarnica prema kojoj su se okretala srca našeg naroda: bijahu zalog sretnije budućnosti, znak u kojem će se pobijediti'', riječi su fra K. Balić. Marijanska svetišta mjesta su gdje često kao vjernici tražimo utočište i nadu. Nadu da život može biti ljepši, bolji. Nadu da će nas zaobići bolesti i nedaće. Ali i nadu da naša zemlja može živjeti ljepše i bolje. Vrućina oko nas posebno grije i naša srca na blagdan Velike Gospe, srca ispunjena radošću, vjerom i nadom, a posebno u mjestima gdje se ovaj blagdan slavi na izni-

mno svečan način, u Svetoj Mariji, Belici, Macincu i Svetom Martinu na Muri. Posebno stanovnicima ovih mjesta, ali i svima onima kojima ovaj blagdan ima posebno mjesto u njihovim srcima, iskreno i od srca želim čestit blagdan Velike Gospe. Ljubomir Kolarek, dr. med. vet., gradonačelnik Grada Preloga

OLUJNO NEVRIJEME u Svetoj Mariji Stradala gotovo svaka kuća

Olujno nevrijeme prošlog je petka 2. kolovoza snažno pogodilo Općinu Sveta Marija. – Najveći problem je bio olujni vjetar s kišom, a koji je imao jako veliku brzinu pa je čupao stabla i lomio granje. Štete ima na obiteljskim kućama i gospodarskim zgradama. Ipak nije riječ o alarmantnim štetama koje bi bile većih financijskih razmjera, rekla nam je načelnica Đurđica Slamek. Gotovo svaka kuća je pretrpjela nekakvu materijalnu štetu, a dan kasnije

ispred općinske zgrade u jutarnjim satima organiziran je stožer civilne zaštite u koji su se uključili i mještani. DVD Sveta Marija, uz pomoć članova DVD-a Donji Mihaljevec i DVD-a Donji Kraljevec, zajedničkim snagama svi su krenuli u sanaciju štete. Mještani Općine Sveta Marija još jednom su pokazali da su složni kad je najteže, a nadaju se da se ovakva nevremena neće brzo ponoviti. (rd, foto: Anđelko Gašparić))

Milan Kolarić pokazuje nam na mjesto gdje se iza zarašćene trave nalazi smeće

Ilegalni deponij Milanovog susjeda

Vjetar je lakoćom rušio stabla

ZLIKOVCI U PRIRODI

Kako je cvijet papige osvojio, a zatim

ugrozio našu prirodu?

Papiga biljka iliti cvijet papiga narodni je naziv biljne vrste koja je nekad krasila mnoge okućnice. Osim zanimljivim ružičastim cvijetom, biljka je plijenila pozornost svojim plodom koji oblikom podsjeća na papigu. Riječ je o ciganskom perju, odnosno pravoj svilenici. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, no donesena je na ostale kontinente radi poljoprivrede i hortikulture. Jednom unesena na novo područje predstavlja izazov radi vrlo lakog širenja. Biljka se razmnožava sjemenkama koje se nalaze u plodu, ali i rizomima u zemlji iz kojih, nakon uklanjanja, izrastu nove biljke. U sklopu projekta “Zlikovci u prirodi“, koji provodi Međimurska priroda, poduzimaju se intenzivne mjere za suzbijanje cvijeta papige, ali i ostalih invazivnih vrsta u nastavku.

Žljezdasti nedirak, još poznat pod nazivom himalajski balzam, biljna je strana invazivna vrsta. Porijeklom je, kao što i ime kaže, iz područja Himalaje. U ostatak svijeta raširena je radi hortikulture i botanike, a na novim područjima vrlo se lako širi. Cvjetovi izgledom podsjećaju na kacigu, a plod joj je tobolac koji lako puca te raspršuje sjemenke i nekoliko metara u daljinu. Obratimo li pozornost na njena staništa, primijetit ćemo da voli sjenovita i vlažna područja, a uspješno se širi i vodotocima.

Žljezdasti nedirak raširen je diljem Međimurja, a najviše ga ima u gornjem Međimurju te uz rijeku Muru. Prava svilenica još uvijek se nalazi na brojnim dvorištima iz kojih se lako širi, a u prirodi ju primjećujemo na ruderalnim staništima (uz prometnice, nasipe, mjesta pod većim utjecajem čovjeka). Uklanjanje navedenih biljaka provelo se na šest

prioritetnih lokacija tijekom mjeseca lipnja, a najčešće su to zapuštene poljoprivredne površine u neposrednoj blizini ili unutar zaštićenog područja gdje ugrožavaju zavičajnu bioraznolikost. Za uklanjanje biljaka korištena je mehanička metoda, košnja i čupanje biljaka, ovisno o gustoći i površini rasta biljke. Drugo uklanjanje žljezdastog nedirka provest će se od sredine kolovoza do sredine rujna, dok se prava svilenica uklanja redovito svakih nekoliko tjedana zbog rasta novih biljaka iz postojećeg rizoma. Mantegacijeva šapika do sad je zabilježena na dvije lokacije u Međimurju te se one redovito prate kako bi se spriječilo daljnje širenje te naposljetku u potpunosti uklonila biljka. Dosadašnjih godina biljka se uklanjala mehaničkom metodom, uklanjajući pritom sve dijelove biljke, dok je ove godine na jednoj od lokacija korištena drugačija metoda. Dio površine na kojoj je biljka rasla prekrivena je ceradom kroz ljetni period kako bi se spriječio njen rast. Terenskim obilaskom potvrđena je uspješnost metode, no �inalne rezultate bilježit će prilikom uklanjanja cerade krajem kolovoza. Sve navedene vrste nalaze se na Unijinom popisu jer izazivaju zabrinutost i predstavljaju izazov u kontroli širenja na području Europske unije. Na popisu se nalazi 88 vrsta, od kojih je njih 28 zabilježeno u Hrvatskoj. Ako primijetite strane i invazivne strane vrste u prirodi, savjetujemo da ih prijavite putem aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem portala INVAZIVNE STRANE VRSTE. (Ivana Horvat)

PREDSTAVLJA Međimursku županiju

Ivana Golenko kandidatkinja za najuzorniju hrvatsku seosku ženu

Ivana uzgaja domaće netretirano povrće na ukupno 10 hektara zemlje

Piše: Sanja Heric

Među brojnim vrijednim ženama koje svojim radom oplemenjuju hrvatsko selo, posebno mjesto zauzima Ivana Golenko iz Općine Štrigova, odnosno točnije iz Robadja. Svojim predanim radom na polju, u kuhinji i u zajednici, Ivana je postala simbol uspješne seoske žene koja čuva tradiciju.

Kao članica udruge Opge, Ivana je aktivno uključena u proizvodnju domaćeg, neprskanog povrća. Ukupno obrađuje 10 hektara zemlje na kojima se nalaze različite kulture. Posjeduje mini farmu kokoši, a jaja koristi za proizvodnju tjestenina, ko-

lača i mlinaca. Plasira svoje proizvode u pet restorana i prodaje ih na kućnom pragu. U planu je otvaranje trgovine sa svojim proizvodima, restoran s domaćom hranom i pogon za izradu tjestenine u samom centru Štrigove. Osim poljoprivrede, Ivana se bavi i turizmom, nudeći smještaj u bungalovima u mirnom okruženju. Na taj način promovira Međimurje kao idealnu destinaciju za odmor i uživanje u domaćim proizvodima. Svaki gost koji dođe kod njih može jesti domaću hranu koju uzgajaju. Osim povrća, nude im i domaće meso s tiblice, domaća jaja i sve ostalo što uzgoje i proizvedu na imanju koje zovu Pešta.

Ivana pravi starinske šlikrfe

Ivanu Golenko nedavno smo sreli i na Međimurskoj žlici u Štrigovi, gdje su posjetitelji imali priliku uživati u raznovrsnim starinskim jelima koja su pripremali vrsni kuhari, ali jedno je jelo posebno privuklo pažnju – šlikr�i, koje je pripremila naša kandidatkinja za najuzorniju hrvatsku seosku ženu sa svojom ekipom. – To su ručno izrađeni jastučići punjeni svinjskim

plućecima. To se skuha, i onda se na kraju gore polije pečeni zobil. To je starinski recept naših baka koji nismo zaboravili, ispričala nam je Ivana Golenko, koja je sa svojom ekipom kuhala još i čušpajz s domaćim povrćem, a posjetiteljima su nudili i kuhanu kuruzu i domaće turoše. Šlikrfe smo i sami isprobali i bili su za prste polizati.

Dani vina i jabuke se ne propuštaju

Udruga voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri povodom Dana turizma organizira Dane vina i jabuke, koji će se održati u petak, 9. kolovoza, s početkom u 15 sati. Okupljanje je predviđeno od 15 do 17 sati u voćnjaku starih sorata jabuka Kotić u Brezovcu. Oko 17 sati imat ćete priliku poslušati predavanje o preporukama i zaštiti vinograda i voćnjaka mr. sc. Milorada Šubića. Nakon pre-

davanja slijedi druženje uz vinski gulaš i vina vinogradara Općine Sveti Martin na Muri uz pratnju eko benda. Kotizacija iznosi 7 eura, a u nju su uključeni vinski gulaš, tobolac i čaša. Ovaj događaj, sada već tradicionalni, pruža savršenu priliku za ljubitelje vina i jabuka da se okupe, educiraju i uživaju u lokalnim delicijama te da se povežu s proizvođačima i stručnjacima u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi. (sh)

Ivana sa svojim suprugom Nenadom i majkom Anicom

Ivana je i aktivna članica svoje zajednice, uvijek spremna pomoći drugima. Svojim primjerom pokazuje kako je moguće uskladiti obiteljski život, posao i društveni angažman. Upravo zbog svih ovih kvaliteta, Ivana Golenko je nominirana za titulu najuzornije hrvatske seoske žene te predstavlja Međimursku županiju.

Udruga Uzornih hrvatskih seoskih žena krenula je u obilazak kandidatkinja za 24. Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu koji

DONJA DUBRAVA

će se održati 12. listopada ove godine u gradu Benkovcu. Prema pravilima Izbora, najuzornija hrvatska seoska žena je hrvatska državljanka, koja živi na selu, uživa ugled u svojoj sredini, ima lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo, proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvara umjetnička djela. U svojoj sredini žena je poznati borac za razvitak i napredak društvenog, kulturnog i gospodarskog života žene, obitelji i zajednice.

Sedamnaesti po redu Dani ljuka i ekološke proizvodnje u Donjoj Dubravi, 2024. godine održat će se tradicionalno zadnji vikend u kolovozu, točnije u nedjelju, 25. kolovoza, s početkom u 11:30. Okruženje dvorišta Zalanove palače ponovno će postati pozornica na kojoj će ljuk, kao simbol tradicije i zdrave prehrane, biti u središtu pažnje. Ova jedinstvena manifestacija, koja je postala prepoznatljiv običaj u Međimurju, okuplja brojne proizvođače iz različitih krajeva Hrvatske. Oni će predstaviti svoje domaće proizvode, s posebnim naglaskom na ljuk i njegove prerađevine. Posjetitelji će imati priliku kušati razna jela pripremljena od svježeg luka, kao i druge tradicionalne međimurske specijalitete. Posjetitelji će moći kupiti ekološke proizvode, razgovarati s proizvođačima i saznati više o tradicionalnim načinima uzgoja luka. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Cvijet papiga ili prava svilenica

Žljezdas� nedirak

Grah je “skupi”, a sikak se kupuje

Čakovečki sajam ovog je tjedna ponovno probudio veliki interes. Na sajmu se moglo pronaći svega, od velikog izbora domaćeg voća, povrća, meda, jaja, bučinog ulja, pa sve do kokoši te ukusnih kobasica koje tamo možete pojesti. Ljudi su mahom kupovali krastavce, papriku, paradajz, zelje… a posebno je tražen bio grah iako su mnogi kritizirali njegovu cijenu. Tako nam je jedan gospodin rekao da se za 8 eura može pojesti dobra količina vratine.

Tražene su bile i presadnice, a posjetitelje su privukle i ukusne domaće šljive, breskve i lubenice. Naravno ako još nemate spremna drva za zimu, slobodno posjetite sajam, jer ponuda je raznolika, a dostava

odmah na vašu adresu. Čakovečki plac, s druge strane, u srijedu je zbog sajma bio slabije posjećen. Prodavači kažu da su, osim sajma, razlog

CIJENE PLAC

Mladi grah u mahuni (kg): 2,5 €

Mladi grah očišćeni (kg): 7 €

Krumpir (kg): 1 €

Zelje (kg): 2 €

Kelj (kg): 3 €

Paprika (kg): 2 €

Rajčica (kg): 2,5 €

Krastavci (kg): 1-3 €

Mahune (kg): 3-4 €

Tikvice (kg): 2 €

Šljive (kg): 2 €

Presadnice (kom): 0,2 €

tome i ljetni godišnji odmori. Ipak petak i subota privuku više ljudi, kojima je u ponudi ista roba kao i kod njihovih kolega na sajmu. (rd)

CIJENE SAJAM

Mladi grah u mahuni (kg): 2 €

Mladi grah

očišćeni (kg): 8 €

Krumpir (kg): 0,75-1 €

Zelje (kg): 1 €

Klip kukuruza: 0,5 €

Paprika (kg): 1,5 €

Rajčica (kg): 1,5 €

Krastavci (kg): 1-2,5 €

Kokoši: 10 €

Kukuruz (kg): 0,34 €

Šljiva (kg): 1,5 €

Pšenica (25 kg): 8 €

BIOINSTITUT

Sigurnost hrane u ovisnosti

o uvjetima transporta i pohrane

Piše: dr. sc. Vladimir Škvorc, dr. med. vet.

Trgovina hranom je globalizacijom tržišta postavila nove uvjete proizvodnje i prodaje pred proizvođače. Riječ je o masovnoj proizvodnji i cilju da se hrana isporuči u kratkom vremenskom roku, uz istovremeno zadovoljavanje zahtjeva potrošača koji su promijenili svoj stav prema poimanju sigurne hrane. Velik udio prehrambenih proizvoda, posebice onih životinjskog podrijetla, temperaturno je osjetljiv, odnosno zahtijeva određeni temperaturni režim od proizvodnje do prodaje. Stoga je potrebno posvetiti posebnu pažnju ovoj vrsti proizvoda kako bi se očuvala njihova zdravstvena ispravnost i kvaliteta, odnosno kako bi hrana na tržištu bila sigurna.

Svjesni rizika koje sa sobom nose bolesti uzorkovane hranom, pojavnost pojedinih uzročnika bolesti sustavno se prati, pa izvješća centara za kontrolu bolesti iz raznih zemalja ističu iste nokse koje uzrokuju bolesti nakon konzumiranja različitih vrsta hrane. To su i nadalje Salmonella spp., Campylobacter spp., Listeria monocytogenes, verotoksična Escherichia coli (VTEC) i Yersinia enterocolitica

Održavanje hladnog lanca tijekom skladištenja i prijevoza mesa ističe se kao jedna od mjera kojom se smanjuje javnozdravstveni rizik. No, ne smije se zanemariti utjecaj bakterija kvarenja na održivost mesa. Smatra se da je populacija bakterija kvarenja od 107 CFU/cm2 granica koja ukazuje na kvarenje mesa. Predviđeno vrijeme potrebno da pseudomonasi, kao predstavnici bakterija kvarenja, dosegnu 107 CFU/cm2 na trupovima ovisi o postupku hlađenja, inicijalnom broju bakterija, temperaturi površine trupa tijekom hlađenja u klaonici i temperaturi tijekom transporta. Razvijeni modeli predviđanja rasta bakterija kvarenja govore da je pri velikom inicijalnom broju bakterija (5 log10 CFU/cm2) i pohrani crvenog mesa na 7 °C predviđeno vrijeme da pseudomonasi dosegnu 107 CFU/cm2 2,3 dana, a pri pohrani piletine 1,1 dan.

Osim toga, kako se bakterijska kontaminacija najčešće odvija na površini trupova, odnosno polovica, samo njihova temperatura može biti odgovarajući indikator rasta bakterija

Mnogi mikroorganizmi koji uzrokuju trovanja hranom ne mogu se razmnožavati na temperaturi nižoj od 5 °C. To znači da bi u svim dijelovima hladnog lanca temperatura trebala biti ispod 5 °C, a nikako ne bi smjela prelaziti vrijednost od 8 °C. Temperatura hladnog lanca ne uništava mikroorganizme, ali sprječava njihovo razmnožavanje u hrani. U hladnom lancu ključna su dva čimbenika za održavanje kvalitete i neškodljivosti proizvoda: temperatura i vrijeme. Prediktivno modeliranje, odnosno procjena utjecaja vremena i temperature skladištenja mesa na rast patogenih bakterija može pomoći u razumijevanju uvjeta ko-

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

je propisuju propisi. Kako modeliranje uzima u obzir povoljan pH i aktivitet vode za rast bakterija, bez utjecaja mikrobne kompeticije i bez lag faze, predviđena vremena se temelje na najgorem scenariju. Takva analiza govori da meso može biti pohranjeno na temperaturi od 2 °C u vremenu od 14 dana za crveno meso, 39 dana za vakuumski pakiranu govedinu ili samo 5 dana za meso peradi, a da kroz to vrijeme porast patogenih bakterija nije veći od onog predviđenog sadašnjim propisanim. Sigurnost hrane započinje u primarnoj proizvodnji. Ako hrana bude kontaminirana u toj fazi, teško je izbjeći kontaminaciju u drugim proizvodnim fazama. Primjena dobre proizvodne i higijenske prakse tijekom proizvodnje omogućit će da hrana tijekom transporta i pohrane ostane sigurna i ne bude opasnost po zdravlje ljudi.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

moguća

Sanja Đurasek iz Celina svake srijede, petka i subote na placu prodaje proizvode iz domaćeg plastenika

Nina Svetec sa svojom kćerkom svake srijede na sajmu prodaje ukusno domaće povrće

Radovi na vrtu u kolovozu

Kolovoz je mjesec obilja, mjesec u kojemu se konačno više bavimo berbama na vrtu negoli ostalim radovima.

Berbe i spremanje obilja

Početkom kolovoza bere se niski grah (berba počinje već u srpnju), dok većina visokih vrsti mahunarki dozrijeva nešto kasnije, tek krajem kolovoza i tijekom rujna. Suhi grah, bilo za jelo ili za sjeme obavezno zamrznite radi grahovog žiška te ga tek nakon nekoliko dana zamrzavanja posušite vani na suncu. Kao u srpnju, i u kolovozu beru se mahune, tikvice, krastavci, paprika. Dozrijeva polako i tomatilo, pa se može krenuti i u kuhanje sosa od paradajza i raznih povrtnih salsa umaka. Od voća dozrijevaju ljetne jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine, a od bobičastog vrijeme je za berbu aronije, kupina i maline mjesečarke. Ako imate viškova voća, možete spremiti i pekmeze i kompote za zimu.

Tijekom kolovoza možete početi i berbu krumpira. Ako imate probleme s voluharicama kao i ja, požurite se čim prije sve izvaditi inače voluharice mogu jako puno krumpi-

ra pojesti. Idealno vrijeme za vađenje je dan-dva nakon kiše koja omekša zemlju koja je često uslijed ljetnih vrućina i suša pretvrda. Početkom kolovoza u kontinentalnom dijelu Hrvatske kukuruz je idealan za pečenje i kuhanje – to su tzv. pečenice – ne propustite probati mladi kukuruz na žaru ako ga uzgajate. Dozrijevaju i tikve golice koje se uzgajaju za ulje, pa je vrijeme za vađenje i sušenje sjemenki na suncu.

Osim obilnih berba, mnoštvo cvijeća obilno cvate u kolovozu, poput rudbeckia fulgide, gaillardije, cosmosa, cleome, meksičkog i običnog suncokreta, cinija, vrtnog hibiskusa, peruanskog noćurka… U prekrasnom cvijeću uživamo i mi, ali i brojni korisni kukci koji posjećuju naš vrt i održavaju ravnotežu u njemu. Vrijeme je i za berbu sjemenja – cvijeća poput nevena, sljeza, kokotića, srčanika, gaillardije, carskog oka… od povrća salate, graha, graška, mahuna, špinata, prošlogodišnje blitve, a dozrijevaju polako i krastavci i tikvice. Ne propustite i sve to redovito kontrolirati i skupljati sjeme za iduće sezone ili razmjene sjemenja. Svježe sjemenke suncokreta možete i grickati, vrlo su ukusne.

U VRTU Dušanke Končić iz Peklenice

Pripremila:

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Sjetva u kolovozu

Iako većinom beremo, u kolovozu se još puno toga može posijati. Početkom kolovoza možete još posijati mahune, niski rani grah, tikvice, krastavce, grašak, mrkvu, ciklu… sve to više-manje stigne narasti i roditi prije prvih jesenskih mrazeva ako ima pogodne uvjete za rast. U svakom slučaju vrijedi probati. Krajem kolovoza, dok malo zahladi, sijemo matovilac, zimsku salatu, špinat, rotkvice, luk srebrenac. Tijekom kolovoza još stignete, ako to niste prije stigli, presaditi endivije, radiče, cvijeće, a neki presađuju i kupusnjače. Ako je vruće, svakako imajte na umu da morate presađeno zalijevati nekoliko dana zaredom dok se ne primi.

U kolovozu vrijeme je i za razmnožavanje grmlja reznicama – pa ne propustite razmnožiti neko ukrasno grmlje ili bobičasto voće koje želite imati u većem broju u vašem vrtu.

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

Ova godina nije bila najbolja za uzgoj omiljenog paradajza. U brižljivo uređenom vrtu Dušanke Končić iz Peklenice ga ne nedostaje. Njezin jabučar puca od zdravlja. - Imala sam i ja problema, ali nisam dopustila da se bolest proširi. U početku sam trgala listove kako bi spriječila širenje bolesti, ali i prskala domaćim pripravkom na prve znakove bolesti. Pripravak se sastoji od jedne vrećice suhog kvasca, malo mlijeka, sode bikarbone i sve to se otopi u litri vode i odstoji dva sata. Nakon toga se razrijedi s deset litara vode i pripravak je spreman za upotrebu. Time sam prskala paradajz svaki drugi dan, a listove s naznakama bolesti i češće, kazala je Dušanka. (BMO)

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr  komercijala3@medjimurje-plin.hr  dijana@medjimurje-plin.hr

Dušanka Končić od paradajza voli radi� i domaću šalšu

POTEPANJE u Maloj Subotici

Žene se Kristina Cirkvenčić i Matija Novak

– Evo kaj se dogodi kad imate preko 50. Daj Bože svima zdravlja da se i njima to dogodi. Danas smo potepali našoj Kristini Cirkvenčić i Matiji Novaku iz

Pribislavca, rekao je gazda kuće, Ivan Cirkvenčić iz Male Subotice, točnije Benkovca.

– Ovo su nam pripremili jako dobri prijatelji, kumovi

i cijela velika rodbina, veselo nam je rekla je Kristina. Slama, sijeno, WC papir, felge, kotači, madraci, kutna garnitura, bicikl na ogradi i još mnogo toga, samo su neke

od stvari koje su veselo oči stili. Uz pjesmu, harmoniku i ples feštalo se do dugo u noć, a mi zaručnicima, Kristini i Matiji, želimo puno sreće u budućnosti i u braku! (lm)

Okušali su i spavati na slami kao nekada

udruga ratnih

Pounju – Banovini

Dana 2. kolovoza 2024. godine, na poziv predsjednika Općinskog vijeća Darka Čorića i načelnice Općine Hrvatska Dubica Ružice Karagić, u organizaciji Zajednice braniteljskih udruga ratnih postrojbi Međimurske županije, svečanoj sjednici Općinskog vijeća prigodom Dana Općine nazočili su predstavnici Udruge veterana inženjerijske bojne Domovinskog rata – Čakovec, kao sljednice 34. inženjerijske bojne Čakovec i “VETERANA“ – društva branitelja Domovinskog rata iz Međimurske županije

kao sljednice Domobranske bojne Čakovec koji su kao pripadnici 2. domobranske bojne / 24. domobranske pukovnije, učestvovali u oslobađanju Hrvatske Dubice i hrvatskog Pounja do Hrvatske Kostajnice. Nazočnost Svečanoj sjednici u organizaciji ZBUMŽ-a je projektna aktivnost projekta “BRANITELJI ZAJEDNO“ koji provodi ZBUMŽ, a sufinanciraju Ministarstvo hrvatskih branitelja, Međimurska županija i Općine Belica, Nedelišće i Selnica. Polaganjem cvijeća

i paljenjem svijeća kod središnjeg križa na mjesnom groblju u Hrvatskoj Dubici odana je počast žrtvama iz Domovinskog rata. Misno slavlje u crkvi Presvetog trojstva predvodio je vlč. Damir Kunić, a svečana sjednica Općinskog vijeća održana je u Hrvatskom domu.

Na Svečanoj sjednici nazočnima se u ime ZBUMŽ-a obratio brigadir Dragutin Remenar, u VRO “Oluja“ zapovjednik 34. inženjerijske bojne – zamjenik predsjednika ZBUMŽ-a.

Brigadir Remenar je u vrlo emotivnom govoru kao sudionik VRO-a “Oluja“ na tom području sve nazočne podsjetio na dane ponosa i slave kada se stvarala hrvatska povijest. Predsjednik ZBUMŽ-a je načelnici Općine predao prigodan poklon te su se predstavnici ZBUMŽ-a zadržali u srdačnom razgovoru s načelnicom općine Ružicom Karagić, saborskom zastupnicom Marijanom Petir i herojem Domovinskog rata, umirovljenim pukovnikom Ivicom Pandžom – Orkanom.

PISMO ČITATELJICE

14 dana za dobivanje pošte u istom gradu?

Želim vam se obratiti sa sljedećim događajem jer smatram da je takva usluga danas neprihvatljiva. Naime, poslala sam jednu važnu pošiljku iz Čakovca u Čakovec 12. srpnja, a do primatelja je stigla tek 14 dana kasnije! Zamislite, dva tjedna je trebalo da pošiljka stigne na udaljenost od nekoliko kilometara!

Smatram da je 14 dana za dostavu pošiljke unutar istog grada apsurdno. U današnje vrijeme, kada paketi stižu iz drugih zemalja za nekoliko dana, ovakvo kašnjenje je jednostavno nevjerojatno.

U mnogim drugim zemljama pošiljka bi stigla za jedan ili dva dana. Ovo je očito znak ozbiljnih

problema u funkcioniranju poštanskog sustava. Takva nepouzdanost nedopustiva je u današnje vrijeme. Raspitala sam se kako je to moguće pa su mi rekli da se sva pošta šalje u sortirnicu u Veliku Goricu. Hvalili su se na televiziji da je to najveća investicija Hrvatske pošte vrijedna 350 milijuna kuna još 2019. godine i da je to jedan moderan logistički centar, a s druge strane mi u Međimurju čekamo poštu po dva tjedna. Tu očito nešto gadno ne valja.

Pitam se je li zaista toliko teško organizirati učinkovitu dostavu pošte u Hrvatskoj? Građani zaslužuju bolju uslugu.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1507

Vesela ekipa na potepanju

Zajednička fotografija Međimuraca u Hrvatskoj Dubici

OSNOVAN KLUB Nordijskog hodanja Međimurje

Nema boli tko nordijski hodati voli

Predsjednica kluba Astrid Mudri poziva vas da se priključite klubu i krenete nordijski hodati, jer tako ćete pozitivno utjecati na svoje zdravlje

Koliko je nordijsko hodanje zdravo za organizam dokazuje sve veći broj ljudi koji hodaju sa štapovima po preporuci liječnika specijalista (neurokirurga, �izijatra, neurologa, ortopeda). No bitno je naučiti pravilnu tehniku nordijskog hodanja kojom se aktivira 90 % mišića tijela pa se tako jačaju i mišići kra-

lježnice i znatno se smanjuje kronična bol u kralježnici. U srijedu 7. kolovoza u Čakovcu je osnovan Klub nordijskog hodanja Međimurje (KNH Međimurje). Program rada kluba bit će nordijsko hodanje organizirano u vidu rekreacijskih treninga hodanja na otvorenom 2 puta tjedno. Staze hodanja su razli-

NAGRADNI NATJEČAJ

čite i dužine cca pet kilometara. Treninge će voditi Astrid Mudri, magistra �izioterapije I licencirana instruktorica nordijskog hodanja (NH). Treninzi će biti prilagođeni za sve dobne skupine osobito za radno aktivne ljude koji imaju kroničnih problema s kralježnicom. Osim samog nordijskog hodanja u pro-

“Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Drugi kupon 112. kola

Novo, 112. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 16. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. kolovoza. Sretnog dobitnika 112. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. kolovoza (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

gramu kluba su i učenje i savladavanje tehnike NH. Djelovanje KNH Međimurje bit će sudjelovanje na festivalima nordijskog hodanja po cijeloj Hrvatskoj i sudjelovanje na natjecanjima koje organizira Savez nordijskog hodanja Hrvatske. KNH Međimurje sudjelovat će i u projektima nordijskog hodanja u Međi-

murskoj Županiji obilježavanjem Svjetskog dana zdravlja (7. 4.), Svjetskog dana sporta (25. 5.) i Svjetskog dana kralježnice (16. 10.). Na osnivačkoj skupštini Kluba nordijskog hodanja Međimurje za predsjednicu je izabrana Astrid Mudri, za dopredsjednika je izabran Eduard Luka Mudri, a za tajnicu je izabrana Biserka Srnec. Predsjednica kluba Astrid Mudri poziva vas da se priključite klubu i krenite nordijski hodati i tako ćete pozitivno utjecati na svoje zdravlje. Motivacijski slogan za kraj: “Nema boli tko nordijski hodati voli”. (sh)

TRGOVINA

KRK (METSS) na čakovečkom Sajmištu

čita svakog petka!

U trgovini Krk, bivši METSS, na čakovečkom Sajmištu u jutarnjoj kupnji zatekli smo Ivanu Tušek Hren. Rekla nam je da je naša čitateljica i da svakog petka čita naše novine. Zanimaju ju sve naše priče i vijesti, osobito recepti i špica. Razveselili smo ju platnenom vrećicom koju će iskoristiti za kupnju. Ljubazna prodavačica Tamra Habjan svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu. Nju smo također nagradili praktičnom vrećicom za kupnju naših i vaših Međimurskih novina. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našoj čitateljici Ivani Tušek Hren i prodavačici Tamari Habjan

Članice i članovi Kluba za nordijsko hodanje Međimurje na osnivačkoj skupš�ni

hladi, kaže Pavao

Studio Marrtinez)

VIKEND VODIČ

petak,

9. kolovoza

od 15:00

Dani vina i jabuke Brezovec

subota, 10. kolovoza

17:00

Lovreče u Cirkovljanu

Grupa Vulkan

Nogometno igralište NK-a

Naprijed Cirkovljan

20:15

Film Živi i zdravi

CZK Čakovec nedjelja,

11. kolovoza

Cijeli dan

Izložba numizma�čkog novca

“Povijest hrvatskog novca”

Zdravka Magdića iz Ludbrega

Sveta Marija, u prostorijama KUD-a

MJESEČNI VODIČ

ponedjeljak, 12. kolovoza

16:00

Ljetna radionica Zagonetna šuma

Knjižnica Nikola Zrinski utorak, 13. kolovoza

20:00

Kazališna predstava

“Babinjak“ Kerekesh Teatara

Ispred Doma kulture u Svetoj Mariji

četvrtak, 15. kolovoza

Izložba slika Franjo Mustač Medarov i izložba fotografija

Kris�ne Poljak

Vatrogasni dom Sveta Marija

18:00

Deset marijanskih popevki

Zbora Sve� Mar�n

Crkva svetog Mar�na biskupa Sve� Mar�n na Muri

Nastavak mjesečnog vodiča na desnom stupcu...

najave

DANI TURIZMA u Svetom Martinu na Muri

Nasmijte se uz Štampara, a zapjevajte uz Pejakovića

Sva događanja u narednim tjednima sele se u najsjeverniju Općinu Sveti Martin na Muri i tamošnje Dane turizma. Ovaj kolovoz i rujan pripremili su za vas niz nezaboravnih događanja koja će zadovoljiti svačiji ukus! Bilo da ste ljubitelj smijeha, glazbe, kazališta ili tradicije, u našoj bogatoj ponudi zasigurno ćete pronaći nešto za sebe.

U petak, 16. kolovoz 2024., od 20 sati u Skelarskoj kući nastupaju Vlatko Štampar, Aleks Curać Šarić, Saša Turković i Goran Vugrinec u Lajnap stand-up showu. Zatim u subotu, 17. kolovoza, ne propustite Povorku starih običaja i zanata sa startom u Marofu. Navečer, s početkom u 20 sati održava se koncert Zlatka Pejakovića i Privatt banda na školskom igralištu u

Napunite memoriju i baterije uz Vannu

Nakon koncerta na Mađerkinom bregu, Vanna stiže u Centar za kulturu Čakovec u petak, 27. rujna. Mnogima omiljena glazbena mentorica ponudit će novo i najbolje od sebe. Upravo zato ne treba propustiti koncert koji garantira bogat katalog hitova i brojne novitete koji će odzvanjati našom dvoranom.

MARINA PRELOG

Puna memorija, Kao da me nema, Ako je vrijedilo išta i mnoge druge pjesme samo su neki od hitova kojima je oduševila domaću glazbenu scenu u više različitih žanrova i svaki je put za nagradu punila koncertne dvorane i trgove. Ne propustite ovaj rujanski koncert. (sh)

centru Sveti Martin na Muri. Organizatori su NK Polet i NK Bratstvo.

Uživajte i u kazališnoj predstavi Dramske sekcije KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec u nedjelju, 18. kolovoza, u 17 sati, na školskom igralištu Sveti Martin na Muri. Nakon toga na istom se mjestu održava koncert El combo. (sh)

Vanna će ovog puta nastupiti u čakovečkom Centru za kulturu

Dani otvorenih vrata sportova na vodi

Dani otvorenih vrata sportovi na vodi već su krenuli, a novo druženje zakazano je ove nedjelje 11. kolovoza. Svi zainteresirani i ovoga puta moći će besplatno isprobati veslanje u kajaku, kanuu, rafting čamcu te na SUP-u. Brojne aktivnosti na jezeru Hidroelektrane Dubrava provodit će se uz budno oko educiranih skipera koji će se pobrinuti za sigurnost svih korisnika plovila. Nemojte nikako propustiti

dio ljeta provesti na Marini Prelog, u dobrom društvu Turističke zajednice Grada

Preloga i Udruge sportske rekreacije “Croatian Outdoors“ iz Oporovca. (rd)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - JULIA PALMAROLA: SVAKODNEVNO UZ MONTESSORI METODU

Dobitnica knjige Saten i dragulji: Bijeg objavljene u prošlom broju je Ivanka Jeneš iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1508

Julia Palmarola: Svakodnevno uz Montessori metodu

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Metoda Marije Montessori i više od stotinu godina nakon svog nastanka plijeni pažnju roditelja i stručnjaka, a potvrdila su je i suvremena znanstvena istraživanja. U ovoj ćete knjizi pronaći više od 70 vrlo jednostavnih, praktičnih aktivnosti, objašnjenih korak po korak, koje će vam omogućiti da Montessori metodu primijenite u svome domu bez mnogo napora.

Nije važno pohađa li vaše dijete Montessori vrtić: bez obzira na situaciju, u ovim aktivnostima moći ćete sudjelovati kod kuće i na njih nećete potrošiti mnogo vremena.

Legendarni Zlatko Pejaković dolazi u Sveti Martin na Muri

LJETNA NOĆ u Gornjem Mihaljevcu

Dancing Queen i Mamma

Mia u parku Mladosti

Ne propustite spektakularni koncert ABBA Real Tribute Benda u Gornjem Mihaljevcu koji se održava 24. kolovoza 2024. godine u Parku Mladosti. Čut ćete sve vaše omiljene pjesme, od Waterloo i Chiquitita do Dancing Queen i Mamma Mia, izvedene na autentičan način. Postavu bendova čine obrazovani i iskusni glazbenici, okupljeni sa zajedničkim ciljem, a to je da se ove hit pjesme nekada jako popularnog benda približe današnjoj publici. (sh)

Sve potrebne materijale već imate u svom domu, a ne trebate potrošiti ni sate na učenje teorijskih koncepata: jedino što vam je potrebno jest volja za zajednički rast i učenje, nešto strpljenja i prije svega… mnogo ljubavi!

...nastavak mjesečnog vodiča petak, 16. kolovoza

20:00

Stand-up best of Lajnap Comedy and trash party

Skelarska kuća Sve� Mar�n na Muri subota, 17. kolovoza

18:00

Povorka starih zanata i običaja centar Sve� Mar�n na Muri 20:00

Koncert Zlatko Pejaković i Priva� band

školsko igralište centar Svetog Mar�na na Muri

nedjelja, 18. kolovoza

11:30

Rokovsko proštenje 21. međunarodni rally old�mer traktora Postavljanje klopoteca Sve� Urban

17:00

Kazališna predstava “Međimurski zajtrk i večerja” školsko igralište centar Svetog Mar�na na Muri

23. – 15. kolovoza

Jazz u vinogradu Mađerkin breg petak, 30. kolovoza

Otvorenje izložbe karikaturista Zoran Tkalec

Predstava Međimurski zajtrik i večerja

Predstava Ljubav s dva lica Mali Mihaljevec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

POKLANJA KNJIGU

MJESEČNI VODIČ

Sportovi na vodi ponovno će privući mnoge zaljubljenike u veslanje

MARIN BOGDANIĆ iz Strahoninca radi najljepši posao na svijetu

Marin Bogdanić iz Strahoninca slobodno može reći kako živi život punim plućima. Ovaj 25-godišnji mladić dobro je znano lice s pub kvizova, Milijunaša, Potjere, košarkaških terena, a od prošlog ljeta službeno je postao i magistrom geogra�ije. Upravo tijekom studiranja kada je sa svojim prijateljima, kolegama s faksa, krenuo u upoznavanje svijeta, rodila se njegova strast prema putovanjima. Sada je ta strast dobila i dimenziju više jer trenutno radi kao voditelj putovanja, većinski na daleke destinacije diljem svijeta, za jednu hrvatsku turističku agenciju.

Kako je klupica na Kajzerici promijenila sve?

- Kroz moje djetinjstvo putovanje je značilo onih nekoliko tjedana ljetnog odmora na Jadranu i to u Malom Lošinju gdje sam u obiteljskoj kući provodio ljetne praznike, s roditeljima, a često i s bakom i djedom. Tako da se ljubav prema moru i morskim aktivnostima de�initivno rodila u

tom periodu, a težnju za odlaskom u nepoznato de�initivno sam stekao na fakultetu. Sve je započelo kada smo se kao brucoši na Geografskom odsjeku prijavili za mjesečnu CEEPUS razmjenu u slovačkom Prešovu. Mjesec dana proveli smo obilazeći slovačke gradove i sjeverne planinske masive, a skoknuli smo tada i do Ukrajine na nekoliko dana, u gradove Lavov i Kijev, koji su bili blizu. Ipak to je bio tek početak onoga što je uslijedilo, a vjerovali ili ne sve je krenulo sjedeći na klupici na zagrebačkoj Kajzerici razmišljavši kako organizirati posjet kolegicama iz Grčke koje su Marin i njegova ekipa upoznali na gore spomenutoj razmjeni u Slovačkoj.

- Slučajno smo naletjeli na jednu aplikaciju koja nudi pregled najpovoljnijih letova, cjenovno i logistički. Tada, a bilo je to prije sedam godina, nitko od nas nije aktivno putovao, a kamoli avionom. Još smo uvijek na to gledali kao na određenu vrstu luksuza, pogotovo kao studenti, no nismo vjerovali kada smo vidjeli da

intervju tjedna

U šest godina proputovao sam 35 država svijeta

Iako ih se često naziva vodičima, Marin i njegovi kolege su zapravo voditelji putovanja u "outgoing" turama, dakle osobe koje su zadužene za logističke i operativne zadatke s grupom na destinaciji kao predstavnici agencije

je povratni let Budimpešta –Atena nekih 20 do 30 €. Nije bilo puno razmišljanja, karte su bile kupljene već tu večer s mišlju "pa dobro ako i propadne nije smak svijeta". Naravno, nije propalo, kao skoro nijedan organizirani put u narednim godinama.

Kako je svoje maturalno putovanje u srednjoj školi odradio u regiji, osim po državama u hrvatskom susjedstvu, nije putovao sve do spomenute razmjene u Slovačkoj 2018. godine. Sada, šest godina kasnije, Marin je proputovao otprilike 35 zemalja Europe i svijeta, što samostalno, što u različitim prijateljskim kombinacijama. Najviše su mu legli Portugal i Španjolska, a u zadnje vrijeme putovanje mu se pretvorilo u posao.

Najljepši posao na svijetu

Iako ih se često naziva vodičima, Marin i njegovi kolege su zapravo voditelji putovanja u "outgoing" turama, dakle osobe koje su zadužene za logističke i operativne zadatke s grupom na destinaciji kao

Osmijeh je na njegovom licu gotovo uvijek prisutan, pogotovo kad putuje

predstavnici agencije. Vodiči su pak licencirani za određeno područje i često rade na "incoming" principu, odnosno dočekuju grupu i vode ih na svom teritoriju.

- Naravno da moj posao obuhvaća i razne govore i edukativni sadržaj za putnike na destinaciji koju posjećujemo, no to je samo dio posla. Često je potrebno biti i animator i psiholog i rame za plakanje i spreman za akciju i osoba koja će probiti led u nekim stvarima u koje se putnici ne usude baš olako upuštati. To je tako, sve su to stvari koje ovaj posao čine najljepšim na svijetu. Mislim da je u ovom poslu važna: pristupačnost, energičnost, spremnost za brzo djelovanje i izlazak iz komfor zone te naravno želja za što zanimljivijim prijenosom informacija putnicima. Ponekad je teško i naporno, a posebice se to odnosi na periode kad i sami imamo "žute minute", a ne smijemo ih pokazati i nikako prenijeti na grupu. One često dolaze iz raznih problema tehničke prirode koji vas mogu snaći na putu, lošeg vremena, neispavanosti

nakon leta ili pak zdravstvenih problema koji nisu rijetki. Kako nam je rekao Marin, možda čak i najteži izazov je čežnja za domom.

- Kako nas dobar dio godine nema kod kuće, sve nas vežu neke stvari kod kuće – druženje s prijateljima, obitelji i kućnim ljubimcima, ljubavni život, želja za vlastitim krevetom ili pak domaćom kuhinjom. Iako se često susrećem s tim problemom, smatram kako za sve to ima vremena i da nema idealnijeg vremena za raditi ovaj posao nego sad u mladosti te naponu mentalne i �izičke snage i životne energije.

Posao nije teško dobiti, malo truda, želje, upornosti i motivacije (uz naravno potrebne kompetencije) i možete se baviti tim poslom. U njemu, kao i u mnogim drugim poslovima danas, nedostaje ljudi, a izostanak od kuće i razne stvari koje ljude vežu uz kuću velik su faktor pri odabiru ovog zanimanja.

- Radeći posao voditelja putovanje može se dobro živjeti posebice u komercijaliziranoj Europi, gdje postoji službena dnevnica voditelja koja nije mala. Ovdje, na dalekim destinacijama, stvari su malo drukčije i trenutno na ovaj posao ne gledam kao na izvor velike zarade, već ogromnog iskustva. Naravno da zarada postoji, no nije u fokusu.

Go on your own way

Neke dugoročne planove Marin za sad kako on kaže, nažalost nema. Trenutno putuje, uživa i nada se da će to potrajati. Kada i ako osjeti zamor, zasićenje i potrebu da stane, to će i učiniti i usmjeriti energiju na neke druge stvari koje će smatrati važnijima. Za kraj nam je rekao da ne postoji država koju nije vrijedno posjetiti. Interakcija s ljudima ono je što čini i prirodno najnezanimljivije destinacije izrazito zanimljivima. Svima nama dao je i jedan zgodan savjet.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 21.8.2024. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Panda u Africi

Dobitnica ulaznica za film: Sandra Zemljić

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

- Ne bih volio ništa naročito mudro poručiti za kraj jer se ne smatram kadrim za to i ne volim pametovati, ali iskoristit ću naslov pjesme jednog od dražih mi bendova Fleetwood Maca koji kaže "Go your own way". Nitko i ništa nam ne treba govoriti kako i zašto nešto moramo učiniti i ne moramo se nikome opravdavati. Saslušati i uvažiti savjet, prvenstveno roditelja i najbližih ljudi svakako, ali na kraju treba djelovati po vlastitom nahođenju i dati "na štih" osobnoj intuiciji i životnoj romantici da nas vode kroz naša lutanja. Pozdrav sa Sejšela, tropskog raja u srcu Indijskog oceana.

Marin s jednom od svojih grupa na putovanju

Torba zebra uzorka podiže svaku kombinaciju

Čakovečka špica

Traper suknja i cvjetna majica na bretele činili su savršen spoj na mladoj dami

Piše: Paulina Topolko Foto: Mario Golenko

Dalibor i Larisa s osmijehom na licu prošetali su gradom

Modno usklađeni

Damir i Goga spremno su pozirali našem fotografu

Elegantna Sanja Novinščak u efektnoj žutoj haljini sa suprugom Davidom, kćerkom Nikom i sinom Vidom

Mesarić u

unučice prošetali gradskom špicom

Nives i Dražen

društvu

NOGOMET

TONI BERDIN

Dijabetičar s europskim zlatom

Upetoj godini života dijagnosticiran mu je dijabetes, ali Toni Berdin (28) se unatoč preprekama jako dobro nosi sa svim izazovima.

Zlatni nogometaš s nedavno održanog Europskog prvenstva za osobe s dijabetesom, nogometom se počeo baviti sa šest godina, a u svojoj karijeri igrao je za Podturen, Međimurec, Šenkovec i Sokol, dok je danas aktivni član Budućnosti iz Miklavca.

“Igranje nogometa me pokreće u životu”

- Za mene je igranje nogometa nešto što me pokreće u životu, uživam igrajući nogomet, a isto tako volim i na mlađe naraštaje prenositi ljubav prema sportu, kazao nam je Berdin u samom uvodu. Na svoj peti rođendan saznao je da je ima dijabetes, međutim, od malih nogu znao se nositi s time.

- Svakoj osobi s dijabetesom koja se redovito bavi sportskim aktivnostima važna je regulacija razine šećera koja može vrlo lako otići u krajnost, stoga

je iznimno važno paziti i “slušati” tijelo te posegnuti za inzulinom ili određenom hranom, kada se dogode takvi trenuci, govori Berdin. Već nekoliko godina član je reprezentacije Hrvatske za osobe s dijabetesom, a u nju je ušao sasvim slučajno, na nagovor Casimira, najpoznatijeg Kamerunca u Međimurju.

- Kazo me nagovorio da dođem na jedan prijateljski

susret u 2. osnovnu školu Čakovec gdje je bio i izbornik reprezentacije. Izbornik Mario Žitnik, poznatiji kao Deda, zamijetio me i pozvao na okupljanje reprezentacije. U Cestici se okupljaju sve generacije dijabetes repke, a sve zahvaljujući Nevenu Furjanu. Moja reprezentativna priča započela je još 2019. godine, otkrio je Berdin.

Ostvario san kroz futsal reprezentaciju

Na nedavno održanom Europskom prvenstvu Hrvatska je osvojila zlato, a važnu ulogu u momčadi imao je i Toni Berdin.

- Ovo Europsko prvenstvo imalo je odlične ekipe, a posebice bih istaknuo Portugal s kojim smo u grupnoj fazi remizirali, a kasnije ih dobili u �inalu. Zadnji susret bio je vrlo napet, igrali su se produžeci gdje smo na kraju pokazali svoju kvalitetu. Za put na Europsko prvenstvo zahvalio bih sponzorima

STS Tech, Doratex, Tasa i Termoinst, koji su mi bili velika podrška, dodaje Berdin. Svako dijete na svijetu sanja nositi dres svoje reprezentacije, a Berdin, iako nije igrao s Modrićem, ostvario je svoj san kroz futsal reprezentaciju.

- Velika mi je čast predstavljati Hrvatsku na velikom natjecanju. Jednom kad se odjene dres s hrvatskim grbom pored srca, sve brige nestanu i osjećaš samo ponos što možeš predstavljati svoju zemlju. Istodobno se prožima osjećaj dužnosti prema dresu i zemlji kako bi se predstavila u najboljem svjetlu na velikoj sceni, zaključio je Toni Berdin.

PRVO kolo Kupa MNS-a Počinje nogometna sezona

Ovog vikenda službeno započinje i nogometna sezona susretima prvog kola Kupa Međimurskog nogometnog saveza.

Utakmice na rasporedu 10. kolovoza (subota u 18:00): Šenkovec - Dinamo (P), Napredak - Plavi. Nedjelja, 11. kolovoza (18:00): Otok - Omladinac (DS), Radnički - Omladinac (M), Strahoninec - Drava (K), Borac PMP - Budućnost (P), Borac (DH) - Vidovčan, Mladost (D) - Trnava, Donji Koncovčak - Sloboda (S), Torpedo - Trnovec, Croatia - Mu-

ra, Parag - Hajduk (B), Dubrava - Graničar (N), Kraljevčan 38 - Sloboda (M), Jadran - Hajduk (Š), Galeb - Hodošan, Mali Mihaljevec - Jedinstvo (NSD), Bratstvo (P) - Sokol, Drava (DM) - Pušćine 0:3 pf. Kazne isključenim igračima: Venera PMP - Saša Krnjak dvije utakmice, Podturen - Simon Biber jedna utakmica, Hodošan - Nikola Šavora jedna utakmica, Borac (DH) - Karlo Košak jedna utakmica, Bratstvo (P) - Luka Potočnik jedna utakmica. (dj)

ŽNK MEĐIMURJE Počeo trenažni proces

Seniorke ŽNK-a Međimurje Čakovec prošle su se srijede okupile na stadionu SRC-a Mladost kako bi započele s pripremama za novu sezonu. Pod vodstvom trenera Ivana Dizdara, kondicijskog trenera Karla Jambora i trenerice vratarki Sanje Šoltić, djevojke su na terenu s umjetnom travom uspješno odradile prvi trening.

Slavile u prvoj provjeri

Djevojke će treninge odrađivati u Čakovcu, dok su prošlu subotu odigrale prvu provjeru u mađarskom Szombathelyu, gdje ih je dočekala ekipa Illés Akadémie. Odigrale su odličnu utakmicu te slavile 1:7. Kombinirani sastav pionirki i kadetkinja odigrao je susret protiv starije WU-17 ekipe Illes Akademije te upisao 10:0 poraz. Klub iz dana u dan raste i teži k napretku, posebice u radu s mladim uzrasnim skupinama te je došlo do kadrovskih promjena. Dosadašnji trener ka-

detkinja Karlo Jambor, koji je bio i kondicijski trener prve ekipe, od sada će biti samo kondicijski trener te će biti zadužen za kondicijsku pripremu svih selekcija, što smatraju da je važan segment u razvoju mladih nogometašica. Stigla trenerska pojačanja Umjesto Jambora, ulogu trenera kadetkinja preuzeo je Mario Šarić koji je protekle dvije i pol godine vodio pionirke. Najnovija trenerska pojačanja su Karlo Kovačević i Martin Toplek, mladi treneri koji su dovedeni jer je u njima prepoznata trenerska strast i ljubav prema pozivu, a jednako tako i želja za vlastitim napretkom. Kovačević je preuzeo ulogu trenera pionirki, dok će Toplek voditi ekipe mlađih pionirki i početnica. Trener seniorki i dalje je Ivan Dizdar, koji je aktivno uključen u trenažni proces mlađih uzrasnih kategorija, a trenerica Sanja Šoltić će i dalje voditi brigu o vratarkama seniorske ekipe i mlađih kategorija. (md)

Piše: Nikola Lukman

Zlatni nogometaš Toni Berdin

Prometno u klubovima

Od 26. lipnja službeno je započeo ljetni prijelazni rok koji je završio 31. srpnja, razdoblje u kojem su igrači mogli bez istupnice promijeniti klub. Postupak promjene je da je igrač morao preporučeno poštom (recipis) matičnom klubu poslati pisanu zamolbu za odlazak iz kluba ili ako ima istupnicu koju je izdao njegov matični klub. Nakon 1. kolovoza pa do 14. listopada može se igrač registrirati samo s istupnicom.

3. NL Sjever

Redove NK-a Međimurje pojačali su Mak Žerjav (iz NKa Varaždin) i Noa Panić (NK Sloboda Varaždin). U NK Polet Sv. Martin na Muri pristigli su Daniel Vuković (NK Sloga Štrigova), Lovro Gal (iz NK-a Slaven Belupo) i Leon Brlek (iz NK-a Kustošija Zagreb). Nova pojačanja u NK-u Rudar Mursko Središće su Luka Zlatarek (NK Varaždin), Karlo Sambolec (NK Podravina Ludbreg), Niko Ivančić (NK Međimurje) i Nikola Malenović (NK Dinamo Domašinec). U NK Dinamo (D) pristigli su Antonio Martinjaš (NK Rudar (MS)), Saša Stojko (NK Varteks Varaždin) i Dean Volar (NK Međimurec (DP)). Nova pojačanja u NK-u Graničar Kotoriba su Vinko Horvatić (NK Bednja Beletinec), Mihael Vlah (NK Varteks), Damir Posavec (NK Ivančica Ivanec), Dorian Piškor (NK Slaven Belupo), Dino Vitković (ŠNK Nedeljanec), Renato Kečak (iz NK-a Podravina) i Filip Štritar (iz NK-a Tehničar Cvetkovec). U NK Nedelišće pristigli su Daniel Turk (NK Međimurje), Hrvoje Grđan (NK Dubravka-Zagorac Turčin), Bruno Perišić (NK Zelina Sv. Ivan Zelina), Jose Ricardo Ferreira Dos Santos (NK Varaždin) i Matheus De Mattos Almeida (Tre Valli SSD a RL - NS Italije).

Međimurska

Premier liga

Redove BSK-a Belica pojačali su Ivan Paler (NK Rudar (MS)), Karlo Kovačević (NK Bratstvo Savska Ves),

Filip Igrec (NK Mladost Sveta Marija) i Karlo Paler (NK Budućnost Miklavec). Nova pojačanja NK-a Centrometal Macinec su Jakov Hamonajec (NK Rudar (MS)), Dino Premužić (NK Jalžabet), Marko Bađari (NK Draškovec), Giovanny De Moraes Gomes (NK Podravina), Alan Novko (NK Plitvica Selnik) i Jura Kos (NK Varteks). U NK Međimurec (DP) stigli su Luka Rodek (NK Varaždin), Miša Podvezanec (NK Međimurje), Patrik Kirić (NK Spartak Mala Subotica) i Dario Struški (ŠNK Zadrugar Hrastovsko).

Nova pojačanja u NK-u Sloga Štrigova su Patrik Prčić (NK Sloboda), Luka Hertarić (NK Sokol Vratišinec), Marin Zadravec (NK Međimurec (DP)), Matija Horvat (iz NK Bratstvo (SV)) i Alen Herceg (iz ASV-a Gemeinde Tobaj - NS Austrije), Fran Krišto�ić (iz Heilingenbrunn - NS Austrije). Novi igrači u NK-u Bratstvo Jurovec su Nenad Radiković i Roko Posel (NK Mura Hlapičina), Niko Trstenjak (NK Plavi Peklenica) i Ilija Liklin (NK Rudar (MS)). Nova pojačanja u NK Spartak Mala Subotica su Antun Puljić (NK Međimurje), Nikola Horvat (NK Mladost Ivanovec), Marko Posavec (NK Ivančica) i Mihael Balaško (NK Tehničar).

U NK Mladost Komet Prelog stigli su Elvis Sabol (NK Draškovec), Saša Kočet (ND Lendava 1903 - NS Slovenije), Tino Hladnik (NK Nedelišće), Miha Erdelja (NK Strahoninec) i Petar Božek (St. Martin/R - NS Austrije). Novi igrači u NK-u Draškovec su Marko Furdi (NK Hodošan), Karlo Lipić (NK Drava Donji Mihaljevec), Lucian Škoda (NK Graničar (K)), Luka Kalšan (NK Mladost Komet), Matija Pintar (NK Dinamo Palovec) i Robert Malnar (St. Martin/RNS Austrije). Nova pojačanja u NK-u Podturen su Luka Fodor (NK Mladost Komet), Matija Antolović (NK Budućnost (M)), Luka Novak, Benjamin Šardi i Karlo Kalanjoš (NK Rudar (MS)) te Dario Ivanuša (NKRadnički Gardinovec).

Nova pojačanja u NKu Dinamo Palovec su Deni

Švenda (NK Međimurje) i Edi Lacković (NK BSK Belica), dok u NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec nema novih igrača. U NK Dubravčan Donja Dubrava pristigli su Dino Pomper (NK Bednja) i Dejan Slunjski (St. Martin - NS Austrije). Novi igrači u NK-u Kraljevčan 38 Donji Kraljevec su Josip Validžić (NK Mladost Komet), Matija Pofuk (NK Sloboda), Vlado Marković (NK Mladost Margečan) i Stiven Lacko (NK Spartak).

NK Venera PMP Sveti Juraj na Bregu pojačali su Stjepan Horvat (NK Radnički), Ivan Glavina, Saša Krnjak i Jakov Toma (NK Hajduk Brezje) te Jan Šimunić (iz GilgenbergNS Austrije).

I. MNL

Luka Tomašek (NK Mladost Dekanovec), Josip Kovač (NK Graničar Novakovec), Marko Korošić (NK Mali Mihaljevec). Novi igrači u NK-u Croatia Orehovica su Karlo Jagić (NK Centrometal (M)) i Niko Jančec (NK Spartak). Pojačanja u NK-u Omladinac Novo Selo Rok su Luka Blešč (NK Sloga Čakovec), Teo Munđar (iz NK Budućnost (M)), Lovro Panić Levak (NK Međimurje), Nikola Ćaćić (NK Budućnost Vidovec) i Patrik Stanišak (NK Prečko Zagreb).

Za NK Strahoninec potpisali su Franjo Ladić (NK Polet (P)), Karlo Kovačić (NK Sloga (Č)), Gabriel Simao Da Chunca i Leonardo Srša (NK Mali Mihaljevec), Nino Blagović (NK Jedinstvo Novo Selo na Dravi), Teo Kopjar (NK Sloga (Š)), Leon Novak (NK Drava Kuršanec) i Fabricio Cruz De Souza (iz Deutsch Kaltenbrunn - NS Njemačke). Novi igrači u NK-u Trnava Goričan su David Vugrinec i Leonard Bistrović (NK Borac (DH)), Patrick Novak (NK Dinamo (D)) i Luka Marton (NK Mladost (SM)).

U NK Sloga Čakovec nije bilo pojačanja. Novi igrači u NK-u Pušćine su Patrik Srnec (NK Nedelišće), Teo Kolar (NK Omladinac (M)), Leon Mikulan (NK Pobjeda (GH)) i Dario Lesar (NK Borac PMP).

II. MNL

U NK-u ČSK Čehovec novih pojačanja nije bilo. Za NK Sloboda Slakovec potpisali su Ilija Gale (NK Čevo Podečevo) i Leon Podnar (NK Sloboda Varaždin), Dino Kirić, Luka Logožar i Luka Horvat (NK Međimurec (DP)), Jakov Štampar (NK Polet (P)). Novi igrači u NK-u Hajduk Brezje su David Oreški (NK Zasadbreg 77), Renato Tomašić (NK Otok), Mateo Đuran (NK Trnovec) i Dominik Horvat (NK Jedinstvo (GM)). Za NK Budućnost Miklavec potpisali su Karlo Kalanjoš i Natanijel Šimunić (NK Podturen), Alen Drk (NK Mali Mihaljevec), Toni Berdin (NK Sokol (V)) i Erik Kraljić (NK Torpedo (K)). Novih igrača u NK-u Pobjeda Gornji Hrašćan nije bilo.

U NK Bratstvo Savska Ves stigli su Nikola Lesar i Edo Novak (NK Međimurje), Karlo Obadić (NK Omladinac (NSR)) i Patrik Horvat (NK Omladinac (DS)), Nikša Božanić (NK Strahoninec), Matija Horvat (NK Omladinac Mačkovec), Benjamin Ignjić (NK Polet Pribislavec) i David Bujanić (NK Nedelišće). Redove NK Mladost Sveta Marija pojačali su Vanja Matotek i Vinko Trojko (ŠNK Bukovčan 27 Mali Bukovec), Nikola Štrok i Borna Bartolić (NK Drava (DM)), Borna Tilošanec (NK Mladost Komet), Mateo Orehovec (NK Spartak), Srđan Bajus (NK Plavi (P)), Tomislav Biljan (NK Bilo Velika Pisanica) i Mihael Stanko (NK Drava (DM)). Nova pojačanje u NK-u Polet Pribislavec je Franca Renan (NK Sloga Bosanska Otoka - NS BiH). U NK Naprijed Cirkovljan stigao je Filip Cvitanović (NK Sesvete Zagreb). Novi igrač u NK-u Sokol Vratišinec su Noa Medved (NK Omladinac (NSR)), Mihael Toplek (NK Polet (P)), Ivan Šagi (NK Mura Hlapičina), Frano Mesarić (NK Koprivnica). Redove NK-a Plavi Peklenica pojačali su Niko Perčić, Vito Mutvar i Fran Debelec (NK Rudar (MS)), Tomica Nerer (NK Mura (H)), Boris Martinović i Robert Kanski (NK Sloga (Š)), Erik Švenda (NK Borac PMP Turčišće), Leon Valentin Kuzma (NK Međimurje) i Zvonimir Panić (St. Martin - NS Austrije). Novi igrači u NK-u Hodošan su Vito Strahija (NK Opatija), Ivan Mezga (NK Budućnost (M)) i Lovro Novak (NK Borac PMP). NK Zasadbreg 77 pojačali su Hrvoje Halić i Nikola Tomašek (NK Borac PMP),

Novi igrači u NK-u Mladost Ivanovec su Kiyomi Sato (SC Sagamihara - NS Japan), Taiga Sato (iz FC Ohsato - NS Japan) i Andreas Jelenić (NK Torpedo (K)). Za NK Mladost Dekanovec potpisali su Marko Radovan i Matija Andrašec (NK Podturen), Alen Hajdarović i Mihael Čeh (NK Radnički (G)), Stevica Žganec (iz NK

Dubrava Sivica). Novi igrači u NK Mali Mihaljevec su Anđelko Novak (NK Venera PMP), Sven Rede (NK Omladinac (M)) i Dorian Okreša (NK Hajduk (B)). NK Borac PMP Turčišće pojačali su Filip Kolarić (NK Strahoninec), Ivan Drk (NK Omladinac (NSR)), Damjan Jeđud (NK Dinamo (P)), David Kanižaj (NK Dinamo (D)), Jan Novak (NK Pobjeda (GH)), Stiven Drk (NK Mladost (D)), Arian Bosilj (NK Sračinec) i Matija Benček (NK Sračinec). Novi igrači u NK Jadran Štefanec su Dominik Toplek (NK Radnički (G)), Josip Blažona (NK Omladinac (DS)), Leon Novak (NK Drava (K)) i Noah Janković (NK Polet (P)) . Za NK Vidovčan Donji Vidovec potpisali su Mihael Matotek (NK Mladost (SM)), Marin Posavec (NK Trnava), Sebastian Legin i Alojz Legin (NK Drava (DM)). Novi igrači u NK-u Mura Hlapičina su Patrik Mlinarić (NK Zasadbreg 77), Nikola Drk (NK Sokol (V)), Andrej Goričanec (NK Podturen), Antonio Dragović (NK Budućnost (M)) i Samuel Šprajc (NK Bratstvo (J)). Za NK Drava Kuršanec potpisali su Lovro Kregar (NK Strahoninec), Aleksandar Ivančov (NK Bratstvo Otok Virje) i Marko Bujan (NK Mladost (I)). U NK Trnovec stigli su Ernest Horvat (NK Zelengaj Donji Kućan), Stjepan Kirić (NK Mladost (I)) Nikša Kralj i Jan Senčar oba (NK Nedelišće) i Lovro Škvorc (NK Međimurec (DP)).

III. MNL – skupina A

U NK-u Radnički Gardinovec nije bilo novih pojačanja. U NK Jedinstvo Novo Selo na Dravi stigli su Petar Krizman i Josip Bajkovec (NK Jadran (Š)), Saša Novak (NK Omladinac (DS)), Simon Novak (NK Bratstvo (SV)), Mišel Škvorc (NK Strahoninec), Damir Mikulić (ŠNK Poljanec) i Luka Kregar (NK Budućnost Podbrest). Nova pojačanja u NK-u Omladinac DržimurecStrelec su Ivan Krznar i Marko Jakšić (NK Graničar (N)), Davor Horvat, Saša Škvorc i Denis Halić (NK Spartak), Mišo Vibovec (NK Polet (P)), Ivan Sambolek (NK Sloboda Mihovljan) i Petar Jukić (NK Drava (K)).

U NK Otok stigli su Nikola Blažinčić (NK Mladost (SM)), Josip Igrec i David Mihoci (NK Drava (DM)), Filip Reif (ŠNK Razvitak Čičkovina) i Ivan Šimunković (NK Naprijed (C)). Novi igrači NK-a Budućnost

Podbrest su Martin Toplek (NK Trnava) i Nino Kraljić (NK Pobjeda (GH)). U NK Borac Donji Hrašćan stigli su Dalibor Jankulija (NK Borac PMP) i Božidar Nikolić (NK Drava (DM)). Nova pojačanja u NK-u Graničar Novakovec su Antonio Đuranić (NK Sloboda (M)), Jožek Blagus (NK Polet (P)), Petar Barbarić (NK Prigorje Žerjavinec) i Ivan Jarić (NK Mladost (D)).

Nova pojačanja u NK-u Galeb Oporovec su Rok Škoda, Nikola Matijačić, Marko Madić i Domagoj Madić (NK Naprijed (C)), Timotej Kos (NK Mladost Komet), Roko Kemec (NK Draškovec) i David Granatir (NK Drava (DM)), Roko Balent (NK Hajduk Brezje), Zdenko Marton Balazsin (NK Naprijed (C)) i Fran Kemec (NK Draškovec), Filip Erdelji i Lovro Orehovec Matija Kos (U.S. Gigi Meroni-Itel Munch, München - NS Njemačke) te Velimir Tota (NK Naprijed Cirkovljan).

III. MNL – skupina B Novi igrači NK-a Slobodan Mihovljan su Dario Kukovec i Igor Mihalic (NK Strahoninec), Dino Križaić (NK Borac PMP), Luka Jambrović (NK Bratstvo Jurovec), Niko Vajda (SD Bukovci, MarkovciNS Slovenije) i Urban Goričan (ŠD Gorišnica - NS Slovenije). U NK Hajduk Štrukovec, NK Trnovec, NK Torpedo Križovec i NK Šenkovec nisu stigli novi igrači. Nova pojačanja u NK-u Donji Koncovčak su David Mezga (NK Bratstvo (J)), Sourayel Bennani (NK Sokol (V)) i Danijel Herenčić (NK Omladinac (NSR)) i Denis Purić (NK Hajduk (Š)). U NK Bratstvo Preseka stigli su David Hunjadi (NK Centrometal (M)), Marko Vugrinec (NK Omladinac (DS)) i Perica Šoštarić (NK Omladinac (M)). Nova pojačanja u NK-u Dubrava Sivica su Matija Telebar (NK Orač Petrijanec), Neven Vidaček (NK Trnje Trnovec) i Filip Vabec (NK Šenkovec).

Novi igrač NK-a Napredak Gornji Kraljevec je Žan Rubin (NK Drava (DM)). U NK Omladinac Mačkovec stigli su Andrija Antonović (NK Budućnost (M)), Josip Obad (NK Polet Tuhovec), Dino Ban (NK Mladost (I)), Marko Modrić (ŠNK Bukovčan 27) i Mateo Dervenkar (NK Budućnost (M)). Novo pojačanje u NK-u Parag je Dejan Horvat (ŠNK Gora Globočec Ludbreški).

Piše: Dino Jambrović

LJETNI prijelazni rok

VEĆ ČETVRTI

mandat predsjednik Nedelišća

Ivica Mihalić vratio klub u 3. NL Sjever

- Ne mislimo se zadržati samo jednu sezonu u ovom rangu. Idućih godina idemo korak dalje, a uskoro će krenuti rekonstrukcija i dogradnja stadiona, rekao je Mihalić

Piše i foto: Miljenko Dovečer

Relativno mlad, pedesetogodišnji Ivica Mihalić odrađuje već četvrti mandat na mjestu predsjednika NK-a Nedelišće koje za dvije godine slavi 80 godina postojanja. Svašta je prošao u tih 12 godina sa svojim klubom, a ove sezone vratili su se u 3. NL Sjever.

Izbacivanje Rijeke iz Kupa kao jedan od najvećih uspjeha - Nakon završetka nogometne karijere pred negdje 15 godina uključio sam se u rad kluba, a evo početkom godine dobio sam povjerenje za novi, već 4. mandat. Da toliko ne volim klub i da nemam izvanredne suradnike u klubu i izvan njega sigurno se ne bi toga prihvatio. U dosadašnjem mojem predsjednikovanju svašta smo prošli. Igrali smo 3. ligu pa ispali iz nje, tj. odustali i spustili se niže u Međužupanijsku ligu. 2007. godine zbog izgradnje novog stadiona igrali smo sve utakmice u DunjkovecPretetincu i već u istoj sezoni osvojili Međimurski kup. Tada sam bio član uprave, a kao predsjednik jedan od većih, ako ne i najveći rezultat u Kupu bilo je izbacivanje Rijeke 2012. godine u šesnaestini finala Hrvatskog kupa, rekao je u uvodu predsjednik Mihalić. - 2013. selimo se na novi stadion na Trate i u otvaranju prvenstva 3. NL Sjever pobjeđujemo Polet. No iste smo godine ispali u Međužupanijsku ligu i evo vratili smo se nakon desetak godina, reći ću tu gdje i Nedelišće pripada. U međuvremenu još smo upisali tri naslova pobjednika Međimurskog kupa, a najveći je bio kada smo pobijedili

tada drugoligaša Međimurje u dvije utakmice s ukupnih 6:1, dodaje Mihalić. Prošlih godina igrali su Međužupanijsku ligu Čakovec-Varaždin, a posljednje dvije međimursku Premier ligu.

- Mogu reći da je Međužupanijska liga u svakom slučaju bila kvalitetna, no u posljednje vrijeme ispostavilo se da je pala gledanost, pogotovo kad su se sastajali klubovi iz različitih županija. Tu je naš savez donio dobru odluku i pogodio s osnivanjem Premier lige pred dvije godine. Gledanost se povećala, igra se dobar nogomet, ekipe su se pojačale i klubovi su zadovoljni jer posjetom mogu dosta �inancirati sezonu. Mi smo se prošlih sezona malo tražili, ali smo donijeli odluku da ako ćemo moći idemo u viši rang, 3. ligu. Istina je da smo ušli kao trećeplasirani, a prošlih sezona kočilo nas je to što nismo imali dovoljno selekcija u omladinskom pogonu. Sada kada smo se priključili ŠN-u Petica zadovoljen je i taj uvjet i evo nas ponovo među elitom, nastavio je Mihalić. Ove sezone 3. NL Sjever bit će zahtjevnija i imat će 16 članova.

Zahtjevna sezona na vidiku, ali i ozbiljne ambicije

- Kad smo igrali Premier ligu pratili smo i jednim okom 3. ligu i tih 10 klubova koji su igrali nisu nam nepoznanica. No ne znamo kako stoje klubovi iz daljih županija poput Dinama iz Predavca, Slatine, Bilogore, Garića. To će nam biti i dosta veća putovanja koja iziskuju i veće troškove. No s druge strane ima šest međimurskih klubova, zatim u blizini Varteks i Podravina i tu bi naš stadion trebao biti dobro posjećen. I inače svih ovih godina bez obzira u kojoj

ligi Nedelišće igra ne mogu se požaliti na posjećenost. Dapače, moram ih pohvaliti, a na kraju nogomet se igra zbog publike. Našu ekipu godinama prati srčanost, borbenost i to navijači cijene. Sigurno je da ćemo nastaviti u takvom ritmu i tempu, jer i ja zahtijevam da kad igrač stupi na travnjak treba ostaviti i srce na terenu, elaborira popularni Ivica.

- Ne mislimo se zadržati samo jednu sezonu u ovom rangu. Ambicije su nam kratkoročno da ove sezone budemo negdje barem u sredini, a idućih godina idemo korak dalje. Možda u ovom trenutku zvuči preoptimistično, ali želja nam je da za koju godinu idemo i u Drugu hrvatsku ligu. Uvjete ćemo sigurno imati jer će uskoro krenuti rekonstrukcija i dogradnja stadiona. U 1. fazi postavlja se hidroizolacija na tribinama, postavlja se krov na glavnoj tribini i rasvjeta na glavnom terenu. U 2. fazi na red će doći izgradnja pomoćnog terena i atletske staze sa 4 trake. Svi ti poslovi u nadležnošću su Općine koja je i vlasnik stadiona, dok smo mi samo korisnici istog. Općina se brine i o održavanju objekta, a nama pomaže još i �inancijski i na razne druge načine pa im ovom prilikom javno zahvaljujem, optimističnim tonom govori predsjednik kluba. Kao i kod drugih klubova ovog ranga, najveći problem su sigurno �inancije. Financije su najveći problem, dok je u momčadi došlo do velikih promjena - Svakako, od uvjeta i toga sve polazi, jer bez kvalitetnih igrača nema ni rezultata. Svaki euro nam je važan i trebat će namaknuti po meni najmanje 120.000

eura. Osim, kako sam rekao, Općine, oslanjamo se na naše vjerne sponzore, a nadam se da će se uključiti i novi. Također računamo na dobru posjećenost i potrošnju navijača i gledatelja iako ćemo zbog rekonstrukcije jedan dio sezone igrati na stadionu Mladost u Čakovcu, kratko se osvrnuo Mihalić na tu temu i prokomentirao momčad. - U momčadi je došlo do velikih promjena, otišlo je dosta igrača, puno ih je i došlo. Osobno nisam baš previše sretan zbog angažmana stranih igrača iz drugih država. Međutim naši, hrvatski igrači imali su prevelike prohtjeve koje mi ne možemo udovoljiti (za mjesečni angažman tražili su 1000 do 1500 eura). Za sada ćemo krenuti s ovim kadrom, a pripremne utakmice su pokazale da će ekipa biti solidna. Od mladih igrača ispod 21 godine imamo šest koji će biti konkurentni tako da će trenerski tandem Balent-Habuš moći s njima raspolagati bez bojazni. Da samo kažem, Balent koji je tu od prošle godine i dobar je trener, igrači i uprava su zadovoljni s njime, no nema potrebitu licencu za ovaj rang. Stoga smo angažirali Ivana Habuša koji zajedno s njim radi u trenažnom procesu, a ujedno će obavljati i funkciju sportskog direktora. Obojica su relativno mladi treneri, puni energije i svoju srčanost prenose i na ekipu. U svakom slučaju s nestrpljenjem očekujemo 1. kolo i utakmicu sa starim poznanikom Podravinom iz Ludbrega. Iako smo gosti, sigurno nećemo ići s bijelom zastavom, obrazložio je stanje u momčadi predsjednik NK-a Nedelišće. Od pred nekoliko godina Nedelišće se uključilo u zajedničku ŠN Petica.

RUKOMET

POČELE pripreme Zrinskice krenule

Ivica Mihalić, predsjednik novog-starog međimurskog trećeligaša

Škola nogometa

Petica broji

šest klubova

- Prije smo imali samostalnu školu, a sada smo u zajedničkoj koja broji šest klubova: NK Centrometal Macinec, NK Pobjeda Gornji Hrašćan, NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec, NK Trnovec, NK Bratstvo Preseka i NK Nedelišće. Škola nogometa Petica trenutno okuplja oko 150 članova u 7 selekcija: vrtići Gornji Mihaljevec i Nedelišće te selekcije U-8, U-9, U-11, U-13, U-15 i U-19. Što se tiče omladinskog pogona, ne možemo biti do kraja zadovoljni. Omladinski pogon je jako zahtjevan i nismo uspjeli dosad naći jedan dobar model rada. Pokušavamo od prošlog ljeta organizirati bolji rad pošto ćemo sada imati sve uvjete na novom stadionu za jedan organiziran, stručan i uspješan rad s mlađim kategorijama. Još jedan od većih problema je taj što talentirana djeca rano odlaze u jače i bolje škole nogometa u NK Međimurje i NK Varaždin i teško je onda iz juniora doći u prvu ekipu, kazao je Ivica Mihalić. - Treba imati u vidu da svi imamo privatne obaveze i volontiramo, a klub u 3. NL zahtijeva puno vremena i posvećenosti kojeg nikad nema dovoljno. Svakom klubu, pa tako i našem najveći problem su �inancijska sredstva koje smo više-manje uspješno rješavali. Stoga se ovom prilikom zahvaljujem svim sponzorima i donatorima kluba. Velika zahvala članovima uprave na volonterskom radu, a puno puta i trošenju vlastitih �inancijskih sredstava za rad kluba. Zahvaljujem Općini Nedelišće i njezinom rukovodstvu na odličnoj suradnji i podršci klubu, jer bez njihovog velikog angažmana teško da bi koristili novi stadion, zaključio je Mihalić.

Trener Zrinskog Vladimir Vujović, prošli četvrtak je u dvorani hotela Panorama u Prelogu okupio ekipu na prvom treningu pred novu sezonu. Tu se počelo trenirati zbog zauzetosti čakovečke dvorane. Paula Posavec se vratila u klub Reprezentativka Paula Posavec vratila se u klub nakon uspješnih sezona igranja u Lokomotivi i stranim klubovima u Sloveniji (Krim Ljubljana) i Rumunjskoj (CS Gloria). Nakon govora predsjednika Jankovića pred igračice je izašao trener Vujović i ukratko ekipi objasnio što od njih očekuje. Odrađen je prvi trening, a trenirat će se dva puta dnevno, ujutro u teretani ili na stazi stadiona Mladosti u Čakovcu, a popodne u dvorani.

U klubu pregovaraju s jednom poznatom igračicom koja će se pripremama priključiti kasnije, a od igračica iz proteklog prvenstva tu su: vratarke Dora Potočnjak, Sonja Makarova i Kristina Goričanec, lijeva krila Lorena Lukman i Hana Vidović, desno krilo Rahela Varga, pivot Leona Janković te vanjske igračice Gabrijela Gudelj, Sara Golub, sestre Gabrijela i Viktorija Novak, Viktorija Rebernik, Ana Marija Babić. Što se tiče ostalih standardnih iz proteklog prvenstva zna se da su otišle Balaško, Cvitanović, Kosovac i Milošević. U klub se vratila Ira Resman koja će od početka sezone raditi s mladima, djevojčicama U-15.

Danas prva pripremna utakmica

Prva pripremna utakmica na rasporedu je danas, 9. kolovoza u Velikoj Nedelji sa slovenskim ligašem Ptujem, 18. kolovoza u Čakovcu gostuje austrijski prvoligaš Fivers, 24. kolovoza predviđeno je gostovanje protiv novog prvoligaša Zeline, 30. kolovoza Zrinskice gostuju u Austriji kod ekipe Fukse, a 31. kolovoza u Čakovcu igra se protiv Bjelovara. (md)

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Tomislav Novak

Svatko tko dobije uputnicu za vađenje krvi, mokraće ili brisa u jednom od tri laboratorija u bolnici spopadne ga muka od pomisli na čekanje u uskim zagušljivim podrumskim prostorijama. Posebno kad ljudi natiskani jedni na druge čekaju na red u ranim jutarnjim satima. Na pretrage je često potrebno doći natašte i nema druge nego rano jutrom tiskati se u pretrpanim suterenskim prostorijama, koje uz to mirišu na vlagu. Izgradnja primjerenog laboratorija dostojnog pacijenta i osoblja koje u njemu radi se dugo najavljuje, ali ne odmiče s mjesta. Čakovečka bolnica ima 3 laboratorija:- patološko - citološki, medicinsko - biokemijski koji je u prostoru unajmljenom od Zavoda za javno zdravstvo i treći za transfuziju.

Laboratoriji

bez adekvatnih sanitarnih čvorova

Sva su tri laboratorija na različitim lokacijama, i sva su tri u suterenu, podrumu, zbog čega dolazi do poplava kod visokih oborinskih voda u čemu strada oprema, osoblje ali i pacijenti. Nema adekvatnih sanitarnih čvorova, a čekaonice su male pa ne postoji mogućnost razdvajanja pacijenata: bolesni, djeca, trudnice.

Međimurska primarna zaštita nema poput drugih gradova i županija svoj posebni laboratorij, što je osnovni razlog velikih gužvi. Čak bolnica o svom trošku organizira kombi i sakupljanje uzoraka krvi po ambulantama opće medicine, kako bi se izbjegla još duža čekanja u laboratoriju.

- U postojećim prostorijama gdje su smješteni labora-

- Još 27. prosinca 2022. godine premijer Andrej Plenković i ministar Beroš uručili su ravnatelju bolnice Igoru Šegoviću ugovore za izgradnju novog laboratorija iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a do danas radovi nisu započeli

toriji loši su uvjeti rada kako za osoblje tako i za pacijente.

Medicinsko laboratorijska oprema je ugrožena od poplava koje se događaju kod izuzetno jakih oborina. Prostorije medicinsko biokemijskog laboratorija nisu u vlasništvu Županijske bolnice već u vlasništvu Zavoda za javno zdravstvo. Medicinsko biokemijski laboratorij jedini je laboratorij za primarnu zdravstvenu zaštitu za cijelu županiju.

Kroz laboratorij dnevno prođe 900 pacijenata

Dnevno, ovaj laboratorij posjeti oko 300 pacijenata koji dolaze na vađenje krvi, a dnevni obrtaj je oko 900 pacijenata koji prolaze kroz laboratorij uključujući bolničke pacijente kao i broj dopremljenih uzoraka iz ambulanti primarne zdravstvene zaštite, kazao je Alojz Nestić, voditelj Odjela tehničkih i informatičkih poslova i odsjeka za medicinsku opremu i tehničke poslove i održavanje

Dodaje: Sva tri postojeća laboratorija su u podrumskom prostor, koji je neadekvatan za ljude tako i za opremu,bez prirodnog svjetla, zagušljivih prostora. Nema u njima mogućnosti prilagodbe prostora zahtjevima suvremenih analitičkih sustava.

Premale su površine koja ne zadovoljava minimalne tehničke uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

Mali prostor nedostatan za opremu i djelatnike prema minimalnim tehničkim uvjetima definiranih pravilnikom, a nema mogućnosti za proširenje. Vrlo loši uvjeti su i za pacijente u skučenim čekaonicama uz neadekvatan sanitarni čvor za pacijente

Postojeće instalacije: struje, vode i odvodnje nisu adekvatne za optimalan rad analitičke opreme.

Zbog svega navedenog dugo vremena postoji želja

Jutarnji red na Transfuzijskom odjelu

ZAGUŠLJIVI I VLAŽNI suteren nije primjeren

Što se čeka novog laboratorija?

Pogled na Patološko citološki laboratorij čiji uvjeti zadovoljavaju 70-te godine

Otpala žbuka sa zida u prostorima Medicinsko biokemijskog laboratorija Stropovi

Posljedice poplave od voda iz kanalizacije i oborinskih voda vidljive su i na vra�ma i na zidovima bolnice

primjeren prostor za bolničke laboratorije

s izgradnjom laboratorija?

čvorova, a čekaonice su male pa ne postoji na bolesne, djecu, trudnice

da se napravi novi laboratorij, a onda se otvorila priliku za kandidiranja projekta za dobivanje sredstava iz Nacionalnog programa za oporavak. Na temelju raspisanog poziva na dostavu projekata Županijska bolnica Čakovec je odlučila u suradnji s Javnom ustanovom za razvoj Međimurske županije REDEA-om prijaviti za su�inanciranje projekt „Izrada projektne dokumentacije za novi zdravstveni prostor laboratorija (medicinsko-biokemijski laboratorij, patološko-citološki laboratorij, transfuziološki laboratorij, garažni prostor)“. Projektna prijava uspješno je predana 24. veljače.2022.

Novi laboratorij omogućio bi novi standard u našoj bolnici jer dobivanja primjerenih uvjeta za pacijente i djelatnike, uzorci za laboratorij se više ne bi fizički nosili s odjela u laboratorij, nego bi se slali "zračnom poštom" kao i uzorci koje sada nose pacijenti s OHBP-a

Premijer Šegoviću dao ugovor, ali gradnja nije počela Šest mjeseci kasnije, 25. kolovoza 2022. Županijskoj bolnici Čakovec stigla je obavijest o prihvatljivosti projektnog prijedloga za su�inanciranje.

U božićno vrijeme, 27. prosinca 2022. premijer Andrej Plenković osobno je uručio Ugovor Igoru Šegoviću, ravnatelju Županijske bolnice Čakovec koji ga je potpisao, te je time predmetni Ugovor stupio na snagu.

Ukupna vrijednost potpisanog Ugovora iznosila je 130.842,29 eura uz intenzitet potpore od 89,9999995 posto, odnosno u izn osu od 117.758,06 eura.

Tijekom prošle godine završeno je projektiranje novog zdravstvenog prostora za potrebe laboratorija. Dobivena je građevinska dozvola početkom ove godine za izgradnju objekta i u sklopu građe-

vinske dozvole de�inirana je elektroenergetska suglasnost s rokom važenja do isteka važenja građevinske dozvole, pojasnio je Nestić.

Pitali smo ga: - Zašto nije raspisan natječaj za izgradnju, zašto je stalo?

Čekaju se odobrenja osnivača i odluka za �inanciranje objekta, kazao je. Nije valjda da se čeka pogodan politički trenutak, pacijente se ne smije stavljati u takve igre.

Novi laboratorij omogućio bi novi standard u našoj bolnici jer dobivanja primjerenih uvjeta za pacijente i djelatnike, uzorci za laboratorij se više ne bi �izički nosili s odjela u laboratorij, nego bi se slali "zračnom poštom" kao i uzorci koje sada nose pacijenti s OHBP-a.

Time bi se osiguralo veće zadovoljstvo pacijenata i zaposlenika, a samim time i zaposlenika, te pružila bolja i kvalitetnija usluga i mogućnost za razvoj struke.

Igor Šegović s ugovorom za laboratorij koji mu je uručio premijer Plenković osobno

Nehumani uvje� rada u suterenu gdje je mali prozorčić izvor dnevne svjetlos� i zraka punog kemikalija

LJILJANA MIKULAN i kotoripsko bodljikavo carstvo

Imam oko 220 različitih vrsta kaktusa

Ne ocvatu odmah svi kaktusi, pa je tako Ljiljani ovog ljeta nakon trideset godina po prvi put ocvao jedan od kaktusa

Roberto Dežđek

Ljiljana Mikulan iz

Kotoribe trenutno radi u inozemstvu, točnije u Njemačkoj. Iako se kući vraća tek par put mjesečno, to ju ne sprječava da dio svog slobodnog vremena posveti svojem bodljikavom kutku koji krasi ulaz u dvorište obitelji Mikulan.

Sponzori natječaja:

Malo bodljikavo carstvo

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-floris.hr/

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

Ljubav prema cvijeću stekla je već u ranom djetinjstvu kada je imala tek šest godina. Godinu dana poslije nabavila je i svoj prvi kaktus te zavoljela ove biljke koje potječu iz Sjeverne, Južne i Srednje Amerike. Na svijetu postoji preko dvije tisuće različitih vrsta kak- tusa, a Ljiljana u svom vrtu ima preko 200 vrsta. - Pošto radim u inozemstvu nije da imam baš previše vremena za rad u svojem vrtu. Ipak ljubav prema cvijeću i kaktusima uvijek je jača te uvijek kada se vratim iz Njemačke pronađem vremena posvetiti se samo tome. Svake godine slažem kamenjar kamen po kamen kako bih prekrila svaku teglu koja krasi moj kamenjar. Na izradu kamenjara znam potrošiti od 3 do 4 dana, svaki dan po nekoliko sati, pa sve dok ga ne završim i dok s njim nisam zadovoljna. Sveukupno imam oko 220 različitih vrsta kaktusa koji se razlikuju prema boji, obliku i veličini. S obzirom na to da kaktusi dugo žive neke od njih imam već više od trideset godina. Osim u mom kamenjaru, dosta manjih kaktusa imam i na balkonu, a zanimljivo je da su ti mali kaktusi dosta skupi.

Ljiljana ispred svog bodljikavog kutka

- Kada nisam doma za vrt se brinu suprug Damir, sin Renato i kći Monika koji s veseljem uskaču u pomoć. Neke vuče biciklizam, neke trčanje, neke planine, a mene boravak u mom malom bodljikavom carstvu. To me jednostavno ispunjava i osjećam se super. Evo jednog primjera, ne ocvatu odmah svi kaktusi. Tako mi je ovog ljeta nakon trideset godina po prvi put ocvao jedan od kaktusa. To mi je baš bio doživljaj jer sam dugo čekala da ocvate.

Neke vuče sport, a mene vrt

Dobrodošli na sajam niskih cijena

Osim bodljikavog kutka okućnicu obitelji Mikulan krasi i ukrasno cvijeće koje je posebno primjetno na njihovoj terasi. S obzirom na to da Ljiljana nije stalno kod kuće, zanimalo nas je tko se onda brine za vrt i njen bodljikavi kutak.

Prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG uzgoja

• gotovi vrtići od sobnog bilja

• gotovi vrtići za dvorišta, okućnice ili groblja

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr h�ps://vrtnicentariva.hr

• svijeće i lampaši

• velika ponuda vrtnog alata, gnojiva, ukrasnih tegli

• kombiniramo prema vašim željama i mogućnostima

Piše:

Ukrasno cvijeće idealno je za dobivanje hladovine na terasi

Kreacija je vidljiva u svakom kutku dvorišta obitelji Mikulan

U Marijinom vrtu ruže cvatu cijele godine

Voli živjeti na selu, a vrt, cvjetnjak i voćnjak odmor su joj za dušu i tijelo

Piše: Aleksandra Sklepić

Dvorište i cvjetnjak Marije Tutić iz Novakovca prepuni su predivnog cvijeća. Najveća zasluga za ovu cvjetnu harmoniju pripada vlasnici, koja obožava cvijeće, a ponekad u pomoć priskače i suprug Josip. Oboje su u mirovini, ali su aktivni u poljoprivredi i stalno nešto uređuju i rade u svom dvorištu. S bilo koje strane, ulaz u njihovo dvorište ukrašen je skladno uređenim lukovima i cvjetnim pergolama koje su cijele godine u cvatu, a za tehničku izvedbu konstrukcija za cvijeće, su-

prug je uvijek na raspolaganju. Marija nema omiljeno cvijeće, svaki joj je cvijet lijep na svoj način, a ukrasni grmovi i začinsko bilje upotpunjuju cvjetnu čaroliju. U proljeće cvatu tulipani, visibabe, jaglaci, zumbuli, ljeti se sve zazeleni i na pozornicu stupaju ljetne ljepotice, u jesen krizanteme i zvjezdani, a i zimi se, ako nije prehladno, može naći skriven koji cvijet.

Ruže zauzimaju posebno mjesto

Ruže su Marijina najveća ljubav te ih u svom dvorištu ima zaista u svim bojama.

Grmove ruža imam oduvijek i moje dvorište i cvjetnjak ne bi bili potpuni da ih nema, rekla nam je Marija. Volim i proljetno cvijeće, najljepše mi je kad se cvjetnjak zazeleni i vidim da je stiglo vrijeme kad će početi cvatnja. Imam i proljetnice, ljetnice te brojne zimzelene grmove koji i zimi krase dvorište da ne bude pusto.

Svima nam je poznata izreka da su ruže kraljice vrta, a u ovom je vrtu to zaista istina. Uz njih se, za svoju prevlast, bore prelijepe pelargonije, fuksije i sur�inije u lončanicama, a rascvjetali grmovi sve to obgrle svojim predivnim mirisnim cvjetovima.

Unatoč nevremenu, vrt i cvjetnjak svaki se put ponovo sade

Osim cvijeća, Marija voli raditi u povrtnjaku i u voćnjaku.

Kad ti nestane volje za rad, ti zasadi kupine, rekla je u šali Marija. One su mi odmor za dušu i tijelo, a vrt i cvjetnjak

UKLJUČITE SE u naš nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju

Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da

sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv. Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na

daju mi uvijek volju za život. Volim živjeti na selu i ponosna sam što sam sa sela.

Od kupina obitelj Tutić radi svoje vino, a plodovi iz povrtnjaka i voćnjaka služe za pripremu ukusnih jela za cijelu obitelj. Marija ima dvije kćeri i tri unuka, i svi oni vole bakine kolače, pekmeze, kompote i sve što baka pripremi. Još kad svi zajedno sjednu u predivno dvorište, Marijinoj sreći nema kraja.

Iako joj je ove godine nevrijeme u više navrata uništilo i cvjetnjak i povrtnjak, Marija nije odustala, već je iznova zasadila vrt, popravila oštećeni cvjetnjak i nastavila dalje, s novom voljom i motivacijom. Slomljeno srce ubrzo zacijeli kad se pojave novi pupovi i procvatu nove mirisne ruže.

Zanimljivi detalji poput bicikla ukrašenog teglama cvijeća te stara prikolica od kola na kojoj su lijepe lončanice, Marijina su ideja. Svojom originalnošću u vrt unose dašak nekadašnjeg života na koji se Marija rado vraća u mislima i uspomenama.

vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju kreativnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje. Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj:

redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS – daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac poklanja prilikom dodjele priznanja svim nagrađenima bukete cvijeća. (sh)

VRT Marije Tutić iz Novakovca

Marija je najsretnija među svojim cvijećem

Staza do ulaska u kuću ukrašena je rascvjetalim ružama

Stari bicikl dobio je svoju novu funkciju

Ruže se obavijaju oko lukova koje izrađuje Marijin suprug Josip

Kola odmaraju od posla i nose lijep zelen teret ukrasnog bilja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Poslovnim

& pansion Varaždinske Toplice

Glazbeni solis� Andrija Tota, Marija Magdalena i Josipa Kočila

KONCERT MARIJANSKIH pjesama u župnoj crkvi u Vratišincu

Koncert u čast Kraljice mira

Na spomendan Gospe Snježne, 5. kolovoza u župnoj crkvi u Vratišincu već godinama Društvo žena Gornji Kraljevec organizira Marijanski koncert pod nazivom Pjevajmo, pjevajmo Mariji. U srpnju i kolovozu, ljetnim mjesecima, u tradiciji Međimuraca je odlazak na hodočašća u marijanska svetišta i pjevanje Mariji u čast. Time ju se moli za zagovor kod njezina sina Isusa. Ispje-

vane su nebrojene pjesme u njenu čast i slavu. Koncert u župnoj crkvi u Vratišincu je prigoda da se čuje čim više marijanskih pjesama, a organizatorice koncerta, članice Društva žena Gornji Kraljevec, svake godine dovedu u goste prijateljske zborove i soliste i tako obogaćuju repertoar, ali i same pjevaju pod vodstvom Julijane Kočila. Ove godine nastupili su i mladi glazbeni

solisti: sopranistica Marija Magdalena Kočila, Josipa Kočila na violini i Andrija Tota na gitari. Sopranistica Marija Magdalena Kočila kristalnim glasom otpjevala je skladbu Ave Maria.

Od vokalnih skupina i zborova ove godine su osim organizatorica koncerta nastupili su: Mješoviti pjevački zbor Dr. Vinko Žganec Vratišinec, pod vodstvom Antonije Jurinec, Ženska vokalna

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

skupina KUD-a Žiškovec čija voditeljica je Julijana Kočila, Crkveni zbor Uzvišenja Svetog Križa Vratišinec čiji je voditelj kantor Branko Jalšovec i Crkveni zbor Kraljica Mira Podrute pod vodstvom Tajane Salaj.

Na repertoaru glazbenih sastava bile su pjesme Majko draga, skladatelja Jerka Gržinčića, Ave Maria Ivana pl. Zajca, Molitva žuljnih ruku Ljube Stipišića. Zdravo budi

Marijo Anđelka Klobučara, O da sam – iz arhive župe Sv. Jurja Mučenika Kaštel Sućurac, Zdravo budi slavna djevo, što je tradicijska pjesma, O pruži mile ruke Ignacija Hladnika, Majko Ljubežljiva, tradicionalna crkvena pjesma, Tisuć puta – pučki napjev iz Dalmacije i O najsvetija Franje Dugana.

Koncert je održan nakon mise koju je služio župnik Josip Blažon. Započeo je za-

Organizatorice koncerta članice Društva žena Gornji Kraljevec svake godine dovedu u goste prijateljske zborove i soliste i tako obogaćuju repertoar

jedničkim pjevanjem pjesme Gospi vratišinskoj, za koju je stihove napisala Ružica Jalšovec, uglazbio Branko Jalšovec, a pjesmu predvodio crkveni zbor Uzvišenja Svetog Križa Vratišinec pri čemu su mu se pridružili ostali zborovi. Zajedničkom pjesmom Zdravo djevo koncert je završio uz pratnju orgulja koje je svirao Branko Jalšovec, a dirigirala Julijana Kočila. (BMO)

15. kolovozablagdan Velike Gospe

KUD Žiškovec

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja

-

Velike Gospe

Svim Međimurkama i Međimurcima, našim vrijednim zaposlenicima i poslovnim partnerima čestitamo 15. kolovozablagdan Velike Gospe

Svim Međimurkama i Međimurcima, našim vrijednim zaposlenicima i poslovnim partnerima čestitamo

kolovozablagdan Velike Gospe

Ul. Kalmana Mesarića 26 40323 Prelog, Tel: +385 40 645 344

U domaće salone stigli su novi Toyota Proace modeli

u domaće su salone stigli obnovljeni Proace modeli u putničkoj i dostavnoj izvedbi, koji donose nov dizajn prednjeg dijela vozila, a u ponudi su izvedbe s dizelskim, benzinskim i električnim motorom.

Godina transformacije za Toyotinu Professional liniju lakih gospodarskih vozila započela je lansiranjem modela Proace City za 2024. godinu. Dolazi s novim prednjim dizajnom Proace obitelji, dajući mu moderniji izgled. Postoje dvije verzije – srednje ili duže duljine karoserije – s obujmom tereta od 3,8 i 4,4 m³ i nosivošću od jedne tone. Za 2024. svi Proace City opremljeni su Toyotinim Smart Cargo sustavom. Na temelju značajke proširenja prostora pronađene u većim Proace modelima, ovaj sustav koristi sklopivo vanjsko suvozačko sjedalo i otvor u pregradi za produljenje duljine tereta za 1,3 m, tako da se mogu prevoziti i duži predmeti poput ljestava ili cijevi. Naslon

suvozačkog sjedala također se može sklopiti kako bi se stvorio radni stol. Osim unutarnjeg kapaciteta, Proace City može vući prikolicu s kočnicama težine do 1,2 tone.

Osnovni motor je 1,5-litreni turbo dizel koji razvija maksimalnu snagu od 75 kW/101 KS, a uparen je sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem. Novi Sportski modeli koriste verziju istog motora ali razvija snagu od 96 kW/129 KS, te se može kombinirati sa 6-stupanjskim ručnim ili 8-stupanjskim automatskim mjenjačem.

Osnovna izvedba u 2024 Proace City liniji je Active stupanj opreme. Dostupan isključivo u srednjoj duljini karoserije, dolazi s 10-inčnim multimedijskim zaslo-

nom osjetljivim na dodir i digitalnim vozačkim instrumentima. Sigurnosne i pomoćne značajke uključuju automatsko kočenje u nuždi s upozorenjem na sudar naprijed, Lane Keep Assist, Road Sign Assist, Automatic High Beam i praćenje pažnje vozača. Električna parkirna kočnica i stražnji parkirni senzori također su dio standardnog paketa. Prostor za teret dolazi s oblogom od šperploče kao standard (po potrebi se može ukloniti).

Icon modeli (srednji i dugi) uvode navigacijski sustav, prednja svjetla za maglu, 16-inčne kotače s punim poklopcima, senzor za kišu, električne preklopive retrovizore s kućištima u crnoj boji, električne prozore

upravljanje s jednim dodirom i stražnju kameru. Sportski modeli dodaju dodatne stilske detalje na Icon specifikaciju, uključujući ručke vrata u boji karoserije, branike, bočne lajsne i vodilicu kliznih vrata te 16-inčne aluminijske kotače.

Proace City Verso u posebnoj ponudi kreće se od 19.842 € + PDV uz Toyota financiranje u opremi Shuttle, dok se Proace City kreće od 18.716 € + PDV uz Toyota financiranje u opremi Base. Već je sada dostupna za narudžbu, a većinu vozila je moguće isporučiti u vrlo kratkom vremenu.

Osim izmjena koje ove automobile čine još atraktivnijima, Toyota stavlja fokus na iskustvo za kupce sveobuhvatnim paketom usluga.

Svoj najveći fokus stavlja na novi RTL koncept temeljen na čvrstima standardima već

poznate Toyotine kvalitete uz edukaciju i certificiranje profesionalnog osoblja. Jamstveni program Toyota Relax pruža bezbrižnost svim tvrtkama. Nakon isteka tvorničkog jamstva nudimo mogućnost uključivanja u Toyota Relax program. Toyota Relax aktivira se redovitim održavanjem u skladu s uvjetima, a pokriće programom traje jedan servisni interval – do 12 mjeseci ili 15.000 km (što prije nastupi). Može se obnoviti do najviše 10 godina

Novo Na tržištu

starosti vozila ili 200.000 km (što prije nastupi).

Vozač sjedi blago povišeno, a dostupne su sve najnovije tehnologije kao i u automobilima

Putnička izvedba je idealna zamjena za monovolumenske modele, jer nudi mnogo prostora za putnike i prtljagu u kompaktnim dimenzijama

Najveća razlika u odnosu na prijašnji model je nov dizajn prednjeg dijela vozila

Dostavne izvedbe nude obujam teretnog prostora od 3,8 do 4,4 m3

NajsNažNija Corvette u povijesti

Chevrolet je predstavio najekstremniju Corvette s više od 1000 KS

s više od 1000 Ks ovo je najsnažnija serijski proizvedena Corvette do sada, a ovo je ujedno i najsnažniji V8 motor koji je ikada proizveden u sjedinjenim američkim Državama od strane proizvođača automobila.

Već ranije najavljivana

ekstremna izvedba Corvette je konačno i predstavljena, a dolazi pod oznakom Chevrolet Corvette ZR1. Riječ je o automobilu sa središnje postavljenim motorom, a riječ je o 5,5-litrenom DOHC V8

motoru s dvostrukim punjačem koji dolazi pod oznakom LT7.

Ovaj motor proizvodi maksimalnu snagu od 782 kW/1064 KS pri 7.000 okretaja, a pritom nudi maksimalni okretni moment od

1123 Nm, koji je dostupan pri 6.000 okretaja. Zanimljiva je i činjenica kako je ovo najsnažnija Corvette koja stiže direktno iz Chevroleta, ali je ovo ujedno i najsnažniji V8 motor koji je proizveden od strane proizvođača.

Motor je uparen s dorađenim 8-stupanjskim automatskim mjenjačem s dvije spojke, a težina praznog vozila je 1665 kg za coupe izvedbu, odnosno 1705 kg za kabrio izvedbu. Sve to je dovoljno za maksimalnu brzinu od 346 km/h, dok četvrt milja prelazi za manje od 10 sekundi.

Corvette ZR1 dolazi s krovom od karbonskih vlakana kako bi se smanjila masa, a jedinstveni aluminijski naplatci su dostupni u četiri završne obrade. Naravno,

Unutrašnjost donosi mnogo opreme, a sve je podređeno vozaču

dorađen je i ovjes, kao i spojleri na čitavom vozilu. Unutrašnjost dolazi s posebnim ZR1 oznakama na ploči, pragovima i upravljaču, a tu su i nezaobilazna sportska sjedala. Corvette ZR1 će ući u proizvodnju

2025. godine, a proizvodit će se u General Motors tvornici Bowling Green Assembly Plant u Kentuckyju. A iako cijena još nije objavljena, američki novinari je procjenjuju na preko 120.000 USD.

Motor razvija snagu od 1064 KS i nudi 1123 Nm okretnog momenta

Najsnažniju izvedbu karakteriziraju veliki spojleri

Najsnažnija Corvette je dostupna i u izvedbi bez krova

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 9. do 15. kolovoza 2024.

P 9 Terezija Benedikta od Križa, Edita, Tvrtko

S 10 Lovro đakon i mč., Lovorka, Laura, Klaudija; Proštenje Cirkovljan

N 11 19. KROZ GODINU, Klara Asiška, Filomena, Jasna

P 12 Ivana Franciska de Chantal, Veselka, Franka

U 13 Poncijan i Hipolit Rimski, Irena

S 14 Maksimilijan Marija Kolbe, Kova, Koviljka

Č 15 UZNESENJE BDM - VELIKA GOSPA, Marija; Proštenje Belica, G. Kuršanec, Knezovec, Pušćine, Sv. Marija, Sv. Martin na Muri

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Mila Klekar, kći Marije i Ma�je

Jakov Horvat, sin Višnje i Krešimira

Arian Sklepić, sin Ivane i Robija

Josip Škrobar, sin Sanele i Karla

Jura Krnjak, sin Kaje i Marka

Mihajlo Ignac, sin Dunje i Dorijana

Leo Dekanić, sin Jelene i Milorada

Jakov Goleš, sin Monike i Ante

Nikša Zamuda, sin Sandre i Kris�jana

Lovro Grozdek, sin Mar�ne i Maria

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

Taxi Cammeo

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 10. KOLOVOZA

dr. Karmela Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

dr. Brigita Haubrich Hrandek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopa�nec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Orehovica

dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Sveta Marija

dr. Marko Šrajbek P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Lovro Varšić, sin Ivane i Krunoslava

David Borko Malek, sin Tanje i Marka

Ma�ja Kanizsai, sin Monike i Tamása

Graciyela Flujhar, kći Vesne i Mikole

VJENČANI

Čakovec:

Monika Kovač i Sebas�an-Ivan Godina

Jasmina Avdić i Alex Novak

Valen�na Tomašić i Marko Tkalčec

Anamary Mesarić i Aleksander Domijanić

Veronika Drk i Goran Slaviček

Marija Horvat i Ivan Posedi

Kotoriba:

Josipa Nes�ć i Luka Markač

Prelog:

Magdalena Horvat i David Šimić

UMRLI

Čakovec:

Zvonimir Vuk r. 1960.

Katarina Valpa�ć r. La�n r. 1938.

Agata Karlovčec r. Baumgartner r. 1929.

Dušan Čakalo r. 1939.

Josipa Križarić r. Jurinec r. 1957.

Štrigova:

Veronika Sužnik r. Lešnik r. 1937.

Augus�n Škvorc r. 1940.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

08.08.2024., četvrtak

13:30 Kung Fu Panda 4 17:00 Malci 20:00 It ends with us - prem.

09.08.2024., petak

13:30 Priča o leptiru 17:00 Panda u Africi - prem. 20:00 Deadpool

10.08.2024., subota

10:00 Priče iz skrivenog grada 2 13:30 Malci 17:00 Panda u Africi 20:00 It ends with us

11.08..2024., nedjelja

10:00 Malci

13:30 Panda u Africi 17:00 10 života 20:00 Deadpool

Kino raspored

12.08.2024., ponedjeljak

13:30 Panda u Africi 17:00 10 života 20:00 It ends with us

13.08.2024., utorak 13:30 10 života 17:00 Malci 20:00 Deadpool

14.08.2024., srijeda

13:30 Priče iz skrivenog grada 2 17:00 Panda u Africi 20:00 It ends with us

Zlatko Vezjak

iz Mihovljana preminuo 4. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 69. godini života

Sabina Srnec rođ. Rožman

iz Čakovca preminula 2. kolovoza u 90. godini života

Doroteja Gašparić rođ. Janković

iz Svete Marije preminula 7. kolovoza u 88. godini života

IN MEMORIAM

Tomo Lovrenčić

iz Palinovca

09. 08. 1994. - 09. 08. 2024.

Najvećem vatrogascu Međimurja, jedinom vatrogascu u povijesti vatrogastva Međimurja čiji život se ugasio na intervenciji gašenja požara. Iako narušenog zdravlja, prvi je bez razmišljanja zajedno sa sinom započeo s gašenjem požara, a uslijed napora kod gašenja požara zauvijek je prestalo kucati njegovo srce u naručju svoga sina koji nije mogao pomoći…

Pojedinci koji pod cijenu vlastitog života idu pomagati drugima u nevolji je karakteristika samo velikih ljudi koji zavrjeđuju naše divljenje i poštovanje s posebnim pijetetom.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi vječni dom.

Dragi Tata! Hvala Ti za sve.

Tvoj sin s obitelji

Danica Marciuš rođ. Mesarić

iz Palinovca preminula 3. kolovoza u 67. godini života

Darinka Kosec rođ. Topličanec iz Savske Vesi preminula 3. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 66. godini života

Štefanija Bakač

rođ. Novak

iz Čakovca iznenada preminula 31. srpnja u 68. godini života

Antun Hunjadi

iz Zagreba

preminuo u 87. godini života

Ana Blagus rođ. Horvat

iz Trnovca

preminula 5. kolovoza u 90. godini života

na dragog oca, svekra, djeda i pradjeda

LEOPOLDA

BRESLAUERA

iz Čakovca 31. 8. 2006. – 31. 8. 2024.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe na

Obitelj Breslauer

Dražena Horvata

iz Male Subotice 11. 8. 2016. - 11. 8. 2024.

Hvala svima koji čuvaju sjećanje na tebe.

Sebastian Bernat

preminuo 1. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 15. godini života

Stjepan Kovač

iz Pribislavca

preminuo 1. kolovoza nakon teške bolesti u 77. godini života

Marija Horvat rođ. Novak

iz Nedelišća preminula u 83. godini života

Dragutin Horvat

iz Pušćina

preminuo 2. kolovoza u 50. godini života

Obitelj Horvat

Davorka Žvorc

iz Donjeg Vidovca preminula u 56. godini života

Marija Vasić

rođ. Zobarić

iz Goričana preminula 1. kolovoza u 88. godini života

Jela Vlahek

iz Hodošana preminula u 87. godini života

Edo Kanižaj

iz Hodošana preminuo u 66. godini života

Ana Borko

rođ. Kovačić

iz Turčišća preminula u 76. godini života

OBAVIJEST

Ljubica Ciceli

rođ. Kocijan

iz Dekanovca preminula u 84. godini života

Ladislav Soke

iz Murskog Središća preminuo u 79. godini života

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

1. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, Palovečka 1, traži 5 m/ž radnika na sor�ranju papira, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/846-806 ili na mob. 099/2714461 do 21.8.

2. ALEN d.o.o. za servis ugostiteljske opreme i trgovinu, Prvomajska ulica 2, Mihovljan, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na email: alen@ ck.t-com.hr do 20.8.

3. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/3841-00 do 20.8.

4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hor�kulturnim poslovima, javi� se na mob: 099/850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijen�.hr do 15.8.

5. ARNO d.o.o., R. Steinera 6, Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila – hladnjače, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 091/2433-462 ili na email: transpor�@arno.hr do 31.8.

6. Auto-centar Baumgartner d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž automehaničara, javi� se na email: vesna@ac-baumgartner.hr do 10.8.

7. Autotransporti Majnić vl. Marijan Majnić, Čakovec, J. Muraia 4, traži 2 m/ž vozača C+E kategorije, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241-524 ili na email: kris�na@at-majnic.com do 17.8.

8. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja proizvodnje, m/ž prodavača rezervnih auto dijelova, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 3 m/ž krojača, 6 m/ž radnika - ketlanje, 2 m/ž tekstilna tehnologa, 2 m/ž konstruktora, m/ž ekonomistu, m/ž komercijalistu za domaće tržište i m/ž komercijalistu za inozemno tržište, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511ilinamob.098/802-286ilina email: infobalidoo@gmail.com do 10.8.

9. BERNARDA d.o.o., Pušćine, traži m/ž stolara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@ bernarda.hr do 31.8.

13. Centar za pomoć u kući Međimurske županije, Ul. dr. I. Novaka 38, Čakovec, traži 2 m/ž gerontodomaćina, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/2092613 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@pomocukuci-mz.eu do 10.8.

14. Dječji vrtić POTOČNICA, Mala Subo�ca,Glavna 55 a, traži m/ž odgojitelja i m/ž pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručno komunikacijski posrednik, javi� se pismenom zamolbom na adresu do 9.8.

15. Dimnjačarski obrt IVAN ZVER, Putjane 89, Čakovec, traži m/ž dimnjačara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/293-985 ili na email: ivicazver@gmail.com do 24.8.

16. Dječji vr�ć CIPELICA, Vukovarska 15, Čakovec, traži m/ž spremača i m/ž stručnog suradnika - pedagoga, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: tajnica@dv-cipelica.hr do 16.8.

17. Dom za starije i nemoćne osobe JAPA, Štrigova, traži m/ž kuhara, medicinsku sestru ili tehničara i m/ž njegovatelja, javi� se na mob: 098/9222-682 ili na email: mursko.sredisce@japa. com.hr do 17.8.

18. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 31.8. 18. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, Kotoriba, traži m/ž medicinska sestra, m/ž njegovatelja, m/ž radnog terapeuta, m/ž socijalnog radnika i m/ž edukacijskog rehabilitatora, javi� se na tel. 040/682-806 ili na mob. 098/377-304 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@dombistricak.hr do 31.8.

22. Dom za starije i nemoćne osobe SIVICA, Mirogojska 21, Sivica, traži m/ž ravnatelja doma za starije, m/ž socijalnog radnika, m/ž fizioterapeutskog tehničara i m/ž njegovatelja, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/853-943 ili na mob: 095/825-8074 ili na email: sivicadom@gmail.com do 13.8.

23. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, Novakovec, traži 2 m/ž osobna asistenta, javi� se na mob: 098/9606-523 ili na email: info@dmsmz.hr do 31.8.

24. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Ul. dr. A. Starčevića 1, Čakovec, traži 5 m/ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390070 ili pismenom zamolbom ili na email: info@dos�-mz.hr do 18.8.

25. D-Smart Technology d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž elektroinstalatera i m/ž pomoćnog elektroinstalatera, javi� se na email: info@dst.hr do 31.8.

26. ECON d.o.o., Prelog, traži 5 m/ž bravara, javi� se na email: eon@econ. hr do 23.8.

27. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog girjanja, m/ž montera solarnih elektrana i m/ž komercijalistu, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/168-7042 ili na email: drazenko@elimea.hr do 31.8.

28. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži m/ž radnika na farmi i m/ž doktora veterinarske medicine – smjer peradarstvo, javi� se na mob: 098/296-082 do 31.8.

29. EKO Međimurje d.d., Šenkovec, traži 3 m/ž pripravnika za zanimanje CNC operater - bravar, javi� se na email: posao@eko.hr do 31.8.

30. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara, javi� se na mob: 098/347-372 ili email: ekonomat1@gmail.com do 9.8.

31. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 6 m/ž stolara-montera namještaja za rad u Nizozemskoj, javiti se na mob. 098/984-1949 ili na email: eli�nterijeri@gmail.com do 15.8.

32. EUROBETON d.d., Prelog, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji i 2 m/ž vozača viličara, javiti se na email: eurobeton@eurobeton.hr do 20.8.

37.GIPS-ARTAKUSTIKAd.o.o.,J.Slavenskog 16, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika u građevini, javiti se osobno na adresuilinamob.091/5273-922do15.8.

38. GK solarne elektrane d.o.o., Prelog traži m/ž montera solarnih elektrana i auto punionica, javi� se emailom na info@gkse.hr do 30.8.

39. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž rukovatelja bagerom, javiti se na tel: 01/3456-789 ili na mob: 095/516-7864 ili na email: info@gmniksi.com i m/ž čistača, javi� se na mob: 099/250-9219 ili na email: posao@gmniksi.com do 31.8.

40. GKP ČAKOM d.o.o., Mihovljanska 10, Mihovljan, Čakovec, traži m/ž kontrolora parkirališta, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: cakom@cakom.hr do 10.8.

41. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec, traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije u međunarodnom prometu, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/473-063 ili na email: info@ gregorincic.com do 30.8.

42. Gumi centar Rešetar d.o.o., Hrupine 1a, Prelog, traži 2 m/ž automehaničara - vulkanizera, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gumi.centar. resetar@gmail.com do 31.8.

43. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subo�ca, Gospodarska 1, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu i m/ž vozača - skladištara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 23.8.

44. HEMA d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz, javiti se na mob. 098/211-903 ili na email: vlado@hema.biz do 18.8.

45. HP–HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž poštara, javiti se na email: posao@posta.hr ili putem linka: h�ps://www.posta.hr/predajazivotopisa-online/2190 do 31.8.

46. HSG Kariera d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se na mob: 099/4616-333 ili na email: mateja.spretnjak@kariera.hr do 7.8.

47. Industrial Montage and Welding Team j.d.o.o., traži 10 m/ž montera i 10 m/ž cjevara-izometričara za rad u Njemačkoj, javi� se na email: ma�a@ imw-team.hr do 31.8.

33. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika - dizajnera, javiti se na email: posao@filo.hr do 31.8.

Leonard Moharić

iz Zagreba preminuo u 82. godini života

Ivan Drk

iz Križovca OBAVIJEST

10. Beauty VIVA Health & Style j.d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera namještaja za rad u Njemačkoj, javi� se na mob. 099/460-8876 ili na email: beautyviva. ck@gmail.com do 3.9.

11. BRATIĆ d.o.o., A. Šenoe 52, Sve� Križ, traži m/ž građevinskog tehničara i m/ž strojara, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ bra�c.hr do 22.8.

12. Brijačnica Brico j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pedikera - frizera, javiti se osobnim dolaskom na adresu: Kalnička 10, Čakovec ili pisanom zamolbom na adresu Mlinska 4, Čakovec ili na mob: 095/913-4163 ili na email: brijacnica. brico1@gmail.com do 15.8.

19. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara i m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/242-319 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom@strahija.com do 31.8.

20. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž njegovatelja, medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na tel: 040/646-788 ili na mob: 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com

21. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži 2 medicinske sestre ili tehničare i m/ž socijalnog radnika, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@domnovinscak. hr do 31.8.

34. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž elektro održavatelja, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup.com do 31.8.

35. Fodor ugos�teljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhara za rad u Mamas&Tapas bar, javi� se na mob. 091/2382-175 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 26.8.

36. G&J TEAM MONT j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž stolara-montera namještaja, javi� se na tel. 040/899-142 ili na mob. 095/911-3120 ili na email: gij.mont@gmail.com do 30.9.

48. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika ovlaštenom projektantu i nadzornom inženjeru i m/ž dipl.inž. građevine, javi� se na email: velimir. pavlic@ingolab.hr do 30.9.

49. Instalacije Bočkaj d.o.o., traži 10 m/ž vodoinstalatera i plinoinstalatera i 10 m/ž instalatera centralnog grijanja i klima�zacije za mjesto rada München (Njemačka), javi� se na tel: 040/863-535 ili na mob: 098/745-412 ili na email: bockaj-instalacije@post. ht.hr do 22.8.

50. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o. za usluge, traži m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postaji Goričan, javiti se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: https:// molgroup.taleo.net/careersection/ external/jobsearch.ftl?lang=hr& loca�on=4205100397# do 22.8.

9. kolovoza 2024.

51. ISKOPI NESTIĆ d.o.o., Donji Vidovec, traži 2 m/ž pomoćna radnika u građevini, javi� se na mob: 099/8119995 do 19.8.

52. Instalomont Termocentar d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 21a, Čakovec, traži 4 m/ž montera grijanja i klima�zacije i m/ž mehatroničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/328-017 ili na mob. 098/426-122 do 31.8.

53. KABEL-MONT d.o.o., Domašinec, traži m/ž zidara-tesara, javiti se na mob: 098/722-770 ili na email: administracija@kabel-mont.hr do 31.8.

54. LE´SLASTICE d.o.o., traži m/ž prodavača u kantini za mjesto rada Čakovec i m/ž prodavača za radno mjesto Donji Kraljevec, te m/ž čistača za mjesto rada Pušćine, javi� se na mob. 099/456-7630 ili na email: leslas�ce@ leslas�ce.hr do 19.8.

55. Ljekarna Štefan, Nikole Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj. stefan@me.com do 16.8.

56. Ljekarna Počuča Čakovec, Hrvatskih branitelja 2, Čakovec, traži 2 m/ž farmaceutska tehničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/868-733 ili na mob. 091/333-7130 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info. blazenkapo@gmail.com do 24.8.

57. L&P Tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži m/ž mlađeg anali�čara poslovnih sustava, 2 m/ž radnika na izvlačenju žice i 8 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na email: posao. lpt@legge�.com do 31.8.

58. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje, m/ž mag. ili dr. strojarstva, 2 m/ž bravara, m/ž industrijskog lakirera i m/ž poslovođu, javiti se na email: dubravka.brkljacic@mik.com. hr do 31.8.

59. Marina Prelog d.o.o., Glavna 35, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru Marina-Prelog, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: neven.hercigonja@ marinaprelog.hr do 19.8.

60. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika za rad na lopa� za utovar pijeska na stroju za cementni estrih i radnika na raspoređivanju i zbrinjavanju materijala za cementni, 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojnu žbuku, javi� se na mob: 098/241-533 do 31.8.

61. MEC d.o.o., Industrijska 9, Pribislavec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se na email: ks@mec.hr do 14.8.

62. Međimurske vode d.o.o., Matice Hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera i vodoopskrbe i m/ž vodoinstalatera priključaka, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: voda@medjimurske-vode.hr do 29.8.

63. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži 10 m/ž građevinskih radnika, m/ž voditelja gradilišta, m/ž vozača C+E kat., m/ž vozača miksera, m/ž građevinskog radnika na proizvodnji AB konstrukcije, m/ž ovlaštenog inženjera, m/ž građevinskog tehničara, m/ž projektanta čeličnih konstrukcija i m/ž montera suhe gradnje, javi� se na mob. 099/538-9083 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mpmp@m-pmp.hr do 15.8.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

64. Mesna industrija-Vajda d.d. Čakovec, Zagrebačka 4, traži m/ž radnika-viljuškaristu, 5 m/ž radnika na komisioniranju, 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, m/ž strojobravara, m/ž tehnologa, 5 m/ž radnika na sanitaciji pogona, m/ž radnika na održavanju, 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 31.8.

65. Metal dekor d.o.o., P. Miškine 24, Ivanovec, traži 2 m/ž tehnologa tehnološke razrade nacrta, 2 m/ž sačmarista - pomoćna bravara i m/ž rukovatelja viličarom, javi� se osobno na adresu ili na email: info@ metal-dekor.hr do 16.8.

66. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž operatera na cnc kutna preša, 2 m/ž zavarivača mig-mag, m/ž operatera cnc laser/plazma, m/ž administrativnog tajnika i m/ž inž. strojarstva - samostalni konstruktor metalnih konstrukcija, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/9087412 do 21.8.

67. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na poslovima silikoniranja i m/ž servisera-prodavača bicikla, javi� se na mob. 099/2169252 ili na email: info@beciklin.com do 31.8.

68. MOBENZ d.o.o., Svetojelenska cesta 18, Čakovec, traži m/ž prodavača naftnih derivata, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@ gmail.com do 31.8.

69. Modulaz Group d.o.o., 3. Travnja 58, Donja Dubrava, traži m/ž mehaničara održavanja, javi� se osobno na adresu ili na email: hr@modulazgroup.com do 16.8.

70. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera - pomoćna montera za rad u Njemačkoj, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob. 099/6655006 ili na email: mul�.ing.hr@gmail. com

71. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž zavarivača i 2 m/ž bravara, javi� se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal.hr do 31.8.

72. Naranđa transport d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-458 ili na mob. 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com.hr do 31.8.

73. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Podturen, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Štrigova, Hodošan i Pušćine, javi� se na email: mirjana. blazi@ntl.hr do 31.8.

74. NDM PRODUKT j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž bravara, zavarivača �g i mag postupkom, javi� se osobno ili na email: ndmprodukt@ gmail.com do 31.8.

75. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom, 3 m/ž bravara, 3 m/ž kontrolora kvalitete-dimenzijski kontrolor, 3 m/ž bravara, 2 m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija, m/ž NDT kontrolora i 2 m/ž lakirera, javiti se na tel. 040/328432 ili na email: zaposljavanje @nmp-produkt.hr do 31.8.

76. NOVI FEROMONT d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska 80b, traži m/ž cnc operatera na glodalici/tokarilici, 2 m/ž bravara, 4 m/ž lakirera, 4 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž inženjera zavarivanja, m/ž djelatnika u pjeskari, 2 m/ž radnika na održavanju, 2 m/ž zavarivača, 3 m/ž lansera pozicija u proizvodnji, m/ž tehnologa za metalne konstrukcije, 2 m/ž komercijaliste, m/ž kranistu i m/ž autogenog rezača, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/655334 ili pismena zamolba na adresu ili na email: jkrznar@noviferomont.hr do 18.8.

77. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž radnog terapeuta - socijalnog radnika - njegovatelja, javi� se na mob: 091/933-5666 do 31.8.

78. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, Donji Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 099/2411-857 ili na email: mhstrbad@ gmail.com do 31.8.

79.PAVLIC-ASFALT-BETONd.o.o.,Donji Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i m/ž rukovatelja građevinskimstrojevima,javitisenatel:040/655252 ili na mob: 091/665-5508 do 18.8.

80. PAJNGLUCA j.d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž kuhara, javiti se na mob. 097/711-6276 do 1.9.

81. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi, Donji Pustakovec, traži 2 m/ž vozača B i C kategorije za mjesto rada Donji Pustakovec i 5 m/ž prodavača svježeg

mesapilićazamjestoradaZabok,Samobor, Zaprešić, Zagreb, javiti se na mob: 098/282-147 do 17.8.

82.PerutninaPtuj-Pipod.o.o.,Čakovec, traži m/ž radnika zaštite i sanitacije, m/ž vozača C+E kategorije, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž skladištara-viličarista, m/ž vozača traktora, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane,m/žradnikauvalionici,m/žradnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u klaonici, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, m/ž predradnika na farmi, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž operatera na izradi

predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša i m/ž radnika na pranju pogona, javiti se putem linkova dostupnih na https://perutnina-ptuj.my.site. com/recruitment/s/?language=hr do 18.8.; više informacija na https://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_Radna Mjesta.aspx

83. PHRIXUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehničara-domara, javiti se na email: ivica.grgic@phrixusgroup.com do 12.8.

84. Poljoprivredno gospodarstvo ŠarčevićMarko,Jalšovec38a,Štrigova,traži m/ž radnika u pakirnici, javiti se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na mob: 098/9932-114 ili na email: voce.sarcevic@gmail.com do 31.8.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJE SE RENAULT MEGANE 4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM CLIO 1.5 2002.god., neregistriran ali u ispravnom stanju, s felgama i zimskim gumama, mob. 098/1600-415

PRODAJEM crni Citroen C4 2007. godište, motor 1.4 benzin + LPG, ima euro kuku, 228.000 km, napravljen servis zupčas�, zatezači, vodena pumpa, cijena 1199 eura. info na mob. 091/5060-821

PRODAJE SE HYUNDAI TUCSON benzin-plin 2008.g, reg. do 05/2025, atest plina 2032., 247 tkm, odlično stanje. mob. 098/9354-369

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM BANZEK za piljenje drva na gumenim kotačima, trofazni motor, ima kuku za vuču, cijena 2500 eur. Info na mob. 092/3423477

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM SAMOHODNU KOSILICU 5 KS mogućnost košnje u korpu ili bočno, stars godinu dana, naprijed ima 1 kotač (pogodna za košnju oko voćaka), prodajem zbog boles�, cijena 270 eura (plaćena 390 eura), upita� na tel. 098/632-156

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazva� na tel. 099/799-1086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače 24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sati na tel. 091/286-1121

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR

Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, benzin, u radnom stanju i rabljenu kosilicu za travu T475 Praktik Garden. Informacije na 098/539-169

PRODAJE SE BAČVA od 150 lit., korištena dvije godine. info na tel. 040/363-127

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj por�elj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo. com, 0917883017

TRAŽIM žensku osobu za pomoć u kući u blizini Svetog Martina na Muri. Više informacija na broj +38631280691

TRAŽIM OSOBU za pomoć u kući. Ponude na telefon: +386/31-280-691

POZNANSTVA

TRAŽIM SRODNU DUŠU od 50 nadalje, vitka i nižeg rasta. mob. 097/738-4072

TRAŽIM ozbiljnu žensku osobu do 70 godina, bez obaveza, sa vozačkom i poželjno znanjem njemačkog jezika. Info na broj +49 1515 725 6978

DJEVOJKA (45 g) traži srodnu dušu od 45-50 godina za ozbiljnu vezubrak. Samo ozbiljne ponude na tel. 099/5166-780 ili 040/822-362

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE SKLADIŠNA HALA u Pribislavcu, koja se sastoji od 3 neovisne hale. Moguć najam jedne ili svih. Ukupna površina 190 m2 (najveća 105 m2, srednja 45 m2 te najmanja 40 m2). Visina 3,3 metra. 098/170-3153 i/ili 099/288-9021

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlastita brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/3815015

TRAŽIM U NAJAM STAN u privatnoj kući s namještenom kuhinjom i kupaonom. Mob. 097/738-4072

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE vel. 17x110 metara, struja i voda prisutna. mob. 098/1600-415

IZNAJMLJUJEM 120 rali ili 690.480 m2 ravnog i plodnog zemljišta. Pogodno za mlade osobe koje prvi puta otvaraju OPG i mogu iskoristiti 50.000 eura bespovratnih po� caja. Zemljište se iznajmljuje na rok od 7 godina. Poslije tog roka zemljište ide na prodaju pa možete biti i prvi kupac. Parcele s kojih je skinut grah i pšenica su potanjurane i možete u posjed odmah. Kontakt 098/1605-655

PRODAJEM DVIJE ORANICE u Čakovcu, Globetka, povr. 2,5 ha (700 čhv). Upitati na mob. 095/8031114

STUDENTICAMA dajem u najam stan u centru grada, prvi kat. info na mob. 098/426-021

ŽIVOTINJE

AKVARIJ 20 litara sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 40 eura. Šaljem slike, Zagreb, 098/9084-675.

KOTLIĆ bakreni za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb, 098/9084-675.

RAZNO

KONOPI razni za sidrenje-privez brodica, debljine 2 cm prodajem od 10 eura na više. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM zadnjik za Kia Picanto, te novi motor za mešalec. tel. 040/861-319

PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 097/738-4072

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

POVOLJNO PRODAJEM razne ručne i električne stolarske alate i uređaje te okove i ostatke materijala. Info na tel. 098/241-176

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. ZagrebUtrina, 091/9240-293

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

ŠATOR za 3 osobe sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, prodajem za 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 - 1/4 cola (150 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

i donosimo radost

uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

Švrćo ima 6,5 godina, nalazi se u Kotoribi, treba novi dom jer baka više o njemu ne može brinuti. Cijepljen i mikročipiran, mikročip broj 191035000221813. Molimo vas podijelite. Kontakt: 091 8988 004.

Rex ima 10 godina i ostao je sam u dvorištu, na dugačkom lancu. Donose mu vodu i hranu svaki dan, ali to nije život ni za jednog psa a kamoli djedicu. Rex je dobre i drage naravi, još uvijek prilično ak�van. Da li bi netko djedici pružio nekoliko godina lijepog staračkog života? Sklonište će obavi� sve što je potrebno kod veterinara. Kontakt: 091 8988 004.

Maleni čupko traži dom! Nalazi se u romskom naselju, cijepljen je i čipiran. Nadamo se da će ga netko poželjeti i da ne mora dolaziti u sklonište. Ima 6 godina, mužjak, mikročip broj 191100002140483. Kontakt: 091 8988 004.

MOTORNA VOZILA

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

ŠKOLO!

Sjedim tako na dosadnom satu povijesti i razmišljam kako će svi ovi ljudi oko mene uskoro postati odrasli ljudi. Donedavno djeca koja su se veselila kad bismo na satu igrali neku igru, za par mjeseci sami će krojiti svoju sudbinu. I sad kad se sjetim kakvi smo bili. Samo mala djeca željna društva i igre. Htjela bih vratiti vrijeme barem na kratko i reći samoj sebi da uživam u tim trenucima jer će kraj osnovne jako brzo doći. Nismo bili loši, nismo bili ni savršeni, bili smo baš onakvi kakvi smo trebali biti. Još se u nama kriju ona mala vesela dječica koja su dobra sa svima i slažu se sa svakim. Sada, već malo odrasliji, nismo više dobri sa svima, ali smo ostali mali složni razred kao što smo bili nekad. Naše razrednice Ružica i Ivana pomogle su nam da odrastemo u pametne poštene ljude. Naša škola također je značajan dio našeg odrastanja. Zezanje po hodnicima, pomaganje na ispitima, sve će to raditi neke nove generacije, neka nova djeca, s nekim novim uspomenama iz iste ove škole.

Išli smo zajedno na razne izlete, nismo išli na planiranu školu u prirodi, ali smo maturalac iskoristili najbolje što smo mogli. Zajedno smo prošli puno toga, vidjeli tuđe uspjehe i neuspjehe, uspone i padove, ali smo svi ipak ostali složni što god se desilo. S vremenom smo naučili živjeti, postali smo samostalni

i odrasli ljudi. U hodnicima naše škole ostavljamo dio svoje mladosti, dio svojih snova i uspomenama, a u srcima nosimo sve što smo ovdje naučili i obećajemo da ćemo vas dragi učitelji i školo učiniti ponosnima. I tijekom svih ovih osam godina prolazili smo kroz razna iskustva koja su nas oblikovala kao osobe, i sad kad je vrijeme za rastanak ne možemo ne osjetiti mješavinu tuge i radosti. Stojimo na pragu novog početka, novoga društva, svega novog i svi smo uzbuđeni zbog svega što nas čeka, ali i osjećamo nostalgiju jer se opraštamo od mjesta koji nam je bio drugi dom. Sjećam se kako smo prvog dana škole svi zajedno u strahu sjedili u razredu, ne znajući što nas čeka, to će se dogoditi i za par mjeseci, samo s drugim ljudima u novoj školi. I sada dok stojimo na pragu nove faze života želim reći jedno veliko hvala i zbogom našoj školi. Druge generacije će vam doći, mi smo vam samo jedna od sto, a vi nama sjećanje za cijeli život. Dok gledamo u budućnost, sjećamo se svih lijepih trenutaka provedenih u školi. Svaki smijeh, svaka suza, svaka pobjeda i poraz, sve je to sada iza nas i sve će to proživljavati neke druge generacije. Zbogom osmaši, učitelji i moja školo! Nela Pancer, 8. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

ZBOGOM OSMAŠI, UČITELJI I MOJA

Tena Novak, 7. r, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Josip Zadravec, 6 godina, Dječji vrtić Pinokio Sivica

Izak Hren, 1.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela PurićJakov Mikolaj, 1. a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Lena Bojko, 1.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Eva Govedić, 7 godina, Dječji vrtić Pinokio Sivica

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Psihologija u zdravstvu

Ponekad se osjećam kao da sam jučer počela raditi, iako sam blizu mirovine! Čitav sam radni vijek vezana za zdravstveni sustav. Rado se prisjećam osamdesetih godina, kada sam se zaposlila u Medicinskom centru Čakovec. Već nakon dvije godine rada bila sam upućena na specijalizaciju iz kliničke psihologije, a završila sam je kad je počinjao rat. Društveno okruženje iznenada se promijenilo, što je uzrokovalo brojne psihosocijalne potrese i psihičku traumatizaciju epidemijskih razmjera. Meni su tada stečena znanja iz kliničke i zdravstvene psihologije omogućila da se kompetentno nosim s izazovima svoje profesije kao samostalan stručnjak u dijagnostičkom, savjetodavnom i terapijskom radu s različitim skupinama psihički i tjelesno oboljelih osoba svih dobi. Osim toga, polovinom devedesetih bila sam osnivačica i predsjednica Društva za psihosocijalnu pomoć Čakovec, formiranoga s namjerom da kreiramo i provodimo razne preventivne i promotivne aktivnosti u području mentalnog zdravlja (stariji čitatelji će se sjetiti SOS telefona, novinskih kolumni, radioemisija i javnih tribina).

Većinu psihičkih problema stanovništva treba rješavati na primarnoj razini zdravstvene zaštite, što će manje stigmatizirati osobe koje traže pomoć zbog psihičkih smetnji, smanjit će pritisak na bolnički sustav te doprinijeti dugoročnoj racionalizaciji i optimizaciji zdravstvenog sustava

U tom teškom i važnom vremenu mi psiholozi dobili smo priliku i pokazali smo značaj primijenjene psihologije u (post)ratnom društvu. Iako sam bila jedina specijalistica kliničke psihologije, prilikom reorganizacije zdravstvenog sustava odabrala sam raditi u Domu zdravlja, smatrajući već tada da većinu psihičkih problema stanovništva treba rješavati na primarnoj razini zdravstvene zaštite, što će manje stigmatizirati osobe koje traže pomoć zbog psihičkih smetnji, smanjit će pritisak na bolnički sustav te doprinijeti dugoročnoj

racionalizaciji i optimizaciji zdravstvenog sustava. Reaktivne psihičke smetnje i stresom uvjetovane teškoće u prilagodbi brojnih pojedinaca bile su normalna posljedica nenormalnih ratnih okolnosti i društvene tranzicije. Osim posttraumatskog stresnog poremećaja porastao je broj anksioznih i depresivnih poremećaja u svim dobnim skupinama. Moglo se tada zaposliti više psihologa te omogućiti ljudima da ambulantno, kroz sustav primarne zdravstvene zaštite, dobiju potrebnu psihološku pomoć, no to se nije dogodilo. Baš naprotiv, ‘’Hebrangov’’ Zakon o zdravstvenoj zaštiti izbacio je psihologe iz domova zdravlja i do 1998. godine u međimurskom zdravstvu, u kojem su dotad radila četiri psihologa, ugašena su dva radna mjesta psihologa. Uslijedila je posvemašnja psihijatrizacija. Mnogi su tih godina postali pacijenti i sklonili se iza neke psihijatrijske dijagnoze s kojom se moglo otići na dugotrajno bolovanje ili u invalidsku mirovinu. Psihijatrijski odjeli postali su skloništa za osobe u egzistencijalnoj stisci, iako nisu bili psihijatrijski pacijenti u klasičnom smislu. Psihijatrija je na svoj način odradila društveni zadatak i sve donedavno u zdravstvenom sustavu nisu otvarana radna mjesta za psihologe. Trenutno ih je u međimurskom zdravstvu za dva više nego osamdesetih godina. Svima je jasno da kontinuirano raste potreba za psihološkom, ne uvijek i za psihijatrijskom pomoći. Važeći europski standardi rada i direktive u području zaštite mentalnog zdravlja, koje je naša država dužna implementirati, mogli bi probuditi svijest o važnosti psihološke djelatnosti na primarnoj razini hrvatskog zdravstvenog sustava. Valjda hoće.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

Tko i zašto treba promijeniti ponašanje

u obitelji alkoholičara?

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

XY pretjeruje s alkoholom dugi niz godina. Posljednjih nekoliko godina živio je u maniri pravog alkoholičara i prilično doveo u pitanje svoje zdravlje, profesionalna postignuća, kao i opstanak i funkcioniranje svoje obitelji. Na nagovor, ili bolje rečeno, pritisak svoje supruge, konačno se odlučio potražiti pomoć i započeti liječenje. Već nakon prve posjete stručnjaku koji se bavi liječenjem alkoholizma morao se suočiti s činjenicom da je nužna potpuna i doživotna apstinencija od alkoholnih pića, te da je to samo prvi korak na putu oporavka. Jasno mu je dano do znanja da je nužna promjena obrasca ponašanja, kako njegovog, tako i svih ostalih članova obitelji. Obitelj je ostala u blagom šoku i čuđenju. Svima je bilo jasno da ponašanje mora mijenjati alkoholičar, ali zašto se traži i promjena ponašanja onih koji nikada nisu imali problem s alkoholom?

Alkoholičaru je na prvom mjestu njegova potreba za alkoholom i zbog toga pribjegava skrivanju, izbjegavanju istine i izmišljanju razloga i opravdanja za pijenje

Alkoholizam je bolest koja ne pogađa samo alkoholičara, nego i njegovu užu i širu okolinu. Na prvom mjestu pogođenih alkoholizmom su članovi njegove obitelji, dakle oni koji žive u istom domaćinstvu i pod istim krovom s osobom ovisnom o alkoholu. Zato kažemo da je alkoholizam bolest cijele obitelji. Nestaje normalna obiteljska dinamika, među članovima obitelji redovito se razviju neuobičajeni i nezdravi obrasci komunikacije. Alkoholičaru je na prvom mjestu njegova potreba za alkoholom. Zbog toga pribjegava skrivanju, izbjegavanju istine i izmišljanju razloga i opravdanja za pijenje. Zanemaruje svoje obaveze, nepouzdan je i nemaran prema ostalim članovima obitelji. Sve je manje tema i vremena za razgovor, sve se svodi na to da mu svi prigovaraju, a on se brani. Veoma često bude i nervozan, agresivan, sklon svađi i kon�liktima, na taj način postiže to da u ljutnji zalupi vratima i ode iz kuće kako bi nesmetano nastavio piti.

Članovi obitelji također često upadnu u zamku loše komunikacije. Iscrpljeni pokušajima da alkoholičara usmjere ka liječenju, često pribjegavaju šutnji, “durenju“, nekoj vrsti pasivne agresivnosti koja također

nikome ne pomaže, nego samo produbljuje problem. Skloni su prigovarati, provocirati, žaliti samoga sebe. Neki pak umanjuju problem ne želeći priznati ni samome sebi koliko veliki problem u obitelji imaju. Čovjek je društveno biće te mu je dobra komunikacija s drugim ljudima višestruko korisna i potrebna. U svakodnevnoj komunikaciji prenosimo informacije, svoje misli, ideje, a ponekad i osjećaje. Ukoliko znamo uspješno komunicirati, bolje znamo izraziti svoje mišljenje i želje, bolje razumijemo stavove drugih i u konačnici, bolje se slažemo s ljudima iz svoje okoline. Komunikacija se odvija riječima, ali i kroz izraz lica, poneku gestu, osmijeh, pogled i naše postupke, dakle i neverbalnim putem. U verbalnoj komunikaciji važni su i boja glasa, jačina, ton, kao i izrazi koje koristimo, a koji moraju biti razumljivi i prilagođeni osobi s kojom razgovaramo. Komunikacija uključuje razmjenu mišljenja, to je dvosmjeran proces. Onaj koji tijekom komunikacije s drugom osobom ne pruža priliku svom sugovorniku da se izrazi, ne ostvaruje kvalitetnu komunikaciju. Želimo li dobro komunicirati, moramo uvažavati i slušati svog sugovornika, jer nam to daje mogućnost da točnije percipiramo ono što nam ta osoba želi reći. Kroz liječenje alkoholizma izuzetno je važno raditi na obnavljanju i razvijanju dobrih komunikacijskih vještina i u tome moraju sudjelovati svi članovi obitelji. Tijekom alkoholizma u obitelji redovito budu narušeni odnosi i načini komunikacije među njenim članovima pa je tijekom oporavka nužno mijenjati obrasce komunikacije svih članova obitelji. Učenje aktivnog slušanja i drugih komunikacijskih vještina dobro je prakticirati uz podršku stručnjaka te podršku grupe samopomoći poput kluba liječenih alkoholičara. Iskrenost, uvažavanje svakog člana obitelji, njegovih osjećaja i potreba, ključni su u izgradnji dobrih komunikacijskih vještina i dobrog funkcioniranja svake obitelji, a pogotovo su važni za vraćanje povjerenja i nade u bolju budućnost u obiteljima iscrpljenim alkoholizmom.

MEĐIMURSKI VATROGASCI na izvanrednoj dislokaciji u Dalmaciji

Uskočili u pomoć kolegama i štitili Biokovo

Međimurski vatrogasci prošlog tjedna ponovno su pokazali velika srca. Uskočili su u pomoć kolegama vatrogascima u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji su se intenzivno borili s velikim požarima.

15 vatrogasaca krenulo put Dalmacije

Tako je po zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića 15 vatrogasaca, od toga 3 iz JVP-a Čakovec i 12 dobrovoljaca iz vatrogasnih društva, vatrogasne zajednice Međimurske županije otišlo put Dalmacije na izvanrednu dislokaciju.

Donji

Međimurski vatrogasci odradili su značajan posao na terenu te se zahvaljujući angažiranim ljudskim snagama i vremenskim uvjetima, situacija na požarištu primirila

Međimurski vatrogasci odradili su značajan posao na terenu te se zahvaljujući angažiranim ljudskim snagama i vremenskim uvjetima, situacija na požarištu primirila. Kolege vatrogasci iz Splitsko-dalmatinske županije od srca su im zahvalili na predanosti i požrtvovnosti te poželjeli sretan i ugodan povratak kućama.

(rd)

Dečki su na put otišli u četvrtak 1. kolovoza s dvije cisterne i dvama kombijima, a nakon gotovo tri dana međimurski vatrogasci sretno su se vratili kući. Nešto više o samoj dislokaciji s nama je podijelio Nikola Besedić koji je bio zapovjednik međimurskim vatrogasacima na terenu u Splitsko-dalmatinskoj županiji. - Nakon dolaska u prihvatni centar HVZ-a, kasnije smo od strane zapovjednika poslani na teren u Tučepe. Štitili smo i branili objekte kao i nacionalni park Biokovo te dežurali kako bismo pazili izdimljavanja koja kasnije mogu prerasti u požar. Hvala Bogu, tijekom našeg boravka imali smo par intervencija gašenja požara, a u popodnevnim satima u subotu polako smo krenuli kućama, rekao nam je Nikola Besedić.

i Kuršanec 2 odnijeli pobjedu!

Najstarija ekipa na natjecanju bio je DVD Knezovec

Piše: Sanja Heric

Ovogodišnje natjecanje, jedanaesti Kup Kuršanca sa zaprežnim špricama, okupio je u subotu 27. srpnja velik broj muških i ženskih seniorskih ekipa iz Savske Vesi, Strahoninca, Donjeg Kraljevca, Nove Vesi, Svete Marije, Kotoribe, Donjeg Ladanja, Totovca, Delova, Knezov-

ca, Šandorovca i domaćina Kuršanca.

Djeca s brentačama, a seniori sa zaprežnim špricama U kategoriji vatrogasnog pomlatka nastupili su mali vatrogasci iz Svibovca Podravskog, Družbinca, Nedelišća, Donjeg Mihaljevca, Donjeg Ladanja, Tužnog

Kotoribe, Nove Vesi, Donjeg Kraljevca, Šandorovca i Kuršanca. Djeca su vježbala s brentačama, a seniori sa zaprežnim špricama vrativši se tako u neka stara vremena, kada vatrogascima nije bila dostupna moderna oprema kakvom se danas služe i raspolažu.

Već tradicionalno odličan organizator i domaćin bio je DVD Kuršanec, čiji je predsjednik Siniša Kregar i otvorio samo natjecanje, dok je prigodom dodjela nagrada i priznanja najboljima, zapovjednik DVD-a Kuršanec Marko Ptiček prijavak podnio Josipu Vargi, predsjedniku Gradskog vijeća Grada Čakovca. Varga je pozdravio okupljene i čestitao im na postignutim rezultatima uz poruku da se što više druže na ovakvim i sličnim natjecanjima, a što manje na intervencijama gašenja požara i drugim nepogodama. Uz njega, nagrade i priznanja dijelili su i Robert Meglić zapovjednik

VZ-a Međimurske županije, Robert Pevec tajnik VZG-a Čakovca i Božidar Horvat predstavnik obrta “Sigurnost“ iz Knezovca, jednog od pokrovitelja nagrada. Pehar i prigodnu diplomu i ove je godine primio najstariji natjecatelj. U subotu je u Kuršancu to bio Anton Marčec iz DVD-a Knezovec koji je napunio 88 godina života, a njegova ekipa DVD Knezo-

vec ujedno je bila i najstarija ekipa natjecanja. Tko je bio najbolji?

U kategoriji pomlatka žene nastupila je ekipa DVD-a Donji Mihaljevec, dok je u muškoj kategoriji prvo mjesto također pripalo mladim vatrogascima iz Donjeg Mihaljevca. Drugi su bili vatrogasci iz Donjeg Ladanja, a treće mjesto osvojili su

članovi DVD-a Tužno.

U seniorskoj B kategoriji žene, najbolje su bile članice DVD-a Nova Ves, drugo mjesto pripalo je domaćoj ekipi DVD-a Kuršanec, dok su treće bile članice DVD-a Šandorovec.

U muškoj B kategoriji prvo mjesto pripalo je ekipi Kuršanec 2, drugi su bili vatrogasci iz Savske Vesi, a treći DVD Strahoninec.

Teren je bio dosta zahtjevan

Međimurski vatrogasci prije odlaska na dislokaciju

Zaprežne šprice vratile su natjecatelje u neka stara vremena

Svoju spretnost pokazali su i malci iz DVD-a Nedelišće

Sastojci:

- 0,5 l mlijeka (s 3,2 ili vise m.m.)

- 0,5 l vrhnja za kuhanje

-150 g šećera

-2 vanilin šećera

-1 vrećica bijele mljevene žela�ne

PRELJEV

- 300 g šumskog voća (može i smrznuto)

-2 žlice šećera

PRIPREMA

U šalici pomiješati želatinu s par žlica vode i pustiti da nabubri. U međuvremenu prokuhati mlijeko, vrhnje te šećer i vanilin šećer. Maknuti s vatre i nakon nekoliko minuta dodati želatinu, miješati dok se ne rastopi. Uliti u čaše i pustiti da se ohladi, nakon toga staviti u hladnjak. Ostaviti minimalno sati.

Preljev:

Nakratko prokuhati voće sa šećerom. Kada se ohladi, preliti na pannu cottu.

Hajdinska kaša s gljivama i vrhnjem

Najpoznatiji su po svojim originalnim, prelijepim i ukusnim tortama, a u ponudi su i domaći kolači, pogače, štruce, gibanice i slatki stolovi za vjenčanja

Piše: Aleksandra Sklepić

Panna cotta je talijanski desert koji se ubrzo nakon što je nastao proširio cijelim svijetom. Popularan je zbog kombinacije mlijeka, vrhnja, želatine i voća, a savršen je kao osvježenje u vrućim, ljetnim danima.

Eva Döring iz Čakovca kolače peče cijeli svoj život, a već se tri godine bavi slastičarstvom. Njezin obrt Ivica i Marica, proizvodnja slastica, na ovogodišnjem je Porcijunkulovu svojom čarobnom kućicom osvojio brojne posjetitelje. Za izradu ove prelijepe kućice od slatkiša zaslužna je kći Jona, koja je studentica, kao i suprug Nino koji je

zadužen za logistiku. Mlađa kći Heidi najviše voli biti u kuhinji, uz mamu, pa već sada, iako je tek završila školu za kuhara, preuzima velik dio posla i to joj odlično ide.

Desert panna cotta samo je mali dio specijaliteta koje Eva i obitelj nude svojim kupcima. Najpoznatiji su po svojim originalnim, prelijepim i ukusnim tortama, a u ponudi su i domaći kolači, pogače, štruce, gibanice i slatki stolovi za vjenčanja.

U obiteljski posao svi su uključeni, a za ljubav prema pečenju kolača najzaslužnija je Evina baka koja ju je još od djetinjstva učila svim tajnama koje sada ona prenosi na svoje kćeri.

Pušipel –

Vinarija Jakopić

Uz hajdinsku kašu s gljivama i kiselim vrhnjem preporučuje se poslužiti vino autohtone međimurske sorte – pušipel. Obiteljska vinarija Jakopić u svojoj vinskoj karti upisala je odličan Pušipel supreme. Ovo vino autohtonog međimurskog brenda s ponosom

će zasjesti na svaki stol te doprinijeti vedroj i ugodnoj atmosferi blagovanja. Svakako kušajte uz jelo iz naše preporuke recepta plus ili pak uz jelo po vašem odabiru. Odabirom ovog vina zasigurno nećete pogriješiti. U zdravlje! (rr, zv)

Topli dani i dovoljno vlage u šumskim staništima odlična su formula za potragu gljiva. Ako ste imali sreće ovih dana, pripremite hajdinsku kašu s ubranim plodovima prirode. Dostatna zamjena bit će šampinjoni iz trgovine, ako potraga za gljivama nije bila odviše uspješna. Pripremite hajdinsku kašu tako da se iz kaše proberu moguće nečistoće (zrna u ljusci i slično). Kaša se zatim opere i stavi u duplu količinu

Sastojci:

- dvije žlice ulja

- glavica luka

- 30 dag šampinjona

- šalica heljde

- svježi peršin

- sol, papar

- kiselo vrhnje

vode kuhati. Hajdinska kaša, kad je gotovo kuhana, ostavi se poklopljena još nekoliko minuta kako bi �ino omekšala. Šampinjoni (ili neke druge gljive koje su nam na raspolaganju) se očiste i narežu. U duboku tavu stavi se malo bijelog ulja i nasjeckan luk. Pirja se tako dugo dok luk ne postane staklast. Kad poprimi staklastu strukturu na luk se stave šampinjoni. Sve se lagano miješa. Na kraju se doda svježe nasjeckan peršin, te začini (sol, papar). Na kraju se dodaje par žlica kiselog vrhnja. Jelo se može servirati uz sezonsku miješanu salatu (ili neku drugu prema želji). Iako su gljive kvalitetna zamjena za meso, uz hajdinsku kašu s gljivama i vrhnjem može se pripremiti piletina pečena na pari. U slast! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Ćevapčić burek by Rudolf Štefan

Priprema:

Pomiješajte mokre sastojke i dodajte im pola suhih sastojaka. Kada ste ih dobro izmiješali, dodajte drugu polovicu suhih. Umiješano tijesto ostavite da odmori 20 minuta. Nakon 20 minuta tijesto podijelite na četiri jednaka dijela i u svaki dodajte 25 g maslaca sobne temperature. Pustite da odmori 15 minuta ispod aluminijske folije.

Uzmite četvrtinu tijesta s maslacem i razvaljajte ga ili razvucite rukama što tanje možete da bi se burek lijepo razlistao.

U široki lonac stavite maslinovo ulje. Ugrijte ga i dodajte sitno sjeckani luk. Prodinstajte luk 15-ak minuta na laganoj vatri pa dodajte sitno sjeckani češnjak i prodinstajte ga oko 5 minuta. Zalijte vinom i pustite da iskuha.

Sastojci za tijesto:

- 750 grama brašna za burek

- 10 grama soli

- 400 ml vode

- 50 ml suncokretova ulja

- 100 grama maslaca

Sastojci za nadjev:

- 350 grama sirovih ćevapčića

- 500 grama pasirane rajčice

- 150 grama luka

- umak tabasco (opcionalno)

- 4 režnja češnjaka

- 1 dl maslinovog ulja

- sol

- papar

- 20 grama nasjeckanog peršina

- 2 dl crvenog vina

- 1 ml aceta od jabuke ili jabučnog octa

Sirove ćevapčiće iskidajte na manje komadiće i pecite na tavi na jakoj vatri. Dodajte pasiranu rajčicu i malo vode po potrebi. Začinite solju, paprom, peršinom i dodajte umak tabasco (opcionalno). Kuhajte 40-ak minuta. Što duže kuhate na laganoj vatri, to bolje. Smjesa je gotova

kada je dovoljno gusta da se može puniti u tijesto. Rasporedite nadjev na 3/4 tijesta, zarolajte i napravite oblik puža. Stavite ga u dobro nauljenu posudu koja dobro prenosi temperaturu. Stavite ga peći na 220 °C na 30 minuta.

Eva s panna co�om, a Heidi s pogačom

IVICA BOGDAN iz Zebanec Sela

Sada je sezona za tikvino varivo

Tikvice su lako probavljiva, zdrava namirnica, osvježavajućeg okusa, a priprema jela najčešće je brza i nije prekomplicirana

Piše: Aleksandra Sklepić

Tikvino varivo sezonsko je jelo koje je idealno za lagan ljetni ručak. U našem se kraju oduvijek često pripremalo, jer polja su i vrtovi u ljetno i jesensko vrijeme bili prepuni raznih sorti bundeva i tikvica. Tikvice su lako probavljiva, zdrava namirnica, osvježavajućeg okusa, a priprema jela najčešće je brza i nije prekomplicirana. Zbog toga su se recepti za njih uspješno očuvali i u moderno vrijeme, unatoč brojnim novitetima koji su svima lako dostupni. Osim variva, u našem se Međimurju peku i pogače s

tikvama, kropci, pa čak i gibanica, a tikve su dio brojnih juha, salata ili priloga Tradicija pripreme jela od tikvi nastavlja se i u mlađim generacijama, pa nam je Ivica Bogdan iz Zebanec Sela pokazao na koji način on priprema svoje tikvino varivo.

- Završio sam školu za kuhara, ali sam se prekvali�icirao pa radim kao bravar, ispričao nam je Ivica. Prije dvadeset godina bio sam zaposlen u jednom velikom restoranu u Međimurju i mogu reći da je posao kuhara težak. Kad svi drugi imaju vikend i odmor, tada kuhari

Tikvino varivo

Sastojci za �kvino varivo, za 10 osoba:

- 2 kg puter �kvica

- 2 glavice luka

- 4 češnjaka

- 0,5 kg celera

- 0,5 kg dimljenog mesa (vra�na, kare ili nešto drugo, po želji)

- crvena paprika, sol, biber, lovorov list

- malo ulja

- vrhnje

- malo oštrog brašna Priprema: Sitno nasjecka� luk i prži� ga na ulju. Dok je luk zlatno-žute boje, doda� dimljeno meso

narezano na kockice i pirja�. Nakon toga doda� nasjeckanu �kvu i celer narezan na kockice, te sve zajedno još pirja� neko vrijeme. Za�m doda� naribani češnjak, žlicu mljevene slatke crvene paprike i zali� povrtnim temeljcem. Na kraju doda� sol, biber i lovorov list i kuha� dok �kva i celer ne omekšaju. Kad je �kva kuhana, u posebnoj posudi napravi� zapršku od malo oštrog brašna i vrhnja. Uli� u varivo da se zgusne. Ako se doda više brašna i vrhnja, varivo će bi� gušće, pa o osobnom ukusu ovisi količina zaprške. Pus�� da varivo zavri i servira�.

najviše rade. Puno života se propusti kad si profesionalni kuhar. Zbog toga sada kuham samo iz ljubavi, za obitelj i prijatelje.

Tikvino varivo Ivica je prvi put probao još u djetinjstvu, u rodnom Čestijancu, a sada ga rado kuha za svoju obitelj, suprugu Aleksandru i sinove, Davida (20) koji je student i Ninu (18) koji je sada friško završio školu i zaposlio se. Doma stalno kuhaju domaća jela po starinskim međimurskim receptima, a kad

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

su u pitanju kolači, Ivica to prepušta supruzi, jer kaže da je u tome bolja od njega. On ponekad složi pogače, klipiće, zlevanke i nešto u tom stilu, ali one prave, komplicirane kolače ipak peče Aleksandra. Kad je vrijeme za roštilj ili kakav bograč, tu je Ivica uvijek glavni kuhar, a ostali članovi obitelji pomažu. Sinovi se također vole uključiti, pa ima nade da se recepti koje Ivica i Aleksandra njeguju, nastave čuvati i u njihovoj obitelji. S kolegama s posla

ove je godine tikvino varivo kuhao u Štrigovi, na gastro manifestaciji “Međimurska žlica”, te su naišli na pohvale i ohrabrenje. Kad imaju slobodnog vremena, svi u obitelji Bogdan rado odmaraju i druže se uz kakvu dobru utakmicu ili utrku formule na televiziji, a još kad je na stolu �ino meso s roštilja i dobro društvo oko stola, tada je Ivici srce na mjestu, jer iako ne radi kao kuhar, još je uvijek u duši sretan s kuhačom u ruci.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 13. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 16. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

br. 1508

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 13. kolovoza 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 16. kolovoza 2024.

Ivica s �kvinim varivom koje je idealna ljetna hrana

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

ŠtO sE u muzeju radi?

Dio peti – terenski rad

Piše: Janja Kovač, viši kustos Etnografskog odjela

Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla.

Rad izvan muzejskih zidova

Kako Muzej Međimurja Čakovec ove godine obilježava

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

70 godina postojanja, koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima približim djelovanje muzeja iznutra, vrlo često nevidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici.

Osim rada s predmetima unutar samog muzeja, stručni djelatnici muzeja često provode i terenski rad. To znači da odlaze iz muzeja i na području djelovanja muzeja provode istraživanja i prikupljaju predmete. Istraživanja mogu biti usmjerena na prikupljanje predmeta, na prikupljanje informacija od kazivača te bilježenje aktualnog stanja na terenu.

Porcijunkulovo kao predmet istraživanja

Etnografski odjel MMČ-a posvećen je proučavanju

načina života u Međimurju u svoj svojoj cjelovitosti; od načina odijevanja, priskrbljivanja hrane, vođenja kućanstva i gospodarstva do običaja i obreda. Jedan od takvih običaja su i proštenja koja u etnografskom smislu predstavljaju blagdan, poseban dan u odnosu na druge radne dane ispunjene svakodnevnih poslovima. Ona su mjesto vjerskih susreta, trgovačkih djelatnosti, razonode i dokolice, nacionalnih, jezičnih i kulturoloških ispreplitanja. Stoga su izuzetno zanimljiva za pratiti, posebno u dužem vremenskom razdoblju.

Najstarije slike s Porcijunkulova pohranjene u MMČ-u su iz 1993. godine, a snimili su ih kustosica Etnografskog

LJUBAV: Postat ćete mirniji i tiši. Jedino ćete rado pričati. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili. Oboje ćete biti zadovoljni. Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom koja nije iz njihova kraja.

KARIJERA: Mnogi će poželjeti pomaknuti granice, ali vidjet će da to nije tek tako. Neki vaši snovi u sudaru s realnošću izgubit će svaki smisao. Prihvatite to kao fazu svog sazrijevanja. Slušajte druge, budite kooperativni, pa će i oni vas podržavati.

ZDRAVLJE&SAVJET: Potražite sport za sebe.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Postat će vam zanimljivije jer će biti više kretanja među osobama suprotnog spola. Stoga će oni koji još traže srodnu dušu lakše nailaziti na ljubavne prilike. Oni u vezama izmjenjivat će nježne riječi koje će imati učinka.

KARIJERA: Još će biti manjih financijskih borbi, ali se nazire i rješenje. Vaš fokus interesa sad će se prebaciti na viša znanja. Mnogi će gledati da usavrše svoju stručnost. Oni koji uče bit će svakako na dobitku. Tko želi, neka upiše dodatni tečaj.

ZDRAVLJE&SAVJET: Otvaraju se mogućnosti putovanja.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ako je zapelo između vas i partnera, vjerojatno ćete se oboje otvoriti i truditi pojasniti svoja očekivanja. Bit će još povremenih neprimjerenih ponašanja, ali to će biti zanemarivo. Pokušajte biti malo nježniji jedno prema drugome.

KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Radit ćete lakše, premda će posla biti sve više. Sportski djelatnici postići će lijepe rezultate. Zaposleni u pedagoškim aktivnostima pokazat će što znaju. Bit će dosta novih ideja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Uživat ćete i u samoći i u društvu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za društvom, pa će biti često viđeni gosti na raznim zabavama. Bit će im dobro, ako izuzmemo male svađe. No njima će to biti poticaj. Oni koji još traže srodnu dušu putovat će.

KARIJERA: Oni koji traže nešto novo ili duboko dobit će priliku da to prepoznaju. Bit će nadomak nečeg što će im obogatiti karijeru. To će ih potaknuti da rade još predanije. Gotovo svi će na poslu će pokazivati jaču crtu kreativnosti. ZDRAVLJE&SAVJET: Istraživat ćete nepoznato.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Licitarsko srce s motivom para u narodnim nošnjama iz medičarskog obrta Matjašec 2017. godine na Porcijunkulovom

odjela Smiljana Petr-Marčec i muzejski fotograf Bojan Damiš. Desetak crno-bijelih fotografija prikazuju štandove s tradicijskim obrtima poput medičarstva, košaraštva i užarstva. Fotografije su popraćene i dodatnim podacima, poput naziva obrta i vlasnika, adrese na kojoj je obrt i telefonskog broja za kontakt. Razvojem digitalnih fotoaparata uvelike je olakšan terenski rad te se Porcijunkulovo u posljednjih desetak godina prati gotovo iz godine u godinu. Brojnim fotografijama dokumentirana su ponajviše nematerijalna dobra poput medičarstva, košaraštva, črnih pisanica, izvođenja međimurske

HOROSKOP

LJUBAV: Doći će do djelomičnog poboljšanja vašeg privatnog života, ali i dalje ćete biti skloni tupiti po svome. Bilo bi najbolje da više pažnje i važnosti poklonite drugoj strani, te da uvažite neke njene prijedloge. To bi bilo dobro za oboje.

KARIJERA: Neke će mučiti financije. Neki će naći sasvim nov i nesvakidašnji način zarade. Možda neće biti sasvim legalan, pa bi bilo dobro provjeriti što se može, a što ne može kako kasnije ne bi imali problema sa zakonom. Neki će putovati zbog posla.

ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u veselom društvu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Mnogi će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka ili frustracija koje su ih kočile. Bit će to poboljšanje u vašim osobnim odnosima, ali i dalje se savjetuje oprez. Najviše zato što može biti greški u koracima ili provokacije od druge strane. KARIJERA: Izgledna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. Učenici i studenti bit će uspješni. Oni koji rade svaki će dan imati na pameti sve više sjajnih ideja. Intelektualni djelatnici briljirat će u svojim nastupima. ZDRAVLJE&SAVJET: Težit ćete visinama i daljinama.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5

LJUBAV: Vaši osobni donosi postat će malo diskretniji, a vi na neki način manje zahtjevni. Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u sasvim malim i običnim situacijama. To je dobro jer ćete se istinski upoznati.

KARIJERA: Dobro su vam postavljeni kontakti, a pogotovo za sve nove ideje i projekte. Balansirat ćete između otvorenog pristupa i diskrecije. Neke stvari zadržat ćete za sebe jer će vam vaš unutrašnji glas tako govoriti. Mnogima ćete biti pravo osvježenje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje vam je dobro.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Izazovi će se prorijediti, a vaš ljubavni život smiriti. Većina će biti zadovoljna. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima.

KARIJERA: Sve ono što ste smišljali i planirali polako dobiva vanjska obilježja. Neki će prepoznati prilike za usavršavanje svojih ideja. Idite korak po korak jer će se tim tempom i otvarati prilike. Također upotrijebite svoj šarm u poslovnim dogovorima.

ZDRAVLJE&SAVJET: Možete više uz više diplomacije.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

popevke ili ispiranja zlata, svečana procesija koja se tradicionalno održava 2. kolovoza. No, osim tih direktnih tema fotografije svjedoče i o drugim aspektima ove manifestacije kao što su promjena lokacije štandova, prestanak pojavljivanja pojedinih obrtnika, vizualni identitet manifestacije i slično.

trajna pohrana i dostupnost javnosti Muzej Međimurja Čakovec vrlo aktivno i promišljeno provodi terenska istraživanja s ciljem prikupljanja što relevantnije i raznolikije baze podataka uz pomoć kojih se interpretiraju postojeći ili novi muzejski predmeti.

Sav prikupljeni materijal se obrađuje i trajno pohranjuje u muzejskoj dokumentaciji. Spomenimo da MMČ u fondu fototeke ima gotovo 12.000 invertiranih fotografija, među kojima je najveći broj nastao upravo tijekom terenskog rada muzejskih djelatnika. Muzej kao javna institucija ima obavezu omogućiti uvid u svoje predmete zainteresiranim pojedincima, pa tako i dokumentaciju pohranjenu u sekundarnim fondovima poput fototeke. Na taj način višegodišnji rad muzejskih stručnjaka može biti maksimalno iskorišten; od pripreme tematskih izložbi do istraživanja zainteresiranih pojedinaca.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN:

LJUBAV: Tijekom ovog tjedna neke će stvari u vašem privatnom životu početi dolaziti na svoje mjesto. Manji verbalni nesporazumi bit će dio svakodnevice kojim ne treba pridavati veći značaj. Slušajte svoje srce i slijedite ga. Tako neće biti greške.

KARIJERA: U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija. Jednostavno zato jer bi vas netko mogao doživjeti kao neprofesionalnu osobu. Odmjerite kad i koliko osjećaja treba pokazati. Krećete se ka novim znanjima.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne živcirajte se zbog sitnica.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ako ste još sami i tražite ljubav, budite odmjereni i ne navaljujte. Prije će se dogoditi da ovaj put drugi zavedu vas, nego obratno. Zato možete ostati pasivni, barem za sada. Ako se osjećate usamljeno, računajte s tim kao fazom te da će sve ići polako.

KARIJERA: Uglavnom ćete stremiti visokim ciljevima, a okolnosti i događaji ići će u prilog tome. Manji problemi mogu se nazirati zbog nekih stvari iz prošlosti. Te analize završite u tišini kako bi mogli nastaviti dalje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Male brige bez posebnog razloga.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Postat ćete društveniji. Oni koji su još sami većinu slobodnog vremena provodit će umreženi s bliskom okolinom, bilo doslovno, krećući se, bilo preko kompjutera. Tako će lako nalaziti nova poznanstva, a nije isključena ni ljubav.

KARIJERA: Oni koji rade privatni posao mogli bi dobiti dodatni angažman koji im baš neće biti po volji. Isto vrijedi i za rad od kuće. Bit će i onih koji će pokrenuti promjene u prostoru u kom borave, rad ili žive. Trebat prvo će sve osmisliti.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje vam je dobro.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Pred vama su lijepi ljubavni dani kad možete očekivati sklad između sebe i voljene osobe. Ako ste još sami, svakako izađite van u društvo jer su šanse da se s nekim zbližite povećane. Bit ćete zavodljivi, a osobe suprotnog spola rado će vam prilaziti. KARIJERA: Nalazite se u fazi kad treba rješavati sitnice. Od njihova mnoštva vi možda ne vidite glavnu stvar, pa vam ciljevi nisu sasvim jasni. Ipak, kročite sigurnim i utabanim putevima, a ni rezultati neće izostati. Radite dio po dio. ZDRAVLJE&SAVJET: Prošetajte prije spavanja za bolji san. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Ribe, Lav, Vaga

Užar Ivan Bistrović na Porcijunkulovom 1993. godine

Svečana procesija u kojoj članovi Zrinske garde nose sliku Gospe od Anđela

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Vruće uz puno sunca

VREMENSKA SLIKA: Kraj srpnja i početak kolovoza su obilježili uglavnom sunčani i vrući dani, ali je ta vrućina ipak bila normalnija nego u prvom dijelu sedmog mjeseca. Noći su bile ugodno svježe, a dnevna temperatura se vrtila oko 30 °C. U

petak navečer nas je opet malo rashladila i fronta, zatim još jedna sredinom ovog tjedna. I sljedećih tjedan dana ćemo imati puno sunca i topline, zapravo na vidiku je još jedan toplinski val. Osvježenje je moguće oko Velike Gospe. Opširniju

prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak nam donosi većinom sunčano i vruće ljetno vrijeme. Odlično je što su noći i jutra ugodno svježi uz minimalnih 17 do 18 stupnjeva pa se možemo

Pučka meteorologija

Ako kolovoz žeže, vino teče

dobro odmoriti. Danju će se uz obilje sunca zrak ugrijati na temperaturu malo iznad 30 Celzijevih stupnjeva. I u subotu se vidi puno sunca i ljetne topline uz popodnevni maksimalac oko 33 stupnja u hladu. Vjetar uglavnom slab, a biometeorološke prilike i

dalje uglavnom povoljne. Samo treba pripaziti na jako sunce sredinom dana, osobito između 10 i 17 sati kad je i UV indeks najviši. Za nedjelju prognoziramo lijepo, suho i sunčano vrijeme. Temperatura će narasti do 34 Celzijeva stupnja. Po svim dostupnim podacima, i sljedeći tjedan počinje uz sunčano i vruće ljetno vrijeme. Temperatura zraka će još malo narasti pa će u popodnevnim satima do sredine tjedna možda ići i preko 35 Celzijevih stupnjeva.

U četvrtak malo promjenjivije uz izmjenu oblaka

i sunčanih razdoblja. Mjestimice može pasti malo kiše ili kraći pljusak, ali to baš neće biti ni česta ni raširena pojava. Temperatura zraka bi sredinom dana mogla biti blizu 30 Celzijevih stupnjeva, znači ipak nešto ugodnije nego početkom tjedna. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 8.8.2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 13. kolovoza 1716. godine pao je snijeg u Bosni i uzrokovao velike štete u poljoprivredi

• 14. kolovoza 1716. godine u Zagrebu pala "sitna solika i tuča"

SKANDINAVKA VICOTEKA

Zub

Mujo užurbano ulazi kod zubara i kaže mu:

- Doktore, treba izvaditi zub, ali bez anestezije. Samo ga iščupajte i završite s tim.

- Uf, bilo bi dobro da su i ostali moji pacijenti tako hrabri! O kojem zubu je riječ?

- Fato, pokaži mu zub koji te boli!

Kamioni

Kamion se bliži nadvožnjaku. Haso odjednom naglo zakoči.

- Što ne valja? - upita Huso.

- Mogu proći samo kamioni visoki 3.20, a naš je visok 3.60!

- Samo ti vozi, vidiš da u blizini nema policajca!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Vladimir Jambrošić

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 25.

Nesmeš kušnuti koga očeš?

Šteli mi to priznati ili ne, ali ova francoska Olimpijada je malo čudna. Da malo!? Ne muoči točno znati štero so ženske, a štero pak moški. Zakaj? Pak ženske imajo pimpeke, a moški jiv nemajo. Ne znati zakaj so unda Francozi sim športašima delili ris-gumice? Nekaj se pripoveda da što jiv ne bode ponucal nek jiv vrne jerbo škoda bi bilo da se ris-gumice v original škatulaj pofratijo. Nigdar so ne si nucali gumice pak je tak i denes i zato jiv tre dati onima šteri jiv nucajo. A v štero lukjo svojega venoga rivlejo i je li je moški ili pak ženski ne bi se štel tu mešati. Verjem da ste čuli kak je prešel Boris Matič, japa od naše zlatne đudašice Barbare Matič. Dok je Barbara pobedila vu �inalo i osvojila zlatno želencijo, japa Boris je od veselja skušuval prvo žensko štera mo je došla pod roko. Rekli so da je to bila čistačica štera je delala reda vu dvorani. I mam so ga zgrabili da je napastuval žensko i v rešt ga zaprli. A što mo je kriv kaj je konzervativan, starinski, jerbo da je kušnul portera nišči ga nej nikaj pital. Kuliko vidimo, se je dopuščeno sam čovek nesme biti normalen.

Naši rokometaši so v Parizo na Olimpijadi odišli po riti k meši. Se smo meli, i nove igrače, novoga trenera i to tijam z Islanda, nove sponzore i se je to ne nikaj pomoglo jerbo so nas otprajli dimo predi nek smo se hapili. Trener je stranjski tak da je taktiko govoril na engleskomo jeziko i stopram dok so se pelali dimo se je zazvedilo da si naši igrači ne razmijo engleski. No, kuliko se šepetuji vu slačionici, nejveč je smetalo našim rokometašima to kaj so gol štajnge bile rozne, očem reči, pederske. Kaj tu reči, pak so i drugim rokometašima bile isto takše pak jim je nikaj ne smetalo dok so gole zabivali i pobeđivali. Dok odideš po riti k meši unda ti saka sitnica smeta. Dobro kaj so ne rekli da je i lopta bila okrogla.

Samo je jedna Sara i to Kolak

Bilo je to pred osem let na Olimpijadi v Brazilo. Do unda je

Nekoga smeta, nama je sveta "Oluja" '95!

bilo malo onih šteri so znali za Saro Kolak, mlado (21 leto) Ludbrežanko štera je hitala koplje v reprezentaciji Lepe Naše. Kaj bomo rekli, pak je to bilo zdavnja i si smo unda priznali kak se je nišči preveč ne nadjal od Sare, a Sara je pokazala da unda dok jo si otpišejo unda je nejjakša. Verjem da smo ne pozabili kak je Sara svoje koplje hitila nejdale i dimo je došla s zlatnom želencijom okoli šijaka. A zakaj? Neje štela biti hujša od svoje pajdašice Sandre Perkovič, štera je v Brazilo osvojila svoje drugo zlato posle Londona. Tak je naša Sara stiha otpotuvala vu Francusko i nišči se je od je ne nikaj nadjal jerbo je zadja leta bila vejč na bolovanjo nek je hitala koplje. Ali, kak sam več rekel, dok otpišemo Saro ona je nejjakša. Ne znati kak bode na se zadje zišla, ali v kvali�ikacijama je mela drugo daljino (64,57 m) tak da se moremo pak i želenciji nadjati. Ak se po jutro den pozna, ak bode isto kak je bilo v Brazilo unda bode Sara i tu želencijo osvojila jerbo Sandra Perkovič je več osvojila brončano želencijo, a kuliko poznamo Saro ona neče biti hujša. Za par dni bodemo se znali. Očem kaj bode Sara pak na postoljo, zaslužila je, kuliko je muke mela z tem sakefele povredama i se je zmagadila. I unda bo nešči rekel da si je ne zaslužila želencijo?

Alkoholom protiv droge

Pak nam je sima v Lepoj Našoj zrasel standard, mortik ruon ne standard, ali so nam odišle gori prosječne plače. Najme kaj, precednik Vlade Drašek Plenkovičov je zdigel plače sim dužnosnikima na vrho platne liste tak da bodo ve oni meli hajdi vekše plače, a i sima nama bode prosjek zrasel. Ali kak so penzioneri ne v tomo lonco unda bodo oni dobili povišice ili pak slobodne dneve? Naš precednik AP jako pazi na penzionere i ne davlem jim preveč velike peneze, ali ne zato kaj nema neg zato kaj penzičima to ne bi škodilo na zdravje. Probajte si pregruntati kaj bi se pripetilo penzičima da bi ve pod stare dni dobili velike peneze kakše so još nigdar do ve vu svojemo mukotrpnomo živlenjo ne meli? Pol jiv bi na bolovanjo završilo, a starački domi bi mam zdigli cene i kakšega bi unda bil hasna meli penziči od velikih penziji? Kuliko vidimo nešči furt vodi brigo o

zdravjo penzičov makar oni dosta koštajo našo državo, ali je dobro da jiv imamo jerbo što bi živel vu Lepoj našoj da nej bilo penzičov? Oni šteri nekaj znajo i nekaj vredijo oni so v Osterajho, Dojčlando, Švicarskoj, Irskoj…, a doma morajo biti oni šteri si nebrejo pomoči. A je li bode Plenkovič uspel z penezima zatuči korupcijo to nam, za ve, nišči nebre garanterati. Pripoveda se da je to jempot uspelo jenomo v jenoj zemlji iza sedem bregov, ali nišči točno ne zna štera je to zemlja bila. Pripoveda se kak so ne si dužnosniki koromperani pak unda se trebajo i ovi drugi malo pomoči kaj nado došli vum z politike bez sega kak puži golači. Poštejakov ga malo, ali ak malo bole i malo duže iščete unda jiv bodete najbrž našli. I to v opoziciji!

Preslavili smo još jeno Olujo!

Več je 29 let minulo od 5. augustuša 1995. leta da so naši branitelji vojno redarstvenom operacijom “Oluja“ pretirali četnike i jugosoldatesko z hatara Lepe Naše, oslobodili so jedenajst jezer kvadratnih kilometrov teritorija, a osvojili so i staroga hrvackoga kraljevskoga grada Knina šteri je bil glavni grad Republike Srpske Krajine. Naši branitelji so došli v Krajino, došli so v Knin, a četniki na traktore i pravac Banja Luka i Beograd. Odišli so jerbo so ne mogli mirno živeti normalno dihati v Lepoj Našoj. Mi smo jiv zastavljali, ali je ne nikaj pomoglo.

Ve, posle 29 let smo zazvedili kak je naš čovek, naš Međimorec, brigadir hrvacke vojske Dragec Remenarov, zapovjednik naše međimorske 34. Inžinjerijske bojne, zrušil tri moste v akcijama "Bljesak" i "Oluja" i to dva na Uni (Hrvatska Dubica i Hrvatska Kostajnica) i onoga kod Nove Gradiške. Kak je dugo trelo kaj to zazvedimo, a nešterne akcije kaj so naši branitelji naprajli ne bodemo nigdar zazvedili. Oni so pretirali četnike i zafremali Lepo našo i nam je dobro pak nikaj ne pitamo, a oni pak se ne falijo. Tak je navek bilo, jeni so ratuvali, a mi drugi uživamo!

Nejlepše so o "Oluji" napisali Bed Blu Bojsi na severni tribini stadiona v Maksimiro: NEKOGA SMETA, NAMA JE SVETA OLUJA '95!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Alenov bograč i u vrućini

U sklopu manifestacije “Črna pešta 2024.“, Alen Vadas iz Donjeg Vidovca, talentirani kuhar, pripremio je neodoljivi bograč. Unatoč visokim temperaturama, započeo je kuhanje već u 12 sati i nastavio do večernjih sati. Već dugi niz godina brine za okrjepu posjetitelja. - Jedino prošle godine nisam kuhao, otkriva Vadas, koji je ponovno posjetiteljima pružio pravi užitak. (sb)

KARIKATURA

TJEDNA

Autor Damir Novak